liste Matije Posavca. Pod rednim brojem je kandidat Darko Zver, a

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Ozdravoj i pravilnoj prehrani te koliko je ona važna za naš organizam slušali smo otkad smo u prvom razredu osnovne škole sjeli u školske klupe. Još uvijek se vrlo dobro sjećam piramide zdrave prehrane na kojoj smo brusili svoja znanja koje su namirnice zdrave, a koje manje zdrave te u kojem omjeru bismo te namirnice trebali jesti.

Za peticu smo morali piramidu zdrave prehrane savršeno naučiti, a zatim bismo tijekom velikog odmora znali nahrliti na pizze, bureke ili nešto slično. Poprilično paradoksalno, zar ne? Učili nas jedno, a u praksi činili sasvim drugo.

Što sve jedu učenici u školama?

Polazeći od vlastitog iskustva, mogu reći da sam tijekom svog obrazovanja najbolje jela u Područnoj školi u Železnoj Gori koju sam pohađala od 1. do 4. razreda osnovne škole. Većinu dana u tjednu jeli smo kuhanu hranu, primjerice variva od sezonskog povrća u kombinaciji s ričetom. Naravno, razgolačile bi nam se oči kada smo dobili domaću pizzu ili burek jer nam je to bilo, ruku na srce, najfinije. No, tada smo bili samo osmogodišnjaci i pravilna i zdrava hrana nije bila na listi prioriteta.

Dolaskom u osnovnu školu u Štrigovi još uvijek smo većinom bili na kuhanoj hrani, a tu i tamo bi se našla koja pizza, masni burek ili hot-dog. No, u usporedbi s kasnijim razdobljima, to je bila, možemo reći, vrlo dobra prehrana. Srednja škola bila je svojevrstan šok za organizam. Tada na to nismo obraćali toliko pažnje, ali što nam je dobroga za naš mozak i tijelo mogao ponuditi kiosk s pecivima i sendvičima u Gimnaziji kod svima omiljene tete Piroške? I tako svaki dan - četiri školske godine za redom?

Dolazak na fakultet u Zagreb bila je ponovno priča za sebe. Menza u kojoj su na meniju bili većinom pohani šnicli s krumpirićima, pizza, hamburgeri, voćni jogurti puni šećera, a kolačima u nezaobilaznoj Slasti na Savi bilo je teško odoljeti. Bilo je tu i vegetarijanskih menija, no oni nisu bili osobito omiljeni među studentima. Ovo je uglavnom vrijedilo za studente koji su živjeli u studentskim domovima, dok su si oni u stanovima kuhali ipak malo bolju hranu.

Je li se danas, deset godina kasnije promijenilo nešto na bolje ili je sve ostalo isto? Što sve danas jedu naša djeca u školama, vrlo se lako može iščitati s jelovnika koji su javno objavljeni na njihovim internetskim stranicama. Tako su se u listopadu na jednom od menija u OŠ Štrigova našli svinjski paprikaš s tjesteninom i salatom, drugi dan krafna i čaj, treći dan pileći batak s mlincima, kruhom i salatom, u četvrtak varivo od graha i ričeta s kruhom, a u petak pommes frites s kečapom i majonezom. Uz to stajala je napomena da je jelovnik dopunjen proizvodima iz školske sheme, odnosno voćem i mliječnim proizvodima.

U I. osnovnoj školi u Čakovcu na meniju su bili: gris s posipom i voćka, zatim tjestenina s mljevenim mesom i salatom, pa pohana piletina s rižom i ciklom, sendvič s purećom šunkom i sirom uz rajčice te ajngemahtec i kolač. Učenici OŠ Jože Horvata Kotoriba jeli su ovog tjedna hrenovku i hajdinsku kašu, pa krafnu i čaj, gulaš s mesom, sendvič i čaj te riblji odrezak i grah salata.

Ravnateljica OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica Željka Štampar Zamuda

Pretio je svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj

Prema zadnjem provedenom istraživanju pod nazivom Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI) Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, ispada da 35 % djece dobi od 8,0 do 8,9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini je problem debljine veći u dječaka nego u djevojčica te iznosi 17,8 % u odnosu na 11,9 % u djevojčica.

Istraživanje je pokazalo da je posebno alarmantan podatak o utvrđenoj pogrešnoj percepciji uhranjenosti djeteta od strane roditelja. Od 35 % djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine, samo 14 % roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

Zanimljivo će svakako biti vidjeti rezultate sličnih istraživanja za vrijeme pandemije.

Postavlja se pitanje jesu li se brojke povećale ili pak se od početka koronavirusa ipak počelo voditi više računa o prehrani.

ŠKOLSKA PREHRANA - što to jedu naši osnovnoškolci i srednjoškolci? Školu počinju toplim jelima na žlicu, a završavaju na sendvičima i masnim piroškama!

Jelovnici u našim osnovnim školama sastoje se od kuhane i suhe hrane, dok su srednjoškolci osuđeni samo na pekarske proizvode jer organizirane kuhinje nema

U OŠ u Maloj Subotici naglasak je na domaćoj i kuhanoj hrani

U OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica ovog je tjedna na meniju bilo: marmelada s maslacem i kakaom, fino varivo s pilećim mesom plus voće, široki rezanci s umakom od povrća i salatom, kalapajsani krumpir s kobasicom i kiselim krastavcima, a u petak lino lada i sok.

Naša sugovornica, ravnateljica Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica Željka Zamuda Štampar, rekla nam je da je u njihovoj kuhinji, prije svega, naglasak na domaćem. Tako se na njihovom jelovniku nalaze, recimo, umjesto kupovnih klipića domaći friško pečeni klipići, umjesto kupovne paštete kuharice same prave paštetu od tune, a na jesen se obavezno kiseli zelje i tako stvara zaliha za pravljenje jela od vlastitog spremljenog zelja. - Na početku godine se na Učeničkom vijeću raspravljalo o jelovniku i u obzir su se uzele i želje učenika. Pokušavamo napraviti kompromis. Budući da je ova godina izazovna za sve nas i nikad se ne zna što će biti sljedeći tjedan, dogovorili smo se da u ponedjeljak i petak imamo pecivo ili suhu hranu, a tri dana obaveznu kuhanu hranu. Omiljena jela naših učenika su mesni sir s kašom i salatom ciklom ili zeljem, varivo s piletinom, ričet s vratinom, domaći namaz od tune i langoši. Pizza mora biti, ali ju stavljamo jedanput na mjesec. Voćke su obavezne na tjednoj bazi. Kada je moguće, dodaje se desert, ali ne svih pet dana, naglasila je ravnateljica.

Cijena prosječne užine do prije samo nekoliko tjedna iznosila je 4 kune, a sada iznosi 5 kuna. - Novom odlukom školskog odbora cijena je povećana jer nismo jednostavno izlazili van jer su se povećale cijene ulja, brašna i ostalih proizvoda. Teško je bilo s tih 4 kune po učeniku napraviti kvalitetan obrok. Obavezno pratimo kada naši dostavljači imaju akcije i onda naručujemo te proizvode. Dobro su nam došle i donacije, primjerice jabuka. Dok pogledate što si s tih pet kuna možete kupiti u dućanu, ispadne jako malo toga, dodaje u nastavku i ističe da namirnice uglavnom nabavljaju od dobavljača s područja Međimurja.

OŠ Mala Subotica ukupno broji 504 učenika. Od toga je 143 učenika uključeno u projekt Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva, koji je u potpunosti financiran iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD). Prehranu za ostatak učenika, njih 361, pokriva Općina Mala Subotica. Samo pet učenika ne hrani se u školi zbog alergije te je s njima dogovoreno da hranu nose od doma.

Varivo s pile� nom omiljeno je jelo školaraca u Osnovnoj školi Tomaša Goričanca Mala Subo� ca

Liječnica Branislava Belović, jedna od vodećih stručnjaka na području promicanja pravilne prehrane i primjerene tjelesne ak� vnos�

- što to jedu naši osnovnoškolci i srednjoškolci? Školu počinju toplim jelima na žlicu, a završavaju na sendvičima i masnim piroškama! TEMA BROJA

bi dijete trebalo konzumirati u ugodnom okruženju, sjedeći i polagano. Isto tako, obiteljski obroci imaju velik utjecaj na nutritivnu kvalitetu obroka djece, kao i na stjecanje zdravih prehrambenih navika. - Važan je odabir namirnica iz svih skupina: žitarice i proizvodi od žitarica (žitarice, riža, kruh, tjestenina…); povrće i voće svih boja; mlijeko i mliječni proizvodi; meso, perad, riba, jaja, mahunarke te masti i ulja. Svaka skupina namirnica sadrži određene hranjive i zaštitne tvari, ali ne sve što nam je potrebno. Nijedna skupina namirnica nije važnija od druge, potrebne su nam namirnice iz svih skupina, napominje u nastavku naša sugovornica.

U pojedinim skupinama namirnica, kako objašnjava, potrebno je dati prednost onima nutritivno bogatijim. Tako ćemo na primjer u skupini žita i žitnih prerađevina prednost dati onima iz cjelovitih žitarica kao što su žitne pahuljice, kruh, pekarski proizvodi i tjestenine od cjelovitih žitarica, neoljuštena riža, heljdina i prosena kaša, ričet, cjelozrnati kuskus.

Prosječna cijena užine kreće se oko 5 kuna

Jelovnici u našim osnovnim školama sastoje se od kuhane i suhe hrane, dok su srednjoškolci osuđeni samo na pekarske proizvode jer organizirane kuhinje nema

Koju hranu bi djeca trebala izbjegavati u školi?

Doktoricu Belović upitali smo i koje namirnice i proizvode je potrebno izbjegavati u školskoj dobi. - Postoji hrana koju općenito, pa tako i u školskoj prehrani, treba izbjegavati ili barem što rjeđe konzumirati. To su pekarski i slastičarski proizvodi, industrijski deserti, čokoladni namazi, različiti proizvodi bogati šećerom i solju, tvrdi margarini, paštete, mesni namazi i naresci, hrenovke, hot-dog, hamburger, pomfrit, majoneza, instant juhe i jušni koncentrati, instant umaci, istaknula je naša sugovornica.

Prednost je potrebno također dati svježem povrću i voću, po mogućnosti lokalno proizvedenom. U slučaju nedovoljne opskrbe svježim povrćem može se koristiti duboko zamrznuto povrće. - Ono što je najvažnije, prednost neka ima „prirodna“, a ne procesirana hrana. A što unosimo procesiranom hranom, možemo se uvjeriti jedino čitanjem deklaracije - osobne „iskaznice“ proizvoda. Implementacijom Prehrambenih smjernica za prehranu učenika u osnovnim školama te edukacijom i praktičnim treningom kuharskog osoblja možemo djeci ponuditi zdrave, ukusne i privlačne obroke.

Kad god je to moguće, neka roditelji pripremaju hranu iz „prirodnih“ namirnica.

Uključe li povremeno djecu u pripremu obroka, djeca će lakše usvojiti zdrave prehrambene navike, zaključuje liječnica Belović.

A koji je naš zaključak?

Iako u Nacionalnim smjernicama za prehranu u osnovnim školama stoje jasne upute da bi pekarske i slastičarske proizvode, industrijske deserte, gazirana i negazirana slatka pića, mesne, čokoladne i tvrde margarine, zatim hranu s velikim udjelom masti i hranu koja sadrži pretežno zasićene i trans masne kiseline, kao što je primjerice pohana i pržena hrana, zatim mesni proizvodi poput pašteta i hrenovka trebalo izbjegavati, iz jelovnika naših škola vidjeli smo da se oni nalaze na tjednim menijima puno više nego dva puta mjesečno. Isto tako, čudi zašto se uopće dopušta da se kupuje gotova hrana, poput peciva, lino lade ili hot dogova, ako postoji školska kuhinja gdje bi se trebala hrana kuhati.

Tijekom srednje škole na učenike kao da se zaboravi, odjedanput postaju građani drugog reda što se tiče prehrane.

Zar učenici koji sjede u školskim klupama od 7 do 13 sati ne zaslužuju kvalitetan obrok, a s druge strane očekuje se od njih da su koncentrirani te da briljiraju u svim područjima?!

Tim bismo se pitanjima itekako trebali pošteno pozabaviti, počevši od Ministarstva obrazovanja, samih obrazovnih institucija pa do lokalne zajednice.

Pogotovo radi učenika putnika, koji ustaju u 5 sati ujutro, provedu i po 7 sati u školi i potom još dva sata na dan potroše na putovanje od doma do škole i obrnuto. Često kada su školski uspjesi u pitanju, volimo se busati u prsa da su djeca naša budućnost, no po ovoj priči to ne izgleda baš tako. Svjesni smo da u našem školstvu promjene nastupaju puževim koracima, no nadamo se da se o zdravoj prehrani neće nastaviti samo pričati - već da će tople obroke za srednjoškolce implementirati i u praksi.

- Kuhinje nam nisu opremljene za toliki kapacitet djece. Teško dolazimo do stvari koje su nam potrebne u školi i kuhinji. Sustav je krut i teško se događaju promjene. Ponekad je potrebno da cijela generacija prođe kroz našu školu da nabavimo potrebnu opremu, upozorila je ravnateljica Štampar Zamuda i dodala da u njihovoj školi nema puno pretile djece. Uz to, puno je njih uključeno u različite sportske aktivnosti.

Kakva je hrana primjerena djeci školskoj dobi?

na to da srednja škola nije obavezna, to nisu obavezni organizirati.

Tako su naši srednjoškolci i dalje osuđeni na biranje uglavnom između pekarskih proizvoda, fast fooda, sendviča, automata s grickalicama te gaziranih i negaziranih sokova. S liječnicom Branislavom Belović, specijalisticom pedijatrije i socijalne medicine te jednom od vodećih stručnjaka na području promicanja pravilne prehrane i primjerene tjelesne aktivnosti, razgovarali smo na temu kakva je hrana primjerena djeci školske dobi. - Pravilna prehrana osigurava rast i razvoj te doprinosi zdravlju djeteta. Zdrave prehrambene navike koje djeca steknu u ranom djetinjstvu utječu i na odabir hrane i način prehrane i u kasnijem životnom razdoblju, a time i na zdravlje u odrasloj dobi. Sve češća pretilost djece povećava rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2, hipertenzije, hiperlipidemije, bolesti jetre i bubrega, bolesti štitnjače, poremećaja reproduktivne funkcije, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti u odrasloj dobi, objašnjava doktorica Belović.

Ističe da su, osim pravilnog odabira namirnica, izuzetno važni redoviti obroci, koji bi trebali biti ravnomjerno raspoređeni tijekom dana: zajutrak, doručak, ručak, užina i večera. Doručak je važan obrok koji se ne smije preskočiti. Hranu

U čakovečkim srednjim školama učenici mogu bira� većinom samo između različitog peciva i sendviča

PREKO SOCIJALNOG fonda 2 milijuna kuna stiže za pomoćnike u nastavi

U čakovečkim školama zaposleno 45 pomoćnika u nastavi

Sve je veća potreba za pomoćnicima u nastavi, a ovo je tema koju često ističe ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Dragica Benčik. Radi se o kadru koji tijekom nastavnog procesa pomaže učenicima s teškoćama u razvoju koji su uključeni u školski proces u gotovo svim osnovnim i srednjim školama na području Međimurske županije.

Vođeni sve većom potrebom za pomoćnicima u nastavi, Grad Čakovec je pokrenuo projekt Osiguravanje pomoćnika učenicima s teškoćama u osnovnim školama Grada Čakovca – V“ kojim se omogućuje pomoćnik u nastavi svakom djetetu kojem je potreban u čakovečkim osnovnim školama. Projekt vrijedan više od 2 milijuna kuna uključuje I. OŠ, II. OŠ, III. OŠ, Centar za odgoj i obrazovanje, OŠ Ivanovec i OŠ Kuršanec. - U dosadašnjih sedam godina provođenja projekata iskristalizirao se broj djece koja imaju potrebe za pomoćnikom, pa je tako ove godine zaposleno 45 pomoćnika u nastavi za 54 učenika s teškoćama, a projektom je obuhvaćena i edukacija novozaposlenih pomoćnika, rekla je pritom gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i dodala kako titula Grada prijatelja djece ne može biti samo parola, već prema tom načelu treba i žele raditi.

Sva djeca koja polaze osnovne škole kojima je Grad Čakovec osnivač, a imaju valjano rješenje, ostvaruju pravo na pomagača u nastavi. Pomagači su

Veliku potrebu za pomoćnicima u nastavi istaknula je i ravnateljica Centra za odgoj Dragica Benčik

u školama angažirani preko sličnog projekta koje provode udruge koje se bave ovom skupinom građana.

Grad Čakovec i Ministarstvo znanosti i obrazovanja potpisali su 1. rujna Ugovor o su�inanciranju projekta za školsku godinu 2021./2022. u ukupnom iznosu od 2.038.581,00 kn. 15 % ukupne vrijednosti su�inancirat će se iz proračuna Grada Čakovca, dok dio iz Europskog socijalnog fonda.

Ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec Dragica Benčik pritom je zahvalila Gradu Čakovcu što su im u radu njih i djece unutar Centra omogućili dovoljan broj pomoćnika. - Hvala na provođenju i hvala vam što će se projekt nastaviti i dalje. Školujemo djecu s najvećim teškoćama, a izuzetno su nam važni pomoćnici za najmlađe skupine koje se uključuju u Centar. Ovaj projekt je na dobrobit sve djece s teškoćama, dodala je ravnateljica, uz prisustvo ravnateljice OŠ Ivanovec Ksenije Korent, ravnatelja II. OŠ Čakovec Vinka Grgića i Dubravke Kečkeš, pedagoginje I. OŠ Čakovec. (dv, zv) MEĐIMURSKE VODE dobit će novog direktora jer Vladimir Topolnjak odlazi u mirovinu

Biserka Mavrin-Veinović, v. d. direktorica do izbora novog

Pitanje je je li Topolnjakova ostavka u prvoj godini novog mandata iznuđena ili je samo želio biti direktor do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu

Međimurske vode uskoro bi trebale dobiti novog direktora, premda je Vladimir Topolnjak prije nekoliko mjeseci, u proljeće ove godine dobio povjerenje za novi mandat. Na novi mandat izabran je u dobi kad je već navršio šezdeset i četiri godine, a 27. studenog navršava 65 godina i ima uvjete za starosnu mirovinu. No, njegova dob nije zapreka za nastavljanje direktorskog mandata.

Ipak, Nadzorni odbor je 11. studenog zaprimio njegovu pismenu ostavku radi odlaska u starosnu mirovinu, rekao nam je predsjednik Nadzornog odbora Nikola Hren. Potvrdio je da radi toga što 27. studenog navršava 65 godina i ima uvjete za starosnu mirovinu, ne mora u mirovinu, ali da se ipak odlučio za umirovljenje.

Nadzorni odbor je jednoglasno prihvatio njegovu odluku o ostavci na mjesto direktora i slijedom toga donio dvije odluke. Do izbora novog direktora Nadzorni odbor je za vršiteljicu dužnosti imenovao Biserku Mavrin-Veinović, dosadašnju voditeljicu pravnih i općih

Biserka Mavrin-Vejnović odlukom Nadzornog odbora je v. d. direktorica Međimurskih voda

poslova u Međimurskim vodama.

Drugo, raspisali su novi natječaj za direktora Međimurskih voda, koji je otvoren do 6. prosinca. Nakon pristiglih ponuda Odbor će odlučiti o izboru novog direktora kojega bi mogli dobiti do kraja ove godine.

Zanimljivo da su o Vladimiru Topolnjaku odlučivala dva saziva Nadzornog odbora. Stari, koji mu je povjerio još jedan mandat na mjestu direktora u proljeće i kojemu je ove godine istekao mandat, i novi, koji je formiran prije dobrih mjesec dana, a kojemu je Topolnjak podnio ostavku. Je li ona na neki način iznuđena, može se samo špekulirati, ili je Topolnjak samo htio biti direktor do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.

Uvjeti u raspisanom natječaju za direktora su: završen diplomski sveučilišni studij tehničkog, ekonomskog ili pravnog smjera, najmanje pet godina iskustva na rukovodećim poslovima i nepostojanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, o čemu kandidat mora dati vlastoručno potpisanu izjavu te uz to i program rada za mandatno razdoblje uz ostalu potrebnu dokumentaciju. (BMO)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

POGLED ODOZDO

Uređenje vrtića ili groblja, pitanje je sad!

Rezultati popisa stanovništva još nisu gotovi, ali po svim procjenama bit će nas manje od četiri milijuna, s tzv. obrnutom piramidom, velikim brojem starog, a malim brojem mladog stanovništva sa svima već poznatim posljedicama za društvo.

Zgrade vrtića već se prenamjenjuju u staračke domove, to je stvarnost. U Šenkovcu je već jedan bivši privatni vrtić zatvoren, da bi u istoj zgradi niknuo dom za starije. Koliko je dogorjelo do noktiju, najvidljivije je u malim sredinama odakle mladi najviše iseljavaju, a ostaju stariji. Da bi život u malim sredinama opstao, potrebna je dobra prometna povezanost s većim centrima radi odlaska na posao i kvalitetna podrška roditeljima s malom djecom: jaslice, vrtići, škola, zdravstvene usluge na dohvat ruke. S time se suočio i Vratišinec. Imaju vrtić, ali nemaju jaslice, pa roditeljima vrtićka usluga od treće godine djetetova života malo znači, jer je trebaju od prve godine. Na izbor im je zbrinjavanje djeteta u vrtiću izvan općine ili osnivanje obitelji tamo gdje mlada obitelj ima sve to na raspolaganju. Dakle, već u startu ako nisu osigurani preduvjeti koji pružaju podršku mladoj obitelji, mladi će savijanje obiteljskog gnijezda planirati tamo gdje im se nude najpovoljniji uvjeti. Općine koje osjećaju demografski de�icit zbog toga su se počele boriti za zadržavanje mladih da ostanu u svom mjestu. U protivnom će odumrijeti prirodnim putem.

Zatvaranje vrtića je doslovno udarac pronatalitetnoj politici, a općina koja ga nema, svesti će se na staračko stanovništvo i uređenje groblja, slikovito je dočarala vijećnica Biljana Bećirović u Vratišincu. Ne bude li djece u vrtićima, neće ih biti u školi, mjesto će stariti i, zaista, što će drugo u tim sredinama ostati, nego, slikovito rečeno “uređivanje groblja”. Dijagnoza bolna, ali precizna.Nikad ne treba odustati, život je uvijek moguće potaknuti ako su u fokusu ljudi. No da bi se to dogodilo, moraju postati prioritet.To znači da mora biti posla, mogućnosti rješavanja stambenog pitanja i osigurane brige za djecu. Od njih novi svijet počinje.

Drage moje Međimurke i Međimurci,

Ove nedjelje održavaju se izbori za župana Međimurske županije, pozivam vas da zajedno nastavimo graditi i razvijati naše Međimurje. Pozivam vas da u nedjelju pokažemo zajedništvo i snagu našeg Međimurja. U proteklom vremenu učinili smo puno u razvoju infrastrukture, obnovi škola, učeničkih i studentskih domova, zdravstvenih ustanova, muzeja, a vrijeme pred nama zahtjeva još veću i bržu dinamiku privlačenja europskih sredstava i stvaranja pozitivnog gospodarskog okruženja. Naše Međimurje će i dalje rasti, razvijati se, jačati svoj identitet i vrijednosti utemeljene u našoj baštini, kulturi i svemu onome što nas je kroz povijest očuvalo. Stvarajmo Međimurje kakvo sanjamo, u kakvom želimo živjeti i odgajati našu djecu, s ljudima kojima poznajete, koji su dio vas. S još više volje i energije nastavit ću dokazivati vrijednost naših ljudi i graditi ponos našeg Međimurja. Izađite ove nedjelje na izbore i nastavimo zajedno naš put uspjeha.

Vaš Matija Posavec

3

OPĆINI VRATIŠINEC stalo je da zadrži sadašnji vrtić, tim više što se priprema gradnja nove zgrade s jaslicama i suvremenim uvjetima za boravak djece Ne smijemo ostati bez vrtića jer ćemo u protivnom ostati bez mladih

Trenutno ga polazi svega 13 djece, zbog čega se vrtić bori s nedostatnim prihodima

Prvi privatni vrtić u Međimurju otvoren je u Vratišincu početkom devedesetih godina u iznajmljenim prostorijama općinske zgrade, koje je kulturno dobro i nekadašnja stara škola. No sada postoji bojazan da troškovi koji prelaze prihode zatvore vrtić. Problem je u tome što ga polazi svega 13 djece. S trenutnim priljevom �inancijskih sredstava vrtić već posluje u minusu. Zbog toga su iz vrtića Srčeko od Općinskog vijeća zatražili pokrivanje režijskih troškova, posebice plina jer su na zajedničkom grijanju s poštom i ambulantom koje su u istoj zgradi. Zatražili su i promjenu su�inanciranja ekonomske cijene za djecu nakon 3. godine života koja polaze vrtiće u ustanovama u drugim općinama i gradovima. Općinsko vijeće našlo se na mukama jer su im oko toga što predlažu iz vrtića Srčeko vezane ruke.

Ne mogu donijeti odluke kojima bi se roditelje djece cijenom usmjeravalo na vrtić u Vratišincu, jer vrtić nema jaslice niti može zbrinuti svu djecu s područja Vratišinca. A

Vijećnici Biljana Bećirović, Zdravko Mlinarić i Kris� an Pleša

nakon jaslica roditelji više ne sele djecu u Vratišinec. Ipak postoje neke mogućnosti da se vrtiću pomogne, primjerice oko razgraničenja troškova plina u zgradi čime bi im se indirektno smanjili troškovi. S druge strane, vijećnici su svjesni da bi gubitak vrtića značio daljnji gubitak i

Božićnice za umirovljenike

Odlukom načelnika Mihaela Grbavca umirovljenici s područja općine Vratišinec dobit će božićnice u vidu prigodnih poklon-bonova. Radi se o umirovljenicima s mirovinom do 3000 kuna. Visina bona ovisi o visini mirovine. Umirovljenici s mirovinama do 1.500 kuna dobit će pomoć u bonovima u iznosu od 300 kuna, a umirovljenicima s mirovinama od 1.501 do 3.000 kuna dobit će bon od 200 kuna.

Bonovi se mogu preuzeti u Domu kulture u Vratišincu od 13. do 15. prosinca od 7 do 15 sati, uz predočenu dokumentaciju.

Prilikom podjele bonova obavezno je predočiti presliku osobne iskaznice i OIB, potvrde o visini domaće i inozemne mirovine (odrezak mirovine ne stariji od 3 mjeseca) i potpisanu Izjava stranke da ne ostvaruju druge prihode u ukupnom iznosu do 1.500 kuna, odnosno 3.000 kuna.

Bez potrebne dokumentacije Općina Vratišinec neće moći dodijeliti bon korisniku koji ostvaruje pravo na njega. (BMO) iseljavanje mladih obitelji iz Vratišinca. U planu je gradnja nove zgrade vrtića s jasličkom skupinom. Do sada je kupljeno zemljište koje je i formalno u općinskom vlasništvu. Čeka se otvaranje Nacionalnog plana za oporavak kako bi ga se apliciralo za dobivanje sredstva iz EU fonda za njegovu gradnju. No vijećnici su složni oko toga da Vratišinec ne smije ostati bez vrtića. Zaključili su da je potrebno učiniti sve kako bi se sadašnji vrtić održao do izgradnje novoga. (BMO)

MURSKO SREDIŠĆE

Rušenje bivše klaonice iza Nove godine

Rušenje bivše klaonice Hoblaj, a sada zgrade u vlasništvu Grada Mursko Središće, obavit će se iza Nove godine kako bi se izbjegli radovi za vrijeme adventa, a za rušenje će se potrošiti 33.750 kuna s PDV-om. Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove prije rušenja zgrade klaonice mora iskoordinirati građevinske radove s Udrugom Miners oko objekta koji se naslanja na zgradu klaonice. (BMO)

Stanari Gundulićeve traže prometno ogledalo

Uvažena je zamolba stanara Ulice Ivana Gundulića u Murskom Središću za postavljanje prometnog ogledala na spoju Tekstilne ulice i Ulice Ivana Gundulića. Zahtjev stanara upućuje se upravitelju Županijske uprave za ceste Međimurske županije na daljnje postupanje.

(BMO)

Zebre u Ulici Rade Končara

Jednako tako, udovoljeno je i stanarima Ulice Rade Končara za iscrtavanje pješačkih prijelaza. Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove izradit će prometni elaborat.

(BMO)

NK Muri 20.000 kuna donacije

ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA IZGRADNJA I OPREMANJE RECIKLAŽNOG DVORIŠTA ZA GRAĐEVINSKI OTPAD PRELOG

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju u našoj zemlji završna konferencija projekta „Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Prelog“ neće se fizički održati. Sam projekt i njegovi glavni ciljevi javnosti će se predstaviti putem objave u medijima, te objavama na web facebook stranici Prijavitelja.

U sklopu javnog poziva „Uspostava postrojenja za obradu/recikliranje građevnog i/ili krupnog (glomaznog) komunalnog otpada“ - Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“ tvrtki GKP PREKOM d.o.o. iz Preloga odobren je projekt „Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Prelog“ ukupne vrijednosti 4.177.315,84 kuna. Visina bespovratnih sredstava iznosi 2.034.236,92 kuna odnosno 50% ukupno prihvatljivih troškova projekta. Predmet poziva je povećati kapacitete RH za obradu/ recikliranje građevnog i krupnog (glomaznog) komunalnog otpada i tako doprinijeti unapređenju sustava gospodarenja otpadom, posebice smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalištima. Cilj poziva je podržati uspostavu postrojenja za obradu/ recikliranje građevnog i/ili krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.

Završetkom projekta „Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Prelog“ u sklopu reciklažnog centra Hrupine 8 u Prelogu izgradilo se novo postrojenje kapaciteta 2.600 t/god za prihvat, obradu i skladištenje građevinskog otpada koje je opremljeno sljedećim strojevima: drobilica građevinskog otpada sa dodatkom za prosijavanje u dvije frakcije, utovarivač/ kombinirka sa udarnim čekićem te stroj za suzbijanje prašine vodenom maglom. Mobilnost nabavljenih strojeva otvara mogućnost pružanja usluga rušenja objekata na lokacijama korisnika.

Glavni ciljevi projekta su povećanje kapaciteta za obradu građevinskog otpada, smanjenje količina odloženog građevinskog otpada na odlagalište te povećanje broja izgrađenih postrojenja za obradu/recikliranje građevinskog otpada. Uz dva glavna cilja dodatni ciljevi su smanjiti količine odbačenog građevinskog otpada u okoliš, postati primjer dobre prakse u sakupljanju i obradi građevinskog otpada te promociji korištenja proizvedenih agregata.

U sklopu projekta odrađene su i aktivnosti informiranja i vidljivosti za sve naše sadašnje i buduće korisnike usluga.

Reciklažno dvorište za građevinski otpad Prelog izgrađeno je uz uvažavanje svih ekoloških i građevinskih standarda.

Nabavljeni strojevi ubrzati će proces obrade građevinskog otpada svojom kvalitetom i multi funkcionalnošću i dati kvalitetan agregat koji će se koristiti za održavanje nerazvrstanih neasfaltiranih cesta i poljskih putova. Nabavom stroja za suzbijanje prašine vodenom maglom smanjuje se negativan utjecaj na okoliš prilikom drobljenja građevinskog otpada, dok se korištenjem proizvedenih agregata smanjuje upotreba prirodnog resursa (šljunka) te samim time pozitivno djeluje na okoliš.

Provedbom ovog projekta zaokružili smo cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na području 12 JLS. Završetkom EU projekta „Izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Prelog“ korisnici naših usluga dobivaju rješenje odnosno građevinu u kojoj mogu na zakonom propisan način zbrinuti svoj građevinski otpad. Početak rada za korisnike reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Prelog je od 07.12.2021. godine.

GKP PRE-KOM d.o.o PRELOG Šetnica i klupica na kojoj si je život uzeo liječnik opće prakse

CRNI VIKEND u Međimurju Život si oduzeli poznati vinar i liječnik opće prakse

Početak tjedna međimursku javnost uzdrmale su dvije tragične vijesti. Život su tragično skončali poznati 70-godišnji vinar Z. B. iz štrigovskog kraja i 56-godišnji liječnik opće prakse A. T.

Međimurska policija je samo kratko potvrdila kako se radi o slučaju dva samoubojstva. Kako doznajemo, jedno se dogodilo u subotu u obiteljskoj kući, a drugo u nedjelju u popodnevnim satima na javnoj površini u Čakovcu.

Doktor opće prakse, kako saznajemo, bio je vrlo omiljen kod svojih pacijenata. – Bio je jako dobar liječnik i dobar čovjek. Prava psihološka potpora za ljude koji su dolazili kod njega. Ovo je veliki udarac za sve njih i još ne možemo vjerovati da je to istina, rekla nam je jedna od čitateljica koja ga je poznavala. (dv)

Kod ambulante u Pleškovcu, gdje je radio liječnik, mještani su zapalili lampione Scena koju smo fotografirali ispred trafostanice na izlazu iz Preloga prema Donjem Kraljevcu

34-GODIŠNJAK STRADAO radeći na trafostanici u Prelogu Čudom preživio jak udar struje

Nakon što je pola donjeg Međimurja u srijedu, 24. studenog oko podneva ostalo bez struje, kao grom je odjeknula vijest o nesreći koja se zbila na trafostanici u Prelogu. Naime, kako je policija izvijestila u trafostanici nedaleko Preloga prilikom redovnog servisiranja i premještanja kablova na visini od 2 metara, dogodila se nesreća na radu kojom prilikom je došlo do strujnog udara u 34-godišnjaka.

Nakon udara 34-godišnjak je pao na pod. Ozlijeđeni je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen. Kako doznajemo, stradala mu je lijeva strana ruke. Događaj se zbio u srednje naponskom električnom postrojenju.

Na mjesto događaja izašao je inspektor zaštite na radu koji je poduzeo mjere iz svoje nadležnosti. U vremenu od 11:35 do 12:45 sati nije bilo električne energije u gradu Prelogu, općini Donji Kraljevec, općini Goričan i graničnim prijelazima Goričan.(dv)

UPAO U TRGOVINU u Svetom Martinu na Muri pred zatvaranje Prijetio velikim nožem i kričao daj peneze!

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan Velikim nožem obio je kasu s novcem i išetao iz trgovine, a trgovke su tijekom razbojništva odmah pozvale policiju

Nije prošlo ni dva tjedna otkako smo pisali o posljednjem razbojništvu u ljekarni u Pleškovcu, a ove srijede, 24. studenog ono se dogodilo u trgovini Kitro u Vrhovljanu kod Svetog Martina na Muri. Trgovina je vrlo dobro opremljena te kao takva i vrlo omiljena kod Svetomartinščana, ali i mještana iz okolnih naselja.

Melita Nemet: Bilo je kao na filmu!

- U trgovinu je došao oko 20:15. Petnaest minuta prije zatvaranja trgovine. Ušao je zamaskiran, bilo je kao na filmu, ispričala nam je dan nakon razbojništva u četvrtak, 25. studenoga voditeljica trgovine Kitro u Vrhovljanu Melita Nemet. - Sa sobom je imao jako veliki nož i s time nekako uspio uze-

Marija Novinščak: - Bojimo se, događa se puno pljački!

- Čula sam da su opljačkali trgovinu. Bojimo se toga, kad se tak puno događa pljački u zadnje vrijeme, ali što mi tu možemo. Inače, često hodam ovdje u trgovinu, rekla nam je Marija Novinščak iz Gradiščaka koju smo susreli kod trgovine drugog

Trgovina Kitro u Vrhovljanu u kojoj se dogodilo razbojništvo u kasnovečernjim satima u srijedu i šefica trgovine Melita Nemet

ti celu železnu kasu s novcem. Katastrofa je to što se dogodilo. Ovdje u novom dućanu u pet godina otkako radimo nikad nismo imali provalu, dodaje dalje šefica trgovine Nemet.

U trenutku razbojništva u trgovini su se nalazile tri proda-

Mariji Novinščak iz Gradiščaka ovo je omiljena trgovina za nabavku

dana nakon razbojništva u Vrhovljanu. vačice. Razbojnik je čekao da se trgovina u potpunosti isprazni. Prva koja ga je uočila odmah je otišla iza u skladište i s ostalim se djelatnicima zatvorila u skladište. Odmah su pozvale policiju. Nakon toga jedna od prodavačica je došla do pulta s mesom i viknula mu da su pozvale policiju. - Dojdi sim, daj peneze!, vikao je razbojnik za djelatnicama.

Za to vrijeme razbojnik visine oko 180 cm, u crnoj zimskoj jakni, trapericama, žutim Timberlandicama, u rukavicama i s crnom kapom s prorezom za oči najprije je došao do kase koja se nalazi na zidu ulaznih vrata. Pokušao ju je nožem obiti, ali mu to nije pošlo za rukom. Potom je krenuo na drugu kasu i nju je nakon nekoliko sekundi obio, uzeo pod ruke, istrčao van i udaljio se potom u nepoznatom smjeru. Snimile su ga nadzorne kamere postavljene u cijeloj trgovini.

Prodavačice i mještani u šoku

U događaju prodavačice nisu ozlijeđene, ali su doživjele veliki šok. - I ja sam već doživjela pljačku kada smo radile u trgovini kod Vatrogasnog doma. Tada je isto imao nož, ali manji. Išao je prema meni. Ja sam bila za blagajnom u trenutku kada je ušao u trgovinu. To je veliki šok kasnije i nimalo lijep osjećaj, prepričala nam je Nemetova.

Materijalna šteta procjenjuje se, prema izvješću policije, na nekoliko tisuća kuna.

Zbor župe Marije Kraljice i sv. Ladislava Mursko Središće

ZBOR ŽUPE Marije Kraljice i sv. Ladislava Mursko Središće proslavio 30 godina djelovanja i predstavio monografiju o dosadašnjem radu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Neće baš mene

Pjesmom želimo doprijeti do srca onih koji nas slušaju

Zbor župe Marije Kraljice i sv. Ladislava Mursko Središće u ponedjeljak, na blagdan sv. Cecilije proslavio je 30 godina djelovanja na način svojstven zboru, pjevanjem na misi na kojoj su se prisjetili svih svojih pokojnih članova i malim koncertom nakon mise. Instrumentalna pratnja članovima zbora bili su Nenad Srpak, Emanuel Kontrec i Veronika Kontrec. Svečanost je moderirala Marijana Novak, članica zbora.

Trenutno u zboru pjeva 28 pjevača. Uz redovito pjevanje na nedjeljnim misama i svim crkvenim slavljima, zbor je imao i brojne nastupe izvan crkve: sudjelovanje na festivalu Sv. Cecilije u Varaždinu od samog početka, susreti zborova gornjomeđimurskog dekanata, gostovanja po raznim župama diljem Lijepe Naše, zatim u Mađarskoj i Sloveniji.

Pjevaju liturgijsku i duhovnu glazbu

Župni zbor pjeva liturgijsku i duhovnu glazbu. Svake godine nastoje naučiti pokoju novu pjesmu za svako liturgijsko vrijeme u godini, za korizmu, uskrsno vrijeme, vrijeme tijekom godine, vrijeme došašća i božićno vrijeme. Svojim pjevanjem bogate sva slavlja vezana uz crkvu. Neizostavne su: prva sveta pričest i podjela sakramenta svete

potvrde. Posebno svečani su obredi Velikog tjedna, kada zbor pjeva posebno uvježbane pjesme koje iziskuju puno više truda i vremena. Za proštenja, sv. Ladislava i Marije Kraljice i sv. Stjepana nastoje izvježbati koju novu pjesmu ili čak cijelu misu.Tijelovska procesija uvijek je praćena pjevanjem crkvenog zbora uz pratnju gradskog puhačkog orkestra. Kvaliteta pjevanja i veselje do pjevanja svakako su porasli kupnjom novih orgulja VISCOUNT VIVACE 40, koje krase kor i crkvu. Probe se održavaju jednom tjedno, a po potrebi i više puta. Na početku probe uvijek se pomolimo kako bi naše probe i pjevanje bilo što ljepše i uspješnije, kazala je voditeljica programa i članica zbora Marijana Novak. Dodala je: - Tijekom tih trideset godina u našoj župi izmijenilo se nekoliko župnika: Ivan Novak, Kristijan Piskač, Mario Kopjar, Tomislav Antekolović i sadašnji Marijan Horvat. Svi su oni nama, svaki na svoj način bili velika podrška i potpora u našem radu. Pjevačima je pjesma kao kruh naš svagdanji, veselje i radost. Nastojimo pjesmama doprijeti do srca svih koji nas slušaju. Veseli nas svaka pohvala. Svi pjevači pjevaju s velikom ljubavlju i otvorena srca. Odgovornost i predanost Aktivni i zaslužni zboraši

Sadašnji članovi zbora su Marijana Novak, Jadranka Kovačić, Ljubica Rob, Danica Turk, Branka Jurinić, Dušica Vožar, Miljenka Novak, Marina Korbelj, Ivanka Penava, Suzana Goričanec, Elizabeta Novak, Jasna Kolenko, Karolina Halas, Marija Rihtarec, Blanka Rihtarec, Dragica Marčec, Petra Tišljarić, Nada Turk, Mira Šajnović, Martin Nedeljko, Vlado Tarandek, Josip Novak, Miro Kozar, Drago Goričanec, Drago Kozar, Ladislav Korbelj, Josip Dobranić i Danijela Sabo, voditeljica i dirigentica zbora.

Neki su pjevači prestali s pjevanjem zbog nekih drugih obaveza, međutim, dali su veliki doprinos postignućima. To su Marija Kraljić, Katarina Barat, Karlo Tropša, Ivan Sabo, Smiljka Rob, Anika Škvorc, Ivan Stojko, Katica Božić, Dušanka Lovrak, Margareta Šardi, Stanko Podgorelec, Jožica Horvat, Sebastian Nedeljko, Veronika Kontrec. (BMO) pjevanju krasi sve pjevače, a sve nas vodi jedna velika želja, a to je kročiti prema zajedničkom cilju, slavljenju Boga i promicanju ljepote crkvenog pjevanja. Zbor je poput velike obitelji, svi članovi jedni drugima su velika podrška, poručila je Marijana Novak, članica zbora u ime svih članova.

Monografija je knjiga uspomena i sjećanja

O monografiji je govorila Danijela Sabo, voditeljica i dirigentica zbora: - Želja da se zabilježe uspomene vezane uz trideset godina zbora rasla je u meni već duže vrijeme i kao plod toga nastala je ova knjiga pod naslovom Punina vremena. Odlučili smo se za taj naslov jer se taj pojam proteže kroz cijelu Bibliju. Isusovo vrijeme na zemlji tridesete su godine, punina vremena počinje i Isusovim rođenjem, punina vremena je jedna godina u kojoj su četiri godišnja doba, punina vremena je i naš život. Pa tako je na prijedlog našeg župnika Marijana ova naša knjiga dobila taj specifičan, jedinstven naslov, pojasnila je.

Naslovnica knjige sadrži grb župe, koji je oblikovala župljanka Sonja Jepure te 4 fotografije godišnjih doba iz zbirke gradonačelnika Srpaka.

Iste godine kad crkveni zbor obilježava 30 godina djelovanja, župa Marije Kraljice i sv. Ladislava obilježava 75 godina postojanja te je povjesničar Zoran Turk ukratko opisao u monografiji i povijest župe.

Kronologija zbora popraćena je fotografijama, a nastala je na temelju dnevnika koji je Danijela Sabo, voditeljica zbora, vodila sve ove godine te raznih novinskih članaka, spomenica župe i usmene predaje sadašnjih i bivših pjevača. U monografiji je mnoštvo fotografija s nastupa, koncerta, gostovanja, druženja, izleta. U poglavlju Dokumentarna građa zbora zabilježene su pjesmarice iz kojih crpe materijale za liturgijska slavlja, koncerte, zatim zapisi s proba, razni programi s nastupa te pozivnice. Zatim novinski članci o zboru, priznanja i zahvalnice među kojima je i povelja Lapornik koju su dobili od Grada povodom tridesete obljetnice.

U monografiji su i notni zapisi pjesama prvog kantora Ivana Stojka, koje je brižno i ručno zapisivao. Danijela Sabo zahvalila je Gradu što je financijski pomogao u nastajanju ove knjige, posebno gradonačelniku Draženu Srpaku što brižno prati njihov rad, župniku Marijanu Horvatu za pomoć i podršku u radu, a posebno povjesničarima Zoranu Turku i njegovoj supruzi Mirni na nesebičnoj pomoći, razumijevanju, korisnim savjetima, fotografiranju, uređivanju, lektoriranju kod izrade ove knjige te Mihovilu Lisjaku na oblikovanju knjige. Znatan broj građana u Međimurju i Hrvatskoj ne želi se cijepiti po onoj narodnoj „pa neće baš mene“. Uz sve druge razloge protiv cijepljenja koji se znaju i ne znaju, argument „neće baš mene“, koji se u međusobnim dvobojima za i protiv nikad ne izgovara, zapravo je odlučujući.

Zdrav čovjek drugačije gleda na bolest, nešto što je podalje od njega, za razliku od onoga tko je bolestan. On vjeruje da je bolest doista podalje od njega, a to znači da ima slobodu koji drugi nemaju. Slobodu i da se ne cijepi ako tako poželi, jer je za njega to običan test njegove snage i otpornosti i navodno je jači od bolesti. Ovdje je, dakako, riječ o samo jednom manjem dijelu građana, koji se onda počesto i politički aktiviraju.

Drugi razlog zašto se odbija cijepljenje je strah. Jedan broj građana je toliko indoktriniran raznim proturječnim informacijama da je cijepljenje postalo za njih prestrašno, nešto poput granice osobnog horizonta spoznaje, preko kojeg ne smiju prijeći. Kako više nikome ne vjeruju, a slušaju i jedne i druge i treće, ali i razne budalaštine, smatraju da je najbolje racionalno čekati da sve prođe. Uostalom, Hrvati su po čekanju poznati.

U međuvremenu, s obje strane političke fronte imamo ratne pokliče: - Do kraja zime jedan dio građana će biti cijepljen, drugi će dio preboljeti virus, a treći biti mrtvi. Najnoviji ratni poklič je: - Necijepljeni ne bi trebali u bolnice jer zauzimaju mjesta i time oštećuju druge bolesnike.

Oni koji se ne žele cijepiti ili testirati, ili pak su obični prevaranti jer su već cijepljeni, već su u izričajima stigli do vrhunskih svjetskih tema: - manipulacija genima i cjepivima, unošenje štetnih elemenata u čovjeka, prirodno pravo i tako dalje.

Politička fronta „Neće baš mene“ ipak polako slabi, već je cijepljena većina građana. Ovih dana jedan je zakleti antivakser, koji je završio u bolnici, priznao kako su ga u bolnici spasili više puta, pluća mu nisu mogla primati i unositi kisik u tijelo zbog pakla upale. Spasili su ga, imao je sreću. Ako mislite da mu oni koji se ne žele cijepiti vjeruju, u krivu ste. Zdrav bolesnom još ne vjeruje.

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani

Stanovanje i okoliš (3)

Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade

Koristite elektroničku uslugu. Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag. Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa.

Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

OSNOVNA ŠKOLA Petar Zrinski Šenkovec dobit će novi vizualni i prostorni identitet Nadogradnja škole u Šenkovcu krenut će za tri do četiri godine!

Postojeća dvorana predviđena je za rušenje da bi na njezinom mjestu bila sagrađena dvodijelna dvorana od 774 kvadrata i u nastavku još jedna mala dvorana od 197 metara kvadratnih

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Osnovna škola Petar Zrinski Šenkovec jedna je od rijetkih škola koja je u našoj županiji ostala u svom izvornom obliku od 1987. kada je i sagrađena. Tako se učenici i djelatnici škole susreću s velikim izazovima na svakodnevnoj razini. Kako

Ravnatelj Vladimir Novak ispred škole koju pohađa 359 učenika

nam je u razgovoru rekao ravnatelj škole Vladimir Novak, jedva čekaju nadogradnju, a idejni projekt je već napravljen. - Najveći problem naše škole je prostorne prirode. S 18 razrednih odjela, samo u matičnoj školi, i 11 razreda jedva se izlazi na kraj u organizaciji nastave u dvije smjene. Osim nedostatka razreda, vrijedi istaknuti činjenicu da škola nema kabinete niti dovoljno specijaliziranih učionica.

Dvorana škole je apsolutno neadekvatna po svim segmentima. Ne samo da je premala za odvijanje normalne nastave nego je od strane struke, kada se radila energetska učinkovitost, proglašena neisplativom za bilo kakvu daljnju sanacu. Da ne spominjemo i sigurnosni aspekt cijele dvorane koji

Ovako će prema idejnom projektu izgleda� nadograđena osnovna škola u Šenkovcu

je isto tako u vrlo rizičnom stanju, ravnatelj je istaknuo probleme vezane uz sadašnje stanje škole.

Novi prostorni i vizualni identitet škole

Tako su u suradnji s Općinom Šenkovec i njihovim osnivačem, Međimurskom županijom, početkom ove godine krenuli u izradu idejnog projekta za dogradnju, nadogradnju škole i nove sportske dvorane te je on kao takav završen. Projekt se nalazi na daljnjem postupanju u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije, nakon čega je poslan na resorno ministarstvo radi suglasnosti. Od sadašnjih 11 učionica narasli bismo na 22 učionice i sa sadašnjih 0 kabineta na čak 13. Postojeća dvorana predviđena je za rušenje da bi na njezinom mjestu bila sagrađena dvodijelna dvorana od 774 kvadrata i u nastavku još jedna mala dvorana od 197 metara kvadratnih. Školska knjižnica dobila bi novi prostor od 105 kvadratnih metara. - Postojeće rukometno igralište ostaje, dobivamo još dva nova borilišta u sklopu zgrade te košarkaško igralište na vrhu dvorane, nastavlja ravnatelj Novak.

- Projektom su, dakle, obuhvaćene potrebe naše škole, a sve prema pedagoškom standardu Republike Hrvatske.

Škola će „narasti“ do te mjere da se bez problema možemo organizirati u jednu smjenu i pratiti bilo kakve buduće reforme u obrazovanju. Od povećanja broja razreda do kabineta i svih ostalih pripadajućih prostora koji moraju biti u jednoj modernoj školi, ističe.

Kada kreće realizacija projekta?

Prema postojećem planu, sljedeće godine zajedno s osnivačem, Međimurskom županijom te Općinom Šenkovec, trebali bismo pokrenuti proces izrade glavnog projekta te, ako sve bude kako treba, 2024./2025. godine krenuti u realizaciju glavnog projekta.

Nadogradnja, dogradnja škole i izgradnja nove školske dvorane je, poslije projekta energetske učinkovitosti, najveći kapitalni investicijski projekt u sektoru obrazovanja u našoj općini.

Projekt je od iznimne važnosti i značaja za sve stanovnike naše općine, pa i šire, na kraju krajeva, nešto što zaslužuju naša djeca i svi korisnici, mještani našeg predivnog Šenkovca, zaključuje ravnatelj ove škole.

Izađite u nedjelju na izbore i zaokružite ime Darka Zvera! Ima nebrojeno puno razloga zašto je dobro da Međimurje ima novog župana, a ovo su samo neki od njih:

• Darko donosi stabilnost!

Međimurska županija ne smije postati poligon za političke obračune. Ne želimo gledati svađe, podmetanja, nove optužbe ili možda čak za par mjeseci nove izbore. Novi župan se treba baviti brigom za Međimurce i našim lokalnim stvarima, a ne da mu Međimurje bude štit iza kojeg će se skrivati.

• Darko je konkretan!

Jačanje gospodarstva i veće plaće u Međimurju, rješavanje problema s Romima i uvođenje transparentnosti s ciljem da Županija i sve županijske tvrtke počnu pošteno raditi su prioritet. Novaca za povećanje kvalitete života u Međimurju ima, samo nažalost cure na krive strane. To treba zaustaviti!

• Darko je pošten!

Međimurci su vrijedni i pošteni ljudi. Međimurje ne zaslužuje biti obilježeno korupcijom i nepotizmom.

Darko je uspješan poduzetnik koji je �inancijski osiguran i s kojim se ne morate brinuti da će trgovati pozicijama koje upravljaju milijunima kuna vašeg novca.

Darko je jamac da ćete imati poštenog župana koji će raditi ono što je najbolje za vas i Međimurje.

• Darko nema �igu v žepu!

Ostali kandidati nisu ovdje zbog vas nego prvenstveno zbog sebe. Svi imaju neke svoje privatne razloge zašto im ova pozicija treba i zbog toga će više gledati za sebe nego za Županiju. Darko je jedini koji je iskren, ne ovisi o politici i nije ničiji alibi igrač.

• Darko je budućnost!

Od svih kandidata Darko je jedini pravi izbor. Svi ostali su nam dobro poznati. Svi oni su čak već i bili u

Županiji na raznim pozicijama i pokazali svoje pravo lice. Od njih ne možemo više ništa novog očekivati.

Darko je garancija novog početka.

Izađite na izbore i glasajte za Darka Zvera!

NOVO SELO ROK

Javni poziv za komasaciju poljoprivrednog zemljišta

Grad Čakovec raspisao je poziv u kojem poziva na Javni poziv područje komasacije koje obuhvaća poljoprivredno zemljište na području katastarske općine Novo Selo Rok. Komasacija će se provesti u okviru Javnog poziva za iskazivanje interesa za sudjelovanje u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. reformske mjere C1.5.R2 – Unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju.

Za provedbu je potrebna suglasnost većine vlasnika poljoprivrednog zemljišta, sudionika komasacije, i to najmanje 50%+1 vlasnik uz uvjet da imaju u vlasništvu najmanje 67% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija, neovisno radi li se o državnom ili privatnom vlasništvu.

Grad Čakovec poziva sve vlasnike da do petka, 26. studenoga 2021. godine, potpišu ranije dobivene suglasnosti. Za dodatna pitanja ili u slučaju da vlasnici nisu primili suglasnost, obratite se u gradsku upravu na broj telefona 040/314-937. (dv)

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TENK T-55 iz sportskog centra SRC-a Mladost u Čakovcu preselio u Pribislavec Matija Ladić: Tenk će zaokružiti priču novog muzeja na otvorenom

Prostor aerodroma jedan je od iskoristivih turističkih potencijala Međimurske županije, za koji se nadam da ćemo ga u budućnosti iskoristiti, kaže načelnik Pribislavca

Simbol rata, tenk T-55 građanima Čakovca nije izazvao baš neke pozitivne emocije kad je postavljen na lokaciji SRC-a Mladost u Čakovcu u ožujku 2020. godine. Građani su od samog početka smatrali da je ovo neadekvatna lokacija za takvo spomen-obilježje, iako je to još onda demantirao Zoran Vidović, ondašnji zamjenik gradonačelnika, rekavši da je postavljen tamo jer je to lokacija blizu koje su zaustavljeni tenkovi JNA 1991. godine.

Tenku nije bilo mjesto u sportskom parku?

Podsjetimo, tenk T-55 dobiven je od Hrvatske vojske kao spomen-obilježje zaustavljanju tenkovske kolone koja je 1991. išla na čakovečku vojarnu. Protekli je tjedan tako preseljen na svoju novu lokaciju u Pribislavec na inicijativu gradonačelnice Ljerke Cividini. Smatrala je da tenku nije mjesto na sportskim terenima između streljane i stadiona SRC Mladost te da sportski park treba isključivo djeci, mladima i građanima omogućiti upravo takve sadržaje – sportske. - Ovaj dio uz aerodrom u Pribislavcu, gdje je već smješten i MIG, najbolja je lokacija za tenk. Cilj je i intencija da nam posluži kao podsjetnik na Domovinski rat. Ovamo djeca mogu doći sa svojim roditeljima i učiteljima, učiti o svojoj povijesti, skupine građana mogu doći organizirano i prisjetiti se uloge Međimurja u ratu, razgledati izloženi tenk, MIG i naoružanje. Hvala Općini Pribislavec i Koordinaciji udruga što su nam izašli u susret, objasnila je Cividini.

Muzej Domovinskog rata na otvorenom

Kako je dogovoreno, u planu je na toj lokaciji urediti Muzej Domovinskog rata na otvorenom, a uz dosad pribavljeno, očekuje se da će muzej krasiti i ostala vojna oprema, uz nove klupice i prostore za druženje u svojevrsnom spomen–parku. - Općina Pribislavec je Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata izdala suglasnost za postavljanje eksponata, a koji je urbanističkim planom uređenja predviđen kao muzej na otvorenome. Time se polako zaokružuje priča namjene istog prostora te se nadam da će i taj dio Pribislavca uskoro zaživjeti punim plućima. Prostor našeg aerodroma jedan je od iskoristivih turističkih potencijala Međimurske županije, za koji se nadam da ćemo ga u budućnosti iskoristiti, rekao nam je načelnik Matija Ladić koji je “preuzeo” tenk na područje Pribislavca. (dv)

Sastanak predstavnika fi rme LTH i obrazovnih ins� tucija

ZAJEDNIČKA INICIJATIVA LTH ALUCASTA i obrazovnih institucija za razvoj stručnih kadrova

Suradnjom gospodarstva i obrazovnih institucija do potrebnih djelatnika

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

LTH Alucast d.o.o. iz Čakovca jedna je od najmodernijih proizvodnih lokacija u grupi LTH Castings iz Slovenije, stabilne i renomirane grupacije s prosječnim godišnjim prihodima višim od 300mil eura i preko 70 godina tradicije. Spada među najmodernije, visokotehnološke tlačne ljevaonice aluminija u Europi te zapošljava preko 3.000 djelatnika na 6 proizvodnih lokacija u Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji.

LTH Alucast je predstavio mogućnosti suradnje s učenicima i studentima u vidu obavljanja stručne prakse, pisanja seminarskih i završnih radova uz mentora, studentski ili učenički posao, stipendiranje studenata, a od ove godine i učenika

Razvojni su partneri najuglednijim svjetskim proizvođačima automobila poput Mercedesa, BMW-a, Audi-a te zajedno s njima kroz nove projekte, dizajniraju i razvijaju odljevke za nove koncepte vozila posebno u e-mobility području autoindustrije te time za kupce čine „one stop shop“ partnera. Projekti su to koji djelatnike LTH Alucasta čine posebno ponosnima i daju im mogućnost uvida u budućnost autoindustrije prije nego što svi ostali imaju prilike vidjeti novitete i koncepte e-vozila koji se razvijaju na tržištu automobila. Upravo zbog toga sloganom „CASTING THE FUTURE“ pozivaju mlade ljude da „lijevaju“ svoju budućnost zajedno s njima.

Zbog planiranog stabilnog rasta i razvoja u LTH Alucast-u u Čakovcu, upravo završava prva faza proširenja 3.222m² proizvodnog prostora. Sukladno tome, LTH Alucast zapošljavat će i dalje nove kadrove te iz tog razloga započinje i intenzivniju suradnju s obrazovnim institucijama koje daju temelje budućim strojarskim tehničarima, CNC operaterima, mehatroničarima, elektromehaničarima, tokarima, bravarima, ali i inženjerima strojarstva i metalurgije, te ostalih srodnih smjerova koji čine potencijalni stručni kadar LTH Alucast-a. U LTH Castingsu su svjesni koliko je važno biti dio karijernog puta učenika i studenata već u početku školovanja, stoga su 17.11.2021. organizirali susret predstavnika vodećih obrazovnih institucija iz područja strojarstva i metalurgije.

Iz Tehničke škole Čakovec sudjelovali su ravnatelj g. Blažeka te prof. Horvat Marijan, s Međimurskog veleučilišta prodekan za razvoj, g. Trstenjak Bruno, a iz Strojarsko prometne škole Varaždin - ravnateljica Klarić Snježana te prof. Mičuda Mario.

Pridružili su se i predstavnici Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba i to prodekan za nastavu, prof. dr.sc. Grilec Krešimir te predstavnici Zavoda za kvalitetu prof.dr.sc. Gorana Baršić i dr.sc. Katić Marko, a iz Siska dekanica Metalurškog fakulteta prof. dr.sc. Zdenka Zovko Brodarec. Iz LTH Castingsa prisustvovali su generalni direktor grupacije LTH Castings, g. Megušar Andrej te direktor kadrovsko-pravne službe g. Tomec Miha koji su došli iz Ljubljane. U prvom dijelu susreta domaćini su predstavili svoju tvrtku, procese koji se odvijaju kod njih te projekte na kojima trenutno rade. Predstavili su i nove razvojne projekte za električne automobile koji izlaze na tržište u narednim godinama.

Potreban je kontinuirani rad na usklađivanju obrazovnih programa i potreba realnog sektora

Nakon toga, u obilasku pogona uloge su nakratko zamijenjene. Profesori su postali „zaintrigirani studenti“ koji su s velikim interesom slušali svoje bivše studente te promatrali automatizirane ćelije i robote kako proizvode odljevke. Mnogi nisu očekivali da jedna ljevaonica može biti toliko uredna i čista te gotovo potpuno automatizirana s obzirom na sveprisutne predrasude koje prate nekadašnje stare ljevaonice i težak �izički posao. Također, u odjelu strojne obrade vrlo je visok stupanj automatiziranosti proizvodnih procesa i proizvodne e�ikasnosti gdje djelatnici-operateri od kojih većina žena, jednostavno poslužuju automatizirane strojeve i robote te kontroliraju procese obrade.

Drugi dio susreta bio je namijenjen razmjeni mišljenja i informacija vezanih za obrazovanje i zapošljavanje stručnog kadra. Često do izražaja dolazi i razlika, odnosno, neusklađenosti između obrazovnih programa i potreba realnog sektora. Svi su se gosti složili da je potrebno kontinuirano raditi na usklađivanju školskih i studijskih programa sukladno stvarnim potrebama gospodarstva.

Na inicijativu Hrvatske gospodarske komore, LTH Alucast već sudjeluje u prilagodbi i modi�ikaciji obrazovnih programa za školovanje Metalurških tehničara i Inženjera metalurgije. Tema koja je usko vezana uz to je i mogućnost dualnih obrazovnih programa. Ravnatelj TŠČK, g. Blažeka, napomenuo je da se u njihovoj školi obrazuje već druga generacija učenika za zanimanje CNC operater po dualnom modelu, a zainteresirani su i spremni za realizaciju obrazovanja po dualnom modelu i u drugim zanimanjima odmah, po njihovoj veri�ikaciji.“

Uvođenje praktične nastave za studijske programe najavila je i dekanica Metalurškog fakulteta dr.sc. Zovko Brodarec. To su neki od primjera gdje je uska suradnja gospodarstva i obrazovnih institucija urodila plodom te se obrazovni programi prilagođavaju stvarnim potrebama. LTH Alucast je predstavio mogućnosti suradnje s učenicima i studentima u vidu obavljanja stručne ili obavezne prakse, pisanja seminarskih i završnih/diplomskih radova uz mentora, obavljanje studentskog posla uz posredovanje studentskog ili učeničkog servisa te stipendiranje studenata, a od ove godine i učenika.

Uz navedene primjere predstavljene su i dobre prakse suradnje s obrazovnim institucijama iz susjedne Slovenije koje bi željeli preslikati u Čakovcu.

Osim toga, predstavljena je mogućnost terenske nastave, predstavljanja tvrtke na fakultetima i školama, kao i mogućnost upoznavanja suvremene tehnologije u prostorima tvrtke za zainteresirane profesore. Školama i fakultetima je svakako u interesu da se njihovi polaznici zaposle u struci, posebno u industriji koja se kontinuirano razvija u korak s najmodernijom tehnologijom, gdje su procesi automatizacije i robotizacije svakodnevica.

Stoga su dogovorene akcije i daljnji koraci sa svakom institucijom zasebno.

Svi sudionici pozdravili su inicijativu i organizaciju ovakvog sastanka te se složili da bi ovo mogao biti prvi u nizu ovakvih konstruktivnih susreta.

Na kraju su direktori LTH Alucasta, g. Muhič Tadej i g. Tot Tomislav, predstavnicima obrazovnih institucija zahvalili na trudu i neprestanom radu na unaprjeđenju obrazovnih programa što će u budućnosti doprinijeti daljnjem rastu i razvoju gospodarstva na ovim prostorima.

ULJARA ŠENKOVEC ulje i koštice s okusima za hladne zimske dane Darujte svoje najmilije zdravim poklon- paketima!

Lucija Križarić sa zadovoljstvom pokazuje paletu vrhunskih ulja proizvedenih u Uljari Šenkovec

U duga zimska popodneva u toplini doma, dok ste sami ili u društvu, odlično pašu bučine koštice, obične, slane, u ljusci s čilijem ili one s okusima bijele ili tamne bio čokolade

Piše: Snježana Zorković Foto: Zlatko Vrzan

Pitali smo Luciju Križaić, direktoricu i vlasnicu Uljare Šenkovec, što je važno za uspjeh obiteljskog posla u uljari: - Ove je godine bila suša, ali ne previše, pa su tikve dobro rodile, a ulje je odlične kvalitete. Tajna našeg uspjeha jest u dobrom odabiru koštica te pažljivoj obradi. Naime, kada se koštice izvade, važno ih je dobro oprati, osušiti i pravilno skladištiti. Kod prerade pak treba paziti da se smjesa dobro zamijesi, ispeče na pravilnoj temperaturi i na kraju dobro ispreša, iz godine u godinu.

Za vrhunsko ulje najbitnija je koštica

Svojim kvalitetnim črnim, koščićnim ili bučinim uljem obitelj Tkalec, i sada Križarić, već godinama osvaja Međimurce i brojne druge konzumente diljem Hrvatske i puno dalje, kao i članove komisija

Za dobar proizvod zaslužan je i djelatnik Dalibor Frančić

na izložbama ulja. Gotovo da ni nema manifestacije na kojoj se ne pojavljuju, izložbe s koje se vraćaju praznih ruku, salate u kojoj nema bar nekoliko kapi njihova ulja.

Put uspjeha započeo je otac Darko prije skoro deset godina, usavršivši zanat u susjednoj Austriji. Stjecajem životnih okolnosti nije mogao više raditi, već je odlučio osigurati budućnost za svoje kćeri, prije svega mlađu Luciju koja danas sa suprugom Nikolom vodi posao. Prve kapi prvoklasnog ulja u njihovoj Uljari potekle su još 2010. godine i otad posao ide samo naprijed. Treba spomenuti kako je to bila prva privatna uljara u Međimurju. U to vrijeme Međimurci su svoje koštice na preradu uglavnom vozili ili u Sloveniju ili Podravinu, odnosno Vidovec kraj Varaždina.

Lucija nam je objasnila i kako nastaje vrhunsko crno ulje u Uljari Šenkovec. - Da bismo dobili ulje vrhunske kvalitete, najbitnija je koštica. Mi uglavnom sadimo sortu gleisdorfer, koja daje odličnu kvalitetu ulja. Baziramo se na svojem provjerenom sjemenu, jer čemu mijenjati ono što se pokazalo dobrim, štoviše, najboljim. A kako bi se dobilo ono pravo tamnozeleno mirisno i gusto, gotovo viskozno, ulje, sve započinje mljevenjem koštica. Naravno, uz pretpostavku da su koštice skinute s polja na vrijeme i dobro osušene. Danas se već može birati želi li se ulje čije će se koštice mljeti na stari način, pomoću mlinskog kamena, ili pak modernije, na suvremenom stroju koji usput i ljušti koštice te odvaja eventualna onečišćenja. Nakon mljevenja, masa se prebacuje u mješalicu gdje joj se dodaju sol i voda. Voda služi isključivo kao vezivo za dobivanje kompaktne mase koja se potom prebacuje u stroj za pečenje, kaže Lucija Križarić te dodaje: - Lagano pečenje na 120 stupnjeva zna potrajati i po nekoliko sati. Pritom je vrlo važno početno miješanje, kako se masa ne bi prilijepila za dno i zapekla. I na kraju, kada je smjesa dovoljno pečena, odnosno otpustila dovoljno ulja, odlazi u prešu, gdje se preša pod tlakom od 300 bara. Ništa se od koštica ne baca. Krajnji proizvod jesu tzv. prge koje ribiči koriste kao mamce, njima se hrani stoka, a nisu loše ni za lagano grickanje.

Hladno prešana ulja - posebno blagotvorna za ljudsko zdravlje

Poduzetna obitelj, nakon uspjeha s toplo prešanim uljem, ubrzo nabavlja i stroj za hladno prešano ulje kojemu, barem zasad po osvojenim priznanjima, nema premca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i šire. - Istina, postupak je tu puno jednostavniji. Dobro osušene koštice jednostavno se tiskaju pa ih je za jednu litru potrebno puno više. I dok za litru toplo prešanog ulja treba oko 2,5 kg koštica, za hladno prešano taj je omjer 1:25.

Naravno, to je ulje puno skuplje, ali i blagotvorno za ljudsko zdravlje, kaže Lucija koja najviše radi na a�irmaciji i promociji crnog ulja iz Uljare Šenkovec.

Ako ne prešaju uslužno, onda to rade iz vlastite sirovine. To ulje završava u bocama različitih volumena, tako pogodnima za poklone uz ove blagdanske dane, bilo da se radi o čistom toplo prešanom ulju ili onomu salatnom, bilo hladno prešanom u većem ili manjem pakiranju.

Iako iz njihove Uljare svakodnevno teče mirisno ulje, sve uspiju plasirati doma, na opće zadovoljstvo, pa ni ne razmišljaju o prodoru na strano tržište.

Potražite ih na Adventu u Čakovcu

Ako želite kupiti originalan poklon, možete to učiniti na Adventu u Čakovcu. Naime, u Uljari su pripremili čitav niz poklon-paketa, raznih oblika i cijena, pa će svatko naći nešto za sebe. Osim na Adventu, poklon pakete možete kupiti i u Uljari. Njihovi poklon-paketi odličan su i poslovni poklon, pa ako još niste odlučili što pokloniti poslovnim partnerima, svakako razmislite.

Zima je vrijeme kad više vremena provodimo u kući i češće nešto grickamo. Izaberite prirodnu i zdravu grickalicu, a na štandu ili u Uljari vam mogu ponuditi golice – obične, slane, čili ili u ljusci. Svakome po izboru. A za one pro�injenijeg nepca tu su koštice s okusima: bijela čokolada, bijela čokolada s bananom, ili narančom, ili kokosom, ili kapučinom ili malinom. A ako više volite tamnu čokoladu, nude koštice oblivene tamom bio čokoladom ili mliječnom čokoladom.

Tu su naravno i razna pakiranja ulja, tako da će svatko pronaći nešto za sebe.

VIDIKOVAC na Mađerkinom bregu dobiva svoj konačni oblik

Postavljena drvena konstrukcija od 25 metara

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Ono što se s nestrpljenjem očekivalo u Štrigovi, ovih je dana napokon osvanulo u stvarnosti. Na jednoj od najljepših lokacija u Međimurju, na Mađerkinom bregu u Robadju, izniknuo je novi objekt. Riječ je o dugoočekivanom vidikovcu za koji je postavljena osnovna drvena konstrukcija.

Uskoro kreće izgradnja biciklističkog centra

- Radnici su postavili centralni dio konstrukcije, a u 12. mjesecu ići će se dalje s radovima. Najveći dio drvene konstrukcije je postavljen u cijelosti. Sada se ide na radioničke poslove dalje. Konstrukcija je na visini od 25 metra, još se treba postaviti dio od tri metra visine pa će konačna visina vidikovca iznositi 28 metara, rekao nam je načelnik Stanislav Rebernik.

U sklopu projekta vodeći partner, Općina Štrigova, izgradit će i opremiti biciklističko informativni centar. Planirano je i uređenje parka kako bi sve činilo jednu pomno osmišljenu cjelinu.

Nastavak radova na drvenoj konstrukciji dogovoren je za 6. prosinca. Tada počinje montaža stepenica i početak postavljanja biciklističkog centra koji se nalazi uz sam vidikovac.

Iako su prvobitno planirane orgulje u sklopu vidikovca koje bi svirale međimurske pjesme, naknadno je odlučeno zbog velikih financijskih sredstava da se one neće odmah instalirati, već nešto kasnije i to na teret općinskog proračuna.

Suvenirnica, prezentacijski prostor i terasa

Prema projektu, unutar vidikovca nalazit će se prostor za prezentaciju vina i suvenirnica. Vani je predviđena terasa za nekih 60 sjedećih mjesta koju će moći iznajmiti netko od ugostitelja. Na terasi će se moći popiti kava, međimursko vino, domaći sok i eventualno pojesti meso s tiblice. - Do sada su ispostavljena dva računa za radove. Jedan iznosi 1.767.000 kn i on je plaćen u cijelosti. Drugi je račun na iznos od 1.717.000 kuna i njega bismo morali platiti do kraja godine, objašnjava Rebernik.

Inače je osnovna cijena radova bila 5.965.000 kuna, no zbog povećanja cijene građevnog materijala ona se popela na cifru od čak 7.284.000 kuna. - Vjerojatno će se pojaviti još dodatni troškovi zbog radova, koji nisu bili u troškovniku, pa će ta cijena biti još i veća. Nažalost, kod takvih projekta uvijek nas dočekaju neka iznenađenja, rekao nam je u razgovoru načelnik Rebernik.

Što se tiče samog završetka radova, ugovoreni rok završetka izgradnje vidikovca od 12 mjeseci ističe 17. ožujka 2022. godine. Vrlo

Divovska konstrukcija pokraj koje će se izgraditi i biciklistički centar

vjerojatno će se taj rok zbog vremenskih neprilika produžiti još nekoliko tjedana, no ono što je sigurno, početkom ljeta Međimurje dobiva novi turistički adut koji će dati dodatan vjetar u leđa našem turizmu.

Načelnik Martin Srša s nagrađenima: Tatjana Hažić, Stanka Kutnjak, Matija Trstenjak, Nikola Perčić, Kristijan Horvat, Ivan Herceg i predsjednik OV-a Ivica Kutnjak

SVETI MARTIN NA MURI

Božićnice za umirovljenike

Općina Sveti Martin na Muri po Odluci načelnika Martina Srše i ove je godine osigurala božićnice za svoje umirovljenike u visini od 200 kn te im na taj način barem malo uljepšala nadolazeće blagdane.

Svi umirovljenici koji imaju ukupnu mirovinu do 2000 kn pozivaju se da se što prije jave u ured Podružnice umirovljenika Sveti Martin na Muri kako bi se prijavili i ostvarili svoje pravo.

Donirali 15 tisuća kuna bolnici

Na zamolbu ŽB Čakovec za potrebnim sredstvima, kako bi nabavili opremu koja im nedostaje za liječenje Covid-19 bolesnika, odazvala se i Općina Sveti Martin na Muri. Na prijedlog načelnika Martina Srše te predsjednika Općinskog vijeća Ivice Kutnjaka te uz podršku svih vijećnika odlučeno je da se doniraju sredstva u visini od 15.000 kuna. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Ništa od slavlja za Dan općine

- Zbog epidemiološkog stanja u cijeloj županiji odgađaju se svi programi vezani uz Dan općine Gornji Mihaljevec, potvrdio nam je to tamošnji načelnik Goran Lovrec. Svi programi prebacuju se za sljedeću godinu za manifestaciju Dani lipe koji se održavaju u lipnju. (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU

Tri doma prijavili na natječaje

Općina Sveti Juraj na Bregu prijavila je na Ministarstvo kulture radove na društvenim objektima u trima naseljima. Riječ je o energetskoj obnovi Doma kulture u Dragoslavcu, dovršetak uređenja Doma kulture u Frkanovcu te uređenje nekadašnje poljoprivredne zgrade u kojoj je trenutno smješten centar Murai.

SVETI MARTIN NA MURI

Najzaslužniji mještani primili općinska priznanja

Povodom Dana Općine dodijeljene su zahvalnice Matiji Trstenjaku za iznimne sportske uspjehe u biciklizmu, Svetomartinskim mažoretkinjama za iznimne rezultate postignute u 2021. godini na Državnom natjecanju u mažoret plesu, OPG-u Tatjana Hažić za izniman doprinos razvoju poljoprivrede, uzgoju voća te razvoju seoskog turizma općine Sveti Martin na Muri, DVD-u Sveti Martin na Muri i DVD-u Lapšina za nesebičan doprinos u pomaganju sprječavanja širenja zaraze COVID-19 te u zaštiti stanovništva u kriznim situacijama. Plaketa Općine uručena je prečasnom Ivanu Hercegu za 20 godina djelovanja u Župi svetog Martina biskupa te za osobit doprinos na području vjerskog, socijalnog i društvenog djelovanja, kao i očuvanje i obnovu sakralne kulturne baštine na području općine Sveti Martin na Muri.

BREŽNA PRIČAONICA

Zašto srednjoškolci još uvijek nemaju na izbor topli obrok?

Hrana je pogonsko gorivo za naše tijelo te ono što jedemo utječe na naš um, raspoloženje i emocije. Od osobite je važnosti tijekom školske dobi jer se djeca tada najviše psihofizički razvijaju, a usvojene prehrambene navike utječu na zdravstveno stanje u odrasloj dobi.

Porazni su podaci da je svaki treći osmogodišnjak pretio u Hrvatskoj. Prema CroCOSI istraživanju, čak 35 posto djece u dobi od 8 do 8,9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Problem debljine veći je kod dječaka nego kod djevojčica te iznosi 17,8 posto u odnosu na 11,9 posto u djevojčica.

Istraživanje je isto tako pokazalo da od 35 posto djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine samo 14 posto roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Uspoređujući dječake i djevojčice na regionalnoj razini, najveći problem prekomjerne tjelesne mase uočen je u djevojčica u Jadranskoj regiji, gdje 25,5 posto djevojčica ima ovaj problem. U dječaka je problem prekomjerne tjelesne mase podjednak u Zagrebu i Jadranskoj regiji, 21 posto i 20,9 posto, te je u ovim dvjema regijama RH bio viši u odnosu na Kontinentalnu regiju gdje je u 17,1 posto dječaka utvrđena prekomjerna tjelesna masa.

Pravilne prehrambene navike u prvom bi se redu trebale stjecati u roditeljskom domu, a potom u školi gdje do svoje 18. godine provode većinu vremena. Naše osnovne škole, kao što možete pročitati na stranicama 4. i 5. naših novina, prednost daju kuhanoj hrani, ali ipak se prečesto tu nađu paštete, hot dogovi, pizze, sendviči i slično. Znamo da djeca obožavaju takvu hranu, no škole bi ih trebale usmjeravati prema što pravilnijoj prehrani, a ne tetošiti.

Srednje škole pak su priča za sebe, srednjoškolci uopće nemaju izbora jesti cjelovit obrok. Pa zar ne bi topli obrok za učenike trebao biti danas, u 21. stoljeću nešto što se podrazumijeva?!

OBITELJI U DANKUCHEN KUHINJAMA

Obitelj Mihalic iz Štefanca: Naša kuhinja stara 4 godine izgleda kao prvog dana

DAN kuhinje svakoj obitelji stvaraju kuhinju iz snova, a DAN stručnjaci svakoj kuhinji posvete pažnju, iskustvo i znanje i time oplemenjuju svaki kuhinjski prostor potvrdila je zadovoljna obitelj Mihalic

Foto: Zlatko Vrzan

Četveročlana Obitelj Mihalic prije četiri godine odlučila je renovirati svoju obiteljsku kuću u Štefancu. Mama Danijela, tata Slaviša te djeca Toni i Tonka odlučili su gornji kat kuće pretvoriti u tzv. otvoreni odnosno open space prostor kako bi dobili bolju povezanost i popunjenost prostora, pri čemu kuhinja preuzima centralnu ulogu i za nju se ostavlja najviše mjesta.

Naša želja bila je velika prostrana kuhinja

Kako za kuhinjske potrepštine zaista treba mnogo mjesta, obitelj Mihalic svoj je prostor namijenjen dnevnoj zoni odlučila ispuniti kuhinjom koja svojom veličinom očarava. O tako velikoj kuhinji maštaju mnoge domaćice, ali malo koja može za nju odvojiti toliku kvadraturu. Kuhinja je u njihovom prostoru u glavnom fokusu, te zbog toga mora zadovoljiti najviše standarde elegancije, modernih i čistih linija te najnovijih materijala i uvijek poželjnih boja. - Željeli smo upravo ovako veliku i prostranu kuhinju u koju će stati sve što trebamo za kuhanje i svakodnevno funkcioniranje. S obzirom da nemamo posesbnu ostavu za namirnice i ostale velike stvari, kuhinja je morala biti velika. Na desnom zidu imamo velike ormariće, apotekarske, u koje stane jako puno stvari pa sada ostavu i ne trebamo. Također, tu se nalazi i veliki hladnjak i ugradbena pećnica. Najveći zid iskoristili smo za ploču za kuhanje, sudoper i veliku radnu ploču te ormariće u kojima je uvijek sve posloženo. Otok na kojem svakodnevno jedemo s unutarnje strane također ima ormariće, tako da prostora za skladištenje imamo puno. Upravo se zato nismo odlučili za ladice u podnožju, no mislim da su one odlične ako nemate dovoljno mjesta u ormarićima, rekla nam je Danijela Mihalic.

Kuhinja obitelji Mihalic koncipirana je i kao centar njhovog druženja i komunikacije, zbog čega je jako bitno da bude ugodna, topla te po mjeri svih ukućana.

Dobra organizacija bez nereda

U DAN kuhinjama nedostatak prostora nepoznat je pojam jer njihov dizajn maksimalno iskorištava prostor. Sve je nadohvat ruke s težnjom k funkcionalnosti i prilagodljivosti. Nered koji se u većini kuhinja stvara u ladicama, u DAN kuhinjama riješen je na elegantan način uz sisteme kojima se postiže praktičnost i organiziranost. - Svi ormarići de�inirani su u suradnji s DAN stručnjacima koji su vrlo ljubazno ponudili rješenje za izvlačne elemente u kojima su sve namirnice dostupne i lijepo organizirane. Volim red i organiziranost i ne volim na radnoj ploči imati puno stvari. U mojoj kuhinji sve ima svoje mjesto i sve je uvijek posloženo, a nakon kuhanja uvijek sve pospremam tako da je kod mene stalno sve uredno, ispričala nam je Danijela.

Stakleni viseći elementi jako dobro služe za spremanje čaša i šalica, a podizni sustav jako je popularan, a Danijela kaže kako su iste kvalitete kao i prvog dana.

Kuhinja za naš stil života

- Planeri kuhinja u DAN Kuchen studiju u Varaždinu jako su ljubazni, strpljivi i kreativni te daju ideje i prijedloge koji se slažu s našim potrebama i načinom života. Iako na početku nismo imali ideju kako će sve izgledati, planiranje cijele kuhinje prepustili smo stručnjacima koji su nas oduševili, nastavlja Danijela.

Obitelji Mihalic bilo je jako bitno odabrati vječne boje koje neće biti manje popularne za par godina, a fronte u visokom sjaju i dalje su najčešći odabir kuharica. Osim toga, Danijela nam je ispričala kako je održavanje lack kuhinje zaista jednostavno. - Visinu kuhinje prilagodili smo našoj visini, kao i visinu gornih ormarića. Osim toga, željeli smo da radna ploča bude zaista jako debela jer smatramo da čini kuhinju ozbiljnijom i bogatijom, ispričao nam je Slaviša Mihalic.

Danijela je dodala kako je radna ploča prostrana, otporna i vrlo laka za održavanje.

Prostor koji posjeduje obitelj Mihalic velik je i lijepo iskoristiv, a DAN Kuchen stvorio je idealnu kuhinju koja je olakšala rad i boravak u kuhinji. Kuhinja ima dobar raspored, čemu mogu zahvaliti DAN stručnjacima koji diobro znaju gjde i zašto moraju biti smješteno koje kuhinjsko pomagalo. U kuhinji obitelji Mihalic nema nepoteenog traženja, saginjanja i mučenja s visokim nedohvatljivim ormarićima. Sve je dostupno i prilagođeno njima. Također, pećnica je u visini ramena, što olakšava pečenje. Prostor iznad i ispod pećnice iskorišten je za ladice i ormariće, a osim toga, dobiven je komfor i udobnost u kuhanju.

Neupitna kvaliteta - kuhinja je ista kao prvog dana

- Iako kuhinju svakodnevno koristimo već 4 godine, na njoj nema tragova korištenja i ista je kao i prvog dana. Na materijalima i završetcima je vidljivo kako se radi o jako kvalitetnom drvetu. Održavanje je vrlo jednostavno, a kako uživam kuhajući, uživam i u čišćenju jer nakon toga imam savršenu urednu u lijepu kuhinju, pohvalila se naša sugovornica Danijela.

Dan Kuchen kuhinje imaju doživotnu garanciju, a najkvalitetniji materijali i sistemi otvaranja osiguravaju njeno doživotno trajanje. Elementi su čvršći i velike nosivosti pa nema straha kako će se nešto savinuti ili popustiti. Sve fronte su lakirane u 5 slojeva, što znači da su otporne na ogrebotine, temperaturu i vodu.

Posjetite ih u Varaždinu!

Posjetite ih u Optujskoj ulici kod Starog Grada i savjetujte se kako isplanirati savršenu kuhinju. Radno vrijeme je od 10 do 19 sati, a subotom od 9 do 13 sati. Možete im se javiti putem maila dankuchen.varazdin@ gmail.com ili mobitela 042 302 090 ili putem web stranice www.dankuchen-varazdin.com

DAN Kuchen preporučam bez razmišljanja

- Planeri su nam zaista puno pomogli i bez njih ova kuhinja ne bi ovako dobro izgledala. Kuhinja se ne može uspoređivati s običnim materijalima, ni okovi ni način zatvaranja ni završna obrada. Monteri kuhinji pristupaju s posebnom pažnjom i trude se da bude postavljena precizno i točno. Zaista bih svakoj obitelji preporučila DAN kuhinju.

Iskoristite mogućnost besplatnog planiranja

Stručnjaci u DAN KUCHEN studiju u Varaždinu pozivaju da se javite putem internet obrasca i dogovorite sastanak na kojem će vam besplatno isplanirati kuhinju. Uz besplatno planiranje i popuste, nude stručnu izmjeru, besplatan plan instalacija, dostavu i garanciju od 20 godina. Kod kupnje dodatne opreme, odobravaju velike popuste i uštede, a aparati uz kupnju kuhinje su puno povoljniji.

ANGSTEROVE ORGULJE iz 1896. godine iz preloške župne crkve demontirane su zbog restauracije Stara kraljica instrumenata je na zasluženom oporavku

Piše: Vlasta Vugrinec

Svaka naša crkva posebna je priča za sebe. No, postoji jedna stvar koja je svima zajednička. Riječ je o orguljama, odnosno zvuku koji ispuštaju tako jako da naprosto vibrira cijela crkva. Zvuk je i to koji prati svaku misu, svako vjenčanje te crkvene koncerte. Uglavnom je riječ o starim instrumentima koji su, poput preloških, prevalili stotinu godina postojanja. Naravno da bi toliko trajali i služili svojoj svrsi, treba ih redovito održavati i servisirati. S obzirom na svoju kompleksnu građu te povijesnu vrijednost, radi se o poprilično skupom i dugotrajnom postupku. A upravo u toj fazi su Angsterove orgulje iz preloške župne crkve građene prije 125 godina - Naše priločke orgulje trebaju veće kako konzervatorsko-restauratorske zahvate, tako i rekonstrukcijske radove kako bi se vratile u izvorno stanje, kaže tamošnji župnik Antun Hoblaj.

Orgulje Josefa Angstera iz Pečuha izgrađene su 1896. godine, a smještene su na koru župne crkve. Predstavljaju instrument povijesne i organološke vrijednosti, pneumatskog sistema 16 registara,

Antun Hoblaj, župnik župe sv. Jakoba u Prelogu Orgulje su smještene na koru župne crkve. Predstavljaju instrument povijesne i organološke vrijednosti, pneumatskog sistema 16 registara, manualom i pedalom unutar klasicističkog kućišta

Sve poskidane metalne i drvene cijevi s orgulja čine 2,5 km dugi red (foto: Studio Vipro)

manualom i pedalom unutar skladno riješenog trodijelnog klasicističkog kućišta. Stilski elementi kućišta klasicističkog, tj. historicističkog izraza također upućuju na dataciju druge polovice XIX. stoljeća i na srednjoeuropsku graditeljsku školu.

Radove na obnovi orgulja započeli su 2017. godine stručnjaci iz poznate zagrebačke orguljaške umjetničke radionice Heferer, koja je ujedno jedna od najstarijih u Hrvatskoj. Svoj rad, naime, započela je davne 1868. godine.

Od tada pa do danas dio po dio orgulja iz župne crkve je demontiran kako bi se restaurirao.

Ovih su pak dana potpuno rastavili ostatak orgulja, počevši od sviraonika, svirala, mijeha i svih drugih dijelova. - Radnici su nam prema procjeni kazali kako sva svirala zajedno, sve metalne i drvene cijevi, ako bismo ih stavili jednu nastavno na drugu, iznose oko 2,5 kilometra. Prema ovom podatku možemo samo otprilike zamisliti koliko je to dijelova u našim orguljama bilo potrebno nekad davno sastaviti, a ovih dana rastaviti i odvesti na popravak, ističe župnik. Naime, dva manuala i pedal zajedno imaju 928 svirala. Zahvat koji je započet, s ciljem obnove, izrazito je skup, stoga se uključilo Ministarstvo kulture i Grad Prelog Tijekom prošlih nekoliko godina u svrhu zaštitnih radova na orguljama iz Ministarstva su stigla sredstva u iznosu od 385.000 kuna. No, za završetak radova je potrebno još barem dodatnih 1.100.000 kuna od čega ove godine stiže 350.000 kuna. - Sami smo svjesni kako je ovo, slobodno možemo reći, jedan od zahvata stoljeća za buduće generacije koje dolaze, ističe župnik.

Angsterove orgulje i po drugim našim crkvama

Literatura kaže da su preloške orgulje bile Angsterov najznačajniji rad u tadašnjoj biskupiji. Međunarodno poznati graditelj kraljice instrumenata tijekom života izgradio više od nekoliko stotina orgulja od kojih su mnoge i dandanas u uporabi u crkvama širom Europe. U Međimurju njegovim se orguljama još može pohvaliti župna crkva svetoga Leonarda koje su izgrađene oko 1888. i to kao prvi rad u biskupiji, zatim župna crkva Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije čije orgulje datiraju iz 1902. kao posljednji rad u biskupiji.

PRELOG

Kreditno zaduženje od 2 milijuna kuna

Jedna od točaka dnevnog reda sjednice gradskog vijeća u ponedjeljak, 29. studenoga bit će i kratkoročno zaduženje na najduže do 12 mjeseci i to u iznosu od 2 milijuna kuna. Kako stoji u obrazloženju, kredit se uzima isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog

različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza. Naime, Grad potražuje iz državnog proračuna na ime povrata sredstava projekata EU na temelju realiziranih i plaćenih projekata iznos od 3.500.000 kuna. Navedeni kredit se može vratiti i prije krajnjeg roka otplate. (vv) U petak se održava susret gospodarstvenika

Grad Prelog ove se godine vraća tradiciji održavanja susreta gospodarstvenika s područja Preloga pod nazivom Gospodarski forum Grada Preloga 2021. Forum će se održati 26. studenog 2021. godine (petak) u Hotelu Panorama – DG Sport u Prelogu.

Ovogodišnji gospodarski skup sastoji se od dvaju dijelova.

U prvom dijelu održat će se nekoliko zanimljivih predavanja i radionica u suradnji Grada Preloga i partnera. U večernjem dijelu održat će se završna svečanost, uz obraćanje uzvanika i temat-

sku panel-diskusiju. Nakon završne svečanosti slijedi i tradicionalno druženje svih poduzetnika s područja grada. Pozivamo sve gospodarstvenike s područja Preloga da budu dio Gospodarskog foruma i ove godine. Gospodarski forum održat će se u skladu s preporukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, stoga će sudjelovanje biti moguće samo s EU digitalnom COVID potvrdom, uz obvezno korištenje medicinskom maskom ili maskom za lice i uz održavanje potrebnog fizičkog razmaka. (vv) Planirani proračuni za naredne godine

Ukupni prihodi i primici proračuna Grada Preloga za 2022. godinu planirani su u iznosu od 57.500.000 kuna. Nakon pokrića procijenjenog manjka poslovanja za tekuću 2021. godinu u iznosu

od 3.000.000 kuna ukupni prihodi i primici za 2022. godinu iznose 54.500.000 kuna. Projekcija proračuna za 2023. godinu iznosi 47.000.000 kuna, a za 2024. godinu 40.000.000 kuna.(vv) I u Pre-kom s COVID potvrdama

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju u našoj zemlji, iz Pre-koma pozivaju građane da dogovore slanje svih Pre-komovih računa putem e-maila. To se može uraditi telefonom 645-594, e-mailom ili osobno. Nakon generiranja računa on se šalje putem e-mail servisa e-uplatnica. Na takav način, ističu u Pre-komu, zajedničkim se snagama smanjuje stvaranje otpada (papir, kuverte) i čuva okoliš.

Plaćanje računa moguće je i putem SEPA trajnog naloga za sve poslovne banke u RH. Poduzeće je ugovorilo sa svojom poslovnom bankom uslugu SEPA izravno terećenje. Tim putem moguće je ugovoriti plaćanje i za ostale usluge poput dimnjačara i održavanje groblja. Sukladno Odluci Stožera, od 16. studenoga za ulazak u prostore Pre-koma treba imati sa sobom COVID potvrdu koja se mora pokazati tamošnjim djelatnicima. (vv)

MEĐIMURSKA POSLA

Pajcek smrdi, no šnicla je i te kako fina

Vikend pred nama prepun je događanja. Ponovno idemo na izbore i to izvanredne kako bismo izabrali prvog čovjeka/ženu našeg malog Međimurja.

Istog dana palimo i prvu od četiri svijeća na adventskom vijencu u iščekivanju najljepšeg blagdana u godini, blagdana Božića.

S druge pak strane, naredni vikend u onima nešto starijima budi i sjetna sjećanja na dane od prije 30-ak i više godina.

Naime, bilo je to vrijeme tradicionalnih kolinja i obiteljskih okupljanja. U našim dvorištima već je od ranog jutra bilo glasno i živo. Muški su se nadvikivali tko će kako i s koje strane prići svinji, koja će prije doći na red. Kao dijete skakutala sam okolo, motala se kud treba i ne treba, više tamo gdje mi nije bilo mjesto. Gurala sam nos svuda, sve me zanimalo, ništa mi se nije gadilo, ništa mi nije smrdjelo, a kamoli da sam imala noćne more. Tada nije bilo dječje pravobraniteljice koja bi ribala mog oca ili majku jer su dijete izložili ”nasilju” nad jadnom životinjom. Jer tadašnjoj djeci to je bilo pod normalno. Kokoši, pilići, patke, pure i naravno pajceki hranili su se kako bi se obitelj prehranila. Kako nije bilo ni jednog trgovačkog centra gdje bismo sve kupovali, nitko nije razmišljao o dobrobiti životinje, humanom odnosu i sličnim današnjim, rekli bi stari ljudi glupostima.

Kad sam malo poodrasla, s majkom sam klala piliće, što sam radila i kad sam postala “svoja gazdarica”. Nije mi palo na pamet da meso kupujem jer sam bila naučena na domaću hranu i domaće povrće. Smatram da takvim načinom života nisam postala nasilnik niti pak sam učinila nešto krivo. Danas je naravno nešto takvo strašno i nezamislivo. S druge strane, normalno je kupovati piliće koji svoj uzgojni ciklus završavaju već s 42 do 45 dana. Normalno je jesti meso puno antibiotika, smrznuto i otopljeno po tko zna koliko puta i tko zna od kuda je stiglo. Jer to meso “ne smrdi”, nema svakodnevnog hranjenja, čišćenja svinjca i kokošinjca, nema obrade oranica i vrta, već se sve obavlja jednim odlaskom u trgovinu. Smrdi nam svinjac, smrdi nam kokošinjac, klanje izaziva odvratnost i gađenje, a s druge strane domaći pečeni picek ili šnicla svima su i te kako fini.

SAVJETI za poljoprivrednike Kako biljke započinju s rastom

Kod svih biljaka koje se razvijaju generativno (sjemenom) bez obzira na vrstu početna faza rasta je klijanje. Sva sjemena sadrže embrije. Zametak sjemena stvara novu biljku nakon klijanja. Stoga je embrij unutar sjemena zaštićen tvrdim pokrivačem koji se naziva testa. Sjeme počinje rasti kad se pronađu pravi uvjeti kao što su vlaga, toplina, sunčeva svjetlost, tlo bogato hranjivim tvarima itd. Dvije su glavne komponente biljke: izdanak i korijen. Stabljika, lišće i korijenje razvijaju se iz različitih dijelova sjemenskog zametka. Radikula je prvi dio koji izlazi iz sjemena za vrijeme klijanja kroz mikropil (pore sjemena). To čini korijene nove biljke. Plumula izlazi nakon radikula i stvara stabljiku nove sadnice. Sam proces klijanja jako je ovisan o kvaliteti sjemena koja se očituje u postotku čistoće, klijavosti i energije klijanja sjemena. Sjeme smanjene klijavosti i energije klijanja teže klije i niče te su biljčice zbog dugotrajnijeg klijanja i nicanja podložnije biljnim bolestima i štetnicima. Osim kvalitativnih svojstava sjemena na proces klijanja veliki utjecaj imaju i vanjski faktori. Najvažniji vanjski čimbenici uključuju optimalnu temperaturu, dovoljnu količinu vode, kisika ili zrak, a kod nekih vrsta i količinu osvjetljenja (neke traže osvjetljenje, dok druge kliju u tami). Različite biljke zahtijevaju različite varijable za uspješno klijanje sjemena. To često ovisi o pojedinačnoj sorti sjemena i usko je povezano s ekološkim uvjetima biljnog prirodnog staništa. Ako nisu zadovoljeni povoljni uvjeti za klijanje, uobičajeno je da biljka ostaje u stadiju mirovanja ili dormantnosti sjemena. Voda je jedan od faktora potrebnih za proces klijanja. Zrelo sjeme često je izuzetno suho i potrebno je unijeti značajne količine vode u odnosu na težinu suhog sjemena prije nego ono započne proces klijanja. Većini sjemena treba dovoljno vode da vlaži sjeme, ali nedovoljno da ih namoči. Unos vode u sjeme dovodi do bubrenja i pucanja sjemene ovojnice. Kada se formiraju sjemenke, većina biljaka u sjeme pohranjuje zalihu hrane, poput škroba, proteina ili ulja. Ova rezerva hrane osigurava hranu rastućem embriju. Kad sjeme upije vodu, aktiviraju se Piše: dipl. ing. agr.

Suzana Pajić

hidrolitički enzimi koji te pohranjene resurse hrane razgrađuju u metabolički korisne kemikalije. Nakon što sadnica izađe iz sjemene ovojnice i počne rasti korijenje i lišće, zalihe kontinuirani rast, a sadnica sada zahtijeva neprekidnu opskrbu vodom, hranjivim tvarima i hrane sadnice obično se iscrpljuju; u ovom trenutku fotosinteza daje energiju potrebnu za svjetlošću. Sljedeći važan faktor u procesu klijanja je količina kisika, koji je veoma važan za metaboličke procese u sjemenu. Kisik je glavni izvor energije sadnice do vremena kada biljka ne stvori lišće. Sjeme nekih biljnih vrsta imaju nepropusne slojeve sjemena koji sprečavaju ulazak kisika u sjeme što uzrokuje vrstu fizičkog mirovanja koje se prekida kada se sjemeni omotač dovoljno istroši da omogući razmjenu plinova i ulazak vode iz okoline.

Temperatura tla i zraka ima veliki utjecaj na stanični metabolizam i brzinu odvijanja procesa klijanja. Ovisno o biljnoj vrsti možemo razlikovati optimalnu, minimalnu i maksimalnu temperaturu klijanja, dok će izvan tog raspona (od minimalne do maksimalne temperature) proces klijanja biti zaustavljen. Kod nekih vrsta sjemena potrebno je da prođu proces jarovizacije kako bi se prekinulo mirovanje sjemena i kako bi biljka mogla donijeti plod. Ovaj proces karakterističan je za žitarice koje moraju proći određeni broj dana niskih temperatura kako bi započele s klijanjem. Neke sjemenke trebaju i niže temperature, dok druge trebaju visoke. Postoje vrste sjemena koje započinju s klijanjem tek nakon šumskih požara koji oštete sjemenu ljusku te je tada omogućen ulazak vode potrebne za proces klijanja. JELENA NOVAK iz Novakovca u svom domu proizvodi crni češnjak Slađi je i deset puta zdraviji od bijelog češnjaka

- Moram napomenuti da crni češnjak nije nova sorta češnjaka, stoga se ne može posaditi i uzgojiti, jer se crni češnjak dobiva od običnog bijelog češnjaka, kaže Jelena Novak

Piše: Vlasta Vugrinec

Popularne kulinarske emisije, ako se dobro prate, svako malo izbace neku novu namirnicu neuobičajenu u našim kuhinjama. Tako se u posljednje vrijeme sve više spominje crni češnjak, kako zbog svoje boje, tako i zbog okusa te arome. Može se vidjeti kako se stavlja gotovo u sve vrste jela, mesna, povrtna, jušna pa čak i u deserte te koktele.

Iako se nama laicima čini kako je riječ o novitetu, u Aziji se proizvodi od davnina na posve prirodan način. Riječ je, naime, o običnoj fermentaciji na visokim temperaturama koja traje otprilike mjesec dana. Tijekom cijelog tog procesa ljekovita svojstva češnjaka se pojačavaju i na kraju se dobije aromatičan, sladak i orašast okus čehuna.

Jelena Novak iz Novakovca

Sve je počelo iz znatiželje

Za priču o crnom češnjaku ne trebamo ići u Aziju niti u bilo koji drugi udaljeniji kraj jer se već godinu dana proizvodi u Međimurju, točnije u Novakovcu i to u obitelji 32-godišnje Jelene Novak. Pionirki u toj vrsti posla pomaže dečko Dejan, sestra Kristina i mama Jasminka. - Na samu ideju o proizvodnji crnog češnjaka došli smo sasvim slučajno, gledajući recepte na YouTubeu, gdje su kuhari koristili crni češnjak, kaže Jelena Novak. Budući da je tada i nama crni češnjak bila totalna nepoznanica, dali smo se u istraživanje o tome što je to uopće i kako se dobiva.

Bilo je to 2018. godine. Uzeli su glavice običnog bijelog češnjaka i uz metodu pokušaja i promašaja pokušavali doći do savršenog crnog oblika. Trajalo je to neko vrijeme i tek kad su 2020. godine usavršili metodu, odlučili su i službeno krenuti u njegovu proizvodnju. A da su mislili ozbiljno, govori i činjenica da je mlada Jelena čak osnovala i svoju tvrtku Allium Nigrum j.d.o.o., što u prijevodu znači crni češnjak.

- Moram napomenuti da crni češnjak nije nova sorta češnjaka, stoga se ne može posaditi i uzgojiti, jer se crni češnjak dobiva od običnog bijelog češnjaka.

Najjednostavnije ga je opisati kao klasični bijeli češnjak koji dozrijeva dugi vremenski period u toplom okruženju visoke vlažnosti.

Za proizvodnju, odnosno fermentaciju običnog češnjaka uredila je svoju radionu s dvije toplinske komore. Treba reći da je to postupak koji se oduži i na 4 tjedna. - Proces se odvija bez aditiva, konzervansa ili bilo kojeg drugog sastojka, potpuno prirodno u kontroliranim uvjetima vlage i temperature od 60 do 80 °C tijekom 60 dana, kaže Jelena. Nakon te faze lukovice oksidiraju u čistoj prostoriji još 45 dana, objasnila nam je naša sugovornica. Krajnji rezultat su češnjevi crne boje, konzistencije žele bombona.

Sama pak fermentacija ili, laički rečeno, vrenje je prirodni proces i nije nešto što je stvorila ljudska ruka. Riječ je o jednostavnom procesu transformacije hrane uz pomoć bakterija, kvasca, gljivica… Uostalom, fermentacijom nastaje sir, pivo, vino, kruh, sušeno meso…

U češnjaku fermentira šećer i aminokiseline te nastaje melanoidin, tamnosmeđa supstanca koja u konačnici daje boju crnom češnjaku. - Može se dodati svim vrstama jela poput raznih umaka, umiješati u mljeveno meso za hamburgere ili bolonjez, koristiti kao umak za pizzu, dodati u aromatizirani maslac za odreske ili jednostavno razmazati po šniti kruha, ističe dalje.

Ove ukusne, dozrele štrokice crnog češnjaka, koje su mekše i slađe od bijele inačice, kaže, dodat će potpuno nove, bogate okuse te podići gotovo svako jelo.

Deset puta zdraviji od običnog češnjaka

- Najbolje je to što se postupkom fermentacije dobiva više antioksidansa u odnosu na obični češnjak, čak deset puta više, dodaje naša sugovornica.

Ako su o običnom češnjaku spjevani pravi hvalospjevi što se tiče njegove blagodati po ljudski organizam, a stari Egipćani čak su ga smatrali svetom biljkom te se često pronalazio u grobnicama faraona, što tek onda reći za njegovu crnu inačicu. Jer se fermentacijom ljekovita svojstva samo pojačavaju.

Između ostaloga, crna inačica češnjaka obiluje vitaminima B i C, stimulira imunitet, dobra je prevencija protiv karcinoma, protiv upala i prehlada, čisti krvne žile, sprječava razvoj ateroskleroze, pozitivno djeluje na rast i diobu stanica, pa se smatra čuvarem mladosti… - Ljudi ga bez problema mogu jesti jer crni češnjak nema onaj karakteristični miris koji se nakon konzumacije širi iz usta ili pak isparava kroz znoj.

Imajući sve to u vidu, nije ni čudno što se traži na tržištu. Iako ga trenutno za proizvodnju još uvijek kupuje, u planu ima i vlastiti uzgoj bijelog češnjaka.