Međimurske novine 1373

Page 1

Godina XXVII.

Broj 1373

Čakovec, PETAK, 7. siječnja 2022.

Cijena 10 kuna

str. 2-3

VELIKI NOVOGODIŠNJI INTERVJU: Međimurski župan Matija Posavec o godini pred nama

Očekujem da država poštuje volju građana Međimurja

VLADIMIR KRIŽAIĆ mjesto u Vijeću Podturna prepustio Franji Cerovcu

Ljudi pohrlili riješiti se stare godine

Nek’ se zna zašto sam podnio ostavku!

str. 4-9

media 8 DOČEK U PODNE u Murskom Središću

?

str. 15

MARIO MEDVED treći put postao predsjednik VZMŽ-a

GODIŠNJI PREGLED događaja prema izboru MEĐIMURSKIH NOVINA

MARINA TROJOK iz Slakovca

Moje carstvo bradatih božićnih str. 41 BIRAMO NAJBOLJI BOŽIĆNI UKRAS gnomova

TRENERICA FITNESA Ines Okun

media 9

Po čemu ćemo pamtiti 2021.

Vratite se u formu odmah na početku godine

Vatrogasac sam od malih nogu!

str. 51

STJEPAN SINKOVIĆ iz Preloga stvarima osuđenima na smrt daje novi život

Svemogući ezermešter Štef str. 18

str. 37


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FOTO

tjedna

Mala Antonela prva je ovogodišnja beba u Međimurju Prva ovogodišnja beba u Međimurskoj županiji je djevojčica Antonela iz Paraga. Na svijet je došla u novogodišnjoj noći u 4:33.

SURADNJA županije i azila Prijatelji Čakovec

Aleksandra Hampamer: Udomili smo 724 napuštenih pasa! Međimurska županija već petu godinu zaredom u svom proračunu osigurava financijska sredstva za projekt prihvata, skrbi i udomljavanja napuštenih životinja, čime je prva i jedina županija koja kontinuirano financira rad skloništa iako joj to nije zakonska obveza, već je to obveza jedinica lokalne samouprave. - Ponosni smo na naših 20 godina rada i zahvalni što smo jedni od rijetkih koji imaju takvu institucionalnu podršku. Županija nas podržava i daje nam vjetar u leđa uvijek kada je potrebno, a dodijeljena sredstva hvalevrijedna su nam pomoć i poticaj da se trudimo još bolje i snažnije. U 2021. godini smo u sklonište primili 975 pasa, od čega 100 iz potresom pogođenih područja, preko 200 pasa kojih su se ljudi odrekli i 200 pasa zbrinutih iz romskog naselja Kuršanec. Uspjeli smo udomiti 724 pasa, odradili smo preko 5000 volonterskih sati, a zajedno s kolegama pokrenuli smo Nacionalnu kampanju za Hrvatsku bez pasa na lancu čije se djelovanje i dalje nastavlja dok se ne promijeni Zakon o zaštiti životinja i zabrani držanja pasa na lancu u potpunosti, poručila je predsjednica udruge Aleksandra Hampamer. (dv)

Rođena je s 50 centimetara dužine, teška 3,130 kilograma. Ponosnim roditeljima Meliti Horvat i Senadu Horvatu, Antonela je treće dije-

te. Porod su obavili doktor Marko Škoda te primalje Vesna Kirić i Marija Zvornik. Čestitke roditeljima uputili su župan Matija

Posavec i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini prigodnim željama i poklonima. (BMO, Z. Vrzan)

PRAVNA KLINIKA

Potražite besplatan pravni savjet! U ponedjeljak, 10. siječnja 2022. godine, u čakovečkoj Gradskoj vijećnici, od 11 do 14 sati, održat će se Pravna

klinika. Građani koji imaju bilo kakve pravne probleme ili trebaju savjet, u navedenom terminu mogu se besplat-

no konzultirati s budućim pravnicima, studentima viših godina Pravnog fakulteta u Zagrebu.

KRENULA POMOĆ za oboljelu djevojčicu iz Piškorovca

Manirela (8) boluje od tumora na mozgu Osmogodišnja djevojčica iz Piškorovca Manirela Oršuš boluje od 4. stadija karcinoma na mozgu. Trenutno se sa svojim ocem Safetom nalazi u bolnici za tumore u Zagrebu gdje prima kemoterapije. U bolnici je već dva mjeseca, ali je svoj rođendan 2. siječnja ipak uspjela proslaviti u svojem domu uz roditelje i sedmero braće i sestara. Već je drugi dan otišla ponovno u Zagreb na liječenje. U pomoć i organizaciju humanitarne pomoći uskočila je Romana Hunjak, rodom iz Kuršanca koja živi u Kninu. Kako nam je rekla u razgovoru, nema krvne ili rodbinske veze s malenom Manirelom, jednostavno je osjetila poriv da pomogne. - U razgovoru s doktorom Filipom Jadrijevićem Cvrdeom iz Instituta za tumore Zagreb mi je rečeno da, ako budu klinike iz inozemstva smatrale da je pacijent Manirela Oršuš prikladan kandidat za testiranje te bolesti, da će klinika iz inozemstva poslati cijeli troškovnik, mjesto testiranja i vremenski period kada bi Manirela trebala putovati

Oboljela djevojčica Manirela prikovana za bolnički krevet u kliniku za testiranja, rekla je organizatorica akcije. Roditelji pacijentice voljni su da se testiranje provodi u inozemnim klinikama čim se za to ukaže prilika i poziv. Također je dr. Jadrijević Cvrde u razgovoru napomenuo da se zasad još točno ne zna kada i gdje bi trebala otići na klinička testiranja, sve dok se klinike iz inozemstva ne jave je li prikladan kandidat za daljnje testiranje, nastavlja. Tako je Romana Hunjak samoinicijativno pokrenula grupu Dobro srce – za Manirelu u kojoj prikupljaju pomoć. - Također sam kao organizator humanitarne

akcije podnijela zahtjev 3. siječnja putem aplikacije Humanitarna akcija koji je unesen u sustav i čekamo rješenje od nadležne lokalne uprave. Prema zakonu o humanitarnoj pomoći smo postupili tako da smo otvorili i račun na nositelja člana obitelji, njene majke Radmile Oršoš, u kojem sam ja kao organizatorica opunomoćena na isti račun. Broj otvorenog računa u svrhu humanitarne akcije pod nazivom Dobro srce za Manirelu, Radmila Oršoš, Piškorovec 78, 40321 Mala Subotica HR8023400093113571137. (dv)

7. siječnja 2022.

VELIKI NOVOGODIŠNJI intervju sa županom Ma

Očekujem vlast poš građana

- Za mene je godina bila vrlo di neće biti ništa manje zahtjevna,

V

eć tradicionalno novu godinu započinjemo intervjuom s međimurskim županom kako bismo iz prve ruke od prvog čovjeka naše županije doznali što Međimurje očekuje u ovoj godini. U novogodišnjem razgovoru Matija Posavec ispričao je za Međimurske novine sve o ambicioznim planovima za ovu godinu i očekuje li punu podršku središnje vlasti u projektima za koje je ona potrebna, unatoč razlici u stranačkim bojama. - Godina koja je iza nas bila je vrlo zahtjevna. Kako ju Vi vidite i kakva je bila za našu županiju? - Ovisi koji segment gledamo. Gospodarski rezultati su bili pozitivni i unatoč svim izazovima s korona-krizom, ograničenjima u zemljama s kojima međimursko gospodarstvo najviše surađuje, brojke su bolje nego godinu ranije i trend jačanja gospodarstva se nastavlja. Ostvarili smo sve zacrtane planove i ciljeve koje smo postavili krajem prošle godine, realizirane su investicije koje smo vodili, nastavili politikom podrške građanima i uspjeli završiti godinu unatoč svim udarcima i financijskim izazovima. Prošle 2021. godine otvorili smo Riznicu Međimurja u obnovljenom Starom gradu, otvorili Metalsku jezgru kao prvi znanstveno-istraživački centar u Hrvatskoj u vlasništvu Županije, završili s dogradnjom nekoliko škola, započeli s nizom novih investicija, otvorili nova gradilišta, marljivo pripremali projekte za novi financijski ciklus, a s druge strane programi i potpore prema građanima zadržani su ili povećani u omjeru razmjerno našim

mogućnostima, ali i čvrstoj želji da se novac usmjeri na potrebe građanima. Prošla godina je bila i izborna godina u općinama, gradovima i županiji, no usprkos tome, nastojao sam da se posao nesmetano obavlja, a izbori su samo potvrdili snažnu podršku građana u poslu koji obavljamo. Za mene je bila vrlo dinamična godina puna izazova. - Što nas očekuje u sljedećoj godini? Najavljeni su brojni projekti, neki su i u završnoj fazi, dio čeka realizacije, dok pak je dosta toga na čekanju raspisivanja natječaja iz domaćih i iz EU fondova. Koji su najvažniji od njih za naše Međimurje? - Planovi za ovu godinu su vrlo ambiciozni i iskoristit ćemo svaku priliku da se još brže i bolje razvijamo. Pripremljen je niz konkretnih projekata, ideja ne nedostaje, a novac ćemo tražiti u fondovima koji će se otvarati. Strategija je daljnjeg ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu skrb naših građana pa se nadam da će ove godine započeti gradnja novih osnovnih škola u Čakovcu i Nedelišću, Centra za odgoj i obrazovanje i dogradnja osnovnih škola u Murskom Središću, kao i dogradnja ili obnova još nekoliko osnovnih škola diljem Međimurja. Od srednjih škola u planu je dogradnja i obnova srednje škole u Prelogu i pretvaranje u centar izvrsnosti, dogradnja gimnazije i obnova Gospodarske škole, kao i završetak opremanja i gradnje Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu u Tehničkoj školi u Čakovcu. U planu gradnje sportskih dvorana su one


7. siječnja 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

Matijom Posavcem

m da državna štuje volju Međimurja

inamična i puna izazova, no godina pred nama ali ni manje uspješna u Svetom Martinu na Muri, Svetoj Mariji, Vratišincu, Gornjem Mihaljevcu, Pribislavcu i Čakovcu. U zdravstvu se u ovom trenutku obnavlja Odjel za abdominalnu i dječju kirurgiju, uređuje se pristupni put ulazu u bolnicu i dograđuje se Zavod za javno zdravstvo, a započeo je i projekt obnove preostalih paviljona Županijske bolnice Čakovec, spojni hodnik i opskrbno-servisna zgrada. U planu je obnova zgrade Feštetić u krugu zdravstvenih ustanova za potrebe Centra za palijativnu skrb, obnova Odjela pedijatrije, Odjela neurologije i Kliničko-biokemijskog laboratorija, kao i preseljenje Odjela za transfuzijsku medicinu u Županijskoj bolnici Čakovec, nabavka nove opreme i adaptacija bivših zgrada Doma zdravlja u centru Čakovca. U planu su i privatne inicijative gradnje Doma za starije i nemoćne osobe. Što se kulture tiče, daljnja revitalizacija Starog grada Zrinskih, obnova dvorca Feštetić u Pribislavcu, interpretacijskih centara u Donjem Vidovcu, Štrigovi, Donjoj Dubravi, Goričanu i Murskom Središću. Gospodarski razvoj temeljen je na daljnjim ulaganjima u Centar znanja i poslovni park Međimurje te gospodarske zone u Nedelišću i diljem Međimurja. U sektoru poljoprivrede imamo u planu izgradnju skladišno-distributivnog centra, a u turizmu daljnje uređenje naših turističkih atrakcija s očekivanim završetkom izgradnje vidikovca na Mađerkinom bregu. Želim vjerovati da će nacionalni projekti koje provode Hrvatske ceste ići u smjeru izgradnje cestovnih

obilaznica Čakovca, Preloga i Murskog Središća te ceste Čakovec – Varaždin koja je i dio nedavno potpisanog razvojnog sporazuma. Nakon obnove željezničke pruge do Male Subotice, u planu je daljnja obnova sve do Kotoribe pa će obnovljena pruga biti dio projekta obnove željeznice do Zagreba. Općine i gradovi će, vjerujem, imati prilike kandidirati na fondove izgradnju ili dogradnju dječjih vrtića i ostalih javnih zgrada u skladu s njihovim potrebama. - Aktivnosti se usmjeravaju i na Poslovni park Međimurje, prodaje se zemljište. Što je sve u planu? - Poslovni park Međimurje doživljava svoju revitalizaciju. Prostor je opremljen svom potrebnom infrastrukturom i postoji interes za kupnjom zemljišta. Promišljajući o razvoju poslovnog parka, zapravo razmišljam o revitalizaciji cijelog kvarta grada Čakovca. U tom je kvartu izgrađen niz stambenih zgrada, prije se nažalost nije vodilo računa o zelenoj površini pa smo u izradi projekata da prostor kod pruge, bivši hipodrom, bude jedan veliki sportsko-rekreacijski centar s parkom, stazama, sadržajima za djecu, igralištima i puno zelenila. Prostor vojarne razvijat će se dalje još jednim parkom, znanstvenim centrom, poduzetničkim inkubatorima, dio je namijenjen i za trgovačke namjene i uslužne djelatnosti, a zemljište poslovnog parka bit će isključivo za proizvodnu djelatnost, autoindustriju, IT tehnologiju i u tom smjeru dajemo informacije zainteresiranim kupcima. Dakle,

revitalizacija kompletnog dijela Čakovca i pretvaranje u atraktivno područje za život i posao. Natječaj je objavljen i vidjet ćemo uskoro kakva je potražnja. - Kakav je odnos sa službenim Zagrebom nakon ponovljenih lokalnih izbora? Je li došlo do komplikacije u odnosima ili se situacija normalizirala? - Očekujem odnos u kojem se poštuje volja građana, poštuju izborni rezultati i neposredno izabrana predstavnička i izvršna vlast. Odnos u kojem postoji razina poštovanja prema svakom hrvatskom kraju bez obzira na stranačke ili ideološke preferencije. Moj politički svjetonazor je poznat od samog početka, od njega ne odstupam, sviđalo se to nekom ili ne. To je pretpostavka svakog demokratskog i uređenog sustava. Ima li toga ili ne, neka procijene građani. - I dalje pratimo trend odlaska građana u inozemstvo, naročito mlađih, a s druge strane uložili smo u infrastrukturu, zgrade, bolnicu, škole te sportske i društvene objekte. To sve znači i buduće troškove održavanja. Treba li promijeniti cijelu paradigmu prema demografskoj politici i kakva bi ona trebala biti? - Demografska politika nije samo lokalna tema, već nacionalna i europska. Cijela Hrvatska je suočena s problemom negativnih demografskih trendova, no rješenje se nalazi u tome da se omogući poticajno okruženje. Sve ono što radimo na županijskoj razini, od izgradnje i obnove škola, ulaganje u zdravstvenu skrb, turizam, dodatne sadržaje, financiranje pri-

Matija Posavec

jevoza učenicima, potpore studentima, poljoprivredi, poduzetnicima, potpora udrugama, stipendije za deficitarna zanimanja, potpore s razine općina za financiranu školsku užinu, sufinancirani boravak u vrtićima i financijska potpora za kupnju kuće neka su vrsta motivacije da ljudi ostanu ovdje. Dobro organiziran javni sustav, kvalitetna i obnovljena mreža javnih ustanova, usmjeravanja javnog proračuna prema potporama za građane, razvijeno i konkurentno gospodarstvo, financirana i dostupna zdravstvena skrb osnovni su preduvjeti da demografska slika bude bolja. Kontinuirano radimo na svim poljima, koliko možemo kao lokalna i regionalna samouprava i vjerujte da u svemu tome prednjačimo u odnosu na regije koje su u sličnoj poziciji. Međutim, mišljenja sam da se uz sve što sam spomenuo moramo okrenuti i onim projektima od kojih naši građani mogu više zarađivati, a u čemu veliki potencijal imaju npr. zdravstveni turizam, domaća poljoprivredna proizvodnja i ostalo.

- Gospodarstvo raste, a bilježimo rekordnu nezaposlenost. Kako doći do, odnosno osigurati dovoljno kvalitetne radne snage? - Kako pratim sve statistike i brojke, u Međimurju bilježimo više otvorenih obrta i više otvorenih poduzeća u odnosu na prošlu godinu i ranije godine, a međimursko gospodarstvo svake godine povećava promet za oko milijardu kuna. Također, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bilježimo i veći broj osiguranika što znači da se otvaraju radna mjesta i više ljudi je zaposleno. Kvalitetna radna snaga u Međimurju itekako postoji, a oni koji su otišli u susjedne zemlje će se vratiti ako će im poslodavac osigurati pristojnu plaću i povoljnije uvjete rada. Za to bi poslodavac trebao biti motiviran poreznim rasterećenjem. Vjerujem da će nove investicije, nova radna mjesta pa samim time i veća potreba za radnom snagom stvoriti konkurentnu radnu snagu i poslodavci će u želji da zadrže poslove, ispune rokove i ostanu produktivni i kvalitetni, nuditi veće plaće. Postoje i danas

u Međimurju poduzeća koja isplaćuju iznadprosječnu plaću i određene dodatke, poduzeća u kojima radnici ni ne razmišljaju za odlaskom u Austriju ili Njemačku. Želim da takvih poduzeća bude sve više. - Ova 2022. godina bit će u znaku Međimurja kao regije sporta. Što je to u stvari i koliko će Međimurje na tome profitirati i privući pozornost na sebe? - Titula europske regije sporta je, s mog kuta gledanja, jedna prilika pomoću koje ćemo dodatno promovirati naše vrijednosti, pozicionirati se kao atraktivna destinacija u srcu Europe i dodatno razvijati našu sportsku infrastrukturu. Želim da ovu godinu iskoristimo da organiziramo brojne sportske manifestacije, motiviramo građane na aktivno bavljenje sportom i rekreaciju, obnovimo sportske terene, igrališta i dvorane diljem Međimurja, promoviramo uspješne pojedince koji ostvaruju odlične rezultate na domaćim i međunarodnim natjecanjima i budemo primjer dobre prakse i u poticanju sporta kao kvalitete života. □


4

Pregled 2021.

DONOSIMO VELIKI PREGLED 2021. GODINE

Kakva nam je bila prošla godina? Pozdravili smo još jednu godinu koja je bila u znaku korone, zabrane kretanja, mjera, cijepljenja, duplih lokalnih izbora u Međimurju i uhićenja. Tema koja je podijelila i najčvršće parove bila je cijepljenje. Pitanje: “Jesi cijepljen?” sigurno niste mogli izbjeći, čak ni za obiteljskim stolom. Politička prevrtanja u Međimurju baš i nisu nešto na što smo navikli pa su zato uhićenja župana Matije Posavca i bivšeg gradonačelnika Stjepana Kovača odjeknula kao pucanj u cijeloj Hrvatskoj. Možemo se složiti da je bila puno izazova. Svaka godina nam nosi lijepe i tužne vijesti. Vesele nas okrugle obljetnice koje su ove godine proslavili Centar za kulturu Čakovec, Centar za odgoj i obrazovanje, Ekonomska i trgovačka škola. Pogodile su nas smrti Đure z Međimurja, profesora Marka Rašića, Branka Stojka i Biserke Paić. Bili smo malo i nervozni u prometu jer je početkom godine krenula aglomeracija zbog koje su bile i još jesu raskopane brojne ceste u Međimurju. U Čakovcu je krenula izgradnja vanjskih bazena, a obnovljena je i čakovečka tržnica. Doživjeli smo i snijeg u travnju, već kad je vegetacija krenula bujati i pripremati se za proljetne tople dane. Krajem godine postali smo Europska regija sporta, što i ne čudi jer se možemo pohvaliti sjajnim sportašima: Antonijom Ružić, sestrama Posavec i Filipom Udeom. Na idućim stranicama Međimurskih novina donosimo detaljan pregled važnih događaja koji su obilježili 2021. godinu. (dv)

4. veljače

U padu letjelice poginuli Mario Vuković (35) i Matija Kovačević (42)

pomorskom i željezničkom prometu (AIN) i nadležno državno odvjetništvo. Do danas još nije objavljeno što je presudilo tragediji, direktan dodir vode krilom ili pak su u igri bile hladne zračne struje iznad vode koje su izazvale turbulenciju. Danko Petrin, glavni istražitelj te teške nesreće, poručio je da tijekom prvih izvoda nisu naišli na neke tehničke neispravnosti. U počast poginulima je župan Matija Posavec ponedjeljak, 8. veljače, proglasio Danom žalosti. (vv)

15. veljače

“Kava za van” ugostitelje bacila u očaj

Dena Pavlović kao predvodnica bunta ugostitelja kojima je bio zabranjen rad zbog mjera Pandemija koronavirusa posebno je pogodila granu ugostiteljstva koja se našla na meti raznih nelogičnosti mjera i zabrane rada. Ugostiteljima je zabranjen rad još 27. studenog 2020., što se nastavilo do 15. veljače 2021. kad je uvedena takozvana kava za van. Dena Pavlović, vlasnica Fox bara u centru grada, istaknula je u tom periodu da kava za van nema nikakvog smisla u gradovima poput Čakovca jer bi bilo potrebno prodati 300 kava na dan, što je nemoguće. - Ako i dođe do toga da nam dozvole kuhanje i prodavanje kave za van, meni se to nikako ne isplati. Možda bi mi bilo u redu da se otvore terase gdje se sva pića mogu posluživati, ali ovo s kavom nema nikakvog smisla, rekla je ugostiteljica Dena Pavlović. Od 1. ožujka je ugostiteljima dozvoljen rad na terasama, a tek od 1. rujna dozvoljen i unutra. S time da je to popratilo i brojne druge zabrane, pa je tako moguće raditi tek do ponoći, a i ograničen je broj osoba koje mogu biti u kafiću. Sve te mjere ugostiteljima su znatno otežale rad pa su tako neki stavili ključ u bravu. S radom je na području Čakovca prestao restoran Pozoj, a vlasnička se struktura promijenila u pizzeriji Uno i poznatom kafiću Paladin. Početkom godine svoja vrata zatvara i Podroom Drink and Music poznat po Podrumarenju i feštama. (dv)

20. veljače

Krenulo masovno cijepljenje Prošla je godina bila u znaku masovnog cijepljena građana protiv bolesti COVID-19. Dok cjepiva nije bilo, tražila se veza i prozivalo one koji su iskoristili svoj položaj da se cijepe među prvima, a kasnije, kad je cjepiva bilo dovoljno, interes među građanima je splasnuo i tako da smo tek krajem prošle godine došli na jedva 63 posto procijepljenosti među odraslim stanovništvom. Prva faza cijepljenja u Međimurskoj županiji započela je 27. prosinca 2020. godine cijepljenjem korisnika i zaposlenika domova za starije i nemoćne osobe te zdravstvenih radnika i trajala je do sredine veljače 2021. godine. - Dinamiku cijepljenja u početku je uveliko diktirala dostupnost cjepiva u našoj zemlji, tako su se u prvom masovnom valu cijepili stariji od 65 godina i kronični bolesnici. Najprije su se zainteresirani mogli javljati na telefon u čakovečkom Domu zdravlja. Otvoren je pozivni centar gdje se svi mogu javiti i predbilježiti i to od 20. siječnja nadalje. No, ubrzo su tri telefonske linije zagušene pa je uz pomoć Međimurske županije proradila

aplikacija na koju su se građani prijavljivali online. Od prve polovine veljače cijepljenje se organiziralo u sportskim dvoranama, najprije u Čakovcu u holu Graditeljske škole, u Nedelišću u dvorani MESAP-a, u Prelogu u Domu kulture i u Murskom Središću u sportskoj dvorani.Do prve polovine travnja cijepljeno je 20.000 odraslih građana, a nakon toga interes je počeo splašnjavati nakon početne visoke motiviranosti za cijepljenje. Do srpnja prošle godine cijepljeno je preko 43.000 građana, a od tada cijepljenje traje manjim intenzitetom. Ukupno je u Međimurju prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Međimurju do sada od bolesti COVID-19 oboljelo 24.797 građana, a 276 umrlo. (BMO)

30. ožujka

Raskopano Međimurje Ove godine godine intenzivno se odvijaju radovi na dvjema aglomeracijama, Mursko Središće i Donja Dubrava. Aglomeracija Donja Dubrava vrijedna je 189 milijuna kuna, a aglomeracija Mursko Središće 182 milijuna kuna. Time će se riješiti pitanje odvodnje fekalnih voda i njihovo pročišćavanje. No, to ujedno znači i raskopane ceste, zastoje

i mimoilaženje s bagerima na javnim prometnicama. U proljeće 2021. godine zbog raskopane ceste između Hlapičine i Murskog Središća jedna je vozačica završila u iskopanom kanalu za polaganje kanalizacijske cijevi. Srećom, ona je prošla neokrznuta, a auto je bio ugruvan. Zasigurno će cijeli život pamtiti po tome kada se gradila kanalizacija. (BMO)

14. travnja

Temperature ispod nule desetkovale voćnjake

Prva lopata za početak gradnje vanjskih bazena u Čakovcu Nakon što su prije 21 godinu izgrađeni čakovečki bazeni, paralelno se govori o izgradnji vanjskih bazena. O njima se u Čakovcu govori već dugi niz godina, još otkad su napravljeni oni unutarnji. Tako su sredinom ožujka 2021. godine stigli i prvi bageri varaždinske tvrtke Hidroing koja je prošla na javnom natječaju i krenula s prvim radovima na vanjskim bazenima. Otvoreni bazeni zamišljeni su kao rekreacijsko-sportska zona koja će zadovoljiti

U prvom masovnom valu cijepljenja prednost su imali stariji od 65 godina i kronični bolesnici

Vađenje auta iz iskopanog kanala za postavljanje kanalizacijske cijevi

17. ožujka U četvrtak 4. veljače dogodila se velika tragedija koja je zavila Međimurje u crno. 35-godišnji Mario Vuković iz Novog Sela na Dravi, inače potpredsjednik preloškog zmajarskog kluba Rode, svojim se zmajem u kojem se nalazio i njegov dugogodišnji prijatelj Matija Kovačević (42) iz Čakovca oko 15:20 srušio u akumulacijsko jezero HE Čakovec u visini Novog Sela na Dravi pri čemu su oba mladića izgubila život. Bila je to prva tako teška nesreća ultralake letjelice sa smrtnim ishodom u Međimurju. Obdukcija je pokazala da je uzrok smrti pilota i kopilota utapanje, dok su kod jednog još kao dodatan uzrok navedene teške ozljede glave. O nesreći je odmah izvještena Agencija za istraživanje nesreća u zračnom,

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kupače, kao i sportske plivačke udruge koje treniraju na tom prostoru. Prvotna cijena bazena trebala je biti vrtoglavih 60 milijuna kuna. Nakon toga je u lipnju 2019. godine održana i vanjska tribina na kojoj se pojavila cijena od 15 milijuna kuna koja bi se financirala iz gradskog proračuna. Gradonačelnik Kovač je na press-konferenciji rekao da su došli na cijenu od 27 milijuna kuna koja će se financirati iz proračuna Grada Čakovca. (dv)

Ledom okovana voćka nakon kišenja Najprije neuobičajeno visoke temperature tijekom veljače i ožujka, da bi se potom živa u termometru početkom travnja spustila ispod nule i naše voćare bacila u očaj. Kritične su bile noći sa 6. na 7. i 7. na 8. travnja kada su


7. siječnja 2022.

se temperature kretale od -2 ⁰C pa čak i do -7 ⁰C. Temperature su to koje znače štete na voćnim vrstama, a njihov opseg ovisi o voćnoj vrsti i sorti te fenofazi u kojoj su se biljke nalazile. No, kako je zbog ranije vegetacije većina voćaka bila u punom cvatu, štete su sezale i do 100 %. - Nikad do sada u Međimurju nismo zabilježili 5 dana u kontinuitetu s tako niskim temperaturama, rekao je tada Milorad Šubić, rukovoditelj naše Savjetodavne službe. U borbi protiv mraza naši voćari pribjegavaju različitim metodama, od najjefitnijeg načina loženjem vatre ili dimljenjem pa do vožnje voćnjakom mrazolovcima ili frost busterima. Svi se slažu da je sustav orošavanja ili kišenja za sada najefikasniji, ali i najskuplji pa si ga malo koji voćar može priuštiti. Marko Kudec, mladi voćar iz Hodošana, cjelonoćnim orošavanjem uspio je spasiti cijeli svoj urod jabuka. Župan Matija Posavec 24. travnja donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode za područje gradova Čakovec, Mursko Središće i Prelog te općina Belica, Dekanovec, Domašinec, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec zbog mraza i jačeg sjevernog vjetra u razdoblju od 5. do 16. travnja 2021. godine. (vv)

7. svibnja

Otvorena obnovljena gradska tržnica u Čakovcu

1. lipnja

29. lipnja

Dr. Igor Šegović postao v. d., a kasnije i ravnatelj bolnice

Žestoki požar progutao drvene barake u Čakovcu

U petak, 7. svibnja 2021. godine, službeno je otvorena novoobnovljena tržnica u centru Čakovca. Otvorili su ju sad već bivši gradonačelnik Stjepan Kovač i direktor ČAKOM-a Ivica Perhoč. Nova tržnica sastoji se od zelene tržnice, otvorenog natkrivenog partera s 80 klupa duljine 2 metara za prodaju svježeg voća i povrća, od 7 tipskih kontejnera s rashladnim vitrinama za prodaju svježeg mesa i suhomesnatih proizvoda, od čega 4 kontejnera površine 11,3 m² i 3 kontejnera površine 9,7 m² te od zatvorenog mliječnog dijela tržnice površine 72,6 m², gdje će biti smještena 2 reda rashladnih vitrina, ukupne duljine 15 m². Postavljen je i kontejner, zajedničko spremište od 17,2 m². Predmetna investicija financira se sredstvima iz proračuna Grada Čakovca, koji je proveo postupak javne nabave izvođača radova te odabrano trgovačko društvo Đurkin d.o.o. iz Čakovca po cijeni od 5.883.341,01 kuna bez PDV-a, odnosno 7.354.176,26 kuna s PDV-om. (dv)

5

Igor Šegović, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Od 1. lipnja Županijsku bolnicu Čakovec kao ravnatelj vodi dr. Igor Šegović, najprije kao vršitelj dužnosti, a potom i kao izabrani ravnatelj. On je u kratkom roku treći ravnatelj na čelu bolnice nakon što su dva njegova prethodnika naprasno prekinuta u odrađivanju mandata. Uoči lokalnih izbora sredinom svibnja dr. Tomislav Novinščak dao je ostavku na mjesto ravnatelja Županijske bolnice Čakovec. Prisjetimo se nezadovoljstva pedestak liječnika Županijske bolnice Čakovec koji su svojim potpisima izražavali nezadovoljstvo njegovim načinom rada, a njihovi predstavnici u dvama navratima izražavali nezdovoljstvo i u Županijskoj skupštini. A pritisak na njegovu smjenu pojačan je uoči lokalnih izbora. Cijela drama čekala je na epilog nakon izbora. Tako je i ostavka dr. Novinščaka izašla na vidjelo nakon izbora. I tek tada je pokrenuta formalna procedura njezina prihvaćanja i imenovanja v. d. ravnatelja. (BMO)

10. lipnja

Kupci su radoznalo kupovali domaće proizvode na obnovljenom čakovečkom placu

Pregled 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Đurđica Hamer preuzela Županijsku upravu za ceste

Đurđica Hamer, v. d. ravnateljice ŽUC-a Đurđica Hamer, dosadašnja voditeljica Organizacijske jedinice za financijske i opće poslove, u Županijskoj upravi za ceste imenovana je v. d. ravnateljice. Naime, nakon što je postala gradonačelnica Čakovca, s te je dužnosti odstupila Ljerka Cividini jer se radi o nespojivim funkcijama. Privremena ravnateljica ŽUC će voditi do raspisivanja natječaja za to mjesto. (vv)

Vatrena stihija razbuktala se do usijanja u samo nekoliko minuta Tog vrućeg ljetnog popodneva, oko 19 sati 29. lipnja 2021. godine, crni, gusti dim nadvio se nad Čakovcem. Veliki požar, namjerno podmetnut kako je kasnije utvrđeno, počeo je gutati dvije drvene barake u Ulici dr. Ivana Novaka u Čakovcu. Zapalile su se drvene barake nekadašnjeg skladišta Čakovečkih mlinova. Manji dio baraka nalazi se u vlasništvu Promminga. Starom drvu nije bilo spasa, a apokaliptične scene gasili su brojni međimurski vatrogasci. Odradili su lavovski posao. Gasili su požar koji je u svojem najvećem

intenzitetu dosezao 700 stupnjeva Celzijevih, a moguće i do 1000. Dokaz tako visoke temperature su kasnije utvrđena oštećenja na dvama vatrogasnim vozilima, gdje su se od topline otalili farovi i rolete na navalnom vozilu. Visoka temperatura nije poštedjela ni prvu obiteljsku kuću ispod koje je automat klub. Stanarima su se na prozorima otalile rolete. Nakon požara prostor drvenih baraka postao je veliko žgarište koje je potom počišćeno. (dv)

1. srpnja

Na 15 godina zatvora osuđena Smiljana Srnec Varaždinski sud donio je nepravomoćnu presudu Smiljani Srnec iz Palovca za ubojstvo sestre Jasmine Dominić čije je tijelo pronađeno nakon 19 godina u škrinji ispod stepenica obiteljske kuće. Osuđena je na 15 godina zatvora te je u kaznu uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženica nalazi od 16. veljače 2019. Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je kazna zatvora 15 godina po vrsti i mjeri kazna koja najbolje odgovara svrsi kažnjavanja. Riječ je o najvišoj propisanoj kazni za kazneno djelo ubojstva prema Kaznenom zakonu u vrijeme počinjenja djela. Optuženica je majka troje djece od kojih

Smiljana Srnec u zatvoru se nalazi od 16. veljače 2019.

je dvoje maloljetno. Smiljana Srnec kaznu izdržava u kaznionici u Požegi, a s djecom može komunicirati putem Zooma. (sh)


6

Pregled 2021.

30. srpnja

Zlatna Antonia Ružić piše povijest hrvatskog sporta

Osvajanje Europskog prvenstva Antonije Ružić veliki je uspjeh hrvatskog tenisa Talentirana je međimurska tenisačica rodom iz Orehovice u nedjelju, 25. srpnja, u švicarskom Klostersu pobjedom u finalu osvojila zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u tenisu do 18 godina. Time nije samo potvrdila svoju kvalitetu, već je postala i prva Hrvatica s europskom krunom u singlu u konkurenciji do 18 godina. Nakon što je zabilježila sjajne rezultate u posljednje vrijeme, Antonia Ružić je današnjim osvježavanjem ljestvice WTA stigla do najboljeg plasmana karijere. Nakon brojnih ovogodišnjih uspjeha, Antonia Ružić trenutno je 340. igračica svijeta na ljestvici WTA. Mlada Orehovčanka je na turnirima nanizala 12 pobjeda, u odličnoj je formi i zasigurno daljnji uspjesi neće izostati. (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

korača dalje, nastavlja sa svojim životom ne želeći se osvrtati unatrag. (vv)

10. kolovoza

Održano Svjetsko vatrogasno natjecanje u Čakovcu Nakon što su prije dviju godina mladi vatrogasci iz Hrvatske nastupili u ruskom Saratovu i time Hrvatskoj osigurali domaćinstvo Svjetskog natjecanja vatrogasaca sportaša u kategoriji mladeži, u Čakovcu je održano X. Svjetsko vatrogasno sportsko prvenstvo za dječake i VI. Svjetsko vatrogasno sportsko prvenstvo za djevojčice. Svjetsko vatrogasno sportsko prvenstvo za mladež trebalo je biti održano 2020. godine, ali je zbog epidemioloških mjera izazvanih pandemijom koronavirusa odgođeno za 2021. godinu. Natjecanje se održalo na Stadionu Mladosti u Čakovcu 10. kolovoza 2021. godine. Natjecanje se po prvi put održalo u Republici Hrvatskoj, i to upravo u Međimurskoj županiji, Europskoj regiji sporta koja prepoznaje vrijednost tog prvenstva kao promicanja, razvoja i unapređenja sportskih disciplina vatrogasaca, ali i poštuje tradiciju vatrogastva. (dv)

25. kolovoza

U krvoproliću u romskom naselju Parag poginula 59-godišnja Minka Pec

30. srpnja

7. siječnja 2022.

Velike promjene u svećeničkim redovima Vlč. Tomislav Leskovar razriješen je službe župnika u Selnici i imenovan je župnikom u Đurđevcu. U Selnicu pak dolazi vlč. Mario Križanac. Vlč. Pavao Mesarić razriješen je službe župnika u Vratišincu i imenovan je župnikom u Velikom Bukovcu. Umjesto njega u Vratišinec dolazi vlč. Josip Blažon koji je razriješen službe župnika u Mačkovcu. Župnikom u Mačkovcu imenovan je preč. mr. sc. Anđelko Košćak koji je razriješen službe pastoralnog suradnika u Sračincu. Vlč. Branko Sajković razriješen je službe župnika u Strahonincu i upućen je na bolovanje. Umjesto njega u Strahonincu je imenovan preč. Vladimir Kolarić koji je razriješen službe župnika u Šenkovcu. Župnikom u Šenkovcu imenovan je vlč. Antun Štefan. U Gornjem Mihaljevcu umirovljen je vlč. Ivan Vugrinčić, dok je novim župnikom imenovan vlč. Mislav Mikac koji je do sada bio u Ludbregu. U mirovinu je otišao i vlč. Đuro Vukalović u Maloj Subotici, a umjesto njega dolazi vlč. Tomislav Kos koji je do sada bio u Pribislavcu. U Pribislavec dolazi vlč. Marko Rac iz Đurđevca. Vlč. Mario Rukelj razriješen je službe

Fra Tomislav Božiček premješten je na brzinu župnika u Belici i imenovan je pastoralnim suradnikom u Đurđevcu. Vlč. Mirko Pilaj razriješen je službe župnika u Donjoj Dubravi i službe župnog upravitelja u Donjem Vidovcu i imenovan je župnikom u Svetoj Mariji. U Donjoj Dubravi novim župnikom je imenovan vlč. Stjepan Berljak, a isto tako imenovan je i župnim upraviteljem u Donjem Vidovcu. Vlč. Marko Zadravec imenovan je pastoralnim suradnikom u Nedelišću. Vlč. Leonardo Šardi razriješen je službe župnog upravitelja u Svetoj Mariji i imenovan je župnikom u Varaždinu (Sv. Josip – Banfica). U Župu sv. Nikole biskupa u Čakovcu došao je novi gvardijan fra Josip Grubišić. Sredinom listopada je “preko noći” smijenjen fra Tomislav Božiček iz župe Antuna Padovanskog u Čakovcu te je na njegovo mjesto došao fra Josip Župan iz crkve sv. Nikole Biskupa. (sh)

4. kolovoza

Lucija Fleten optimistično korača sa svojom protezom Viktorijom

Lucija Fleten pokazala je veliku snagu volje Tog kobnog listopada 2020. godine, 23-godišnjoj Luciji Fleten iz Cirkovljana traktorski kardan promijenio je život. Namotavši je, nanio joj je teške tjelesne ozljede opasne po život. Velikom voljom za životom i zahvaljujući liječnicima, Lucija se ponovno rodila, ali sada kao drugačija osoba. Puno zrelija i iskusnija događajem koji nikome ne bi poželjela da iskusi, ali i ozljedama koje će je pratiti cijeli život. Na posljedice teških ozljeda danas ju podsjećaju zarasli ožiljci po cijelom tijelu te pogled na preostali dio desne noge koji nadomješćuje proteza koju nosi bez ikakve zadrške, puna samopouzdanja i optimizma. Proteza je njena velika pobjeda ali i pobjeda svih onih koji su se uključili u akciju pomoći prikupljanja sredstava kako bi ju uopće dobila, pa ju je i nazvala Viktorija. Upravo s takvim stavom i svojom Viktorijom

Deke prekrivaju krv nesretne Minke na mjestu tragedije Rafalna paljba koju je iz kalašnjikova u Paragu, 25. kolovoza, raspalio 22-godišnji Nino Balog usmrtila je 59-godišnju Minku Pec koja je sjedila ispred kuće. Tom prilikom njeni sinovi Branko i Saša te desetogodišnja unuka Monika zadobili su prostrijelne rane i završili u čakovečkoj županijskoj bolnici. Uz njih je u bolnici završio i susjed Mihael Ignac te njegova rođakinja Sandra Bogdan (16). Dojavu kako je u Paragu “došlo do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu” policija je zaprimila u 20:54 sati i tijekom poziva u pozadini se čula pucnjava. Za ubojstvo te pet pokušaja ubojstva osumnjičeni su Nino Balog i Josip Balog, inače šogori. Pretragom njihova doma i drugih prostorija osumnjičenih pronađeno je 36 komada raznog streljiva, tri spremnika za automatsku pušku i jedan ručno rađeni pištolj. Po tko zna koji put, ponovno se postavilo pitanje otkuda mladiću kalašnjikov koji ne može legalno posjedovati, odnosno otkuda uopće oružje stiže i gdje se kupuje. S druge strane, činjenica je da je nakon Domovinskog rata ostalo puno oružja i to ilegalnog kojeg unatoč akcijama poput Zbogom oružje, ali i pretresima i dalje ima. - Oružje je skriveno po šumama, moramo kopati i do metar u dubinu, skriva se u kućice za pse, u garažama ispod auta itd. tako da prilikom pretresa ni ne nađemo sve, rekao je tada Ivan Sokač, načelnik PUM-a (vv)

Pretres kod gradonačelnika Stjepana Kovača (foto: Mario Naranča/ PIXSELL)

10. rujna

Uhićeni župan Posavec i gradonačelnik Kovač Vijest o uhićenju međimurskog župana Matije Posavca zbog primanja mita poput munje odjeknula je u petak, 10. rujna širom zemlje. Šokirani Međimurci nisu u prvi mah vjerovali da se to zaista dogodilo. Jer kako je moguće da njihov omiljeni župan završi iza rešetaka? U izdvojenoj USKOK-ovoj akciji u petak je uhićen i bivši gradonačelnik Čakovca i saborski zastupnik SDP-a Stjepan Kovač kojem je tog popodneva Mandatno povjerenstvo izglasalo nepovjerenje. Kovač je optužen da je lažirao prijetnje smrću koje je rekao da je primio tijekom “prljave” kampanje za ostanak u gradonačelničkoj

fotelji. Nakon toga više ne istupa u javnosti. Već drugog dana USKOK pustio je župana Matija Posavca nakon što je priznao krivnju po optužnici i podnio ostavku na funkciju župana. Priznanjem krivice nije više postojala zakonska osnova za predlaganje istražnog zatvora. Osim Posavca, na ispitivanju u USKOK-u bili su i osumnjičeni županijski pročelnik Milorad Novković s kojim je prema snimkama USKOK-a dogovarao natječaje za zapošljavanja te predsjednik upravnog odbora Županijske uprave za ceste Međimurske županije Josip Kobal. Prema optužnici upravo je on županu dao mito od 10.000 kuna da bi mu osigurao još jedan mandat u Upravnom odboru. Župana Posavca teretilo se i da je od pročelnika Novkovića zatražio da u Odsjeku za imovinskopravne poslove zaposli nećakinju svoje poznanice. Nakon svega toga župan se nije pojavljivao u javnosti niti je davao izjave za medije sve do posljednjeg dana roka za podnošenje svoje kandidature za izbore u prosincu. (dv, sh)


7. siječnja 2022.

27. rujna

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec proslavio 50. godina

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

po prihodima od prodaje u inozemstvu. Najznačajnija izvozna tržišta gospodarstva Međimurske županije u 2020. godini bile su zemlje Europske unije: Njemačka, Austrija, Slovenija i Italija te Bosna i Hercegovina. Međimurski poduzetnici su unatoč pandemiji u odnosu na prošlu godinu povećali broj zaposlenih za 467 radnika. S 31. studenog 2021. broj međimurskih obrtnika popeo se na preko njih 1500. Prema podacima HZMO-a, od 30. rujna 2021. u obrtništvu Međimurja bio je zaposlen 2301 radnik, a zajedno s vlasnicima u obrtu je radilo 3489 osoba. To je uspoređujući s 2020. povećanje za 131 radno sposobnu osobu. (dv)

8. listopada

Otvorena je prva specijalizirana hladnjača za krumpir

Ravnateljica Dragica Benčik uoči 50. obljetnice osnutka Centra za odgoj i obrazovanje Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec u Centru za kulturu svečano je proslavio 50 godina djelovanja 27. rujna 2021. godine. U proteklih 50 godina Centar je kao posebna odgojno-obrazovna ustanova za učenike s većim teškoćama u razvoju Međimurske županije doživjela niz promjena. Sve je počelo 1971. godine pod nazivom Specijalna osnovna škola koja je imala 102 učenika, 10 učitelja i i četiri učionice. U Centar se upisuje sve veći broj djece s teškoćama u razvoju čija edukacija i rehabilitacija iziskuje sve veći profesionalni angažman različitih struka. Problematika neadekvatnog prostora Centra za odgoj i obrazovanje, koji se nalazi u produžetku III. osnovne škole kao zasebna jedinica, vuče se već dugi niz godina. Centar danas školuje 150 učenika s teškoćama u razvoju, u 34 posebnim razrednim odjelima i zapošljava 75 djelatnika. Gradnju novog Centra na prostoru Martana u Čakovcu obećao je na svečanom slavlju i Državni tajnik obrazovanja Tomislav Paljak. (dv)

6. listopada

Paradoksalno, ali istinito: u pandemiji gospodarstvo raslo U pandemijskoj godini međimurski gospodarstvenici ostvarili su preko 16 milijardi ukupnih prihoda i povećali ostvarenu dobit. Ona je 2019. godine iznosila blizu 814 milijuna kuna u odnosu na 958 milijuna kuna za 2020. godinu. Od toga je 73 posto ostvarila prerađivačka industrija, građevinarstvo i trgovina. Rasle su i plaće. Prosjek plaća u međimurskom gospodarstvu iznosio je 6228 kuna. Među hrvatskim županijama zauzeli smo 12. mjesto rang-liste po visini plaća. Investicije u Međimurskoj županiji, koje su u 2020. godini iznosile 481,5 milijuna kuna, povećane su u odnosu na 2019. godinu za 10,1 %. Međimurska županija se s udjelom od 3,8 % (5,4 milijardi kuna) nalazi na 9. mjestu

Poduzeće Belpak iz Belice je 8. listopada, prvo u Međimurju, ali i u cijeloj Hrvatskoj, otvorilo specijaliziranu hladnjaču za skladištenje krumpira. Gradnja specijaliziranih hladnjača za krumpir predstavlja posljednju riječ tehnike i veliki je iskorak u poljoprivrednoj proizvodnji. Istovremeno je to i odgovor na zabranu upotrebe aktivne tvari klorprofam koja je sastavni dio sredstava pod imenom Tuberaid i Neostop kojim se konzumni krumpir tretirao protiv klijanja. Od svega pak najviše dobivaju potrošači koji će od sada jesti puno zdraviji krumpir. To je bilo tek jedno u nizu jer je na području Međimurske županije odobreno 20 zahtjeva za potporu za ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir u vrijednosti od 68,4 milijuna kuna, pri čemu ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi gotovo 103 milijuna kuna. (vv)

Zdravko Tušek, Danijel Premuš i Sunčana Glavak

27. listopada

40. obljetnica osnutka Centra za kulturu Čakovec Centar za kulturu Čakovec proslavio je 40 godina osnutka 27. listopada 2021. godine. Kulturni hram Čakovca izgrađen je 1981. godine, a njegovih početaka prisjetili su se ravnatelj Centra Romano Bogdan, gradonačelnica Ljerka Cividini i Marina Kukolić koja je ujedno i u sklopu 40 godina CZK-a najavila izložbu Zavičajni autori iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec koja se održala u sklopu proslave. - Prije 40 godina otvoren je čakovečki Centar za kulturu i započelo je novo razdoblje institucionalizirane kulture u našem kraju. Od samih početaka svojim programom privlačio je publiku iz cijele regije. Imali smo Majski muzički memorijal Josip

Službena proslava otvorena je izložbom Zavičajnih autora MMČ-a Štolcer Slavenski, Tribinu ČČ, Jazz fair, susrete kazališta za mlade, likovne izložbe i tako su posjetitelji imali prilike uživati u svim djelima umjetnika. Događaji u Centru nam šire horizonte, rekla je Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca. (dv)

28. listopada

Sindy Bubek postala svjetska prvakinja u bench pressu

Pregled 2021.

7

Čakovečki gimnastičar Filip Ude zauzeo je sedmo mjesto u finalu konja s hvataljkama na Svjetskom gimnastičkom prvenstvu po spravama koje se održalo u Japanu. Hrvatski reprezentativac je u svom četvrtom svjetskom finalu i na čak 11. SP-u ocijenjen s 13.833 za vježbu sa starom 6.1, ali nažalost, skupo ga je stajao pad s konja s hvataljkama. - Veselim se sljedećim natjecanjima. Volim to. Volim gimnastiku, živim za gimnastiku. Nadam se da ću što duže izdržati, poručio je srebrni olimpijac, bivši svjetski doprvak i dvostruki viceprvak Europe. (sh)

11. studenog

Prema romanu Črna mati zemla snimljen film Kazneni udarac

Kristian Novak na pretpremijeri filma Kazneni udarac

Okićena zlatom i puna ponosa vratila se u Međimurje Međimurka Sindy Bubek osvojila je zlato na Svjetskom prvenstvu u bench pressu koje se održavalo u Litvi od 21. do 31. listopada 2021. godine. Sindy se sportom bavi dugi niz godina pa je do sada ostvarila mnoge zapažene rezultate u cheerleadingu, bodybuildingu i powerliftingu. Prvakinja je Hrvatske u kategoriji bench pressa, a na Europskom prvenstvu 2019. godine osvojila je srebro. U svoju kolekciju medalja sada je dodala onu najsjajniju, svjetsko zlato u juniorskoj kategoriji do 47 kilograma. U Litvu je otputovala sa svojim trenerom Dominikom Krištofićem te kolegama iz reprezentacije Vrbovčankom Andreom Petrek i njezinim trenerom Sinišom Križanom. (sh)

29. listopada

Filip Ude sedmi na svijetu

Filipov povratak u sam svjetski vrh gimnastike sve nas je obradovao

Već dugo nije bilo filma koji bi izazvao takvo iščekivanje Međimuraca kao kratkometražni film Kazneni udarac koji je na pretpremijeri prikazan u Centru za kulturu Čakovec na Tribini ČČ 11. studenog 2021. godine. Nakon hit-romana Kristiana Novaka Črna mati zemla, kao i Ciganinin, ali najljepši, ne čudi što je krenuo i kinematološki interes. Radi se o kratkometražnom filmu Kazneni udarac nastalom prema poznatom romanu Črna mati zemla. Na pozornici su se u Čakovcu na pretpremijeri predstavili i glumci, većinom amateri Međimurci. No, prema tome kako su odglumili, teško je povjerovati da su amateri. Pritom moramo spomenuti da je samo Karlo Žganec školovani glumac, dok su ostali izabrani na lani održanim audicijima diljem Međimurja. Oni su David Šafarić, Simon Herperger, Jakov Feher, Radovan Kočila i zvijezde filma, jedanaestogodišnjaci Gabrijel Dolenec i David Ivanović koji su sjajno odglumili svoje, možemo reći, zahtjevne uloge. (BMO)

17. studenog

Nenadu Hraniloviću potvrđen treći mandat za direktora Međimurje-plina Skupština Međimurje-plina je na sjednici održanoj u srijedu, 17. studenog, potvrdila mandat sadašnjem predsjedniku Uprave Nenadu Hraniloviću na novih pet godina. Nenad Hranilović bio je jedini kandidat za predsjednika Uprave Međimurje-plina. Odluka o njegovu izboru i Nadzorni odbor i Skupština donijeli su jednoglasno, a novi mandat mu počinje od 18. veljače 2022. godine do istog razdoblja 2027. godine. Potkraj godine otvoren je i izbor za direktora Međimurskih voda koji je trebao biti izabran do kraja godine, nakon što je


8

Pregled 2021.

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ostavku iz osobnih razloga podnio Vladimir Topolnjak zbog odlaska u mirovinu. No Nadzorni odbor je, nakon što je obavio razgovore sa svih sedam kandidata, odluku odlučio donijeti sredinom siječnja nakon božićnih i novogodišnjih blagdana.

Nenad Hranilović, dosadašnji predsjednik Uprave Međimurje-plina, bio je jedini kandidat za novi mandat

30. studenog

Međimurski poduzetnici uvezli su 2076 stranih radnika

Gotovo sedam posto radne snage realnog sektora u Međimurju čine stranci. Prije samo četiriju godina u našem je gospodarstvu radilo oko 300 stranaca i činili su tek jedan posto radne snage. Međimurski poduzetnici u gospodarstvu do mjeseca studenog prošle godine zapošljavali su 30.353 djelatnika. Od toga 2076 stranih radnika. Više ne dolaze samo iz zemalja u okruženju nego ih sve više posredstvom agencija dolazi i iz Filipina i Pakistana. Do naglog skoka došlo je ove godine, otkako je liberalizirano tržište radne snage. Još predlani, kada je uvoz radne snage bio na kvotnom režimu, u Međimurju je do listopada bilo 1171 stranaca s radnom dozvolom izdanom na području PUM-a. Čim je tržište za uvoz radne snage liberalizirano, brojke su se udvostručile. Najveći broj izdanih dozvola za boravak i rad je u sljedećim gospodarskim granama: građevinarstvu, prometu, metalnoj industriji, ugostiteljstvu i šumarstvu. Najtraženiji su zidari, tesari, armirači, vozači teretnih vozila, zavarivači i bravari, kuhari, konobari i šumarski radnici, ali sve više i radnici u mesnoj industriji. Spomenute bi industrije bez njihova učešća u proizvodnji stale. Dok ih je bilo svega dvjesto, tristo, bili su nam gotovo nevidljivi, jer su uglavnom odrađivali terenske poslove u građevinarstvu. Razasuti po gradilištima diljem Međimurja i Hrvatske. Sada kada ih je više od 2000, stvar je sasvim drugačija. Svojom brojnošću mogli bi napuniti dva sela veličine Peklenice i Križovca zajedno. Postali su puno vidljiviji, a uglavnom ih viđamo po trgovačkim centrima u potrazi za namirnicama. (BMO)

19. studenoga

Romi spaljuju naše smeće Crni gusti dim koji se nadvija nad našim romskim naseljima i zvuk vatrogasnih sirena naša su svakodnevnica. Žale se vatrogasci na neprestane intervencije pa policija koja svakodnevno zaprima dojave o paležu. Okolno se stanovništvo žali na smrad zbog kojeg moraju zatvarati prozore i ne mogu sjediti u svojim dvorištima, ali i sami mještani kojima je više dosta takvog suživota. Tragom tih stalnih pritužbi, ali i znatiželjom da vidimo što to gori, što se i zašto spaljuje, uputili smo se u romsko naselje Pribislavec. Prošli smo svim kutcima i zakutcima naselja prepunima otpada, kako tek friško dovezenog, tako i onog spaljenog. Keramičke pločice za kupaonu, lavaboi, kade, madraci, usisavači, cipele, razni tek-

stil, gume, a između toga vrećice iz Hofera, tetrapak od mlijeka, doze od dezodoransa, domestosa, sanitara, raznih šampona, no ne onih najjeftinijih, šuta, drugim riječima, na stotinjak metara od kuća pravo je nalazište svega i svačega. Nešto se može raspoznati u izvornom obliku, dok je veliki dio spaljen, a bilo je i hrpa iz kojih se još uvijek dimilo. I onda smo se zapitali otkuda smeće jer, ako se po smeću vidi kako čovjek živi, onda ispada da naši Romi itekako luksuzno žive čim mogu odbacivati, primjerice, keramičke pločice koji bi si čovjek najradije uzeo i ukomponirao doma u postojeće. I tu onda čovjeku postaje jasno da sav taj otpad nije njihov, već je velikim dijelom

i naš, što nam je potvrdio i Matija Ladić, općinski načelnik. Riječ je naravno o otpadu koji su poduzetni Romi prikupili po našim dvorištima, šupama, tavanima, podrumima i sličnim prostorijama koje smo odlučili očistiti. Ono što im valja pokupe i prodaju kao sekundarne sirovine, dok ostalo spaljuju u svom naselju. Ako se tome doda i koncesionar koji je prestao odvoziti smeće jer Romi nisu plaćali račune, jasno je zbog čega je toliko smeća i paleža.Ali kako sada stvari stoje, situacija bi se mogla drastično promijeniti. Naime, općina Pribislavec priključila se GKP-u Pre-kom koji je lani uspio donekle riješiti odvoz otpada iz romskog naselja u Kotoribi. (vv)

16. svibnja i 28. studenog

1. prosinca

Dva puta smo izlazili na lokalne izbore

Kraljice Šoka sestre Posavec na Svjetskom prvenstvu

U svibnju smo izašli na redovne lokalne izbore. Prvi krug je održan 16. svibnja i na njemu smo izabrali novi saziv Županijske skupštine te općinskih i gradskih vijeća. Na tim lokalnim izborima, za razliku od prethodnih, smanjen je broj zamjenika gradonačelnika, odnosno načelnika. Tako je Čakovec umjesto dvaju profesionalnih zamjenika imao samo jednu zamjenicu, i to volonterku čija je uloga minorna. Međimurski župan Matija Posavec, koji je izbore riješio u prvom krugu, također je imao samo jednog zamjenika, Josipa Grivca, koji je profesionalac. Na tim izborima pojavila su se i nova lica na mjestima načelnika. Bojana Petrić nova je načelnica Donjeg Vidovca, Martin Srša novi je načelnik Svetog Martina na Muri, Dijana Novak nova je načelnica Orehovice, Mihael Grbavec novi je načelnik Vratišinca, a svi su izbore dobili u prvom krugu. U Čakovcu i četirima međimurskim općinama, Donjoj Dubravi, Kotoribi, Pribislavcu i Šenkovcu, građani su čelnike birali u drugom krugu u nedjelju 30. svibnja.

Na njima je Stjepana Kovača u Čakovcu pobijedila protukandidatkinja Ljerka Cividini. Njezina pobjeda znatno je ojačala novoformiranu stranku Matije Posavca koja ima premoć u Gradskom vijeću zajedno s partnerima, ali i apsolutnu prevlast u skupštini. U Kotoribi u drugom krugu vlast je izgubio dugogodišnji načelnik Ljubomir Grgec (SDP), a vlast dobio protukandidat Dario Friščić, kandidat Nezavisne liste Matije Posavca. U Šenkovcu aktualnog načelnika Sašu Horvata, kandidata Nezavisne liste Matije Posavca, pobijedio je Robert Meglić (HNS). U Pribislavcu je u drugom krugu pobijedio Matija Ladić (Demokrati), a pobjeda mu je za dlaku izmakla u prvom krugu. I taman smo pomislili da smo se izbora riješili, kad je 10. rujna župan zaskočio USKOK, pa smo ponovno na izbore izašli 28. studenog, kada je Matija Posavec ponovno izabran za župana premoćno pobijedivši svoja tri protukandidata. (BMO)

Sestre rukometašice Stela i Paula Posavec Sestre Stela i Paula Posavec iz Strahoninca, koje od milja zovemo Kraljice Šoka, nastupile su u dresu reprezentacije na Svjetskom prvenstvu za žene u rukometu koje se od 1. prosinca igralo u Španjolskoj. U prvoj fazi natjecanja u grupi G bile su treće, u drugoj fazi natjecanja u četvrtoj grupi bile su četvrte. U konačnom poretku su bile 18. od 32 reprezentacija. Prisjetimo se i velikog rukometnog uspjeha tih sjajnih dvojajčanih blizanki, Stele i Paule Posavec 2020. godine kad su kao dio rukometne reprezentacije Hrvatske u Danskoj napravile božićno čudo. (dv)


7. siječnja 2022.

7. prosinca

Ekonomska i trgovačka škola proslavila stotu obljetnicu

Ravnateljica ETŠ-a Bosiljka Vinković Kukolić Ekonomska i trgovačka škola Čakovec proslavila je ove jeseni 100. obljetnicu osnutka i djelovanja. U dvorani ETŠ-a održao se svečani dio u kojem su dodijeljena priznanja i plakete zaposlenicima koji četvrt stoljeća ili duže rade u toj srednjoj školi. Nakon plaketa i zahvale u dvorištu Škole položena je vremenska kapsula koja će se otvoriti za 50 godina. Nju su položili najstariji učenik škole, Ivan Petriš, koji ima 93 godine te najmlađa učenica Lea Zadravec, učenica prvog razreda Ekonomske i trgovačke škole Čakovec. Zanimljiv je upravo sadržaj kapsule, a među brojnim uspomenama nalazi se i izdanje naših Međimurskih novina, broj 1367., u kojem smo predstavili djelatnike i aktivnosti škole. Uz to, kapsula sadržava USB štapić na kojem se nalazi monografija Stoljeće ETŠ-a, radovi učeničke zadruge Terra Economica, školski listovi Tetris, zastava Ekoškole – zelena zastava, kune, a na štapiću se nalaze i film o školi i himna. Bit će to zanimljivo vidjeti za 50 godina. (dv)

25. prosinca

Božićni potres osjetio se u gornjem Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pregled 2021.

9

IN MEMORIAM

Ivan Bene ostat će u sjećanju u prepoznatljivom radničkom odjelu i biciklu

Leonard Logožar u štrigovskoj je župi proveo 46 godina

Poznati čakovečki odvjetnik i muž prve gradonačelnice Čakovca, Đuro Ružić

22. siječnja

10. prosinca

27. listopada

Zauvijek nas napustio Preminuo monsinjor Ivan Bene, poznatiji Leonard Logožar kao Đura z Međimurja

Preminuo Đuro Ružić, čakovečki odvjetnik, slikar, kipar i pjesnik

Početkom siječnja 2021. napustio nas je najpoznatiji komičar međimurskog kraja. Komičar i humorist Ivan Bene iz Čakovca, poznatiji kao Đura z Međimurja, umro je u 71. godini života, nakon teške bolesti. Svojim doskočicama i veselim duhom zauvijek će ostati u sjećanju Međimuraca, isto kao i njegov bicikl, plavo odijelo i neizostavna radnička torba. Sve je počelo još u 80-ima u nekadašnjem GK Međimurju, kad je Bene kao tadašnji zaposlenik Kombinata osmislio lik Đure z Međimurja. Svoj put humorista koji na satiričan način progovara o problemima i borbama malog čovjeka nastavio je nastupima uživo na brojnim društvenim događanjima, aktualizirajući gotovo 40 godina svoje skečeve tijekom vremena i događaja koji su iza nas. Snimio je više humorističnih epizoda koje su nasmijavale i zabavljale generacije Međimuraca, ali i međimurskih iseljenika diljem svijeta, sve do Australije. Time je postao ikona Međimurja. Njegov odlazak veliki je gubitak prvenstveno za njegove najmilije, prijatelje i poznanike, ali i brojne Međimurce koji su uživali u njegovoj satiri. (sh)

Nakon duge i teške bolesti u petak, 10. prosinca, u Svećeničkom domu u Varaždinu je u 77. godini života i u 52. godini svećeništva preminuo dugogodišnji štrigovski župnik Leonard Logožar.Rođen je 5. srpnja 1945. godine u Goričanu, od oca Leonarda i majke Marije r.w Marđetko, objavila je Informativna katolička agencija. Osnovnu školu pohađao je u Goričanu, a srednju u Dječačkom sjemeništu u Zagrebu. U Bogoslovsko sjemenište u Zagrebu stupio je 1965. godine. Od 1971. do 1973. godine obnašao je službu kapelana u župi u Nedelišću i katehete u župi u Sv. Jurju na Bregu. Od 1973. do 1975. godine obnašao je službu kapelana u Daruvaru. Od 1975. do 1977. bio je kapelan u župi u Štrigovu, a njezinim upraviteljem postaje 1977. godine. U više je navrata bio dekan Gornjomeđimurskog dekanata, a kapelanom Njegove Svetosti imenovan je 2001. godine. Na 50. obljetnicu svoje mlade mise koju je slavio 5. srpnja 1970. godine, ujedno i na svoj 75. rođendan, u Goričanu je 5. srpnja 2020. godine proslavio svoj zlatomisnički jubilej. Od umirovljenja do svoje smrti boravio je u Svećeničkom domu u Varaždinu. (sh)

U svojoj 89. godini života napustio nas je i ugledni čakovečki odvjetnik, slikar, kipar i pjesnik Đuro Ružić. Bogatog životnog iskustva, rijetke umne bistrine i memorije, Đuro Ružić uvijek je privlačio pozornost svojih slušatelja. Više od dvaju desetljeća bio je dopredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. Autor je knjige pjesama Zvijezde nad Jalesom koju tiska 2010. godine. Sklonost prema umjetnosti nikada nije zanemario pa je uz pomoć akademskog kipara, prijatelja i suradnika Josipa Grgevčića u svom ateljeu cijeli život pomalo slikao i kipario. Cijeli život predano skupljao umjetnine, a njegova knjižnica jedna je od najbogatijih u Međimurju. Ljudima koji su ga poznavali i družili se s njime u posebnom sjećanju ostat će slikovitost njegovih sjećanja na prohujala vremena i ljude koji su ih obilježili. Za odvjetničku karijeru odlučio se kada je spoznao da mu ona pruža više slobode nego sudjelovanje u politici i hijerarhiji vlasti. Njegov odvjetnički ured bio je i ostao paradigma tog poziva koji je na sreću dobio i svoje nasljednike. (sh)

Branko Stojko

Marko Rašić

Biserka Pajić

6. kolovoza Sanacija napuknuća u staroj zgradi u centru Čakovca nastalih uslijed potresa Na sam Božić ujutro osjetio se potres u gornjem Međimurju, ali nešto slabije i na području Čakovca. Epicentar potresa bio je kod sela Miklavž u blizini Ormoža, tek oko 15 kilometara od hrvatske granice. Trešnja se dogodila u 8:18 sati jačine 3,3 po Richteru, na dubini od 12 km. Godinu dana ranije snažniji potresi jačine 5,2 i 5,0 dogodili su se na Banovini 29. prosinca 2020. godine. Uslijedio je nakon toga čitav niz podrhtavanja tla tijekom cijele godine. I potres na Banovini osjetio se u Međimurju. U staroj jezgri Čakovca i na starom gradu tom su se prilikom dogodila i napuknuća i oštećenja. (BMO)

Gimnazija se oprostila od dugovječnih profesora: Preminuli Biserka Paić, Branko Stojko i Marko Rašić U Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu održana je u petak, 6. kolovoza 2021. godine, komemoracija za preminule profesore njemačkog i latinskog jezika Marka Rašića i Branka Stojka. Rijetko tko za njih nije čuo i ostavili su dubok trag u povijesti Gimnazije. Branko Stojko imao je mnogo talenata od čega je jedan bila i fotografija. Kao dugogodišnji predsjednik, voditelj i mentor Fotokluba u Gimnaziji, uspješno je prenosio znanje na mnoge učenike. Bio je član

Izvršnog odbora Zajednice tehničke kulture Međimurske županije u nekoliko mandata, od čega je jedan mandat bio predsjednik. Marko Rašić godine 1977. zaposlio se u tadašnjem Srednjoškolskom centru Čakovec i čitav svoj radni vijek proveo je predano predajući latinski i njemački te je 2012. godine otišao u mirovinu. Svoju je stručnost i prevoditeljsku kompetenciju dokazao i u svom dugogodišnjem radu na prijevodu knjige Josipa Bedekovića Natale Solum, sada pod naslovom

Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju, s latinskog na hrvatski jezik, koju je objavio Ogranak Matice hrvatska u Čakovcu, a kojom je prof. Rašić ostavio neizbrisiv trag u kulturi i povijesti našeg Međimurja. S velikom tugom početkom rujna primili smo vijest da nas je zauvijek napustila profesorica u mirovini Biserka Paić. Profesorica Pajić predavala je engleski i francuski jezik i treća je umirovljena profesorica stranih jezika iz te škole koja je preminula u kratkom roku. (sh)


10

Gospodarstvo

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ponudila na prodaju sedam parcela u gospodarskoj zoni Istok – sjeverni dio u Čakovcu

Prodaja parcela napunila bi županijski i čakovečki proračun Zemljište je namijenjeno za pretežito proizvodnu namjenu Županijska je skupština na posljednjoj, prošlogodišnjoj sjednici donijela odluku o prodaji zemljišta u vlasništvu Međimurske županije smještenih na području poduzetničke zone Poslovni park Međimurje u Čakovcu. Župan Posavec je uoči sjednice kazao da ima zainteresiranih investitora za ulaganje u proizvodnju i kupnju nekretnina u spomenutoj zoni. Ako se prodaja realizira, bila bi to dvostruka dobit, za županijski i proračun Grada Čakovca. Naime, parcele su u vlasništvu Međimurske županije i u tom slučaju prihod od prodaje zemljišta ide u županijski proračun. A kako se parcele nalaze na području Čakovca, u gradski proračun bi išla uplata od komunalnog doprinosa koji se plaća pri gradnji i kasnije prihodi od komunalne naknade kad je investicija u funkciji. Detaljnim planom uređenja gospodarske zone Istok – sjeverni dio u Čakovcu zemljište je namijenjeno za pretežito proizvodnu namjenu, dakle, jedino takva investicija prostorno-planskom dokumentacijom dolazi u obzir. Javna komunalna infrastruktura (telefon, električna struja, vodovod, kanalizacija, plin) izvedena je na javnim prometnicama u blizini predmetnih parcela. Tržišna vrijednost nekretnina i početna kupoprodajna cijena utvrđena je Procjembenim elaboratom o tržišnoj vrijednosti predmetnih nekretnina izra-

đenim od strane društva Moderna-investa i stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina 21. rujna 2021. godine. Nakon odluke Županijske skupštine objavljen je javni natječaj u kojem je oglašena prodaja sedam čestica u vlasništvu Međimurske županije različite veličine. Najmanja je veličine 7,2 hektara, a najveća je veličine 10,2 hektra. Početna cijena najmanje čestice je 186.547,16 eura, a najveće 263.244,20 eura. Javno otvaranje ponuda održat će se u Međimurskoj županiji 24. siječnja godine u 10 sati. Kupac je, ili ako bude više njih, prilikom ponude za kupnju dužan naznačiti broj čestice koju namjerava kupiti. Moguća je kupnja zemljišta uz obročnu otplatu, s time da ukupan rok otplate ne može biti duži od 12 mjeseci. Kamatna stopa za vrijeme obročne otplate je 4 % godišnje i nije promjenjiva. U slučaju obročne otplate Međimurska županija će kupcu izdati tabularnu ispravu radi uknjižbe njegova prava vlasništva u zemljišnu knjigu tek nakon isplate posljednjeg obroka kupoprodajne cijene. Kupac je dužan započeti izgradnju i staviti objekt u funkciju u skladu s planovima iznesenima u poslovno-investicijskoj studiji, odnosno planu razvoja i korištenja nekretninom. Ispunjenje obveze u navedenom roku bitan je čimbenik kupoprodajnog ugovora. (BMO)

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEHNIX iz Donjeg Kraljevca osvojio još jedno značajno priznanje

Inovacije su im sastavni dio poslovanja

Tehnologija za bioreaktorsko kompostiranje i proizvodnju EKO komposta osvojila prvu nagradu Udruge inovatora Hrvatske Inovacija Đure Horvata, odnosno njegove tvrtke Tehnix, Tehnologija za bioreaktorsko kompostiranje i proizvodnju EKO komposta osvojila je u srijedu nagradu Inovacija godine 2020., prema izboru Udruge inovatora Hrvatske. - Naš inovativni pristup da se iz biorazgradivog otpada, koji se do sada odlagao na deponije stvarajući velike ekološke probleme, proizvodi kvalitetno organsko gnojivo, koje je temelj za proizvodnju zdrave hrane, doveo nas je do rješenja koje je prepoznato i nagrađeno, kazao je Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa. Inovacija se, inače, razvijala dvije godine uz pomoć akademske zajednice. Naglasio je: - Već sada vlada veliki interes za inovacijom za koju

Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa: - Već sada vlada veliki interes za inovacijom za koju je Tehnix dobio nagradu je Tehnix dobio nagradu, rekao je Đuro Horvat, najavljujući da će se već iduće godine graditi tri tvornice gdje će se zaposliti 150 stručnjaka. Nakon natječaja, ocjenjivački sud Udruge inovatora Hrvatske odlučio se za Tehnix između triju finalista, a osim njih, u konkurenciji su bile tvrtka HS Produkt s

inovacijom Marka Filipovića i Igora Stojkovića Ćelija za robotsko pročišćavanje srha te JEL-TOM s inovacijom Franje Pokrajčića Mobilne Box barijere – sustav za zaštitu od poplava. Preuzimajući nagradu za najbolju inovaciju, Đuro Horvat je kazao da njegova kompanija danas zapošljava

600 djelatnika i da je odavno prepoznala vrijednost znanja. Istaknuo je da im je u realizaciji inovacije pomogla i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG BICRO) s 10 milijuna kuna, a uloženo je i 20 milijuna kuna vlastitih sredstava. (BMO, foto: mg)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

POGLED ODOZDO

Zašto smo ostali unatoč svemu?

T

isuće riječi potrošili smo pišući o tome zašto su ljudi otišli iz Hrvatske, a malo ili gotovo ništa, zašto smo ostali. Svatko ima svoje razloge i za ostanak i za odlazak. I inat je među njima i s jedne i s druge strane. Male zemlje kao što je Hrvatska ranjivije su i izloženije iseljavanju, ali ako se zagledamo u povijest Europe, zapravo svaki narod ima svoje iseljenike. Pune su ih obje Amerike i Australija.

Migracije su u krvi čovječanstva i nikad nisu prestale. Ljude u potrazi za boljim životom ništa ne može zaustaviti, ni žice, ni prirodne prepreke, ni granice. Jednako tako ni u ostanku. Da nije tako, ne bi ljudi živjeli u najnegostoljubivijim predjelima i pod nepovoljnim okolnostima. Tako je i u Hrvatskoj. Dva susjeda koji žive pod podjednakim okolnostima donose različite odluke. Jednome će okolnosti biti okidač za odlazak, drugome to neće

pasti ni na pamet. Ima nečega u ljepoti osjećaja da si svoj na svome. U tome da ne želiš napustiti svoj dom ni iduće proljeće propustiti cvjetanje narcisa u svom dvorištu. U stranoj zemlji uvijek si stranac. Dobit ćeš posao koji drugi ne želi raditi ili popuniti prazno mjesto koje oni nemaju čime popuniti. I ma kako se trudio, najviše pozicije uvijek će prvenstveno biti rezervirane za domaće ljude jer svoji imaju najviše povjerenja u svoje. Neupitno je da će pod

jednakim okolnostima domaći dobiti prednost. To je ona sitnica koja će vas boljeti u stranoj zemlji, ma koliko zarađivali. U početku veća zarada nego kod kuće donosi veliko zadovoljstvo. Ali sigurno ste se upitali zašto ljudi koji desetljećima rade u inozemstvu kuće grade doma. Vraćaju se svom domu kao rode svake sezone. Ima nečeg specifičnog u mentalitetu ljudi koji rade u inozemstvu. Oni su u neprestanom procesu uređenja i preuređenja već lijepo ure-

đenih kuća. Kao da žele biti vidljivi. Gledajte me, uspio sam! U stranom svijetu naši su ljudi uglavnom nevidljivi, mali kotačići koji grade tuđe gospodarstvo. I strancima su uglavnom samo zbog toga i važni. Svoj uspjeh ne mogu mjeriti u stranom svijetu, već u očima svojih susjeda i bliskih ljudi. U njihovim očima žele vidjeti odobravanje i divljenje, pa čak i koje zrno zavisti. To hrani njihov osjećaj da se žrtva odlaska u strani svijet isplatila.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr


7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo 11

TKO SU NAJJAČE međimurske firme i gdje su centri najjače gospodarske aktivnosti u Međimurskoj županiji?

Veliki poslovi sklapaju se i u manjim općinama Iza Čakovca i Preloga na rang-listi prvih pet po gospodarskoj snazi su Donji Kraljevec na 3. mjestu, Nedelišće na 4. mjestu i Sveti Martin na Muri na 5. mjestu. U 2020. godini poduzetnici Međimurske županije ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 16,2 milijarde kuna, ukupne rashode od 15,2 milijarde kuna, dobit razdoblja od 1 milijarde kuna, što je rast za 19,7 %, od čega neto dobit nakon oporezivanja od 864,2 milijuna kuna, što je rast za 25,8 %. Gubitak razdoblja u iznosu od 161,7 milijuna kuna je u padu za 5 %. Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu veće su za 8,3 % i iznosile su 481,5 milijuna kuna. Trgovinski suficit iznosio je 2,7 milijardi

Top 10 poduzetnika Međimurske županije

Rang-lista top 10 poduzetnika Međimurske županije po ukupnom prihodu u 2020. godini

1. Mesna industrija Vajda, Čakovec 2. LPT, Prelog 3. METSS, Čakovec 4. TEHNIX, Donji Kraljevec 5. MURAPLAST, Kotoriba 6. TUBLA, Čakovec 7. PERUTNINA PTUJ PIPO, Čakovec 8. HILDING ANDERS, Prelog 9. HAIX, Mala Subotica 10. CENTROMETAL, Macinec Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Plastične vrećice dugo se ne razgrade i zagađuju okoliš

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA i održivog razvoja ograničilo upotrebu plastičnih vrećica

Mesna industrija Vajda ostvaruje najveće prihode u Međimurskoj županiji kuna. Prosječna mjesečna neto obračunana plaća iznosila je 5.264 kune, što je 11,8 % manje od prosjeka na razini Hrvatske u 2020. godini (5.971 kuna). Međimurska županija, u odnosu na druge županije, na 3. je mjestu prema ekonomičnosti poslovanja, na 5. prema neto dobiti, na 18. prema gubitku razdoblja i na 8. prema produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih. Na rang-listi 25 gradova i općina Međimurske županije, Čakovec je prvi. U njemu posluje 1.423 poduzetnika koji zapošljavaju 12.391 djelatnika. Ostvaruju ukupne prihode u iznosu od 7,9 milijardi kuna. Ostvarili su dobit razdoblja od 519,1 milijuna kuna, gubitak od 43 milijuna kuna i neto dobit u iznosu od 476,1 milijuna kuna.

Vajda ima najveće prihode

Među poduzetnicima sa sjedištem u Međimurskoj županiji najviše zaposlenih, 1.197, je u HAIX-u. Najveću dobit razdoblja, 59,7 milijuna

kuna, i najveće prihode od prodaje u inozemstvu, 466,8 milijuna kuna, u 2020. godini ostvario je LPT iz Preloga. Najveće ukupne prihode ostvarila je Mesna industrija Vajda Čakovec – 568,5 milijuna kuna. Iz rang-liste deset poduzetnika koji ostvaruju najveće prihode u Međimurskoj županiji vidljiva je raspršenost najvećih po Međimurskoj županiji. Četiri firme imaju sjedište u Čakovcu. To su: Vajda, koja je zasjela na prvo mjesto rang-liste, METSS na trećem mjestu, Tubla na šestom mjestu i Perutnina Ptuj Pipo na sedmom mjestu rang-liste najvećih po ukupnom prihodu.

HAIX iz Male Subotice ima najviše zaposlenih

U Prelogu sjedište imaju dvije velike firme: LPT na drugom mjestu rang-liste i HILDING ANDERS na osmom mjestu rang-liste. Tehnix sa sjedištem u Donjem Kraljevcu je na trećem mjestu rang-liste. Muraplast sa sjedištem u Kotoribi je na petom mjestu rang-liste. HAIX sa sjedištem u Maloj Subotici je na

devetom mjestu rang-liste, po prihodima, ali prva po broju zaposlenih, a na desetom mjestu je Centrometal iz Macinca. Zanimljiva je i rang-lista općina i gradova po četirima ekonomskim kriterijima: broju poduzetnika, njihovim ukupnim prihodima u 2020. godini, ostvarenoj dobiti i broju zaposlenih. Gradovi Čakovec i Prelog zauzimaju prva dva mjesta na međimurskoj rang-ljestvici. Čakovec je po gospodarskoj snazi usporedno s drugim hrvatskim gradovima i općinama deveti na rang-listi u Hrvatskoj po broju zaposlenih, a sedmi po iznosu ostvarene dobiti. Po ukupnim su prihodima čakovečki poduzetnici osvojili deveto mjesto na rang-listi u Hrvatskoj i dvanaesto mjesto po broju poduzetnika. Iza Čakovca i Preloga na rang-listi (gradova) i općina među prvih pet u Međimurskoj županiji nalaze se Donji Kraljevec na trećem mjestu, Nedelišće na četvrtom mjestu i Sveti Martin na Muri na petom mjestu. (BMO, foto: Z. Vrzan)

TOP 5 najvećih gradova*/općina Međimurske županije po kriteriju ukupnih prihoda poduzetnika u 2020. godini (iznosi u tisućama kuna) Naziv graBroj poduzetnika Ukupni prihodi Neto dobitak/gubitak Broj zaposlenih da*/općine Broj Rang u RH Broj Rang u RH Iznos Rang u RH Broj Rang u RH Čakovec* 1423 12 7.900.471 9 476.116 7 12.391 9 Prelog* 299 60 1.900.586 41 108.008 25 3.563 34 Donji 138 119 1.135.741 69 59.882 48 1.824 65 Kraljevec Nedelišće 299 60 1.034.219 74 60.416 47 1.881 63 Sv. Martin 97 165 532.166 114 -21.564 520 920 117 na Muri Izvor: Registar godišnjih financijskih izvještaja

U trgovinu kao nekad, s cekerom ili platnenom torbom - Od 1. siječnja na snagu je stupila zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje S prvim danom nove 2022. godine u Republici Hrvatskoj zabranjeno je stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Riječ je o zabrani na temelju Zakona o gospodarenju otpadom, a odnosi se na kategoriju plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stijenke do 50 mikrometara, s time da je i dalje dozvoljena upotreba vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje koje su tanje od 15 mikrometara i koje se upotrebljavaju isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane. Takve lagane plastične vrećice za nošenje koje su već stavljene na tržište i trgovci ih imaju na zalihi, moći će se upotrebljavati i nakon 1. siječnja 2022. do isteka zaliha, uz valjanu evidenciju da su vrećice stavljene na tržište prije tog datuma, poručili su na svojim službenim stranicama. Riječ je o kategoriji plastičnih vrećica koja se u najvećoj mjeri pojavljuje na tržištu, a koja se zbog debljine stijenke najčešće ne može višekratno upotrebljavati, zbog čega u značajnoj mjeri onečišćuje okoliš. Plastične vrećice za nošenje koje su deblje od 50 mikrometara i koje se mogu upotrebljavati više puta i dalje se mogu upotrebljavati

i prodavati jer višekratno korištenje doprinosi sprječavanju nastanka otpada. U praksi to znači da će biti dozvoljeno plasiranje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržnicama, u pekarnicama, ribarnicama, slastičarnicama, prodavaonicama mješovite robe, mesnicama i na ostalim mjestima na kojima se potrošačima prodaje hrana, ali isključivo da se u njih stavlja rasuta, odnosno industrijski nezapakirana hrana ili hrana koja je prethodno samo umotana u privremenu ambalažu, poput folija. Vrlo lagane plastične vrećice neće se moći upotrebljavati na prodajnim mjestima u kojima se ne prodaje hrana, poput trgovina s odjećom, obućom, kućanskim aparatima, ljekarnama ili pak knjižarama i slično. Odbačene plastične vrećice su, nažalost, postale vrlo česta pojava u prirodi pa će se, na temelju direktiva Europske unije, u budućnosti ići u dokidanje i ostalih oblika plastičnih vrećica za nošenje. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poziva sve građane da od Nove godine u kupnju idu s vlastitom platnenom vrećicom ili drugim predmetima za nošenje, poput košara i da se pri kupnji odlučuju za papirnate vrećice i slične alternative. (BMO)


12

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PODIGNUTA OPTUŽNICA protiv 48-godišnjakinje zbog izazivanja prometne nesreće

7. siječnja 2022.

Oduzela prednost motociklistu Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 30. prosinca, nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatske državljanke (1974.) zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu. Okrivljenu 48-godišnjakinju optužnicom se tereti da je 15. lipnja 2021. u Čakovcu, upravljajući osobnim automobilom, nesmotreno

poduzela skretanje ulijevo na sporednu cestu u trenutku kad je iz suprotnog smjera naišao motocikl kojim je upravljao 50-godišnji hrvatski državljanin. Tereti ju se da je automobilom oduzela prednost i prepriječila put motociklu koji je udario u desnu bočnu stranu automobila, a 50-godišnjak je pritom zadobio više teških ozljeda od kojih je preminuo na mjestu nesreće. (sh)

U PUŠĆINAMA dvojac pokušao opljačkati benzinsku postaju

Prijetili oružjem pa odustali od pljačke! U petak, 31. prosinca 2021. godine, oko 20:20 sati u Pušćinama na benzinskoj postaji dvije nepoznate muške osobe su uz prijetnju vatrenim oružjem pokušale počiniti razbojništvo nad zaposlenikom tražeći od njega novac, ali su odustale od namjere i udaljile se

u nepoznatom smjeru ništa ne otuđivši. U događaju zaposlenik benzinske postaje nije zadobio ozljede, dok policijski službenici intenzivno tragaju za počiniteljima. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

U PIŠKOROVCU cijelo selo ostalo bez opskrbe električnom energijom

Mladić pucao i oštetio kabel za struju U petak, 31. prosinca 2021. godine oko 18:55 sati u Piškorovcu, na ulici, 20-godišnjak je iz vatrenog oružja u zrak ispalio nekoliko hitaca i pritom oštetio električni kabel niskonaponske mreže. Uslijed oštećenja cijelo mjesto je ostalo bez struje od 18:55 do 20 sati, dok su kvar otklonili djelatnici Elektre Čakovec. Policijski službenici su od

20-godišnjaka oduzeli vatreno oružje, a na mjestu događaja pronađeno je nekoliko komada čahura. U događaju nitko nije ozlijeđen, dok se kriminalističko istraživanje u svezi neovlaštenog pucanja i posjedovanja vatrenog oružja nastavlja. Materijalna šteta nastala oštećenjem električnog kabla utvrdit će se naknadno. (sh)

Osobni automobil koji je u potpunosti izgorio

U PRELOGU izbio požar na drvenoj garaži

Do kraja izgorio auto! Piše: Sanja Heric

U srijedu, 5. siječnja 2022. godine oko 2:30 sati u Prelogu, u Ulici Antuna Mihanovića u dvorištu obiteljske kuće izbio je požar u

drvenoj garaži. U požaru je u potpunosti izgorjela garaža i osobni automobil koji se nalazio u garaži. Uslijed požara došlo je do oštećenja na susjednoj kući, pri čemu je djelomično

Policijski službenici Policijske postaje Mursko Središće zaprimili su kaznenu prijavu odgovorne osobe privatnog poduzeća, kojom prijavljuje da je nepoznati počinitelj između 2. i 3. siječnja 2022. godine provalio u prostorije poduzeća na području općine Sveti Martin na Muri odakle je

KOTORIBA

ukrao metalni sef u kojem se nalazila starija poslovna dokumentacija. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Kako saznajemo, riječ je o Termama Sveti Martin. (sh)

Ukrao dva bicikla U noći s 30. na 31. prosinca 2021. godine u Kotoribi, u Kolodvorskoj ulici, nepoznati je počinitelj provalio

u garažu odakle je ukrao dva bicikla. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. (sh)

u požaru nije bilo ozlijeđenih osoba. Kako bi se utvrdio uzrok požara, tijekom današnjeg prijepodneva na mjestu događaja obavit će se očevid.

PROMETNA NESREĆA na južnoj obilaznici u Čakovcu

Udario u zid podvožnjaka

SVETI MARTIN NA MURI

U Toplicama ukraden sef

oštećena fasada i krovište. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prelog. Visina materijalne štete utvrdit će se naknadno, dok

20-godišnji vozač je glavom udario u vjetrobransko staklo

U ponedjeljak, 3. siječnja 2022. godine, oko 17:30 sati na južnoj obilaznici grada Čakovca dogodila se prometna nesreća u kojoj 20-godišnji vozač osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste i vidljivosti. Zbog toga je u zavoju izgubio nadzor nad upravljanjem i u zanošenju vozilom sišao izvan kolnika gdje je udario u betonski zid podvožnja-

ka. Na mjesto prometne nesreće izašli su djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije koji su pružili medicinsku pomoć 20-godišnjem vozaču, za kojeg je potom utvrđeno da je lakše ozlijeđen. Zbog obavljanja očevida od 18:04 do 19:28 spomenuta dionica državne ceste broj D3 kod podvožnjaka bila je zatvorena za sav promet, koji se odvijao obilaznim pravcima. (sh)

DOMAŠINEC

PLEŠKOVEC

22-godišnjak zaradio kaznenu prijavu zbog Crvene zastave

Optužnica protiv 26-godišnjaka koji je pregazio brata

Policijski službenici Policijske postaje Prelog dovršili su kriminalističko istraživanje nad 22-godišnjakom s područja općine Domašinec zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 27. prosinca, nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1996.) zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu. Okrivljenog 26-godišnjaka tereti se da je 24. travnja 2021. oko 22:35 sati u Pleškovcu upravljao

osumnjičeni neovlašteno posjedovao automatsku pušku marke Crvena zastava M-70, bez pripadajućeg spremnika, kalibra 7,62 mm. Policijski službenici su vatreno oružje oduzeli, a protiv osumnjičenika podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

osobnim automobilom s više od dvaju promila alkohola u organizmu zbog čega nije bio sposoban za vožnju i nije prilikom uključivanja u promet na kolnik s travnate površine upalio svjetla na vozilu. Optužnicom ga se tereti da zbog navedenog nije uočio pješaka (1995.) koji je ležao na kolniku pa je vozilom prešao preko njega i nanio mu mnogobrojne, osobito teške ozljede. (sh)


7. siječnja 2022.

Život u Međimurju 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Smotre više nisu dovoljne

Poseban ulaz na rendgenu za covid-pacijente

Medicinska sestra Renata Pongrac, voditeljica Jedinice za kvalitetu

ŽUPANIJSKA BOLNICA Čakovec i prijem covid-pacijenata na obradu

Za snimanje pluća covid-pacijenata napravljen je i poseban ulaz - Covid-pacijenti koji moraju na snimanje pluća mogu ući fizički u čekaonicu rendgena. Tu se nalaze stolice i mogu sjesti, prostorije se griju, objasnila nam je Renata Pongrac, voditeljica Jedinice za kvalitetu Županijske bolnice Čakovec Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Prije nekoliko brojeva Međimurskih novina objavili smo ispovijesti covid-pacijenata koji su nam se požalili na neugodnosti prilikom odlaska u čakovečku bolnicu. U slučaju Renate Martinec iz Dragoslavca bilo je riječi o dugom čekanju covid-pacijenata na hladnoći tijekom čekanja na obradu, kod vađenja krvi i tijekom čekanja na snimanje pluća. U bolnici smo provjerili kako sada funkcionira prijem covid-pacijenata koji dolaze na obradu u čakovečku bolnicu i je li se što promijenilo po tom pitanju, a razgovarali smo s medicinskom sestrom Renatom Pongrac, voditeljicom Jedinice za kvalitetu.

Neki dođu nenajavljeni pa onda duže čekaju

Na početku je istaknula da su se na samom početku pandemije za covid-pacijente preorganizirali i da je za covid-pacijente koji moraju na snimanje pluća bolnica organizirala poseban vanjski ulaz s bolničke strane, kao i za laboratorij za vađenje krvi, koji se nalazi u prostranoj trijaži bolnice desno, odnosno u prostoru bolničke garaže. Oba posebno uređena prostora jasno su označena tablom, a u slučaju da netko ne može pronaći, uvijek su tu djelatnici bolnice koji će vas rado uputiti na mjesto koje tražite. - Posebni ulazi napravljeni su da se covid-pacijenti ne bi miješali s ostalim našim pacijentima i kako se ne bi mogla širiti zaraza. Covid-pacijenti dolaze nama nakon što ih najavi liječnik primarne medicine. To je najbolje, da se covid-pacijent najavi pa mu možemo reći točan sat kada da dođe i onda

Grijalica koja je postavljena u kliničkom laboratoriju kod vađenja krvi u garaži odmah mogu doći na red. No, događalo se i to da su neki pacijenti došli sami, nenajavljeni, pa su duže morali čekati, rekla nam je medicinska sestra Renata Pongrac, voditeljica Jedinice za kvalitetu Županijske bolnice Čakovec. - Bilo bi bolje da te pacijente prvo pogledaju liječnici obiteljske medicine pa da oni onda procjene treba li njih slati na specijalističke preglede i obradu. Za pacijente koje šalju na vađenje krvi i snimanje pluća s vanjske strane je otvoren i napravljen poseban ulaz. Tada se rendgen zatvara za ostale pacijente. Nakon toga rendgen ide na provjetravanje i čišćenje i nakon toga normalno dalje nastavlja s radom za ostale pacijente. Dakle, covid-pacijenti ulaze fizički u čekaonicu rendgena. Tu se nalaze stolice i mogu sjesti, prostorije se griju, dodaje u nastavku.

Vađenje krvi u odvojenom dijelu u garaži

Osim ovog ulaza, poseban ulaz napravljen je i za vađenje krvi za covid-pozitivne pacijente. U tom dijelu

je i stavljena grijalica iznad samog stola na kojem se obavlja vađenje krvi, a pacijenti mogu do tog mjesta doći autom, što je, kako napominje, bila i praksa koje se većina njih pridržavala. - Krv se vadi dolje u garaži u odvojenom dijelu, što smo već na početku pandemije posebno pregradili i osigurali poseban prostor. Više puta smo apelirali da se ti pacijenti najave da se izbjegnu duga čekanja. Jako veliki priljev covid-pacijenata imali smo u travnju ove godine u četvrtom valu i vjerojatno su se događale neke neugodnosti. Bilo je situacija da pacijenti dolaze nenajavljeno, a ponekad je i nama upala neka nepredvidiva situacija, dodaje u nastavku. - Covid-pacijente izolirali smo vani jer bismo inače laboratorij morali zatvoriti i onda nitko drugi ne bi mogao ući u njega. Pedijatrija radi popodne i onda imamo puno djece pacijenata. Da bismo zaštitili naše male pacijente i onkološke pacijente, morali smo odvojiti

covid-pacijente i drugačije se organizirati, objasnila nam je medicinska sestra Pongrac i dodaje da se takav način zaprimanja covid-pacijenata pokazao dobrim.

V

eć dvije godine zaljubljenici u folklor ne mogu na poštenu probu, a sve zbog pandemije. Kao da nas virus sve želi globalizirati i ujednačiti. No, narodno stvaralaštvo ili ono što je ostalo od folklora je i prije dolaska virusa u Međimurje bilo u svojevrsnoj krizi identiteta. Društvene zajednice su demokratizacijom toliko razgranale svoje interese da je sve manje mladih ostajalo za folklor, a tako je i danas. Ako se ne započne u osnovnoj školi, ništa od međimurskog narodnog plesa ili popevke, mladi će čovjek otići nekamo. U kulturno-umjetničkim udrugama i društvima u Međimurju cijela sfera narodnog stvaralaštva ostavljena je na milost i nemilost općinama i gradovima, a bez jake kulturne politike, te muzejima. Iz županije pak nema dovoljno poticaja. Na taj je način zapravo stvoreno bezvlašće, kad nema jasnih kriterija, dozvoljeno je gotovo sve, pa može i gotovo ništa. Isto je kad postoje pogrešni ili subjektivni kriteriji. Radi istine treba reći da bi bez podrške politike u kulturi identitetni folklor propadao još brže. Od tridesetih godina prošlog stoljeća, kad je započeo scenski način prikazivanja narodne kulture na pozornicama, u Međimurju je gotovo svako selo imalo drugačije narodne običaje temeljene na seljačkoj kulturi i to je bilo pravo bogatstvo. Sredinom pedesetih godina politika gubi interes za seljaštvom i preferira radničku klasu. Kasnijim smotrama folklora u Zagrebu i Vinkovcima, kod nas u Donjoj Dubravi i drugdje, stvoren je privid uspješnog razvoja kulture kroz ples i međimursku popevku, danas već pod zaštitom UNESCO-a.

Ono što je moguće napraviti odmah je povećati prihode društvima i nametnuti im mnogo bolje i jasnije kriterije. Nogometaše ocjenjuju po kvaliteti, vatrogasce stalna bodovanja i natjecanja, a za folklor gotovo da nikog nije briga, ako je tu, onda dobro, ako nije, onda također dobro. Za takvo stanje u međimurskom folkloru i kulturno-umjetničkim društvima krivi su ponajprije svi oni koji odlučuju, kako u općinama tako i u gradovima i županiji te u Ministarstvu kulture. U Francuskoj su akademičari nekad davno slike impresionista izbacivali na ulicu. Danas, stoljeće kasnije, ti isti gladni impresionisti donose Francuskoj i Parizu ogromne prihode. U demokratskoj Hrvatskoj stoljeće kasnije je danas gotovo isto. Gladni novčanih poticaja, putovanja, nedostatka dobrih voditelja, političke pažnje i nedovoljno cijenjeni, kulturno-umjetnički amateri plesači i glazbenici odnosno ljubitelji narodnog stvaralaštva, izbacuju se doslovno na ulicu, ne djeluju. Nitko ih više ne treba pa ni općine jer ima boljih atrakcija. Čast izuzecima kojih u ovom identitetnom košmaru ipak ima.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi. Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.


14

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. siječnja 2022.

27. Zimsku školu informatike otvorio je Dejan Drabić

ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE startala u GOC-u

80 najboljih mladih informatičara proučavalo algoritme Međimurska županija domaćin je ovogodišnje Zimske škole informatike. Organizator 27. Zimske škole informatike, uz Hrvatski savez informatičara, su udruge Mladi informatički stručnjaci i Međimurski informatički klub. Hrvatski savez informatičara prepoznao je uspjehe i veliki trud koji se ulaže u razvoj informatičkih znanja i STEM područja u našoj županiji, koja je nakon Grada Zagreba, prva po postignutim rezultatima na informatičkim natjecanjima. Zimska škola informatike održava se od 2. do 8. siječnja 2022. godine u Graditeljskoj školi Čakovec, a oko 80 sudionika iz cijele Hrvatske sudjelovat će u radionicama na kojima će se prvenstveno poučavati algoritmi i programski jezici, Logo, Python, C++/STL. Ponos što su upravo Međimurje i međimurske informatičke udruge domaćin okupljanja najboljih mladih informatičara u Hrvatskoj nije skrivao voditelj Centra izvrsnosti iz informatike Međimurske županije i predsjednik udruge Mladi informatički stručnjaci Dejan Drabić.

- Radom naših udruga i Centra izvrsnosti nastojimo djeci pružiti vrhunska znanja da bi ona sutra bila vodeći stručnjaci, ne samo na polju informacijsko-komunikacijske tehnologije već i u ostalim granama STEM-a. Velik broj uključene djece koja postiže izniman napredak ide u prilog ideji koju već provodimo više od petnaestak godina i u tome smo iznimno uspješni, a posebno je zadovoljstvo što uloženu vrijednost višestruko vraćamo. Na posljednje Državno natjecanje iz informatike pozvano je čak 12 učenika koji su se pripremali za natjecanje u sklopu Centra izvrsnosti iz informatike Međimurske županije, a osvojili su čak dva naslova državnih prvaka. Programe Centra izvrsnosti iz informatike MŽ pohađa 70-ak učenika koji usvojena znanja i vještine redovito pokazuju na brojnim informatičkim i robotičkim natjecanjima te postižu zavidne rezultate. Veliko priznanje Centru te udrugama MIS i MIN stiglo je ove godine kada su polaznici Centra, Ivano Lukačević i Ozana Margotić, nagrađeni za izvanredna postignuća na polju informatike.

SAVJET MLADIH održao konstituirajuću sjednicu

Lovro Horvat novi je predsjednik mladih U čakovečkoj gradskoj vijećnici održana je konstituirajuća sjednica Savjeta mladih Grada Čakovca. Sjednici su prisustvovali novoizabrani članovi Savjeta mladih Aleksandar Barlović, Mia Haramija, Lovro Horvat, Vedran Jalovac, Anja Marodi, Iva Medved, Abel Mislović, Grga Pavlic i Lucija Toplek koji će u svom trogodišnjem mandatu od 2021. do 2024. djelovati u cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život i boljeg sudjelovanja mladih u odlučivanju o temama od interesa za mlade.

Sjednicu je do izbora novog predsjednika vodio, u skladu sa Zakonom o savjetima mladih, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Darko Zver. Prva točka dnevnog reda bila je izbor novog predsjednika Savjeta mladih. Kandidaturu za buduću predsjednicu odnosno predsjednika Savjeta mladih istaknuli su Mia Haramija i Lovro Horvat. Članovi Savjeta tajnim su glasovanjem za predsjednika izabrali Lovru Horvata, kojem će zamjenik biti Abel Mislović.

Sanitetski tim: Jurica Juričan, glavni tehničar, vozač Andrej Frančić, Karlo Šafarić, medicinski tehničar, Danijel Vinko, voditelj i vozač Mladen Vidović

DVA NOVA SANITETSKA vozila stigla u Zavod za hitnu medicinu Čakovec

Za još bolji i brži sanitetski prijevoz 28 tisuća pacijenata! - Vozila su prilagođena za pet sjedećih i jednog ležećeg pacijenta, a imaju ugrađen sustav za prihvat inkubatora za prijevoz nedonoščadi, istaknula je ravnateljica Vladimira Križaj-Grabant Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Ispred Zavoda za Hitnu medicinu Čakovec održala se primopredaja novih vozila sanitetskog prijevoza. Tim su se povodom medijima obratili ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Vladimira Križaj-Grabant, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić Grlač i župan Međimurske županije Matija Posavec.

- Vozila su prilagođena za pet sjedećih i jednog ležećeg pacijenta, a ono što je jako važno je da imaju ugrađen sustav za prihvat inkubatora za prijevoz nedonoščadi. Djelatnost sanitetskog prijevoza je do veljače 2021. godine bila u sklopu Doma zdravlja Čakovec, dok je sad u sklopu Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije.

U pripravnosti uvijek vozilo za hitne slučajeve

Kako je kazala ravnateljica Vladimira Križaj-Grabant, nabavljena su dva nova vozila za potrebe sanitetskog prijevoza marke Citroena Jumpera vrijedna 750 tisuća kuna.

Vozni park u djelatnosti sanitetskog prijevoza ima 16 vozila koja godišnje prijeđu oko 780 tisuća kilometara, što bi značilo da jedno vozilo prijeđe oko 60 tisuća kilometara. Prevozi se oko 28 tisuća pacijenata, na osobni zahtjev ili se radi o planiram prijevozima.

Krenula je adaptacija prilaza Zavoda za hitnu medicinu u sklopu Županijske bolnice Čakovec. Bit će na dvjema etažama, s malo drugačijim prilaznim rješenjem. Kako je istaknuo župan Matija Posavec, prilaz bi trebao biti uređen za otprilike dva mjeseca, ovisno o vremenskim uvjetima. U ovom se trenutku adaptiraju abdo-

minalna i dječja kirurgija u prostoru Županijske bolnice Čakovec. - Veliki su zahvati i u Zavodu za javno zdravstvo gdje se diže još jedan kat i opremaju novi laboratoriji. U planu je još niz drugih ulaganja u zdravstveni sustav, tako da ćemo u 2022. biti u dinamičnom razdoblju, istaknuo je župan Matija Posavec.

Predani ključevi novih vozila Citroena Jumpera

Unutrašnjost novih vozila u kojima se mogu prevoziti sjedeći i ležeći pacijenti - Isto tako obavljamo i Ukupno u sanitetu radi 32 hitne prijevoze za koje ima- radnika. Redovno radno mo specijalizirano, poseb- vrijeme je od ponedjeljka no opremljeno baš za hit- do petka od 8 do 22 sata, ne slučajeve. U djelatnosti subotom od 8 do 19 sati. sanitetskog prijevoza radi No, svaki dan je jedan tim 8 timova, dakle 16 radnih u pripravnosti noću, vikentimova. Svaki tim se sasto- dom i blagdanom u slučaju ji od jednog medicinskog izvanrednih prijevoza, retehničara odnosno sestre, kla je ravnateljica Vladimivozača odnosno vozačice. ra Križaj-Grabant.

Krenula adaptacija prilaza Hitne medicine

Prilaz bi u novom ruhu trebao biti u ožujku ove godine


7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAJDUGOVJEČNIJI vijećnik Podturna Vladimir Križaić podnio ostavku u vijeću

Svoju vijećničku stolicu prepuštam Franji Cerovcu! Na posljednjoj sjednici vijeća u 2021. godini u Podturnu ostavku je podnio jedan od najdugovječnijih vijećnika, nezavisni Vladimir Križaić (58). Iako je već tijekom lokalnih izbora govorio da će dati ostavku kao vijećnik, to je sad napravio i službeno. U vijeću će ga mijenjati Franjo Cerovec (Nezavisni na listi Vladimira Križaića) kojeg je u vrijeme izbora predložio kao kandidata za načelnika općine Podturen. - Osim vijećnika kratko sam obnašao i dužnost načelnika. Uvijek sam gledao u korist mještana pa sam tako pokrenuo i projekt vodovoda i plina u našoj općini. Što se tiče moje suradnje s

Na posljednjem dnevnom redu vijeća Općine Podturen u 2021. godini našla se i odluka o smanjenju naknade predsjedniku vijeća Vjenceslavu Hraniloviću (HSLS – NL Matije Posavca) na 750 kuna. To je zapravo usklađivanje s novim zakonom, a novi je iznos definiran prema broju stanovnika općine. Prijašnja predsjednica vijeća Mirjana Murk primala je 1000 kuna, što je sad smanjeno za 250 kuna mjesečno.

Govornicu u vijeću Podturen napustio je vijećnik Vladimir Križaić Treba biti tamo di je bil do sad, rekao je na jednom od vijeća kad je kritizirao u kakvom se lošem stanju nalaze sakralni objekti u Podturnu. Križaić je inače privatnik i bavi se građevinom. Voli nogomet pa je tako jedno vrijeme bio i nogometni trener. Klima će se u vijeću Podturen zasigurno promijeniti otkad neće biti Vladimira Križaića

koji je uvijek poticao na raspravu i dijalog. - Ovim putem ću zahvalititi vijećniku Križaiću na dobroj suradnji koju smo imali u ovom razdoblju kad sam načelnik. Želim da se takva suradnja nastavi i s njegovim nasljednikom u vijeću, Franjom Cerovcem, istaknuo je načelnik Perica Hajdarović.

Prema odluci studentima Podturna povećana je mjesečna stipendija. Tako će studenti iz Zagreba primati stipendiju od 1000 kuna, umjesto 700 kako je bilo do sad, oni iz Varaždina 700 umjesto 500

kuna, a studenti iz Čakovca 500 umjesto 300 kuna. Kako je istaknuo načelnik Perica Hajdarović, važno je ulagati u mlade i obrazovane. Trenutno stipendiju u Podturnu prima 54 studenata.

DEKANOVEC

Usvojen proračun od 4 milijuna kuna Na kraju 2021. godine sastali su se vijećnici Dekanovca, najmanje općine u Međimurju. Usvojili su proračun od 4.150.000 kuna s prihodima i rashodima. Plan za 2021. godinu ipak je bio nešto manji, 3.785.000 kuna. Takav proračun za 2022. godinu od vijećnika jedino nisu podržali oporbeni vijećnici Snježana Sabolek (Grupa birača) i Stjepan Krhač, također s liste Grupe birača Dekanovca. (dv)

Načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak raspisao je Javni poziv za prijavu programa/projekata organizacija civilnog društva za financiranje iz općinskog proračuna za 2022. godi-

nu. Ukupni planirani iznos ovog poziva je 790.000 kn. Ove godine javni poziv je nešto drugačiji jer se sada odnosi samo na udruge građana i one udruge koje su vezane uz kulturu. (vv)

Strahoninčani i dalje u vrhu po odvajanju otpada

Studentima povećana stipendija

Predsjedniku vijeća smanjila se naknada

nove stambene zone Zavrtje. Prema odluci vijeća, nova ulica nosit će ime Antuna Mutvara. Antun Mutvar rođen je u Nedelišću 1969. godine, a kao sudionik Domovinskog rata, poginuo je 20. studenog 1991. u obrani Vukovara. (dv)

STRAHONINEC

Osnivač HDZ-a 90-ih

Vjenceslavu Hraniloviću naknada smanjena na 750 kuna

U prosincu ove godine Općinsko vijeće Općine Nedelišće donijelo je odluku o nazivu nove ulice u Nedelišću. U naravi se radi o uličnom odvojku s okretištem koji se nalazi na južnoj strani postojeće Ulice Ognjena Price, u području

Oko 800 tisuća kn za Udruge

ostalim načelnicima, zajednički jezik uspio sam pronaći sa sadašnjim načelnikom, Pericom Hajdarovićem. Nadam se da će moj zamjenik, Franjo Cerovec, opravdati moje mjesto, istaknuo je Vladimir Križaić.

Za sebe kaže da je jedan od osnivača HDZ-a 1990. godine u Međimurskoj županiji. Iz stranke je izašao iz osobnih razloga, a do samog je kraja djelovao kao nezavisni kandidat. Taj vijećnik svima je dobro poznat po burnim raspravama na sjednicama, a prisjetili smo se i nekih njegovih izjava. - Smeta mi i što ste križ stavili na drugi zid u ovoj prostoriji. Nije lepo da ste Božeka deli na zadnju stenu.

NEDELIŠĆE

U novom Zavrtju nova Ulica Antuna Mutvara

Klima u vijeću sigurno će se promijeniti jer je vijećnik Križaić svojim pitanjima i poticanjem na raspravu svako vijeće učinio zanimljivim Piše: Dora Vadlja, Lea Novaković

Središnje Međimurje 15

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost donio je Rješenje o plaćanju poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada za općinu Strahoninec u kojem stoji da općina istu ne mora platiti jer nije prekoračena količina proizvedenog miješanog komunalnog otpada. Tim putem pohvaljujemo sve

ŠENKOVEC

mještane općine Strahoninec na doprinosu i ekološkoj osviještenosti, kažu iz Općine. Od uvođenja poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada općina Strahoninec nije ni jedne godine platila istu, što dokazuje da postoji veliki kontinuitet u ekološkoj osviještenosti mještana Strahoninca. (dv)

Projekcije proračuna za 2023. i 2024. Općinsko vijeće Šenkovec donijelo je projekciju proračuna za 2023. i 2024. godinu. Projekcija proraču-

BELICA

na za 2023. s ukupnim prihodima i rashodima iznosi 12.127.500 kuna, a za 2024. 15.244.500 kuna. (sh)

Studenti, javite se! Općina Belica raspisala je javni natječaj za dodjelu stipendija studentima sa svog područja. Pravo na novčanu naknadu imaju redovni studenti koji ne primaju nikakvu drugu novčanu pomoć. Visina stipendije ovisi o udaljenosti mjesta studiranja pa tako će oni koji su udaljeni

DOMAŠINEC

do 20 kilometara primati 400 kuna mjesečno, 500 kuna oni koji su od doma udaljeni 100 kilometara, a 600 kuna za još veću udaljenost. Prijave za stipendije uz potrebnu dokumentaciju podnose se na adresu općine, osobno ili poštom, najkasnije do 11. siječnja 2022. godine. (vv)

U ponedjeljak sakupljanje božićnih drvaca Vijećnici Dekanovca Snježana Sabolek, Stjepan Krhač, Melani Baumgartner, Vladimir Hajdarović, Katarina Kolarić, Ljubica Đurkin, načelnik Ivan Hajdarović i Monika Magdalenić

S krajem božićnih i novogodišnjih blagdana kreće već tradicionalno skupljanje božićnih drvaca u Općini Domašinec. GKP Pre-kom

drvca će odvoziti u ponedjeljak, 10. siječnja, a mještani Domašinca i Turčišća mole se da božićna drvca ostave ispred svojih kuća. (ln)


16

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. siječnja 2022.

MURSKO SREDIŠĆE

MURSKO SREDIŠĆE povećava naknade za novorođene

Prvi put Nova godina dočekana u podne

Podebljavaju čestitku roditeljima za rođenje djeteta

Po prvi put u Murskom Središću Nova godina dočekana je u podne. Program je započeo sat vremena prije tradicionalnim susretom čelnika dviju susjednih pograničnih samouprava, gradonačelnika Dražena Srpaka i župana Janeza Magyara te hrvatskih i slovenskih zapovjednika Policijskih postaja sa svojim zamjenicima na mostu na rijeci Muri. Nešto drugačiji doček u kojem je Nova godina u najsjeverniji grad Lijepe Naše došla nešto ranije, točno u podne, pokazao se kao pun pogodak. I inače odlična prijepodnevna i rano poslijepodnevna atmosfera Stare godine bila je dodatno

začinjena koncertom grupe Tragovi. Šetnica svete Barbare bila je prepuna, a redari su se brinuli da sve bude u skladu s propisanim mjerama i preporukama. Šetnicom se širio i miris pečenih kobasica i langoša kojima je Grad počastio sve uzvanike, a uživalo se i u kuhanom vinu, gemištima, pivu i čaju. Taj format dočeka će na Šetnici svete Barbare prerasti u tradicionalni. Točno u podne, umjesto vatrometa, u nebo su bili pušteni baloni, a gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak i župan Občine Lendava Janez Magyar građanima su poželjeli sretnu Novu godinu. (BMO)

Tradicionalno svake godine u novogodišnjoj noći gradonačelnik Dražen Srpak obilazi dežurne službe u Murskom Središću: policijsku postaju, graničnu policiju i hitnu. Osobno i u ime svih građana zahvalio im je na

brizi za građane. Kako je i novogodišnji doček u Murskom Središću preseljen na podne, tako je i gradonačelnik službe obišao u rano poslijepodne i svima im zaželio što manji broj intervencija u novoj godini. (BMO)

Prije nekoliko godina započeli su radovi na izgradnji novih sportskih prostorija i tribine Nogometnog kluba Rudar. U sklopu kluba koji igra treću hrvatsku ligu djeluje škola nogometa koja okuplja veliki broj djece u sedam uzrasnih kategorija. Do sada je u nekoliko faza gradnje u nove sportske prostorije kluba uloženo 1,5 milijuna kuna. Zadnja faza projekta je izgradnja tribina koje su ujedno i u funkciji krova samog objekta. Po-

kušalo se iznaći sredstva iz drugih izvora, osim iz gradskog proračuna, međutim, putem europskih fondova u kojima se za takav tip objekata dobiva manji broj bodova, to nije bilo moguće, a početak pandemije na kraju 2019. godine znatno je otežao dobivanje sredstava i iz nacionalnih izvora. Tako je u proračunu Grada za 2022. godinu osigurano preko 2 milijuna kuna za dovršetak gradnje tribina. (BMO)

Novu fasadu dobit će i sportski objekat na igralištu Nogometnog kluba Plavi u Peklenici. Nakon postupka jednostavne nabave odabra-

na je ponuda Obrta za soboslikarske usluge TIM VARGA u iznosu od 72.906,25 kune za predviđene radove. (BMO)

Gradonačelnik u novogodišnoj noći obišao dežurne službe

U gradnju tribina NK-a Rudar 2 milijuna kuna

Fasada za NK Plavi

Prijava na europske fondove za Planinarski dom Bundek Planinarski dom Bundek je također u planu, po mogućnosti iz vanjskih sredstava. Projekt namjeravaju prijaviti u neki od javnih

poziva EU u sklopu nove sedmogodišnje financijske perspektive jer njegova gradnja i opremanje iziskuje znatna financijska sredstva. (BMO)

Novi prijedlog je da se za prvo dijete umjesto 2.500 isplaćuje 3.000 kuna, a za drugo, umjesto dosadašnjih 5.000, 6.000 kuna Mursko Središće usmjeravanjem proračunskih sredstava u najmlađe i mlade obitelji kroz razne mjere i poticaje nastoji poboljšati demografsku sliku grada. Mic po mic se novčana sredstva koja se usmjeravaju u to povećavaju. Prije dvije godine naknade za novorođenu djecu iznosile su 1.000 kuna za svako dijete. Odlukom iz 2019. godine je Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika donijelo odluku o značajnom povećanju naknada. Od tada je za prvo dijete naknada povećana s tisuću na 2.500 kuna. Najveću naknadu isplaćuju za drugo dijete u iznosu od 5.000 kuna, da bi se mlade obitelji na neki način “nagovorilo” na drugo dijete. Naknada za treće i svako sljedeće dijete je 1.000 kuna. Gradonačelnik Srpak je najavio da će se u godinama koje dolaze još više ulagati u djecu i mlade pa tako na iduće Gradsko vijeće šalje

Naknadama za novorođene žele pokazati da su prijateljski naklonjeni obiteljima s malom djecom

prijedlog odluke da se naknade za novorođenu djecu povećaju. Novim prijedlogom još se više povećavaju naknade za prvo i drugo dijete. Usvoji li Gradsko vijeće novi prijedlog, nakon donošenja odluke, za prvo dijete umjesto dosadašnjih

2.500 kuna isplaćivat će se naknada u visini od 3.000 kuna. Za drugo dijete umjesto dosadašnjih 5.000 kuna naknada će biti 6.000 kuna. Za treće dijete i svako daljnje dijete ostaje naknada od 1.000 kuna.

U godinama koje dolaze, kad se proračun rastereti od velikih financijskih opterećenja aglomeracije i sanacije cesta, ulaganja u demografske mjere će se još povećati, poručio je gradonačelnik Srpak. (BMO)

CENTAR ZA kulturu Rudar pobrinuo se za bogatu kulturnu jesen

Građani su uživali u predstavama, koncertima i filmovima Kulturni život u Murskom Središću procvao je otkad je prije dviju godina pokrenuta ustanova koja se brine o kulturnom životu grada. Ujedno s partnerima iz Mađarske provodi dva projekta koji su omogućili dotok značajnih sredstava za kulturna događanja, ali i razvoj kulturne baštine. Zahvaljujući prekograničnom projektu Cross Cultural Tool Kit, sav je sadržaj za građane bio besplatan. Baš u tom periodu svijet je pogodila pandemija koja je onemogućila okupljanja, a samim time i pogodila upravo kulturni sektor. Uređivanje muzejskih postava i izdavanje knjiga u Murskom Središću se nastavilo, međutim, program koji zahtijeva okupljanja, bio je odgađan. Od kolovoza prošle godine počela je organizacija događanja po novim epide-

Kulturna događanja ove jeseni pohodilo Vlatka Štampara na kojem gotovo 8.000 ljudi, što je više nego što je u publici bilo 300 ljudi. A organiziran je i niz predstava, grad ima stanovnika predavanja i drugih sadržaja

miološkim pravilima, kako u Centru za kulturu tako i na ljetnoj pozornici, na pozornici na parkiralištu i u sportskoj dvorani, ovisno već o potrebama programa. Najnoviji filmski hitovi počeli su se prikazivati u CZK-u Rudar, a ostvarena je i dobra suradnja sa školom, vrtićem i ostalim ustanovama, čija su djeca višestruko uživala u različitom programu. Vrhunac posjećenosti bio je u listopadu, prije novog velikog vala pandemije, kada je dvorana Centra za kulturu redovito primala i više od 200 posjetitelja, uglavnom na programima za djecu. Kako se pandemijska situacija pogoršala, uvođene su nove mjere, a broj posjeta je padao, međutim, s obzirom

na okolnosti, posjećenost je i dalje bila impresivna. U filmskoj umjetnosti uživalo je ukupno 2613 gledatelja na 37 filmskih predstava. Organizirano je 13 različitih koncerata koje je pohodilo ukupno 2515 posjetitelja, pri čemu najviše njih koncerte Tereze Kesovije i Zorice Kondže. Organizirano je 11 kazališnih predstava s ukupno 2078 gledatelja, pri čemu je najbolju gledanost ostvario Kerekesh Teatar s trima uzastopnim predstavama. Centar za kulturu Rudar bio je pun i na predstavi Šuma Striborova Teatra Mjesec te na predstavama: Pobuna igračaka ili Orašar koje su organizirane za školsku i predškolsku djecu. Organiziran je i stand-up nastup

različitih ustanova i udruga s područja grada Murskog Središća, koje je ukupno pohodilo nešto manje od 400 građana. Sva kulturna događanja pohodilo je gotovo 8.000 ljudi, što je više nego Mursko Središće s pripadajućim naseljima ima stanovnika. Iskristalizirala se i skupina istinskih zaljubljenika u kulturu koji ne propuštaju nijedan događaj. Da bi se taj trend zadržao, cijene za buduće kulturne sadržaje bit će stimulativne jer više ne mogu biti besplatne. Ustrajat ćemo na novim sadržajima i inovativnim idejama, kako na pozornici tako i u interpretacijskim centrima, a s redovnim radom nastavljamo već sredinom siječnja, poručio je Zoran Turk, ravnatelj CZK-a Rudar. (BMO)


7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KREATIVKA Nada Lovrec iz Bogdanovca

Velikim jaslicama uljepšala crkvu u Gornjem Mihaljevcu Piše: Sanja Heric

Ove godine crkvu svete Katarine u Gornjem Mihaljevcu krase prekrasne ručno rađene jaslice. Zasluga je to kreativke, 57-godišnje Nade Lovrec iz Bogdanovca. Rodom inače dolazi iz Gornjeg Hrašćana, a nakon udaje se preselila u Gornji Mihaljevec gdje obitava već 40 godina.

Nada Lovrec i kćerka Stela uz jaslice postavljene u župnoj crkvi u Gornjem Mihaljevcu

SVETI MARTIN NA MURI

Za novorođenu djecu 1000 kn Načelnik općine Martin Srša i predsjednik Općinskog vijeća Ivica Kutnjak priredili su u srijedu, 29. prosinca, prijem za 15 novorođene djece. Uz kratko druženje i podjelu novčanih sredstava, točnije 1000 kuna

po djetetu, načelnik i predsjednik vijeća čestitali su roditeljima na ljubavi koja je iznjedrila nove članove zajednice i zaželjeli im sve najbolje u nadolazećoj godini. (sh)

Proračun od 12,5 mil. kuna Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Sveti Martin na Muri donesen je proračun u iznosu od 12,5 milijuna kuna. Za rekonstrukciju ceste u Jurovčaku utrošit će se 250.000 kuna, za aglomeraciju 1,5 milijuna kuna, za izgradnju vodovodne mreže 200.000 kuna, za izgradnju i opremanje druš-

Jaslice joj pomagala izrađivati kćerka Stela

Jaslice su unikatne, a sastoje se od prirodnih materijala. Veličine su dva puta tri metra i krase ih niz detalja, poput bunara, potočića s vodom, borova i obojanih češera. - Započela sam raditi jaslice negdje oko 1. studenog. Prije otprilike pet godina napravila sam i nama doma jaslice. Nešto slično tome, ali manje. Jaslice smo u komadima dovezli u crkvu i potom ih sastavljali skupa. Drugačije nije išlo, govori nam Nada koju smo dočekali u župnoj crkvi u Gornjem Mihaljevcu. Pri izradi jaslica Nadi je pomagala i 17-godišnja kćerka Stela s Downovim sindromom. - Stela mi je pomagala bojati jaslice. Ima lijepo razvijenu motoriku i ide za krojačicu. Stvarno uživa u tome što radi i moram spomenuti da je dosta samostalna. Potrebno je puno preciznosti za navući konac na iglu, napraviti čvorić i šivati, govori nam naša sugovornica Nada, a Stela potvrđuje maminu priču. Kreativka Nada aktivna je cijele godine i nikad ne miruje. Ideja ima pregršt. Ove je godine za Božić izradila kuglice i anđele za bor te čestitke.

Gornje Međimurje 17

tvenog doma u Gornjem Koncovčaku 1,5 mil. kuna, za nadstrešnice autobusnih stajališta 100 tisuća kuna, za izgradnju rotora s parkiralištem 910.000 kuna, za Dom kulture 1.037.500 kuna i za izgradnju prometnice u naselju Gradiščak-Grkaveščak 1,5 mil. kuna. (sh)

SELNICA

16 novih stipendija - Ljudi koji me poznaju, znaju da me ručni rad ispunjava i veseli. Kad je sve teško i kad se osjećam umorno, onda u tome pronalazim nešto svoje, volim se time baviti. Ako postoji volja, sve se uspije napraviti, rekla nam je Nada Lovrec.

Nije mi problem raditi ni do 2 u noći

Bavi se i oslikavanjem stakla te heklanjem. Svoje unikatne ručne radove uvijek voli pokloniti prijateljima i rodbini. - Nakon rođenja Stele svoj sam život podredila njoj. Manje-više sam stalno doma mada sam se ja i prije već bavila kreativnim radom. Već kao djevojčicu od 12 godina počela me loviti nekakva kreativa. Kreativni rad me

veseli, lijep mi je i ispunjava me. Kako god se tijekom dana naradila, nije mi bio problem ponekad raditi i do jedan ili do dva u noći. To mi je podiglo raspoloženje. I na kraju, kad vidim rezultat, sretna sam, prepričala nam je u nastavku. Mnogi su ju mještani nekad znali po njezinu umijeću heklanja, posebice po buketima od heklanog cvijeća. Njih je napravila na tisuće, a za izradu svakog buketa trebalo joj je otprilike tjedan dana. U njih je bilo utkano mnogo truda i strpljenja. Zanimljivost vezana za Nadu Lovrec je i ta što je ona sestra bivšeg hrvatskog nogometaša, a sadašnjeg trenera Dražena Ladića. Za vrijeme igračke karijere igrao je na položaju vratara i ostao upamćen kao jedini Hrvat koji

je dobio oba odličja hrvatske nogometne reprezentacije. Prvu je osvojio kao igrač, a drugu kao pomoćni trener Dalićeve Hrvatske.

Njezini radovi otputovali u Ameriku i Australiju

Priznala nam je da ju sad već malo muči vid i kralježnica, ali ne predaje se nikad. - Već godinama me ljudi pitaju zašto ne objavim svoje radove negdje, zašto ne želim da se to pročuje. Ja velim, tko želi, taj zna. Ljudi me pronalaze i moji su radovi otišli i u Ameriku, pa i u Australiju. Uvijek rado i od srca poklanjam svoje radove i to mi je bolje nego da nekome u goste donesem kavu, rekla nam je zaključno skromna kreativka iz Bogdanovca.

Općina Selnica svake godine dodjeljuje stipendije za redovne studente. Stipendije se dodjeljuju za redovito studiranje, odnosno 3 godine za preddiplomski, 2 godine za diplomski ili 5 godina za

integrirani studij. Studenti se stipendiraju već od 1. godine studija, što gotovo nijedan davatelj stipendija ne prakticira. Trenutno Općina stipendira 33 studenata. (sh)

Novo radno vrijeme ljekarne Obavještavaju se korisnici usluga ljekarne Homeosan u Selnici o novom radnom vremenu od 1. si-

ječnja 2022. Od ponedjeljka do petka ljekarna će raditi od 8 do 19 sati, a subotom od 8 do 13 sati. (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU

Koje ceste će se izgraditi? U planu proračuna za 2022. Općine Sveti Juraj na Bregu za projektiranje prometnice u Lopatincu, Ulice Ljudevita Gaja, planirano je 50.000 kuna, a za njezino

asfaltiranje 400.000 kuna. Za izgradnju stambene zone planirano je 300.000 kuna, dok je za modernizaciju nerazvrstanih cesta osigurano pola milijuna kuna. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Zakoračimo u novu uz nove pobjede!

N

e znam kako vi, ali ja sam jedva čekala da stara godina završi, a čini mi se da je tako bilo i većini ljudi. Već je zaista svima dosta korone čije brojke, nažalost, ponovno rastu u svijetu i kod nas. Zatim ta sva ograničenja, mjere, i onaj osjećaj da još uvijek nećemo dobiti natrag svoj život koji smo živjeli prije korone. Ono što

nam jedino preostaje jest nadati se da će ovog puta biti bolja situacija nego što je to bilo prethodnih godina. Kraj godine je ujedno i najbolji za rekapitulaciju svih događaja. Od priča koje sam ove godine radila najviše mi je u sjećanju ostalo brutalno premlaćivanje starijeg bračnog para u Jurovčaku kod Svetog Martina na Muri. Kada sam došla do kuće

uz šumu u kojoj su živjeli i vidjela kako je baka Matilda izgledala, naježila mi se koža. Ljubičastih podljeva i sa suzama u očima ispričala mi je kako su im razbojnici usred noći upali u kuću, vezali ih, opljačkali i na kraju ih još i pretukli. Emocije su navrle i zaista je bilo teško slušati bakino svjedočanstvo. Srećom, dobri ljudi uvijek postoje oko

nas pa im je u pomoć prvi pritekao svetomartinski načelnik. Našao im je kuću na novoj lokaciji gdje smo ih zatim posjetili i pronašli ozarenih lica, jer su se napokon osjećali sigurno. Još je jedna pozitivna vijest došla iz Cirkovljana. Nakon tragedije s traktorskim kardanom koji joj je nanio teške tjelesne ozljede, za 23-godišnju Luciju Fleten

nevjerojatnom su se brzinom prikupila novčana sredstva za kupnju proteze. Lucija je u kolovozu napokon dobila protezu što je bilo kao da je ponovno rođena. I u tom su Međimurci ponovno pokazali koliko im je srce veliko kada je to najpotrebnije. Zakoračimo u tom tonu, uz empatiju i brigu za druge, u novu 2022! Nek’ vam je sretna i uspješna bila!

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr


18

Donje Međimurje

PRELOG

zgrada sadrži 20 stambenih jedinica, 1 podzemnu i 3 nadzemne etaže, a predviđena je izgradnja građevinske (bruto) površine 2.180,26 m2 te korisne (neto) površine zgrade 1.377,49 m2. (vv)

Pre-kom preuzima još dvije općine Danas, u petak, 7. siječnja, Grad Prelog potpisuje ugovor o prodaji svog udjela u poduzeću Pre-kom općini Jalžabet i Pribislavec. Dru-

gim riječima, te dvije općine ulaze u sastav obitelji GKP-a Pre-kom koji će tako okupljati čak 13 općina i sam Prelog. (vv)

Grad Prelog nastavio je tradiciju nagrađivanja uspješnih učenika i studenata. Naime, gradonačelnik Ljubomir Kolarek na kraju same 2021. godine primio je uspješne učenike i studente s područja grada i predao im novčane nagrade. Tako su nagrađeni učenici srednjih škola koji su postigli iznimne rezultate u toku srednjoškolskog obrazovanja i koji su u školskoj godini 2020./2021. osvojili nagrade na županijskim, međužupanijskim i državnim natjecanjima. Prijave su pristigle iz Glazbene škole u Varaždinu, Srednje škole Prelog, Srednje strukovne škole Varaždin, Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, Srednje škole Čakovec i Tehničke škole Čakovec. Nagra-

đeno je ukupno 16 učenika, a ukupan iznos dodijeljenih nagrada je 7.300 kuna. Podijeljene su nagrade i studentima koji su postigli iznimne rezultate tijekom svog akademskog obrazovanja, čiji je prosjek ocjena u akademskoj godini 2020./2021. bio veći od 4,30. Svoju prijavu za dodjelu nagrade Najstudent Grada Preloga podnijelo je ukupno 38 studenata, od kojih jedna prijava nije ispunjavala uvjete poziva. Nagradu je primilo ukupno 37 studenata, a ukupan iznos dodijeljenih nagrada je 25.950 kuna. Ukupan iznos za nagrađene učenike i studente, podijeljen ove godine, iznosi 33.250 kuna. (vv)

Posljednjih dana 2021. gradonačelnik Ljubomir Kolarek po četvrti puta te godine podijelio je naknade za novorođenu djecu. Naknade za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva iznosila je 2.000 kuna, za drugo 2.500 kuna, za treće 3.000 kuna, za četvrto 4.500 kuna, a za peto ili šesto dijete 5.500 kuna. Roditelji su uz to dobili na poklon i bon za novorođeno dijete u visini od 500 kuna. Tom prilikom podijeljena je jedna naknada za

šesto dijete u obitelji, zatim osam naknada za prvorođeno dijete, devet naknada za drugo dijete u obitelji i dvije naknade za treće dijete u obitelji. Ukupno je podijeljeno 50.000 kuna, uz deset tisuća kuna podijeljenih poklon-bonovima. Gradonačelnik Kolarek istakao je veliko zadovoljstvo brojkom od ukupno podijeljenih šezdeset i devet naknada tijekom cijele godine, čime je isplaćeno više od dviju stotina tisuća kuna. (vv)

Čak 37 studenata s prosjekom iznad 4,3

U 2021. podijeljeno 69 naknada za novorođenčad

DONJA DUBRAVA

Za ezermeštra Štefa ništa nije nemoguće - Žena iz Koprivnice donijela mi je fotelju staru oko 150 godina koju je njen pradjed dopeljal iz Beograda. Bila je sva strgana i nitko se nije htio prihvatiti tog posla. Uz puno truda i vremena uspio sam joj vratiti sjaj, kaže Stjepan Sinković Piše: Vlasta Vugrinec

- Stare stvari koje im više ne trebaju ili ih ne žele, ljudi voze na glomazni otpad. Tamo se one pregledavaju i ako ih je moguće obnoviti i ponovno iskoristiti, donose ih k meni, kaže 55-godišnji Stjepan Sinković iz Preloga, zaposlenik Pre-koma te glavni i jedini majstor koji odbačene predmete ponovno pretvara u korisne i upotrebljive. Cirkular, šivaća mašina, čekić, ljepilo, kantice s bojama i lakovima, njegov su standardni alat. A oko njega u radionici, hrpa predmeta koje je na prvu teško i prepoznati. No, kad prođu kroz njegove spretne ruke, premda je po struci tesar, nitko ne bi ni rekao da su izvađene iz otpada.

Sam svoj majstor

Knjige na kilograme, komplet stolica po 130 kuna, stolovi po svega nekoliko desetaka kuna, regali po 700 kuna koliko stoje i sjedeće garniture, kreveti od bukovine, puno drvo po 400 kuna, police i stalci za cvijeće, stare slike i gobleni po stotinjak kuna, zidni satovi, dječje igračke i plišanci, odjeća i obuća, samo su dio toga čime se naš majstor poigrao i obnovio te izložio kako bi zainteresirani kupci mogli razgledati i kupiti u preloškom Centru za ponovnu uporabu. Riječ je o prvom takvom Centru u našoj zemlji koji u sklopu GKP-a Pre-kom djeluje još od 2017. godine. Centar za ponovnu upotrebu koji se proteže na 440 m2, od čega 220 m2 čini izložbeno-prodajni dio s time da

Stjepan Sinković uz stari kredenec koji čeka obnovu se na isto toliko kvadrata proteže i skladište, odnosno radionica majstora Stjepana, zamijenio je nekadašnje plastenike. Dakle, umjesto raslinja, u njemu danas “rastu” stvari i predmeti koji su bili osuđeni na “smrt”. - Ono što stigne kod mene dobro pregledam kako bih vidio isplati li se popraviti ili ne, kaže samozatajni vrsni majstor. Popravak, odnosno obnove, ovisi od predmeta do predmeta premda se s kojim ni ne isplati mučiti. To onda vraćam u otpad.

nu prije krstilo se 13 djece. Umrlo je 37 sumještana, a godinu prije 33. Vjenčala su se 2 para, isto kao i prošle godine. Podijeljeno je 6934 pričesti. (vv)

Potrgana noga od stola, naslon stolice, sjedište fotelje, napuknuti stol, otpala boja ili potrgane ručke uglavnom su boljke s kojima se suočava. Tako mu se i najveći dio posla odnosi se na lijepljenje, farbanje, lakiranje, tapeciranje, zamjenu spužve ili polomljenih dijelova. - Posuđe, knjige, dječje igračke i odjeću dovoljno je samo oprati i malo zglancati i sve je kao novo, kaže. Boju, lak ili platno kupuje u skladu sa stilom namještaja, tj. pokušava mu dati ovovremenski sjaj. Potrebnu pak drvenariju ne kupuje, već uzima također iz otpada.

Ljudi se olako rješavaju starog namještaja

Više umrlih nego rođenih Stjepan Berljak, župnik župe u Donjoj Dubravi, objavio je župnu statistiku za 2021. godinu. Prema podacima, u crkvi sv. Margarete kršteno je 19 djece. Godi-

7. siječnja 2022.

STJEPAN SINKOVIĆ iz Preloga stvarima osuđenima na smrt daje novi život

Stiže i kamen temeljac za POS-ovu zgradu Sredinom ovog mjeseca, točnije 14. siječnja, najavljeno je svečano postavljanje kamena temeljca za buduću POS-ovu zgradu na preloškom jugu. Riječ je o zgradi u kojoj će svoj novi dom naći 20 obitelji. Projektirana

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Odbačena garnitura u novom sjaju

Među svim tim odbačenim stvarima koje vraća u život najviše ima starog namještaja. - Mladi ljudi normalno žele sve novo i kupuju moderan namještaj koji se nažalost kvalitetom može sakriti za onim koji su odbacili, ističe. Danas je sve od iverice, i to glatke, sve je svjetlo. S druge strane, meni dolaze glomazni komadi od punog drveta i

tamnih nijansi koje rijetko tko danas voli. Doduše, namještaj se danas ni ne kupuje po principu za vijeke vjekova, već onako, za par godina, koliko je u modi. Osim toga, niti traje toliko, niti je toliko skup, a i na tržište neprestano stižu novi, moderniji komadi Komade obnovljene njegovom rukom kupuju ljudi za gorice i klijeti, ljubitelji starina ili pak oni slabije platežne moći. U Centar dolaze ciljano, znaju što im treba i najčešće se radi o krevetima, stolovima i stolcima te dječjim stvarima, odjeći, hranilicama, kolicima i igračkama. S druge strane, bilo je i komada namještaja koji su mu ljudi donijeli na popravak iz čisto sentimentalnih razloga. I to ne samo iz Preloga već i iz Dubrovnika, Koprivnice… - Žena iz Koprivnice donijela mi je fotelju staru oko 150 godina koju je njen pradjed dopeljal iz Beograda, kaže. Bila je sva strgana i nitko se nije htio primiti tog posla. Njemu pak je to bio pravi izazov, vratio ju je u prijašnje stanje i fotelja danas krasi čak i plakat Centra za ponovnu uporabu.


7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 19 GORIČAN

Izglasan nikad veći proračun od 21 milijuna kuna Vijećnici Goričana izglasali su nikad veći proračun. Ukupni prihodi i primici proračuna općine Goričan za 2022. godinu planirani su u iznosu od 20.280.000 kuna. Procijenjeni višak prihoda koji bude ostvaren na kraju ove godine iznosi gotovo milijun kuna tako da će ukupni prihodi Magdalena Kvakan

DONJI VIDOVEC

Nada Mance

MAGDALENA KVAKAN podijelila je uspomenu na preminulu prijateljicu, Nadu Mance (74) iz Svete Marije, obnoviteljicu izrade čipke na batiče

Živjela je za našu čipku

Njene čipke danas se nalaze se u muzejima u Hrvatskoj i Španjolskoj kao i mnogim privatnim kolekcijama diljem Europe, a dio svoje bogate kolekcije čipke poklonila je i Muzeju Međimurja Piše: Vlasta Vugrinec

- Bila je uporna u ostvarenju svojih ciljeva, stroga prema sebi i drugima, pravedna i druželjubiva. Bile smo na istoj valnoj duljini i to ne samo generacijski već i svjetonazorski, tim je riječima Magdalena Kvakan iz Svete Marije opisala preminulu Nadu Mance, obnoviteljicu vještine izrade čipke na batiće u Međimurju.

Ručni rad bio joj je preokupacija

Nada Mance koja je svojim radom ostavila duboki trag u Svetoj Mariji umrla je 28. prosinca prošle godine te je u krugu obitelji pokopana na benkovačkom groblju u Maloj Subotici. Bila je učiteljica hrvatskog i ruskog jezika, a radno mjesto ju je odvelo u Svetu Mariju gdje je 38 godina radila u osnovnoj školi. Godine 1995. saznala je da u Svetoj Mariji postojala tradicija izrade čipke na batiće. Upornim traganjem za ženama koje još uvijek znaju čipkati, potrebnim pri-

borom, uzorcima i preostalim primjercima čipke po cijelom Međimurju uspjela je obnoviti vještinu izrade čipke i ponovno probuditi interes za izradu čipke među stanovnicima Svete Marije. - Ona je zvekla našu čipku iz zaborava, kaže Magdalena, koja je i sama čipkarica, zaljubljenica u izradu svetomarske čipke na batiće. Nikad nisu zajedno sjedile za istim stolom i izrađivale čipku, ali su zato 10 godina zajedno radile u školi, Nada kao učiteljica, a ona kao tajnica. - Bila je veliki čovjek, lijepo se bilo sretati s njom, dodaje. Jedino mi je žao što se odselila u Čakovec jer je ipak dugo živjela u Svetoj Mariji gdje su joj i djeca išla u školu. Nada je i sama postala vrsna čipkarica pa je pozvana da sudjeluje na prvom Festivalu lepoglavske čipke održanom 1997. godine i bila je jedna od tek triju čipkarica koje su sudjelovale na svakom festivalu do 2020. godine. Svetomarske čipkarice diče se svojom čipkom i nepre-

MEĐIMURSKA POSLA

stano ističu da je riječ o vrlo vrijednom ručnom radu, jednim ljepšim od drugoga. Čipka je, naime, rezultat predanog, ali i upornog te strpljivog rada vrijednih ruku. Danas je ona, kako je već dobro poznato, zaštićena i upisana na listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Svetomarska čipka nalazi se u vitrinama diljem svijeta

Izazovan je to ručni rad za mnoge tamošnje žene koje su ili odrasle s batićem i koncem u ruci ili pak su se posla uhvatile tijekom kasnijih godina života. Porijeklo i povijest svetomarske čipke prekriveni su velom mističnosti i ne postoji materijalni zapis koji bi dokazao točno vrijeme postanka čipkanja. Važno razdoblje je početak 19. stoljeća kada se upotrebljavala za izradu tradicionalnih nošnji, točnije poculice koju je žena nosila prilikom udaje. Čipku su na raznim sajmovima prodavale žene koje su se zvale špicarice, a čipku

i primici za 2022. godinu iznositi 21.230.000 kuna. Planirani rashodi i izdaci proračuna za 2022. godinu iznose 21.230.000 kuna, a sadrže rashode poslovanja i rashode na nabavu nefinancijske imovine općine Goričan te rashode i izdatke proračunskog korisnika u cijelosti. (dv)

su mijenjale za razne potrepštine. Tragovi čipke prestaju za vrijeme Drugog svjetskog rata kad su žene morala obavljati muške poslove, radove u polju, pa je tako i samo čipkanje polako krenulo padati u zaborav. Takvo je stanje na području Svete Marije trajalo do početka 1990-ih godina kad je Nada Mance pokrenula pitanje o svetomarskoj čipci. Uz prezentaciju izrade čipke, redovito je slušala sva stručna predavanja neprestano usvajajući nova znanja. Njene čipke danas se nalaze se u muzejima u Hrvatskoj i Španjolskoj kao i mnogim privatnim kolekcijama diljem Europe. Dio svoje bogate kolekcije čipke poklonila je i za stalni postav posvećen nematerijalnoj baštini u Riznici Međimurja. Tako je postav obogaćen zasad najstarijom trakom izrađenom od čipke u Međimurju iz 1905. godine. Od neprocjenjive je vrijednosti i žensko oglavlje (poculica) koju je gospođa Mance u potpunosti izradila od čipke, što je iznimna rijetkost.

Oko 2,5 milijuna kuna za sanaciju cesta Na samom kraju prošle godine potpisan je ugovor za sanaciju lokalnih cesta. Izvođač radova bit će Tegra d.o.o. iz Čakovca, a ulice će se asfaltirati u jednom sloju 16-ice, debljine 6 cm. Vrijednost radova s uračunatim

PDV-om iznosi 2.471.424,04 kn. Početak radova ovisit će o vremenskim uvjetima, a to će najvjerojatnije biti proljeće 2022., a završetak radova planira se za 15. lipnja 2022. godine. (vv)

SVETA MARIJA

Ima i za ljude slabijeg imovinskog stanja Proračunom općine za 2022. predviđeno je izdvajanje od 154.000 kn za pomoći građanima i kućanstvima, 50.000 kuna za stipendiranje studenata, a za sufinan-

ciranje prehrane učenika slabijeg imovinskog stanja osnovne škole prema mjesečnoj evidenciji stvarnih iznosa koji Općina dobiva od osnovne škole. (vv)

DONJI KRALJEVEC

Povećan broj studentskih stipendija Općina Donji Kraljevec nastavlja sa stipendiranjem studenata sa svog područja pa je u tekućoj akademskoj godini osigurala sredstva za 32 stipendije. Prema tome,

studenti koji studiraju u Čakovcu i Varaždinu mjesečno će dobivati po 400 kuna, a oni koji studiraju u drugim gradovima po 700 kuna. (vv)

Zabrana plastičnih vrećica – samo deklarativna gesta ili ozbiljan korak?

N

a samo Silvestrovo sjedila sam popodne doma, vani na terasi i pila kavu. Sunce se uprlo u mene i natjeralo da bacim pogled na termometar. Nemalo sam se iznenadila kad je živa pokazivala čak 20 stupnjeva. I onda, mislim si, da ne znam kako je 31. prosinca, teško bih pogodila koji je dan i koje godišnje doba. Oko mene je trava još uvijek zelena, maćuhice su u punoj cvatnji, cvjetovi se naziru i na grmovima ruža, a o ja-

glacima da i ne govorim. Čak sam primijetila i one mušice, karakteristične za ljeto koje lete oko metar iznad trave. Da dojam zbunjenosti bude veći, bila je trka mog malog psa za leptirom! I sad si mislim u sebi, idem li danas kinčiti bor ili farbati uskrsna jajca. Onda sam se sjetila da sam u istoj “nedoumici” bila i lani. Uskrs je bio hladniji od božićno-novogodišnjih dana. Stoga se ne bih začudila da nam za Uskrs ove godine padne sni-

jeg do koljena. Zime, naime, imamo i dalje, samo kao da se pomakla za nekoliko mjeseci pa svoje zube pokazuje u uvriježenim proljetnim mjesecima. Istina, nije to više onih -20 i više stupnjeva, ali i onih nekoliko stupnjeva u ožujku ili travnju dovoljno je za propast voćnih vrsta i ostalog bilja. A običaj je bio iznositi cvijeće van nakon što se okrene mjesec travanj. Sredina mjeseca travnja bila je i za intenzivnu obradu i sjetvu

naših vrtova. Ali sada se sve preokrenulo naopačke, neki će reći kako je to uvod u toplinsko zagrijavanje, drugi u zahlađenje, treći kako je to rezultat pribrojavanja sati i dana prijestupnih godina. Najglasniji su pak oni koji kažu da je sve to posljedica našeg, ljudskog djelovanja, zagađenja i neodgovornog ophođenja prema prirodi i Majci Zemlji. Ili je možda novi raspored hladnih i toplih dana kombinacija svega toga.

Kako na početku svake godine donosimo određene odluke kojih se mislimo držati i vlast nas uvijek “obraduje” s nekim novitetima, tako i ova godina započinje zabranom uporabe onih tankih plastičnih vrećica. Puno, malo, neznatno, ovisi s koje strane gledamo. Doduše, sve u životu počinje prvim, malim korakom pa bio on stvarni početak nečeg novog ili samo deklarativna gesta. (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr


20

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

Fiksacija dušika: Simbioza biljaka i bakterija Porast cijena mineralnih gnojiva na tržištu zasigurno će kod poljoprivrednih proizvođača uzrokovati povećani interes za gnojidbu organskim gnojivima i uzgoj biljnih vrsta koje nakon svoje vegetacijske sezone uzgoja u tlu ostavljaju određene količine dušika. Valja napomenuti da se prošle godine cijena jedne tone UREA-e na našem tržištu kretala oko 1900 kuna, dok je cijena krajem ove godine iznad 8000 kuna. Dušik je sastavni dio mnogih spojeva značajnih za životne procese, bjelančevina, nukleinske kiseline i drugih. Ima utjecaj na povećanje otpornost biljaka na niske i visoke temperature, bolesti i patogene, jer utječe na metabolizam biljke od koje ovisi ishrana uzročnika bolesti odnosno patogena. Potrebe pojedinih biljnih vrsta za dušikom su različite i prema potrebama za dušikom biljke mogu podijeliti na: -- vrste koje nastanjuju zemljišta siromašna dušikom (poljska djetelina, žuta lucerna); -- vrste koje nastanjuju zemljišta bogata dušikom (bunika, pomoćnica, štirevi); -- vrste koje nastanjuju zemljišta umjereno opskrbljena dušikom. Važno je naglasiti da isključivo optimalna ishrana biljaka dušikom ima pozitivan utjecaj na usjeve. Štetnost suviška dušika teže se može primijetiti jer ona ne uzrokuje uvijek vidljive promjene na biljci, već potiče prekomjerni razvoj korijena, stabljike i lista biljke. Biljke gnojene prekomjernim količinama dušika biljke bujnijeg su rasta, izdužene stabljike. Biljke obilno gnojene dušikom pojačano busaju, neujednačeno i sporije sazrijevaju, korijen takvih biljaka postaje kraći, deblji i osjetljiviji na sušu. Negativan utjecaj prekomjerne upotrebe dušika je u tome što povećava troškove nabave gnojiva, a osim toga, višak dušika dovodi do zagađenja podzemnih voda i zraka nitratima. Nedostatak dušika vidljiv u sljedećim pojavama: usporava se rast i razvoj biljaka, stabljika je nižeg rasta, busanje je slabije, biljke su s jednom stabljikom i kratkim klasom, smanjen je rast listova, a budući da je dušik strukturalni dio klorofila, na starijem lišću može doći do kloroze (žutila). Dušik je u biljkama dobro pokretljiv i premješta se iz starijih organa u mlađe pa će se njegov nedostatak najprije primijetiti na najstarijem lišću. Ako deficit dušika traje duže, prvo odumire vrh lista, a zatim i rubovi i na kraju propada cijeli list. Nedostatak tog elementa različito utječe

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. siječnja 2022.

NEVENKA BELAK iz Goričana posvetila se uzgoju muškatne i hokaido tikve na ekološki način

Načinom obrade tla unosimo impuls snage u biljku Uz motiku, parcele tretiramo isključivo biodinamičkim pripravcima, posebice pripravkom 500 (dvaput godišnje kod okretanja zemlje) i pripravkom 501 dajući tako biljkama veći imunitet Piše: Vlasta Vugrinec

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić na rast korijena. Grananje korijena je slabije, dok se s druge strane korijenov sustav izdužuje pa je ukupna masa korijenovog sustava manja nego kod biljaka koje su optimalno opskrbljene dušikom. Osim gnojidbom, biljke mogu biti opskrbljene dušikom i putem fiksacije dušika. To je simbiotski odnos između biljke i mikroorganizama fiksatora dušika, koji u procesu simbioze obavljaju vezivanje dušika koji u zemlju dolazi iz zraka (atmosfere). Fiksacija dušika je u stvari redukcijski proces prevođenja plinovitog oblika dušika iz zraka u formu koja je biljkama dostupna, a to je amonijakova forma dušika. Mogućnost fiksacije imaju biljke iz porodice Fabaceae (mahunarke ili leguminoze) kojima pripadaju: grašak, grah, lucerna, soja, djetelina, grahorica, lupina, grahorice itd. Na korijenu mahunarki razvijaju se kvržične bakterije. One se koriste šećerima koje biljke proizvode procesom fotosinteze, a zauzvrat bakterije svog domaćina opskrbljuju amonijskim oblikom dušika. Taj oblik simbioze povoljan je i za biljku (domaćina) i za bakterije. Da bi fiksacija uspjela, neophodan je poseban soj bakterije, što znači da nemaju sve bakterije sposobnost fiksacije dušika. U ulozi fiksatora dušika mogu se naći bakterije iz roda Rhizobium, a one na korijenu mahunarki razvijaju čvoriće – kvržice u kojima žive bakterije fiksatori dušika. Kvržične bakterije se razvijaju u području korijenovog vrata i sekundarnim žilicama do dubine oko 15 cm – 20 cm. Njihov broj varira ovisno od soja bakterije i usjeva na kojem se razvijaju, a na to također utječu i drugi faktori (vlažnost, temperatura, vrijednost pH, to jest kiselost zemljišta, fizičke i kemijske osobine, prisustvo kisika odnosno aeracija zemljišta. Prinos usjeva djelovanjem kvržičnih bakterija, odnosno fiksatora dušika, povećava se za oko 20 %.

- Prva kultura s kojom smo započeli poljoprivrednu proizvodnju bio je batat, kaže Nevenka Belak, rodom iz Goričana koja danas živi u Čakovcu. Zbog plodoreda smo morali saditi još nešto. Odluka je pala na tikve, i to butternut ili muškatne tikve te hokaido tikve. Malo po malo parcela se širila, da bi danas stigli do jednog hektra, koliko može malo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo obrađivati. I ne samo što obrađuju i nude svježe proizvode već su stvorili i paletu proizvoda. Naime, već su nadaleko poznati i prepoznatljivi sa svojim slatkim namazom od tikve, tikvićem-slatkićem i namazom od batata.

Bogati svijet tikvi

Velike, male, dinjastog, okruglog ili jabučastog oblika, žute, zelene, narančaste ili bijele, ima ih svakakvih. Pečene, pripremljene na salatu, pekmez, marmeladu, varivo ili pak za kolače i torte. Biljka za ljudsku i životinjsku ishranu, ukrasni predmet, zanimljiva grickalica ili pak pretočena u fino gusto i mirišljavo ulje. Sve to je buča, tikva ili bundeva. Upravo njima se u svom OPG-u posvetila obitelj Hranjec, mama Magdalena i kći Nevenka Belak s obitelji. - Mogu reći da je tikva iznimno nutritivno bogata namirnica koja se uz malo mašte može pripremiti na tisuću načina, kako u slatkim tako i slanim jelima, dodaje naša sugovornica. Jedina je šteta što ju ljudi više ne konzumiraju pa i sade. Ne traži puno pažnje, a plod, ako se dobro uskladišti, može stajati i do godinu dana. Drugim riječima, pri ruci je u svježem stanju od berbe do berbe. Uzgoji li se još i na ekološki način, prava je riznica zdravlja. - Mi već godinama imamo certifikat koji svjedoči o ekološkoj proizvodnji, pohva-

Paleta proizvoda od tikvi

Nevenka Belak od muškatnih tikvi stvara prava čuda lila nam se naša sugovornica. Uz motiku, parcele tretiramo isključivo biodinamičkim pripravcima, posebice pripravkom 500 (dvaput godišnje kod okretanja zemlje) i pripravkom 501 dajući tako biljkama veći imunitet. Koristeći se biodinamičkim pripravcima naši proizvodi dobivaju veću energetsku vrijednost. Pokušavamo raditi po mjesečevom sjetvenom kalendarom tako da tikvu pokušavamo obrađivati i njegovati u dane ploda, a batat se kultivira u dane korijena. Na taj način unosimo impuls snage u tu biljku. Stručnjaci kažu da su tikve ili buče nepravedno zapostavljena i nedovoljno istražena te iznimno kvalitetna namirnica za ljudsku prehranu. Naime, njeno žućkasto-narančasto meso sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti, sadrži

i niz vitamina A, C, E i K te B grupe – B1, B2, B6, zatim niacina, folne kiseline i drugo, kao i mineralnih sastojaka – K, P, Ca i Fe. A tu su pektini, celuloza i druga biljna vlakna. Zbog niske kalorijske vrijednosti vrlo je pogodna za dijetalnu prehranu.

Od variva do kremšnita

Kako se bave ekološkom poljoprivredom, obitelj sama osigurava sadni materijal od vlastitih plodova. - Koštice za sjeme uzimamo od najljepših tikvi, a kako bismo plod maksimalno iskoristili, pulpu smo počeli prerađivati, kaže Nevenka. Tako je nastao slatki namaz tikvić-slatkić. Inače, muškatna i hokaido tikva idealne su namirnice, naročito sada u zimi, za guste kremjuhe, može se od njih pripremiti varivo, rižoto, mogu se peći u pećnici, a da se o muffini-

ma i kremšnitama ni ne govori. Važno je to za one koji ne vole puno jaja u kolačima. - Nema te hrane u kojoj se tikve ne mogu upotrijebiti, samo treba imati mašte i hrabrosti isprobati i onda je samo nebo granica. Obitelj tu ne staje jer nudi i sirup od koprive te bazge. - Zasadili smo nešto bazge i za sada radimo sirup samo od cvjetova. Plan je i sok od bobica, ističe Nevenka Belak. Kako iz godine u godinu raste interes za tu biljku, naše trgovine sve su bogatije raznovrsnim sjemenjem. No, ipak sjemenje najviše uzgajivači razmjenjuju međusobno, na sajmovima i prigodnim izložbama. Danas se, prema nekim procjenama, u našoj zemlji uzgaja oko 400 vrsta bundeva od kojih je oko 250 vrsta jestivo, a ostale pripadaju ukrasnim vrstama. O popularnosti bundeve u novije vrijeme govore i sve brojne bundevijade i festivali. Festival bundeva imali smo svojevremeno i mi u Međimurju, no doživio je svega par izdanja i onda je sve zamrlo. Pažnja se trenutno posvećuje uljnim tikvama i njenim košticama od kojih se dobiva naše prefino koščično ulje.


7. siječnja 2022.

ČAKOVEČKI PLAC

Poljodjelstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Okrepljujuće povrće za poslijeblagdanske dane

Iza nas su najljepši blagdani u godini tijekom kojih su nam stolovi bili prepuni svakojakih delicija. To znači da je sada vrijeme za nešto laganiju hranu, prije svega povrće. Upravo stoga se na našoj tržnici tražilo kiselo zelje, kelj te mrkva i peršin za domaće okrepljujuće juhe. Istina, ispraznili su se i novčanici tako da se ne može govoriti o nekoj velikoj navali jer je povrće ipak jeftinije u trgovačkim centrima nego na placu. Tako su naši najuporniji prodavači, poljoprivredni proizvođači, uglavnom više vrtjeli palčevima nego što su prodavali. Svjesni “poslijeblagdanske krize” mnogi ni nisu došli ovaj tjedan na svoje radno mjesto, već su se koristili svojevrsnim godišnjim odmorom, ako se to tako može nazvati. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

Dragutin Kranjčec iz Ivanovca s mrkvom iz svog polja

Mrkva:

10 kn/kg

Peršin:

30 kn/kg

Celer:

20 kn/kg

Zelje:

10 kn/kg

Kiselo zelje:

18 kn/kg

Kisela repa:

18 kn/kg

Kelj:

10 kn/kg

Kelj pupčar:

25 kn/kg

Brokula:

25 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Šenon:

25 kn/kg

Cikla:

5 kn/kg

Turska tikva:

10 kn/kg

Tjestenina:

10 – 12 kn/paket

Jaja:

1,8 kn

Med:

60 – 80 kn

Lješnjaci:

80 kn/kg

Mandarine:

10 kn/kg

Suhe šljive:

25 kn/500 gr

Suhe jabuke:

10 kn/vrećica

Mušmule:

10 kn/kg

Kivi:

15 kn/kg

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male životinje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sati, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj. Ambulanta za velike životinje - tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj. Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, Nikole Pavića 1, tel: 040/363-801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj. VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne slučajeve zvati 091/510-1078 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sati.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Inspekcija mesa temeljena na riziku Piše: Helena Majdak, dr. med. vet.

Inspekcija mesa kao veterinarska javnozdravstvena disciplina ima važnu ulogu u zaštiti zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Iako je odgovornost za zdravstvenu ispravnost danas usmjerena na subjekte u poslovanju hranom, veterinarske kontrole na farmama i u klaonicama moraju biti najvažnije u procjeni ispravnosti mesa. Danas se higijena mesa suočava s drugim opasnostima i rizicima pa veterinarska struka dobiva još veću važnost u kontekstu integriranog sustava osiguranja sigurnosti mesa i pristupa zasnovanog na riziku u službenim kontrolama. Naime, doktori veterinarske medicine najkompetentniji su za identificiranje i analizu svih čimbenika koji mogu ugroziti sigurnost mesa (i ostale hrane životinjskog podrijetla) kroz cijeli poljoprivredno-prehrambe-

ni lanac. Tijekom procjene sigurnosti mesa u klaonici nužno je analizirati podatke o lancu prehrane (engl. food chain information, FCI), epidemiološke pokazatelje, zdravlje stada, dobrobit životinja i higijensku praksu/ biosigurnost klaonice i farme. U tom je kontekstu važnost veterinara na razini farmi očita, kao i protok informacija o prehrambenom lancu od farme do klaonice i obrnuto (Zdolec, 2019.). Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) predlaže uspostavljanje sveobuhvatnog integriranog sustava kontrole mesa radi unapređenja sigurnosti mesa i inspekcije mesa. Sustav se temelji na prepoznavanju stvarnih javnozdravstvenih rizika i provođenju kontrolnih mjera u cijelom proizvodnom lancu od farme do klaonice. Tako se predviđa i nadogradnja tradicionalnog koncepta kontrole sigurnosti mesa u klaonicama sustavnom kontrolom postojećih, primarno bioloških opasnosti i rizika za potrošače mesa. U praksi to znači usmjerivanje

kontrolnih mjera u klaonicama prema prethodno uočenim opasnostima/riziku na farmi. Kategorizacija farmi i klaonica trebala bi pridonijeti boljoj informiranosti potrošača o razini (bio)sigurnosti u objektima, što može povratno utjecati na praksu rizičnijih objekata. Nadalje, podaci o lancu prehrane trebaju postati temelj u analizi rizika na razini klaonice, ako su ti podaci iz primarne proizvodnje vjerodostojni, potpuni i primjenjivi. Trenutačno taj sustav podataka s farme zahtijeva ozbiljne preinake i poboljšanja. Najvažnije biološke opasnosti u proizvodnji mesa, na razini farme i klaonice, su Salmonella spp., Campylobacter spp., Yersinia enterocolitica, verotoksična Escherichia coli, Trichinella i Toxoplasma gondii. Na temelju podataka iz proizvodnog lanca o tim opasnostima odabiru se mjere smanjivanja ili eliminacije rizika, poput dekontaminacije trupova, zamrzavanja mesa, vizualne inspekcije mesa ili laboratorijskih testiranja (Buncic i sur., 2019.; Zdolec,

2017.) Općenito, glavni elementi inspekcije mesa danas su analiza podataka o lancu prehrane, ante mortem i post mortem pregled. Ocjenjuje se i dobrobit životinja za klanje, kontrolira specifičan rizični materijal i nusproizvodi klanja te provode uzorkovanja za laboratorijske analize (Blagojević i Antić, 2012.). Inspekcija mesa logična je nadogradnja preventivnim mjerama u primarnoj proizvodnji, kad je nužno kontrolirati rizike na razini farme, poljoprivrednog gospodarstva, u prometu životinja. No, ni savršena preventiva i kontrola u primarnoj proizvodnji ne mogu jamčiti smanjen rizik ako je higijenska i proizvodna praksa u klaonicama na niskoj razini (Zdolec i sur., 2013.). Izvor: https://veterina. com.hr/?p=83257; Knezić, A., N. Zdolec (2020): Inspekcija mesa temeljena na rizikuprimjer lanca proizvodnje svinjskog mesa

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati


22

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

7. siječnja 2022.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Štetočine u vrtu Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Posljednji pogled na vrtlarsku 2021. godinu Završava godina, a s njome polako zbrajam i dojmove ove vrtlarske sezone. Bila je uistinu izazovna, jedna od najizazovnijih od sada. Vjerovali ili ne u klimatske promjene, ili nazovimo to kako god, na vrtu je sve jasnije da se događaju promjene i da imamo sve veće ekstreme s kojima se treba nositi. Zima je opet varirala iz pretoplih razdoblja, ali srećom na proljeće se ipak dosta dugo zadržalo hladnije vrijeme tako da voćke nisu sve prerano procvale – jer opet smo imali kasni proljetni mraz. Uništene su opet bile i breskve i marelice, većina krušaka... Srećom, jabuke zbog hladnoće nisu prerano procvale tako da je dio jabuka ipak rodio, a srećom i breskve na južnoj strani dvorišta, zaštićene od mraza. Trešanja je opet nažalost bilo samo par komada, višnji ipak malo više, dok je bobičasto voće dobro rodilo. Na povrtnjaku sam se isto borila s ekstremima... Nakon jako hladnog i kišnog svibnja, gdje sam mogla posaditi na otvorenom samo paprike i onda se borila da ih puževi ne pojedu, nije nimalo bilo povoljno za sjetvu. A kad je konačno prestala kiša i ugrijalo se tlo – krenule su ekstremne suše – tako da nisam ni sve planirano stigla posijati. Luk je bio sasvim solidan – onaj koji sam sadila na jesen i u veljači. Bila je dobra godina i za češnjak. Za mrkvu baš i ne, zbog suše nije baš nešto narasla. Grašak nažalost nije ostvario puni potencijal ove godine kod mene jer

je prerano počela vrućina i suša koja mu je zaustavila vegetaciju. Zbog suše nisam uspjela zabosti kolce za mahunarke u zemlju kako treba – čekala sam kišu koja bi mi omekšala tlo uzalud.... Na kraju sam zabivala prvo kolac da napravim rupu pa sam onda u to stavljala bambusove kolce.... Pa kako se je sve to rušilo, izmišljala privremena rješenja poput vezivanja više kolaca skupa da kako-tako sve ostane u zraku. Godina nije bila baš nešto za klasične mahunarke koje su jako podbacile zbog suše – ali vigne (metarske mahune, azuki, mungo, crnookica...) puno su ju bolje podnijele i rodile. Kako ne zalijevam na vrtu, paprike i kupusnjače nisu baš jako rasle – ali su zato rajčice ove godine bile odlične. U svakom slučaju, zadovoljna sam svojim konceptom vrta prepunim cvijeća i prekrivenim malčem – tako je i bez zalijevanja većina toga dobro podnijela ekstremne suše. Na jesen sam uživala u obilju jesenskih jabuka koje i sad imam. I za kraj sezone, posadila još 70 voćaka. I tako to uvijek biva, nešto dobro uspije i tome se veselimo, a nešto ne – tu na greškama učimo. Svake nas sezone čekaju neki drugi izazovi s klimatskim (ne) prilikama – tako da nema pravila, uvijek se iznova moramo nečem prilagođavati i pokušavati izvući najbolje od situacije. To je i ljepota vrtlarenja. Stvaranje, isprobavanje, učenje, radost i obilje kojeg uvijek ima.

7. siječnja – Dan cvijeta do 15 sati Od 16 sati povoljno vrijeme za biljke lista. 8. siječnja – Dan lista Posijane biljke lista pregledamo i okopamo ako su u zatvorenom prostoru. 9. siječnja – Dan lista Nastavljamo radove s biljkama lista. Od 15. siječnja do 15. veljače su duše skupina životinja – govorimo im instinkt (oblikuje i vodi jato ptica na zimovanje) – posebno otvorene. Zato se u to vrijeme meditativno, bez mržnje, bavimo životinjama koje nam rade štetu, želeći da se njihov broj i njihova šteta smanje. Članovi nam javljaju o izvrsnom uspjehu takvih meditacija. Iskoristimo to vrijeme za dopunjavanje znanja o životu i potrebama štetočina. Moramo shvatiti da su štetočine mjera prirode i pomažu da se u prirodi ne naruši ravnoteža.

Dobro je razmišljati o tome što bi moglo biti pogrešno na našim imanjima i da su te životinje potrebne. Možda moramo kod odabira biljaka paziti na više raznolikosti, da bismo umjesto jedne vrste životinja imali više koje tada ne bismo osjetili kao štetočine. Možda je zemlja previše zbijena, jesmo li ju obrađivali dok je bila premokra, možda smo ju orali preduboko... Ako uklonimo grešku, štetočina će biti manje. Za mjere protiv puževa preporučujemo vrijeme od ponoći 28. siječnja do 13 sati 29. siječnja.

10. siječnja – nepovoljan dan za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora

11. siječnja – nepovoljan dan za rad s biljkama

12. siječnja – Dan ploda do 15 sati Od 16 sati povoljno za biljke korijena. 13. siječnja – Dan korijena od 10 sati Pregledajmo posađene biljke korijena u zatvorenom prostoru!

VRTLARICA U DVORIŠTU Nikoline Pancer iz Pribislavca

Čudesni putevi puzajućeg bršljana Ljubitelji bilja itekako obožavaju bršljan, bilo da se radi o običnom zelenom bilo onom kojem su listovi prošarani žutom bojom. Biljka je to koja zimi ne gubi lišće, a vrlo je podatna za oblikovanje. Naime, brzo raste i svojim puzajućim granama može prekriti praktički sve. Stoga je pogodan kao prekrivač tla, “ružne” žičane ili betonske ograde, fasade, a može natkriti sjenicu ili kućicu za odmor. Drugim riječima, mogućnosti su beskrajne. U pravilu grane bršljana samo trebaju odgovarajući

potporanj po kojem će se nesmetano širiti i penjati. Većina ljudi ipak mu grane voli usmjeravati kao što je to učinila Nikolina Pancer iz Pribislavca. Njezin bršljan tvori svojevrsnu formu topijara nastalu dugogodišnjim orezivanjem i oblikovanjem. Malo žice i armature postavljene u obliku lukova njihovu bršljanu bile su idealna podloga za rast. Tako su se niže grane koje su prekrile ogradu proširile i na postavljene lukove pa danas tvore prekrasnu ukrasnu vrtnu kompoziciju. (vv)

Godine oblikovanja bršljana rezultirale su impozantnim lukovima u dvorištu Nikoline Pancer


7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 23

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: redakcija@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

Kći Tanja Doničar, zet Mladen Doničar, snaha Ines, unuka Ana, slavljenik Zvonko, žena Vera, unuka Nina, Juraj Jambrović, sin Zvonimir Panić i susjedi Mitja i Konrad

ZVONKO PANIĆ iz Vugrišinca u novogodišnjoj noći proslavio okrugli rođendan

Susjedi i rodbina iznenadili ga pjesmom za 70. rođendan! Novu 2022. godinu i 70. rođendan ostat će još dugo u pamćenju Zvonku Paniću iz

Vugrišinca kojeg su u novogodišnjoj noći pjesmom ugodno iznenadili prijatelji, susjedi i

rodbina. Odmah nakon novogodišnje čestitke skupila se ekipa iz Tupkovca i Vugrišinca

te se uputila u Zvonkov dom da bi mu svi od reda čestitali okruglih 70. Uz živu glazbu

koju su mu priredili Juraj Jambrović, Mitja Bogdan, Jura, Zlatko i Konrad Panić bilo je

tu naravno i torte, kao i puno dobrog raspoloženja. (dv)

NAJSTARIJE BRAČNE PAROVE u Dekanovcu prigodno nagradili načelnik Ivan Hajdarović i zamjenica Ljubica Đurkin

65 godina braka prošlo u djeliću sekunde!

Na samu Staru godinu, 31. prosinca, u Dekanovcu je vladalo veselo raspoloženje. Naime, načelnik Ivan Hajdarović sa svojom je zamjenicom Ljubicom Đurkin posjetio najstarije bračne

parove u Dekanovcu i ugodno ih iznenadio poklonima. - Jako je rijedak slučaj da u jednoj godini u tako malom mjestu čak tri para slave toliko puno godina braka. Kako općina Deka-

Ana i Ivan Rob također su proslavili 65 godina braka

Milici Trstenjak načelnik Ivan Hajdarović uručio je predivan buket cvijeća

novec već godinama radi na Projektu ljudi, koji je usmjeren na sve stanovnike općine, odlučio sam darivati sva tri para i uljepšati im ove blagdane. Moja zamjenica prepoznala je moju ideju i

zajedno smo krenuli u realizaciju, govori načelnik ivan Hajdarović. Dugih 65 godina braka proslavili su tako Ana i Ivan Rob, Katarina i Josip Furdi te Milica i Florijan Trste-

Katarina i Josip Furdi primili su prigodne poklone za dugih 65 godina braka njak. Tijekom razgovora su za druge, ispričali su. Svaki u dvjema rečenicama zao- par prošao je životni put kružili tih 65 godina braka. na sebi svojstven način, ali - Kao da je sve bilo ju- ono što ih je uvijek držačer, a danas smo već stari lo zajedno i zbog čega su i nemoćni. Sve je prošlo u uspjeli proživjeti toliko djeliću sekunde, ali važno godina zajedno su ljubav je da smo uvijek tu jedni i međusobni sklad.

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.


24

Mozaik

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Bebe 2022.

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Poklon-bon možete preuzeti u redakciji Međimurskih novina

Ana Marija i Božidar Pergar iz Totovca dobili su sina kojemu su dali ime Toni. Rođen je 21. prosinca. Imaju i dvogodišnju Evu.

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

Ivanka Golub iz Vugrišinca preuzela svoje naočale u Briljantu

Ivanka Golub iz Vugrišinca preuzela svoje naočale! Najviše sreće u izvlačenju 81. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Ivanka Golub iz Vugrišinca koja je nagradu preuzela u srijedu u Optici Briljant, preko puta zgra-

de Županije. Naša je sretna dobitnica uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala naočale koje će joj savršeno pristajati. Kao vjerna čitateljica naših Međimurskih novina, gospođa Ivanka jako se razveselila

kad smo ju nazvali i javili da je upravo ona osvojila naočale. Dioptrijske naočale gospođi Ivanki odlično će poslužiti. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta. (mk, foto: mg)

Novo, 82. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. siječnja. Sretnog dobitnika 82. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. siječnja. (mk)

Drugi kupon novog 82. kola

3

Suzana i Igor Flac iz Murskog Središća dobili su sina kojem su dali ime Andreas. Rođen je 3. prosinca.

VOLIM

JER…

kupona skupi i naočale poku Ljubica Jurak voli čitati pi Ime i prezime: kuharicu i pozitivne vijesti Naša čitateljica Ljubica Jurak i prodavačica Marija Babojelić

TRGOVINA KRK (prijašnjeg imena Metss) br. 9 u Čakovcu

BROJ KUPONA

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 25.1. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Ljubicu Jurak iz Čakovca sreli smo u podnevnoj kupovini u prodavaonici Krk (prijašnjeg naziva Metss) br. 9 u Čakovcu. Naša čitateljica rado čita Međimurske novine, a najviše voli prelistati kuha-

ricu i recepte na zadnjim stranicama. Voli čitati o mladim, uspješnim Međimurcima, kao i sve pozitivne vijesti. S obzirom na to da je naša redovna čitateljica, poklonili smo joj promotivnu platnenu

vrećicu kao svojevrsnu nagradu za vjernost. Ljubazna prodavačica Marija Babojelić iz navedene trgovine također čita Međimurske novine, pa je zato i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr


24. prosinca 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ines Okun, trenerica fitnesa iz Savske Vesi, podsjeća da zdravlje počinje malim promjenama Foto: Zlatko Vrzan

1


2

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. siječnja 2022.


7. siječnja 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

VIKEND VODIČ

Petak,

TERME Sveti Martin

7. siječnja

Ovog vikenda ne propustite nastup Vlatka Štampara i TS-a Prim Pravi je hit u Termama Sveti Martin klizalište koje je svoje mjesto pronašlo ispred puba Potkova, zajedno s kućicama na kojima možete probati domaće i lokalne proizvode međimurskih OPG-ova. Glazbena događanja održavaju se svakog petka i subote u siječnju. U petak, 7. siječnja, na pozornicu će stati Vlatko Štampar sa svojim zabavnim programom, dok će se zabava nakon njega nastaviti uz New Casino Band. Tu su i nastupi TS-a Prim u subotu, 8. siječnja,

od 21:00, dua Like Father like Son u petak, 14. siječnja, od 21:00, TS-a Zrin u subotu, 15. siječnja, od 21:00, New Casino Banda u petak, 21. siječnja, od 21:00, koncert Kumova u subotu, 22. siječnja, od 21:00 i već spomenutog New Casino Banda u petak, 28. siječnja, od 21:00. Kruna zabavnih događanja bit će Neno Belan koji će sve prisutne zabavljati 29. siječnja od 21:00. Ujedno, to će biti zadnji dan za klizanje, stoga požurite u Terme Sveti Martin i uživajte u blagodatima zimskog programa! (sh)

ARENA VARAŽDIN povodom Dana žena ugošćuje

Diva Doris Dragović pjevat će 5. ožujka! Hrvatska glazbena diva Doris Dragović po prvi puta dolazi u Arenu Varaždin Hrvatska glazbena diva Doris Dragović po prvi puta dolazi u Arenu Varaždin. – Ovo je bio događaj za sve nas, rekla je Doris za svoj veliki koncert u Areni Zagreb koji se održan prije dviju godina te je ujedno bio rasprodan dva mjeseca unaprijed. No, sada je došlo vrijeme za prvi nastup u Varaždinu i to 5. ožujka. – Povodom Međunarodnog dana žena, ta glazbena diva, glazbeni uzor mnogim glazbenicama, ali i kao ženski uzor svojoj publici, priprema jednu predivnu večer u svom stilu, priopćili su organizatori. Doris Dragović već dugi niz godina puni najveće dvorane diljem Hrvatske i sada priprema pravi glazbeni spektakl u varaždinskoj Areni koji će upotpuniti svojim najvećim hitovima kao što su Malo mi za sriću triba, Željo moja, Jedini, Sedam mora, sedam gora i brojnim drugima. Ulaznice svakako treba osigurati na vrijeme pa se one mogu kupiti na ovim prodajnim mjestima: BP Petrol, Mjenjačnica Exchange, Tisak Media i ostala prodajna mjesta Eventima.

Posebne napomene za koncert Doris Dragović Ulaznice koje su kupljenje za prvotno najavljene termine koncerata 18. 4. 2020. i 24. 10. 2020., a koji su odlukom Nacionalnog stožera morali biti prebačeni, vrijede i za NOVI TERMIN – 5. 3. 2022. Ako vam novi termin ne odgovara, povrat sredstava možete ostvariti na prodajnom mjestu na kojem su ulaznice kupljene do 12. 1. 2022. Ako

3

ste ulaznice kupili online na www.eventim.hr, povrat sredstava možete ostvariti slanjem e-mail zahtjeva na info@eventim.hr do 12. 1. 2022. Osobe s invaliditetom ulaze besplatno, a pratnja plaća punu cijenu ulaznice, dok djeca do 7. godine ulaze besplatno. Za navedeni događaj potrebno je imati covid-potvrdu.

TERME SVETI MARTIN Vlatko Štampar i New Casino band PRELOG Samoobrana žena Dvorana Srednja škola Prelog 18:00

Tradicijske i lude maske ponovno ćemo gledati u paradi kroz centar grada

58. MEĐIMURSKI FAŠNIK

Krenule prijave za maskenbal u centru Čakovca! Već više od pola stoljeća u Čakovcu se održava Međimurski fašnik, turistička manifestacija koja promocijom tradicije našega kraja okuplja velik broj sudionika i predstavlja jedan od najvećih kulturno-tradicijskih događaja sjeverozapadne Hrvatske. Turistička zajednica osnovana je 1964. godine upravo s prvenstvenom namjerom organizacije Međimurskog fašnika, kako bi se sačuvale tradicijske maske i tradicija maskiranja u Čakovcu i Međimurju te je tijekom godina Međimurski fašnik postao centralni fašnički događaj u Međimurju i šire.Nadolazeći 58. Međimurski fašnik

u Čakovcu održat će se 26. i 27. veljače 2022. godine. Ovim putem vas pozivamo da budete dio fašničke priče u Čakovcu, da pripremite svoje maske i da otjerate koronu! Svoje prijave pošaljite prijavnicom zaključno do 18. veljače 2022. godine. Prijavnice možete dostaviti poštom na adresu: Turistička zajednica grada Čakovca, Kralja Tomislava 1, 40 000 Čakovec ili na adresu elektroničke pošte: izlagaci@ cakovec.hr ili osobno u Turistički ured. Međimurski fašnik održat će se u skladu s trenutnom situacijom i epidemiološkom procjenom stanja.

PRELOG

Besplatna radionica samoobrane za žene Svaka djevojka i žena trebala bi dobiti priliku naučiti se obraniti od napadača ako kada dođe u situaciju u kojoj će se osjećati ugroženo ili napadnuto. Vođeni tom misli, Karate klub Mihovil Prelog, u suradnji s Udrugom mladih Efekt, organizira besplatnu radionicu samoobrane za žene, u petak, 7. 1. 2022. godine s početkom u 18 sati u dvorani Srednje škole Prelog. - Drage pripadnice ljepšeg spola, započnite novu godinu efektivno i aktivno, napravite nešto korisno za sebe kako biste imale više samopouzdanja i osjećale se sigurnije na svakom koraku, poručuju organizatori. Radionica se organizira uz

poštivanje aktualnih epidemioloških mjera.

Malonogometni turnir Priločke skakaonice Po uzoru na slične turnire u većim gradovima, Grad Prelog i Zajednica sportskih udruga grada Preloga, u subotu 8. siječnja 2022. godine, organiziraju treći po redu turnir Priločke skakaonice. Turnir će se održati u prostoru Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport u Prelogu. Na turniru će se ogledati ekipe kafića, ugostiteljskih objekata s područja Preloga. Pravo nastupa imaju svi stanovnici Preloga, bili oni registrirani ili neregistrirani igrači te oni igrači koji su re-

Subota, 8. siječnja

Prelog DG Sport Humanitarni turnir Priločke skakaonice TERME SVETI MARTIN TS Prim 21:00

MJESEČNI VODIČ

22. siječnja

TERME SVETI MARTIN Kumovi 21:00

22. siječnja Vincekovo

29. siječnja

TERME SVETI MARTIN Koncert Nene Belana 21:00

5. ožujka

Arena Varaždin Koncert Doris Dragović 20:00

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

gistrirani u klubovima Preloga, kao i djelatnici kafića, obrta, tvrtki, koje sudjeluju na turniru. Svaka ekipa može prijaviti maksimalno dva igrača koji ne ulaze u neku od tih kategorija. Svaka od ekipa plaćanjem kotizacije od 400 kuna uključit će se u humanitarnu akciju, a svaki posjetitelj moći će dati svoj dobrovoljni prilog plaćanjem ulaznice od 10 kuna. Sav prihod uplatit će se pedijatrijskom odjelu Županijske bolnice Čakovec. Pozivamo sve one kafiće i ugostitelje, koji žele sudjelovati, da se prijave na mail: info@prelog.hr ili na broj 099/528-4761.


4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

događaj tjedna

Pjevalo se iz petnih žila na taktove Tragova

7. siječnja 2022.

Članice Udruge žena Mursko Središće pobrinule su se da nitko ne ostane gladan

GRAD MURSKO SREDIŠĆE u 2022. godinu uplovio uz koncert Tragova

Doček u podne bio je pravi hit! Šetnica svete Barbare bila je dupkom puna Piše: Sanja Heric

N

ešto drugačiji doček u kojem je Nova godina u Murskom Središću došla nešto ranije i dočekala se točno u podne, pokazao se kao pun pogodak. I inače odlična prijepodnevna i rano poslijepodnevna atmosfera Stare godine bila je dodatno začinjena sjajnim koncertom grupe Tragovi, a posljednji odlazak u kupovinu i obavljanje zadnjih poslova prije Nove godine bili su začinjeni toplim slavljeničkim duhom. Šetnica svete Barbare bila je prepuna, a redari su se brinuli da sve bude u skladu s propisanim mjerama i preporukama. Osim što su odjekivali zvuci grupe Tragovi, širio se i miris pečenih kobasica i lan-

goša kojima je Grad počastio sve uzvanike, a uživalo se i u kuhanom vinu, gemištima, pivu i čaju. Vjeruju da će taj format prerasti u tradicionalni i da će na Šetnici svete Barbare rani doček slaviti svi građani s područja grada i šire. Točno u podne, umjesto vatrometa, u nebo su bili pušteni baloni. Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak i župan Občine Lendava Janez Magyar svim su građanima poželjeli sretnu novu godinu i obilje svega, a posebice zdravlja. Želje su posebno bile usmjerene na prestanak pandemije da bi slični organizirani događaji bili još bezbrižniji i veseliji, a naglašeno je da je naša rijeka Mura tu da nas spaja, a ne odvaja.

Zagrijavanje uz kuhano vino i čaj u Maloj Subotici

Prvi ples nakon odbrojavanja

I Sobočanci i Selniščanci odbrojavali u podne! Osim u Murskom Središću, Nova godina je u podne bila dočekana i u Selnici gdje su se za dobru atmosferu pobrinuli tamburaši iz KUD-a Selnica. Doček u podne održan je i u Maloj Subotici u suradnji s Nogometnom školom općine Mala Subotica ispred tamošnjeg doma kulture. Za djecu su osigurani besplatni hot-dogovi i čaj, dok su odrasli uživali u kuhanom vinu i kobasicama. Nakon odbrojavanja u podne, u zrak su pušteni baloni.

Po prvi put doček u podne bio je organiziran i u Selnici


7. siječnja 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

Intervju tjedna

TRENERICA FITNESA Ines Okun savjetuje kako se vratiti u formu nakon prazničkog raspoloženja

Već od danas krenite sa sitnim promjenama! Radom sa sportašima, ali i rekreativcima, sudjelujem u ostvarivanju njihovih osobnih dometa i rušenju njihovih barijera, smatra trenerica iz Savske Vesi sa, svu svoju energiju usmjerila sam prema trenerskom poslu. Klijenti su prepoznali akon prazničkog moje konstantno educiranje raspoloženja, a če- i ulaganje u trenersko znasto i prejedanja, na nje. Svojim personaliziranim početku svake nove godi- pristupom stekla sam puno ne krenemo razmišljati o klijenata, ali sam najponosvojem tijelu, navikama i snija na zadržavanje stalnih, kako se što prije dovesti do vjernih klijenata, što je ključ uspjeha u svakom poslonormale. Iako, naravno, ima onih vanju. Osmislila sam svoje koji ni u koje doba godine vlastite grupne programe ne posustaju u svojem koji su usmjereni prema treningu niti pojedu kolač ženama i radu s manjim viška, većina ipak razmišlja grupama na programima o detoksu. O svemu tome mršavljenja. - Nedavno si otvorila razgovaramo s mladom i entuzijastičnom trenericom i svoj studio. Kako si se fitnesa Ines Okun iz Savske snašla u izazovnim poduVesi koja je nedavno otvorila zetničkim vodama? - Tijekom rada u centru i vlastiti centar usmjeren fitnesa stekla sam puno poprema ženama. - Ukratko se predstavi. znanstva i iskustva. Budući Otkad se baviš fitnesom? da sam imala velik broj zadovoljnih klijenata, odlučiŠto si po struci? la sam krenuti u vlastiti - Otkad znam za sebe, poduzetnički potsport je dio mojeg hvat, odnosno U svojem života. Još kao otvaranje studiju provodi dijete krenula vlastitog individualne sam u sporttreninge, kondicijsku studija. ske vode. pripremu sportaša, Zbog Petnaest sam kineziterapiju i grupne trenutne se godina batreninge u malim, epidevila atletikom zatvorenim grupama miološke do maksimalno i nizala odlične sit uacije 8 osoba rezultate. Nakon shvatila sam obrazovanja i stjeda ma sov na canja titule magistre okupljanja u budućnosti ekonomije, usmjerenje me- neće više biti poželjna i da nadžment i poduzetništvo, će ljudi biti sigurniji u prokrenula sam raditi u jednom storima za vježbanje gdje centru fitnesa kao koordi- nema velike koncentracije natorica, a kasnije, stekavši ljudi. Individualni treninlicencu trenerice fitnesa na zi i male zatvorene grupe Fitnes učilištu u Zagrebu, ljudi koji zajedno vježbaju krećem s vođenjem grupnih uz poštivanje svih epidemii individualnih treninga. Na- oloških mjera budućnost su kon završetka učilišta fitne- industrije fitnesa. Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

N

Budući da su većina mojih klijenata bile žene, odlučila sam otvoriti studio fitnesa isključivo za žene. - Kako funkcioniraju tvoji treninzi? Toliko si popularna da čak postoji i lista čekanja? - U svojem studiju provodim individualne treninge, kondicijsku pripremu sportaša, kineziterapiju i grupne treninge u malim, zatvorenim grupama do maksimalno 8 osoba, izrađujem plan i program vježbanja i prehrane te jednom mjesečno održavam radionice i savjetovanja vezana za zdravlje i tjelesnu aktivnost. Postoji lista čekanja i drago mi je što su klijenti prepoznali moju trenersku kvalitetu. Mislim da je ključ toga činjenica da svakoj klijentici pristupam osobno i stavljam naglasak na pravilnu tehniku izvođenja vježbi i smatram da je zdravlje ispred instantnog rješenja. Zbog toga imam ograničen broj klijenata i tek kada se oslobodi neko mjesto, uzimam novog klijenta. Osobno mislim da je trenerski posao više od posla ili bi barem tako u mojim „trenerskim očima“ trebao biti. Smatram da je trenerski posao poziv, stil života, opredjeljenje koje sa sobom nosi brojne mogućnosti, zasluge, ali i odgovornosti. Radom sa sportašima, ali i rekreativcima, sudjelujem u ostvarivanju njihovih osobnih dometa i rušenju njihovih barijera te promjeni životnog stila. Želim da se u

Ines u svom novom studiju specijaliziranom za žene koji je lani otvorila u Čakovcu

mojem centru fitnesa svaki klijent osjeća posebno. - Radiš sama ili imaš i pomoć? - Trenutačno radim sama, ali je ponekad teško uskladiti privatne i poslovne obveze uz sina dvogodišnjaka. Nekako za sada uspijevamo sve to uskladiti. Velika pomoć u svemu mi je suprug Goran bez kojeg to ne bi bilo moguće. - Nova godina svima je asocijacija na novi početak. To se često povezuje upravo s odlukama oko početka vježbanja i pažnje na prehranu. Što ti misliš o tome, ali i što preporučuješ takvim vježbačima? - Nakon Nove godine kreće razdoblje kada smo svi shvatili da smo pre-

tjerali s količinom hrane i bili premalo tjelesno aktivni tijekom blagdanskih dana. Većina se ipak odlučuje za neku vrstu dijete, što na kraju opet vraća na početak i dovodi do brzog odustajanja i vraćanja kilograma. Ako ste već odlučili početi vježbati i zdravo se hraniti, neka to budu male promjene. Moja preporuka je da od danas krenete sa sitnim promjenama. 1. Postepeno povećajte unos vode. 2. Počnite konzumirati nutritivno bogatiju hranu. 3. Smanjite porcije i počnite jesti sporije. 4. Krenite s vježbanjem. 5. Probajte planirati tjedni jelovnik unaprijed. Sitne promjene rade čuda.

- Što je potrebno za izreku: U zdravom tijelu zdrav duh? - Mislim da sama izreka govori sve. Misli se na brigu o tijelu, a zdravlje duha je i tjelesno stanje, zadovoljstvo zbog očuvanog i skladnog tijela. Suvremeni način života često donosi simptome anksioznosti i stresa na koje većina osoba nije imuna. Povećanje snage, izdržljivosti (općenito unapređenjem kondicije) ili smanjenje tjelesne težine (ili drugih tjelesnih nedostataka poput lošeg držanja,) pozitivno djeluju na psihu i kvalitetu života. Pronađite vrijeme za sebe i svoje tijelo! Radite ono vas opušta i što vas čini sretnima! Nađite ravnotežu u svemu, pa tako i u hrani, vježbanju i životu.


6

media

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura VESNA JANKOVIĆ iz Čakovca

Samozatajna ekonomistica u vrtlogu pjesama i fotografija Fotografiranje je njezino slikarsko platno, a pjesništvo umjetnost pisane riječi Piše: Roberta Radović

N

enametljiva i samozatajna je duša Čakovčanke Vesne Janković. Po zvanju je dipl. ekonomistica i radi u odjelu računovodstva čakovečke tvrtke Letina. Zov prema pisanju pjesama otkriva još kao srednjoškolka, a 2017.

godine objavljuje svoju prvu zbirku pjesama Posmeknjeno vreme. Rodom je iz Preloga, ali od ranog djetinjstva živi u Čakovcu. Stihove piše na kajkavskom i književnom hrvatskom te kroz njih donosi promišljanja o životu, djetinjstvu, godišnjim dobima i prirodi. Pjesmama izražava emocije. U posljednje vrijeme

- Tišina prirode daje prostor za opažanje detalja, ističe Vesna

ZNANJE nagrađuje CANDACE ROBB: Ljekarnikova ruža

kupon br. 1373

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Dobitnik iz broja 1372 je Sonja Breka Tkalec iz Čakovca (ANDERS ROSLUND: Slatko snivaj ). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

svoje dojmove izražava kroz još jedan medij i umjetničko stvaralaštvo. – Fotogra�iranje je moje slikarsko platno, a pjesništvo moja pisana riječ. Pojavom mobitela kao da sam dobila poziv iz prirode neka krenem fotogra�irati. Možda prije nisam neke stvari zamjećivala. Sveprisutnošću mobitela koji je uvijek uz nas kao da sam odjednom počela više opažati detalje. S vremenom je moje fotogra�iranje kadrova prirode postalo bijeg od stvarnosti. Taj bijeg pretačem u lijepe slike. Primjerice, gledam zalazak sunca i to me jednostavno pozove na fotogra�iranje. Ispunjava me sam taj proces fotogra�iranja, otkriva nam Vesna o svom porivu otkrivanja fotografske inspiracije i potrebi za izražavanjem kroz pejsažnu fotogra�iju. Na pjesničkim recitalima njezine pjesme često isplivaju kvalitetom na površinu i u brojnoj konkurenciji budu odabrane za objavu u zbornicima. Tako je 2018. godine osvojila nagradu na Krapin-

Jutarnji mir

Vesnina pjesma “Da ozdraviš mi ti” objavljena je u ovom zborniku

skom Recitalu kajkavske poezije. - Jedno vrijeme pisala sam dosta proznih tekstova za kolumnu na portalu Međimurje Press. Danas puno pišem stvari koje ne objavljujem, ali imam potrebu te neke svoje misli staviti na papir. Volim pisati i o prirodi. Šaljem svoje pjesme na pjesničke festivale i recitale. Bilo je puno stručnih pohva-

CANDACE ROBB: Ljekarnikova ruža Godine Gospodnje 1363. u samostanu sv. Marije dvije osobe umiru pod sumnjivim okolnos�ma, pa taj događaj privuče pozornost moćnog Johna Thoresbyja, engleskog kancelara i yorškog nadbiskupa. Jedna žrtva je hodočasnik, dok je druga Thoresbyjev š�ćenik, vjetropir, a obadvojica su očito nastradala od lijeka što ga je priredio meštar ljekarnik Nicholas Wilton. Uznemiren �m događajima nadbiskup šalje jednookog uhodu Owena Archera u York da pronađe ubojicu. Pod krinkom razočarana vojnika koji želi započe� novi život, Owen se ubacuje u Wiltonovu ljekarnu kao dje�ć, no otkriva da je bolesni Wilton pao u postelju, a posao

- Šetnje prirodom i fotografiranje moja su antistresna terapija, ističe pjesnikinja Janković

vodi njegova ljupka, zagonetna mlada žena Lucie. Kad Owen počinje rasplita� zamršeno klupko iz prošlos� pune sablazni i tragedija, doznaje da je u središtu tajne očajnička, zabranjena ljubav, koja se vremenom izopačila u opsesiju.

- Jako volim jutra. Jutra su moja. Fascinira taj jutarnjji mir. Izlazak sunca, rosa, bubamare na livadi, snijeg, inje, mraz… Satima slikam detalje i promatram taj mikro svijet prirode. Šetajući prolazim kraj nekog stabla, opazim nekog kukca i taj me detalj potakne na fotogra�iranje. Boravak u prirodi i la, objavljene su mi pjesme u zbornicima. Nagrada je bila na Krapini. Tri pjesme su mi objavljene u zborniku. Od svih tih pjesničkih recitala meni je Krapina nekako najdraža jer nema novčanih nagrada i više je revijalnog karaktera. Posebna je atmosfera, od voditelja Tonija Eterovića i tu se osjećam kao da sam doma. Sve je zabavno, jednostavno. Podsjetimo, dvije Vesnine pje-

fotogra�iranje me opušta. Ne razmišljam o ničemu, nego promatram svijet oko sebe te ljepote prirode i fotogra�iram ih. Bilježim ovdašnje teme u gradu Čakovcu, odlazim na šetnje uz rijeke Muru i Dravu, na Ivanščicu… Uživam u tom procesu otkrivanja detalja i stvaranja fotogra�ija, pisanju stihova. sme uglazbljene su i izvedene na Međimurskom festivalu zabavne glazbe. Pjesmu Mati izvela je Tereza Kesovija 2014. godine na MEF-u održanom u Sv. Martinu na Muri, a 2019. godine pjesmu Da bi mogla izvela je Nikolina Hižar u Čakovcu. Vesna bi voljela, kazala je na kraju razgovora, objaviti još koju samostalnu zbirku pjesama. Vesnina poezija to zavrjeđuje.


7. siječnja 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

scena

Pinkleci na premijeri predstave Plavo sunce na žutom nebu

KAZALIŠNA DRUŽINA PINKLECI proslavila 15 godina kao gradsko kazalište

Izveli 70 predstava koje je gledalo više od 6 tisuća posjetitelja (Razvoj publike, Gostovanja u manjim mjestima, Ruksak (pun) kulture). U sklopu međunarodnog projekta CONNECT UP nastavili smo s našim aktivnostima. Edukacija kazališnih medijatora te započeti pregovori s koproducentima neke su od bitnijih ovogodišnjih aktivnosti u tom projektu.

Pinkleci i Dadači osmislili su, snimili i promovirali zajednički album Pinkleci sviraju i pjevaju

Pinklece pandemija nije zaustavila

Piše: Dora Vadlja

P

rije 15 godina Pinkleci su službeno postali profesionalno javno gradsko kazalište, prvo u našoj županiji. - U ovim, za nas obljetničkim trenucima, kad nam godina broji još sitno sati, rado se prisjećamo svega što smo u dvadesetprvoj prošli, doživjeli i preživjeli. Iako je ova godina na izmaku mnogo bolja od dvadesete, još uvijek se oporavljamo i daleko smo od onih brojki iz prošlih godina, kažu Pinkleci.

U ovih 15 godina Pinkleci se mogu pohvaliti s deset različitih predstava, 70 izvedbi, 6633 posjetitelja, sedam festivala, trima online festivalima, dvjema premijerama, šest nagrada SLUK, Assitej, Naj, naj, naj festival. Igralo se mnogo više u našem Centru za kulturu Čakovec. Čak više nego na gostovanjima, omjer je 41 prema 35 i to je prva takva godina u profesionalnom vijeku te družine.

KAMO SUTRA

N

a početku svake godine prisjećamo se svih onih trenutaka koje smo ostavili u prošloj. Iako je to samo drugi datum koji se okrenuo na kalendarskom listu, na početku godine generalno imamo više energije i elana. Prosinac je većini najljepši, ali i nekako bezvezno stresan mjesec. Kao da imamo potrebu zadovoljiti čim više toga.

Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade

Isječak iz predstave Plavo sunce na žutom nebu

- Ipak, odlazili smo na festivale, osvajali nagrade i gostovali u različitim mjestima i gradovima.

S velikim zadovoljstvom smo odradili projekte financirane iz projekata Ministarstva kulture i medija RH

Pinkleci i Dadači osmislili su, snimili i promovirali zajednički album Pinkleci sviraju i pjevaju. Zajedničkim smo snagama uspjeli organizirati (uživo) i 24.

Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC Assitej koji je okupio desetak ponajboljih kazališta iz Hrvatske te razveselio nešto više od 3000 mališana iz cijelog Međimurja. Također, Dramski studio Dada nastavio je svoj rad s grupama u svim mogućim varijantama i uvjetima uživo, online, na otvorenom ili zatvorenom. - Ponosni smo i sretni što je naš dramsko-pedagoški rad prepoznao festival iz Grenobla te nam gotovo u potpunosti financirao izradu kostima, scenografije, glazbe i svega potrebnog za jedinu ovogodišnju premijeru, zaključuju Pinkleci.

Nova godina, novi izazovi Tako se svi ti pokloni, pečenje kolača, sto raznih događanja, adventi, završne fešte… pretvore u stresno doba. I onda se na početku siječnja svi nekako primirimo. Krećemo s čišćenjem organizma, jedu se juhice, piju zeleni sokovi, odlazi se na skijanje ili planiranje. I nekako svake godine početak godine bude iznadprosječno topao pa tako

možemo protegnuti noge i u nekim dugim šetnjama. Razdoblje je to kad su teretane krcate. Ne može se naći mjesto na traci za trčanje. Vade se role i iskoristi se svako sunčano razdoblje na boravak na zraku. Svaki je početak godine specifičan i po odlukama da ćemo biti bolje osobe. To još kreće u prosincu kad razmišljamo humanitarno,

a preslikava se i na siječanj. Razdoblje je to kad želimo biti najbolje novije verzije sebe. S druge pak je strane siječanj omražen mjesec zbog svoje duljine, a često i poslijeblagdanske depresije. Mjesec je to kad imamo najmanje para i često smo preistrošeni zbog silnih božićnih poklona. I dok nam je u siječnju većini dosta zime, ona za-

pravo tek nastupa. Snijeg nas je kratko počastio 26. prosinca, ali one scene od pola metra već dugo ne pamtimo. Siječanj je počeo kao da je proljeće, a temperatura je u novogodišnjoj noći bila 10 stupnjeva. Preko dana skoro pa i za “kratke rukave”. Zima se tek počela zakuhtavati, tako da sjedenje na terasi možemo tek sanjati.

Piše: Dora Vadlja


8

media

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečka špica Marija Novak u odličnoj crnoj kombinaciji

Marija Mikulan prošetala odličan pončo

Poznati čakovečki krojač Hari i njegov unuk Filip

Kristijan i Ivana Kovačić te pas Megi

Uz osmijeh i zagrljaj uskladili su crvenu boju

Mladi par na špici, Goran i Sanja

Kul auto i još više kul vozač na čakovečkoj špici




18. svibnja 2018.

TENIS TENISAČICA IZ OREHOVICE

Rezultati Antonije Ružić velik su uspjeh hrvatskog tenisa

Na početku obilježavanja Europske regije sporta sudjelovalo je stotinjak sportaša i sportašica

PRVI U HRVATSKOJ

Međimurje nosi titulu Europske regije sporta 2022. godine

janje zlata na Europskom prvenstvu do 18 godina u švicarskom Klostersu. Mlada Orehovčanka protekle je godine prepolovila svoj ranking na ljestvici WTA najboljih tenisačica pa je trenutno 340. igračica svijeta. Zabilježila je odlične rezultate, osvajala ITF turnire i nanizala čak 12 pobjeda, upisala prvu pobjedu protiv tenisačice koja se nalazi u 100 najboljih na svijetu i bila druga s hrvatskom ženskom teniskom reprezentacijom U-18 na Tennis Europe Summer Cupu. (lm)

NOGOMET ULAGANJE U SPORT

Piše: Luka Maruševec

Posljednjim danom prošle godine međimurski sportaši i sportašice su podizanjem službene zastave obilježili početak obnašanja titule Međimurje – Europska regija sporta 2022. godine. Podizanju zastave na Staru godinu točno u podne svjedočilo je stotinjak sportaša i sportašica čime je Međimurska županija postala prva hrvatska županija koja se kandidirala, a ujedno i osvojila titulu Europske regije sporta za novu 2022. godinu. Kandidaturu Međimurske županije najvišim je ocjenama ocijenila neprofitna organizacija ACES Europe čime je Međimurje postalo treća europska regija kojoj je dodijeljena takva titula. Čast podizanja zastave Europske regije sporta koja će biti izvješena tijekom cijele godine ispred zgrade Međimurske županije pripala je najboljim međimurskim sportašima Filipu Udeu, Luciji Lesjak i Antoniji Ružić. Filip je osvajač olimpijskog, svjetskog i dvostrukog europskog srebra, višestruki prvak Hrvatske na konju s hvataljkama i rekorder po broju naslova sportaša Međimurja te ujedno ambasador projekta EU regije sporta. Lucija Lesjak bila je brončana na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu u karateu i svjetska prvakinja u konkurenciji mlađih seniora,

Hrvatski teniski savez u četvrtak, 30. prosinca protekle godine, održao je redovnu godišnju skupštinu na kojoj je osvajanje europskog naslova Antonije Ružić posebno istaknuto kao veliki uspjeh hrvatskog tenisa. Predsjednica HTS-a Nikolina Babić zahvalila je svim članovima i ostalim teniskim djelatnicima na cjelogodišnjem radu. Istaknuti su najbolji rezultati hrvatskih tenisačica i tenisača tijekom cijele godine koja je donijela pregršt sjajnih rezultata pa je tako istaknuto Antonijino osva-

Rudari dobivaju tribinu, Plavi fasadu NK Rudar iz Murskog Središće, klub u 3. HNL-u Sjever u sklopu kojeg djeluje škola nogometa koja okuplja veliki broj djece u sedam uzrasnih kategorija, dobiva tribinu. Već prije dvije godine, tijekom nekoliko faza gradnje, klubu su dane na upotrebu nove sportske prostorije, a posljednja faza projekta je gradnja tribine koja će ujedno biti i krov samog objekta. U proračunu Grada za 2022. godinu osigurana

20 Filip Ude, Antonia Ružić i Lucija Lesjak podigli su zastavu dok je tenisačica Antonia Ružić postala najbolja juniorka Europe i sjajnim nastupima na turnirima prepolovila svoj ranking na ljestvici WTA i trenutno je 340. igračica svijeta. Velik broj Međimuraca bavi se sportom, što potvrđuje činjenica da barem jedna sportska udruga postoji u svakom gradu, općini i selu. Ukupno djeluje gotovo 430 udruga i više od 15.000 registriranih sportaša, a Međimurska županija je županija s najviše aktivnih sportaša u odnosu na broj stanovnika pa tako na svakog 18. stanovnika dolazi jedan nogometaš. Samo u 2020. godini više od pedeset međimurskih spor-

taša i sportašica osvojilo je prva tri mjesta na svjetskim, europskim i hrvatskim natjecanjima pa su oni zajedno sa svojim trenerima uveličali svečanost obilježavanja početka obnašanja titule Europske regije sporta. - Međimurje živi sport, a za nas sportaše ta je titula veliko priznanje i obaveza. Hvala vam, dragi naši sportaši i sportašice, što branite boje Međimurja širom svijeta. Hvala vašim obiteljima, trenerima i timovima koji vam pružaju podršku. Zbog svih vas nastojat ćemo u 2022. godini pokazati cijeloj Europi koliko Međimurje voli sport, poručio je predsjednik

Zajednice sportskih udruga i saveza Međimurske županije Mato Kljajić. Titula Europske regije sporta Međimurju će omogućiti dodatna ulaganja u razvoj sportske infrastrukture kroz ulaganja u sportske kampove, dvorane i atletske staze čime će se stvoriti bolji uvjeti svima koji se bave sportom. Svečanost obilježavanja plesom i glazbom obogatili su Scifidelity Orchestra i Plesni studio Korak, međimurske gospodarske tvrtke koje su prepoznale važnost titule te župan Međimurske županije Matija Posavec i gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini. (lm)

Dobro je znati

su sredstva financiranja gradnje tribine u iznosu većem od dvaju milijuna kuna, dok će se i dalje dio financiranja pokušati dobiti iz nacionalnih izvora. Pokrenuta je javna nabava za gradnju tribine s rokom do kraja siječnja, a radovi bi trebali započeti početkom travnja. NK Plavi Peklenica, klub u 2. ŽNL-u, skupina B, dobit će fasadu na sportskom objektu nakon što je već odabrana ponuda izvođača.

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr

www.mnovine.hr • r




7. siječnja 2022.

NOGOMET MALONOGOMETNI TURNIR

Završilo peto izdanje Aton limač kupa Nakon jednogodišnje pauze Aton limač kup dočekao je 2021. godine svoje peto izdanje i održavao se u sedam dobnih kategorija (U-6, U-7, U-8, U-11, U-13, U-16, U-19) i s najvećim brojem prijavljenih ekipa. Po prvi puta turnir je poprimio i međunarodni karakter nastupom ekipa iz susjedne Slovenije. Jedinstveni turnir na ovom području za mlađe kategorije odigravao se na terenu s umjetnom travom i matinelama. Prvo izdanje održano je 2016. godine u zajedničkoj organizaciji Sportsko-gimnastičkog centra Aton, Nogometnog kluba Nedelišće i Škole nogometa MeđimurecSloboda. Tijekom devet dana održavanja privukao je velik broj gledatelja i potvrdio status jednog od najmasovnijih malonogometnih turnira za mlađe uzraste. Posljednjeg dana održavanja, u nedjelju 2. siječnja, odigrana je završnica u svim kategorijama s utakmicama polufinala, za treće mjesto i finalnim utakmicama. Pehare, medalje i ostale nagrade najboljim ekipama i igračima podijelili su predsjednik Međimurskog nogometnog saveza Kristijan Antolović, dopredsjednik Međimurskog nogometnog saveza Ivan Kos, instruktor Međimurskog nogometnog saveza Damir Lepen Jurak, načelnik Nedelišća Nikola Novak, igrač GNK Dinamo Zagreb Daniel Štefulj te predstavnici organizatora, ispred Nogometnog kluba Nedelišće i Škole nogometa Petica Nikola Košir i ispred Škole nogometa Međimurec-Sloboda Samir Kozar.

Pobjednici na petom izdanju turnira bili su Nogometa akademija Lumen u kategorijama U-6, U-7 i U-8, NŠ Međimurje-Čakovec u kategoriji U-11, Varaždin u kategoriji U-13, u kategoriji U-16 Mladost Prelog, dok je naslov u kategoriji U-19 odnijela ekipa Magije. Najbolje ekipe nagrađene su novčanim nagradama, dok su se pojedinačne nagrade dijelile najboljim vratarima, strijelcima i igračima. Najbolji igrač u U-6 kategoriji bio je Viktor Hrabek (Lumen), najbolji vratar Noa Posavec (Lumen), najbolji strijelac Matej Grkavac (Sloga). U kategoriji U-7 najbolji igrač bio je Leo Golubić (Lumen), najbolji vratar Liam Lesjak (Međimurje), a najbolji strijelac Marko Leško (Rudar). Najbolji igrač U-8 kategorije bio je David Rodek (Donje Međimurje), vratar Luka Ivančić (Sloga), a strijelac Noa Stojakov (Lumen). U kategoriji U-11 najboljim igračem proglašen je Leo Marčec (Međimurje – Čakovec), vratarem Roko Jurović (Međimurje – Čakovec) te strijelcem Mateo Mlinarić (Varteks narančasti). Ivan Šafarić (Varaždin) bio je najbolji igrač kategorije U-13, najbolji vratarem proglašen je Petar Horvat (Varaždin), a strijelcem Noa Kučej (Ivančica). Saša Kočet (Mladost) najbolji je igrač U-16 kategorije, Luka Lesar (Podravina) najbolji vratar dok je Niko Jalušić (Međimurec/Sloboda) bio najbolji strijelac. U U-19 kategoriji najbolji igrač bio je Antonio Martinjaš (Inst. Tuksar), najbolji vratar Filip Kirić (Magije), a najbolji strijelac Niko Domjanić (Magije). (nl)

DANIEL ŠTEFULJ

Odličan kraj polusezone za međimurskog braniča Nakon turbulentne jeseni Dinamo je ipak postao jesenski prvak, a doprinos tome dao je i međimurski branič Daniel Štefulj koje je u HNL-u upisao šest nastupa. Jedan nastup je dodao u kvalifikacijama za Ligu prvaka, dok je jednom istrčao u Europskoj ligi i to u posljednjem susretu kada je Dinamo slavio protiv West Hama. - Na kraju polusezone napravili smo to što smo htjeli. Završili smo na prvom mjestu s utakmicom manje i osigurali proljeće u Europi. Osobno sam zadovoljan polusezonom. Možda sam još mogao odigrati još bolje i koji susret više, ali spriječile su me ozljede i viroza, ispričao nam je međimurski nogometaš u uvodu. Za Štefulja je u Dinamu krenulo sve kako treba. Igrao je na pripremnim susretima, a debitirao je u premijernom susretu protiv Valura u Zagrebu i time se s tatom upisao u povijest Dinama kao deseti par očeva i sinova koji su zaigrali u modrom dresu. Zatim u uzvratu nije igrao, da bi potom protiv Slaven Belupa igrao do 60. minute. - Na početku mi je bilo teško, novi klub, novi izazovi, suigrači. Dolaskom u klub bio sam oduševljen i pun samopouzdanja. Trebalo se prilagoditi na suigrače, trenera, a najbitnije je bilo da me dečki prihvate. Na početku je

NK Međimurje

trebalo pohvatati sve automatizme, kretanja suigrača i sve ostalo. Nije to baš tako jednostavno kao što se može činiti, ali s vremenom to dođe i bude ti sve lakše. Dobro sam krenuo u sezonu pa sam dobio virozu. Nakon viroze bio sam pozitivan na koronavirus pa sam ponovno morao pauzirati. Nakon izolacije, bio sam sretan što se polako vraćam u formu, a onda sam ozlijedio zadnju ložu. To me malo psihički slomilo, ali sam prihvatio i cilj mi je bio da se vratim što jači, što sam na kraju i uspio, dodao je u nastavku Štefulj koji je novi nastup čekao sve do 11. kola kada je igrao 30 minuta protiv Hrvatskog Dragovoljca. - Nema goreg osjećaja za nogometaša kada ne možeš pomoći ekipi. Susret protiv Hrvatskog Dragovoljca sam jedva dočekao i baš sam se veselio tom susretu. Kada sam istrčao nakon dva mjeseca bio sam veoma sretan, priznao je Daniel. Nakon utakmice 11. kola je svojih 90 minuta dočekao u gostujućoj pobjedi protiv Šibenika. Nakon te utakmice u njegovoj karijeri u Dinamu sve se promijenilo i međimurski branič postao je prva opcija na lijevom beku. Nakon Šibenika igrao je protiv Hajduka, West Hama, Istre i Hrvatskog Dragovoljca te može biti zadovoljan odrađenim na samom kraju jeseni.

Daniel je postao prva opcija na lijevom beku za Dinamo - Najbitnije je bilo odraditi zahtjeve trenera Krznara, a kasnije i Kopića. Smatram da sam dobro odradio posao, ali svjestan sam da uvijek ima mjesta za napredak. Mislim da mi je na početku falilo samopouzdanja, ali kada sam vidio da mogu, iz utakmice u utakmicu bilo mi je sve lakše, zaključio je Daniel čiji je tata Danijel zabio tri gola za Dinamo, dok on još uvijek čeka na seniorski prvijenac. - Imao sam zaista puno prilika, ali „gol“ me još uvijek ne želi. Moram pod hitno poraditi na završnici. Do sada nisam znao da mi je tata zabio tri gola za Dinamo. Što se tiče mog tate, ponosan sam na njega i što je postigao u karijeri. Također, osobno bih želio nadmašiti njegovu karijeru, priznaje

Daniel. Dinamo je krenuo s pripremama za drugi dio sezone, a cilj kluba je jasan – osvajanje naslova prvaka, a u Europi dogurati što dalje. - Najbitnije je da mi obranimo naslov prvaka i da doguramo što dalje u Europi. Čeka nas teška borba i svaku utakmicu ćemo morati dati sve od sebe. Moj osobni cilj je nametnuti se, pružati svoj maksimum i smatram da će sve biti u redu, dodaje u nastavku i za kraj odgovara na pitanje što je morao napraviti za prvi ulazak u svlačionicu. - To mi je na početku bio najstresniji događaj u Dinamu. Uhvatila me trema jer sam pred svim novim suigračima moramo pjevati pjesmu Za dobra stara vremena, poručio je Štefulj.

Nikola Goričanec i dalje na čelu, cilj prva dva mjesta U čakovečkom trećeligašu definiran je stručni stožer jer, kako nas je obavijestio direktor kluba Rajko Toplek s trenerom Nikolom Goričancem, dogovorena je daljnja suradnja. Njemu će u radu pomagati Darko Stamenković, trener golmana, a na čelu stručnog stožera je Želimir Orehovec kao sportski direktor. Trenažni proces će se uglavnom odvijati u Čakovcu, na terenima SRC Mladosti gdje postoje odlični uvjeti, a prvo okupljanje zakazano je za 15. siječnja. Polako se slaže i igrački kadar, klub se želi pojačati nekolicinom igrača, a za sada je dogovorena surad-

nja s povratnicima u ekipu, veznjakom Jozefom Kuqijem i krilnim napadačem Janom Marcijušem. Osim mnogobrojnih treninga dogovoreno je i šest kontrolnih utakmica, uglavnom većina u Čakovcu zbog umjetne trave. Prvi put će na teren puleni Nikole Goričanca 22. siječnja kada će se sučeliti sa slovenskim drugoligašem Beltincima. Zatim slijede utakmice s Dinamom iz Domašinca 29. siječnja, s Nedelišćem 5. veljače, s Tehničarom Cvetkovec 12. veljače, s Zagorcem Krapina 16. veljače, dok je „generalka“ zakazana za 19. veljače, a protivnik je Rudar iz Murskog Središća.

Svakako će momčad biti jača nego najesen i bit će konkurentna da bi ostvarili cilj, a to je osvajanje jednog od prvih dvaju mjesta. Dobro je da se tome u klubu posvećuje pažnja da se trener Goričanec može maksimalno posvetiti ekipi. Jer i drugi konkurenti za vrh ne spavaju, najdalje su otišli Mladost +18

Ždralovi koji su doveli već četiri pojačanja, a osim njih konkurenti Međimurju su i Bjelovar, Križevci i Polet, sve momčadi koje žele u viši rang. S te strane liga će biti zanimljiva i neizvjesna, pogotovo kad se nakon proljetnih osam kola formiraju dvije lige, Liga za prvaka i Liga za ostanak. (md)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700


7. siječnja 2022. RUKOMET



ATLETIKA

ČAKOVEČKI RUKOMETNI GASTARBAJTER

Bruni Levaku cilj je zaigrati u njemačkoj Bundesligi Piše: Miljenko Dovečer Foto: Zlatko Vrzan

O čakovečkom rukometašu, 24-godišnjem Bruni Levaku, rukometna javnost puno toga zna. Mlad i perspektivan srednji vanjski za par dana nastavlja pripreme u TSB Heilbronn-Horkheim, njemačkom trećeligašu u koji je došao prošlog ljeta. Čakovečki internacionalac je osim u Njemačkoj igrao i u Austriji te Sloveniji i naravno u Hrvatskoj. Uhvatili smo ga kod kuće gdje u krugu obitelji provodi božićne i novogodišnje praznike. Prve rukometne korake započeo je u rodnom Čakovcu u San sportu, da bi kasnije prešao u tadašnji Perutnina Pipo IPC. - Najviše je na moj rukometni put i razvoj utjecao otac Dražen koji me uvijek navodio u pravom smjeru i pratio svaki moj korak. Već me sa 16 godina u prvu ekipu postavio trener Saša Kuček koji je volio mlade rukometaše, da bi sa 17 godina već bio u inozemstvu. Jedno vrijeme igrao sam u slovenskom prvoligašu Ormožu, a već s 18 godina odlazim u susjedni Varaždin gdje sam proveo tri i pol godine. Tu sam stekao veliko iskustvo, a trenirali su me Vujović, Čagalj, Puljević i Radujković. Kad sam igrao u susjednom Varaždinu, imao sam dosta ponuda iz naše Premier lige, ali sam se odlučio da pola sezone odigram u Čakovcu. To mi je bio dobar odabir, a te sezone ušli smo u hrvatskom kupu u Final four i izborili ulazak u 1. HNL Sjever. Od ponuda koje sam imao odabrao sam tada odlazak u austrijski drugoligaš Bruck gdje boravim godinu dana, do 2021. Tada odlazim u Njemačku, prvo u Aurich, a u ljeto prošle godine u Heilbronn gdje sam i sada, rekao nam je Bruno na početku razgovora kojeg su dolaskom u njemački rukomet dočekale i drugačije obaveze.

Zahtjevi u Njemačkoj puno su veći

- Svakako, po mojem viđenju tu gdje igram, u njemačkoj 3. ligi puno su veći zahtjevi nego u austrijskoj 2. ligi, a da ne govorim usporedbu s našim ligama. Ipak je Njemačka najjača rukometna država što se tiče samih ligaških natjecanja. Nije lako igrati, prije svega bitne su fizičke predispozicije, trebaš biti snažan, izdržljiv. Igrao sam protiv igrača iz 1. i 2. njemačke lige koji sada igra-

Miljenko Palnec, Martina Bezek i Damir Perhoč

TRKAČKI KLUB RUDAR MURSKO SREDIŠĆE

Miljenko Palnec novi predsjednik TK-a Rudar

Bruno je prve rukometne korake započeo u Čakovcu ju u 3. ligi i teško je. Imamo teretanu, trenericu koja nam slaže individualni program, a ja koristim i program od jednog čakovečkog trenera s kojim sam u suradnji. Osim toga, s jednim klubom 2. lige imam dva puta tjedno šuterski trening, jer mi nemamo treninge ujutro. Još jedna pogodnost za mene je što je moj trener Michael Schweikardt ujedno i scout prvoligaša Stuttgarta i brat mu je tamo sportski direktor tog kluba. Moj klub ima dobru suradnju s prvoligašem Stuttgartom, dva njihova igrača igraju na posudbi kod nas. Tako da sam i ja na radaru tog prvoligaša, objasnio je Bruno pa nastavio. - Što se tiče mog kluba, sve je posloženo na profesionalnom nivou. Ujutro nakon doručka, kava, slijedi trening u teretani ili šuterski trening, odmor, ručak, neke igrice s prijateljima i večernji trening. Dan prije utakmice je jedan trening, tri dana su po dva treninga, i utakmica. Sve je isplanirano, gotovo svakodnevno se radi u ovoj našoj mladoj ekipi gdje sam ja među starijima. U nekim trenucima nam je to i minus, jer fali iskustva, ali dobro. Trenutno smo petoplasirani, a cilj kluba je viši rang. Koliko je klub posložen, moram reći, da su nam glavni sponzori Lidl i Kaufland koji su iz grada odakle je i klub. Ugovor imam do lipnja 2023. godine tako da se mirno mogu posvetiti treninzima i napredovati čim

više mogu, dodaje međimurski rukometaš koji uglavnom nosi broj 33 na leđima. - U sadašnjem klubu, kad sam došao, taj broj je bio zauzet pa sam odabrao 53, a moj rukometni uzor je Nikola Karabatić koji nosi taj broj. Htio bih što sličnije igrati njemu, a impresionirao me je i Ivano Balić koji mi je također uzor. Jer uz fizičku spremu koju imam, moj forte po meni je i moja glava, mislim da imam tu rukometnu intuiciju, pas iza leđa, dobro proigravanje i to želim usavršiti. Vjerujem da mogu puno napredovati i molim se da me zaobiđu ozljede. Prije četiriji godina imao sam puknuće metatarzalne kosti i nasreću nemam nikakvih posljedica, osvrnuo se u nastavku razgovora te detaljnije objasnio razliku o rukometu u Njemačkoj i Hrvatskoj.

Planira se jednom vratiti u Čakovec

- Po znanju su Hrvati bolji, ali nema financija pa mnogi poput mene odlaze van. U Njemačkoj se igra fizički zahtjevan rukomet, puno se trči, sve je brže. Zato, ako želiš vani uspjeti, osim znanja koje posjeduješ, moraš biti pravi atlet, jer rukomet je zahtjevan sport u kojem nema mjesta slabićima. Nasreću, imam i dobrog trenera koji je 12 godina igrao Bundesligu i iako je relativno mlad, dosta je smiren što prenosi i na momčad. Za bolju adaptaciju i razumijevanje jezika s nama radi i profesorica njemačkog

pa sam jezik dobro savladao za razliku od prije godinu i pol kad sam tek došao u Njemačku, nisam ništa znao. Još moram spomenuti, kada je utakmica, to je praznik rukometa, dvorane su dosta pune, ljudi vole doći navijati za svoju ekipu. Mi tradicionalno kod kuće igramo subotom u osam navečer, i to je tamo godinama i dođe do 2000 ljudi. Imamo i svoje fanove, navijače koji nas prate i na gostovanjima, rekao je Bruno. Za kraj nam je otkrio mišljenje o svojem MRKu Čakovec i o reprezentaciji na predstojećem Europskom prvenstvu. - Ljudi oko kluba se trude maksimalno i nemam što reći, samo pohvale i mislim da zaslužuju da klub uđe u Premier ligu. Iako su peti na tablici i ako malo pojačaju obranu, mogli bi u viši rang. Mi smo na ljeto razgovarali i klub je bio spreman me angažirati i financijski popratiti sponzorski, ali sam još dosta mlad i želim probati u jačim klubovima, a kad-tad ću se vratiti u Čakovec. Evo, izbornik je dosta pomladio ekipu, meni je Hrvoje Horvat bio trener u mladoj reprezentaciji i naravno da bude teško jer se nova ekipa mora uigrati. Iskreno se nadam da će dečki napraviti pozitivan rezultat. S obzirom na jake protivnike i da je reprezentacija mlada, uspjeh je prvo ući u sljedeći krug, a onda, tko zna. Uglavnom, bit će borba da se nešto postigne, zaključio je razgovor mladi internacionalac Bruno Levak.

Trkački klub Rudar iz Murskog Središća u četvrtak 30. prosinca održao je svoju redovnu godišnju skupštinu na kojoj je rezimirana protekla godina i izabran novi predsjednik kluba. Podnesena su izvješća o radu kluba i financijsko izvješće te je istaknuto da je protekla 2021. godina bila iznimno zahtjevna što se tiče organizacije same lige zbog situacije uzrokovane koronavirusom. Neovisno o tome, liga je održana u svih šest kola te je trčalo 716 trkača odnosno prosjek po kolu iznosi 120 trkača i trkačica na stazama od 8 i 3,1 km. Iz TK-a Rudar, inače osnovanog 2019. godine, zahvalili su svima koji su pomogli pri organizaciji prošlogodišnje lige te je također bio organiziran i

trodnevni izlet za članove u Pulu gdje su ujedno i sudjelovali na Pula Marathonu. Samim time promovirali su grad rudara i klub koji je nanizao odlične rezultate na trkačkim stazama. Dosadašnja predsjednica dala je ostavku na mjestu predsjednice zbog privatnih razloga, a na prijedlog Skupštine jednoglasnom odlukom izabran je novi predsjednik Miljenko Palnec iz Murskog Središća. Zamjenica će mu biti Martina Bezek, a tajnik ostaje Damir Perhoč. Novoizabrani predsjednik kluba u svojem obraćanju zahvalio je na podršci i istaknuo daljnje planove odnosno organizaciju lige Rudar u 2022. godini na istom mjestu, ali s nešto izmijenjenom stazom za trčanje od 8 km. (lm)

AK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Međimurje domaćin državnog prvenstva u polumaratonu Atletski klub Međimurje Čakovec, odlukom Hrvatskom atletskog saveza, organizator je pojedinačnog i ekipnog Prvenstva Hrvatske u polumaratonu koje će se održati u sklopu Polumaratona Zrinskih 24. travnja. Čakovečki polumaraton će u svojem petom izdanju ugostiti i najbolje hrvatske trkačice i trkače na duge pruge koji će se boriti za medalje u pojedinačnoj te pehare u ekipnoj konkurenciji. - Podsjetimo da staza ulicama Čakovca ima i

certifikat o točnoj duljini staze što je uz primjerenu organizaciju glavni preduvjet za dobivanje državnog prvenstva. Ovo je iznimna čast za AK Međimurje kao organizatora, ali i za predstavnike kluba te za sve Međimurce koji će imati priliku u svom gradu trčati u vrlo jakoj konkurenciji s najboljim hrvatskim trkačima, poručili su iz AK Međimurje Čakovec te dodali kako će raspis i prijave za Polumaraton Zrinskih biti uskoro. (lm)




7. siječnja 2022.

RUKOMET INTERVJU VLADIMIR CANJUGA, TRENER MRK ČAKOVEC

Još možemo stići pozicije koje vode u Premier ligu - Bili bismo na vrhu da okupimo sve međimurske igrače koji igraju po drugim klubovima, smatra trener Vladimir Canjuga Piše: Miljenko Dovečer

Nakon odigranih 13. kola, tj. polovice prvenstva u 1. HRL Sjever, rukometaši MRK Čakovca nastavak prvenstva čekaju na 5. mjestu s 17 osvojenih bodova, pet manje iza vodećih Požege i Osijeka. Dobro su startali uvodnim trima pobjedama da bi u 4. kolu bili zaustavljeni u Požegi (31:29) od konkurenta za najviši rang hrvatskog rukometa. Prije prvenstva pojačali su se s dvama igračima koji su opravdali povjerenje svojim dolaskom, Marko Antunović je 4. strijelac lige s 88 golova, dok je Marko Ćuk s 82 pogotka na 8. mjestu strijelaca. Imaju drugi napad lige iza Osijeka, dok je više problem u obrani gdje će morati više poraditi. O protekloj polusezoni i daljnjim planovima razgovarali smo s trenerom Vladimirom Canjugom, prekaljenim stručnjakom koji je na klupi Čakovca od ove sezone. - Postavili smo visoki cilj prije sezone koji i sad nije nedostižan, rezultatski zaostajemo za vodećim ekipama, ali realno je to iskorak dalje u odnosu na prošlu sezonu. Činjenica je da smo mi ostali bez Sklepića u odnosu na prošlu godinu, da je Hozjan povrijeđen više od pola sezone, da Murka nema isto tako već duže, da su Mesarić i još neki igrači preskočili dvije, tri utakmice zbog povreda i mislim da je plasman na 5. mjesto realan prema našim trenutnim mogućnostima. Jer ipak smo doveli samo dva igrača, Ćuka i Antunovića,

oba na vanjskim pozicijama, koji su se pokazali kao pojačanja. Po meni smo trebali imati bod ili dva više, a u gostujućim utakmicama protiv Požege, KTC-a i Maksimira izgubili smo zbog apsolutno domaćinskog suđenja gdje nismo imali nikakve šanse. Doma smo dobili gotovo sve utakmice, jedino smo remizirali s Osijekom, što je iskorak u odnosu na prošlu sezonu. U gostima smo dobili Ivanić i Viroviticu, a na proljeće nam dolaze vodeće ekipe u Čakovec i realno bismo trebali osvojiti više bodova nego jesenas, kazao je u uvodu trener Canjuga i nastavio. - Vidjet ćemo možemo li što učiniti i dovesti pojačanja koja su neophodna u borbi za vrh i što će biti s najboljim domaćim igračem Hozjanom, kako će sanirati povredu. Nažalost Murka smo izgubili, Krajner je prestao igrati kao desno krilo. Još uvijek smo daleko od one ekipe koja bi trebala biti top ekipa za vrh, ali mislim da ćemo probati stići vodeće ekipe Požegu i Osijek unatoč bodovnom zaostatku. No, u odnosu na prošlu godinu ekipa je napravila veliki iskorak, a velika je stvar da se borimo za sam vrh. U Premier ligu je teško ući, mogu reći na vlastitom iskustvu iz Ivanca, to je proces sazrijevanja od pet i više godina. Čakovec je tek dvije godine u 1. HRL, i uz ove iskusne igrače i mlade iz generacije 2002./2003., uz dva, tri dobra pojačanja ima dobar temelj da za godinu, dvije uđe u Premier ligu, re-

kao je u nastavku razgovora Canjuga koji smatra da ne treba srljati i na silu ući u viši rang. - Mi nemamo love da bismo dopeljali pet, šest igrača sa strane kao drugi. Mi smo doveli dva igrača sa strane, a nismo uspjeli zadržati svoje međimurske igrače, Topleka koji je u Prelogu, Goričanca koji igra u Gorici, Sklepića koji igra u Varaždinu. Sa samo tim trima igračima bili bismo na samom vrhu, a pogotovo da okupimo sve međimurske igrače koji igraju po drugim klubovima. I s dvama, trima pojačanjima sa strane, da je takva ekipa na okupu par godina, bili bismo kvalitetan premierligaš, objašnjava Canjuga. No, prije početka prvenstva zacrtali su si visoke planove, a to je ulazak u viši rang već sljedeće sezone. - Istina, ja sam Upravi nametnuo čak taj presing, koji možda nisam trebao. Kad smo išli na pregovore, ja sam rekao da mene interesira samo borba za vrh tablice, za prvo i drugo mjesto koje garantira ulazak u Premier ligu. Nakon dvadeset pet godina treniranja i sudjelovanja na Olimpijadi među pet sam trenera u Hrvatskoj koji su tamo i bili (Kljajić, Červar, Goluža i Babić), mene ne može zadovoljiti da ja u Čakovcu budem četiri, pet godina za neki honorar tu trener. Meni mora biti motiv prema tome, da prvo B-ligaška ekipa želi i stvori uvjete i da bude prvoligaš. I to je taj jedan dril koji sam ja nametnuo Upravi, a ne ona meni. Ali takav sam kao trener bio cijelu karije-

ru i mislim da je to ispravan način i da se svi moramo na taj stres početi privikavati i svaku utakmicu ići na pobjedu. A prije je bilo samo da ne ispadnemo iz lige i kak bu, bu. To je očito veliki preokret u godinu dana i očito treba korak po korak ići dalje u projekt u koji se osim Uprave i igrača trebaju uključiti i Grad i sponzori, smatra trener čakovečkih rukometaša koji trenutno imaju pauzu nakon čega ubrzo slijedi nastavak priprema. - Prvenstvo je nedavno završilo, igrači su se malo rekuperirali i od utorka smo krenuli u pripreme za odlučujući, proljetni nastavak. Ovaj tjedan imamo uvodna tri treninga, malo teretana, malo trčanje, malo nogomet. Onda od 10. siječnja počinjemo ful, svakodnevno, po mogućnosti i dva puta dnevno, kako bismo spremni dočekali nastavak prvenstva 5. veljače. Osim toga, dogovorili smo i tri kontrolne utakmice, 19. siječnja s Dugim Selom, 26. siječnja s GRK-om Varaždin i 29. siječnja s Rovinjom koji je tu na pripremama. U ta četiri tjedna imat ćemo 20 treninga, tri utakmice i mislim da ćemo spremni ući u 1. kolo u gostima protiv Đakova. Priključit ćemo još dva mlađa igrača iz druge ekipe, umjesto Krajnera na desnom krilu doći će mladi reprezentativac Tkalec i vjerojatno još jedan srednji vanjski, tako da na treningu imamo između 18 i 20 igrača. To je jedan veliki kapital koji Čakovec ima, da ima široku bazu svojih igrača. Da rezimiram, ciljevi su i dalje visoki, idemo do kraja

Rukometaši Čakovca na čelu s trenerom Canjugom uskoro započinju ozbiljnije pripreme (Foto: Igor Kralj/PIXSELL) u borbu za sami vrh. Imamo dobar raspored i u svakom slučaju očekujem da osvojimo više bodova nego najesen, poručio je Canjuga koji se za kraj osvrnuo na nadolazeće Europsko prvenstvo na kojem će participirati naša muška reprezentacija. - Gledajte, ja sam debelo bio u priči muškog rukometa, punih dvadeset godina, pogotovo što sam trenirao većinu reprezentativaca u mlađim reprezentativnim kategorijama. Prve generacije sam u kadetima trenirao, od 1993. do 1997., poput Šprema, Zrnića, Dominikovića, Sučića, Balića, Valčića, godinama su nosili našu reprezentaciju. Onda je došla generacija kadeta koju sam ja trenirao od 2001. do 2007. godine i koja je osvojila prvu medalju u mlađim kategorijama, 2004. u Beogradu srebro, a 2005. u Kataru broncu na prvenstvu svijeta. Tu je bio golman Šunjić, Ćupić koji još uvijek igra, onda Kopjar, Duvnjak, Musa, Blažević. I u trećoj generacija igrača koju sam trenirao, a kasnije su ušli u seniore, to su bili Stepančić, Marić, Brozović, Slišković i oni su bili prvaci svijeta 2009. na juniorskom prvenstvu u Tunisu. Ja sam s tim generacijama osvojio tri svjetske medalje, koje su praktično od 2003. do 2020. godine nosile muški rukomet, obrazložio je Vladimir Canjuga.

- Danas s punim pravom mogu reći da pratim i znam kaj se događa i moram reći da sam malo iznenađen da je izbornik Horvat napravio radikalnu smjenu generacija. Po meni se je trebao ugledati u Dalića koji postepeno mijenja, kojem Modrić nije prestar, Lovren nije prestar itd. A kod Horvata sada je Ćupić u sastavu, a mladi Marić koji je najbolji pivot sigurno u Hrvatskoj, i jedan od najboljih pivota njemačke lige, nije u sastavu. Osim toga, nije pozvan Karačić koji je generacija Duvnjaka, a trener se ga odriče. Ako je Omeyer branio do 40. godine, onda bi Šego mogao braniti i s 36, koliko ima. Sad, da li bi umjesto Šebetića morao biti Ilić, ili da stavi Pavlovića, to su detalji. No trebao je ostaviti prije spomenute iskusne igrače i njima priključiti mlade. Jaganjca, pa jednog pivota, pa mlađe krilo, tak se radi. Ne možeš ti u repku staviti sedam debitanata, to mi je malo nejasno. Mi sad brinemo hoćemo li preći drugi krug, a Hrvatska se dvadeset godina borila za medalje. Jer samo dva idu dalje iz skupine. Golmani nisu pokazali klasu kakvu Šego ima, trener ne bi smio dijeliti igrače na stare i mlade. Nema logike da stavljaš mlađeg koji je slabiji od starijeg. Bojim se, vidjet ćemo kako bude sve to prešlo, završio je trener Čakovca, Vladimir Canjuga.




7. siječnja 2022. KOŠARKA

GIMNASTIKA

BOŽIĆNI U-13 KUP U DUBRAVI

GK Marijan Zadravec – Macan

Košarkaši Međimurja Treninzi od 10. siječnja na novoj lokaciji petnaesti Na tradicionalnom Božićnom turniru za mlade košarkaše starosti 13 godina koji je međunarodnog karaktera nastupilo je i čakovečko Međimurje te Grafičar iz Ludbrega. Veliki uspjeh ostvarili su košarkaši iz Ludbrega osvojivši treće mjestu na turniru od 24 ekipa. U svojoj su skupini košarkaši Međimurja prvo igrali protiv ekipe Roling i pobijedili 44:35 (Sinković 9, Juras 2, Rušnjak 10, Ostoja O. 1, Ostoja P. 4, Kelkedi 2, Mikec 4, Kovač 4). Nakon toga ih je Krka demolirala rezultatom 20:61 (Sinković 8, Krištofić 4, Ostoja O. 2, Mikec 6).

PATRIK JAMBROVIĆ

Sa skorom od jedne pobjede i jednog poraza razigravali su mladi čakovečki košarkaši dalje i izgubili sljedeću utakmicu od slovenskoga Heliosa rezultatom 25:42 (Sinković 8, Krištofić 7, Ostoja O. 2, Mikec 2, Kovač 6) pa slijedi poraz od Vrijednosnica Osijek rezultatom 21:30 (Sinković 8, Krištofić 5, Rušnjak 2, Ostoja O. 2, Kelkedi 2, Mikec 2). Konačno, u utakmici za 15. mjesto, Međimurje je bilo bolje od zagrebačke Dubrave rezultatom 45:39 (Sinković 14, Krištofić 7, Juras 3, Kraljić 2, Rušnjak 2, Mikec 2, Kovač 11, trener Mario Novak). (bh)

Nakon kratkog novogodišnjeg odmora Gimnastički klub Marijan Zadravec – Macan vraća se 10. siječnja druženju, zabavi i sportu s trenerima Lukom i Tanjom na novoj lokaciji. Zbog nemogućnosti daljnje upotrebe prostora SGC-a Aton Nedelišće, za sve će se grupe od jedne i pol godine do osnovnoškolaca treninzi održavati na dvjema lokacijama u Čakovcu, u Macanovu domu u centru grada i na mjestu budućeg gimnastič-

kog centra, Sportskoj dvorani Učiteljskog fakulteta u Buzovcu. - Molimo za malo strpljenja i podrške tijekom sljedećih par mjeseci jer ćemo nakon prenamjene sportske dvorane Učiteljskog fakulteta preseliti sve naše programe u novi gimnastički centar, poručili su iz GK Marijan Zadravec – Macan i dodali da će osim „starih“ trenera i novih lokacija svi polaznici zbog novonastale situacije biti nagrađeni do-

datnim besplatnim terminom i treningom jednom tjedno. Sve dodatne informacije mogu se saznati na broju

mobitela: 095/702-0877 ili na adresi elektroničke pošte: gkmacan@gmail.com. (lm)

Čakovčanin nositelj igre u šibenskoj momčadi sezonu do sada, a ukupno je do sada na parketu proveo 480 ligaških minuta. U 15 odigranih utakmica Jambrović je postigao 152 koša i statistički je među najboljim igračima u narančastim redovima. - Za sada igram bolje nego prošlih godina, ali mogu puno više dati u određenim segmentima na što mi i trener apelira. U novoj sam ulozi gdje sam nositelj u ekipi i treba malo prilagodbe koja je, nadam se, prošla. Klupski ciljevi su prvenstveno ostanak u ligi, no neću reći samo osobni nego i ekipe, cilj je izboriti playoff i da tamo pokušamo nekome zapapriti život, zaključio je Jambrović. Pred Šibenkom nema odmora jer već 8. siječnja igra ligaški susret protiv Cedevite Junior. (nl)

Brašna Čakovečkih mlinova u novu godinu ulaze u novoj ambalaži

N

ova godina prilika je za neke nove odluke, za neke nove okuse i mirise te nove uspomene koje ćemo zajedno stvarati. U tu istu novu godinu brašna Čakovečkih mlinova ulaze u novom ruhu. Redizajnirana ambalaža najpopularnijih brašna Čakovečkih mlinova, osim po novom osvježenom izgledu, posebna je i po tome što se na poleđini svakog pakiranja nalaze i recepti za ukusna jela koja ćete obožavati pripremati sa svojom obitelji. Glatko, oštro i dizano najpopularnija su brašna Čakovečkih mlinova, osim spomenutih, novo ruho dobilo je i tanko brašno, polubijelo i pšenična krupica.

ATLETIKA 10. KROS LIGA GLOBETKA

Mladen Ignac i Valentina Vadlja pobjednici kros lige Proteklu srijedu 29. prosinca na stadionu SRC-a Mladost Čakovec u organizaciji AK-a Međimurje Čakovec održano je proglašenje najuspješnijih u 10. sezoni Kros lige Globetka. Prema konačnom poretku nakon šest održanih kola, na duljoj stazi od 7,8 km u ženskoj kategoriji najbolja je bila Valentina Vadlja, dok je u muškoj kategoriji najbolji bio Mladen Ignac. Na kraćoj stazi od 3,6 km ukupni pobjednik u ženskoj

kategoriji bila je Ana Dobša, dok je u muškoj kategoriji bio Saša Horvat. Nagrade su također dodijeljene najredovitijim trkačima. Najviše nastupa, ukupno 35, imaju Alenka Horvat, Sandra Sovar, Štefica Jeđut, Mario Sever, Zvonimir Tumpić, Valentin Šipuš i Denis Žvorc. Osim medalja i pokala za najbolje, svi koji su nastupili u najmanje trima kolima, odnosno uplatili puni iznos startnine, također su dobili prigodnu majicu. (lm)

Najukusniji Božicć: Donosimo recepte za omiljena blagdanska jela

~

~

Polako, ali sigurno približilo nam se najljepše doba u godini i to nas neizmjerno veseli. Osim što poslovnu godinu primičemo kraju (pa to sigurno stvara gužvu) i privatno smo raspršeni na sto strana. Ovih dana odabiremo poklone za nama drage ljude, planiramo ručkove, večere i zabave, a blagdanska groznica je na vrhuncu. No ono što dolazi na kraju - obitelj i prijatelji okupljeni oko stola, pomoći će nam da zaboravimo sve što nas je u ovoj godini mučilo. Toplina doma, žaruljice, božićne pjesme i neodoljivi mirisi kolača ispunit će svaku prostoriju u našem domu, ali i naša srca. Donosimo nekoliko recepata za najukusnija blagdanska jela koje ćemo pripremati ovih blagdana.

~

Omiljeni recepti za najukusnije blagdane

~

Kićenje božićne jelke dok iz zvučnika dolaze omiljene božićne pjesme kojima svima znamo tekst. Miris tradicionalnih jela koji kriškom dolazi iz kuhinje. Najukusniji kolači koje ne smijemo dirati dok se ne okupi cijela obitelj. Virkanje kroz prozor u nadi da ćemo uloviti pokoju pahulju snijega, dok svijetlo svijeća i božićnih žaruljica obasjava tek netom postavljeni stol s crvenim stolnjakom. Blagdani su tu. Vrijeme u kojem ćemo se veseliti svakom trenutku provedenom s našom obitelji, dok će glavnu ulogu uvijek igrati delicije na blagdanskom stolu. Brašna Čakovečkih mlinova gotovo 130 godina imaju nezaobilaznu ulogu u kuhinjama naših mama i baka. Najfiniji kolači, kiflice, slana jela i tradicionalni recepti na moderan način, nezamislivi su bez kvalitetnog brašna. Čakovečki mlinovi u svom poslovanju posvećeni su jednom cilju – suradnju sa selom te velik dio svojih potreba za žitaricama pokrivaju s hrvatskih oranica. Upravo se ta kvaliteta osjeti u svakom jelu pripremljenom s ovim vrhunskim brašnima. Uživajte u ovim divnim receptima s kojima ćete, sigurni smo, pripremati najukusnija blagdanska jela.

'

Čakovečki košarkaš Patrik Jambrović iza sebe ima odličnu polusezonu u dresu novog kluba, GKK Šibenke, kluba u koji je došao iz Zaboka. Klubu iz Draženova grada pristupio je početkom ljeta. - Promjena je bila odlična, nakon pet godina u Zaboku na poziv trenera Milačića odlučio sam se za taj potez. Šibenka je klub s velikom tradicijom i sam grad je temperamentan i očekuju se pobjede uvijek neovisno o sastavu i budžetu za sezonu. Osobe oko kluba i suigrači su me odlično prihvatili, kliknuli smo od prvog dana, dosta je mlada ekipa i nema nekih dobnih razlika među nama pa je i to pripomoglo da se vise zbližimo, rekao je međimurski košarkaš. Jambrović u Šibeniku igra najbolju


38

Vaši radovi

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

• Božić u mojoj obitelji • Za Božić kinčimo bor. Na grane vješamo cukere, kuglice i šarene trake. Mama peče kolače i sve miriše. Svi se smijemo. Za ovaj Božić želim ozdraviti, otići iz bolnice i vratiti se svojoj kući.

Puno ih volim i jedva ih čekam zagrliti i poljubiti. Manirela Oršuš, 2. r. OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica Učiteljica: Suzana Švigir

Alex Višnjić, 4. b razred Osnovne škole Ivanovec

Bono Rubin, 4. b razred Osnovne škole Ivanovec

• Moja škrinjica želja • Kasna je večer. Svi već spavaju, a meni misli i dalje lutaju nekuda daleko u daljinu. Naviru mi razna sjećanja. Kao da sam otputovao nekuda daleko gdje nikad nisam i bio, a ja samo zamišljeno sjedim u kutu svoje sobe uz prigušeno svijetlo lampice u kutu. Ne, nije ovo jedina večer kad ovako sjedim sam i razmišljam. Puno je takvih večeri, ali i dana kad sam u kući sam. Roditelji znaju da to nikako ne volim, ali oni moraju raditi. Mama svaku večer legne vrlo kasno te brzo utone u san. Znam, umorna je nakon radnog dana i uvečer joj sigurno nije ni do čega. A tata ? I on je umoran od svega. Puno radi, teže hoda jer ga od napornog rada boli kuk. Brat je srednjoškolac i ima puno svojih obaveza i briga. A ja bih trebao samo učiti i brinuti o boljem uspjehu u školi. Ali kako? Ponekad mi je vrlo teško i suze mi stanu u uglu očiju pa si u sebi govorim: „ Samo još par dana i sve će biti drugačije.“ Približava se vrijeme Božića i svi u razredu razgovaraju o

željama i poklonima te pismima koje će staviti u svoju škrinjicu želja, a ja samo razmišljam o jednom. Razmišljam kako bih najradije sjeo za stol dnevne sobe gdje sjedi i moja obitelj, moji najdraži koje najviše volim, a puno mi nedostaju. Cijelo bi se vrijeme smijali, veselo razgovarali baš o svemu i ništa ne bi ometalo naše vesele trenutke. Da to je ono što ja želim za ovaj Božić. Nisu to ni pokloni, ni novci, a niti novi mobitel, jer meni su potrebni samo mama, tata i brat. I neću pisati nikakva pisma svojih želja, već ću na jedan mali papirić zapisati imena moje obitelji i staviti u moju malu drvenu škrinjicu želja i veseliti se svakom trenutku kojeg ću provesti s njima. Moja škrinjica je vrlo, vrlo mala jer u nju stane samo jedan mali papirić za moju najveću želju : „Provesti božićne dane uz svoju obitelj.“ Leon Modrinjak, 6.a OŠ Ivanovec Učiteljica: Dijana Kozjak

• Uvijek je svečano na Božić u našoj obitelji • U vrijeme adventa već kreću pripreme za Božić. Veselimo se adventskom kalendaru i brojimo dane do Božića. Pomažem mami, tati, baki i djedu. Trudim se činiti dobra djela. Pomagao sam mami i sestri izraditi adventski vijenac. Svake ćemo nedjelje zapaliti jednu svjećicu. Ukrašavamo kuću i s bakom i mamom pečemo kolače. Hodamo na misu. Brat, sestra i ja smo napisali pisma malom Isusu i Djedu Mra-

zu. Na Badnjak idemo po jelku. Navečer je kitimo i pjevamo božićne pjesme. S tatom postavljamo žaruljice. Odlazimo na dječju polnoćku. Na božićno jutro otvaramo darove. Jako se veselim druženju s obitelji na božićnom ručku. Uvijek je svečano na Božić u našoj obitelji. Ilija Pintarić, 3.a OŠ Petar Zrinski Šenkovec Učiteljica: Radojka Oreški


7. siječnja 2022.

Vaši radovi 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Napiši svoje blagdanske želje i osvoji nagradu! Dragi naši veliki i mali kreativci, dolazi nam najljepše doba u godini: doba čarolija i lijepih iznenađenja, sjajnih ukrasa i čudesnih događaja, dolaze nam Sveti Nikola i Božić… Pozivamo Vas da nam šaljete svoje literarne radove u kojima pišete pismo Djedu Mrazu ili svetom Nikoli, ili nam opišite kako slavite Božić u svom domu, sa svojom obitelji, kako je to sada, a kako je bilo nekada, dok su još naše bake i djedovi kitili jelke sa svojim roditeljima i na skromni način slavili Božić. Šaljite nam i Vaše likovne radove na temu Svetog Nikole i Božića. Veselimo se svakom Vašem pismu,

Jona Kanižaj, 5.razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Vanesa Rebernik, OŠ Štrigova, učiteljica Spomenka Tomac

• Snjegović je oživio u mom dvorištu • Jednog dana konačno je pao snijeg. Odmah sam potrčala u dvorište i krenula raditi anđele. Pozvala sam svoju mlađu sestru da mi pomogne napraviti snjegovića. Ja sam napravila najveću kuglu za tijelo, a ona je napravila najmanju za glavu. Ukrašavale smo ga: mrkvom, i kamenčićima. Kada smo ga dovršile, bio je predivan. Otišle smo u kuću da se malo osušimo i da popijemo vruću čokoladu. No odjednom se začuo veliki prasak i počeo je puhati jak vjetar. Nakon par sati naš snjegović više nije bio na

istom mjestu. Sada se je ljuljao na ljuljački. Izgledalo je da se snjegović smije i zabavlja. Sljedeći dan premjestila sam ga na terasu. ,,Kako ćemo ga nazvati?'' upitala sam sestru. ,,Snješko!'' , viknula je ,,, zvat će se Snješko.'' ,,Pa baš mi je lijepo moje ime.'' snjegović je odvratio. ,,Pa ti nas razumiješ i pričaš kao mi!'' rekla je sestra. ,,Baš tako'', rekao je Snješko. Sestra je preporučila da idemo igrati igre. Skakali smo, pjevali, plesali, igrali lovača, skrivača, zaleđene babe i još puno

društvenih igara. Majka me zamolila da odem u dućan sa sestrom. Kada smo išle prema dućanu, skoro pa svima smo rekle za našeg Snješka. Dan je prošao jako brzo. Snješka smo ostavile na trampolinu na hladnom i sigurnom. Kada smo se drugi dan probudile, više ga nije bilo. Bilo je samo pismo na kojem je pisalo: ,,Hvala vam na Snješku, vaša draga susjeda Katarina.''. Nismo mogle vjerovati što smo pročitale. Odmah smo išle k susjedi Katarini i kucale na vrata punom snagom. Nitko nije otvorio vrata. Zato smo uzele

Manirela Oršuš 2.r, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca učiteljica Suzana Švigir

pjesmi, crtežu, pustite da vas mašta odvede u svijet u kojem želite dočekati ove predivne dane koji nam dolaze Radovi se šalju emailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj je otvoren od 26.11.2021. do 10.1.2022.

Nagrade:

Dva puta po dvije ulaznice za kupanje u Toplicama Sveti Martin, ulaznice za kino u Centru za kulturu Čakovec, te poklon paketi školskog pribora u knjižari Domina.

Najkrea�vnije i najoriginalnije radove nagradit ćemo prigodnim nagradama.

Vanesa Rebernik, OŠ Štrigova, učiteljica Spomenka Tomac

jedan veliki kamen i bacile ga u prozor. Prozor se razbio, a mi smo skočile unutra i vidjele Snješka ispred vatre kako se topi. Odmah smo uzele kantu i stavile Snješka unutra. Na kraju smo ga oblikovale u oblik kakav je bio i prije. Stavile smo ga u veliku škrinju da se natrag zamrzne. Kada se zamrznuo, ponovno mu se vratio njegov stari život. Svaki dan smo se zabavljali sve više i više. Bila je to nezaboravna zima. Lara Podvezanec, 6. a OŠ Ivanovec Učiteljica: Dijana Kozjak

• Poželim da je Božić svaki dan • Nekoliko dana prije Badnjaka kod tatinog prijatelja kupujemo veliki zeleni bor u tegli. U srijedu počinjemo s mamom peći suhe božićne kolačiće. Tada nam miriše cijela kuća po medenjacima i raspucancima. Navečer na Badnjak donosimo bor u dnevnu sobu. Bor kitimo svi zajedno. Obično tata stavlja žaruljice, a ja sa sestrama stavljam šljokaste kuglice. Prvo stavljamo velike kugle, a zatim manje. Ispod bora stavljamo štalicu od drva koju nam

je izradio susjed. U štalicu stavimo Isusa, Mariju i Josipa, a pred štalicu tri kralja, pastire i životinje. Na božićno jutro prva ustanem i pogledam kroz prozor da li je pao snijeg. Uđem u dnevnu sobu i ugledam poklone ispod bora. Tada se osjećam jako iznenađeno i sretno. Poželim da je Božić svaki dan. Nela Rojko, 3. a OŠ Petar Zrinski Šenkovec Učiteljica: Radojka Oreški


40

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJBOLJI BOŽIĆNI KOLAČ

7. siječnja 2022.

MELANI ŠIROK iz Peklenice

Slatka kokosova gnijezda ispunjena čokoladom Recept: Piše: Aleksandra Sklepić

Sastojci:

Priprema:

- 2 dl vode

U lonac dodajte 100 g šećera, 200 g margarina, 100 g čokolade i 2 dl vode. Kuhajte dok se sastojci ne istope. Sklonite sa strane. Dodajte 250 g mljevenog keksa i 100 g kokosa. Sjedinite i ostavite da se ohladi. Žličicom zahvatite smjesu i pravite kuglice jednake veličine. Slažite na tacnu. Malo udubite površinu kuglice. Kuglice uvaljati u kokos i špricom u udubinu nanijeti čokoladni namaz.

- 200 g margarina - 100 g čokolade za kuhanje - 100 g šećera - 250 g mljevenog keksa - 100 g kokosa plus + kokos za valjanje (oko 100 g) - tamni čokoladni namaz (oko 3 žlice) - svijetli čokoladni namaz (oko 3 žlice)

P

olako se približava kraj blagdana, ali naše neumorne čitateljice i dalje pripremaju slatka iznenađenja. Javila nam se mlada Melani Širok iz Peklenice receptom za kokosova gnijezda, slatki i mirisni kolač koji će se svakom dopasti. U vrijeme blagdana Melani rado priprema sve vrste kolača. Učenica je 1. razreda Srednje škole Prelog i budući je slastičar. Melani dolazi iz obitelji gdje se gotovo svakodnevno pripremaju kolači, a kuća tijekom cijele godine opojno miriše na vaniliju, kokos, voće i brojne druge sastojke potrebne za izradu kolača. Kuhati i peći Melani je naučila od mame, a obožava svaki slobodni trenutak posvetiti spremanju kolača i torti. Osim poslova u kuhinji, Melani voli slušati glazbu, a najljepše joj je kad se druži sa svojim psom Smokijem kojeg je spasila iz azila za napuštene životinje. Za naš natječaj Melani je ispekla slatka kokosova gnijezda, kolač koji se priprema jednostavno, ali svojim izgledom i okusom očarava i najzahtjevnije ljubitelje slastica.

Mlada Melani sa svojim slatkim kokosovim gnijezdima

Podijelite s nama omiljeni božićni recept za slastice i pokupite nagrade

Nagrade: • poklon bon 1.000 kn • 3x poklon bon 500 kn

Jedna od prvih asocijacija koje nam padnu na pamet kada nam netko spomene blagdan Božić jesu zasigurno božićni kolači. Jer što je Božić bez kolača? Malo tko može odoljeti onom neodoljivom mirisu cimeta, čokolade, oraha, meda, vanilije i naranče prilikom pripreme kolača koji se savršeno nadopunjuju, vraćaju nas u bezbrižno djetinjstvo i stvaraju pravu blagdansku atmosferu.

Gotovo u svakoj kući nemoguće je stati samo na jednoj vrsti kolača, pa tako naše hladnjake ispunjavaju suhi božićni keksići, zatim barem jedna vrsta kremastih kolača ili pak moderne verzije starinskih kolača. U našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač tražimo kolače u čijoj pripremi ste najbolji i koje najradije pečete za Božić.

Što morate učiniti da se uključite u natječaj? Pošaljite nam fotogra�ije svojeg najboljeg božićnog kolača na mail: redakcija@ mnovine.hr uz napomenu: Nagradni natječaj - najbolji božićni kolač. Možete nas i nazvati na broj i prijaviti se: 040 323 601. Uz fotogra�ije kolača i vas uz svoj kolač, pošaljite nam recept i upute za njegovu pripremu, svoje ime

i prezime, mjesto odakle ste i broj telefona. Tako da vaš kolač i vas možemo predstaviti u Međimurskim novinama, a da vas ne ugrožavamo svojom posjetom. Naš natječaj Biramo najbolji božićni kolač je otvoren do petka, 7. siječnja 2022.


7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 41

BIRAMO NAJBOLJI BOŽIĆNI UKRAS

MARINA TROJOK iz Slakovca

Moje carstvo bradatih božićnih gnomova - Za jedan gnom potrebno je zbilja dosta vremena, strpljenja i motivacije, ali svakako se isplati, rekla nam je Marina Trojok

N

a naš nagradni natječaj Biramo najljepši ukras javila nam se Marina Trojok iz Slakovca. Fascinirala su ju mala bradata stvorenja gnomovi, koji se nazivaju još tomte ili nisse. Njihovi korijeni sežu još u 16. stoljeće, a kao božićni simbol pojavljuje se na sjeveru

Europe u Skandinaviji. Nastali su iz skandinavskog folklora, a izvorno su bili kućni patuljci koji su živjeli u kući ili ispod nje. Predaja kaže da su djeca gnomovima na Badnju večer ostavljala hranu, posudu s kašom, kako bi on njima ujutro pred vratima ostavio darove.

Pošaljite nam svoje božićne rukotvorine i osvojite nagrade!

Marina Trojok sa svojim gnomom

Gnomove izrađuje za svoju obitelj i prijatelje

Smatra se da, ako ste dobri prema njima, oni će vam vratiti istom mjerom. Njihova funkcija bila je zaštita djece i životinja na farmi protiv nesreće ili zla, osobito noću, kao i donošenje sreće obitelji. Posljednjih nekoliko godina gomovi su postali jako popularni i kod nas pa ih tako možete vidjeti u gotovo svakom dućanu u predbožićno vrijeme. Za gnomove se kaže i da donose sreću u kuću, no morate ih ručno izraditi. Naša sudionica natječaja Marina pravi ih u svakakvim bojama, prevladavaju crvena, bijela, plava i siva boja. Kao božićna dekoracija po svojoj se popularnosti mogu svrstati uz bok kultnih orašara. - Dugi niz godina bavim se ručnim radovima. Većinom su to stvari vezane za

godišnja doba i blagdane. Od vjenčića za vrata pa do dekoracija na stolu i svakavih �igurica. Božić nam je svima najdraži. Budući da su gnomovi posljednjih nekoliko godina jako popularni, odlučila sam napraviti velike od 1,5 metra za svoju obitelj i prijatelje. Ispočetka je trebalo realizirati ideju, što baš i nije bilo lako, ali uspjela sam, prepričala nam je kreativka Marina. Za izradu nogu koristila se drvenim letvicama s postoljem, a za odjeću se koristila različitim dekice od �lisa da bi gnomovi dobili svoj oblik. - Za jedan gnom potrebno je zbilja dosta vremena, strpljenja i motivacije, ali svakako se isplati, zaključila je naša sudionica natječaja Marina Trojok.

Nagrade: 1. Đurkin poklon bon 500 kn 2. Bima poklon bon 300 kn 3. Vrtlarija Vijenac poklon u vrijednosti 200 kn Plavi gnomovi kao poklon pod bor

Polako se približavamo adventu - najradosnijem dijelu godine kada s nestrpljenjem iščekujemo Isusovo rođenje. Tijekom došašća počinju pripreme za Božić, a kako bismo stvorili božićnu atmosferu u svojim kućama, ukrašavamo ih adventskim vijencima i aranžmanima te ukrasnim �iguricama. Na kraju slijedi priprema ukrasa za božićni bor i jaslice. Kako bi dekoriranje kuće imalo što veći osobni pečat, mnogi naši čitatelji vlastoručno izrađuju božićne �igurice, kuglice, ukrase, čestitke ili pak božićne ukrase za stol i kuću. Neki od njih izrađuju i jaslice za pod bor. Otkako smo prije nekoliko godina pokrenuli natječaj Biramo najljepše božićne ukrase, uvjerili smo se da se u međimurskim domovima krije pravo bogatstvo stvaralaštva. Zato bi zaista bilo šteta da nam ih ne pokažete i ovog puta i pohvalite se njima. Pozivamo Vas da nam i ove godine otvorite svoje domove i pokažete što ste ovu godinu ili prijašnjih godina svojim rukama izradili kako bi advent i Božić u Vašem domu bilo najljepše razdoblje.

Vaš trud nagradit ćemo prigodnim nagradama. Svoje kreacije šaljite nam na mail: redakcija@ mnovine.hr uz napomenu: Nagradni natječaj - najbolji božićni ukras. Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obavezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova. Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama, a da vas u ovoj situaciji ne ugrožavamo našim dolaskom u vaš dom. Natječaj je otvoren do petka, 7. siječnja 2022.


42

Automobilizam

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ELEKTRIČNA VOZILA

8 od 10 novih Dacijinih kup sada zagovara električnu m Istraživanje o okolišu i električnoj mobilnosti, provedeno prošlog kolovoza u Europi, ukazalo je na izrazitu zabrinutost stanovništva starog kontinenta u pogledu klimatskih promjena. Naime, 62 % ispitanika promijenilo je svoje životne navike da bi pomoglo u borbi protiv klimatskih promjena i zagađenja. Klimatske promjene prijetnja su čitavom čovječanstvu, zato je važno da svatko da svoj doprinos. Visoki zahtjevi postavljeni su i pred brojna tijela, uključujući vlade, tvrtke i proizvođače automobila! Trenutačno se nalazimo na samoj prekretnici nove ere koju obilježava još veća osviještenost ljudi o pitanjima ekološke krize i kontroliranoj uporabi resursa. Toj zelenoj filozofiji priklonila se i Dacia sa svojim Springom – pristupačnim i posve električnim novim gradskim automobilom. Kako bismo zaustavili klimatske promjene, nužno je razviti oblike prijevoza s manjim ugljičnim otiskom. Elektrifikacija je ključna sastavnica tog procesa jer je ugljični otisak električnih vozila upola manji od vozila s benzinskim ili dizelskim motorom. Upravo zato 8 od 10 ljudi u Europi zagovara širu primjenu električnih i hibridnih vozila u narednom desetljeću. I premda bi najbolji pristup bio spojiti ekološke interese ljudi s njihovom željom da smanje uporabne troškove svojeg automobila, prijelaz na električnu mobilnost i dalje će se odvijati sporo. - Ljudi su skloni vjerovati da će neprestano morati

Emil, 38 (Rumunjska)

Olivier, 56 godina (Francuska)

RENAULT CLIO

puniti svoj električni automobil, kao da dnevno prelaze 2000 km! Međutim, samo 10 % vozača prevali takvu udaljenost – i to, u najboljem slučaju, jednom godišnje. Da biste shvatili koliko je jednostavno puniti automobil kod kuće i kako je lijepo započeti s dan s napunjenim „spremnikom”, jednostavno trebate neko vrijeme živjeti s električnim automobilom. Nadalje, ljudi vjeruju da električni automobili koštaju više od benzinskih i dizelskih, što često nije istina. Problem je u tome što stavljaju težište na kupovnu cijenu, a zanemaruju ukupne troškove vlasništva, rekao je Erik Schilb, stručnjak za električna vozila. Neki od razloga zbog kojih Europljani oklijevaju u potpunosti prihvatiti električnu mobilnost su visoka kupovna cijena, ograničen doseg te pitanja punjenja i vremena koje je za to potrebno. Više od polovine ispitanika očekuje da proizvođači proizvedu i

LIMITED

plasiraju povoljnija električna vozila. No, postavlja se pitanje kako dizajnirati pristupačno električno vozilo koje ispunjava sadašnje i buduće potrebe vozača. Dacia ima odgovor i na to! Revolucionarna marka koja je uzdrmala automobilsku industriju popularnim modelima kao što su Logan, Sandero i Duster krenula je u osvajanje električnog tržišta novim gradskim automobilom – Dacijom Spring. Vjerna svojem identitetu, marka je ponudila najpristupačniji električni automobil na europskom tržištu. S dosegom do 305 km u gradskoj (WLTP) i 230 km u mješovitoj vožnji (WLTP), Spring je kao stvoren za svakodnevna, ali i dulja putovanja. Uzevši u obzir da europski vozači dnevno prijeđu oko 30 km, jednom napunjena baterija bit će im dostatna za cijeli tjedan vožnje. U trenu je osvojio europske kupce i nagomilao 40.000 narudžbi u samo osam mjeseci!

Osim što je opravdao povjerenje postojećih kupaca u filozofiju marke, Spring se pokazao još većim uspjehom jer je uspio privući i nove kupce: čak 8 od 10 njegovih kupaca po prvi je put ukazalo povjerenje toj marki! Springovi vlasnici posebno cijene njegovu pristupačnost, udobnost vožnje, dizajn i cijenu. - Vozim električni automobil već devet godina i vjerujem da je to prava stvar za okoliš. Kad sam u prodajnom salonu ugledao Spring, odmah sam se zaljubio u njegovu cijenu i dizajn. Bio je savršen! A prije nego što sam donio konačnu odluku, imao sam priliku isprobati ga. Tako sam znao da je to pravi auto za mene. Jedan sam od prvih kupaca Springa i zaista sam zadovoljan jer mogu svugdje putovati njime, Olivier, 56 godina (Francuska). - Oduševilo me kad sam saznao da će Dacia plasirati električni automobil. Bio sam

već od

36.000 kn

godišnje 3 godišnje rate uz 0% kamata 4 zimske gume

*

Navedena rata odnosi se na verziju Clio Limited SCe 65 (49 kW) s multimedijskim sustavom. Ponuda vrijedi od 1.12. 2021. do 31.12.2021. za fizičke osobe. Posebni uvjeti za financiranje vozila putem financijskog leasinga u suradnji su s UniCredit Leasing Croatia d.o.o. Za financiranje potrošača putem financijskog leasinga godišnja fiksna kamatna stopa vezana za EUR iznosi 0,00 %, trošak obrade iznosi 1,01 % od kupoprodajne cijene vozila te EKS iznosi 1,00 %. Period financiranja je 24 mjeseca, učešće iznosi 33,00 % od kupoprodajne cijene vozila, a otkupna vrijednost 1,00 % od kupoprodajne cijene vozila. Leasing rata je godišnja, te se prilikom financiranja u EUR plaća do datuma dospijeća u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Zagrebačke banke d.d. za EUR na dan izdavanja obavijesti o dospijeću. Reprezentativni primjer ugovora o financijskom leasingu s potrošačem sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju: u slučaju kada kupoprodajna cijena vozila iznosi 109.091,00 kn s uključenim PDV-om i PPMV-om, a učešće je u iznosu od 36.000,03 kn, iznos financiranja je 73.090,97 kn. Za financiranje putem financijskog leasinga na period od 24 mjeseca godišnja fiksna kamatna stopa vezana za EUR iznosi 0,00 %, trošak obrade iznosi 1.100,00 kn, godišnja leasing rata iznosi 36.000,03 kn, otkupna vrijednost iznosi 1.090,91 kn, a EKS iznosi 1,00 %. Leasing rata je godišnja, izražava se u HRK i plaća do datuma dospijeća. Ukupan iznos koji primatelj leasinga mora platiti iznosi 110.191,00 kn - *učešće + 2 godišnje rate. Ponuda za zimske gume vrijedi bez obzira na način financiranja. Potrošnja goriva u mješovitoj vožnji: 4,1 – 7,8 l/100 km. Emisija CO 2: 107 – 136 g/km. Slika automobila je simbolična.

Renault preporučuje

Vaš trgovac u Varaždinu AUTOCENTAR KOS Cehovska 18, Varaždin, tel: 042/ 403-300, www.autocentarkos.hr

www.renault.hr

Ana Maria, 47 godina (Španjolska)


7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 43

paca u Europi mobilnost

Erik Schilb, stručnjak za električna vozila istinski zatečen! Automobil je povoljan i nadasve kvalitetan, što smo mogli i očekivati od Dacije. Povrh toga je privlačan, kompaktan izvana i prostran iznutra, a ima i sasvim pristojan prtljažnik, Emil, 38 godina (Rumunjska).

IZDVOJENO

- Kad sam čula da se Dacia sprema predstaviti svoj prvi posve električni model, znala sam da je došao pravi trenutak za prelazak na električno vozilo, Marina, 36 godina (Italija). - Radim u središtu Seville i svakog dana idem Springom

na posao. Odabrala sam ga jer je povoljan i u skladu s mojim načelima. Naime, moja obitelj i ja čvrsto vjerujemo u važnost održive, električne mobilnosti, Ana María, 47 godina (Španjolska). Erik Schilb utemeljio je trkaću momčad „In-Produkt denkt elektrisch“ da bi dokazao da električna mobilnost i održivi stil života idu ruku pod ruku s užitkom u vožnji. - Utrkujemo se kako bismo dokazali da se električna vozila mogu upotrijebiti na najrazličitije načine. Uskoro ćemo postaviti novi svjetski rekord odlaskom na četverotjedno putovanje u električnom vozilu s dosegom od oko 100 km. Ukupno ćemo odvoziti više od 6000 km kako bismo pokazali da današnji električni automobili mogu lako zadovoljiti svačije svakodnevne potrebe.

Dacia Spring je Best Buy Car of Europe 2022 Žiri nagrade AUTOBEST, koji čine automobilski novinari iz 32 europske zemlje, dodijelio je Daciji Spring titulu Best Buy Car of Europe 2022. Premoćnom prednošću pred ostalim natjecateljima Dacia Spring proglašena je najboljim i najpristupačnijim vozilom u konkurenciji. Po prvi put u 21 godinu održavanja ove nagrade, žiri Autobesta proglasio je neki 100 % električni automobil pobjednikom. Nakon prošlotjednog osvajanja nagrade Good Deal na dodjeli automobilističkih nagrada Automobile Awards, Autobestova titula još je jedno priznanje Dacijinoj viziji 100 % električne mobilnosti koja je esencijalna i dostupna svima. - Silno smo ponosni što smo osvojili nagradu AUTOBEST za 2022. To je još jedan dokaz Dacijine predanosti da svojim kupcima uvijek ponudi ono što im je doista potrebno. Spring je pravo suvremeno vozilo, jednostavno i dostupno najširem krugu kupaca. Želio bih zahvaliti članovima žirija nagrade AUTOBEST što su nam potvrdili da kao marka idemo u dobrom smjeru, rekao je Denis LeVot, glavni direktor marki Dacia i Lada. Osim što je osvojio nagradu Best Buy Car of Europe 2022, Dacia Spring ostvario je sjajne rezultate na izazovu ECOBEST Challenge 2021 koji je AUTOBEST organizirao u studenom ove godine, i to u sljedećim kategorijama:

• ostvareni doseg od 221 km u mješovitom ciklusu vožnje (u usporedbi s homologiranih 230 km dosega prema WLTP-u) • preostali doseg od 31 km s ispražnjenom baterijom

(0 % baterije na pokazivaču instrumentne ploče) • energetska učinkovitost od 8,25 km/kWh, što je najbolja izmjerena vrijednost u konkurenciji od 15 testiranih vozila.


44

Informacije

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec dr. Karmela Matjan – Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286

dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Lopatinec dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113 Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220 Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

tel. 371-490

Matični uredi

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1

tel. 310-651

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

TAXI

tel. 313-619

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

1212 za ČK birati 8

Matični ured Čakovec

tel. 374-176

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Zdravstvene ustanove

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Školska medicina

tel. 312-157

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 besplatni info telefon: 0800 300 404 • za opće informacije, prigovori i zahtjevi: info.dpcakovec@hep.hr

od 7. do 13. siječnja 2022. P S N P U S Č

7 8 9 10 11 12 13

Rajmund; Rajko; Lucijan Gospa od brze pomoći; Severin; Teofil Krštenje Gospodinovo: Miodrag, Julijana Agaton, Dobroslav; Grgur X. Honorat, Neven, Časlav Ernest, Tatjana, Benedikt, Bernard Hilarije, Veronika, Juta

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA Rođeni Čakovec

Općina Belica

tel. 845-402

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Dea Patafta, Kći Leonarde i Denija Toni Pergar, Sin Ana-Marije i Božidara Mila Vuković, Kći Kristine i Mihaela Karlo Belši, Sin Klare i Luke Nikoll Balog, Kći Željke i Dejana Alissa Oršoš, Kći Violete i Mladena Vigo Leiner, Sin Nene i Patrika Jakov Novak, Sin Petre i Manuela Roko Ciglarić, Sin Lane i Nikole Emily Vinković, Kći Marije i Gorana

Općina Domašinec

tel. 863-240

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Vjenčani Prelog

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

Grad Prelog

tel. 645-301

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859 tel: 390-859

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Georgia-Zorana Bourpoulos i Josip Matić Marta Glavak i Marko Golomboš

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Umrli Čakovec

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Donja Dubrava dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Komunalni redar za grad Čakovec

Goričan dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA radi svaku nedjelju i blagdan u vremenskom razdoblju od 8 do 18 sati na lokaciji ambulante u Nedelišću uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/866-033

Ispostava Mursko Središće

tel. 310-222

Veterinarska stanica Čakovec

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

tel. 112

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 8. siječnja

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74

tel. 372-466

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Općina Vratišinec

tel. 866-469, 866-966

- odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Valent Hutinec R. 1947. Mara Varšić R. Kanaet R. 1951. Terezija Strah R. Topolnjak R. 1931. Josip Mezga R. 1952. Marija Špicar R. Šamarija R. 1929. Stjepan Valpatić R. 1949. Katarina Oreški R. Novak R. 1935. Ana Leček R. Kozjak R. 1936. Augustin Jurović R. 1931. Dušan Kovačić R. 1963. Dinko Sić R. 1947. Marija Martan R. 1943. Hansz Kalks R. 1951. Julijana Barat R. Bestijanić R. 1936. Marija Kozjak R. Bubek R. 1931. Đurđica Zoričić R. Šraj R. 1947. Katarina Lastavec R. Horvat R. 1938.

Umrli Mala Subotica: Ljudevit Varga R. 1929. Miljenka Lastavec R. Hajdinjak R. 1965. Franjo Sabol R. 1939.

Umrli Mursko Središće: Zlatko Peras R. 1958. Margareta Šardi R. 1936.


7. siječnja 2022.

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Siladi iz Čakovca preminuo 4. siječnja u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ružica Mavrin rođ. Kojić iz Čakovca preminula 5. siječnja u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Daroslav Mesarov – Darko iz Čakovca preminuo 2. siječnja u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ljerka Čanadi iz Male Subotice preminula 29. prosinca u 59. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rozalija Gregoraš iz Preloga preminula u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Gotal Marija iz Goričana preminula u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dukić Slavko iz Donjeg Kraljevca preminuo u 64. godini života

Informacije 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

hrvatski branitelj

STANISLAV VINKOVIĆ

ŽELJKO PAVLIC 10.1.1992. - 10.1.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

9.1.2002. - 9.1.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Vladimir Crkvenčić

Antun Borković

iz Pribislavca preminuo 3. siječnja u 80. godini života

iz Malog Mihaljevca preminuo 1. siječnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Zlata Jaklin rođ. Vrbanec

Ana Jalšovec rođ. Šarić

iz Strahoninca preminula 29. prosinca u 92. godini života

iz Šenkovca preminula 1. siječnja u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Karol rođ. Polak

Josip Mađarić dipl. ing. iz Čakovca preminuo 1. siječnja u 81. godini života

iz Mihovljana preminula 1. siječnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Furdi Matija iz Svetog Jurja u Trnju preminuo u 69. godini života

Stanislav Horvatić – Slavek iz Čakovca preminuo 31. prosinca u 94. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Golub Slavko

Brljak Roza

iz Kotoribe preminuo u 86. godini života

iz Donje Dubrave preminula u 85. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600


46

Slobodna radna mjesta

1. ALZAS ALARMS d.o.o. Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i 2 m/žvatrogascananeodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel: 040 384 100 do 13.1. 2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrtnička ulica 3, traži m/ž djelatnika u računovodstvu na neodređeno,javitiseosobnona adresu do 29.1. 3. ARION d.o.o., Pušćine, traži 4 m/ž radnika na montaži dizala na neodređeno, javiti se na mail: matea.arion@gmail.comdo31.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

11. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž cnc operatera - rezača, m/ž lakirera, m/ž pomoćnog radnika u metalskoj proizvodnji i m/ž montažera - mehaničara poljoprivredne mehanizacije bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: info@strojarstvo-calopek.hrdo 11.1.

4. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Njemačka, traži 5 m/ž montera centralnog grijanja vodovoda i ventilacije na određeno, javiti se na tel. 040 361 037 ili mob. 098 190 5489 ili na mail: andrejas@ aqua-instalacije.hr do 15.1. 12. Dječji vrtić KOCKICE, Štri5. BALI d.o.o., Donja Dubrava, gova bb, traži 2 m/ž odgojitelja Trg Republike 3, traži 2 m/ž inž. predškolske djece na određeno, tekstilne tehnologije, 2 m/ž pre- javiti se osobno na adresu ili na dradnikauproizvodnjitekstilnih mob. 099 5144 245 ili na mail: proizvoda, m/ž tekstilnog teh- dj.vrtickockice@gmail.com do nologa, m/ž komercijalistu za 10.1. inozemno tržište, 10 m/ž šivača, 13. DG SPORT d.o.o., Prelog, 5 m/ž krojača, 5 m/ž kontrolora tražim/žkonobara,m/žkuharai i pakirera tekstilnih proizvoda i m/ž recepcionera na određeno, m/žmehaničarašivaćihstrojeva javiti se na mail: info@dg-sport. i postrojenja na određeno, javiti com do 9.1. se na mail: infobalidoo@gmail. com ili osobni dolazak na gornju 14. DML LOGISTIKA d.o.o., adresu ili nazvati na tel. 040 688 Nedelišće, traži 1 m/ž inženjera 511ilimob.098802286do31.1. šumarstva neodređeno, javiti se na mob. 091 182 1119 ili na 6. BERNARDA d.o.o., Pušćine, mail: davor@dml-logistika.hr Čakovečka 136/a, traži 2 m/ž do 31.1. radnika na utovaru i istovaru robe i m/ž djelatnika na stroju 15. Dom za starije i nemoćne za etikete na neodređeno, javiti osobe MESMAR, Dr. Vinka se osobno na adresu ili pisanim Žganca 3, Prelog, traži medicinputem ili na mail: bernarda@ sku sestru ili tehničara te m/ž fizioterapeuta na neodređeno, bernarda.hr do 3.2. javitisenaadresuilinamob.098 7. B.TEX d.o.o., Belica, B. Radić 460 403 ili pismena zamolba 48, traži 15 m/ž šivača na nena adresu ili na mail: dommeodređeno, javiti se osobno na smar@gmail.com do 21.1. adresu ili na mail: gliber@btex. hr do 28.2. 16. Dom za starije i nemoćne osobe JAPA, Mursko Središće, 8. B&O d.o.o., Prelog, Hrupine Frankopanska 18a, traži 1 m/ž 10, traži 3 m/ž vodoinstalatera, pomoćnog kuhara, 1 m/ž spre3 m/ž keramičara, m/ž elektrimača, 1 m/ž kuhara, 1 SSS/VŠS čara, m/ž soboslikara, 10 m/ž medicinsku sestru ili tehničara montera prefabriciranih kupai 1 m/ž njegovatelja, javiti se onica, m/ž skladišnog radnika, osobno na gornju adresu ili na 2 m/ž tehnologa i 2 m/ž vodointel 040 333 933 ili na mail: murstalatera na neodređeno, javiti sko.sredisce@japa.com.hr se osobno na adresu ili na tel. 040 648 024 ili na mail: bopre- 17. Drvotrade d.o.o., Nedelišće, log@boprelog.hr do 31.1. V. Nazora 32a, traži 4 m/ž rukovatelja tračnom pilom - trupča9. BUCAN d.o.o., Čakovec, traži rom, m/ž rukovatelja građevinm/ž pomoćnog kuhara na neoskim strojevima, 2 m/ž radnika dređeno, javiti se na mob. 099 na sortirnici trupaca, 2 m/ž rad444 9220 ili na mail: bistrobenika na glodaču kore trupaca, 2 ska@gmail.com do 10.1. m/ž vozača teretnog vozila C i 10. City projekt d.o.o., Čakovec, E kategorije, 3 m/ž vozača C i E V. Nazora 16, traži m/ž konoba- kat. (šumara s dizalicom) i 8 m/ž ra i m/ž kuhara na neodređeno, radnika na sortiranju dasaka na javiti se pismenom zamolbom neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: humanre- na gornju adresu ili na mob. 099 sources@castellum-cakovec. 3290 515 ili 091 796 8668 na adresu do 17.1. com do 19.1.

18. EL-COMM d.o.o., Čakovec, traži4m/žsamostalnaelektričara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na tel. 040 310 546 ili na mob. 098 241 559 ili na mail: elcommdoo@gmail. com do 10.1.

7. siječnja 2022.

35.IVIT-TLAKOVCId.o.o.,Gornji Kuršanec, Zrinskih 5, traži m/ž građevinskog tehničara i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 091 52 92 542 do 24.1.

45. MANPOWER d.o.o., Čakovec, traži 30 m/ž zavarivača na određeno,javitisenatel.01556 5710 ili na mob. 091 430 3019 ili na mail: igor.devcic@manpower.hr do 11.1.

36. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 241 479 ili pismena 28. HSG Kariera d.o.o., Čakozamolba na adresu ili na mail: vec, traži 6 m/ž održivača poinfo@jurcec-transporti.com strojenja, 6 m/ž radnika u odrdo 21.1. žavanju, 5 m/ž skladišna radnika, 6 m/ž radnika u proizvodnji, 37. KERBEK d.o.o., Donji Kraljem/ž skladištara i m/ž vozača na vec, Kolodvorska 78, traži m/ž određeno, javiti se na mob. 099 čistača na 10 sati tjedno i m/ž 546 4618 ili na mail: sara.drago- tokara na neodređeno, javiti jevic@kariera.hr do 15.1. se osobno na adresu ili na mob. 29. Hilding Anders d.o.o., Pre- 095 242 6500 ili na mail: marta. log, K. Zvonimira 38, traži m/ž beluzic@gmail.com do 28.2.

46. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži m/ž zavarivača, m/ž voditelja proizvodnje (dipl.ing. strojarstva), m/ž bravara - strojobravara i m/ž dipl. inž. strojarstva na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: knjigovodstvo@mik.com.hr do 17.1.

26. HERMAN ELETRO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob: 099 492 7351 ili na mail: herman.elektrodoo@ gmail.com do 15.1. 27. HP-HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž poštara za opću dostavu na neodređeno, javitisenaemail:posao@posta. hr do 15.1.

19. ELIMEA d.o.o., Prelog, Kralja P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž bravara i m/ž zavarivača na neodređeno,javitiseosobnona adresu ili na mob. 098 168 7042 mehaničara, m/ž radnika na poili na mail: drazenko@elimea.hr slovima uređenja i održavanja, 10 m/ž šivača, 2 m/ž radnika u do 21.1. proizvodnji, m/ž radnika na cnc 20. Elektro Akul d.o.o., Njemač- stroju u proizvodnji namještaka, traži 10 m/ž električara na ja, m/ž radnika na cnc stroju za određeno javiti se na mob. 099 rezanje spužve, 2 m/ž viličarista 539 6020 ili na mail: anni.elek- i 2 m/ž radnika u skladištu na troakul@gmail.com do 28.1. određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 043 ili 21. 3E d.o.o., Pribislavec, traži na mob. 099 390 7520 ili na ma10 m/ž radnika u proizvodnji il: lucija.horvat@hildinganders. stolarije na neodređeno, javiti com do 21.1. se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na 30. HRVATSKI CRVENI KRIŽ ČAmail: 3e.stolarija@gmail.com KOVEC, Čakovec, traži 2 m/ž kudo 21.12. hara na neodređeno, javiti se na mail: info@crveni-kriz-cakovec. 22. FERROMONT-KR d.o.o., hr do 10.1. traži 3 m/ž industrijska mehaničara, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž 31. Instalacije Bočkaj d.o.o., voditelja gradilišta (industrijska traži 5 m/ž instalatera centralmontaža) i 3 m/ž cjevara za nog grijanja i klimatizacije i 5 mjesto rada Švedska, te 6 m/ž m/ž vodoinstalatera za mjeelektromontera za mjesto rada sto rada Domašinec, 10 m/ž Austrija na neodređeno, javiti instalatera centralnog grijanja se na mail: jobs.kr@fmt.biz do i klimatizacije i 10 m/ž vodoin16.1. stalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se 23. GORGED EXTERIORS na mob: 098 745 412 ili mailom: j.d.o.o., Vratišinec, traži 2 m/ž bockaj-instalacije@post.ht.hr bravara i 2 m/ž zavarivača na do 20.1. neodređeno, javiti se na mob. 095 353 6221 ili na mail: kovano. 32. INTERIJERI VESNA j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž stolara, 5 inox@gmail.com do 28.1. m/ž građevinskih radnika, 6 m/ž 24. GP EKOM d.o.o., Čakovec, radnika na postavljanju knaufa i Športska 2, traži m/ž pomoćnog 5 m/ž podopolagača za mjesto djelatnika-čistačanaodređeno, rada Austrija te 4 m/ž stolara za javiti se pismenom zamolbom mjesto rada Njemačka na neona adresu do 7.1. dređeno, javiti se na mob. 098 25. GKP PRE-KOM d.o.o., Pre- 984 1949 ili na mail: interijerivelog, Hrupine 7B, traži m/ž kv sna@gmail.com do 30.1. stolara i m/ž kontrolora - admi- 33. Instalater Junior vl. Marijan nistrativnog referenta reciklaž- Šprem, Mačkovec, traži m/ž nog centra (rok prijave 13.1.), radnika na farmi pilića na neo1 m/ž komunalnog radnika za dređeno, javiti se na mob. 098 održavanje, 3 m/ž komunalna 242 710 do 31.1. radnika - vozila i m/ž vozača (rok prijave 21.1.) na neodređeno, 34. Institut za razvoj i proizvodjaviti se osobno na adresu ili na nju d.o.o., Mursko Središće, tel. 040 645 458 ili mob. 099 33 traži 1 m/ž bravara i 2 m/ž zava44 451 ili pismenom zamolbom rivača na neodređeno, javiti se na adresu ili na mail: marina@ na mob: 097 636 2729, više info na: www.hzz.hr do 20.1. pre-kom.hr

47. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/ž šivača na određeno, javiti se na mob. 098 260 087 ili na mail: mario.nadj@ck.tcom.hr do 28.2. 48. MARKETING - TRGOVINA - KONZALTING vl. Zlatko Marciuš, Nedelišće, Žarkovice 15, traži 5m/žručnapakireranaodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 250 ili na mail: mtk@ck.t-com.hr do 10.1.

38. KRALJEVSKE SLASTICE d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda za mjesto rada Donji Kraljevec i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec na određeno, javiti se na mob. 098 419 457 ili na 49. Medecins du Monde ASBL mail: info@kraljevskeslastice.hr - Dokters van de Wereld VZW - strana udruga, Čakovec, trado 31.1. ži 2 m/ž radnika u zajednici na 39. KRESTO d.o.o., Čakovec, određeno, javiti se na mail: finaZagrebačka 87, traži 1 m/ž pro- ssistant.croatia@medecinsdudajnogpredstavnikananeodre- monde.be do 10.1. đeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mail: info@kresto. 50. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, Glavna hr do 14.1. 64, traži 1 m/ž zavarivača, 1 m/ž 40. LETINA INTECH d.o.o., Ča- bravara i 1 m/ž tehnologa - konkovec, Neumannova 2, traži 2 trolora na neodređeno, javiti se m/ž inž. strojarstva/dipl.ing. osobno na adresu ili na mob. strojarstva, 3 m/ž zavarivača 098 958 6878 do 31.1. tig postupkom, 3 m/ž bravara - strojobravara i 5 m/ž radnika u 51. MD&V d.o.o., Čakovec, traži završnojobradinaneodređeno, 3m/žmajstorazastrojnožbukajaviti se pismenom zamolbom nje na neodređeno, javiti se na na adresu ili na mail: posao@ mob: 098 241 533 do 31.1. letina.com do 10.1. 52. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž ko41. LIMING PLUS d.o.o., Nedelinobara, m/ž pomoćnog kuhara šće, traži m/ž pomoćnog bravai m/ž kuhara na neodređeno, ra na određeno, javiti se na mail: javiti se osobno na adresu ili piinfo@liming.hr do 14.1. smenazamolbailinamail:info@ 42. LJEKARNA POČUČA, Čako- medjimurska-hiza.com do 31.1. vec,tražim/žmagistrafarmacije 53. MEĐIMURJE PMP d.o.o., na neodređeno, javiti se na tel. Čakovec, traži 2 m/ž rukovatelja 040 333 550 ili na mob. 091 333 mosnom dizalicom na neodre7130 ili pismena zamolba na đeno, javiti se na mail: m-pmmail: info.blazenkapo@gmail. p@m-pmp.hr do 20.1. com do 27.1. 54. Mesna industrija Vajda 43. Ljekarnička ustanova Ho- d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, meosan, Pribislavec, traži m/ž traži m/ž energetičara - frigomagistra farmacije na neodre- mehaničara, m/ž strojobravara đeno, javiti se na mail: jagoda. i m/ž radnika u preradi na neceric25@gmail.com do 16.1. određeno, javiti se pismenom 44. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, zamolbom na adresu ili na mail: traži 2 m/ž transportnog radni- info@vajda.hr do 31.1. ka - viličaristu, 4 m/ž cnc programera, 3 m/ž alatničara i 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: info.alucast@lthcastings.com do 11.1.

55. METALNE KONSTRUKCIJE ŠVENDA d.o.o., Palovec, Glavna 64, traži 3 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača i m/ž tehnologa-kontrolora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.098 958 6878 do 31.1.


7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

66. PLODINE d.d., traži m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa za radno mjesto Prelog i m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec i Prelog na određeno, javiti se na mail: zaposljava57. MODRI VAL d.o.o., Čako- nje@plodine.hr do 7.1. vec, traži m/ž čistača poslovnog 67. PODRUM ŠTRIGOVA prostora na određeno vrijeme d.o.o., Štrigova, traži m/ž vo10 sati tjedno, javiti se na mob. zača C kat. i m/ž traktoristu na 099 4707 400 ili na mail: elena. neodređeno, javiti se na tel. loncaric@modri-val.com 040 851 526 ili na mob. 099 58. MULTI-ING d.o.o., Draško- 589 4990 ili na mail: lela@povec, traži 4 m/ž izolatera i 4 m/ž drum-strigova.hr do 31.1. montera panela suhe gradnje 68. Primabiro d.o.o., Čakovec, na neodređeno, javiti se na tel: Zrinsko-Frankopanska 23, tra040 643 205 ili mob: 099 665 ži m/ž cnc glodača, 2 m/ž bra5006ilimail:multi.ing.hr@gmavara, m/ž sačmara, 3 m/ž zail.com do 15.1. varivača tig, 3 m/ž brusača, 3 59. MURA-METAL d.o.o., m/ž zavarivača mig/mag, m/ž Kotoriba, traži 10 m/ž bravara savijača i m/ž administratora na neodređeno, javiti se na tel. (rok prijave 4.1.) te m/ž kontro040 682 130 ili na mail: info@ lora kvalitete (rok prijave 27.1.) mura-metal.hr do 1.2. na neodređeno, javiti se osob60. NARANĐA TRANSPORT no na adresu ili na tel. 040 396 d.o.o.,Hodošan,Prvomajska14, 553 ili na mob. 098 1830 293 traži m/ž vozača teretnog vozila ili pismena zamolba na adresu u međ. transportu na neodre- ili na mail: info@primabiro.hr đeno, javiti se osobno na adresu 69. PROIZVODNJA PG d.o.o., ili na tel. 040 679 458 ili na mob. Prelog, Hrupine 15, traži 5 m/ž 098 235 128 ili na mail: naranda. tehničara u obućarskoj indutransport@ck.t-com.hr do 10.1. striji, 6 m/ž radnika na montaži 61. NTT New Textile Techno- obuće i 4 m/ž radnika u proilogies d.o.o., Savska Ves, traži zvodnji obuće u odjelu kroje5 m/ž šivača i 5 m/ž radnika na nja, šivanja, montaže i finiša na ručnim fazama na određeno, neodređeno, javiti se pismejaviti se na tel. 040 313 235 ili na nom zamolbom na adresu ili mail: jelena.buhanec@ntt-hr. na mail: office@p-pg.hr do com do 31.1. 15.1. 56. METAL-MONT d.o.o, Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, traži m/ž kuhara na neodređeno za mjesto rada Kavana Stari krov, javiti se osobno na adresu ili na mail: stari.krov1@gmail.com do 31.1.

62. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob. 091 933 5666 do 31.1. 63. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž inž.građevine,2m/žrukovatelja građ. strojevima, m/ž operatera na betonari, 2 m/ž zidara i 5 m/ž zavarivačamig/mag/tignaneodređeno, javiti se na mail: darija. pavlic@gmail.com ili na tel. 040 655 525 do 31.12. 64. PANEX DINAMIC promet proizvodima i uslugama d.o.o., Čakovec, dr. T. Bratkovića , traži m/ž pomoćnog radnika - montera na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: pandin@dinamic.hr do 10.1. 65. PERUTNINA PTUJ-PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž administratora u proizvodnji i m/ž administratora u skladištu na neodređeno, javiti se na mail: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 10.1.

74. REINOX d.o.o., Lopatinec, Brezje 81a, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 855845 ili na mob. 098268700 ili pismena zamolba na adresu ili na email. reinox@reinox.hr do 31.1. 75. RESTORAN PREPELICA , Otok 2, traži m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž čistača, javiti se na mob. 098 393 001 do 15.1. 76. SILO transporti Ivica Sačar d.o.o., Čakovec, traže 1 m/ž vozača/icu C i E kategorije na neodređeno, javiti se na mob: 098 242 041 ili na mail: ivica.sacar@ gmail.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

Slobodna radna mjesta 47

84. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, P. Miškine 53, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, Belica, Orehovica, Pleškovec, Hodošan, Savska Ves, Macinec, Okrugli Vrh, Donji Kraljevec, Kotoriba, Donji Vidovec i Palovec, te m/ž mesara za mjesto rada Orehovica i Donja Dubrava i m/ž vozača - dostavljača za radno mjesto Varaždin na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 404 ili na mail: posao@tpvz.hr do 31.1. 85. TE-PRO d.o.o., Vrhovljan, Gospodarska 7, traži 3 m/ž programera robota za zavarivanje, 3 m/ž montera metalnih formi i konstrukcija, 3 m/ž konstruktora alata, 1 m/ž IWE međ. inž. zavarivanja, 3 m/ž glodača, 3 m/ž tokara i 3 m/ž zavarivača naneodređeno,javitisenamail: office@te-pro.net do 21.1.; više info na: www.hzz.hr

77. Smrtić oprema stolarija, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pkv/kv stolara i m/ž pomoćnog radnika u stolariji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 980 6580 do 14.1. 86. TRADICIJSKI SIREVI d.o.o., 78. SOBOČAN d.o.o., Mursko Šenkovec, traži 3 m/ž radnika u Središće, Slatine 18, traži 1 m/ž sirani, na neodređeno javiti se skladištara u međufaznom na email: vladimir.balent@traskladištu (s iskustvom) na ne- dicijski-sirevi.hr do 21.1. određeno, javiti se osobno ili na mail: posao@sobocan.hr do 10.1.

87. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 352 7030 do 28.2.

91. UO kavana i catering ARKA, Sveti Martin na Muri, Trg sv. Martina 8, traži 2 m/ž dostavljača, javiti se osobno ili na mob. 098/181-2074 ili na mail: bistro. arka@gmail.com do 13.1.; više info na: www.hzz.hr

88. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt vl. Željko Marković, Ivanovec, J. Broza 18, traži 2 m/ž krojača na neodređeno, javiti se zamolbom pismeno ili osobno na adresu u Čakovcu, Cvjetna 4 ili na tel: 040 391 422 ili na mail: info@tristar.hr do 14.1.

92. VENDES d.o.o., Čakovec, traži 15 m/ž brodskih montera naneodređenojavitisenamob. 099 742 6262 ili na mail: info@ vendes.hr do 10.1. 93. ZAREA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na tel. 040 821 100 ili na mob. 091 182 1114 ili na mail: info@zarea.hr do 31.1.

89. TUBLA d.o.o., Čakovec, Republike Italije 3, traži 2 m/ž skladištara, 2 m/ž mehaničara i 10 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: 94. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, posao@tubla.hr do 14.1. traži m/ž servisera plinskih tro90. UNION ugost. turističko šila, 2 m/ž montera centralnog društvo d.d., Čakovec, Zrin- grijanja i vodovodnih instalacija sko-Frankopanska 14, traži m/ž (rok prijave 7.1.), te traži 5 m/ž čistača - sobara u Hotelu Park na keramičara (rok prijave 16.1.) na određeno, javiti se osobno na neodređeno,javitiseosobnona adresu ili na tel. 040 311 255 ili adresu ili na tel. 040 341 004 ili na mob. 098 273 736 ili na ma- na mob. 0951123469ili na mail: il: recepcija@hotelpark.hr do zgradarskatehnika@gmail.com 16.1.

79. STS-tech d.o.o., Mursko Središće, Ul. sv. Josipa Radnika 4, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob: 099 8270 648 ili mail: info@sts-tech.hr do 15.1.; 70. Proizvodnja i trgovina više info na: www.hzz.hr ANITA vl. Andreja Vuglač, Va- 80. STM d.o.o., G. Hrašćan, raždin, Šenoina 12, traži m/ž traži m/ž krojača i 2 m/ž šivača prodavača za mjesto rada Ča- na neodređeno, javiti se na tel. kovec na neodređeno, javiti se 040 858 170 do 31.1. na mail: divatrgovina1@gmail. 81. SOLEKTRA d.o.o., Čakovec, com do 16.1. traži m/ž montera sunčanih 71. RALE d.o.o., Pušćine, Obrt- elektrana i m/ž magistra inženička 6, traži 2 m/ž pomoćna njera elektrotehnike na neoradnika na sortiranju metal- dređeno, javiti se na mail: lara. nog otpada i m/ž rezača me- klovar@solektra.hr do 10.1. talnih konstrukcija na neodređeno, javiti se osobno na adre- 82. ŠTIKMA d.o.o., Slemenice, traži m/ž grafičkog dizajnera su ili pismenom zamolbom na na određeno, javiti se na mail: adresu ili na mail: ured@rale. emanuel@stikma.hr do 7.1. hr do 16.1. 83. Tekeli projekt - inženjering 72. Ratio d.o.o. Čakovec, traži d.o.o., Mursko Središće, M. m/ž voditelja knjigovodstveKovača 72, traži 1 m/ž rukonog servisa na neodređeno, vatelja građ. strojevima, 1 m/ž javiti se na mail: ratio.ks@ automehaničara, 5 m/ž pk/kv gmail.com do 31.1. tesara, 4 m/ž pk/kv zidara i 4 73. RE-GRA d.o.o., Prelog, m/ž radnika na pilani, nazvati traži m/ž prodavača keramike na tel. 098 240 181 ili 543 130 na neodređeno, javiti se na tel. ili zamolbu poslati na mail: te040 608 058 ili na mob. 091 keli@ck.t-com.hr ili donijeti 508 5701 ili na mail: info@re- osobno na gornju adresu do 10.1., više info na: www.hzz.hr gra.hr do 17.1.

Misli na sebe. Čitaj.

2022.

www.mnovine.hr

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec


48

Oglasnik

Na temelju Odluke Direktora GKP ČAKOM d.o.o. broj 23/22 od 05.01.2022. godine objavljuje se sljedeći

NATJEČAJ

za prikupljanje ponuda za radno mjesto RADNIK NA POGREBNIM USLUGAMA

POŠALJI besplatni mali oglas 0 -

putem obrasca na našoj web stranici: www. mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Č Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su

Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima č broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklan

2 izvršitelja Uvjeti:

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. ili 2. stupanj stručne spreme

Kandidati su dužni uz ponudu priložiti: - životopis, - presliku domovnice i rodnog lista, - presliku svjedodžbe o završenoj osnovnoj/srednjoj školi

Nude se redovita stimulativna primanja, naknada troškova prijevoza, naknada za pripravnost i isplata kolektivnih prava (božićnica, regres, uskrsnica, dar za djecu, neoporeziva nagrada). Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi pozvati na to pravo, odnosno uz prijavu priložiti svu propisanu dokumentaciju prema posebnom zakonu.

Kandidati koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21), članku 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13 i 98/19) i članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), dužni su se u prijavi na javni natječaj pozvati na to pravo te imaju prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Kandidati koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a koji u trenutku podnošenja prijave ispunjavaju uvjete za ostvarivanje toga prava, dužni su uz prijavu na javni natječaj priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja i dokaze za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju. Popis dokaza za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Nikola//popis%20 dokaza%20za%20ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20zapo%C5%A1ljavanju-%20ZOHBDR%202021.pdf

Kandidati koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja sukladno članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uz prijavu na javni natječaj dužni su, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i rješenje o utvrđenom invaliditetu, odnosno drugu javnu ispravu o invaliditetu, na temelju koje se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji je način prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (rješenje, ugovor, sporazum i sl.).

Kandidati koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja sukladno članku 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, uz prijavu na javni natječaj dužni su, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti rješenje ili potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo, izjavu da do sada nisu koristili pravo prednosti prilikom zapošljavanja po toj osnovi te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji je način prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (rješenje, ugovor, sporazum i sl.). Pismene ponude na natječaj s dokazima o ispunjenju uvjeta podnose se GKP ČAKOM d.o.o., Mihovljanska 10, Mihovljan (s naznakom natječaj za radno mjesto „RADNIK NA POGREBNIM USLUGMA“) u roku od 8 dana od objave natječaja.

S odabranim kandidatima sklopiti će se ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od godine dana, uz probni rok od 3 mjeseca. GKP ČAKOM d.o.o. Direktor Ivan Perhoč, bacc. ing. el.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIV mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo o nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

MOTORNA VOZILA PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME sa čeličnim felgama Dunlop dim 175/65 R14 rabljeno (bilo na opel corsa C) cijena 500 kn. mob. 095/8489753 PRODA JEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821 HITNO PRODAJEM VW POLO 1.4, 5 vratiju, crvene boje, u ispravnom i voznom stanju, dobro očuvan. Cijena povoljna. Upitati na tel. 098/1760-256 PRODA JEM PEUGEOT ekspert-D 2011. god., reg. do 7/2022., cijena 4.900 eur. Mogućnost zamjene. Info na mob. 099/220-3655 PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505 PRODAJEM DVIJE ZIMSKE GUME dim. 175/70 R14. Info na mob. 098-91-58-640 POLJOPRIVREDA PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586. PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 Prodajem OLT sijačicu za kukuruz dvorednu i špricu 200 lit. Šenkovec kod Čakovca, kontakt 098 911 5452 ili 040 343 509

USLUGE TRAŽIMO KUHARA s radnim iskustvom 2g. na neodređeno za radno mjesto Gostišče Oaza u Moravskim Toplicama. Zamolbu poslati na mail: oazagrill@gmail.com

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570 POSAO UMIROVLJENIK TRAŽI POSAO dostavljača na 4 sata dnevno. Ponude na mobitel: 098/857-562 NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM GRADILIŠTE na jugu Čakovca, Pustakovec, 1008m2, mob 091 613 9942

PRODAJEM NAMJEŠTENU KOMFORNU TROSOBNU KUĆU od 92 m2 u Čakovcu, potpuno renoviranu od krova do podruma 2007. godine, na okućnici od 300 čhv. U dvorištu su još dvije garaže i radionica s betonskom dekom, u nastavku je nadstrešnica, sve legalizirano, bez tereta. Kuća je u ulici B. J. Jelačića 28, uvučena s desne strane ceste prema Pribislavcu. Cijena je 92.000 Eura. Mobitel 099 599 8521 PRODAJE SE KUĆA U PALOVCU od 139 m2, useljiva, sve legalizirano, sa gospodarskim zgradama i okućnicom 1858 m2, EC/E. info na mob 098 981 48 47 Prodaje se VIKENDICA sa vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upitati na 040/364-354

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središću. info na mob. 091 924 7302 IZNAJMLJUJE SE STAN od 80 m2 u privatnoj kući, poseban ulaz i brojila, nenamješteno osim kuhinje. Potrebno je platiti polog za najam. Info na tel. 091/5016685 ŽIVOTINJE PRODAJEM MLADE PAPIGE - nimfe, tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339


7. siječnja 2022.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24 sata

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnos� (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priloži� sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

.mnovine.hr

Čakovec

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su naves� energetski cer�fikat.

samo za fizičke osobe.

čuvaju se do izlaska sljedećeg njaju.

U suprotnom nećemo objavi� vaš oglas.

VOTINJE • RAZNO

odgovornost za eventualno

RAZNO Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob:091/761-3467

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM Omron compressor nebulizer NE-C28P po cijeni od 600 kuna i nova kada s tuš kabinom, cijena po dogovoru. Info na mob. 099/4047517

PRODAJEM plinsku bocu od 10 lit., plinski bojler 240 KW Vaillant za rezervne dijelove. Info na mob. 091/520-5576

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata,Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

Na temelju članka 35. i čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) i Odluka Općinskog vijeća Općine Selnica o prodaji nekretnina, načelnik Općine Selnica dana 7. siječnja 2022. godine raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine Selnica 1. Predmet natječaja je sljedeća nekretnina: Broj kat. čes�ce

Katastarska općina

3380 3403 3386 3409

Selnica Selnica Selnica Selnica Selnica

Površina/m2

4592 1.256 1.528 1.936 3.610

Način uporabe kat. čes�ce

Utvrđeni ukupni iznos početne cijene (HRK)

oranica u selu Livada Livada Livada Pašnjak

58.000,00 9.420,00 11.460,00 14.520,00 27.000,00

2. Prodaja nekretnine iz članka 1. ovog Natječaja odvijat će se u općinskoj vijećnici Općine Selnica, svakog utorka od 10 – 12 sati, počevši od 11. siječnja 2022. godine, pa do prodaje. U javnoj dražbi mogu sudjelovati sve zainteresirane �izičke i pravne osobe, a strane osobe ako ispunjavaju zakonom predviđene uvjete za stjecanje prava vlasništva. Natjecatelji u javnoj dražbi sudjeluju osobno ili putem opunomoćenika na temelju punomoći ovjerene kod javnog bilježnika. 3. Jamčevina u iznosu od 10% uplaćuje se na žiro račun Općine Selnica: HR54 2340 0091 8385 0000 9 s pozivom na broj 68 9016 – OIB ili u blagajni Općine Selnica. 4. Natjecatelji na javnu dražbu trebaju donijeti dokaz o uplaćenoj jamčevini i presliku osobnih iskaznica svih onih koji se žele uknjižiti kao vlasnici parcele, odnosno presliku rješenja o registraciji za pravne osobe. Najpovoljnijim sudionikom u natječaju smatrat će se onaj tko u javnoj dražbi ponudi najviši novčani iznos povrh početne cijene te će se s njime zaključiti ugovor. Kupoprodajna cijena isplaćuje se u roku 15 dana po potpisu kupoprodajnog ugovora. Kupci pravo vlasništva kupljene parcele upisuju u zemljišne knjige na osnovi zaključenog kupoprodajnog ugovora i nakon uplaćene kupoprodajne cijene. Natjecatelju čija je ponuda niža od posljednje, jamčevina se vraća. Natjecatelj koji u javnoj dražbi kupi parcelu, gubi pravo na povrat jamčevine ukoliko odustane od ponude ili u roku od 30 dana donošenja zaključka o prodaji parcele, ne zaključi kupoprodajni ugovor. 5. Sve ostale informacije o ovom natječaju mogu se dobiti usmeno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Selnica, na adresi Jelačićev trg 4, Selnica, na broj telefona: 040/861-344 te putem elektroničke pošte opcina.selnica@gmail.com. KLASA: 943-01/22-01/12 URBROJ: 2109-15-22-01 Selnica, 7. siječnja 2022.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

NAČELNIK OPĆINE SELNICA Ervin Vičević

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

KUPUJEM STARE STRIPOVE I ROMANE, info na mob 098 92 190 92 PRODAJE SE sobni ormar sa staklom, uredski stol, pisač i knjige Povijest Hrvata, Povijest Kršćanstva i mnoge druge. Tel. 822-362, 099/516 6780

PRODA JEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091 503 4863 PRODAJEM digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobnu TV-antenu i anatomski jastuk Dormeo. Info na mob. 098-91-58-640

PIKI

ima 9 godina i ostao je sasvim sam. Molimo, razmislite, pružite dom Pikiju, nek’ se desi čudo, unatoč njegovim godinama! Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

LINDA

ima 6 godina i hitno traži novi dom! Osim što gubi svoju obitelj, dolazak u azil među sto�ne pasa bit će joj jako stresan i tužan. Sterilizirana je, a za sve dodatne informacije zovite 060/600-105 ili se javite na FB: Azil Prijatelji Čakovec.

IMANI

nam je s�gla iz potresom pogođenog područja. Od milja je zovemo Bumbarica Da, baš je lijepo ugodno popunjena, a k tome je i neopisivo simpa�čna! Vesela je, ak�vna, zna�željna, prijateljski raspoložena. Dlaka joj je gusta i mekana, a sijeda bradica joj baš daje neku čar. Njeno posebno ime znači vjera. Lijepo, zar ne? Rođena je u veljači 2014., visoka oko 48 cm, slaže se s drugim psima. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

ZORA

je baš takva kako ju ime opisuje. Jutarnji mir, kad sve još spava, a dan ljubi noć na ispraćaju. Zora je rođena u veljači 2014., visoka je oko 55 cm. Mirnije je naravi, a i zbog stare ozljede kuka, malo je usporena. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

1373

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.


50

Savjeti

7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Nova godina i omikron su tu! da će mjera karantene (Lockdown ili zaključavanje) trajati koji tjedan i da će nakon toga sve biti u redu, nije nam bilo nakraj pameti da će nam čak i čitava prošla godina biti protuepidemijska. Dočekali smo cjepivo i vidjeli ga kao spas, a sada znamo da i cijepljeni mogu prenositi COVID-19, ponovno se zaraziti i oboljeti uz blažu kliničku sliku bolesti. Ljudi današnjice u dijelu svijeta kojemu mi pripadamo, a to su bogatije i razvijenije države, naučeni su na brza i efikasna rješenja. Oni koji imaju dobar životni standard i zdravstvenu zaštitu, kojima je objektivno bolje, oni zapadaju u stanja malodušnosti i ogorčenosti, ne misleći kako su nepravedni i razmaženi. Istina je da smo svi u istom olujnom moru, ali nismo u istom brodu, neki su u probušenom gumenom čamcu. Alati dostupni za borbu protiv pandemije neravnomjerno su raspoređeni diljem svijeta. U Africi još uvijek tri od četiri zdravstvena radnika nisu cijepljena, da ne govorimo o njihovoj općoj populaciji, dok ljudi u Europi i Sjedinjenim Državama masovno primaju treće doze cjepiva. Taj jaz između razvijenih i nerazvi-

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše Ivona Orlović, dr. med., specijalizantica psihijatrije

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

Dolazak nove godine u ljudima pokreće raznovrsne emocije i razmišljanja, kod jednih blaga i jednostavna, kod drugih složena psihička stanja na kontinuumu od euforije do depresije, za neke pojedince u kliničkim varijantama psihičkih poremećaja, a za većinu kao prolazna, iako intenzivna unutarnja stanja. Sada još tome redovnom postnovogodišnjem procesu pribrajamo (ili se radi o umnošku?) osjećaj stagnacije i praznine koji je kod mnogih bio dominantan osjećaj 2021. godine. Činilo se kao da samo idemo kroz dane, jedan po jedan, kao da gledamo vlastiti život kroz zamagljene naočale. COVID-19 glavna je tema o kojoj razgovaramo s prijateljima, obitelji i poznanicima, ta je bolest promijenila međuljudske odnose, navike življenja i rada na planetarnoj razini. Ljudi su nakon dvije godine ovakvoga načina života umorni, postaju nestrpljivi, čini se kao da ne mogu više čekati kraj pandemije, imaju problema s koncentracijom i motivacijom, nemaju više elana i uzbuđenja oko novih događaja koje bi u nekim drugim okolnostima jedva čekali. Pretprošlog proljeća mislili smo

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

jenih država povećao je prošle godine izglede za pojavu novih varijanti koronavirusa, a virus lako putuje svijetom i zato smo u 2022. godinu ušli s novim valom pandemije, koji uzrokuje omikron. Svjetska zdravstvena organizacija umiruje nas novogodišnjom porukom da sada dobro poznajemo ovaj virus i znamo dokazane mjere za kontrolu prijenosa, preporuča obavezno korištenje maski, izbjegavanje gužvi, održavanje fizičke distance, higijenu ruku i dišnog sustava, prozračivanje prostora, testiranje i praćenje kontakata. Nema se što drugo reći, važno je da to odgovorno primjenjujemo. U ovoj zemlji imamo sreću što imamo dobre i stručne zdravstvene radnike koji znaju kako liječiti COVID-19 i kako poboljšati šanse za preživljavanje teško oboljelih osoba. Znamo i da su naše službene protuepidemijske mjere blage, oni koji o njima odlučuju ‘’ne bi se šteli mešati’’, s njima ili bez njih mi imamo dovoljno pameti, zar ne? Zato čuvajte sebe i svoje bližnje, da ne preopteretimo naše bolnice, samo ćemo tako doći do svjetla na kraju tunela!

Destruktivna veza alkohola i samopoštovanja Samopoštovanje je odnos prema samom sebi, način poimanja i vrednovanja sebe. To je naša subjektivna procjena sebe samog, a uključuje samopouzdanje i osjećaje vlastite vrijednosti. Različiti čimbenici poput misli, iskustava, reakcija drugih ljudi, dobi, razine tjelesne aktivnosti, bolesti ili korištenja različitih psihoaktivnih tvari, mogu utjecati na samopoštovanje. Primjerice, pijenje alkoholnih pića može privremeno podizati samopoštovanje, dugoročno ga uništavajući. Alkohol oslobađanjem dopamina daje osjećaj moći i samouvjerenosti, smanjujući inhibicije i strahove, kao i samokontrolu što utječe na donošenje impulzivnih odluka. Također, nisko ili visoko samopoštovanje mogu biti čimbenici koji doprinose pijenju alkohola. Osobe s niskim samopoštovanjem manje vrednuju sebe u odnosu na druge i smatraju da neće dosegnuti istu razinu uspjeha kao oni koji su im bliski. Imaju lošu sliku o sebi, osjećaju se inferiornima u odnosu na druge i ne vjeruju da su dovoljno zanimljivi, pametni ili privlačni. Uglavnom su usredotočeni na vlastite mane i ne vide pozitivne karakteristike. Teško donose odluke i ne zauzimaju se za vlastite izbore, ne znaju postaviti granice. Mogu se osjećati

nesposobno i beznačajno, usamljeno, tjeskobno ili ljutito. Ne zaboravimo krivnju, tugu i sram. Tu nastupa alkohol kojim se prikrije negativna percepcija sebe i na kratko podiže samopoštovanje. Kratko trajanje traži ponovno posezanje za alkoholnim pićem da bi se nanovo ostvario isti učinak. Sniženo samopoštovanje može biti povezano i s depresijom, samoozljeđivanjem te izuzev alkohola korištenjem i drugim psihoaktivnim tvarima. Visoko samopoštovanje, ako je krhko, obuhvaća preosjetljivost na tuđa mišljenja koja visoko poimanje sebe dovode u pitanje. Alkohol se često zloupotrebljava u svrhu samoliječenja kod osoba koje pate od manjka samopouzdanja i pruža lažan osjećaj sigurnosti ili pak pomaže u otupljivanju negativnih misli. Osoba se počinje oslanjati na alkohol da bi se osjećala ugodno sama sa sobom, a trijezno stanje počinje sve više smetati, čini joj se da je poželjnija i

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

bolja kad je pod utjecajem alkohola. Tako se sasvim bezazleno zakorači u ovisnost, a alkohol dodatno pogorša samopouzdanje. Problem postaje sve veći, ne rješava se, a život izmiče. Nema lakog načina i razvoja osjećaja vlastite vrijednosti preko noći. To je strpljiv i dugoročan proces koji može potrajati mjesecima ili godinama, a primarno suočavanje sa samim sobom i poimanjem sebe važan je korak na putu sazrijevanja i oporavka. Naučiti sebi oprostiti, sebe prihvatiti takvog kakav jesi i sebe voljeti. Usvojiti građenje vlastitog samopoštovanja, važan je korak u prevladavanju ovisnosti o alkoholu. Biti iskren prema sebi. Naći druge, zdravije načine za povećanje samopouzdanja, preuzeti odgovornost za sebe, postati svjestan svojih misli i osjećaja, strpljivo ustrajati, koračati postupnim, malenim koracima, mijenjati svoj pogled na sebe i svijet oko sebe.

NARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600


VATROGASCI MEĐIMURJA

7. siječnja 2022.

51

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

RAZGOVOR S POVODOM: Mario Medved treći put izabran za predsjednika Vatrogasne zajednice Međimurske županije

Vatrogasac sam od malih nogu! Moje vatrogasno djelovanje započelo je davne 1989. godine, kada se okupila jedna “škvadra” koja je igrala nogomet na terenima čakovečke Sloge Mario Medved, stari i novi predsjednik Vatrogasne zajednice MŽ Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

K

rajem 2021. godine za predsjednika Vatrogasne zajednice Međimurske županije ponovno je izabran Mario Medved iz Čakovca. Tako su mu međimurski vatrogasci povjerili treći mandat kao predsjedniku zajednice. U velikom razgovoru za Međimurske novine prisjetio se svojih vatrogasnih početaka, izazova u mandatima, kao i planova koji se već spremaju za naredno razdoblje. - Moje vatrogasno djelovanje započelo je davne 1989. godine, kada se okupila jedna “škvadra” koja je igrala nogomet na terenima čakovečke Sloge. Tad je nas klince okupio ondašnji i sadašnji zapovjednik DVD-a Pustakovec-Buzovec-Putjane Zvonko Knezić pa smo se uz nogomet počeli družiti u prostorijama DVD-a, ali i izvoditi vježbu vatrogasne mladeži. Imali smo stari kombi marke IMV koji je palio na “guranje” pa nam je to bilo iznimno zabavno. Upoznavali smo i isprobavali vatrogasnu opremu na starim tokovima Drave, tako da je bilo iznimno dinamično, prisjetio se svojih vatrogasnih početaka predsjednik VZMŽ-a Mario Medved i nastavio: Predsjednik DVD-a Pustakovec-Buzovec-Putjane postao sam 2001. godine,

a dvije godine nakon toga preuzeo sam tajničku funkciju VZG Čakovca. Godine 2009. postao sam predsjednik VZG Čakovca, a od 2013. godine i predsjednik VZ Međimurske županije. U tom trenutku koordinacija VZ sjeverozapadne Hrvatske predložila me je za dopredsjednika HVZ-a, što je i jednoglasno usvojeno. - Kako izgleda međimursko vatrogastvo u ovim 3 mandatima kako obnašate dužnost predsjednika zajednice? Vatrogastvo u Međimurju ima višegodišnju tradiciju, često volim reći da su naši DVD-ovi u svim međimurskim naseljima nositelji društvenog života. To nije ni čudno, ukupno je u Međimurju preko 7 tisuća aktivnih vatrogasaca i razvijen sustav kakav imamo mi u Međimurju nezaobilazan je faktor u zaštiti od požara, ali i drugih elementarnih nepogoda koje nas mogu pogoditi. Isto tako, zbog promjena klime, posljednjih godina sve je više poplava, a upravo su vatrogasci ti koji prvi izlaze na teren te pomažu zaštiti ugrožena područja. I tu je prava vrijednost naših vatrogasaca jer, kad uzmete u obzir izbjegnute materijalne štete, vidite da takav sustav ne stoji mnogo. U proteklim 2 mandatima puno se ulagalo u osposobljavanje vatrogasnih

kadrova, su�inanciranje nabavke opreme i vozila iz sredstava premije osiguranja, provođenje preventivnih akcija, organizacija natjecanja i javnih vježbi. Svakako bih izdvojio prošlogodišnju nabavku novih 8 kombi-vozila za naše DVD-ove u sklopu Programa opremanja i osposobljavanja vatrogasnih zajednica, a nabavkom Hrvatske vatrogasne zajednice iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma. Godinu prije nabavljeno je kombi-vozilo za VZ Međimurske županije. Međimurski vatrogasci u sklopu Programa Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH dobili su četiri nova vozila za modernizaciju svojih vatrogasnih postrojbi, i to JVP Čakovec dugo navalno vozilo i autocisternu, DVD Kotoriba kratko navalno vatrogasno vozilo te DVD Štrigova koja je dobila kratko šumsko vatrogasno vozilo što u konačnici značajno povećava sigurnost stanovnika županije. Godine 2019. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, posredstvom Ravnateljstva za robe zalihe, dalo je na uporabu Vatrogasnoj zajednici Međimurske županije 3.000 metara mobilnih brana u vrijednosti od 5,5 milijuna kuna. Doniran nam je i stroj za punjenje vreća s pijeskom i šivali-

com vrijednosti od 120.000 kuna. Svakako treba naglasiti i odličnu suradnju dobrovoljnih vatrogasaca s pripadnicima javne postrojbe što je posebno vidljivo kod zajedničke intervencije na ovogodišnjem požaru gotovo u centru grada kada su gorjele stare barake, a sinergijskim djelovanjem požar je vrlo brzo stavljen pod nadzor. Isto je bilo i kod gašenja požara na odlagalištu otpada u Totovcu 2019. godine. - Što se sve mijenja u Vašem novom mandatu, s obzirom na novi vatrogasni zakon? - Nastavit će se s prilagođavanjem zakonskim odredbama, s ciljem modernizacije sustava upravljanja, kako bi se intervencije provodile brže, učinkovitije i profesionalnije. Novim Zakonom o vatrogastvu naznačen je jači značaj dobrovoljnog vatrogasca, riješen je radnopravni status kako profesionalnog tako i dobrovoljnog vatrogasca, u budućnosti preko vatrogasne mreže riješit će se kvalitetnije �inanciranje kako profesionalnih tako i središnjih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava kako bi se JLS-ovima pomoglo bolje opremanje postrojbi i na taj način poboljšao sustav vatrozaštite. Iznimno je bitno i �inanciranje iz sredstava OKFŠ-a, Općekorisnih funkcija šuma, iz kojih se

godišnje izdvaja 40 milijuna kuna raspodijeljenih na sve županijske zajednice kako bi se �inancirala nabavka opreme i nabavka vatrogasnih vozila. Do sada u ovom kratkom periodu, od primjene novog Zakona, nabavljena su kombi i pick-up vozila iz tih sredstava. Za budući period planirana je nabavka vozila za gašenje šumskih požara iz istih sredstava za sve vatrogasne zajednice županija. Također novi Zakon o vatrogastvu donio je novi ustroj vatrogasnog sustava gdje glavni vatrogasni zapovjednik zapovijeda svojim snagama iz svoje matične organizacije Hrvatske vatrogasne zajednice, a ne kao do sada iz nekih drugih državnih uprava i donošenjem novog zakona HVZ djeluje kao središnji državni ured. Riješila se i vertikala zapovijedanja, dakle od glavnog vatrogasnog zapovjednika prema zapovjednicima na nižim razinama odnosno vatrogasnim zajednicama. Isto tako, iznimno je važno pripremati projekte za izgradnju, dogradnju ili obnovu vatrogasnih domova jer, kako je HVZ postala državno tijelo i ušla u nacionalnu strategiju razvoja RH, tako i čelništvo HVZ-a pregovara s resornim ministarstvom da bi vatrogasci imali svoje 4 mjere u programskom razdoblju 2021. – 2027., a odnose se

na izgradnju i dogradnju vatrogasnih domova, nabavku vatrogasnih vozila, edukaciju i opremanje vatrogasaca. - Koji izazovi Vas očekuju u narednom razdoblju? - Situacija s koronom pogodila je sve udruge, pa i vatrogasce. Dobrovoljno vatrogastvo u Međimurju je i prije pandemijske krize imalo smanjenje članova jer je velik broj mladih posao našao u inozemstvu. Svakako, u novom mandatu očekujem razdoblje opremanja i obučavanja vatrogasaca jer, kao što sam već napomenuo, planirana su sredstva OKFŠ-a za tu namjenu, osigurani su europski fondovi u novom programskom razdoblju što se tiče velikih projekata, ali isto tako i što se tiče „soft“, odnosno malih projekata. Imamo trenutno primjer europskog projekta usmjerenog na �inanciranje/su�inanciranje programa osposobljavanja vatrogasca vozača gdje je preko HVZ-a osigurano približno 180.000 kuna za VZ Međimurske županije u razdoblju 2020. – 2024. Što se pak tiče natjecanja, tu mogu reći da će VZ Međimurske županije biti nakon 1998., 2014. i treći puta domaćin Državnog natjecanja za vatrogasnu mladež koje će se održati 4. i 5. lipnja ove godine na SRC-u Mladost u Čakovcu.


52

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recept plus

7. siječnja 2022.

Kocke od višanja

Juneća rolada s rižom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Naša gastronomska ekipa za prvi recept u novoj 2022. godini odabrala je posjetiti čakovečki restoran Bambina. Otvoren je 2019. godine na adresi Mihovljanska 70 (pokraj Tegre). Restoran je specijaliziran za organizaciju svih

Sastojci:

- 800 g mljevene

juneće lopa�ce - 1 jaje - sol, papar - peršin - par kiselih krastavaca - 150 g sira gaude - 150 g mrkve - 150 g špeka - malo ulja

vrsta svečanosti, catering, besplatnu dostavu hrane i gablece. Vode ga supružnici Ljubica i Dario Pintarić. Vrsna kuharica Ljubica iz svoje zbirke recepata izdvojila je recept za pripremu juneće rolade s rižom. Navedeni sastojci i količine dostatne su za četiri osobe. Krenimo i u novoj godini s radošću kuhati! Mljevenu juneću lopaticu pomiješamo s jednim jajetom, posolimo i popaprimo pa dodamo svježe nasjeckani peršin. Sve zamijesimo rukama, ostavimo u hladnjaku oko 20 minuta da se sve lijepo prožme i odmori. U međuvremenu nasjeckamo kisele krastavce, sir, mrkvu i špek. Zatim od mesa oblikujemo (formiramo) 4 kugle po 200 grama. Razvaljamo ih na prianjajuću foliju, razvaljamo te posložimo po bojama

Maslac i žumanjke miješajte pjenasto. Dodajte vanilin-šećer, žumanjke, brašno s praškom za pecivom i snijeg od bjelanjaka. Smjesu stavite u lim obložen papirom za pečenje i pecite na 180 stupnjeva. Napola pečeno i malo ohlađeno tijesto prelijte kremom od višanja. Krema od višanja: Višnje bez koštica ocijedite. Dobiveni sok razrijedite vodom i stavite na vatru. Gustin pomiješajte sa šećerom i 6 žlica vode, dodajte ga uzavrelu soku, smanjite vatru i kuhajte 3 minute te neprekidno miješajte mikserom. Zatim umiješajte višnje i kuhajte još 5 minuta (smjesu sada miješajte kuhačom). Preko vruće kreme prelijte bijeli biskvit i pecite sve 30 minuta na 175 stupnjeva. Bijeli biskvit: Snijegu od bjelanjaka dodajte šećer, ulje i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Pečeni kolač ohladite i premažite žutom kremom. Žuta krema: Brašno i gustin razmutite s malo hladnog mlijeka te dodajte u preostalo vruće mlijeko. Maknite s vatre i miješajte mikserom, dodajte

Sastojci: Tijesto: - 10 dag maslaca - 8 dag šećera - 1 vanilin-šećer - 4 jaja - 10 dag brašna - na vrh noža prašak za pecivo

Bijeli biskvit: - 5 bjelanjaka - 20 dag šećera - 2 žlice ulja - 6 žlica brašna - na vrhu noža prašak za pecivo

Žuta krema: - 1/2 l mlijeka - 3 žlice brašna (oštro) - 3 žlice gus�na Krema od višanja: - 5 žlica šećera - 1,2 kg višanja (ili 2 staklenke kompota od - 20 dag maslaca - 1 vanilin-šećer višanja) - 5 dl soka od višanja - 4 žlice gus�na - 6 žlica vode - 15 dag šećera

šećer i kuhajte na laganoj vatri 5 minuta. Sklonite u stranu, umiješajte vanilin-šećer i žumanjke pa smjesu miješajući hladite. Izmiksajte pjenasto maslac i postepeno dodajte ohlađenu kremu. Kolač premazan kremom stavite

Čokoladna glazura: - 10 dag čokolade - 4 dag maslaca - 4 dag ulja

u hladnjak. Ohlađen prelijte čokoladnom glazurom koju ste dobili tako da na pari otopite čokoladu, maslac i ulje. Umjesto svježih višanja možete upotrijebiti sok i višnje iz kompota (2 staklenke po 750 g). (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuharica Ljubica Pintarić

krastavac, sir i mrkvu. Nakon toga zarolamo sve u roladu. Pečemo na tavi na zagrijanu ulju sa svih strana. Tanjur dekoriramo po želji (svježi krastavci, minirajčica, list peršina). Rižu skuhamo i serviramo uz juneće rolade. Dobar tek vam žele Ljubica i Dario Pintarić!

Vino tjedna

Silvanac zeleni obiteljske Salata s mozzarellom Vinarije Tomšić Dario Pintarić iz restorana Bambina uz juneću roladu i rižu preporučuje servirati bijelo vino. Odabrao je silvanac zeleni (11,5 % alk.) proizveden i odnjegovan u obiteljskoj Vinariji Tomšić koja svoje vino opisuje: - Vino je naglašene nježne voćnosti. Dominantan miris svježine kreiraju

arome zelene jabuke, limete i herbalne note u tragovima. Blago naglašene kiseline djeluju osvježavajuće i živo, potenciraju pitkost i �inoću. Neodoljivo svježe i lagano. Svakako kušajte i počastite svoja nepca tim odličnim bijelim vinom! Živjeli! (rr, zv)

i bučinim uljem Priprema:

Mozzarelu i rajčicu narezati na ploške i poredati na tanjur. Sve začiniti solju, paprom, usitnjenim bosiljkom i origanom. Začiniti octom i bučinim uljem. Ta se salata može poslužiti i kao predjelo.

Sastojci:

- 120 g mozzarelle - 4 rajčice - origano - lis�ći svježeg bosiljka - 2 žlice octa - bučino ulje Čakovečkih mlinova


7. siječnja 2022.

Narodna kuharica 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

MARGARETA CIPOT u Hlapičini za zimske dane preporučuje tradicionalan grah s kiselim zeljem i kobasicama

Margareta iz Maribora obožava Međimurje i međimursku kuhinju Sa suprugom Vladimirom umirovljeničke dane provode u Hlapičini ispunjene bogatim društvenim životom Piše: Aleksandra Sklepić

J

edno od jela zastupljenih u međimurskoj kuhinji za vrijeme zimskih mjeseci svakako je grah s kiselim zeljem. Zbog svoje nutritivne vrijednosti i okrjepljujućeg djelovanja na organizam, grah sa zeljem oduvijek je bio hrana koja se obvezno konzumirala barem jednom tjedno. Namirnice potrebne za to jelo lako su dostupne, nisu preskupe, a dimljeno meso svaka je obitelj imala u svom spremištu.

Kako se grah s kiselim zeljem priprema u Hlapičini, pokazala nam je Margareta Cipot. Margareta ima 65 godina i umirovljenica je. Rođena je i živjela u Mariboru, a radni je vijek provela je u Austriji u tekstilnoj industriji, gdje je i upoznala svog životnog suputnika, Hlapičanca Vladimira, velikog zaljubljenika u oldtajmere. Margareta i Vladimir u sretnom su braku 48 godina. Imaju dvoje djece, Moniku i Olivera, i troje prekrasnih unuka (Fabian, Mio, Luj). Djeca su im ostala živjeti u

Tradicionalno novogodišnje jelo raskošnog izgleda

Austriji, a Margareta i Vladimir umirovljeničke dane provode u Hlapičini ispunjene bogatim društvenim životom. Margareta aktivno sudjeluje u Društvu žena Hlapičina, a

Sastojci:

- 500 g kiselog rezanog zelja - 500 g graha (suhog, svježeg ili konzervirani) - 1 luk - 1 veća mrkva - 2 žličice mljevene crvene paprike - 1 žlica koncentrata od rajčice - 2 režnja češnjaka - 3 žlice brašna - svinjska mast ili ulje - sol - papar - vegeta - lovorov list - malo špeka ili kožice od špeka - domaće kobasice

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Margareta obožava priprema� jela kojima ju je poučila njena mama

popodneva su rezervirana za šetnju prirodom sa suprugom Vladimirom. Prijepodneva pak najradije provodi u kuhinji pripremajući međimurska jela koja je naučila kuhati od svoje svekrve jer u Sloveniji nisu poznavali međimursku kuhinju.

Priprema graha s kiselim zeljem:

Ako upotrebljavate suhi grah, namočite ga večer prije u hladnoj vodi. Drugi dan ga stavite kuhati, a kad prokuha, procijedite ga i stavite u lonac u novu vodu. Luk, mrkvu i češnjak sitno nasjeckajte ili naribajte te dodajte u lonac s grahom. Do-

dajte sol, papar, malo vegete ako želite, mljevenu papriku i lovorov list, te špek ili kožicu od špeka (izbor mesa je individualan, ali poželjno je dimljeno meso). Pustite da se kuha oko 50 minuta. Dodajte i koncentrat rajčice te pustite da se kuha još 40-ak minuta. Pred kraj dodajte kobasice. Zapršku napravite tako da na masti ili ulju u tavici popržite brašno do crvenkaste boje. Na zapršku dolijte malo vode, promiješajte da ne nastanu grudice i sve zajedno ulijte u lonac gdje se kuha meso. Zatim dodajte kiselo zelje i ostavite da se sve zajedno krčka još tih 15 min. Uživajte u slasnom obroku koji je još ukusniji drugi dan!

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 11. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 14. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedna dobitnica je: Kristina Furjan iz Varaždina novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1373 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 11. siječnja 2021. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 14. siječnja


54

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Ljubavna rezignacija i neraspoloženje bit će obilježja ovih dana. Ipak, pokažite bar malo pažnje nekim darom da vam kasnije ne bi bilo žao. Zavući se u mir vlastitog doma ovaj će vam tjedan biti glavna preokupacija. Na radnom mjestu vjerojatno ćete se boriti sa šefovima. Budite mudri. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Kako tjedan bude prolazio, primijetit ćete da sve bolje komunicirate s osobama suprotnog spola. Pored toga, bit ćete vrlo atraktivni i poduzetni. U takvim okolnostima možete zavesti mnoge. Oni u vezama bit će pomalo nemirni. Komunicirat ćete sa suradnicima oko nevelikih tema. LAV (23.7. - 23.8.)

Vaš ljubavni život ovih će dana biti prosječan. Bit će zabavljanja, ali i ugodnih doživljaja u ozračju vlastitog doma. Pred vama je tjedan povećanih kretanja. Mnogi će putovati u drugi grad zbog posla. Sve to će vas osvježiti i probuditi nove ideje kako unaprijediti ono što radite. VAGA (24.9. - 23.10.)

Vjerojatno ćete smanjiti izlaske, a više vremena provoditi na sasvim običnim mjestima. Oni koji još traže srodnu dušu, baš tu bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkrivati koliko sitnice život znače. Pred vama su neke nove mogućnosti, ali samo ako se budete snašli. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Gdje god se pojavili, primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Želja za akcijom bit će jaka, ali okolnosti će vas stalno navoditi na rad iz sjene. To će vas malo usporiti. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću pa će se najvjerojatnije povući u mir svog doma gdje će uživati udvoje. Oni koji još traže srodnu dušu vjerojatno će postati glavna zvijezda intenzivnih večernjih izlazaka. Uslijedit će mudrija faza nakon što ste možda morali pognuti glavu.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotočiti na zajednički boravak u svom domu. Pogledajte malo bolje oko sebe i otkrit ćete da mnogo ljudi želi surađivati s vama. Potrebno je bolje se povezati i osmisliti kvalitetniji organizacijski plan. Kad to napravite, trebat će još razraditi neke detalje. RAK (22.6. - 22.7.)

Svakim danom postat ćete sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Osvježit će vas zanimljiv izlet ili putovanje. Većina glavnih poteza ovisit će o drugima, ali vi polako dio preuzimate u svoje ruke. Sreća da je tako jer imate potrebu razviti neke svoje ideje u praksi. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Svoju zavidnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to iskreni trud s važnim rezultatima. Ništa vas neće zaustaviti u izražavanju emocija. Učvrstit ćete stečene pozicije i povremeno se ponašati kao pravi vođa. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Ne gnjavite partnera s dokazima ljubavi jer to nitko ne voli. Trenutačno vam je sasvim dobro, a vaša mala nesigurnost samo je plod vaše mašte. Shvatite da ne postoji garancija ni za što na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati bolje. Rad iz sjene bit će vam najugodnija opcija. JARAC (22.12. - 20.1.)

Sigurnost i dugovječnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Oni koji su još sami sada će birati samo trajne opcije odnosa. Maštat ćete o nekoj novoj karijeri. Spremnost da se izborite za ono što vam pripada bit će ključ vašeg uspjeha. RIBE (20.2. - 20.3.)

Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti na zanimljivo putovanje udvoje, a treći, koji su možda još sami, počet će izlaziti više. Zamišljat ćete se na vodećim pozicijama. Mnogi će zaista voditi stvari na poslu jer će se situacija tako složiti. Drugi će se rado oslanjati na vas.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1372

7. siječnja 2022. Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

Fortifikacija Staroga grada: od ruševnosti i zapuštenosti do Riznice Međimurja Nakon punih triju godina građevinskih radova, osmišljavanja i opremanja novih muzejskih postava, 9. srpnja 2021. godine otvorena je potpuno obnovljena fortifikacija Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. U kulturno-povijesnom smislu, za Međimurje je to bio događaj desetljeća, a nacionalni mediji proglasili su ga značajnim i u hrvatskim okvirima. Naraštaji koji dolaze morat će se dobro potruditi da sličan pothvat ponove u ostatku ovoga stoljeća. Impresije prvih posjetitelja bile su laskave, a cjelokupni dojam učinjenog povećavala je činjenica da je fortifikacija – za razliku od palače koja se sustavno obnavljala – desetljećima bila potpuno zapuštena i prazna. Tek su rijetki pojedinci uopće uočavali taj problem, još rjeđi ga spominjali, a oni koji su imali neku ideju u koju svrhu bi taj ogroman prostor mogao služiti, mogli su se izbrojati na prste jedne ruke. Stoga mnogi u to vrijeme nisu shvatili performans najpoznatije hrvatske performerice Vlaste Delimar, koja je u okviru projekta Provesti noć… s Milanom Božićem, svojedobno prespavala u polurazrušenoj fortifikaciji Staroga grada. Performans u Čakovcu, ali i u drugim gradovima, imao je za cilj ukazati na dragocjene prostore u Hrvatskoj koji su zjapili prazni, potpuno zanemareni i sramotno zapušteni. Njezin potez, osim podsmijeha neupućenih, u to je vrijeme ipak polučio nekakav efekt, ako ništa drugo, neki su sramežljivo pognuli glave. Nakratko. Zrinski su tijekom svojih „dvaju plačućih stoljeća Hrvatske“ učvrstili zidine čakovečke utvrde po najvišim standardima izgradnje takvih objekata, ali kada je krajem 17. stoljeća opasnost od Osmanlija prošla, fortifikacija je izgubila važnost. Dugo nakon propasti Zrinskih čitav kompleks je propadao, a od potpunog uništenja spasili su ga grofovi Althan, koji su tijekom 18. stoljeća ozbiljnim građevinskim intervencijama obnovili i palaču i fortifikaciju. Baš je u njihovo vrijeme, primjerice, toranj premješten

Riznica Međimurja

s palače na ulazni bastion. Dolaskom Feštetića krajem tog stoljeća stara vojnička i kulturna slava čakovečke utvrde polako nestaje u magli nadolazeće industrijalizacije i začetaka ekspanzije kapitala. Dio spomeničkog kompleksa pretvoren je polovinom 19. stoljeća u tvornicu šećera. Potom su uslijedile godine nebrige i propadanja koje su kulminirale početkom tridesetih godina prošloga stoljeća kada se odnekud pojavila ideja da se sve to sruši i proda kao stari građevinski materijal. Od te je ludosti Stari grad spasio briljantan potez međimurskih obrtnika koji su ga 1933. godine kupili i počeli djelomice obnavljati. U njihovom posjedu ostao je do 1948. godine kada prelazi pod ingerenciju komunističkih vlasti. Tijekom II. svjetskog rata palača i fortifikacija služile su kao zatvor za protivnike mađarskog režima, a nakon rata zatvorima se – o čemu se desetljećima šutjelo – koristila i zloglasna jugoslavenska tajna policija UDBA (Uprava državne bezbednosti). Stvari su se počele mijenjati 1954. godine kada je u prostorima fortifikacije otvoren Gradski muzej Čakovec. U palači je, naime, bila smještena Ekonomska škola i još šest drugih korisnika pa je muzej smješten u 136 kvadrata fortifikacijskog prostora, koji je dobrim dijelom još uvijek služio i u stambene svrhe. Tek odlaskom gimnazije iz palače Zrinskih, godine 1967., stvorili su se

uvjeti za preseljenje, tada već Muzeja Međimurja Čakovec, u prostraniju i primjereniju zgradu palače. Premještanjem muzeja prostori fortifikacije ostaju u drugom planu, a sve aktivnosti na obnovi usmjerene su na palaču. U prvoj polovini sedamdesetih u gornji dio ulaznog bastiona smjestio se Radio Čakovec (započeo s radom 1968.), a nekako u to vrijeme u sjevernom bastionu utvrde otvara se popularni čakovečki diskoklub, poznatiji pod imenom Rupa. Polovinom osamdesetih Radio Čakovec se seli u svoj sadašnji prostor iznad Knjižnice Nikola Zrinski, a zatvara se i disko pa fortifikacija doslovno postaje slijepo crijevo Staroga grada i samoga grada Čakovca. Sve to traje do početka devedesetih i nešto kasnije, kada smo konačno shvatili s kakvim kulturno-turističkim potencijalom raspolažemo. Tada je nad ulaznim bastionom podignuto improvizirano krovište čime je spriječena daljnja devastacija i moguće urušavanje zbog razarajućeg djelovanja vode i vlage. Nakon toga za fortifikaciju je opet došlo razdoblje „sušnog vremena“. U ratno doba nije bilo novca, a nakon njega smatralo se da postoje važniji prioriteti. Sve se promijenilo kada je krenula sjajna ideja da se zapušteni prostor fortifikacije iz temelja obnovi te da se iskoristi za potpuno novi muzej nematerijalne baštine, uređen i opremljen prema svim standardima i pravilima suvremene muzeologije.

To je danas muzej Riznica Međimurja, jedan od najmodernijih muzejskih prostora u Hrvatskoj. Stoga završimo ovaj kratki osvrt o fortifikaciji Staroga grada u pomalo pjesničkom, optimističnom i novogodišnjem raspoloženju: Starče naš stameni. Koliko si zima prezimio, koliko studeni pretrpio, koliko ljudi utoplio, kolikim ratnicima rane vidao, kolike u grob otpravio... s kolikim se nepravdama i poniženjima pomirio, kakvih se hvala i divljenja naslušao, kolikim bijedama i nebrigama svjedočio, koliko te ljudi proslavilo, a koliko tek ponizilo... I još stojiš tu… i kao da se smiješiš... Pa sretna ti nova godina, starino naša, tvoja kalvarija je prošla. Budućnost ti sjedi u krilu.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 7 do 15 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Utorak – petak: od 8 do 15 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.


7. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza 55

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Vrijeme će “ozdraviti” VREMENSKA SLIKA: U novu 2022. godinu ušli smo uz suho i toplije vrijeme. Već prvog dana siječnja u nekim hrvatskim gradovima DHMZ je izmjerio nove temperaturne rekorde za siječanj, u Kninu čak 22 Celzijevih stupnjeva. I kod nas je bilo oko 15, u Koprivnici čak 17 °C. U tjednu pred nama dolazi povratak u normalu. Utorak i srijeda

još su donijeli toplo vrijeme s južinom, a sada slijedi umjereno hladnije. Temperatura će postati primjerenija mjesecu u kojem se nalazimo. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Petak djeluje suho i prohladno, ujutro uz mraz i mjestimičnu maglu. Jutarnja temperatura nekoliko stup-

njeva ispod nule, a dnevna u laganom plusu. Suh i zdrav zimski dan. Za vikend još nije sigurno. Postoji mogućnost za povremene slabe oborine, ali moguće je da se zadrže u južnijem dijelu Hrvatske. Ako nešto bude padalo, može biti miješanih oborina jer će temperature ostati niže. Vjerojatnije je neko lepršanje snijega, ali

SKANDINAVKA

sasvim malo ili ništa. To je ipak izglednije u gorju nego u nizinama. Temperatura u noćnim satima malo ispod nule pa budite oprezni zbog moguće poledice, a danju ćemo mjeriti između 0 i 3 Celzijevih stupnjeva. Početkom sljedećeg tjedna uglavnom suho vrijeme, osobito u utorak i srijedu. Moguća je jutarnja magla, a bit će i mraza. Tijekom dana ćemo imati i kraća sunčana razdoblja. Vjetar većinom slab, a temperatura zraka bi ostala primjerena dobu godine. U noći i ujutro ispod nule, a sredinom dana u laganom plusu. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu

Topla siječnja da nas Bog sačuva prognozu. Preporučujemo da pratite i našu stranicu na Facebooku, Kad će Kiša. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060/555-555. Cijena: 3,49 kn/min iz �iksnih i 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d.,

Savska cesta 32, Zagreb, info-tel.: 0800-1234, prognoza izrađena 5. 1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 10. 1. 1993. god. najdublja atlantska ciklona (tlak u središtu između 912 i 915 hPa) • 13. 1. 1968. god. u Zalesini (Gorski kotar) temperatura -35,2 °C

IZLAZI

7.1. u 07:34 h 10.1. u 07:30 h

ZALAZI

7.1. u 16:26 h 10.1. u 16:32 h

• 14. 1. 1985. god. počelo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo 7 dana

Razbibriga

VICOTEKA Cura i žena Razlika između cure i žene: Cura: Skidaj se! Imamo samo 15 minuta dok se moji ne vrate! Žena: Skidaj se! I daj sve kaj imaš šareno da ubacim u vešmašinu...

Nevažno

Razgovaraju muž i žena u izolaciji: -Ženo, moram ti priznati nešto ozbiljno. Imam ljubavnicu, prevario sam te. Žena: Idi k vragu, prepade me, ja mislila da imaš koronu.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela


64

Aktualno

BOGATI SPORTSKI INTERVJU Bruno Levak VIKEND u dvorani Graditeljske škole Čakovec

ODIGRANO PRETKOLO EUROPSKA REGIJA www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 nogometnog SPORTA 2022.Hrvatskog kupa

Čakovečkom rukometašu cilj je zaigrati u njemačkoj Bundesligi

Međimurje prvo u Hrvatskoj nosi titulu Europske regije sporta

INTERVJU Daniel Štefulj TRADICIONALNI teniski turnir Punčec završen 11.Open svibnja 2018. je u Čakovcu

Međimurski branič postao prva opcija na lijevom beku za Dinamo

BLAGDANOM TRI KRALJA završava božićno vrijeme

Tri kralja jahahu, tri dara nošahu…

Baltazar, Melkior i Gašpar, vođeni zvijezdom, stigli su do betlehemske štalice s trima darima. Bio je tu tamjan kao dar Bogu, zatim zlato kao kralju i smirna ili mast kao čovjeku Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

U četvrtak, 6. siječnja, neradnim danom proslavili smo i blagdan Sveta tri kralja ili blagdan Bogojavljanja. Taj je dan poznat još i pod imenom Poklonstvo mudraca ili Poklonstvo kraljeva. Nakon njega crkva započinje s liturgijskim vremenom kroz godinu. Mi pak obično tada krećemo u raspremanje božićnih ukrasa, prije svega naše jelke koja je krasila naš dom tijekom najljepših blagdana u godini.

Tri mudraca

Malog Isusa među prvima su došli posjetiti i darivati sveta tri kralja ili sveti magi koji su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci. Zovu se Baltazar, Melkior i Gašpar. Vezano za to, u našim je krajevima običaj da u to božićno vrijeme sveće­nici POD VUROM

obilaze obitelji i zazivaju na njih Božji blagoslov. Blagoslov je to kuća ili u narodu poznatiji kao križec. Kao uspomenu daruju im, odnosno lijepe na vrata sobe prepoznatljivu naljepnicu na kojoj se, uz slikoviti simbol ili sliku te godinu blagoslova, nalaze i tri slova: G + M + B. U prijašnjim vremenima, slova su se ispisivala na dovratnik kredom. Iako je za slova G + M + B uvriježeno tumačenje da označavaju imena triju kraljeva, postoji i tumačenje da su ona zapravo akronim latinske blagoslovne rečenice: C = Christus M = mansionem B = benedicat Ili u prijevodu: Krist neka blagoslovi (ovaj) dom! Prema Evanđelju po Mateju, tri kralja došla su s istoka u Jeruzalem da bi se poklonila Isusu. Put do Isusa pokazivala im je betlehemska zvijezda koja je išla ispred njih i zaustavila se iznad štalice. Kraljevi su se došli pokloniti punih ruku darova. Bio je tu tamjan kao dar

Smirna, tamjan i zlato

Prikaz jaslica u Maloj Subotici

Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva, njihove su relikvije odnesene u Carigrad nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a odande su kasnije otišle u Milano i napokon u Köln, u najljepšu njemačku katedralu gdje su i danas. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Na najranijim prikazima mudraci su prikazani u perzijskoj odjeći s hlačama

i frigijskim kapama, obično u profilu, kako napreduju jedan za drugim noseći darove ispred sebe. Povremeno od 12. stoljeća, a najčešće na sjeveru Europe od 15. stoljeća, mudraci predstavljaju različite (tada poznate) dijelove svijeta pa je tako, primjerice, Baltazar često prikazivan kao mladi Afrikanac ili Maur, stari je Gašpar prikazivan s orijentalnim karakteristikama, najčešće vidljivima na njegovoj odjeći, dok Melkior predstavlja Europljane. Za Melkiora

Zvonko Krušić, Čakovec I prošlu godinu velikim su dijelom obilježile vijesti o koroni. Većinu godine proveo sam s obitelji, a slavili smo i nećakovo vjenčanje.

mi prodiremo dublje

se smatra da je bio najstariji mag. Tradicijski ga se naziva kraljem Perzije. Postoji i tumačenje da ime Gašpar znači čovjek iz područja Kaspijskog mora, Melkior kralj svjetla, a Baltazar gospodar čuva kralja. Prikazuju se i tako da je jedan od njih starac, drugi muškarac srednjih godina, a treći mladić, što je, kako se smatra, motiv kojim se htjelo istaknuti da svi ljudi, od djeteta pa do starca, trebaju u Isusu prepoznati svoga Gospodina i Boga.

Tri kralja jahahu s onih sunčanih stran; tri dara nošahu: mir (mirtu), zlato, tamjan. Tri kralja dođoše pred grad Jeruzalem, pitajuć za mjesto gdje se rodi Isus… Riječi su to crkvene pjesme koja pripada hrvatskoj tradicijskoj kulturi i redovito se pjeva u crkvama za Božić i naravno blagdan Sv. tri kralja.

Zlatko Nedeljko, Miklavec - Prošle godine sam dosta putovao i vidio razna predivna mjesta. Naučio sam o novim kulturama i srušio neke predrasude. Važno mi je bilo u svakom danu ostati pozitivan.

Marija Vurušić, Čakovec - Negativnih stvari je bilo više nego pozitivnih, malo me primila bolest, ali sve je dobro prošlo. Ipak, godinu ću najviše pamtiti po proslavi 50. godišnjice braka.

Po čemu će Međimurci pamtiti 2021. godinu? Kao i u 2020. i 2021. godinu obilježila je pandemija i cijepljenje. Bilo je burnih rasprava i podijeljenih strana, no na kraju smo se ipak puno testirali i dosta družili. Bilo je tu i nenadanih političkih afera o kojima je brujila čitava Hrvatska. Krajem godine oprostili smo se i od nekih svima dragih mjesta za izlaske. Početak je nove godine pa smo građane odlučili upitati po čemu će oni pamtiti 2021. godinu. (ln, zv)

Bogu, zatim zlato kao kralju i smirna ili mast kao čovjeku. Taj treći dar manje je poznat. Naime, smirna ili mirta potječe iz grčkoga jezika i označava zimzelenu biljku i vrstu smole koja se rabila za mirisanje, kađenje i balzamiranje, kao sredstvo koje iscjeljuje i blaži rane, melem. Mirta stoji na početku i kraju Isusova zemaljskog života, dobio ju je kao poklon uz rođenje, a bila je sastojak pomasti kojom mu je tijelo bilo pomazano prije polaganja u grob.

Branko Mihalović, Čakovec - Pamtit ću godinu po dosta dobrim stvarima. Najvažnije je da smo svi bili zdravi i mogli se družiti svaki dan na kavi.

www.teamgradjenje.hr

Antun Baksa, Gardinovec - Svi smo bili zdravi i pazili smo jedni na druge. Većinu vremena proveli smo kod kuće.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.