Međimurske novine 1374

Čakovec, PETAK, 14. siječnja 2022.

Cijena 10 kuna

MEĐIMURSKI SDP je pred izborima

KRIVOLOVCI su se razmahali i siju žičane zamke na sve strane

Obitelji Bašnec 30.000 kuna za kupnju stare kuće u Goričanu

HUMANITARNA POMOĆ za skupo liječenje teške bolesti u inozemstvu

TEMA BROJA Hoće li 8-godišnja NED-KOM iz Nedelišća raspisao drugi natječaj za izbor direktora

Tko će naslijediti aktualnog direktora Tomislava Serca?

436 NEZAPOSLENIH koristi se naknadom na Zavodu

Poslodavci tražili 530, a našli svega str. 4-5 121 djelatnika!

ŠTAJERSKA i međimurska policija u velikoj zajedničkoj akciji u Selnici

Posljednja štefanjska mljekarica

str. 20

PORNOZVIJEZDA Marija Zadravec otvoreno o svijetu filmova za odrasle

str. 8

Poticaji za ostanak mladih u Međimurju BISERKA NOVAK iz Štefanca

str. 13

Manirela biti žrtva sporog sustava?

str. 15

DOZNAJTE što nude vaše općine i gradovi

Može li SDP uskrsnuti?

str. 2-3

Srne se danima guše i polako ugibaju u stupicama rapšicera

str. 10

str. 6

Broj 1374

Povećanim Austrijska policija grudima došla za braćom koja nadam se još su krala po buštelama unosnijim poslovima!

media 7

Godina XXVII.

str. 37

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. siječnja 2022.

KRIVOLOVCI su se opet razmahal

Srne se d i polako stupicam Krivolovci su posebno aktivni u središnjem Međimurju koje najvećim dijelom pokriva malo subotičko lovačko društvo. Prema grubim procjenama, svake se godine tu “skine” od 200 pa čak do 500 zamki Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Umjetni snijeg nadmašio privlačnost videoigrica

FOTO

tjedna

Čakovec je napravio pravi potez što je djeci na blagim gradskim padinama omogućio mala sanjkališta. Odvukao ih je s ekrana i omogućio zimsku zabavu na snijegu koje su ove generacije zbog klimatskih promjena i nedostatka pravog snijega lišene. (BMO, foto: Z. Vrzan)

HRVATSKI ZAVOD za javno zdravstvo skratio karantenu za kontakte s oboljelima od varijante omikron

Za cijepljene i preboljele sedam dana karantene - Rezultate brzog antigenskog testa nije potrebno potvrđivati PCR testom Hrvatski zavod za javno zdravstvo 10. siječnja donio je izmijenjene preporuke o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih s obzirom na ubrzano širenje varijante omikron i ograničene kapacitete testiranja, što dovodi u pitanje mogućnost testiranja prioritetnih skupina.

Zbog potrebe održavanja funkcioniranja društva općenito, zdravstvenog sustava i drugih esencijalnih službi, skraćena je izolacija i karantena osobama u kojih skraćivanje izolacije i karantene ne nosi veliki rizik.

U nastavku donosimo sažetak izmjena:

Rezultate brzog antigenskog testa nije potrebno potvrđivati PCR testom.

Za testiranje zdravih kontakata u kolektivu i zdravih bliskih kontakata koji u karanteni ne podliježu: - osobe potpuno cijepljene unutar 4 mjeseca odnosno 2 mjeseca ako su cijepljene cjepivom Janssen, - osobe koje su preboljele COVID-19 unutar 4 mjeseca, docijepljene osobe i osobe cijepljene nakon preboljenja mogu se koristiti komercijalnim brzim testovima za samotestiranje koji su temeljni na uzorku brisa nosa.

Ako je rezultat pozitivan, treba ga potvrditi brzim an-

tigenskim testom (BAT) u medicinskoj ustanovi.

Karantena za bliske kontakte koji su cijepljeni ili preboljeli COVID-19 prije više od 4 mjeseca traje sedam dana.

Izolacija asimptomatskih osoba inficiranih SARS-CoV-2 virusom traje sedam dana ako su: 1. cijepljene dvjema dozama cjepiva koje se prima u dvjema dozama unutar četiriju mjeseca odnosno jednom dozom Janssen cjepiva unutar dvaju mjeseca

2. docijepljene

3. preboljele COVID-19 unutar četiriju mjeseca i

S

amo tijekom triju izlazaka na teren pronašao sam i skinuo 60 komada žičanih zamki, kaže Emil Lajtman iz Male Subotice, član tamošnjeg Lovačkog društva Prepelica.

I on nije jedini koji se bori s krivolovcima koji i dalje haraju našim krajem, naročito u ovom središnjem području koje najvećim dijelom pokriva malo subotičko lovačko društvo. Prema grubim procjenama, svake se godine tu “skine” od 200 pa čak do 500 zamki.

- Naprosto sam zgrožen prizorima na koje znam naići, kaže naš lovac dalje. To ne spada u lovačku etiku, pustiti da se životinja polako guši i do tjedan dana.

Kaže da zna kako se za lovce priča sve i svašta te da oni također obavljaju

odstrjel divljači. No, jedno je ustrijeliti životinju koja ugine u trenu, a sasvim drugo višednevno ugibanje uz neprestano kmečenje što se događa kod srna.

Upravo na takve prizore naišao je nedavno na terenu oko Držimurca kad je s kolegama bio u skupnom lovu.

- Naišli smo na srnjaka za kojeg je nažalost već bilo kasno, dodaje. Uhvaćen u žičanu zamku polako je danima ugibao. Tko zna, da smo došlo par dana ranije, možda bismo ga uspjeli spasiti. Srećom, malo dalje smo pronašli malo lane koje je preživjelo. Žičane zamke, kako lovci skidaju, tako krivolovci ponovno postavljaju i tako se vrte u jednom začaranom krugu bez da se vidi izlaz iz njega. Ima i krivolova vatrenim oružjem, ali je zanemariv u odnosu na žičane zamke.

4. nakon preboljenja primarno cijepljene.

Izolacija osoba s blagim do umjerenim oblicima bolesti COVID-19 traje sedam dana ako su: 1. cijepljene dvjema dozama cjepiva koje se prima u dvjema dozama unutar četiriju mjeseca odnosno jednom dozom Janssen cjepiva unutar dvaju mjeseca 2. docijepljene 3. preboljele COVID-19 unutar četiriju mjeseca i 4. nakon preboljenja primarno cijepljene; ako su tri dana bez temperature bez upotrebe antipiretika.

(BMO)

Metalni šiljci postavljaju se na puteljke kako bi onesposobili ophodnje

14. siječnja 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

ali i siju žičane zamke na sve strane

danima guše ugibaju u ma rapšicera Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurja

Gdje ima lova, ima i krivolova Krivolov, nečasni i etički neprihvatljiv čin, a k tome i kažnjiv, nije nešto što je novijeg datuma već je to pojava koje seže duboko u povijest.

Jer, kako kažu i sami lovci, gdje ima lova, ima i krivolova. Pa tako uz divljač, krivolovci ili rabšiceri kradu i ribe o čemu smo u našim novinama već pisali. No, porazna je činjenica da usprkos napretku društva kojim se tako dičimo, broj rabšicera ne opada već i dalje bilježi svoju konstantu. Ne pomaže ni policija ni pojačane ophodnje lovaca ni apel i pozivanje na razum. Krivolovci su očito ljudi posebne vrste, imuni na zov razuma, na patnju životinje i općenito civilizacijske dosege.

Krivolova ima tijekom cijele kalendarske godine, ali

ipak se slobodno može reći da se pojačava s dolaskom zime.

Tada najčešće u stupicama stradaju srne, zečevi i fazani, odnosno pernata divljač. Jeleni se rijetko nađu jer su jači i često se izvuku iz stupica.

- Intenzivno nekako počinje krajem listopada, tijekom studenoga, prosinca i siječnja, pojašnjava Mladen Lacković, tajnik Međimurskog lovačkog saveza. S jedne strane povezujemo to s kolinjem i izradom kobasica te proslavama blagdana.

Možda je u pitanju i godišnje doba koje ogoljuje naše šume koja tada postaje preglednija pa je lakše doći do divljači na hranilištu, zimovalištu ili mjestu gdje se okuplja.

- Lakše je krivolovcima i kontrolirati zamke s ruba šume, odnosno vidjeti je li se što uhvatilo u stupicu, dodaje.

Kako bi čovjek pošao u krivolov, kaže, mora ipak nešto i znati.

Prije svega upoznati ponašanje životinja kako bi znao gdje postaviti zamku, na kojem mjestu, na kojoj visini.

Isto tako treba znati odabrati i jačinu žice…

- Iskusan krivolovac, a obično govorimo o takvima, može nam napraviti velike štete na divljači, naročito ako lovi u komercijalne svrhe.

Ali ne samo to. Kako ljudi vole u ovim zimskim mjesecima izaći malo na zrak i proše-

Kilogram divljači i do 80 kuna u mesnici

Naš zakon propisuje da se sva divljač koja strada u krivolovu i prometu mora neškodljivo ukloniti, a nikako naći na tržištu. Objašnjenje je da meso nije zdravstveno ispravno.

Srnećim gulašom vole se Međimurci počastiti uz rođendane, obljetnice braka i druge svečanosti. Kupuju li primjerice srnetinu u mesnici, morat će izdvojiti 80 i više kuna za kilogram čistog mesa. Na crno, takvo meso dobije se po cijeni od 25 do 30 kuna. Postoji i opcija da se srnetina kupi legalno od lovačkih društava po cijeni od 40 do 50 kuna. Pa tko voli, nek’ izvoli! (vv)

tati prirodom, žice su i njima samima prijetnja. Osim toga, rapšiceri, kako bi spriječili lovačke ophodnje koje obično u šume stižu autom, na puteve postavljaju metalne klinove koji, ako se nagazi na njih, probuše gume na vozilima.

Najžalosnije je što ljudi to meso potom koriste za ishranu bilo da dobiju po povoljnoj cijeni ili pak su sami sudionici te sramotne rabote.

Ostaje za nadati se da zbog povoljne cijene takvo meso ne otkupljuju i restorani, onako na crno, bez potvrde o porijeklu mesa.

- Takvo meso je sanitarno neispravno jer se ne zna koliko je dugo životinja stajala u zamki, ističe Lacković. Najvjerovatnije su već u njenom tijelu započeli i upalni procesi, mijenja se kemija mesa i ljudi zapravo jedu “mačka u vreći”.

Najgore je kada uginula životinja predugo stoji u zamci, počne smrdjeti i naravno onda ju se tako i ostavi pa ju po šumi razvlače lisice i druge životinje.

Koliko su se lovokradice osilile, svjedoči i pronađena oprema u šumi.

- Pronašli smo mjesto na kojem su si postavili galge kako bi na licu mjesta skinuli kožu i izvadili utrobu iz srne i doma odnijeli samo čisto meso, kaže lovac Lajtman. Ne treba posebno spominjati da kožu i utrobu samo tako ostave. Po ostacima smo utvrdili da se radi o 5 životinja.

Teško je dokazati nečasnu rabotu

Krivolovca je jako teško uloviti na djelu. Treba ga baš uloviti s oružjem ili zamkom u ruci, odnosno ukradenom divljači. U svojim ophodnjama po šumama, doznajemom susreću ljude svih profila, od mladih do starih. Svaki se put pitaju je li među njima i koji krivolovac i to je jedino što mogu.

- Nemamo prevelike ovlasti, kaže lovac. Ne možemo nikoga legitimirati niti pak

Emil Lajtman s hrpom skinutih žičanih zamki pozvati policiju samo tako jer smo nekoga sreli u šumi.

Bilo je slučajeva da su krivolovci i uhvaćeni te privedeni pred suca. Kazne za krivolov su propisane, ali rijetko se izriču.

Tako je jedan rapšicer dva puta primljen na istom mjestu i prvi je puta uvjetno osuđen, dok je drugi puta odslužio kaznu zatvora od triju mjeseca.

- Kazne u praksi ovise o sucu jer se krivolovci obično izvlače na lošu materijalnu situaciju, da su socijalni slučaj i slično pa su onda blagonakloni prema njima, objašnjava Lacković.

Inače se najčešće pišu prijave prema nepoznatom počinitelju koje se u principu nikad ne riješe niti pak se naplati šteta.

U toj Sizifovoj borbi preostaje im jedino pojačati nadzor u svim lovištima, prvenstveno u središnjem dijelu Međimurja, intenzivirati suradnju s policijom i naravno stanovništvom.

- Sve ozbiljnije razmišljamo i o postavljanju videonadzora na mjestima za koje znamo da se životinje

Srna uhvaćena u zamku zadržavaju i da su česta meta krivolovaca, poručuje Lacković.

Ako se i kamere ukradu, ostaje nam za utjehu da ipak snime lice počinitelja i automatski sliku pošalju na mobitel jednog od lova-

ca. I još za kraj, apelira na građane da ne kupuju meso divljači po sumnjivo niskim cijenama – ako ništa, onda barem zbog činjenice da takva divljač ugiba u mukama i da se radi o mesu upitne zdravstvene ispravnosti.

4

Aktualno

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

O

bitelj Bašnec iz Goričana, Dejan (39), Nataša (31) i njihovo dvoje djece Lana (6,5) i Ivan (2,5), jedni su od devetero kandidata koji su krajem prosinca 2021. godine u Goričanu ostvarili pravo poticaja od 30 tisuća kuna za kupnju ili uređenje prve nekretnine.

- Ukazala nam se dobra prilika i kupili smo kuću u samom centru Goričana za 37.000 eura. Još ćemo toliko sigurno uložiti u uređenje i adaptaciju. To je solidna cijena i zadovoljni smo odabirom.

Oboje radimo u blizini Goričana, a i djeci je blizu vrtić i škola, što nam je isto bilo bitno kad smo razmišljali gdje ćemo živjeti, rekli su nam u razgovoru Dejan i Nataša Bašnec.

Javili su se na javni poziv, zadovoljili uvjete i bili odabrani za poticaj. Kažu, vremena su takva da cijene rapidno rastu, pogotovo što se tiče nekretnina i uređenja, tako tih 30 tisuća kuna i više nego dobro dođe.

Novac dobiven tim poticajem iskoristit će za obnovu prozora. Kuća od 200 kvadra-

Načelnik Emanuel Sinković smatra da se �m po�cajima mladim obiteljima omogućuje ostanak u Goričanu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ta trenutno je u fazi zidarskih radova.

Goričan podebljao poticaj za mlade na 30 tisuća kuna

Ta mjera je za mlade obitelji i ranije bila aktivna u Goričanu, no sad je iznos za kupnju prve nekretnine podebljan s 20 na 30 tisuća kuna.

- Razlika je i u interesu koji je sve veći kod mladih obitelji u Goričanu.

Uvjet je kupnja prve nekretnine kao i dob do 40 godina koje je zadovoljilo devetero kandidata koji su se prijavili na poziv raspisan u prosincu, objašnjava načelnik Emanuel Sinković i dodaje da se to odnosi na kupnju prve nekretnine neovisno o tome radi li se o starijoj kući koja će se renovirati ili pak o kupnji gradilišta i gradnji nove kuće.

Cijene gradilišta se u Goričanu kreću od 70 do 80 tisuća kuna kvadrature otprilike 1200 kvadrata.

Slobodnih gradilišta u Goričanu je u ovom trenutku 28, objašnjava Sinković.

- Ovo je još jedan snažan poticaj mladim obiteljima da lakše zasnivaju obitelj i grade svoju budućnost ovdje, u Goričanu. S obzirom na veliki interes, ovo je samo jedna od mjera s kojim želimo zadržati mlade u našem Goričanu, zaključuje načelnik Sinković.

Tim poticajima za kupnju i preuređenje nekretnina želi se potaknuti revitalizacija središta, a provjerili smo kakve poticaje za mlade obitelji nude ostale međimurske općine i gradovi.

Belica potiče kupnju prve nekretnine već 4 godine

U centru čakovečkog prstena, Pribislavec, Šenkovec, Strahoninec i Nedelišće ne-

maju mjeru za kupnju prve nekretnine. Kako su nam rekli njihovi načelnici Matija Ladić, Robert Meglić, Franjo Lehkec i Nikola Novak, to je dobra mjera o kojoj razmišljaju pa će ju vjerojatno aktivirati u neko skorije vrijeme.

- Cijela općina Nedelišće, kao najveća u Međimurju, ima podosta napuštenih i starijih kuća kojima je potrebno udahnuti novi život. Upravo zato ćemo od ove godine uvesti poticaj kako bi se upravo takve kuće kupile, renovirale i naselile, rekao je načelnik Nikola Novak.

U području središnjeg Međimurja, općina Belica već četvrtu godinu zaredom daje 15 tisuća kuna poticaja za mlade. Kako objašnjava načelnik Zvonimir Taradi, na tu se mjeru otprilike godišnje javlja oko sedmero kandidata.

Općina Domašinec je početkom godine raspisala poziv kojim će se davati poticaj od 30 tisuća kuna za kupnju prve nekretnine i gradilište, dok će se 20 tisuća kuna dobiti za opremanje i rekonstrukciju postojeće.

Načelnik Mario Tomašek ističe da je to mjera koja će sigurno pomoći mladima da ostanu živjeti u Domašincu, a zainteresiranih za tu mjeru već ima. Općina Podturen donijela je odluku o poticajima za kupnju prve nekretnine pa će se uskoro raspisati natječaj.

Sredstva u proračunu su predviđena, a svaki će kandidat koji zadovolji uvjete dobiti 20 tisuća kuna, kaže načelnik Perica Hajdarović. Susjedna i najmanja općina Dekanovec nema mjeru za kupnju prve nekretnine.

Općina Mala Subotica u proračunu ima predviđeno 300.000 kuna za natječaj vezan uz kupnju ili obnovu prve nekretnine. Kako objašnjava načelnik Valentino Škvorc na-

Grad Mursko Središće izdvaja 620.000 kuna za stambene poticaje mladima U posljednjim dvjema godinama, 2019. i 2020., za dvije mjere, prva je rušenje i obnova starih kuća, a druga kupnja ili gradnja kuća, iz gradskog proračuna Murskog Središća izdvojeno je 620.000 kuna.

Mjerom rušenja i obnove starih kuća Grad je jednim udarcem riješio dvije muhe. Stare kuće ne nagrđuju svojim izgledom susjedne, a i gradnjom na starom gruntu ne troši se novi prostor za građevinsko zemljište.

U 2019. godini uz pomoć navedene mjere srušene su četiri stare kuće. Grad je za rušenje odobrio 40.000 kuna za četiri korisnika. Godinu dana kasnije, 2020. godine, uz pomoć poticaja srušeno je 6 starih kuća, za čije rušenje

je iz proračuna izdvojeno 60.000 kuna, po 10.000 kuna svakom korisniku poticaja.

Za obnovu stare derutne kuće 2019. godine odobren je jedan poticaj, a 2020. pet poticaja. Ne manji interes vlada i za drugu vrstu poticaja, kupnju, odnosno gradnju prve nekretnine. Godine 2019. iz proračuna Murskog Središća odobreno je ukupno 11 poticaja za kupnju kuća na području grada. Već iduće, 2020., taj broj je porastao na 13 poticaja.

U dvjema godinama na područje grada Mursko Središće zahvaljujući poticajima doselilo se 7 mladih obitelji iz drugih općina, a jedna čak iz Zagorja. Treba reći da su poticaji za one koji barem dvije godine imaju prebi-

valište na području grada 15.000 kuna, a za one koji su doseljenici poticaj iznosi 10.000 kuna “dobrodošlice”.

Premda prevladavaju mladi koji se odlučuju za početak života na starim gruntima, unatrag dviju godina bilo je i obitelji koje su se odlučile za novogradnju.

U 2019. je za novogradnju poticaj uzela jedna obitelj, a 2020. godine njih šest. Uz to te obitelji mogu se koristiti i pogodnostima vezanima za komunalni doprinos i, ne manje važno, dar za rođenje djece.

Naime, da bi neka sredina bila privlačna za život, ona svojim građanima mora nuditi kvalitetan život, u protivnom građani iz nje iseljavaju.

14. siječnja 2022.

POTICAJ ZA MLADE EKVIVALENT REVITALIZACIJI SREDIŠTA MJE

Obitelj Bašne tisuća kuna z stare kuće u

Tim će poticajem, koji su dobili od Općine Goričan, tječaj će objaviti sredinom ove godine.

Sveta Marija i Kotoriba pokrenule trend

Ako krenemo prema Donjem Međimurju, nećemo naći općinu koja nema poticaj za kupnju nekretnine. Tom su mjerom zapravo prve krenule dvije donjomeđimurske općine – Sveta Marija i Kotoriba. Kako nam je rekla načelnica Svete Marije Đurđica Slamek, razlog za taj poticaj bilo je puno napuštenih kuća i odlazak mladih.

Poticaj od 30 tisuća kuna ipak je na neki način pomogao da se pokrene kupnja starih kuća i njihova obnova.

Kotoriba već godinama prakticira tu mjeru, a riječ je o 30 tisuća kuna bespovratnih sredstva samcima i obiteljima za uređenje nekretnine koje su stečene kupnjom i na kojoj je bio stambeni objekt ili se nalazi stambeni objekt koji namjeravaju urediti za stanovanje ili se nalazi stambeni objekt u

ruševnom stanju koji namjeravaju ukloniti ili je uklonjen, a na istoj parceli namjeravaju izgraditi novi stambeni objekt.

Pravo na poticaj imaju oni zainteresirani koji su tijekom tekuće kalendarske godine kupili nekretninu na općinskome području u 1/1 dijelu čestice u svojem vlasništvu. Za kupljenu nekretninu za koju je kupnjom plaćeno 120.000 kuna i više dodjeljuje se poticajni iznos od 30.000 kuna, a ako je cijena kupnje manja od 120.000 kuna, dodjeljuje se poticaj u visini od 10 posto iznosa sklopljenog kupoprodajnog ugovora.

Slično je i u Donjem Kraljevcu. Kako nam je rekao načelnik Miljenko Horvat, poticaj od 20 tisuća kuna daje se za kupnju stare kuće i obnovu, a 25 tisuća za kupnju gradilišta i gradnju nove. Donja Dubrava daje jednokratni poticaj od 20 tisuća kuna. Važno je da nekretnina bude u stopostotnom vlasništvu, bez obzira na to je li darovana, nasljedna

ili kupljena. U Donjem Vidovcu poticaj od 20 tisuća kuna za kupnju nekretnine mogu ostvariti svi, bez obzira na dob. Nadalje, Općina Orehovica praksu poticaja od 20 tisuća kuna za prvu nekretninu provodi od 2018. godine.

Vratišinec je prve ugovore o dodjeli poticaja mladima za gradnju, odnosno kupnju nekretnina za stanovanje na području općine raspisao u studenom 2021. godine. Nakon provjere formalnih uvjeta od strane povjerenstva, načelnik Mihael Grbavec donio je odluku kojom su Zoran Penšek, Patrik Hutinec i Josip Mezga ostvarili pravo na poticaj za gradnju u iznosu od 15.000 kuna, dok je Ivan Major ostvario pravo na poticaj za kupnju nekretnine, također u iznosu od 15.000 kuna. Ukupno je dodijeljeno 60.000 kuna.

U Gornjem Međimurju poticaj za kupnju nekretnine nemaju općine Selnica, Gornji Mihaljevec i Sveti Juraj na Bregu. Načelnik Selnice Ervin

14. siječnja 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ESTA? Doznajemo kakve poticaje za kupnju prve nekretnine i ostanak nude mladima međimurske općine i gradovi

Grad Prelog mladima otplaćuje kamate kredita Grad Prelog i Wüstenrot stambena štedionica d.d. potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji i međusobnim pravima i obvezama u provedbi programa subvencioniranja stambenih kredita na području grada Preloga.

Subvencioniranje stambenih kredita odnosi se na subvencioniranje kamata na stambene kredite koji su ugovoreni u periodu od dana stupanja na snagu Odluke o subvencioniranju stambenih kredita mladim obiteljima s područja grada Preloga, a podnositeljima zahtjeva

OBITELJ BAŠNEC: Dejan, Nataša, Lana i Ivan odlučili su osta� u Goričanu kupivši staru kuću u centru koju renoviraju

Broj stanovnika po općinama

ec dobila 30 za renovaciju u centru TEMA BROJA

, Bašneci zamijeniti stolariju na kući koju su kupili u samom centru Vičević kaže da to nisu uvrstili u proračun zbog starog duga koji otplaćuju. Načelnik G. Mihaljevca Goran Lovrec kaže da su u tijeku prijedlozi kojima bi se ta mjera počela ostvarivati već u drugoj polovici ove godine jer ima zainteresiranih obitelji kojima bi pomogla.

Sveti Juraj na Bregu mladima pomaže u vidu drugih olakšica. Načelnik Anđelko Nagrajsalović kaže da nemaju poticaj za nekretnine, no od 1. siječnja ove godine smanjili su komunalni doprinos na 5 kuna, dok je redovna cijena 15.

- Nisam protiv te mjere, no smatram da je mladim obiteljima važno omogućiti jaslice, vrtić, produženi boravak, ističe Nagrajsalović.

Općina Štrigova osobama ili obiteljima koji su tijekom godine kupili ili naslijedili nekretninu na području općine u 1/1 dijelu čestice na kojoj je izgrađen stambeni objekt koji namjeravaju urediti za stanovanje ili se nalazi stambeni objekt u ruševnom stanju koji

Grad Čakovec kreće s poticajem kupnje starih i napuštenih kuća Grad Čakovec je početkom prosinca donio proračun za 2022. godinu u kojem je mjesto našla nova mjera koja se okreće prema mladima i nudi poticaje za njihov ostanak u Čakovcu. Naime, po prvi put su osigurana sredstva iz proračuna, i to u ovom slučaju u iznosu od pola milijuna kuna, za kupnju starih ili napuštenih kuća koje će se dodijeliti mladim obiteljima.

Tako će se izmjena Odluke o demografskim mjerama, Odluka o načinu korištenja i ostvarivanju prava pred Gradskim vijećnicima naći na dnevnom redu na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća. Gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini, obrazlažući tu mjeru, istaknula je da je, iako čakoveč-

ko područje ima pozitivan demografski saldo, zamjetan je trend doseljavanja ljudi u gradsko središte i pražnjenje rubnih, ruralnih dijelova.

Tako da bi ta mjera zapravo trebala potaknuti ostanak mladih u ruralnom području grada kao što su Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Štefanec, Totovec i Žiškovec. Dakle, mjera se neće odnositi na centar grada Čakovca.

Već prema popisu iz 2011. godine u ruralnim je mjestima koja su u sastavu grada bilo oko trećina napuštenih stambenih objekata.

Statističkih pokazatelja iz netom provedenog popisa

još nema, ali je za očekivati da će ti podaci biti još lošiji.

Kako bi barem malo preokrenuli trendove, predloženom mjerom nastoji se potaknuti ljude da se nastane u tim rubnim gradskim područjima, a uz to što su nekretnine na tom području povoljnije, subvencioniranje dijela iznosa koji bi se utrošio na njihovu kupnju trebao bi poslužiti kao dodatan poticaj.

Tih pola milijuna kuna osigurano je na temelju iskustava hrvatskih gradova i općina koje su ranije uvele ovu mjeru, a planirano je dvogodišnje praćenje učinaka mjere, nakon čega će se, ovisno o potrebi i �inancijskim mogućnostima, ona revidirati.

5

koji će steći propisane uvjete, odobrit će se dodatno subvencioniranje kamata kredita u iznosu od 2500 odnosno 5000 kuna.

- Interes za gradnju u Prelogu je velik. Krajem 2020. godine prodali smo osamnaest parcela za stambenu izgradnju, kreće gradnja stanova iz programa POS, a najavljene su i kreću u realizaciju privatne investicije vezane za stanogradnju. Mladim obiteljima pomažemo i na ovaj način, subvencioniranjem kamata kredita, ističe gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

popis 2001.

popis 2011.

D. Dubrava

2.274

1.920

D. Kraljevec

4.931

4.659

D. Vidovec

1.595

1.399

Goričan

3.148

2.823

Kotoriba

3.333

3.224

Sveta Marija

2.433

2.317

Mala Subotica

5.676

5.452

Nedelišće

11.544

11.975

Orehovica

2.769

2.685

Podturen

4.392

3.873

Pribislavec

2.929

3.136

Selnica

3.442

2.991

Strahoninec

2.728

2.682

Šenkovec

2.700

2.879

G. Mihaljevec

2.046

1.917

Sv. Juraj na Bregu

5.279

5.090

Sv. Martin na Muri

2.958

2.605

Štrigova

3.221

2.766

Vratišinec

2.213

1.984

namjeravaju ukloniti ili je on uklonjen, a na istoj parceli namjeravaju izgraditi novi stambeni objekt, dodjeljuje poticaj u iznosu od 30.000 kuna.

Poticaj u iznosu od 20.000 kuna dodjeljuje se mještanima koji su tijekom tekuće kalendarske godine kupili ili naslijedili nekretninu na području općine u 1/1 dijelu čestice, na kojoj nikad nije bio stambeni objekt, a na istoj nekretnini odnosno parceli namjeravaju izgraditi novi stambeni objekt.

Isto tako, općina će korisnicima poticaja koji su tijekom tekuće kalendarske godine kupili stan na području općine u 1/1 dijelu čestice dodijeliti poticaj u iznosu od 15.000 kuna.Općina Sveti Martin u svom proračunu osigurala je 100.000 kuna za revitalizaciju centra. Kako nam je pojasnio načelnik Martin Srša radi se o mjeri za koju će natječaj raspisati najvjerojatnije krajem godine, a odnosit će se na sve one koji su stariju nekretninu kupili ove godine.

- Radimo na pravilniku koji će de�inirati cijenu koja će se dodijeliti onima koji kupe staru kuću u Svetom Martinu.

Gradnja novih ulica je skupa, dok s druge strane u centru građani imaju sve, od kanalizacije, infrastrukture, a uskoro i brzog interneta. Tako da smatram da ćemo ovom mjerom dodatno potaknuti interes za naseljavanje u središte, istaknuo je. Zanimljivo je ako uspoređujemo popis stanovništva 2001. i 2011. godine općina u Međimurju (pogledati tablicu 1.), porast broja stanovnika jedino imaju Nedelišće, Pribislavec i Šenkovec. Baš su te tri općine koje nemaju mjeru za poticaj kupnje prve nekretnine.

Pad broja stanovnika vidljiv je u svim ostalim dijelovima Međimurja. Uz manji broj stanovnika ide i sve veći broj napuštenih nekretnina.

Tom mjerom zapravo se žele potaknuti mlade obitelji da kupuju zapuštene nekretnine da bi se središta čim više revitalizirala.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KRAJEM GODINE 1840 nezaposlenih u Međimurskoj županiji

14. siječnja 2022.

Poslodavci tražili 530, našli 121 djelatnika, dok 480 prima naknadu!

- U prosincu 2021. godine novčanu naknadu koristilo je 436 nezaposlenih osoba ili 23,7 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

K

rajem prosinca 2021. godine u evidenciji je bilo 1840 nezaposlenih osoba, što je značajno smanjenje u odnosu na prosinac 2020. godine za 22,4 % i blagi pad u odnosu na studeni za 0,6 %.

Na području Međimurske županije je zaposleno je 42.308 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima je 4,2 %. Tijekom prosinca iz evidencije nezaposlenih izašlo je 240 osoba. Zbog zaposlenja evidenciju je napustila 151 osoba.

Na temelju radnog odnosa zaposlena je 121 osoba, dok je 30 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti: registriranje trgovačkog druš-

tva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima itd.

Osim izlazaka zbog zaposlenja, iz evidencije je iz ostalih razloga brisano 89 osoba, npr. zbog izlaska iz radne snage, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i dr.

No, potražnja za zaposlenicima u prosincu je bila daleko veća. Tijekom prosinca poslodavci su prijavili potrebe za 530 radnika. Potrebe su pretežito iskazane u prerađivačkoj industriji – 196, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 75, građevinarstvu – 60, obrazovanju – 51, trgovini – 41 i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 38.

Zapošljavanje na temelju radnog odnosa najčešće je realizirano u sljedećim djelatno-

stima: pružanju smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 20 osoba, prerađivačkoj industriji – 19 osoba, trgovini – 17 osoba i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 14 osoba.

Gledano teritorijalno, u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec s 99 zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosi na Ispostavu Prelog s 35 osoba i Ispostavu Mursko Središće sa 17 osoba.

Tijekom prosinca u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 228 osoba. Broj ulazaka smanjen je u odnosu na prosinac 2020. godine za 9,5 % i studeni za 14,3 %.

Promatrajući strukturu novoprijavljenih, najvećim udjelom evidentirane su osobe direktno iz radnog odnosa – 182 osobe. Nadalje, 36 osoba evidentirano je iz neaktivnosti

Poslodavci nude dovoljno posla, ali se ponuda nezaposlenih na burzi ne podudara s potrebama poslodavaca. i 10 osoba iz redovnog obrazovanja.

S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja, direktno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz građevinarstva – 29 osoba, trgovine – 28 osoba, prerađivačke industrije – 23 osobe, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 19 osoba.

Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih je 1026 žena naspram 814 muškaraca.

Do 24 godine 345 nezaposlenih

Prema dobi je 345 nezaposlenih osoba u dobi do 24 godine. Osoba srednje dobi je 919, a starijih od 50 godina 576.

Imajući u vidu razinu obrazovanja, prevladavaju osobe

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

u svim razinama srednjoškolskog obrazovanja – 831 osoba.

Udio osoba s de�icitom obrazovanja, odnosno bez osnovne škole ili sa svega završenom osnovnom školom je 41,6 %, dok se preostalih 13,3 % odnosi na osobe više i visoke razine obrazovanja.

Dugotrajno su nezaposlene 633 osobe jer na zaposlenje čekaju duže od 1 godine.

Odnos između žena i muškaraca je 57,5 % odnosno 364 dugotrajno nezaposlene žene u odnosu na 42,5 % odnosno 269 muškaraca.

Prvi je put u prosincu posao je tražila 471 nezaposlena osoba, od čega 277 žena i 194 muškaraca.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec – 1283 osobe. U Čakovcu s pripadajućim naseljima evidentirane su 484 nezaposlene osobe. Zatim slijede općine: Nedelišće – 267, Pribislavec – 110 i Mala Subotica – 90 nezaposlenih osoba. U Ispostavi Prelog evidentirano je 318 nezaposlenih osoba, od čega su na području Preloga 103 nezaposlene osobe.

Najmanje nezaposlenih evidentirano je u Ispostavi Mursko Središće – 239 osoba,

od čega se na Mursko Središće odnosi 136 osoba nezaposlenih s područja Ispostave.

Novčanu naknadu koristilo 436 nezaposlenih

U prosincu 2021. godine novčanu naknadu koristilo je 436 nezaposlenih osoba ili 23,7 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Broj korisnika naknade značajno je smanjen u odnosu na prosinac 2020. godine, za čak 25,1 %.

Od toga je 278 korisnica naknade i 158 muškaraca.

Tijekom 2021. godine u programe mjera aktivne politike zapošljavanja uključeno je 1179 osoba, od čega 441 u potpore za zapošljavanje. Zatim u manjem opsegu slijede: obrazovne mjere – obrazovanje nezaposlenih i ostalih tražitelja – 201, potpore za samozapošljavanje – 184, potpore za usavršavanje – 174, javni radovi – 105, potpore za očuvanje radnih mjesta u sektorima tekstila, odjeće, obuće, kože i drva – 71 i stalni sezonac – 3.

Krajem prosinca evidentiran je 901 aktivan korisnik mjera, od čega 779 osoba iz tekuće godine i 122 osobe iz 2020. godine.

POGLED ODOZDO

Politika bi se trebala crvenjeti od stida kad građani bježe od svoje zemlje?

P

opis stanovnika već je mjesecima iza nas, a rezultati se ne pojavljuju. Cure procjene, otkrivaju šokantne demografske rupe.

Još je šokantnija usporedba da smo u 30 godina izgubili milijun stanovnika, a susjedi Slovenci u to vrijeme narasli za 140.000 stanovnika.

To je podatak koji najslikovitije govori o (ne)uspjehu države. Zašto stanovnici bježe od svoje zemlje? Srećom da je prošlo vrijeme berlinskog zida, stražarnica i betonskih

prepreka kojima je “narodni” režim sprečavao građane da pobjegnu “iz raja”.

Naši političari su ravnodušni prema bijegu građana.

Olako su za to okrivili poduzetnike, jer ljudima isplaćuju premale plaće. Time zatvaraju oči pred osnovnom činjenicom da su plaće samo najslabija karika u lancu promašenih politika kojima se upravlja zemljom.

I nije visina plaće jedini razlog zašto mladi, oni srednje dobi i svatko onaj

tko može, odlazi živjeti u urednije zemlje.

Da bi ljudi željeli negdje živjeti, mora im tamo biti lijepo. Moraju se osjećati sigurno i ugodno. Imati osjećaj perspektive i budućnosti.

U zemlji okruženoj skandalima u kojoj je zbog toga stvorena odbojnost suočavanja sa stvarnošću, ljudi bježe u banalnost, jer bi u protivnom već odavno prolupali.

Kod nas uspijeva samo negativna selekcija, rentijerstvo, spašavanje podobnih,

PDV na granici i okorjeli Mohikanci koji se ne daju istjerati iz zemlje. Čitava Slavonija se ispraznila, a da političarima srce nije trepnulo. Sada se to događa na Banovini, jer obnova stoji na mjestu. Da nije bilo građanske solidarnosti, tko zna gdje bi živjeli ljudi kojima je potres odnio kuće. Često razmišljam o tome što radi i čime se bavi “mali” Matija Žugec koji je pred koju godinu kao HDZ-ov poletarac grmio o iseljavanju mladih

u žaru borbe da pomogne HDZ-u preuzeti vlast.

Od toga zažarenog HDZovog “omladinca” danas ni slova. Ni glasa o tome kako osigurati opstanak Hrvatske.

Mladež HDZ-a utihnula je.

Nema nikakve ideje o tome kako ravnomjerno razvijati Hrvatsku i spriječiti da ne odumre.

Pitanje je kome i za koga gradimo infrastrukturu i obnavljamo zgrade, ako oni iz čijih novaca se to radi napuštaju svoj rodni kraj.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

14. siječnja 2022.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

Načelnik općine Ma�ja Ladić pokušat će uz pomoć Pre-koma maknu� smeće iz Pribislavca

SINIŠA RADIKOVIĆ, direktor GKP-a Pre-kom, hvata se ukoštac s pribislavskim smećem

Nisam čudotvorac, ali ne očekujem probleme Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom za zbrinjavanje otpada izabrali smo po više osnova, kaže Matija Ladić, načelnik općine Pribislavec koja muku muči sa smećem već niz godina, naročito u svom romskom naselju. Prije svega, jedan od glavnih razloga odabira bila je kvaliteta i širina usluge koje Pre-kom nudi, uz to je dao i najnižu cijenu usluga te ulaza u svoju obitelj.

Naime, općina je otkupom 1,5 posto temeljnog kapitala društva preloškog komunalnog poduzeća postala 14 jedinica lokalne samouprave koja se našla pod njegovom kapom.

- Pribislavec je jedno lijepo mjesto, samo je problem što imaju romsko naselje čiji

otpad oni sami ne mogu riješiti ako država neće, kaže Siniša Radiković, direktor GKP-a Pre-kom. Ja nisam čudotvorac. Svima ćemo prvog ožujka podijeliti kante kao i u svim drugim općinama.

Prvog ožujka ide podjela kanti

U romskom dijelu zasada samo crne za komunalni otpad, dok će ostali dobiti i smeđe, plave te žute. Nakon tri mjeseca, tko neće plaćati, nećemo mu više odvoziti otpad i dolazimo na isti sustav.

Kako bi normalno obavljali posao i pokušali riješiti problem otpada na području Pribislavca i tamošnjeg naselja, zaposlena su i dva Roma.

- Kad netko ne plaća, ne ide kamion za skupljanje otpada, već šaljemo mali kombi i pobira samo redovnim platišama, dodaje Radiković.

Imali smo takve slučajeve u Podturnu i Kotoribi i s vremenom su se stvari pomakle s mrtve točke.

Drugi je način, kaže, da općina plaća za te neplatiše, no onda to nije pošteno prema ostalima mještanima koji redovno ispunjavaju svoje obveze.

Svaki grad i općina imaju svoj zakon o komunalnom redu na temelju kojeg su svi mještani dužni uključiti se u organizirani odvoz otpada.

Zna se da se građane i ovršuje ako ne plaćaju svoju obvezu. No, s korisnicima zajamčene minimalne naknade to je malo drugačije jer imaju zaštićene račune i tko zna što već ne. Kako njima naplatiti, kako ih ovršiti, to je drugi par rukava i pitanje za neke druge adrese, koje nažalost žmire pred očitim. Uglavnom u Pre-komu ne očekuju neke

velike probleme na terenu jer se nadaju dobroj suradnji s općinom, komunalnim redarima i mještanima kojima je već dosta smeća.

- Problemi bi mogli biti s (ne)legalnim dovozom raznog željeza i drugog otpada u naselje, no to bi trebali priječiti drugi, poput policije i komunalnih redara, kaže dalje. U protivnom su tamo gdje su i bili.

Naime, poznato je da je većina naših naselja uređena i očišćena od divljih odlagališta, pomnije se prati odlaganje smeća po šumama i livadama, odnosno može se ući u trag počinitelju i kazniti ga.

S druge strane, toga u romskom naselju nema i trenutno je prava meka za one koji ne žele platiti organizirano i odgovorno zbrinjavanje smeća.

A poduzetni Romi obilno se koriste takvom situacijom.

Siniša Radiković direktor GKP-a Pre-kom

Rješenje nije jednostavno jer niti je nastalo preko noći niti pak će tom brzinom nestati.

Nije ni u rukama Pre-koma, odnosno općine, već se trebaju uključiti svi. I to stvarno, a ne samo deklarativno i tapšanjem po leđima.

Ako se red mogao uspostaviti i u ostalim mjestima s romskom populacijom, po čemu bi to Pribislavec bio drugačiji?

Čeka se raspisivanje natječaja

Potpisivanje ugovora s novim koncesionarom odnosi se samo na redovno gospodarenje otpadom, odnosno odvoz komunalnog, biootpada, papira, plastike, metalnog otpada, građevinskog i svega onoga što poduzeće radi i u svim drugim općinama.

Dakle, tu ne spada sav onaj

otpad, ono smeće koje je nagomilano po romskom naselju i na okolnom području, livadama i šumarcima oko naselja gdje doista ima svega i svačega. Taj dio je još uvijek na čekanju.

- Čekamo raspisivanje natječaja koji bi trebao izići tijekom ovog ili sljedećeg mjeseca, kaže načelnik Ladić. Imam čvrsto obećanje da ćemo dobiti sredstva u punom iznosu kojim bi se sve saniralo. Tek po raspisivanju natječaja mogu napraviti i plan sanacije da bi se napokon sve očistilo.

Naravno, ostaje samo pitanje koliko će komunalni redar, policija ili tko već to bio nadzirati i uspjeti spriječiti novo ilegalno odlaganje i gomilanje novih hrpa, kako tamošnjeg smeća tako i smeća iz naših podruma, tavana i garaža, ali nažalost i pojedinih poduzeća.

8

Crna kronika

Udarila u metalnu odbojnu ogradu

PREKOPA

Pijana 29-godišnja vozačica sletjela u ogradu Prisutnost alkohola kod sudionika prometnih nesreća tijekom proteklog vikenda utvrđena je u količini od 1,66 g/kg kod 29-godišnje vozačice osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka, s područja općine Donji Vidovec.

Naime, vozačica je sudjelovala u prometnoj nesreći s materijalnom štetom koja se dogodila u nedjelju,

9. siječnja, oko 00:20 na državnoj cesti u Prekopi, u kojoj se vozilom nije kretala što bliže desnom rubu kolnika.

Zbog toga je u zavoju vozilom sišla izvan kolnika gdje je udarila u prometnu opremu ceste i metalnu odbojnu ogradu. Protiv vozačice pokrenut je prekršajni postupak. (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pronađeni su alati, mašine i razni građevinski materijal (Foto: LPD Steiermark)

14. siječnja 2022.

Ukradena roba koju je zaplijenila policija (Foto: LPD Steiermark)

ŠTAJERSKA i međimurska policija u velikoj akciji u Selnici

Braća na baušteli godinama krala materijal za gradnju vlastitih kuća Sa štajerskih gradilišta su u nekoliko godina otuđili robu tvrtke Murtal vrijednu oko 200.000 eura i k tome još 10.000 eura gotovine Piše: Sanja Heric

Ekipu za posebne zadaće Interventne policije zatekli smo u Paragu na rekonstrukciji ubojstva Minke Pec

REKONSTRUKCIJA UBOJSTVA

Dvojac osumnjičen za ubojstvo ponovno doveden u Parag Ekipa za posebne zadaće Interventne policije PU međimurske okupirala je u ponedjeljak, 10. siječnja, romsko naselje Parag da bi osigurala mjesto i pripremila teren za rekonstrukciju ubojstva Minke Pec koja je ubijena 24. kolovoza prošle godine.

Tako su nakon četiriju mjeseca od strašnog krvoprolića u naselju Parag na mjesto zločina ponovno bili dovedeni osumnjičeni za ubojstvo 59-godišnje Minke Pec, 22-godišnji Nino i 27-godišnji Marijo Balog.

Oni se nalaze u zatvoru zbog ubojstva 59-godišnje Minke Pec i još triju pokušaja ubojstva i teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti. Podsjetimo, osim smrtnog stradavanja Minke Pec (59), u krvoproliću su

prostrijelne rane zadobili Branko i Saša Pec te desetogodišnja Monika Pec. Uz njih u bolnici je završio i susjed Mihael Ignac te njegova rođakinja Sandra Bogdan (16). Svi oni su danas dobro, kako su nam rekli u Paragu, te su se vratili natrag u romsko naselje.

Sada bi se ponovljenim očevidom, po nalogu Županijskog suda i u suradnji s međimurskom policijom, trebali razriješiti detalji tog strašnog zločina. Rekonstrukcija ubojstva u Paragu privukla je znatiželjne poglede mnogih tamošnjih stanovnika. Postavljanjem policijske trake bio je onemogućen dolazak na samo mjesto zločina da bi djelatnici mogli u miru obaviti svoj posao. (sh, foto: zv)

N

evjerojatna priča o krađi građevinskog materijala stigla je do nas iz Austrije. Tamošnji ured Državne kriminalističke policije Štajerske potvrdio je ovih dana da istražuje dvojicu hrvatskih radnika, muškarce u dobi od 36 i 44 godina, koji su sa štajerskih gradilišta u Hrvatsku odnijeli ukradenu imovinu vrijednu oko 200.000 eura da bi doma sagradili vlastite kuće.

Nakon izgradnje kuće preprodavali alat

Kako saznajemo, osumnjičeni dvojac je iz Međimurja, riječ je o braći rodom iz Praporčana u općini Selnica.

Godinama su radili u Austriji na baušteli pa su iskoristili

Novoizgrađena prostrana kuća u Ulici braće Radića u Selnici koju je pretresla austrijska i međimurska policija povjerenje svojeg poslodavca, tvrtke Murtal. Uz građevinski materijal, ukrali su i razni alat i strojeve koje su preko granice odnijeli svojoj kući u Selnicu.

Ukradenim materijalom izgradili su vrlo prostranu kuću u Ulici braće Radića u spomenutoj općini. Nakon što su dovršili svoj građevinski projekt, alat su prodali trećim stranama uz zaradu. Slijedom toga Državno odvjetništvo u Leobenu pokrenulo je pretrese dviju kuća.

- Kriminalisti su dvojici hrvatskih državljana na tragu od rujna 2021. godine jer su se od siječnja 2018. do ožujka 2021. ponavljale krađe na gradilištima njihovog poslodavca, tvrtke Murtal, objavilo je Ravnateljstvo državne policije Štajerske.

Velika akcija pretresa i zapljene dogodila se, kako saznajemo, u utorak, 28. prosinca. Četiri austrijska istražitelja uz pomoć međimurske policije pronašla su ono što su tražila, otuđenu imovinu tvrtke Murtal. Kako pišu austrijski mediji, dio je bio sakriven u teško dostupnim tajnim skrovištima.

Kleine Zeitung piše da je osumnjičeni dvojac iz Selnice ukrao i gotovinu u iznosu od 10.000 eura. Kako saznajemo, spomenuta braća još uvijek nisu uhićena.

Policija i dalje intenzivno istražuje braću iz Selnice

Lokacija kuće u Selnici u kojoj je izvršen pretres

- Potrebno je više istraga.

Zbog veće količine oduzete ukradene imovine ne mogu se isključiti i još neka kaznena djela, rekao je jedan od vodećih istražitelja Državnog

ureda kriminalističke policije (LKA) za krone.at.

Da se u Selnici krajem prosinca odigrala velika policijska akcija zapljene ukradenog alata potvrdili su nam i u međimurskoj policiji.

Nakon što su dovršili svoj građevinski projekt, ukradeni alat su preprodali kako bi dodatno zaradili

- Naša policija napravila je pretrage po nalogu i u suradnji s austrijskom policijom na dvjema lokacijama na području Međimurja. Tijekom pretrage oduzeti su im neki predmeti, no budući da je kriminalističko istraživanje još uvijek u tijeku, ne možemo vam o slučaju dati više informacija, rekao nam je na naš upit glasnogovornik PU međimurske Nenad Risek.

- Istaknuli bismo izvrsnu suradnju austrijske i međimurske policije i Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu na ovom slučaju, dodao je na to glasnogovornik PU međimurske Nenad Risek.

14. siječnja 2022.

UKRALA NOVAC iz kase u trgovini u Hodošanu i pobjegla s novcem

Krađa ili samo tužna priča?

Umjesto da je sjela u auto i krenula, kradljivica se dala u bijeg, a policija ju je pronašla s novcem u jutro nakon krađe Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Trgovina Maja koja se nalazi na Glavnoj ulici u Hodošanu proteklog tjedna našla se na meti krađe. No, nakon što nam je vlasnik trgovine samo ukratko prepričao što se dogodilo, možemo zaključiti da se više radi o tužnoj priči nego krađi.

Ukradenim novcem pobjegla u polje

- Bilo je kišno popodne, u tom sam trenutku bio sam u dućanu. Čuo sam zvono i već dok sam podignuo pogled, vidio sam djevojku u kapuljači iznad kase, uzela je novac i počela trčati, a ja za njom. Auto je ostavila

upaljen ispred trgovine, no umjesto da je sjela i krenula, ona je potrčala prema polju.

Nazvao sam policiju koja ju je tek pronašla pred jutro u Prelogu. S obzirom na to da nije u pitanju bila ni prijetnja, a otuđen novac mi je vraćen, ne smatram da je to bilo razbojništvo.

Djevojka je već od ranije poznata policiji, ukratko nam je prepričao događaj vlasnik trgovine.

Kako doznajemo, 31-godišnjakinja se skrivala cijelu noć, a policija ju je u Prelogu pronašla tek pred jutro. Bila je sva promrzla. Ukraden novac vraćen je vlasniku trgovine.

Policija je o događaju izvijestila kako je u srijedu 5. siječnja 2022. godine oko

Trgovina u Hodošanu koja se 5. siječnja našla na meti nesvakidašnje pljačke 17:10 sati u Hodošanu, u Glavnoj ulici u trgovini nepoznati počinitelj iz kase ukrao novac.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna.

Pretražena kuća u Prelogu

- Na temelju naloga Županijskog suda u Varaždinu policijski službenici Policijske postaje Prelog izvršili su pretragu doma i drugih prostorija kojima se koristi

31-godišnjakinja s područja grada Preloga. Izvršenom pretragom pronađen je i oduzet dio ukradenog novca.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja da je 31-godišnjakinja počinila opisano kazneno djelo i protiv osumnjičene će se nadležnom državnom odvjetništvu podnijeti posebno izvješće kao dopuna kaznenoj prijavi, stoji u policijskom priopćenju.

MEĐIMURSKA POLICIJA razriješila šest razbojništva u Pušćinama, Pleškovcu i Prekopi

Dolijao trojac koji je prijetio pištoljem i pljačkao Piše: Sanja Heric

Međimurska policija može zadovoljno trljati ruke jer je ovih dana razriješila čak šest razbojništva u opsežnom kriminalističkom istraživanju.

Riječ je o razbojništvima koja su se dogodila dva puta u ljekarni u Pleškovcu, 26. listopada 2021. te 10. studenog 2021. godine i jedanput u trgovini, 26. studenog u istom mjestu.

Zatim su operirali u Pušćinama gdje su 12. prosinca uz prijetnju pištoljem od prodavača ukrali nekoliko tisuća kuna, dok su 31. prosinca 2021. go-

U Pleškovcu su upali u trgovinu i uz prijetnju pištoljem od djelatnica tražili novac dine ponovno pokušali počiniti razbojništvo, ali kazneno djelo nisu dovršili. Po svoj plijen

Maloljetnik završio u istražnom zatvor Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 10. siječnja 2022. donijelo rješenje o provođenju istrage protiv dvojice hrvatskih državljana rođenih 1998. i 2000. i rješenje o pokretanju pripremnog postupka protiv maloljetnog hrvatskog državljanina rođenog 2004.

Kako ističu, postoji osnovana sumnja da su okrivljeni 24-godišnjak i maloljetnik od 12. do 31. prosinca 2021. počinili razbojništvo, i to u dvama navratima u prostoru benzinske postaje u Pušćinama te u prodavaonici u Prekopi.

Osnovano se sumnja da su

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

okrivljenici na opisani način protupravno stekli više od 8200 kuna. Osnovano se sumnja da je maloljetnik od 26. listopada do 10. studenog 2021. u ljekarni i prodavaonici u Pleškovcu, uz prijetnju plastičnim pištoljem, tražio od zaposlenika novac pa su mu oni, u strahu za život, dali novac čime se nepripadno okoristio za 14.700 kuna.

Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila okrivljenom 24-godišnjaku i maloljetniku istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.

otišli su i u trgovinu u Prekopi, 20. prosinca 2021. godine, također u večernjim satima.

Razbojništva počinili maloljetnik te 21-godišnjak i 23-godišnjak

- Policijski službenici Policijske uprave međimurske proveli su kriminalističko istraživanje nad 22-godišnjakom s područja općine Sveti Juraj na Bregu, 24-godišnjakom s područja općine Nedelišće te nad maloljetnikom s područja Međimurske županije zbog sumnje da su počinili više kaznenih djela razbojništva.

Kaznena su djela počinjena od listopada do prosinca 2021. godine u Pušćinama, Pleškovcu i Prekopi, rekli su u međimurskoj policiji.

Scenarij je bio sličan u svih šest razbojništva. Čekali su do mraka i tik pred zatvaranjem poslovnica upali unutra te uz

prijetnju pištoljem tražili novce od djelatnika. Uz prijetnju plastičnim pištoljem tražili su od zaposlenika novac pa su im oni, u strahu za život, dali novac, dok ih je 22-godišnjak čekao u svojem automobilu i potom odvezao.

- Daljnjim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je maloljetnik s područja Međimurske županije samostalno počinio tri razbojništva u Pleškovcu, 26. listopada 2021. godine u trgovini i ljekarni te 10. studenoga 2021. godine ponovno u istoj ljekarni. Počinjenim razbojništvima u Pleškovcu osumnjičeni maloljetnik je uz prijetnju vatrenim oružjem ukrao nekoliko desetaka tisuća kuna, priopćili su iz PU međimurske.

Pronađena replika pištolja s dvama spremnicima

Pretragom terena pronađena je i oduzeta PVC vreća u kojoj se nalazila odjeća za koju se sumnja da su se počinitelji koristili u vrijeme počinjenja kaznenih djela i replika vatrenog oružja s dvama spremnicima.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja podneseno je posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu te su osumnjičeni 23-godišnjak i maloljetnik predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

9

KRAĐE DONJI VIDOVEC

Ukrao novac i nakit Tijekom večernjih sati, u subotu, 8. siječnja 2022. godine, u Donjem Vidovcu, u Ulici Matije Gupca, nepoznati počinitelj je ušao u otključanu obiteljsku kuću, gdje je potom provalio u zaključani

dio kuće odakle je ukrao novac i nakit. Materijalna šteta procjenjuje se na više desetaka tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Tijekom noći s 9. na 10. siječnja 2022. godine u Donjem Vidovcu nepoznati počinitelj je pokušao izvršiti teške krađe iz dviju trgovina u čemu nije uspio pa je

nastupila samo materijalna šteta oštećenjem imovine.

Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Probao opljačkati dvije trgovine

FRKANOVEC

Zdrpio kućanske aparate Između 7. i 9. siječnja ove godine, u Frkanovcu, nepoznati počinitelj je provalio u obiteljsku kuću odakle je ukrao kućanske aparate. Materijalna šteta

DOMAŠINEC

procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Ukraden nezaključan bicikl U utorak, 11. siječnja 2022. godine, u jutarnjim satima, u Domašincu, ispred banke u Ulici Katarine Zrinski, nepoznati počinitelj ukrao je nezaključan ženski

bicikl vrijednosti više stotina kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

PALOVEC

Uz cestu ukrao betonske rubnjake Između 8. i 10. siječnja 2022. godine uz cestu između naselja Palovec i Donji Pustakovec nepoznati počinitelj ukrao je više betonskih rubnjaka. Materijalna

PRIBISLAVEC

šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Iz tvrtke nestali radijatori Zaprimljenom prijavom utvrđeno je da je u subotu 8. siječnja 2022. godine u Pribislavcu, u Ulici dr. Ante Starčevića iz dvorišta privatne tvrtke ukradeno

nekoliko radijatora. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

PUŠĆINE

Dio predmeta vraćeni vlasniku Policijski službenici Policijske postaje Čakovec dovršili su kriminalističko istraživanje nad 24-godišnjakom s područja Čakovca zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela teška krađa.

Naime, između 30. kolovo-

za i 3. rujna 2021. godine u Pušćinama, u Ulici Matije Gupca, provalio je u spremište odakle je ukrao kosilicu, bicikl i razni vrtni alat. Dio ukradenih predmeta pronađen je i vraćen vlasniku. (sh)

10

Život u Međimurju

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKE NOVINE proslavile kraj poslovne i početak nove godine

Zahvaljujući vašoj podršci ušli smo u 27. godinu

D

a nije bilo vaše čitateljske podrške, ne bi bilo nas duže od četvrt stoljeća.

Svoj uspjeh dugujemo vama i svaki naš iskorak vi ste pokrenuli dajući nam povjerenje svojim pričama i problemima koje nam

povjeravate te temama kojima nas inspirirate. Kraj poslovne 2021. i početak nove proslavili smo sa svojim suradnicima u Međimurskim dvorima uz domjenak i neformalno druženje. (BMO, foto: Z. Vrzan)

Anamarija Pranjić, Denis Tratnjak, Marina Mezga, Marijan Lončarić, Lea Novaković, Dora Vadlja, Tihomir Lončarić, Zlatko Vrzan, Vlasta Vugrinec, Mario Meštrić, Božena Malekoci-Oletić, Dejan Horvat, Tomislav Novak, Aleksandra Sklepić, Dijana Deban, Bojan Hrkač, Sanja Heric, Martina Korent, Snježana Zorković, Luka Maruševec, Roberta Radović i Mario Golenko

MEĐIMURSKI SDP je pred izborima

Tko će biti novi čelnici?

- Ako rezultati dovedu do konsolidacije SDP-a, tada će imati dovoljno vremena za pripremu svojih kandidata za sljedeće lokalne izbore. U protivnom im ne gine scenarij po kojem stranka koja ispada iz vlasti najčešće politički uvene.

U međimurskom SDP-u raspisani su izbori za unutarstranačke izbore za predsjednike i potpredsjednike općinskih, gradskih organizacija, kao i predsjedništva gradske organizacije i gradskog odbora SDP-a.

Birat će se i novi predsjednik županijske organizacije i njegovi potpredsjednici i

članovi županijskog odbora SDP-a. Unutarstranački izbori u SDP-u održat će se u subotu, 12. veljače.

Rok za isticanje kandidatura je idući četvrtak, 20. siječnja. A na izborima će se među više kandidata birati po principu jedan član = jedan glas.

To je nova prilika SDP-u da nakon dužeg procesa stagnacije i pada ponovno počne jačati, pod uvjetom da unutarstranački izbori ne dovedu do novih podjela, koje su moguće ako bude velikih rivalstava za čelna mjesta. Posebice na čelu županijske organizacije i

većih partijskih organizacija kao što je čakovečka organizacija.

Podsjetimo da županijsku organizaciju od raspuštanja vodi povjerenik Nikola Novak, inače, načelnik općine Nedelišće.

Ako rezultati tih izbora dovedu do konsolidacije SDP-a, tada će imati dovoljno vremena da se pripreme za sljedeće lokalne izbore i iznjedre kandidate za vodeća mjesta po općinama, gradovima i na županiji. Naime, poznato je da stranka koja ispada iz vlasti nema dobru budućnost i najčešće politički uvene. (BMO)

ZAJEDNIČKI RAD

Čakovec i okolne općine osnovale urbano područje Zašto su porušena stabla Kod župnog dvora u Gornjem Mihaljevcu porušeno je drveće

VELEČASNI MISLAV MIKAC nam objasnio

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini potpisala je s načelnicima općina koje čine urbano područje Čakovec Sporazum o suradnji na izradi Strategije razvoja urbanoga područja (SRUP) Čakovec za financijsko razdoblje 2021. - 2027.

Riječ je o koraku koji je uslijedio nakon što je Gradsko vijeće Grada Čakovca 8. prosinca 2021. usvojilo temeljne odluke o uspostavi

urbanog područja Čakovec i pokretanju izrade SRUP-a.

Svoje potpise na sporazum stavili su načelnici općina Nedelišće Nikola Novak, Pribislavec Matija Ladić, Strahoninec Franjo Lehkec i Šenkovec Robert Meglić.

Uz mogućnost korištenja europskih sredstava, u njemu je naglašena teritorijalna dimenzija i jačanje cijelog područja obuhvaćenog urbanom sredinom. Kroz ITU

mehanizam podupirat će se projekti grada i općina u područjima: brownfield ulaganja, kulturne baštine, prirodne baštine, turizma, javnog prijevoza, bicikla, ITS-a (inteligentni transportni sustavi), digitalizacije javne uprave, inkubatora, energetske učinkovitosti, zelene infrastrukture, vrtića i socijalne infrastrukture te cesta. (sh)

u župnom dvoru?

Vozeći se kroz naselje Gornji Mihaljevec ne možete, a da ne zamijetite, da više nema borova koji su bili posađeni u tamošnjem župnom dvoru. Naime, proteklih nekoliko tjedana traju radovi na uklanjanju spomenutih stabala. Novog župnika Mislava Mikaca upitali smo zašto su se

srušila stabla i hoće li saditi nešto novo, što su nas pitali i neki od tamošnjih mještana.

- Bila je riječ o borovima, jelama i smrekama, starima preko 30-ak godina. Uklonili smo ih jer je zbog njih naš farof bio pun vlage, a već su predstavljali i opasnost. Granje je padalo na električne

kablove. U planu je sadnja novih stabala, ali moramo još odlučiti što ćemo točno zasaditi. Vodit ćemo računa da to ne budu stabla koja rastu vrlo visoko, rekao nam je velečasni Mikac i dodao da je u tijeku poravnavanje terena uz župni dvor. (sh, foto: mg)

14. siječnja 2022.

Život u Međimurju 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Vježbanje napretka u zelenom boksačkom ringu

J

Mihael Grbavec preuzima ključeve zgrade željezničke stanice u Vratišincu od predstavnika HŽ Infrastrukture

OPĆINA VRATIŠINEC spašava čast HŽ-a preuzimajući na sebe brigu o željezničkoj stanici u svom mjestu

Zgradu “posvojili” na 20 godina - Nakon obnove prostor čekaonice i dalje bi zadržao tu namjenu, a preostali dio uredili bi za potrebe mjesnih udruga Da su Hrvatske željeznice i putnički promet miljama udaljeni jedni od drugih nije nikakva novost ni tajna.

Vlakovi voze rijetko i sporo i odavno smo odustali od vožnje njima. No, nije tako bilo oduvijek. O tome govore i zgrade željezničkih stanica prepuštene propadanju.

Nekad ponos mjestima, danas su nažalost ruglo i sramota. HŽ ne samo da je odustao od svojih putnika već o zapuštenosti tog javnog poduzeća najslikovitije govori i stanje zgrada malih željezničkih stanica i okoliš oko njih.

Desetljećima zapuštena otkad u njoj nitko ne stanuje

Željeznička stanica u Vratišincu samo potvrđuje to pravilo. Nekada je u zgradi stanice stanovala željezničarska obitelj koja se brinula o zgradi, prodavala karte za vlak i ložila peć u čekaonici kako bi putnicima bilo toplo.

No, već nekoliko desetljeća u zgradi nitko ne stanuje. Karte za vožnju vlakom odavno se tu ne kupuju, a onemogućen je i ulazak u samu čekaonicu.

U nekom periodu, više nitko ne zna precizno kada, na ulazna vrata čekaonice čavlima je pribijena daska i ulaz zaključan lokotom kako bi se zgrada koliko-toliko zaštitila

od divljih noćnih tuluma i vremenskih nepogoda.

Rijetki putnici koji još nisu odustali od putovanja vlakom, sada vlak moraju čekati na otvorenom blizu perona.

Građani iznudili rješenje

Okoliš željezničke stanice rijetko se kosio pa ga je tijekom godine često “krasio” visoki korov, koji je samo pojačavao dojam zapuštenosti stanice.

To je pak godinama iznimno ljutilo građane, zbog lošeg dojma pri ulazu u mjesto. Na stanje zgrade i njezina okoliša reagirali su i ciničnim natpisima ne bi li HŽ natjerali da poboljšanje stanja.

Nakon niza pritužbi na stanje željezničke stanice i okolnog prostora koja narušava sliku ulaska u naselje Vratišinec, željezničku stanicu, po svemu sudeći, čekaju bolji dani.

Na inicijativu načelnika Mihaela Grbavca od HŽ Infrastrukture zatražena je dodjela željezničke stanice na korištenje općini, o čemu je potpisan primopredajni zapisnik o dodjeli navedenog prostora.

Njime Općina Vratišinec dobiva zgradu željezničke stanice 20 godina na kori-

štenje uz mogućnost produženja ugovora.

- Dio prostora će se urediti i služit će kao čekaonica kako putnici ne bi morali čekati vlak na otvorenom, dok će se drugi dio koristiti za potrebe općine, kazao je načelnik Mihael Grbavec.

Ispričao nam je da je zgradu potrebno potpuno obnoviti. Najprije će urediti krovište da ju se zaštiti od daljnjeg propadanja. Uz to je potrebno obnoviti vanjsku stolariju i fasadu i potom prići unutarnjem uređenju zgrade.

Ona se sastoji od čekaonice i nekadašnje blagajne na kojoj su se kupovale karte i dijela zgrade u kojem je bio stan željezničarske obitelji.

Nakon obnove prostor čekaonice i dalje bi zadržao tu namjenu tako da bi putnici mogli pod krovom čekati vlak.

Preostali dio uredio bi se za potrebe mjesnih udruga.

Općina će dakako održavati i okoliš zgrade, koji je do sada uglavnom bio zapušten.

Uz to Općina će uz zgradu stanice urediti i natkriveno stajalište da bi oni koji čekaju vlak bili zaštićeni od vremenskih neprilika.

- Za sada još ne znamo koliko bi uređenje koštalo, kazao je načelnik Grbavec. Radi se o zgradi veličine oko 80 četvornih metara, koja osim priključka na struju, nema drugih instalacija. Oni koji se

još sjećaju čekaonice i blagajne kad su se na stanici mogle kupiti karte za vlak, znaju da je u čekaonici bila mala peć na ugljen koja je isijavala toplinu. Ma kako promrzli došli na stanicu, u čekaonici ste se zagrijali. - Nakon potpisivanja ugovora s HŽ-om dobili smo ključ zgrade i tek nam slijedi pregled stanja i priprema za njezino uređenje, kazao je načelnik Mihael Grbavec. (BMO )

edna od najvažnijih tema ove zime postala je cijena plina koja je otišla u nebo.

Zapravo to i nije bilo neočekivano, svi su još prošle jeseni znali da će cijena plina porasti.

Tako se i dogodilo, cijena plina je s 515 dolara za tisuću kubičnih metara porasla u Europi na čak 1937 dolara početkom listopada 2021. godine, što je i povijesni maksimum. U stvari, to je bilo ispitivanje dokle se smije ići u visine. Jer, zbog terminskih (kladioničkih) tržišta plinom, sve je postalo moguće.

Vladimir Putin, koji doista nije kriv za krizu plina u Europi makar se tako čini, 8. studenog naložio je Gazpromu da počne puniti europska skladišta, nakon čega je cijena plina pala za 11 posto, no to je bio samo kratak efekt. Cijena plina ostala je u Europi visoka, oko 800 dolara za tisuću kubičnih metara plina, ovisno od zemlje do zemlje.

Kod nas u Hrvatskoj cijena plina je za sada stabilna jer se plinska godina računa od travnja do travnja. Šok će nastupiti krajem ožujka ove godine kad će regulatorna agencija HERA izaći s novim cijenama plina za novu regulacijsku godinu koja počinje 1. travnja i trajat će do godinu dana, odnosno do travnja 2023. godine. Jedino je sigurno da će plin poskupjeti, no ne zna se koliko, tek se rade računice i čekaju se pozitivni signali.

Nije riječ tek o običnim kolebanjima i političkim smicalicama te nadigravanjima Istoka i Zapada, već o jednostavnoj činjenici da je vrijeme jeftinog plina zauvijek prošlo i da je on postao skuplja roba na tržištu.

To posebno vrijedi za Europu jer se skupljim plinom plaća zelena ekološka tranzicija, što ima i svoju dobru i

lošu stranu. Poznato je da se Europa opredijelila da će do sredine stoljeća postati zeleni kontinent, no pitanje je hoće li manje razvijene europske zemlje to moći izdržati.

Dobra strana poskupljenja plina postat će vidljiva svakom građaninu, svi će odjednom spoznati da su alternativni izvori energije postali jeftiniji i tako će se ponašati. Usput, znamo što to znači, trgovci će držati cijene da bi zaradili.

Loša je strana poskupljenja plina, kakva će već biti, da će on postati još skuplji za najsiromašnije i možda nedostupan, kako za socijalne slučajeve tako i za države koje više nemaju vremena čekati da ozbiljno počnu tranziciju, kao što su činile do sada. Naime, vrijeme čekanja je prošlo jer će se naći na repu događaja s prevelikim političkim teretom na leđima.

Konkretno, političke odluke aktualne vlasti najviše utječu na poboljšanje energetske učinkovitosti. To zapravo znači da je sadašnja i svaka buduća hrvatska vlast u narednih trideset godina u zelenom boksačkom ringu jer postoje europska mjerila, po čemu će se mjeriti uspješnost.

Elektronički računi za vodne usluge za građane – ekološka i moderna usluga Prednosti: • Jamstvo dostave elektroničkog računa na razini je slanja papirnatog računa s povratnicom. Svaki račun uručen je na vrijeme i nije ga moguće zagubiti budući da je uvijek dostupan putem internetskog ili mobilnog bankarstva.

• Jednostavnost i praktičnost - račune je moguće pregledavati i plaćati u bilo kojem trenutku s bilo kojeg mjesta, bez prepisivanja s papira, uz samo jedan klik, ali i potpunu kontrolu kada se račun želi platiti.

• Ušteda novca i vremena naših korisnika - naknade za plaćanje računa putem internetskog ili mobilnog bankarstva najniže su bankovne naknade.

Kako ugovoriti i koristiti elektronički račun:

• Podnijeti zahtjev putem internetskog bankarstva svoje banke.

• Međimurske vode d.o.o. odgovaraju na zahtjev – korisnik odgovor vidi u internetskom bankarstvu svoje banke.

• Međimurske vode d.o.o. šalju podatke o računima za plaćanje, ali i sam račun u internetsko i mobilno bankarstvo, a banke porukama obavještavaju korisnike o dobivenom računu.

• Korisnika račun čeka u internetskom i mobilnom bankarstvu i može ga platiti u bilo kojem trenutku jednim klikom. Prije, ali i nakon što je račun plaćen, korisnik putem internetskog i mobilnog bankarstva može preuzeti elektronički račun u PDF verziji koja je izgledom identična papirnatim računima.

12

Život u Međimurju

IN MEMORIAM

U 98. godini preminuo vinogradar Franjo Lebar iz Železne Gore Najstariji vinogradar gornjeg Međimurja koji je ispisao povijest vinogradarstva u štrigovskom kraju, Franjo Lebar iz Železne Gore, preminuo je u petak, 7. siječnja, u 98. godini života.

Rođen je 19. studenog 1924. godine u Železnoj Gori u poljoprivrednoj obitelji. U štrigovskom kraju prvi se nakon Drugog svjetskog rata počeo baviti vinogradarstvom, a već pedesetih godina bio je prvi privatni vinogradar i proizvođač vina. Prvi je počeo buteljirati svoja vina s kontroliranim porijeklom. Najpoznatiji je međimurski vinar kada je u pitanju sauvignon, ali uzgajao je ponajviše graševinu, šipon, kao i žuti muškat.

Iz njegove obitelji stasali su novi vinogradari Belović i Židov. Naime, kćerima je podijelio svoje vinograde, a sebi ostavio malo više od jednog hektra. Iako u poodmaklim godinama, rado je prošetao svojim vinogradom i obavio neki manje zahtjevan zahvat jer nije mogao bez svojih trsova.

Za svoja vina nagrađivan je mnogo puta pa zidove soba u kući u Železnoj Gori krase brojne diplome osvojene na natjecanjima vinske kapljice. Prije osam godina dobio je i nagradu Zrinski Međimurske županije, a proglašen je i vitezom vina. Punopravni je član Europskih vinskih vitezova i odlikovan odličjem Udruženja vinara Hrvatske Vinum Croaticum.

Bio je i dugogodišnji član Lovačkog društva Fazan Štrigova.

Franjo Lebar dao nam je svoj posljednji intervju 2018. godine: - Najteže u životu bilo mi je u Drugom svjetskom ratu. Tu sam svašta prošao o čemu ne volim govoriti, Mađari su nas mobilizirali, morali smo ići. No, nekako sam preživio i vratio se u Međimurje. Godine 1948. zaposlio se u tadašnjoj mjesnoj zajednici kao tajnik i na toj funkciji proveo sedam godina. Tako je upoznao tadašnjeg direktora Vukanovca Jurčeca, po struci agronoma, koji mu je savjetovao da posadi vinograd i učio ga struci i agrotehničkim mjerama.

– Počeo sam saditi svoj prvi vinograd 1951. godine.

Za razliku od drugih poljoprivrednika, opredijelio sam se da ću biti vinogradar. Tako sam svake godine sadio po hektar vinograda više, koliko je već bilo zemlje. U početku sam sadio graševinu. No 1951. godine nabavio sam sadnice sauvignona iz

Franjo Lebar prvi je u Međimurju dobio pravo na oznaku geografskog podrijetla Kutjeva, to je za ono vrijeme bila velika novost, kasnije oko 1960. godine i muškat žuti. No, najranije sam ipak imao šipon.

Počeo sam buteljirati svoja vina 1960. godine kao prvi vinogradar u našem kraju. Naime, došlo je do promjene zakonskih propisa i morali smo buteljirati.

Prije toga se moje vino vozilo u bačvama, najviše u Sloveniju, sve do Maribora, nikad nisam imao probleme s prodajom. U pravilu bismo bačve vozili po noći, često i konjskim zapregama kako se vino ne bi pokvarilo zbog visokih temperatura. Nije bilo automobila kao danas, kad bi prošao koji automobil, odlazili bi ga gledati na cestu, kazao je tada Franjo Lebar u razgovoru s našim novinarom Josipom Šimunkom.

– Poznavao sam ga desetljećima. I pamtit ću ga kao blagog, rijetko dobrog čovjeka, vrlo plemenitog, strpljivog, radišnog, gostoljubivog, društvenog, veseljaka… Franjo Lebar začetnik je modernog vinogradarstva i vinarstva u Međimurju i jedan od pionira suvremenog vinogradarstva/vinarstva u Hrvatskoj i u prijašnjoj državi u kojoj se Lijepa Naša određeno vrijeme nalazila.

Prvi je počeo buteljirati vina, prvi je dobio pravo na oznaku geografskog porijekla, prvi sadio najbolje sorte grožđa… Zaljubljenik u sauvignon, taj je kultivar zaštitni znak njegove produkcije. Svoje znanje nesebično je prenosio drugima. Više ne može raditi, ali ostaje, itekako, kao trajna inspiracija…, napisao je na svojem profilu na Facebooku vinski znalac Željko Suhadolnik, glavni urednik poznate i priznate enogastronomske revije Svijet u čaši.

Sprovod Franje Lebara održao se u ponedjeljak, 10. siječnja, na mjesnom groblju u Štrigovi. (sh)

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZA ASISTENTE u nastavi Županija osigurala pola milijuna kuna

35 pomagača za 52 djece Međimurska županija od 2015. godine provodi jedinstveni projekt integracije djece s teškoćama u razvoju u predškolske ustanove čime je jedina županija u Hrvatskoj koja osigurava sredstva za asistente u predškolskim ustanovama.

Ugovor o izravnoj dodjeli financijskih sredstava u 2022. godini vrijedan 500.000 kuna potpisali su župan Međimurske županije Matija Posavec i predsjednica Saveza udruga Prvi korak Petra Kovačić.

Ugovor je vrijedan 500.000 kuna, što predstavlja povećanje u odnosu na prijašnje godine, a sredstva su nami-

jenjena financiranju 50 % iznosa plaće za 35 pomagača koji će raditi s 52 djece u 20 vrtića na području Međimurske županije.

Drugu polovicu plaće pomagačima osiguravaju jedinice lokalne samouprave – 14 općina i 3 grada. - Takav oblik suradnje primjer je javno-civilnog partnerstva s ciljem podizanja razine ravnopravnosti svakog člana društva i postizanja jednakosti u ostvarivanju temeljnih ljudskih prava, naglasila je pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić. (sh)

Župan Matija Posavec i predsjednica Saveza udruga Prvi korak Petra Kovačić nakon potpisivanja ugovora

KOLIKO IZNOSE prosječne neto plaće u pojedinim gospodarskim djelatnostima u Međimurskoj županiji?

Najbolje plaćeni zaposleni u energetici - U djelatnosti opskrbe električnom energijom i plinom plaće u iznosu od 7694 kune Međimurski poduzetnici koji imaju registrirane firme, dakle ne i obrtnici u 2020. godini, zapošljavali su 28.768 zaposlenih. Prosječna neto plaća isplaćena kod njih iznosila je je 5264 kune. Najveća obračunata prosječna plaća na razini svih djelatnosti Međimurske županije isplaćena je zaposlenima u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom u iznosu od 7694 kuna. To je iznad prosjeka županije za 46,2 % i ispod

prosjeka zaposlenih kod poduzetnika u istom području djelatnosti na razini Hrvatske (8286 kuna) za 7,1 %.

U strukturi međimurskog gospodarstva prema kriteriju broja zaposlenih, dominantnu ulogu imaju poduzetnici u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

U prerađivačkoj industriji je najviše zaposlenih, 15.349 ili 53,4 % od ukupno

zaposlenih na razini županije.

Zaposlenima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća od 5644 kuna. To je 1,8 % više nego 2019. godine, 7,2 % više od prosječne plaće na razini županije (5264 kune) te 7,0 % manje od prosječne plaće zaposlenih u prerađivačkoj industriji Hrvatske (6068 kuna).

Druga značajna skupina su poduzetnici u području građevinarstva. U građevinarstvu u Međimurskoj župa-

niji bilo je 3836 zaposlenih ili 13,3 % od ukupno zaposlenih na razini županije.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u građevinarstvu na razini županije obračunata je u iznosu od 4507 kuna, što je za 5,1 % više nego 2019. godine, za 14,4 % manje od prosjeka županije te za 15,6 % manje od prosjeka zaposlenih u građevinarstvu na razini Hrvatske (5341 kuna).

(BMO)

Tablica: Prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika Međimurske županije po područjima djelatnosti u 2020. godini Područje djelatnosti

Broj zaposlenih Iznos

Prosječna mjesečna neto plaća (kn) Indeks 2020/19 Odnos prema prosjeku MŽ

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo Prijevoz i skladištenje Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane Informacije i komunikacije Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Poslovanje nekretninama Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje Obrazovanje Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale uslužne djelatnosti Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca Fizičke osobe bez djelatnosti

551 5 15.349 104 556 3.836 3.159 880 1.108 534 43 70 1.044 462 0 319 368 101 279 0

4.877 3.849 5.644 7.694 5.995 4.507 4.799 5.015 3.927 6.164 3.991 5.391 5.312 6.086 3.960 4.624 5.191 3.757 -

108,9 93,8 101,8 114,2 99,1 109,6 103,6 100,3 100,5 101,8 105,9 119,3 103,5 119,9 102,9 108,7 100,2 104,6 -

92,7% 73,1% 107,2% 146,2% 113,9% 85,6% 91,2% 95,3% 74,6% 117,1% 75,8% 102,4% 100,9% 115,6% 75,2% 87,8% 98,6% 71,4% -

Ukupno:

28.768

5.264

103,3

100%

14. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 13

POKRENUTA HUMANITARNA POMOĆ da bi se omogućilo skupo liječenje u inozemstvu

Ima li spasa za teško bolesnu Manirelu?

Doktori u Zagrebu otvoreno su rekli da je u pitanju neizlječiva bolest i da, ako neće otići u druge inozemne klinike, Manirela ima godinu i pol dana života Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

U

obiteljskoj kući u Piškorovcu posjetili smo teško oboljelu Manirelu Oršuš, osmogodišnju djevojčicu koja umjesto u školi i igri sa svojim vršnjacima vrijeme provodi u Klinici za tumore u Zagrebu na kemoterapijama. Zatekli smo teško stanje u Piškorovcu. Manirela u skromnoj kući živi s roditeljima, Radmilom i Safetom i sedmero braće, Rankom, Romeom, Julijom, Julianom, Filipom, Mineom i Doris.

Manirela inače pohađa 2. razred osnovne škole i odlikašica je. No, zdravi dječji osmijeh i pozitivan stav bolest je izbrisala s njena lica. Tumor je i dalje tu, a liječenje tek upitno.

Kao i svakoj majci kojoj je dijete smrtno bolesno, Radmila je teška srca prepričala kako je počela Manirelina bolest.

Sve je počelo još u lipnju 2021. godine vrtoglavicom i povraćanjem. Odveli su ju na hitnu u Čakovec gdje su joj napravljene pretrage, no nalazi su bili uredni.

Sve počelo povraćanjem i vrtoglavicom

- Prvo je počela povraćati i imala je jaku glavobolju i vrtoglavicu. No, nije to upućivalo na neku opasniju bolest.

Kako joj nije bilo bolje, bili smo uporni i vozili ju u bolnici

kako bi se ustanovilo što joj je. U međuvremenu su joj na ultrazvuku pronašli i gliste, rekla nam je majka Radmila.

U pomoć i organizaciju humanitarne pomoći uskočila je Romana Hunjak, rodom iz Kuršanca koja živi u Kninu.

Kako nam je rekla u razgovoru, nema krvne ili rodbinske veze s malenom Manirelom, jednostavno je osjetila poriv da pomogne. I ona je bila u kući u trenutku kad smo stigli u Piškorovec, a sve kako bi što bolje objasnila zdravstvenu situaciju malene Manirele.

- Tumor na mozgu joj je ustanovljen 26. listopada 2021. godine kad je zaprimljena u ŽB Čakovec. U čakovečkoj bolnici su ih uputili u Kliniku za tumore u Zagreb gdje je dosad primila 30 kemoterapija i trenutno je puštena kući gdje će za tjedan dana ići na ponovnu kontrolu, rekla nam je u razgovoru Romana Hunjak.

Uz Manirelu je cijelo vrijeme njen otac Safet. Cijela tragična situacija teško pada cijeloj obitelji. Sad kad je prošla kemoterapiju, Manirela svakodnevno pije četiri vrste tableta. U ovom trenutku jedino što mogu je čekati.

- U razgovoru s doktorom Filipom Jadrijevićem Cvrdeom iz Instituta za tumore Zagreb mi je rečeno, ako budu klinike iz inozemstva smatrale da je pacijent Manirela Oršuš prikladan kan-

Radmila, Manirela i Safet Oršuš u svojoj obiteljskoj kući u Piškorovcu tik nakon što su se vratili iz Klinike za tumore u Zagrebu didat za testiranje te bolesti, da će klinika iz inozemstva poslati cijeli troškovnik, mjesto testiranja i period kada bi Manirela trebala putovati u kliniku za testiranja, rekla je organizatorica akcije.

Trenutni izračun liječenja je vrtoglavih 30 milijuna kuna.

Prikupljeno 67.276,68 kuna od potrebnih 30 milijuna

Kako nam je objasnila organizatorica, doktori u Zagrebu su otvoreno rekli da je u pitanju neizlječiva bolest i da, ako neće otići u druge inozemne klinike, Manirela ima godinu i pol dana života.

- Jako nas je to sve pogodilo i u ovom trenutku se nadamo

Manirelina velika obitelj, braća, sestre, roditelji i organizatorica Romana

da ćemo uspjeti skupiti dovoljno novaca kako bi Manirela, baš kao i Kiara, mogla ići na liječenje u Ameriku ili nekamo u inozemstvo. Safet je stupio u kontakt s Kiarinim ocem pa se nadamo da će možda i to nekako utjecati na pozitivan ishod liječenja, nastavlja Romana.

Humanitarni račun je otvoren 3. siječnja, a rok za prikupljanje novaca je do 1. travnja. U ovom trenutku stanje i nije baš sjajno jer je od potrebnih 30 milijuna kuna, koliko su doktori izračunali da će biti potrebno za inozemno liječenje, skupili 67.276,68 kuna.

Romana kaže da još čekaju sredstva od Saveza Roma

u Republici Hrvatskoj Kali Sara. S predstavnikom romske manjine Veljkom Kajtazijem Romana je pokušala stupiti u kontakt još 20. prosinca, odmah kad je doznala za tu cijelu situaciju i odlučila pristati biti organizatorica humanitarne akcije.

Kajtazi i Kali Sara će se tek sad uključiti u akciju?

- Od zastupnika Kajtazija odgovor sam dobila tek devet dana nakon što sam mu poslala e-mail. Zvala sam i ured Kali Sare u Zagrebu gdje sam stupila u kontakt s predsjednicom Suzanom Krčmar koja je bila izrazito neljubazna prema meni i prozvala me da napadam na društvenim mrežama zastupnika Kajtazija. To je djelomično i istina, ali samo jer se tek nakon što sam ga javno prozvala u grupi kako nije reagirao na moju molbu povratno javio, ispričala je Romana i istaknula kako smatra da su se zastupnik i Kali Sara trebali odmah priključiti akciji.

Od Kali Sare sredstva i dalje nisu stigla na račun iako su u svojem sjedištu održali sastanak vezan za pomoć. Romana kaže da je vremena sve manje što ju zabrinjava. Tumor na mozgu Manirela ima već mjesecima, a i dalje nije jasno zašto je prošlo toliko vremena od prvih simptoma

Organizatorica Romana Hunjak koja se nesebično uključila u akciju za spas Manirele do dijagnoze koja je pokazala ono najgore – progresivan tumor koji je već u četvrtom stadiju.

Neizvjesnost i dalje traje.

Otvoreno je još puno pitanja.

Hoće li se skupiti dovoljno sredstava da bi Manireli postalo dostupno liječenje koje će barem pružiti nadu i pomoći pri izlječenju raka?

Broj otvorenog računa u svrhu humanitarne akcije pod nazivom Dobro srce za Manirelu, Radmila Oršoš, Piškorovec 78, 40321 Mala Subotica je HR8023400093113571137.

Kako napominje organizatorica, ona je opunomoćena da bi imala uvid u stanje računa.

Poziva sve ako su u mogućnosti da se priključe akciji za spas osmogodišnje djevojčice.

14

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. siječnja 2022.

Zrinska garda, župan Matija Posavec, predsjednik gradskog vijeća Darko Zver, potpredsjednik vijeća Josip Varga i vijećnica Vesna Baranašić Horvat položili vijence kod groba dr. Ivana Novaka

ČAKOVEC obilježio Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom

Položeni vijenci kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka Međimurje obilježava jedan od najvažnijih datuma svoje povijesti, Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. Prije 103 godine, 9. siječnja, na Velikoj narodnoj skupštini održanoj na Franjevačkom trgu u Čakovcu izglasana je i donesena odluka o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

I ovogodišnje je obilježavanje započelo polaganjem vijenca i paljenjem svijeća u Macincu, Vratišincu i Prelogu, a potom i u Čakovcu svetom misom u crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu. U prijepodnevnim satima položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, jednog od najzaslužnijih Međimuraca u pokretu oslobođenja Međimurja od mađarske vlasti, na što je podsjetio Željko Kacun, izaslanik načelnika općine Nedelišće, koji je uz predsjednika Mjesnog odbora Macinca Ivana Krištofića,

ravnateljicu Osnovne škole dr. Ivana Novaka Macinec Boženu Dogša, županijskog vijećnika Josipa Puklavca i općinske vijećnike položio vijenac i zapalio svijeću podno spomenika ispred rodne kuće dr. Novaka.

Na čakovečkom groblju u Mihovljanu vijenci su položeni kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka, a počast njemu i svima koji su sudjelovali u događajima 1919. odali su župan, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Darko Zver, potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga, predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu na čelu s predsjednikom Ivanom Pranjićem, predstavnici Zrinske garde Čakovec, Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, županijski i gradski vijećnici te građani. Više o Spomendanu odcijepljenja od mađarske donosimo na 4. stranici priloga Media. (dv)

Buduće pravnice Sanja Novinščak, Anamarija Grgurević i Marija Petrošević te Đurđica Horvat koja je došla s pravnim pitanjem

PRAVNA KLINIKA spas građanima koji ne znaju kome se obratiti s pitanjima koja ih muče

Đurđica Horvat zbog duga potražila pomoć kod budućih pravnika - Nakupilo se toga, a ja ne mogu to platiti sa svojom mirovinom, rekla nam je Čakovčanka koja je pomoć potražila u gradskoj vijećnici Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Đurđica Horvat iz Čakovca po prvi je puta stigla po savjet u Pravnu kliniku u organizaciji Grada Čakovca. Preko 40 godina se sa suprugom bavila zaštitom kulturnog dobra. Po savjet je zato došla u Pravnu kliniku.

Nada se da će joj pravni savjet pomoći pri otpisu duga koji ne može platiti.

Ostao joj dug od 6600 kuna

- Suprug mi je umro pred dvije godine i ostao je dug koji ne mogu platiti. Bavili

smo se zaštitom lončarstva.

Zakon o zaštiti kulturnih dobara govori drugačije, da se ono treba štititi. Nakon toliko godina rada, ovo mi je sad nagrada za sve ono što smo radili, rekla nam je Đurđica.

Radi se o mirovinskim i zdravstvenim doprinosima koje nisu mogli plaćati kad je Đurđičin suprug bio bolestan.

Dug je 6600 kuna.

- Nakupilo se toga, a ja ne mogu to platiti sa svojom mirovinom. Već sam napisala zahtjev za otpis duga, no nedavno sam dobila rješenje u kojem mi je zahtjev odbijen, kaže. Glavna misao Pravne klinike je da se građani koji imaju bilo kakve pravne

probleme ili trebaju savjet, u navedenom terminu mogu besplatno konzultirati s budućim pravnicima, studentima viših godina Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Ujedno studentska praksa i pomoć građanima

Sanja Novinščak, Anamarija Grgurević i Marija Petrošević studentice su prava Pravnog fakulteta u Zagrebu koje su stigle u Gradsku upravu Čakovec da bi pomogle pravnim savjetima. Kako su nam objasnile, preuzmu predmet, riješe ga i prije nego ga dostave strankama, pregleda-

ju ga odvjetnici ili profesori s fakulteta. To je ujedno praksa, a i pomoć građanima.

- Građani se najčešće susreću s problemima radnog prava, ali dobivamo i druge građanske predmete, probleme sa suvlasništvom, ovrhama. Danas se odazvao veliki broj građana, a nama je drago ako možemo pomoći, rekle su buduće pravnice.

Od preuzimanja predmeta do rješavanja prođe od 7 do 10 dana, ovisno o kompleksnosti situacije. Nakon toga akademski mentori to provjere pa se rješenje dostavi strankama. Rok za odgovor je mjesec dana.

SANJKALIŠTE na dvjema lokacijama u Čakovcu i ove zime pravi hit

Veselje i dječja cika na saonicama!

Siječanjski minusi idealni su za umjetni snijeg koji je i ove godine napravljen u čakovečkom Perivoju Zrinski i na Jugu

Radnici ČAKOM-a očistili su stazu posred koje se usred dana srušilo trulo drvo

OPASNOST u Perivoju Zrinski

Trulo drvo palo na šetnicu!

U Perivoju Zrinski u Čakovcu jedno se drvo srušilo i palo na šetnicu. Drvo se u popodnevnim satima 11. siječnja doslovno prepolovilo i palo na stazu, pretpostavlja se zbog truleži, a pod utjecajem vjetra.

Srećom, nitko nije stradao. Kako je vjetar danas izrazito snažan, moguće je da se slična situacija ponovi pa građanima savjetujemo oprez prilikom šetnje ili vožnje biciklom kroz park. (dv, foto: mg)

Kape, skafanderi, saonice i snijeg – ništa im drugo ne treba za zimske radosti!

Na veselje djece, roditelja i svih obožavatelja zimskih radosti brežuljci u Čakovcu su se ponovno zabijelili bez obzira na to što nema pravog snijega.

Taman pred vikend djelatnici Gradskog poduzeća Ekom uređajem za proizvodnju umjetnog snijega zasniježili su popularno sanjkalište u čakovečkom Perivoju Zrinski i na Jugu u Čakovcu.

Do jutarnjih sati stvoren je snježni pokrivač debljine nekoliko centimetara, dovoljan za sanjkanje i zimske radosti.

Kako bi se snijeg uhvatio za podlogu, temperatura tla treba biti ispod ništice.

Ove zime u Čakovcu živa u termometru se ispod nule spustila tek prethodne noći, a samo nekoliko sati nakon toga stvorena je podloga za prvo sanjkanje ove godine u gradu. Ako vremenski uvjeti to dopuste, umjetnim snijegom prekrit će se i sanjkališta u Mihovljanu i Ivanovcu, najavljuju iz Grada Čakovca.

Podsjetimo, uređaj za zasnježivanje nabavio se prije triju godina s ciljem da se djeci stvore uvjeti za sanjkanje neovisno hoće li biti snježnih padalina. Tako su se padine pretvorile u mjesto cike, dječjih radosti i saonica.

(Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 15

NED-KOM iz Nedelišća raspisao već drugi natječaj za izbor novog direktora

Tko će naslijediti aktualnog direktora Tomislava Serca?

Na prvom je natječaju prošao samo Velimir Mađarić, aktualni direktor čakovečkog Stanorada, no taj je poništen zbog prestrogih uvjeta. Na novi se natječaj prijavilo 6 kandidata, ali ne i Mađarić

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

NED-KOM, društvo s ograničenom odgovornošću za obavljanje komunalnih djelatnosti u vlasništvu Općine Nedelišće osnovano je u travnju 2019. godine. Zaposleno je 13 djelatnika, a tim komunalnim društvom je u tom kratkom periodu upravljalo čak troje direktora, dok se sad traži novi.

Naime, kako nam je objasnio načelnik Nikola Novak, aktualni direktor NED-KOMA, Tomislav Serec, ujedno je i komunalni redar.

Serec direktor od 1. srpnja 2021.

- Nakon Mirka Horvata i Željka Ciglarića koji su bivši direktori, Tomislav Serec je zapravo bio imenovan kao privremeno rješenje. Kao direktor se vodi od 1. srpnja 2021. godine, rekao je načelnik Nikola Novak.

Tako je na stranicama NED-KOM-a raspisan Javni natječaj za izbor i imenovanje člana uprave direktora/direktorice komunalnog poduzeća

NEDELIŠĆE I STRAHONINEC u zajedničkom projektu

NED-KOM d.o.o. Javni natječaj objavljen je 21. prosinca 2021. godine na mrežnim stranicama društva i Općine Nedelišće.

Direktor/direktorica se zapošljava na neodređeno vrijeme uz probni rok od triju mjeseca. Načelnik Novak ističe da su zaprimili prijave šest kandidata od kojih će jedan postati novi direktor početkom veljače.

Igrajmo se! za produljeno radno vrijeme vrtića U općinama Nedelišće i Strahoninec u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga UP.02.2.2.16. Nastavak unapređenja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja donesena je Odluka o financiranju projekta UP.02.2.2.16.0116 naziva Igrajmo se! i to iznosom od 3.261.362,44 kuna bespovratnih sredstava.

Projektom će se postići bolja ravnoteža poslovnog i obiteljskog života obitelji s uzdržavanim članovima koji su uključeni u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području Me-

Na prvom natječaju jedini prošao Velimir Mađarić?

Kako doznajemo, za mjesto direktora NED-KOM-a bio je već i ranije raspisan natječaj na koji se javio Velimir Mađarić, aktualni direktor Stanorada u Čakovcu. No, taj je natječaj poništen jer je uvjet bio 5 godina iskustva, a time se smanjila šansa ostalim kandidatima.

Tako je sad prema novom natječaju uvjet uz VSS najmanje jedna godina radnog iskustva. Mađarić se, kako doznajemo, nije javio na taj drugi natječaj raspisan 21. prosinca.

IVANOVEC

đimurske županije, u općini Nedelišće u dvama dječjim vrtićima, Zvončić i Zvjezdica te u općini Strahoninec u Dječjem vrtiću Suncokret.

Projektom će se unaprijediti rad dječjih vrtića kroz produljeno radno vrijeme boravka djece te razne programe i aktivnosti. Ujedno će se usavršiti i ojačati kapaciteti odgojitelja i stručnih suradnika za kvalitetniji rad s djecom i njihovim roditeljima. Ubrzo se očekuje potpisivanje ugovora o financiranju što znači da u skoro vrijeme počinjemo s provedbom projekta. (dv)

Sanjkalište dobili i Vanovčani Tomislav Serec, aktualni direktor NED-KOM-a i komunalni redar u Nedelišću

MAŽORETKINJE NEDELIŠĆA

NEDELIŠĆE

Plesne radionice kreću već ove subote 15. siječnja!

Udruge, javite se za sufinanciranje!

Udruga mažoretkinja Nedelišća prva je udruga s područja Nedelišća koja provodi projekt financiran sredstvima Europske unije.

Riječ je o projektu Plesom se pokreni, zdravlje na bolje okreni! koji su zajednički osmislile trenerice Mažoretkinja Nedelišća. Projekt je financiran iz programa Europske snage solidarnosti Agencije za mobilnost i programe EU te su odobrena ukupna zatražena bespovratna sredstva.

Projekt će trajati jednu godinu, počevši od 1. siječnja 2022., a namijenjen je svim mladima od 4 do 25 godina s područja općine Nedelišće, ali i šire. Projektom će se u sljedećih 12 mjeseci provoditi niz besplatnih plesnih, edukativnih, kreativnih i sportskih radionica namijenjenih djeci i mladima.

Radionice će biti prilagođene dobnom uzrastu djece i mladih za koji su namijenjene te različitim skupinama

Raspisan je Javni poziv za prijavu programa/projekata organizacija civilnog društva za financiranje iz proračuna Općine Nedelišće za 2022. godinu. Ukupni planirani iznos tog poziva je 790.000 kuna.

Ove godine javni poziv je nešto drugačiji jer se sada odnosi samo na udruge građana i one udruge koje su vezane za kulturu. U tom pozivu više nema sportskih udruga jer će podjela sredstava sportskim udrugama ići kroz novoosnovanu Zajednicu sportskih udruga Općine Nedelišće.

Udruge u skladu s tim javnim pozivom mogu prijaviti projekt iz područja kulture, tehničke kulture ili odgoja i obrazovanja.

Mogu se prijaviti udruge proizašle iz Domovinskog rata, udruge invalida, hu-

mladih – od onih koji se žele fizički aktivirati i okušati u pojedinim oblicima fizičke aktivnosti, mladih koji su treneri ili asistenti u vlastitim plesnim ili sportskim klubovima pa do onih koji se žele okušati u volontiranju i pomaganju svojoj lokalnoj zajednici.

Mažoretkinje Nedelišća pozivaju sve mještane od 4 do 25 god da prate objave u medijima i na društvenim mrežama te pozive za radionice da bi osigurali svoje mjesto na željenoj radionici i na taj način postali sudionici projekta kojim se djecu i mlade nastoji aktivno uključiti u društveni život zajednice!

Prve radionice održat će se već ovaj vikend, 15. siječnja 2022. u subotu od 10 do 15:30 sati, 1. radionica za djecu od 8 do 11 godina u terminu 10 do 12:30 i 2. radionica za djecu i mlade starije od 12 godina u terminu 12:30 do 15:30. (dv)

U projekt zajedno kreću ravnateljice vrtića Zvjezdica Annemarie Panić, vrtića Zvončić Danica Korunek i vrtića Suncokret Svjetlana Topolnjak

manitarne udruge, vjerske zajednice, udruge mladih ili iz područja socijalne skrbi, zdravstva, razvoja i demokratizacije društva, razvoja mjesne samouprave i razvoja turizma, raspoređeno po sljedećim programima: sufinanciranje programa kulture 250.000 kuna, sufinanciranje kulturnih manifestacija 210.000 kuna i sufinanciranje društvenih programa udruga 330.000 kuna.

Prema tom pozivu, svaka udruga može od Općine zatražiti do 100 posto iznosa za financiranje. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je 1.000 kuna, a najveći iznos po pojedinom projektu je 150.000 kuna.

Rok za dostavu prijave na poziv je 27. siječnja 2022. do ponoći. (dv)

Niske temperature zraka omogućile su da se i u Ivanovcu po prvi puta stvori snježni pokrivač. Naime, nakon što su u Perivoju Zrinski i na čakovečkom Jugu pripremili sanjkališta s umjetnim snijegom, djelatnici Gradskog poduzeća Ekom d.o.o. uređajem za proizvodnju umjetnog snijega zasniježili su i bre-

OREHOVICA

žuljak iza školske dvorane u Ivanovcu.

Naravno da su djeca jedva dočekala sanjkalište, a zovu nisu odoljeli ni stariji mještani. Iz Grada su pak obećali da će zasnježivanje umjetnim snijegom postati uobičajena praksa koja će se proširiti i na druge mjesne odbore. (vv)

Božićna drvca odložite uz kante Početkom ovog tjedna pa sve do kraja siječnja GKP Čakom krenuo je i s prikupljanjem odbačenih božićnih drvaca, stoga se mole mještani da svoje jelke odlože uz spremnik za miješani komunalni otpad (crnu kantu) na dan kada je prema redovnom

MALA SUBOTICA

rasporedu planiran odvoz miješanog komunalnog otpada, odnosno, uz spremnik za biorazgradivi komunalni otpad (smeđu kantu) na dan kada je prema redovnom rasporedu planiran odvoz biorazgradivog komunalnog otpada. (vv)

Poljoprivrednici, ispunite svoje obvezu!

Korisnici potpora iz Javnog natječaja za dodjelu potpora poljoprivredi u 2021. godini dužni su ispuniti i dostaviti obrazac Izvještaja o korištenju sredstava po ugovoru o financiranju sklopljenog temeljem Javnog

natječaja za dodjelu potpora poljoprivredi u 2021. godini.

Rok za dostavu je 31. 1. 2022. godine. Obrazac se dostavlja Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Mala Subotica, Glavna 29a. (vv)

16

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠĆE

14. siječnja 2022.

Što su čiji prihodi na računu za vodu?

Grad Mursko Središće uputio je zahtjev Međimurskim vodama da na računima koji idu korisnicima jasno razgraniči što su čiji prihodi koji se naplaćuju iz cijene vode.

Naime, do spora je došlo oko prikazivanja prihoda iz naknade za razvoj koja predstavlja prihod Grada Mursko Središće, a upotrebljava se isključivo za investicije u vodne građevine kao npr. produljenje vodovodne mreže, izgradnja vodovodne mreže u novim ulicama, rekonstrukcija vodovodne mreže, izgradnja odvodnje itd.

Ono s čime se Mursko Središće ne slaže je pribrajanje drugih naknada k njihovoj u jednu skupnu.

Međimurske vode na svojim računima koje šalju građanima, počevši od studenog i prosinca 2021. godine, prikazuju u naknadi za razvoj i naknadu za zaštitu izvorišta – 0,5 kn/m3 i naknadu za uslužno područje – 1,5 kn/m3 pa je stoga u računima naveden pogrešan iznos naknade za razvoj od 3,50 kn/m3.

Počevši od 2010. godine, naknada za razvoj na području Murskog Središća nije se mijenjala pa je iznosila 0,60 kn/m3 potrošene vode.

Zbog povećanih investicija u vodne građevine čije financiranje nije mogla

pokriti, prikupljena naknada za razvoj. Prikupljena naknada zadovoljavala je samo 30 % ukupnih investicija u vodne građevine.

Zbog toga je Gradsko vijeće Mursko Središće 25. lipnja 2021. godine predložilo Skupštini Međimurskih voda povećanje naknade za 0,90 kn/m3 na ukupni iznos od 1,5 kn/m3 što je u konačnici i usvojeno. Naknada za razvoj u Murskom Središću od 1,5 kn po kubnom metru potrošene vode predstavlja svojevrstan srednji iznos naknade za razvoj na području Međimurske županije.

Od Međimurskih voda iz Murskoga Središća su sada zatražili da sve korisnike s područja grada obavijeste da naknada za razvoj u korist grada i njegovih vodenih investicija iznosi 1,5 kn/m3, a ne 3,5 kn/m3 kako su naveli u prijašnjem računu i da se specifikacija na računima nadalje prikazuje točno s naknadom za izvorište i naknadom za uslužno područje.

Za ilustraciju, u Gradu su izračunali da povećanje naknade za razvoj koju je zatražio Grad za četveročlano kućanstvo koje mjesečno potroši oko 12 m3 vode iznosi oko 11 kuna, odnosno više za one s većom potrošnjom vode, a za kućanstvo s jednim članom oko 4 kune. (BMO)

Nove demografske mjere za mlade Kakvi god rezultati popisa bili, Mursko Središće će ustrajati na demografskim i socijalnim mjerama. One se nazivajuu sporima, ali su i ulaganje su u budućnost, a nipošto ne smiju biti u cilju političkog marketinga. Sva relevantna istraživanja i ukazuju da je promjena negativnih demografskih trendova, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, najveći izazov za nadolazeća desetljeća, s kojim se u Gradu aktivno žele uhvatiti ukoštac.

Zbog toga svake godine ustraju na novim mjerama ne bi li zadržali mlade.

Jedna od novopredloženih mjera koje bi na prijedlog gradonačelnika na prvoj sjednici trebalo potvrditi Gradsko vijeće je povećanje naknada za prvo i drugo novorođeno dijete s dviju i

pol na tri, odnosno s pet na šest tisuća kuna. Ukupni iznosi za gradnju ili kupnju nekretnine svake se godine povećavaju, što znači da raste broj onih koji ostaju ili doseljavaju. Grad namjerava aplicirati i dogradnju vrtića, za što je već spremna i dokumentacija. Od 2021. kalendarske godine uveden je i besplatni školski obrok za svu osnovnoškolsku djecu s područja grada. Tu su i jednokratne pomoći za srednjoškolce, studente, kao i studentski krediti. Tu je još i niz drugih, „sitnijih“ mjera, poput besplatnih bilježnica, slikovnica i ostalih vrtićkih i osnovnoškolskih potrepština. Grad ulaže napore kako bi se ostvarilo proširenje šk­ole i uvela jednosmjenska nastava.

(BMO)

Koliko će još Mure proteći da ovakvim prizorima u centru grada dođe kraj

MOST NA rijeci Muri nije više samo fatamorgana, već se spajanje slovenske i hrvatske obale nazire u slovenskom proračunu

Slovenci zagrizli za novi most na Muri

- Planiraju ga u državnom proračunu u idućim dvjema godinama s po 50.000 eura, a od 2025. do 2028. godine s po 2,5 milijuna eura svake godine Nije šala, ali nakon dovršetka Pelješkog mosta, baš će gradnja mosta na Muri radi spoja na zaobilaznicu Murskog Središća biti jedna od najvažnijih državnih infrastrukturnih investicija.

Gledajući prekograničnu suradnju, možda i najznačajnija zajednička sa susjednom Slovenijom. Gradnja mosta na Muri kao zajednički hrvatsko-slovenski projekt daleko će nadići početno rješavanje problema prometnog zagušenja Murskog Središća.

Kada bude dovršena, ta će prometnica biti modernizirani najkraći tranzitni pravac za sjevernu i istočnu Europu. Dat će neslućeni zamašnjak gospodarskom razvoju sjevera Međimurske županije i Hrvatske.

Borba Grada Mursko Središće za prometno rasterećenje državne ceste koja prolazi kroz centar mjesta, naselje Štrukovec i ostala naselja na potezu do Čakovca traje godinama. Cesta je prirodni pravac za kamionski promet prema graničnom prijelazu prema Sloveniji i dalje prema drugim pravcima u Europi.

No, potreba teretnih prijevoznika za tranzitom po toj državnoj cesti kosi se s potrebama stanovnika uz cestu koji trpe pojačani promet, buku, pojačano zagađenje i oštećenja kuća uslijed vibracija koje stvara teški kamionski promet.

Prvo je trebalo uvjeriti našu Vladu

Drugi problem je sigurnost prometa. Prije nekoliko godina dogodila se u Murskom Središću teška prometna nesreća kada je kamion pregazio ženu u kojoj je ona izgubila nogu.

U Murskom Središću se više puta prosvjedovalo

protiv teretnog prometa kroz centar grada. Kamionski promet se zbog toga pokušavao raznim ograničenjima odvratiti od ovog prometnog pravca, ali kao što smo rekli u uvodu, to je prirodni pravac i do rasterećenja i prebacivanja na autocestu moguće je jedino izgradnjom zaobilaznog pravca i spajanja hrvatske i slovenske autoceste koje sada zapravo nisu spojene.

Dugo je trebalo da glas o potrebi gradnje mosta na Muri i zaobilaznice Murskog Središća s terena dopre do Vlade. Prvi ozbiljniji korak u tom pravcu je bio zaključak Vlade na sjednici održanoj u Čakovcu 25. srpnja 2019. godine.

Na toj sjednici Vlada je donijela zaključak da podupire aktivnosti radi uspostavljanja nove točke spajanja cesta između Grada Murskog Središća (Republika Hrvatska) i Općine Lendava (Republika Slovenija).

Tim zaključkom se zadužilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da koordinira pokretanje postupka pregovora sa slovenskom stranom, radi potpisivanja sporazuma za realizaciju aktivnosti u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom financija, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zaduženo je da, u suradnji s Hrvatskim cestama, po uspostavi nove točke spajanja osigura izradu projektne dokumentacije i dobivanje svih suglasnosti i dozvola.

Podsjetimo, do tog trenutka i Mursko Središće i

Međimurska županija već su odradili dio aktivnosti vezanih za podloge i idejno rješenje kako bi Vlada mogla donijeti spomenuti zaključak. Međimurska županija je ugradila budući most, bez koje obilaznica Murskog Središće nema smisla, u prostorno-plansku dokumentaciju. Mursko Središće je u suradnji sa susjednom općinom Lendava poradilo na guranju te problematike prema slovenskoj vladi. Prije svega oko prijedloga točke spajanja slovenske i hrvatske strane obale mostom na lokaciji prihvatljivoj za obje strane.

Schengen i euro otvaraju put i mostu?

Prvi glas o tome da je slovenska strana ozbiljnije prihvatila potrebu izgradnje novog mosta na Muri čime bi se putem zaobilaznice Murskog Središća spojila hrvatska i slovenska autocesta došao je potkraj prošle godina prilikom izrade slovenskog državnog proračuna.

Stavke za premoštenje rijeke Mure na lokaciji Petišovec ušle su u njihov proračun s iznosom od 50.000 eura u proračunima za 2022. i 2023. godinu. Jasno je da to nisu svote kojima bi se otpočela gradnja mosta, ali su dovoljne za izradu određene dokumentacije.

Ozbiljnije svote nalaze se u projekcijama proračuna od 2025. do 2028. godine kad se u proračunu svake godine planiraju svote od po 2,5 milijuna eura u tim trima godinama.

Budući da su inicijative za gradnju mosta preko Mure došle s hrvatske strane i da je za tu investiciju potrebna koordinacija s objema

stranama država, nadamo se da će se u našim projekcijama državnog proračuna predvidjeti stavke za most ili u proračunima u projekcijama Hrvatskih cesta.

Budući da točku spajanja, odnosno lokaciju gdje bi se nalazio most moraju prihvatiti obje strane, po svemu sudeći, čini se da je prijedlog i inicijativa koja je došla s hrvatske strane i koju je podržala i slovenska lokalna samouprava (Općina Lendava) dobro pogođena.

Naime, prema idejnom projektu most bi se trebao naći na lokaciji Hrastinka između Murskog Središća i Peklenice na sadašnjoj županijskoj cesti. Između tih dvaju naselja nalazio bi se rotor koji bi spajao buduće cestovne pravce između Slovenije i Hrvatske, ali i naselja Peklenicu i Mursko Središće. S naše strane prema prethodnim idejnom rješenju zaobilaznica bi vodila kraj industrijske zone Mursko Središće čime bi ta prometnica davala novi impuls gospodarskom i turističkom razvoju cijele te mikroregije, posebice nakon ulaska Hrvatske u šengenski prostor i uvođenja eura.

To bi bila nevjerojatna prilika za razvoj cijelog ovog kraja Međimurja koji bi se zbog prometnog pozicioniranja našao u novim povoljnijim okolnostima.

Nemojmo zaboraviti da je nakon osamostaljenja najsjeverniji grad i čitava okolica uz slovensku granicu bila do ulaska Hrvatske u EU pred svojevrsnim zidom, što je također na neko vrijeme usporilo gospodarski oporavak ovog kraja. Gradnja mosta bila bi velika prilika za obje države.

(BMO foto: Z. Vrzan)

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 17 SVETI JURAJ NA BREGU

Povećana naknada za novorođene bebe

Nogometni teren

Svlačionice i kafić Dječje igralište

Pomoćni nogometni teren

Košarkaški i rukometni teren

Odbojkaški teren

Teniski tereni

U proračunu Općine Sveti Juraj na Bregu za 2022. godinu osigurana su dodatna sredstva za povećanje potpore za svako novorođeno dijete na području općine.

Jednokratna potpora za svako novorođeno dijete na području općine povećava se za 1000 kuna.

Svi stanovnici, odnosno ro-

ditelji koji imaju koji imaju prebivalište na području općine Sveti Juraj na Bregu, od 1. siječnja dobivat će jednokratnu potporu za novorođeno dijete u iznosu od 4000 kuna.

Uz zahtjev je potrebno dostaviti rodni list za novorođeno dijete, preslike osobnih iskaznica roditelja i broj računa u banci. (sh)

ŠTRIGOVA Novouređeni Sportski park Mladost u Gornjem Mihaljevcu snimljen iz zraka

PRED ZAVRŠETKOM RADOVI na izgradnji sportskog parka u Gornjem Mihaljevcu

Na proljeće novi sportski sadržaji za mještane - Rok za izgradnju sportskog parka produžen je do 15. ožujka, rekao nam je načelnik Goran Lovrec Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Kada stižete u Gornji Mihaljevec iz smjera Macinca, na samom početku naselja s desne strane ugledat ćete novouređeni Sportski park Mladost. Ne možete ne usmjeriti pogled prema njemu jer privlači svojom veličinom i sa sigurnošću možemo reći da takvog parka nema u široj okolici.

Što se sve napravilo?

Svi su radovi trebali biti gotovi 6. siječnja 2021., no taj je rok, kako saznajemo, produžen izvođaču radova, inače tvrtki Team građenje iz Čakovca. Što se tiče radova, preuređene su i dograđene svlačionice, a na 4 hektra prostiru

se novi sportski tereni. Preuređen je postojeći nogometni teren, uz njega je napravljen novi pomoćni nogometni teren te su napravljena četiri novih igrališta i to za rukomet, košarku, tenis i odbojku na pijesku. Napravljeno je i novo dječje igralište koje će se zaštiti ogradom. Uz sve to, u planu je i obnova postojeće trim-staze.

- Trenutno se odvijaju radovi na vanjskom uređenju.

Također završavaju električarski radovi, struja je skoro pa gotova. Uskoro bi se u pogon trebalo staviti i grijanje, rekao nam je načelnik Goran Lovrec.

U sklopu svlačionica na prvom katu podignut je dio u staklu gdje bi se trebao nalaziti kafić. Općina će, kako

BREŽNA PRIČAONICA

saznajemo, osnovati poduzeće koje će se baviti održavanjem, iznajmljivanjem i ugostiteljskim djelatnostima u okviru Sportskog parka Mladost tako da ništa neće biti u privatnom vlasništvu.

- Radovi idu svojim tijekom, a rok za izgradnju parka produžen je do 15. ožujka.

Do tog datuma trebao bi se napraviti i tehnički pregled i nakon toga slijedi službeno otvorenje, rekao nam je načelnik Goran Lovrec, kojeg smo ulovili nakon sastanka s nadzorom tako da smo imali najsvježije informacije s terena.

Sportski park vrijedan 13 mil. kuna

Sam je projekt ukupno vrijedan oko 13 milijuna uk-

ljučujući i nadzor. Općini je za projekt odobreno milijun eura europskog novca iz mjere 7.4.1. i iznos od 2,3 milijuna kuna iz natječaja Ministarstva regionalnog razvoja.

Ukupno će tako za cijeli projekt dobiti 9,8 milijuna kuna.

Ostatak će se morati pokriti iz općinskog proračuna, odnosno uz pomoć kredita.

Prostori će biti dani na korištenje svim mještanima i školskoj djeci. Bit će to prilika da se u Gornjem Mihaljevcu pokrenu novi sportski sadržaji. Roditelji djecu tako više neće morati voziti na sportske aktivnosti u susjedna mjesta ili pak u Čakovec.

Nadamo se da će investicija vratiti natrag i da ti sportski tereni neće zjapiti praznima.

Bilo bi to zaista šteta.

Roditelji beba, javite se u općinu!

Iz ureda Općine Štrigova pozivaju roditelje djece koja su rođena 2021. godine da prijave svoje dijete u ured Općine Štrigova, na broj telefona 040/851-039

ili mobitela 099/7358-111 da bi ostvarili svoje pravo na novčanu potporu na temelju Mjere za ostanak mladih u Općini Štrigova. (sh)

SELNICA

Što će se raditi u 2022.?

U 2022. godini u Selnici u planu je izgradnja zgrade stambeno-društvene namjene s poslovnim sadržajima, izgradnja dječjeg igrališta u Zebanec Selu, obnova javne rasvjete, produljenje vodovodne mreže i dovršetak projekta kanalizacije te samim time i sanacija prometnica u sklopu aglomeracije.

Jedan od značajnijih projekta koji bi se trebali realizirati u Selnici je i izgradnja pješačko-biciklističke staze od križanja za skretanje prema Murskom Središću pa sve do mjesne crkve. Projekt je vrijedan 3 milijuna kuna, a napravit će se zajedno sa Županijskom upravom za ceste Međimurske županije. (sh)

GORNJI ZEBANEC

U planu cesta od 2,8 km U naselju Gornji Zebanec u planu je izgradnja ceste u duljini od 2,8 kilometara, čija je procijenjena vrijednost izgradnje preko 8 milijuna kuna, za koju Općina sama ne mo-

že zatvoriti financijsku konstrukciju. Zbog toga se nadaju da će se uskoro otvoriti EU natječaj za izgradnju nerazvrstanih cesta kako bi se mogli prijaviti na njega. (sh)

Što ljudi vole čitati na portalima?

B

rojke nisu uvijek točan pokazatelj činjeničnog stanja, pogotovo ne na internetu, ali su dobar pokazatelj nekih trendova. Tako nam daju odgovor na što to ljudi najviše vole klikati.

Naš tron je ove godine zauzela, vjerovali ili ne, pornoglumica Marija Zadravec iz Pribislavca. Iako su komentari na članak

tipa kako glupi članak, da to nikoga ne zanima itd., statistika ipak pokazuje drugačije. I to nije prvi put da su članci takvog tipa među najčitanijima na portalu. Odmah iza nje slijedi članak u kojem Dražen Breglec objašnjava kako je postao cijepljeni antivakser. Nakon toga na red dolazi crna kronika. Članak Život si oduzeli

poznati vinar i liječnik opće prakse, a nakon toga članak Mladić s područja Čakovca skončao život pod kotačima vlaka.

U nastavku slijedi članak Potresne fotografije kobnog zmaja koji je vozio mladić iz Novog Sela na Dravi i dramatične fotografije nesreće u kojoj je poginuo motociklist Matija Marčec.

Sličan je i slučaj na nacionalnoj razini pa ste tako mogli primijetiti da je ovih dana top vijest svih portala nestali Matej Perišić iz Splita. Mediji iz dana u dan analiziraju svaki detalj pretrage i donose najnovija saznanja iz istrage. Kada na nacionalnim portalima pogledate koji su to članci bili najčitaniji, ispada da je svih prvih pet članaka bilo

vezano za taj slučaj. Znači ponovno crna kronika i ispod toga ponovno hrpa negativnih komentara vezanih za članak i cijelu priču iz Beograda.

I zato je uvijek smiješno kada se ljudi žale da mediji ne pišu više afirmirajućih i inspirirajućih članaka.

Zapravo pišu, ali ljudi to toliko ne čitaju ili im to prolazi ispod radara.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

18

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOG

14. siječnja 2022.

Guske na zimovalištu uhvaćene njegovim fotoaparatom

LUKA HERCIGONJA (40) iz Preloga redovni je volonter na zimskom prebrojavanju ptica u Međimurju

Nikad ne izbrojimo svaku pticu - Patke se grupiraju na zimovalištu i zna ih biti po par tisuća, a ista je stvar i s guskama. I ta jata se onda prebrojavaju teleskopom, odnosno durbinima na stativima koji su dosta precizni za određivanje ptičjih vrsta, kaže Luka Hercigonja Željko Sokač stručno je balansirao pladnjem punim čaša

Piše: Vlasta Vugrinec

Katica za sve!

Ove subote, 15. siječnja, kreće ovogodišnje zimsko prebrojavanje ptica močvarica, odnosno ptica vodenih staništa na preloškom lokalitetu. Točnije na potezu od mosta kod Otoka pa sve do Šemovca, na potezu dugom oko 10 kilometara. Nadzor ptica tijekom siječnja ne odvija se samo kod nas. Naime, udruge i znanstvene organizacije za zaštitu ptica i prirode širom Europe pozivaju svake godine ljude da im se tijekom siječnja pridruže i uključe u promatranje ptica na stotinama lokacija i da zajedno procijene veličine njihovih populacija.

Međimurska skupina volontera na posao kreće već ujutro u 7 sati i brojanje će obavljati sve do 11 sati. Među njima bit će i Luka Hercigonja, vrsni fotograf hobist koji okom fotoaparata voli zaustaviti pticu u letu.

Nema te osobe u Prelogu koja ne zna ili pak nije čula za Željka Sokača. Osim toga, nema ni tog događaja koji bi u gradu prošao bez njega.

Bilo da je u funkciji voditelja, organizatora, sudionika bilo običnog promatrača. Uz

bezbroj “funkcija” na nedavnom prijemu gradonačelnika Ljubomira Kolareka za medijske djelatnike prihvatio se i posla konobara. Naravno, nije bilo razbijenih čaša jer se konobarenja prihvatio sasvim ozbiljno. (vv)

Početkom svake godine, Grad Prelog i tamošnja Zajednica sportskih udruga organiziraju malonogometni humanitarni turnir, pod nazivom Priločke skakaonice.

Treće po redu izdanje odigrano je u subotu, 8. siječnja, u dvorani Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport.

Pobjednik prvog izdanja bila je ekipa DG Sporta, drugog izdanja turnira Caffe bar Eden, a treće je izdanje ove

godine osvojila ekipa Caffe bara Kapljica. Na turniru koji je imao i humanitarni karakter nastupilo je devet ekipa kafića. Naime, svaka od ekipa plaćanjem kotizacije uključila se u humanitarnu akciju, a svaki posjetitelj mogao je dati svoj dobrovoljni prilog. Na taj je način skupljeno 7510 kuna, koji će se predati pedijatrijskom odjelu Županijske bolnice Čakovec. (vv)

Ekipe kafića igrale za čakovečku pedijatriju

Vijenci na grobu Jurja Lajtmana Na grobu svećenika i pisca, vođe međimurskih intelektualaca i narodnog borca hrvatskog naroda, Jurja Lajtmana, u Prelogu su upaljene svijeće i položeno cvijeće, a sve u sklopu obilježavanja Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom.

- Veliki dio svog života kao odvjetnik Juraj Lajtman je proveo u Prelogu. Prije Prvoga svjetskog rata, bio je uz Luku Purića, doktora Ivana Novaka, Ignaca Lipnjaka, Vinka Žganca, jedan od najustrajnijih i najzaslužnijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave, rekao je tom prilikom gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Juraj Lajtman je kao župnik najprije djelovao

u Daruvaru, a onda u Kotoribi, gdje je, utemeljivši hrvatski pjevački zbor, razvio vrlo široku kulturnu aktivnost među međimurskim Hrvatima.

Smatrajući da se preko glazbe mogu kulturno uzdizati i djelovati mladi hrvatski domoljubni svećenici, po njegovoj nakani, osnivaju se pjevački zborovi u Macincu i Kotoribi, a kasnije i u drugim mjestima hrvatskog Međimurja.

Juraj Lajtman bio je vrlo aktivan i u cecilijanskom pokretu, a godine 1912. zajedno s Ivanom Kuharom i Ignacom Lipnjakom sastavio je i tiskao u Zagrebu glasoviti molitvenik na hrvatskom jeziku za međimurske Hrvate Jezuš, ljubav moja. (vv)

Grupiranje jata na zimovalištima

- Svi me naravno pitaju kako izgleda samo brojanje, odgovorio je na naše prvo pitanje fotograf Luka koji iza sebe ima višegodišnje iskustvo u tom poslu. I uvijek je pitanje izbrojimo li baš sve njih i ne brojimo li jednu pticu i po nekoliko puta.

No, kako kaže, radi se o tome da se prati ponašanje ptica, a kako one sada prezimljuju u svojim zimovalištima i to u jatima, smatra se da je na tim mjestima njihova koncentracija najveća. Slijedom toga, kaže, vrlo ih je lako prebrojiti.

- Primjerice, patke se grupiraju i zna ih biti i po par tisuća, a ista je stvar i s guskama kojih je znalo biti od 10 do 15.000, podučio nas je naš sugovornik. I ta jata se onda prebrojavaju teleskopom, odnosno durbinima na stativima koji su dosta precizni za određivanje ptičjih vrsta.

Kako kaže, nikad ne može točno svaka jedinka zbrojiti, no značajno je pratiti njihov koliko-toliko točan broj da bi

Luku Hercigonju fotoaparat prati od malih nogu se vidjelo brojno stanje. Uglavnom se broje patke, guske, galebovi, čaplje, vranci zatm populacija orla štekavca te raznih vrsta gnjuraca.

- Višegodišnjim praćem broja vidi se trend populacije, odnosno je li neka u radikalnom porastu ili padu. Za prirodnjaka je važno znati je li populacija stabilna ili pak treba poduzeti određene mjere zaštite.

Prebrojavanje ptica koje zimuju na našim prostorima organizira Udruga ZEUS iz Donje Dubrave u suradnji sa slovenskim Društvom za promatranje i proučavanje ptica, skraćeno DOPSS. - Pokrivaju se jezera akumulacije Donja Dubrava, Čakovec i stari tok rijeke Drave.

Kako se prebrojavanje ptica u Međimurju obavlja već 20-ak godina, točnije od 1999. godine, slobodno se može reći da se može analizirati i njihov broj te trend ostanka na zimovalištu.

- Ako je zima topla, ptica je manje jer se iz sjevernijih dijelova Europe ne spuštaju do naših krajeva, dodaje. Dakle, ako tamo stisne zima, ptice su za par dana tu. Stoga brojke znaju varirati od 15-ak do 50ak tisuća ptica.

Ptica kao motiv za fotografiranje

Luka se u nadzor uključio iz sasvim drugih pobuda. Nai-

me, kako je strastveni fotograf kojem su ptice posebno drag i izazovan motiv, jednostavno se povezao s udrugama koje već to dugo rade, stoga mu je tijekom nadzora uglavnom fotić u fokusu.

- Ne mogu reći da su mi ptice opsesija jer volim fotografirati prirodu, ističe. Kako pak ptica tu ima najviše, najčešće se nađu u fotografijama.

Znao je za istu pticu na jedno mjesto dolaziti i po nekoliko dana kako bi ju uspio snimiti. Tijekom godina savla-

dao je i načine kamufliranja, čekanja na povoljan trenutak kako bi okinuo fotoaparatom.

Uz to je naučio i mnogo o ptičjem ponašanju pa je zaključio kako je najbolje doći rano ujutro i namjestiti aparat.

Može se pohvaliti impozantnom kolekcijom fotografija prirode, prije svega područja oko Preloga. Nažalost, za sada samo za sebe jer radi iz hobija i nije imao još ni jednu izložbu. Ali zato fotografije krase primjerice kalendare koje izdaje Grad Prelog.

Vodarice su sve ugroženija skupina ptica Zimsko prebrojavanje ptica vodarica (engl.

International Waterbird Census, IWC) organizira svjetska organizacija za zaštitu močvarnih područja Wetlands International, a cilj tog dugogodišnjeg projekta je bolje razumijevanje ugroženosti vrsta i staništa kroz nadzor brojnosti ptica na vodenim površinama.

Vodarice su sve ugroženija skupina ptica, prvenstveno zbog uništavanja močvarnih staništa širom svijeta. Siječanjskim

prebrojavanjem nastoji se zabilježiti reprezentativni dio populacije svake vrste.

Uspoređivanjem s brojnostima iz prethodnih godina procjenjuje se status populacija (rastu li, padaju ili su stabilne) i ugroženost pojedinih vrsta. Na osnovi tih saznanja planira se zaštita najugroženijih vrsta i njihovih staništa, stoga je potrebna međunarodna suradnja u promatranju ptica, sakupljanju podataka te njihovoj razmjeni sa znanstvenom i zaštitarskom zajednicom.

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 19

BOJANA PETRIĆ, načelnica općine Donji Vidovec, inicirala postavljanje knjižnice kućice

KOTORIBA

Čitajte i razmjenjujte knjige!

Isti broj krštenih i umrlih

- Ideja mi je bila da mještani na taj način mogu doći do knjige, pročitati ju ili pak čak i u kućicu staviti neku svoju, kao neka vrsta razmjene knjiga, kaže načelnica Petrić Piše: Vlasta Vugrinec

- Uz školsku knjižnicu koja je prilagođena djeci od prvog do četvrtog razreda osnovne škole te bibliobusa koji u Donji Vidovec dolazi svake srijede, naselje trenutno nema nikakvu drugu knjižnicu, kaže Bojana Petrić, načelnica općine.

Kako pak ljudi ne bi ostali zakinuti za dobru knjigu u suradnji s preloškom knjižnicom i čitaonicom pokrenula je inicijativu postavljanja knjižnica kućica.

- Kako preloška knjižnica ne pokriva naše područje, kućicu smo morali sami napraviti za što sam angažirala svog oca Ljubomira i njegova prijatelja Zlatka Cenka.

No, knjižnica im je ustupila prve primjerke knjiga i to za svakoga ponešto.

Dakle, ima dječje literature, krimića, ljubavnih romana, knjiga s povijesnom i putopisnom tematikom.

- Ideja mi je bila da mještani na taj način mogu doći do knjige, pročitati ju ili pak čak i u kućicu staviti neku svoju, kao neka vrsta razmjene knjiga, kaže načelnica.

Načelnica Bojana Petrić

Statističke podatke za minulu godinu objavila je i župa BDM Kotoriba, odnosno župnik Ivan Kljunić.

Tako je u 2021. godini umrlo tamošnjih 26 župljana, a godinu prije čak 47. Kršteno je

26 mališana, a godinu prije 30. Vjenčalo se 9 parova, a 2020. godine njih 7.

Prvopričesnika je lani 36, a 2020. godine 24, krizmanika je lani bilo 27, a godinu prije 28. (vv)

Općina Kotoriba u svom je ovogodišnjem proračunu osigurala 495.000 kuna za programe i projekte koje provode tamošnje udruge na području obrazovanja, kulture, sporta i rekreacije, socijalne skrbi i ostalih društvenih potreba, a kojima temeljna

svrha nije stjecanje dobiti.

Kako bi dobile sredstva, udruge se moraju javiti na raspisani natječaj i to najkasnije do 10. veljače.

Natječaj ne odnosi se na financiranje udruga koje se financiraju po posebnim propisima (DVD, Crveni križ i dr.). (vv)

Udruge, prijavite se!

DONJA DUBRAVA

Sjećanje na Tetu Lizu Članovi KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava odlučili su nakon dvogodišnje pauze ove godine ipak održati jedan od njima najdražih projekata, no na jedan malo drugačiji način. Naime, trenutne mjere ne dopuštaju mogućnost da se memorijal Deca, moja deca – Teti Lizi u spomen održi uživo pa je upravni odbor KUD-a donio

odluku sve snimiti i samim time memorijal pretvoriti u trajni videodokument koji će nas podsjećati na tetu Lizu i popevku. Snimalo se u jednom dahu u prostorijama KUD-a, a odgovoran za snimanje i montažu bio je dokazani dvojac Zoran Fras i Aleksandar Novak, dok su se ispred objektiva izmjenjivali govornici i izvođači. (vv)

SVETA MARIJA

Škola dobila videonadzor U kućici su knjige dostupne 24 sata Naravno, za cijeli postu- slučajem izgubi knjigu, može pak ne treba plaćati nika- to nadoknaditi dajući neku kvu članarinu, imati člansku svoju. Isto tako, knjige se iskaznicu niti pak se plaća mogu i donirati u kućicu zakasnina. I što je još važ- ako netko ima viška ili je nije, knjižnica kućica nema pročitao određeno štivo i propisano radno vrijeme, nema kamo s njim. već je svima dostupna 24 Kućica s knjigama, presata na dan. ma riječima načelnice, ostat To pak ne znači da se će i jedina takva, smještena knjiga može držati u ne- je uz zgradu Općine gdje dogled jer bi i drugi htjeli se nalazi i trgovina te dom čitati. Ako pak netko kojim zdravlja. Drugim riječima,

MEĐIMURSKA POSLA

lokacija je iznimno frekventna, svakog dana tu se okrene puno ljudi, tako da je smještena na najboljem mogućem mjestu.

Brigu o njoj na sebe je preuzela Općina, što i neće biti tako teško. Naime, od nedavno na zgradi postoji videonadzor. Kamere snimaju unutrašnjost zgrade i vanjski prostor oko nje pa tako i kućicu s knjigama.

Uz pomoć općine, osnovna škola dobila je videonadzor koji će 24 sata dnevno snimati prostor oko škole.

DONJI KRALJEVEC

Za područnu školu u Donjem Mihaljevcu nabavljen je regal. Sve zajedno stajalo je oko 21.000 kuna. (vv)

Doselilo se 10 osoba, a odselilo 5 Prema župnim podacima koja okuplja vjernike Draškovca, Donjeg Kraljevca, Oporovca, Čukovca i Hemuševca lani je kršteno 30 djece, umrla su 42 župljana, a vjenčano je 8 pa-

rova. Doselilo je 10 osoba, a iselilo njih 5. Najviše doseljenika bilježi Oporovec, jedino Čukovec nije imao nijednog. No, zato s brojem 3 predvodi listu iseljenih. (vv)

Kako do manje kante za smeće, pitanje je za milijun kuna!

P

reloško gradsko komunalno poduzeće u tišini širi svoje poslovanje kako u Međimurju tako i u susjednoj Varaždinskoj županiji. Danas su stigli na 14 gradova i općina koji su im povjerili gospodarenje otpadom na svom području.

Načelnici kažu da su najbolji u svom poslu što pokazuju i statistike na državnom nivou i što je još važnije, imaju najpovoljniji omjer cijene i usluge koja je najšira u našem kraju.

S druge strane, naše najstarije poduzeće, ono čakovečko, koje inače zbrinjava i moj otpad kao da je zaspalo na lovorikama svoje nekadašnje slave. Sjećam se bunta stanovnika Čakovca koji su tek učili sortirati smeće i nesporazuma, zbog čega su nas često zvali.

Naučio nas je ČAKOM svemu, od odvajanja papira, plastike, metala što smo u konačnici savladali u tančine. Naravno, u svakom žitu ima kukolja pa tako i među

nama koji se vole švercati pa bacaju sve odreda u jedan koš, odnosno kantu. I upravo su danas te kante kamen spoticanja. Naime, ako kućanstvo odvoji sve tzv. sekundarne sirovine u plastične vreće (Pre-kom ima za tu namjenu kante), što mu ostaje za crnu kantu, odnosno kako napuniti volumen od 120 litara? A 120 litara je njihova jedinica na temelju koje izračunavaju mjesečne iznose na čeku. Nije problem s višečlanim obiteljima, no

što je s jednočlanima, kako da ta osoba napuni tu kantu čiji odvoz mora mjesečno plaćati? Plaća jer se kamion vozi pored njene kuće iznijela ona kantu ili ne. Pored moje kuće vozi i autobus i taksi pa bih onda po toj logici i njih trebala plaćati iako se ne koristim uslugom. Jer, tako su u poduzeću lijepo izračunali svoje troškove i podijelili na nas građane. Mogla bih ja tako staviti na papir sve svoje mjesečne troškove plus kredite i s time otići svom

poslodavcu te tražiti plaću u skladu s time. Niti je mog poslodavca briga na koji način ja trošim svoju plaću niti pak je mene briga koliki su troškovi mog koncesionara za smeće. Em mu sve odvajam, dajem mu sekundarnu sirovinu na pladnju koju plaćam, pa čak i za kompost kojem plaćam odvoz i onda ga još i kupujem. Ja se moram prilagoditi pa zašto se ne bi i on i dao mi manju kantu kao što primjerice čini Prekom? (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

20

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

Veliki laktofrizi Biserke Novak prije par godina bili su puni svježeg kravljeg mlijeka

Uspostava poljskih traka Poljoprivredni proizvođači prilikom obavljanja poljoprivredne proizvodnje sve više pažnje poklanjaju ublažavanju utjecaja proizvodnje kojom se bave na okoliš. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja pojačava pritisak na okoliš uzrokujući gubitak organske tvari u tlu, eroziju tla, onečišćenje voda. Također dovodi do gubitka brojnih vrsta, kako zbog velike uporabe gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, tako i zbog uništavanja prirodnih staništa različitim životinjskim i biljnim vrstama. Ptice, kukci i mali sisavci nestaju iz prirode jer ne mogu opstati na velikim jednoličnim oraničnim površinama. Kako bi se ublažile negativne posljedice na bioraznolikost, osobito na područjima gdje prevladava intenzivni tip poljoprivredne proizvodnje s velikim oraničnim površinama, poljske trake se nameću kao prihvatljivo rješenje. One mogu biti mješavina trava ili cvijeća, pri čemu cvjetne trake osiguravaju stanište prvenstveno za oprašivače ili druge insekte korisne za kontrolu brojnosti štetnika, dok travne trake predstavljaju važna staništa za ishranu i gniježđenje nekih vrsta ptica, kao što su strnadice ili trčka. Uspostavom staništa štite se različite biljne i životinjske vrste, poboljšava kvaliteta krajobraza i povećava ukupna bioraznolikost na oranicama. Operacijom Uspostava poljskih traka proizvođači koji se odluče na provedbu te operacije na svojim oranicama ostvaruju pravo na dodatna plaćanja na površinama na kojima provode taj tip operacije.

Uspostava poljskih traka provodi se na oraničnim površinama koje su veće od 1 ha.

Kojih se obveza korisnici Mjere 10 obvezno trebaju pridržavati?

Cvjetne trake treba posijati uz rub parcele širine najmanje 5 m. Ukupna dužina traka na parceli mora biti najmanje 100 m. Trake mogu zauzimati najviše 30 % površine ARKOD parcele.

One trebaju sadržavati propisane cvjetne vrste koje cvatu sukcesivno tijekom cijele vegetacijske sezone. Popis cvjetnih vrsta koje su pogodne za sjetvu i potreban udio sjemena biljnih vrsta sastavni je dio Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. Sastav smjese razlikuje se ovisno o roku sjetve (proljeće ili jesen). Biljne vrste za uspostavu cvjetnog pojasa

14. siječnja 2022.

Piše: dipl. ing. agr.

Suzana Pajić u jesenskom roku sjetve su: facelija, bijela gorušica, lucerna, esparzeta, inkarnatka, crvena djetelina, bijela djetelina i ozima grahorica. U sastavu smjese za sjetvu u proljetnom roku nalaze se: suncokret, heljda, facelija, bijela gorušica, smiljkita; esparzeta, inkarnatka, crvena djetelina i bijela djetelina. Trake treba kositi dva puta godišnje, u srpnju i nakon cvatnje (od 15. rujna do 15. listopada). To je da bi korisni insekti imali dovoljno peludi i nektara za ishranu.

Umjesto jedne košnje dozvoljeno je malčiranje. Cvjetne trake treba sijati svake druge godine, a mogu se zaorati najranije 1. listopada. Primjena pesticida na cvjetnim trakama nije dozvoljena.

Travne trake treba posijati uz rub parcele, širine najmanje 5 m. Ukupna dužina traka na parceli mora biti najmanje 100 m. Trake mogu pokrivati najviše 30 % površine ARKOD parcele.

Trebaju sadržavati propisane vrste trava. Popis trava koje su pogodne za sjetvu i potreban udio sjemena u smjesi je sastavni dio Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja.

Travne vrste za sjetvu su: klupčasta oštrica, vlasulja trstikasta, vlasulja livadna, vlasulja nacrvena, mačji repak i oštrica busolika (za vlažna tla); klupčasta oštrica, vlasulja trstikasta, vlasulja livadna, vlasulja nacrvena, mačji repak i talijanski ljulj (za suha tla).

Kako bi se spriječilo zakorovljavanje i potaknulo busanje, trake se moraju kositi dva puta godišnje. Prva košnja obavlja se u prvoj polovici travnja ili u drugoj polovici travnja. Druga košnja obavlja se u mjesecu listopadu. Primjena insekticida na površinama travnih traka nije dozvoljena. S obzirom na važnost i razlog uspostave cvjetnih i travnih traka, ne smiju se upotrebljavati kao prolaz ili put.

BISERKA NOVAK iz Štefanca jedna je od rijetkih preostalih mljekarica u Međimurju

Nepovratan nestanak malih seoskih mljekara U najboljim danima znala sam prikupiti i do 1200 litara svježeg mlijeka dnevno, dok danas bude od 200 do 250 litara. Doduše, samo ja sam tada imala preko 400 litara, kaže Biserka Novak Piše: Vlasta Vugrinec

- Dok sam počela pobirati, dolazilo mi je 27 ljudi svakog jutra i večeri s kantama mlijeka, naravno, svi iz Štefanca, kaže Biserka Novak iz Štefanca, jedna od posljednjih malih seoskih mljekarica. Sada smo samo dvije.

U tim najboljim danima znala je prikupiti i do 1200 litara svježeg mlijeka dnevno, dok danas bude od 200 do 250 litara. Doduše, samo ona je tada imala preko 400 litara pa je i sabirni kamion iz Varaždina dolazio dva puta na dan, dok danas dolazi jednom.

Svako selo imalo je svoju mljekaru

Biserka se cijeli svoj život bavi poljoprivredom i to uzgojem krava muzara.

Trenutno u njenoj staji, koja kao i cijelo gospodarstvo stoji na sina, boravi 20-ak krava i nešto podmlatka. Uz to, svakog dana već godinama skuplja mlijeko od tamošnjih poljoprivrednika i to ujutro i navečer za varaždinsku Vindiju.

- Već sam i ja na kraju snaga, prenaporno mi je sve to, puno je posla, a zarada nikakva, kaže naša sugovornica.

Kontejner s laktofrizom u njenom dvorištu je od Vindije koja joj plaća i struju. Naime,

pobrano mlijeko mora ohladiti i čuvati na 4 stupnjeva, što je ljeti dosta teško i troši se puno struje. Mlijeko su počeli sabirati i od mještana jer su imali dosta svojega, a dalo se nešto i zaraditi na tom poslu. Danas je to mizerija, dobiva svega lipe po litri sakupljenog mlijeka. Danas, naime, u laktofriz stavlja samo mlijeko svojih krava i još jednog gospodarstva.

Razlog je vrlo jednostavan. Nestala su mala poljoprivredna gospodarstva, krave su se rasprodale i staje zjape prazne ili su porušene.

Nikome se više ne isplati držati kravicu ili dvije, onako, za svoje potrebe. Pet ili šest pak je premalo za preživjeti iako su nekad hranile i školovale cijele obitelji. Sada, ili si veliki i imaš nekoliko desetaka grla, ili nemaš nijedno.

Možda se oni mali u našem kraju s manje od deset krava mogu nabrojiti na prste ruku, ako su i potrebne obje.

Nestankom malih nestale su i popularne “mljekare” ili, kako se to sada popularno nazivaju, sabirnice mlijeka. A zna se da su mljekare nekad bile glavno izvorište mjesnih informacija. Tu se moglo doznati sve, od toga tko se rodio, tko je umro, tko se ženi, tko se rastaje, tko se s kime i gdje sastaje, tko se i zašto posvađao i pomirio, drugim riječima, bilo je to više od mjesnog radija ili televizije.

Ljudi su svakog jutra i večeri na biciklu vozili kante s mlijekom, znalo se tu zastati od nekoliko minuta do nekoliko sati, pričati i raspredati o svemu i svačemu.

Bilo je tu veselja, smijeha, ali i svađa. Naravno, ljudi kakvi jesu, znali su u nedostatku mlijeka svoje kante nadopuniti vodom kako bi bilo više litara.

Mjesne mljekare bile su dio seoskog folklora, a mljekar ili mljekarica osoba koja je najbolje informirana u selu.

Nažalost, kako se vremena mijenjaju i tehnologija stišće sve, tako nestaju i mali mljekari. Jer veliki stočari svoje mlijeko sami čuvaju u svojim laktofrizima i kamioni im dolaze u dvorište i nemaju potrebe za mljekarom. Tim više što su i sanitarni standardi viši, a i mlijeko se više ne plaća isključivo po litri, već i nizu drugih parametara poput masnoća, somatskih stanica i slično.

Slabašna i zakašnjela pomoć ministarstva

Svjesni situacije pada broja grla krava, a samim time i proizvedene količine mlijeka, kako na velikim, tako i malim gospodarstvima, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 29. prosinca 2021. godine više od 11 milijuna kuna potpore proizvođačima

šećerne repe i malim mljekarama za su�inanciranje troškove sabiranja mlijeka.

Radi se o potpori malim mljekarama za su�inanciranje troškova sabiranja mlijeka proizvedenog u Republici Hrvatskoj čijom dodjelom se želi zadržati postojeća razina otkupa, proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućiti nastavak rada malih mljekara, a samim time i očuvati proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima. Za tu potporu isplaćeno je 3,9 milijuna kuna za 21 korisnika.

- Mi nismo ništa dobili niti pak smo što tražili, kaže naša Biserka.

No, teško da će tih 4 milijuna kuna oživjeti mala gospodarstva i vratiti ih u bolje dane. I opet se novac baca u vjetar, odnosno gasi se veliki požar malom, dječjom kanticom.

Jer badava nam ulagati u sabirnice mlijeka kad ljudi nemaju koga musti. Oni veliki pak se sami pobrinu za sebe i svoje mlijeko. Stoga se ponovno može reći da se radi o zakašnjeloj i krivoj mjeri.

Naime, i naša mala mljekarica će raditi još vrlo kratko vrijeme i onda i Štefanec gubi svoju mljekaru, kao što su to već davno prije izgubila brojna naša naselja.

14. siječnja 2022.

ČAKOVEČKI PLAC

Poljodjelstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zima prorijedila prodavače i kupce

Zima i niske temperature itekako se poznaju na našoj gradskoj tržnici. Niti ima prodavača niti pak kupaca. Od prodavača svakog su dana za svojim klupama doista oni najuporniji.

Kako kažu u šali, više potroše na tople napitke i južinu nego što zarade. Istina, ni ne nose puno povrća kako ga jutarnji minusi ne bi uništili. Stoga salate i slične kulture ili pokrivaju dekama ili pak stavljaju na pult tek kad zagrije zubato zimsko sunce. I nije to jedinstveni slučaj sad jer, kažu, tako je svakog siječnja u godini i bit će sve do pojave toplijih dana i pojave prvog ranog povrća i cvijeća.

A do tada će nuditi uobičajenu robu poput kiselog zelja i repe, graha, krumpira, luka, češnjaka i naravno obveznog grincajga koji redovito ode.

Veće sreće nije bilo ni u prodaji voća dok ipak posao nešto bolje ide pčelarima jer med se najviše prodaje tijekom hladnijih, viroznih dana. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

Cikla je jedna od kultura kojoj ne smetaju niske jutarnje temperature

Cikla:

5 – 6 kn/kg

Kiselo zelje:

18 kn/kg

Kisela repa:

18 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Peršin:

30 kn/kg

Grincajg:

5 kn/kg

Salate:

20 – 25 kn/kg

Krumpir:

4 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Češnjak:

40 kn/kg

Brokula:

25 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Šenon:

25 kn/kg

Tjestenina:

10 – 12 kn/vrećica

Med:

60 – 80 kn/flašica

Jaja:

1,8 kn

Orasi:

100 kn/kg

Lješnjaci:

80 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Mušmule:

10 kn/kg

Klemen�ne:

12 kn/kg

Naranča:

12 kn/kg

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje - tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, Nikole Pavića 1, tel: 040/363-801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12 sa�.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Influenca ptica

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ

Piše: Mihael Kacun, dr. vet. med.

In�luenca ptica u Hrvatskoj se u proteklih šest godina pojavljuje učestalo tijekom hladnijeg dijela godine pa tako i ova godina nije izuzetak. Pojava bolesti poklapa se s migracijim divljih ptica.

U tom razdoblju bolest nije detektirana jedino 2018. i 2019. godine. Ptičja gripa zabilježena je u istočnoj Hrvatskoj u ožujku 2021., a ponovno se pojavila krajem jeseni i početkom zime.

Do sada je od studenog 2021. do siječnja 2022. godine in�luenca ptica potvrđena na jednom gospodarstvu s domaćom peradi (Sisačko-moslavačka županija) i u ukupno 16 divljih ptica (Sisačko-moslavačka županija: 7 divljih ptica, Međimurska županija: 1 divlja ptica, Splitsko-dalmatinska županija: 1 divlja ptica, Osječko-baranjska županija: 3 divlje ptice, Zagrebačka županija: 1 divlja ptica, Istarska županija: 1 divlja ptica i Vukovarsko-sri-

ČAKOVEC

radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE jemska županija: 2 divlje ptice).

Vidljivo je da in�luenca ptica potvrđena u 16 divljih ptica i nasreću na samo jednom gospodarstvu u domaće peradi.

U posljednjih dvadesetak dana virus in�luence ptica potvrđen je i u Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Rumunjskoj, Njemačkoj i Mađarskoj i to kod domaće peradi.

U Međimurskoj županiji za sada je potvrđena bolest kod labuda na Varaždinskom jezeru kod Orehovice. Na pretragu su bili dostavljeni i uginuli golubovi s područja Čakovca i Nedelišća, kao i patke s područja Male Subotice.

U tim dostavljenim pticama nije izoliran virus in�luence ptica.

Podsjećamo da su u Republici Hrvatskoj su na snazi preventivne mjere za sprječavanje pojave i rano otkrivanje in�luence ptica, određene Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja in�luence ptica na području Republike Hrvatske. Na svim objektima gdje se drži perad i ptice određuje se provedba sljedećih mjera: zatvaranje i držanje sve peradi i ptica u zatvorenom nastambama, odvojeno držanje domaćih pataka i gusaka od ostale peradi,

ne dozvoljava se upotreba vanjskih spremnika za vodu i hranu, osiguravanje i održavanje higijenskih uvjeta i biosigurnosnih mjera u svim objektima i lokacijama na kojima se drži perad, a obvezna prijava svih promjena zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, smanjenog unosa hrane te uginuća peradi u objektima.

Važno je ovdje spomenuti da virus in�luence ptica nije opasan za ljude, a velika važnost mu se pridaje jer u peradarskoj proizvodnji može uzrokovati velike ekonomske štete.

Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

22

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

14. siječnja 2022.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Suzbijanje zlatica Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Kalendar iz Biovrta za 2022. – siječanjska ponuda Za 2022. godinu štampali smo zidni kalendar s fotogra�ijama i vrtlarskim savjetima Silvije Kolar-Fodor. Uz svaki mjesec na kalendaru stoji kratak podsjetnik u nekoliko rečenica o najaktualnijim vrtlarskim radovima. Tako ćete se osigurati da uz naše savjete obavite vrtlarske poslove na vrijeme.

Uz svaki naručeni kalendar pripremili smo vam i poklon. Iz društvene banke sjemenja udruge Biovrt poklonit ćemo vam i komplet sjemenja po izboru. Kako u društvenoj banci sjemenja pohranjujemo mnoštvo raznih sorti sjemenja i želimo da čim više ljudi uzgaja povrće i cvijeće u svojim vrtovima, želimo poklon-sjemenjem potaknuti čim više pojedinaca na prekrasnu avanturu vrtlarenja.

U vrtu uistinu nećete dobiti samo zdrave plodove koje ćete uzgojiti – nego puno više. Dobit ćete radost stvaranja, boravak na suncu i svježem zraku, radost kretanja i besplatnu psihoterapiju, povratak prirodi i radosnijem životu. To je najbolji poklon koji sebi možete pokloniti u novoj godini.

U mjesecu siječnju birate među 5 prigodnih kompleta sjemenja: Krećemo u sjetvu!, Šareni vrt, Ljekoviti vrt, Najbolja vrtlarska godina i Moj vrtlarski izbor.

Svaki od tih poklon-kompleta sadrži čak 7 paketića sjemenja za vaš vrt. Imate opciju i sami odabrati sadržaj svoj komplet od 5 raznih vrsti sjemenja u kompletu Moj vrtlarski izbor.

Kako krajem siječnja krećemo u sjetvu, jedan poseban komplet sjemenja koji sami možete iskombinirati je komplet čili-papričica, patlidžana, peruanske jagode, tomatilla ili litchi rajčice – a to je komplet Krećemo u sjetvu!.

KAKO NARUČITI KALENDAR IZ BIOVRTA: Cijena kalendara je 50 kuna + troškovi dostave.

Plaćanje se vrši po ponudi na račun. Dostava je Hrvatskom poštom ili Overseas expressom.

Sve detalje oko sadržaja svakog poklon-kompleta te narudžbenicu potražite na poveznici: https://www. biovrt.com/kalendar-iz-biovrta-za-2022-sijecanjskaponuda/ Želimo vam puno radosti, inspiracije i obilja u novoj vrtlarskoj sezoni!

14. siječnja – Dan cvijeta do 14 sa� Od 15 sa� povoljno za rad s biljkama korijena.

15. siječnja – Dan korijena do 16 sa�

16. siječnja – Dan cvijeta Početak presadnje, ako nam vremenske prilike dozvoljavaju, a naše biljke su u mirovanju, a trebaju presadnju.

17. siječnja – Dan cvijeta 16 i 17. siječnja obrezujemo voćke i vinovu lozu.

Zlatica se pojavljuje diljem Europe, ponekad u većoj, ponekad u manjoj mjeri. Prirodan način suzbijanja kreće izradom sredstva iz samih zlatica i to postupkom paljenja i prosipavanjem takozvane prasupstance ili prskanje škropivom D8, odnosno suzbijanje zlatica gnojnicom od zlatica. Pogledajmo postupak!

Odrasle zlatice i larve skupljamo u staklenku s poklopcem do dana prave konstelacije za paljenje, koju navodimo

VRTLARICA

u sjetvenom priručniku. Na dan pogodan za suzbijanje pripremimo u peći ili roštilju puno žara od drva koje smo skupili, stavimo na žar, pokrijemo ih i čekamo dok se ne pretvore u pepeo sive boje. Kada se ohlade, pepeo ćemo prosijati te stavimo u mužar, u kojem ćemo pepeo neprestano miješati sat vremena. Taj postupak zove se dinamiziranje, a rezultat nazivamo prasupstancom.

Nastavak u sljedećem broju...

18. siječnja – Dan lista Od niže potencije napravimo škropivo pro�v puževa (trebamo D8).

19. siječnja – Dan lista Ako ste posijali biljke lista u zatvorenom prostoru, okopajte ih i zalijte.

20. siječnja – Dan ploda 20. i 21. siječnja obrezujemo voćke i vinovu lozu.

BAKA KATARINA iz Čakovca obožava đumbir

Čaj od đumbira s medom i limunom jača imunitet Korijen đumbira sve je češći stanovnik naših kuhinja. Vole ga stari i mladi kako kao začin tako i vrijednu namirnicu za sokove i čajeve.

Posebno se to odnosi sada, na ove naše zimske dane. S povećim đumbirom naišli smo i na baku Katarinu u Čakovcu koja nam je rado ispričala kako ga ona konzumira.

- Stavljam ga gotovo u svako jelo, a i kuham si redovno čaj od njega, istakla je baka Katarina.

Iako ne uspijeva u našim krajevima, osim u teglama koje se zimi unose u zaštićene prostore, đumbir su prepoznali brojni Međimurci. Poznat je po tome što smiruje želudac i regulira probavu.

Doda li se pak čaju od njega još med, limun i cimet, dobiva se posebno dobrodošao napitak u hladnim danima kada nam treba pojačani imunitet organizma. Kora pa od korijena iskorištenog za čaj može poslužiti kao idealan prirodni tretman za njegu lica. (vv)

Baka Katarina nabavila je svoj korijen đumbira

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 23

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: redakcija@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

Nepospremljene lopte na igralištu uz novi vrtić u Selnici

FOTOKRITIKA iz Selnice

Zašto lopte stoje vani na Sveta tri kralja?

Kći Zdenka, baka Emilija te kćeri Nevenka i Marijana na novom trosjedu koji su joj poklonile kćeri sa svojim obiteljima

ROĐENDANSKA PROSLAVA u krugu obitelji u Praporčanu

Baka Emilija Veselko proslavila okrugli 80. rođendan Emilija Veselko iz Praporčana u subotu 8. siječnja proslavila je veliki 80. rođendan uz svoju obitelj. Emilija je za svojih 80 godina života stvorila predivnu veliku obitelj, svoje kćeri Nevenku, Marijanu i Zdenku, a uz njih ima osam unuka i pet praunuka. Zbog posla se nisu

mogli odazvati svi unuci i praunuci, ali telefonskim pozivom uljepšali su njezin dan.

Obitelj joj je na ovaj veliki dan priredila nezaboravan rođendan. Oko slavljeničkog stola uz smijeh i veselje bilo je i zakuske, a naravno i torte iznenađenja. (sh)

FOTOKRITIKA

nim igračkama, a budući da je riječ o obrazovnoj instituciji, iako se na prvi pogled čini banalno, o takvim bi se stvarima trebalo voditi računa. Napominje da će lopte držati duže ako se one pospremaju i drže na normalnoj temperaturi. Uz to, pospremanjem nogometnih lopti djecu se uči radnim navikama i da se brinu o svojim stvarima. (sh)

Već tjednima slomljeni šaht čeka na zamjenu!

Slavljenica Emilija Veselko reže tortu

Supružnici Marija i Franjo Vurušić proslavili 50 godina braka

Marija i Franjo Vurušić dobili su od kćerke Nikoline buket od 50 ruža

Još potkraj prosinca prošle godine ukazali smo na rupu u šahtu u Ulici hrvatskih branitelja na prilazu Galeriji Sjever. Rupa u obliku srca kao da samo vreba na nesretnika koji će se na njoj polomiti.

Je li riječ o lošem materijalu ili je došlo do oštećenja na drugi način, nevažno je, ali već treći tjedan nadležni, ili iz Grada Čakovca ili Međimurskih voda, nikako da se

REAKCIJA čitatelja

ZLATNI PIR

Marija i Franjo Vurušić iz čakovečkog juga proslavili su 17. prosinca 50. godišnjicu braka. Zbog pandemije svoj su zlatni jubilej proslavili u krugu najbližih prijatelja i obitelji u starom gradu u Čakovcu.

71-godišnji Franjo je 70-ih godina prošlog stoljeća otišao u Njemačku gdje je upoznao svoju Mariju. Ubrzo su počeli živjeti zajedno pa su se tamo i vjenčali. U braku su dobili kćerku Nikolinu, a ona im je

Iz Selnice javio nam se čitatelj koji nam je poslao fotografiju igrališta kod novog dječjeg vrtića. Naime, na blagdan Sveta tri kralja bio je u šetnji pa je na tom igralištu uz novi općinski vrtić zamijetio nepospremljene nogometne lopte.

Naime, tog je dana bio vani debeli minus, a lopte su bile ostavljene vani.

Smatra da je to neodgovoran odnos prema dobive-

podarila unuku Viktoriju na koju su jako ponosni.

Prije sedam godina vratili su se nazad u Međimurje gdje sada uživaju u zasluženoj mirovini. S kćerkom Nikolinom i obitelji u ljeto uvijek zajedno odlaze na more, a tijekom godine roditelji ju posjećuju u Hamburgu.

Slavlje povodom zlatnog jubileja potrajalo je do dugo u noć, a pjesme i veselja nije nedostajalo. (sh)

Oprez rupa dogovore i reagiraju. Potrebno ga je čim prije zamijeniti da se prije toga zlo ne dogodi. (BMO)

Gdje zapinju naši paketi?

U redakciju Međimurskih novina javilo se nekoliko čitatelja koji su doživjeli neugodnosti prilikom zaprimanja paketa preko Hrvatske pošte. Ističu kako znaju da je bilo vrijeme blagdana i povećanog broja paketa, no to ne daje za pravo da djelatnici na šalterima budu neljubazni, pogotovo ako svoju uslugu, odnosno paket, nisu isporučili.

- Na sustavu za praćenje piše da se paket nalazi u Hrvatskoj, no dolaskom u poštu rečeno nam je da moj paket nisu zaprimili. Na moj upit kako ćemo to riješiti, nismo dobili nikakav odgovor, a na kraju ni svoj paket koji sam platio. Uz to je još djelatnica na šalteru bila izrazito neljubazna, rekao nam je jedan od ogorčenih čitatelja. (sh)

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

24

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER…

Bebe 2022.

14. siječnja 2022.

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Međimurske novine i BluKids vas daruju Ovog tjedna naše male poklone podijelili smo našoj čitateljici Željki i prodavačici Nini na čakovečkom sajmištu

TRGOVINA KRK (METSS) na čakovečkom sajmištu

Vjerno čitam vaše novine!

U trgovini KRK (METSS) na čakovečkom sajmištu u jutarnjoj kupnji zatekli smo gospođu Željku Novak. Saznali smo da je naša čitateljica i zanimaju ju cijele novine, sve naše

priče i vijesti. Svakodnevno nas prati i na našem web-portalu.

Razveselili smo ju platnenom vrećicom koju će iskoristiti za kupnju. Ljubazna prodavačica Nina

Škvorc svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu, a najprije špicu.

Nju smo također nagradili praktičnim vrećicama za kupnju naših i vaših Međimurskih novina. (mk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon novog 82. kola Novo, 82. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju.

I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

3

tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 14. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. siječnja.

Sretnog dobitnika 82. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. siječnja. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 25.1. do 12 sa�.

Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Senad Bogdan i Melita Horvat iz Paraga dobili su kćerkicu Antonelu rođenu 1. siječnja, koju smo već imali upozna� kao prvu bebu rođenu u novogodišnjoj noći.

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

24. prosinca 2021.

Glazbeni duo Nenad Peršak i Dražen Domjanić Foto: Zlatko Vrzan

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

1

2

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. siječnja 2022.

14. siječnja 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

3

VIKEND VODIČ

petak, 14. siječnja

Terme Sveti Martin Duo Like Father like son 21:00

subota, 15. siječnja

Terme Sveti Martin TS Zrin 21:00 PRELOG Polarna kros liga 5. kolo Akumulacijsko jezero Start u 15

Ovako je Vincekovo izgledalo pred par godina, ove godine ipak bez masovnog pohoda

VINCEKOVO u organizaciji Planinarskog društva Bundek

Prođite stazu od 15. do 30. siječnja, no bez velike organizacije!

Budući da se za Vincekovo u vinograde i brege ide po svakom vremenu, mi ćemo tu tradiciju zadržati, ali ćemo zbog epidemioloških mjera organizaciju Vincekovog pohoda prilagoditi, javljaju iz Planinarskog društva Bundek koji već godinama organizira ovaj popularni pohod.

Pohod će biti otvorenog oblika od 15. do 30. siječnja pa svatko tko želi može u tom vremenskom roku proći stazu. Staza će bit markirana tako da se svatko na njoj lako može snaći, a kreće kao i u dosadašnjim izdanjima od Toplica Sv. Martin kraj zatvorenih bazena preko Grkaveščaka, Gradiščaka, Kapelščaka, Koncovčaka, Baloga, do Murskog Središća. Oko 14.5 km, preko pet brežuljaka od kojih nijedan nije viši od 300 metara.

Neće biti organiziran autobusni prijevoz iz Murskog Središća, neće biti organizi-

ranih stajanki niti Vincekovog obreda, startnine nema.

Cilj će biti u Lučici u centru Murskog Središća kraj Beach bara Trska, a oni koji skupljaju žigove, mogu si pohod potvrditi u Trski uz predočenje fotke s pohoda.

- Svjesni smo da to nije Vincekov pohod na kakav smo navikli, Vincek na kojem na svakom brdu odzvanja glazba, na kojem se šire zagrljaji, susreću stara i sklapaju nova prijateljstva, ali vjerujemo da ćete razumjeti ozbiljnost epidemiološke situacije i naših organizacijskih promjena koje do posljednjeg trenutka moramo prilagođavati. Zahvaljujemo na razumijevanju s nadom da će 25. Vincekov pohod biti u „dobrom, starom izdanju“, kao nekad.

Hodamo na vlastitu odgovornost, čuvamo okoliš i pridržavamo se preporučenih epidemioloških mjera, kažu Bundeki.

DAMIR ŠIROLA izlaže svoje fotografije System error u galeriji CZK

Otvorenje izložbe 27. siječnja u 19 sati!

Fotograf Damir Širola održat će svoju izložbu System error u četvrtak 27. siječnja 2022. u 19 sati. Kustos izložbe bit će dr. sc. Maja Žvorc, hist. art. Damir Širola rođen je u Zagrebu 1960. godine, a fotografijom se bavi od ranih dana. Izlagao je na dvadesetak skupnih i klupskih izložbi te pripremio devet samostalnih u Zagrebu i Varaždinu. Uz autorsku

fotografiju, snimio je brojne kataloge drugih umjetnika, naslovnica i ilustracija nekoliko knjiga i tehničke dokumentacije za potrebe industrije. Od 2013. godine živi u Varaždinu. Član je HDLU-a Varaždin. Damir Širola je fotograf. Prizor preobražava u prikaz začudnosti, a prikaz u fotografski ekran u kojem se susreću čarolije: film, magija i izgubljena slika.

Tamburaši Zrina

ZABAVNI SIJEČANJ u Termama Sveti Martin

Ovaj vikend TS Zrin i duo Like Father like Son Nastavlja se zabavni siječanj u Termama Sveti Martin.

Pravi je hit klizalište koje je svoje mjesto pronašlo ispred puba Potkova, zajedno s kućicama na kojima možete probati domaće i lokalne proizvode međimurskih OPG-ova.

Glazbena događanja održavaju se svakog petka i subote u siječnju. Tako je na rasporedu 14. siječnja duo Like Father like Son u petak, od 21:00, TS Zrin u subotu, 15. siječnja, od 21:00, New Casino Band u petak, 21. siječnja, od 21:00, koncert Kumova u subotu, 22. siječnja, od 21:00 i već spomenutog

MJESEČNI VODIČ

22. siječnja TERME SVETI MARTIN Kumovi 21:00

22. siječnja Vincekovo

27. siječnja Duo Krištofići i na rasporedu ovog vikenda u Termama Sveti Martin

New Casino Banda u petak, 28. siječnja, od 21:00.

Kruna zabavnih događanja bit će Neno Belan koji će sve prisutne zabavljati 29. si-

ječnja od 21:00. Ujedno, to će biti posljednji dan za klizanje, stoga požurite u Terme Sveti Martin i uživajte u blagodatima zimskog programa!

VINCEKOV POHOD u Svetom Martinu na Muri u prilagođenom izdanju

Propješačite rutu dugu 11,5 km!

Nažalost, tradicionalnog pohoda na svetomartinski Venec breg ove godine neće biti zbog epidemioloških mjera i odluka o ograničavanju javnih okupljanja, ali svetomartinska turistička zajednica donosi popis vinogradara i ugostiteljskih objekata koje je moguće posjetiti u tom terminu i koji će nuditi degustaciju lokalnih proizvoda te toplo-hladne vinske okrijepe prilagođene blagdanu svetog Vinceka.

Vincekov pohod bit će otvorenog tipa pa tako posjetiteljima Svetog Martina na Muri savjetujemo da vikend od 21.01. do 23.01.2022. iskoriste tako da propješače rutu dugu 11,5

PRELOG Zimsko prebrojavanje ptica od 7 do 11 sati, od Otoka do Šemovca

km i posjete neki od navedenih objekata.

Ruta je sljedeća: Terme Sveti Martin – Pub Potkova – Izletište Vinska kuća Hažić – Izletište Goričanec – Terme Sveti Martin. U 21 sat ispred puba Potkova održat će se koncert grupe Kumovi.

- Budući da se za Vincekovo u vinograde i brege ide po svakom vremenu, mi ćemo tu tradiciju zadržati, ali ćemo zbog epidemioloških mjera organizaciju Vincekova pohoda prilagoditi i održati virtualno uz ceremoniju i poštivanje narodnog običaja tako da na dan svetog Vinka vinogradari pođu u vinograd tek da odrežu dvije, tri rozge s triju pupova.

Potom ih stave na prozor u pehar s vodom i ostave vremenu. Kad loza potjera pupove, vidjet će se hoće li godina biti rodna…

Svjesni su da to nije Vincekov pohod na kakav smo navikli, Vincek na kojem na svakom brdu odzvanja glazba, na kojem se šire zagrljaji, obnavljaju stara i sklapaju nova prijateljstva, ali vjeruju da ćete razumjeti ozbiljnost epidemiološke situacije i organizacijskih promjena koje do posljednjeg trenutka moraju prilagođavati. Iz TZ-a Sveti Martin zahvaljuju na razumijevanju s nadom da će sljedeće godine Vincekov pohod biti u starom izdanju. (sh)

Centar za kulturu Izložba Damir Širola 19:00

28. siječnja

Kristijan Petrović Predavanje o zmajevima Palača turizma Čakovec

29. siječnja

TERME SVETI MARTIN Koncert Nene Belana 21:00

1. ožujka

Fašnik u Međimurju

5. ožujka Arena Varaždin Koncert Doris Dragović 20:00

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

događaj tjedna SVEČANOM AKADEMIJOM obilježena 103. godišnjica odcjepljenja od Mađarske

Prisjetili se dana kada je Međimurje reklo dosta i pripojilo se matici državi Hrvatskoj Na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, ovaj dan je 2005. godine proglašen spomendanom Piše: Dora Vadlja

- Danas Hrvati iz cieloga Međimurja, sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje, završne su riječi proglasa, teksta Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države donesene 9. siječnja 1919. godine.

Svečanu akademiju glazbom je upotpunila sopranistica Tamara Korunek u pratnji Marka Žerjava. Nakon svečanosti održano je misno slavlje u crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu koje je predvodio gvardijan fra Josip Grubišić.

tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, taj dan proglasio spomendanom.

Slijedom toga se već 17. godinu taj, jedan od najvažnijih povijesnih dana Međimurja, obilježava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Tijekom dana diljem Međimurja odana je počast zaslužnim pojedincima koji su pridonijeli pripajanju Međimurja matici zemlji Hrvatskoj, a obilježavanje je zaokruženo svečanom akademijom u zgradi Scheier.

Na svečanoj akademiji nazočili su župan Matija Posavec, izaslanica predsjed-

Značajan povijesni dan za Međimurje 19. siječnja 1919.

To je izniman i značajan datum za Međimurje i Hrvatsku, prepoznat od Hrvatskog sabora koji je 23. rujna 2005. godine, na inicijativu

Župan Matija Posavec rekao je kako su naši preci tada poslali poruku da ne smijemo dopustiti nametanje volje

nika Republike Hrvatske i savjetnica za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik grada Preloga Ljubomir Kolarek, saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, potpredsjednici Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa i Mario Medved, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Darko Zver, potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga, vijećnici Skupštine Međimurske županije, predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, Zrinske garde Čakovec i Družbe Braća hrvatskog zmaja Čakovec.

Prof. Ivan Pranjić: Zahvalimo junacima na hrabrosti!

U ime najstarije hrvatske kulturne institucije uzvanicima se obratio predsjednik

Svečanost su pjesmom uveličali glazbenici Marko Žerjav i Tamara Korunek

Svečanoj akademiji prisustvovala je i izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu prof. Ivan Pranjić koji je podsjetio na važnost pojedinaca koji su svojim djelovanjem promijenili povijest Međimurja. Od dr. Ivana Novaka, dr. Vinka Žganca, oca Kapistrana Gecija i Jurja Lajtmana, do Luke Purića, Dragutina Perka, Slavka Kvaternika, Pere Magdića, Đure Vilovića, mnogo je znanih i neznanih junaka kojima moramo zahvaliti na hrabrosti i odlučnosti da se bore za svoj narod.

- Ponosan sam što mogu u ime najstarije hrvatske kulturne institucije reći nekoliko riječi o spomendanu pripojenja Međimurja matici Hrvatskoj, kao jedan od najvažnijih dana u međimurskoj, ali i hrvatskoj povijesti, rekao je profesor Ivan Pranjić.

Obilježavanjem spomendana 9. siječnja želimo istaknuti važnost dana i trenutka jednog od najznačajnijeg datuma međimurske, a samim time i hrvatske povijesti. Tog se dana 1919. godine okupilo gotovo 10.000 ljudi. Kada sagledamo okolnosti tog vremena, to je impozantna brojka koja pokazuje odlučnost Međimuraca da zaustave mađarsku samovolju. Naši preci tada su nam poslali poruku da ne smijemo dopustiti nametanje volje, da moramo čuvati svoj identitet, njegovati svoju baštinu i povijest. Upravo to radimo kroz brojne udruge, društva, braniteljske udruge koje čuvaju sjećanje na našu noviju povijest, jer bez povijesti ne možemo ispravno koračati prema budućnosti.

Razvijamo naše Međimurje u sredinu koja je pozitivan primjer drugima, koja za-

Profesor Ivan Pranjić prisjetio se junaka koji su promijenili povijest Međimurja hvaljujući svojim vrijednim građanima postiže zapažene rezultate, brine se o slabijima, potrebitijima, koja čuva svoju tradiciju i kojom se danas mogu ponositi oni koji su se prije 103 godine borili za nju, poručio je župan Međimurske županije Matija Posavec u svom govoru.

Izaslanica predsjednika Melita Mulić: Sačuvali ste svoj kraj!

Na značaj 9. siječnja u svojim su govorima istaknuli i predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Darko Zver, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik grada Preloga Ljubomir Kolarek i izaslanica

predsjednika Republike Hrvatske te savjetnica za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić koja je svojim govorom zaključila svečanost.

- Stoljećima unaprjeđujući svoj zavičaj marljivim radom Međimurci su dokazali kako se domoljublje prvenstveno gradi poštovanjem prema povijesti, ljudima, običajima, oplemenjivanjem zemlje u kojoj se živi. Zato Međimurje uvijek slovi kao kraj vrijednih i dobrih ljudi, a zahvaljujući tim vrlinama, sačuvali ste svoj kraj koji danas ima tvrtke koje su gospodarski lideri, inovativnu industriju na najvišoj razini, visoku iskorištenost europskih fondova, učenike koji postižu odlične rezultate, a ulaganje u obrazovanje, centre izvrsnosti i istraživačke centre daje opravdan razlog optimističnom pogledu u budućnost i perspektivi mladih u Međimurju.

14. siječnja 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

Intervju tjedna

VREMEPLOV bend, glazbeni sastav iz Međimurja koji okuplja 20 glazbenika

Nenad Peršak: Trendovi se mijenjaju, no korona nas nije pokolebala!

- Nama kao duetu korona je donijela i više posla. Prije smo kao live bend imali više posla na svadbama, sad smo bazirani na duo ili trio, ovisno o situaciji, kaže Peršak Prvi bend zvan Monte Carlo

Piše: Dora Vadlja

V

remeplov bend okuplja glazbenike iz cijelog Međimurja, a u stalnoj postavi nastupaju vokal i bubnjar Nenad Peršak, Dražen Domjanić na klavijaturama i harmonici, Mario Maruševac na bas gitari, Željko Perković na gitari i vokal Lara Vuković.

U širem sastavu je i violinista Dragutin Kocijan te primaš Zlatko Bacinger-Bac. U bendu povremeno nastupaju vokali Žaklina Hajdarović, Martina Jakšić Rodiger i Damir Rodiger. Bend je osnovan prije 30 godina u travnju 1992. godine i zvao se Monte Carlo.

O bendu, nastanku kao i trenutnoj korona situaciji razgovaramo s glazbenikom Nenadom Peršakom koji se od samih početaka nalazi u bendu te je svirao u svim sastavima.

- Zvali smo se Monte Carlo prema poznatom čakovečkom night klubu gdje smo u to vrijeme počeli nastupati.

Svirali smo kao prvi duo u Međimurju, a prvi gitarista koji je svirao sa mnom u toj kombinaciji bio je Robertino Mihalic iz Šenkovca, prisjetio se početaka Nenad Peršak.

Nakon njega s njim je svirao Željko Korent i Marijan Jagec, a od 1996. godine Dražen Domjanić i Srećko Krištofić.

Korona je dovela određene promjene, pogotovo u glazbenom svijetu koji živi od nastupa i publike.

Svadbe i proslave su se smanjile pa time i nema potrebe za cijelim bendom, objašnjava Peršak. Najčešće se slažu duo ili trio opcije koje potom nastupaju. Osim u ljetnim mjesecima kad je

Vremeplov live u sastavu: Nenad Peršak, Mario Maruševac, Žaklina Hajdarović, Dražen Domjanić i Željko Perković na okupu cijeli bend. U Međimurskim dvorima smo proteklog tjedna zatekli Nenada i Dražena. Uz njih fešta je zagarantirana.

- Nama kao duetu korona je donijela i više posla. Prije smo kao live bend imali više posla na svadbama, sad smo bazirani na duo ili trio ovisno o situaciji. Trend se promijenio. Svadbe budu manje, pa time često nema potrebe za cijelim bendom, ispričao je Nenad.

Iza njih je velika brojka odsviranih svadbi, a kako nam u šali priča Nenad, nije čuo da se netko rastavio. Tako da eto, očito nose sreću.

Najstariji glazbeni studio Cool u Međimurju

Vremeplovci u Međimurskim dvorima uz pjevačicu Laru Vuković

KAMO SUTRA

S

iječanj je mjesec u kojem se u istom trenutku smirujemo, ali i razmišljamo unaprijed.

Vrijeme je to novih odluka ili doba kad se želimo vratiti dobrim, zdravim navikama.

Ja volim početke, tako da je siječanj razdoblje koje volim, ali više volim kad prođe. Razlog je i taj što će brže doći toplije vrijeme iako je zima praktički tek počela. Zima je vrijeme skijanja, sanjka-

U sklopu benda postoji i najstariji glazbeni studio Cool u Međimurju. Djeluje od

1992., a trenutno se nalazi u Čakovcu. U tom su studiju snimljeni brojni prvi albumi.

- Te sam godine kupio prvi osam kanalni magnetofon i tad smo počeli snimati.

Među prvima su bili albumi crkvenog zbora i dječjeg zbora Makovci, Meri Šeparović, Ivica Dobranić, Marija Jambrošić sa pjesmom Tu dobri su ljudi i mnogi drugi. U ovom studiju nastali su i humanitarni albumi koji se i danas dijele u humanitarne svrhe u sklopu Fijoline. Što se tiče snimanja u studiju Nenad Peršak se u posljednje vrijeme bavi isključivo humanitarnim radom.

2012. godine osnovana je Humanitarna udruga Fijolina čiji je prvi predsjednik bio Peršak.

- Studijski rad vezujemo isključivo humanitarnim radom. Dakle, snimanje ne na-

Humanitarni etno album nastao 21. lipnja 2012. godine, a na tom je albumu zadnji puta snimljena Teta Liza. Ovo je zapravo vrlo interesantna priča koje se prisjetio Nenad.

- Snimio sam Tetu Lizu u njenoj kuhinjici u Donjoj Dubravi dok nam je kuhala ručak. To je zadnji tonski zapis na kojem se pojavljuje njen veličanstven glas. Osim

sata. Advent Slovenci vidjeli nisu, baš kao ni Austrijanci.

Jedva smo čekali vratiti se u Hrvatsku, Zagreb, gdje se živi život. Mi zapravo ni nemamo mjere, a ni zabrane.

I svaki put kad vidim da su došle nove, stroge mjere, one se zapravo u praksi gotovo uopće ne primjenjuju.

Kod nas kao treba pokazati covid-putovnicu, a koju sam do sad trebala jedino u Toplicama Sv. Martin, Lisin-

skom, tu i tamo u Centru za kulturu Čakovec i na MEF-u.

Zapravo su te situacije toliko rijetke da zaboravim da uopće trebam pokazati covid-putovnicu pa se onda pokušavam sjetiti gdje mi se uopće i nalazi u mobitelu.

U Budimpeštu su u vrijeme adventa stigli ljudi iz svih krajeva okolice, a pogotovo Slovenci koji su rekli da tamo barem malo imaju šanse za opuštenu atmosferu.

plaćujemo, a uz to potičemo održavanje međimurske etno glazbe. Prvi album etno glazbe baziran na cimbalu, violini, kontri i kotrabasu nastao je 1999. godine, a vjerujem da je potaknuo mnoge mlade glazbenike da počnu svirati cimbal u Međimurju što je u onom trenutku bilo rijetkost na ovim prostorima, kazao je Peršak.

Ovog ljeta i treći etno album

Elizabete Toplek, tete Lize u albumu pjevaju Saša Štefić -Sale, Antun Horvat -Tonček, Mirjana Hudin, Zlatko Jurčec, Nenad Kutnjak, Marijan Belčić, Marija Jambrošić, Vinko Horvat i KUD Kotoriba.

Drugi album snimio je Ivan Škvorc zvan Ivač. U tijeku je snimanje trećeg albuma koji će svoju promociju imati točno na desetu obljetnicu prvog albuma, 21. lipnja ove godine.

- Glazbeni sastav Vremeplov bit će baza albuma uz goste Lidiju Bajuk koja će otpjevati jednu pjesmu, Sašu Štefića zvanog Sale iz Donje Dubrave, kaže Peršak.

Izrazito je važno njegovati etno glazbu, ističe Peršak, jer da nije bilo nje ne bi bilo ni Međimurja. Izvorna međimurska pjesma baza je naših korijena i temelj opstojnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima.

Mi živimo život! nja, nekima i zimskog odmora. Austrija, Slovenija, Italija, a od nedavno i vrlo popularna Bosna, skijališta su koja nas okružuju. Francuska je također vrlo popularno skijaško odredište, no zbog mjera i neizvjesnosti koje traje već drugu zimu, lakše je plan puta isplanirati negdje u blizini.

Protekli vikend odlučili smo malo izaći van naših granica, popiti kavu i nešto

pojesti u našem omiljenom Mariboru. Mali, kompaktan, a ima sve. Idealan za šetnju, izlet do Pohorja. No, dolaskom u grad, možda i jer je bila nedjelja poslijepodne, nigdje nikoga. Tek tu i tamo neki prolaznik, tek je nekolicina ljudi na terasama na minusu sjedila na terasi. Nigdje se ne može ući bez PCT-a (prebolio, cijepljen, testiran), a vrijeme PCR testa smanjeno je na 24

Piše: Dora Vadlja

6

media

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

CECILIJA VADLJA (85) iz Hodošana tkanine pretvara u prava umjetnička djela

Moji stolnjaci stigli su čak do Skandinavije!

Našivavanje na stolnjake, posteljine i plahte radila je paralelno s goblenima. No, sad, pod stare dane, to joj je postao pravi hobi Cecilija Vadlja drži stolnjak koji je tek u izradi Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

C

ecilija Vadlja 85-godišnjakinja je iz Hodošana koja se ručnim radom bavi od malenih nogu. Još je kao desetogodišnja djevojčica naštrikala prve čarape,

a kasnije je naučila raditi goblene i našivke na razne tkanine poput stolnjaka i posteljina. Kad bi morala zbrojiti koliko je toga napravila tijekom cijelog života, našla bi se u problemu. Njene radove rijetko tko od rodbine ili prijatelja nije dobio na dar.

Goblene inspirirane španjolskim motivima Cecilija je napravila u mladosti, a i danas krase zidove kuće u Hodošanu

Gobleni krase zidove kuće - Već dok sam se udala, počela sam šivati krpe za domaćinstvo. Plela sam i cekere. Imala sam cijeli život puno posla na poljoprivredi, ali sam uz sve to uspjela i raditi goblene, prisjetila se mlađih dana baka Cecilija iz Hodošana.

Goblene je naučila još i prije nego je dobila djecu Đuku, Stjepana i Franju. To joj je bila zanimacija u večernjim satima, a napravila je toliko goblena da ih više ni ne može zbrojiti. U obiteljskoj kući u Hodošanu njeni gobleni i danas krase zidove.

Našivavanje na stolnjake, posteljine i plahte radila je paralelno s goblenima. No, sad, pod stare dane, to joj je postao pravi hobi. Kako

ZNANJE nagrađuje TOSCA LEE: Linija između

kupon br. 1374

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Dobitnik iz broja 1374 Zdenka Petrović iz Varaždina (CANDACE ROBB: Ljekarnikova ruža). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

nam je rekla, to ju pomladi za barem 30 godina.

Našivavanje kao odmor za dušu

- Radila sam to kad sam imala najviše vremena. S tim sam si dušu ublažila. To mi je bio oblik opuštanja, kao da cijeli dan nisam ništa radila.

A u to sam vrijeme imala pune ruke posla na poljoprivredi, prisjeća se. Cecilijini stolnjaci nisu ostali samo u Hodošanu. Dapače, stigli su čak i do Skandinavije – Norveške, Švedske, Njemačke, pa Slovenije, Zagreba i Varaždina. Sve je to napravila za svoju rodbinu i prijatelje.

Najčešći motivi su cvijeće, a izrađuje ih u raznim bojama, ovisno o tome kako se kome sviđa. Kad se stolnjak obrubi, dobije se pravo remek-djelo.

TOSCA LEE: Linija između Wynter Roth izbačena je iz Nove zemlje, samoproglašenog kulta u čijem je središtu učenje o Sudnjem danu, u svijet zatrovan ludilom. Misteriozna bolest, nazvana rapidna rana demencija, ubrzano se širi Sjedinjenim Državama, a nitko ne zna zašto ni� kako. Boreći se s vlas��m demonima koji joj u uhu šapću riječi koje je godinama slušala, kako je svijet oko nje pokvaren do srži, naći će se oči u oči s apokalipsom koje se pribojavala cijeloga života. Sve do noći kad će joj na pragu osvanu� sestra, i sama članica kulta, s čudnova�m medicinskim uzorcima. Tog će trenutka Wynter shva�� kako je u igri nešto ozbiljno te kako bi

materijal koji joj je donijela sestra mogao bi� ključ uzroka boles� – i nalaženja lijeka. Nabijen akcijom, zavjerom, napetošću i roman�kom, ali i pitanjima poput kome i čemu vjerova�, Linija između priča je o preživljavanju i ljubavi u svijetu koji se nalazi na rubu ludila.

Cvjetni detalj na platnu

Osim što je vizualno lijepo, to je način na koji se održava ručni način rada.

A baku Cilju, kako ju svi od

milja zovu, taj rad pomlađuje i čini sretnom. Baš kao i sve kod kojih se stolnjak nađe na obiteljskom stolu.

14. siječnja 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

scena

REGIONALNA PORNOZVIJEZDA Marija Zadravec iz Međimurja u filmovima za odrasle

Povećanim grudima nadam se još unosnijim poslovima!

- Ipak sam napravila veće grudi jer mislim da će to biti privlačnije u filmovima koje snimam, kaže 26-godišnja glumica Piše: Mario Golenko Foto: Privatna arhiva

Već smo ranije u Međimurskim novinama predstavili našu regionalnu pornoglumicu Mariju Zadravec koja unazad triju godina živi i radi u Njemačkoj. Kad stigne u Međimurje, boravi u Pribislavcu, a u ovo blagdansko vrijeme došla je i zbog drugog razloga. Prije nove godine u Zagrebu je napravila svoju prvu estetsku operaciju iako nam je u prvom razgovoru rekla da nema te namjere.

- Da, ipak sam napravila veće grudi jer mislim da će to biti privlačnije u filmovima koje snimam, no na tome će ostati, rekla je na početku razgovara misleći da više neće ići na druge operacije.

Biznis trenutno zbog korone pati. U Njemačkoj su trenutno na snazi stroge mjere

pa je snimanje stopirala jer nije cijepljena. Kaže, nema ništa protiv cijepljenja jer je to izbor koji svatko mora donijeti za sebe. U međuvremenu ima više vremena za svoje fanove na stranici OnlyFans gdje prikazuje svoje slike i videouratke.

Kako se živi od pornića?

Pornoindustriju doživjela je kao novo životno iskustvo. Ističe da je njezina radoznalost bila prekretnica za ulazak u svijet pornofilmova. Htjela je znati kakav je to osjećaj snimati “akciju” ispred kamera. Iako ova ambiciozna pornoglumica ima puno veće ciljeve, njezina karijera započela je klasičnom “dečko-cura” scenom koja je uključivala i analni seks.

- Cijelo snimanje, uključujući i pripreme, traje nekoliko sati, rekla nam je Marija, koja

Ponosno pokazuje korigirane i povećane grudi

je u prvom filmiću pokazala prirodni talent pa su pohvale “pljuštale sa svih strana”.

– Uz puno truda da se zaraditi i do 10 prosječnih hrvatskih plaća. Platforma Only Fans funkcionira tako da se profil postavi na pretplatu ili se naplaćuje objavljeni sadržaj. Ovisno o kvaliteti i cijeni videouratka može se puno zaraditi, pojašnjava Marija.

Only Fans postao je sve popularniji, a time se stvara i veća konkurencija. No, Mariju to ne zabrinjava.

– Konkurencije se nikako ne bojim, svaki muškarac ima svoj tip žene koji voli gledati, a i moj profil je jakog i raznolikog sadržaja. A i sada sam iskoristila pauzu za zahvat na grudima pa vjerujem da će porasti i gledanost, a imam i dosta filmova u arhivi tako nitko neće ostati zakinut, istaknula je naša pornoglumica.

U Njemačkoj mora još odraditi 7 filmova na koje je ugovorom vezana, a priznaje da dogovara već i neke poslove s produkcijama u Beogradu. Planira i suradnju s poznatom Kristinom Mandarinom.

- U dogovoru sam s njom da napravimo neke malo drugačije videofilmove koji će se uskoro moći vidjeti na mojoj i njezinoj platformi, ima tu još puno drugih planova i s drugim djevojkama, znat ćete na vrijeme. Pornoglumicu Mariju upitali smo i gledaju li ju sada u Međimurju drugačije s obzirom na to čime bavi i nakon što je to dala u javnost.

– Pa ne znam, ne obazirem se baš na to, smatram to poslom kao i svakim poslom i nisam zbog toga promijenila svoje ponašanje i životne navike, a komentari su uvijek ili dobri ili loši, smatram da svatko ima pravo na svoje

Marija snima filmove za odrasle na platformi OnlyFans

mišljenje. Hrvatska je konzervativna zemlja, ali znate onu staru: “Psi laju, karavane prolaze.” Pravi prijatelji su me podržali. Neki su mi i okrenuli leđa, a nakon toga sam shvatila tko je zapravo

moj čovjek, naglasila je u nastavku.

Posebno joj se sviđa grupnjak

- Pornografija je unosan posao, ali sve ovisi o volji i

Vatrena scena Marije s Josipom Karimović Marija je nedavno snimila i vatrene scene s Josipom Karimović iz Zagreba, poznatom reality-zvijezdom iz showa Ženim sina. Njih su dvije zauzele vruće poze klečeći jedna pored druge na krevetu. Josipa je na sebi imala crno prozirno čipkasto donje rublje i haltere, a Marija pak crveno. Djevojke su zavodljivo gledale prema kameri.

Josipa i Marija u zajedničkoj zavodljivoj pozi

ambicioznosti glumca. Baš kao i u svakom poslu. Postoji puno scena koje želim snimiti, posebno mi se sviđa grupnjak, odnosno seks s nekoliko muškaraca, priznala je u nastavku.

8

media

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko

Čakovečka špica

Iva Matotek i David Svenšek, mladi par iz Čakovca

Dino Goleš i Nina Slišković Goleš na špici

Anja i Dada zimsko sivilo razbile odličnim jaknama u boji

Nasmiješena poza Vande i Anđele

Baš su simpatične!

Zabundani Karlo i Karla

Spasale su karirane šalove

Mladi par u čakovečkom parku



18. svibnja 2018.

RUKOMET U DRUŠTVU NAJBOLJIH

Stela Posavec četvrta najbolja rukometašica Hrvatske Piše: Luka Maruševec

Stela Posavec proglašena je četvrtom najboljom rukometašicom Hrvatske u tradicionalnom izboru Hrvatskog rukometnog saveza i Sportskih novosti za prethodnu 2021. godinu. To je bio 28. izbor najboljih rukometaša, rukometašica, trenera i sudačkog para, a posebno je jaka konkurencija bila u kategoriji za izbor najbolje hrvatske rukometašice.

Međimurska rukometašica je u protekloj godini nanizala odlične rezultate, s RK Lokomotiva osvojila je domaći kup, igrala je �inale Challenge kupa, ušla u Europsku ligu te je u posljednje dvije kvali�ikacijske utakmice za istu zabila čak 13 pogodaka čime je osigurala mjesto svojem klubu u skupini elitnog natjecanja.

Odlične nastupe također je nanizala i na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj, a osim važne uloge u

TENIS

svakoj utakmici u kockastom dresu, posebno treba istaknuti nevjerojatnih osam pogodaka u susretu protiv Argentine. No, Strahoninčanka je trenutno izvan terena zbog ozljede palca na desnoj ruci.

- Pukao je ligament na desnom palcu i bila je potrebna operacija kako bi se to zašilo.

Od operacije je prošlo malo manje od dva tjedna. Trenutno nosim ortozu i nastavit ću je nositi još najmanje tri tjedna, a nakon toga slijede terapije.

Iako ne mogu biti na rukometnom terenu, svakodnevno odrađujem treninge u teretani gdje radim na kondiciji, pojasnila nam je Stela ozbiljnost svoje ozljede. U ožujku Hrvatska protiv Francuske igra dvije utakmice u kvali�ikacijama za Europsko prvenstvo koje će se održati krajem godine u studenome u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

- Nažalost, ne mogu sa sigurnošću reći hoću li biti

Stela se nada da će se brzo oporavi� od ozljede (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL) spremna za kvali�ikacije u ožujku. Naravno da bih bila sretna kada bi se to ostvarilo, ali ne želim ništa forsirati. Prvenstveno želim da oporavak prođe u najboljem mogućem redu da bez ikakvih problema mogu nastaviti trenirati i igrati rukomet. Zapravo, doktor kaže da je oporavak oko tri mjeseca od operacije. Ali ja sam sama

optimistična pa se nadam da će biti kraće od toga, otkrila nam je Strahoninčanka na kraju razgovora. Prvo mjesto u kategoriji rukometašica pripalo je Ani Debelić, najboljim rukometašem proglašen je Luka Cindrić, najboljim trenerom Nenad Šoštarić dok su najbolji sudački par bili Matija Gubica i Boris Milošević.

ANTONIA RUŽIĆ

Četvrta igračica svijeta u svojoj dobnoj skupini Piše: Luka Maruševec Foto: Zlatko Vrzan

Antonijin rad se ispla�o i spremna je za nove izazove

WTA odnosno krovna udruga ženskog profesionalnog tenisa je nakon svih završenih �inala odnosno natjecanja objavila za prošlu 2021. godinu službenu listu najboljih igračica svijeta ukupno i ljestvice najbolje rangiranih igračica svijeta za svaku godinu rođenja od 2000. godišta.

Međimurska tenisačica Antonia Ružić godinu je završila na 350. mjestu na listi najboljih tenisačica svijeta kada se gledaju sve tenisačice neovisno o godištu, a u svojoj generaciji odnosno 2003. godištu proglašena je četvrtom najboljom.

Iako je 2020. godinu završila na 1158. mjestu kada se gledaju sve generacije, u narednoj 2021. godini svojim je izvanrednim rezultatima dostigla visoko 332. mjesto, ujedno i svoj rekord, što je napredak za nevjerojatnih 826 mjesta. U 2021. godini osvojila je naslov na Europskom prvenstvu do 18

godina u švicarskom Klostersu te je osvojila dva uzastopna naslova na ITF-ovim turnirima.

Prvi je turnir osvojila u portugalskom Lagosu dok je drugi osvojila u njemačkom Hamburgu i nanizala čak 12 uzastopnih pobjeda. Njezini brojni uspjesi zasluženo su doveli Antoniju do mjesta četvrte tenisačice svijeta u svojoj dobnoj skupini.

- U 2022. mi je cilj igrati sve jače i jače turnire na seniorskoj razini, kvali�icirati se na Grand Slam turnire i ući u najboljih 200 odnosno 150 tenisačica, rekla je Antonia o svojim planovima za novu godinu. No, krajem prošle pretrpjela je ozljedu lakta pa se nada da će se ozljeda uskoro u potpunosti sanirati i da bi trebala početi s pripremama i treninzima kojima se jako veseli.

- Nisam se još prijavila na turnire jer zbog ozljede nemamo još neki plan na koje turnire ciljati, ali kada budem počela s treninzima, onda ću de�initivno znati. Ja se nadam da ću polovicom i krajem drugog mjeseca

igrati turnire, optimistično je dodala međimurska tenisačica u nastavku. Prethodne godine ušla je u društvo 350 najboljih tenisačica svijeta, na svojem je putu pobjeđivala tenisačice koje su 500 mjesta bolje od nje rangirane na ljestvici WTA, velik broj susreta riješila je već u prvim dvama setovima te je također ostvarila svoju prvu pobjedu protiv tenisačice koja se nalazi u najboljih 100 na svijetu.

- Nisam naravno očekivala takav plasman, ali sam znala da ja to mogu jer je trebalo doći kad-tad i rad se isplatio, ali idemo dalje, spremna sam za nove izazove, odlučno je rekla Antonia.

- Naravno, super je osjećaj biti u društvu najboljih, ali ima još dosta toga za poraditi i sazrijevati, ali bitno je da volim i uživam u mono što radim, smatra tenisačica iz Orehovice.

Kako nam je rekla na kraju razgovora, njezin cilj u karijeri je osvojiti barem jedan Grand Slam i naravno, biti broj 1.

Strahoninčanka se odlično snašla u novom klubu

RK KRIM

Paula Posavec zabila šest pogodaka u kupu Paula Posavec zabila je šest pogodaka u visokoj pobjedi (18:35) svojeg kluba u osmini �inala kupa Slovenije. Iako je prva utakmica početkom siječnja trebala biti u Ligi prvaka za žene, ipak je odgođena pa je Strahoninčanka prvi ovogodišnji nastup upisala u kupu. Paulin RK Krim je protiv Krke NM počeo dosta izjednačeno sve do posljednjih desetak minuta prvog poluvremena kada su se s prednosti od 8:9 uspjeli 20odvojiti na 10:16.

Dobro je znati

U drugom poluvremenu rukometašice Krima su povećale tempo i brzom igrom uspijevaju utakmicu završiti s visokih 18:35. Strahoninčanka je ponovno potvrdila da se odlično snašla u slovenskom rukometu zabivši šest pogodaka pa se sa svojim klubom plasirala u osam najboljih momčadi. Od svojeg dolaska u novi klub, Paula iskorištava svaku dobivenu priliku u potpunosti pa je u ukupno sedam odigranih susreta zabila 45 ligaških www.mnovine.hr • r pogodaka. (lm)

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



14. siječnja 2022.

NOGOMET MALONOGOMETNI HUMANITARNI TURNIR

Kapljica pobjednik Priločkih skakaonica Početkom svake godine Grad Prelog i Zajednica sportskih udruga grada Preloga organiziraju malonogometni humanitarni turnir Priločke skakaonice.

Treće po redu izdanje Priločkih skakaonica odigrano je u subotu, 8. siječnja u dvorani Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport.

Pobjednik prvog izdanja bila je ekipa DG Sporta, pobjednik drugog izdanja turnira Caffe bar Eden, a treće je izdanje ove godine osvojila ekipa Caffe bara Kapljica. Na turniru je ove godine nastupilo devet ekipa kafića, ugostiteljskih objekata s područja grada Preloga.

U skupini A igrali su Apolo Art, Međimurka BS, Galeb i Gradska Čehovec, a u skupini B Eden, DG Sport, Kapljica, Barracuda i Caffe bar Forum. Nakon razigravanja po skupinama, polufinale su izborili Gradska Čehovec i Caffe bar Eden, dok su u drugom polufinalu igrali Caffe bar Kapljica i Apolo Art. Na kraju je naslov pobjednika osvojila ekipa Caffe bara Kapljica, drugo mjesto osvojili su prošlogodišnji pobjednici Caffe bar Eden, a treće mjesto ekipa Apolo Art. Za pobjedničku ekipu Kapljice igrali su Neven

Palačić, Neven Hlišć, Danijel Vuković, Nikola Bukal, Davor Balent, Silvio Pigac, Borna Černov, Andro Sokač i Saša Kočet, za drugoplasirani Caffe bar Eden Antonio Belić, Karlo Jadanić, Admir Vuk, Filip Reif, Srećko Šegović, Mario Paveli, Patrik Šimunić i Elvis Sabol, a za ekipu Apolo Art Luka Fodor, Matija Petak, Nikola Golenja, Fran Balent, Nenad Varga, Marsel Radiković, Luka Repalust, Hrvoje Kavran, David Horvat, Kristijan Lipić i Antonio Balent.

Nagrade su najboljima predali Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, Dejan Naranđa, predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Preloga te Željko Sokač, jedan od organizatora turnira. Najboljim je igračem proglašen Danijel Vuković, najboljim golmanom Antonio Belić, a najbolji je strijelac bio Karlo Jadanić. Turnir je imao i humanitarni karakter.

Svaka od ekipa plaćanjem kotizacije uključila se u humanitarnu akciju, a svaki posjetitelj mogao je dati svoj dobrovoljni prilog. Na taj je način skupljeno 7510 kuna koje će se predati pedijatrijskom odjelu Županijske bolnice Čakovec. (nl)

ŠKOLA NOGOMETA Pušćine-Strahoninec

Mladi nogometaši i nogometašice spremni za novu sezonu Nogometna škola Pušćine-Strahoninec osnovana je 2004. godine i od tada uspješno djeluje održavajući treninge za djecu od šest do šesnaest godina starosti te se nastupa u četirima uzrasnim skupinama: U-9, U-11, U-13 i U-15. Treninzi se tijekom toplijeg dijela godine održavaju na nogometnim terenima NK-a Strahoninec i NK-a Pušćine, dok se u zimskom periodu održavaju u dvorani OŠ Strahoninec uz podršku Općine Strahoninec.

- Suradnja s trenutnom trenerskom postavom počela je prije pet godina. U tih pet godina uspješno radimo na individualnom razvoju igrača u cilju da se individualna kvaliteta pojedinog natjecatelja prepozna i ugradi u ekipnu što je garancija postizanja rezultata, stvaranje eki-

pnog duha i fair-playja, poručili su iz škole nogometa. Svake godine organiziraju druženje roditelja i igrača gdje se vidi puna podrška roditelja kao vrlo važnog dijela razvoja djece u sportu. Roditelji su također odigrali dvije utakmice pa tako su se mame okušale protiv uzrasta U-9, a tate U-11.

Rezultat je bio sporedna stvar, dok je atmosfera na terenu bila odlična. U sezoni 2018./2019. ekipa U-11 osvojila je naslov prvaka Međimurske lige.

- Svi uzrasti su vrlo konkurentni u svim kategorijama županijskog natjecanja pa nam je primarni cilj sada popuniti sve kategorije novim igračima, poručili su za kraj i dodali da su na kraju godine svi igrači dobili novu opremu da bi bili spremni za novu sezonu. (lm)

NOGOMETNI INTERNACIONALAC Zoran Lesjak

U Mađarsku odlazim na posao, a moj dom je Međimurje Piše: Miljenko Dovečer

Zoran Lesjak je već četvrtu godinu član mađarskog prvoligaša ZTE iz obližnjeg Zalaegerszega, a nedavno je produžio ugovor do ljeta 2023. godine.

Zoran je kao vino, što stariji to bolji, uskoro će napuniti 34 godine, no to se na njemu ne primjećuje zbog asketskog načina života. Puno daje na sebe i zato mu karijera dugo traje, a prošao je dosta toga, najviše zbog svoje discipline i upornosti. Osim što je igrao u Varaždinu i Međimurju, tadašnjim prvoligašima, a kasnije u Hrvatskom Dragovoljcu i Osijeku, nogometni put je Zorana odveo i u i inozemstvo. Najprije u tadašnjeg prvoligaša, lendavsku Naftu, a potom u Maribor s kojim je igrao Ligu prvaka. Jedno vrijeme igrao je i u Italiji da bi se u sutonu karijere skrasio u susjednoj Mađarskoj. U mađarskom prvoligašu ZTE je jedan od najdugovječnijih igrača.

- U ovoj generaciji imam svakako najduži staž, nedavno sam odigrao 100. utakmicu za ZTE, uostalom tu sam od 2018. godine. Pa, vidim i osjećam da me ljudi cijene, publika pogotovo i trener koji mi daje povjerenje. S Upravom, pogotovo s predsjednikom, imam jako korektan odnos. Sretan sam ovdje, gotovo sam se udomaćio i dok me noge služe, tu ću igrati.

Moram pokucati, ozljede me zaobilaze nasreću, a moram priznati da dosta radim na sebi, pogotovo na prevenciji ozljeda. Danas ako nemaš samodiscipline, upornosti i naravno nogometne vještine, teško možeš opstati u ovom surovom svijetu profesionalizma, kazao je Lesjak koji se sa svojim klubom priprema za nastavak prvenstva.

U Mađarskoj su uvjeti vrhunski

- Pripreme su u tijeku, uglavnom treniramo doma, pogotovo zbog korone kao i većina klubova, a već smo počeli s pripremnim utakmicama jer za dvadeset dana počinje drugi dio prvenstva.

Osim s Honvedom i Videotonom igrat ćemo s Osijekom koji mi je posebno drag jer sam u njemu proveo jedan lijepi period. Osim toga, kada se sjetim razdoblja kada sam igrao u Hrvatskoj, u ovo zimsko vrijeme imali smo loše terene koji su sada nešto bolji. Samo da kažem da je u Mađarskoj što se toga tiče

Zoran Lesjak pravi je uzor mladim nogometašima sve perfektno, odlični tereni, nerijetko grijani, rekao bih vrhunski uvjeti i to ne samo u klubovima prve lige, nastavio je Zoran i prokomentirao odgode utakmica zbog korone.

- Toga u Mađarskoj nema, svaki prvoligaški klub mora imati najmanje od 25 do 30 igrača na raspolaganju i nema odgađanja, jer su u upotrebi nova pravila vezana uz ovu epidemiju. Pogotovo sada, kada ima dosta zaraženih igrača u klubovima, a koji će se oporaviti do početka prvenstva.

Zato su Mađari sve predvidjeli tako da praktično nema odgoda utakmica, rekao je naš internacionalac i nadovezao se o uvjetima kakvih nema u Hrvatskoj.

- Kod nas su problem stadioni, napravili su samo hibridne terene, a gledališta su i dalje nenatkrivena i sigurno kad pada kiša, dođe puno manje gledatelja. Mađari su u tome otišli jako daleko, pogotovo kad je na vlast došao Orban, veliki ljubitelj nogometa.

Ne samo da su izgradili velebne objekte u svim prvoligaškim klubovima, već i druga i treća liga imaju natkrivena gledališta. A što se tiče stranaca, nije lako, pogotovo sada doći u mađarske klubove, jer mađarski nogometni savez financijski stimulira klubove, pogotovo druge i treće lige, ako nemaju strance i forsiraju mlade domaće igrače. I u najvišem rangu neki klubovi kao Paksi, Vasas ne žele uopće imati strance u ekipi. Žele da se im nogomet digne kroz domaće igrače, da imaju i dobru reprezentaciju. To se i osjetilo u zadnje vrijeme, dolazi im nova generacija, čiji je predvodnik Dominik Soboszlai, član Leipziga i kroz neki

period dići će se kao nekad, šezdesetih godina. Puno ulažu u sport, ne samo u nogomet, u odbojku i rukomet gdje su daleko ispred nas, pogotovo ženski rukomet gdje su najbolji u Evropi. Kakvo mišljenje o našem Međimurcu ima čuli smo od predsjednika mađarskog prvoligaša.

Zoran je i ove sezone glavni igrač kluba

- S mentalitetom Zorana Lesjaka, njegovom borbenošću, on je pravi uzor našim mladim nogometašima, pa nam je drago što je prihvatio ponudu kluba. I ove sezone je glavni igrač i želimo mu da još dugo da bude dio obitelji ZTE, rekao je Gábor Végh, predsjednik kluba, a Zoran je prokomentirao.

- Veseli me takvo mišljenje vodećeg čovjeka kluba što mi je ujedno još jedno priznanje da i dalje budem ustrajan. Ne razmišljam o kraju karijere, htio bih što duže igrati, a kad završim, ostat ću svakako u nogometu, kao trener ili nešto drugo, još ne znam. Rekao

sam već prije da mi je jako dobro u sadašnjem klubu koji je vrhunski organiziran. ZTE je klub kakvog zasigurno nema u bližoj okolici, da ne kažem u odnosu na Čakovec, Varaždin.

Imaju i svoj klub u Sloveniji, drugoligaša Naftu u kojoj igra i dosta hrvatskih igrača. Tako je jedno vrijeme u ZTE-u igrao Oštrek koji je došao iz Nafte. Sada su u Naftu poslali i svoje trenere, a gazda jednog i drugog kluba je Vegh Gabor koji želi da i taj drugi klub uđe u Prvu ligu. Nafta je dosta interesantna za razvoj mladih i perspektivnih međimurskih igrača zbog svoje blizine. Naravno da većina naših igrača prvo želi igrati u hrvatskim prvoligašima, rekao je Zoran Lesjak kojeg smo uhvatili pred odlazak na trening.

- Zalaegerszeg mi je blizu, 75 kilometara od Čakovca, svakodnevno putujem na trening i utakmice, ali ipak moj dom je u Međimurju u Čakovcu gdje sada živim, završio je razgovor međimurski nogometni internacionalac Zoran Lesjak.



14. siječnja 2022.

RUKOMET

TRENERICA ZRINSKOG Dragica Džono

Nastavila sam tamo gdje je Mrđen stao Piše: Miljenko Dovečer

U ŽRK Zrinskom iz Čakovca jako su zadovoljni odrađenom jesenskom dionicom koju su odlično odradili pod vodstvom dvaju trenera. Prvenstvo je započeo Goran Mrđen koji je dobro ukomponirao ekipu, a nakon njegovaodlaska u Podravka Vegetu naslijedila ga je igračica i trenerica Dragica Džono.

- Trener Mrđen mi je ostavio sve na gotovom, moje je bilo da u tim četirima tjednima prije kraja jesenskog dijela održavam formu i nastavim ono što je on zamislio u tom periodu. Mislim da smo uspješno odradili taj period, a imamo za odigrati još jednu utakmicu s Bjelovarom 25. siječnja koja je odgođena zbog korone, kazala je u uvodu trenerica koja je donedavno bila čakovečkim rukometašicama suigračica.

Treniranje Zrinskica velik je izazov - To mi je sigurno veliki izazov jer sam u rukometu već 20 godina, posljednjih 12 profesionalno, došla sam u Čakovec na kraju karijere kao igračica da im pomognem i nakon odlaska Mrđena iz Kluba su me pitali želim li prihvatiti posao kao trenerica. Sjela sam malo s njima, rekla sam svoje mišljenje, bacila karte na stol, Uprava me podržala i to mi je izazov jer se dugo bavim time.

Iako sam u Podravki radila s djecom, ovo je nešto drugo, veći je pritisak, drugačiji su treninzi. Imam završeni fakultet i ovo je samo prirodni nastavak, rekla je trenerica Zrinskog koja je dugo igrala u klubu koji je stalno u Europi.

- Sigurno je velika razlika, jači ritam je zbog Europe, ali se i u svim našim klubovima trenira dobro, a naša ekipa je jako dobra, a utakmice protiv Podravke i Lokomotive su najlakše jer nema presinga, najlakša utakmica u sezoni.

Može se puno toga dobiti

u glavama igračica i ako se izgubi u većini slučajeva, makar prije utakmice, svi žele pobijediti bez obzira na protivnika. Sigurno da i ove dvije vodeće ekipe negdje kiksaju, a mi se nadamo da ćemo im uskoro moći bolje parirati, nastavila je Dragica.

- Nastavak prvenstva se bliži, mi praktično nismo prestali s treninzima osim kada su tijekom praznika cure malo dobile slobodno. U tom periodu odradili smo dva zajednička treninga s Podravkom, jedan u Koprivnici i jedan u Čakovcu. Nevezano za buduću suradnju tih dvaju klubova, to smo dogovorili trener Mrđen i ja jer jako dugo surađujemo skupa, oba treninga jako su pomogla jednoj i drugoj ekipi.

Mislim pogotovo nama jer treniramo s boljom ekipom i vidimo što našim igračicama fali, a smatram da uz više treniranja koje sada prakticiramo, dođemo i do rezultata. Uprava je omogućila da u ovom pripremnom periodu možemo uz svakodnevne treninge imati i još dva jutarnja dva puta tjedno, kaže trenerica koja je sva u rukometu.

Cilj je osvojiti čim više bodova - Samo se bavim rukometom i želim da čim više kroz treninge utječem na kvalitetu igračica i igre. Ja sam si zacrtala u glavu da to želim, pružila mi se prilika da vidim jesam trener ili nisam. Ako želim biti trener, moram se opredijeliti, vidjet ću u ovih šest mjeseci mogu li ili ne mogu, kako sam u igračkom smislu davala sto posto, tako ću se ponašati i kao trener. A koliko ću trajati u kojem klubu, ovisi.

Cilj je osvojiti s Zrinskim čim više bodova, čim veći plasman. Naravno, želja mi je promovirati i dosta mladih igračica, da Hana stasa u velikog igrača, pa Sara, Gabi i da se znaju njihova očekivanja, pa da se kroz utakmicu izbace

RK Prelog

Dubravko Hozjak podnio ostavku na sve funkcije u klubu Dosadašnji trener i član Uprave RK-a Prelog Dubravko Hozjak podnio je ostavku na objema funkcijama u klubu.

- Poštovani prijatelji sporta, a posebno rukometa! U ovim teških životnim, a posebno sportskim vremenima svaki sportski djelatnik mora puno truda i volje ulagati da bi sport funkcionirao. Za takav rad troši se puno energije, vremena i svega ostalog, a na kraju ponekad nema rezultata, a ni potpore društvene zajednice.

Nakon nekog vremena dođe

do umora organizma, potreban je odmor i priprema za nove životne pobjede. Podnio sam ostavku na sve funkcije u RK-u Prelog. Svom voljenom klubu želim još više uspjeha, a posebno što više mladih rukometaša koji će biti nasljednici rukometne tradicije u Prelogu, poručio je Hozjak i svima zahvalio na sportskoj suradnji.

RK Prelog se uz MRK Čakovec natječe u 1. HRL Sjever, a trenutno se nalazi na posljednjem mjestu sa samo jednom pobjedom. (md)

NOGOMET TURNIR ZLATKO MIHALEC RIKI

Oaza pobjednik humanitarnog turnira u Domašincu

Klupu Zrinskog nakon Mrđena naslijedila je igračica i trenerica Dragica Džono

i mlade igračice Balent, Radek, Siročić. Naravno da Zrinski kao sada i u budućnosti mora živjeti kroz domaće igračice, a u nastavku se osvrnula Džono i za nadolazeće prvenstvo koje je na pragu.

- Uz svakodnevne treninge imamo dvije utakmice sa Zelinom, jednu smo odigrali u srijedu, a druga je u petak, a što će nam poslužiti kao priprema za Koku koju dočekujemo u nastavku prvenstva 22. siječnja u Čakovcu. Prije prvenstva igrat ćemo još i Kup utakmicu, a protivnika još čekamo. Iz Podravke nam je na posudbu došla mlada Ema Balaško koja igra na poziciji pivota, ona mora biti zajednički interes obaju klubova. Mlada je i još mora stasati, ona je u generaciji Balent i Ugrin u reprezentaciji i da kroz treninge i igre napreduje. Moguće da će biti još dolazaka i odlazaka, ja se nadam da nitko neće otići, eventualno da se pojačamo ako je moguće, poručila je Džono.

- Mlade cure moraju biti uporne, pogotovo pet, šest generacije 2004. i 2005., koje treniraju s nama i da se pomalo privikavaju na rad s prvom ekipom. Moram reći i da

imam dobar stručni stožer kojem je priključen Dejan Buvač, ujedno i trener u mlađim kategorijama. Osim njega tu je još moja pomoćnica, Darinka Pavleković i Ines Okun, kondicijska trenerica.

Naravno da je suradnja s Upravom odlična, sve mi omogućavaju, pogotovo ono što sam tražila, da možemo više trenirati, rekla je Dragica Džono i kratko se osvrnula na proteklo Svjetsko prvenstvo u ženskom rukometu i nadolazeće Europsko prvenstvo rukometaša.

- Pa iskreno gledala sam par naših utakmica, jer smo u to vrijeme imali i treninge i utakmice, malo je korona u reprezentaciji sve zdrmala. Uostalom 15 cura je prvi put bilo na prvenstvu i to im mora biti jedna škola za ubuduće. Što se dečki tiče, i njima je za sada veliki neprijatelj korona, ali i ostale reprezentacije imaju slične probleme. Osim toga Francuska je dosta promijenila momčad, Srbija ima slične probleme kao i mi pa smatram ne samo da ćemo proći prvi krug već da dečki mogu ostvariti plasman među prve četiri ekipe, optimistično je zaključila razgovor trenerica Zrinskog Dragica Džono.

Nogometni klub Dinamo iz Domašinca prošlog je tjedna u četvrtak i petak 6. i 7. siječnja, organizirao humanitarni malonogometni turnir Zlatko Mihalec Riki, u sportskoj dvorani kraj nogometnog terena kluba. Prihodom od turnira želi se pomoći dugogodišnjem tajniku NK-a Dinamo Domašinec u daljnjem liječenju.

Na samom turniru nastupilo je osam međimurskih

kafića koji su svoje ekipe popunili poznatim međimurskim nogometašima. Gledatelji s tribine mogli su svjedočiti odličnom nogometu koji su prezentirale međimurske nogometne zvijezde. Prvo mjesto pripalo je Oazi koja je u finalu nakon sedmeraca slavila protiv Bajzovih dvora 2:2 (5:4). U utakmici za treće mjesto Šampion je slavio protiv Ade s 4:2. (nl)

MEĐIMURCI PREDSTAVLJALI VARAŽDINSKI KLUB

Devet mušketira i carica Ena osvojili turnir Sjajni su bili dečki 2011. godišta i carica Ena iz MNKa Fotex Junajted na turniru u Ivancu. Turnir su osvojili bez primljenog pogotka za što je zaslužan vratar Roko Jurović.

U grupi su bili s NK-om Varaždin i NK-om Varaždinske Toplice te kao prvoplasirani ušli u knock-out fazu. U četvrtini finala malci su svladali NK Varteks rezultatom 7:0, u

polufinalu NK Varaždin 2:0 te u finalu domaćina NK Ivančicu također rezultatom 2:0.

Imali su i najboljeg golmana Jurovića te dvojicu igrača u najboljoj petorci – Nestića i Baumhaka. Igrali su u sastavu: Roko Jurović, Lemie Lajtman, Niko Nestić, Viktor Baumhak, Roko Kozjak, Mateo Mlinarić, Ena Madić, Vinko Borko, Roko Đuran i Tin Habuš. (nl)

ODBOJKA OK Međimurje Centrometal

Centrometal predstavio novo pojačanje Odbojkaši Međimurje Centrometala nakon blagdana nastavili su s treninzima.

Prvenstvo se nastavlja već 22. siječnja kad Međimurci u Atonu dočekuju Rovinj. U drugom dijelu prvenstva Centrometal će imati čak sedam domaćih utakmica uz svega četiri gostovanja. Među tih sedam domaćih utakmica su i sve s direktnim protivnicima u borbi od trećeg do šestog mjesta (Varaždin, Split, Kaštela).

U tijeku je i zimski prijelazni rok koji je započeo 20.

prosinca i traje do 10. siječnja.

Centrometal se u ovom prijelaznom roku pojačao. Doveli su u klub Marijana Radoša. Radi se o 22-godišnjem igraču iz Zagreba koji igra na poziciji libera.

Marijan je svoju odbojkašku karijeru s 12 godina započeo u zagrebačkoj Mladosti. Tamo je bio sve do prošlog ljeta. Za prvu momčad Mladosti nastupao je dvije-tri sezone. Na jesen je zaigrao u Superligašu Gorici, ali nakon pola sezone tamo prelazi u momčad iz Črečana. (nl)

 NOGOMET

NOGOMET

NK Hajduk Štrukovec

MATIJA MENDELSKI iz Male Subotice

Mario Sabo ostao predsjednik Hajduka (Š) U petak 7. siječnja u 17:00 u prostorijama Društvenog doma u Štrukovcu održana je redovna izborna godišnja skupština NK-a Hajduk Štrukovec.

Skupštinu je, uz pozdravni govor, otvorio dosadašnji predsjednik Mario Sabo, koji je prije svega svima prisutnima zaželio uspješnu, sretnu i zdravu novu godinu, kako u privatnom tako u poslovnom svijetu. Zahvalio je svim sponzorima, simpatizerima i navijačima koji �inancijski ili svojim nesebičnim i volonterskim radom pomažu pri normalnom funkcioniranju kluba. Blagajnik Dominik Hrženjak iznio je �inancijsko izvješće za prethodnu godinu. Budući da je istekao mandat dosadašnjem

Izvršnom odboru, uslijedila je razrješnica predsjedniku i Izvršnom odboru. Novim izborom Izvršnog odbora, stari/novi predsjednik je Mario Sabo, tajnik Lovro Hrženjak i blagajnik Dominik Hrženjak, koji su izabrani na mandat od četiriju godina.

Skupštini je prisustvovao i gradonačelnik grada Mursko Središće Dražen Srpak.

Pohvalio je dosadašnji rad i požrtvovnost svih članova, simpatizera i navijača koji pomažu pri radu Udruge.

Dogovorena je daljnja suradnja između kluba i Grada. Na kraju je donesena odluka da se vlasništvo udruge prebaci na Grad Mursko Središće, radi lakšeg funkcioniranja i poboljšanja uvjeta nogometnog kluba. (nl)

MATIJA HORVAT

Mladić iz Draškovca u elitnom rangu austrijskog nogometa Međimurski nogomet ima još jednog bisera u profesionalnom sportu. Njegovi korijeni sežu iz Hemuševca i Draškovca, ali cijela njegova obitelj već 22 godine živi u austrijskom gradu Leobenu.

Junak priče je profesionalni nogometaš Matija Horvat, član austrijskog prvoligaša Hartberga, osmoplasirane momčadi austrijske Bundeslige.

Matija je nogomet počeo igrati s četiri godine na nagovor brata Marka s kojim je zajedno pohađao treninge u DSV Leobenu, a onda ga je put odveo u Nogometnu akademiju u Kapfenbergu.

Prvi profesionalni nastup Matija je upisao kao 18-godišnjak u 12. mjesecu 2017. godine u dresu Kapfenberga. U istoj sezoni odigrao je još nekoliko utakmica u austrijskom drugom rangu.

U sljedećoj sezoni Horvat postaje standardni igrač u početnoj postavi, kasnije je bio odabran za kapetana, ali onda je 2020. godine stigao poziv Hartberga na koji nije mogao ostati imun.

- Mislim da mi se nije moglo bolje dogoditi, do sada sam zadovoljan postignutim rezultatima, ali +18

uvijek može još bolje, poručio je Matija. Defanzivni veznjak, ponekad i stoper, u austrijskoj Bundesligi ima 32 nastupa, a jednog bi dana volio obući dres hrvatske reprezentacije i zaigrati u ligama petice, rekao nam je na početku razgovora.

- Hartberg je mali grad (6600 stanovnika) tako da i klub nije veliki, pa se može reći da smo kao mala obitelj koja se bori svaku godinu za ostanak u prvoj ligi, a ako smo bolji, to nam je velika nagrada. Moji osobni ciljevi su mi da jednom zaigram u jednoj od top pet liga, a volio bih kao pravi Hrvat obući kockasti dres, kazao nam je Matija. U razgovoru nam je otkrio da je veliki navijač jednog međimurskog četvrtoligaša.

- Pratim Draškovec na društvenim mrežama i uvijek mi je lijepo vidjeti kako dečki slave svaki put nakon pobjede, zaključio je Horvat. U ovoj sezoni upisao je 16 nastupa u 18 utakmica. Igra na poziciji veznog igrača, a na svom kontu ima dva postignuta pogotka. Prema Transfermarktu njegova vrijednost je 450.000 eura. (nl)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

14. siječnja 2022.

Od Spartaka preko Osijeka do seniorskog sastava Međimurja Piše: Nikola Lukman

Protekle polusezone kroz seniorski sastav Međimurja prošao je popriličan broj mladih nogometaša iz našeg područja. Rekli bismo, napokon je njihov rad i trud došao na naplatu, a trener seniorske ekipe Nikola Goričanec vjerovao je u njih, davao im priliku koju su mladi nogometaši iskoristili. Minutažu u prvom dijelu sezone imao je i 16-godišnji Matija Mendelski iz Male Subotice.

Matija Mendelski se nogometom počeo baviti s pet godina u svojem selu, u klubu NK Spartak Mala Subotica.

Nakon Spartaka odlazi u NK Varaždin s devet godina i tamo mu je trener bio Mario Kovačević, a nakon njega Robert Tezački. U Varaždinu je proveo tri sezone i nakon toga dolazi u NK Međimurje kod trenera Damira Lepena Juraka s kojim je osvojio puno medalja, a poslije kada odlazi u stariju kategoriju, trener mu je bio Mario Šarić za kojeg kaže kako mu je puno pomogao na individualan način kroz dodatne treninge. Nakon odlične sezone u Međimurju odlazi na pripreme u Osijek.

U Osijeku je prošao pripreme i dobio poziv da sa Osijekovom ekipom ide na turnir u Slavonski brod gdje su osvojili prvo mjesto.

- Nakon tog turnira odlučio sam otići u Osijek i tamo dalje nastavljam karijeru.

Vrijeme koje sam proveo u

Ma�ja se odlično snašao u svojoj prvoj seniorskoj polusezoni Osijeku je nezaboravno isku- Istaknuo bih Maria Šarića koji stvo. Bilo je tu puno odricanja. mi je pomogao oko dodatnih Na početku mi je bilo malo stvari u nogometu i trenera teže, ali poslije sam se prila- �itnesa Daria Struškog, rekao godio, stekao puno prijatelja nam je Matija. i dobre odnose s trenerima Iza njega je prva senikoji su mi jako puno pomogli. orska polusezona koja nije Istaknuo bih trenere Vedrana bila bezazlena. Svaku priliku Nikšića i Antu Bekavca koji su koju je dobio, iskoristio je na uvijek bili tu kad mi je tre- najbolji mogući način, a na bala pomoć. Bilo je to lijepo svom kontu upisao je dvije vrijeme tijekom kojeg sam asistencije. Također, kao kapuno toga osvojio i prošao det debitirao je prošle sezone puno gradova i imao lijepih u polu�inalu kupa, a svoj debi trenutaka. Do sada sam imao začinio je pogotkom u mreži sedam trenera, a najviše bih Rudara. htio zahvaliti svom prvom tre- Prvom polusezonom neru, Tomislavu Podgorelcu s sam zadovoljan s rezultatom kojim sam i dalje u kontaktu. iako je moglo i bolje. To mi je

ujedno i prva seniorska polusezona u kojoj sam se snašao poprilično dobro i okusio seniorski nogomet. Svojim igrama sam zadovoljan, ali uvijek treba davati više i biti uvijek fokusiran na trening i utakmice da bismo dobili što bolji rezultat. Na kraju bih htio još istaknuti svoje roditelje koji su uvijek uz mene, moja najveća podrška i svoju djevojku Karlu koja mi je isto velika podrška. Pozdravljam sve prijatelje i trenere koje sam upoznao tijekom tog perioda, nadam se da će me jednog dana gledati u većim ligama, poručio je Mendelski.

STOLNI TENIS KLUPSKO PRVENSTVO

Stjepan Vidović obranio titulu prvaka Kos-Kotoribe Stolnoteniski klub Kos-Kotoriba u subotu 8. siječnja održao je pojedinačno seniorsko prvenstvo kluba za 2021. godinu. Prijavilo se 15 igrača koji su prvo odigrali prednatjecanje u četirima kvali�ikacijskim skupinama iz kojih su prvoplasirani i drugoplasirani izborili završnicu, da bi zatim modi�iciranim kup-sustavom igrali za svaku poziciju. Tu je najbolji bio Stjepan Vidović, koji je u �inalu s 3:1 pobijedio Filipa Radmanića i tako obranio titulu prvaka iz 2019. godinu, nakon što prvenstvo za 2020. godinu zbog poznate epidemiološke situacije nije održano, U borbi za treće mjesto Stanislav Sović s 3:0 savladao Davida Čukulica. U završnicu su se još plasirali Dražen Matoničkin, koji je završio na petom, Igor Munka na šestom, Ivica Jakupak na sedmom i Anđelko Radmanić na osmom mjestu. Najboljoj trojci pokale je podijelio predsjednik kluba Ivan Špicar, a prvenstvo je završeno ugodnim druženjem. (ff)

18. KLUPSKI TURNIR

STK Goričan održao turnir u stolnom tenisu U četvrtak 6. siječnja u Društvenom domu u Goričanu odigran je stolnoteniski turnir na kojem je sudjelovalo 26 igrača u četirima kategorijama. U prijepodnevnim satima od 10:00 do 12:00 bile su odigrane utakmice po skupinama u kategorijama kadeta i amatera, a poslije ručka razigravanje završnice.

Prvo mjestu u kategoriji kadeta osvojio je Gabriel Dominik, drugo Rafael Dominik, a treće je pripalo Luki Gudlinu i Leonu Mlinarecu.

Nagrade za kadete podijelio je blagajnik STK Goričana Ivica Marton.

U kategoriji amatera prvo mjesto osvojio je Ivica Vugrinec, drugo Zlatko Vugrinec, a treće Nenad Mati i Robert Mati. Nagrade za amatere podijelio je predsjednik STK Goričana Patrik Bašnec.

Potom je uslijedio turnir članova kluba na kojem su gledatelji

mogli vidjeti puno zanimljivih utakmica. Prvo mjesto osvojio je Igor Vesenjak, drugo Dario Grd, a treće Josip Đuran i Roko Lesinger.

Nagrade za članove kluba podijelio je načelnik općine Goričan Emanuel Sinković. Nakon večere i odigranog �inala u kategoriji članova kluba uslijedio je turnir slučajnih parova na kojim je nastupilo 12 parova. U kategoriji slučajnih parova prvi je bio par Dario Grd/Luka Gudlin, drugi Patrik Bašnec/Mihael Blažek, a treći Rafael Dominik/Ivica Vugrinec i Ivan Blažek/Filip Blažek. Nagrade za slučajne parove podijelio je blagajnik STK Goričana Ivica Marton. Na kraju turnira organizatori su se zahvalili svim sponzorima, gledateljima, igračima i ostalima bez kojih taj turnir ne bi bio moguć. (lm)

14. siječnja 2022.

KUGLANJE PRVENSTVO HRVATSKE ZA SENIORE

Denis Košak najbolji u Hrvatskoj U subotu 8. listopada u Zaprešiću je održano prvenstvo Hrvatske za seniore u kuglanju u disciplini sprint.

Predstavnik čakovečkog Željezničara Denis Košak u sjajnoj je formi pa se nakon četiriju pobjeda popeo na sam vrh. U prvom kolu s 2:0 slavio je protiv Frana Hećimovića.

Zatim je pobijedio Marka Hećimovića s identičnim rezultatom.

U polufinalu je bio bolji od Kujunđića s 2:0, da bi isti recept ponovio u finalu gdje je bio bolji od Mancea. U setovima je bilo 1:1. U sprintu se kod rezultata 1:1 u setovima igra Sudden Victory (tri hica u pune), gdje je Denis pobijedio 27:18. Od međimurskih kuglača još su nastupili Igor Maček, Igor Ružić, Franjo Gosarić, Bojan Košak, Nikola Turk i Predrag Turk. (nl)

PRVENSTVO HRVATSKE U TANDEMU

Međimurski kuglači prvaci države u tandemu Nakon što je Željezničarov Denis Košak postao prvak države u sprintu, veliki uspjeh međimurski kuglači ostvarili su u nedjelju 9. siječnja u tandemu. Među 16 najboljih parova Hrvatske plasiralo se čak pet međimurskih parova, a do samog finala stigao je par Franjo Gosarić i Denis Košak.

Međimurski par u finalu je odmjerio snage s igračima Zanatlije Ivanić i glatko slavio s 2:0 u setovima.

Uspjeh je još veći jer je Denis imao vrlo naporan vikend koji je okrunio dvama zlatima. Među 16 najboljih svoje mjesto izborili su parovi Željezničara Bojan Košak – Igor Ružić, Zoran Jagić – Predrag Turk, Luka Štrukelj – Zvonimir Turk i par Zanatlije Nikola Turk – Igor Maček. To je definitivno bio najbolji vikend u povijesti KK-a Željezničar! (nl)

ATLETIKA 10. POLARNA LIGA PRELOG

U subotu 5. kolo kros lige Ove subote 15. siječnja održat će se 5. kolo 10. po redu Polarne kros lige Prelog u organizaciji Biciklističkog kluba Prelog. Uzimajući u obzir nove odluke za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom za peto kolo važe nove upute. Start utrke na 10,8 km je u 15:00 s tim da žene to kolo startaju i trče na nasipu, dok muškarci startaju i trče dolje uz nasip po makadamu. Start kraće utrke na 3,2 km je u 15:05 i također žene startaju i trče na nasipu, a muškarci uz nasip po makadamu, dok se cilj utrke nalazi na starome mjestu.

- Apeliramo da se sudionici ne zadržavaju na jednom mjestu i da se pridržavaju epidemioloških mjera, prostora ima dovoljno za držanje distance. Molimo sudionike da na strat dođu

tek 2 ili 3 minute prije same utrke, poručili su organizatori. Ukupno je predviđeno 10 kola u kros ligi. Šesto kolo je predviđeno za 22. siječnja, sedmo 29. siječnja, osmo 5. veljače, deveto 12. veljače te 10., koje je ujedno revijalno kolo predviđeno za druženje i proglašenje bez bodovanja, održat će se 19. veljače.

Nakon četiriju održanih kola, u kategoriji žena na duljoj stazi od 10,8 km prva je Nada Siladi, dok je na kraćoj stazi od 3,2 km prva Anja Jambrešić. U kategoriji hodači trenutno je prva Ljiljana Škrobar. Kod muškaraca na duljoj stazi trenutno je prvi Siniša Škvorc, dok je na kraćoj stazi trenutno najbolji Danijel Jambrović.

U kategoriji hodači Boris Lacković trenutno drži prvo mjesto. (lm)

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

 KOŠARKA KADETSKA LIGA U-17

KK Međimurje

šarkaše rođene 2005. i mlađe. Čakovečki klubovi Međimurje i Čakovec ostvarili su nove pobjede, Međimurje protiv varaždinske Vindije, a Čakovec na gostovanju u Zagrebu kod Labrade. Tim pobjedama Međimurje se plasiralo u Jedinstvenu kadetsku ligu Hrvatske, a Čakovec će nastaviti natjecanje u Kadetskoj ligi regije Sjever s klubovima iz Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske.

Rezultati i koševi: Međimurje – Vindija 84:38 (20:6,

Kategorija U-15 Košarkaškog kluba Međimurje sudjelovala je na turniru u Ludbregu, a u subotu 8. siječnja ekipa je odigrala dvije utakmice u skupini. U prvoj utakmici dečki nisu bili na razini i odigrali su lošu utakmicu te upisali poraz 38:47 protiv KK Virke. Zato su u drugoj utakmici protiv KK-a Kastav od početka krenuli pametno, koncentrirano i odlučno te upisali pobjedu 59:44. S pobjedom i pora-

Pobjede čakovečkih klubova Bronca Međimurja, Nikola Odigrane su utakmice 15:8, 26:13, 23:11). Međimurje Hren u najboljoj petorci Kadetske lige za mlade ko- Šarić 12, Beuk 9, Kranjčec 10, Novak 7, Zaspan 5, Marčec 14, Balent 13, Rodek 11, Zember 9. Labrada – Čakovec 44:64 (9:17, 14:18, 7:12, 14:17). Čakovec: Mikulić 2, Drk E. 3, Drk D. 4, Dakić 35, Šoltić 4, Žganec 16.

Košarkaški vikend vodič treće lige: Čakovec Globetka – Kotoriba (nedjelja 16. siječnja u 17:30, II. OŠ ČK), Međimurje Wildboarsi – Rudar (subota 15. siječnja u 16:00, I. OŠ ČK), Mladost Ivanovec – Dubravčan (subota 15. siječnja u 15:00, OŠ Ivanovec). (bh)

zom izborili su polufinale turnira.

U nedjelju 9. siječnja u jutarnjem polufinalu s domaćinom izgubili su od trenutno kompletnije i spremnije ekipe Grafičara s 56:31. U borbi za treće mjesto pobijedili su ekipu Dubrave iz Zagreba rezultatom 62:53. Uz momčadski uspjeh, ostvaren je i onaj pojedinačni. Član Međimurja Nikola Hren izabran je u najbolju petorku turnira. (nl)

38

Vaši radovi

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. siječnja 2022.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

• Božićna tradicija u mojoj obitelji • Radosna sam što mogu pričati o tome kako se svake godine moja obitelj sprema i slavi veliki kršćanski blagdan Božić. Za mene je to najljepši blagdan, jer u naše domove unosi ljubav, radost i mir. Sama misao na Božić kreće već u adventu. Advent traje četiri nedjelje i to je vrijeme pripreme za blagdan Božića. S mamom i sestrom svake godine izradimo advenski vjenčić, a materijale za izradu, češere i sl. potražimo u prirodi. Svake nedjelje idemo na svetu misu, a poslije mise palimo svijeće na adventskom vjenčiću.

Svaka svijeća ima svoje značenje o kojima cijelu nedjelju promišljamo.

Dan prije Badnjaka postavljamo lampice i ukrašavamo dvorište. Prije nekoliko godina, tata je od drveća jele napravio soba kojem smo nadjenuli ime Rudi. Ove godine smo ga mama i ja ukrasile lampicama. Sob Rudi vuče saonice na kojem se nalaze pokloni. Iznad njih svijetli petrolejska lampa. Tata, sestra Klara i ja na Badnjak idemo po bor. Uvijek kupimo bor po mojoj želji. Mora biti velik i gust, pun borovih iglica. Na badnjak u podne cijela moja obitelj sjedne i čitamo evanđelja iz knjige. Nakon toga odemo baki Marici i baki Miciki. Ne zovu se tako, već su im to nadimci. Jer kad bi mama rekla da idemo baki Mariji ne bih znala na koju misli, jer se obje zovu Marija. Kada dođemo baki uvijek ima prekrasnih, �inih, mirisnih i ukusnih kolača. Malo se podružimo i odemo kući okititi bor. Mama bor pošprica umjetnim snijegom da izgleda ljepše. Nakon toga, bor postavimo u dnevni boravak.

Tata ode na tavan po kugle, špicu za bor, štalicu, mahovinu, �igurice: Josipa, Mariju, tri kralja, pastire, ovčice, anđele, zvijezdu repaticu, ola i vola i naravno Isusa… Za to vrijeme mama, sestra i ja vežemo slatkiše koji idu na bor. Slatkiše smijemo jesti tek kad svećenik blagoslovi kuću, no ja svake godine vidim sestru kako „poskrivečki“ uzima slatkiš. Brat se igra sa ovčicama koje kasnije posložimo na štalicu. Svi zajedno kitimo bor. Tata vrh bora, mama malo niže od njega, ja sredinu, sestra malo niže, a brat najniže. Svi imamo svoj dio za okititi. No znate kako to ide: ne može biti pravi Božić ako se ne slome barem dvije kugle. Ove godine slomila sam ih dvije, sestra tri. Brat je najmanji i slomio je jako, jako puno kugli. Bor smo okitili brzo, jer kada cijela obitelj surađuje sve je ljepše, zabavnije i brže. Tata, brat i ja slažemo štalicu, mama kuha čaj i sa sestrom peče kolače. Štalica je velika, iznad nje se nalazi zvijezda repatica, kameni put kreće s jedne strane , a završava sa druge strane bora. Tim putem Sveta tri kralja idu do štalice da se poklone malomu Isusu. U jasle

posložim �igure Isusa, Josipa, Marije, ola i vola. U blizini se nalaze pastiri i ovčice.

Sve izgleda tako čarobno. Presretni smo i srca su nam puna radosti i ljubavi. Čekamo rođenje maloga Isusa i zato rano idemo na spavanje, jer u pola noći idemo na misu polnoćku. To je najljepša misa u godini.

Jako je teško zaspati jer uzbuđeni što će se Isus roditi. U noći nas probude mama i tata i svi krenemo na misu polnoćku.

Najviše mi se sviđa što svake godine u crkvi imamo dva velika okićena bora.

Ne znam kako ga zvonar može okititi jer su visoki do plafona crkve. Jako volim one velike, divne jaslice. Kada dođem na polnoćku izmolim za zdravlje…i zahvalim Bogu! Na božićno jutro prvo se probudi moja sestra, pa ona probudi mene. Ona i ja prvo se čudimo poklonima, pa ih malo tresemo, pa pokušamo pogoditi što smo dobile. Uvijek nađemo neku malu rupicu gdje guramo prste i pokušamo pogoditi što se nalazi ispod ukrasnog papira. Kada se mama, tata i brat probude svi se okupimo i kleknemo ispod bora i izmolimo puno molitvi. Nakon molitve otvaramo poklone. Nekad su veliki, a nekad mali, ali uvijek jednako vrijedni. Zatim svi skupa lijepo doručkujemo i spremimo se za sv. misu. Kada misa završi, odemo baki Miciki i baki Marici. Posjećujemo i rodbinu, no ne stignemo sve posjetiti jer nas ima jako puno. Imam tri tete, tri ujaka i jednog strica. Svi imaju svoje obitelji pa se uvijek dobro zabavimo.

I tako uvijek brzo prođe taj dugo očekivani blagdan Božić! Uz smijeh, zabavu, veselje, druženje sa rodbinom, obitelji...

Svake godine ga na taj način slavimo Božić u mojoj obitelji. I tako se sve ponavlja iznova i iznova. Ta tradicija mi nikada neće dosaditi, jer iako je uvijek ista, ona je svake godine na neki način drugačija.

Tu tradiciju prepričavati ćemo svojim potomcima, koji će nadam se, to nastaviti prepričavati i prenijeti svojim potomcima. Želim da se ta tradicija nikad ne promijeni.

Da se ne mijenja u lošu tradiciju već u bolju i da ne slijedi samo moja obitelj tu tradiciju, nego i mnoge druge obitelji. Ta tradiciju nikada neću zaboraviti! Ovo je bio poseban Božić jer sam ga sa svojom obitelji provela u novoj kući. Imali smo više mjesta za bor i šalicu, a sljedeći Božić sa tatom planiram složiti štalicu gdje će teći voda. Puno je tu ideja, al najbitnije od svega je da smo sretni zbog sitnica, da nas vesele male stvari, da pomažemo jedni drugima i nosimo osmijeh na licu.

Jako volim Božić!!!

Magdalena Kirić, 4. d PŠ Dunjkovec

Karla Dolenčić, 4. b, OŠ Ivanovec

OŠ PETAR ZRINSKI Šenkovec

20 dana dobrote Mi smo učenici 4. b razreda OŠ Petar Zrinski Šenkovec.

Ove godine odlučili smo napraviti razredni projekt 20 dana dobrote. Svaki dan u 12. mjesecu odvojili smo vrijeme za zrnce dobrote. Činili smo dobra djela, pomagali roditeljima, pisali im poticajne poruke, jedni druge hrabrili, dijelili ono što smo dobili s djecom koja nemaju i sudjelovali svojim volontiranjem u etwinning projek-

tu VolontirAJMO. U okviru razrednog projekta 20 dana dobrote organizirali smo nekoliko kreativnih radionica na kojima smo izrađivali čestitke za stare i nemoćne mještane naše Općine, od starih limenki izradili smo svetog Nikolu, a u ukrasne tegle od otpadaka tetrapaka posijali smo pšenicu na svetu Luciju. Šećer za kraj bili su naši drveni anđeli čuvari napravljeni od starih paleta i šiba. Njih

smo odlučili pokloniti nama dragim osobama.

Nadamo se da vam se sviđaju naši uradci. Mi smo uživali u njihovoj izradi i namjeni da razvesele naše najbliže i one koji su sami i zaboravljeni.

Nastojali smo širiti dobrotu i ljubav. Jer ima li život uopće smisla, ako to dvoje nemamo?

Srdačno Vas pozdravljaju učenici 4.b razreda i učiteljica Ladislava Šestak-Horvat

14. siječnja 2022.

Vaši radovi 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PISMO DJEDU MRAZU

• Dragi Djede Mraze! • Pišem ti ovo pismo baš kao i svake godine. Uvijek sam te čekala u centru grada i baš uvijek si došao i donio mi prekrasne poklone. Igračke koje sam poželjela još i sada čuvam u svojoj sobi.

I ove godine ću te željno čekati da dođeš preko velikih planina, da te na brzim i lijepim saonicama dovuče devet prekrasnih sobova.

Zamišljam te u crvenom odijelu, crvenoj kapi, crnim velikim čizmama i dugoj, lijepoj, bijeloj bradi. Vjerujem da ćeš biti krasan kao i uvijek i vrlo zanimljiv sa svojim zanimljivim pričama.

Ove godine ću te također

Nika Pečet, 4. b, OŠ Ivanovec

nešto zamoliti. Ti si taj koji ispunjavaš dječje želje pa tako i ja želim da ispuniš moje. Neću tražiti nikakve igračke, već su moje želje da usrećiš svu djecu koja te čekaju i da svima njima ispuniš želje, to je moja želja i ja bih onda bila najsretnija.

Neka sva djeca imaju krov nad glavom, topli dom, svoje roditelje koji brinu o njima, da budu zdrava, da imaju sve igračke koje požele i da budu sretna svakog dana. Molim te Djede Mraze, pobrini se da ispuniš ove želje.

Imam još nešto što bih te zamolila. Puno puta sam vidjela izgubljene psiće koji

• Božićni običaji naše familije • Meni je Božić nojlepši svetek. Negdašji običaji su ostali zanavejk zapisani v naša srca i odnavek se poštuvleju.

Božićno vreme počne na početku dvanajstoga meseca.

Prvo je Sveta Barbara, za jom sveti Nikola pak onda Sveta Lucija. Na Svetu Luciju se seja pšenica. Odma posle se se lampice v selu vužgeju. V škouli se deca počneju spominati kaj budu pod bor dobili. Ide, ide dvanajsti mesec, sam jenput je Božić tu. Na Badnjak odvečer si skupa uz Božićne pesme kinčimo bora.

Dok se malo zmroči i zvoni Zdravo Marija, naš japica doneseju nutri slamu štera nas zmišluvle na maloga Isusa dok je ležao na slamici.

Japica nam spopejvleju: “Daj vam Bog kojiće, vojiće, puriće, praščiće, v štali telice, v kocu prasice, kruha i vina, a Božjega mira pak nojvejč!” Mi pak si velimo: “Daj nam Bog.”Si skupa si kre bora pokleknemo, zmolimo molitve, zafolimo Bogu za sve kaj nam je dau kroz leto i spopevlemo svete pesme. Pomalem kak sneg vuni curi tak se i mi sprovlamo v cirkvu na polnoćku. Polnoćka pak je puna veselja, radosti i Božjega mira, od sega srca se

popejvle i moli. Takši Božićni duh se prenese na se ljude i si su odma veseli. Dok se dojde s cirkve lehko se neka pojej posle posta šteroga se držimo na Badnjak. Na Božićno jutro si skupa idemo v cirkvu i cejli den je obitelj na okupu.

Posle Meše je svečani obed. Na stolu je obilje hrone i kolači štere preprovlamo prije Božića. Posle obeda skoučimo glet pod bor kaj smo dobili.

Na Božić se nejde čestitat v selo, nego na Štefaje. Naša mamica su navek rekli da je Božić tak veliki svetek kaj niti nej smeti pometati. Mi se toga sega držimo i čuvlemo store običaje kaj bumo jih janga dneva mogli prenesti deci.

Sako leto se isto ponovla, a navek nas veseli. Zato je iščekivanje Božića meni nojlepše vreme. Velim vam, drogi ljudi, čuvlite store običaje kak najvekše blogo jer bu vam to navek doneslo veliku radost i mir, a zmišluvle nas na naše store koje nosimo v srcu. Srećen vam i blagoslovljen Božić!

Marija Paula Radiković, 7.r.

OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec Učiteljica: Nina Jambrošić Vidra

Krpene kućice izradili učenici PŠ Donji Mihaljevec s učiteljicom Natašom Nenadović

Vida Bausović, 4. b, OŠ Ivanovec

Vesele čizmice izradili učenici 2. a OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

• Božić • Nekoliko dana prije Badnjaka kod tatinog prijatelja kupujemo veliki zeleni bor u tegli. U srijedu počinjemo s mamom peći suhe božićne kolačiće. Tada nam miriše cijela kuća po medenjacima i raspucancima. Navečer na

Badnjak donosimo bor u dnevnu sobu. Bor kitimo svi zajedno. Obično tata stavlja žaruljice, a ja sa sestrama stavljam šljokaste kuglice.

Prvo stavljamo velike kugle, a zatim manje. Ispod bora stavljamo štalicu od drva

koju nam je izradio susjed.

U štalicu stavimo Isusa, Mariju i Josipa, a pred štalicu tri kralja, pastire i životinje. Na božićno jutro prva ustanem i pogledam kroz prozor da li je pao snijeg. Uđem u dnevnu sobu i ugledam poklone

ispod bora. Tada se osjećam jako iznenađeno i sretno. Poželim da je Božić svaki dan.

Nela Rojko, 3.a razred OŠ „Petar Zrinski“ Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

lutaju kraj ceste jer su ih neki zločesti ljudi ostavili i nemaju svoj dom. Oni su tako sami, gladni i jadni. Ne znaju kud bi. Nemaju svog vlasnika koji bi brinuo o njima da budu sretni. Zato te Djede Mraze molim da svakom izgubljenom psiću nađeš dobrog vlasnika koji će ga hraniti i brinuti se za njega. To bi mene jako usrećilo. Nadam se da ćeš ove godine ispuniti moje želje.

Očekujem te i jako se veselim tvome dolasku.

Tvoja Vita!

Vita Jezernik, 3. r.

1. OŠ Čakovec

40

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJBOLJI BOŽIĆNI UKRAS

14. siječnja 2022.

MARIJA JAMBROŠIĆ iz Podturna vezenje na platnu naučila je od mame još kao djevojčica

Dom krase ručni radovi s božićnim motivima - Broj radova koje sam do sada izradila ni ne znam. Najdraže mi je te radove pokloniti dragim osobama, a do sada su završili već i u Americi i Australiji, rekla je Marija Jambrošić

Marija Jambrošić iz Podturna vrijeme kra� vezenjem na platnu Piše: Lea Novaković

D

om Marije Jambrošić u Podturnu krase njezine tradicionalne blagdanske rukotvorine. Stolnjaci i slike veza na platnu s božićnim motivima predivan su tradicionalan ukras.

Vezena slika i vezeni stolnjak nose predivne blagdanske mo�ve

Tjedan dana vezem jednu sliku - Još u osnovnoj školi učila sam vez na platnu, a moja mama je i u Beogradu

radila vez na platnu, pa sam najviše naučila od nje.

S godinama sam malo zaboravila, ali sam se u Udruzi Turen ponovno prisjetila veza na platnu i u mirovini nastavila s time, ispričala je Marija Jambrošić.

Za Božić sam odabrala motiv anđela koji se najprije s papira precrta na platno i prema toj skici se veze. Platno je šifon.

Nakon što to izvezem, platno stavim prokuhati i na kraju izglačam.

Svi blagdani su mi dragi, a Božić posebno. Pamtim lijepe uspomene iz rane mladosti i dandanas njegujem sve te običaje.

Sve pospremimo i svečano se pripremimo za blagdan. Tako učim i svoje unuke i praunuka.

Ovim hobijem kratim vrijeme, a broj radova koje sam do sada izradila ni ne znam. Najdraže mi je te radove pokloniti dragim osobama, a do sada su završili već i u Americi i Australiji.

14. siječnja 2022.

Nagradni natječaj 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJBOLJI BOŽIĆNI UKRAS

NADA SABOL iz Palovca izrađuje adventske vijence, borove i božićno selo

- Za izradu upotrebljavam različite tekstilne materijale, češere, plastične boce i drvo, koje skupljam tijekom cijele godine da bi izrada tekla što jednostavnije, kaže nam kreativka Nada

Nada Sabol ispred svojeg božićnog carstva

Kreativan rad moja je antistres terapija!

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

U

Palovcu nas je u obiteljskoj kući ugostila Nada Sabol, 58-godišnja kreativka i kandidatkinja za naš Božićni nagradni natječaj.

Unatrag par godina u njenoj radionici nastalo je mnoštvo

radova, a koliko točno, teško je ustanoviti jer, kako nam kaže Nada, većinu toga daruje dragim ljudima, prijateljima i rodbini.

Od božićnih vjenčića do božićnog sela

- Prije nekoliko godina, kad su dani postali kraći, od-

Zanimljive kugle za bor izrađene od s�ropora

lučila sam da polako krenem s izradom božićnih ukrasa i vijenaca za vrata da bi svi ukrasi bili spremni za početak adventa. Izrađujem vijence za vrata, božićne kuglice, jaslice, rekla nam je na početku naša kandidatkinja Nada Sabol.

Kako nastavlja, najprije je izradila ukrase samo za sebe, ali kako su njeni prijatelji i rodbina bili oduševljeni njenim rukotvorinama, tako je počela i sve više s izradom za njih.

- Za izradu upotrebljavam različite tekstilne materijale, češere, plastične boce i drvo, koje skupljam tijekom cijele godine da bi izrada tekla što jednostavnije. Ove godine sam uz pomoć svoje unuke Rene izradila malo božićno selo,

Detalj simpa�čnih kućica u sklopu Nadina božićnog sela koje će uz jaslice stajati ispod bora u našem dnevnom boravku. Za izradu sam upotrebljavala razne kutije i tetrapak, češere, drvo i karton, kaže Nada. Upravo su češeri vrlo efektni kod izrade raznih božićnih rukotvorina, a Nada ih bere ljeti, kad su na moru.

Kaže da je za bilo kakav kreativan rad potrebna dobra priprema, nabavka materijala, volja i vrijeme. Osim u božićno vrijeme, Nada ukrase izrađuje i za vrijeme Valentinova i Uskrsa.

Nagrade:

Polako se približavamo adventu - najradosnijem dijelu godine kada s nestrpljenjem iščekujemo Isusovo rođenje.

1. Đurkin poklon bon 500 kn 2. Bima poklon bon 300 kn 3. Vrtlarija Vijenac poklon u vrijednosti 200 kn

42

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DACIA predstavila posebnu izvedbu Dustera

14. siječnja 2022.

Duster Extreme – bogata oprema, atraktivan izgled i dizelski motor I domaćim je kupcima odsada dostupna posebna izvedba Dacije Duster – Extreme, koja donosi iznimno bogatu opremu, a moguće ju je kombinirati s benzinskim i dizelskim motorima, kao i s izvedbom na tvornički ugrađen plin, a cijene startaju od 136.900 kuna.

Dacia je nedavno predstavila Duster Extreme, posebnu izvedbu svog popularnog modela, koja donosi iznimno bogatu opremu, ali i posebne dizajnerske detalje.

Duster Extreme je najlakše prepoznati po narančastim detaljima koje ćete moći pronaći na karoseriji, ali i u unutrašnjosti ovog modela.

Tako ćete Duster Extreme izvana prepoznati po narančastim umetcima na prednjoj maski, kućištima retrovizora, krovnim nosačima, kao i na vratima prtljažnika, a ovaj model krase i posebni sjajnocrni 17-inčni aluminijski naplatci, a već serijski dolaze i krovni nosači, srebrni umetci na prednjem i stražnjem braniku, kao i LED prednja i stražnja svjetla, uključujući i Y-oblik LED dnevnih svjetala.

Narančasti detalji dominiraju i u unutrašnjosti:

presvlake sjedala od tkanine dodatno su naglašene narančastim šavovima, dok su zračni otvori, središnji naslon za ruke, obloge vrata i podnožje središnje konzole ukrašeni narančastim umetcima.

Duster Extreme bazira se na izvedbi Prestige, koja već serijski donosi automatski klima-uređaj, sustav za nadzor mrtvog kuta, kameru

za vožnju unatrag, svjetla za maglu, stražnje parkirne senzore, meki obruč upravljača + tempomat, električno podesive i grijane vanjske retrovizore, dok se u unutrašnjosti nude multimedijski sustav Media NavEvolution s 8-inčnim zaslonom osjetljivim na dodir, bežičnim zrcaljenjem pametnog telefona i 2 USB priključka za putnike sprijeda te povišenu središ-

nju konzolu s naslonom za ruke. Extreme paket donosi još i karticu za otključavanje vozila bez ključa i sustave kamera za prikaz iz više kutova, a tu su i dva dodatna USB priključka za putnike na stražnjoj klupi.

U ponudi su tri motora, a početni je već poznati jednolitreni turbobenzinac koji je kombiniran s tvornički ugrađenom plinskom

prednjeg branika, a tu su još i serijska LED svjetla. Gledajući s boka, vidljivi su novi dvobojni 17-inčni aluminijski naplatci te crni detalji na retrovizorima i bočnim stepenicama, a isti se crni detalj može vidjeti i na ručici za otvaranje utovarnog prostora. Straga je

najvidljivija oznaka GR Sport i branik crne boje visokog sjaja.

Unutrašnjost donosi nova prednja sportska sjedala koja su napravljena od kombinacije kože i platna te donose oznake GR Sport, a unutrašnjost je uređena s dijelovima karbonskog izgleda, koji je

Najava iz Toyote

GR Sport obitelj dobiva novog člana – pridružuje im se Hilux Izgleda da je Toyota pogodila ukuse kupaca svojim modelima GR Sport, pa već za ovo ljeto priprema još jedan novi model, a riječ je o pick-up modelu Hilux, koji osim vizualnih promjena donosi i poboljšan ovjes.

Hilux, Toyotin jedini pickup model koji je dostupan europskim kupcima, već se dokazao kao iznimno izdržljiv i pouzdan automobil, a

sada će kupci tog modela moći izabrati i izvedbu s oznakama GR Sport, koje donose male vizualne promjene, ali i poboljšan ovjes. Također

treba imati na umu da se Toyota s Hiluxom natječe na iznimno zahtjevnom reliju Dakar, pa se tu rodila ideja o toj izvedbi.

Već na prvi je pogled vidljiv drugačiji dizajn prednje maske, kao i dio oko prednjih svjetala za maglu, a samim time je promijenjen i dizajn

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 43

NOVITET iz Renaulta

Renault Austral je nasljednik Kadjara Renault je objavio da je potpuno novi SUV model Austral, koji će zamijeniti već vremešni Kadjar, ušao u posljednju fazu testiranja, što znači testiranje na javnim cestama, a testni vozači će novim modelom prijeći 600.000 km na cestama i još 1.400.000 km na trkaćoj stazi.

Novi Renault Austral u posljednjoj je fazi razvoja.

Prije stavljanja u prodaju novog modela, na vozilima se mjesecima provode opsežni testovi kako bi se osigurala najveća kvaliteta i pouzdanost. Tim testovima izdržljivosti provjerava se pouzdanost i dugovječnost različitih sastavnih dijelova.

Novi Austral u zahtjevnim uvjetima provodi posljednje provjere svoje nove platforme CMF-CD3 kao i testiranja palete posve elektrificiranih motora.

Na novom modelu trenutačno se provode testovi poznatiji kao Confirmation Runs, što u praksi znači da

instalacijom (ECO-G) i koji razvija maksimalnu snagu od 67 kW/91 KS na benzin, odnosno od 74 kW/ 100 KS kada ga pokreće plin, a kombiniran je sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem i njegova je cijena 136.900 kuna.

Slijedi izvedba s 1,3-litrenim turbobenzincem sa 110 kW/150 KS, koji je pak kombiniran s automatskim EDC mjenjačem, a za ta-

kvu izvedbu treba izdvojiti 169.400 kuna. Ako pak želite Duster Extreme s pogonom na sve kotače, jedini izbor je 84 kW/115 KS snažan turbodizelaš u kombinaciji sa 6-stupanjskim mjenjačem, a za takvu izvedbu treba izdvojiti 175.400 kuna. No bez obzira na to koji pogon izabrali, svakako ćete se voziti u prilično atraktivnom modelu.

najuočljiviji na središnjoj konzoli, jer dolazi s crvenom crtom. Toyota je promijenila i uvodnu animaciju na zaslonu, a serijski dolazi veliki multimedijski zaslon, paljenje bez ključa s tipkom GR Sport i dvozonski automatski klima-uređaj.

Što se tiče pogonskog motora, na njemu nema promjena, a riječ je o 2,8-litrenom turbodizelašu koji razvija maksimalnu snagu od 150 kW/204 KS i nudi popriličnih 500 Nm okretnog momenta, a u izvedbi GR Sport dolazi isključivo u kombinaciji sa 6-stupanjskim automatskim mjenjačem. Također, dostupna je samo dvostruka kabina, ali je ona i tako najtraženija, a taj model je i dalje sposoban vući prikolicu ukupne težine do 3500 kg.

No Toyota je ugradila nove monotube amortizere i nove prednje opruge te je dorađen ovjes, a sve navedeno donosi bolje upravljanje, posebice na neasfaltiranim prometnicama, gdje se taj model najbolje osjeća. Uz to, tu je i nešto veća udobnost, a jedina nepoznanica ostaje cijena, koja će biti objavljena tik pred početak prodaje, na ljeto ove godine.

će flota od stotinjak vozila prijeći dva milijuna kilometara.

Tako će novi Austral proputovati Francusku, Španjolsku, Njemačku i Rumunjsku kako

NOVI proizvođač automobila na vidiku

bi se provjerila valjanost prethodno dobivenih vrijednosti, pri čemu će 900 vozača prijeći 600.000 kilometara u stvarnim uvjetima vožnje na otvorenoj cesti, dok će još 1.400.000 kilometara biti odvoženo na trkaćoj stazi.

Ti će testovi primjerice omogućiti da se provjere postavke nove platforme CMF-CD3, sustavi za pomoć u vožnji, zvučna izolacija ili pak udobnost ovjesa da bi se budućim kupcima ponudila najveća moguća kvaliteta.

Među tim provjerama valja spomenuti i testiranje novih

pogonskih sklopova. Austral će imati paletu novorazvijenih elektrificiranih benzinskih motora: motor E-TECH Hybrid nove generacije, motor 1.3 TCe mild-hybrid 12V i posve novi motor 1.2 TCe mild-hybrid 48V. Svi će ti motori biti rekordno učinkoviti po pitanju smanjene emisije CO2, od 105 g CO2/km (za E-TECH po WLTP ciklusu, koji je u tijeku homologacije) i najveću snagu do 200 KS. Valja dobro otvoriti oči – možda ćete baš vi biti prvi koji će susresti novi Renault Austral na cesti.

Sony se uz PlayStatione sprema proizvoditi i automobile?

Sony je na CES-u, najvećem sajmu potrošačke elektronike, prikazao svoj drugi automobilski koncept, električni SUV s do 7 sjedala, a kako stvari stoje, u dogledno bi vrijeme mogao ući i u serijsku proizvodnju.

Sony, marka koja je najpoznatija po televizorima i PlayStationu, a stariji će se sjetiti i po Walkmanu, bi u bliskoj budućnosti mogla postati i poznata po automobilima. Naime, nakon što je prije dvije godine na CES-u prikazala koncept Vision-S, na kojem je marka željela pokazati sve nove tehnologije koje razvija, sada na istom sajmu prikazuje i koncept Vision-S 02.

Novi koncept donosi SUV izgled i mogućnost smještaja i do 7 sjedala u prostranu kabinu, a najavljeno je i da će uskoro biti

osnovana tvrtka Sony Mobility Inc., a sve to, uz razne nepotvrđene informacije, dovodi do zaključka da Sony ozbiljno razmišlja o proizvodnji automobila. Izgleda da tako misle mnogi, jer nakon objave tih informacija, cijene dionica Sonyja skočile su za 4,5 %.

Vision-S 02 je SUV dug 4895 mm, širok 1930 mm i visok 1651 mm i donosi mnogo prostora u kabini, a moći će se opremiti i s do 7 sjedala, a u njega su ugrađene najnovije tehnologije, koje uključuju i 3D audio, panoramski infotainment zaslon koji se prostire čitavom širinom kokpita, a

putnici na stražnjim sjedalima imaju zaslone putem kojih mogu igrati najnovije PlayStation igre, a tu je i niz drugih tehnologija koje su tek u ranim fazama razvoja.

Za pogon se upotrebljavaju dva elektromotora, od kojih je svaki postavljen na jednu osovinu, a svaki razvija maksimalnu snagu od 200 kW/268 KS, a objavljeno je i kako je maksimalna brzina tog modela ograničena na 180 km/h. Za

sada nema informacija o autonomiji i kapacitetu baterija, kao i o ubrzanju od 0 do 100 km/h.

No i sve ovdje navedeno je već dovoljno da zagolica maštu, taman toliko da zainteresira javnost. A kako smo u posljednje vrijeme i sami svjedoci o mnogobrojnim novim proizvođačima električnih automobila, izgleda da neće biti čudno ako vas za par godina netko pita koji automobil vozite, a vi odgovorite – najnoviji Sony.

44

Informacije

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović Kralja Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445 dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel.

040/311-917 Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel.

040/655-170 Macinec dr. Željka Lovrić Glavna 26, tel. 040/858-475

Nedelišće Dom zdravlja - tim bez nositelja Varaždinska 23a, tel. 040/822-209 Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200 Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA radi svaku nedjelju i blagdan u vremenskom razdoblju od 8 do 18 sati na lokaciji ambulante u Nedelišću uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/866-033

tel. 112

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

Matični uredi

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1

tel. 310-651

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

TAXI

tel. 313-619

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 15. siječnja

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1212 za ČK birati 8

Matični ured Čakovec

tel. 374-176

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Zdravstvene ustanove

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 besplatni info telefon: 0800 300 404 • za opće informacije, prigovori i zahtjevi: info.dpcakovec@hep.hr

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033 tel. 655-126

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donji Kraljevec Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Ivan Kvakan R. 1950.

Katarina Lastavec R. Horvat R. 1938.

Marija Gotal R. Gudlin R. 1939.

Dragutin Marčec R. 1959.

Veronika Mutvar R. Andrašec R. 1928.

Stjepan Kvakan R. 1959.

Antun Borković R. 1942.

Vinko Herman R. 1935.

Ana Novak R. Malekoci R. 1930.

Zlata Jaklin R. Vrbanec R. 1930.

Slavica Čekunec-Tompoš R. Antal R. 1930.

Florijan Trstenjak R. 1931.

Slavica Lisjak R. Braniša R. 1957.

Rozalija Gregoraš R. Žerdin R. 1939.

Marija Žganec R. Jalšovec R. 1930.

Verica Pintar R. Benko R. 1962.

Nada Cvrtnjak R. Panić R. 1964.

Katica Vuk R. Trstenjak R. 1945.

Franjo Panić R. 1940.

Slavko Golub R. 1936.

Ivan Jesenović R. 1937.

Stanislav Horvatić R. 1928.

Stjepan Drk R. 1938.

Ana Karol R. Polak R. 1942.

Ladislav Baksa R. 1958.

Martin Mikolaj R. 1937.

Ružica Mavrin R. Kojić R. 1950.

tel. 333-088

Umrli Dekanovec Umrli Mala Subotica

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Općina Vratišinec

tel. 866-469, 866-966

tel. 371-430

Umrli Čakovec

Općina Strahoninec Općina Sveta Marija

Ispostava Prelog

Samanta Ignac, Kći Radojke i Tomice Elena Magdalena Balog, Kći Marinke i Danijela Veronika Furdi, Kći Brende i Mihaela Tin Horvat, Sin Rozalije i Dušana Luka Filo, Sin Tene i Marka Oskar Zavrtnik, Sin Martine i Marka Nika Lukman, Kći Patricije i Denija Lenard Oršoš, Sin Maje i Dejana Niko Đorđević, Sin Kristine i Maria Teo Senčar, Sin Dine i Željka Ela Kuhar, Kći Sare i Marija Melis Crnčec, Kći Ivane i Danijela

tel. 861-344

tel. 372-466

tel. 371-200

Rođeni Čakovec

Općina Selnica

GKP Čakom, Mihovljanska 74

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

IZ MATIČNOG UREDA

tel. 847-260

tel. 396-294

Porezna uprava

Sretan Vam imendan!

tel. 360-211

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

mob: 098/211-662, 098/9813-757

Feliks, Srećko; Rajko Pavao pustinjak, Mavro, Stošija 2. KROZ GOD. Marcel; Oton; Mislav Antun Opat, Lucije, Lavoslav; Proštenje Sv. Antun opat - N. Selo na Dravi 18 Margareta, Izabela; Priska, Biserka 19 Mario, Ljiljana, Senka 20 Fabijan i Sebastijan, Tijana

Općina Pribislavec

tel. 391-920

- pogrebne usluge 0 - 24 h

U S Č

14 15 16 17

Općina Podturen

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

- odvoz otpada

od 14. do 20. siječnja 2022.

P S N P

Mirjan Mesarić R. 1972.

Ana Jalšovec R. Šarić R. 1949.

Stjepan Klobučarić R. 1930

Umrli Mursko Središće Pavao Peras R. 1943.

Marija Barat R. Palnec R.1941.

Umrli Prelog Milka Naranđa R. Pintarić R. 1936.

Nada Hegeduš R. Novak R. 1938.

14. siječnja 2022.

Informacije 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

na dragog

IVANA ZRNU iz Hodošana 18.1.2016. - 18.1.2022.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na roditelje

BRKINJAČ iz Trnovca

S ljubavlju i sjetom čuvamo uspomenu na Tebe!

Hvala svima koji Te se sjećaju.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

Mirjanu Jambrović iz Štefanca

18.1.2021. - 18.1.2022.

Znaš teški su dani ovi, teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti i nasmijan biti.

Suprug Darko, sin Dino i majka Ljuba

OBAVIJEST O SMRTI

Čižmešija Marija iz Kotoribe preminula u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Međimurec Elizabeta iz Donje Dubrave preminula u 95. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dobranski Ivan iz Kotoribe preminuo u 63. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Pongrac Biserka Rođ. Ribarić iz Goričana preminula 7. siječnja u 71. godini života

Sin Radoslav sa suprugom Jožicom te sinovima Nikolom i Simonom

OBAVIJEST O SMRTI

Danica

Đuro

09.12.2002. - 09.12.2021. 18.01.1997. - 18.01.2022.

Vrijeme prolazi, a uspomene na vas ostaju.

Uvijek ste u našim srcima i mislima.

Djeca s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

Đuro Polčić iz Čakovca preminuo 10. siječnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dražen Dokleja iz Čakovca preminuo 8. siječnja u 63. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Siladi iz Čakovca preminuo 4. siječnja u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Panić iz Mihovljana preminuo 3. siječnja u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Lukša Doroteja

Franjo Lebar

iz Donjeg Vidovca preminula u 85. godini života

iz Železne gore preminuo 7. siječnja u 98. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Čavlek Ljubica

Malić Vladimir

iz Goričan preminula 7. siječnja u 88. godini života

MARIJU DOVEČAR 25. 10. 1932. – 10. 1. 2014.

S ljubavlju, tugom i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: supruga Marija, kćerka Ivana i sin Dejan s obitelji

na našu dragu

iz Donjeg Vidovca preminuo u 68. godini života

Biserka Novak rođ. Novak iz Čakovca preminula 11. siječnja u 65. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nada Ciglarić rođ. Antolović iz Mačkovca preminula 11. siječnja u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Ptiček rođ. Bujan iz Novog Sela na Dravi preminula 11. siječnja u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Francika Domjanić rođ. Cvetković iz Lopatinca preminula 8. siječnja u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Štefanija Žganec rođ. Culjak iz Čakovca preminula 5. siječnja u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Roginek rođ. Poje iz Čakovca preminula 6. siječnja u 65. godini života

46

Slobodna radna mjesta

1. ALZAS ALARMS d.o.o. Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel: 040 384 100 do 13.2.

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrtnička ulica 3, traži m/ž djelatnika u računovodstvu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 29.1.

3. ARION d.o.o., Pušćine, traži 4 m/ž radnika na montaži dizala na neodređeno, javiti se na mail: matea.arion@gmail.com do 31.1.

4. ARCUS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/žkonobara-baristu-koktelmajstora na neodređeno, javiti se na mob. 091 314 6090 do 23.1.

5. ARNO d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži m/ž čistača na neodređeno (22 sata tjedno), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 321 062 ili na mob. 091 4433462ilinamail:nmagdalenic147@ gmail.com do 13.2.

6. AQUILA usluge d.o.o., G. Mihaljevec, traži m/ž računovodstvenog referenta na određeno, javiti se na tel. 040 899 360 ili na mob. 098 9606483ilinamail:racunovodstvo. aquila@gmail.com do 18.1.

7. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Njemačka, traži 5 m/ž montera centralnog grijanja vodovoda i ventilacije na određeno, javiti se na tel. 040 361 037 ili mob. 098 190 5489 ili na mail: andrejas@aquainstalacije.hr do 15.1.

8. Atalian Global Services Croatia d.o.o., Čakovec, traži m/ž spremača - čistača na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 402 839 do 22.1.

9. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 2 m/ž predradnika u proizvodnji tekstilnih proizvoda, m/ž tekstilnog tehnologa, m/ž komercijalistu za inozemno tržište, 10 m/ž šivača, 5 m/ž krojača, 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, m/ž mehaničara šivaćih strojeva i postrojenja te m/ž skladištara na određeno, javiti se na mail: infobalidoo@gmail.com ili osobni dolazak na gornju adresu ili nazvati na tel. 040 688 511 ili mob.

098 802 286 do 31.1.

10. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136/a, traži 2 m/ž radnika na utovaru i istovaru robe i m/ž djelatnika na stroju za etikete naneodređeno,javitiseosobnona adresu ili pisanim putem ili na mail: bernarda@bernarda.hr do 3.2.

11. B.TEX d.o.o., Belica, B. Radić 48, traži 15 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: gliber@btex.hr do 28.2.

12. B&O d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži 3 m/ž vodoinstalatera, 3 m/ž keramičara, m/ž električara, m/ž soboslikara, 10 m/ž montera prefabriciranih kupaonica, m/ž skladišnog radnika, 2 m/ž tehnologa i 2 m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 648 024 ili na mail: boprelog@boprelog.hr do 31.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

13. BOA COMIDA j.d.o.o., Čakovec, Park Rudolfa Kropeka 1, traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 395 207 ili na mob. 091 638 2176 ili na mail: ivana.fodor84@gmail. com do 31.1.

14.BU-JANTIMj.d.o.o.,Pretetinec 96, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098 974 5950 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: bu.jan.tim@ gmail.com do 14.2.

15. City projekt d.o.o., Čakovec, V. Nazora 16, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: humanresources@ castellum-cakovec.com do 19.1.

16. CNC - OBRADA d.o.o., Vrhovljan, Gospodarska 5, traži 1 m/ž CNC tokara i 1 m/ž CNC glodača na neodređeno,javitisenatel:040573212 ili 098 303 605 ili na mail: cnc-obrada@ck.t-com.hr ili doći osobno do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 17.Čakovečkimlinovid.o.o.,Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž održivača pekarskih strojeva i m/ž dostavljača pekarskih proizvoda na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: ljudski. resursi@cak-mlinovi.hr do 31.1.

18. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž cnc operatera - rezača, m/ž lakirera, m/ž pomoćnog radnika u metalskoj proizvodnji i m/ž montažera - mehaničara poljoprivredne mehanizacije - bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: info@strojarstvo-calopek. hr do 21.1.

19. ČATEKS d.d., Čakovec, Zrinsko-frankopanska 25, traži m/ž zaštitara-čuvara i m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: g.bozic@cateks.hr do 20.1.

20.DječjivrtićHižicaČakovec,traži m/ž odgojitelja i m/ž prvostupnika sestrinstva na neodređeno, javiti se na mail: dv.hizica@gmail.com do 21.1.

21. DML LOGISTIKA d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž inženjera šumarstva neodređeno, javiti se na mob.

091 182 1119 ili na mail: davor@ dml-logistika.hr do 31.1.

22. Dom za odrasle Veselko, Macinec,Vugrišinec8,tražim/žnjegovateljaimedicinskusestruilitehničara naneodređeno,javitisepismenom zamolbom na adresu ili na email. dom.veselko@gmail.com do 18.1.

23. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, Dr. Vinka Žganca 3, traži medicinsku sestru ili tehničara te m/ž fizioterapeuta na neodređeno, javiti se na adresu ili na mob. 098 460 403 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: dommesmar@gmail.com do 21.1.

24. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž čistača i medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 806 ili na mob. 098 377 304 ili na mail: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 28.1.

25. Dom za starije i nemoćne osobe JAPA, Mursko Središće, Frankopanska 18a, traži 1 m/ž pomoćnog kuhara, 1 m/ž spremača, 1 m/ž kuhara, 1 SSS/VŠS medicinsku sestru ili tehničara i 1 m/ž njegovatelja, javitiseosobnonagornjuadresuilina tel 040 333 933 ili na mail: mursko. sredisce@japa.com.hr do 10.2.

26. Dom za starije i nemoćne osobe Stubičar, Mursko Središće, Kolodvorska 32, traži 1 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob. 098 989 7674 do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 27. Drvotrade d.o.o., Nedelišće, V. Nazora 32a, traži 4 m/ž rukovatelja tračnom pilom - trupčarom, m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž radnika na sortirnici trupaca, 2 m/ž radnika na glodaču kore trupaca, 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, 3 m/ž vozača C i E kat. (šumara s dizalicom) i 8 m/ž radnika na sortiranju dasaka naneodređeno,javiti seosobno na gornju adresu ili na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 na adresu do 17.1.

28. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika na kontroli cijevi u proizvodnji na određeno, javiti se na mail: suzana.mlinaric@ preisgroup.com do 18.1.

29. EKO-TERRA d.o.o., Nedelišće, traži m/žmehaničarapoljoprivrednih strojeva na određeno, javiti se na mail: info@eko-terra.hr do 31.1.

30. Elektroinstalacije El-EM Židov j.d.o.o., Prelog, Čakovečka 52, traži 4 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 269 7787 ili na mail: e.zidov@el-em.com.hr do 4.2.

31. ELIMEA d.o.o., Prelog, Kralja P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž bravara i m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 168 7042 ili na mail: drazenko@elimea.hr do 21.1.

32. Elektro AKUL d.o.o., Gornji Kuršanec, traži 10 m/ž električara za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se na mob. 099 539 6020 ili na mail: anni.elektroakul@gmail. com do 28.1.

33. 3E d.o.o., Pribislavec, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: 3e.stolarija@ gmail.com do 21.1.

43. Instalacije Bočkaj d.o.o., traži 5 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije i 5 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Domašinec, 10 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije i 10 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob: 098 745 412 ili mailom: bockaj-instalacije@ post.ht.hr do 20.1.

34. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž industrijska mehaničara, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža) i 3 m/ž cjevara za mjesto rada Švedska, te 6 m/ž elektromontera za mjesto rada Austrija na neodređeno, javiti se na mail: jobs.kr@fmt.biz do 16.1.

44. INTERIJERI VESNA j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž stolara, 5 m/ž građevinskih radnika, 6 m/ž radnika na postavljanju knaufa i 5 m/ž podopolagača za mjesto rada Austrija te 4 m/ž stolara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 098 984 1949 ili na mail: interijerivesna@gmail. com do 30.1.

35. GORGED EXTERIORS j.d.o.o., Vratišinec,traži2m/žbravarai2m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 095 353 6221 ili na mail: kovano.inox@gmail.com do 28.1.

45. Instalater Junior vl. Marijan Šprem, Mačkovec, traži m/ž radnika na farmi pilića na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 710 do 31.1.

36. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7B, traži 1 m/ž komunalnog radnika za održavanje, 3 m/ž komunalna radnika - vozila i m/ž vozača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 458 ili mob.

099 33 44 451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: marina@ pre-kom.hr do 21.1.

46. Institut za razvoj i proizvodnju d.o.o., Mursko Središće, traži 1 m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob: 097 636 2729, više info na: www. hzz.hr do 20.1.

37. GKP ČAKOM d.o.o., Čakovec, Mihovljanska 10, traži 2 m/ž radnika na pogrebnim uslugama na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: cakom@ cakom.hr do 25.1.

38. HAIX Obuća d.o.o., M. Subotica, Gospodarska 1, traži 2 m/ž čuvara vatrogasca i 10 m/ž djelatnika u proizvodnjiobućenaneodređeno,javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: posao@haix.hr do 16.1.

39. HERMAN ELEKTRO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob: 099 492 7351 ili na mail: herman.elektrodoo@gmail.com do 15.1.

40. HP-HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž poštara za opću dostavu na neodređeno, javiti se na email: posao@posta.hr do 15.1.

41. HSG Kariera d.o.o., Čakovec, traži 6 m/ž održivača postrojenja, 6 m/ž radnika u održavanju, 5 m/ž skladišna radnika, 6 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž skladištara i m/ž vozača na određeno, javiti se na mob. 099 546 4618 ili na mail: sara. dragojevic@kariera.hr do 31.1.

42. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži m/ž mehaničara, m/ž radnika na poslovima uređenja i održavanja, 10 m/ž šivača,2m/žradnikauproizvodnji,m/ž radnika na cnc stroju u proizvodnji namještaja, m/ž radnika na cnc stroju za rezanje spužve, 2 m/ž viličarista, 2 m/ž radnika u skladištu i 5 m/ž radnika na tapeciranom namještaju na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 043 ili na mob. 099 390 7520 ili na mail: lucija.horvat@hildinganders. com do 21.1.

47. IVIT-TLAKOVCI d.o.o., Gornji Kuršanec, Zrinskih 5, traži m/ž građevinskog tehničara i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 091 52 92 542 do 24.1.

48. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob.

098 241 479 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: info@ jurcec-transporti.com do 21.1.

49. K-GANESA d.o.o., Strahoninec, Dravska 7, traži m/ž prodavača mješovite robe na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 950 2036 ili na mail: kganesa97@gmail.com do 4.2.

50. KERAMIKA FRIŠČIĆ d.o.o., Prelog, traži m/ž financijskog knjigovođu i m/ž voditelja salona keramike na neodređeno, javiti se na mail: friscick@gmail.com do 7.2.

51. KERBEK d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska 78, traži m/ž čistača na 10 sati tjedno i m/ž tokara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

095 242 6500 ili na mail: marta. beluzic@gmail.com do 28.2.

52. KLASIKA d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 28.2.

53. Klima LS d.o.o., Prelog, Hrupine 13a, traži m/ž vozača teretnog vozila, 2 m/ž limara - montera ventilacija sistema, m/ž cnc operatera i m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 160 1639 ili na mail: stjepan.lepoglavec@ gmail.com do 11.2.

14. siječnja 2022.

54. KRALJEVSKE SLASTICE d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda za mjesto rada Donji Kraljevec i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec na određeno, javiti se na mob. 098 419 457 ili na mail: info@kraljevskeslastice. hr do 31.1.

55. KRESTO d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 87, traži 1 m/ž prodajnog predstavnikananeodređeno,javiti se osobno na gornju adresu ili na mail: info@kresto.hr do 16.1.

56. LETINAINTECHd.o.o.,Čakovec, Neumannova 2, traži 2 m/ž inž. strojarstva/dipl.ing. strojarstva, 3 m/ž zavarivača tig postupkom, 3 m/ž bravara - strojobravara i 5 m/ž radnikauzavršnojobradi naneodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: posao@letina. com do 10.1.

57. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog bravara na određeno, javiti se na mail: info@ liming.hr do 14.1.

58. LJEKARNA POČUČA, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se na tel. 040 333 550 ili na mob. 091 333 7130 ili pismena zamolba na mail: info. blazenkapo@gmail.com do 27.1.

59. Ljekarnička ustanova Homeosan, Pribislavec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se na mail: jagoda.ceric25@gmail. com do 16.1.

60. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž transportnog radnika - viličaristu, 4 m/ž cnc programera, 3 m/ž alatničara i 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: info.alucast@ lthcastings.com do 21.1.

61. MANPOWER d.o.o., Čakovec, traži 30 m/ž zavarivača na određeno, javiti se na tel. 01 556 5710 ili na mob. 091 430 3019 ili na mail: igor. devcic@manpower.hr do 21.1.

62. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži m/ž zavarivača, m/ž voditelja proizvodnje (dipl.ing. strojarstva), m/ž bravara - strojobravara i m/ž dipl.inž. strojarstva na neodređeno,javitisepismenomzamolbom naadresuilinamail:knjigovodstvo@ mik.com.hr do 17.2.

63. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži2m/žšivačanaodređeno,javitisenamob. 098260087ili namail: mario.nadj@ck.t-com.hr do 28.2.

64. MIRAKUL d.o.o., Zagreb, traži m/ž servisera plinskih bojlera i klima uređaja na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 4742 ili na mail: info@mirakul.com.hr do 28.2.

65. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž frizera na neodređeno javiti se na mob. 091 798 7553 do 31.1.

66. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, Glavna 64, traži 3 m/žbravara,2m/žzavarivačaim/ž tehnologa - kontrolora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 958 6878 do 31.1.

14. siječnja 2022.

67.METALNEKONSTRUKCIJE-obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija,Kuršanec,Glavna158,traži 2 m/ž pomoćna radnika pri izradi i montaži metalnih konstrukcija i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 389 155 ili na mob. 098 983 9701 ili na mail: mirko.samarija@ck.t-com. hr do 28.2.

68. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje na neodređeno, javiti se na mob: 098 241 533 do 31.1.

69. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na mail: info@medjimurska-hiza.com do 31.1.

70. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom na neodređeno, javiti se na mail: m-pmp@m-pmp.hr do 20.1.

71. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži m/ž energetičara-frigomehaničara,m/ž strojobravaraim/žradnikaupreradi na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: info@vajda.hr do 31.1.

72. METAL-MONT d.o.o, Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, traži m/ž kuhara za mjesto rada Kavana Stari krov na neodređeno, javiti se osobnonaadresuilinamail:stari.krov1@ gmail.com do 31.1.

73. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec,traži m/ž bravara - zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 098 776 291 ili na mail: info.mnprojekt@ gmail.com do 1.2.

74. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž prodavača naftnih derivata na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenomzamolbomnaadresuilinamail: mobenz92@gmail.com do 31.1.

75.MODRIVALd.o.o.,Čakovec,traži m/ž čistača poslovnog prostora na određeno vrijeme 10 sati tjedno, javiti se na mob. 099 4707 400 ili na mail:elena.loncaric@modri-val.com 76. MULTI-ING d.o.o., Draškovec, traži 4 m/ž izolatera i 4 m/ž montera panela suhe gradnje na neodređeno, javiti se na tel: 040 643 205 ili mob: 099 665 5006 ili mail: multi. ing.hr@gmail.com do 15.1.

77. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži10m/žbravarananeodređeno, javitisenatel.040682130ilinamail: info@mura-metal.hr do 1.2.

78. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Hodošan, Prvomajska 14, traži m/ž vozača teretnog vozila u međ. transportu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 458 ili na mob. 098 235 128 ili na mail: naranda.transport@ck.t-com. hr do 20.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

79. NOVI FEROMONT d.o.o., Kolodvorska 80 b, D. Kraljevec, traži m/ž bušača na radijalnoj bušilici na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili natel. 040 655 331 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: jkrznar@noviferomont.hr do 31.1.

80. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž šivača i 5 m/ž radnika na ručnim fazama na određeno, javiti se na tel. 040 313 235 ili na mail: jelena. buhanec@ntt-hr.com do 31.1.

81.ObiteljskidomMara,Otok,tražim/žnjegovateljananeodređeno, javiti se na mob. 091 933 5666 do 31.1.

82. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., DonjiKraljevec,tražim/žinž.građevine, 2 m/ž rukovatelja građ. strojevima, m/ž operatera na betonari, 2 m/ž zidara i 5 m/ž zavarivača mig/ mag/tig na neodređeno, javiti se na mail: darija.pavlic@gmail.com ili na tel. 040 655 525 do 14.2.

83. PODRUM ŠTRIGOVA d.o.o., Štrigova, traži m/ž vozača C kat. i m/ž traktoristu na neodređeno, javiti se na tel. 040 851 526 ili na mob. 099 589 4990 ili na mail: lela@podrum-strigova.hr do 31.1.

84. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska23,tražim/ž kontrolora kvalitete na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 396 553 ili na mob. 098 1830 293 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: info@primabiro. hr do 27.1.

85. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, Hrupine 15, traži 5 m/ž tehničara u obućarskoj industriji, 6 m/ž radnika na montaži obuće i 4 m/ž radnika u proizvodnji obuće u odjelu krojenja, šivanja, montaže i finiša na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: office@p-pg.hr do 15.1.

86. Proizvodnja i trgovina ANITA vl.AndrejaVuglač,Varaždin,Šenoina 12, traži m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec na neodređeno, javiti se na mail: divatrgovina1@ gmail.com do 16.1.

87. RALE d.o.o., Pušćine, Obrtnička 6, traži 2 m/ž pomoćna radnika na sortiranju metalnog otpada i m/ž rezača metalnih konstrukcija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: ured@rale. hr do 16.1.

88. Ratio d.o.o. Čakovec, traži m/ž voditelja knjigovodstvenog servisa na neodređeno, javiti se na mail: ratio.ks@gmail.com do 31.1.

89. RE-GRA d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača keramike i m/ž keramičara na neodređeno, javiti se na tel. 040 608 058 ili na mob. 091 508 5701 ili na mail: info@regra.hr do 3.2.

Slobodna radna mjesta 47

90. REINOX d.o.o., Lopatinec, Brezje 81a, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040 855845 ili na mob. 098268700 ili pismena zamolba na adresu ili na email. reinox@reinox.hr do 31.1.

101. Trgovina KRK d.d., traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Goričan, Palinovec, Turčišće, Orehovica, Mihovljan, Podturen, Novakovec i Mačkovecnaodređeno,javitisena mail: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 31.1.

91. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž čistača, javiti se na mob. 098 393 001 do 15.1.

102.TE-PROd.o.o.,Vrhovljan,Gospodarska 7, traži 3 m/ž programera robota za zavarivanje, 3 m/ž monterametalnihformiikonstrukcija,3 m/ž konstruktora alata, 1 m/ž IWE međ. inž. zavarivanja, 3 m/ž glodača, 3 m/ž tokara i 3 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mail: office@te-pro.net do 21.1.; više info na: www.hzz.hr

92. Ružić gospodarstvo d.o.o., Hodošan, traži m/ž radnika u klaonici peradi na neodređeno, javiti se na mob. 098 553 022 ili na mail: ruzicpilici@gmail.com do 10.2.

93. SILO transporti Ivica Sačar d.o.o., Čakovec, traže 1 m/ž vozača C i E kategorije na neodređeno, javiti se na mob: 098 242 041 ili na mail: ivica.sacar@gmail.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 94. Smrtić oprema stolarija, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pkv/kv stolara i m/ž pomoćnog radnika u stolariji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 980 6580 do 16.1.

95. STS-tech d.o.o., Mursko Središće, Ul. sv. Josipa Radnika 4, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob: 099 8270 648 ili mail: info@sts-tech.hr do 15.1.; više info na: www.hzz.hr

103. TRADICIJSKI SIREVI d.o.o., Šenkovec,traži3m/žradnikausirani na neodređeno, javiti se na mail: vladimir.balent@tradicijski-sirevi. hr do 21.1.

104. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača u međunarodnom prijevozu roba hladnjačama C+E kateg. na neodređeno, javiti se na mob. 091 424 1707 ili na mail: info@tkalectrans.hr do 11.2.

105. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se

osobno na adresu ili na mob. 091 352 7030 do 28.2.

su ili na tel. 040 333 870 ili na mail: info@vrtlarija-vijenac.hr do 5.2.

106. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt vl. Željko Marković, Ivanovec, J. Broza 18, traži 2 m/ž krojača na neodređeno, javiti se zamolbom pismeno ili osobno na adresu u Čakovcu, Cvjetna 4 ili na tel: 040 391 422 ili na mail: info@ tristar.hr do 18.1.

111. Zaštitarsko-ekološka udruga prijatelji životinja i prirode, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za životinje na određeno, javiti se na mail: info@prijatelji-zivotinja. org do 24.1.

107. TUBLA d.o.o., Čakovec, Republike Italije 3, traži 2 m/ž skladištara, 2 m/ž mehaničara i 10 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: posao@tubla.hr do 16.1.

108. UTD UNION d.d., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska14,tražim/ž čistača - sobara u Hotelu Park na određeno,javitiseosobnonaadresu ili na tel. 040 311 255 ili na mob.

098 273 736 ili na mail: recepcija@ hotelpark.hr do 16.1.

109. VENDES d.o.o., Čakovec, traži 15 m/ž brodskih montera na neodređeno, javiti se na mob. 099 742 6262 ili na mail: info@vendes. hr do 15.1.

110. Vrtlarija vijenac d.o.o., Strahoninec, Dravska 70, traži 4 m/ž radnika u proizvodnji cvijeća na određeno,javitiseosobnonaadre-

96. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži m/ž krojača i 2 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 858 170 do 31.1.

97. TEHNODOM d.o.o., D. Dubrava, Trg Republike 2, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: dstefic3@ gmail.com do 5.2.

98. TONI d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž radnika na otkupnoj stanicizažitaricenaneodređeno,javiti senamail:info@toni-marodi.hrdo 31.1.

112. ZAREA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na tel. 040 821 100 ili na mob. 091 182 1114 ili na mail: info@zarea.hr do 31.1.

113. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž montera suhe gradnje - knaufa na određeno, javiti se na mob. 095 389 3603 ili na mail: info. zesteel@gmail.com do 2.2.

114. ZOKI PAL d.o.o., Turčišće, traži m/ž radnika za izradu i obradu paleta na određeno, javiti se na mob.

098 632 455 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: zoran.lisjak@ ck.t-com.hr do 31.1.

115.ZT-zgradarskatehnikad.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 5 m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili na mob. 095 112 3469 ili namail:zgradarskatehnika@gmail. com do 16.1.

Misli na sebe. Čitaj.

99. Toplice Sveti Martin d.o.o., Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traže 2 m/ž radnika na održavanju sportskih terena i okoliša, 1 m/ž kućnog majstora - električara, 2 m/ž kupališna spasioca, 4 m/ž sobara, 4 m/ž kuhara, 4 m/ž konobarai1m/žprodavača/icunamob: 099 439 5018 ili na mail: posao@ termesvetimartin.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 100. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, P. Miškine 53, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, Belica, Orehovica, Pleškovec, Hodošan, Savska Ves, Macinec, Okrugli Vrh, Donji Kraljevec, Kotoriba, Donji Vidovec i Palovec, te m/ž mesara za mjesto rada Orehovica i Donja Dubrava i m/ž vozača - dostavljača za radno mjestoVaraždinnaneodređeno,javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 404 ili na mail: posao@tpvz. hr do 31.1.

2022.

www.mnovine.hr

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

48

Oglasnik

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali o

putem obrasca na našoj web st mailom na adresu: oglasnik@m

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sa

Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionik odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osob

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijo mailom na adresu: oglasnik@mnovine

Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istin krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

MOTORNA VOZILA

POSAO

PRODAJEM PEUGEOT 5008 1.6 HDi diesel 2011. god., reg. do 8/22., 7 sjedala, full oprema, koža, kuka, Mob: 091 400 5060

UMIROVLJENIK TRAŽI POSAO dostavljača na 4 sata dnevno.

Ponude na mobitel: 098/857562

PRODA JEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o.traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji

• CNC operatere/programere, strojarske tehničare • mehaničare, bravare, strojobravare • tokare, kovinotokare • ostala srodna 3- i 4- godišnja usmjerenja

HITNO PRODAJEM VW POLO 1.4, crvene boje, 5 vrata, u ispravnom i voznom stanju, dobro očuvan. Cijena povoljna. Upitati na tel. 098/1760256 SMART FORTWO coupe CDI 2002. god., reg. do 9/2022. info na mob. 091/520-8299

POLJOPRIVREDA

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

CNC PROGRAMERI/OPERATERI (m/ž) ALATNIČAR (m/ž) OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž) OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž) OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

• odgovarajuće obrazovanje • rad u smjenama (ovisno o radnom mjestu) • preciznost i motiviranost za rad • točnost, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM:

• dinamičan, samostalan i fleksibilan rad pun izazova • mogućnost osobnog i stručnog razvoja • naknada za topli obrok • troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

PRODAJE SE preša za grožđe, muljača i motorna šprica Cifarelli. Upiti na 097 713 7205

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476.

POZNANSTVA

DEČKO (47g) traži curu za ozbiljnu vezu, starosti između 40-50 godina, djeca ne smetaju, volio bi da su iskrene. info na mob 095 7313 513 S L O B O DA N M U Š K A R AC (56g), traži gospođu za prijateljstvo i druženje. Za kontakt može sms ili Viber. Mob. 099/630-8344

NEKRETNINE

PRODAJEM plug-dvije brazde Olt, mob. 097/728-9476.

PRODAJEM drvene bačve i domaća jaja, a kupujem stari kukuruz u zrnu. Info: 343-557

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno.

Tino obrt, mob: 098/9317570

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec,

R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE nekretnina za odmor u Okruglom Vrhu, kuća 40 m2, priključak struje i vode na parceli 1700 m2.

Upitati na mob 097 713 7205.

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KUĆA katnica s gospodarskim objektima u Domašincu na glavnoj ulici, cijena po dogovoru. telefon: 099 650 5069 PRODAJE SE KUĆA U PALOVCU od 139 m2, useljiva, sve legalizirano, sa gospodarskim zgradama i okućnicom 1858 m2, EC/E. info na mob 098 981 48 47

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU GARSONJERU od 30 m2 i poslovni prostor od 75m2 + 50 m2 podruma, u Čakovcu.

Info na mob. 092/146-5716 IZNAJMLJUJE SE STAN od 80 m2 u privatnoj kući, poseban ulaz i brojila, nenamješteno osim kuhinje. Potrebno je platiti polog za najam. Info na tel. 091/501-6685 IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središću, EC/D, mob. 091 1680 470

ŽIVOTINJE PRODAJE SE DOMAĆA SVINJA za obradu. info na mob.

098/241-493

14. siječnja 2022.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

oglas 0 - 24 sata

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certi�ikat.

U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

tranici: www.mnovine.hr mnovine.hr

a Tomislava 2, 40000 Čakovec

a�. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe.

ka u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja bni podaci se trajno uklanjaju.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

om VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO e.hr

�nitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog

PRODAJEM MLADE PAPIGE PRODAJE SE perilica rublja - nimfe, tigrice i fišere. Tel: Gorenje, 1200 okretaja, 6 kg, vrlo malo korištena, u odlič098/944-3339 nom stanju, cijena 1349 kn, Tel. 095 560 9588 RAZNO PRODAJEM Omron compressor nebulizer NE-C28P po PRODAJE SE stroj izmir za pr- cijeni od 600 kuna i nova ženje kave od 15 kg, te mli- kada s tuš kabinom, cijena nac i stroj za pakiranje. Info po dogovoru. Info na mob. na mob. 099/287-2453 099/404-7517 PRODAJEM digitalni tlako- PRODAJEM led traku 5m, damjer Braun, bežični telefon ljinski i napajanje i bluetooth Panasonic, sobna TV-antena, kit za samogradnju zvučnika anatomski jastuk Dormeo s pojačalom.(komplet), novo. te dvije zimske gume dim. Mob. 097/728-9476.

175/70 R14. Info na mob.

PRODAJEM SKIJE i PANCE098-91-58-640 RICE vel. 36-45, u odličnom stanju, povoljno. Mob. 095 PRODAJEM plinsku bocu 10 902 1134 lit., pvc prozor 3-slojno staklo s roletom dim. 120x90cm, PRODAJEM sklopiva invalidplinski protočni bojler Vaillant ska kolica Mure� i nova toa24 kw - za dijelove. Tel. 091 letna kolica TRS 130, info na 520 5576 mob. 091/520-8299

PRODA JEM medicinski dekubitus madrac dim 90x200x12 cm, malo korišten te mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/2872453 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

BUCO

Djed je o�šao u bolnicu, a on, također djedica, ostao je sam. Malecki rastom, dobrica.

Došao je u sklonište i naravno, ništa mu sad nije jasno među 400 pasa. Dobar je, miran, voli odmara�, ne traži puno, zove se Buco.

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

PIKI

ima 9 godina i ostao je sasvim sam. Molimo, razmislite, pružite dom Pikiju, nek’ se desi čudo, unatoč njegovim godinama!

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

PERO

je rođen u studenom 2020., visok je oko 50 cm. Voli ljude, voli se mazi� i druži�, zna�željan je i voli istraživa�, ali i dođe kad ga zoveš. Pero voli društvo ženskih pasa pa bi bio idealan prijatelj ako već imate ženkicu koja želi društvo. Pero nam je došao s ozljedom oka, operirano je i više na to oko ne vidi, ali ga to ne sprječava voli svijet i život.Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

ORLANDO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

je dobio ime po zgodnom glumcu jer, morate prizna�, taj pas je zaista lijep. Elegancija se ogleda u svakom pokretu, a njegov šarm i op�mizam zrače nadaleko. Orlando je rođen negdje u veljači 2015. Nedavno je i svog dugogodišnjeg cimera, djedicu Marina, ispra�o u novi dom i konačno je red i na njemu!Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

1374

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

50

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

prema dnu. U glavi se vrte riječi “što bi bilo kad bi bilo”, uzaludne iluzije da – samo još malo, pa će se stvari srediti... Čekanjem da vas drugi oslobode vaše nesreće samo ćete ju produžiti. Trajat će i trajati to beskrajno rastezanje lošeg stanja u kojem se utapate u vlastitim lošim mislima i neodlučnosti. Nitko vas neće spasiti. U osnovi imate dvije mogućnosti: naučiti prihvaćati i (čak) voljeti trenutne okolnosti ili ih promijeniti. U većini situacija nema smisla gunđati i stalno se loše osjećati. Mi smo postali društvo mrzovoljnih nezahvalnika koji ni ne znaju točno što im fali u životu. A većini ipak okolnosti života nisu tako strašne, pružaju se mnoge mogućnosti.

Najrazumnije rješenje je naučiti biti zadovoljan trenutnom situacijom. Uzmite u obzir da vam ove riječi upućuje klinička psihologinja, polazeći od ideje da svatko od nas prije svega treba stvoriti unutarnji osjećaj vrijednosti svog vlastitog života. Možda je na putu svog vlastitog napretka korisnije pronaći način da se zadovoljite onim što imate ili prihvatiti samo manje promjene, ne treba

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

Prestanite čekati da vas spase!

Da, baš vam je takav naslov trebao početkom smrznutog siječnja, dok proučavate svoj zamrznuti bankovni račun, svjesni svog nezadovoljstva na poslu (još ste zaposleni?!), gledate mrzovoljnog muža (ženu) koji gunđa zbog dospjelih računa za vodu, struju..., a djeca se u susjednoj sobi svađaju tko je potrgao skupu božićnu igračku. U filmovima uvijek naiđe neki superjunak (naravno, zgodna filmska zvijezda muškog roda) koji spašava barem jednu prekrasnu ženu koju samo što nije progutao dinosaur ili je u nepoznato odnio vanzemaljac, ponekad taj sjajni filmski lik spasi znanstvenu ekspediciju na specijalnom zadatku ili čitav ljudski rod koji samo što ne potone u strahotnom plimnom valu… A vidi, u stvarnom životu spasitelja nigdje. Da, Božić je iza nas, svjetlo spasenja slabije sjaji ovih dana, surova stvarnost životnih nedaća i obveza pada ravno na vaša pleća. Mnogi su uhvaćeni u zamku osjećaja osrednjosti i žaljenja zbog propuštenih prilika, osjećaja nemogućnosti da riješe neki problem koji ih kao kamen oko vrata vuče

sve oko sebe odbaciti i krenuti ispočetka. Možda je vaš posao postao dosadan, razmislite kako da ga učinite zanimljivijim, jer teško je naći novi posao. Ili riskirajte, potražite novi, pa kako bude! Prekinuti vezu sa dugogodišnjim partnerom koja se istrošila može se pokazati dobrim rješenjem za neke ljude, ali drugi u toj situaciji posežu za drugačijim rješenjima, ponekad rađanjem djeteta koje bi, navodno, moglo osvježiti ustajali ljubavni odnos. I jedno i drugo su trajna i velika rješenja, potezi koji radikalno mijenjaju situaciju, ali nije sigurno da će biti dobri. Najprije bi se partneri trebali potruditi ponovno zbližiti i produbiti svoj odnos koji škripi. Ni s kim nije lako, ako ne ide u jednoj vezi, samo od sebe neće ići ni u nekoj sljedećoj. Prave promjene u životu treba planirati i odlučiti se na njih samo kad su u pitanju okolnosti i odnosi koji nas stvarno ugrožavaju, s rješenjima ne treba srljati.

Ako promjenom želite poboljšati svoj život, morate ju učiniti sami. Nitko vas drugi neće spasiti.

Početak nove godine – prilika za početak razvoja zdravih navika Naša svakodnevica obiluje navikama. Svaki dan se budimo u isto vrijeme, peremo zube, pijemo jutarnju kavu, idemo na posao i tako dalje, slijedeći iste obrasce svaki dan. Što je zapravo navika? Navika podrazumijeva postupke i ponašanja koja dosljedno ponavljamo, odnosno aktivnosti koje stalno izvršavamo na uobičajeni ili čak isti način.

Imamo ih mnogo, od toga kako obavljamo jutarnju higijenu do načina na koji slažemo rublje. Često ih radimo rutinirano i nesvjesno. Neke navike su dobre (npr. zdrave navike spavanja), neke su loše (pušenje cigareta). Stvaranje navika (onih zdravih) pomaže mentalnom zdravlju i dobrobiti zato što pružaju predvidivost i poznatost, a time i sigurnost.

Početak nove godine kao novi vremenski početak prilika je da uklonimo neke naše nepoželjne navike, a uvedemo ili poboljšamo dobre navike u svakodnevnom životu.

Dobre i poželjne navike uključuju, recimo, zdravu prehranu i tjelovježbu. Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost pridonijet će boljem zdravlju, što je korak k više uživanja u životu. Što se tiče prehrane, dobro je razmisliti koje nezdrave navike možemo zamijeniti novima, zdravima. Na primjer, razmišljajući o svojim prehrambenim navikama, možda ćemo shvatiti da jedemo prebrzo; kao jedna strategija predlaže se svaki put spustiti vilicu ili žlicu između zalogaja.

Također navika poput gledanja televizijskih programa ili čitanja novina za vrijeme obroka sprečava da obratimo pozornost na to koliko brzo i koliko

puno jedemo, stoga je važno minimizirati takva ometanja. Korisno je steći naviku uzimanja hrane onda kada se osjeti glad umjesto posezanja za hranom kao utjehom zbog tjeskobe ili tuge ili kao borbom protiv dosade. Ujedno se predlaže razviti naviku planiranja obroka unaprijed radi osiguravanja da se jede zdrav i uravnotežen obrok.

Redovna navika tjelesnog angažiranja uključuje dugačak niz mogućnosti, od učlanjenja u neki sportski klub čime odlascima na treninge stvaramo redovitu naviku treniranja, preko teretane ili plivanja ili drugih individualnih angažmana tjelovježbe, pa do laganih aktivnosti kao što su šetnje. Preporuke stručnjaka govore da je potrebno dnevno minimalno 30 – 60 minuta baviti se nekom tjelesnom aktivnošću. Postoje tjelovježbe bez odlaska u teretanu i ne zahtijevaju nikakvu opremu, kao što su čučnjevi, sklekovi, iskoraci, trbušnjaci i slično. Ranije spomenuto hodanje je svima (ili gotovo svima) dostupno. Već su nam poznate mnoge dobrobiti tjelesnog angažiranja, pa ako steknemo naviku svakodnevnog ili redovitog bavljenja tjelovježbom (npr. svaki dan šetnja poslije ručka ili 2 – 3 puta tjedno navečer odlazak na bazen). tijelo će nam biti zahvalno.

Uredna higijena spavanja je navika kojom se pridonosi zdravlju, boljim mentalnim sposobnostima i boljem raspoloženju, a znači odlazak na spavanje i buđenje svaki dan u isto vrijeme. Time reguliramo ritmove organizma, koji će osigurati osjećaj budnosti i svježine tijekom dana. Radi se o postupcima i navikama koji su od velike važnosti, a na koje je moguće utjecati.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

14. siječnja 2022.

NARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Odvajajte vrijeme za boravak s obitelji i s prijateljima.

Druženje donosi bolje raspoloženje, pruža nam informaciju da smo važni drugima čime nam se osnažuje samopouzdanje, a ujedno društveno povezivanje osigurava podršku u teškim trenucima. Stoga u svoje navike uvrstite i redovita druženja.

U svakodnevicu uvrstite i aktivnosti u kojima uživate jer time “punite baterije” i osiguravate energiju za obveze koje su nam manje drage ali nužne.

Očuvajte mentalne sposobnosti i stvorite naviku svakodnevnog bavljenja mentalnim aktivnostima: čitanje, enigmatika i slično.

Učvrstite svoje nove, zdrave navike, ali budite strpljivi sa sobom. Navikama treba vremena da se razviju. To mogu biti male, ali značajne promjene koje će osigurati bolju psihičku ravnotežu i emocionalno zdravlje. Istovremeno pokušajte razmisliti o nekim svojim ne baš dobrim navikama (primjerice kod razgovora možda stalno dovršavate tuđe rečenice ili nešto drugo…).

Pokušajte ukloniti loše navike koje su neprijatelji zadovoljstva i zdravlja. Tu svakako ubrajamo i prekomjernu konzumaciju alkoholnih pića. Osoba koja pijenje doživljava kao svoj životni stil u opasnosti je od razvoja problema i bolesti ovisnosti.

Identificirajte nezdrave obrasce. Pronađite načine da zdraviji izbor učinite lakim, svakodnevnim i rutiniranim.

Možda će vam trebati nekoliko mjeseci da stvorite novu naviku. Dobrim navikama koje provodimo i u kojima smo ustrajni činimo osobna ulaganja u životna zadovoljstva.

VATROGASCI MEĐIMURJA

14. siječnja 2022.

Komisija u sastavu Robert Pevec, Mario Medved (lijevo) i Nikola Besedić te tajnica DVD-a Mihovljan Mar�na Pongračić, njihov predsjednik Josip Jezernik uz članove DVD-a Mihovljan

ZAPOČELO bodovanje dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja grada Čakovca

Bodovne liste pokazat će koji DVD je najbolji!

O

vog tjedna započelo je redovno bodovanje dobrovoljnih vatrogasnih društava, članova Vatrogasne zajednice grada Čakovca, za prošlu godinu, koje će trajati do kraja veljače. Komisiju za bodovanje čine: Nikola Bese-

51

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

dić, Mario Medved i Robert Pevec, a mi smo ih sreli i DVDu Mihovljan gdje ih je dočekao predsjednik DVD-a Mihovljan Josip Jezernik s članovima.

Bodovanje rada dobrovoljnih vatrogasnih društava u Vatrogasnoj zajednici Međi-

murske županije provodi se već duži niz godina. Ocjenjuju se različite kategorije podataka o veličini organizacije, brojnosti i osposobljenosti članstva kao i određene operativne i preventivne aktivnosti te natjecateljski

i društveni doprinos vatrogasnih društava. Rangiranje vatrogasnih društava temelj su za kasniju raspodjelu �inancijskih sredstava kao i nagrađivanje najaktivnijih DVD-ova i njihovih članova. (sh)

Sobo�čki vatrogasci u akciji prilikom nedavne vatrogasne vježbe na školskim terenima

DVD MALA SUBOTICA

Imali 53 intervencija i aktivnosti prošle godine Za naše mjesne vatrogasce nema predaha ni tijekom pandemijske krize.

DVD Mala Subotica u 2021. godini odradio je ukupno 53 vatrogasna događaja, što je 5,89 posto od svih intervencija odrađenih na području Međimurske županije u 2021. godini od čega se 33 događaja odnose na vatrogasne intervencije, požare i tehničke intervencije: 3 požara stambenog objekta, 3 požara gospodarskog

objekta, 1 požar vozila, 10 požara otvorenog prostora, 6 tehničkih intervencija od čega je jedna prometna nesreća i 8 ostalih događaja (lažno uključivanje vatrodojave itd.).

Odrađeno je i 20 ostalih operativnih aktivnosti od čega 4 vatrogasne vježbe, 14 osiguranja te dvije usluge. Također su odrađene dvije izvanredne dislokacije na području pogođenim potresom. (sh)

Mladi informa�čari na Zimskoj školi informa�ke u učinici Graditeljske škole Čakovec

UDRUGE MIS I MIK

Zimska škola informatike ucrtala Čakovec na IT kartu Hrvatske Moje vatrogasno djelovanje započelo je davne 1989. godine, kada se okupila jedna “škvadra” koja je igrala nogomet na terenima čakovečke Sloge Vrhunski opremljene informatičke učionice Graditeljske škole Čakovec protekli tjedan, od 2. do 8. siječnja, bile su mjesto odvijanja 27.

Zimske škole informatike.

Dugogodišnji je to program Hrvatskog saveza informa-

tičara – krovne organizacije koja okuplja društva informatičke i računarske djelatnosti, a koji je ove godine prvi put održan u Međimurskoj županiji. Jedan od najvažnijih informatičkih događaja u Hrvatskoj svečano je otvoren

u ponedjeljak, 2. siječnja, u holu sportske dvorane Graditeljske škole Čakovec, uz prigodni kulturno-umjetnički program učeničkog zbora III. osnovne škole Čakovec. Za suorganizatora tog značajnog događaja odabrane su udruge

Mladi informatički stručnjaci (MIS) i Međimurski informatički klub (MIK), čiji članovi i natjecatelji bilježe izvanredne rezultate na brojnim renomiranim informatičkim natjecanjima nacionalne, ali i međunarodne razine.

Dejan Drabić i učenica Ozana Margo�ć prilikom dodjele pohvalnice

52

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. siječnja 2022.

Recept plus

Topli sendviči iz pećnice

Grah s kiselom repom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

U čakovečkom Domu za starije i nemoćne osobe o raznovrsnom i zdravom jelovniku brine se među ostalim i vrsni kuhar Pavao Patafta.

Nakon raskošnih blagdanskih stolova dobrodošlo je krepko jelo koje će vas utopliti u ovim hladnim zimskim danima, a organizmu ujedno donijeti i dovoljno energije. Kuhar Patafta donosi recept za pripremu graha s kiselom repom.

Tipično je to zimsko jelo zbog svojih blagotvornih djelovanja

Sastojci:

- grah - hamburger (špek) - kisela repa - sol - vegeta - crvena paprika - luk - lovorov list - malo brašna - ulje

na zdravlje. Međutim, preporučuje se konzumirati i u ostalim godišnjim dobima. Kisela repa bogata je vitaminima i izvrsno je sredstvo za poticanje metabolizma. Niskokalorična je i rado ju na svoj jelovnik stavljaju svi koji vole laganu hranu. S druge strane, grah je bogat vlaknima, proteinima i antioksidansima, zbog čega snižava kolesterol, regulira razinu šećera u krvi i proizvodnju inzulina s obzirom na nizak glikemijski indeks i složene ugljikohidrate koji se lako probavljaju. Grah je vrlo hranjiv jer sadrži lecitin te kalij, kalcij, željezo, fosfor, magnezij, cink i natrij, odličan je izvor folne kiseline, vitamina B6, K, ribo�lavina (B2) i B3.

Kad se u loncu zajedno nađu kisela repa i grah, konačan proizvod, jelo �inih okusa i mirisa, zaslužuje čistu peticu.

Evo recepta kako to jelo priprema kuhar Pavao Patafta iz Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec.

Luk i hamburger (špek, narezan na kockice) lagano prepržimo na ulju. Zatim dodamo crvenu papriku i sve malo prodinstamo. Podlijemo vodom, dodamo grah i kiselu repu (repa se može,

Nadjev pripremimo tako da u kiselo vrhnje stavimo jaje i dobro iz promiješamo. Zatim u to dodajemo ostale sastojke (šunku narezanu na kockice, sir (nariban ili narezan na kockice), origano, papar i malo soli. Lim za pečenje obložimo papirom za pečenje.

Kriške kruha stavljamo na papir na suhu stranu kruha.

Stranu kruha namočenu u mlijeko obilno namažemo pripremljenim nadjevom.

U nadjev se također može staviti svježi peršin ili vlasac. Sendviče stavimo peći u zagrijanu pećnicu na 200

stupnjeva oko 15 minuta.

Serviramo ih tople, ali bit će ukusni i kad se ohlade. (rr)

Sastojci:

- 8 kriški kruha - 1 jaje - 2 dcl kiselog vrhnja - 15 dag šunke - 10 dag tvrdi sir (trapist) - origano - sol, papar - 2 dcl mlijeka

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Pavao Pata�a ako je prekisela, prije oprati). Začinimo po želji (sol, vegeta) i na kraju dodamo lovorov list. U trenutku kad grah i kisela repa omekšaju, dodamo zapršku. Zapršku pripremimo tako da u tavu stavimo masnoće (2 ili 3 žlice ulja ili svinjske masti) da se malo zagrije. Zatim dodamo žlicu brašna i lagano miješajući pržimo dok ne dobijemo zlatnožutu boju.

Na kraju u zapršku dodamo žličicu crvene paprike, sve lagano promiješamo i dodamo u grah s kiselom repom. Kod serviranja jelo možemo ukrasiti sjeckanim peršinom.

Vino tjedna

Sauvignon obiteljske Vinarije Hažić Uz grah s kiselom repom servirajte bijelo vino proizvedeno i odnjegovano u međimurskom vinogorju.

Ovog puta preporučujemo kušati sauvignon (11,5 % alk.), s potpisom obiteljske Vinarije Hažić. Ovaj je sauvignon produkt zdravog

Nakon blagdana najčešće ostane višak kruha ili peciva. Iako je kruh (pecivo) već pomalo suh, može se iskoristiti na različite načine, a jedan od njih je priprema toplih sendviča. Vole ih sve generacije, a pripremaju se brzo i jednostavno. Zahvalni su također jer se na njih mogu staviti različiti dodaci i svaki put mogu biti posebni, originalni, �iniji. Donosimo recept za tople sendviče iz pećnice, napravljene od ostataka bijelog kruha, šunke i sira. Kriške kruha s jedne strane umočimo u mlijeko.

i ručno branog grožđa. U proizvodnji vina, kako ističe Vinska kuća Hažić, koriste se sredstvima koja su na bazi biljnog podrijetla, stoga su ona pogodna za vegane i vegetarijance. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Tijesto za pizzu od integralnog brašna Priprema: Izmrvljeni kvasac stavite u 100 ml mlakog mlijeka, dodajte žličicu šećera i ostavite na toplom da nadođe. Dignuti kvasac dodajte u posoljeno integralno brašno te zamijesite s preostalim toplim mlijekom i uljem.

Razvaljano tijesto stavite u lim namazan uljem, nadjenite po želji i pecite oko 20 minuta na 200 stupnjeva.

Sastojci:

- 300 g integralnog pšeničnog brašna Čakovečkih mlinova - 180 ml mlijeka - 3 velike žlice ulja - 30 g kvasca - 1 žličica šećera - malo soli

14. siječnja 2022.

Narodna kuharica 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

MARIJA GRAČIĆ iz Čakovca pripremila nam je krepku juhu

Bučina juha osvježava svaki jelovnik U Međimurju su buče (tikve) prisutne u svim vrtovima i poljima, a opjevane su i u mnogim pjesmama i pričama o našem lijepom kraju Piše: Aleksandra Sklepić

B

učina juha donosi u svaki jelovnik osvježavajuću promjenu. U Međimurju su buče (tikve) prisutne u svim vrtovima i poljima, a opjevane su i u mnogim pjesmama i pričama o našem lijepom kraju. Buče se u našoj kuhinji upotrebljavaju na brojne načine, pečene, kao nadjev u pogačama od vučenog ili dizanog tijesta, a Marija Gračić iz Čakovca pripremila je za nas bučinu juhu.

Marija dolazi iz Totovca i po zanimanju je špeditersko-agencijski tehničar, no nikad nije radila u svojoj struci.

- Radim u Crvenom križu i smatram da je to najljepši posao na svijetu, kad pomažeš starijim i nemoćnim ljudima, posebno u današnje vrijeme kad je dovoljna jedna topla riječ koja izmami osmijeh na lice.

Marija voli spremati raznolika jela, obožava eksperimentirati sa začinima. Posebno joj je važna dekoracija jela jer smatra da jelo može

imati predivan okus koji tek ljepota koju oko vidi usavršuje do kraja.

Sudjelovala je u emisiji Večera za 5 gdje je svoju bučinu juhu pripremala kao predjelo piletini na međimurski način s dodatkom tartufa.

Iako nije završila školu za kuharicu, Marija se nada jednog dana riješiti i taj mali problem.

- Što se tiče mog kuhanja, nemam nikakve škole ni tečajeve, već strast i želju da spojim tradicionalno s modernim štihom. Čovjek uči dok je živ,

Sastojci:

- malo maslinova ulja - 2 srednje velika luka - 2 češnja češnjaka - 1 ili 2 mrkve - 3 srednje velika krumpira - 1 buča - goveđa kocka - malo maslaca - sol, papar - peršin za dekoraciju

Krepka juha od buče s povrćem

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Marija se ponosi svojim receptom za bučinu juhu dodala je na kraju Marija, a kad nešto kuhaš, od papira je mnogo važnije da kuhaš s puno ljubavi.

Priprema bučine juhe:

U posudi na maslinovom ulju popržiti nasjeckan luk i češnjak do zlatne boje. Dodati oguljeni i narezani krumpir, očišćenu i narezanu buču, začiniti solju i paprom prema vlastitom ukusu i popržiti 5 minuta.

Dodati vodu i goveđu kocku i kuhati pola sata na srednjoj vatri dok povrće ne omekša. Povrće izvaditi iz juhe i izblendati te vratiti u posudu u kojoj se kuhalo. Po potrebi dodati vodu i kuhati još 5 minuta. Pri kraju dodati malo maslaca radi masnoće.

Bučina juha servira se uz dodatak krutona. Bilo koji komad kruha koji je prepečen ili pržen do hrskavosti smatra se krutonom.

Krutone je lako izraditi i vrlo su koristan način iskorištavanja kruha koji je ostao.

Kruton dodaje hrskavost i teksturu salatama, juhama, jelima od povrća, pa čak i omletima.

Za izradu krutona može se iskoristiti bilo koja vrsta kruha iako neke vrste imaju bolju hrskavost od drugih.

Deblje kriške uvijek će dati bolji kruton od tankih kriški.

Kruton koji se dodaje u bučinu juhu prepržiti na maslinovom ulju uz malo češnjaka. Kruh servirati uz juhu i ukrasiti nasjeckanim peršinom.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 18. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 21. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedna dobitnica je: Marija Klinec iz Orehovice novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1374 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 18. siječnja 2021. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 21. siječnja

54

Mozaik

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Uviđate da ne vrijedi mrziti niti se svađati jer to ne vodi nikamo. Bolje je povući se i razmisliti u tišini. Tehnika da se jednim udarcem ubiju dvije muhe ovaj put neće sasvim upaliti, no vaša sposobnost da radite dvije stvari u isto vrijeme hoće. Poslovi u tišini su naglašeniji, ali vi se kroz to i borite za svoje ideje.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Elokvencija i otvorenost bit će vaši aduti za zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom koga volite, a najviše zato da kasnije ne biste požalili. Ključ uspjeha u poslu ovih dana nalazi se u suradnji i prihvaćanju ponekog kompromisa.

LAV (23.7. - 23.8.)

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe koje srećete na zabavama ili na sportskim priredbama. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primijetite.

Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Sad vam je potpuno jasno da volite i da vas vole. Jedino što se pitate je dokle će to tako trajati. Činit će vam se da je sve u rukama drugih. Što je najgore, bit ćete u pravu.

U ovom trenutku vi ne možete mnogo utjecati na stvari.

Da biste to dočekali spremni, nemojte se živcirati.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Ovih ćete dana imati promjenjiv vjetar kad se o ljubavi radi. Neka vrata će se otvarati, ali neka će se i zatvarati. Zato budite maksimalno otvoreni i budno pratite svaku priliku.

Na poslu će vam uglavnom ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažirati oko mladih suradnika.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Oni koji još traže srodnu dušu lako će se približiti svakoj osobi suprotnog spola. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na proširenje svojih znanja i stručnih sposobnosti. Neki će se usavršavati. Sad će se, naime, ostvariti neki zakonski temelji da možete pokrenuti nešto u tom pravcu. Neki će zbog toga putovati.

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Piše: Maša Hrustek Sobočan, dipl. pov. umj.

BIK (21.4. - 20.5.)

Premda emotivno nećete osjećati ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozitivan i vedar stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će razumjeti vašu povećanu potrebu za društvenošću. Nakon što ste riješili jedan problem, od sada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti.

RAK (22.6. - 22.7.)

Oni koji vole, voljet će intenzivno, a druga strana će im uzvraćati malo manje intenzivno. Samci će osvajati brzo i lako.

Pogledajte bolje oko sebe i naći ćete mnogo onih koji bi željeli surađivati s vama.

Potrebno je bolje se povezati i osmisliti učinkovitiji organizacijski plan.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Prvi dio tjedna donijet će lijepe ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju.

Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

O vama i vašoj sposobnosti samokontrole ovisit će uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se i dajte sve od sebe, ali pritom budite realni. Bit ćete u u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima i to najčešće onim koje su smislili drugi. Nemojte divljati, nego prođite kroz to.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Povremeno ćete osjetiti poneku privatnu frustraciju ili prepreku za ljubav. Izdržite, a najviše jer ćete ustrajanjem uvidjeti koliko zapravo imate snage i koliko volite. Još ovaj tjedan bit će potrebno nešto pripremiti ili dovršiti. Zato to učinite polako i sigurno. Kad su temelji dobri, kuća je čvrsta.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ako je dosad bilo prazinina u ljubavi, ovih dana dočekat ćete bolje prilike. Baš tako će se polako i postepeno vaš privatni život poboljšavati, a onda će se i osmijeh polako vraćati na vaše lice. Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja.

Bit ćete spretni, konstruktivni, otvoreni, žedni izazova.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1373

Omladinska radna akcija uređenja okoliša Starog grada 1973. godine

Edo Lukman donirao zbirku negativa za muzejski arhiv fotografija M

uzej Međimurja Čakovec povećao je arhiv urbanih povijesnih fotografija grada Čakovca vrijednom donacijom zbirke negativa iz osobne arhive poznatog Čakovčanina Ede Lukmana. Dosad smo u muzejski arhiv spremili fotografsku ostavštinu Stjepana Leinera, Đure Jalšovca i Mirka Banjeglava te sad Ede Lukmana, pa polako povećavamo fond kako bismo za buduće generacije Čakovčana sačuvali bogat fotografski materijal iz sad već povijesnoga doba sredine i druge polovice 20. stoljeća.

Možda se trenutno ne čini kao vremenski vrlo udaljen period, no bitno je početi skupljati na vrijeme da se takva vrsta dokumentacije kroz sljedeća desetljeća ne bi rasplinula.

Edo Lukman zvučno je čakovečko ime i prepoznatljiva legenda našeg grada čije ime stoji kao sinonim za Školu animiranog filma – ŠAF. Utemeljitelj je ŠAF-a pa je u svojoj sjajnoj karijeri bio voditelj brojnih filmskih radionica i autor radioničkih modela koji su ga učinili poznatim i traženim voditeljem filmskih radionica u zemlji i svijetu. Često je bio pozivan u žiri svjetskih filmskih festivala.

Također je i autor brojnih nagrađenih animiranih filmova, ali i pedagog i mentor brojnim generacijama osnovnoškolaca čiji je umjetnički životni put stasao upravo pod njegovom paskom u Školi animiranog

filma. ŠAF-ovci su svojim radovima sudjelovali na brojnim domaćim i svjetskim festivalima i gotovo uvijek odnosili nagrade za svoje animirane filmove koji su fascinirali tehnikom i idejom. Mladi ŠAF-ovci zbog svojeg su znanja i iskustva već u ranoj dobi birani i u stručne žirije na filmskim festivalima u Europi, poput Laona u Francuskoj.

Edo Lukman dobitnik je odličja viteza reda Akademskih palmi (Chevalier dans l’ordre des Palmes Académiques) za izniman doprinos u akademskoj zajednici za promicanja francuske kulture 2014.), Nagrade za životno djelo grada Čakovca u povodu 40. obljetnice rada ŠAF-a i Nagrade za životno djelo ASIFA-e Hrvatske (2018.). Član je ASIFA-e od 1982. godine. U mirovini je od 2015. godine.

Uz sve uspjehe koje je Edo Lukman postigao u svojem životu, neosporna je činjenica da je uz sebe uvijek imao fotoaparat i da se njegova profesionalna ljubav prema filmu prelijevala djelomično i u amatersku ljubav prema umjetničkoj i dokumentarnoj fotografiji. Prvi fotoaparat firme Praktica kupio je 1971. godine čim se zaposlio u tadašnjem Projektnom birou u Čakovcu.

Oduvijek sklon umjetnosti, a prije svega crtežu, završio je Građevinsku srednju školu u Čakovcu, nakon koje se u vojsci posvetio crtanju stripa i karikaturi. Za vrijeme služenja vojnog roka već je

imao svoju prvu izložbu u Samoboru, a nakon vojske je neko vrijeme crtao karikature za list Međimurje. S filmskim projekcijama eksperimentirao je već kao dječak u osmom razredu osnovne škole kada je u svojem dvorištu u Ulici Vladimira Nazora napravio pravu filmsku projekciju za susjedstvo na razapetoj plahti.

Tada je već znao kompletan mehanizam filmske kamere. Sudbonosno sudjelovanje na omladinskoj radnoj akciji čišćenja okoliša Starog grada u Čakovcu 1973. godine dovelo ga je do Josipa Lukše, jednog od vodećih kinoamatera tada u Hrvatskoj, koji je njega i nekoliko ostalih entuzijasta okupio u čakovečke kinoamatere. Fotoamaterizam u Čakovcu tijekom 1970-ih godina imao je prilično razvijenu scenu i njime su se već bavila imena poput poznatog fotografa Merlića, zatim već spomenutog Lukše, Jalšovca, Tarnaja i Flajpana.

Kako Edo kaže, bez Kino kluba ne bi bilo ni animiranoga filma u Čakovcu. Iako su se za animaciju počeli zanimati i drugi u klubu, ipak je Edo bio najuporniji i sam završio 1. čakovečki animirani film Spas u zadnji čas pa je shvatio da je animacija ono čime se želi u životu baviti.

Prvu priliku za otvaranje Škole animiranog filma dala mu je Mira Kermek koja je na njegov prijedlog da škola bude u sklopu dječjeg odjela gradske knjižnice dala potvrdan

odgovor. Izgradnjom Centra za kulturu 1982. godine ŠAF dobiva svoje prostore u potkrovlju, gdje se nalazi i danas.

Među doniranim negativima Ede Lukmana možemo naći dokumentiranu izgradnju čakovečkog hotela Park, Centra za kulturu, nebodera, čakovečka sportska i koncertna događanja, vizure parka, Starog grada i centra, radne akcije, svakodnevicu u čakovečkim poznatim firmama i zanimljive pojedinačne situacije koje dokumentiraju izgled i život ljudi u sedmom i osmom desetljeću dvadesetoga stoljeća.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 7 do 15 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Utorak – petak: od 8 do 15 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

14. siječnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza 55

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Većinom suhi dani VREMENSKA SLIKA: U novu 2022. godinu ušli smo uz suho i toplo vrijeme. Proteklih nekoliko dana doživjeli smo povratak u normalu. Temperatura je postala primjerenija mjesecu u kojem se nalazimo, jedino što i dalje nema snijega.

I u sljedećih tjedan dana će biti prohladno, ali većinom suho zimsko vrijeme.

Moguće je samo malo oborina krajem ponedjeljka ili oko utorka. Opširnije o

prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Za petak možemo najaviti stabilno, ali nekoliko stupnjeva toplije vrijeme uz dosta sunca.

Pirkat će lagani zapadni i jugozapadni vjetar pa bi dnevna temperatura mogla narasti do 8 ili 9 stupnjeva, osobito ako izostane jutarnja magla.

Jutro će ipak biti u minusu.

Vikend i dalje pokazuje naznake suhog i mirnog zimskog

vremena. Vjerojatno će biti i dužih sunčanih razdoblja, a ujutro je moguća i magla. I dalje jutarnji mrazevi jer će temperatura noću biti ispod nule, a danju ćemo ići u lagani plus.

Subota se čini stupanj-dva toplija od nedjelje jer bi u nedjelju moglo biti nešto niske naoblake i magle. Uglavnom, imamo vikend koji je povoljan za boravak na otvorenom uz slojevitu odjeću. Jedna kraća promjena vremena je moguća

SKANDINAVKA

početkom sljedećeg tjedna.

U ponedjeljak blaga južina i malo viša temperatura. Veći dio dana djelomično sunčano, a prema večeri sve više oblaka. Jutarnja temperatura malo ispod nule, a dnevna bi ponovno mogla ići bliže desetki.

U noći na utorak ili tijekom utorka može pasti malo kiše ili susnježice uz okretanje vjetra na sjeverac. Čini se da će oborina biti vrlo malo, možda i sasvim izostanu. U utorak će dnevna temperatura ponovno malo pasti.

Nakon toga opet izgleda većinom suho i djelomično sunčano, ali ponovno nešto hladnije vrijeme. Jutarnji mrazevi i dnevna temperatura u laganoj pozitivi.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Prepo-

Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vrtu, dolu i brijegu ručujemo da pratite i našu stranicu na Facebooku, Kad će kiša. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.

Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060/555-555. Cijena 3,49 kn/ min iz �iksnih i 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d., Savska cesta 32, Zagreb, info-tel.: 0800-1234, prognoza izrađena 13. 1.)

IZLAZI

16.1. u 07:33 h 20.1. u 07:30 h

ZALAZI

16.1. u 16:40 h 20.1. u 16:45 h

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 14. 1. 1985. počelo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo 7 dana • 14. 1. 2013. obilan snijeg u središnjoj Hrvatskoj, u Zagrebu rekordnih 68 cm • 16. 1. 1985. kod Slavonskog Broda brodovi ostali okovani ledom • 18. 1. 1770. Marijan Lanosović zamije�o i prvi u nas opisao polarnu svjetlost • 20/21. 1. 1998. god. u mnogim predjelima Hrvatske polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog snijega, kiše koja se ledi i jakog vjetra

Razbibriga

VICOTEKA Ispovijed jednog pijanca Ja inače slabo pijem. Tek ponekad jednu čašu do dvije.

Ali kad popijem dvije, ja sam onda skroz drugi čovjek, a što taj drugi čovjek može sve popiti…to je čudo jedno!

Ubojstvo

Došla baba sa nožem zabodenim u koljeno kod doktora: - Zašto ste to uradili? - pita je doktor - Htjela sam se ubiti.

- Pa kud baš u koljeno, babo?

- Pa meni su rekli, dva prsta ispod sisa!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

56

Oglasnik

BOGATI SPORTSKI VIKEND STELA POSAVEC u liga dvorani Graditeljske škole MSTS mladih Čakovec

ODIGRANO PRETKOLO ZORAN LESJAK www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog kupa

Strahoninčanka četvrta najbolja rukometašica Hrvatske

Nogometni internacionalac igra u Mađarskoj, no dom mu je Međimurje

ANTONIA RUŽIĆ TRADICIONALNI teniski 24. prosinca 2021. turnir Punčec Open završen je u Čakovcu

Međimurska tenisačica četvrta igračica svijeta u svojoj dobnoj skupini

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Međimorje je hrvacko od stoletja sedmog!!!?

K

aj reči, minulo je i drugo korona leto i črez kratek čas bode nam počelo još jeno i to tretje, a da još niti ne znamo na čemo smo. Očem reči, još nišči ne zna kaj je to pravzaprav za beteg, kaj je to za hetiko tua korona šteroj nišči nebre stati na kraj.

Dok sam rekel nišči ne sam tu mislil na Vileka Beroša, našega ministra za zdraviče šteroga oporbenjaki mejajo otkak je korona zavzela svoje mesto pod našim hrvackim suncom, nesam tu mislil na Krunija Capaka šteri se je nejpredi zbrčkaval z antikorona cjepivom, a denes nebre minuti den, a kaj se naš Krunči nej bar malo vcepil, a tu je i Davorček Božinovičov, šteri vedri i oblači po našemo antikorona nebi kak nam da treba. No, ne ruon nam nek jegovomo šefo Plenkijo. Kaj ne bodete si gruntali kak sam pozabil gospo Alemko

POD VUROM

Markotič štera je v našemo stožero od prvoga dneva i štera se nejbole razme vu ti kineski beteg i v tomo našemo stožero predstavlja struko, očem reči, doktore.

Najte me krivo razmeti, ali nesam siguren da Alemka zna čuda vejč o tomo dugovečnomo betego nek nam je rekla jerbo da bi znala i da bi mela nekšega bolšega lekeca šteri je bole hasnoviti bi to ona rekla, ali ne nam nek svojim pajdašima doktorima kaj bi oni leži došli na kraj z tem betegom, a ne kaj se muočijo kak kristoši.

Kaj reči, što god je zmislil toga betega, to korono toga bi trelo obesiti za galge na Jelačič placo jerbo tulikše nevole je još nišči ne napravil sveto i ljudima (urbi et orbi) kak je naprajla tua korona. I to je još ne se: bole je na udbo i saki den je se jakša i jakša, a opče jo ne vidiš i nebreš joj deti sol na rep.

Ivek i Štefek živijo v istomo malomo gradičo i v istoj zgradi: Ivek je cepleni, a Štefek se je pod milim bogom ne štel cepiti. Ivek more iti na utakmice i v krčme, a Štefek nebre, nema viziperte. Ivek odide v krčmo ili pak ne utakmico, a Štefek odide k Ivekovoj ženi…

prek Mure i Međimorje zanavek dopelati pod „hrvacko kvočko“ Mađari so to prijeli teška srca i još navek so ne pozabili sve lepote i �inote Međimorja z šterima so se na leta štimali. Makar je Međimorje več duže od sto let naše i Hrvacko Mađari ga nikak nebrejo zabiti zato još dendenes morete na hajdi mesti v Mađariji videti stare karte „Velike Mađarske“ na šteraj je i Međimorje pofarbano z mađarskom zelenom farbom. Morem vam reči da se na te karte nišči jako preveč ne buni, ali probajte negdi skopati staro Hrvacko karto na šteroj je Hrvacka do Drine i črez den dva bodete zahode ribali ili v Lepoglavi ili pak v Remetinco. Neje za veruvati, ali tak je! Šteli mi to priznati ili ne, ali 9. januar je naš međimorski svetek i to nejvekši. Z tem dnevom smo mi došli na svoje i tu smo ostali zanavek.

1919. leta smo zanavek rekli Mađarima zbogom i toga se držimo do dneva denešjega.

Si znamo da so pred nekaj vejč od sto let nejveč pomogli fra-pater Kapistran Geci, šteri ima spomen pločo na Katoličkomo domo v Čakovco, gospon doktor i akademik

Vinci Žgancov čije knigice z pesmami so nejveč doprinesle kaj se je Međimorje naše malo vrnulo dimo posle 200300 let kak je bilo za sneho v Hungariji. Tu je još svoje prste, i ne sam prste, mel i Priločanec Đurek Lajtmanov, a nejglasneši je bil Macinčar Ivek Novakov. Znate kakši je on šrajf v tomo bil ak ga na čakoskomo grobjo još navek pazi lav i to z glavom i grivom. Kak se pripoveda ipak je nejbole hrpta podržal čakoski gvardjan Kapistran Geci, šteri je prek međimorskih župnikov i to od Badnjaka do 9.januara uspel pred čakosko cirkvo dopelati deset jezer ljudi šteri so sima rekli kaj očejo i kam Međimorje spada. Zato, mi Međimorci, moramo toga dneva sako leto znova obslužavati kak nejvekšega svetka, bole nek proščeje, i na te svetek pozvati se one šteri nam Međimorcaj i Lepoj našoj nekaj značijo. I još nekaj, kapa doli, negdašjemo našemo saboirniko Drageco Lesarovomo šteri je 2005. leta shodil kaj to bode Spomendan v celoj Lepoj našoj. Toga Spomendana bodo obslužavali i si drugi ak bodo nas vidli kak ga obslužavlemo i ak jiv mi

natiramo. Ak mi poštuvlemo svoje i drugi nas bodo poštuvali, a ak se mi slabo ili nikak kcoj držimo unda nam niti nišči ne bode došel kak je bilo i ovo leto.

Još nekaj bi štel reči.

Pred tri leti je čakoska Zrinska garda poslala predloga Saboro Lepe naše kaj bi i našo reko Muro zarivali vu državno himno. Predloga je napisal i cifrasto obrazložil Đurek Kovačpv (čitaj: Juraj Kolarić), profesor i doktor z Doljnjega Hraščana.

Do dneva denešjega je još Mura ne došla na Dnevni red. Kaj nam Sabor z tem oče reči (???), da so Garda i gardisti preslabi kaj bi Muro zrivali na Dnevni red, a nišči drugi se nikaj ili pak preslabo briga.

A si znamo da je Mura još od unda bila meja štero je mađarska vlast prešla, ali Mađari so jo nigdar ne prešli i zato ga ne v Međimorjo našemo malomo niti jenoga mađarskoga sela i ne sam to, nek ga nega niti jene mađarske familije. Nek se zna da so se Međimorci navek štimali z tem kaj so Hrvati i da Međimorje spada v Lepo našo. A na nami je kaj to ne potepemo!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Slavica Hranilović, Čakovec - Ja sam vječiti optimist i za mene nema najgoreg mjeseca. Živim iz dana u dan, naravno znam se razljutiti, svađam se s televizorom kad čujem što mi ne paše. No, odem na planinarenje i ispušem se.

Je li i Međimurcima siječanj najduži mjesec u godini?

U mjesecu siječnju vraćamo se napokon u normalan život nakon božićno-novogodišnjih blagdana. Praznih novčanika, tjelesno izmoždeni jelom i pilom teško hvatamo ritam, a u prilog dobrom raspoloženju ne idu ni hladni i kratki dani. Stoga se i u narodu kaže kako je to najduži, najdepresivniji i najgori mjesec u godini.

Pitali smo naše sugrađane je li to doista tako. (vv, zv)

Ovo leto smo to mogli skoristiti, ali nesmo. Najme kaj, ovo leto je 9. januar došel na nedelo ruon tak kak je bilo i 1919. leta dok se je v Čakovco na Fratarskomo trgo održala velika Narodna skupščina i da je k meši i na Skupščino došlo prek deset jezer Međimorki i Međimorcov. Verjem da ste ne pozabili kak se je Međimorje naše malo, te „falaček zemle med dvemi vodami“ zanavek odcepilo od sosedov z Hungarije i pripojilo majki domovini Hrvackoj. Dugo so naši stareši, mamice i japice, čakali na te den da se bodo mogli vrnuti na svoje i da ne bodo več morali živeti pod ljuckom čižmom, očem reči, pod ljuckom (čitaj: mađarskom) „krunom“. Mađari so se držali za Međimorje naše malo kak pijanec za blanjke jerbo dok je „falaček zemle med dvemi vodami“ bil pod jivom krunom, očem reči, čižmom, Mađari so se falili kak je Međimorje naše malo nejlepši biser vu mađarskoj kruni Svetoga Laceka. Znali so oni kaj imajo zato so Međimorje držali i vlekli k sebi z dvemi rokami. Dok so ipak naši dečki Kvaternik i Perko uspeli pretirati Mađare

Velimir Klarić, Čakovec - Svaki mjesec mi je isti. U stvari uopće se ne opterećujem vremenom, novogodišnjim željama od kojih sam odustao. Jednostavno živim polako pa kako bude.

mi prodiremo dublje

Radmila Tkalčec, Novo Selo na Dravi - Dani mi brzo prolaze pa ni ne stignem misliti koji je mjesec. Sve se svodi na posao – kuća i obratno. Općenito mi život brzo leti.

Marija Franković, Lopatinec - Čakovec - Siječanj je dug kak cijela godina. Istrošimo se u 12. mjesecu i sad smo samo doma, zaprti. Sjedimo u svoja četiri zida, kurimo, grijemo se i čekamo ljepše dane.

www.teamgradjenje.hr

Islami Ana, Čakovec - Stvarno je najgori mjesec u godini. Sve se potrošilo za blagdane pa su dani dugi. K tome je još i zima i vani je hladno. Da bar imamo malo snijega koji bi unio malo veselja i radosti u ove tmurne dane.