Čakovec, PETAK, 21. siječnja 2022.
LELA NOVAK iz Murskog Središća postala je njegovateljica u Austriji
Cijena 10 kuna
POSEBAN PRILOG
Nakon 52. godine promijenila državu, struku i ime str. 12
Zima na sjeveru Vaš vodič za zimske aktivnosti
S kime i kamo na Vincekov pohod
TEMA BROJA KOLIKO NAS MANJE IMA?
str. 11
POKOPAN Franjo Bukal
DONOSIMO USPOREDBU BROJA STANOVNIKA 2011. i 2021. po svim međimurskim mjestima
Za ove blagdane čak 250 posto više noćenja str. 6
str. 3-5
Međimurci ostaju na PCR testiranju CRNA KRONIKA
NOVI SUVENIR iz Svete Marije
Svetomarska čipka na čaši
STARTALA GRADNJA POS-ove zgrade u Prelogu
str. 14
MEĐIMURJE postaje ozbiljna turistička destinacija?
NIŠTA OD brzih antigenskih testova u ambulanti
stanovnika gubimo dnevno u Međimurju Kafiću Park’s
str. 15
2,2
Otišao je dobri duh Orehovice str. 3
Broj 1375
str. 8
Godina XXVII.
pokrali alkohol
Prvi stanari Napokon opet useljavaju za Urbanovo poslije godinu dana dvije godine! str. 13 U NOVOM vinskom domu u Štrigovi
ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr
str. 46
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
21. siječnja 2022.
I s maskama nastava u školi je zabavnija, nego od kuće na daljinu
ČETIRI ŽUPANIJSKE i dvije čakovečke osnovne škole prešle na online nastavu
Učenici I. i i II. osnovne škole Čakovec online zbog zaraženih nastavnika Zimski praznici su tek završili, a već je šest škola prešlo na online nastavu. Poznato je da su škole podijeljene po osnivačima. Osnovne škole koje su na području Čakovca su pod njihovom ingerencijom, a ostale osnovne i sve srednje škole izvan administrativnog područja Čakovca su pod ingerencijom Županije, osim Srednje škole Čakovec, kojoj je osnivač vjerska zajednica. U Čakovcu su na online nastavu prešle dvije škole: I. i II. osnovna škola Čakovec. Kako doznajemo od Davida Vugrinca, pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti, razlog prelaska na online nastavu su zaraženi nastavnici pa je nastavu nemoguće organizirati uživo. Nastave uživo u I. osnovnoj školi neće biti još ni drugi tjedan, a u II. osnovnoj školi se na nastavu vraćaju 25. siječnja. U osnovnim školama kojima je osnivač Međimurska županija četiri osnovne škole su prešle na online nastavu. To su: OŠ Selnica, OŠ Nedelišće, OŠ Domašinec i OŠ Sveti Martin na Muri, s time da se u Domašincu i Svetom Martinu na Muri online nastava održava za učenike predmetne nastave. U Nedelišću na službenim mrežnim stranicama škole kao argument za online nastavu navode nagli porast broja pozitivnih učenika i učitelja te razreda u izolaciji: 26 po-
tjedna
Led okovao Šodericu Mramorna zamrznuta površina jezera Šoderica u Goričanu fotogra�irana iz zraka daje poseban ugođaj ovom popularnom izletištu. Foto: Mario Golenko
Blaženka Novak, pročelnica u MŽ: Kao osnivač nismo zadovoljni s �me što nema nastave uživo u svim školama, jer ni u jednoj nema zaraze u svim razredima zitivnih učenika, 9 razreda u samoizolaciji, 7 pozitivnih učitelja i 4 u samoizolaciji. Blaženka Novak, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i kulturu Međimurske županije, kazala nam je da kao osnivač nisu zadovoljni s time što nema nastave uživo i što se cijele škole zatvaraju za izvođenje nastave. - Naša preporuka koju smo uputili svim ravnateljima je da se nastava provodi i organizira gdje god je moguće uživo. Ni u jednoj školi gdje su trenutno prešli na online nastavu zaraza nije prisutna u svim razrednim odjeljenjima, a zaraza se pojavila i među učenicima i među nastavnicima, kazala je pročelnica Novak. (BMO)
MURSKO SREDIŠĆE
U subotu cijepljenje bez najave u sportskoj dvorani Ponovno se vraća cijepljenje po sportskim dvoranama na lokacijama izvan Čakovca. Time se omogućava lakša dostupnost cijepljenja starijim i nemoćnim osobama koje ne mogu stajati u redu na prostoru trijaže u Čakovcu. U subotu, 22. siječnja 2022. godine, cijepljenje bez najave održat će se u školskoj sportskoj dvorani u
FOTO
Murskom Središću od 9 do 13:30 sati. Za ostale građane i dalje vrijedi cijepljenje svakim radnim danom svim dostupnim cjepivima od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije i od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava. (dv)
BRZE ANTIGENSKE TESTOVE (BAT) zasad naši liječnici opće prakse ne rade
Svi stignu na PCR test koji je i ulaznica za inozemstvo - U ponedjeljak ćemo imati sastanak s liječnicima primarne zaštite gdje ćemo dogovoriti što će biti s testiranjem u ordinacijama, rekao je ravnatelj Doma zdravlja Čakovec Branko Vrčić Piše: Dora Vadlja
Početkom tjedna nastala je cijela zavrzlama oko testiranja u ordinacijama opće prakse. Podsjetimo, Ministarstvo zdravstva je, na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), poslalo detaljne upute liječnicima obiteljske medicine vezane za testiranje brzim antigenskim testom (BAT) koje je trebalo početi 17. siječnja, a sve kako bi se građanima osiguralo pravovremeno testiranje na SARS-CoV-2 i smanjio pritisak na postojeće testne punktove. Prema tome, liječnici bi trebali pacijente testirati i u svojoj ordinaciji. No, prema informacijama s terena, saznali smo da se testiranja kod liječnika još ne prakticiraju u Međimurju. Brzi antigenski test (BAT) ne ulazi u statistiku pozitivnih dnevnih slučajeva zaraze koronavirusom. No, kako objašnjava dr. med. Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja Čakovec, u Međimurju se zasad svi pacijenti šalju na PCR testove, a za BAT te-
stove i testiranja kod liječnika će se tek izjasniti početkom novog tjedna. Brzi antigenski test ravnopravan je PCR testu, što znači da, ako je netko pozitivan na brzom testiranju, više ne mora dijagnozu potvrđivati PCR-om. I antigenski je test sada dovoljan za izdavanje covid-propusnice, no samo za domaće potrebe. Na temelju njega nije moguće dobiti EU covid-digitalnu putovnicu, koja jedina vrijedi za kretanje preko granice. No, to zapravo zasad ne vrijedi za Međimurje, barem prema objašnjenju ravnatelja Doma zdravlja Čakovec. Koja je razlika između BAT i PCR testa? - U velikim gradovima kao što su Zagreb ili Split, medicinska služba nije mogla obraditi toliku količinu PCR testova koliko je bilo moguće. Mi u Međimurju nemamo te probleme. Shodno tome, država je uvela te BAT testove, koji nisu toliko validni kao PCR. Tako da se ti brzi antigenski koriste u onim dijelovima gdje
je bio veliki priljev testiranja. Za sad u Međimurju PCR dobro funkcionira. U ponedjeljak imamo sastanak s liječnicima primarne zaštite gdje ćemo dogovoriti što će biti s testiranjem u ordinacijama. Ako će biti potrebe da širimo po punktovima BAT testove, onda ćemo ih uvesti. Naši neki kolege i rade te brze testove, nitko to nije odbio raditi, rekao je dr. Vrčić.
Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja Čakovec
Omikron zasad nije potvrđen u Međimurju Iako se zaraza i dalje širi Međimurjem, ipak je manji broj hospitaliziranih pacijenata u Županijskoj bolnici Čakovec. Kako kaže ravnatelj ŽB Čakovec, dr. med. Igor Šegović, ima razloga za optimizam jer je u ovom trenutku hospitalizirano 38 pacijenata, od čega je 5 na respiratoru. - Ne tako davno imali smo 130 hospitaliziranih osoba, a sada ih imamo stotinjak manje, što je ra-
zlog za optimizam. Kako se broj pacijenta smanjuje, povećavamo broj usluga, broj operacija i smanjujemo liste čekanja, rekao je ravnatelj. Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo MŽ dr. Marina Payerl-Pal rekla je kako u Međimurju za sad službeno nije potvrđen omikron, nego delta varijanta, no s obzirom na brzo širenje zaraze velika je vjerojatnost da omikron kola i kod nas. (dv)
21. siječnja 2022.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3
ŠTO SU NAM POKAZALI prvi rezultati popisa stanovništva 2021. godine u Međimurju?
U Međimurju dnevno nestaju 2,2 stanovnika Najveći minusi zabilježeni su u općinama Goričan, Vratišinec, Štrigova, Donji Vidovec, Sveta Marija, Donji Kraljevec i Domašinec Piše: Sanja Heric, Božena Malekoci-Oletić, Dora Vadlja i Vlasta Vugrinec Foto: Dino Stanin/Pixsell, Zlatko Vrzan
P
rvi rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali su da je Međimurje u 10 godina izgubilo 7941 stanovnika. Gledajući taj podatak, u postotku ima nas manje za 6,98 posto. Slikovito rečeno, to je kao da smo izgubili cijelu općinu Sveti Juraj i općinu Podturen skupa. Ako pak to preračunamo u koliko smo dnevno izgubili ljudi, ispadne brojka od 2,2 stanovnika dnevno u 10 godina. Ovakve brojke smo i očekivali s obzirom na to da već desetljećima pratimo zbivanja i trendove koji se pojavljuju u Međimurju. Smanjen broj stanovnika za skoro osam tisuća posljedica je, između ostalog, prirodnog kretanja stanovništva i prirodnog prirasta odnosno razlike između rođenih i umrlih. Naime, Međimurje kao i ostatak Hrvatske, već godinama bilježi više umrlih nego rođenih. Bijela kuga vlada međimurskim naseljima, a kako se čini prema trenutnoj situaciji tako će se i nastaviti. Kao treći faktor koji je utjecao na smanjenje broja stanovništva tu je i odlazak Međimuraca preko granica, čije je iseljavanje počelo već početkom krize u Hrvatskoj od 2008. godine. Ono što možemo iščitati iz novog popisa jest da se
Martin Srša, načelnik Svetog Martina na Muri
kao dobar recept za ostanak stanovništva u naseljima pokazala dobra komunalna uređenost, mogućnost zapošljavanja i bogat društveni život u zajednici. Pokazuju to primjeri kao što je naselje Sveti Martin na Muri, zatim Čakovec i okolne općine koje čine prsten oko grada, gdje su uspjeli zadovoljiti sva tri navedena kriterija, kao i naselja Mali Mihaljevec i Zasadbreg gdje je vrlo bogat život udruga. S druge strane, donje Međimurje bilježi gotovo u svim općinama pad broja stanovništva. Iako bilježi dobar gospodarski rast, po svemu ostalome kao da je zaspalo u 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća. Napomenimo i da su ovo prvi, preliminarni rezultati Popisa 2021. i da ćemo tek u idućim mjesecima saznati kakva nam je spolna, dobna, obrazovna i vjerska struktura. Tek tada ćemo moći dobiti cjelovitu pravu sliku stanovništva našeg Međimurja.
Tko su gubitnici, a tko dobitnici stanovnika?
Naše općine ukupno broje 65.628 stanovnika, što je u odnosu na popis iz 2011. manje za 6.234 stanovnika, odnosno 8,67 posto stanovnika. Potrebno je napomenuti da je stvarni broj stanovnika vjerojatno i manji jer su u tu brojku ubrojeni i oni ljudi koji ovdje ne žive, ali su prijavljeni u Međimurju. Doduše, dio ljudi se požalio i da nisu bili ni popisani. Najveći pad stanovnika zabilježen je u Goričanu gdje je 16,33 posto manje stanovnika, Vratišinec je izgubio 15,22 posto stanovnika i naposljetku Štrigova gdje je 14,17 manje stanovnika. Odmah ispod njih je Donji Vidovec s 14,01 posto manje stanovnika, zatim Sveta Marija s 13,77 posto stanovnika, pa Donji Kraljevec s 12,79 posto stanovnika i Domašinec koji broji 12,48 posto manje stanovnika.
Prizor koji se rijetko viđa u prosječnim međimurskim obiteljima Općina Orehovica jedina je međimurska općina koja bilježi rast stanovnika. Popisano je ukupno 2.710 stanovnika, što je za 25 stanovnika (0,93 %) više nego u prethodnom popisu stanovništva. Najmanju razliku u odnosu na popis iz 2011. godine pak bilježe općine Strahoninec koja ima tek za 2,05 posto manje stanovnika, Sveti Juraj na Bregu koji broji za 2,16 posto manje stanovnika, potom Pribislavec koji bilježi 5,33 posto manje stanovnika i Šenkovec koji ima 5,38 posto manje stanovnika. Što se tiče naših gradova, Čakovec, Mursko Središće i Prelog ukupno broje 40.235 stanovnika. To je za 1.689 stanovnika manje, odnosno 4,03 posto manje stanovnika u odnosu na prošli popis. Grad Čakovec bilježi 27.266 stanovnika, odnosno 554 stanovnika manje nego prije 10 godina. Potrebno je napomenuti da je tom popisu sada pribrojeno i naselje Štefanec. Mursko Središće trenutno stoji na 5.928 stanovnika, odnosno manje ih je za 379 (-6,01 %). Grad Prelog pak trenutno ima 7.041 stanovnika, što je 774 manje stanovnika, odnosno -9,90 posto stanovništva. Nimalo iznenađujući nisu podaci iz najnovijeg popisa u
kojima je vidljivo povećanje broja stanovnika u romskim naseljima, poput Kuršanca, Paraga, Piškorovca i Orehovice.
Fenomen Svetog Martina - tri naselja bilježe rast
Među međimurskim općinama posebno u oko je upala općina Sveti Martin na Muri. Iako općina ukupno bilježi pad broja stanovnika od 8,21 posto, odnosno bilježe 214 manje stanovnika, s druge strane čak u trima naseljima zabilježeno je povećanje stanovnika. U naselju Grkaveščak došlo je povećanja od 17 stanovnika, u naselju Sveti Martin na Muri do 16 stanovnika više, a u Toplicama Sveti Martin 5 stanovnika više. - Ljudi su prepoznali povoljne uvjete za život koji su stvoreni u općini Sveti Martin na Muri. Riječ je o komunalnoj uređenosti, kvalitetnom društvenom životu, potom našoj gospodarskoj zoni i turističkom potencijalu. Posljednjih godina zabilježen je i jako velik promet u nekretninama. Posebice u Grkaveščaku i ostalim naseljima uz Toplice. Ljudi su kupili nekretnine, uredili ih za iznajmljivanje, a u jednoj polovici nekretnine sebi napravili dom i tu su se nastanili, rekao nam je sve-
tomartinski načelnik Martin Srša. - U općini Sveti Martin na Muri gotovo da nemamo nezaposlenih. Prednost je i ta što smo blizu granice pa tako dosta stanovnika radi u susjednoj Sloveniji i u Austriji, a žive u Svetom Martinu na Muri. Zasigurno će pridonijeti još većem broju stanovnika širokopojasni internet i izgradnja stambenog naselja uz rijeku Muru koja nam je u planu. Ljudi su prepoznali naš dobar životni standard i to ih privlači k nama, dodaje načelnik Srša u nastavku.
Orehovica je jedina općina u Međimurju koja bilježi rast stanovnika. Uspoređujući popis iz 2011., u Orehovici ima 25 stanovnika više
Mali Vugrišinec povećao se za 38 stanovnika
Vugrišinec u općini Gornji Mihaljevec također je jedno od naselja koje bilježi rast stanovnika. U Vugrišincu ima danas 38 stanovnika, odnosno 23,17 posto žitelja više nego što je to bilo u popisu stanovništva 2011. godine. - U slučaju Vugrišinca riječ je o tome da su ljudi pokupovali sve tamošnje vikendice i preuredili ih za stanovanje. Prema onome što vidim na terenu, smatram da je i Vukovanovec na putu prema povećanju broja stanovnika. Tamo pak je situacija da ljudi uređuju kuće i apartmane za iznajmljivanje pa će samim
Goran Lovrec, načelnik Gornjeg Mihaljevca time doći i do povećanja broja kreveta za turiste koje općina Gornji Mihaljevec nudi, komentirao nam je načelnik Gornjeg Mihaljevca Goran Lovrec.
Nagrajsalović: Podaci za Sveti Juraj su čudni
U općini Sveti Juraj na Bregu zabilježeno je 110
4
Aktualno
USPOREDBA
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
POPIS GODINA 2011.
2021.
Međimurska županija
113,804
105,863
GRADOVI UKUPNO
41,942
40,235
Grad Čakovec
27,820
27,266
Čakovec
15,147
15,160
Ivanovec
2,093
1,923
Krištanovec
626
579
Kuršanec
1,584
1,745
Mačkovec
1,326
1,234
Mihovljan
1,380
1,405
Novo Selo na Dravi
634
554
Novo Selo Rok
1,441
1,333
Savska Ves
1,217
1,159
Slemenice
244
217
Šandorovec
335
309
Štefanec
716
687
Totovec
534
490
Žiškovec
543
471
Grad Mursko Središće
6,307
5,928
Hlapičina
676
608
Križovec
631
536
Mursko Središće
3,444
3,347
Peklenica
1,217
1,111
Štrukovec
339
326
Grad Prelog
7,815
7,041
Cirkovljan
818
696
Čehovec
720
638
Čukovec
332
256
Draškovec
595
546
Hemuševec
266
225
Oporovec
425
339
Otok
335
300
Prelog
4,324
4,041
OPĆINE UKUPNO
71,862
65,628
Općina Belica
3,176
2,832
Belica
2,278
2,040
Gardinovec
898
792
Općina Dekanovec
774
747
Dekanovec
774
747
Općina Domašinec
2,251
1,970
Domašinec
1,700
1,505
Turčišće
551
465
Općina Donja Dubrava
1,920
1,657
Donja Dubrava
1,920
1,657
Općina Donji Kraljevec
4,659
4,063
Donji Hrašćan
547
427
Donji Kraljevec
1,560
1,416
Donji Pustakovec
286
245
Hodošan
1,254
1,065
Palinovec
712
631
Sveti Juraj u Trnju
300
279
Općina Donji Vidovec
1,399
1,203
Donji Vidovec
1,399
1,203
Općina Goričan
2,823
2,362
Goričan
2,823
2,362
Općina Gornji Mihaljevec
1,917
1,761
Badličan
96
92
Bogdanovec
136
113
Dragoslavec Breg
129
119
Dragoslavec Selo
214
203
Gornja Dubrava
226
197
Gornji Mihaljevec
283
232
Martinuševec
127
110
Preseka
67
63
Prhovec
138
112
Tupkovec
88
84
Vugrišinec
164
202
Vukanovec
249
234
Općina Kotoriba
3,224
2,940
Kotoriba
3,224
2,940
Općina Mala Subotica
4,736
4,372
Držimurec
388
370
Mala Subotica
1,986
1,768
Palovec
984
888
Piškorovec
672
782
Strelec
296
257
Sveti Križ
410
307
Općina Nedelišće
11,975
11,050
Črečan
434
384
Dunjkovec
967
851
Gornji Hrašćan
910
779
stanovnika manje, no naselja Mali Mihaljevec i Zasadbreg bilježe rast. U Zasadbregu je povećan broj za 38 stanovnika, a u Malom Mihaljevcu broj stanovnika porastao je za 27. - Moram reći da su mi čudni podaci koje smo dobili u ovom popisu za našu općinu. U cijeloj općini imamo 110 stanovnika manje, a samo u Brezju je popisano čak 73 stanovnika manje. Ja sam živim u Brezju i ne bih rekao da je toliko stanovnika manje. Potvrdili su mi to i naši vatrogasci koji su isto to primijetili kada su dijelili kalendare. Nadam se da ću u ruke dobiti popis sa svim podacima pa da to mogu provjeriti, naglasio je načelnik Anđelko Nagrajsalović. - Mali Mihaljevec i Zasadbreg su naselja koja su potpuno komunalno opremljena i isto tako imaju bogat društveni život i mnoštvo udruga koje djeluju na tim područjima, naveo je načelnik Nagrajsalović na naše pitanje zašto je baš u tim naseljima došlo do povećanja broja stanovnika.
U gradu Mursko Središće Križovec izgubio 15 posto stanovnika
Područje Murskog Središća prema rezultatima najnovijeg popisa izgubilo je 6 % stanovnika u odnosu na popis iz 2011. godine. Samo naselje, Mursko Središće, u tom kontekstu najbolje stoji jer je izgubilo tek 2,8 % stanovnika. Najveći gubitak stanovništva na području grada zabilježen je u naselju Križovec, u kojem je zabilježeno 15 % stanovnika manje nego 2011. godine. - Nemam neko posebno objašnje, zašto je u Križovcu toliko pao broj stanovnika, kazao je gradonačelnik. Mogu reći da poticaji za zadržavanje stanovnika sami po sebi nisu dovoljni. Ljudi i unutar Međimurja odabiru mjesto za život ocjenjujući kvalitetu života u nekoj sredini nakon povratka s posla. Dakle, ako je u pitanju mladi par s djecom, njih zanima ima li vrtića u blizini, kakve je kvalitete, bli-
Anđelko nagrajsalović, načelnik Svetog Jurja na Bregu zina škole, liječnika, kulturni život, mogućnosti bavljenja sportom, postojanje udruga, mogućnosti za uključivanje djece u razne aktivnosti. Što je više takvih sadržaja na raspolaganju, to je sredina privlačnija za življenje. Čak ni blizina radnog mjesta nije toliko važna, koliko sadržaji i kvaliteta života nakon posla. U Murskom Središću je 1750 radnih mjesta, a na području grada je 2000 radno aktivnih stanovnika, no kao što svi ne rade na području grada, tako ni sva radna mjesta na području grada nisu popunjena sa stanovnicima s područja grada, kazao je. - Geopolitički trendovi i nacionalne demografske politike ne mogu se neutralizirati na lokalnom nivou, ipak, Grad Mursko Središće već godinama provodi brojne demografske i socijalne mjere, a posebno od 2013. godine, upravo da bi se ublažile negativne
Stanogradnja spašava Čakovec
Dražen Srpak, načelnik Murskog Središća
Gubimo stanovnike, a povećavamo stanove!
Iz popisa stanovnika dobili smo i podatke vezane za broj kućanstva i stambenih jedinica. Ukupno imamo 34.172 kućanstva, od čega 34.102 privatnih kućanstva. No kako objasniti taj paradoks da unatoč smanjenju broja stanovnika raste broj stanova za stanovanje? Za daljnju analizu je da li se događa da mladi više ne žive s roditeljima kao što je bila duga tradicija u Međimurju, ili imućni Međimurci višak kapitala
posljedice već spominjanih trendova i rezultati su vidljivi, kaže gradonačelnik Srpak. Nastavlja: - Zbog mjera koje je Grad uveo primjetan je trend doseljavanja mladih obitelji na područje Murskog Središća i upravo je to ublažilo rezultate pada nataliteta i iseljavanja pojedinih građana u zemlje Europske unije. Dodaje da će Mursko Središće nastaviti provoditi demografske mjere, a nakon provedene analize razmatra se i uvođenje novih. Posebno je bitno spriječiti daljnji gubitak stanovništva u prigradskim naseljima. Premda je opao broj stanovnika i broj kućanstava, istodobno je za gotovo 4 % porastao broj stambenih jedinica. Uz razmatranje novih demografskih i gospodarskih mjera, svakako treba poticati i stanogradnju i otvarati nova gradilišta za mlade obitelji. - Padu stanovništva doprinijela je i bijela kuga, odnosno pad nataliteta, što donosi i prirodni gubitak stanovništva – trend koji muči čitavu Europu. I dok zapadne zemlje to još uvijek nadoknađuju doseljavanjem, između ostalog i iz Hrvatske, kod nas je taj trend ostavio veliki trag vidljiv na samom popisu, ima nas u Hrvatskoj gotovo 10 % manje nego prije 10 godina, zaključio je. Srećom, prošle je godine na području grada bilo 50 umrlih i 62 novorođenih. Premda je uvriježeno mišljenje da doprinos natalitetu daje romska manjina, podaci pokazuju da je od 62 novorođene djece u prošloj godini 15 romske. Sve su to naša djeca koja će, kad dosegnu radno aktivnu dob, biti hranitelji starijih generacija.
investiraju u nekretnine pa se zbog toga pojavio višak stambenog prostora u odnosu na stanovnike. U 2011. imali smo ukupno 35.151 kućanstvo. Trenutno stambenih jedinica ukupno imamo 45.212, a stanova za stalno stanovanje 42.888. U popisu 2011. imali smo 40.629 stanova za stalno stanovanje, što usporedno gledajući znači da nam se u 10 godine broj stanova povećao za brojku od 2.259.
Uže područje grada Čakovca bilježi blagi rast stanovnika. U samom gradu je tako 13 osoba više nego prije deset godina. Dakle možda bi točnije bilo reći da ne bilježi pad. No kad se zbroje sva naselja administrativnog područja Grada Čakovca ustvari je zabilježen pad od 554 stanovnika, a pozitivnu stopu jedino bilježe Mihovljan i Kuršanec. Za komentar blagog porasta stanovnika pitali smo gradonačelnicu Ljerku Cividini. - Prema popisu iz 2011. godine Čakovec je imao 27.104 stanovnika, bez Štefanca, koji je tada bio u sastavu Male Subotice pa ćemo tek daljnjim proučavanjem dobivenih rezultata popisa stanovništva dobiti točne brojke i jasan rast ili pad. Ono što svakako veseli je da je naspram ostalih jedinica lokalne samouprave i Hrvatske općenito, Čakovec zabilježio minimalan pad broja stanovnika. (Mi smo tu novonastalu situaciju s pridodanim Štefancem u našoj tablici već prikazali, op. ur.)
21. siječnja 2022.
Čakovečka iskustva su takva da sve mjere koje su usmjerene na npr. osiguravanje kvalitetnog predškolskog odgoja, sigurnog mjesta u vrtićima, dodatnih mogućnosti za stjecanje znanja djeci i mladima, produženi boravak u školama i slično, daju rezultate. Također, poticanje studiranja kroz stipendiranje još je jedna mjera koja ima pozitivne učinke, uz potpore mladim obiteljima u kupnji njihove prve nekretnine, kako se prema našim podacima velik broj studenata i nakon studija izvan Međimurja vraća u svoj rodni kraj te ovdje grade život i karijeru.
Općina Sveti Martin na Muri bilježi rast stanovnika u čak trima naseljima: Grkaveščaku, Svetom Martinu na Muri i u Toplicama Sveti Martin
Tako je u Čakovcu u posljednjih nekoliko godina zabilježena i pojačana stanogradnja, samo u 2020. izgrađeno je oko 400 novih stanova i preko stotinu obiteljskih kuća. Stanogradnja ne jenjava pa i za proteklu godinu očekujemo slične brojke. Stoga sam uvjerena da smo na dobrom putu i da se ovi trendovi na nacionalnoj razini itekako mogu okrenuti po uzoru na Čakovec. Naša iskustva su dobra, a uz njih treba primijeniti i uspješna rješenja iz drugih zemalja, koje također imaju depopulaciju određenih dijelova. Još jedan smjer kojem trebamo težiti i na tome radimo da zadržimo naše stanovnike je svakako usmjeravanje na povećanje primanja, u prvom redu smanjenjem administrativnih prepreka i parafiskalnih nameta poduzetnicima te zaštitom prava radnika. Nova, kvalitetna radna mjesta na kojima se može zaraditi dovoljno za život, uz poticajno okruženje za obrazovanje i napredovanje recept su kako preokrenuti ove trendove, kaže gradonačelnica Ljerka Cividini.
Pribislavec ipak nije u plusu
U Pribislavcu se prema uvriježenom mišljenju mislilo da će biti porast broja stanovnika, zbog romskog naselja. No, Pribislavec bilježi pad od 167 stanovnika. - Pad broja stanovnika definitivno je vezan za odlazak stanovnika na rad u inozemstvo, što privremeno, što trajno. Doseljavanje novog stanovništva u Pribislavec postoji, grade se nove stambene jedinice, ali očigledno je da je trend pada, kako u cijeloj RH, tako i u Pribislavcu,
21. siječnja 2022.
posljedica rada u inozemstvu, kaže načelnik Matija Ladić.
Domašinec izgubio 281 stanovnika
Domašinec je u deset godina izgubio 281 stanovnika. Manje je ljudi i u Domašincu i Turčišću. Načelnik Mario Tomašek kaže da znali da ih ima manje. - Očekivali smo pad broja stanovnika, ali ne možda u takvom obimu. Razlog, ono što pretpostavljamo, je više umrlih nego rođenih, ali prvenstveno iseljavanje. Dosta naših obitelji je otišlo u inozemstvo, a malo ih se vratilo, kaže Mario Tomašek.
U Goričanu najveći pad broja ljudi
Brojka od 461 manje stanovnika u Goričanu ne izaziva baš pozitivnu emociju. O zapravo velikom padu broja stanovnika načelnik Emanuel Sinković kaže: - Već kad smo preuzeli novu vlast, pretpostavili smo da će Goričan bilježiti pad broja stanovnika. Zato smo odmah u startu krenuli sa snažnim provođenjem pronatalitetne politike i poticajima za mlade da bi im se omogućio ostanak u Goričanu. O razlozima zašto je manji broj stanovnika u posljednjih 10 godina, ostavljam da svatko donese zaključak sam za sebe.
U općini Nedelišće u plusu Parag i Pretetinec
Čak i najveća općina u Međimurju, Nedelišće, bilježi pad broja stanovnika. No, od 925 ljudi manje, u Nedelišću ima naselja koje broje porast. Tako je u Paragu 203 više stanovnika, u Pretetincu 13, a u Gornjem Kuršancu dvoje.
Iz Podturna se stanovništvo kontinuirano seli u inozemstvo
Općina Podturen slovi kao jedna od onih gdje se stanovništvo već od 70-ih godina prošlog stoljeća iseljava u inozemstvo. Tako se trend “trbuhom za kruhom” očigledno nastavlja i dalje. U deset godina imaju 313 stanovnika manje. Zašto je to tako, načelnik Perica Hajdarović ističe: - Rađa se manje djece, pa tako i u Podturnu. Puno mladih se odselilo, prvenstveno radi veće plaće. I sad se događa da tražimo zidare i građevinare, obrtnike koji su već davno iselili, a često sa sobom potegli i svoje obitelji, kaže.
Miljenko Horvat, načelnik Donjeg Kraljevca ali se u tih deset godina se rodilo 2 posto više djece, što je ulog za budućnost. - Mene zapravo ta brojka veseli. Uz to imamo i više kućnih brojeva, novu stambenu zonu. Tako da su očito sve one mjere za mlade urodile plodom. S druge strane, ovih 55 stanovnika manje se najvjerojatnije odnosi na naše građane koji su se iselili u Austriju i Irsku, kaže načelnik Lehkec.
Donji Kraljevec privlačan za posao, ali ne i život?
Općina Donji Kraljevec slovi kao jedna od lokomotiva međimurskog gospodarstva koja muku muču s nedostatkom radnika. Uz to je i dobro infrastrukturno uređena i čovjek bi očekivao da će popis stanovništva pokazati da su u plusu. No, rezultati su pokazali da je u odnosu na popis iz 2011. godine izgubila 12,79 % stanovništva, odnosno njih 596. Minus u broju ljudi bilježi svako od 6 tamošnjih naselja s time da je najgora situacija u Donjem Hrašćanu s padom broja mještana od 21,94 % ili 120 osoba. S druge strane, najbolje pokazatelje ima Sveti Juraj u Trnju s padom od svega 7 %, dok je sam Donji Kraljevec izgubio 144 ljudi ili 9,23 %. - Nisam iznenađen tim brojevima, štoviše, i očekivao sam nešto takvo, komentirao je popis stanovništva Miljenko Horvat, načelnik općine.
U pitanju nije toliko koliko smo ljudi izgubili, već koliko smo ih uspjeli zaustaviti na području općine. Naime, kako je objasnio, te brojke nisu nastale unatrag dviju do triju godina, već su rezultat rada njegova prethodnika. - Do prije šest godina općina nije imala ni jednu mjeru kojom bi se sačuvali ljudi da ne odu, da se ne isele, dodao je. Naravno, tu treba pridodati i negativan prirodni prirast koji je naš dugogodišnji pratitelj. Smatra da najveći trenutni problem nije odlazak ljudi, već je to tzv. bijela kuga i da se na tom pitanju treba poraditi. Stoga su im snage preusmjerene, između ostaloga i na oživljavanje starog dijela naselja da bi se mladima omogućila veća dostupnost stambenog prostora.
Orehovica je jedina općina u plusu
Općina Orehovica u ovom popisu stanovništva jedina je naša općina koja bilježi porast stanovništva u odnosu na prijašnji popis. Porast nije velik jer bilježi svega 25 stanovnika više. Istina, u plusu je samo naselje Orehovica u kojem obitava veliki broj pripadnika romske nacionalne manjine. Kako su Podbrest i Vularija u minusu i nemaju romsko naselje, očito je da je naselje u plusu zahvaljujući njima. Ali ruku na srce, ni naši Romi nemaju više tako brojne obitelji kao nekada. Zapošljavaju se pa čak odlaze i u inozemstvo, grade kuće i sve to mijenja i sliku njihovih naselja.
Malu Suboticu napustio Štefanec sa svojih 716 stanovnika
Na popisu stanovništva 2011. godine, općina Mala Subotica imala je 5452 stanovnika.
U Međimurju su dnevno nestala 2,2 stanovnika u 10 godina
USPOREDBA
Valentino Škvorc, načelnik Male Subotice No, tada je u njenom sastavu bilo i naselje Štefanec sa svojih 716 stanovnika. Kako se već 2013. Štefanec pripojio gradu Čakovcu u našoj tablici smo to stanovništvo već prepisali Čakovcu za prošli popis stanovništva, tako da u našoj tablici sada stoji kako je općina Mala Subotica u to vrijeme imala 4736 stanovnika. Zbog toga stvarni pad broja mještana treba gledati u okviru gubitka od 364 osoba ili 7,69%. - Moram reći kako sam iznenađen tim brojkama, kaže načelnik Valentino Škvorc. Premda mi se dosta sumještana požalilo kako uopće nisu popisani a isto sam čuo i u razgovoru s drugim načelnicima i gradonačelnicima. Uz to, kaže, žalili su mu se i ljudi koji rade vani a još uvijek dolaze u svoje obiteljske kuće, odnosno nisu se odjavili kako ih popisivači, navodno nisu željeli popisati. A svi su bili na popisu 2011. godine. O nekom velikim iseljavanju dodaje nema riječi već je i na području općine ista situacija kao i u svim drugim našim sredinama. - Mogu samo reći da nam se stambena zona normalno popunjava te da nisam primjetio nikakve drastične promjene, niti useljavanja niti iseljavanja. A da je manji prirodni prirast, istina je, osim naravno u romskom dijelu naselja gdje je konstantno u plusu.
U Strahonincu se rađa više male djece
Strahoninec, općina u prstenu Čakovca, postaje sve privlačnija za život. Tako načelnik Franjo Lehkec kaže da, iako imaju manje stanovnika,
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Broj stanova u Međimurju povećao se za 2.259 u posljednjih 10 godina, što je vidljivo iz primjera novogradnje u Čakovcu (foto: Mario Golenko)
5
POPIS GODINA 2011.
2021.
Gornji Kuršanec
793
795
Macinec
585
488
Nedelišće
4,320
3,859 1,390
Parag
1,187
Pretetinec
541
554
Pušćine
1,289
1,090
Slakovec
559
511
Trnovec
390
349
Općina Orehovica
2,685
2,710
Orehovica
1,669
1,794
Podbrest
618
554
Vularija
398
362
Općina Podturen
3,873
3,560
Celine
345
320
Ferketinec
208
161
Miklavec
474
400
Novakovec
800
706
Podturen
1,365
1,333
Sivica
681
640
Općina Pribislavec
3,136
2,969
Pribislavec
3,136
2,969
Općina Selnica
2,991
2,656
Bukovec
174
168
Donji Koncovčak
303
245
Donji Zebanec
173
171
Gornji Zebanec
189
183
Merhatovec
157
121
Plešivica
115
81
Praporčan
182
192
Selnica
1,076
962
Zaveščak
245
214
Zebanec Selo
377
319
Općina Strahoninec
2,682
2,627
Strahoninec
2,682
2,627
Općina Sveta Marija
2,317
1,998
Donji Mihaljevec
723
620
Sveta Marija
1,594
1,378
Općina Sveti Juraj na Bregu
5,090
4,980
Brezje
752
679
Dragoslavec
404
358
Frkanovec
313
305
Lopatinec
915
908
Mali Mihaljevec
410
437
Okrugli Vrh
374
357
Pleškovec
471
466
Vučetinec
610
591
Zasadbreg
841
879
Općina Sveti Martin na Muri
2,605
2,391
Brezovec
197
174
Čestijanec
114
91
Gornji Koncovčak
95
84
Gradiščak
181
159
Grkaveščak
72
89
Jurovčak
163
141 209
Jurovec
237
Kapelščak
144
93
Lapšina
148
129
Marof
106
89
Sveti Martin na Muri
435
451
Toplice Sveti Martin
50
55
Vrhovljan
291
262
Žabnik
372
365
Općina Šenkovec
2,879
2,724
Knezovec
413
378
Šenkovec
2,466
2,346
Općina Štrigova
2,766
2,374
Banfi
262
211
Grabrovnik
274
242 110
Jalšovec
144
Leskovec
109
85
Prekopa
234
227
Robadje
159
127
Stanetinec
195
174
Sveti Urban
481
380
Štrigova
443
437
Železna Gora
465
381
Općina Vratišinec
1,984
1,682
Gornji Kraljevec
592
519
Vratišinec
1,392
1,163
6
Gospodarstvo
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OGROMNI PORAST turističkih posjeta Međimurja u pandemiji
Za božićne blagdane 250 posto više noćenja - Rast od 50 posto u dolascima i 40 posto u noćenjima u odnosu na pretpandemijsko razdoblje Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Mario Golenko
Međimurska županija treća je na kontinentu po ostvarenim noćenjima, nakon Zagreba i Krapinsko-zagorske županije čime se nastavlja višegodišnji trend rasta turističkih pokazatelja. Međimurska županija, najuspješnija
destinacija kontinentalnog turizma, tijekom ovogodišnjih božićnih i novogodišnjih blagdana ostvarila je više dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu, ali i na pretpandemijsko razdoblje, te je treća najposjećenija kontinentalna destinacija. Prema prvim podacima sustava eVisitor, u Međi-
Rudi Grula zna što je dovelo do povećanja noćenja
Pametni paket: Kupaj se i kliži te kvalitetan smještaj dali rezultat Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, kojeg smo pitali za razloge tako visokog porasta broja noćenja naveo je: - U osnovi ovog rasta su dva važna elementa. Prvi je odlična dugogodišnja sinergija privatnog i javnog sektora, konkretno Termi Sv. Martin, Općine Sveti Martin na Muri i TZ Međimurske županije u osmišljavanju turističkog proizvoda kao što je bio ovogodišnji paket: Kupaj se i kliži i provedba zajedničke nenametljive, ali vrlo e�ikasne marketinške kampanje na domaćem tržištu. Drugi razlog je respektabilna kvaliteta uređenja
Rudi Grula, direktor TZ Međimurske županije i visoka kvaliteta usluga u obiteljskom smještaju što rezultira odličnom popunjenošću, istaknuo je Grula, dodajući da su spomenuta sinergija sektora i inzistiranje na kvaliteti smještaja dali rezultat. (BMO)
murskoj županiji je tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, odnosno u razdoblju od 24. prosinca 2021. do 6. siječnja 2022. godine ostvareno 3719 dolazaka, dok je u istom razdoblju prošle godine ostvareno 972 dolazaka. Tijekom blagdana ostvareno je 8477 noćenja, dok je u istom razdoblju prošle godine ostvareno 2432 noćenja, što predstavlja rast od 283 % u dolascima i 250 % u noćenjima.
Recept za uspjeh je kvalitetna usluga za odmor uz dobru zabavu
U Međimurju više turista nego prije pandemije
Kada te rezultate usporedimo s onima ostvarenima u istom razdoblju 2019./2020. godine, odnosno u pretpandemijskom razdoblju, kada je Međimurska županija ostvarila 2476 dolazaka i 6084 noćenja, vidljivo je da bilježimo rast od 50 % u dolascima i 40 % u noćenjima. Najposjećenije destinacije su Sveti Martin na Muri i grad Čakovec, a porastu broja turista zasigurno je doprinijelo otvaranje novih turističkih atrakcija, poput Matulovog grunta, Ekomuzeja Međimurje malo, Skelarske hiže i muzeja nematerijalne
baštine Riznice Međimurja u obnovljenoj forti�ikaciji Starog grada Zrinskih, projekta vrijednog više od 40 milijuna kuna kojim je Međimurje dobilo jedinstven kulturni i turistički sadržaj. Iznimno zadovoljan ostvarenim rezultatima je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, a u 2022. godini mnogo je planova za poboljšanje turističkih sadržaja. - Nastavljamo s obnovom Starog grada Zrinskih, u planu je obnova dvorca Feštetić u
Pribislavcu, gradnja interpretacijskih centara u Donjem Vidovcu, Štrigovi, Goričanu i Murskom Središću te očekujemo završetak radova Vidikovca na Mađerkinom bregu, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec. Potvrda dobrog rada su i četiri turističke nagrade Simply the best koje su tijekom studenog prošle godine dodijeljene TZ MŽ-a za projekt Hop-on Hop-off Međimurje, bus u pokretu, za inventivnost i kvalitetu kampanje Međimurje daje više, za
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
projekt Ekomuzej Međimurje malo i direktoru Turističke zajednice MŽ-a Rudiju Gruli za dugogodišnji rad u turizmu, iskazanu kreativnost i ostvarenu suradnju s lokalnom zajednicom na razvoju novih turističkih sadržaja. Hrvatska je tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, u odnosu na isto razdoblje 2020./2021. godine, ostvarila porast od 306 posto u dolascima i 190 posto u noćenjima te 73 % dolazaka i 76 % noćenja u odnosu na rezultate iz pretpandemijskog razdoblja.
CIMERMAN
POGLED ODOZDO
Koliko još do trena da se premijer i ministri probude u praznoj zemlji?
P
rošlo je trideset godina od priznanja Hrvatske kao države. Ta okrugla obljetnica, mjerena ljudskim godinama označava ulazak u zrelu dob. Proslavljena je iznimno mlako. Zasjenili su je gorki rezultati posljednjeg popisa stanovnika, koji je pokazao demografski �ijasko države. Na tu temu izgovoreno je sve što se moglo izgovoriti. Proliveno je puno žuči što nemamo državu kakvu smo željeli. Po prvi puta u
fokusu obljetničkih govora nije bio Domovinski rat, slavodobitnost zbog pobjede, branitelji, već životne teme. Zašto nismo ostvarili državu kakvu želimo i kako smo zbog krivo nasađenih temelja izgubili više stanovnika, nego u ratnim razaranjima. Poznata hrvatska šutnja rezultirala je time da se građani od vlasti koju ne odobravaju, ograđuju glasanjem nogama. Ne izlaze na ulice, ne izlijevaju bijes i nezadovoljstvo u građanskim ak-
cijama, nego tiho, podvijena repa spakiraju kofere i odu preko granice u uređenije države, bježeći od svoje. Jednog jutra kad ostarjelo stanovništvo prirodno odumre, a premijer i njegovi ministri se probude i pogledaju kroz prozor ugledat će praznu državu, nastave li se redati nekompetentne i nesposobne garniture na vlasti. Možda im to uopće i ne bude važno. Nije isključeno da će im biti dovoljno da se država samo ljeti popuni
stranim turistima, koji će se diviti ljepotama zemlje i čuditi zašto su je njeni građani napustili. Posluživat će ih osoblje iz dalekih zemalja, kojima će ova nekad naša zemlja biti samo privremeno mjesto rada. Je li to utopijski scenarij budućnosti Hrvatske? Možda. A možda i ostane nešto egzotičnih domorodaca u priobalju Jadranskog mora kojima će najam apartmana omogućiti opstanak na rodnoj grudi. U ovom trenutku
to je najcrnji scenarij. Politički oportuniji bio bi preuzimanje vlasti od državnički zrelije garniture koja bi birala kompetentne ministre i prateću administraciju, koja vlast i državu neće sramotiti aferama, nesposobnošću i neznanjem. Nerealno i naivno je očekivati od bilo koje vlasti da se okruži ljudima koji joj nisu lojalni. Iskreno, to građane i ne dira toliko. Diraju ih nekompetentni i nesposobni koji im oduzimaju budućnost.
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
21. siječnja 2022.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
7
Dohomont
MW Product Teracom Općinsko zemljište za koje će se raspisati natječaj
Općinsko zemljište za prodaju
Uz tri postojeće tvrtke, općina Goričan raspisat će natječaj za dolazak još dviju tvrtki u novu poduzetničku zonu
GOSPODARSKA ZONA ISTOK u Goričanu postaje sve privlačnija novim poduzetnicima
Načelnik Emanuel Sinković proširenjem gospodarske zone želi osigura� nova radna mjesta
Dolaskom novih firmi šansa za veće zaposlenje u Goričanu Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko
Goričan u proteklih par mjeseci aktivno radi na proširenju gospodarske zone Istok. To je već ranije potvrđeno i na Općinskom vijeću gdje je izglasana Odluka o prodaji nekretnina u vlasništvu općine Goričan. Radi se o dva zemljišta u poduzetničkoj zoni ukupne površine 6.654m2 i 7.711m2. Na ovom se području, u zoni Istok, već godina nalazi tvrtka Dohomont koja se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija i njihovih dijelova, a zapošljava pretežno stanovništvo iz Goričana i okolice. U Zoni se nalaze još dvije tvrtke,
MW Product d.o.o. i Teracom d.o.o. Tvrtka MW Product aktivno je od 2015. godine, a bavi se obradom metala, specijalnim zavarivanjem i svim vrstama metaloprerađivačkih poslova. Glavna djelatnost tvrtke Teracom je izrada metalnih konstrukcija i zavarivanje. U ovom trenutku su krenuli s gradnjom hale u Goričanu. Ukupna vrijednost investicije je 10.800.393,55 kn. Kako objašnjava načelnik Emanuel Sinković poanta i želja je privući nove gospodarstvenike u Goričan kako bi se povećao broj novih radnih mjesta. Snažno gospodarstvo je preduvjet razvoja općine. U tijeku je priprema natječaja o
PROJEKT CENTAR raDOSTI
prodaji zemljišta u Industrijskoj zoni s ciljem privlačenja potencijalnih investitora. Načelnik naglašava kako je održao niz sastanaka sa gospodarstvenicima, interes je velik, a što znači da će uskoro krenuti i realizacija.
Prednost kod zaposlenja imaju Gorčanci
- Zemljište je na vrlo dobroj lokaciji, u blizini autoceste, a za njega se dodjeljuju poticaji u obliku subvencije kupoprodajne vrijednosti cijene zemljišta i do 95 posto tržišne cijene. Može se dobiti i umanjenje za komunalni doprinos i naknadu. Narav-
no, pritom valja zadovoljiti određene uvjete. Potrebno je na zemljištu uložiti najmanje 300.000 eura i zaposliti petero zaposlenika, od kojih barem 35 posto mora biti s područja Goričana, odnosno oni imaju prednost, kazao je načelnik. Kako kaže, jako je puno zainteresiranih, pa se stoga nadaju da će za tri godine u novoj gospodarskoj zoni biti dvije nove hale, a s time i 30ak novih radnih mjesta koja će biti dobro plaćena. Goričan je u 10 godina, prema novom popisu, izgubio 460 stanovnika pa prema tome valja poraditi na mjerama i razlozima ostanka. Zato načelnik ističe da su proaktivno krenuli s mjerama za mlade
kroz razne poticaje, a uz to valja osigurati nova radna mjesta. Općina Goričan ima veliko zemljište na raspolaganju koja će i iskoristiti za privlačenje novih, dobro plaćenih poslova.
Jeftino zemljište privlačno novim poduzetnicima
Prema Odluci o uvjetima prodaje zemljišta i poticanju investicija u poduzetničkim zonama na području općine Goričan kupoprodajna cijena zemljišta može se umanjiti za 85 ili 95 posto. Od ostalih olakšica za investitore uvršteno je umanjenje komunalnog doprinosa, umanjenje komunalne naknade i podmirenje
troškova prenamjene zemljišta. Sve to ima smisla gospodarstvenicima. - Također sam ponosan i raduje me činjenica da u Goričan u sklopu poziva Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju stiže preko 7 milijuna bespovratnih sredstava iz europskog proračuna, dok je ukupna vrijednost spomenutih projekata 20 milijuna kuna koji će generirati čak 18 novih radnih mjesta. Kao što sam već ranije najavljivao, na taj ćemo način osigurati održivi rast gospodarstva Goričana, ojačati infrastrukturu i poduzetništvo te ono što je najbitnije, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta, zaključuje Emanuel Sinković.
Aktivnost upoznavanja i očuvanja narodnih plesova
U
sklopu projekta „Centar raDOSTI“ u Centru za kulturu „Rudar“ Mursko Središće održava se aktivnost upoznavanja i očuvanja narodnih plesova koja se provodi pod vodstvom Tihomira Benčića, suradnika za izvođenje aktivnosti u partnerskoj organizaciji KUD Mura. Projekt je �inanciran iz Europskog socijalnog fonda u okviru Poziva “Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo
OCD-a i lokalne zajednice” kojeg provodi Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije u partnerstvu s Gradom Mursko Središće, Udrugom za sindrom Down Međimurske županije, Maticom umirovljenika Međimurske županije – podružnica umirovljenika Mursko Središće, Kulturno umjetničkim društvom „Mura“ Mursko Središće i Udrugom Serjojnske mame i bebe te suradnicima; Gradskim puhačkim orkestrom Mursko Središće i Društvom
„Naša djeca“ Mursko Središće. Polaznici radionica, plesači, uz usvajanje koraka plesova intenzivno uvježbavaju i pjevanje (tehnika disanja, usvajanje teksta, dikcija, upjevavanje). Radom na prvom spletu „Zaigrajte meni“ usvojene su osnove plesova čardaš i čip čardaš, u Međimurju najčeščeg oblika plesa. Drugi splet „Z Andrašecom v Dekanovcu„ prikaz je plesova karakterističnih za mikrolokaciju koju je plesno oblikovao kantor, pjesnik i narodni koreograf Florijan Andrašec, a splet je
posvećen njemu u spomen. Treći splet “Deca, moja deca“ sastavljen je od plesova koji se najčešće izvode, prepoznatljivi su, sadrže elemente čardaša i zibenšrita.
KUD Mura svoj rad predstavio je protekle godine, na 37. „Miholjačkom sijelu“ u Donjem Miholjcu. Nadaju se da će se situacija s koronom smiriti i dozvoliti
više predstavljanja rada, ne samo plesnog nego i običajnog, jer jedno bez drugog ne ide, a sudionici aktivnosti će dalje uporno nastaviti sa radionicama.
8
Crna kronika
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
KRAĐE
21. siječnja 2022.
KOTORIBA
Policija stala na kraj maloljetnim lopovima Međimurska policija izvijestila je da u nastavku kriminalističkih istraživanja nad dvojicom maloljetnika s područja Međimurske županije sumnja da su počinili još nekoliko teških krađa. Naime, između 19. i 31. prosinca 2021. godine u Kotoribi, u Kolodvorskoj ulici provalili su u kancelariju tvrtke i garažu u spremište, a u Sajmišnoj ulici, u Kotoribi, u ulici Jug 1 u objekt za upravljanje vagom. Jedan od tih ma-
IVANOVEC
loljetnika je nastavio niz pa je između 31. prosinca 2021. i 10. siječnja 2022. godine u Donjoj Dubravi, u Ulici 3. travnja provalio u ugostiteljski objekt, a i izvršio je tešku krađu iz proizvodnog pogona u Donjem Vidovcu, u Bistričkoj ulici. Ukradeni su razni predmeti u vrijednosti nekoliko tisuća kuna. Prema počiniteljima podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu za mladež. (sh)
Krađa iz objekta u izgradnji Tijekom noći s 18. na 19. siječnja 2022. godine u Ivanovcu, u Ulici Josipa Slavenskog, nepoznati počinitelj je iz objekta u izgradnji ukrao razne alate i električne kablove. Mate-
OTOK
rijalna šteta se procjenjuje na nekoliko desetaka tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Ukrali lovačku kameru Zaprimljenom prijavom utvrđeno je da je između 11. i 15. siječnja 2022. godine u polju Hrženička nedaleko od mjesta Otok nepoznati počinitelj ukrao lovačku kameru
u vrijednosti nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
PROMET SLEMENICE
Ugasio mu se auto pa zapalio! U ponedjeljak, 17. siječnja 2022. godine, oko 17:30 u Slemenicama se zapalilo osobno vozilo čakovečkih registarskih oznaka kojim je upravljao 50-godišnjak s područja grada Čakovca. Vozač je upravljao vozilom te mu se u Slemenicama vozilo ugasilo u vožnji nakon čega je došlo do požara u predjelu motora.
Na mjesto događaja izašli su vatrogasci javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljne vatrogasne postrojbe koji su požar ubrzo ugasili pa nije prijetila opasnost po život ljudi ili imovinu većeg opsega. Vlasnik se o nastaloj materijalnoj šteti ne može izjasniti, dok će se o događaju podnijeti izvješće. (sh)
ISPRAVAK na objavljeno u našem prošlom broju
Oštećena firma zove se Sepero, a ne Murtal U prošlom 1374. broju koji je izašao u petak, 14. siječnja 2022., u rubrici Crna kronika napisali smo članak pod naslovom Braća na baušteli krala materijal za gradnju vlastitih kuća. U tekstu se spominje tvrtka Murtal iz koje je navedeni dvojac iz Praporčana ukrao građevinski materijal i alat u vrijednosti od 200.000 eura. No, to nije točno, riječ je o firmi Sepero u Murtalu u Austriji. (sh)
Djelatnica pokazuje dio vrata koji je obijen i kroz koji se kradljivac uvukao u skladište
SKLADIŠTE Park’sa u centru Čakovca na meti krađe
Kradljivci se se provukli kroz uski prostor i ukrali alkohol! Izgleda da je provalilo više osoba, a onaj tko se uvukao, sigurno je male građe ili dijete, no to će tek policija utvrditi Piše: Dora Vadlja
U prilično derutnom dvorištu u samom centru Čakovca poznati lanac kafića Park’s ima svoje skladište. Ulaz sa strane Glavne ulice u centru je zaključan, ali zato sa stražnje strane, pokraj staračkog doma, dijeli ga ograda koja baš i nije tako visoka. To su sve pomno proučili i kradljivci kojima nije bio problem ući u dvorište i obiti donji dio vrata skladišta. - Da, imali smo krađu u skladištu. Netko je obio donji dio vrata i uvukao se u prostor gdje držimo pića i
mlijeko. Izgleda da je provalilo više osoba, a onaj tko se uvukao sigurno je male građe ili dijete, no to će tek policija utvrditi, rekao nam je vlasnik skladišta i kafića Saša Šestan zvan Sale. Policija je izvijestila o tom događaju, između 15. i 18. siječnja 2022. godine u Čakovcu, u Uskoj ulici, nepoznati je počinitelj provalio u skladište privatne tvrtke i ukrao razna alkoholna i bezalkoholna pića, kao i ambalažu. Materijalna šteta utvrdit će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena
NA RELACIJI Prelog – Sveti Križ
Skladište u dvorištu pokraj staračkog doma u Čakovcu gdje se odvila krađa prijava nadležnom državnom ja, a zasad je utvrđeno da su odvjetništvu, stoji u priopće- na meti kradljivaca bila piva, nju policije. Šteta se još zbra- žestoka pića i tek pokoji sok.
Pijan sletio s ceste i višestruko se prevrnuo U srijedu, 19. siječnja 2022. godine, oko 22 sata na cesti između Preloga i Svetog Križa dogodila se prometna nesreća gdje je 27-godišnji vozač s područja općine Male Subotice upravljao osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka, dok je u krvi imao 1,20 g/kg alkohola, kolnikom državne ceste. Tom prilikom se vozilom nije kretao sredinom obilježene prometne trake, zbog čega je na ravnom dijelu ceste sišao izvan kolnika niz cestovnu kosinu gdje je vozilom udario u travnatu površinu nakon čega se vozilo višestruko prevrnulo. Vozač je vozilom hitne pomoći prevezen u Županij-
sku bolnicu Čakovec, gdje je zadržan na liječenju. Vozaču slijedi obavijest o počinjenim prekršajima. (sh)
21. siječnja 2022.
Život u Međimurju
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE
GLOBALNO I LOKALNO
NOĆ MUZEJA U CENTRU ZA POSJETITELJE MED DVEMI VODAMI
Kako izgleda noga kućne muhe, krilo cvrčka i leptira, borova iglica, tijelo gljive, kišna glista i ptičje pero, moći će se vidjeti na ovogodišnjoj Noći muzeja u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu Piše: Roberta Radović
Bijela roda, leptir plavac i šišmiš provest će posjetitelje u Noći muzeja Centrom Med dvemi vodami u Križovcu. Kroz njihove oči (i uši) moći će se doživjeti zanimljivosti prirode Međimurja. Sedamnaesta po redu Noć muzeja održat će se u brojnim hrvatskim muzejskim prostorima u petak 28. siječnja 2022. godine uz glavnu temu Između stvarnog i digitalnog. Iako će i ove godine biti naglasak na digitalnoj stvarnosti, virtualni doživljaj nikako ne može zamijeniti neposredni doživljaj prostora, ljudi i atmosfere koja se stvara. Stoga se Centar za posjetitelje Med dvemi vodami toj popularnoj manifestaciji pridružuje drugi put uz mogućnost razgleda postava i bit će otvoren od 18 sati i sve do ponoći. Stručni djelatnici Javne ustanove Međimurska priroda koja je organizator i domaćin programa pružit će posjetiteljima dodatni doživljaj pogleda na skriven minijaturni svijet. Iz histološke edukativne zbirke pripremili su zanimljive preparate kao što su primjerice krilo cvrčka ili tijelo gljive, pa će ih posjetitelji moći istraživati uz pomoć mikroskopa.
Potrebna online prijava
U skladu sa svim propisanim epidemiološkim mjerama organizirat će se besplatno stručno vođenje kroz galerij-
Ivana Rojko predstavit će zanimljivu zbirku mikroskopskih preparata ski postav Mura i Drava svaki puni sat od 18 do 23 sata za grupu od maksimalno 20 osoba. Željeni termin dolaska moći će se rezervirati putem online obrasca koji će u petak 21. siječnja biti objavljen na mrežnoj stranici Centra, med-dvemi-vodami.info. Ulaz je slobodan, a održat će se uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera: obavezno posjedovanje EU digitalne covid-potvrde (za starije od 16 godina), nošenje zaštitne maske na licu i održavanje fizičke distance.
Druženje do ponoći Dio događanja bit će realiziran i na otvorenom, na Trgu međimurske prirode. Posjetitelji će moći razgledati brvnaru Moj hrast Adam, a djeca će se moći poigrati na miniadrenalinskom igralištu Rječica. Za događanje na otvorenom u pripremi je otvoreno ognjište i još poneko poklon-iznenađenje uz koje nikome neće biti hladno u ovoj zimskoj noći. Kako je fokus ovogodišnje Noći muzeja tema Između stvarnog i digitalnog, postavom Centra
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Kako postati bogat?
Pogled na skriven minijaturni svijet
moći će se prošetati i virtualno s prikazom postava u 360° na mrežnoj stranici med-dvemi-vodami.info. A za one koji žele čuti cijelu priču Centra, moći će to učiniti preko kanala na YouTubeu Međimurska priroda i videozapisa snimljenog stručnog vođenja kroz postav.
P
opisi stanovništva tek se zbrajaju, no već se zna da nas je manje i da smo stariji i imamo višak stambenog prostora. Uskoro ćemo saznati da smo nedovoljno obrazovani, što znači da ćemo i dalje biti nedovoljno bogati. Naime, korona-kriza iznjedrila je nove podatke prema kojima su razlike između bogatih i siromašnih sve veće. Bogati su se još više obogatili, a siromašni su ostali i još više potonuli. To znači da je pandemija zapravo koristila bogatima. Iako se stječu na različite načine, svim je bogatstvima zajednički utjecaj na političku elitu. Bogati žele što veći utjecaj bilo putem države na način privilegija bilo lobiranjem u demokratskim društvima, ali i stilom života. To raslojavanje posljednjih desetljeća dovelo je do gubitka srednje klase u Europi i Americi tako da sad imamo jedan posto ekstremno bogatih, deset posto bogatijih i devedeset posto siromašnijih. Stoga je pravo pitanje je li moguće i kako postati bogat, odnosno, može li suvremena država iznjedriti način da njezini građani postanu bogati. Današnji svjetski ekonomisti to pitanje postavljaju na način može li se kapitalizam popraviti ili poboljšati, a filozof Slavoj Žižek ovih dana u Zagrebu zaziva “komunizam”. Odgovori dijela ekonomista koji se već dugo bave nejednakošću su vrlo različiti, u skladu sa svojim vremenom. Današnji eksperti na nejednakost gledaju drugačije nego oni iz prošlog
9
stoljeća, no već je poznato nekoliko „recepata“ kako i na koji način postati bogat. Zna se da porezni sustav ne može riješiti probleme nejednakosti, već samo smanjiti da bogatiji budu još bogatiji. No, ako država nema dobar djelotvorni pravni sustav, onda će se uvijek naći neka rupa, kao što je to danas u Hrvatskoj. Privatni elitni studiji samo će povećavati te razlike u bogatstvu. Najbolji način da građani postanu bogati ne dolazi iz sfere ekonomije, već iz sfere obrazovanja, za koje još uvijek znamo misliti da je trošak. Eksperti preporučuju ubrzan razvoj javnog visokog školstva i znanosti, koje će biti mnogo bolje od privatnog školstva te omogućiti i onim najsiromašnijim kvalitetno školovanje. Zbog kvalitete javnog školstva svi će htjeti u javne škole i na fakultete, a nakon školovanja naći će dobro plaćeno zaposlenje. Na taj će način cijela zemlja u cjelini u budućnosti postati bogatija, uz razvoj srednje klase. No, za to treba vremena i politička odluka.
Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade Koristite elektroničku uslugu. Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag. Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa. Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!
10
Čakovec
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OBITELJI U KUHINJAMA DANKÜCHEN
21. siječnja 2022.
Obitelj Zadravec iz Ivanovca: Kupnja kuhinje DANKÜCHEN investicija je za cijeli život! Kad su planeri iz DANKÜCHEN-a nacrtali našu buduću kuhinju, nismo dvojili ni sekunde, znali smo da je to to i da želimo kuhinju DANKÜCHEN, rekli su nam Jasna, Marijan i Amanda iz Ivanovca.
S
kladna i simpatična obitelj iz Ivanovca u svojoj kuhinji uživa već šest godina iako prvi pogled na nju govori da je sasvim nova. Jasni i Marijanu to je druga zajednička kuhinja čije su projektiranje u potpunosti predali u ruke planera iz DANKÜCHEN-a, a oni su ih naprosto oduševili. Nakon što su ju vidjeli na papiru, bez razmišljanja su se složili da je takva kuhinja upravo ono što žele za svoj dom.
Izvrsna kvaliteta kuhinje već šest godina
- Prije šest godina odlučili smo se na renovaciju kuhinje u našoj obiteljskoj kući. Nismo znali kakvu kuhinju želimo, znali smo samo da se želimo riješiti stare i priuštiti si kvalitetu koja će nas služiti godinama. Preuređenje kuhinje gledali smo kao investiciju u dobar obiteljski dom i zaista nismo ni u jednom trenutku
požalili, rekla nam je Jasna Zadravec iz Ivanovca. Kuhinjom se koriste svakodnevno već šest godina, a njezin izgled definitivno ne otkriva njezine godine. Kuhinje DANKÜCHEN su trajne i garancija od 30 godina garantira da će vas besprijekorno služiti svih tih godina. Okovi na kuhinjama DANKÜCHEN su najkvalitetniji okovi koji dolaze iz Austrije, isto kao i drvo koje se ne može naći ni na jednoj kuhinji, osim visokokvalitetnoj kuhinji DANKÜCHEN. Elementi su čvršći nego u klasičnim kuhinjama, a nosivost daleko veća, stoga nema straha od savijanja i otpuštanja okova. - Naša kuhinja je otporna na ogrebotine, temperaturu i vodu, ali iako ju jako pazimo, ona nema tragove korištenja. Podizni sustavi na gornjim elementima su savršeni i u ovih 6 godina nismo primijetili da bi se što pokvarilo, ispričala nam je naša sugovornica Jasna.
Posjetite ih u Varaždinu!
Posjetite ih u Optujskoj ulici kod Starog grada i posavjetujte se kako isplanirati savršenu kuhinju. Radno vrijeme je od 10 do 19 sati, a subotom od 9 do 13 sati. Možete
im se javiti e-porukom na e-adresu: dankuchen. varazdin@gmail.com, na broj: 042/302-090 ili na internetskoj stranici: www.dankuchen-varazdin.com.
Marijan, Jasna i Amanda Zadravec iz Ivanovca u svojoj kuhinji DANKÜCHEN
Planeri iz DANKÜCHEN-a planeri imaju odlične ideje - U studiju DANKÜCHEN u Varaždinu bili smo čak tri puta i svaki put smo došli s novim idejama jer zapravo nismo znali što točno želimo. No, planeri iz DANKÜCHEN-a oduševili su nas svojim idejama. Predložili su nam rješenja za koja nismo ni znali da postoje, a koja su se savršeno uklopila u naš prostor i omogućila nam da kuhinja pametno iskorištava svaki milimetar i da bude funkcionalna, rekla nam je vlasnica kuhinje. - Kad smo vidjeli na papiru nacrtanu našu kuhinju, ostali smo bez riječi i u sekundi znali da je to upravo ono što želimo. Nismo dvojili ni trenutka. Od narudžbe do realizacije prošlo je puno manje vremena nego što nam je u početku rečeno, tako da smo samom uslugom bili i više nego zadovoljni, ispričao nam je Marijan Zadravec. Ono što tu kuhinju čini moćnom na prvi pogled je debela radna ploča koja izlazi iz standardnih mjera.
Kutak za kavu, boce i magnete s putovanja čini kuhinji posebnom
Kutak za kavu i boce
Da majstori iz DANKÜCHEN-a svaku želju realiziraju u stvarnost, uvjerljivo dokazuje kutak za kavu, boce i magnete u kuhinji obitelji Zadravec. Iako je taj kutak prvih nekoliko godina od montaže
kuhinje ostao nedovršen, prije godinu dana dobio je svoju svrhu. - U ovaj kutak nismo željeli staviti velike ormare, već smo ga namjerno ostavili nedovršenim jer smo željeli da on bude poseban i da na neki način ocrtava našu osobnost. Kako volimo putovati i često odlazimo na putovanja, znali smo da ćemo ovdje nekako smjestiti naše magnetiće. Za aparat za kavu također je trebalo posebno mjesto jer radnu ploču trebamo za druge stvari, stoga smo ga predvidjeli u ovom kutku. Volimo fine stvari pa smo ovdje odlučili smjestiti boce, tako da sve zajedno ima smisla, rekla nam je Jasna Zadravec. Majstori iz DANKÜCHEN-a izvući će maksimum iz svakog prostora, no što je najvažnije, saslušat će vaše želje i ostvariti ih upravo kako bi kuhinja bila prilagođena vama i vašem načinu života te kako biste uživali u vremenu koje u njoj provodite. Kuhinje DANKÜCHEN spajaju sve ono što volite i ostavljaju dovoljno mjesta da to pokažete i svojim gostima.
Održavanje kuhinje zahtijeva minimalno truda
- Kada smo imali staru kuhinju, za “generalku” sam morala izdvojiti više od pola dana i odgoditi sve ostale obaveze da bih se posvetila samo pospremanju kuhinje. No, otkad imam ovu kuhinju, generalke za mene više ne postoje, a čišćenje se svodi na lagodnih pola sata. Kuhinja je visokog sjaja što svakako
Iskoristite mogućnost besplatnog planiranja kuhinje Stručnjaci u studiju DANKÜCHEN u Varaždinu pozivaju da se javite internetskim obrascom i dogovorite sastanak na kojem će vam besplatno isplanirati kuhinju. Uz besplatno planiranje i popu-
olakšava njezino održavanje, dovoljno je samo nekoliko pokreta dobrom krpom i kuhinja blista. Drveni dio kuhinje pobrišem mokrom i suhom krpom i lako se očisti od svih vrsta masnoća i posljedica kuhanja, zadovoljno nam je rekla Jasna.
ste, nude stručnu izmjeru, besplatan plan instalacija, dostavu i garanciju od 30 godina. Kod kupnje dodatne opreme odobravaju velike popuste i uštede, a aparati uz kupnju kuhinje su puno povoljniji.
Funkcionalnost doprinosi urednosti
tada nam otok služi kao svojevrstan šank, ispričala nam je vlasnica kuhinje Jasna. Obitelj Zadravec unutar otoka također ima ladice, što im omogućava uredno skladištenje svih kuhinjskih potrepština. Upravo zbog otoka ta je kuhinja centar prostora i glavno okupljalište obitelji i prijatelja.
Kuhinje DANKÜCHEN su projektirane tako da prostranost njihovih ormarića dopinosi funkcionalnosti i urednosti kuhinje. Dubina i veličina ladica i ormarića omogućava da sve stane u njih i da sve bude dostupno. U kuhinjama DANKÜCHEN sve ima svoje mjesto i sve je nadohvat ruke. - Volim kad je kuhinja uredna i kad je radna ploča velika tako da imam mjesta za sve što moram raditi. Željeli smo čisti otok jer smatramo da je to urednije i lakše za svakodnevno korištenje i nismo pogriješili. Svi aparati smješteni su uz zid, a otokom se koristimo za posluživanje hrane i njezino pripremanje. Osobito nam je to važno kada imamo goste,
Otkad ima kuhinju DANKÜCHEN, obitelj Zadravec iz Ivanovca uvjerila se da je kvaliteta prioritet pri kupnji nove kuhinje jer kvalitetna kuhinja znači bezbrižno življenje. Njihova kuhinja i dizajnom osigurava vječnost, upravo zbog odabira krem-boje u kombinaciji s drvetom i crnim aparatima. Ipak, kako ističe obitelj Zadravec, činjenica da u bilo kojem trenutku mogu nazvati servisere iz DANKÜCHEN-a koji će doći i popraviti sve što je potrebno, puno im znači. Također, tu je i garancija od 30 godina zbog koje je kupnja takve kuhinje investicija za cijeli život.
Trajnost je najvažnija prednost kuhinje DANKÜCHEN
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Središnje Međimurje 11
Žarkovice, preko puta benzinske postaje Formula ipak neće biti stambena zona u Nedelišću (foto: Mario Golenko)
Franjo Bukal
STAMBENA ZONA Žarkovice u Nedelišće ipak neće krenuti u izgradnju
IN MEMORIAM
Na lokaciji preko puta Formule za sad ostaje tratina! Na tom dijelu prolazi magistralni plinski vod, a zabranjena je gradnja višestambenih zgrada na udaljenosti manjoj od 30 metara od osi magistralnih cjevovoda Nedelišće postaje sve privlačnije mladim obiteljima koje su zainteresirane za kupnju zemljišta i stanova. Blizina Čakovca i Varaždina, ali i povoljnije cijene parcela, dovoljan su razlog da mlade obitelji odluče živjeti upravo na tom području. To prepoznaju i investitori pa je tako već najavljena gradnja stanova na ulasku u Nedelišće iz pravca Čakovca. No, od te gradnje ipak ništa. Iako se po-
javio privatni investitor koji je bio zainteresiran za izgradnju stanova na području Žarkovica, jugoistočnog dijela Nedelišća, preko puta benzinske Formula, Općina Nedelišće u urbanističkim planovima nije imala spremne parcele na kojima bi se mogle graditi zgrade s većim brojem etaža pa je bilo potrebno napraviti izmjene urbanističkog plana. U ovom slučaju, promjenom urbanističkog plana
trebala se dozvoliti gradnja stambene višekatnice na Žarkovicama. U postupku izrade urbanističkog plana potrebno je dobiti i suglasnost svih javnopravnih tijela kao što su Elektra, vodoopskrba i plin. Od strane javnopravnog tijela Plinacro d.o.o. poslana je odbijenica i “izričita suprotnost sadržaja zahtjeva”. Kako objašnjava načelnik Nikola Novak, na tom dijelu Žarkovica prolazi magistralni plinski
vod, a zabranjena je gradnja višestambenih zgrada na udaljenosti manjoj od 30 metara od osi magistralnih cjevovoda. Tako je novi načelnik općine Nedelišće Nikola Novak morao na Općinskom vijeću predložiti odluku da se prekida promjena urbanističkog plana Žarkovica, a Vijeće je odluku jednoglasno prihvatilo. (Dora Vadlja)
NIČE NOVO VATROGASNO spremište pokraj Lipe u Nedelišću
U tijeku su zidarski i stolarski radovi! - Zadovoljni smo kako radovi protječu i probat ćemo biti gotovi čak i prije roka, rekao nam je predsjednik vatrogasnog društva Zlatko Marcijuš Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko
U travnju 2021. godine potpisivanjem ugovora u zgradi Općine Nedelišće označen je početak radova na izgradnji i rekonstrukciji novog vatrogasnog spremišta u Nedelišću. Kako nam je rekao predsjednik DVD-a Nedelišće Zlatko Marcijuš, radovi protječu prema planu. - U ovom trenutku u tijeku su zidarski radovi u unutarnjim prostorijama, a nakon toga kreću stolarski. Zadovoljni smo kako radovi protječu i probat ćemo biti gotovi čak i prije roka, rekao nam je predsjednik i dodao da je rok za završetak radova u travnju ove godine.
Projekt vrijedan više od 4 milijuna kuna
Podsjetimo, ukupna cijena projekta procjenjuje se na više od 4 milijuna kuna i veći-
Napustio nas je Franjo Bukal, dugogodišnji načelnik općine Orehovice U petak, 14. siječnja, nakon duge i teške bolesti u 68. godini života preminuo je Franjo Bukal, dugogodišnji načelnik općine Orehovice i vijećnik Skupštine Međimurske županije. Svoj mandat načelnika Orehovice obnašao je u razdoblju od 2001. do 2021. godine, za vrijeme kojeg je svojim predanim radom unaprijedio život mještanima. Ostat će zauvijek upisan u knjigu povijesti Međimurja, kao osoba zahvaljujući kojoj su učinjeni mnogi pomaci u njegovu rodnom Podbrestu, u općini Maloj Subotici u kojoj je bio zamjenik načelnika i u općini Orehovici kojoj je posvetio punih 20 godina kao načelnik. Najponosniji je bio na izgradnju osnovne škole i sportske dvorane u Orehovici, ali i na rad svih udruga i klubova na području općine. Svojim svakodnevnim radom i požrtvovnošću pokazao je pravu vrijednost posvetivši život radu
za opće dobro, a nakon godina stjecanja iskustva rado je dijelio svoje znanje s mlađim generacijama. Za svoj rad primio je i najvišu županijsku nagradu, Nagradu Zrinskih 2015. godine. Osim što je bio politički iznimno aktivan, vrijedan član HNS-a, Franjo Bukal bio je i strastveni lovac, član Izvršnog odbora Lovačkog saveza Međimurske županije te predsjednik Lovačkog društva Prepelica Mala Subotica. Lovački ispit položio je prije 25 godina, 1997. godine, od kada je i član LD Prepelice. Odlikovan je odličjem 2. i 3. reda Hrvatskog lovačkog saveza. Svojim nesebičnim radom, velikim doprinosom i osobnom aktivnošću gurao je društvo prema naprijed što je i rezultiralo velikom potporom koju je u lovačkom društvu uživao. Pokopan je u subotu, 15. siječnja, na groblju u Podbrestu. (vv, foto: mg)
PRIBISLAVEC
Studenti, javite se na natječaj za stipendije! Još tri mjeseca do završetka radova na novom vatrogasnom spremištu pokraj Lipe u Nedelišću nom će se financirati novcem općine. Hoće li biti porasta troškova, Marcijuš kaže da hoće, no prema sadašnjim procjenama, tek minimalnih. U sklopu novog vatrogasnog spremišta napravljene su tri garaže, prostorije za opremu, dok će na prvom katu biti dvorana, kojom će se osim vatrogasaca moći ko-
ristiti i ostale udruge. Sve to na površini od 400 kvadrata.
Vatrogasnim domom koristit će i udruge iz Nedelišća
Vatrogasci su dosad bili smješteni ispred Lipe u spremištu gdje su držali dva kombi-vozila. U ovom su trenutku
izmješteni u Aton. Ovim će se prostorima uz vatrogasce, koji su neophodni za najveću općinu u Međimurju, koristiti i udruge s područja Nedelišća, kao što su Sloga, tamburaši, mažoretkinje, puhači i glumci, koji nemaju adekvatan prostor na kojem će se baviti svojim aktivnostima.
Načelnik općine Pribislavec Matija Ladić raspisao je natječaj za dodjelu stipendija redovnim studentima za akademsku godinu 2021./2022. Stipendija za akademsku godinu 2021./2022. za studije u Čakovcu iznosi 300 kuna, u Varaždinu 400 kuna, u Zagrebu 500 kuna, a za ostale udaljenije gradove od Zagreba 600 kuna. Stipendija općine Pribisla-
vec dodjeljuje se na vrijeme trajanja redovnog studija dok stipendistu traje status redovnog studenta i to za 10 mjeseci u kalendarskoj godini. Molbe za dodjelu stipendije dostavljaju se do 4. veljače na adresu Općina Pribislavec, B. Radića 47, Pribislavec s naznakom “Natječaj za stipendije 2021./2022”. (dv)
12
Gornje Međimurje
VIJESTI IZ MURSKOG SREDIŠĆA
Hitno rješavanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove zadužen je da s potencijalnim investitorom za izgradnju reciklažnog dvorišta građevinskog materijala dogovori završni sastanak s naglaskom na realizaciju navedenog projekta.
U protivnom je naloženo direktoru komunalnog poduzeća Murs-ekom da se u što skorije vrijeme pokrenu aktivnosti oko osiguravanja uvjeta zbrinjavanja građevinskog otpada, što uključuje de�iniranje lokacije, projektiranje, izgradnju i opremanje. (BMO)
Predsjednici mjesnih odbora u svojim naseljima provjerit će stanje ispravnosti javne rasvjete, a podatke o potrebnim popravcima ili zamjeni rasvjetnih
tijela dostavit će Upravnom odjelu za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove radi otklanjanja nedostataka. (BMO)
Kontrola i zamjena javne rasvjete
Priprema se 25. obljetnica statusa grada Priprema se proslava za obilježavanje 25 godina dobivanja statusa za grad Mursko Središće. Za izradu
prijedloga programa zadužen je Ured grada i ravnatelj Centra za kulturu Rudar. (BMO)
Stari kinoprojektor iz kultnog kina Rudar neće biti odbačen, nego će postati instalacija ispred ulaza zgrade Centra za kulturu Rudar. Projektor će biti postavljen na osvijetljenom postolju
zatvoren staklom na zelenoj površini ispred Centra. Zaduženje da to realizira dobio je Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove. (BMO)
Stari kinoprojektor ispred CZK-a Rudar
Odgođen Susret poduzetnika Tradicionalno je Grad u siječnju organizirao susret poduzetnika. S obzirom na to da trenutne mjere ograničavaju održavanje takvih
PEKLENICA
masovnih oblika okupljanja, ovogodišnji susret poduzetnika planira se održati u sklopu obilježavanja Dana grada u lipnju. (BMO)
Zanemareno školsko igralište u Peklenici Ne događa se često, ali dogodilo se da je Mursko Središće uputilo molbu Međimurskoj županiji kao osnivaču škole u vezi uređenja igrališta u sklopu škole. Do zamolbe je došlo zbog višekratnih reakcija
SITNICE
roditelja učenika Područne škole u Peklenici na potrebu uređenja školskog dječjeg igrališta. Grad stoga poziva Županiju da se igralište u primjerenom roku uredi. (BMO)
Ponude za prijevoz romske djece u vrtić Ured grada prikupit će ponude za prijevoz romske djece autobusom koja su obveznici pohađanja pro-
grama predškole. Ponude se prikupljaju radi odabira najpovoljnije. (BMO)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
LELA NOVAK iz Murskog Središća prije osam godina egzistencijalne brige riješila je prihvativši posao čuvanja starih u Austriji
21. siječnja 2022.
Austrija je bila moj izlaz iz nezavidne situacije
Lela Novak: Do odlaska u Austriju skupila sam dvadesetak godina staža u Hrvatskoj i prije toga če�ri u Sloveniji
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Prije osam, devet godina, u vrijeme velike gospodarske krize i nezaposlenosti, ostati bez posla u ranim pedesetim godinama života bilo je ravno osobnoj tragediji. Na burzi je bilo više od osam tisuća nezaposlenih, a ponude radnih mjesta, pogotovo za žene te dobi, nigdje na vidiku. Lela Novak iz Murskog Središća iskusila je tu gorku situaciju. Ali ta žilava žena našla je izlaz iz nezavidne situacije. U 52. godini života uputila se na posao u Austriju, na valu zapošljavanja naših žena na čuvanju starijih osoba. - Proces je počeo godinu dana ranije nego što sam se i ja odlučila na to i u Austriju otišla, 2014. godine, ispričala nam je. Nastavlja: - Mi žene koje smo prihvatile brinuti se o starijima, u Austriji smo otvarale obrtnice za rad, ali smo bile vezane za agenciju koja nam je uz određenu proviziju pronalazila poslove, organizirala prijevoz i rješavala zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Iskustva žena s agencijama i njihovim uslugama su različita, ponekad i gorka, ali to je za drugu temu. Od dviju agencija koje su mi bile na raspolaganju, odabrala sam jednu i zahvalna sam na tome što su mi dali priliku da dobijem taj posao. No, posljednje dvije godine radim bez njihova posredstva, samostalno, kazala je Lela.
600 eura plus smještaj i hrana za 24 satnu brigu za starce!
Plaća za 24-satni rad na čuvanju i brizi o starcu za mjesec dana rada i mjesec dana boravka kod kuće u to vrijeme iznosila je 1200 eura. Stan i hrana bili su osigurani u obitelji u kojoj se čuva starija osoba. U to vrijeme u mojoj situaciji bilo je to spasonosno rješenje. Otkad radim bez po-
sredstva agencije, zaradim više, kaže. S današnje perspektive ondašnjih 600 eura, kada se zarada podijeli na dva mjeseca, onaj kad radiš i na onaj slobodni kad si kod kuće, i nije velik novac. Pogotovo kad se uzme u obzir da na poslu 24 sata brineš o starcu kojem najčešće treba palijativna skrb. Ali u situaciji kad ti zarada ne dolazi ni od kuda, a trebaš otplaćivati kredite, školovati djecu, plaćati režije, to je meni bio izlaz iz nemoguće situacije, iskrena je Lela. - Prve tri godine radila sam samo s palijativnim pacijentima, a zatim sam rekla: Ne mogu to više. Umjesto toga dobila sam na brigu oboljele s Alzheimerovom ili Parkinsonovom bolešću.
U osam godina rada prošla 15 obitelji
U osam godina rada u Austriji promijenila sam 15 obitelji. U prosjeku to bi bile skoro dvije obitelji na godinu, ali u stvarnosti se događalo da moram mijenjati obitelj i nakon tri tjedna. Bilo zbog prirodnog odlaska pacijenta, bilo zbog problema s obitelji. Ponekad je teško udovoljavati njihovim nerazumnim zahtjevima ili onima koje ne uključuje ugovor. To je vrlo kompleksan posao. Stariji, koji su ti povjereni na brigu, gotovo nikada nisu problem. Oni su gotovo uvijek vrlo zahvalni na svakoj pažnji. Do nesuglasica najčešće dolazi s članovima obitelji. Znam puno žena koje su ostajale i gladne i žedne, bez slobodnog vremena, jer ih je obitelj staraca iskorištavala na razne načine. Potrebno je znati postaviti se, a ja sam se znala zauzeti za sebe. Duže od pola vremena u Austriji, četiri i pol godine, provela sam u jednoj obitelji čuvajući gospodina Reinera. Agenciju sam napustila 2020. godine i od tada posao vodim samostalno, među ostalim i zbog direktnog dogovora s
obitelji spomenutog gospodina. Ali samostalnost uključuje i činjenicu da se sama moram brinuti za pronalaženje posla, pravodobnu uplatu socijalnog koje uključuje zdravstveno i mirovinsko osiguranje i da svojim prijevozom odlazim u Austriju i vraćam se doma, objasnila je. S Lelom smo prvi put na temu odlaska u Austriju radi čuvanja staraca razgovarali prije osam godina, samo nekoliko mjeseci nakon što se prihvatila toga posla. Mnogim ženama iz Međimurja, ali i drugih krajeva Hrvatske pa i iz regije, to je bio jedini egzistencijalni izlaz. Dva kombija samo iz agencije za koju je ona bila vezana dnevno su prevozili osam žena u Austriju i osam natrag na smjenu. I tako šest dana u tjednu, osim srijedom. Već taj podatak govori sam za sebe o broju žena kojima je Austrija bila jedini izlaz. Po dvije žene brinu se o jednom starcu jer se radi o 24-satnoj brizi svih sedam dana u tjednu. Tako da se žene izmjenjuju u intervalima od po dvaju tjedana ili mjesec dana, naizmjenično. - Ja sam imala situaciju da se o jednom starcu brinem godinu dana i tada sam samo dva puta u tih godinu dana bila kod kuće, kazala je. Dodaje: - To nije lak posao. Na njemu si njegovateljica koja mora imati i određene medicinske vještine. Radi se o ljudima s brojnim bolestima, od kojih su neki na infuziji, druge treba hraniti na sondu, znati se sporazumjeti s liječnikom. Slijediti njegove upute. Bez elementarnog znanja njemačkog jezika posao nije moguće obavljati. Do odlaska u Austriju skupila sam dvadesetak godina staža u Hrvatskoj. Prije toga odradila sam i četiri godine staža u Sloveniji u nekadašnjoj tekstilnoj �irmi Mura. U Hrvatskoj sam radila u MTČ-u, u Pipu i za jednu osiguravajuću kuću, prije odlaska u Austriju.
Ne znam hoće li me zdravlje poslužiti da tamo steknem 15 godina staža i pravo na njihovu minimalnu mirovinu, što mi je želja.
Preživjela tešku bolest, razvod, promjenu imena i dobila unuke
U proteklih osam godina rada od našeg zadnjeg razgovora svašta se u Lelinu životu promijenilo .- Nakon dvije godine boravka u Austriji teško sam se razboljela. Dobila sam karcinom. Ali samo nakon šest mjeseci bolovanja, morala sam se vratiti na posao pod zadnjom kemoterapijom. U međuvremenu sam se razvela. I to sretno, jer smo moj bivši suprug i ja nakon razvoda bolji partneri i u kvalitetnijoj komunikaciji nego prije. Budući da sam u braku nosila dva prezimena, svoje i suprugovo, nakon razvoda odlučila sam zadržati samo svoje. No, prilikom postupka promjene odlučila sam promijeniti i ime. Zapravo zvati s imenom kojim me svi zovu otkad znam za sebe. Tako se nisam vratila svojem djevojačkom imenu Ljerka Novak, već sam se odlučila i službeno zvati Lela Novak, kako me svi oduvijek zovu. - Moje kćeri u međuvremenu su odrasle i podarile su mi unuke. Imam petogodišnju unuku i nedavno rođenog unuka. Čeka me i operacija koljena koja će mi odrediti daljnji poslovni život, kaže s mislima uperenim u budućnost. Unatoč brojnim izazovima u životu, Lela je vrelo neizmjerne energije, Žena koja se nikada ne predaje i koja iz svake situacije pronalazi izlaz. Zna se zauzeti za sebe i uspjeti i u stranoj zemlji u koju je morala otići u zrelim godinama. Iznimno zahtjevan i naporan posao koji je prihvatila omogućio joj je neovisnost, slobodu i rješavanje �inancijskog škripca.
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAJAVLJUJEMO Urbanovo 2022.
Festival pušipela u svibnju u novom domu kulture Nakon dvije godine stanke Festival pušipela u sklopu Urbanova konačno bi se trebao održati Piše: Sanja Heric
- Planiramo napraviti Urbanovo u njegovom punom obujmu i nadamo se da će nam mjere to i dopustiti te da će se do tada smiriti situacija s pandemijom koronavirusa, najavio je vinogradar David Štampar, ujedno i predsjednik Društva Hortus Croatiae.
ŠTRIGOVA
Šarene učionice za ugodniji boravak Učenici Osnovne škole Štrigova nastavu drugog polugodišta započeli su u svježe obojenim učionicama. Tijekom praznika u svim učionicama odrađeni su soboslikarski radovi kako bi se bojama stvorila što ugodnija i poticajna atmosfera. Međimurska je županija za soboslikarske radove utrošila 58.000 kuna, dok je Općina Štrigova s 38.000 pridonijela kupnjom boja, kao i nabavkom namještaja i ostale opreme za dnevni boravak. Ta posebna učionica zamišljena je kao kutak u kojem učenici provode svoje slobodno vrijeme, a
potrebno je napomenuti da su je velikodušno uredili o svom trošku izvođači radova, braća Rainer iz Štrigove. - Obnovili smo sve razrede matične škole i sanitarne čvorove za djecu. Ostali su nam još hodnici, kabineti učitelja i službene prostorije škole. Učitelji su u dogovoru s djecom imali slobodu izbora boja za svoje učionice, rekao nam je ravnatelj OŠ Štrigova, Stanislav Rebernik. Inače, posljednji se put škola ličila nakon njezine izgradnje, a to je bilo 1999. godine. Promjena je stoga itekako dobrodošla. (sh)
SELNICA
Rezervirajte datume od 13. do 15. svibnja!
Nakon dvije godine stanke Festival pušipela tako bi se konačno trebao održati. Jedna od novosti je ta što će se organizirati na novoj lokaciji. Novi dom kulture u centru Štrigove bit će nova kulisa tog najpoznatijeg vinskog događaja u našoj Međimurskoj županiji i šire. Prije samog festivala održat će se Međunarodno ocjenjivanje vina koje će ove godine brojiti svoje šesto izdanje. Nakon festivala slijede Dani otvorenih podruma kod naših vinara, a potom se razmatraju još Vinske igre u Svetom Urbanu te Vinski bal u restoranu Terbotz kao sam �iniš svih vinskih događanja. - Nešto detaljnje vam još uvijek ne mogu reći. Trenutno pregovaramo i s Toplicama radi nekih događaja pa je još uvijek sve u povojima. No, sigurno je da ćemo pronaći način kako da održimo Festival pušipela, detalji će se razraditi u skladu s time kakvo će biti stanje s koronom.
Gornje Međimurje 13
Učenici deficitarnih zanimanja javite se za stipendije David Štampar najavljuje Fes�val pušipela nakon stanke zbog mjera i pandemije prošlih godina
Prilagodit ćemo se mjerama. Rezervirajte si datume od 13. do 15. svibnja za posjet Štrigovi, dodaje u nastavku Štampar.
A do tada pripreme za Vincekovo
Uz Urbanovo, najznačajni vinski blagdan za međimurske vinogradare je blagdan svetog Vinka, koji se obilježava 22. siječnja. Naši vinogradari će tada pohoditi svoje vinograde i simboličnim orezivanjem trsova najaviti početak radova u vinogradima. Tradicija nalaže da se tijekom obreda orezani trs potom poškropi, odnosno “krsti” starim vinom i da se na njega izvjese kobasice, koje znakovito naznačuju
želju za plodnošću i dobrim urodom. Zaštitnika svetog Vinka vinogradari mole za bolji urod u novoj vinogradarskoj godini i da njihove vinograde zaštiti od zime, mraza, kiše, tuče, bolesti, štetnika i svega drugog što vinogradu može naštetiti. Običaj je da se odrezane grančice vinove loze odnesu doma, stave u prozor ili negdje drugdje na toplo da propupaju. Prema pučkom vjerovanju, kada se pojave prvi sitni grozdići, vinogradari mogu predvidjeti kakva će biti ovogodišnja berba. Vinarija Štampar Vincekovo će ovog puta dočekati na Mađerkinom bregu gdje su za sve posjetitelji pripremili posebnu ponudu.
- U suradnji s ostalim vinarijama otvaramo za sve posjetitelje svoje podrume. Postaja kod nas bit će na vidikovcu Mađerkin breg gdje će se pripremiti kuhano vino i ostala naša vrhunska vina. Na kružnoj stazi uz nas možete posjetiti i Vinariju Cmrečnjak, zatim Vinariju Horvat i na kraju Vinariju Kocijan, dodaje u nastavku naš sugovornik David Štampar. Novost je ta što ove godine nema bonova i nema vođenja po stazi, već svatko za sebe polazi od početne točke kod novog doma kulture, koji je ujedno i završna točka. Iz štrigovskog vas kraja pozivaju da ih posjetite i provedete dan u krugu najbližih prijatelja te prekrasnoj prirodi koja okružuje štrigovski kraj.
Općina Selnica će učenike s područja općine, koji ostvare pravo na stipendiranje od strane Hrvatske obrtničke komore Međimurske županije za de�ici-
tarna zanimanja, dodatno stipendirati s 300 kuna mjesečno. Za stipendiranje HOK-a MŽ-a možete se javiti do 31. siječnja. (sh)
GORNJI MIHALJEVEC
Postali dio sustava HRcity Početkom ove godine potpisan je sporazum Općine Gornji Mihaljevec i poduzeća Pulsar d.o.o. o uvođenju i korištenju sustavom HRcity. – Ovime smo donijeli odluku da se unaprijedi naš rad i da se pokrene proces digitalizacije koji je današnja realnost. Našim mještanima pružili smo mogućnost lakše i izravne komunikacije s ustanovama koje djeluju na području na-
še općine. Sigurni smo da provođenje digitalizacije u našu svakodnevnicu unapređuje i olakšava života u općini, rekao je načelnik Goran Lovrec. Vjeruje da će mještani prepoznati taj iskorak i započeti s aktivnom uporabom mobilne aplikacije HRcity. Aplikacija je inače besplatna za sve mještane općine i dostupna je na službenim stranicama projekta HRcity. (sh)
BREŽNA PRIČAONICA
Fenomen Svetog Martina na Muri
O
no što se očekivalo, novi popis stanovništva je i potvrdio. U Međimurju nas ima manje za skoro pa 8000 stanovnika. Gledajući samo moj zaseok Orehovčak u tih deset godina dvoje ljudi se preselilo u Sveti Martin na Muri, troje ih se iselilo u Njemačku, jedan mještanin je umro, a s druge strane doselilo se četvero odraslih i
nakon dugog vremena imamo petero djece. Situacija u ovom našem zaseoku i nije tako loša iako cijela Železna Gora ima trenutno 381 stanovnika, što je za 84 stanovnika manje nego što je to bilo prije 10 godina. Sveti Martin na Muri je prema novom popisu svojevrstan fenomen. Tamo je čak u trima naseljima zabilježen porast stanov-
ništva i to u Grkavečaku, Toplicama Sveti Martin i u Svetom Martinu na Muri. To se dogodilo i dijelom jer su u blizini toplice pa su ljudi prepoznali turistički potencijal mjesta i priliku za zaraditi nešto sa strane iznajmljujući svoje preuređene vikendice. Sjećam se da sam prije nekoliko tjedana pretražila na Njuškalu koje se
sve nekretnine prodaju na području Štrigove i Svetog Martina na Muri i ostala iznenađena kada mi je izlistalo svega nekoliko kuća, vikendica i vila. Ovu situaciju potvrdio mi je i tamošnji načelnik koji je rekao da je ove godine zabilježen rekordan promet nekretnina u općini. Očito da je korona dodatno natjerala ljude u prirodu kakva
je u okolici te općine. Ta su mjesta postala poželjna za život ili barem za vikend odmor ako želite mir i odmak od gradske vreve. Gornje je Međimurje idealno za to. Uz to imaju dobru uređenu komunalnu infrastrukturu i relativno dobar društveni život, a tu je blizina granice sa Slovenijom što je samo još jedan plus za gornje Međimurje.
Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr
14
Donje Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PRELOG
21. siječnja 2022.
Bespovratnih 6 milijuna kuna za rad vrtića Gradonačelnik Ljubomir Kolarek potpisao je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Za obitelj II, vrijedan skoro 6 milijuna kuna. Prvom odlukom o financiranju, u listopadu, odobreno je 45 projekata vrijednih 105,8 milijuna kuna, a drugom je za 33 projekta dodijeljeno još 79,1 milijun kuna. I ovaj put najveći dio dobitnika sredstava su sami vrtići, njih 16, a vrtići su uglavnom partneri gradovima i općinama u ostatku odobrenih projekata. Najviše sredstava u ovoj odluci dobio je Grad Prelog u suradnji sa svojim vrtićkim partnerima. Radi se o stopostotnom financiranju, gdje je uz Grad uključeno i pet partnera među kojima su: Dječji vrtić Fijolica i Dječji vrtić Vesela loptica iz Preloga, Dječji vrtić Kockavica Sveta Marija, Dječji vrtić Žibeki Čakovec i Dječji vrtić Klinčec Donja Dubrava. U okviru tog programa financiraju se projekti unapređenja usluga kroz produljenje radnog vremena
dječjih vrtića s ciljem omogućavanja bolje ravnoteže poslovnog i obiteljskog života obitelji s uzdržavanim članovima uključenima u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Planirane aktivnosti su osiguravanje usluge produljenog radnog vremena u sklopu koje se planira zapošljavanje 21 odgojitelja, 9 kuharica i 9 spremačica. U dijelu unapređenja što kvalitetnije usluge provodit će zaposleni mobilni stručni tim (logoped, pedagog i psiholog) te će biti zaposlen 1 kineziolog i 1 odgojitelj za rano učenje engleskog jezika. Svi navedeni će za potrebe provedbe projekta biti zaposleni na 50 % radnog vremena. Tijekom provedbe projekta odradit će se niz edukacija u kojima je planirano sudjelovanje 50 stručnjaka u osposobljavanju i 35 stručnjaka osposobljenih u području socijalnih usluga. U okviru projekta nabavit će se i potrebna oprema, s time da je predviđeno uključivanje 195 djece. (vv)
Sjećanje na Božidara Horvata Paljenjem sv ijeća predstavnici braniteljskih udruga i predstavnici Grada Preloga i ove su se godine prisjetili hrvatskog branitelja Božidara Horvata. Rođen je 1971. godine, a u Domovinski rat se uključio 1991. u Zboru narodne garde. Godine 1992. na istočnom bojištu u Belom Manastiru ranjen
je pa je odveden na liječenje u Mađarsku, a kasnije je nastavio liječenje u Hrvatskoj. Na Uskrs 1992. godine zarobljen je u Srijemskoj Mitrovici te je u zarobljeništvu proveo nekoliko mjeseci da bi u kolovozu bio oslobođen u razmjeni zarobljenika u Nemetinu. Tragično je preminuo 16. siječnja 1995. godine. (vv)
Udruga ruskog govornog područja u Međimurju „Kalinka“, od samog svog osnivanja organizira i uspješno provodi Novogodišnju zabavu za djecu. Iz daleke Rusije Djed Mraz sa svojom unukom Snjegu-
ročkom svake godine stiže i donosi poklone najmlađima. Ove su godine posjetili Prelog veseli likovi iz ruskih narodnih bajki, igrali su se s djecom, rješavali zagonetke, recitirali poeziju i pjevali pjesme. (vv)
Gradska knjižnica i čitaonica ima u planu postavljanje još triju kućica s knjigama u naseljima Cirkovljan, Oporovec i Čukovec. S obzirom na povećanu potražnju za dječjom literaturom i njenim nedostatkom u već postojećim kućicama, pozivaju se članovi i korisnici te žitelji da se odazovu donatorskoj akciji. Donacije se inače skupljaju tijekom cijele godine,
ali sada se upućuje poziv za donaciju slikovnica i knjiga za djecu. Ako imate viška, donesite knjige u knjižnicu, a oni će ih dalje rasporediti prema potrebi. Akcija će trajati mjesec dana do samog Međunarodnog dana darivanja knjigom koji se obilježava 14. veljače, koji je pokrenula dječja spisateljica Amy Broadmoore 2012. godine. (vv)
Snjeguročka razveselila mališane
Donirajte dječju literaturu!
Prvu lopatu u ruke primio je gradonačelnik Ljubomir Kolarek
POLOŽEN KAMEN TEMELJAC za višestambenu zgradu na preloškom jugu
Stanari ključeve dobivaju za 365 dana Gradnja nove zgrade s dvadesetak stanova kreće samim polaganjem kamena temeljca, a prema sklopljenim ugovorima, rok za završetak radova je 12 mjeseci Piše: Vlasta Vugrinec
Svečanim polaganjem kamena temeljca krenula je izgradnja višestambene građevine na preloškom jugu i to iz Programa POS-a. Druga je to takva zgrada u Prelogu. - U novoj zgradi svoj će dom naći 20 obitelji, rekao je tom prilikom gradonačelnik Ljubomir Kolarek. No osim stambenog dijela, ta zgrada će svojim postojanjem promijeniti i izgled tog dijela grada. Sama pak blizina jezera taj prostor čini bogatijim i privlačnijim za stanovanje.
Stambena ljepotica vrijedna je oko 15,5 milijuna kuna
Projektnu dokumentaciju izradila je tvrtka Trinas projekt d.o.o., dok će radove, u ugovorenoj vrijednosti od 11.994.997,52 kune, izvoditi Zajednica ponuditelja Core upravljanje d.o.o. i Energo- S d.o.o.. Grad Prelog se odlukom Gradskog vijeća obavezao nepovratno sufinancirati njenu izgradnju u iznosu od 2.028.229,73 kuna. Stručni nadzor nad radovima vršit će tvrtka Eko-plan d.o.o., a vrijednost ugovorenog nadzora iznosi 114.000,00 kuna. Projektirana zgrada sadrži 20 stambenih jedinica, 1 podzemnu i 3 nadzemne etaže, predviđene građevinske (bruto) površine 2.180,26
m2 te korisne (neto) površine zgrade 1.377,49 m2. Prema projektu ulaz je sa zapadne strane, iz Ulice Matije Gupca. Pješački ulaz u zgradu osiguran je dvama glavnim ulazima sa sjeverne strane zgrade, od kojih je jedan prilagođen osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti pa se do prizemlja građevine može pristupiti preko koso podizne platforme. U podrumu zgrade predviđena su parkirna mjesta te prostorija za bicikle i spremište. Projektirano je ukupno 26 parkirnih mjesta, od čega je 17 smješteno u podzemnoj garaži. U prizemlju zgrade predviđena su spremišta za stambene jedinice, prostorije za otpad, zajedničko spremište i 6 stambenih jedinica, dok je na 1. katu i 2. katu predviđeno 7 stambenih jedinica po etaži. U zgradi je projektirano ukupno 11 dvosobnih stanova kvadrature 44 m2 – 53 m2 te 9 trosobnih stanova kvadrature 66 m2 – 80 m2. Svaka stambena jedinica ima vanjski prostor, lođu, a sve stambene jedinice su orijentirane prema jugu pa se iz njih pruža pogled na jezero. Grijanje je predviđeno kao plinsko etažno grijanje, a svaka stambena jedinica je opremljena klima-jedinicom. Vrijednost kvadrata stana za kupce je svega 1350 eura i to zahvaljujući državnim poticajnim sredstvima za
mlade obitelji. U ovom slučaju oni iznose oko 3,5 milijuna kuna. Ne treba zaboraviti ni na sredstva koja je dao sam Grad i to za izgradnju komunalne infrastrukture, besplatno zemljište…
Evidentan nedostatak stambenog prostora
- Nama je itekako u interesu izgradnja te nove zgrada jer i Grad u njoj kupuje 4 stana u koje planira preseliti stanare iz stare zgrade u Glavnoj ulici 65, ističe gradonačelnik. Iseljenjem stanara Grad dobiva itekako atraktivan prostor od oko 7000 kvadrata u središtu Preloga. - Zgradu za sada planiramo kandidirati za obnovu i uređenje čime bismo dobili dodanih 8 stanova, kaže dalje. No, o tom, potom. Uz to što postoji i privatna inicijativa za višestambenu izgradnju, u Gradu se intenzivno razmišljaju i polako se pripremaju i za rješavanje problema starih i napuštenih kuća. - Tijekom ove godine trebali bismo promijeniti nekoliko detaljnih planova uređenja grada Preloga. Želimo mi sami ili s nekim u paketu ući u kupnju starih kuća te i tamo napraviti mjesto za stanovanje, nešto slično kao što je to i na našem jugu, kaže gradonačelnik. Drugim riječima, osigurale bi se stambene jedini-
ce od 550 do 600 kvadrata za gradnju obiteljskih kuća. Infrastruktura već postoji i šteta bi bilo ne iskoristiti ju, a na drugom dijelu plaćati izgradnju nove. Posebno se to odnosi na stari dio grada, odnosno sam ulaz u njega iz pravca Čakovca kroz Sveti Križ. - Tu imamo determinirane 4 kuće i to dvije po dvije povezane i krenuli smo već u razgovore i pregovore oko kupnje, kaže. No, prije moramo definirati DPU tog dijela. Kupiti nekretninu od 2000 čhv i izgraditi jednu kuću danas je mnogima neprihvatljivo i stoga takve parcele treba malo drugačije rasporediti. U pravilu su širine 28 metara i 140 dužine, što je danas sasvim dovoljno za dva gradilišta na svakom kraju parcele. Kako je riječ o privatnim parcelama, uz razgovor s vlasnicima ne treba zanemariti ni susjede jer svi oni imaju svoje nasljednike s možebitnim osobnim planovima. - U konačnici mi te parcele ne bismo ni kupovali, već bismo ih uz dogovore rasparcelizirali i ostavili vlasnicima mogućnost da ili sami izgrade kuću ili ih prodaju, kaže. Kako sada stvari stoje, bit će to iznimno težak posao jer puno je vlasnika i susjeda, a malo sloge i međusobnog razumijevanja. A kad je novac u pitanju, i interesa još i manje.
21. siječnja 2022.
SVETOMARSKA ČIPKA živi i na prigodnim, uporabnim poklon-suvenirima
Staklena čaša novi je suvenir Svete Marije Poklon-suveniri uglavnom se mogu dobiti i kupiti u općinskim prostorima i to po nabavnoj cijeni. Općina ne smije zarađivati na njima, a svoju turističku zajednicu ili ured, koji bi se dalje time bavio, odnosno prodavao i promovirao čipku, nema Svaka naša općina ili grad ima neku svoju znamenitost, radilo se o kulturnom dobru, nematerijalnoj baštini, poljoprivrednom proizvodu, povijesnoj ličnosti i slično, kojom se diči i po kojoj je prepoznata. No, kako sada stvari stoje, vrlo malo njih to promovira, može se reći, u svakodnevnom životu, u svakodnevnim predmetima ili upotrebljivim stvarima. Općina Sveta Marija po tom je pitanju otišla najdalje promovirajući svoju čipku otisnutu na raznim predmetima koji potom postaju prigodni poklon-suveniri. To u biti i nisu klasični suveniri kojima
Đurđica Slamek, načelnica općine Sveta Marija
Donje Međimurje 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
je jedina svrha prikupljanje prašine u vitrinama i na policama, već su to suveniri koji imaju svoju uporabnu svrhu. Idejna začetnica cijelog tog posla je Đurđica Slamek. - Smatrala sam da treba više pažnje posvetiti našoj čipki pa svake godine uzmemo neki uporabni predmet na koji utisnemo motiv naše čipke čime onda on postaje svojevrsni poklon suvenir. Sve je započelo s kutijama za nakit, potom za penkale, uslijedili su privjesci, rokovnici, USB-ovi, majice, kišobrani i lepeze, pa svilene marame, šalice pa bi sada red došao i na čaše… Naravno, sve njih krasi bijeli otisak svetomarske čipke. - Sve smo to dali napraviti u malim količinama, tek toliko da imamo što podijeliti našim gostima, ali i sumještanima koji vole takve suvenire, dodala je načelnica. Mislim da nema boljeg poklona od onoga koji prezentira tvoj kraj, tvoje mjesto. Tako imaju oko 300 čaša s motivom čipke, a pokaže li se potreba, kaže načelnica, uvijek se mogu napraviti nove. Takav slučaj bio je s kišobranima čiju su zalihu punili i po nekoliko puta. Jer i tamošnji mještani vole darivati takve stvari svojim prijateljima, poznanicima, a u konačnici i omiljenim liječnicima.
MEĐIMURSKA POSLA
KRATKE VIJESTI IZ KOTORIBE
Za socijalne potrebe oko 300.000 kuna Proračunom općine za 2022. godinu predviđeno je izdvajanje 130.000 kn za pomoći obiteljima i kućanstvima, 10.000 kuna za ostale naknade iz proračuna u novcu (asistent u nastavi), 100.000 kuna za pomoć redovnim studentima, 8.000 kuna članarina Zakladi Katruža, 45.000 kuna donacija Hrvatskom crvenom križu kao zakonska obveza i 5.000 za ostale tekuće donacije. Pomoć redovnim studentima s područja Kotoribe kao poseban oblik
pomoći dodjeljivat će se u skladu s Odlukom o dodjeli pomoći redovnim studentima.Pravo na naknadu za troškove stanovanja može se odobriti korisniku zajamčene minimalne naknade do iznosa polovice priznatog iznosa zajamčene minimalne naknade. Pomoć za podmirenje troškova školovanja može se dodijeliti učenicima srednjih škola slabijeg imovnog stanja, ako za te namjene nisu osigurana sredstva u proračunu Međimurske županije. (vv)
Dario Friščić, načelnik Kotoribe, zadužio je je Hinka Virgeja za praćenje nepravil-
nosti u općini. Hinko Virgej inače je tamošnji predsjednik Općinskog vijeća. (vv)
Hinko Virgej pratit će nepravilnosti u općini
DONJA DUBRAVA
Cesta zatvorena, promet uz privremenu regulaciju Čaša s otisnutim motivom čipke idealan je poklon-suvenir Poklon-suveniri uglavnom se mogu dobiti i kupiti u općinskim prostorima i to po nabavnim cijenama, tek toliko da se pokriju troškovi izrade. Naime, po zakonu općina ne smije zarađivati na njima, a svoju turističku zajednicu ili ured, koji bi se dalje time bavio, dalje razvijao, eventualno i brendirao, odnosno prodavao i promovirao čipku, nema. Stoga ostaje žal što to nitko od turističkih djelatnika nije prepoznao kao vrijedan potencijal, možda i međimurski suvenir za kojim ionako traje potraga. Doduše, svetomarska čipka ne predstavlja cijelo Međimurje, ali je zato prepoznata i ljudi
ju cijene. Osim toga, izrada svetomarske čipke, kako je već poznato, nematerijalno je kulturno dobro Hrvatske. Titulu joj je dodijelilo Ministarstvo kulture RH 2009. godine i stavilo ju popis zaštićenih kulturnih dobara. Čipka je imala isključivu primjenu u narodnoj nošnji kapici – poculici pa je zbog toga bila manje podložna modnim promjenama i sačuvana je u starom izvornom obliku. Krasi ju netipična izrada batićima od samo jedne neprekinute niti. Nitko ne kaže da čak i ti batići ne mogu biti suveniri, naročito u svjetlu kineskih štapića za jelo. (Vlasta Vugrinec, foto Mario Golenko)
Zbog radova na izgradnji kanalizacijskog sustava, u ponedjeljak, 17. 1. 2022. godine, za sav promet se zatvorila Ulica Matije Gupca i Ulica braće Radić, osim za stanare i dostavu. Tijekom trajanja radova na snazi je privremena regulacija prometa. Promet teretnih vozila iz smjera Sveta Marija usmjera-
DONJI KRALJEVEC
va se s državne ceste DC20 na lokalnu cestu (uz kanal hidrocentrale) LC 20044 i LC 20039 u smjeru naselja Donja Dubrava. Mole se mještani i vozači za razumijevanje i strpljenje tijekom trajanja radova na izgradnji kanalizacijskog sustava, a sve sudionike u prometu da poštuju privremenu regulaciju prometa. (vv)
Sport dobiva 360.000 kuna Za financiranje javnih potreba u sportu u proračunu općine Donji Kraljevec za 2022. godinu osiguran je iznos od 360.000 kuna. Od toga, 350.00 kuna odnosi se na tekuće donacije sportskim društvima i 10.000
kuna za malonogometni turnir u Donjem Pustakovcu. O prijedlogu raspodjele sredstva među društvima odlučit će povjerenstvo za ocjenjivanje prijavljenih programa ili projekata. (vv)
Da mi je bar na jedan dan glava našeg premijera!
O
no o čemu su svi govorili napokon su pokazale i brojke. Hrvatska je izgubila 10 % stanovništva u odnosu na 2011. No, nevjerojatno je slušati premijera Andreja Plenkovića i njegovu svitu s koliko lakoće prelaze preko toga. A tek slušati sve one “napore” koje Vlada čini i koliko sredstava ulaže u tzv. demografske mjere. Jer jedno je imati ružičaste naočale kroz koje vidiš ono što želiš, a sasvim
je drugo gruba stvarnost s kojom se susrećem svakog dana. Kako u vlastitom životu tako i radeći posao zbog kojeg sam često na terenu, među ljudima. Slušam ne samo o velikim porezima i raznim nametima koji guše naše gospodarstvenike, o mladima koji odlaze na dnevnoj bazi u inozemstvo, o poljoprivrednicima koji dižu ruke od svega nemajući se snage više boriti s nebuloznim pravilima i pravilnicima.
Posebna pak su priča umirovljenici i njihove mirovine s kojima, slobodno se može reći, skapavaju od gladi. Mogla bih tako nabrajati u nedogled, ali čemu? Naša vlast to ne vidi ili ne želi vidjeti jer, eto, ona ulaže i izdvaja ogromna sredstva za sve nas. Sigurno ne iz svog džepa, a i pitanje je gdje te kune i lipe na kraju završavaju. I tako, po našem premijeru, sve je lijepo, dobro i krasno, samo što to mi ne vidimo. Dakle, niti
vidim, niti čujem pa ništa ni ne boli. A mene boli kad slušam da mladi čovjek odlazi u Austriju na rad. I to ne zbog bolje i veće plaće, već samog odnosa prema radniku kojeg gleda prvenstveno kao čovjeka, a ne kao trošak. Radnik je svjestan da mora raditi, a poslodavac da mu mora omogućiti alat i uvjete za rad. I što je još važnije, više je doma nego kad je radio tu, u Međimurju. Najžalosnije je što tamo ostaju, otvaraju svoje tvrtke,
osnivaju obitelj i ne pada im na pamet povratak u zemlju. Kažu čemu, pa da mi država pojede sav trud i muku. Mi pak koji smo ostali, ponekad imamo osjećaj manje vrijednosti jer kako se to kaže: sve kaj ima glavu i rit, otišlo je i ostaju samo nesposobni. Baš da sam nesposobna, nisam, no kako se bliži vrijeme odlaska u mirovinu, i mene crv odlaska kopka jer se ne usudim ni razmišljati kolika će mi biti mirovina i kako ću živjeti od nje. (vv)
Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr
16
Poljodjelstvo
SAVJETI za poljoprivrednike
Korisni odnosi između mikroorganizama i biljaka Priroda koja nas okružuje, sav životinjski i biljni svijet, ne sastoji se samo od okom vidljivih stvari. Dvije trećine od svih živih organizama na Zemlji nije moguće vidjeti prostim okom, već samo uporabom mikroskopa koju čini skupina različitih mikroorganizama. Suvremena poljoprivredna proizvodnja trenutačno prolazi kroz brze promjene uzrokovane kontinuiranim rastom svjetske populacije, brojnim izazovima vezanim za promjenu vremenskih prilika posljednjih godina, ali i posljedicama prekomjerne ili nepravilne upotrebe mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Sve navedene činjenice dovode osim do promjena produktivnosti biljaka i do degradacije okoliša. U uvjetima smanjene količine oborina ili niske razine opskrbljenosti tla hranjivim tvarima ili u nekim drugim neadekvatnim agroekološkim uvjetima biljke često razvijaju različite mehanizme koji im pomažu preživjeti. Ta sposobnost biljke uključuje i morfološke promjene kao što je stvaranje zadebljalih, malih i uskih listova koji pomažu pri smanjenju gubitka vode. Biljka također u nepovoljnim uvjetima može razviti toleranciju na povišenu razinu soli ili nisku razinu hranjivih tvari. Jedan važan skup mehanizama preživljavanja biljaka u nepovoljnim uvjetima uključuje stvaranje obostrano korisnih (simbiotskih) odnosa između korijenja biljaka i organizama koji se nalaze u tlu kao što su bakterije i gljive. Sve biljke su u stalnoj interakciji s mikroorganizmima (gljive i određene bakterije) koje pomažu ekosustavu koji se odnosi na rast biljaka, njihovu ishranu i parametre kvalitete proizvoda. Zajedničke simbiotske veze između korijenja biljaka i gljiva nazivaju se mikoriza (s grčkog mẏkẽs, gljiva i rhiza, korijen). Ovakvi simbiotski odnosi pronađeni su na oko 90 % svih kopnenih biljaka i postoje otprilike 400 milijuna godina, no veći značaj proučavanja ovih veza novije je prirode. Gljive koje obično tvore mikorizne odnose s biljkama prisutne su u tlu ili se može unijeti spore mikoriznih gljivica (inokulacija) kako bi se razvila mikoriza na korijenju uzgajane vrste. Prilikom inokulacije po-
Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić trebno je obratiti pažnju da se ne inokulira gljiva koja ima korist za razvoj korovnih vrsta. Većina biljnih vrsta može formirati mikorizne asocijacije, no biljke iz porodice Brassicaceae i Chenopodiaceae nemaju tu sposobnost. Budući da su mikorizne gljive simbiotske, nisu u stanju preživjeti duže vrijeme bez biljke domaćina. Budući da je odnos između gljive i biljke domaćina simbiotski, oba člana u toj vezi imaju korist jedan od drugog. Korijen biljaka je mjesto na koje se nasele gljive i stvaraju svoje niti (hife). Biljke fotosintezom proizvode ugljikohidrate kojima opskrbljuju gljive. Zauzvrat, velika masa hifa gljiva koje su se razvile na korijenovom sustavu djeluje kao virtualni korijenov sustav za biljke, povećavajući mogućnost da korijenov sustav usvoji veću količinu vode i hranjivih tvari iz okolnog tla. Korijen biljaka u normalnim uvjetima zauzima samo 0,5 % volumena gornjeg sloja tla, dok je taj postotak u dubljim slojevima tla puno manji. Budući da su hife mikorizne gljive puno tanje od korijena biljke, ona može doći u kontakt s više tla po volumenu. Također valja naglasiti da su mikorize vrlo bitne na tlima kod kojih su blokirana određena hraniva zbog kemijske ili fizičke imobilizacije (primjer fosfatnih iona ili mikrohraniva poput željeza) na tlima s visokim sadržajem gline ili tlima s neadekvatnom pH reakcijom. Razlike u razvoju korijenovog sustava na usjevima pšenice na kojima je primijenjena gljivica i na dijelu usjeva bez primjene gljivice s kojom bi biljka razvila simbiotski odnos vidljiv je već u ranim fazama razvoja biljaka.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
21. siječnja 2022.
KREŠO KOVAČEC (44), povrtlar iz Novog Sela Rok, ne miruje ni zimi, već puni plastenike mladim povrćem
Mlada mrkvica bit će i prije Uskrsa Već na samom ulazu u plastenik s mrkvom dočekao nas je intenzivan miris celera, u idućem stasa mladi luk, dok je treći pun glavica zelene salate, endivije i kristalke Piše: Vlasta Vugrinec
Ni ovogodišnja zima, barem za sada, i nije nešto oštra, odnosno nije nam pokazala svoje zube onako kako je to znala. Doduše, imamo jutarnje minuse koji se spuštaju do minus 8, a koji put i deset i to je to. Takvi vremenski uvjeti idu na ruku našim proizvođačima povrća u zatvorenim prostorima čiji su plastenici puni ranih kultura. U to smo se uvjerili kad smo posjetili imanje Kreše Kovačeca u Novom Selu Rok. Riječ je o dobro poznatom povrćaru koji svoje proizvode već godinama prodaje na čakovečkoj gradskoj tržnici.
Krešo Kovačec mrkvu koju drži u ruci zasijao je u rujnu prošle godine U posljednje vrijeme, kaže, naravno, ovisi i o tome kakva cima. Glavno da je jeftinije, a će biti zima jer svoje plastenike naše domaće neka propada. ljudi, posebice mladi, sve se - Evo, mlada mrkvica već No, to je već neka druga priča. više okreću domaćoj hrani ima sasvim lijep korijen, po- ne grije. Grijanje bi tek poskuVeć na samom ulazu u pla- i primjetan je njihov posjet pilo cijelu proizvodnju. hvalio se Krešo i usput dodao stenik s mrkvom dočekao nas placu. Njih ne interesira je li Naravno, takva kalkulacida je mogao biti i veći, ali su je intenzivan miris celer, što mrkva pravilnog oblika, ima li ja ima i svoju cijenu, naročiipak niske temperature učinile to u onom segmentu kada je onoga odrasloga lanjskoga koji paprika ili rajčica koju pikicu, svoje. je samo presađen u zaštićeni već si stvaraju svoju kumicu s Prvu turu mrkve zasijao prvo rano povrće vrlo skupo, prostor, što i tek niknulog sa placa kojoj redovno navraćaju. pa ljudi više gledaju nego što je u rujnu, s time da u planu svega dvama ili trima listićima. S druge pak strane, kaže, jako ima još jedan sjetveni rok. U kupuju. Ili pak kupuju na koU idućem plasteniku pak je puno dosadašnjih starijih sjetvu ide ciljano da bi povr- made pa povrće ili propada stasa mladi luk, dok je treći kupaca umrlo. ili dalje raste i čeka povoljnije će došlo na tržište upravo u pun glavica zelene salate, enono vrijeme kada je potražnja uvjete na tržištu. Zima je blaga i prema divije i kristalke. Svi mi razumijemo muku za njime, kada ljudi upravo cvjetači i zelju - Plastenici nikad nisu praodređenu kulturu nemaju u i trud, no prije kupnje svatko I dok je mlado povrće koje gleda u svoj novčanik i svoju zni. Uvijek se nešto sadi, sije svom vrtu. i presađuje jer u protivnom tek stasa dobro zaštićeno u - Ništa mi ne znači da platežnu moć. Nažalost, takva nema nikakve računice, dodaje plastenicima, vani, na otvoreimam lijepu i krupnu mrkvu situacija najviše ide u korist naš sugovornik. nom, naš povrtlar još uvijek velikih trgovačkih lanaca u kad ju imaju i svi, kaže Krešo. Ovoga tjedna na redu je reže glavice cvjetače, zelja i Em ju je teško prodati, em za- kojima je takvo povrće duplo sadnja krumpira, druga tura pokoju brokulu. Naime, to su kon ponude i potražnje tada ni i više jeftinije. I ništa nam ne luka i zimske salate koje tem- kulture koje mogu do određene nudi Bog zna kakvu cijenu. smeta porijeklo iz Španjolske, pira za branje uz ovogodišnji nog stupnja podnijeti minuse Drugim riječima, plan je Egipta, Grčke ili pak neke preblagdan Uskrsa. i sasvim lijepo preživjeti te da prvo rano povrće na tržište kooceanske zemlje iz koje do Naravno, to je samo dio nama osigurati domaće postigne početkom ožujka, što, nas putuje tjednima i mjesenjegova uobičajenog asortima- vrće s polja. Naravno, kako na jer, kaže, sije i sadi sve ono će dugo brati te kulture, ovisi što uspijeva u našem kraju. o temperaturi. Bit će tu dakle još peršina, - Evo, brokula nije toliko krastavaca, cvjetače, broku- izdržala pa je puno propalo le, paprike, rajčice, kelja, zelja, i sve ću to morati zaorati, graha, graška, mahuna, batata, dodaje Krešo. šparoga, a ove će godine pokuDoduše, kako kaže, uvijek šati uzgojiti i lubenice. dosta toga zasije pa ima viška - Zemlje i volje imam, sav jer ne stigne sve plasirati. repromaterijal sam već nabaZa sada mu posao s povio i samo se čeka pogodno vrćem ide i ne žali se. A da vrijeme za upotrebu, dodaje. bi moglo biti bolje, moglo bi. Glavice salate samo što nisu u punoj rodnosti
Najbitnije je tempirati vrijeme sjetve
21. siječnja 2022.
ČAKOVEČKI PLAC
Poljodjelstvo 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Ponuda ovisi o vremenskim (ne)prilikama Mjesec siječanj težak je za sve pa tako i za prodavače na čakovečkom placu. Zima je, niske jutarnje temperature prijete osjetljivom povrću, a i kupci se mogu izbrojiti na prste ruke. Stoga, kako su nam pojedini poljoprivredni proizvođači rekli, ne isplati se dolaziti svaki dan i smrzavati se. Svoj dolazak planiraju u skladu s vremenskom prognozom, odnosno toplijim danima. Uglavnom, što je viša temperatura, više je prodavača i veći izbor robe. Tako se i ovog tjedna poklopilo nekoliko takvih dana pa je plac oživio. Prodavao se matovilac na hrpice od po 10 dag za 10 kuna, mrkva također po 10 kuna, krumpir po 4 kune, flašice s medom od 60 do 80 kuna itd. Interesantna je i ponuda graha koji se ovisno o sorti nudi od 35 pa čak do 80 i 85 kuna. Cijenu su digli i proizvođači domaće tjestenine pa paket minaca, rezanaca ili krpica više ne stoji 10 već 12 kuna. (vv)
CIJENE NA TRŽNICI Matovilac:
100 kn/kg
Salate:
20 – 25 kn/kg
Kiselo zelje:
18 kn/kg
Kisela repa:
20 kn/kg
Zelje:
10 kn/kg
Kelj:
10 kn/kg
Grah:
40 – 80 kn/kg
Krumpir:
4 kn/kg
Hajdinska kaša:
25 kn/kg
Mrkva:
10 kn/kg
Peršin:
20 kn/kg
Celer:
20 kn/kg
Turska tikva:
10 kn/kg
Hren:
30 kn/kg
Suhe šljive:
25 kn/kg
Suhe jabuke:
10 kn/paket:
Gordana Špoljarić iz Pušćina svoj dolazak također usklađuje s ljepšim vremenom
Med:
60 – 80 kn/flašica
Repa:
5 kn/kg
Jaja:
1,8 kn
Grincajg:
5 kn
Naranče:
12 kn/kg
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, Nikole Pavića 1, tel: 040/363-801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj. VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne slučajeve zvati 091/510-1078 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sati.
BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
Limfom u pasa i mačaka Limfom je najčešći tumor hematopoetskog tkiva u pasa i mačaka. U više od 85 % slučajeva radi se o pojedinačnom ili generaliziranom povećanju limfnih čvorova. Najčešće se radi o proliferaciji malignih stanica limfnih čvorova, jetre ili slezene. Limfom je u mačaka direktno ili indirektno povezan s mačjim virusom leukemije (FeLV) i mačjim virusom imunodeficijencije (FIV). U pasa se kao uzrok navode retrovirusi i pesticidi. Kod pasa postoji pasminska predispozicija: golden retriveri, koker španijeli, rotvajleri, bokseri, baseti, bernardinci, škotski terijeri, erdel terijeri i engleski buldozi najizloženiji su pojavi limfoma. Kod mačaka ne postoji pasminska predispozicija, s druge strane kod, mačaka postoji dobna predispozicija. Bolest se javlja kod mladih mačaka starih oko 2 godina i u mačaka starije dobi (od 10 do 12 godina). U pasa bolest se
AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859
Domaća tjestenina: 12 kn/paket
Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male životinje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sati, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj. Ambulanta za velike životinje - tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj. Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936
Piše: Ivan Taradi, univ. mag. vet. med.
ČAKOVEC
javlja u životinja srednje i starije dobi (od 6 do 12 godina). Postoji nekoliko načina stupnjevanja bolesti s obzirom na proširenost promjena po tijelu i vitalnim organima. Nažalost, u praksi najčešće zamjećujemo generalizirani oblik bolesti, tzv. multicentrični limfom koji se javlja najčešće u pasa srednje i starije dobi. Ne postoji spolna predispozicija, a postoje manje razlike kod različitih pasmina. Klinički simptomi nisu specifični, životinja manje uzima hranu, gubi na težini i uglavnom je bezvoljna. Ako su navedene promjene zahvatile limfne čvorove u trbuhu, prevladavat će simptomi od strane probavnog sustava – povraćanje, proljev (bez ili s krvi) i općenito slabije uzimanje hrane. Medijastinalni oblik uključuje simptome od strane dišnog sustava – prije svega otežano disanje, ponekad se mogu pojaviti edemi na glavi, vratu ili prednjim ekstremitetima. Kožni limfom se pojavljuje u različitim oblicima. Može se pojaviti jedna ili više tvorbi na koži koje mogu izgledati kao blagi ekcem ili kao veliki nodularni tumori. Takve pro-
mjene mogu, ali i ne moraju, izazvati svrbež kod životinja, mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu kože i usana. Mačke, u odnosu na pse, puno češće pokazuju simptome bolesti. Kliničku sumnju na pojavu limfoma postavljamo prije svega pregledom svih dostupnih limfnih čvorova. Pregledom trbuha može se ustanoviti povećanje trbušnih organa, zadebljala stijenka crijeva ili povećani mezenterijalni limfni čvorovi. Palpacija tvorbe u trbušnoj šupljini ili prisustvo tekućine može se naći i u pasa i u mačaka. Drugo, na što svakako moramo obratiti pozornost, je nalaz krvi. Važno je učiniti kompletnu krvnu sliku, a najveća odstupanja su kod kod multicentričnog limfoma. Anemija, ako je prisutna, obično je normocitna, normokromna i neregenerativna, što ukazuje na anemije kroničnih bolesti. U mačaka s FeL-V česta je makrocitna anemija. U pravilu nalazimo i izrazitu leukocitozu. Za nas kliničare citološka pretraga je ključna za postavljanje dijagnoze, ponekad uz citološku dobro je napraviti i histološku
pretragu odnosno biopsiju limfnog čvora. Ponekad, iako rijetko, imamo lokalizirani oblik bolesti kada životinji možemo pomoći kirurški tako da uklonimo limfne čvorove u zahvaćenoj regiji. Uz to idealno bi bilo koristiti i terapiju zračenjem. U tom slučaju ishod bolesti je većinom povoljan. Prema podacima iz literature, ako imamo generalizirani oblik bolesti, neliječeni psi i mačke žive otprilike od 4 do 6 tjedana otkada je postavljena dijagnoza. Limfom je nažalost u pravilu teška bolest i traži sustavnu terapiju odnosno kemoterapiju. Liječenjem život se produžuje za nekoliko mjeseci, a prema nekim podacima neki psi su poživjeli i dvije godine. Nažalost, u našim uvjetima terapija citostaticima teško je primjenjiva, ona se zbog mogućih štetnih učinaka kako na veterinarske djelatnike tako i na vlasnike životinja može obavljati samo na za to strogo opremljenim veterinarskim klinikama.
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464
Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475
MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati
18
Moj vrt
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com
BERNARDIN VRT
21. siječnja 2022.
PIŠE: BERNARDA OREHOVEC
Suzbijanje zlatica (II) Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom
Kadifice Kadi�ice su rod od oko 59 jednogodišnjih i višegodišnjih travastih biljaka iz obitelji glavočika, Asteraceae, porijeklom iz jugozapadnog dijela SAD-a, Meksika i juga južne Amerike. Narastu u visinu od 5 cm do 2,2 metara, ovisi o vrsti. Naziv tagetes vjerojatno potječe od imena etrurskog boga. U našim se krajevima često nazivaju kranjci ili kranjčeci. Kod nas se kadi�ice uzgajaju kao dražesno jednogodišnje cvijeće i tu biljku mnogi iznova otkrivaju kao idealno cvijeće za gredice zbog njene neprekidne cvatnje cijele godine i iznimne otpornosti. Starinske sorte imaju jak, mošusni miris, nekima neugodan, drugima ugodan, ali apsolutno poznat kao miris kadi�ice (sličan miris ima biljka neven). Neke novije sorte su uzgajane da budu bez mirisa ili čak neke imaju i ugodan miris. Svejedno, miris kadi�ice ima jako bitnu ulogu, jer svojim mirisom tjera neke nametnike i nematode iz tla. Stoga se preporučuje saditi ih posvud po povrtnjaku, posebno uz rajčicu, papriku, patlidžane, krumpir i duhan – biljke iz obitelji pomoćnica. Najviše vole rasti na sunčanim gredicama, ali podnose i laganu polusjenu. Kod nas su najčešće niske grmolike vrste koje narastu od 20 do 50 cm u visinu, a grmići su jako razgranati
Šarene kadifice
i puni cvjetova, a Tagetes erecta, vrsta koja može narasti i do 1 metar u visinu, ima iznimno velike cvjetove u usporedbi s manjom grmolikom vrstom. Ono što je još speci�ično za Tagetes erecta je ugodan miris njenih cvjetova – stabljika i lišće ima karakterističan miris kadi�ica, ali veliki cvjetovi imaju jako ugodan, drukčiji miris. Kadi�ice postoje kako u mnoštvo različitih dimenzija tako i u različitim kombinacijama boja, a prevladavaju smeđa te nijanse žute i narančaste – vedre boje koje unose vedrinu, šarenilo i radost na cvjetne gredice i povrtnjak. Bolesti ju jako rijetko napadaju, kada raste u lošim uvjetima, može ju napasti pepelnica kao znak oslabljenog imuniteta biljke. Od nametnika često ju napadaju puževi, oni jednostavno obožavaju kadi�ice i ako ih ima u većem broju, proždiru kadi�ice. Kadi�ice se uzgajaju iz sjemena, sjetvom u teglice u 3. mjesecu ili direktno na otvoreno u 4. i 5. mjesecu. Jako brzo napreduju i ubrzo počinju cvjetati, a cvatu neumorno sve do prvih mrazeva, formirajući sve veći grm tijekom ljeta ako joj uvjeti odgovaraju. Tijekom ljeta je preporučljivo trgati ocvale cvjetove ako želite bujniju cvatnju, ali i bez toga će obilno cvjetati.
21. siječnja – Dan ploda Obrezujemo voćke i vinovu lozu. 22. siječnja – Dan ploda do 11 sa� Od 12 sa� povoljno vrijeme za biljke korijena. 23. siječnja – Dan korijena Potencije dobivamo tako da u staklenku stavimo jedan dio dinamiziranog pepela i tome dodamo devet puta toliko vode. Snažno, ritmički tresemo tri minute, tako dobivamo D1. Za svaku iduću potenciju uzmemo jedan dio zadnje izrađene potencije te joj dodamo devet puta toliko vode te snažno i ritmički tresemo tri minute. Za svaki slučaj napišemo na staklenku koju smo potenciju u njoj izradili. To nastavljamo dok ne dobijemo potenciju D8, koja nam je potrebna za suzbijanje zlatica. Gnojnicu pripremamo tako da zlatice koje smo skuplja-
VRTLARICA
li nekoliko dana stavimo u posudu s vodom i pričekamo da se sasvim raspadnu, ali taj postupak prilično dugo traje. Uporaba: prasupstancu možemo posipati po napadnutim površinama i to u jako malim količinama, kao sol. Škropivom D8 ćemo prskati napadnute biljke tri puta na tjedan i to tako da budu lijepo mokre. Da bi učinak s gnojnicom od zlatica bio najbolji, površine na kojima planiramo zasaditi krumpir poprskamo već u proljeće i to tri puta, ali još bolje ako površine poprsamo već u jesen. Pojavu zlatica ćemo tako zasigurno spriječiti.
U zatvorenom prostoru (plastenicima i staklenicima) biljke korijena su dobro podnijele pa ih očis�te od uvelog lišća i zalijte. 24. siječnja – Dan korijena Pregledajte uskladištene korjenaste plodove. 25. siječnja – Dan korijena Debeli luk posadite u posude od pola litre, stavite ih kraj prozora u topli prostor i zalijevajte pa imate vrlo brzo mladi luk za upotrebu. 26. siječnja – Dan cvijeta Uređujte sobno cvijeće. 27. siječnja – Dan lista od 11 sa� Do 11 sa� nepovoljno vrijeme za biljke zbog silaznog čvora
U VRTU Slave Jurinec u Ivanovcu
Povišene gredice još uvijek se zelene Povišene gredice nisu novost u našim vrtovima. Naime, sve više vrtlara poseže za njima i to zbog više razloga. Jedni krenu u njihovu izvedbu jer više ne znaju kako bi se nosili sa sve većim izazovima štetnika poput španjolskog puža ili pak voluharica. Povišena gredica s dnom od žice stoga se pokazala kao izvrsno rješenje za te napasti, a štiti i od rovanja krtice. Drugima je lakše obrađivati gredice jer ne moraju savijati kičmu, štihati ni previše kopati okolni korov, posebno po stazicama uz gredice koje jednostavno malčiraju. Uvidjevši sve te prednosti, Sla-
va Jurinec iz Ivanovca odlučila se za njih. Kako nam je rekla, osim lakše obrade, takav način uzgoja pokazao se i isplativijim. Naime, dosadašnje iskustvo pokazalo je da povrće daje više uroda nego što je to slučaj s običnom gredicom. Istina, početni troškovi su malo veći jer treba nabaviti daske i impregnirati ih prije ograđivanja. Pored toga, mora se osigurati i dodatna količina zemlje, no sve se to nadoknadi na kraju sezone punim posudama povrća. I sada, u “dubokoj” zimi, gredice su pune mladog luka, kelja pupčara i zimskih salata. (vv)
Obitelj Jurinec još uvijek uživa u svom povrću
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Otvoreni stupci 19
REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec
JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: redakcija@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601
Poduzeće Cromatic d.o.o. iz Preloga traži:
Supružnici Drvenkar proslavili su zlatni pir u krugu obitelji i prijatelja
U DOBRU I ZLU već 50 godina
Ana i Đuro Drvenkar iz Štefanca proslavili zlatni pir Ana i Đuro Drvenkar iz Štefanca dobro i zlo dijele već 50 godina. Njihovo zajedničko putovanje krenulo je davne 1951., točnije 8. siječnja. Tada su, kao i mnogi mladi ljudi, krenuli zajedničkim snagama na privremeni rad u Austriju. Vratili su se nakon dvije provedene godine i svoju priču nastavljaju zajednički graditi u Štefancu. U braku su dobili tri kćeri, Danijelu, Anitu i Jasminu. Godišnjicu su upriličili lijepom proslavom u krugu
obitelji i najbližih prijatelja. Nakon svete mise u crkvi u Štefancu, koju je vodio velečasni Danijel Bistrović, veselo druženje održano je u restoranu Štefova klet u Donjoj Dubravi. Supružnici poručuju da je za kvalitetan brak potrebno obostrano poštivanje, beskrajno strpljenje i puno razumijevanja. Osim kćeri, jako su ponosni i na svojih 7 unuka: Martu, Doru, Enu, Ninu, Tiju, Tomu i Roka koji ih često posjećuju.
Opis posla : a. Izrada elektroshema b. Izrada kalkulacija c. Vođenje projekata
2. Računovođu Opis posla : a. obračun plaće b. izrada računa c. priprema zakonskih izvještaja d. izrada završnog računa e. financijsko izvještavanjeza potrebe menadžmenta i vlasnika f. praćenje zakona i propisa iz područja računovodstva i financija
Svi zainteresirani se mogu javiti na : nk@cromatic.hr ili na 0994646094
www.cromatic.hr
Ana i Đuro Drvenkar iz Štefanca
Hrvatska obrtnička komora
OBRTNIČKA KOMORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ČAKOVEC
40000 ČAKOVEC, I.G.Kovačića 4
Obitelj na okupu
ZLATNI PIR Štefanije i Stjepana Mikeca iz Preloga
Na temelju zaključka Upravnog odbora Obrtničke komore Međimurja objavljujemo
Unuci nas pomlađuju Štefanija i Stjepan Mikec iz Preloga 8. siječnja proslavili su 50 godina zajedničkog života. Kako je to već uobičajeno, u tamošnjoj crkvi najprije je u njihovu čast služena sveta misa, a potom se slavlje, u krugu obitelji, preselilo u Donji Kraljevec i hotel Kralj. - Tih 50 godina proletjelo je u trenu, rekla bih prebrzo, kaže Štefanija Mikec. Naravno, život je nosio sa sobom lijepe i one manje lijepe trenutke, ali sve smo izdržali, prebrodili i još uvijek smo zajedno
1. elektrotehničara sa znanjem izrade elektroshema
i uživamo u unucima koje su nam kćer i sin podarili. Suprug Stjepan cijeli je radni vijek proveo u Austriji i doma je dolazio samo za vikend. U penziji je, ne mirovini, jer kaže da nikad ne miruje, posljednjih šest godina. - Praktički se sad tek onako prav upoznajemo jer živimo neprestano skupa, 24 sata na dan. Sad smo na drugom medenom mjesecu, dodaje u šali. Jer vjenčali su se vrlo mladi, ona je imala tek 16 i pol,
OBAVIJEST O OBJAVI JAVNOG NATJEČAJA
Štefanija i Stjepan Mikec a Stjepan je jedva prešao 21. godinu života. U skladnom braku, punom razumijevanja i sloge, dobili su kćer Snježanu i sina Alena s kojim žive u obiteljskoj kući. Dobili su i 5 unuka i to Patriciju i Nataliju od kćeri Snježane te Lorenu,
Davida i malog Mateja od sina Alena. - Volite se, živite u slozi i međusobnom razumijevanju, nemojte se puno svađati i uzimati si sve k srcu, poručila je za kraj sretna i zadovoljna Štefanija. (vv; studio VIPRO)
Obrtnička komora Međimurja objavila je natječaj za stipendiranje učenika za deficitarna obrtnička zvanja. Natječaj i uvjeti natječaja objavljeni su na web stranici www.obrtnicka-komora-medjimurja.hr, a upućen je i svim srednjim strukovnim školama na području Međimurja, radi objave na njihovim web stranicama i/ ili oglasnoj ploči. Natječaj je otvoren do 31.01.2022., a za dodatne informacije možete se obratiti u Obrtničku komoru Međimurja, Čakovec, I.G.Kovačića 4, tel. 312 643 ili 313 971.
OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
20
Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
21. siječnja 2022.
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Dobro je znati 21 REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA GORIČAN KLASA: 021-01/21-01/12 URBROJ: 2109/08-03-22-25 Goričan, 14.01.2022.g. Na temelju članka 10. stavka 2. Zakona o savjetima mladih ( NN br. 41/14), članka 6. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Općine Goričan (Službeni glasnik Međimurske županije br. 3/15) te odluke Općinskog vijeća Općine Goričan o objavi javnog poziva za osnivanje Savjeta mladih; KLASA: 021-01/21-01/12; URBROJ: 2109/08-03-21-25 od 23.12.2021.g. Komisija za izbor i imenovanje objavljuje
JAVNI POZIV
za predlaganje kandidata za izbor članova Savjeta mladih Općine Goričan
ODLTIMER muzej u Selnici spreman za Noć muzeja
Šardi obogatio svoj muzej automobilističkim vremeplovom Ove se godine muzej starodobnih vozila, Oldtimer muzej Šardi u Selnici, pripremio temeljito za Noć muzeja koja će se održati idućeg petka, 28. siječnja. Naime, osim već stalne postave od 22 automobila i dvadesetak motocikla u koju svake godine ili dvije kapne i neki novi ljepotan, sada će posjetitelji moći uživati i u povijesnim činjenicama. Naime, na fotografijama velikog formata, točnije plaka-
tima na panoima, prikazana je povijest automobilizma u Hrvatskoj od početaka pa sve do 1945. godine. Prikazani su događaji od samih početaka daleke 1898. godine kada je grof Marko Bombelles mlađi dovezao prvi automobil u Hrvatsku, točnije u Vinicu. Automobil je bio marke Benz, a ta se godina računa kao službeni početak automobilizma u Hrvatskoj. Đuro Gavrilović svoj je prvi automobil
Na temelju Odluke Nadzornog odbora, Nadzorni odbor trgovačkog društva Marina Prelog d.o.o. Prelog raspisuje:
NATJEČAJ
za reizbor uprave Društva – direktora; na vrijeme od 4 godine Kandidati pored općih uvjeta utvrđenih člankom 239. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima, moraju ispuniti i sljedeće uvjete:
Magistar struke, visoka ili viša stručna sprema iz područja ekonomije, prava, politologije ili dr. srodnih usmjerenja Pet godina radnog iskustva na poslovima s VSS Stručne, radne i organizacijske sposobnosti Aktivno poznavanje barem jednog stranog jezika Iskustvo u izradi strateških dokumenata trgovačkog društva Poznavanje rada na računalu Uz prijavu za natječaj potrebno je priložiti: * životopis * dokaz o stečenoj stručnoj spremi * domovnicu * dokaz o radnom iskustvu * uvjerenje o nekažnjavanju – ne starije od 6 mjeseci * izrađen program rada Društva za mandatno razdoblje
Prijave s potrebnom dokumentacijom (prihvaća se i preslika dokumenta – osim uvjerenja o nekažnjavanju) o ispunjavanju uvjeta iz natječaja podnose se do 04.02.2022. godine na adresu „Marina Prelog d.o.o., Glavna 35, Prelog 40323, u zapečaćenoj omotnici s naznakom – „natječaj za direktora – ne otvarati“. Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati. O ishodu natječaja kandidati će biti pismeno obaviješteni u roku od 8 dana od dana donošenja odluke Skupštine Društva.
u Petrinju dovezao još 1908. godine. Povijesne fotografije zatim prikazuju i Ferdinanda Budickog, prvog zagrebačkog automobilista, pa Vjekoslava Heinzela, pobjednika prve automobilističke utrke održane u Hrvatskoj, obojicu u njihovim opelima. Među mnogo toga možda treba naročito napomenuti i Almu Balley, prvu hrvatsku automobilisticu koja je automobil vozila već 1914. godine. Tu je i uspomena na prvu hrvatsku „automobilnu utakmicu“ koja se odvila na potezu Zagreb – Varaždin – Zagreb još 1912. godine, pa prvi automobilistički klub osnovan u Zagrebu već 1906. godine, a drugi u Splitu već iduće godine. Zabilježen je i pustolovni uspjeh Vilima Lovrenčića koji se automobilom marke Laurin&Klemen 1914. prvi popeo automobilom na Sljeme. Ovdje ne možemo nabrojiti sve detalje novog dijela postava, no sasvim sigurno će vas poput pravog vremeplova vratiti u romantične prošle godine, a dobit ćete i novi pogled na Hrvatsku u ta davna vremena te na našu smjelost i
pionirstvo prošlih vremena, a i potencijale koji su se možda i smislenije koristili. Cijela ova postava starih fotografija spašena je nakon zatvaranja muzeja Ferdinand Budicki u West Gateu kod Zaprešića, pa se slobodno može reći da muzej oldtimera Ignaca Šardija u Selnici danas ima najbogatiju zbirku automobila i izložene povijesne građe u Hrvatskoj. Uz već spomenute automobile i motocikle u muzeju su izloženi i stari modeli bicikala, glazbenih instrumenata i numizmatike, starog novca. Tu je i rekonstrukcija kovačnice, a izloženi su i drugi tradicionalni alati vezani naročito za vinogradarstvo i druge djelatnosti toga kraja. Osim za Noć muzeja, muzej možete posjetiti svakog dana, najbolje uz najavu u ugostiteljskom lokalu Krug, koji se nalazi u sklopu poslovnog objekta u kojem je i muzej, da bi se osiguralo stručno vodstvo. Sve detalje i kontakte možete pronaći na stranici muzeja http:// oldtimer-sardi.eu/. (tn)
Javni natječaj za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Općine Štrigova u 2022. godini Općina Štrigova poziva udruge i druge prihvatljive prijavitelje (zaklade, ustanove, klubove, organizacije civilnog društva čija temeljna svrha nije stjecanje dobiti) koje su programski usmjerene na rad u područjima naznačenim u ovom Javnom natječaju da se prijave na financijsku podršku programima i projektima koji doprinose razvoju prioritetnih područja iz ovog Natječaja. Ukupno planirana vrijednost Javnog natječaja je 290.000,00 kuna. Rok za podnošenje prijava na Natječaj završava 28. veljače 2022., a više informacija o samom Natječaju i uvjetima prijave možete pronaći na www.opcinastrigova.hr JUO Općine Štrigova
1. Pozivaju se udruge mladih i udruge koje se bave mladima, učenička vijeća srednjih škola, studentski zborovi, pomladci političkih stranaka, sindikalne ili strukovne organizacije te drugi registrirani oblici organiziranja mladih da prijave kandidate za članove Savjeta mladih Općine Goričan.
2. Kandidat za člana Savjeta mladih Općine Goričan može biti osoba u dobi od petnaest (15) do navršenih trideset (30) godina života s prebivalištem na području Općine Goričan. Ovlašteni predlagatelji kandidatura dužni su prilikom isticanja kandidatura za članove Savjeta mladih predložiti i zamjenika za svakog kandidata za člana Savjeta mladih.
3. Savjet mladih savjetodavno je tijelo Općinskog vijeća Općine Goričan s ciljem aktivnog uključivanja mladih u javni život Općine Goričan.
4. Savjet mladih ima sedam članova koji se biraju na mandat od tri godine.
5. Prijedlog kandidata podnosi se na propisanom obrascu koji se nalazi na internetskoj stranici Općine Goričan a obavezno sadrži:
- Ime/ naziv i sjedište predlagatelja - Ime i prezime kandidata (adresa, datum rođenja) i zamjenika kandidata - Obrazloženje prijedloga kandidata ( detaljno se navode razlozi zbog čega bi kandidat bio pogodan da bude član u Savjetu mladih te njegov daljnji interes za pomoć mladima i sudjelovanje u javnom životu)
6. Prijedlogu se prilažu:
-Preslika rodnog lista kandidata ili osobne iskaznice -Izvadak iz odgovarajućeg registra (Udruga i sl.) ne stariji od 6 mjeseci -Ispunjen obrazac za prijavu za članove i zamjenike članova Savjeta mladih -Ispunjen obrazac Izjave kandidata o prihvaćanju kandidature za člana/zamjenika člana Savjeta mladih Općine Goričan - Popis predlagatelja koji pripadaju neformalnoj skupini mladih ako je predlagatelj neformalna skupina mladih
7. Rok za dostavu prijedloga je 30 dana od dana objave javnog poziva zaključno sa 14.02.2022.g. do 12.00 sati bez obzira na način dostave.
8. Prijedlozi se dostavljaju u Jedinstveni upravni odjel općine Goričan, trg sv. Leonarda 22 s naznakom “prijedlog kandidata za izbor članova Savjeta mladih Općine Goričan.”
9. Komisija za izbor i imenovanje obavlja provjeru formalnih uvjeta prijavljenih kandidata, sastavlja izvješće o provjeri formalnih uvjeta i utvrđuje popis važećih kandidatura. Članove Savjeta mladih Općine Goričan bira Općinsko vijeće Općine Goričan na prvoj sjednici nakon objave popisa važećih kandidatura. 10. Osobni podaci kandidata obraditi će se isključivo u svrhu provedbe javnog poziva sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka ( NN br. 42/18) i Uredbe (EU) 2016/679. Komisija za izbor i imenovanja
22
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VOLIM
JER…
ŠKOLE JEDNAKIH MOGUĆNOSTI u Međimurskoj županiji
Prodavačica Smiljana Perčak, naša čitateljica Dragica Kovačić i voditeljica trgovine Hanka Halamić
VOLIM MEĐIMURSKE – TRGOVINA KRK Žiškovec
Žiškovčanka Dragica Kovačić osobito voli čitati o aktualnim događajima svog kraja Ovaj vikend posjetili smo Trgovinu Krk, Metssovu prodavaonicu u Žiškovcu. Kupac Dragica Kovačić stalna je mušterija tog lijepo uređenog dućana i naša je vjerna čitateljica. Posebice voli pročitati tematske priloge, aktualnosti, poljoprivredne stra-
nice o radovima na vrtu i pozitivne priče uspješnih Međimuraca. Dragica voli kupovati u tom dućanu, a našim poklon-vrećicama posebno se razveselila pa je kupljene namirnice spremila u nju. Prodavačica Smiljana Peršak kao i voditeljica
Hanka Halamić, ljubazne su i susretljive te kupcima su uvijek na usluzi. I one su stalne čitateljice Međimurskih novina, a čitaju nas i u tiskanom i online izdanju. Posebno pak prate naš nagradni natječaj Najljepši božićni ukras i Najbolji božićni kolač.
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Joker kupon novog 82. kola Novo, 82. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti
3
tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-
slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. siječnja. Sretnog dobitnika 82. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. siječnja. (mk)
kupona skupi i naočale poku p
i
Ime i prezime: Adresa:
Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 25.1. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana
NAKLADNIK
Za 61 učenika s teškoćama u razvoju osigurano 58 pomoćnika Podnaslov: Ukupna vrijednost projekta je 2.718.108,00 kuna, od čega su 90 % bespovratna sredstva, a 10 % su�inancira Međimurska županija kao nositelj projekta I ove je školske godine Međimurska županija nositelj projekta Škole jednakih mogućnosti u Međimurskoj županiji koji se provodi od 2014. godine u okviru Operativnog programa Europskog socijalnog fonda Učinkoviti ljudski potencijali 2014.2020. na temelju poziva Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza IV. Ukupna vrijednost projekta je 2.718.108,00 kuna od čega su 90 % bespovratna sredstva, a 10 % su�inancira Međimurska županija kao nositelj projekta. Cilj projekta
je pružanje potpore u uključivanju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove kojima je osnivač Međimurska županija da bi se osigurali uvjeti za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća, uspješniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje. Uz pomoć pomoćnika u nastavi ili stručnog komunikacijskog posrednika, učenicima s teškoćama u razvoju pruža se neposredna potpora i pomoć tijekom odgojno-obrazovnog procesa, olakšava im se komunikacija i integracija u razredne odjele te se tako unapređuje kvaliteta njihovog obrazovanja. Projekt traje do devetog mjeseca 2022. godine. Putem projekta zaposleno je 57 pomoćnika u nastavi i 1 stručni komunikacijski posrednik koji pružaju neposrednu pomoć i podršku 61 učeniku s teškoćama u razvoju u 18 osnovnih i 5 sred-
njih škola kojima je osnivač Međimurska županija. Prije početka rada s učenicima, pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednik završili su propisano osposobljavanje i dobili potvrdu o završenom programu. Škole uključene u projekt kao projektni partneri su: OŠ Belica, OŠ Donja Dubrava, OŠ Donji Kraljevec, OŠ Draškovec, OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, OŠ Mursko Središće, OŠ Nedelišće, OŠ Orehovica, OŠ Podturen, OŠ Prelog, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, OŠ Selnica, OŠ Strahoninec, OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu, OŠ Sveti Martin na Muri, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, OŠ Štrigova, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, Gospodarska škola Čakovec, Graditeljska škola Čakovec i Tehnička škola Čakovec. (sh)
ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE
www.mnovine.hr
TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI
Broj telefona:
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
21. siječnja 2022.
facebook.com/MedimurskeNovine
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
24. prosinca 2021.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Marin Cvetko iz Goričana filmski je redatelj, producent i scenarist Foto: Mario Golenko
1
2
media
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
kamo za vikend VIKEND VODIČ
petak, 22. siječnja TERME SVETI MARTIN Kumovi 21:00 Vincekovo Štrigova Sve� Mar�n na Muri Bundek
nedjelja, 23. siječnja
Centar za kulturu Čakovec Ivana Mrčela i Scifidelity orchestra zatvaranje izložbe 17:00
KRISTIJAN PETROVIĆ u Noći muzeja održat će zanimljivo predavanje
Otkrijte sve o fantastičnim stvorenjima zmajevima! Poznati varaždinski “mračni pripovjedač”, Kristijan Petrović, iz bogate škrinje priča za vas je odabrao jednu pod nazivom Historia draconum ili Povijest zmajeva u sklopu koje će vas upoznati s tim fantastičnim stvorenjima i njihovom mitologijom. Predavanje će se održati povodom Noći muzeja, 28. siječnja s početkom u 19 sati u prostoru Palače Međimurskog turizma, nakon
čega svi posjetitelji mogu besplatno pogledati izložbu. Ulaz je besplatan i samo uz covid-potvrde.
Tko su zmajevi?
Za njih kažu da su hodali zemljom davno prije ljudi. Neki su od njih i sami bili prisutni pri stvaranju svijeta, a tijekom vremena su ih upoznali svi narodi. U Grčkoj su im se suprotstavljali junaci i bogovi, u Rimskom Carstvu su pro-
govorili i dobili prva imena. Kelti su im se obraćali da bi naučili ono što nisu znali, a Anglosaksonci su strepili od samog spomena njihova imena. Živjeli su na vrhovima planina, u pećinama, šumama, bespreglednim podzemnim hodnicima kao i u tihim podvodnim dubinama. Njihov je napad bio brz i nemilosrdan. Zamjetno čujan lepet ogromnih krila nagovješta-
SCIFIDELITY ORCHESTRA i Ivana Mrčela u CZK-u
MJESEČNI VODIČ
27. siječnja
Centar za kulturu Izložba Damir Širola 19:00
Zatvaranje izložbe We are watching you
28. siječnja
Kris�jan Petrović Predavanje o zmajevima Palača turizma Čakovec Noć muzeja MMČ Čakovec Prelog Muzej Croata insulanus
29. siječnja
TERME SVETI MARTIN Koncert Nene Belana 21:00
1. ožujka
Fašnik u Međimurju
5. ožujka
Arena Varaždin Koncert Doris Dragović 20:00
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
vao je kaos i vatru koja bi uništila čitava sela, a s njima i ljude, stoku, usjeve. Nemalo su puta bili postavljeni kao čuvari nekog blaga koje su ljubomorno čuvali. Ponekad su preusmjeravali tok rijeke, a ponekad bi branili prilaz jedinom izvoru pitke vode. Katkad su izazivali potrese. Zapisi o zmajevima pojavljuju se još na babilonskim glinenim pločama, a tijekom stoljeća
Ivana Mrčela
U nedjelju 23. siječnja 2022., u 17 sati održat će se zatvaranje izložbe We are watching you autorice Ivane Mrčele da biste još jednom mogli vidjeti radove i uživati u glazbi Sci�idelity Orchestra koji će za tu prigodu u galeriji Centra za kulturu Čakovec nastupiti s 3D naočalama u čast Ivani Mrčeli i njenim radovima. Ivanini portreti članova Sci�idelity Orchestra na
VODE VAS U KINO
OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 02. VELJAČE U CINESTARU VARAŽDIN.
Scifidelity Orchestra
tragu su crteža iz serije We are watching you s 3D naočalama. Oni su to iskoristili za svoje vizitke i napravili
PREDRAG KOČILA, predsjednik KUD-a Mihovljan u Šopranu
iste 3D naočale koje su postale dio njihova imidža na nastupima. Ulazak je besplatan, bez covid-potvrda.
Prisjetili se dana međunarodnog priznanja Hrvatske
Predrag Kočila na svečanom obilježavanju 30. godišnjice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Na poziv gradišćanskih Hrvata 15. siječnja iz Koljnofa pored Šoprona u Mađarskoj predsjednik KUD-a Mihovljan Predrag Kočila prisustvovao je svečanom obilježavanju 30. godišnjice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Prisjećajući se dana kada je međunarodna zajednica priznala Republiku Hrvatsku, veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Mladen Andrlić rekao je da je veliki broj prognanih Hrvata svoje privremeno utočište našao
su ih opisivali i svi ostali. Svakako su bili prisutni i u slavenskoj mitologiji pa se tako i danas još tu i tamo može čuti pokoja priča o tim stvorenjima koja hiberniraju ispod mnogih gradova Hrvatske. Tako se na primjer Međimurska županija može pohvaliti po svemu sudeći, najvećim brojem zmajeva koji drijemaju ispod gradova i općina. Zovu ih pozoji. (dv)
upravo kod svojih sunarodnjaka u Koljnofu i Šopronu. Načelnik općine Koljnof, gospodin Ferenc Grubić, osvrnuo se na te teške dane Domovinskog rata u kojem su gradišćanski Hrvati iz Mađarske brojnim donacijama pomagali Hrvatskoj i njenoj borbi za neovisnost. Potpredsjednik Šopronske hrvatske narodne samouprave Payrits Ferenc iskazao je pak bojazan od demografskog nestanka gradišćanskih Hrvata u Koljnofu i Šopronu
te potrebu za jačanjem svijesti o važnosti očuvanja Hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj. Na kraju tog eminentnog skupa Predrag Kočila čestitao je uzvanicima taj važan i za Republiku Hrvatsku značajan datum te uz želju za jačanjem zajedničke suradnje s Hrvatima u Mađarskoj prenio pozdrave i najljepše želje gradonačelnice grada Čakovca Ljerke Cividini i župana Međimurske županije Matije Posavca. (dv)
DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Električni život” Ulaznice za film “Električni život” dobila je:
Helena Bajkovec
KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
ZIMA na sjeveru VAŠ VODIČ ZA ZIMSKE AKTIVNOSTI NOVI TURISTIČKI ADUT MEĐIMURJA
Razgledajte Međimurje u Hop-on - hop-off busu! ŠTO ĆE SE PROMIJENITI?
Međimurje je europska regija sporta!
SGC ATON U NEDELIŠĆU PONUDA DG SPORTA U PRELOGU
Do dobre forme na svoj način! PROTEGNITE NOGE NA VINCEKOVOM
Vincekov pohod ove godine u prilagođenom izdanju!
Vježbanje kao stil života!
SPORTSKI PARK MLADOST U GORNJEM MIHALJEVCU
Novih šest igrališta sa svlačionicama!
OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI
Šest sportskih udruga okuplja mlade i stare!
ZIMA U TERMAMA SVETI MARTIN
Kako provesti zabavni siječanj?
FOTO: TZ Sveti Martin na Muri
2
ZIMA na sjeveru
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZIMA NA SJEVERU IPAK JE STIGLA
AKTIVNA ZIMA ZA SVE –
stare i mlade, hrabre i plahe
B
lagdansko raspoloženje možda je već iza nas, no zima nas i dalje čvrsto grli te sunčanim danima doziva proljeće. Nakon obiteljskog druženja unutar četiri zida, ovo zvuči kao najbolje vrijeme za izaći iz kuće ili stana, udahnuti svježi zrak i stvoriti nove uspomene uz svoje najmilije. Iako okruženi pandemijom u grču promatramo daleka putovanja, biste li se začudili ako vam kažemo da u blizini postoji destinacija koja nudi još neistražena područja, netaknutu prirodu, svjetski priznatu enogastronomsku ponudu i sportske aktivnosti koje mame i dozivaju, a da za nju ne trebate avionsku kartu i putovnicu? Da, možda sanjamo o dalekim putovanjima, ali ljepota baš kao u snu nam je nadohvat ruke – naše Međimurje. Za vas smo zavirili u blagodati koje Zima na sjeveru nudi i s veseljem vam otvaramo vrata kraja med Murom i Dravom. Na jednom mjestu pronađite sve što nam se nudi i krenimo zajedno u aktivno istraživanje najsjevernijeg dijela Hrvatske. Međimurje je zaista u pokretu, kako sugerira moto prestižne titule koju naša županija nosi u 2022. godini – Europska regija sporta, zdravlja i aktivnog odmora! S ponosom možemo glavu dići visoko kao stanovnici jedine hrvatske regije dobitnice tog priznanja i biti dio što više manifestacija i događanja koji nas očekuju, u opravdanju te titule.
Pa stoga jeste li spremni za šetnju ili rekreaciju i čekate pravu priliku u kojoj to nećete morati sami? Odlično, jer je vrijeme za novi Vincekov pohod uz domaćinstvo međimurskih vinara. Svjetski priznata imena otvaraju svoje podrume i kušaone svim ljubiteljima vinske kapljice, degustacija i druženja. Predah od pohoda po našim bregima nude svakom dobronamjernom izletniku koji traži odmor
od uhodane rute. Kada se okupi prava ekipa, znamo da nema zime, pa i zimsko trčanje zvuči baš kao nešto što će nas ugrijati, uz zagrijavanje u bilo kojem dijelu Međimurja. Ako ćete slijediti Vincekove putove, novi sportski park u Gornjem Mihaljevcu jedno je od mjesta na kojem se morate zaustaviti i u obiteljskom druženju na otvorenom isprobati sve sadržaje u kompleksu kojeg se ne bi posramili ni veći
svjetski gradovi. U večernjim satima malo sjevernije zagrijavanje uz kuhano vino i čaj te odlične koncerte, no tek nakon zabavnog klizanja, sve u Svetom Martinu na Muri. Tamošnja turistička zajednica, u suradnji s TZ Međimurske županije, Općinu i Terme Sv. Martin, pronašla je način kako nam i uz temperature u plusu omogućiti zimske radosti. Pritom uz okupljanje mladog i starog, niz sadržaja i mogućnosti učenja pirueta na ledu (samo za najhrabrije!), zaista svakome nudi nešto novo i zanimljivo. Najsjevernija međimurska općina pripremila je i mnogobrojne aktivnosti sa svojim vrijednim sportskim udrugama. Najmanje što možemo je svojim dolaskom podržati njihove aktivnosti, a ako im se u tome i pridružimo, benefit je i za naše zdravlje. Ako ste se nakon tjedna hodanja, klizanja i trčanja poželjeli utopliti, ne brinite se jer Zima na sjeveru misli i na to. Čakovečki bazeni Marija Ružić unatoč užurbanom radu na vanjskim bazenima s kojima otvaraju ljetnu sezonu, ne zatvaraju svoj svijet saune, teretane i
bazena te vas željno očekuju. Za sve one koji su svjesni svoje kvalitete u rekreacijskom ili sportskom svijetu, nikako ne mogu zaobići mjesta gdje se za svoja natjecanja pripremaju vrhunski sportaši. Kao npr. preloški Rekreacijski centar DG Sport ili pak SGC Aton u Nedelišću, nezaobilazna odredišta na našem zimskom sportskom putu. Bilo da ste se zaželjeli malo tenisa, teretane, odmora u jacuzziju, savjeta certificiranih trenera ili nutricionista bilo individualnih treninga, te dvije destinacije to će vam omogućiti. Šetnjom obuhvatiti sve te lokacije u samo nekoliko tjedana možda ne zvuči realno. Znamo, sve je manje slobodnih dana, a vremena nikada dovoljno. Rješenje je Hop-on – hop-off autobusni prijevoz. Kao i u mnogočemu, Međimurci su se dosjetili da bi kao prvi u Hrvatskoj svima koji žele upoznati blagodati našeg kraja ponudili tzv. autobus u pokretu i – to su učinili. Dio je to projekta Turističke zajednice Međimurske županije, a nudi brzo i sigurno razgledavanje i upoznavanje najatraktivnijih turističkih destinacija, onih koje vi že-
lite posjetiti. Bile to Terme, Skelarska hiža s mlinom na Muri, vinarije, centar Štrigove, novootvoreni muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja u okviru Starog grada Čakovec bilo nešto dosad neistraženo, odluka je na vama. Jedan obiteljski dan zaista zove na bezbrižnu vožnju turističkim busom i obilazak naših najboljih destinacija. No, pritom ne zaboravite na redovnu i pravilnu prehranu jer u centar Čakovca zovu vas tapas i vinski bar Mamas & Tapas i Restoran Stari Grad. Može za dame za tu prigodu nakon sportske odjeće preporuka najnovije kolekcije haljina Lorella? Svjesni da nemate vremena sami istraživati koje se blagodati nude, ova knjižica neka vam posluži kao putokaz, smjernica za planiranje mjeseci i obiteljskih trenutaka koji su pred nama, neka postane dar onome kojeg u jednoj od pustolovina želite uz sebe! Što god da ste odlučili, sigurni smo da je ususret još jednim zimskim praznicima pred nama najaktivnija i događanjima za obitelj najbogatija zima u Međimurju! (Mateja Gošćiej)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZIMA na sjeveru
3
NOVI TURISTIČKI ADUT MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
Hop-on – hop-off busom razgledajte Međimurje! E k o mu z e j M e đ i murje malo postao je simbol za kulturnu, povijesnu, prirodnu baštinu kao i bogatstvo koje pruža enogastronomska scena. Kao fragmentirani muzej pokazuje glavne vrijednosti Međimurja i kroz interpretaciju ih pretvara u pravi doživljaj. Za žitelje Međimurske županije služi kao podsjetnik na uspomene iz djetinjstva i kao model s pomoću kojeg se prenosi povijest, znanje i tradicija na djecu i mlade. A svim turistima i posjetiteljima pruža nematerijalni suvenir i inspiraciju za nove navike koje se vrlo lako mogu uključiti u navike u svakodnevnom životu. Prirodnim je slijedom karika koja nedostaje da bi sama destinacijska priča bila potpuna prometna po-
vezanost svih turističkih atrakcija Ekomuzeja. Pozitivan stav, kreativnost i želja za podizanjem kvalitete destinacijske ponude na jedan viši nivo bile su zajedničke vizije triju partnera projekta Bus on the move. Terme Sveti Martin svojim gostima osiguravaju dodatni doživljaj, a samim time i drugim turističkim dionicima pružaju priliku da pokažu što pružaju u svojim objektima i imanjima. Rudi Express svojim bogatim voznim parkom i 30-godišnjom tradicijom jamči ugodan, zanimljiv i siguran prijevoz po destinaciji. Resursima svoje turističke agencije sve turističke atrakcije, usluge i proizvode plasira kao zajedničku ponudu i tako daje podršku destinacijskom razvoju regije. Turistička zajednica Međimurske županije, kao glav-
ni inicijator samog projekta, daje podršku u samoj promociji i isto tako kreativnim idejama olakšava realizaciju dugoročnog projekta, kao i samog masterplana razvoja turizma u Međimurskoj županiji. Hop-on – hop-off bus: Međimurje u pokretu poznat je kao pilot-projekt testiran tijekom prošle godine, a zahvaljujući gostima i žiteljima Međimurja, isti je izmijenjen i prilagođen potrebama tržišta. Sama ruta bit će malo skraćena pa će za početak voziti po gornjem dijelu Međimurja u dvjema rutama prilagođenima godišnjem dobu. Startna točka za obje rute bit će Autobusni kolodvor u Čakovcu. Svi koji žele posjetiti klizalište ispred puba Potkova u Termama Sveti Martin u ovom hladnijem periodu, a vanjske
Bazene MartiLandije, moći će to učiniti svake subote u 10:30 Hop-on – hop-off busom: Međimurje u pokretu u besplatnom aranžmanu. Startna točka Hop-on – hopoff busa za obje rute je u Termama Sveti Martin i obilazit će se turistički dionici partneri kako slijedi: – VINSKA RUTA – Izletište i vinarija obitelji Hažić, Vinarija obitelji Kocijan, centar Štrigove koja generira bogate sadržaje u svom okruženju, Vinarija obitelji Cmrečnjak, Restoran Terbotz i kušaonica vina obitelji Jakopić te vinarija obitelji Dvanajščak Kozol. Na ljetnoj HEDONISTIČKOJ ruti priključuju se partneri: Zmajev vrt obitelji Valkaj, Vinarija obitelji Lovrec, Mađerkin breg sa sadržajima nove turističke atrakcije Vidikovca Goričko sviralo i bistro ponuda obitelji Štampar, Skelarska
hiža s pričom mlina na Muri i interpretacijskog centra Jeden den v življeju mlinara Franca Žalara. Dosadašnji partneri, Restoran Stari grad, muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja, interpretacijski centar Med dvemi vodami, Restoran Međimurski dvori, Ekomuzej Međimurje malo koji su destinacijsku Hop-on – hop-off viziju pratili od samog početka, bit će uključeni u projekt preko izleta koji će biti u ponudi hotela cijelog Međimurja. Sam prijevoz i izlete će moći upotrijebiti i svi žitelji regije koji žele posjetiti neku od navedenih turističkih atrakcija, kao i svi drugi turistički dionici koji posjeduju smještajne kapacitete, a žele osigurati dodatan sadržaj svojim gostima. Vrata suradnje s budućim zainteresiranim partnerima su otvorena pa
se očekuje da će se u narednom periodu partneri priključivati i samim time obogatiti ponudu na samoj ruti turističkog busa Hopon – hop-off bus: Međimurje u pokretu. Pakete je moguće kupiti u turističkoj agenciji Rudi Travel koja se nalazi na Autobusnom kolodvoru, u autobusu Hop-on – hop-off i preko web-stranice Boje Međimurja, gdje se uz naše društvene mreže na Facebooku i Instagramu mogu pronaći sve informacije vezane za rute, vozni red, cijene paketa, itinerar izleta i druge korisne informacije vezane za turističku destinaciju Međimurja. Ovo je potvrda da je Međimurje destinacija koja daje više s dugoročnim planom razvoja turizma i zdrave organizacijske kulture destinacije.
4
ZIMA na sjeveru
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PREDSTAVLJANJE PROJEKTA MEĐIMURJE – EUROPSKA REGIJA SPORTA
21. siječnja 2022.
KINEZIOLOZI NA EDUKACIJI
Kako sigurno provoditi sportove na vodi? Jedna od posljednjih, ne samo hrvatskih već i europskih riječnih divljina, stari tok rijeke Drave od Svete Marije do Donje Dubrave, bilo je mjesto provođenja edukacije za međimurske profesore i učitelje tjelesne i zdravstvene kulture. Upravljanje na rijeci Dravi rafting-čamcima te sit on top kajacima osobama vičnim sportu nisu predstavljale prevelike poteškoće, ali stajanje i upravljanje SUP- om (engl. stand up paddleboard) pokazalo se ipak malo izazovnijim. No i taj izazov međimurski kineziolozi su brzo savladali i dokazali zašto su SUP-ovi, posljednjih godina u svijetu, jedna od najbrže rastućih aktivnosti rekreacije na vodi. Osim teorijskog dijela, pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Čakovec demonstrirali su i brojne praktične vještine koje na rijeci poput Drave vrlo dobro dođu, poput bacanja plutajućeg užeta za spašavanje (vursaka) i izvlačenje osoba na obalu do tehnike oživljavanja. - Višesatno zanimljivo i dinamično učenje prošlo je kao u sekundi, izjavio je sudionik edukacije Marin Horvat,
ujedno i tajnik Međimurskog školskog sportskog saveza. Dodao je da je cijeli program bio iznimno kvalitetno koncipiran i proveden te su on i njegovi kolege naučili brojne iznimno korisne vještine. Ovo će nam iznimno dobro doći, posebno kada ćemo voditi naše učenike da se upoznaju s ljepotama Drave, naglasio je i ujedno poručio kako se upravo osnovnoškolci i srednjoškolci moraju upoznati s prirodnim ljepotama i turističkim potencijalom rijeka koje oplakuju Međimurje, kako bi se sačuvao i prenio na sljedeće generacije po principu održivog razvoja. Upravo je ta misao bila vodilja Provedbenom odboru Europske regije sporta 2022. u pripremi ove edukacije, kako bi se Međimurje dodatno pozicioniralo kao sportsko-turistička regija. Sportovi na vodi i pustolovni riječni turizam bit će jedne od glavnih aktivnosti u sklopu titule Međimurje – Europska regija sporta. Ova edukacija napravljena po principu „teaching the teachers“ dio je šire strategije koja za cilj ima promovirati Muru i Dravu
kao mjesto gdje sportsko-rekreativni turizam i prirodne ljepote koegzistiraju i idu ruku pod ruku. U tu svrhu Međimurska županija kupila je dio opreme te u suradnji sa sportsko-rekreativnim udrugama DSR ČAKI i USR CROATI AN OUTDOOR S osigurala sit on top kajake, rafting-čamce i SUP-ove koji su namijenjeni školarcima za buduće aktivnosti. Bitno je istaknuti kako se dio opreme sufinancira i sredstvima Ministarstva turizma i sporta, kroz projekte spomenutih udruga, čija je podrška u ovakvim edukacijama te predstojećim projektima od iznimne važnosti, osobito za razvoj sportskog turizma i pustolovnih aktivnosti u Međimurju. Efekte edukacije profesori i učitelji moći će demonstrirati već u rujnu kada će biti održane 1. Igre na vodi međimurskih srednjih škola, a slične igre planirane su i za učenike 7. i 8. razreda osnovnih škola, dok će sportsko-rekreativne udruge provoditi edukacije za međimurske srednjoškolce i studente Međimurskog veleučilišta u Čakovcu.
T
itula Europske r Međimurju do znatljivost na i europskoj raz što se radi o prvoj i jedin regiji koja se može po prestižnom titulom. Pr daljnju promociju ove s
Međimurje u Međimurje o BICIKLIJADA TRIJU GRADOVA
Pješači i bicikliraj te bolesti preveniraj
MASOVNE SPORTSKE MANIFESTACIJE I BICIKLIJADE
Spajanje Međimurja pomoću sporta U okviru projekta bit će organizirane masovne sportske manifestacije, odnosno događaji koji okupljaju stotine ili tisuće mještana u različitim krajevima župa-
nije, u čiju će se provedbu, uz angažman ambasadora, srebrnog olimpijca Filipa Udea, uključivati vrhunski i poznati sportaši te sportski djelatnici. Planirano je održa-
vanje biciklijada kojima je cilj spojiti dijelove Međimurja, a u sklopu projekta održavat će se i promocije zdrave, autohtone prehrane u suradnji s lokalnim OPG- ovima.
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Zajednica športskih udruga i saveza Međimurske županije, Policijska uprava međimurska, Međimurska županija, Informacijski centar Europe Direct Čakovec i Savjet za sigurnost prometa na cestama Međimurske županije, 22. rujna na Dan bez automobila, zajedničkim snagama proveli su još jednu, tradicionalnu biciklističku turu koja povezuje tri međimurska grada. Biciklistička tura od 48 kilome-
tara započela je u Prelogu, nastavljena je u Murskom Središću te završena u Čakovcu. Cilj akcije je ukazivanje na važnost usvajanja navike redovite tjelesne aktivnosti kao neophodnog čimbenika unapređenja i očuvanja zdravlja ljudi te kvalitete njihova života. Poseban naglasak stavljen je na bicikliranje i pješačenje koji su primjereni kako za osobe svih dobnih skupina, tako i za osobe različitih tjelesnih sposobnosti.
21. siječnja 2022.
regije sporta onosi preponacionalnoj zini, tim više noj hrvatskoj ohvaliti tom rilika je to za sportsko-tu-
ZIMA na sjeveru
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5
Sport i aktivni odmor sve su značajniji u turističkoj ponudi
rističke sredine, podizanje sportske i rekreativne kulture te povećanje broja sportaša i rekreativaca, a sve aktivnosti odvijat će se pod motom: Međimurje u pokretu – Međimurje on the move. Međimurje se s 35,7 aktivnih udruga na 10.000 stanovnika, uz Is
tarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, nalazi u samom vrhu, što je samo još jedna potvrda Međimurja kao aktivne regije. Čak jedna trećina građana aktivno se bavi nekim oblikom sporta, što je rezultat sustavnog ulaganja i dugogodišnjeg rada. █
u pokretu – on the move
Međimurska županija po mnogočemu služi kao primjer dobre prakse. Kraj je to bogate povijesti i kulturnog nasljeđa, iznimne enogastronomske ponude te nevjerojatnih prirodnih ljepota, čiji su stanovnici poznati po razvijenim radnim navikama i poduzetničkom duhu. Ponosimo se dugom i bogatom sportskom tradicijom, a na površini od svega 729.58 km² djeluje više od 400 sportskih udruga te oko 15.000 registriranih sportaša. Sportaši iz Međimurja osvajali su medalje na olimpijskim igrama te na svjetskim i europskim prvenstvima, bili su članovi hrvatskih reprezentacija u raznim sportovima i ostvarivali zapažene nastupe na svjetskoj sportskoj sceni, a takvu praksu nastavljaju i danas. Sport i aktivni odmor kao dio turističke ponude imaju sve značajniju ulogu, a zahvaljujući geografskom položaju i klimatskim uvjetima, Međimurje je pogodno za turizam, posebice sportski. Uspjeli smo se pozicionirati kao kvalitetna cikloturistička destinacija na hrvatskom tržištu, a titula Europske regije sporta omogućuje dodatni razvoj sportske infrastrukture diljem Međimurja kroz ulaganja u atletske staze, sportske kampove i dvorane. Županijska sportska infrastruktura u bliskoj budućnosti nadogradit će se planiranom izgradnjom vanjskih bazena i
”
Uspjeli smo se pozicionirati kao kvalitetna cikloturistička destinacija na hrvatskom tržištu, a titula Europske regije sporta omogućuje dodatni razvoj sportske infrastrukture diljem Međimurja kroz ulaganja u atletske staze, sportske kampove i dvorane.
novim teniskim centrom u gradu Čakovcu koji opravdava titulu Europskog grada sporta u 2020. godini. Grad Prelog isti je naziv stekao godinu ranije, što znači da su dva od triju gradova najsjevernije hrvatske županije zadovoljila sve glavne smjernice obitelji ACES. Međimurska županija zasluženo nosi titulu Europske regije sporta u 2022. godini. Razvijena sportska infrastruktura, stručni kadar i visoka motiviranost sportaša elementi su koje uspješno ispunjavamo. Naši sportaši, rekreativci, volonteri, sportski djelatnici i entuzijasti zaslužili su priznanje za predanost i dugogodišnji rad, a nama koji stvaramo uvjete za budući razvoj sporta, ovaj naslov poticaj je i dužnost da uvođenjem novih aktivnosti i sadržaja ljestvicu dignemo još više, uz promociju Međimurske županije kao zelene, aktivne i zdrave regije te vrijednog člana prestižnog udruženja – ACES Europe.
EUROPEAN REGION OF SPORT 2022.
Članovi Komisije ACES Europe Međimursku županiju kao regiju sporta upoznali su putem opsežne i pažljivo pripremljene dokumentacije u fileu BID koji sadrži 72 stranice teksta i popratnih fotografija koju je izradila Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, posebno pripremljene prezentacije te promotivnog videofilma. Udruženje europskih prijestolnica i gradova sportova ACES Europe neprofitna je organizacija sa sjedištem
u Bruxellesu, koja svake godine u ime Europske komisije dodjeljuje priznanja: Svjetska prijestolnica sporta, Europska prijestolnica sporta te titule Europske regije, otoka, zajednice i Europskog grada sporta. Ta priznanja dodjeljuju se prema načelima odgovornosti i etike te svjesnosti da je sport faktor poboljšanja kvalitete života, psihofizičke dobrobiti i potpune integracije u društvo i zajednicu. ACES Europe pokrenuo je inicijativu u dodjeli naslova Europske prijestolnice sporta, koja je dobila priznanje Europske komisije u Bijeloj knjizi sporta, stoga je ujedno i službeni partner Europske komisije u Europskom tjednu sporta. Nakon velikog uspjeha u Europi, taj model primijenio se i u svijetu evidentirajući tako najbolje svjetske sportske politike i prakse. Takav način implementacije omogućio je priliku manjim, srednjim i većim društvenim zajednicama da se ujedine širom svijeta pod istom zastavom sporta i zdravlja. Zahvaljujući velikom broju aktivnih sportaša i rekreativaca, razvijenoj sportskoj infrastrukturi, kvalitetnim sportskim programima za svaku životnu dob, stručnom kadru i sportašima koji postižu vrhunske rezultate, Međimurska županija kandidirala se za titulu European Region of Sport 2022 (Europska regija sporta 2022).
6
ZIMA na sjeveru
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PREDSTAVLJANJE PROJEKTA MEĐIMURJE – EUROPSKA REGIJA SPORTA KORAK PO KORAK EUROPSKOM REGIJOM SPORTA Devedeset čakovečkih osnovnoškolaca sudjelovalo je u programu Međimurskog školskog sportskog saveza pod nazivom Korak po korak do zdravlja u okviru projekta Međimurje – Europska regija sporta 2022. Prije samog početka, na Gradskim bazenima Marija Ružić Čakovec, učenicima i njihovim nastavnicima dane su detaljne upute o planinarenju i hodanju, nakon čega su se planinarskim putevima uputili prema cilju – jezeru Jegerseg. Stazom dugom 6,8 kilometara propješačili su učenici iz čakovečkih osnovnih škola, a kako bi sve prošlo u najboljem redu, stručno vodstvo pružali su im pripadnici Hrvatske gorske službe
spašavanja – Stanica Čakovec te članovi Planinarskog društva Bundek. Taj je program mnogim učenicima omogućio prvo planinarsko iskustvo i stjecanje novih vještina potrebnih za snalaženje na gorskom terenu, upoznavanje s međimurskom prirodom, ali i stjecanje novih prijatelja. Osiguravanje dodatnih sportskih aktivnosti i poticanje uključivanja svih dobnih skupina jedan je od ciljeva cijelog projekta, a osobita važnost pridaje se mlađim dobnim skupinama kako bi već u mladenačkoj dobi stekli naviku aktivnog i zdravog života. HGSS, kao jedna od žurnih službi u Republi-
Pješice od Čakov
MALA SREDINA VELIKIH SPORTSKIH DOSEGA
Trećina stanovnika bavi se sportom Zajednica športskih udruga i saveza Međimurske županije okuplja sve sportske saveze i klubove s područja najsjevernije hrvatske županije. U međimurskoj krovnoj sportskoj organizaciji s ponosom ističu brojku od 15.000 registriranih sportaša, kao i podatak da se sportom bavi gotovo trećina stanovništva županije. Kako kažu, bavljenje sportom duboko je ukorijenjeno u hrvatskom narodu u Međimurju. Neki od prvih sportskih koraka napravljeni su upravo u kraju između Mure i Drave, pa tako povijesni anali bilježe da je prvi stolnoteniski susret na ovim prostorima igran u Čakovcu
u kojem je kasnije osnovan i prvi klub. Tijekom bogate sportske povijesti međimurski sportaši ispisali su, i još uvijek ispisuju, neke od najsvjetlijih redaka naše sportske povijesti. Prvi oblici organiziranog bavljenja sportom sežu pod kraj 19. stoljeća te postoje klubovi i sportovi koji se mogu pohvaliti tradicijom koja je starija od 100 godina. Ovaj kraj na planetarnoj sportskoj karti predstavljali su iznimni svjetski sportaši poput tenisača Franje Punčeca, nogometaša Roberta Jarnija i Dražena Ladića, a taj niz nastavlja najbolji hrvatski gimnastičar i osvajač
olimpijskih, svjetskih i europskih odličja Filip Ude. Za manju regiju s visokom gustoćom stanovnika ponos nisu samo vrhunskih rezultati, već i masovnost bavljenja sportom. Tu se posebna pažnja posvećuje mladima za koje su od najranije dobi stvoreni uvjeti za bavljenje sportom, a djeca i mladež još u predškolskoj dobi uključuju se u bazične sportske programe iz gimnastike, plivanja i atletike. Mnogi kasnije nastavljaju svoj sportski put u drugim sportskim granama, a svakako najpopularniji je nogomet, hrvatski nacionalni sport broj jedan.
PROMOCIJA SPORTOVA NA VODI
Međimurske rijeke i jezera za sport i pustolovine Međimurje zbog svog geografskog položaja obiluje prirodnim resursima pogodnim za razvoj sportskog i pustolovnog turizma. Smješteno između rijeka Mure i Drave, s kapacitetom od oko 2200 hektara vodenih površina, koje uz spomenute rijeke čine i dva hidroakumulacijska jezera te brojne šljunčare, potoci i kanali, osobito je pogodno za sportove na vodi. Prepoznavši navedene mogućnosti, Međimurska županija je početkom kolovoza, u suradnji s Gradom
Prelogom, Turističkom zajednicom grada Preloga, Marinom Prelog, Sportsko-rekreativnom udrugom Croatian Outdoors i Društvom sportske rekreacije ČAKI kao partnerima na projektu Međimurje – Europska regija sporta, organizirala sportsko-promotivnu akciju DAN OTVORENIH VRATA SPORTOVA NA VODI u lučici na jezeru kod Preloga. U sklopu promotivne akcije svi zainteresirani okušali su se u veslanju i plovidbi rafting-čamcem, sit on top kajakom jednosjedom i/ili dvosjedom te
SUP daskom, u posljednjih dvadesetak godina jednom od najbrže rastućih vidova sportske aktivnosti na vodi. Članovi spomenutih sportsko-rekreativnih udruga koji su prezentirali i vodili aktivnosti pružali su i informacije o tome na što je potrebno obratiti pažnju prilikom namjenske kupnje plovila ili zaštitne opreme te su sudionicima pružali korisne upute iz svoje specijalnosti, odnosno kako na najlakši i najsigurniji način savladati tehniku upravljanja predstavljenim plovilima.
21. siječnja 2022.
ZIMA na sjeveru
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
7
100 95 75
25 5 0
vca do Jegersega
”
U međimurskoj krovnoj sportskoj organizaciji s ponosom ističu brojku od 15.000 registriranih sportaša, kao i podatak da se sportom bavi gotovo trećina stanovništva županije ci Hrvatskoj, učenicima je predstavila njihov način rada i obavještavanja u slučaju nezgode, nakon čega su, kroz pokaznu vježbu, aktivno sudjelovali u zbrinjavanju
ozlijeđene osobe te su samostalno vršili transport ozljeđenika koristeći se trima vrstama transportnih sredstava do konačnog cilja. Članovi PD-a Bundek učenicima su održali kratko predavanje o sigurnosti, opremljenosti i stvarima koje je potrebno nositi prilikom duljeg hodanja ili planinarenja. Međimurje kao Europska regija sporta nudi mnoštvo sadržaja ne samo profesionalnim sportašima već i pojedinačnim rekreativcima. Osim sportskih klubova i suvremene sportske infrastrukture, Međimurje nudi i prirodne resurse za različite sportske aktivnosti, a kao dodanu vrijednost i kvalitetnu turističku i ugostiteljsku ponudu.
MEĐIMURSKI ŠKOLSKI SPORTSKI SAVEZ
Obuka plivanja za učenike trećih razreda Obuka neplivača za učenike trećih razreda osnovnih škola program je koji se u Međimurskoj županiji provodi više od pola stoljeća. Organizator obuke je Međimurski školski sportski savez, a program u cijelosti provode profesori kineziologije educirani za rad s djecom i za provedbu programa obuke neplivača. Program se sastoji od 16 školskih sati i provodi se tako da učenici u pratnji svojih učitelja autobusom jednom
tjedno odlaze na bazene – i tako četiri puta gdje svaki put odrade po četiri školska sata. Na početku se vrši inicijalno provjeravanje kako bi se radi lakše provedbe učenici mogli formirati u što homogenije grupe, a na kraju dana, njihov se napredak mjeri tranzitivnim provjeravanjem. Posljednjeg dana obuke učenike očekuje finalno provjeravanje, na temelju čega dobivaju diplome s ispisanim uspjehom.
Jeste li znali? Svake godine program obuke neplivača završi oko 1200 učenika iz 30 osnovnih škola Međimurske županije. Financijske troškove koji obuhvaćaju prijevoz učenika od njihovih škola do gradskih bazena u Čakovcu i natrag u školu, ulaznice za bazen i stručni rad pokriva Međimurska županija, što znači da je program za sve učenike u potpunosti besplatan.
JEDINSTVENI SPORTSKI PROGRAM U HRVATSKOJ ZA NAJMLAĐE
Kineziolozi vode radionice u vrtićima Počevši u Čakovcu, a zatim i diljem Međimurja, u dječje vrtiće uvodit će se inovativni sportski programi sa stručnjacima kineziolozima, a za sportske udruge i klubove osigurat će se održavanje radionica i seminara isključivo licenciranih predavača. Naglasak će biti stavljen na razvoj sportova na vodi te pustolovnog turizma, čime će se iskoristiti prirodni resursi od oko 2.200 hektara voda, odnosno potencijali rijeka Mure i Drave te hidro-
akumulacijskih jezera. Uz sve to, razvit će se aplikacija za pametne telefone koja će sadržavati popis i opis sportske infrastrukture na području županije te najave sportskih događaja i manifestacija. Osnovni ciljevi projekta Međimurje – Europska regija sporta su povećati broj aktivnih stanovnika županije na 45 %, etablirati Međimurje kao zdravu, aktivnu i sportsku regiju te povećati broj mladih koji se uključuju u sportske aktivnosti.
8
ZIMA na sjeveru
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SPORTSKA PONUDA DG SPORTA U PRELOGU
Do dobre FORME na svoj način
P
relog je 2019. godine proglašen kao Europski grad sporta 2019. Duga je tradicija sporta u Prelogu od sportskog ribolova, nogometa, rukometa… U Prelogu djeluje više od trideset udruga iz raznih sportskih grana. Uživanje u vježbanju, spremnost za odricanje kako bi postigli ciljeve, osjećaj zajedništva, učenje fair-playja poboljšava zdravlje. DG Sport ove godine slavi 10 godina postojanja, a već od početka sadržaji koje nude bitno su poboljšali i nadopunili ponudu sportskih terena i sadržaja u Prelogu i okolici. Tako svatko može izabrati način, njemu najbolji, kako doći do dobre forme. Sportska ponuda Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport sastoji se od ukupno osam sportskih terena i to 5 vanjskih terena pogodnih za bavljenje sportovima kao što su tenis, nogomet, odbojka i badminton te tri unutarnja sportska terena za nogomet, rukomet, badminton i penjanje. Vježbati možete sami ili uz stručne trenere.
TERENI ZA TENIS
U sklopu SRC-a DG Sport moguće je igrati tenis na dvama terenima za tenis. Teniski tereni sportskog centra su idealni za trening profesionalaca i rekreativaca kao i za održavanje teniskih turnira. Na svim terenima je podloga umjetna trava s kvarcnim pijeskom. Odlična drenaža terena i propusnost umjetne trave omogućavaju igranje odmah nakon kiše, a odbijanje loptice je kao na zemljanim terenima. U zimskim mjesecima iznad terena se postavlja balon s dvostrukom stijenkom pa je tenis moguće igrati i zimi.
ODBOJKA NA PIJESKU
Igralište za odbojku na pijesku standardnih dimen-
zija savršeno je za uživanje i natjecanja u tom atraktivnom sportu.
NOGOMETNI TERENI
Nogometni tereni sportskog centra vrhunske su kvalitete i profesionalno održavani tijekom cijele godine, tako da se tereni upotrebljavaju tijekom cijele godine. Veliko igralište na umjetnoj travi je dimenzija 60 x 40 m. Optimalan broj igrača u jednoj ekipi je 7+1. Unutar velikog igrališta nudimo mogućnost najma triju terena dimenzija 40 x 20 m.
SPORTSKA DVORANA
Dva terena dimenzija 40 x 20 m dvorane SRC-a DG Sport omogućuju trening bez obzira na vremenske uvjete kako za profesionalne sportaše tako i za rekreativce. Conipur licencirana i atestirana podloga od strane svjetskih federacija: IAAF, FIBA, IHF i ITF, DIN, ASTM i CEN pogodna je za mali nogomet, košarku („hakl“ imamo postavljen samo jedan koš), badminton, odbojku i rukomet.
BADMINTON
U sklopu jednog igrališta u dvorani DG Sport nalazi se 5 igrališta za badminton. Sve što vam je potrebno za badminton su dva reketa i loptica, tako da je i cijenom badminton dostupan svima.
PENJANJE
U sklopu dvorane postavljena je i devet metara visoka stijena za penjanje.
FITNES CENTAR SRC DG SPORT
Sam Fitnes centar opremljen je većinom V-gym spravama domaćeg proizvođača iz Preloga. Pred nekoliko mjeseci fitnes smo pre-
selili u malo veći i bolji prostor. U našoj ponudi imamo uz sam fitnes i individualne treninge i grupne programe.
INDIVIDUALNI TRENINZI I GRUPNI PROGRAMI
Glavna značajka takvog treninga je stručno vodstvo i praćenje trenažnog procesa te njegova modifikacija kreirana prema potrebama i mogućnostima klijenata. Kroz individualni pristup osigurano je postizanje željenih rezultata u što kraćem vremenskom periodu kao i podizanje zdravstvenog statusa. Bilo da se po prvi puta susrećete s vježbanjem bilo da želite krenuti s nekim specifičnim treningom, naši treneri će udovoljiti svim izazovima i kroz trenažni proces osigurati željene transformacije.
FUNKCIONALNI TRENING
Funkcionalni trening naš je najposjećeniji i najmasovniji program. U ponudi tjedno imamo preko 10 termina. Glavna značajka tog programa je simulacija pokreta iz svakodnevnog života. Njime se imitiraju jednostavni i svakodnevni pokreti kao što su guranje, povlačenje, čučnjevi,
Na slici ekipa iz DG-a: Dinka Putar Kapustić mag. cin., Stjepan Hunjak, trener fitnesa i Vladimir Belić, mag. cin., glavni trener i voditelj sportskih sadržaja razni iskoraci i sl. Kroz funkcionalni trening utječe se na snagu, koordinaciju, agilnost, ravnotežu i energetske sustave te na smanjenje masnog tkiva (potkožnog i visceralnog).
REHABILITACIJSKI TRENING
Rehabilitacijski trening predviđen je za osobe koje imaju određenih zdravstvenih problema lokomotornog sustava ili za osobe starije životne dobi. Cilj je rehabilitacijskog treninga spriječiti daljnje napredovanje bolesti ili oštećenja, smanjiti posljedice bolesti na zdravlje čovjeka i spriječiti pojavu recidiva primjenom adekvatnih kinezioloških tretmana (treninga). Istraživanja u proteklih desetak godina pokazala su značajne pozitivne učinke tjelesne aktivnosti i programiranog tjelesnog vježbanja u rehabilitacijskom procesu velikog broja bolesti i oštećenja.
PILATES
Originalan koncept za odraditi besplatan trening
Pilates čine inovativne vježbe pri čijem izvođenju se upotrebljava strunjača i ostala oprema. Te vrste vježbi razvijene su nakon koncepata Josepha Pilatesa, izvedenih prije više od 70 godina. Pilates metoda osmišljena je za povećanje snage i gipkosti tijela. Sastoji se od vježbi za poboljšanje fleksibilnosti, ali
i snage, izdržljivosti, koordinacije nogu te jačanje trbušnih mišića, mišića ruku i leđa. Pilates se uglavnom fokusira na držanje tijela, posebno u središnjem području, uključujući abdomen, zdjelicu i kralježnicu. Metoda stavlja naglasak na povećanje kapaciteta pluća i cirkulaciju kroz disanje. Poboljšava držanje tijela, ravnotežu i gustoću kostiju.
STRONGMAN TRENING
Kako i sam naziv govori, grupa je za muškarce. Grupa broji do 5 članova. Treninzi se izvode u teretani tri puta tjedno po sat vremena. Trening se bazira na razvoju snage i mišićne izdržljivosti. Na svakom treningu rade se vježbe kojima se aktivira cijelo tijelo, a serije i ponavljanja izmjenjuju se svakog tjedna.
BE FIT GRUPA
Grupa je namijenjena za sve početnike kao i za osobe s prekomjernom tjelesnom kilažom. Osim treninga koji se odvijaju minimalno tri puta tjedna vrši se mjesečno mjerenje i vaganje kako bi se pratio napredak klijenata. Treninzi su prilagođeni, tako da se naši novi klijenti koji su trenutno van forme ne trebaju bojati intenziteta. Ta grupa je osmišljena da se
klijenti sustavno uvode u trenažni proces.
PROJEKT FIT FOR FREE
Koncept Fit For Free je osmišljen da svaka osoba bez obzira na svoje fizičke sposobnosti može biti u stanju odraditi BESPLATAN trening. Svi posjetitelji nasipa u samoj blizini našeg SRC-a DG Sport mogu odraditi trening na nasipu HE Dubrava ili popularnog imena Marina. Kao što smo naveli, staza se nalazi na nasipu HE Dubrava. Cijeli trening smo snimili i pretvorili u odličan video koji će voditi sve vježbače kroz trening. Tako prilikom dolaska na nasip svatko tko želi odraditi trening može svojim pametnim telefonom uslikati QR kod kojim će povezati na web-stranicu DG-a Sport. Naravno da nije potrebno cijelo vrijeme gledati u mobitel jer kao što se napomenulo, stavili smo nazive vježba i na asfalt. Trening se sastoji od 40 vježbi koje su primjerene ili ih barem svaki vježbač u nekom obliku može korektno izvesti. Ovisno o fizičkim sposobnostima trening može trajati od 15 minuta pa na više. Trening se može ponavljati i u više krugova. A zasigurno neće dosaditi ni nakon više ponavljanja.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZIMA na sjeveru
9
VINCEKOVO PO MEĐIMURJU
Vincekovo po štrigovskom (k)raju P rošećite 22. siječnja 2022. vinogradima štrigovskog (k)raja i obilježite ovogodišnje Vincekovo! Za sve zaljubljenike u dobru vinsku kapljicu pripremljena je kružna staza na kojoj vas očekuju dobro vam znane vinske kuće. Uz to, nemojmo zaboraviti da je sama bit Vincekova obilježavanje početka radova u vinogradima, stoga je najbolje proslaviti Vincekovo uz naše vinare koji su za taj dan otvorili vrata svojih vinskih kuća. Početak staze je kod Doma kulture Štrigova gdje možete ostaviti svoje automobile i zaputiti se prema Mađerkinom bregu gdje će vas dočekati Vinarija Štampar uz vrhunska vina i predivan pogled. Nakon toga, kreće se prema Vinariji Cmrečnjak gdje ćete osim u
uobičajenoj ponudi vinoteke, moći uživati i u kuhanom vinu te kobasicama s roštilja. Vinarija Horvat sljedeća je na stazi, gdje će vas srdačno dočekati svojom vinskom ponudom. Naposljetku očekuje vas Vinarija Kocijan sa svojim vrhunskim vinima uz mesni i sirni tanjur. U skladu s epidemiološkim mjerama, ove godine nema vođenja po stazi, već svatko za sebe polazi od početne točke. Također, budući da nema bonova, na punktovima će se moći konzumirati vina i ostala ponuda prema važećim cjenicima vinskih kuća. Za više informacija pratite nas na: www.strigova.info https://web.facebook.com/ turistickazajednicastrigove. strigova/
Vincekov pohod ove godine u prilagođenom izdanju
T
radicionalni Vincekov pohod ove godine prilagodit će se epidemiološkim mjerama i odlukama o ograničavanja javnih okupljanja. Sveti Martin na Muri, Štrigova i PD Bundek organizaraju pohode individualnog tipa, što znači da nema organiziranog starta, već stazu možete proći kada vama to odgovara. Donosimo rute po kojima možete pješačiti.
SVETI MARTIN NA MURI
Posjetite Sveti Martin na Muri od 21. do 23. siječnja i propješačite rutu od 11,5 km uz degustaciju lokalnih proizvoda te toplo-hladne vinske okrijepe. Start je u Termama Sveti Martin, a zatim se ide prema pubu Potkova, Izletištu Vinska kuća Hažić, Izletištu Goričanec, a pohod završava u Termama Sveti Martin koncertom grupe Kumovi u 21:00.
ŠTRIGOVA
TZ Štrigova pohod organizira u subotu 22. siječnja. Na punktovima će se moći konzumirati vina i ostala ponuda prema važećim cjenicima vinskih kuća. Početak je kod Doma kulture Štrigova i kreće se prema Mađerkinom bregu gdje vas čekaju vina Vinarije Štampar i predivan pogled. Nakon toga, kreće se prema Vinariji Cmrečnjak te prema Vinariji Horvat, a završava u Vinariji Kocijan. Staza je duljine 9,6 km.
Ruta PD Bundek od Termi Sv. Martin do Murskog Središća
Tradicionalni Vincekov pohod ove godine prilagodit će se epidemiološkim mjerama
PD BUNDEK Pohod otvorenog oblika trajat će od 15. do 30. siječnja. Start je od Termi Sv. Martin, preko Grkaveščaka, Gradiščaka, Kapelščaka, Koncovčaka, Baloga i do Murskog Središća. Staza ima oko 14,5 km. Nema organiziranog autobusnog prijevoza iz Murskog Središća, stajanki, Vincekova obreda ni startnine. Cilj je u lučici u centru Murskog Središća krajbeach bara Trska.
Ruta TZ Sv. Martina na Muri proteže se od Toplica do Izletišta Goričanec i natrag
10
ZIMA na sjeveru
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SGC ATON U NEDELIŠĆU
VJEŽBANJE kao stil života
U
SGC-u Aton Nedelišće osnovan je novi Gimnastički klub Nedelišće koji samostalno djeluje od 6. rujna 2021., dok upisi djece u univerzalnu sportsku školu Gimnastičkog kluba Nedelišće traju do kraja tekuće školske godine 2022. Upisi u programe bit će prilagođeni dobnim kategorijama djece od 3 god.,4 god., 5 god., 6 god., 7 god. i od 7 do 11 godina. Termini predviđeni za rad pojedinih grupa trajat će po 45 minuta, s početkom od 17:00 od ponedjeljka do petka, dok će sam broj i završetak rada grupa ovisiti o broju upisane djece. Osnovni ciljevi kluba su okupljanje što većeg broja djece i njihovo bavljenje sportskim aktivnostima u jedinstvenoj sportsko-gimnastičkoj dvorani te želja da postanu klub koji će svojim sportskim aktivnostima zauzimati značajno mjesto u sportu općine Nedelišće i Međimurske županije. Kako su na samom početku rekli, cilj nije ostvarivanje vrhunskih sportskih rezultata, već omogućiti djeci bavljenje raznim oblicima rekreacije, prilagođeno njihovim uzrastima te kroz igru i zabavu ugraditi ljubav prema sportu i bavljenju sportom te ljubav prema gimnastici i želju za neprekidnim napredovanjem. S grupama rade mladi i daroviti kineziolozi koji već imaju iskustva
u radu s djecom, dok osnove gimnastike, kao i buduće selekcijske grupe, vode profesionalni gimnastički treneri. Upisati se možete na recepcijii SGC-a ‘Aton ili online pristupnicom na web-stranici kluba. Djeca se isto tako kroz sportske klubove općine Nedelišće mogu priključiti sportskim kolektivima i okušati se u sportovima poput: karatea, košarke, odbojke, nogometa ili u klubovima: Karate klub Međimurje, Odbojkaški klub Centrometal, Ženski odbojkaški klub Elting, Nogometna škola Petica i Nogometna škola Međimurec – Sloboda.
FITNESS CENTAR ATON
Kao sportski centar odlučni smo u namjeri da potaknemo djecu i odrasle na kretanje, stoga smo krenuli u stvaranje novih programa u našem fitness centru. Trener fitnesa Nikola Gavez završio je specijalistički diplomski stručni studij Menadžment turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, stekavši titulu stručnog specijalista ekonomije, a tijekom treće godine je odabrao smjer sport. Završio je i bodybuilding i fitness učilište Siser u Zagrebu, stekavši diplomu licenciranog instruktora bodybuildinga i fitnesa. U SGC-u Aton Nedelišće radi kao trener fitness i osobni
Nikola Gavez s polaznicima projekta Budi fit trener. Organizira i vodi grupne programe te je koordinator i voditelj programa Budi fit – Teen fitness za adolescente. Rekao nam je: - U sklopu poslovanja radim s osobama s invaliditetom, gdje duži niz godina radim sa slijepim i kratkovidnim osobama. Licencirani sam nogometni trener. Pišem stručne članke surađujući s profesorima s veleučilišta. Uz trenera Nikolu Gaveza osmislili smo projekt Budi fit koji je namijenjen osnovnoškolcima od 5. do 8. razreda i srednjoškolcima. - Kroz program potiču se djeca na gibanje i šalje se poruka da nikada nije kasno za početak. Upravo kroz taj program dajemo motivaciju za kontinuiranim radom kroz predanost i individualan pri-
stup svakom djetetu, nastavlja Nikola. - Sam program namijenjen je svima koji se žele aktivno uključiti u sportsku aktivnost kroz proces učenja novih vještina i sposobnosti te se tako pobuđuje svijest o aktivnom načinu života, važnosti čovjekova kretanja kao važnog obrasca koji doprinosi općem zdravstvenom stanju ljudi kroz moto “Vježbanje kao stil života”. Program donosi kvalitetan rast i razvoj adolescenata kroz trening i zabavu, poboljšavaju se motoričke sposobnosti, jača se muskulatura tijela i stvaraju se radne navike kroz kontinuirano vježbanje i učenje izvođenja vježbi kroz postepen proces uvođenja adolescenata u aktivan način života. Prijaviti se možete na aton.fitness@
”
Kao sportski centar odlučni smo u namjeri da potaknemo djecu i odrasle na kretanje gmail.com ili na stranici na Facebooku Aton fitness ili na stranici trenera Nikole Gaveza. Uz mnogobrojne sadržaje koje nudi SGC ‘’Aton’’ za provođenje svih vrsta sportskih programa, posebno žele istaknuti izuzetnu dugogodišnju suradnju sa udrugom za autizam ‘’POGLED’’ koja provodi prilagođene programe svojih
U programe se mogu uključiti djeca od 3 godine i tako upoznati sve prednosti sporta aktivnosti sa članovima djecom i mladima s poremećajem iz spektra autizma. Također neophodno je spomenuti i program rekreativnih aktivnosti za osobe starije životne dobi koje provode u suradnji sa udrugom umirovljenika općine Nedelišće.
ZIMA na sjeveru
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
11
SPORTSKI PARK MLADOST vrijedan 12,5 milijuna kuna u Gornjem Mihaljevcu
Za sportski PREPOROD novih šest igrališta sa svlačionicama Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko
S
por t će napokon moći živjeti punim plućima u Gornjem Mihaljevcu. Umjesto provođenja vremena pred televizijskim ekranima, kompjuterima i mobitelima u zatvorenom prostoru na što nas je primorala pandemija, sada će djeci, mladima, ali i odraslima, biti omogućeni novi sportski sadržaji u sklopu Sportskog parka Mladost.
Na preko 4 hektara prostire se nogometni travnjak, novo malonogometno igralište s umjetnom travom, tenisko igralište, igralište za košarku i rukomet, dječje igralište uz odbojku na pijesku te novi objekt svlačionica s pripadajućim sadržajima
NOVI SPORTSKI SADRŽAJI U OPĆINI
Djeca u Gornjem Mihaljevcu napokon će sada imati puno veće mogućnosti za bavljenje sportom. Do sada nisu ni imali prevelike mogućnosti za takvo što. Ako su se htjeli aktivno baviti nekim sportom, roditelji su ih morali vozili ili u okolne općine ili u Čakovec. To je sve bilo jako teško uskladiti, posebice ako oba roditelja rade. No, sada se otvara niz mogućnosti te mještani s nestrpljenjem očekuju otvorenje Sportskog parka. Jedna od mogućnosti je igranje tenisa. Djeca, a i odrasli, sada dobivaju tenisko igralište. Isto tako je i s košarkom. Jest da su imali košarkaško igralište, ali ono je je bilo bez koševa i bez crta. Na novom igralištu moći će stasati mali košarkaši, ali i rukometaši. Jer osim košarkaškog, na istom će igralištu biti iscrtano rukometno igralište i postavljeni rukometni golovi. Sada dobivamo novo igralište za košarku i rukomet. Nanovo će se urediti trim staza pa ćemo bez opasnosti za bilo kakve ozljede moći u šetnje i boravak u prirodi samostalno ili s obitelji.
”
Pogled iz zraka na velebni Sportski park Mladost u nastanku u Gornjem Mihaljevcu
Rok za izgradnju parka produžen je do 15. ožujka. Do tog datuma trebao bi se napraviti i tehnički pregled i nakon toga slijedi službeno otvorenje
Načelnik Gornjeg Mihaljevca Goran Lovrec
U staklenom objektu otvorit će se kafić iz kojeg će se pružati pogled na novo dječje igralište
I streljački klub Gornji Mihaljevec dobit će puno kvalitetnije mjesto za treninge i više neće biti po tom pitanju u zaostatku za ostalim klubovima. Obnovljeno nogometno igralište i novo malonogometno igralište s umjetnom travom daju mogućnost organiziranja škole nogometa. Potencijal je stvarno velik i mogu ga iskoristiti svi mještani, od onih mlađih pa do odraslih i starijih.
DO SREDINE OŽUJKA PLANIRAN ZAVRŠETAK SVIH RADOVA
Radovi na Sportskom parku Mladost trenutno su u samom finišu, a krajnji rok za završetak svih radova je 15. ožujka. Park se prostire na preko 4 hektara, a mještani će na raspolaganju imati obnovljeni nogometni travnjak, novo malonogometno igralište s umjetnom travom, tenisko igralište, igralište za košarku i rukomet, dječje igralište uz odbojku na pijesku te novi objekt svlačionica s pripadajućim sadržajima. Sportske udruge dobivaju svoje mjesto
u sklopu sportskog parka i moći će same organizirati različite aktivnosti. Prostori će biti dani na korištenje svim mještanima, udrugama i školskoj djeci. U sklopu svlačionica nalazit će se i ugostiteljski objekt kojim će upravljati Općina. - Rok za izgradnju parka produžen je do 15. ožujka. Do tog datuma trebao bi se napraviti i tehnički pregled i nakon toga slijedi službeno otvorenje. Općina će osnovati poduzeće koje će se baviti održavanjem, iznajmljivanjem i ugostiteljskim djelatnostima u okviru Sportskog parka Mladost tako da ništa neće biti u privatnom vlasništvu, objasnio nam je načelnik Goran Lovrec. Sam je projekt ukupno vrijedan oko 13 milijuna uključujući i nadzor. Općini je za projekt odobreno milijun eura europskog novca iz mjere 7.4.1. i iznos od 2,3 milijuna kuna iz natječaja Ministarstva regionalnog razvoja. Ukupno će tako za cijeli projekt dobiti 9,8 milijuna kuna. Ostatak će se morati pokriti iz općin-
skog proračuna, odnosno uz pomoć kredita.
OD SPORTSKOG PARKA PROFITIRAT ĆE I OKOLNA NASELJA
Sportski tereni namijenjeni su svima bez obzira na dob ili tjelesnu pripremljenost. Sam sportski park bit će na uporabu i mještanima iz okolnih općina. Novi sadržaji zasigurno će potaknuti novi sportski duh u općini koja je do sada bila poznata po opernim imenima, a nadamo se da će od sada biti i po velikim sportskim imenima koja će stasati upravo na tim novim terenima.
”
Prostori će biti dani na korištenje svim mještanima, udrugama i školskoj djeci
12
ZIMA na sjeveru
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI RAZVIJA I NJEGUJE SPORTSKI DUH SVOJIH MJEŠTANA
Seniorska momčad NK-a Polet
Šest SPORTSKIH udruga okuplja mlade i stare
O
pćina Sveti Martin na Muri, osim što je nadaleko poznata po svojim turističkim sadržajima, je i općina u kojoj djeluje velik broj sportskih udruga. Sveukupno okupljaju nekoliko stotina članova, a u svoje programe uključuju i mnogo mladih mičući ih tako od kompjutera i mobitela, a istovremeno razvijajući pripadnost lokalnoj zajednici.
NK POLET I ŠKOLA NOGOMETA SVETI MARTIN
Nogometni klub Polet najbrojnija je udruga u općini, a nakon nekoliko godina natjecanja u četvrtom rangu,
”
U sklopu NK-a Polet djeluje i Škola nogometa Sveti Martin. Trenutno u ŠN Sveti Martin trenira preko stotinjak djece koja se natječu u sedam uzrasnih kategorija, od najmanjih “vrtića U-5” do najstarijih “juniora U-19”
sad se seniorska momčad već tri godine uspješno natječe u 3. Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever. U prošloj polusezoni 2021./2022. seniorska momčad zauzela je 1. mjesto na jesenskoj tablici i jedan je od glavnih favorita na proljeće za osvajanje naslova 3.HNL – Sjever. U sklopu NK-a Polet djeluje i Škola nogometa Sveti Martin. Trenutno u ŠN Sveti Martin trenira preko stotinjak djece koja se natječu u sedam uzrasnih kategorija, od najmanjih “vrtića U-5” do najstarijih “juniora U-19”. NK Polet može se pohvaliti jednim od najboljih travnjaka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i dvama pomoćnim igralištima na kojima se svako ljeto pripremaju brojne prvoligaške momčadi (NK Osijek, NK Slaven Belupo, FC Slask Wroclav...). Također, 2016. godine na Poletovim terenima pripremala se i Hrvatska A nogometna reprezentacija.
NK BRATSTVO JUROVEC
Klub je osnovan 1974. godine i u njemu djeluje oko 150 članova i 20 članova iz dijaspore. Klub se trenutno natječe u 1. županijskoj ligi, u kojoj je jedini drugi klub iz općine, a ujedno i najmanji klub u elitnoj međimurskoj ligi. Predsjednik kluba je Damir Bogdan, kojem trenutno istječe sedmi dvogodišnji
mandat. Klub je poznat i po bivšem hrvatskom reprezentativcu Nikoli Pokrivaču koji je prve nogometne korake napravio upravo u NK-u Bratstvo. Upravni odbor kluba još čine: potpredsjednici Zlatko Jambrović i Davor Kocen, tajnik kluba Zlatko Perčić, blagajnik Jan Kočila i ostali članovi: Radovan Kočila, Dušan Čurin, Mihael Perčić, Stjepan Jalušić, Marijan Bogdan, Danijel Krznar, Branko Jambrović, Davor Padarić, Davor Koprivec, Dražen Jakopić i Darijan Antolić. Klub je i suosnovao 2009. godine Školu nogometa Sveti Martin.
BICIKLISTIČKI KLUB MURA AVANTURA
Povijest kluba seže u ne tako daleku 2008. godinu, kada je klub osnovalo nekoliko entuzijasta, a u vrlo kratkom vremenu, klubu se pridružilo 50-ak biciklista rekreativaca. Samo dvije godine kasnije u klubu se osnivaju dva natjecateljska tima, brdski i cestovni, koji se odmah aktivno počinju natjecati na utrkama Kupa Hrvatske i na nacionalnim prvenstvima. Klub je Hrvatski biciklistički savez 2019. godine proglasio najboljim hrvatskim MTB klubom. Najveća trenutna uzdanica kluba je Matija Trstenjak, junior koji je već ove godine postao državni viceprvak u disciplini ciklokros. Kao
istaknute bicikliste koji su tijekom godina bili ili još jesu članovi natjecateljskog tima možemo navesti: Idu Trstenjak, Stjepana Hunjaka, Marka Žnidarića, Lovru Posela, Nikolu Vinka, Majdu Horvat, Mihaela Krobota, Patrika Antolašića, Leona Prenara, Božidara Mavrina, Anu Hunjak i Anju Rob. Svake godine klub organizira i Dječji biciklistički kamp, kroz koji je u niz godina prošlo oko 200 djece.
TENISKI KLUB SVETI MARTIN NA MURI
Teniski klub Sveti Martin na Muri postoji već od 1998.
godine. Teniski tereni smješteni su u sklopu Izletišta Goričanec, a sastoje se od dvaju zemljanih terena. Sadašnja predsjednica je Monika Turk, a tajnica Danijela Makovec. Klub broji oko 50-ak članova, a tenisku školu pohađa oko 25 članova pod stručnim vodstvom trenera Patrika Lebara i Vedrana Žbulja. Za vrijeme zimskih mjeseci tenisači treniraju u balonima TK-a Franjo Punčec u Čakovcu, s kojima ostvaruju odličnu suradnju kao i s TK-om Mursko Središće i TK-om Koprivnica. Najveći ponos su najmlađi članovi, koji vrijedno treni-
raju, neki već duži niz godina, te sudjeluju na brojnim turnirima u Regiji Sjever i osvajaju mjesta među najboljima, a od prošle godine su ponosni članovi velike obitelji Hrvatskog teniskog saveza i imaju 75 natjecatelja u kategoriji U-12. Svake godine se održavaju i Otvorena prvenstva za djecu na kojem sudjeluje i do 50 djece iz okolnih i svetomartinskog kluba.
LOVAČKO DRUŠTVO TRČKA
Lovačko društvo Trčka Sveti Martin na Muri osnovano je 1946. godine, a osnivači
Ekipa koja se 2019. godine okitila naslovom najboljeg hrvatskog MTB kluba
21. siječnja 2022. su bili braća Hrženjak i Mijo Filipan iz Kapelščaka. Danas raspolaže s oko 7000 hektara lovišta i broji tridesetak članova. Društvo vodi brigu o divljači u svojoj lovnoj jedinici i uzgaja mladu divljač, koju u određenom trenutku lovci puštaju u prirodu. LD Trčka bavi se i organizacijom međunarodnog lova. Tako su stalni gosti lovci iz Italije, Austrije, Njemačke, Slovenije i drugih zemalja. Zadaća u budućnosti jest pomlađivanje društva da bi nove lovačke
ZIMA na sjeveru
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
zadaće, posebice one koje podrazumijevaju zaštitu okoliša te razvijanje ekološke svijesti, ali i razvijanje novih turističkih sadržaja, mogle biti ostvarene.
SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO ČIKOV
Spor t sko r ibolov no društvo Čikov osnovano je 2. prosinca 1990. godine. Ime Čikov (piškur) društvo je dobilo po jednoj rijetkoj
endemskoj vrsti koja se nalazi na crvenoj listi zaštite. Trenutno broji od 250 do 350 članova, a natječu se na svim natjecanjima Saveza SRD-a Međimurske županije, u višem rangu HŠRS-a, kao i međunarodnom Mura kupu. Društvo ima svoj centar u Žabniku gdje je izgrađen jedinstveni ribički dom s pomoćnim objektima te ribički dom u Lapšini. Posebno se ponose najboljom uređenom stazom za natjecanje Stara Mura – Žabnik – Vrhovljan.
Teniski tereni smješteni su u okviru Izletišta Goričanec
13
”
Biciklistički klub Mura avantura je Hrvatski biciklistički savez 2019. godine proglasio najboljim hrvatskim MTB klubom
Članovi Trčke na 70. godišnjici društva
ADVENT U TERMAMA SVETI MARTIN
Što vam za zabavan kraj siječnja donose Terme Sveti Martin u suradnji s TZ Svetog Martina na Muri? Najljepša čarolija još uvijek traje u Termama Sveti Martin, gdje je ove zime svoje mjesto pronašlo potpuno novo klizalište, koje je otvoreno od ponedjeljka do četvrtka i nedjeljom od 10:00 do 22:00, a petkom i subotom od 10:00 do ponoći. Nakon klizanja vratite energiju ukusnim domaćim proizvodima lokalnih OPGova ili posjetite pub Potkova i probajte burgere u ponudi! Skoknite i do Wellness centra i opustite se u miru i tišini te opuštajućim mirisima eteričnih ulja u Svijetu sauna! Nakon „dobre klope“ ispred pozornice u petak, 21. siječnja od 21:00 uživajte u glazbenom nastupu grupe New Casino, a u subotu 22. siječnja uz glazbeni sastav Kumovi, također od 21:00. Za najmlađe posjetitelje Terme su pripremile zabavan animacijski program na klizalištu uz maskotu Martija svakog dana u 17:00 i kvizo-
ZIMSKA ČAROLIJA
U TERMAMA SVETI MARTIN
Winter Wonderland in Terme Sveti Martin
Klizalište i Pub Potkova Ice skating rink & Pub Potkova
01.01. · 20:00 h
Live svirka: Dobre vibracije
07.01. · 20:00 h
Stand-up nastup: Vlatko Štampar i svirka: New Casino
08.01. · 21:00 h
Nastup: TS Prim
14.01. · 21:00 h
Live svirka: Like father like son
15.01. · 21:00 h
Nastup: TS Zrin
21.01. · 21:00 h
Live svirka: New Casino
22.01. · 21:00 h
Live svirka: Kumovi
28.01. · 21:00 h
Live svirka: New Casino
29.01. · 21:00 h
Koncert: Mejaši
| 1st Jan · 8 PM
| 7th Jan · 8 PM
| 8th Jan · 9 PM
| 14th Jan · 9 PM
| 15th Jan · 9 PM
| 21st Jan · 9 PM
| 22nd Jan · 9 PM
ve za one malo veće u pubu Potkova. Terme i TZ Svetog Martina na Muri su se pobrinule da i kraj siječnja ispune dobrim vibracijama i živom glazbom pa vas tako očekuju New Casino 28. siječnja od 21:00 i koncert za zatvaranje Adventa – tamburaši u starkama, Mejaši, 29. siječnja od 21:00.
Za prisustvovanje na svim navedenim koncertima i nastupima na otvorenom bit će potrebno imati valjanu covid-potvrdu koja će se provjeravati pri dolasku. Dođite u Terme Sveti Martin, pokažite svoje umijeće pirueta na ledu i zaplešite uz dobru glazbu! Kompletan program pronađite na www. termesvetimartin.com.
| 28th Jan · 9 PM
| 29th Jan · 9 PM
Druženje s Martijem u 17:00 h Hanging out with Marti at 5 PM
| Live music: Dobre vibracije
| Stand-up performance: Vlatko Štampar & live music: New Casino
| Performance: TS Prim
| Live music: Like father like son
| Performance: TS Zrin
| Live music: New Casino
| Live music: Kumovi
| Live music: New Casino
| Concert: Mejaši
Radno vrijeme klizališta 17.12. - 30.1.: nedjelja - četvrtak · 10:00 - 22:00 h petak - subota, dan prije praznika · 10:00 - 00:00 h Ice skating rink working hours sunday - thursday · 10 AM - 10 PM friday - saturday, the day before holiday · 10 AM - 12 AM
Prezentacija lokalnih OPG-ova Presentation of local family farms
14
ZIMA na sjeveru
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
MEĐIMURJE JE BOGAT TRKAČKI KRAJ
IDEALAN zimski sport je trčanje A ko si od onih koji su krenuli trčati, za to su ti dovoljne tenisice, osnovna sportska oprema i neki put. No, mnogima su potrebni ciljevi, pa neki trče samo određeno vrijeme, ali svi vole sportske lige, odnosno utrke. Evo kako do svojih prvih utrka u nekoliko mjeseci! Svake zime Prelog je domaćin Polarne lige na 3 i 11
”
Međimurje je bogat trkački kraj, bilo to za cestovno, brdsko, ili „trail“ trčanje po šumama i livadama. Neovisno o tome što volite i gdje ste, trčati možete tijekom zime gotovo svaki vikend na nekoj od liga ili utrka
kilometara koja se trči uz obalu dravskog jezera. Subotom od 15 sati gotovo 200 trkača trči dvije dionice, a potom se druže u obližnjem sportskom centru i hotelu Panorami. Krajem siječnja, a potom jednom mjesečno, održava se najduža kros liga na sjeveru, Globetka. Sa startom kod stadiona Mladost u Čakovcu, trči se kroz čakovečku šumu Globetka, na stazama od 3,6 i 7,6 kilometara. To je odlična utrka za one koji tek kreću s trčanjem jer postoji nekoliko kategorija, a trči se jednom mjesečno. Mursko Središće organizira svoju Ligu Rudar – subotom, jednom mjesečno trči se uz obalu rijeke Mure 3 ili 8 kilometara, a potom slijedi odmor uz pogled na Muru i obližnju Sloveniju, naravno uz neko od piva pivovare Lepi Dečki. Proljetno-zimski dio trčanja ima kulminaciju na čakovečkom Polumaratonu Zrinski(h) gdje će se ove godine najbrži boriti za prvaka Hrvatske na 21 kilometar! Za građane i one za koje je
polumaraton još uvijek velik i ozbiljan korak, tu je i utrka na 5 kilometara. Nemojte propustiti masovni start stotina trkača u samom centru
Čakovca, kako na polumaratonu, tako i na posljednji dan proljeća, ali i na prvu minutu ljeta u sklopu CK10 – Čakovečkog noćnog cenera!
CK10 se već tradicionalno održava 21. lipnja, na prvi dan proljeća u 21 sat kada stotine trkača kreću putovima grada na trasama od 5 i
10 kilometara. Zvuči puno, no sigurni smo da ćete nakon nekoliko treninga savladati te kilometre! Vidimo se na trčanju!
Uvijek je pravo vrijeme za dolazak na Gradske bazene Čakovec! Bazeni, saune i restoran rade uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera. Radno vrijeme 8:00 - 22:00 Petkom i subotom 8:00 - 20:00 Noćno kupanje 20:00 - 24:00 Gradsko poduzeće EKOM d.o.o. Športska 2, 40000 Čakovec T/F:040/328-210 E: gp-ekom@ck.ht.hr www.ekom.hr
Popratni sadržaji: • • • • • • • • •
restoran brze prehrane finska sauna i infra sauna turbo solarij, masaža ljetna terasa odbojka na pijesku minigolf i viseća kuglana plivački bazen dužine 25 m sa 6 staza, 26-28°C bazen za neplivače s većim toboganom, 30-32°C rekreacijski bazen dubine 1,3 m s ležećim, sjedećim i stajaćim masažama, vodenim topovima, gejzirom, spiljom i divljom rijekom, 30-32°C • whirlpool promjera 12 m sa sjedećim masažama, 34-36°C • dječji bazen dubine 0,3 m s malim toboganom, 34-36°C
Klimatizirani unutarnji prostori
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZIMA na sjeveru
15
MAMAS & TAPAS BAR U CENTRU ČAKOVCA
Potpuno drugačije ISKUSTVO spajanja jedinstvene hrane i pića O
tvorenjem jedinstvenog Mamas & Tapas bara u centru Čakovca, gastronomska scena Međimurja dobila je nešto sasvim drugačije od onoga na što je navikla. Tapas kao stil bara nepoznanica je za mnoge Međimurce, no samo jedan posjet tom jedinstvenom konceptu uvjerit će vas da nam je upravo to bilo potrebno. Glavna značajna tapas bara je finger food, odnosno hrana koja se poslužuje u obliku malih zalogajčića i za koju vam nužno ne trebaju dvije ruke. To znači da vam je druga ruka slobodna za piće, a ideja tog tapas bara je sljubljivanje hrane i pića, odnosno posluživanje hrane koja je podrška piću. A što se pića tiče, mogu se pohvaliti ponudom kakvu ima rijetko tko u cijeloj Hrvatskoj. U njihovom baru nećete moći naručiti industrijsko pripremljeno piće, već ono što nećete pronaći nigdje drugdje,
prirodno i pripremljeno od strane najboljih hrvatskih OPG-a. Tako ćete u Mamas & Tapas baru moći kušati najbolja vina međimurskih vinarija te prirodna vina iz regije i Hrvatske. Tu ćete moći kušati prirodne čajeve iz rinfuze, prirodne sokove i
”
Finger food ovog posebnog tapas bara natjerat će vas da poželite još iako ste siti, a nećete moći odlučiti je li finija hrana ili posebno piće koje prati hranu. Posjetite ih na adresi Kralja Tomislava 2 u Čakovcu svakim danom od 10 do 22 h
LIVE SVIRKA SVAKOG PETKA I SUBOTE
Svakog petka i subote očekuje vas live svirka ozbiljnije kulturne glazbe, odnosno jazza, rocka, bluesa i conutryja. Navratite!
100 % arabica kavu. Osim toga, u sklopu Mamas & Tapas bara nalazi se i Angry Moose s impresivnom ponudom od više od 350 etiketa najboljih piva iz cijelog svijeta. Taj specifičan bar očarat će vas već samim ulaskom jer je pažnja, osim hrani i piću, posvećena i uređenju interijera. U njega je udahnut duh osobnosti i svaki je komad namještaja prošao kroz precizne ruke vlasnika koji su u svakom kutku tog tapas bara odlučili ispričati posebnu priču. Ovdje ćete se osjećati ugodno, a mirisi iz kuhinje
nagnat će vas da probate specijalitete koji se pripremaju s jednakom ljubavlju kao doma. U njihovoj se kuhinji kuhaju tople juhe od kojih izdvajaju boršč, ukrajinsku gustu juhu i Međimurcima uvijek ukusan pretepeni grah i pileću juhu u zdjelici, okusa one mamine ili bakine. Ako vam juha ne miriši, svakako ćete primijetiti veliki
pršut koji se reže na šanku, u čijoj pratnji dolazi i plata domaćih istarskih sireva. Osim toga, svojom ponudom sendviča svakako su institut za sendviče. Teško ćete se odlučiti koji je bolji jer je svaki rađen s posebnom pažnjom. Možete odabrati sendvič od dimljene puretine, sendvič s ramsteakom, burrito ili poseban philly cheesesteak,
a uskoro u ponudu dolazi i tortilja s ramsteakom. Sve namirnice također dolaze od najboljih međimurskih OPG-a, kao i krumpir koji se guli i reže i pretvara u fine pržene krumpiriće s 4 vrstama sira. Za one koji vole hrskavo, tu su buffalo chicken wings, a nakon toga savršeno pašu palačinke nadjevene domaćim sirom.
16
ZIMA na sjeveru
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BUTIK LORELLA U ČAKOVCU
Jedinstvene cijene svečanih haljina od 299,00 kn P
ripremite se na vrijeme za nadolazeće svečanosti uz haljine iz butika Lorella. Obogatite svoj ormar svečanim klasičnim komadima u kojima ćete zablistati na svim važnim okupljanjima. U Lorelli vas očekuje bogat asortiman svečanih haljina za sve prigode, sve do veli-
čine 56, a haljine su trenutno dostupne po cijene od 299,00 kn. Posjetite ih u Super Konzumu i odaberite nešto iz njihove ponude. Osim svečanih haljina, pronaći ćete i svečane košulje, bluze, tunike, hlače i kapute. Ljubazne prodavačice pomoći će vam da se opremite za svečane prilike koje se približavaju.
BERNARDA Varaždinske Toplice
počasti se pizzom iz vrhunskom i lijanske peć originalne ta
... ili soč hambur nim g domaćih erom od namirni ca
i na kraju sve zasladi slasnim sladoledom
PIZZERIA BERNARDA • Kralja Tomislava 3 • 42223 Varaždinske Toplice • tel. 042 766 700 • www.pizzeria-bernarda.eu
21. siječnja 2022.
ZNANJE nagrađuje TRACY ANNE WARREN: Sve zbog jednog vojvode
Filmu me privukla mogućnost oživljavanja mašte
Svi znaju kako je Byrone jednako “ludo, loše i opasno poznava�”, kao i njihova imenjaka pjesnika s kojim ih, zapravo, ne vežu nikakve rodbinske veze… No sada je i za najstarijeg sina došlo vrijeme za ženidbu… Edward Byron, vojvoda od Clybournea, ima sve što jedan pripadnik visokoga društva treba… TRACY ANNE WARREN: Sve zbog jednog vojvode
kupon br. 1375
Znanje poklanja knjigu
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj:
Marin Cvetko kaže da ga ispunjava što određenim osjećajima, situacijama ili samo kadrovima može da� smisao
M
arin Cvetko iz Goričana mlad je i perspektivan 24-godišnji �ilmski redatelj, producent i scenarist. Osim toga, suvlasnik je �irme za �ilmsku produkciju i videoprodukciju. Trenutno snima seriju o Slavenima, a u razgovoru nam je ispričao i kako se našao u svijetu �ilma.
Snimam otkako sam otkrio kameru na tatinom mobitelu
Sve je počelo isključivo amaterski kada je sa svojih sedam godina otkrio kameru na tatinom starom mobitelu. Od tada se od nje ne odvaja. - Od malih nogu bio sam zaluđen �ikcijom i vizualnim mogućnostima koje je �ilm nudio u realizaciji te �ikcije. Uvijek sam pravio razne rekvizite i kostime te se igrao raznih scenarija, a kako sam bio svjestan da sve to samo zamišljam, jedini način da to stvarno i oživim bio je �ilm pa nije bilo druge, nego da se time i ozbiljnije počnem baviti, započeo je
Marin Cvetko. Danas se više bavi konkretnim temama, no glavni razlog bavljenja �ilmom i dalje je ljubav prema �ikciji i vizualnom izlaganju sadržaja. Ideje, kako kaže, dođu iz nekih određenih osjećaja ili ugođaja koje želi prenijeti u vizualni svijet. Određene situacije ili samo određene kadrove pokuša povezati nekom radnjom i dati im smisao. - Svaki dan dobijem barem jednu ideju za �ilm, tako da veću borbu vodim s tim što jako teško odlučujem čemu se posvetiti, ali na kraju snimim �ilm. Usporedio bih to sa zaljubljenošću. Kada je čovjek zaljubljen, nekako je poletan, pa ne treba neki konkretan razlog da skokne na noge i krene nešto raditi, nastavlja priču. Smatra da je �ilm umjetnost i da od svakoga može barem ponešto naučiti, a generalno uzor vidi u svim ličnostima koje su dovoljno lude da ustraju u nečemu. - Drago mi je kada vidim da je neki redatelj sam, na težak način, došao do toga gdje je danas, poput na primjer Edwarda Wooda koji
KAMO SUTRA
V
3
Intervju tjedna
MARIN CVETKO iz Goričana ambiciozan je filmski redatelj, producent i scenarist koji uspješno stvara filmske priče
Piše: Lea Novaković Foto: Mario Golenko
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
eć i vrapci na granama znaju da se najdepresivnijim mjesecom u godini smatra siječanj. Osobno, mislim da je veljača bolje depresivna, ali generalno mišljenje većine je ipak siječanj. Pravi zimski mjesec, još ima 31 dan. Nakon blagdanskog veselja u prosincu evo ti siječnja. E, sad, kako su ti stručnjaci baš izračunali da je 17.1. najdepresivniji?
je, iako se smatra najgorim redateljem u povijesti �ilma, cijeli život bio ustrajan da postane dobar redatelj. Više me fascinira ta njegova ljubav prema �ilmu, nego nečije remek-djelo za koje znam da je ostvareno na ležeran način uz pomoć 1000 stručnjaka, objašnjava mladi �ilmaš.
Rad na filmu za mene je poput igranja
Osobno obožava �ilmove koji su bajkoviti, koji ne zamaraju gledatelja, već mu kao takvi nude �iktivno mjesto da stane, odmori i ako treba razmisli. Rad na �ilmu opisuje kao igru. - Najprije dođe ideja na temelju koje se piše scenarij. To ne mora nužno biti slučaj, no redatelj mora biti dovoljno lud da uvjeri ostatak ekipe da snimaju na temelju njegovih trenutnih zamisli u glavi za koje nitko ne garantira da će dati �ilm, a kamoli dobar �ilm. Nakon scenarija kreće se u proces pretprodukcije gdje je potrebno pripremiti sve što treba da se snimi �ilm. Nakon što je sve spremno, dolazi ekipa i slijedi
snimanje. Kada se sve snimi, materijal se pregleda, a onda se sve to spoji u konačno djelo, opisao nam je ukratko Marin Cvetko. Trenutno je s kolegom povjesničarem, slavistom i teologom Antonom Lisjakom u procesu snimanja povijesne serije o Slavenima. Naziv serije bit će Dōnāwi (Dunav), a vrijeme radnje 6. stoljeće. Radnja će se odvijati uglavnom na Podunavlju, a glavni jezik serije bit će praslavenski. Nakana serije je da bude povijesno autentična, a svjetlo dana trebala bi ugledati za koje dvije godine. Osim daljnjeg rada na seriji o Slavenima, s kolegom Ivanom Lisjakom, s kojim ima �ilmski studio, snima kratki �ilm Muha u kojem će glavnu ulogu igrati Damir Kahrimanović. U �ilmu će se raditi o sukobu između čovjeka, koji u miru želi pročitati novine, i muhe. Film bi morao izaći negdje u lipnju, a što se daljnjih planova tiče, uskoro je u planu i dugometražni �ilm o kojem detalje još ne može otkriti, zaintrigirao nas je za kraj Marin Cvetko.
Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
Dobitnik iz broja 1374 Svjetlana Ferlin iz Preloga (TOSCA LEE: Linija između). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
Kako odagnati najdepresivniji mjesec? Kako ja volim nove početke, tako mi siječanj nije posebno mrzak. Mjesec je to u kojem se pokušavam staviti natrag na traku sa zdravim navikama. Bilo kako bilo, važno je odagnati depresivna vremena. Čak nam i sunce, pa makar i zubato, ide u prilog. Siječanj donosi početke. Vrijeme je to novog ciklusa. Najdepresivnijim danom se
smatra 17. siječnja. Kažu, na na taj se dan počinju osjećati posljedice duge zime, bankovni računi su prazni zbog svih troškova oko blagdana, a isplata plaće još nije na vidiku. No, sve je to u redu dokle god ne živimo primjerice na sjeveru Švedske ili Norveške. Sve je to lijepo turistički posjetiti, ali da sunca vidim svake prijestupne, mislim
da bi mi to bio kraj. Ja živim za sunce, proljeće, toplo vrijeme (ne vruće), odlazak u prirodu. Magla, kiša i oblaci moji su neprijatelji. Mogu ih trpjeti dan ili dva eventualno, ali nakon toga trebam sunce. Kako se vrijeme mijenja svake godine, tako nas siječanj zna �ino prevariti. Pa bude iznadprosječno toplo, a onda kad već magnolija procvate, opali snijeg. Sjetite se
samo kako je prošli travanj, a i svibanj bio hladan. Zimsku jaknu pospremila sam tek početkom ljeta. Na vrijeme utjecati ne možemo, ali možemo na svoje raspoloženje. Zato ljepotu pokušavam pronaći i u ovim zimskim, nekad i depresivnim vremenima. Jer proljeće će uskoro pokucati na vrata, a s njim jaglaci, visibabe i svi vjesnici.
Piše: Dora Vadlja
4
media
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko
Čakovečka špica Deni i Nina na čakovečkoj špici
Miro i Željka s osmjehom prošetali gradom
Darinka u famoznom baby blue kaputu
Zgodan par, modno usklađen
Suzana u divnom kaputu Bernarda i Helena u zimskom izdanju
Anita i Klara podarile osmijeh
18. svibnja 2018.
ATLETIKA INTERVJU S ALEKSANDROM ŽBULJEM, najuspješnijim atletskim trenerom mlađih kadetkinja u Hrvatskoj
Odabrao sam sport u kojem odluke donosim sam Olimpijadu mladih Kristinu Dudek, a od mlađih nedavnu U Zadru je prošli tjedan sudionicu Balkanskog prvenodržana sjednica Izvršnog stva Anu Dobša, dok su još odbora Udruge hrvatskih deseci mladih sportaša koje atletskih trenera koji su na je trenirao postali državni temelju svog pravilnika proreprezentativci. glasili najuspješnije atletske - Danas nije tako kao pritrenere za 2021. godinu. Poje deset ili dvadeset godina, sebno važna i interesantna pogotovo zato što se djeci vijest za poklonike međimurnudi puno više toga nego ske atletike je ta da je za naju ono vrijeme. Ipak, dosta Nakon izvrsne uspješnijeg trenera mlađih djece odlučuje se za atletiku, karijere odgojio kadetkinja u Hrvatskoj izaa najbolje vrijeme bi bilo tu je mnoge poznate bran trener AK Međimurja negdje oko 12 godine da se Čakovec Aleksandar Žbulj. atletičare uključe u rad. Naravno da Tim povodom porazgo- Kao atletičar u početku mogu i prije, ali u toj dobi varali smo s poznatim čako- sam se opredijelio za trkač- već se polako mogu vidjeti večkim atletskim trenerom, ke discipline, trčao sam 800 i kakve sklonosti djeca imaČakovčaninom rođenim prije 1000 metara, no uslijedile su ju i za koju disciplinu. Ka48 godina, zaljubljenikom u nekakve ozljede pa mi je na da dođu u klub, rade sve kraljicu sportova. Čovjek koji kraju glavna disciplina postala discipline, trčanje, skokovi, se atletikom bavi takoreći ot- višeboj. U višeboju sam bio bacanja kugle i s vremenom kada zna za sebe diplomirani državni prvak, na državnim kad se vide sklonosti prema je kineziolog, a njegov diplom- prvenstvima osvojio sam oko nekoj disciplini, onda se tome ski rad iz 2009. godine zove se 15 medalja, a natjecao sam se prilagode treninzi. Ja vidim Višebojska atletska disciplina i na europskim kupovima kao kakve sklonosti imaju mladi desetoboj. Već odmalena, u član državne reprezentacije, atletičari, ali to ne znači ništa. osnovnoj školi, znao je da će ističe u nastavku. Dok dijete dođe u pubertet, to biti njegova ljubav i posao. Nakon završenog studija rezultati variraju, mogu biti i - Atletiku sam počeo odlučio se baviti atletikom kao dobri pa zbog nekih razloga trenirati negdje u šestom ra- profesionalni trener, a odgojio odustanu. U vrijeme kad je zredu osnovne škole u AK-u je mnoge poznate atletičare. mlađe nešto teže nego nekad Međimurje, a treninzi su se u Posebno je ponosan na Mar- pridobiti na to da se počnu ono vrijeme održavali na te- tina Sršu koji je sudjelovao na baviti sportom, pogotovo da renima Učiteljskog fakulteta. trima europskim prvenstvima ostanu trenirati, kod nas je Kao školarac sam se okušao i i bio seniorski prvak Hrvatske situacija solidna, rekao je u u nogometu i košarci, no br- na 800 metara, zatim sudio- nastavku. zo sam shvatio da je atletika nika Europskog prvenstva u - Masovnost je bitna jer 20 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 za mene. Ponajviše zato što krosu Sinišu Goričanca, sudio- je djeci i psihički lakše kad u tom sportu ovisite sami o nicu europskih kvali�ikacija za se u jednoj generaciji formira grupa nego da treniraju sami. Naravno, kad ih je više, lakše je i prepoznati potencijale. Manje-više talenata svugdje u Hrvatskoj ima približno isto, pa tako i u Međimurju, no jako je bitan rad i upornost jer bez toga nema napretka. Ako klinci redovito dolaze i treniraju, rezultat se mora poznati, a u tome je jako bitna i roditeljska podrška. Jedan jako pozitivan primjer je Mladen Ignac koji je svojom Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće upornošću postigao uspjeh. tel: +385 (0)40 821 990 - centrala Mladi devetnaestgodišnji perspektivan atletičar, dugoprufax: +385 (0)40 373 456 gaš, ovogodišnji je sportaš gowww.sgc-aton.hr dine Grada Mursko Središće, a atletikom se počeo baviti u e-mail: info@sgc-aton.hr prvom razredu srednje škole, Piše: Miljenko Dovečer
Dobro je znati
sebi. Znalo me ljutiti ako sam primjerice na nogometnoj utakmici ja najviše trčao, a ostali su se švercali. Slično je bilo i u košarci, bio sam jači od ostalih na �izičkom nivou i puno se više trudio. Tako sam donio odluku da idem u sport gdje odlučujem sam, kazao je Aleksandar u uvodu i nastavio.
Aleksandar Žbulj naglasio je Žbulj koji je jedini profesionalac u klubu. - No, nisam i jedini trener jer pored mene rade Todorović, Dokleja, Pintarić, Mihalic, Kos i Rojko, zaljubljenici u atletiku poput mene, a da spomenem da radimo još na dvjema lokacijama osim na stadionu. Dakle, trenira se još u Prelogu i Svetom Jurju na Bregu. Tko zna, možda talenata ima npr. u Podturnu ili Goričanu, prije 6. rujna 2019. smo ih pratili na krosevima, no sada zbog korone toga nema. Također talente pratimo kroz kadetska natjecanja u osnovnim školama. Uglavnom, klub je organizacijski dobro posložen, radimo s mlađim natjecateljima, seniorima, a imamo i veterane. Osim kroseva možemo organizirati najzahtjevnija natjecanja na našem stadionu jer imamo potrebitu opremu i kvalitetne atletske suce. Ima sredina kao npr. Vukovar koji ima najbolju stazu u Hrvatskoj, ali nema ljude i ostalu dodatnu opremu. Mi smo tu posljednjih 10, 15 godina pri samom vrhu što se tiče organizacije natjecanja, kazao je Aleksandar i u nastavku objasnio kako se dobiva organizacija natjecanja.
AK Međimurje u najuspješnijih klubova Hrvatske - Svake godine Hrvatski atletski savez raspisuje natječaj za razna natjecanja i prema tome se dobiva organizacija prema postignutim bodovima. Ove godine dobili smo Državno prvenstvo u polumaratonu, a što se tiče natjecanja na stazi, u ovom trenutku ne mogu vam reći. Osim toga, klub se natječe na nivou države, gdje se svaki član boduje prema nekom plasmanu, a postoji i kupnatjecanje onih koji imaju normu. Također postoje i pojedinačna natjecanja gdje se takmičimo na svim nivoima, naravno s atletičarima koji imaju normu za pojedinu disciplinu. Ne može na primjer na natjecanje doći 50 natjecatelja koji imaju normu i 50 koji nemaju, nego dakle oni koji su postigli normu. Time se dobiva kvalitetniji nivo natjecanja i naravno bolji rezultati. Samo da spomenem da smo u posljednje vrijeme stalno među desetak najuspješnijih klubova u Hrvatskoj, obrazložio je čakovečki trener.
- U klubu egzistira preko 120 atletičara, a da spomenem da oni koji pretendiraju na državna prvenstva moraju biti registrirani u klubu i imati liječnički pregled. Recimo, veterani su naši članovi, ali nisu registrirani pri HAS-u. Uglavnom svi naši članovi plaćaju članarinu, a kad se ide na državna natjecanja, klub snosi troškove, kaže trener koji je osvojio prestižnu nagradu Hrvatskog atletskog saveza. - Pa, toj nagradi najviše doprinose rezultati natjecatelja, a to je prošle godine učinila mlađa kadetkinja Nevia Fotak koja drži hrvatski rekord na 200 metara s preponama. Nevia odskače od svojih suparnica i u drugim kategorijama u kojima se takmiči. Odlična je također na 60, 100, 200, 300 metara kao i u skoku u dalj gdje ima najbolji rezultat, a nastupala je i u višeboju gdje je visoko rangirana. Svojim rezultatima Nevia Fotak došla je na prag reprezentacije, što me jako veseli, završio je trener Aleksandar Žbulj koji je još uvijek aktivan u veteranskoj atletici u skoku motkom, bacanju kladiva i koplja.
NOGOMET LIGA VRTIĆA MNS-A
Zabavna lige vrtića i na proljeće Ove sezone pokrenuta je zabavna liga vrtića na ideju glavnog instruktora Međimurskog nogometnog saveza Damira Lepena. Liga vrtića namijenjena je najmlađim nogometašicama i nogometašima te se apsolutno pokazala kao pun pogodak, o čemu nam govore povratne informacije same djece, roditelja, trenera i broja sudionika. - Važno je naglasiti da liga nije natjecateljskog karaktera, za sve sudionike osiguran je isti broj utakmica i obvezna minutaža za sve igračice i igrače, a za sve njih bile su osigurane medalje. Liga je zamišljena kao popularizacija nogometa od najranije dobi kroz igru, druženje i veselje. Zbog svima poznate situacije s epidemijom mogli smo organizirati dvije Zabavne lige vrtića u Čakovcu i Kotoribi s partnerima ŠN-a, NŠ Međimurje-Čakovec i NŠ Donje Međimurje, gdje je na svakom susretu sudjelovalo 14 ekipa s oko 150 sudionika, dok je susret u Prelogu morao biti otkazan zbog ve-
RUKOMET
likog broja samoizolacija. Osobito smo ponosni što je posljednja Zabavna liga vrtića bila i humanitarnog karaktera, gdje smo sudjelovali na prikupljanju sredstava za Muridov projekt Za prvih 1000 dana djetinjstva, rekao je glavni instruktor MNS-a Damir Lepen. U proljetnom dijelu sezone Međimurski nogometni savez ne želi stati s tim projektom pa nam glavni instruktor najavljuje nova druženja. - Tijekom proljetnog dijela u planu nam je organizirati četiri susreta Zabavne lige vrtića i za kraj u 6. mjesecu planiramo veliki završni susret koji bude, nadamo se, na lokaciji koja će biti veliko iznenađenje za sve. Prijave na ligu su otvorene i besplatne za sve, tako da očekujemo još veći broj ekipa i sudionika. Zabavna liga vrtića i naši najmlađi pokazali su kakav pristup i odnos prema sportu i nogometu treba biti: maksimalno privržen, pošten i pozitivan, zaključio je glavni instruktor MNSa. (nl)
1. HRL za žene
U nastavku prvenstva Zrinski dočekuje Koku bez Gabrijele Gudelj U nastavku prvenstva 1. HRL-a za žene Zrinski dočekuje Koku u subotu 22. siječnja od 17:30 u dvorani Graditeljske škole u Čakovcu. Tjedan dana pred početak, nastavak prvenstvene sezone, Čakovčanke su odigrale dva kontrolna, pripremna susreta s prvoligašicama Zeline. U Čakovcu su dobrom igrom tijekom svih 60 minuta zabilježile uvjerljivu pobjedu 37:26 (Ugrin, Car (1), Balent (6), Gudelj (5), Balić (1), Zanjko (1), Resman (2), Siročić (4), Vukojević (5), Vuljak (4), Krizmanić (1), Džono (4), Radek (2), Balaško (1), Bartolić, Blagus), a u Zelini u uzvratnom susretu također vrlo dobra igra i uvjerljiva pobjeda 37:22. Ponajbolja igračica čakovečkog prvoligaša, seniorska reprezentativka Gabrijela Gudelj, odigrala je posljednji susret u klupskom dresu na pripremnoj utakmici sa Zelinom, u nastavku prvenstva igrat će u redovima višestrukih državnih prvakinja Podravka Vegeti iz Koprivnice. Time je realiziran jedan dio dogovora potpisanog sporazuma dvaju klubova, a u Čakovec je istovremeno iz Koprivnice došla mlada kadetska reprezentativka Ema Balaško. Bit će to sada
dobra prilika da se na mjestu desnog vanjskog umjesto Gabriele Gudelj punom minutažom igranja dokaže mlada Hannah Vuljak, juniorska reprezentativka. - Utakmice Zrinskog i Koke uvijek su bile neizvjesne i napete, vjerujem da uz dobro zalaganje i uz pomoć navijača možemo do pobjede i novih dvaju bodova koji nas vode prema vrhu, kazala je trenerica Zrinskog. Osim toga, Zrinskice su saznale i protivnice u osmini �inala kupa. Čakovčanke su prošle sezone u tom natjecanju stigle do polu�inala. U Hrvatskom rukometnom savezu u Zagrebu izvršen je ždrijeb osmine �inala kupa čiji su sudionici i igračice čakovečkog prvoligaša Zrinskog. Samo jedna utakmica igra se 29. siječnja, a Čakovčanke su domaćini varaždinskoj Koki. - Bit će to, nakon prvenstvene, ovaj put zanimljiva kup-utakmica u kojoj ćemo, nadam se, dobrom igrom ostvariti plasman u četvrtinu �inala, rekla nam je trenerica čakovečkog kluba Dragica Džono. Ostali parovi: Liburnija Opatija – Bjelovar, Sinj – Lokomotiva, Dugo Selo – Osijek, 1234 Virovitica – Umag, Split – Podravka/ Vegeta, Zamet – Baranja i Vinkovci – Sesvete. (md)
21. siječnja 2022.
3. HNL SJEVER
Polet, Međimurje i Rudar počeli s pripremama za nastavak prvenstva Piše: Miljenko Dovečer
Sva tri naša člana 3. HNLa Sjever, Polet, Međimurje i Rudar, krenuli su u pripreme za nastavak prvenstva koje počinje 26. veljače. Lider među trećeligašima, Polet iz Svetog Martina na Muri, u ponedjeljak je pod palicom trenera Kristića kratkim sastankom i testiranjem igrača započeo pripreme. Predviđeno je da se do prvog prvenstvenog kola odrade 24 treninga, što u teretani što na vanjskim terenima i odigra šest ili sedam pripremnih utakmica. Seniorska momčad je već desetak danu u pogonu jer su igrači od trenera Kristića dobili individualne programe po kojima su radili.
U Poletu su svjesni jake konkurencije
Trener Matija Kristić na prvom treningu imao je 16 igrača, a mladi 19-godišnji Ivan Dolovski trenutno pokušava dobiti povjerenje Ferda Milina, trenera Šibenika, gdje se trenutno nalazi na probi. Za sada su dogovorene sljedeće kontrolne utakmice: NK Bratstvo Jurovec – NK Polet (subota 22. siječnja), NK Nedelišće – NK Polet (subota 29. siječnja), NK Polet – NK Gaj Mače (subota 5. veljače), NK Polet – NK Pitomača (subota 12. veljače), NK Polet – NK Zagorec Krapina (subota 19. veljače). Ambicije kluba sežu na sam vrh i plasman u viši rang, s čime se slaže i trener Matija Kristić.
- Nećemo se zadovoljiti time da smo prvi na kraju prve polovice prvenstva, već nam ti rezultati moraju biti podstrek i obveza da još bolje radimo u nastavku sezone. U 3. HNLu Sjever ima nekoliko ekipa koje imaju visoke ambicije i pretendiraju na najviša mjesta. Ekipe koje trenutno malo lošije stoje na tablici sigurno će iskoristiti zimsku pauzu da se pojačaju i konsolidiraju pa očekujem vrlo izjednačenu ligu. U Kupu MNS-a su ostale samo kvalitetne ekipe i svatko od njih se ima pravo nadati osvajanju trofeja. Igra se samo jedna utakmica i sve je moguće, tako da nas svakako čeka uzbudljivo i zanimljivo proljeće, rekao je trener Kristić.
Međimurje cilja najmanje u novoformiranu 2. HNL
U čakovečkom trećeligašu također ne skrivaju ambicije. Cilj i želja je plasman najmanje u novoformiranu 2. HNL. Trenažni proces će se uglavnom odvijati u Čakovcu, na terenima SRC Mladosti gdje postoje odlični uvjeti, a prvu prozivku trener Goričanec obavio je u ponedjeljak. Polako se slaže i igrački kadar, klub se želi pojačati s nekolicinom igrača, a za sada je dogovorena suradnja s povratnicima u ekipu, veznjakom Jozefom Kuqijem i krilnim napadačem Janom Marcijušem, a u klub je došao i napadač Marko Marciuš, kao i mladi Dominik Arambašić koji
dolazi iz Slaven Belupa. Pored njih na prvom okupljanju pojavili su se Jesenović, Kirić, Denis i Dominik Glavina, Zanjko, Branilović, Marđetko, Marić, Hranilović, Mendelski, Podvezanec, Bacinger, Jakupak, Mihoković, Ratajec, Ivančić, Marton i Rališ. Osim mnogobrojnih treninga dogovoreno je i šest kontrolnih utakmica, uglavnom većina u Čakovcu zbog umjetne trave. Prvi put će na teren puleni Nikole Goričanca 22. siječnja kada će se sučeliti sa slovenskim drugoligašem Beltincima. Zatim slijede utakmice s Dinamom iz Domašinca 29. siječnja, s Nedelišćem 5. veljače, s Tehničarom Cvetkovec 12. veljače, sa Zagorcem Krapina 16. veljače, dok je „generalka“ zakazana za 19. veljače, a protivnik je Rudar iz Murskog Središća. - Ekipa je manje-više ostala na okupu, sportski direktor s Upravom radi na dovođenju još kojeg pojačanja pa vjerujem da ćemo u nastavku prvenstva izgledati još bolje. Vjerujem u momčad, nadam se da će nas zaobići bolesti i ozljede pa da od prvog kola krenemo pobjeđivati i ostvarimo cilj, plasman u viši rang, kazao je trener Međimurja Nikola Goričanec.
Rudar želi osigurati status trećeligaša
Treći međimurski predstavnik, Rudar iz Murskog Središća, počeo je trenirati kad i ostala dva naša kluba, u ponedjeljak 17. siječnja. Žele
biti spremni do 26. veljače kada na otvorenju proljetne sezone u lokalnom međimurskom derbiju dočekuju lidera na tablici, Polet iz Svetog Martina na Muri. Prije svega cilj Rudara je da osigura status trećeligaša. Zbog obnavljanja travnjaka na glavnom terenu sve pripremne utakmice Rudar će igrati u gostima. Za sada su dogovorene s Varteksom 22. siječnja, Bratstvom Savska Ves 30. siječnja, BSK Belica 6. veljače, Bednjom 12. veljače i Međimurjem 19. veljače. Uz utakmice trenirat će se gotovo svakodnevno pod vodstvom trenera Balajića. - I dalje je osnovni i realni cilj osigurati status trećeligaša za što imamo sve potrebne uvjete. Igračke, organizacijske i �inancijske. Ne planiraju se zajedničke pripreme van Murskog Središća, trenirat ćemo za početak svaki dan na našim terenima, ako treba i u sportskoj dvorani, odigrati pet kontrolnih, pripremnih susreta. Za sada je najvažnije da su svi igrači iz prvog dijela prvenstva ostali na okupu (u međuvremenu je u drugoligaša Sesvete otišao mladi Silvio Radiković), ako netko i ode, u planu su i određena pojačanja, siguran sam da imamo kvalitetan sastav koji može do realno ostvarivih ciljeva. Tu je i nekoliko mladih iz naše nogometne škole što je također važno, očekujem da će nam sportskim navijanjem pomoći i gledatelji, kazao je Andrija Balajić.
21. siječnja 2022. STOLNI TENIS
MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina
TABLICA 4. LIGA
Stolnotenisači započeli proljetni dio prvenstva
Piše: Denis Tratnjak
Započeo je drugi dio Međimurskih liga Međimurskih novina. Uspješno uz propisane preventivne mjere protiv koronavirusa djelomično je odigrano prvo kolo proljetnog nastavka prvenstva odnosno ukupno 10. kolo. U 29 odigranih utakmica u desetom kolu domaćini su bili za jedan meč uspješniji pa su pobijedili u 13 utakmica, četiri utakmice su završile neriješeno, dok su gosti odnijeli oba boda u 12 utakmica. Kako nam se situacija s pandemijom pogoršava i dalje stvara probleme, zbog tog razloga i bolesti igrača odgođene su četiri utakmice. - Zdravlje je na prvom mjestu, poručuje voditelj liga ekipama i dodaje da s razumijevanjem druge ekipe dogovaraju termine sljedećih utakmica ako su one izvan službenog ili termina ekipe. 1. LIGA – U Draškovcu tijesna, ali ipak na krilima neporaženog Nine Bujana pobjeda gostiju iz Mihovljana. U Šenkovcu visoka pobjeda domaćina nad ekipom Zasadbrega u kojoj se tricom istaknuo Matija Barić. Tricom Eugena Šimona i Borisa Preksaveca Putjanski derbi je otišao na stranu Brida. Filip Godina se tricom istaknuo u tijesnoj pobjedi ekipe MSTC-a nad ekipom Nedelišća. Jedna utakmica je odgođena kad se igrači vrate iz samoizolacije te su najavljene i odgode za sljedeće kolo istih ekipa. Rezultati: HE-DRA 1 Draškovec – Mihovljan 3 Primabiro 4:6, ZEN-Šenkovec 2 – Zasadbreg 1 8:2, Putjane 2 MLD – Putjane Brid 2:8, MSTC Čakovec – Nedelišće 1 6:4, USTA Belica 1 – Hodošan 1, Odgoda zbog samoizolacije igrača.
Igrači: Nino Bujan (21-0), Filip Godina (29-1), Paula Markati (22-5), Matija Barić (24-6), Boris Preksavec (21-5), Davor Vidović (21-6), Matija Strbat (18-6), Miljenko Vračar (20-7), Eugen Šimon (21-9), Nikola Magdalenić (21-9), Zoran Vidović (17-10), Nikola Mikac (16-11), Božidar Krnjoul (13-9), Filip Panić (17-13), Robert Lehkec (16-14), Siniša Mesarić (1515), Dean Lajtman (15-15), Goran Martinez (12-15)… Sljedeće 11. kolo: MSTC Čakovec – HE-DRA 1 Draškovec, Putjane Brid – ZEN-Šenkovec 2, Zasadbreg 1 – Mihovljan 3 Primabiro, Nedelišće 1 – USTA Belica 1 odgođeno zbog samoizolacije igrača, Hodošan 1 – Putjane 2 MLD odgođene zbog samoizolacije igrača. 2. LIGA – Tricom Daria Grda i neporaženog Igora Vesenjaka ekipa Goričana 1 je visokom pobjedom ispratila ekipu Male Subotice. U kotoripskom derbiju rezultat je bio na strani druge ekipe, koja je trećoj ekipi propustila samo igru parova. U međusobnom susretu šenkovečkih ekipa istaknula se tricom Marta Novak koja je i najzaslužnija za podjelu bodova. Maksimalnom desetkom je vodeći Mihovljan 2 ispratio goste iz Draškovca. Jedna utakmica je odgođena zbog samoizolacije igrača. Rezultati: Goričan 1 – Mala Subotica 1 8:2, Kos-Kotoriba 3 – Kos-Kotoriba 2 1:9, ZEN-Šenkovec 4 – ZEN-Šenkovec 3 5:5, Mihovljan 2 – HE-DRA 2 Draškovec 10:0, GSTK Prelog 1 – Čakovec 1 odgođeno zbog samoizolacije. Igrači: Kristijan Kovačić (30-0), Robert Mikac (29-1), Igor Vesenjak (26-3), Stjepan Vidović (23-3), Dubravko Hozjak (22-5), Dario Grd
(24-6), Ivan Pongračić (22-6), Marta Novak (20-10), Anja Novak (16-8), Marko Friščić (10-5), David Čukulic (19-11), Vinko Legin (15-9), Filip Čabrajec (10-6), Mario Uršanić (1610), Maja Trupković (15-13), Goran Spahija (12-11), Davorin Labazan (9-8)… Sljedeće 11 kolo: Mihovljan 2 – Goričan 1, HE-DRA 2 Draškovec – ZEN-Šenkovec 4, ZEN-Šenkovec 3 – GSTK Prelog 1, Čakovec 1 – KosKotoriba 3, Kos-Kotoriba 2 – Mala Subotica 1. 3. LIGA – Vodeći Donji Kraljevec je bez većih problema i visokom pobjedom prošao kroz Mihovljan, gdje se istaknuo neporaženi Dominik Filipašić. U čakovečkom derbiju bolja je bila ekipa ČAK-a i na gostovanju kod ekipe Čakovec 2 visoko pobijedila, uz trice Vinka Grgića i Nine Bašeka. U lopatinečkom derbiju bolja je bila prva ekipa uz tricu Dejana i neporaženog Damira Ivanuše. Jan Zrna je tricom najzaslužniji za bod svoje ekipe Hodošana u srazu s ekipom HE-DRA-e 3 iz Draškovca. Rezultati: Mihovljan 4 – Donji Kraljevec 2 2:8, Čakovec 2 – ŠŠK ČAK Čakovec 2:8, Lopatinec 3 – Lopatinec 1 3:7, Hodošan 2 – HE-DRA 3 Draškovec 5:5. Igrači: Nino Bašek (24-0), Dominik Filipašić (19-1), Damir Ivanuša (17-4), Mario Glavak (15-6), Karlo Šoltić (15-7), Miljenko Belovari (11-5), Jan Zrna (16-8), Vinko Grgić (15-9), Nenad Perko (11-7), Rajko Bel (12-8), Domagoj Turk (13-11), Marko Ružić (8-7), Dražen Bubek (10-11), Mark Trbuhović (8-10), Dario Damjan (9-12), Hana Zadravec (9-12), Franjo Krznar (10-14), Miro Baranašić (10-14), Danijel Matjačić (10-14)… Sljedeće 9.kolo: Hodošan 2 – Mihovljan 4, HE-DRA 3 Draškovec – Lopatinec 3, Lopatinec 1 – Čakovec 2, ŠŠK ČAK Čakovec – Donji Kraljevec 2 odgođeno zbog samoizolacije. 4. LIGA – U Putjanskom derbiju Dražen Šoltić tricom nije uspio spriječiti poraz svoje treće ekipe, dok su četvrtoj ekipi to važni bodovi u borbi za ostanak. Miljenko Peras se tricom istaknuo u pobjedi ekipe ZEN-Šenkovec na gostovanju
TABLICA 1. LIGA Ekipa
+18
Nazovi napaljene
Medimurke!
Telefonski sex uživo! 0-24
064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700
1 Mihovljan 3 Primabiro
U P N I +
kod posljednje ekipe Svete Marije. Trica Danka Šimona bila je dovoljna samo za bod u derbiju ekipa Čakovca 3 i 4. Visoka pobjeda vodeće Kotoribe u Belici, uz trice Stanka Sovića i Silvija Grobenskog. Tijesna pobjeda ekipe Goričana 3 na gostovanju u Nedelišću, za koju je tricom najzaslužniji Siniša Dvorski. Rezultati: Putjane 4 – Putjane 3 6:4, Sveta Marija 1 – ZEN-Šenkovec 5 2:8, Čakovec 4 – Čakovec 3 5:5, USTA Belica 2 – Kos-Kotoriba 4 1:9, Nedelišće 2 – Goričan 3 4:6. Igrači: Danko Šimon (23-1), Stanislav Sović (17-2), Dejan Marčec (26-4), Siniša Dvorski (24-6), Josip Šestanj (18-5), Dražen Šoltić (22-8), Jurica Godina (14-6), Goran Čok (11-5), Josip Čižmešija (20-10), Željko Odorčić (10-5), Miljenko Peras (15-8), Damir Sečan (13-7), Zlatko Murković (19-11), Dejan Gudlin (1610), Boris Gverić (14-12), Stjepan Šalamon (13-12), Vladimir Šestak (15-15), Tomislav Volf (12-15), Ladislav Varga (12-15), Darko Trojko (12-15)… Sljedeće 11. kolo: Nedelišće 2 – Putjane 4, Goričan 3 – USTA Belica 2, Kos-Kotoriba 4 – Čakovec 4, Čakovec 3 – Sveta Marija 1, ZENŠenkovec 5 – Putjane 3. 5. LIGA – U Draškovcu u susretu bez neporaženog igrača visoka pobjeda domaće ekipe HEDRA nad ekipom iz Male Subotice. Donjovidovečki derbi završio je podjelom bodova, za koju je tricom najzaslužniji Zoran Matulin. U čakovečkom derbiju ekipa Joke bila je bolja od Stare Vage uz trice Slobodana Kopjara i Branka Lovreka. Maksimalnu desetku je ostvarila ekipa Kos-Kotoribe nad ekipom Preloga. Patrik Bašnec tricom i neporaženi Tomica Kos su zaslužni za pobjedu vodećeg Goričana 2 u derbiju kola vodećeg dvojca nad ekipom Putjana 7. Rezultati: HE-DRA 4 Draškovec – Mala Subotica 2 7:3, Donji Vidovec 1 – Donji Vidovec 2 5:5, Joka-Čakovec – Stara Vaga Čakovec 6 8:2, Kos-Kotoriba 5 – GSTK Prelog 2 10:0, Goričan 2 – Putjane 7 8:2. Igrači: Patrik Bašnec (27-2), Marijan Sirc (25-2), Mladen Železnjak (22-4), Danijel Škoda (13-5), Ivica Marton (20-8), Tomica Kos (18-8), Marko Puškadija (20-9), Zoran Matulin (20-9), Nenad Martinec
-B
TABLICA 2. LIGA
10 8 1 1 68 32 17
2 ZEN-Šenkovec 2 10 8 0 2 68 32 16 3 MSTC Čakovec
10 8 0 2 62 38 16
4 Putjane Brid
10 6 1 3 62 38 13
5 Hodošan 1
9 5 2 2 50 40 12
6 USTA Belica 1
9 2 3 4 40 50 7
7 Putjane 2 MLD
10 3 1 6 42 58 7
8 Zasadbreg 1
10 2 1 7 37 63 5
9 Nedelišće 1
10 2 0 8 33 67 4
10 HE-DRA 1 Draškovec
10 0 1 9 28 72 1
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Ekipa Mihovljan 2 Goričan 1 Kos-Kotoriba 2 ZEN-Šenkovec 4 Čakovec 1 GSTK Prelog 1 ZEN-Šenkovec 3 Mala Subo�ca 1 Kos-Kotoriba 3 HE-DRA 2 Draškovec
U 10 10 10 10 9 9 10 10 10 10
P 10 8 7 4 5 4 2 1 1 0
N 0 0 0 3 0 2 4 3 1 1
I 0 2 3 3 4 3 4 6 8 9
+ 88 73 67 47 48 45 41 35 26 20
12 27 33 53 42 45 59 65 74 80
B 20 16 14 11 10 10 8 5 3 1
(20-10), Pavlo Dornik (20-10), Matija Lukša (18-10), Dragan Šajn (19-11), Dragan Rajher (18-12), Ivan Špicar (16-14), Matej Šlibar (12-12), Kristian Pintarić (12-13), Stjepan Mikec (1213), Stipe Babić (8-9)… Sljedeće 11. kolo: Goričan 2 – HE-DRA 4 Draškovec, Putjane 7 – Kos-Kotoriba 5, Joka-Čakovec – GSTK Prelog 2, Stara Vaga Čakovec 6 – Donji Vidovec 1, Donji Vidovec 2 – Mala Subotica 2. 6. LIGA - U Zasadbregu visoka pobjeda gostiju iz ekipe Lopatinec 3, gdje su domaćinima prepustili samo igru parova, uz trice Franje Pintarića, Mladena Trbuhovića i Alena Kovačića. Donji Kraljevec je na domaćem terenu bio bolji od gostiju iz Dragoslavec Brega, a tricom su se istaknuli Tihomir Horvat i Josip Filipašić. Dvije utakmice su odgođene, zbog samoizolacije i bolesti igrača. Rezultati: Zasadbreg 2 – Lopatinec 4 1:9, Donji Kraljevec 1 – Dragoslavec Breg 7:3, Goričan 5 – USTA Belica 3 odgođeno zbog samoizolacije igrača, Sveta Marija 2 – Sveta Marija 3 odgođeno zbog bolesti igrača. Igrači: Nikola Merdanović (210), Josip Filipašić (22-5), Branko Vučenik (16-4), Bojan Jambrović (19-6), Mladen Trbuhović (19-7), Franjo Pintarić (13-5), Marko Pergar (19-8), Tihomir Horvat (18-8), Sven Poljak (11-5), Filip Blažek (16-8), Danijel Mavrin (12-6), Nebojša Novak (8-4), Anton Jambrović (16-10), Alen Kovačić (11-7), Stjepan Kolarić (13-9), Damir Kos (11-8), Roko Lesinger (11-10), Dragan Raić (8-8), Dragutin Mustač (7-9), Predrag Šafarić (9-12)… Sljedeće 11. kolo: Dragoslavec Breg – Zasadbreg 2, Lopatinec 4 – Sveta Marija 2, Sveta Marija 3 – Goričan 5, USTA Belica 3 – Nedelišće 3. 7. LIGA – Renato Varga tricom i neporaženi Robert Pintarić najzaslužniji su za visoku pobjedu ekipe iz Knezovca u srazu s ekipom Goričan 4. Visoka pobjeda ekipe Hodošana na domaćem terenu protiv mlade ekipe Zasadbreg 3 uz neporažene Josipa Pintarića te Gabriela i Rafaela Dominika. U derbiju ekipa iz Preloga bolja je bila ona vodeća i to visokim rezultatom u kojem su se tricama
TABLICA 3. LIGA Ekipa
U P N I +
-
B
1 Donji Kraljevec 2 8 7 1 0 61 19 15 2 Lopa�nec 1
8 6 1 1 57 23 13
3 ŠŠK ČAK Čakovec 8 5 1 2 56 24 11 4 Lopa�nec 3
8 4 0 4 37 43 8
5 HE-DRA 3 Draškovec
8 1 4 3 30 50 6
6 Mihovljan 4
8 2 1 5 21 59 5
7 Hodošan 2
8 1 2 5 35 45 4
8 Čakovec 2
8 1 0 7 23 57 2
Ekipa
U P N I +
1
Kos-Kotoriba 4
10 8 2 0 80 20 18
2
Goričan 3
10 6 4 0 65 35 16
3
Čakovec 3
10 6 3 1 63 37 15
4
Putjane 3
10 5 1 4 53 47 11
5
USTA Belica 2
10 4 2 4 47 53 10
6
Nedelišće 2 10 3 3 4 52 48 9
7
Čakovec 4
8
ZEN-Šenko- 10 2 2 6 40 60 6 vec 5
9
Putjane 4
10 Sveta Marija 1
-
B
10 2 4 4 49 51 8
10 3 0 7 31 69 6 10 0 1 9 20 80 1
TABLICA 5. LIGA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Ekipa Goričan 2 Putjane 7 Donji Vidovec 1 Joka-Čakovec Kos-Kotoriba 5 GSTK Prelog 2 Mala Subo�ca 2 HE-DRA 4 Draškovec Donji Vidovec 2 Stara Vaga Čakovec 6
U 10 10 10 10 10 10 10
P 10 7 6 5 5 3 3
N 0 1 1 2 0 3 2
I 0 2 3 3 5 4 5
+ 72 59 59 55 60 46 38
28 41 41 45 40 54 62
B 20 15 13 12 10 9 8
10 2 2 6 42 58 6 10 2 2 6 40 60 6 10 0 1 9 29 71 1
TABLICA 6. LIGA Ekipa
U P N I
+
-
B
1 USTA Belica 3
8 7 1 0 56 24 15
2 Lopa�nec 4
9 6 1 2 56 34 13
3 Dragoslavec Breg
9 6 0 3 55 35 12
4 Sveta Marija 2
8 5 1 2 46 34 11
5 Donji Kraljevec 1
9 4 2 3 48 42 10
6 Goričan 5
8 3 0 5 38 42 6
7 Zasadbreg 2
9 2 1 6 35 55 5
8 Sveta Marija 3
8 0 2 6 25 55 2
9 Nedelišće 3
8 1 0 7 21 59 2
TABLICA 7. LIGA Ekipa
U P N I
+ -
B
1 GSTK Prelog 3
10 9 1 0 77 23 19
2 Hodošan 3
10 9 0 1 74 26 18
3 Mihovljan 6
10 7 2 1 73 27 16
4 HE-DRA 5 Draš- 10 5 2 3 61 39 12 kovec 5 STK Pribislavec 10 5 1 4 57 43 11 1367 6 Udruga OKUS Knezovec
10 5 1 4 57 43 11
7 Goričan 4
10 3 0 7 35 65 6
8 GSTK Prelog 4
10 1 2 7 30 70 4
9 Zasadbreg 3
10 1 1 8 32 68 3
10 Sveta Marija 4
10 0 0 10 4 96 0
istaknuli Elvis Janković i Tino Matić. Visoku pobjedu je ostvarila i ekipa HE-DRA 5 iz Draškovca u srazu s ekipom Svete Marije, uz tricu Luke Mikeca i Ivana Kavrana. Matteo Demario Časni i Ali Avdija tricama su donijeli svojoj ekipi Mihovljana 6 pobjedu na gostovanju kod ekipe iz Pribislavca. Rezultati: Udruga OKUS Knezovec – Goričan 4 7:3, Hodošan 3 – Zasadbreg 3 7:3, GSTK Prelog 4 – GSTK Prelog 3 2:8, HE-DRA 5 Draškovec – Sveta Marija 4 8:2, STK Pribislavec 1367 – Mihovljan 6 3:7. Igrači: Josip Pintarić (22-2), Renato Varga (22-2), Elvis Janković (15-2), Matija Volf (19-3), Tino Matić (23-4), Matteo Demario Časni (15-3), Rafael Dominik (225), Ali Avdija (18-4), Neven Šafarić (24-6), Luka Mikec (21-6), Gabriel Dominik (17-7), Željko Mihalic (167), Saša Kneklin (17-8), Ivan Kavran (19-9), Jura Bistrović (13-12), Robert Pintarić (11-11), Sebastijan Munka (8-10), Fran Matošić (7-11)… Sljedeće 11. kolo: STK Pribislavec 1367 – Udruga OKUS Knezovec, Mihovljan 6 – HE-DRA 5 Draškovec, Sveta Marija 4 – GSTK Prelog 4, GSTK Prelog 3 – Hodošan 3, Zasadbreg 3 – Goričan 4.
KOŠARKA
RUKOMET
TREĆA LIGA SJEVER
RUKOMETAŠICA IZ STRAHONINCA
Dubravčanu bodovi iz Ivanovca
Paula zablistala u dresu kluba
Najzanimljivija utakmica nastavka prvenstva odigrana je u Ivanovcu gdje su igrali susjedi na tablici – domaća Mladost Ivanovec i Dubravčan iz Donje Dubrave. Mrvicu bolji u svakoj četvrtini, osim posljednje, bio je gost, ponajviše zahvaljujući raspoloženom Ribiću koji je upisao 24 koša. Donji Kraljevec se također omrsio na gostovanju u Lepoglavi, upisana je pobjeda sa šest koševa razlike, a najefikasniji su bili Ivanovići. Rudar na gostovanju kod raspoložene ekipe Međimurje Wild Boars nije imao nikakve šanse, bilo je 34 koša razlike za lidera. Čakovec Globetka je lako s 30 koševa viška svladala Kotoribu. Rezultati i koševi: Mladost Ivanovec – Dubravčan 53:62 (15:19, 12:14, 12:16, 14:13). Mladost Ivanovec (Horčička 18, Lončarić 2, Jalušić 3, Momčilović I. 17, Drvenkar 7, Hajdinjak 6) – Dubravčan (Varga 7, Štefić 3, Ribić 24, Jakupak 5, Lukša 6, Ujlaki 4, Raić 13). Lepoglava – Donji Kraljevec 78:84 (16:28, 20:17, 24:22, 18:17). Donji Kraljevec: Štefok 4, Lepen 13, Švenda G. 2, Švenda T. 6, Ivanović J. 31, Ivanović D. 14, Ružić 9, Kovač 5. Međimurje Wild Boars – Rudar 81:47 (19:20, 26:3, 10:9, 26:15). Međimurje Wild Boars ( Horvat 6, Terek
TABLICA 3. LIGA SJ. 1. Međimurje Wild 11 10 1 337 21 Boars 2. Donji Kraljevec
11 9 2 164 20
3. Čakovec Globetka 11 7 4 81
18
4. Varteks
11 7 4 40
18
5. Rudar
11 6 5 47
17
6. Lepoglava
11 6 5 44
17
7. Petrijanec
11 6 5 15
17
8. Kotoriba
11 6 5 7
17
9. Dubravčan
11 5 6 -10 16
10. Mladost Ivanovec 11 3 8 -48 14 11. Vinica/-1
11 1 10 -324 11
12. Mladost Đurđevac 11 0 11 -353 11
17, Ostoja 9, Juras 7, Valkaj 2, Pustić 26, Novak 14) – Rudar (Nerer 2, Perčić T. 12, Perčić F. 2, Dodlek 10, Varga 18, David 3). Čakovec Globetka – Kotoriba 92:61 (19:19, 22:10, 24:15, 27:17). Čakovec Globetka (Levačić 5, Podvezanec 12, Franjić 6, Golubić 23, Srđenović 2, Vurušić 4, Biševac 30, Radek 4, Marković 6) – Kotoriba (Fuš I 25, Zvošec 4, Habuš 7, Hederić 2, Fuš P. 2, Ujlaki N. 12, Ujlaki D. 8, Fuš H. 1).
Paula Posavec odličnim je nastupima otvorila novu godinu u dresu ljubljanskog Krim Mercatora. Prvu ovogodišnju utakmica Strahoninčaka je dočekala 10. siječnja u domaćem kupu i zabila šest pogodaka, čime je uz još jednu suigračicu bila najefikasnija u redovima Krima koji se pobjedom (18:35) plasirao u osam najboljih momčadi. Sljedeću utakmicu odigrala je 16. siječnja u Ligi prvakinja i ponovno zabilježila odličan nastup.
Iako se radi o porazu (19:24), zabila je tri pogotka i uz još jednu suigračicu ponovno bila najefikasnija u redovima kluba. Posljednju utakmicu odigrala je također u elitnom natjecanju u srijedu 18. siječnja. Unatoč visokom porazu 40:27, Paula je zabila jedan pogodak. Svaku iskorištenu priliku međimurska rukometašica odlično iskorištava i pokazuje da se vrlo dobro snalazi u novom klubu. (lm)
21. siječnja 2022.
RUKOMETAŠ MEĐIMURSKIH KORIJENA
Nikola Grahovac zabijao na Europskom prvenstvu Hrvatska muška rukometna reprezentacija u Mađarskoj i Slovačkoj nastupa na Europskom rukometnom prvenstvu. Nakon uvodnog poraza od Francuske (22:27) i pobjede protiv Srbije (23:20), u trećoj utakmici, presudnoj za prolaz skupine, Hrvatska je snage odmjerila protiv Ukrajine. Doprinos drugoj pobjedi dao je i rukometaš međimurskih korijena, 23-godišnji Nikola Grahovac. Hrvatski reprezentativci sjajnom igrom svladali
su Ukrajinu s premoćnih 25:38, a Nikola je zabio dva pogotka. Na terenu je ukupno proveo 14 minuta, a vrlo dobar posao odradio je i u obrani. Zbog cirkuliranja koronavirusa na natjecanju vlada nepredvidiva situacija pa je nakon utakmice s Ukrajinom test pokazao kako je Nikola pozitivan na koronavirus zbog čega je morao napustiti natjecanje. Nikola je rođen u Čakovcu, živio je u Čehovcu do svoje sedme godine, a trenutno igra za RK PPD Zagreb. (lm)
Košarkaški vikend vodič: Dubravčan – Donji Kraljevec (nedjelja 23. siječnja u 18:30, OŠ Kotoriba), Međimurje Wild Boars – Kotoriba (nedjelja 23. siječnja u 18:30, I. OŠ ČK), Čakovec Globetka – Varteks (nedjelja 23.siječnja u 17:30, II. OŠ ČK). (bh)
JEDINSTVENA KADETSKA LIGA
Međimurje smrznuto na minus 62
Kako se i najavljivalo, u prvom kolu najvišeg ranga košarke za igrače rođene 2005. i mlađe, Međimurje kod kuće u Ivanovcu nije bilo ozbiljnija prijetnja zagrebačkoj Ciboni. Konkretno, domaći je sastav bio kompetitivan samo prvu polovicu prve četvrtine, dakle prvih pet minuta. Sve ostalo bilo je na strani zagrebačkog sastava koji je došao sa samo sedam zdravih igrača, dok su ostali imali problema s virusom i ozljedama. Budući da je na tom nivou natjecanja obvezna statistika, najbolje je da se malo pozabavimo statističkim brojevima s te utakmice. Dakle, Međimurje je izgubilo s 59:121 i šutiralo s 30 % uspješnosti, dok je Cibona šutirala sa 63 %, što i ne čudi jer ima mnogo više igrače i gura loptu pod koš. Čak i kad promaše, gostujući igrači skaču u napadu i poentiraju iz druge ili čak treće akcije. Za tri poena domaći su ispalili 21 loptu i pogodili jednu, Cibona tu
ima 4/7, a prije je objašnjeno zašto. Skok naravno debelo na strani gostiju – čak 66 skokova Cibone i 28 Međimurja. Od domaćih igrača najbolju valorizaciju korisnosti od +12 ima Lovro Novak (devet koševa, šut 4/7, sedam skokova), iza njega je pojačanje iz Ludbrega Aleksandar Zember s +9 (11 koševa, šut 5/10, dva skoka), pa Marčec sa +7 (13 koševa, šut 6/15, pet skokova, tri izgubljene lopte), pa Hren s +2 (12 poena, šut 4/13, dva skoka, tri asistencije, pet izgubljenih lopti, četiri ukradene). Iduće kolo Međimurje gostuje u Zadru i ima dvostruki program, jedan dan igra protiv Zadra, a drugi dan protiv Sonik Puntamike. Rezultat i koševi: Međimurje – Cibona 59:121 (14:38, 12:28, 22:30, 11:25). Međimurje: Hren 12, Novak 9, Horvat 2, Marčec 13, Zember 11, Beuk 5, Zaspan 2, Balent 1, Rodek 4. Trener Novak S. (bh)
Oglasi Čakovečki mlinovi _165mm x visina 266 mm_medjimurske novine krivulje.indd 2
26/08/2021 13:13
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NOVITET iz Citroena
C5 Aircross izgleda atraktivnije i donosi još veću udobnost Nakon četiri godine na tržištu, Citroen je obnovio svoj najveći SUV u ponudi, C5 Aircross, koji donosi novi dizajnerski potpis prednjeg dijela vozila, još udobniju vožnju i još duži popis sigurnosnih sustava, a tu je i novi 10-inčni multimedijski zaslon. Kompaktni SUV Citroen C5 Aircross na tržištu je od 2018. godine, a nakon do sada prodanih preko 260.000 primjeraka, Citroen je odlučio obnoviti taj uspješan model. Njegov novi izgled je ozbiljniji i snažniji, a donosi i novi dizajnerski jezik dizajna prednjeg dijela vozila, kojim će se koristiti i na ostalim modelima ovog proizvođača. Prednji dio sada izgleda snažnije, ozbiljnije i modernije, a donosi potpuno nova svjetla, masku i branik. Sada svjetla više nisu odvojena, već su pod jednim staklom, a LED dnevna svjetla se nastavljaju na produžetke ševrona, koji također svijetle s nizom diodica i spajaju se na zaštitni znak, koji je sada veći nego ranije. Novi prednji branik donosi nisko postavljena svjetla za maglu, nove otvore, a donji dio branika neodoljivo podsjeća na prošle godine redizajnirani C3 Aircross pa je za očekivati da će i budući modeli imati jednak dizajnerski potpis. Iako su najveće promjene napravljene sprijeda, gledajući s boka, tu su novi 18-inčni dvobojni aluminijski naplatci, kao i poklopci retrovizora i krovni nosači pobojani u crnu
boju visokog sjaja. Airbump detalji su i dalje prisutni na vratima, a kromirana linija oko prozora daje dozu elegancije. Stražnja su svjetla dobila novu grafiku te i dalje imaju 3D prikaz, a redizajniran je i stražnji branik. Straga su promjene minimalne, pa će, osim novih svjetala, rijetko tko vidjeti razlike. Kupcima se na izbor nude tri pogonska motora, koji su već dobro poznati, a početak ponude je 1,2-litreni turbobenzinac s trima cilindrima, koji razvija maksimalnu snagu od 96 kW/131 KS, a slijedi jednako snažan 1,5-litreni turbodizelski motor s četirima cilindrima, a koji se mogu kombinirati sa 6-stupanjskim ručnim ili 8-stupanjskim automatskim mjenjačem. Top ponuda je plug-in hibridna izvedba, koja nudi najveću kombiniranu snagu od 165 kW/225 KS, a sustav je kombiniran s 8-stupanjskim automatskim mjenjačem. Ugrađena baterija pak omogućuje autonomiju od 55 km. Unutrašnjost je također dorađena, a najveća novost je središnja konzola i sjedala. Naime, iako su i do sada bila jedna od najudobnijih u klasi,
sada su Advanced Comfort sjedala još poboljšana. Nova središnja konzola donosi ručicu, ako ju uopće tako možemo nazvati, automatskog mjenjača, više prostora za sitnice, a na vrh je postavljen novi 10-inčni multimedijski sustav. Sada se pri izradi upotrebljavaju i kvalitetniji materijali nego prije, a produžen je i popis serijske, ali i dodatne opreme s mnogo mogućnosti personalizacije. Citroen C5 Aircross je dug 4500 mm, širok 1840 mm i visok 1670 mm, a nudi i 2730 mm međuosovinskog razmaka kako bi putnici imali dovoljno mjesta. Tu je i prtljažni prostor obujma od 580 do 720 litara, ovisno o tome
kako su postavljena stražnja sjedala, u izvedbi s benzinskim i dizelskim motorom, dok plug-in hibridna izvedba nudi prtljažnik obujma 460 litara. Citroen je poboljšao i ovjes, koji sada nudi još udobniji boravak u vozilu, a zahvaljujući udaljenosti od tla od 230 mm, ni silazak s asfaltiranih prometnica neće mu stvarati nikakav problem, no pogon na sva četiri kotača i dalje nije dostupan. Redizajnirani C5 Aircross na tržište stiže na ljeto, po još nepoznatim cijenama, iako se one ne bi trebale puno mijenjati od aktualne izvedbe, što znači početnu cijenu od oko 200.000 kuna.
Automobilizam 47
NOVA TEHNOLOGIJA iz Goodyeara
Razvijena je automobilska guma od 70 % održivih materijala Goodyear do 2030. godine želi razviti gumu koja je napravljena od 100-postotno održivih materijala, a na dobrom je putu, jer je već sada predstavio gumu koja je napravljena od 70 % održivih materijala. Godine 2020. Goodyear je postavio ambiciozan cilj – tijekom idućih 10 godina razviti gumu koja je 100-postotno napravljena od održivih materijala, a već sada je djelomično uspio u naumu. Guma koja je predstavljena ovih dana izrađena je od 70 posto održivih materijala i sadržava 13 posebnih sastojaka u devet različitih komponenti. Pokazatelji uspješnosti potvrdili su da značajke tih sastojaka izrazito povećavaju izdržljivost guma. U svrhu učvršćivanja smjese i duljeg životnog vijeka, guma sadrži čađu koja se tradicionalno proizvodi paljenjem različitih vrsta naftnih derivata. Goodyearova nova guma ponosi se s trima različitim vrstama čađe koje se proizvode od metana, ugljikovog dioksida i biljnog ulja. Prve ocjene životnog ciklusa pokazuju tri prednosti za okoliš – smanjenje emisija ugljika u usporedbi s trenutnim metodama proizvodnje čađe, upotrebu izvora na biološkoj osnovi ili upotrebu izvoda od otpadnih sirovina. Upotreba sojinog ulja u gumama važna je inova-
cija koja zadržava elastičnost mješavine gume kod promjenjivih temperatura. Sojino ulje biološki je izvor koji smanjuje potrebu za proizvodima od naftnih derivata. Dok se gotovo 100 posto sojinih proteina upotrebljava za proizvodnju hrane i životinjske krme, pri izradi sojinih proizvoda ostaje priličan višak ulja koje je na raspolaganju za upotrebu u industriji. Silika je sastojak koji se u gumama često upotrebljava za bolje prianjanje i smanjenje potrebe za gorivom. Goodyearova nova guma sadržava jedinstvenu vrstu silike izrađenu od pepela rižine pljeve, nusproizvoda pri proizvodnji riže koji se najčešće baca i završava na odlagalištima otpada. Od tog otpadnog pepela proizvodi se visokokvalitetna silika. Poliester se pak reciklira od plastičnih boca i drugih plastičnih otpadaka tako da se najprije opet pretvori u svoje osnovne kemikalije, a one se zatim preoblikuju u poliester tehničke kvalitete koji se može upotrebljavati za kord u gumama.
48
Vaši radovi
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
21. siječnja 2022.
Uređuje: Aleksandra Sklepić
• Kak se negda slavil Božić • Božić je rođenje Isusa Krista,ili kak bi mala deca rekla „Isusek bu nam se narodil!“. Ve bum vam ja opisala kak se Božić slavil dok su moje bake i dede,moji mama i tata bili mali.Ovak je moja baka povedala kak je negda bilo. Na Badnjak smo se si morali rano stati i prijeti se posla.Trebalo je počistiti hižu, speči kolače i pripraviti obeda. Muški su vuni počistili dvora prepravili stoki jesti za već dni, a žene pa su pripravile i posnoga obeda. Obično se jela riba. Ali znalo je biti i tjestenine z makom. Japica su donesli nutri bora i mi deca smo ga morali iti kinčit. Kinčili smo z raznim kuglama, jabukama i cukorima, salonima. Mamica su deli na stol svečo, pšenico i križa.V jano posodo so deli zrna kuruze, pšenice, zobi i drobne peneze. I sveta voda je obavezno morala biti na stolu. Dok se počelo mračiti, so japica kak najstareši donesli v jeni plafti slamo i deli ju pod stol. Si smo se skupili koli stola, mamica su vužgali sveču i japica su bajali. Mamica su onda poškropili se pre hiži i vužgale so se lampice na boro. Prije
Leon Palir, 1.r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi-Šela
polnoči se je išlo na polnočko i pajdoč smo gledali kakši bori su pre saki hiži. Posle polnoćke smo se najeli i išli spot. Vjutro smo pok išli k meši i sema čestitali „Srećen Božić!“. Božićni obed je bil pun sega i čak onoga kaj smo negda ne meli stolno na stolo. V slamico so deci znali deti jabuke, ali navek smo štečili one salone z bora. Dok su mamica ne vidli salone smo zeli i pojeli, a nutri v paper smo deli kamena i nazoj obesili na bor. Dok so spazili unda je bilo zlo, jer je nišći ne bil „kriv“. Drugi den je bilo Štefaje i unda so muška deca i stareši hodali po hižaj bajat. Doli so se im penezi. Slamica se unda vun odnesla. Ja mislim da se Božić negda slavil puno lepše i skromnije nego denes. Neso čuda trošili na poklone,zadovoljni so bili s onim kaj so meli i si so bili srečni. Ema Sušec, 7. b OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica Učiteljica Ljerka Jezernik
Ida Trstenjak, 1.r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi-Šela
• Božić u mojoj obitelji • U vrijeme adventa već kreću pripreme za Božić. Veselimo se adventskome kalendaru i brojimo dane do Božića. Pomažem mami, tati, baki i djedu. Trudim se činiti dobra djela. Pomagao sam mami i sestri izraditi adventski vijenac. Svake ćemo nedjelje zapaliti jednu svjećicu. Ukrašavamo kuću i s bakom i mamom pečemo kolače. Hodamo na misu. Brat, sestra i ja smo napisali pisma malom Isusu i Djedu Mrazu. Na Badnjak idemo po
jelku. Navečer je kitimo i pjevamo božićne pjesme. S tatom postavljamo žaruljice. Odlazimo na dječju polnoćku. Na božićno jutro otvaramo darove. Jako se veselim druženju s obitelji na božićnom ručku. Uvijek je svečano na Božić u našoj obitelji. Ilija Pintarić, 3. a OŠ Petar Zrinski Šenkovec Učiteljica Radojka Oreški
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vaši radovi 49 Doris Vidović, 1.r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi-Šela
• Drogi Dedek Mrazek! • Ovo leto sam bila tak dobra! Poslušala sam se kaj su mi mama i tata prepovedali i klafrali! No poslušala sam ih jer sam znala da me ti gledaš kakša sam! Furt sam nekaj morala delati! Jedva sam se včekala Božića! Konačno nesam trebala nikaj delati! A da sam znaš kaj bi si štela dobiti pod bor! Želila bi si ulaznice za Sveti Martin kaj bi se mogla kopati
i počinoti. Moja familija je ovo leto skromna. Tata bi štel ono �ino Kinder bueno čokolodo. Sestra svetleče šljokice z kojima bu ukrasila pisma, mada si znomo da bo već šljokica po podo nego na pismo. Mama bi štela novo bukso, a brat jenoga drvenoga auteka. A mene i mojo starejšo sestro zanima kaj bi Ti štev dobiti. Mislimo da bi ti štel da smo mi
dobri i vredni. Ne znam! Morti se varamo, ali verjemo da boš jenoga dena otkriv i rekev. Štela bi kaj bi te jeno večer vidla i ka se bomo spominali. Što zno? Morti se rom vidimo ovo večer! Do onda ti očem srečen Božić i novo leto! Klara Kirić 2. d PŠ Dunjkovec Pretetinec 117 40305 Nedelišće
• Prosinac • Žan Bedi, 1.r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi-Šela
Prosinac nam sretni stiže, pahulje nam nosi sve bliže i bliže! Nadaju se svi snježiću, snjegoviću da mu stave mrkvicu, a na glavu kapicu! Snijeg stiže i na ledeni brijeg Uz brijeg ide i debeli djed. Na glavi mu crvena kapica, a u ruci puna vreća darova. Okitili smo bor, a kuća je topla ko slatki bombon. Iz kamina vatrica viri. Miris cimeta širi se i širi.
U toploj dekici sa čajem u ručici sretno iščekujemo u slami omotanog kralja velikog. Doris Sekirnik, 3.b OŠ Nedelišće Učiteljica Marija Kovač Franka Rajkovača, 1.r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi-Šela
Izabela Poljaković, 1.r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi-Šela
50
Nagradni natječaj
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BIRAMO NAJBOLJI BOŽIĆNI UKRAS DAMIR VADLJA iz Čakovca
Kamin iskoristio kao postolje za jaslice - Jaslice svake godine izradim na drugačiji i poseban način, rekao nam je naš sudionik natječaja Damir
Kamin je iskoris�o kao špilju jaslica Piše: Sanja Heric
N
a naš nagradni natječaj Biramo najbolji božićni ukras javio se i Damir Vadlja iz Čakovca. Inače radi kao prodavač motoopreme i serviser motora i quadova, a u svoje slobodno vrijeme bavi se kreativnim radom, pogotovo u predbožićno vrijeme. - Božićno doba mi je najljepše doba godine kad mogu uživati u ukrašavanju i izradi jaslica, kao i ukraša-
Damir Vadlja obožava božićno vrijeme
Različite figurice krase jaslice
vanju božićne jelke. Jaslice svake godine izradim na drugačiji i poseban način, rekao nam je naš sudionik natječaja Damir. Ove je godine iskoristio kamin kao špilju i unutra izradio božićno selo iz kojeg izlazi ručno izrađena staza od stirodura pa sve do jaslica koje su isto tako ručno izrađene. Cijela avantura izrade jaslica trajala je tri dana i zasjala u punom sjaju na Badnju večer, dok se ideja
za samu izradu kuhala čak i mjesec dana. - Od materijala ove godine upotrijebio sam stirodur koji je oblikovan u obliku ceste ili staze i piljevinu koja se ljepila na stirodur s pomoću silikona. Tu je i razno kamenje, drvca, mahovina, ukrasni mali borovi, više vrsta lampica koje su se koristile za stazu za selo te posebno lampice za jaslice, kao i jako puno malih �igura ljudi i životinja, ispričao nam je u nastavku.
21. siječnja 2022.
Nagradni natječaj 51
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BIRAMO NAJBOLJI BOŽIĆNI UKRAS LJUBICA RIBIĆ iz Podturna izrađuje božićne jaslice i adventske vjenčiće od prirodnog materijala
Odmalena volim božićno vrijeme! Uz štalicu napravila je i adventski vjenčić kojem je također mahovina podloga, a okružen je božićnim kuglama
Ljubica Ribić pokraj svoje štalice i adventskog vjenčića Piše: Dora Vadlja
N
a naš nagradni božićni natječaj prijavila se Ljubica Ribić, aktivna članica umjetničkih i kulturnih udruga kojoj stvaranje i kreativnost nisu nepoznanica. Tako ne čudi što je i ove godine napravila impresivnu božićnu štalicu od prirodnog materijala, a s time u kombinaciji i adventski vjenčić kojem je podloga mahovina.
Prisjetila se Božića i djetinjstva - Od malena obožavam božićno vrijeme. Ljubav prema Božiću usadili su mi moji roditelji dok su bili živi. Sjećam se kako smo na Badnjak kitili drvce, tata bi donio frišku slamicu na kojoj smo sestra i ja klečale i molile, prisjetila se Božića u vrijeme svog djetinjstva. Ljubica ističe da ljubav prema božićnom vremenu i
Adventski vjenčić ukrašen anđelima i kuglicama
Nagrade: 1. Đurkin poklon bon 500 kn 2. Bima poklon bon 300 kn 3. Vrtlarija Vijenac poklon u vrijednosti 200 kn dalje jednako traje. Zato svake godine ukrase pokuša napraviti sama, za sebe, kao i za drage ljude koju ju okružuju. Ova 50-godišnjakinja kaže kako mahovinu, češere i vrbino drvo skuplja tijekom godine. Sve je to materijal kojim kasnije stvara božićne jasle. Jedino su �igurice kupljene, sve ostalo radi sama. Posebno nam je za oko zapela pletena ograda od šibe, izrađena kako su se nekad plele ograde. - Tata me naučio kako se plete ograda pa sam tu vještinu iskoristila za izradu ovogodišnje štalice. Kamenčiće koji su napravljeni kao puteljak sam skupila kod rijeke Mure, a češere u parku u Čakovcu. Može se reći da su svi dijelovi Međimurja u mojoj štalici, kaže ova simpatična kandidatkinja.
Anđeli kao poseban motiv Uz štalicu napravila je i adventski vjenčić kojem je također mahovina podloga, a okružen je božićnim kuglama. Ljubica posebno voli i anđele koji se često nađu u njenim kreacijama. Izradila je i kugle za bor, posebnom tehnikom i salvetama koji odišu retrostilom.
Detalj božićnih kugli
Bor ukrašen kuglama koje Ljubica sama izrađuje
52
Informacije
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 22. siječnja Čakovec dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777
Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović Kralja Tomislava 119/a, tel. 040/682-059
dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257
Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182
dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307
Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414
dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445 dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917 Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170 Macinec dr. Željka Lovrić Glavna 26, tel. 040/858-475
Nedelišće Dom zdravlja - tim bez nositelja Varaždinska 23a, tel. 040/822-209 Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200 Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA radi svaku nedjelju i blagdan u vremenskom razdoblju od 8 do 18 sati na lokaciji ambulante u Nedelišću uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/866-033
Imendani i proštenja kroz tjedan od 21. do 27. siječnja 2022. P S N P U S Č
21 22 23 24 25 26 27
Agneza, Janja, Neža; Klanjanje Belica Vinko đakon i muč.; Irena, Vice, Laura 3. KROZ GOD. Emerencijana, Ema, Vjera Franjo Saleški, Ksenija Rimska Obraćenje Sv. Pavla; Ananija, Henrik Timotej i Tit, Bogoljub, Paula Angela Merici, Anđelka, Anđela, Julijan
Sretan Vam imendan!
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
tel. 112
Ispostava Mursko Središće
IZ MATIČNOG UREDA tel. 371-490
Matični uredi
Autobusni kolodvor Čakovec
tel. 310-222
Željeznički kolodvor Čakovec
tel. 384-333
Matični ured Prelog
tel. 645-125
Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1
tel. 310-651
Matični ured M. Središće
tel. 543-600
TAXI
tel. 313-619
Matični ured M. Subotica
tel. 631-112
Matični ured Nedelišće
tel. 821-806
Matični ured Štrigova
tel. 851-012
Matični ured Kotoriba
tel. 682-136
Matični ured Dekanovec
tel. 849-017
Taxi Cammeo
1212 za ČK birati 8
Matični ured Čakovec
tel. 374-176
Rođeni Čakovec: Abel Korent, Sin Lorene i Borisa Maria Novak, Kći Zrinke i Daniela Maria Vito Čabrajec, Sin Romane i Filipa Emili Nemet Pec, Kći Blaženke i Jasmina Tara Patafta, Kći Dajane i Pavla Ivano Mezga, Sin Antonie i Ivana Andreas Bogdan, Sin Danijele i Zlatka Zita Škapin, Kći Sanje i Borsa Lea Oršoš, Kći Maje i Josipa Antonela Bogdan, Kći Melite i Senada Roko Levačić, Sin Nevene i Tomislava Kaja Golubić, Kći Nikoline i Vjekoslava Dora Ignac, Kći Violete i Marinka Otilia Horvat, Kći Nine i Tomislava Tin Bogdan, Sin Pauline i Ljiljana Noemi Jagec, Kći Silvije i Izaka Mihael Ignac, Sin Ivane i Gabrijela Mia i Teo Novak, Djeca Lane i Luke Vito Prendl, Sin Sare i Dušana Tena Nađ, Kći Mateje i Dejana
EKO TAXI Čakovec
tel. 330-033
Policijska uprava međimurska
tel. 373-111
Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec
tel. 311-755
Zdravstvene ustanove
Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec
tel. 372-900
Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e
tel. 375-444
Vjenčani Mursko Središće:
Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1
tel. 396-800
Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e
tel. 372-300
Mateja Žuljić i Alan Cerovečki Sanja Čalopek i Kristijan Živčec
Zavod za javno zdravstvo
tel. 311-790
Međimurje-plin, Obrtnička 4
tel. 395-199
Međimurske vode, M. hrvatske 10
tel. 373-700
Centar za kulturu Čakovec - blagajna
tel: 323-100
Knjižnica Čakovec
tel: 310-595
Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 besplatni info telefon: 0800 300 404 • za opće informacije, prigovori i zahtjevi: info.dpcakovec@hep.hr
Školska medicina
tel. 312-157
Mikrobiološki laboratorij
tel. 310-336
Gradovi i općine Grad Čakovec
tel. 314-920
Grad Mursko Središće
tel. 370-771
Grad Prelog
tel. 645-301
Općina Belica
tel. 845-402
Općina Dekanovec
tel. 849-488
Općina Domašinec
tel. 863-240
Općina Donja Dubrava
tel. 689-033 tel. 655-126
Umrli Čakovec: Doroteja Lukša R. Friščić R. 1937. Marija Tkalec R. Jambrošić R. 1936. Daroslav Mesarov R. 1938. Josip Mađarić R. 1941. Stjepan Janžek R. 1935. Dražen Dokleja R. 1959. Marija Branilović R. Koprivec R. 1949. Mirko Katić R. 1934. Štefanija Žganec R. Culjak R. 1937. Marija Novak R. Golub R. 1938. Ivan Špiranec R. 1953. Marija Čižmešija R. Golub R. 1939. Ana Roginek R. Poje R. 1957. Đuro Polčić R. 1942. Rudolf Branilović R. 1938. Ivan Kukolić R. 1942. Ana Sajakl R. Grabar R. 1940. Franca Domjanić R. Cvetković R. 1931. Stjepan Mađarić R. 1957. Terezija Krhač R. Palir R. 1941. Nada Ciglarić R. Antonović R. 1954. Ana Ptiček R. Bujan R. 1938.
Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7
tel. 390-859
Veterinarska stanica Čakovec
tel: 390-859
Općina Donji Kraljevec Općina Donji Vidovec
tel. 615-105
Međimurska županija Čakovec
tel. 374-111
Općina Goričan
tel. 601-192, 602-162
Općina Gornji Mihaljevec
tel. 899-117
Općina Kotoriba
tel. 682-265
Općina Mala Subotica
tel. 631-700
Općina Nedelišće
tel. 821-107
Roza Brljak R. Markušić R. 1937. Elizabeta Međimurec R. Brljak R. 1927. Ivan Horvat R. 1940.
Općina Orehovica
tel. 635-275
Umrli Mala Subotica:
Općina Podturen
tel. 847-260
Općina Pribislavec
tel. 360-211
Općina Selnica
tel. 861-344
Dragica Novak R. Rebernik R. 1934 Stjepan Pavleković R. 1941. Vladimir Crkvenčić R. 1942. Marija Miljančić R. Hatlak R. 1941
Općina Strahoninec
tel. 333-088
Komunalni redar za grad Čakovec
mob. 099 317 2997 tel. 314-969
Pošta Čakovec, T. Masaryka 28
tel. 804-020
Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1
tel: 313-319
Fina Čakovec, O. Keršovanija bb
tel. 371-000
Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9
tel. 391-920
Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70
tel. 396-294
GKP Čakom, Mihovljanska 74
tel. 372-466
Općina Sveta Marija
tel. 660-001, 660-684
tel: 372-440
Općina Sveti Juraj na Bregu
tel. 855-305
Općina Sveti Martin na Muri
tel. 868-231
Općina Šenkovec
tel. 343-250
Općina Štrigova
tel. 851-039, 851-134
Općina Vratišinec
tel. 866-469, 866-966
- odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h
mob: 098/211-662, 098/9813-757
Porezna uprava Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11
tel. 371-200
Ispostava Prelog
tel. 371-430
Umrli Dekanovec: Alojzije Dodlek R. 1931. Rozalija Sršan R. Baksa R. 1932. Vladimir Purić R. 1934. Adam Balog R. 1952. Elizabeta Novaković R. Silaj R. 1940. Amalija Peras R. Sabolek R. 1935.
Umrli Kotoriba:
Umrli Mursko Središće: Marija Srša R. Premuš 1940.
Umrli Štrigova: Franjo Lebar R. 1924. Terezija Tasič R. Vuković R. 1950. Anton Hvalec R. 1945. Marija Majerić R. Golub R. 1931.
Umrli Prelog: Biserka Pongrac R. Ribarić R. 1951. Ljubica Čavlek R. Pongrac R. 1933. Ana Purić R. Purić R. 1942. Agata Barić R. Zagorec R. 1931. Slavko Dukić R. 1958. Marija Martinjaš R. 1953.
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Informacije 53 TUŽNO SJEĆANJE
SJEĆANJE
na našu dragu bakicu
Dragi naš tata, deda i suprug
IVAN BENE 21.1.2021.- 21.1.2022.
Za svaku dobru reč kaj reči si nam znal, za svaki pogled tvoj, za svaki smeh tvoj FALA! Tvoji najmiliji
POSLJEDNJI POZDRAV dugogodišnjem općinskom načelniku
FRANJI BUKALU Neka ti dragi Bog udijeli vječni mir, a obitelji iskrena sućut.
Bujan Veroniku POSLJEDNJI POZDRAV S poštovanjem i tugom upućujemo posljednji pozdrav
FRANJI BUKALU Počivao u miru Božjem!
Općinsko vijeće Općine Orehovica
Dijana Novak, načelnica i mještani Općine Orehovica
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Vrančić rođ. Kvakić
Ivan Lajtman
iz Čakovca preminula 16. siječnja u 90. godini života
iz Čakovca preminuo u 91. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Korušić
Marinko Jurišić
iz Šenkovca 25.1.1939. - 26.9.2021.
Kako je danas tužan dan, danas je tvoj rođendan. Umjesto čestitke i poljubaca naš tužan pogled u nebo da te anđeli poljube umjesto nas i čestitaju ti rođendan. Počivaj u miru! Tvoji unuci Dijana, Vlatka i Dino
TUŽNO SJEĆANJE na voljenu majku, baku i prabaku
DRAGICU NOVAK rođ. TOPLIČANEC iz Šenkovca 20.1.1998. - 20.1.2022. Tvoji najmiliji: kćer Marija i unuci Blanka i Dario s obiteljima
iz Čakovca preminula u 73. godini života
iz Čakovca preminuo 14. siječnja u 59. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Štefok Ivan
Lajtman Josip
Radić Terezija Rođ. Raih
iz Donjeg Kraljevca preminuo u 81. godini života
iz Preloga preminuo u 74. godini života
iz Goričana preminula 15. siječnja u 90. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Dolenec Pavlica
Mikulan Elizabeta
Premec Regina
iz Donje Dubrave preminula u 84. godini života
iz Donje Dubrave preminula u 81. godini života
iz Donjeg Vidovca preminula u 95. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Barić Agata
Horvat Ivan
Purić Ana
iz Donjeg Hrašćana preminula u 91. godini života
iz Donje Dubrave preminuo u 82. godini života
iz Hodošana preminula u 80. godini života
54
Slobodna radna mjesta
1. ALZAS ALARMS d.o.o. Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel: 040 384 100 do 13.2. 2. ALUPLASTIK - obrt za proizvodnju, M. Subotica, I. Vurušića 1, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži aluminijske i pvc stolarije na neodređeno, javiti se na email: aluplastik.pintar@ gmail.com do 17.2. 3. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrtnička ulica 3, traži m/ž djelatnika u računovodstvu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 29.1. 3.AGROBIBERd.o.o.,Podturen,traži 2 m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 847 075 ili na mob. 099 869 7916 ili na mail: agrobiber@gmail.com do 28.2. 4. ARION d.o.o., Pušćine, traži 4 m/ž radnika na montaži dizala na neodređeno, javiti se na mail: matea.arion@ gmail.com do 31.1. 6. ARCUS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara - baristu - koktel majstora na neodređeno, javiti se na mob. 091 314 6090 do 23.1. 7. ARNO d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži m/ž čistača na neodređeno (22 sata tjedno), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 321 062 ili na mob. 091 4433462ilinamail:nmagdalenic147@ gmail.com do 13.2. 8. ASC MLADEN d.o.o., Otok, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se na mob. 091 567 0784 do 28.2. 9. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Njemačka, traži 5 m/ž montera centralnog grijanja vodovoda i ventilacije na određeno, javiti se na tel. 040 361 037 ili mob. 098 190 5489 ili na mail: andrejas@aqua-instalacije.hr do 25.1. 10. Atalian Global Services Croatia d.o.o., Čakovec, traži m/ž spremača - čistača na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 402 839 do 22.1. 11. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 2 m/ž predradnika u proizvodnji tekstilnih proizvoda, m/ž tekstilnog tehnologa, m/ž komercijalistu za inozemno tržište, 10 m/ž šivača, 5 m/ž krojača, 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, m/ž mehaničara šivaćih strojeva i postrojenja te m/ž skladištara na određeno, javiti se na mail: infobalidoo@gmail.com ili osobni dolazak na gornju adresu ili nazvati na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 do 31.1. 12.BATd.o.o.,Čakovec,R.Steinera2, traži 2 m/ž skladištara na određeno, javiti se pismenom zamolbom ili na mail: posao@batprodajnicentar.hr do 23.1.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
15. B&O d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži 3 m/ž vodoinstalatera, 3 m/ž keramičara, m/ž električara, m/ž soboslikara, 10 m/ž montera prefabriciranih kupaonica, m/ž skladišnog radnika, 2 m/ž tehnologa i 2 m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti seosobnonaadresuilinatel.040648 024 ili na mail: boprelog@boprelog. hr do 31.1. 16. BOA COMIDA j.d.o.o., Čakovec, Park Rudolfa Kropeka 1, traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 395 207 ili na mob. 091 638 2176 ili na mail: ivana.fodor84@gmail.com do 31.1. 17. BU-JAN TIM j.d.o.o., Pretetinec 96, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž zidarananeodređeno,javitiseosobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismena zamolba na adresu ili na mail:bu.jan.tim@gmail.comdo14.2. 18. BV PRODUCT d.o.o., traži 10 m/ž stolara, 2 m/ž cnc operatera, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 095 8750 312 ili na mail: product.bv@ gmail.com do 28.2. 19. CARTEX d.o.o., Mursko Središće, MarkaKovača99,traži2m/ždjelatnika na pomoćnim poslovima u skladištu i osnovnom održavanju strojeva na određeno, zamolbu poslati na mail: igor.drev@cartex.hr do 28.2.; više info na: www.hzz.hr 20. City projekt d.o.o., Čakovec, V. Nazora 16, traži m/ž konobara (rok prijave 15.2.) i m/ž kuhara (rok prijave 31.1.) na neodređeno, javiti se pismenomzamolbomnaadresuilina mail: humanresources@castellumcakovec.com 21. CNC-OBRADA d.o.o., Vrhovljan, Gospodarska 5, traži 1 m/ž CNC tokara i 1 m/ž CNC glodača na neodređeno, javiti se na tel: 040 573 212 ili 098 303 605 ili na mail: cnc-obrada@ ck.t-com.hr ili doći osobno do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 22. Čakovečki mlinovi d.o.o., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž održivača pekarskih strojeva i m/ž dostavljača pekarskih proizvoda na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 31.1.
13. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136/a, traži 2 m/ž radnika na utovaru i istovaru robe i m/ž djelatnika na stroju za etikete na neodređeno,javitiseosobnonaadresuili pisanimputemilinamail:bernarda@ bernarda.hr do 3.2.
23. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž cnc operatera - rezača, m/ž lakirera, m/ž pomoćnog radnika u metalskoj proizvodnji i m/ž montažera - mehaničara poljoprivredne mehanizacije - bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: info@ strojarstvo-calopek.hr do 31.1.
14. B.TEX d.o.o., Belica, B. Radić 48, traži 15 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: gliber@btex.hr do 28.2.
24. Dječji vrtić Hižica, Čakovec, traži m/ž odgojitelja i m/ž prvostupnika sestrinstva na neodređeno, javiti se namail:dv.hizica@gmail.comdo21.1.
25. Dječji vrtić DJEČJA MAŠTA, Čakovec, Franca Prešerna 32, traži m/ž odgojitelja predškolske djece, m/ž stručnog suradnika-edukacijskog rehabilitatora i m/ž stručnog suradnika-logopeda na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: dv.djecja.masta@gmail.com do 21.1. 26. Dječji vrtić Zvjezdica, Varaždinska 25b, 40305 Nedelišće, traži 2 m/ž odgojitelja predškolske djece na određeno 20 sati tjedno , javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: anne. panic@gmail.com do 17.2. 27. DML LOGISTIKA d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž inženjera šumarstva neodređeno, javiti se na mob. 091 182 1119 ili na mail: davor@dml-logistika. hr do 31.1. 28. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, Dr. Vinka Žganca 3, traži medicinsku sestru ili tehničara te m/žfizioterapeuta(rokprijavedo21.1.) i m/ž njegovatelja (rok prijave 18.2.) na neodređeno, javiti se na adresu ili na mob.098460403ilipismenazamolba na adresu ili na mail: dommesmar@ gmail.com 29. Dom za psihički bolesne odrasle osobeKotoriba,tražim/žčistačaimedicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 806 ili na mob. 098 377 304 ili na mail: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 28.1. 30. Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, Matice hrvatske 1, traži m/ž njegovatelja na neodređeno. javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email. dom@domzastarije-ck.hr do 22.1. 31. Dom za starije i nemoćne osobe JAPA,MurskoSredišće,Frankopanska 18a, traži 1 m/ž pomoćnog kuhara, 1 m/ž spremača, 1 m/ž kuhara, 1 SSS/ VŠS medicinsku sestru ili tehničara, 1 m/ž njegovatelja i m/ž fizioterapeuta, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel 040 333 933 ili na mail: mursko. sredisce@japa.com.hr do 10.2. 32. Dom za starije i nemoćne osobe Stubičar, Mursko Središće, Kolodvorska 32, traži 1 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob. 098 989 7674do31.1.;višeinfona:www.hzz.hr 33.DOMJANIĆTEKSTILd.o.o.,Slemenice37,traži3m/žšivača-poslovipakiranja na neodređeno, javiti se osobno naadresuilinatel.040865230do15.2. 34. Drvotrade d.o.o., Nedelišće, V. Nazora 32a, traži 4 m/ž rukovatelja tračnom pilom - trupčarom, m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/žradnikanasortirnicitrupaca,2m/ž radnikanaglodačukoretrupaca,2m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, 3 m/ž vozača C i E kat. (šumara s dizalicom) i 8 m/ž radnika na sortiranju dasaka na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 na adresu do 3.2.
35.DRVNICENTARFILO,Čakovec,tražim/žreferentprodajeinabavetem/ž voditeljaprodajenaneodređeno,javiti se na mail: posao@filo.hr do 11.2. 36. ĐURKIN d.o.o., Čakovec, Braće Graner1,tražim/žkomercijalistuprodajeinabavevodovodnog,sanitarnog materijala i keramike na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresuilinaemail:djurkin@ck.t-com. hr do 31.1. 37.EKO-TERRAd.o.o.,Nedelišće,traži m/žmehaničarapoljoprivrednihstrojeva na određeno, javiti se na mail: info@eko-terra.hr do 31.1. 38. Elektroinstalacije El-EM Židov j.d.o.o., Prelog, Čakovečka 52, traži 4 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 269 7787 ili na mail: e.zidov@el-em.com.hr do 4.2. 39. ELCOP d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži 3 m/ž elektroinstalatera na određeno,javitisenatel.040804080 ili na mob. 099 211 8880 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: elcop@ elcop.hr do 13.2. 40. ELIMEA d.o.o., Prelog, Kralja P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž bravara i m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 168 7042 ili na mail: drazenko@ elimea.hr do 21.1. 41.ElektroAKULd.o.o.,GornjiKuršanec,traži10m/želektričarazamjesto rada Njemačka na određeno, javiti se namob.0995396020ilinamail:anni. elektroakul@gmail.com do 28.1. 42. 3E d.o.o., Pribislavec, traži 10 m/ž radnikauproizvodnjistolarijenaneodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenomzamolbomnaadresuilina mail:3e.stolarija@gmail.comdo21.1. 43. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž industrijska mehaničara, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža) i 3 m/ž cjevara za mjesto rada Švedska, te 6 m/ž elektromontera za mjesto rada Austrija na neodređeno, javiti se na mail: jobs. kr@fmt.biz do 26.1. 44. GORGED EXTERIORS j.d.o.o., Vratišinec, traži 2 m/ž bravara i 2 m/ž zavarivačananeodređeno,javitisena mob.0953536221ilinamail:kovano. inox@gmail.com do 28.1. 45. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7B, traži 1 m/ž komunalnog radnika za održavanje, 3 m/ž komunalna radnika - vozila i m/ž vozača na neodređeno,javitiseosobnonaadresu ili na tel. 040 645 458 ili mob. 099 33 44 451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: marina@pre-kom. hr do 21.1. 46. GKP ČAKOM d.o.o., Čakovec, Mihovljanska 10, traži 2 m/ž radnika na pogrebnim uslugama na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: cakom@cakom. hr do 25.1. 47. GP Ekom d.o.o., Športska 2, 40000 Čakovec, traži m/ž pomoćnog djelatnika - čistača na određeno, javiti se pismenomzamolbomnaadresudo21.1. 48. HAIX Obuća d.o.o., M. Subotica, Gospodarska 1, traži 2 m/ž čuvara vatrogasca i 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: posao@haix.hr do 26.1.
49. HSG Kariera d.o.o., Čakovec, traži 6 m/ž održivača postrojenja, 6 m/ž radnika u održavanju, 5 m/ž skladišna radnika, 6 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž skladištara i m/ž vozača na određeno, javiti se na mob. 099 546 4618 ili na mail: sara.dragojevic@kariera. hr do 31.1. 50. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži m/ž mehaničara, m/ž radnika na poslovima uređenja i održavanja, 10 m/ž šivača, 2 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž radnika na cnc stroju u proizvodnji namještaja, m/ž radnika na cnc stroju za rezanje spužve, 2 m/ž viličarista, 2 m/ž radnika u skladištu i 5 m/ž radnika na tapeciranom namještaju na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 043 ili na mob. 099 390 7520 ili na mail: lucija.horvat@hildinganders.com do 25.1. 51. HP – HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž operatera u poštanskom uredu na neodređeno, javiti se na email: posao@posta.hr do 28.1. 52. Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, traže 1 m/ž zavarivača, 1 m/ž strojobravara - bravara i 1 m/ž CNC operatera na neodređeno, molbu poslati na mail: office@ iaf.hr ili najava na tel: 040 544 450 do 11.2.; više info na: www.hzz.hr 53. Instalacije Bočkaj d.o.o., traži 5 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije i 5 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Domašinec, 10 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije i 10 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob: 098 745 412 ili mailom: bockaj-instalacije@post. ht.hr do 20.1. 54. INTERIJERI VESNA j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž stolara, 5 m/ž građevinskih radnika, 6 m/ž radnika na postavljanju knaufa i 5 m/ž podopolagača za mjesto rada Austrija te 4 m/ž stolara za mjesto rada Njemačka na neodređeno,javiti sena mob. 098 984 1949ilinamail:interijerivesna@gmail. com do 30.1. 55. Instalater Junior vl. Marijan Šprem, Mačkovec, traži m/ž radnika na farmi pilića na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 710 do 31.1. 56. IVIT-TLAKOVCI d.o.o., Gornji Kuršanec, Zrinskih 5, traži m/ž građevinskog tehničara i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 091 52 92 542 do 24.1. 57. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 241 479 ili pismenazamolbanaadresuilinamail:info@ jurcec-transporti.com do 21.1. 58. JVM METALIK d.o.o., Ivanovec, traži m/ž bravara na neodređeno, javiti se na mob. 098 160 2237 ili na mail: info@jvm-metalik.hr do 15.2.
21. siječnja 2022.
61. KERBEK d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska78,tražim/žčistačana 10 sati tjedno i m/ž tokara na neodređeno,javitiseosobnonaadresu ili na mob. 095 242 6500 ili na mail: marta.beluzic@gmail.comdo28.2. 62. KLASIKA d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 28.2. 63. Klima LS d.o.o., Prelog, Hrupine 13a, traži m/ž vozača teretnog vozila, 2 m/ž limara - montera ventilacija sistema, m/ž cnc operatera i m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 160 1639 ili na mail: stjepan. lepoglavec@gmail.com do 11.2. 64.KRALJIĆA&Sd.o.o.,Slemenice, traži m/ž vozača kamiona 7.5 tona na neodređeno, javiti se na mob. 099 500 4054 ili na mail: kraljicas. doo@gmail.com do 1.3. 65. Krojački Obrt “Anna”, Mursko Središće, traži 2 m/ž šivača, javiti se na mail: anna.hr@ck.t-com.hr ili na mob. 099 543 1531 do 15.2.; više info na: www.hzz.hr 66. KRALJEVSKE SLASTICE d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskihproizvodazamjestorada Donji Kraljevec i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec na određeno, javiti se na mob. 098 419 457 ili na mail: info@kraljevskeslastice. hr do 31.1. 67. KRUNO-INN d.o.o., Sveti Križ, Čakovečka 1/a, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 631 2070 ili na mail: info@kruno-inn.hr do 11.2. 68. KUMULUS d.o.o., Savska Ves, Radnička 1, traži m/ž rukovatelja samohodnim strojevima na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: info@kumulus. hr do 13.2 69. LETINA INTECH d.o.o., Čakovec, Neumannova 2, traži 2 m/ž inž. strojarstva/dipl.ing. strojarstva, 3 m/ž zavarivača tig postupkom, 3 m/ž bravara - strojobravara i 5 m/ž radnika u završnoj obradi na neodređeno,javitisepismenomzamolbom na adresu ili na mail: posao@ letina.com do 22.1. 70. LJEKARNA POČUČA, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se na tel. 040 333 550 ili na mob. 091 333 7130 ili pismena zamolba na mail: info. blazenkapo@gmail.com do 27.1. 71. Ljekarnička ustanova Homeosan, Pribislavec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se na mail: jagoda.ceric25@gmail. com do 26.1.
59. K-GANESA d.o.o., Strahoninec, Dravska 7, traži m/ž prodavača mješovite robe na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 950 2036 ili na mail: kganesa97@gmail. com do 4.2.
72. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž transportnog radnika viličaristu, 4 m/ž cnc programera, 3 m/ž alatničara i 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: info.alucast@ lthcastings.com do 21.1.
60. KERAMIKA FRIŠČIĆ d.o.o., Prelog, traži m/ž financijskog knjigovođu i m/ž voditelja salona keramike na neodređeno, javiti se na mail: friscick@gmail. com do 7.2.
73. MANPOWER d.o.o., Čakovec, traži 30 m/ž zavarivača na određeno, javiti se na tel. 01 556 5710 ili na mob. 091 430 3019 ili na mail: igor. devcic@manpower.hr do 21.1.
21. siječnja 2022.
74.MARAVIĆ-inženjeringikonstrukcije d.o.o.,Čakovec,Zagrebačka38,tražim/ž zavarivača,m/žvoditeljaproizvodnje(dipl.ing. strojarstva), 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, m/ž dipl.inž. strojarstva i m/žkonstruktoraelektroničkihproizvoda - programiranje tiskanih pločica - inž. elektrotehnike, m/ž konstruktora proizvoda - dipl.inž. strojarstva na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: knjigovodstvo@mik. com.hr do 17.2.
87. METAL-MONT d.o.o, Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, traži m/ž kuhara za mjesto rada Kavana Stari krov na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: stari.krov1@gmail. com do 31.1.
75.MARTId.o.o.,Prelog,Hrupine5,traži 2 m/ž brusača i m/ž tokara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na mail: info@marti.hr do 15.2.
89. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž prodavača naftnih derivata na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: mobenz92@ gmail.com do 31.1.
76. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/žšivačanaodređeno,javitisenamob. 098 260 087 ili na mail: mario.nadj@ ck.t-com.hr do 28.2. 77. MIRAKUL d.o.o., Zagreb, traži m/ž servisera plinskih bojlera i klima uređaja na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 4742 ili na mail: info@mirakul.com. hr do 28.2. 78. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž frizera na neodređeno, javiti se na mob. 091 798 7553 do 31.1. 79.MILENAGRADNJAd.o.o.,Hlapičina, traži 2 m/ž radnika visokogradnje, 2 m/ž zidara, 2 m/ž tesara i 1 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima za rad na području Međimurja, javiti se na mob: 091 502 3933 do 28.2.; više info na: www. hzz.hr 80.MetalnekonstrukcijeŠvendad.o.o., Palovec,Glavna64,traži3m/žbravara,2 m/žzavarivačaim/žtehnologa-kontrolora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 958 6878 do 31.1. 81. METALNE KONSTRUKCIJE - obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži 2 m/žpomoćnaradnikapriizradiimontaži metalnih konstrukcija i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 389 155 ili na mob. 098 983 9701 ili na mail: mirko.samarija@ ck.t-com.hr do 28.2. 82. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje na neodređeno, javiti se na mob: 098 241 533 do 31.1. 83. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec,tražim/žkonobara,m/žpomoćnog kuharaim/žkuharananeodređeno,javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na mail: info@medjimurska-hiza. com do 31.1. 84. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž poslovođu za izradu prefabriciranihbetonskihmontažnihelemenata na neodređeno, javiti se na mail: m-pmp@m-pmp.hr do 20.1. 85. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec,Zagrebačka4,tražim/ženergetičara - frigomehaničara, m/ž strojobravara i m/ž radnika u preradi na neodređeno, javitisepismenomzamolbomnaadresu ili na mail: info@vajda.hr do 31.1. 86. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, Gospodarska zona Goričica, Ul. Goričica 1,traži2m/žzavarivačamig-magnaneodređeno,javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9951 559 ili na mail: posao@ metal-euro.hr do 31.1.
Slobodna radna mjesta 55
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
88. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec, traži m/ž bravara - zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 098 776 291 ili na mail: info.mnprojekt@gmail. com do 1.2.
90. MODRI VAL d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača poslovnog prostora na određeno vrijeme (10 sati tjedno), javiti se na mob. 099 4707 400 ili na mail: elena.loncaric@modri-val.com 91. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 10 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na mail: info@mura-metal.hr do 1.2. 92. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Hodošan, Prvomajska 14, traži m/ž vozača teretnog vozila u međ. transportu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 458 ili na mob. 098 235 128 ili na mail: naranda. transport@ck.t-com.hr do 12.2. 93. NOVI FEROMONT d.o.o., D. Kraljevec,Kolodvorska80b,tražim/žbušača na radijalnoj bušilici na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili natel. 040 655 331 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: jkrznar@noviferomont.hr do 31.1. 94. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž šivača i 5 m/ž radnika na ručnim fazama na određeno, javiti se na tel. 040 313 235 ilinamail:jelena.buhanec@ntt-hr.com do 31.1. 95. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob. 091 933 5666 do 31.1. 96.PAVLIC-ASFALT-BETONd.o.o.,Donji Kraljevec, traži m/ž inž. građevine, 2 m/ž rukovatelja građ. strojevima, m/ž operatera na betonari, 2 m/ž zidara i 5 m/ž zavarivača mig/mag/tig na neodređeno,javiti se na mail: darija. pavlic@gmail.com ili na tel. 040 655 525 do 14.2. 97. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76 ,traži 2 m/ž radika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 5 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesa, 2 m/ž vozača B kategorije, 2 m/ž vozača C kategorije i 5 m/ž radnika u klaonici peradi na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 28.2. 98. PODRUM ŠTRIGOVA d.o.o., Štrigova, traži m/ž vozača C kat. i m/ž traktoristu na neodređeno, javiti se na tel. 040 851 526 ili na mob. 099 589 4990 ili na mail: lela@podrum-strigova.hr do 31.1. 99.PERUTNINAPTUJ-PIPOd.o.o.,Čakovec, R. Steinera 7, traži 2 m/ž radnika uvalionicinaodređeno,javitisepismenom zamolbom na adresu ili na mail: ljudski.resursi@perutnina.hr do 24.1.
100. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž kontrolora kvalitete (rok prijave 27.1.), m/ž samostalnog referenta u odjelu računovodstva i financija (rok prijave do 31.1.), m/ž pomoćnog radnika, 2 m/ž pjeskara-sačmara, 3 m/ž zavarivača mig/mag, 3 m/ž zavarivača tig, m/ž savijača i m/ž bravara (rok prijave do 28.2.) na neodređeno. Javiti se na mail: e.filipic@primabiro.hr ili se javiti osobno na adresu ili na tel. 040 396 553 ili na mob. 098 1830 293 ili pismena zamolba na gornju adresu ili na mail: info@primabiro.hr
112. STI PRO SOLUTIONS d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zavarivača mig/mag/tig na neodređeno, javiti se na mob. 091 603 6973 ili na mail: domagoj.zdilar@sti-pro.eu do 15.2.
101. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, Hrupine 15, traži 5 m/ž tehničara u obućarskoj industriji, 6 m/ž radnika na montaži obuće i 4 m/ž radnika u proizvodnji obuće u odjelu krojenja, šivanja, montaže i finiša na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: office@p-pg.hr do 28.2.
115.TONId.o.o.,Donja Dubrava,traži m/ž radnika na otkupnoj stanici za žitarice(rok prijave31.1.) i m/žvozača teretnog vozila (rok prijave 15.2.) na neodređeno, javiti se na mail: info@ toni-marodi.hr do 31.1.
102. RAGUSA d.o.o., Čakovec, traži m/ž samostalnog računovođu na određeno, javiti se na mail. ragusa@ ragusa.hr do 31.1. 103. RALE d.o.o., Pušćine, Obrtnička 6, traži 2 m/ž pomoćna radnika na sortiranju metalnog otpada i m/ž rezača metalnih konstrukcija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: ured@rale.hr do 26.1. 104. Ratio d.o.o. Čakovec, traži m/ž voditelja knjigovodstvenog servisa na neodređeno, javiti se na mail: ratio.ks@gmail.com do 31.1. 105. RE-GRA d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača keramike i m/ž keramičara na neodređeno, javiti se na tel. 040 608 058 ili na mob. 091 508 5701 ili na mail: info@regra.hr do 3.2. 106. REINOX d.o.o., Lopatinec, Brezje 81a, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 855845 ili na mob. 098 268 700 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: reinox@reinox.hr do 31.1. 107. Ružić gospodarstvo d.o.o., Hodošan,tražim/žradnikauklaoniciperadi na neodređeno, javiti se na mob. 098 553 022 ili na mail: ruzicpilici@ gmail.com do 10.2. 108. SILO transporti Ivica Sačar d.o.o., Čakovec, traže 1 m/ž vozača C i E kategorije na neodređeno, javiti se na mob: 098 242 041 ili na mail: ivica. sacar@gmail.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 109. Smrtić oprema stolarija, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pkv/kv stolara i m/ž pomoćnog radnika u stolariji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 980 6580 do 17.2. 110. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži m/ž krojača i 2 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 858 170 do 31.1. 111. SUMMA – CON d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 633 777 ili na mob. 099 655 4618 ili na mail: info@summa-con.hr do 18.2.
113. ŠIŠ ŠIŠ j.d.o.o., Goričan, Školska 10, traži m/ž frizera na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 6718966 do 31.1. 114.TEHNODOMd.o.o.,D.Dubrava, Trg Republike 2, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: dstefic3@gmail. com do 5.2.
116. Toplice Sveti Martin d.o.o., Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traže 2 m/ž radnika na održavanju sportskih terena i okoliša, 1 m/ž kućnog majstora - električara, 2 m/ž kupališna spasioca,4m/žsobara,4m/žkuhara, 4m/žkonobarai1m/žprodavača,javitisenamob:0994395018ilinamail:posao@termesvetimartin.comdo 31.1.; više info na: www.hzz.hr 117. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, P. Miškine 53, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, Belica, Orehovica, Pleškovec, Hodošan, Savska Ves, Macinec,Okrugli Vrh,Donji Kraljevec, Kotoriba, Donji Vidovec i Palovec, te m/ž mesara za mjesto rada Orehovica i Donja Dubrava i m/ž vozača - dostavljača za radno mjesto Varaždin na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 404 ili na mail: posao@tpvz.hr do 31.1.
118. Trgovina KRK d.d., traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Goričan, Palinovec,Turčišće,Orehovica,Mihovljan, Podturen, Novakovec i Mačkovec na određeno, javiti se na mail: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 31.1.
125. UGOSTITELJSTVO – KAVANA BRACO, Čakovec, Novakova 46, traži m/ž konbara na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 738 2010 ili na mail: info@braco.hr do 31.1.
119. TE-PRO d.o.o., Vrhovljan, Gospodarska 7, traži 3 m/ž programera robotazazavarivanje,3m/žmontera metalnih formi i konstrukcija, 3 m/ž konstruktora alata, 1 m/ž IWE međ. inž. zavarivanja, 3 m/ž glodača, 3 m/ž tokara i 3 m/ž zavarivača na neodređeno,javitisenamail:office@te-pro. net do 25.1.; više info na: www.hzz.hr
126. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara i m/ž dipl.inženjera elektrotehnike na određeno, javiti se na mail: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 15.2.
120. TRADICIJSKI SIREVI d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž radnika u sirani na neodređeno, javiti se na mail: vladimir.balent@tradicijski-sirevi.hr do 21.1. 121. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača u međunarodnom prijevozurobahladnjačamaC+Ekateg. na neodređeno, javiti se na mob. 091 424 1707 ili na mail: info@tkalectrans. hr do 11.2. 122. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 352 7030 do 28.2. 123. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu u prodaji priključnih gospodarskih vozila na određeno, javiti se na mail: tot.petar2@gmail.com do 31.1. 124. UNION d.d., Čakovec, traži m/ž kuhara u Hotelu Park na određeno, javiti se na mob. 099 733 4598 ili na mail: recepcija@hotelpark.hr do 31.1.
127. Vrtlarija vijenac d.o.o., Strahoninec, Dravska 70, traži 4 m/ž radnika u proizvodnji cvijeća na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 333 870 ili na mail: info@vrtlarija-vijenac.hr do 5.2. 128. Zaštitarsko-ekološka udruga prijatelji životinja i prirode, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za životinje na određeno, javiti se na mail: info@prijateljizivotinja.org do 24.1. 129. ZAREA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na tel. 040 821 100 ili na mob. 091 182 1114 ili na mail: info@zarea.hr do 31.1. 130. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž montera suhe gradnje-knaufa na određeno, javiti se na mob. 095 389 3603 ili na mail: info.zesteel@gmail.com do 2.2. 131. ZOKI PAL d.o.o., Turčišće, traži m/ž radnika za izradu i obradu paleta na određeno, javiti se na mob. 098 632 455 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: zoran.lisjak@ ck.t-com.hr do 31.1.
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA SELNICA Jelačićev trg 4, 40314 Selnica KLASA: 350-02/21-01/02 URBROJ: 2109-15-22-17 Selnica, 18. siječnja 2022.
Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) i Zaključka općinskog načelnika Općine Selnica, KLASA: 350-02/21-01/02, URBROJ: 2109-15-22-16 od 18.siječnja 2022., objavljuje se
JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU
V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 10/07, 9/14, 10/15, 7/17 i 5/20) 1. Javna rasprava će trajati od 28.01.2022. do 11.02.2022. godine. 2. Javni uvid u Prijedlog V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 10/07, 9/14, 10/15, 7/17 i 5/20) moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Selnica, Jelačićev trg 4, 40314 Selnica u uredovno radno vrijeme Jedinstvenog upravnog odjela i na mrežnim stranicama Općine Selnica http://www. selnica.hr/, te na mrežnim stranicama stručnog izrađivača http://urbia.hr/. 3. Javno izlaganje Prijedloga V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica organizirat će se u prostorijama Društvenog doma Selnica (stara škola), Trg sv. Marka 2, 40314 Selnica i to 01.02.2022. godine (utorak) u 13:00 sati. 4. Primjedbe i prijedloge sudionici mogu davati tijekom javne rasprave, zaključno sa 11.02.2022. godine i to na sljedeći način: - postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima - davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja, - upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Selnica, Jelačićev trg 4, 40314 Selnica. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora. OPĆINSKI NAČELNIK Ervin Vičević, v.r.
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
56
Dobro je znati Čakovec, Matice hrvatske 10
objavljuju
PRODAJU RASHODOVANIH VOZILA I DIZEL AGREGATA PRIKUPLJANJEM PONUDA PREDMET PRODAJE I POČETNA CIJENA 1. Vrsta vozila, marka i tip, model: Teretno vozilo marke Mercedes, tip Vario 815DK, NDM 7500kg, kiper, broj šasije WDB6703321N093699, godine proizvodnje: 2001. Vozilo je neregistrirano. Početna prodajna cijena je 25.000,00 kn (s PDV-om). 2. Vrsta vozila, marka i tip, model: Priključno vozilo marke Nikos, otvorena s rampom, NDM 5000kg, broj šasije NP10025H, godine proizvodnje: 2001. Vozilo je neregistrirano. Početna prodajna cijena je 10.000,00 kn (s PDV-om). 3. Vrsta vozila, marka i tip, model: Osobno vozilo marke Citroen Saxo, broj šasije VF7S0HFXB57916639, godine proizvodnje: 2003. Vozilo je neregistrirano. Početna prodajna cijena je 1.500 kn (s PDV-om). 4. Automatizirani stabilni dizel agregat otvorenog tipa - TIP AGD561-F10L413F-K 1375 Generator: Uljanik (SIEMENS) g. proizvodnje 1978. TIP S4 05 4-K 1232, 400V, 225 kVA, 325A, 1500min-1, cos �i 0.8, 50Hz, uzbuda - 85V, 57A Klasa izolacije B, zaštita IP 23, težina 1120 kg. Motor: DEUTZ - TIP FI0L413 F ,2300min-1, 255HP, DIN 6270 Ukupna težina agregata 2670 kg. Uz agregat dolaze ispušne cijevi i lonci, metalni spremnik goriva 1500 l s cijevima, kadica za prikupljanje goriva u slučaju propuštanja spremnika 2000 l, pumpa za pretakanje goriva, usmjerivači zraka motora s rešetkama za montažu na objektu. Broj odrađenih sati - 262 h. Početna prodajna cijena je 15.000 kn (s PDV-om). UVJETI PRODAJE Prodaja vozila i agregata obaviti će se prikupljanjem pisanih ponuda. Pravo sudjelovanja imaju �izičke i pravne osobe koje uz ponudu prilože dokaz o uplaćenoj jamčevini. Ponuda mora sadržavati ime i prezime odnosno naziv ponuditelja i točnu adresu, OIB ponuditelja, kontakt ponuditelja ( telefon, e-mail ), naznaku za koje vozilo/agregat se podnosi ponuda i iznos cijene koja se nudi, koja ne može biti niža od utvrđene početne cijene. Porez na promet i sve druge troškove vezane za sklapanje kupoprodajnog ugovora snosi kupac. Prodaja se obavlja po načelu „VIĐENO-KUPLJENO“. Rok za dostavu ponuda je 01.02.2022. godine do 15,00 sati. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici s naznakom „Ponuda za kupnju vozila/ agregata – ne otvarati“ , preporučenom poštom na adresu : Međimurske vode d.o.o., 40 000 Čakovec, Matice hrvatske 10, ili osobnom dostavom u sjedištu Društva. Otvaranje ponuda obaviti će imenovano Povjerenstvo, u roku od 3 dana od isteka roka za predaju ponuda. Najpovoljnijom ponudom smatra se ponuda s najvišom ponuđenom cijenom. Prodavatelj zadržava pravo odustati od izbora ponuđača i prodaje vozila/agregata bez posebnog obrazloženja. O rezultatima Oglasa ponuditelji će biti obavješteni u roku 8 dana od otvaranja ponuda. JAMČEVINA Ponuditelj je dužan prije podnošenja ponude uplatiti jamčevinu na poslovni račun Međimurskih voda d.o.o. IBAN HR3124020061100029522 kod Erste & Steiermarkische Bank d.d., s pozivom na broj (OIB ponuditelja ) i naznakom „jamčevina“. Jamčevina iznosi 50% od početne prodajne cijene. Najpovoljnijem ponuditelju uplaćeni iznos jamčevine uračunava se u cijenu, a ostalim ponuditeljima jamčevina se vraća u roku 8 dana od dana donošenja odluke o najpovoljnijem ponuditelju. Kupac je dužan u roku 5 dana od primljene obavijesti da je njegova ponuda izabrana kao najpovoljnija, zaključiti kupoprodajni ugovor, u protivnom, smatrati će se da je odustao od kupnje i gubi pravo na povrat jamčevine.
OSTALE OBAVIJESTI Agregat se može pogledati dana 27.01.2022. god., u vremenu od 9,00 do 15,00 sati, uz obaveznu prethodnu najavu na tel. 098/553-509, na Vodocrpilištu Nedelišće Međimurskih voda, Varaždinska 88, Nedelišće. Sve dodatne informacije o agregatu mogu se dobiti radnim danom od 7,00 – 15,00 sati, na mobitel broj 098/553-509 ( gosp. Bruno Palašek ) Vozilo se može pogledati dana 27.01.2022. god., u vremenu od 9,00 do 15,00 sati, uz obaveznu prethodnu najavu na tel. 098/213-790, u odjelu Vodoopskrba i odvodnja Međimurskih voda, Strahoninec, Kolodvorska 42, prilaz iz Zapadne ulice u Čakovcu. Sve dodatne informacije o vozilima mogu se dobiti radnim danom od 7,00 – 15,00 sati, na mobitel broj 098/213-790 (gosp. Željko Trupković). Primopredaja vozila/agregata obavlja se nakon uplate ugovorene kupoprodajne cijene.
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Odbor za dodjelu javnih priznanja KLASA: 061-05/22-03/1 URBROJ: 2109-02-22-05 Čakovec, 18. siječnja 2022.
Na temelju članka 20. Odluke o javnim priznanjima Međimurske županije («Službeni glasnik Međimurske županije» broj 15/12), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, r a s p i s u j e
POZIVNI NATJEČAJ
za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade «Zrinski» Međimurske županije za 2021. godinu Nagrada «Zrinski» Međimurske županije dodjeljuje se građanima Međimurske županije, djelatnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama građana i drugim pravnim osobama koje žive ili djeluju na području Međimurske županije. Nagrada „Zrinski“ dodjeljuje se: - za životno djelo - za ostvarene rezultate u prethodnoj godini ili duljem vremenskom razdoblju (godišnja nagrada) u djelatnosti gospodarstva, znanosti i obrazovanja, kulture, zdravstva i socijalne skrbi te zaštite okoliša i drugih javnih djelatnosti.
Kriteriji za dodjelu Nagrade „Zrinski“ za životno djelo: -Nagrada „Zrinski“ za životno djelo dodjeljuje se istaknutim pojedincima koji su svojim stvaralačkim radom obilježili vrijeme u kojem su djelovali ili čiji je stvaralački put zaokružen za njihovu cjelokupnu djelatnost koja je od posebnog značaja za razvitak određenog područja djelovanja ili predstavlja značajan doprinos razvitku određenog područja djelovanja te čija djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Međimurske županije. Kriteriji za dodjelu godišnje Nagrade „Zrinski“ su sljedeći: - u gospodarstvu za naročito uspješno organiziranje rada i poslovanja te uvođenje suvremenih metoda u ekonomsko-tehnološki postupak, ostvarivanje značajnih radnih i poslovnih rezultata od osobitog interesa za unapređenje gospodarstva i jačanje gospodarske osnove te uspješnu primjenu znanosti i suvremenih dostignuća u praksi.
- u znanosti i obrazovanju za uspješnu znanstvenu djelatnost u određenom području, znanstveno otkriće koje predstavlja značajan doprinos znanstveno-istraživačkom radu, objavljena vrijedna znanstvena djela, za unaprjeđenje pedagoške teorije i prakse, za naročite uspjehe u organiziranju odgojno-obrazovnog rada i zapažene rezultate u izvođenju nastave.
- u području kulture za objavljena i prikazana umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, likovnih umjetnosti, kazališne i �ilmske umjetnosti, za značajne rezultate u promicanju kulturne baštine, za iznimna ostvarenja u organiziranju amaterskih organizacija i njihovog djelovanja, za naročita športska dostignuća na državnim i međunarodnim natjecanjima, za istaknute rezultate u stručnom i pedagoškom djelovanju i odgoju i osposobljavanju sportaša i podizanju športske kulture građana te za izuzetne rezultate u organizaciji i razvitku inventivne djelatnosti i drugim područjima tehničkog stvaralaštva. - u području zdravstva i socijalne skrbi za ostvarene rezultate u organizaciji zdravstvene i socijalne skrbi, za otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja odnosno sprečavanja i suzbijanja bolesti, za osobite rezultate u liječenju te rehabilitaciji oboljelih, za izvanredne rezultate u zaštiti i radu djece bez potrebne roditeljske skrbi, za zapažene rezultate u provođenju djelatnosti socijalne skrbi o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva te uspjehe u provođenju zdravstvenog odgoja i podizanja zdravstvene kulture građana.
- u području zaštite okoliša i drugih javnih djelatnosti za uspješnu primjenu znanosti u praksi koja doprinosi očuvanju i unapređivanju okoliša, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, izuzetnu djelatnost u obrazovanju djece i mladeži u razvijanju svijesti o potrebi zaštite okoliša kao i promicanje potrebe zaštite okoliša među građanima, te za posebne rezultate postignute u unapređenju i promicanju u drugim javnim djelatnostima.
Prilikom ocjenjivanja vrijednosti ostvarenih rezultata predloženih za Nagradu vrednovat će se kontinuitet u ostvarivanju rezultata, da su postignuti rezultati najbolji na području Međimurske županije, da pravna ili �izička osoba predložena za Nagradu uživa ugled uzornog stručnjaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge građana ili druge pravne osobe.
Prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ mogu podnijeti građani i njihove udruge, trgovačka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe. Za trgovačka društva, udruge, ustanove i druge pravne osobe potrebno je uz obrazloženje dostaviti rješenje o upisu u sudski registar/ registar udruga/registar obrtnika (ne starije od 6 mjeseci), itd. Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora sadržavati: - podatke o podnositelju prijedloga (ime i prezime/naziv podnositelja, adresa/sjedište i broj telefona), - životopis osobe odnosno podatke o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje (uz obveznu dostavu OIB-a za �izičke i pravne osobe), - naziv javnog priznanja i područje za koje se podnosi, - iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja, - odgovarajuća dokumentacija (objavljeni radovi, analize, prikazi, stručne kritike i ocjene, natjecateljski rezultati, izvadci iz javnih tiskovina o postignutim uspjesima i slično) kojom se potvrđuju navodi iz prijedloga.
Prijedlozi za dodjelu Nagrade «Zrinski» podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, na adresu Ruđera Boškovića 2, Čakovec, uz naznaku za Nagradu „Zrinski“. Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» upute Odboru najkasnije do 28. veljače 2022. godine. ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
PREDSJEDNIK ODBORA Matija Posavec, mag.ing., v.r.
21. siječnja 2022.
Oglasnik 57
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Mali OGLASNIK
putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr • mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr • osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
Kupon mora bi� izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sa�. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe.
Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za is�nitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.
Obavijest oglašivačima: Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnos� (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priloži� sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su naves� energetski cer�fikat. U suprotnom nećemo objavi� vaš oglas.
MOTORNA VOZILA PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821 HITNO PRODAJEM VW POLO, 1.4, 5 vra�ju, crvene boje, u ispravnom i voznom stanju, dobro očuvan. Cijena povoljna. Upita� na tel. 098/1760256
MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476.
POZNANSTVA DEČKO (47g) traži curu za ozbiljnu vezu. Molim samo iskrene osobe. Mob. 095/731-3513
NEKRETNINE
POLJOPRIVREDA PRODAJEMO PEPEO od drva oko 450 kg. Pogodno za biljke i zemlju. Cijena 7.5 kuna/kg. Upitati u Šenkovca 098 911 5452 ili 097 613 9106. SADNICE crvenog ribiza, prodajem i šaljem poštom-pouzećem po 15 kn/kom. Za veću količinu cijena je niža. Zagreb, 091/9240-293 PRODAJEM TRAKTOR Deutz Torpedo 45-06 45 KS i prikolica kiper 3.5 tona 1-osovinka, povoljno, info na tel. 098/1705311 PRODAJEM SADNICE kupine, joste, tajberi, goji, ribizla i ostale po 20 kn/kom, šaljem i poštom. Zagreb, mob. 098/9084675 SADNICE stalnorađajuće maline, tayberry, kupine, goji i ostalog prodajem po 20 kn/ kom, šaljem poštom-pouzećem. Zagreb, 091/9240-293 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586. PRODAJEM BAČVE drvene za vino, a kupujem suhi kukuruz u zrnu. Info na tel: 343-557
USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POSAO UMIROVLJENIK TRAŽI POSAO dostavljača na 4 sata dnevno. Ponude na mobitel: 098/857562
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230
www.sms-nekretnine.hr
PRODAJE SE KUĆA U PALOVCU od 139 m2, useljiva, sve legalizirano, sa gospodarskim zgradama i okućnicom 1858 m2, EC/E. info na mob 098 981 48 47
IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTENE SOBE/ KREVETE sa zajedničkom kuhinjom i kupaonom u Šenkovcu,na duži ili kraći rok (noćenje). Idealno za radnike, sportaše, posl. ljude i sl. Max. 9 osoba. Parking, internet, tv, grijanje i dr. Tel:095/521 39 24
ŽIVOTINJE AKVARIJ lijepo uređen sa ribicama, puževima čistačima, živim biljem, svjetlom i poklopcem, prodajem za 600 kuna. Zagreb, 091/9240-293 PRODAJEM MLADE PAPIGE - nimfe, �grice i fišere. Tel: 098/944-3339 PRODAJEM AKVARIJ KUGLA lijepo i kompletno uređen sa ribicama, biljem i ostalim za 200 kn. Zagreb, mob. 098/9084-675
RAZNO
PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KUĆA U HRŽENICI (6 km od Preloga), struja, voda plin, EC/D, 1/1, useljivo odmah, okućnica, garaža, vrt, zemljište, sve u jednom. Dobra gradnja. Cijena: 50.000 EUR. Tel: 098 412 745
Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM rabljene štapove za ribolov, karabin 22 Hornet češki, zbrojevka, streljivo, op�ka, rasipač umjetnog gnojiva kap. 300 kg, kardani (3 kom), mob. 098/935-8937
PRO DA JEM O T RO S O B NU KUĆU u Čakovcu od 92 m2, renoviranu 2007. god., klima, centralno grijanje, ulica B. J. Jelačića 28 (iza Veleučilišta, uvučena od gl. ceste s desne strane u slijepoj ulici), na okućnici od 300 čhv su dvije garaže i dvorišna kuća s nadstrešnicom od 147 m2, veliki vrt i voćnjak. Sve su zgrade legalizirane, a vlasništvo bez tereta. Cijena je 92.000 EUR. Mob 099 599 8521.
PRODAJEM malo korišten krevet, medicinski madrac dim 90x200x12 cm i dekubitus madrac, te mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453
IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU GARSONJERU od 30 m2 i poslovni prostor od 75m2 + 50 m2 podruma, u Čakovcu. Info na mob. 092/146-5716 IZNAJMLJUJE SE STAN od 80 m2 u privatnoj kući, poseban ulaz i brojila, nenamješteno osim kuhinje. Potrebno je pla�� polog za najam. Info na tel. 091/501-6685
PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn.mob. 091 503 4863 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GG PS M50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 Prodaje se nova kvaka za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, cijena 100 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJE SE digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TV-antena, anatomski jastuk Dormeo te dvije zimske gume dim. 175/70 R14. Info na mob. 098-91-58-640 PRODAJEM CRNO vino povoljno, info na mob. 098-942-7646 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
DAJE SE U NAJAM! poslovni prostor veličine 100 m2 + skladišni prostor veličine 120 m2. Poslovni prostor nalazi se u Vučetincu na adresi Vučetinec 1, Sveti Juraj na Bregu, u sklopu stambenoposlovnog objekta u kojem se nalazi i restoran ARKA. Sve informacije na telefon broj: 040/ 821-599
KUPUJEM crtane romane, stripove. info na mob. 098 92 190 92 PRODAJEM dva francuska ležaja (nekorišteni) dimenzije 210 x 160 cm i 210x95 cm, dvosjed, tapeciranu garnituru (trosjed na razvlačenje, dvije fotelje, ljuljačku), elementi predsoblja, regal, nekoliko različitih stolica, 2 televizora i ostalo. A za radionicu se prodaje metalni stol dimenzija 200x170 cm, dvije metalno-drvene palete, teretna kolica nosivosti 1 tona, profi ručni flex i bušilicu i još razni ostali alat. Također se prodaje manja preša za grožđe i muljača. Info na 091 572 7670 PRODA JEM ELEK TRIČNU/ AKUSTIČNU GITARU novu sa stalkom, futrolom i remenom za 1000 kn. Zagreb, mob. 098/9084-675
PRODAJEM led traku 5m, daljinski i napajanje i bluetooth kit za samogradnju zvučnika s pojačalom (komplet), novo. Mob. 097/728-9476.
PRODAJEM kožnu garnituru na razvlačenje (trosjed, dvosjed + fotelja), tamno zelene boje (1500 kn); Stol kuhinjski okrugli na razvlačenje u ovalni oblik (900 kn); Trosjed na razvlačenje s jastucima, kao nov (850 kn); Korito sudopera sa jednoručnom pipom na izvlačenje (500kn). Tel: 095/521 39 24
Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841
1357
PRODAJE SE PERILICA RUBLJA Gorenje stara 3,5 g. 1200 okretaja, 6 kg, vrlo malo korištena, u odličnom stanju, cijena 1.299 kn. Tel. 095 560 9588 PRODAJEM Omron compressor nebulizer NE-C28P po cijeni od 600 kuna i nova kada s tuš kabinom, cijena po dogovoru. Info na mob. 099/4047517 PRODAJEM autosjedalicu za djecu (3 kom) i 3 bustera, stolno računalo sa periferijom, sve očuvano i povoljno. tel. 091 559 4332
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:
MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�
Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.
58
Savjeti
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888
Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00
Najduži mjesec u godini
Puna glava misli... se penjao, a kad je konačno stigao do kolibe mudraca, u sebi se zapitao zašto tako živi netko tko bi mogao biti najbogatiji na svijetu pa to pitanje otklonio zaključkom da su mudraci čudni i drugačiji od njega samog, kome je bogatstvo prijeko potrebno. Mudrac ga je lijepo primio, kao što je običavao kad bi dobio gosta, a na njegovo mu pitanje dao ovaj odgovor: zlato se pravi tako da u posudu uspemo pola mjere kukuruznog brašna, pola vode i kuhamo kao palentu, samo pri tome ne smijemo misliti na krokodile. Glupost, mislio je čovjek, tko još misli na krokodile dok kuha palentu, mora da ima neka tajna u receptu. Nema druge tajne, rekao je mudrac, sve je baš tako jednostavno i tko tako postupi, imati će zlata koliko god hoće. Sad kad znate, ako još niste isprobali taj recept, krenite i napokon se obogatite. Samo nemojte misliti na krokodile. Čovjeku iz priče nije uspjelo… Naše su misli i zlato i krokodili u našoj glavi i često nam treba prava mu-
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam
Piše dr. med. Diana Uvodić-Đurić, specijalistica školske medicine
Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja
Govorim o svojoj glavi u ovom trenutku. I o Vašoj? Onda nastavimo zajedno kroz tekst posvećen mislima, koje su kao psihološki sadržaj u uskoj vezi s našim doživljavanjem stvarnosti i ponašanjem u raznim životnim situacijama. Toliko toga bih htjela napisati o toj važnoj temi da moram krotiti bujicu misli koje provaljuju i takmiče se oko toga koja će prije uskočiti u tekst. Nadam se da shvaćate kako mi je teško i može Vam biti drago što niste na mom mjestu. Ni ja ne bih htjela biti na Vašem, jer tko zna kakve sve misli Vas muče i što s njima činite, samo si ih imajte jer drukčije ne može biti. Mi ljudi imamo tu sreću ili nesreću da ne možemo ne misliti. Kad bi to bilo moguće, od palente bismo znali napraviti zlato. Ne znate to?! Vjerojatno znate neku verziju te priče, nije prava alkemičarska, već psihološki poučna: čuo čovjek da navrh planine živi mudrac koji zna čarobnu formulu kako se pravi zlato pa pošao na dug i težak put kako bi saznao recept. Namučio se, danima
drost da to shvatimo. Nemoguće je ne misliti, pogotovo kad postoji nešto što unosi nejasnoću ili problem u naš život. Tada razmišljajući nastojimo shvatiti situaciju i s njom se na određeni način nositi. Mišljenje može biti i konstruktivno i destruktivno, a svatko od nas doživljava i jedno i drugo u različitim područjima življenja, kao i u različitim fazama života. Puno razmišljamo o sebi, svojim bližnjima, poslu, zdravlju, prijateljima, novcu, imovini, obvezama i brigama, brigama svih vrsta. Nema o čemu se ne može misliti, pa i upasti u vrtlog razmišljanja. I nema nekog tko u takvu zamku nije nikad upao. Neki se i ne izvuku jer ih pretjerano razmišljanje i zabrinjavanje povuku u ponor nekog psihičkog poremećaja. Ne, nemojte sad izvući zaključak da su vaše vlastite misli opasne za vaš vlastiti život. Zaboga, krokodili su negdje daleko. Vaše su misli zlato koje vas čini bogatima ako znate krokodile držati na distanci...
Dani blagdana su iza nas, dobrano smo zakoračili u novu godinu. Pogasile su se lampice, ukrasi su pospremljeni u kutije, odneseni u podrum ili na tavan. Novčanici prazni, a brojni računi još pristižu na naplatu. Vaga nam postaje jedan od najmrskijih aparata u kući, pokazuje neželjene brojke, a odluke u koje smo se zaklinjali dok smo pretjerivali s kolačima i ostalim delicijama, kako ćemo u novoj godini početi zdravo živjeti, nisu se same od sebe ostvarile. Srećom, preživjeli smo Treći ponedjeljak u siječnju koji mnogi proglašavaju najdepresivnijim danom u godini. Objašnjavaju to splašnjavanjem euforije nakon proteka božićnih i novogodišnjih blagdana, suočavanjem s realnošću koja nije uvijek onakva kakvom smo ju zamišljali gledajući filmove u blagdanskom televizijskom programu. I što sada? Prenijeli smo u ovu godinu osjećaje s kojima smo se mučili i u protekloj, promjena brojke na kalendaru nije obrisala loša raspoloženja, brige i tuge. Nije ni otopila „špek“ oko trbuha, a onima koji se muče pretjerujući s alkoholom, kao ni članovima njihovih obitelji, nije donijela prestanak njihovih muka. Problemi koji uglavnom ni ne nastaju odjednom, ne mogu se sami od sebe brzo riješiti. Preostaje nam biti strpljiv, pribrati se, suočiti se sa svojim osjećajima i ako shvatimo da među njima prevladava tuga, bezvoljnost, beznađe, promisliti što nam može pomoći da se takvih osjećaja riješimo. Pijenje alkohola odavno je poznato kao način popravljanja raspoloženja, zamagljivanja problema i njihovog guranja pod tepih. Uvriježeno
je koristiti se alkoholom kao sredstvom za samoliječenje napetosti, depresivnosti i drugih psihičkih poremećaja. Ovo je razdoblje godine posebno rizično za takve eksperimente s alkoholom. Naime, već u blagdanskom razdoblju pilo se više nego je uobičajeno. Druženja, veselice povodom završetka poslovne godine s kolegama na poslu, obiteljska okupljanja i slavlja tradicionalno su uključivala pijenje alkohola. Pijući i opijajući se, mnogima su se problemi činili lakše rješivi, ali otriježnjenje je pokazalo da problemi odlično plivaju u alkoholu, čak postaju i veći nego što su bili. Sve to potencira depresivno raspoloženje koje nije nimalo ugodno i kojeg se svi žele što prije riješiti pa zbog toga opet posežu za alkoholom kao brzim rješenjem. Alkohol i depresivno raspoloženje, pa i prava depresija, često idu „ruku pod ruku“. Mnogi piju jer su depresivni, ali poznato je da prekomjerna konzumacija alkohola i sama po sebi može dovesti do razvoja depresije, stoga je u razvijenoj fazi ovog poremećaja kompliciranog alkoholizmom, ponekad teško razlučiti što je uzrok, a što posljedica. Bez obzira na uzroke zbog kojih nastane, bilo koji oblik depresije vrlo je teško podnositi osobama kod kojih se javi. S obzirom na to da obično ne posumnjaju da se radi o bolesti ili poremećaju, ljudi se rijetko javljaju liječniku, nego pokušavaju sami sebi pomoći. Ponekad uzmu neko sredstvo za smirenje iz kućne apoteke, a nerijetko pokušavaju svoje neraspoloženje popraviti konzumiranjem alkohola. U početku imaju osjećaj da su si pomogli jer je alkohol u malim količinama prirodno sredstvo za smirenje i prirodni antide-
ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine
CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna
21. siječnja 2022.
NARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600
presiv, ali s obzirom na to da alkohol ne liječi poremećaj, loš osjećaj tuge i beznađa se vraća i osoba ponovo treba neko sredstvo da se tog osjećaja riješi. Alkohol je pri ruci, ponovo ga se uzme i malo po malo, na taj način uđe u začarani krug. Nakon nekog vremena, s obzirom na to da je alkohol sredstvo visoke adiktivne moći, dakle ima visoku sposobnost da osobu uvuče u ovisnost, razvit će se navika, a zatim i znakovi pravog ovisničkog ponašanja. Naglašavajući činjenicu da alkohol nije lijek, podsjetit ćemo se nekih dobrih načina na koje se osoba koju muči depresivnost može osloniti kako bi si pomogla. Iznimno je važno ne popustiti porivu povlačenja u sebe i osamljivanju. Druženje s ljudima koji su nam dragi i zanimljivi, uz pravilnu i redovitu prehranu koja uključuje raznovrsne namirnice, više voća i povrća, a manje slatke i masne hrane, svakako može biti korisno. Važno je i redovito i dovoljno dugo spavati i to ne po danu, nego po noći, ako nam to posao dozvoljava, a svakako je dobro primjenjivati redovitu primjerenu tjelesnu aktivnost. Kretanje i vježbanje podiže raspoloženje, a posebno je korisno kad vježbamo u društvu i na svježem zraku, u prirodi. Dobro je razgovarati s bliskim osobama o tome kako se osjećate, slobodno se malo „požalite“ nekome tko vas razumije. Pomoći će vam da promijenite svoj „crni“ način gledanja na sebe, svijet oko sebe i budućnost. Nije dobro posezati za alkoholom ili bilo kojim drugim sredstvom ovisnosti. Ako i dalje prevladava tuga, besmisao i beznađe, potražite pomoć stručnjaka. I depresija i alkoholizam mogu se uspješno liječiti.
VATROGASCI MEĐIMURJA
21. siječnja 2022.
59
“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”
MLADEN KANIŽAJ, županijski vatrogasni zapovjednik
Krenula je nova sezona obuke vatrogasaca u Međimurju! Prema broju kandidata koji su zainteresirani za obuku i titulu vatrogasca možemo biti veseli jer interes za vatrogastvo u Međimurju ne jenjava, istaknuo je zapovjednik Kanižaj Zapovjednik JVP-a Mladen Kanižaj najavio je obuke, natjecanja i vatrogasne skupš�ne Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan
I
nteres za vatrogastvo ne jenjava, a o tome govore brojke novozainteresiranih vatrogasaca koji su početkom ove godine počeli s obukama za zvanje vatrogasca.
Vlada interes za zvanje vatrogasca
O tome kako protječe obuka razgovarali smo sa
županijskim zapovjednikom Mladenom Kanižajem. - Prvo krećemo s obukama za vatrogasce. Do sada je sigurnih pet grupa, a moguće da će ih biti i šest za osnovno zvanje vatrogasac. Nakon toga slijedi obuka za vatrogasne dočasnike, časnike, dočasnike prve klase i časnike prve klase. To se sve polaže na razini Međimurske vatrogasne zajednice, objašnjava Kanižaj. Za zvanje višeg vatrogasnog časnika i
časnika prve klase potrebno je polagati u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici. Nakon što se završi osnovna obuka, organizirat će se specijalnosti obuke za dišne aparate i hidraulične alate. - Prema prijavama koje su pristigle od dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Međimurske županije, ima zaista dosta zainteresiranih. Prethodna godina pandemije nas je stopirala s obukama, tako da veseli
što će se ove sve to održati, naravno prema epidemiološkim mjerama, nastavlja zapovjednik Kanižaj. Tijekom siječnja provode se bodovanja vatrogasnih društava o njihovom članstvu, radu i aktivnosti koje su bile u protekloj godini, nastavlja zapovjednik. Za vatrogasce ova će godina ipak biti koliko-toliko normalnija od prethodne. Jer, kako najavljuje Kanižaj, ako će sve biti moguće zbog mje-
ra, kreće i sezona natjecanja kao i vatrogasnih skupština.
Tri međimurske ekipe na Olimpijadu u Celju
- Pripremili bismo posljednjeg vikenda u svibnju Županijsko natjecanje za podmladak i mladež. Tako je za sad predloženo. U lipnju bi se održala seniorska natjecanja koja su prednatjecanja za županijsko natjecanje koje će biti
u srpnju ove godine, kaže. Državno natjecanje za mladež u Čakovcu održat će se 4. i 5. lipnja. Olimpijada će se u Celju održati u srpnju, a našu županiju i Hrvatsku predstavljat će tri ekipe JVPa u kategoriji muški A te žene A Palinovec i žene B Mali Mihaljevec. Veseli što će se vatrogasne aktivnosti konačno početi održavati nakon ove sumorne korona-situacije koja nas je prikovala za kauč.
DVD DOMAŠINEC prošao na mjeri za rekonstrukciju
Novi vatrogasni dom veliki razlog za veselje! Raduje ih naravno činjenica da će se u novom domu moći okupljati mladi naraštaji vatrogasaca koji će prenositi tradiciju vatrogastva Vatrogasci Domašinca imaju razlog za veselje. Naime, primili su Odluku o rezultatu administrativne kontrole u kojoj je utvrđeno da je prvi dio Zahtjeva za potporu korisnika DVD-a Domašinec, u sektoru vatrogasnih domova, pozitivno ocijenjen. Zahtjev je podnesen na Natječaj za provedbu Podmjere 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu.
Stari vatrogasni dom vapi za obnovom
Kako nam je u razgovoru rekao predsjednik DVD-a Robert Filipović, sad su sto posto sigurni da će izgradnja
Ovako će na ponos vatrogasaca i mještana izgleda� novi vatrogasni dom u Nedelišću novog vatrogasnog doma biti ostvarena. - Navedeni projekt kandidiran je s maksimalnih 70 bodova i dobili smo pozitivno mišljenje od Agencije za plaćanje u poljoprivredi i naš projekt je prošao s 100 posto intenzitetom potpore što u konačnici znači da ukupna vrijednost projekta iznosi 9.138.747,25 kuna, kažu iz DVD-a. Navedeni projekt će se realizirati uz pomoć Općine Domašinec, Republike Hr-
vatske i EU fonda. Što se tiče vatrogasnog doma, postojeći je u svakom pogledu bilo je potrebno rekonstruirati ili dograditi jer su smještajni kapaciteti doma zbog opreme i članstva bili već premali. - Novi dom projektiran je prema našim potrebama i najvišim standardima, a posebno nas raduje činjenica da će se članovi DVD-a moći koristiti vatrogasnim domom u punom kapacitetu, a sva vatrogasna oprema, tehni-
ka i vozila bit će adekvatno uskladištena, nastavljaju.
Lijep poklon za 100 godina od osnutka DVD-a
Raduje ih naravno činjenica da će se u novom domu moći okupljati mladi naraštaji vatrogasaca koji će prenositi tradiciju vatrogastva od 1927. godine. Takvo velebno izdanje vatrogasnog doma krasit će centar Domašinca na ponos svih mještana.
Želja svih članova Upravnog odbora DVD-a Domašinec bila je da izgradimo novi vatrogasni dom jer nam se približava 100 godina od osnutka DVD-a pa da se realizira jedan takav povijesni događaj. DVD Domašinec trenutno broji 96 članova, od čega 64 člana starija od 18 godina i 32 člana vatrogasne mladeži i podmladka. Prvu dionicu puta uspješno su odradili, a sad slijedi
proces javne nabave i realizacije te rekonstrukcija vatrogasnog doma. - Za sada ne bismo nikoga posebno izdvajali što se tiče same pripreme i projekta i odrađenih poslova jer na cijelom projektu radi dosta ljudi kao tim i svi si međusobno pomažemo da što kvalitetnije odradimo zacrtani projekt i samo s takvim zajedništvom možemo realizirati projekt do kraja, zaključuje Filipović. (Dora Vadlja)
60
Međimurska kuharica
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Recept plus
File bodečnjaka na žaru i posteljici od rikule Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan
U utvrdi bedema i jezgre Starog grada u Čakovcu stoluje ugostiteljski objekt koji
Sastojci:
- file bodečnjaka - maslinovo ulje - prstohvat soli - rikula Krema od buče: - 1 �kva bu�ernut - 2 mrkve - 2 luka - 2 češnja češnjaka - 1 crvena paprika - 1 krumpir - sol, maslinovo ulje Karamelizirani luk: - 2 velika luka - 3 žlice maslinova ulja - prstohvat soli - pola žličice smeđeg šećera - žličica aceta balsamica
svojim gostima nudi maštovite jelovnike domaće, ali i internacionalne kuhinje. Svojim gostima, bez obzira na prigodu dolaska u restoran, nudi osobite okuse i mirise, s pažnjom na odabrane namirnice i jela pripremljena s dušom. Riječ je o restoranu Stari grad. Silvija Košak za našu stalnu rubriku Međimurske kuharice odlučila je predstaviti jelo pripremljeno od ribe crveni bodečnjak. Evo recepta kako se ta ukusna riba priprema u njihovu restoranu, a preporučuje se pod nazivom �ile bodečnjaka na žaru i posteljici od rikole s kremom od buče i karameliziranim lukom. File bodečnjaka treba najprije osušiti na posoljenoj vrućoj tavi (prvo se kratko prži na strani gdje je koža). Zatim ga pečemo na malo maslinova ulja dok ne pozlati koža i okrenemo ga da zapečemo drugu stranu. Za kremu od buče narežemo luk, mrkvu, tikvu butternut (muškatna bundeva), češnjak, crvenu papriku i krumpir. Sve zajedno stavimo u vakuum vrećicu, vakuumiramo i kuhamo u konvektomatu na pari oko
Kuharica Silvija Košak jedan sat dok povrće ne omekša. Zatim sadržaj vrećice miksamo dodajući maslinovo ulje i sol dok ne nastane glatka smjesa. Luk karameliziramo tako da luk narežemo na rezance i pirjamo ga na zagrijanoj tavi 15 minuta. Zatim ga posolimo, zašećerimo i pirjamo još 35 minuta. Prije kraja dodajemo malo aceta balsamica. Serviramo �ile bodečnjaka na posteljici od rikule pa dodamo kremu od buče i karamelizirani luk. Ukrasimo i poslužimo. Dobar tek vam žele Silvija Košak i djelatnici restorana Stari grad!
Keksi s orahom i bučinim sjemenkama U visoku posudu staviti mljevene orahe, mljevene bučine sjemenke, narančinu ili limunovu koricu i aru prah. Aru prah je škrob koji se dobiva od korijena tropske biljke (Maranta arundinacea). Koristi se kao zgušnjivač jela kod pripreme variva, gustih juha, dijetalnih jela i dječje hrane. Sve sastojke treba dobro promiješati. Zatim se dodaje maslac sobne temperature narezan na kockice, voda i med. Smjesa se miješa dok se svi
navedeni sastojci lijepo ne povežu. Dobivena smjesa razvalja se između dviju prozirnih folija. Od dobivene smjese kalupima se režu željeni oblici keksa (srca, polumjeseci, trokutići). Keksiće slagati na lim za pečenje obložen papirom za pečenje. Peći vrlo kratko na 170 stupnjeva, tek da poprime boju. Ohlađene kekse ukrašavamo otopljenom čokoladom tako da dio (polovicu) željenog oblika keksa umočimo u čokoladu i stavimo sušiti na masni papir.
Sastojci: - 100 g mljevenih oraha - 40 g mljevenih bučinih koš�ca - velika žlica aru praha - narančina ili limunova korica - prstohvat soli - 35 g maslaca - žlica meda - žlica vode - čokolada za kuhanje
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA
Njoki
Vino tjedna
Sauvignon obiteljske Vinarije Belović U paleti kvalitetnih i vrhunskih vina proizvedenih i odnjegovanih u obitelji Belović svakako potražite vino sauvignon. Riječ je o vrhunskom bijelom vinu (alk. 13 %). Svojom svježinom i aromom odlično će se sljubiti s bije-
lom ribom odnosno �ileom bodečnjaka pripremljenog na žaru i serviranog na posteljici od rikule s kremom od buče i karameliziranim lukom. Belovićev sauvignon preporučuje Silvija Košak. Živjeli! (rr,zv)
Priprema: Umiješajte sve navedene sastojke s toliko mlake vode da dobijete mekano tijesto. Žlicom uzimajte jednake količine tijesta i stavljajte ih kuhati u vrelu slanu vodu. Kuhajte ih oko 10 minuta (dok ne isplivaju na površinu). Ocijedite ih i isperite hladnom vodom da se ne lijepe. Dobro ocijeđene njoke preliti rastopljenim maslacem ili umakom po želji.
Sastojci:
- 300 g glatkog brašna Čakovečkih mlinova - 2 jaja - sol - 2 žlice ulja - 100 g maslaca - voda
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Narodna kuharica 61 Recepti iz domaće međimurske kuhinje
SANJA NOVAK iz Robadja pripremila bogat ručak sa šniclama i okruglicama od riže u finom umaku
Domaće šnicle u neobičnom umaku od brusnica i mljevenog cimeta Ponekad je potrebno razbiti monotoniju i načine pripremanja jela usmjeriti u nešto drugačijem smjeru Piše: Aleksandra Sklepić
Š
niclama od svinjetine svatko će se obradovati pa su one rado viđene kako na svakodnevnom tako i na blagdanskom jelovniku. U našem su kraju dio svakodnevne prehrane pa ih redovito pripremamo kao dio glavnog jela, na razne načine. Njihova priprema je relativno brza, a rezultat je svima jako dobar. Ponekad je potrebno razbiti monotoniju i načine pripremanja usmjeriti u nešto drugačijem smjeru, što dovodi do fantastičnih promjena
kojima se veseli svaki ljubitelj mesa, ali i svaka kuharica koja voli unijeti svježinu u obiteljski jelovnik. U eksperimentiranju s hranom i pretvaranju naoko običnih namirnica u elegantno i uzbudljivo jelo, stručnjakinja je Sanja Novak iz Robadja koja je za nas pripremila domaće šnicle u neobičnom umaku od brusnica i mljevenog cimeta. Sanja živi u Robadju sa suprugom Damirom i kćeri Emily koja ima 9 godina. Iz predivne prirode kojom je okružena crpi neobične, kreativne ideje za pripremu
Sastojci:
- svinjske šnicle (broj komada po vlas�toj želji) - mljeveni cimet - maslinovo ulje - malo ružmarina za bolji okus - jedna žlica domaćeg pekmeza od brusnica ili šljiva - malo luka - papar, sol, mljeveni češnjak - 2 žlice kiselog vrhnja i malo mljevenih badema (za dekoraciju) Sastojci za pohane okruglice od riže i sira: - 200 grama riže, - 1 glavica luka - 50 grama margarina - 50 grama parmezana - sol, papar po vlas�tom ukusu - 1 jaje - mljeveni češnjak - malo vegete
Koje jelo najprije proba�?
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Sanja s predivnim šniclama u umaku i rižinim okruglicama jela koje njeni članovi obitelji svi redom hvale i obožavaju. Osim što je spretna i originalna u kuhanju, Sanja jednako tako dobro peče i sprema predivne kolače i slastice po čemu je nadaleko poznata. Suprug Damir i mala Emily velika su joj podrška, ali i pomoć u brojnim poslovima koje je potrebno obaviti da bi stol izgledao poput stola na kojem Sanja servira svoje bajkovite ručkove i večere. Ništa joj nije teško i spremna je i noćima raditi da bi sve bilo savršenog okusa i izgleda. U slobodno pak vrijeme više od svega voli šetnje i izlete sa svojim suprugom i kćerkom, kada se osjeća najljepše i najopuštenije. Za nas je Sanja pripremila zaista bogat meni koji se sastoji od svinjskih šnicli u umaku od brusnica, pohane okruglice od riže i sira, šarenu tjesteninu s kineskim povrćem i domaću međimursku zlevanku.Uz to �ino jelo i taj �ini desert, naša domaćica predlaže poslužiti žuti muškat, koji jako paše uz tu kombinaciju jela.
Priprema svinjskih šnicli u umaku od brusnica: U tavicu na maslinovo ulje staviti 4 glavice nasjeckanog luka, 3 narezana češnjaka, papar, crvenu papriku, malo mljevenog mažurana, maslinovo ulje, vegetu i sol. Kad se sastojci sjedine s uljem, peći šnicle na laganoj vatri, ali dovoljno dugo da budu lijepo pečene. Na pečene šnicle preliti umak od brusnica koji se priprema tako da se u posebnoj posudi pomiješa malo maslinova ulja, malo ružmarina, a za bolji okus domaći pekmez od brusnica ili šljiva u nedostatku brusnica i malo mljevenog cimeta. Priprema pohanih okruglica od riže i sira: Rižu, nasjeckani luk, margarin, parmezan i ostale sastojke izmiješati i oblikovati kuglice. Rižu prije skuhati u posebnoj posudi. Izrađene kuglice uvaljati u krušne mrvice i pohati u vrućem ulju nekoliko minuta dok ne dobiju zlatnu boju.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
Kako konkurirati za nagradu?
daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 25. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 28. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Ovotjedna dobitnica je: Senka Radiček iz Čakovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
br. 1375 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 25. siječnja 2021. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 28. siječnja
62
Mozaik
HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)
Povremene nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim reagiranjem ili sa sitnicama. Suzdržite se od komentara. Na dnevni red opet će se vratiti neke teme iz prošlosti ili ćete morati surađivati s ljudima koji vam baš nisu sjeli. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, mogli biste nekoga upoznati. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu i unatoč povremenom umoru, vi ćete raditi lakše. Odnosi s kolegama također će postati bolji. Male frustracije mogu se pojaviti zbog financijskih teškoća koje su prolaznog karaktera. LAV (23.7. - 23.8.)
Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. No bit će i provokacija. Stoga ne skačite na svaki izazov koji vam možda u prvi tren nije ugodan. Idite polako, ali sigurno. VAGA (24.9. - 23.10.)
Ne gnjavite partnera da vas stalno drži kao kap vode na dlanu jer može postati naporno. Prihvatite da je i ovako dobro, a više proanalizirajte sebe. Vidjet ćete da ste sami dovoljno jaki. Vaš fokus interesa sad će se prebaciti na viša znanja. Mnogi će gledati da usavrše svoju stručnost. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
Uglavnom ćete igrati na kartu zavođenja, erotike i seksa. To će vam zapravo najbolje ići od ruke u privatnom životu. Ako pokušate malo više razgovarati s drugom stranom, naići ćete na nerazumijevanje i kaos. Zato šutite i jednostavno volite. Vaši poslovi sada kreću jednim novim pravcem koji možda nije bio očekivan. VODENJAK (21.1. - 19.2.)
Sve ćete se više baviti svojim društvom, premda nećete zanemariti ni voljenu osobu. Ipak, što se emocija tiče, proradit će vaša društvena faza. Mnogi neće razlikovati tko je tko jer će cijelu ekipu doživljavati kao jednu cjelinu. Pazite. Neki će umišljati da mogu više nego što zaista mogu.
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)
U ljubavnom životu bit ćete usredotočeni na svakodnevnicu. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete manje zahtjevni nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na običnim mjestima i bez pritiska da je moraju naći. RAK (22.6. - 22.7.)
U vašim osobnim odnosima ovih će dana vladati opuštenost i ugodno ozračje. Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Ne mora baš sve biti onako kako vaš partner želi. Ponešto neka bude i po vašem. Nastavit ćete tihu diplomatsku suradnju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah. DJEVICA (24.8. - 23.9.)
U vašim osobnim odnosima svi će izazovi biti usmjereni na temu tolerancije, a upravo će ovladavanje istom biti ono što će vas odvesti korak prema naprijed. Neki će, htjeli-ne htjeli, biti u iskušenju da podlegnu vlastitoj pohlepi. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
Netko od vaših suradnika mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti što učiniti, hoćete li se otvoriti za moguću vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u vezama bit će vrlo društven par. Izgledna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. JARAC (22.12. - 20.1.)
Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i neobičnim temama i bavljenjima. Pred vama su dani u kojima ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Oni koji su još sami tražit će osobu iz svojih snova. Djelovanje iz sjene činit će vam se najbolja varijanta rada. RIBE (20.2. - 20.3.)
Ovih dana ljubav biste mogli naći na putovanju ili krećući se van uobičajenih ruta. Za neke bi to mogla biti i ljubav iz snova. Ipak, ne žurite, jer ako sve počne prenaglo, tako bi se moglo i razvodniti. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1374
NOĆ MUZEJA 2022. u Muzeju Međimurja Čakovec
Piše: Maša Hrustek Sobočan, dipl. pov. umj.
Muzeji između stvarnog i digitalnog Stalni će postav muzeja za posjetitelje biti otvoren uz besplatan razgled od 18 sati, a s programom za školsku djecu kreće se već od jutarnjih sati
M
uzej Međimurja Čakovec uključuje se svojim programima na 17. po redu Noć muzeja. Iako se pandemijska situacija od prošle godine nije mnogo promijenila, za razliku od 2021. u kojoj smo Noć muzeja obilježili isključivo online programima, cijepljenje građana i uvođenje covid-potvrda omogućit će nam u ovoj godini kontroliMUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Utorak – petak: od 7 do 15 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
Detaljan program: 1. Radionica Mini hologram i digitalno u muzeju u dvama terminima: 9:00 – 10:30 i 10:30 – 12:00 Muzejsko-informativni centar (MIC), voditeljica: Melita Sambolek, prof. iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec *radionice u dogovoru sa školama Radionica za učenike osnovnih škola na kojoj će djeca upoznati digitalne sadržaje u muzeju, s osobitim obzirom na hologram. Učenici viših razreda svoj će minihologram i izraditi, dok će učenicima nižih razreda biti prikazana izrada miniholograma, a predavanje i radionica obuhvatit će i druge digitalne sadržaje u Muzeju Međimurja Čakovec. 2. Radionica Upoznaj Stari grad kroz VR i hololens naočale u dvama terminima: 13:30 – 15:00 i 15:30 – 17:00
S naočalama za hologramsku projekciju doživite povijest na drugačiji način
rano provođenje manifestacije u realnom vremenu i prostoru. Ovogodišnji program Noći muzeja prilagođen je osnovnoj temi Muzeji između stvarnog i digitalnog. Iako će stalni postavi našega muzeja za posjetitelje biti otvoreni uz besplatan razgled od 18 sati, s programom za ciljane skupine školske djece krećemo već od jutarnjih sati. Održat će se dvije radionice u dvama terminima u jutarnjim i poslijepodnevnim satima na kojima će učenici dobiti priliku isprobati i upoznati tehnologiju virtualnih (VR) i naočala za hologramske projekcije (HoloLens). Radionicu Upoznaj Stari grad kroz VR i HoloLens naočale vodit će muzejska pedagoginja Ines Virč, a radionicu Minihologram i digitalno u muzeju vodit profesorica čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog Melita Sambolek. Na službenom otvorenju Noći muzeja održat ćemo promociju Knjige legendi i turističkoga proizvo-
da projekta Living castles u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja s početkom u 18 sati. Od 18 sati građani mogu krenuti s besplatnim razgledom svih stalnih i izložbenih postava, a to su: palača, Riznica Međimurja i Izložbeni salon s tematskom izložbom Tibeti u Međimurju i Podravini. U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja bit će postavljen punkt mješovite i virtualne stvarnosti s virtualnim (VR) naočalama i naočalama za hologramske projekcije (HoloLens) na kojem će svi posjetitelji moći upoznati najnoviju tehnologiju virtualne i mješovite stvarnosti.
Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja, voditeljica: Ines Virč, muzejska pedagoginja *radionice u dogovoru sa školama Radionica za učenike osmih razreda osnovne škole na kojoj će upoznati tehnologiju virtualne i mješovite stvarnosti uz upotrebu virtualnih (VR) i naočala za hologramske projekcije (HoloLens). VR naočale nude panoramski pogled iz zraka na Stari grad Čakovec i okolni park i virtualnu šetnju kroz nove stalne postave Riznice Međimurja. HoloLens naočale pak omogućuju upoznavanje arhitekture čakovečkog Starog grada i njegovu virtualnu izgradnju. Napomena: navedene naočale namijenjene su korisnicima starijim od 13 godina. Na radionici učenici će uz stručno vodstvo i pod nadzorom upoznavati i koristiti novu tehnologiju. 3. Otvorenje Noći muzeja uz promociju Knjige
legendi i turističkog proizvoda projekta Living castles Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja u 18:00 Jeste li čuli koju legendu o tajnim stanovnicima dvoraca? Znate li da svaki dvorac ima svoje neobične stanovnike? Pridružite nam se na promociji Knjige legendi i saznajte muzejske tajne iz 7 različitih dvoraca: Stari grad Čakovec, Stari grad Varaždin, Dvor Veliki Tabor, dvorac Oršić, dvorac Rakičan, Ptujski dvorac i Celjska utvrda. Za promociju tih dvoraca osmišljena je dječja slagalica/puzzle sastavljena od 7 dijelova sa zanimljivim prikazima svakog dvorca. Dijelove slagalice skupljate prilikom posjeta svakom pojedinom dvorcu/muzeju. Nakon što skupite svih 7 dijelova slagalice, na dar dobivate maskotu projekta Living castles, malog simpatičnog duha igračku. *Posjetiteljima će se uz to ukratko predstaviti i druge ak-
Vrijeme događanja: petak, 28. 1. 2022., od 9:00 do 00:00
Mjesto događanja: stalni postavi Riznice Međimurja i palače Staroga grada Zrinskih; izložbeni salon, multimedijalna dvorana, Muzejsko-informativni centar Posjet svim stalnim postavima i izložbenom salonu u Noći muzeja je besplatan! Za ulaz u muzejske postave potrebno je predočiti valjanu covid-potvrdu. Slobodan ulaz za sve građane: 18:00 – 00:00
tivnosti realizirane uz projekt Living castles. 4. Besplatan razgled svih stalnih i izložbenih postava za posjetitelje Palača, Riznica Međimurja i Izložbeni salon (izložba Tibeti u Međimurju i Podravini) od 18:00 do 00:00 5. Posjeti Punkt mješovite i virtualne stvarnosti: Stari grad kroz VR i HoloLens naočale za sve posjetitelje - Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja od 19:00 do 00:00 Svi posjetitelji koji dosad nisu bili u mogućnosti upoznati tehnologiju virtualne i mješovite stvarnosti uz upotrebu virtualnih (VR) i naočala za hologramske projekcije (HoloLens), neka ovu Noć muzeja iskoriste i uživaju u nekoj drugoj stvarnosti! Napomena: navedene naočale namijenjene su korisnicima starijim od 13 godina.
21. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vremenska prognoza 63
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Pučka meteorologija
Zimsko kako i treba biti VREMENSKA SLIKA: U novu 2022. godinu ušli smo uz suho i toplo vrijeme. Proteklih tjedan dana doživjeli smo povratak u normalu. Temperatura je postala primjerenija mjesecu u kojem se nalazimo, jedino što i dalje nema snijega. I u sljedećih tjedan dana će biti prohladno zimsko vrijeme. Moguće je i nešto snježnih oborina za vikend, čini se
uz tanji snježni pokrivač. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Petak nam donosi smirivanje vremena. Dan bi trebao proći suho i pretežno sunčano, ali hladno. Jutarnja temperatura u minusu, a dnevna u laganom plusu. Zdrav zimski dan. Puhat će povremeno umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar.
Većina prognostičkih izračuna pokazuje da ponovno nešto oborina može biti u subotu i nedjelju. To bi uglavnom bio snijeg u manjoj količini jer će temperatura biti dovoljno niska, noću ispod nule, a danju samo malo iznad. Zasad količina tih oborina izgleda dosta skromno, ali bi se mogao stvoriti tanji snježni pokrivač od nekoliko
SKANDINAVKA
centimetara, ponegdje možda i desetak. Početak novog tjedna donosi nam više suhog vremena uz sunčana razdoblja. Još može naletavati slab snijeg, ali u maloj količini kako se sad čini. Ostat će hladno, osobito tijekom noćnih i jutarnjih sati kad se temperatura mjestimice može spustiti i ispod -10 °C. Ni danju baš neće biti toplo, oko nule ili jedva malo u plusu. Slično i sredinom tjedna, kombinacija oblaka i sunca te hladno. Polagani porast temperature je moguć u drugoj polovici tjedna. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučujemo da pratite i našu stranicu na Facebooku
Ako za Vinka (22.1.) sunce peče, u bačve vino teče Kad će Kiša. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060/555-555. Cijena 3,49 kn/min iz �iksnih i 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info-tel.: 0800-1234, prognoza izrađena 20. 1.)
IZLAZI
22.1. u 07:29 h 26.1. u 07:25 h
ZALAZI
22.1. u 16:48 h 26.1. u 16:53 h
METEOROLOŠKI KALENDAR • 20./21. 1. 1998. u mnogim predjelima Hrvatske polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog snijega, kiše koja se ledi i jakog vjetra • 23. 1. 1857. rođen u Voloskom geofizičar Andrija Mohorovičić • 26. 1. 1723. počeo je pada� obilan snijeg u Zagrebu i nije prestajao cijeli tjedan • 27. 1. 1718. u Irskoj je padala tuča čija su zrna sadržavala metalne komadiće • 28. 1. 1959. na području Sinja maksimalni udar vjetra 165 km/h
Razbibriga
VICOTEKA Parking 400 000 ljudi napustilo Hrvatsku, a ja i dalje ne mogu naći parking.
Menstruacija Zašto žene imaju menstruaciju? - Kad je Eva ubrala jabuku sa zabranjenog drveta i dala je Adamu, Bog se jako razljutio te kaže: - “Krvavo ćeš mi to platiti!” Eva će na to: - “A, jel može u ratama?!”
MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela
64
BOGATI SPORTSKI VIKEND ALEKSANDAR ŽBULJ među u dvorani Graditeljske škole najboljim hrvatskim trenerima Čakovec
PRETKOLO MEĐIMURSKEODIGRANO LIGE MEĐIMURSKEHrvatskog NOVINE nogometnog kupa
u kojem odluke donosim sam
Stolnotenisači započeli proljetni dio prvenstva
Aktualno Odabrao sam sport
TRADICIONALNI teniski 3. HNL SJEVER turnir Punčec Open završen je u Čakovcu
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
11. svibnja 2018. Polet, Međimurje i Rudar započeli pripreme za nastavak prvenstva
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Lefko dekle dojdo do obrta!!!? K
aj reči o našemo, i ne sam našemo, nejstarešemo obrto na sveto i što je to prvi i što se je to prvi zmislil kak je to nejstareši obrt na sveto. Verjem da si znate o šteromo vam to obrto pripovedam dok sam rekel da je to nejstareši? Da je te obrt, a tu vam očem reči o venodjanjo ženi i moški, a to je obrt jerbo moški na se zadje plačajo deklama oliti ženama kuliko so jiv potrošili, očem reči, kuliko so jiv ponucali. To kaj pajdaš Tonča hoda k sosedi Bariki to je ne obrt jerbo Barika pušča Tončija k sebi zbogradi toga kaj je potrebna i kaj jo negdi v jarčeko srbi i neje zadovoljna ak nešči to ne počoše. A Tonča je mel srečo kaj se je prvi našel Bariki pre roki dok jo je nejbole srbelo. A kak je došel prvič i kak je posla zbavil vredo Barika navek jega zove dok nekoga nuca POD VUROM
za isti posel. Ne znati kaj bi se pripetilo da Tonča ne bi mogel dojti dok ga Barika nuca je li bi se ona obrnula k drugim sosedima pak bi pomalem si došli na red ili pak bi Barika svojo nevoljo zbavila sama??? Brzčas bi počakala Tončija dok bi mel cajta jerbo je tua Barikina nevola ne takšo formo kaj nej mogla malo počakati. Znuomo kak je to dok se vužge sosedova slama ili pak škedej, znuomo kakša je to vručina i nevola, kakša to sila mora biti kaj se te ogej pogasi, ali dok se Bariki vužge jena nevola v jački unda to nevola more počakati bar tak dugo dok se bBarikin ogjogasec ne vrne z dere. Verjem da ste čuli dok je teca Franca išla pogledati svojo sestro Rozino v beli Zagreb grad?? Ak ste ne bodem vam spripovedal. Došla je teca Franca na glavni zagrebečki kolodvor i tam jo je, kak je i red, počekala sestra Rozina. Kak je Rozina mela stana blizo Jelačič placa sestre so išle peške po Zrinjevco, a mele so se kaj spominati jerbo so
obrt z šterim se ona bavi. To vam je pravi posel, robe imate dosti i či vejč prodate vejč vam ostane. A zakaj se dekle z tem bavijo? Zato kaj se na tomo poslo jako dobro služi. Služijo žene štere kažejo i davlejo se ono kaj imajo, a moški šteri jiv gledijo, nucajo z prve ili pak zadje strane se to plačajo. Brzčas se to i jako dobro plača, ako se Maričika i jene pajdašice falijo kak dobro služijo. I ne sam da se falijo nek se to na jimi vidi. Znate kak je to, pak što bode jiv štel ak na videc ne bodo dobro zgledale, očem reči, mora se v auzlogo videti se ono, ak ne još i vejč, kaj se v štacuno more dobiti. Negda je te nejstareši obrt na sveto dobro išel dok ga ne bilo televizije, kompjuterov, mobitelov, Interneta, a ne kaj ne bi denes išel dok ga tuliko sega okoli nas de moški morejo videti se kaj Maričika ima, se kaj nudi, očem reči, prodavle, a more se videti i kak to dela. Pofalila se je dekla štera ruon tak dela v Dojčlando: - Imam nekaj malo vejč od dvajsti let i bavim se nejsta-
rešim obrtom na sveto. Negda se parim i z dvajsti moški na den, ali zato služim cele kupe ojerov na mesec… Dok je to zazvedil pajdaš Tonča, šteri se, kak smo rekli, bavi z tihim obrtom, zapital je deklo: - Pak da hladiš to svojo pečkico….??? I naša Maričika se pofalila kak joj obrt, očem reči, posel jako dobro ide, ali furt mora ulagati v obtna sredstva, a kak vu tem jenom poslo moški jo obračajo unda mora ulagati v sebe. Pofalila se je kak si je dala povečati zizeke kaj bodo moški meli kaj v roke prijeti, neje da so do ve ne meli, ali ak so bregeci vekši vejč težakov čaka na red. Kak je rekla, kaj se bode ona �krej vlekla ak moškima tak paše, a dok ima obtnico mora tak delati kak mušterije očejo, očem reči, iščejo. Si znamo da te nejstareši obrti na sveto nebrejo živeti zanavek i zato treba skoristiti te cajte dok jiv mušterije nucajo i iščejo. Vekši zizeki bodo donesli i vekše kupčeke ojerov v kištico nočnoga kasleka ili
kak bi to rekel jeden poznati svecki navučenjak:Ak so vekši zizeki i žena je privlačneša, kaj bi rekli moške to vužge, a dok se moški vužgejo unda i ojeri leži idejo vum zmoškoga žepa v ženski kaslin. Kaj reči za našo Maričiko? Saki se bavi z onim poslom šteri mo nejbole ide od roke i ne sam od roke, mortik je to ne točno, ali se bavi z poslom de nejbole služi, a to je, kak smo zazvedili, nejstareši obrt na sveto. Robe ga dosti i tre se prodavati dok te mušterije iščejo i nucajo. Za ve ga jiv dosti i neje strahom kaj bi joj obrt prepal, očem reči, kaj bi bankroterala. Tak nam je i Maričika rekla. Nabrž je teca Franca ne nikaj prečitala o Maričiki jerbo mi je o tomo ne nikaj niti rekla. Pajdaš Tonča je pofalil Maričiko i jene nove i vekše bregece. Rekel je: - Ja sam staromoden, kak i moj japica, šteri je bil na dobromo glaso po celi seli, i imam rad kaj žena ima zizeke, a ne jejčeke…!!!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Građani komentiraju: Zašto nas je manje? Prema aktualnom popisu stanovništva brojke govore da nas je sve manje. U Međimurju je u posljednjih 10 godina prema statistikama 8 tisuća građana manje. Grad Čakovec jedini bilježi blagi porast broja stanovnika. Pitali smo naše građane kako komentiraju to što nas je manje. Koji je uzrok? Većina smatra da je ta brojka rezultat loše politike i iseljavanja mladih u inozemstvo, kao i činjenica da se manje djece rađa. (dv, mg)
se več dugo ne vidle. Kak so dohajale blizo Jelačič placa teca Franca se je furt ogledavala i na se zadje je zapitala: - Čuj, Rozina, kaj je to za ove dekle kaj stojijo z temaj taškicaj i tak ošpitno oblečene pre kandelaberaj? Rozina je sam odmahnula z rokom i otpovedala: - Ma, pusti jif, to so ti dekle štere se bavijo z nejstarešim obtom na sveto. Teca Franca je nejkaj zmrgotala sebi v brado i pomalem so odišle dale. No, teco so kršeli i dale zajedali i nekši vrag joj je ne dal mira pak je saki cajt postajala i ogledavala se. Neso prešle niti sto metri i teca Franca je več ne mogla zdržati, postala je i onak preštimano rekla sestri: - Znaš kaj Rozina, ja sam ti te dekle malo bole škicnula i morem ti reči da ti je med temi ženami je i nešterna �ljundra! Si šteri ste šteli ste mogli v našim novinama prečitati o Maričiki Zadravcovoj z Pupinovoga sela štera se v Dojčlando bavi z nejstarešim obrtom na sveto. Toplo se nadjam da ste me razmeli, neje ona stara nek je stari
Anamarija Novak, Vučetinec - Pa manje nas je jer ljudi odlaze tamo gdje im bolje. Gdje je bolja politika, gdje se mogu zaposliti, osnovati obitelj, eto, zato. Nameti su preveliki i ako želiš imati nešto svoje, postaješ rob države. Manje se i djece rađa.
Stjepan Bezek, Šandorovec - Ova politika je loša. Mladi su revoltirani tom nepravdom i lopovlukom. Ako si u stranci, možeš sve obaviti, kak je bilo u tvrdom komunizmu. Živimo u jednostranačju. Manje nas je jer mladi nemaju posla i prisiljeni su ići van.
mi prodiremo dublje
Željko Zita, Pušćine - Vjerojatno loše plaće kod nas, pa su ljudi bili prisiljeni otići van. Loši su i uvjeti života. Režije raste, cijene rastu, pretpostavljam da je to sve kombinacija iseljavanja, a onda i zašto nas je manje. Uz male plaće, rađa se i manje djece.
Slavica Kovač, Sivica - Djeca se nemaju tu gdje zaposliti i odu preko. Naprave fakultete i onda nemaju tu posla. Nemaju stalno zaposlenje i naravno da onda odu nekamo u inozemstvo. A uz to rađa se manje djece i kako da nas onda bude više?
www.teamgradjenje.hr
Nedeljko Marić, Orehovica - Ljudi previše šparaju oko toga da bi si napravili djecu. Rađe čuvaju pse nego djecu. Uvjeti života su sigurno lošiji zbog premalih plaća i prava. I zato ljudi odsele kamo im je bolje. Jednostavno je.