Broj 1376
Čakovec, PETAK, 28. siječnja 2022.
ZAPOSLENICI CENTRA ZA KULTURU Čakovec “fušaju” u vlastitoj firmi za velike honorare i autorske ugovore?!
Cijena 10 kuna
BIJELA KUGA hara Međimurjem
Lani umrlo 277 više nego nas se rodilo
Boris Bistrović (Fokus): Ravnatelj Romano Bogdan treba podnijeti ostavku! str. 10
str. 3
Godina XXVII.
STOČNI FOND i dalje u opadanju
Imamo 2666 krava, 48.652 svinje, 3575 koza, 1044 ovce, 325 konja i 33 magarca str. 16
Bavarski dabrovi glođu već cijelo Međimurje Naselili ga, a sad zbog šteta svi od njega peru ruke
str. 4-5 NAJVEĆI GLODAVAC SJEVERNE POLUTKE spašen s ruba izumiranja u Europi, kod nas postaje invazivna vrsta Teži do 30 kg, naraste u dužinu od 1 m, a ruši stabla do 60 cm. Intenzivno se razmnožava jer nema prirodnih neprijatelja. POBJEDNICI božićnih natječaja Međimurskih novina
MEĐIMURSKI SDP bira novog predsjednika
Skladateljica crkvenih pjesama, zborašica i solistica
Mario Medved ili Nikola Novak – tko je jači?
str. 12
str. 2
ŽIVOTNA PRIČA Renate Kramar iz Peklenice
Najbolji kolač napravila je Sanja Novak, a ukras Mario Jerković PREDSTAVLJAMO str. 22,27 Odjel anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja naše bolnice
Kad vam život visi o koncu, samo vas oni mogu izvući
ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr
str. 31
str. 32 - 33
Foto dabra: Marko Prpic/Pixell
2
Aktualno
HRVATSKA STRANKA umirovljenika
Za umirovljenike traže besplatan autobusni prijevoz Hrvatska stranka umirovljenika pokrenula je dvije inicijative u svim našim županijama. Prva je besplatni autobusni prijevoz za umirovljenike i starije osobe da bi se ublažio udar svakodnevnih poskupljenje na njihov džep. Županijska organizacija Međimurja zalaže se za besplatan prijevoz autobusima i na području Međimurske županije. Druga inicijativa međimurske organizacije HSU-a ide prema županu Matiji Posavcu, a traže otvaranje županijskog ureda za umirovljenike i osobe starije životne dobi gdje bi im se pružala pravna, socijalna i sva druga pomoć. - Župan Posavec dao je punu podrš-
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
FOTO
tjedna
Zlatko Marciuš, predsjednik Županijskog odbora HSU Međimurja ku za iznalaženje rješenja za oba ta prijedloga, poručio je u priopćenju za javnost Zlatko Marciuš, predsjednik Županijskog odbora HSU Međimurja. (BMO foto: Z. Vrzan)
Međimurski vinski oltar niče na Mađerkinom bregu! Na Mađerkinom bregu u Robadju, jednoj od najljepših lokacija u Međimurju, niknuo je dugoočekivani vidikovac. Postavljena je osnovna drvena konstrukcija koja je plijenila pažnju brojnih šetača na ovogodišnjem Vincekovu. (Foto: Mario Golenko)
GRAD MURSKO SREDIŠĆE
Pozivaju dužnike na dogovor o obročnoj otplati - Ako se netko od dužnika ne javi do 1. travnja, pokrenut će se postupak prisilne naplate. Mursko Središće ima razumijevanje za �inancijske probleme svojih građana, te sa svima koji su u težoj situaciji dogovara obročno plaćanje ili neki drugi sporazumni vid rješavanja problema. Pozivaju sve koji imaju dugovanja prema Murs Ekomu zbog odvoza smeća ili prema Gradu Mursko Središće za neplaćenu komunalnu naknadu da se jave radi dogovora o obročnoj oplati ili drugog vida reguliranja svojih dugovanja. Ako se netko od dužnika ne javi do 1. travnja, pokrenut će se postupak prisilne naplate. Grad
DONJI VIDOVEC
i komunalno poduzeće Murs Ekom dužni su poštivati Zakon o proračunu i brinuti o naplati svojih potraživanja. Vršenje svih komunalnih poslova ključno je za funkcioniranje grada. Bez redovitog odvoza smeća, poslova zimske službe, čišćenja ulica i nogostupa, održavanja zelenih površina i drugih poslova vrlo brzo bismo se našli zatrpani smećem i ugrožena zdravlja. Sve to zahtijeva �inancijsku likvidnost, stabilnost i redovitu naplatu svojih potraživanja. Većina građana svoje obveze uredno podmiruje, međutim, određeni korisnici duže vrijeme odbijaju podmiriti svoja dugovanja, pa im je sada prilika da reguliraju svoje obveze. (BMO)
Pojačanim policijskim ophodnjama protiv krađa Zbog učestalih provala i radi sigurnosti svojih sumještana, Bojana Petrić, načelnica općine Donji Vidovec, održala je sastanak s načelnikom PP Prelog Zdravkom Kolarićem, kontakt-policajcem Davorom Igrecom i zamjenikom župana Međimurske županije Josipom Grivecom. Statistika pokazuje da je u 2021. zabilježeno ukupno 20 kaznenih djela, dok je u 2020. zabilježeno 30 kaznenih djela. PP Prelog u mjesecu siječnju 2022. godine uspješno je razriješila više kaznenih djela
28. siječnja 2022.
koja su se dogodila u posljednjih nekoliko mjeseci na tamošnjem području i prema počiniteljima poduzela određene mjere. Dogovoreno je da će PP Prelog povećati prisutnost policijskih službenika na području naselja Donji Vidovec i susjednih općina, što će doprinijeti poboljšanju stanja sigurnosti. Isto tako, mještani se mole da surađuju s policijom i da svojim opažanjima i saznanjima pomognu u sprječavanju te razrješenju kaznenih djela. (vv)
MEĐIMURSKI SDP PRED unutarstranačkim izborima koji će se održati 12. veljače
Mario Medved i Nikola Novak u utrci za predsjednika SDP-a Ivan Perhoč na velika vrata vraća se na čelo čakovečkog SDP-a jer nema protukandidata
U
nutarstranački izbori u SDP-u održat će se u subotu, 12. veljače. Ako se predsjednik županijske organizacije ne izabere na dan održavanja izbora, održat će se drugi krug izbora u subotu 19. veljače. Vrijeme trajanja glasanja na pojedinom biračkom tijelu utvrdit će Županijska izborna komisija najkasnije do 4. veljače. Naime, tamo gdje su manje organizacije, nepotrebno je da biračko mjesto bude otvoreno cijeli dan. A na izborima će se birati među više kandidata po principu jedan član = jedan glas. Proces kandidature završio je 20. siječnja i na službenim mrežnim stranicama SDP-a istaknuti su svi pravovaljani kandidati za predsjednike i potpredsjednike općinskih i gradskih organizacija, kao i predsjedništva gradske organizacije i gradskog odbora SDP-a. Birat će se i novi predsjednik županijske organizacije i njegovi potpredsjednici i članovi županijskog odbora SDP-a. Kandidirati su se mogli oni članovi stranke koju su uredno podmirili članarinu, a pravo da biraju imaju svi članovi stranke, objasnio nam
Mario Medved
Nikola Novak
Ivan Perhoč, jedini kandidat za predsjednika čakovečke organizacije SDP-a
je Nikola Novak, povjerenik županijske organizacije SDP-a i načelnik Nedelišća. Za predsjednika županijske organizacije SDP-a kandidirali su se Mario Medved i Nikola Novak. Tri potpredsjednika županijske organizacije biraju se po teritorijalnom principu. Čakovec, Pribislavec i Šenkovec biraju zajedno jednog potpredsjednika i oni su istakli Andreju Marić. Drugu teritorijalnu jedinicu čini Prelog s grupom općina: Kotoriba, Goričan, Donji Kraljevec, Mala Subotica, Belica, Domašinec, Sveta Marija, Orehovica, Donji Vidovec i Donja Dubrava. Njihov kandidat za drugog potpredsjednika je Ivan Šimunković. Treću teritorijalnu jedinicu čiji je kandidat Anđelko Nagrajsalović čine: Sveti Juraj na Bregu, grad Mursko Središće i općine Nedelišće, Strahoninec, Sveti Martin na
Muri, Podturen, Vratišinec, Selnica, Dekanovec i Gornji Mihaljevec. Članove županijskog odbora SDP-a koji pripadaju pojedinoj općinskoj, odnosno gradskog organizaciji biraju svi članovi koji pripadaju toj organizaciji, ali nemaju sve organizacije jednak broj članova u odboru, već razmjerno ostvarenim rezultatima na posljednjim lokalnim izborima. Slijedom toga u županijskom odboru SDP-a Čakovec ima pravo na 5 članova, Nedelišće na 5 članova, Sveti Juraj na Bregu na 3 člana, Donji Kraljevec na 2 člana, Mursko Središće na 2 člana, Štrigova na 2 člana, a na jednog člana: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Podturen, Prelog, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Vratišinec i
Goričan. Na taj način bira se ukupno 38 članova odbora kojima se pridružuju oni po funkciji. SDP u Čakovcu smatrao se utvrdom SDP-a, sve dok ju nisu izgubili na ovim izborima nakon brojnih mandata na vlasti u Gradu Čakovcu. To je bio jasan signal da se stranka mora restartati. U čakovečkom SDP-u neće biti izborne utrke između više kandidata za predsjednika. Ivan Perhoč je jedini kandidat, čime se pokušava vratiti povjerenje u stranku među ustaljeno biračko tijelo. Veća bitka vodit će se za dva potpredsjednika čakovečke organizacije. Kandidirano je pet kandidata: Jurica Horvat, Andreja Marić, Lana Remar, Natalija Vikert, Gordan Vrbanec od kojih će dvoje s najviše glasova biti Perhočova lijeva i desna ruka. (BMO)
28. siječnja 2022.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3
BIJELA KUGA i dalje hara Međimurjem
Umrlo 277 više nego nas se rodilo Lani je u Međimurju rođeno 1134 beba, dok je s druge strane umrlo 1411 osoba Piše: Vlasta Vugrinec
L
ani je u Međimurju rođeno 1219 beba od kojih prebivalište u našoj županiji ima njih 1134. Podaci su to županijskog Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne odnose koji početkom svake godine izlazi s godišnjom statistikom. S druge strane, u maticu umrlih upisano je 1411 osoba što znači da smo u minusu od 277 osoba. U usporedbi s 2020. godinom kada je bilo rođeno 1163 mališana, a umrlo je 1350 i bilježili smo negativni prirodni prirast od 187 osoba, može se zaključiti kako nas i dalje prati bijela kuga.
Rodilo se više dječaka, a umrlo više žena Početkom ove godine dobili smo dvostruku statistiku o broju stanovništva. S jedne strane Državni zavod za statistiku objavio je podatke o popisu stanovništva, dok smo druge strane dobili podatke o kretanju broja stanovništva u Međimurju za 2021. godinu. I jedna i druga ne idu nam u korist jer iskazuju pad broja ljudi. Statistika za 2021. godinu objedinjuje podatke o broju upisa rođenih i umrlih osoba te broju sklopljenih brakova i životnih partnerstava iz matičnih ureda Čakovec, Dekanovec, Kotoriba, Mala
Subotica, Mursko Središće, Nedelišće, Prelog i Štrigova. Podaci se odnose na razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. godine. Od ukupno rođenih 1219 beba 554 je djevojčica i 665 dječaka od kojih je u braku rođeno 667 djece, a izvan braka 552. Upisano je 20 parova blizanaca, dok ih je godinu ranije bilo 15. S druge strane, u državne matice umrlih lani su bilo upisano 1411 osoba, što je za 61 osobu više u odnosu na 2020. Od tog broja 722 su osobe ženskog spola, a 689 muškog spola. Simptomatično je da se lani i preklani rodilo više dječaka, dok istovre-
meno umire više žena.Inače, prema najnovijim podacima s popisa stanovništva u Hrvatskoj je 51,5 % žena i 48,5 % muškaraca.
Sklapa se više civilnih brakova
U 2021. godini u državne matice vjenčanih upisano je 383 brakova što je u odnosu na godinu prije 25 brakova više. Građanski brak sklopilo je 199 parova ili 52 %, a vjerski 184, odnosno 48 %. U 2020. taj je odnos bio 60:40 u korist građanskih brakova. Isto tako sklopljeno je 1 životno partnerstvo osoba istog spola kao i godinu ranije.
Studenti medicine Dora Brijačak, Martina Mikulaj, Marta Marčinković, Domagoj Lakuš i mentorica dr. sc. Ana Jurin Martić, dr. med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
STUDENTI 6. GODINE Medicinskog fakulteta u Rijeci na praksi u Čakovečkoj bolnici
Priprema za samostalni rad Stigla je prva grupa studenata s Medicinskog fakulteta u Rijeci na simulaciju kliničkih vještina u Županijsku bolnicu Čakovec. - Izrazito nam je drago što je Medicinski fakultet u Rijeci prepoznao našu bolnicu i njezine djelatnike kao kvalitetne partnere u provođenju nastave. Medicinski fakultet u Rijeci upisuju i mnogi studenti iz Međimurja, a upravo je to prilika da im pokažemo kako funkcionira naša bolnica i da ih privučemo da se zaposle, napreduju i ostvare svoju karijeru u Županijskoj bolnici Čakovec. Također, studenti koji će kod nas obavljati praksu dolaze iz svih krajeva Hrvatske, što predstavlja odličnu priliku da upoznaju naš kraj, kvalitetu života u našoj županiji, a najprije kvalitetu
rada bolnice i perspektivu za mladog liječnika koju mogu dobiti u Međimurju, kazao je ravnatelj Županijske bolnice Čakovec dr. Igor Šegović. - Studenti iz Međimurja postižu izvrsne rezultate na našem fakultetu, a dobili smo i odlične preporuke za Županijsku bolnicu Čakovec kao nastavnu bazu i mjesto u kojem naši učenici mogu kvalitetno obavljati praktičnu nastavu kojom ih nastojimo što bolje pripremiti za tržište rada i što savjesnije obavljanje posla, kazala je prodekanica za nastavu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dr. Ivana Marić. Dr. Ana Jurin Martić, mentorica studentima u našoj bolnici, kazala je da je njoj nekada kao studentu bio problem raditi u veli-
kom kliničkom centru gdje se pojedini student izgubi u masi i gdje se drugi liječnici nisu imali dovoljno vremena posvetiti jednom studentu i naučiti ga nešto. - To sam željela promijeniti našim studentima koji studiraju u Rijeci i pokrenula sam tu inicijativu s dr. Hauserom. U Županijsku bolnicu Čakovec stigla je prva od osam grupa studenta koji će kliničku praksu raditi u našoj bolnici u ovoj akademskoj godini. Ukupno će 22 studenta doći na tri rotacije po četiri dana. Petero liječnika iz naše bolnice odabrano je za suradnike u nastavi. Liječnici mentori su: Danko Blažeka, dr. med., spec. otorinolaringologije; dr. sc. Ana Jurin Martić, dr. med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog
liječenja; dr. sc. Sandra Oslaković, dr. med., spec. transfuziologije; Sven Pal, dr. med., spec. dječje kirurgije i prim. dr. sc. Ivan Žokalj, dr. med., spec. radiologije, uži spec. ultrazvuka. Tijekom svih četiri dana boravka u našoj bolnici svaki student je u jednom trenutku sa svojim mentorom i radi ono što radi i njegov mentor. Tako da će svi studenti obići sva područja rada. Župan Matija Posavec liječnicima je zahvalio na inicijativi dodavši da je osim kvalitetne zdravstvene skrbi koja se razvija u Županijskoj bolnici Čakovec, jedan od ciljeva i da međimurska bolnica bude prepoznata i priznata za izvrsnost u radu i da bude mjesto transfera znanja u zdravstvu. (BMO, foto: Mario Golenko)
Međimurje i nadalje ostaje na PCR testiranju na prakiralištu ispred bolnice
I DALJE REDOVI ČEKANJA za PCR testiranje
Unatoč povećanju broja testiranja ništa od brzih testova u ambulantama - U Međimurju nema potrebe za većim obimom testiranja brzim testovima jer se dnevno uspijeva obraditi 900 PCR testova pa ne vidim problem u tome da ljudi malo potrpe čekajući u redu na testiranje, kazao je dr. Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja Ovaj tjedan značajno je povećan broj testiranja na koronavirus zbog čega se čeka na red i do sat i pol. Prošli tjedan zbog obilnih testiranja u Hrvatskoj je uvedeno i testiranje brzim antigenskim testovima (BAT), jer se danima čekalo na red za PCR, a potom na nalaz. Brzi antigenski test ravnopravan je PCR testu, što znači da, ako je netko pozitivan na brzom testiranju, više ne mora dijagnozu potvrđivati PCR-om. I antigenski je test sada dovoljan za izdavanje covid-propusnice, no samo za domaće potrebe. Na temelju njega nije moguće dobiti EU covid-digitalnu putovnicu, koja jedina vrijedi za kretanje preko granice. No, to zapravo zasad ne vrijedi za Međimurje, koje i nadalje ostaje na PCR testiranju, kazao je dr. Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja. U ponedjeljak se trebao održati sastanak s liječnicima primarne zaštite radi dogovora što će biti s testiranjem brzim testovima u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite i o tome obavijestiti javnost. Budući da do četvrtka nije došla nikakva nova obavijest, zamolili smo ga za izjavu je li
Dr. Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja Čakovec
do sastanka došlo i ima li promjena, s obzirom na to da nije lako čekati u dugim redovima na PCR testiranje i ima li barem promjena u organizaciji u smislu da se svi ljudi ne naruče u isto vrijeme na testiranje. Dr. Vrčić je kazao da nema promjena jer se kod nas uspijeva obraditi 900 PCR testova dnevno i da ne vidi problem u tome da ljudi malo potrpe u redu. Kazao je da mogu malo na red pričekati u autu i da testiranje od sedam do 8:30 funkcionira godinu i pol i da je taj sustav u redu. Ponovio je da su problem veliki gradovi kao što je Zagreb gdje medicinska služba nije mogla obraditi toliku količinu PCR testova koliko je bilo potrebno. Shodno tome, država je uvela BAT testove, koji nisu toliko validni kao PCR. Mi u Međimurju nemamo te probleme, zaključio je. (BMO)
4
Aktualno
- Dabar zapravo nema funkciju u prirodi, barem
ne tu kod nas u Međimurju, dodaje. Druga je stvar s poplavnim područjima poput Amerike gdje radi prirodne brane i koristan je. Kod nas je područje meliorirano, napravljeni su kanali, Drava je ograđena nasipima, tak da ne znam zašto se uopće dabar tu naseljavao. Osim želje da se dabar natrag vrati na područje iz kojeg je nestao, odnosno da se poveća bioraznolikost našeg kraja. Dabar je s područja Međimurja nestao prije oko 100 godina, odnosno negdje u drugoj polovici 19. stoljeća. Kao razlog navodi se, naravno, između ostaloga, i djelovanje čovjeka koji je sustavno uništavao njegovo stanište. Uostalom, nije nestao samo dabar već i druge životinje, kako s našeg područja tako i s područja mnogih drugih zemalja. Nije trebalo dugo čekati da razvijene zemlje krenu u projekt zaštite ugroženih životinja, među kojima se našao i dabar te njihovo vraćanje u prijašnja staništa. U našem kraju to je svakako bilo područje Velikog Pažuta kod Legrada gdje je utok Mure u Dravu koje se odlikuje uz vodu i obiljem biljne hrane, i što je najvažnije, mirom, jer je zaštićeni dio krajolika. Krajem 1997. godine počela je tzv. reintrodukcija europskog dabra (Castor �iber L.) na to područje. Projekt je realiziran zahvaljujući donaciji
Postoje nadležne institucije koje moraju na bazi nadzora i relevantnih podataka privremeno skinuti lovostaj i propisanim brojem prema lovnogospodarskim planovima dozvoliti odstrel ili hvatanje divljači klopkama, poručuje Robert Sambolek, dipl. ing. šum., licencirani inženjer za lovstvo iz Čakovca. Lovci su jedna od karika u
lancu, kaže, koji mogu i moraju u skladu s provođenjem lovnogospodarske osnove jednom godišnje dostavljati izvješća za središnju lovnu evidenciju, tj. brojno stanje svih vrsta divljači. Treba odrediti plan izlučivanja za npr. 3 lovne godine pa onda usporediti rezultate izlučivanja, učešća šteta i trenutnu populaciju dabra.
Piše: Vlasta Vugrinec
J
- a prvi ne bih uperio pušku
u dabra, kaže Franjo Zvonar, lovočuvar LD-a Patka Donji Vidovec – Sveta Marija premda nam čine velike štete i to već duži niz godina. Na štete koje ta životinja čini žale se ponajprije poljoprivrednici jer im izjedaju i uništavaju voćnjake, ruše drveća u šumama, uništavaju poljoprivredne usjeve, naročito kukuruz, ali i potkopavaju odvodne kanale. Žale se svi od Kotoribe do Murskog Središća. Naime, kako je poznato, riječ je o životinji koja živi uz vodu, a Mura, Drava, njihovi rukavci i odvodni kanali idealno su mu mjesto za staništa. - Potkopavaju kanale, a kako ljudi blizu imaju poljoprivredne površine, označuju ih štapovima dokud mogu traktorima da ne bi propali u kanal, ističe naš lovac. Upozorili su na to, kaže, i niz ministarstava, od poljoprivrede pa nadalje, našu Županiju, dolazili su raznorazni ljudi, razgovarali s mještanima, no sve je ostalo samo na tome. A dabar se širi, množi i radi štete koje su iz dana u dan sve veće.
Od Velikog Pažuta raširio se uz Muru i Dravu
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Samo ljudskim utjecajem moguće je smanjiti njihovu brojnost
njemačke vlade koja je darovala veću skupinu dabrova koji su u okviru projekta Dabar u Hrvatskoj ponovno naseljeni na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj gdje su nekad obitavali. Nositelj projekta bio je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Na naše područje, točnije na područje Legrada, 1997. godine u 4 navrata ispušteno je 29 jedinki, i to 30. listopada prvi par dabrova, 13. studenoga još 4 para, 4. prosinca puštene su 3 ženke i 2 mužjaka, a u posljednjem ispuštanju 23. prosinca stiglo je još 9 ženki i 5 mužjaka
Na naše područje, točnije na područje Legrada, u 4 navratima ispušteno je 29 jedinki, i to 30. listopada prvi par dabrova, 13. studenoga još 4 para, 4. prosinca puštene su 3 ženke i 2 mužjaka, a u posljednjem ispuštanju 23. prosinca stiglo je još 9 ženki i 5 mužjaka. Istina, kako je odgovorio na naš upit Marijan Grubešić, profesor na zagrebačkom Šumarskom fakultetu, dabar nikad nije ispušten u Međimurje niti je bilo koji subjekt iz Međimurja sudjelovao u projektu reintrodukcije. - Prirodnim širenjem, kao rezultat uspješne reprodukcije i osvajanja novih područja, odnosno prikladnih staništa, dabar se proširio Dravom i Murom preko Slovenije do Austrije te u Mađarsku. Taj proces širenja i povećanja brojnog stanja traje već punih 25 godina. Projekt Dabar
EUROPSKI DABAR kojeg su stručnjaci doselili u naš kraj glođe i uništava sve pred sobom
Bavarski glođe već Međimurj u Hrvatskoj sastavni je dio projekta očuvanja vrste od izumiranja i njegovapovratka na očuvana staništa s kojih je nestao, ističe prof. Grubešić. Projekt povratka dabra prije nas su realizirale Bavarska i Austrija, a nakon realizacije projekta u Hrvatskoj to su učinile Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina te Rumunjska. Tim međunarodnim projektima dabar je reintroduciran, u širem smislu, na čitavo područje dunavskog sliva.
Glodavac glođe sve pred sobom
Simpatični glodavac velikih zubiju dobro se udomaćio
jer mu je stanište itekako odgovaralo, s njim su se fotogra�irali svi odreda, hvalili uspjehom svog projekta. Istina, i mi smo tada bili ponosni jer, eto, vratili smo dabra i time doprinijeli očuvanju njegove vrste te povećali biološku raznolikost Velikog Pažuta i područja uz Muru i Dravu. Na temu povratka dabra pisali su se seminarski radovi, maturalni i diplomski, osvajale se nagrade na domaćem i stranom terenu. A dabar se bez prirodnog neprijatelja, sa zabranom lova na njega, razmnožavao godinama bez problema i stigao do prekomjerne brojke koja više nije u skladu
Dabar nije interesantan ni krivolovcima
Lovočuvar Franjo Zvonar uz oglodanu stoljetnu topolu
U današnjoj pošasti krivolova, tako prisutnoj u Međimurju, krivolovcima dabar nije nimalo interesantan. Naime, kako nam je rekao lovnik Franjo Zvonar, krzno
mu nije tako debelo kao što je to u njegova američkog srodnika i previše se linja. Osim toga, kod nas krzno nije “in”. A o mesu dabrovine malo se zna i priča.
s osnovama prirode, odnosno prirodnom ravnotežom. Osim toga, počeo je stvarati i velike štete kako uz sliv Mure tako i Drave. Da se dobro razumijemo, nitko nema ništa protiv dabra, pa ni ja koja ovo pišem. Priča me podsjeća na osnovnoškolske sate prirode kada smo slušali priču o naseljavanju mungosa na naše otoke, naročito Mljet, gdje se ljudi nisu znali kako riješiti zmija. Tada su se stručnjaci sjetili mungosa i naselili ga. Naravno, nisu razmišljali o životinji koja nema prirodnog neprijatelja i koja će se s godinama razmnožiti i ne samo što će uništiti zmije već će prijeći i na druge, jer nešto mora jesti. U konačnici, približit će se i ljudima te raditi štete. Upravo se to događa s našim dabrom koji se bez ikakvih ograničenja razmnožava i to eksponencijalno u najgušće naseljenom dijelu Europe i tamani sve pred sobom. I kako to biva, nitko nije kriv, nitko nije odgovoran, loptica
28. siječnja 2022.
TEMA BROJA
dabar ć cijelo je se prebacuje s ministarstva na ministarstvo i tako u krug. S druge strane, kanali nam se pretvaraju u švicarski sir, rupe na poljskim putevima poljoprivrednici označavaju štapovima, nestaju topole debele do metra i više, uništavaju se okolni voćnjaci, poljoprivredni nasadi. I kaj sad, pitanje je svih pitanja! Nitko ne spori postojanje dabra niti njegovu opstojnost, no u svemu treba imati mjeru, neku ravnotežu. Drugim riječima, uz projekt doseljavanja dabra trebalo je napraviti i program njegova održavanja, tzv. studiju održivosti koja bi ga držala na razumnoj mjeri, obavljati redovni nadzor i eventualni odstrel kao i sa svom drugom divljači koja nema prirodnog neprijatelja. Trebalo se predvidjeti njegovo brzo širenje i naći načina da se to spriječi. Istina, Vlada RH je 12. siječnja 2020. osnovala Nacionalno povjerenstvo za gospodarenje dabrom, i to na rok od četiri godine i kako sada stvari stoje, sve
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Dabar ima svoju filozofiju, vrlo je inteligentan i marljiv graditelj U pisanju naše teme kontaktirali smo i Marijana Grubešića, člana Nacionalnog povjerenstva za gospodarenje dabrom te mu postavili pitanja. - Nadzirete li njegovu populaciju koja nema prirodnog neprijatelja? - Nadzor dabra započeo je već ispuštanjem prvih jedinki. Program praćenja odvijao se vrlo koordinirano sve do 2015. godine, kada je zbog određenih administrativnih ograničenja znatno smanjen, ali se i dalje prikupljaju podaci. Dosadašnjim praćenjem utvrđeno je da se uglavnom zadržava u inundacijskom pojasu Mure i na starim, preostalim, rukavcima Drave. U tijeku je projekt LIFE BEAVER, koji se realizira u partnerstvu dviju institucija
iz Slovenije i dviju iz Hrvatske, koji ima za cilj prikupiti informacije o dabru, stavovima javnosti, kroz radionice direktno uključiti sve interesne skupine i na temelju toga, a u skladu s međunarodnim i domaćim propisima, izraditi smjernice budućeg gospodarenja. Cilj je uravnotežiti suživot čovjeka i dabra. - Imate li plan kako njegovu populaciju držati pod kontrolom da ne narušava prirodnu ravnotežu? - Imamo stalne kontakte i dobru suradnju sa svim relevantnim stručnjacima koji se bave istraživanjima dabra. Problem je što nemamo plan gospodarenja, a aktivnosti na njegovoj izradi su već gotovo 5 godina u statusu „stand by“. To je na kraju rezultiralo da imamo sve učestalije pritužbe na štete od dabra,
a posljednje tri godine dominiraju problemi s dabrovim branama. - Kako sada riješiti problem? Odstrel, preseljenje...? - Iako ste naveli da ne „prebacujem“ odgovore na ministarstva, moram naglasiti da je to pitanje isključiva nadležnost Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Navedena ministarstva trebat će, prije ili kasnije, uskladiti stavove oko načina reguliranja gustoće populacije dabra. Dabar ima svoju �ilozo�iju, vrlo je inteligentan i marljiv, najveći graditelj u životinjskom svijetu, a mi za njime kaskamo zapleteni u mrežu zakonskih propisa i beskrajne administracije.
5
Tko je europski dabar? Europski dabar živi u vodi i na kopnu i najveći je glodavac sjeverne hemisfere. Odličan je plivač i dobro roni, a pod vodom može izdržati 15 minuta. Dobrom plivanju i ronjenju pridonosi zdepasta građa tijela. Starije jedinke narastu do 1 m dužine, a visina u hrptu im je od 30 do 40 cm. Rep mu je dug oko 40 cm, veoma je širok i plosnat. Odrasli dabar može težiti do 30 kg. Glava mu je straga široka, prema naprijed sužena i završava tupom njuškom. Vrat je kratak i debeo. Vrlo snažne noge su kratke, a stražnje su malo duže od prednjih i završavaju s pet prstiju. Između prstiju ima plivaću kožicu. Prednje noge imaju snažne prste i nokte kojima se služi za kopanje zemlje, pridržavanje i nošenje drveća.
je stalo na tome. Zadaća Povjerenstva je izrada i provođenje Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj i njegovih revizija, akcijskog plana te praćenje ostvarenja planiranih aktivnosti i ocjena učinkovitosti provedbe Plana gospodarenja dabrom u Hrvatskoj. Povjerenstvo izrađuje preporuke, mišljenja i izvješća o gospodarenju dabrom te daje smjernice za donošenje novih ili izmjene važećih propisa na ovom području. Plan gospodarenja dabrom u Hrvatskoj trebao bi osigurati njegovo trajno obitavanje na nekom području, uskladiti brojno stanje s kapacitetom staništa, uskladiti odnose dabra s ostalom faunom i osigurati da prisutnost dabra nema negativan utjecaj na gospodarske djelatnosti, poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i ribarstvo. Najčešći problemi koje dabar uzrokuje su potkopavanje obala, nasipa, putova i poljoprivrednih površina, izgradnja brana kojima povisuje razinu vode i uzrokuje poplavljivanje dijela površine uzvodno od brane, guljenje, nagrizanje, rušenje stabala, posebno ako se radi o nasadima ili kulturama štete na poljoprivrednim kulturama i usjevima. Važno je prije zahvata u prostoru, na vodotocima, dobro sagledati
Tijelo mu je prekriveno dlakom, osim repa koji je prekriven ljuskama poput biber-crijepa na krovovima kuća. Ženka okoti od 1 do 5 mladih. Gradi jazbine u riječnim obalama kao skrovišta i mjesta za donošenje mladih na svijet. Kada je nemoguće načiniti jazbinu u nasipu uz vodu, tada na obali gradi „humke“ od granja i komada drveća. Nastamba, bila ona jazbina ili humak, uvijek ima više ulaza odnosno izlaza zbog eventualne opasnosti od neprijatelja. Isključivi je biljojed. U proljeće, ljeto i jesen hrani se vodenim biljem, travom, raznim grmolikim vrstama i paprati. Jede lišće, korijenje i mlade izbojke mekih listača uz vodu. U kasnu jesen i zimi izvor hrane su mu drvenaste biljke. Tada se hrani mladom korom uglavnom mekog drveća.
opravdanost zahvata, opseg zahvata i njegov utjecaj na okoliš, a svakako je potrebno elaborirati studijom utjecaja na okoliš. Dakle, ako se i letimično baci pogled na taj plan, očito je da je nešto jako, jako zaštekalo.
Lovci su nemoćni
U trenutnoj situaciji “okupacije dabra” oči ugroženog stanovništva prvenstveno su uperene u lovce, no oni su nemoćni. - Dabar nije lovna divljač, dodaje lovac s gotovo 50 godina staža. Iako nije strogo zaštićena životinja, nosi titulu životinje na koju je stavljen trajni lovostaj. U skladu s tim, nemamo ingerenciju za njegov odstrel. Doduše, navodi dalje, bilo je govora o tome da se lovcima dozvoli lov da bi se smanjila njegova populacija, no za sada ništa od toga. A ni lovci nisu previše zainteresirani za njegov odstrel, premda, kaže, neka ravnoteža u prirodi mora postojati. Po njemu odstrel nije rješenje, već hvatanje dabra i prenošenje na neku drugu lokaciju, samo je pravo pitanje gdje je to i tko će to napraviti. Dakle, problema su svi svjesni ali sve ostaje na trebalo bi, morali bi ali konkretno ništa! Dokle tako?
Utabani put dabra iz vode do šume
6
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NENAD VAGAN na Međimurskom veleučilištu diplomirao izradom robotske kosilice sa solarnim panelom
28. siječnja 2022.
Napravio sam kosilicu kojom će se moći upravljati iz udobnosti doma! Ideja je nastala nakon što je vidio reklamu za robotsku kosilicu pa je odmah prepoznao priliku za spajanje elektrotehnike i programiranja s mehanikom i robotikom Piše: Dora Vadlja
Nenad Vagan iz Bedekovčine uspješno je završio studij na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu izradom robotske kosilice. Preddiplomski stručni studij računarstva završio je diplomskim radom Kosilica za košnju trave bazirana na Arduino Mega 2560. Pod mentorstvom Jurice Trstenjaka, pročelnika Odjela računarstva, student je izradio robotsku kosilicu sa 16 ultrazvučnih senzora, koji služe za detekciju prepreka. Kako nam je inovativan student objasnio, ideja je nastala nakon što je vidio reklamu za robotsku kosilicu.
Robotska kosilica idealna za velike travnate površine
- Odmah sam prepoznao priliku za spajanje elektrotehnike i programiranja s mehanikom i robotikom te sam odlučio za svoj završni rad izraditi sličnu kosilicu. Osim toga, budući da živim u Vučaku kraj Bedekovčine, gdje održavamo velike travnate površine, pokazala se potreba za dodatnim i jednostavnim
rješenjem za smanjenje obujma posla vezanog za košnju trave pa se robotska kosilica pokazala kao idealan izbor. Robotska kosilica koju je izradio, objašnjava, radi na sljedeći način. Kad senzor uoči prepreku, šalje signal prema mikrokontroleru, koji šalje impulse na kontroler za sklop motora i potom možemo upravljati u više smjerova. Kosilica ima dva pogonska kotača, 12V, s 25 okretaja u minuti što je pogodno za upravljanje, nije prebrza. Ima središnji motor, 12V, s 3000 okretaja u minuti, što je pogodno za košnju trave. A ima i OLED displej za prikaz info-poruke sadržaja Međimursko veleučilište u Čakovcu i ime i prezime studenta. Nakon 5 sekundi sljedeći displej prikazuje sadržaj senzora temperature i vlage, objašnjava Vagan. Također, kosilica ima solarni panel koji nadopunjuje bateriju. – Već sam prije vidio robotsku kosilicu i želio sam jednu napraviti primjenjujući znanje stečeno na veleučilištu, iz osnova elektrotehnike, programiranja i digitalnih elektroničkih sklopova. Bila je to super ideja za diplomski rad, dodao je.
Nenad je studij na Međimurskom veleučilištu odabrao jer mu je omogućilo stjecanje znanja iz područja njegova interesa. Kako objašnjava, iako tržište za robotske kosilice već postoji, rado bi se i on okušao u tom području. - Prednosti moje robotske kosilice su te što je potpuno modularna, lako se može nadograditi dodatnim senzorima, a svi njezini dijelovi lako se mogu zamijeniti. Osim toga, ova kosilica nudi opciju autonomnog načina rada što znači da može sama upravljati, bez prisustva čovjeka. Nudi i opciju bluetooth-upravljanja pametnim uređajima, što je u vrijeme sveprisutnih pametnih uređaja gotovo svima prihvatljivo i praktično.
Uskoro nadogradnja web-kamerom i GPS-om
U planu je i nadogradnja web-kamerom i GPS-om, zahvaljujući kojima bi se kosilicom moglo upravljati iz udobnosti doma. – Odmalena sam bio u tome, bez obzira na to što sam završio srednju školu za gra-
đevinskog tehničara. Krenuo sam drugim putem nakon srednje škole i sretan sam
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Nenad Vagan pokraj svoje robotske kosilice čijom je izradom uspješno završio studij
CIMERMAN
zbog takve odluke i odabira Međimurskog veleučilišta u Čakovcu. Budućim studentima preporučujem upis na MEV. Profesori i svi ostali djelatnici su iznimno susretljivi. I suradnja s mentorom je bila iznimno dobra, uputio me na neke preinake, dodao sam više senzora po njegovoj ideji i to je bio dobar smjer, kazao je Vagan koji se namjerava i dalje razvijati u području automatike i robotike.
To je posljednji u nizu primjera obrazovanja mladih stručnjaka, a upravo je misija Međimurskog veleučilišta u Čakovcu obrazovanje stručnjaka poduzetničkog duha spremnih za samostalnu primjenu stečenih znanja i kompetencija, usmjerenih prema budućem zvanju s naglaskom stručnih znanja speci�ičnih za pojedino područje interesa, ističe dekan doc. dr. sc. Igor Klopotan.
POGLED ODOZDO
Građanima je na izbor – jesti ili platiti režije?
N
aravno da državna vlast ne vidi problem povećanja troškova energenata istim očima kao građani i poduzetnici. Prihodi političara dolaze iz državnog proračuna i najmanje su od četiri do pet puta veći od primanja običnih međimurskih građana. Svaka daljnja usporedba je suvišna. Nisu se do sada pretrgli u traženju rješenja kako sačuvati opstanak građana, koji će biti ugrožen povećanjem cijena energenata i hrane. Ci-
jene energenata izazvat će lančanu reakciju povećanja svih drugih proizvoda. Krug egzistencijalno ugroženih građana dramatično će se povećati. Nitko se zbog povećanja cijene plina neće svjesno odlučiti na smrzavanje. No, bit će posljedica. Distributeri će im zbog dugova obustavljati isporuku, stizat će ovrhe. Što dalje? Oduzimanje imovine? Mnogi će izlaz potražiti u napuštanju Hrvatske jer s našim plaćama neće se mo-
ći pokrivati čak ni troškovi režija i hrane. Kakva zdrava prehrana radi prevencije bolesti! Građanima će biti najvažnije da se zasite, a u takvim okolnostima zdrava hrana nema prioritet pa će bujati zdravstveni problemi. Ne treba nam kristalna kugla da predvidimo skoro laktarenje među političarima. Nastat će stampedo tko će prvi u europske institucije u bijegu od ogorčenih građana u sigurnost europskih jasli.
Poduzetnici su se već suočili sa stravičnim povećanjem cijene plina. Prevale li taj trošak u cijenu proizvoda, pitanje je hoće li to kupci prihvatiti? Ako kupac ne kupi njihov proizvod, netko će zbog toga ostati bez posla. Budu li poduzetnici otpuštali, ne samo da će ljudi ostati bez posla već će to smanjiti i njihovu kupovnu moć i ekonomiju. Nitko u tom krugu nije pošteđen. Država od povećanja cijena ima direktnu korist
jer veći računi donese veće prihode od PDV-a. Deblja državna blagajna povećava moć državne vlasti. Moćniji je gazda ako drži deblju kesu i iz nje dijeli kako i kome hoće. Vlast koja je odgovorna prema građanima može smanjiti svoj udio u trošarinama, PDV-u pa time utjecati na cijenu energenata, ako se već nisu, kao cvrčak, pobrinuli na vrijeme za zalihe za teške dane. No ako žele svesti građane na razinu podanika, tada se igraju mecene.
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
28. siječnja 2022.
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
7
U dvorani Matice hrvatske u Čakovcu održana promocija knjige Rahima Ademija Samo istina – ratni dnevnik generala Hrvatske
Povijest Domovinskog rata će se iznova pisati - Nikad do sada u povijesti Čakovca na jednom skupu nije bilo pet hrvatskih generala i jedan admiral, što će odjeknuti i izvan granica Međimurske županije, istaknuo je župan Matija Posavec Piše: Josip Šimunko
U
organizaciji udruge HVIDRA-e Jug Čakovec i predsjednika udruge Pave Jazvića u Čakovcu je u dvorani Matice hrvatske u nedjelju 23. siječnja održana promocija knjige Samo istina generala Rahima Ademija. Promociji je nazočilo stotinjak branitelja iz našeg kraja, kao i saborska zastupnica Boška Ban Vlahek. Bila je to jedna od najboljih promocija u posljednjih nekoliko godina u Čakovcu. Kako je u svojem pozdrav-
nom govoru naglasio župan Matija Posavec, nikad u posljednjih trideset godina u Čakovec nije došlo toliko generala Hrvatske vojske. Predstavljanje knjige vodio je predsjednik Matice hrvatske u Čakovcu Ivan Pranjić. O Domovinskom ratu i knjizi Samo istina govorili su redom: general Stjepan Adanić, povjesničar prof. dr. Josip Jurčević, general Ljubo Ćesić Rojs, dan prije novoizabrani predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić, brigadir Marijan Kretić i na kraju general Rahim Ademi. General
General Rahim Ademi u društvu međimurskog Počasnog zdruga (foto: Mario Golenko)
Stjepan Adanić i dr. Josip Jurčević prisjetili su se na dane teške 1991. godine. Padom 32. Varaždinskog korpusa JNA Hrvatska je osvojila se-
dam puta više oružja nego ga je do tada imala, istaknuo je Stjepan Adanić. Dr. Josip Jurčević je uz ostalo naglasio: - S obzirom na to da su na vašem području bili prvi vojno oslobođeni objekti i zapljene oružja koja su odlazila tamo gdje je to bilo potrebno, akcije na sjeveru Hrvatske uvelike su pomogle i promijenile tijek Domovinskog rata u korist Hrvatske vojske. General Ljubo Ćesić Rojs osvrnuo se na golgotu koju je proživio general Ademi, završio je u Haagu, prokopali su cijeli maslinik u Rogoznici da nađu „topničke dnevnike“, nisu ništa našli. Od 92 pripadnika Puma njih 52 poginulo je u BIH, a 31 na Dinari. Osvrnuo se i na obećanje ministra Gojka Šuška da će zbog zasluga sjeveru Hrvatske pomoći napraviti strateški objekt – gradnju autoceste Goričan – Zagreb, koju je gradila inženjerija HVO-a s cijenom od 3 milijuna eura po kilometru. Kasnije su drugi izvođači nabijali cijenu i do 30 milijuna eura po kilometru autoceste. A sve to je plaćao u konačnici narod. General Marinko Krešić istaknuo je da se ponosi što je u Čakovcu uz tako lijep skup i da su najvažnije godine Domovinskog rata 1991. i 1995. Brigadir Marijan Kretić je sa suradnicima izrađivao karte koje su u knjizi po skicama Rahima Ademija. On je usporedio značaj generala Ademija za Hrvatsku s najvažnijim vojnim zapovjednicima Drugog svjetskog rata,
generala Žukova ili američkog generala Patona. Iz Splita je samo za tu prigodu doputovao viceadmiral Ante Urlić sa suprugom, a iz Hrvatskog zagorja general Željko Dvekar iz 7. gardijske brigade Puma. Autor knjige Samo istina, general Rahim Ademi, je u svojem izlaganju pojasnio najvažnije odluke i detalje strateških operacija Hrvatske vojske 1995. godine koje je operativno vodio. Uvodno je istaknuo kako je povod za pisanje knjige Samo istina falsificiranje ratne povijesti, naime, tako na primjer, Operativna grupa Livno, kojom je zapovijedao, gotovo da se nigdje nije spominjala na mnogim svečanostima nakon rata. Sam general Ademi o razlogu i odluci zbog čega je napisao knjigu kaže: - U ratu nikome nije smetao moj potpis na borbenim dokumentima, a poslije rata moja uloga u planiranju i izvođenju operacija potpuno je marginalizirana. Potkraj 1995. i početkom 1996. godine napisani su novi planovi i nacrtani novi zemljovidi, originalni dokumenti zamijenjeni su krivotvorinama jer je na njima morao biti novi potpis. Bitna je činjenica da je general Ademi, pokazalo se, planirao i operativno provodio najvažnije operacije Domovinskog rata 1995. godine. To su operacije: Zima-94, Skok-1, Skok-2, Ljeto-95, Kozjak-95 (Oluja-95), protunapad na srpsku ofanzivu Vaganj-95 te operacije
u BIH, Maestral-2 i Južni potez. Planove je odobravao zapovjednik Splitskog zbornog područja general Ante Gotovina, znajući da pod svojim zapovjedništvom ima školovanog i iskusnog generala, no što je još važnije, vojnika, koji je koordinirao i zapovijedao ratnim operacijama koje je planirao. Način planiranja i provođenja operacija generala Rahima Ademija uvijek je vezan za kvalitetu borbenih jedinica s kojima je raspolagao, dakle s realnom snagom te iznenađenjem. U svakoj od operacija cilj je bio iznenaditi protivnika, bilo uspješnom ratnom varkom bilo na drugi način, tamo gdje nikako ne očekuje napad. Druga karakteristika planiranja operacija generala Rahima Ademija je određen rizik i nastojanje da se neprijatelj porazi u potpunosti već početnom idejom plana operacije, odnosno planiranje da sama operacija mora uspjeti jer naprosto nema alternative. Takvo planiranje operacija s nultim rezultatom za neprijatelja jedna je od glavnih karakteristika planiranja generala Ademija. Način planiranja je uvijek dominacija najvišim vrhovima u prostoru. Frontalni napadi se planiraju samo tamo gdje je to doista nužno. Najvažnija je pak sama početna ideja operacije. To je u operaciji Kozjak-95, kasnije nazvana Oluja-95 došlo i do ozbiljnih nesuglasica, generali na terenu nisu postupili po zapovjedi Glavnog stožera HV-a.
8
Crna kronika
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UMIROVLJENICI na udaru prevaranata
28. siječnja 2022.
Glumili policajce i bankare te oteli desetak tisuća kuna! Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske uprave međimurske sumnja se da su trojica muškaraca starosti 41, 38 i 25 godina, ženska osoba starosti 28 godina i nepoznata muška osoba počinili kazneno djela prijevara. Provedenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da su kazneno djelo počinili 16. prosinca 2021. godine u Čakovcu, u Travničkoj ulici, na štetu osobe starije životne dobi. Kazneno djelo počinili su tako da su najprije uspostavili telefonski kontakt s oštećenom osobom u kojem su se lažno predstavili kao djelatnici banke, a potom i kao poli-
cijski službenici koji provode kriminalističko istraživanje zbog navodno krivotvorenih novčanica, a koje osobe imaju kod sebe. Uvjeravajući ga na prijevaran način da se radi o krivotvorenim novčanicama od oštećenog su zatražili da radi daljnje provjere preda novac policijskim službenicima koji će doći na njegovu adresu. Ne sumnjajući u moguću prijevaru oštećeni im je predao novac, a nakon čega su se prevaranti udaljili iz kuće u nepoznatom smjeru. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna. Protiv počinitelja podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)
ZBOG POMANJKANJA KISIKA u obiteljskoj kući u Gornjem Kuršancu
Supružnici se otrovali ugljikovim monoksidom! U nedjelju, 23. siječnja 2022. godine oko 19 sati u Gornjem Kuršancu, u Ulici Zrinskih, u obiteljskoj kući uslijed rada plinskog bojlera u kombinaciji s radom kuhinjske nape i peći na kruta goriva, došlo je do manjka kisika, odnosno do povišene koncentracije ugljikova monoksida. Zbog toga je pozlilo supružnicima, 37-godišnjakinji i 29-godišnjaku, kojima je pružena liječnička pomoć u Županijskoj bolnici Čakovec te su zadržani na promatranju. Na mjesto događaja izašli su djelatnici Međimurje-plina koji su utvrdili da u obiteljskoj kući nema ugrađenih adekvatnih dovoda zraka, zbog čega je došlo do pomanjkanja kisika. S obzirom na to da je u tijeku sezona grijanja stambenih, poslov-
nih i gospodarskih prostora, povećava se opasnost od moguće pojave požara, eksplozije i trovanja ugljikovim monoksidom (CO). Zbog toga policija podsjeća građane da redovito čiste ventilacijske dovode i odvode zraka na vratima kupaonica ili kotlovnica, plinska trošila i trošila na tekuća goriva kao što su plamenici. Protočni bojleri se moraju obavezno servisirati i to od ovlaštenih stručnih servisera jer ćete time povećati sigurnost i racionalizirati potrošnju goriva. Potrebno je pregledati i očistiti dimnjake i dimovodne kanale od strane dimnjačara kao ovlaštene i odgovorne stručne osobe, provesti savjete dimnjačara bez odlaganja te poštivati rokove čišćenja dimnjaka i dimovodnih kanala. (dv)
U nepreglednom zavoju pijani vozač nije vidio biciklis�cu koja je zbog siline udarca pala na kolnik
KOBNO VINCEKOVO u Brezovcu
Pijani vozač u zavoju udario biciklisticu! 49-godišnja biciklistica pala je na kolnik i vo- udara bicikl se prevrnuo, a zilom hitne pomoći prevezena u ŽB Čakovec vozačica pala na kolnik. VoziU subotu, 22. siječnja 2022. godine oko 15:10 sati u Brezovcu dogodila se prometna nesreća u kojoj je 47-godišnji vozač upravljao osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka
ČAKOVEC
pod utjecajem alkohola u količini od 1,96 g/kg. Uslijed nepropisnog pretjecanja, u desnom zavoju na nizbrdici, udario je u bicikl kojim je u istom smjeru upravljala 49-godišnja vozačica. Nakon
lom hitne pomoći ozlijeđena biciklistica prevezena je u Županijsku bolnicu Čakovec gdje će se ozlijede okvali�icirati naknadno. Vozaču osobnog automobila izdana je naredba o određivanju mjere opreza privremenog oduzimanja vo-
začke dozvole, a kako je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja, upravljati vozilom pod utjecajem alkohola, na temelju Prekršajnog zakona određena mu je mjera smještaja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnih sredstava. (dv, foto: PU međimurska)
Udarila 91-godišnjeg pješaka
Brzinu kretanja nije prilagodila osobinama ceste i vidljivos�
26. siječnja 2022. godine oko 6,55 sati u Čakovcu, Ulici Otokara Keršovanija dogodila se prometna nesreća u kojoj 58-godišnja vozačica osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka brzinu kretanja vozila nije prilagodila osobinama ceste (obilježen pješački prijelaz) i vidljivosti. Zbog toga je na obilježenom pješačkom prijelazu vozilom udarila u 91-godišnjeg pješaka koji je prelazio kolnik. Nakon udara pješak je pao na kolnik. Ozlijeđeni 91-godišnjak je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec te će se ozlijede okvali�icirati naknadno.m (dv, foto: PU međimurska)
28. siječnja 2022.
Život u Međimurju
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE
GLOBALNO I LOKALNO
Dođite ptičariti na Marinu Prelog!
K
Pridružite se promatranju ptica kroz leću dalekozora i durbina, zabavite se i naučite prepoznati određene vrste ptica Pišu: Roberta Radović, Sara Srša
Promatranje ptica vrlo je popularna rekreativna aktivnost u svijetu. Posljednjih godina sve više se razvija i u Hrvatskoj koja ima odlične potencijale za razvoj tog oblika rekreacije i turizma. Ptice se mogu promatrati u sva godišnja doba tako da je i siječanj rezerviran za međunarodno Zimsko prebrojavanje ptica vodarica (IWC) koje je ove godine provedeno u organizaciji Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Udruge BIOM i Udruge Zeus uz pomoć ustanova za zaštitu prirode i volontera. U prikupljanju vrijednih podataka o stanju ptičjih populacija sudjelovala je i Javna ustanova Međimurska priroda. S obzirom na to da se početkom drugog mjeseca, odnosno 2. veljače, obilježava Svjetski dan močvarnih staništa (WWD) Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode organizira aktivnost u prirodi kojom povezuje ptičarenje, rijeku Dravu i lokalno stanovništvo. Marina Prelog najatraktivnija je lokacija za promatranje ptica u ovim zimskim mjesecima. Zainteresirana javnost pozvana je doći u nedjelju 6. veljače od 14 do 17 sati na promatranje ptica
Međimurska priroda osigurat će potrebnu opremu za promatranje p�ca kroz leću dalekozora i durbina. Djelatnici Međimurske prirode osigurat će potrebnu opremu (dalekozore, durbine, vodiče) uz koju će se moći naučiti prepoznavati ptice. Dobro je znati da je sredinom siječnja Međimurska priroda započela s provedbom treninga prepoznavanja ptica za područje Sjeverozapadne Hrvatske. Trening se provodi za 20 osoba u sklopu projekta Eco Bridge, a u ime Međimurske prirode provodi ga Udruga BIOM. Vrijeme trajanja treninga je od siječnja do srpnja 2022. godine, a fokus je na staništima i domaćim posebnim vrstama ptica. Trening je opsežan pa se sastoji od 12 terenskih izlazaka, 6 predavanja, individualnog i zajedničkog vježbanja
Za p�čarenje nisu potrebne osobite tehničke vješ�ne, već dobra volja
prepoznavanja vrsta preko mrežne platforme BirdID i završnog ispita. Planirani tereni koje će se obilaziti nalaze se na području Sjeverozapadne Hrvatske: Međimurska županija, Varaždinska županija, Sišćani i Blatnica, Veliki Pažut te dio u susjednoj Sloveniji. Tereni će biti tematski: ptice vodarice, ptice grabljivice, ptice šumskih staništa, ptice poljoprivrednih površina i ostalo. Nakon uvodnog predavanja trening je započeo s terenom i predavanjem na temu ptica vodarica. Prvog su dana održavanja treninga svi polaznici stigli naoružani dobrom voljom. Nakon što je polaznicima podijeljena oprema, dalekozori, durbini i vodiči za ptice Hrvatske i Europe, krenulo je pretraživanje područja. Topla odjeća, oštro oko i zanimljivi kadrovi osigurali su da se polaznici na lokaciji zadrže dulje od predviđenog. Zabilježeno je viđenje nekoliko čestih i manje čestih ptica: crvenokljuni labud, divlja patka, zviždara, glavata patka, patka batoglavica, bijeli ronac, veliki i mali vranac te velika bijela i siva čaplja. Trening se nastavlja u veljači s temama ptica vodarica i grabljivica. Nakon završenog treninga polaznici će surađivati s Međimurskom prirodom u vidu dojave ključnih vrsta ptica za područje Međimurske županije. Sara Kočiš, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode Javne ustanove
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Noć muzeja na drugi način
U NEDJELJU 6. VELJAČE od 14 do 17 sati
Međimurska priroda, u pozivnici za dolazak u Prelog kaže: - Za promatranje ptica u Prelogu nisu vam potrebne nikakve tehničke vještine. Potrebna je dobra volja, topla odjeća i obuća. Upoznat ćete dio naše prirodne baštine, opaziti labudove, različite vrste pataka i gusaka, galebova i drugih ptičjih vrsta. Vidjet ćete veliku raznolikost i bogatstvo ptica na malom prostoru. Postanite „birdwatcher‟ i dođite u Marinu Prelog na ptičarenje!
ulturna manifestacija Noć muzeja ove se godine održava po sedamnaesti put. Počelo je s idejom nekoliko zagrebačkih muzeja da bi svoju djelatnosti više približili širokoj publici. Prevedeno, u muzejima je godinama bilo premalo posjetitelja i to je bio način za upoznavanje djelatnosti muzeja. Ideja Noći muzeja, kad su muzeji otvoreni do kasnih sati uz zabavne programe, dobro je prihvaćena. Jedan od razloga je i taj što se događa jednom godišnje pa na taj način poprima „prirodni“ tijek godine. Ove godine u Noći muzeja sudjeluju u našem kraju: Muzej Međimurja Čakovec, Muzej Croata insulanus Grada Preloga, Centar za posjetitelje Med dvemi vodami Križovec, Ekomuzej Međimurje malo Čakovec, Srednja škola Prelog i po prvi put Centar Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu pa će posjetitelji moći birati kamo će se zaputiti. Prema dosadašnjem iskustvu, svaki muzej ili ustanova koja otvara vrata u Noći muzeja, dovodi najviše znatiželjnih iz svojih sredina, pa je to i najveći dobitak manifestacije. U stvari, koncept Noći muzeja je toliko uspješan da bi ga možda trebalo primijeniti i nake druge kulturne događaje. Na sličan način svjetske organizacije promoviraju nešto što žele naglasiti, tako na primjer Dan planeta Zemlje, Dan voda i slično.
9
Ako bismo slijedili taj koncept, moguće je jednom godišnje prezentirati međimursku popevku kao Noć međimurske popevke, kako bi se ispravila nepravda prema njoj. Ona je dio međimuskog identiteta i subetnosa, već zaštićena kod UNESCO-a. Previše ju zaboravljamo ili ju na svojevrstan način degradiramo prevođenjem na suvremenije izraze, iako i to mora biti dio života. Godišnja priredba Međimurske popevka u Nedelišću je kvalitetna, no specijalizirana i naprosto nedovoljna, s obzirom na širinu i značaj međimurske kulturne baštine. Načina na koje se može govoriti ili pjevati o međimurskoj popevki je bezbroj. Najvažnije je da se o njoj govori ili pjeva, ako nikako drugačije, a ono jednom godišnje u noći koja ima svoju moć, istovremeno na više mjesta u našem kraju, a kako je to bilo nekad.
ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi. Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.
Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.
10
Čakovec
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZAPOSLENICI CENTRA ZA KULTURU Čakovec “fušaju” za velike honorare i autorske ugovore?!
28. siječnja 2022.
Vijećnik Bistrović: Bilo bi moralno i fer da Romano Bogdan podnese ostavku! - U nepunim trima godinama na ime autorskih honorara i ugovora o djelu isplaćeno više od 1.400.000 kuna, naglasila je vijećnica Karolina Juzbašić Piše: Dora Vadlja
U zgradi Društvenog doma u Novom Selu Rok održana je 6. sjednica Gradskog
vijeća Grada Čakovca kojoj je prisustvovalo 16 od 19 vijećnika. Nisu bili prisutni HDZ-ovi vijećnici Tomislav Marković, Nenad Mekovec i
Točke o poskupljenju cijena odvoza smeća skinute s dnevnog reda
Prve dvije točke koje su se ticale usklađivanja s novim Zakonom o gospodarenju otpadom i pritom dizanja cijene skupljanja komunalnog otpada pod ingerencijom Čakom-a, povukla je na početku sjednice s dnevnog reda gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. - Odluke i modeli koji su mi prezentirani te posljedice koje imaju na naše građane nisu održivi, stoga predlažem da danas ne raspravljamo o Odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Čakovca, kao ni o Odluci o dodjeli obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, rekla je Cividini. Naime, prema tome kako je objasnio već ranije direktor GKP-a Čakom Ivica Perhoč, Zakon koji je na snazi od 1. kolovoza 2021. godine donio je određene promjene, a u završnom postupku e-savjetovanja obveza je svake jedinice lokalne samouprave u zemlji da do 31. siječnja donese Odluku o načinu pružanja usluga komunalnog otpada. Prema tome bi �iksni dio cijene za sva kućanstva bio 64,50 kuna mjesečno, a za ostale 98,10 kuna. Varijabilni dio ovisi o količini proizvedenog miješanog komunalnog otpada koji se na kraju odlaže na odlagalištu.
Nino Vurušić (SPD). Već su na aktualnom satu sve oči bile uprte u ravnatelja Centra za kulturu Čakovec, Romana Bogdana, a sve zbog prozvanih nelogičnosti u isplatama honorara i autorskih ugovora zaposlenika na koje je ukazala vijećnica Karolina Juzbašić. - Na prethodnoj sjednici Gradskog vijeća postavila sam pitanje ravnatelju Centra za kulturu i tražila pisani odgovor jer je u nepunim trima godinama na ime autorskih honorara i ugovora o djelu isplaćeno više od 1.400.000 kuna.
Juzbašić: Iščitala sam nepravilnosti i upitno poslovanje Centra
Gradonačelnica je odlučila pronaći način da se smanji udarac na džepove građana - Smatram da moramo pronaći najbolji model koji neće imati preveliki udarac na naše građane, što ću nastaviti raditi i u narednom razdoblju sa svojim timom. Kako odluka o �iksnom dijelu plaćanja odvoza otpada ne mora biti donesena s krajem siječnja, kako je bilo prvotno najavljeno, tek ćemo na raspravama, sastancima i u analizama koje nas čekaju naći načine kako voditi računa o svim našim građanima, a posebno najosjetljivijim skupinama društva, rekla je gradonačelnica, povukla točke s dnevnog reda i pozvala još jednom građane da se uključe u javno dostupno e-savjetovanje na internetskim stranicama Grada Čakovca i da sudjeluju u kreiranju daljnje politike odvoza otpada.
Naime, ti veliki iznosi bili su prikazani kroz GDPR, znači kao zaštita osobnog podatka. U opisu isplaćenih iznosa vidimo da nekoliko zaposlenika Centra za kulturu istovremeno dobiva isplate kroz autorske honorare i ugovore o povremenom radu. Imamo tu i članove prijašnjih upravnih vijeća iste ustanove. Moje je pitanje postoje li u CZK-u usvojeni akti ili pravilnici koji regu-
Ravnatelj Bogdan kaže kako su � honorari isplaćeni jer to nije posao u sistema�zaciji radnog mjesta
liraju takve odnose. Imaju li u Centru jasno postavljene kriterije u poslovanje? Imamo, recimo, isplatu za režiju kazališne predstave od 4 do 25 tisuća kuna. Kad pogledamo isplate, vidimo da se najveći dio tih isplata odnosi na Kazališnu družinu Pinklec, čiji je osnivač i umjetnički ravnatelj kazališta Romano Bogdan, izložila je na aktualnom satu vijećnica Juzbašić. Juzbašić nastavlja da je iščitala multipliciranje dužnosti što otvara sumnju u nepravilnosti i učinkovitost poslovanja ustanove. Komentar je dao sam ravnatelj Centra za kulturu Romano Bogdan koji je objasnio da kada se tako dobije lista isplata, onda to malo izgleda čudno. - Što se tiče autorskih honorara i nesrazmjera kod istih djelatnosti, spomenuli ste režiju. Režija za čovjeka koji režira, a nema status redatelja, dakle nema status umjetnika, je 4000 kuna. Taj se honorar odnosi na Dječje gradsko kazalište, koje nije dio CZK-a, ali se sredstva iz gradske zajednice preko Centra isplaćuju kao i honorari za rad predstava Dječjeg gradskog kazališta i Kazališne družine Pinklec.
Bogdan: Revizija nikad nije imala primjedbe
Svi ostali honorari za režiju, scenogra�iju i sve ostalo su isti, plus-minus ovisno o prirezu. Dakle, tarifa za režiju dječje predstave je oko 25 tisuća kuna, prema Hrvatskom društvu umjetnika. Što se tiče isplate honora zaposlenika Centra, svi honorari koji su isplaćeni njima, to nije posao u sistematizaciji radnog mjesta. Ti su honorari isplaćeni po tarifama udruženja, za poslove koji su autorski umjetnički poslovi, pokušao je objasniti ravnatelj.
Karolina Juzbašić uprla je prstom u isplate honorara zaposlenika CZK-a Što se tiče isplate za Pinklece, Bogdan kaže da se to pretežno isplaćuje preko Ministarstva kulture, što se tiče autorskih honorara kod izrada predstava. Pinkleci također nisu dio Centra za kulturu, nego su osnovani kao zasebna jedinica pri Centru za kulturu. Svi su honorari, nastavlja, prošli brdo revizija i nikad nije bilo nikakvih primjedbi. Ugovori o djelu se odnose samo na jednu djelatnicu, koja je voditelj jedne skupine Dramske skupine Dada, a koja je inače zadužena za marketing i prodaju predstava, a radi na ugovor o djelu jer joj to, objašnjava Bogdan, nije posao u Centru. - Moja namjera nije bila razgovarati o Kazališnoj družini Pinklec, nego je moje pitanje postoje li Centru za kulturu zbog ovakvih aktivnosti akti koji to reguliraju. Morate ih imati. Ako ja u svojoj �irmi ne mogu sa strane raditi, treba to regulirati aktima i pravilnicima i u Centru. Kriterije treba jasno postaviti. Većina �irmi gdje radiš, ne radiš još i na ugovor o djelu, nego to daš nekom drugom jer si ti u radnom odnosu. To je na neki način sukob interesa. A to što kažete da ne može raditi netko drugi, upravo zbog toga treba napraviti akte koji to usklađuju da ja ne bih to trebala ni pitati, s povišenim tonom zaključila je Juzbašić.
Bistrović: Trebalo bi težiti poštenijem društvu
Na to se nadovezao i vijećnik Boris Bistrović koji je iznio stav stranke Fokus, a o saznanjima i događanjima vezanima za Centar za kulturu. - Šokirani smo načinom poslovanja, isplatama honorara i autorskih ugovora, sustavnim zanemarivanjem ostalih djelatnosti Centra, osim kazališnog, grubog kr-
Boris Bistrović rekao je kako se i za minornije nelogičnos� podnose ostavke šenja Statuta, krajnje suspektnim isplatama osobama povezanima s nadzornim tijelima institucije i, nadalje, odbijanjem komercijalizacije postojeće infrastrukture uz obrazloženje da će Centar biti brana estradizaciji kulture. Također, stava smo da bilo koja institucija ili tvrtka u vlasništvu Grada ne smije odbijati obavljati komercijalnu djelatnost, već naprotiv, pokušati što više prihoda ostvariti putem tržišnog poslovanja i povlačenjem sredstava iz fondova i Ministarstava. Htio bih naglasiti, ako već želimo težiti moralnom i poštenijem društvu, onda bi bilo fer i korektno također preuzeti i njihove standarde i obrasce ponašanja jer se i za minornije nepravilnosti podnose ostavke. Što se tiče točki dnevnog reda vezanih za Centar za kulturu, Dejan Buvač od 31. siječnja više neće biti član Upravnog odbora CZK-a. Prihvaćena je odluka da će nova članica Upravnog vijeća biti Karolina Juzbašić. Kako je objašnjeno, radi se o tome da Dejan Buvač nije s područja Čakovca, nego Nedelišća i zato ne može više biti član.
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Središnje Međimurje 11
KANTOR VLADIMIR MIHALJEVIĆ (68) dobio priznanje za dugogodišnji rad
Crkveni zbor u Nedelišću uspješno vodi 25 godina! Načelnik Mihael Grbavec i ravnateljica OŠ dr. Vinka Žganca Vra�šinec, Maja Lukman Šprajc, položili su vijenac i zapalili svijeće ispred biste dr. Vinka Žganca
Prisjetio se svojih početaka u župi u Nedelišću, a i datuma. Bilo je to na Sveta tri kralja, 6. siječnja 1997. godine
U VRATIŠINCU obilježili 132. godišnjicu rođenja dr. Vinka Žganca pred njegovom bistom ispred škole
Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko
U nedjelju 23. siječnja 2022. godine na ranoj svetoj misi u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Nedelišću upriličen je izniman svečani trenutak. Kantoru župe, prof. Vladimiru Mihaljeviću, župnik preč. gosp. Ivan Herceg uručio je priznanje za 25 godina rada u službi kantora župe. Posebnu zahvalnost kantor je uputio svojim zborašima koji uz mnogo samoodricanja i marljivih vježbi ukrašavaju i čine još svečanijima župna misna slavlja.
Dužni smo sjećanje na tog velikog čovjeka iz Vratišinca držati živim
Kantor Vladimir Mihaljević za orguljama u crkvi Presvetog Trojstva u Nedelišću
U Nedelišće ga je pozvao vlč. Pavao Markač
Vladimir Mihaljević bio je kantor u najmanje deset župa u Međimurju. U Nedelišće ga je pozvao vlč. Pavao Markač. I tako godinu za godinom, prošlo je 25 godina. A prije toga je 18 godina vodio KUD Mačkovec. Diplomirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je studirao �ilozo�iju, jugoslavenske jezike i književnosti. Još za studentskih dana radio je kao pjevač u Hrvatskom narodnom kazalištu. Izdao je glazbenu antologiju i CD-e međimursko-kajkavskih pjesama. U produkciji Hrvatske televizije po Mihaljeviću i na temelju njegove glazbe nastao je dokumentarni �ilm Cmreki v snegu spiju.
S kantorom Mihaljevićem imali smo prilike razgovarati baš na njegov 68. rođendan. Prisjetio se svojih početaka u župi u Nedelišću, a i datuma. Bilo je to na Sveta tri kralja, 6. siječnja 1997. godine. Vladimir Mihaljević, umirovljeni profesor književnosti, uz kantorsku službu organizirao je i vodi mješoviti zbor, koji redovito vrhunskim polifoničnim izvedbama, uz povremene vrsne solističke istupe, najčešće samog kantora, uljepšava i daje posebnu svečanu notu misnim slavljima. Povodom toga u razgovoru nam je rekao da je crkveni svirač preko 50 godina.
- Kantorstvo mi je u krvi, familijarno, preko sto godina. Međimurje ima ogromno bogatstvo crkvenih popijevki. Smatram da je to iznimno važno za naš kraj i da se o tome možda i premalo zna. Zato sam snimio čak četiri albuma međimurskih crkvenih pjesama, najprije s nedelišćanskim zborom, a kasnije i s drugim međimurskim zborovima, rekao nam je profesor i kantor Vladimir Mihaljević, inače rodom iz Male Subotice. Snimljen je i �ilm 2002. godine o međimurskoj crkvenoj glazbi pod nazivom Cmreki v snegu spiju. Melodije crkvenih popijevki datiraju još iz srednjeg vijeka, ističe kantor.
DEKANOVEC
Veliki opus crkvenih međimurskih popijevki Međimurska popijevka postala je zaštićena kulturna baština, a Vladimir Mihaljević kaže da mu je žao što se to ne tiče i crkvenih popijevki kojih je gotovo isto brojčano kao i svjetovnih. Vladimir Mihaljević i dalje nakon 25 godina uspješno vodi crkveni zbor u Nedelišću. Kaže da su s godinama malo i ostarili, ali zato dolaze i nove generacije. Aktivnih zboraša je oko 20. - Korona je dosta toga zaustavila. Ljudi se i dalje boje dolaziti na probe, kaže kantor i objašnjava da imaju i zbor za mlade.
Besplatna užina i dalje za školarce!
Sporazum su potpisali ravnateljica PŠ Florijan Andrašec i načelnik Ivan Hajdarović
Općina Dekanovec već dugi niz godina radi na Projektu ljudi koji je usmjeren na sve stanovnike općine, od onih najmlađih pa do najstarijih. Od 2018. godine Općina Dekanovec uključila se u �inanciranje školske prehrane svih učenika PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec i na taj način pomaže roditeljima pri rasterećenju troškova škol-
ske prehrane za što će Općina u 2022. godini izdvojiti oko 30.000 kuna. Sporazum o �inanciranju školske prehrane učenika Područne škole Florijana Andrašeca Dekanovec tijekom 2022. godine potpisali su načelnik Dekanovca Ivan Hajdarović i ravnateljica Osnovne škole Domašinec Martina Kivač. (dv)
Povodom 132. obljetnice rođenja dr. Vinka Žganca, jednog od najvećih hrvatskih melografa, muzikologa i sakupljača narodnih popijevki, običaja i plesova, načelnik Vratišinca, Mihael Grbavec i ravnateljica OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec, Maja Lukman Šprajc, položili su vijenac i zapalili svijeće ispred biste dr. Vinka Žganca koja je 2015. godine postavljena ispred škole. Maja Lukman Šprajc, ravnateljica OŠ dr. Vinka Žganca, podsjetila je na njegov značaj. - Dr. Vinko Žganec rodio se 22. siječnja 1890. godine. Djetinjstvo je proveo u rodnom Vratišincu, odakle je krenuo u svijet i svojim radom ostavio veliki pečat u međimurskoj, ali i hrvatskoj povijesti i kulturi. Značaj dr. Vinka Žganca za Vratišinec i osnovnu školu, koja nosi njegovo ime, je uistinu velik. Dr. Vinko Žganec bio je svestran čovjek, obnašao je mnogobrojne važne funkcije, bavio se svećeničkim i odvjetničkim poslom, a uz sve to bio je i vrijedan etnomuzikolog koji se borio za očuvanje hrvatskog, prvenstveno međimurskog identiteta. Djelo Vinka Žganca je
ogromno, a njegov značaj neopisiv. Upravo zbog toga osjećamo dužnost da sjećanje na tog velikog čovjeka iz Vratišinca održimo živim u kulturi škole i da mlade generacije na inovativniji i moderniji način uče o njegovu liku i djelu. Svake godine OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec provodi projekt posvećen upravo njemu. Ove godine u suradnji s OŠ Domašinec izrađujemo virtualnu slikovnicu o dr. Vinku Žgancu i Florijanu Andrašecu. Posebno se ponosimo i logoom naše škole koji objavljujemo upravo danas kao rođendanski poklon Vinku Žgancu. Šareno pero i note simboliziraju povezanost znanja, kreativnosti, slobode izražavanja, mašte, glazbe i nade u bolje sutra koji nas povezuju sa Žgancom te su naša nit vodilja u obrazovanju novih generacija. Logo je izradila učiteljica likovne kulture Marina Mrazović. Dr. Vinko Žganec dio je identiteta naše škole, a mi smo ponosni što je upravo ovdje u Vratišincu, mjestu gdje je rođen, mala škola koja nosi njegovo veliko ime, istaknula je ravnateljica Maja Lukman Šprajc. (BMO)
OREHOVICA
Poljoprivrednici, pridružite se važnom predavanju! Poljoprivredna savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede, u suradnji s općinom Orehovicom u petak 28. siječnja 2022. godine za poljoprivrednike s područja općine Orehovice u prostorijama sportsko-vatrogasnog objekta u Orehovici, Nikole Tesle 25, s početkom u 18 sati organizira predavanje na
temu Nova ograničenja kod primjene pesticida pri uzgoju krumpira te Zelena arhitektura u prijedlogu novih poljoprivrednih poticaja. Svi prisutni su obvezni predočiti važeću covid-potvrdu. Predavanje će održati predstavnik Ministarstva poljoprivrede Milorad Šubić. (dv)
12
Gornje Međimurje
MURSKO SREDIŠĆE
Kreću poticaji mladima za kupnju i gradnju nekretnina Grad Mursko Središće raspisao je javni poziv za dodjelu poticaja za kupnju i gradnju nekretnina za stanovanje na svom području u 2022. godini. Poticaje za kupnju i gradnju nekretnina za stanovanje na svom području Grad odobrava korisnicima poticaja koji su od 10. studenog 2021.godine zaključno do 10. studenog 2022. godine kupili ili počeli graditi nekretninu za stanovanje na području grada u iznosu od 10.000 kuna ili 15.000 kuna. Pravo na ostvarivanje poticaja za kupnju nekretnine za stanovanje na području grada Mursko Središće u iznosu od 15.000 kuna imaju korisnici poticaja do 40 godina starosti uz uvjet da korisnik poticaja ili supružnik u trenutku podnošenja prijave za poticaj na području grada Mursko Središće ima prijavljeno prebivalište najmanje 2 godine, da nema u vlasništvu stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje odnosno da ima u vlasništvu samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje higijensko-tehnički uvjeti za život, a koji prodaje radi potrebe kupnje većeg stana ili kuće. Pravo na ostvarivanje poticaja za kupnju nekretnine za stanovanje na području grada Mursko Središće u iznosu od
10.000 kuna imaju korisnici poticaja do 40 godina starosti. Detaljni uvjeti za ostvarenje poticaja mogu se naći na službenim mrežnim stranicama Grada. Korisnik poticaja i njegov supružnik moraju imati prebivalište na adresi nekretnine za koju je odobren poticaj za kupovinu neprekinuto sljedećih 10 godina od dana sklapanja ugovora o dodjeli poticaja, uz obvezu promjene prebivališta na adresu nekretnine za koju je dobiven poticaj odmah po početku njezina korištenja. Korisnik poticaja i njegov supružnik koji u trenutku podnošenja prijave za poticaj za gradnju nekretnine za stanovanje nemaju prijavljeno prebivalište na području grada Mursko Središće moraju prijaviti prebivalište na području grada odmah po početku korištenja izgrađene nekretnine, a najkasnije u roku od 3 godine od dana prijave početka građenja i zadržati to prebivalište neprekinuto sljedećih 10 godina od dana prijave prebivališta na adresu nekretnine za koju je dobiven poticaj. Radi osiguranja ispunjenja obveza prije zaključenja ugovora o dodjeli poticaja moraju dostaviti Gradu bjanko zadužnicu najmanje u vrijednosti dodijeljenog poticaja ovjerenu kod javnog bilježnika. (BMO)
VRATIŠINEC
Za sufinanciranje udruga 300.000 kuna Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, raspisao je Javni poziv za su�inanciranje projekata/programa udruga u 2022. godini. Ukupna planirana vrijednost natječaja je 300.000 kuna. Jedan prijavitelj može prijaviti i ugovoriti najviše tri projekta. Najmanji iznos �inancijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti je 1.000 kuna, a najveći iznos po pojedinom projektu je 20.000 kuna. Rok za podnošenje prijedloga projekata i programa je 18. veljače zaključno do 15 sati bez obzira na način dostave.
Prijedlozi se šalju preporučenom poštom ili u zatvorenoj omotnici predajom u JUO Općine Vratišinec, a mogu se slati i putem e-maila (skenirani dokumenti). Prijedlozi dostavljeni putem e-maila moraju biti obavezno potpisani i ovjereni od strane ovlaštene osobe. Svi obrasci potrebni za prijavu kao i sam javni poziv mogu se preuzeti u ovoj objavi ili u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Vratišinec. Za ulazak u prostorije JUO-a potrebna važeća covid-putovnica. (BMO)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
RENATI KRAMAR iz Peklenice životne okolnosti su namijenile život uz mašinu za šivanje, ali je ona našla ispunjenje u glazbi
28. siječnja 2022.
Zaposlili su me prije 15. rođendana, ali je moj glazbeni staž duži - Već sedam godina kao vokalni solist predstavljam Mursko Središće na Međimurskoj popevki i Pjesmarici naših mamica u Ivanovcu i ne mogu biti tako bolesna ili umorna da ne bih zapjevala
Piše: Božena Malekoci-Oletić
D
anašnja djeca misle da nakon obvezne osnovne škole svatko može nastaviti školovanje i da je to neupitno. U današnje vrijeme je to možda tako, ali nije bilo sredinom osamdesetih godina, kada je Renata Kramar odrastala. Zbog životnih okolnosti nije imala mogućnosti za nastavak školovanja nakon osnovne škole. Današnjim djevojčicama je nezamislivo da ona već prije 15. rođendana bila zaposlena i šivala kod privatnika. Nekoliko prvih tjedana nije ju mogao ni prijaviti jer je bila zakonski premlada za zaposlenje, nego tek kad je napunila 15. rođendan.
Otac me nije pustio u školu, već mi je našao posao
U lipnju je završila osnovnu školu, a već početkom rujna bila je za strojem za šivanje. - Tata mi je našao posao. Bila sam najstarije dijete u obitelji, gdje je svaki ondašnji dinar bio potreban. Moja želja je bila otići na vojnu akademiju jer mi je tada uniforma bila pojam. Ali je tata odlučio: “Nikam ti ne buš išla, kaj mi fačuka dimo doneseš?!” Čini mi se da bih bila trebala ići u Osijek na školovanje. Bila je još jedna djevojčica koja je imala istu želju kao i ja, ali nju nije pustila mama. Otac me nije pustio ni u Čakovec u školu kaj se ne bum šetala po Čakovcu. Rekao je: “Ideš delat!” i tu nije bilo pogovora. Našao mi je posao na Remisu kod jednog privatnika koji je imao obrt za šivanje, s time da sam mjesec dana prije toga još
i konobarila da �inancijski pomognem svojima. Tako da sada s navršenih 50 godina imam 34 godine staža, uz dva prekida od ukupno godinu i pol dana. Najviše staža stekla sam u tekstilnoj branši. Nema toga što nisam šivala. Počela sam s teškom konfekcijom: šivanjem hlača i kaputa, balonera, ali sam tijekom radnog vijeka šila sve: od majica, gaća, kupaćih kostima do čarapa. Čak sam i šešire šivala, od ostataka maskirnih materijala koji su na početku rata bili popularni među muškarcima. Na početku pandemije, kad je bila nestašica maski, šivala sam i njih u humanitarne svrhe. Kad sam se zaposlila, o šivanju nisam znala ništa. Prvog dana posla gazda mi je dao da na prazno tjeram mašinu bez igle. Drugi dan mi je majstor postavio iglu i naučio uvlačiti konac u iglu. Tek kad sam to naučila, krenula sam raditi najjednostavnije operacije dok nisam stigla do najglavnijih faza. Prije nego sam otišla od prvog privatnika, naučila sam sašiti kompletne hlače i kaput. Svaki privatnik mi je priznao to znanje. Tijekom staža promijenila sam pet privatnika, ali sam prije nekoliko godina promijenila profesiju. Radim kao gerontodomaćica kroz projekt zbrinjavanja starijih i nemoćnih. Kaže: - Više neću biti toliko gladna da bi se vratila šivanju, koliko je to naporno.
Zborašica, solistica i skladateljica crkvenih pjesama
Budući da posao nije mogla birati, potrebu da se ostvari našla je u glazbi u kojoj se i ostvarila kao osoba.
Renata Kramar: Notni zapis je za tekst i glazbu mojih pjesama zapisao učitelj glazbe i voditelj crkvenog zbora Josip Horvat
Čitav život pjeva u zborovima. Počela je pjevati u školskom zboru još u osnovnoj školi u rodnom Vratišincu. Poslije je plesala u KUD-u dr. Vinko Žganec kad ga je vodio Franjo Liklin. Po odlasku iz Vratišinca u Peklenicu nakon udaje, prešla je u pjevački zbor KUD-a Mura u Murskom Središću, gdje je već trideset godina. U glazbenoj skupini Ftičica pjeva 15 godina. Pored toga osam godina je pjevala u crkvenom zboru u Vratišincu, a tri godine u crkvenom zboru u Podturnu. - Uz sve to već sedam godina kao vokalni solist predstavljam Mursko Središće na Međimurskoj popevki u Nedelišću i Pjesmarici naših mamica u Ivanovcu. Imala sam čast na poziv Dejana Buvača pjevati na svečanosti uvrštenja međimurske popevke na UNESCO-ovu nematerijalnu kulturnu baštinu. Tom prigodom sam pjevala pjesmu Mura, Mura. Kao solistica prošla sam i sve manifestacije u Žgančevu čast koje se održavaju u Vratišincu: Žgančevi zapisi i Vincekovu zipku, kazala je. Na pitanje čega ima više, radnog ili glazbenog staža, Renata kaže da ipak preteže glazbeni staž. Njezina glazbena “karijera” seže u djetinjstvo. Prisjeća se drage uspomene sa školskog izleta u četvrtom razredu osnovne škole u Beograd. Tada se odlazilo na Titov grob. - Ručali smo u nekom hotelu, a u pauzi je održano i natjecanje među školskom djecom u pjevanju. Pobijedila sam sve druge natjecatelje s pjesmom Seoska sam lola, prisjetila se. No, osim što voli pjevati, Renata i piše. Svojedobno je bila aktivna članica društva
žena u Peklenici, koje je imalo dramsku skupinu. - Kako bismo obogatile društveni život mjesta, odlučile smo prirediti i igrokaze za mještane. Budući da nismo znale kamo se “okrenuti” za tekstovima, uzela sam na sebe pisanje igrokaza s tematikom iz seoskog života. Napisala je šest, sedam šaljivih igrokaza koji su izvedeni na pozornici društvenog doma i koji je publika jako dobro primila. No, tu nije stala. Spojila je ljubav prema pisanju i glazbi i napisala pet crkvenih pjesama koje su i uglazbljene. - Osim teksta smislila sam i melodije. Notni zapis je po mom pjevanju zapisao učitelj glazbe i voditelj crkvenog zbora Josip Horvat. Dvije moje pjesme smo izveli i u katedrali u Varaždinu, na susretu crkvenih zborova na blagdan sv. Cecilije, zaštitnice zborova, a jedna je bila izvedena na Stepinčevu u Koprivnici, povjerila nam je Renata. Premda joj početak životnog puta nije išao na ruku, vodio ju je za šivaću mašinu, daleko ispod njezinih potencijala, ipak je njezina ljubav prema pjesmi i stihu pronašla put i ona se usprkos svemu realizirala u onome što voli. - U životu te zadese mnogobrojne nedaće, bolesti, tuge i brige, pa je potrebno pronaći nešto za dušu. Glazba mi znači sve. Ne mogu biti tako bolesna ili umorna da ne bih zapjevala. Odrasla sam u obitelji okružena glazbom. Tata je bio mužikaš 30 godina i mi smo uvijek živjeli s pjesmom. Glazba mi je psihijatar, psiholog i ljubav, kaže za svoju glazbenu strast Renata koja je s nama podijelila svoju životnu priču.
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Gornje Međimurje 13
VINCEKOVO 2022. šetače vodilo do Mađerkinog brega i Vinarije Cmrečnjak
U manjim grupama pješice po međimurskim bregima i dolima! Ove se godine Vincekovo održalo u nešto manjem opsegu, po štrigovskim bregima, Svetom Martinu na Muri i već tradicionalno na Bundekovu pohodu
Nakon proširenja ceste slijedi izgradnja ugibališta za školski autobus kod OŠ Selnica
SELNICA
Župan obećao ugibalište kod škole do proljeća
Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko, TZ Sveti Martin
V
incekovo u našim krajevima tradicionalno obilježava početak vinogradarske godine. Obavljaju se prvi radovi u vinogradima, kreće se s rezidbom i priziva proljeće. Na Vincekovo vinogradari tradicionalno prvi put odlaze u svoje vinograde. Simboličnim orezivanjem “uspavanih trseka” objavljuju početak radova u vinogradima. Prema običaju, domaćini po trsovima vješaju kobasice s molitvom da grozdovi ovu
Trsovi su se krs�li vinom uz molitvu za dobar urod kod vinara Cmrečnjaka
godinu budu veličine ovješenih kobasica.
Štrigovsko Vincekovo na Mađerku Trsovi se krste vinom uz molitvu za dobar urod i zaštitu vinograda od mraza, tuče, bolesti i štetnika. Kući se odnose odrezane grančice vinove loze koje na toplom propupaju. - Koliko ima propupalih grančica, toliko će biti vina, kažu vinogradari.
Veselo društvo nazdravilo je na terasi kod Cmrečnjaka
PD BUNDEK
Stoga je i ovo Vincekovo po štrigovskim bregima i okupio oko 600 sudionika i opet bio nešto posebno. I u vinogradu Cmrečnjakovih šef ceremonijala u društvu obitelji i gostiju “molio” je za još jednu uspješnu vinogradarsku godinu. Naime, u Štrigovi su spojili druženje međimurskih vinara koji najavljuju početak nove vinogradarske godine sa svim ljudima dobre volje koji su iskoristili dan za rekreaciju, pješačenje po živopisnom štrigovskim bregima, ali i isprobavanje dobre vinske kapljice ponajboljih naših vinara. Kolona zaljubljenika u prirodu i druženje krenula je iz centra Štrigove. Vinogradarska sezona najavljena je po pomalo zimskom vjetrovitom vremenu, tako da zimska snježna idila nije nedostajala, nastavila rezanjem trsa u vinogradu Cmrečnjakovih, a nakon dobrih 12 ili 13 kilometara pješačenja uz nekoliko kvalitetnih uspona na kojima
su se mnogi dobro zadihali, stiglo se i na Mađerkin breg gdje su se isprobavala Štamparova vina.
Župni vinograd na Venec bregu
Župni vinograd na Venec bregu svake je godine bio nezaobilazno mjesto proslave, okupilo se uvijek mnoštvo ljudi koji su prisustvovali ceremoniji rezidbe trsa, njegova „krštenja“, a uz to su se neizostavno gorice „okitile“ domaćim kobasicama i špekom da bi donijele plodnu i rodnu godinu. Ove godine Vincekovo na Venec bregu zbog važećih epidemioloških mjera nije se održalo u tradicionalnom obliku, no stavljamo ovdje podsjetnik kako bi to izgledalo da je situacija povoljnija. Hvala župniku Župe sv. Martina biskupa, velečasnome Mladenu Gorupiću, što je nastavio tradiciju i blagoslovio vinograd i sve ljude koji tijekom godine mukotrpno rade u njemu, kažu iz TZ Sveti Martin na Muri.
Vincekov pohod s ograničenim grupama Kako nam je rekla Sonja Vršić, dugogodišnja organizatorica i predsjednica Bundeka, to nije bio klasičan Vincekov pohod, umjesto jednog velikog, bilo su desetine manjih grupa. - Ljudi su se organizirali, dolazili, hodali, mnoga planinarska društva su došla u vlastitoj organizaciji u skladu s važećim epidemiološkim mjerama. Procjenjuje se da je stazu Vincekova pohoda ukupno prošlo
Okrjepa je dio pohoda
više od 800 ljudi u malim skupinama. Nismo mogli pokazati našu tradicionalnu gostoljubivost i veselje u
punom sjaju, nije bilo glazbe i plesa na svakom bregu, nije bilo Vincekovih obreda, ali spasili smo dio toga. I pri-
roda se pobrinula da nam uljepša ugođaj snježnim pahuljama, kazala je. (dv)
Općina Selnica proširila je i asfaltirala cestu u Školskoj ulici da bi promet za djecu učinila još sigurnijim. - Općina je preuzela na sebe proširenje ceste. Riječ je o dionici od oko 300 metara. Nakon toga javio nam se župan Matija Posavec pa smo održali sastanak u našoj osnovnoj školi. Mogu reći da je to bio jedan konstruktivan sastanak, no za detalje i što je sve dogovoreno, upitajte našeg župana, rekao nam je načelnik Selnice Ervin
Vičević. Što je točno bila tema tog sastanka i što je na njemu sve dogovoreno upitali smo potom župana Posavca. - Dogovorili smo se da se pokrene postupak za izvođenje radova na ugibalištu i da se to riješi do kraja proljeća. Županija će to �inancirati, a kroz dva tjedna pomoći ćemo i pri drugim projektima na području općine Selnice, komentirao je na naš upit župan Matija Posavec. (sh)
ŠTRIGOVA
Što s kanalizacijom? Međimurske vode pripremaju projektnu dokumentaciju za izgradnju kanalizacijske mreže s pročistačem u općini Štrigovi jer je propao dogovor koji je prije nekoliko godina
bio postignut sa slovenskim Raskrižjem. U tijeku je i postupak izdavanja građevinske dozvole za cjelokupnu kanalizacijsku mrežu. (sh)
Općina Štrigova poziva udruge i druge prihvatljive prijavitelje za �inanciranje programa i projekata da se prijave za �inancijsku podršku programima i projektima koji doprinose
razvoju prioritetnih područja u Štrigovi. Ukupna planirana vrijednost javnog natječaja je 290.000 kuna, a rok za podnošenje prijava na natječaj završava 28. veljače 2022. (sh)
Za udruge osigurano 290.000 kuna
SVETI MARTIN NA MURI
Država općini darovala igralište Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na čijem je na čelu ministar Darko Horvat donijelo je odluku o darovanju nekretnine u Svetom Martinu na Muri površine 12.293 kvadratnih metara općini Sveti Martin na Muri. Riječ je o nekretnini na kojoj se nalazi izgrađeno igralište NK-a Polet u Svetom Martinu na Muri.
– Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo resornom ministru Darku Horvatu i njegovim suradnicima u Ministarstvu na prepoznavanju potreba općine za zemljištem na kojem će se razvijati sportsko-rekreacijski sadržaji kao i na pruženoj pomoći oko dobivanja istog, poručili su iz Općine Sveti Martin na Muri. (sh)
14
Donje Međimurje
PRELOG
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
28. siječnja 2022.
MEĐIMURCI iz donjeg kraja Vincekovo proslavili u svojim kletima u susjednoj Mađarskoj
Četvrti po izdvajanju za gospodarstvo Grad Prelog ponovno se našao pri vrhu jednog istraživanja, koje se odnosi na izdvajanja iz gradskog proračuna za 2020. godinu. Krajem prošle godine FINA je objavila podatke o konsolidiranim proračunima gradova koji pokazuju da je lani za potpore poduzetnicima iz proračuna najviše izdvojio Grad Čabar, dok su po udjelu u proračunu slijedili Valpovo, Pleternica, Prelog i Novska. Grad Prelog tako se našao na visokom 4. mjestu među hrvatskim gradovima po izdvajanju za subvencije poduzetnicima
u 2020. godini zahvaćenima ograničenjima uzrokovanim korona-krizom. Od ukupnih gradskih izdataka za tu godinu, koji su iznosili nešto više od 40,6 milijuna kuna, Grad Prelog je prema poduzetnicima usmjerio izravne subvencije u iznosu od 1,13 milijuna kuna, što je udio od 2,78 posto. Grad Prelog našao se i među deset najboljih gradova ako se promatra visina subvencija po glavi stanovnika. S 144,83 kune subvencija poduzetnicima po glavi stanovnika našao se na visokom 6. mjestu. (vv)
Kako je uočeno da mali dio korisnika (ispod 0,5 %) ne odvaja otpad dobro, GKP Pre-kom obavljat će stalne kontrole odvajanja otpada u crnim/zelenim, smeđim, plavim i žutim spremnicima, a korisnicima koji otpad ne odvajaju dobro, izricat će se ugovorne kazne. Iznos kazne za pogrešno odvajanje otpada iznosi 30 kuna bez PDV-a. Nažalost, jedan još manji dio korisnika (ispod 0,1 %) namjerno pogrešno odvaja otpad i time dovodi u pitanje okoliš
u kojem živimo. Kako navode u Prekom-u imaju jedan primjer gdje je korisnik u spremnik za odvajanje otpada stavio kanistar sa otpadnim motornim uljem koje spada u problematični otpad i mora se predati u fiksnom ili mobilnom reciklažnom dvorištu. Otpadno motorno ulje može zagaditi tlo i podzemne vode te molimo korisnike da to ne rade jer samo čuvanjem okoliša ostaviti ćemo naša naselja čista i zdrava za našu djecu (vv) i unuke.
U Poduzetničkom centru u Prelogu održana je sjednica Ceha graditeljstva Udruženja obrtnika Međimurske županije na čelu s predsjednikom ceha Draženom Novakom. Nazočni su upoznati s prijedlogom reforme
komorskog sustava i zaključcima članova Skupštine Hrvatske obrtničke komore, dok je o Mjerama aktivnog zapošljavanja u 2022. godini govorio predstojnik čakovečkog Zavoda za zapošljavanje, Nikola Hren. (vv)
Sedmog veljače 2022. godine, obilježava se 25. godina kako je Prelog dobio status grada. 17. siječnja 1997. godine Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je odluku o proglašenju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Ta je odluka i zakon objavljen u Narodnim novinama 30. siječnja te je zakon stupio na snagu 07. veljače 1997. godine. Tim zakonom utvrđuju se županije, gradovi i općine u Republici Hrvatskoj, određuje se njihov naziv, područje i sjedišta. Grad Prelog dobio je status grada sa naseljima koja ulaze u sastav grada: Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Hemuševec,
Oporovec, Otok i Prelog. Povodom obilježavanja dvadeset i pete obljetnice proglašenja Preloga gradom, 7. veljače 2022. godine od 9 do 12 sati na Trgu sv. Jakoba na ponudi će biti lepinje i kobasice za degustaciju, uz svirku Limene glazbe Branko i bandisti. Grad Prelog će ovu vrijednu obljetnicu proslaviti i 4. ožujka, koncertom „4 Tenora“. Koncert će se održati u prostoru Sportsko rekreacijskog centra DG Sport u Prelogu, a biti će besplatan za sve posjetitelje. Koncert je bio planiran za 6. veljače, ali je zbog aktualne situacije, odgođen za mjesec dana. Koncert će završiti velikim vatrometom. (vv)
Kazne za sve koji ne odvajaju dobro otpad
Sastao se ceh graditeljstva
Ivan Gudlin: - Pri meni v kleti zna se zbrati celi breg!
- Mađari su sretni što kupujemo gorice koje tako ne ostaju napuštene i zarasle. I dok mi kod njih kupujemo zemlju za obrađivati, oni kod nas kupuju zemlju za odmaranje, odnosno vikendice na moru, kaže Ivan Gudlin Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Studio Vipro
Blagdan svetog Vinka, đakona i mučenika, slave i vinogradari iz donjeg dijela Međimurja. No, za razliku od vinara iz gornjeg Međimurja, njihove gorice i kleti uglavnom su u susjednoj Mađarskoj. Među tim vinarima i vinogradarima je i Ivan Gudlin čiji se vinogradi nalaze na Julijanskom bregu. Poznati vinar svake godine u svojim goricama okuplja kolege kako s međimurske tako i mađarske strane, a uspostavio je i dobru suradnju s tamošnjim lokalnim stanovništvom. Stoga nije ni čudno da su se ovogodišnjem Vincekovu odazvali i mjesni župnik iz Letenya Geza Aigner, župnik Kerestura Csaba Vaslabán i župnik iz Goričana Josip Drvoderić. Molitva za dobar urod i obilnu berbu izrečena je na mađarskom i hrvatskom jeziku, a sam je vinograd blagoslovio Geza Aigner.
Julijane, Kamanheđe, Šandorice...
- Naši djedovi, praktički svi od reda, nekada su imali gorice u Mađarskoj i to do 1956. godine, kada se, kako je poznato, zatvorila mađarska granica, rekao nam je Ivan Gudlin i dodao: - Svi su mahom ostali bez svojih posjeda da bi početkom 90-ih godina
Ivan Gudlin, župnik iz Letenya Geza Aigner, župnik Kerestura Csaba Vaslabán i župnik iz Goričana Josip Drvoderić prošlog stoljeća ponovno krenula kupnja gorica, koji put i vlastitih. Kako kaže, radi se tu uglavnom o ljudima iz Preloga, Goričana, Donjeg Hrašćana, Podturna i sve do Kotoribe. Najpoznatije gorice koje se kupuju nose imena poput Julijane, Kamanheđe, Šandorice, a do najbližih je svega 2 kilometara od centra Letine. Gorice su mu blizu, puno bliže nego međimursko vinogorje. Tim više što normalno prelazi državnu granicu na starom graničnom prijelazu svojim traktorom i svim potrebnim priključcima poput freze i šprice…
Kaže, jednostavno nikad nije razmišljao o kupnji vinograda u gornjem Međimurju, jer mu je prirodno okrenuti se Mađarskoj i ne samo njemu već i većini ljudi s područja donjeg dijela županije.
Jeftiniji vinogradi nego kod nas
- Nisam ni naučen gledati i razmišljati na tu stranu i nekak mi je daleko do tam. Na Mađarsku hodam od malena kao i svi moji prijatelji i poznanici. Osim toga, tamo smo sklopili nova prijateljstva i kumstva i jedno ide s drugim. Kod mene u kleti zna se zbrati celi breg, i mlado i
staro. Pjeva se sve, samo da se pjeva, uživa i druži, dodao je za kraj. Istina, vinogradi u Mađarskoj puno su jeftiniji nego kod nas, kaže, a i tamošnji ljudi ne vole raditi u goricama. Osim toga, posjede mogu upisati na sebe, kao svoje vlasništvo. Zna se desiti da se kupe zaraštene gorice koje treba najprije očistiti. - Mađari su sretni što kupujemo gorice koje tako ne ostaju napuštene i zarasle. I dok mi kod njih kupujemo zemlju za obrađivati, oni kod nas kupuju zemlju za odmaranje, odnosno vikendice na moru, naravno, onaj bogatiji sloj.
Obilježava se 25. obljetnica grada Preloga
Preložani uručili dva profesionalna respiratora čakovečkoj pedijatriji
Sportske ekipe igrale za Odjel pedijatrije ŽB Čakovec Tijekom malonogometnog humanitarnog turnira Priločke skakaonice, koji su po treći puta zaredom organizirali Grad Prelog i tamošnja Zajednica sportskih udruga, prikupljeno je 7510 kuna. Novac je iskorišten za kupnju opreme prema dogovoru s djelat-
nicima Odjela pedijatrije Županijske bolnice Čakovec. Tako su kupljena dva profesionalna aspiratora Rossmax V7 i mikrovalne pećnice Candy, ukupne vrijednosti 7.810,70 kuna i ovih su dana predmeti predani bolnici na uporabu.
Treće po redu izdanje Priločkih skakaonica odigrano je u subotu, 8. siječnja, u dvorani Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport. Na turniru je ove godine nastupilo devet ekipa kafića i ugostiteljskih objekata s područja Preloga: Apolo Art, Međimurka BS, Galeb, Gradska Čehovec,
Eden, DG Sport, Kapljica, Barracuda i Caffe bar Forum. Svaka od ekipa plaćanjem kotizacije uključila se u humanitarnu akciju, a svaki posjetitelj mogao je dati svoj dobrovoljni prilog. Na taj je način skupljeno 7510 kuna, a novac je iskorišten za kupnju potrebne opreme. (vv)
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Donje Međimurje 15
Odgojiteljice, jaslice Mišići: Magdalena Mikor i Marta Vojvoda; odgojiteljice, mlađa skupina Ribice: Biserka Horvat, Lana Šubaša, Diana Šarek i starija skupina Zečići, odgojiteljica Veronika Horvat, učitelj Nemanja Vukotić i osobna asistentica Ena Matjanec
NATJEČAJ MEĐIMURSKIH NOVINA i Vrtnog centra Iva
Mališani u Kotoribi žele zazeleniti i zašareniti svoj vrtić Djeca često u razgovoru sa svojim odgojiteljicama ukazuju na osušene grane ili rupe od blata tražeći rješenje za takve situacije, predlažu da se zasadi neko drvo pa čak žele donijeti sjemenje ili pokloniti biljke i grmlje iz svog doma, ističe Dijana Šarek Piše: Vlasta Vugrinec
- U Dječjem vrtiću Kotoriba svjesni smo važnosti boravka na svježem zraku pa svakodnevno s djecom provodimo aktivnosti koje uključuju igru, trčanje i veselje boravka na dječjem igralištu, kaže Diana Šarek, zamjenica ravnateljice. Stoga su se bez razmišljanja prijavili na naš nagradni natječaj koji provodimo u suradnji s Vrtnim centrom Iva i Rasadnikom Iva iz Štefanca da bi im oni uredili dvorište. Znali su da će ta akcija naići na veliko oduševljenje među djecom pa su zajedno dogovorili korake i krenuli u realizaciju. Pri tome su se dosjetili svojih velikih prijatelja iz Osnovne škole Jože Horvata s kojima ih veže odlična suradnja i koji su im
odmah uskočili u pomoć pri medijskom dijelu prijave.
Imamo nov, novcat vrtić!
Prije nešto više od dviju godina, točnije početkom školske 2019. godine, kotoripski mališani preselili su se u novoobnovljeni i dograđeni vrtić koji je krenuo i s jasličkom skupinom. Raspoređeni su u tri skupine. Najmlađa je jaslička skupina Mišići koju polazi 11 mališana, mlađa dobna skupina su Ribice i ima ih 29, dok 25 najstarijih polazi skupinu Zečići. O svima njima brinu se odgojitelji, po dva u svakoj skupini, tu je još ravnateljica te teta kuharica i dvije spremačice. Uz to što imaju svoju malu sportsku dvoranu, mogu se pohvaliti i svojim učiteljem odgajateljem, ujedno
MEĐIMURSKA POSLA
i trenerom, Nemanjom Vukotićem. - Svake subote dolazi nam i logoped koji radi s mališanima predškolske dobi, a po potrebi i s mlađima, pohvalila se zamjenica ravnateljice. Jednom tjedno organiziramo i učenje stranog jezika i to engleskog.
Mali istraživači prirode
U vrtiću mališane od najranije dobi nastoje potaknuti na pozitivan i istraživački doživljaj prirode. - Svaki put kad smo vani, djecu usmjerimo na promatranje biljaka, grmlja i drveća koje raste u našem dvorištu, razgovaramo o promjenama koje su uočili te naše dvorište zajedno održavamo čistim i urednim. Upravo djelujući na takav suradnički način s
djecom, zaključili smo da i oni imaju vrlo zanimljive i bogate ideje o tome kako naš okoliš možemo učiniti još ljepšim, ističe naša sugovornica. Djeca, kaže, često u razgovoru sa svojim odgojiteljicama ukazuju na osušene grane ili rupe od blata tražeći rješenje za takve situacije, predlažu da se zasadi neko drvo ili su čak i toliko domišljati da bi donijeli
sjemenje, poklonili svoje biljke i grmlje koje im se doma sviđa. Iz kotoripskog vrtića stoga poručuju da će biti iznimno radosni i još više vrijedni ako
im djelatnice vrtnog centra ovog proljeća svojim savjetima pomognu da dvorište i okoliš vrtića zazelene i zašarene najljepšim bojama.
Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine pokreću natječaj Ivin vrt za vrtić kojim daruju vrtiću s najboljim prijedlogom uređenje dvorišta u vrijednosti od 8000 kn. Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta, i vrtić može računati na pomoć djelatnica Vrtnog centra pri
odabiru biljki i savjete o sadnji. Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurja. Svoje prijave pošaljite na mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotografiju svog dvorišta i svojih mališana koji bi željeli osvojiti biljke. Navedite zašto bi upravo vaš vrtić trebao osvojiti
tu vrijednu nagradu, a sami možete odabrati način na koji ćete predstaviti svoje razloge: crtežom, pjesmom, sastavom, modeliranjem... Nakon prijave svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo početkom travnja.
Vrtni centar Iva i Rasadnik Iva opremaju dvorište jednom vrtiću
Kad će više to proljeće?! N ekoga hvata proljetna depresija, nekoga ljetna, a mene zimska. Zatvorena sam u četiri zida, sjedim kraj tople peći i čitam sve što mi dođe pod ruku. Više mi nije dosta jedna knjiga tjedno, već u knjižnici uzimam po dvije ili tri. Istina, cijelog ljeta maštala sam o toploj peći, fotelji i dobroj knjizi. U mojoj fantaziji padao je i snijeg i to “krpe” s neba. Bilo je to doba kad je posla preko glave vani, u vrtu i dvorištu.
Sada kad sam si izguštala tih nekoliko popodneva i večeri kad nisam morala prstom maknuti, počela me hvatati nervoza, tjeskoba, guše me zidovi. Htjela bih van, na zrak, na toplo sunce. Željna sam fizičke aktivnosti, prčkanja po zemlji, sadnje i presađivanja. Ali ne, vani je zima, zemlja je smrznuta i nema se što raditi. Mislim si da bar padne snijeg pa da lopatam ili da su oni pravi dvoznamenkasti minusi.
Ovako, nit’ je zima nit’ je proljeće, kao da se ni vrijeme ne može odlučiti na koju će stranu okrenuti. No, nije samo meni tako jer u razgovoru s drugima doznajem da i oni osjećaju iste okove zime. Kolegice na poslu kažu da će ovi mjeseci brzo proći i trešnje će početi cvjetati. Da mi je onda barem zaspati i probuditi se ne dok ne procvjetaju već u travnju, kad sije sunce, trava se zeleni pa makar morala uzeti u ruku
Mališani obožavaju svog učitelja Nemanju Vukotića
tako mi mrsku kosilicu. Jer ovo vrijeme ubija čovjeka. Tmurni i sivi dani, duge i hladne noći, nigdje nikoga jer se svi griju u svojim domovima. Koliko god se ljeti bunili na vrućinu i visoke temperature, barem je sunce i svjetlo koje te ujutro tjera, odnosno poziva iz kreveta. U takvim pak danima, ujutro bih najradije budilicu bacila kroz prozor, pokrila se po glavi i prespavala do prvog maja.
Sada sam kao nekad muški u vojsci. Brojim dane, samo što ih ne križam na kalendaru kako bi što prije došlo to proljeće da unese život u sve nas. Čekam to sunce i toplije dane više od bilo čega, dosta mi je zime, debelih jakni, čizama, kapa i šalova. Ovako je čovjek sav nikakav i onda još treba “tri kile” odjeće na sebi da ga dokrajči. Stoga, hoću to proljeće i to što prije!
Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr
16
Poljodjelstvo
SAVJETI za poljoprivrednike
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
STOČNI FOND u Međimurju i dalje u opadanju
28. siječnja 2022.
Krave nestaju, svinje variraju, Biljne bolesti jedino su konji konstanta
Kontinuirani porast broja stanovništva i promjene vremenskih prilika pred poljoprivredne proizvođače postavljaju izazovni zadatak proizvodnje sve većih količina proizvoda zadovoljavajuće kakvoće. Poljoprivrednici i poljoprivredni stručnjaci uključeni u proizvodnju svjesni su da sve poduzete mjere u proizvodnji kulturnih biljaka ostaju bez rezultata ako se biljka ne zaštiti od uzročnika bolesti, štetnika i korova. Ovisno o vremenu istraživanja utvrđeno je da štete od različitih štetnih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji unatoč svim poduzetim mjerama zaštite mogu iznositi čak do 42 %. Najvažnije kategorije neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji su uzročnici biljnih bolesti (gljivice, bakterije, fitoplazme, virusi i drugo), štetni organizmi životinjskog podrijetla (kukci, grinje i drugo) i korovi. Biljne bolesti poznate su od vremena kada je čovjek bio sakupljač plodina i nomad stočar, a na svom značenju dobile su u trenutku kada je čovjek prestao biti sakupljač plodina i kada je započeo uzgoj ratarskih kultura u monokulturi koje su u prirodi rijetke. Mada se u povijesti rijetko spominje, bolesti su bile više puta pravi uzrok seoba naroda u potrazi za novim izvorima hrane. Proučavanje biljnih bolesti i pisanje o njima seže u daleku prošlost (Homer, 1000 godina p. n. e.; Demokrit, 470 godine p. n. e. opisuje propadanje biljaka i načine borbe itd.). Anton de Bary ( njem. Die Brand Pilze), tvorac suvremene fitopatologije, dokazao je da su gljive koje se nalaze u bolesnim biljkama stvarni uzrok biljnih bolesti. Fitopatologija – to je znanost koja proučava biljne bolesti, njihove patogene, uzroke i razvija metode za borbu protiv njih. Sama riječ fitopatologija dolazi od sljedećih grčkih riječi: phyton – biljka, patos – patnja, bolest, logos – nauka, znanost i doslovno znači nauk o biljnim bolestima. Ako fitopatologiju razmotrimo u širem pojmu, tada možemo primijetiti da ta znanost proučava ne samo samo biljnu bolest već su njezini zadaci sljedeći:
Broj svinja maksimum je dosegnuo tijekom 2019. godine kada je obitavalo gotovo 68.000 komada da bi taj broj samo godinu dana kasnije pao na 37.023. Ipak, brojka se povećava pa je početkom ove godine njihov broj 48.652 Piše: Vlasta Vugrinec
Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić 1. Upoznati uzročnika bolesti. Od posebnog je značaja poznavati kako ekološki (vanjski) čimbenici (vlaga, temperatura, svjetlo i sl.) utječu na parazita i kakvi su odnosi između parazita i biljke domaćina. 2. Utvrditi koji su uzroci biljnih bolesti. Uzročnici biljnih bolesti mogu biti neživi ili abiotski (temperaturni ekstremi, nedostatak svjetla, prevelika ili nedovoljna vlažnost, nedostatak ili suvišak mineralnih tvari, prisutnost štetnih plinova u tlu i atmosferi, kemijske ozljede, tuča, snijeg, vjetar, grom i drugo) i živi ili biotski (gljive, bakterije, virusi, viroidi, mikoplazmama slični organizmi (fitoplazme), rikecije i fanerogamni paraziti ili parazitne cvjetnjače). 3. Poznavati kako se mijenja otpornost domaćina. 4. Poznavati kako se mijenja parazitska sposobnost parazita. Parazitska sposobnost uzročnika bolesti (agresivnost i patogenost) nije stalna, stabilna ili nepromjenjiva. Ona se stalno mijenja pod utjecajem “unutarnjih” i “vanjskih” čimbenika. 5. Poznavati sve raspoložive mjere zaštite (agrotehničke, fizičke, biološke, kemijske i druge mjere borbe protiv uzročnika biljne bolesti). Zadatak fitopatologije je spriječiti zarazu, odnosno nastanak bolesti i ako se bolest razvije, smanjiti do krajnjih granica štetne posljedice razvoja parazita na biljkama i po mogućnosti, zaštititi biljke vodeći računa o zaštiti čovjekove okoline i ekonomskoj opravdanosti poduzetih mjera.
Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, stočni fond u Međimurju i dalje ne stoji najbolje. Naime, bilježi se kontinuirani pad broja krava, koze i ovce malo rastu pa malo padaju, broj konja je tu negdje, niti drastično pada niti pak raste. Najzanimljivija je situacija sa svinjama koje su maksimum dosegle tijekom 2019. godine kada je obitavalo gotovo 68.000 komada da bi taj broj samo godinu dana kasnije pao na 37.023. Ipak, brojka se povećava dalje da bi početkom ove godine njihov broj narastao na 48.652.
Svinje još kolikotoliko rokću
Što je tomu uzrok teško je reći jer nema dovoljno podataka poput broja krmača, odojaka, karaktera gospodarstava i slično. Jedno pak je sigurno, dosta uzgajivača odustaje jer je veliki disparitet između ulaznih i izlaznih troškova. Stočna hrana, umjetno gnojivo, plavi dizel, sve je drastično poskupjelo, dok su otkupne cijene za naše farmere ostale iste ili čak i pale za koju kunu. Poznati su naime standardni problemi na našem tržištu koje je više okrenuto uvozu nego poticanju domaće proizvodnje čemu treba pridodati i inertnu politiku ministarstva poljoprivrede koje još uvijek nema viziju, a kamoli strategiju razvoja te grane gospodarstva. Svinja se svojevremeno našla i na crnoj listi kod pobornika zdrave hrane. Svinjska mast, pa masno meso, čvarci i ostale slične delicije, najedanput su se našli na listi “zabranjene i nepoželjne” hrane pa se svinjetina rijetko kupovala. No, kako to obično biva, tijekom godina, vjetrovi su okrenuli svoj smjer i svinjetina, a napose čvarci i mast, više i nisu tako opasni i štetni za naše zdravlje pa kupci ponovno hrle u mesnice i traže, kako se to popularno kaže, “pravo” meso. Uzimajući sve to u obzir, prije bi se reklo da je po pitanju broja svinja negdje nastao “kratki spoj” jer broj gospodarstava koja se bave uzgojem svinja i nije pao u toliko velikom broju. Naime, u rekordnoj 2019. godini evidentirano je bilo 2392 gospodarstva, 2020., kada se
Ratko Hlišć iz Palovca, kao i brojni Međimurci, obožava konje zabilježio gotovo dvostruki pad broj držatelja svinja, bio je 2317, 2021. porastao je na 2383, da bi trenutni broj bio 2392 gospodarstva.
krava, godinu kasnije 2825 krava držalo je njih 447, a u Svinje:
siječnju ove godine 429 gospodarstva hrani 2666 krava.
Siječanj 2018. godine
61.634 svinja
Staje se nepovratno prazne
Siječanj 2019. godine
67.908 svinja
Ako se i broj svinja “šeće” gore-dolje, broj krava je u kontinuiranom padu. Premda nam se pokušava servirati tvrdnja da se u stočarstvu javlja trend da se smanjuje broj poljoprivrednih gospodarstava i to onih manjih pa ostaju samo veliki s većim brojem grla stoke, teško je izvući takav zaključak iz podataka Hrvatske poljoprivredne agencije. Možda Agencija za plaćanje u poljoprivredi ima drugačije podatke, no onda se postavlja pitanje čiji su točni i zašto svaka ima svoje podatke i koji su u stvari točni i objektivni. Odnosno, zna li se uopće koliki nam je stočni fond? Dakle, prema podacima HPA-e, ali i prema onome što doznajemo na terenu, sve je više praznih staja u Međimurju i gospodarstava koja ih drže. Ilustracije radi, 2020. imali smo 471 gospodarstvo s 2894
Siječanj 2020. godine
37.023 svinja
Siječanj 2021. godine
42.812 svinja
Siječanj 2022. godine
48.652 svinja
Krave: Siječanj 2018. godine
3293 krava
Siječanj 2019. godine
3035 krava
Siječanj 2020. godine
2894 krava
Siječanj 2021. godine
2825 krava
Siječanj 2022. godine
2666 krava
Koze i ovce: Siječanj 2018. godine
3167 koza i 818 ovaca
Siječanj 2019. godine
3274 koza i 873 ovaca
Siječanj 2020. godine
3506 koza i 913 ovaca
Siječanj 2021. godine
3480 koza i 920 ovaca
Siječanj 2022. godine
3575 koza i 1044 ovaca
Kopitari: Siječanj 2018. godine
312 konja i 28 magaraca
Siječanj 2019. godine
325 konja i 28 magaraca
Siječanj 2020. godine
325 konja i 33 magaraca
Siječanj 2021. godine
320 konja i 35 magaraca
Siječanj 2022. godine
325 konja i 33 magaraca
28. siječnja 2022.
ČAKOVEČKI PLAC
Poljodjelstvo 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Nema zime za jaja Zima je prorijedila prodavače na otvorenom dijelu naše tržnice. No, to isto može se reći i za zatvoreni dio gdje se prodaju jaja i mliječni proizvodi. Premda je zatvoreni dio grijan i sasvim je ugodno boraviti u njemu, početkom tjedna sreli smo tek par prodavača. I oni kalkuliraju s dolascima koji se u ovo vrijeme uglavnom svode na dane vikenda i eventualno srijedom. Jer, kažu, čemu dolaziti kad kupaca nema. Drugim riječima, i oni čekaju neka bolja, toplija vremena kako bi se život napokon vratio na našu gradsku tržnicu. Ovako, to je sve tek puko preživljavanje i pojavljivanje na “poslu” premda se zna kako će utržak biti minimalan ili nikakav. No, naučeni su na to jer su dugogodišnji prodavači i siječanj, a ponekad i veljača, uglavnom su uvijek najslabiji mjeseci jer se kupcima ne izlazi iz toplih domova bez velike sile. (vv)
Predrag Tkalčec i Stanislav Tkalec
CIJENE NA TRŽNICI Špinat:
30 kn/kg
Matovilac:
100 kn/kg
Luk:
6 – 7 kn/kg
Poriluk:
15 kn/kg
Češnjak:
50 kn/kg
Kelj pupčar:
25 kn/kg
Kelj:
15 kn/kg
Zelje:
10 kn/kg
Cvjetača:
25 kn/kg
Salate:
25 kn/kg
Krumpir:
4 kn/kg
Krastavci:
25 kn/kg
Paprika:
25 kn/kg
Rajčica:
25 kn/kg
Jaja:
1 – 1,40 kn
Tjestenina:
12 kn/paket
Lješnjaci:
80 kn/kg
Med:
60 – 80 kn
Kaki:
20 kn/kg
Klementine:
12 kn/kg
Grožđe:
25 kn/kg
Šipak:
15 kn/kg
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male životinje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sati, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj. Ambulanta za velike životinje - tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj. Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936
Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, Nikole Pavića 1, tel: 040/363-801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj. VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne slučajeve zvati 091/510-1078 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sati.
BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
da ekonomska prihvatljivost nikada ne smije biti na štetu zdravlja ljudi. Racionalni pristup u detekciji mikroorganizama u hrani stoga zahtjeva da mikrobiološko ispitivanje obuhvaća: 1. Razumijevanje proizvoda (sastav, tehnološki postupak, mikrostrukturu, konzervanse, pakiranje/modificiranu atmosferu i dr.). Sve to olakšava odabir načina ekstrakcije mikroorganizama, načina dilucije i primjenu optimalnih podloga i metoda. 2. Uzimanje u obzir oštećenosti mikroorganizama u namirnici te njihov antagonizam. 3. Poznavanje granice kvantifikacije metode (koju naj-
ŽIVOTINJE
radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464
Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)
LABORATORIJ
Piše: mr. sc. Bojana Božović, dr. vet. med.
Sve navedeno govori o potrebi racionalnog pristupa detekciji mikroorganizama u hrani, jer je to posao s nepredvidivim konačnim rezultatom i kao takav vrlo izazovan. Najvažnije je steći povjerenje klijenata u pouzdanost podataka dobivenih laboratorijskim ispitivanjem jer su izvješća s rezultatima ispitivanja forenzički dokumenti. Mikrobiološka ispitivanja limitirana su genetskim osobinama pojedinih mikroorganizama, brzinom njihovog umnažanja, morfološkim i biokemijskim svojstvima koja se moraju prepoznati da bi ih se moglo detektirati. Analiza hrane je i ekonomska kategorija jer je cilj troškovna prihvatljivost. Naravno
AMBULANTA ZA MALE
dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485
Mikrobiologija hrane Hrana je jedan od ključnih čimbenika zdravlja čovjeka. Osim zdravstvenog, hrana istovremeno ima i status poljoprivrednog profitabilnog proizvoda. O hrani ovisi vitalnost i ponašanje čovjeka. U posljednjih desetak godina zbog velikih opasnosti za zdravlje ljudi iz pojedinih vrsta hrane iznimno je porasla zabrinutost potrošača u cijelom svijetu. Zbog navedenih činjenica svijest o potrebi za zdravom hranom ima sve veći značaj, a naročito je vidljiv pozitivan rezultat kod proizvođača, distributera i potrošača. Veliko globalno tržište hrane dovodi nas u situaciju da imamo „svijet na tanjuru“. Mikrobiološki rizici za zdravlje potrošača iz hrane imaju poseban značaj jer se mnoge bolesti javljaju neposredno nakon uživanja. Zato su oči svih u lancu proizvodnje hrane sve više uprte u mikrobiološke laboratorije.
ČAKOVEC
manju količinu stanica možemo kvantificirati našom metodom) i granice detekcije metode (koju najmanju količinu stanica možemo dokazati našom metodom). 4. Važnost performansi mikrobioloških podloga za izolaciju mikroorganizama s obzirom na njihov sastav i biokemijski mehanizam u prepoznavanju velike varijacije unutar samo jedne vrste mikroorganizama, npr. Salmonella, vrsta unutar koje se nalazi više od 2300 serotipova. Budući da je detekcija mikroorganizama jedno od najsloženijih područja laboratorijskih ispitivanja hrane zbog njihove velike biološke varijacije, neophodna je također i standardizacija procesa rada. Različiti sustavi kvalitete – „intelektualni alati“ mogu u tome pomoći (različite ISO norme) jer olakšavaju standardizaciju i organizaciju rada.
radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475
MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati
18
Moj vrt
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com
BERNARDIN VRT
28. siječnja 2022.
PIŠE: BERNARDA OREHOVEC
Biljke hvataju i prenose ritam svemira Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom
28. siječnja – Dan lista
Započnite novu vrtlarsku sezonu uz online edukacije Silvije Kolar-Fodor! Naučite uzgajati svoju hranu i budite samodostatni! Više nego dosad, od pojave covid-krize, ljudi su postali svjesni koliko je hrana bitna i kako ipak nije sve tako lako dostupno kako smo mislili. Svjedoci smo sve većih poskupljenja hrane, dok je istovremeno ona sve nekvalitetnija. I zato sve više ljudi počinje uzgajati vlastitu hranu. Upravo vlastito sjeme i vlastiti biovrt donosi vam neovisnost, samodostatnost, slobodu izbora i zdravlje. Donosi vam uštedu u troškovima za hranu, ali i još bitnije od toga: donosi vam radost u životu. Pred vratima nam je nova vrtlarska sezona i idealno vrijeme da započnete svoj put prema neovisnosti i samodostatnosti. Krenite zajedno sa mnom u prekrasnu vrtlarsku avanturu i naučite kako kreirati vlastiti vrt, kako uzgojiti vlastite presadnice i kako skupljati sjeme s vlastitog vrta, kako kreirati voćnjak ili pak šumski vrt! Znanje koje sam prikupljala godinama dat će vam sigurnost i osigurati obilje u godinama koje slijede. Moje ime je Silvija Kolar-Fodor i ja sam biovrtlarka, autorica, aktivistica i velika zaljubljenica u prirodu. Posljednjih 15 godina učim vrtlare/-ice i one koji žele postati više kako na jednostavan način, a uz puno radosti, mogu uzgojiti obilje zdrave hrane.
Moje online edukacije su tu sa svim znanjem koje vam je potrebno u ostvarenju vaše neovisnosti i samodostatnosti. Na izbor trenutno imate 6 različitih online edukacija – a za svaku pojedinačnu edukaciju možete birati između osnovnog srebrnog paketa i zlatnog paketa s bonus-videom uz koji dobivate i poklon sjeme: Planiranje vrta, Kreiranje vrta i prve sjetve na vrtu, Sjetva i uzgoj presadnica u kućnim uvjetima, Skupljanje i spremanje sjemena iz vlastitog vrta, Kreiranje, sadnja i održavanje voćnjaka i Kako kreirati šumski vrt. Online edukacije možete naručiti putem narudžbenice na www.biovrt.com. Zašto online edukacije: Učite u udobnosti vašeg doma, kada god to vama odgovara! Kupovinom online edukacija nemate putne troškove dolaska na mjesto održavanja edukacije i ne morate trošiti dragocjeno vrijeme na put. Online edukacije možete pregledavati koliko god puta želite tijekom 3 mjeseci od kupovine i nakon što pripremite sve potrebno, korak po korak krećete u stvaranje svog malog raja za sebe i svoju obitelj. Za pregledavanje ne trebate imati posebne programe, dovoljan je bilo koji internetski preglednik (Chrome, Firefox...). Želim vam puno radosti, obilja i inspiracije u vašim vrtovima!
Od niže potencije napravimo si škropivo pro�v rovaca, trebamo D8. 29. siječnja – Dan ploda Obrezujemo voćke i vinovu lozu. 30. siječnja – nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Perigeja Završava period za presadnju. 31. siječnja – Dan korijena Biljke preuzimaju vibracije i pretvaraju ih u oblik pogodan za hranu ljudi i životinja. Zdrava, prirodna hrana, osobito žitarice bogate silicijem sijane u skladu s ritmom svemira i gnojene prirodnim gnojivima, prepune su svemirskih sila. Takva hrana daje snagu, otvara put duhovne spoznaje i pobuđuje volju za svladavanjem problema. Suncu se pripisuju naranča, suncokret, cvjetača, cimet, lovor i glog. Mjesec vlada vinovom lozom, hmeljem i bundevom.
VRTLARICA
Planeti – vladari biljaka:
Marsu se klanjaju kopriva, hren, kupina, paprika, repa i rotkvica. Merkurova obilježja nose sljez, peršin, mažuran i komorač. Jupiterove su biljke čičak, mrkva, šećerna repa, artičoka i maslačak. Na Venerinom se popisu nalaze ruža, ružmarin, neven, karan�ili, bosiljak, tratinčica i lisnato povrće. Saturnu pripadaju plavi kupus, celer, blitva, cikla i loboda.
1. veljače – Dan korijena Do 15. veljače se medita�vno bavimo štetočinama. Celer najljepše raste kada je Sunce ispred zviježđa Jarca i Mjesec ispred zviježđa Bika, Djevice ili Jarca. Preporučujemo dane 1. veljače ili 10. veljače. 2. veljače – Dan cvijeta Režemo grančice vrbe za ograde i živice. 3. veljače – Dan cvijeta Ispla�t će se ako do kraja veljače sve površine, polja, vrtove, voćke i grmolike biljke prskamo preparatom 500. Za to je najprikladnije poslijepodnevno vrijeme bez mraza.
DUNJARICA – otporna zimska ljepotica
Zimom okovan grm crvenih bobica Zima i niske jutarnje temperature natjerali su naše vrtlare u tople domove. Neki doduše rade u svojim plastenicima i staklenicima, no većina ih samo gleda kroz prozor i mašta o suncu i ponovnom rovanju po zemlji. No, isto tako dive se svojim biljkama koje su ostale zelene i okovane su injem. Jedna od trenutnih ljepotica je i dunjarica kojoj zima ne smeta. Na njoj se još uvijek mogu vidjeti sitni listovi, ali oko najviše bježi na prekrasne crvene bobice. Poneku granu smo odrezali i stavili u vazu, no još uvijek ih ima
dovoljno da im se divimo. Jer ipak je riječ o trajnom ukrasnom grmu koji se može saditi samostalno ili pak kao ograda. Kako postoje brojni varijeteti, onim patuljastima mogu se ukrašavati kamenjari, mogu se pustiti da grane padaju sa zidića, balkona ili većih posuda. Dugačke pak savitljive grane stvorene su za kojekakve topiare ili vrtne instalacije ugodne našem oku. Istina, treba ih stalno održavati no to je čar vrtlarenja i održavanja ukrasnog bilja. Kako to već biva, svaka ljepota ima svoju manu, a njena je otrovnost bobica. (vv)
Grm dunjarica na jutarnjem mrazu
28. siječnja 2028.
Mozaik 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
JER…
VOLIM
Naši čitatelji Damir Gavez i Mladen Kolak, te prodavačica Monika Igrec u trgovini Metss u Savskoj Vesi
TRGOVINA METSS u Savskoj Vesi
Posjetili smo trgovinu METSS u Savskoj Vesi Damira Gaveza i Mladena Kolaka upoznali smo u Metssovu dućanu u Savskoj Vesi. Damir Gavez iz Savske Vesi voli pročitati u Međimurskim novinama sve što se tiče sporta, pogotovo ribolova i nogometa. Nekad je bio nogometaš, a ribič je već više od 40 godina.
Mladen Kolak, također iz Savske Vesi, po navici uvijek kupuje u tom Metssovu dućanu. Rekao nam je da najprije pročita poljoprivredu, pa sport, a onda koliko stigne i sve ostalo, osim politike koja ga ne zanima. Na blagajni smo zatekli prodavačicu Moniku Igrec iz
Ivanovca, koja manje čita novine, no prati nas na web-portalu i Facebooku. - Volim vesele teme, recepte... U trgovini Metss u Savskoj Vesi rade još i Vlatka Vuk iz Pribislavca, Alenka Golub iz Nedelišća, Valentina Habjan iz Belice te Tena Car iz Strahoninca. (sz)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Angela Žibek iz Štrigove sretna dobitnica vrijednih naočala 82. kola Zajednička obiteljska fotografija na obnovi zavjeta ljubavi u crkvi u Ivanovcu
65 GODINA BRAKA supružnika Augustina i Josipe Poznić iz Ivanovca
Održala nas je međusobna ljubav i vjera u Boga! Život piše priče, ponekad i bajke. Da se ljubi i voli u 65 godina, dokazuju supružnici Augustin (89) i Josipa (88) Poznić iz Ivanovca. Vjenčali su se 13. siječnja 1957. godine u Župi bl. Alojzija Stepinca u Ivanovcu, crkvi sv. Vida. Zajednički život nastavili su u obiteljskoj kući u Ivanovcu, u kojoj žive i danas, a radost zajedničkog života ubrzo upotpunjuju i djeca, kći Zdenka i sin Zlatko. Odrastanjem djeca formiraju vlastite obitelji, a danas su djed Augustin i baka Josipa ponosni na svojih 8 unučadi i 14 praunučadi, s jednim na putu. - Osim obitelji, u dobru i zlu nas je održala međusobna ljubav i vjera u Boga. Najvažniji u braku su strpljenje, opraštanje, dogovor, kao i međusobno poštivanje, složno govore oboje. NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
Supružnici Augus�n i Josipa proslavili su veliku 65. godišnjicu braka Svoje zavjete ponovno su obnovili 15. siječnja 2022. godine u Župi bl. Alojzija Stepinca u Ivanovcu pred župnikom Danijelom Bistrovićem. Kratko druženje nastavljeno je u krugu obitelji.
- Hvala kćeri Zdenki i sinu Zlatku, kao i zetu Leonardu i snahi Ani na brizi, svakodnevnim posjetima i neizmjernoj ljubavi koju imaju prema nama, kažu sretni supružnici.
Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn.
U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.
Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Angela Žibek iz Štrigove. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)
Novo, 83. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti
tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 11. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-
slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 22. veljače. Sretnog dobitnika 83. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. veljače. (mk)
Novo 83. kolo počinje u ovom broju
3
kupona skupi i naočale poku p
i
Ime i prezime:
BROJ KUPONA
Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 22.2. do do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
20
Vaši radovi
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Uređuje: Aleksandra Sklepić
• Najljepše doba u godini • Još malo i zimski praznici su tu, što znači da je krenulo najljepše doba u godini. Vrijeme ljubavi, pažnje, sreće i veselja. Vrijeme koje provodimo sa svojim najdražima. Svi vole božićno doba, od onih najmlađih do onih najstarijih. Oni najmlađi se vesele poklonima i slatkišima, a oni stariji vremenu provedenim s obitelji. Badnja večer je uvijek zabavna. Tada svi zajedno kitimo božićno drvce, smijemo se i veselimo. Pripremamo čokoladne keksiće i mlijeko za našeg dragog Djeda Božićnjaka. A božićno jutro je najljepše. Djeca se rano bude kako bi vidjela što im je dragi Djed Božićnjak donio i je li pojeo i popio čokoladne keksiće i mlijeko. Iako otvaranje poklona stvara veliki nered, na njega nitko ne obraća pažnju jer su svi zaokupljeni
srećom i veseljem. Nakon toga slijedi uvijek pre�ini božićni ručak. A ostatak blagdana provodimo u snježnim radostima, ako padne snijeg naravno. Ali, u slučaju da ne padne snijeg, uvijek se nađe način da se vrijeme provede u veselju. Iduće veselje poslije čarobnog Božića je Nova godina koju svi vole zbog prekrasnog vatrometa i šarenih boja koje on proizvodi. Ono što me muči je da tjedan dana nakon Nove godine krećemo natrag u školu, ali moja baka mi uvijek govori da što se mora nije teško. Mislim da se svi vesele Božiću i Novoj godini najviše zbog vremena koje mogu provesti sa svojom obitelji i prijateljima. Vita Varga, 6. a, OŠ Ivanovec Učiteljica: Dijana Kozjak
Leona Tkalčec,5.r, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja
Mia Krištofić, OŠ Gornji Mihaljevec
Tina Horvat, OŠ Domašinec
• Svetki so blizo • Meni je dvanajsti mesec najlepše zato kaj ga čuda svetki. Prvi svetek v dvanajstome meseco je Sveti Nikola. Jo si navek den prije počistim čižme i denem si ih na blok kaj mi ak’ sam bil dober nekaj donese Sveti Nikola. I sako leto mi je nekaj donesel. I ovo leto mi je neka donesel. Osmoga je moj rođendan. Dvajstoga je mojemo dedijo rođendan. Jo ovo leto imam dvanajst, a moj deda šeset dve. Unda posle je Badnjak. Več se od jutra ide v štacun kaj bodo se koloči delali. To se mama ima prek. Jo i brat tu i tam neka pomognemo mami. A tata nikaj, on bo dišel v štacun či bo mami još neka sfalilo. Navečer, koli šeste vure počnemo bora kinčiti i slagati. Tata ga mora prvo složiti dok mama još peče koloče. Unda posle, dok ga tata složi, ja denem božične pesme i idemo kinčit bora. Tata navek dene zvezdo gori na vrh. Dok smo ga okinčili, tata ide po slamo v garažo i dok donese slamo; počne bajati: ˝Na tom mladom leto zdravi i veseli, tusti i debeli,
kak jeni jeleni. Rodilo vam polje žitom, dvor živinom. Dej vam bog: puriće, ročiće, teliće, čmeliće, konjiće, voliće, štale žrebci, pojate s telci. Hiže skinčiti i to z dečki, koji ne miljuju puške, sablje gori zdići i za domovinu i kršćonsku veru krv prelejati. Koj visoko sedi, široko gledi i belu ljeljuju v roki derži. Dej vam Bog mira Božjegai zdušnoga zveličenja najveć. Amen. Srečen Božić˝ Tak unda moj tata baja. Prije nek počne bajati se si pomolimo. Posle dok se to završi unda idemo jest koloče. Jo največ volim jeste fritule. Dok si pojemo koloče, idemo gledat nekšega božičnoga �ilma. Dok �ilm mine, si idemo spat kaj vidimo vjutro dal kaj ima spod bora. Posle Badnjaka ide Božić. Vjutro se si stanemo i čestitamo si Božiča i idemo glet dal je kaj spod
bora. Navek je neka bilo spod bora. Nesam se mogel fčekati kaj oprem svojega dara. Posle smo se si najeli i dišli na mešo. Dok je meša minola, dišli smo k moji prabaki i pradedijo kaj i njima čestitamo. I pre njoj je neka bilo. Ona veli da je to Isusek donesel a mama veli da je Deda Mraz. Posle unda idemo k moji baki i dediju kaj si i pre njima čestitamo, oni nam navek znajo dati nekšega peneze za Božič. Tam se si pospominamo. Dok dojdemo dimo, idemo jest obeda. Posle obeda si uživamo i gledimo božične �ilme. Posle Božiča je Štefaje. Mojemo pradedijo imendan. Na te den skorom pa cela rodbina ide tam kaj to proslavimo. Posle Štefaja ide Novo leto. Za novo leto si pozovem k sej moje pajdaše i kaj to proslavimo. Navek si kupimo raketline, petarde i vatromete kaj bode nam lepše doček. To so si blagdani v dvanajstome meseco. Marcel Šuplika, 6. b, OŠ Ivanovec Učiteljica: Dijana Kozjak
28. siječnja 2022.
Vaši radovi 21
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OŠ Vladimira Nazora Pribislavec 3a
ZAVRŠIO JE NAŠ nagradni natječaj Napiši svoje blagdanske želje i osvoji nagradu!
Za najbolje radove pripremili smo ulaznice za kupanje i kino te poklonpakete Knjižare Domina
• Moja zima • Iako zima još nije gotova, mogu ispričati puno događaja po kojima je ova zima bila posebna i bolja od ostalih. Iako sam početkom zime mislio da se ništa neće promijeniti i da će ova zima biti kao i druge, zbog mnoštva događaja shvatio sam da sam se u tome prevario… Ova zima bila je posebna po puno toga, ali ću ju posebno pamtiti po prvom snijegu nakon dugo vremena, bez obzira na to da je snijeg tu bio samo na kratko vrijeme, ipak sam se stigao pozabaviti s prijateljima i obitelji. Najdraže mi je bilo kada smo se grudali velikim mekanim grudama snijega, također sam sagradio i malog, ali razigranog snjegovića koji je u mojem vrtu veselo stajao cijeli dan, sve dok se nije otopio. Ove zime, zbog hladnog vremena, imao sam prilike i da se u toplini svoje kuće družim s mlađim bratom, mamom i tatom. Igrali smo svakakve društvene igre, šalili se, gledali �ilmove i dobro se zabavili. Imao sam, naravno dosta posla u školi, ali domaća zadaća me nije sprječavala u zabavi. Još nisu počeli, ali uskoro će biti praznici i Božić ( meni najdraži blagdan ). Teško mi je dočekati praznike jer jedva čekam imati malo vremena da se odmorim od škole , a teško mi je dočekati i Božić. Još ne znam što ću raditi za vrijeme Božića, ali znam da ću provesti puno vremena s obitelji, a znam da ću sigurno ispod bora naći i poklone. Kada praznici završe, i dalje će mi biti lijepo, jer kada se vratim u školu tamo ću se moći družiti sa prijateljima i učiti o novim zanimljivim stvarima; po tome ću pamtiti ovu zimu kao jednu od najljepših koje sam doživio, te se nadam da će i zime koje tek slijede poslije ove biti još bolje. Mika Kolar, 6. b, OŠ Ivanovec, učiteljica: Dijana Kozjak
P
Helena Perhoč i Dorotea Jambrošić
• Božić nekad i sad • Znate, Božić, najljepši blagdan kroz godinu; dobivaju se darovi, svi su zajedno s obitelji, kuće su okićene, svi se vesele. Nekad ljudi nisu slavili Božić s obitelji, bili su na poslovima, a djeca bila u školi. To je sve prošlost. Božić je prelijepi blagdan. Družimo se s obitelji, kupujemo poklone jedni drugima. Stariji ljudi (naši baka i djed) znaju nam reći ako je snijeg da idemo bosi na vrt po crvene čizmice, one nisu stvarne jer vam onda noge pocrvene. Oni se tako šale. U prošlosti običaji su bili puno drugačiji. Danas već sve obitelji imaju nekakve običaje. Neke obitelji su velike pa se daruju
tako da izvlače imena i onda kupuju darove za njih. Prije Božića uvijek se sadi božićna pšenica, za to treba pšenično sjeme. Ta pšenica se sadi na dan svete Lucije. Sve je to običaj, ne mora se saditi pšenica, može se i kupiti. Tada dolazi 24. prosinac, Badnjak. Na Badnjak se uvijek kiti bor, stavljaju jaslice ispod njega. Pune se jastučnice slamom i stavljaju gdje se bor nalazi. Stari ljudi kažu neka se spava na slami kroz Badnju večer. Na Badnjak se u noći ide na misu. Nakon mise, dolazi se kući i ide se spavati. Ujutro je Božić, najljepši blagdan. Doručkuje se s obitelji. Nakon doručka, otvaraju se pokloni i dolaze
daljnje obitelji. Družimo se svi s obitelji i zahvaljujemo na poklonima. Na Božić je i post, jede se riba i povrće. Mala djeca ne moraju ne jesti meso, oni mogu sve što žele. Nekad u prošlosti na taj post nije se smjelo jesti po danu, nego samo po noći. U prošlosti svaki je Božić bio bijeli zbog snijega. Sva djeca žele snijeg za Božić da mogu praviti snjegoviće i grudati se. Do dan danas djeca žele puno snijega i bijeli Božić. Ali do danas nije palo previše snijega jer je pretoplo. Svi mi želimo snijeg, ali ga neće previše biti. Mia Hančić, 6. a, OŠ Ivanovec, učiteljica: Dijana Kozjak
oštovani sudionici nagradnog natječaja, zahvaljujemo na vašem odazivu koji je bio zaista velik i radujemo se što ste svojim radovima našim čitateljima, a i nama u redakciji, uljepšali blagdansko vrijeme. Iz vaših smo radova mnogo toga naučili, kako se Božić slavio nekada, a kako sada, otkrili ste nam svoje skrivene želje u prelijepim pismima svetom Nikoli i Djedu Mrazu, a likovni radovi koje smo imali priliku vidjeti, prava su umjetnička djela. Radova je bilo zaista mnogo, trudili smo se objaviti veći dio njih, a oni koje nismo objavili u novinama, bit će svakako objavljeni na našoj web-stranici. U konkurenciju za nagradu ušli su svi radovi, bez obzira na to jesu li ili nisu objavljeni u tiskanom izdanju. Dobitnici nagrada u sklopu našeg božićnog natječaja Napiši svoje blagdanske želje i osvoji nagradu! su:
3 poklon-paketa Knjižare Domina u Čakovcu u vrijednosti 100,00 kn:
• Tina Horvat, OŠ Domašinec, likovni rad
• Vita Jezernik, I. OŠ Čakovec, Pismo djedu mrazu, literarni rad • Ena Matoša, 7. r, OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec, Kak se negda slavio Božić, literarni rad
2 puta po 2 ulaznice za kupanje u Toplicama Sveti Martin:
• Borna Vibović, Palovec, likovni rad
• Alex Višnjić, OŠ Ivanovec, likovni rad
5 puta po 2 ulaznice za kino u Centru za kulturu Čakovec:
• Klara Kirić, 2. d, PŠ Dunjkovec, Dragi dedek Mrazek, literarni rad
• Leon Modrinjak, 6. a, OŠ Ivanovec, Moja škrinjica želja, literarni rad
• Nadja Kovač, 3. a, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, likovni rad • Jura Blažević Pavić, OŠ Šenkovec, Božić, obiteljski blagdan, literarni rad • Ida Trstenjak, 1. r, PŠ Sivica, likovni rad
Zahvaljujemo na sudjelovanju svim sudionicima, njihovim učiteljicama i učiteljima, roditeljima, bakama i djedovima koji su pomogli da rad nastane i stigne do nas. Nagrađenima čestitamo, a sve pozivamo da nam i dalje šalju svoje radove u našu rubriku Stvaraonica za velike i male. Nagrade se mogu podići u CZK-u Čakovec, Termama Sveti Martin i knjižari Domina u Nedelišću. U CZK-u Čakovec preuzimanje ulaznica je za dječji �ilm ili crtić po odabiru. Pri preuzimanju nagrada predočite osobnu iskaznicu, a možete ih iskoristiti do 15.ožujka.
22
Čuvari našeg zdravlja
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
28. siječnja 2022.
PREDSTAVLJAMO ŽUPANIJSKU BOLNICU Čakovec – Odjel anesteziologije, reanimatolo
Odjel anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja u brojkama Liječnici:
10
Medicinsko osoblje u anesteziološkoj ambulan�:
specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
12
5
2
6
6
subspecijalista intenzivne medicine
anestezioloških tehničara
magistre sestrinstva
specijalizanata
srednjih medicinskih sestara
Medicinske sestre, tehničari i ostalo osoblje:
4
prvostupnika
22
Anesteziološka ambulanta i ambulanta za bol:
medicinskih sestara i tehničara
2
magistra sestrinstva
12
prvostupnika
8
srednjih medicinskih sestara
1
bolničarka
4
spremačice
1
medicinska sestra
Jedinica intenzivnog liječenja: • ukupno 455 pacijenata
Covid-jedinica intenzivnog liječenja:
Kad vam živo oni su tu da Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje svojom djelatnošću pokriva potrebe svih operacijskih struka, dijagnostičkih postupaka, invazivnih i neinvazivnih te pruža konzilijarne usluge u cijeloj bolnici
O
djel anesteziologije i intenzivnog liječenja osnovan je 1973. godine. Osnivačica Odjela i dugogodišnja voditeljica djelatnosti bila je dr. Meri Ozretić, koja je svojim predanim radom i suvremenim pristupom doprinijela razvoju djelatnosti anestezije i intenzivne, koja se tada mogla mjeriti s europskim i svjetskim standardima. Od 2006. godine voditelji djelatnosti su dr. Đenana Musić Mulaomerović, potom dr. Dragutin Kopasić, dr. Dubravka Kapun, dr. Đina Stanić i dr. Selma Pernar. Na odjelu radi 10 specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja: dr. Đina Stanić, dr. Selma Pernar, dr. Milena Hozmec Čonkaš, dr. Biserka Mustač-Hlebec, dr. Ana Jurin Martić, dr. Mihaela Oreški Zadravec, dr. Martina Selec, dr. Petra Kanižaj, dr. Tihomir Jambrović i dr. Ivana Novak, od toga 5 subspecijalista intenzivne medicine te 6 specijalizanata: dr. Ivana Žugec, dr. Nenad Vidanec, dr. Josipa Mavrić, dr. Ana Jakovina, dr. Ivana Vuk idr. Dino Počuča.
Tri liječnice i nakon umirovljenja nastavile rad
I nakon odlaska u mirovinu nastavile su svoj rad
na našoj djelatnosti zbog nedostatka liječnika i obima posla dr. Dubravka Kapun, dr. Đenana Musić Mulaomerović i dr. Ana Bene, naročito tijekom pandemije, za što smo im iznimno zahvalni. U Jedinici intenzivnog liječenja radi ukupno 22 medicinskih sestara i tehničara, od toga 2 magistra sestrinstva, 12 prvostupnika, 8 srednjih medicinskih sestara, 1 bolničarka i 4 spremačice, vrijedne i nezamjenjive u svom radu. U operacionom traktu radi ukupno 12 anestezioloških tehničara, od toga 2 magistre sestrinstva, 6 srednjih medicinskih sestara i 4 prvostupnika. U anesteziološkoj ambulanti i ambulanti za bol radi 1 medicinska sestra. Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje svojom djelatnošću obavlja poslove u Jedinici intenzivnog liječenja (JIL), pokriva potrebe svih operacijskih struka te dijagnostičkih postupaka, invazivnih i neinvazivnih. Pruža konzilijarne usluge u cijeloj bolnici te obuhvaća rad u anesteziološkoj ambulanti i ambulanti za bol. Postupci se izvode u 6 operacijskih dvorana, jednoj operacijskoj sali za kratkotrajne anestezije na OHBP-u, u polivalentnoj jedinici intenzivnog liječenja, covid-intenziv-
Anesteziološka ambulanta: Ana Peharda, medicinska sestra i Selma Pernar dr. med noj jedinici, u 2 ambulantama pojasnila je dr. Biserka Mu(anesteziološka ambulanta i stač-Hlebec,voditeljica djeambulanta za bol), daju kon- latnosti. Nastavlja: - Unatrag zilijarne usluge i kratkotrajne dvije godine zbog pandemianestezije za dijagnostičke je koronavirusa morali smo postupke (gastroskopija, kolo- otvoriti još jednu Jedinicu innoskopija, MSCT dijagnostika tenzivnog liječenja samo za i dr.). covid-pozitivne pacijente. Rad U rad Odjela uključen je i u JIL-u je dinamičan, zahtijepostupak dokazivanja možda- va potpuni angažman svih ne smrti i provođenje eksplan- djelatnika odjela, naročito u tacije organa i tkiva u čemu vrijeme pandemije jer gotovo sudjeluje eksplantacijski tim isti broj djelatnika pokriva doanesteziologa i medicinskih datno radilište Covid-jedinice sestara. Jedinica intenzivnog intenzivnog liječenja. liječenja (JIL) je polivalentna Dvije jedinice jedinica u kojoj primamo najteže pacijente iz cijele bolnice, intenzivnog liječenja,
• 97 pacijenata
Broj postupaka: • 7000 postupaka *Broj postupaka u 2021. godini: anestezije, postupci u anesteziološkoj ambulanti i ambulanti za bol u jednodnevnoj kirurgiji
Jedinica intenzivnog liječenja-covid odjel: Petra Sušec, Sandra Kovač, Leonardo Turk, Marie Claire Horvat i Ivan Lisjak svi prvostupnici sestrinstva
od kojih jedna za COVID-19
U 2021. godini imali smo u Jedinici intenzivnog liječenja ukupno 455 pacijenata, od toga 358 pacijenata u čistom JIL-u, a 97 pacijenata u JIL-u za COVID-19. Zahvaljujući pravilnom planiranju imamo dostatan broj uređaja za mehaničku ventilaciju, invazivnu i neinvazivnu, što je bilo iznimno važno za vrijeme pandemije, kada se tražio respirator više. Također zahvaljujemo svim dobrim ljudima na donaciji kako respiratora, monitora, aspiratora tako i popratne opreme. Rad anesteziologa u operacionom traktu je sva-
24. prosinca 2021.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec, najavljuje 17. Noć muzeja! Foto: Mario Golenko
1
media
2
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
kamo za vikend KAMO ZA NOĆ MUZEJA 2022. godine u Međimurju
VIKEND VODIČ
Petak, 28. siječnja
ČAKOVEC Palača turizma Kris�jan Petrović Predavanje o zmajevima 19:00 Noć muzeja MMČ Čakovec 19:00 PRELOG Muzej Croata insulanus Svadbeni običaji 19:00 SELNICA Old�mer muzej Šardi Automobilis�čki vremeplov
Subota,
29. siječnja TERME SVETI MARTIN Koncert Nene Belana 21:00 MJESEČNI VODIČ
1. veljače
Kazališna družina Pinklec Predstava Sjeverni čvor 20:00
1. ožujka
Fašnik u Međimurju
5. ožujka Arena Varaždin Koncert Doris Dragović 20:00
8. ožujka Globetka kros liga
9. travnja
8. Međimurska utrka vatrogasaca
24. travnja
5. Polumaraton Zrinski
od 13. do 15. svibnja URBANOVO 2022.
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC ima bogat program za 17. Noć muzeja
Maša Hrustek Sobočan: Vraćamo se realnom vremenu i prostoru! Stalni će postav muzeja za posjetitelje biti otvoren uz besplatan razgled od 18 sati, a programom za školsku djecu kreće se već od jutarnjih sati
M
uzej Međimurja Čakovec uključuje se svojim programima na 17. po redu Noć muzeja. Iako se pandemijska situacija od prošle godine nije mnogo promijenila, za razliku od 2021. u kojoj smo Noć muzeja obilježili isključivo online programima, cijepljenje građana i uvođenje covid-potvrda omogućit će nam u ovoj godini kontrolirano provođenje manifestacije u realnom vremenu i prostoru.
Tema između stvarnog i digitalnog
Kako nam je rekla ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec, Maša Hrustek Sobočan ovogodišnji program Noći muzeja prilagođen je osnovnoj temi Muzeji između stvarnog i digitalnog. Iako će stalni postavi našega muzeja za posjetitelje biti otvoreni uz besplatan razgled od 18 sati, s programom za ciljane skupine školske djece krećemo već od jutarnjih sati. - Sudeći prema atmosferi koja vrije uoči ovogodišnje Noći muzeja, posjetitelja neće nedostajati! Prošlih godina, kada nismo imali dodatne stalne postave u Riznici Međimurja, posjećenost je bila do maksimalno 2000 ljudi. No, to je bilo vrijeme bez korone. Sada je i ova pandemija ograničavajući faktor. Za dolazak na Noć muzeja
KAMO SUTRA
I
ma li ljepšeg nego se u siječnju dobro zabundati, obuti čizme i krenuti na Vincekov pohod? Ta zdrava i vesela tradicija održala se i ove godine, nakon lanjske korona-pauze. Prošle je godine bilo privatnih ruta, no ipak svi već jedva čekali neku organizaciju. Korone nam je
za sve starije od 18 godina potrebna je valjana Covid potvrda, negativan test ili potvrda o preboljenju. Određeni vid kontrole u provođenju mjera ipak je potreban. U predahu između različitih postava u atriju ćete se moći ugrijati uz vatru i kuhano vino, poručuje ravnateljica. Održat će se dvije radionice u dvama terminima u jutarnjim i poslijepodnevnim satima na kojima će učenici dobiti priliku isprobati i upoznati tehnologiju virtualnih (VR) i naočala za hologramske projekcije (HoloLens). Radionicu Upoznaj Stari grad kroz VR i HoloLens naočale vodit će muzejska pedagoginja Ines Virč, a radionicu Minihologram i digitalno u muzeju vodit profesorica čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog Melita Sambolek. Na službenom otvorenju Noći muzeja održat ćemo promociju Knjige legendi i turističkoga proizvoda projekta Living castles u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja s početkom u 18 sati.
Od 18 sati kreće besplatno razgledavanje
Od 18 sati građani mogu krenuti s besplatnim pregledom svih stalnih i izložbenih postava, a to su: palača, Riznica Međimurja i Izložbeni
salon s tematskom izložbom Tibeti u Međimurju i Podravini. U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja bit će postavljen punkt mješovite i virtualne stvarnosti s virtualnim (VR) naočalama i naočalama za hologramske projekcije (HoloLens) na kojem će svi posjetitelji moći upoznati najnoviju tehnologiju virtualne i mješovite stvarnosti.
Maša Hrustek Sobočan najavila je ovogodišnju Noć muzeja u Muzeju Međimurja Čakovec
PRELOŠKA Noć muzeja u Croata insulanus
U znaku svadbenih običaja donjeg kraja! Po redu 17. Noć muzeja u Prelogu održat će se 28. siječnja 2022. godine u uvjetima „nove stvarnosti“, kada se veliki dio programa odvija u kontroliranim uvjetima i okolnostima uz obvezne covid-potvrde. Otvorenje je u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Croata insulanus Grada Preloga u 18 sati. Temom Između digitalnog i stvarnog, izložbeni program Muzeja Croata insulanus Grada Preloga bit će dostupan uživo i u digitalnom obliku, na web-stranici Muzeja. Kako bi publici u ovo neizvjesno vrijeme pružili ponešto veselja pripremili su s brojnim suradnicima
zanimljiv sadržaj, okrenuli se tradiciji i običajima te iz zaborava izvukli svadbene šege u donjem Međimurju. „Faljen budi Jezuš Kristuš! Ovdi počinjemo ovo milo svadbo kak je negda Jezuš Kristuš započel u Kani Galilejski i podelil nam ovoga mira kojega ovaj svet ne može dati!“ (zapis iz Knige kapitanjstva ženidbe Leksija Bermanca iz Otoka/ Prelog, 1930.). Svadbeni običaji Međimurja dio su životnih običaja Međimuraca, ali i važan element bogate kulturne baštine međimurskog kraja. Svadbeni običaji na području Međimurja u nepromijenjenom obliku zadržali
su se do druge polovice 20. stoljeća. Osnovni elementi svadbe uglavnom su jednaki na području cijelog Međimurja. Postoje male razlike u svadbenim običajima donjeg i gornjeg Međimurja, ali i među susjednim selima u Međimurju. Izložbom Kak se negda gostilo, u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga bit će prikazani svadbeni običaji donjeg Međimurja, od snoboki, ozavaja, priprema za svadbu, važnih funkcija u svadbenom ceremonijalu i brojnih igrokaza, uz prikaz arhivskih dokumenata, fotogra�ija i �ilmova te razgovora s kazivačima
Vratili su nam se Vincekovo i Noć muzeja! već svima pun kufer, a svježi zrak teško da nekom može naškoditi. Na Vincekovo vinogradari tradicionalno, prvi put u novoj vinogradarskoj godini, obilaze vinograde i simboličnom rezidbom trsova najavljuju početak radova u vinogradima. Potom se obrezana loza
obredno poškropi, "krsti" starim vinom i vješaju se kobasice koje značajno ukazuju na želju za plodnošću i dobrom berbom. Tako i mi našim vinogradarima želimo uspješnu i plodnu godinu! Po međimurskim dolima i bregima tako su bila organizirana tri Vincekova pohoda
– Štrigovski, Sveti Martin na Muri i Bundek. Veseli šetači tako su mogli odabrati kamo ići, a najvažnije je na svježem zraku nabildati imunitet. Čak je palo i malo snijega, taman za pravi zimski ugođaj. Nakon Vincekova vikenda dolazi nam Noć muzeja. Ove godine će to posebno biti za-
nimljivo onima koji još nisu uspjeli posjetiti novi muzej u Čakovcu, Riznicu Međimurja, koja se nalazi u obnovljenom dvorcu Starog grada. Noć muzeja vraća se i u Prelog i Selnicu. Tako će građani imati na odabir lokacije i teme koje će posjetiti ovog vikenda. Kulturno uzdizanje nas obogaćuje!
Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr
28. siječnja 2022.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3
kamo za vikend CENTAR ZA POSJETITELJE MED DVEMI VODAMI, Križovec
Kroz postav vode bijela roda, leptir plavac i šišmiš
Štefica Jambrošić u zbirci eksponata iz nekadašnje kuhinje
PRILIKA ZA RAZGLEDAVANJE starina u etnozbirci u Gornjem Kraljevcu
Zavirite u Mamičinu škriju! U subotu, 29. siječnja u Gornjem Kraljevcu svi ljubitelji starina imat će priliku pogledati bogatu kolekciju starina
sakupljenih u etnozbirci Mamičina škrija. Članice KUU Društva žena Gornji Kraljevec, koje su skupile zbirku, otvorit
će vrata prostora u kojem se nalazi postav, od 17 do 22 sata. Razgledajte ga i prisjetite se nekadašnjih vremena! (BMO)
OLDTIMER muzej u Selnici spreman za Noć muzeja
Šardi obogatio muzej automobilističkim vremeplovom Ove se godine muzej starodobnih vozila, Oldtimer muzej Šardi u Selnici, pripremio temeljito za Noć muzeja koja će se održati idućeg petka, 28. siječnja. Naime, osim već stalne postave od 22 automobila i dvadesetak motocikla u koju svake godine ili dvije kapne i neki novi ljepotan, sada će posjetitelji moći uživati i u povijesnim činjenicama.
Naime, na fotogra�ijama velikog formata, točnije plakatima na panoima, prikazana je povijest automobilizma u Hrvatskoj od početaka pa sve do 1945. godine. Prikazani su događaji od samih početaka daleke 1898. godine kada je grof Marko Bombelles mlađi dovezao prvi automobil u Hrvatsku, točnije u Vinicu. Automobil je bio marke Benz, a ta se godina računa
Kroz oči (i uši) bijele rode, leptira plavca i šišmiša u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu posjetitelji će u ovogodišnjoj Noći muzeja moći doživjeti zanimljivosti prirode Međimurja. U petak 28. siječnja Centar otvara svoja vrata u 18 sati i razgled postava bit će moguć do ponoći. U skladu sa svim propisanim epidemiološkim mjerama organizirat će se besplatno stručno vođenje kroz galerijski postav Mura i Drava svaki puni sat od za grupu od maksimalno 20 osoba koje su rezervirale termin. Željeni termin dolaska ako će na dan izlaska Međimurskih novina biti slobodnih mjesta moći će se još rezervirati putem online obrasca koji je objavljen na web stranici Centra, med – dvemi-vodami.info.Ulaz je slobodan, a održat će se uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera: obavezno posjedovanje EU digitalne covid-potvrde (za starije od 16 godina), nošenje zaštitne maske na licu i održavanje �izičke
kao službeni početak automobilizma u Hrvatskoj. Osim za Noć muzeja, muzej možete posjetiti svakog dana, najbolje uz najavu u ugostiteljskom lokalu Krug, koji se nalazi u sklopu poslovnog objekta u kojem je i muzej, da bi se osiguralo stručno vodstvo. Sve detalje i kontakte možete pronaći na stranici muzeja http://oldtimer-sardi.eu/. (tn)
kupon br. 1376
Znanje poklanja knjigu
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
Dobitnik iz broja 1375 Dražen Novak iz Šenkovca (TRACY ANNE WARREN: Sve zbog jednog vojvode). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
PAVLA HORAKOVA: Teorija čudnovatosti Ada Sabová mlada je znanstvenica koja radi u Zavodu za interdisciplinarne studije čovjeka, svojevrsnu češkom alanfordovskom ins�tutu za kopanje ruda i gubljenje vremena. Iza nje su propale veze i disfunkcionalna obitelj, a istraživanja koja provodi s kolegama u Zavodu sve su jedna bizarnija od drugih. K tomu, niz neobičnih slučajnos� vodi je u opsesivnu potragu za nestalim prijateljičinim sinom. Kako u tome kao�čnom svijetu osta� zdrave glave, kako uskladi� osobni život i karijeru te steći žuđenu slobodu, pitanja su na koja Ada traži odgovore. „Pavla Horáková napisala je doista velik roman. Teorija čudnovatos� sofis�cirana je i odvažna,
OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 09. VELJAČE U CINESTARU VARAŽDIN.
DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Visoka moda”
Ulaznice za film “Visoka moda” dobila je:
Branka Mesarić
KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
HENA COM nagrađuje PAVLA HORAKOVA: Teorija čudnovatosti
distance. Stručni djelatnici Javne ustanove Međimurska priroda koja je domaćin programa iz svoje histološke edukativne zbirke pripremili su zanimljive preparate. Uz pomoć mikroskopa posjetitelji će moći istraživati nogu kućne muhe, krilo cvrčka i leptira, borove iglica, tijelo gljive, kišna glista, ptičje pero i druge zanimljivosti �lore i faune. Za događanje na otvorenom u pripremi je otvoreno ognjište i još poneko poklon-iznenađenje. Naglasak ovogodišnje Noći muzeja je tema Između stvarnog i digitalnog, pa će se postavom Centra moći prošetati i virtualno s prikazom postava u 360° na web stranici med-dvemi-vodami-info. Za one koji ne mogu doći u Križovec, a žele čuti cijelu priču Centra, moći će to učiniti preko kanala na YouTubeu Međimurska priroda i videozapisa snimljenog stručnog vođenja kroz postav. (rr, foto Davorin Mance)
VODE VAS U KINO
pažljivo strukturirana, neobično privlačna knjiga u potrazi za dušom.“ Ondřej Horák, Playboy „Netko je jednom rekao da veliko beletris�čko djelo zadivljuje čitatelja sposobnošću da izrazi nešto za što se dosad vjerovalo da je neizrecivo – i to je ono što Pavli Horákovoj uspijeva.“ Aktuálně.cz
4
media
Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko Iva Drk i maleni Andro na čakovečkoj špici
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Čakovečka špica
28. siječnja 2022.
Tara umjesto torbe odabrala praktični ruksak
Mirjana u stajliš izdanju Baš je super voziti se na romobilu!
Katica i Mislav u zagrljaju
Nema boljeg lijeka od smijeha!
Ksenija i Kristina pozirale ispred naše kamere
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Čuvari našeg zdravlja
27
logije i intenzivnog liječenja
ot visi o koncu, vas izvuku
Anestezija-operativni trakt: Lea Novak tehničarka, dr. Martina Selec , dr. Dubravka Kapun, Sven Bermanec tehničar
Tonka Kaser prvostupnica sestrinstva, Jasna Dragojlov bolničarka, Vladimirka Mihaljuš spremačica, Željka Deban prvostupnica sestrinstva, Tatjana Radek spremačica, Tihomir Jambrov
kodnevan, uz anesteziološkog tehničara i ostale djelatnike u operativnom traktu. U 2021. godini imali smo ukupno 7000 postupaka uključujući anestezije, postupke kroz anesteziološku ambulantu, ambulantu za bol i jednodnevnu kirurgiju. Anesteziološki postupci su za planirane i hitne operacijske zahvate, što je nekad dosta stresno. Anesteziološki postupci uključuju opće i regionalne anestezije uz kontrolu UZV-om. UZV-aparatom se osim za regionalnu anesteziju koristimo u i JIL-u (FASTE I FATE protocol) te u ambulanti za bol (regionalni blokovi za akutne i kronične bolove). U anesteziološkoj ambulanti i ambulanti za bol rade anesteziolog i medicinska sestra. Rad u ambulanti obuhvaća pregled anesteziologa prije operacijskih zahvata. Ambulanta za bol obuhvaća pregled pacijenta koji imaju akutne i kronične bolove te invazivne postupke: regionalni blokovi pod kontrolom UZV-om i akupunkturu. Ambulanta za bol u vrijeme pandemije ne radi, osim za pacijente s akutnom boli ili malignom boli zbog epidemiološke situacije, a i nedostatka liječnika.Odjel anestezije i intenzivnog liječenja dinamičan je odjel u kojem svi djelatnici maksimalno profesionalno i strpljivo rade svoj posao, naročito u vrijeme pandemije, a sve za dobrobit i izlječenje pacijenata. Zahvaljujem također ravnatelju bolnice, dr. Igoru Šegoviću i glavnoj sestri bolnice, Valeriji Korent, što nam daju potporu u vrijeme pandemije u vidu dodatnog medicinskog kadra i nabave opreme, koja je potrebna za adekvatno liječenje i skrb pacijenta, zaključila je dr. Biserka Mustač-Hlebec, voditeljica djelatnosti. (BMO, foto: Mario Golenko)
Voditeljica djelatnosti: Biserka Mustač-Hlebec, dr. med., specijalist anesteziologije reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine - Završila Medicinski fakultet u Zagrebu. Od 2003. radi kao specijalizant, sada kao specijalist anesteziologije i reanimatologije te subspecijalist intenzivne medicine. Od 2014. radi kao koordinator za eksplantaciju u ŽB Čakovec.
Glavna sestra djelatnosti: Vesna Hozmec Blažić, mag. med. tech. - Završila srednju medicinsku školu u Varaždinu, prvostupništvo na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu 1994., magistrirala sestrinstvo pri Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvu u Osijeku. Radi u ŽB Čakovec od 1994. godine.
Specijalizantica: Ivana Žugec, dr. med. Završila Medicinski fakultet u Zagrebu i radi od 2016. godine u ŽB Čakovec. Trenutno je na specijalizaciji iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.
28
Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
28. siječnja 2022.
18. svibnja 2018.
ATLETIKA 3. HNL SJEVER
Međimurski trećeligaši krenuli s pripremnim utakmicama Piše: Miljenko Dovečer
Sva tri naša trećeligaša isti dan, 17. siječnja, krenuli su s pripremama za nastavak prvenstva koje se nastavlja 26. veljače. Već u prvom tjednu krenuli su s odigravanjem kontrolnih utakmica. Lider među trećeligašima, Polet iz Svetog Martina na Muri, za prvog protivnika u pripremnom periodu odabrao je velikog sportskog prijatelja koji se nalazi u istoj općini. Prošle subote sučelice Poletu stajali su nogometaši Bratstva iz Jurovca koji se uspješno natječu u 1. međimurskoj ligi. Zbog zaleđenih travnjaka utakmica je odigrana u Čakovcu na SRC Mladosti na terenu s umjetnom travom. Poletovci su bili sigurni i uvjerljivi pobijedivši s 4:0 svog protivnika u utakmici koja se igrala dva puta po 35 minuta. Dvostruki strijelac bio je Ivan Dolovski koji se netom vratio s probe u prvoligašu Šibeniku. Po jednom su se u strijelce još upisali Nino Patafta i Dejan Glavica. Polet je igrao u sljedećem sastavu: Jambres, Stojko, Krišto�ić, Mihalić, Horvat P., Barat, Lesar, Dolovski, Perčić, Glavica i Patafta (Horvat M., Šimunković, Škrobar). Tre20 ner: Matija Kristić
Dobro je znati
- Zadovoljan sam prvim vlastitu mrežu. Za Međimurtjednom priprema, jedini je su na ovoj utakmici igrali: problem nam stvaraju za- Jesenović, Marić, Branilović, leđeni tereni, pa kombini- Glavina, Jakupak, Zanjko, ramo treninge na umjetnoj Hranilović, Marcijuš, Kuqi, travi u Čakovcu. Do prven- Ivančić, Mendelski (još su stva će sigurno sve biti u igrali: Kirić, Arambašić, Rališ. redu, nastavljamo s radom Bacinger, Hlišć, Mihoković po programu i već u subotu Marđetko). Trener: Nikola slijedi novi kontrolni ispit Goričanec. protiv Nedelišća, kratko nam - Nezadovoljan sam jedije rekao trener Poleta Matija no nee�ikasnošću, jer treba Kristić. se i naći u toliko prigoda i U prvoj kontrolnoj uta- promašiti ih. Pripreme idu kmici čakovečko Međimurje svojim tijekom, tek smo u poraženo je od slovenskog početku i u nastavku pripredrugoligaša Beltinci 0:2. U ma ćemo popravljati uočene prvom poluvremenu domi- nedostatke. Igrački kadar je nacija domaćeg trećeligaša manje-više završen, još da se nije okrunjena pogocima. priključe igrači iz napada, Unatoč inicijativi kroz cije- ozlijeđeni Dominik Glavina li susret i unatoč tome što i mladi Petar Ratajec, sve će su uz to imali i dvadesetak to bolje izgledati. Naravno da udaraca iz kuta i niz prilika bi bilo dobro dovesti barem za pogodak, Čakovčani su još dva pojačanja, u vezi i neuspješno završili prvu pri- centralnog napadača, kazao premnu utakmicu. U prvom je trener Međimurja Nikola poluvremenu najizglednije Goričanec. U subotu, 29. siprilike nisu iskoristili Men- ječnja u 14:00 na rasporedu delski u dvama navratima, je drugi pripremni susret s Marcijuš i Ivančić, a u dru- Dinamom Domašinec. gom dijelu, kad je u igru Rudar je odigrao prvu ušlo s obiju strana nekoliko prijateljsku pripremnu utanovih igrača, Bacinger dvi- kmicu s ekipom Varteksa iz je i Rališ. Beltinci, slovenski Varaždina. Pod rasvjetom na drugoligaš, u prvom dijelu umjetnoj travi u Hraščici na bio je totalno neopasan, a igralištu Varteksa domaćin početkom drugog dijela iz je bio bolji izborivši pobjeprve dobre akcije Grobelnik du od 2:1. Dobru utakmicu je postigao vodeći pogodak, a pružili su mladi igrači Ruu 72. minuti drugi gostujući dara, pa iako su poraženi, • 040 323 601 pogodak postigao je Zanjko uwww.mnovine.hr trener• redakcija@mnovine.hr Andrija Balajić može
biti zadovoljan prikazanim. Golove je Rudar primio na početku obaju poluvremena i to zbog pomanjkanja koncentracije na samim počecima i to je ono na što trener mora ukazati kao eventualni problem. Tek je početak priprema i ima dosta vremena za ispraviti nedostatke. Zgoditak za Rudar postigao je Evald Vinko. Za Rudar su igrali: Kodba, Antolović, Šardi, Belaj, Mesarić, Zeljko, Vinko, K. Nedeljko, Vinko, Cimerman, Vurušić (Liklin, Srpak, Novak, Petković) Trener: Andrija Balajić. - Bez dosta igrača što zbog korone što zbog ozljeda bio je Rudar na ovoj utakmici pa su tako nedostajali Vaš, Mikulić, Koščak, Petrinec, Radiković koji je napustio klub i otišao u drugoligaša Sesvete te Škvorc čiji status još nije de�iniran, međutim on se više ne vidi u klubu. U klub je iz Poleta k nama došao mladi napadač Ivan Cimerman i već u prvoj utakmici pokazao da će se na njega moći ozbiljno računati. Uprava radi na još nekoliko pojačanja i smatram da ćemo nastavak prvenstva dočekati spremni, rekao je trener Rudara Andrija Balajić. Drugu kontrolnu utakmicu Rudar igra u nedjelju protiv Bratstva iz Savske Vesi, člana 1. međimurske lige.6. rujna 2019.
MEĐIMURSKI NAPADAČ
Leonard Vuk zabio Hajduku na Poljudu Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr
Generalku pred početak prvenstva Hajduk je u utorak 25. siječnja igrao na Poljudu protiv Varaždina kojem je ova prva utakmica na morskim zimskim pripremama. Nogometaši Varaždina odlično su parirali Splićanima i na poluvremenu vodili 2:1. U drugom dijelu Bili su uspjeli preokrenuti rezultat i pobijedili 4:2. Najbolji potez prvog dijela pripada Međimurcu
Leonardu Vuku koji je bio strijelac izjednačujućeg pogotka. Vuk je primio loptu u kaznenom prostoru, pucao, a njegova lopta završila je iza Kalinićevih leđa. Poveo je Hajduk preko Marina Ljubičića u 8. minuti. Zatim je Vuk u 16. minuti zabio za 1:1, a vodstvo Varaždinu donio je Šego 27. minuti. U drugom dijelu strijelci za Hajduk bili su Livaja, Kačaniklić i Mlakar. (nl)
Reprezentacija BiH prepoznala je talen�ranog mladog veznjaka
TALENTIRANI ZASADBREŽANIN
Emanuel Mađarić pozvan u U-19 reprezentaciju BiH Novi član U-19 reprezentacije Bosne i Hercegovine dolazi iz HNL-a, točnije iz ekipe Slaven Belupa. U utorak 25. siječnja je na adresu kluba iz Koprivnice stigao poziv Ivice Barbarića za mladog nogometaša Emanuela Mađarića, igrača vezne linije. Mađarić je ponajbolji igrač u mlađim selekcijama Slaven Belupa, a njegovu kvalitetu prepoznao je i izbornik reprezentacije Bosne i Hercegovine. Nogometaš rođen 2003. godine imao je priliku trenirati i s prvom ekipom Belupa pod vodstvom Deana Klafurića. Emanuel je inače prve nogometne korake započeo u rodnom Zasadbregu sa šest godina, s devet odlazi u NK Međimurje, da bi u ljeto 2017. godine otišao u koprivnički prvoligaš. Već na početku potpisao je ugovor sa Slaven Belupom
i postao je najmlađi igrač s ugovorom u posljednjih 20 godina kluba. Sjajne igre u koprivničkom prvoligašu primijetili su u HNS-u. Emanuel je u 2018. godini s reprezentacijom U-15 igrao na međunarodnom turniru, a nakon toga poziva više nije bilo. I, evo, ovih dana pozvan je u reprezentaciju susjedne države! - Iznimna mi je čast što sam dobio poziv da zaigram za reprezentaciju BiH, kontaktirali su me i pitali bih li volio igrati za U-19 reprezentaciju. Naravno, pristao sam i mislim da mi je to korak naprijed u karijeri, kazao je mladi igrač, rodom iz Zasadbrega, čija mama je rođena u Jajcu. Okupljanje U-19 reprezentacije Bosne i Hercegovine zakazano je za 28. siječnja, a prva utakmica s Mađarskom igra se 1. veljače. (md)
RUKOMET ŽRK ZRINSKI ČAKOVEC
U susjedskom derbiju Zrinskice bolje od varaždinske Koke U nastavak prvenstva 1. HRL za žene rukometašice Zrinskog krenule su dvjema prvenstvenim utakmicama, prošle subote igrale su lokalni derbi s Kokom i ove srijede zaostalu utakmicu 11. kola u gostima s Bjelovarom. I treću utakmicu u roku tjedan dana odigrat će čakovečke rukometašice. Ove subote u osmini finala Hrvatskog kupa domaćini su varaždinskoj Koki. Susret se igra u dvorani Graditeljske škole u 17:00. Kao i uvijek, susjedski derbi susret Zrinskog i Koke bio je vrlo zanimljiv i pun preokreta. Gošće
su imale prednost sve do četiriju minuta prije isteka prvog poluvremena. Najveća je bila tamo na početku od plus tri (3:6). Ali domaće su u posljednjih šest minuta napravile seriju od 7:2, i na kraju golovima Balent i Vuljak odnijele plus dva na predah (15:13). I tu prednost domaće rukometašice više nisu ispustile do kraja. Koka je doduše sve do ulaska u posljednjih deset minuta stalno bila, tu negdje blizu, ali do izjednačenja ili preokreta nije mogla. S konačnih 28:24 Zrinski je došao do novih dvaju bodova i treće pozicije na ljestvici. S 13
obrana Marta Kozjak opet je bila sjajna u redovima Zrinskog. S devet pogodaka najbolji strijelac kod Čakovčanki bila je Lea Vukojević, dok je Hanah Vuljak postigla sedam pogodaka. Na utakmici se trenerici Džono ponovno na klupi pridružila Darinka Pavleković Črna. Črna je svojim iskustvom sigurno bila od velike pomoći Dragici Džono koja je dala veliki doprinos i kao igračica u polju. Bolesnog Nebojšu Buvača zamijenio je na klupi Radovan Petek, trener mlađih uzrasta. Prvi puta u sastavu Zrinskica bila i Ema Balaško, kadetska
reprezentativka Hrvatske koja je ove zime pristupila iz Podravke. - Mi smo očekivali tešku utakmicu, iako smo se tijekom tjedna pripremali za njih, nismo bili sigurni što možemo očekivati jer njima je otišla stožerna igračica Dežić, došle su neke nove i nismo zapravo znali na čemu smo. Uz to utakmicu smo otvorili malo nervozno, promašili nekoliko čistih šuteva što nas je gurnulo u rezultatski zaostatak, no smirili smo ekipu, počeli igrati svoju igru i miniserijom na kraju prvog poluvremena vratili rezultatsku prednost na našu stranu. Drugo
poluvrijeme igrale smo znatno bolje i smirenije i polako gradile svoju prednost i na kraju slavile. Željela bih istaknuti da je današnja pobjeda prije svega plod odlične igre cijele ekipe, kazala je poslije utakmice trenerica Zrinskog Dragica Džono. U zaostaloj utakmici iz prvog dijela natjecanja Zrinski je gostovao u Bjelovaru. Nažalost naše rukometašice nisu uspjele ponoviti igru protiv Koke i u derbiju klubova s vrha tablice izgubile od Bjelovara 26:23. U početku susreta pa tamo sve do polovine poluvremena igralo se gol za gol, u 15. minuti bilo je 8:8. Deset minuta Zrinskice kao da su upale u crnu rupu, a
28. siječnja 2022.
domaće rukometašice igrale u transu i zabile sedam pogodaka za redom, a Čakovčanke nijedan i rezultat je u 25. minuti 15:8. Na poluvremenu je velikih +6 za Bjelovar (17:11). U nastavku Bjelovar drži prednost, a najbliže su Zrinskice u par navrata došle na tri gola razlike (21:18, 23:20) , a tom razlikom susret i završava, pobjedom Bjelovara 26:23. Lea Vukojević vukla je svoju ekipu upisavši 10 golova, a do nje najefikasnija je bila Hannah Vuljak sa šest pogodaka. Ovom pobjedom Bjelovar se izjednačio na tablici sa Zrinskim sa 16 bodova koliko ima i Dalmatinka i te ekipe dijele treće mjesto iza Podravka Vegete i Lokomotive. (md)
KOŠARKA TREĆA LIGA SJEVER
Rudari punog plijena iz Lepoglave Najzanimljivija utakmica 12. kola Treće lige odigrana je u Lepoglavi gdje je gostovao Rudar iz Murskoga Središća. Odlično prvo poluvrijeme gostiju rezultiralo je s vodstvom od 14 koševa razlike prije odlaska na veliki odmor, no u drugih 20 minuta domaći je sastav malo-pomalo grickao prednost Rudara. Ipak, na kraju Rudar slavi s pola koša viška, ponajviše zahvaljujući raspoloženom Vargi s 32 zabijenim koševima (šest trica). U domaćoj utakmici protiv Varteksa košarkaši Čakovec Globetke lagano su upisali nova dva boda, isto kao i Međimurje Wildboarsi protiv Kotoribe. No, zato je neugodno iznenadila Mladost Ivanovec koja je uspjela izgubiti u Đurđevcu od Mladosti Đurđevac iako u dosadašnjih 11 kola đurđevački košarkaši nisu uspjeli pobijediti – nikoga! Rezultati i koševi: Lepoglava – Rudar 71:72 (19:21, 9:21, 26:18, 17:12). Rudar: Varga 32, Perčić T. 11, Perčić F. 2, Dodlek 11, David 2, Radiković 12, Bogdan 2. Čako-
TABLICA 3. LIGA SJ. 1. Međimurje Wild- 12 11 1 387 23 boars 2. Donji Kraljevec
11 9 2 166 20
3. Čakovec Globetka 12 8 4 96 20 4. Rudar
12 7 5 48 19
5. Petrijanec
12 7 5 44 19
6. Varteks
12 7 5 25 19
7. Lepoglava
12 6 6 43 18
8. Kotoriba
12 6 6 -45 18
9. Dubravčan
11 5 6 -10 16
10. Mladost Ivanovec 12 3 9 -51 15 11. Mladost Đurđevac 12 1 11 -350 13 12. Vinica/-1
12 1 11 -353 12
vec Globetka – Varteks 70.55 (20:16, 20:15, 19:9, 11:15). Čakovec Globetka: Levačić 9, Franjić 2, Vurušić 8, Biševac 4, Novak 9, Marković 10, Prošev 16. Međimurje Wildboars – Kotoriba 101:49. Međimurje Wildboars (Horvat 4, Juras 6, Pustić 28, Kranjčec 17, Mišković 4, Terek 24, Šegović 7, Novak 11) – Kotoriba (Fuš I. 13, Fuš H. 3, Habuš 10, Ujlaki N. 14, Ujlaki D. 9). Mladost Đurđevac – Mladost Ivanovec 65:62 (16:14, 12:17, 16:18, 21:13). Mladost Ivanovec: Horčička 35, Mihoci 5, Lončarić 8, Drvenkar 14. (bh)
JEDINSTVENA KADETSKA LIGA
Međimurje teško poraženo u Zadru Protekloga su vikenda kadeti Međimurja otputovali u Zadar i odigrali dvije utakmice. Prvu u subotu protiv Zadra i teško stradali rezultatom 116:43, a u nedjelju su igrali protiv Sonik Puntamike i nadali se kakvom-takvom otporu. No, ništa od kakvog otpora – završilo je pobjedom domaćina 107:51. Jedini pozitivni trenutak s tih dviju utakmica je Lovro Beuk koji je Soniku zabio 18 koševa. Sve je ostalo za brzi zaborav. U nedjelju kadeti Međimurja dočekuju Šibenku koja također još nema pobjedu. Rezultati i koševi: Zadar – Međimurje 116:43 ( 22:7,
40:10, 20:14, 34:12). Međimurje: Hren 8, Beuk 8, Rodek 7, Šarić 6, Zember 5, Novak 4, Balent 3, Šimunić 2, trener Novak S. Sonik Puntamika – Međimurje 107:51 (24:12, 33:16, 27:6, 23:17). Međimurje: Beuk 18, Hren 11, Rodek 6, Balent 4, Šimunić 4, Zaspan 2, Zember 2, Šarić 2, Novak 2. Košarkaški vikend vodič: Međimurje – Šibenka (nedjelja 30. siječnja u 14:00, OŠ Ivanovec). Liga U-11 u nedjelju 30. siječnja u Varaždinu, dvorana Graberje: Rudar – Vindija (09:00), D. Kraljevec – Varteks (10:00), Međimurje – Grafičar (11:00), D. Kraljevec – Međimurje (13:00). (bh)
Oglasi Čakovečki mlinovi _165mm x visina 266 mm_medjimurske novine krivulje.indd 5
26/08/2021 13:13
28. siječnja 2022. STOLNI TENIS
MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina
11. kolo međimurskih liga pripalo domaćinima
Piše: Denis Tratnjak
Proteklog vikenda djelomično uspješno je uz propisane preventivne mjere protiv koronavirusa održano 11. kolo Međimurskih liga Međimurskih novina i odigrano 25 utakmica. I u ovom kolu uspješniji su bili domaćini s 10 pobjeda, čak devet utakmica je završilo neriješeno, dok su gosti slavili u samo šest utakmica. Kako nam se situacija s bolesti COVID-19 pogoršava i dalje stvara probleme, zbog tog razloga i bolesti igrača odgođeno je duplo više nego prošli tjedan, čak osam utakmica. - Zdravlje je na prvom mjestu, poručuje voditelj liga ekipama i dodaje da s razumijevanjem druge ekipe dogovaraju termine sljedećih utakmica ako su one izvan službenog ili termina ekipe. 1. LIGA – U Čakovcu na gostovanju kod MSTC-a tijesan poraz ekipe HE-DRA, za koji je najzaslužniji tricom Filip Godina. Pobjeda Mihovljana u Zasadbregu uz neporaženog Nine Bujana. U Putjanama derbi susjeda na tablici, Putjana i Šenkovca, završio je neriješeno. Kako je bio izjednačen i dobar meč, govori i o tome da nije bilo neporaženog igrača. Dvije utakmice su odgođene zbog samoizolacije igrača. Rezultati: MSTC Čakovec – HEDRA 1 Draškovec 6:4, Putjane Brid – ZEN-Šenkovec 2 5:5, Zasadbreg 1 – Mihovljan 3 Primabiro 3:7, Nedelišće 1 – USTA Belica 1 odgođeno zbog samoizolacije igrača, Hodošan 1 – Putjane 2 MLD odgođeno zbog samoizolacije igrača. Sljedeće 12. kolo: HE-DRA 1 Draškovec – Zasadbreg 1, Mihovljan 3 Primabiro – Putjane Brid, ZEN-Šenkovec 2 – Hodošan 1, Putjane 2 MLD – Nedelišće 1, USTA Belica 1 – MSTC Čakovec. 2. LIGA – Tricom Maje Trupković vraća se ekipa ZEN-Šenkovec s punim plijenom i visokom pobjedom
iz Draškovca. Čakovec i Kotoriba 3 su miroljubivo podijelili bodove, a za to je najzaslužniji tricom Mario Uršanić. Kotoriba 2 je bila uspješna na domaćem terenu u susretu s Malom Suboticom gdje poraz gostiju nije mogao spriječiti ni tricom Ivan Pongračić. Dvije utakmice su odgođene zbog samoizolacije. Rezultati: HE-DRA 2 Draškovec – ZEN-Šenkovec 4 3:7, Čakovec 1 – KosKotoriba 3 5:5, Kos-Kotoriba 2 – Mala Subotica 1 7:3, ZEN-Šenkovec 3 – GSTK Prelog 1 odgođeno zbog samoizolacije, Mihovljan 2 – Goričan 1 odgođeno zbog samoizolacije. Sljedeće 12. kolo: Goričan 1 – KosKotoriba 2, Mala Subotica 1 – Čakovec 1, Kos-Kotoriba 3 – ZEN-Šenkovec 3, GSTK Prelog 1 – HE-DRA 2 Draškovec, ZEN-Šenkovec 4 – Mihovljan 2 odgođeno zbog samoizolacije. 3. LIGA – Visoku pobjedu na domaćem terenu ostvario je Hodošan u srazu s curama iz Mihovljana, gdje se tricom istaknuo Franjo Zrna. Trica Nenada Perka i treća ekipa Lopatinca ostvarila je visoku pobjedu u gostima kod HE-DRA-e u Draškovcu, dok je prva ekipa na domaćem terenu također visoko porazila ekipu iz Čakovca, gdje se tricom istaknuo Dejan Ivanuša. Jedna utakmica odgođena je zbog samoizolacije igrača. Rezultati: Hodošan 2 – Mihovljan 4 8:2, HE-DRA 3 Draškovec – Lopatinec 3 3:7, Lopatinec 1 – Čakovec 2 8:2, ŠŠK ČAK Čakovec – Donji Kraljevec 2 odgođeno zbog samoizolacije. Sljedeće 10. kolo: Mihovljan 4 – ŠŠK ČAK Čakovec, Donji Kraljevec 2 – Lopatinec 1, Čakovec 2 – HE-DRA 3 Draškovec, Lopatinec 3 – Hodošan 2. 4. LIGA – U susretu između Nedelišća i Putjana tricom se istaknuo Dejan Marčec u podjeli bodova ovih ekipa. U Goričanu su domaćini spašavali bod u susretu u kojem su ih iznenadili Beličanci i vodili do posljednjeg kruga kada je domaćin trima
pojedinačnim pobjedama izvukao bod, a za to je najzaslužniji tricom Siniša Dvorski. Vodeća Kotoriba nije se dala smesti i visoko je porazila ekipu Čakovca uz tricu Stanislava Sovića i Gorana Čoka. Trica Dražena Šoltića bila je dovoljna samo za podjelu bodova u susretu ekipa Šenkovca i Putjana. Jedna utakmica odgođena je zbog samoizolacije igrača. Rezultati: Nedelišće 2 – Putjane 4 5:5, Goričan 3 – USTA Belica 2 5:5, Kos-Kotoriba 4 – Čakovec 4 9:1, ZENŠenkovec 5 – Putjane 3 5:5, Čakovec 3 – Sveta Marija 1 odgođeno zbog samoizolacije. Sljedeće 12. kolo: Putjane 4 – ZEN-Šenkovec 5, Putjane 3 – Čakovec 3, Sveta Marija 1 – Kos-Kotoriba 4, Čakovec 4 – Goričan 3, USTA Belica 2 – Nedelišće 2. 5. LIGA – U Putjanama tijesna pobjeda domaćina nad Kotoribom, za koju su najzaslužniji tricama Marko Puškadija i Mladen Železnjak. Podjela bodova u Čakovcu između Joke i Preloga u susretu u kojem je neporažen Marijan Sirc. Tricama Matije Lukša i Dragana Šajna je ekipa Donjeg Vidovca ostvarila pobjedu na gostovanju kod Stare Vage, dok je druga ekipa Donjeg Vidovca s neporaženim Zoranom Matulinom svladala ekipu Male Subotice. Jedna utakmica je odgođena zbog bolesti igrača. Rezultati: Putjane 7 – Kos-Kotoriba 5 6:4, Joka-Čakovec – GSTK Prelog 2 5:5, Stara Vaga Čakovec 6 – Donji Vidovec 1 1:9, Donji Vidovec 2 – Mala Subotica 2 7:3, Goričan 2 – HE-DRA 4 Draškovec odgođeno zbog bolesti igrača. Sljedeće 12. kolo: HE-DRA 4 Draškovec – Donji Vidovec 2, Mala Subotica 2 – Stara Vaga Čakovec 6, Donji Vidovec 1 – GSTK Prelog 2, Joka-Čakovec – Putjane 7, Kos-Kotoriba 5 – Goričan 2. 6. LIGA – Ekipa Lopatinca 3 je s maksimalnom desetkom ispratila
goste iz Svete Marije. U Dragoslavec Bregu visoka pobjeda domaćina nad susjedima iz Zasadbrega kojima su prepustili samo igru parova. Beličanci u ovom kolu bez prvog reketa i dalje na vrhu visokom pobjedom nad ekipom Nedelišća za koje se tricom istaknuo Mario Dokleja. Jedna utakmica je odgođena, zbog samoizolacije i bolesti igrača. Rezultati: Dragoslavec Breg – Zasadbreg 2 9:1, Lopatinec 4 – Sveta Marija 2 10:0, USTA Belica 3 – Nedelišće 3 7:3, Sveta Marija 3 – Goričan 5 odgođeno zbog bolesti igrača. Sljedeće 12. kolo: Nedelišće 3 – Sveta Marija 3, Goričan 5 – Lopatinec 4 odgođeno zbog samoizolacije igrača, Sveta Marija 2 – Dragoslavec Breg, Zasadbreg 2 – Donji Kraljevec 1. 7. LIGA – U ovome kolu derbiji ekipa na tablici u Pribislavcu je Renato Varga tricom donio bod koji nose u Knezovec. Luka Mikec je s trima pobjedama u srazu svoje ekipe HE-
TABLICA 2. LIGA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
U P N I
+
U 10 10 11 11 10 9 10 11 11 11
P 10 8 8 5 5 4 2 1 1 0
N 0 0 0 3 1 2 4 3 2 1
I 0 2 3 3 4 3 4 7 8 10
+ 88 73 74 54 53 45 41 38 31 23
12 27 36 56 47 45 59 72 79 87
B 20 16 16 13 11 10 8 5 4 1
U P N I +
-
B
9 7 1 1 65 25 15
3 ŠŠK ČAK Čakovec 8 5 1 2 56 24 11
1 Mihovljan 3 Primabiro
11 9 1 1 75 35 19
2 MSTC Čakovec
11 9 0 2 68 42 18
3 ZEN-Šenkovec 2 11 8 1 2 73 37 17 4 Putjane Brid
11 6 2 3 67 43 14
5 Hodošan 1
9 5 2 2 50 40 12
6 USTA Belica 1
9 2 3 4 40 50 7
7 Putjane 2 MLD
10 3 1 6 42 58 7
8 Zasadbreg 1
11 2 1 8 40 70 5
9 Nedelišće 1
10 2 0 8 33 67 4
8 9
U 10 11 11
P 10 8 7
N 0 1 1
I 0 2 3
+ 72 65 68
28 45 42
B 20 17 15
11 11 11 11
5 5 3 3
3 0 4 2
3 6 4 6
60 64 51 47
50 46 59 63
13 10 10 8
11 3 2 6 41 69 8 10 2 2 6 42 58 6
TABLICA 6. LIGA U P N I
+
-
B
9 8 1 0 63 27 17
2 Lopa�nec 4
10 7 1 2 66 34 15
3 Dragoslavec Breg
10 7 0 3 64 36 14
4 Sveta Marija 2 9 5 1 3 46 44 11 5 Donji Kraljevec 1
9 4 2 3 48 42 10
4 Lopa�nec 3
9 5 0 4 44 46 10
5 Hodošan 2
9 2 2 5 43 47 6
6 Goričan 5
8 3 0 5 38 42 6
6 HE-DRA 3 Draškovec
9 1 4 4 33 57 6
7 Zasadbreg 2
10 2 1 7 36 64 5
7 Mihovljan 4
9 2 1 6 23 67 5
8 Čakovec 2
9 1 0 8 25 65 2
Ekipa
U P N I +
1
Kos-Kotoriba 4
11 9 2 0 89 21 20
2
Goričan 3
11 6 5 0 70 40 17
3
Čakovec 3
10 6 3 1 63 37 15
4
Putjane 3
11 5 2 4 58 52 12
5
USTA Belica 2
11 4 3 4 52 58 11
6
Nedelišće 2 11 3 4 4 57 53 10
7
Čakovec 4
8
ZEN-Šenko- 11 2 3 6 45 65 7 vec 5
9
Putjane 4
-
8 Sveta Marija 3 8 0 2 6 25 55 2 9 Nedelišće 3
9 1 0 8 24 66 2
TABLICA 7. LIGA
TABLICA 4. LIGA -B
4 5 6 7
1 USTA Belica 3
1 Donji Kraljevec 2 8 7 1 0 61 19 15 2 Lopa�nec 1
1 2 3
Ekipa
TABLICA 3. LIGA Ekipa
TABLICA 1. LIGA Ekipa
Ekipa Mihovljan 2 Goričan 1 Kos-Kotoriba 2 ZEN-Šenkovec 4 Čakovec 1 GSTK Prelog 1 ZEN-Šenkovec 3 Mala Subo�ca 1 Kos-Kotoriba 3 HE-DRA 2 Draškovec
TABLICA 5. LIGA
Ekipa Goričan 2 Putjane 7 Donji Vidovec 1 Joka-Čakovec Kos-Kotoriba 5 GSTK Prelog 2 Donji Vidovec 2 Mala Subo�ca 2 HE-DRA 4 Draškovec
B
11 2 4 5 50 60 8
11 3 1 7 36 74 7
10 HE-DRA 1 Draš- 11 0 1 10 32 78 1 kovec
10 Sveta Marija 1
DRA i Mihovljana također donio bod u Draškovec. Helena Cmrečki tricom i neporažena Nika Burić su najzaslužnije za oba boda ekipi Preloga na gostovanju kod ekipe Svete Marije. Ekipa Goričana je bila bolja na gostovanju kod Zasadbrega gdje se tricom istaknuo Filip Strahija. U derbiju kola vodećeg dvojca Preloga i Hodošana u susretu
u kojemu je 6 pojedinačnih susreta odlučeno u petom setu i od toga tri u pripetavanju pa nije bilo neporaženog igrača, podjela bodova te slijedi i dalje neizvjesna trka do kraja prvenstva. Rezultati: STK Pribislavec 1367 – Udruga OKUS Knezovec 5:5, Mihovljan 6 – HE-DRA 5 Draškovec 5:5, Sveta Marija 4 – GSTK Prelog 4 1:9, GSTK
10 0 1 9 20 80 1
Ekipa
U P N I
+ -
B
1 GSTK Prelog 3
11 9 2 0 82 28 20
2 Hodošan 3
11 9 1 1 79 31 19
3 Mihovljan 6
11 7 3 1 78 32 17
4 HE-DRA 5 Draš- 11 5 3 3 66 44 13 kovec 5 STK Pribislavec 11 5 2 4 62 48 12 1367 6 Udruga OKUS Knezovec
11 5 2 4 62 48 12
7 Goričan 4
11 4 0 7 42 68 8
8 GSTK Prelog 4
11 2 2 7 39 71 6
9 Zasadbreg 3
11 1 1 9 35 75 3
10 Sveta Marija 4 11 0 0 11 5 105 0
Prelog 3 – Hodošan 3 5:5, Zasadbreg 3 – Goričan 4 3:7. Sljedeće 12. kolo: Udruga OKUS Knezovec – Zasadbreg 3, Goričan 4 – GSTK Prelog 3, Hodošan 3 – Sveta Marija 4 odgođeno zbog samoizolacije igrača, GSTK Prelog 4 – Mihovljan 6, HE-DRA 5 Draškovec – STK Pribislavec 1367.
RUKOMET 1. HRL SJEVER
Rukometaši Čakovca i Preloga spremni za nastavak ligaškog prvenstva
+18
Nazovi napaljene
Medimurke!
Telefonski sex uživo! 0-24
064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700
Još je tjedan dana do početka drugog dijela prvenstva u 1. HRL Sjever koje naše ekipe Čakovec i Prelog dočekuju s različi�m očekivanjima, Prelog se bori za ostanak u ligi, dok Čakovčani žele uhva�� jedno od prvih dvaju mjesta koja vode u Premier ligu. U čakovečkom prvoligašu već 3. siječnja počeli su s uvodnim treninzima, da bi od 10. siječnja krenuli maksimalno i s po dvama dnevnim treninzima i odigravanjem kontrolnih utakmica. Čakovčani su u samom vrhu, nakon odigranih 13. kola tj. polovice prvenstva u 1. HRL Sjever, nastavak prvenstva čekaju na 5. mjestu s 17 osvojenih bodova, pet manje iza vodećih Požege i Osijeka. - Sezona počinje sljedeće subote 5. veljače kada gostujemo u Đakovu, siguran sam da je trener Canjuga dobro pripremio momčad i da su igrači mo�virani za sve ono što nas u nastavku prvenstva čeka.
Osim mnogobrojnih treninga dogovorili smo i tri kontrolne utakmice, 19. siječnja izgubili smo od Dugog Sela 28:35, od premijerligaša GRK Varaždin također smo izgubili 32:38, a generalku pred prvenstvo igramo 29. siječnja s Rovinjom koji je tu u Međimurju na pripremama. Moram reći da smo već u drugoj utakmici puno bolje izgledali i da ćemo u prvenstvu bi� konkurentni. Prijelazni rok je otvoren do kraja veljače i ako se ukaže prilika, probat ćemo doves� neka pojačanja. U klubu vlada prava prijateljska atmosfera koju smo začinili team buildingom kada smo se družili s igračima i natjecali u paintballu. Tjedan dana pred nastavak prvenstva mogu s realnim op�mizmom konsta�ra� da ćemo biti natjecateljski i organizacijski spremni, samo neka nas zaobiđu ozljede i „covid-problemi“, rekao je predsjednik kluba Davor Varošanec.
U preloškom prvoligašu ostali su bez trenera Dubravka Hozjaka koji je prije dvaju tjedana podnio ostavku na sve funkcije u klubu. Hozjaka je na mjestu trenera zamijenio Alan Belko koji je do sada trenirao Međimurje, Vidovec Bios, Varaždin u dvama navra�ma, Graz te Prelog, uglavnom sve muške klubove, te Zrinski, ženski rukometni klub koji je trenirao prije dviju godina. RK Prelog se uz MRK Čakovec natječe u 1. HRL Sjever, a trenutno se nalazi na posljednjem mjestu sa samo jednom pobjedom. Belko je bio trener rukometaša Preloga prije triju godina kada je s klubom osvojio drugoligaški naslov i plasirao se u sadašnju 1. HRL Sjever. - Sada je puno teža situacija nego onda, prošle godine korona i promjena propisa pomogli su da klub ne ispadne. Na tablici smo zadnji u grčevitoj borbi za opstanak i samo čudo nas može spasi�. Kod kuće ne
smijemo previše kiksa� i trebamo dobro odigra� s konkuren�ma za ostanak u ligi. Među�m neće bi� smak svijeta ako se ispadne, bitno je da ponovo izgradimo klub, ja sam tu kao doma, radim u ovdašnjoj školi i vjerujem da ću dugo osta� u klubu. Nažalost mene uvijek zapadne da moram izvlači� klubove, prije par godina ostavio sam Varaždin u Premier ligi, evo, sada to moram uradi� s Prelogom. Ako uspijemo s Upravom doves� još kojeg iskusnijeg igrača da uz našu mladost imamo barem jednu pouzdanu sedmorku, mogli bismo i do opstanka. Malo korona reme� dolaske na treninge, a do prvenstva, kada dočekujemo 5. veljače Požegu, imamo još jednu kontrolnu utakmicu s Trnovcem. Ja sam op�mist kao i uvijek, ali velim, najbitnije je stabilizira� klub, objasnio nam je novi i stari trener RK Preloga, profesor Alan Belko. (md)
32
Nagradni natječaj
BIRAMO NAJBOLJI BOŽIĆNI KOLAČ ZLATKA VINKOVIĆ iz Okruglog Vrha
Za �jesto: - 150 g jaja - 180 g šećera - 1 vanilin-šećer - 1 žličica ekstrakta vanilije - 200 ml ulja - 500 g oštrog brašna - 1 prašak za pecivo - aroma jagode Krema za breskvice: - 500 g sira mascarpone - 30 g šećera u prahu - 250 g smrznu�h jagoda - 80 g vode - 50 g šećera
Pobjeda ide Novak iz Rob i kućicama o medenjaka Sanja Novak oduševila nas je svojom umjetničkom izradom kućica od medenjaka pa je odnijela prvo mjesto i poklon-bon u vrijednosti od 1000 kuna
Priprema breskvica punjenih sirom: Pjenasto izmiksati jaja sa šećerom, dodati vanilin-šećer, vaniliju i ulje. Na kraju lagano umiješati brašno s praškom za pecivo. Tijesto mora biti mekano i mora biti minimalno 2 sata u frižideru prije izrade. Kad je tijesto dovoljno ohlađeno, napravite kuglice i poslažite ih u lim. Pecite ih na 160 stupnjeva otprilike od 10 do 15 minuta, ovisi o jačini vaše pećnice. Kad se malo ohlade, izdubite sredinu i napunite kremom. Nakon što spojite polovice, umočite ih u vodu pomiješanu s aromom jagode pa ih stavite na ubrus da upiju višak tekućine i nakon toga ih uvaljajte u kristalni šećer.
Izrada kreme:
Izmiksajte mascarpone sa šećerom i dodajte pire od jagoda. Pire se izrađuje tako da prokuhate jagode sa šećerom i vodom, izblendate ih pa ih možete još malo reducirati da ispari višak tekućine. Tom kremom punite breskvice.
Breskvice punjene sirom divan su spoj tradicije i modernog
POBJEDNICI BOŽIĆNOG ZAVRŠEN je naš nagradni natječaj Biramo najbolji predstavljamo pobjednice i dobitnice svih nagrada
Popularne breskvice punjene sirom RECEPT:
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
D Mlada profesorica Zlatka Vinković sa svojim prekrasnim breskvicama Piše: Aleksandra Sklepić
B
reskvice su kolačići koji su rado viđeni na blagdanskom ili slavljeničkom stolu. Zbog svog prekrasnog izgleda i okusa rado su viđene u svakoj kombinaciji slastica. Za nas ih je pripremila Zlatka Vinković iz Okruglog Vrha.Zlatka je profesorica geogra�ije i povijesti, ali kolači su joj velika strast, pa se potpuno posvetila slas-
tičarstvu. Ljubav prema izradi kolača i torti usadila joj je baka s kojom je još od svoje desete godine, svake nedjelje poslije mise, radila kolače. Još od tada, Zlatka voli isprobavati svakojake recepte, a njen suprug i kćerkica, uz ostatak obitelji i brojnih prijatelja, glavni su kritičari i kušači Zlatkinih umjetničkih djela. - Breskvice volimo gotovo svi, međutim, kad je u pitanju njihova izrada, mnogi odustanu. Možda i nisu toliko zahtjevne za napraviti, ali njima treba posvetiti puno vremena, upornosti i naposljetku ljubavi. Ako odvojite svoje vrijeme za njihovu izradu, one će vas nagraditi divnim okusima i mirisima. Klasične breskvice punjene su izdubljenim mrvicama, pekmezom i/ili orasima. Zašto ne bi bile punjene sirom ili nekom kremom ili čak čokoladom? Jednom kad se svlada njihovo pečenje, možete se igrati njihovim punjenjem. Ove breskvice su drugačije, mekane i prhke, topive u ustima, a njihov okus je divan spoj tradicije i modernog.
ragi čitatelji, završio je naš nagradni natječaj Biramo najljepši božićni kolač koji smo pokrenuli krajem studenog prošle godine. I ove godine oduševili ste nas svojim receptima za božićne kolače, a za neke smo, moramo priznati, i prvi put čuli. Na nagradni natječaj prijavilo se ukupno osam čitateljica iz različitih dijelova Međimurja koje su pokazale svoju kreativnost u pripremi božićnih kolača i s čitateljima Međimurskih novina podijelile svoje najbolje recepte. Na kraju našeg nagradnog natječaja dužni
smo objaviti one najbolje. Glavni sponzor našeg nagradnog natječaja je Metss – Trgovina Krk, a prvo mjesto i poklon-bon u vrijednosti od 1000 kuna dodijeljen je Sanji Novak iz Robadja. Sanja se pokazala kao prava umjetnica u izradi božićnih medenjaka i kućica od medenjaka pa je s punim pravom odnijela pobjedu. Drugo mjesto i poklon-bon u vrijednosti od 500 kuna pripalo je Klaudiji Jepure iz Murskog Središća koja je pripremila �ini kolač neobičnih boja. Zlatki Vinković iz Okruglog Vrha pripalo je treće mjesto i poklon-bon od 500 kuna za neobične
2.
Klaudija Jepure iz Murskog Središća za svoj neobičan kolač dobila je drugu nagradu i poklon-bon od 500 kuna
28. siječnja 2022.
Nagradni natječaj 33
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
G NAJKOLAČA
POBJEDNICI BOŽIĆNOG UKRASA
božićni kolač –
e Sanji badja od
1.
1. Mario Jerković iz Pribislavca osvojio je prvo mjesto i poklon-bon od 500 kuna u Đurkinu
DONOSIMO POBJEDNIKE i za nagradni natječaj Biramo najljepši božićni ukras
Pobjednik Mario Jerković impresionirao nas je betlehemskim selom i štalicom
Prekrasne kućice od medenjaka donijele su Sanji Novak prvu nagradu i poklon-bon od 1000 kuna
breskvice punjene sirom. Četvrto mjesto i poklon-bon od 500 kuna dodijelili smo Kristini Bakač iz Murskog Središća za pavlove minikošarice sa slastičarskom
kremom. Zahvaljujemo još jednom svima koji ste se prijavili na naš nagradni natječaj. U ime redakcije Međimurskih novina čestitamo
svim dobitnicima. Nagrađene sudionike natječaja će naša marketinška služba kontaktirati da bismo dogovorili uručenje nagrada. (sh)
4. 3.
Treću nagradu i poklon-bon od 500 kuna osvojila je Zlatka Vinković iz Okruglog Vrha za breskvice punjene sirom
Mario Jerković inspiraciju za svoje betlehemsko selo pronašao je u Afganistanu gdje je služio u vojsci Kraju smo priveli i naš ovogodišnji nagradni natječaj Biramo najbolje božićne ukrase. Ukupno se prijavilo 10 kandidata koji su svojim božićnim ukrasima pokazali zavidnu kreativnost i spretnost. Prema odluci našeg žirija, prvo mjesto i poklon-bon od 500 kuna u Đurkinu osvojio je Mario Jerković iz Pribislavca koji je izradio impresivno betlehemsko selo. Drugo mjesto pripalo je Drugo mjesto pripalo je Mariju Vrbancu iz Strahoninca Mariju Vrbancu iz Strahoninca i njegovim božićnim kućicama i božićnom selu. Nadi Sabol iz Palovca pripalo je treće mjesto za njezine adventske vijence, borove i Nadi Sabol iz Palovca božićno selo te poklon-bon pripalo je treće mjesto i Vrtlarije Vijenac u iznosu poklon-bon od 200 kuna od 200 kuna. Hvala vam Vrtlarije Vijenac svima koji ste se odlučili sudjelovati u našem nagradnom natječaju. Nagrađene sudionike natječaja u narednim će danima kontaktirati naša marketinška služba da bismo dogovorili uručenje nagrada. (sh)
2.
3.
Kris�ni Bakač iz Murskog Središća pripalo je četvrto mjesto i poklon-bon od 500 kuna za pavlove minikošarice
34
Automobilizam
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BESPLATNA VOŽNJA električnim automobilima bliži se kraju
ELEN uvodi naplatu punjenja automobila na autocestama KIA počela najavljivati novu generaciju SUV-a Nira HEV
Novi Niro je veći, moderniji i hrabrijeg dizajna Druga generacija SUV modela Kije Niro na tržište stiže tijekom godine, a sada su objavljene i prve tehničke informacije, no samo za hibridnu izvedbu (HEV), dok će informacije o plug-in hibridnoj (PHEV) i električnoj (EV) izvedbi Kia objaviti naknadno. Iako je od predstavljanja prve generacije modela Niro prošlo tek šest godina, Kia je već pripremila drugu generaciju tog kompaktnog SUV modela, koji se smješta između malenog Stonica i većeg Sorenta, no za razliku od njih, taj model uvijek dolazi u elektri�iciranoj izvedbi, odnosno dostupan je kao hibrid (HEV), plug-in hibrid (PHEV) i kao potpuno električni (EV) model. Podsjetimo se, za razliku od prethodnika koji je bio poprilično konzervativno dizajniran, novi model donosi hrabriji i moderniji dizajn, a nastao je na temelju koncepta HabaNiro, koji je bio predstavljen 2019. godine. Tako se mogu primijetiti moderna prednja svjetla s novim potpisom LED dnevnih svjetala, dok će C nosač uvijek biti druge boje karoserije. Straga se ističu svjetla u obliku bumeranga, a slična smo već vidjeli na manjem modelu bratskog Hyundaija, modelu Bayon, no kod modela Niro su puno elegantnija. Veliki stražnji spojler dolazi serijski, kao i aluminijski naplatci. Novi je model veći i dimenzijama, a karoserija je duga 4420 mm, široka 1825 mm i visoka 1545 mm, dok se međuosovinski razmak rastegnuo na 2720 mm. Tu je i prtljažnik od 451 litre, a sveukupno bi novi model trebao ponuditi više prostora za putnike i
veću iskoristivost prtljažnog prostora. Kia je u trenutku pisanja ovog teksta objavila podatke tek za hibridnu (HEV) izvedbu tog modela, a ta izvedba kombinira 1,6-litreni četverocilindrični GDI benzinski motor koji razvija maksimalnu snagu od 77 kW/105 KS i pritom nudi 144 Nm okretnog momenta te elektromotor koji razvija maksimalnu snagu od 32 kW/44 KS. Ukupna snaga sustava je 104 kW/141 KS, a mjenjač je 6-stupanjski DCT automatski, dok je pogon na stražnje kotače. Tu je još jedino informacija da je prosječna potrošnja 4,81 litru na 100 km, no to će se ipak trebati vidjeti u stvarnim uvjetima na cesti. Spomenimo još i da je unutrašnjost također potpuno nova, a ističu se spojena digitalna instrument-ploča i središnji multimedijski zaslon te dvokraki volan, a više nema ni klasične ručice automatskog mjenjača. Komande klimatizacije su djelomično odvojene od zaslona, no za potpunu kontrolu ipak ćete morati tipkati po zaslonu. Izgleda da Kia ima puno veće planove za Niro nego što je to bilo dosad, pa očekujemo da ćemo novu generaciju ipak češće viđati na cestama, no sve na kraju ovisi o cijeni, ali i o kupcima koji će ipak presuditi o budućnosti tog modela.
Počelo je! I kod nas punionice električnih automobila počinju s naplatom, a sada se pridružio i ELEN, ali trenutno se naplaćuju samo punionice koje su smještene uz autoceste. Kod nas je punjenje električnih automobila na javnim punionicama uglavnom besplatno, no od ponedjeljka, 24. siječnja 2022. godine, Hrvatska elektroprivreda je uvela naplatu na svojim ELEN punionicama. U ostatku svijeta se punjenje automobila na javnim punionicama već odavno plaća, a sada se polako počinje naplaćivati i kod nas. No, za sada naplata će se vršiti samo na punionicama koje su postavljene uz autoceste, dok će ostale ELEN punionice i dalje biti besplatne. ELEN se koristi trima vrstama priključaka – Type 2, CCS i CHAdeMO. Provjerite koji priključak imate na svom električnom vozilu i koji su priključci dostupni na punionici na kojoj planirate puniti. Dostupne priključke na pojedinoj punionici možete provjeriti na stranici elen.hep.hr ili na aplikaciji. Ovo je popis svih naplatnih ELEN punionica koje već sada naplaćuju punjenje: Autocesta A1: Vukova Gorica, Brinje Istok, Brinje Zapad, Janjče Istok, Janjče Zapad, Zir Istok, Zir Zapad, Kozjak Jug, Kozjak Sjever, Nadin Jug, Nadin Sjever, Prokljan Jug, Prokljan Sjever i Rašćane Gornje.
Čakovečki vozači električnih automobila za sada još mogu odahnu� jer najpopularniji punjač na parkingu kod bivšeg MTČ-a još uvijek ne naplaćuje punjenja Autocesta A2: Lepa Bukva. Autocesta A3: Spačva, Babina Greda, Dragalić Jug, Gradna Jug, Gradna Sjever, Novska Jug, Novska Sjever, Križ Jug, Križ Sjever, RaCJENIK PUNJENJA: Tip punjenja
stovica, Lučko Jug i Lučko Sjever. Autocesta A4: Ljubešćica Istok i Ljubešćica Zapad. Autocesta A6: Cernik i Lepenica Sjever.
Punjenje na priključcima nazivne snage do 22,1 kW
Što se pak same naplate tiče, postoje dnevne i noćne tarife, a razlike su i na koji priključak ste spojeni, a detaljan cjenik naplate ELEN punionica donosimo u nastavku:
Punjenje na priključcima nazivne snage od 22,2 kW do 50 kW
Punjenje na priključcima nazivne snage iznad 50 kW
Cijena za kWh u razdoblju više tarife (s PDV-om)*
2,70 kn
3,50 kn
4,95 kn
Cijena za kWh u razdoblju niže tarife (s PDV-om)*
2,31 kn
2,90 kn
4,45 kn
Dozvoljeno trajanje punjenja
180 min
60 min
45 min
Prekoračenje dozvoljenog trajanja punjenja (s PDV-om)
1,00 kn/min
1,00 kn/min
1,00 kn/min
*Trajanje više i niže dnevne tarife: - Zimsko računanje vremena: viša tarifa od 7 do 21 sat, niža tarifa od 21 do 7 sa�. - Ljetno računanje vremena: viša tarifa od 8 do 22 sata, niža tarifa od 22 do 8 sa�.
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Automobilizam 35
O vašem potpunom zadovoljstvu brine se tim Autocentra Kos
VELIKO PRIZNANJE ZA AUTOCENTAR KOS IZ VARAŽDINA
Najbolji Mazdin koncesionar u Hrvatskoj na području kvalitete za 2021. godinu Autocentar Kos, koncesionar prodaje Mazdinih automobila na području Međimurske i Varaždinske županije, unatoč zahtjevnoj prošloj godini, uspio je zadržati kontinuitet isporuke i raznovrsnost u prodaji modela pa je proglašen najboljim Mazda koncesionarom u Hrvatskoj na području kvalitete.
I
zvrsno je počela ova godina za Autocentar Kos iz Varaždina. Vrijedno priznanje u stvari dolazi kao nagrada za cjelogodišnji trud u prošloj godini. Naime, prošlog tjedna primili su nagradu za najboljeg Mazdina koncesionara u Hrvatskoj na području kvalitete za 2021. godinu. U Autocentru Kos tom su nam prigodom rekli: - Ovo je iznimno prestižna nagrada na koju smo ponosni jer smo s obzirom na Mazdin perfekcionizam i japansku točnost uspjeli zadržati maksimalnu kvalitetu usluge pa su nas naše stranke u prodaji i postprodaji ocijenile odličnim ocjenama i preporukama. Autocentar Kos koncesionar je Mazde za područje Varaždinske i Međimurske županije od 2016. godine, a također ima koncesiju za vozila Renault, Dacia i Nissan. S obzirom na iznimno tešku situaciju u autobranši koja je pogodila sve
Kupci već godinama prepoznaju kvalitetu koja je sada potvrđena i nagradom
proizvođače vozila, uspjeli smo zadržati kontinuitet isporuka vozila, s nažalost nešto dužim rokom isporuke pa bismo ovom prilikom zahvalili našim kupcima na razumijevanju i iznimnoj strpljivosti. Na kraju su sve mazde kupcima došle u dogovorenim rokovima. Trudimo se da naš lager vozila bude raznolik, a novi i
postojeći kupci prepoznaju kvalitetu Mazde i japanski perfekcionizam koji Mazda pruža u vožnji. Naš tim Mazda od šest djelatnika u prodaji i postprodaji već petu godinu zaredom svojom stručnošću nudi najbolje što Mazda pruža. Stalno se ulaže u školovanja i daljnji razvoj kako bismo zadovoljili potrebe na-
ših kupaca i korisnika usluga. Tu prestižnu nagradu smo osvojili i 2018. godine. Našim radom i ulaganjem u ljude, naš tim, nastojimo i trudimo se zadržati maksimalnu kvalitetu usluge koju kupci prepoznaju. Najviša nagrada su nam zadovoljne stranke koje se u našem salonu i prostorima osjećaju kao kod kuće jer smo uvijek tu, na raspolaganju, za pomoć i pružiti usluge, maksimalno, što se i očekuje od Mazde. Tijekom sljedećih godinu ili dvije iz Mazde nam stiže dosta noviteta pa smo iznimno ponosni na brend Mazda. Tako da će Mazda u ponudi imati modele na hibridni pogon i jednu ekskluzivu, novi model u visokoj premium klasi, rekli su nam u Mazdi. Prodajno-servisni centar nalazi se u Varaždinu, u Cehovskoj ulici 18, tel.: 042/440-000, web: www. mazda-kos.hr.
Boris Kos: Dugogodišnji smo lider na tržištu
Autocentar Kos u grupaciji je tvrtke Kos transport d.o.o. iz Varaždina, a posluje od 2006. godine. Tijekom svih tih godina poslovanja nametnuli smo se kao jedna od najuspješnijih tvrtki u toj branši u Hrvatskoj. Od početka poslujemo u Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji i već smo se u startu pojavili kao lider i brend koji je poznat po svojoj kvaliteti. Od samog početka smo broj jedan u Renaultu, Nissanu, a od 2018. to je drugi put da smo najbolji i u Mazdi. Ponosni smo na kvalitetne i educirane ljude, koji čekaju naše klijente s veseljem u našem centru. Imamo potpunu ponudu i podršku limarije, servisa i pranja vozila. Kad izađete iz našeg servisa, uvijek imate očišćen i sređen automobil kojim se ponosite i ugodno vam se pojaviti na cesti kad izađete iz našeg autocentra, rekao je Boris Kos, vlasnik, utemeljitelj i direktor Autocentra Kos.
36
Informacije
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)
Čakovec dr. Vlatka Pleh I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317
dr. Dorotea Lebar I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918 Donji Vidovec dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006 Goričan dr. Tonja Haničar Školska 16a, tel. 040/601-162
Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012 Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856 Sveti Juraj na Bregu-Lopatinec dr. Iva Matotek Pleškovec 30, tel. 040/855-791 Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
Ispostava Mursko Središće
tel. 371-490
Matični uredi
Autobusni kolodvor Čakovec
tel. 310-222
Željeznički kolodvor Čakovec
tel. 384-333
Matični ured Prelog
tel. 645-125
Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1
tel. 310-651
Matični ured M. Središće
tel. 543-600
tel. 313-619
Matični ured M. Subotica
tel. 631-112
IZ MATIČNOG UREDA
TAXI
Matični ured Nedelišće
tel. 821-806
Rođeni Čakovec
Matični ured Štrigova
tel. 851-012
Matični ured Kotoriba
tel. 682-136
Matični ured Dekanovec
tel. 849-017
Matej Vuk, Sin Dajane i Denija Zita Novak, Kći Ivane i Filipa Ella Šafarić, Kći Emili i Denisa Arian Karničnik, Sin Kristine i Denisa Niko Pintarić, Sin Karmen i Roberta Zara Vinković, Kći Alise i Filipa Lara Horvat, Kći Elene i Josipa Lara Srnec, Kći Natalije i Nikole Sara Ignac, Kći Klaudije i Damira Alex Horvat, Sin Jelene i Alena Petar Čerepinko, Sin Andreje i Maria Arian Kolarić, Sin Sanje i Valentina Armin Oršoš, Sin Suzane i Daria
Taxi Cammeo
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 29. siječnja
tel. 112
1212 za ČK birati 8
Matični ured Čakovec
tel. 374-176
EKO TAXI Čakovec
tel. 330-033
Policijska uprava međimurska
tel. 373-111
Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec
tel. 311-755
Zdravstvene ustanove
Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec
tel. 372-900
Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e
tel. 375-444
Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1
tel. 396-800
Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e
tel. 372-300
Zavod za javno zdravstvo
tel. 311-790
Međimurje-plin, Obrtnička 4
tel. 395-199
Školska medicina
tel. 312-157
Vjenčani Kotoriba:
tel. 373-700
Mikrobiološki laboratorij
tel. 310-336
Ana-Marija Gašparić i Mišel Andrlon
Međimurske vode, M. hrvatske 10 Centar za kulturu Čakovec - blagajna
tel: 323-100
Knjižnica Čakovec
tel: 310-595
Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 besplatni info telefon: 0800 300 404 • za opće informacije, prigovori i zahtjevi: info.dpcakovec@hep.hr
Umrli Čakovec:
Gradovi i općine Grad Čakovec
tel. 314-920
Grad Mursko Središće
tel. 370-771
Grad Prelog
tel. 645-301
Općina Belica
tel. 845-402
Općina Dekanovec
tel. 849-488
Općina Domašinec
tel. 863-240
Općina Donja Dubrava
tel. 689-033 tel. 655-126
Biserka Novak R. Novak R. 1957. Elizabeta Mikulan R. Varga R. 1940. Ivan Štefok R. 1941. Antun Kovačić R. 1942. Agneza Vidović R. Živulić R. 1931. Ivan Žnidar R. 1937. Ivan Klobučarić R. 1946. Franjo Zrna R. 1935. Marija Vrančić R. Kvakić R. 1932. Nada Kirić R. 1957. Stjepan Malekoci R. 1946. Treza Trupković R. Novak R. 1928. Marija Korušić R. 1949. Marija Kocijan R. Hrustek R. 1939.
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.
Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7
tel. 390-859
Veterinarska stanica Čakovec
tel: 390-859
Općina Donji Kraljevec Općina Donji Vidovec
tel. 615-105
Međimurska županija Čakovec
tel. 374-111
Općina Goričan
tel. 601-192, 602-162
Općina Gornji Mihaljevec
tel. 899-117
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Pošta Čakovec, T. Masaryka 28
tel. 804-020
Općina Kotoriba
tel. 682-265
Općina Mala Subotica
tel. 631-700
Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1
tel: 313-319
Općina Nedelišće
tel. 821-107
Fina Čakovec, O. Keršovanija bb
tel. 371-000
Općina Orehovica
tel. 635-275
Općina Podturen
tel. 847-260
Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9
tel. 391-920
Općina Pribislavec
tel. 360-211
tel. 396-294
tel. 861-344
Umrli Mursko Središće:
Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70
Općina Selnica Općina Strahoninec
tel. 333-088
GKP Čakom, Mihovljanska 74
tel. 372-466
Općina Sveta Marija
tel. 660-001, 660-684
Treza Lukman R. Novak R. 1936. Ana Kutnjak R. Vurušić R. 1948. Ivan Lajtman R. 1931. Ivan Sermek R. 1936.
tel: 372-440
Općina Sveti Juraj na Bregu
tel. 855-305
Umrli Štrigova:
Općina Sveti Martin na Muri
tel. 868-231
Općina Šenkovec
tel. 343-250
Zlatko Tomašić R. 1954. Stjepan Božić R. 1946.
Općina Štrigova
tel. 851-039, 851-134
Općina Vratišinec
tel. 866-469, 866-966
Imendani i proštenja kroz tjedan od 28. siječnja do 3. veljače 2022. P S N P U S Č
28 29 30 31 1 2 3
Toma Akvinski, Tomislav Valerije, Zdravko, Zdeslav, Tvrtko 4. KROZ GOD. Hijacinta, Martina, Gordana Ivan Bosco, Marcela, Vanja Brigita, Gita, Miroslav, Sever Prikazanje Gospodinovo - SVIJEĆNICA Sv. Blaž - blagoslov grla, Sv. Vlaho, Blaž, Oskar, Šimun i Ana
Sretan Vam imendan!
Komunalni redar za grad Čakovec
mob. 099 317 2997 tel. 314-969
- odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h
mob: 098/211-662, 098/9813-757
Porezna uprava Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11
tel. 371-200
Ispostava Prelog
tel. 371-430
ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine
CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna
NARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600
Umrli Dekanovec: Terezija Zorčec R. Kerhač R. 1925.
Umrli Mala Subotica: Franjo Bukal R. 1954. Marija Horvat R. Šipuš R. 1934.
Umrli Nedelišće: Milica Bistrović R. 1929. Nevenka Čeh R. Posavec R. 1962. Stjepan Bratković R. 1926.
Umrli Prelog: Josip Lajtman R. 1948. Terezija Radić R. Rajh R. 1932. Ivanka Vlah R. Štimec R. 1934.
28. siječnja 2022.
IN MEMORIAM
hrvatski branitelj
IVAN KARLOVČEC 28.1.1993. - 28.1.2022.
Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije
IN MEMORIAM hrvatski branitelj
STJEPAN MALEK 21.1.1995. - 21.1.2022.
Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Šoštarić iz Pleškovca preminuo 24. siječnja u 74. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Jasna Silaj rođ. Obadić iz Belice preminula 20. siječnja u 53. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Pigac Amajlija iz Cirkovljana preminula u 71. godini života
Informacije 37
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
TUŽNO SJEĆANJE na dragog tatu
JOSIPA TURKA
SJEĆANJE na drage roditelje
MOŠMONDOR iz Čakovca
26.1.2021. - 26.1.2022.
Prošla je već godina dana od kada si nas napustio, u našim si srcima ostao uvijek voljen, a u našim mislima nikad zaboravljen.
Kćerke Lidija i Dubravka s obiteljima
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Majc rođ. Božić iz Goričana preminula 17. siječnja u 74. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Antun Bubek iz Mačkovca preminuo 21. siječnja u 84. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Vuk Margarita iz Preloga preminula u 94. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Kvakan Marija iz Preloga preminula u 95. godini života
OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje
s fotografijom u boji već od 70 kuna
STJEPANA
JOSIPU
11.12.1998. 11.12.2021.
30.1.2018. 30.1.2022.
Godine prolaze, uspomene ostaju. Kći Anika s obitelji
OBAVIJEST O SMRTI
Matolek Matija iz Svete Marije preminuo u 79. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Balent Pavao iz Čukovca preminuo u 86. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Pinckaers Maria Joseph iz Donjeg Mihaljevca preminuo u 85. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Lukša Andrija iz Donjeg Vidovca preminuo u 66. godini života
PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600
38
Slobodna radna mjesta
1. ALZAS ALARMS d.o.o. Čakovec, Kalnička58,traži5m/žzaštitara-čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel: 040 384 100 do 13.2. 2. ALUPLASTIK - obrt za proizvodnju, M. Subotica, I. Vurušića 1, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži aluminijske i pvc stolarije na neodređeno, javiti se na mail: aluplastik. pintar@gmail.com do 17.2. 3. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrtnička ulica 3, traži m/ž djelatnikauračunovodstvunaneodređeno, javiti se osobno na adresu do 29.1. 4.AGROBIBERd.o.o.,Podturen,traži 2 m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 847 075 ili na mob. 099 869 7916 ili na mail: agrobiber@gmail.com do 28.2. 5. ARION d.o.o., Pušćine, traži 4 m/ž radnika na montaži dizala na neodređeno, javiti se na mail: matea. arion@gmail.com do 31.1. 6. ARNO d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži m/ž čistača na neodređeno (22 sata tjedno), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 321 062 ili na mob. 091 4433 462 ili na mail: nmagdalenic147@gmail.comdo13.2. 7. ASC MLADEN d.o.o., Otok, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se na mob. 091 567 0784 do 28.2. 8. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Njemačka, traži 5 m/ž montera centralnog grijanja vodovoda i ventilacije na određeno, javiti se na tel. 040 361 037 ili mob. 098 190 5489 ili na mail: andrejas@aqua-instalacije.hr do 30.1. 9. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 2 m/ž predradnika u proizvodnji tekstilnih proizvoda, m/ž tekstilnog tehnologa, m/ž komercijalistu za inozemno tržište, 10 m/ž šivača, 5 m/ž krojača, 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, m/ž mehaničara šivaćih strojeva i postrojenja te m/ž skladištara na određeno, javiti se na mail: infobalidoo@gmail.com ili osobni dolazak na gornju adresu ili nazvati na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 do 31.1. 10. BAT d.o.o., Čakovec, R. Steinera 2, traži 2 m/ž skladištara na određeno, javiti se pismenom zamolbom ili na mail: posao@batprodajnicentar. hr do 28.1. 11. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136/a, traži 2 m/ž radnika na utovaru i istovaru robe i m/ž djelatnika na stroju za etikete (rok prijave 3.2.) i 2 m/ž tapetara (rok prijave 18.2.) na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pisanim putem ili na mail: bernarda@bernarda.hr 12. Bistro Barracuda d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja ugostiteljskog objekta, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž konobara na određeno, javiti se na mob. 095 356 1973 ili na mail: ivica.balent@gmail.com do 17.2. 13. B.TEX d.o.o., Belica, B. Radić 48, traži 15 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: gliber@btex.hr do 28.2.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
14. B&O d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži 3 m/ž vodoinstalatera, 3 m/ž keramičara, m/ž električara, m/ž soboslikara, 10 m/ž montera prefabriciranih kupaonica, m/ž skladišnog radnika, 2 m/ž tehnologa i 2 m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 648 024 ili na mail: boprelog@boprelog.hr do 31.1. 15. BOA COMIDA j.d.o.o., Čakovec, Park Rudolfa Kropeka 1, traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 395 207 ili na mob. 091 638 2176 ili na mail: ivana.fodor84@gmail. com do 31.1. 16. BU-JAN TIM j.d.o.o., Pretetinec 96, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: bu.jan.tim@ gmail.com do 14.2. 17. BV PRODUCT d.o.o., traži 10 m/ž stolara, 2 m/ž cnc operatera, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 095 8750 312 ili na mail: product.bv@gmail.com do 28.2. 18. CARTEX d.o.o., Mursko Središće, Marka Kovača 99, traži 2 m/ž djelatnika za održavanje i programiranje CNC šivaćih automata na određeno, zamolbu poslati na mail: igor.drev@cartex.hr do 28.2.; više info na: www.hzz.hr 19. City projekt d.o.o., Čakovec, V. Nazora 16, traži m/ž konobara (rok prijave 15.2.), m/ž kuhara (rok prijave 31.1.) i m/ž recepcionera (rok prijave 2.2.) na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: humanresources@ castellum-cakovec.com 20. CNC-OBRADA d.o.o., Vrhovljan, Gospodarska 5, traži 1 m/ž CNC tokara i 1 m/ž CNC glodača na neodređeno, javiti se na tel: 040 573 212 ili 098 303 605 ili na mail: cnc-obrada@ck.t-com.hr ili doći osobno do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 21. CWS – boco d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 1, traži 2 m/ž radnika u praoni - linija tepiha na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: dajana.hlebec@cws.com do 31.1. 22. Čakovečki mlinovi d.o.o., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž održivača pekarskih strojeva i m/ž dostavljača pekarskih proizvoda na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: ljudski. resursi@cak-mlinovi.hr do 31.1.
23. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž cnc operatera - rezača, m/ž lakirera, m/ž pomoćnog radnika u metalskoj proizvodnjiim/žmontažera-mehaničara poljoprivredne mehanizacije - bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: info@ strojarstvo-calopek.hr do 31.1. 24. Dječji vrtić Zvjezdica, Varaždinska 25b, 40305 Nedelišće, traži 2 m/ž odgojitelja predškolske djece na određeno 20 sati tjedno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: anne.panic@gmail.com do 17.2.
32. DRVNI CENTAR FILO, Čakovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave i m/ž voditelja prodaje na neodređeno, javiti se na mail: posao@filo. hr do 11.2.
45. GORGED EXTERIORS j.d.o.o., Vratišinec, traži 2 m/ž bravara i 2 m/žzavarivačananeodređeno,javitisenamob.0953536221ilinamail: kovano.inox@gmail.com do 28.1.
33. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/žgerontodomaćicunaodređeno vrijeme (25 sati tjedno), javiti se na mob. 098 960 6523 ili na mail: info@ dmsmz.hr do 6.2.
46. GSA METALGROUP d.o.o., D. Vidovec, traži m/ž tehničkog crtača za izradu radioničke dokumentacije i 2 m/ž djelatnika u proizvodnji alu stolarije na neodređeno, javiti se na mail: lj.artner@gsa-metalgroup. com do 21.2.
34. ĐURKIN d.o.o., Čakovec, Braće Graner 1, traži m/ž komercijalistu prodaje i nabave vodovodnog, sanitarnog materijala i keramike na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: djurkin@ck.t-com.hr do 31.1. 35. EKO-TERRA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž mehaničara poljoprivrednih strojeva na određeno, javiti se na mail: info@eko-terra.hr do 31.1. 36. EKOS PEKARNICA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 125 ili na mob. 098 220 158 ili na mail: komercijala.dkraljevec@ ekos-pekarnica.hr do 15.2.
25. DML LOGISTIKA d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž inž. šumarstva neodređeno, javiti se na mob. 091 182 1119 ili na mail: davor@dmllogistika.hr do 31.1.
37. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara na neodređeno, javiti se na mob. 098 347 372 ili na mail: ekonomat1@gmail.com do 24.2.
26.Domzastarijeinemoćneosobe MESMAR, Prelog, Dr. Vinka Žganca 3, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na adresu ili na mob. 098 460 403 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: dommesmar@ gmail.com do 18.2.
38.ECOOPTIMUSj.d.o.o.,Čakovec, traži m/ž spremača na određeno, javiti se na mob. 091 612 9985 ili na mail: ecooptimus@eco-optimus. hr do 31.1.
27.Domzapsihičkibolesneodrasle osobe Kotoriba, traži m/ž čistača i medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno,javitisenatel. 040682 806ili namob. 098377304ili namail: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak.hr do 28.1. 28. Dom za starije i nemoćne osobe JAPA, Mursko Središće, Frankopanska 18a, traži 1 m/ž pomoćnog kuhara, 1 m/ž spremača, 1 m/ž kuhara, 1 SSS/VŠS medicinsku sestru ili tehničara, 1 m/ž njegovatelja i m/ž fizioterapeuta, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel 040 333 933 ili na mail: mursko.sredisce@japa. com.hr do 10.2. 29.Domzastarijeinemoćneosobe Stubičar, Mursko Središće, Kolodvorska 32, traži 1 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob. 098 989 7674 do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 30. DOMJANIĆ TEKSTIL d.o.o., Slemenice 37, traži 3 m/ž šivača - poslovi pakiranja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 865 230 do 15.2. 31. Drvotrade d.o.o., Nedelišće, V. Nazora 32a, traži 4 m/ž rukovatelja tračnom pilom - trupčarom, m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2m/žradnikanasortirnicitrupaca,2 m/ž radnika na glodaču kore trupaca, 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, 3 m/ž vozača C i E kat. (šumara s dizalicom) i 8 m/ž radnika na sortiranju dasaka na neodređeno,javitiseosobnonagornjuadresu ili na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 na adresu do 3.2.
39. Elektroinstalacije El-EM Židov j.d.o.o., Prelog, Čakovečka 52, traži 4 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 269 7787 ili na mail: e.zidov@el-em.com.hr do 4.2. 40.ELCOPd.o.o.,Čakovec,Športska 6a, traži 3 m/ž elektroinstalatera na određeno, javiti se na tel. 040 804 080 ili na mob. 099 211 8880 ili pismenazamolbanaadresuilinamail: elcop@elcop.hr do 13.2. 41. ELIMEA d.o.o., Prelog, Kralja P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž bravara i m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 168 7042 ili na mail: drazenko@ elimea.hr do 21.1. 42. Elektro Akul d.o.o., Gornji Kuršanec, traži 10 m/ž električara za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se na mob. 099 539 6020 ili na mail: anni.elektroakul@gmail. com do 28.1. 43. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž industrijska mehaničara, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža) i 3 m/ž cjevara za mjesto rada Švedska, te 6 m/ž elektromontera, 2 m/ž zavarivača, 3 m/ž inž za zavarivanje - tehnologa, m/ž cjevara i 3 m/ž voditelja gradilišta - industrijska gradilišta za mjesto rada Austrija na neodređeno, javiti se na mail: jobs.kr@fmt.biz do 13.2. 44. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehnologa na određeno, javiti se na tel. 040 386 446 ili na mail: hr.croatia@preisgroup.com do 31.1.
47. HAIX Obuća d.o.o., M. Subotica, Gospodarska 1, traži 2 m/ž čuvara vatrogascai10m/ždjelatnikauproizvodnji obuće na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: posao@haix.hr do 26.1. 48. HSG Kariera d.o.o., Čakovec, traži 6 m/ž održivača postrojenja, 6 m/ž radnika u održavanju, 5 m/ž skladišna radnika, 6 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž skladištara i m/ž vozača na određeno, javiti se na mob. 099 546 4618 ili na mail: sara. dragojevic@kariera.hr do 31.1. 49. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira38,tražim/žmehaničara, m/ž radnika na poslovima uređenja i održavanja, 10 m/ž šivača, 2 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž radnika na cnc stroju u proizvodnji namještaja, m/ž radnika na cnc stroju za rezanje spužve, 2 m/ž viličarista, 2 m/ž radnika u skladištu, 5 m/ž radnika na tapeciranom namještaju i m/ž radnika na cnc stroju u proizvodnji namještaja na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 043 ili na mob. 099 390 7520 ili na mail: lucija.horvat@hildinganders. com do 3.2. 50. HP – HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž operatera u poštanskom uredu za mjesto rada Čakovec i m/ž poštara za opću dostavu za mjesto rada Prelog na neodređeno, javiti se na email: posao@posta. hr do 31.1. 51. Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, traže 1 m/ž zavarivača, 1 m/ž strojobravara - bravara i 1 m/ž CNC operatera na neodređeno, molbu poslati na mail: office@iaf.hr ili najava na tel: 040 544 450 do 11.2.; više info na: www.hzz.hr 52. INTERIJERI VESNA j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž stolara, 5 m/ž građevinskih radnika, 6 m/ž radnika na postavljanju knaufa i 5 m/ž podopolagača za mjesto rada Austrija te 4 m/ž stolara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 098 984 1949 ili na mail: interijerivesna@gmail.com do 28.2. 53. International Evona d.o.o., Čakovec, traži m/ž blagajnika u automat klubu i m/ž operatera - konobara na neodređeno, javiti se na mail: Club.Cakovec@oc.eu do 14.2. 54. Instalater Junior vl. Marijan Šprem,Mačkovec,tražim/žradnika na farmi pilića na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 710 do 31.1. 55. JELEN PROFESSIONAL d.o.o., Belica, B. Radić 37a, traži 2 m/ž šivača gornjišta obuće na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 888 ili pismena zamolba na adresu ili na email: jelen@jelen. hr do 10.2.
28. siječnja 2022.
56. JVM METALIK d.o.o., Ivanovec, traži m/ž bravara na neodređeno, javiti se na mob. 098 160 2237 ili na mail: info@jvm-metalik.hr do 15.2. 57. K-GANESA d.o.o., Strahoninec, Dravska 7, traži m/ž prodavača mješovite robe na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 950 2036 ili na mail: kganesa97@ gmail.com do 4.2. 58. KERAMIKA FRIŠČIĆ d.o.o., Prelog, traži m/ž financijskog knjigovođu i m/ž voditelja salona keramike na neodređeno, javiti se na mail: friscick@gmail.com do 7.2. 59. KERBEK d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska 78, traži 5 m/ž pomoćnih radnika na keramici i m/ž tokara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 242 6500 ili na mail: marta.beluzic@gmail.com do 28.2. 60. KLASIKA d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 28.2. 61. Klima LS d.o.o., Prelog, Hrupine 13a, traži m/ž vozača teretnog vozila, 2 m/ž limara - montera ventilacija sistema, m/ž cnc operatera i m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 160 1639 ili na mail: stjepan. lepoglavec@gmail.com do 11.2. 62. KRALJIĆ A&S d.o.o., Slemenice, traži m/ž vozača kamiona 7.5 tona na neodređeno, javiti se na mob. 099 500 4054 ili na mail: kraljicas. doo@gmail.com do 1.3. 63. Krojački obrt ANNA, Mursko Središće, traži 2 m/ž šivača, javiti se na mail: anna.hr@ck.t-com.hr ili na mob. 099 543 1531 do 15.2.; više info na: www.hzz.hr 64. Kraljevske slastice d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda za mjesto rada Donji Kraljevec i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec na određeno, javiti se na mob. 098 419 457 ili na mail: info@kraljevskeslastice. hr do 31.1. 65. KRUNO-INN d.o.o., Sveti Križ, Čakovečka 1/a, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 631 2070 ili na mail: info@kruno-inn.hr do 11.2. 66. KUMULUS d.o.o., Savska Ves, Radnička 1, traži m/ž rukovatelja samohodnim strojevima na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: info@kumulus.hr do 13.2 67. KVANTUM d.o.o., Čakovec, Novakova 38, traži m/ž kalkulanta građevinskog tehničara - inženjera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 391 805 ili pismenazamolbanaadresuilinamail: andreja.baksa@kvantum-gradnja. hr do 21.2. 68. LETINA INTECH d.o.o., Čakovec, Neumannova 2, traži 2 m/ž inž. strojarstva/dipl.inž. strojarstva, 3 m/ž zavarivača tig postupkom, 3 m/ž bravara - strojobravara i 5 m/ž radnika u završnoj obradi na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: posao@letina. com do 22.1.
28. siječnja 2022.
69. LJEKARNA POČUČA, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se na tel. 040 333 550 ili na mob. 091 333 7130 ili pismena zamolba na mail: info. blazenkapo@gmail.com do 27.2. 70. Ljekarnička ustanova Homeosan, Pribislavec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se na mail: jagoda.ceric25@gmail. com do 26.2. 71. MANPOWER d.o.o., Čakovec, traži 30 m/ž zavarivača na određeno, javiti se na tel. 01 556 5710 ili na mob. 091 430 3019 ili na mail: igor. devcic@manpower.hr do 21.2. 72. MANITU d.o.o., Čakovec, Poljskaulica16a,traži4m/ždjelatnikau proizvodnji namještaja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: nikola.manitu@gmail. com do 28.2. 73. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži m/ž zavarivača, m/ž voditelja proizvodnje (dipl.ing. strojarstva), 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, m/ž dipl.inž. strojarstva i m/ž konstruktora elektroničkih proizvoda - programiranje tiskanih pločica - inž. elektrotehnike, m/ž konstruktora proizvoda - dipl.inž. strojarstvananeodređeno,javitise pismenom zamolbom na adresu ili na mail: knjigovodstvo@mik.com. hr do 17.2. 74. MARTI d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži 2 m/ž brusača i m/ž tokara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na mail: info@marti.hr do 15.2.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
81. METALNE KONSTRUKCIJE - obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži 2 m/ž pomoćna radnika pri izradi i montaži metalnih konstrukcija i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 389 155ilinamob.0989839701ilinamail: mirko.samarija@ck.t-com.hrdo28.2. 82. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje na neodređeno, javiti se na mob: 098 241 533 do 31.1. 83.MEĐIMURSKAHIŽAj.d.o.o.,Čakovec, traži m/ž konobara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhara na neodređeno,javitiseosobnonaadresu ili pismena zamolba ili na mail: info@ medjimurska-hiza.com do 31.1. 84. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž poslovođu za izradu prefabriciranihbetonskihmontažnih elemenata na neodređeno, javiti se namail:m-pmp@m-pmp.hrdo31.1. 85. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži m/ž energetičara-frigomehaničara,m/ž strojobravaraim/žradnikaupreradi na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: info@vajda.hr do 31.1. 86. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, Gospodarska zona Goričica, Ul. Goričica 1, traži 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici i m/ž radnika na tračnoj pili na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9951 559 ili na mail:posao@metal-euro.hrdo16.2.
75. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 5 m/ž šivača na određeno,javiti se na mob. 098 260 087 ili na mail: mario.nadj@ck.t-com.hr do 28.2.
87.METALNEKONSTRUKCIJEŠVENDA d.o.o., Palovec, Glavna 64, traže 1 m/ž zavarivača, 1 m/ž bravara i 1 m/ž tehnologa - kontrolora, javiti se osobnonaadresuilinamob098958 6878ilinamail:ksvenda@gmail.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr
76. MIDI d.o.o., Ivanovec, traži m/ž tehnologa proizvodnog procesa i m/ž tehnologa proizvodnog procesa - kalkulanta na neodređeno, javiti se na mail: midi@midi.hr do 31.1.
88. METAL-MONT d.o.o, Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, traži m/ž kuhara za mjesto rada Kavana Stari krov na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: stari.krov1@ gmail.com do 31.1.
77. MIRAKUL d.o.o., Zagreb, traži m/ž servisera plinskih bojlera i klima uređaja na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 4742 ili na mail: info@mirakul.com.hr do 28.2.
89.MisteksProd.o.o.,Žiškovec,traži 5m/žšivačananeodređeno,javitise na mob. 098 242 058 do 31.3.
78. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž frizera na neodređeno, javiti se na mob. 091 798 7553 do 31.1. 79. MILENA GRADNJA d.o.o., Hlapičina, traži 2 m/ž radnika visokogradnje, 2 m/ž zidara, 2 m/ž tesara i 1 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima za rad na području Međimurja, javiti se na mob: 091 502 3933 do 28.2.; više info na: www.hzz.hr 80. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, Glavna 64, traži 3 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača i m/ž tehnologa - kontrolora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 958 6878 do 31.1.
90. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec, traži m/ž bravara - zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 098 776 291 ili na mail: info.mnprojekt@ gmail.com do 1.2. 91. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž prodavača naftnih derivata na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenomzamolbomnaadresuilinamail: mobenz92@gmail.com do 31.1.
94. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Hodošan, Prvomajska 14, traži m/ž vozača teretnog vozila u međ. transportu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 458 ili na mob. 098 235 128 ili na mail: naranda.transport@ck.t-com.hr do 12.2. 95. NOVI FEROMONT d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 80 b, traži m/ž bušača na radijalnoj bušilici na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 655 331 ili pismena zamolbanaadresuilinamail:jkrznar@ noviferomont.hr do 31.1. 96.NDKd.o.o.,Štrigova126c,traži20 m/žmonterametalnihkonstrukcijau inozemstvu na neodređeno, javiti se osobnonaadresuilinamail:nikola@ ndk.hr do 31.1. 97. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž šivača i 5m/žradnikanaručnimfazama(rok prijave 31.1.) i 5 m/ž radnika na tisku (rok prijave 31.3.) na određeno, javiti se na tel. 040 313 235 ili na mail: jelena.buhanec@ntt-hr.com 98. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/žnjegovateljananeodređeno,javiti se na mob. 091 933 5666 do 31.1. 99. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži 1 medicinsku sestru ili tehničarai1m/žnjegovateljananeodređeno, javiti se na tel: 040 851 426 ili 099 694 2217 do 24.2.; više info na: www.hzz.hr 100.OBRADAMETALAITRGOVINA d.o.o.,Ivanovec,traži2m/žcnctokara na neodređeno, javiti se na mob. 098 803 355 ili na mail: omt@omt. hr do 28.2. 101.OKNOd.o.o.,Pušćine,Čakovečka 107/a, traži m/ž radnika na izradi i montažialustolarijenaneodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040821666ilinamob.0994242642 ili na mail: info@okno.hr do 25.2. 102. OPG HERMAN JOSIP, Donji Pustakovec 113, traži m/ž vozača hladnjače-dostavljačapiletinenaneodređeno,javitiseosobnonaadresu ili na tel. 040 628 217 ili na mob. 098 241 828 ili na mail: josip.herman@ gmail.com do 4.2. 103. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž inž. građevine, 2 m/ž rukovatelja građ. strojevima i m/ž operatera na betonari na neodređeno, javiti se na mail: darija. pavlic@gmail.com ili na tel. 040 655 525 do 14.2.
92.MODRIVALd.o.o.,Čakovec,traži m/ž čistača poslovnog prostora na određeno vrijeme (10 sati tjedno), javiti se na mob. 099 4707 400 ili na mail:elena.loncaric@modri-val.com
104. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodajaperadivl.DaliborBlagus,Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž radnika ilimesaraupreradiipakiranjumesa,5 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesa, 2 m/ž vozača B kategorije, 2 m/ž vozača C kategorije i 5 m/ž radnika u klaonici peradi na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 28.2.
93. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži10m/žbravarananeodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na mail: info@mura-metal.hr do 1.2.
105. PPK karlovačka mesna industrija d.d., Čakovec, traži m/ž vozača na određeno, javiti se na mail: goran. sajatovic@ppk.hr do 15.2.
Slobodna radna mjesta 39
106. PODRUM ŠTRIGOVA d.o.o., Štrigova, traži m/ž vozača C kat. i m/ž traktoristu (rok prijave 31.1.) i m/ž enologa (rok prijave 23.2.) na neodređeno, javiti se na tel. 040 851 526 ili na mob. 099 589 4990 ili na mail: lela@podrum-strigova.hr 107. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž samostalnog referenta u odjelu računovodstva i financija (rok prijave do 31.1.), m/ž pomoćnog radnika, 2 m/ž pjeskara-sačmara, 3 m/ž zavarivača mig/mag, 3 m/ž zavarivača tig, m/ž savijača i m/ž bravara (rok prijave do 28.2.) na neodređeno. Javiti se na mail: e.filipic@primabiro.hr ili se javiti osobno na adresu ili na tel. 040 396 553 ili na mob. 098 1830 293 ili pismena zamolba na gornju adresu ili na mail: info@primabiro.hr 108. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, Hrupine 15, traži 5 m/ž tehničara u obućarskoj industriji, 6 m/ž radnika na montaži obuće i 4 m/ž radnika u proizvodnjiobućeuodjelukrojenja,šivanja, montaže i finiša na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: office@p-pg.hr do 28.2. 109. RAGUSA d.o.o., Čakovec, traži m/ž samostalnog računovođu na određeno, javiti se na mail. ragusa@ ragusa.hr do 31.1. 110. Ratio d.o.o. Čakovec, traži m/ž voditelja knjigovodstvenog servisa na neodređeno, javiti se na mail: ratio.ks@gmail.com do 31.1. 111.RE-GRAd.o.o.,Prelog,tražim/ž prodavačakeramikeim/žkeramičarananeodređeno,javitisenatel.040 608058ilinamob.0915085701ilina mail: info@regra.hr do 3.2. 112. REINOX d.o.o., Lopatinec, Brezje 81a, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 855845 ili na mob. 098 268 700 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: reinox@reinox.hr do 31.1. 113.ROYALOTPREMNIŠTVOd.o.o., Glavna45,Prelog,tražim/ždostavljača hrane u restoranu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: luka@whis.hr do 10.2. 114. Ružić gospodarstvo d.o.o., Hodošan,tražim/žradnikauklaoniciperadinaneodređeno,javitisenamob. 098 553 022 ili na mail: ruzicpilici@ gmail.com do 10.2. 115. SILO transporti Ivica Sačar d.o.o.,Čakovec,traže1m/žvozačaC iEkategorijenaneodređeno,javitise na mob: 098 242 041 ili na mail: ivica. sacar@gmail.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 116. Smrtić oprema stolarija, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pkv/kv stolara i m/ž pomoćnog radnika u stolariji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 980 6580 do 17.2. 117. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži m/ž krojača i 2 m/ž šivača na neodređeno,javiti sena tel. 040 858 170 do 31.1.
118. SUMMA – CON d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 633777ilinamob.0996554618ilina mail: info@summa-con.hr do 18.2.
128. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača u međunarodnom prijevozu roba hladnjačama C+E kateg. na neodređeno, javiti se na mob. 091 424 1707 ili na mail: info@tkalectrans.hr do 11.2.
119. STI PRO SOLUTIONS d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zavarivača mig/mag/tig na neodređeno, javiti se na mob. 091 603 6973 ili na mail: domagoj.zdilar@sti-pro.eu do 15.2.
129. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 352 7030 do 28.2.
120. STROJO-METAL zajednički obrt za proizvodnju vl. Marko Hrustek i Stjepan Hrustek, Nedelišće, I. Mažuranića 35, traži 2 m/ž bravara -strojobravarananeodređeno,javiti seosobnonaadresuilinatel.040821 972ilinamob.0989264774ilinamail: info@strojo-metal.com do 31.3. 121. ŠIŠ ŠIŠ j.d.o.o., Goričan, Školska 10, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 6718966 do 31.1. 122. TEHNODOM d.o.o., D. Dubrava, Trg Republike 2, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno naadresuilinamail:dstefic3@gmail. com do 5.2. 123. TONI d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž radnika na otkupnoj stanici za žitarice (rok prijave 31.1.), m/ž vozača teretnog vozila (rok prijave 15.2.) i m/ž djelatnika na održavanju (rok prijave 28.2.) na neodređeno, javiti se na mail: info@toni-marodi. hr do 31.1. 124. Toplice Sveti Martin d.o.o., Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traže 2 m/žradnikanaodržavanjusportskih terena i okoliša, 1 m/ž kućnog majstora - električara, 2 m/ž kupališna spasioca,4m/žsobara,4m/žkuhara, 4 m/ž konobara i 1 m/ž prodavača, javiti se na mob: 099 439 5018 ili na mail:posao@termesvetimartin.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr 125. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, P. Miškine 53, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, Belica, Orehovica, Pleškovec, Hodošan, Savska Ves, Macinec, Okrugli Vrh, Donji Kraljevec, Kotoriba, Donji Vidovec i Palovec, te m/ž mesara za mjesto rada Orehovica i Donja Dubrava i m/ž vozača - dostavljača za radno mjesto Varaždin na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042402404ilinamail:posao@tpvz. hr do 31.1. 126. Trgovina KRK d.d., traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Goričan, Palinovec, Turčišće, Orehovica, Mihovljan, Podturen, Novakovec, Mačkovec i Čehovec, te 4 m/ž osobe za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na mail: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 31.1. 127. TE-PRO d.o.o., Vrhovljan, Gospodarska 7, traži 3 m/ž programera robotazazavarivanje,3m/žmontera metalnih formi i konstrukcija, 3 m/ž konstruktora alata, 1 m/ž IWE međ. inž.zavarivanja,3m/žglodača,3m/ž tokara i 3 m/ž zavarivača na neodređeno,javitisenamail:office@te-pro. netdo30.1.;višeinfona:www.hzz.hr
130. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu u prodaji priključnih gospodarskih vozila na određeno, javiti se na mail: tot.petar2@gmail.com do 31.1. 131. Umjetnička škola Miroslav Magdalenić Čakovec, V. Nazora 14, traži m/ž učitelja harmonike i m/ž učitelja klavira na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu do 28.1. 132. UNION d.d., Čakovec, traži m/ž kuhara u Hotelu Park na određeno, javiti se na mob. 099 733 4598 ili na mail: recepcija@ hotelpark.hr do 31.1. 133. UO Kavana i catering ARKA, traži 1 m/ž konobara za rad u Jurovcu, upitati osobno ili na telefon: 040 868 154 ili 098/181-2074 do 22.2.; više info na: www.hzz.hr 134. UO Kavana Braco, Čakovec, Novakova 46, traži m/ž konbara na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 738 2010 ili na mail: info@braco.hr do 31.1. 135. Virtus d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 5 m/ž zavarivača argonom - tig postupkom, 5 m/ž bravara - montera, 5 m/ž montera instalacija grijanja, 5 m/ž montera instalacija vode, 5 m/ž montera ventilacijskih kanala i klimatizacije i 5 m/ž tesar - stolara na neodređeno, javiti se na mail: virtusteam. info@gmail.com do 28.2. 136. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara i m/ž dipl.inženjera elektrotehnike na određeno, javiti se na mail: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 15.2. 137. Vrtlarija vijenac d.o.o., Strahoninec, Dravska 70, traži 4 m/ž radnika u proizvodnji cvijeća na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 333 870 ili na mail: info@vrtlarija-vijenac.hr do 5.2. 138. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž montera suhe gradnje - knaufa, m/ž zavarivača i m/ž montera metalnih konstrukcija na određeno, javiti se na mob. 095 389 3603 ili na mail: info.zesteel@ gmail.com do 2.2. 139. ZOKI PAL d.o.o., Turčišće, traži m/ž radnika za izradu i obradu paleta na određeno, javiti se na mob. 098 632 455 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: zoran.lisjak@ ck.t-com.hr do 31.1.
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
40
Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Mali OGLASNIK
28. siječnja 2022.
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec Kupon mora bi� izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sa�. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja, odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.
Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za is�nitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.
Obavijest oglašivačima: Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnos� (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priloži� sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su naves� energetski cer�fikat. U suprotnom nećemo objavi� vaš oglas.
MOTORNA VOZILA
POLJOPRIVREDA
VOZILO SMART Fortwo coupe CDI 2002. god., reg. do 9/2022., info na mob. 091/520-8299
PRODAJEM SADNICE RIBIZLA po 15 kn/kom. Šaljem poštom-pouzećem. Imam i druge sadnice. Zagreb, mob. 091/9240-294
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora,jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću koliUSLUGE PRO DA J EM č e t i r i činu kupljenih sadnica, krovna tregera i re- info na mob: 099/683zervne dijelove za 9984 ili 099/808-7586. ODŠTOPAVANJE ODVW kombi T4. Info PRODAJEM SADNICE VODNIH CIJEVI s potel: 040/858-424 ili maline, kupine, joste, sebnim strojem, rje098/942-2821 tajberi, goji po 20 kn/ šavam probleme sep�čkih jama. Stručno i HITNO PRODA JEM kom, šaljem i poštompovoljno. Tino obrt, VW POLO 1.4, 5 vrata, pouzećem. Zagreb, mob: 098/931-7570 crvene boje, u isprav- mob. 098/9084-675 nom i voznom stanju, PRODAJE SE GNOJ od POSAO dobro očuvan. Cijena ovaca, kvalitetan za vrpovoljna. Upitati na tove, moguća dostava. tel. 098/1760-256 Info na mob. 095/842- UMIROVLJENIK TRAŽI POSAO dostavljača na PRODA JU SE dvije 5736 zimske gume dim. POVOLJNO PRODAJEM 4 sata dnevno. Ponude 175/70 R14. Info na CRNO VINO. info na na mobitel: 098/857562 mob. 098-91-58-640 mob. 098-942-7646.
1376
DEČKO (47g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu i zajednički život, molio bi da se jave samo iskrene na mob 095 7313 513
IZNAJMLJUJE SE STAN od 80 m2 u privatnoj kući, poseban ulaz i brojila, nenamješteno osim kuhinje. Potrebno je pla�� polog za najam. Info na tel. 091/501-6685
NEKRETNINE
ŽIVOTINJE
POZNANSTVA
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230
www.sms-nekretnine.hr
PRODAJE SE KUĆA u Gornjem Mihaljevcu, sve dozvole i potvrde sređeni, EC/E, telefon 099 663 6814 PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422821 PRODAJE SE KUĆA U PALOVCU od 139 m2, useljiva, sve legalizirano, sa gospodarskim zgradama i okućnicom 1858 m2, EC/E. info na mob 098 981 4847 IZNAJMLJIVANJE
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:
MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�
Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.
IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU GARSONJERU od 30 m2 i poslovni prostor od 75m2 + 50 m2 podruma, u Čakovcu. Info na mob. 092/146-5716
HRVATSKOG OVČ ARA - kupujem ili udomljujem. Nazvati ili posla� poruku na broj 098/1976-709 PRODAJEM AKVARIJ od 54 lit. sa poklopcem, svjetlom, ribicama, biljem, cijena 600 kn. Zagreb, mob. 091/9240293 PRODAJEM MLADE PAPIGE - nimfe, �grice i fišere. Tel: 098/944-3339
PRODAJE SE PERILICA rublja GORENJE, 3,5 g. 1200 okretaja, 6 kg, vrlo malo korištena, u odličnom stanju, cijena 1249 kn. Tel. 095 560 9588 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422821
PRODAJEM AKVARIJ kompletno uređen s ribicama, biljem i ostalim PRODAJE SE digitalza 300 kn. Zagreb, mob. ni tlakomjer Braun, 098/9084-675 bežični telefon Panasonic, sobna TV-anRAZNO tena, anatomski jastuk Dormeo. Info na KUPUJEM KAMP PRI- mob. 098-91-58-640 KOLICU - veću ili srednju. info na tel. 584- PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave 051 od 15 kg, te mlinac i PRODAJE SE ŽENSKA stroj za pakiranje. InBUNDA vel. 48/50. Info fo na mob. 099/287na mob. 099/404-7517 2453
28. siječnja 2022.
ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine
CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna
JAVNI POZIV
• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600 PRODA JEM GITARU električnu/akustičnu novu da stalkom, futrolom i remenom za 1000 kn. Zagreb, mob. 091/9240-293
KUPUJEM CRTANE RO M A NE I S TA RE STRIPOVE. mob. 098 92 190 92 PRODAJEM tri komada autosjedalica i tri bustera, te stolno računalo sa periferijom. info na mob. 091 559 4332 Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM ČASOPIS " Dobra kob" za lovce i ljubitelje prirode, cijena 5 kn/kom. Šaljem poštom-pouzećem. Zagreb, 091/9240293
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
OBAVIJEST O OBJAVI JAVNOG POZIVA KORISNICIMA PRORAČUNA OPĆINE SVETI MARTIN NA MURI ZA DOSTAVU PRIJAVA ZA FINANCIJSKE POTPORE PROJEKTIMA I PROGRAMIMA NAMIJENJENIM ZADOVOLJAVANJU JAVNIH POTREBA OPĆINE SVETI MARTIN NA MURI ZA 2022. GODINU Na internetskoj stranici Općine Sveti Martin na Muri www.opcina.svetimartin.hr te na oglasnoj ploči Općine Sveti Martin na Muri 28. siječnja 2022. godine objavljuje se Javni poziv korisnicima Proračuna Općine Sveti Martin na Muri za dostavu prijava za �inancijske potpore projektima i programima namijenjenim zadovoljavanju javnih potreba Općine Sveti Martin na Muri za 2022. godinu. Predmet Javnog poziva je prikupljanje pisanih prijedloga programa i projekata svih korisnika Proračuna Općine Sveti Martin na Muri namijenjenim zadovoljavanju javnih potreba za �inanciranje iz Proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2022. godinu. Na Javni poziv prijavljuju se projekti i programi za sljedeća prioritetna područja: obrazovanje i odgoj, sport i rekreacija, kultura i turizam, udruge građana i vjerske organizacije raspoređeno po proračunskim aktivnostima navedenim u Odluci o načinu raspodjele raspoloživih sredstava iz Proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2022. godinu. Ukupno planirana vrijednost poziva je 366.000,00 kuna.
Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA OREHOVICA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: 361-01/22-01/01 URBROJ: 2109/22-03-22-1 Orehovica, 25. siječnja 2022.g.
Na temelju članka Zaključka o objavi javnog poziva za iskazivanje interesa za ulaganje u investicije u gospodarskoj zoni Podbrest, KLASA: 022-05/22-01/02, URBROJ: 2109/22-01-22-1 od 25. siječnja 2022. godine objavljuje
NARUČITE PRETPLATU
PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107 PRODAJU SE sklopiva invalidska kolica Moretti, toaletna kolica i novi madrac Hespo dim. 200x80x18 c m, info na mob. 091/520-8299
Oglasnik 41
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Prihvatljivi prijavitelji programa i projekata su udruge građana i druge organizacije civilnog društva te ustanove čije aktivnosti doprinose zadovoljavanju javnih potreba na području Općine Sveti Martin na Muri i ispunjavanju ciljeva i prioriteta de�iniranih strateškim i planskim dokumentima Općine Sveti Martin na Muri. Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objave Javnog poziva, zaključno s 28.02. (veljača) 2022. godine do 14;00 sati. Cjeloviti tekst Javnog poziva (s uputama za prijavitelje) te obrasci za prijavu mogu se preuzeti s internetske stranice Općine Sveti Martin na Muri. www. opcina.svetimartin.hr
investitorima za iskazivanje interesa za ulaganje u investicije u gospodarskoj zoni Podbrest PREDMET JAVNOG POZIVA Predmet javnog poziva je iskazivanje interesa potencijalnih investitora za ulaganje u investicije u gospodarskoj zoni Podbrest, na k.č.br. 3492/1, 3492/3, 3492/5, 3492/6, 3492/8, 3492/9, 3492/10, 3492/11, 3492/12, 3492/14, 3492/15, 3492/16 k.o. Podbrest. Cilj ovog javnog poziva je ispitivanje interesa potencijalnih investitora u ulaganje u razvoj gospodarstva. Područje se nalazi u izdvojenom građevinskom području izvan naseljagospodarske, proizvodne namjene. ISKAZIVANJE INTERESA Interes se iskazuje dostavom pisma namjere koje mora sadržavati: a) opis planirane buduće investicije s opisom popratnih sadržaja b) prijedlog načina reguliranja međusobnih odnosa između Općine i investitora (moguća prodaja od strane općine, davanje prava građenja i sl.) c) sve potrebne informacije o podnositelju pisma namjere: - navesti osnovne informacije o pravnoj osobi, podatke iz sudskog registra, podatke o djelatnosti, podatke o osobi za kontakt - popis dosadašnjih realiziranih projekata sličnog sadržaja - podatke o �inancijskom stanju pravne osobe i mogućnosti realiziranja planiranog projekta
Pristigla pisma namjere Općina će analizirati te utvrditi da li koje od predloženih rješenja može biti prihvatljivo za daljnju suradnju na planiranju razvoja gospodarske zone u Podbrestu. UVJETI JAVNOG POZIVA Objava ovog Javnog poziva ili primitak bilo kakvog pisma namjere odnosno iskaza interesa ne predstavlja nikakvu obvezu Općine Orehovica za sklapanje ugovora niti može predstavljati osnovu za bilo kakav zahtjev podnositelja pisma namjere za ispunjavanje bilo koje činidbe, po bilo kojoj osnovi. Podnositelji pisma namjere nemaju pravo na naknadu bilo kakvih troškova u vezi s izradom i podnošenjem pisma namjere. Općina Orehovica može u bilo kojem trenutku bez obrazloženja prekinuti postupak po ovom Javnom pozivu. Općina Orehovica zadržava pravo da ne izabere niti jedno pismo namjere pristiglih na ovaj Javni poziv. Potencijalni investitori svoja pisma namjere za iskaz interesa za ulaganje u investicije u gospodarskoj zoni Podbrest mogu dostaviti na adresu: Općina Orehovica, Čakovečka 9, 40322 Orehovica, s naznakom “PISMO NAMJERE – GOSPODARSKA ZONA PODBREST – ne otvaraj”. Rok za podnošenje pisma namjere je do 25. veljače 2022. godine. JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
Tarot majstori odgovaraju na Vaša pitanja!
Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme.
064/50-22-05 tel. 3,49; mob. 4,78 kn/min Maratela mreće d.o.o. 072/700700, +18
NAZOVITE NAS ODMAH!
42
Savjeti
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888
Kako rješavati odgojne probleme? vamo ili kritiziramo dijete, kako bismo korigirali njegovo nepoželjno ponašanje. To su brzinska i kratkoročna sredstva za trenutačno utjecanje na dječje ponašanje. Po kratkom postupku stižemo do cilja, ali ponekad ne primjetimo da smo pogazili ponos i dostojanstvo djeteta. Drugi tip rješavanja odgojnih problema usmjeren je na suradnju s djetetom: roditelj pokazuje razumijevanje i podršku djetetu da što samostalnije riješi problematično ponašanje. Na taj se način dijete osjeća sigurnije jer je poštovano i uživa povjerenje svojih strpljivih i tolerantnih roditelja. To je sporiji i kompliciraniji pristup, ali omogućava djetetu bolje usvajanje i zadržavanje poželjnih oblika ponašanja i dugoročno se više isplati. Roditelji imaju zadatak da osiguraju uvjete u kojima će dijete što samostalnije, primjereno dobi i sposobnostima, razvijati svoje životne kompetencije. Za-
Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00
Piše Ivona Orlović, dr. med., specijalizantica psihijatrije
Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja
Roditelji vrlo različito reagiraju na probleme u ponašanju djece, različito ih definiraju, pa prema tome i postupaju. Neki roditelji svojoj djeci puno toga dopuštaju, drugi su skloniji zabranama i ograničenjima, treći se muče sa svojim očekivanjima koja teško mogu realizirati. Odmah moram naglasiti da umjesto očekivanja, zabrana ili kazni, djeci trebaju razumni zahtjevi i dobre upute o tome kako da se ponašaju. Jasno im recite što trebaju činiti da bi njihovo ponašanje bilo ispravno (sjedi za stolom, govori tiho, uzmi ovo...). Ne treba im govoriti kako da se ne ponašaju (ne skači, ne viči, ne diraj to...). O rješavanju problema u odgoju nemoguće je dati jednostavne odgovore. Ponekad biramo brze i efikasne postupke koji su usmjereni na rješavanje trenutačnog problema, ne vodeći računa o kvaliteti odnosa s djetetom, pa zato zapovjedamo, vičemo, prijetimo, kažnja-
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam
to trebaju dobro gledati i slušati svoje dijete da bi vidjeli i znali što ono treba i može jer to se neprestano mijenja dok dijete raste. Namjerno sam u nazivu ove teme napisala: kako rješavati, a ne kako riješiti probleme u odgoju. Stalno izbijaju novi problemi, nema im kraja i ne možete ih riješiti, nego rješavati, drage mame i tate. Voljela bih da kao roditelji shvatite da je važnije baviti se djetetom, graditi odnos s njim, a manje se fokusirati na odgojne metode kojima ćete efikasno djelovati na dječje ponašanje. Gledajte svoje dijete kao osobu koja je različita od vas i pomozite mu da se razvija, pokušajte uspostaviti kvalitetan odnos u kojem ćete rijetko kada koristiti negativne manifestacije roditeljske kontrole i moći. Odaberite pristup koji njeguje bliskost pa će vam biti lakša i najteža razdoblja odrastanja vaše djece.
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
Alkoholizam kroz oči žene Fizički utjecaj alkohola posebice je vidljiv kod žena s problemom ovisnosti. Vidljiv je čak i nakon pijenja manjih količina alkohola u kraćem razdoblju. Kod žena razvoj ovisnosti napreduje mnogo brže nego je to izraženo kod muškaraca. Ako muškarac i žena iste tjelesne težine popiju istu količinu alkohola, koncentracija alkohola u krvi žene će zbog većeg udjela tjelesne masti biti veća. Kako žene obično imaju manju tjelesnu težinu od muškaraca, alkohol na njih ima veći učinak. Masne stanice zadržavaju alkohol u tijelu pa su pritom organi žene dulje izloženi alkoholu. Alkoholno piće koje služi kao oslonac, u svrhu socijalnog opuštanja, pomoći, sredstva za smirenje ili nezdravog samoliječenja, znak je upozorenja na sigurnom putu u razvoj ovisnosti. Žene češće piju ako imaju u svojoj obitelji članove koji alkohol konzumiraju prekomjerno ili ako partner prekomjerno pije. Alkoholizam u svojoj uzlaznoj putanji karakterizira pijenje u svrhu emocionalnog olakšanja, nemogućnost kontrole, potrošnja velike količine novca na al-
koholna pića, izolacija i skrivanje, potreba za sve većom količinom, zanemarivanje drugih interesa, kombinacija s drugim supstancama, gubitak radnog mjesta i vožnja u alkoholiziranom stanju. Alkohol obično kod žene prikriva stres, služi kao verzija opuštanja u doba preopterećenosti, obrana od usamljenosti, maskira anksioznost, kroničnu bol i poremećaje raspoloženja. Alkohol može pridonijeti pogoršanju simptoma mentalnog poremećaja. Tako od jednog značajnog problema nastaju dva. Valja imati na umu da u tom slučaju terapijski proces uključuje prepoznavanje obaju poremećaja kao i adekvatno liječenje. Djeca su sklona kopirati ponašanje prema primjerima dobivenim od odraslih uzora. Pritom mislimo na romantične odnose u koje se upliću ponašanja viđena od nasilnih i alkoholiziranih očeva, ali i majki. Kod žena koje su majke, alkohol stvara osjećaj krivnje i srama. Također, žene se trude u društvu piti više i tako se natjecati s muškarcima, ne razmišljajući pritom o posljedicama. Ta kultura nam nažalost ne
ide u prilog, svakodnevno pijenje nakon dugog dana gotovo da je postalo pravilo. Očekivanja “stvarnog svijeta” su abnormalno velika, a vremena je malo. Već smo ranije naveli da su žene izložene većim fizičkim posljedicama alkohola po zdravlje, kao što su visok krvni tlak, moždani udar, srčane bolesti, bolest jetre ili različite vrste karcinoma. Žene su također pod većim rizikom oštećenja mozga od muškaraca. Osim toga, kod žena ovisnih o alkoholu veći je rizik od samoubojstva ili nesreće povezane s alkoholom. Žene mogu imati manju društvenu podršku ili imati osjećaj vlastite nedostatnosti u okviru životnih okolnosti, briga o djeci je tada manja, a djeca se mogu osjećati zanemareno. Javljaju se osjećaji krivnje, srama, grižnje savjesti, sa svjesnošću da je problem s alkoholom velik, što nosi sa sobom i značajnu cijenu liječenja. Potražiti pomoć i učiniti za sebe, ali i za svoje bližnje nešto korisno i važno, može značajno utjecati na kvalitetu međuljudskih odnosa, a pritom neće izostati ni bolja kvaliteta života.
HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:
- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI
komercijala@medjimurje-plin.hr
☏ 040/386-851
komercijala2@medjimurje-plin.hr
☏ 040/386-853
komercijala3@medjimurje-plin.hr
☏ 040/396-281
dijana@medjimurje-plin.hr
☏ 040/386-859
ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine
CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna
NARUČITE PRETPLATU
• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Dobro je znati 43
Peti razred medicinskih sestara i tehničara promovira poboljšanje zdravlja na razne načine
MEDICINARI Srednje škole Čakovec u akciji
Osvještavaju učenike i nastavnike o važnosti prevencije! U Srednjoj školi Čakovec medicinari uvijek marljivo uče i usvajaju potrebne vještine. Kako im je pri provjeri naučenoga, samo oni znaju, no danas su na jedno pitanje dali najljepši odgovor na svijetu i zaslužili čistu peticu! Peti razred medicinskih sestara i tehničara promovira
poboljšanje zdravlja na razne načine. Ovaj put glasno govore o važnosti i potrebi čovjekova kretanja, raznolikosti prehrane i dovoljnoj hidrataciji organizma radi njegova optimalnog funkcioniranja. U svakoj temi naglašavaju važnost individualnog pristupa čovjeku. Sa svojim nastavnicima Ivanom
Kacunom, Renatom Tisaj i Đurđicom Hlapčić slažu se da je najvažnije znati nositi se sa stresom koji, nažalost, ne nedostaje. Medicinari osvještavaju i svoje kolege nemedicinskih zanimanja, ali i nastavnike, o važnosti prevencije bolesti, primjerice, karcinoma grlića maternice naglašavajući
da je taj karcinom najpreventivniji i da se, ako se otkrije u lokaliziranom stadiju, može vrlo uspješno izliječiti. Rizični su čimbenici za razvoj karcinoma vrata maternice rani spolni odnos, spolni odnos bez zaštite, promiskuitet, infekcija humanim papiloma virusom i pušenje. (dv)
APEL voditeljice skloništa za pse Prijatelji u Čakovcu
Aleksandra Hampamer: Ne bacajte višak štenaca u romska naselja! Većina pasa iz romskih naselja nalazi se u lošem zdravstvenom stanju. Osim šuge, puni su i ostalih unutarnjih i vanjskih parazita, pothranjeni Voditeljica skloništa za pse Prijatelji Čakovec Aleksandra Hampamer ponovno je poslala apel svim građanima Međimurja koji višak svojih štenaca jednostavno ostavljaju u romskim naseljima. - Kao što smo već pisali, krajem prošle godine nastavljen je projekt zbrinjavanja, liječenja i kastracije pasa u romskim naseljima. Početkom studenog krenulo se s romskim naseljem Kuršanec. Od očekivanih 50 pasa koje je sklonište trebalo zbrinuti, pokupljeno je tri puta više odraslih pasa i štenaca i to ukupno 176. Ministarstvo poljoprivrede pokriva trošak sterilizacije tih pasa, no ne i njihovo liječenje, hranu i skrb u skloništu. Tako su troškovi za zbrinjavanje tih pasa prešli već iznos od 200.000 kuna, rekla je Hampamer.
Psi puni parazita, pothranjeni i ozlijeđeni
Većina tih pasa nalazi se u lošem zdravstvenom stanju. Osim šuge, puni su i ostalih unutarnjih i vanjskih parazita, pothranjeni. Ima i onih sa starim ozljedama kostiju, a kujice su sve redom rađale nebrojeno puta i to uvijek velik
broj štenaca. U ovom trenutku u romskom naselju Kuršanec napravljen je red. Psi koji su ostali su označeni mikročipom, cijepljeni protiv bjesnoće, očišćeni od nametnika. No, ono što su djelatnici i volonteri skloništa zamijetili na terenu je da stanovnici ostalih naselja svoj „višak“ štenaca zbrinjavaju u romska naselja i na taj način ponovo stvaraju problem. - Ovim putem Sklonište upućuje apel svim vlasnicima pasa i mačaka da se ne koriste romskim naseljima kao deponijima štenaca jer time ponovo stvaraju novi problem u kojem ti psi tamo žive zaista teško, često gladni, bolesni, prepuni buha i krpelja, mnogi i umiru, a kujice se nekontrolirano razmnožavaju pa se romska naselja ponovo pune psima, nastavlja voditeljica. Svaki skrbnik psa ili mačke dužan je i prema Zakonu o zaštiti životinja voditi računa o kontroli razmnožavanja, a definitivno najraširenija metoda i istovremeno najjeftinija metoda te kontrole razmnožavanja je metoda trajne sterilizacije. Time se spašavaju mnogi životi, a pogotovo patnja jadnih štenaca koji završe posvuda pa i u romskim naseljima.
Samo iz romskog naselja Kuršanec prikupljeno je 176 pasa i štenaca koji su pretežno lošeg zdravstvenog stanja
Sterilizacija mora postati normalna stvar vlasnika! Kako ističe Hampamer, sterilizacija se može obaviti u bilo kojoj veterinarskoj ambulanti, zahvat je koji se obavlja jednom za života psa, a dobrobiti su velike, kako za zdravlje životinje, tako i u sprječavanju novih napuštenih životinja. Sklonište je također tijekom godina pomoglo mnogim skrbnicima pasa u različitim slučajevima pa su i sad na raspolaganju pomoći, a sve da se smanji broj napuštenih životinja na području Međimurske
županije. Svaki pas treba biti označen mikročipom, redovito cijepljen protiv bjesnoće, štenci trebaju biti cijepljeni protiv zaraznih bolesti, a sklonište i veterinarska struka preporučuju mjeru trajne sterilizacije kao uspješnu mjeru kontrole razmnožavanja. Skloništu se uvijek možete javiti na 091/8988-004 ili porukom na e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org. - Ako ste pronašli napuštenu životinju, kontaktirajte svog komunalnog redara ili nadležnu osobu općine na čijem ste području pronašli životinju, zaključuje Hampamer.
Ozani Margotić pripalo je 3. mjesto u ukupnom poretku natjecatelja 6. razreda
DANI HRVATSKOG SAVEZA INFORMATIČARA
Osnovnoškolci MIS-a i MIK-a proglašeni ekipnim viceprvacima Hrvatske Krovna informatička organizacija u Hrvatskoj – Hrvatski savez informatičara – nedavno je organizirala Dan Hrvatskog saveza informatičara. Tradicionalni događaj ove je godine zbog okolnosti održan u online obliku, u prisustvu natjecatelja, mentora, stručnih suradnika i vodstva HSIN-a. Tom prigodom okupljenima su se obratili predsjednik HSIN-a Vlado Lendvaj i tajnik organizacije Krešimir Malnar te izložili kratak presjek prošlogodišnjih programa, postignuća i rezultata. Bila je to prilika i za proglašenje najboljih natjecatelja, ekipa i voditelja koji su u sezoni 2020./2021. ostvarili najbolje rezultate na Hrvatskoj Logo ligi i Hrvatskom otvorenom natjecanju u informatici, kao i reprezentativaca koji su predstavljali Hrvatsku na međunarodnim informatičkim natjecanjima. Među najuspješnije natjecatelje koji su prošle godine ostvarili najbolje rezultate uvršteno je čak šest članova udruga Mladi informatički stručnjaci i Međimurski informatički klub. Na Hrvatskom otvorenom natjecanju u informatici istaknuli su se Fran Topolnjak, Ivano Lukačević, Leo Lipić i Ozana Margotić. Franu je pripalo 3. mjesto u kategoriji učenika 3. razreda, dok su Ivano i Leo zauzeli 2. i 3. mjesto među učenicima 5. razreda. Državnoj prvakinji Ozani pripalo je 3. mjesto u ukupnom poretku natjecatelja 6. razreda. Na temelju navedenih rezultata, kao i postignuća ostalih natjecatelja MIK-a i
Lovro Žagar
MIS-a na HONI-ju, udruga Mladi informatički stručnjaci ponovo je potvrdila status 2. najbolje ekipe u Hrvatskoj u kategoriji osnovnoškolaca. Tu prestižnu titulu međimurski natjecatelji ponosno nose već dugi niz godina pod vodstvom mentora Dejana Drabića, mag. inf. Odlične rezultate međimurski učenici postigli su i na natjecanju Hrvatske Logo lige. Jakov Marodi primio je priznanje za osvojeno 2. mjesto u kategoriji učenika 4. razreda, a Lovro Žagar okončao je sezonu kao trećeplasirani među učenicima 3. razreda. Njihov mentor bio je Viktor Lazar, mag. inf. - Navedena priznanja potvrda su kvalitete našeg rada, da ono što radimo s djecom u sklopu Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije daje mjerljive rezultate. Zajednička je to zasluga svih mentora koji u sklopu CIIMŽ kontinuirano rade s djecom, educiraju ih i pružaju kvalitetne IT programe izvan formalnog sustava obrazovanja, komentirao je D. Drabić.
44
Međimurska kuharica
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
28. siječnja 2022.
Sastojci: - 35 g svježeg kvasca - 1 žlica šećera - 30 g glatkog brašna - 1,5 dl toplog mlijeka
Recept plus
Svinjska rebarca u BBQ Bakina orehnjača umaku s rustikalnim krumpirom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan
D
omaći ugođaj i „štimung‟ restorana Međimurski dvori osvaja svoje goste poput prve ljubavi. Izletište i restoran smješten je u samom srcu Međimurja, u živopisnom mjestu Lopatinec. Goste privlači gastronomskom ponudom baziranom na izvornim
Sastojci:
- 1 kg svinjskih rebarca - krumpir - sol, papar - ulje - kečap - jabučni ocat - limunov sok - voda - smeđi šećer - luk u prahu - senf - umak Worcester - češnjak - dimljena crvena paprika - ružmarin
međimurskim receptima i brojnim jelima internacionalne kuhinje. U izvedbi njihovih majstora kuhinje svako jelo postaje istinsko remek-djelo čiji se okusi i mirisi pamte do novog susreta s Međimurskim dvorima. Za našu stalnu rubriku Međimurska kuharica kuharica Elena Novak izdvojila je jelo koje odgovara svim ljubiteljima hrvatske kontinentalne kuhinje, a može se u jelovniku Međimurskih dvora potražiti pod nazivom Svinjska rebarca u BBQ umaku s rustikalnim krumpirom. Spremni smo za kuhinju, pa krenimo u pripremu tog slasnog jela! Svinjska rebarca mariniramo (najbolje dan prije pripreme) u mješavini sastojaka: sol, papar, češnjak, dimljena crvena paprika i ulje. Tako marinirana svinjska rebarca stavimo peći u pećnicu u poklopljenom limu ili posudi oko 2 sata na 160 stupnjeva. Zatim stavimo kuhati cijeli krumpir u slanu vodu. Dok je krumpir kuhan, malo ga ohladimo i režemo na manje kriške pa ga pržimo u dubokom ulju dok ne dobije zlatnu žutu boju. Kada
Vino tjedna
Izmrvite svježi kvasac i stavite u zdjelu. Zatim dodajte toplo mlijeko i brašno te lagano pjenjačom promiješajte. Ostavite da se kvasac digne. U drugu posudu stavite brašno, sol, šećer i limunovu koricu. Sve promiješajte. U međuvremenu ugrijte mlijeko i rastopite maslac. Jaja istucite. Kad se kvasac dignuo, dodajte brašno, rastopljen maslac, toplo mlijeko i jaja. Zamijesite dok se tijesto ne odljepljuje od stijenke posude, formirajte kuglu tijesta, posipajte malo brašna i ostavite jedan sat da se tijesto digne. Nadjev
Kuharica Elena Novak
aroma u kojoj prevladavaju cvjetne i citrusne arome. Vrlo je osvježavajućeg karaktera zahvaljujući živahnim kiselinama i nižem alkoholu. Lijepo zaokružen u ustima te lagano kiselkasto-voćnog karaktera po citrusima i zelenim jabukama. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)
Nadjev : - 500 g mljevenih oraha - 180 g šećera - 2 dl vrućeg mlijeka - žlica ruma - limun (naribana
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA
je krumpir gotov, posipamo ga mješavinom soli, papra, dimljene crvene paprike i ružmarina. Za BBQ umak potrebne su dvije šalice kečapa, žličica jabučnog octa, 5 žlica smeđeg šećera, malo limunova soka, žličica senfa, luka u prahu i umaka Worcester. Sve navedene sastojke pomiješamo u tavi i kuhamo 60 min na laganoj vatri uz redovito miješanje. Kad je sve gotovo, zajedno poslužimo rebarca, krumpir i BBQ umak. Dobar tek vam žele Elena Novak i djelatnici Međimurskih dvora!
Pušipel classic obiteljske Vinarije Kocijan Uz svinjska rebarca u BBQ umaku i rustikalni krumpir Elena Novak iz Međimurskih dvora preporučuje servirati bijelo vino. Odabrala je pušipel classic odnjegovan i proizveden u obiteljskoj Vinariji Kocijan. To kvalitetno suho vino (12,5 % alk.) je svijetle žutozelenkaste boje. Krasi ga sortna
pripremite tako da sameljete orahe, dodate šećer, naribanu limunovu koricu, rum i mlijeko pa sve promiješate. Kad se tijesto digne, formirajte dvije kugle i razvaljajte ih. Lim za pečenje namažite maslacem i posipajte malo brašna. Višak brašna odstranite. Kugle tijesta razvaljajte i premažite pripremljenim nadjevom. Tijesto zarolajte i ostavite stajati oko 15 minuta u limu za pečenje. Zatim orehnjače premažite razmućenim jajima i stavite na pečenje oko 45 minuta na 180 stupnjeva.
Tijesto: - 500 g glatkog brašna - 2 jaja - 100 g rastopljenog maslaca - 1,2 dl toplog mlijeka - 40 g šećera - limun (naribana korica) - prstohvat soli
Sastojci:
Kolutići od kukuruznog brašna Priprema: Umijesite glatko tijesto i razvaljajte. Čašom vadite pune krugove i krugove na kojima u sredini izrežete manji krug. Kolačiće ispecite i premažite marmeladom tako da slijepite pune krugove i one s rupicama. Rubove umočite u čokoladnu glazuru.
- marmelada za nadjev - čokoladna glazura Tijesto: - 25 dag margarina - 10 dag šećera - 1/2 praška za pecivo - 10 dag kukuruznog brašna Čakovečkih mlinova - 20 dag glatkog brašna Čakovečkih mlinova - 1 jaje - 1 vanilin-šećer
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Narodna kuharica 45 Recepti iz domaće međimurske kuhinje
VERA DRK iz Peklenice
Bograč od mesa divljači za suprugov rođendan U našim krajevima bograč se priprema na raznim okupljanjima, najčešće na otvorenom, a simbol je druženja, prijateljstva i dobre atmosfere Piše: Aleksandra Sklepić
B
ograč je jelo koje je dobilo naziv po kotliću u kojem se kuha, a porijeklo mu je iz Mađarske. U našim krajevima bograč se priprema na raznim okupljanjima, najčešće na otvorenom, a simbol je druženja, prijateljstva i dobre atmosfere.
Na jednom od takvih druženja bograč je pripremila Vera Drk (56) iz Peklenice. Verin suprug Valent slavio je 71. rođendan pa su druženje obogatili omiljenim jelom svih uzvanika. Vera je rođena Križovčanka, a živi u Peklenici sa suprugom Valentom s kojim je u braku 33 godine.
Fantas�čni okusi triju vrsta mesa isprepleteni u jednom tanjuru
Sanja s predivnim šniclama u umaku i rižinim okruglicama
Vera s preukusnim bogračom od divljači
Sastojci:
- 1,5 kg mesa divljači - 1,5 kg june�ne - 1 kg svinje�ne - 1 zec srednje veličine - 1 kg luka - 3 češnja češnjaka - malo mljevene slatke paprike - 1 kg korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer, krumpir) - 2 ljute papričice - 1 velika žlica ajvara - začini po ukusu: sol, papar, vegeta - lovorov list
Imaju dvoje djece, Vedrana i Valentinu. U mladosti je radila kao kuharica i konobarica, a najviše staža ima u krojačkoj djelatnosti (30 godina), dok posljednje četiri godine radi u susjednom Vratišincu, u tekstilnoj struci. Vera je velika obožavateljica Thompsona i ne propušta nijedan njegov koncert, a cijela obitelj voli veselice i druženja. U slobodno vrijeme svestrana Vera poučava srednjoškolku Klaru, djevojčicu s posebnim potrebama, kako peći kolače. Najviše pak uživa u izradi domaće tjestenine koju uvijek podijeli kćerki i prijateljicama. Bograč koji nam je Vera pripremila obvezno mora
sadržavati barem tri vrste mesa. Meso divljači dobila je od prijatelja koji je strastveni lovac.
Priprema bograča:
Meso narezati na podjednake kockice. U vrućem ulju popržiti nasjeckani luk i kad je pečen, dodati malo slatke mljevene paprike i na njega staviti meso da se dinsta oko 1 sat. Dodati očišćeno narezano povrće i dinstati još 1 sat, podlijevati da ne bude suho, ali ne previše vode. Začiniti. Nakon 1 sata dolijati 2 litre vode i kuhati još 1,5 sat. Na kraju dodati 1 veliku žlicu ajvara i kratko prokuhati. Poslužiti uz domaće široke rezance ili prilog po želji.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
Kako konkurirati za nagradu?
predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 1. veljače do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 4. veljače. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Ovotjedna dobitnica je: Željka Nikolić iz Čakovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
br. 1376 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 1. veljače 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 1. veljače
46
Mozaik
HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)
Ovih dana miješat ćete dva privatna stila. Jedan je raznolik, atraktivan, s puno ljudi, a drugi je tih, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete biti glavna meta udvarača, a već drugi dan obična osoba koju primjećuju samo prijatelji. Bit ćete dobro. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
Primijetit ćete da će se vaši osobni odnosi vidno poboljšavati. Svakim danom vi ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Osvježit će vas zanimljiv izlet ili putovanje. Informacije koje trebate dobiti stižu. LAV (23.7. - 23.8.)
Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Možda ćete idealizirati voljenu osobu pripisujući joj osobine koje u realnosti nema ili ćete pak tražiti nemoguće. Trebate se spustiti na zemlju. Učvrstit ćete stečene pozicije i povremeno se ponašati kao diktator. VAGA (24.9. - 23.10.)
Malo je vjerojatno da ćete otpustiti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Kad biste malo olabavili, sve bi izgledo drukčije, a vama bi bilo lakše. Ustanovljena su nova pravila rada i sad postupate po njima. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotočiti na zajednički boravak u svom domu. Neće vam više biti potrebne društvene atrakcije. Bit će dovoljno ostati kod kuće s voljenom osobom ili poći na neko mjesto gdje ćete biti sami. Neće biti mnogo vremena za raspravljanje i analiziranje. VODENJAK (21.1. - 19.2.)
Vaš privatni život više neće biti toliko atraktivan, ali neće biti ni prazan. Ovi dani mogli bi se opisati kao pomalo monotono razdoblje kad se neće događati ništa posebno zanimljivo. Bit će poziva za zabave, ali s površnim odnosima. Većina glavnih poteza ovisit će o drugima.
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)
U idućim danima ćete se vjerojatno opustiti. Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojim ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. Voljena osoba primijetit će tu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, više razgovarajte i s njom. RAK (22.6. - 22.7.)
Tijekom ovog tjedna vaši će odnosi napredovati u pozitivnom pravcu, a postat ćete otvoreniji i raspoloženi za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Kako ćete ovih dana dobiti potrebne informacije, počet ćete raditi s određenom lakoćom. DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Privlačit će vas skrivene stvari. Neki će se mučiti s iskušenjem tajne ljubavne veze. Strasti vam neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti za razumom. Preispitajte se. Rad iz sjene bit će vam najugodnija opcija. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojima će biti mnogo prilika za zbližavanja. Vaš društveni život bit će i dalje bogat, a vi veseli i zadovoljni. Ako ste još sami, nemojte sjediti kod kuće, idite među ljude. Oni vas jedva čekaju. Vaše financije napokon će se koliko-toliko stabilizirati. JARAC (22.12. - 20.1.)
Bit ćete privlačni i poslužiti se erotikom i seksom za potpuno zavođenje. To će vam zapravo najbolje ići od ruke u privatnom životu. Ako pokušate malo više razgovarati s drugom stranom, naići ćete na nerazumijevanje. Zato šutite i jednostavno volite. Postavili ste stvari na njihovo mjesto i sad ćete raditi mirnije. RIBE (20.2. - 20.3.)
Oni, koji su u duljim vezama, imat će sve jaču potrebu za intimnošću pa će se najvjerojatnije povući u mir svog doma. Polako ćete upadati u iskušenje tajne ljubavne veze. Pogledajte malo bolje oko sebe i naći ćete mnogo ljudi koji bi željeli surađivati s vama.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1375
Piše: Maša Hrustek Sobočan, dipl. pov. umj.
Muzej Međimurja Čakovec u 2021. godini I
ako se 2021. godina broji u drugu godinu u nizu s ograničenjima uslijed globalne pandemije koronavirusa, u čemu osobit danak plaćaju upravo javne ustanove poput muzeja, čiji je redovan posao rad s posjetiteljima, Muzej Međimurja Čakovec uspio je ostvariti izvanredne rezultate, unatoč ograničavajućim okolnostima. Posjećenost našem muzeju povećala se više nego 300 % naspram prošle 2020. godine pa smo s brojke od 4.115 posjeta u 2020. godini napravili veliki skok na 15.187 posjeta. Tome možemo pripisati otvorenje dodatne muzejske jedinice u sklopu obnovljene fortifikacije Starog grada, muzeju nematerijalne baštine, Riznici Međimurja. Od otvorenja za javnost 9. srpnja do 31. prosinca 2021. samo Riznicu posjetilo je 8729 osoba. Posjećenosti je također doprinijelo i otvorenje novog stalnog postava Zrinski i čakovečki Stari grad 1. veljače 2021. na obnovljenom 2. katu JI krila palače Starog grada. Stalni postav u palači posjetilo je ukupno 3686 osoba. Ostatak čine posjeti povremenim izložbama i edukativnim radionicama u 2021. godini na koje smo osim djece uključili i odrasle osobe. U 2021. priveli smo kraju dva velika projekta EU fondova: projekt Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada u muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja i projekt LIVING CASTLES – Mreža “živih” dvoraca i ljetnikovaca kao oblik održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa. U sklopu obaju projekata odrađeni su građevinski i infrastrukturni radovi, oplemenjeni su stalni postavi i dodatni sadržaji za posjetitelje te je u njih integriran popriličan broj aplikacija i uređaja suvremene informatičke tehnologije. Dodatno su zaposlene 3 nove osobe (recepcionar u suvenirnici, domar i muzejski vodič), a radno vrijeme Muzeja tijekom ljetnih i jesenjih mjeseci produženo je na svih 7 dana u tjednu do 18 sati. U zimskim mjesecima uz manju posjećenost uvedeno je i zimsko radno vrijeme.
Muzej Međimurja Čakovec kroz 2021. godinu u brojkama
Zaključak je da smo 2021. godinu završili s ostvarenim svim planiranim aktivnostima, odličnom posjećenošću, a u narednoj 2022. godini očekujemo još veći priljev turista i posjetitelja. U statističkom zaključnom pregledu protekle godine naš posao može se predstaviti sljedećim brojkama: • ZAVRŠENI PROJEKTI EU FONDOVA: 2 (Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada u muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja i projekt LIVING CASTLES) • GRAĐEVINSKI RADOVI: kompletno obnovljena fortifikacija Starog grada
• UREĐENI NOVI STALNI POSTAVI: 2 – Riznica Međimurja i Zrinski i čakovečki Stari grad • BROJ OSMIŠLJENIH NOVIH VODSTVA: 3 + 1 specijalizirano tematsko vodstvo za slijepe i slabovidne osobe Riznicom Međimurja • IZLOŽBE: 9 Falat zemlje šteri ima dušu... – izložba povodom 95.
godišnjice rođenja Ljuboslava Ljube Kuntarića, EVA VUKINA: Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu, RUSA TRAJKOVA: Plave i crvena, GORAN PETRAČ: U jednome dahu, VI. Zrinski Art festival – 160. obljetnica rođenja dr. Rudolfa Steinera, DAVORIN MANCE: Jugozapadna utjeha, izložba radova s likovnog natječaja Zrinski i čakovečki Stari grad Čakovec, Zavičajni autori iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec – 40. godina izložbenog prostora Centra za kulturu Čakovec, Tibeti u Međimurju i Podravini
• VIRTUALNE IZLOŽBE: 5 Zrinski i čakovečki Stari grad, Uskrsni običaji uz Dravu, U ritmu vremena: grafički dizajn Pavla Vamplina, Muzej za Pogled 2020. / Virtualna izložba kao stvaralački poticaj, Jugozapadna utjeha • BROJ ODRAĐENIH RADIONICA: 64
• BROJ POLAZNIKA RADIONICA: 830
• OBJAVLJENIH STRUČNIH ČLANAKA: 20
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Utorak – petak: od 7 do 15 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
• OBJAVLJENIH PUBLICISTIČKIH ČLANAKA: 53
• BROJ NOVIH PREDMETA U FUNDUSU: 2503 • BROJ INVENTIRANIH PREDMETA U FUNDUSU: 29.160
• BROJ POSJETA MUZEJU: 15.187
• ONLINE POSJEĆENOST: 1.342.759 posjeta mrežnim muzejskim sadržajima Detaljno Izvješće o radu Muzeja možete proučiti na našim mrežnim stranicama: www.mmc.hr/Dokumenti MMČ-a.
28. siječnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vremenska prognoza 47
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Pučka meteorologija
Stižu nam topliji dani VREMENSKA SLIKA: U proteklih tjedan dana temperatura je postala primjerenija mjesecu u kojem se nalazimo, a krajem tjedna palo je i malo snijega. Noćna temperatura spustila se u nizinama ponegdje do -11 °C, a u gorskom dijelu ispod -15 °C. I u sljedećih tjedan dana će biti prohladno zimsko vrijeme. Moguće je i nešto sasvim slabih oborina, ali zapravo bi najveći dio razdoblja trebao proći suho.
Oborine su najvjerojatnije potkraj ponedjeljka i u noći na utorak. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Za četvrtak se prognozira mirno zimsko vrijeme. Izmjena oblaka i sunca, a temperatura zraka bi mogla biti stupanj-dva viša nego u prvoj polovici tjedna. Ujutro još uvijek u minusu s mrazom, ali popodne će biti malo toplije pa možda uhvatimo 5 ili 6
Celzijevih stupnjeva. U nekim mjestima se niska naoblaka može zadržati veći dio dana. Dio prognostičkih izračuna pokazuje da nešto vrlo malo oborina može biti u petak. Vjerojatnije su u južnom dijelu Hrvatske nego ovdje kod nas, ali možda padne koja kap kiše. Čini se da to neće imati nekog značajnijeg utjecaja na promjenu dnevne temperature jer će tijekom dana biti i sunčanih razdoblja. Ujutro lagani
SKANDINAVKA
minus, a dnevna temperatura između 6 i 8 °C. Dani vikenda izgledaju uglavnom suho. Izmjenjivat će se oblaci i sunce, a hladnoća iz prve polovice tjedna će popustiti. Ipak bi noću temperatura trebala biti u blagom minusu, ali danju će se temperatura kretati između 5 i 9 Celzijevih stupnjeva. Nešto malo oborina opet je moguće u nedjelju krajem dana. Val novih oborina trebao bi naići oko ponedjeljka. Čini se da bi u našoj blizini mogla nastati ciklona, što bi povećalo vjerojatnost za oborine. Temperatura zraka i dalje bez veće promjene jer će u prvom dijelu dana biti južina pa će temperatura biti relativno blaga. U noći na utorak bi okrenulo na sjeverac pa možda bude malo susnježice ili mokrog snijega, ali vjerojatnije u gorju nego u nizinama. Prema sredini tjedna povećana je vjerojatnost suhog vremena. Noćna
Ako je Svjećnica vedra, bit će duga zima temperatura vjerojatno će biti ispod nule, a najviša dnevna koji stupanj u plusu. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučujemo da pratite i našu stranicu na Facebooku Kad će Kiša. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu
IZLAZI
1.2. u 07:19 h 5.2. u 07:14 h
ZALAZI
1.2. u 17:01 h 5.2. u 17:08 h
slobodno nazovite 060/555555. Cijena 3,49 kn/min iz �iksnih ili 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info-tel. 0800-1234, prognoza izrađena 27. 1.) info-tel.: 0800-1234, prognoza izrađena 20. 1.)
METEOROLOŠKI KALENDAR
• 31. 1. 1234. jaka zima, rijeka Po i Jadransko more su se zaledili • 3. 2. 1929. u Čakovcu izmjerena temperatura -35,5 °C • 4. 2. 1929. u Gospiću izmjereno -36,0 °C • 6./7. 2. 1933. u sjevernom Tihom oceanu opažen val visok 34 m
Razbibriga
VICOTEKA Televizor Posvađao se sa ženom i onako u tišini sjednemo. Pitam je: - Mogu li gledati tv? Kaže: - Možeš, ali ga nemoj paliti!
Tramvaj
Trči žena za tramvajem i dere se: - Stani, stani molim te. Žurim na posao. Ljudi u tramvaju se počeli derati na vozača da stane. On stane i žena uđe u tramvaj. Uspuhano kaže: - Hvala vam puno, hajmo sad, karte na pregled.
MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela
64
BOGATI SPORTSKI VIKEND TALENTIRANI u dvorani Graditeljske škole ZASADBREŽANIN Čakovec
ODIGRANO RUKOMET 1. HRL SJEVER PRETKOLO Hrvatskog nogometnog kupa
pozvan u U-19 reprezentaciju BiH
Rukometaši Čakovca i Preloga spremni za
Aktualno Emanuel Mađarić
TRADICIONALNI teniski NOGOMET 3. HNL SJEVER turnir Punčec Open završen je u Čakovcu
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
11. svibnja 2018. Međimurski trećeligaši krenuli s pripremnim utakmicama
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Kaj „korona“ dela to ne smeti!!? Korona je još nevek tu i ne vidiš joj kraja, mesto kaj bi več pomalem pakerala kufre i odišla nazaj v Kino otkod se tobož dotepla k nam ona se bole i bole šepuri, očem reči, kak i teca Franca veli, preseravle. Če duže ga vejč betežnikov makar je ne čuda vekša stiska po kapurama i bolnicama, ali ne da je saki drugi šteri dojde na testeranje betežen nek saki den od onih šteri dojdo trifrtalj ide dimo betežno. To ne smeti i da čovek ne poveruje. Čim duže korona stanuvle med nami mi jo saki den se meje poznamo. Ne da ne znamo kaj bo žnjom zutra nek ne znamo niti kaj bo denes. Malo je čudno kaj je još niti jeden političar ne zbetežal, ali tu mi nikaj nebremo pomoči i z tem se ne moramo, kak veli teca Franca, trti glavo. Istina Božek jako je čudno kaj mi Međimorci tak bogoboječi ljudi šteri se prekpreveč držimo sega reda, a imamo
POD VUROM
tak čuda zaraženih? Ali tu si nebremo nikaj pomoči jerbo tak kažejo nalazi štere v rokaj držijo doktori, a ne verjem da bi naši doktori meli nekaj protiv nas Međimorcov? Predi bi veruval kaj bi se i doktori šteli čim predi rešiti te vuteske korone jerbo bi unda i jim bilo čuda leži delati i unda bi pre doktorima i drugi betegi meli pravo glasa. Zazvedil sam na Interneto kaj se je pripetilo v našoj pekarnici. Došla je soseda Barika po kruha, z maskom kak je red, i reče prvomo trgovco šteri je bil fraj: - Dober den, prosim vas jenoga beloga kruha! Trgovec jo je zapital: - Ste mortik za raženi? Barika mo je mam otpovedala: - Mama ti je zaražena… Kak sam več rekel korona se rivle seposod i tam de se je do ve nigdar ne rivala. Neda mira niti nam vjernikima, niti vinovjernikima, niti trenerima, a niti športašima. Poglednite, napriliko, kak smo bili reštrkani po goricaj za Vincijovo, nigdi ste ne mogli najti pajdaša jerbo z tom koronom čovek je ne mogel računati na pajdaše niti v onim pel-
kaj ne bom spominjal ceplenje jempot, dvapot ili pak tripot? NIkaj nam drugo ne preostaja nego kaj se to pozabimo i hitimo �krej! Ali športašima, trenerima i šporckim težakima je denes nejteži, nigdar ne znajo na štere igrače morejo računati, a šteri morajo biti na bolovanjo ili pak v izolaciji. Verjem da ste čuli kak je to zišlo z tenisom i Novako Đokovičom v Australiji. Đole je ne mogel igrati jerbo je ne mel korono, jerbo je ne bil cepleni, jerbo je nosa zdigel sam zbog radi toga kaj je nejbolši igrač na sveto. Ali Australci so ga ne šmirglali niti pet procentliov i poslali so ga dimo. Ne sam da je ne mogel igrati nek je ne mogel niti biti v Australiji. Si so se zišli, i precednik, i premijer i ministri i soci, ali Đole je moral spakerati kufre i pravac Beograd, nikaj mo je ne pomoglo to kaj je nejbolši tenisač na sveto i kaj je Srbin. Kak bi naši šporcki novinari rekli Đole je zapel v kvali�ikacijama protiv korone i nema se kaj buniti, očem reči, more se on i jegov precednik i jegov premijer buniti, ali nikaj ne pomaže.
Na Interneto sam zazvedil da so Srbijanci ne ostali dužni Australijancima, počeli so proizvoditi globuse bez Australije. Dok ovi v Australiji igrajo tenisa i to sam oni cepleni v Mađarskoj i Slovačkoj se igra Evropsko rukometno prvenstvo za rokometaše i to po istim korona pravilima. Kaj vam to znači, da morejo igrati sam oni šterima doktori dopuščajo. A što zbira doktore i što jiv kontrolera? Se to delajo ovi debeli moži v črnaj opravaj i debelaj kravataj šteri vedrijo i oblačijo v rokometo. I ne sam v rokometo. Zakaj to velim? Zato kaj nešterni morejo igrati sam negativni, a neštern morejo i pozitivni tak da bode prvak Evrope ona reprezentacija štera bode mela nejmeje betežnikov ili ako ruon očete nejveč zdravih igračov. Kuliko smo vidli nešterne reprezentacije, kak napriliko naša i nam slične (Island), imajo betežnike od prvoga dneva, a nešterne još nemajo nit jenoga betežnoga niti posle tri tjedne. Čudna, kaj čudna, jako je čudna tua
korona, ve si je i počela zbirati na štere bode igrače išla, štero bode reprezentacijo oslabila i da. Još nekaj mi je čudno kak je niti jeden sudac, a niti pak funkcioner ne zbetežal? I ne sam to nego kak more francoz Nikola Karabatič igrati zaraženi i kaj to nišči nikomo ne sme reči i kaj se takša privilegija ne dopušča nikomo drugomo? Kak veli teca Franca: niti me športašima ga več ne pravice! A ja bi još dodal: A da pak je bilo? Zmislite se kak so Francozi pustili Portugalo utakmico v kvali�ikacijama za Olimpijado sam kaj mi Hrvati nejdemo, a vodili so celo utakmico. Tak je ve bilo i v Mađarskoj de so Danci vodili celo utakmico protiv Francozov i na krajo so hitali lopte i dva metre ober gola sam kaj nej pobedili jerbo da bi Danci pobedili unda bi Francozi morali iti dimo skupa z betežnim Karabatičom. Kuliko vidimo korona je zatukla i fer pleja v športo ili ga je nešči (interes i penezi) več predi potukel?
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Bojite li se poskupljenja energenata? Plin drastično poskupljuje od 1. travnja, moguće i 80 posto. Uz porast cijena goriva, to će biti novi udarac na građane, pogotovo one koji se griju na plin. Pitali smo naše građane boje li se najavljenog poskupljenja energenata i na koji se način griju. Većina smatra da je to poskupljenje prestrašno, dok ima i onih koji se griju na drva. Ljudi se boje tih poskupljenja i razmišljaju o prelasku i na različite druge resurse. (dv)
nicama da smo se sako leto shajali. Morem vam reči da nas je čuda meje bilo, meje smo obrezavali, meje smo trsje zalevali, a čuda meje smo i požerake gasili tak da ne znati kakše bode ipak ovo leto kaj se grozdja i vina dotilkavle. Znate kak je to dok se čovek ne hapi z poslom na vreme i ne dela kak treba unda se furt spituvle, kak on tak i jegovi pajdaši, je li bode mel kaj brati i lagve napuniti dok jesen i bratva dojde. Ve pak moram dati se Božeko v roke. Kak i navek, zmislila me teca Franca. Makar je navek bilo teško športaš, igrač ili pak trener biti, ali je to posebno teško denes dok vam igrače zbira i prebira korona. Makar je korona malo i vpešala jerbo je ve bole slična malohujšoj gripi, očem reči, teško gutamo i fest šmrkulimo kak da je korona odustala od vručine, kašljanja i živlenja bez duhe, podehavanja i frakleca žganičke. Drugo ne ostaja čoveko nek kaj se zapita zbog radi čega smo bili furt po hižama zakaj smo ne hodali glet (i ne sam glet) frčne kelnerice, zakaj smo se furt maskerali i tridesti pot prali roke na den, a
Antun Mikac, Čakovec - Pa to je prestrašno. Nema nikakve logike da bi to moglo toliko posto poskupjeti. Bojimo se poskupljenja. 800 kuna nas bude koštalo, a sad je to oko 400. Dakle bit će duplo skuplje, ako ne i više. Imamo svoje resurse od plina, elektrana, trebali bismo to kao država koristiti. Mladen Šoštarić, Praporčan - Grijem se na drva, a na plin kuhamo. Poskupljenje je već sad preveliko, a još nas veće i čeka. Recimo da nam jedna plinska boca drži tri tjedna. Koštala je ispod 100 kuna, a sad je 140. To je kriminal koliko je skupo. Mi se grijemo na kombinaciju drva i ugljen i već je to preskupo.
mi prodiremo dublje
Drago Hajdarović, Mala Subotica - Grijemo se na kaljevu peć. Imamo svoju šumu tako da nas grijanje zapravo i ne košta toliko puno. Na proljeće sam odem u šumu i pripremim se za sljedeću zimu. No, u svakom slučaju je to poskupljenje prestrašno. Ne samo plin nego i gorivo.
Nada Kocijan, Čakovec - Ne bojim se poskupljenja. Naučio me život da skromno trošim i tako se ponašam i s grijanjem. Malo grijem jer mi više odgovara 18 stupnjeva nego 28. Najveća ratu za plin koju sam dobila je 170 kuna. Volim hladne prostore, a živimo i u stanu koji je dobro izoliran.
www.teamgradjenje.hr
Franciska Vida, Štrukovec - Pa da, bojim se porasta cijena. Koliko čujem, taj postotak povećanja će biti strašan. Ne znam kako će ljudi uopće preživljavati. Mi imamo grijanje na drva. Iako cijena drva isto ide gore, ali je ipak isplativije nego da se grijemo na plin.