Međimurske novine 1378

Godina XXVII.

Broj 1378

str. 3

Čakovec, PETAK, 11. veljače 2022.

Cijena 10 kuna

RADOVI U KULTNOM mjestu u centru Čakovca

Prvi smo zavirili u predugo zatvorenu Gradsku kavanu

LISTE ČEKANJA za jaslice danas su sramota str. 4-5

TEMA BROJA

U nova roditeljstva kreće se s frustracijom, kamo sa svojim jednogodišnjakom nakon porodiljnog?!

Naučite peći ftičekove kolače str. 45

HEP gradi najveću solarnu str. 6-7 elektranu u Hrvatskoj

“Pare na sunce” i za općinu Svetu Mariju

OD PONEDJELJKA samotestiranje učenika kod kuće

Djeca mogu u školu i bez testa, ali… str. 3 ČAKOVEČKI GIMNAZIJALCI pokrenuli volonterski klub

Okupili 80-ak volontera za pomoć drugima! str. 10 GRADONAČELNIK Kolarek priprema teren za turistički projekt

Uklonite si sami svoje kućice uz Dravu! str. 16

NEVJEROJATNE FOTOGRAFIJE iz Mačkovca

Pijani Vratišinčar izgubio kontrolu nad BMW-om i porušio pola ulice

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 30

str. 8-9

EMA ŠOLJA IZ MAČKOVCA čuva valentinovsku tradiciju

Međimurska kokoš stvorena je u Donjoj Dubravi

str. 14

I za to malo djece nema dosta mjesta u jaslicama

PRIZNATA PASMINA promovirana je na izložbi u Nedelišću

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. veljače 2022.

FOTO

tjedna

Jednom tjedno uz sve druge obveze sada i samotes�ranje učenika

OD PONEDJELJKA se uvodi samotestiranje učenika kod kuće radi dolaska u školu s negativnim testom

Djeca mogu u školu i bez testa, ali…

Stožer civilne zaštite Međimurske županije svim školama će do petka dostaviti potrebnu količinu testova za samotestiranje učenika kod kuće. Testiranja će se provoditi jednom tjedno, ponedjeljkom. tako bi djeca već od ponedjeljka, 14. veljače, po prvi puta u razrede ulazila s negativnim rezultatom samotestiranja, pod uvjetom da su njihovi roditelji dali pristanak za to.

Distribuirat će se 25.848 brzih antigenskih testova za učenike svih naših osnovnih i srednjih škola. Provođenjem mjere samotestiranja ukinut će se obveza samoizolacije za učenike koji su u školi bili u kontaktu sa zaraženom osobom, a nemaju simptome bolesti i imali su negativan rezultat testa, čime bi se povećalo praćenje nastave uživo. Samotestiranje na SARS-CoV-2 brzim antigenskim testovima provodit će se kod kuće, a roditelji/skrbnici prijavit će rezultate testiranja odgojno-obrazovnoj ustanovi.

Josip Grivec, predsjednik Stožera, na konferenciji za novinare u sijedu kazao je da je testiranjE dobrovoljno. Što će se dogoditi s djecom koju roditelji ne žele testirati, pitali smo Blaženku Novak, pročelnicu Upravnog odjela za obrazovanje i kulturu Međimurske županije.

- Djeca bez obzira na to jesu li ih roditelji testirali ili nisu, odlaze u školu na nastavu. Ako se u razredu ne dogodi zaraza, nikom ništa. U slučaju da se dogodi zaraza bilo učenika bilo učitelja koji je bio u kontaktu s netestiranim djetetom, tada netestirano dijete ide u samo izolaciju, pojasnila je.

Međutim, iznijela je i svoje mišljenje. Smatra da se u ovoj odluci mogla dati mogućnost roditeljima da se predomisle i da testiraju dijete u tom slučaju, jer nije isključena mogućnost da je netestirano dijete zapravo

negativno. Naime, ako se uzme u obzir da će se testiranja provoditi jednom tjedno, ponedjeljkom, do petka se mogu zaraziti i oni učenici koji su u ponedjeljak bili negativni na testu. U tom slučaju će se njegova zaraza otkriti na sljedećem testu tek početkom narednog tjedna.

Testiranja će se obavljati brzim antigenskim kućnim testovima, kakve se inače kupuje u ljekarni. A bris se uzima guranjem štapića za nos, što sva djeca sigurno neće podnijeti stoički, jer se testiraju svi, od prvašića do maturanata.

Tako da se odmah postavlja i pitanje vjerodostojnosti i negativnih rezultata testova. Mnogi će se smilovati svojoj uznemirenoj djeci i neće im propisno gurati štapiće u nos, već toliko da njime samo obrišu nos djeteta iznutra.

Intencija Ministarstva je bila da učenici što manje izbivaju iz škole. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo razradilo model ukidanja samoizolacija u osnovnim i srednjim školama kroz provođenje samotestiranja učenika. Međutim za propitati je li izabran najbolji način ili se moglo i pametnije izolirati zaražene u školi i o tome ima i drugačijih mišljenja.Testovi za učenike mogli bi se koristiti i kad se pojavi zaraza u pojedinom razredu da se izluče zaraženi od ostalih.

Takav frontalni pristup testiranju izaziva osjećaj masovne prisile, gunđanja i otpora, jer će roditelji prije odlaska na posao morati potrošiti dvadesetak minuta pa i duže da privole dijete na suradnju i testiranje. Ono mora biti mirno da ga pri testiranju ne ozlijede. Kod određenog broja djece to će sigurno izazvati i averziju prema školi.

(BMO foto: Z. Vrzan)

Ivan Škvorc iz Frkanovca ponosni je vlasnik kokice i pijetla međimurske pasmine I mi Međimurci, vjerovali ili ne, imamo svoju kokoš, kokoš stvorenu u Međimurju.

Samim time nosi i naziv međimurska kokoš.

Posebno se ističe pijetao čiji se rep prelijeva u bojama kao i stari prelevanci. Opširnije na 14. str. (vv, Foto: Zlatko Vrzan)

PUČKO OTVORENO učilište osposobljavat će odrasle u potrazi za poslom ili novim zanimanjem s besplatnim vaučerima

Nezadovoljni ste karijerom ili zanimanjem?

- Po završnom ispitu dobiva se potvrda s pravom upisa u radnu knjižicu U idućim četirima godinama na razini države osigurano je 300 milijuna kuna za obrazovanje odraslih. Od 1. travnja ove godine treba započeti provedba sustava vaučera za njihovo obrazovanje. Tim povodom je Zajednica za obrazovanje odraslih Hrvatske gospodarske komore organizirala dvodnevnu konferenciju da bi povezala sve ključne dionike projekta i informirala svoje članice i zainteresirane ustanove za obrazovanje odraslih kako se mogu akreditirati i postati ustanove gdje će se vaučer moći iskoristiti.

Vaučerom za obrazovanje moći će se koristiti zaposlene i nezaposlene osobe koje zbog nedostatka vještina ne mogu pronaći zaposlenje ili im u nedostatku vještina prijeti gubitak postojećeg zaposlenja.

Vaučeri su predviđeni za nezaposlene i zaposlene Predviđeno je da među korisnicima vaučera bude minimalno 12.000 dugotrajno nezaposlenih, ali i zaposlene osobe koje su zbog uvođenja novih tehnologija ili prelaska na zelenu proizvodnju i

gospodarstvo suočene s mogućnosti gubitka posla ili žele promijeniti karijeru.

Prosječna vrijednost vaučera iznosit će 10 tisuća kuna po osobi, odnosno mjerom se planira obuhvatiti 30.000 ljudi.

Osobe koje su spremne na obrazovanje u odrasloj dobi javit će se za dodjelu vaučera putem aplikacije Zavodu za zapošljavanje, uz napomenu da aplikacija još nije dostupna, jer je tek u izradi. Putem aplikacije korisnik će birati program i ustanovu u kojoj se želi osposobljavati. Hrvatski zavod za zapošljavanje je taj koji će odobriti vaučer korisniku ako zadovoljava uvjete.

Iznos vaučera se ne isplaćuje korisniku, nego ustanovi koja provodi osposobljavanje, a izvještajima o polazniku pravda sredstva Zavodu. Na kraju osposobljavanja polaznik polaže završni ispit, radi upisa u radnu knjižicu. Naime, programi će veri�icirati Ministarstvo i Agencije za strukovno obrazovanje čime se dobiva potvrda da se radi o formalnom obrazovanju.

Pučko otvoreno učilište Čakovec odmah se uključilo u proces obrazovanje odraslih putem vaučera. Trenutno su u

procesu izrade mikroprograma po kojima će se odvijati osposobljavanje za buduće korisnike vaučera, kazao je Mario Zamuda, ravnatelj.

- Programi moraju biti izrađeni prema novoj metodologiji, jer svaki program u sebi mora sadržavati dvije opcije: digitalno i zeleno. Na primjeru za CNC-operatere, osim struke koja je vezana za programiranje i tehničko crtanje, mora biti sadržana i zelena komponenta o postupanju s otpadom nastalim u procesu proizvodnje, pravilnom sortiranju i odlaganju, objasnio je Zamuda.

Dodao je: - Odabir mikroprograma edukacije izradit ćemo zajedno s Obrtničkom i Gospodarskom komorom kako bismo obuhvatili najtraženija zanimanja na tržištu. Kod nas su općenito najtraženiji CNC-operateri, zavarivači, njegovatelji, maseri, knjigovođe i građevinari.

U zadnje vrijeme traženi su i vizažisti, dadilje, ugraditelji noktiju, Autocad specijalisti, izrađivači web-aplikacija, nabrojio je Zamuda.

Istaknuo je da postoji razlika između kvali�ikacije stečene tim vidom obrazovanja u odnosu na ono stečenim

srednjim stručnim obrazovanjem.

Za šest mjeseci osposobljavanja nova kvalifikacija

- Taj oblik obrazovanja ne smije trajati duže od šest mjeseci, kazao je Zamuda i dodao: - Poslodavci znaju doseg i razliku između CNC-operatera sa srednjom školom i onog po skraćenom obliku obrazovanja. Jednako tako poslodavci imaju i različite potrebe u proizvodnom procesu. U nekom dijelu proizvodnje dovoljna im je priučena radna snaga ili s nižom razinom kvali�ikacije. Suočeni s nedostatkom kvali�icirane radne snage poslodavci su ionako prisiljeni uzimati zaposlenike koji nemaju odgovarajuću kvali�ikaciju i priučavati ih za rad. Obrazovanjem uz pomoć vaučera dobili bi radnu snagu s većom raznim početnog znanja i vještina.

Vaučeri za obrazovanje odraslih imaju itekako smisla, jer se uz pomoć njih brže i bolje usklađuju ponuda i potrebe na tržištu rada. To ujedno unosi i novu dinamiku u gospodarstvo.

(BMO, foto: Zlatko Vrzan)

11. veljače 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

U SUBOTU unutarstranački izbori SDP-a u županijskim, gradskim i općinskim organizacijama

OSVOJENI BON poklonila potrebitoj obitelji

Evo tko su SDP-ovi kandidati za čelnike

Gesta Kristine Bakač za primjer

U Čakovcu se za dva potpredsjednika natječe pet kandidata Piše: Božena Malekoci-Oletić

U

subotu, 12. veljače, održat će se unutarstranački izbori u

SDP-u.

Ako se predsjednik županijske organizacije ne izabere na dan održavanja izbora, održat će se drugi krug izbora u subotu 19. veljače.

Za predsjednika županijske organizacije SDP-a kandidirali su se Mario Medved i Nikola Novak.

Tri potpredsjednika županijske organizacije biraju se po teritorijalnom principu. Čakovec, Pribislavec i Šenkovec biraju zajedno jednog potpredsjednika i oni su istakli Andreju Marić. Drugu teritorijalnu jedinicu čini Prelog s grupom općina: Kotoriba, Goričan, Donji Kraljevec, Mala Subotica, Belica, Domašinec, Sveta Marija, Orehovica, Donji Vidovec i Donja Dubrava.

Njihov kandidat za drugog potpredsjednika je Ivan Šimunković.

Treću teritorijalnu jedinicu čiji je kandidat Anđelko Nagrajsalović čine: Sveti Juraj na Bregu, grad Mursko Središće i općine Nedelišće, Strahoninec, Sveti Martin na Muri, Podturen, Vratišinec, Selnica, Dekanovec i Gornji Mihaljevec.

U gradskim i općinskim organizacijama neće biti izborne utrke među više kandidata za predsjednika, osim u Čakovcu za potpredsjednika.

Ivan Perhoč je jedini kandidat, a za izbor dvaju potpredsjednika kandidirano je pet kandidata: Jurica Horvat, Andreja Marić, Lana Remar, Natalija Vikert i Gordan Vrbanec od kojih će dvoje s najviše glasova biti Perhočova lijeva i desna ruka.

Za Predsjedništvo Gradske organizacije Čakovec kandidirani su Tamara Cmrečnjak, Mirko Doroghazi, Ivan Nemet, Jadranka Novaković, Franjo Patafta, Ljubica Tkalčec, Marta Topličanec, Bruno Trstenjak, David Vugrinec, Tihana Zak Tompoš i Dean Žbulj.

U Murskom Središću za predsjednicu je kandidirana Renata Kovačić, a za potpredsjednika Antun Šimunić.

Kandidati za gradski odbor su Darija Dunjko Manhard, Marijan Kutnjak, Marina Orehovec, Tihomir Radiković i Dalibor Turk.

U Prelogu kandidat za predsjednika je Ivan Šimunković, a za potpredsjednika Petar Horvat.

Za članove općinskog odbora kandidirani su: Sanela Horvatić, Dragutin Hozjak,

Tihana Mihalec, Nikola Pavčec i Dejan Purić.

U Belici je za predsjednika kandidiran Viktor Herman, a za potpredsjednika Sanja Sabol.

U Domašincu je kandidat za predsjednika Danijel Tomašek, a za potpredsjednika Damir Mihoci.

U Kotoribi je za predsjednika kandidiran Robert Ujlaki, a za potpredsjednika Renato Markan.

Kandidati za općinski odbor su: Ljubomir Grgec, Ivan Hertelendi, Kristina Knez, Dejan Marđetko i Nemanja Vukotić.

U Podturnu je za predsjednicu kandidirana Mirjana Murk, a za potpredsjednika Jurica Rajf.

U Nedelišću je za predsjednika kandidiran Nikola Novak, a za potpredsjednika Hrvoje Kolman.

Za općinski odbor kandidirani su Ranko Bratko, Radovan Crnčec, Radmila Kopačević, Tomica Novak, Dragica Posavec i Vladimir Topolnjak.

U Selnici je za predsjednika kandidiran Kruno Živčec, a za potpredsjednika Ivan Sklepić.

U Strahonincu je za predsjednika kandidirana Sanja

Krištofić, a za potpredsjednika Hrvoje Zlatarek.

U općinski odbor kandidirani su Mladen Herceg, Jasminka Poljak, Andreja Poljanec, Darinka Tompoš i Svjetlana Zlatarek.

U Svetom Martinu na Muri je kandidiran samo kandidat za zamjenika, Juraj Rašperger.

U Svetom Jurju na Bregu za predsjednika je kandidiran Anđelko Nagrajsalović, a za potpredsjednika Damir Novak.

U Šenkovcu je za predsjednika kandidirana Ruža Sermek, a za potpredsjednika Dragutin Galić.

Za članove Općinskog odbora kandidirani su Martina Filipović, Vlatko Matanović, Stanislav Rebernik, Petra Šinko Posel, Kristijan Valkaj i Zlatan Žižek.

U Štrigovi je za predsjednika kandidiran Mihael Škvorc, a za potpredsjednika Zdravko Mikulan.

Kandidati za općinski odbor su Martina Filipović, Vlatko Matanović, Stanislav Rebernik, Petra Šinko Posel, Kristijan Valkaj i Zlatan Žižek.

U Dekanovcu, Donjem Vidovcu, Donjem Kraljevcu, Goričanu i Orehovici nisu kandirani kandidati za predsjednika i potpredsjednika.

U našem božićnom nagradnom natječaju Međimurskih novina 29-godišnja Kristina Bakač iz Murskog Središća predstavila se s raskošnim pavlovim minikošaricama sa slastičarskom kremom i osvojila je poklon-bon u trgovini Metss u iznosu od 500 kuna. No, svoju nagradu odlučila je nesebično dati potrebitoj obitelji.

- Odlučila sam svoju nagradu podijeliti s nekim kome je potrebnije nego meni. Vama zahvaljujem na ovoj nagradi. Odabrala sam obitelj kojoj ću bon pokloniti, idem s njima u šoping gdje će kupiti namirnice, rekla nam je prilikom preuzimanja nagrade.

Simpatična i dobronamjerna Kristina ispričala

Simpatična heroina Kristina Bakač prilikom preuzimanja svog poklon-bona

nam je kako joj je pomaganje drugima u krvi. Dobrota i dijeljenje dio su njene osobnosti koju prenosi i na svoju djecu. Gesta za primjer drugima! (dv, foto: mg)

VAPAJ iz čakovečke bolnice dobrovoljnim darivateljima krvi

Zalihe krvnih grupa 0 + i 0na kritičnoj su nam razini!

Iz Županijske bolnice Čakovec pozivaju dobrovoljne darivatelje krvi, postojeće i one buduće, da se odazovu akciju prikupljanja krvi koja će se održati u subotu, 12. veljače, u preloškoj Gradskoj kavani Lovac.

Naime, kako ističu, pri kraju su sa zalihama krvi.

Posebno se to odnosi na krvnu grupu 0 gdje im nedostaje i 0+ i 0-. Naime, radi se o krvnoj grupi koja se i najviše troši jer ju može primiti svaka osoba. (vv)

KULTNA LJEPOTICA u centru Čakovca ponovno otvara svoja vrata

Gradsku kavanu preuzeli Mario i Jasmina Marčec

Novi vlasnik, Mario Marčec, u Gradskoj kavani koja se trenutno renovira

Kultno mjesto u gradu, Gradska kavana, na sreću mnogih ponovno otvara svoja vrata. U rujnu 2019. godine prestala je s radom i do nedavno zjapila prazna.

Tu ljepoticu starije generacije pamte po brojnim zabavama i druženjima, ispijanju kavica. Njeno posebno uređenje stvaralo je ugodnu atmosferu i osjećaj kao u vlastitoj “dnevnoj sobi”.

Početkom ožujka će nakon duže stanke ponovno otvoriti svoja vrata. To su nam potvrdili novi vlasnici Mario i Jasmina Marčec.

Ugostiteljsko iskustvo im ne nedostaje jer su donedavno bili vlasnici caffe bara Millenium u Čakovcu. No, došlo je vrijeme za promjene pa su tako odlučili u najam uzeti Gradsku kavanu.

- Trenutno smo u fazi renovacije. Zamijenit ćemo dosadašnji stil kavane i pretvoriti ju u nešto moderniji stil. U ponudi će biti piće, dok ćemo već na proljeće uvesti i slatko. Renovirat ćemo i cijelu terasu koja će biti spremna za toplije dane, rekli su nam novi vlasnici. (dv, zv)

4

Aktualno

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

T

rendovi se mijenjaju.

Majke i očevi nakon jedne godine porodiljnog dopusta većinom su primorani vratiti se na posao.

Bake i djedovi rade, “baka-servisa” sve je manje, a agencije za dadilje kao takve službeno ne postoje.

S druge strane, roditelji se baš ne usude ostaviti svojeg mališana nepoznatoj osobi, koja često uopće nije kvali�icirana za rad s djecom. Tako je jedino logično rješenje dati svog jednogodišnjaka u jaslice. No, što ako za njega nema mjesta?

Ena Vlah: Za mog Luciana nema mjesta u jaslicama!

S ovim se problemom susrela 29-godišnja Ena Vlah iz Čakovca, majka devetomjesečnog Luciana.

Kad Lucian navrši jednu godinu, ne može ići u jaslice jer u svibnju kreću upisi za novu vrtićku (jasličku) godinu koja starta svake godine 1. rujna.

Dakle, ostaje skoro polovica godine u kojoj Ena ne zna kamo će sa svojim djetetom, naravno, u slučaju da uopće upadne u jaslice na redovnim upisima koji slijede u svibnju.

U gradskim i privatnim jaslicama kapaciteti su popunjeni, a rješenje je otvaranje novih prostora

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

- Kad sam rodila, u tom trenutku nisam ni sanjala da će nastati tako veliki problem s upisima u jaslice. Nekako sam mislila, u slučaju da neće biti mjesta u gradskom, bit će u nekom privatnom. No, kad sam prije par mjeseci okrenula par brojeva, shvatila sam da za moje dijete ove godine neće biti mjesta u jaslicama, ne samo u gradskim nego i u privatnim. Moram se vratiti na posao i svojim dnevnim obvezama, nemam koga da mi dijete čuva cijelo moje radno vrijeme. Država stalno govori o demogra�iji i mjerama, a za nas koji smo u ovakvoj situaciji, ne postoji nikakvo rješenje, rekla nam je uznemireno Ena Vlah.

To nije izolirani slučaj.

Iako su podaci posljednjeg popisa stanovništva pokazali da se sve manje djece rađa, Čakovec nije takav slučaj. No, ne zato što se rađa puno djece, već jer cvate stanogradnja i sve se više mladih obitelji seli u grad. Trend jaslica tako postaje “nužno zlo” i često jedino rješenje za roditelje koji se moraju vratiti na svoja radna mjesta. No, kapaciteti u jaslicama su prepuni i u ostalim područjima Međimurja.

900 djece u jaslicama diljem Međimurja

Tako je prema podacima Dječjih vrtića Međimurske županije od rujna 2021. godine (pogledajte tablicu sa strane) u jaslice upisano ukupno 900 djece u dobi od jedne do tri godine u ukupno 64 skupine, gradske, općinske i privatne.

U jaslice u ovom trenutku idu mališani rođeni 2019. i 2020. godine, a u Međimurju ih je u te dvije godine rođeno 2254.

Hoće li se graditi nove jaslice na području Čakovca?

Kako stoji u odgovoru Grada Čakovca, novi kapaciteti potrebni su u jaslicama, a Grad Čakovec u narednom razdoblju namjerava urediti ili izgraditi dodatne kapacitete u javnim ustanovama.

Također, postoji i interes privatnih ustanova te očekuju da će se u narednih nekoliko godina otvoriti novi jaslički kapaciteti koji će zadovoljiti potrebe građana Čakovca.

- Također, razmišljamo o poticanju otvaranja dječjih vrtića u naseljima u administrativnom području grada u kojima ih nema, a broj djece koja u tim mjestima žive, opravdava ulaganja u nove kapacitete. Time bismo povećali atraktivnost tih naselja za život, posebno mlađim obiteljima i ujedno smanjili pritisak na dječje vrtiće u samom Čakovcu, kažu.

Predškolske ustanove dužne su se pridržavati Državnog pedagoškog standarda koji propisuje kako prostor treba izgledati, kako mora biti opremljen, koliki mora biti broj odgajatelja po skupini i koliko najviše djece može pohađati pojedinu skupinu. Državni pedagoški standard razlikuje se za vrtiće i jaslice.

- Grad Čakovec na svom području nudi brojne vrtićke programe, a trenutno nam nedostaje ustanova ili skupina za djecu s teškoćama.

Vrtići specijalizirani za takav program postoje u nekim okolnim jedinicama lokalne samouprave pa se smještaj čakovečke djece u njima su�inancira iz gradskog proračuna.

U planu je i osnivanje takvog vrtića u gradu Čakovcu, kažu iz Grada.

Uz to, valja napomenuti kako je u 2020. godini rođeno 25,5 posto mališana romske nacionalne manjine, koji u većini slučajeva ne idu u jaslice, već su integrirani uglavnom u predškolski sustav. Oni još uvijek koriste “baka servis”, a i majke su često zbog puno djece kod kuće, a ne na poslu.

Prema podacima koje smo dobili od Grada Čakovca, na području grada imamo dvije predškolske ustanove sa šest, odnosno pet područnih objekata, pet predškolskih ustanova u privatnom vlasništvu i jednu kojoj je osnivač vjerska zajednica. Ukupno je u predškolske ustanove u ovoj pedagoškoj godini, podaci s početka 2022. godine, upisano 1340 djece, od čega 1056 u javnim, a ostalo u privatnim vrtićima.

Od ukupnog broja polaznika, 273 djece pohađa jaslice, a 188 u javnim vrtićima.

Lani se na području grada Čakovca rodilo 293 djece, a broj novorođenih godinama se kreće oko 300. Iz Grada napominju kako prema njihovim podacima oko 83 posto djece u dobi od 3 do 6 godina pohađa vrtiće, što je jedan od najboljih postotaka u Hrvatskoj.

No, u jaslicama je situacija lošija. Oko 40 posto djece smješteno je u jaslice i postoje liste čekanja na kojima je u prosjeku njih 30, iako taj broj varira tijekom godine. Povećanje broja zahtjeva smještaja u jaslicama počelo je prije otprilike 5 godina, a taj je broj konstantan unatoč tome što su posljednjih godina jasličke kapacitete znatno povećali. Primjerice, u 2017. godini jaslice na području grada pohađalo je 139 mališana.

Broj djece smještene u vrtiće također se povećava, no daleko manje nego u vrtićima, tako da se tijekom pedagoške godine u vrtiće uspiju upisati praktički sva djeca.

Liste čekanja za upis u jaslice nisu mit

Iako su se u ožujku 2019. godine otvorile dvije nove prostorije za jasličke skupine u novoizgrađenom objektu u Dječjem vrtiću Maslačak u čakovečkim Martanama, to nije dovoljno da se smjeste sva jaslička djeca. Postoji nedostatak prostora i nema mjesta za upis. Uz to, važno je naglasiti da postoji pedagoški standard koji određuje maksimalan broj djece smještene u jednu skupinu u jaslicama. Prema njemu, u jednoj jasličkoj skupini može biti maksimalno 10 djece, dvogodišnjaka 12, a trogodišnjaka jasličara 14.

S tim da, kako doznajemo, te se brojke nekad i prekrše, a upravo zbog nedostatka prostora.

U razgovorima s ravnateljima predškolskih ustanova čiji je vlasnik Grad Čakovec, kao i nekim privatnima, do-

11. veljače 2022.

PROVJERILI SMO:

Što se događa s upisnim kvotama i listama čekanja u gradskim i privatnim jaslicama u Međimurju

Problem s nedostatkom mjesta u jaslicama istaknula je majka devetomjesečnog Luciana, Ena Vlah iz Čakovca

Kamo sa svojim jednogodišnja nema mjesta u

U razgovorima s ravnateljima predškolskih ustanova čiji je vlasnik Gr za upis u jaslice nisu mit, već stvarni problem znali smo da liste čekanja za upis u jaslice nisu mit, već stvarni problem. Lidija Varošanec iz Dječjeg vrtića Cvrčak potvrdila je da imaju listu čekanja za jaslice. U sklopu matičnog vrtića Cvrčak u Ulici Lavoslava Ružičke djeluju područni odjeli Pčelice u Ivanovcu, Stonoga u Novom Selu Rok te Maslačak i Krijesnice u Čakovcu. U ovom trenutku te vrtiće polazi ukupno 556 djece, a imaju 27 skupina i 7 skupina jasličara.

Posebna navala za jaslice Maslačak u Martanama

- Imamo listu čekanja.

Ona se odnosi na roditelje koji nisu prošli na redovnim upisima, zbog dobi, nepotpune dokumentacije ili su iz vanjskih općina. Oni sad čekaju nove upise, kad se i

ako oslobodi koje mjesto, onda upisujemo njih. Problem je u novim jaslicama u Maslačku gdje imamo veliku navalu za upise, rekla nam je u razgovoru ravnateljica Lidija Varošanec.

Kvart Martane posebno je izražen upravo jer je to većinom novi, “mladi” kvart gdje su se unazad par godina doselile brojne mlade obitelji.

Udarno je, nastavlja ravnateljica, i u Pčelicama Ivanovec gdje je nedavno, 2020. godine, otvorena nova jaslička skupina i sve je dupkom puno. Trend prepunih jaslica izrazito je vidljiv unazad par godina.

- Rješenje je da se grade novi vrtići i otvaraju nove jasličke skupine. Primjerice, u Područnom odjelu Maslačak, koji je prostorno velik, smatram da imamo mjesta da se

Ravnateljica Dječjeg vr�ća Cvrčak, Lidija Varošanec tamo dograde još dvije nove skupine, čak i tri, jer potrebe očito ima, kazala je. Nova skupina jaslica otvorila se i u Područnom odjelu Krijesnice u Čakovcu te se razmišlja o otvaranju još jedne skupine, ako neće biti potrebe za mješovitom skupinom.

11. veljače 2022.

Lista čekanja i za preloške jaslice U Prelogu u gradskom Dječjem vrtiću Fijolica također postoji lista čekanja, te na svoj red na upis u jaslice čeka 6, 7 mališana.

Kako nam objašnjava ravnateljica Brankica Mezga, imaju tri jasličke skupine, dok je ekonomska cijena jaslica 2420 kuna, s tim da roditelji plaćaju 900 kuna.

Ukupno Fijolicu pohađa 46 djece u četiri jasličke skupine. (vv)

TEM

OJA m akom ako u jaslicama?!

A BR

rad Čakovec, kao i nekim privatnima, doznali smo da liste čekanja

Što se tiče samih upisa, oni su od prošle godine u elektronskom izdanju i kreću početkom svibnja. Roditeljima je omogućeno da naprave rang-listu željenih vrtića, jednog koji je prioritet i još dvije varijante u slučaju da ne upadne u željeni.

- Nisu sva djeca rođena tako da s 1. rujnom imaju 12 ili više mjeseci i da mogu startati s jaslicama. Tu se zapravo i javlja problem sa svom djecom koja su rođena u tom drugom dijelu godine.

Zapravo, najviše je takvih na listama čekanja, dodaje Varošanec. Postoje situacije u kojima se djeca zbog bolesti ili preseljenja ispišu iz jaslica, pa na njihovo mjesto dođu djeca s liste čekanja.

- Prigovora naravno ima, kad roditelji nemaju kamo s djecom. Prema mojim sazna-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DJEČJI VRTIĆ Maslačak Mursko Središće

Nema čekanja, ali pred tri godine imali jednu, a sada tri skupine Dječji vrtić Maslačak gradska je ustanova koja zbrinjava najviše djece rane i predškolske dobi. Trenutno imaju tri jasličke skupina s po 12 djece. Potreba za smještajem jasličke djece raste tako se unatrag tri godine jaslice povećale za jednu skupinu.

Ekonomska cijena jaslica iznosi 1657,70 kuna. Grad pri tome snosi 60, a roditelji 40 posto cijene boravka djeteta u jaslicama.

Za sada nemamo liste čekanja na jaslice, kazala nam je Ivana Maltarić, ravnateljica vrtića. No dodaje: - Grad je trenutno u pripremama za proširenje vrtića, jer premda je zgrada vrtića nedavno izgrađena potrebno ga je na vrijeme proširiti.

Upravo radi uočenih rastućih potreba roditelja da u jaslicama i vrtiću zbrinu djecu dok su na poslu.

(BMO)

Gordana Šol�ć Siladi, ravnateljica Dječjeg vr�ća Cipelica njima, sve gradske i privatne jaslice na području grada su pune. Roditelji se tako moraju snaći, zaključuje.

Tko je zapravo na listi čekanja?

Ravnateljica Dječjeg vrtića Cipelica Gordana Šoltić Siladi, čiji je matični objekt smješten u Vukovarskoj ulici u Čakovcu, kaže da u ovom trenutku imaju devetero djece na listi čekanja. U ustanovu koju čine Matični vrtić Cipelica spadaju područni odjeli Vjeverica i Bambi u Čakovcu, Zvjezdice u Šandorovcu, Mrav u Mačkovcu i Pirgo u Kuršancu gdje je program predškole za romsku nacionalnu manjinu, a upisano je ukupno 514 djece.

- U ovom trenutku u osam skupina jasličke dobi upisano je 108 djece u onim ustanovama gdje imamo jaslice, a to su Cipelica, Vjeverica i Bambi.

Primjerice, 2016. godine imali smo samo četiri jasličke skupine. Sve prazne prostore, koje smo mogli, iskoristili smo za otvaranje novih jasličnih skupina, kazala nam je ravnateljica Gordana Šoltić Siladi.

Prema Zakonu o predškolskom odgoju jasličari u vrtiću mogu boraviti maksimalno 10 sati, a oni s teškoćama u razvoju, koji su također integrirani u jaslički sustav, imaju četverosatni boravak.

- Problem se javlja s djecom koja će tek sad navršavati jednu godinu. Za takve nemamo mjesta i oni se stavljaju na listu čekanja. Roditelji

5

Broj djece u jaslicama (dob 1. do 3. godine) na području Međimurske županije u pedagoškoj godini 2021./2022.

Broj Naziv Dječjeg Vrtića / Područnog Odjela osnivač djece DV Svetog Nikole, Belica vjerski 16 DV Marija Petković Zagreb, PO Čakovec vjerski 18 DV Cvrčak, Čakovec (Matični Objekat) 45 PO Maslačak Čakovec 32 PO Krijesnice Čakovec 12 grad PO Pčelice Ivanovec 16 Ukupno DV Cvrčak Čakovec 105 DV Cipelica, Čakovec (Matični Objekt) 40 PO Vjeverica Čakovec 38 grad PO Bambi Čakovec 22 Ukupno DV Cipelica Čakovec 100 DV Fijolica Prelog 36 PO Draškovec grad 10 Ukupno DV Fijolica Prelog 46 DV Maslačak Mursko Središće grad 45 DV Belica općina 10 DV Klinčec Donja Dubrava općina 15 DV Ftiček, Donji Kraljevec općina 36 DV Sovice, Gornji Mihaljevec općina 10 DV Jurovska Pčelica, Lopatinec općina 27 DV Kotoriba općina 12 DV Potočnica Mala Subotica općina 26 DV Suncokret Strahoninec općina 37 DV Vrapčić Šenkovec općina 28 DV Kockavica Sveta Marija općina 13 DV Selnički Zvončići Selnica općina 36 DV Žibeki Čakovec, Matični Objekat 23 PO Pribislavec 16 privatni PO Brezje 18 Ukupno DV Žibeki Čakovec 57 DV Loptica Čakovec, Matični 30 PO Medo Orehovica privatni 9 Ukupno DV Loptica Čakovec 39 DV Dječja Mašta Čakovec, Matični 26 PO Pinokio Sivica privatni 10 Ukupno DV Dječja Mašta Čakovec 36 DV Hižica Čakovec privatni 9 DV Prugi I Prijatelji Čakovec privatni 12 DV Jelenko Domašinec privatni 18 DV Ružica Goričan privatni 16 DV Sunčeko Selnica PO Pahuljica M. Središće privatni 11 DV Smješko Sveti Martin Na Muri privatni 13 DV Kockice Štrigova privatni 19 DV Ribica Žabnik privatni 10 DV Zvjezdica Nedelišće privatni 35 DV Vesela Loptica Prelog privatni 45 Sveukupno Međimurska županija

900

Izvor podataka: Dječji vrtići Međimurske županije, rujan, 2021.

često djecu za upis predbilježe odmah po njihovu rođenju, ali se onda dogodi, što nam je i sada trenutna situacija, da dijete još nije navršilo jednu godinu pa ga ne možemo upisati jer nemamo program za djecu u dobi od šest mjeseci do jedne godine, no za njega nema ni potrebe, objašnjava ravnateljica Cipelice. Čak 15-ak djece trenutno čeka na upis u jaslice privatnog Dječjeg vrtića Žibeki čije je sjedište u Ulici Vinka Žganca na čakovečkom Jugu.

Ravnateljica Anita Caban kaže da je trenutno u jasličkoj skupini 12 djece upisano u Žibeke. Što se tiče cijene vrtića, Grad Čakovec su�inancira boravak djece u svim ustanovama, privatnim i javnim.

Roditelji će za gradske jaslice izdvojiti 750 kuna za jaslice, a 560 kuna za vrtić. Ekonomska cijena vrtića je 1120 kuna, dok 50 posto su�inancira Grad

Čakovec. Privatni vrtići uključeni su u mrežu predškolskih ustanova na području grada Čakovca i u punoj mjeri računamo na njih u planiranju budućih ulaganja i otvaranja novih vrtićkih kapaciteta, kažu nam iz Grada.

Postoji li još neko rješenje osim gradnje i proširivanja kapaciteta, ravnateljica Lidija Varošanec smatra da će se taj trend jaslica ipak malo smiriti s obzirom na to da se rađa manje djece na području cijelog Međimurja. I Cipelica i Cvrčak imaju sjajnu međusobnu komunikaciju, naglašava ravnateljica Šoltić Siladi.

Pa tako, ako se u jednom od vrtića oslobodi mjesto za jaslice, to međusobno odmah javljaju i obavještavaju roditelje.

To bi, možda, mogla biti barem mala utjeha za sve one koji u ovom trenutku čekaju da njihovo dijete dobije svoje mjesto u jaslicama.

Gospodarstvo

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U SOLARNU ELEKTRANU Donja Dubrava ugradit će se ukupno 23.114 solarnih modula tvrtke Solvis iz Varaždina

11. veljače 2022.

HEP u Svetoj Mariji gradi najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj U općini Svetoj Mariji trenutno se grade dvije solarne elektrane. Najveću u Hrvatskoj snage 9,99 MW gradi HEP, a drugu, manju, snage 2,5 MW privatni investitori, u prostoru nekadašnjeg rasadnika Agromeđimurja Piše: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan

P

ri kraju su pripreme za gradnju najveće solarne elektrane u Hrvatskoj koja nosi naziv Donja Dubrava iako se nominalno nalazi u općini Svetoj Mariji, a tek jednim krajem dodiruje prostor Varaždinske županije, koja tu prelazi na međimursku stranu.

Prostor na kojem će se graditi najveća solarna elektrana je zemljište površine 17,6 hektara uz hidrocentralu Donja Dubrava gdje su nekad bile drvene barake za gradnju hidrocentrale na području Svete Marije, uz cestu Prelog – Donja Dubrava, na malo povišenom terenu, dijelu takozvane vidovske grede.

Solarna elektrana Donja Dubrava koja se gradi na području općine Svete Marije imat će maksimalnu izlaznu

priključnu snagu 9,99 MW, dok je instalirana snaga 12,35 MW. Vrijednost ugovora je 58 milijuna kuna, a rok dovršetka 11 mjeseci.

Investitor solarne elektrane je HEP proizvodnja d.o.o. za proizvodnju i toplinske i električne energije, koji ima u planu do 2030. godine proizvoditi 350 MW iz solarnih izvora, odnosno ukupno 50 posto energije iz obnovljivih izvora (voda, biomasa, solari).

Očekivana godišnja proizvodnja SE Donja Dubrava bit će 14,8 GWh, čime će se tijekom 30 godina rada izbjeći emisija od čak 167 tisuća tona ugljikova dioksida.

Na mjestu gdje će se graditi solarna elektra izraslo je mnogo vrba i ostalog raslinja, računa se oko 1400 kubnih metara. To će se pretvoriti u drvenu sječku i transportirati u kogeneracijsku elektranu na biomasu TO Sisak. Studiju

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

utjecaja na okoliš izradila je tvrtka Eko monitoring d.o.o. iz Varaždina.

Voditelj izrade elaborata studije utjecaja na okoliš je Ivica Šoltić, a u izradi su sudjelovali stručnjaci Natalia Berger Đurasek, Krešimir Huljak, Tomislav Kraljić i Nikola Đurasek. Iz studije se vidi da solarna elektrana neće imati neki posebni utjecaj na okoliš, osim što će izmijeniti vizuru uz hidrocentralu.

Solarnu elektranu Donja Dubrava vrijednu 58 milijuna kuna gradit će hrvatska tvrtka Končar – inženjering za energetiku i transport uz rok dovršetka od 11 mjeseci, a uz suradnju s drugim tvrtkama domaće grupe Končar.

Ugradit će se ukupno 23.114 solarnih fotonaponskih modula koje proizvodi tvrtka Solvis iz Varaždina.

Riječ je o najsuvremenijoj tehnologiji na našim prosto-

rima koju proizvode domaće tvrtke, a svaki pojedinačni panel tvrtke Solvis ima snagu oko pola kilovata.

Do 2030. još trideset velikih solarnih elektrana

U zadnjih nekoliko godina stasali su hrvatski proizvođači solarne opreme. Tvrtka Končar je prije izgradnje SE Donja Dubrava izgradila solarnu elektranu Vis te potpisala izgradnju za dvije solarne elektrane u 2022. i 2023. godini za INA grupu. Solarne elektrane Virje i Sisak imaju ukupnu snagu 13,5 MW i zajedno će moći proizvoditi energiju za oko 4800 kućanstva.

HEP je izgradio solarne elektrane Kaštelir 1 snage 1 MW, Kaštelir 2 snage 2 MW, solarnu elektranu Vis snage 3,5 MW, SE Marići snage 1 MW i Kosore Jug u Vrlici sna-

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN POGLED ODOZDO

- Solarna elektrana bit će uz hidrocen - Očekujemo nove rente od solarne elektrane pa su dobrodošle, kaže Đurđica Slamek, načelnica Sv. Marije ge 2,1 MW. Počinje s radom SE Obrovac snage 7,35 MW. Osim toga HEP je izgradio vjetrenerganu Korlat snage 58 MW, što je dovoljno za 58.000 kućanstava te dvije elektrane na biomasu u Osijeku i Sisku.

Kako se vidi, izgradnja velikih solarnih elektrana u Hrvatskoj tek je na početku, Donja Dubrava je za sada najveća. Da bi dostigao svoj plan, HEP, kao najvažniji dio energetske strategije Hrvatske, u roku od desetak godina mora izgraditi još tridesetak velikih solarnih elektrana snage po 10 MW ili nešto manji broj još većih.

Solarne elektrane imaju prednost i manu što mogu proizvoditi električnu energiju

samo po danu, što znači da će se njihova energija najviše koristiti po danu. Prema riječima stručnjaka za energiju, da bi se kompenzirali viškovi energije iz solara i vjetroenergija, Hrvatska bi morala izgraditi barem dvije reverzibilne hidroelektrane.

Naime, takozvanom jalovom energijom (vjetru se ne može narediti da ne puše po noći ni suncu da jako ne sija) punila bi se vodom jezera u Lici ili Velebitu po noći, a po danu proizvodila energija padom vode.

No, vratimo se SE Donja Dubrava koja će jedno vrijeme biti najveća u Hrvatskoj.

Za usporedbu, imat će jednu četvrtinu snage sadašnje HE Donja Dubrava, a iskoristit će se samo 17,6 hektara zemljišta.

Radi usporedbe, kad bi HEP odlučio izgraditi solarnu

Prestanimo licitirati tko više puca po šavovima!

R

at s ovim prokletim virusom ulazi u treću godinu i nema toga kome nije dozlogrdio. U velikoj zdravstvenoj krizi, koja je najviše pogodila gospodarstvo i izazvale razorne globalne posljedice, zdravstvo se teško nosi s njome. Pokazali su svoju ranjivost i nemoć pred virusom.

Nagađali, mijenjali mjere u hodu, zbunjivali nas, ali istodobno tražili da im vjerujemo. Da budemo odgovorni da zdravstveni sustav ne pu-

kne po šavovima. U početku su nas uvjerili da je spas u zaključavanju. Ali nije bio.

Nakon otključavanja virus nas je još opakiji pričekao na vratima. Po zaražene se dolazilo vozilima hitne.

Sad, kad je oboljelih na tisuće, to ne samo da nije moguće, već smo i zaboravili na to. Maske su nam postale sastavni dio naših lica, ali je upitno koliko štite od zaraze.

Nade smo polagali u cjepivo, ali se pokazalo da ne štiti, nego ublažava posljedice.

Svi traže krivca, nitko ga ne nalazi. Zato boli kad se krivnja svaljuje na “neodgovorne” građane. Svatko s imalo zdrave pameti zna da u životu nema potpunih garancija ni za što. Cijepimo se da se koliko je moguće zaštitimo i da izbjegnemo ograničenja u slobodi kretanja. Ali umorni smo svi, ne samo liječnici, od ovog virusa. I drugdje poslovni procesi trpe, a ljudi pregorijevaju. Kad netko od kolega ode u samo izolaciju zbog bolesti, drugi moraju

podmetnuti leđa. I kome da predbacujemo krivicu? Tim više što obolijevaju i cijepljeni ljudi i oni koje je virus pogodio i dva puta. I ne samo da se morate nositi s time nego i raditi da biste zaradili, ako vam plaća ovisi o tržištu, a ne isplati iz proračuna.

Svi smo u toj patnji zbog virusa na svoj način. Tko može izmjeriti patnju onoga koji je izgubio dragu osobu, a da se zbog virusa nije smio oprostiti od nje? Tko mjeri patnju osobe koja na početku

pandemije nije smjela dragom pokojniku ni vijenac na lijes položiti? Tko mjeri patnju onih koji zbog virusa umiru u groznim mukama? Prestanimo zbog toga licitirati tko više puca po šavovima!

Imamo jedan život i nije rješenje da se zatvorimo u rupu da nas virus ne zakači.

Bilo bi pošteno od zdravstvene struke priznati da nisu svemoćni i da pomažu kako znaju i umiju. Neki se trgaju od posla, sigurno ne svi. Nismo slijepi. Ali, predbacivanje

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

građanima da su neodgovorni i krivi za širenje virusa nikamo ne vodi.

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

7

REPUBLIKA HRVATSKA GRAD MURSKO SREDIŠĆE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA KLASA: 061-06/22-06/1 UR.BROJ: 2109/11-22-01/1-1 Mursko Središće, 10.02.2022.

Javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Grada Mursko Središće

Gradsko vijeće Grada Mursko Središće dodjeljuje javna priznanja „za iznimna dostignuća i doprinose od osobitog značenja za razvitak i ugled Grada Mursko Središće, a poglavito za naročite uspjehe u unaprjeđivanju gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja čovjekovog okoliša, športa, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti, te za poticanje aktivnosti koje su tome usmjerene“.

Javna priznanja koja dodjeljuje Gradsko vijeće Grada Mursko Središće u 2022. godini su: 1. Nagrada Grada Mursko Središće za životno djelo Dr. Jakov Kostović” 2. Povelja “Počasni građanin grada Mursko Središće” 3. Nagrada Grada Mursko Središće “Ivan Šubić” 4. Povelja “Lapornik” 5. Nagrada Iznimno uspješan učenik i student “Magna cum laude”

ntralu Donja Dubrava gdje su nekad bile drvene barake uz cestu Prelog – Donja Dubrava (zaokružena ljubičastom bojom) elektranu na kvadratnom kilometru zemljišta (prostora u jezeru ima sasvim dovoljno, koje i inače prirodnim procesom podliježe zamuljivanju), mogao bi začas izgraditi još jednu HE Dubravu snage oko 50 MW, tog puta solarnu i jaču od sadašnje hidrocentrale.

Ako pak se poigramo brojkama samo za ovu usporedbu, dobivamo veliku snagu.

HEP bi na dvadesetak kvadratnih kilometara jezera HE Dubrava izgradnjom solarnih elektrana mogao dobiti snagu atomske centrale Krško ili čak i veću. Drugim riječima, potencijali izgradnje solarnih elektrana neograničeni su, kako za HEP tako i za građane.

Pitali smo načelnicu općine Svete Marije Đurđicu Slamek koliko je HEP darežljiv, odnosno koliku ekološku rentu očekuje od gradnje solarne elektrane. Ona kaže:

Đurđica Slamek, načelnica općine Svete Marije: - S obzirom na tehnologiju, ne očekujem neko novo zapošljavanje jer će se sve riješiti već postojeća HE Donja Dubrava. Mi godišnje od HEP-a dobijemo na ime rente oko 400.000 kuna. Još ne znam koliku ćemo rentu dobivati nakon izgradnje solarne elektrane Donja Dubrava, no ne očekujem da će to biti više od oko 100.000 kuna. Mi smo mala općina i svaka je kuna dobrodošla - S obzirom na tehnologiju, ne očekujem neko novo zapošljavanje jer će se sve riješiti već postojeća HE Donja Dubrava. U ovom trenutku mi godišnje od HEP-a dobijemo na ime rente oko 400.000 kuna. Još ne znam koliku ćemo rentu dobivati nakon izgradnje solarne elektrane Donja Dubrava, ne očeku-

jem da će to biti više od oko 100.000 kuna. Mi smo mala općina i svaka je kuna dobrodošla, rekla je načelnica Slamek.

Prema najavama, u općini Svetoj Mariji trebala bi početi izgradnja još jedne solarne elektrane na prostoru gdje se nekad nalazio rasadnik Agromeđimurja. Investitori su

privatne osobe, a koordinator je Darko Kolarić iz Koprivnice. Ta će solarna elektrana biti znatno manja, snage oko 2,5 MW, no i to je veliko za naše prilike i prostirat će se na površini od oko 6 hektara.

Prema posljednjim informacijama, u tijeku su dogovori oko izgradnje. Ako bismo se malo poigrali poviješću, dolazimo do podataka da je nekad u Svetoj Mariji moguće bilo i staro svetište. Postoji legenda o slici ili kipu Svete Marije koji je “doplivao” Dravom i zaustavio se između dviju vrba na Dravi, zapisano je u starim knjigama župnog ureda. Koliko je poznato iz etnologije, vrba iva sveto je drvo Indoeuropljana, pa bi neki nadobudni istraživač mogao zaključiti da to nije slučajno što staroslavenska boginja Sunca daruje mještane Svete Marije dvjema solarnim elektranama.

Kriteriji za dodjelu Priznanja Grada Mursko Središće su vrhunski rezultati postignuti na teorijskom i praktičnom radu na pojedinom području, uživanje ugleda uzornog stručnjaka i djelatnika, odnosno uzornog poduzeća, ustanove, udruge građana i druge pravne osobe, a propisani su za svako pojedinačno javno priznanje u Odluci o javnim priznanjima Grada Mursko Središće. (Službeni glasnik Međimurske županije br. 17/2018).

Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja podnosi se u pismenom obliku Odboru za javna priznanja Grada Mursko Središće.

Prijedlozi moraju biti obrazloženi pisano i moraju sadržavati: • Ime i prezime odnosno naziv podnositelja prijedloga • Prebivalište ili sjedište podnositelja prijedloga • Osobno ime ili naziv osobe na koju se prijedlog odnosi uz navođenje osnovnih podataka o osobi • Naziv javnog priznanja i područje za koje se podnosi prijedlog • Iscrpno obrazloženje prijedloga odnosno postignuća i doprinosa radi kojih se predlaže dodjela javnog priznanja • Odgovarajuću dokumentaciju (objavljene radove, životopis, opisani doprinos, natjecateljski rezultati i sl.)

Prijedlog odabira Odbor za javna priznanja podnosi Gradskom vijeću.

Prijedlozi se upućuju u pisanom obliku na adresu GRAD MURSKO SREDIŠĆE, GRADSKO VIJEĆE - Odbor za dodjelu javnih priznanja, Trg braće Radića 4, najkasnije do 26.02.2022. godine, do 12:00 sati bez obzira na način dostave.

Odluku o dodjeli javnih priznanja donijet će Gradsko vijeće na svojoj sjednici, a priznanja će biti uručena na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana Grada Mursko Središće.

Predsjednik Odbora za javna priznanja: mr.sc. Miljenko Cmrečak, dr.med.vet

8

Crna kronika

UHVAĆENI PLJAČKAŠI benzinskih postaja u Pušćinama i Prekopi

Prijetili plastičnim pištoljem i ukrali 8 tisuća kuna!

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 3. veljače 2022., nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv dvojice hrvatskih državljana 1998. i 2000. godište zbog počinjenih kaznenih djela razbojništva.

Optužnicom se okrivljenog 24-godišnjaka tereti da je od 12. do 31. prosinca 2021., zajedno s jednim maloljetnikom, u dvama navratima u benzinskoj postaji u Pušćinama te u prodavaonici u Prekopi, uz prijetnju plas-

tičnim pištoljem tražio od zaposlenika novac, koji su mu oni dali u strahu za život.

Okrivljenog 22-godišnjaka se tereti da je, u to vrijeme, čekao u svojem automobilu i potom ih odvezao s mjesta događaja. Okrivljenici su, na opisani način, protupravno stekli više od 8.200 kuna.

Okrivljeni 24-godišnjak se nalazi u istražnom zatvoru, a vijeće Općinskog suda u Čakovcu prihvatilo je prijedlog državnog odvjetnika i produljilo mu istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (dv)

PREGAZIO PJEŠAKINJU kod Galerije Sjever

Zbog udarca pala na pod i završila u bolnici 7. veljače 2022. godine oko 7 sati u Čakovcu, u ulici Svetojelenska cesta dogodila se prometna nesreća u kojoj se 42-godišnji vozač osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka obilježenom pješačkom prijelazu nije približavao sigurnosnom brzinom tako da se može pravovremeno zaustaviti i

propustiti pješake. Zbog toga je udario u 72-godišnju pješakinju koja je prelazila kolnik preko pješačkog prijelaza. Pješakinja je uslijed udara pala na kolnik. Vozilom hitne pomoći prevezena je u Županijsku bolnicu Čakovec, dok će se ozljede okvalificirati naknadno. (dv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. veljače 2022.

BMW-om letio kroz dvorište, udario u panj i udario u krov kuće u Mačkovcu

Pijani Vratišinčar izgubio kontrolu i porušio pola ulice!

Kako nam kaže sugovornik i očevidac nesreće, čuo je tri snažna udarca, a kasnije i zvono na vratima Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

K

rš i lom, tako se u dvjema riječima može opisati nemili događaj koji se odvijao iza ponoći 9. veljače u ulici Balogovec u Mačkovcu. Kako doznajemo, 26-godišnji

mladić iz Vratišinca pod utjecajem alkohola od 1,18 promila izgubio je kontrolu nad BMW-om i porazbijao pola ulice.

Policija je izvijestila kako vozač nije prilagodio brzinu kretanja, ušao je u zavoj i sletio s ceste. Uz to, bila je noć, pa je vozaču

automatski bila smanjena vidljivost.

Napravio darmar u ulici

- Zbog toga je vozilom sišao izvan kolnika i udario u betonsko-drvenu dvorišnu ogradu obiteljske kuće, a u nastavku kretanja

u susjednu betonsko-drvenu terasu i dvorišnu ogradu. Potom je vozilom prešao na suprotnu stranu kolnika, gdje je udario u živicu, a uslijed čega je došlo do podizanja vozila i udara u krov kuće.

Protiv vozača pokrenut je prekršajni postupak, stoji u

MEĐIMURSKA POLICIJA poziva na testiranje

Traži se kandidat za radno mjesto tajnika Komisija za provedbu natječaja za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme u Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijsku upravu međimursku, objavila je poziv na testiranje kandidatima/kandidatkinjama koji/e su podnijeli/e pravodobne i potpune prijave te ispunjavaju formalne uvjete iz Javnog natječaja za prijam

IVANOVEC

u državnu službu na neodređeno vrijeme u Policijsku upravu međimursku. Testiranje kandidata za administrativnog tajnika održati će se u prostorijama sportske dvorane Policijske uprave međimurske u Čakovcu, Jakova Gotovca 7, u utorak 15. veljače 2022. godine s početkom u 9 sati. (dv)

Ukrao novac iz aparata za tople napitke U noći s 3. na 4. veljače 2022. godine u Ivanovcu, u Ulici Mihovila Pavleka Miškine u poslovnim prostorijama privatnog poduzeća nepoznati počinitelj provalio je

DONJI VIDOVEC

u nekoliko samoposlužnih aparata za tople napitke i kombiniranih aparata, odakle je ukrao novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. (dv)

Ukrao novac iz obiteljske kuće U nedjelju, 6. veljače 2022. godine od 15 do 21 sati u Donjem Vidovcu, u Ulici maršala Tita nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, gdje je ispre-

metao stvari i ukrao novac.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna.

Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.

Automobil “uparkiran” u dvorištu nakon što je udario u krov kuće

RAZBOJNIK (24) iz Male Subotice završio iza rešetaka

Iskoristio naivnost žene pa joj nasilno upao u kuću!

Policijski službenici Policijske postaje Čakovec dovršili su kriminalističko istraživanje nad 24-godišnjakom s područja općine Male Subotice zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela razbojništvo na štetu ženske osobe starije životne dobi.

Naime, u srijedu, 26. siječnja 2022. godine oko 14 sati u Čakovcu, u Ulici Ivana

Gorana Kovačića, na pragu obiteljske kuće osumnjičeni je od ženske osobe tražio vodu, nakon čega ga je pustila u kuću. Potom ju je rukama odgurnuo, uslijed čega je pala na pod te je ispremetao stvari po prostorijama i ukrao nekoliko stotina kuna. U događaju ženska osoba je zadobila laku tjelesnu ozljedu. Osumnjičeni

24-godišnjak je u subotu, 5. veljače 2022. godine predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

Nakon provedenog ispitivanja, a na prijedlog nadležnog državnog odvjetnika, sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu osumnjičeniku je rješenjem odredila istražni zatvor te je predan u zatvor u Varaždinu. Tako-

đer, DORH je donio rješenje o provođenju istrage protiv 24-godišnjaka.

Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila okrivljenom 24-godišnjaku istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (dv)

11. veljače 2022.

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Globalni Hrvati i digitalni nomadi

Osim ograde zakačio je i balkon od kuće

policijskom izvješću. Ujutro smo posjetili mjesto nesreće i zatekli očevica Marina Čirića kojem je vozač preletio preko dvorišta u trenutku kad je izgubio kontrolu nad vozilom.

- U 10 do 1 čuo sam tri snažna udarca. Policija mi je pozvonila na vrata i tek sam onda izašao iz kuće. Autom je zakačio i moj balkon, srećom da nitko nije stradao.

Da je udario u kuću, moglo je biti svašta, rekao nam je Čirić kojem je vozač

Marinu Čiriću vozač je porušio pola dvorišta

oštetio cvjetnjak i drveće koje se nalazi ispred kuće.

Panj ga odbacio na krov kuće

Nakon toga, preletio je cestu, udario u živicu i panj koji ga je odbacio na krov susjedne kuće.

Kako nam kaže sugovornik, vozač je imao više sreće nego pameti.

Doznajemo da u kući čiji je oštećen krov vlasnik živi na drugoj adresi.

Preletio je preko ceste i kroz živu ogradu naletio na panj koji ga je odbacio na krov

Prema popisu stanovništva, Hrvata je sve manje, statističari govore da nas je manje od četiriju milijuna. Opet se iznova izrađuju strategije kako zadržati mlade u zemlji, a političarima je omiljena tema traganje za krivcem.

Tu je kao sve jasno: uvijek je kriv onaj koji je na vlasti.

U stvari, nitko se ne pita griješimo li u samom pristupu. Popisi stanovništva postali su važni u vremenu industrijskog razvoja društva radi sagledavanja određenih zakonitosti, koje se onda pretaču u političke odluke.

Nikako da se razumije da živimo u sasvim drugačijem društvu koje možda još nema pravo ime, no u neprilici se može nazvati postindustrijskim. Tu vladaju drugačiji zakoni i ne vrijede oni iz devetnaestog ili dvadesetog stoljeća. Jednostavno nedostaje uvid u kojem vremenu živimo, kao da smo prespavali lekcije iz povijesti.

To se odnosi i na popis stanovništva, u kojem je pojedinac sveden na broj, što je tipični industrijski način razmišljanja. Jednostavno, popis stanovništva više nije primjeren novom društvu u kojemu živimo, on je arheološki primjerak birokracije, danas već iz kamenog doba.

Primjeren popis stanovništva novog doba bio bi sasvim drugačiji. Obuhvaćao bi i sve takozvane iseljene Hrvate kako i Hrvate prve, druge ili treće generacije iseljavanja, bilo gdje u svijetu. Ne da bi se

9

vidjelo da nas ima više, već da se iskoriste puni potencijal znanja i vještina, znanstvenih i mrežnih spoznaja, a nadasve socijalnih i društvenih veza za razvoj.

Odavno je rečeno da je svijet postao globalno selo i da više nije toliko važno gdje tko živi, već koje emocije i strasti sa sobom nosi, tko je on. Danas kao goste imamo takozvane moderne digitalne nomade, a ne znamo što oni zapravo znače i koje poruke nose svijetom.

Hrvatska politika još ne razumije da su Hrvati kao manji narod poput Irske globalni narod i zašto je to postalo važno. Kao što nije shvatila da mladi jednostavno moraju ići van barem koju godinu da nauče nove vještine kojih ovdje nedostaje i da se zatim uključe u razvoj domovine i kao globalni Hrvati, ako se već ne vrate.

Nagradno pitanje: kad je koji međimurski načelnik pozvao potomke iseljenih Hrvata iz svojeg općine ili grada barem na godišnji susret ili mrežni susret na internetu, da im kaže da računa na njih? To će se možda i dogoditi kad na vrbi rodi grožđe.

Elektronički računi za vodne usluge za građane – ekološka i moderna usluga

Prednosti: • Jamstvo dostave elektroničkog računa na razini je slanja papirnatog računa s povratnicom. Svaki račun uručen je na vrijeme i nije ga moguće zagubiti budući da je uvijek dostupan putem internetskog ili mobilnog bankarstva.

• Jednostavnost i praktičnost - račune je moguće pregledavati i plaćati u bilo kojem trenutku s bilo kojeg mjesta, bez prepisivanja s papira, uz samo jedan klik, ali i potpunu kontrolu kada se račun želi platiti.

• Ušteda novca i vremena naših korisnika - naknade za plaćanje računa putem internetskog ili mobilnog bankarstva najniže su bankovne naknade.

Kako ugovoriti i koristiti elektronički račun:

• Podnijeti zahtjev putem internetskog bankarstva svoje banke.

• Međimurske vode d.o.o. odgovaraju na zahtjev – korisnik odgovor vidi u internetskom bankarstvu svoje banke.

• Međimurske vode d.o.o. šalju podatke o računima za plaćanje, ali i sam račun u internetsko i mobilno bankarstvo, a banke porukama obavještavaju korisnike o dobivenom računu.

• Korisnika račun čeka u internetskom i mobilnom bankarstvu i može ga platiti u bilo kojem trenutku jednim klikom. Prije, ali i nakon što je račun plaćen, korisnik putem internetskog i mobilnog bankarstva može preuzeti elektronički račun u PDF verziji koja je izgledom identična papirnatim računima.

10

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GIMNAZIJALCI J. SLAVENSKOG predvođeni profesoricom Helenom Zečar Lajtman osnovali vlastiti volonterski klub

11. veljače 2022.

Volontera manjka pa smo odlučili pomagati udrugama i pojedincima!

- Ovim putem želimo pozvati sve udruge kojima su potrebni volonteri da se mogu javiti u našu školu. Spremni smo za nove volonterske akcije, kažu perspektivni učenici Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

D

a je volontiranje odraz humanitarnosti i plemenitosti u svakom društvu prepoznali su gimnazijalci iz Gimnazije J. Slavenskog Čakovec predvođeni profesoricom filozofije i sociologije Helenom Zečar Lajtman.

Irina Šincek, Katja Premuš, Jakov Feher i Lovro Hranilović učenici su trećeg razreda koji su u sklopu fakultativne nastave predmeta Građanski odgoj i ljudska prava prepoznali problem naše zajednice – nedostatak volonterizma.

Volontera ima, ali ne znaju kome se obratiti

Točnije, radi se o tome da Volonterski ured Međimurske županije, osnovan 2011. godine, kao takav više ne postoji ili jednostavno nije aktivan.

Volje za volonterizmom ima, ali se ti isti volonteri ne znaju kome obratiti. Kako nam je pobliže objasnila profesorica Zečar Lajtman, u sklopu fakultativne nastave rade na projektu Građanin kojem

Vedri volonteri Irina Šincek, Lovro Hranilović, profesorica Helena Zečar Lajtman, Katja Premuš i Jakov Feher je cilj da učenici prepoznaju problem u lokalnoj zajednici koji onda potom i riješe.

Projekt se potom prijavljuje na Smotru, a na ovogodišnjoj, koja uskoro slijedi, problem i rješenje predstavit će upravo Irina, Katja, Jakov i Lovro.

- Učenici su prepoznali da u Međimurskoj županiji ne postoji konkretan volonterski ured, a s druge strane, udruge koje trebaju volontere, ne znaju gdje da ih pronađu.

U projekt je uključeno dvade-

setak naših učenika, dok će tih četvero ići na smotru i prezentirati taj problem i rješenje, istaknula je profesorica.

Prvo su proveli anketu među učenicima, ali i šire, gdje su prema rezultatima uočili da problem postoji.

Volontera ima, no ne znaju kome se obratiti.

Prema projektu potrebno je pronaći više rješenja, no odabere se samo jedno, kao i plan akcije. Osim ankete, obilježili su i Međunarodni

Centra, a za sada djeluje Odjel za volontere u sklopu Saveza udruga Platforme za Društveni centar Čakovec.

- Volonterski ured osnovala je Međimurska županija zajedno s udrugama ACT i Zora, a tijekom godina mijenjali su se voditelji Centra, organizacija, partnerstva i potrebe društvene zajednice. Trenutačno se provode organizacijske pripreme za rad Volonterskog centra na široj osnovi nego do sada, a sada djeluje Odjel za volontere. Odjel za volontere vodi volontersku grupu na društvenim mrežama.

Cilj grupe je stvoriti platformu u kojoj se okupljaju sve

osobe zainteresirane za volontiranje, učenje i pomaganje drugima te jedno mjesto na kojem će pronaći pozicije koje im nude mogućnost uključenja i razvijanja vještina.

Osim toga, grupom se žele okupiti organizacije koje šalju svoje volonterske pozicije da bi povećali broj prijava na volontiranje i proširili riječ o voluntarizmu i mogućnostima istoga u Međimurskoj županiji. Grupa je do sada objavila volonterske pozicije u suradnji s lokalnim organizacijama civilnog društva (u 2022. godini: Udruga slijepih Međimurske županije; Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode),

Kamo je nestao Volonterski ured Međimurja?

U rujnu 2011. godine s radom je počeo Volonterski ured Međimurja VUM. Zajednički su ga osnovale Međimurska županija i Udruge ACT i ZORA. Međutim, ako se danas želite prijaviti za volontiranje, to će vam biti težak zadatak s obzirom na to da je taj ured misteriozno prestao sa svojim radom.

O razlozima prestanka rada pitali smo pročelnicu za zdravstvo i socijalnu skrb Sonju Tošić Grlač koja nam je odgovorila da Volonterski centar Međimurske županije nije prestao s radom, samo je trenutačno u drugoj organizacijskoj shemi, što znači da se priprema drugačiji ustroj

dan volontera 5. prosinca, a održali su i svoju prvu volontersku akciju. Udruga za sindrom Down Međimurske županije trebala je pomoć kod preseljenja u nove prostore. Čak dvadeset volontera gimnazijalaca odazvalo se, zasukalo rukave i pomoglo Udruzi.

Takvih će akcija biti još jako puno. Zasad se javilo preko 80 učenika na razini cijele škole koji bi željeli sudjelovati u volonterskom radu.

Pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić Grlač partner je na projektu ITEO gdje vodi aktivnosti volontera kao partner udruzi Mladi informatički stručnjaci, a i sama provodi aktivnosti edukacije volontera u kulturnoj i kreativnoj industriji projektom Kreativno edukativnog centra Murai, stoji u odgovoru pročelnice.

Što rade volonteri i zašto su bitni?

Volontiranje je želja da se nekom pomogne te nas asocira nas na nešto pozitivno, na dobro, na promjenu. Volonterstvo je jedan od najsnažnijih elemenata koji doprinose razvoju i oblikovanju demokratskih promjena u svakom društvu te je važan dio svakog suvremenog društva. VolonProblem je bio nabaviti volonterske knjižice. Obratili su se Volonterskom centru u Zagreb s kojim su se povezali. Uz to, povezali su se Prostorom, Centrom za mlade Čakovec čiji je trenutni predsjednik Boris Barić.

Već iduću školsku godinu volonterski klub

- Dio volonterskih knjižica smo naručili sami kao škola, dok su nam dio ustupili iz Prostora. Također smo s njima dogovorili i buduću suradnju da bi se u volontiranje mogle uključiti i ostale škole, kao i šira javnost, nastavlja.

Gimnaziji J. Slavenskog je u planu već iduću školsku go-

tiranje njeguje povjerenje među ljudima, toleranciju i empatiju te poštovanje prema zajedničkom dobru. Volonteri pomažu udrugama u raznim aktivnostima, od fizičkih akcija u kojima je potrebno nešto preseliti i napraviti, do volontiranja na štandu udruga i sudjelovanje u raznim projektima. dinu osnovati vlastiti volonterski klub. Trenutno su u fazi u kojoj prikupljaju podatke udruga na području Međimurske županije kojima će poslali e-mail da od sad imaju volontere i ako imaju potrebe, da se povratno jave.

- Tako se sve udruge kojima su potrebni volonteri mogu povratno javiti našoj školi da bismo im ustupili naše volontere. Imamo dovoljno učenika da pokrijemo dosta volonterskih akcija, zaključuju ovi perspektivni gimnazijalci.

Stupili su u kontakt i suradnju s Evom Trstenjak iz Društvenog centra Čakovec koja će im javljati i prosljeđivati pozive za volonterske akcije.

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 11

PRIČA ZA VALENTINOVO: 15 godina ljubavi para iz Domašinca

Valentinovo nam je svaki dan, osim na Valentinovo Valentina i Stjepan Kanižaj danas kažu da je najvažnije razumijevanje i međusobna podrška, bez obzira na datum na kalendaru Piše: Mateja Gošćiej

Ž

ivot piše najljepše priče, a jednu vrijednu prepričavanja danas djeci, u budućnosti i unucima, imaju Valentina Novak Kanižaj (36) i Stjepan Kanižaj (36).

Posebno kada se svake godine tijekom veljače upravo na Valentinovo prisjećaju prvih zajedničkih koraka i jednog od romantičnijih trenutaka njihove ljubavne priče.

Prvi spoj u Šampionu, a prosidba na – Valentinovo

Upravna pravnica i monter instalacija iz Domašinca

zajedno su punih 15 godina.

Prvih sedam godina u vezi, dok osam godina u braku.

Taj skladan par dokazuje kako zaljubljenost ne nestaje s godinama, već se ona samo produbljuje, uz sve veću ljubav i podršku, ali i veću obitelj. Iako su im danas centar svijeta sedmogodišnji sin Roko i kći Tena kojoj je pet godina, priznaju da je njihova povezanost iz dana u dan sve jača.

Priznaje to prvi Stjepan koji se bez razmišljanja ističe kao romantičniji u vezi, dok Valentina, nazivajući se „prerealnom za romantiku“, naglašava kako ipak uživa u suprugovim romantičnim

idejama i trenucima samo za njih. Posebno su u tim trenucima uživali u mlađim danima kada su prvo bili prijatelji, pa, kako kažu, dečko i cura, a naročito se sjećaju svog prvog spoja.

- Zanimljivo je da smo prvo bili prijatelji i neprestano smo se družili u okviru našeg društva. Možda me Stjepan morao isprva malo nagovarati, ali pristala sam ići na prvi službeni spoj, a kako je to bilo vrijeme kad se izlazilo u Disco klub Šampion u Domašincu, to je bila naša lokacija, u jednom dahu izgovara Valentina. No, ne skida osmijeh s lica čak i kad s nevjericom izračunava ko-

Ta� Stjepanu i mami Valen�ni danas se na skijanju pridružuju i Roko i Tena

liko je vremena prošlo od tih jednostavnijih dana. U istom mjestu gdje danas grade obitelj i zajednički život, krenula je njihova ljubavna priča.

Romantika na žičari nije moguća

- Zaručili smo se nakon sedam godina veze, ali nije sve išlo glatko, kaže Stjepan.

Naime, prosidbu je najprije htio napraviti na skijanju koje su oboje zavoljeli tijekom vremena provedenog zajedno i dijelili niz zajedničkih doživljaja. No ipak, uz sve planiranje i promišljanje ipak nije htio riskirati mogućnost da u snijegu izgubi prsten. Želio joj ga je, naime, uz postavljanje najvažnijeg pitanja, dati na visini, na žičari.

Ipak, unatoč svoj romantici, sigurnost je najvažnija pri odabiru mjesta za donošenje najvažnije odluke u životu.

- Odlučio sam da za taj trenutak ipak moram stajati na čvrstom tlu. Bio sam jako nervozan i mjesec dana planirao najsavršeniji dan, ističe danas ponosan suprug Stjepan. Dodaje i to kako je sudbina odlučila da će Valentinovo 2013. zlatnim slovima biti upisano u njihovoj dugogodišnjoj vezi. Tako je tjedan dana nakon skijanja Stjepan priredio romantičnu večeru u jednom restoranu i zaprosio Valentinu. Kako su se oboje složili, uz sve dane koje su proveli zajedno te uz sva putovanja i pustolovine, zasigurno je prosidba na Valentinovo jedan od najromantičnijih događaja koji će pamtiti zauvijek mada njihovo bračno putovanje u Grčku također visoko kotira.

Vjenčanje je uslijedilo 2013. godine

Trostruko slavlje na Valentinovo Postoji doduše jedan detalj koji je prevagnuo da Stjepan odabere restoran umjesto žičare. Naime, na Valentinovo, osim što je njegovoj Valentini imendan, i njegov je rođendan. Tako da taj dan imaju tri slavlja.

Rođendan, imendan i godišnjicu svojih zaruka. No, upravo zbog toga ističu da je njima i njihovoj mladoj obitelji Valentinovo svaki dan, osim 14. veljače. Taj dan im je predviđen za širu obitelj i prijatelje s kojima slave imendan i rođendan, a manje Dan zaljubljenih.

Njihovi mališani, Roko i Tena, ipak se potrude pa roditeljima često prirede iznenađenja u obliku crteža i radova na temu Valentinova.

- Obožavamo taj naš 14. veljače, dan je zaista poseban i ljubav se osjeća svugdje u zraku, no mi se trudimo da se naša ljubav osjeti u svakom našem trenutku,

obiteljskom izletu, nekom manjem događaju, tijekom vožnje biciklom ili planinarenja, u čemu kao obitelj uživamo, dodaju Kanižaji.

Oni su prava sportska obitelj koja jedva čeka aktivnosti u prirodi, pa tako planinare najčešće po Ivanščici i Grebengradu, a može ih se vidjeti i na biciklima uz Muru na Poučnoj stazi Murščak u njihovu Domašincu.

Otkrit ćemo vam i njihov recept 15-godišnje ljubavi i uspješnog zajedništva.

Kažu da je najvažnije razumijevanje i međusobna podrška, bez obzira na datum na kalendaru. Zvuči jednostavno i lako primjenjivo, no ipak, toga danas često nedostaje, pa Vam za Valentinovo (i sve ostale dane u godini!) želimo upravo to – podršku i razumijevanje osobe koju volite!

Sretno Valentinovo i sretan imendan svim Valentininim imenjakinjama i imenjacima!

12

Čakovec

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBNAVLJA SE zgrada Pučkog otvorenog učilišta

Stoljetnoj dami vratit će vanjski sjaj Dječji vrtić posjetila je i gradonačelnica Ljerka Cividini

DJEČJI VRTIĆ Dječja mašta u novom EU projekt

Radno vrijeme vrtića produljuje se do 20 sati!

Kako bi se što više prilagodio potrebama roditelja i olakšao im svakodnevicu, Dječji vrtić Dječja mašta produžit će radno vrijeme vrtića do 20 sati i tako omogućiti kvalitetniju skrb o najmlađima.

Usklađivanje radnog vremena dio je aktivnosti projekta Vrtić po mjeri roditelja u sklopu poziva Nastavak unapređenja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, a ukupne je vrijednosti 3.340339,80 kuna.

Glavni cilj projekta je doprinijeti usklađivanju poslovnog i obiteljskog života roditelja i skrbnika djece na području Međimurske županije, odnosno u njihovom matičnom objektu u Čakovcu i dvama područnim vrtićima u Sivici i Zebanec Selu.

To će se postići unaprjeđenjem usluge kroz produljeno radno vrijeme vrtića, do 20 sati svakoga dana. Na taj način postići će se bolja ravnoteža poslovnog i obiteljskog živo-

ta za korisnike.Dječji vrtić Dječja mašta ustanova je za rani i predškolski odgoj, koja djeluje na području Međimurske županije već 28 godina.

- Od 2019. nositelji smo međunarodnog certifikata European Talent Point i jedina smo predškolska ustanova na području županije koja je imenovana Europskom točkom za darovitu djecu. Taj certifikat rezultat je dugogodišnjeg rada s djecom rane i predškolske dobi, a osobito s potencijalno darovitom djecom u ustanovi kroz različite oblike rada: redoviti program, obogaćeni prošireni program i posebne programe prema interesima djece, kazala je ravnateljica Dječjeg vrtića Dječja mašta Grozdana Žagar.

Angažirat će se 19 djelatnika, odnosno odgajatelja, psihologa, logopeda, rehabilitatora i tehničkog osoblja koji će se brinuti o četrdesetak djece, uvest će se novi programi za djecu, nabaviti nova oprema i namještaj te će se provoditi edukacije djelatnika. (dv)

VELEPOSLANIK Andrea Biggi posjetio naš grad

Australija i Čakovec se vole!

Prilikom svog službenog posjeta Čakovcu i Međimurskoj županiji, šef Misije Veleposlanstva Australije Andrea Biggi nije propustio uz svog domaćina, gradonačelnicu Čakovca Ljerku Cividini, dotaknuti se teme povezivanja grada s australskim regijama te razmjene iskustava i kulture. U

okviru obilježavanja Dana Australije 26. siječnja, ali i tridesete obljetnice diplomatskih odnosa Australije i Hrvatske, šef Misije u ime Veleposlanstva donirao je obrazovnu učilicu Osnovnoj školi Donja Dubrava i pritom gradonačelnici najavio skoru donaciju i čakovečkim školama. (dv)

Zgrada je pod zaštitom konzervatora i njezina obnova će potrajati kako se budu namicala sredstva. Za sada se Ministarstvo kulture i medija RH uključilo sa simboličnih 50.000 kuna Zgrada Pučkog otvorenog učilišta obnovljena je iznutra, ali derutna izvana. U bliskoj budućnosti trebala bi zasjati sjajem kakvim zaslužuje.

Izgrađena je početkom 20. stoljeća, prije skoro 120 godina. Nedavno su na pročelju s ulične strane zgrade osvanule skele i zaštitna folija, što je znak da počinje uređenje fasade.

Pod zaštitom konzervatora, a Ministarstvo škrtari na obnovi

- Već nekoliko godina apliciramo prema Ministarstvu kulture i medija njezinu zaštitu na program sanacije objekata koji su pod konzervatorskom zaštitom. Zgrada Pučkog otvorenog učilišta je pod ingerenciju konzervatora došla jer se nalazi u užoj gradskoj jezgri Čakovca. To znači da svaka intervencija u njezinu obnovu zahtijeva odobrenje konzervatora, odnosno ministarstva kulture i medija, odnosno odobrenje što smijemo raditi i na koji način prilikom sanacije, objasnio je

Samo za restauraciju prve strane fasade bilo bi potrebno 780.000 kuna Mario Zamuda, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta.

Nastavlja: - Zgradu obnavljamo i održavamo kontinuirano koliko god je to moguće.

Tako smo prije četiri godine obnovili drugi dio krovišta iz vlastitih prihoda. Lani smo od Ministarstva kulture i medija zatražili 700.000 kuna, a dobili samo 50.000. Pri tome smo zahtjev aplicirali u travnju, a nikakvog odgovora nije bilo do rujna i onda smo taj iznos dobili 20. rujna, uz uvjet da ga u roku od dvaju mjeseca opravdamo učinjenim. Što smo drugo mogli s tim novcem u kratkom roku, nego potrošiti na najam skele i dizalice, pri čemu smo dodali i vlastita sredstava. Očekivali smo od Ministarstva više da bismo krenuli u ozbiljniju obnovu fasade, pa se i Čakovec (koji ima osnivačka prava nad ustanovom) proračunskim sredstvima pripremio za to,

namijenivši nam 150.000 kuna. Međutim, kako se do rujna nije znao ishod našeg zahtjeva prema Ministarstvu, sredstva iz gradskog proračuna prenamijenili smo za obnovu kotlovnice.

Ove godine smo ponovno aplicirali zahtjev na Ministarstvo i zatražili 350.000 kuna.

Grad je i ove godine osigurao u proračunu 300.000 kuna, jer samo za restauraciju prve strane fasade bilo bi potrebno 780.000 kuna. Dodat ćemo i vlastita sredstva da bi se barem ta prva strana uredila.

Kad završi restauracija fasade, moraju srušiti borove

- Kad završi restauracija fasade, srušit ćemo i borove koji skrivaju pročelje zgrade, jer Ministarstvo kulture i medija to od nas traži. Moramo vratiti prvobitnu vizuru, a prema slikama s početka

UDRUGA ŽENA iz Štefanca održala redovnu godišnju skupštinu

prošlog stoljeća iz 1912./13. godine, oko zgrade je raslo nisko raslinje.

Na pročelju zgrade je dominirala dekorativna kugla koja će nakon toga doći do izražaja. Sama zgrada je izgrađena 1902./03. godine, a od svoje izgradnje uvijek je imala obrazovnu namjenu. Bila je škola, samo su se mijenjali oblici obrazovanja, od pučkog osnovnog, strukovnog, a danas za obrazovanje odraslih.

Kao ustanova živimo i radimo od vlastitih prihoda bez donacija iz Grada ili Županije, tako da zgradu obnavljamo velikim dijelom vlastitim sredstvima. Tako smo do sada obnovili unutrašnjost zgrade i kabinete, obnovili krovište da zaštitimo zgradu, a sada je na redu i obnova fasade, postupno kako se budu namicala sredstva za to, ispričao nam je ravnatelj Zamuda.

(BMO, foto: zv)

Planova je puno, no realizacija ne ovisi o nama!

- Nažalost, zbog dobro nam poznatih epidemioloških razloga, Udruga žena Štefanec nije mogla svoje aktivnosti provesti u potpunosti. Ipak, godina nije prošla bez događaja koji su nam ostali u pamćenju, tim je riječima započela redovna godišnja skupština štefanjskih žena.

A to znači da su žene, ali i zainteresirani mještani, prošlu, također pandemijsku godinu, putovali po Međimurju i upoznavali se s ljepotama svog kraja. Osim toga, dva su puta bili na jednodnevnim kupanjima u Novom Vinodolskom i Njivicama. Žene su bile domaćin 25. Međimurskog festivala sportske rekreacije za žene, a organizirale su i tradicionalnu Zahvalu za plodove zemlje te

Milojka Tuksar, Vera Mihalic i Anamarija Korent pješačenje i druženje s mještanima uz Svjetski dan pješačenja.

S istim ciljem ušle su i u ovu godinu, a već ovih dana nadaju se sudjelovanju u fašničkim povorkama u Samo-

boru, Čakovcu, Novom Selu na Dravi i naravno, Štefancu.

- Nadamo se da nam epidemiološka situacija neće ponovno oduzeti tu radost maškora, dodala je Vera Mihalic, predsjednica Udruge. Uz rad

na uključivanju što više žena u njihovu Udrugu, napravile su plan i program kao da je pred njima “normalna” godina. Što će se pak sve moći organizirati i ostvariti, van je njihovih organizacijskih moći. (vv)

11. veljače 20221.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BELICA je osvojila prestižnu nagradu National Geographica Hrvatska – Žuti okvir 2021.

Zvonimir Taradi: - Naši mještani imaju stečenu kulturu brige za okoliš

Općina Belica, kao što je dobro poznato, a o čemu smo pisali i mi u našim novinama, najbolja je općina u Hrvatskoj u odvojenom prikupljanju otpada te time može stati uz bok najnaprednijim europskim sredinama - Naši mještani imaju stečenu kulturu brige za okoliš.

Mnogi su radili u zapadnim zemljama gdje se odvaja otpad i takvu stečenu naviku prenijeli su doma, komentirao je načelnik Zvonimir Taradi novu, prestižnu nagradu koja je stigla u Belicu.

Naime, općina Belica osvojila je nagradu National Geographica Hrvatska – Žuti okvir 2021. u kategoriji Održiva industrijalizacija i inovativnost.

Općina Belica, kao što je dobro poznato, a o čemu smo pisali i mi u našim novinama, najbolja je općina u Hrvatskoj u odvojenom prikupljanju

Briga o djeci, mladima, ali i svim mještanima nastavlja se i ove godine. U godini u kojoj je Međimurje proglašeno Europskom regijom sporta, krenut će izgradnja dugo najavljivane atletske staze sa sportskim borilištima u Belici.

Vezano za to, ovih su dana načelnik Taradi i međimurski župan Matija Posavec u prostorijama Općine potpisali sporazum o sufinanciranju radova na njenoj izgradnji. Nova atletska staza smisleno je smještena uz Osnovnu školu Belica te će se koristiti za potrebe osnovnoškolske nastave i

provođenje pedagoških aktivnosti, ali i svih mještana općine. Imat će 6 staza, bacalište kugle, zaletište i skakalište za skok u dalj te skok u vis kao i malonogometno igralište s prirodnom travom unutar atletske staze na kojoj će biti postavljena tartan podloga.

Tom prilikom s ravnateljem Osnovne škole, Antunom Žulićem, dogovorena je zamjena toplinskih instalacija u Područnoj školi u Gardinovcu, podrška u adaptaciji ulaznog prostora Osnovne škole Belica, kao i obnova dijela Doma kulture u Gardinovcu.

Piše: Vlasta Vugrinec

Kreće i izgradnja atletske staze

Atletska staza gradi se uz tamošnju osnovnu školu

Nova lokacija Vuzmenke Općina Orehovica obavještava svoje mještane da je na dosadašnje lokacije vuzmenki koje su se nalazile u Podbrestu – baza, Vulariji – staro nogometno igralište i u Orehovici kod groblja zabranjeno dovoženje biljnih ostataka od orezivanja drveća i grmlja iz vrtova.

Naime, te lokacije nalaze se preblizu zgrada i šuma pa prilikom kontroliranog paljenja vuzmenki od strane nadležnih DVD-a ipak postoji veliki rizik od požara i ugrožavanja života i imovine. Kako se na to mjesto uz biljne ostatke dovozio i ostali otpad te zemlja usprkos redovnom nadzoru, čišćenje od ostataka vuzmenki iziskuje velika financijska sredstva iz općinskog proračuna.

S obzirom na aktualnu zdravstvenu situaciju vezanu za bolest COVID-19 i

ograničenja okupljanja na javnim mjestima, posljednjih godina odgađalo se tradicionalno spaljivanje vuzmenke što će najvjerojatnije biti i ove godine.

Stoga se obavještavaju mještani naselja Podbrest, Orehovica i Vularija da ostatke iz vrta zbrinu bilo odlaganjem u spremnike i vreće za biootpad bilo na vlastitom kompostištu.

Ako ipak zbog nekog razloga (nemogućnosti zbrinjavanja u spremnike zbog veličine) postoji potreba za dovozom biljnih ostataka od orezivanja drveća i grmlja iz vrtova, to se može učiniti u Vulariji, na lokaciji bivšeg saniranog deponija Prosišće koji se nalazi u nastavku Dravske ulice. No, potrebna je obavezna prethodna najava u općinski Jedinstveni upravni odjel na broj telefona 635-275. (vv)

Prijavite svoje programe i projekte Zvonimir Taradi, načelnik općine Belice, ponosan je na prestižne nagrade

otpada te time može stati uz bok najnaprednijim europskim sredinama.

Dok je hrvatski prosjek ispod 20 %, općina Belica sa svojih 79,76 % ispunjava cilj koji je propisala Europska unija za odvajanje otpada. Koncesionar koji brine o gospodarenju, odnosno zbrinjavanju otpada na tom području je GKP Pre-kom iz Preloga.

- No, mještani su najviše doprinijeli tom uspjehu održivosti, razvoju zemlje znanja, zaštiti okoliša i ljudskih vrijednosti, ponosno je dodao načelnik Taradi. Drugo je to

16 novih studentskih stipendija teo Mikulić, Tea Filipović, Edvard Sternad, Julijana Kolarić, Marta Hajdarović, Dino Carović, Mihael Baranašić, Petra Hajdarović, Alen Hajdarović i Lorena Juračić.Pribroji li se tih 16 novih, općina Belica trenutno stipendira ukupno 59 studenata, naravno onih redovnih. (vv)

OREHOVICA

ŠENKOVEC

BELICA

Svi studenti koji su se javili na ovogodišnji natječaj za stipendiranje studenata u općini Belici prošli su propisane kriterije i stekli pravo na “pomoć”. Drugim riječima, novi stipendisti u tekućoj akademskoj godini su Anja Đuranić, Ema Frančić, Gracija Grabarić, Ivona Colarić, Nina Braniša, Dorotea Sabolek, Ma-

Središnje Međimurje 13

Potpisivanje ugovora o stipendiji

priznanje za općinu u nizu.

Od 15. prosinca 2021. općina Belica službeno nosi poseban, prestižan status Općina – Prijatelj djece.

Sve je to rezultat brojnih aktivnosti koje općina poduzima da bi najmlađim mještanima osigurala uvjete za bezbrižno i veselo djetinjstvo.

Priznanje također ukazuje da se radi o mjestu koje sustavno ulaže u odrastanje djece, izgradnju lokalne zajednice i sredine ugodne za život.

- Stvaramo uvjete da bi roditelji željeli odgajati djecu u našoj općini, kaže načelnik Taradi.

Općina Šenkovec raspisala je poziv za dostavu programa i projekata namijenjenim zadovoljavanju javnih potreba koji se financiraju iz općinskog proračuna. Stoga se pozivaju svi korisnici da se odazovu pozivu i pošalju svoje prijave. Pod proračunskim korisnicima podrazumijevaju se kulturne ustanove i institucije, sportski klubovi

i udruge, udruženja s područja socijalne skrbi i humanitarne udruge, vjerske organizacije, organizacije tehničke kulture, udruge građana, ostale udruge i pojedinci. Rok za podnošenje prijave je 28. veljače 2022. godine. Cjeloviti tekst javnog poziva i obrasci za prijavu mogu se preuzeti na mrežnim stranicama Općine Šenkovec. (vv)

MALA SUBOTICA

Prijave do kraja veljače Općina Mala Subotica kao davatelj financijskih sredstava poziva udruge koje su programski usmjerene na rad u području kulture, tehničke kulture, sporta i rekreacije, socijalne skrbi i zdravstva, odgoja i obrazovanja, turizma, zaštite potrošača, zaštite okoliša i prirode, razvoja i demokratizacije društva, razvoja mjesne samouprave i ostalim područjima društvenih djelatnosti na području općine Male Subotice da se prijave na Javni poziv za pružanje financijske podrške projektima koji doprinose zadovoljenju javnih potreba i ispunjavanju ciljeva i prioriteta definiranih strateškim i planskim dokumentima Općine Mala Subotica za 2022. godinu.

Prioritetna područja su kultura, odgojno-obrazovni projekti i aktivnosti te projekti tehničke kulture, programi socijalne skrbi i zdravstva, turizam i zaštita okoliša i prirode, zaštita potrošača, razvoj i demokratizacija društva te razvoj mjesne samouprave. Ukupna planirana vrijednost poziva je 180.000 kuna.

Rok za podnošenje prijedloga projekata i programa je 30 dana, a završava 10.

3. 2022. godine.

Sva pitanja vezana za taj poziv mogu se postaviti isključivo elektroničkim putem, slanjem upita na adresu elektronske pošte: stiven.ivkovic@opcina-mala-subotica.hr, najkasnije do 28. 2. 2022. godine. (vv)

14

Središnje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIZNATA MEĐIMURSKA PASMINA promovirana na pokazno-prodajnoj izložbi u Nedelišću

11. veljače 2022.

Međimurska kokoš stvorena je u Donjoj Dubravi - Glavna su karakteristika međimurske kokoši blijedo žućkasti podušnjaci. Sama je kokoš srednjeg rasta, ima kvalitetno meso i visoku nesivost. Priznata je pasmina u jarebičastoj, narančastoj i tzv. pšeničnoj boji, kaže Julije Toplak Piše: Vlasta Vugrinec

U

druga uzgajivača malih životinja Nedelišće i ove je prve nedjelje u mjesecu veljači organizirala pokazno-prodajnu izložbu.

No, ovoga su puta klasičnoj izložbi dodali i promociju međimurske kokoši koju je kao pasminu službeno početkom 2010. godine priznao Hrvatski savez udruga uzgajatelja malih životinja. Kokoš je inače “dijete” Udruge jer nju je ona standardizirala, dok pak su

ju njeni članovi stvorili. Trenutno je pasmina u postupku priznavanja i na nivou EU.

Stvaranje kokoši započelo je 1992. godine

- Počeli smo još devedestih godina prošlog stoljeća, prisjetio se početaka stvaranja pasmine međimurske kokoši Julije Toplak iz Pušćina.

Alojzije Zvonar iz Donje Dubrave prvi je stvorio selekcijsko jato, dok sam ja u to doba bio predsjednik Odbora za

A. Zvonar i J. Toplak imaju najbolje kokoši Osim što je na MESAP-u bila promocija međimurske kokoši, održano je i stručno savjetovanje na tu temu, a podijeljena su i priznanja najboljim uzgajivačima, odnosno najuspješnijima.

Naime, 74 komada kljunova izložilo je 19 izlagača u svim trima bojama.

Najljepšeg pijetla u jarebičastoj boji, koji je dobio 96 bodova, pokazao je Alojzije Zvonar iz Donje Dubrave.

Isti broj bodova dobila je kokoš u jarebičastoj boji Julija Toplaka iz Pušćina.

Alojzije Zvonar imao je i najbolju kokoš u pšeničnoj boji koja je također dobila 96 bodova, dok je samo bod

manje dobila kokoš Alena Magdalenića, rodom iz Nedelišća.

Među izlagačima jarebičaste međimurske kokoši bili su Dražen Topličanec, Vlado Grošanić, Ivan Škvorc, Igor Pintarić, Stjepan Golub, Ivica Šoltić, Alojzije Zvonar, Branko Rušec, Krešo Bosak, Vedran Brajković, Dragutin Golubić, Damir Litivić, Božidar Halanbek i I. Nesek.

Narančaste međimurske kokoši izlagali su Alen Magdalenić, Darko Petković i Alojzije Zvonar, koji je jedini izlagao i međimursku kokoš pšenične boje. (vv)

Julije Toplak s pijetlom karakteris�čnog repa čije se boje prelijevaju hrvatske pasmine. - Krenuli smo s uzgojem 1996. godine i pratili situaciju s brojnošću kokoši u Međimurju. Kad je kokoš priznata kao pasmina 2010. godine, započinje njen jači uzgoj.

S obzirom na to da je prva međimurska kokoš stvorena u donjem dijelu Međimurja, nekako je tamo ima najviše, no to ne znači da je nema i u drugim dijelovima. Naime, domaća pasmina, još to i imenom međimurska, ima sve više poklonika i uzgajivača.

Pasmina je priznata u okviru Hrvatskog saveza, zaštićena je i više joj nitko ne može mijenjati karakteristike, odnosno “dorađivati” ju.

- Glavna su karakteristika međimurske kokoši blijedo žućkasti podušnjaci. Sama je kokoš srednjeg rasta, ima kvalitetno meso i visoku nesivost.

Priznata je pasmina u jarebičastoj, narančastoj i tzv. pšeničnoj boji. Pasionirani uz-

Međimurska kokoš srednjeg je rasta, ima kvalitetno meso i visoku nesivost

gajivači posebno obožavaju pijetla zbog kitnjastoga šarenog repa čije se boje prelijevaju od žuto-smeđe do tamnozelene, objasnio nam je naš sugovornik i sam uzgajivač i ljubitelj međimurske kokoši.

U želji da se dobije srednje velika kokoš u jarebičastoj boji koja će se odlikovati i nesivošću jaja i mesom, selekcija je započela parenjem domaće kokoši i kokoši australorp.

Poslije se ubacivala i grahorasta kokoš, uglavnom, baza je bila domaća kokoš

Literatura pak kaže da je riječ o robusnim kokicama širokog i četvrtastog trupa te glatkog perja koje dobro

priliježe uz tijelo. Kod pijetla je vrat dugačak i snažan, bujno je obrastao perjem koje dopire sve do ramena. Prsa i trbuh su široki i dobro razvijeni. Kod obaju spolova prsa su malo uzdignuta, u pijetla uvijek crno obojana. Leđa su u središtu široka i dobro operjana. Rep je uzdignut te s linijom vrata i leđa tvori duboku zaobljenu šupljinu.

Jedino kokice u pšeničnoj boji imaju kraći rep i općenito djeluju zbijenije, bez naglašene zaobljenosti leđa. Krila dobro prianjaju i malo su opuštena prema zadnjem dijelu tijela.

Bedra (bataci) su čvrsta, srednje dugačka i dobro se naziru iz perja. Srednje duge, jake noge intenzivno su žuto obojene i neoperjane. Jednostavna crvena krijesta je bubrežasta s pet zubaca. Ovalni podušnjaci su srednje veličine, bademastog oblika i žućkaste boje. Podbradnjaci su duguljasti, glatki i crveni. Kljun je smećkasto-narančast, a oči svjetlucave narančaste boje.

Iz uzgoja se izlučuju životinje s primjesama bijelog perja, vodoravno nošenih repova, tankih i bijelo obojanih nogu te one sa slabo razvijenim prsima i malim krijestama.

Uz dobru hranidbu mlade kokice pronesu u dobi od 4 do 5 mjeseci. Pijetao doseže težinu od 4,5 do 5 kilograma, kokoš je nešto manja s od 2,5 do 3,5 kilograma. Mlada kokica nese jaja prosječne težine oko 60 grama, a ona starija i do 80 grama.

- Daju velika jaja, s time da godišnje iznesu oko 210

jaja, dodaje. Znači, korisna je i praktična, a uz to i domaća.Naime, sama leže jaja, sama vodi piliće, dakle, dobra je kvočka, hvali Julije našu pasminu. Kaže da se radi o otpornoj pasmini koja ne mora živjeti u zatvorenim nastambama, već su joj dostatni naši kokošinjci otvorenog tipa. Vani je, čeprka, pa čak i, kaže, gdje je kokoš, tu nema voluharica. I naravno, meso joj je kvalitetno za ljudsku prehranu.

Domaća kokoš i australorp

U želji da se dobije srednje velika kokoš u jarebičastoj boji koja će se odlikovati i nesivošću jaja i masom, selekcija je započela parenjem domaće kokoši i kokoši australorp. Poslije se ubacivala i grahorasta kokoš, uglavnom, baza je bila domaća kokoš. Onda i nije čudno što se radi o otpornoj pasmini.

- Naravno, nije to išlo preko noći, već je trebalo vremena i truda, kaže dalje. Trebalo je odabirati one najbolje i najljepše pa ih opet pariti, njegovati i hraniti i tako u krug dok se nije dobila ona prava kokica kakvu su zamislili. Naravno, sve je to tijekom desetak godina radio Alojzije Zvonar.

Iako se radi o novostvorenoj pasmini kokoši, ona je nastala na temelju starog uzgoja tog tipa kokoši na području Međimurja i danas predstavlja dio kulturnog identiteta ovog kraja.

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 15

Zadnji predkoronski fašnik održan je malo prije zaključavanja 2020. godine

FAŠNIK U MURSKOM Središću

Zakonskim odredbama korisnike se po�če na odvojeno prikupljanje otpada biološkog otpada da bi se smanjilo njegovo odlaganje na odlagališta

MURS-EKOM korisnicima dijeli smeđe kante za odvojeno prikupljanje biootpada koji se više ne može odlagati u miješani komunalni otpad

Tko ne želi kantu za biootpad, mora sam kompostirati Od 1. svibnja s primjenom novog cjenika odvoz biootpada će biti sastavni dio cijene usluge odvoza otpada Piše: Božena Malekoci-Oletić

O

d 1. svibnja komunalna poduzeća obvezna su zbrinjavati biootpad za sve korisnike. Novim Zakonom o gospodarenju otpadom to je u obvezi jedinica lokalne samouprave. Mursko Središće se posredstvom Murs-ekoma pripremilo za tu obvezu. Grad je s okolnim općinama preuzeo to privatno komunalno poduzeće i postao većinski vlasnik s udjelom 85 %, dok okolne općine Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec imaju udjele od po 5 % vlasništva. Nakon toga počelo je njegovo intenzivnije komunalno opremanje za novu vrstu poslova.

Sagrađena je nova kompostana, vrijedna 4,5 milijuna kuna i 50 % �inancirana iz EU fondova. Murs-ekom spreman je za takvu vrstu usluge jer je kompostana započela s radom i uskoro će biti spreman prvi kompost. Jedinice lokalne samouprave imale su obvezu do 31. siječnja donijeti odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na svom području, o čemu je Gradsko vijeće odlučilo na posljednjoj sjednici. Prema novom Zakonu o gospodarenju otpadom od 1. svibnja ove godine kreće i primjena novog cjenika koji će se već prema spomenutom Zakonu temeljiti na �iksnom i varijabilnom dijelu usluge te

predviđa i razne popuste za korisnike.

Prema sadašnjem cjeniku, za one koji preuzmu smeđu kantu, cijena minimalne javne usluge se povećava ovisno o broju članova kućanstva: 7,25 kuna za jednočlano, 9,67 kuna za dvočlano i 14,68 kuna za višečlano domaćinstvo, ali samo do 1. svibnja. Od 1. svibnja s primjenom novog cjenika neće biti razlike u cijeni jer će odvoz biootpada biti sastavni dio cijene obvezne minimalne javne usluge odvoza otpada.

To znači da oni koji imaju smeđu kantu, neće zbog toga plaćati ništa više, već razlika u računu može nastati samo u varijabilnom dijelu računa koji se povećava ako je predana više puta zelena kanta s miješanim komunalnim otpadom.

Zakonodavac želi zakonskim odredbama potaknuti korisnike na odvojeno prikupljanje otpada da bi se smanjilo odlaganje na odlagališta.

Biootpad korisna je sirovina i ne treba završavati u zelenoj kanti.

Mursko Središće je za usporedbu navelo cijenu usluge odvoza otpada iz neposrednog susjedstva u Sloveniji gdje je cijena usluge odvoza oko 30 eura mjesečno, što je od 1,5 do 2 puta više nego kod nas.

Direktiva EU diktira da se na cijelom području RH mora smanjiti količina miješanog komunalnog otpada, odnosno sadržaj zelene kante i smanjiti

Glavnog krivca Franceka spalit će i baciti u Muru Uz poštivanje svih epidemioloških mjera i u smanjenom obliku, tradicionalni Serjojnski fašnik održat će se 27. veljače, s početkom u 15 sati. Nekoliko godina unazad pokazalo se da je Serjojnski fašnik itekako prepoznatljiv jer je na njemu godinama sudjelovalo više stotina maškara. Serjojnski fašnik jedan je od najstarijih fašnika u Međimurju i želja je Grada da se u organizaciju fašnika uloži više �inancijskih sredstava i da on dobije novi format s još većim brojem fašničkih skupina iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva.

- Odlučili smo da se od sada održava isključivo na dan kada pada po kalendaru, a ne na neki prilagođeni datum, kazao je gradonačelnik Srpak. Dodaje: - Turistička zajednica Grada Mursko Središće članica je Hrvatske

udruge karnevalista, što daje sasvim drugačiji značaj fašnika.

Ove godine, da bi se ispoštovale mjere, na Serjojnkom fašniku sudjelovat će samo fašničke grupe s područja Murskog Središća. Ako se mjere i odluka promjene, bude li dopušten veći broj osoba na događaju, uključit će se i druge fašničke udruge.

Fašnička povorka krenut će od osnovne škole, Ulicom Vladimira Nazora i Frankopanskom, kroz gradski park spustit će se na šetnicu i kod ljetne pozornice odvijat će se središnji dio događanja.

Krivac za sve zlo i naopako u prošloj godini, popularni Francek, tradicionalno će biti spaljen i bačen u rijeku Muru, kao što je bio običaj nekada.

(BMO)

Pandemija je podosta promijenila navike ljudi i njihovo druženje, što se odrazilo i na cjelokupni društveni život. To se posebno odrazilo na djecu i mlade koje je pandemija silom prilika natjerala u četiri zida i prikovala za digitalne uređaje. Na taj način prate nastavu, ali se i odvikavaju od tjelesnih aktivnosti, sporta i rekreacije. To ne smije dopustiti, mišljenja je gradonačelnik Srpak i pred nama je izazov da djecu vratimo u nogometne i druge sportske klubove.

Zbog toga moramo ulagati u poboljšanje uvjeta u njima da bi bili privlačniji i

omogućili kvalitetniji rad. U tom smislu Grad je upravo pred podizanjem uvjeta za rad nogometnih klubova.

U tijeku je javna nabava za uređenje tribina i stadiona NK Rudara, vrijedna 2,4 milijuna kuna. - Jednako tako po 35 tisuća kuna uložit će se i u uređenje poboljšanja uvjeta drugih nogometnih klubova na području grada Murskog Središća. U Peklenici je potrebno urediti svlačionice i uvesti rasvjetu igrališta radi mogućnosti treninga u večernjim satima, odnosno svaki klub ima određene potrebe za poboljšanje uvjeta rada.

(BMO)

Izrada glavnog projekta za izgradnju parkirališta na prostoru bivše klaonice u Murskom Središću povjerena je tvrtki NORD-ING iz Čakovca kao najpovoljnijem ponuditelju

u postupku javne nabave s iznosom od 17.812,50 kuna s uključenim PDVom. Mjesta za parkiranje u gradu manjka pa je itekako potrebno urediti nova parkirna mjesta. (BMO)

Za stadion NK-a Rudar 2,4 milijuna kuna

Smeđe kante spremne za podjelu svim korisnicima posljedično količine koje se odlažu na odlagališta. Da bi se to postiglo, potrebno je razvrstavati otpad: papir, plastika, metal, koji se na području koje pokriva Murs-ekom već odvaja. No, ona kućanstva koja ne kompostiraju biootpad najvećim ga dijelom odlažu u zelenu kantu: ostatke hrane i namirnica. A zapravo je riječ o korisnom otpadu koji se u kompostani preradi u kvalitetni kompost. Ovih dana počela je podjela smeđih kanti domaćinstvima jer od 1. svibnja svi koji ne kompostiraju, moraju biti uključeni u odvoz biootpada. Ako pojedino domaćinstvo ne želi preuzeti smeđu kantu, mora dati izjavu da kompostira biootpad.

Od 1. ožujka građani će u radno vrijeme reciklažnog dvorišta moći po simboličnoj cijeni od 5 kuna kupiti 100 L komposta pakiranog u vreće.

Riječ je o promotivnoj cijeni, dok će se cijene nadalje utvr-

diti na temelju ekonomskih kriterija. Uz osnovne poslove odvoza smeća na području Murskog Središća Murs-ekom je preuzeo poslove zimske službe, uređenje javnih i zelenih površina, upravljanje grobljima u Murskom Središću, Peklenica – Križovec, Selnica i Vratišinec. Uz to nudi i vrši uslugu čišćenja prostora i održavanja javnih i zelenih površina i za druge JLS-e i poslovne subjekte. Nedavno je počeo pružati uslugu prodaje pogrebne opreme i prijevoza pokojnika. Zaposlenicima su povećane plaće i osiguravaju sva ostala materijalna prava. Nabavljeni su razni alati i uređaji za održavanje javnih i zelenih površina te usluge zimske službe u vrijednosti od više od milijun kuna. Putem EU projekata nabavljena su dva nova komunalna vozila za odvoz otpada marke Mercedes u vrijednosti od preko dvaju milijuna kuna.

Više parkirališta uz šetnicu

16

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOŽANI započeli obilježavanje 25 godina svog grada

Stare kućice zamijenit će nove i ljepše

PRELOG

Uklonite sami svoje kućice uz Dravu!

Grad Prelog poziva korisnike izgrađenih objekata u zapadnom dijelu Sportsko-rekreacijske zone Prelog da ih sami uklone do 1. ožujka 2022. godine.

Neuklonjene objekte nakon isteka navedenog roka uklonit će Grad uz pomoć treće osobe, a o trošku korisnika izgrađenih objekata.

Dodatno, smatrat će se da su se korisnici objekata odrekli građevinskog materijala i drugih predmeta zatečenih na predmetnoj čestici (uključujući i neregistrirane kamp-prikolice).

Grad Prelog je s vlasnikom predmetne čestice, Hrvatskom elektroprivredom d.d., 26. svibnja 2015. godine sklopio Ugovor o podzakupu i 2. kolovoza 2016. godine Aneks Ugovora o podzakupu kojim mu je predmetna čestica dana u podzakup do 3. listopada 2032. godine.

S prvim studenog 2020. godine krenuo je u provedbu projekta akronima AQUA ADVENTURES koji sufinancira Europska unija iz programa INTERREG V-A Program suradnje Mađarska – Hrvatska 2014 – 2020, a čiji je sastavni dio izgradnja dviju sanitarnih

zgrada s tuševima, 60 tipskih drvenih nadstrešnica, postavljanje 15 vrtnih roštilja, 4 stalka za bicikle, promatračnice za promatranje ptica, 4 igrališta za odbojku na pijesku te uređenje zelenih površina i pristupnih puteva na predmetnoj čestici.

Nakon završetka projekta na toj se čestici planira izgraditi još jedna sanitarna zgrada s WC-om za invalide i ljetni šank na otvorenom (beach bar).

Za planirani zahvat Grad ima suglasnost vlasnika predmetne čestice i pravomoćnu građevinsku dozvolu od 15. travnja 2016. godine.

Nakon provedenog postupka javne nabave radova za izvođače radova odabran je gospodarski subjekt Core upravljanje d.o.o.iz Varaždina.

Planirani početak radova je 1. ožujka 2022., a planirani završetak 30. rujna 2022. godine.

Korisnici koji sami uklone izgrađene objekte u navedenom roku imat će prednost pri korištenju 60 tipskih drvenih nadstrešnica koje će se izgraditi u sklopu projekta akronima AQUA ADVENTURES.

U 2021. GKP Pre-kom ostvario je rast prihoda od 16,39 %, prvenstveno zbog povećanja opsega poslovanja u gospodarenju otpadom, ali i zbog prodaje starih amortiziranih strojeva, stoji u njihovoj javnoj objavi.

Kako su povećali opseg poslovanja, rasli su i troškovi zbog zapošljavanja novih radnika, troškova poslovanja i potrebnih investicija (amortizacija).

Tako su ostvareni prihodi od 22.432.718 kuna, dok

rashodi iznose 22.367.125 kuna.

Dobit pak prije oporezivanja iznosi 65.593 kuna.

Rezultat poslovanja je pozitivan, a uz to, odrađene su potrebne investicije potrebne za daljnji rast prihoda u narednoj godini te su završeni svi EU projekti. Kako poduzeće ima još slobodnih kapaciteta u svojim građevinama za gospodarenje otpadom, uključit će još 2 nove JLS u sustav gospodarenja otpadom. (vv)

Udruga umirovljenika iz Preloga krenula je s novom sezonom nordijskog hodanja. Organizirana rekreacija

odvijat će se svakog četvrtka s početkom u 16 sati na Marini uz rijeku Dravu. (vv)

U sastav GKP-a Pre-kom ulaze još dvije općine

Počinje sezona nordijskog hodanja

11. veljače 2022.

Druženje uz kobasice i limenu glazbu Šator ispred župne crkve, kobasice, prigodno osvježenje te limena glazba Branko i gosti uz koju su se družili građani 8. veljače bili su samo uvod u cjelokupna ovogodišnja događanja u Prelogu. Naime, grad će tijekom cijele godine nizati aktivnosti i programe kojima će obilježavati jubilarnih 25 godina dobivanja statusa grada. Na nadnevak 17. siječnja 1997. godine Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je odluku o proglašenju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Ta su odluka i zakon objavljeni u Narodnim novinama 30. siječnja pa je zakon stupio na snagu 7. veljače 1997. godine. Tim zakonom utvrđuju se županije, gradovi i općine u Republici Hrvatskoj, određuje se njihov naziv, područje i sjedišta.

Grad Prelog dobio je status

Građani su se častili pečenim kobasicama grada s naseljima koja ulaze u sastav grada: Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Hemuševec, Oporovec, Otok i Prelog. (vv)

Limena glazba Branko i gosti pobrinula se za dobro raspoloženje

Slijedi i koncert 4 Tenora Grad Prelog će tu vrijednu obljetnicu proslaviti i 4. ožujka koncertom 4 Tenora. Koncert će se održati u prostoru Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport u Prelogu, a bit će besplatan za sve posjetitelje. Koncert je bio planiran za 6. veljače, ali je zbog aktualne situacije odgođen za mjesec dana.

Koncert će završiti velikim vatrometom. Đani Stipaničev, Marko Škugor, Vladimir Garić i Marko Pecotić, kao prva postava 4 Tenora, svoj su prvi nastup imali u travnju 2016. kao gosti na koncertu klapama u Lisinskom. Oduševili su

Pripreme za AGRO ARCA sajam U prostoru Poduzetničkog centra Prelog održan je radni sastanak, kao uvod u ovogodišnji sajam AGRO ARCA. Nazočne su pozdravili saborski zastupnik i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek i Miljenko Šimpraga, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske. Sajam su predstavili tajnik Udruge inovatora Matija Žugec i voditeljica projekta AGRO ARCA Silvana Slivar. Udruga inovatora Hrvatske organizira 13. Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji, koji će se održati drugi puta u Prelogu, od 13. do 15. svibnja 2022. godine u SRC-u DG SPORT Prelog. Organizatori sajma su Grad Prelog i

Udruga inovatora Hrvatske.

Domaći i inozemni sudionici sajma AGRO ARCA prepoznali su vrijednost i korisnost projekta jer im on otvara prostor za kvalitetan iskorak prema tržištima zemalja u okruženju, a nadasve tržištu Europske unije. Svake godine na izložbenom prostoru izlagači promoviraju domaćoj i inozemnoj poslovnoj javnosti oko 200 inovacija, ekoideja, proizvoda i novih proizvoda te mehanizaciju i tehnologiju u poljoprivredi. Uz potporu i pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede nad tim nadasve važnim gospodarskim projektom, ujedno će se predstaviti i brojna lokalna obiteljska i poljoprivredna gospodarstva iz Međimurja i okolice. Na prostoru saj-

ma AGRO ARCA 2022. bit će organizirano nekoliko tematskih skupova vezanih za poljoprivredu i prehrambenu industriju kao i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola. Predviđeno je da se u okviru pojedinih tema promoviraju programi i projekti pokrovitelja, supokrovitelja, sponzora, iz područja poduzetništva, obrtništva, zadrugarstva. Sajam AGRO ARCA 2022. bit će obogaćen i brojnim popratnim sadržajima. - Samo zajedništvom možemo stvoriti okruženje za inovativno i konkurentno gospodarstvo u kojem će znanje, iskustvo i kreativnost poljoprivrednog potencijala Hrvatske doći do punog izražaja, poručuju iz Udruge inovatora Hrvatske. (vv)

publiku koja ih je ispratila stajaćim ovacijama pa je interes za 4 Tenora jednostavno buknuo, postali su prava atrakcija profinjenog glazbenog izričaja kojeg je publika itekako željna.

Koncertno su vrlo aktivni.

Svoje su nastupe održali od Slovenije do Crne Gore, a kao krunu zajedničke karijere pamte koncert u zagrebačkoj Ciboni 21. rujna 2018. Iste godine objavljuju svoj album prvijenac U Lisinskom, a na mjesto Marka Škugora dolazi Filip Hozjak, tenor iz Preloga.

Pojedinosti o ulaznicama bit će poznate uskoro! (vv)

Knjižnica će biti domaćin hrvatskih knjižničara Preloška knjižnica i čitaonica bit će domaćin okruglog stola Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja.

Organizator je Hrvatsko knjižničarsko društvo, a svoju potporu dalo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu natječaja za sufinanciranje razvojnih (knjižničnih) projekata.

Drugim riječima, u lipnju će pokazati svijetu koliko su moćne knjižnice te ugostiti kolege i kolegice iz cijele Hrvatske. (vv)

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠKOLSKA SPORTSKA DVORANA u Goričanu preskupa sportašima i udrugama

Najam dvorane za trening 175 kuna po satu, a pola 100 kuna!

Načelnik Emanuel Sinković smatra da korištenje sportske dvorane mora biti omogućeno mještanima i sportašima po povoljnijim uvjetima Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

U svibnju 2019. godine svečano je otvorena nova sportska dvorana u Goričanu u sklopu osnovne škole. Gradnja dvorane započela je 2013. godine, a ukupna vrijednost investicije je 13.663.455,47 kuna koju su kreditnim zaduženjem realizirale Međimurska županija i Općina Goričan.

Kredit je ugovoren 2017. godine u iznosu od 8,4 milijuna kuna. Nositelj kredita je Općina Goričan, dok će Međimurska županija u 2022. godini doznačiti 380.000 kuna za pokriće dijela rata kredita.

DONJI VIDOVEC

Planira se izgradnja pet drvenih montažnih kuća Izgradnja tradicionalnog Etnoparka u Donjem VIdovcu ušla je u novu fazu. Naime, ovih dana u posao su uvedeni izvođači radova koji bi trebali izgraditi 5 drvenih montažnih kućica. Etnopark dio je projekta prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska Two Rivers one Goal II i započeo je 1. rujna 2020. godine. Javna nabava provedena je u prosincu prošle godine te je odabirom najpovoljnije ponude izabrana tvrtka Domet d.o.o. iz Preloga. Drvene kućice na

DONJA DUBRAVA

na parceli Etnopark, osim što će biti međusobno povezane, nadovezat će se i na Interpretacijski centar do kojeg će se stići pješačkom stazom.

Njihova namjena je turistička, a služit će kao izložbeni prostor etnozbirke. Vrijednost radova iznosi 371.747,00 kuna bez PDV-a, odnosno 464.683,75 kuna s PDV-om. Sufinanciranje iz projekta je 85 %. Radove će nadzirati tvrtka MIN-Međimurje, Investicije, Nekretnine d.o.o. (vv)

Svi brojevi Dobravskih novina u digitalnom formatu Mažoretkinje Goričana na svečanom otvorenju školske sportske dvorane 2019. godine

Kredit stoji nad općinskom “glavom”

Tako su župan Matija Posavec i načelnik Goričana Emanuel Sinković proteklog tjedna potpisali sporazum o kapitalnoj donaciji za 2022. godinu u visini od 380.000 kuna kojom će Međimurska županija sufinancirati kredit za izgradnju sportske dvorane Osnovne škole Goričan u 2022. godini.

Preostali iznos za otplatu je 4.945.000 kuna glavnice i 745.000 kuna kamata. Posljednja rata dospijeva na naplatu 30. 9. 2032. godine. Iznos mjesečnog anuiteta iznosi cca 52.000 kuna. Međimurska županija je do 31. prosinca 2021. doznačila ukupno 1.625.000 kuna za pokriće glavnica i kamata po kreditu.

Donje Međimurje 17

Emanuel Sinković No, osim velikog kredita koji će Općina Goričan plaćati do 2032. godine, problem je i u cijeni najma udrugama s područja općine. Naime, prema Odluci o minimalnim iznosima naknada za korištenje prostora i opreme u školskim ustanovama kojima je osnivač Međimurska županija, definiran je iznos korištenja školskog prostora i opreme za treninge sportskih ekipa te iznosi 175 kuna na sat.

Kako nam je Sinković napomenuo, to je preveliki iznos, pogotovo za udruge koje promoviraju Goričan.

MEĐIMURSKA POSLA

Matija Posavec

Preveliki mjesečni izdatak udrugama - S obzirom na to da se sportskom dvoranom koriste mahom udruge koje su od posebnog interesa za Goričan, smatram da je iznos korištenja previsok i predstavlja veliki mjesečni izdatak za udruge i da korištenje sportskom dvoranom mora biti omogućeno udrugama i mještanima po povoljnijim uvjetima, pogotovo ako uzmemo u obzir da općina otplaćuje kredit, istaknuo je načelnik.

Ako uspoređujemo cijene ostalih školskih sportskih dvorana u Međimurju, za veliku dvoranu Graditeljske škole u Čakovcu trening sportskih ekipa se po satu plaća 300 kuna, a za sportsku rekreaciju 400.

Dvorana ETŠ-a za trening sportskih ekipa plaća se 200 kuna, u dvoranama u Prelogu, Donjem Kraljevcu, Maloj Subotici, Kotoribi, Selnici, Štrigovi, Nedelišću, Podturnu, Belici, Sv. Jurju na Bregu, Orehovici, Strahonincu i Goričanu 175 kuna, u Draškovcu, Donjoj Dubravi i Hodošanu 110, a u PŠ Držimurec-Strelec 80 kuna. Postoji i opcija da se može iznjamiti pola dvorane za 100 kuna, što je možda ipak prihvatljivija cijena udrugama.

Na radnom sastanku župan i načelnik dogovorili su kako će naći model koji će mještanima i sportskim udrugama omogućiti nesmetano korištenje dvorane.

Donja Dubrava može se pohvaliti svojim novinama koje izlaze dva puta godišnje i to za margaljetsko proščenje i za Božić. U njima su zabilježeni svi značajniji događaji koji su se desili v Dobravi. Prvi broj izašao je za Božić 1993. godine i do sada je tijekom 28

KOTORIBA

godina svjetlo dana ugledalo 57 brojeva.

Kako pak bi mještani mogli lakše doći do svakog broja, ali i u cilju očuvanja i osuvremenjivanja, svi brojevi Dobravskih novina od sada su dostupni na općinskim mrežnim stranicama. (vv)

Još malo i gotovo!

Radovi na upravno-poslovnoj zgradi u samom središtu Kotoribe pred samim su završetkom.

Trenutno se uređuje okoliš i parkiralište, a nakon što se u novu zgradu presele poslovni subjekti koji posluju u staroj zgra-

DONJI KRALJEVEC

di u blizini, slijedi rušenje spomenute stare zgrade. Na tom mjestu bit će potrebno urediti okoliš, a dio prostora je u nadležnosti Županijske uprave za ceste. Nova će zgrada uskoro središtu Kotoribe pružiti potpuno novu i modernu vizuru. (vv)

Radionica o orezivanju voćaka Centar dr. Rudolf Steiner 19. veljače organizira radionicu rezidbe voćaka u voćnjaku OPG-a Dominić u Goričanu. Voditelj radionice bit će Mladen Dobranić, dugogodišnji voćar i predsjednik Udruge voćara,

vinogradara i povrćara općine Sveti Martin na Muri.

Za sve koji znaju gdje je voćnjak, to je kod trap streljane u Donjem Kraljevcu, na Remizi, kamo mogu doći od 10 sati. (vv)

Nigdar ne tak bilo kaj nekak nej bilo

T

o što se u posljednje vrijeme događa kod nas je prava strava. Vijesti počinju s brojem zaraženih i umrlih, o poskupljenjima svega i svačega, ubojstvima, korupciji, prepucavanju naših političara koji time skreću pažnju javnosti od stvarnih problema.

Stvarnost nam je takva da ju ni pas s maslom ne bi pojeo i probavio, a kako ćemo tek mi, obični smrtnici koji živimo od plaće do plaće, s kreditima,

minusima i da ne nabrajam dalje. Ili ćemo se prepustiti stihiji i pustiti da nas vodotok loših stvari nosi dalje i dalje dok se ne razbolimo ili pak ćemo pronaći snagu u sebi i othrvati se.

A možemo se itekako i to malim stvarima, stvarima na koje smo zaboravili u našem užurbanom svijetu, svijetu u kojem jurimo od jutra do sutra za koju kunu više na računu.

I naravno, kuna nikad dosta,

a nezadovoljstva i stresa sve više i više.

Zaboravili smo na život naših starih koji su se pokrivali onako kako su imali, koji su hranili kokice, sijali i sadili vrtove, njegovali voćke. Ne treba puno za par gredica salate i mrkve, rada na zemlji koji itekako opušta nakon užurbanog radnog dana. Uz to dobiva se i neka korist, nije velika, ali čini itekakvo zadovoljstvo. Zaboravili smo kako se pelca cvijeće, kako

se liče zidovi, kako se kosi trava, opušta uz knjigu iz knjižnice ili glazbu s radija. Zaboravili smo kako je lijepo i opuštajuće sjesti vani, u dvorištu ili na balkonu, opustiti se u miru i tako puniti baterije. Za to ne treba novac kao primjerice za teretanu gdje se plaća udisanje tuđeg znoja.

Tko kaže da tijekom toplijih dana ne možemo na posao ili trgovinu pješice ili biciklom. Štedimo na benzinu i povećavamo tjelesnu aktivnost.

Tko kaže da ne možemo sami skuhati pekmez, kompot, napraviti zimnicu, ispeći kolače. Ne trebaju nam takvi skupi artikli iz trgovačkih centara upitne kvalitete.

Svatko od nas je za nešto, ima neki hobi koji može unovčiti ili pak njime uštedjeti, samo se treba okrenuti oko sebe, zaviriti u sebe i odvažiti se. Najgora je svakodnevna jadikovka koja nikome ne koristi, dapače, tjera ljude od nas. (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

Simptomatologija biljnih bolesti (I) Biljne bolesti prepoznajemo po vidljivim znakovima ili simptomima karakterističnim za određenu bolest. Nastali simptomi posljedica su različitih procesa koji se dešavaju u biljci ili na njoj pod utjecajem aktivnosti patogena i reakcije biljke.

Prije nego se simptomi pojave, patogen mora prodrijeti u biljku i proširiti se u biljci. Znanost koja se bavi proučavanjem tih patoloških promjena zove se simptomatologija.

Simptomi biljnih bolesti manifestiraju se kao:

1. Venuće Venuće je čest simptom u biljnoj patologiji, a može biti posljedica neparazitskih (abiotskih) i parazitskih (biotskih) uzročnika bolesti. Prvo zeljasti dijelovi ili čitave biljke venu dok se kasnije zahvaćeni dijelovi biljke suše. Venuće koje nastaje kao posljedica abiotskih uzročnika može biti mehaničko (nastaje kao posljedica stvarnog nedostatka vode – suša) i fiziološko (nastaje kada voda nije dostupna biljci iako je ima u tlu; kod zaslanjenih tala ili na primjer kod niskih temperatura).

Venuće biljaka kao posljedica biotskih uzroka nastaje kada se paraziti nasele u provodnom staničju biljke pa je onemogućen normalan dotok vode. Uzrok tome je ili začepljenje žila micelijem (vegetativno tijelo gljive) ili intoksikacija toksinima koje izlučuju gljive. Uzročnici takovog venuća najčešće su gljive pa govorimo o traheomikozama (lat. mikes – gljiva; traheje – provodni elementi biljaka) i bakterije kada se radi o traheobakteriozama. Virusi rijetko izazivaju venuće biljaka.

Venuće biljaka izazvano patogenim organizmima nepovratno je, dok je ono izazvano sušom najčešće reverzibilno (čim padne kiša, biljka se oporavi).

2. Promjene boje

Promjena boje je najčešći simptom u biljnoj patologiji i može biti opća ili djelomična promjena boje ili se može manifestirati u obliku različitih pjegavosti. Opća promjena boje nastupa kod žutica ili kloroza. Žutica može biti izazvana također i nedostatkom željeza u tlu ili kao posljedica dugotrajnog zadržavanja vlage uslijed povećane

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. veljače 2022.

ORHIDEJA simbolizira ljubav i ljepotu i idealna je za poklon za Valentinovo

Cvijetu pripisuju i žensku snagu te mušku superiornost

- Ljubitelji orhideja ne samo da imaju jednu ili dvije tegle već su postali i pravi kolekcionari tog cvijeta. Traže boje koje nitko nema. Budu to šatirane, crvene, dvobojne, mini ili srednje veličine cvijeta, kaže Željka Toplek iz Poleva Piše: Vlasta Vugrinec

Piše: dipl. ing. agr.

Suzana Pajić količine oborina na slabije propusnim i teškim tlima. Zarazna žutica najčešće je uzrokovana virusima, a posljedica je smanjenje produkcije klorofila ili degeneracije kloroplasta. Pjegavost nastupa kao mjestimična ograničena promjena boje na bilo kojem organu biljke (list, grana, cvijet, plod i dr.). Pjege su vrlo različite po veličini, obliku i rasporedu. Uzroci pjega mogu biti abiotske i biotske prirode. Pjege na bilo kojem od organa biljke mogu biti uzrokovane tučom, povećanom sunčevom insolacijom ili pak neprimjerenim korištenjem pesticida (fitotoksičnost).

3. Nekroza

Nekroza je vrlo čest simptom biljnih bolesti za koji su karakteristični prestanak funkcije i odumiranje tkiva, a uzročnici mogu biti gljive i virusi. Nekrozi često prethode neki drugi simptomi (promjena boje, pjegavost) i sam proces nekroze nerijetko je vrlo brz i može se primijetiti na različitim biljnim organima ovisno o biljnoj bolesti.

4. Gnjiloća ili trulež

Gnjiloća ili trulež je razaranje živog tkiva izazvano bakterijama ili rjeđe gljivama. Do truleži dolazi zbog razgradnje staničnih opni i središnjih lamela te pri tome stanice gube oblik i funkciju. Razlikujemo suhu i mokru trulež, a koja će se razviti ovisi o prisutnosti i količini vode. Mokra trulež svojstvena je za organe biljke koji sadrže mnogo vode (plodovi, gomolji, lukovice), a često se pojavljuje na uskladištenim proizvodima (Botrytis cinerea na jagodama, Sclerotinia vrste na mrkvi i dr.).

Orhideja je naziv za sve biljke iz porodice Orchidaceae.

Ime su dobile po svojim dvama gomoljastim korijenima koja oblikom podsjećaju na mošnje. Nakon porodice Asteraceae, orhideje su druga po veličini porodica Anthophyta.

Smatra ih se posebno lijepima i za mnoge je orhideja kraljica cvijeća. Botaničari priznaju oko 1000 rodova s 15.000 do 30.000 vrsta. Jedna su od najbrojnijih porodica cvjetnica koje su rasprostranjene gotovo po cijeloj kugli zemaljskoj pa čak i u Međimurju. Nema ih jedino na arktičkom ledu i u pustinjama.

Jednostavna i čudesna biljka neodoljiva ljubiteljima cvijeća

Prekrasni cvjetovi različitih kombinacija boja, oblika i veličina, svijet orhideja čine čudesnim i za mnoge neodoljivim, stoga nije ni čudno da barem jedna tegla krasi gotovo svaki naš dom. Naravno, govorimo o kultiviranim oblicima biljke koji se kupuju u vrtnim centrima, rasadnicima i cvjećarama, naročito u ovo doba kada kreću u punu cvatnju, nakon duge zime i sivila, a uz to tu je još i tzv. praznik ljubavi ili Valentinovo. Da je upravo orhideja pravi izbor za taj dan, svjedoči i njena simbolika ljubavi i ljepote.

- Orhideja je jedna vrlo nezahtjevna vrsta cvijeća koja oduševljava svojim brojnim cvjetovima i dugom cvatnjom, ističe Željka Toplek iz Vrtlarije Vijenac iz Poleva, jedna od rijetkih vrtlarija koja se bavi proizvodnjom tog prelijepog i egzotičnog cvijeta.

Među najpopularnijim vrstama koje krase naše domove svakako je orhideja roda Phalaenopsis. Karakte-

Šarene ciklame

Mario i Željka Toplek u svom svijetu orhideja rizira ga cvijet koji podsjeća je zapravo o otpornoj i vrlo na noćnog leptira u letu pa jednostavnoj cvjetnici. Samo se još nazivaju i noćni leptir joj treba pogoditi mjesto na kojem će stajati, omjer zaliili moljac orhideje.

- Ljubitelji orhideja ne sa- jevanja i gnojenja i biljka će mo da imaju jednu ili dvije uspijevati godinama. tegle već su postali i pravi kolekcionari tog cvijeta. Traže boje koje nitko nema, kaže dalje. Budu to šatirane, crvene, dvobojne, mini ili srednje veličine cvijeta.

Kao i sve ostale vrste, imaju svoje sorte ovisno o visini cvjetne stabljike ili samog cvijeta.

- Postoje orhideje koje imaju cvijet od 2 centimetra pa sve do onih koje se mogu podičiti cvijetom od 10 cm, otkrila nam je dalje naša sugovornica. Razlikuju se i po broju cvjetova pa tako pojedine sorte imaju i 50 pa čak i 70 cvjetova na jednoj cvjetnoj grani.

Naravno, koliko će cvjetova imati i kakve će veličine oni biti, osim karakteristike sorte ovisi o i kondiciji, odnosno njezi orhideje.

Iako se na prvi pogled čini da je riječ o nježnoj i egzotičnoj biljci kojoj smeta sve, riječ

Afrička ljubica, jaglac, ciklama

Praznik ljubavi ili Valentinovo uobičajeno je proslaviti uz znakove pažnje, koji između ostaloga podrazumijevaju i cvijet, po mogućnosti crveni.

No, pravi ljubitelj bilja uvijek radije prima cvijet u tegli od rezanog cvijeta koji ubrzo

vene. Cvijet u tegli duže traje, traži pažnju i njegu i svakim pogled na teglicu podsjeća na osobu koja ju je poklonila.

A uz sveprisutnu orhideju, sada se može pokloniti i prekrasna afrička ljubica, ciklama ili jaglac. Riječ je o biljkama trajnicama koje godinama mogu uljepšavati domove i stanove.

Doduše, ciklamu i jaglac moguće je presaditi i u vrt i dvorište gdje će jednakom ljepotom osvajati osobu kojoj je poklonjena i koja se brine o njoj.

Romantika, ljubav, pažnja i nevinost simbolika su bijele orhideje

Svaka boja orhideje ima svoje značenje Filozofija feng shuija ovoj biljci pripisuje žensku snagu, ali također može simbolizirati i mušku superiornost. Orhideja je biljka dualnosti: čak je i veliki mudrac Konfucije orhideje opisivao kao simbole muškog integriteta vežući za njih unutarnju snagu predstavljenu nježnom elegancijom cvijeta orhideje.

U praksi drevne kineske filozofije orhidejom se kori-

ste za poboljšanje obiteljske sreće i plodnosti. Boja cvijeta od velike je važnosti u određivanju njezine potencije, a poznato je da se ljubičastim orhidejama pripisuju najsnažnija svojstva.

Ružičaste orhideje pomoći će vam u održavanju harmonije i poticanju strasti u odnosu s partnerom, dok će bijele unijeti mir i ispuniti dom smirenošću, jasnoćom i nevinošću. (vv)

11. veljače 2022.

ČAKOVEČKI PLAC

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sivilo i pustoš uz krumpir i zelje

Ovo naše sunce kao da se ne može odlučiti hoće li otjerati zimu ili će se i dalje skrivati iza tmurnih oblaka. U skladu s time je i situacija na našoj gradskoj tržnici. Niti ima prodavača niti pak kupaca. Svi samo čekaju ljepše dane koji će sve “vratiti” u život, odnosno unijeti boje i živost na klupe. Čeka se ranoproljetno cvijeće jer je svima već dosta gledanja u vreće s krumpirom, grahom i zeljem. Istina, već ima nešto i novog mladog povrća poput špinata i matovilca, pa mladog luka, dok je sve ostalo tzv. lanjsko povrće, ali se još drži kako u podrumima tako i na polju.

Slično se može reći i za ponudu voća. Mandarine su nestale pa se nude klementine, kaki i šipak. Našu domaću ponudu predvode jabuke i kruške, a trebat će još dosta vremena do ovogodišnjeg prvog voća.

Možda će Valentinovo ipak razbiti malo sve to sivilo i pustoš našeg placa? (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

Krešo Kovačec iz Novog Sela Rok nudi svoje domaće zelje

Zelje:

8 – 10 kn/kg

Kelj:

15 kn/kg

Kelj pupčar:

15 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Peršin:

30 kn/kg

Celer:

25 kn/kg

Poriluk:

15 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Češnjak:

50 kn/kg

Cvjetača:

25 kn/kg

Brokula:

25 kn/kg

Salata:

25 kn/kg

Krumpir:

4 kn/kg

Špinat:

30 kn/kg

Matovilac:

10 kn/hrpica

Tjestenina:

12 kn/paket

Med:

60 – 80 kn/flašica

Kaki:

20 kn/kg

Jabuke:

6 – 8 kn/kg

Kruške:

15 kn/kg

Šipak:

15 kn/kg

Klementine:

12 kn/kg

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male životinje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sati, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike životinje - tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, Nikole Pavića 1, tel: 040/363-801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne slučajeve zvati 091/510-1078 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sati.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Mikotoksini u hrani za ljude i životinje

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ

Piše: Dunja Turk, dipl. ing./prof. biol.

Plijesni su mikroskopske gljive koje tijekom svog rasta i razvoja proizvode i izlučuju brojne spojeve da bi se obranile od ostalih mikroorganizama. Takve izlučevine mogu biti ljudima korisne tvari, primjerice sekundarni metaboliti zelene plijesni kistaca, koji se rabe u proizvodnji antibiotika penicilina. S druge strane izlučevine mnogih plijesni imaju štetne učinke na ljude i životinje jer djeluju toksično na živi organizam.

Takvi spojevi se nazivaju mikotoksini (mykes – grč. gljiva, toxikon – grč. otrov).

Danas je poznato više od 400 različitih mikotoksina od kojih su u ljudskoj i stočnoj hrani najčešći deoksinivalenol (DON), zearalenon (ZON), aflatoksini, fumonizini i okratoksin, a smatra se da mnogi dosad još nisu otkriveni. Više različitih vrsta plijesni može proizvoditi isti mikotoksin, ali jednako tako jedna vrsta plijesni može proizvoditi više različitih tipova mikotoksina.

ČAKOVEC

Ljudi i domaće životinje najčešće su izloženi mikotoksinima putem kontaminirane hrane, a rjeđe disanjem ili putem kože. Povoljnu podlogu za rast plijesni i proizvodnju mikotoksina predstavljaju žitarice, voće, povrće, orašasti plodovi i sjemenke koje se koriste direktno u prehrani ili kao sirovina za proizvodnju ljudske i stočne hrane. Rizik od kontaminacije namirnica mikotoksinima se povećava uzgojem, preradom i skladištenjem na vlažnom prostoru uz povišenu temperaturu, što predstavlja povoljne uvjete za razmnožavanje plijesni. Mikotoksini su kemijski vrlo stabilni spojevi te tijekom tehnološke obrade

namirnica zadržavaju svoju strukturu i toksičnost. Hrana kontaminirana mikotoksinima nema drugačiji miris ni okus od zdravstveno ispravne hrane stoga se prisutnost mikotoksina utvrđuje isključivo laboratorijskim analizama. Trovanja mikotoksinima - mikotoksikoze, su češće u veterinarskoj praksi nego u humanoj medicini jer je stočna hrana većinski biljnog porijekla te je najčešće prerađivana i skladištena u slabije kontroliranim uvjetima. Simptomi mikotoksikoza ovise o vrsti mikotoksina te koncentraciji i trajanju izloženosti. Neki od simptoma mikotoksikoza u ljudi jesu: proljev, povraćanje, kožni osip, a uslijed

kroničnog izlaganja moguća je pojava ozbiljnih oštećenja stanica i unutarnjih organa s trajnim posljedicama na vitalne procese u organizmu. Od svih mikotoksina najrizičniju skupinu za ljude predstavljaju aflatoksini jer ih proizvode plijesni koje su sveprisutne u prirodi uslijed velikog broja spora koje se šire zrakom u svrhu rasprostranjivanja. Također osim na namirnicama biljnog porijekla može ih se naći i u mesnim i mliječnim proizvodima, gdje su dospjeli putem prehrane stoke. Za ostale skupine mikotoksina takav oblik bioakumulacije nije dokazan.

S ciljem suzbijanja ili barem ograničavanja širenja mikotoksina i njihovih nepovoljnih učinaka na zdravlje stanovništva i domaćih životinja, potrebno je djelovati preventivno na razvoj plijesni tijekom uzgoja, žetve, prerade i skladištenja prehrambenih namirnica uz redovitu kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane za ljude i životinje.

radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

20

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

11. veljače 2022.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Dani pogodni za sjetvu Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Je li uzgoj vlastite hrane uistinu neisplativ?

Jedan američki aktivist, Ron Finley, rekao je da je „uzgajati hranu jednako kao da štampamo novac“.

I doista, sve što sami uzgojimo, ne trebamo platiti. Pa kako se onda ne isplati ako štedimo novac? To možemo samo reći ako uspoređujemo ove premale cijene za hranu iz konvencionalnog uzgoja, ali mi na svom vrtu možemo uzgojiti vrhunski ekološki proizvod, za koji sigurno znamo kako je uzgojen i čime nije tretiran.

Mnogi ne znaju da su cijene hrane na tržištu manje od stvarnih troškova – a da razliku od proizvođačke i tržišne cijene pokrivaju poticaji. Ideja je dakle s poticajima bila da cijene hrane ljudima budu pristupačne – a da proizvođačima država putem poticaja pokrije tu razliku premale cijene na tržištu. Nažalost, to je u konačnici dovelo i do nepovoljnijeg položaja na tržištu manjih proizvođača, ali i s druge strane i činjenicu da mnogi potrošači zbog tih manjih cijena ne shvaćaju i ne cijene stvarnu vrijednost hrane pa je mnogima glavna stvar oko hrane cijena, a ne kvaliteta. S druge strane, osim te stvarne cijene na tržištu, premalo govorimo o skrivenim troškovima hrane koji su veliki za konvencionalni sustav uzgoja hrane – ne plaćaju ih direktno potrošači na tržištu. Skriveni troškovi hrane odnose se na zagađenje okoliša u konvencionalnom sustavu, potplaćenu radnu snagu, prehrambene kilometre, troškove ambalaže… Sve to netko mora platiti i onda, kad se uzmu u obzir svi troškovi, ispada da je trošak konvencionalne hrane skuplji od ekološkog proizvoda, ali, naravno da bi on stvarno bio, održiv, to

onda mora biti sezonski i lokalni proizvod – koji je uistinu bolji za okoliš i nosi sa sobom manje zagađenja.

Kad uzgajamo vlastitu hranu, logično je da to radimo na organski način jer nema smisla da sami trujemo hranu koju ćemo jesti jer samo po toj logici se stvarno ne isplati i onda bolje da hranu kupite u dućanu. Ali kad uzgajamo na organski način i ako imamo svoje sjeme i znanje, mi drugih troškova nemamo.

Pa čak se i gnojiva mogu napraviti na prirodan način od bilja poput koprive i redovitim malčiranjem.

Međutim – vrtlarenje nije samo uzgoj hrane. Ono je stvaranje koje donosi radost. Uz zdravu hranu koju dobivamo na licu mjesta, svježu i prepunu vitamina, donosi i radost, besplatnu psihoterapiju i tjelovježbu, boravak na svježem zraku, besplatni vitamin D. U vrtu se učimo strpljivosti, ono je doslovno svojevrsni oblik meditacije i vjerujte mi da će uistinu donijeti puno radosti u vaš život.

A to je ono što svi danas trebamo sve više.

A vrtlarenje nije samo za one koji imaju svoj komad zemlje. U RH još uvijek možete kupiti zemlju i stvoriti svoj kutak raja – nešto što neke članice EU više nemaju – sva zemlja im je rasprodana. Nadalje, opcije je i uzeti zemljište u najam, dogovoriti se da održavate neko zapušteno zemljište u zamjenu za najam, unajmiti parcelu u gradskim vrtovima, ali i vrtlariti na terasama, balkonima i prozorskim daskama. Puno toga se može uzgojiti u teglama. Ja, recimo, uz veliko imanje imam i vrt u teglama gdje uzgajam minijaturne rajčice, paprike, patlidžane, čilije…

11. veljače – Dan korijena Prskamo sve površine preparatom 500.

12. veljače – Dan cvijeta Počinje period presadnje.

13. veljače – Dan cvijeta Dani su odlični za sijanje, znači za stavljanje sjemena tih drveća u zemlju, a ne za presadnju postojećeg drveća.

Datume određujemo prema konstelacijama planeta, koje prinose ugodan poticaj za rast tog drveća. Ako se pridržavamo preporuka, šumsko će drveće oblikovati plodove sličnije voću, a njihova aroma i okus to će još i premašiti.

Dani pogodni za sjetvu drveća i grmova u 2022. godini: 20. 7.: jasen, smreka, jela, lješnjak 14. 8.: jasen, lješnjak, smreka, jela, bukva, grab, bor 3. 9.: joha, ariš, brijest, breskva, marelica, javor, jabuka, kesten, orah, maslina, crvena bukva

VRTLARICA

16. 9.: jasen, smreka, jela, lijeska, jarebica 18. 9.: joha, ariš, brijest, breskva, marelica, javor, jabuka, kesten, orah, maslina, crvena bukva 24. 9.: kruška, breza, kesten, trešnja 26. 9.: jasen, smreka, jela, javor, jabuka, kesten, orah, maslina, breskva, marelica, crvena bukva 5. 11.: kruška, breza, kesten, crni ribiz, španjolska bazga, crvena hudika 29. 11.: joha, ariš, brijest, breskva, marelica, tisa, hrast, kesten, trešnja 1. 12.: kruška, breza, kesten, trešnja, tisa, hrast 8. 12.: jasen, lješnjak, smreka, jela, jarebica, tisa, hrast, kesten, trešnja

Dobar je dan za rad s pčelama, obrezujemo voćke i vinovu lozu.

14. veljače – Dan lista Sijemo lisnate biljke: salatu, lisna� rani kupus, špinat, cvjetaču...

15. veljače – Dan lista Od niže potencije napravimo škropivo pro�v puževa, trebamo D8.

16. veljače – Dan ploda 16. i 17. veljače do 14 sa� sijemo grašak, bob, rajčicu i papriku, kao i druge plodonosne biljke, režemo grančice.

17. veljače – Dan ploda Sijemo žitarice. Rajčica će bi� najbolja ako ju sijemo u dane ploda kada je Sunce pred zviježđem Vodenjaka, sve sijemo u zatvorenom prostoru u manje posudice, a kad porastu, presadimo ih.

U PLASTENIKU obitelji Zelenić iz Domašinca

Zimska raskoš cvjetne dame Prolazeći ovih dana placevima, vrtnim i trgovačkim centrima teško je ne primijetiti rascvjetale ciklame.

Osim toga, cvjetovi ciklama krase i prozore obiteljskih kuća i stanova, naravno s unutrašnje strane. Koliko god ciklama ne voli toplinu, ipak bi propala vani, barem ona koja nije navikla. Ljubitelji te cvjetne dame, osim u teglama, ciklame presađuju i u svoja dvorišta bez obzira na to radi li se o kultiviranoj ili onoj šumskoj.

Ciklama je speci�ična po tome što svu svoju cvjetnu raskoš pokazuje upravo ovih

zimskih dana i ljudi ih vole nabavljati jer su praktički prve ranoproljetne cvjetnice. S druge strane, tijekom ljeta u fazi su mirovanja.

A raskoš ciklama pokazala nam je i Maja Zelenić čija se obitelj u Domašincu već duži niz godina bavi njenim uzgojem. Ciklama (lat. Cyclamen persicum) naziva se još i “cvijet iskrenosti”. Pripada porodici jaglaca, a prepoznatljiva je po ružičastim ili bijelim cvjetovima koji rastu poviše tamnozelenih srcolikih listova. Cvjetovi mogu biti sitni ili krupni, nazubljeni ili glatki, isto kao i varijeteti biljke. (vv)

Maja Zelenić uživa u pogledu na svoje ciklame

11. veljače 2022.

Otvoreni stupci 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: redakcija@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 MARIJA I STJEPAN ŠANTEK iz Šenkovca slavili veliku obljetnicu

Uz obitelj i rodbinu proslavili 60. godišnjicu braka!

Selnica radovi: Čitatelj nam šalje fotografiju gdje je semafor prije raskršća

PISMO ČITATELJA koji se svakodnevno vozi kroz Selnicu

Semafor na krivom mjestu smanjuje vidljivost vozačima!

Marija i Stjepan Šantek vjenčali su se 21. siječnja 1962. pa su proslavili 60. godišnjicu braka s kćerima, zetovima, unucima i praunucima. Imaju dvije kćeri Veru, zeta Antuna i Ljiljanu, zeta Dragu; četiri unuka Nives, Silviju, Nenad i Ivan i četiri praunuka Ema, Karlo, Liam i Fran. Ponovni obred vjenčanja odvio se u crkvi u Šenkovcu a obred je vodio vlč. Vladimira Kolarića. (dv)

U redakciju nam je stiglo pismo ogorčenog čitatelja koji nam se žali na radove u Selnici.

- Svakodnevno se vozim kroz Selnicu i viđam situacije u koje ne mogu ni sam povjerovati. Jedna od situacija nad kojom sam se zgrozio je ta da je cijeli vikend semafor stajao ispred raskrižja u Čakovečkoj ulici. Vozači koji su dolazili iz smjera Jelačićevog trga i Ulice

braće Radić te Frankopanske ulice nisu imali preglednost i vidljivost semafora. Shvaćam kako se tijekom radova ne može utjecati na nastalu situaciju, ali tijekom vikenda radova nije bilo pa se semafor mogao pomaknuti iza raskršća jer je iz smjera Svetog Martina na Muri semafor stajao iza raskršća Ulice Zrinskih i Stepinčeve ulice, kazao nam je čitatelj.

ISPRAVAK GREŠKE iz broja 1377.

Damir Klaić Ključ predsjednik Upravnog vijeća, a ne ravnatelj

Stjepan i Marija Šantek u društvu vlč. Vladimira Kolarića

JOSIP HORVAT MAJZEK upozorava na ilegalno odlagalište otpada u Miklavcu

U 1377. broju Međimurskih novina na 10. stranici u tekstu naslova Strateški savez protiv Romana Bogdana? omaškom smo napisali da

je na čelu Upravnog vijeća kao novi ravnatelj Damir Klaić Ključ, dok je umjesto ravnatelj trebalo pisati predsjednik.

Razglednica Regionalnog parka Mura – Drava

- Do kada će nekoliko kamiona ilegalno deponiranog otpada na lokalitetu unutar Regionalnog parka Mura – Drava zagađivati nas i našu prirodu, pita se Josip Horvat Majzek, ilustrirajući sramotno stanje okoliša oko Miklavca fotografijama koje je poslao u našu redakciju.

Tim više, navodi dalje, što se naselje Miklavec nalazi na sjeverozapadnom dijelu općine Podturen koja graniči s naseljem Križovec.

- Da, onim Križovcem u kojem stoluje Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, posebno naglašava.

Veliko ilegalno odlagalište nalazi se između nogometnog igrališta NK-a Budućnosti i ribnjaka SRD-a Stara Mura te nekih stotinjak metara od rijeke Mure. I kaže, nije to odlagalište tamo od jučer!

Nema čega nema na divljem odlagalištu otpada Pita se kako baš nitko od korisnika sportskih terena, vatrogasaca i brojnih šetača iz Miklavca koji

svakog dana prolaze tuda nije reagirao: - Nevjerojatan je to fenomen u tom Miklavcu!

Koga da pitam?

Tekst i foto: Josip Horvat Majzek

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

11. veljače 2022.

JER…

Naš čitatelj Marko Novak i prodavačica Ana Kalšan

TRGOVINA METSS (KRK) u Svetom Križu

Marko Novak prvo pročita sport i crnu kroniku!

U trgovini Metss (naziva Krk) u Svetom Križu u poslijepodnevnoj kupovini sreli smo Marka Novaka iz Podbresta koji rado čita naše novine. U Međimurskim

novinama prvo pročita sport i crnu kroniku, a potom sve ostalo.

S obzirom na to da je naš redoviti čitatelj, poklonili smo mu promotivnu platnenu vre-

Bebe 2022.

ćicu. Ljubazna prodavačica prodavaonice Metss, Ana Kalšan iz Otoka, također čita Međimurske novine pa je i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv, zv)

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Međimurske novine i BluKids vas daruju

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon novog 83. kola Novo, 83. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju.

I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

3

tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 11. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 22. veljače.

Sretnog dobitnika 83. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. veljače. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa: Broj telefona:

Roko i Danijela Katarina Lepoglavec iz Goričana dobili su sina Nikolu rođenog 16. siječnja. Imaju i kćerkicu Elenu.

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 22.2. do do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Tamburaši Podrumari iz Štrigove: Timotej Kocen, Luka Žižek, Josip Zlatarek, Vinko Jakopić i Kristijan Kutnjak Foto: Zlatko Vrzan

2

media

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend VIKEND VODIČ

petak,

Fotoumjetnik Zoran Kolarić

11. veljače Mursko Središće CZK Rudar Alan Čaplar Hrvatske planine – tako blizu, a tako daleko Putopisno predavanje 19:00

subota, 12. veljače Mursko Središće CZK Rudar Kerekesh teatar – Susjedi 18:00

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC 11. veljače predstavlja izložbu fotografija

nedjelja,

Zoran Kolarić otvara fotoizložbu Čovjek i grad

13. veljače Mursko Središće CZK Rudar Pčelica Maja 3: Zlatno jaje 17:00

MJESEČNI VODIČ

17. veljače

CZK Čakovec Tribina ČČ Mariachi Los Caballeros 20:00

18. veljače CZK Čakovec Vlatko Štampar Stand up Valen�novo specijal

19. veljače

Centar za kulturu Čakovec Zimska produkcija Vivone 16:00

22. veljače

Centar za kulturu Čakovec Koncert Trio Jamado 20:00

24. veljače

Centar za kulturu Čakovec Tribina ČČ Na kavici u podne Predstava Teatar Gavran 20:00

1. ožujka

HENA COM nagrađuje

ELIF SHAFAK: Otok nestalih stabala Defne i Kostas na suprotnim su stranama podijeljene zemlje; ona je Turkinja, on Grk, oboje Cipar nazivaju domom, a njihova je ljubav zabranjena. Jedino mjesto na kojem se mogu sastajati jest konoba Sretna smokva, nazvana tako zbog čudesnog stabla Ficus carica koje raste usred prostorije. Ta će smokva svjedočiti njihovim sretnim susretima te tihim rastancima, ali bit će ondje i kada izbije rat, pretvori grad u ruševinu i razdvoji ljubavnike.

Desetljećima kasnije, šesnaestogodišnja Ada, rođena u Londonu, počinje se interesirati o zemlji svojih predaka.

Nikada nije posjetila Cipar, a jedina veza s tim otokom stablo je smokve koje joj raste u dvorištu. Kakva će se priča rasplesti pred Adom jednom

kad uroni dublje u obiteljske tajne?

U romanu Otok nestalih stabala nagrađivana autorica Elif Shafak donosi nam raskošnu priču o pripadanju i identitetu, ljubavi i boli, sjećanju i zaboravu, ljudskom uništavanju prirode te napokon – obnovi, u svakom smislu te riječi.

Dobitnik iz broja 1377 Renata Bogdan (MATT HAIG: Ponoćna knjižnica). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Fašnik u Međimurju

5. ožujka

ELIF SHAFAK: Otok nestalih stabala

kupon br. 1378

Arena Varaždin Koncert Doris Dragović 20:00

8. ožujka Globetka kros liga

9. travnja

8. Međimurska utrka vatrogasaca

poklanja knjigu Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Hena com i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

U novoj izložbenoj sezoni 2022. godine u Muzeju Međimurja Čakovec izlaže čakovečki fotograf Zoran Kolarić. Ovaj fotograf iznimnog senzibiliteta svoja tankoćutna opažanja urbanih prostora donosi nam na izložbi Čovjek i grad. Otvorenje izložbe je 11. veljače u 18 sati, a trajat će do 13. ožujka.

U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec predstavit će svoj rad u 38 crno-bijelih fotogra�ija. Svaka njegova fotogra�ija plod je zaustavljene ljudske radnje u urbanom prostoru nekog od europskih gradova. Njegove

iznimne kompozicije nastale su u Istanbulu, Adani, Puli, Pragu, Šibeniku, Lisabonu, San Marinu, Riminiju, Skopju, Čakovcu, Zagrebu, Bujama i Subotici.

Zoran Kolarić 1971. godine rođen je u Čakovcu, gdje i danas živi. Fotogra�ijom se bavi posljednjih desetak godina. U svom fotografskom radu usredotočen je na ulično-dokumentarnu fotogra�iju, portret, akt i plesnu fotogra�iju. Dosad je imao dvije samostalne izložbe te je sudjelovao na više od sto skupnih međunarodnih i domaćih fotografskih izložbi.

Iako je prilično samozatajan, njegove fotogra�ije nagrađene su preko 50 puta u Hrvatskoj i inozemstvu. Nositelj je umjetničke fotografske titule EFIAP. Član je Fotokluba Zagreb, Fotokluba Čakovec i Fotokluba Klik Sveta Nedelja.

Također, dio je neformalnog fotokolektiva nekolicine hrvatskih fotografa s kojima je povezan kroz interes za uličnu fotogra�iju i zajedničke fotoprojekte. Njihov rad rezultirao je zajedničkom izložbom Gradovi u Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi Zagreb 2020. godine.

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC 19. veljače u 16 sati

Zimska plesna produkcija Vivone!

Plesni studio Vivona djeluje više od 30 godina, a ovaj put predstavlja se svojim novim samostalnim projektom Zimska plesna produkcija.

Objedinjujući rad i djelovanje proteklih mjeseci

ostvaren je niz plesnih i dramaturških koreogra�ija suvremenog i modernog izričaja. Svoja umijeća i vještine pokazat će razne dobne skupine studija, od najmlađih do seniorki.

Koreogra�ije potpisuju Karmen Kovačević Jambor, Tanja Drljača Dumančić, Đesika Kolarić, Nela Pećarko, Helena Horvat Marciuš i Matea Blagović. Ulaznica od 25 kuna u prodaji je od 7. veljače.

ROMANTIKA u Centru za kulturu Rudar Mursko Središće

Vikend uz smijeh, putopisno predavanje i filmove!

Ovaj nam vikend u Centru za kulturu Rudar donosi program prilagođen Valentinovu i zaljubljenima. Tako će u subotu, 12. veljače u 18 sati biti održana predstava Kerekesh teatra Susjedi.

Predstava će biti po popularnoj cijeni od 25 kuna i su�inancirao ju je Grad Mursko Središće, kao znak pažnje svima zaljubljenima. Cijeli je parter već rasprodan, međutim, ostalo je još mjesta na balkonu, pa svi zainteresirani mogu do karte kao i inače,

u vrijeme rada blagajne, što je petkom od 14 do 18 sati i jedan sat prije svakog programa ili rezervacijom na adresi czkrudar@gmail.com.

U nedjelju i ponedjeljak, na samo Valentinovo, u 20 sati bit će prikazana romantična ljubavna komedija Ti si taj s Jennifer Lopez i Owenom Wilsonom u glavnim ulogama. U nedjelju u 17 sati bit će prikazan dječji animirani sinkronizirani �ilm o avanturama Pčelice Maje i njezina prijatelja Pave naslova Pče-

lica Maja 3: Zlatno jaje. Zbog predstave će ovog vikenda biti prikazan samo jednom, međutim, svi koji su spriječeni, moći će ga pogledati i vikend kasnije.

Kao i svakog tjedna, uoči vikenda, u petak u 19:00 bit će predavanje u sklopu edukativne tribine Spameten petek. Trenutno se održavaju putopisna predavanja PD-a Bundek, a na redu je Alan Čaplar s predavanjem Hrvatske planine – tako blizu, a tako daleko.

11. veljače 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

Intervju tjedna

TAMBURAŠKI SASTAV PODRUMARI iz Štrigove povodom Dana zaljubljenih izbacio prvi singl

VODE VAS U KINO

Naša prva pjesma Jutro mijenja sve govori o ljubavi!

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 23. VELJAČE U CINESTARU VARAŽDIN.

- Povezuje nas ljubav prema glazbi, želja za napretkom, dobro uho i naravno, odlična vina, kažu nam mladi, energični tamburaši Tamburaši Podrumari u Valentinovskom ozračju ispred Doma kulture u Štrigovi Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

T

amburaški sastav Podrumari iz Štrigove čini peteročlana postava koja djeluje od 2019. godine kao produžena ruka KUD-a Sveti Jeronim Štrigova. Članovi sastava su Vinko Jakopić – berda, Kristijan Kutnjak – bugarija, Luka Žižek – harmonika, Timotej Kocen – prim i Josip Zlatarek – basprim, dok vokalno djeluju svi. Prosjek godina cijelog sastava je 18.

Ova mlada tamburaška ekipa, puna energije i elana, odlučila je uoči blagdana zaljubljenih otkriti publici Međimurskih novina nešto više o svom glazbenom sastavu.

- Zašto ime Podrumari?

Tko se domislio imena?

- O imenu smo puno raspravljali, ali nekakvim logičnim slijedom odlučili smo da ime bude vezano za naš rodni kraj. Ime je nastalo tijekom naše prve rođendanske svirke u podrumu kada se kolega Vinko dosjetio prijedloga Podrumari, nakon čega su svi s oduševljenjem prihvatili to ime. Dolazimo iz općine Štrigove, koja je poznata po

KAMO SUTRA

K

ad pogine mlado biće, poznavali ga osobno ili ne, uvijek nešto stegne oko srca i natjera na promišljanje o životu. Jer život često uzimamo zdravo za gotovo. Kad si zdrav, mlad, čio i vedar, rijetko ti što može pokvariti dan ili ciljeve za budućnost. Mislimo da ćemo živjeti 100 godina. Tome težimo, a i svjedoci smo da ljudi žive sve duže.

brojnim vinogradima i vrhunskim vinima, pa smo i mi svoje ime posvetili blagu našeg kraja.

Simbolizira ljude koji marljivo rade da bi svojim proizvodom uveseljavali i povezivali društvo. S tim ciljem i mi živimo.

- Osim glazbe, što vas još povezuje?

- Povezuje nas ljubav prema glazbi, želja za napretkom, dobro uho i naravno, odlična vina.

- Čime se bavite u privatnom životu? Ako studirate ili radite, kako uspijevate uskladiti nastupe i probe sa studijem i poslom?

- Članovi Tamburaškog sastava Podrumari su studenti, učenici i jedan zaposleni.

Nastupe i probe uspijevamo uskladiti s obavezama, odricanjem, ali i velikim trudom, radom i voljom jer „sve se može, kad se hoće”. Taj moto rado slijedimo.

- Kakve sve pjesme imate na svom repertoaru i gdje sve nastupate?

- Imamo vrlo širok repertoar pjesama, od domaćih međimurskih, slavonskih, dalmatinskih narodnih i

zabavnih pjesama do svjetskih rock-hitova. S obzirom na to da smo vrlo povezani sa susjednom Slovenijom, na repertoaru imamo i ponešto slovenskih pjesama. Najviše sviramo diljem Međimurja, Zagorja i Podravine, ponešto i u Sloveniji.

- Gdje imate probe i koliko se puta na tjedan sastajete?

- Probe imamo u novoobnovljenom Domu kulture u Štrigovi dva puta tjedno.

- Povodom Valentinova izbacili ste svoj prvi singl.

Kako se zove pjesma i o čemu govori? Tko ju je napisao?

- Povodom Valentinova izlazi jedna prekrasna ljubavna balada, sporijeg ritma, naš prvi singl Jutro mijenja sve i spot uz pjesmu.

Pjesma govori o ljubavi između dvoje mladih ljudi na zanimljiv način. Autor stihova i glazbe je Nenad Zlatarek.

Pjesma je snimana u studiju Jazbina u Maloj Subotici, a spot je izradio Fabriel media.

- Kakvu glazbu slušate u svojem privatnom životu?

Tko su vam omiljeni glazbenici i zašto?

- U privatnom životu svatko ima neki svoj stil glazbe koji mu se sviđa i koji sluša, no uglavnom su to tamburaški zvuci i sve ostalo što vole mladi, od zabavnih pjesama do rocka. Svatko od nas ima svog omiljenog glazbenika koji nam daje motivaciju za daljnje napredovanje.

- Kakvi su vam planovi za dalje?

- Zasad nemamo nekih dugoročnih planova, ali cilj nam je unaprijediti svoje glazbeno znanje i što kvalitetnije nastaviti svirati i vježbati. Želja svih nas je da uspijemo doći do razine iznadprosječnih tamburaša i svojom svirkom zadiviti čim veći krug ljudi. Iza sebe imamo brojne gaže, svaka gaža donijela nam je novo iskustvo, nova poznanstva, nove prijatelje.

Kad se sjetimo naših samih početaka, sretni smo što smo odabrali glazbu i nikad nismo požaliti zbog te odluke. Željeli bismo zahvaliti obitelji Jakopić na velikoj podršci, Nenadu Zlatareku na predivnim stihovima, Gabrijelu Fabiću na odličnom spot, te Aljani Nemec i Martinu Jakopiću što su upotpunili i obogatili spot.

Tekst pjesme Jutro mijenja sve Budim se u snu i tražim da l’ si tu, Gledam pored sebe, ali nigdje tebe.

To je samo san za lijep i miran dan, Ti si uvijek tu, sa mnom u tom snu. /2x

Jutro mijenja sve i naše dodire koji mi kroz snove prodire, Jutro mijenja sve i noći prolaze, a ja još uvijek mislim na tebe.

Tako dan po dan, evo, opet sam, Ona nije tu, al’ sa mnom je u snu.

Mislim ja na nju kao da je tu, Ona nije tu, sa mnom je u snu. /2x

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Book of Love” (projekcija u Varaždinu) Ulaznice za film “Book of Love”” dobila je:

Mirjana Hegeduš

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Danas jesi, a sutra možda nisi?

No, to sve može stopirati tragedija. Fatalna prometna nesreća, bolest ili neki drugi oblik nesreće može nam uzeti voljenu osobu. U tom trenutku svijet stane. Ne okreće se. Teško je dati riječ utjehe, jer za takve u tom trenutku utjehe nema. Ipak, važno je stati na noge, povratiti energiju i prisjetiti se da život (tvoj) ipak dalje teče.

U svakom slučaju, nevažno je li se tragedija dogodila baš vama, potrebno je stati i oslušnuti sebe. Prisjetiti se što je život, dragocjeni svaki udisaj i nikad ne zaboraviti na stvari koje nas čine sretnima. Biti zahvalan na svakodnevnim trenucima, mogućnosti učenja, rada, uživanja i ljubavi. Često zaboravimo što sve imamo i što nas čini

sretnima. Nije svakome život lak. Svatko ima svoju sudbinu. No, ponekad je potrebno skupiti snage, osoviti se na noge i krenuti dalje. Život ima uspona i padova. Baš u trenucima pada, potrebno se prisjetiti svih onih uspona. Čak i vječni pesimisti imaju svoje svijetle životne trenutke. U koju god da kategoriju spadate, pesi-

miste ili optimiste, sjetite se da je život, u ovakvom obliku, samo jedan.

Nabacite osmijeh, okružite se ljudima koje volite i s kojima vam je ugodno biti u društvu!

Nađite hobi, svatko ima nešto što voli raditi u slobodno vrijeme. Možda baš u vama čuči kreativac i umjetnik, samo ga je važno prepoznati.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

4

media

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečka špica

Marko i Valentina u bojama koje prizivaju proljeće

Simpatične djevojke podarile nam osmijeh

Poznata stomatologinja Kristina Božić i malena Mia

Imenjakinje i prijateljice Anamarije Obiteljska šetnja gradom

Manuela Tomašić i Paul Lauš u zajedničkoj šetnji gradom



18. svibnja 2018.

NOGOMET

RUKOMET

3. HNL SJEVER

1. HRL SJEVER

Polet se vratio s priprema, Međimurje visoko poraženo u Varaždinu, Rudar upisao treći poraz

Prelog iznenadio drugoplasiranu Požegu, Čakovčani iz Đakova praznih ruku

S novim trenerom na klupi, na početku drugog dijela prvenstva Prelog je dočekao odličnu momčad Požege koja Piše: Miljenko Dovečer roku pristupila četiri igrača. i živu utakmicu gdje su obje din je zabio još četiri pogotka. se nalazi na drugom mjestu Povratnik u njihove redove iz ekipe imale svoje dobre i slabije Još jednom mrežu Jesenovića prvenstvene ljestvice. Do boMeđimurski trećeligaši NK Sloga Štrigova je domaći trenutke tijekom utakmice. Što zatresao je Igrec, a još su zada protiv favorizirane Požege vrijedno se pripremaju za dečko Martin Michael Lesar. se Rudara tiče, možemo reći bili Senić i dva puta Topić. Uz Prelog je došao golom Topleka proljetni nastavak te su ekipe Nakon polugodišnjeg kaljenja u da je ekipa s obzirom na sa- Igreca, za Varaždin je igrao u posljednjoj minuti. Mlada ušle u četvrti tjedan priprema. 1. Međimurskoj ligi od mladog stav i mladost koja je nastupila još jedan međimurski igrač, ekipa Preloga pod vodstvom Lider na tablici 3. HNL-a Sjever, Lesara se očekuje da se uspješ- pokazala i htijenje pa i dosta Leonard Vuk. Ova neuspjela povratnika na klupu Alana Polet iz Svetog Martina na Muri, no nametne treneru Kristiću. Iz dobru igru, naročito u drugom proba Čakovčana u Varaždinu s Belka odigrala je hrabru utazajedno sa stručnim stožerom i NK-a Varteks Varaždin stigao dijelu utakmice, a ekipa BSK-a tamošnjim istoimenim drugolikmicu. U prvom dijelu domanekim članovima uprave kluba im je napadač Ivan Antolek koji koja je također nastupila pre- gašem, dobra je škola pred ono ći su imali stalno vodstvo do vratio se s vikend-priprema iza sebe ima i međunarodnu ma riječima trenera Vugrinca što slijedi u nastavku priprema. tamo 22. minute (12:11), da iz Opatije. To je već nekoliko karijeru. Osim u hrvatskoj igrao bez trojice igrača, pokazala je Međimurje: Jesenović, Zanjko, bi gosti golom u posljednjim sezona tradicija da Polet odla- je još i na slovenskim i grčkim svoju kvalitetu i zašto je lider Glavina De., Jakupak, Marić, sekundama prvog dijela na odzi na zimske vikend-pripreme travnjacima. Bruno Šimunković 1. međimurske lige. Strijelac Hranilović, Hlišć, Glavina mor otišli s golom prednosti. kako bi se igrači još više zbli- je 19-godišnji branič potekao iz na ovoj utakmici za Rudar je Do., Marcijuš, Škvorc, Ratajec Drama se nastavila i u žili i upoznali. Kao što je i bilo NŠ Međimurje – Čakovec da bio Lovro Mesarić, dok su za (Kirić, Marđetko, Arambašić, drugom dijelu, kada Preložani predviđeno, seniori su odigrali bi preko ND-a Nafta Lendava ekipu BSK-a pogotke postigli Bacinger, Rališ, Ivančić, Kuqi, nisu dali gostima da se odvoje jednu prijateljsku utakmicu sa i NK-a Zasadbreg stigao u klub. Malnar i Šarić. Za Rudar su Mendelski, Mihoković). Trener: na tri ili više pogodaka razlike starim znancima, trećeligašem Još jedan 19-godišnjak koji je igrali: Kodba, Novak, Antolović, Nikola Goričanec. te ranije riješe pitanje pobjedNK Grobničanom iz mjesta upotpunio njihove redove je Šardi, Mesarić, Koščak, Liklin, U međuvremenu klubovi nika. Sve do kraja utakmice Čavle u Primorsko-goranskoj Borna Škrobar. Po povratku Mikulić, P. Nedeljko, Cimerman, Rudar i Međimurje uspjeli gledatelji su pratili neizvjesnu županiji. Utakmica je igrana po u Međimurje, Polet je nastavio Zec te Srpak, Zadravec i Vinko. su postići dogovor oko Filipa borbu dva, ovaj put ravnoprohladnom vremenu i završila s treninzima, a za subotu je Trener: Andrija Balajić. Sljedeću Škvorca koji je ponovo u čakopravna protivnika, Prelog je rezultatom 3:3, strijelci za NK zakazana kontrolna utakmica pripremnu utakmicu Rudar večkom trećeligašu. Škvorc je gubio dva razlike do tri minute Polet bili su Dejan Glavica i dva protiv Pitomače. igra ove subote protiv Bednje u prvom dijelu sezone branio pred kraj (24:26), da bi susret puta Nino Patafta. Za Polet su Treću pripremnu utakmi- iz Beletinca. boje Rudara, a u trećeligaškoj završio na kraju 26:26, kako igrali: Jambres, Stojko, Krišto- cu odigrao je Rudar i doživio U trećem pripremnom su- konkurenciji zabio je devet posmo prije spomenuli, golom fić, Mihalić, Horvat P., Mezga, treći poraz. Ovaj put bolja od sretu nogometaši Međimurja godaka. Škvorc je do sada u Vjerana Topleka iz sedmerca Lesar, Dolovski, Perčić, Glavica Rudara bila je ekipa BSK-a iz doživjeli su pravu katastrofu. profesionalnoj karijeri igrao u posljednjim trenucima. Opet i Patafta (Horvat M., Šimunko- Belice rezultatom 1:2. Rudar je S čak 8:0 poraženi su u Varaž- za Varteks, Dinamo, Lokomoje najraspoloženiji u redovima vić, Mlinarić, Lajtman). Trener: odigrao ovu utakmicu pritisnut dinu od istoimenog protivni- tivu, Varaždin, Sesvete, Zavrč, Preloga bio Vjeran Toplek sa Matija Kristić. mnogobrojnim ozljedama, a ka kojem je to bila generalka Goricu, Hrvatski Dragovoljac, sedam pogodaka, dok je Luka Polet koji ima dobre odnose i korona je uzela svoj danak. pred početak prvenstva 2. Muru, Lučko, Međimurje, auČapalija šest puta bio strijelac. s HNK-om Rijeka bio je njihov Recimo samo da na ovoj uta- HNL. Sam početak i nekoliko strijske klubove Allerheiligen RK Prelog: Matijević, Zrna, Nogost na prvenstvenoj utakmici kmici trener Rudara Balajić prilika Međimurja uopće ni- i Kapfenberg te Rudar. Po vak 4, Čapalija 6, Šestan 3, Hos Lokomotivom, a prije početka nije mogao računati čak na su naslućivali takav scenarij. riječima sportskog direktora zjak, Lončarić, Mikec, Levačić, te utakmice imali su Poletovci šestoricu igrača i to na Vaša, Međutim, nakon neiskorište- Želimira Orehovca ovime još Toplek 7, Zadravec 3, Vlašić, priliku bolje upoznati prekra- Zeljka, Belaja, Petrinca, Kevina nih prilika i nekoliko jeftino nije završen prijelazni rok u Vargek, Horvat, Krobot, Bucat sni trening-kompleks riječke Nedeljka, Petkovića te Vurušića, primljenih golova domaćin na čakovečkom klubu, Međimurje 3.Trener: Alan Belko. Nakon Rujevice. U klubu su manje- dok je Vinko načet ozljedom odmor odlazi rezultatom 4:0. je u pregovorima s još jednim ovog remija Prelog je i dalje više zaokružili igrački kadar te odigrao samo drugo poluvri-www.mnovine.hr biti 2019. poStrijelci• redakcija@mnovine.hr za Varaždin u• prvih 45 igračem koji bi trebao posljednji s trima osvojenim 20 040 323 601 6. rujna su im u zimskom prijelaznom jeme. Inače, gledali smo dobru minuta bili su Tonio Teklić, Ja- jačanje. U subotu u 14:00 u bodovima, a u sljedećem kolu kov Karabatić, Igor Postonjski Čakovcu slijedi nova provjera, u subotu od 19:00 gostuje u i međimurski napadač Stjepan ovaj put s ekipom Tehničara Zagrebu kod Maksimir PaIgrec. U drugom dijelu Varaž- Cvetkovec. stele. Čakovčani su se kući MEĐIMURSKI NAPADAČ vratili poraženi rezultatom 29:24. Poraz je to koji uz samo malo bolju igru i efikasnost nije trebao biti. Pokazalo se Momčad Wolfsbergera za za 2:1. Ovo je međimurskom da se optimizam pred prvu koju nastupa Dario Vizinger iz- napadaču prvi službeni pogoutakmicu u nastavku prvenborila je polu�inale austrijskog dak u 2022. godini. Domaći stva i gostovanje u Đakovu kupa. Na domaćem terenu WAC vodstvo je imao sve do nije pokazao opravdanim. ugostili su drugoligaša, beč- posljednjih trenutaka utakmiPosebno se to odnosi na prvi kog FAC-a. U vrlo e�ikasnom ce, ali onda Rechberger zabija dio susreta kada je bilo niz susretu, pobjednik je odlučen za 2:2 i odlazak u produžetke. tehničkih pogrešaka i proJosipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tek nakon 120 minuta igre. U produžecima gosti ostaju s mašaja u napadu, a obrana tel: +385 (0)40 821 990 - centrala Gosti su poveli u 20. minuti igračem manje, a domaćini to se također nije proslavila. U preko Oliviere. Pogodak za 1:1 koriste i u 117. i 120. minuti drugom poluvremenu nešto fax: +385 (0)40 373 456 zabio je Baribor te se s tim zabijaju za konačnih 4:2. Dario bolje, nedovoljno za bolji kowww.sgc-aton.hr rezultatom otišlo na odmor. Vizinger igrao je sve do 81. načni učinak što su domaći Odmah na početku drugog minute kada ga je zamijenio iskoristili, kažnjavali greške e-mail: info@sgc-aton.hr dijela, Dario Vizinger zabija Dieng. (nl) Čakovčana i na kraju se po-

Dobro je znati

Vizinger zabio u kupu

malo nenadano veselili važnoj pobjedi. Šteta, u slučaju uspjeha mogli su Čakovčani mnogo toga dobiti u borbi za vrh tablice, jer su vodeći sastavi u ovom kolu poraženi. MRK Čakovec: V. Horvat, Vincek, Tkalec (3), Hozjan (1), Antunović (5), Tkalčec (1), Kranjec (1),Zvonarek (2),Vuković (2), Korent, Mesarić (1),E. Horvat, Čuk (8), Jurišak, Žibek. Trener: Vladimir Canjuga.

U međuvremenu u zimskoj pauzi rukometaši Čakovca dobili su novo pojačanje na poziciji pivota. Klubu je pristupio domaći dečko, Karlo Kranjec koji je došao iz premijerligaša Varaždina.

Karlo je već nekoliko sezona bio u kadru premijerligaške momčadi, ali je sada na polusezoni odlučio promijeniti sredinu i sakupljati potrebne seniorske minute. Također, veliku pomoć u klubu dobivat će od iskusnog pivota Danijela Mesarića. Karlo je već zaigrao za Čakovec na utakmici protiv Đakova, a rukometom se počeo baviti u 2. razredu osnovne. U GRK Varaždin je prešao u 2. razredu srednje škole, gdje je prvo dvije godine igrao kadetsku ligu, a zatim je priključen prvoj ekipi.

- U Varaždinu sam proveo pet i pol godina pa me vežu lijepa sjećanja. Sklopio sam tamo mnoga prijateljstva, pogotovo s dečkima moje generacije, 2000. godište, s kojima sam igrao i na državnim prvenstvima. Mislim da mi je klub dosta pomogao u mojoj karijeri, ali tamo nisam previše igrao pa sam tako odlučio da je najbolje da prijeđem u redove Čakovca. Nadam se da ću pomoći Čakovcu da se bori za sam vrh 1.B lige. U svojoj karijeri nemam prevelike ambicije, ali htio bih jednog dana da kao član Čakovca nastupim u Premijer ligi, poručio je Karlo Kranjec.

U subotu 12. veljače u Čakovcu od 19:00 u dvorani Graditeljske škole gostuje kvalitetni sastav Ivanića iz Ivanić Grada koji je trenutno jedno mjesto ispred MRK Čakovca.

Vjerujemo da će Čakovčani konačno proigrati kako se to od njih s pravom očekuje. (md, nl)



11. veljače 2022.

RUKOMET

NOGOMET

1. HRL za žene

MEĐIMURSKI NOGOMETNI SAVEZ

Zrinskice poražene u Splitu, odgođen susret s Podravkom

Komisija za mlade održala 1. sjednicu

U subotnjoj utakmici trinaestog kola Zrinskice su poražene u Splitu. Premda se očekivala velika borba u susretu ekipa koje su blizu jedna drugoj na ljestvici, od toga nije bilo ništa. Naše su igračice tek prvih petnaest minuta rezultatski parirale domaćim igračicama. Tada Splićanke lagano počinju graditi prednost koja je na poluvremenu iznosila sedam pogodaka. Drugo poluvrijeme domaće igračice uspjele su zadržati visoku prednost te su na kraju zasluženo slavile.

Samo do 10. minute i vodstva 5:4 Čakovčanke su igrale dobro, do kraja poluvremena mnogo grešaka, promašaja, što je rezultiralo da se na odmor otišlo uvjerljivim vodstvom domaćih od čak 17:10. U drugom poluvremenu slično, u 52. minuti čak +11 vodstvo domaćih (30:19).

Srećom da do kraja susreta domaće više nisu postigle ni jedan gol pa su Čakovčanke uspjele smanjiti ishod i poraz na samo -6 (30:24).

Tijekom susreta čakovečke su rukometašice zaradile 14 minuta isključenja, od sedam realizirale su tek četiri sedmerca.

- Nama se ponovno u prvom poluvremenu dogodila rupa u igri od petnaest minuta kada smo napravili hrpu tehničkih pogrešaka i omogućile ekipi domaćina

da se odvoji. Nama sada predstoji da na treninzima radimo još bolje, detektiramo zašto nam se događaju ti padovi u igri i pokušamo ih popraviti. Na kraju želim čestitati ekipi ŽRK-a Split 2010 na zasluženoj pobijedi, kazala je nakon susreta trenerica Zrinskog Dragica Džono. Zrinskice su u Splitu uz trenericu Džono vodili i pomoćni treneri Darinka Pavleković i Nebojša Buvač. Najbolji strijelac u redovima Zrinskog, Lea Vukojević, ovaj puta nije bila baš raspoložena, upisala je samo tri pogotka, dok je najefikasnija u redovima Zrinskog bila Hannah Vuljak s pet pogodaka. Zrinski: Kozjak (6 obrana), Ugrin (4 obrane), Car 1, Balent, 1, Balaško 1, Balić 3, Resman 2, Bartolić 1, Krizmanić 4, Blagus 1, Siročić 1, Vukojević 3, Vuljak 5, Zanjko, Džono 1.

S obzirom na pojavu koronavirusa u redovima Podravka Vegete, na posljednjem gostovanju u Bukureštu pojačan je oprez u redovima ekipe. Po povratku igračica Podravke s puta utvrđeni su simptomi te je testiranjem i potvrđen virus kod još nekoliko igračica. Odlukom HRS-a, a na zahtjev kluba, potvrđeno je kako se utakmica u Čakovcu koja je bila zakazana ovu srijedu odgađa u cilju zaštite zdravlja igračica. (md)

JURA EGON JURANIĆ

Talentirani međimurski rukometaš otišao u Varaždin Povremeni kadetski reprezentativac i jedan od najperspektivnijih međimurskih rukometaša napustio je redove MRK Čakovec. Jura Egon Juranić je u prvom dijelu sezone igrao za kadete, drugu i prvu ekipu, dok će u GRK-u Varaždin 1930 nastupati za kadete, u drugoj ligi, a povremeno bi trebao biti priključen i seniorskoj momčadi.

- U GRK Varaždin sam odlučio otići jer smatram da je to stepenica više u mojoj mladoj rukometnoj karijeri. Varaždin ipak igra Premijer ligu i dobio sam priliku trenirati s prvom ekipom Varaždina. U Varaždinu me očekuju naporniji i zahtjevniji treninzi te jači i teži protivnici. Igrat ću kadetsku ligu s dečkima koji

su moje godište, drugu ligu s malo starijim dečkima i nadam se nekim minutama u Premijer ligi. U drugom dijelu sezone želim odraditi što više treninga i utakmica te sazrijeti fizički i psihički. Nadam se da ću svojim trudom i svojom igrom doprinijeti boljim rezultatima i uspjesima kluba.

Za kraj bih htio zahvaliti GRK-u Varaždin za priliku koju sam dobio i naravno MRK Čakovcu za sve prilike, ulaganja i povjerenje koje su mi dali, poručio je mladi čakovečki rukometaš. Juranić je u rukometu povremeni kadetski reprezentativac, igra i rukomet na pijesku, a 2019. godine dobio je priznanje za perspektivnog sportaša Međimurske županije. (nl)

Proteklog tjedna održala se 1. sjednica Komisije za mlade Međimurskog nogometnog saveza. Nazočne je na početku pozdravio predsjednik Komisije Ivan Kos. Osvrnuo se s par riječi na uvodni sastanak komisije i ponovio zaključke sa istog.

Isto tako, Komisiji se obratio i predsjednik MNS-a Kristijan Antolović. Kos je najavio Plenum za mlađe kategorije, na kojem bi se potvrdio i početak natjecanja u proljetnom dijelu za sve lige mlađih kategorija. Predviđen početak svih liga je 19. odnosno 20. ožujka. Također je otvoreno pitanje propozicija za sezonu 2022./23. Kao jedan od problema koji je zabilježen u prošlim sezonama bile su odgode utakmica, ponajviše u kategoriji juniora, često i bez nekog opravdanog razloga.

Predloženo je da se krene s ranijim selekcioniranjem

igrača, tj. da bi ubuduće selekcije MNS-a uključivale još nekoliko godišta igrača (počevši od godišta 2012.).

Ideja je da se oforme Selekcije Međimurja po godištima koje bi imale zajedničke treninge i utakmice protiv prvoligaških klubova, a isto tako bi sudjelovale i na nekim jačim turnirima. Takva se ideja pojavila s ciljem boljeg selekcioniranja igrača i pripreme stvaranja jakog nositelja kvalitete, a to je NŠ Međimurje Čakovec.

Konačni je cilj da NŠ Međimurje ima pionire, kadete i juniore u najvišem rangu natjecanja na razini HNS-a.

Isto tako bi se stvorila „piramida“ u kojoj bi najbolji igrači bili u NŠ Međimurje, a igrači koji svojom kvalitetom ne spadaju u vrh bili proslijeđeni ostalim školama nogometa. U svemu tome bi MNS participirao s osiguravanjem uvjeta za rad, selekcijom trenera,

3. SJEDNICA IZVRŠNOG ODBORA

ali bi isto tako sudjelovao i u radu NŠ Međimurje.

Jedna od zamisli u vezi Selekcije Međimurja je sudjelovanje na turnirima diljem Hrvatske i u inozemstvu. U tijeku je natječaj za turnire u inozemstvu, koje sufinancira Ministarstvo s 80 %. Raspravljalo se o turnirima u Wroclawu odnosno Wroclaw kup 1. srpnja 2022. i Češkim Budejovicama odnosno Budweis od 24. do 26. lipnja 2022. Odlučeno je da kazne za „švercanje“ i slične anomalije trebaju biti izrazito rigorozne, kako za trenere koji „švercaju“ igrače, ali i za klubove, kao i da kazne trebaju biti novčane. Vezano uz Selekciju Međimurja, prijedlog je da svaka škola nogometa može predložiti svoje trenere za sudjelovanje u selekcijama i rad u stožerima Selekcije Međimurja i da tu svakako trebaju biti

ujedno i najkvalitetniji treneri s područja Međimurja.

Instruktor MNS-a Damir Lepen Jurak obavijestio je nazočne kako je MNS dao prijavu HNS-u za održavanje UEFA B tečaja za nove polaznike u Čakovcu, gdje je dobio odgovor da ta mogućnost postoji ako bude od 25 do 30 zainteresiranih kandidata. Do sad je evidentirano 25 prijava s nadom da će se prijaviti još nekoliko kandidata i da će se tečaj održati u Čakovcu, što bi za naš nogomet bilo od iznimnog značaja. Otvorilo se pitanje suradnje osnovnih škola i MNS-a, sa željom da se nogomet još više promovira u školama, počevši od učenika 1. razreda. U tu je svrhu najavljena suradnja sa Školskim sportskim savezom. Za koordinatora za školski sport u MNS-u je izabran Tomislav Podgorelec. (nl)

Nove važne odluke Međimurskog nogometnog saveza Pod predsjedanjem Kristijana Antolovića ovog je tjedna održana 3. sjednica Izvršnog odbora MNS-a. Na sjednici je bilo 11 članova Izvršnog odbora. Predsjednici komisija za natjecanje, za mlađe uzraste i za trenere podnijeli su izvješće s održanih sjednica. Predsjednik Natjecateljske komisije Mišel Ganzer istaknuo je problem snimanja utakmica u I. Međimurskoj ligi pri čemu je istaknuto da pojedini klubovi neadekvatno snimaju utakmice i bit će pismeno upozoreni da to moraju ispraviti do početka proljetnog dijela natjecanja.

Dogovoreno je da će se četvrt-

finale kupa igrati 6. travnja, a 33. kolo I. Međimurske lige na blagdan Tijelova 16. lipnja.

- Delegati će se na seminaru upozoriti da moraju bolje obavljati svoju dužnost, a naročito sada u proljeće kada će zbog promjene sustava natjecanja biti jako zanimljivo, poručili su iz MNS-a. Predsjednik Komisije za mlađe uzraste Ivan Kos napomenuo je da će se napraviti strateški plan i program rada s mladima. Isto tako je istaknuo da će se strogo kontrolirati nepravilna nastupanja i provjeravati koliko se stvarno igrača pojavilo na utakmici. U nastavku je dodano kako će

za trenere UEFA B, animirat će se treneri da se prijave u što većem broju da se i tečaj održi, zaključeno je na sjednici Izvršnog odbora MNS-a te dodano kako će se uskoro prije proljetnog dijela natjecanja održati plenumi svih Međimurskih liga s naglaskom na promjene sustava natjecanja od sezone 2022./2023.

- Kako je bilo prijepora od strane NK Međimurje Čakovec o odluci o nositelju kvalitete za 2022. Stručna komisija IO MNS napravit će jasne kriterije tko sve može biti nositelj kvalitete, zaključili su iz MNS-a na kraju sjednice. (lm)

TALENTIRANA MEĐIMURKA

se sa svim školama nogometa u MNS-u kontinuirano raditi na poboljšanju uvjeta i rada.

Predsjednik Komisije za nogometne trenere Nikola Košir naveo je da će se napraviti plan i program rada trenera usklađen s aktivnostima Zbora nogometnih trenera MŽ gdje će se definirati jasni ciljevi i zadaci za povećanjem kvantitete i kvalitete trenerskog kadra.

- MNS će zaštiti trenere koji se educiraju, pojavljuju na seminarima i drže do ozbiljnosti trenerskog posla. Kako je Nogometna Akademija HNS-a dala mogućnost da se u Međimurskoj županiji održi tečaj

Mihaela Horvat briljirala protiv Juventusa

Veterani Nedelišća putuju na Dvoransko prvenstvo Hrvatske

Ekipi Hellas Verone Mihaela Horvat priključila se krajem kolovoza, a da joj godi talijanski zrak, pokazuje to iz tjedna u tjedan. Standardna je članica početnog sastava posljednje plasirane ekipe lige, Hellas Verone. Proteklog vikenda, njezina ekipa ugostila je prvoplasirani Juventus koji se jako dobro namučio u Veroni. Juventusove igračice do pobjede su došle autogolom Irene Lotti u 52. minuti.

Mihaela Horvat odigrala je cijeli susret, a sve obrambene zadatke odradila je s odlič-

Od 18. do 20. veljače u Belom Manastiru i Dardi održavat će se 19. po redu Dvoransko prvenstvo veterana Hrvatskog nogometnog saveza. Prijavljen je rekordan broj momčadi, njih 39 podijeljenih u 13 skupina, a pobjednici i tri najbolja drugoplasirana izborit će osminu finala. Svog predstavnika imat će i Međimurje, put Baranje krenut će veterani Nedelišća koji su smješteni u skupinu B zajedno s Polet-Rukavina Prometom iz Svete Klare i GOŠK-om KG iz Kaštel Gomilice. Naslov prvaka branit će Lokomotiva-Senjak Hoteli iz Zagreba. Veterani Nedelišća s GOŠKom KG odmjerit će snage 18. veljače u 17:30 sati u Belom Manastiru, a 19.

Mihaela se odlično snalazi u talijanskom prvoligašu nom ocjenom. Njezin nastup nije ostao neprimijećen pa je odabrana u najbolju ekipu 14. kola. (nl)

19. IZDANJE PRVENSTVA

veljače u 10:00 sati s Polet-Rukavina Prometom u Dardi. Osmina finala i četvrtfinale na rasporedu su istog dana, a 20. veljače igra se završnica s utakmicama za plasman.

Prolaz u drugi krug veterani Nedelišća tražit će sa sljedećim igračima: Dragan Vibovec (voditelj ekipe), Dejan Borko, Dragutin Borko, Tomica Celinger, Tomislav Fučko, Ivan Gyofi, Mario Knez, Ivica Knežević, Alen Kovačić, Tomislav Marciuš, Siniša Senčar, Mladen Tkalčec, Hrvoje Treska, Damir Vizinger, Marko Vizinger. Delegaciju čine: Goran Maček (predstavnik ekipe), Saša Topolnjak, Darko Čuček, Miljenko Vizinger, Tomica Novak, Siniša Srnec. (nl)



11. veljače 2022.

STOLNI TENIS

TABLICA 1. LIGA

MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Ekipa

13. kolo županijskih liga u znaku gostiju

Piše: Denis Tratnjak Djelomično uspješno uz propisane preven�vne mjere pro�v koronavirusa odigrano je 13. kolo Međimurskih liga Međimurskih novina. U trinaestom kolu odigrane su samo 22 utakmice, isto kao i prošlo kolo. U ovom kolu gos� su bili uspješniji s 10 pobjeda, če�ri utakmice su završile neriješeno, dok su domaćini bili bolji u osam utakmica. I dalje se ova situacija s boles� COVID-19 pogoršava te nam i stvara velike probleme kod dogovora i odigravanja, pa iz tog razloga i boles� igrača odgođen je is� broj utakmica kao i prošli tjedan, njih čak 11. Odigrane su i če�ri zaostale utakmice u kojima su podjednako bili uspješni i domaćini i gos�.

- Zdravlje je na prvom mjestu, poručuje voditelj liga ekipama i da s razumijevanjem ekipe dogovaraju termine sljedećih utakmica ako su one izvan službenog ili termina ekipe, te termine odgođenih utakmica. Ovaj vikend je pauza pa voditelj moli da se pokuša odigra� što je više moguće zaostalih utakmica čiji broj je ukupno 28.

1. LIGA – Tricom Miljenka Vračara Beličanci su �jesno svladali ekipu HE-DRA iz Draškovca.

Nedelišće je visoko poraženo od Šenkovca uz trice Rinalda Jurineca i Ma�je Barića. U Hodošanu također visoka pobjeda gos�ju iz Mihovljana, gdje su se tricom istaknuli Nino Bujan i Noa Vresk.

Desetkom su na domaćem terenu Putjane ispra�le ekipu Zasadbrega. Jedna utakmica je odgođena.

U zaostaloj utakmici MSTC je nanio visok poraz USTA Belici uz trice Filipa Panića i Filipa Godine.

+18

Rezulta�: USTA Belica 1 – HEDRA 1 Draškovec 6:4, Nedelišće 1 – ZEN-Šenkovec 2 2:8, Hodošan 1 – Mihovljan 3 Primabiro 2:8, Putjane Brid – Zasadbreg 1 10:0, MSTC Čakovec – Putjane 2 MLD odgođeno zbog samoizolacije igrača. Zaostala utakmica: USTA Belica 1 – MSTC Čakovec 1:9.

Igrači: Nino Bujan (27-0), Filip Godina (35-1), Ma�ja Barić (297), Boris Preksavec (28-7), Paula Marka� (23-7), Miljenko Vračar (24-9), Davor Vidović (21-9), Eugen Šimon (27-12), Ma�ja Strbat (2210), Zoran Vidović (18-10), Nikola Magdalenić (24-15), Filip Panić (2214), Nikola Mikac (20-13), Robert Lehkec (16-14), Dean Lajtman (2019), Božidar Krnjoul (14-13), Siniša Mesarić (16-17), Tomislav Repalust (17-22), Goran Mar�nez (14-19)…

Sljedeće 14. kolo: HE-DRA 1 Draškovec – Putjane Brid, Zasadbreg 1 – Hodošan 1, Mihovljan 3 Primabiro – Nedelišće 1, ZEN-Šenkovec 2 – MSTC Čakovec, Putjane 2 MLD – USTA Belica 1.

2. LIGA – Desetku su na gostujućem terenu u Šenkovcu ostvarili gos� iz Goričana. Treća ekipa Šenkovca je �jesno svladala ekipu Male Subo�ce kojoj nije pomogla ni trica Ivana Pongračića.

Tricom Davida Čukulica i neporaženog Stjepana Vidovića, visoku pobjedu je ostvarila ekipa Kotoribe 2 na gostovanju u Čakovcu.

Dvije utakmice su odgođene. U zaostaloj utakmici �jesna pobjeda Mihovljana nad Goričanom, uz s(p)retnu tricu Roberta Mikaca i prvi pojedinačni poraz Kris�jana Kovačića.

Rezulta�: ZEN-Šenkovec 4 – Goričan 1 0:10, ZEN-Šenkovec 3 – Mala Subo�ca 1 6:4, Čakovec 1 – Kos-Kotoriba 2 2:8, Mihov-

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

ljan 2 – GSTK Prelog 1 odgođeno zbog samoizolacije igrača, HE-DRA 2 Draškovec – Kos-Kotoriba 3 odgođeno zbog boles� igrača.

Odgođena utakmica: Mihovljan 2 – Goričan 1 6:4.

Igrači: Robert Mikac (32-1), Kris�jan Kovačić (32-1), Stjepan Vidović (30-4), Igor Vesenjak (33-5), Ivan Pongračić (31-6), Dubravko Hozjak (25-5), Dario Grd (30-9), Anja Novak (20-10), David Čukulic (25-14), Vinko Legin (19-11), Mario Uršanić (22-13), Marta Novak (22-14), Maja Trupković (18-13), Filip Čabrajec (11-8), Goran Spahija (15-14), Davorin Labazan (9-10), Igor Munka (14-19), Krešo Horvat (12-18)…

Sljedeće 14. kolo: Goričan 1 – Čakovec 1, Kos-Kotoriba 2 – ZEN-Šenkovec 3, Mala Subo�ca 1 – HE-DRA 2 Draškovec, KosKotoriba 3 – Mihovljan 2, GSTK Prelog 1 – ZEN-Šenkovec 4.

3. LIGA – U Lopa�ncu u napetom susretu podjela bodova s ekipom iz Mihovljana, gdje je jedini neporaženi ostao Dražen Bubek.

U Hodošanu pobjeda gos�ju iz Čakovca, gdje se tricom istaknuo Vladimir Rapaić. Dvije su utakmice odgođene zbog samoizolacije igrača.

Rezulta�: Lopa�nec 3 – Mihovljan 4 5:5, Hodošan 2 – Čakovec 2 3:7, HE-DRA 3 Draškovec – Donji Kraljevec 2 odgođeno zbog samoizolacije igrača, Lopa�nec 1 – ŠŠK ČAK Čakovec odgođeno zbog samoizolacije igrača.

Igrači: Nino Bašek (27-0), Dominik Filipašić (22-1), Dejan Ivanuša (13-2), Damir Ivanuša (20-6), Jan Zrna (22-11), Nenad Perko (18-9), Mario Glavak (16-8), Karlo Šol�ć (17-9), Miljenko Belovari (12-7), Vinko Grgić (17-10), Rajko Bel (13-10), Domagoj Turk (15-12), Marko Ružić (8-7), Dražen Bubek (13-13), Mark Trbuhović (12-13), Miro Baranašić (14-16), Mario Štefičar (15-18), Franjo Krznar (13-17)…

Sljedeće 12. kolo: Mihovljan 4 – Lopa�nec 1, ŠŠK ČAK Čakovec – HE-DRA 3 Draškovec, Donji Kraljevec 2 – Hodošan 2, Čakovec 2 – Lopa�nec 3.

4. LIGA – U Belici visoka pobjeda domaćina u srazu s ekipom Putjana, uz trice Damira Sečana i Slavka Tratnjaka. Nedelišće i Čakovec su podijelili bodove, za koje je tricom najzaslužniji Dejan Marčec. Silvio Grobenski je tricom najzaslužniji da bodovi ostaju u Kotoribi, a ne odu u Putjane. Dvije utakmice su odgođene zbog boles� i samoizolacije.

Rezulta� 13. kola: USTA Belica 2 – Putjane 4 9:1, Nedelišće 2 – Čakovec 4 5:5, Kos-Kotoriba 4 – Putjane 3 6:4, Čakovec 3 – ZEN-Šenkovec 5 odgođeno zbog samoizolacije igrača, Goričan 3 – Sveta Marija 1 odgođeno zbog boles� igrača.

Igrači: Danko Šimon (25-2), Dejan Marčec (35-4), Siniša Dvorski (30-6), Stanislav Sović (20-4), Josip Šestanj (20-6), Goran Čok (16-6), Dražen Šol�ć (28-11), Damir Sečan (18-8), Jurica Godina (16-7), Miljenko Peras (20-9), Josip Čižmešija (2313), Zlatko Murković (23-15), Dejan Gudlin (18-12), Dragan Jelenić (107), Vladimir Šestak (20-19), Boris Gverić (15-14), Stjepan Šalamon (13-13), Slavko Tratnjak (17-22), Antun Mustač (13-17), Tomislav Volf (15-21), Ladislav Varga (12-17), Darko Trojko (12-17)…

Sljedeće 14. kolo: Putjane 4 – Čakovec 3, ZEN-Šenkovec 5 – KosKotoriba 4, Putjane 3 – Goričan 3, Sveta Marija 1 – Nedelišće 2, Čakovec 4 – USTA Belica 2.

5. LIGA – U Kotoribi podjela bodova u srazu s ekipom HEDRA iz Draškovca, uz tricu Pavla Dornika. Patrik Bašnec je tricom i pobjedom u zadnjoj pojedinačnoj par�ji spasio bod vodećeg Goričana u srazu s ekipom Joke-Čakovec. Mladen Železnjak i Marko Puškadija tricama su najzaslužniji za �jesnu pobjedu ekipe Putjana u srazu s ekipom Donjeg Vidovca.

Stara Vaga je visoko poražena na domaćem terenu od ekipe Donjeg Vidovca za koji su se tricom istaknuli Matej Šlibar i Zoran Matulin.

Rezulta�: Kos-Kotoriba 5 – HE-DRA 4 Draškovec 5:5, Goričan 2 – Joka-Čakovec 5:5, Putjane 7 – Donji Vidovec 1 6:4, GSTK Prelog 2 – Mala Subo�ca 2 9:1, Stara Vaga Čakovec 6 – Donji Vidovec 2 2:8.

Igrači: Patrik Bašnec (33-2), Marijan Sirc (30-3), Mladen Železnjak (31-4), Marko Puškadija (28-9), Zoran Matulin (28-9), Pavlo Dornik (26-13), Nenad Mar�nec (26-13), Ma�ja Lukša (24-12), Danijel Škoda (16-8), Tomica Kos (2111), Ivica Marton (22-12), Dragan Šajn (24-15), Matej Šlibar (19-14), Draženko Igrec (20-19), Dragan Rajher (19-20), Kris�an Pintarić (14-15), Ivan Špicar (18-21), Stjepan Mikulić (18-21), Stjepan Mikec (14-17), Željko Varga (12-16), Ivan Gabaj (11-16), S�pe Babić (10-15), Damir Posavec (15-24), Miroslav Mikec (11-19)…

Sljedeće 14. kolo: Stara Vaga Čakovec 6 – HE-DRA 4 Draškovec, Donji Vidovec 2 – GSTK Prelog 2, Mala Subo�ca 2 – Putjane 7, Donji Vidovec 1 – Goričan 2, KosKotoriba 5 – Joka-Čakovec.

6. LIGA – U Dragoslavec Bregu �jesan poraz domaćina od ekipe trio „Blažek“ iz Goričana, za koji je tricom najzaslužniji Filip Blažek. U Svetoj Mariji �jesna pobjeda Beličanaca, a Sven Poljak tricom je nanio i prvi pojedinačni poraz dosad neporaženom Nikoli Merdanoviću. Dvije su utakmice odgođene. U zaostaloj utakmici u Goričanu poraz domaćina od Lopa�nca uz trice Franje Pintarića i Mladena Trbuhovića.

U P N I

+

-B

1 Mihovljan 3 Primabiro

13 11 1 1 89 41 23

2 MSTC Čakovec

12 10 0 2 77 43 20

3 ZEN-Šenkovec 2 12 9 1 2 81 39 19

Rezulta�: Dragoslavec Breg – Goričan 5 4:6, Sveta Marija 3 – USTA Belica 3 4:6, Donji Kraljevec 1 – Sveta Marija 2 odgođeno zbog boles� igrača, Lopa�nec 4 – Nedelišće 3 odgođeno zbog samoizolacije igrača. Odgođena utakmica: Goričan 5 – Lopa�nec 4 3:7.

Igrači: Nikola Merdanović (23-1), Josip Filipašić (24-6), Franjo Pintarić (19-5), Mladen Trbuhović (25-7), Bojan Jambrović (24-7), Sven Poljak (17-5), Marko Pergar (21-8), Branko Vučenik (16-7), Tihomir Horvat (20-9), Filip Blažek (22-11), Danijel Mavrin (16-8), Anton Jambrović (20-12), Danijel Kos (11-7), Stjepan Kolarić (17-11), Alen Kovačić (14-9), Nebojša Novak (8-6), Damir Kos (11-10), Roko Lesinger (13-14), Predrag Šafarić (9-12), Dragu�n Mustač (7-10), Dražen Heric (7-11), Željko Blažek (9-15)…

Sljedeće 14. kolo: USTA Belica 3 – Lopa�nec 4, Nedelišće 3 – Dragoslavec Breg, Goričan 5 – Donji Kraljevec 1, Sveta Marija 2 – Zasadbreg 2.

7. LIGA – HE-DRA je na domaćem terenu propus�la bodove Knezovcu uz tricu Renata Varge.

Sebas�jan Munka i Filip Strahija tricom su najzaslužniji za visoku pobjedu Goričana na gostovanju kod ekipe Svete Marije. Vodeći Prelog visokom pobjedom je ispra�o goste iz Zasadbrega, uz tricu Nevena Šafarića. Dvije utakmice su odgođene zbog samoizolacije igrača. U zaostaloj utakmici Hodošan je visoko pobijedio ekipu Svete Marije uz neporažene Gabriela i Rafaela Dominik i Leona Mlinareca.

Rezulta�: HE-DRA 5 Draškovec – Udruga OKUS Knezovec 4:6, Sveta Marija 4 – Goričan 4 2:8, GSTK Prelog 3 – Zasadbreg 3 8:2, STK Pribislavec 1367 – GSTK Prelog 4 odgođeno zbog samoizolacije igrača, Mihovljan 6 – Hodošan 3 odgođeno zbog samoizolacije igrača. Zaostala utakmica: Hodošan 3 – Sveta Marija 4 8:2.

Igrači: Renato Varga (30-2), Ma�ja Volf (22-3), Elvis Janković (20-3), Josip Pintarić (24-4), Rafael Dominik (26-6), Ali Avdija (22-5), Tino Ma�ć (29-7), Luka Mikec (297), Neven Šafarić (31-8), Ma�eo Demario Časni (17-5), Ivan Kavran (26-11), Gabriel Dominik (20-9), Saša Kneklin (19-9), Željko Mihalic (19-10), Filip Strahija (12-8), Robert Pintarić (16-15), Jura Bistrović (15-16), Sebas�jan Munka (11-12), Helena Cmrečki (9-10), Antonija Matoša (10-12), Nika Burić (1219), Fran Matošić (7-11), Hrvoje Kulić (7-13)…

Sljedeće 14. kolo: Udruga OKUS Knezovec – GSTK Prelog 3, Zasadbreg 3 – Sveta Marija 4, Goričan 4 – Mihovljan 6, Hodošan 3 – STK Pribislavec 1367, GSTK Prelog 4 – HE-DRA 5 Draškovec.

4 Putjane Brid

13 7 2 4 81 49 16

5 Hodošan 1

10 5 2 3 52 48 12

6 USTA Belica 1

11 3 3 5 47 63 9

7 Putjane 2 MLD

10 3 1 6 42 58 7

8 Zasadbreg 1

13 2 1 10 44 86 5

9 Nedelišće 1

11 2 0 9 35 75 4

10 HE-DRA 1 Draš- 13 1 1 11 42 88 3 kovec

TABLICA 2. LIGA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Ekipa Mihovljan 2 Kos-Kotoriba 2 Goričan 1 Čakovec 1 ZEN-Šenkovec 4 GSTK Prelog 1 ZEN-Šenkovec 3 Mala Subo�ca 1 Kos-Kotoriba 3 HE-DRA 2 Draškovec

U 11 13 13 12 12 10 12 13 11 11

P 11 10 9 6 5 5 3 1 1 0

N 0 0 0 1 3 2 4 3 2 1

I 0 3 4 5 4 3 5 9 8 10

+ 94 88 91 62 54 53 49 45 31 23

16 42 39 58 66 47 71 85 79 87

B 22 20 18 13 13 12 10 5 4 1

TABLICA 3. LIGA Ekipa

U P N I +

1 Donji Kraljevec 2 9 2 Lopa�nec 1

-

B

7 2 0 66 24 16

10 7 2 1 70 30 16

3 ŠŠK ČAK Čakovec 9

6 1 2 63 27 13

4 Lopa�nec 3

11 6 1 4 55 55 13

5 HE-DRA 3 Draškovec

10 1 5 4 38 62 7

6 Hodošan 2

11 2 2 7 50 60 6

7 Mihovljan 4

11 2 2 7 31 79 6

8 Čakovec 2

11 2 1 8 37 73 5

TABLICA 4. LIGA Ekipa

U P

1

Kos-Kotoriba 4

12 10 2 0 95 25 22

N I +

-

B

2

Goričan 3

12 7

5 0 77 43 19

3

Čakovec 3

11 6

3 2 67 43 15

4

USTA Belica 2

13 6

3 4 67 63 15

5

Putjane 3

13 6

2 5 68 62 14

6

Nedelišće 2 13 3

5 5 66 64 11

7

Čakovec 4

13 2

5 6 58 72 9

8

ZEN-Šenko- 12 3 vec 5

3 6 52 68 9

9

Putjane 4

13 3

1 9 40 90 7

10 Sv. Marija 1 10 0

1 9 20 80 1

TABLICA 5. LIGA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Ekipa Goričan 2 Putjane 7 D. Vidovec 1 Joka-Čakovec GSTK Prelog 2 D. Vidovec 2 Kos-Kotoriba 5 M. Subo�ca 2 HE-DRA 4 Draškovec Stara Vaga Čakovec 6

U 12 13 13 13 13 13 13 13 12

P 11 10 8 5 4 5 5 4 2

N 1 1 1 4 4 2 1 2 3

I 0 2 4 4 5 6 7 7 7

+ 84 79 78 67 64 61 72 51 51

36 51 52 63 66 69 58 79 69

B 23 21 17 14 12 12 11 10 7

13 0 1 12 33 97 1

TABLICA 6. LIGA Ekipa 1 USTA Belica 3

U P N I

+

-

B

10 9 1 0 69 31 19

2 Lopa�nec 4

11 8 1 2 73 37 17

3 Dragoslavec Breg

11 7 0 4 68 42 14

4 D. Kraljevec 1

10 5 2 3 56 44 12

5 Sveta Marija 2 9 5 1 3 46 44 11 6 Goričan 5

11 5 0 6 53 57 10

7 Zasadbreg 2

11 2 1 8 38 72 5

8 Sveta Marija 3 10 0 2 8 33 67 2 9 Nedelišće 3

9 1 0 8 24 66 2

TABLICA 7. LIGA Ekipa

U P N I

+ -

B

1 GSTK Prelog 3 13 11 2 0 99 31 24 2 Hodošan 3

12 10 1 1 87 33 21

3 Mihovljan 6

12 8 3 1 85 35 19

4 Udruga OKUS 13 7 2 4 75 55 16 Knezovec 5 HE-DRA 5 Draškovec

13 6 3 4 76 54 15

6 STK Pribislavec 12 5 2 5 66 54 12 1367 7 Goričan 4

13 5 0 8 51 79 10

8 GSTK Prelog 4 12 2 2 8 42 78 6 9 Zasadbreg 3

13 1 1 11 40 90 3

10 Sveta Marija 4 13 0 0 13 9 121 0



11. veljače 2022.

RUKOMET

ODBOJKA

MEDITERANSKE IGRE

OK PLAVI PEKLENICA

OK NEDELIŠĆE ELTING

Vito Horvat u dresu reprezentacije

Četiri boda za Plave protiv odbojkašica Ludbrega

Osma pobjeda Nedelišća za ostanak na vrhu

Uspješne igračice Plavih Peklenica ugostile su dvije ekipe Ludbrega i ostvarile dvije pobjede u odličnim i raspoloženim utakmicama.

Prve utakmice druge polusezone odigrale su obje ekipe Plavih. Druga ekipa otvorila je odlično utakmicu protiv druge ekipe Ludbrega. Povele su 2:0 u setovima, no nakon toga dolazi do laganog pada u igri što koriste odbojkašice

Odbojkašice Nedelišća ostvarile su novu pobjedu u natjecanju drugoligašica. U prvom setu gošće iz Ivanić Grada nisu pružile gotovo nikakav otpor. U drugom setu bilo je na početku neizvjesno samo do sedmog poena. Nakon toga prednost domaćih igračica porasla je na osam poena. Trener Kirić iskoristio je tu činjenicu i u prvim dvama setovima dao priliku za igru svim igračicama sa klupe. U daljnjem tijeku utakmice gošće su ipak zaigrale

Hrvatska kadetska rukometna reprezentacija okuplja se 20. veljače, a dan kasnije putuje u tursku Ankaru gdje će izabranici izbornika Mateja Miškovića sudjelovati na Mediteranskim igrama. Među 17 odabranih rukometaša našao se mladi vratar Čakovca Vito Horvat kojem je to drugi poziv

u kadetsku reprezentaciju. Na pričuvnom popisu nalazi se krilni igrač Marko Tkalec. On će se priključiti reprezentaciji ako se netko ozljedi na njegovoj poziciji.

Uz Hrvatsku, na Mediteranskim igrama sudjeluju Alžir, Egipat, Grčka, Italija, Kuvajt, Crna Gora, Rumunjska, Španjolska i Turska. (nl)

KOŠARKA TREĆA LIGA SJEVER

Čakovečki derbi pripao Globetki U velikom čakovečkom derbiju između Međimurje Wildboars ili “divljih svinja” i Čakovec Globetke pobjeda je (opet) pripala starijem trećeligašu. Iako su nastupili sa svega šest košarkaša, momčad Čakovec Globetke pokazala je kako se košarka igra ponajprije glavom, naravno uz dovoljnu dozu hrabrosti, preciznosti i smirenosti. Njihovi su protivnici ipak bili prenervozni, neprecizni, srljali u mnogim slučajevima kada je trebalo mirnoće. U pobjedničkoj ekipi odlično je utakmicu otvorio Biševac, ruku su mu dali Levačić i Podvezanec, a pobjedu zapečatio Matija Terek. Odigran je još jedan derbi, onaj u Kotoribi, gdje je Dubravčan za pola koša ostao kratak protiv lokalnog takmaca Kotoribe.

Mladost Ivanovec se oporavila od serije poraza upisavši dvije pobjede, jednu u redovnom kolu, a još jednu u zaostaloj utakmici.

Međimurje Wildboars – Čakovec Globetka 61:68 (13:16, 20:17, 13:21, 14:14). Međimurje Wildboars (Juras 7, Pustić 2, Mišković 12, Terek D. 2, Novak 10, Ostoja 23) – Čakovec Globetka (Levačić 10, Vurušić 8, Biševac 16, Novak 3, Podvezanec 15, Terek M. 16). Dubravčan – Kotoriba 62:63 (19:18, 13:20, 10:11, 20:14).

Dubravčan (Klipić 16, Rusak 11, Raić 7, Ujlaki 4, Lukša 4, Jakupak 3, Ribić 17) – Kotoriba (Fuš 20, Hanuš 7, Špilak 9, Ujlaki N. 13, Ujlaki D. 14).

Lepoglava – Varteks 73:92, Vinica – Mladost Ivanovec 39:82. Mladost Ivanovec: Horčička 18, Keresteš 22, Jalušić 5, Kocijan 4, Momčilović 19, Kovačić 7, Drvenkar 5, Hajdinjak 2.

Mladost Ivanovec – Petrijanec 78:63 (29:13, 23:22, 11:16, 15:12). Mladost

Ludbrega i osvajaju sljedeća tri seta. Nakon njih igrale su prve ekipe. Plave su odigrale odličnu utakmicu i pobijedile s 3:0 te su s pobjedom zadržale prvo mjesto.

U 11 utakmica ostvarile su maksimalnih 11 pobjeda.

Rezultati: OK Plavi II – ŽOK Ludbreg II 2:3 (25:21, 25:19, 23:25, 23:25, 5:15), OK Plavi I – ŽOK Ludbreg I 3:0 (25:16, 25:12, 25,16). (nl)

hrabrije i u trećem setu držale su neizvjesnost do samog kraja. Nedelišćanke svjesne svoje kvalitete kao da su igrale samo koliko je potrebno da se ostvari pobjeda. Na kraju je tako i bilo.

Ovom pobjedom sa skorom od 8:1 Nedelišćanke su uvjerljivo prve na tablici. Sijedećeg vikenda su slobodne, a potom kod kuće još dočekaju Brcko. Ono najbitnije za njih tek slijedi u ligi za prvaka u kojoj igraju s ekipama iz Zagreba, Karlovca i Duge Rese. (nl)

TABLICA 3. LIGA SJ. 1. Međimurje Wild- 14 11 3 362 25 boars 2. Donji Kraljevec

13 11 2 203 24

3. Čakovec Globetka 14 10 4 145 24 4. Varteks

14 9 5 62

23

5. Rudar

13 8 5 60

21

6. Lepoglava

14 7 7 52

21

7. Petrijanec

14 7 7 15

21

8. Kotoriba

14 7 7 -72 21

9. Mladost Ivanovec 14 5 9 7

19

10. Dubravčan

14 5 9 -46 19

11. Vinica/-1

14 1 13 -438 14

12. Mladost Đurđevac 12 1 11 -350 13

Ivanovec: Horčička 13, Keresteš 3, Momčilović I. 4, Drvenkar 14, Hajdinjak 16, Vehtersbah 11, Momčilović L. 17. Kotoriba – Lepoglava 53:81 (11:21, 10:18, 10:21, 22:21). Kotoriba: Fuš I. 24, Habuš 12, Ujlaki D. 2, Ujlaki N. 4, Munka 5, Fuš H. 4, Puštek 2.

Petrijanec – Donji Kraljevec 69:83 (19:15, 17:23, 23:22, 10:23). Donji Kraljevec: Švenda T. 22, Balent 5, Lepen 18, Ivanović J. 12, Ivanović D. 18, Švenda G. 2, Kovač 6.

Košarkaški vikend vodič treće lige Sjever: Međimurje Wildboars – Vinica (nedjelja 13. veljače u 18:00, I. OŠ ČK), Čakovec Globetka – Lepoglava (subota 12. veljače u 17:30, II. OŠ ČK), Kotoriba – Mladost Đurđevac (nedjelja 13. veljače u 16:00, OŠ Kotoriba), Rudar – Petrijanec (subota 12. veljače u 18:00, OŠ M. Središće), Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec (subota 12. veljače u 18:00, OŠ DK).

Košarkaški vikend vodič jedinstvene kadetske lige: Međimurje – Cedevita Junior (subota 12. veljače u 16:00, OŠ Ivanovec). (bh)

DRUGA LIGA SJEVER

Pobjeda Međimurja nad Bjelovarom U zaostaloj utakmici čakovečki drugoligaš Međimurje odigrao je kod kuće protiv Bjelovara i pobijedio u neizvjesnoj utakmici.

Odlična timska igra u kojoj je čak pet domaćih igrača zabilo dvoznamenkasti broj koševa bila je prevaga u ovoj vrlo zanimljivoj utakmici. Dobar početak domaćeg sastava u uvodu utakmice i fina prednost nakon prvih 10 minuta igre (24:15) gosti su odmah u drugoj dionici anulirali (13:24).

Odluka je pala u posljednjoj četvrtini koju su domaći košarkaši dobili s 23:18 za ukupnih 77:75.

Na tablici vode Podravac i Ivančica sa skorom od 10 pobjeda i dvaju poraza, a Međimurje je sedmo sa 6/5. Upravo je Ivančica sljedeći takmac našem drugoligašu. Utakmica se igra u subotu 12. veljače u 19:00 u OŠ Ivanovec.

Rezultati: Međimurje – Bjelovar 77:75 (24:15, 13:24, 17:18, 23:18). Međimurje: Kuzmić 12, Kranjčec 15, Drk 10, Golik 18, Glumac 15, Herman 4, Gašparić 3. Trener Novak S. Petar Zrinski – Podravac 96:102, Ivančica – Vindija 81:72, Virka – Bjelovar 95:74. (bh)

Oglasi Čakovečki mlinovi _165mm x visina 266 mm_medjimurske novine krivulje.indd 5

26/08/2021 13:13

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 31

32

Vaši radovi

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

• Prijateli •

NOVI NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina

Cifrasti kokot i mali pajcek prijatela su dvo, saki na dvoru to zno.

Šaljite nam radove na temu Fašnika!

Ideju uni skupa sikam, a jan bez drugoga nikam.

Pajceka zoveju Piki jer črne pikice ima, a kokot je Čoki jer takše oči ima kaj ne vidi nikaj z njima.

Jan Kovačić, 2. razred PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica: Andrijana Jakopić

Dragi naši veliki i mali kreativci, nakon božićnog natječaja na kojem ste stvarno pokazali maštovitost i originalnost, pozivamo vas da nam se javite svojim radovima na novi natječaj, na temu Fašnik je tu i maškare nam stižu!

Svoje likovne i literarne radove možete nam poslati najkasnije do 25. veljače, na e-mail adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Proglašenje najoriginalnijih radova bit će 4.ožujka, a pripremili smo i lijepe nagrade:

• 1 obiteljska ulaznica (4 komada) za Muzej Međimurja • 2 ulaznice za Bazene Čakovec • poklon-pakete školskog pribora

Veselimo se vašim radovima!

• Kokot i gujda • V jani mročni noči kokot veli gujdi: Hej, zbudi se!

Gujda se sploši i veli: Kaj si me splašiu! Sunčece ti presvetlo!

Unda kokot veli: Kaj, si spiju, sam smi smo budni?

Gujda reče: Da ti ti tak fest ne kukuričeš i jo bi spau!

Leo Tkalec, 2. razred PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica: Andrijana Jakopić

Lorena Kodba, 4.r PŠ Hlapičina, učiteljica Gabrijela Purić

Filip Franjo, 4.r, PŠ Hlapičina, učiteljica Gabrijela Purić

• Moja zima • „Evo ga curi!!“ Čim počne sneg, počnejo ludorije, normalno dečje, jer je sigurno roditeljima ne lefko čistiti. Al’ dobro, pa to su deca, pustimo ih.

Na lepo snežno jutro, ak’ ga ne škole, čim pogledne, dleti vun. Ne tre ni jesti, nit zobe oprati, važno ka je sneg v dvoro. Ak’ sneg počne dok još škola traje, već se zna da nabo dobro. Bitneši im je sneg, nego ocjene i zadaća. Ide v školo pa se po poto z prijateljima našikavle v sneg, onda pak je moker, al’ nema veze.

Pred školom se grudajo, kotajo, hičejo kaj ne normalni. Na sato niš živo ne pratijo, sam stalno vun gledidu, kaj da bo im nešči snega zel. Dojde dimo i pok v sneg, a ne na zadaćo. „Je,

pa sam još snegovića napravim i unda pem pisat.“ Al’ tulko je već prešlo kaj se 10 snegovići moglo naprajti.

Roditelji nek čistijo. „Sako jutro prvo se v pol pet tre stati, ka se sneg zmeče i unda na šest, na posel.“ Ta mi rečenica zvoni v glavi još den denes, a prešlo je sigurno već 7 let.

Idemo malo i v mojo prošlost. Navek dok sam i jo bila menša, delala sam gluposti. Najlepše mi je bilo dok bi tata zmetal, ka bi ja došla i z kanticama prenašala snega, sem pa tam i tak čuda pot. Eh’ dok nebi groghnula i počela tuliti.

Onda mama begec vun, ka me smiri. Dojdemo nutri, smirim se i evo ti ga na , pok ja vun i pok prenašat snega.

Kaj da su kričali na mene:

Iva Cimerman, 4.r, PŠ Hlapičina, učiteljica Gabrijela Purić

Vanessa Oršuš, 4.r, PŠ Hlapičina, učiteljica Gabrijela Purić

„Pok gluposti zdelovleš, nutri hoj odma!“ Dok bi me inatljivost prešla, onda bi došla nutri i prosila bi ka me nešći pe vleč na sanjkama. V denešje doba, već ima sakših spravi za kupiti, pak morejo svašta delati na snego. Neke najbolše igre so npr. delanje snegovića, grudati se, sanjkati se, delati anđele v snego, iti v grad na klizanje, igra pingvina i plesanje na snego, spuštanje

z brega… Ma čuda ga teh igrici vezano za sneg.

Nekak je ne problem nešt reči vezano za sneg, kad si to proživel. Eh’ da mi je vrnut vreme kaj se malo poigramo. Denes je niti sneg ne kaj je negda bil, nit zima, nit ništ.

Jasmina Krištofić, 8. b, OŠ Ivanovec Učiteljica: Dijana Kozjak

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 33

Vrtićki mališani sa svojim tetama Irenom Čevizović, Milenom Mlinarić, Paulom Verli i Majom Kramar

NATJEČAJ MEĐIMURSKIH NOVINA i Vrtnog centra Iva – DV Ftiček Donji Kraljevec

Željeli bismo urediti mali voćnjak s autohtonim voćkama - Unutar voćnjaka postavili bismo hotel za kukce koji bi bili oprašivači voćnjaka. Također nam nedostaje ukrasnog grmlja koje bi proljeće krasilo prvim mirisnim cvjetovima, ističu vrtićki mališani Piše: Vlasta Vugrinec

- Budući da je naš park stanište mnogobrojnih ptica, vrana, sova i brojnih vjeverica, željeli bismo urediti i mali voćnjak s autohtonim voćkama i bobičastim voćem o kojima bi se djeca brinula, a zatim brala i uživala u plodovima i njihovim slatkim okusima.

Ako bi bilo ponekog voća u izobilju, vrlo rado bismo ga pretvorili u kompot, pekmez ili svježi sok. Tako su opisali svoje želje mališani Dječjeg vrtića Ftiček iz Donjeg Kraljevca koji su se prijavili na naš nagradni natječaj koji or-

Igra u hladovini ogromne krošnje

ganizirano zajedno s Vrtnim centrom Iva.

Plan je postaviti i hotel za kukce

- Unutar voćnjaka postavili bismo hotel za kukce koji bi bili oprašivači voćnjaka. Također nam nedostaje ukrasnog grmlja koje bi proljeće krasilo prvim mirisnim cvjetovima.

Ispred ulaza u vrtić planiramo zasaditi nordijsku jelku koju bismo redovito kititi i tako uveseljavali božićne i novogodišnje dane.

Unazad 2 godina podigli smo visoke gredice za sadnju povrtnjaka i začinskog bilja te bismo ih htjeli nadopuniti

novim povrtnim sadnicama i lukovicama. Također imamo 25 betonskih tegli koje svake godine nadopunjujemo ukrasnim cvijećem pelargonijama, vodenikama ili maćuhicama i jaglacima. Željeli bismo zasaditi i običnu bukvu koja zbog svoje tvrdoće i izdržljivosti grana omogućuje djeci penjanje po drvetu koje je djeci veliki izazov i veselje.

Takva prirodna penjalica s preprekama nudi djeci složene pokrete koje rijetko mogu upotrijebiti i izvježbati na gotovim kupljenim igralima.

Prostor oko vrtića zauzima preko 2000 m2 i zasađen je borovima, brezama i platanama starima više od 50 godina. Zaista možemo reći da uživamo u ljetnoj hladovini i prekrasnom zelenilu.

S vremenom bi trebalo posaditi nova drveća jer postojeća zbog starosti trunu i

Vrtni centar Iva i Rasadnik Iva u iznosu od 8000 kn opremaju dvorište jednom vrtiću Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine pokreću natječaj Ivin vrt za vrtić kojim daruju vrtiću s najboljim prijedlogom uređenje dvorišta u vrijednosti od 8000 kn.

Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u tom iznosu, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjetima o sadnji.

Tko se može prijaviti?

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Memoramo povremeno uklanjati suhe dijelove.

U vrtiću potiču djecu na stvaranje novih vrijednosti od neoblikovanog prirodnog materijala, izradu igračaka, suvenira, oslikavanje kamenčića, točnije, na suživot sa prirodom. Takve rukotvorine imaju posebnu vrijednost za samo dijete, ali i za roditelje koji čuvaju te stvari u posebnim ladicama cijelog života.

Lijep travnjak može se postići jedino redovitom košnjom trave, a djeca jedva čekaju grabljanje trave nakon košnje.

Ljubav prema poslovima oko okućnice njeguje se od najranijih dana odrastanja.

đimurske županije kojima je potrebno novo uređenje dvorišta. Želite li da mališani uživaju i uče o brizi o biljkama za koje su se sami potrudili, javite se na natječaj i osvojite 8000 kn za opremanje svog okoliša!

Kako se prijaviti?

Svoje prijave pošaljite na mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotografiju svog dvorišta i svojih mališana koji bi željeli osvojiti biljke.

Navedite zašto bi upravo vaš vrtić trebao osvojiti ovu vrijednu nagradu,

118 mališana na dvjema lokacijama Dječji vrtić Ftiček pohađaju mališani s područja općine Donji Kraljevec. Matični vrtić smješten je u samom Donjem Kraljevcu, dok se u susjednom Hodošanu nalazi područni vrtić. Sveukupno vrtić ima 118 polaznika raspoređenih u 5 odgojnih skupina i to 4 u matičnom vrtiću te jednu u Hodošanu.

Hodošansku skupinu Dijetlići polaze djeca od četvrte do sedme godine života. Od preostalih četiriju skupina, dvije su jasličke i to Palčići koja okuplja mlađe jasličare

a sami možete odabrati način na koji ćete predstaviti svoje razloge: crtežom, pjesmom, sastavom, modeliranjem… Samo se opustite i budite kreativni!

Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo početkom travnja.

Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama. (vv) te Vrapčići s onim malo starijima. Slavujčeki su mališani srednje odgojne skupine, dok su predškolci u skupini zvanoj Sovići, jer, kako kažu, ipak su oni najstariji i samim time i najmudriji jer uskoro kreću u pravu školu.

O svima njima brinu se 12 odgajatelja, 2 tete kuharice, jedna teta spremačica i naravno ravnateljica Sandra Vlah.

Uz to što bi htjeli vrijednu donaciju kojom bi uljepšali svoje dvorište i obogatili biljni svijet, htjeli bi u vrtić uvesti i program Montessori i eventualno waldorfski jer ipak žive i rastu u rodnom kraju dr.

Rudolfa Steinera.

34

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠKODA nastavlja tradiciju

11. veljače 2022.

Fabija u izvedbi Monte Carlo Već 11 godina izvedbe Monte Carlo Škodinih modela donose sportski izgled, a isto će biti i s najnovijom generacijom Fabije, čija će izvedba Monte Carlo uskoro biti predstavljena, a bit će prepoznatljiva po crnom krovu i crnim detaljima na karoseriji, ali i stražnjem difuzoru.

Još prije jedanaest godina Škoda je predstavila prvi model Monte Carlo, a bilo je riječ o posebnoj opremi koja je donijela sportski izgled, kako izvana tako i u unutrašnjosti, koji se mogao kombinirati s gotovo svim pogonskim motorima, a bio je namijenjen onima koji nisu trebali najsnažniju izvedbu, ali žele da im automobil ima sportski izgled. A da je Škoda pogodila ukus kupaca, govori i činjenica da su i ostali modeli ovog proizvođača dobivali po-

sebnu izvedbuMonte Carlo, a trenutno je ona dostupna na kompaktnoj Scali i gradskom SUV modelu Kamiq.

Tijekom ove godine na tržište će stići i izvedba Monte Carlo najnovije, četvrte generacije gradskog modela Fabia, a Škoda je ovih dana objavila i prve skice, kojima najavljuje novi model, koji će u prodajne salone stići u drugoj polovici ove godine. A što nas očekuje? Pa poprilično atraktivan model. Naime, nova generacija donosi

puno zanimljiviji vanjski dizajn, koji je u dosadašnjim generacijama bio poprilično generičan i neupadljiv, no izgleda da su i u Škodi shvatili da i gradski automobil može imati atraktivniji izgled, a s novim detaljima Monte Carlo to će biti još više naglašeno.

Novu Fabiju Monte Carlo karakterizirat će crni krov, ali i crni poklopci retrovizora, crna prednja maska motora, crni natpisi na poklopcu prtljažnika, crni stražnji spojler i okviri prozora, sigurni smo da već pogađate, crne boje. No, tu je i nov dizajn prednjeg i stražnjeg branika, a stražnji je opremljen i difuzorom, a ova izvedba će se voziti i na aluminijskim naplatcima novog dizajna, čija veličina nije specificirana, ali očekujemo da će promjer biti 18 ili 19 inča.

Promjena će biti i u unutrašnjosti, pa se tu prvo mogu primijetiti nova sportska sjedala s fiksnim naslonima za glavu, sportski volan s ravnim donjim dijelom i natpisom Monte Carlo, a crveni detalji koji se mogu naći na instrumentnoj ploči, oko ručice mjenjača i na vratima, sprječavaju monotoniju tamnog uređenja unutrašnjosti. Uz to, Škoda je pojedine plastične detalje uredila u karbonskom izgledu. Tu je i digitalna instrument-ploča, kao i veliki središnji multimedijski zaslon. Škoda još nije specificirala s kojim motorima će navedena oprema biti dostupna, no u ponudi su samo benzinci pa će samo trebati izabrati snagu modela. Naravno, cijene također nisu poznate, kao ni točna specifikacija serijske i dodatne opreme.

PREOBRAŽAJ popularne Micre

Nasljednik Nissan Micre bit će električno vozilo Nissan najavljuje potpuno novi gradski model, nasljednika Micre, koji će biti konstruiran na novoj Alijansinoj platformi CMF B-EV, za dizajn će biti zadužen Nissan, a proizvodnja se planira u Renault ElectriCityju u Francuskoj.

Novi automobil, koji će se proizvoditi u Renault ElectriCityju u Francuskoj, naslijedit će kultni Nissan Micru kao osnovni model Nissanove ponude. Europska regija već igra ključnu ulogu u elektrifikaciji vozila kao dio Nissanova strateškog plana Ambition 2030. u okviru kojeg Nissan predstavlja nova vozila i tehnologije. Dokaz tome su novi Nissan Ariya, novi električni crossover i Nissanova jedin-

stvena tehnologija e-POWER koja stiže u Europu ugrađena u modele Qashqai i X-Trail.

Posve novi električni gradski automobil dodatno će obogatiti Nissanovu novu ponudu. Automobil koji je danas predstavljen kao dio novog strateškog plana Alijanse za 2030. dizajnirao je Nissan, a proizvest će ga Renault na Alijansinoj platformi CMF B-EV. Ta platforma omogućuje proizvođači-

ma da zadrže prepoznatljiv izgled svojih proizvoda, kao što je prikazano u skici dizajna novog vozila.

Buduće kompaktno električno vozilo predstavljeno je danas kao dio strateškog plana Alijanse za 2030., zajedničkog plana Renaulta, Nissana i Mitsubishi Motorsa koji je usmjeren na električna vozila i aktivnosti u području povezane mobilnosti.

Danas predstavljeno električno vozilo još je jed-

no u nizu Nissanovih vozila koje proizvodi Renault u Francuskoj, uključujući i Nissanova laka gospodarska vozila, posebice novi Nissan Townstar, nasljednik revolucionarnog e-NV200, Nissanova malog električnog kombija.

Dodatne informacije o proizvodu, uključujući nazive, početak prodaje i tehničke specifikacije, bit će objavljene u dogledno vrijeme.

AUTOMOBIL iz Rumunjske pravi je hit-model

Dacia pro Duster je jedan od najuspješnijih modela moderne Dacije, a od predstavljanja prve generacije 2010. godine, proizvedeno je i prodano preko 2 milijuna primjeraka, koji je trenutno dostupan u redizajniranoj drugoj generaciji te je i jedan od traženijih modela privatnih kupaca na europskom tržištu.

K

ada se prva generacija Dustera pojavila na tržištu 2010. godine, još uvijek nije bilo toliko SUV modela koji su se pokušali nametnuti kupcima, a Dacija je s Dusterom napravila pravi hit. Duster je bio pristupačan, robustan i moderan, usklađen s društvenim trendovima i upravo je to bilo ono što ljudi traže. Stoga nije ni čudno da ubrzo postaje kultni model i za Daciju.

Od 2010. godine taj model uživa veliki tržišni uspjeh s 2 milijunima prodanih primjeraka diljem svijeta!

Svi kupci Dustera su različiti, no svima je jedna stvar zajednička: esencijalne stvari odabrali su kao stil života. Evo nekoliko zanimljivosti koje možda niste znali:

• U Velikoj Britaniji Duster većinom kupuju žene.

• Turska ima najmlađu skupinu kupaca Dustera (u prosjeku 42 godine), pretežno se radi o obiteljima (62 % živi s djecom).

• U Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Italiji 23 % stanovništva voli šetanje i planinarenje, 12 % voli biciklizam, a 9 % voli putovati.

• U tih pet zemalja 44 % kupaca živi u ruralnim područjima, 30 % u malim gradovima, 10 % u srednjim/velikim gradovima i 11 % u predgrađima.

• Glavni razlozi zbog kojih ljudi kupuju Duster su cijena (56 %), dizajn (20 %) ili zbog odanosti modelu (16 %).

11. veljače 2022.

Automobilizam 35

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

oizvela 2 milijuna Dustera

No, vratimo se u prošlost i na nastanak H79 – kodnog imena Dustera 1! Zadatak koji su tada imali timovi za planiranje proizvodnje bio je velik izazov: uzeti prazan list papira i osmisliti vozilo koje još nije postojalo na tržištu.

Morao je biti prikladan za ledene hladnoće i paklene vrućine da bi odgovarao ljudima diljem svijeta. I sve to po povoljnoj cijeni koja bi prkosila svoj konkurenciji.

Ukratko, robusno, pouzdano i svestrano vozilo s performansama terenca.

Proces dizajna bio je jedna od mnogih prepreka: 6-stupanjski mjenjač, pogon s automatskom spojkom, nagib osovina i još mnogo toga. Timovi se svega toga i dandanas sjećaju. Pogotovo kada se radilo o ostvarivanju brzine pri polaganom kretanju u prvoj brzini – automobil se mogao kretati sa samo 5,79 km/h pri samo 1000 o/min. Vojnici su za vrijeme rata hodali uz džipove da bi raščistili put, a Loïc Feuvray – direktor razvoja proizvoda Duster 1 – slijedio je njihov

primjer. Bio je to izazov koji su dizajneri očito svladali, što je dokazano bezbrojnim terenskim putovanjima na koja su se uputili kupci Dustera.

Prvi je Duster bio jako popularan, no njegova ga je nova inačica nadmašila. Predstavljena je sedam godina kasnije, 2017., a upute dizajnerima bile su jednostavne: zadržati izvorni DNK i nadograditi prethodni model. Nakon brojnih internih natječaja za dizajn i vrlo uzbudljivih skica, jedan se dizajn posebno istaknuo: mišićav izgled, povišena bočna linija s višim bočnim prozorima i upečatljiva prednja rešetka. Postoji more anegdota o Dusterovu dizajnu, posebno s obzirom na veliku potrebu za pristupačnim i pouzdanim rješenjima kada se radi o inovacijama.

To je dio načina optimizacije troškova dizajna marke Dacia.

Dizajneri i inženjeri dali su sve od sebe da bi stvorili tako jedinstveno vozilo, no i proizvodni timovi prihvatili su izazov. Tvornica Mioveni u Pitestiju, smještena 200 km od Bukurešta, obnovljena je i

opremljena u okviru pripreme tvornice za proizvodnju Dustera: platforme unutar tvornice, prostorije za pri-

premu dijelova, AGV kolica, ergonomske radne jedinice prilagođene svakom procesu proizvodnje. U Rumunjskoj je Duster postao nacionalni ponos: policijski Duster, vojni Duster, bolnički Duster... Do danas je osvojio više od četrdeset nagrada: rumunjski automobil godine, najbolji SUV u Velikoj Britaniji, najbolji obiteljski automobil u Njemačkoj i Belgiji i mnoge druge koje su samo dokaz koliko je ovaj jedinstveni i kultni model zapravo uspješan.

Spomenimo i neke posebne trenutke putovanja Dusterom! Od Aïcha des Gazelles relija u Maroku do poznatog uspona na Pikes Peak u Sjedinjenim Državama i Trofeja Andros u Francuskoj,

Duster voli izazove. Duster je u Poljskoj postao popularno vozilo za natjecanja. Redovito pronalazi svoje mjesto na pobjedničkom postolju državnog prvenstva u reliju i Dacia Duster Motrio Cupa.

Utrke koje život znače za zaljubljenike u off-road vožnju

avanturističkog duha! U Francuskoj se često viđa na 4WD utrkama izdržljivosti i na utrci Great Alpine Traverse. Tu su i posebno opremljeni modeli kao i ograničene serije: Duster s gusjenicama, Duster vozilo hitne pomoći, Duster policijsko vozilo, Duster Papamobil...

NOVI DACIA DUSTER ECO-G S TVORNIČKI UGRAĐENIM POGONOM NA PLIN

5 godina produljenog jamstva 15 % popusta za kupnju do 2000 l LPG-a uz Petrol karticu Dacia. Ponosni partner HGSS-a.

Jamstvo od 5 godina obuhvaća 3 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 4. i 5. godinu ili 100.000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta. Svaki kupac bilo kojeg modela Dacia (Sandero, Sandero Stepway, Duster) s tvornički ugrađenim plinskim pogonom dobiva PETROL karticu vjernosti s kojom ostvaruje pravo na 15 % popusta za kupnju do 2000 litara ukapljenog naftnog plina (LPG). Ponuda vrijedi do 28.02.2022. za fizičke osobe. Potrošnja goriva u mješovitoj vožnji: 6,3–7 l / 100 km. Emisija CO2: 125–144 g/km.

Slika automobila je simbolična.

Dacia preporučuje

DACIA.HR

AUTOCENTAR KOS

Cehovska 18, Varaždin, Tel: 042/403-300, www.autocentarkos.hr

36

Informacije DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 12. veljače

Čakovec

dr. Karmela Matjan – Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286 dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340 dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

Donja Dubrava dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601538

Lopatinec dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Nedelišće

dr. Jakob Vrus Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

tel. 112

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

Matični uredi Matični ured Čakovec

tel. 374-176

tel. 384-333

Matični ured Prelog

tel. 645-125

IZ MATIČNOG UREDA

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1

tel. 310-651

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

Rođeni Čakovec:

TAXI

tel. 313-619

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

Taxi Cammeo

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Prelog

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Zdravstvene ustanove

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Školska medicina

tel. 312-157

tel. 373-700

tel. 310-336

Vjenčani:

Međimurske vode, M. hrvatske 10

Mikrobiološki laboratorij

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

Imendani i proštenja kroz tjedan od 11. do 17. veljače 2022.

U S Č

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Podturen

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

S N P

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Lukas Hošpel, Sin Lare i Gabrijela Nika Lipović, Kći Barbare i Danijela Lukas Glavina, Sin Ree i Mladena Mia Mujkanović, Kći Sare i Senada Saša Zdravković, Sin Andreje i Aleksandra Mateo Lilek, Sin Melisse i Marka Elis Šantek, Sin Jelene i Maria Dora Vesnica Sabol, Kći Nine i Aleksandra Lea Brisar, Kći Dajane i Nevena Neo Žunić, Sin Lucije i Filipa Lota Rodinger, Kći Davorke i Marka Ven Vurušić, Sin Mirele i Denisa Vinko Varošanec, Sin Monike i Zlatka Ian Bogović, Sin Valentine i Tomislava Lucas Vrzan, Sin Sare i Kristijana Pavla Munđar, Kći Maje i Zorana Noel I Natali Petek, Djeca Dajane i Dražena

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

P

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11 GOSPA LURDSKA - Dan bolesnih, Mirjana, Marija; Proštenje Gospa Lurdska Nedelišće, Čakovec - Sv. Nikola 12 Damjan, Zvonimir, Zvonka 13 6. KROZ GOD. Katarina Ricci, Božidarka 14 Valentinovo, Valentin, Zdravko; Proštenje Sv. Valentin Sv. Juraj na Bregu, Vratišinec 15 Klaudije C., Vitomir, Vito, Agapa 16 Julijana, Onezim, Miljenko, Danijel, Julka 17 7 svetih utemeljitelja Reda Slugu BDM; Darko, Donat, Bartol

Sretan Vam imendan!

1212 za ČK birati 8

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 besplatni info telefon: 0800 300 404 • za opće informacije, prigovori i zahtjevi: info.dpcakovec@hep.hr

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Umrli Dekanovec:

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Belica

tel. 845-402

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033 tel. 655-126

tel. 390-859

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donji Kraljevec Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Umrli Čakovec: Zdenka Krčmar R. Rešetar R. 1949.

Nada Horvat R. Mošmondor R. 1951.

Josip Šoštarić R. 1949.

Mirko Cerovec R. 1932.

Dragutin Juras R. 1939.

Kristina Kutnjak R. Nemec R. 1931.

Stjepan Kosmač R. 1939.

Mirko Vurušić R. 1946.

Zorka Vugrinec R. Kompar R. 1938.

Ivan Trupković R. 1945.

Marija Sever R. Jakopić R. 1932.

Ivan Varga R. 1932.

Antun Mikac R. 1942.

Augustin Lukša R. 1953.

Vesna Vidović R. Ružić R. 1966.

Luka Bodlović R. 1937.

Darko Marković R. 1945.

Katarina Tomšić R. Novak R. 1950.

Marija Šipuš R. Grašić R. 1940.

Franjo Tkalec R. 1933.

Marija Drk R. Jambrošić R. 1952.

Ana Obadić R. Jarni R. 1929.

Rudolf Marčec R. 1943.

Katarina Milica Dučić R. Kolar R. 1935.

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

Komunalni redar za grad Čakovec

nema

Matija Bogdan R. 1972.

Krešo Makar R. 1972.

Antun Žganjar R. 1936.

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74

tel. 372-466

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Umrli Mursko Središće:

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Dražen Hamer R.1964.

Magdalena Kutnjak R. Hren R. 1931.

Katarina Špicar R. Pintarić R. 1933.

Antun Zver R. 1938.

Viktorija Kutnjak R. Ratajec R. 1933.

Općina Vratišinec

tel. 866-469, 866-966

- odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Ispostava Prelog

tel. 371-430

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Umrli Mala Subotica: Matija Furdi R. 1953.

Dragutin Špilek R. 1937.

Umrli Prelog: Marija Kalšan R. Židov R. 1930.

11. veljače 2022.

IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom branitelju

DAMIR KOZAR

16.02.1996. - 16.02.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Mirko Megla iz Čakovca preminuo 6. veljače u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Novak rođ. Ovčar iz Pribislavca preminula u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Horvat Anđela iz Donjeg Vidovca preminula u 91. godini života

Informacije 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Bajkovec – Šoš

Katarina Mlinarić rođ. Kovačić

iz Pribislavca preminuo 4. veljače u 72. godini života

iz Čakovca preminula 6. veljače u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI Nada Matjačić rođ. Turk

iz Sivice preminula 5. veljače u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Branko Kipke iz Čakovca preminuo u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Tomašek Marija

Markan Katica

iz Palinovca preminula u 93. godini života

iz Kotoribe preminula u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Čižmešija Dragutin

Fabić Jelena

iz Donjeg Vidovca preminuo u 70. godini života

iz Donje Dubrave preminula u 84. godini života

Misli na sebe. Čitaj.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

2022. www.mnovine.hr



komercijala@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr

☏ 040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-859

38

Slobodna radna mjesta

1.ALZASALARMSd.o.o. Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogascananeodređeno,javitiseosobno na gornju adresu ili na tel: 040 384 100 do 13.2.

2. ALUPLASTIK - obrt za proizvodnju, M. Subotica, I. Vurušića 1, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži aluminijske i pvc stolarije na neodređeno,javitisenamail:aluplastik. pintar@gmail.com do 17.2.

3. AGRO BIBER d.o.o., Podturen, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 847 075 ili na mob. 099 869 7916 ili na mail: agrobiber@gmail.com do 28.2.

4. ARNO d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži m/ž čistača na neodređeno(22satatjedno),javitiseosobno na adresu ili na tel. 040 321 062 ili na mob. 091 4433 462 ili na mail: nmagdalenic147@gmail.com do 13.2.

5. ASC MLADEN d.o.o., Otok, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se na mob. 091 567 0784 do 28.2.

6. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Njemačka, traži 5 m/ž montera centralnog grijanja vodovoda i ventilacije na određeno, javiti se na tel. 040 361 037 ili mob. 098 190 5489 ili na mail: andrejas@aquainstalacije.hr do 13.3.

7.AutoprijevoznikSamirPosavec, Nedelišće, traži 2 m/ž vozača teretnog motornog vozila u međunarodnom prijevozu na određeno javiti se na mob. 098 284179 ili na email: samir.posavec@ck.t-com. hr do 1.4.

8. Autobusni prijevoznik Zoki Tours, Pleškovec 173, traži m/ž vozača autobusa na određeno, javiti se na mob. 098 553 125 do 15.2.

9. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136/a, traži 2 m/ž tapetara, m/ž vatrogasnog tehničara i m/ž vozača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pisanim putem ili na mail: bernarda@ bernarda.hr do 18.2.

10. Bistro Barracuda d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja ugostiteljskog objekta, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž konobara na određeno, javiti se na mob. 095 356 1973 ili na mail: ivica.balent@gmail.com do 17.2.

11. Biljna mehanika j.d.o.o., Vučetinec 164a, traži m/ž tehničara u ispitnoj stanici na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

099 489 5115 ili na mail: biljna. mehanika@gmail.com do 16.2.

12. BLAŽEKA AGRO d.o.o., D. Kraljevec, Gornji kraj 109, traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 513 6415 do 1.3.

13.B.TEXd.o.o.,Belica,B.Radić48, traži15m/žšivačananeodređeno, javitiseosobnonaadresuilinamail: gliber@btex.hr do 28.2.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

14.BU-JANTIMj.d.o.o.,Pretetinec 96, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098 974 5950 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: bu.jan.tim@ gmail.com do 14.2.

15. BV PRODUCT d.o.o., traži 10 m/ž stolara, 2 m/ž cnc operatera, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 095 8750 312 ili na mail: product.bv@gmail.com do 28.2.

16. CARTEX d.o.o., M. Središće, Marka Kovača 99, traži 2 m/ž djelatnika za održavanje i programiranje CNC šivaćih automata (rok prijave 28.2.) i m/ž djelatnika na sastavljanju plastičnih proizvoda fina montaža (rok prijave 31.3.) na određeno, zamolbu poslati na mail: igor.drev@cartex.hr ili na mail: damir.vinko@cartex.hr 17. City projekt d.o.o., Čakovec, V. Nazora 16, traži m/ž konobara (rok prijave15.2.)im/žrecepcionera(rok prijave 28.2.) na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: humanresources@ castellum-cakovec.com 18. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji i skladištu, m/ž pekara ili priučenog pekara, 2 m/ž dostavljača pekarskih proizvoda i m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na tel. 040 375 512 ili na mob.

091 610 7126 ili na mail: ljudski. resursi@cak-mlinovi.hr do 20.2.

19. DAEMY obrt za uljepšavanje, Goričan, dr. V. Žganca 12, traži m/ž kozmetičara i m/ž djelatnika sa znanjem geliranja noktiju na neodređeno, javiti se osobno na adresu: Prelog, Glavna ulica 5 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: daemymakeup@gmail.comdo15.2.

20. DELUXE ČIŠĆENJA j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž čistača na određeno (22 sata tjedno), javiti se na mail: ciscenja@net.hr do 25.2.

21. Dječji vrtić Zvjezdica, Varaždinska 25b, 40305 Nedelišće, traži 2 m/ž odgojitelja predškolske djece na određeno 20 sati tjedno, javiti sepismenomzamolbomnaadresu ili na mail: anne.panic@gmail.com do 17.2.

22. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž medicinsku sestru i m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 806 ili na mob.

098377304ilipismenazamolbana adresuilinamail:ravnatelj.kotoriba @dom-bistricak.hr do 28.2.

23. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, Dr. Vinka Žganca 3, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na adresu ili na mob. 098 460 403 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: dommesmar@gmail.comdo 18.2.

24. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Čakovec, Mihovljanska 46c, traži medicinsku sestru ili tehničarai m/žkuhara (rok prijave 13.2.) te m/ž njegovatelja (rok prijave 20.2.) na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: kristina.sardi@ domnovinscak.hr 25. DOMJANIĆ TEKSTIL d.o.o., Slemenice 37, traži 3 m/ž šivača poslovi pakiranja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040 865 230 do 15.2.

26.DOMETd.o.o.,Prelog,tražim/ž prodavača i 2 m/ž lakirera za rad u lakirnici drvene građevne stolarije (prozori i vrata) na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098 393 160 ili na mail: jasna@ domet.hr do 11.2.

27.Drvnicentar FILO,Čakovec,traži m/ž referenta prodaje i nabave i m/ž voditelja prodaje na neodređeno, javiti se na mail: posao@ filo.hr do 11.2.

28. Drvo-aluminij d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž voditelja računovodstva - ekonomistu na neodređeno, javiti se na mail: info@drvoaluminij.hr do 15.2.

29. EDISON d.o.o., Pribislavec, traži m/ž inženjera elektrotehnike na neodređeno, javiti se na mail: edison@edison.hr do 31.3.

30. EKOS PEKARNICA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 125 ili na mob. 098 220 158 ili na mail: komercijala.dkraljevec@ ekos-pekarnica.hr do 15.2.

31. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, traži m/ž rukovatelja dizalicom, 2 m/ž radnika u skladištu trgovine Ekocentar,5m/žstrojobravara,m/ž električara na pripremi ožičenja, m/ž rukovatelja viličarom i 3 m/ž cncoperaterananeodređeno,javiti se na mail: posao@eko.hr do 18.2.

32. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara na neodređeno, javiti se na mob. 098 347 372 ili na mail: ekonomat1@gmail.com do 24.2.

33. ELCOP d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži 3 m/ž elektroinstalatera na određeno, javiti se na tel. 040 804 080 ili na mob. 099 211 8880 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: elcop@elcop.hr do 13.2.

34. ELIMEA d.o.o., Prelog, Kralja P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž bravara i m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098 168 7042 ili na mail: drazenko@ elimea.hr do 15.2.

35. ELKOS AUTOMATIKA d.o.o., Čakovec, traži m/ž ovlaštenog projektanta vodovoda i kanalizacije na neodređeno, javiti se na mail: elkos@elkos.hr do 13.2.

36.EUROKLIMAd.o.o.,Goričan,Vrtna 28, traži 5 m/ž montera ventilacije i klimatizacije na neodređeno za mjesto rada Njemačka (Munchen), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 601 362 ili na mail: info@ euroklima.com.hr do 15.2.

37.Euroinspekt-Agroinspektd.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž klasifikatora na neodređeno, javiti se na mail: ljalilovic@agroinspekt.hr do 11.2.

38.EUROLUXd.o.o.,Križovec,traži4 m/ž izolatera za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mail: eurolux1.info@gmail.com do 25.2.; više info na: www.hzz.hr 39. FEROKOTAO d.o.o., Kolodvorska ulica 78/a, D. Kraljevec, traži m/ž knjigovođu na neodređeno, javiti se na tel. 040 370 162 ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: posao@ferokotao.hr do 11.2.

40. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž industrijska mehaničara, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža) i 3 m/ž cjevara za mjesto rada Švedska, te 6 m/ž elektromontera, 2 m/ž zavarivača,3m/žinžzazavarivanje-tehnologa,m/žcjevarai 3m/žvoditelja gradilišta - industrijska gradilišta za mjesto rada Austrija na neodređeno, javiti se na mail: jobs.kr@fmt. biz do 13.2.

41. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž pogonskog mehaničara na određeno, javiti se na tel. 040 386 446 ili na mail: hr.croatia@ preisgroup.com do 28.2.

42. GALIVET d.o.o., D. Pustakovec, traži 2 m/ž peradarska radnika na određeno, javiti se osobno na adresu: K. Zvonimira 51, Prelog do 31.3.

43. GSA METALGROUP d.o.o., D. Vidovec, traži m/ž tehničkog crtača za izradu radioničke dokumentacije i 2 m/ž djelatnika u proizvodnji alu stolarije na neodređeno, javiti se na mail: lj.artner@gsa-metalgroup. com do 21.2.

44. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž radnika na cnc stroju u proizvodnji namještaja, 2 m/ž viličarista, 2 m/ž radnika u skladištu, m/ž vozača - skladištara, 5 m/ž radnika na tapeciranom namještaju i 5 m/ž tapetara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 043 ili na mob. 099 390 7520 ili na mail: lucija.horvat@hildinganders. com do 11.2.

45. HP – HRVATSKA POŠTA d.d., Prelog, traži m/ž poštara za opću dostavu na neodređeno, javiti se na email: posao@posta.hr do 15.2.

46. IDA COMERC d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača, 2 m/ž radnika na puhalici za mjesto rada D. Kraljevec i m/ž mlinara - radnika u mlinu za mjesto rada V. Bukovec na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 299 ili na mail: ida.comerc@ ck.t-com.hr do 28.2.

47. Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, traže 1 m/ž zavarivača, 1 m/ž strojobravara - bravara i 1 m/ž CNC operatera na neodređeno, molbu poslati na mail: office@iaf.hr ili najava na tel: 040 544 450 do 11.2.; više info na: www.hzz.hr 48. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, A. Starčevića 63e, traže 4 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, m/ž tehničkog komercijalistu i 2 m/ž radnika na montaži stakla - montera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba na adresu do 28.2.

11. veljače 2022.

57. KLASIKA d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 28.2.

58. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara čuvara na neodređeno, javit se na mob. 099 802 3299 ili na mail: zaposljavanje@klemmsecurity.hr do 28.2.

59. Klima LS d.o.o.,Prelog, Hrupine 13a, traži m/ž vozača teretnog vozila, 2 m/ž limara - montera ventilacijskih sistema, m/ž cnc operatera i m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

091 160 1639 ili na mail: stjepan. lepoglavec@gmail.com do 11.2.

60. KOMUNA TOPLEK d.o.o., Žiškovec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom na neodređeno, javiti se na tel. 040 337 392 ili na mob. 098 241 022 ili na mail: m.komuna@gmail.com do 28.2.

49. INTERIJERI VESNA j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž stolara, 5 m/ž građevinskih radnika, 6 m/ž radnika na postavljanju knaufa, 5 m/ž podopolagača za mjesto rada Austrija te 4 m/ž stolara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 098 984 1949 ili na mail: interijerivesna@gmail.com do 28.2.

61. KRALJEVSKE SLASTICE d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskihproizvodazamjestorada D. Kraljevec, m/ž skladištara i m/ž pomoćnog radnika - perača posuđa za mjesto rada D. Vidovec, m/ž prodavača pekarskih proizvoda i m/ž pekara za mjesto rada Prelog i Pušćine na određeno, javiti se na mob. 098 419 457 ili mail: info@ kraljevskeslastice.hr do 28.2.

50. International Evona d.o.o., Čakovec, traži m/ž blagajnika u automat klubu i m/ž operatera - konobara na neodređeno, javiti se na mail:Club.Cakovec@oc.eudo14.2.

62. KRALJIĆ A&S d.o.o., Slemenice, traži m/ž vozača kamiona 7.5 tona na neodređeno, javiti se na mob. 099 500 4054 ili na mail: kraljicas.doo@gmail.com do 1.3.

51. IZO-PANELI d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž limara - izolatera na neodređeno, javiti se na mob. 091 9166 888 ili na mail: manuela@izopaneli.hr do 28.2.

63. Krojački obrt ANNA, Mursko Središće, traži 2 m/ž šivača, javiti se na mail: anna.hr@ck.t-com.hr ili na mob. 099 543 1531 do 15.2.; više info na: www.hzz.hr

52. JEZGRA d.o.o., Čakovec, traži m/ž rukovatelja građ. mehanizacijom, m/ž građevinskog radnika za mjesto rada Mihovljan, m/ž zidara, m/ž vozača C kateg. za mjesto rada Čakovecnaneodređeno,javitisena mob. 098 211 771 ili na mail: josip. jezernik@ck.t-com.hr do 28.2.

64. KRUNO-INN d.o.o., Sveti Križ, Čakovečka 1/a, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 631 2070 ili na mail: info@kruno-inn.hr do 11.2.

53. JVM METALIK d.o.o.,Ivanovec, traži m/ž bravara na neodređeno, javiti se na mob. 098 160 2237 ili na mail: info@jvm-metalik.hr do 15.2.

54. KAVANA ORIJENT, Štrigova 22a, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 851 093 ili na mob. 098 802 595 ili na mail: kavanaorijent@ gmail.com do 28.2.

55.KABEL-MONTd.o.o.,Hodošan, Prvomajska 45, traži 3 m/ž kv građ. radnika i 2 m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima naneodređeno,javitiseosobno na adresu ili na mob. 098 722 770 ili na mail: administracija@kabel-mont. hr do 31.3.

56. KERBEK d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska78,traži5m/žpomoćnihradnikanakeramiciim/žtokara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 242 6500 ili na mail: marta.beluzic@gmail. com do 28.2.

65. KUMULUS d.o.o., Savska Ves, Radnička 1, traži m/ž rukovatelja samohodnim strojevima na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: info@kumulus. hr do 13.2 66. KVANTUM d.o.o., Čakovec, Novakova 38, traži m/ž kalkulanta - građevinskog tehničara - inženjera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 391 805 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: andreja.baksa@ kvantum-gradnja.hr do 21.2.

67. LJEKARNA POČUČA, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se na tel.

040 333 550 ili na mob. 091 333 7130 ili pismena zamolba na mail: info.blazenkapo@gmail.com do 27.2.

68. LEGENDICA VIS j.d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž dostavljača hrane na određeno (30 sati tjedno), javiti se na mob. 095 508 5409, 095 581 3622,0955058776ilinamail:drito. dritost@gmail.com do 1.3.

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

69. Ljekarnička ustanova Homeosan, Pribislavec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se namail:jagoda.ceric25@gmail.com do 16.2.

80. MIRAKUL d.o.o., Zagreb, traži m/ž servisera plinskih bojlera i klima uređaja na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 4742 ili na mail: info@mirakul.com.hr do 28.2.

70. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 3 m/ž alatničara, 4 m/ž cnc programera i 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje na neodređeno, javiti se pismenom zamolbomnaadresuilinamail:info. alucast@lthcastings.com do 28.2.

81. MILENA GRADNJA d.o.o., Hlapičina, traži 2 m/ž radnika visokogradnje, 2 m/ž zidara, 2 m/ž tesara i 1 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima za rad na području Međimurja, javiti se na mob: 091 502 3933 do 28.2.; više info na: www.hzz.hr

71. L&P tehnologije, Prelog, Hrupine 4, traži 2 m/ž radnika na pripremi materijala u strojogradnji, m/ž radnikaubravariji,5m/žcncoperatera, 2m/žradnikanamontaži(mehatroničar, strojobravar), m/ž bohrwerkista - cnc operatera, 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: posao.lpt@leggett.com do 31.3.

72. MANPOWER d.o.o., Čakovec, traži 30 m/ž zavarivača na određeno, javiti se na tel. 01 556 5710 ili na mob. 091 430 3019 ili na mail: igor. devcic@manpower.hr do 21.2.

73.MANITUd.o.o.,Čakovec,Poljska ulica16a,traži4m/ždjelatnikauproizvodnji namještaja i 2 m/ž prodavača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom naadresuilinamail:nikola.manitu@ gmail.com do 28.2.

74. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži m/ž zavarivača, m/ž voditelja proizvodnje (dipl.ing. strojarstva), 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, m/ž dipl.inž. strojarstva i m/ž konstruktora elektroničkih proizvoda - programiranje tiskanih pločica - inž. elektrotehnike, m/ž konstruktora proizvoda - dipl.inž. strojarstva na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: knjigovodstvo@mik.com. hr do 17.2.

75. MARTI d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži 2 m/ž brusača i m/ž tokara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na mail: info@marti.hr do 15.2.

76. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži5m/žšivačanaodređeno,javiti se na mob. 098 260 087 ili na mail: mario.nadj@ck.t-com.hr do 28.2.

77. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/žmajstorazastrojnožbukanjena neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 ili 098 1636 548 do 28.2.

78. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž frizera na neodređeno, javiti se na mob. 091 798 7553 ili na mail: info@simple-saloni.hr do 4.2.

79. MIDI d.o.o., Ivanovec, traži m/ž tehnologaproizvodogprocesa-kalkulanta i m/ž tehnologa proizvodnog procesa na neodređeno, javiti se na mail: posao@midi.hr do 20.2.

82. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži m/ž radnika u preradi i m/ž energetičara - frigomehaničara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: info@vajda.hr do 28.2.

83. METALNE KONSTRUKCIJE obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži 2 m/ž pomoćna radnika pri izradi i montaži metalnih konstrukcija i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 389 155 ili na mob. 098 9839 701 ili na mail: mirko.samarija@ck.t-com.hr do 28.2.

84. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, Gospodarska zona Goričica, Ul. Goričica 1, traži 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici i m/ž radnika na tračnoj pili (rok prijave 16.2.), m/ž samostalnog knjigovođu (rok prijave 28.2.) i 2 m/ž brusača pozicija (rok prijave 2.3.) na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9951 559 ili na mail: posao@metal-euro.hr 85. METAL MONT d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska ul. 52d, traži m/ž kuhara i m/ž konobara za radno mjesto Kavana Stari krov na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 655 600 ili na mob. 095 529 1485 ili na mail: stari.krov1@gmail.com do 28.2.

86. Misteks Pro d.o.o., Žiškovec, traži 5 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 058 do 31.3.

87. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec 57, traži 2 m/ž strojobravara - bravara - zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 776 291 ili na mail: info.mnprojekt@gmail. com do 7.3.

88. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: mobenz92@gmail.com do 31.3.

89. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera panela - montera suhe gradnje i 4 m/ž izolatera na neodređeno za mjesto rada Njemačka, javiti se na tel. 040 643 205 ili na mob. 099 6655 006 ili na mail: multi.ing.hr@gmail.com do 25.2.

90. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Hodošan, Prvomajska 14, traži m/ž vozača teretnog vozila u međ. transportu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040 679 458 ili na mob. 098 235 128ilinamail:naranda.transport@ ck.t-com.hr do 12.2.

91. NIMBLE TRADE d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zidara, 3 m/ž fasadera, 3 m/ž tesara, 3 m/ž armirača, 3 m/ž soboslikara, 3 m/ž radnika na postavljanju knaufa i 3 m/ž pomoćna građevinska radnika na neodređeno, javiti se na mail: karlovcecdalibor10@ gmail.com do 4.3.

92. NOKY SECURITY d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaštitara - čuvara na neodređeno, javiti se na mob.

099 368 2023 ili na mail: jmaric@ noky-security.hr do 14.2.

93. NOVI FEROMONT d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 80 b, traži m/ž samostalnog lakirera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 655 331 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: jkrznar@noviferomont.hrdo15.2.

94. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž šivača,5m/žradnikanaručnimfazama i 5 m/ž radnika na tisku na određeno, javiti se na tel. 040 313 235 ili na mail: jelena.buhanec@ntt-hr. com do 31.3.

95. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara i 1 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na tel: 040 851 426 ili 099 694 2217 do 24.2.; više info na: www.hzz.hr 96. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž cnc tokara na neodređeno, javiti se na mob. 098 803 355 ili na mail: omt@ omt.hr do 28.2.

97.OKNOd.o.o.,Pušćine,Čakovečka 107a, traži m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na mob. 099 424 2642 ili na mail: info@okno.hr do 25.2.

98. Opće građevinsko poduzeće d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž projektanta - suradnika na izradi građevinskih projekata na neodređeno, javiti se na mail: ogp@ck.t-com.hr do 28.2.

99. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., DonjiKraljevec,tražim/žinž.građevine, 2 m/ž rukovatelja građ. strojevima i m/ž operatera na betonari na neodređeno, javiti se na mail: darija.pavlic@gmail.com ili na tel.

040 655 525 do 14.2.

100. Perutnina Ptuj–PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž administratora u skladištu i m/ž vozača C+E kat. na neodređeno,javitisenamail:ljudski. resursi@perutnina.hr do 14.2.

Slobodna radna mjesta 39

101. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 5 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesa, 2 m/ž vozača B kategorije, 2 m/ž vozača C kategorije i 5 m/ž radnika u klaonici peradi na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 28.2.

102. PEVEX d.d., Čakovec, traži m/ž skladištara - viličaristu na neodređeno, javiti se putem linka: https://karijere.pevex.hr/jobs/skladistar-vilicarist-mz-qML do 11.2.

103. PPK karlovačka mesna industrija d.d., Čakovec, traži m/ž vozača na određeno, javiti se na mail: goran.sajatovic@ppk.hr do 15.2.

104. PODRUM ŠTRIGOVA d.o.o., Štrigova, traži m/ž enologa na neodređeno, javiti se na tel. 040 851 526 ili na mob. 099 589 4990 ili na mail: lela@podrum-strigova.hr do 23.2.

105. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž pomoćnog radnika, 2 m/ž pjeskara-sačmara, 3 m/ž zavarivača mig/mag, 3 m/ž zavarivača tig, m/ž savijača i m/ž bravara (rok prijave do 28.2.), m/ž voditelja kooperacije (rok prijave do 14.2.) na neodređeno. Javiti se na mail: e.filipic@ primabiro.hr ili info@primabiro. hr ili se javiti osobno ili pismeno na adresu ili na tel. 040 396 553 ili na mob. 098 1830 293 106. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Zagreb, V. Škorpika 22, traži m/ž dizajnera interijera i m/ž prodajnog savjetnika na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili namail:ibarisic@prima-namjestaj. hr do 13.2.

107. POLIKLINIKA ORTHO DESIGN d.o.o., D. Kuršanec, traži m/ž dentalnog tehničara u ortodonciji na neodređeno, javiti se na mail: ortodoncija.delladio@gmail.com do 28.2.

108. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, Hrupine 15, traži 5 m/ž tehničara u obućarskoj industriji, 6 m/ž radnika na montaži obuće i 4 m/ž radnika u proizvodnji obuće u odjelu krojenja, šivanja, montaže i finiša na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: office@p-pg.hr do 28.2.

109.Smrtićopremastolarijavl.Tanja Smrtić Vugrinec, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pomoćnog radnika u stolariji i m/ž pkv/kv stolara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 980 6580 do 17.2.

110. SOLEKTRA d.o.o., Dragoslavec selo, traži m/ž skladištara i 2 m/ž magistra inženjera elektrotehnike na neodređeno, javiti se na mail: lara.klovar@solektra.hr do 27.2.

111. SUMMA-CON d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 633 777 ili na mob. 099 655 4618 ili na mail: info@summa-con.hr do 18.2.

112. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, I. L. Ribara 31, traži 2 m/ž radnika na visini na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 5722 091 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: svamlim1@gmail.com do 28.2.

113. STI PRO SOLUTIONS d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zavarivača mig/mag/tig na neodređeno, javiti se na mob. 091 603 6973 ili na mail: domagoj.zdilar@sti-pro. eu do 15.2.

114. STROJO-METAL zajed. obrt za proizvodnju vl. Marko Hrustek i Stjepan Hrustek, Nedelišće, I. Mažuranića 35, traži 2 m/ž bravara - strojobravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 972 ili na mob. 098 9264 774 ili na mail: info@strojo-metal.com do 31.3.

115. ŠIŠ ŠIŠ j.d.o.o., Goričan, Školska 10, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 671 8966 do 31.3.

116. ŠPIGEL obrt za frizerske usluge vl. Valentina Hederić, Kotoriba, Sajmišna 4, traži m/ž frizera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 907 2473 ili na mail: valentinah12345@ gmail.com do 2.3.

117. TISAK plus d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se na mail: ljudski.potencijali@tisak.hr do 28.2.

118. TONI d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž vozača teretnog vozila (rok prijave 15.2.) i m/ž djelatnika na održavanju (rok prijave 28.2.) na neodređeno, javiti se na mail: info@toni-marodi.hr 119. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, P. Miškine 53, traži m/ž prodavače za mjesto rada Belica, Orehovica, Pleškovec, Hodošan, Savska Ves, Macinec, Okrugli Vrh, Donji Kraljevec, Kotoriba, Donji Vidovec i Palovec, te m/ž mesara za mjesto rada Orehovica i Donja Dubrava i m/ž vozača - dostavljača za radno mjesto Varaždin na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 404 ili na mail: posao@tpvz.hr do 28.2.

120. Trgovina KRK d.d., traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Belica, Kuršanec, Mačkovec, Gardinovec, Novakovec, Sveti Martin na Muri, Prelog, Čakovec i Savska Ves na određeno vrijeme, javiti se na mail: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 28.2.

121. Trgovina Fantazija, Čakovec, K. Zrinskih 2, traži m/ž prodavača u erotic shopu na određeno (30 sati tjedno), javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 1311 527 do 19.2.

122.TKALECTRANSd.o.o.,Čakovec, traži3m/žvozačaumeđunarodnom prijevozu roba hladnjačama C+E kateg. na neodređeno, javiti se na mob. 091 424 1707 ili na mail: info@ tkalectrans.hr do 11.2.

123. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži m/ž vozačateretnogvozilaspoluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 352 7030 do 28.2.

124. TRADICIJSKI SIREVI d.o.o., Šenkovec, traži 5 m/ž radnika u sirani na neodređeno, javiti se na mail: vladimir.balent@tradicijski-sirevi. hr do 28.2.

125.Udrugaosobasintelektualnim teškoćama Međimurske županije, Čakovec, A.G. Matoša 6, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: udrugaoitmz@gmail.com do 15.2.

126. UO Kavana i catering ARKA, traži 1m/žkonobarazarad u Jurovcu 20a,upitatiosobnoilinatelefon:040 868 154 ili 098/181-2074 do 22.2.; više info na: www.hzz.hr 127.Ustanovazazdravstvenunjegu STRAHIJA, Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž fizioterapeuta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili na mob. 098 242 319 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: zdravlje@strahija.com do 28.2.

128. VENDES d.o.o., Čakovec, traži 14m/žbrodskihmonterananeodređeno, javiti se na mob. 099 742 6262 ili na email: info@vendes.hr do 28.2.

129. Virtus d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 5 m/ž zavarivača argonom i tig postupkom, 5 m/ž bravara - montera, 5 m/ž montera instalacija grijanja, 5 m/ž montera instalacija vode, 5 m/ž montera ventilacijskih kanala i klimatizacije i 5 m/ž tesara - stolara na neodređeno, javiti se na mail: virtusteam.info@gmail.com do 28.2.

130. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara i m/ž dipl.inženjera elektrotehnike na određeno, javiti se na mail: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 15.2.

131. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera vodovodnih instalacija, m/žmonteracentralnoggrijanja,m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija na neodređeno za mjestoradaNjemačka,javitiseosobnonaadresuilinamob.0951123469 ilinamail:zgradarskatehnika@gmail. com do 24.2.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

40

Dobro je znati

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Na temelju članka 20. stavka 6. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN RH 17/19 i 98/19) i članka 29. Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, dana 11.02.2022., raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za imenovanje ravnatelja Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec Sukladno članku 20. stavku 9. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN RH 17/19, 98/19- u daljnjem tekstu: Zakona) i članku 28. stavku 2. Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, ravnateljem Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, može biti imenovana osoba koja pored općih uvjeta utvrđenih zakonom ispunjava i sljedeće posebne uvjete: • završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij • položen stručni knjižničarski ispit • najmanje pet godina rada u knjižnici • odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima temeljem kojih se može očekivati da će s uspjehom voditi Knjižnicu.

Temeljem članka 20. stavka 11. Zakona, smatra se da položen stručni knjižničarski ispit ima i osoba koja je oslobođena polaganja stručnog knjižničarskog ispita na temelju zakona kojima je uređivana knjižnična djelatnost.

Ravnatelja Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, imenuje Gradsko vijeće Grada Čakovca, na prijedlog Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec.

Ravnatelj se imenuje na četiri godine i može biti ponovno imenovan.

Uz prijavu na natječaj potrebno je priložiti: • životopis u kojem će se u skladu s dostavljenim dokazima obrazložiti ispunjavanje uvjeta iz natječaja; • plan rada za četverogodišnje razdoblje • dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome ovjerena kod javnog bilježnika) • presliku uvjerenja o položenom stručnom knjižničarskom ispitu • dokaz o radnom iskustvu od najmanje 5 godina u knjižnici (preslika rješenja, ugovora o radu, potvrda poslodavca) • presliku potvrde ili elektronički zapis s podacima o radnom stažu i radnom odnosu iz HZMO • dokaz o državljanstvu (preslika osobne iskaznice, putovnice, domovnice) • uvjerenje o ne vođenju kaznenog postupka, ne starije od dana objave natječaja • motivacijsko pismo.

Prijedlog Plana rada za četverogodišnje razdoblje treba odražavati pogled kandidata na poslovanje i razvoj Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec. Naglasak mora biti na održivosti poslovanja (materijalna i ljudska komponenta), povećanju učinkovitosti i kvalitete usluga.

Prijedlog Plana rada temelji se na javno dostupnim podacima i informacijama o Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec.

Više o poslovanju Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec nalazi se na https://www.kcc.hr/ Kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju dokazuju to rješenjem ili potvrdom o priznatom statusu i potvrdom o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdanom za vrijeme javnog natječaja te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji način je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka i sl.).

Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN RH 121/17, 98/19 i 84/21) te članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine broj 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), dužan se u prijavi na javni natječaj pozvati na to pravo te ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 102., 103. i 104. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21) uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti dokaze potrebne za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju iz članka 103. citiranog zakona. https://www.zakon.hr/z/973/Zakon-o-hrvatskim-braniteljima-iz-Domovinskog-rata-i%C4%8Dlanovima-njihovih-obiteljiDokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti prilikom zapošljavanja objavljeni su na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Nikola//popis%20dokaza%20za%20ostvarivanje%20prava%20prednosti%20 pri%20zapo%C5%A1ljavanju-%20ZOHBDR%202021.pdf.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN RH 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Javni natječaj objavljuje se na mrežnim stranicama Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, u Narodnim novinama i u lokalnom tjedniku.

Rok za podnošenje prijave je 15 dana od dana objave javnog natječaja u Narodnim novinama. Prijave se šalju preporučeno poštom ili osobnom dostavom.

Prijavu na natječaj mogu dostaviti osobe oba spola (čl. 13. Zakona o ravnopravnosti spolova NN RH 82/08, 69/17).

Prijave s natječajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec Trg Republike 4 40 000 Čakovec s naznakom “ Natječaj za ravnatelja/ravnateljicu Knjižnice- ne otvaraj”.

Riječi i pojmovi korišteni u javnom natječaju, koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Prijavom na natječaj kandidati su izričito suglasni da Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, može prikupljati, koristiti i obrađivati njihove podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka, a sukladno propisima koji uređuju područje zaštite podataka.

Nepotpune i nepravovremene prijave na natječaj neće se razmatrati.

Urednom prijavom smatrati će se prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju. Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, ima pravo od kandidata tražiti dodatna pojašnjenja navoda iz životopisa.

O rezultatima izbora kandidati će biti pisano obaviješteni u roku od 45 (četrdeset i pet) dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Upravno vijeće zadržava pravo da ne prihvati ni jednu od pristiglih ponuda ili da poništi natječaj.

Natječajna dokumentacija se ne vraća.

Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast traži kadar za rad u proizvodnji • CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare • mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare • ostala srodna 3- i 4- godišnja usmjerenja Objavljujemo oglase za sljedeća radna mjesta:

CNC OPERATER/PROGRAMER (m/ž) ALATNIČAR (m/ž) OPERATER ĆELIJE ZA LIJEVANJE (m/ž) OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž) OD KANDIDATA OČEKUJEMO: • odgovarajuće obrazovanje • rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu) • preciznost i motiviranost za rad • organizacijske sposobnosti, savjesnost i samostalnost u radu NUDIMO VAM:

• dinamičan, samostalan i �leksibilan posao pun novih izazova, • odlične mogućnosti osobnog i stručnog razvoja te gradnje daljnje karijere • razmjena znanja među pogonima unutar grupacije • naknada za topli obrok • troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti • sigurno radno okruženje Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu: info.alucast@lthcastings.com ili na adresu �irme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Tarot majstori odgovaraju na Vaša pitanja!

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme.

064/50-22-05 tel. 3,49; mob. 4,78 kn/min Maratela mreće d.o.o. 072/700700, +18

NAZOVITE NAS ODMAH!

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali OGLASNIK

Oglasnik 41

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

MOTORNA VOZILA VOZ I L O S M A R T F o r t w o cupe CDI 2002. god., reg. do 9/2022., info na mob.

091/520-8299 PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821 HITNO PRODAJEM VW POLO 1.4, 5 vrata, crvene boje, u ispravnom i voznom stanju, dobro uščuvan. Cijena povoljna. Upitati na tel. 098/1760256 PRODAJE SE RENAULT CLIO 1.6 1999. god., 5 vrata, u ispravnom i voznom stanju, info na tel. 040/312-552

POLJOPRIVREDA PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586.

PRODAJEM TRAKTOR 50 KS i razne poljoprivredne strojeve.

Info na mob. 098/9272-857 PRODAJEM SADNICE maline, kupine, joste, goji, tajberi, ribizla po 20 kn/kom. Šaljem i poštom/pouzećem. Zagreb, mob.

098/9084-675 PRODAJEM PLUG OLT - dvije brazde, očuvan. Mob. 097/7289476.

PRODAJEM SADNICE crvenog krupnog ribizla po 15 kn/kom (za veću količinu niža cijena). Šaljem poštom-pouzećem, Zagreb, mob. 091/9240-293 PRODAJEM CRNO VINO. info na mob: 098/942-7646.

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 NUDIM USLUGU ISPOMOĆ U KUĆI starijim osobama ili onima kojima je to potrebno.

Područje Čakovec... gornje Međimurje. Javiti se na broj mob. 098 900 1808

POSAO KRANTEHNIKA d.o.o. Čakovec traži na neodređeno 1 eletroničara i 1 mehaničara. Radi se na poslovima održavanja, servisiranja i popravcima dizalica i kranova. Javiti se na 099 3313 544 ili na mail: info@krantehnika.hr

UMIROVLJENIK TRAŽI POSAO dostavljača na 4 sata dnevno.

Ponude na mob: 098/857-562 MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476.

TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA iz matematike za osnovnu i srednju školu. Pripremam za državnu maturu.

Upitati na broj 099/680-9583

POZNANSTVA

PRODAJEMO TROSOBNU KUĆU u Čakovcu površine 92 m2, iz temelja renoviranu 2007. godine, s podrumom, klimom, centralnim grijanjem, potpuno namještenu. Na okućnici 300 čhv je još jedna kuća od 66 m2, na koje se nastavlja nadstrešnica od 81 m2, i zgrada s dvije garaže i iza spremištem od 77 m2. Svi su objekti legalizirani, vlasništvo bez tereta, u ulici Bana Josipa Jelačića 28 u Čakovcu. Cijena 98.000 Eura, mobitel 099 599 8521.

PRODAJE SE KUĆA U DONJOJ DUBRAVI (Donje Međimurje), stamb. povr. 81 m2, pomoćna zgrada s garažom 72m2, dvorište ukupno 377m2, odmah useljiva, priključak vode i struje, kanalizacija u tijeku.

Kompletno namještena sa svim aparatima (peć, štednjak, perilica rublja, frižider), svi papiri uredni, cijena 30.000 EUR (plaćanje u ratama ne dolazi u obzir). Info na mob. 098 241 622 ili 098 433 877

MUŠKARAC (50g) traži žensku osobu za druženje. info na mob. 092/4099-872

IZNAJMLJIVANJE

SLOBODAN MUŠKARAC (56g.) traži gospođu za prijateljstvo i druženje. Za kontakt može i sms ili Viber. Mob. 099/6308344

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU GARSONIJERU od 30 m2 i poslovni prostor od 75m2 + 50 m2 podruma, u Čakovcu. Info na mob. 092/146-5716

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

IZNAJMLJUJE SE STAN od 80 m2 u privatnoj kući, poseban ulaz i brojila, nenamješteno osim kuhinje. Potrebno je platiti polog za najam. Info na tel.

091/501-6685

RAZNO PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM BAČVE drvene raznih veličina za bijelo vino, donedavno je bilo vino u njima.

Info: 343-557 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem.

Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s bundom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob.

099/404-7517 PRODAJE SE digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TV-antena, anatomski jastuk Dormeo te dvije zimske gume dim. 175/70 R14.

Info na mob. 098-91-58-640 PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091 503 4863

KUPUJEM CRTANE STRIPOVE, romane, nintendo i sega igre i konzole. info na mob. 098 921 9092

PRODAJEM sklopiva invalidska kolica Moreti i toaletna kolica TRS 130, novo 4/2021.Mob. 091 520 8299

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te antikviteti: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

PRODAJEM ČASOPISE lovački vjesnik, sve brojeve po 5 kn/ kom. Šaljem poštom-pouzećem. Zagreb, mob. 098/9084675

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal.

Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453

PRODAJE SE PERILICA RUBLJA Gorenje stara 3,5 g., 1200 okretaja, 6 kg, vrlo malo korištena, u odličnom stanju, cijena 1199 kn. Tel. 095 560 9588

PRODAJEM GITARU električnu/akustičnu novu sa stalkom, remenom i futrolom za 1000 kn. Zagreb, mob. 091/9240293

Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob. :091/761-3467

IZNAJMLJUJEM POSLOVNOSKLADIŠNI PROSTOR od 80 m2 u Čakovcu-Jug. Info na mob.

091/723-7999

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal.

Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn.

Kontakt broj 091/546-7841

1378

ŽIVOTINJE

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE KUĆA U PALOVCU od 139 m2, useljiva, sve legalizirano, sa gospodarskim zgradama i okućnicom 1858 m2, EC/E. info na mob 098 981 4847 PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422821

PRODAJEM NOVI VELIKI AKVARIJ od 45 lit. kompletno uređen s ribicama, biljem i ostalim za 400 kn. Zagreb, mob.

091/9240-293 PRODAJEM MLADE PAPIGE - nimfe, tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339 PRODA JEM NOVI AKVARIJ osmerokutni, lijepo uređen, sa ribicama, biljem i ostalim za 250 kn. Zagreb, 098/9084-675

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

42

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ljubav i brak

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sa� Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Živimo u neskromnim vremenima u kojima bi mnogi htjeli sve i još više od toga. Nije bez vraga to što nas je shrvao koronavirus, natjerao nas da stanemo i mućnemo ostatkom mozga.

‘Oćemo li?! Traži se nova formula

O zaljubljenosti vam neću pisati, kupite to negdje drugdje, ovih se dana naveliko trži. ‘Ajmo mi o ozbiljnijim temama. Znate li više, vi koji ste mlađe dobi, što je brak? Mnogi su ljudi u ovoj zemlji zaboravili da postoji brak, tako se malo brakova sklapa (kad nas malo ima, eh).

Brak je običajno ili pravno formaliziranje zajedničkog života muškarca i žene koji u različitim povijesnim epohama i različitim kulturnim podnebljima ima svoje speci�ičnosti, ali vi znate da u ovom tekstu ne možemo razrađivati nijanse. Brak je prastara društvena institucija koja za osnovni cilj ima rađanje i podizanje djece, ali sve do prošlog stoljeća većinom nije počivao na uzajamnim osjećajima supružnika nego na ekonomskim i socijalnim kriterijima. Parovi nisu ulazili u brak iz ljubavi nego zato što je to društveno poželjna forma života. Bila. Možda vam nije poznato da su u srednjem vijeku postojali sudovi koji su na svoj način uređivali probleme braka i ljubavi, priznajući pravo na postojanje takozvanoj ‘’čistoj ljubavi’’ koja povezuje ljubavnike izvanbračne zajednice i koja je prihvatljiva jer je aseksualna.

Preljub se strogo kažnjavao jer je seksualnost bila vezana za brak i dužnosti supružnika, ali nije bilo kažnjivo voljeti nekog izvan braka. Bilo je to kompromisno rješenje koje je stoljećima funkcioniralo iako se nama danas čini besmisleno. Brak je čuvao društveni poredak i u prošlim je stoljećima bilo neprilično ulaziti u brak isključivo iz ljubavi jer je to značilo prkositi običajima, roditeljskoj volji, materijalnim i statusnim interesima. Brak se više ticao obiteljskih i staleških interesa nego supružnika pa su svi oni koji bi se odlučivali na zajednički život zbog ljubavi u pravilu plaćali visoku cijenu, gubili društveni status i obiteljsko nasljeđe. Tek je u prosvjetiteljstvu procvjetala ideja da je ljubav prirodni motiv za brak i da ona treba biti jača od

dotad vladajućeg materijalnog motiva, jer parovi žele živjeti zajedno i imati obitelj zbog ljubavi, a ne zbog statusnog i materijalnog interesa. Ipak je trebalo još stotinjak godina da se dogodi da jedna okrunjena glava oženi običnu ženu, a bio je to Napoleon III., nakon čega je pokrenuta lavina brakova iz ljubavi. U svim društvenim slojevima počeli su se sklapati brakovi iz ljubavi koji su bili u suprotnosti s tradicionalnim moralom i tako se postupno uspostavio novi vrijednosni poredak. U novom civilizacijskom obrascu odbačen je brak bez ljubavi. Ljubav je postala vrhovna vrijednost, neupitan cilj života. U suvremenom razvijenom svijetu stvari idu još dalje, sklapa se sve manje brakova, ljudi žive u braku ili izvan njega, ali s onima koje vole, a kad ljubav prestane, odnos se prekida. Konzumerizam i globalizam nametnuli su u međuvremenu još jedan novi trend (uf, trenutak predugo traje!), ono što se medijski propagira kao savršen brak, a to je brak iz ljubavi s uglednom i bogatom osobom. Živimo u neskromnim vremenima u kojima bi mnogi htjeli sve i još više od toga. Nije bez vraga to što nas je shrvao koronavirus, natjerao nas da stanemo i mućnemo ostatkom mozga. ‘Oćemo li?! Traži se nova formula. Ali to nije jednostavno, odabrati valjanu formulu življenja. U ljubavi. Ili braku?

Ljubav se ne može baš samo tako naručiti i ostvariti, a ni brak! Naučili smo (valjda) da je brak iz ljubavi donio probleme instituciji braka. Prestanak ljubavi postao je dovoljan razlog za razvod, a u prošlim je stoljećima razvod braka bio dopušten samo u iznimnim slučajevima. Dobro, drugačije se živjelo. Ljubav sigurno nije bila najvažnija. I tu smo gdje smo, brak kao temelj civilizacijskog poretka uzdrman je jednom nejasnom i nestalnom pojavom kao što je ljubav. Što ćemo kad (zar zbilja?) u ljubav vjerujemo.

11. veljače 2022.

Svjetski dan bolesnika – Pružimo podršku i milosrđe onima koji pate!

Piše dr. med. Diana Uvodić-Đurić, specijalis�ca školske medicine

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: pon, uto, čet i pet: 07-15 sa�, sri:12-20 sa� Kontakt tel: 040-314-400

Osobi u problemu treba pomoći da prebrodi osjećaj srama, krivnje i predbacivanja samome sebi, jer to često bude kočnica koja otežava početak, a i sam tijek liječenja

Prije 30 godina Sveti Ivan Pavao II. ustanovio je 11. veljače kao Svjetski dan bolesnika s ciljem poticanja cjelokupne javnosti na veću pažnju prema oboljelima i svima koji skrbe za njih. Jedanaesti veljače izabran je kao datum na koji Katolička crkva slavi dan Majke Božje Lurdske čije je svetište u Lourdesu poznato okupljalište brojnih hodočasnika koji u njega dolaze moliti za svoje ozdravljenje.

Kao geslo ovogodišnjeg Svjetskog dana bolesnika poslana je poruka Svetog Oca Franje: „Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan“ (Lk 6, 36).

Svjedočimo znatnom napretku medicine zahvaljujući kojem su mnoge ranije neizlječive bolesti postale dostupne liječenju i ozdravljenju. Ipak, još uvijek ima bolesti koje nažalost nisu izlječive i koje uzimaju živote. Unatoč sve boljoj medicinskoj skrbi, oboljele osobe trpe bolove uz koje proživljavaju svoje strahove i brige, izložene su neizvjesnosti i pojačanoj napetosti. Bolest je jedan od najvećih i najvažnijih izvora stresa oboljelom, ali i cijeloj njegovoj obitelji. Ne kaže se uzalud da zdrav čovjek ima tisuće želja, a bolestan samo jednu. Unatrag dviju godina pandemija bolesti COVID-19 dodatno je otežala pristup pomoći i zdravstvenoj skrbi, unijela u naše živote učestale pojmove izolacije, samoizolacije, socijalne distance…

Mnogi usamljeni, bolesni i nemoćni postali su još izoliraniji od svoje obitelji, prijatelja i susjeda. Oboljeli od bolesti COVID-19 uz sve muke izazvane samom bolešću, izloženi su i odvojenosti od svojih najbližih i dodatno trpe zbog nemogućnosti da od njih primaju podršku i utjehu. Mnoge je to slomilo i odvelo u još težu bolest. Njih se posebno moramo sjetiti i pokušati im poslati svoje razumijevanje i ohrabrenje.

U našoj je kulturi uobičajeno da žalimo bolesnu osobu i njene najbliže. Pogotovo ako se radi o nekoj težoj bolesti, nekako je prirodno poželjeti pružiti joj pomoć u onom obliku u

kojem mi to možemo. A što je s bolestima ovisnosti? Koliko puta smo čuli da su ovisnici sami krivi za svoje stanje i da ne bi trebalo trošiti vrijeme i novac na njihov oporavak i liječenje!

Sve ovisnike, pa i ovisnike o alkoholu, društvo gleda kroz iste crne naočale, kao skupinu čudnih i često manje vrijednih članova zajednice i sve ih trpa u isti koš. Ipak, svaka je priča o ovisnosti različita, svaki ovisnik ima svoje uspone i padove, unatoč tome što njihova životna priča i borba imaju puno dodirnih točaka i puno sličnosti.

Svima je zajedničko to što unatoč različitim nastojanjima, ovisnost nije lako pobijediti te se ona vraća kroz različite neočekivane i neobjašnjive okolnosti.Alkoholizam je jedna od bolesti ovisnosti.

Za razliku od nekih drugih bolesti koje započnu neugodnim stanjima poput bolova ili visoke temperature, ta bolest ispočetka donosi ugodu. U početku razvoja ovisnosti, čovjek doživljava smanjenje napetosti, osjećaj dobrog raspoloženja i rasterećenja od problema koji ga muče. Ni ne primijeti kad je izgubio moć kontrole nad svojim postupcima, a ovisnost se ušulja neprimjetno. Periodi zadovoljstva budu sve kraći, a zamjenjuju ih periodi nervoze, razdražljivosti, nesanice, depresije... Ubrzo im se pridruže i simptomi tjelesnih oštećenja. U ovoj fazi, alkoholičar je doista bolestan i nije mu lako, kao ni članovima njegove obitelji.

Ne ignorirajući činjenicu da je ponašanje koje je uključivalo redovito pijenje dovelo do razvoja alkoholizma, dobro je prisjetiti se da je alkoholizam bolest, koju je potrebno i moguće liječiti. Osobi u problemu treba pomoći da prebrodi osjećaj srama, krivnje i predbacivanja samome sebi, jer to često bude kočnica koja otežava početak, a i sam tijek liječenja.

Kao i kod svih drugih bolesti, važno je ne osuđivati nego pokušati pružiti pomoć i podršku osobi koja se odlučila liječiti. Pokazujući svoje razumijevanje za osobu koja trpi, a ne za njen alkoholizam, pridonijet ćemo smanjenju osjećaja odbačenosti i bezvrijednosti što spada u osnovna prava bilo kojeg oboljelog čovjeka.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

VATROGASCI MEĐIMURJA

11. veljače 2022.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Vatrogasci nakon vježbe s uređajem za spašavanje unesrećenih osoba iz vozila na baterije, koji im je predao gradonačelnik Srpak

MURSKO SREDIŠĆE ulaže u vatrogasce radi bolje zaštite ljudi i njihove imovine u nepogodama

Opremili ih uređajem za spašavanje unesrećenih iz vozila Grad Mursko Središće ima tri dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Mursko Središće, DVD Peklenica i DVD Križovec.

Sva tri uspješna su, dobro opremljena i obučena za zadaće spašavanja ljudi i imovine. Tome je svoj

doprinos dao i Grad koji je posljednjih godina u njihovo opremanje uložio više od dvaju milijuna kuna.

Sva društva dobila su nova kombi-vozila, mala navalna vozila i potrebnu opremu. A njihove prostorije i garaže također su građene

ili adaptirane da bi zadovoljile suvremene potrebe.

Očekuje se i skora nabavka novog navalnog vozila za DVD Mursko Središće.

DVD Mursko Središće ove godine slavi 140 godina postojanja pa ih je gradonačelnik Dražen Srpak predlo-

žio za županijsku nagradu Zrinski jer su to zaista i zaslužili. Osim spašavanja ljudi i imovine na domaćem terenu, u požarnoj sezoni odlaze pomagati dalmatinskim DVD-ovima u zaštiti jadranske obale i turista.U najnoviju opremu od proš-

KREĆE REKONSTRUKCIJA vatrogasnog i društvenog doma u Savskoj Vesi

log tjedna vatrogasci mogu ubrojiti i kombinirani uređaj za spašavanje unesrećenih osoba iz vozila.

Uređaj radi na baterije pa je jednostavniji za rukovanje, što je jako važno zbog brzine spašavanja. Grad je �inancirao u njegovu nabavku

s 52.000 kuna. Rukovanje novim uređajem vatrogasci su za vikend uvježbavali na Hrastinki, bivšem divljem odlagalištu otpada, a danas lijepo uređenoj javnoj površini prikladnoj za nove aktivnosti.

(BMO)

Vatrogascima i mještanima moderan dom vrijedan više od 5 milijuna kuna Postojeći društveni dom se rekonstruira, a uz južno pročelje dograđuju se ulazni vjetrobran i vatrogasni dom

S

više od 4,1 milijuna kuna su�inanciranih iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Grad Čakovec rekonstruirat će društveni i vatrogasni dom u Savskoj Vesi. Nakon što je projekt ocijenjen mak-

simalnim brojem bodova i izdano rješenje o uspješnoj provedbi projekta, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini s predsjednikom Mjesnog odbora Savska Ves Srećkom Vranovićem posjetila je trenutnu zgradu doma

i prošla planove te nacrte da bi projekt što skorije zaživio.

Kako je pritom naglašeno, postojeći društveni dom se rekonstruira, a uz južno pročelje dograđuju se ulazni vjetrobran i vatrogasni dom.

Dijelovi parcele veličine oko

Predsjednik Mjesnog odbora Savske Vesi Srećko Vranović i gradonačelnica Ljerka Cividini ispred vatrogasnog doma koji vapi za obnovom

830 m2 koji neće biti zauzeti građevinom, kolnim i pješačkim površinama, ozelenit će se autohtonim niskim i visokim zelenilom.

Mještani zaslužili novi društveni dom

Ovako će prema projek�ma izgleda� novi dom u Savskoj Vesi

- Mještani Savske Vesi zaslužuju da centralno mjesto tog kraja bude reprezentativno i da se udruge, klubovi, naši vatrogasci i

svi gosti u njemu osjećaju ugodno i dobrodošlo. Savska Ves zaista se može pohvaliti vrijednim i marljivim pojedincima te ekipama koje su godinama vapile za takvim priznanjem, evo, danas smo ovdje kako bismo ubrzali proces, što skorije krenuli s radovima i na taj im način rekli velika hvala, rekla je pritom čakovečka gradonačelnica koja je uz pred-

sjednika MO-a s ponosom gledala sve medalje, priznanja i uspjehe mještana tijekom povijesti, izložene u prostorima doma.

Spomenimo da je projekt rekonstrukcije sveukupno vrijedan više od 5 milijuna kuna prijavljen na mjeru 7.4.1. Programa ruralnog razvoja RH i da je pritom dobio traženi iznos su�inanciranja od 80 posto. (dv)

44

Međimurska kuharica

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recept plus

Boršč na način bara Mamas & Tapas Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Odnedavno je u samom centru Čakovca, na adresi Ulica kralja Tomislava 2, otvoren bar Mamas & Tapas. Tim je ugostiteljskim objektom gastronomska scena Čakovca, ali i Međimurja, dobila jedinstven koncept serviranja hrane. Glavna karakteristika ponude je �inger food, odnosno posluživanje jela u obliku malih zalogaja. Uz osobitu po-

Sastojci:

- 0,5 kg svinjskih rebarca - lovorov list - sol, papar, šećer, piment, peršin - crvena paprika - 300 g luka - 300 g mrkve - suncokretovo ulje - 1 kg cikle - koncentrat rajčice - pola limenke konzerviranog crnog graha - 200 g kupusa - 400 g krumpira - 2-3 žlice octa - češnjak, luk - panceta

nudu jela ide i osobita ponuda pića. Stoga u baru Mamas & Tapas možete naručiti samo prirodna pića pripremljena od najboljih hrvatskih obiteljskih gospodarstva te vina najboljih međimurskih vinarija te prirodna vina iz regije i Hrvatske.

Za poklonike piva izazov je naručiti nešto iz impresivne ponude s više od 350 etiketa najboljih piva iz cijelog svijeta.

Bar priprema sendviče, tortilje, ali i �ine juhe. Jednu od njih za našu stalnu rubriku odabrao je kuhar Yevhenii Hrodskyi. Preporučuje pripremiti boršč, juhu od cikle koja je osobito popularna u istočnoj Europi, ukrajinskoj, ruskoj i poljskoj nacionalnoj kuhinji. Evo recepta za pripremu boršča u količini od pet litara!

Na komade narežemo 0,5 kg svinjskih rebara i stavimo ih u lonac u koji smo sipali vodu, dodamo lovorov list, malo pimenta i peršina. Sve kuhamo na slaboj vatri od dva do tri sata. Za to vrijeme na tavi na suncokretovom ulju pržimo 300 g luka i mrkve.

Na drugoj tavi također na suncokretovom ulju pržimo 1 kg cikle. Kad je cikla gotova stavljamo dvije žlice koncentrata rajčice i pola limenke konzerviranog crnog graha i to pržimo od pet do deset minuta. Kad je juha kuhana,

Pivo tjedna

Kuhar Yevhenii Hrodskyi izvadimo rebra i režemo na manje kockice pa ih vraćamo u juhu. Nasjeckamo 200 g kupusa i dodamo u juhu.

Kad kupus bude napola kuhan, stavljamo 400 g krumpira narezanog na kockice i sve zajedno kuhamo dok krumpir ne omekša. U juhu dodajemo prženu mrkvu i luk, dvije ili tri žlice octa, pomiješamo i stavljamo prženu ciklu. Začinimo (sol, papar), dodamo crvenu papriku i malo šećera (po želji). Juhu pustimo provrijeti. Serviramo s vrhnjem za juhu, a sa strane u tanjuriću poslužimo češnjak, luk, pancetu i tostirani kruh.

Dobar tek vam želi kuhar Yevhenii Hrodskyi i ostali djelatnici bara Mamas & Tapas. I ne zaboravite! Petkom i subotom u tom vas baru očekuje jazz, rock, blues i country u izvedbi uživo.

Augustiner Lagerbier Hell Petra Fleten iz bara Mamas & Tapas uz �inu juhu boršč preporučuje servirati svijetlo pivo. Odabrala je Augustiner Lagerbier Hell. To pivo karakterizira svijetlo zlatna boja s bogatom bijelom pjenom. Pivo ima laganu aromu meda, mirisno je i kompaktne pjene. Osjeća se slad i voćne note, pa sve

zajedno u kombinaciji daje dojam blagosti s laganom gorčinom. Ima osvježavajuć okus koji je jedinstven zahvaljujući dugotrajnom odležavanju i klasičnom stilu Münchener. Djeluje pitko i osvježavajuće (5,2 % ABV • 12 IBU), a prepoznaje se pod markom Augustiner. Živjeli! (rr, zv)

Keksi u obliku oraha Za izradu ovih vizualno lijepo oblikovanih keksića potrebno je imati male limene kalupe u obliku oraha. Kalupi se trebaju prije punjenja namastiti maslacem i lagano posipati brašnom. Keksi se mogu raditi s tamnom ili bijelom čokoladom. U visokoj posudi pomiješa se brašno, orasi, šećer u prahu i kakao.

Potom dodamo maslac koji smo prethodno ostavili stajati na sobnoj temperaturi i narezali ga na listove. Zamijesimo �ino tijesto, podijelimo na dva dijela, zamotamo u prozirnu foliju i stavimo na pola sata u hladnjak. Dobivenom smjesom punimo kalupe, ali ne do vrha jer će se tijesto kod pečenja dignuti. Kekse pečemo desetak minuta na 180 stupnjeva. Kad se kalupi ohlade, istresemo kekse i mažemo ih kremom.

Na kraju ih lijepimo dva po dva da dobijemo lijepu formu oraha. Ako radimo kekse s bijelom čokoladom, tada u smjesu ne treba dodavati kakao.

Kremu pripremimo na sljedeći način. Mikserom miješamo jaja, dodamo limunovu koricu i šećer u prahu. Dobivenu smjesu tučemo na pari par minuta. Na kraju dodamo otopljenu tamnu čokoladu. Sve dobro promiješamo i dodamo pjenasto izmiksan maslac. Za bolju aromu dodamo žlicu ruma za kolače. Kremu je potrebno ohladiti. Umjesto tamne čokolade može se koristiti i bijela čokolada. Tamne orahe (s tamnom čokoladom) posipamo šećerom u prahu da bismo dobili kontrast, a svijetle (s bijelom čokoladom) posipamo kakaom. (rr)

Sastojci: Za �jesto: - 400 g brašna (glatko) - 300 g maslaca - 80 g šećera u prahu - 100 g mljevenih oraha - kakao (2 - 3 žličice) Za kremu: - 250 g šećera u prahu - 2 jaja - 100 g maslaca - 300 g tamne (ili bijele čokolade) - limun (korica) - malo ruma za kolače

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Šiškrlini

Priprema: Krumpir skuhajte u ljusci, ogulite ga i naribajte. Brašno i sol pomiješajte, dodajte krumpir i jaje te zamijesite tijesto. Tijesto oblikujte u prst debele valjke i režite ih

na dužinu od 3 cm. Kuhajte ih u vreloj posoljenoj vodi 5 minuta.

Kuhane šiškrline prelijte krušnim mrvicama, koje ste popekli na maslacu.

Sastojci:

- 1/2 kg krumpira - 50 dag oštrog brašna Čakovečkih mlinova - 1 jaje - 1 žličica soli Za preljev: - 15 dag maslaca - 5 dag krušnih mrvica Čakovečkih mlinova

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 45 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

EMA ŠOLJA iz Mačkovca pripremila zdigane “ftičeke” za Valentinovo

Tradiciju pečenja ftičeka čuvamo zbog bake Bernarde i djeda Blaža U Međimurju se zna – na Valentinovo se “ženiju ftičeki”, a kolači koje oni pripremaju za svoju svadbu, redovito popadaju s neba i zagube se po brojnim međimurMlada Ema sa svojim prekrasnim �ičekima skim dvorištima Piše: Aleksandra Sklepić

V

alentinovo, praznik ljubavi i zaljubljenih, kako ga se u posljednje vrijeme voli zvati, kao i svi praznici, sa sobom nosi i svoje poslastice. Sa svih strana smiju nam se srca, crvene ruže, kolači, čokolade

Sastojci:

- 80 dag brašna - 1 pake�ć kvasca - 2 jaja - 4 žlice šećera - 1 žličica soli - 1,5 dl ulja - 1 jaje za premaz - suhe grožđice za ukrašavanje

i torte crvenih, jarkih boja koje simboliziraju ljubav i zaljubljenost. Brojni recepti prate ponudu u izlozima pa se maštovite kuharice stvarno imaju priliku i na taj način, ovaj put u znaku ljubavi, izraziti svu svoju kreativnost.

Sveti Valentin u našem je kraju vrlo važan svetac, po njemu nose ime i neke crkve i župe, a kao zaštitnik zdravlja i ljubavi važan je dio međimurske vjere i prošlosti.

Međimurci, uvijek skromni i samozatajni, taj blagdan još od davnih dana, pa i danas, slave na svoj jednostavan način. U Međimurju se zna – na Valentinovo se “ženiju ftičeki”, a kolači koje oni pripremaju za svoju svadbu, redovito popadaju s neba i zagube se po brojnim međimurskim dvorištima.

Djeca ih tada traže, a nađeni

ftiček neprocjenjivo je blago koje se ne može zamijeniti nijednim sjajno omotanim slatkišom.

Kakve su kolače ftičeki pekli u Mačkovcu, pokazala nam je mlada Ema Šolja.

Ema je učenica 5. razreda, smjera medicinska sestra/ tehničar opće njege i ima 19 godina. Živi u Mačkovcu s roditeljima Mirjanom i Dejanom te starijom sestrom Teom. U slobodno vrijeme voli čitati knjige, pogledati dobar �ilm ili seriju i eksperimentirati u kuhinji. Kuhati i peći naučila je od starije sestre i majke, a najviše joj se sviđa kineska i indijska kuhinja.

- Peći “ftičeke” za Valentinovo me naučila baka Bernarda. Najbolje sjećanje koje imam uz ptičeke je kada smo sestra i ja bile između 5 i 6 godina. Baka i djed Blaž

su nam na trsove stavljali ftičeke koje smo kasnije sestra i ja s košaricama skupljale, a naravno i pojele. Želim održati tu tradiciju za Valentinovo zbog jer baka više nije u mogućnosti to raditi, a i kao uspomenu na lijepe trenutke s djedom kojeg više nema među nama.

Osim što je vrijedna u školi i kuhinji, Ema se neumorno brine i o bolesnoj baki, o čemu smo doznali od njene obitelji. U pripremi ftičeka sudjelovala je i sestra Tea, a ovim su lijepim druženjem oživjele uspomene iz djetinjstva, što ih je još više povezalo.

Priprema zdiganih ftičeka:

Prosijemo brašno i u njega dodamo kvasac koji je prethodno nabubrio. U braš-

no dodamo dva jaja, šećer, sol i ulje. Sve zamijesimo i tako dugo mijesimo dok se smjesa u potpunosti ne odvaja od podloge u posudi.

Tijesto pokrijemo kuhinjskom krpom i čekamo da se digne. Nakon toga od tijesta napravimo kuglice težine oko 100 grama. Od jedne kuglice radimo tanku valjkastu traku dugu oko 15 cm, promjera 1 cm. Tada tu trakicu uzmemo u ruku i njome kao da zavežemo čvor (kao da se veže uže). Time se dobije oblik popularnog “ftičeka”.

Svakog ftičeka ukrasimo grožđicama koje mu služe umjesto očiju. Rep spljoštimo s pomoću viljuške. Spremne ftičeke poslažemo u pleh, premažemo ih razmućenim jajetom i stavimo peći u pećnicu na oko 180 – 200 stupnjeva, oko 25 minuta.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 15. veljače do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 18. veljače. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedna dobitnica je: Ivanka Jeneš iz Čakovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1378 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 15. veljače 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 18. veljače

46

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Bit će malo manje događaja, ali vaš ljubavni život i dalje će biti kvalitetan. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami, ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima. Maštat ćete o boljem poslu i većim poduzimanjima.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Kontakti će biti brojni, ali njihov karakter u emotivnom smislu ostat će površan. Stoga ćete o ljubavi više pričati nego što ćete ju osjetiti. Ljudi s kojima poslovno surađujete i koji su vam nadređeni, mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom.

LAV (23.7. - 23.8.)

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će rasti.

Bit ćete zadovoljni i sretni. Oni koji su još sami, kontakt će započeti na intelektualnoj razini.

U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posvetiti ili će jedan član iste zahtijevati njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će prve krize u kojima će trebati pokazati malo više razumijevanja za drugu stranu. S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Ako izađete van među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu.

Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja. Nije loše, ali sjećate se i boljih dana. Oni u vezama bit će uglavnom dobro. Predlagat će vam mnogo toga.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vaša znatiželjna priroda postat će malo umjerenija, a vi na neki način mirniji. Barem kad se radi o ljubavi.

Više vam neće biti važne atrakcije nego ćete uspjeti uživati u sasvim malim i običnim situacijama. To je zrelost, bilo para, bilo osobe. Istraživači će dobiti novi vjetar u leđa.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Ideja zavođenja nešto je što vas ponekad zbunjuje. Postavljat ćete si mnoga pitanja. Ovih dana nisu isključene situacije kad vam se osobe suprotnog spola nabacuju kao same od sebe. Ako ste još sami, dotjerajte se i izađite među ljude. Što god se nađe na dnevnom redu, bit ćete glavni pokretač.

RAK (22.6. - 22.7.)

U osobnim odnosima sve će vam važnije biti pitanje tolerancije, a upravo ono će vas odvesti korak prema naprijed.

Ovo su dani kad ćete imate priliku vježbati međusobno uvažavanje. Poradit ćete na tome na obostranu radost. Dobro su vam postavljeni kontakti.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Trebat će dosta diplomacije i strpljenja da bi razgovori napredovali u konstruktivnom pravcu. Nastojte vagati svaku svoju riječ.

Postat ćete realniji i smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja.

Otvaraju vam se vrata jedne suradnje sa sasvim novim ili mladim suradnicima. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Mnogi će u svoju vezu unijeti dašak svježine odlaskom na neko zanimljivo mjesto. Oni koji su još sami, trebali bi češće izlaziti van iz kuće. Bit će im bolje među ljudima. Šefovi bi mogli promijeniti svoju taktiku i zatezati tamo gdje ste se najmanje nadali.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom malo škripiti. Kako tjedan bude odmicao, primijetit ćete da postajete sve kreativniji.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Neki će sve više držati do toga što okolina misli o njima i partneru. Taj stav učinit će to da svako malo pazite kako izgledate. Ne zaboravite da je uvijek važnije ono što je unutra, nego ono izvana. Samo iskrenost donosi sreću. Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1377

11. veljače 2022.

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Povijest ljubavi Č

udna stvar u vezi ljubavi je da, iako ju doživljavamo na duboko osoban i naizgled instinktivan način, ona ima povijest. Drugim riječima, ljudi tijekom prošlosti nisu prakticirali i shvaćali ljubav na nama danas uobičajen način, pa je stoga ona i svojevrsni kulturni produkt. Rekli bismo da ima svoju evoluciju koja, čini se, još uvijek traje.

Možda smo zapravo tek u ranim fazama njezine povijesti jer još uvijek učimo kako bismo mogli biti uspješniji u ljubavi. Da je, među ostalim, uvjetovana i kulturom svjedoči sljedećih nekoliko trenutaka u povijesti ljubavi.

Blaye u Francuskoj, 1147. godina. Jaufré Rudel, princ od Blayea, piše pjesmu grofici od Tripolija u koju se duboko zaljubio. Rudel je jedan od najstarijih poznatih trubadura i piše poeziju isključivo na temu ljubavi. Rudelova ideja ljubavi vrlo je posebna i u to vrijeme dramatično nova. To je ljubav bez fizičkog dodira.

U toj se ljubavi naime dodiruju duše. Rudel se zaljubio u groficu, a da ju nije ni vidio. Žudeći za svojom damom udaljenom stotinama kilometara, sklada i uglazbljuje mnoge pjesme koje izražavaju tugu i radost. Trubaduri su ljubav shvaćali vrlo ozbiljno.

Njihova romantična ljubav bila je pošteđena dodira sa svakodnevnim životom, pa je stoga ostala netaknuta i čista.

Dvorac Gradiščak, druga polovica 16. stoljeća. Izabela Petroci tijekom slavlja povodom ugovaranja njezinih zaruka baca se u dubinu s najvišega dijela dvorca. Njezin je otac naime maločas saznao da je njezin odabranik – plemić i vojni zapovjednik Nikola Malakoci – protestant.

Iako im je srca spojila ljubav, njihov brak nadvladavaju nerazumijevanje i predrasude.

Da je prava ljubavna privrženost ostvariva samo kao veza dviju osoba s isključivo jednakim religijskim uvjerenjima, danas se uglavnom čini krajnje neprihvatljivim.

Evoluciju ljubavi je stoga potaknulo razumijevanje različitosti i traženje sličnosti te otvorenost prema individualnosti i identitetu.

Dvorac Versailles u Francuskoj, 14. rujna 1745. godine.

U šest sati navečer, u potezu osmišljenom i planiranom tjednima, Jeanne-Antoinette Poisson, dvadesettrogodišnja

ljepotica iz Pariza, napudrana i odjevena u crnu haljinu s otvorenim ramenima, ulazi u odaju kralja Luja XV. Jeanne-Antoinette, poznatija kao Madame de Pompadour, postala je službena kraljeva ljubavnica. Kralj je u braku već 20 godina, ali njemu on ne simbolizira vjernost, već djecu, praktičnost i kontinuitet. Ljubav mu s druge strane predstavlja intimu, strast i uzbuđenje. Danas srodne, Luju XV. bile su potpuno nespojive stvari. Francuski kralj je tako jednostavno razdvojio ljubav od braka i bez imalo krivnje, romantične privrženosti učinio organiziranim, javnim dijelom svojega života.

London, 1813. godine.

Gospodin Bennet, zemljoposjednik kasnih srednjih godina s relativno skromnim prihodima, razmišlja kako da brakom riješi problem jedne od svojih pet neudatih kćeri.

Očev odabranik Darcy ne samo da je zgodan, već je i bogat, ali Elizabeth negoduje, jer uz sve svoje darove, Darcy je arogantan i snob.

Njezino je uvjerenje da brak treba biti posljedica ljubavi, a ljubav se podrazumijeva kao entuzijazam, a ne kao vještina. Međutim, nakon mnogih zaokreta dvoje mladih ljudi se ipak vjenčaju, jer za Elizabeth dobar brak zahtijeva toplinu i nježnost srca, ali i snažnu praktičnu sposobnost. Brak je kao hibridni poduhvat: poput vođenja malog poduzeća, koje bez dovoljno učinkovite administracije, ubrzo može propasti. Istovremeno, brak je duboko složen emocionalni susret, a za njegovo napredovanje potrebna je zrelost, privrženost i toplina s obiju strana.

London, 24. studenog 1859. godine. Charles Darwin objavljuje svoju knjigu O podrijetlu vrsta, kojom mijenja dotad ustaljena i stoljećima njegovana shvaćanja o svijetu i čovjeku. Spomenutim je djelom započeo i prvi ozbiljniji pokušaj istraživanja ljudske evolucije. Tako prema Darwinu, ljudska bića potječu od primata od kojih nasljeđuju nagone i osnove psihologije, što znači da nesposobnost čovjeka da živi u skladu sa svojim idealima nije u potpunosti njegova vlastita krivnja.

Belgija je 2015. godine država s najvećom stopom razvoda u razvijenom svi-

Nadgrobna ploča Nikole Malakocija, smještena u atriju palače čakovečkog Starog grada

jetu. Zapanjujućih 71 % parova svoj je brak završilo razvodom. Razlozi razmimoilaženja su uglavnom: neispunjena očekivanja i nepomirljive razlike. Ostale zemlje ne zaostaju daleko.

U Velikoj Britaniji stopa razvoda iznosi 42 %, u SAD-u 53 %, u Mađarskoj 67 %, a u Portugalu 68 %.

Dakle, san o ljubavi opstaje, ali neprestano razočarava. Evolucija ljubavi kao da se razvija u suprotnom, silaznom smjeru.

Izgleda da je postizanje sklada među intimnim relacijama sve teže dohvatljiv cilj. Ili možda samo ne razumijemo ljubav? Čini se da je ljubav vještina i nešto što moramo naučiti. Uz uzajamnu privlačnost tjelesnih osobina, usklađivanje i međusobno nadopunjavanje te postojanje osjećaja

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Utorak – petak: od 7 do 15 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

povjerenja i sigurnosti, ona je i spremnost na poštivanje različitosti u stavovima i postizanje kompromisa. Takvi zdravi prisni osjećaji jedan su od glavnih izvora naše psihološke dobrobiti i čine neraskidivu vezu u ljubavnim odnosima.

11. veljače 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Sljedećih dana malo hladnije VREMENSKA SLIKA: Veljača nam zasad nije ponudila ništa odveć zimsko, dani su dosta blagi uz puno sunca. U sljedećih tjedan dana vrijeme će biti slično, malo toplije, malo hladnije, ali bez većih zimskih obilježja. Nema ni nekih značajnijih oborina na vidiku, kratko bi ih moglo biti u petak krajem dana i tijekom utorka, ali u većini dana će vrijeme biti suho. Za vikend nešto hladnije. Opširnije o

prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak prijepodne suho, djelomično sunčano i relativno toplo uz južinu. Popodne i predvečer dolazi nam fronta sa sjeverozapada Europe s kojom će se naoblačiti uz mjestimičnu slabu kišu. Čini se da to još neće imati nekog značajnijeg utjecaja na promjenu dnevne temperature jer će tijekom dana još

trajati južina, tek popodne ili navečer bi trebao zapuhati sjeveroistočni vjetar. Dnevna temperatura između 12 i 15°C, navečer hladnije.

Nakon te kratke promjene, za subotu, nedjelju i ponedjeljak veća je vjerojatnost suhog vremena.

U subotu djelomično sunčano uz povremeno jak sjeveroistočni vjetar pa bi ostalo nešto hladnije. Noćna temperatura vjerojatno će

SKANDINAVKA

biti oko ili malo ispod nule, a najviša dnevna između 5 i 8 Celzijevih stupnjeva. Ipak nešto primjerenije datumu.

U nedjelju i ponedjeljak djelomično sunčano, sjeverac će oslabjeti i ponovno okrenuti na blagu južinu. Noćna temperatura između -5 i -1°C uz mraz, ali dnevna u polaganom porastu, osobito u ponedjeljak. Nedjeljna će biti blizu desetke, a u ponedjeljak možda i između 11 i 13°C. Utorak pokazuje naznake pogoršanja s kišom. Vjetar bi okrenuo na sjeverac uz pad temperature zraka. U gorju može biti i nešto snijega, ali za nizine izgleda samo kao kiša. Čini se da bi ta promjena trajala samo jedan dan pa srijeda već izgleda povoljnija.

Većinom suho, ponovno će se vratiti sunčana razdoblja.

Jutro hladnije, a danju malo toplije.

I u četvrtak se čini mirno i relativno blago vrijeme. Na

Sunča li se mačka u veljači, u ožujku će opet za peć kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu stranicu na Facebooku „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060/555-555. Cijena 3,49 kn/min iz �iksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih

IZLAZI

ZALAZI

12.2. u 07:04 h 12.2. u 17:18 h 16.2. u 06:58 h 16.2. u 17:24 h

mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info-tel. 0800-1234, prognoza izrađena 10. 2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 12. 2. 1929. počelo je desetodnevno zaleđenje rijeke Save kraj Zagreba u ekstremno oštroj zimi 1928./1929.

• 14. 2. 1892. u Osijeku rođen meteorolog Miroslav Neumann • 16. 2. 1853. počela radi� prva meteorološka postaja u Zagrebu • 17. 2. 1938. na Risnjaku izmjeren snijeg debljine 448 cm, što je ujedno i hrvatski rekord

Razbibriga

VICOTEKA Ljubavnik Pita ljubavnik Budine žene Budinu ženu: - ‘Oće bit nekog seksa večeras?

A ona će: - Ako Bude ne bude bude, a ako Bude bude onda ne bude.

Zmija

Kak ide pes? - Vau vau.

Kak ide mačka? - Mjao mjao Kak ide krava? - Muuuuu Kak ide zmija? - Nebreš ti nikam z nikvim dečkima na pijačo f birtiju. Sad si oženjen i ima da budeš doma ili idemo nekam skupa v šetnju v prirodu

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

64

BOGATI SPORTSKI VIKEND 1. HRL SJEVER u dvorani Graditeljske škole Čakovec

STOLNI TENISODIGRANO PRETKOLO Hrvatskog nogometnog kupa

Čakovčani iz Đakova praznih ruku

13. kolo liga Međimurskih novina u znaku gostiju

Prelog iznenadio Aktualno drugoplasiranu Požegu,

TRADICIONALNI teniski 3. HNL SJEVER turnir Punčec Open završen je u Čakovcu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Polet se vratio s 11. svibnja priprema, visoki poraz 2018.

Međimurja u Varaždinu, Rudaru nikako da krene

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Lefko je denes biti Priločanec Minuli tjeden sam pisal kak nam je korona donesla nove i vekše cene i to seposod kam god se obrnemo, očem reči, se je dražeše i struja, i voda, i nafta, i benzin, i meso, i mleko, i kava, i brijači, i frizerke, automehaničari, šlosari, strujači, keramičari, pigeri, zidari, cimermani, a bormeš i krčmari i kaj nem dale nabrajal jerbo tomo ga ne kraja. Kuliko vidimo posle korone cene divjajo i ne sam kaj divjajo nek tomo divljanjo niti kraja ne vidimo. I ne sam to kaj cene saki den se bole divjajo nek smo mi saki den se vekši i vekši bokci jerbo se ide gori sam plače i penzije čobijo na mesti. I ne sam to, se to kaj je palo na naše hrpte nikaj ne sekera naše političare štere smo mi zebrali i šteri bi se morali brigati za to kaj bi mi se, ako več ne bole, unda bar kredneše živeli. A mi ne da ne živimo bole nek opče ne živimo nek životarimo ili kak to teca Franca veli,

POD VUROM

jedva vežemo kraj z krajom i jedva preživimo vu meseco od prvoga do zadjega. Ne verjem da se to bode nekaj poznalo kaj nam je of mesec februar krajši od sih drugih. Tuliko se brigamo kak z tem malim kupčekom penez preživeti celoga meseca kaj niti nemamo vole kaj se malo poveselili ne sam zato kaj nas je korona, te petnajsti soj malo zaobišel i kaj nam bode par kuni ostalo v žepo i to sam zato kaj je februar par dni krajši, a i još se grejemo po staroj ceni. Ne znati kak bodemo živeli i kaj bodemo jeli dok, posle prvoga aprila buknejo oliti skočijo nebo pod oblake cene plina. Naši plinači so več zračunali kuliko nas bodo rebnoli, ali nam to ne vupajo reči kaj nekomo nej postalo srce… A doktori bi napisali, kak to delajo več dve leti, da je čovek hmrl od korone. To čuda bole i lepše zgledi nek da napišejno da je hmrl od plina.

Kuliko sam mel za čuti od Štefa i pajdašije štera hoda v javne hiže i tam so puce podražile, očem reči, i tam bode čuda vejč koštalo čim se primete za kvako bilo štere javne hiže. No, morem vam reči da

naše smetje. Ve smo to uspeli zbeči jerbo se naša i čakoska gradonačelnica zavzela za nas pre Svetomo Roko de je čakosko Gracko veče melo svojo zadjo sesijo. No, ne znati kak bode dugo to „NE“ gospođe gradonačelnice vredilo. Znate kak je to, z jene strane ne dopuščamo kaj se bodo povečali stroški pospravljanja smetja, a z druge strane so si stroški, ak tu ne računamo težake, odišli gori: kak smo to več rekli tu je plin, struja, nafta, automehaničari i kaj nam dale nabrajal.

Zato sam najgerek kuliko bode vode preteklo spod pod trnavskim mostom predi nek bode i Čakom povečal svoje čeke? Kaj si vi o tomo gruntate?

Ne znati zakaj je biti z Nedelišča tak veliki greh? Ne sam veliki nek i smrtni šteroga čovek nebre spovedati pre običnomo, očem reči, domačemo velečasnomo. Poglednite si napriliko Dejana Buvača, on je društveni težak, ne sam društveni nek i kulturni i slobodno moremo reči da je prinas na „Falačko zemle med dvemi vodami“ nišči ne vejč dal za međimorsko kulturo od jega.

Ali to mo je nej nikaj pomoglo i zmenili so ga z čakoskoga

kulturnuga upravnoga vječa sam zato kaj je z Nedelišča.

A kaj se kulture dotikavle si znamo da je Nedelišče melo prvo tiskaro ne sam v Međimorjo nek i v Lepoj našoj. Da sam ja na jegovi mesti prodal bi hižo i grunta v Nedeliščo i preselil bi se v Čakovec sam da vidim je li me bodo zeli nazaj v kulturno vječe? Najgerek sam kaj bode itak Dejan napravil?

Makar je korona zastajla se kaj joj je došlo pod roko jedino leta ido kak da korona ne hercuje z ovim našim svetom tak da je minulo več dvajstipet let otkak je nejvekše mesto dolnjega Međimorja, a to je Prilok, postal grad. Več dvajstipet let Priločanci ne zbirajo načelnike svoje opčine nek gradonačelnike svoje varoši, a prvi priločki načelnik šteri je prek noči postal i prvi gradonačelnika mladoga i prvič zafremanoga grada Priloka je bil priločki gospodarstvenik na jako dobromo glaso Lojz Šestanov. To se pripetilo sam jempot v živlejo Priloka i sekirka je pala v med gospono Lojzeko jerbo so Priločanci ruon jega zebrali za načelnika.

Priločanci so zebrali načelnika, a Hrvatski saborniki so ga

postajli za gradonačelnika.

Ve vidite kak so saborniki z jednim udarcom zatukli dve ili tri muhe: Prilok je postal grad, Lojz je postal gradonačelnik, a i Cirkovljančani so postali građani. Prepovedajo oni šteri so bliže ogjo i bole se grejejo da bi Cirkovljančani, da so ne postali građani bili odišli na svoje i svoj kruh.

Pak nebrejo građani z Cirkovljana biti sam mještani, a si znamo da je Cirkovljan glavni grad Priloka. Ve vidite kak so te saborniki spametni, se je prek noči došlo na svoje i posle toga grad Prilok raste na se štiri strane sveta, a Priločanci (skupa z Cirkovljančani) se špinčijo kak nišči drugi v Lepoj našoj. A imajo i za kaj!? Čim so Čakovčanci počeli hodati v Prilok na posel unda znate kuliko je vur: Još se čaka kaj predelajo Toplice Draškovec i elektrana na sonce, kaj golf igrališče ne bodemo spominjali, pak bodo si na sveto unda znali zakaj je Prilok, posle kotara, postal grad i kam je dragi Božek smestil toga grada!?

Kaj ne bomo spominjali što je se bil, a što je ve priločki gracki načelnik!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Biste li testirali svoju djecu svaki tjedan?

Ministarstvo znanosti i obrazovanja proslijedilo je svim osnovnim i srednjim školama detaljne upute o modelu ukidanja samoizolacija, uz organizaciju dobrovoljnog samotestiranja učenika. Prema tome, roditelji mogu, ali i ne moraju testirati svoju djecu prije škole svakog ponedjeljka. Pitali smo naše građane bi li oni svoju djecu testirali svaki tjedan. Odgovori su šaroliki. (dv, zv)

me to nikaj ne sekera. Neje da ne nucam žene, oliti ženske, ali vugiblem se onih pre šterima to tre platiti. Verjem da ste čuli kak je tetec Imbra rekel: - Neje da mi je ne do stranjski ženski, ali nebrem več! Neje da nebrem venoga napelati i deti ga nutri, ali z ovom mojom penzijom več nebrem toga posla ženskama platiti tak da ve to delamo sam tam de je dosti reči: fala lepa!

Nebrem reči, nastavil je tetec Imbra, da ga takšega posla preveč, ali kuliko imam penez tuliko i muziko poslušam!

Spominajo se dva dečeci z pučke škole kak stojijo jivi japeki i mamike z venodjanjem, očem reči, z seksom. Veli Tonček: - Moj japa skrivle svojega venoga v gačaj! Dragec ga malo čudno poglednol i rekel: - A moja mama ga pospravlja v kištico na najtkaslino.

Ovi na Fejsbuko so dišli dale, oni so spametneši i čuda vejč znajo: - Saka žena ima nekaj seksi kaj prevleče moškoga; nešterna oči, nešterna zizeke, nešterna ritico, nešterna noge, a nešterna pajdašico! Čuli ste kak je to zišlo da smo uspeli zbeči kaj nam je ne podražila i Čakomova briga za

Saša Škoda, Prelog - Imam dijete u školi u petom razredu i testirat ću ga, upravo zato da vidimo je li pozitivno ili ne. Smatram da je to dobro i jednim dijelom će se spriječiti da se zaraza širi među učenicima i nastavnicima.

Marion Tučić, Pretetinec - Imamo djecu, ali nemamo školsku. No, da idu u školu ne bismo ih dali testirati sigurno jer oboje smatramo da je to maltretiranje.

Doma smo testirali svoje dijete i bilo mu je jako traumatično, plakao je.

Ana Bedi, Čakovec - Pa ja nisam mama, nego sam već i baka. Mogu reći da bih testirala svoje unuke, a i svoju djecu da imam školarce. Mislim da je testiranje dobro radi veće sigurnosti, ne vidim problem.

mi prodiremo dublje

Josip Kiš, Ludbreg - Da imam djecu koja idu u školu, ne bih ih dao testirati. Smatram da je to na neki način maltretiranje djece. Uz to, proces je neugodan i nije baš tako jednostavan.

www.teamgradjenje.hr

Barbara Štefan, Čakovec - Nemam još dijete u školi, no ne bih ga testirala. Nemam neki poseban razlog, ali smatram da je ovo sad već sve predaleko otišlo.

Trebamo se ugledati na švedski model i polagano popuštati restrikcije.