Međimurske novine 1392

Broj 1392

Čakovec, PETAK, 20. svibnja 2022.

Cijena 10 kuna

DANIJEL VINKOVIĆ, mladi poljoprivrednik iz Belice, prvi je Hrvat kojem je stigla optužnica Europskog tužiteljstva

str. 2, 8

Tko to Međimurce želi prikazati kao najveće kriminalce u državi?

ALEN KAJMOVIĆ mesarski šurc objesio o klin

DJECA SU sve tromija i manje sklona tjelesnoj aktivnosti, jedva sat vremena provode u igri, a dva do tri pred ekranima

TEMA BROJA

str. 4-5

Saznali smo zašto je napustio Vajdu i gdje nastavlja karijeru str. 6

Tjerajte ih nek’ skaču i trče jer to produžuje život

USKOK podignuo optužnicu protiv župana Matije Posavca

Napokon oči u oči s tužiteljima

str. 3

str. 8

BIZARNA AVIONSKA NESREĆA i svađa kod Zmajarskog kluba Rode

Štel si to napraviti, skorom si me ubil!

To nije istina!

HRVATSKI SINDIKAT radnika migranata protiv dvostrukog oporezivanja

Opet udri po str. 7 gastarbajterima POSEBNI PRILOG

Godina XXVII.

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 63

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

20. svibnja 2022.

POD VUROM

Gumi-gumi, skrivača i lovice – igre našeg djetinjstva!

Pitali smo građane kakve su igre igrali kao djeca.

Gumi-gumi, skrivača, lovice, indijanci i kauboji igre su koje su našim građanima prve pale na pamet. Činjenica je da su nekad djeca gotovo stalno bila vani u prirodi, dok u današnjem svijetu rijetko kad viđamo djecu po igralištima. Jedva

smo čekali školske praznike i ljeto kako bismo bili vani, bilo to ispred zgrade, na ulici bilo u šumi. O toj temu pobliže možete pročitati na aktualnim stranicama 4. i 5. u nastavku novina. A prije toga, vratite se časak u svoje djetinjstvo i prisjetite kojim ste sve igrama ispunjavali svoje dane! (dv, zv)

Martina Nikolić, Vinkovci, studira u Čakovcu – Vatra i led, gumi-gumi, graničar, ledene babe, to su bile najpopularnije igre kojih se sjećam. Naučili su nas roditelji, ali i druga djeca. Mi smo još generacija koja nije imala pametne telefone pa smo srećom imali dobro dje�njstvo.

Vjekoslav Pintarić, Frkanovec – Skrivača, lovice i klasično druženje s frendovima poslije škole na igralištu. Nogomet smo često igrali. Onda nije bilo pametnih telefona, pa smo se već u školi ili na busu dogovorili kad je druženje. Dogovorili smo sat i tko je došao, došao je. Bila su to neka super vremena.

Jasminka Hunjadi, Čakovec – Igrali smo se skrivača, lovača, puno u prirodi, ratovali smo često, Nijemci i par�zani, indijanci i kauboji. Sve je to bilo većinom vani, bili smo ak�vni. No, igrali smo se i unutra, zlatarne, dućana, imali smo gumene čopleke, Snjeguljicu i sedam patuljaka, bogati i siromašni… Lijepo je bilo.

Santino Debelec, Palovec – Skrivačkali smo se, igrali gumi-gumi. Jako smo puno vremena bili u prirodi. Igrali smo se kauboja i indijanaca, to je bilo jako popularno u naše vrijeme. Mislim da se djeca više ne igraju tako ili jako rijetko. Više-manje su na mobitelima ili Playsta�onu.

Zdenka Čonda Lesinger, Čakovec – Odrastala sam na otoku i cijeli je otok bio naš. Skakali smo, brali voće, penjali se, kupali, plivali. Bilo je prekrasno, vani u prirodi.

Nismo imali nikakve ručnike, japanke, na jednoj strani smo ušli u more, na drugoj izašli.

E, to je bio pravi pojam slobode!

FOTO Maturanti: Več pijemo, bole delamo!

tjedna

Coolijada 2022. je tu. Veseli maturanti zauzeli su park u Čakovcu. Posebno su nam za oko zapeli maturanti Tehničke škole Čakovec koji su odabrali biti putari. Kažu, vole vino, berbe pa je time bilo i logično da za odore odaberu nešto u vinogradskom điru! (Foto: Zlatko Vrzan)

DANIJEL VINKOVIĆ, mladi poljoprivrednik iz Belice, prvi je Hrvat kojem je stigla optužnica Europskog tužiteljstva

Kako su baš Međimurci postali najveći kriminalci u zemlji?

Poslovično marljivi i samozatajni Međimurci uglavnom su uvijek radili po pravilima i propisima. Jesmo li zbog toga omiljena meta inspekcija, poreznika i sličnih institucija?

Piše: Vlasta Vugrinec

Međimurje je opet prvo u Hrvatskoj. No sada ne po lijepim vijestima, već po crnoj kronici, odnosno tzv. gospodarskoj prevari i to europskih razmjera. Naime, Europsko tužiteljstvo ovih je dana objavilo kako je podiglo prvu optužnicu u Hrvatskoj, i to za subvencijsku prijevaru na štetu državnog proračuna te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, tešku nešto manje od milijun eura.

Optužnica je otišla na adresu mladog poljoprivrednika Danijela Vinkovića iz Belice koji se još u prosincu 2020. godine javio na 7. natječaj za tip operacije 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava – ulaganja u skladišne ka-

pacitete za krumpir. Nakon što je provedena administrativna kontrola prijave našeg Međimurca, zahtjev mu je odbijen.

Nije dobio ni lipe, no zato mu je stigla optužnica

Dakle, nije prošao na natječaju kojim je tražio oko 7 milijuna kuna, no optužnicu je dobio i to u hrvatskim okvirima, za minornu stvar.

Nikoga mi ovdje ne zagovaramo niti opravdavamo, no prema kriminali bi se svugdje trebalo onositi jednako.

Ali… Potpore i poticaji u poljoprivredi oduvijek su kod nas bili predmet kojekakvih marifetluka i makinacija, zamagljivanja novaca. Sadilo se i sijalo i stoka se uzgajala samo na papiru, dok su se poticaji ubirali i trošili ne-

namjenski na život. Mnogi “poljoprivrednici” i predugo su živjeli na njihov račun, a da nisu nogom stali na zemlju. Štoviše, poticaji su se dobivali za svega kvadratni centimetar zemlje ili pak dvije kokoši. Još je i bolje sada kada se dobivaju po hektaru poljoprivredne površine, a ne po ukupnim prinosima.

Dakle, pravi raj za dobre znalce zaobilaženja, odnosno višestrukog tumačenja pravila. Ulupali su se tako milijuni eura i kuna, a stanje u poljoprivredi pada i nikad nije bilo lošije. Trebao je napokon netko tome stati na kraj i početi čistiti nered i uvesti jasna pravila igre. Ali kud baš od našeg dečka, Međimurca koji nije dobio ni lipe, već je bio dovoljno neoprezan ili pak “zelen” pa je na natječaj poslao krivotvorenu poreznu prijavu. I to prijavu u kojoj nije krivotvorio dobit, iil priho-

Danijel Vinković, poljoprivrednik iz Belice de, već vrijeme kako je dugo bio u sustavu PDV-a. Naime prema uvjetima trebao je biti već najmanje godinu dana, a bio je tek dva, tri mjeseca. I završio na tapeti Europskog tužiteljstva!

Naravno, pokušali smo doći do njega i nekoga od članova obitelji. Uspjeli smo telefonski kontaktirati tek sa sestrom Martom koja također radi s njim u obiteljskom poduzeću. Poručila nam je u kratkom razgovoru kako se po novinama pišu gluposti i neistine i da ne žele istupiti u javnost.

- Cijelu stvar rješavaju naši odvjetnici. A ako se odlučimo za izjavu, javit ćemo se, stoji u kratkoj poruci sestre Marte na naš upit.

NASTAVAK NA STRANICI 8

20. svibnja 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

USKOK podignuo optužnicu protiv župana Matije Posavca

Posavec napokon oči u oči s tužiteljima Unatoč dodatnim istragama koje su trajale mjesecima, USKOK na kraju nije proširio optužnicu Pišu: Tomislav Novak, Sanja Heric

H

oće li se napokon smiriti Damoklov mač koji se već osam mjeseci žestoko cima iznad glave župana Matije Posavca ili će puknuti ta tanka nit na kojoj visi svaka vlast? Čini se da ćemo uskoro saznati. Ili nećemo…

Podizanjem optužnice Matija Posavec napokon prestaje biti gonjena stranka i na sudu se sada ravnopravno može suprotstaviti svojim progoniteljima, USKOK-u i DORH-u.

Naime, do sada je međimurskom županu zbog istrage bilo uvelike ograničeno djelovanje, jer su pratili svaki njegov daljnji korak i odluku. Npr. svako novo imenovanje, kojih sada uočljivo nije bilo, istraga je mogla promatrati svojim očima te proširivati istražne radnje na nove slučajeve i tako produživati neizvjesnost i nemir.

Dugo trajanje istrage već je uvelike sputalo međimursku vlast, jer je župan naočigled djelovao pod “ručnom” i priličnom količinom stresa te je obavljao uglavnom ceremonijalne dužnosti izbjegavajući važnije odluke.

Optužnica je sada podignuta, a Posavec je navodno i proširio svoju obranu. Ono što je znakovito je kako optužnica, unatoč dodatnim istragama nije proširena. To znači da je i ovih osam mjeseci od njegova uhićenja pa do podizanja optužnice potrošeno uzalud ili je doista namjera bila političko eutanaziranje međimurskog župana.

Očitovanje tijekom osam dana

Kako doznajemo, svi okrivljenici zaprimili su pisanu optužnicu i slijedi rok od osam dana na očitovanje o optužnici. Nakon toga će sudsko vijeće analizirati argumente jedne i druge strane te odlučiti o daljnjim koracima. Ako optužnica bude potvrđena, što se događa u velikoj većini slučajeva, tada se saziva prvo ročište na kojem se iznosi aktivna obrana i dokazi. Optužnica može biti vraćena na doradu, u slučaju

da sudac procijeni da ima neke tehničke nedostatke te tužitelj tada mora ispraviti nedostatke.

Kad se preda odgovor na optužnicu, tada će se u roku od tri mjeseca sastati optužno vijeće i odlučiti o daljnjem postupku. U svakom slučaju, podizanje optužnice je normalan tijek sudskog postupka koji slijedi nakon zatvaranja istrage. Razlika je samo u tome da je do sada tijelo progona bio USKOK koji je vodio istragu i utvrđivao sumnje, dok će u daljnjem tijeku postupka biti samo jedna od strana u postupku kao tužitelj, a sud će biti taj koji će procjenjivati što je istina i donositi svoje odluke.

Ono što se može dogoditi, tj. što će se vjerojatno dogoditi ako sud prihvati optužnicu je da se proces zavuče i izvan trajanja sadašnjeg mandata župana Matije Posavca. On će i dalje za cijelo vrijeme trajanja procesa moći obavljati funkciju župana.

Za što ih tereti optužnica?

Optužnica je podignuta protiv Matije Posavca zbog počinjenja kaznenih djela trgovanja utjecajem, davanja mita za trgovanje utjecajem i zlouporabe položaja i ovlasti.

Uz župana koji je prvookrivljeni, u optužnici kao drugookrivljeni i trećeokrivljeni stoje Josip Kobal, poduzetnik iz Draškovca te Milorad Novković, bivši županijski pročelnik za opću upravu i imovinsko pravne poslove.

U optužnici se najprije spominje da je župan Matija Posavec od Josipa Kobala primio mito od 10.000 kuna da mu zauzvrat osigura ponovno imenovanje na položaj člana upravnog vijeća ŽUC-a.

Prema USKOK-u, župan je to učinio tako da je ishodio da se na dnevni red sjednice Skupštine održane u srpnju 2021. godine uvrsti prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova upravnog vijeća ŽUC-a, te da navedeni Odbor predloži Josipa Kobala za člana upravnog vijeća ŽUC-a, što je bilo naposljetku i realizirano.

Župan Ma�ja Posavec rekao je da mu je drago da je istraga konačno završila

Sporna zapošljavanja U nastavku optužnice župana Matiju Posavca terete da je u suradnji s pročelnikom Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Međimurske županije Miloradom Novkovićem pogodovao zapošljavanju dviju žena na Županiji po vezi. Naime, župan Posavec je koristeći se autoritetom župana, zatražio od Novkovića da u Odsjeku za imovinskopravne poslove zaposli nećakinju svoje poznanice na radnom mjestu koje bi bilo adekvatno njezinoj stručnoj spremi sveučilišnog ili stručnog prvostupnika javne uprave i za koje se ne traži radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, iako je znao da postojećim Pravilnikom o unutarnjem redu upravnih tijela u tom Odsjeku nije sistematizirano nijedno radno mjesto za koje bi kao uvjet stručnog znanja bio propisan takav stupanj stručne spreme. Shodno time izmijenili su pravilnik i kreirali novo radno mjesto pa joj je Novković, kako bi joj osigurao ostvarivanje najboljeg rezultata na testiranju, omogućio uvid u pitanja i zadatke prije provođenja testiranja.

Drugo, prema USKOK-u, nezakonito zapošljavanje odigralo se za radno mjesto samostalnog upravnog referenta za udruge u istom Odjelu Međimurske županije kao i u prethodnom slučaju. Župan Posavec je koristeći se autoritetom župana, zatražio od Novkovića, pročelnika tog Upravnog odjela, da tijekom provedbe ponovljenog oglasa osigura ostvarivanje najboljeg rezultata osobi koja nije zadovoljila na testiranju u postupku po prvom oglasu i da na navedenom radnom mjestu zaposli upravo tu osobu.

Potrebno je napomenuti, iako je optužnica protiv župana Posavca podignuta, ona još

uvijek nije potvrđena. Naime, svaka se optužnica obvezno dostavlja optužnom vijeću radi ispitivanja njezine osnovanosti.

Proces bi trebao započeti brzo

- Nakon podizanja optužnice spis ide optužnom vijeću koje ocjenjuje je li optužnica osnovana, odnosno imaju li dokaze iz kojih se osnovano sumnja da su kaznena djela počinjena. Optužno vijeće procjenjuje imaju li dovoljno dokaza i jesu li oni dostatni. Dakle, ne odlučuje se o krivnji niti se koga i za što okrivljuje. Ako, recimo, optužno vijeće utvrdi da nema dovoljno dokaza, optužnica se vraća državnom odvjetništvu da se prihvati, doradi ili pak odbaci. Tek kada optužno vijeće utvrdi da je optužnica osnovana slučaj, ide u raspravnu fazu i dobiva raspravni broj, objasnio nam je proceduru Igor Pavlic, glasnogovornik Županijskog suda u Varaždinu. Rješenje o tome trebalo bi, kako saznajemo, brzo stići.

Vesele kaubojke spremne za svoje maturantske dane

COOLIJADA 2022., završni mimohod kroz Čakovec 25. svibnja

Tko će zasjati na tronu kao najmaturant?

Oko 900 međimurskih maturanata uskoro će završetku privesti srednjoškolsko obrazovanje, a Danima maturanata, tradicionalnom Coolijadom 2022., oprostit će se od svojih srednjoškolskih dana. Coolijada 2022. trajat će od 20. do 25. svibnja, a ovogodišnji domaćin dana maturanata je Srednja škola Čakovec u čijim je prostorijama predstavljen program manifestacije.

Kako je pojasnila ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak, okupljanja maturanata predviđena su od 20. do 25. svibnja u Perivoju Zrinski u Čakovcu, a 25. svibnja održat će se veliki mimohod maturanata ulicama grada Čakovca koji će započeti u 13:30 sati kod SCR-a Mladost u Športskoj ulici u Čakovcu pa će proći Vukovarskom, Ulicom Vladimira Nazora, Otokara Keršovanija, Trgom Eugena Kvaternika, centrom Čakovca i Zrinsko-frankopanskom, a završit će kod SCR-a Mladost gdje će se održati završna proslava maturanata. U slučaju lošeg vremena, proslava će se održati u dvorani Graditeljske škole Čakovec.

Organizaciju i provedbu okupljanja maturanata kroz preventivni, zabavni

i edukativni karakter 19. godinu zaredom prati Policijska uprava međimurska u suradnji sa srednjim školama s područja Međimurja, Međimurskom županijom i gradovima Čakovcem, Murskim Središćem i Prelogom.

Iz Policijske uprave međimurske mole vozače za pojačan oprez u prometu, ali i za strpljenje tijekom održavanja Coolijade, a maturante upozoravaju da paze na svoje osobne stvari.

Voditelj Odsjeka za komunalno i prometno redarstvo Grada Čakovca Ivica Pongrac istaknuo je da će se tijekom odvijanja dana maturanata pojačati zaštitarske službe na području Čakovca i kako je dobra suradnja svih organizatora rezultirala što je dosadašnjih godina međimurska Coolijada prošla bez većih problema i incidenata.

Coolijada i ove godine ima natjecateljski karakter pa se biraju najmaturantica, najmaturant i najoriginalniji razred, a izbor traje od 6. do 24. svibnja putem kupona u Međimurskim novinama na stranici 59 te na stranici Srednje škole Čakovec na Facebooku. Proglašenje pobjednika održat će se na završnoj svečanosti 25. svibnja. (dv, zv)

Posavec: Uvjeren sam da će sud odbaciti krivnju

Upitali smo župana Matiju Posavca za komentar na podizanje optužnice. Istaknuo je da mu je drago da je istraga konačno završila i da je to očekivani dio procesa te da, koliko je vidio, nema ništa novog u odnosu na konstrukcije iz rješenja o istrazi u 9. mjesecu.

- Sada ću konačno imati prilike iznijeti svoje argumente i svoje viđenje cijele situacije. Ja sam u međuvremenu vratio mandat građanima, no oni su me nakon toga izabrali s još većom podrškom od čak 80 posto, i to mi je jedina obaveza i odgovornost. Uvjeren sam da će sud u konačnici odbaciti krivnju.

URBANOVO ide dalje

Dođite na Vinski bal 27. svibnja u Terbotz!

Idućeg petka, 27. svibnja, Urbanovo se nastavlja uz atraktivnu gastronomsku večeru u Terbotzu u četiri slijeda jela popraćenu probranim međimurskim vinima. Ceremonija počinje u 19 sati otvaranjem prve

boce pušipela berbe 2021. uz zdravicu i Zrinsku gardu, a cijena večere po osobi iznosi 350 kuna. U cijenu je uključeno i piće. Rezervirajte svoj stol u Terbotzu na broj 098/9807-158 ili 099/5992947!

4

Aktualno

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

N

ekada su roditelji jedva djecu dozvali s igre u kuću, a danas ih trebaju tjerati na tjelesnu aktivnost i igru na otvorenom. Da su djeca danas tromija i radije provode slobodno vrijeme prikovana za ekrane nego u igri na otvorenom nije nikakvo novo otkriće, nego bjelodana stvarnost njihova odrastanja.

Pitanje je zašto je tome tako i kakve posljedice donosi odrastanje bez skakanja u prirodi za budućnost današnje generacije djece.

Elvis Šarić, profesor tjelesne kulture i ravnatelj Osnovne škole Mursko Središće, kazao je da su te promjene koje nisu dobre ni zdrave itekako vidljive, ali je i iznio svoja opažanja što to doprinosi nezdravom stilu života kod djece.

- Nije da današnja djeca nisu živahna i da ne vole skakati. Samo su i ona, kao i odrasli, toliko izmorena obvezama da im je ugodnije odmarati se u virtualnom svijetu, kazao je “u obranu” današnje djece.

Kao ravnatelj škole ima prilike uspoređivati odrastanje različitih generacija djece pa kaže da su se okolnosti u kojima odrastaju današnja djeca drastično promijenile.

- Obveze i opterećenje kojima su izložena današnja djeca povećana su za od 30

Elvis Šarić, ravnatelj OŠ Mursko Središće

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

do 40 posto u odnosu na koje desetljeće ranije. Sustav u kojem danas odrastaju i pripremaju se za život je za djecu brutalan. Za razliku od prijašnjih generacija, nemaju pravo na neopterećenost uspjehom u školi. Danas im je ocjena jedina valuta koja se priznaje i sve je podređeno tome. Tako da već u osnovnoj školi moraju učiniti sve da bi ocjene bile što bolje i kako bi se izborili za upis u željenu školu. Prijašnje generacije time nisu bile toliko opterećene, pojasnio je.

Izmoreni od prevelikog pritiska obveza bježe u virtualni svijet

Današnja djeca žive pod velikim pritiskom obveza, zbog čega su zabrinuta i anksiozna.

Događa im se ono što i odraslima, da su nakon svih odrađenih obveza toliko izmoreni da im više nije ni do kakve �izičke aktivnosti, nego radije biraju odmor u tjelesnoj pasivnosti, zavaljeni u virtualni svijet koji im postaje bijeg od obaveza i stvara osjećaj ugode.

Stil obiteljskog života danas je drugačiji nego prije. Roditelji su također vrlo opterećeni obvezama na poslu. Dolaze premoreni s posla i umorni se zavale na trosjed. Puno obitelji zbog toga ne odlazi s djecom na izlete ili aktivnosti u prirodu na vožnju biciklom ili slično, nego se pasivno odmaraju uz ekrane pa taj stil života preuzimaju i djeca.

Dodaje: - Škola može samo donekle korigirati loše životne navike, ali je za korjenitu promjenu potrebna i promjena načina života u obitelji.

Revolucija u pozitivnom smislu bilo bi uvođenje jednosmjenske nastave, ali organizirana tako da djeca nakon odlaska iz škole sve brige i knjige ostave u školi, kazao je ravnatelj Šarić, kako bi po izlasku iz škole bili slobodni od svih školskih obveza.

Orijentacijska tablica visine i težine za dječake:

Dob

Težina(kg)

Visina (cm)

7 godina

22,9

121,7

8 godina

25,3

127,0

9 godina

28,1

132,2

10 godina

31,4

137,5

Orijentacijska tablica visine i težine za djevojčice:

Dob

Težina(kg)

Visina (cm)

7 godina

21,8

120,6

8 godina

24,8

126,4

9 godina

28,5

132,2

10 godina

32,5

138,3

Nastava tjelesnog odgoja u školi nije dovoljna ni adekvatna zamjena za izostanak tjelesne aktivnosti, niti je u dovoljnoj mjeri biti korektiv za pogrešan stil života.

Do kraja osamdesetih i početkom devedesetih djeca su, barem ona mlađeg uzrasta, još u petom razredu osnovne škole imala tri školska sata tjedno tjelesnog odgoja. No od tada se satnica tjelesnog odgoja smanjila na dva sata od trećeg razreda nadalje.

Uz to kurikulum tjelesnog odgoja u školi nije fokusiran na smanjenje tjelesne mase, nego je raspršen na razne sportske aktivnosti.

Uz pasivni način života zbog nedostatka vremena i opterećenosti roditelja pod ruku ide i brza prehrana pa su djeca sve tromija i sklona prekomjernoj težini.

20. svibnja 2022.

DJECA SU sve tromija i manje sklona tjelesnoj aktivno

Plivanje je najbolje za razvoj djece

Ulaganje u tjelesno i mentalno zdravlje počinje od djetinjstva, zbog toga smo zamolili dr. Igora Šegovića, pedijatra, da nam odgovori na pitanja kako nedovoljno kretanje utječe na držanje djece, na njihovu kičmu, mišiće i zglobove, a što će imati posljedice po zdravlje u kasnijim godinama života.

- U današnje vrijeme je više nego dosad važno od najranije dobi poticati djecu na vježbanje. S vježbama se može početi od najranije životne dobi, a najbolje vježbe koje se preporučuju su vježbe u vodi.

Postoje udruge koje se bave učenjem plivanja i najmanje djece. Cilj takvih vježbi nije samo učenje plivanja, već i zbližavanje djeteta s roditeljima. Vježbama u vodi sprječava se nepravilno držanje kod djece i pozitivno se utječe na razvoj mišićno-koštanog sustava. Nedovoljno kretanje s jedne strane kod djece često dovodi do povećane tjelesne mase, a s druge strane previše vremena pred televizorom i računalom štetno utječe na rast i razvoj djece.

- Nedovoljno kretanja u dječjoj dobi utječe na razvoj povećane tjelesne mase koja potom nosi rizike na zdravlje srca, jetre, bubrega, ali i psihičke smetnje. Pretila djeca često doživljavaju nerazumijevanje i uvrede od strane vršnjaka što može rezultirati manjkom samopouzdanja. S druge pak strane nedovoljno kretanje može negativno utjecati na zdravlje kosti i zglobova, kralježnice i drugih organa.

Aktivna igra ima ogromnu ulogu na intelektualni razvoj djeteta. Djetetov mozak razvija se tijekom trudnoće i još nekoliko godina nakon rođenja. Jako je važno da se živčane stanice i spojevi među njima pravilno i često stimuliraju. Na taj će način mreža

Leo i Luka Marčec: Pentranje po stablima kao i igre u prirodi sa što manje mobitela osiguravaju djeci dobar tjelesni i intelektualni razvoj veza u mozgu biti vrlo gusta i dijete će biti psihomotorno razvijeno. Ako se dijete pravilno i svakodnevno stimulira, npr. aktivnom igrom, bit će zadovoljno i psihomotorno pravilno razvijeno, a na kraju i sretno. Sreća djeteta dovodi do sreće roditelja i potom do sreće cijele obitelji, naglasio je Igor Šegović, dr. med. spec. pedijatrije.

U Hrvatskoj postoji vrlo malo istraživanja na tu temu.

Nažalost nemamo podatke na tu temu vezano za međi-

mursku djecu. Prije polaska u školu ona prolaze temeljiti sistematski pregled u školskoj medicini, ali sistematiziranih podataka, usporedbi i kvalitativnih analiza koje bi bile podloga za djelovanje nema.

Najsvježiji podaci o tome kakvim stilom života djeca žive u Hrvatskoj izvukli smo iz istraživanja Europske incijative praćenja debljine u djece u kojemu je sudjelovala i Hrvatska 2018./2019. godine u CroCOSI istraživanju. Djeca su istraživana u trima regija-

ma, pri čemu se usporedbe za Međimurje mogu povući s rezultatima dobivenim u Kontinentalnoj regiji.

Jedan sat u aktivnoj igri, ali tri puta dulje pred ekranom

Što se tiče navika tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja, istraživanje je utvrdilo da oko polovica djece odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom, dok ostala djeca u školu dolaze motoriziranim

20. svibnja 2022.

nosti, jedva sat vremena provode u igri, a od dva do tri pred ekranima

Tjerajte ih da skaču i trče jer to

produžuje život Prema istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), prekomjerna tjelesna mase zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti i nezdrave prehrane problem je koji će u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina dovesti do skraćivanja očekivanog trajanja života za 3,5 godine

TEMA BROJA vozilima i to na malim udaljenostima od oko kilometar do škole. Jedan sat ili dulje u aktivnoj igri tijekom radnog tjedna provodi 91 posto djece i vikendom njih 97,5 posto.

S druge strane, 41,2 posto osmogodišnjaka tijekom radnog tjedna, a vikendom njih gotovo 80 posto provede dva sata ili dulje gledajući televiziju ili koristeći elektroničke uređaje.

Igra je dječja aktivnost koja doprinosi njihovu tjelesnom, mentalnom i socijal-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nom razvoju. Kroz aktivnu igru djeca sudjeluju u tjelesnoj aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta, koja je za djecu i mlade preporučena svakodnevno u trajanju od najmanje jednog sata. Prema podacima dobivenima putem upitnika za roditelje, preko 46 posto djece tijekom radnog dana provodilo je 2 sata i dulje pišući domaću zadaću ili čitajući, dok je isto vrijeme u aktivnostima pisanja domaće zadaće ili čitanja u dane vikenda provodilo nešto manje

djece, njih 38,3 %. Veća dostupnost računala, mobitela, tableta i drugih elektroničkih uređaja ukazuje da je 41,2 posto djece provodilo 2 sata ili dulje gledajući televiziju ili igrajući se elektroničkim uređajima kao što su računalo, tablet, pametni telefon i drugi elektronički uređaji, tijekom radnog dana.

Tijekom vikenda čak troje od četvero djece uključene u istraživanje, u prosjeku njih 78,3 posto podjednako dječaka i djevojčica, pred ekranom

je provodilo 2 sata ili dulje dnevno.

U slobodno vrijeme, nešto više od polovice škola, njih 55,5 posto, nudi organiziranu tjelesnu aktivnost svojim učenicima izvan nastave. Međutim, u tim aktivnostima sudjeluje tek između četvrtine i polovice učenika.

Uz to, mogućnosti poticanja redovite tjelesne aktivnosti učenika ograničene su prostornim uvjetima jer 35,8 % uključenih škola nema sportsku dvoranu.

Tjelesna i zdravstvena kultura obvezni je predmet za osnovne škole i gimnazije u Hrvatskoj u svim razredima. Od prvog do trećeg razreda osnovnih škola izvodi se u trajanju od ukupno tri školska sata, odnosno 135 minuta tjedno, dok se od četvrtog razreda do završetka školovanja izvodi u trajanju od ukupno dva školska sata, odnosno 90 minuta tjedno.

Nadalje, kako bi se ispunile preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za tjelesnu aktivnost djece, odnosno u prosjeku barem 60 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta dnevno, tijekom cijelog tjedna, škole bi trebale omogućiti i motivirati djecu da redovito upotrebljavaju unutarnje i vanjske sportske prostore škole u slobodno vrijeme.

U Hrvatskoj već 35 posto djece dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Svako treće dijete u toj dobi ima povećan rizik da i u odrasloj dobi ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od kardiovaskularnih i šećerne bolesti. Time nastaje i očekivani teret za zdravstveni sustav, što za sobom povlači i �inancijske troškove, ali i gubitke u ljudskom kapitalu.

Više pretilih u ruralnim nego gradskim sredinama

Uspoređujući podatke po regijama, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Zagrebu, njih 29,7 posto, dok ih je u kontinentalnoj i jadranskoj regiji nešto više, 36 posto i 36,9 posto. Sveprisutni problem debljine manji je u većim gradovima gdje iznosi 32 posto, a raste smanjenjem razine urbanizacije pa je najveći u ruralnim područjima gdje iznosi 38,9 posto.

Posebno je zabrinjavajući podatak o utvrđenoj pogrešnoj percepciji uhranjenosti djeteta od strane roditelja. Od 35 posto djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine, samo 14 posto roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

Prema rezultatima ovog istraživanja, hrvatski osmogodišnjaci ne dosežu preporučeni unos voća i povrća, to jest jedno od troje djece svakodnevno konzumira voće, dok povrće svakodnevno konzumira tek jedno od njih petero. S druge strane, zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece četiri i više puta tjedno pije 37 % djece.Samo 20,5 posto djece svakodnevno je jelo povrće, njih 36,9 posto

5

Dr. Igor Šegović, pedijatar povrće je konzumiralo od četiri do šest dana u tjednu, koliko je preporučeno, dok ih je 42,5 posto jelo povrće tri dana u tjednu ili rjeđe.

Nešto bolji rezultati uočeni su kod konzumacije svježeg voća. Svakodnevno je 33,7 posto djece jelo svježe voće, njih 32,6 posto od četiri do šest dana u tjednu, dok ih je 33,7 posto jelo svježe voće tri dana u tjednu ili rjeđe.

Prema rezultatima, u Hrvatskoj nije uobičajeno da djeca često piju svježe cijeđeni sok koji je adekvatna zamjena za voćni obrok. Tako je svježe cijeđeni 100-postotni voćni sok svakodnevno pilo 7 posto djece, dok je njih 20,7 posto svakodnevno pilo zaslađene sokove koji su najčešći izvor dodatnih šećera u djece.

U Hrvatskoj u sljedećih 30 godina 3,5 godine kraći život

U svim zemljama Europe zabilježeni su zabrinjavajući udjeli djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Zemlje sjeverne i istočne Europe imaju niže stope prekomjerne tjelesne mase i debljine u dječjoj dobi, dok ih je najviše u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Malti. Hrvatska se nalazi na visokom petom mjestu neslavne ljestvice. Debljina u djetinjstvu predstavlja rizik za narušeno cjeloživotno zdravlje i razvoj brojnih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, povišenog krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti, koštano-mišićnih bolesti, astme i drugih. Uz to, djeca s debljinom često su u društveno nepovoljnijem položaju, imaju niže samopouzdanje i lošiji školski uspjeh.

Problem prekomjerne tjelesne mase i debljine najviši je u djece koja dolaze iz sredina obilježenih nepovoljnim socioekonomskim uvjetima kao što su siromaštvo, niža razina obrazovanja ili nezaposlenost roditelja. Prema istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), prekomjerna tjelesna mase je problem koji će u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina dovesti do skraćivanja očekivanog trajanja života za 3,5 godine

6

Gospodarstvo

ALEN KAJMOVIĆ napušta Vajdu i odlazi u građevinu

Mesarski šurc objesio o klin Alen Kajmović, direktor Mesne industrije Vajda d.d. Čakovec u srijedu se oprostio od svojih kolega i javno najavio odlazak iz tvrtke u kojoj je ostavio veliki trag.

Naime, prilikom preuzimanja Vajde od strane Braće Pivac, postavljalo se pitanje hoće li ta prehrambena tvornica za koju su Međimurci i emotivno vezani nestati kao samostalna marka i utonuti u daleko većeg Pivca. Upravo tu je ključnu ulogu odigrao Kajmović rezultatima uvjerivši vlasnike kako je logika i radna etika u Međimurju ipak nešto drugo, nego u ostatku Hrvatske. Kao što se to često događalo u našoj povijesti, interese Međimurja, obranio je Nemeđimurec.

- Bez Braće Pivac podizanje Vajde na put širenja i modernizacije ne bi bilo moguće. Oni su mi omogućili da radim i razvijam �irmu, otvarali nova tržišta i podržavali me u ključnim odlukama. Da nije bilo njih, pitanje je što bi s Vajdom danas uopće bilo.

Pružili su mi priliku i ja sam ju iskoristio na, vjerujem, zajedničko zadovoljstvo, na tome sam im beskrajno zahvalan, rekao nam je Kajmović.

Kad je stigao u Vajdu 2017. godine, imali su 216 zaposlenih i prihode od 294 milijuna kuna. Od imenovanja na mjesto predsjednika uprave 2018. godine do danas Vajda je povećala svoje prihode na 552 milijuna, a dobit od jednog na nekih 27 milijuna kuna, govore podaci iz 2021. godine.

Napominje da mora ponovno spomenuti Braću Pivac koji su imali sluha i tu dobit vraćali u razvoj �irme, što može danas vidjeti čak i slučajni prolaznik pogledom s ceste.

Treba mu odati i počast kako je vratio poslovanje u sam hrvatski vrh gospodarstva što su dokazale i prestižne nagrade koje je dobio s Vajdom. Kako su mu korijeni u prosvjeti, ne čudi njegovo izvr-

Alen Kajmović sno snalaženje s rješavanjem problema nedostatka radne snage i nezainteresiranošću mladih za zvanje mesara. S njegovim odlaskom Vajda broji 314 zaposlenih, a još stipendiraju i 19 srednjoškolaca za zvanje mesara. Treba spomenuti kako je Kajmović uvijek uz zahvalnost Braći Pivac javno zahvaljivao i svojim radnicima i davao im zasluge za njihova poslovna dostignuća.

No, čini se kako je Alen Kajmović nakon četiri godine završio svoj „olimpijski ciklus“ u Vajdi te je osvojivši prva mjesta u mesnoj industriji, odlučio objesiti mesarski „šurc“ o klin, a nove poslovne izazove namjerava potražiti u sasvim drugoj branši. Čim se pročulo da odlazi, krenule su glasine kako preuzima Podravku ili kako ga iz miljea njegove bivše stranke HNS-a pripremaju za sljedećeg župana, a našla se i još poneka kreativna, doduše moguća verzija nastavka njegove karijere.

No činjenica je kako u stvari prelazi u poznatu građevinsku tvrtku Međimurje PMP Božidara Žvorca, koji ga je privukao svojom dinamičnom razvojnom vizijom. Detalji planova još nisu poznati, no bit će zanimljivo pratiti hoće li Alen Kajmović uspjeti vratiti staru slavu i međimurskoj građevini na čiju su tradiciju Međimurci također naročito ponosni. Beton je puno tvrđi od mesa, no i mnogo podatniji kad je svjež.

(Tomislav Novak)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. svibnja 2022.

13. MEĐUNARODNI SAJAM INOVACIJA u poljoprivredi i prehrambenoj industriji Agro Arca u Prelogu

Preko 200 sudionika iz deset zemalja pokazalo svoje inovacije Piše: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan

Od 13. do 5. svibnja, drugu godinu zaredom, Grad Prelog ugostio je 13. Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji, pod nazivom Agro Arca. Organizatori sajma bili su Grad Prelog i Udruga inovatora Hrvatske uz pomoć ministarstava poljoprivrede i obrazovanja.

Trodnevna manifestacija Agro Arca je svečano otvorena u petak, u sajamskom prostoru dvorane Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport.

Agro Arca u Prelogu dobila partnera za dugi niz godina Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske je uz pozdrave sudionicima na otvaranju sajma rekao: - Hrvatski sabor je ove godine donio Strategiju poljoprivrede do 2030. godine, te naznačio četiri najvažnija cilja. To su povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, jačanje održivosti i otpornosti proizvođača, obnova ruralnog gospodarstva i unapređenje života na selu te horizontalni cilj – poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. U ime Grada Preloga i nazočne je pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Zdravko Kvakan, zaželjevši svim gostima i posjetiteljima dobrodošlicu u Prelogu. Uspješnost sajmu poželjeli su i predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Boris Lukovnjak te predsjednik Uprave HAMAG-BICRO Vjeran Vrbanec.

Sajam je otvorio prigodnim riječima Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, koji je istakao nužnost povezivanja poljopri-

Fakultet elektrotehnike i računarstva predstavio je robot namijenjen vinogradarima vrednog i prehrambenog sektora te značaj uvođenja inovacija u poljoprivredu.

Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek istakao je za javnost da je Agro Arca u Prelogu dobila partnera za dugi niz godina te da grad i na taj način podiže svoje standarde.

Na sajmu se predstavilo 86 domaćih izlagača sa svojim proizvodima i projektima te Hrvatska zajednica tehničke kulture. Stranih izlagača je četrdesetak, a ukupan broj sudionika sajma premašuje dvije stotine. Na Agro Arci sudjeluju uz domaće, inovatori i izlagači iz Slovenije, Indonezije, Tajlanda, Bosne i Hercegovine, Srbije, Poljske, Sjeverne Makedonije, Turske i Irana. Uz sajam i predstavljanje proizvođača i inovatora, organizirano je i nekoliko tematskih skupova vezanih za poljoprivredu i prehrambenu industriju, kao i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola.

Uspostava dijaloga između znanosti, inovacija i poljoprivredne prakse Na više skupova bilo je riječi o unapređenju proizvod-

nje i klimatskim promjenama, pa sve do robotskih sustava u poljoprivredi, uz predočenje primjera dobre prakse. Kreativne radionice za polaznike vrtića organizirale su Tatjana Novak i Marija Gašperov, a o mladima u poljoprivredi bilo je riječi na skupu koji je moderirala dr. sc. Klaudia Carović-Stanko. U Hrvatskoj je samo oko 12 posto mladih poljoprivrednika, pa je cilj povećati broj mladih u poljoprivredi na 20 posto u idućem programskom razvoju. U Europi 11 posto mladih poljoprivrednika već vodi poljoprivredna gospodarstva.

Predstavila se i Arhimed akademia s mjerenjem vlage i temperature tla koju je vodio Zvonimir Vađon, suradnik Hrvatske zajednice inovatora. O upotrebi intelektualnog vlasništva u poslovanju obrta i malih OPG-ova govorila je Klaudia Carović-Stanko. Održana je i Modelarska liga od nazivom Danas mali, sutra veliki majstor koju je vodio Željko Medved i druga događanja.

Cilj je uspostava boljeg dijaloga između znanosti, društvenih mreža i poljoprivredne

prakse, što je i projekt OECD-a.

Međimursko veleučilište iz Čakovca predstavilo je svoj studij održivog razvoja koji ima tri smjera: Ekoinženjerstvo, Termotehničko strojarstvo i Održiva gradnja.

Veleučilište su na sajmu predstavili pročelnik Odjela za računarstvo Jurica Trstenjak, pročelnik Odjela za menadžment Tibor Rodiger i pročelnica Odjela za održivi razvoj Magdalena Zeko.

Na specijaliziranim stručnim skupovima bilo je riječi o primjeni ozona u zaštiti i čuvanju agruma, o robotskim sustavima za primjenu u vinogradarstvu i marikulturi, o pripravi mikročestica biognojiva iz otpada hrane, o trgovanju CO2 kreditima i tržištu hrane, upotrebi RGB kamere u preciznoj poljoprivredi kod jabuka, te o praćenju nepoželjnog ponašanja svinja videonadzorom.

Domaći i inozemni sudionici sajma AGRO ARCA prepoznali su vrijednost i korisnost projekta jer im on otvara prostor za kvalitetan iskorak prema tržištima zemalja u okruženju, a nadasve tržištu Europske unije.

POGLED ODOZDO

Odrastaju generacije koje će živjeti kraće od svojih roditelja

K

omocija ima svoju cijenu. Postali smo žrtve novog stila života. Kao ni jedna generacija do sada suočeni smo s obiljem izbora hrane. U zapadnoj civilizaciji hrana je dostupna na svakom koraku i muke koje su proživljavale generacije naših predaka stoljećima i tisućljećima prije nas da bi si osigurale dovoljno hrane, mi ne poznajemo. Prva smo generacija kojoj je najveći napor skinuti

hranu s police, kojoj je najveći napor okrenuti termostat da bismo uključili grijanje.

Poznajemo napor otvaranja slavine da bi iz pipe potekla hladna voda za piće i topla za kupanje. Generacija smo koja uživa u blagodati vožnje u automobilu, vozimo kamo želimo i u vrijeme koje želimo.

Nismo generacija naučena na čekanje. Sve što želimo možemo dobiti sada i odmah. Čak i pojam luksuza nije ono

što su pod tim podrazumijevale prethodne generacije. Čak i današnji “kmetovi radnici” putuju udobnije i brže od nekadašnjih grofova Zrinskih. Svaka prosječna međimurska hiža udobnija je i ugodnija za život od nekadašnje grofovske, koja nije imala kupaonicu sa slavinom, grijanje na plin, internet, ni kućanske aparate koji sve više poslova rade umjesto nas.

To su naši sluge, kao da smo

grofovi. Ali ta udobnost i komocija ima svoju cijenu. Naši poslovi su više intelektualni nego �izički, zbog čega smo postali �izički tromi. A jedemo kao da radimo najteže �izičke poslove i to hranu koja ugađa našem nepcu, a ne zdravlju.

To ima svoju cijenu. Bolujemo od bolesti uzrokovanih današnjim stilom života. Patimo od posljedica preobilja. Cijenu plaćamo zdravljem i životom.

Nastavimo li tako, životni

vijek će nam biti sve kraći, umjesto da se produljuje. Na nama je da izaberemo želimo li zdraviji, ali asketskiji i duži život ili ćemo nastaviti u stilu pijanih milijardera: jesti i piti sjedeći na kauču pa dokle ide.

A tako ne ide dugo, jer tijelo ne može izdržati razuzdanost koju mu može prirediti njegov vlasnik. Tijelo je stvoreno za kretanje i jelo dok ogladni, a ne trpanje u usta što se oku svidi.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

20. svibnja 2022.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

HRVATSKI SINDIKAT radnika migranata u borbi protiv dvostrukog oporezivanja

Udri po našim gastarbajetrima - Djelatnici Porezne uprave mogu donijeti proizvoljnu odluku o tome tko je rezident, a tko nije i to unatoč priloženim dokumentima o rezidentnosti iz drugih država, otkrila nam je Mateja Lazar, potpredsjednica Sindikata Piše: Božena Malekoci-Oletić

Mnogi radnici koji rade u Austriji ili Sloveniji, a obiteljima se pridružuju tek vikendima, bili su šokirani kad ih je Porezna uprava početkom godine pozvala na dobrovoljno prijavljivanje radi oporezivanja i to za šest godina unatrag.

Radi se o zaposlenima koji su uredno platili poreze u državi u kojoj rade, ali sada i naša država želi svoj dio kolača.

- Morali smo se ujediniti kako bismo se borili protiv takvog oblika nepravde, poručila je Mateja Lazar, zamjenica predsjednika Hrvatskog sindikata radnika migranata čije sjedište je u Varaždinu na Krešimirovu trgu. Ne slučajno na sjeveru Hrvatske, jer upravo je ovdje najviše takvih radnika migranata.

U ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Austrijom, Slovenijom, Italijom i Švicarskom stoji da Hrvatska ne bi trebala oporezivati one koji više od 183 dana borave u tim zemljama ako im je poslodavac iz tih zemalja, u kojima primaju dohodak i porez.

Većina radnika migranata o tome do ove godine nije znala ništa. Do sada nisu dobivali nikakva rješenja, pozive ili upozorenja, ni su znali da su u nekoj vrsti prekršaja.

- Godinama su navraćali u Poreznu radi drugih razloga, ishođenja određenih potvrda i nikad o oporezivanju nije bilo govora, ističe Mateja Lazar.

Svaki mjesec 20.000 migranata u Hrvatsku donese i potroši pola milijarde eura Nastavlja: - Trenutno hrvatska Porezna uprava zanemaruje sve to, kaže da smo dužni plaćati porez tamo gdje nam je životni interes, a prema njihovu tumačenju životni interes smještava se u državu boravka obitelji. Pri tome država zaboravlja da postoji i druga strana medalje, koliko

radnici migranti doprinose svojoj zemlji unatoč tome što plaćaju poreze u zemlji gdje zarađuju. - Zar je zanemarivo što se oko 20.000 osoba tjedno ili mjesečno vraća u Hrvatsku, donoseći do pola milijarde eura čime i izravno doprinose rastu njenog BDP-a kroz ulaganja, naglašava potpredsjednica Sindikata.

Sindikat se u ime svojih članova ne miri sa situacijom: - Svoje zahtjeve uputili su prema ministarstvu �inancija, premijeru Andreju Plenkoviću, predsjedniku Zoranu Milanoviću. - Zahtijevamo da se u zakon i pravilnik o porezu na dohodak unese odredba koja će se odnositi na radnike migrante, njegovatelje, njegovateljice i ostale djelatnosti i da im se u potpunosti prizna putni trošak do mjesta rada u drugoj državi, topli obrok te da se njihov porezno-pravni status u drugoj državi prizna i u Hrvatskoj bez potrebe da se dodatno upisuje u registre u RH primjerice za njegovatelje i da im se priznaju troškovi stanovanja, dnevnice i osobni odbitak onako kako ga računaju druge države, kroz terenski rad ili odvojeni život.

Porezna traži 50.000 kuna na godišnju neto zaradu od 180.000 kuna Sindikat je angažirao i odvjetnika koji članovima Hrvatskog sindikata radnika migranata pruža i pravnu podršku i savjetuje ih po pitanju privremenog poreznog rješenja. Članovi po tom pitanju mogu u Sindikat doći ponedjeljkom ili telefonski postavljati pitanja u vezi nejasnoća oko privremenog poreznog rješenja, na koja im on daje odgovore.

U međuvremenu masna porezna rješenja već stižu radnicima migrantima. O kakvim je iznosima riječ govori rješenje koju je Porezna uprava Varaždin za 2019. godinu poslala jednom radniku migrantu kojim ga se tereti

Novo posteljno rublje za ugodniji boravak u bolnici

ČATEKS DONIRAO bolnici tekstilne proizvode

Riješili svoje probleme i sada pomažu zajednici

Mateja Lazar, potpredsjednica Hrvatskih sindikata radnika migranata za plaćanje poreza u iznosu donijeti proizvoljnu odluku od 50.000 kuna na mjeseč- o tome tko je rezident, a tko nu neto plaću od 2000 eura nije i to unatoč priloženim zarađenu u Austriji s već pla- dokumentima o rezidentnoćenim porezom u toj državi. sti iz drugih država.

Dakle, radnik koji je okruglo Navela je i primjer da je zaradio 180.000 kuna i na djelatnik Porezne uprave, to platio sve poreze, još će čiji supružnik radi u drugoj mu jednom i naša država državi, svom supružniku priizmaknuti 50.000 kuna. znao rezidentnost, a ostalim Istodobno Porezna radnicima migrantima koji uprava ne šalje odgovore dokazuju svoju rezidentnost, na prigovore ili žalbe, već ignorira priloženu dokumenovrhe, što je u najmanju taciju. Naša sugovornica kaže ruku nekorektno, kazala je da to ukazuje na korupciju. potpredsjednica Sindikata. Potez države je neugodno Čvrsti stav naše Porezne odjeknuo među obiteljima uprave je da su radnici mi- radnika migranata i potagranti dužni plaćati porez ta- knuo na razmišljanje da i mo gdje im je životni interes, obitelji presele u inozemstvo. ako imaju obitelji ovdje. Oko - I sama sam supruga 4000 njegovatelja koji rade radnika migranta koji radi u u Austriji, tamo su ujedno i inozemstvu, nažalost puno obrtnici, ali ih Hrvatska ne razmišljamo o odlasku, jer priznaje kao obrtnike, ni pravednosti nema, iako sav status rezidenata, premda zarađen novac vani potroprovode više od 183 dana šimo u Hrvatskoj. izvan nje.

A s našim hrvatskim - Ali pomorce istodobno plaćama kao obitelj s dvoje tretira drugačije, pa naša su- djece ne vidimo budućnost govornica iz Sindikata pita: ovdje, kazala je Mateja Lazar.

- Zašto se zakon ne primje- Dodala je: - Iz Hrvatske je od njuje jednako prema svim početka ove godine do kraja građanima? travnja iselila 5541 osoba, Ukazala je i na proizvolj- a nijedna se nije vratila u no postupanje djelatnika nju, unatoč ponudi Vlade od Porezne uprave koji mogu 200.000 kuna za povratak.

Čateks d.d. će uskoro obilježiti 150. godišnjicu postojanja i prema riječima direktora Sabolića, danas uspješno posluje. Ta će godina biti rekordno uspješna u poslovanju pokrenutom 1847. godine. Uvijek vrijedi spomenuti da je Čateks poduzeće s radnicima kao većinskim dioničarima, istaknuo je Sabolić.

- Nakon što smo godinama rješavali probleme tvrtke i uspješno okončali taj proces, odlučili smo posvetiti se i približiti lokalnoj zajednici i to tako da s njom podijelimo uspjeh tvrtke.

Osim bolnice, rado doniramo i čakovečkim vrtićima proizvode iz vlastitog asortimana, kazao je direktor Čateksa Davor Sabolić. Čateks je Županijskoj bolnici Čakovec u godini kad obilježava 100. obljetnicu donirao tekstilne proizvode u vrijednosti od goto-

vo 28.000 kuna.Jedna od najdugovječnijih tekstilnih kompanija u ovom dijelu Europe bolnici je donirala posteljne plahte, vodonepropusne plahte za zaštitu madraca i vodonepropusne stolnjake za blagovaonicu te pamučne kuhinjske krpe.

Donaciju Čateksa bolnici su predali direktor Davor Sabolić i direktorica prodaje Gordana Nedeljko.

- Hvala Čateksu, kojem ovo nije prvi put da doniraju našoj bolnici. Svaka donacija bolnici doprinos je kvaliteti bolničke usluge, a što je za sve nas prioritet. Nema manjih i većih donacija. Sve su za pacijenta jednako vrijedne jer mu olakšava boravak u bolnici, kad je najranjiviji.

Naši su donatori sve redom humani ljudi velikog srca kojima zahvaljujemo, rekao je ravnatelj bolnice dr. Igor Šegović.

(BMO)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

EPP REKLAME

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

8

Crna kronika

Nastavak sa stranice 2 Za sada je riječ o optužnici zagrebačkog Županijskog suda o kojoj se Danijel mora očitovati da bi onda ona postala pravomoćna ili se odbacila.

Pravila igre nisu ista za sve

A poslovično marljivi i samozatajni Međimurci, premda u svakom žitu ima kukolja, uglavnom su sve radili po pravilima i propisima, a nekako su ipak najčešće na meti inspekcija, poreznika i sličnih institucija.

Jesu li nas druge županije previše hvalile ili im se naš primjer uređenosti nabijao na nos pa sad treba i nas prikazati i svrstati u isti koš s ostalim dijelo-

UKRATKO

vima Lijepe Naše? Rade li naše inspekcijske službe previše revno ili pak druge zabušavaju? Imaju li naši Međimurci najurednije papire pa je makinacije najlakše dokazati? Možda pak nemaju nikoga tko bi im čuvao leđa ili je mladi Vinković Pedro koji mora visjeti za primjer drugima?

Pitanja su to koja postavljamo već duže vrijeme jer ispada da svaki kraj Hrvatske ima svoja pravila igre koja svatko tumači na svoj način i prema svojim potrebama.

Jedino se Međimurci nikad ne žale ili vrlo rijetko, slijepo poštuju i provode zakone i onda budu i najrigoroznije kažnjeni.

PARAG

25-godišnjakinja pucala iz plinskog pištolja U srijedu, 18. svibnja 2022. godine oko 20 sati na ulici u Paragu, 25-godišnjakinja je iz plinskog pištolja, koji legalno posjeduje, ispalila nekoliko startnih streljiva. Policijski službenici Policijske postaje Čakovec su od 25-godišnjakinje oduzeli plinski pištolj s pripadajućim spremnikom i streljivom.

Tijekom policijskog postupanja, pod utjecajem alkohola od 1,44 g/kg, javni red i mir narušavao je 25-godišnjak, tako što je vikao i galamio te usprkos izdanim upozorenjima i na-

KRAĐE

redbama policijskih službenika, nije prestao s činjenjem prekršaja. Prekršitelj je uhićen i uz uporabu sredstava prisile priveden u Policijsku postaju Čakovec.

Protiv 25-godišnjakinje zbog počinjenja prekršaja iz zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana podnijet će se optužni prijedlog Općinskom sudu u Čakovcu, dok će se protiv 25-godišnjaka podnijeti optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja iz zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. (sh)

TURČIŠĆE

Baki iz ruke istrgnuo torbicu Policijski službenici Policijske postaje Prelog dovršili su kriminalističko istraživanje nad maloljetnikom s područja Međimurske županije zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela teške krađe.

Naime, sumnja se kako je u ponedjeljak, 2. svibnja ove godine, nešto poslije 8 sati na ulici u Turčišću, biciklom prišao 80-godišnjakinji pa joj iz ruke istr-

DOMAŠINEC

gnuo torbu u kojoj se nalazio novac, dokumenti i razne osobne stvari. Materijalna šteta procijenjena je na više stotina kuna.

Prema osumnjičenom maloljetniku dostavit će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIZARNA BRAČNI PAR AVIONSKA - pri vožnji NESREĆA biciklimakod završio Zmajarskog u bolnicikluba Rode na Marini Prelog

S krilom aviona si me počil tu po vratu!

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Prava drama odigrala se u Prelogu kod hangara Rode tijekom naizgled mirne nedjelje, 15. svibnja.

Dragutin Jančec (69) iz Donjeg Pustakovca vozio je tog dana svoj mali sportski avion te je, dok je sletio na sletnu stazu lokalnog Zmajarskog kluba Rode i pokušao smjestiti svoju letjelicu u hangar, krilom aviona udario u predjelu glave 68-godišnjaka Đuru Fletena.

Za nekoliko minuta na mjesto nesreće došla je hitna koja je ozlijeđenog Đuru Fletena prevezla u čakovečku bolnicu, gdje je bio zadržan na liječenju do utorka, 17. svibnja. Tako je bio opisan događaj u policijskom izvješću.

Paljba optužbi skoro završila fizičkim obračunom

Nakon tog bizarnog sudara posjetili smo mjesto gdje se dogodila nesreća.

Tamo smo zatekli svu trojicu sudionika nesreće, vozača aviona Dragutina Jančeca, Vladu Čanakija i Đuru Fletena, koji je netom izašao iz bolnice.

Uslijedila je velika svađa trojice sudionika nesreće i paljba optužbi u rangu s rječnikom Gruntovčana.

- Ja za tebe više ne postojim i ti za mene više ne postojiš. Ubojstvo, štel si tu napraviti, skorom si me ubil! S krilom si me počil tu po vratu, teško je optužio Đuro Fleten Dragutina Jančeca, dok je Čanaki pokušavao smiriti nastalu situaciju.

Vladu Čanakija, ozlijeđenog Đuru Fletena i vozača aviona Dragutina Jančeca susreli smo u utorak na mjestu nesreće i prisustvovali žestokoj svađi u stilu Gruntovčana - A kaj si ti tu delal? Ti ne znaš kakve problema sam ja imal, odgovorio mu je na to Jančec pa se u istom tonu paljba optužbi nastavila.

- Još buš ti videl kaj buš imal, nastavio je potom Fleten aludirajući da će ga tužiti.

Treći sudionik nesreće Vlado Čanaki javio nam se povratno telefonom demantirajući policijsko izvješće o navedenom događaju.

- Naime, Đuro Fleten nije stajao na ulazu u hangar nego je sjedio pored hangara na betoniranoj površini sa mnom i Jasenkom Pevec iz Donjeg Martijanca. Dragutin Jančec iz Donjeg Postakovca zaletio se avionom mađarskih registarskih oznaka s piste slijetanja, gdje se po pravilu trebao zaustaviti. Ja sam stari pilot i imam međunarodnu dozvolu, navodi Čanaki.

- Nije poštivao pravila struke, nemam informaciju, da li ima dozvolu za letenje, da li je alkoholičar, jer znam da je zbog alkohola bio na liječenju. Teško povrijeđeni Đuro Fleten kod alkotestiranja imao je 0,00 promila

Iz nezaključanog auta ukrao torbicu U subotu, 14. svibnja 2022. godine u poslijepodnevnim satima, nepoznati počinitelj je iz nezaključanog osobnog automobila, koji je bio parkiran u neograđenom dvorištu obiteljske kuće u Domašincu, ukrao mobitel.

Materijalnu štetu 24-godišnja vlasnica procjenjuje na nekoliko tisuća kuna.

Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

20. svibnja 2022.

Ovo je mali sportski avion kojim se dogodila opisana nesreća

alkohola. Policijsko izvješće postaje iz Preloga je izjava gospodina Jančeca, što nema veze s istinom. Protiv Dragutina Jančeca pokreće se kazneni postupak HR agencije za zrakoplovstvo, kao i kazneni postupak Đuro Fleten, Jesenko Pevec i Vlado Čanaki, zaključio je Čanaki.

Vozač aviona Jančec: Zaštekao mi je motor

Do nas u redakciju potom je sljedećeg dana došao 69-godišnjii Dragutin Jančec, iz Donjeg Pustakovca, ispričati svoju verziju priče nesretnog događaja. Rekao nam je da je tog dana, kada se dogodila nesreća, najnormalnije poletio avionom, napravio njime malo veći školski krug i da je sve bilo u redu sve dok nije sletio i pokušao hangirati avion, odnosno pospremiti ga u hangar.

Dok je došao blizu mjesta gdje mora stati, htio je ugasiti motor, no on se nije dao ugasiti. Nešto je zaštekalo, a to mu se, kako kaže, nikad ranije nije dogodilo. Dok je sve još jedanput prekontrolirao, došao je avionom na stajanku.

Na tom mjestu, inače, vozač aviona mora dovesti kolica, avion staviti na ta kolica i bočno ga ugurati u hangar.

Barem tako struka nalaže.

- Međutim, avion meni nije stao i ja sam, budući da je nasuprot mene bila Drava, odlučio skrenuti lijevo i okrenuti avion za 180 stupnjeva na pistu. Ova dvojica kod hangara su meni bila s desne strane, tamo je bio stol i stolci i tu su čitavo popodne bili. Okrenuo sam se i išao prema pisti, rep mi je bio otraga i došao je blizu onoga gdje su oni sjedili. Ja nisam

Dragutin Jančec, vozač aviona, rekao nam je da mu je zaštekao motor aviona nikaj primijetio, nikakav udarac, nemam špigla da bih vidio što su oni radili otraga, pojašnjava svoju stranu priče Jančec.

Kako je poravnavao svoj avion prema pisti, kotač mu se dignuo u zrak i više nije mogao njime upravljati po zemlji. Avion mu se, kako navodi, okrenuo prema hangaru i odlučio je tom brzinom, od 4 do 5 kilometara na sat, prisloniti avion na hangar.

- Kada sam izašao van iz aviona, vidio sam da Fleten dole leži, bio je u komi, polijali smo ga s vodom, došao je k sebi i podigao se. Pozvali smo hitnu i pregledali su ga.

Dal su oni bili pijani ili ne, to nema u ovom trenutku veze. Kričal je da sam ja namjerno njih dvojicu htio ubiti. To nije istina, rekao nam je Jančec.

A što je prava istina, pokazat će istraga te izvješće Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN), koja je drugog dana bila uz policiju na očevidu.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO

9

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Cijena rata i slobode

Na svečanoj sjednici predsjednica vijeća Melani Baumgartner i načelnik Dekanovca Ivan Hajdarović uručili su nagrade dobitnicima: Mar�ni Kivač, Mar�nu Tomašeku, Nadi Tomašek, Miljenku Novakoviću, Draženu Hlišću, Antunu Ciceliju i Jasminu Jambrošiću

UDRUGAMA DEKANOVCA nagrade povodom 25. godina općine

Priznanje onima koji zajedno čine Dekanovec!

Općina Dekanovec, najmanja općina u Međimurju, proslavila je 25 godina osnutka.

Tim je povodom nagradila one koji čine sukus Dekanovc– udruge i njihove ljude.

Kako je istaknula predsjednica općinskog vijeća Melani Baumgartner, iako su malo

mjesto, bogati su udrugama koje vode njihovi mještani.

Tako su ove godine nagrađeni Dobrovoljno vatrogasno društvo Dekanovec koje ih čuva u svako doba dana i noći, Nogometni klub Mladost Dekanovec koji čuva hrabra srca nogometaša i natjecateljski duh, a sve u

ROTARY KLUB Čakovec

cilju zadovoljstva sportske aktivnosti i druženja.

Nadalje, nagrađena je i Limena glazba Dekanovec, poznata i van granica našeg Međimurja, koja sve prigode i manifestacije popraćuje veselom muzikom s ciljem zabave.

Umjetnička udruga Florijan Andrašec čuvarica je kulturne

baštine i tradicije Dekanovca.

Nadalje, nagrađeno je i Športsko ribolovno društvo Mura koje čuva okoliš i prirodu, a rijeku Muru poznaju u svakom kutku, te Lovačko društvo Fazan Dekanovec Podturen kojem je cilj zaštita divljači i ekologije tog prekrasnog murskog kraja. (dv)

Opremili dječji vrtić u Petrinji Rotary klub Čakovec nastavlja svoje humanitarno djelovanje. Ovaj put otputovali su u Petrinju gdje je završio distriktni projekt opremanja Dječjeg vrtića Petrinjčica. Didaktičkom će se opremom koristiti djeca s cijelog područja grada, što je zaista hvalevrijedno. Tom prigodom u novom su se vrtiću susreli predsjednik RC Čakovec Nenad Mekovec, zatim Igor Perhoč, Robert Tkalčec te ravnateljica vrtića Nataša Vidović i pedagoginja Višnja Vukša. Prilikom susreta izmijenili su prigodne poklone. (sh )

Robert Tkalčec, Nataša Vidović, Nenad Mekovec, Višnja Vuksa i Igor Perhoč

I U VARAŽDINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

Zbog rata u Ukrajini i poremećaja na tržištu energije, ali i hrane, in�lacija je ove godine u travnju u Hrvatskoj iznosila visokih 9,4 posto u odnosu na prošlu godinu kad je riječ o potrošačkim cijenama. To je ujedno najviša stopa in�lacije od devedesetih godina prošlog stoljeća. Ekonomski analitičari već su izračunali da će stopa in�lacije u Hrvatskoj u drugoj polovici godine biti dvoznamenkasta, jer raste po stopi oko 1,5 posto mjesečno. Vlada prognozira in�laciju od 7,8 posto ove godine. Tek iduće godine in�lacija bi trebala početi padati prema ciljanih 2,5 posto. No, to su prognoze, a za to vrijeme građanima je sve teže, danas im je plaća ili mirovina za desetak posto manje vrijedna u odnosu na prošlu godinu, jer cijene divljaju.

S obzirom na to da od Nove godine uvodimo euro, to je, kad je riječ o in�laciji, pozitivna činjenica koja bi trebala smanjiti in�latorna očekivanja vezana za kunu.

Europska komisija prognozira da će iduće godine in�lacija u Hrvatskoj iznositi samo 2,8 posto.

Zanimljivo je da se smatra da je Hrvatska manje izložena rizicima zbog rata u Ukrajini nego druge europske zemlje srednje Europe, vjerojatno imajući na umu terminal za LPG plin na Krku. Stoga se prognozira rast gospodarstva za iduću godinu od 3,4 posto.

Ono što može poremetiti taj ipak donekle pozitivan scenarij su lovci u mutnom.

Svjedoci smo ovih dana da cijene naprosto divljaju, a najave su još drastičnije. Ta-

ko se na primjer već šuška da će cijena svinjetine porasti čak za oko sedamdeset posto, a to znači i svim mesnim prerađevinama. Prije pola stoljeća naši su roditelji mahom držali svinje za svoje potrebe, danas nitko ne bi želio da se vrate ta vremena.

Za obiteljski budžet najveći su izdaci troškovi energije i hrane, a kad je tako, strada sve ostalo. Prijelaz na nove energetske sustave tek je u začetku i potrajat će godinama.

Dakako da cijenu nepotrebnog i suvišnog rata u Ukrajini plaćamo svi, što će reći i cijela Europa zbog embarga i vojne pomoći, ali i najsiromašniji dio svijeta zbog hrane. Rat je međutim ubrzao promjene i jasno odredio buduće prioritete.

Zbog toga što cijenu rata i slobode plaćamo svi, zajednički je europski interes da se sukobi čim prije počnu rješavati pregovorima. Europski političari jednostavno nisu dovoljno glasni jer ne razumiju koliko su snažne njihove riječi. Europa je zbog rata u Ukrajini postala težišni centar svijeta, nalazi se u sredini između oštrih polova Istoka i Zapada, Amerike, Rusije i Kine.

10

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. GASTRONOMIJA u Čakovcu 21. svibnja

Dođite na besplatan bograč, finger food i kolače!

Ove subote 21. svibnja, u sklopu obilježavanja Dana grada Čakovca, ispred Doma sindikata u Čakovcu, Srednja škola Prelog organizira svoju 7. Gastronomiju.

Riječ je o tradicionalnoj manifestaciji koju Srednja škola Prelog priprema sa željom upoznavanja javnosti sa svime što kao škola nude sadašnjim i budućim

polaznicima.Manifestacija će započeti u 8:30 sati i trajat će cijelo prijepodne do 12 sati. U okviru događanja pripremit će oko 400 porcija bograča, finger food, kolače i koktele te cijeli niz promocijskih i interaktivnih radionica, degustacija, nagradnih igara, glazbenih performera, kutak za selfie i još puno toga. (dv)

POTPISANI SPORAZUMI o strateškoj suradnji Čakovca i Kineza

Hoće li industrija električnih automobila doći u Čakovec?

Piše: Dora Vadlja

Suradnja i prijateljstvo Kine i Čakovca realizirano je još 2019. godine kad je Dmitar Maravić, predsjednik Uprave društva Maring iz Nedelišća doveo kinesku delegaciju u Međimursku županiju. Već je u to vrijeme započela ideja i želja o gradnji pogona u kojem bi se na području županije napravila tvornica u kojoj bi se sklapali elektroautomobili za europsko tržište.

Susret Čakovca i Kine dogodio se početkom tjedna, gdje su održali online susret i potpisali Sporazum o prijateljstvu. U multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja, Sporazum su tako potpisali gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini i gradonačelnik Narodne vlasti Yancheng Citya Zhou Bin.

Suradnja Maravića i Guoxin New Energy Passenger Vehicle Co.

Drveni konjić za njihanje, uništen i opasan za djecu

ZAPUŠTENA DJEČJA IGRALIŠTA čeka obnova?

Dječje igralište iz pakla u Mihovljanu Zabrinuta mještanka iz Mihovljana javila se u redakciju Međimurskih novina zbog zapuštenog i opasnog dječjeg igrališta u Mihovljanu na Šafranu.

Kako nam je rekla, igrala su oštećena i vrlo opasna za dječju igru. Više je puta kontaktirala Mjesni odbor Mihovljana, no zasad nije dobila nikakvu povratnu informaciju o tome hoće li se i kada to igralište sanirati.

Ubrzo nakon što smo tu fotokritiku objavili na našem web-portalu mnovine.hr, javili su se iz Grada Čakovca i rekli kako je u tijeku sanacija dječjih igrališta na području cijelog grada i 13 mjesnih odbora.

U ovom trenutku osobe za to zadužene ne mogu biti u mogućnosti istovremeno sanirati i brinuti se o svim 64 lokacijama, stoga postoje detaljni planovi kako održavanja, tako i obnove. Sve što je oštećeno na igralištu u Mihovljanu sanirat će se, a igrala ujedno obojati, a provjerom stanja igrališta zaključeno je da većina igrala nije dotrajala, već polupana, pa se mora odraditi i dodatan posao.

Pritom napominjemo kako je i naručeno novo igralo za dopunu igrališta – penjalica. Postava bi prema trenutnom planu radova trebala biti sljedećeg tjedna, poslali su u odgovoru. (dv)

ČAK BAJK – prva čakovečka biciklijada

Nedjelja je rezervirana za vožnju biciklom!

U nedjelju 22. svibnja od 9 do 18 sati održat će se prva biciklijada u Čakovcu, Čak Bajk. Organizator je Zajednica sportskih udruga grada Čakovca. Start je u Čakovcu na Trgu Republike, nakon čega slijede punktovi

u Totovcu, Savskoj Vesi, Ivanovcu, Novom Selu na Dravi, Žiškovcu, Šandorovcu, Novom Selu Rok, Mačkovcu, Krištanovcu, Slemenicama, Kuršancu, Štefancu i Mihovljanu. (dv)

20. svibnja 2022.

Potpisana su dva sporazuma o strateškoj suradnji kojima se u Čakovcu planira otvaranje proizvodnje električnih automobila i oko 1000 novih radnih mjesta.

Poveznica je Dmitar Maravić, predsjednik Uprave društva Maring iz Nedelišća koji je kinesku delegaciju doveo u Međimurje 2019. godine.

Hoćemo li viđati ovakve automobile i na čakovečkim cestama? Fotografija ovog automobila preuzeta je sa službene stranice tvrtke Guoxin New Energy Passenger Vehicle Co. Dmitar Maravić, predsjednik Uprave društva Maring d.o.o. sklopio je Sporazum o strateškoj suradnji s dvjema tamošnjim tvrtkama.

Prva je Jiangsu Guoxin New Energy Passenger Vehicle Co., Ltd., a potpisom su stvoreni preduvjeti za partnerstvo na području sklapanja i prodaje električnih automobila koje razvija i za domaće tržište u Kini proizvodi tvrtka Guoxin, gdje bi Maring d.o.o. bio partner za europsko tržište.

Druga je tvrtka Yiwei Optoelectronics Technology Co., Ltd. s kojom je dogovorena proizvodnja visokokvalitetnih i složenih LED rasvjetnih tijela koje razvija i tržište u Kini proizvodi Yiwei, gdje bi Maring bio partner za tržište EU.

- Potpisali smo sporazume o zajedničkoj suradnji i prijateljstvu naših gradova, a nakon toga i o gospodarskoj suradnji. Nama se prilika za autoindustriju otvorila 2019. i 2020. godine, nakon toga je došla pandemija, no sada smo sigurni da će se pokrenuti posao sklapanja i proizvodnje električnih automobila, a u sljedećoj fazi na vodik. Već radimo na elektronici, a sada sve širimo na Kinu i svjetsko tržište. Investicija je to u velikom obimu koja bi otvorila i do 1000 radnih mjesta, a s gradonačelnicom se nadamo da ćemo imati ljude koji budu radili, rekao je Maravić.

Tragom toga smo ga kontaktirali kako bismo saznali gdje bi se na području Čakovca ta tvornica izgradila. Kako

nam je pojasnio, lokacija još nije dogovorena, a potrebno je od 70 do 100 hektara zemljišta na kojoj bi se izgradila.

Elektroauto dostupan za svakodnevnu gradsku vožnju

Ako se ostvari, radit će automobile dostupne za svaki džep, kaže Maravić, koštat će oko 13 tisuća eura, a baterija će izdržati radijus od oko 300 kilometara. Upravo je to budućnost autoindustrije, kaže.

- To je gradski auto, većinom dvosjed, dovoljan za vožnju do posla. Nije zamišljen kao luksuzna linija, već je to automobil koji je lako dostupan svakom građaninu. Lagan je i odličan za svakodnevnu vožnju, zaključuje Maravić.

SRUŠENA OPOŽARENA zgrada METSS-ove trgovine u Štefancu

Kreće gradnja nove i veće trgovine Ruglo Štefanca, opožarena zgrada trgovina METSS-a, napokon je srušena. Dugo se kalkuliralo hoće li se objekt obnoviti ili pak će se srušiti i na istom mjestu graditi novi. Naime, kako je poznato, zgrada je oštećena u velikom požaru koji je izbio još 5. srpnja prošle godine.

- Građevinci su odlučili kako je bolje sve srušiti i krenuti od početka, odgovorio je na naš upit Nino Varga, direktor Čakovečkih mlinova.

I tako su na teren izašli bageri, višedesetljetnu zgradu sravnili s tlom, parcelu očistili i trenutno se čeka dolazak građevinskih radnika i mehanizacije.

Prema riječima direktora Varge, izgradit će se veća trgovina od dosadašnje koja će i dalje nuditi prehrambeno-mješovitu robu na radost tamošnjih mještana.Štefančari su u požaru, naime, ostali

Bager je srušio višedesetljetnu zgradu bez svog jedinog dučana koji je mnogima život značio.

Tu su se kupovali kruh i mlijeko te sve ostale svakodnevne sitnice za koje se sada mora poteći ili u Čakovec ili pak u obližnji Pribislavec i Ivanovec, odnosno Malu Suboticu.

Osim što će biti veća, ističe Varga, bit će to i reprezentativna trgovina kakvu

Štefanec i njegovi stanovnici zaslužuju.

Plan je da nova, moderna trgovina još ove godine otvori svoja vrata za prve kupce.

A dok se građevinci dogovaraju o datumu početka radova, u Štefancu se sve glasnije šapuće o gradnji još jednog dućana i to na drugom kraju mjesta, neposredno uz zaobilaznicu koja vodi do Preloga

te autoceste Zagreb-Goričan.

Riječ je o privatnoj inicijativi koja je, osim trgovine, najavila gradnju još podosta toga.

Pa ako su već godinu dana bili bez ijednog dućana, kako sada stvari stoje, uskoro bi mogli imati čak dva. Pitanje je samo čiji će se prvi otvoriti i čiji će ponuditi veći asortiman robe i naravno, povoljnije cijene. (vv)

20. svibnja 2022.

Čakovec 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U ČETVRTAK 19. 5. POČELI OVOGODIŠNJI DANI GRADA ČAKOVCA, TRAJU DO 29. 5.!

Otvorenjem dječjeg kutka za mališane Čakovec pokazuje da je pravi Grad – prijatelj djece i opravdava skoru titulu Grada za mlade

O

ve godine Grad Čakovec povodom svog dana sugrađankama i sugrađanima te gostima donosi sveukupno 11 dana slavlja i više od 50 manifestacija, od 19. do 29. svibnja.

- Program su u najvećoj mjeri kreirali same Čakovčanke i Čakovčani, naše udruge, klubovi, institucije, mnogobrojni građani koji su aktivni u društvenoj sferi, glazbenici, kulturnjaci, Savjet mladih, Društvo naša djeca i drugi, što mu daje jednu novu razinu kvalitete i izvrsnosti.

Svi zajedno odlučili smo ove dane posvetiti djeci i mladima. Poruka je pritom jasna – iako je Grad Čakovec na putu da postane i službeno Grad za mlade, i bez te titule mi je živimo, rekla je gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini.

Potvrđeno je to i već prvim programom pripremljenim u četvrtak u okviru ovogodišnjeg obilježavanja,

kada je na Franjevačkom trgu otvoren dječji kutak, točnije podloga za igru koja donosi mogućnost igranja igara poput graničara,

školica, učenja brojki i slova, oblika i slično.Uz mnogobrojne mališane koji su odlučili prvi isprobati novo centralno mjesto za igru u gradu,

gestu su pozdravili njihovi odgajatelji te roditelji, sretni što su aktivnosti Dana grada Čakovca ove godine posvećeni djeci i mladima.

Gradonačelnica Ljerka Cividini i Ivan Dečak najavili veliki koncert grupe Vatra 28. 5. u Čakovcu!

- Uz svečanosti otvorenja vanjskih bazena i dodjele nagrada najzaslužnijim pojedincima, udrugama i društvima, ali i niza evenata koji će okupiti djecu i mlade, jedan od atraktivnijih programa očekuje nas u subotu 28. svibnja kada glavnu pozornicu čakovečkog Trga Republike zauzima grupa Vatra, rekla je uvodu gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini.

Ivan Dečak: - Jedva čekam popeti se na čakovečku pozornicu na vašem prekrasnom trgu!

Što priprema poznati virovitički bend na sjeveru zemlje posljednje subote u svibnju, osobno je dolaskom u Čakovec najavio frontmen grupe Vatra Ivan Dečak. Prije svega hvala na pozivu, hvala što ste se odlučili za nastup Vatre za dane svog Čakovca. U posljednjih nekoliko tjedana nastupili smo u

niz gradova koje vode žene i moram priznati da su mi ti koncerti ostali u odličnom sjećanju, tako da apsolutno vjerujem da će isto tako biti u Čakovcu 28.5. od 21 sat, na vašem prekrasnom trgu.

Jedva čekam da se popnemo na pozornicu i vidimo sa svima s kojima se nismo vidjeli u Čakovcu više od dvije godine, ali upoznamo i neke nove ljude. Vidimo se, jasan je bio Dečak.

Trg Republike bit će premalen za sve koji budu htjeli biti dio „vatrene“ atmosfere!

- Čakovec i Međimurje jedva su dočekali manifestacije i događaje uživo, okupljanja i druženja nakon pandemije, a još kada im pripremamo odličan koncert i svirku uživo, znam da će Trg Republike biti premalen za sve koji će htjeti biti dio

vatrene atmosfere, naglasila je čakovečka gradonačelnica te poželjela Dečaku dobrodošlicu u Čakovec, gdje su ga obožavatelji s veseljem dočekali i pozdravili. Frontmen je u ime Vatre i Grada Čakovca pozvao sve željne odličnog koncerta i zabave da kraj svibnja provedu u Čakovcu te 28.5. od 21 sat uživaju u odličnoj atmosferi uz poznate i nove hit pjesme s njihovog desetog albuma.

sezona kupanja na otvorenom kreće sljedećeg petka

U četvrtak 26. 5. u 16 sati svečano otvorenje novih vanjskih bazena u Čakovcu Tek nas nekoliko dana dijeli od svečanog otvorenja novih sadržaja za Međimurje i Čakovec, ali i naše goste. U sklopu postojećih Gradskih bazena Marija Ružić u zoni Sportsko-rekreacijskog centra Mladost otvorit će se novi vanjski bazeni.

- Toliko dugo očekivani vanjski bazeni ovdje su zbog građana, djece i mladih, nadam se da će ispuniti sva njihova očekivanja. U okviru Dana grada Čakovca, u četvrtak 26. svibnja u 16 sati svečano ćemo otvoriti bazene i sezonu kupanja na otvorenom, uz promociju spota Kad si u Čakovcu. Pritom ćemo vidjeti sve ljepote našeg grada popraćene nastupom mnogobrojnih udruga, klubova i sportaša, a čast da se prvi okupaju imat će naši mladi i djeca. Uz vrhunsku enogastronomsku ponudu, mjesta za igru, kampiranje, odmor, sunčališta i drugo, ovo će zasigurno postati no-

vo mjesto ljetnog okupljanja svih uzrasta iz cijele regije i šire, rekla je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini i pozvala sve na svečanost otvorenja, ali i na kupanje od petka, 27. svibnja kada i službeno otvaramo novu sezonu kupanja na otvorenom.

Uz vanjski otvoreni bazen u duljini od 50 m, bazen za bebe, dječje igralište, sportske terene i zelene površine za kampiranje, zasigurno će ovog ljeta Čakovec biti destinacija koju će mnogi posjetiti upravo zbog novih sadržaja u okviru bazena. Međimurci i Čakovčani pak će jedva dočekati nakon više od 20 godina ponovo kupanje na otvorenom u svom gradu, no ovog puta u grijanim bazenima. Dobra vijest za kupače je i da cijena korištenja vanjskog bazena neće mijenjati cijene ulaznica, točnije s jednom kupljenom ulaznicom posjetitelji će moći koristiti unutarnje i vanjske bazene!

12

Središnje Međimurje

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR s načelnicom Dijanom Novak povodom Dana općine Orehovice

Oči su nam uprte u vrtić i kanalizaciju - S obzirom na to da se radi o velikom kapitalnom objektu, gradnja i opremanje vrtića ovisi o sredstvima iz EU fondovima i natječajima resornih ministarstava kako bi se što više privuklo bespovratnih sredstava, ističe načelnica Novak Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

O

pćina Orehovica za svoj Dan odabrala je datum kada je konstituirano prvo Općinsko vijeće. Zbilo se to 21. svibnja 1997. Tim povodom razgovarali smo s Dijanom Novak, načelnicom općine koja se osvrnula na minulo jednogodišnje razdoblje i najavila nove aktivnosti koje su pred cijelom općinom.

- Na dužnost načelnice stupili ste lani, nakon lokalnih izbora. Što Vas je dočekalo, kako ste pohvatali konce, što se sve napravilo?

- Godinu dana od lokalnih izbora prohujalo je vrlo brzo. Nakon dugogodišnje bivše vlasti, nije bilo lako pohvatati sve konce. Određeni započeti projekti trebali su se dovršiti, trebalo je vremena doći u korak i pohvatati sve planirane i realizirane projekte. Priroda posla zahtijeva brzu prilagodbu kako bi se s određenim prioritetnim stvarima krenulo u planiranje i realizaciju.

No, sve u svemu, zadovoljna sam cjelokupnom slikom makar uvijek ima mjesta za više i bolje. Problema ima kao i u svakoj sredini, nastojim rješavati stvari u najkraćem roku, ako je to moguće. Bila bi najsretnija da se neke stvari odmah mogu riješiti, no trebamo biti svjesni da ne ide uvijek sve glatko. Velika �luktuacija ljudi unutar Jedinstvenog upravnog odjela trenutno nam je otežavajuća okolnost jer će nam se, odlaskom komunalne redarke početkom lipnja, rad svesti na jednu zaposlenicu na puno radno vrijeme i jednu na nepuno radno vrijeme.

Posebni problem nam predstavlja nedostatak kadra na održavanju i košnji javnih površina tako da nam cijelu općinu održava samo jedan čovjek. No, intenzivno se radi i na rješenju toga problema,

stoga sve mještane molim za mrvu razumijevanja.

Stupanjem na dužnost odmah se krenulo u pripremu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju i opremanje dječjeg vrtića u Orehovici za kojim mještani već dugo vape. Smanjen je komunalni doprinos u cilju smanjivanja �inancijskog opterećenja prilikom gradnje ili rekonstrukcije stambene građevine, povećane su stipendije kako bi se roditelje rasteretilo obiteljskog budžeta, nagrađuju se uspješni studenti, čeka se potpisivanje ugovora s Obrtničkom komorom za stipendiranje učenika de�icitarnih zanimanja, u tijeku je završetak radova na uređenju unutrašnjosti mrtvačnice u Podbrestu, uskoro slijedi i obnova podnih obloga u „pomoćnoj“ mrtvačnici u Orehovici. Radi se na hortikulturnom uređenju naselja, u tijeku je priprema projektno tehničke dokumentacije za vanjsko uređenje kapelice u Vulariji u dogovoru sa župnikom Nikolom Markušićem. Započela je izgradnja svjetlovodne mreže u suradnji s udrugom Wireless Orehovica. Trenutno se radi na prijavi projekta rekonstrukcije i modernizacije dječjeg igrališta u Orehovici preko natječaja Razvoj i modernizacija društvene infrastrukture, raspisan od LAG-a Mura-Drava. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, odobrilo nam je 100.000 kn za javnu rasvjetu u Gospodarskoj zoni Podbrest. Kako je riječ o darovanim česticama Republike Hrvatske, propisan je rok u kojem se ona trebaju privesti namjeni pa se radi i na privlačenju investitora iako zasad interesa nema.

- Orehovica kreće u gradnju vrtiću, u kojoj je fazi projekt?

- S obzirom na to da se radi o velikom kapitalnom

objektu koji je �inancijski težak, gradnja i opremanje vrtića u Orehovici ovisi o kandidiranju i prolasku projekta na EU fondovima i raspisima resornih ministarstava kako bi se privuklo što više bespovratnih sredstava. U tijeku je intenzivna priprema na trenutno otvoreni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja. Polažem sve nade da ćemo uspjeti ostvariti dovoljan broj bodova za prolazak projekta.

- Čeka se i projekt aglomeracije, kada bi mogla krenuti realizacija?

- Izgradnja kanalizacijskog sustava općine Orehovice od prioritetnijih je projekata koji bi trebao započeti u sljedećem trogodišnjem razdoblju. O godini početka realizacije vrlo je nezahvalno govoriti iako postoje naznake da bi to trebalo biti već 2023. godine. Međutim, ipak se ne usudim tvrditi da će tako biti jer moramo biti svjesni da početak investicije ne ovisi o općini, nego o dinamici potpisivanja ugovora o su�inanciranju iz državnog i/ ili EU proračuna partnera Međimurske vode.

- Krenuli ste s mnogim poticajima za mještane. Kojima i zašto?

Prvenstveno se rukovodim činjenicom da jedinica lokalne samouprave treba

Dijana Novak, načelnica općine Orehovice biti u službi mještana, a ne obratno. Mještani nisu ovdje zbog općine kao institucije nego je općina tu zbog njih.

Ako želimo poboljšati kvalitetu života mještana i ako želimo dio proračunskih sredstava namijeniti njima, neophodno je donositi niz mjera kako bi se ostvario moto kojim se vodim.

I nadalje se dodjeljuju poticaji za uređenje nekretnina na području općine u iznosu od 20.000 kn po korisniku.

Povećane su mjesečne stipendije s 300 na 800 kn, a kontinuirano se nagrađuju uspješni studenti. Povećan je prag iznosa mirovine kao uvjeta za ostvarivanje prava na dodjelu božićnice i uskrsnice na 2500 kn (umjesto dosadašnjih 2000 kn). Isto tako, daruju se i učenici OŠ Orehovica koji su ostvarili zapažene rezultate na županijskim i državnim natjecanjima. U sljedećoj proračunskoj godini planira se uvođenje naknade za novorođenčad u iznosu koji će dozvoljavati terećenje proračuna.

- Sport i kultura nakon popuštanja korona-mjera?

- Tim dijelom sam posebno zadovoljna. Pokrenula sam inicijativu osnivanja udruge koja će se posebno baviti interesima i organizacijom aktivnosti za djecu jer nam je ta karika falila.

Društvo NAŠA DJECA je tek oformljeno, provedeno je tek nekoliko aktivnosti međutim, prostora za daljnji razvoj itekako ima. NK Croatia ovih je dana obilježio 50. obljetnicu osnutka velikom proslavom.

Na području općine aktivno djeluje i NK Budućnost Podbrest.

U organizaciji udruge Sport za sve Orehovica i Općine, po prvi puta je održana prvomajska biciklijada gdje se okupio lijep broj sudionika.

Udruga žena Brest ove godine proslavila je okruglu desetu obljetnicu djelovanja, a njene članice i dalje izrađuju unikatne radove koje predstavljaju na svojim izložbama. Uz to, redovito održavaju cvjetne nasade u Podbrestu. Klub umirovljenika Orehovica isto se vrlo rado uključuje u općinske aktivnosti. Ove godine će vrijedne članice u Orehovici zasaditi nove biljke kako bi nam naselje bilo ljepše i spremnije za posjetitelje Orehijade.

Sve aktivnosti koje se provode Općina organizira s lokalnim udrugama koje su žila kucavica i glavni stup društvenog života zajednice pa im na tome najsrdačnije zahvaljujem.

- Stanje sigurnosti na području općine?

- Posljednjih par mjeseci zabilježen je veći broj sluča-

Program uz Dan općine Petak, 20. 5.

• 19:00 – Svečana sjednica Općinskog vijeća, Dom kulture Podbrest

Subota, 21. 5., 14:00 – Orehijada: • od 14 do 20 sa� – prodajna izložba proizvoda i ručnih radova OPG-ova, udruga i pojedinaca • 16 sa� – kratki mimohod izvođača i otkrivanje spomenika Oreh • 17 sa� – Međunarodni susret folklornih društava i zborova • 19:30 – Druženje i zabava uz sastav Taubeki

Nedjelja, 22. 5.

• 16:00 – utrka Krug po Revici, nakon utrke, predstava Kerekesh teatra jeva narušavanja javnog reda i mira na što se posebno (opravdano) ljute stanovnici Ulice A.G. Matoša u Orehovici.

Njihove pritužbe proslijeđene su policiji. Inače je stanje sigurnosti na području općine zadovoljavajuće.

svim mještanima općine Orehovica

čestitamo

Dan općine Općinska načelnica i Općinsko vijeće

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

RAZGOVOR s Franjom Lehkecom povodom Dana općine Strahoninec

Moderan sportski park novi je iskorak za naše građane Druga smo najrazvijenija općina u Međimurskoj županiji i svojim radom i ulaganjem u mlade dokazujemo da je najbolje ulaganje, ulaganje u mlade Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

- Što biste istaknuli kao najveći izazov u svojem mandatu?

- U svojoj protekloj predizbornoj kampanji istaknuo sam nekoliko projekata koje imam namjeru realizirati u ovome mandatu. Meni osobno najdraži i najzahtjevniji je projekt Rekonstrukcija i izgradnja sportskog parka. S ponosom mogu reći da smo projekt prijavili na Mjeru 7.4.1. te je predviđeno su�inanciranje iz EU fondova u iznosu od 7.174.896,21 kune, odnosno 90 % ukupnog iznosa. Projektom će općina Strahoninec dobiti jedan moderan i reprezentativan prostor koji će koristiti mještanima za sportska i društvena događanja.

- Koji su sve projekti ostvareni u protekloj godini, a koji Vas tek očekuju?

- Na području općine Strahoninec završeni su te nastavljeni veliki infrastrukturni projekti: izrada projektne dokumentacije dogradnje škole za jednosmjensku nastavu – završeno te je dobivena građevinska dozvola i dogradnja škole za jednosmjensku nastavu – 1. faza. Završeni projekti su izrada tehničke dokumentacije krajobraznog uređenja sportski park te je dobivena građevinska dozvola, izgradnja semafora kod škole i postavljanje kamere na Polevama, izgradnja pješačke staze u Ulici Ivana Hižmana, izgradnja pješačkih staza u Prvomajskoj ulici, Ulici Marka Kovača i Odvojku Marka Kovača, izrada projektne dokumentacije – kanali-

zacija i vodovod u Vrtnoj i Međimurskoj ulici, izgradnja vodovoda i kanalizacije u Gospodarsko-poslovnoj zoni Sjever, modernizacija javne rasvjete tijekom 2021. godine: Poljska ulica, J. H. Zdelara, Prvomajska ulica, Ulica Pavleka Miškine, dio Kolodvorske ulice, WIFI 4EU i optički Internet FTTH. U 2022. godini općina Strahoninec planira izgradnju uzdignutih ploha za smirivanje prometa i postavljanje kamere za mjerenje brzine, izgradnju pješačko-biciklističkih staza, izgradnju kanalizacije i vodovoda u Vrtnoj i Međimurskoj ulici, izradu projektne dokumentacije za dogradnju i rekonstrukciju Dječjeg vrtića Suncokret i nastavak modernizacije javne rasvjete.

- Strahoninec postaje sve privlačnije mjesto za obiteljski život. Koliko imate slobodnih parcela i novih ulica? Odakle sve građani dolaze u Strahoninec?

- Na temelju socijalnog programa Općine Strahoninec osigurana su sredstva za podmirenje troškova. U sklopu Socijalnog programa, Općina Strahoninec su�inancira specijalističke zdravstvene preglede na temelju ugovora sklopljenog s Poliklinikom Medikol, pomaže obiteljima slabijeg socijalnog statusa, sudjeluje u troškovima stanovanja, su�inancira djecu polaznike Dječjeg vrtića Suncokret za 2021. godinu i su�inancira vrtić za djecu koja polaze vanjske vrtiće.

Na temelju socijalnog programa također se �inancira školska užina za djecu

Osnovne škole Strahoninec s prebivalištem u općini Strahoninec.

U devetom mjesecu 2021. započeo je s radom produženi boravak u Osnovnoj školi Strahoninec. Udio su�inanciranja iznosi 600 kuna po djetetu, na dan 31. prosinca 2021. produženi boravak polazilo je četrnaestero djece. Također, Općina Strahoninec �inancira roditeljima nabavku radnih bilježnica za sve osnovnoškolce s prebivalištem na području općine Strahoninec.

Studentske stipendije isplaćene su u cijelosti za akademsku godinu 2020./2021. Isplaćene su stipendije za 51 studenta.

Za novorođenu djecu isplaćuju se jednokratne naknade. Iznos naknade je 1500 kuna za prvo i drugo dijete i 2000 za treće dijete, a od 1. siječnja 2022. godine naknade su povećane pa za prvo dijete iznosi 2000, drugo 4000, treće 6000 itd. odnosno, iznos se poveća za 2000 kuna za svako iduće rođeno dijete.

- Na koji način zadržavate mlade da ostanu živjeti u Strahonincu?

Franjo Lehkec, načelnica općine Strahoninec

Osim kapitalnih investicija kontinuirano se radi na poboljšanju materijalnih uvjeta u školi. Ove godine za to je izdvojeno 150.000 kuna.

Povrh toga svim učenicima plaća se školska užina, što mjesečno iznosi 18.000 kuna. Tu moramo istaknuti da se tom mjerom povećao postotak djece koja se hrani na preko 95 %.

Svim učenicima plaćene su radne bilježnice i svi dodatni materijali.

Općina stipendira učenike de�icitarnih zanimanja koji nemaju druge stipendije. Jedna je od rijetkih općina i gradova koja stipendira sve svoje redovne studente. Ove godine s ponosom ističu da je opet došlo do povećanja broja i da će dodijeliti 54 stipendije u ukupnom iznosu od 170.000 kuna.

Dobivanjem titule Općina – Prijatelj djece projekti vezani za djecu neće se zaustaviti.

Na području općine djeluju brojni sportski klubovi i udruge koji uz �inancijsku potporu Općine provode i organiziraju aktivnosti namijenjene djeci i mladima.

Program povodom Dana općine Strahoninec: srijeda, 18. svibnja Dan škole i dan otvorenih vrata Osnovne škole Strahoninec • 17:00 sa� - Dvorana Osnovne škole Strahoninec

četvrtak, 19. svibnja 10 godina filmske skupine Osnovne škole Strahoninec • 17:00 sa� - Dvorana Centra za društvene, kulturne i javne potrebe općine Strahoninec

petak, 20. svibnja

• 19:00 sa� - Dvorana Centra za društvene, kulturne i javne potrebe općine Strahoninec

subota, 21. svibnja Gulašijada • 13:00 sa� - Sportski park općine Strahoninec

utorak, 24. svibnja Proštenje u župnoj crkvi Marije Pomoćnice u Strahonincu - Sveta misa u 19:00 sa�

Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Strahoninec

Izgradnja optičke infrastrukture za uključivanje svakog kućanstva u e-svijet i besplatan WiFi na svim javnim prostorima.

Izgradnja sportskog parka, obnova i izgradnja dječjih igrališta neke su od

zadaća koje su u tijeku ili pred završetkom.

Druga najrazvijenija općina u Međimurskoj županiji svojim radom i ulaganjem u mlade dokazuje da je najbolje ulaganje, ulaganje u mlade.

svim mještanima općine Strahoninec

čestitamo

Dan općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

14

Gornje Međimurje

MURSKO SREDIŠĆE

Vrtić jest novi, ali je potreban još veći Grad ne odustaje od proširenja vrtića jer postojeći nije izgrađen u gabaritima koje je planirao Grad, već u onima za koje su uspjeli namaknuti sredstva iz EU fonda. Dogradnju su ostavili za sljedeću povoljnu priliku.

Najnovija bi mogla biti apliciranje na poziv za dodjelu

bespovratnih sredstava namijenjenih za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova. Zbog toga je gradonačelnikov kolegij prihvatio ponudu BDC d.o.o. da im obavi uslugu prijave i provedbe projekta dogradnje vrtića. (BMO)

NK Torpedo dobit će novu kosilicu NK Torpedo Križovec može računati na nabavu nove kosilice i sredstva za tekuće donacije za potrebe plaćanja režija, održavanje

igrališta i prostorija kluba u ukupnom iznosu od 25.000 kuna iz gradskog proračuna.

(BMO)

Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Mursko Središće odobrena je isplata novčanih sredstava u iznosu od 20.000 kuna za

potrebe redovnog poslovanja društva te 20.000 kuna za nabavku opreme za rad s djecom: kacige, brentače, oznake. (BMO)

ŠRD-u Mura Mursko Središće odobrena je isplata kapitalne donacije te isplata polovice sredstava tekuće donacije u iznosu od 50.000 kuna. NK Rudaru odobrava

se isplata tekuće donacije u iznosu od 50.000 kuna za potrebe podmirenja troškova energenata, održavanja igrališta i nastalih troškova natjecanja u 3. HNL. (BMO)

Hrvatskoj gorskoj služba spašavanja – Stanici Čakovec na temelju sporazuma odo-

brena je isplata �inancijskih sredstava u visini od 0,50 lipa po stanovniku. (BMO)

Zadužuje se Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove za pokretanje postupka jednostavne nabave

za obavljanje nadzora nad radovima na rekonstrukciji Selske ulice u Murskom Središću s izgradnjom parkirališta na autobusnim peronima. (BMO)

Grad Mursko Središće i Centar za kulturu Rudar dobili su licencu za državnu smotru, Festival hrvatske pučke drame Murski cimeri, koji će se održati u rujnu ove godine. To će biti značajni doprinos razvoju kazališne publike, a grad Mursko Središće može se pohvaliti dvama dječjim kazalištima, što nagovještava lijepu kazališnu budućnost. Radi animacije publike i prilike najmlađima da pokažu svoje

talente, u suradnji s dugogodišnjim dječjim kazališnim pedagogom Dejanom Buvačem u Centru za kulturu Rudar, organizira se i prvi festival dječjih amaterskih kazališta Murski patuljci.

Festival će se održati 4. i 5. lipnja. Baš kao i cimeri, patuljci su dio lokalnog folklora vezanog za rudarsku mitologiju. Sve predstave bit će besplatne i pozivamo građane da podrže mlade glumce. (BMO)

DVD-u Mursko Središće oprema za male vatrogasce

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. svibnja 2022.

GASTRONOMSKI DOGAĐAJ pod nazivom Što smo, kaj smo i kak kuhamo kao uvod u Dane grada i Ljeto uz Muru u Murskom Središću

Dečki iz Sitnica skuhali najbolji gulaš - Tročlani žiri u sastavu: Marijana Breglec, Antun Šimunić i Dragutin Kozar imao je težak zadatak među šest kotlića iz svih naselja izabrati najbolji Kulinarske ekipe iz Hlapičine, Križovca, Murskog Središća, Peklenice, Sitnica i Štrukovca i ove godine su se natjecale u kuhanju jela na žlicu u kotlićima na otvorenom.

Gastronomski događaj pod nazivom Što smo, kaj smo i kak kuhamo održao se kao uvod u Dane grada i Ljeto uz Muru.

Ekipe odabrane od strane mjesnih odbora: Križovca, Hlapičine, Murskog Središća, Peklenice, Sitnica i Štrukovca od ranih jutarnjih sati na izle-

tištu Fusek uz Muru su u subotu pripremali jela kako bi ih završili na vrijeme do 11 sati kada su nestrpljivi posjetitelji već stigli na besplatnu porciju gulaša, bograča i sličnih jela na žlicu.

Miloradu i Draganu zlatne medalje za gulaš

I dok je natjecatelji važno tko će se naviše iskazati u pripremi, posjetiteljima koji su odlučili provesti dio dana na lijepo uređenom izletištu

ŠRD-u Mura i NK Rudaru po 50.000 kuna

Milorad Mihanović i Dragan Balog s pobjedničkim gulašom

Za Gorsku službu spašavanje pola kune po stanovniku Traži se nadzor za rekonstrukciju Selske

Murski patuljci na pozornici CZK Rudar

Mirjana Gojnik i Blaženka Srša s domaćim kolačima koje su pripremile žene iz Hlapičine

Fusek, to je najmanje važno.

Njih je na Fusek privukla besplatna degustacija jela radi koje su došli na ručak u prirodu.

Prije podjele jela tročlani žiri u sastavu: Marijana Breglec, Antun Šimunić i Dragutin Kozar isprobali su svih šest jela te odlučili da je Mjesni odbor Sitnice pripremio najbolji gulaš. Skuhali su ga Milorad Mihanović i Dragan Balog. Bio je odličan, probali smo ga.

Pobjednicima kulinarskog natjecanja gradonačelnik Dražen Srpak i žiri uručili su medalje. Sva jela koja su pripremili mjesni odbori zaista su bili odlični što je i dokaz

da su se kotlići ispraznili u vrlo kratkom roku.

Hlapičinske žene ispekle i kolače

Članice Društva žena Hlapičina neovisno o natjecanju pripremile su i raznovrsne domaće kolače, tako da su se mnogi poslužili i desertom.

Događaj je posjetilo više od tisuću građana privučenih lijepom prirodom uz Muru, izvrsne kotliće i kolače te ugodnu glazbu Tamburaškog sastava Frikovi. Crveni križ Čakovec organizirao je za obitelji iz Ukrajine posjet Murskom Središću te se i oni razonodili posjetom kulinarski događaj na Fuseku. (BMO)

GORNJI KRALJEVEC na izborima za Vijeće mjesnog odbora ima dvije liste

Pobijedila Matijina lista s Milenom Granatir na čelu U nedjelju, 15. svibnja u Gornjem Kraljevcu održani su izbori za Vijeće mjesnog odbora. Od ukupno 478 birača upisanih u popis birača, glasovalo je 97 birača odnosno 20,29 %, od čega je prema glasačkim listićima glasovalo 97 birača, odnosno 20,29 %.

Za naklonost birača borile su se dvije liste: Hrvatska narodna stranka-Liberalni demokrati-HNS, čija je nositeljica bila Mirjana Tkalec te

Nezavisna lista-Matija Posavec s nositeljicom Milenom Granatir.

HNS, čija je nositeljica bila Mirjana Tkalec osvojila je 31,95 %, a Nezavisna lista-Matija Posavec, čija je nositeljica bila Milena Granatir 66, odnosno 68,04 %.

Sukladno rezultatima u Vijeće Mjesnog odbora ušla je Mirjana Tkalec s liste HNS-a, a s liste Matije Posavca Milena Granatir, Štefanija Jambrošić,

Jasmina Posavec i Zdravko Farkaš.

Zanimljivo da su dvije članice Vijeća Mjesnog odbora ujedno i članice Općinskog vijeća Vratišinec s Matijine liste, Milena Granatir i Štefanija Jambrošić. Milena Granatir je ujedno i predsjednica Općinskog vijeća Vratišinec, dok je HNS-ova Marijana Tkalec bila općinska vijećnica u prošlom sazivu.

(BMO)

Milena Grana�r bila je nositeljica pobjedničke liste Ma�je Posavca

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 15 SELNICA

Kad se vraća život bez prašine?

U općini Selnici mještani su nezadovoljni jer njihove ceste, koje su raskopane zbog kanalizacije, još uvijek nisu asfaltirane.

- S Tegre nam već nekoliko tjedana obećavaju Vinari Branimir Jakopić, Stanko Pesrl, Tatjana Hažić, Željko Horvat, David Štampar i Marko Cmrečnjak s načelnikom Stanislavom Rebernikom i županom Ma�jom Posavcem nazdravili su sauvignonom Hažića koji su osvojili prvu nagradu Franjo Lebar

ODRŽANO URBANOVO u Štrigovi nakon dvije godine stanke

Preko 1000 ljubitelja vinske kapljice isprobalo međimurska vina Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan i Terca art

U

rbanovo u svojem 21. izdanju održano je na novoj lokaciji u Domu kulture u Štrigovi. Nakon dvije godine stanke preko 1000 ljubitelja vinske kapljice u tri dana uživalo je u degustiranju odličnih vina 24 međimurskih vinarija.

Na otvorenju Festivala pušipela vladala je ogromna gužva, a okupio se velik broj proizvođača vina i vinarske opreme, gospodarstvenika, predstavnika političkog i društvenog života te ljubitelja kvalitetne kapljice iz Međimurja i šire.

Pjenušavi doručak i kulinarski show

Stepenica više zasigurno je bio novi event u sklopu

Urbanova, a to je pjenušavi doručak u vinogradu na Mađerkinu bregu, gdje je na druženju uz pjenušce i međimurski doručak svoja vina predstavilo čak osam vinarija: Štampar, Cmrečnjak, Dvanajščak Kozol, Hažić, Novak, Ban�i vina, Jakopić i Tomšić.

Osim pjenušavih vina, na programu je bio i En primeur Međimurje, odnosno premijera jednog novog vina ili nove berbe svake vinarije. Vjerujemo da će narednih godina taj event postati pravi hit među posjetiteljima.

Nije sve ostalo samo na vinskoj kapljici. U organizaciji Termi Sveti Martin, Turističke zajednice Sveti Martin na Muri i Turističke zajednice Međimurske županije održan je bio kulinarski show u kojem su timovi sastavljeni

Pobjednički �m koji je pobijedio na kulinarskom showu činili su: Izabela Novak, Iva Krčmar, Vlatka Medenjak i Branko Krčmar

da će nam asfaltirati ceste, ali od toga ništa. Kad će to biti, ne znam što da vam kažem, rekao nam je na naš upit selnički načelnik Ervin Vičević. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Političari će ganjati lopte Dani lipe u Gornjem Mihaljevcu započinju u nedjelju, 29. svibnja. Tog će se dana svečano otvoriti novoizgrađeni Sportski park Mladost, a nakon to-

ga predviđena je revijalna nogometna utakmica međimurskih političara. Događanja počinju u 15 sati, a za dobru atmosferu bit će zadužen Casino band. (sh)

ŠTRIGOVA

Žalili se i nisu požalili

Vinskoj kapljici nisu mogle odolje� ni žene od lokalnih vinara i gastroKombinacija najboljih lonomskih blogera morali od kalnih vinara i poznatih lica zadanih namirnica i prema ni ovaj put nije razočarala, zadanom receptu pripremiti a cijeli je program bio pod jelo te mu pridodati neko od voditeljskom palicom Mirka aromatičnih lokalnih vina.

Fodora i Međimurke Jasmine Stručni žiri činili su chefo- Rep, koja je briljirala u pošavi i vlasnici restorana u oko- licama na štrigovskom jeziku, lici: Božica Hanc Rendarić iz inače zaštićenom.

Termi Sveti Martin, Dražen Dani otvorenih Fodor, vlasnik čakovečkih restorana Barok i Mamas & podruma Tapas i poznati kulinarski u vinarijama bloger i gastronomski znalac Nastavak Urbanova slijeČaslav Matijević. de Dani otvorenih podruma Najboljom se pokazala ekipa koja je pripremala pa- već sljedećeg vikenda, u petak lačinke u vinskom šatou, a u i subotu 20. i 21. svibnja. Svoekipi su se nalazili Putoholiča- je podrume otvaraju: Hažići, ri – Branko i Iva Krčmar koji Munđarov breg, Podrum Štrisu kuhali u timu s Izabelom gova, Preiner vina, Solum viNovak i Vlatkom Medenjak. narija, Vina DK – Dvanajščak Uz njih, sudjelovali su i vi- Kozol, kao i vinarije Horvat, nari Tatjana Hažić, Danijel Kunčić, Medenjak, Vuković, Vuković, Tea Dvanajščak, Cmrečnjak, Kocijan, Novak, Filip Palašek, Petar Kocijan Štampar, Kerman i Kossi. Svi ste dobrodošli! te Filip Jakopić.

- Dobili smo rješenje o uvažavanju žalbe za penale za Dom kulture u Štrigovi.

Najprije su nam htjeli zbog navodnih grešaka uzeti 1,7 milijuna kuna, no mi smo se žalili i sada su nam uvažili žalbu.

To je velika stvar jer rijetko se događa da se netko

žali, a još rjeđe da se žalbe usvajaju, rekao nam je načelnik Stanislav Rebernik.

Od penala će im sada uzeti 300.000 kuna, a ostatak od 1,4 milijuna već su im uplatili na račun. Njime je općina pokrila kredit uzet upravo u svrhu izgradnje doma. (sh)

ROBADJE

Vidikovac na Mađerki u samom finišu Izgradnja vidikovca na Mađerkinu bregu u Robadju u samom je �inišu. Ostaje još samo za napraviti postavljanje ograde i vanjsko

uređenje. Službeno otvorenje vidikovca najavljeno je za Dane općine Štrigove, 22. srpnja. (sh)

LOPATINEC

Načelniče, vruće nam je!

- Ravnateljica vrtića Jurovska pčelica požalila nam se da im je jako vruće u kuhinji i uredu u vrtiću.

Dobar dio vrtića čine staklene površine i tamo gdje nema klime je dosta vruće

već sada, istaknuo je načelnik Anđelko Nagrajsalović.

Zbog toga je općina raspisala javnu nabavu za klima-uređaje, što će ih koštati 16.000 kuna. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Kada nisi dio mase, onda si na dobrom putu

U

posljednje vrijeme volim čitati biogra�ije i autobiogra�ije te gledati �ilmove o uspješnim i poznatim ljudima koji su ostavili trag na ovoj kugli zemaljskoj. Osim što su inspirirajuće, takve priče uvijek promijene pogled na svijet, pogotovo u trenucima kada ne znaš kamo i kako dalje.

Uspon Elona Muska, čije se bogatstvo procjenjuje na neto iznos od 20,8

milijardi dolara, jedna je od takvih priča. Rođen je u južnoj Africi, u djetinjstvu je bio teško zlostavljan da bi danas prema Forbesu 400 postao 21. najbogatija osoba u SAD-u. Obogatio se osmislivši PayPal, a danas je vlasnik SpaceX-a i Tesla Motorsa. Želja mu je uspostaviti trajnu koloniju na Marsu. Hoće li mu to zaista poći za rukom, nadam se da ću to moći doživjeti. Inspirirajuća priča koja pokazuje

na Muskovu primjeru da je sve što si zamisliš moguće ostvariti na ovom svijetu.

Posljednju sam takvu pročitala o Nikiju Laudi, austrijskom legendarnom vozaču Formule 1 pod nazivom Novac, rizik, život. Iako me automobilizam nimalo ne zanima i nikada u životu nisam pogledala cijelu Formulu, zagolicao me sam naslov knjige i kako je tekao njegov Laudijev životni put.

U Nürburgringu je 1976. doživio tešku prometnu nesreću, zabio se u ogradu brzinom od 200 kilometara na sat. Zadobio je teške opekline lica, glave i ruku, ostao bez uha i jedva je ostao živ. Oporavio se od nje te je ukupno tri put bio svjetski prvak Formule 1.

Osnivač je aviokompanije, a 40 posto prihoda zarađivao je tijekom života od reklamnih natpisa na svojoj, prepoznatljivoj crvenoj

šilterici, koju je počeo nositi nakon nesreće. Škola mu nije pretjerano išla, dva je puta zaostao razred te je čak lažirao srednjoškolsku diplomu kako bi mu roditelji dopustili da se utrkuje. Ono što je istaknuo je da nikada nije bio dio mase i kada su mu svi govorili da neće uspjeti, uvijek je njima u inat išao suprotnim smjerom, daleko od masa i onoga uobičajenoga.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

16

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uspješna prva tradicijsko-kulturna priredba Fčovci pri kovačnici

20. svibnja 2022.

Potkivači konja svjetskog glasa odmjerili svoje snage Načelnik Sinković na mjestu gdje se radi novi parking

ZAHUKTAVAJU se radovi u Goričanu

Grilajte na Šuderici s društvom!

Općina Goričan prijavila se na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije na Program održivog razvoja lokalne zajednice, a Odlukom Ministarstva o odabranim projektima Općini Goričan dodijeljeno je 120.000 kuna.

Projektom se izgradio parking s 20 novih mjesta i postavio �iksni sanitarni čvor uz parking javne namjene koji će besplatno biti na raspolaganju široj lokalnoj zajednici, na prostoru uz Ribnjak. Radove je izvodila tvrtka Pavlic asfalt-beton, a vrijednost ugovora je 279.572 kuna plus PDV. Načelnik općine Goričan Emanuel Sinković istaknuo je da je iznimno zadovoljan s novih dodijeljenih 120.000 kuna od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i da je cilj projekta stvaranje atraktiv-

ne rekreativne destinacije s dodatnim sadržajima za mještane na području Šuderice te će se pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji općine kroz unapređenje komunalne infrastrukture kako bi se maksimalno iskoristili razvojni i prioritetni potencijali na području općine Goričan kroz dodatnu ponudu sadržaja i unapređenje prostora na Šuderici.

S obzirom na to da je Ribnjak – šuderica visokofrekventno posječena, mještanima će biti omogućen parking, a sanitarnim čvorom će se smanjiti onečišćenje okoliša i dodatno povećati posjećenost.

Uz to, proteklog je vikenda postavljen roštilj kako bi mještani, kao i posjetitelji, mogli grillati i družiti se uz ljepote Šuderice. (dv)

PRELOG

Pčelari, javite se!

Na nadnevak 5. svibnja župan Matija Posavec proglasio je prirodnu nepogodu za područje gradova Čakovec i Prelog zbog masovnog uginuća pčela i uništenja pčelinjih zajednica u vlasništvu članova Udruge pčelara Međimurske županije Agacija iz Čakovca i Udruge pčelara Nektar iz

Preloga tijekom mjeseca travnja 2022. godine.

Stoga se pozivaju svi oštećenici da štetu nastalu na području grada Preloga prijavljuju Gradskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, Glavna 35. Rok prijave je 50 dana od dana proglašenja prirodne nepogode. (vv)

Za ovu manifestaciju koja spaja tradiciju i modernost već su se zainteresirala veleposlanstva Italije, Mađarske i Slovenije u Hrvatskoj, a javljaju se i tvrtke koje se bave kovačkom obradom željeza i suvenira Piše: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan

Nova tradicijska, kulturna i turistička manifestacija koja nosi zanimljiv kajkavski naziv Fčovci pre kovačnici okupila je ove subote nekoliko stotina sudionika kod obnovljene stare kovačnice u Čehovcu.

Govoreći na otvorenju manifestacije, Tomislav Mihac Kovačić, čija je obitelj i vlasnik stare kovačnice, zahvalio je Gradu Prelogu i svima koji su sudjelovali u obnovi i osmišljavanju manifestacije na pomoći, a posebno Mirku Švendi Žigi, popularnom glazbeniku i pjevaču.

Prvo Međunarodno natjecanje u potkivanju konja

Predsjednik MO Čehovec Matija Strahija je uz ostalo rekao: - Danas je veliki dan za Čovce. Izuzetno smo pono-

Stjepan Mihac, vlasnik stare kovačnice

MEĐIMURSKA POSLA

Natjecanje u potkivanju konja sni što se prvo Međunarodno natjecanje u potkivanju konja održava v Čovci, pre kovačnici, kao i na to što je ovo početak njegovanja starih zanata. Na manifestaciji je bio prisutan i tajnik za kulturu Veleposlanstva Mađarske Zoltan Thuroczy. Kao jedan od organizatora i idejni pokretač manifestacije, Mirko Švenda Žiga zahvalio je svima koji podupiru projekt i rekao da će se tek vidjeti narednih godina u kakvu će veliku manifestaciju ovaj događaj prerasti.

U sklopu manifestacije u jutarnjim je satima održana atletska utrka s preprekama za odrasle po selu. Staza je bila dugačka tri kilometra, a uslijedila je i utrka za djecu.

Središnji događaj dana bio je posvećen konjima i kovačkom zanatu. Najprije su Čehovcem prode�ilirale stare konjske zaprege i kočijaši otvarajući Festival kovačije i kovačkog zanata. Posebno su bila oduševljena djeca koja

gotovo da više i ne vide konja, te stariji mještani koji se još sjećaju konjskih zaprega.

U sklopu Festivala kovačije organizirano je revijalno Svehrvatsko natjecanje Zlatna potkova u potkivanju konja.

Nastupili su potkivači Attila Koscis iz Mađarske, Gianluca Bottai iz Italije, Damir Muhar-Damba, prvi potkivač u RH koji je registrirao potkivačku djelatnost kao obrt, Nenad Dijanović, školovani potkivač u Americi, Ivan Karlovčan, najmlađi školovani potkivač iz Đurđevca, školovan u Americi, Guido Babić, pobjednik Trke na Prstenac iz Barbana te Frano Ivković, pobjednik Sinjske alke. Predsjednik stručnog žirija bio je predsjednik udruge potkivača iz Slovenije Marjan Šamprek.

vrijede samo za neke, povlaštene, odabrane. Jesmo li mi Međimurci doista Dudeki, samo trpimo, šutimo i radimo praktički za najniže plaće i slušamo kako nas zbog toga drugi tapšaju po leđima? Tko se s time ne slaže, ne diže glas, ne bori se, već spakira kufere i put pod noge, preko granice u bolje sutra. Dokle tako? Nisam za nered i anarhiju, već me boli nepravda.

Ako si kriv, kriv si po istim pravilima i u Čakovcu, Splitu

i Osijeku, neovisno o tome kakvo ime i prezime nosiš, tko ti je otac ili majka, čijoj si političkoj opciji bliži, odnosno čiju politiku zagovaraš.

U suprotnom, strogoća će se i dalje trenirati samo kod nas na sjeveru kao i tisuću puta do sada. Ispast ćemo i mi kriminalci i lopovi, premda se poslije dokaže nešto sasvim drugo.Najgore je samo šutjeti, trpjeti u sebi i iz dana u dan gledati takvu nepravdu i nejednakost.

Nova točka na turističkoj karti Preloga

Osnovni cilj manifestacije Fčofci pri kovačnici je a�irmi-

rati zanatstvo, kovačiju, ali i društveni život te ponuditi novu turističku točku u našem kraju.

Program je suvereno vodio popularni Siniša Cmrk, koji se nakon posla na televiziji danas bavi vođenjem priredbi, a nedavno je u Gospiću otvorio prvih hrvatski ured za optimizam.

U večernjim satima nastupio je Mirko Švenda Žiga pred domaćom publikom, a nakon toga grupa Oganj. Na cjelodnevno druženje u Čehovec stigli su i mnogi građani koji su porijeklom iz Čehovca, a danas žive u gradovima, pa je to bila prigoda i za mnoge susrete.

Za ovu manifestaciju pod pokroviteljstvom Grada Preloga i MO Čehovec koja spaja tradiciju i modernost već su se zainteresirala veleposlanstva Italije, Mađarske i Slovenije u Hrvatskoj, a javljaju se i tvrtke koje se bave kovačkom obradom željeza i suvenira.

Jesmo li mi Međimurci doista Dudeki?

K

ao grom iz vedra neba u Međimurju je odjeknula vijest kako je na adresu mladog poljoprivrednika Danijela Vinkovića iz Belice stigla optužnica Europskog tužiteljstva. I to kao prvom Hrvatu. Čovjek doista mora biti u čudu jer svakodnevno čitamo o raznim prijevarama i makinacijama ne samo u poljoprivredi već i u ostalim segmentima života.

Zamračuju se milijuni eura i kuna, pogoduje se informaci-

jama i natječajima i nikome ništa. Pišu se cijeli romani o nedjelima pojedinih župana, a našeg hapse službeno za pišljivih 10.000 kuna. U jeku velike afere na državnoj razini, odvode našeg Darka Horvata, dok kapitalci i dalje plove slobodnim morem ili su sklonjeni u zavjetrinu.

U nekim krajevima Lijepe Naše ima registriranih motora koliko u Međimurju neregistriranih, naši poreznici su poput lovačkih pasa u

lovu po ka�ićima i drugim ugostiteljskim objektima, dok ih na jugu zemlje treba svijećom tražiti. Za svaki komad krivo razvrstanog otpada našim komunalcima se diže kosa na glavi i hvataju se za kazne, dok drugi mirne duše kante s otpadom praktički prazne kroz prozor. I mogli bismo tako nabrajati unedogled.

Pitanje je samo, živimo li svi mi u istoj državi, s istim zakonima i pravilima. Ili oni

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

20. svibnja 2022.

Mozaik / Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REZULTATI IZBORA za članove VMO Orehovice, Podbresta i Vularije

ČAKOVEČKI PLAC

Po jedna zajednička kandidacijska lista u svim trima naseljima

Mlado povrće potiskuje lanjsko u drugi plan

Minule nedjelje na izbore su izišli i stanovnici općine Orehovice kako bi izabrali svoje predstavnike u Vijeću mjesnih odbora. Birali su se sastavi mjesnih odbora u Orehovici, Podbrestu i Vulariji.

Shodno rezultatima izbora u VMO Orehovica ušli su: Josip Hlapčić, Renato Plaftak, Valentina Antonović, Dragan Ignac, Leon-Leonardo Ružić,

Manuela Višnjić, Branko Horvat, Zdravko Klinec i Tamara Halić Mihaljković.

Josip Hlapčić bio je nositelj jedine kandidacijske HDZHNS-Liberalni demokrati-SDPHSS-Matija Posavec nezavisna lista.VMO Podbrest: Želimir Halić, Franjo Gajnik, Mario Klobučarić, Dražen Husić, Nikola Balent, Zorica Talan i Ivan Maček. Svi članovi dola-

ze s jedine kandidacijske liste nositelja Želimira Halića, HNSSDP-HSS-HDZ-Matija Posavec nezavisna lista. VMO Vularija: Zlatko Orsag, Mladen Vidović, Kristina Čurila, Mladen Krčmar i Antonio Juras. I u Vulariji je bila samo jedna kandidacijska lista stranaka Matija Posavec nezavisna lista-HNS-HDZ-SDP-HSS, čiji je nositelj bio Zlatko Orsag. (vv)

PROMOCIJA KNJIGE o preloškom Lovačkom društvu Prepelica

Briga o divljači duga sedam decenija Preloško lovačko društvo Prepelica za svoj je 70. rođendan dobilo najljepši dar. Riječ je je knjizi Damira Ljubičića, Lovačko društvo Prepelica Prelog – prilozi povijesti društva 1945. – 2010. Knjigu je predstavio autor Damir Ljubičić, koji je u predgovoru, između ostalog zapisao: „Neprekinuti niz više od 70 godina rada i djelovanja Društva nedvojbeno ukazuje na njegov uspješan rad, a djelatnost se uvijek i

iznova potvrđuje kao privlačan sadržaj rada. Veliki broj članova Društva, učlanjenih u različitim vremenskim razdobljima, potvrđuje organizaciju koja je znala odgovoriti na sve izazove i zahtjeve vremena, zadržavajući uvijek bit svoga postojanja – zaštitu i brigu o prirodi i divljači. Različitim oblicima organiziranosti, pravilima o obvezama i pravima svojih članova, slijedeći i usvajajući nova saznanja o

prirodi – ulozi i mjestu lovca u njoj, tražeći uvijek i iznova nove putove svoga djelovanja i razloge postojanja. Društvo je i danas prihvaćeno i potvrđeno kao nezaobilazan i cijenjen čimbenik u provođenju i razvoju lovstva u Međimurju“.

Uz autora Damira Ljubičića, o nastanku knjige govorio je i njezin idejni začetnik Mladen Mezga, posebno zahvalivši svima koji su pomogli u njezinu stvaranju. (vv)

Žamor i vreva ne jenjavaju ni na našoj središnjoj gradskoj tržnici ni na čakovečkom sajmu. Kupuju se presadnice s naglaskom na rajčicu, papriku, tikvice, patlidžan i kupusnjače kojima je cijena pala na 2 kune.

Istina, ima i skupljih.

S druge strane, sve je više i mladog povrća pa se tako nudi mladi grašak, mahune i krumpir. Kome je previše dati 10 kuna za mladi, još uvijek može kupiti lanjski krumpir za po 3 ili 4 kune.

Puno posla imaju i proizvođači cvijeća kako trajnica tako i jednogodišnjih ljetnica.

Uspoređujući cijene, ipak su cijene na sajmu nešto niže od onih na placu. Ilustracije radi, na placu su marelice 40 kuna, a na sajmu svega 25 kuna.

Kukuruz se drži i dalje na 3 kune, grah se penje do 60 kuna za kilogram, dok pak se primjerice bicikli nude za od 500 do 700 kuna. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

HOK osiguranje d.d.

Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. (HOK osiguranje d.d.) na tržištu osiguranja prisutna je od 2001. godine. U svojim počecima Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. bavila se isključivo osiguranjem od profesionalne odgovornosti odvjetnika, u kojem je i zadržala poziciju tržišnog lidera.

Danas se HOK bavi poslovima svih vrsta neživotnih osiguranja kroz razgranatu vlastitu maloprodajnu mrežu na cjelokupnom teritoriju RH. Društvo drži čvrstu poziciju u vrhu osiguravatelja motornih vozila, a iz godine u godinu nudi nove osiguravateljne proizvode i usluge te ulaže u komplementarne djelatnosti.

Opis posla

HOK osiguranje traži odgovorne, predane i motivirane kandidate za poziciju

Prodajni savjetnik (m/ž) Uvjeti Idealni kandidat posjeduje: • SSS • interes za radom u prodaji • želju za učenjem te postepenim i strukturiranim razvojem • sposobnost pronalaženja novih klijenata • izražene komunikacijske vještine • vozačku dozvolu B kategorije Pošaljite svoje molbe do 27.5.2022. godine na adresu: Hok osiguranje d.d. - Optujska 25, 42000 Varaždin

Što nudimo

• zaposlenje na neodređeno vrijeme uz probni rok od 6 mjeseci • stimulativna primanja • cjelovitu stručnu edukaciju za rad u prodaji • motivirajuću radnu okolinu te mogućnost napredovanja Vrsta zaposlenja: Stalni radni odnos Kategorija: Prodaja (trgovina) Županija rada: Međimurska

Mladi grašak: Krastavci: Rajčica: Paprika: Mrkva: Cvjetača: Brokula: Mladi luk: Rotkvica: Poriluk: Blitva: Lubenica: Jagode: Marelice:

40 kn/kg

25 kn/kg 25 - 30 kn/kg 30 - 40 kn/kg 10 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 5 kn/vezica 5 kn/vezica 15 kn/kg 10 kn/vezica 15 kn/kg 15 kn/mjerica 40 kn/kg 1 kn na Presadnice: dalje

CIJENE NA SAJMU: Šparoge:

20 kn/ pušlek

Mladi 10 kn/kg krumpir: Krastavci: 15 kn/kg Rajčica: 20 – 30 kn/kg Grah: 30 – 60 kn/kg Med: 60 kn Šampinjoni: 24 kn/kg 15 kn/ Jagode: mjerica Marelice: 25 kn/kg Jabuke: 6 kn/kg Trešnje: 20 kn/kg Presadnice 2 – 3 kn paprike, rajčice: Ljetnice: 4 kn Trajnice: 10 kn Kukuruz: 3 kn/kg

SAVJETI za poljoprivrednike

PVP za povrće Proizvodno vezane potpore za povrće dodjeljuju se korisnicima za prihvatljive površine na kojima se proizvodi povrće kao glavna kultura. Popis vrsta za koje se može ostvariti PVP za povrće nalazi se u Tablici 1. iz Priloga 1. Pravilnika.

U daljnjem tekstu navode se samo povrtne vrste iz botaničke porodice mahunarki i uvjeti koje je potrebno zadovoljiti da bi poljoprivrednik ostvario pravo na PVP za povrće iz botaničke porodice mahunarki. Osim mahunarki, PVP se može ostvariti za sljedeće povrtne vrste: blitva, brokula, celer, cikla, cvjetača, češnjak, industrijska rajčica, kelj, kornišoni, krastavci salatni, kupus, luk, luk kozjak (ljutika), mrkva, paprika, patlidžan, peršin, rajčica, salata (salata, endivija, matovilac, radič, rikula) šparoga, špinat, tikva i tikvica.

Poljoprivrednik koji je prihvatljiv korisnik PVP-a za povrće mora imati na jedinstvenom zahtjevu zatraženu potporu za izravna plaćanja za najmanje jedan hektar i svaku prihvatljivu povrtnu vrstu uzgajati na minimalnoj površini od 0,5 ha. PVP se dodjeljuje za prvih dvadeset prihvatljivih hektara pod povrtnim vrstama, a zbrajaju se one površine za koje je zadovoljena minimalno

Potpore se mogu ostvariti za mahunarke, blitvu, brokulu, celer, ciklu, cvjetaču, češnjak, industrijsku rajčicu, kelj, kornišone, krastavce salatne, kupus, luk, luk kozjak, mrkvu, papriku, patlidžan, peršin, rajčicu, salatu, šparoge, špinat, tikve i tikvice

Vrste povrća prihvatljive za PVP Bob Grašak Grah mahunar Grah suhi

Piše: Suzana Pajić

prihvatljiva površina po pojedinoj povrtnoj vrsti.

Uvjet za ostvarivanje PVP za povrće je isporuka minimalnih količina povrća (t/ ha) za svaku prihvatljivu vrstu povrća u 2022. godini. Minimalna isporučena količina povrća koju poljoprivrednik mora dokazati prikazana je u tablici 14.

Priloga 1. Pravilnika.

Dokazi o isporučenoj količini povrća su računi/otpremnice/ podaci o prodanim količinama iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a, koju su OPG-ovi obvezni voditi u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik poljoprivrednika, skladišnu primku ili drugi odgovarajući dokument iz kojeg se utvrđuje količina sirovine iz vlastite proizvodnje, a koja je upućena na preradu u pogone korisnika potpore. Kopije dokumenata koji služe kao dokazi korisnik PVP-a dužan je dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije do 31. siječnja 2023. godine. Kopije dokumenata koji služe kao dokazi za proizvodnju i isporuku u 2021. godini korisnik PVP-a dužan je dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije do 15. svibnja 2022. godine.

Minimalno proizvedene i isporučene količine (t/ha) 1,5 4 10 2

*Minimalno proizvedene i isporučene količine povrća iz botaničke porodice mahunarki

18

Poljodjelstvo

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRTLARICA POSJETILI SMO JAGODNJAK Dijane i Nenada Levaka iz Strahoninca

Krupne i sočne jagode melem su za oči i nepce Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Krupne, sočne i slatke jagode ovih su dana preplavile naše tržnice. Miris tog bobičastog voća naprosto mami čovjeka da zastane, proba ih i kupi barem jednu posudicu.

Iako je sve poskupjelo, mjerica od pola kilograma stoji od 15 do 20 kuna, isto kao i lani.

- Jagode su lijepo rodile i imaju doista krupne plodove, pohvalio nam se bračni par Levak, Dijana i Nenad iz Strahoninca. Lijepo je i toplo vrijeme s puno sunca pa su sočne i izrazito slatke.

Berba ranih sorata

Berba ranih sorata jagoda krenula je po cijelom Međimurju i kako su nam rekli naši domaćini, sve što uberu i prodaju. Osim što većina ljudi obožava tu vrstu bobičastog voća, riječ je i o prvom ovo-

sezonskom voću, voću koje svojim crvenim, krupnim sočnim plodovima plijeni pažnju i izaziva zazubice kako djece tako i odraslih, zaljubljenih, pjesnika, slikara, kuhara…

Jer jagoda je voćka koja se može jesti sirova, sa šećerom ili bez dodatka šećera, šlaga, čokolade, šampanjca, ali i papra te se može kuhati u pekmeze, džemove, kompote i sokove, a izvrsno odgovaraju i slanijim jelima.

- Jagode uvijek idu i nema straha da će ostati neprodane, ističe naš sugovornik. Mislim da nisu preskupe.

Ako i netko prigovara da su skupe, kažem mu neka se i sam isproba u njihovom uzgoju ili dođe vidjeti kako se beru iz dana u dan, kako se plijeve, njeguju…

Naravno, kaže, mogli bi podići cijenu, ali što onda, pita se. Kupovna moć ljudi takva je kakva je i treba biti realan.

Osim toga, jagoda nije voćka koja može dugo stajati, već nakon svega dva ili tri dana počinje propadati.

Uostalom, to je jedan i od razloga zbog kojeg se nešto veći uzgajivači mogu nabrojiti tek na prste ruku.

- Puno je odricanja, puno truda i u jagodnjaku čovjek mora biti svaki dan, ističe Nenad. Ne špricamo ih, a prihranjujemo ih preko lista.

Trenutno traje berba grmova zasađenih prošle jeseni.

Rode ovu i eventualno iduću godinu, a potom ih treba povaditi i zasaditi nove sadnice.

Naime, tada se već izrode, ne daju pravu kvalitetu ploda i ne isplati se dalje ulagati u njihov uzgoj.

Obitelj bira sorte koje rode svega mjesec dana u godini.

Ne isplate im se mjesečarke koje stagniraju tijekom vrućih ljetnih dana, a traže kao da su u punom rodu.

Dijana i Nenad Levak u svom jagodnjaku

Velika potražnja za jagodama Srećom, kažu, ne mogu se požaliti na vrijeme, a samim time i manje je tretiranja.

Nema puževa za koje kažu da su im glavni neprijatelji.

Nema ušiju, botritisa itd., sve u svemu, bere se ukusan i sočan plod i to samo mjesec dana.

Do sada su uvijek uspjeli prodati sve što su uzgojili jer, kaže, ljudi ih traže premda ih je dosta na tržištu.

- Iako je poprilična potražnja ipak je najvažnija kvaliteta, kaže Nenad. Rano ujutro ih beremo i vozimo odmah na plac.Ne ostane im čak ni za pekmez, tek za pokoju �lašicu za vlastite potrebe.

Prema podacima, u našoj je zemlji zasađeno oko 4 milijuna sadnica jagoda, od čega se 95 % odnosi na frigo sadnice i svega 5 % na zelene sadnice. Najviše jagoda sadi se na području Vrgorca, zagrebačkog prstena, Podra-

vine te Vukovarsko-srijemske županije.M Proizvodnja jagoda se povećava iz godine u godinu pa je tako posljednjih 10 godina dostigla stupanj samodostatnosti i postala ozbiljan potencijal za izvoz.

No, kako to već biva kod nas i našem tržištu, proizvođači su većinom neorganizirani i svaki radi za sebe.

Nažalost, koliko je god Međimurje bogomdano za njihov uzgoj, nedovoljno je iskorišteno.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Brinuti se o svom novonabavljenom psu (2. dio) Piše: Tomislav Dolar, mag. univ., dr. med. vet.

K

ada napraviti prvi veterinarski pregled? Što sve on podrazumijeva? Nakon nabave psa, najbolje bi bilo napraviti veterinarski pregled što prije.

Obitelj se, govoreći iz iskustva, ubrzo jako veže i zavoli svog kućnog ljubimca pa ako veterinarski pregled otkrije neku tešku manu ili bolesno stanje, da se može vratiti prodavatelju ili reagirati na najbolji način. Veterinar će pregledati vašeg psa, napraviti kratki opći klinički pregled i provjeriti njegovu dokumentaciju ako ju ima (cijepljenja, mikročip, zaštitu protiv parazita). Ako općim pregledom nisu uočeni znakovi bolesti, a nešto nedostaje iz navedenog ili treba ponoviti, napraviti će se to u suglasnosti s vlasnikom te dogovoriti sljedeći termin ako je potrebno. Cijepljenje protiv zaraznih bolesti i zaštita protiv parazita najbolja je preventivna mjera za zaštitu

zdravlja vašeg ljubimca. Svaki ozbiljni uzgajivač ili prodavatelj trebao bi prodavati cijepljene, dehelmintizirane i mikročipirane pse s knjižicom/putovnicom za kućne ljubimce.

Kako socijalizirati štene?

Svaki pas ima svoju posebnu narav. Ona je rezultat genetike, instinkta, same pojedine životinje, ali i odgoja i socijalizacije koje dobije već u leglu od kuje, braće, a kasnije i vlasnika te okoline. Učenje dobrog ponašanja treba započeti čim prije. Potrebno je i malo strpljenja. Psi brzo uče. Evolucija se pobrinula da pas ima razvijen jak instinkt čopora. U čoporu je jedna od glavnih stvari hijerarhija, njegov status unutar čopora (obitelji). On, iako ljubimac, mora znati da su ukućani njegovi vođe. Pravi gazda psa mora biti dominantan, odlučan, samouvjeren i smiren.

On odlučuje kad se jede, šeće, odmara, mazi. To psu daje sta-

bilnost i mirnoću. To vrijedi za sve pse. Bilo da se radi o malom slatkom pomerancu od jedne kile bilo o mastifu od sto kila. Učenje psa dobrim navikama najbolje se postiže nagrađujući njegovu poslušnost, a neposlušnost disciplinirati oštrim NE. Za štenad je dobro da poslije preventivnih veterinarskih mjera sreće što

više ljudi, drugih pasa i šeće na raznim mjestima. Tako se uči ponašanje, upoznaje svijet oko sebe, stvara stabilnost, smanjuje strah ili anksioznost od nepoznatog.

Ne postoji agresivan i neposlušan pas, samo neodgojen. Na psa se ne viče i ne udara ga se, već se socijalizira svojim primjerom.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 8 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDIN VRT

Poljodjelstvo 19 Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Luk – ljuto zadovoljstvo (2. dio)

20. SVIBNJA – DAN PLODA DO 12 SATI Od 13 sa� povoljno vrijeme za biljke korijena. Sijemo i njegujemo plodonosne biljke, posebice za pridobivanje sjemena.

Opisat ću nekoliko vrsta lukova koji se uzgajaju u Međimurju. Crveni luk (Allium cepa) dobar je za kuhanje i pogodan za dulje skladištenje.

Preporučljiva mjesta za rast dobro prskamo blagim čajevima. Posebno preporučujemo čaj od stolisnika koji po�če vegeta�vni rast kao i čaj od koprive koji pojačava asimilaciju i kolanje sokova.

21. SVIBNJA – DAN KORIJENA Sijemo i njegujemo korjenaste biljke.

24. SVIBNJA – DAN CVIJETA DO 8 SATI Od 9 sa� povoljno vrijeme za biljke lista. Sijemo lisnato bilje.

22. SVIBNJA – DAN KORIJENA DO 11 SATI Od 12 sa� povoljno za biljke cvijeta.

25. SVIBNJA – DAN LISTA Još sijemo lisna� kelj, kasno zelje, kolerabu, kasnu cvjetaču, radič...

23. SVIBNJA – DAN CVIJETA 26. SVIBNJA – DAN LISTA Voćke prskamo čajem od stoli- Krumpir prskamo čajem od snika. Biljke koje se ne razvijaju koprive.

su svijetla, topla i suha, dobro obrađena, bogata humusom.

Uzgaja se sadnjom lučica. Ljutika ili luk kozjak (Allium ascalonicum) koristi se kao začin salatama, konzerviran kiseljenjem uz krastavce ili sam, a osušen se dobro čuva.

Lučica je duguljastog jajolikog oblika s tankom ljubičastom ljuskom koja u zrelosti postaje smeđežuta. Kada lišće počne venuti, luk se pobere i osuši. Egipatski luk, etažni (Allium cepa proliferum) u našim krajevima zovu “stoljetni luk”.

Na stapki visine oko 50 cm rastu novi zameci, mladi lukovi, koji se tako ponovo sade i razmnožavaju. Odrezane stapke sa zamecima objesimo na suho i hladno mjesto do sadnje. Vlasac (Allium schoenoprasum) uzgajamo

PROJEKT SURADNJE LAGOVA “TURIZMOM RAZVIJAMO PODRUČJE”

Egipatski luk kao i ostale lukove. Voli vlažnije tlo, sadimo ga na rubu gredice i može biti na istom mjestu od 3 do 4 godine. Možemo ga posaditi i u teglu i imati u kući tijekom cijele godine. Luk jačamo prskanjem čajevima. Ako imate probleme s lukovom muhom, luk prskamo čajem poljske preslice tri dana zaredom. Pojavu lukove muhe smanjimo ako luk sadimo u svibnju.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Što vidjeti u Srijemu? Članovi LAG-a Međimurski doli i bregi su sudjelovali 04.05. svibnja 2022. na dvodnevnom događanju na području LAG-a Srijem u sklopu projekta „Turizmom razvijamo područje“. Događanje je organizirao LAG Srijem, a na istome su sudjelovali LAG Moslavina, LAG Baranja, LAG VIP i LAG Papuk. Prvi dan studijskog putovanja okupljenim sudionicima je u obnovljenom objektu iz EU sredstava, Domu kulture u Novim Jankovcima prezentirana bogata turistička ponuda LAG-a Srijem. Nakon prezentacije, sudionici su se zaputili prema Acinom Salašu u Tordincima gdje im je uz obilazak primjera dobre prakse prezentiran nastanak i rad salaša te gastroturizam, a u Općini Nuštar sudionici su imali priliku obići novootvoreno seosko imanje Kopićland, te im je prezentiran rad i nastanak samog imanja. Za kraj prvog dana u Vinariji Knezović prezentiran je primjer razvoja gastroturizma na području Srijema. Drugi dan sudionici su posjetili Muzej Grada Iloka te se uz stručno vodstvo upoznali sa bogatom poviješću područja Grada Iloka da bi nakon toga sudionici obišli srednjovjekovnu jezgru Grada Iloka.

U nastavku razgleda Grada

Iloka, sudionicima je uz vođeni obilazak Starog vinskog podruma u vlasništvu Iločkih podruma prezentiran kulturni te enoturizam. U jednom od najatraktivnijih hotela Srijema, Hotelu Dunav održana

je radionica o gastroturizmu dok je dvodnevno događanje završilo na Ladanjskom imanju u prekrasnom ambijentu Dvorca Principovac sa kojeg se pruža zadivljujuć pogled na područje LAG-a Srijem.

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Podmjera 19.2. “Provedba operacija unutar CLLD strategije”, podmjera 19.3. “ Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a” i Podmjera 19.4.

“Tekući troškovi i animacija” u okviru Mjere 19 “LEADER - CLLD” LAG Međimurski doli i bregi

PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

Udio sufinanciranja: 90% EU, 10% RH Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

Volonteri posadili živicu za korisne kukce i ptice u OŠ Vratišinec

Cilj cijelog projekta je podići kvalitetu života stanovnika na područjima LAG-ova partnera kroz jačanje prepoznatljivosti područja i turističke ponude. Speci�ični ciljevi su educirati se i razmijeniti iskustava u promociji ruralnog turizma i jačati speci�ične oblike ruralnog turizma objedinjavanjem prirodnih i kulturnih resursa, tradicijske baštine te posebnosti područja.

Projekt suradnje LAGova „Turizmom razvijamo područje“ su�inanciran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Mjera 19 LEADER, Podmjera 19.3 “Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a”, Tip operacije 19.3.2 “Provedba aktivnosti projekta suradnje”, Međuteritorijalni projekt suradnje.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sa�.

U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota

8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12 sa�.

U utorak 10. svibnja, u sklopu projekta Školska banka sjemena za budućnost, udruga Biovrt je zajedno s partnerskom školom na projektu – Osnovnom školom dr. Vinka Žganca Vratišinec organizirala volontersku radnu akciju.

Zajedno s školskim osobljem, učenicima i njihovim obiteljima uredili smo postojeći školski vrt i voćnjak te posadili živicu za korisne kukce i ptice.

U školski smo voćnjak posadili nove stupaste i patuljaste jabuke, pa tako još više povećali raznolikost voća u našem školskom voćnjaku.

U dijelu školskog dvorišta posadili smo mnoštvo različitog ukrasnog grmlja i tako kreirali živicu za korisne kukce i ptice.

Ta živica cvast će tijekom cijele sezone, neko grmlje imat će i bobice, pa će tako osigurati hranu i pomoći u preživljavanju brojnim korisnim kukcima

Biovrt - u skladu s prirodom www.biovrt.com i pticama. Uz već postojeće sadržaje – školski vrt, hotel za korisne kukce i mali voćnjak, ta živica još je jedan edukativni element u školi koji će educirati učenike škole o očuvanju bioraznolikosti.

Naš je školski vrt bogatiji za nekoliko sorti povrća, a koje smo dobili od obitelji učenika na čuvanje u našem školskom vrtu. Sve to smo posadili u našem školskom vrtu.

Hvala svima na zajedničkom druženju i stvaranju u okolišu škole. Školski vrt i ostali sadržaj u okolišu škole koji smo svi zajedno napravili stoje na ponos cijele lokalne zajednice, a edukativni sadržaji koje stvaramo u njima odgajat će o životu u skladu s prirodom i ove i buduće generacije škole.

20

Dobro je znati

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurja

Povodom Dana grada Čakovca

MEĐIMURSKI GRAĐEVINARI na stručnom putovanju po Moslavini i Banovini

Jubilarni 20. MEF ove godine u Atriju Starog grada!

Pogledali i džamiju u Sisku koju su izveli međimurski graditelji

Jubilarni 20. MEF ove se godine, za razliku od svih prijašnjih, događa u svibnju i to u Atriju Starog grada povodom Dana grada Čakovca.

Uz jubilej, 27.svibnja s početkom u 21 sat, festival donosi i neke novosti, a jedna od njih je i glasovanje publike u Atriju na osnovi čega će se i dodijeliti Grand Prix publike.

Alka Vuica, Đuka Čaić, Lidija

Horvat Dunjko & Damiano Roi, Kim Verson, Igor Delač, Dražen Žanko, Etno duo Goga i Željko, Darko Domijan, Zdravko Valentin, Sonja Agata Bišćan, 4Face, Patricija Juračić, Big Block, Kristina Gita Kavran, Miroslav Petrac i Glaž i prijatelji izvođači su čije ćemo nove izvedbe pratiti uz festivalski orkestar, na dosad najvećoj pozornici.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC Klasa: 940-01/22-01/9 Urbroj: 2109-2-01-01-22-1-1

Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/2018 i 110/2018), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se

Članovi Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurja DGITM Čakovec su 14. svibnja u sklopu stručnog usavršavanja organizirali jednodnevno stručno putovanje.

Prvo odredište bila je Mala hidroelektrana (mHE) Ilovac, privatnog investitora.

Radi se o vrlo zanimljivom, ekološki prihvatljivom projektu pregrađivanja rijeke Kupe gumenom branom, s padom od samo 3 m. Izvođenje radova bilo je vrlo izazovno, s obzirom na to

da se radilo o vrlo kišnoj godini s pojavom stoljetnog visokog vodostaja, i to nekoliko puta tijekom građenja, što je značajno utjecalo na organizacijske i tehnološke uvjete.

Sljedeće odredište bila je crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u mjestu Gora. Od 11. stoljeća do danas izgrađena je i obnavljana u romaničkom, gotičkom i baroknom stilu. U potpunosti je srušena miniranjem u Domovinskom ratu nakon čega je temeljita obnova završena

2015. godine. Korištenjem kamena lokalnog porijekla vraćena je u izvorni oblik.

Nažalost, kao posljedica potresa 29. prosinca 2020. godine nastala su značajna oštećenja na nosivoj konstrukciji i urušavanju zvonika pa slijedi ponovna temeljita obnova.

Na putu do sljedećeg odredišta međimurski građevinari su nakratko stali u Petrinji, gdje su se uvjerili u posljedice razornog potresa, koji je teško oštetio starije zgrade u povijesnoj gradskoj

jezgri. Treće odredište bilo je gradilište nove džamije u Sisku, koja se ističe svojom staklenom kupolom promjera 23 m, ukupne visine 15 m te minaretom visine 40 m.

Svojom arhitekturom zasigurno će promijeniti vizuru tog dijela grada.

Radilo se o vrlo zanimljivim projektima, a sve su ih izveli međimurski graditelji.

Nakon stručnog dijela putovanja, uslijedilo je opušteno druženje članova društva na seoskom imanju u Moslavini.

(BMO)

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojima su izvedene nerazvrstane ceste: dio IV 226 „Ulica Josipa Broza“ u naselju Ivanovec dio IV226 „Grabanica“ u naselju Ivanovec na kčbr. 384/1 i dio 383 u k.o. IVANOVEC GC19 „Ulica dr. Vladimira Bakarića“ u naselju Totovec na kčbr. 723 u k.o. TOTOVEC

o započinjanju postupka evidentiranja predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje nerazvrstanih cesta će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), temeljem kojeg se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grad Čakovec, Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, OIB: 44427688822.

Pripadnici 54. samostalne pješačke bojne Čakovec

54. samostalna pješačka bojna Čakovec

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izraditi će tvrtka Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec.

Proslavili 30. godišnjicu osnutka 106. brigade HVO-a

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 26.05.2022. godine u vremenu od 09,00 do 11,00 sati u prostorijama tvrtke Girus d.o.o., Šenkovec, Naselje dr. Vlatka Mačka 43

Članovi udruge 54. samostalne pješačke bojne Čakovec i članovi obitelji poginulih branitelja proteklog vikenda u organizaciji udruge boravili su u Orašju na 30. obljetnici osnutka 106.

Obilježavanje granica zemljišta na kojima su izgrađena predmetne ceste započeti će 25.05.2022. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Josip Goričanec (Geo 1048) koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

brigade. Prije same proslave obljetnice obišli su mjesta gdje su bili na terenima u tim ratnim vremenima. Posjetili su mjesta Koraće, Bijelo Brdo i Novi Grad. Obišli su mjesta i zapalili svijeće tamo

gdje su poginuli međimurski branitelji, njihovi prijatelji i suborci. Na sam dan proslave obljetnice brigade sudjelovali su u protokolu obilježavanja. Bivši pripadnici 54. samostalne pješačke bojne

svake godine rado se odazivaju pozivu organizatora na proslavu godišnjice. Na takvim svečanostima prisjete se dojmova iz tih turbulentnih vremena koja su tada bila.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 21

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

20. svibnja 2022.

JER…

novine i BluKids vas daruju Bebe 2022. Međimurske Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

Krešimir Posel, Lara Črnčec i Stjepan Cmrečnjak bili su zadovoljni poklonom Međimurskih novina

Trgovina METSS u Dunjkovcu

Prvo čitamo sport!

S našim crvenim vrećicama ovaj tjedan zaputili smo se u Dunjkovec gdje smo u kupnji zatekli Krešimira Posela i Stjepana Cmrečnjaka, naše čitatelje, obojicu iz Dunjkovca. Krešimir nam kaže kako najprije pročita sport, pa vijesti iz gospodarstva i događanja u općini, pa onda

koliko bude vremena. Uz njega, novine čita i supruga koja pak odabire teme po svojim interesima, recepti, vrt, vrtlarica, udruge… Stjepan kaže da sad rijetko kupuje novine, jer penzija je mala, ali kad god je u prilici, pročita sve po malo.

Sport, događanja, sve što se tiče umirovljenika. Uz njega,

Filip i Franka Posavec iz Savske Vesi dobili su sina kojem su dali ime Oto, rođenog 27. travnja. Stariji brat Kan ima 5 godina, a sestra Ria 7 godina.

novine čita i supruga koja pak odabire teme po svojim interesima, recepti, vrt, vrtlarica…

Vrećicom smo nagradili i Laru Črnčec iz Pretetinca koju smo zatekli na blagajni.

Lara uglavnom čita sve online, ali prolista i novine. Najviše ju zanimaju događanja, priče o zanimljivim ljudima… (sz)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Tatjana Miri iz Gardinovca preuzela svoje naočale!

Najviše sreće u izvlačenju 85. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Tatjana Miri iz Gardinovca koja je nagradu preuzela u

3

petak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naša je sretna dobitnica uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala naočale koje će joj savršeno pristajati.

Kao vjerna čitateljica naših Međimurskih novina, gospođa Tatjana jako se razveselila kad smo ju nazvali i javili da je upravo ona osvojila naočale.

kupona skupi i naočale poku p

JOKER KUPON

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 24.5. do do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

i

Dioptrijske naočale gospođi Tatjani odlično će poslužiti. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.

Džoker-kupon 86. kola

Novo, 86. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” ide svojem kraju. I u svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 13. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj

Tatjana Miri iz Gardinovca preuzela svoje naočale u Briljantu Bipe) ili poslati poštom s Čakovec najkasnije do utornaznakom “Za nagradni ka, 24. svibnja. Sretnog dobitnatječaj – Tri kupona skupi nika 86. kola objavljujemo u i naočale pokupi”, na adresu Međimurskim novinama 27.

Media novine, K. Tomislava 2, svibnja. (mk, foto: zv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), , Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Robert Šestak iz Čakovca, kolekcionar i organizator Sajma vinyila u Casi Latini Foto: Zlatko Vrzan

2

media

VIKEND VODIČ

petak, 20. svibnja

ČAKOVEC Riznica Međimurja Predstavljanje knjige Parkovi – spona gradova i prirode 18:00 CZK Čakovec Promocija monografije 40 godina Izložbenog prostora CZK-a 19:00 Glazbeni program: Smooth jazz PRELOG Sportski park Mladost Sportske igre mladih 15:30 Dodjela medalja Koncert Crvena jabuka 20:30 URBANOVO Otvoreni podrumi Od podne nadalje ŠENKOVEC SRC Gorčica Koncert Tragovi 20:00

subota,

21. svibnja ČAKOVEC Forestland u Čakovcu Atrij Starog grada 19:00

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend JAVNA USTANOVA Međimurska priroda poziva 20. svibnja

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Predstavljanje knjige Parkovi – spona gradova i prirode

Besplatno razgledajte Riznicu i upoznajte Lupina!

Iz tiska je izišla još jedna knjiga nastala u Međimurskoj prirodi – Javnoj ustanovi za zaštitu prirode. Knjiga Parkovi – spona gradova i prirode prva je u izdanju novopokrenute Biblioteke Kockavica koja govori o važnosti urbanih parkova u cjelokupnoj slici prirode. U sklopu projekta Eco Bridge, urednici knjige mr. sc. Siniša Golub i Petra Somek, prof. angažirali su 14 hrvatskih, dva mađarska i jednog američkog autora koji su u svojim tekstovima

s različitih aspekata pisali i problematizirali temu urbanih parkova na 368 stranica tiskanih u koloru. Tiskana je u tisuću primjeraka, a nakladnici su Javna ustanova Međimurska priroda i izdavačka kuća Meridijani.

Knjiga će biti predstavljena unutar programa Tjedna zaštite prirode koje organizira Javna ustanova Međimurska priroda od 16. do 22. svibnja.

Predstavljanje knjige Parkovi – spona gradova i prirode zakazano je za petak 20. svibnja

2022. godine s početkom u 18 sati u multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u Čakovcu.

Zainteresirana javnost pozvana je doći na promociju ovog djela koje govori o dobrobitima urbanih parkova, kako su nastali, kako ih štititi, koji su izazovi njihova upravljanja, uz pojedine dobre primjere iz prakse koji su vezani za njihovu revitalizaciju.

Ulazak na program je slobodan, a svaki posjetitelj će besplatno dobiti svoj primjerak tog vrijednog djela.

SPORTSKE IGRE MLADIH u Prelogu 20. svibnja

Najbolji putuju u Split, a navečer koncert Crvene jabuke

Sportski park Mladost će 20. svibnja ugostiti veliki sportsko –zabavni događaj, Telemach Dan sporta uz koncert Crvene Jabuke. Program će započeti u 15 sati, a Igre će u svom gradu otvoriti predstavnici Grada Preloga.

Sportsko-edukativni dan okupit će osnovnoškolsku djecu koja će se natjecati u graničaru i atletici. Najbolje

ekipe i najbrži trkači izborit će plasman na državnu završnicu Telemach Dana sporta koja će se održati sredinom srpnja u Splitu.

U sklopu sportskih natjecanja održat će se i županijsko �inale Coca-Cola Cupa u malom nogometu za dječake i djevojke.

Najbolje ekipe iz cijele županije borit će se za pla-

sman na državnu završnicu u Splitu. Dodjela medalja bit će na rasporedu u 20 sati, nakon čega će uslijediti glazbena poslastica za sve posjetitelje: koncert Crvene Jabuke, poklon Grada svim građanima i gostima.

Uvod u koncert bit će nastup Puhačkog orkestra grada Preloga te Mažoretkinje općine Donji Kraljevec.

Posjet Muzeju Međimurja Čakovec i Riznici Međimurja u subotu, 21. svibnja, od 10 do 14 sati je besplatan povodom Međunarodnog dana muzeja i Dana grada Čakovca.Isti dan bit će organizirano i Druženje u muzeju sa Stephanom Lupinom u multimedijal-

noj dvorani Riznice Međimurja od 12 do 14 sati povodom njegove izložbe Lupinizam.Zbog velike posjećenosti izložbe Lupinizam u Muzeju Međimurja Čakovec i brojnih upita građana za susret s umjetnikom, Muzej organizira neformalno druženje s autorom.

OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA ČAKOVEC, V. NAZORA 14

PRIJAVA ZA UPIS UČENIKA U 1. RAZRED: 23. 05. - 10. 06. 2022. PUTEM ONLINE PRIJAVE PRIJAMNI ISPITI: 20., 21. i 23. 06. 2022. od 16,00 do 19,00 sa� 21.05.2022. SUBOTA OD 9,00 DO 12,00 SATI DAN OTVORENIH VRATA - DVORIŠTE UTVRDE ZRINSKIH (LOŠE VRIJEME - ŠKOLA V. NAZORA 14.)

PRIJAVE I INFORMACIJE NA: www.umjetnicka-skola-miroslav-magdalenic.com.hr

MARINA Prelog Dani dravske ribe od 9 do 12:30 Koncert klape Intrade 20:30 Sportska dvorana DG Sport Hotela Panorama URBANOVO Otvoreni podrumi Od podne nadalje OREHOVICA Orehijada od 14 do 20 STRAHONINEC Gulašijada Sportski park 13:00 ŠENKOVEC Koncert Učiteljice

20:00

nedjelja, 22. svibnja ČAKOVEC Sajam vinyla Casa La�na od 10 do 17 sa�

MALI MIHALJEVEC PG Geler Utrka veprova 10:00

ZNANJE NAGRAĐUJE Jasper DeWitt: Pacijent U nizu online objava, mladi, pretjerano samouvjereni, novopridošli psihijatar Parker H. bilježi mučan prikaz razdoblja svojeg rada u turobnoj duševnoj bolnici u Novoj Engleskoj. Putem ove internetske oglasne ploče, Parker se nada da će svijetu približi� svoje napore da izliječi jednog zagonetnog pacijenta. Otkriva nam tako priču o najtežem, krajnje opasnom slučaju - četrdesetogodišnjaku koji je u bolnicu primljen sa šest godina. On nema poznatu dijagnozu, njegovi se simptomi s vremenom razvijaju, a svaka osoba koja ga je pokušala liječi� dovedena je do ludila ili samoubojstva.Očajni i

uplašeni, ravnatelj sanatorija drži ga strogo zatvorenog i dopuštaju tek minimalan kontakt s osobljem, uvjereni kako bi njegovo puštanje na slobodu izazvalo katastrofu u vanjskome svijetu. Parker na sebe preuzima zadatak liječenja. No već od prvog susreta s tajanstvenim pacijentom stvari izmiču kontroli, i suočen s mogućnošću koja nadilazi granice njegove najluđe mašte, Parker otkriva kako bi ga tajne koje okružuju skrb ovog pacijenta mogle košta� razuma.

Dobitnik knjige Leila Meacham: Vilin konjic objavljene u prošlom broju je KATJA KNEŽIĆ iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Jasper DeWitt: Pacijent

kupon br. 1392

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA Posebni prilog MEĐIMURSKIH NOVINA u suradnji s MEĐIMURSKOM PRIRODOM

Siniša Golub

Biti vrtlar zelenog zavičaja, to nije mala stvar Matija Posavec

Priroda, kultura i marljivost čine našu prepoznatljivost Revitalizacija Perivoja Zrinski:

Čakovec ima i imat će Perivoj kakav zaslužuje Zelena tranzicija Murskog Središća

Teška industrija samo u interpretaciji, a veličanstvena priroda u stvarnosti Projekt Aqua Adventures

Upoznajmo floru i faunu Marine

Crna žuna (Dryocopus martius) tajanstvena je stanarica naših starih šuma. Iako ugrožena, još uvijek je dosta česta u međimurskih šumama.

Naša je najveća djetlovka. (foto: Siniša Golub)

2

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

OBJAVLJENO DRUGO IZMIJENJENO IZDANJE

Međimurska PRIRODA: Iz blata i zlata Vrijedni dijelovi prirode Međimurja službeno se štite od 1963., no tek je 2007. počela raditi zakonom propisana Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije.

Upravo zbog te vremenske “rupe” od preko četrdeset godina, danas postoji stalna potreba informiranja javnosti i edukacije dionika o tome što je od prirodnih vrijednosti uopće službeno zaštićeno u Međimurju. Jer, kako da narod štiti i čuva bilo što, ako prethodno nije upoznat s onim što je službeno zaštićeno?

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode danas je jedna od najaktivnijih ustanova te vrste u Republici Hrvatskoj. Pored opsežne redovite djelatnosti, čuvari prirode po službenoj dužnosti nastoje svake godine objaviti barem jedan naslov na temu prirode Međimurja.

Tako je u 15 godina djelovanja objavljeno 15 značajnijih edicija, pri čemu se misli na ukoričene publikacije s ISBN brojem. Kad se tome pridoda i efemerna građa (osobito u svjetlu digitalizacije knjižničarstva), brošure i umjetnički plakati, broj naslova puno je veći.

Godine 2017. Javna ustanova obilježila je desetu godišnjicu rada, a u rujnu te godine tiskana je knjiga pod naslovom Međimurska priroda: Iz blata i zlata. Tada u nakladi od 1500 primjeraka, knjiga je ubrzo nestala – pronašla je svoje mjesto u umu i srcima čitatelja. S obzirom na stalnu potražnju za knjigom, sve do današnjega dana, u povodu 15. godišnjice rada ustanove, tiskano je II. izmijenjeno izdanje.

S ad r ž aj i koncept knjige ostao je istovjetan prvom izdanju; kroz sedam poglavlja troje autora obrađuje zaštićena prirodna područja i pojedinačne objekte, i to kronološki prema redoslijedu proglašenja, počevši od 1963. pa do rujna 2021. Poglavlja idu redom: Pojedinačna stabla, Perivoj Zrinski(h), Spomenik prirode Bedekovićeve grabe, Značajni krajobraz rijeke Mure, Regionalni park Mura – Drava, Vrste – važnost i zaštita te Međunarodna zaštita nad međimurskom prirodom.

Iako je evolucija prirodozaštitarske misli u

Međimurju već obrađena u ranijim izdanjima istoga nakladnika (od kojih se posebno izdvaja naslov Na početku bijaše stablo – 50 godina zaštite prirode u Međimurju, 2013.), u ovom novom II. izdanju knjige precizno su opisana i fotografijom dočarana sva zaštićena područja te pojedinačna stabla, njih devet na sedam lokaliteta. Troje autora tom se temom bavi više od dvaju desetljeća, što se vidi iz pomno odabranih fotografskih priloga u knjizi. Iako je riječ o fotomonografiji, prateći tekstovi upotpunjuju sliku zaštićene međimurske prirode u mjeri u kojoj se današnji čitatelj voljan posvetiti čitanju.

Posebnost je knjige i njena dvojezičnost; najvažnije činjenice i zapažanja objavljene su i na engleskom jeziku. Knjiga je upotpunjena citatima američkoga prirodoslovca Alda Leopolda (1887. – 1948.) iz njegove kultne knjige Ljetopis Pješčanog Okruga koja je u hrvatskom izdanju objavljena u ožujku 2021., u prijevodu Siniše Goluba.

Takva nam je literatura nasušno potrebna, iako jako rijetka u Hrvatskoj.

Svaka hrvatska županija ima svoju javnu ustanovu za zaštićena područja prirode, ali svaka ustanova nema nakladnički potencijal poput ovoga u Međimurju.

Jer, koliko je važno čuvati prirodu, toliko je važno i publicirati teme iz domene zaštite prirode. Pritom je isticanje prirodnih ljepota i njihovih vrijednosti važno koliko i ljudske aktivnosti u zaštiti prirode. A upravo se u županijskim javnim ustanovama generiraju ogromno znanje i spoznaje o prirodi naše domovine, samo što to znanje nije uvijek prikladno opisano ni zapisano. Utoliko ova knjiga ima svoju težinu koja uvelike nadilazi regionalne okvire Međimurja.

Drugo izdanje knjige tiskano je u nakladi od 1000 primjeraka i dostupno je u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu kod Murskog Središća.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15 GODINA DJELOVANJA MEĐIMURSKE PRIRODE

Biti vrtlar ZELENOG zavičaja, to nije mala stvar U našem zavičaju još uvijek možemo čuti, opaziti i fotografirati crnu žunu kao što je ova s naslovnice priloga. Trenuci su to ponosa i ushićenja zbog međusobnog postojanja ljudi i prirode

Tekst: mr. sc. Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode Foto: Davorin Mance

T

ijekom proteklih dvadesetak godina napisao sam toliko tekstova, objava i prikaza stanja (zaštite) prirode u Međimurju, da imam osjećaj da baš svi u mojem dosegu djelovanja znaju sve što bi o tome trebalo znati.

Međutim, brus! Ili ne znaju, ili ih zaboli grana na kojoj sjede. Pogledajte, primjerice, samo što se dogodilo u poslednja dva mjeseca u našem zavičaju. Još nisu plaćeni svi računi vezani za kolektivne akcije čišćenja smeća iz prirode tijekom travnja, a već su u svibnju istovarene nove količine smeća diljem prirode Međimurja. Privatno smeće odloženo na kolektivni trošak. Da i ne spominjem milijune stradalih pčela, događaj u čijem je sankcioniranju počinitelja nemoćan čak i cijeli državni aparat.

To mi dokazuje i zorno pokazuje da ljudski rod nikad neće postati jedno s prirodom. Ili, kako to lijepo piše u Murphyjevom zakoniku: Ljudi i narodi postupat će razumno kad iscrpe sve druge mogućnosti.

Zato, ne želim ponovno ponavljati kako u Međimurju, unatoč nekoliko stoljeća rapidnog širenja ljudskih naselja, još uvijek imamo vrijedne prirodne predjele dostojne zaštite. Taj pojam „dostojno zaštite“ bazično je antropocentričan jer stavlja čovjekov svjetonazor u prvi plan i u glavnu ulogu u odlučivanju što vrijedi, a što ne vrijedi zaštite. Ali, što je sa živim bićima koja nisu ljudi i s neometanim odvijanjem procesa u toj vrijednoj prirodi? Zar oni nemaju pravo na postojanje?

U kojem je to trenutku čovjek

Najbolja zaštita prirode postiže se na komadu zemljišta kojim upravlja zemljoposjednik razvijene ekološke svijesti postao mjerilo svega? Imaju li bitke u zaštiti prirode smisla?

To su, vidite, prava pitanja koja si zaštitari prirode diljem svijeta svakodnevno postavljaju. Svakog radnog dana, a posebno vikendima, ulažemo milijune radnih sati u zaštitu fenomena bez kojih nema života na ovom planetu, a opet... Silnice koje vuku Zemlju u ambis još su uvijek moćnije. I taman kad EU počne govoriti o „Zelenom planu“, nadođe opet novi rat s globalnim implikacijama, a sve ideje poželjne tranzicije padnu u deseti plan.

I onda, nakon dvadeset godina u zaštiti prirode, te ukupno trideset godina u sektoru prirode i okoliša, shvatim ono što je veliki Aldo Leopold (1887. – 1948.) napisao već u prvoj polovici 20. stoljeća: Naša su oruđa bolja od nas, te stasaju brže i bolje od nas samih. Mogu razbijati atome, upravljati plimama, ali nisu dostatna ispuniti najstariju zadaću ljudske povijesti – da žive na komadiću zemlje bez da ga unerede.

Razgovaram ovih dana s biovrtlarkom Silvijom Kolar-Fodor i dolazimo do istog zaključka. Najbolja zaštita prirode postiže se na komadu zemljišta kojim upravlja zemljoposjednik razvijene ekološke svijesti.

Drugim riječima, na vlastitom komadiću zemljišta na kojem se prakticira stvarna održivost. Još konkretnije, u mozaičnom krajobrazu šume, livade, oranice i vrta, po kojem djeluje „zelena ruka“ ekološki svjesnog pojedinca.

Onak' kak' su delali naši japice i mamice pred stotinu i više godina, dok im tehnologija nije uneređivala zemljište.

Da skratim. Ako otvoreni prostor Međimurja ima ičeg vrijednog, onda je to taj mozaični krajobraz nastao interakcijom čovjeka i izvorne divljine tijekom stoljeća. Kako ćemo se prema tom fenomenu odnositi svi skupa kao kolektivni vrtlari zavičaja? To ja pitam vas, jer u svoj odnos prema prirodi zavičaja ne dvojim. Petnaest godina zajedno s ekipom vrsnih stručnjaka predano ra-

Petnaest godina zajedno s ekipom vrsnih stručnjaka predano radimo na uspostavi sustava i mehanizama zaštite prirode Međimurja, i neki su rezultati u rangu najboljih postignuća u sektoru zaštite prirode u Republici Hrvatskoj

“

dimo na uspostavi sustava i mehanizama zaštite prirode Međimurja, i neki su rezultati u rangu najboljih postignuća u sektoru zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Ali još je puno posla pred nama, toga smo svjesni. Sve radimo s ciljem ekološki boljeg zavičaja za našu djecu. I za svijet prirode koji govori jezikom drukčijim od ljudskog.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

3

RIJEČ MATIJE POSAVCA, ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Priroda, kultura i marljivost čine našu PREPOZNATLJIVOST

N

ajsjeverniji kutak Hrvatske, Međimurje, s razlogom se ponosi prirodnim ljepotama i bogatstvom flore i faune. Smješteno između dviju rijeka, na mjestu gdje se spajaju obronci Alpa i Panonska ravnica, Međimurje je svojim jedinstvenim krajolikom raj za ljubitelje prirode, kulturne baštine i tradicije.

Rijeke Mura i Drava područja su izuzetnih prirodnih

vrijednosti na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou, a kako bi se bogatstvo rijeka, livada, oranica, voćnjaka, šumarka, gajeva, jezerca te svih vrijednih geolokaliteta i ekosustava očuvala, 2007. godine s radom je započela Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije. Upravo u 2022. godini spomenuta ustanova, koja

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, obilježava velikih 15 godina postojanja tijekom kojih je svojim djelovanjem i aktivnostima potvrdila značaj za zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenih područja, dobara i prirodne izvornosti na prostoru Međimurske županije

“

danas djeluje pod nazivom Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, obilježava velikih 15 godina postojanja tijekom kojih je svojim djelovanjem i aktivnostima potvrdila značaj za zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenih područja, dobara i prirodne izvornosti na prostoru Međimurske županije.

Prvi prirodni objekt u Međimurju zaštićen je daleke 1963. godine, odnosno 4. veljače 1963. zaštićena je platana u Nedelišću kao spomenik parkovne arhitekture. Točno 45 godina kasnije, 4. veljače 2008. godine, Ministarstvo kulture je pod preventivnu zaštitu stavilo prostrano prirodno područje Regionalnog parka Mura-Drava kojim se trajno štite vrijedni prirodni pre-

djeli na čak četvrtini teritorija županije. Na području Međimurja nalazi se dvanaest zaštićenih područja, a kruna dosadašnjih napora u zaštiti prirode je proglašenje Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između pet država – Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije koji je UNESCO potvrdio u rujnu 2021. godine i koji je prvi takav rezervat biosfere u svijetu.

Ljubav prema međimurskoj baštini i potrebu njenog očuvanja pretočili smo u Centar za posjetitelje Med dvemi vodami u samom srcu Međimurja, u Križovcu, gdje je objedinjena i interpretirana naša prirodna baština.

Od dravskih zlatara i fljojsara, mlinova na Muri i legendi o dravskom vodenjaku, do leptira plavca i kockavice,

sve to i mnogo više od toga predstavljeno je u jednom od najmodernijih edukacijskih centara u Europi. Isprepletenost prirodne i kulturne baštine, prirodnih ljepota i marljivih međimurskih ruku vidljiva je diljem naše županije, u kulturno-etnografskim i povijesnim znamenitostima, centrima za posjetitelje i u pažljivo uređenim okućnicama zahvaljujući kojima Međimurje nosi epitet hrvatski cvjetnjak. Čuvajmo i baštinimo zajedno taj naš prekrasan cvjetnjak, naše brežuljke, šume i polja na ponos svih nas, naših predaka koji su nam stvorili prekrasan falačec zemlje, ali i naših mladih kojima moramo usaditi da ga i dalje njeguju i razvijaju. ŽUPAN Matija Posavec

4

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKA PRIRODA - JAVNA USTANOVA ZA ZAŠTITU PRIRODE: 15 GODINA DJELOVANJA

PROJEKTI kao važan zamašnjak u formativnim godinama Piše: Zoran Šardi, magistar geografije, stručni savjetnik za projekte

Ž

upanijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima gotovo u svim dijelovima Hrvatske imale su isti početak. Naime, većina njih nije osnovana kao plod proaktivnog promišljanja i namjere lokalne zajednice da očuva i zaštiti dijelove zavičaja u što izvornijem stanju, čast izuzecima, već kao nametnuta zakonska obaveza.

Naime, zakoni o zaštiti pri-

rode do 2005. godine propisivali su da jedinice regionalne ili lokalne samouprave “mogu” osnovati ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na svojem području. Međutim, Zakon o zaštiti prirode iz 2005. godine taj je “mogu” pretvorio u “moraju” te propisao obvezu osnivanja. Početna pozicija za većinu osnovanih ustanova bila je ista: gotovo nikakvi infrastrukturni i ljudski kapaciteti te minimalna sredstva osigurana kroz proračun. U istim uvjetima je sa svojim djelovanjem 2007.

Osim većih infrastrukturnih zahvata, zahvaljujući projektnom financiranju provede se i konkretne aktivnosti zaštite te poboljšanja uvjeta vrijednih staništa. Kroz projekt Tri rijeke = jedan cilj oformljen je pogon Pašnjak međimurskog konja u općini Sveti Martin na Muri na kojem grla kritično ugrožene autohtone pasmine međimurski konj održavaju 8 ha poplavnog pašnjaka uz rijeku Muru u povoljnom stanju očuvanosti.

godine započela Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode. Jedan djelatnik bez ureda s registratorom akata. Doslovno. Ali s vizijom i poznavanjem mehanizama kako viziju pretvoriti u stvarnost.

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode u svoju misiju startala je progresivno. Prvih petnaest godina djelovanja iskoristila je prvenstveno za izgradnju čvrstih temelja, odnosno za stvaranje infrastrukturnih i ljudskih kapaciteta koji će ustanovi omogućiti dugoročni rast i razvoj te zauzimanje ravnopravnog položaja u kolopletu institucija koje sada zajedničkim prostorom upravljaju puno duže, a stvorile su neke obrasce djelovanja i ponašanja koji su proglašenjem zaštite nad područjem te pojavom ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima morali biti modificirani, u potpunosti promijenjeni ili čak odbačeni. Danas, u 16. godini djelovanja Međimurska priroda važan je dionik u prostoru, posjeduje nekretnine čija je vrijednost preko 10 milijuna

Jedan od najvažnijih koraka u razvoju ustanove bio je pronalazak nekretnine koja će u budućnosti postati centar promicanja zaštite prirode u Međimurju. Već u prvoj godini djelovanja ustanova je u vlasništvo dobila nekretninu tzv. stare škole u Križovcu od 3000 m2 gruntišta sa zgradom tlocrtne površine 300 m2 u poluruševnom stanju koja je 2007. procijenjena na oko 500 tisuća kuna. Danas, nakon nekoliko projektnih ciklusa, vrijednost nekretnine procjenjuje se na 8 milijuna kuna. kuna, pokretnine čija je vrijednost više od milijun kuna, a kolektiv od 11 djelatnika sposoban je uhvatiti se ukoštac s najvećim izazovima.

Rad Međimurske prirode prepoznat je na nacionalnoj razini pa danas u Međimurje na temelju primjera dobre

prakse dolaze učiti kolege iz drugih dijelova Hrvatske.

Strelovit rast leži u činjenici što su osnovni proračuni ustanove osigurani od osnivača Međimurske županije u prvih petnaest godina više nego udvostručeni vanjskim izvorima financiranja, ponaj-

više EU sredstvima. Znanje i sposobnost privlačenja EU sredstava od samih početaka djelovanja ustanove dali su razvojnom progresu dodatni impuls i omogućili razvoj u sferama koje bi bile nezamislive samo u okvirima osnovnih proračuna.

SURADNJA čuvara prirode i lokalnog stanovništva Piše: Velimir Bašek, dipl. kriminalist, glavni čuvar prirode

Č

uvari prirode svakodnevno se susreću s mnogim primjerima gdje ljudi iz neznanja ili obijesti čine razna štetna djela po prirodu. Iako nadležni zakon čuvarima prirode daje mnoge ovlasti, pa i one za kažnjavanje takvih ponašanja, oni se primarno bave

edukacijom, prije svega lokalnog stanovništva. Edukacijom se postižu dugoročniji ciljevi, ljudi nauče koja su to prihvatljiva ponašanja za prirodu te kasnije i sami utječu na druge da promijene neke svoje običaje koji su štetni po prirodu. Na taj se način priroda štiti, ali i promiče važnost njene zaštite i širi svijest o prirodnim vrijednostima koje nas okružuju. Osnovna zadaća čuvara prirode je ne-

Poletarac male ušare preuzet od dojavitelja

posredni nadzor zaštićenih područja kojima upravlja javna ustanova čiji su čuvari prirode zaposlenici. Nadzorom se kontrolira odnosno provjerava pridržavaju li se svi relevantni subjekti odredbi zakona, uredbi, pravilnika, dopuštenja, uvjeta i mjera.

Svrha nadzora je spriječiti da se dogodi štetna radnja po prirodu, a ako do štetne radnje ipak dođe, da se popravi šteta, tj. vrati u prvobitno stanje. Naglasak se stavlja na preventivno djelovanje kako bi se potencijalnog prekršitelja odvratilo od počinjenja štetne radnje. Upozorenja, obavijesti, upute i svakodnevni kontakt s dionicima na terenu neki su od alata kojima se čuvari prirode služe kako bi podučili ljude o radnjama koje su zakonom zabranjene i kažnjive. Dojave građana koristan su alat putem kojeg čuvari prirode dobivaju informacije s terena te mogu pravovremeno reagirati i spriječiti neku nepoželjnu aktivnost ili spasiti potencijalno ugroženu divlju životinju. Na internetskim stranicama Međimurske prirode dostupan je obrazac za dojavu čuvarima prirode.

Putem tog obrasca, svi zainteresirani mogu prijaviti uočeni problem u prirodi, a prijava se nakon klika “Pošalji prijavu” upućuje direktno čuvarima prirode koji onda dalje postupaju po službenoj dužnosti. Time je rad javne ustanove još više približen svima onima koji žele doprinijeti očuvanju prirode u Međimurju. Dakako, osim dojava o potencijalnim problemima, žitelji Međimurja mogu prijaviti i neki pozitivan uočeni fenomen, pronalazak rijetke vrste ili staništa, poslati fotografiju dijela međimurske prirode kojeg smatraju vrijednim pažnje, ali isto tako i ponuditi savjet kako pridonijeti očuvanju prirode u našem Međimurju.

NAJVIŠE DOJAVA O POLETARCIMA, ALI…

Tijekom svibnja i lipnja dobivamo najviše dojava o mladim ptićima koji su pronađeni izvan gnijezda, kako sjede na tlu ili skakuću bez roditelja u blizini, a najčešća dijagnoza od strane dojavitelja je da su ptići napušteni, bolesni ili ozlijeđeni. Međutim, vrlo se rijetko radi o ozli-

Velimir Bašek, glavni čuvar prirode u nadzoru terena jeđenim pticama ili općenito o pticama koje trebaju našu pomoć. Pojava da su mladi ptići sami je sasvim normalna u prirodi i u većini slučajeva ne zahtijeva posebne ljudske intervencije.

Mladunci namjerno napuštaju svoja gnijezda i prije nego su sposobni letjeti, a takvi opernaćeni mladunci nazivaju se poletarci. Poletarci izlijeću iz gnijezda na okolnu vegetaciju ili na tlo dok osjete da im je gnijezdo pretijesno, ali ih njihovi roditelji i dalje nastavljaju hraniti do trenutka kad

počinju sami tražiti hranu.

Radi se o sasvim uobičajenoj pojavi u proljeće i ljeto kada poletarci uče letjeti i u tome imaju pomoć i podršku svojih roditelja koji se sasvim sigurno nalaze negdje u blizini i stoga im naša pomoć nije potrebna. Dakako da postoje situacije kada ptičice treba zbrinuti, ali to su vrlo rijetki slučajevi kod poletaraca.

Najjednostavniji i najčešće najbolji savjet kako postupiti i što poduzeti u situaciji kad naiđete na ptića kako skakuće ili sam sjedi na tlu je – ništa!

20. svibnja 2022.

5

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zašto je učenje o PRIRODI važno?

The Čako v

a rje N ture – mu Međimurska županija Upravni odjel

Ministarstvo kulture i medija

and Sustaina my Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

of Econ stry o ini

Zainteresirana javnost

- Administra nty

urje C ou eđim M

I

rested public nte

f Culture yo a str

City u tilit

JU Međimurska priroda

Media of the nd

public of Cr Re

Drugi izazov jest nedovoljan broj stručnih kadrova u gradskoj upravi zaduženoj za održavanje zelenih površina i sektoru zaštite prirode.

Vraćajući se u prošlost, svaki javni gradski park imao je svog vrtlara. Vrtlar je bio osoba koja je imala znanja botaničara, krajobraznog arhitekta, šumara, povrtlara

Inst blic itution Pu

Developm e ble

NEDOSTATAK STRUČNIH KADROVA

GKP Čakom d.o.o.

Muzej Međimurja Čakovec

Nature Pro t for

Prvi izazov jest upravljačka komunikacija. Temelji se na uključivanju i suradnji što više dionika s ciljem postizanja vidljivih rezultata.

To je jednostavno kada ste vlasnik, kada imate izvor financija i kada imate stručne kadrove. Međutim, u slučaju Perivoja Zrinski izazov uspostave komunikacijskog kanala između zainteresiranih i bazičnih dionika pokazuje stvarnu sliku višeslojnosti u radu javnih službi.

Prvi razlog koji se može navesti jest nadležnost. Vlasnik parcela Perivoja Zrinski jest Grad. Grad time što je vlasnik zemljišta donosi konačne odluke oko smjera upravljanja područjem, ali kao vlasnik ima i obavezu financirati najveći dio neophodnih radova održavanja.

Zatim, drugi razlog je što su spomenici parkovne arhitekture prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni na regional-

ompany Čak yc

Museum of ec

M

SURADNJA S DIONICIMA

noj razini što znači da njima upravljaju županijske javne ustanove za zaštitu prirode. Čim su županijske, to znači da se javne ustanove financiraju iz županijskog proračuna.

Posljedično, izdvajanje županijskog novca za brigu oko javnog prostora kojem je vlasnik jedinica lokalne samouprave nije uobičajena praksa. Uz navedeno, javne ustanove kroz nadzornu službu i poslove čuvara prirode obavljaju nadzor područja i kontroliraju (ne) pravilnosti u obavljanju poslova svih koji nešto rade ili žele raditi u zaštićenom parku.

epartme nt eD tiv

S

pomenici parkovne arhitekture zaštićeni su na poticaj lokalne zajednice, gradske vlasti ili pojedinaca, vlasnika stabala i parkova. Danas od ukupno jedanaest zaštićenih područja prirode u Međimurskoj županiji, njih čak sedam pripada kategoriji spomenika parkovne arhitekture.

Izuzev Perivoja Zrinski čija je veličina tek nešto manje od 14 hektara, ostatak spomenika parkovne arhitekture zauzima tek onoliko metara kvadratnih koliko im krošnja prekriva tlo te pokrivaju zanemarivu površinu u ukupnoj površini zaštićenih područja u Međimurskoj županiji. Premda su veličinom mala, područja predstavljaju izazov u upravljanju. Mora se priznati da upravljači spomenicima parkovne arhitekture ispred sebe imaju tvrd orah ispod čije ljuske se nazire nezrela jezgra. Nezrela u smislu da ne postoji utvrđeni nacio-

nalni obrazac upravljanja tim područjem iz više razloga.

Grad Čakovec

Ltd. om

Piše: Sara Srša, mag. ing. silv.

Autorica ilustracije: Mirjana Mandić

f Čakove ty o c Ci

mjesni odbor rado su se priključili i ovogodišnjoj organizaciji Noći muzeja. Naravno, djeca iz Križovca i okolnih mjesta rado se poigraju na velikom dječjem igralištu, a mame obavezno popiju kavu na proljetnom suncu uz brvnaru Moj hrast Adam.

Posjetite nas i vi na Trgu međimurske prirode u Križovcu i potražite svoju inspiraciju u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami! murje eđi M

Izazovi upravljanja spomenikom parkovne ARHITEKTURE Perivoj Zrinski

Centru se organiziraju razne aktivnosti i za lokalno stanovništvo. Od Ekokotlića na Trgu međimurske prirode gdje se u veselom tonu uz kuhanje okupljaju sve ekološke i srodne udruge Međimurja do predstavljanja knjiga i putopisa vezanih za prirodu i sličnih manifestacija. Centar je dobro prihvatila i lokalna zajednica pa se svake godine na Trgu održava svibanjsko proštenje. Lokalne udruge i

nt

Na Trg međimurske prirode rado dolaze biciklisti radi okrepe.

Nedavno je stiglo i troje biciklista iz Ljubljane i Ptuja koji bicikliraju stazama Amazon of Europe Bike Trail

Ove godine Centar je posjetilo više od 2000 osoba, a više od 600 djece prisustvovalo je na radionicama koje se održavaju na Trgu međi-

murske prirode u Križovcu ili po terenima u prirodi diljem Međimurja. No, naše edukacije ne staju samo u Križovcu. Ove godine pokrenula se zajednica UNESCO škola na području Međimurske županije u sklopu kojih dovodimo djelić prirode i u školska dvorišta.

U Centru za posjetitelje Med dvemi vodami ne nude se samo edukacije i radionice. Tijekom cijele godine u

Me đi

ŠTO SVE NUDI CENTAR MED DVEMI VODAMI?

Upoznaj, zavoli i čuvaj prirodu, poruka posjetitelji koju s osmijehom na licu ponesu kući iz Centra Med dvemi vodami

tion ec

NAŠA MISIJA

Misija svakog našeg vodiča interpretatora je da se doživljajem i emocijom dotakne svaki posjetitelj te da svatko

iz Centra izađe s nekim novim znanjem i spoznajama o prirodi. To je pravo mjesto za podizanje građanske svijesti i o uslugama koje nam priroda pruža o kojima danas Međimurci ni ne razmišljaju. Samo kao jedan primjer može se izdvojiti činjenica kako danas u Međimurju nemamo dovoljno šuma koje bi nas mogle opskrbiti kisikom. Pošumljujemo li dovoljno ili pak moramo biti sretni što priroda ne poznaje ljudske granice? U Centru osim ozbiljnih tema možete čuti i mnogo zanimljivih priča.

Saznajte gdje se nalazi najveća populacija jelenka u Hrvatskoj, zašto su štrige dobre mame, koje pčele su nam najvažnije, koja je veza između leptira i mrava te još mnogo interesantnih priča koje krije naša priroda Međimurja. No, ljubav prema prirodi ne staje samo na pričama. Svatko od nas može se i aktivno uključiti.

Min i

P

osao čuvara prirode nije uvijek samo na terenu: među zmijama i žabama, na promatranju ptica ili na brojanju jelenaka.

Jedna od važnih uloga čuvara prirode je i u edukaciji i onih koji često borave u prirodi, a i onih koji tek povremeno zavire u prirodno okruženje.

Jer priroda je važna i neophodna za život za sve nas. I zato danas na svima leži velika odgovornost pravilnog ophođenja s prirodom. Prirodu volimo svi, no pitanje je znamo li ju voljeti na pravi način.

Šetnje i boravak u prirodi odličan su način za prvo upoznavanje s prirodom. A kako bismo se na pravilan način brinuli o prirodi i još više je zavoljeli, o prirodi treba i učiti. Upravo zato u Križovcu, naselju nadomak Murskog Središća, već je skoro dvije godine otvoren Centar za posjetitelje Med dvemi vodami. Centar nije namijenjen samo onima koji su u školi, već za sve koji žele naučiti više o prirodi ili pak znaju toliko da dođu tek na “čašicu razgovora” s našim interpretatorima.

tia oa

Piše: Ivana Rojko, mag. educ. biol., stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu Foto: Davorin Mance, arhiva Međimurske prirode

Komunikacijski izazovi prilikom upravljanja Perivojem Zrinski i voćara. Osoba koja je o svemu brinula 365 dana u godini i imala pregled nad svim radovima. Danas takva praksa gotovo da i ne postoji. Skrb za gradske zelene površine raspršena je među različitim gradskim odjelima i upravnim tijelima među kojima (u pravilu) ne postoji zajednička vizija i cilj oko uređenja određenog perivoja ili parka.

OBIMNA DOKUMENTACIJA Treći dokazano veliki izazov jest ishođenje potrebnih dokumenata prije bilo kakvih radova. Jer, prije dozvola, treba izraditi projektnu dokumentaciju na temelju koje će se dozvola izdati. Proces raspisivanja natječaja, odabira izvođača

i izrada višegodišnje strateške dokumentacije za cilj imaju uređenje zelene površine sa jasnom namjenom u budućnosti. Uz to potrebno je saznati želje građana, kako tijekom provedbe projekata ne bi postojao otpor. Građane je potrebno različitim kanalima informirati te javnim tribinama i anketama uključiti u donošenje odluka.

6

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI ČUVARI PRIRODE u suradnji s učenicima postavili hotele za kukce

20. svibnja 2022.

Novi apartmani s pet zvjezdica čekaju svoje prve GOSTE Piše: Roberta Radović

Z

ašto su važni hoteli za kukce? Odgovor na to pitanje daju Velimir Bašek, glavni čuvar prirode i biologinja Ivana Rojko: - Kukci su najbrojnija životinjska skupina na našem planetu. Unatoč njihovoj velikoj brojnosti sve većom brzinom nestaju upravo ljudima najvažniji kukci –

oprašivači. U hotele za kukce zalaze važni kukci kao što su bubamare, solitarne pčele, osolike muhe, mravi, uholaže, stjenice, gusjenice koje se dolaze zakukuljiti te druge vrste kukaca. U hotele zalaze i pauci. U toplim mjesecima ovdje kukci mogu pronaći utočište, lijegati jaja i potražiti hranu na obližnjim cvjetovima i stablima. A kad nastupe hladniji mjeseci,

Učenici su izradili kućice za ptice

Hotel za kukce ponosno čeka svoje nove stanare

Školsko dvorište malosubotičke osnovne škole dobilo je uz poučnu stazu i hotel za kukce

kukci u svojim sobama u hotelu provedu cijelu zimu.

Jedna od aktivnosti Javne ustanove Međimurska priroda jest postavljanje hotela za kukce u suradnji s vrtićkim i osnovnoškolskim institucijama. U tjednu obilježavanja zaštite prirode hoteli za kukce postavljeni su u Osnovnoj školi Tomaša Goričanca u

Maloj Subotici te u Područnoj školi Peklenica. Željka Štampar Zamuda, ravnateljica OŠ Tomaša Goričanca tom je prigodom istakla: - Postavljanje hotela za kukce odlična je uvertira za početak planiranja aktivnosti sljedeće školske godine kada smo se odlučili orijenti-

Sudionici postavljanja hotela za kukce u PŠ Peklenica

NOVA PUBLIKACIJA ZA VRTIĆARCE I OSNOVNOŠKOLCE

rati na ekologiju i održivi razvoj. Smatram da smo u ovo digitalno doba neke stvari zapostavili, a to je upravo ta ekologija.

Postaviti hotel za kukce pomogli su učenici četvrtog i sedmog razreda. Istakli su kako vole ići u prirodu gdje opažaju ptice i veseli ih što je njihovo školsko dvorište obogaćeno korisnim hotelima za kukce. Učenici ove škole izradili su također drvene kućice i hranilice za ptice.

Učenici Područne škole Peklenica također su već prije postavili svoje drvene kućice za ptice u svom školskom dvorištu. U tjednu zaštite prirode s čuvarima prirode iz Javne ustanove Međimurska priroda postavili su novi hotel za kukce. U akciji su sudjelovali učenici nižih razreda, a osobito su bili marljivi učenici četvrtog razreda. Elvis Šarić, ravnatelj PŠ Peklenica i učitelji razred-

ne nastave Tajana Rihtarec Višnić, Marinko Pintarić i Željka Repalust istakli su kako je to hvalevrijedna, zanimljiva i dinamična akcija.

Svi joj se u školi vesele, a djecu potiče shvatiti da su i ona dio prirode. Učiteljica Lidija Škvorc kazala je : - Imam radoznale i zainteresirane učenike za svijet oko nas. Ponijeli smo lijepe uspomene s ovogodišnjeg posjeta Centru Med dvemi vodami. Ponosni smo i čuvat ćemo ovaj hotel za kukce. On će nam biti stalni podsjetnik koliko su nam važni kukci, osobito pčele jer, eto, vidimo što im se nedavno dogodilo ovdje u Međimurju. Imamo privilegiju da kad otvorimo prozore na našoj školi, čujemo cvrkut ptica i to su sve vrijednosti naše prirodne baštine koje trebamo čuvati.

Na kraju akcije učenik Kristijan je poslao je iskrenu poruku svima: - Pomažite kukcima!

Zašto DJETLIĆA ne boli glava?

Piše: Roberta Radović Foto: Monika Cindrić

U

srcu Međimurja, u naselju Frkanovec na kućnom broju 30, nalazi se Matulov grunt. Krajem sedmog mjeseca prošle godine na tom je gruntištu Javna ustanova Međimurska priroda u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja – Stanica Čakovec prigodno 31. srpnja, kada se obilježava Svjetski dan rendžera, organizirala prvi Kamp mladih čuvara prirode. Idealno prirodno okruženje Matulova grunta u Frkanovcu pokazalo se kao odličan odabir za održavanje kampa. I ove godine nastav-

lja se koristiti taj prostor s ciljem edukacije mladih naraštaja o ljepotama i prirodnim vrijednostima međimurskog kraja.

Prvi ovogodišnji dan otvorenih vrata na Matulovu gruntu održan je 24. travnja i bio je prigoda za predstavljanje radne bilježnice za učenike Mladi čuvar prirode, a program na Matulovu gruntu pratila je krilatica “Rešavlemo dečije listine na Matulovu gruntu‟. Nova sezona događanja, rezidencijalnih gostovanja i programa na Matulovu gruntu otvorila se povodom obilježavanja Noći knjige 2022. (23. travnja), ali i Dana planeta Zemlje (22. travnja).

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode pripremila je edukativnu radnu bilježnicu Mladi čuvar prirode. Namijenjena je vrtićarcima i osnovnoškolcima, u dobi od 4 do 12 godina. U rješavanju kreativnih i poučnih zadataka kao što su Spoji i oboji, Budi mali detektiv, Životinjski tragovi, Složni susjedi, Bonton boravka u prirodi… zabavit će se također starija djeca i mladež, ali i odrasli. Cilj je riješiti zadatke, osvojiti određen broj bedževa, pronaći tri pečata u Križovcu, Frkanovcu i Žabniku i time osvojiti potvrdu Mladi čuvar prirode. Donosi i odgovor na pitanje zašto djetlića ne boli glava: - Kod većine

ptica kosti lubanje i kljuna su povezane, ali kod djetlića su odvojene spužvastim tkivom koje ublažava udarce poput amortizera na automobilu ili biciklu. I sama lubanja je vrlo čvrsta, poput kacige za bicikl.

Na početku radne bilježnice korisnike pozdravlja mudra sova riječima: - Na pravom si mjestu! Želim ti dobrodošlicu u čaroban svijet prirode. Međimurska priroda pripremila je zadatke. Prati moje upute i lako ćeš doći do rješenja. Uživaj u zadacima, istražuj prirodu!

Na dvadeset stranica osim radnih zadataka mogu se pronaći i mudre misli posvećene zaštiti prirode te školski raspored sati. Il-

Radna bilježnica rado se koristi na terenskim radionicama za djecu u provedbi Javne ustanove Međimurska priroda ustratorica radne bilježnice Mladi čuvar prirode je Roberta Radović, a tekstove i zadatke osmislile su Mihaela Mesarić, Sara Kočiš i Sara

Srša. Radna bilježnica Mladi čuvar prirode dostupna je u suvenirnici Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

7

REVITALIZACIJA PERIVOJA ZRINSKI

Čakovec ima i imat će PERIVOJ kakav zaslužuje Nakon dugogodišnjeg zanemarivanja, o Perivoju Zrinski na inicijativu nove gradske vlasti odlučuju građani i struka – pomaci su evidentni

V

iše od dva desetljeća čakovečki park, Perivoj Zrinski, nije održavan na adekvatan način. Tome je kumovala neodgovarajuća komunikacija Grada Čakovca kao vlasnika parka, Međimurske prirode kao upravitelja i Čakoma kao održavatelja parka. Odrazilo se to na izgledu Perivoja, ali i nezadovoljstvu građana. Ipak, evidentno je da novi vjetrovi pušu Čakovcem, posebice nakon što je dolaskom gradonačelnice Ljerke Cividini formirano Suradničko vijeće za zelene površine Grada Čakovca. - Cilj je bio u prvom redu struku te građanke i građane uključiti u proces uređenja Perivoja.

Oni su vrlo važni za njegovo provođenje i realizaciju, a dosad nisu imali prilike odlučivati o ovim ključnim temama za naš grad. Samim time, nakon održanih nekoliko sjednica vijeća projekt je doživio promjene i revizije, reći ću poboljšanja, za što možemo

zahvaliti nizu stručnjaka, krajobraznih arhitekata i šumara, ali i predstavnicima građana okupljenima u inicijativu “Park je naš, a ne samo vaš”, objasnila nam je gradonačelnica koja ističe da je kao građanka godinama promatrala kako Čakovec ima sve manje uređenih zelenih površina, što smatra nedopustivim i dodaje kako će se o tome u narednom razdoblju posebno voditi računa.

RAZVOJ ZELENOG ČAKOVCA

Osim aktivnosti u okviru revitalizacije Perivoja, dvostruko veći dio sredstava u projektu Eco Bridge uložit će se u uređenje parka na prostoru bivše vojarne gdje će se urediti nove pješačke staze, zasaditi novo zelenilo i cvijeće, a u pripremi su i radovi za akcije kojima će se poboljšati stanje staništa. Sve to uz redovne konferencije, istraživanja, edukacije i niz drugih

aktivnosti te već pokrenute projekte i planove sadnje.

Građani stoga izravno sudjeluju u donošenju svih odluka o sadnji, obnovi ili uklanjanju zelenih površina i stabala na čakovečkom području s naglaskom na uklanjanje dotrajalih, bolesnih ili opasnih drveća, predlažu načine kako povećati biološku raznolikost te površinu pod stablima na području Grada, ali su i direktno uključeni u provedbu projekta Eco Bridge u sklopu kojeg se provodi prva faza revitalizacija Perivoja Zrinski u Čakovcu. - Čakovčani su vrlo zainteresirani za kvalitetu životne sredine, te za to kako će naš park, ali i ostale zelene površine u Čakovcu na kraju izgledati, stoga od Suradničkog vijeća očekujem mnogo i zasad to svi i dobivamo. Ono što im je najvažnije je obnova i revitalizacija Perivoja, uz primjerenu prezentaciju našeg spomenika kulture i prirode.

PROLJETNO ŠARENILO I BOGATSTVO VEGETACIJE MAME U ČAKOVEC

Taj isti spomenik našao se u nezavidnoj situaciji gdje su mnogi građani i danas zgroženi sječom stabala koje je započelo već za vrijeme bivšeg gradonačelnika, no problematika se polako rješava.

- Ovo su važne i konkretne radnje koje poduzimamo u razvoju zelenog Čakovca, jer smatramo kako je svako nečinjenje najlošiji mogući odabir, posebice kada gledamo što se i kako radilo ili nije radilo proteklih 20 godina. Pritom je ključan glas građanki i građana Čakovca, njihovo je uključivanje neophodno za svaki novi korak revitalizacije i obnove našeg grada, kako bismo zajedno trajno zaštitili graditeljsku baštinu te potaknuli razvoj grada kao centra Međimurske županije.

8

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZELENA TRANZICIJA MURSKOG SREDIŠĆA

Teška industrija samo u interpretaciji, a veličanstvena PRIRODA u stvarnosti

G

rad Mursko Središće i okolna mjesta svoj razvoj i rast u 20. stoljeću duguju ponajprije teškoj industriji – rudarenju mrkog ugljena, a još prije toga i crpljenju crnog zlata – nafte. Iako su ti zanati već za nekoliko generacija prošlost, mjestu su ostavili trajni identitet, a u posljednje vrijeme upravo se na njima gradi novi turistički proizvod. Ili bolje rečeno, dograđuje, jer razvija se i postoji više od desetak godina. Preko prekograničnog projekta Energy tour Mursko Središće je u potpunosti uredilo Spomen-park naftaštva u Peklenici, a u atraktivni interpretacijski centar pretvorilo Spomen-dom rudarstva – Cimper u Murskom Središću. Te dvije lokacije objedinjuju priču o rudarenju ugljena i nafte,

razvoju Murskog Središća i okolnih naselja. Bogatom multimedijalnom opremom, vizualnim i audioefektima posjetitelju je približen život središćanskih rudara, sve koristi, ali i teške posljedice posla koji s pravom nosi epitet jednog od najtežih. Kako bi dobili uvid u svakodnevni život središćanskih rudara, uređuje se rudarska etnokuća, čija se prijava opremanja planira na jedan od natječaja koji dolaze u bližoj budućnosti. Pokraj same etnokuće nalazi se dječje igralište izgrađeno u rudarskom stilu – s vlakićem, tunelima i oknima.

Postoji još planova za interpretaciju industrijske baštine, kao i za interpretaciju poslova koji su se obavljali prije rudarstva, za što su idealna lokacija dva novovjekovna majura, u Štrukovcu i Hlapičini.

Biser Murskog Središća, Šetnica svete Barbare, svake godine plijeni novim sadržajima i produžena je do Svetog Martina na Muri

“

Osim što se teška industrija pretvara u turistički proizvod, turizam se gradi i na ponudi predivnog krajobraza uz rijeku Muru. Biser Murskog Središća, Šetnica svete Barbare, svake godine plijeni novim sadržajima i produžena je do Svetog Martina na Muri. Izletište Fusek postaje stalno mjesto okupljanja, a izletnicima i posjetiteljima nudi još jedan jedinstveni doživljaj stoljetnog murskog zanata – skelarenja.

Skela na Fuseku svakodnevno besplatno prevozi turiste, posjetitelje, ili u konačnici – lovce i ribolovce na drugu obalu Mure. Ako nekoga zanima nešto više o divnom krajobrazu, tu je Centar za posjetitelje Med dvemi voda-

mi u Križovcu, gdje možete saznati sve o tom prirodnom biseru. Šetnica je i dom sportaša i rekreativaca.

Mursko Središće ponosi se i svojim manifestacijama i kulturnom ponudom.

Ljeto uz Muru okuplja brojne ljude iz Međimurja, ali i okolnih zemalja, Slovenije, Mađarske i Austrije te nudi najveće hrvatske estradne zvijezde. Tradicionalne manifestacije poput Martinja, Fašnika i Adventa okupljaju sve veći broj ljudi, a Nova se godina po novome dočekuje u podne, što se pokazalo kao pun pogodak. Grad se ponosi i novouređenim i bogato opremljenim centrom za kulturu, koji postaje dom državne kazališne smotre,

Pokraj same etnokuće nalazi se dječje igralište izgrađeno u rudarskom stilu

“

dječjeg kazališnog festivala, glazbenog i folklornog okupljanja i brojnih pojedinačnih priredaba.

Mursko Središću polako, ali sigurno dovršava i zaokružuje svoju turističku ponudu, gradi svoj kulturni identitet i donosi pregršt zabavnih događaja, za svoje građane, žitelje Međimurja i okolnih krajeva i zemalja.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

9

PROJEKT AQUA ADVENTURES

Upoznajmo floru i faunu MARINE

G

rad Prelog u suradnji s mađarskom općinom Kistolmács provodi projekt akronima AQUA ADVENTURES koji sufinancira Europska unija u sklopu INTERREG V-A Programa suradnje Mađarska-Hrvatska 2014. – 2020. Glavni cilj projekta je unapređenje turističke ponude na jezerima uz Prelog i Kistolmács. No, ne radi se samo o razvoju turizma, sastavni su dio ovog projekta i radionice o lokalnoj flori i fauni, dvodnevna škola u prirodi te izgradnja drvene promatračnice za ptice.

Na pr voj od ukupno planiranih pet radionica o lokalnoj flori i fauni dvadesetak je učenika osnovnih i srednjih škola saznalo što se sve krije u sedimentu rijeke Drave. Nakon kratke potrage pronašli su desetke dobro skrivenih beskralježnjaka različitih oblika i veličina.

Na drugoj su radionici zainteresirani učenici naučili razlikovati skakavce i zrikavce te su se upoznali s različitim vrstama skakavaca koje se mogu pronaći u našim kra-

jevima. Osobitu je pozornost izazvao Tetrix transsylvanica hypsocorypha za kojeg se donedavno smatralo da je izumro u Hrvatskoj.

Od preostalih triju radionica, dvije će biti posvećene pticama koje možemo opaziti u našim krajevima, a posljednja lokalnoj flori. Radionice vode iskusni nastavnik biologije i kemije iz Srednje škole Prelog Mišo Rašan te fotograf prirode i član udruge Biom Luka Hercigonja.

Krajem ljeta planirana je dvodnevna škola u prirodi za četrdesetak učenika osnovnoškolske dobi, uključujući i desetak učenika iz Mađarske. Osim što će se međusobno družiti i tako pridonijeti povezivanju i izgradnji budućih dobrosusjedskih odnosa, učenici iz obiju zemalja bolje će upoznati prirodu koja nas okružuje, ali i lokalnu kulturu, običaje i vjerovanja vezana za rijeku Dravu.

Drvena promatračnica za promatranje brojnih vrsta ptica postavit će se u zapadnom dijelu Sportsko-rekreacijske zone Prelog koja se nalazi u Regionalnom

parku Mura-Drava, odnosno na području Nature 2000. S promatračnice će se pružati pogled na Dubravsko jezero koje zimi služi kao zimovalište za brojne vrste ptica koje se ne sele u južnije krajeve.

Projekt akronima AQUA ADVENTURES nije jedini projekt sa zelenom komponentom koji provodi Grad Prelog. Nedavno dovršenim projektom akronima HAPPY BIKE promoviran je biciklizam u suradnji s gradom Ludbregom i mađarskim gradom Letenye, a uz sufinanciranje Europske unije također u sklopu programa INTERREG V-A Mađarska-Hrvatska 2014. – 2020.

Projektom akronima ENES-CE Grad Prelog nastoji potaknuti osnivanje lokalnih energetskih zadruga i građanskih energetskih grupa.

Projekt provodi 10 projektnih partnera iz 6 zemalja središnje Europe, a sufinancira Europska unija iz programa INTERREG Central Europe. Važan rezultat tog projekta je osnivanje udruge Zeleni Prelog koja je snažno orijentirana na obnovljive

Na prvoj od ukupno planiranih pet radionica o lokalnoj flori i fauni dvadesetak je učenika osnovnih i srednjih škola saznalo što se sve krije u sedimentu rijeke Drave. Nakon kratke potrage pronašli su desetke dobro skrivenih beskralježnjaka različitih oblika i veličina

“

izvore energije, smanjenje emisije stakleničkih plinova i druge zelene ideje.

Sadržaj je isključiva odgovornost Grada Preloga i ni pod kojim uvjetima ne odražava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.

10

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI

20. svibnja 2022.

ŽIVOT uz Muru priča je Europske destinacije izvrsnosti Duž staze Svetomartinska Mura postavljeno je 20 edukativnih tabli koje poučavaju o rijeci Muri, njenoj važnosti tijekom povijesti i bioraznolikosti koja se nalazi uz nju

Foto: arhiva TZ Sveti Martin na Muri, Roberta Radović

O

pćina Sveti Martin na Muri jedna je od najatraktivnijih turističkih destinacija u kontinentalnoj Hrvatskoj i zasigurno najzanimljivija rubna točka Lijepe Naše. Carstvo termomineralne vode i wellnessa, restorani s nagrađivanim kuhinjama, vinske ceste, mnoštvo biciklističkih staza i ostalih mogućnosti za aktivan odmor samo su neki od razloga što se tom kraju turisti rado vraćaju.

JEDAN DAN U ŽIVOTU MLINARA

Želite li saznati više o mlinarenju, posjetite Mlinarev grunt u Žabniku. Tamo se nalazi plutajući mlin koji će uvelike dočarati taj tradicijski zanat. Nakon što razgledate mlin, posjetite Mlinarsku hižu i na trenutak se vratite u prošlost. Kroz multimedijalnu izložbu Jen den v živleju mlinara Franca Žalara saznajte kako je izgledao život mlinara i na jedan se dan pretvorite u pravog radišnog Međimurca.

SVETOMARTINSKA MURA

Na najsjevernijoj turističkoj točki Hrvatske nalazi se ekoturistička poučna pješačko-biciklistička staza Svetomartinska Mura, koja se u idiličnom prirodnom ambijentu nastavlja na Centar za posjetitelje Žabnik, a uređena je za šetnju, bicikli-

ranje, ribolov i druge rekreativne aktivnosti prilagođene svim dobnim skupinama.

Duž same staze postavljeno je 20 edukativnih tabli koje poučavaju o rijeci Muri, njenoj važnosti tijekom povijesti i bioraznolikosti koja se nalazi uz nju. Na samoj stazi postavljene su tri šumske učionice, a rekonstruiran je i drveni mostić preko rukavca rijeke Mure. Šetnjom kroz mozaičnu prirodu u dužini od skoro 5 km, ta poučna staza nudi i mnoštvo zanimljivih podataka o prirodnoj i tradicijskoj baštini prostora značajnog krajobraza rijeke Mure, a posjetiteljima nudi na raspolaganje Skelarsku hižu koja u funkciji interpretacijskog centra govori o djelatnostima uz rijeku Muru, Mlinarsku hižu u kojoj se nalazi muzej mlinarstva i vrlo interesantna multimedijalna etnografska zbirka, riječnu skelu, plovilo koje s jedne na drugu riječnu obalu prevozi ljude i vozila, a bez motora, jedara ili vesala te jedini plovni mlin na ovim područjima u kojem možete saznati sve o tradiciji mljevenja žitarica i dobivanja brašna.

Staza prolazi kroz prekrasan prirodni ambijent Regionalnog parka Mura-Drava koji je ujedno dio UNESCO-va Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, a u neposrednoj blizini nalaze se pašnjak međimurskog konja, ribolovne staze, prostor za piknik i odmor. Lokacija je to koja pripovijeda priču o ljepoti međimurske prirode.

Mlin i skela atrakcije su Žabnika

Promatračnica za ptice u funkciji je sve popularnije rekreacije u prirodi – promatranja ptica

IZLET U PRIRODU

SKELARSKA KUĆA

Rijeka Mura idealna je za odmor u prirodi. Okolica Mure uz Žabnik obiluje lokacijama na kojima možete provesti vrijeme s voljenima šetajući ili uživajući u pikniku.

Osim što na Mlinarevu gruntu možete prošetati Labirintom ljubavi i Labirintom energije, otamo možete i krenuti na razgledavanje Svetomartinske Mure. Riječ je o kružnoj stazi na kojoj možete pješice ili biciklom upoznati prirodne posebnosti ovoga kraja.

Sveti Martin na Muri razvio se kao zaista respektabilna destinacija aktivnog odmora i kvalitetnog života pa u današnje vrijeme može ponuditi različiti spektar turističkih resursa, atrakcija i proizvoda. Jedna od najnovijih turističkih atrakcija je Skelarska kuća koja u funkciji interpretacijskog centra za zadatak ima sačuvati tradiciju skelarenja i života uz rijeku Muru te pružati prihvat, informacije i upućivanje turista u samu destinaciju. Saznajte sve o skelarenju, povijesti tog jedinstvenog i zanimljivog, stotinama godinama starim načinom transporta ljudi i robe između dvije strane rijeke Mure, pribavite lokalni suvenir ili se podružite s najmilijima na otvorenom prostoru Skelarske kuće!

Lokacija je to koja pripovijeda priču o ljepoti međimurske prirode

Labirint ljubavi i Mlinarska hiža oaza su kulturnih programa

Skelarska kuća idealna je za odmor u prirodi

Najsjevernija točka CLDT Sveti Martin na Muri također je i najsjevernija točka nacionalne, krajobrazne staze za hodanje. Staza se proteže cijelom Republikom Hrvatskom od krajnjeg istoka, preko najsjevernije i najzapadnije točke, pa sve do krajnjeg juga.

Croatian Long Distance Trail je plod ljubavi i rada Udruge Long Distance Trail Hrvatska koja djeluje na području međunarodne suradnje te zaštite okoliša i prirode.

Duž staze Svetomartinska Mura postavljeno je 20 edukativnih tabli, kaže Martin Srša načelnik općine Sveti Martin na Muri

20. svibnja 2022.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11

OPĆINA SELNICA NIZ GODINA ODLIČAN DOMAĆIN VOLONTERSKIM AKCIJAMA

Selničani ZNAJU kako se brinuti o vodozemcima Piše: Roberta Radović Foto: Davorin Mance, arhiva Međimurske prirode

P

rometni znak upozorenja “Žabe na cesti‟ jedna je od posebnosti koja se opaža u Selnici. Naime, Općina Selnica od samih je početaka uključena u volontersku akciju Spašavanje vodozemaca od stradavanja na prometnicama. Lokalno stanovništvo, brojni motivirani

pojedinci i udruge, učenici i učitelji Osnovne škole Selnica i Područne škole Zebanec s Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom za zaštitu prirode koja je nositelj ove volonterske akcije, značajno pridonose smanjenju stradavanja vodozemaca, ali i samoj sigurnosti prometa u Selnici.

Značaj ove volonterske akcije koja se već deset godina provodi svakog proljeća tim je veća što zahtijeva

Miljenko Vrančić Serđo jedan je od najmarljivijih volontera

kontinuitet i svakodnevnu aktivnost tijekom mjesec dana. Tako je ove 2022. godine u Selnici i na preostalim dvjema lokacijama (retencija Križopotje u Dragoslavcu i relacija prometnice Črečan-Macinec) spašeno od stradavanja pod kotačima automobila sveukupno 3805 vodozemaca. Ovogodišnji odaziv na akciju ponovo ukazuje na sve višu svijest volontera i značajnu ulogu svakog pojedinca lokalne zajednice u području zaštite prirode. Volonterska akcija organizirana je unutar projekta Riverside te je u njoj sudjelovalo preko 200 volontera. Što zapravo rade volonteri? Topli dani u ožujku potiču migraciju vodozemaca. Oni kreću na mriješćenje u obližnje retencije i tom prilikom prelaze preko prometnice.

Tada ti dijelovi prometnice postaju “crne točke” gdje vodozemci najviše stradavaju. Postavljanjem zaštitne ograde sprječava se njihov prelazak preko prometnice.

Naime, vodozemci tražeći put i izlaz padaju u postavlje-

ne kante odakle ih volonteri svakog jutra i večeri vade te prenose preko prometnice do obližnjih močvara i bara.

Svijest građana o potrebi zaštite okoliša iz godine u godinu sve je izraženija, a načelnik općine Selnice Ervin Vičević, uvijek vlastitim dolaskom i obilaskom akcije, daje obol ovom hvalevrijednom projektu, kao i općinski selnički komunalni redari.

Potporu akciji daje i Oldtimer muzej Šardi.

Provedbu volonterskih akcija u Selnici uvijek obiđe i načelnik Vičević

ČEŠNJAČA U SELNICI

Na selničkoj prometnici ovog su proljeća ukupno prenesena 732 vodozemca.

Značajan je nalaz češnjače. Ta se žaba rijetko pronalazi na drugim lokacijama, čime je taj nalaz u Selnici još vrjedniji. Osim za vodozemce, Selničani brinu i za proljetnice.

Podsjetimo, Općina Selnica je 2017. godinu proglasila Godinom zvončića jer su prepoznali vrijednost svoje lokalne prirode i time pokrenuli edukativnu kampanju senzibiliziranja javnosti o potrebi očuvanja proljet-

Vrijedan nalaz češnjače nog drijemovca ili zvončića.

Njegov je dom na selničkom

području u Bukovcu, uz istoimeni potok.

2. HOG RACE U MALOM MIHALJEVCU

Birajte, ADRENALINSKI izazov ili zabava!

S

vim ljubiteljima prirode i rekreacije stižu dobre vijesti! Od 21. do 22. 5.

2022. na PG Geler u Malom Mihaljevcu održava se festival Hog race. Hog race je zamišljen kao slavlje zdravog i aktivnog života u skladu s prirodom, pa je sve tome prilagođeno. Broj natjecatelja bit će ograničen, a start će biti u razmaku od jedne minute između natjecatelja, kako bismo ispoštovali sve epidemiološke mjere.

Svaki natjecatelj će dobiti uz startni broj i čip uz upute prije starta. Start je dana 22.

5. 2022. s početkom u 10 sati. Pri preuzimanju startnog paketa potrebno je obavezno potpisati suglasnost na utrci.

Ove godine trasa staze je izmijenjena, kao i same prepreke.

Staza će biti duljine cca 6 km s 14 zadanih blatnih prepreka.

Staza se proteže kroz livade i šume te potocima uz blage uspone i nizbrdice. I ove godine bit će potrebna hrabrost, snaga, izdržljivost, sreća, spremnost pomoći drugome, kao i primiti pomoć druge osobe.

Dakle, pomaganje je dopušteno, štoviše i poželjno. Svaku

prepreku treba se potruditi i savladati, a ako ju ne prijeđete, dodaje vam se 5 min po prepreci. Nema mjesta kalkulaciji i nije isplativo odustati.

Organizator Mario Horvat nam je rekao: - Kako bismo natjecatelje bodovali pravedno, za ukupan poredak na svakoj prepreci bit će zaduženi educirani volonteri. Svi natjecatelji dobit će jedinstvenu medalju u startnom paketu.

Deset muških i 10 ženskih natjecatelja koji ostvare najbolje vrijeme u glavnoj utrci ulaze u “elite super sprint” – dodatnu kratku stazu od cca 400 m s “elite” preprekama. Kotizacija po osobi je 250 kuna, a nagrade su pehar i vrijedna novčana za prva tri mjesta, odnosno 1000 kuna za prvo, 500 kuna za drugo i 300 kuna za treće mjesto.

Kategorije su do 30 godina, do 40, do 60, do 60 i do 70 godina.

I za posjetitelje utrke organiziran je cijeli niz zabavnih programa, među kojima je i lov na blago za hrabre posjetitelje koji će se održati u nedjelju od 14 sati. Dobro došli!

PROGRAM: SUBOTA, 21. 5.

2022.

13:00 – 19:00 sati – podizanje startnih paketa 13:00 – 21:00 sati – otvoren adrenalinski park 20:00 sati – štala party

POMAKNI GRANICE

HOG RACE 21.-22.5.2022.

MALI MIHALJEVEC

NEDJELJA. 22. 5. 2022.

9:30 – službeni program i najava 10:00 – pojedinačni start glavne utrke uz čip 12:00 – elite supersprint 12:40 – utrka poznatih 13:00 – dječja utrka 14:00 – igra za posjetitelje 14:14 – igra za hrabre posjetitelje 15:00 – spust Spidermana zip-lineom 17:00 – proglašenje pobjednika 18:00 – tombola za natjecatelje 19:00 – zabava

WWW.HOGRACE.PG-GELER.HR

12

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA SVETI JURAJ NA BREGU

20 godina PONOSA vlasnika Bedekovićevih graba Vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe zaštićene su kao spomenik prirode od prosinca 2002. godine, ponajprije zahvaljujući prethodnim istraživanjima dviju biologinja i sestara, Željke Kadi i Jelene Pavlic. Veliki i zagasiti livadni plavac pripadaju najugroženijim europskim vrstama danjih leptira, stoga su čudesno blago Bedekovićevih graba, ali i biološki biser na području Republike Hrvatske

Piše: Roberta Radović Foto: Davorin Mance, rr

D

vadeset je godina od proglašenja Bedekovićevih graba spomenikom prirode. Nalaze se na području općine Sveti Juraj na Bregu. Uz vlažne livade u Zovju kraj Đelekovca vlažne livade na lokalitetu Bedeko-

vićeve grabe predstavljaju jedino poznato stanište u Hrvatskoj na kojem nalazimo obje vrste velikog i zagasitog livadnog plavca.

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, od samog početka svog djelovanja, odnosno od 2007. godine vodi aktivnu brigu o Bedekovićevim grabama.

U godini kada Međimurje, a osobito općina Sveti Juraj na

Bregu slavi bogatstvo svoje bioraznolikosti, drugi dan otvorenih vrata na Matulovu gruntu bit će posvećen upravo jubilarnoj obljetnici službene zaštite Bedekovićevih graba. Gošća na Matulovu gruntu u Frkanovcu u nedjelju 22. svibnja bit će biologinja Željka Kadi, jedna od najzaslužnijih osoba koja je dala neizmjeran doprinos zaštiti tog lokaliteta.

Biologinja Željka Kadi jedna je od autorica brošure Livadni plavci

ZNAČAJ TRADICIONALNE KOŠNJE Željka Kadi i njezina sestra Jelena Pavlic opazile su prisutnost livadnih plavca, što je rezultiralo zaštitom 13 hektara livada na kojima njihovi korisnici još uvijek redovno vrše otkos sijena i otave te tako tako čuvaju kvalitetu staništa potrebnu za život leptira plavaca: - Sjećam se osmijeha na licima i njihova ponosa kada sam vlasnicima tih livada pojasnila kako su upravo oni ti koji su tradicionalnom košnjom sačuvali te leptire i njihov životni ciklus. Pojedini vlasnici odlučili su zapustiti svoja polja koja su bila unutar livada, a sve u cilju očuvanja ovog vrijednog staništa. U većem dijelu Europe ti su leptiri izumrli. I sad sam ganuta kad se sjetim tih trenutaka, prisjeća se Željka Kadi prvih godina pripreme i proglašenja Bedekovićevih graba spomenikom prirode.

LJUBAV PREMA LEPTIRIMA

Vlažne livade košanice na lokalitetu Bedekovićeve grabe

Biologinja Željka već je kao djevojčica u sebi prepoznala ljubav prema prirodi i zavičaju: - U djetinjstvu mi je na tim grabama najljepše bilo vidjeti male kaćune (Orchis morio L.). Kad je ta mala orhidejica procvala, silno sam se tome veselila. Leptire sam obožavala oduvijek. Fotogra-

Zagasiti livadni plavac firala sam ih odmah kako sam nabavila fotoaparat. Ta moja ljubav prema prirodi me i odvela na studij biologije i kemije na Prirodoslovno-matematički fakultet. Tako sam i birala diplomski rad jer sam željela ostaviti trag u tom području. Istražujući Bedekovićeve grabe došla sam do spoznaje da je Međimurje jako malo istraženo i da je u to vrijeme bilo u Međimurju jako malo zaštićenih područja.

"BUBA U UHU"

Priča je počela gotovo prije trideset godina, odnosno akademske godine

1992./1993. kad je pripremala diplomski rad: - Istraživala sam floru okolice svog mjesta Pleškovec. Utvrdila sam 470 biljnih vrsta, među njima pojedine rijetke vrste kao što je primjerice biljka ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis) koja je ugrožena zbog isušivanja vlažnih staništa. Moja mentorica prof. dr. sc. Zinka Pavletić i znanstvenik koji je radio s nama, dr. sc. Ivo Trinajstić, naglasili su kako se uz ljekovitu krvaru veže određena simbioza. Bila je to "buba u mom uhu". U zimsko doba 2001. godine naišla sam na stručni članak koji je govorio

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

13

PISAC SVEN POPOVIĆ prvi ovogodišnji rezident na Matulovu gruntu

PRIRODA Frkanovca savršena je za umjetnost Druženje na Matulovu gruntu bit će u nedjelju 22. svibnja od 14 do 18 sati DRUGI DAN OTVORENIH VRATA

U rekordnom roku "planule" prijave za Dodir leptira Matulov grunt otvorit će svoja vrata za javnost u nedjelju 22. svibnja od 14 do 18 sati. Osmišljen je program prigodno uz 22. svibnja kada se obilježava Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodni dan biološke raznolikosti. Gošća drugog dana otvorenih vrata na Matulovu gruntu je fitoaromaterapeutkinja i voditeljica učeničke zadruge Terra Economica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, Željka Kadi, prof. Vodit će besplatnu radionicu izrade hidratantne kreme za lice Dodir leptira o kojoj govori: – Dodir leptira je krema za lice originalnog sastava iz linije prirodne kozmetike ZAK, učeničke zadruge Terra Economica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec. Nastala je s namjerom senzibilizacije javnosti povodom obilježavanja 20. obljetnice zaštite Bedekovićevih graba, staništa rijetkih i ugroženih danjih leptira livadnih plavaca u Međimurju. Među biosastojcima kreme nalaze se hidrolati i eterična ulja vlastite proizvodnje od sirovina iz školskog Mirisnog vrta Ekonomske i trgovačke škole. Radujem se svakom gostu i suradnji s Javnom ustanovom Međimurska priroda.

Interes za radionicu bio je izniman, tako da su planirana mjesta za radionicu "planula" vrlo brzo nakon objave prijava. Svi koji nisu uspjeli dohvatiti svoj termin radionice, moći će uz stručno vodstvo upoznati tajne Matulova grunta. o toj temi. Posvetila sam se prikupljanju literature, a izvori su bili ponajviše francuski i njemački jer u Hrvatskoj se o tome gotovo ništa nije pisalo. Tako sam saznala o tom čudesnom životnom ciklusu leptira plavaca i krenula u potragu za njima na Bedekovićem grabama. Tada sam radila u Gimnaziji Josip Slavenski i Ekonomsko-trgovačkoj školi u Čakovcu. Kako u sve uključujem svoje učenike, jer sam prije svega nastavnica i uživam u radu s djecom, u terenske istraživačke radove uključila sam i učenike. Jedna vrlo posebna djevojčica Melanija Posavec, tada je bila prvi razred Gimnazije (danas je doktorica genetike), bila je posebno zainteresirana.

Upravo je ona determinirala prvog velikog leptira plavca.

To je bila ogromna radost, jer smo znali da je ta vrsta već upisana u Crvenu knjigu ugroženih vrsta Europe i svijeta. Uskoro sam i ja opazila sestrinsku vrstu, zagasitog livadnog plavca.

- Istraživala sam floru okolice svog mjesta Pleškovec.

Utvrdila sam 470 biljnih vrsta

“

Biologinja Kadi u razgovoru je spomenula još nekoliko osoba koje su imala značajnu ulogu u zaštiti Bedekovićevih graba. Između ostalog profesorica i voditeljica udruge Ekološka škola Barbara Markač Despinić, potom znanstvenik mr. sc.

Franjo Perović koji je potvrdio determinaciju dviju vrsta livadnih plavaca što je rezultiralo brzom zaštitom tih vrijednih vlažnih livada.

Javna ustanova Međimurska priroda podsjeća kako će upravo u ovoj obljetničkoj godini Bedekovićeve grabe dobiti svoj plan upravljanja.

Osnovna svrha Matulova grunta je edukacija i produbljivanje znanja o vrijednostima očuvanih izvornih livada i pripadajućih kukaca (ponajprije leptira) koji već stoljećima obitavaju uz čovjeka na prijelazu iz gornjeg u središnje Međimurje - Očarala me magija i mir na Matulovu gruntu, ističe Sven Popović Piše: Roberta Radović

M

atulov grunt naziv je za posjed na adresi Frkanovec 30.

Matul znači po gornjemeđimurskom leptir, a grunt posjed. Naziv je kreiran tijekom prijave projekta Med dvemi vodami 2017. godine.

Današnji kompleks sastoji se od stare hiže, pomoćnog objekta u kojem je stara preša kubusa koji imitira brajde koje su se tu nalazile, zdenca, hotela za kukce te interpretacijskih ploča i klupa. Investiciju je provela Međimurska županija kroz projekt Med dvemi vodami od 2019. do 2021. godine, a uloženo je oko 2 milijuna kuna. Objekt je formalno otvoren 10. ožujka 2021. godine, na 106. rođendan Jože Horvata, a njime upravlja Javna ustanova Međimurska priroda. Osnovna svrha je edukacija i produbljivanje znanja o vrijednostima očuvanih izvornih livada i pripadajućih kukaca (ponajprije leptira) koji već stoljećima obitavaju uz čovjeka na prijelazu iz gornjeg u središnje Međimurje. Ujedno, Matulov grunt je mjesto prve međimurske rezidencije za umjetnike, znanstvenike i istraživače.

UMJETNICI NA GRUNTU

Prvi “gazda” grunta bio je pisac, novinar i teolog Tomislav Šovagović, zatim

Maja Klarić sa svojim Bookmobilom, prevoditeljica i spisateljica Dimana Miteva, storytellerica i prevoditeljica Srebrenka Peregrin i operna pjevačica i autorica bloga knjigesumojsvijet. com Ana Jembrek. Na samom gruntu boravili su i istraživači udruge Hyla koji su tijekom ljeta 2021. godine istraživali noćne leptire na području Međimurske županije. Ovogodišnji prvi rezident je pisac Sven Popović iz Zagreba.

Diplomirao je komparativnu književnost, engleski jezik i književnost i amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za časopise i portale. Jedan je od osnivača “TKO ČITA?”, programa namijenjenog mladim autorima. Autor je romana "Uvjerljivo drugi".

Kao desetogodišnjak imao je cilj postati rock'n'roll zvijezda i u tom pokušaju imao je u mladenačkim danima nekoliko bendova, u kojima je, kako kaže, bilo zabavno raditi i svirati. Ipak, književnost i pisanje postali su mu glavna profesija.

"MALI I LEVIJATAN"

Prva priča objavljena mu je 2011. godine, a 2015. godine objavljuje knjigu priča Nebo u kaljuži o kojoj govori: - Protagonist je Elias koji jednog dana izgubi svoju sjenu i u potrazi za njom dolazi do spoznaje da mora odra-

sti. Knjiga sadrži dvadesetak priča čiji soundtrack čini glazba Iggyja Popa, Clasha i Ramonesa, do Modest Mousea, Libertinesa i Strokesa.

Drago mi je što je ta zbirka dobro prihvaćena među kritikom i publikom. Paralelno s tom zbirkom počeo sam pisati roman Uvjerljivo drugi.

Naslov mi je dao sjajan pisac Neven Ušumović 2015. godine kad sam bio finalist Književne nagrade Edo Budiša, koju dodjeljuje Kuća za pisce – Hiža od besid. Rekao mi je: - Čuj, Sven, nisi pobijedio, ali si bio uvjerljivo drugi.

Upravo je taj neki luzerski mentalitet ljudi u kasnim dvadesetima, te generacije milenijalaca potka mog romana. Toj generaciji je obećano ako će učiti i raditi da će biti uspješni. Međutim to se nije dogodilo, pa smo ostali u toj nekoj pukotini.

Bijesni smo, naš humor je vrlo autoironičan, skloni smo depresiji, anksioznosti.

Ali knjiga, osim što pokazuje tu rezignaciju, pokazuje i nadu da možemo kroz svoj talent i svoj rad ipak nešto ostvariti. Treća knjiga mi je pri kraju. Zove se Mali i Levijatan i riječ je o fantastici.

U knjizi se dotičem tematike odrastanja.

DIVAN KRAJOLIK I ŽENSKA RUKA

Popović je na Matulovu gruntu boravio dva tjedna.

Upoznavajući Frkanovec i gruntište, uhvatio je i vrijeme za pisanje:

- Dobra je ovdje energija. Evo, u samo dva sata napisao sam dvije kartice teksta što je za mene mnogo. Volim taj bijeg iz Zagreba. Dovršavam dijelove romana Mali i Levijatan. Odlično je što mogu koristiti električni bicikl.

Bicikliram dosta, jer me to puni energijom. Ljudi su ovdje vrlo pristojni i ljubazni.

Ako im mahnem s bicikla, oni mi uzvrate. Nadam se da sam zanimljiva pojava.

Divan je krajolik. Odlično se spava. Tiho je i mirno.

Pisanje me čini sretnim, to je ono što volim raditi. Ako u jednom trenutku osjetim da više nemam o čemu pisati, prestat ću pisati. Ta svoja promišljanjima često komentiram s ocem (otac, Edo Popović, također je pisac, o. a.).

Na kraju razgovora Sven nam je uz osmijeh na licu kazao: - Sve na Matulovu gruntu je fenomenalno. Podsjeća me na kuću mojih roditelja.

Moderno, a opet rustikalno.

Radna soba je prekrasna, pogotovo jer je pozicionirana ispod tavanskog prozora.

Ovo je najbolja kuhinja koju sam kao rezident imao. Ima moje najdraže noževe. Volim kuhati i to mi je bitno.

Bio sam rezident u Pazinu, Beogradu, Rijeci, jednom mjestu kod Barcelone… Najčešće rezidencije imaju tupe noževe. Dakle, ovdje se vidi da je ženska ruka uređivala rezidenciju.

14

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA NEDELIŠĆE

20. svibnja 2022.

Djeci treba dopustiti ZEMLJU i blato na rukama te zaprljati tenisice Provedba prirodoslovnog kampa dobra je praksa u radu s mladima, ističe općinski načelnik Nikola Novak

Piše: Roberta Radović Foto: Davorin Mance, arhiva Međimurske prirode

P

rošlog je ljeta Ekološka udruga Platana iz Nedelišća organizirala 1. Prirodoslovni kamp za djecu. Održan je u Pretetincu sredinom kolovoza, a vodile su ga Monika Cindrić, profesorica biologije i kemije uz pomoć Marine Trstenjak Petran, profesorice fizike. U aktivnostima kampa sudjelovali su učenici nižih razreda Područne škole Dunjkovec, a program je proveden u prirodi na terenu zvanom Ladićev breg. Općina Nedelišće i Turistička zajednica općine Nedelišće već su pri samom predstavljanju ideje organizacije aktivnosti za djecu u prirodi, dale “zeleno svjetlo‟ projektu te financijski pomogle pri njegovoj provedbi. Kamp je bio organiziran u pet dana po četiri školska sata i sudjelovalo je

18-ero učenika nižih razreda većinom iz Područne škole Dunjkovec. Okosnica i tema radionica bile su prepoznavanje lišća, prepoznavanje strana svijeta, određivanje starosti panjeva i upoznavanje mjernih jedinica koje su se upotrebljavale u povijesti.

Ostvarena je i suradnja s Javnom ustanovom Međimurska priroda, pa je diplome za sudjelovanje na Prirodoslovnom kampu uručio glavni čuvar prirode iz Javne ustanove Međimurska priroda, Velimir Bašek, koji je ujedno i predsjednik Ekološke udruge Platana Nedelišće. Za ovo ljeto u pripremi su nove teme i aktivnosti, a naravno sve će biti osmišljeno s ciljem očuvanja prirode i poticanja boravka djece na svježem zraku. Za ovu je godinu osigurano dvostruko više financijskih sredstava nego prošle godine. Općina Nedelišće je s udrugom Platana potpisala sporazum o suradnji. Kamp je prije svega namijenjen

Djeca su učila koristiti se mjernim jedinicama u prirodi

Sudionici 1. Prirodoslovnog kampa učenicima Osnovne škole Nedelišće, uzrastu od prvog do četvrtog razreda.

Monika Cindrić, biologinja, najavljuje ovogodišnje aktivnosti: - Odjeci prošlogodišnjeg kampa toliko su pozitivni da smo odlučili nastaviti s njegovom organizacijom i ove godine. Opaža se kako djeca premalo svog slobodnog vremena provode u prirodi.

U svom radu svakodnevno se susrećemo s djecom koja se boje kukaca, boje se prljavih cipela i tenisica. Cilj nam je to promijeniti i djecu približiti prirodi. Samim time želimo potaknuti i njihove roditelje da s djecom provode više vremena u prirodi. Općina Nedelišće nam je osigurala potporu za organizaciju ovo-

Ponosna dama Zaštita prirode u Međimurju službeno je započela proglašenjem zaštite jednog jedinog stabla – ogromne stare platane. Ta golema platana u središtu mjesta Nedelišća zaštićena je davne 1963. godine i otad do danas najvrjednija prirodna područja u Međimurju malo-pomalo bivala su zaštićena. Tako se sljedeće, 2023. godine obilježava punih šezdeset godina otkako je zaštićen prvi objekt prirode u Međimurskoj županiji, čime je počela i službena zaštita prirode u Međimurskoj županiji.

Nedelišćanska platana popularno se naziva i “birov hrast‟. Iako nije hrast, taj je naziv dobila jer raste kraj kuće u kojoj je nekad živio “birov‟, predsjednik mjesta odnosno seoski starješina. U proljeće 2019. godine dotjerivali su ju obučeni penjači – arboristi – orezivanjem suhih grana i sidrenjem krošnje. Time je poboljšan vitalitet stabla i produžen očekivani životni vijek. Ta ponosna dama danas ima prsni opseg više od 627 cm.

Prirodoslovni kamp vodile su Monika Cindrić i Marina Trstenjak Petran godišnjeg kampa, tako da ćemo jedan održati sredinom srpnja, a drugi sredinom kolovoza, svaki u trajanju od pet dana. Vjerujem da će se i ovog ljeta potvrditi kako je doista vrijedilo organizirati takvu aktivnost u prirodi, jer kao što sam već naglasila, djecu želimo upoznati s prirodom, njezinim zanimljivostima i blagodatima koje nam boravak u prirodi daje.

Opaža se kako djeca premalo svog slobodnog vremena provode u prirodi

Učenici su doznali brojne zanimljivosti o stablima i šumama

Nedelišćanska platana druga je najveća platana u Hrvatskoj

20. svibnja 2022.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DANI LIPE I OTVORENJE SPORTSKOG PARKA MLADOST U GORNJEM MIHALJEVCU

Novo mjesto DRUŽENJA za djecu, mještane i sportaše

G

ornji Mihaljevec poznat je po manifestaciji Dani lipe koja se svake godine obilježava krajem lipnja, a ove će godine trajati čitav lipanj. Već u nedjelju 29. svibnja sve počinje programom otvorenja Sportskog parka Mladost. Tijekom lipnja organiziraju niz zabavnih, kulturnih i sportskih događaja, a najzanimljiviji su svakako sportsko-rekreativni sadržaji, poput revijalnih nogometnih utakmica, biciklijada stazama općine te rekreativno nordijsko hodanje u kojima sudjeluje velik broj mještana.

Na preko 4 hektara prostire se nogometni travnjak, malonogometno igralište s umjetnom travom, tenisko igralište, igralište za košarku i rukomet, dječje igralište uz odbojku na pijesku, streljana sa šest polja te novi objekt, svlačionica s pripada-

jućim sadržajima. Radi se još trim staza, vanjska teretana i viseća kuglana, te kafić s čak trima terasama kako bi u svakom dijelu dana mogli uživati. Prostori će biti dani na korištenje svim mještanima, udrugama i školskoj djeci. Tako će sport u Gornjem Mihaljevcu moći živjeti punim plućima. Nasreću, sve se poklopilo s ukidanjem mjera, pa će naša djeca, mještani i svi željni rekreacije i pitoresne prirode, na najmodernijim terenima doći na svoje, kaže nam Goran Lovrec, načelnik općine. - Do sada nismo imali previše mogućnosti. Ako su se htjeli aktivno se baviti nečim, morali smo ih vozili ili u okolne općine ili u Čakovec. To je sve bilo jako teško uskladiti, posebice ako oba roditelja rade.

Na otvorenju parka sve prisutne zabavljat će grupa Casino.

(S. Zorković)

Zašto se u Gornjem Mihaljevcu slave Dani lipe?

Kako kažu, uz crkvu je nekad bila jako stara lipa, koja je bila tako velika da su ju jedna obujmili rukama dva veća muža ili četvero veće djece. U dane oko Tijelova bilo je veliko nevrijeme, koje je srušilo lipu.

Da bi ju nekako sačuvali od zaborava, mještani su od lipe dali napraviti križ i “farkašića” koji se i danas nalazi ispred crkve. Uz njega je i ploča za hrvatske branitelje.

Kulturno-umjetnička udruga Lipa, koja je nekad bila izrazito aktivna (osmislili i održavali 1. Sajam zdrave hrane), pokrenula je ideju o održavanju Dana lipe, koji se održavaju od početka ovog stoljeća. Osim kulturnih događanja, tu su i seoske igre koje su uvijek dobro posjećene i zanimljive kako mještanima, tako i putnicima namjernicima.

29. 5. 2022.

10. 7. 2022.

29. 5. 2022. u

15:00 sa

ti SRC MLA OTVORE DOST Gornji Mihalje NJE vec – Revijalna međimurs nogometna utakmic kih političa a ra Večer uz CASINO B AND 4. 6. 2022. u

Sportski d

15:00 sati

om Drago slavec Bre OTVORE g NJE Sport Dragoslave skog dom a c Breg DRUŠTVE nastup Ale NI DOM PRESEK A ksandar L azić u 20:0– 0 sati

5. 6. 2022. u

15:00

sati DOM KULT MIHALJE URE GORNJI V raj i Adam EC – predstava E va Jeronim Š ov kraj – KUD-a Sve , vura, vokalne sktrigova, nastup mu ti šk Sveti Jura upine Pjevačkog zb e j na Bregu dramske sk , nastup d ora Udruge Lu upine i mažoretkin ječje na Gornji ja Mihaljeve c

11. 6. 2022. u

15:00

sati SRC Mlad STUNT by ost Gornji Mihaljeve CRAZY S DEJAN ŠPOLJAR c – H Gornji Mih OW – Udruga Lun – aljevec a Nastup kl uba za sta Varaždin rije osobe 18. 6. 2022. u 14:00

sati GORNJA kup OpćinDUBRAVA – vatrog asni e Gornji M ihaljevec DRUŠTVE N MIHALJE I DOM GORNJI V tenisu s p EC – turnir u stoln o o Udruga sp četkom u 16:00 sa m ti – ort za sve 19. 6. 2022. u 9:00

sati SRC MLA MIHALJE DOST GORNJI VEC – BIC prijave do IKLIJADA u 9:30 sa 9:00 sati, a početa – ti Gornji Mih – MUMŽ podružn k ica aljevec Turnir u st re lja štvu – ST KLUB 6. T RELJA MIHALJE RAVNJA GORNJI ČKI VEC

25. 6. 2022. u

15:00 sa

ti SRC MLA MIHALJE DOST GORNJI V Jedinstvo EC – 45 godina N K Gornji Mih aljevec Večer uz A TOMI LIV E BAND 26. 6. 2022. u

10:00

sati Lovački d o GULAŠIJA m Gornji Mihaljeve podružnic DA za sve – MUM c – Ž a Gornji M ihaljevec

2. 7. 2022. u 16 :00 sa

ti Međunaro Veterana dni Turnir nogometn S Hrvatska lovenija, Mađarska ih u Gornjem Mihaljevc i u

3. 7. 2022. u 10 :00 sa

ti Lovački d o Šahovski m Gornji Mihaljeve klub Gorn otvoreno ji Mihaljevec – b Gornjeg M rzopotezno prvenst c – ihaljevca vo

9. 7. 2022. u 16

sati

GORNJA nogometu DUBRAVA – turnir u Gornji Mih mjesnih odbora Op malom aljevec – NK Dubra ćine včan

15

16

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DEKANOVEC, OPĆINA U ZAŠTIĆENOM KRAJOBRAZU RIJEKE MURE

20. svibnja 2022.

Nezaobilazno mjesto za druženje i ODMOR

D

ek anovč anima je Mura i više nego pri srcu. Florijan Andrašec, zbog kojeg su mnogi prvi put čuli za Dekanovec, Muru je opjevao riječima: “Mura, Mura, globoka si voda ti…”.

Mnogi ju obilaze svakodnevno i znaju sve promjene koje se događaju zbog djelovanja

prirode, ali i ljudskih aktivnosti na njoj te uz njezinu obalu. Posebice kad je riječ o lokalitetu u Dekanovcu popularno zvanom Pre jaki glavi. Može se reći da je to malo izletište, koje mještani Dekanovca uređuju s ljubavlju, privlači brojne posjetitelje rekreativce, bicikliste

Bicikliranje uz Muru uvijek je atraktivno jer se mogu vidjeti i rijetke ptice

i sve one koji vole boravak u prirodi.

Podsjetimo se da su još nedavno brojne posade iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske sudjelovale na tradicionalnim spustu rijekom Murom od austrijskog Mureka do međimurskog Dekanovca došle su do Dekanovca i lokaliteta Pre jaki glavi. Tada je ribička kućica ŠRD Mura iz Dekanovca bila krajnja točka 13. međunarodnog spusta murskih ladji MURA 2015. godine.

Nakon što su sudionici spusta uživali u prirodnim ljepotama rijeke Mure, Dekanovčani su pokazali svoju gostoljubivost upriličivši doček uz domjenak i zabavu u prirodi. Također, u smjeru ove lokacije organiziraju se i biciklijade u kojima sudjeluju sve generacije. Naravno, ovaj dio Mure na brizi imaju i lokalni ribiči okupljeni u ŠRD-u Mura Dekanovec koji ovdje često organiziraju i ribička natjecanja. Načelnik općine Ivan Hajdarović ističe kako se upravo ovaj prostor uz rijeku Muru nastoji brendi-

Nadaju se da će se naći entuzijasti koji će ponovo pokrenutu Spust murskih ladji rati kao ugodno mjesto za druženje, odmor, rekreaciju i sport. I u ovom prirodnom okruženju bit će prilika da se oda i glazbena počast još jednom brendu Dekanovca, Florijanu Andrašecu.

Hrvatski pučki pjesnik, sakupljač narodnog blaga, melograf, kipar, bačvar, izumitelj, zborovođa, orguljaš, osnivač i kapelnik Limene glazbe u Dekanovcu Florijan Andrašec (Dekanovec, 28.

IV. 1888. – Dekanovec, 9. VII. 1962.) jedan je od zaštitnih znakova Dekanovca. Zapisima pučkih pjesama, običaja

te stvarnih događaja i anegdota zadužio je Andrašec Dekanovec i svoje Međimurje.

Andrašec je svirao gotovo sve instrumente, pisao pjesme, pripovijesti i članke, bilježio narodne običaje i skladao.

Radove je objavljivao u novinama i kalendarima, pa tako između ostalog i u Međimurskim novinama (1919, 1920, 1921). Ispred zgrade Općine Dekanovec stoji Andrašecov kip na koji su svi mještani i više nego ponosni. Krajem četvrtog mjeseca u godini, točnije 28. travnja, Općina Dekanovec organizira programe

prigodom obljetnice njegova rođenja u kojima često sudjeluju općinske udruge Limena glazba Dekanovec, DVD Dekanovec, NK Mladost Dekanovec, SRD Mura Dekanovec, LD Fazan Dekanovec-Podturen i KUU Florijan Andrašec Dekanovec, a Područna škola Florijana Andrašeca Dekanovec provodi školski projekt “Florijan i ja”.

Neosporno je da je priroda i život uz rijeku Muru Andrašeca inspirirao na sva djela koja je ostavio u glazbenoj i kulturnoj baštini Međimurja.

UNIMER D.O.O. ČAKOVEC

73 godine brinemo o ZAŠTITI okoliša

J

este li znali da u Međimurju postoji tvrtka koja se već 73 godine bavi zbrinjavanjem sekundarnih sirovina? Poduzeće Unimer, društvo s ograničenom odgovornošću iz Čakovca, na adresi Rudolfa Steinera 3, osnovano je 1949. godine pod nazivom Čakovečki otpad. Preseljenjem na novu lokaciju 1985. godine tvrtka je promijenila ime u Unimer, a sredinom 1992. godine zaposlenici postaju 100-postotni vlasnici poduzeća.

Svih tih godina u Unimeru se brinu o zaštiti okoliša za dobrobit svih stanovnika Međimurja.

Osnovna djelatnost društva je sakupljanje i primar-

Jeste li znali?

Za proizvodnju 1 tone papira treba posjeći 4 stabla i potrošiti 200 000 l vode

na prerada sekundarnih sirovina te maloprodaja i veleprodaja robe široke potrošnje osim prehrane. Na oko 28.000 m2 izgrađeni su objekti za otkup sekundarnih sirovina, sortiranje i pripremu metala, pogon za sortiranje i prešanje papira te dva maloprodajna mjesta i otkupnu stanicu za otkup na malo.

Danas Unimer ima 54 zaposlenika. Za sada se uglavnom sve radi ručno, ali se ulaže i u nove modernije tehnologije i standarde pa se mogu pohvaliti da su nosioci standarda ISO 9001 za kontrolu kvalitete i 14001 za zaštitu okoliša.

Nedavno su obnovili sortirnicu za prešanje papira i opremili se novom prešom te nabavili pres kontejnere za lakše i jednostavnije deponiranje otpadnog papira i kartona.

Godinama organiziraju akcije prikupljanja sekundarnih sirovina. Pod geslom “Papir nije smeće” održavaju tradicionalnu akciju prikupljanja starog papira

Za recikliranje 1 tone papira ne treba posjeći ni jedno stablo i treba samo 160 l vode

“

organiziranu za osnovne škole i vrtiće Međimurske županije. Na taj način educiraju najmlađe o važnosti zaštite okoliša, razvrstavanju otpada, sortiranju i ponovnom recikliranju, kako bi izrasli u ekološki savjesne osobe.

Uz novčanu naknadu koja se dobiva za svaki kilogram prikupljenog papira na kraju akcije tri najuspješnije škole i tri dječja vrtića, koji skupe najviše papira po djetetu, dobivaju i dodatnu novčanu stimulaciju. Najboljima pripada nagrada od 3000 kuna, drugoplasirani dobiva 2000 tisuće, dok je treća nagrada 1000 kuna, kako za najbolje škole, tako i za najbolje vrtiće.

U akcije sakupljanja sekundarnih sirovina uključuju

Vrtić Stonoga natječe se svake godine i jako je uspješan u sakupljanju papira se i mnogobrojne međimurske udruge. One s najdužom tradicijom su Vidovski zlatari, ŠRD Som Kotoriba, KUD Seljačka sloga Donja Dubrava, nogometni klubovi, udruge žena…

Akcija “Papir nije smeće” ima i mnogobrojne sponzore koji podržavaju taj vid edukacije najmlađih naraštaja, a to su: Međimurska županija, Grad Čakovec, Letis, Printex, te općine iz kojih dolaze škole

i vrtići, a od ove godine i poduzeće Tehnix koje je doniralo kontejner za papir.

U akciji se svake godine prikupi od 130 do 150 tona papira, koji se u Unimeru balira i šalje na reciklažu.

Zanimljivo je što se akcija održavala i u vrijeme pandemije, zahvaljujući vrtićima i školama koje skupljaju papir godinama pa su svojim polaznicima usadili važnost te hvalevrijedne akcije.

Papir se može reciklirati do 7 puta. Recikliranjem čuvamo naše šume. 1 stablo treba 30 i više godina da naraste do pune visine

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

17

OPĆINA DOMAŠINEC

Na POUČNOJ stazi Murščak

V

rijeme je za posjet prirodi i njenim ljepotama. Jedno od najljepših mjesta u našem kraju nalazi se uz rijeku Muru, nekad prašuma, a danas šuma Murščak. U općini Domašinec je prije desetak i više godina za ljubitelje prirode i turiste uređena prva poučna staza Murščak.

Dužine je 6300 metara, koji se biciklom mogu prijeći laganom vožnjom za pola sata, a pješke za oko dva sata s razgledavanjem.

Staza obuhvaća oko 1500 hektara površine, uz dvanaest stajališta s podacima o fenomenima Murščaka. Posebno je interesantna za mlade jer se tu mogu upoznati s biosustavima u prirodi, ali i kulturno-povijesnim i tradicionalnim vrijednostima kraja.

Murščak je od davnine poznat pojam za veliki kompleks višestoljetne hrastove šume uz rijeku Muru po ko-

joj je dobio i naziv. Do velike sječe 1927. on je bio u najvećem dijelu pokriven hrastovim šumama. Te se šume spominju u Međimurju još 1672. godine na popisu posjeda Ugarske komore i nasljednika Nikole Zrinskog na međimurskom vlastelinstvu.

Uz bogate hrastove šume Zrinski su u Murščaku imali i svoj veliki ribnjak u blizini Vrbulje, danas zvanom Mura – Hrkelica, čiji se tragovi i danas vide. Mali dio prvotnih hrastovih šuma Murščaka još je sačuvan i može se razgledati i uživati pod hladom hrastova. Šuma Murščak, koja se nekad prostirala na dvadesetak i više kilometara kvadratnih, velikim je dijelom iskrčena u dvadesetim godinama prošlog stoljeća, a danas su tu oranice.

Područje Murščaka ispresijecano je putovima, pogotovo nakon geodetske izmjere u prošlom stoljeću radi krčenja šume. Već prije

Uspješna Zelena čistka Općina Domašinec i udruge koje djeluju, posebno lovci i ribolovci, ali i druge udruge, svake godine organiziraju više većih ili manjih radnih akcija uređenja okoliša i čišćenja prirode od nesavjesno odloženog otpada. Tako je bilo i ove godine, jedna od prvih akcija, Zelena čistka, održana je 30. travnja i okupila je članove udruga iz općine. Mještani su se najprije okupili kod lovačkog doma u Domašincu i ribičkog doma u Turčišću odakle su krenuli po grupama obilaziti poljske putove i čistiti nesavjesno odbačeni otpad.

Prikupljeno je ukupno 1260 kilograma glomaznog otpada, 1100 kilograma otpadnog tekstila i oko 600 kilograma ostalog otpada. Otpad i korisne sirovine preuzela je tvrtka GKP PRE-KOM iz Preloga. Osim udruga, u akciji su sudjelovali i vijećnici Općinskog vijeća Općine Domašinec i članovi Mjesnog odbora Turčišće.

formirani su glavni šumski putovi, koje narod od davnina zove staroslavenskim nazivom leš. Tako imamo: Glavni leš, koji je iz Domašinca vodio do lugarnice Podnova u blizini prijelaza preko Mure kod Letinskog mosta, Ivanski leš, Senokoški leš, Hrenovski leš, koji su paralelni, a dok su okomiti Hraščanski leš, Podnovski leš, Novi leš, Žerjavinski leš i drugi leševi.

Od davnina se u području Murščak napasala stoka, zbog čega je tu nekad bilo više čiga, zdenaca za napajanje stoke i ljudi. Čiga se i danas može razgledati na poučnoj stazi Murščak.

Područje Murščaka dobilo je 2001. godine status zaštićenog krajolika, što je ostavština za budućnost o kojoj se danas brine Općina Domašinec, ali i Javna ustanova Međimurska priroda, kao i o cijelom zaštićenom području Mure i Drave na prostoru Međimurja.

BOGATSTVO PTIČJEG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA U Murščaku živi više stotina ptica i životinja, manjih kukaca i vodozemaca, riba, uz bogat biljni svijet među kojima je i niz zaštićenih biljaka.

Uz malo pažljivije poglede možete doživjeti susret s pticama močvarnog staništa i susresti se s bijelom rodom.

Ako imate sreće, srest ćete rijetku crnu rodu, doživjeti susret s crnom liskom, sivom čapljom, vodomarom, divljom patkom ili divljom guskom, obalnom lastavicom koja se gnijezdi na pjeskovitim obalama Mure ili pak labudom. U šumama i livadama srest ćete sovu vranu, goluba grivnjaša, škanjca mišara, fazana, divlju grlicu, sivog ćuka, šumsku sovu, malu ušaru ili velikog djetlića kojeg možete čuti nadaleko kad kljuca drvo, traži kukce ili gradi duplju za gnijezdo.

Na putu će vas pratiti ptice koje žive u grmlju kao što su poljska ševa, bijela pastirica, mali slavuj, crvendać, šumska crvenrepka, kos, grmuša, brgljez, zeba, češljugar i druge.

Uz Muru i u lokvama i baricama možete sresti pjegavog daždevnjaka, više vrsta kukaca, leptire, više vrsta vretenaca, ali i pokojeg mještanina, zaljubljenika u Muru ili Fučičku, koji će vam u najmanju ruku ispričati

U Murščaku živi i veliki vodenjak Veliki vodenjaci zabilježeni su u Međimurskoj županiji na više lokacija uz rijeku Muru u meandrima s mnoštvo vegetacije. Jedan od lokaliteta nalazi se i u općini Domašinec.

Ti vodenjaci smatraju se ugroženom vrstom na području Hrvatske zbog nestanka pogodnih staništa. Nastanjuju područja koja su pod velikim utjecajem čovjeka, bilo zbog izgradnje infrastrukture, gradnje akumulacija i brana bilo kanaliziranja nizinskih rijeka. Takvim djelovanjem se utječe na vodni režim gdje se pogodna staništa za vodenjake potencijalno mogu smanjiti ili potpuno nestati. Veliki problem za vrstu predstavlja i negativan utjecaj kemikalija kao što su pesticidi koji završavaju u kopnenom ili vodenom staništu. Veliki vodenjak je zbog svoje osjetljivosti na zagađenja postao jedan od indikatora čistoće prirode.

Veliki dunavski vodenjak nađen na lokalitetu u Domašincu (foto: Sara Srša) pravu ribičku priču s Mure ili koju legendu. U bari Fučički možete sresti zelembaća, najljepšeg guštera Europe, barsku kornjaču, žabe, ali i lokvanje, močvarnu peruniku i drugo bilje, više vrsta vretenaca i ravnokrilce.

Za samo prepoznavanje više stotina biljnih vrsta trebalo bi vam mnogo više vremena, a možda i koji botaničar. Na prostoru Murščaka

još se i danas nalazi pet većih pčelinjaka s domaćim sivim pčelama. Poseban biosustav predstavljaju livade košanice s nizom leptira, kukaca i prilagođenih biljnih vrsta koje u današnje vrijeme, kad više nema mnogo stoke, sve više zarastaju. Može vas iznenaditi i jelen, srna, divlja svinja, zec, jazavac, kuna zlatica, a vidra u vodi će prije vidjeti vas nego vi nju.

18

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zaštitarsko-ekološka udruga Prode Hodošan ove godine slavi dvadesetu obljetnicu osnutka

Kristian Vuk: - Još uvijek ima NESAVJESNIH pojedinaca

O

ve godine Zaštitarsko-ekološka udruga Prode, koja je dobila ime po dijelu naselja koje se u Hodošanu naziva Prode, slavi dvadesetu obljetnicu svojeg rada. U posljednjih osam godina udrugu vrlo uspješno vodi predsjednik Kristian Vuk, kojem ove godine ističe drugi mandat.

Udruga danas broji 77 članova iz Hodošana i općine Donji Kraljevec, no poznata je po tome što su njezini članovi dijelom i iz drugih općina. Razlog je jednostavan, udruga već godinama organizira akcije koje naziva “zelene čistke” u proljeće i u jesen, što je samo jedna u nizu aktivnosti, ne samo u općini Donji Kraljevec već i uz Muru. Članovi udruge također samoinicijativno pregledavaju prostore uz prometnice i putove, ne bi li uočili neovlašteno odbacivanje otpada.

Tako je bilo i ovog proljeća, nađen je niz odbačenih predmeta uz ceste i putove kojima tamo nije mjesto, najčešće limenke od piva, staklo, plastične vrećice i drugo.

Predsjednik udruge Kristian Vuk kaže: - Ako se nađe veća količina odbačenog otpada, a bilo je već primjera da je jedan kafić iz Nedelišća dovezao gomilu otpada kod stare Mure, sve se prijavljuje komunalnom redaru Općine Donji Kraljevec koji onda poduzima određene korake ili redarima drugih općina. Kod većih količina odbačenog otpada uvijek se traži vlasnik otpada. Članovi udruge pak sami u akcijama pokupe manje količine otpada uz ceste.

S godinama se situacija malo popravila, sad se nakupilo nešto više otpada zbog pandemije. Još smo daleko od toga da možemo reći da svi skupa čuvamo prirodu kako to ona zaslužuje.

U vrijeme pandemije aktivnosti je bilo nešto manje, zbog nemogućnosti okupljanja. U prvoj ovogodišnjoj proljetnoj akciji detektiranja otpada uz putove nakon pandemije ustanovljeno je da se mnogo toga nije promijenilo, i dalje se uz putove bacaju limenke i drugo što smeta prirodi.

ZEU Prode kao jednu od najvažnijih zadaća svake go-

Kristian Vuk, predsjednik udruge Prode dine organizira edukativne skupove za učenike osnovnih škola Donji Kraljevec i Hodošan i provodi akciju “Kam se koje smeće meće”, ali organizira i susrete na svojem prostoru u Hodošanu za učenike i lijepa druženja.

Dio aktivnosti udruge je i uređenje zelenih površina kod svojeg doma koji su izgradili sami uz manju pomoć Općine Donji Kraljevec, a kojim se danas koriste i umirovljenici. Nekad je na tom prostoru bilo smetlište i trebale su godine da se prostor uredi.

Nedavno su na prostoru veličine dva hektara koji odr-

Franjo Vuk uređuje zelene površine udruge Prode žavaju uređeni i manje dječje igralište i klupice te zasađene autohtone vrste drveća, vrbe, jasena i drugih vrsta, dok je hrast već izrastao. Na prostoru od nekoliko hektara uz cestu u Hodošanu u prirodnoj oazi uz naselje, u posljednjih desetak i više godina niknuli su domovi i prostori za lovce, hrvatske

branitelje iz Domovinskog rata, ribiče i udrugu Prode.

Očekuje se da će taj lijepi prostor uz pomoć Općine Donji Kraljevec u narednim godinama dobiti dodatne sadržaje koji će još više privlačiti ljubitelje prirode i mlade.

Dom ZEU Prode ima i svojeg domara, to je Franjo

Vuk iz Hodošana koji se brine o domu i prostoru te sudjeluje u organizaciji događanja, a sad u ljetno doba najviše je posla s travom. Predsjednik Kristian Vuk pak zaključuje: - Danas je ipak mnogo bolje nego prije, društvena svijest o zaštiti prirode je bolja, no još uvijek ima nesavjesnih pojedinaca. (J)

OPĆINA KOTORIBA

OAZA lovaca, ribiča i svih zaljubljenika u prirodu

K

otoriba, mjesto na samom jugoistoku Međimurja, nalazi se uz granicu s Mađarskom te je okružena vodama, šumama, livadama i oranicama.

Rijeka Mura, čiji je cijeli tok u Hrvatskoj proglašen Regionalnim parkom Mura-Drava, značajna je po visokoj razini biološke raznolikosti. Vlažna staništa nude

dom mnogobrojnim zaštićenim pticama. Od 50 stanišnih tipova zabilježenih u regionalnom parku, 27 je rijetko i ugroženo te je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode, kao na primjer divlja patka, lastavica, bregunica, kulik sljepčić, čigra i vodomar. Još jedna ptica, bijela roda, specifična je za ovo područje. U Kotoribi je prošlih godina uočen naj-

veći broj aktivnih gnijezda, a 2017. i 2018. godine je u jednom gnijezdu bilo čak pet mladih roda, što je rekordni broj otkad se prati populacija te ptice u Hrvatskoj. Općina Kotoriba je 2019. godinu proglasila Godinom bijele rode čime se dalo na važnosti ovoj prekrasnoj ptici.

Mrtvi rukavci rijeke Mure također obiluju kako

biljnim tako i životinjskim vrstama. Upravo jedna takva “mrtvica” je Žužička u kojoj i oko koje se mogu naći, uz impozantan broj riba i žaba, i neke vrlo rijetke vrste kao što su riječni rak, barska kornjača, lokvanj, rogoz i trska. Uz njih na Žužički se mogu vidjeti i labudovi, sive čaplje i vodomari, kao i dabrovi i rode. Uz sve to,

tamo se može i predahnuti i odmoriti u prekrasnom objektu u vlasništvu SRD-a Žužička.

Veći dio obale rijeke Mure, kao i spomenuti mrtvi rukavci, uređen je za pješake i bicikliste. Velik broj divljači i riba te postojanje lovačkog i dvaju ribičkih društva preduvjet su razvoja lovnog i ribolovnog turizma.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

19

OPĆINA DONJA DUBRAVA, NOVA TURISTIČKA MEKA

ŠUMSKA poučna staza Vrata Pažuta

Tekst i foto: Goran Čižmešija

Želite se voziti na biciklu Johna Lennona?

Ove godine 10. srpnja, za Dane općine u Donjoj Dubravi pripremaju specijalnu atrakciju. Priprema se vožnja po novoasfaltiranim ulicama Donje Dubrave na čak 50 oldtajmer bicikala.

Bit će svakakvih atraktivnih bicikala, a među njima najskuplji bicikl Johna Lennona, na kojem su se vozili Lennon i Yoko Ono. Nakon revijalne vožnje uzvanika, biciklima će se moći provozati svi koji će to željeti po jednostavnom ključu: iz šešira će svatko izvući broj svog oldtajmer bicikla, pa tko sretniji, ali doživljaj će za sve biti jedinstven.

P

oštovani ljubitelji prirode, veslači, rekreativci, sportaši, izletnici i ostali posjetitelji, dobrodošli na Poučnu šumsku stazu Vrata Pažuta! Šumska poučna staza Vrata Pažuta duljine je 1750 metara. Oko pola sata laganog pješačenja u jednom smjeru. Staza je namijenjena isključivo za pješački i biciklistički promet. Staza je jedan od ulaza u zaštićenu poplavnu šumu i Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut smješten na ušću rijeka Mure i Drave.

Cilj uređenja šumske poučne staze je omogućiti odmor i rekreaciju u prirodi uz

edukaciju o zaštiti prirodnih ljepota autohtonog riječnog i šumskog krajolika. Na šumskoj poučnoj stazi su dva ulazna info-panoa i pet poučnih tabli, dvanaest klupa, četiri ekonadstrešnice sa zelenim krovovima i s ukupno četirima stolovima i osam klupa.

Da bismo sačuvali sve ljepote i blagodati prirode na Šumskoj poučnoj stazi Vrata Pažuta, molimo Vas da prilikom korištenja stazom poštujete javni red.

Ova poučna staza smještena je na jugoistočnom dijelu općine Donje Dubrave, započinje ispod Dubravskog mosta s prvom nadstrešnicom i ulaznim panoom na kojem se mogu iščitati svi tehnički detalji, lokacija,

orijentacija staze te osnovne informacije. Slijedi ulaz u šumu koji prati lijevu obalu Drave nizvodno prema Otoku ljubavi. Tu su i prve dvije od ukupno pet poučnih tabli koje redom obrađuju važnost i funkciju prostora Veliki Pažut, kao i floru i faunu te šumsku pedagogiju i povijesne obrte na Dravi. Kod svake od 4 nadstrešnica ili kako ih već lokalni klinci nazivaju, kod svake “kućice” postavljen je stol s dvjema klupama, koš za smeće i po dva hotela za kukce.

Staza je idealna za školu u prirodi pa se u udruzi ZEUS nadaju da će postati dijelom školskih programa okolnih mjesta, kao i baza za edukacijske izlete kao jedan dio od

Zaštitarskoekološka udruga Senjar Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar (ZEUS) osnovana je 7. ožujka 1999. godine kao nevladina, neprofitna organizacija s područja zaštite okoliša. U regionalnim okvirima posebno je aktivna udruga na poljima promocije zaštite okoliša, boravka u prirodi, kulture i umjetnosti te održivosti.

Umrežavanjem s ostalim srodnim organizacijama uspješno provodi brojne projekte. Tradicionalni događaji su dobrotvorni, zimski i proljetni spustovi našim rijekama, BIG JUMP, biciklijada, umjetničke izložbe, edukacijske radionice i organizirani izleti.

Udruga posjeduje zavidnu flotu plovila od kajaka, kanua do rafting-čamaca i dodatne opreme, kvalitetnija vesla i prsluke. Od samih začetaka ideje članovi udruge tradicionalno veslaju od Donje Dubrave do Aljmaša kako bi promovirali Biosferni rezervat Mura-Drava-Dunav.

bogatog sadržaja Donje Dubrave. Ovaj projekt ima funkciju edukacije i zaštite prirode i kao takav predstavlja dobar i dugo očekivani temelj za razvoj kontinentalnog, edukacijskog i rekreacijskog turizma u Donjoj Dubravi.

Projekt je plod suradnje udruge ZEUS s brojnim partnerima, Općinom Donja Dubrava, Međimurskom županijom, JU Međimurska priroda, Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama, APPRRR-om, kao i brojnim fotografima, stručnjacima, ekolozima, biolozima iz regije i šire. Ukupna vrijednost projekta je 523.448,75 kuna.

20

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA GORIČAN

O

pćina Goričan nalazi se na izuzetno važno prometnom koridoru koji povezuje Republiku Hrvatsku sa srednjom i zapadnom Europom. Upravo autocesta A4 Goričan-Zagreb, koja prolazi teritorijem općine Goričan, predstavlja poveznicu među državama srednje Europe, hrvatske metropole i jadranske Hrvatske.

Kao važna grana gospodarstva izdvaja se i turizam, za koji na području općine Goričan postoji izuzetan razvojni potencijal. Glavne turističke odrednice općine njezine su prirodne posebnosti i kulturne atrakcije. Najznačajniju prirodnu baštinu općine predstavlja područje koje ulazi u prostor Regionalnog parka Mura-Drava i u sklopu njega, Zaštićenog krajobraza rijeke Mure. Navedeni su prirodni lokaliteti u sustavu zaštite prirode zbog čega općina kontinuirano ulaže u područje zaštite

U lipnju 2022. bit će otvorenje turističkorekreacijskog centra i zgrade društvene namjene uz ribnjak Šuderica koji će istovremeno poslužiti i kao infotočka za turiste, ali i kao izložbeni i interpretacijski centar, kao natkriveno odmorište za bicikliste, tzv. smart-bike point

prirode u skladu s utvrđenim potrebama.

Načelnik općine Goričan Emanuel Sinković istaknuo je da je Općina Goričan u 2021. i 2022. godini uložila preko 2 milijuna kuna u uređenje i razvoj turističko-sportsko-rekreacijskog centra uz ribnjak u Goričanu, u sklopu programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014. – 2020. INTERREG. Zahvaljujući spomenutim aktivnostima osigurat će se razvoj novog, konkurentnog i održivog turizma čija će se ponuda bazirati na postojećim prirodnim i kulturnim resursima. Aktivnosti će obogatiti atraktivnost regije i povećati broj turista. U lipnju 2022. bit će otvorenje turističko-rekreacijskog centra i zgrade društvene namjene uz ribnjak Šuderica koji će istovremeno poslužiti i kao info-točka za turiste, ali i kao izložbeni i interpretacijski centar, kao natkriveno odmorište za bicikliste, tzv. smart-bike point. To je ujedno i punkt za manje popravke bicikala, ali i WIFI-konekcija s biciklističkim rutama po Međimurju i okolici, kao i USB punjač za potrebe biciklista i turista. Uz turističku kuću, čije će otvorenje biti u sklopu dana općine u lipnju, u izradi je parkiralište novih 20-ak parkirnih mjesta kao i javni sanitarni čvor koji će biti otvoren 0 – 24 sata. Nedavno je na prostoru Šuderice u Goričanu postavljen javni roštilj uz stol, klupe i koš. Roštilj se može slobodno koristiti pa mještani mogu uživati na Šuderici u novim sadržajima.

- Trudimo se uvesti dodatne sadržaje i tako obogatiti ponudu, poručio je načelnik Emanuel Sinković. Želja nam je obogatiti sadržaje ponudom pića, kako biste se uz našu Šudericu mogli osvježiti hladnim napicima ili popiti kavu.

20. svibnja 2022.

Foto: Mario Golenko

ŠUDERICA je n turistički adut

U Goričanu natječu se u ribolovu od malih nogu na što smo posebno ponosni kaže Emanuel Sinković, načelnik općine Goričan

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

21

Dom Udruge Prijatelji na Šuderici

naš najveći t Načelnik općine Goričan Emanuel Sinković istaknuo je da je Općina Goričan u 2021. i 2022. godini uložila preko 2 milijuna kuna u uređenje i razvoj turističko-sportsko-rekreacijskog centra uz ribnjak u Goričanu

U neposrednoj blizini Šuderice u Goričanu nalazi se Nekropola pod tumulima iz keltskih vremena kao prva hrvatska certificirana kulturna ruta Vijeća Europe.

Za dobivanje certifikata kulturna ruta mora zadovoljiti niz kriterija, koji uključuju prije svega znanstveni pristup, promidžbu europskog nasljeđa, unapređenje obrazovanja i kulturnog razvoja mladih, rad na suvremenoj umjetnosti i kulturi te spoj kulture i turizma. Certifikat Kulturna ruta Vijeća Europe dokaz je jamstva izvrsnosti.

Dobivanje certifikata rezultat je velikog truda i kvalitetnog partnerstva, istaknuo je načelnik Emanuel Sinković.

ŠPORTSKORIBOLOVNO DRUŠTVO SMUĐ

Na Šuderici se često održavaju ribička takmičenja.

Sav ulov je na principu “ulovi i pusti” . U ŠRD-u Smuđ Goričan znaju da ribe imaju važnu ulogu u ekosustavu voda. One su glavni pokazatelj i važan čimbenik u odr-

žavanju čistoće voda. Ljudi svojim djelovanjima narušavaju njihova prirodna staništa i svjedoci smo da ribe ima sve manje i manje. I zato mole sve da poštuju mjere zabrane ribolova, lovostaja, dnevno dozvoljenog ulova, najmanje mjere i ostale propise. Da bi sačuvali riblji fond i ljepotu Šuderice, apeliraju: Ponekad kada i imamo pravo na uzimanje ulova, budimo velikodušni i pustimo dio ili cijeli ulov (ne moraju to biti samo kapitalci, već i obična bijela riba). Isto tako pozivaju sve da se učlane u klub “ulovi i pusti”.

SPORTSKOREKREACIJSKA UDRUGA UDRUGA PRIJATELJI

Korijeni ove udruge nastali su prije tridesetak godina, točnije 1998. godine, kada je nekolicina mladih mještana Goričana organizirala druženje uz mali nogomet nedjeljom poslije jutarnje svete mise. Mladi malonogometaši prozvali su se “ikedašeki”, a svoje uta-

U neposrednoj blizini Šuderice u Goričanu nalazi se Nekropola pod tumulima iz keltskih vremena kao prva hrvatska certificirana kulturna ruta Vijeća Europe

“

kmice odigravali su na livadi ispred zgrade “Zadruge” na spoju Murske i Trnavske ulice.

Sredinom devedesetih godina svoje utakmice preselili su na prostor kod Šuderice, gdje je umjetno jezero nastalo vađenjem šljunka za potrebe navoza poljskih putova i građevinske djelatnosti. Kako je za neko organizirano i javno djelovanje trebalo osnovati udrugu, tako su i malonogometaši iz Goričana osnovali svoju udrugu pod nazivom Prijatelji. U početku rada udruge druženje je bilo vezano samo za sportske aktivnosti članova nedjeljom. Veće aktivnosti članova udruge započele su kada su dobili od Općine Goričan zemljište na korištenje i izgradili dom, nogometno igralište i popratne sadržaje.

UDRUGA SPORTSKE REKREACIJE SPORT ZA SVE – ZGORČAN

Udruga ZGorčan na jednom od svojih pješačenja

ZGorčan je udruga za vježbanje, pješačenje, nordijsko hodanje, bicikliranje i organizaciju sportskih druženja i putovanja. Planiraju do kraja ljeta izgraditi na Šuderici svoju kućicu, boćalište i neke druge sadržaje, kako bi i oni imali svoje mjesto okupljanja u prirodi.

22

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOMUNALNO PODUZEĆE MURS-EKOM IZ MURSKOG SREDIŠĆA

20. svibnja 2022.

Godina uspješnih REALIZIRANIH projekata K omunalno poduzeće Murs-ekom u vlasništvu je Grada Mursko Središće te općina Sveti Martin na Muri, Vratišinec i Selnica. Osnovna djelatnost tvrtke je pružanje javne usluge skupljanja komunalnog otpada za područje JLS-ova u čijem smo vlasništvu. Ostale djelatnosti sve više razvijamo te upravljanje grobljima i uređenje zelenih površina uzimaju sve više udjela u ukupnom poslovanju. Između ostalog pokrivamo i djelatnosti održavanja komunalne infrastrukture (javne rasvjete, vertikalne signalizacije, zimska služba, hortikulturno uređenje cvjetnih gredica, čišćenje ureda i poslovnih prostora te upravljanje tržnicom u Murskom Središću).

Standard ISO 9001 uveden je u poslovanje tvrtke, a ove godine planiramo uvođenje standarda ISO 14 001.

Murs-ekom d.o.o. svoje poslovanje uskladilo je s međunarodnim standardom ISO 9001. S ciljem neprestanog poboljšanja kvalitete poslovanja i smanjenja utjecaja na okoliš tvrtka ulaže u sve segmente gospodarenja otpadom, dijelom samostalno, dijelom preko EU fondova.

Sakupljanje otpada riješeno je na način da se gotovo sve frakcije otpada sakupljaju na kućnom pragu korisnika bez obzira na to radi li se o korisniku u obiteljskoj kući ili višestambenom objektu.

Korisnicima je dostupno fiksno i mobilno reciklažno dvorište, a krajem prošle godine

Raskošne cvjetne gredice u gradu

Kompost je planuo među građanima puštena je u rad Kompostana Mursko Središće.

Završili smo dva velika EU projekta, i to “Izgradnja i opremanje Kompostane Mursko Središće” te “Nabava 2 komunalna vozila za odvojeno sakupljanje otpada za Murs-ekom d.o.o.”. Cilj provedbe navedenih projekata je povećanje udjela odvojeno prikupljenog biootpada otpada u ukupnom komunalnom otpadu, što dugoročno doprinosi ponovnoj uporabi i smanjenju količine komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. Provođenjem projekata želimo unaprijediti sustav gospodarenja otpadom i to posebno u području sakupljanja biorazgradivog komunalnog otpada. Mo-

dernizacijom, stalnim ulaganjem i opremanjem komunalnog poduzeća povećat će se efikasnost, unaprijediti komunalni standard, podići razina komunalne usluge za građane Murskog Središća i mještane općina Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec.

Planiramo nastaviti ulagati u opreme i ljude, tako da prijavljujemo projekt završetka kompostane, planiramo nabaviti kamion za skupljanje granja s kućnog praga i krupnog otpada te daljnja ulaganja u komunalni standard i opremu.

- Dolazak proljeća i lijepih sunčanih dana označuje i početak proljetnog uređenja grada koje, među ostalim,

Kako li izgleda komunalno vozilo iznutra, pitala su se djeca uključuje i brigu o cvjetnim sadnicama koje se posade svake godine, u jesenskom i proljetnom periodu sadnje,

a o kojima se tijekom cijele godine brinu vrijedne ruke naših hortikulturnih djelatnika, rekao nam je Josip Sršan, direktor Murs-ekoma, te nastavio: - Velika pažnja poklanja se izgledu grada Murskog Središća i okolnih naselja tako da se uređuju, održavaju i kose zelene površine, brine se o čistoći grada, groblja, uređuju se cvjetne gredice i sadi cvijeće u gradskim parkovima i zelenim površinama.

Djelatnici komunalnog poduzeća Murs-ekom d.o.o. trenutno su angažirani na poslovima proljetnog uređenja grada te održavanja i čišćenja javnih gradskih površina. Nakon zimskih aktivnosti započelo je proljetno uređenje javnih gradskih površina. Poslovi održavanja grada obavljaju se u skladu

s utvrđenim godišnjim planom.

U sklopu proljetnih radova vrši se okopavanje, plijevljenje, orezivanje i uređenje ukrasnog bilja po šetnici, gradskim parkovima, zelenim površinama i drugim lokacijama gdje je bilje posađeno te se tijekom cijele godine održavaju nerazvrstani poljski putovi da ostanu prohodni i čisti.

Uređenje grada i prigradskih naselja zajednička je misija djelatnika Murs-ekoma i svih građana našeg grada. Želimo da naš grad i sva naselja koje održava komunalno poduzeće budu uredna i čista, stoga moram skrenuti i pozornost našim mještanima da za čistoću i uređenost nije dovoljna samo briga naših djelatnika, već je to zajednička zadaća i svih građana.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

JESTE LI VEĆ POSJETILI MUZEJ MEĐIMURJA?

M

eđimurje je danas jedna od najposjećenijih hr vat sk ih kontinentalnih destinacija.

U niši brojnih prirodnih, gastronomskih i enoloških posebnosti izdvajaju se kulturno-turistički sadržaji od kojih je svakako najpoznatiji i najposjećeniji čakovečki Stari grad Zrinski. Cjelokupno kulturno i tradicijsko blago najsjevernijega kutka Lijepe Naše može se razgledati na jednom mjestu, u formi najmodernijih multimedijskih postava.

Stari grad Zrinskih u SRCU Čakovca

KLASIČNI ZAVIČAJNI POSTAV MUZEJA MEĐIMURJA ČAKOVEC U SKLOPU PALAČE

Upoznajte jednu od najslavnijih hrvatskih velikaških obitelji. Obitelj Zrinski stolovala je tijekom 16. i 17. stoljeća u Čakovcu. Palača je bila glavna rezidencija hrvatskih banova Zrinski, središnjica intelektualnog, književnog i kulturnog života tadašnje Hrvatske.

Ovdje možete upoznati i etnografske te likovne zbirke, posjetiti Izložbeni salon i razgledati atrij s lapidarijem.

RIZNICA MEĐIMURJA

Nedavno otvoren muzejski sklop u obnovljenom dijelu utvrde Staroga grada.

Riznica se sastoji od dvaju zasebnih postava: Minijature – postav na katu prezentira sva zaštićena nematerijalna kulturna dobra koja nalazimo na području Međimurja te vjerovanja i predaje kao oblik usmeno-predajne baštine ovog područja; Stoljeća utvrde – postav u prizemlju prezentira razvoj oružja i opreme te sustav obrane čakovečke utvrde od 13. do 17. stoljeća, zatvorenike u čakovečkom Starom gradu i slično. Postavi Riznice koriste se novim tehnologijama poput 3D mappinga, hologramskog prikaza, multimedijskih ekrana, 4D tehnologije doživljaja vibracija, zvukova i svjetlosnih efekata. Posjetitelji mogu vidjeti repliku čardaka na rijeci

Muri, repliku dravske šajke (čamca), autorsku kiparsku izvedbu dekonstruirane legende o čakovečkom zmaju Pozoju, svjetleće stablo svijeta, hiperrealistične skulpture povijesnih likova u prirodnoj ljudskoj veličini, tradicijsku

međimursku pokladnu masku “pikač”, hologram Nikole Zrinskog Sigetskog, zatvorenike u tamnicama, tajni labirint i poučne animacije.

Postav je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom s posebnim na-

glaskom na osobe smanjene pokretljivosti te slijepe i slabovidne osobe.

SUVENIRNICA, KAFIĆ BEDEM , RESTORAN STARI GRAD

Obilazak muzeja možete upotpuniti i opuštajućim sadržajima: u kafiću uz originalnu međimursku kavu, u restoranu s domaćim specijalitetima, a u suvenirnici možete izabrati mali muzejski suvenir za trajnu uspomenu.

Posjetite Stari grad Zrinskih u Čakovcu i upoznajte se s jednom od najslavnijih stranica hrvatske povijesti i kulture.

23

24

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

HOTEL PANORAMA U PRELOGU

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. svibnja 2022.

ODMOR s pogledom na “Međimursko more”

N

a samom kraju ili pak početku Preloga, ovisno s koje nam strane dolazite, uz predivnu prelošku Marinu, uz koju se proteže šetnica dugačka 14 kilometara, smjestio se hotel Panorama ****. Dolazite

li sami ili u društvu, poslom ili odmorom, uvjereni smo da ćete ovdje naći upravo ono što tražite – odličnu hranu, vrhunska vina, ljubazno osoblje, moderno opremljen ambijent, mir i odmor s pogledom na naše Međimursko more.

Hotel Panorama Matije Gupca 102, Prelog T: +385 40 648 090 panorama@dg-sport.com

20. svibnja 2022.

VODE VAS U KINO

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 1.6. U CINESTARU VARAŽDIN.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna ROBERT ŠESTAK iz Čakovca, kolekcionar gramofonskih ploča i organizator Sajma vinyila u Casi Latini

MJESEČNI VODIČ Robi kao kolekcionar skuplja ex-yu rock i ima oko �suću ploča tog žanra

Slušanje ploče je ritual, kao vlasnik 10 tisuća ploča to dobro znam!

Ulaznice za film “Odvažna Iva i skriveno blago Maglograda” dobila je:

Mar�na Mezga

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

KAMO SUTRA

A

ko ste loše volje, svi vam idu na živce, sami sebi idete na živce, ne brinite se jer za to postoji astrološko objašnjenje. Čitam po raznim portalima za razbibrigu da smo u periodu retrogradnog Merkura koji se inače događa par puta godišnje, a sad traje od 10. svibnja do 3. lipnja. Je li slučajnost da je to baš u periodu mojeg okruglog rođendana?

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Robert Šestak iz Čakovca 47-godišnji je građevinar koji u svoje slobodno vrijeme ima zanimljiv hobi – ljubav prema gramofonskim pločama. Time se aktivno bavi posljednjih desetak godina, a skuplja ih još iz doba srednjoškolskih dana. Kako nam je rekao na početku, interes prema pločama još je u doba Jugoslavije dijelio s prijateljem Ronaldom Peranom.

- S obzirom na to da je tu kod nas u to doba bio slab izbor, znali smo ploče naručivati iz Engleske. To je bilo u vrijeme prije rata, krajem 80ih. Kad su ploče stigne, prvo su morale proći carinu i na kraju su ispale jako skupe. No, mi smo imali nešto što drugi nisu imali, što se tu kod nas nije ni moglo nabaviti, rekao nam je na početku razgovora.

Robert u svojoj kolekciji danas ima oko 10 tisuća ploči. Drži ih u podrumu, jer za takvu pozamašnu kolekciju potrebno je imati i adekvatan prostor.

Ploča je sama po sebi remek-djelo

- Ne bavim se samo skupljanjem ploča, nego ih ku-

pujem i prodajem. Hodam po sajmovima jer je to danas jedino mjesto gdje se mogu kupiti gramofonske ploče jer, recimo, u malim sredinama, kao Čakovec, nigdje ih u trgovinama više ne možete kupiti. Nama najbliža trgovina je u Varaždinu, u kojoj imaju dvjestotinjak ploča na izbor, što je pravim kolekcionarima smiješno. Primjerice, u Casi Latini na sajmu je u ponudi od 7 do čak i 10 tisuća raznovrsnih ploča, kaže Šestak.

Robi kao kolekcionar skuplja ex-yu rock, ima ih oko tisuću i njih ne prodaje. Već dugo traga za jednom pločom Đorđa Balaševića, a s obzirom na to da je rijetka, sigurno će koštati od tisuću do 2 tisuće kuna. No, kaže, nisu sve ploče skupe, dapače.

- Rekao bih da je 70 posto ploča �inancijski od 10 do 50 kuna. Ne mora značiti da je dobra muzika i skupa. Puno toga ovisi o tiraži. Primjerice, Hladno pivo izdalo je jedan album od oko 500 primjeraka i naravno da je ga je danas skoro nemoguće naći i da je skup.

U čemu je caka?

Na razini Hrvatske postoji registrirana udruga Vo-

lim gramofonske ploče koja okuplja entuzijaste s područja cijele Europe, jer se ljudi javljaju i iz Njemačke, Engleske i Irske. Oni se druže i razmjenjuju ploče.

- Teško je reći u čemu je caka. Uvijek treba postojati ljubav prema muzici, ali ima nešto u toj nostalgičnosti i retro-điru. Gramofonska ploča nije neki bezlični medij, to je cijeli proces slušanja. Ritual.

Puno ploča ima i nekog dodatnog materijala, povijest grupe, note, zanimljivosti, riječi tekstova.

Vadi se ploča, obriše se ploča, stavlja se na gramofon, lagano pucketanje. Drugačija je boja zvuka, rekao je gramofonski entuzijast.

Nakon pandemije krenula je in�lacija sajmova kojih sad nije bilo. Tako je Robi nabrojio niz sajmova koji se tjedan za tjednom održavaju svaki vikend u nekom radijusu od 300 km.

26. svibnja

ČAKOVEC Otvaranje vanjskih bazena Dani grada

27. svibnja Pivovara Lepi Dečki Hladno pivo 20:00

29. svibnja

DOMAŠINEC Šampion Lidija Bačić 20:00

4. i 5. lipnja CZK Rudar Mursko Središće Fes�val Murski patuljci

Vlasnik Case Latine, Boris Bistrović, poziva sve ljubitelje gramofonskih ploča da dođu na 13.

Sajam vinyla koji će se održati u nedjelju 21. svibnja od 10 do 17 sati DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film “Odvažna Iva i skriveno blago Maglograda”

je napravila priličnu stanku, no sajam se ponovno vraća na sreću onih koji žele kupiti ili prodati neku dobru ploču.

17. i 18. lipnja

TRASH AND BURN Toplice Sv. Mar�n

21. lipnja ČK cener

Dođite na Sajam vinyla 21. svibnja od 10 do 17 sati!

Vlasnik Case Latine, Boris Bistrović, poziva sve ljubitelje gramofonskih ploča da dođu na 13. Sajam vinyla koji će se održati u nedjelju 21. svibnja od 10 do 17 sati. Pandemija

Ako ste loše volje, za to je kriv Merkur!

Kako pišu portali, planet Merkur ide tri tjedna unatrag u svojoj orbiti. Razdoblje u godini kada je Merkur retrogradan obično je povezano s lošim životnim odlukama, dramama na radnom mjestu, problemima u vezama ili pojavljivanjem bivših partnera, kašnjenjem letova, banalnim ozljedama i drugim poteškoćama. I dok nekima ovo sve skupa uopće nema smisla i

vole se ograditi da ne vjeruju u astrološke gluposti, s druge je strane zanimljivo da gotovo svi vjeruju da loše spavaju kad je Mjesec pun. Dakle, Mjesec ne spada u astrologiju, nego narodna vjerovanja?

U kojoj god da ste grupi vjerovanja, najbolje je na sebi osjetiti u kojoj ste fazi. Naravno da ima raznih vjerovanja, no činjenica je da svatko u

životu ima bolje ili loše periode. Zna se desiti da nekima loši periodi traju godinama.

Pa se onda kolokvijalno zna čuti mišljenje kako on/ona nije rođen/-a pod sretnom zvijezdom. Isto tako ste vjerojatno čuli da nesreće obično dolaze u trima situacijama.

Dva puta padnete, ali treći put kad padnete, ozbiljno se polomite. E, to vam je to.

Mi koji pratimo crnu kroni-

3

ku, nažalost znamo da nakon dviju materijalki dolazi nešto puno crnije. Ne nužno odmah, ali kad-tad stigne.

U svakom slučaju, pazite na sebe i probajte ostati zdravi.

E, kad smo kod zdravlja, kako vam se dopada pjesma Srbije na Eurosongu?

Ja recimo i nakon par slušanja ne mogu kreirati mišljenje jer mi je prečudna.

Možda zbog Merkura?

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

4

media

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečka špica Branka i Damir Lesinger

Danijela u odličnim zelenim hlačama

Maja, Lana i Pamila u centru grada

Ana Pokopec istaknula savršenu liniju

Tomislav i Marina u šetnji s kolicima

Simpatičan par, Marin i Tamara

Ines, Nikola i mali Ian



18. svibnja 2018.

RUKOMET ŽRK ZRINSKI

Zrinskice ponovile prošlogodišnji uspjeh u Kupu Rukometašice Zrinskog nisu uspjele do finala Kupa Hrvatske. Bolje od njih u polufinalu završnog turnira koji se igrao u Poreču bio je Bjelovar s 33:23. Da spomenemo da je u finalu Podravka Vegeta bila uvjerljiva protiv Bjelovara i osvojila Kup. Za Bjelovar i Zrinski to je bio drugi uzastopni nastup na završnici Kupa. Prije godinu dana Bjelovar je poražen u polufinalu od Lokomotive (24:31), a Podravka Vegeta je pobijedila Zrinski (35:23).

Ove godine imali su više sreće sa ždrijebom koji ih je međusobno spojio, a rukometašice Bjelovara su ulaskom u finale stigle do najvećeg uspjeha kluba u povijesti.

Bila je to treća pobjeda Bjelovara u međusobnim

NOGOMET

Rukometašice Zrinskog u Poreču susretima ove sezone. U 11. kolu Bjelovar je kao domaćin ostvario pobjedu od 26:23, a nedavno u Čakovcu 29:22.

Samo prvih desetak minuta susret između Bjelovara i Zrinskog bio je izjednačen.

Od 5:5 u 7. minuti Bjelovar je

uspio povezati četiri pogotka zaredom i prvi put pobjeći na pristojnu razliku. Nebojša Buvač morao je dakako zatražiti minutu predaha jer je njegova ekipa nakon vrlo dobrog početka počela poklanjati lopte suparnicama i promašivati

čiste prilike. Više od sedam minuta bile su Zrinskice bez pogotka. Čini se da je razgovor pomogao jer su vrlo brzo uhvatile ritam.

I držale se na minus dva do ulaska u posljednjih deset minuta prvoga dijela. Ali

onda stiže nova lijepa serija Bjelovara. Svoju ruku odlično su namjestile Ema Guskić i Lea Vukojević. Njih dvije zajedno su postigle 11 od 17 pogodaka Bjelovara. Uz sve to imale su sjajnu podršku u Karmeli Pokopac koja je odlično branila pa stoga pet razlike na predahu nije bilo nikakvo iznenađenje (17:12).

Ni u nastavku Zrinski nije imao odgovor na igru Bjelovara. Već nakon desetak minuta igre razlika je bila takva da se pobjednik znao.

Najduža serija Bjelovara bila je 5:0 i tada su otišli na plus 11. U završnici susreta oba su trenera praktički promijenila svoje prve postave i dali priliku mlađim snaga da i one osjete što znači igrati u polufinalu Kupa. Po 9 pogodaka

4. NL ČK-VŽ

Mladost (SM) s deset golova ispratila Galeb, Mladost Komet konačno do pobjede Piše: Miljenko Dovečer

Ovo kolo od šest naših predstavnika u ligi pobjede je upisalo pet klubova, dok je Galeb upisao jedan od najtežih poraza.

Negativan niz prekinula je preloška Mladost Komet.

U gostima kod Jalžabeta slavila je rezultatom 3:2 dvama pogocima Srećka Šegovića u 73. i 77. minuti te jednim Patrika Šimunića u 36. minuti.

Za domaćine su po gol postigli Dubravko Car i Marko Lučić.

Mladostašima je ovo prva pobjeda u posljednjih pet kola, ujedno i prva pod vodstvom trenera Tomice Šestana. Još postoji nada da dođu do petog mjesta koje vodi rang više, ali jako teško jer su preostala samo tri kola.

Dinamo je pred svojim navijačima u Domašincu deklasirao Budućnost iz Vidovca rezultatom 5:1. Tri puta se u strijelce upisao Stjepan Krznar, a po jednom Malenović Karlo i Filip Novak. Poraz gostiju u 90. minuti susreta ublažio je pogodak Gorana Spasića.

Dinamovci su očito u pravoj formi i trenutno su četvrti, na poziciji koja ih vodi u 3.

HNL Sjever.

Svetomarčani upisali treću uzastopnu pobjedu

Najbolje plasirana međimurska ekipa je Mladost (SM) koja je upisala treću uzastopnu pobjedu i samo je četiri boda do prve Bednje. U Svetoj Mariji domaća Mladost upisala je pobjedu s neočekivano visokim rezultatom i potpuno nadigrala Galeb iz Oporovca. Svetomarčani su goste iz susjedstva ispratili s čak 10 pogodaka.

Malo iznenađujuće obzirom da je Galeb u proljetnom nastavku igrao jako dobro. Tri gola postigao je mladi Dean Volar, po dva Dominik Gašparić i Mihael Vlah, a po jedan Nikola Valjak, Dežđek Dominik i Stanko Mihael.

Pobjedu je u ovom kolu upisao i Draškovec, a u posljednjoj minuti susreta bodove je spasio pogodak Matije Radikovića. Prva tri pogotka postigao je ponajbolji igrač do-

maćina Karlo Marić u 4., 40. i 58. minuti. Strijelci za goste u izjednačenoj utakmici bili su Pernar, Krnčević i Lukač.

Pred svojim je navijačima slavio i Naprijed iz Cirkovljana protiv Plitvice iz Gojanca s dva pogotka svog najboljeg strijelca Marija Novaka. Vrh i dalje drži Bednja koja je u derbiju kola bila bolja od Ivančice u gostima.

Na ljestvici strijelaca bez promjena i dalje je prvi Nikola Valjak s 35 golova. Krznar se s nova tri gola približio i sada na drugom mjestu na kontu ima 31 gol pa postoji mogućnost da "Čepa" i dostigne Valjka.

Rezultati 23. kola: Ivančica – Bednja 2:3, Draškovec – Dubravka Zagorec 4:3, Mladost (SM) – Galeb 10:0, Dinamo (D) – Budućnost 5:1, Nedeljanec – Zelengaj 3:1, Naprijed – Plitvica 2:0, Jalžabet – Mladost Komet 2:3.

Neizvjesno do samog kraja

Tri kola su ostala do kraja, a u sljedećem 24., pažnju međimurskih navijača plijeni

derbi u Prelogu, gdje domaćin dočekuje Ivančicu. Iako im Ivančica na 5. mjestu bježi 7 bodova pobjedom bi se približili na 4 boda i dva kola prije kraja imali kakve takve nade za napredovanje. Sve je u nogama igrača iz Preloga koji su se vjerujemo probudili.

Nakon teškog poraza u gostima Galeba čeka kod kuće jako težak protivnik, drugoplasirani Nedeljanec koji je apsolutni favorit. No ovog proljeća Galeb je znao više puta iznenaditi. Svi ostali međimurski predstavnici u ovom kolu gostuju, a najteže će svakako biti Draškovcu koje odlazi na megdan lideru u Beletinec.

Zahuktala Mladost (SM) odlazi na neugodni teren u Gojanec gdje domaća Plitvica teško ispušta bodove, no vjerujemo da će bodovi otići put Svete Marije. Teško gostovanje ima i Naprijed koji odlazi u Vidovec, pa bi i bod bio uspjeh.

Najlakši posao od međimurskih momčadi ima Dinamo (D) i samo je pitanje koliko će golova u Turčinu utrpati posljednjoj ekipi na tablici.

Parovi utakmica 24. kola u subotu (18:00): Zelengaj – Jalžabet, Mladost Komet – Ivančica. U nedjelju (18:00) su na rasporedu utakmice: Bednja – Draškovec, Plitvica – Mladost (SM), Galeb– Nedeljanec, Dubravka Zagorac – Dinamo (D), Budućnost – 20 Naprijed.

Dobro je znati

postigle su Ema Guskić kod pobjednika i Hannah Vuljak za Zrinski.

Zrinski: Marta Kozjak, Dora Car, Anja Balent, Ema Balaško, Monika Pratljačić, Maja Martinčević, Melani Balić, Ira Resman, Lana Bartolić, Sara Krizmanić, Lana Blagus, Nina Siročić, Viktorija Rebernik, Sonja Makarova, Hannah Vuljak, Karla Zanjko. Trener: Nebojša Buvač. Čakovečkim rukometašicama sada predstoje još dvije prvenstvene utakmice do kraja natjecanja u 1. HRLu. Prva je na rasporedu ove subote kada Zrinski gostuje u međužupanijskom derbiju u Varaždinu protiv Koke. Utakmica je na rasporedu od 17 sati u GSD Arena Varaždin. (md)

ČETVRTA NL – ČK-VŽ 1. BEDNJA

23 14 7 2 83 – 36 49

2. NEDELJANEC

23 15 3 5 75 – 22 48

3. MLADOST (SM)

23 14 3 6 82 – 33 45

4. DINAMO (D)

23 13 5 5 72 – 22 44

5. IVANČICA

23 13 5 5 72 – 27 44

6. ZELENGAJ

23 12 3 8 77 – 39 39

7. MLADOST KOMET 23 11 4 8 75 – 57 37 8. DRAŠKOVEC

23 11 4 8 36 – 34 37

9. BUDUĆNOST

23 9 4 10 41 – 52 31

10. JALŽABET

23 6 5 12 42 – 50 23

11. GALEB

23 6 3 14 39 – 78 21

12. NAPRIJED

23 5 5 13 35 – 51 20

13. PLITVICA

23 6 1 16 34 – 80 19

www.mnovine.hr • r

14. DUBR.-ZAGORAC 23 0 0 23 7–189 0

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



20. svibnja 2022.

NOGOMET MEĐIMURSKE LEPE PUCE

Anja Okreša donijela pobjedu Međimurkama Mnogi iz ženskog nogometa predviđali su im sezonu bez osvojenog boda, a one dva kola prije kraja na svom kontu imaju 25 bodova u najvišem nogometnom rangu. Do osme prvenstvene pobjede Međimurske Lepe Puce predvođene trenerom Golikom upisale su na kultnim Stanovima u srcu Zadra.

Ana Višnjić prva je zabila pogodak na utakmici za vodstvo Međimurki. U 30. minuti na semaforu je bilo 1:1, ali do kraja prvog dijela Japanka Yoshida ponovo vraća vodstvo Čakovčankama. U 60. minuti Zadranke zabijaju pogodak za 2:2, ali samo dvije minute kasnije već je 2:3, a u strijelce se upisala Ayuri.

Domaće se i dalje ne predaju te u 70. minuti ponovno izjednačuju rezultat.

Sve do posljednjih trenutaka susreta nije bilo pogodaka, a onda se pojavila Anja Okreša koja je zatresla mrežu za konačnu pobjedu 3:4. Dva kola prije kraja nogometašice NŠ Međimurje – Čakovec imaju 25 bodova i drže prvo mjesto u Ligi za ostanak. U pretposljednjem kolu dolazi im Neretva. (nl)

MLADI PRILOČANEC

Andro Sokač briljirao u dresu reprezentacije Mladi nogometaši Slaven Belupa, Priločanec Andro Sokač i njegov klupski kolega Teo Kolar, osvojili su s U-15 reprezentacijom Hrvatske četvrti po redu Međunarodni turnir Vlatko Marković. Sokač i Kolar sudjelovali su u pobjedama Hrvatske nad vršnjacima Uzbekistana, Crne Gore, Walesa i Bosne i Hercegovine te tako se "okitili" zlatnom medaljom. Valja istaknuti da je U-15 reprezentaciju vodio izbornik Sergej Milivojević, glavni instruktor središta Sjever.

Sokač i Kolar sada se vraćaju svojim klupskim obavezama i treninzima pionira "pod palicom" trenera Gorana Volfa. (nl)

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Nedelišće i BSK slavili, nastavlja se napeta utrka za prvaka “Vruće” na utakmici Trnovca i Malog Mihaljevca – crveni kartoni, hvatanje za vrat glavnog suca, psovke i prijetnje delegatu Piše: Dino Jambrović

U I. međimurskoj ligi Polet je početkom drugog dijela susreta u Palovcu poveo zgoditkom Mihaela Ladića. Ubrzo Dinamo izjednačuje zgoditkom Davora Štroka iz kaznenog udarca. Pobjedu domaćinu donosi Josip Fažon, desetak minuta prije završetka susreta. U derbiju kola Nedelišće je slavilo u Podturnu.

Domaćini su poveli u 14. minuti zgoditkom Dominika Vrtarića. Za goste izjednačuje kapetan Fran Vibovec u 21. minuti. Pobjednički zgoditak za Nedelišće djelo je iskusnog Borisa Kosira u 62. minuti. Graničar je bio uvjerljiv protiv Croatije. Dvostruki strijelci za Kotoripčane bili su Vilim Kos i Danijel Brčić, dok je jedan zgoditak dodao Danijel Kvakan. Jedini strijelac za goste bio je Leon Ružić.

Savčani su bili efikasni u Čakovcu.

Zanimljivo da su mrežu Sloge pogađala petorica različitih igrača, redom su to bili Andrija Vrbanec, Dalibor Frančić, Deni Zanjko, Danijel Mesarić i Matej Lesar. Za domaćine su strijelci bili Nikola Krištofić i Marko Dokleja.

Treba spomenuti da su Čakovčani od 29. minute igrali s igračem manje, zbog isključenja Leona Magića koji je namjerno igrao rukom u izglednoj situaciji za postizanje zgoditka. Jedinstvo je upisalo gostujuću pobjedu u Novom Selu Rok. Dva zgoditka za Mihaljevčane postigao je Dario Bubek, a jedan Igor Kvezić i Ervin Sokač. Poraz Omladinca ublažio je Marko Lukman. Dubravčan dolazi do pobjede u završnici susreta. Momčad iz Donje Dubrave imala je nakon prvog dijela susreta prednost zgoditkom Ivana Kostelca. Za Jurovčane početkom drugog dijela izjednačuje Karlo Karlovčec. Tri minute prije završetka susreta za pobjedu domaćina pobrinuo se Neven Andrlon. Bez pobjednika u Macincu. Venera PMP imala je vodstvo zgoditkom Svena Šenjija iz kaznenog udarca. Također iz kaznenog udarca za Centrometal izjednačuje Petar Hrebak. Potpuni preokret domaćina zgoditkom Leona Meglića u pretposljednjoj minuti prvog dijela susreta. U nastavku igre bod gostima donosi Toshinari Sato.

Međimurec se vratio na pobjedničke staze. Dva puta je mrežu Trnave pogađao Matija Kuhar, a jednom Patrik Kirić. BSK je minimalno slavio u Štrigovi. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 14. minuti.

Tada nakon udarca iz kuta Saše Hojskog zgoditak glavom postiže stoper Bruno Đurasek.

Rezultati: Graničar (K) – Croatia 5:1 (2x Brčić, 2x Kos, Kvakan; L. Ružić), Omladinac (NSR) – Jedinstvo (GM) 1:4 (M. Lukman; 2x Bubek, Kvezić, Sokač), Dubravčan – Bratstvo (J) 2:1 (Kostelac, Andrlon; Karlovčec), Dinamo (P) – Polet (P) 2:1 (Štrok, Fažon; Ladić), Centrometal – Venera PMP 2:2 (Hrebak, Meglić; Šenji, Sato), Podturen – Nedelišće 1:2 (Vrtarić; F. Vibovec, Kosir), Sloga (Č) – Bratstvo (SV) 2:5 (Krištofić, Dokleja; Vrbanec, Frančić, Zanjko, Mesarić, Lesar), Međimurec – Trnava 3:0 (2x M. Kuhar, P. Kirić), Sloga (Š) – BSK 0:1 (Đurasek).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Graničar (K) – Omladinac (NSR), Bratstvo (SV) – Sloga (Š), Nedelišće – Međimurec, Venera PMP – Dinamo (P), Polet (P) – Dubravčan. U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Croatia – Sloga (Č), BSK – Podturen, Trnava – Centrometal, Bratstvo (J) – Jedinstvo (GM).

igre imali vodstvo 2:0 zgodicima Dominika Topleka i Antonija Dodleka, da bi na kraju bili poraženi 3:2.

Za domaćine su strijelci bili Dario Prlog, Patrik Tkalec i Nino Rojko.

Vidovčan je na svom terenu slavio protiv Mladosti iz Dekanovca. Dva zgoditka za domaćine postigao je Matija Matotek, a jedan Mihael Matotek. Jedini strijelac za goste bio je Ivan Novak.

Rezultati: Kraljevčan 38 – Omladinac (DS) 3:1 (2x Onishi, Cvek; B. Cirkvenčić), ČSK – Spartak 5:3 (3x Višnjić, Grabant, Vuk; Nakamura, Šegović, Hadeljan), Jadran – Borac (DH) 2:0 (Vuk, Klekar), Drava (DM) – Hodošan 2:7 (2x Orehovec; 2x K. Zrna, 2x Strahija, 2x Jakšić, Hađikan), Vidovčan – Mladost (D) 3:1 (2x Ma. Matotek, Mi. Matotek; Novak), Otok – Radnički 3:2 (Prlog, Tkalec, Rojko; Toplek, Dodlek), Mladost (I) – Budućnost (P) 2:0 (Horvat, Jelenić), Borac PMP – Drava (K) 4:1 (2x Kovačić, 2x Jankulija; Mavriček).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Drava (K) – Mladost (I), Hodošan – Jadran. U nedjelju (17:30) su na rasporedu utakmice: Omladinac (DS) – Borac PMP, Budućnost (P) – Otok, Radnički – Vidovčan, Mladost (D) – Drava (DM), Borac (DH) – ČSK, Spartak – Kraljevčan 38.

II. MEĐIMURSKA LIGA – A

II. MEĐIMURSKA LIGA – B

Spartak je u Čehovcu doživio prvi prvenstveni poraz ove sezone.

Hat-trick je za ČSK ostvario Roberto Višnjić, dok su jedan zgoditak dodali Zvonimir Grabant i Denis Vuk. Za goste su strijelci bili Goki Nakamura, Emanuel Šegović i Petar Hadeljan.

U derbiju začelja Jadran je bio bolji od Borca iz Donjeg Hrašćana.

Gostima je u 30. minuti isključen Sandro Habola zbog vrijeđanja i psovanja glavnog suca utakmice Damira Aldića. Mornari su otpor Borca slomili posljednjih dvadesetak minuta igre zgodicima Denisa Vuka i Matije Klekara. Kraljevčan 38 je upisao tri boda protiv Omladinca.

Dvostruki strijelac za domaćine bio je Shunsuke Onishi, dok je jednom strijelac bio Vjekoslav Cvek. Poraz gostiju ublažio je Bojan Cirkvenčić.

Mladost iz Ivanovca je protiv Budućnosti iz Podbresta već nakon dvadesetak minuta igre zgodicima Andreasa Jelenića i Nikole Horvata postavila konačan rezultat utakmice.

Hodošan nije imao većih problema na gostovanju u Donjem Mihaljevcu.

Dvostruki strijelci bili su Karlo Zrna, Zoran Strahija i Simon Jakšić, dok je jedan zgoditak postigao David Hađikan. Za Dravu je dva zgoditka postigao Mateo Orehovec. Borac PMP je nadigrao Dravu iz Kuršanca s po dvama zgodicima Dejana Kovačića i Dalibora Jankulije. Poraz gostiju ublažio je Danijel Mavriček. Otok iznenadio Radnički. Gardinovčani su sve do posljednjih tridesetak minuta

U dvoboju dvaju Hajduka bolji je bio onaj iz Brezja. Štrukovčani su nakon pedesetak minuta igre imali vodstvo 2:0 zgodicima Danijela Levačića i Miljenka Bistrovića.

Brezovčani dolaze do potpunog preokreta zahvaljujući dvostrukom strijelcu Davoru Buhancu i Saši Krnjaku, strijelcu jednog zgoditka, dok je još vlastitu mrežu pogodio Luka Hrženjak. Budućnost je upisala vrijednu pobjedu na zahtjevnom gostovanju u Pušćinama. U listu strijelaca za Miklavčane upisali su se Vinko Berdin, Alen Drk i Matija Antolović. To je za Budućnost već sedma uzastopna prvenstvena pobjeda. U lokalnom derbiju Sloboda iz Mihovljana slavila je u Mačkovcu.

Za tri boda gostiju najzaslužniji su Kristijan Culjak i Krešo Kovač. Strahoninec je već nakon dvadesetak minuta igre imao u Vučetincu vodstvo 2:0 preko Roberta Dežđeka i Filipa Žunića. Poraz domaćina ublažio je Marin Kelner. Vodeći Zasadbreg 77 bio je bolji od Slobode iz Slakovca dvama zgodicima Filipa Levačića i jednim Edsona Juniora Garcije. Za Slakovčane je strijelac bio Kristijan Fegeš. Pobjeda je nastavila svoju dobru formu i protiv Mure. U listu strijelaca za momčad iz Gornjeg Hrašćana upisali su se Alen Galinec, Mario Kovač i Leon Mikulan.

Za gostujuću momčad precizan je bio Ivan Rožman. Susjedski derbi pripao Sokolu. Mrežu Plavih načeo je kapetan Nino Horvat u 13.

minuti. Vodstvo domaćina povisuje Tomislav Šafarić u 28. minuti. Gostujući igrač Nikola Tuksar pogađa vlastitu mrežu u 42. minuti. Pobjedu Sokola potvrđuje Saša Obradović u 49. minuti. „Vruće“ u Trnovcu.

Mali Mihaljevec je u prvom dijelu poveo zgoditkom Leonarda Srše.

U drugom dijelu preokret domaćina preko Darija Vinceka i Karla Kopriveca. Gostima je u 79. minuti isključen Nino Bestijanić zbog dviju opomena. U istoj minuti isključen je i drugi gostujući igrač Vedran Kovačić, zbog odguravanja i hvatanja za vrat glavnog suca utakmice Damira Režeka. Nakon toga dolaze navijači Malog Mihaljevca do delegata utakmice Dragutina Borka te počinju udarati i po kućici delegata uz psovke i verbalne prijetnje sucima i delegatu.

Rezultati: Pušćine – Budućnost (M) 0:3 (Berdin, Drk, M. Antolović), Vučetinec – Strahoninec 1:2 (Kelner; Dežđek, Žunić), Omladinac (M) – Sloboda (M) 0:2 (Culjak, Kovač), Hajduk (B) – Hajduk (Š) 4:2 (L. Hrženjak ag, S. Krnjak, 2x D. Buhanec; Levačić, Bistrović), Sokol – Plavi 4:0 (N. Horvat, Šafarić, Tuksar ag, Obradović), Pobjeda – Mura 3:1 (Galinec, Kovač, Mikulan; I. Rožman), Zasadbreg 77 – Sloboda (S) 3:1 (2x Levačić, Garcia; Fegeš), Trnovec – Mali Mihaljevec 2:1 (Vincek, Koprivec; Srša).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Mali Mihaljevec – Zasadbreg 77, Sloboda (S) – Pobjeda, Mura – Hajduk (B), Hajduk (Š) – Omladinac (M), Plavi – Pušćine.

U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Budućnost (M) – Trnovec, Sloboda (M) – Vučetinec, Strahoninec – Sokol.

III. MEĐIMURSKA LIGA Donji Koncovčak bio je uvjerljiv protiv Torpeda. Posebno se kod domaćina istaknuo Leon Sakač, ostvarivši hat-trick. Dva zgoditka postigao je Patrik Cerovec, a po jedan David Antolin i Marko Pleh.

Za Križovčane su strijelci bili Bruno Raguž, Andi Hatlek i Luka Vresk. U derbiju kola Jedinstvo je bilo bolje od Dubrave. Sivičani su već nakon dvadesetak minuta igre imali prednost 3:0 dvama zgodicima Marka Bistrovića i jednim Luke Petaka.

Domaćini smanjuju do odmora prednost gostiju preko Simona i Samuela Novaka. Početkom nastavka za Dubravu zabija Borna Filipović.

Gostujući igrač David Škvorc postiže zgoditak u vlastitu mrežu za 3:4.

U 84. minuti Jedinstvo izjednačuje zgoditkom Samuela Novaka. Samo dvije minute kasnije spomenuti igrač zabija za 5:4 i veliko slavlje svojih navijača. Graničar je nakon početnog vodstva Paraga ostvario pobjedu od čak 8:3. Posebno se kod Novakovčana istaknuo peterostruki strijelac Matija Orehov. Napredak je upisao tri boda protiv NŠ Međimur-

TABLICA 1. MNL 1. BSK

28 22 5 1 92 – 22 71

2. NEDELIŠĆE

28 21 5 2 82 – 26 68

3. MEĐIMUREC

28 16 4 8 70 – 38 52

4. PODTUREN

28 16 3 9 81 – 46 51

5. CENTROMETAL

28 14 8 6 55 – 43 50

6. BRATSTVO (J)

28 15 5 8 59 – 48 50

7. GRANIČAR (K)

28 13 6 9 62 – 41 45

8. SLOGA (Š)

28 13 6 9 46 – 41 45

9. JEDINSTVO (GM)

28 13 2 13 55 – 46 41

10. DINAMO (P)

28 12 4 12 48 – 51 40

11. BRATSTVO (SV)

28 12 3 13 59 – 53 39

12. OMLADINAC (NSR) 28 10 6 12 51 – 55 36 13. DUBRAVČAN

28 8 5 15 49 – 61 29

14. TRNAVA

28 8 5 15 33 – 65 29

15. VENERA PMP

28 7 5 16 33 – 68 26

16. POLET (P)

28 7 3 18 55 – 67 24

17. CROATIA

28 3 2 23 23–112 11

18. SLOGA (Č)

28 2 3 23 26 – 96 9

TABLICA 2. MNL-A 1. HODOŠAN

25 23 2 0 88 – 13 71

2. SPARTAK

25 18 6 1 66 – 21 60

3. KRALJEVČAN 38

25 15 4 6 69 – 42 49

4. MLADOST (I)

25 15 4 6 50 – 25 49

5. ČSK

25 15 2 8 83 – 52 47

6. OMLADINAC (DS)

25 12 3 10 51 – 48 39

7. DRAVA (K)

25 11 3 11 48 – 59 36

8. VIDOVČAN

25 11 1 13 53 – 56 34

9. RADNIČKI

25 9 2 14 55 – 63 29

10. BORAC PMP

25 8 5 12 34 – 44 29

11. DRAVA (DM)

25 9 2 14 60 – 71 29

12. MLADOST (D)

25 8 3 14 40 – 58 27

13. BUDUĆNOST (P)

25 6 4 15 30 – 52 22

14 JADRAN

25 6 4 15 37 – 73 22

15. BORAC (DH)

25 4 4 17 27 – 75 16

16. OTOK

25 4 3 18 30 – 69 15

TABLICA 2. MNL-B 1. ZASADBREG 77

25 20 1 4 89 – 34 61

2. SOKOL

25 19 1 5 81 – 33 58

3. STRAHONINEC

25 17 2 6 81 – 42 53

4. PLAVI

25 15 3 7 71 – 39 48

5. BUDUĆNOST (M)

25 14 5 6 60 – 34 47

6. HAJDUK (B)

25 13 3 9 63 – 45 42

7. PUŠĆINE

25 13 3 9 41 – 32 42

8. SLOBODA (S)

25 12 4 9 53 – 42 40

9. POBJEDA

25 13 0 12 43 – 57 39

10. HAJDUK (Š)

25 10 4 11 41 – 47 34

11. SLOBODA (M)

25 8 3 14 40 – 47 27

12. M. MIHALJEVEC

25 8 3 14 47 – 59 27

13. VUČETINEC

25 6 2 17 39 – 80 20

14. MURA

25 6 1 18 26 – 51 19

15. TRNOVEC

25 5 3 17 27 – 57 18

16. OMLADINAC (M)

25 1 2 22 9–112 5

TABLICA 3. MNL 1. JEDINSTVO (NSnD) 19 16 0 3 107–26 48 2. D. KONCOVČAK

19 15 1 3 75 – 23 46

3. DUBRAVA

20 13 2 5 78 – 26 41

4. GRANIČAR (N)

20 11 2 7 72 – 38 35

5. TORPEDO

20 11 2 7 63 – 42 35

6. MEĐIM.-ČAKOVEC 19 7 2 10 49 – 44 23 7. BRATSTVO (P)

19 4 1 14 44 – 69 13

8. NAPREDAK

20 4 1 15 34 – 77 13

9. PARAG

20 1 1 18 24–201 4

je-Čakovec. Strijelci za domaćine bili su Antun Cilar, Vedran Šantl i Sanjin Koprivec. Za goste je precizan bio Filip Krivak.

Rezultati: Napredak – Međimurje-Čakovec 3:1 (Cilar, Šantl, Koprivec; Krivak), Parag – Graničar (N) 3:8 (S. Balog, G. Oršoš, Ignac; 5x M. Orehov, Bukal, Krznar, Drvoderić), Donji Koncovčak – Torpedo 7:3 (3x Sakač, 2x Cerovec, Antolin, Pleh; Raguž, An. Hatlek, Vresk), Jedinstvo (NSnD) – Dubrava 5:4 (3x Sa. Novak, Si. Novak, Škvorc ag; 2x Bistrović, Petak, B. Filipović). Bratstvo (P) je bilo slobodno.

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Torpedo – Jedinstvo (NSnD), Graničar (N) – Donji Koncovčak, Međimurje-Čakovec – Parag, Bratstvo (P) – Napredak.

Dubrava je slobodna.



20. svibnja 2022.

NOGOMET

NK HODOŠAN

MNS

Zoran Strahija zabija i u 41. godini Piše: Nikola Lukman

Za njegove golgeterske vještine znaju svi u Međimurju, a u ovoj sezoni “neprijatelji” su mu vratari u 2.

Međimurskoj nogometnoj ligi – skupina A. Zoran Strahija uskoro će proslaviti 41. rođendan, ali kada ga vidite na terenu, ne biste mu dali ni 25. Napadač Hodošana uvijek je motiviran, borben i spreman pomoći mlađim suigračima. Ove sezone već je 26 puta zatresao

protivničku mrežu, ali tu ne misli stati.

- Zoran je svake godine u vrhu ljestvice strijelaca. Zajedno igramo već četiri godine i odlično surađujemo. Za njega mogu reći da je jedan od najboljih s kojima sam igrao, odličan je u igri glavom i uvijek zabija iz nemogućih situacija. Užitak ga je gledati, iako mu je 41 godina.

Privatno smo si jako dobri, osim što je vrhunski suigrač, Zoran je i dobar čovjek te prijatelj koji je uvijek spreman pomoći, biranim je riječima Simon Jakšić govorio o Strahiji.

Napadač Hodošana Zoran Strahija

Do kraja sezone ostalo je još šest utakmica pa će gotovo sigurno Zoran proći brojku od 30 golova.

- Svaki igrač u ekipi je zadužen za nešto, a ja kao napadač zadužen sam za golove.

Golovi su moja zadaća. Pet sezona zaredom završio sam kao najbolji strijelac liga u kojima sam igrao. Svake sezone završim s dvoznamenkastim brojem golova na svome kontu.

U IV. ligi sezonu sam jednom završio s 44 gola, a u 1. ŽNL 51 golom, kazao nam je Strahija u nedavnom razgovoru.

3. HNL SJEVER

Vrijedna pobjeda Rudara u borbi za opstanak, Polet uvjerljiv, Međimurje poraženo Piše: Miljenko Dovečer

III. HNL SJ. - za prvaka

III. HNL SJ. - za ostanak

Još je jedno kolo preostalo za odigrati u 3. HNL-u Sjever, natjecanju koje će od druge sezone imati potpuno drugačiji format. U predzadnjem kolu u Ligi za prvaka Polet je uvjerljivo svladao Podravinu, dok je Međimurje isto tako upisalo težak poraz u Križevcima, a Rudar je bio uspješan u gostima.

1. POLET (SMnM)

26 20 0 6 71 – 22 60

1. PAPUK

26 8 5 13 36 – 51 29

2. MLADOST (Ž)

26 18 5 3 50 – 18 59

2. KOPRIVNICA

26 6 9 11 35 – 48 27

3. BJELOVAR

26 17 3 6 63 – 30 54

Rudar na bod do opstanka u ligi

U Ligi za ostanak igrači iz Murskog Središća ušli su u formu kad je bilo najpotrebnije. S velikim trima bodovima vraća se Rudar s gostovanja iz Orahovice, s bodovima koji bi morali značiti siguran ostanak u ligi. Samo je početak utakmice pripao domaćinu, a nakon 25. minute Rudar preuzima inicijativu. U 45. minuti Rudar dolazi do vodstva od 0:1, strijelac je bio Ivan Cimerman pa se tim rezultatom odlazi na odmor.

I u nastavak se ulazi ravnopravno, no u 58. minuti dolazi do još jedne prigode za Rudar kojom se vješto koristi Kevin Nedeljko za povećanje rezultata na 0:2. U 71. minuti Rudar ima još jednu prigodu, no udarac Evalda Vinka odlično brani domaći vratar.

Konačni rezultat od 0:3 postavlja velika buduća nada Rudara mladi Ilija Liklin u 87. minuti. Ubrzo stiže i kraj utakmice i veliko slavlje Rudarovih igrača i navijača. U posljednjem kolu na svojoj Šuderki pred vjerojatno velikim brojem gledatelja Rudar dočekuje Varteks, a očekuje se dolazak i njihovih navijača, popularnih White Stones.

3. VARTEKS

26 7 4 15 29 – 49 25

4. RADNIK-KRIŽEVCI 26 16 2 8 66 – 30 50

4. RUDAR

26 6 5 15 33 – 61 23

5. MEĐIMURJE

26 13 3 10 45 – 43 42

5. VIROVITICA

26 6 4 16 29 – 57 22

6. PODRAVINA

26 8 7 11 39 – 57 31

6. PODRAVAC

26 5 5 16 28 – 58 20

- Zadovoljan sam rezultatom i igrom i s time da su igrači ispoštovali sav onaj dogovor koji smo imali te izvršili sve zadatke pred njih postavljene. To što je domaćin odigrao utakmicu bez nekolicine igrača, s obzirom na to da u srijedu igra utakmicu finala Kupa protiv Suhopolja, nikako ne umanjuje našu pobjedu, koja je u konačnici mogla biti i uvjerljivija, rekao je u uvodu trener Rudara Andrija Balajić.

- Ono što posebno oduševljava je to da su ovi mladi igrači koji su svi ušli u igru zadovoljili i pokazali da se na njih može ozbiljno računati u budućnosti, u idućoj sezoni.

Ovim rezultatom za siguran ostanak u ligi dovoljan nam je bod protiv Varteksa, a eventualna pobjeda garantirala bi deveto mjesto u ligi, zaključio je na kraju Balajić.

Polet ide u Čakovec po tri boda za prvo mjesto

Lider na tablici Polet je u Svetom Martinu na Muri ispratio goste iz Ludbrega s pet golova u mreži, iako u prvom dijelu nije tako djelovalo. Naime u 20. minuti Mesarić dovodi svoju ekipu u vodstvo, a pet minuta kasnije Brazilac Oliveira izjednačuje pa se s tim rezultatom odlazi na odmor. U nastavku su gosti slomljeni u roku od šest minuta kada prvo u 60.

minuti Mesarić poentira još jednom, a Glavica dva puta u 63. i 66. minuti. Za konačnih i uvjerljivih 5:1 strijelac je Šegović. Tako je ovom pobjedom Polet došao do 60 bodova, a za vratom mu kolo do kraja puše Mladost koja ima bod manje. Za očuvanje prvog mjesta i titule prvaka tako je Poletu potrebna pobjeda protiv Međimurja u Čakovcu, jer ne vjerujemo da će ekipa iz Ždralova posustati u Ludbregu.

- Od naših vjernih navijača oprostili smo se uvjerljivom pobjedom iako se protivnik dobro držao u prvom dijelu.

U konkurenciju su se vratili ozlijeđeni igrači, a to je na najbolji način potvrdio dvostruki strijelac Leo Mesarić.

Nakon nesretnog ispadanja u kupu od Međimurja sada nam se pruža prilika da im se u prvenstvu revanširamo i pobjedom potvrdimo prvo mjesto, kazao je uoči posljednjeg kola trener Poleta Matija Kristić.

Nakon petog mjesta u prvenstvu Međimurje želi osvojiti Kup MNS-a

Međimurje je na put u Križevce opetovalo hendikepirano bez ozlijeđenih Zanjka i Hlišća i kartoniranog Jesenovića te kao u većini utakmica dobro se držalo u prvom dijelu. U nastavku

vrata Kirića odškrinuo je u 58. minuti Hrvoje Mladen, a dvije minute kasnije prvi strijelac lige Marko Nikolić povećava na 2:0. Pred kraj susreta još dva gola u mreži mladog Kirića koji je zamijenio požutjelog Jesenovića.

Tako je nakon ispadanja iz Druge lige prošle godine Međimurje unatoč najavama uoči ovog prvenstva završilo natjecanje u 3. HNL Sjever tek na 5. mjestu. U posljednjem kolu Čakovčani će biti domaćini Poletu, a u dvije finalne Kup utakmice sastaju se s Nedelišćem. Prva je na rasporedu 25. svibnja u 17:30 u Nedelišću, a uzvrat se igra 1. lipnja u Čakovcu.

- Sigurno da nisam zadovoljan našim plasmanom jer smatram da Međimurje zaslužuje puno više. Dolazi nam zadnje kolo Polet i pokušat ćemo se od prvenstva oprostiti pobjedom iako su gosti favorit i ako žele biti prvi, igra im samo pobjeda.

Nakon toga fokusirat ćemo se na dvije utakmice međimurskog Kupa protiv Nedelišća i naravno da očekujem naš trijumf. Smatram da imamo puno bolju ekipu od protivnika, a to ćemo dokazati i na terenu, kazao je trener Međimurja Goran Vincetić.

Rezultati 26. kola: Polet – Podravina 5:1, Radnik Križevci – Međimurje 4:0, Papuk – Rudar 0:3, Varteks – Koprivnica 2:3, Virovitica – Podravac 2:0, Mladost – Bjelovar 1:0.

Raspored 27. kola koje se igra u subotu (17:30): Međimurje – Polet, Rudar – Varteks, Koprivnica – Virovitica, Bjelovar – Radnik Križevci, Podravina – Mladost, Podravac – Papuk.

Lopte za sve klubove i obveza snimanja za drugoligaše U prostorijama NK Poleta u Pribislavcu je u srijedu 18. svibnja održana sjednica Izvršnog odbora Međimurskog nogometnog saveza.

Osim što je iznesen završni račun za prethodnu godinu, također je predloženo više promjena Statuta koje će se iznijeti na sljedećoj skupštini.

Jedan od prijedloga uključuje novitete vezane za kup natjecanje od sljedeće sezone, a u njemu bi se za prva dva kola kupa u ždrijebu izvlačili klubovi nižih koeficijenata, dok bi se nadalje uključivali klubovi viših koeficijenata te bi ulazili u ždrijeb za svako kolo. Koeficijenti bi se određivali prema plasmanu u natjecanju kupa u prethodnih pet sezona.

Prvenstvena natjecanja će se organizirati prema odlukama donesenima prošle godine, a

također su iznesene odluke o datumskim rokovima prijave i ispunjenja uvjeta za određeni rang natjecanja. Prijave će se zaprimati do 15. lipnja, a licenciranje s potvrdama uvjeta do 10. srpnja ove godine.

Tema sjednice također je bio i prijedlog pomoći klubovima. Prihvaćen je prijedlog da Savez nabavi lopte za igru za sve klubove kako bi se sve utakmice mogle igrati istim loptama. Isto tako je prihvaćen prijedlog da se, sukladno mogućnostima i realizaciji sponzorskih ugovora, klubovima najvišeg ranga nabave semafori za pokazivanje izmjena i sudačke nadoknade, dok će se drugom rangu natjecanja, koji će od sljedeće sezone imati obvezu snimanja utakmica, pokušati pomoći u nabavci opreme potrebne za snimanje. (lm)

KOŠARKA JEDINSTVENA KADETSKA LIGA

Konačno prva pobjeda Međimurja U pretposljednjem kolu Jedinstvene kadetske lige za mlade košarkaše rođene 2005., kadeti čakovečkog Međimurja osjetili su prvo veselje zbog pobjede.

Ugostili su ekipu Marsonije iz Slavonskog Broda koja je doputovala u Ivanovec bez svog najboljeg igrača Sivrića i tu su činjenicu domaći iskoristili.

Naime, mnogo je više uporabljivih igrača imao domaći trener – gost je imao samo petorku koja je mogla koliko-toliko parirati Međimurju, igrači s klupe mnogo su slabije kvalitete. Čim je gostujući trener promijenio nekoga iz petorke, rezultat mu je počeo padati.

U prvom je poluvremenu bio rezultatski egal, no u trećoj su četvrtini domaći okrenuli susret u svoju korist, poveli s desetak koševa prednosti i na kraju pobijedili sa 69:57 (13:15, 16:15, 22:9, 18:18). Iako su košarkaši Međimurja šutirali +18

samo 33 %, gosti su bili još gori s 28 %. Marsonija je bila bolja u skoku 59 prema 44, no bila je "bolja" i u izgubljenim loptama – 29 Marsonije i 19 Međimurja. U domaćim redovima najbolji opet Jakov Horvat s 21 poenom uz dobar šut 8/16, Novak je zabio 15 (šut 6/15), uz 7 skokova i 4 izgubljene lopte, Kranjčec je zabio 14 (4/10), uz 9 skokova i 3 asistencije, Hren 7 (2/8) uz 4 asistencije i 7 ukradenih lopti, Balent 3 (1/5), Zaspan 3, A. Zember 2 (1/9) i 10 skokova.

Trener Stjepan Novak.

Međimurje je deseto sa skorom 1/16, a Marsonija i Šibenka na ljestvici su iznad i imaju skor 4/13. Na Final four su se plasirale momčadi Cibone, Zadra, Cedevite Junior i Sonik Puntamike. U posljednjem kolu kadeti Međimurja gostuju u Osijeku kod Vrijednosnica Osijek koje imaju 5 pobjeda. (bh)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

54

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. svibnja 2022.

KUD MIHOVLJAN gostovao je u Parizu gdje je predstavio Međimurje pjesmom, plesom i domaćim delicijama

Mihovljančani su pariškim Hrvatima izmamili suze na oči

Piše: Vlasta Vugrinec

Članovi KUD-a Mihovljan nakon dvije godine odgađanja zbog epidemije koronavirusa napokon su uspjeli otputovati u Pariz. Gostovanje Mihovljančana poklopilo se s obilježavanjem 30.

obljetnice uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Francuske pa ih je tim povodom u franjevačkom samostanu sv. Franje dočekala i opunomoćena predstavnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Parizu Senka Burić (Hrvatska nema veleposlanika u Francuskoj).

Predrag Kočila, predsjednik KUD-a Mihovljan i Senka Burić, opunomoćena predstavnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Parizu

Ples s bidrom, Međimurje malo, Lepe su lepe katruže, pjesme su koje su se orile središtem Pariza i dirale u srca prisutne Hrvate

Parižani se nisu mogli odvojiti od mesa z tiblice, sira turoša, vina, kolača…

Kamo god čovjek krenuo, teško da neće naići na ljude iz istog zavičaja ili kraja. Pa se tako i ispod simbola Pariza našao mladić koji nije mogao vjerovati svojim očima kad je dobio novine na svom materinskom jeziku

Hvala što ste mi naježili kožu, poručio je pariški Hrvat

Međimursku pjesmu predstavili su i Lea Šprajc te Dominik Padarić

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 55

DANI DRAVSKE RIBE NA MARINI PRELOG

Dođite i uživajte u šaranu na rašljama

Z

aželjeli ste se autentičnih događaja?

Zaželjeli ste se tradicionalnih ribljih jela, tamburaške glazbe i prave dravske atmosfere? Onda za vas nema bolje manifestacije od Dana dravske ribe koji će se održati u subotu, 21. svibnja, u Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina u Prelogu.

Dan će započeti u 9 sati ujutro Kupom Grada Preloga u sportskom ribolovu na kojem će štapove ukrstiti iskusni ribolovci iz ribolovnog društva Glavatica iz Preloga, Smuđ iz Draškovca, Sloga iz Oporovca te Ostriž iz Cirkovljana.

Nakon dovršetka Kupa i proglašenja pobjednika, članovi spomenutih društava, pojačani članovima Nautičkog kluba Labud iz Preloga, prihvatit će se pripreme tradicionalnih ribljih jela koja će zatim podijeliti posjetiteljima.

Pripremat će se dravska riba, pastrva na žaru, šaran, papaline te fiš-paprikaš.

Međimurski ribočuvari pokazat će zainteresiranim posjetiteljima dio svoje opreme i aktivnosti koje provode u svrhu zaštite postojećeg ribljeg fonda od krivolovaca.

Događaj će upotpuniti i članovi Kluba Duga svojom likovnom radionicom pod vodstvom Likovne udruge Donjeg Međimurja. Za dobru glazbenu atmosferu pobrinut će se Goran i Andrea Šafarić.

Podjela hrane koju su pripremili iskusni kuhari planira se oko podneva. Osobita atrakcija biti će šaran na rašljama.

Dani dravske ribe gastronomska su manifestacija koja je započela prošle godine pod

okriljem projekta akronima AQUA ADVENTURES koji sufinancira Europska unija u sklopu programa INTERREG V-A Program suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020.

Projekt provodi Grad Prelog u suradnji s mađarskim partnerom općinom Kistolmács.

Ukupna vrijednost projekta je 1.321.852,50 € (gotovo 10 milijuna kuna), a dio koji se odnosi na Grad Prelog iznosi 662.807,50 € (oko 5 milijuna

kuna). Glavni cilj projekta je unapređenje turističke ponude na jezerima uz Prelog i Kistolmács.

U zapadnom dijelu Sportsko-rekreacijske zone Marina započela je gradnja dvije sanitarne zgrade s tuševima, 60 tipskih drvenih nadstrešnica za boravak gostiju, drvene promatračnice za promatranje brojnih vrsta ptica, uređenje 4 igrališta za odbojku na pijesku, pri-

stupnih staza, postavljanje 15 vrtnih roštilja i 4 stalka za bicikle.

Nabavlja se i nova oprema, a organizira se i niz edukacija i turističkih manifestacija. Osobito treba izdvojiti tradicionalni Lov na labuđe pero koji će se održati od 1. do 3. srpnja 2022. godine također u Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina u Prelogu.

Ova nautička manifestacija uključuje profesionalne

kazališne predstave na otvorenom, utrku tradicionalnim drvenim čamcima, odnosno drafskim čonima, turnir u odbojci u bazenu, utrku kajacima za ljubavne parove, turnir u praćkanju,

glazbeni program te bogatu gastronomsku ponudu. Svi ste pozvani! Sadržaj je isključiva odgovornost Grada Preloga i ni pod kojim uvjetima ne odražava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.

56

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. svibnja 2022.

PREDSTAVLJEN potpuno novi Range Rover Sport

Sportske performanse upakirane u mnogo stila Najnovija generacija Range Rovera Sport donosi prepoznatljiv dizajn i snažne motore s blagim hibridnim sustavom, ali i V8 Twin Turbo benzinac, a već za 2024. godinu najavljena je i potpuno električna izvedba ovog modela.

P

riča o Range Roveru Sport nije duga, a započinje 2004. godine predstavljanjem koncepta Range Stormer, a iste godine stiže i serijska izvedba pod imenom Range Rover Sport. Iako prva generacija nije nudila pretjerano sportski izgled, snažni motori i dobre performanse omogućili su uspjeh ovog modela. Druga generacija predstavljena je 2013. godine i donosi oblije linije i sportski izgled, no s najnovijom generacijom napravljen je odličan omjer sportskog i elegantnog štiha u izgledu, pa tako novi model izgleda dobro iz kojeg god kuta da ga pogledate.

Postavljen je na MLA Flex platformu, a u odnosu na prethodnika donosi i veći međuosovinski razmak koji je sada dug 2977 mm, što je povećanje od 54 mm. I dalje je riječ o velikom vozilu, pa tako u dužinu mjeri 4946 mm, u širinu 2209 mm (uključujući i retrovizore), a s 1820 mm visine je i prilično visok. Bez obzira na velike dimenzije, krug okretanja je 10,95 m, što je dobar rezultat za tako veliko vozilo.

Naravno, da je riječ o pravom terencu govore i činjenice o mogućnostima izvan asfalta, pa je tako udaljenost od tla 281 mm (PHEV 274 mm), dok je maksimalna dubina kojom može voziti

NOVI DACIA JOGGER BIGGER, COOLER, JOGGER*

NAJPRISTUPAČNIJI SEDMEROSJED NA TRŽIŠTU

*VEĆI, BOLJI, JOGGER Potrošnja goriva u mješovitoj vožnji: 5,6−7,8 l/100km. Emisija CO2: 119−138 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia preporučuje

DACIA.HR

AUTOCENTAR KOS

Cehovska 18, Varaždin, Tel: 042/ 403-300, www.autocentarkos.hr

900 mm. Prilazni kut je 33 stupnja, a izlazni 30 stupnjeva, a pogon je, kako se i očekuje, na sve kotače. Nov je i sustav zračnog ovjesa, kao i upravljanje stražnjim kotačima.

Range Rover Sport nudi se s benzinskim i dizelskim motorima, od kojih su neki blagi hibridi, a benzinci su dostupni i u plug-in izvedbama i upareni su s 8-stupanjskim ZF automatskim mjenjačem. Za 2024. godinu najavljena je i potpuno električna izvedba ovog modela. Što se tiče benzinaca, u ponudi su blagi hibridi P360 i P400, a riječ je o trolitrenom 6-cilindričnom motoru koji razvija 265 kW/360 KS i nudi 500 Nm okretnog momenta, dok snažnija izvedba razvija maksimalnu snagu od 294 kW/400 KS i nudi 550 Nm okretnog momenta. Svakako je najzanimljiviji model P530 koji pokreće 4,4-litreni twin turbo V8 motor koji razvija maksimalnu snagu od 390 kW/530 KS i nudi 730 Nm okretnog momenta.

Iako sve rjeđe u ponudi, Range Rover Sport dostupan je i s dizelskim motorima, a ponudu čini 3,0-litreni 6-cilindrični motor koji uvijek dolazi u blagoj hibridnoj tehnologiji (MHEV), a može se naći u trima izvedbenim snagama. Tako početni model dolazi pod oznakom D250 i nudi maksimalnu snagu od 183 kW/249 KS i nudi okretni moment od 600 Nm, a slijedi model oznake D300 koji razvija maksimalnu snagu od 221 kW/300 KS i nudi okretni moment od 650 Nm. Dizelska top ponuda dolazi pod oznakom D350, a ta izvedba raspolaže s maksimalnom snagom od 257 kW/350 KS, dok se nudi i najveći okretni moment od 700 Nm. Odmah u startu dostupne su i dvije plug-in hibridne izvedbe koje dolaze u kombinaciji s trolitrenim 6-cilin-

dričnim benzincem i 105 kW snažnim elektromotorom, a nudi se pod oznakom P440e, gdje je najveća snaga sustava 324 kW/440 KS, a najveći okretni moment 620 Nm, dok izvedba P510e raspolaže s maksimalnom snagom sustava od 375 kW/510 KS, a nudi i najveći okretni moment od 700 Nm. Plug-in hibridne izvedbe (PHEV) dolaze s baterijom kapaciteta 38,2 kWh koja omogućuje autonomiju do 113 km po WLTP-u s jednim punjenjem, a maksimalna brzina kojom se možete voziti na struju je 140 km/h.

Unutrašnjost je pak odličan spoj luksuza i sporta, a prednja sjedala su podesiva u 22 smjera, grijana i hlađena, a nude i masažu. Tu je i Cabin Air Purification Pro sustav za pročišćenje zraka koji uvijek svim putnicima omogućuje čist zrak. A uz čist zrak tu je i vrhunski audiosustav s 29 zvučnika snage 1430 W, a da im ne bi smetala buka izvana, brine se sustav Active Noise Cancellation 2.

Ispred vozača se nalazi digitalna instrument-ploča dijagonale 13,7 inča, dok je središnji multimedijski zaslon dijagonale 13,1 inča. On stiže s najnovijom izvedbom Pivi Pro infotainment sustava. On dolazi i s podrškom Amazon Alexa koja se aktivira glasom ili dodirom na zaslon. Naravno, tu je i podrška za bežično spajanje sa sustavima Android Auto i Apple CarPlay, a tu je i 15W snažan bežični punjač.

Novi model nastavlja gdje je prethodnik stao, no sada donosi još više stila i luksuza, što će mu zasigurno omogućiti dobru prodaju.

Ona je već krenula u Velikoj Britaniji, gdje najpovoljnija izvedba kreće od 715.000 kuna (79.125 funti), a na našem će tržištu biti sigurno veća. Uskoro će biti poznata, kada ovaj model i službeno stigne na naše tržište.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 57

58

Vaši radovi

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. svibnja 2022.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

NOVI NAGRADNI natječaj Međimurskih novina

Čuvajmo naš zeleni planet, naš jedini dom!

Dragi naši kreativci, ovih smo dana proslavili Dan planeta Zemlje i vjerujemo da ste se svi na neki način uključili u obilježavanje tog važnog dana: sadnjom cvijeća i drveća, čišćenjem šuma, livada ili naših prekrasnih rijeka, ribnjaka i jezera.

Također smo sigurni da svakodnevno, bilo u obitelji bilo u školi ili u igri s prijateljima, uživate u prirodi i dajete sve od sebe da naš lijep zeleno-plavi planet ostane čist i da živo�nje koje žive u našim šumama, morima, rijekama i planinama budu sretne.

Svjesni važnos� očuvanja okoliša, pozivamo vas da se uključite u naš likovni i literarni natječaj Čuvajmo naš zeleni planet, naš jedini dom.

Nacrtajte nam ili opišite kako se vi brinete da naša zelena Zemlja ostane čista, na koji način brinete o svom dvorištu, svom gradu ili selu, kako se odgovorno odnosite prema biljkama i živo�njama u prirodi te kakve su vaše ideje za očuvanje naših prirodnih ljepota.

Radove nam možete poslati mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na našu redakciju: Međimurske novine, Kralja Tomislava 3, Čakovec.

Radovi se mogu sla� zaključno do 30. lipnja 2022., a proglašenje nagrada bit će 8. srpnja 2022. godine.

Za najoriginalnije radove pripremili smo i lijepe nagrade.

Radujemo se vašim radovima!

Učenici 4. b razreda I. osnovne škole Čakovec sa svojom učiteljicom Marijom Toplek obilježili su Dan planeta Zemlje ovim prekrasnim porukama. Nadamo se da će njihove poruke potaknuti još nekoga da čuva svoj planet kako bi nam svima bilo ljepše na njemu živjeti i kako bi nam trajao što duže ovako prekrasan kakav je sada.

NAGRADNI NATJEČAJ MEĐIMURSKIH NOVINA I VRTNOG CENTRA IVA uljepšao dvorište vrtića Krijesnice

Krijesnice osvježile dvorište biljkama iz Vrtnog centra Iva Pobjednici našeg nagradnog natječaja iz Dječjeg vrtića Krijesnice iz Čakovca u subotu su s odgajateljicama, roditeljima i djelatnicima Vrtnog centra Iva zasadili biljke u dvorištu vrtića Krijesnice.

Završio je naš nagradni natječaj za uređenje dvorišta dječjih vrtića koji smo orga-

nizirali u suradnji s Vrtnim centrom Iva i Rasadnikom Iva. Dječji vrtić Krijesnice danas je odabrao biljke u vrijednosti od 8000 kn i zasadio ih uz stručnu pomoć djelatnika Vrtnog centra Iva. Mališani i odgajateljice brinut će se o biljkama, ali i za životinjicama koje bi u nje-

Dvorište vr�ća bit će osvježeno novim biljkama i voćkama

Roditelji, djeca, odgajateljice i djelatnici Vrtnog centra Iva zajednički su zasadili biljke u vr�ću Krijesnice mu mogle naći svoje skrovište i svoj dom gdje bi odgajale mlade. Djelatnici iz Štefanca pažljivo su slušali želje mališana i odgajateljica te u skladu s tim odabrali bilje i poučili ih kako se uzgaja i njeguje.

Za ogradu su odabrali lovor-višnje koje će im pružiti potreban mir za nesmetanu igru. Voćni dio vrta obogatili su ribizlima, sibirskim borovnicama, aronijom te amelanchierom, a na jesen će se još posaditi šljiva, kruška i višnja.

Mališani će tako naučiti brinuti se o svojim voćkama i uživati u njihovim plodovima.

Također, u tegle su posadili jagode mjesečarke, što ih posebno veseli. Odlučili su se i za začine, a odabrali su mentu, melisu i ružmarin.

U dvorištu vrtića zasađene su sljedeće biljke: Skimmia jap. Perosa, Ilex crenata Luxus, Taxus bacc. David, Photinia fr. punk marble, Thuja occ. Rheingold, Juniperus proc. nana. Ulaz u vrtić uljepšat će tegla s Picea glauca Perfecta te trajnice Seduma. Sve biljke pognojene su gnojivom osmocote te specijalnim gnojivom za voćke. (foto: zv)

I mališani su sudjelovali u sadnji, a naučit će i kako se brinu� o biljkama

20

2

Ana Maria Zadravec 3. AD

Anamarija Sokač David Kovačević 4. G 4. A

9

10

Jura Egon Juranić 4. HT

21

Čmrlec Karla 4. F

32

Dominić Tara 4. D

33

Dominik Jesenović 3. CKV

44

3

11

Lorena Vugrinec 4. K

22

Haramija Domagoj 4. E

34

Marko Lisjak 4.A

Matej Mezga 4. B

24

Horvat Ivan 4. A

35

46

COOLIJADA 2022. - putem kupona glasajte za najmaturanta i najmaturanticu naših srednjih škola

12

23

Edwin Oršoš Jelena Ramić 3. PVO 3. FK-kozmetičarka

45

COOLIJADA

Janković Elena 4. B

36

Karlo Horvat 3. CVO

47

Lea Meglić 3. CKV

48

13

Matija Dovečer 4. K

25

Kozar Niko 4. D

37

Lea Novak 3. PVO

49

14

15

Matija Mendelski Nera Hranilović 3. T 4. UR

26

27

Kresta Noa 4. B

Marciuš Franka, 4. C

39

38

Maja Vugrinčić 3. CVO

Melisa Ignac 3. KO

51

50

4

5

Ela Strah 3. T

16

Nikola Kosalec 3. AD

28

Miličević Luna 4. E

40

Slavica Šimunov 3.PVO

52

6

Elena Jurinjak 4. G

17

29

Pomor Luna 4. E

41

Tina Žigmund 3. KO

53

Blažon Vinko 4. c

30

Srnec Vilim 4. F

42

Valentino Mirić 4. CP

54

7

Evelin Žganec 4. B

18

Franka Ščuka 4. HT

19

Borović Mateo Branilović Viktorija 4. g 4. g

43

Valerija Kos 3. FK - frizerka

31

Ana Pavleković 4. CP

GRADITELJSKA ŠKOLA ČAKOVEC

Josip Zlatarek 4. UR

MATURANTSKA

1

GOSPODARSKA ŠKOLA ČAKOVEC

8

Coolijada 59

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GIMNAZIJA JOSIPA Š.

SLAVENSKOG ČAKOVEC

EKONOMSKA I TRGOVAČKA ŠKOLA ČAKOVEC

20. svibnja 2022.

56

55

36

58

57

Tea Kovačić 4. B

Vanesa Dobranić 4. C

SREDNJA ŠKOLA PRELOG

69

80

Deni Pečarko 4. TG

Elena Cirkvenčić 4. THK

81

Dino Mesarek 3. S2

Dino Farkaš 3. E

Dominik Trstenjak 3. E

59

Doroteja Lisjak 4. D

60

Vanja Žganec 4. C

70

71

Emil Skledar 3. M

82

72

Felice Hasan 3. SK

83

Dražen Pufek 3. S2

Dena Ratajec 5. C

Edi Kelerajter 3. S1

Fran Slamek 3. KU

84

Erik Kranjec 4. RT

Fran Šoštarić 3. F

61

Fabio Gudlin 4. D

73

Katarina Beti 3. KU

85

Fabian Brezničar 3. S4

Julio Mati 4. D

62

Luka Zadravec 4. A

63

Jakov David 5. c

74

Karolina Ignac 3. e

74 75

Leo Braniša 4. THK

Luka Tomašić 3. SK

87

86

Filip Novak 4. RT

Fran Bistrović 4. TG

COOLIJADA 2022.

Kupon broj 2

Redni broj samo jednog kandidata označite sa X , izrežite ovaj kupon i ubacite ga u glasačku kutiju u svojoj srednjoj školi do 24. svibnja.

64

Li Kavran 4. A

76

Marta Strbad 3. SK

88

Fran Slaviček 4. ET PAŽNJA: Za glasanje koristite kuponima samo iz ovog i prošlog broja Međimurskih novina. Bit će označeni kao Kupon broj 1 i Kupon broj 2.

MATURANTSKA

Mark Srpak 3. F

Matija Goričanec 3. H

65

Lucija Vizinger 4. D

77

Miran Kukovec 4. G

89

Jan Haček 4. MT

93

Mateo Dervenkar 3. S4

97

Patrick Dušić 3. S1

Niko Kodba 4. B

66

Luka Sklepić 4. A

Nikola Bukovčak Sebastijan Novak 3. I 3. G

67

68

Maria Marčec 4. B

78

Rea Kalšan 4. G

90

Lovro Bukal 3. E1

94

Matija Paman 3. S3

98

Stjepan Balić 3. S5

Petar Ovčar 4. B

79 TEHNIČKA ŠKOLA ČAKOVEC

Barbara Vinković 4. A

SREDNJA ŠKOLA ČAKOVEC

Adrian Radek 3. G

91

Lucija Golub 4. ST

95

Niko Borko 4. ST

99

Tibor Tarandek 3. S5

Borna Škrobar 4. ET

92

Marcel Branda 4. MT

96

Nikola Cimerman 3. S3

100

Timo Vlahek 3. E1

60

Informacije

Imendani i proštenja kroz tjedan od 20. do 26. svibnja 2022.

P 20 Bernardin Sijenski, Lidija, Zlatka, Zlata S 21 Kristofor Magallanes i dr., Dubravka N 22 6. Uskrsna. Sv. Rita, Jagoda, Helena, Jelka.; Titular Sv. Jelena Križarica Šenkovec P 23 BDM od Zečeva, Deziderije, Željko, Željana U 24 Marija Pomoćnica, Ivana, Šimun, Suzana; Titular Marija Pomoćnica Strahoninec S 25 Marija Majka Crkve, Beda Časni, Grgur VII, Sveti Urban; Proštenje Sveti Urban Č 26 SPASOVO - UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec:

Mateo Žvorc, Sin Tee i Antuna Gašpar Ružić, Sin Dine i Viktora Mila Šebestijan, Kći Željke i Tijana Rita Vidović, Kći Lane i Ivana Mila Vrtarić, Kći Melite i Dominika Teo Frančić, Sin Ivane i Filipa Teo Ivković, Sin Štefanije i Luke Gala Zadravec, Kći Tene i Matije Žan Tot, Sin Karoline i Danijela Lovro Žulić, Sin Renate i Matije Aurora Blažeka, Kći Antonie i Danijela Tara Pec, Kći Dunje i Maria

VJENČANI Čakovec:

Michelle Dobrovolec i Josip Maček Sara Vaser i Dragutin Branilović

Čakovec

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777 dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257 dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307 dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445 dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Macinec

dr. Željka Lovrić Glavna 26, tel. 040/858-475

Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Kotoriba

dr. Snježana Permozer Hajdarović Kralja Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Nedelišće:

Anja Muminović i Vinko Zamuda

Prelog:

Marta Štefan i Boris Šupljika

UMRLI Čakovec:

Prelog

Dekanovec:

Nedelišće

dr. Martina Vidović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Sveti Martin na Muri

dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Josip Škvorc R. 1956.

Ivan Cerovec R. 1931.

Roza Krajačić R. Novak R. 1929.

Marija Stojko R. Tkalčec R. 1936.

Mala Subotica:

Stjepan Babić R. 1949.

Nedelišće:

Franjo Oreški R. 1932.

Mursko Središće:

Stjepan Zadravec R. 1943.

Štrigova:

Konrad Vebarić R. 1941.

Franjo Slunjski R. 1950.

Prelog:

Ivan Posedi R. 1956.

Marija Kodba R. Juršić R. 1948.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 040 314 969

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

EKO TAXI

tel. 040 330 033

ŽUC

tel. 040 396 294

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Gradovi i općine

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Grad Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Grad Prelog

tel. 040 645 301

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Općina Belica

tel. 040 845 402

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

tel . 040 375 356

Kotoriba:

Diana Hunjadi i Dominik Pavlic

112

Mikrobiološki laboratorij

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

Ivan Korunek R. 1946.

Vinko Erdelji R. 1943.

Franjo Bogomolec R. 1973.

Valentin Ratajec R. 1953.

Josip Jurmić R. 1934.

Stjepan Janković R. 1943.

Marija Pandur R. Zvonarek R. 1939.

Kata Bermanec R. Vidović R. 1935.

Gizela Jalšovec R. Kraljić R. 1934.

Josip Korent R. 1963.

Augustin Golubić R. 1933.

Marija Levačić R. Grubić R. 1927.

Zdravko Moharić R. 1966.

Ana Kukovec R. Farkaš R. 1944.

Marija Blažeka R. Bengez R. 1936.

Mursko Središće

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Dekanovec:

Dijana Lepen i Ivan Radić

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 21. svibnja

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica

tel. 040 631 700

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Turistički ured Čakovec

tel. 040 313 319

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Matični ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 040 868 231 tel. 040 343 250

tel. 040 375 444

Općina Šenkovec

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Vratišinec

tel. 040 866 966

Bolnica Čakovec

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI 

komercijala@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr

☏ 040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-859

20. svibnja 2022.

OBAVIJEST O SMRTI

Vera Vlah iz Orehovice preminula u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rozina Požgaj rođ. Odeljan iz Čakovca preminula 17. svibnja u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

BLAŽENKO PERAS 24.5.1992. - 24.5.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Novak rođ. Bogomolec iz Čakovca preminula 13. svibnja u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, djeda i brata

Ban Mirka iz Šenkovca

22.5.2021. - 22.5.2022.

S ljubavlju i ponosom nosimo te u srcima, mislima i lijepim uspomenama!

Tvoji voljeni: supruga Marija i djeca Dario i Blanka s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

Ivančok Sofija iz Ogulinca preminula u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Žerjav Marija

Stjepan Levačić

iz Dekanovca preminula u 95. godini života

iz Knezovca preminuo 15. svibnja u 86. godini života

Novak Antun iz Hodošana preminuo u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kekenj Jožef OBAVIJEST O SMRTI

Trstenjak Milica iz Dekanovca preminula u 90. godini životinja

OBAVIJEST O SMRTI

iz Goričana preminuo 16. svibnja u 82. godini života

Kivač Vladimir iz Čehovca preminuo u 65. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Matulin iz Donjeg Vidovca preminuo u 78. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

62

Slobodna radna mjesta

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara, zaštitara tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 12.6.

2. ALUPLASTIK obrt za proizvodnju, Mala Subotica, I.Vurušića 1, traži m/ž radnika na izradi i montaži aluminijske i pvc stolarije na neodređeno, javiti se na mob.098 426 013 ili na email: aluplastik.pintar@gmail.com do 10.6.

3. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrtnička 3, traži m/ž djelatnika u knjigovodstvu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 4.6.

4. ALMEE j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se na tel. 040 633 174 do 20.5.

5. AD KERAMIKA j.d.o.o., Nedelišće, traži m/ž keramičara i m/ž pomoćnog keramičara na određeno, javiti se na mob. 099 694 8820 do 15.7.

6. ARCUS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara - baristu – koktel majstora na neodređeno, javiti se na mob. 091 314 6090 do 10.6.

7. ARTIS CONSTRUCT d.o.o., Palinovec, traži 2m/žsoboslikarananeodređeno,javitisena mob. 098 273 475 do 27.5.

MEĐIMURSKE VODE d.o.o.

8. AUTO KLUB ČAKOVEC, Čakovec, Športska 8, traži m/ž samostalnog knjigovođu na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 6.6.

9. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Šenkovec, A. Šenoe 88, traži 5 m/ž montera centralnog grijanja, vodovoda i ventilacije za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se na tel: 040 361 037 ili mob: 098 190 5489 ili pismena zamolba na gornju adresu ili na email: andrejas@aqua-instalacije.hr do 25.5.

10. Atalian Global Services Croatia d.o.o., traži m/ž spremača - čistača na određeno (13 sati tjedno) za mjesto rada Mursko Središće i m/ž čistača na određeno (5 sati tjedno) za mjesto rada Donji Kraljevec, javiti se na mob.

099 4854 002 ili na email: danijela.mihoci@ atalianworld.com do 31.5.

11. Bernarda d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž referenta operativne pripreTemeljem članka 30. stavak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. me (rok prijave 28.5.), te 1 m/ž radnika na stroju za štepanje - šivanje, 1 m/ž radnika na Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“ izradi madraca, 2 m/ž šivača i 1 m/ž radnika 74/2014, 69/2017, 98/2019) MEĐIMURSKE VODE d.o.o. objavu skladištu (rok prijave 17.6.) na neodređeljuju sljedeći no, javiti se osobno na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr Temeljem članka 30. stavak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju

JAVNI OGLAS

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

25. DIKA ŠTIK d.o.o., Vratišinec, Brodec 6, traži 1 m/ž radnika na stroju za štik na neodređeno, osobno ili emailom: dika@dika. hr do 16.7.

26. DOMJANIĆ TEKSTIL d.o.o., Slemenice 37, traži 3 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel: 040 865 230 do 16.6.

27. Dom za starije i nemoćne osobe STU-

i BIČAR, Mursko Središće, Kolodvorska 32, traži1m/žnjegovateljananeodređeno,javiti određivanju naknade („Narodne novine“ NA 74/2014, 69/2017) Međimurske vode d.o.o. Čakovec se na mob 098 989 7674 ili na email: stubi(PONUDU ZA OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI ZEMLJIŠTU) 12. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg republiobjavljuju sljedeći ke 3, traži m/ž skladištara, 5 m/ž kontrolora cardom@gmail.com do 31.5.; više info na:

kojim se pozivaju svi vlasnici na sporazumno rješavanje pitanja ustanovljenja služnosti na slijedećim nekretninama: JAVNI OGLAS

tekstilnih proizvoda, m/ž mehaničara šivaćih strojeva i postrojenja, 5 m/ž krojača i 2 K.O. ŠTRIGOVA m/ž komercijalista za inozemno i domaće POVRŠINA tržište na određeno, javiti se osobno na KAT.ČEST.BR. ZK.ČEST.BR. KULTURA (PONUDU ZA OSNIVANJE PRAVASLUŽNOSTI SLUŽNOSTI NA ZEMLJIŠTU) adresu ili na tel. 040 688 511 ili na mob. 098 2717/1 19/A/2/1 k.o. Štrigova livada, voćnjak 126 m2 802 286 ili na email: infobalidoo@gmail.

2718/2 64/1/1/2 k.o. Štrigova livada Štrigova 347 m2 com do 31.5.

2720 17/1/1/1 k.o. Štrigova dvorište Štrigova, poslovna zgrada

Štrigova na sporazumno kojim se pozivaju svi vlasnici 3207/1 34/B/3 k.o. Jalšovec livada sljedećim nekretninama: 3208/1 34/B/1 k.o. Jalšovec livada 3210/1 34/A/3 k.o. Jalšovec livada 3214/1 K.O.121/1/1 k.o. Štrigova livada 3214/2 121/2/1 k.o. Štrigova livada Ribnjak MAČKOVEC 3215/1 120/2/1 k.o. Štrigova livada 3216/1 120/1/1 k.o. Štrigova livada KAT.ČEST.BR. ZK.ČEST.BR. 3220/1 109/1 k.o. Štrigova kuća, dvor i vrt 786/1kuća, k.o.

4298/2 786/1 104/1/1/2/1 k.o. Štrigova dvor,Mačkovec oranica, livada, voćnjak 4300/1 786/2 104/1/1/1 k.o. Štrigova i oranica 786/2livada k.o.

Mačkovec 4878/11 21 k.o. Štrigova livada 787kuća, k.o.dvorMačkovec 4878/11 78722 k.o. Štrigova i vrt u mjestu k.o.dvor, Mačkovec 2704/1 78864/3/1 k.o. Štrigova 788zgrada, oranica, livada 2708/1 78964/5/2 k.o. Štrigova 789oranica k.o. Mačkovec 2712/1 64/1/1/1/1/1 k.o. Štrigova livada Štrigovski vrh 79017/1/1/4 790Livada k.o.Štrigova Mačkovec 2723/1 K.O. Štrigova

310 m2

791 k.o. Mačkovec

13. BEAUTY SALON OAZA j.d.o.o., Čakovec, 131 m2 124 m2 traži 4 m/ž frizera na neodređeno, javiti se na 530 m2 mob: 099 6830 594 ili na email sa zamolbom: 391 m2 trgovinazasve@gmail.com do 31.5.

498 m2 472 m2 14.BU-JANTIMj.d.o.o.,POVRŠINA Pretetinec,tražim/ž 503 m2 KULTURA građevinskog radnika, m/ž tesara - krovopoSLUŽNOSTI 6 m2 krivača i m/ž zidara na neodređeno, Hrebavec 18javiti m2 se 54 oranica m2 osobno na adresu ili na mob. 09824 974m 5950 2 1 m2 oranica Hrebavec ili pismena zamolba na adresu ili na email: 73 m2 oranica Hrebavec 21 m2 45 m2 bu.jan.tim@gmail.com do 31.5.

Preko ceste 23 m2 28oranica m2 278oranica m2 Hrebavec 30 m259, 15. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec 172 m2 tražim/ž vozačadostavnogvozilana oranica Preko ceste 29neodrem2 123 m2

prosinca 2005. godine po Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo te je izdano Rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole, KLASA: UP/I-350-05/20-01/000011, URBROJ: 2109/1-09-1/0120-0006 od dana 01.12.2020. godine po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije.

POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES da sa MEĐIMURSKIM VODAMA d.o.o. kao korisnikom služnosti (nepotpuno izvlaštenje), zaključe ugovore o osnivanju prava služnosti temeljem procijenjene vrijednosti nekretnina i to kako slijedi: KATASTARSKA OPĆINA k.o. Štrigova

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (kn/m2) 5,66

KATASTARSKA OPĆINA k.o. Štrigova

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE (kn/m2) 5,66 – 73,76

www.hzz.hr

28. Dom za starije i nemoćne osobe HODOŠAN, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara te m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 do 31.5.

rješavanje pitanja ustanovljenja služnosti na 29. Dom za starije i nemoćne osobe JAPA,

đeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. oranica Grabanica 25 m2 095 3011 985 ili na email: dino@blazeka.hr Hrebavec MEĐIMURSKE VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u do 31.5.

792 792 prilaze k.o. Mačkovec 17 m2 interesu Republike Hrvatske, realizaciji projekata: oranica Hrebavec 793 793 k.o.

Mačkovec oranica Hrebovec 14Martin, m2 16.

Boutique “Lapaž”, Toplice Sveti a) – izgradnja razdjelnog kanalizacijskog sustava naselja 794 794 k.o. Mačkovec oranica Grabanica Izvorska 3, traži 1 m/ž čistača na puno radno Štrigova – osnovna mreža i 18 m2 Hrebavec vrijemei3m/žčistačanapolaradnogvremeb) – izgradnja sekundarne sanitarne kanalizacije naselja na, javiti se na mob: 099 2052 777 ili na mail: 795 795 k.o. Mačkovec oranica Grabanica 2 15više minfo Štrigova – sekundarna mreža. info@apartmani-lapaz.com do 1.6.

Hrebavec na: www.hzz.hr 796 796 k.o. Mačkovec oranica Hrebovec 16 m2 Za izgradnju razdjelnog kanalizacijskog sustava na2 797 797 k.o. Mačkovec oranica Begjec 19 mtraži 17. Bukal Elektronika d.o.o., Čakovec, 2 selja Štrigova izdana je k.o.

Lokacijska dozvola, KLASA: 799 799 Mačkovec oranica Prek ceste 20 m m/ž prodavača na određeno, javiti se na UP/I-350-05/04-01/89, URBROJ: 2109-05-02-04-3 od dana 22.

800 800 k.o. Mačkovec oranica Grabanica 58 m2 mob: 098 502 400 do 15.6. rujna 2004. uprave u Međimurskoj žu- Grabanica 801 godine po Uredu 801državne k.o. Mačkovec oranica 27 m2 18. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinpaniji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo 802 802 k.o. Mačkovec oranica Kod ceste 2 40 mproska 1, traži 3 m/ž dostavljača pekarskih te je izdano Rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole, KLASA: Grabanica izvoda i m/ž radnika u proizvodnji i skladištu UP/I-350-05/20-01/000010, 2109/1-09-1/01-20-0006 803 803URBROJ: k.o. Mačkovec oranica Kod cestena neodređeno, javiti49 m2tel.

- viličaristu se na 2 od dana 16.12.2020. godine Upravnom odjelu za prostorno 806 806po k.o.

Mačkovec oranica Hrebavec 42 040 375 502 ili na mob. 091 6186 446mili piuređenje, okoliša 807gradnju i zaštitu807 k.o.Međimurske Mačkovec županije. oranica Grabanica 46 ljudski. m2 smenazamolbanaadresu ili naemail: 808 808 k.o. Mačkovec oranica Grabanica resursi@cak-mlinovi.hr do 31.5. 45 m2 809 809 k.o. sanit Mačkovec oranica Grabanica 44 m2 Za izgradnju sekundarne arne kanalizaci19. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, 810 Štrigova izdana 810 k.o.

Mačkovecdozvola, KLASA: oranica Grabanica 33 m2Čaje naselja je Lokacijska kovečka 136, traži m/ž pomoćnog radnika 817 817 k.o. 2109-05-02-05-2 Mačkovec oranica 342 m2 UP/I-350-05/05-01/531, URBROJ: od dana 16. Grabanica u metalskoj proizvodnji, m/ž lakirera, m/ž

791

Rok isplate naknade radi ustanovljenja prava služnosti je 8 dana od dana sklapanja ugovora.

POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES DA PRISTUPE, u roku od 8 dana od dana objave ovog oglasa, U PROSTORIJE MEĐIMURSKIH VODA d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 (5. kat – pravna služba), svakim radnim danom od 7,00 do 15,00 sati ili da se pismeno izjasne na ponudu sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (osnivanje prava služnosti).

Za bilo kakva pitanja i informacije, molimo obratiti se na telefon 040/373-719.

MEĐIMURSKE VODE d.o.o.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

montažera - mehaničara poljoprivredne mehanizacije - bravara i m/ž cnc operatera - rezača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvocalopek.hr do 2.6.

20. Casalatina Club j.d.o.o., traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 095 735 6255 ili na email: casalatinaclub@gmail. com do 5.6.

21. Centar za pomoć u kući MŽ, Čakovec, dr.

I.Novaka38,traži2m/žgerontodomaćicena određeno, javiti se na mob. 099 209 2613 ili na email: info@pomocukuci-mz.eu do 13.6.

22. CNC-ING d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno javiti se na mob. 099 738 2282 ili na email: janusicmiso@gmail.com do 10.6.

23. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće 106F, traži 4 m/ž pomoćna bravara i 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 259 3317 ili pismena zamolba na adresu ili na email: nikola.brumen@deltabloc-components. hr do 30.6.

24. DG SPORT d.o.o., Prelog, M. Gupca 102, traži m/ž pomoćnog kuhara i m/ž pomoćnog radnika u kuhinji na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dg-sport.com do 13.5.

Mursko Središće, Frankopanska 18A, traži 1 m/ž kuhara, 1 SSS medicinsku sestru ili tehničara, 1 VŠS medicinsku sestru ili tehničara te 1 m/ž njegovatelja, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 333 933 ili na email: mursko. sredisce@japa.com.hr

30. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba,tražimedicinskusestruilitehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 806 ili na mob. 098 377 304 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 3.6.

31. DOBRA HRANA j.d.o.o., Pušćine, Čakovečka47,tražim/žkonobaraim/žpomoćnog konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 548 6670 ili na email: mamica@mamica.com.hr do 12.6.

32. DT PROM d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž konobara za mjesto rada Vahta na neodređeno, javiti se na mob. 098 1391 672 ili na email: danijelb0910@gmail.com do 30.6.

33. EKO-LAMARS d.o.o., Varaždin, Antuna Štera 22, traži 2 m/ž radnika niskogradnje za poslove aglomeracije kanalizacijske mreže za mjesto rada Donja Dubrava na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 6399 903 ili na email: ekolamars@gmail. com do 31.5.

34. EVITA IN j.d.o.o., Čakovec, Planinarski put 8, traži m/ž frizera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 500 130 do 31.5.

35. FERROMONT-KR d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž inž. za zavarivanje-tehnologa zavarivanja za mjesto rada Njemačka na neodređeno. Javiti se na email: jobs.kr@fmt.biz do 22.5.

36. Ferro-preis d.o.o., Čakovec, Dr. Tome Bratkovića 2, traži 5 m/ž operatera kalupiranja, 4 m/ž operatera završne obrade, 1 m/ž pogonskog mehaničara, m/ž rukovatelja viličarom i m/ž operatera jezgraone, javiti se pismeno na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup.com ili na tel. 040 386 446 do 31.5.; više info na: www.hzz.hr 37. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera namještaja, 1 m/ž radnika u proizvodnji - stolara, 1 m/ž prodajnog savjetnika - trgovca i 1 m/ž prodajnog savjetnika - dizajnera, javiti se na email: posao@filo. hr do 31.5.

38. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž komunalna radnika i m/ž vozača na neodređeno, javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob.

099 334 4451 ili na email: marina@pre-kom. hr do 30.6.

39. GKP ČAKOM d.o.o., Mihovljanska 10, Čakovec, traži 4 m/ž radnika na pogrebnim uslugama, 2 m/ž vozača komunalnog vozila i 1 m/ž radnika na postupanju s otpadom na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: cakom@cakom.hr do 20.5.

40. GRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača na određeno (7 sati tjedno), javiti se na tel. 01 6636 411 ili na mob. 091 2340 853 ili na email: zeljka@gress.hr do 31.5.

41. Gradax d.o.o., G. Kuršanec, traži m/ž zidara,m/žasfaltera,m/žradnikanagradilištu, m/ž mehaničara radnih građevinskih strojeva, m/ž vozača kipera C kat. i m/ž rukovatelja samohodnimgrađ.strojevimananeodređeno, javiti se na mob. 098 1854 568 ili na email: gradax@gradax.hr do 31.5.

42. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subotica, Gospodarska 1, traži 50 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 386 391 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@haix.hr do 25.5.

43. HOTELI KOLOČEP d.d., Koločep, traži 5 m/ž pomoćnih radnika u kuhinji, 10 m/ž konobara, m/ž voditelja barova, m/ž kućnog majstora, m/ž administratora odjela hrane i pića, 10 m/ž barmena, 2 m/ž djelatnika na zbrinjavanju otpada i 4 m/ž recepcionera na određeno, javiti se na mail: karijere@ tthotels-croatia.com do 30.5.

44. HSG Kariera d.o.o., traži 2 m/ž održivača postrojenja, 5 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž vozača i m/ž skladišnog radnika za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na mob 0995464618iliemail:andjela.jozic@kariera. hr do 27.5., više info na: www.hzz.hr 45. HST AUTOMATIKA d.o.o., Štrigova traži m/ž pomoćnog radnika za izvođenje vodovodnih instalacija i instalacija za grijanje i 2 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se na mob. 099 337 9397 ili na mob. info@hst-automatika.hr do 6.6.

46. INTERIJERI VESNA j.d.o.o., traži 3 m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno, javiti se na mob. 098 9841 949 ili na email: interijerivesna@gmail.com do 31.5.

47. INFITOUT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž postavljača podova terasa na neodređeno, javitisenaemail:posao@decking.hrdo25.5.

48. JEVTIĆ j.d.o.o., Mala Subotica, A. Šenoe 6, traži 1 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 608 037 ili 095 367 1366 do 16.11.

49. JEZGRA d.o.o., Čakovec, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, m/ž vozača C kat., m/ž građevinskog radnika i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 347 117 ili na mob. 098 211 771 do 31.5.

50. Jurčec-transporti d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž vozača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 750 ili na mob. 098 241 479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@jurcec-transporti. com do 31.5.

51. KABEL-MONT d.o.o., Domašinec, traži 1 m/ž vozača C+E kategorije, 2 m/ž građevinskog radnika i 2 m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima na neodređeno, javiti se na mob: 098 722 770 ili na email: administracija@kabel-mont. hr do 30.6.

52.KavanaOrijentvl.MajdaKocen,Štrigova 22a, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 802 595 ili na email: kavanaorijent@gmail.com do 31.5.

53. Kečkeš d.o.o., Prelog, Trg sv. Florijana 25, traži 4 m/ž zavarivača tig i mag postupkom, 2 m/ž pomoćnog radnika, 2 m/ž bravara i 1 m/ž cnc operatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 633 779 ili mob: 091 607 1200 ili emailom: info@keckes.hr do 30.6.

54. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara-čuvara i 5 m/ž vatrogasaca na neodređeno, javiti se na mob. 099 8023299ilinaemail:zaposljavanje@klemmsecurity.hr do 20.5.

55. KOCKA TM d.o.o., Mala Subotica, Glavna 63, traži m/ž kuhara-pizza majstora i m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 1393 037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 10.6.

56. KOS d.o.o., Kotoriba, traži 5 m/ž vodoinstalatera, 5 m/ž plinoinstalatera i 5 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se na tel. 040 683 010 ili na mob. 098 242 139 ili na email: info@kos.com.hr do 20.5.

57. Krojački obrt ANNA vl. Svjetlana Škvorc, Mursko Središće, traži 2 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na mob: 099 543 1531 ili emailom: anna.hr@ck.t-com.hr do 13.6.

58. KUMULUS d.o.o., Savska Ves, Radnička 1b, traži m/ž pomoćnog radnika u niskogradnji, m/ž zidara i m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@kumulus.hr do 27.5.

59. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 391 805 ili na email: alan.kolar@ kvantum-gradnja.hr do 20.5.

60. Laganini d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se na mob: 091 1822 512 do 31.5.

61. LEPOGLAVEC d.o.o., Goričan, Dravska ulica 53, traži 1 m/ž radnika u izradi proizvoda odpoliesterananeodređeno,javitiseosobno na adresu ili na mob: 099 620 3418 do 31.5.

62. Letina intech d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž referenta nabave i 2 m/ž inženjera strojarstva-dipl. inž. strojarstva na neodređeno, javiti se na email: posao@letina.com do 31.5.

63. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na mob. 099 456 7630 ili na email: leslastice100@gmail.com do 31.5.

64. L&P tehnologije, Prelog, Hrupine 4, traži m/ž tehnologa u strojogradnji, m/ž radnika na pripremi materijala u strojogradnji, m/ž radnika u bravariji, 5 m/ž cnc operatera, 2 m/ž radnika na montaži (mehatroničar, strojobravar), m/ž bohrwerkista - cnc operatera, 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri i m/ž referenta odjela za odnose s kupcima na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@leggett.com do 31.5.

65. LO-LA j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 050 ili na mob. 098 372 291 do 3.6.

66. MABURA j.d.o.o., Prelog, Glavna ulica 5, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru MINT na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 942 5825 do 6.6.

67.MARAVIĆ-inženjeringikonstrukcijed.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži 2 m/ž zavarivača, m/ž poslužitelja robota za zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje (dipl.ing. strojarstva), 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, m/ž dipl.inž. strojarstva, m/ž konstruktora elektroničkih proizvoda-programiranjetiskanihpločica-inž. elektrotehnike, m/ž konstruktora proizvoda - dipl.inž. strojarstva, m/ž industrijskog lakirera, m/ž voditelja lakirnice (tehnolog) i m/ž izolatera cjevovoda na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dubravka.brkljacic@mik.com.hr do 25.5.

68. MARTI d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži m/ž lansera u proizvodnji, m/ž asistenta u prodaji, m/ž radnika na pili za rezanje željeza, m/ž radnika na savijačici limova/apkant, 2 m/ž brusača, m/ž djelatnika na laseru za rezanje limova – CNC, m/ž operatera, m/ž stolara i m/ž pomoćnog radnika na drvnom odjelu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti. hr do 31.5.

69. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 5 m/ž šivača na određeno, javiti se na mob. 098 260 087 ili na email: mario.nadj@ck.t-com. hr do 31.5.

70. MEDIA NOVINE d.o.o., Čakovec, traži m/ž novinara na određeno vrijeme, javiti se na email: posao@mnovine.hr do 31.5.

71. Meso-prerada mesa KIŠ, Donji Kraljevec, Kolodvorska 16, traži m/ž prodavača u mesnici na određeno, javiti se na tel. 040 655 219 ili na mob. 098 303 603 ili na email: kiskarmen5@gmail.com do 20.5.

72. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži 1 m/ž voditelja financijskih poslova (rok prijave 31.5.), te 1 m/ž radnika u skladištu svježe robe i 1 m/ž radnika viljuškaristu (rok prijave 30.6.) na određeno, javiti se emailom: info@vajda.hr

20. svibnja 2022.

73. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, P. Miškine 24, traži m/ž mehaničara na održavanju i m/ž tokara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 133 7007 do 31.5.

74. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, Gospodarska zona Goričica 1, traži m/ž operatera cnc laser/plazma, m/ž komercijalistu - specijalistu nabave, m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž djelatnika na klasičnoj glodalici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili i m/ž brusača metalnih pozicija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9951 559 ili na email: posao@ metal-euro.hr do 31.5.

75. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž spremača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenim putem ili na email: mobenz92@ gmail.com do 30.6.

76. MONEO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 2, traži 1 m/ž blagajnika u automat klubu na određeno, javiti se sa zamolbom na adresu ili na email: akcakovec@moneoigre. hr do 31.5.

77. M-SMILJANOVIĆ j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se na mob. 091 549 5654 do 4.6.

78. MULTI-ING d.o.o., Prelog, traži 4 m/ž izolatera i 4 m/ž montera panela-montera suhe gradnje za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se na mob. 099 6655 006 ili na mail: multi.ing.hr@gmail.com do 20.5.

79. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, Glavna 64, traže 1 m/ž tokara, javiti se osobno ili na mob. 098 958 6878 ili na email: ksvenda@gmail.com do 31.5.; više info na: www.hzz.hr 80. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž bravara i 3 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: info@mura-metal.hr do 31.5.

81. NEORES d.o.o., Mursko Središće, Tekstilna 1, traži 1 m/ž pogonskog električara, 10 m/ž šivača i 10 m/ž pomoćnih radnika na neodređeno, javiti se na gornju adresu ili na email: neores@neores.hr do 25.5.; više info na: www.hzz.hr 82. NED-KOM d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž grobara na neodređeno, javiti se na mob 095 3850 716 ili na email: info@ned-kom.hr do 20.5.; više info na: www.hzz.hr 83. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, dr. I. Novaka 46, traži m/ž lakirera na neodređeno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 31.5.

84. NOVI FEROMONT d.o.o., Kolodvorska 80b, Donji Kraljevec, traži 3 m/ž utovarna radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 655 331 ili pismena zamolba na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 24.5.

85. Number One d.o.o., Donji Mihaljevec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 186 3044 do 26.5.

86. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži 1 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob: 091 933 5666 do 30.6.

87. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107/a, traži m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije i m/ž voditelja montaže alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@okno.hr do 31.5.

88.OLUKd.o.o.,Nedelišće,tražim/žpomoćnog limara na neodređeno, javiti se na mob.

095 912 1436 ili na email: oluk.nedelisce@ gmail.com do 28.5.

89. Panex Dinamic d.o.o., Čakovec, Dr. T. Bratkovića 1, traži 1 m/ž prodavača -servisera bicikala na određeno, javiti se sa zamolbom na gornju adresu ili na email: pandin@ dinamic.hr do 31.5.

90. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec, Murska 48, traži m/ž operatera na betonari, m/ž rukovatelja strojem-finišerom i m/ž tehničkog direktora na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 655 525 ili na mob. 091 665 5508 ili na email: darija. pavlic@gmail.com do 31.5.

91.PANISd.o.o.,Čakovec,Mihovljanska46c, traži 2 m/ž prodavača na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sonja@termoprom.hr do 31.5.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 63

92. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača C kat., 2 m/ž vozača B kat., 3 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesai m/žradnikaupreradii pakiranjumesa za radno mjesto Donji Pustakovec, te 3 m/ž radnika u klaonici peradi i 2 m/ž prodavača u mesnici za radno mjesto Mursko Središće na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 30.6.

93. Pib extra d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž skladišta, 2 m/ž viličarista (+ pomoćni poslovi u proizvodnji), 2 m/ž djelatnika odjela 3D skeniranja, 2 m/ž djelatnika u tehničkoj službi (tehnolog), 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž djelatnika u odjelu završne obrade na određeno, javiti se na email: pib-extra@pib-extra.hr do 16.6.

94. PINKY-S d.o.o., Pribislavec, V. Nazora 3, traži 1 m/ž radnika u proizvodnji premaza i aditiva za beton na neodređeno, javiti se na tel:040360700ilimob:0913607001ilisazamolbom na gornju adresu ili email: milivoj@ pinky-s.com do 16.6.

95. PLODINE d.d. - mjesto rada PRELOG, traži 1 m/ž voditelja gastro odjela, 1 m/ž prodavača i 1 m/ž skladišno-transportnog radnika na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 31.5.

96. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 20 m/ž radnika u proizvodnji obuće na određeno, javiti se na mail: office@p-pg.hr do 31.5.

97. PRINTEX d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 93, traži 2 m/ž djelatnika u grafičkoj pripremi na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: sasa@printex.hr do 30.5.

98. POZITIVA FOOD j.d.o.o., Prelog, Glavna 29, traži m/ž dostavljača, m/ž radnika za pripremu hrane na roštilju i m/ž pizza majstora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 602 042 ili mob. 098 9755 465 ili na email: 1310emina@gmail. com do 22.5.

99. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž skladištara, m/ž pomoćnog bravara, 3 m/ž pjeskara, 3 m/ž pjeskara-sačmara i 2 m/ž rezača na strojnoj pili na neodređeno, javiti se osobno naadresuilinatel.040396553ilinamob.098 1830 293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr do 13.6.

100. RATIO d.o.o., Čakovec, traži m/ž referenta obračuna plaća i drugih dohodaka na neodređeno, javiti se na email: ratio.ks@ gmail.com do 31.5.

101. RE-GRA d.o.o., Prelog, Ul. K. Zvonimira 18, traži m/ž pomoćnog keramičara i m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 608 058 ili na mob.

091 508 5701 ili na email: knjigovodstvo@ regra.hr do 31.5.

102. ROBIN trgovačko društvo, Donja Dubrava,traži3m/žprodavačananeodređeno, javiti se emailom: robin.ljudskipotencijali@ gmail.com do 31.5.

103. ROYAL TRADE d.o.o., Gornji Kraljevec, Marof 3, traži 2 m/ž radnika na obradi kamena, javiti se na tel. 040 866 477 ili 099 222 5432 ili na email: zaklina.royal@gmail.com do 20.5.; više info na: www.hzz.hr 104. Sconium d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž djelatnika u palačinkarnici - konobara - ugostitelja na određeno, javiti se na mob: 098 171 0002 ili emailom: sc@sconium.com do 6.6.

105. SLIV d.o.o., Mursko Središće, Frankopanska 28, traži 1 m/ž frizera - voditelja smjene na neodređeno, javiti se na tel. 091 545 1173 ili 040 543 028 do 20.5.; više info na: www.hzz.hr 106. SERVUS d.o.o., Čakovec, dr. I. Novaka 32a, traži 2 m/ž tehničara za mehatroniku i m/ž tehničara za zavarivanje na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 390 167 ili na mob. 095 9060 585 ili na email: silvija@servus.hr do 30.6.

107. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž krojača i 2 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 858 170 do 31.5.

108. STREET TRANS j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača taxi vozila na neodređeno, javiti senamob.0994968945ilinaemail:kristijan. detic@cammeo.hr do 31.5.

109. Suha gradnja Kovačić d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž soboslikara i 3 m/ž montera suhe gradnje na određeno, javiti se na mob: 099 746 2003 do 23.5.

110.TEHNIXd.o.o.,DonjiKraljevec,Ludbreška 93, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se osobno na adresu Hotel Kralj ili na tel. 040 650 172 ili na mob. 099 310 9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 30.6.

111. Toni d.o.o., Donji Kraljevec, traži 1 m/ž skladištarana neodređeno,javiti sena email: info@toni-marodi.hr do 16.6.

112. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, P. Miškine 53, traži m/ž prodavače za mjesto rada Belica, Sveti Juraj u Trnju, Goričan, Miklavec, Domašinec, Orehovica, Pleškovec, Hodošan, Savska Ves, Macinec, Okrugli Vrh, Donji Kraljevec, Kotoriba, Dekanovec, Čukovec, Mursko Središće, Sveti Martin na Muri, Donji Vidovec i Palovec (rok prijave 15.6.), m/ž mesare za mjesto rada Orehovica i Donja Dubrava te m/ž vozača - dostavljača za radno mjesto Varaždin na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 404 ili na email: posao@tpvz.hr do 20.5.

113. Trgovina KRK d.d., traži m/ž prodavače za mjesto rada Belica, Kuršanec, Mačkovec, Gardinovec, Novakovec, Sveti Martin na Muri, Prelog, Čakovec, Križovec, Orehovica, Goričan, Čehovec, Gornji Kraljevec, Turčišće, Palinovec, Kotoriba, Gornji Kuršanec, Vratišinec, Ivanovec, Pribislavec i Savska Ves na određeno vrijeme, javiti se na mail: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 20.5.

114. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž automehaničara i m/ž pomoćnog radnika u radioni na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 673 do 7.6.

115. Tesarski obrt LACI, Šenkovec, traži m/ž pomoćnogradnikanaizradikrovištanaodređeno, javiti se na mob. 091 520 1343 do 21.5.

116. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, traži m/ž fizioterapeutskog tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 310 329 ili na mob. 098 463525 ili na email: denisvaal@gmail.com do 31.5.

117. UO Kavana Braco, Čakovec, Novakova 46, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 328 505 ili na mob. 099 738 2010 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@braco.hr do 31.5.

118. VAR d.o.o., Gornji Kuršanec, traži 2 m/ž mehaničara servisera za viličare na neodređeno, javiti se na tel. 01 3757 117 ili na mob. 098 817 842 do 31.5.

119. VALMAT d.o.o., Sveti Martin Na Muri (benzinska), traži 1 m/ž konobara i m/ž prodavača na neodređeno, javiti se na mob 098 259 865 do 31.5.; više info na: www.hzz.hr 120. VALTEA d.o.o., Pušćine, traži 4 m/ž rezača metala na neodređeno, javiti se na mob. 099 399 5555 ili na email: valteadoo@ gmail.com do 31.5.

121. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž dipl. inž. elektrotehnike i 1 m/ž dipl. inž elektro-

tehnike - smjer računarstva na neodređeno, javiti se na email: gordan.vrbanec@ v-elin.hr do 30.6.

122. VI-STO sistemi d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž tesara - zidara na neodređeno, javiti se na email: visto.zovko2011@hotmail.com do 26.5.

123. Zagrebački trgovinski sistem d.o.o., Goričan, traži 1 m/ž čistača na određeno, javiti se na mob: 099 617 3026 do 31.5.

124. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž montera centralnog grijanja, m/ž keramičara, m/ž servisera plinskih trošila i m/ž administratora na neodređeno za mjesto rada Njemačka i Nedelišće, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 1123 469 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 31.5.

64

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. svibnja 2022.

20. svibnja 2022.

Oglasnik 65

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali OGLASNIK

Sklonište za napuštene životinje

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

MOTORNA VOZILA PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 RENAULT SCENIC 1.9 dCi, 2001.g., registriran do 11. mj., u odličnom stanju, klima i puno druge opreme, 212.000 km, cijena 10.900 kn. Tel. 098/760832.

POLJOPRIVREDA PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586.

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 45 KS i prikolicu kiper 1-osovinsku 3.5 tona, sačuvano i povoljno. info na telefon: 098/170-5311 PRODAJEMO dvorednu OLT sijačicu za kuruzu. Upita� na mob 098/911-5452, Šenkovec PRODAJEM TANJURAČE 20 diska, prikolicu (nije kiper), plug 10 cola i rasipač umjetnog gnojiva. Nazva� na tel.

040/829-093 PRODAJEM PLUG OLT Slavonac-dvije brazde, malo korišten. Mob. 097/7289476.

PRODAJEM JAJA OD KOKICA sa ispaše i drvene bačve za vino, povoljno. Info: 343 557

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj por�elj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo.com ili na mob.

091/788-3017 MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnja trave ili bilo što drugo. Mob. 097/7289476.

POZNANSTVA DEČKO 47 g., traži žensku osobu do 45 g za ozbiljnu vezu, javi� se na mob 095/7313-513

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE KUĆA U PALOVCU 139 m2, s gospodarskim zgradama i velikom okućnicom 1858 m2, useljiva, sve legalizirano, uporabna dozvola. EC/E. Upita�: 098/981-4847 PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA u građevinskoj zoni Pušćine, blizina glavne ceste. Poslati sms na mob. 099/7447710 PRODAJE SE KUĆA u Nedelišću, odmah useljiva, atrak�vna lokacija za poslovni prostor. Upita� na tel: 099 516 6780 ili 040 822 362

MARIE Marie je rođena u prosincu 2019., visoka je oko 58 cm. Dobra je, draga i zna�željna. Dobra je na uzici, sluša za grice. Marie voli pažnju, ali kao da nikad nije imala prilike u njoj uživa�. Željeli bi da i ona napokon osje� toplinu doma i ljudske ruke.

Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE kafić, poslovni prostor i garsonijera u Čakovcu. Sve namješteno. Upita� na mob. 092/146-5716

ŽIVOTINJE

Sklonište napuštene životinje Carinskiza odvojak bb, Čakovec,

www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) poziv na broj: 02 888 Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. udomljujemo u boks ili na lanac. info naPse tel:ne091-8988-004 Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

SANTO Santo je rođen u lipnju 2016., visok je oko 50 cm. Simpa�čno je debeljuškast, ima velike špekulaste oči i mekano krzno. U prvom susretu je malo oprezan, dok ne vidi da ste dobri i da mu ne želite zlo. Super je na uzici, voli istraživa� i trča�, a volii ljudsku pažnju.

Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao.

Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

ARIBELLA je nježna, dobra, draga bakica koja više ne traži puno. Mirna je, voli puno spava�, sad pogotovo uživa kad se može ispruži� na suncu. Aribella ima 10 godina i svaku dan u skloništu je za nju dan u skloništu previše. Vjerovat ćemo opet u čuda i da će netko upravo nju poželje� zaključa� u svoje srce.Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

ARIBELLA Ne znamo što je doživio na ulici, ali Enno je predivan pas, ali treba mu ta početna faza upoznavanja i prihvaćanja, ljubavi i razumijevanja. I onda postaje veseo, zaigran, umiljat i drag. Voli i društvo i drugog psa. Rođen je u rujnu 2019., visok oko 60 cm.

Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

Tarot majstori odgovaraju na Vaša pitanja!

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme.

064/50-22-05 tel. 3,49; mob. 4,78 kn/min Maratela mreće d.o.o. 072/700700, +18

NAZOVITE NAS ODMAH!

PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO Prodaje se dvorac na napuhavanje dimenzije 280x230x215 cm, cijena 1200 kn. Kontakt: 098/978-5145 Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841 PRODAJE SE NOVA KVAKA ZA PVC VRATA Almar Handles, nekorištena, made in Italy, šir. š�tnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob.

099/287-2453 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob.

099/404-7517 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit.

(250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 KUPUJEM stripove, Nintendo i sega igrice. Mob. 098 92 190 92 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje.

Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta dim 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

1392 PRODAJE SE BICIKL s košaricom, cijena 300 kuna. Info na mob.

098/173-9167

PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm. Cijena 250 kuna. Info na mob. 098/173-9167 Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJE SE digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TVantena te anatomski jastuk Dormeo.

Info na mob. 098-91-58-640

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 INVALIDSKA KOLICA, vrlo malo korištena, cijena 700 kn. Info na mob. 098/173-9167

Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

66

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Roditelj kao uloga i kao dio ličnosti

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Trebamo prepoznati kad smo djeci stvarno potrebni, a naći pravu mjeru potrebne prisutnosti u pojedinim fazama djetetova odrastanja velika je mudrost roditeljstva.

Zašto roditelji trebaju znati nešto o psihičkoj strukturi čovjeka? Roditelji su čuvari mentalnog zdravlja i dobrobiti djece. Jedan od zadataka majki i očeva je da razvijaju pozitivnu sliku o sebi i zdravu samosvijest, da brinu za vlastitu dobrobit i mentalno zdravlje, kako bi mogli te gradbene procese prepoznavati i poticati u svojoj djeci. Temelji koje roditelji trebaju ugraditi u svoju djecu su dobro samoprihvaćanje i samopoštovanje, na tim se temeljima može graditi zdrava ličnost. Svijest o sebi i razvoj vlastitoga ja složeni je cjeloživotni proces koji se kroz razne životne faze ostvaruje u brojnim ulogama, a uloga roditelja jedna je od najvažnijih. Većina odraslih ljudi na svojim osobnim rang-listama životnih uloga na prvo mjesto stavlja ulogu majke ili oca.

Objektivne analize vremena koje ljudi provode u pojedinim socijalnim ulogama pokazuju da muškarci i žene koji imaju djecu, bez obzira na to jesu li u radnom odnosu, većinu vremena fizički nisu posvećeni roditeljstvu. To je u redu, ne trebamo stalno biti uz svoju djecu da bi nam ona bila najvažnija. Ljubav i povezanost su psihološke kategorije, unutarnja stvarnost koju imamo i kad fizički nismo s nekim. Naglašavam to zbog onih roditelja koji sebe okrivljavaju zato što nisu dovoljno sa svojom djecom.

Važnija je kvaliteta nego kvantiteta naše prisutnosti u životima vlastite djece. Trebamo prepoznati kad smo djeci stvarno potrebni, a naći pravu mjeru potrebne prisutnosti u pojedinim fazama

Dan plave vrpce

Roditelji, gdje ste?

Grad Čakovec – prijatelj djece Predavanje: UTJECAJ RODITELJSKIH STILOVA NA MENTALNO ZDRAVLJE DJETETA održat će klinička psihologinja Jelena Klinčević, u multimedijalnoj dvorani Knjižnice Nikola Zrinski u Čakovcu, u četvrtak, 26. svibnja 2022., s početkom u 18 sati.

Ulaz je slobodan.

djetetova odrastanja velika je mudrost roditeljstva. Kada govorim o psihološkoj ulozi roditelja, rado se osvrnem na teoriju ličnosti i psihoterapijsku školu koja se zove transakcijska analiza. Pošavši od psihoanalize psihijatar Eric Berne razvio je novu teoriju u kojoj je tri strukturalna elementa ličnosti, koja je Freud nazvao idom, egom i superegom, nadogradio uvođenjem ego-stanja: djeteta, odraslog i roditelja.

Svako ego-stanje je specifičan sustav misli, osjećaja i ponašanja iz kojih ulazimo u interakcije s drugim ljudima.

Vrlo pojednostavljeno možemo reći da svatko od nas u svojoj ličnosti kao središnjoj psihičkoj strukturi ima dijete, odraslog i roditelja. Međuodnosi i međuutjecaji tih segmenata ličnosti stvaraju vrlo složenu priču koja se mijenja i razvija cijeloga života.

U poziciji odrasloga objektivno analiziramo stvarnost i nalazimo se ovdje i sada, u poziciji roditelja imamo svoju prošlost, savjest i moralne kriterije, a u ego-stanju djeteta nalaze se izvori naše energije i zadovoljstva. Roditelj je, prema toj teoriji, dio ličnosti koji internaliziramo već u ranom djetinjstvu.

20. svibnja 2022.

Piše Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Informirajte se ove subote od 9 do 12 sati na čakovečkom trgu o načinima prevencije i ranog otkrivanja ove bolesti.

Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom jedan je od najčešćih malignih oboljenja u razvijenim zemljama.

U Hrvatskoj je to drugi po redu učestalosti karcinom kod obaju spolova od kojeg godišnje oboli preko 3600 osoba, a oko 2000 njih umre.

Rizik od pojave te bolesti značajno se povećava nakon četrdesete godine života, a većina (90 %) karcinoma bude otkrivena nakon pedesete godine života. Prema podacima Hrvatske lige protiv raka osobe starije od 50 godina imaju 5 % rizika da će do 74. godine oboljeti od te vrste raka, a 2,5 % rizika da će od te vrste raka umrijeti.

Rak debelog crijeva bolest je koja nastaje zbog nekontroliranog bujanja abnormalnih stanica debelog crijeva. Zbog sposobnosti ubrzanog razmnožavanja one agresivno prodiru u sve strukture debelog crijeva i izvan njega, a sklone su i metastaziranju u druge dijelove tijela putem krvi ili limfnih organa.

Bolest često započinje u obliku polipa, najčešće benignog, ali s potencijalom za nastanak malignih promjena i razvoj karcinoma.

Uzroci nastanka te bolesti nisu do kraja razjašnjeni.

Poznato je da se češće javlja kod osoba koje boluju od nekih bolesti crijeva poput ulceroznog kolitisa i granulomatoznog kolitisa. Spominje se i nasljedna komponenta kao i utjecaj okoliša. Smatra se da stanovitu zaštitnu ulogu ima nemasna prehrana bogata vlaknima biljnog porijekla (voće i povrće), a da je prehrana bogata crvenim mesom, prženim u ulju ili na roštilju, predisponirajući čimbenik nastanka karcinoma debelog crijeva. Točan mehanizam nastanka bolesti ipak još nije poznat.

Simptomi bolesti ovise o tome u kojem dijelu debelog crijeva se karcinom nalazi, a najčešće ostaju dugo

prikriveni. Može se pojaviti krvarenje koje je u ranoj fazi rasta karcinoma slabo i obično nezamjetno. Ako traje duže, može uzrokovati umor i slabost kao posljedicu nastale slabokrvnosti zbog gubitka krvi. Krvarenje bude zamjetnije ako se radi o karcinomu koji je smješten blizu kraja debelog crijeva. Relativno čest simptom je i promjena u ritmu pražnjenja crijeva. Izmjenjuju se faze opstipacije s fazama proljevastih stolica i naglih pražnjenja crijeva, a ponekad bude i promijenjen oblik i promjer stolice (stolica u obliku olovke).

Javljaju se i grčeviti bolovi u trbuhu, napuhnutost i osjećaj nedovršene defekacije.

Nažalost, ti se simptomi obično jave u već poodmakloj fazi bolesti kada je liječenje puno manje učinkovito, a prognoza bolesti upitna.

Liječenje i prognoza ovise o tipu i stadiju karcinoma, njegovom smještaju i proširenosti, kao i o dobi i stanju bolesnika.

Kirurško liječenje je još uvijek najvažniji dio liječenja, a u kombinaciji s modernim kemoterapeuticima i drugim oblicima liječenja, značajno je poboljšana prognoza i ishod bolesti.

Ipak, važno je sjetiti se da ako se tumor otkrije u ranoj fazi, dok još nije izašao iz lumena crijeva, vjerojatnost njegovog izlječenja bude preko 90 %.

Stoga je u Hrvatskoj još 2007. godine pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, a u brojnim hrvatskim gradovima u svibnju se održava manifestacija ILCO Saveza pod nazivom Dan plavih irisa ili Ruka nade za plavu vrpcu. Plavi iris i plava vrpca simbol su borbe protiv raka debelog crijeva. Pridružite se ovoj akciji u Čakovcu ove subote 21. svibnja na Trgu Republike 9 – 12 sati te se informirajte o rizičnim čimbenicima, kao i o načinima prevencije i ranog otkrivanja te bolesti i na taj način čuvajte svoje zdravlje i ujedno podržite one koji su oboljeli i nose se s posljedicama te vrste karcinoma.

20. svibnja 2022.

Mozaik 67

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Okruženi najbližom obitelji i rodbinom

DRAGICA I IVAN Vugrinec iz Vratišinca proslavili 50 godina braka u krugu najmilijih

Bilo nam je lijepo kao prvi put

Prvopričesnici čakovečkog juga primili su sakrament u crkvi Antuna Padovanskog

CRKVA sv. Antuna Padovanskog na jugu u Čakovcu

Župan podijelio prvu pričest Proteklu nedjelju u crkvi Svetog Antuna Padovanskog na jugu Čakovca bila podjela prve svete pričesti za 56 prvopričesnika.

Prvu pričest podijelio je župnik župe, fra Josip Župan. Župnik Župan zahvalio je vje-

roučiteljima i roditeljima na velikom trudu i uspješnoj pripremi prvopričesnika jer za njih to je jako bitan dan.

Događanje kao što je prva pričest ne smije se svesti samo na darove prvopričesnicima i slavljeničke ručkove

koji su na takvim prilikama neizbježan dio.Poslije misnog slavlja svi su sudionici bili počašćeni osvježavajućim napitcima i imali su priliku zajedno se radovati što su djeca pristupila stolu Gospodnjem. Svojim pjevanjem

svetih pjesama dječji pjevački zbor uljepšao je slavlje podjele prve pričesti.

Suslavitelj misnog slavlja bio je fra David Sedlar koji je rođen i odrastao u našem predivnom Jugu.

(Pavo Jazvić)

Na bijelu nedjelju, prvu nakon Uskrsa, 30. travnja 1972. godine Dragica i Ivan Vugrinec sklopili su brak u Podturnu, po običaju, u mladenkinoj župnoj crkvi.

Bili su vrlo mladi, Dragica je imala tek 17, a Ivan 21 godinu. Tada mladi parovi nisu dugo hodali prije braka jer se očekivalo da nakon upoznavanja što prije uđu u brak.

Osim toga bilo je uobičajeno da se mladić, čim se vrati s obaveznog služenja vojske, oženi i počne stvarati svoju obitelj. - U Vratišinec sam došla za snahu, što sam bila 29 godina, kazala je Dragica.

- Radili smo u Modeksu, ali i na zemlji. Bila su to vremena kad se jednom nogom živjelo u tvornici, a dugom na zemlji i puno radilo, ispričali su.

- Dobili smo tri kćerke: Branku, Draženku i Ivanu. A one su nam podarile osam unučadi. Pet cura i tri dečka.

Unuke se zovu: Petra, Karla, Lea, Ela i Mia, a unuci: Fran, Ivan i Dino, kazala je ponosna baka Dragica.

Zlatni pir proslavili su u krugu djece, unuka i najbliže rodbine. Slavlje je počelo odlaskom na svetu misu u

župnu crkvu u Vratišincu. Bilo je posebno svečano jer nam je na njoj pjevala unuka Mia Sobočan, inače učenica muzičke škole, ispričali su. Čekalo ih je još jedno iznenađenje koje ih je ganulo, prigodni govor unuke Petre Zadravec. Koji baka i djed ne bi voljeli čuti rečenicu koju je Petra izrekla njima u ime obitelji: - Šparali ste nas, trošeći sebe.

Zoran Zadravec, njihov zet, inače poznat kao vlasnik Trska bara na šetnici uz Muru i muzikaš, pobrinuo se da svadbeni ceremonijal na zlatnom piru bude što sličniji onom na pravoj svadbi. Slavlje je održano u Lovačkom domu u Vratišincu. Počelo je tradicionalnim dočekom gostiju, pjevanjem “Očenaša” prije glavnog obroka, a održan je i prvi ples mladenaca, kao uvod u najzabavniji dio proslave. - Bilo nam je lijepo kao na pravoj svadbi, možda još i ljepše upravo zbog iznenađenja koja su nam priredila djeca i unuci, složili su se Ivan i Dragica Vugrinec.

A mi im želimo još takvih lijepih bračnih jubileja.

(BMO)

Prvopričesnici s velečasnim Anđelkom Koščakom

MAČKOVEC

Prvu pričest primilo 18 prvopričesnika U nedjelju, 15. svibnja, u crkvi svetog Petra i Pavla u Mačkovcu održala se podjela sakramenta prve svete pričesti.

Prvu pričest primilo je 18 prvopričesnika: Roko Abramović, Andrija Božić, Jakov Ciglarić, David Čerepinko, Nino Deban, Leona Heric,

Alisa Horvat, Gabriela Jančec, Sara Kovačec, Dora Kovačić, Roko Kustec, Bella Katarina Levačić, Paola Novak, Julija Šardi, Roko Škvorc, Dijana

Tkalčec, Leon Turk i Lara Žganec. Misu je predslavio i sakrament podijelio velečasni Anđelko Koščak. (sh)

Dragica i Ivan Vugrinec na proslavi zlatnog pira

68

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. svibnja 2022.

Recept plus

Mesne kuglice s njokima i umakom od kopra

Pureća rolica s hajdinskom kašom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Hotel Kralj smješten je na ulazu u Donji Kraljevec.

Neposredna blizina Mađarske, Slovenije i Austrije te dobra prometna povezanost omogućuje gostima ovog ugostiteljskog objekta jednostavan pristup svim sadržajima i znamenitostima koji se nalaze u ovom dijelu sjevera Hrvatske. Okružen je zelenom prirodom, uz izvor potoka Bistrec, pruža jedinstven užitak prirode i daje gostima jedan osobit dašak

Sastojci:

- pureći file - kruh - mlijeko - svježi peršin - dimljena slanina - hajdinska kaša - sol, papar, vegeta - lovorov list

donjeg dijela Međimurja. Za našu rubriku Međimurska kuharica djelatnici Hotela Kralj odabrali su pripremiti jelo koje ima upravo taj jedan poseban međimurski potpis. Donose nam recept za pripremu pureće rolice punjene dimljenom slaninom i kruhom, a kao prilog servira se hajdinska kaša.

Jelo je pripremio vrsni kuhar Davor Kocijan. Krenimo s radošću u pripremu ovog jela!

Od purećeg �ilea odrežemo odrezak i lagano ga potučemo, posolimo i popaprimo.

Od poprženog kruha narežemo kockice i pomiješamo s vrućim mlijekom, peršinom i kockicama dimljene slanine. Na odrezak stavimo šnite dimljene slanine i nadjev od kruha. Zarolamo i pečemo na roštilju. Na ulju popržimo luk pa stavimo hajdinsku kašu, posolimo, pobiberimo i zalijemo vodom pa dodamo lovorov list.

Pirjamo dok hajdinska kaša ne omekša. Pečenu roladicu

vamo oštro brašno). Potom u tavici na malo bijelog ulja stavimo pržiti mesne kuglice. Pržimo ih dok ne dobiju lijepu zlatnožutu boju. Potom mesne kuglice podlijemo vodom pa ih kuhamo oko pola sata. U međuvremenu svježi kopar sitno nasjeckamo. Kad su mesne kuglice skoro gotove, u njih dodamo vrhnje za kuhanje i sitno nasjeckani kopar. Pustimo sve neka lagao provrije. Serviramo s domaćim (ili kupljenim) njokima,

širokim rezancima ili drugom tjesteninom po želji. Dobar tek! (rr)

Sastojci:

- 75 dag mljevenog svinjskog mesa - sol, papar, vegeta - glavica luka - vrhnje za kuhanje - svježi kopar - domaći njoki

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Davor Kocijan

razrežemo i serviramo s hajdinskom kašom. Dobar tek vam želi kuhar Davor Kocijan i ostali djelatnici Hotela Kralj!

Vino tjedna

Silvanac zeleni obiteljske Vinarije Nemec Uz pureće rolice punjene dimljenom slaninom i kruhom i hajdinskom kašom kao prilogom servirajte bijelo vino, preporučuju djelatnici Hotela Kralj iz Donjeg Kraljevca. Vinogradi obitelji Nemec nalaze se na krasnim južnim štrigovskim položajima, brižno su i uredno obrađeni. Ako dođete razgledati

Na malo ulja u tavici preprži se sitno nasjeckani luk.

U mljeveno meso dodaju se začini (sol, papar, vegeta), preprženi luk s uljem i dobro se sve promiješa. Preporučujemo upotrebljavati mljeveno meso koje je dvaput zaredom stavljeno u mašinu za mljevenje mesa kako bi se dobilo na njegovoj �inoj mljevenoj strukturi. Rukama se oblikuju manje kuglice (otprilike veličine oraha) koje se potom uvaljaju u brašno (upotreblja-

“biser Međimurja”, crkvu Sv. Jeronima u Štrigovi, neposredno ispod crkve vidjet ćete vinariju obitelji Nemec u sklopu koje se nalazi kušaonica s mogućnošću kupnje vina. Silvanac zeleni (11,7 % alk.) kvalitetno je suho, svježe i pro�injeno vino. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Soparnik Priprema: U brašno umiješajte sol, dodajte ulje i mlaku vodu te umijesite tijesto. Ostavite ga da odstoji dok pripremate nadjev za soparnik. Blitvu operite, papirnatim ubrusom osušite i odstranite bijele stapke te narežite na trakice.

Mladi luk sitno nasjeckajte i dodajte blitvi. Začinite solju i maslinovim uljem.

Tijesto podijelite na dva jednaka dijela. Razvaljajte jedan dio u oblik kruga ili pravokutnika (ovisno o tepsiji u kojoj ga pečete) te prebacite na tepsiju koju ste prethodno nauljili te posipali s malo kukuruznog brašna. Na donju polovicu rasporedite blitvu i luk te je preklopite s drugom polovicom razvaljanog tijesta.

Ostavite 1,5 cm rubova slobodno kako biste ih mogli spojiti i zatvoriti rukama - kao da štipate tijesto, da vam punjenje ne izađe van. Probodite soparnik vilicom desetak puta i pecite 30 minuta na 200°C. U međuvremenu pripremite premaz od maslinovog ulja i protisnutog češnjaka kojeg premažite preko soparnika čim ga izvadite iz pećnice.

Soparnik se tradicionalno reže na rombove.

Sastojci: Sastojci za �jesto: - 500 grama pšeničnog glatkog brašna Čakovečki mlinovi - 250 ml mlake vode - 4 velike žlice maslinovog ulja - 1/2 žličice soli Sastojci za nadjev: - 1 kg blitve - 3 mlada luka - maslinovo ulje - 1/2 žličice soli - češnjak

20. svibnja 2022.

Narodna kuharica 69

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

IVANA OVČAR iz Podturna s ljubavlju njeguje podturensku kulinarsku tradiciju

Međimurska gibanica predvodnica je međimurskih delicija Međimurska gibanica zahtjevan je i kalorijski bogat kolač, a sastojci koji se u njemu nalaze svi su redom s naših njiva, voćnjaka i polja Piše: Aleksandra Sklepić

Međimurska kuhinja poznata je po jednostavnosti i zbog toga je cijenjena diljem cijele Hrvatske, jer u našem lijepom kraju ne komplicira se previše, pa tako ni oko jela.

Iako se brojna međimurska jela, upravo zbog svoje jednostavnosti i brze pripreme već stoljećima nalaze na našim jelovnicima, ima nekoliko dragulja koji zahtijevaju znanje, vrijeme i trud, ali njihov rezultat vrijedi mnogo više od svega uloženog.

Jedan od takvih zahtjevnijih deserata, koji traže vještinu i volju, a koji ne obeshrabruju vrijedne kuharice, svakako je međimurska gibanica. Međimurska gibanica zahtjevan je i kalorijski bogat kolač, a sastojci koji se u njemu nalaze svi su redom s naših njiva, voćnjaka i polja. Zbog toga je gibanica tijekom povijesti pa sve do danas ostala predvodnicom međimurskih delicija.U Podturnu, selu koje je poznato po čuvanju međimurskih običaja, pronašli smo mladu Ivanu

Ovčar (26) koja voli kuhati i peći kolače, a posebno joj je drago kad se može okušati u pripremi tradicionalnih jela ili kolača po receptima baka i prabaka. Ivana živi s roditeljima i mlađim sestrama Marijom i Majom koje vole kušati sve što starija sestra pripremi.

Kako je zaposlena kao učiteljica informatike i jako voli svoj posao, od posla joj je često potreban predah, pa slobodno vrijeme voli provoditi uz čitanje, u šetnji, prirodi ili na kavi s dečkom Dariom, ali isto tako voli i ostati doma, u kuhinji, uživajući u pripremi međimurskih jela te iskušavajući recepte za jela mnogih svjetskih kuhinja. Svoje prve korake u kuhinji napravila je uz pomoć mame koja je također prava kuharska umjetnica.

Uz kuhanje, Ivana ima zanimljiv hobi koji se zove pickpoint. Radi se o kreativnom hobiju koji je zapravo vezenje na papiru. Ideje joj nikada ne ponestanu, pa za svoju obitelj i prijatelje izrađuje prekrasne radove s motivima anđela, prirode, raznih prigodnih motiva

Red oraha, red maka, red jabuka u slasnoj gibanici

za rođendane i vjenčanja, pa čak i grbova nogometnih klubova u čemu je prava stručnjakinja. Nedavno je počela i heklati, pa i tu njena maštovitost i kreativnost dolaze do izražaja u radovima koje je do sada izradila. Gibanica koju je Ivana za nas pripremila također je svojevrsno umjetničko djelo i može stati uz rame kolačima iz izloga slastičarnica koje uživaju svjetski ugled.Mladost koja nastavlja kuharsku tradiciju svakako je dobar znak da će naša međimurska jela ostati zauvijek dijelom naše kulturne baštine.

Priprema:

Margarin za premazivanje otopiti i ostaviti da se hladi.

Velik pleh od pećnice obložiti papirom za pečenje i početi sa

Sastojci: Tijesto: - 10 komada kora za savijače - 20 dag margarina za premaz Nadjev od maka: - 20 dag mljevenog maka - 2 dl mlijeka - 5 dag šećera - 1 vanilin-šećer - grožđice po želji Nadjev od sira: - 50 dag svježeg kravljeg sira - 2 jaja

Ivana rado priprema međimursku gibanicu za svoju obitelj slaganjem gibanice. Nadjev od maka: Mljeveni mak u posebnoj posudi pomiješati sa šećerom i zaliti vrućim mlijekom.

Po želji dodati grožđice.

Nadjev od sira: U posebnoj posudi pomiješati sir, jaja, šećer, vanilin-šećer i grožđice.

Nadjev od oraha: Mljevene orahe u posebnoj posudi

- 10 dag šećera - 1 vanilin-šećer - grožđice po želji Nadjev od oraha: - 20 dag mljevenih oraha - 5 dag šećera - 2 dl mlijeka Nadjev od jabuka: - 70 dag ribanih jabuka - 5 dag šećera - malo cimeta u prahu Preljev: - od 2 do 3 dl slatkog vrhnja - 2 jaja - 2 vanilin-šećera

pomiješati sa šećerom i zaliti vrelim mlijekom.

Nadjev od jabuka: Naribane jabuke pomiješati sa šećerom i malo cimeta te ostaviti da malo odstoje kako bi pustile sok. Prije upotrebe malo ih ocijediti, ali ne previše, da gibanica od soka od jabuke bude sočna.

Kad su svi nadjevi spremni, slažemo gibanicu. Najprije dva lista kora za pečenje stavimo na papir na plehu, zatim stavljamo nadjeve sljedećim redoslijedom: mak, sir, orasi, jabuke. Svaku koru prije upotrebe premazati rastopljenim margarinom. Nadjev ravnomjerno rasporediti po kori za pečenje. Između svakog nadjeva idu dvije kore.

Na zadnju koru staviti preljev od vrhnja, jaja i vanilin-šećera koje treba dobro promiješati. Spremnu gibanicu ostaviti da miruje deset minuta prekrivena preljevom i zatim ju staviti na pečenje. Peče se 40ak minuta na od 180 do 200 stupnjeva.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 24 svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 27. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik je: Kuzma Stjepan iz Čakovca Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1392 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 24. svibnja 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 27. svibnja

70

Mozaik

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Bit ćete usmjereni na nove ljude i nova poznanstva, ali i dalje postoji mogućnost provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Radi se o tome da trebate paziti kako komunicirate. Zato se ne zalijećite. Budite taktični i uviđavni.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Privlačit će vas mogućnost ljubavne veze s uglednom osobom, ali strasti vam neće dati mira da biste funkcionirali taktično. Vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Što god se nađe na dnevnom redu, bit ćete glavni pokretač cijele stvari.

LAV (23.7. - 23.8.)

Ovih dana nisu isključene situacije kad se pod svaku cijenu nabacujete osobama suprotnog spola, ali one ne reagiraju prema vašim očekivanjima.

Ljudi s kojima poslovno surađujete i koji su vam nadređeni, mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vjerojatno ćete imati potrebu malo se distancirati od voljene osobe ili će vaše ljubavno raspoloženje splasnuti.

No, jednako ćete ostati raspoloženi za zabave, pa će izlazaka biti. Ipak, odnosi koje budete stvarali ostat će na površnoj razini. Dobro su vam postavljene suradnje za sve nove ideje i projekte.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života povremeno ćete morati odgoditi neki ljubavni susret. Potrudite se da nekim darom pokažete pažnju partneru kako se ne bi osjećao zapostavljen. Vjerojatno će vas svako malo nadgledati, ali vi ćete to ili zanemariti ili se praviti ludi.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Mnogi će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka. Bit će to napredak u vašim osobnim odnosima. Druga strana će vas podržati i razumjeti. Nitko se ne voli baviti nečim što smatraju gotovim, ali zaostatke ćete morati rješavati.

Radi se samo o sitnicama oko kojih se ne treba živcirati.

20. svibnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Vaše ljubavne dogodovštine i lovačke priče postat će sve popularnije, a vi osoba bez koje se u društvu ne može. Svaki dan događat će se nešto što će vam buditi osjećaje i činiti vaš privatni život ispunjenim.

Bit ćete jako zabavni drugima.

RAK (22.6. - 22.7.)

Kroz priču i neočekivano druženje vi biste mogli otkriti sebe i stići do važnih privatnih spoznaja. Zato ne podcjenjujte nijedan razgovor, nijednu neobveznu kavu. Sve je otvoreno i moguće. Potrebno je samo biti budan. Umišljenost nekih ljudi ići će vam na živce.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Oni koji su još sami gotovo sve slobodno vrijeme pozivat će prijatelje u svoj dom, a upravo preko njih mogli bi upoznati novu ljubav. Oni u vezama izlazit će zajedno na atraktivna mjesta. Uvijek stremite k visokim ciljevima, a okolnosti ljudi i događaji podupirat će se vas u tome. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojima će biti dosta prilika za zbližavanja. Vaš društveni život bit će zanimljiv, a vi veseli i zadovoljni.

Ako ste još sami, nemojte sjediti kod kuće, idite među ljude. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Radit ćete lakše, premda će posla biti sve više.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Malo je vjerojatno da ćete olabaviti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Kad biste se malo opustili, sve bi izgledo drukčije. Postavili ste stvari na njihovo mjesto i sad ćete raditi mirnije.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ako je prije zapelo između vas i partnera, sad ćete se oboje otvoriti i sami od sebe počet ćete se povjeravati jedno drugome.

To će ojačati vaš odnos.

Samci će težiti sigurnosti, pa će tražiti samo ozbiljnu vezu.

Neće biti mnogo vremena za argumentiranje i analiziranje.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1391

Maša Hrustek Sobočan, viša kustosica i ravnateljica

Čiji glas odzvanja tamnicama čakovečkog Starog grada?

“Poveda da sze ie Ficzovka z Pozovichkom obimala i proszila ie ie dva drugi, da szo nai ne prepovedu.” (Poveda se da se je Fićovka s Pozovićkom obimala [zgrabila] i prosila ih je, dva drugih, da nej ne pripovedaju.)

“Valuie da sui tuchu delale lani iz pepela, koiu v fortuffe delit i onak szu iu okolu czirkve szeale.” (Veliju da su tuču delale iz pepela, koju su z fertofa delile i okoli cirkve sejale.)

“Vino pak za kneza Panessirha kleti Ficzovka i Pluskovicza ieszu doneszle, koie szu nutru chez malu lukniczu vlezle, kakti szu i niu znale napravitti. Koie vino kada szu pile, ieszu iz zraka opalie.” (Vino pak su za kneza Panesira k kleti Fićovka i Pluskovica donesle, kojoj su nutri črez malu luknjicu vlezle, kakti su i nju znale napraviti. Vino kada su spile, jesu iz zraka opale.)

Ako ste posjetili do sada novi Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja, sigurno ste čuli gore navedeni izvadak iz dokumenta Progoni [vještica] na prostoru vlastelinstva Međimurje (1717. – 1757.). Radi se o svjedočanstvu Matije Petrana, prisežnika Zaladske županije, i Franje Köszelyja, plemićkog podsuca iste županije, o iskazu Magdalene Lukačinko, danom prilikom ispitivanja mučenjem, na dan 19. svibnja 1717. godine. Zapisnik je bio sastavljen na latinskom i na hrvatskom jeziku i nalazi se sačuvan u Hrvatskom državnom arhivu.

Taj dokumentirani proces o progonu tobožnjih vještica u Međimurju, protiv određenih žena s imenom i prezimenom u Međimurju, podloga je na kojoj je nastao dio stalnog postava u novom Muzeju. Radi se o tamnici sa ženama koje su optužene da su vještice.

Svaka ljudska priča u pojedinoj tamnici Muzeja prikaz je stvarne osobe iz prošlosti i ima podlogu u povijesnim zapisima.

Osim hiperrealističnih lutaka žena optuženih da su vještice, načinjenih od silikona i toliko stvarnih da vam se na prvi pogled na njih naprosto sledi krv u žilama,

Marijan Belčić u stalnom postavu Riznice Međimurja, u tamnici sa ženama optuženim da su vještice (autor fotografije: Silvio Benč)

za vjerodostojnost priče zaslužan je i audiozapis koji čujete u ćeliji. Vrlo dubok i ozbiljan muški glas, kojem zapravo ne možete otkriti izvor otkuda dolazi pa vas prožima poput nebeskog vrhunaravnog glasa pokore, čita svjedočanstvo na latinskom, a zatim i na starom kajkavskom jeziku. Latinski teče pitko, u vanzemaljskom tonu kao što bi svećenik držao misu. U starokajkavskom audioizričaju prepoznajemo međimurski naglasak. No, kako tekst odmiče, sve više prepoznajemo i glas. Nekako poznat, nekako utješno familijaran, nekako naš... I odjednom shvatite! Pa to je glas Marijana Belčića!

Ma naravno! Pa tko bi bolje, uvjerljivije i tečnije odčitao ogroman latinski tekst i zatim prijevod na hrvatski jezik, ali onaj negdašnji, starinski... Bez ijedne greške, bez ijednog zamuckivanja, bez nepotrebne ili preduge stanke, ne prebr-

zo, ne presporo, no itak vrlo živo i strastveno. Kad Marijan zagromi na latinskom. svaka bi priznala od straha da je vještica... Upravo zbog tog glasa posjetitelji ostaju dulje u toj ćeliji slušajući dramatičan zaplet sudskog procesa dviju običnih žena.

Marijan Belčić rođeni je Čakovčanin, bivši učenik čakovečke gimnazije i student Pedagoške akademije, profesionalni novinar od 1981. do 2021. godine kada odlazi u zasluženu mirovinu. Svoj scenski i vokalno nadmoćni izričaj razvio je još u mladosti kao folkloraš, glumac amater, recitator, pjevač. Veliki je promotor kajkavske riječi, međimurske baštine i malog međimurskog čovjeka.

U javnosti uvijek gospodin. Čita tako Belčić pri kraju teksta: „... et hoc repetitis vicibus fassa est.“ (I ona to iznova priznaje.) Priznanja tobožnjih vještica iznuđivana su mučenjem, a kao lokacija

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

bilježi se Čakovečko vlastelinstvo. Tamnice u fortifikaciji Starog grada u Čakovcu postoje od 17. stoljeća i bile su korištene čak do polovice 20. stoljeća. Nažalost, i to je dio povijesti Starog grada.

Danas su one prozor u povijest i muzeološka priča.

Drvena debela vrata još na sebi čuvaju pokoji urezani zapis nekih od zatvorenika.

20. svibnja 2022.

Prognoza i razbibriga 71

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

U nekim danima pljusak VREMENSKA SLIKA: U proteklih nekoliko dana temperatura je postajala sve viša pa smo prošli četvrtak praktički posvuda uhvatili prvu ovogodišnju tridesetku u hladu! U nekim danima bilo je sparno uz lokalne pljuskove s grmljavinom. Zatim smo jučer ujutro imali hladnoću uz samo 3-6 Celzijevih stupnjeva, ali je danju opet brzo zatoplilo. Čini se da i u sljedećih sedam dana može-

mo očekivati pravo proljetno, skoro i ranoljetno vrijeme.

Najveća mogućnost za kišu ili pljusak je potkraj subote i onda ponovno tijekom sljedećeg tjedna. Temperatura će u nekim danima biti oko 30°C. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I petak nam donosi vedrinu i sunce uz slab do umjeren vjetar južnih smjerova. Jutarnja temperatura od 8 do

12, a najviša dnevna mogla bi narasti na 30 Celzijevih stupnjeva. Ujutro friško, a popodne vruće... U subotu vrlo toplo i sparno, ali nestabilno...

Bit će djelomično sunčano, ali kako dan ide kraju tako uz povremeno više oblaka postoji mogućnost za kišu ili lokalni pljusak s grmljavinom. Čini se da temperatura zraka ostaje visoka, sasvim blizu 30 Celzijevih stupnjeva.

Teško i sparno vrijeme. Ne-

SKANDINAVKA Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće

PRAVOMOĆNA SUDSKA ODLUKA

KUKAC KORNJAŠ, JELENAK (MN.)

GRAD NA UŠĆU CETINE U MORE

Pučka meteorologija djelja opet djeluje stabilnije.

Većinom suho i djelomično sunčano uz slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova. Zato će dnevna temperatura biti malo niža, a vjerojatno će se i subotnja sparina u nedjelju smanjiti.

Početak tjedna izgleda djelomično sunčan, ali uz mogućnost za lokalne pljuskove s grmljavinom. U ponedjeljak uz ugodnu temperaturu koja bi sredinom dana mogla biti oko 25 Celzijevih stupnjeva.

Slično vrijeme se prognozira i za utorak - djelomično sunčano i ugodno toplo, ali nestabilno pa je mjestimice moguć pljusak.

U ovom trenutku se čini da će i sredina tjedna proći u promjenjivom tonu. Mjestimice može biti kiše ili pljuska, ali svakako se očekuju i sunčana razdoblja. Ostaje toplo i pomalo sparno. Nešto stabilnije vrijeme bi se moglo pojaviti u drugoj polovici tjedna.

DRAMAREDATELJ OKOLINA, TURGINJA OSOBNA RIJETKOSTI OKOLIŠ ZAMJENICA STROZZI IZ (1892-1970) SLAKOVCA

6

IZLAZI

ZALAZI

23.5. u 05:17 h 23.5. u 20:30 h 27.5. u 05:13 h 27.5. u 20:35 h

ju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz �iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 19.5.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 22. svibnja 1634. godine u Njemačkoj tuča veličine kokošjeg jajeta napadala do koljena i nije se otopila osam dana • 25. svibnja 1781. godine pao snijeg u Gorskom kotaru • 28. svibnja 1868. godine u Zagrebu izmjereno 34.3°C

VICOTEKA

Mladić: - Bogme nebum! Ja bum sad povraćal.

STIL U EUROPSKOJ UMJETNOSTI (11-13. ST.)

Fakultet Svi se dive Japancima kad završe prugu u dva tjedna, a kad je moj direktor završio fakultet u Banja Luci u dva dana, niko ni bravo.

ONAJ KOJI AGITIRA OLIVER MLAKAR ODREĐEN PRAVAC CESTE

ONO ŠTO PRIPADA VAMA OGNJEN ČALDAROVIĆ

JOHN TRAVOLTA

IVAN TOMEČAK

BOROVA ŠUMICA

ŽITELJ ISTRE

ITALIJA

OBAVITI PASOM OKAMINE PRADAVNIH MEKUŠACA

JOD

AFRIČKA DRŽAVA

TRAMVAJSKA LIRA

OTOK KOD ZADRA TEHNIKA BOJANJA TKANINA

RIBARSKI BROD(MN.)

ASTATIN BILO KAMO ČIN IZAZIVANJA KORALJNI GREBEN RIJEČNA RIBA, BULJEŠ (MN.)

IZASLANICI

KOKOŠI OD MILJA DUŠIK STARA MJERA ZA DUŽINU (26 MM)

STARO IME DUŠIKA

LANTAN

RIJEČNI RIBAR

U ZIMSKO DOBA ZAIM IMAMOVIĆ ŠPANJOLSKI NARODNI JUNAK

POREZ, DAĆA GOGOLJEVA PRIČA

VISOK STUPANJ DRUŠTVENOG I KULTURNOG RAZVOJA ONAJ KOJI JE ANONIMAN, ANONIMUS «ENERGIJA» PROSTOR OBUHVAĆEN POGLEDOM (MN.)

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

OREGON

GNJEV, SRDŽBA

MRTVAČKI SANDUK

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljni-

Policija Zaustavlja policija mladića koji je pripit.

Policajac: - Gospodine, vi budete sad puhali!

VRŠITELJ PROMOCIJE

OTILIJA OD MILJA

Miran svibanj daje kruha i vina

SLOVENSKI PIJANIST BERTTONCELJ (1939-2002)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nek se i to zazvedi

HND zebralo stranjskoga novinara za nejbolšega HND je ne hrvacko nogometno društvo nek je to hrvacka novinarska družina i oni sako leto zbirajo nejbolšega med sobom, očem reči, zbirajo novinara leta i to navek zberejo onoga šteri je po nečemo odskočil od sih drugih. Tak je HND družina za lanjsko leto zebrala kak nejbolšega negdašjega novinara Ferala i levičara od rođenja, Borisa Dežuloviča. Nebrem reči je li si je on zaslužil kaj bi bil nejbolši i je li ga lanjskoga leta ne bilo bolšega, ne bi znal točno reči jerbo se nejbolši HND novinar zbira sam med onima šteri so člani društva. To još nekak razmem, ali mi nikak nejde v glavo kak je HND družina zebrala za nejbolšega novinara v Lepoj našoj stranjskoga novinara? Najme kaj, Dežulovič je zebrani med sim novinarima HND društva kak nejbolši za minulo leto v Lepoj našoj, a još je niti jeden den ne preživel v Lepoj našoj jerbo od kak zna za sebe pak se do denes još navek živi i dela za Jugo. Kuliko vidimo i novinari delajo grehe i to ne male i kak se jim unda more veruvati?

V belom Zagreb grado se furt nekaj kuha v političkomo lonco

V belom Zagreb grado je nigdar ne preveč dosadno. Neje bilo niti dok je se bilo zaprto i dok je hercuvala Korona s Zagrebom i z Lepom našom. Malo, malo pak se nešči stane na levo nogo i mam bi nekaj menjal. Tak vam nejvečpot ljudima padne na pamet kaj bi menjali imena vulici ili pak trgi. Verjem da vam je poznato da ovi kaj držijo cugle vlasti vu svojimi slabimi, i hiravim rokama, ali se Morejo i se delajo z levaj rokaj, sako noč senjajo kak bodo vrnuli nazaj v beli Zagreb grad Ljubičico belo i kak bode ljubičica znova mela svojega trga v Zagrebo.

No, neje to jedini trg i jedina vulica štera bi morala spremeniti svoje „krsno“ ime. Verjem da se bode to se spremenilo, ak se tak dospomenejo, i da bodo unda najempot dobili saki svojo vulicu ili pak svojega placa.

Kuliko se šepetuji i to se glasneše i

glasneše okoli bana Jelačica, na glavnomo zagrebečkomo placo, moremo se nadjati novim vulicama i placima: Zelena levica ili pak Zeleni plac, Plac levičara, J.B.Tito, maršal Tito, Kumrovečki mališani, Moremo i još nešterne za štere so još ne sigurni.

Brzčas bode nejpredi napravljena vulica prema Granešini štera bo se zvala: Prilaz Dijane i Milana prema Pionirskomo grado kaj purgeri vrnejo Milančeko se ono kaj je napravil (za sebe) i za beli Zagreb grad v minulih 20 let kuliko je hercuval v glavnomo hrvakomo grado!

Minul je petek trinajsti

Minuli petek je bil jeden od onih štere zovemo črni petek jerbo je bil petek, a to je navek zadji delovni den v tjedno, očem reči prvi den vikenda. Najme kaj, do polneva se odelavle zadnji delovni den, a mam čim polne odzvoni počne prvi den vikenda i si se več počnejo spominati o tomo kam se pe črez soboto i nedelo, a posel se hiti na stran. I ne sam to minuli petek je bil črni ne zbog radi toga kaj je bila radna sobota nek zbog radi toga kaj je bil trinajsti. Ne znati što je da i de zmislil da je broj trinaest nesrečen broj za nas, ali si se toga držijo kak pijanec za leso, očem reči, za plot. Minuli petek je i naš prvi sosed, precednik Hungarije, Viktor Orban, mel hudoga dneva i to tak hudoga kaj so ga počeli kršeli zajedati. Mam čim se stal vjutro je z kištice na šublato zel vum staro karto Velike Hungarije i počel je znova pripovedati (čitaj: senjati) kak je naše plavo morje mađarsko. Do dneva denešjega nam je nišči ne nikaj povedal je li je mel vručino noč predi ili kak mo je ruon naše morje palo na pamet.

Toplo se nadjam da je minul petek trinajsti i da sosedo Orbano več ne bodo takše mušice (čitaj: bedastoče) hodale po pameti i da se bode i dale šepuril po svojom Hungariji, a Lepo našo bode ostavil nam Međimorcaj i našim prvim sosedima Hrvatima.

Najbrž je bil malo nervozen kaj mo je Osijek ne postal prvak Lepe naše v labodritanjo kak je on to splaneral.

Ali kaj se labodoritanja dotikavle tu bi bole srditi morali biti Hajdukovci šteri več sedemnajst let čakajo kaj bodo zdigli v zrak pehara šteroga dobavlajo nejbolši hrvatski labodoritaši. Ne se tre mam srditi i na svajo vleči, pak nešči mora biti i na drugomo, očem reči, tretjemo mesti jerbo neje sramota osvojiti srebrno ili pak brončano želencijo.

Kaj bodemo predi v red dotirali Furt se prinas v Međimorjo nekaj dela, kak po Čakovco i okoli jega tak i po celomo hataro našega maloga Međimorja. Zidamo škole, šporcke dvorane, delamo kanalizacijo, popravljamo ceste, a nejveč od sega zidamo nove stane. Več smo zdavnja obečali sebi i dragomo Božeko kak bode Međimorje falaček zemle med dvemi vodami tu za se šteri imajo čas, šteri imajo peneze i voljo kaj bodo uživali v ljepotama štere nam je Božek dal. Dosti smo toga zlišpali i v red dotirali, a ve se spominamo kak bodemo zlišpali i prislaskoga Feštetiča, a ruon tak i hižo Međimorske popevke v Doljnji Dobravi. Se je to lepo o dobro, ali si nekaj gruntam da bi predi morali v red dotirati i zlišpati Mauzoleja Zrinskih pre Sveti Jeleni. Znate kak je to, grad Čakovec je Grad Zrinskih, međimorska županija ja Županija Zrinskih, pak unda dok furešti (čitaj: turisti) dojdo k nam v Međimorje očejo nekaj i od Zrinskih videti i nekaj se o Zrinskima navčiti. Tre prvo popravljati i lišpati ono kaj peneze donaša.

Štimamo se z onim kaj imamo

Otišao na doček Nove u Beograd, a u kovčegu će biti vraćen roditeljima u Split Strašnu bol od Nove godine proživljavaju roditelji Mateja Periša koji je otišao na doček Nove godine u društvu drugih mladića u Beograd i to ni manje ni više nego u lokal na obali Dunava koji se povezuje s ma�ijaškim miljeom u Srbiji. Što ga odvelo tamo? Želja za neobuzdanom zabavom, avanturom?

Mladost u potrazi za uzbuđenjem?

Ako je to bilo u pitanju?

Pronalazak tijela koje je rijeka izbacila na površinu nije donio odgovore na pitanja zašto je tragično skončao na događaju koji je trebao biti veselje. U četvrtak je DNKanaliza potvrdila da je pokojnik

KARIKATURA TJEDNA

Poglednite, prosim vas lepo, čemo bi bilo slično Međimorje da bi mi Međimorci (i to oni brežni) zapustili ili pak deli na čekanje naša vina, očem reči, naše Urbanovo? Jedva smo čakali kaj korona pete mekne z ovoga našega hatara i kaj znova pozovemo ljude kaj bodo došli k nam na of naš falaček zemle kaj si zemejo vuse friškoga domačega zraka i kaj si srknejo domačo žganico i nejbolše vino na sveto štero je dragi Božek nam Međimorcima dal. Tiblico kaj nem niti spominjal. Zakaj smo ruon mi Međimorci dobili od dragoga Božeka tua nejbolša vina na sveto?

Zato kaj smo se prijavili Božeko na natječaj i Božek je se ponude spregledal i videl je da smo jedino mi Međimorci v semo nejbolši i da jedini moremo zapovati nejbolša vina i kak takša točiti sima drugima, ali sam onima šteri so si to zaslužili. Videl je dragi Božek da to morajo biti dobri ljudi šteri jako rado delajo i još rajši trošijo ono kaj je zraslo. A što oče nejbolša vina na sveto piti mora si znami dober biti. Pozivlem se šteri imajo radi dobro, kaj dobro, nejbolšo kaplico nek dojdo k nam, nek dojdo v Međimorje i ne bode jim žal.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

koji je isplivao na površinu rijeke nesretni Matej. Njegov slučaj je mjesecima intrigirao javnost, ali je i nakon pronalaska tijela ostala velika zagonetka, što se dogodilo da je Matej završio u rijeci?

Bol je roditelja koji su noćnu moru, gdje je i što se dogodilo njihovu sinu, proživljavali svih ovih mjeseci, nezamisliva. Hoće li barem oni, jer to je najvažnije, dobiti odgovore na pitanja što je krenulo po zlu i zašto se dogodilo da im je dijete otišlo na slavlje Nove godine, a da će im se vratiti pet mjeseci poslije u Split u mrtvačkom kovčegu? (BMO, foto: Milan Maričić ATA Images PIXSELL)

www.teamgradjenje.hr

Autor Damir Novak