Međimurske novine 1397

Godina XXVII.

Čakovec, PETAK, 24. lipnja 2022.

Broj 1397

POVRATAK OTPISANIH: Socijaldemokrati osnivaju stranku

Cijena 10 kuna

LOVAC (36) ranio sam sebe

Patrone nosio u džepu pa se ustrijelio u trbuh str. 8

Hoće li Mladen Novak stati na čelo u Međimurju? str. 3

ISTRAŽILI SMO

NE ISPLATI SE RISKIRATI nečiju sigurnost zbog 15-ak tisuća kuna

Koliko košta rušenje stare kuće?! str. 10

RAZGOVOR s Filipom Horvatom, novim direktorom Turističke zajednice grada Čakovca

Vrijeme je da Perivoju Zrinski udahnemo životne sadržaje!

str. 4-5 TRAKTORSKA NESREĆA u Gornjem Mihaljevcu

Susjed Vili Novak prvi priskočio u pomoć:

To je bilo strašno! Bojan je satima bio priklješten traktorom str. 8 U TEŠKOJ PROMETNOJ stradala Jasmina Zlatar Jakšić

Mrtav pijan usmrtio 41-godišnju majku iz Goričana str. 8

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 64

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

24. lipnja 2022.

POD VUROM Neki u svoje dvorište, drugi na Jadran!

Vrijeme godišnjih odmora samo što nije krenulo.

Pred nama su srpanj i kolovoz, vrući ljetni mjeseci s predznakom odmora.

Iza nas su tjedni kada su mnogi uspjeli spojiti i otići na more, dok drugi to tek čekaju. Pitali smo naše građane kamo će za godišnji odmor. Dok jedni ostaju kod

kuće, drugi će ipak zapaliti do Jadrana ili Istre. Svjesni da su cijene otišle u nebo na našem moru, a ima i onih koji aktivno razmišljaju o inozemnim putovanjima.

Jadran već postaje odmor koji si ne može svatko priuštiti, pa su tako sretni oni koji imaju svoj apartman na moru. (dv, zv)

Josip Lajtman, Selnica - Mislim da možda odem do Splita na koji dan. Nećak s familijom dolazi iz Toronta iz Kanade pa se budemo vjerojatno okupili. Išao bih i inače bez obzirana sve. A sad, što se �če cijene, kod nas je sve preskupo, ama baš sve.

Nisam proučavao neka inozemna putovanja.

Maturanti Cipelice sprem

Ivan Pajtak, Zagreb - Pa idemo na more u Dalmaciju. To je standardni godišnji odmor, ali većinom idemo svaki put na drugu des�naciju na Jadranu. Razmišljali smo i o inozemnim putovanjima, zapravo sve više i više jer je je�inije nego kod nas. Recimo, nešto što je ipak malo bliže, Španjolska ili Grčka.

Josip Vrbanec, Šenkovec - Ja sam stalno na godišnjem odmoru. U Međimurju sam stalno. Već godinama ne idem na more jer mi jako smeta sunce pa tako radije ostajem kod kuće. To je moj godišnji odmor i tako uživam.

Zna�željnici su se okupili nešto prije 5 sa� ujutro kako bi vidjeli izlazak sunca

JEDINSTVENI DOGAĐAJ u Međimurju na Mađerkinu bregu Dora Krhač, Čakovec - Ne idemo na godišnji, dobili smo bebu. A da je drugačija situacija, sigurno bismo išli na Mljet. Bilo smo, jako nam se svidjelo pa bismo ponovili.

Daj Bože da idemo dogodine!

Nataša Veseli, Šenkovec - Idemo na godišnji za dva tjedna, u Istru u Novigrad.

Idemo obiteljski, imamo privatni apartman. Cijene su dosta o�šle gore i jako je skupo za prosječnu obitelj. Gledali smo baš cijene po vani i čini se dosta je�inije od ljetovanja u Hrvatskoj.

Dočekali ljeto uz harfu i novi vidikovac Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Kao i Dubrovčani na Srđu i Međimurci imaju prilike već niz godina prisustvovati jedinstvenom događaju na Mađerkinu Bregu – Dočeku ljeta.

U Međimurju nije zasvirala Ana Rucner, no zato su nikad spektakularniji doček ljeta oplemenili Mirjana Krišković na har�i i Ivan Novinc na violini.

Osim bogatog zvuka harfe, cijeli događaj dodatno je začinio i pogled na novi vidikovac iznad kojeg se pružalo sunce, a čije je službeno otvorenje zakazano za 22. srpnja.

Inicijator ovog posebnog i rijetkog događaja je Josip

Strah, koji je prvi put na Mađerkinu bregu dočekao ljeto prije 23 godina.

- Do 15. godine živio sam u Štrigovi, a kad sam ostario, rodni kraj ponovno me vukao k sebi. Prvih sam dvanaest godina sȃm hodao na Mađerkin breg. Nakon toga, malo po malo, sa mnom su dolazili i ostali, a sada je preraslo u ovaj divan događaj, rekao nam je inicijator Josip, koji živi u Čakovcu.

- Već šestu godinu zaredom organiziramo doček ljeta. Ovaj put u drugačijem izdanju jer u organizaciji imamo i vinogradarsku obitelj Štampar. Prvi put smo započeli 2017. godine. Tada nas je maksimalno bilo deset.

Dogovorili smo prvi događaj

Svi su htjeli uslika� izlazak sunca i nastavili s njim, rekao je načelnik Stanislav Rebernik u ime organizatora.

Događaj je organizirala Općina Štrigova i tamošnja Turistička zajednica.

24. lipnja 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

DARKO ZVER napao ČAKOM

Perhoč šakom dijeli stimulacije, a građanima će povećati račune!

mni za školu!

Dok su se prošli tjedan od vrtića oprostili vrtićarci Cvrčka, ove su subote 18. lipnja svoju završnu feštu održali predškolci Cipelice iz Čakovca. Na pozornici su pokazali što su sve naučili u vrtiću i kako su spremni za odlazak u školu najesen. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

SOCIJALDEMOKRATI koji imaju više zastupnika od SDP-a u Saboru sada osnivanju stranku

Hoće li Mladen Novak samo podržati Socijaldemokrate ili stati na čelo u Međimurju?

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Duboki raskol unutar SDP-a izrodio je i podjelu u Saboru, tako da imamo čudnu situaciju da bivši izbačeni ili članovi koji su napustili SDP u Saboru imaju jači kub od SDP-a. Tako Socijaldemokrati, koji za sada djeluju kao udruga, a u Saboru se deklariraju kao klub, imaju 18 zastupnika, a SDP iz kojeg su ponikli i na čijim su listama ušli u Sabor ima 13 zastupnika. To je rezultat “čišćenja” stranke Peđe Grbina.

Jasno je da u političkom životu udruge nemaju što raditi i da je stvaranje udruge samo prijelazna faza prema registraciji političke stranke.

Parlamentarni se izbori približavaju i treba ući u mjerenje rejtinga, a on se mjeri strankama, a ne udrugama.

Raskol nije zaobišao ni Međimurje premda je Međimurje dugo slovio kao čvrsta utvrda SDP-a.

Mladen Novak, prethodni predsjednik SDP-a, iz stranke je izbačen.

Nakon nekoliko mjeseci zatišja oko njega, politička scena na ljevici počela se komešati i ovdje izlaskom pojedinih članovi SDP-a iz stranke, nezadovoljnih sadašnjim radom vodstva. Neki od njih okrenuli su se Soci-

jaldemokratima oko Davora Bernardića i Davorka Vidovića, nekadašnjeg ministra iz Račanove vlade. Vidović ima pedigre dugogodišnjeg ljevičara čije djelovanje na ljevici datira još iz bivše države.

- Mladen Novak ne krije da podržava Socijaldemokrate, čak štoviše, ponosno ističe: - To su moji prijatelji s kojima sam u kontaktu. Iz SDP-a sam izbačen i ništa me više čak ni sentimentalno ne veže s njima. Izlaske članova iz SDP-a sam očekivao. Ne može se na čelu stranke raditi jedno, govoriti drugo, jer je to onda laž i izaziva nepovjerenje, komentirao je stanje u stranci koja ga je izbacila. Dodaje da se od politike trenutno odmaknuo. - Posao mi je u prvom planu. Mladen Novak, vlasnik informatičke �irme, u politiku je ušao kao uspješan poduzetnik.

No jednom kad se zaraziš politikom, teško se riješiti tog virusa, a očito je tako i s Novakom. - Socijaldemokrati imaju moju podršku, kaže, ali još nisam u toj fazi hoću li se aktivirati, o tome ću odlučivati kad za to dođe vrijeme, kaže.

No, ako mu je posao u prvom planu, politička zbivanja ima na oku i jako je dobro upućen u zbivanja oko Socijaldemokrata. Kazao nam

je da će se Socijaldemokrati vrlo brzo transformirati iz udruge u političku stranku, jer u politici se jedino tako može ozbiljno djelovati. Transformacija u političku stranku dogodit će se vrlo brzo, znači vjerojatno već u srpnju, jer se treba pripremiti za predstojeće parlamentarne izbore.

- Nije isključeno ni da budu prijevremeni, jer Plenković “dijeli na sve strane”, što upućuje na to, komentira Novak.

Dodaje: - Politička scena u Međimurju speci�ična je po tome što je Matija Posavec zauzeo je prostor na koji pretendira ljevica.

No svatko treba partnere u politici pa i Matija Posavec.

Posjetimo da među Matijom Posavcem i Mladenom Novakom nije cvala idila, ali su unatoč tome bili politički partneri u dvama mandatima u Međimurskoj županiji. Novak je tu koaliciju zvao projektnom, ali ipak su županijom zajedno kormiraliri, Mladen Novak kao predsjednik Županijske skupštine, a Matija Posavec kao župan.

Mladen Novak zasad ne otkriva ima li ambicije biti nešto više od same podrške Socijaldemokratima, ali ističe kako su u politici realnost velike promjene, nagli preokreti i iznenađenja, pa tko zna što donosi budućnost.

Mladen Novak

OPROST od SDP-a

Darko Zver, predsjednik Gradskog vijeća Čakovca sazvao je novinarsku konferenciju uoči sjednice Vijeća koja je zakazana za petak, 24. lipnja u 16 sati. Na tapeti su se Zveru ponovno našli gradonačelnica Cividini i ČAKOM. Zver je medijima predao preslike poruka i dokumentaciju u kojoj se vidi kako je direktor ČAKOM-a Ivan Perhoč odlukom iz svibnja najprije isplatio kolektivne stimulacije od 10 % za dobre rezultate i poslovanje za prvim trima mjesecima 2022. godine, pa ponovno u lipnju 10 % stimulacije za dobre rezultate u prvim četirima mjesecima ove godine.

- Taj isti Perhoč je dva dana nakon isplate stimulacija medijski reagirao na mene optuživši me za igrokaz, s time što ne pušta povećanje cijene za građane i da time dovodi u pitanje opstojnost tvrtke. Poruke dodatno potvrđuju kako se s Perhočem o svemu dogovara gradonačelnica Cividini koja je u Skupštini ČAKOM-a, a ona je i formalni predlagatelj odluke o poskupljenju cijene odvoza otpada za građane i poslovne subjekte na području grada Čakovca.

Nadalje, na prvoj točki dnevnog reda Vijeća Grada Čakovca našla se točka o razrješenju predsjednika Gradskog vijeća Darka Zvera

O Zverovoj sudbini odlučit će Vijeće na sjednici u petak 24. lipnja (Fokus). Kako stoji u Odluci, danom donošenja te Odluke, Darku Zveru, mag. cin., prestaju prava na temelju obavljanja dužnosti predsjednika Gradskog vijeća. Nadalje, do izbora novog predsjednika Gradskog vijeća Grada Čakovca prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća Grada Čakovca imat će potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga.

Zahtjev za njegovo razrješenje potpisali su vijećnici Vesna Baranašić Horvat, Josip Radek, Renato Slaviček, Damir Bakač, Zoran Korpar, Štefanija Damjanović i Josip Varga, a u obrazloženju stoji kako to podnose zbog nemogućnosti daljnje suradnje s predsjednikom Vijeća zbog opstrukcije rada izvršne vlasti Grada Čakovca od strane predsjednika Gradskog vijeća Grada Čakovca. (dv)

U Socijaldemokrate prelaze Mirjana Murk i Ruža Sermek Od SDP-a su se oprostile dugogodišnje članice, Mirjana Murk iz Novakovca i Ruža Sermek iz Šenkovca. Kako nam je rekla Murk, inače vijećnica Podturna i bivša predsjednica Vijeća, razlog za odlazak je jednostavan, nezadovoljstvo vođenjem stranke na državnoj razini.

- Kao što znate, izbačeni su mnogi članovi SDP-a pa i saborski zastupnici. Bez pravog obrazloženja. Naravno, nekom su smetali. Dala sam si godinu dana da ipak probam nešto učiniti. Ipak, kad si 22 godine u SDP-u, nije malo, vežeš se za ljude i stranku. Nedavni posjet predsjednika SDP-a Hrvatske Peđe Grbina samo je ubrzao moju odluku. Sastati se s nekolicinom stranačkih kolega, a ne proširenim predsjedništvom ili Županijskim odborom. Takav posjet predsjednika SDP-a Hrvatske ja nisam u životu

doživjela. Čemu se skrivati od članova? Peđa Grbin bio je izbor međimurskog SDP-a, a zauzvrat je totalno oslabio međimurski SDP kojem želim puno sreće jer još uvijek u SDP-u ima divnih kolegica i kolega.

Svoj politički put nastavit ću u Socijaldemokratima. Živim socijaldemokraciju u pravom smislu, a to znači sloboda, jednakost, solidarnost i promicanje socijalne pravde. Moramo se vratiti karakteristikama socijaldemokracije, ovako više ne ide, briga o mladima, radniku i poljoprivredniku te briga o umirovljenicima, rekla je Mirjana Murk. Sličan odgovor dala nam je i Ruža Sermek te rekla kako čeka da Socijaldemokrati postanu stranka čiji će biti član.

Kako saznajemo, iz SDP-a je odstupila i Gabrijela Varga, predsjednica Foruma žena SDP-a OO Podturen. Murk

Mirjana Murk

Ruža Sermek nam kaže kako će biti još puno iznenađenja, onih koji izlaze iz SDP-a. (dv)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

- Cijena rušenja kuće kreće se od 100 do 300 kuna po kvadratu. Najjeftinije je ako vlasnik sam poskida stolariju, povadi cijevi i instalacije, skine crijep ili ploče s krova te svu drveninu pa ostane samo gola građevina, ističe Tomislav Mišić Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

P

rije mjesec dana, u slavonskom mjestu Voćin poginulo je dvogodišnje dijete na koje se srušio zid derutne kuće. Dijete se igralo pored stare kuće, kad se urušio zid. Nažalost, poginulo je na mjestu.

Takve stare kuće znaju biti pravi mamac za djecu za koju čovjek nikad ne zna kamo ih mašta može odvesti.

Od igre skrivača, istraživanja “kuće vještice” iz bajke o Ivici i Marici, kuće duhova, plašenja prijatelja preko “gradnje” skloništa pa do obične igre čiju ljepotu može narušiti lopta slučajno bačena na krov.

O nesigurnosti takvih građevina, nažalost, ne razmišljaju, odnosno nisu ni svjesni tragedije koja se može dogoditi.

Međimurje je puno starih i napuštenih kuća

- Od 1989. godine u toj kući više nitko ne živi, kaže Antun Halić iz Štefanca čija je supruga Šte�ica suvlasnica stare i derutne kuće u tom naselju. Godinama kuća propada jer su dva vlasnika i ne isplati se da samo jedan ulaže, a drugi samo čeka da se proda i da se onda sve dijeli po pola.

Tak se nebremo dogovoriti.

Drugi suvlasnik kuće, Ivica Črep, nećak Šte�ice Halić, živi u Zagrebu i jednostavno, kažu, nikako da se nađu, sjednu za zajednički stol i dogovore se konkretno, sad o nužnom rušenju ruine. Jer već napola urušena kuća to danas i doista je. Nije ni čudno jer je stara oko 120 godina.

-Ivica stalno govori bum došel, bum došel i tako godinama, dodaje naš sugovornik i kuća je sad takva kakva je.

Treba ju pod hitno srušiti, a možda bu i Ivica ovo čital pa ćemo konačno i to riješiti. .

Tomislav Mišić, direktor Reciklažnog dvorišta Mišić

Nažalost, nije jedina, ne samo u Štefancu, jer takvih ruina ima u svakom naselju, ali i gradu diljem Međimurja.

Napuštene i stare stoje tako kao nemili svjedoci minulih vremena tijekom kojih su se njihovi vlasnici mučili kako bi osigurali svojoj obitelji krov nad glavom. Naravno, svako novo pokoljenje željelo je svoja četiri zida koja će biti bolja i ljepša od onih u kojima su odrasli. Rijetko tko je ostajao u maloj roditeljskoj kući koja s današnjeg kuta gledanja izgleda maltene kao potleušica. I tako su se s jedne strane gradile nove i velike kuće, a s druge su strane u starima ostajali roditelji koji se nisu dali sa svog kućnog praga. S vremenom, godine su učinile svoje, starije generacije preselile su se na groblja, mlađe u svoje kuće u domovini i inozemstvu. Jedino su kuće ostale tamo gdje su i bile.

Dolazilo se u njih, prije često iz sentimentalnih razloga, pa su se posjeti prorijedili da bi potom i prestali. U prvo vrijeme, kad je još čemu i izgledala, nije se razmišljalo o prodaji jer tko zna, možda će sin, kći, unuk, unuka, nećak i tako redom tu htjeti sviti svoje gnijezdo. Stara roditeljska kuća tako je postala teret koji treba održavati, plaćati režije, kositi travu i napokon popravljati jer se stalno nešto kvarilo ili urušavalo.

Kad je napokon postalo jasno da svatko ide svojim putem i kuća više nikome ne treba, pokušala se prodati.

To je bilo još kako-tako ako je bio jedan vlasnik ili su se suvlasnici mogli dogovoriti pa se nekretnina na vrijeme prodala. Međutim, u velikoj većini slučajeva nema dogovora ili se traži previsoka cijena pa kupca nema. Traje to tako dugo dok ne preostane jedino rješenje rušenje i prodaja čistog gradilišta, odnosno nekretnina više nije za stanovanje zbog opasnosti od urušavanja.

Leglo zmija, štakora i ostale gamade

- Kad bi sad netko taj grunt htio i kupiti, dodaje Stjepan, morat će si najprije sve očistiti. Istina, u kući nema više ničega jer se često u nju provaljivalo i kralo. Na kraju sam ostavio i otključana vrata kako se više ne bi mučili s lokotima, nego samo uđu i odnesu sve što im treba.

I on je zašao već u godine i teško mu je održavati, kaže, dva grunta, svoj i taj koji treba

24. lipnja 2022.

ISTRAŽILI SMO koliko stoji rušenje stare kuće i koje sve korake treba prije poduzeti

Vrijedi li zbo tisuća kuna nečiji ži

Stare i napuštene kuće pravi su izazov za dječju maštu i jednostavno zovu na igru, a istovremeno su opasne po život također kositi. Ako se ga ne sjeti sam pokositi, na to ga podsjeti komunalni redar. Boji se, naravno, i da se kuća ne uruši susjedu u dvorište.

- Bilo je već tak jednom da se dio krova i zida urušio u susjedovo dvorište, kaže.

Srećom, nikoga od njih nije bilo blizu. Naravno da se bojimo tragedije.

A stara kuća vizualno nagrđuje okoliš, dok iz zapuštenog dvorišta vreba opasnost od zmija, miševa, štakora i dr.

Kako pak ne bilo takvih briga i crnih scenarija, ako se kuća već ne uredi ili proda kad se može, onda ju je

najbolje srušiti. No, nije ni to tako jednostavno ni jeftino.

Naime, treba slijediti određeni protokol i zbrinuti kako građevinski tako i sav ostali materijal, naravno, na za to propisani način, a ne u najbližu grabu, šumu, livadu ili pak zvati one koji će to odvesti po najnižim cijenama tko zna kamo.

Rušenje kuća

Kad je rušenje stare kuće jedina opcija, naravno, svi će prvo pomisliti na ogroman trošak pa će ga svim silama pokušati smanjiti na najmanju moguću mjeru. Pa makar

po cijeni rušenja vlastitim rukama i s prijateljima.

No, onda ostaje pitanje zbrinjavanja građevinskog otpada.

S obzirom na veličinu starih kuća koje imaju stotinjak kvadrata, običnu ciglu ili pak su možda građene i od zemlje, cijena rušenja sa zbrinjavanjem građevinskog materijala bila bi 15-ak tisuća kuna

Stoga je najbolje i najsigurnije taj posao povjeriti ovlaštenim poduzećima koji obično u opisu svog posla imaju zbrinjavanje šute.

Jedan od takvih “rušitelja” je i poduzeće Mišić iz Podbresta s čijim smo direktorom porazgovarali i doznali koje sve potrebne korake treba poduzeti prije nego “kugla” krene na ruinu.

- Prije svega najprije treba rušenje prijaviti matičnoj općini, odnosno gradu gdje se nalazi nekretnina, ističe Tomislav Mišić, direktor poduzeća. To ništa ne košta, ali je obveza. Naravno, treba riješiti

24. lipnja 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

og 15-ak riskirati ivot!

5

I stara kuća košta Bila kuća stara ili pak nova, za svaku treba plaćati račune. Obitelj Halić je do prije par godina plaćala za tu ruinu struju, odnosno paušal jer se nije trošio ni jedan kWh. No, kako su instalacije istrunule i postojala je opasnost od požara, struju su odjavili pa sada plaćaju samo komunalnu naknadu kvartalno 50 kn i to od početka ove godine.

Inače je iznosila 105 kuna svaka tri mjeseca.

Rušenje kuće građene 70-ih godina prošlog stoljeća

Poticaji za rušenje Naše općine već godinama pokušavaju riješiti problem starih i napuštenih kuća. S jedne strane tu su poticaji za njihovu kupnju ili obnovu koji se kreću od 20.000 do 30.000 kuna. Tim činom pokušavaju zaustaviti mlade u svojim sredinama i revitalizirati stare, može se reći, mjesne kvartove. A

TEMA BROJA i pitanje priključaka, što već postoji, struja, telefon. To pak se rješava u njihovim sjedištima, poput HEP-a i slično.

Nije isto odjavljuje li se kompletno struja ili se strujni ormarić samo izmješta na privremenu lokaciju, nekoliko metara od kuće kako se ne bi eventualno oštetio tijekom rušenja.

Na teren moraju “strujači” koji će to napraviti, ali novi ormarić treba kupiti.

S obzirom na današnju ekonomsku situaciju, dobro se prije ugovaranja posla rušenja raspitati okolo, poslati upite na više adresa i odabrati naj-

bolje i najpogodnije. - Ako se netko odluči za nas, dolazimo vidjeti o kakvoj se nekretnini radi, u kakvom je stanju, dodaje dalje.

Nije isto, objašnjava, je li vlasnik kuće odnio sve iz nje, očistio smeće i maknuo sve što se maknuti da.

- Najčišća je situacija i najlakša, a samim time i najjeftinija, ako vlasnik sam poskida stolariju, povadi cijevi i instalacije, skine crijep ili ploče s krova te svu drveninu i ostane samo gola građevina, ističe Tomislav Mišić. Druga je stvar, kaže, ako to ostane njima.

Cijena naravno ovisi i o veličini građevine, njenom stanju i načinu izgradnje.

- Rušenje treba prijaviti matičnoj općini, odnosno gradu gdje se nalazi nekretnina. To ništa ne košta, ali je obveza.

Mora se riješiti i pitanje priključaka, što već postoji, struja, telefon i slično, ističe Tomislav Mišić, direktor poduzeća Mišić

Jer nije svejedno radi li se o staroj kući od cigle i bez podruma ili pak kući modernije građe s armiranim betonom, podrumom koji treba iskopati i zatrpati. Nije svejedno, dodaje, stoji li kuća na osamljenom mjestu pa joj se može prići sa svih strana strojevima ili pak se naslanja na susjedovu gdje je možda potreban i ručni rad. Mjere opreza potrebne su i ako se ona nalazi tik uz ulicu ili nogostup.

- Drugim riječima, teško je ovako striktno reći koliko stoji rušenje koje kuće, dodaje.

Okvirno, radi se o rasponu cijena od 100 do 300 kuna

po kvadratnom metru. Tome se još dodaje i zbrinjavanje građevinskog otpada na našem reciklažnom dvorištu.

Tona šute stoji 75 kuna, a tona betona 90 kuna.

Naravno, dodatno se uračunava i prijevoz do reciklažnog dvorišta u Prelogama (Ivanovec). Jer i za zbrinjavanje otpada treba imati svu popratnu dokumentaciju.

S obzirom na veličinu starih kuća koje imaju stotinjak kvadrata, običnu ciglu ili pak su možda građene i od zemlje, cijena rušenja sa zbrinjavanjem građevinskog materijala bila bi 15-ak tisuća kuna.

S druge strane, radi li se o kući starije građe koja je možda današnjim generacijama prevelika ili pak ima neadekvatan raspored i čije bi preuređenje stajalo puno previše, cijena se može popeti i do 50.000 kuna i više.

Poznato je pravilo, ako su troškovi obnove veći od 75 posto troškova nove gradnje, rušenje je najvjerojatnije bolji izbor.

Dakle, odluka je na svakom pojedincu želi li prije rušenja oguliti svoju nekretninu ili će uz rušenje platiti i zbrinjavanje cjelokupnog otpada. Prepusti li sve “rušitelju”, duže će mu biti na gruntu jer i on na licu mjesta

posljednjih godina krenulo se i s poticajima za rušenje stare nekretnine kao što to čini, između ostalih, Grad Mursko Središće te Općina Nedelišće. I tu se sredstva kreću u sličnim iznosima, odnosno od 20.000 do 30.000 kuna. Taman dovoljno za rušenje i zbrinjavanje građevinskog materijala.

Antun Halić održava kuću koliko može dok se ne dogovori njeno rušenje odvaja otpad koji posebno razvozi i naplaćuje. Namještaj, ako još uvijek postoji, može se prodati, pokloniti ili zbrinuti kuponima komunalnog poduzeća koje djeluje na određenom području. Ista je stvar sa staklom, plastikom i drveninom. Drvenina se može iskoristiti i za ogrijev, ako već ne vaš, onda možda susjed ili prijatelj ima peć na drva.

Metalni dijelovi mogu se prodati dok su, zasad, jedini problem azbestne ploče ako su bile na krovu.

- Koliko znam, najbolje ih je staviti na paletu, oviti streč folijom i zvati zagrebačko poduzeće da dođe po njih.

Naravno, samo ako se radi o većoj količini od 3 do 4 palete nadalje. A otkupljuju ih od 3 do 3,5 kune za kilogram.

6

Gospodarstvo

U 19 GODINA 500 učenika dobilo stipendije za obrtnička zanimanja, za što je uloženo više od 3 milijuna kuna

LAG MEĐIMURSKI BREGI i doli zaštitio umijeća pletenja cekera i uporabnih predmeta od komušine

Za one koji vole raditi praktične poslove

Ceker koji je hranio obitelji zaštićen kao kulturno dobro

Obrtnička komora Međimurske županije devetnaest godina organizira stipendiranje učenika za de�icitarna obrtnička zanimanja. Tijekom tog razdoblja je na račune 500 stipendista uplaćeno više od tri milijuna kuna.

Ova godina je po stipendiranju mnogočemu drugačija od prethodnih godina. Zbog neobjavljivanja natječaja za obrtnička zanimanja od strane Ministarstva gospodarstva, većina učenika, koja se inače javila na njihov natječaj, sada se za stipendiranje javila na natječaj Obrtničke komore Međimurske županije. Tako je na objavljeni natječaj Komore umjesto uobičajenih 40-ak pristiglo čak 179 prijava učenika.

Iznos pojedinačne stipendije za učenike iznosi 6000 kuna za školsku godinu, a potpisivanje ugovora odužilo zbog čekanja na odluku Ministarstva. Tako je ovogodišnji iznos stipendije u stvarnosti postala nagrada za trud učenicima na kraju školske godine. Pitali smo učenike koji su ostvarili pravo na stipendije zašto su se odlučili za obrtničko zanimanje i za što će iskoristiti dobivenu stipendiju.

Želim nastaviti očevim stopama za vodoinstalatera

Matija Farkaš iz Goričana iz Tehničke škole Čakovec učenik je 1. razreda za vodoinstalatera. - Za vodoinstalatera sam se odlučio jer je i moj otac vodoinstalater, pa želim nastaviti njegovim stopama. Sviđa mi se to zanimanje.

Zanimljivo mi je spajati cijevi od pipe do priključka na vodu, kazao je Matija.

Ma�ja Farkaš

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LAG Međimurski doli i bregi je početkom ožujka 2021. izradio i podnio prijavu za zaštitu umijeća pletenja uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja, a u što spada i najpoznatiji uporabni predmet ceker.

Prijava je podnesena za upis na listu nematerijalnih kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture, a uz prethodne konzultacije s nadležnim tijelima i u su-

radnji s Muzejom Međimurja Čakovec.

Postupak zaštite je 17. svibnja 2022. uspješno priveden kraju te je umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.

Ceker je, uz sve ostale uporabne predmete od komušine, time dobio zasluženo priznanje koje je temelj i

S ciljem dokumen�ranja postupka nastanka cekera, u suradnji s udrugama s područja općine Nedelišće, organizirana su tradicijska događanja i radionice pletenja cekera

dodana vrijednost za brojne planirane projekte vezane za nematerijalnu kulturnu baštinu Međimurja. Generacije žena pletenjem cekera

punile su kućni proračun i uz pomoć zarađenog novca od prodaje cekera oblačile i školovale djecu.

(BMO)

U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI je u svibnju bilo 1846 nezaposlenih osoba

Među nezaposlenima malo je raspoloživih za posao

Sandro Furdi

Stipendiju ću iskoristiti za vozački ispit Sandro Furdi iz Dekanovca iz Tehničke škole Čakovec učenik je 3. razreda za strojobravara. Kad je upisivao to zanimanje, nije znao točno zašto se odlučio za strojobravara, ali je tijekom prakse upoznao taj posao i sada mu se sviđa, kazao nam je. - Zbog toga trenutno nemam neke druge planove, kazao je, i otkrio da će iznos stipendije iskoristiti za vozački ispit. (BMO)

Krajem svibnja u evidenciji nezaposlenih u Međimurskoj županiji bilo je 1846 nezaposlenih osoba.

Zaposlene su 42.882 osobe, a stopa registrirane nezaposlenosti je 4,1 posto.

Tijekom svibnja poslodavci su prijavili potrebe za 600 radnika. U prerađivačkoj industriji tražili su 287 djelatnika. Slijedi djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sa 63 djelatnicima, djelatnost pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane s 35 djelatnika, građevinarstvo s 33 djelatnicima i trgovina s 33 djelatnicima.

Zbog zaposlenja evidenciju su napustile 224 osobe, od čega 211 na temelju radnog odnosa. U prerađivačkoj industriji od traženih 287 djelatnika poslodavci su s burze zaposlili 49 osoba, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 34 osobe, u javnoj upravi i obrani 22 osobe, trgovini 19 osoba,

a građevinarstvu 19 osoba.

Tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 252 osobe.

Najviše, njih 146, na burzu je došlo direktno iz radnog odnosa.

Nadalje, 104 osobe evidentirane su iz neaktivnosti i 2 osobe iz redovnog obrazovanja.

S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja direktno iz radnog odnosa najviše ih se na burzu preselilo iz

prerađivačke industrije – 44 osobe, trgovine – 16 osoba, ostalih uslužnih djelatnosti – 13 osoba, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 12 osoba, građevinarstva – 12 osoba.

U ukupnom broju nezaposlenih prevladavaju žene, 1044 njih, i 802 nezaposlena muškarca. U dobi do 24 godine je 291 nezaposlena osoba.

Udio nezaposlenih srednje dobi je 938, a starijih od 50 godina 617.

(BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Zašto ljudi traže jaku državu

P

ojavio se zanimljiv politički fenomen primijećen u mnogim zemljama Europe čak i s dugom demokratskom tranzicijom, a ne samo s tankom koricom kao kod nas. Izražena sklonost prihvaćanju jake države i jakih lidera. Što se to prelomilo u građanima da se ne osjećaju dovoljno jakima i odgovornima upravljati sami svojom sudbinom?

Krah neoliberalizma? Kao da se ljudima zgadio i dozlo-

grdio i sada traže zaštitu od njega, videći dovoljno moćnog zaštitnika u državi. Slično je kao u životinjskom svijetu, spas od prijeteće opasnosti traži se u krdu. Pojedinac se u njemu osjeća zaštićeniji od egzistencijalne ugroženosti.

Kod političara je naznaka te promjene kod građana znak za novu ulogu: mesije, spasitelja, vođe krda, čopora ili jata.

Vidljivo je pritajeno divljenje vođama “koji se u krizi

brinu o svom narodu i nacionalnim interesima”. To nije ništa drugo, nego sirenski zov potencijalnim vođama koji su spremni preuzeti tu ulogu.

Biračko tijelo nije nedužno, kako se često narodu zna tepati, već s političarima plešu zavodljivi tango, obožavanja i mržnje.

Tako da hod u slijepu političku ulicu, pad u provaliju promašenih politika, nije samo krivnja vođa nego i naroda koji je s vođom ple-

sao tango. Čak štoviše, vođe bi imali pravo na prigovor na “svojevrsnu izdaju”, jer na kraju samo vođa, ako je pogriješio, visi, a narod se “brani šutnjom”. Cijenu pogreške dakako plaća i narod, ali je krivica slojevita. Kao i do zločina, i do nje vodi složeni niz događaja.

Grijeh propusta nije samo grijeh političara, već i njihovih građana. Malo je tko od nas spreman biti beskompromisan. I uvijek na visini zadatka.

Svaki put, kad smo se trebali izložiti, a radije smo stali u zavjetrinu, mi smo pridonijeli lošem tijeku događaja. Tako da i ovaj sirenski zov vođama da nas oslobode nesigurnosti i neizvjesnosti u sebi već sadrži zamku. Koliko visoku ćemo platiti, to budemo otkrili kad ceh dođe na naplatu. Prije nego počnemo političarima slati sirenske signale, moramo raščistiti s time želimo li ih “oženiti za vlast” ili s njima samo koketirati.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

24. lipnja 2022.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

STANOGRADNJA U ČAKOVCU buja, a o stanju na tržištu nekretnina razgovaramo s tvrtkom Intermegrad

Potražnja za stanovima veća no ikad unatoč (nerealno) visokim cijenama - Dva su kriterija zbog kojih je došlo do značajnog povećanja cijena. Prvi je povećana cijena materijala, a drugi uzrok je povećana potražnja, objašnjava direktor Intermegrada Alen Vugrin Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

S

tanogradnja u Čakovcu buja unatrag par godina. Urbanistička slika Čakoveca znatno se promijenila, a i dalje se mijenja.

Na rubnim dijelovima grada, prema Šenkovcu, Pribislavcu te na čakovečkom jugu svako malo nikne nova stambena zgrada.

Prema podacima koje smo dobili iz Grada Čakovca, u posljednjih nekoliko godina samo u Čakovcu napravljeno je više od četiristotinjak novih stanova. Nove veće zgrade napravljene su ili su u izgradnji na adresama Planinarski put, Ulica Hrvatskih branitelja, Ulica Jakova Gotovca, Ulica Jurice Muraja i Stjepana Radića, Istarska ulica, Ulica Martane u kojoj su izgrađene tri nove zgrade te u Ulici Jurja IV. Zrinskog gdje je zgrada u visokoj izgradnji kao i na Svetojelenskoj cesti.

Fenomen visokih cijena, a još veće potražnje

I dok s jedne strane stalno slušamo kako su cijene stanova otišle u nebo, s druge strane novoizgrađeni stanovi rasprodani su i prije početka izgradnje. Zašto je tome tako te kako diše tržište nekretnina i izgradnje više su nam rekli direktor Intermegrada Alen Vugrin i vlasnik Intermegrada Vladimir Holetić koji u toj branši imaju iskustva više od 25 godina.

- Jedna smo od značajnih tvrtki koja se stanogradnjom bavi na ovom području, a

Vladimir Hole�ć i Alen Vugrin ispred tvrtke Intermegrad objasnili su fenomen visoke potražnje i cijena stanova na području Čakovca

unatrag par godina većinom smo se usmjerili na more.

Prije tri godine osjetili smo potrebu za pripremanjem novih projekata na području Čakovca i u tom smo smjeru i krenuli. Kupujemo zemljišta i polako planiramo i novogradnju, rekao nam je Vladimir Holetić.

Interes za stanovima je ogroman, nastavlja Holetić. To govore svakodnevni pozivi i interes za stanove.

Da su više izgradili, više bi i prodali. Interes za kupnjom stanova i dalje traje unatoč povećanim cijenama zbog skupljeg materijala.

Cijena kvadrata od 1800 do 1900 eura

- Cijene stanova se trenutno kreću oko od 1800 do čak 1900 eura po kvadratu. Dva su kriterija zbog kojih je došlo do značajnog povećanja cijena. Prvi uzrok je povećana cijena materijala,

a drugi uzrok je povećana potražnja, to jest premala ponuda.

Kad se zbroje povećani troškovi gradnje i smanjena ponuda, onda se dobije cijena koja možda i nije realna za naše područje. Do kad će to tako biti, teško je reći, rekao je direktor Intermegrada Alen Vugrin.

U svakom slučaju, nastavlja Vugrin, trebalo bi povećati ponudu stanova, time bi onda vjerojatno i malo pala cijena.

Kaže kako su u fazi projektiranja, dakle čak i prije početka gradnje, stanovi rasprodani. Pa kako onda objasniti taj fenomen?

- Povećana potražnja javila se zbog kredita APN-a, a drugi razlog je to što ljudi vide da su nekretnine sigurna investicija i što nema nikakvih kamata na depozite.

Treći razlog je što se starija domaćinstva sa sela sele u

grad, kaže Vugrin. Prema Odlukama o izmjenama i dopunama novog GUP-a Grada Čakovca ostvarit će se uvjeti, čak već i do kraja godine, da se zona Globetka počne realizirati u novi kvart.

- Situacija je takva da je ogromna potražnja za stanovima, a Čakovec ima dovoljno zona, što u samom gradu Čakovcu, što u okolnim mjestima za izgradnju.

Kako je bilo sluha da se Galerija Sjever pretvori u novi stambeni kvart, tako će prema trenutnim potrebama biti i ostvareni ovaj nastavljeni dio takozvane Globetke, rekao je Holetić.

U Martanama na čakovečkom jugu postoje lokacije za izgradnju stambenih zgrada pa je u tijeku postupak za urbanistički plan područja Vojnih vrtova prema Mihovljanu, na lokaciji gdje bi se trebala graditi IV. osnovna škola.

- Grad Čakovec to priprema, možda malo presporo u odnosu na to kakva je sad situacija. Potražnja, kakva je sad u Čakovcu, unazad 30 godina nikad nije bila, kazao je Holetić. Što se tiče problema u građevini, Holetić napominje kako su oni jedina tvrtka koja je investitor, a ujedno imaju svoju građevinsku operativu. Dakle, oni su i izvođač i investitor te im je uvijek prioritet ispunjavati rokove koje ugovore s kupcima stanova.

Interes cijele zajednice

- Smatramo da bi bila šteta da se ova situacija na tržištu ne prepozna jer je u krajnjoj liniji ravnopravna s našim interesima.

Zapravo je u tome veći interes zajednice, grada, koji se onda širi, razvija, dobiva nove stanovnike.

Ti novi ljudi iznova pune proračun kroz porez, kaže Holetić.

No, važno je razmišljati i o tome prati li lokalna zajednica potrebe društva zajedno s valom novih doseljavanja.

Ipak je potrebno napraviti i infrastrukturu koja prati porast i širenje grada te doseljavanje mladih obitelji. Već smo i sad svjedoci da drastično nedostaju jaslički kapaciteti.

- Naša dosadašnja iskustva su takva da dosad nismo imali zastoja na području vezanom za nekapacitiranost infrastrukture, ali naravno da računamo na to da Grad Čakovec s tvrtkama koje se bave infrastrukturom, kao recimo Međimurske vode i HEP, bude u koordinaciji i pravovremeno to priprema, a time i objekte javne namjene poput škola i vrtića, zaključuju Holetić i Vugrin.

8

Crna kronika

LOVAC (36) ranio sam sebe

Metak nosio u džepu pa ga opalio u trbuh Međimurska policija izvijestila je o bizarnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak, 20. lipnja 2022., oko 19:30 sati na prometnici između Dragoslavec Sela i Križopotja. Naime, kako su iz policije rekli u svom izvještaju, došlo je do samoranjavanja 36-godišnjaka.

Nesretni slučaj dogodio se u trenutku kada je 36-godišnjak vozilom krenuo u lov te je pritom u džepu jakne nosio više komada streljiva i bateriju za noćnu optiku. U jednom trenutku, za sada na neu-

tvrđeni način, došlo je do aktiviranja jednog streljiva, uslijed čega je 36-godišnjak zadobio ustrijelnu ranu u predjelu trbuha.

Ozlijeđeni je zatražio hitnu medicinsku pomoć u Županijskoj bolnici Čakovec, gdje je utvrđeno da je u događaju zadobio laku tjelesnu ozljedu s mogućom prekvalifikacijom u tešku pa je zadržan na daljnjem liječenju. Kriminalističko istraživanje se nastavlja kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice tog događaja. (sh)

U KURŠANCU uhićen 40-godišnjak zbog pokušaja ubojstva

Nožem uboo u trbuh 41-godišnjaka U nedjelju, 19. lipnja 2022. godine u 10:52 zaprimljena je telefonska dojava hitne medicinske pomoći iz koje proizlazi da je u Kuršancu 41-godišnjak zadobio ubodnu ranu pa je prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec na daljnju liječničku obradu i operativni zahvat.

Izvršenim očevidom na mjestu događaja te dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je u nedjelju, 19. lipnja, nešto poslije 10 sati u

Kuršancu, u obiteljskoj kući u Uskoj ulici, 40-godišnjak teško ozlijedio 41-godišnjaka tako što mu je hladnim oružjem zadao ubodnu ranu u predjelu trbuha.

Policijski službenici uhitili su 40-godišnjaka te ga priveli u Policijsku postaju Čakovec na kriminalističko istraživanje vezano za počinjenje kaznenog djela ubojstva u pokušaju.

Kriminalističko istraživanje se nastavlja. (sh)

KRAĐE Sa stalka ukraden nezaključani bicikl sa stalka za bicikle ukrao nezaključani muški bicikl, sive boje. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. (sh)

TRNOVEC

Policajci uhvatili kradljivca usred krađe U nedjelju, 19. lipnja 2022., u 1:30 sati u Trnovcu, nepoznati počinitelj provalio je u trgovinu mješovitom robom, vlasništvo poduzeća sa sjedištem u Malinskoj.

U krađi predmeta iz trgovine počinitelja su pravovremenom reakcijom spriječili policijski službenici Interventne jedinice policije Policijske uprave međimurske. Provjerom identiteta utvrđeno je

TRAKTORSKA NESREĆA u Gornjem Mihaljevcu

da se radi o 22-godišnjaku s područja općine Nedelišće, koji je uhićen i priveden u prostorije Policijske postaje Čakovec.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 22-godišnjak počinio kazneno djelo teške krađe u pokušaju pa će se protiv njega podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

24. lipnja 2022.

Bojanu je ruka bila prignječena između krova, zaštitne konstrukcije i šasije Piše: Sanja Heric

- Čuo sam se s Bojanom i nasreću bolje je. Bilo je upitno hoće li mu spasiti ruku kada su ga vidjeli u kakvom je stanju došao, no na kraju su uspjeli. Čelo mu je sanirano, a do sada je bio na trima operacijama ruke.

Uzeli su mu šipke iz ruke i može pomicati rukom i laktom, rekao nam je Vili Novak, koji je među prvima stigao na mjesto nesreće i pokušao pomoći svojim sumještanima u nevolji.

Vatrogasci JVP-a Čakovec i djelatnici čakovečke hitne u akciji spašavanja

Ozlijeđeni Bojan oporavlja se u Zagrebu - Jedan sumještanin naletio je na prometnu i nazvao mene. Ja sam odmah došao, a potom je stigla i hitna koja je pozvala vatrogasce. Izgledalo je strašno, ja sam dugogodišnji šofer i nisam takvo što još vidio. Bojanu je ruka bila prignječena između krova, zaštitne konstrukcije i šasije, prepričao nam je Vili Novak i rekao da je Bojan nakon čakovečke bolnice zaprimljen u Klinički bolnički centar Zagreb i da se svaki dan čuje s njim.

Ta teška traktorska nesreća dogodila se u srijedu, 15. lipnja, oko 17 sati na lokalnoj prometnici između Gornje Dubrave i Gornjeg Mihaljevca, nedaleko od tamošnjeg Lovačkog doma.

Mjesto nesreće izgledalo je strašno. Kotači traktora stajali su prema gore, kabina traktora bila je u jarku, a u njoj je je bio ozlijeđeni 51-godišnji Bojan Posel. Naš sugovornik

Prevrnut traktor koji je prignječio ruku Bojana Posela Vili Novak došao je viličarem kako bi podignuo traktor, ali na kraju su odustali od toga jer ruka nije bila vidljiva i postojala je mogućnost da se ruka otkine. Dodatnu opasnost predstavljalo je i gorivo koje je istjecalo iz traktora.

O cijeloj prometnoj nesreći oglasila se i PU međimurska priopćenjem: - Vozač rođen 2000. godine upravljao je tehnički neispravnim traktorom, čakovečkih registarskih oznaka te je pritom u kabini prevozio dvojicu putnika.

Kaznena prijava protiv 22-godišnjeg vozača

U policiji ističu da je traktor bio registriran za prijevoz jednog putnika. - U trenutku nesreće u traktorskoj kabini

Vili Novak pokušao je viličarem pomoći svojem susjedu prevozio se i 32-godišnjak, koji u nesreći nije ozlijeđen.

Protiv 22-godišnjeg vozača traktora, zbog izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, kažu iz PU međimurske.

NEPRAVOMOĆNOM PRESUDOM OPĆINA mora supruzi poginulog Darija Cenka isplatiti 333.000 kuna odštete

Žalit ćemo se na presudu!

Piše: Vlasta Vugrinec

ČAKOVEC

U utorak, 21. lipnja 2022., u popodnevnim satima u Čakovcu, ispred trgovine u Zrinsko-frankopanskoj ulici, nepoznati počinitelj je

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prema nepravomoćnoj presudi koja je donesena ovih dana, Općina Donji Vidovec supruzi poginulog Darija Cenka (40) mora platiti 330.000 kuna odštete i pokriti 43.000 kuna, koliko iznose troškovi sudskog postupka.

- Žalit ćemo se na presudu, kratko je odgovorila Bojana Petrić, načelnica općine Donji Vidovec.

Dario Cenko, otac troje malodobne djece, kako je poznato, smrtno je stradao u nezabilježenoj i strašnoj eksploziji prilikom radova na zgradi budućeg Zlatarskog do-

ma. Eksplozija se dogodila 18. ožujka u 2019. godine u 10:06 u objektu iza Društvenog doma u vlasništvu Općine Donji Vidovec. Općina je tu zgradu kupila od Poljoprivredne zadruge Čakovec i namjeravala ju je urediti i pretvoriti u Zlatarski dom. O silini eksplozije svjedočili su porušeni zidovi i popucala stakla na obližnjem poduzeću. Zgrada je u međuvremenu srušena do temelja.

Nesretni Dario je kao poduzetnik obavljao radove na njoj i u trenutku eksplozije rezao je aluminijske okvire za postavljanje knaufa.

Očevidom je utvrđeno da je uzrok eksplozije upravo

iskra koja je dovela do zapaljenja i detonacije eksplozivne smjese para 2-metil-4,6-dinitro-o-Cresola.

Ta supstanca je osnovni sastojak insekticida kreozana koji se, uskladišten duže vrijeme, nalazio u nekoliko desetaka limenki na tavanu zgrade koja je obnavljana. Riječ je o lakozapaljivoj komponenti čije pare u smjesi sa zrakom mogu eksplodirati, pa ambalažu treba čuvati daleko od mogućih izvora topline. Osim toga, insekticid kreozan je već dugi niz godina zabranjen za uporabu u državama članicama Europske unije i nije upisan u Upisnik registriranih sred-

stava za zaštitu bilja u RH pa je riječ o opasnoj stvari.

Kako je kreozan završio tamo, još i danas nema točne informacije niti se itko od aktera osjeća krivim. Naime, u PZ-i Čakovec smatraju da eksplozija nije njihova krivnja jer su zgradu prodali, a Općina pak se branila da su zgradu samo kupili i da je zadruga trebala očistiti sve za sobom.

Međutim, sud smatra kako je ipak kriva Općina jer je trebala provjeriti što je kupila, odnosno je li PZ pokupila sve sa sobom. Presuda je nepravomoćna i Općina Donji Vidovec na nju se može žaliti.

TEŠKA PROMETNA kod Hrženice sa smrtnim ishodom

Mrtav pijan pokosio Jasminu Zlatar Jakšić na mopedu Piše: Sanja Heric

Nakon prometne nesreće koja se dogodila u nedjelju, 19. lipnja, u Hrženici, u varaždinskoj je bolnici preminula od posljedica teških ozljeda 41-godišnjakinja, Jasmina Jakšić Zlatar iz Goričana.

Dok se svojim mopedom polako vozila kroz Hrženicu u općini Sveti Đurđ, pokosio ju je osobnim automobilom marke BMW 22-godišnji mladić s 2,05 promila alkohola u krvi.

Kako je izvijestila varaždinska policija, vozio je prebrzo i u zavoju je izgubio kontrolu nad

vozilom, prešao na suprotnu stranu i direktno se sudario s Jasminom na mopedu. Uslijed udara zadobila je teške ozljede te je prevezena u varaždinsku Opću bolnicu gdje joj je pružena medicinska pomoć.

Zbog izazivanja prometne nesreće okrivljeni mladi

vozač je uhićen te je nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja predan pritvorskom nadzorniku.

Jasmina Jakšić Zlatar, koja je inače živjela u Prelogu, pokopana je bila u utorak u Goričanu, a iza sebe ostavila je supruga i sina.

24. lipnja 2022.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

GLOBALNO I LOKALNO

Otkrili smo tko su “Čarobni stanovnici šume Čep” Jelenak, hrast, velika sjenica, zec, vjeverica, pčela, šumski miš… bili su glavni “glumci” jednosatne poučne edukacije i druženja unutar festivalskih programa Piše: Roberta Radović

Skulptura stabla od papira postala je dio izložbe u nedelišćanskoj šumi Artisto i Turističke zajednice općine Nedelišće okupilo je pedeset i pet autora za izložbu na otvorenom u šumi, brojne dječje radove iz OŠ Nedelišće, a održan je i niz poučnih ra-

Jelenak je bio glavna tema radionice, pa su i voditeljica i djeca nosili krune u s�lu “rogova” jelenaka

dionica i drugih programa za djecu, mlade i odrasle. U festivalskom sadržaju između koncerta, predavanja, razmjene knjige, zvučne kupke i sajmenog dijela domaćih proizvoda, svoje mjesto našla je i prirodoslovna radionica Javne ustanove Međimurska priroda. Prvog festivalskog dana radionicu Čarobni stanovnici šume Čep vodila je Mateja Horvat. Pripremila je instalaciju odnosno papirnatu skulpturu stabla i krune za djecu, a za potrebe radionice ilustracije životinjskih i biljnih vrsta gra�ički je oblikovala Roberta Radović. Iako je radionica bila namijenjena za dob od 6 do 12 godina (niži razredi osnovne škole, predškola), u njoj su uživali i odrasli, roditelji djece polaznika radionice, osobito u svima poznatoj igri “križić-kružić”.

Tijekom jednog sata djeca su saznala brojne zanimljivosti o stanovnicima šume

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Gladomor tu pokraj nas

PRIRODOSLOVNA RADIONICA na umjetničkom festivalu Art Forest 2022.

Ugodna hladovina šume kod Lovačkog doma u Nedelišću u danima vikenda 18. i 19. lipnja bila je ugodan dnevni i večernji boravak umjetnicima, kreativcima, zaljubljenicima u prirodu i osobama otvorena duha. Drugo izdanje umjetničkog festivala Art forest u suorganizaciji skupine zaljubljenika u umjetnost i prirodu

Čep s naglaskom na životni ciklus jelenaka. Za radionicu nije bila potrebna prijava, već je ulaznica bila dobra volja i osmijeh na licu ili kratka pjesmica o šumi. Papirnata skulptura stabla koju su djeca ukrasila postala je dio izložbenih eksponata festivala.

Dan kasnije održana je još jedna zanimljiva prirodoslovna radionica u organizaciji Ekološke udruga Platana Nedelišće u kojoj je Velimir Bašek, predsjednik Udruge i glavni čuvar prirode Javne ustanove Međimurska priroda, s članovima Platane proveo radionicu izrade kućice za ptice.

Festival Art Forest održava se uz slogan “Vidimo se u šumi”. Zasigurno će i treće izdanje festivala, kako najavljuje njegova idejna začetnica i organizatorica Tea Mesarić Rekanović, biti dinamično, vrlo posjećeno i u znaku prirodoslovlja.

Rijetko je tko čuo za ukrajinsku riječ „holodomor“ ili istoznačnu rusku riječ „golodomor“. U nas se ta riječ prevodi kao gladomor.

Sama riječ je grozna jer govori o tome da netko nekoga ubija glađu. Ovih dana jedna ruska suradnica predsjednika Putina usudila se izjaviti da će Rusija izazvati svjetsku krizu gladi, kako bi se slomila Europa.

Naime, glad je najstrašnije oružje za čovjeka, a Putin želi izazvati glad na Bliskom istoku i u Africi, s ciljem da izbjeglice krenu prema Europi i „potope“ ju svojim dolascima, kao da nije dosta nevolja s cijenama energenata.

Kako je poznato, Rusija i Ukrajina među najvećim su proizvođačima žitarica u svijetu, a manjak gotovo trećine svjetskih žitarica ozbiljno bi se osjetio, pogotovo kod najsiromašnijih zemalja.

Vodstvo Europske unije odmah je reagiralo na politiku gladi, smatrajući da je to, ni manje ni više, ratni zločin. I doista je tako, povijest nas to uči. Svojevremeno je Staljin upravo gladomorom zbog prisilne kolektivizacije i oduzimanja viškova hrane poubijao glađu najmanje sedam milijuna ljudi u svojoj zemlji. Ukrajinci tvrde da je glađu ubijeno i mnogo više milijuna ljudi i to u istočnoj Ukrajini, gdje se danas vode borbe.

U stvari, fenomen gladomora već je stoljećima prisutan u staroj Rusiji, mnoge su gubernije ostale gotovo bez seljaka u ranijim stoljećima upravo zbog gladi i loše politike feudalaca. Nije slučajnost što Rusija ima deset puta manje stanovnika

nego Kina, to je povijesno uvjetovano lošim politikama.

Nedavno se jedna ruska stručnjakinja za hranu hvalila da Rusija ima nebrojeno mnogo recepata s prirodnim sastojcima, tako na primjer lobodom i biljkama koje se samo u Rusiji jedu. No sve je to samo posljedica višestoljetnih gladomora i loše politike prema proizvođačima i seljacima, kako u prošlosti, tako i u dvadesetom stoljeću. Stoga nije čudno što se i danas gladomor u Rusiji upotrebljava kao sredstvo za moć.

Destruktivna politika Rusije prema Europi tako je dosegla još jedan stupanj više. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća Sovjetski savez gušio je demokracije u Mađarskoj, Čehoslovačkoj i drugim zemljama zbog pogrešne političke ideologije.

Današnja Rusija otišla je korak dalje, nakon energetske ucjene, sad je na redu i ucjena glađu s pozicije jačega.

Rusija je doista jako velika zemlja koju treba poštovati, no ne i sadašnje političare koji se ponašaju kao da žive u osamnaestom stoljeću. Zaboravljaju da Rusija nije cijeli svijet. Kako bilo, demokratizacija, htjeli to ili ne, kuca i na ruska vrata.

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade Koristite elektroničku uslugu.

Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag.

Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa.

Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

I U VARAŽDINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

9

10

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR s Filipom Horvatom, novim direktorom Turističke zajednice grada Čakovca

24. lipnja 2022.

Vrijeme je da Perivoju Zrinski udahnemo životne sadržaje!

- Glavni park trebao bi konačno postati dnevna soba građana Čakovca sa raznim zabavnim i konkretnim sadržajima za mlade i obitelji Filip Horvat, novi direktor Turis�čke zajednice grada Čakovca Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

P

očetkom srpnja bit će dva mjeseca otkad je kormilo Turističke zajednice grada Čakovca preuzela nova energija. Direktor je postao Filip Horvat, inače rodom iz Pušćina, koji unazad par godina sa svojom obitelji živi u Čakovcu. Radi u timu s Marijom Krčmarom i Ksenijom Zrna.

Filip je javnosti poznat s malih ekrana gdje smo ga sa Sci�idelity Orchestrom, čiji je član, gledali na Supertalentu, kao i brojnim kulturnim i urbanim nastupima. Okušao se i u solo karijeri kao DJ Poncije. Planove u mandatu od četiri godine u turističkom smislu ima brojne, a što mu je sve u mislima, ispričao nam je za Međimurske novine.

- Zašto ste se odlučili prijaviti na mjesto direktora TZ-a grada Čakovca?

- Imam veliku strast prema gradu Čakovcu, u smislu brenda i promoviranja priče grada Čakovca u svijetu. Sci�idelity Orchestra kao bend se uvijek predstavlja s predznakom čakovečki, a tu je i moj solo projekt Poncije kojim se isto deklariram kao Čakovčanec. Mislim da se već i od ranije moglo vidjeti da mi je stalo do grada, prije ove pozicije. Prepoznajem povijesnu i kulturnu važnost grada, kao i ono što je Čakovec danas.

Čakovec je prekrasno mjesto za život i za imati obitelj. On je moj odabir, mjesto gdje želim živjeti i graditi. Osjećam duh grada Čakovca i slobodan prostor grada, a sadržajne praznine koje postoje mogu se popuniti. U gradu Čakovcu sam pronašao prostor u kojem se može napredovati.

- Teško je zadovoljiti sve a�initete građana. Često čujemo da Čakovec ima sraz u publici, kako to nadomjestiti?

- Podjela publike jako je nespretno predstavljena.

“Lifestyle” se predstavlja kao okosnica podjele publike, međutim to nije baš istina.

Imamo mnogo starije publike u Čakovcu koja u gradu želi ispuniti svoje najbolje godine nekim zanimljivim programom koji je u njihovom sjećanju, ili prema njihovim kriterijima, kvalitetan. S druge strane postoji motor pokretač društva, to su obitelji s malom djecom koje traže svoje mjesto pod suncem i koje teže za rješenjima kako uz mali dodatni angažman mogu povećati kvalitetu života.

Trebamo pričati o nedostatku igraonica po gradu, o apsolutno zanemarenom Perivoju Zrinski, ne u smislu održavanja, nego u smislu sadržaja. Apsolutno nedostaje sadržaja za primjerice vjenčanje na otvorenom, pa neka ozbiljnija priča za tinejdžere,

bilo u obliku pump staze, ozbiljniji skate park. Može se složiti po cijelom parku neka zanimljiva konstrukcija u obliku kućica na drveću, adrenalinski park, nešto što bi zadovoljio taj segment. No, također postoji sadržajna potreba za mlađu djecu jer su naši infrastrukturni kapaciteti vrlo skromni.

Zatim, nemamo dovoljno javnih WC-a, nemamo pristupa pitkoj vodi diljem grada.

To su sad neka pitanja koja trebamo postaviti za početak i onda na ta ista pitanja tražiti spretne odgovore koji se uklapaju u postojeće infrastrukturne planove i da se te dvije dimenzije preklope.

- Što napraviti da grad Čakovec prodiše i postane aktivniji? Hoće li se manifestacije transformirati?

- Jedna nespretna okolnost grada Čakovca je da su manifestacije u gradu poprilično sporadične. Da, istina je da kad se sve stave na hrpu, one pričaju priču grada Čakovca, no ako bi netko gledao jednu manifestaciju, ne može povezati to s jednom drugom. U tom kontekstu ne postoji cjelogodišnja priča grada Čakovca, ali postoje cjelogodišnja događanja jer ovdje ljudi žive i stalno se nešto događa.

Recimo, Porcijunkulovo kao prošćenje je fenomenalan event, super priča kad ju pričaš samo za sebe, teško ju je povezati na primjer s

Majskim memorijalom koja je kompletna opreka. No, Majski memorijal i nagrada J. Štolcer Slavenski državno su priznati i mnogi umjetnici u Republici Hrvatskoj žude za tom prestižnom nagradom. Ipak ispada nevidljiva i apsolutno nekompatibilna s pričom Porcijunkulova koju pričamo. Vidim da je to izazov i osjećam da je moj zadatak spretnije te priče poklopiti da se one spoje kao puzzle, a ne samo kao hrpa događanja.

- Kako će izgledati ovogodišnje Porcijunkulovo? Hoće li se koncept najpoznatije čakovečke manifestacije promijeniti?

- Ove godine je gotovo nemoguće drastično promijeniti koncept. Praksa zdravog planiranja je šest mjeseci unaprijed ako govorimo o manifestaciji takvih razmjera. To je minimalno kako bismo unaprijed znali troškove i koncept kako bi se na vrijeme osigurali sponzori, �inancijska sredstva koja povlačimo iz Ministarstva, da bi se ishodile sve dozvole potrebne da se festival takvog razmjera organizira. Festivali se u velikim gradovima organiziraju i po dvije godine.

To nisu male stvari, kad se uzme u obzir sigurnost građana, infrastrukturni zahvati, privremena parkirališta, popratnih sadržaji, to sve treba biti vidljivo na vrijeme.

Meni je žao da se ovogodiš-

Hoćemo li i dalje šetati ulicom kišobrana za Porcijunkulovo?

Sreća je da ljudi očekuju Porcijunkulovo. I bez obzira na neke naše propuste, oni će ipak biti zainteresirani doći vidjeti tu manifestaciju.

U najgorem slučaju će se jednostavno konceptualno ponoviti prošla godina.

Postoji uvriježen koncept,

nje Porcijunkulovo ne može kvalitetnije pripremiti. Ipak sam tek prije tjedan dana dobio službenu potvrdu kao direktor i potpisnik.

Naravno, neki koncept ipak postoji. Sreća je što ljudi očekuju Porcijunkulovo i bez obzira na neke naše propuste, oni će ipak biti zainteresirani doći vidjeti tu manifestaciju.

U najgorem slučaju ćemo ponoviti prošlu godinu.

Postoji uvriježen koncept, budžet, milje izvođača koji se pro�ilirao kao podoban za manifestaciju takvog tipa u gradu Čakovcu, postoji javni poziv za langoše, a tu su i kišobrani. Ove godine ćemo ponoviti kišobrane s obzirom na kratak rok pripreme - no hoće li oni ostati, tek ide na raspravu.

Hoće li neki noviteti zaživjeti, to su i nama tek iznenađenja. U svakom slučaju, ono što nam je de�initivno važno

budžet, milje izvođača koji se pro�ilirao kao podoban za manifestaciju takvog tipa u gradu Čakovcu, postoji javni poziv za langoše, kišobrani. Ove godine ćemo ponoviti kišobrane s obzirom na kratak rok pripreme - no hoće li oni ostati, tek ide na raspravu.

je malo drugačije organizirati šetnju kroz grad.

Prva boljka je gužva, to jest čep koji se stvara zbog organizacije sadržaja po gradu. Pričamo o potezu od crkve sv. Nikole do Trga Republike. To pravocrtno kretanje stvara nepotrebnu gužvu. Kako bismo to popravili, u konzultacijama sa stručnjacima došli smo do zaključka da bi dva kružna kretanja po gradu bila puno spretnije rješenje za količinu ljudi koja dolazi u to vrijeme u grad. Prvi krug trebao bi ići od Doma sindikata prema tržnici, kroz Usku ulicu do Parka Rudolfa Kropeka i tamo bi se stavila bina s interesantnim sadržajima, kao neka urbana oaza. I natrag po Štrosmajerovoj do trga ispred crkve i povratni krug do Trga Republike. Krug broj dva išao bi od Trga Republike, po parku do fontane, pa oko dvorca i natrag do trga.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

RAZGOVOR s načelnikom Zvonimirom Taradijem uz Dan općine Belice

Glavni nam je naglasak na ekozaštiti okoliša - I nas čeka velika kapitalna investicija, odnosno nadam se kako će u idućoj godini krenuti projekt Aglomeracija. Željeli bismo adaptirati zgradu DVD-a Gardinovec, dječji vrtić u Gardinovcu, a nastavljamo s uređenjem poslovnih zona u Belici, ističe načelnik Taradi Zvonimir Taradi, načelnik općine Belice Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

N

edjelju prije blagdana svetog Petra i Pavla u Belici se obilježava Dan općine. Mještane Gardinovca i Belice, naselja u sastavu općine, i ove godine očekuje bogat kulturno-umjetnički i sportski program.

Bit će to prava svečanost nakon pandemije koronavirusa, ali i zbog godine koja je itekako bila uspješna za općinu i njene stanovnike.

Uoči njihova dana prilika je to za nešto poduži razgovor s načelnikom Zvonimirom Taradijem, jednim od nekoliko najdugovječnijih općinskih čelnika u Međimurju.

- Načelniče, i ove godine Dan općine možete slaviti s puno radosti i ponosa!

- Nizala je općina sa svojim mještanima uspjehe na svim poljima, a njeno je ime izašlo iz okvira Međimurja.

Ovoga puta nije bila riječ o krumpiru. Prije svega, Belica je bila najbolja općina u Hrvatskoj u odvojenom prikupljanju otpada pa time može stati uz bok najnaprednijim europskim sredinama. Dok je hrvatski prosjek ispod 20 %, općina Belica sa svojih 79,76 % ispunjava cilj koji je propisala Europska unija za odvajanje otpada. Vezano za to, naši su učenici nedavno osvojili prvo mjesto na Ekokvizu o gospodarenju otpadom za učenike sedmih razreda koje organizira preloški PRE-KOM. Osim toga, osvojili smo prestižnu nagradu National Geographica Hrvatska Žuti okvir 2021. u kategoriji Održiva industrijalizacija i inovativnost. Ponosan sam jer su mještani najviše doprinijeli održivosti, razvoju

zemlje znanja, zaštiti okoliša i ljudskih vrijednosti.

Uspjeli smo dobiti i status Općina – prijatelj djece kao rezultat brojnih aktivnosti koje općina poduzima kako bi najmlađim mještanima osigurala uvjete za bezbrižno i veselo djetinjstvo. Priznanje također ukazuje da se radi o mjestu koje sustavno ulaže u odrastanje djece, izgradnju lokalne zajednice i sredine ugodne za život.

Ne smijemo zaboraviti ni našu Mateju Vranović iz Gardinovca, prvu Međimurku koja je osvojila titulu Najuzornije seoske žene.

- Što pak reći za lanjsko otvorenje prvih od 11, što većih, a što manjih najmodernijih specijaliziranih hladnjača za krumpir, prvih takvih u Hrvatskoj?

- Da bi došlo do realizacije cijele te stvari, općina je morala donijeti Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja kako bi žiteljima koji se bave poljoprivredom omogućila gradnju hladnjača u pojedinim dijelovima čak i unutar naselja. Za sada je riječ o 20-ak hladnjača koje su izgrađene ili će se graditi na nekoliko lokacija. U Poslovnoj zoni Jugozapad i Zoni Jug gradit će se po tri nove hladnjače, dok će se u Zoni Sjever izgraditi jedna, a u naselju čak četiri. Okvirna cijena jedne hladnjače iznosi oko 12 milijuna kuna, dakle, u sve njih bit će uloženo oko 130 milijuna kuna. Naravno, oko 60 % tog iznosa �inancirat će se sredstvima EU. A uz same objekte grade se, odnosno izgrađene su i pristupne ceste, tako da će se uvelike promijeniti lice općine.

Iako se tu uglavnom radi o privatnoj inicijativi, posla je bilo i za djelatnike općine jer su morali osigurati podo-

sta popratne dokumentacije, od građevinskih dozvola nadalje. Do sada je izgrađeno 5 skladišta u zonama te 3 unutar naselja kao adaptacija i dogradnja.

- Napokon je otvorena i dugo priželjkivana atletska staza.

- Nova atletska staza smisleno je smještena uz našu Osnovnu školu Belica te će se upotrebljavati za potrebe osnovnoškolske nastave i provođenje pedagoških aktivnosti, ali i za potrebe svih mještana općine i susjednih naselja. Nema posebnih karakteristika osim što je rađena po standardima koje nam je potvrdio HOO RK. I sama za sebe zadovoljava sve standarde za natjecanja osim većih i međunarodnih službenih jer krug nije 400 metara, već 200 metara.

Ima 6 staza, bacalište kugle, zaletište i skakalište za skok u dalj te skok u vis kao i malonogometno igralište s prirodnom travom unutar atletske staze na kojoj je postavljena tartan podloga.

Ukupna vrijednost investicije je 1,65 milijuna, a �inancijska sredstva za projekt osigurali su Međimurska županija, Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske i mi, naravno.

- No, to ipak ne znači da općina nema planova za dalje, da ne ulaže u svoje sumještane, mlade i stare, vrtićarce, osnovnoškolce, srednjoškolce i studente.

- Naravno i nas čeka velika kapitalna investicija, odnosno očekuje se kako će u idućoj godini krenuti projekt Aglomeracija. Željeli bismo adaptirati zgradu DVD-a Gardinovec, dječji vrtić u Gardinovcu, nastavljamo s uređenjem poslovnih zona u Belici. Za tržnicu se izrađuju glavni projekti (nakon rasprave po idejnom), a ona je vezana za investiciju “museum potato” koja će se realizirati u 2022./2023. godini. Sve u svemu, glavni nam je naglasak na ekozaštiti okoliša u cjelini. Što se mještana tiče, njima smo isplatili pomoć u iznosu od 651.496 kuna.

Na području općine osim općinskog vrtića postoji i vjerski Dječji vrtić Sv. Nikole u vlasništvu Varaždinske biskupije. Troškovi su�inanciranja tog vrtića iznose 260.230 kuna, a troškovi su�inanciranja vrtića izvan općine iznose 45.339 kuna.

Ostale naknade građanima i kućanstvima odnose se na isplatu naknada za novorođenu djecu - 40.000 kuna, za

isplatu stipendija i božićnice studentima - 304.400 kuna, pomoć srednjoškolcima za kupnju knjiga - 85.000 kuna, za poklon bonove umirovljenicima slabijeg imovinskog stanja - 65.900 kuna i jednokratne novčane pomoći u skladu sa Socijalnim programom Općine Belica za 2021. godinu.

Uz sve to, mještani još mogu računati i na jednokratne pomoći za podmirenje troškova koji su nastali uslijed neplaniranih životnih okolnosti kao što su bolest, smrt člana obitelji, gubitak zaposlenja i slično. Pomoć se isplaćuje na temelju zaprimljenih zahtjeva.

I to nije sve jer se utrošilo još i 140.825 kuna na tekuće donacije političkim strankama, kulturnim i sportskim udrugama, Crvenom križu, Dječjem vrtiću sv. Nikole, DVD-ovima Belica i Gardinovec, a za kapitalne donacije Župnoj crkvi u Belici za uređenje iznos od 129.000 kuna i Baptističkoj crkvi u Belici za dogradnju crkve iznos od 50.000 kuna. Za uređenje nekretnina mladim obiteljima utrošeno je 180.000 kuna (15 obitelji po 15.000 kuna).

Kapitalna pomoć za izgradnju i opremanje re-

Program uz Dan općine: Petak, 24. 6. 2022.

• 16:30 sati: prijem nagrađenih učenika Osnovne škole Belica • 18 sati: svečana sjednica Općinskog vijeće Općine Belica nakon čega slijedi druženje Subota, 25. 6. 2022.

• 19 sati nadalje: turnir na malonogometnom terenu

Nedjelja, 26. 6. 2022.

• 6 sati: budnica • 8 sati: Ribički kup, natjecanje • 10 sati: sveta misa za Dan općine u kapelici Srca Isusova i Marijina u Gardinovcu • 19 sati: nastavak turnira na malonogometnom terenu u Belici

ciklažnog dvorišta za građevinski otpad u iznosu od 74.000 kuna isplaćena je GKP-u PRE-KOM Prelog.

svim mještanima općine Belica

čestitamo

Dan općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

12

Gornje Međimurje

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S gradonačelnikom Draženom Srpakom povodom Dana grada i obilježavanja 25 godina statusa grada

Šetnica i programi CZK-a Rudar donijeli su urbani štih Borba za puni prostor i zadržavanje ljudi bit će ključna u narednim godinama, a to je moguće ponudom sadržaja za kvalitetan život nakon posla, ističe gradonačelnik Dražen Srpak Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

G

rad Mursko Središće ove godine slavi 25. rođendan, računajući od dobivanja statusa grada, tako da smo razgovor s gradonačelnikom Draženom Srpakom povodom Dana grada vodili u tom duhu. Dražen Srpak je suvremenik i akter tog procesa s obzirom na to da je kao zamjenik i u trećem mandatu kao gradonačelnik 15 godina na njegovu čelu.

- Dobivanje statusa grada samo po sebi ne znači ništa, već je potreban svakodnevan rad da se dosegnu atributi grada, kaže Srpak. Status dobiva smisao ako grad ima urbani stil života, a građani ponudu sadržaja koji ga čine gradom.

U vrijeme kad je Mursko Središće dobilo status grada, on je živio u svojevrsnoj depresiji. Puno ljudi ostalo je bez posla, lokalne �irme su propale, nije bilo volje ni za odazivanje na manifestacije.

Zatim se na tu svojevrsnu turobnost 2008. godine nakalemila recesija koja se protegla do 2015. godine. Tek nakon toga grad se počeo buditi.

- Od 2013. do 2015. godine kao gradonačelnik bavio sam se sanacijom zaostalih dugova i neplaćenih računa. Tek 2015.

Što je u planu

Štrukovec iduće godine, a Križovec 2024. godine na redu su za izgradnju kanalizacije, što će od Grada iziskivati znatna sredstva za učešće u izgradnji i sanaciji cesta nakon izgradnje. Završena su dva nova turistička proizvoda, Spomen-dom rudarstva i Spomen-park naftaštva, većim dijelom �inancirani iz EU fondova.

Uskoro će se otvoriti i rudarska kuća. Sokolski dom i sportski park projekti su koje treba realizirati, zatim je tu atletska staza, pomoćno igralište za školu nogometa u koju je uključeno 150

godine Grad je �inancijski došao na zelenu granu. Ako bi se govorilo o “zlatnim godinama”, tada bi u bližoj povijesti grada to bila 2017. godina koja je u mnogočemu bila prekretnica.

Te godine je potpisan ugovor za aglomeraciju, došla je odluka o �inanciranju izgradnje novog vrtića i otvorenje Centra za kulturu Rudar.

- Za mene je to bio vrlo emotivan događaj jer su generacije građana odrastale uz Kino Rudar koji je godinama bilo zapušteno i zatvoreno prije preuređenja u Centar za kulturu. Na njemu se prelomilo to hoće li se Mursko Središće razvijati kao grad, kazao je.

Nastavlja: - Od 2008. godine počeo sam s pričom da treba nešto napraviti s bivšom kino-dvoranom. Neki oponenti su se dosta sprdali iz toga, a kad smo 2010. godine dobili prvi novac iz Ministarstva kulture i uredili dio fasade, shvatili su da se ne zezam, nego da bi se doista nešto moglo dogoditi i tek onda je krenulo podmetanje, sjeća se.

- Ali meni je to bila samo još veća motivacija, kaže. I dodaje: Iz Ministarstva kulture dobili smo sveukupno oko 4 milijuna kuna, ostalo je bilo naše. Draga mu je uspomena što mu je pokojni predsjednik

djece, pješačko-biciklistička staza Peklenica-Mursko Središće, a iduće godine prema Hlapičini, rekonstrukcija autobusne stanice te semaforizacija centra grada. Krenula je realizacija širokopojasnog interneta (PRŠI). Mursekom je stalno u razvoju i širenju usluga i djelatnosti pa će uskoro građani dobiti žute i plave kante, umjesto vreća za odvajanje otpada.

U procesu je udruživanje u Turističku zajednicu Mura i gorice u koju pristupaju i općine Selnica, Vratišinec i Podturen.

(BMO)

mjesne zajednice Josip (Pepi) Rihtarec prišao već teško bolestan i kazao: “Ipak si uspio.” - Znao sam i tada što će značiti otvorenje Centra za kulturu Rudar. Sada pod vodstvom Zorana Turka, kao ravnatelja, usudim se reći da se u kulturnoj ponudi možemo usporediti s jednim Varaždinom ili kojim drugim gradom.

Građanima su na repertoaru: kazališne večeri, putopisne večeri, koncerti ozbiljne glazbe, veliki �ilmski naslovi i to u petak kod nas, a dan prije u New Yorku. Mnogo toga je za publiku bilo osigurano i besplatno zahvaljujući projektima iz EU. Biti grad znači imati i adekvatne prostore za kvalitetne sadržaje i ljude koji znaju organizirati adekvatan program, ističe gradonačelnik.

Prekretnicu u životu grada donijelo je uređenje šetnice, koja je u međuvremenu dobila ime Šetnica sv. Barbare. Šetnica je postala simbol Murskog Središća, omiljeno mjesto za šetnju i druženje njegovih građana, ali i brojnih drugih iz Međimurja i okolice.

Trenutno se na području grada odvijaju veliki infrastrukturni radovi izgradnje kanalizacije uslijed čega su naselja obuhvaćena radovima, Mursko Središće, Hlapičina i Peklenica raskopana, pa je cijeli fokus na tome. Nakon te velike aglomeracije nastavit će se radovi na izgradnji kanalizacije u Križovcu i Štrukovcu za što su pokrenute pripreme.

Dobra infrastruktura važna je za kvalitetu života, ali je trajna briga kako zadržati stanovništvo.

- Sjećam se da sam na jednoj sjednici još 2016. godine kazao da će iduće desetljeće biti borba za puni prostor, kazao je Srpak. Već tada sam uočio što se događa i što to znači. Premda brojke u odnosu na prethodne popise i nisu obeshrabrujuće, imamo pad za oko 300 stanovnika. Međutim, zadovoljan sam što imamo dovoljno djece zbog čega postoji potreba za dogradnjom vrtića koji smo izgradili prije 2,5 godine.

Jako je važno zadržati ljude, da ne isele, jer proces povratka gotovo je nemoguć i višestruko skuplji od zadržavanja. Srpak kaže da lokalna samouprava u tome nije nemoćna i tvrdi da je ova vlada puno više novaca spustila lokalnoj samoupravi. Time se mogu zaustaviti negativni procesi tako da se taj novac iz proračuna usmjeri prema ljudima, da se njima život na određenom području učini kvalitetnijim.

- Apsolutno je važno imati i određen broj radnih mjesta na svom području, dodaje. Trenutno je na području grada okruglo 1750 radnih mjesta i oko 2200 zaposlenih, uz jako mali broj nezaposlenih, pri čemu treba imati u vidu i migracije.

Građani s područja grada zaposleni su drugdje, ali

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća

Što se nudi na Danima grada?

Iz bogatog programa Dana grada izdvajamo:

Petak, 1. srpnja

• u 16 sati 140 godina DVD-a Mursko Središće

Subota, 2. srpnja

Petak, 24. lipnja

Subota, 25. lipnja

• u 17 sati susret crkvenih zborova, a u 21 sat koncert klape Cambi

Nedjelju, 26. lipnja

• u 17 sati natjecanje u pečenju proštenjskih kolača i kulturno-umjetnički program KUD-a Mura mažoretkinja i KUU Zvon

Ponedjeljak, 27. lipnja

• u 9 sati otvorenje Spomen-doma rudarstva i Spomen-parka naftaštva, u 16 sati obilježavanje zaustavljanja tenkova, u 17 sati svečana sjednica Gradskog vijeća

u gradu rade i ljudi s drugih područja, a dio u inozemstvu.

Ključno je ipak ponuditi razloge da odaberu živjeti na području Murskog Središća. No i k nama za boljom zaradom dolaze ljudi izdaleka, Filipinci, Indijci i drugi, koji već žive u našem gradu, kaže.

- Grad se u četvrt stoljeća puno promijenio i uvjeren sam

• u 21 sati koncert grupe Magazin • u 8 sati Dan tehničke kulture, od 10 sati spust rafting čamcima po Muri, u 17 sati Murska alka i sajam domaćih kolača, u 21 sat koncert grupe Opća opasnost

Nedjelja, 3. srpnja • u 12 sati Gradski kotlići na Zalešću Petak, 8. srpnja

• Balade uz Muru, u 18 sati Martina i Dean i Murski wine fest

Subota, 9. srpnja

• u 18 sati craft beer fest i Street workout event

da su u okolnostima koje su bile tome doprinijeli i svi moji prethodnici, od predsjednika Mjesne zajednice pokojnog Pepija Rihtareca do prvog načelnika Antuna Šimunića pa do gradonačelnika Dražena Bregleca, Milene Petković, Rudija Klennerta i Josipa Dobranića.

Svi su oni dali svoj doprinos razvoju grada, kaže Srpak.

Svim građanima Murskog Središća

čestitamo

Dan grada Gradonačelnik i Gradsko vijeće

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASI SE još jedan nogometni klub u Međimurju

DOM KULTURE u Selnici

Serđo: Sramota je da Selnica ostaje bez NK-a Mladost - NK Mladost je u dogovoru s predsjednikom kluba dao zahtjev da se udruga ugasi, obavijestio je načelnik Ervin Vičević vijećnike na sjednici Općinskog vijeća Selnica

Piše: Sanja Heric

N

akon 56 godina gasi se Nogometni klub Mladost u Selnici. Ta je velika vijest za Selnicu, a posebno simpatizere nogometa, bila i jedna od glavnih tema

Načelnik Ervin Vičević smatra da je gašenje kluba najbolje rješenje

rasprave Općinskog vijeća Selnica održane u ponedjeljak, 20. lipnja, u Domu kulture u Selnici.

Od 2017. nisu dostavili nijedno izvješće

O zatvaranju ove sportske udruge vijećnike je obavijestio načelnik Ervin Vičević: - NK Mladost je u dogovoru s predsjednikom kluba dao zahtjev da se udruga ugasi.

Ja sam likvidator tak’ da sad imam posla da se to riješi. NK Mladost od 2017. godine nije dostavio nijedno izvješće na Županiju, to je bio jedan dodatan razlog. Nisam htio da se to razvlači i mislim da je to u ovom trenutku najbolje

Nemojte biti online, pišite pisma!

Na sjednici je bilo riječi i o poslovnici Pošte u centru mjesta.

Načelnik Vičević navijestio je pod točkom ostala pitanja da općina iz PBZ-a prelazi u Hrvatsku poštansku banku uz zadržavanje poštanskog ureda. - Pitanje je koliko će još Pošta biti u Selnici. Sljedećih pet godina sigurno, a što će dalje biti, budemo vidjeli, rekao je Vičević.

- Imam još jedan komentar. Kaj se tiče pošte, nemoj biti online, šaljite pisma, rekao je vijećnik Vrančić nakon čega su svi vijećnici prasnuli u smijeh. Naime, vijećniku Miljenku Vrančiću pisma su pisale žene dok je sudjelovao u emisiji Ljubav je na selu. Nažalost, nije imao sreće u tom pokušaju pa je još uvijek u potrazi za svojom srodnom dušom. Serđo, držimo �ige!

BREŽNA PRIČAONICA

Gornje Međimurje 13 Dođite i sprobajte međimurske žganice

Vijećnik Miljenko Vrančić napomenuo je da je očito da Mladost treba druge ljude rješenje. Uvijek se može osnovati nova udruga, oni koji će biti za to zainteresirani.

Moramo vidjeti što je od imovine ostalo.

Vijećnik Robert Vargazon na to pak je postavio pitanje ne bi li se možda Škola nogometa Sveti Marko mogla preseliti u prostore i na igralište NK-a Mladost u centar Selnice.

- S obzirom na to da je na prošloj sjednici došlo do nekih nesuglasica s uporabom prostora u Zebancu, možda ne bi bilo loše, to je moja sugestija, da pitamo predsjednika Škole nogometa Sveti Marko što misli o tome pa im damo taj prostor. Naravno, ako će oni biti za to zainteresirani, napomenuo je Vargazon.

Načelnik Vičević odgovorio mu je da to ne bi prošlo jer je Škola nogometa Sveti Marko uredila prostorije u Zebancu i da to nisu bila mala sredstva. Osim toga, Škola nogometa Sveti Marko osnovana je sa sjedištem u Zebancu i tu se neće ništa mijenjati.

U raspravu se potom uključio i Miljenko Vrančić zvani Serđo, vijećnik iz Zebanca i strastveni ljubitelj nogometa, koji je napomenuo da je jako iznenađen što se Nogometni klub Mladost gasi.

- Kad je protekle subote bilo vatrogasno natjecanje na igralištu, čuo sam da je

Mladost pred zatvaranjem.

Upozoravao sam predsjednika kluba da se održi sastanak, koji se morao održati već pred dvije godine. On ga nije održao. Meni je žao zbog toga što se desilo. I još sam ga upozoravao pred godinu dana da pokosimo, vratimo djecu na igralište. To se nije dogodilo. A to što je Ervin likvidator udruge, da ne bude ispalo da je Ervin likvidirao NK Mladost. Ja to govorim javno jer trač bude došel, rekao je vijećnicima Vrančić te u vrlo emotivnom tonu nastavio dalje.

Ostaje još samo NK Donji Koncovčak

- Što se pak tiče napretka naše Selnice, sramota je da nećemo imati NK Mladost.

To je velika sramota. Meni je žao što je došlo do toga. Očito je da treba druge ljude. Meni je žao da su Tomicu razriješili dok je on sve to skupa napravio i pokrenuo i onda ništa. Molim vas vijećnike da malo poradite na tome da ponovno vratimo NK Mladost u Selnicu. Ako dođe do toga da nećemo imati NK Donji Koncovčak, općina bude onda ostala bez kluba. Čemu onda škola nogometa, ako nećemo u Selnici imati kluba, zaključio je Vrančić.

Udruga Međimurska žganica uz veliku potporu Općine Selnica poziva sve majstore žganičare i poklonike međimurske žganice, kao i sve kojima je “međimurska žganica na srcu” na festivalsku izložbu u Selnicu.

U dvoranu Doma kulture može se ući 29. lipnja 2022. u 17 sati. U festivalskom programu sudjeluju već renomirani proizvođači

žganice i srodnih destilata, ali i oni kojima je žganica baš ove godine prvi put uspjela. Vrlo važan gost festivala je prof. Marin Mihaljević Žulj, najvažniji i najkompetentniji hrvatski autoritet za destilate s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Osim kratke analize izloženog, održat će i predavanje. Ulazak je slobodan. (sh)

Prigodnom priredbom 15. lipnja svečano je otvoren parking i ugibalište kod Osnovne škole Selnica. Sam projekt vrijedan je 549.032 kuna koje je u svom proračunu osigurala Međimurska županija, a njime se proširila nerazvrstana cesta, izgradilo ugibalište i parkiralište uz Osnovnu školu Selnica. Općina Selnica je OŠ Selnica donirala izra-

đenu projektnu dokumentaciju izgradnje ugibališta i proširenja Školske ulice.

Program svečanog otvorenja svojim su izvedbama uljepšali učenici OŠ Selnica.

Nastupili su učenici 4. razreda, školski zbor, grupa Putevima tradicije i Josipa Kočila na violini. Program je vodila učenica 7. razreda Lucija Premuš. (sh)

Otvoreno novo parkiralište ugibalište

GORNJI MIHALJEVEC

Trk na gulaše!

Ovog vikenda nastavljaju se Dani lipe u Gornjem Mihaljevcu. Najprije se u subotu, 25. lipnja, s početkom u 15 sati održava proslava 45 godina NK Jedinstva na SRC-u Mladost. Drugog

dana, u nedjelju 26. lipnja, kod Lovačkog doma Šljuka u Gornjem Mihaljevcu održava se druga po redu Gulašijada za sve u organizaciji Podružnice umirovljenika Gornji Mihaljevec. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Za tri milijuna kuna gradi se rotor Ovog tjedna u Svetom Martinu na Muri započeli su radovi na izgradnji novog rotora u središtu naselja kojim će se smiriti promet i osigurati veća sigurnost pješaka, posebice učenika.

Sama investicija vrijedna je 3 milijuna kuna, a provodi

ju Županijska uprava za ceste Međimurske županije koja će uz kružno raskrižje, u Svetom Martinu na Muri su�inancirati sanaciju prometnica u sklopu Aglomeracije. Tim je povodom u posjet općini došao župan Matija Posavec. (sh)

Imaš pet, a znaš za tri!

V

eć nekoliko godina svjedoci smo poplave odlikaša u našim školama pa tako čak 42 posto učenika u Hrvatskoj osmi razred završava s odličnim uspjehom, uz napomenu da od tog broja njih 13 posto završava školu s prosjekom 5,0.

Da to nije realna slika znanja, već smo mnogo puta napominjali, a sada su to pokazali i rezultati nacionalnih

ispita. Ispiti su provedeni prvi put, ove godine u njima je sudjelovala 81 osnovna škola. Od jeseni će se provoditi u svim osnovnim školama u zemlji.

U ispitima je sudjelovalo ukupno 4132 učenika iz svih dijelova Hrvatske. Iz tih se rezultata može iščitati da većina osmaša ima osnovnu razinu znanja iz hrvatskog, matematike, biologije, kemije i �izike, dok je postotak

učenika koji su nacionalne testove riješili na naprednoj razini između 0,5 i 6,6 posto, ovisno o predmetu.

Najveću razinu neznanja pokazali su u �izici, a najmanje ih naprednu razinu pokazuje u biologiji. Takvi su rezultati, ako uzmemo u obzir Gaussovu krivulju, normalna distribucija znanja, odnosno neznanja.

Nacionalni mediji pisali su da su nacionalni ispiti

obračun s hiperin�lacijom odlikaša. No, iza svega toga u stvari se krije loša obrazovna politika.

Prema svim tim superodlikašima s početka priče ispada da smo naše osnovnoškolce naučili da uče za ocjene, a ne za znanje. Nakon što završe školu, nitko ih neće pitati koliko su imali iz pojedinog predmeta, već znaju li i kako upotrebljavaju naučeno znanje u praksi.

Pred kreatorima naše obrazovne politike i samog sustava sada je red da poprave tu iskrivljenu sliku koja se već godinama usađuje našoj djeci s poplavom petica. Ta je odgovornost na njima pa zato ih i plaćamo. Samo se nadam da ponovno neće biti kao u staroj izreci koja glasi: Trla baba lan da joj prođe dan… Jer svijet se dubinski promijenio, a može li to stići naše obrazovanje?

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

14

Donje Međimurje

PRELOG

Na Marini se učilo veslanju Dvadesetak članova Nautičkog kluba Labud i drugih zainteresiranih osoba sudjelovalo je u trodnevnoj veslačkoj školi za odrasle osobe, koja se održala ovih dana u Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina Prelog.

Iskusni instruktori Nikola Želimorski i Nenad Ujlaki prvi su dan veslačke škole posvetili teoretskom dijelu, odnosno govorili su o svemu onome što je potrebno znati prije nego se uopće upustimo u veslanje na rijekama. Osobit je nagla-

sak bio na sigurnosti jer je to posebno važna tema za Nikolu Želimorskog koji je ujedno i član HGSS-a. Drugog dana dvadesetak se polaznika okušalo u ekipnom veslanju u rafting čamcu i kanuu te u individualnom veslanju na SUP-u. Trećeg dana na redu je bio spust rijekom Dravom u rafting čamcima. Polaznici su prošli kroz skrivene rukavce rijeke Drave i zaključili da bismo svi mi mogli mnogo više cijeniti prirodne ljepote koje imamo. (vv)

Minulog je vikenda dvadesetak djece iz osnovnih i srednjih škola sudjelovalo u radionici o pticama rijeke Drave koja se održala u Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina Prelog. Radionicu je vodio fotograf prirode i član Udruge BIOM Luka Hercigonja. U prvom, teoretskom dijelu radionice, govorio je o brojnim vrstama ptica koje se mogu opaziti na Dubravskom jezeru te o načinima na koji ih možemo međusobno razlikovati, odnosno determinirati. U drugom, praktičnom dijelu radionice,

zainteresirani učenici otisnuli su se na lokacije širem jezera u želji da opaze i determiniraju što veći broj ptica o kojima su upravo slušali. Djeca su izdvojila kukavicu, crvenokljunu čigru, malu bijelu čaplju, sjenicu mošnjarku, velikog trstenjaka, bijelu pastiricu, a uz obalu se skrivao i jedan gak. Osim ptica, uočili su i značajnu populaciju vretenaca, osobito velikog cara.

To je bila treća od pet planiranih radionica o lokalnoj �lori i fauni. (vv)

Gradsku upravu Grada Preloga posjetile su učenice 5. i 6. razreda Osnovne škole Prelog, državne prvakinje u nogometu, a primio ih je gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Naime, na državnoj završnici u mininogometu, održanoj prije desetak dana u Vinkovcima, učenice su nadmoćnom igrom osvojile prvo mjesto i postale prvakinje Hrvatske. U pratnji svog trenera i voditelja, profesora Alana Belka, učenice su pri-

mile poklone gradonačelnika Kolareka, koji je obećao pomoć u nabavci sportske opreme za potrebe sportskih natjecanja, na kojima nastupaju učenici Osnovne škole Prelog. Pobjedničku ekipu činile su: Ena Madić (kapetan), Magda Šestan, Leona Kalšan, Eva Kalšan, Ivona Božek, Tena Posavec, Helena Novak, Lucija Hozjak, Lara Begović, Lota Jarni, Ana Poredoš i Tesa Škoda. (vv)

Djeca proučavala dravske ptice

Prijem za mlade nogometašice, prvakinje Hrvatske

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD PRELOG nema više mjesta za nova gradilišta obiteljskih kuća

Anica Antolek Hrgar: Ne damo svoju Lješčaću - I sama potječem iz Čakovečke ulice i znam kako je imati 200 metara dugo dvorište koje ti ne treba.

Ali, molim Vas, nemojte nam uzimati naše LJ iz Lješčaće, zavapila je Antolek Hrgar Piše: Vlasta Vugrinec

- Gradilišta na jugu više nemamo, a prodali smo tamo i sve četiri parcele za višestambenu izgradnju, rekao je Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik, na posljednjoj sjednici tamošnjeg Gradskog vijeća. I to je razlog zbog kojeg idemo u izmjene urbanističkih planova pojedinih naših kvartova.

Ništa manje tijesno nije ni u Poslovnoj zoni Sjever

koja očekuje još tri tvrtke i to poduzeće Bali, Cromatic i Modelariju Blažeka.

- Čekamo njihove građevinske dozvole kako bismo dobili proširenje za Gospodarsku zonu Sjever, za što postoji interes, dodao je gradonačelnik.

Prelog će se popunjavati iznutra

Do kraja ove godine radit će se na promjeni urbanističkog plana područja prema

Sajam balona na vrući zrak Nakon gotovo dvije godine pauze zbog pandemije koronavirusa društveni život u grad Prelog vratio se u punom zamahu. Nema vikenda, a da se nešto ne organizira. I ne samo uobičajene manifestacije koje su pustile korijenje, već se dogovaraju i nove.

Prema riječima gradonačelnika Kolareka, Preložane očekuje pravi spektakl i to na Sajmu balona na vrući

zrak. Datum još nije poznat, no već sama najava Sajma izaziva dovoljno pozornosti.

Isto tako, najavio je i domaćinstvo Državnog natjecanja u oranju koje će tijekom dvaju dana ugostiti najbolje orače i njihove ekipe. Jedan od uvjeta za domaćinstvo bila je parcela poljoprivrednog zemljišta od najmanje 10.000 ha što je već osigurano. (vv)

Anica Antolek Hrgar, vijećnica iz redova HNS-a Cirkovljanu, tzv. Perutnice, kako bi se dobilo 15 novih gradilišta.

S druge pak strane samo središte grada i to onaj najstariji dio poput područja uz Čakovečku ulicu i Konopljišća pravo su blago koje u sebi krije 30-ak i više novih parcela.

- Riječ je o dugim i uskim gruntima s pretežno starim kućama, dodao je gradonačelnik. Kuće treba urediti, a grunte prepoloviti.

Stoga se pokreće izrada urbanističkih planova tih dijelova grada. Prije svega to je uređenje područja Leščaća do Srednje škole Prelog, područja Pod vrti do Čakovečke ulice i područja između ulica Nikole Tesle i Konopljišće.

Infrastruktura tu već postoji, kakva je takva je, a i trebamo grad popunjavati iznutra, dodatno je pojasnio.

Naime, Čakovečka ulica je ulazna ulica u Prelog i samim time svojim izgledom ne daje pravu sliku gradića koji se voli nazivati Gradom po mjeri mladih i Gradom koji privlači mlade obitelji. - Ta ulica je ogledalo Preloga i stoga takva mora i postati, kaže gradonačelnik.

Nemojte nam oduzimati naše “LJ” Iako nitko od vijećnika nije bio protiv novih planova i ideja o takvom razvoju grada, ipak se povela vrlo zanimljiva rasprava koja je unijela malo živosti. Sve je započela Anica Antolek Hrgar, oporbena vijećnica iz HNS-a i zamjenica predsjednika Gradskog vijeća.

- I sama potječem iz Čakovečke ulice i znam kako je imati 200 metara dugo dvorište koje ti ne treba, rekla je za govornicom. Ali, molim Vas, nemojte nam uzimati naše LJ iz Lješčaće.

Riječ je naime o području zvanom Leščaća koje tamošnje stanovništvo oduvijek zove Lješčaća. Tada je krenulo, je li Leščaća ili Lješčaća, ljuk ili luk, joko ili oko, izrazi su to tipični za Prelog i velik dio donjeg Međimurja. Đuro Ujlaki, predsjednik Vijeća i Miljenka Radović, pročelnica Upravnog odjela za upravu i društvene djelatnosti pokušali su Leščaću objasniti gruntovnim knjigama, no popustili su pod “pritiskom” rasprave. Tako će uz tzv. službeni naziv Leščaća pisati i priločki naziv Lješčaća.

MEĐIMURSKA POSLA

Iz principa ne idem na more

P

olako stiže vrijeme godišnjih odmora. Čekamo kao ozeblo sunce tih slobodnih dva ili tri tjedna pa da se odmorimo od posla, telefona, e-mailova i sličnih današnjih čudesa koja nam određuju i usmjeravaju život.

I naravno, sa svih se strana čuje pitanje: Kad ideš i kam ideš? E, pa lijepo, nejdem nikam. Naročito ne na naše more gdje su cijene bezobrazno visoke. Iz principa ne želim izdvojiti 150 i više eura za neki hotelčić gdje ću jesti od-

mrznutu ribu, gumeno meso i pomfrit. Da je barem friški, a ne onaj kupovni, zamrznuti.

Zašto bih ja trebala tiskati te jadne kune kako bih mogla kao čovjek uživati par dana u moru? Jadne kune koje tamošnje stanovništvo misli namaknuti na brzinu da bi tim cijelu zimu jahali deve u Egiptu.

Prisjela su mi posljednji put dva gumena lignjuna s polovicom kuhanog krumpira i dvije tanke kriške paradajza koje sam platila

kao da su od zlata. Ne, ne želim više plaćati ni ležaljke, ni suncobrane ni bilo kakvu njihovu bezobraštinu.

Istina, ove godine već sam si priuštila dobro putovanje i to za puno manje novca i provela se nezaboravno. Uz to, nešto sam i vidjela, a ne samo sunce i more.

Sunce i vodu mogu vidjeti i u Međimurju. Imamo Muru i Dravu koje nažalost ostaju neiskorištene.

Sjećam se kako smo u vrijeme mog djetinjstva cijelo

ljeto od jutra do mraka bili na Dravi gdje je sve vrvjelo od ljudi poput koštica u šipku.

Kupali smo se, pekli kukuruz i krumpir, družili bez mobitela, išli pješke…

I ništa nam nije falilo. Ne kažem da to mora tako biti i danas. Ali i kupanje u Dravi ima svoje čari, samo treba pronaći ta rijetka mjesta gdje se to može i smije. Jer voda nije čista, pa nije sigurno, pa se bojimo i tisuću je razloga koji nam brane taj jedinstveni doživljaj. Tko kaže da mi ne

bismo mogli imati kupalište na Dravi poput osječke Copacabane, varaždinskog Aquacityja i slično. A ne treba puno, samo malo dobre volje i inicijative.

Možda će u svemu tome pomoći i najava stvaranja Turističke zajednice donjeg Međimurja.

A možda će neki poduzetnik prepoznati šansu, dopeljati nekoliko prikolica pijeska i malo zaravnati plažu jer mi, kao pojedinci, za razliku od juga Hrvatske, naravno, to ne smijemo.

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

RAZGOVOR s načelnikom Emanuelom Sinkovićem povodom Dana općine Goričan

Težimo postati općina lider u povlačenju EU sredstva

Bitna stvar u kojoj vidim daljnji razvoj Goričana je privlačenje novih investitora u Goričan koji će ponuditi i otvoriti nova radna mjesta Emanuel Sinković, načelnik općine Goričan Piše: Dora Vadlja

- Iza vas je godina dana mandata, a u općini Goričan radi se punom parom. Što biste istaknuli kao najveći izazov?

- Unatoč naslijeđenim obvezama od gotovo 10 milijuna kuna, vjerujem da smo u svega godinu dana postigli zaista mnogo, i to na svim razinama. Osim realizacije projekata koje nije završila prethodna uprava, vlastitim znanjem i iskustvom pokazali smo kako se privlače europska sredstva. Sudeći prema prvoj godini mandata, Goričan je na dobrom putu da prema realizaciji europskih projekata postane lider među hrvatskim općinama. Upravo u tom smjeru vidim daljnji razvoj općine.

Osim što smo od preuzimanja vlasti intenzivno krenuli s ciljanim apliciranjem na razne natječaje kako bismo u Goričan privukli što više europskih sredstva, povećali smo ulaganja u ljude. S obzirom na to da želimo zadržati svoje mještane, posebno mlade, u protekloj godini nismo samo nastavili poticati kupnju nekretnina, nego smo i povećali potpore za 50 % i to s 20.000 kuna na 30.000 kuna. Tako je mladim obiteljima dodijeljeno ukupno 270.000 kuna. Uz to, povećali smo i naknade za novorođenčad za 100 %, s 2000 na 4000 kuna. Kako bismo našim studentima barem malo olakšali studiranje, dodjeljujemo im božićnice u iznosu od 1250 kuna te ih po završetku diplomskog studija nagrađujemo u istom tom iznosu, što je opet povećanje od 25 % u odnosu na godinu prije. Umirovljenicima i osobama slabijeg imovinskog statusa uoči Božića i Uskrsa nastojimo olakšati blagdane podjelom prigodnih naknada

koje su također uvećane nego ranijih godina. Odlukom načelnika su�inanciramo ljetovanje osnovnoškolaca u Dramlju.

Povećali smo udio su�inanciranja ekonomske cijene boravka djece u Dječjem vrtiću Ružica, godišnje izdvajamo gotovo 750.000 kuna, a dodatno za djecu predškolske dobi �inanciramo i aktivnosti za djecu kroz programe Udruge MURID i Savez udruga Prvi korak. U potpunosti �inanciramo prehranu učenika Osnovne škole Goričan za što mjesečno izdvajamo otprilike 16.000 kuna. Prošle godine donijeli smo i odluku o isplati jednokratnih novčanih pomoći u visini od 300 kuna mjesečno za nabavu radnih bilježnica i školskog pribora za sve osnovnoškolce i srednjoškolce s prebivalištem u Goričanu za što smo izdvojili preko 66.000 kuna. Sve to dio je demografskih mjera kojima nastojimo potaknuti pozitivne trendove i zadržati naše mještane u Goričanu.

- Ozbiljno ste prionuli poslu i pred vama su brojni projekti. Koji?

- EU fondovi mijenjaju Goričan! U rujnu prošle godine na natječaj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prijavili smo dva projekta.

Prvi je Rekonstrukcija i dogradnja vatrogasnog doma u vrijednosti od 7,4 milijuna kuna, a drugi Rekonstrukcija i dogradnja sportskog parka na igralištu NK Trnava vrijedan 7,5 milijuna kuna. Iznimno mi je drago što je Agencija prepoznala kvalitetnu projektnu prijavu iza čega stoji trud i rad cijelog mog tima i odobrila nam bespovratne potpore u stopostotnom iznosu za realizaciju obaju projekata. Važno je za istaknuti kako odobrena sredstva prvo trebamo sami is�inanci-

rati i opravdati te da će biti vraćena i isplaćena tek nakon što nadležno tijelo potvrdi da su namjenski utrošena prema svim primjenjivim pravilima i procedurama. Trenutno najveći izazov je nepredvidljivo divljanje tržišnih cijena, pogotovo u građevinskom sektoru u kojem su određeni materijali poskupjeli i preko 200 % pa je potrebno uložiti mnogo energije u predviđanje situacije, ali i za planiranje i provedbu projekata.

Izgradnja Vatrogasnog doma Goričan jedan je od naših kapitalnih projekata. Osim što će vatrogasci, čija važnost u ovim izazovnim vremenima sve više dolazi do izražaja, dobiti novi, primjeren prostor, dom će biti na raspolaganju i svim mještanima jer će u konferencijskoj dvorani biti organizirana razna tematska predavanja i radionice.

Rekonstrukcijom sportskog parka naši će mještani dobiti dodatno mjesto za rekreaciju, sport i kvalitetno provođenje slobodnog vremena čime ćemo podići njihovu kvalitetu života. Izgradnja društvene i sportske infrastrukture preduvjet je i za zadržavanje naših stanovnika, posebno mladih.

- Goričan ostvaruje odličan balans između gospodarske i turističke

meke u Međimurju. Koji su sve projekti aktivni u ovom trenutku?

Završeni su radovi na projektu izgradnje zelenog parka s pozornicom i objekta Turističko-rekreacijskog centra Ribnjak u vrijednosti od preko 2 milijuna kuna. Uređena je šuderica s dodatnim sadržajima, ovih dana završavaju i radovi na izgradnji parkirališta javne namjene, 20-ak parkirnih mjesta sa sanitarnim čvorom u vrijednosti od 400.000 kuna od čega Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU su�inancira 120.000 kuna, nabavljena je komunalna oprema, Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine prijavljen je projekt Nabava komunalne opreme i strojeva za potrebe poslovanja vlastitog pogona Općine Goričan u vrijednosti 300.000,00 kn. Ministarstvu turizma i sporta prijavljen je projekt izgradnje višenamjenskog sportskog igrališta s mantinelima i tribinama u iznosu od 1.250.000,00 kn.

Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU prijavljen je i projekt izgradnje dječjeg igrališta u vrijednosti od 470.000 kuna. Do kraja lipnja prijavit ćemo i projekt opremanja Doma kulture Goričan.

Do kraja godine planiran je

Čeka vas fešta uz Ivanu Banfić, Mineu, Ellu, Vladu Kalembera i Srebrna krila Ovogodišnji Dani općine Goričan trajat će od petka 24. lipnja do nedjelje 26. lipnja. U petak vas od 21 sat očekuje koncert Ivane Ban�ić, Minee i Elle u stilu 90-ih. U subotu od 13 sati na Šuderici počinju kulinarske tajne gorčkih udruga, u 14 je prezentacija sportova na vodi, a od 14 do 15:30 proslavit će se obljetnica 120 godina Limene glazbe Goričan. Od 19 sati također na Šuderici proslavit će se 25 godina

završetak radova na promjeni ograde na groblju u vrijednosti od 500.000 kuna.

Do kraja lipnja 2022. prijavit ćemo na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja projekt nadogradnje vrtića u vrijednosti od preko 4 milijuna kuna. Sve u svemu, projekata je puno i sve to za samo godinu dana.

Sljedeća bitna stvar u kojoj vidim daljnji razvoj Goričana je privlačenje novih investitora u Goričan koji će ponuditi i otvoriti nova radna

Puhačkog orkestra Goričan, uz nastup uživo s gostima iznenađenja.

Od 21 sat čeka vas koncert svih generacija: Vlado Kalember, Srebrna krila te DJ Alan i bend Noćna smjena za warm-up i after. U nedjelju 16:30 slijedi nastup mažoretkinja, a u 17:30 smotra KUD-ova, mimohod, folklor i predstava. Od 19:30 očekuje vas nastup TS Vragolana. Sva tri dana očekuje vas lunapark za djecu.

mjesta koja će biti kvalitetna i dobro plaćena. U proteklih par mjeseci aktivno radimo na proširenju Gospodarske zone Istok i pronalaženju potencijalnih investitora te me iznimno raduje činjenica da smo prodali dva zemljišta u poduzetničkoj zoni ukupne površine 6654 m2 i 7711 m2, a ovih dana realizirat će se ugovor o kupoprodaji tako da ćemo u roku od 3 godine imati nove proizvodne hale koje budu generirale nova radna mjesta.

svim mještanima općine Goričan

čestitamo

Dan općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

16

Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

24. lipnja 2022.

Erozija tla

Tlo je najvrjedniji i nezamjenjivi resurs u poljoprivrednoj proizvodnji. Povećanjem broja stanovništva povećava se i potražnja za poljoprivrednim proizvodima koja dovodi do potrebe pretvaranja nepoljoprivrednog zemljišta (šuma ili livada) u poljoprivredne površine. Promjena prirodnog vegetacijskog pokrova i ljudska aktivnost vrlo često za posljedicu imaju degradaciju tla. Degradacija tla de�inira se kao proces koji dovodi do smanjenja njegove plodnosti ili proizvodne sposobnosti, poglavito zbog ljudske aktivnosti. Jedan od oblika degradacije tla je i promjena �izikalnih osobina tla, odnosno gubitak plodnog tla zbog erozije vodom ili vjetrom, kvarenje strukture i zbijanje tla. Erozija tla je odnošenje površinskog dijela tla pod utjecajem prirodnih sila vode, vjetra ili poljoprivrednih djelatnosti, poput obrade tla (dubina, smjer i vrijeme oranja, vrsta mehanizacije za obradu tla i broj prolaza) i krčenje vegetacije. U pravilu, ako je tlo izloženije (voda, vjetar) ili je na njemu proveden veći broj mehaničkih operacija (oranje, tanjuranje itd.) ili nije pokriveno usjevom (poglavito kulturama koje se siju na manji međuredni razmak), postoji veća vjerojatnost da će na takvim poljima i erozija tla biti značajnija. Erozijski procesi (bez obzira na to o kojoj vrsti se radi) zbivaju se u tri stadija, najprije dolazi do odvajanja zemljišnih čestica od mase tla, zatim se one vodom ili vjetrom transportiraju na veću ili manju udaljenost, a onda se talože. Erozija može biti spor proces koji se odvija relativno nezapaženo, što uzrokuje ozbiljan gubitak površinskog sloja tla. Problem zbijenosti tla, niske količine organske tvari, gubitka strukture tla, loše unutarnje drenaže, salinizacije i kiselosti tla, druga su ozbiljna stanja degradacije tla koja mogu ubrzati proces erozije tla. Erozija tla, osim što smanjuje produktivnost poljoprivrednih površina, doprinosi onečišćenju susjednih vodotoka, močvara i jezera.

Premještanje tla erozijom uzrokuje odnošenje osim tla i svih mogućih tvari koji zagađuju tlo tipa pesticida i gnojiva na drugo tlo ili dovodi do mogućeg zagađenja voda (rijeka, pitka voda, jezero ili močvara) te djeluje na ekosustav. Erozija tla vodom, vjetrom i obradom može se smanjiti raznim mjerama zaštite tla. Obrada

Piše: Suzana Pajić

tla, prakse uzgoja biljaka, kao i praksa upravljanja zemljištem, izravno utječu na cjelokupni problem erozije tla i rješenja na poljoprivrednom gospodarstvu. Kada plodored ili promjena prakse obrade tla nisu dovoljne za kontrolu erozije, potrebni su kombinirani pristupi ili ekstremnije mjere, poput sadnja u pruge terasiranje i još druge mjere prilagođene nagibu parcele. U ozbiljnijim slučajevima, gdje dolazi do koncentriranog otjecanja, treba uključiti i strukturne kontrole kao dio cjelokupnog rješenja – travnate vodne putove, odvodne cijevi, bazene za kontrolu vode i sedimenata. Jedan od najboljih načina je kontinuirana pokrivenost tla usjevom, sadnja usjeva koji pružaju potpuni zaštitni prekrivač tijekom većeg dijela godine ili razne biljke i drveće.

U posljednjih 150 godina nestala je polovica poljoprivrednog tla na planetu.

Osim erozije, na kvalitetu tla utječu i drugi kriteriji plodnosti tla koji uključuju zbijenost, gubitak strukture tla, smanjenje hranjivih tvari i salinitet tla. To su stvarni i ponekad vrlo ozbiljni problemi. Erozija tla ključan je izazov u poljoprivredi diljem svijeta.

Mnogi poljoprivrednici već su napravili značajan napredak u rješavanju problema erozije tla na svojim poljoprivrednim gospodarstvima.

Zdravlje tla primarna je briga za poljoprivrednike i globalnu zajednicu čija egzistencija ovisi o dobro upravljanoj poljoprivredi.

Porast ekstremnih vremenskih uvjeta uslijed klimatskih promjena u budućnosti će povećati već postojeću eroziju vodom i vjetrom i dovesti do novih briga, stoga poljoprivredno zemljište mora biti zaštićeno koli ko god je to moguće.

Rajka Kocijan s najmlađom kćerkom Tesom u nasadu

BERBA BOROVNICA na imanju obitelji Kocijan iz Štefanca

Jedina hrana koja je prirodno plave boje Piše: Vlasta Vugrinec

Aronija, kupina, malina, ribiz, borovnica i to američka i sibirska te goji, najpoznatije su i najzastupljenije sorte bobičastog voća u našem kraju.

Istina, ako već treba poredati po zastupljenosti, daleko najviše ima aronije i to zbog njenih svojstava.

Berba započela i potrajat će do sredine kolovoza

Obitelj Kocijan, Rajka i Zoran, iz Štefanca dugo se bavila uzgojem bresaka, no kako im je mraz unatrag nekoliko godina zaredom desetkovao urod, prebacili su se na borovnice. Drugim riječima, voćnjak bresaka polako krče i šire nasad borovnica. Apsurd pak je što su preostala stabla bresaka ove godine dobro rodila jer nije bilo proljetnog mraza pa ih ovih dana očekuje i berba prvih bresaka.

- Borovnica je super jer je otporna na zimu i može podnijeti temperature čak do -25 stupnjeva. Ne samo da može podnijeti, nego joj je i neophodno da određeno vrijeme provede na temperaturi nižoj od 7 stupnjeva, kako bi se biološki procesi i cvatnja normalno odvijali, ističe Rajka Kocijan.

Sadnja borovnica u tegle

Zasadili su oko 400 grmova, s time da je dio grmova zašao u petu godinu, dio je trogodišnji nasad, a ima ih i tek zasađenih.

Za razliku od uobičajenih nasada u kojima su grmovi posađeni direktno u zemlju,

obitelj Kocijan odlučila se za sadnju svojih borovnica u posude. Nisu jedini jer se sve češće viđaju takvi nasadi, ako već ne u teglama, onda u vrećama.

- Lakše nam je na taj način održavati ih, kontrolirati kvalitetu tla jer je poznato kako obožavaju kiselo tlo, dodaje naša sugovornica.

PH tla od presudne je važnosti za uspješan rast i razvoj borovnice. One naime traže niski pH od 4,0 do 5,2, što je primjerice za druge kulture prekiselo. Vjerojatnost pak da će borovnice uspješno rasti i roditi uz pH iznad 5,5 vrlo je mala. Stoga je i to jedan od presudnih faktora, naravno uz ogromna početna ulaganja u sadnice, navodnjavanje i protugradnu obranu koji otežavaju odluku za njihov uzgoj. A ovako u posudama, jednostavno se zasade u specijalan kompost ili treset, kako ga već tko zove.

Prednost sadnje u posudama je i to što se grane otežale od plodova ne valjaju po tlu pa samim time bobice nisu blatnjave od zemlje, ne treba okopavati oko grmova, već se samo pokosi oko posuda.

Istina, za vrijeme velikih vrućina zemlja se dobrano ugrije i treba ih svaki dan zalijevati. U takvim uvjetima, nažalost, zbog pregrijanosti zemlje u tegli i vrlo plitkog korijena, vrlo se lako mogu posušiti, odnosno uvenuti.

Kocijanovi su taj problem riješili sustavom navodnjavanja, ali i slojem piljevine u svakoj posudi.

- S jedne strane piljevina štiti zemlju od isušivanja, sprječava rast korova, ali i pomaže u održavanju kise-

Nasad u teglama s tresetom pokrivenim piljevinom i sustavom za navodnjavanje losti tla jer upotrebljavamo isključivo onu od crnogorice, objasnila je Rajka.

Tegle su stavljene na platno pa je kosilicom i trimerom vrlo lako manevrirati tijekom košnje. Još je jedna prednost tegle i to ništa manja. Štiti korijenje grmova od krtice, voluharice i ostalih glodavaca kojima je ono glavna poslastica. S druge pak strane, bobice su poslastica ptica pa se veći nasadi pokrivaju mrežom.

Jedna šaka borovnica sadrži 44 kalorije

- Berba je počela i očekujem da će potrajati sve do sredine kolovoza, kaže Rajka.

Naime, u svom nasadu imaju od 4 do 5 sorti različite epohe dozrijevanja, od onih najranijih do kasnih.

Borovnica je ljekovita biljka, s ukusnim plodovima, te ima svoju primjenu i u kulinarstvu i u medicini. Njeni plodovi su bogati željezom i vitaminima i stoga ih je najbolje jesti u svježem stanju pa se često dodaju u smoothie i

shake. Prikladne su i za brzo zamrzavanje čime im se produžuje vijek trajanja.

Bobice su i sastojci u voćnim salatama, sladoledima i želeima uz dodatak šećera ili šlaga. Također se mogu pripremati i razni slatki i ljuti umaci, a izvrsno se slažu i s divljači. Sušene borovnice mogu se kombinirati sa žitaricama i žitnim pahuljicama tako se dobivaju zanimljive i hranjive domaće energetske pločice.

Naravno, od njih se mogu raditi i marmelade i pekmezi te sokovi i sirupi.

Neke vrste mogu opstati i do 15 godina, a toliko je otporna biljka da može rasti i na nadmorskoj visini preko 2000 metara.

Samo jedna šaka plodova sadrži 44 kalorije, 2 g vlakana i 10 % preporučene dnevne doze vitamina C. Zauzimaju prvo mjesto kao antioksidans u usporedbi s 40 drugih vrsta voća i povrća.

Jedina je hrana koja je prirodno plave boje i jede se preko trinaest tisuća godina.

24. lipnja 2022.

ČAKOVEČKI PLAC

CIJENE NA TRŽNICI 30-35kn/kg

Rajčica:

20 kn/kg

Krastavci:

20 kn/kg

Trovanje hranom

Mladi krumpir:

10 kn/kg

Piše: Jadranka Stanković, dr.med.vet.

Salata:

20 kn/kg

Zelje:

10 kn/kg

Kruške:

20 kn/kg

Mrkva:

Domaći krastavci s gospodarstva Kreše Kovačeca iz Novog Sela Rok

Krastavci su trenutno u fokusu interesa

na svoje. Posebno se to odnosi na bobičaste predstavnike koje predvode maline, kupine i ribizl. Ima i borovnica te duda, poznatijeg još pod imenom maline ili pak murve.

Naravno, nude se i lubenice čija se cijena još ne spušta ispod deset kuna za kilogram.

Tko još nije kupio presadnice povrća, sada ima na izbor i ono srednje i kasne epohe dozrijevanja poput jesenskih salata, kasnog zelja, brokule, cvjetače i slično.Iako je sunce

5 kn/vezica 15 kn/kg

Borovnice:

15 kn/mjerica

Malina:

15 kn/mjerica

Kupina:

15 kn/mjerica

Ribiz:

15 kn/mjerica

Trešnje:

20 kn/kg

Mahune:

40 kn/kg

Krumpir:

3-4 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

Ananas:

25 kn/kg

Dud: Domaća tjestenina: Marelica:

15 kn/mjerica 15 kn/vrećica 20 kn/kg

zapeklo, svakodnevno se nude i ljetnice te trajnice kao i buketi rezanog cvijeća. Zbog praznika, Dana antifašističke borbe koji se obilježavao u srijedu, čakovečki sajam nije radio pa ovoga tjedna nemamo cijene za usporedbu. (vv)

ZAVRŠNO DRUŽENJE PROJEKTA SURADNJE “Turizmom razvijamo područje”

Upoznali baranjske adute Završno dvodnevno događanje LAG-ova u sklopu projekta suradnje pod nazivom “Turizmom razvijamo područje” održano je 09. i 10. lipnja 2022. godine na području LAG-a Baranja.

U projektu su učestvovali LAG Međimurski doli, LAG Baranja, LAG Moslavine, LAG Srijem i LAG Virovitički prsten.

U Baranji su posjetili nedavno otvorenu Kuću baranjskog kulena u kojoj je bila prezentacija i edukacija o tradicionalnom baranjskom suhomesnatom proizvodu, beljske vinograde, vidikovac i proizvodni pogon Vinarije Belje, gdje je održana prezentacija o Baranji kao zasebnoj

turističkoj ponudi uz naglasak na ruralni turizam.

Održana je i panel diskusija sa reprezentativnim predstavnicima ruralnog turizma u Baranji. Obišli su vinski podrum u Kneževim vinogradima, Ulicu zaboravljenog vremena u kojoj se nalaze lončarska, klomparska, stolarska i tkalačka radionica, zemljana kuća i ledara u Karancu.

U selu Zmajevac posjetili su obiteljsko gospodarstvo koje se bavi seoskim turizmom i proizvodnjom vina iz vlastitih vinograda, Vinotočje Gerštmajer. Drugi dan je nastavljen u Etnološkom centru baranjske baštine koji je smješten u Belom Manastiru. U

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Podmjera 19.2. “Provedba operacija unutar CLLD strategije”, podmjera 19.3. “ Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a” i Podmjera 19.4. “Tekući troškovi i animacija” u okviru Mjere 19 “LEADER - CLLD” LAG Međimurski doli i bregi

PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

Udio sufinanciranja: 90% EU, 10% RH Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Paprika:

Luk:

Polako stiže i sezona krastavaca, sudeći po ponudi na čakovečkom placu. Hrpe velikih i malih plodova gotovo su na svakoj klupi. Ista je stvar i s mladim domaćim krumpirom. Uz bijeli, stigao i crveni krumpir. Grašak je nestao, ima ga tek tu i tamo, ali je zato sve više mahuna, no cijena im se kreće oko 40 kuna. Što se ostale ponude povrća tiče, tu je standardno zelje, kelj, rajčica, paprika, tikvice, cvjetača…

Ljubitelji voća također su došli

Poljoprivreda 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

centru je održana radionica “Bogatstvo baranjskog veza predstavljamo turistima” tijekom koje su predstavljeni predmeti uporabnih vrijednosti kao što su torbe, ruksaci i marame ukrašene baranjskim vezom. U prezentacijskog dvorani održana je i završna konferencija projekta suradnje na kojoj su predstavnici LAG-ova partnera prezentirali rezultate projekta uz prikladnu izložbu predmeta uporabne vrijednosti. LAG Međimurski doli i bregi predstavio je predmete od komušine, cekare, torbice i košarice.

U općini Bilje sudionici su obišli Prezentacijsko-edukativni centar Tikveš u kojem su uz interaktivni postav prezentirane prirodne vrijednosti Kopačkog rita, ali i povijesni razvoj kompleksa dvoraca. Nakon obilaska je u restoranu Kormoran pripremljen ručak s tradicionalnim specijalitetima. Za kraj događanja na području LAG-a Baranja, uz vožnju brodom po Posebnom zoološkom rezervatu, sudionicima je prezentiran čudesni svijet poplavne doline Dunava.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije “trovanje hranom” je bilo koji zdravstveni problem uzrokovan konzumiranjem određene hrane i vode.

Trovanje hranom mogu uzrokovati: bakterije ili njihovi toksini koji se uslijed neprimjerene pripreme i pohrane namirnica nađu u hrani, virusi, kemikalije (poput insekticida i herbicida), metali (olovo, živa i kadmij), otrovne biljke (velebilje i nejestive gljive) i drugi kontaminanti kao što su mikotoksini, ostaci veterinarskih lijekova itd.

Najčešće su uzročnici trovanja hranom bakterije.

One unesene hranom u probavni sustav naseljavaju se u crijevnoj stijenci, gdje naglim povećanjem brojnosti ili svojim toksinima (otrovima) razaraju stanice. Neke bakterije proizvode vrlo opasne toksine još u hrani, pa se njihovim unosom u organizam simptomi javljaju znatno brže jer se bakterije ne moraju nužno razmnožavati u crijevima da bi se bolest razvila. U ovom slučaju možemo govoriti o trovanju hranom.

Simptomi bolesti, odnosno trovanja hranom mogu se pojaviti nekoliko sati ili čak dana nakon konzumiranja kontaminirane hrane ili pića. Kada će se simptomi pojaviti ovisi o uzroku trovanja hranom i količini konzumirane hrane ili pića. Simptomi mogu uključivati: bol u trbuhu, proljev, groznicu, gubitak apetita, mučninu, povraćanje, slabost i umor.

Salmonella spp. je u nas najčešći uzročnik trovanja hranom. Može se naći u sirovom mlijeku, jajima i proizvodima od sirovih jaja i mesu. Bakterija preživljava ako hrana nije pravilno termički obrađena (kuhanjem ili smrzavanjem), a izaziva bolest koju zovemo salmoneloza. Bolest je kontagiozna, što znači da osobe koje su zaražene mogu kontaktom prenijeti uzročnika na zdravu osobu. Stoga je vrlo važna osobna higijena (pranje ruku prije jela, nakon toaleta i sl.).

Campylobacter spp. je vrlo često uzročnik trovanja hranom. Najčešće se nalazi u mesu peradi,

crvenom mesu, nepasteriziranom mlijeku i netretiranoj vodi. Iako se ne razmnožava u samoj hrani, vrlo se brzo razmnožava u probavnom sustavu domaćina pa samo nekoliko bakterija u komadu slabo kuhane piletine može izazvati bolest. Simptomi bolesti su proljev, često krvavi, koji je praćen trbušnim grčevima.

Bakteriju C. perfringens možemo u malom broju naći u mnogim vrstama hrane, posebno u mesu i mesnim proizvodima. Infekcija ovom bakterijom izaziva bolest koju zovemo enterotoksemija, a očituje se obilnim proljevom i jakim trbušnim bolovima.

Ponekad se može javiti mučnina, a rijetko povraćanje ili groznica. C. perfringens se ne uništava u potpunosti termičkom obradom jer bakterije u nepovoljnim uvjetima stvaraju spore. Umnažanju bakterija pogodovat će stajanje, odnosno postupno hlađenje prethodno termički obrađene hrane.

L. monocytogenes je sveprisutna u okolišu, a nalazimo je i u malom broju u mnogim namirnicama.

Bolest, koju nazivamo listerioza, nastupa unosom hrane koja sadrži veliki broj ovih bakterija, a najčešće se javlja kod rizičnijih skupina kao što su trudnice, novorođenčad, starije te osobe sa smanjenim imunitetom.

Mnoge vrste E. coli su bezopasne, ali one koje proizvode verocitotoksin (VTEC) mogu izazvati ozbiljne bolesti. U Hrvatskoj je najčešći tip E. coli O157.

Simptomi coli-toksemije su krvavi proljev i trbušni grčevi. Bolest može imati i vrlo ozbiljne komplikacije uključujući otkazivanje bubrega, anemiju, neurološke probleme pa čak izazvati i smrt.

Bakterije se ne mogu vidjeti prostim okom, niti osjetiti mirisom ili okusom i jedini način da bismo bili sigurni da je hrana zdravstveno ispravna te da bismo spriječili pojavu bolesti, od posebne je važnosti higijena prilikom pripreme i konzumiranja hrane te njeno pravilno čuvanje.

Ilustracija

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 8 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

18

Povrtlarstvo

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. lipnja 2022.

VRTLARICA

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Kako isplesti luk (i češnjak) u vijenac Vrijeme je berbe i spremanja luka i češnjaka. A osim „klasičnog“ spremanja u sanduke nakon sušenja, naše bake i djedovi pleli su ih u vijence.

Da bi se luk mogao isplesti u vijenac, treba nam s lišćem – koje u Međimurju zovemo „cima“ (zeleni nadzemni dio).

Ako luk predugo ostavite na gredicama, lišće će se posušiti do te mjere da ga više neće biti pa ga nećete moći plesti. Stoga, čim se lišće polegne i još je zeleno, luk se vadi i dan-dva suši na sjenovitom i suhom mjestu.

Može se zapravo plesti i odmah na gredicama. Bitno je zapamtiti da je luk zreo kad se nadzemni dio počne polijegati. Kad se sve polegne, to je idealan trenutak za berbu. Isto je i s češnjakom, s onim sortama koje nemaju zračne lukovice.

Zamolila sam svoju baku da me nauči kako se plete vijenac od luka, evo, prenosim to znanje i vama u fotokolažu.

Biovrt - u skladu s prirodom www.biovrt.com Za početak uzmite 2 luka i stavite cimu u križ. Cima mora biti usmjerena prema vama.

Zatim cimu jednog luka, onog koji je iznad, zarotirajte prema iza i provucite između obaju luka, pa opet primite uspravno.

Treći luk se stavlja iznad sa strane, a postupak je isti, okolo i između, pa gore i tako dodajete luk po luk.

Uvijek cimu okrećete između zadnjeg i predzadnjeg luka.

Ovaj vijenac pomalo podsjeća na pletenicu dok se isplete.

Preporučljivo je plesti do otprilike 1 metra. Završetak malo omotate i zavežete špagom i vijenac je gotov. Možete ga objesiti na suho i prozračno mjesto, naravno u sjenu.

Tu si trgate luk po luk kako trebate u kuhinji, a vijenac se pritom neće raspasti.

Tamara Hrelja u svom vrtu

U VRTU Tamare Hrelja iz Orehovice

Malčiranje je najbolja zaštita od vrućina Piše: Vlasta Vugrinec

Krastavce već danima beru i jedu, rajčica naprosto stenje pod grozdovima svojih plodova i tako bi se moglo nabrajati i opisivati i stanje ostalog povrća u vrtu Tamare Hrelja iz Orehovice.

Obitelj naše vrtlarice najela se i ovogodišnjeg mladog graška koji je počupan s gredice, a prazno mjesto čeka novu vrstu povrća.

I ne nije riječ o plasteničkom uzgoju povrća, već na otvorenom na prosječnoj veličini međimurskog vrta. I to vrta na kojem raste uobičajeno povrće za naše podneblje.

Iako je u stalnom radnom odnosu, Tamara Hrelja stigne svakog dana odvojiti dio vremena za svoj vrt. Da je tome tako vidi se po održavanosti i njegovanju gredica na kojima je teško pronaći vlat korova.

Treba reći kako povrće uzgaja bez kemije, odnosno primjene pesticida.

Istina, korov ni ne može rasti jer su sve gredice redom malčirane.

- Malčiram travom od košnje dvorišta, kaže naša vrtlarica. Ne sušim ju posebno, već ju stavljam

Obitelj se već zavolila krastavaca

Sloj malča itekako pogoduje rastu rajčice

u tankom sloju kako bi se stigla osušiti.

Naime, ako se stavlja u debelom sloju, uslijed vrućine trava počinje truliti.

A malč, kako je već dobro poznato, itekako je dobrodošao u našim vrtovima jer ima višestruku korist.

Prije svega, sprječava rast korova što je danas olakšavajuća okolnost za svakog vrtlara jer vrtlarenje ipak treba biti odmor za dušu nakon napornog radnog dana.

Debeli pak sloj malča, koji ne mora nužno biti pokošena trava, već u tu svrhu dobro može poslužiti i slama, sijeno, odnosno bilo kakav organski materijal, onemogućava isušivanje tla.

Drugim riječima, to znači da vrt ne treba svakodnevno zalijevati i gubiti vrijeme, ali i novac sada kada sve poskupljuje.

Doduše, Tamara je malčirala samo gredice, dok su stazice između njih slobodne.

- Na staze ne stavljam malč, kaže, jer u njih puštam vodu i tako zalijevam svoje povrće. Jer ako se tijekom vrućih dana hladnom vodom zalijeva biljka, onda se radi više štete nego koristi.

Tako kaže, zemlja je stalno vlažna i voda je stalno dostupna žednim biljkama.

Treća važna korisna stvar od malča je sprječavanje pretjeranog zagrijavanja tla. Sunce je posljednjih godina sve jače i jače i nemilice prži te zagr ijava tlo.

Trava je spržena, povrće se praktički kuha i doista tužno izgleda u najtoplijem dijelu dana. A debeli sloj malča, ipak koliko-toliko sprječava sunčane zrake do gole zemlje na vrtnim gredicama i drži temperaturu pod kontrolom.

I na kraju valja još spomenuti da se malč s vremenom razgrađuje i pretvara u izvrsno organsko gnojivo koje obogaćuje vrtnu zemlju.

Treba ga doduše stalno dodavati, no to je zanemarivo u odnosnu na njegovu višestruku korist. (vv)

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Povrtlarstvo 19

BERNARDIN VRT

Biljni čajevi Zasigurno nije preporučljivo tijekom cijele godine za doručak piti jedan te isti čaj od ljekovitog bilja.

Možemo započeti promjenom čaja prema danima u tjednu, sukladno tome kojim su planetima pojedine biljke pridružene.

Tako bismo u nedjelju na dan Sunca mogli započeti čajem od koprive. Od 8 do 10 listova treba preliti vrućom vodom, ostaviti 5 minuta, procijediti i zatim piti.

U ponedjeljak na dan Mjeseca imamo čaj od preslice koji je najbolje staviti u hladnu vodu i pustiti da kuha 5 minuta.

Ako poljsku preslicu ne poznajete točno, nemojte ju onda sami brati, nego ju radije kupite u ljekarni.

U utorak na dan Marsa mogao bi se piti čaj od višnjinih ili hrastovih listova.

Listove treba preliti vrelom vodom.

U srijedu na dan Merkura pogodan je čaj od kamilice.

Od 6 do 8 cvjetova prelije se litrom vode jer čaj ne bi trebao biti prejak.

U četvrtak na dan Jupitera prelijemo 6 – 7 cvjetova maslačka vrelom vodom.

U petak na dan Venere najpogodniji je čaj od stolisnika. Za litru vode dovoljne su dvije cvjetne glavice.

U subotu na dan Saturna uzimamo sušene cvjetove bazge. Za litru čaja dovoljan je veći štitac. Čajeve je najbolje piti bez šećera kako bi, radi pravog užitka, do izražaja došla prava

PLAN SADNJE 24. lipnja – Dan ploda U slučaju suše prskamo biljke i zemlju ispod njih navečer, kada već pada mrak, preparatom 500. Skoro pa da je nevjerojatno da preparat 500 kod suše spašava lje�nu.

25. lipnja – Dan korijena Od 13 sati njegujemo biljke korijena.

26. lipnja – Dan korijena Sijemo i sadimo biljke korijena.

27. lipnja – Dan korijena Iz pepela iz niže potencije izrađujemo preparat D8 pro�v varoe, zla�ca i štetočina s crvenom krvlju.

28. lipnja – Dan korijena Do 13 sa�, a od 14 sa� povoljan dio dana za rad s biljkama cvijeta. Počinje period za presađivanje.

ČAKOVEC Vojni vrtovi Atraktivan stambeni objekat

29. lipnja – Dan cvijeta Odličan dan za košnju i rad s pčelama. Sunce i Mjesec su pred Blizancima.

30. lipnja – Dan cvijeta Odličan dan za njegu biljaka cvijeta i rad s pčelama.

aroma dotičnog čaja. Preporučujemo da uvijek napravite šalicu čaja više nego što je potrebno za doručak. Ostatak ulijte u kanticu za zalijevanje sobnog cvijeća i dopunite ju vodom. Vaši miljenici na prozorima i u cvjetnjacima ubrzo će vam za to pokazati svoju zahvalnost.

Tabela prikazuje namirnice koje biste trebali konzumira� prema plane�ma i danima u tjednu: Saturn

Sunce

Mjesec

Mars

Merkur

Jupiter

Venera

subota

nedjelja

ponedjeljak

utorak

srijeda

četvrtak

petak

kukuruz

pšenica

riža

ječam

proso

raž

zob

VRHUNSKA GRADNJA, VISOKI NIVO OPREMLJENOSTI VISOKA KVALITETA ZAVRŠNE OBRADE

*s parkirnim mjestom i spremištem u prizemlju

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�.

U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936 Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

Intermegrad d.o.o.

098/241-084 • 098/426-370 www.intermegrad.hr e-mail: office@intermegrad.hr

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. lipnja 2022.

NAJSJEVERNIJI HRVATSKI AQUAPARK Martilandia otvorio svoja vrata –

Posjetite oazu dobre zabave na sjeveru Hrvatske!

UČITELJSKI FAKULTET - Odsjek u Čakovcu od ove ak. god. ima novi studij

Odaberite zanimljive preddiplomske, diplomske i poslijediplomske doktorske i specijalističke studije na UF-u Na UF – Odsjeku u Čakovcu u akademskoj godini 2022./23. možete odabrati novi studijski program učiteljskog studija, smjer cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Završetkom ovog studija možete raditi kao klasični učitelj u školi i/ili učitelj u obrazovanju odraslih. UF – Odsjek u Čakovcu ovim programom dokazuje da ide u korak s vremenom, a poznato je da je cjeloživotno obrazovanje jedan od najvažnijih ciljeva u europskoj strategiji obrazovanja. Stoga odaberite ovaj studij i školujte se za budućnost!

uključeni i u europske projekte poput projekta POUČI ME koji je u tijeku.

Studiranje na UF – Odsjeku u Čakovcu omogućava vam daljnji kreativni razvoj vaših a�initeta. Educirajte se uz vrhunske informacijske tehnologije u novotvorenoj Digitalnoj učionici budućnosti. Ukoliko pak volite pjevati i nastupati možete izabrati Akademski zbor. Želite li se baviti volonterskim radom odaberite kolegije Odgoj za dobrotu i Volontiranje u obrazovanju. Svoja znanja možete produbiti kolegijima kao što su Terenska nastava u prirodi ili Vizualno oblikovanje lutkarske predstave i dr., a možete neposredno biti

Studiranjem na UF-u ne morate biti uvijek na istom mjestu

Ne propustite atraktivne izborne kolegije, aktivnosti ili europske projekte

1. Učiteljski studij - smjer cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih • Vrsta: Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij • Trajanje: 5 godina • ECTS: 300

2. Učiteljski studij – smjer engleski jezik • Vrsta: Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij • Trajanje: 5 godina • ECTS: 300

Studiranje na UF - Odsjeku u Čakovcu je jedinstveno

U studentskom bistrou dostupna je studentska prehrana uz iksicu. U ugodnom okruženju Odsjeka nalazi se poučna staza s izložbom o povijesti učiteljstva i parkovnoj kulturi te Glazbena klupa Popevka s izvedbama međimurskih popevki. Studentima je dostupan dnevni boravak koji je ugodno mjesto za razgovor, gledanje TV-a ili opuštanje na trosjedu uz pogled na dvorište. Sportski tereni pružaju dodatnu mogućnost rekreacije i opuštanja.

Učiteljski fakultet potiče mobilnost studenata te omogućava studiranje u drugim europskim zemljama provedbom dva programa mobilnosti: Erasmus+ i Ceepus.

Oba programa nude mogućnost međunarodne mobilnosti studenata.

Osim semestralne mobilnosti moguća je i mobilnost studenata u svrhu odrađivanja stručne prakse.

3. Učiteljski studij • Vrsta: Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij – modul informatika • Trajanje: 5 godina • ECTS: 300

4. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (redoviti i izvanredni studij) • Vrsta: Preddiplomski sveučilišni studij • Trajanje: 3 godine • ECTS: 180

5. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (izvanredni) • Vrsta: Diplomski sveučilišni studij • Trajanje: 2 godine • ECTS: 120

6. Poslijediplomski doktorski i specijalistički studiji

Svi oni kojima je potrebna dobra zabava uz osvježenje, moći će se rashladiti na službenom otvorenju Martilandie koje će se organizirati u subotu 25. lipnja s početkom od 14 sati uz organiziranu zabavu i party otvorenja s posebnom ponudom jela i pića. Povedite svoje bližnje i skok do sjevera Hrvatske na kupanac u prvi Healthness resort u Europi.

Zabavljati će nas DJ GoDJI te plesna skupina Korak pod mentorskom palicom poznate Virne Hošnjak.

Terme Sveti Martin Aquaparku Martilandia su pridodale 3 nova tobogana (klasični, spin bowl i kamikaza) te dječje osjenčano vodeno igralište s dva tobogana na zadovoljstvo

mališana i njihovih roditelja, a ovog ljeta svi bazeni dobili su i osvježenje novom bojom.

Također, najmanje posjetitelje očekuje i novo dječje igralište u blizini dječjeg osjenčanog bazena.

Aquapark Martilandia najkvalitetniji je aquapark na sjeveru Hrvatske kao i u regiji za što slobodno možemo reći da uključuje područje Slovenije, Austrije i Mađarske u radijusu 150 kilometara.

Aquapark MartiLandia nastao je kao asocijacija na mjesto u kojem žive Marti i Martina, maskote aquaparka.

Likovi maskota su jelen Marti i košuta Martina jer oko područja Termi Sveti Martin obitava puno divljih životinja, a najviše

jelena i košuta, životinja koje djeca vole.

27 hektara površine za odmor duše i tijela

Terme Sveti Martin, kao prvi Healthness resort u Europi, ostaju odlučne u tome da promjene Lifestyle svakog posjetitelja na bolje. Pri tome koriste i jedan od svojih resursa - netaknutu prirodu u kojoj brojni gosti uživaju već više od 25 godina.

Poznato je kako se resort nalazi na sjeveru Međimurja okružen predivnom šumom što svakom posjetitelju ostavlja dovoljno prostora za vlastite aktivnosti na otvorenom.

Više informacija potražite na www.termesvetimartin.com

24. lipnja 2022.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tim stručnjaka Fizikalne terapije Alen Horvat riješit će vas boli

TEHNIKA BOWEN u Fizikalnoj terapiji Alen Horvat

Riješite se bolova i raznih bolesti uz jedinstvenu terapiju Bowen

U

ponudi Privatne prakse �izikalne terapije Alena Horvata novosti je popularna terapija Bowen, manualna terapijska metoda koja se koristi specijaliziranim pokretima na mekom tkivu u rješavanju biomehaničkih poremećaja.

Privatna praksa �izikalne terapije Alen Horvat u Čakovcu uspješno djeluje već više od tri godine. Uz Alena Horvata privatna praksa �izikalne terapije danas okuplja tim stručnjaka teraputeta.

Oni su Deni Vuk, Petra Juras, Katja Martinović i ortoped dr.

Joško Smilović kao vanjski suradnik. Zajedno čine tim koji se konstanto usavršava i educira, kako bi svojim klijentima pružao što kvalitetnije usluge koje će im pomoći u rješavanju bolova.

Što je to Bowen tehnika?

Bowen tehnika je metoda koja uključuje nježne, ali precizne manipulacije mekog tkiva. Pokreti koji se rade su

pokreti „rolanja“ pomoću kažiprsta i palca terapeuta preko mišića, tetiva i živaca s minimalnim pritiskom.

Postupci su vrlo učinkoviti u omogućavanju balansiranja različitih tegoba mišićno-koštanog, živčanog sustava i različitih kroničnih stanja te se upotrebljavaju u cijelom svijetu posljednjih 40 godina s uspješnim rezultatima, što potvrđuju provedena medicinska istraživanja. Uključuje terapeutske postupke koji nisu konvencionalni, ali se provode zajedno s propisanim oblicima liječenja ili se provode samostalno u vidu preventivnih postupaka za očuvanje zdravlja.

Kako djeluje Bowen terapija?

Naše je tijelo cijelo vrijeme u pokretu. Kretanje i održavanje unutarnjeg rada organizma predstavljaju stalan protok informacija iz tijela u mozak i nazad u tijelo. Istovremeno, mehanizam našeg tijela ustrojen je tako da se svi kvarovi, odnosno disbalansi

Naručite se na tretman Bowen u Fizikalnu terapiju Alena Horvata

Posjetite Privatnu �izikalnu praksu Alena Horvata u Čakovcu na adresi Franje Punčeca 4 i odaberite jednu od mnogobrojnih terapija u ponudi. Svoj termin možete rezervirati na e-adresi alen.horvat@�izioterapija-horvat. hr ili pozivom na broj mobitela 095/865-1326.

u tijelu popravljaju čim ih se uoči, npr. zacjeljivanje površinskih rana. No, ponekad je zbog stresa ili prevelikog vanjskog utjecaja stanje takvo da mozak više ne može sa sigurnošću razlučiti koji dio tijela treba njegovu dodatnu intervenciju. Zbog tog prekida u komunikaciji dolazi do zakazivanja funkcije tijela koja se brine za normalizaciju stanja kod različitih disbalansa.

Posljedice mogu biti: bolest, bol, smanjena funkcija dijela tijela, problemi sa spavanjem ili osjećaj umora i nezadovoljstva.

Bowen pokretom, koji je drugačiji i poseban, osigurava se piezolektrični efekt na ovojnici mišića, tetiva i unutarnjih organa te slanje signala mozgu da nešto s tim dijelom tijela nije u redu. Mozak reagira na stimulaciju relaksacijom okolne muskulature, time boljom lokalnom prokrvljenošću i samim time bržim i boljim regeneracijskim procesima. Činjenica da Bowen djeluje preko ovojnica koje omataju cijelo naše tijelo i da se u tretmanu stimuliraju točke na površini gotovo cijelog tijela, čini Bowen holističkom terapijom.

Što ćete osjetiti za vrijeme tretmana?

Pacijenti za vrijeme tretmana najčešće ne osjećaju nikakvu bol, ponekad je mo-

guće osjetiti manju nelagodu na onim mišićima i dijelovima tijela koji su pod pojačanim pritiskom.

Terapeut u Fizikalnoj terapiji Alen Horvat za vrijeme tretmana radi procjenu stanja, potrebne korekcije, povremene pauze između setova pokreta i završnu procjenu.

Kome pomaže terapija Bowen?

Budući da Bowen terapija ima holistički pristup, omogućuje oporavak od mnogih bolesti, traumatskih i kroničnih.

Tehnika je vrlo nježna i nema ograničenja s obzirom na starost pacijenta, može se upotrebljavati na novorođenoj djeci ili na osobama poodmakle životne dobi.

Pomaže kod bolova u leđima, išijasa i ostalih problema s kralježnicom, kod tegoba s vratom i ramenima, problema s probavom i crijevima. Također je djelotvorna kod glavobolja, migrena, vrtoglavica, kod bolesti dišnih putova, problema s koljenima, zglobovima i stopalima te kod sportskih ozljeda. Ublažava menstru-

alne simptome, a korisna je podrška i u terapiji neplodnosti.

Tehnika Bowen može biti prateća terapija kod stanja kod kojih je unos toksina povećan, odnosno kod terapija velikim količinama lijekova, kemoterapija, zračenja, te kod liječenja ovisnosti i svih tegoba vezanih za stres, nesanica i glavobolja.

Nadalje, Bowen se može provoditi i preventivno za podršku imunitetu te kod sportaša za povećanje tjelesne spremnosti, izvedbe, a time i rezultata.

22

Mozaik

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2022.

Međimurske novine i BluKids vas daruju Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Sven Rede i Maja Nedeljko iz Krištanovca dobili su kćerkicu kojoj su dali ima Noa. Rođena je 14. svibnja.

Želimir i Nikolina Bogdan iz Kuršanca dobili su sina kojem su dali ime Teo, rođenog 17. svibnja. Mama Nikolina nije bila raspoložena za slikanje pa se sa sinčićem slikao tata Želimir.

Zoran i Emina Mezga iz Knezovca dobili su Magdalenu rođenu 5. lipnja. Imaju i Mariju (7) i Davida (3)

KLIMA UREĐAJI

Midea • KOREL • TOSHIBA Wifi

* 3,6 kW već od

2999 kuna

A

+++

TEL: 040/ 363 396 NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

VOLIM

JER…

Branimir Kelkedi iz Novog Sela Rok sretni dobitnik vrijednih naočala 87. kola Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima.

Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Branimir Kelkedi iz Novog Sela NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Rok. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Novo 88. kolo počinje u idućem broju

Novo, 87. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u idućem broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i

narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 15. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 26. srpnja. Sretnog dobitnika 88. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. srpnja. (mk)

Čitateljica Anita Vugrinec i prodavačica Ivana Damiš

TRGOVINA METSS (KRK) br. 207 u Mihovljanu

Naša čitateljica Anita voli recepte i kulturu!

Anitu Vugrinec sreli smo u podnevnoj kupovini u prodavaonici METSS (KRK) broj 207. u Mihovljanu. Naša čitateljica rado čita Međimurske novine, a najviše voli pročitati

recepte i kulturu, a nakon toga i sve ostalo. S obzirom na to da je naša redovna čitateljica, poklonili smo joj promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu za

vjernost. Ljubazna prodavačica Ivana Damiš iz METSS-ove prodavaonice također čita Međimurske novine pa je zato i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv, zv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), , Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

24. lipnja 2022.

Vaši stupci 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PISALI STE nam

Pitanje za Grad Čakovec!

Umirovljenice iz Čakovca pitaju kako se dijele božićnice i uskrsnice za umirovljenike. To su starije žene koje imaju mala primanja i ne dobiju ništa. Mi znamo ženu koja je stara 63 godine i dobi i jedno i drugo, a ima auto, stan, svaki tjedan ide kod frizera, ima duge nokte, redovito ofarbane, a

svaki tjedan ide na ples za samce. A jadne stare žene jedva krpaju iz mjeseca u mjesec. Pišemo Vam zato i molim da pitate u Grad kako se to dijeli naš novac.

Još jednom vas pozdravljamo i molimo, Vaše umirovljenice iz Čakovca

Obitelj Kocen na okupu kod rodne kuće od blata i slame blizu kapele u Slameku

ŽELEZNA GORA – Slamek

Obitelj Kocen tradicionalno se okuplja već 15 godina Već od 2007. godine obitelj Kocen tradicionalno se okuplja i druži svake godine prve ili druge subote u lipnju. Kažu da ponosno nose prezime Kocen ili/i potječu iz velike obitelji Kocen čija rodna kuća od blata i slame još i danas stoji na adresi Že-

lezne Gore 36, blizu kapele u Slameku.

– Uz pjesmu, roštilj i pokoju staru anegdotu čuvamo uspomene na naše pretke, organiziramo natjecanja u igrama raznih vještina za koje najbolji osvajaju pehar te upoznajemo nove pridoš-

le članove obitelji Kocen.

Na ovogodišnjoj Kocenijadi okupilo nas se 50-ak, od najmlađe Stele stare 7 mjeseci do najstarije članice obitelji Kocen, 82-godišnje strine Rozike, govori jedna od organizatorica susreta Ljiljana Kocen.

Osim pjesme, smijeha i jako puno dobre volje, obitelj Kocen ima i svoju pjesmu „Himna Kocenov“ koju je napisao i uglazbio Zvonko Ladić (priženjeni član obitelji) koju s veseljem pjevaju na svojim druženjima. (Matej Ščavničar, Foto: Stjepan Hranilović)

MEĐIMURSKI UČENICI dobitnici Oskara znanja na prijemu kod župana

Rasturili u informatici, matematici, prirodoslovlju, njemačkom i likovnom

Naši dobitnici Oskara znanja Čak osam Oskara znanja osvojili su učenici iz Međimurske županije, a primili su ih: Vinko Turk, učenik III. osnovne škole Čakovec, koji je osvojio prvo mjesto na državnom natjecanju iz njemačkog jezika za 8. razrede uz mentorstvo profesora Nikole Pongraca; Jakov Marodi, učenik Osnovne škole Nedelišće, državni prvak iz informatike za 5. razrede iz područja Primjena algoritama, a njegovi mentori su Maja Barbić i Dejan Drabić; Ivano Lukačević, učenik II. osnovne škole Čakovec, državni prvak iz informatike, osvojio je prvo mjesto u području Primjena algoritama za učenike 6. razreda uz mentore Gordana Bartolića i Dejana Drabića; Saša Cmrečnjak, učenica Osnovne škole Belica, osvojila je prvo mjesto na državnom natjecanju iz njemačkog jezika za 8. razrede, a njena mentorica je profesorica Marijana Marčec.

Danijel Pilaj, učenik Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, uz mentoricu Tamaru Srnec osvojio je prvo mjesto na državnom natjecanju iz matematike za 2. razrede srednje škole, a učenica Graditeljske škole Čakovec Kristina Pergar osvojila je prvo mjesto na natjecanju LIK 3B uz mentorstvo Krešimira Hlebeca. Ema Novak, učenica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, osvojila je brončanu medalju na 18. Međunarodnoj olimpijadi mladih prirodoslovaca IJSO 2021 koja je održana krajem prošle godine u organizaciji Ujedinjenih Arapskih Emirata, a osvojila je i srebro na Europskoj prirodoslovnoj olimpijadi u Češkoj.

Za spomenute rezultate osvojila je čak dva Oskara znanja uz mentora Krešimira Trojka. Čestitke i pohvale na ostvarenim rezultatima učenicima i njihovim mentorima uputili su župan Međimurske županije Matija Posavec

i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Blaženka Novak.

Agencija za odgoj i obrazovanje te Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija i ove su godine državnim i međunarodnim prvacima dodijelili Oskar znanja, najveće priznanje i nagradu za izniman uspjeh i postignute rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima.

- Naši oskarovci najbolji su od najboljih u Hrvatskoj i oni su ti koji pokazuju sliku međimurskog obrazovanja. Zaista se možemo ponositi svim našim školama, profesorima i učenicima koji dokazuju da smo županija znanja, kazao je župan Posavec, dok je pročelnica Novak svim učenicima poručila: - U životu ćete se sigurno naći u situacijama u kojima ćete uložiti puno truda i ne uspjeti, ali nikad nemojte

odustati! Uspjeh je borba sa samim sobom.

- Oskar znanja je nešto najvrjednije i najvažnije što se događa u državi kada govorimo o vrednovanju znanja, a nadam se da će ova nagrada drugima poslužiti kao motivacija da pokažu svoj potencijal, poručio je župan Posavec i dodao kako Međimurska županija pruža kvalitetne uvjete u obrazovanju i da su u pripremi projekti vrijedni oko 300 milijuna kuna za daljnju dogradnju i adaptaciju škola.

Prijemu učenika i mentora nazočili su i ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Sandra Breka Ovčar, ravnatelj Graditeljske škole Čakovec Damir Srnec i ravnatelj Osnovne škole Belica Antun Žulić. Oskar znanja, najprestižnije priznanje učenicima u Hrvatskoj za njihove uspjehe na državnim i međunarodnim natjecanjima, ove je godine dodijeljen 18. put. (BMO)

Mladen Kanižaj, Leon Krištofić, Marko Dokleja, Josip Sušec, Dario Posavec i Robert Meglić

MEĐIMURSKI VATROGASCI brane jadransku obalu

Na Ugljan otišli Marko Dokleja, Josip Sušec i Dario Posavec Na temelju zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika RH, Slavka Tucakovića, izdana je zapovijed za redovnu dislokaciju u Zadarsku županiju, mjesto Kukljica na otoku Ugljanu.

Tako će tijekom ljetnih mjeseci, kada je povećana opasnost od izbijanja požara na spomenutoj lokaciji, biti dislocirana dva vozila iz JVP-a Čakovec i trojica vatrogasaca u svakoj smjeni.

Po dvojica vatrogasaca bit će iz JVP-a Čakovec i jedan iz redova dobrovoljnih vatro-

IN MEMORIAM

gasaca s područja Vatrogasne zajednice Međimurske županije.

Prva smjena traje od 23. lipnja do 7. srpnja 2022. te se očekuje od pet do šest izmjena smjena. Prvu smjenu čine Marko Dokleja i Josip Sušec iz JVP-a Čakovec te Dario Posavec iz DVD-a Nedelišće.

Vatrogasce su ispratili zapovjednik i zamjenik zapovjednika JVP-a Čakovec te v.d. županijskog vatrogasnog zapovjednika. (sh)

Umro je Zlatko Ljubek (67), predsjednik DVD-a Donja Dubrava Zlatko Ljubek, predsjednik DVD-a Donja Dubrava, preminuo je u utorak, 21. lipnja u 67. godini života. Život je posvetio vatrogastvu u koje se kao dobrovoljni pripadnik donjodubravskog društva uključio 1967. godine. Vatrogasni časnik 1. klase postao je 2001. godine. Bio je nositelj spomenice za 10, 20, 30 i 40 godina neprekidnog rada u vatrogastvu, brončane plamenice (2005.), brončane medalje (1998.), srebrne medalje (2003.) i zlatne medalje (2008.).

Od 1982. do 2004. godine bio je zapovjednik DVD-a Donja Dubrava da bi potom 2005. postao predsjednik.

Pokopan je na mjesnom groblju u četvrtak, 23. lipnja.

24

Čuvari našeg zdravlja

Odjel radiologije u brojkama Liječnici:

10 1

radiologa

subspecijalist neuroradiologije i ultrazvuka

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDSTAVLJAMO Županijsku bolnicu Čakovec, Odjel radiologije

Oni nam pretragom o da bismo dobili prav

1

- Radiologija čakovečke bolnice među prvima je prigrlila ultrazvučnu dijagnostiku i u redovni program u ustanovama iste razine uvela ultrazvuk abdomena, ultrazvuk dojki i ultrazvučni probir displazije kukova u novorođenčadi

4

ad smo bolesni, da bismo došli do dijagnoze i započeli s terapijom, obvezno moramo početi s dijagnostičkim pretragama pa je time neizbježan posjet Odjelu za radiologiju i ultrazvuk, započeo je predstavljanje Odjela dr. Miljenko Novak, voditelj Odjela.

Počeci Odjela za radiologiju i ultrazvuk Županijske bolnice Čakovec obilježeni su dolaskom dr. Ivana Kirića kao prvog stalnog domaćeg specijalista radiologije u našu bolnicu još negdje 1962. godine.

U početku su se kao i u svim sličnim ustanovama izvodila klasična RTG snimanja. Radiologija čakovečke bolnice među prvima je prigrlila ultrazvučnu dijagnostiku i u redovni program u ustanovama iste razine uvela ultrazvuk abdomena, ultrazvuk dojki i ultrazvučni probir displazije kukova u novorođenčadi. Dolaskom prim. mr. sc. Zlatka Pavčeca spektar pretraga se širi na angiografske pretrage, jednostavnije endovaskularne intervencijske zahvate 2001. godine. Nabavljen je jednoslojni MSCT uređaj kojim se znatno proširuje mogućnost dijagnostike. Od 2006. godine Odjel se uključuje u screening-program ranog otkrivanja raka dojke, po čemu smo godinama među najboljim rezultatima u Hrvatskoj.

subspecijalist intervencijske radiologije

subspecijalista ultrazvuka

3

specijalizanta radiologije

18

prvostupnika radiološke tehnologije

2

magistra radiološke tehnologije

2

prvostupnice sestrinstva

Medicinska sestra i stručni suradnici

1

medicinska sestra

2

administratora

7

vanjskih suradnika za MR preglede

24. lipnja 2022.

K

Broj odrađenih pretraga: *godišnje • 41.000 rtg pregleda • 7.000 mamografija • 1.350 denzitometrija • 6.000 CT pregleda • 3.300 MR pregleda

• 12.000 UZV pregleda

Od 2011. godine na temelju tih rezultata prim. dr.

Hussein Saghir i prim. dr. sc.

Ivan Žokalj uvode biopsiju dojke širokom iglom (engl. core biopsija). Godine 2015. nabavljen je suvremeniji 16-slojni MSCT aparat, 2017. uvodi se kontrastom obojen ultrazvuk, 2018. uvodi se denzitometrija, 2019. godine zaslugom osnivača Županijske bolnice Međimurske županije izgrađena je nova zgrada i nabavljen MR uređaj 1,5 T, čime se značajno osuvremenjuje Odjel i zaokružuje mogućnost kompletne obrade najčešćih bolesti i praćenja učinka terapije. U vrijeme pandemije koronavirusa, 2020. godine, nabavljen je mobilni RTG uređaj kojim se olakšava pristup i snimanje nepokretnih i izoliranih pacijenata. Odjel je prvi u Hrvatskoj u potpunosti digitaliziran zahvaljujući angažmanu tadašnjih voditelja Odjela prim. mr.sc. Zlatka Pavčeca i prim. Husseina Saghira.

Na Odjelu radi 10 specijalista radiologa, od kojih je 1 subspecijalist neuroradiologije i ultrazvuka, 1 subspecijalist intervencijske radiologije, 4 subspecijalista ultrazvuka, od kojih jedan s naslovom primarijusa i stupnjem doktora znanosti, naslovni postdoktorand na Katedri za radiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U akademskoj godini 2021./2022. na Odjelu su se prvi put izvodile praktične vježbe iz kolegija Simulacija kliničkih vještina u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci. Ulaže se i u budućnost pa trenutno imamo 3 mlada specijalizanta kliničke radiologije.

- RTG, CT i MR snimanje provodi se zahvaljujući prvostupnicima radiološke tehnologije, kojih ima 18 na našem Odjelu, kao i 2 magistra radiološke tehnologije, a potrebno je naglasiti i važnost naših 2 prvostupnica sestrin-

Djelatnici Odjela radiologije i ultrazvuka stva i 1 medicinske sestre i 2 administratora koji odrađuju zahtjevan posao na šalterima i ambulantama, gdje su prvi u kontaktu s pacijentima i asistiraju u obavljanju pretraga, istaknuo je dr. Miljenko Novak.

Nastavlja: - Na Odjelu postoje tri digitalne RTG snimaone, MSCT uređaj, tri ultrazvučne ambulante u kojima se radi UZ pregled abdomena, štitnjače, muskuloskeletnog sustava, dječjih kukova, dopler krvnih žila.

Radi se kontrastom pojačan ultrazvuk (CEUS). U suradnji s Odjelom pedijatrije kod djece se radi ultrazvučna kontrastna cistografija (ceVUS).

Dijagnostika bolesti dojke obuhvaćena je mamografijom i ultrazvukom dojki, od 2020. na Odjelu je instaliran digitalni mamograf nabavljen uz

pomoć sredstava iz fondova Europske unije. Duži niz godina radi se biopsija tumora pod kontrolom ultrazvuka i CT-a.

Imamo moderni uređaj za magnetsku rezonancu od 1,5 T koji radi u dvjema smjenama. Očitavanje nalaza MR-a djelomično je pokriven domicilnim radiolozima, a djelomično suradnicima iz drugih ustanova koji su angažirani na edukaciji domicilnih radiologa i nadzoru kvalitete rada kako bi se pacijentima pružila najbolja moguća razina slikovne dijagnostike MR-om.

U planu su nova specijalizacija radiologije i uža specijalizacija iz neuroradiologije

Najvažniji su zadovoljni i motivirani djelatnici, jer teh-

Ultrazvučna pretraga

Međimurka Valentina Šipuš utjelovila je pin-up djevojku na Trash and burnu 2022. godine Foto: Mario Golenko

2

media

kamo za vikend

VIKEND VODIČ

petak, 24. lipnja 20:00 Atrij Starog grada Koncert Ana Rucner 20:00 Koncert Željko Bebek Dani Slakovca 21:00 Psihomodo pop Mihovljan Lepi Dečki

subota, 15. lipnja MURSKO SREDIŠĆE vanjski prostor crkve 17:00 Susret crkvenih zborova 21:00 Šetnica sv. Barbare Klapa Cambi ČAKOVEC 21:00 Atrij Stari grad Gradsko kazalište Zorin dom Karlovac

nedjelja, 26. lipnja

MURSKO SREDIŠĆE šetnica sv. Barbare 17:00 KUD Mura i KUU Zvon

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEC

NAJAVA

Koncertom Ane Runcer počinje Ljetno kulturanje!

Min Jin Lee: Pačinko

Umjesto Ljeta u gradu Zrinskih održat će se Ljetno kulturanje u Čakovcu, a koje je u organizaciji Centra za kulturu Čakovec.

Otvaranje počinje u petak 24. lipnja u atriju Starog grada u 21 sat nastupom poznate violončelistice Ane Rucner.

U petak od 18 do 21 sat u Perivoju Zrinski kod sv.

Jeronima održat će se Chill zona Ligeštul, a za glazbu je zadužen Momak u košulji.

After je u Fox baru u centru Čakovca. U subotu 25. lipnja Plesni studio Korak održat će na Trgu Republike plesnu predstavu La vie en rose u 11 sati, a u 21 sat u atriju će se održati predstava Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac, chill zona održat će se dvokratno od 10 do 12 i od 18 do 21 sat.

U Fox baru na afteru vas očekuje trash 90-ih. U nedjelju

26. lipnja u 20 sati u Kraljevu vrtu održat će se improvizacijski show Improvgrupe

002, a u 22 sata podno zidina Starog grada prikazat će se �ilm Divljaci.

Iz tiskare nam stiže veliki svjetski hit, roman Pačinko korejsko-američke autorice Min Jin Lee. Roman je �inalist National Book Award. Riječ je o veličanstvenoj priči o nekoliko naraštaja jedne korejske obitelji koja je 1933. emigrirala u Japan.

Ovu povijesno-obiteljsku sagu nose dva nezaboravna lika: Sunja i Koh Hansu, a njihova će fatalna ljubav utjecati na sudbine njihovih potomaka.

Po knjizi je snimljena i vrhunska serija koja je 25. 3.

2022. premijerno prikazana na Apple TV-u.

Pačinko je nagrađivana povijesna, višegeneracijska saga o korejskoj dijaspori u Japanu – zainichi Korejcima, koja se proteže od japanske okupacije Koreje 1910. do kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća. Min Jin Lee sigurnom nas rukom vodi, kako zagušljivim uličnim tržnicama i siromašnim korejskim getima, tako i blještavim pačinko-salonima, u kojima zveckaju �liperi i novac, i moćnim kriminalnim yakuza podzemljem, ispisujući raskošnu dramu o identitetskim i moralnim postavkama dvaju naroda na vjetrometini burnog dvadesetog stoljeća.

Kratki sadržaj knjige:

Poput bajke o siromašnoj ribarevoj kćeri i naočitom strancu započinje ovaj roman epskog opsega o korejskoj obitelji, koju će prilike prisiliti da se trajno naseli u Japanu. Na ribljoj tržnici u Busanu 1932. bogati mešetar Koh Hansu zagleda se u mladu i neiskvarenu Sunju, i među njima plane ljubav. Ali Sunja uskoro otkriva da je trudna, a Hansu oženjen i otac triju kćeri. Razočarana, prihvaća bračnu ponudu boležljivog pastora s kojim ubrzo otputuje u Osaku. Njezin odlazak iz rodne Koreje, koju više nikada neće vidjeti, pokrenut će lavinu događaja što će odjekivati desetljećima i utjecati na sudbinu sljedećih naraštaja.

ČAKOVEC 20:00 Kraljev vrt Nastup Improvgrupa 002 22:00 Zidine starog grada Čakovec film Divljaci

MJESEČNI VODIČ

2. srpnja

15:00 9. Dječja biciklijada Prete�nec

od 14. do 17. srpnja FarmFest Fes�val kršćanske kulture

22. i 23. srpnja Forestland 2022.

Brezje

od 26. do 28. kolovoza JAZZ u vinogradu Mađerkin breg

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

ZNANJE nagrađuje

Janelle Brown: Na površini Roman Na površini proglašen je najboljim romanom 2020. u izboru Amazona, a produkcijska kuća Blossom Films pod vodstvom Nicole Kidman priprema televizijsku seriju temeljenu na ovom izvrsnom trileru. Nina je vjerovala da će joj diploma iz povijesti umjetnosti osigurati uspješnu karijeru i lagodan život.

No taj se san nije ostvario i Nina se uz pomoć lukavog dečka Lachlana okrenula

Janelle Brown: Na površini

krađi i kriminalu. A učila je od najboljih: njezina majka bila je prevarantica, koja se unatoč svemu trudila pružiti kćeri pristojno djetinjstvo. A kada se majka teško razboli, Nina odluči riskirati sve kako bi joj pomogla, upustivši se u dotad najopasniju prijevaru u svojoj karijeri.

Dobitnik knjige Jude Deveraux: Baršunas� anđeo objavljene u prošlom broju je Jasmina Brlek iz Pribislavca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1397

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

2022.

MEĐIMURSKI MATURANTI

MATURANTSKI GODIŠNJAK MEĐIMURSKIH SREDNJIH ŠKOLA

ŽIVOTNA PREKRETNICA JOŠ JEDNE GENERACIJE MATURANATA! Generacija maturanata 2021./2022. završila je svoju srednjoškolsku avanturu. Polaze na drugu životnu etapu, neki na posao, a drugi na fakultet. Iza sebe imaju brojne uspomene, od učenja do raznih projekata, prijateljstava, prvih ljubavi, a sve su zasladili Coolijadom koja se održala u svibnju. Nakon dvije godine pandemije oni su generacija koja se u mnogočemu morala prilagoditi novonastalim situacijama. Iza sebe imaju i online nastavu, kao i brojne neizvjesnosti. No, to su zajedno s profesorima prevladali i došli do kraja još jednog životnog razdoblja. Kreće neko novo, odraslo vrijeme!

Ovaj prilog omogućila Vam je: Međimurska županija

2

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Županija ZNANJA i inovativnosti

U

laganje u obrazovanje, suvremenu opremu i infrastrukturu te poticanje izvrsnosti najvažniji je zadatak i smjer u kojem se razvija Međimurska županija koja po pitanju obrazovanja uvijek nastoji biti prva, predvodnik dobrih ideja, jasne strategije i kvalitetnog razmišljanja, što rezultira mnogim uspjesima naših učenika i studenata. Pored jedinstvenog modela koji se provodi za učenike osnovnih i srednjih škola, kojima je osiguran besplatan prijevoz, udžbenici, osobni asistenti, jednokratne potpore za srednjoškolce, stipendije za djecu branitelja i za učenike deficitarnih zanimanja, kroz razne potpore i stipendije nastoji se olakšati školovanje i međimurskim studentima.

Kako bi se stvorili što bolji uvjeti za obrazovanje, ali i podigla kvaliteta života studenata, otvorena je nova studentska menza i studentski dom, a studente se podupire kroz studentske kredite i jednokratne potpore, dok se otvaranjem znanstveno-istraživačkih centara želi ojačati Međimurje kao županija znanja kroz jačanje znanstvene zajednice.

JEDNOKRATNE FINANCIJSKE POTPORE ZA OKO 2300 MEĐIMURSKIH STUDENATA, DVIJE ZAKLADE ZA STIPENDIJE

Međimurska županija je s 13,88 kuna po stanovniku za stipendije vodeća županija

u Hrvatskoj po izdvajanjima za učenike i studente. Svi studenti s prebivalištem na području Međimurske županije imaju pravo na jednokratnu studentsku potporu koja je ove godine povećana za 33 % te iznosi 800 kuna. U županijskom proračunu za potpore studentima ove je godine predviđeno 1,8 milijuna kuna, a Međimurska županija jedina je koja ima ovakav oblik potpore za studente.

Jednokratne studentske potpore samo su jedan od oblika potpora za obrazovanje, a uspješni studenti mogu primiti stipendije kroz Zakladu dr. Vinko Žganec i Zakladu Mikec. Osnovana 2016. godine, Zaklada Mikec uspješno pomaže nadarenim učenicima i studentima s područja Međimurske županije.

U akademskoj godini 2020./2021. kroz tu Zakladu dodijeljeno je čak 50 stipendija u iznosu od 1100 kuna mjesečno, kako bi se financijski olakšao obrazovni put i potaknulo mlade generacije da što više ulažu u znanje.

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU I UČITELJSKI FAKULTET – ODSJEK U ČAKOVCU

U Međimurju djeluju dva fakulteta, Međimursko veleučilište i Odsjek Učiteljskog fakulteta koji zajedno broje oko 1500 studenta, a dolaze nam studenti iz svih krajeva Hrvatske.

Međimursko veleučilište u Čakovcu već gotovo petnaest godina uspješno pro-

Obnovljeno je i pročelje Učiteljskog fakulteta

Centar održivog razvoja ima svu istraživačko-razvojnu infrastrukturu za industrijska istraživanja i eksperimentalni razvoja

vodi kvalitetno i učinkovito obrazovanje temeljeno na konceptu cjeloživotnog učenja, odgovornosti za znanje kao javno dobro, mobilnosti i razvoju ljudskih potencijala kao najveće vrijednosti društva. Tim postulatima privlači studente iz cijele Hrvatske, ali i iz drugih zemalja koji se za ovu obrazovnu instituciju odluče u sklopu programa studentske razmjene. Studentima se nudi izbor od 3 preddiplomska stručna studija u redovitoj i izvanrednoj izvedbi, u trajanju od 3 godine: Računarstvo, Menadžment turizma i sporta i Održivi razvoj, a od 2014. otvoren je i specijalistički diplomski stručni studij Menadžment turizma i sporta.

Od 1879. godine u Čakovcu djeluje Odsjek Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Odsjeku u Čakovcu izvode se integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij, zatim Preddiplomski sveučilišni studij rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kao i Diplomski sveučilišni studij rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a poslijediplomski studenti imaju mogućnost obrazovanja na doktorskom studiju ili na specijalističkim studijima koji se održavaju u Središnjici fakulteta u Zagrebu. U 2019. godini Odsjek je proslavio dva velika jubileja: 140 godina izobrazbe učitelja u gradu Čakovcu i 100 godina nastave na hrvatskom jeziku.

Nema mnogo ustanova u Hrvatskoj koje se mogu podičiti takvim jubilejima i dugogodišnjom tradicijom odgoja i obrazovanja. Č a k d v a z n a n s t ve no-istraživačka centra, Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu, tri centra izvrsnosti Međimurje se može pohvaliti činjenicom da ima čak dva znanstveno-istraživačka centra, prvu znanstveno-istraživačku ustanovu na području sjeverozapadne Hrvatske namijenjenu provođenju vrhunskih istraživanja usmjerenih na jačanje znanstvene izvrsnosti – Metalska jezgra te Centar održivog razvoja koji djeluje u okviru Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, zatim centrima izvrsnosti iz informatike, biologije, kemije, fizike, matematike i umjetničkog područja, no još jedan veliki iskorak u međimurskom obrazovanju razvija se u Tehničkoj školi Čakovec koja postaje Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu.

Bivša vojarna iskorištena je i za Centar znanja Međimurske županije Međimurska županija prilikom osmišljavanja i realizacije projekata provodi rekonstrukciju bivših objekata te je na prostoru bivše vojarne u Čakovcu revitalizirana zgrada u kojoj je otvoren Centar održivog razvoja vrijedan 11.895.867,07 kn, a kroz koji je osigurana istraživačko-razvojna infrastruktura za provedbu temeljnog, industrijskog istraživanja i eksperimentalnog razvoja u području biokemije okoliša, održive gradnje, automatike i proširene stvarnosti, što će u konačnici dovesti do povećanja broja primjenjivih istraživačkih projekata u Međimurskoj županiji.

Rad Centra održivog razvoja temelji se na potrebama znanstvenika, istraživača, gospodarstvenika te istraživačkih ustanova u regiji koje će koristiti dostupno znanje i istraživačku infrastrukturu.

POTICANJE MLADIH DA SE BAVE STEM PODRUČJIMA OD NAJRANIJE DOBI

U suradnji s Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje, udrugom Mladi informatičari iz Strahoninca i Međimurskim informatičkim klubom, Međimurska županija je kao partner pokrenula Centar izvrsnosti iz informatike vrijedan 300.000,00 kuna. Cilj Centra izvrsnosti je usmjeravanje i sustavno praćenje razvoja informatičkih vještina učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta na području Međimurske županije.

Također, Tehnička škola Čakovec je odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja postala Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu za sjeverozapadnu Hrvatsku zahvaljujući projektu vrijednom gotovo

Poruka župana Međimurske županije Matije Posavca Drage maturantice, dragi maturanti, uspješno ste savladali još jednu životnu stepenicu, no vjerujem da vam je srednjoškolsko obrazovanje prohujalo poput vjetra i da se dobro sjećate kako ste zbunjeno prvi put kročili u svoju srednju školu.

Iza vas su mnogi sati rada, truda i odricanja, ali siguran sam da ćete stečeno znanje, vještine i iskustvo znati primijeniti u daljnjem životu.

Pred vama se otvara život, mnoge mogućnosti koje možete istražiti, novi izazovi i prilike koje ćete moći isprobati. Na tom novom putu koji vas čeka, želim vam da budete hrabri i ustrajni, motivirani u postizanju svojih ciljeva, a prije svega vam želim da budete dobri ljudi te da i dalje budete ponos našeg društva.

56 milijuna kuna kojim je rekonstruirana i dograđena zgrada Radionice TŠČ, a učenici će imati priliku educirati se i raditi na najsuvremenijoj opremi i uređajima kako bi izlazeći iz sustava obrazovanja odmah bili spremni za posao u struci koja je imperativ budućnosti. Nabavljena je vrhunska oprema za 9 novih školskih praktikuma iz potpodručja strojarstva koji su opremljeni opremom vrijednom oko 22,2 milijuna kuna.

Osim u Tehničkoj školi Čakovec, centar kompetentnosti razvit će se i u Srednjoj školi Prelog koja će postati Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu.

Krajem prošle godine u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec s radom je krenuo

Čestitam vam na svim vašim dosadašnjim uspjesima te vam želim još mnoštvo novih, dok vašim roditeljima i profesorima zahvaljujem na vremenu i trudu koji su uložili u vas.

Budite svoji i s ponosom nosite svoj kraj u srcu, kamo god da krenete, a mi ćemo i dalje nastojati biti vaš oslonac i potpora. ŽUPAN Matija Posavec

Centar izvrsnosti iz umjetničkog područja. Ovo je već drugi centar izvrsnosti koji je pokrenula čakovečka Gimnazija.

Naime, prije dvije godine s radom je započeo Centar izvrsnosti iz biologije, kemije, fizike i matematike Međimurske županije koji svake subote okuplja stotinjak učenika. Pokazala se potreba i za osnivanjem Centra izvrsnosti iz umjetničkoga područja Međimurske županije s obzirom na to da je nužno voditi računa o područno specifičnoj darovitosti. Centar obuhvaća sljedeća područja: dramsko-scensko stvaralaštvo, likovnu umjetnost i stvaralaštvo, nove medije i umjetnost te stvaralačko pisanje.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022. 3 Ekonomska i Trgovačka Škola Čakovec

Najmaturanti

3.AD Razrednica: mr.sc. Ivana Miko Novaković Popis učenika: Kos Anamaria, Kosalec Nikola, Lazarević Antonio, Rožman Valerija, Simov Dora, Zadravec Ana Maria

Ana Maria Zadravec

Nikola Kosalec

Najmaturanti

Ekonomska i Trgovačka Škola Čakovec 3.T

Ela Strah

Matija Mendelski

Razrednica: Jasmina Zaborski, prof.

Popis učenika: Borko Lucija, Cikatić Doris, Cilar Matija, Grefl Tea, Hrustek Mija, Jambrović Sara, Lesinger Lorena, Lukačić Loreno-Jan, Lukša Valentina, Matulin Ema, Mendelski Matija, Mlinarić Lana, Novak Patricija, Oršuš Oliver, Remenar Gordan, Strah Ela, Talan Lucija, Vinko Nikolina, Zorčec Nensi, Zorman Lena, Zrna Dijana

Ekonomska i Trgovačka Škola Čakovec

Najmaturanti

4.A Razrednica: Danijela Varga, dipl. inf. (Maja Genc Sagata, mag. oec.)

Popis učenika: Balažinec Eva, Bogomolec Dora, Branović Emina, Horvat Luka, Jambrečić Denis, Komorski Adriana, Levak Ana, Lisjak Marko, Mađarić Anica, Martinčević Lorena, Meglić Ema, Mišić Matija, Novaković Mateja, Oršoš Vanesa, Sokač Anamarija, Žvorc Lejla

Najmaturanti

Ekonomska i Trgovačka Škola Čakovec 4.B

Evelin Žganec

Matej Mezga

Razrednica: Gordana Hobor Nikolić, prof.

Popis učenika: Antoković Josipa, Benahmed Leila, Bočkaj Emina, Horvat Matija, Lesjak Borna, Lesjak Ines, Lončarić Dora, Margotić Rikardo, Mezga Matej, Mišić Lara, Novak Marinela, Novinić Rahela, Partlić David, Patafta Lucia, Petermanec Dora, Petković Luka, Rešetar Barbara, Strahija Irinea, Žganec Evelin

Anamarija Sokač

Marko Lisjak

4

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ekonomska i Trgovačka Škola Čakovec

Najmaturanti

4.G Razrednica: Ivana Puzak, prof.

Popis učenika: Antonović Tea, Cmrečki Martin, Jurinić Laura, Jurinjak Elena, Klemenčić Tomislava, Kolarić Kristina, Kovačević David, Kuhanec Elena, Lukman Ema, Lukša Elena, Magić Leon, Patafta Hrvoje, Patafta Vito, Petrović Nikola, Rušnjak Alma, Vikert Klara Katarina, Vnuk Jana

Elena Jurinjak

David Kovačević

Najmaturanti

Ekonomska i Trgovačka Škola Čakovec 4.HT

Franka Ščuka

Jura Egon Juranić

Razrednica: Ivana Oreški, prof.

Popis učenika: Balent Sabina, Biber Martina, Cvetko Nina, Cvrtnjak Korina, Diener Lauren, Döring Noah, Flajšer Karlo, Grabar Alen, Hajdarović Ivan, Horvat Vito, Islami Rian, Ivoš Noah, Juranić Jura Egon, Lajtman Rudi, Petek Sebastijan, Skoko Andrija, Solar Mihael, Ščuka Franka, Šegović Lea, Vidmar Evelin

Ekonomska i Trgovačka Škola Čakovec

Najmaturanti

4.K Razrednica: Gordana Dajč, prof.

Popis učenika: Ban Lea, Bogdan Klaudija, Bogdan Tina, Brumen Kevin, Bujan Tatjana, Dovečer Matija, Hrustek Valentina, Jančec Leonardo, Janković Lorena, Koša Tea, Kovačić Emina, Kozjak Sandro, Majerić Viktor, Mihaljuš Patricija, Nerer Filip, Novak Lea, Novak Nikola, Tkalec Roberta, Vugrinec Lorena

Lorena Vugrinec

Matija Dovečer

Najmaturanti

Ekonomska i Trgovačka Škola Čakovec 4.UR

Nera Hranilović

Josip Zlatarek

Razrednik: Nebojša Buvač, prof.

Popis učenika: Balent Lea, Balog Lidija, Balog Renata, Bašnec Laura, Bergovec Josipa, Duhović Marija, Goričanec Dokleja Nika, Gradečak Nina, Hatlek Lana, Horvat Bojan, Hranilović Nera, Levačić Luka, Magdalenić Lucija, Mesarić Mare, Novak Marta, Novoselac Claudia, Petković Viktorija, Purić Nina, Šimunić Elena, Tkalčec Emina, Zlatarek Josip, Žbulj Nina

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022. 5 Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

Najmaturanti

4.A Razrednik: Petar Pavlic, prof.

Popis učenika: Balić Asja, Benković Golubić Luka, Bilaver Ema, Filipić Ivona, Herman Matija, Horvat Hana, Horvat Ivan, Janković Oliver, Kikelj David, Krištofić Lea, Legen Matko, Lesar Ana, Marciuš Eva, Novak Barbara, Pavić Ivana, Poljak Lara, Pomor Luna, Tompić Tin, Trojko Ines, Varga Lucija, Vaser Adela, Višnić Anja, Žižek Laura

Najmaturanti

Luna Pomor

Ivan Horvat

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec 4.B

Elena Janković

Noa Kresta

Razrednica: Nina Mikolaj Varga, prof.; Popis učenika: Baksa Ria, Bogdanović Vedran, Ceilinger Luka, Glumpak Paola Isabel, Hegol Barbara, Jakovljev Ivona, Janković Edvin, Janković Elena, Kovačić Natali, Kresta Noa, Lovrenčić Dolores, Malner Lucija, Marđetko Fran, Marđetko Mia, Mikulan Dorian, Mikulić Lara, Novinščak Ana, Oltran Paola, Repalust Isabell, Rešetar Magdalena, Slamek Dora, Židov Katarina, Žinić Klara, Žvorc Neven

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

Najmaturanti

4.C Razrednik: Goran Karamarković, prof.

Popis učenika: Barić Jura, Blažić Dino, Blažon Vinko, Bukovec Franka, Čmrlec Dora, Đurđek Jacinta, Flojhar Ema, Horvat Magda, Klepač Dorotea, Koren Patrik, Kos Sara, Kuzmić Teodor, Marciuš Franka, Mesarek Marta, Novak Leda, Novak Lucija, Piskač Klara, Sirc Mihael, Strahija Paola, Zadravec Lovro, Zadravec Paula, Zanjko Karla, Žokalj Magdalena

Najmaturanti

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec 4.D

Tara Dominić

Niko Kozar

Razrednica: Mirjana Hranilović, prof.

Popis učenika: Abramović Maria, Balent Crnčec Lori, Balent Ema, Dominić Tara, Halamić Borna, Hrgović Eli, Jančec Klara, Klobučarić Tena, Kolman Jan, Kozar Niko, Martinjaš Antonio, Miklin Nela, Moharić Matea, Perčić Rahela, Perko Hana, Slana Samanta, Šestan Merdanović Sara, Štampar Laura, Tkalec Marko, Tuksar Dora, Vranić Fran

Franka Marciuš

Vinko Blažon

6

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

Najmaturanti

4.E Razrednica: Gabrijela Brljak, prof.

Popis učenika: Andročec Zlatko, Božić Antea, Brizo Dragana, David Klara, Farkaš Jana, Haramija Domagoj, Hlišć Melani, Jalušić Petra, Kocijan Mia, Kolac Karlo, Lepen Ivona, Medenjak Vlatka, Miličević Luna, Mislović Grazia, Novinić Melani, Slana Anja, Srpak Saša, Sternad Nicol, Trupković Jakob, Vršić Karla, Zadravec Dorijan, Zadravec Mihaela

Najmaturanti

Luna Miličević

Domagoj Haramija

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec 4.F

Karla Čmrlec

Vilim Srnec

Razrednica: Tamara Srnec, prof.

Popis učenika: Čmrlec Karla, Hižman Maksimilijan, Horvat Paula, Horvat Tea, Hunjadi Doroteja, Jambrošić Vito, Jengić Filip, Korpar Vida, Kosec Ena, Kovačić Jelena, Latin David, Lesar Helena, Mikulić Luka, Oreški Noa, Plaftak Tin, Pokrivač Urban, Premuš Ivan, Srnec Vilim, Šinjori Adam, Štrukelj Mislav, Vinko Emanuel, Vuk Leon, Zagorec Karla, Žganec Lovro

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

Najmaturanti

4.G Razrednica: Sanja JambrovićPosedi, prof.

Popis učenika: Borović Mateo, Branilović Viktorija, Cirkvenčić Melani, Horvat Marta, Horvat Pintarić Borna, Ivaci Patricija, Kržina Petra, Lesar Luna, Lončarić Patricia, Murk Matej, Oletić Lara, Petković Tajna, Srnec Niko, Štampar Tea

Viktorija Branilović

Mateo Borović

Najmaturantice

Gospodarska škola Čakovec 3.KO

Tina Žigmund

Melisa Ignac

Razrednica: Katica Korunek Popis učenika: Dominić Tara, Ignac Antonija, Ignac Melisa, Ignac Suzana, Oršuš Ivana, Pec Monika, Ignac Mateja, Žigmund Tina, Modlic Valentina, Marčec Ena, Pintarić Ema

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022. 7 Gospodarska škola Čakovec

Najmaturanti

3.PVO Razrednica: Petra Trstenjak Popis učenika: Bistrović Denis, Biškup Lovro, Dragović Denis, Habijan Karlo, Horvat Siniša, Ignac Nino, Kancijan David, Munka Lea, Novak Lea, Oršoš Edwin, Pec Kristina, Pec Marijo, Pintarić Lana, Sedlar Benjamin, Slaviček Ivan, Slunjski Josip, Srnec Gabrijel, Šimunov Slavica

Slavica Šimunov

Edwin Oršoš

Najmaturanti

Gospodarska škola Čakovec 3.CVO

Maja Vugrinčić

Karlo Horvat

Razrednik: Ivica Mlinarić Popis učenika: Antonović Luka, Bakač Leona, Bogdan Lea, Čanaki Borna, Đuranec Marta, Glogovec Erik, Groman Karlo, Horbec Danijel, Horvat Karlo, Hrnčić Filip, Ignac Kevin, Kofjač Valentina, Majsen Jurica, Meglić Matija, Mikac Simona, Modlic Nika, Paska Lea, Pintar Matija, Sabol Silvio, Sabolek Helena, Šafarić Mia, Vugrinčić Maja

Gospodarska škola Čakovec

Najmaturantice

3.FK Razrednica: Nives Kocijan Popis učenika: Đurkin Tamara, Ignac Maja, Kos Valerija, Krznarić Ana, Lajtman Karla, Novak Lara, Novak Leona, Oršuš Marina, Perko Leona, Ramić Jelena, Recek Anastazija, Srpak Natalie, Stanko Patricija, Šafarić Sara, Šalković Danijela, Švenda Simona, Zadravec Martina, Zorković Laura

Valerija Kos

Jelena Ramić

Najmaturanti

Gospodarska škola Čakovec 3.CKV

Lea Meglić

Dominik Jesenović

Razrednik: Hrvoje Živković Popis učenika: Horvat Nevena, Jesenović Dominik, Meglić Lea, Novak-Đura Lena, Oršuš Siniša

8

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarska škola Čakovec

Najmaturanti

4.CP Razrednica: Ivana Murk Popis učenika: Čajkulić Renato, Herman Eric, Mirić Valentino, Mrnjavec Mark, Pavleković Ana, Pirša Matija, Ujlaki David, Vidaković Matija

Ana Pavleković

Valentino Mirić

Najmaturanti

Graditeljska škola Čakovec 3.E

Dino Farkaš

Razrednica: Petra Jambrović Popis učenika: Dorian Bočkaj, Dino Đurkin, Dino Farkaš, Mihael Horvat, Nikola Horvat, Dražen Ignac, Nikola Jurak, Leon Molnar, Renato Oršuš, Filip PintarićNovak, Fran Salaj, Samuel Šprajc, Dominik Trstenjak, Danijel Vidović, Robert Vugrinec, Sven Vugrinec, Tomislav Vugrinec

Dominik Trstenjak

Graditeljska škola Čakovec

Najmaturanti

3.F Razrednik: Dominik Hrženjak Popis učenika: Mihael Bičak, Ivan Bokor, Kristijan Denžić, Aleksander Domijanić, Leo Jaklin, Patrik Košir, Matija Lukman, Mauricio Mošocki, Gabriel Novak, Zahar Novak, Ivan Novoselec, Martin Petrić, Mark Srpak, Robert Strnad, Patrik Šoltić, Fran Šoštarić, Robert Vizinger

Mark Srpak

Fran Šoštarić

Najmaturanti

Graditeljska škola Čakovec 3.G

Sebastijan Novak

Adrian Radek

Razrednik: Krešimir Hlebec Popis učenika: Dominik Bistrović, Josip Dominik, Emanuel Frančić, Emanuel Golubić, Ivan Goričanec, David Herman, Benjamin Horvat, Marko Horvat, Patrik Jaklin, Dino Kontrec, Robert Kontrec, Filip Kovač, Marino Marić, Sara Munđar, Sebastijan Novak, Emily Patafta, Karlo Posedi, Adrian Radek, David Sokol

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022. 9

Graditeljska škola Čakovec

Graditeljska škola Čakovec

3.H

Najmaturanti

3.I

Razrednica: Srebrenka Pongrac Popis učenika: Matija Goričanec, Matejo Horvat, Mario Jantol, Karlo Krpić, Denis Kuzmić, Mihael Tisaj

Razrednica: Zdenka Perić Popis učenika: Nikola Bukovčak, Sven Kovačević, Karlo Novak

Najmaturant

Najmaturant

Matija Goričanec

Nikola Bukovčak

Graditeljska škola Čakovec 4.A

Barbara Vinković

Luka Zadravec

Razrednica: Ivana Debelec Popis učenika: Ivana Bakač, Denis Blažek, David Krušec, Kevin Leško, Andrija Lončar, Josip Maček, Patrik Piškor, Dino Stojčević, David Težak, Elena Vršić, Josip Žganec, Natali Bister, Helena Canaj, Doris Dominić, Niko Frančić, Nika Golec, Ivona Jalšovec, Lucija Kovačić, Malik Matić, Anabella Pokrivač, Dino Slatki, Barbara Vinković, Vilim Vrbanec, Luka Zadravec, Roko Zrna

Graditeljska škola Čakovec

Najmaturanti

4.B Razrednica: Barbara Sklepić Popis učenika: Alis Hižman, Dejan Jakčin, Niko Kodba, Emanuela Koretić, Tea Kovačić, Karina Kućan, Patrik Levačić, Maro Miholček, Maksim Mutvar, Kevin Novak, Nina Oletić, Filip Plantak, Katarina Rojko, Adrian Silaj, Anja Srša, Leon Šoštarić

Tea Kovačić

Niko Kodba

Najmaturantice

Graditeljska škola Čakovec 4.C

Vanesa Dobranić

Vanja Žganec

Razrednik: Petar Križnar Popis učenika: Linda Brlečić, Matteo Desnica, Vanesa Dobranić, Luka Kljajić, Tania Kolarić, Emilija Kovač, Julia Levačić-Tkalec, Alina Lovrec, Jonida Lushaj, Kristina Pergar, Iva Plemenčić, Lucija Pokrivač, Ivona Sakač, Dena Špicar, Nika Ter, Zara Trupković, Vanja Žganec

10 MEĐIMURSKI MATURANTI 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Graditeljska škola Čakovec

24. lipnja 2022.

Najmaturanti

4.D Razrednica: Ljiljana Ille Popis učenika: Filip Borak, Viktorija Kiščinal, Dino Kolarić, Doroteja Lisjak, Nikolina Plevnjak, Ana Šafarić, Antonija Šafarić, Roko Štokić, Brigita Tkalčec, Vilim Trstoglavec, Manuela Vugrinec, Lucija Beti, Filip Bogomolec, Benjamin Hižman, Dominik Hranilović, Julio Mati, Vito Novak, Nikola Perčić, Goran Potočnjak, Dora Siladi, Ana Slamek, Lovro Smolić

Najmaturantica

Doroteja Lisjak

Julio Mati

Srednja škola Čakovec 3.E

Karolina Ignac

Razrednik: Evelin Horvat Popis učenika: Balog Valentina, Cimerman Silvija, Horvat Dunja, Horvat Ksenija, Horvat Renata, Ignac Karolina, Oršoš Mateo, Pec Lana, Radiković Tena

Srednja škola Čakovec

Najmaturanti

4.A Razrednik: Vesna Prepelić-Đuričković Popis učenika: Vito Begović, Viktorija Borko, Dora Bratko, Viktorija Golenko, Karla Horvat, Goran Horvatić, Li Kavran, Laura Kedmenec, Una Krauthacker, Franjo Krištofić, Marija Krznar, Melani Lisjak, Simona Lukman, Melanie Mesarek, Goran Mihalković, Karlo Murković, Dino Novak, Nika Petričević, Chiara Pintarić, Dora Podgorelec, Katja Posavec, Jana Posedi, Jelena Remenar, Luka Sklepić, Maja Suvajac, Ida Trstenjak, Erik Vrbanec, Dominik Weber

Najmaturanti

Srednja škola Čakovec 4.B

Maria Marčec

Petar Ovčar

Razrednik: Kristina Vinković Popis učenika: Lucia Andročec, Nika Borko, Marko Bukal, Lorena Dokleja, David Fabić, Anja Fodor, Maria Magdalena Goričanec, Nika Ivaci, Andreja Kos, Kevin Krčmar, Ivana Lepen, Klara Madić, Maria Marčec, Laura Mihoci, Maja Mirić, Hana Novak, Sara Novak, Petar Ovčar, Nina Poljak, Viktorija Šantavec, Anja Šmitran, Nika Šupljika, Elena Tomašić, Danijel Turk, Leona Vadlja, Lana Vinković, Tena Zadravec

Li Kavran

Luka Sklepić

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022. 11 Srednja škola Čakovec

Najmaturanti

4.D Razrednik: Julijana Vlaisavljević Popis učenika: Melani Anderlin, Patricija Brodarić, Dora Cerovec, Barbara Dvanajščak, Fabio Gudlin, Ema Hajdarović, Dora Horvat, Tonka Hozjak, Elena Jankaš, Antonela Kalšan, Dino Kirić, Veronika Kontrec, Petra Lipović, Gloria Majhen, Erik Mutvar, Rea Novak, Anja Okreša, Luka Pletikosa, Lea Pongrac, Petra Talan, Kristian Topličanec, Lucija Vizinger, Leonarda Zadravec

Najmaturanti

Lucija Vizinger

Fabio Gudlin

Srednja škola Čakovec 5.C

Dena Ratajec

Jakov David

Razrednik: Maja Ivanuša Popis učenika: Klara Bacinger, Mateja Balog, Viktoria Čurila, Jakov David, Maja Ferenc, Ivan Fuš, Ivona Gosarić, Adela Hižman, Lucija Jambrošić, Vanesa Kovač, David Kovačić, Gabrijela Leško, Roko Marđetko, Nina Markulin, Magdalena Novak, Martina Novosel, Adella Pancer, Lidija Pavić, Karla Pintarić, Dena Ratajec, Magdalena Strniščak, Simon Šimon, Elena Škvorc, Ema Šolja, Natalija Ter, Ana Tomašić, Helena Urem, Danijela Višnjić, Nina Žignić

Srednja škola Prelog

Najmaturanti

4.G Razrednica: Kristina Jančec Popis učenika: Korina Čavlek, Karlo Hergotić, Rea Kalšan, Nina Kedmenec, Miran Kukovec, Lara Leko, Lorena Pigac, Helena Srnec, Domagoj Turk, Adriano Varga

Rea Kalšan

Miran Kukovec

Najmaturanti

Srednja škola Prelog 4.THK

Elena Cirkvenčić

Leo Braniša

Razrednica: Mirjana Hržić Popis učenika: Noa Ladislav Balog, Silvio Blašković, Leo Braniša, Elena Cirkvenčić, Vinka Cirkvenčić, Magdalena Deban, Petra Habola, Emanuel Hržić Vlahek, Ema Igrec, Tara Klopotan, Luka Kontrec, Lea Kovačić, Lana Mikec, Mateja Munka, Matija Siladi, Leon Söke, Melissa Srpak, Desimir Sudar, Veronika Šercer, Stošija Taradi, Ema Zobić, Melani Žmuk, Lucija Žuljić

12 MEĐIMURSKI MATURANTI 2022.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Srednja škola Prelog

Najmaturanti

3.KU Razrednica: Jasminka Kalšan Popis učenika: Dominik Aćimović, Darija Balog, Samanta Bašnec, Katarina Beti, Heidi Döring, Stjepan Hranjec, Marija Levačić, Gabrijela Okreša, Valentina Oršuš, Laura Oto, Katja Petrov, Elizabeta Rešetar, Fran Slamek, Petra Štefković, Lorena Turk, Marin Videc

Katarina Beti

Fran Slamek

Najmaturanti

Srednja škola Prelog 3.SK

Marta Strbad

Razrednica: Snježana Janković Popis učenika: Mateo Blažon, Sara Bočkor, Dorijan Bogdan, Antonio Črnila, Sanja Erdelji, Felice Hasan, Tina Kolarić, Viktorija Novak, Anamari Savanović, Marta Strbad, Luka Tomašić

Felice Hasan

Srednja škola Prelog 3.M Razrednica: Gordana Vaser Popis učenika: Mateo Đuran, Klaudijo Kocijan, Emil Skledar, Niko Trajbar, Ivan Žužić

Najmaturant

Emil Skledar

Najmaturanti

Tehnička škola Čakovec 4.ET

Fran Slaviček

Borna Škrobar

Razrednica: Vlatka Peharda Popis učenika: Fleten Emanuel, Karlovčec Niko, Krauthaker Marco, Krnjak Dilan, Lisjak Leo, Mlinarić Daniel, Mlinarić Marin, Novak Mateo, Novak Niki, Novak Noa, Ovčar Erik, Pigac Bruno, Posavec Marin, Slaviček Fran, Somi Ivan, Strahija Vito, Šimanović Miščević Karlo Nestor, Škrobar Borna, Tuksar Patrick, Vlašić Marin, Volar Dean

Srednja škola Prelog

3.PKS/KO

Razrednica: Gordana Žvorc Popis učenika: Marina Bogdan, Stefani Čituš, Kristina Čurin, Anamarija Levačić, Tina Podvezanec

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022. 13 Tehnička škola Čakovec

Najmaturanti

4.MT Razrednica: Jasminka Jelačić Popis učenika: Branda Marcel, Erdelji Maksim, Felak Vito, Haček Jan, Herman David, Hrustek Dorian, Kalšan Filip, Kolarić Lovro, Kralj Dorijan, Magdalenić Luka, Miholček Jakša, Murk Marin, Murković Mihael, Nemec David, Novak Matija, Ramić Rafael, Sinković Jan, Strahija Pavao, Strahija Petar, Šimeg Gabriel, Štefić Patrick, Vuković Kevin

Najmaturanti

Jan Haček

Marcel Branda

Tehnička škola Čakovec 4.RT

Erik Kranjec

Filip Novak

Razrednica: Sanja Loparić Popis učenika: Borković Marko, Brezovec Nikola, Cimerman Ivan, Hadeljan Petar, Horvat Leonard, Horvat Lovro, Jurinec Marin, Kranjec Erik, Krčmar Matej, Lukačić Marcel, Mikolaj David, Novak Filip, Pintarić Roko, Stanković Aleksandar, Švenda Karlo, Tkalčec Luka, Tot Luka, Vidović Lovro, Vlah Karlo, Zadravec Fran, Žganec Matija, Žnidarić Marin

Tehnička škola Čakovec

Najmaturanti

4.ST Razrednica: Silvija Šrefanac Popis učenika: Blažinčić Dorian, Bočkaj Frane, Borko Niko, Dornik Pavlo, Fric Robert, Golub Lucija, Herc Mihael, Herman Matija, Hodak Gabrijel, Horvat Ivan, Kerman Petra, Komar Filip, Lovrek Martina, Mesarić Lovro, Miser Ivan, Molnar Filip, Petek Noa, Ratajec Petar, Sačer Barbara, Sraka Petar, Strahija Domeniko, Šopar Dominik, Vrbanec Denis

Najmaturanti

Tehnička škola Čakovec 4.TG

Fran Bistrović

Deni Pečarko

Razrednica: Tamara Rihtarec Popis učenika: Balent Filip, Balent Lovro, Bistrović Fran, Braniša Lovro, Cerovec Kristijan, Fundak Marko, Galić Jurica, Kozjak Vito, Mađar Jan, Marđetko Jakov, Mihalic Nikola, Okreša Jan, Pečarko Deni, Srebrenjak Jan, Strbad Dorian, Šestan Niko, Tomšić Lorenzo, Vabec Marin, Vincek Lovro, Vurušić Hrvoje, Železnjak Fran

Lucija Golub

Niko Borko

14 MEĐIMURSKI MATURANTI 2022.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnička škola Čakovec

Najmaturanti

3.S1 Razrednica: Valerija Šercer Popis učenika: Balent Vanja, Blažinčić Sebastijan, Botić Teo, Bubek David, Ceilinger Silvestar, Dušić Patrick, Godina Filip, Hergotić Mišel, Horvat Abel, Jezernik Gabriell, Kelerajter Edi, Kirić Marin, Kočar Filip, Ladić Patrik, Mesarek Stjepan, Miser Ivan, Podvezanec Miša, Puškadija Sven, Radovan Marko, Režek Niko, Vuk Marsel

Najmaturanti

Patrick Dušić

Edi Kelerajter

Tehnička škola Čakovec 3.S2

Dino Mesarek

Dražen Pufek

Razrednik: Perica Hajdarović Popis učenika: Balent Ivan, Balent Roko, Branda Karlo, Dodlek Karlo, Golenko Karlo, Herjavec Matija, Horvat Manuel, Hranjec Noa, Hudelist Marin, Kozjak Dino, Kozjak Karlo, Kralj Edi, Lajtman Gabrijel, Lončarić Rene, Matić Tomislav, Mesarek Dino, Oršuš David, Picer Hrvoje, Pufek Dražen, Sobočan Ivan, Tarandek David

Tehnička škola Čakovec

Najmaturanti

3.S3 Razrednik: Siniša Baksa Popis učenika: Cimerman Nikola, Furdi Marko, Goričanec Viktor, Hadeljan Leon, Hamer Roko, Kraljić Dorijan, Kukovec Filip, Mađarić Bruno, Mezga Ivan, Mikulek Niko, Moslavac Mateo, Obadić Petar, Paman Matija, Sutnjak Ivan

Nikola Cimerman

Matija Paman

Najmaturanti

Tehnička škola Čakovec 3.S4

Fabian Brezničar

Mateo Dervenkar

Razrednica: Veljka Žugec Popis učenika: Antonović Andreas, Brezničar Fabian, Dervenkar Mateo, Fabić Roko, Furdi Sandro, Golubić Gabrijel, Hrešć Leon, Karloci Luka, Kraljić Domagoj, Maček Franjo, Magaš Matija, Miser Fran, Novak Filip, Radiković David, Sever Seweryn Dean, Sraka Božidar, Srpak Stiven, Špiranac Marsel, Žnidarić Luka

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022. 15 Tehnička škola Čakovec

Najmaturanti

3.S5 Razrednica: Jelena Horvat Popis učenika: Andrašec Karlo, Balić Stjepan, Blažon Gabrijel, Bogdan Josip, Borović Andrija, Đurkin Leon, Herperger Laren, Jambrović Marko, Juračić Darko, Kolarić Silvio, Krznar Leonardo, Malašić Rafael, Marciuš Nino, Markač Tomislav, Medlobi Luka, Mihalic Matija, Mikolaj Josip, Moharić Pascal, Šupljika Fabijan, Tarandek Tibor, Tkalčec Dino, Toplek Tomo, Weinberger Kosi Adrian

Najmaturanti

Tehnička škola Čakovec 3.E1

Lovro Bukal

Timo Vlahek

Razrednica: Lucija Sanjković Horvat Popis učenika: Bukal Lovro, Čižmešija Damjan, Dominić Borna, Hranjec Samuel, Hrustek Valentino, Kolarić Leon, Kolman Luka, Kovačić Karlo, Matan Anabela, Medved Noa, Mehanović Fadil, Micek Leon, Mustak Emil, Nemec Davor, Spahović Elvis, Sušec Matija, Štampar Kruno, Tomašić Andreas, Tomašić Luka, Tušek Lovro, Vincek Karlo, Vincek Marko, Vlahek Timo, Vratislavski Erik

Stjepan Balić

Tibor Tarandek

16 MEĐIMURSKI MATURANTI 2022.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE U VARAŽDINU

Varaždinski FOI modernizirao svoje studije, a brucoši od jeseni kreću i u nove prostore!

Varaždinski FOI jedini je fakultet u Hrvatskoj koji povezuje i informatička znanja i poslovne vještine, a svoje je studije nedavno u potpunosti modernizirao. Nova generacija studenata od jeseni će raditi u labosima u novoj zgradi FOI-ja!

S

poj informatičkih i ekonomskih znanja te poslovnih vještina – tako bi se najbolje mogli opisati studijski programi (smjerovi) na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) koji će uskoro upisivati nova generacija budućih brucoša. FOI usko surađuje s najjačim poslodavcima u Hrvatskoj, uvodi ih u nastavni proces modelom work based learninga, stoga je upravo u suradnji s njima u potpunosti modernizirao studije i uveo u nastavni plan nova interdisciplinarna područja.

UMJETNA INTELIGENCIJA, RAČUNALNE IGRE I INTERNETSKE STVARI NA STUDIJU INFORMATIKE

Na glavnom informatičkom studiju Informacijski i poslovni sustavi (IPS) stu-

dentima se omogućavaju nove izbornosti, odnosno nove četiri grupe izbornih predmeta, usklađenih s ovim modulima: Razvoj programskih sustava, Umjetna inteligencija u poslovanju, Umreženi sustavi i računalne igre te Analiza i dizajn poslovnih sustava. Novi su moduli usko povezani s novim tržištem rada i onim što danas nazivamo Industrijom 4.0. Strojno učenje, vizualizacija podataka i znanja, automatsko zaključivanje, robotika, inteligentni agenti, kiber-fizički sustavi, internetske stvari, internetska usluga i pametne tvornice – sve to zahtijeva novu generaciju stručnjaka koju u Hrvatskoj, prema takvom modelu, obrazuje samo FOI! Novi popis predmeta na zom informatičkom studiju pogledajte ovdje: https://www.foi. unizg.hr/sites/default/files/ IPS_v1.2_predmeti.pdf

STUDIRATI NA FOI-JU MOŽETE U VARAŽDINU, SISKU, ZABOKU I KRIŽEVCIMA

STUDIJ EKONOMIJE KOJI POVEZUJE INFORMATIKU I POSLOVANJE FOI-jev preddiplomski studijski program Ekonomika poduzetništva (EP) jedinstven je po tome što povezuje ekonomska znanja, već i danas vrlo tražene informatičke vještine. Ekonomisti koji završavaju taj studij sve više

pronalaze posao i u IT tvrtkama zbog svojih iznimnih poslovnih vještina te organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti. Ekonomiste se poučava poslovnom načinu razmišljanja već od prve godine studija (među ostalim, svake godine organiziraju i Sajam studentskih proizvoda), a tvrtke im nerijetko nude stručnu praksu i zaposlenje i prije negoli završe svoje obrazovanje.

FOI ima svoja 4 sveučilišna centra diljem Sjeverozapadne Hrvatske, gdje svi oni koji uspješno polože državnu maturu mogu upisati i preddiplomski stručni trogodišnji studij Informacijske tehnologije i digitalizacije poslovanja (ITDP). Radi se o nedavno moderniziranom studiju, koji studente uvodi u dva nova smjera – Razvoj aplikacija i Informatička podrška poslovanju. Nakon prve zajedničke godine, u drugoj godini slijedi usmjeravanje prema jednom od tih dvaju područja. Studij je

Završetkom ovog diplomskog studija stječeš akademski naziv magistar inženjer inženjerstva okoliša (mag.ing.amb.)

U europskoj klasifikaciji zanimanja (ESCO): Environmental Engineer

Praktična nastava u vrhunski opremljenim laboratorijima i informatičkim učionicama Stručnu praksu obavljaš kod brojnih poslodavaca i na preddiplomskom i na diplomskom studiju!

Terenska nastava kao neizostavan dio naših studija

Dekarbonizacija i zelena tranzicija društva ključni su izazovi 21. stoljeća! Kako bi ostvarili klimatske ciljeve do 2030. godine potrebno je investirati €260 mlrd godišnje! Rast zelenog gospodarstva moguć je jedino porastom kadrova u “zelenim poslovima”.

u potpunosti prilagođen studentima koji su paralelno i u radnom odnosu. Novi popis predmeta na tom studiju pogledajte ovdje: https://www. foi.unizg.hr/sites/default/files/ITDP_v1.3_predmeti.pdf

BRUCOŠI OD JESENI I U NOVOJ ZGRADI FOI-JA

Nova generacija studenata FOI-ja, koja će upisati studije na ljetnom ili jesenskom roku, praktičnu će nastavu imati i u novoj zgradi FOI-ja.

Radi se o Vili Oršić u strogom centru Varaždina, koja je u završnoj fazi obnove, a do nove akademske godine 2022./2023. bit će spremna za brucoše, opremljena najmodernijom opremom za rad u laboratorijskoj nastavi.

24. lipnja 2022.

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022. 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU / TEKSTILNO-TEHNOLOŠKI FAKULTET - ZAGREB - VARAŽDIN

Testirano Tako Fenomenalan Totalno Tvoj Favorit Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišni studij Zagreb Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet (TTF) je jedina znanstvena i visokoškolska obrazovna ustanova na području tekstilne tehnologije i inženjerstva te tekstilnog i modnog dizajna u Republici Hrvatskoj koja obrazuje studente svih razina. Nastava se izvodi na dva sveučilišna studija: Tekstilna tehnologija i inženjerstvo (TTI) i Tekstilni i modni dizajn (TMD). Svi studenti preddiplomskog i diplomskog studija TTI imaju pravo na Europsku inženjersku iskaznicu koja im omogućava brzo dokazivanje razine obrazovanja i potiče mobilnost inženjera u Europskoj uniji i šire jer se TTF nalazi na listi FEANI European Engineering Education Database (EEED) prepoznatih europ-

skih fakulteta i studijskih programa.

Na sveučilišnom studiju TTI student stječe osnovna znanja i vještine potrebne za rad na inženjerskim zadacima u području struke, a studij se dijeli na četiri smjera: Projektiranje i menadžment tekstila (PMT), Tekstilna kemija, materijali i ekologija (TKME), Odjevno inženjerstvo (OI) i Industrijski dizajn tekstila i odjeće (IDTO), koji se na diplomskom studiju grana u dva smjera: Industrijski dizajn tekstila (IDT) i Industrijski dizajn odjeće (IDO). Završetkom diplomskog studija TTI studenti su osposobljeni za obavljanje najsloženijih inženjerskih zadaća temeljenih na znanstvenom pristupu rješavanja problema.

Završetkom sveučilišnog studija TMD studenti su osposobljeni za rad u dizajnerskim studijima tekstilnih i odjevnih tvrtki, u modnim studijima, kazalištima, u filmskoj industriji, televiziji, muzejima i srednjim školama te na drugim mjestima gdje je potrebno temeljito poznavanje i razumijevanje modnih kretanja, likovna senzibilnost i širina humanističkog obrazovanja.

Studenti preddiplomskog studija TMD se mogu odlučiti za dva smjera Dizajn tekstila (DT) i Modni dizajn (MD). Na diplomskom studiju odlučuju se između smjera Dizajn tekstila (DT), Modni dizajn (MD), Kostimografija (K) ili Teorija i kultura mode (TKM).

Stručni studij Varaždin TTF organizira i stručni studij Tekstilna, odjevna i obućarska tehnologija (TOOT) s mjestom izvođenja nastave u Studijskoj jedinici u Varaždinu u skladu s interesima gospodarskih subjekata. Završetkom studija stječe se akademski naziv stručni prvostupnik/ca (baccalaureus/a) inženjer/ ka tekstilne, odjevne i obućarske tehnologije (bacc. ing. techn. text.) uz naznaku smjera: Odjevna tehnologija (OT), Tekstilna tehnologija – kemijska (TTK), Tekstilna tehnologija – mehanička (TTM), Obućarska tehnologija (OBT) ili Dizajn obuće (DO). Kod

svih smjerova u prva dva semestra studija prevladavaju kolegiji iz općih disciplina (matematika, fizika, kemija, računalstvo i strojarstvo).

Sveučilišni stručni studij s mjestom izvođenja u Varaždinu je orijentiran prema stručnoj naobrazbi u specifičnim područjima tekstilne, odjevne i obućarske struke.

U okviru studija obvezno je pohađanje stručne prakse u gospodarskim subjektima.

Pored stručnih znanja studentima je omogućen uvid u današnju globalnu ekonomiju, a brzim prilagođavanjem programa stvorena je konkurentna prednost na međunarodnom tržištu rada. Za-

vršetkom pojedinog smjera stručnog studija student će dobiti cjelovito znanje za vođenje proizvodnog procesa u području struke.

Studenti stječu posebna stručna znanja iz područja obućarske tehnologije kao što su materijali za izradu obuće, biomehanika, tehnologija izrade i konstrukcija obuće (OBT) ili stručna tehnička i teorijska znanja iz dizajna obuće uz razvijanje likovne i kreativne sposobnosti i vještine s posebnim naglaskom na individualni razvoj kreativnog mišljenja potičući istraživanje i inovacije u rasponu od stvaranja ideje sve do realizacije 3D oblika obuće (DO).

Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet

Studijska jedinica Varaždin

Prilaz baruna Filipovića 28a 10 000 Zagreb, Hrvatska T: +385 1 3712 500 fakultet@ttf.unizg.hr www.ttf.unizg.hr

Hallerova aleja 6 42 000 Varaždin, Hrvatska T: +385 42 330 676 josip.petric@ttf.unizg.hr www.ttf.unizg.hr

18 MEĐIMURSKI MATURANTI 2022.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODABERI JEDAN OD UKUPNO 30 INOVATIVNIH STUDIJSKIH PROGRAMA NA JEDNOM OD NAJVEĆI

OTVOREN Natječaj za upis na preddiplomske i diplomske programe Sveučilišta Sjever – prijavite se!

Za upis na željeni studijski program Sveučilišta Sjever možete se prijaviti već sada jer je natječaj za prvu godinu preddiplomskih i diplomskih studija za akademsku godinu 2022./2023. otvoren!

Ako želite postati cijenjeni stručnjak u željenom području rada, poželjan zaposlenik ili želite pokrenuti uspješan posao, ne propustite priliku, prijavite se na natječaj i postanite student/-ica Sveučilišta Sjever.

Odaberite svoj željeni studij među čak 30 različitih studijskih programa koji se izvode u Sveučilišnom centru Varaždin ili Sveučilišnom centru Koprivnica:

I. PREDDIPLOMSKI STUDIJI

Sveučilište Sjever u akademskoj godini 2022./2023. provodi upise za sljedeće studije u trajanju od 3 godine (180 ECTS bodova):

SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN 1. Preddiplomski stručni studij ELEKTROTEHNIKA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/-ka elektrotehnike 2. Preddiplomski stručni studij MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/-ka multimedijske i grafičke tehnologije 3. Preddiplomski stručni studij PROIZVODNO STROJARSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/-ka strojarstva 4. Preddiplomski stručni studij MEHATRONIKA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/-ka mehatronike 5. Preddiplomski stručni studij GRADITELJSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/-ka građevinarstva 6. Preddiplomski sveučilišni studij GEODEZIJA I GEOMATIKA Sveučilišni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/-ka geodezije i geomatike 7. Preddiplomski stručni studij LOGISTIKA I

MOBILNOST Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/-ka logistike i mobilnosti 8. Preddiplomski stručni studij SESTRINSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) sestrinstva 9. Preddiplomski stručni studij FIZIOTERAPIJA 10. Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) fizioterapije 11. Preddiplomski sveučilišni studij GLAZBA I MEDIJI Sveučilišni prvostupnik/-ica (baccalaureus/ baccalaurea) glazbene pedagogije i medija SVEUČILIŠNI CENTAR KOPRIVNICA 1. Preddiplomski sveučilišni studij MEDIJSKI DIZAJN Sveučilišni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) medijskog dizajna 2. Preddiplomski sveučilišni studij KOMUNIKOLOGIJA, MEDIJI I NOVINARSTVO Sveučilišni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) komunikologije, medija i novinarstva 3. Preddiplomski stručni studij POSLOVANJE I MENADŽMENT Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) poslovanja i menadžmenta 4. Preddiplomski stručni studij PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/-ka prehrambene tehnologije 5. Preddiplomski stručni studij LOGISTIKA I MOBILNOST Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/-ka logistike i mobilnosti 6. Preddiplomski sveučilišni studij ZAŠTITA OKOLIŠA, RECIKLIRANJE I AMBALAŽA Sveučilišni prvostupnik/ica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/-ka inženjerstva okoliša 7. Preddiplomski stručni studij RAČUNARSTVO I INFORMATIKA (mjesto izvođenja: Đurđevac) Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/

baccalaurea) inženjer/-ka računarstva Pravo upisa na preddiplomske studije Sveučilišta Sjever imaju kandidati koji su završili srednju školu u minimalno četverogodišnjem trajanju i koji su se plasirali na rang-listu za upis. Upis u I. godinu preddiplomskih studija Sveučilišta Sjever u akademskoj godini 2022./2023. moguće je ostvariti temeljem prijave podnesene putem Središnjeg prijavnog ureda (SPU, prijava putem stranice www.postani-student.hr), položene državne mature i plasmana na rang-listu za upis - za upis na redoviti ili izvanredni studij.

Za upis na preddiplomski studij Medijski dizajn provodi se i dodatna provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti u kreativno-umjetničkom području, a prema Pravilniku provjere posebnih znanja na Odsjeku za medijski dizajn objavljenom na stranicama Sveučilišta Sjever, www. unin.hr (obvezni mapa radova i intervju).

Za upis na preddiplomski studij Glazba i mediji provodi se i dodatna provjera specifičnih glazbenih znanja, vještina i sposobnosti, a prema uputama o Postupku dodatne provjere specifičnih znanja, vještina i sposobnosti na Odjelu za glazbu i medije objavljenom na stranicama Sveučilišta Sjever, www.unin.hr.

Sve dodatne informacije o upisima i načinima upisa mogu se potražiti na adresama: 1. Sveučilište Sjever, Sveučilišni centar Varaždin, 104. brigade 1, studentska služba za studije Elektrotehnika, Multimedija, oblikovanje i primjena, Proizvodno strojarstvo, Mehatronika, Graditeljstvo, Geodezija i geomatika, Logistika i mobilnost, Sestrinstvo, Fizioterapija i Glazba i mediji na broj telefona 042/493-364, e-mail adresa: referada.vz@unin.hr, i 2. Sveučilište Sjever, Sveučilišni centar Koprivnica, Trg dr. Žarka Dolinara 1, studentska služba za studije Medijski dizajn, Komunikologija, mediji i novinarstvo, Poslovanje i menadžment, Prehrambena tehnologija, Logistika i mobilnost, Zaštita okoliša, recikliranje i ambalaža i Računarstvo i informatika na broj telefona 048/499-909, e-mail adresa: referada.kc1@unin.hr.

SVEUČILIŠTE SJEVE ubrzanim razvojem gospodarstvom na d

S

veučilište Sjever najveće je integrirano sveučilište u Republici Hrvatskoj koje svake godine bilježi rast broja studenata, a trenutno je na Sveučilištu Sjever više od 5300 studenata, što ga ujedno čini najbrže rastućim javnim sveučilištem u Republici Hrvatskoj. Sveučilište Sjever poznato je kao dinamična organizacija koja stalno prati, primjenjuje i ugrađuje znanstvene i stručne spoznaje, promovira koncept cjeloživotnog obrazovanja te prilagođava studijske programe potrebama tržišta rada. Uz važnu suradnju s više od stotinjak srodnih visokoškolskih ustanova u zemlji i inozemstvu Sveučilište Sjever pokazalo je svoj značaj i prepoznatljivost među studentima kojih je svake godine sve više te se za upis na većinu studijskih programa traži mjesto više.

Sveučilište Sjever na 30 studijskih programa koji se izvode u dvama sveučilišnim centrima, u Varaždinu

i Koprivnici, studentima omogućuje studiranje po najsuvremenijim standardima do najviše akademske titule. Osim toga, Sveučilište Sjever ima najveći postotak studenata u deficitarnom STEM području pa su i studenti, nakon što završe studij, iznimno traženi. Stopa zaposlenja nakon završenog studija na Sveučilištu Sjever vrlo je velika, a dosadašnji studenti postižu zavidnu karijeru u realnom sektoru.

Sveučilište Sjever ostvaruje suradnju s više od stotinjak poslodavaca i tvrtki koji studentima Sveučilišta Sjever nude mogućnost stručne prakse, zaposlenja ili stipendije, a koji su se imali prilike predstaviti se studentima na Tjednu karijera Sveučilišta Sjever UNIN Connect Week koji se održao krajem svibnja u obama sveučilišnim centrima, a koji je ponovno imao rekordan broj poslodavaca i posjetitelja. Važnost Sveučilišta Sjever prepoznali su i sudionici Tjedna karijera Sveučilišta Sjever: Kostwein, FINA, Carlsberg d.o.o.,

KING ICT, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ducati komponenti d.o.o., Hamag-Bicro, Vindija d.d., Klimaoprema d.d., Radnik d.d., APIS IT, Bauwerk Group Hrvatska d.o.o., 404 agencija, Školska knjiga d.d., Grad Jastrebarsko, Promming d.o.o., Midal d.o.o., Sobočan d.o.o., TESLA,

Studijski programi usklađeni su s potrebama tržišta rada, prate se nove tehnologije, predavaonice i laboratoriji opremljeni su novom i kvalitetnom opremom te se veliki naglasak stavlja se konkretne primjere i praktičan rad za studente

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI MATURANTI 2022. 19

IH INTEGRIRANIH SVEUČILIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ER nastavlja s i povezivanjem s dobrobit studenata

II. DIPLOMSKI STUDIJI Sveučilište Sjever u akademskoj godini 2022./2023. provodi upise za sljedeće diplomske sveučilišne studije u trajanju od 2 godine (120 ECTS bodova):

SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN 1. Diplomski sveučilišni studij MULTIMEDIJA Magistar/magistra inženjer/inženjerka multimedijske i grafičke tehnologije 2. Diplomski sveučilišni studij STROJARSTVO Magistar/magistra inženjer/inženjerka strojarstva 3. Diplomski sveučilišni studij GRADITELJSTVO Magistar/magistra

u poslu, da svojim osobnim pristupom utječu na konkurentnu vrijednost proizvoda i usluga te da se identificiraju s tvrtkom. Na Sveučilištu Sjever pripremaju se studenti upravo za to. Poslodavci ističu kako su studenti Sjevera vrlo poželjni zaposlenici zbog visoke razine stručnosti te širine usvojenih znanja i kompetencija, i što je najvažnije, spremni su na samostalan i kreativan rad u struci. To su te povratne informacije koje nam dokazuju da radimo dobar posao, naglašavaju na Sveučilištu Sjever.

IVANČICA d.d., MIPCRO d.o.o., Danieli Systec d.o.o., Zavod za fotogrametriju d.d., Geo-centar d.o.o., ACG Europe, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, CARNET, Mobilisis, Geo-centar, Work-Ing, COLAS, Ustanova Vizjak, Marker d.o.o., SATO (Tiskara Birotehnik d.o.o.), Terme Sveti Martin, TOP Radio, Five, Komunalac

Koprivnica, DeutschMann spedition d.o.o., Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije, KBC Zagreb, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, Opća bolnica Varaždin, KB Dubrava, Podravka i Belupo, AK Galerija/Galerija S, Hermi d.o.o., Glas Podravine, Kosinus usluge (ePodravina), Infodesign, Kopitehna, LTH Alucast,

Hamburger Recycling, Muzej Koprivnica, Gradska knjižnica Koprivnica, LIDER, Enter, Vrhovski, Prigorski, Poduzetnički inkubator Đurđevac, Infodesign i mSan grupa.

- Poslodavci ističu da su studenti Sveučilišta Sjever spremni na dinamičan rad, na kontinuirani osobni razvoj i stalne promjene, da su znatiželjni i inicijativni

INTENZIVNA SURADNJA S GOSPODARSTVOM I PROMOCIJA ZNANOSTI NAJBOLJI POKAZATELJI VAŽNOSTI RAZVOJA SVEUČILIŠTA SJEVER

St ud ijsk i pr og r a m i usklađeni su s potrebama

inženjer/inženjerka građevinarstva 4. Diplomski sveučilišni studij SESTRINSTVO – MENADŽMENT U SESTRINSTVU Magistar/magistra sestrinstva 5. Diplomski sveučilišni studij POSLOVNA EKONOMIJA; smjer Međunarodna trgovina, smjer Turizam i smjer Digitalna ekonomija i inovacije Magistar/magistra poslovne ekonomije 6. Diplomski sveučilišni studij ODNOSI S JAVNOSTIMA Magistar/magistra odnosa s javnostima

Magistar/magistra medijskog dizajna 2. Diplomski sveučilišni studij KOMUNIKOLOGIJA, MEDIJI I NOVINARSTVO Magistar/magistra komunikologije, medija i novinarstva 3. Diplomski sveučilišni studij AMBALAŽA, RECIKLIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA Magistar/magistra inženjer/inženjerka grafičke tehnologije 4. Diplomski sveučilišni studij ODRŽIVA MOBILNOST I LOGISTIČKI MENADŽMENT Magistar/magistra inženjer/inženjerka održive mobilnosti i logistike

tržišta rada, prate se nove tehnologije, predavaonice i laboratoriji opremljeni su novom i kvalitetnom opremom te se veliki naglasak stavlja se konkretne primjere i praktičan rad za studente.

Gostujuća predavanja su na zavidnoj razini, a za studente su organizirani odlasci na terensku nastavu i stručna praksa u međunarodno konkurentne i poznate tvrtke.

Osim aktivne suradnje s gospodarstvom, Sveučilište Sjever posebnu pažnju pridaje i aktivnoj znanstvenoj produkciji, ali i promociji znanosti široj javnosti. Tako se na Sveučilištu Sjever održavaju brojni znanstveni skupovi i konferencije pa se tako i tijekom svibnja održavao i Festival znanosti na temu „Život“ s glavnim ciljem uspostave odgovarajućeg i prijeko potrebnog dijaloga između znanosti i javnosti te osvještavanja važnosti znanosti – koliko znanstvena dostignuća naš život čine boljim, udobnijim i sigurnijim te kako znanost čuva i spašava naše živote. Sveučilište

Sjever je u sklopu Festivala znanosti pripremilo više od 80-ak radionica za različite uzraste i ciljne skupine: za djecu i učenike s ciljem približavanja znanosti, za nastavnike s ciljem inspiriranja na što kreativniji rad, za studente prirodnih znanosti da vide koliko je važno govoriti o znanosti na jasan i razumljiv način, za sve studente i ostale da budu što obrazovaniji građani te s ciljem podizanja svijesti o znanosti i znanstvenim dostignućima u javnosti te važnosti ulaganja u znanost, za znanstvenike s ciljem poticanja na dijalog između znanstvenika i javnosti radi boljeg međusobnog razumijevanja i povjerenja te poticanje znanstvenika da govore o svom radu, ali i za medije s ciljem poticanja veće zastupljenosti znanstvenih sadržaja u medijima. Festival znanosti na Sveučilištu Sjever bio je odlična prilika za upoznavanje šire javnosti sa znanošću i osvještavanje njezine važnosti u svakodnevnom životu, za svakog pojedinca.

SVEUČILIŠNI CENTAR KOPRIVNICA 1. Diplomski sveučilišni studij MEDIJSKI DIZAJN

20 MEĐIMURSKI MATURANTI 2022.

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VELEUČILIŠTE U RIJECI

Studiji u industrijama s velikim razvojnim potencijalom Z

ahvaljujući tehnološkim i društvenim promjenama tržište rada se mijenja. Odgovor u odabiru karijera nudi Veleučilište u Rijeci koje od jeseni kreće s inoviranim programima studija Telematika i Informatika. Veleri nudi sljedeće preddiplomske stručne studije:

INFORMATIKA

Program preddiplomskog stručnog studija Informatika inoviran je kako bi studenti stekli neophodne kompetencije, poput onih za developere: razvoj mobilnih i web-aplikacija, sustava IoT, umjetna inteligencija, kibersigurnost, 3D modeliranje itd.

TELEMATIKA

Telematika je studij elektrotehnike tijekom kojeg studenti uče rješavati probleme primjenom različitih pro-

kojima smo izloženi. Stručnjaci koji procjenjuju i umanjuju rizike bave se sigurnošću na radu. Na preddiplomskom stručnom studiju Sigurnost na radu uči se o rizicima i o ozljedama na radu kroz tri usmjerenja: Sigurnost na radu u industriji, Zaštita od požara te Opća sigurnost.

gramskih jezika i IDE-ova, stječu znanja iz elektronike i telekomunikacija te iz robotike, automatizacije i strojnog učenja. Studij je stručni pa o svemu tome uče kroz praktičan rad.

ODRŽIVI AGROTURIZAM

Stručnjaci agroturizma razvijaju turističku i gastronomsku ponudu, dok preddiplomski stručni studij Održivi agroturizam uza sve to promiče i očuvanje okoliša.

Potražnja za ovim stručnjacima u Hrvatskoj tek raste.

VINARSTVO

Da bi se u vinogradarstvu moglo pratiti trendove, potrebna je usko stručna edukacija. Uz neizostavno teorijsko znanje, Veleri pruža puno praktičnog rada, degustacija i stručnih posjeta.

Poznati vinari koji su završili

ŽELJEZNIČKI PROMET

Veleri su Geržinić, Rossi, Damjanić, Kozlović i dr.

MEDITERANSKA POLJOPRIVREDA

Preddiplomski stručni studij Mediteranska poljoprivreda pruža šira znanja iz oblasti poljoprivrede. Ako te interesira uzgoj maslina,

mediteranskog bilja, vinove loze i vina, Veleri će ti osigurati potrebna teorijska i praktična znanja.

Utjecaj klimatskih promjena posebno se odražava u prometu. Održivost potiče sve veću potražnju za željezničkim prometom.

Preddiplomski stručni studij Željeznički promet obrazuje inženjere koji će optimizirati željeznički promet.

U današnje vrijeme ubrzano radimo s različitim tehnologijama, pa rastu i rizici

Preddiplomski stručni studij Cestovni promet obrazuje inženjere koji znaju kako najbolje riješiti prometne

SIGURNOST NA RADU

CESTOVNI PROMET

probleme, uče o prometnom i prostornom planiranju, logistici, izradi prometnih projekata te unapređenju sigurnosti cestovnog prometa.

PODUZETNIŠTVO

Potreba za poduzetničkim načinom razmišljanja evoluira u pristup radu koji se traži u svakoj djelatnosti. Osim što preddiplomski stručni studij Poduzetništvo omogućava znanja i vještine onima koji žele razviti svoju ideju, koristan je i svima kojima su takva znanja potrebna za vlastito poslovanje.

Na Veleučilištu u Rijeci, za one koji žele više, može se nakon završetka preddiplomskih stručnih studija upisati i studije diplomske razine.

Više o studiranju na Veleučilištu u Rijeci i njihovim studijskim programima pročitajte na web-stranici Veleučilišta.

24. lipnja 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

događaj tjedna

14. TRASH AND BURN srušio rekorde posjete

Retroautomobili i ljepotice dva dana vladali Svetim Martinom

VODE VAS U KINO

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 6. SRPNJA U CINESTARU VARAŽDIN.

Miting je počeo još u četvrtak, a Izletište Goričanec u Svetom Martinu na Muri postalo je malim epicentrom retrosvijeta Piše i foto: Mario Golenko

L

jubitelji američkih automobila prošlog su vikenda konačno došli na svoje. Festival se vratio

na staru lokaciju u Izletište Goričanec u Svetom Martinu na Muri i održao se sada već u tradicionalnom izdanju Trash and Burn, miting američkih automobila i motora te Rocka-

Simpa�čan old�mer privlačio je puno pažnje

billy festival za sve zaljubljenike i poklonike retroizričaja i rock and roll izričaja. Vruće pin-up djevojke i američki auti plijenili su pažnju na 14. Trash and Burnu.

Trash and Burn ove je godine započeo već u četvrtak, 16. lipnja, uz koncert američkog garažnog blues punkera

Neizostavno prženje guma uz ljepo�cu

KAMO SUTRA

U

šli smo u ljeto. Borovnice, maline, ribizli su zreli. Sve je zeleno, vinograd diljem našeg kraja buja. Nakon te pjesničke uvodne vrijeme je da još malo razmislimo o ljetu. Iako sam uvijek bila više fan od 20 do 25 stupnjeva, trenutno mi ovo ljeto baš paše. Istina, vrućina izaziva da se zalijepiš za odjeću i sve kaj takneš oko sebe, no s druge strane, sve

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Belle: Zmaj i pjegava princeza” (projekcija u Varaždinu)

Ema i Jelena u s�lu Thelme i Louise Jamesa Lega, a od 17. lipnja Izletište Goričanec postalo je malim središtem retrosvijeta, uz američke automobile i motore iz čitave Europe, nezaobilazne pin-up djevojke, nastupe burleske, izrade tetovaža, vintage štandove s odjećom, tradicionalnim brijačnicama... Posjetitelji su se ove godine mogli koristiti i službenim Trash and Burn taksijem, Fordom Thunderbirdom iz 1959. godine koji je vozio od Toplica Sveti Martin do lokacije festivala. Četrnaesti put zaredom posjetitelji su ponovno ostali oduševljeni atraktivnim američkim automobilima, motorima, pin-up djevojkama te custom art umjetnicima i retroštandovima. Stari automobili, pin-up djevojke, rock i rockabilly glazba i općenito izvrsno zabava i ove su godine na Trash and Burn privukli brojne posjetitelje.

Ovaj međunarodni meeting američkih automobila nije bio limitiran, privukao je mnogobrojne vlasnike iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke, a registriralo se preko 200 automobila. Pri-

Ulaznice za film “Belle: Zmaj i pjegava princeza” dobila je:

Valen�na Novak

KAKO DO ULAZNICA?

Neizostavna Greta ispred �rkiznog Oldsmobilea mijetilo se da je ove godine bilo nešto manje djevojaka, izostale su neke od atraktivnijih Slovenki, a i Mađarica je bilo znatno manje nego inače. Izostalo je i ubičajeno natjecanje u fotogra�iranju, ali su se ipak pokazale i neke zvijezde iz sjene.

Cijelim izletištem odzvanjali su karakteristični američki glazbeni hitovi iz 50-ih i 60-ih godina, a nezaobilazan je također bio klasičan stil pin-up.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Uskladi ljeto s budžetom, teško, a? je bolje od kišurina i hladnog vremena. Normalno, ovisi koga pitaš. Ako pitaš mogu kolegicu N., ona bi vam rekla da je najljepša kasna jesen, jaknice i vestice. Vjerujem da je više onih u mojem timu, haljine i sandale. Ljeto nas asocira na godišnji odmor. Vrućina uspori čovjeka, mozak zakuha. Kad zatvorite oči, pred vama je koktel, plaža i pijesak. Eventualno lagani

povjetarac i cvrčci u pozadini. Milina. No, ne mogu si svi to priuštiti.

Pogotovo uz porast cijena koji nam je došao kao velika kazna. Ili šamar. Generalni poziv upomoć. Mrak mi na oči padne kad moram tankati. Kad uđem u DM, cijena pudera ili bilo čega što upotrebljavam narasla je za minimalno od 20 do 30 kuna.

Ne daj Bože da ti se jede ne-

ko sezonsko voće! Srećom pa imamo obiteljsko imanje pa ima voća k’o u priču. Ali, zamisli da nema.

Trebaš psihičke pripreme za odlazak u špeceraj, kamoli na plac. I onda se sjetiš da bi možda želio nekamo na godišnji, more, bazene. Pa moraš želje uskladiti s mogućnostima. Kakva bljek rečenica je to. Želje i mogućnosti u jednom. Super ako imate

neki poseban ljetni šparavac koji se puni tijekom godine.

No, sad vam i to izgleda malo na knap?

Ne preporučujem da se uputite na autocestu praznog tanka jer po novim Vladinim mjerama taj ćete benzin oho-ho skuplje platiti. I tak.

Nakon korone, rata, trenutno razmišljamo o tome što jesti i kako prešparati? Ili je to prepesimistično?

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

4

media

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Na špici i oni najmlađi

Moderni baka i deda najpozitivniji u društvu unučice Iskre Suzana i Ena u svijetlim bojama

Adela i Vanda u ljetnim šarenim kombinacijama

Izabela i Indira baš su se skockale

Kroz Čakovec prošetali Elena i Damjan

jama kombinaciproljetnim i Klara u Vedrana

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari našeg zdravlja

otkrivaju dijagnozu vilnu terapiju odgodila pandemija bolesti COVID-19. U sklopu interventne radiologije, započeto je s minimalno invazivnim zahvatima.

Razvoj intervencijske radiologije na način kako smo izvorno planirali neizvediv je bez nabave novog angiografskog uređaja i opremanja odgovarajućeg prostora u skladu sa suvremenim standardima u radiologiji što iziskuje znatna ulaganja u ljude, opremu i prostor. U planu su nova specijalizacija radiologije i uža specijalizacija iz neuroradiologije.

49

Voditelj odjela: Miljenko Novak, dr. med. spec. radiologije, subspecijalist ultrazvuka Medicinski fakultet u Osijeku Sveučilišta u Zagrebu završava 2003. godine. Nakon odrađenog pripravničkog staža i položenog državnog ispita neko vrijeme radi kao liječnik obiteljske medicine u zamjenskim ambulantama. Godine 2006. godine primljen je na specijalizaciju iz radiologije u ŽB Čakovec i nju završava 2010. godine i od onda radi na Djelatnosti za radiologiju. Subspecijalistički ispit iz ultrazvuka položio je 2019. godine, a voditelj Odjela je od ožujka 2022. godine.

Liste čekanja su kraće nego u drugim bolnicama

nologija, koliko god napredna bila, ne može zamijeniti čovjeka. Zato su važni kontinuirano ulaganje u kadar, stalna edukacija i obnavljanje uređaja.

Kako bismo pratili suvremene trendove u slikovnoj dijagnostici, potrebno je nabaviti 128-slojni MSCT uređaj kojim bi se ubrzala postojeća dijagnostika i mogla uvesti nova dijagnostika – MSCT koronarogra�ija. S obzirom na izrazito razvijenu kardiologiju naše ustanove, planiramo uvesti i MR srca. Dijagnostika dojke će se proširiti na MR dojke, tomosintezu dojke i stereotaksijsku biopsiju pod kontrolom mamogra�ije, za što je već krenula edukacija motiviranih djelatnika. Planira se invazivna i kontrastna dijagnostika muskuloskeletnog sustava. Uvođenje novih metoda uvelike je otežala i

Liste čekanja uvijek su bolna tema i predmet žučnih rasprava u javnosti, ali gledajući dostupne podatke, za većinu pretragu kraće su od onih u drugim javnim ustanovama diljem države.

Moram naglasiti kako je važan čimbenik za povećanje listi čekanja način kako se preporučuju, naime postoje situacije kada se pojedine slikovne pretrage moraju učiniti (apsolutne indikacije) i situacije kada se neka pretraga može i ne mora učiniti (relativne indikacije), čitajući prateću dokumentaciju i razgovarajući s pacijentima relativno često se susrećemo s relativnim indikacijama. Liste čekanja u našem Odjelu ne oblikuju se po principu tko se prvi javi, nego osoblje na šalterima gleda na uputne dijagnoze.

Na jutarnjim sastancima redovito se raspravlja o pojedinim pacijentima s težom kliničkom slikom (npr. s novootkrivenim zloćudnim tumorom) i nastoji naći najprikladnije termine pretraga.

Valja istaknuti kako smo jedina javna radiološka i ultrazvučna jedinica na području Međimurja, a na našem Odjelu odradi se dijagnostika za 80 – 90 % stanovnika Međimurja, tako relativno manji broj pacijenata iz naše županije odlazi na slikovnu dijagnostiku u druge bolnice iste razine i tercijarne ustanove.

Glavni inženjer odjela RTG i UZV Jadranka Novaković, bacc. radiol. techn.

Od zapošljavanja u ŽB Čakovec konstantno se usavršava. Započela je rad klasičnom radiologijom i komorom za razvijanje filmova da bi edukacijom prešla na indirektnu tehniku snimanja digitalizatorom.

Kako su u bolnicu stizali CT uređaj, dijaskopski DSA, mamograf, denzitometrija, mobilni uređaj u operativnoj sali, MR, pokretni uređaj za snimanje pacijenata na Odjelu, redovito je prolazila edukaciju za rad na njima u zagrebačkim bolnicama i klinikama.

Specijalizant na Odjelu radiologije i ultrazvuka, Matija Pilaš, dr. med.

Rodom je iz Crikvenice, a Medicinski fakultet završio je u Rijeci 2015. godine. Budući da je dobio posao na Odjelu radiologije 2018. godine, doselio se ovamo i to se pokazalo kao odličan potez. Trenutno je specijalizant 4. godine i odrađuje završni dio specijalizacije u KBC-u Zagreb.

Veseli se povratku na Odjel radiologije ŽBČ za godinu i pol i definitivno planira tamo nastaviti svoju karijeru.

Uz redovni posao specijalizanta ima čast i dužnost biti predsjednik Kolegija specijalizanata ŽB Čakovec.

50

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. lipnja 2022.



18. svibnja 2018.

NOGOMET PATRIK KIRIĆ

Zabio najviše u 1. MNL-u, a jednog dana volio bi postati profesionalac

Slavlje nogometaša Međimurja nakon presudne pobjede

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Na krilima braće Glavina Međimurje trijumfalno ušlo u Drugu ligu Piše: Miljenko Dovečer

U

kvalifikacijama za ulazak u 2. HNL Čakovčani su na SRC Mladosti ugostili Hrvatski vitez iz Posedarja.

Zasluženom visokom 3:0 pobjedom NK Međimurje postalo je novi drugoligaš.

Međimurje je povelo iz prve akcije, nakon što je u kontri u osmoj minuti Dominik Glavina pogodio iz blizine na dodavanje Filipa Škvorca. Domaći su prepustili inicijativu gostima koji su uglavnom bili bezopasni u rijetkim akcijama pred golom Kirića. Do odlaska na odmor Međimurje je dvaput zaprijetilo, prvo preko strijelca prvog gola u 21. minuti, a još veću šansu za povećanje vodstva propustili su u jednoj akciji u 42. minuti, prvo Glavina, pa onda Kuqi.

U nastavku ista priča, gosti imaju posjed, a Međimurje prijeti iz kontri, pa u jednoj u 59. minuti povećava vodstvo na 20 2:0. Dominik Glavina u kaznenom je prostoru prevario svog

Dobro je znati

čuvara, puca po golu, vratar Fej- Nisam ništa specijalno zić odbija loptu na noge Kuqia radio, puno sam razgovarao s koji iz blizine posprema loptu u igračima da ih uvjerim da ćemo mrežu. U 72. minuti gosti zama- pobijediti protivnika bez obzira lo kažnjavaju grešku domaćih, na to kako se zvao i gdje se ali po sreću Međimurja, veliku igra. Trenirali smo normalno, priliku promašuje Rončević. dosta se igralo i kad sam vidio Deset minuta prije kraja osmijeh na igračima, znao sam sve je riješeno kada je iz kor- da je to put do uspjeha. Braća nera Denis Glavina pogodio u Glavina igrali su kao navijeni, glavu svog brata Dominika koji stariji Denis je u vezi pružio svojim drugim golom dovodi odličnu partiju. Namjerno smo Međimurje do velikih 3:0. Pred pustili posjed lopte protivniku oko 500 gledatelja utakmicu i čekali njihovu grešku. Obrana je bez greške sudio Dražen na čelu s Hranilovićem i CerovMatasović iz Đakova. čecom bila je besprijekorna, Međimurje: Kirić, Cerovčec, u sredini su uz Denisa dobro Hranilović, Glavina De. (od 81. ordinirali Hlišć i strijelac Kuqi, Ivančić), Hlišć, Marić (od 87. a u napadu su dvostrukom striMarđetko), Arambašić, Ratajec, jelcu Dominiku Glavini dobro Kuqi, Škvorc (od 65. Petrenko), asistirali Škvorc i Ratajec. Mladi Glavina Do. (od 87. Bacinger). Arambašić i Marić dobro su Trener: Gordan Golik. pokrili bokove. Naravno i svi Osim igrača najveće za- igrači koji su ušli u igru dali su sluge pripadaju mladom, ta- obol ovom velikom rezultatu. lentiranom treneru Gordanu Time je moja misija završena, Goliku koji je u tih desetak dana vraćam se u ženski nogomet. priprema iz temelja promije- Klubu zahvaljujem na povjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 nio do tada beskrvnu momčad renju i vjerujem da ću jednog Međimurja. dana biti trener seniora Međimurja, kazao je privremeni trener Golik Gordan.

Potrebne su ozbiljne pripreme za novu, izazovnu sezonu

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr

Međimurje je ovom pobjedom osiguralo novu drugoligašku sezonu, doduše u novom ruhu (treći rang natjecanja), te će se u samom klubu ozbiljno trebati pozabaviti slaganjem svih klupskih struktura za novu sezonu koja će biti sve, samo ne lagana. Što se tiče igračkog kadra, neki igrači već su našli nove sredine, a neki su najavili odlazak. Jedan od onih koji je našao novi klub je dugogodišnji kapetan Domagoj Josip Hra-

nilović koji odlazi u austrijski četvrtoligaš.

- Prije svega sretan sam da smo uspjeli i pokazali da znamo igrati, a po kvaliteti igrača morali smo puno prije u regularnom dijelu osigurati mjesto koje bi direktno vodilo u viši rang. Vjerujem da će vodstvo kluba u novoj sezoni dobro posložiti karte i broditi u 2. HNL, a ja odlazim dalje, trbuhom za kruhom. Zahvaljujem svima s kojima sam proveo ovih posljednjih sedam seniorskih sezona i želim klubu puno dobrih rezultata, rekao nam je Hranilović.

U upravi novog drugoligaša moraju brzo djelovati da se ne osipa igrački kadar i dovesti potrebita pojačanja, kao i odrediti trenera. Hoće li se osloniti na novog prvoligaša iz Varaždina, ubrzo će se vidjeti.

Naime Varaždin bi mogao dati na posudbu oko osam igrača i trenera čime bi Međimurje 6. rujna 2019. smanjilo troškove natjecanja koji se za ovu ligu kreću na razini od 2 do 3 milijuna kuna.

Sigurno da nije lako ljudima koji vode klub jer ima premalo sponzorskog novca, a Grad Čakovec i Županija daju na nivou kao prethodnih godina, ako ne i manje. Možda će s vremenom zaživjeti ideja koja je svojevremeno pokrenuta da se oformi sportsko dioničko društvo (s.d.d.), jer kapitala u Međimurju ima i kad bi se znala vlasnička i ulagačka struktura, klub bi zasigurno bolje prosperirao.

Sastav Druge lige: Osijek II, Sesvete, Croatia Zmijavci, Opatija, Zrinski Jurjevac, Grobničan, Jadran Poreč, Jadran Luka Ploče, Dugo Selo, Bjelovar, Belišće, Hrvace, Mladost Ždralovi, Zagorec Krapina, Marsonia i Međimurje.

Osim za borbu na vrhu i na dnu, do posljednjeg kola vodila se velika bitka i za najboljeg strijelca 1. Međimurske nogometne lige.

Nakon 34 odigranih kola, ta čast pripala je 21-godišnjem napadaču Međimurca Patriku Kiriću.

Kirić se nogometom počeo baviti sa šest godina, a sam kaže da nikad neće zaboraviti prvi trening kada je započela ljubav prema nogometu. Igrao je u mnogo klubova, matični klub mu je upravo Međimurec iz kojeg je otišao u Varaždin.

Nakon Varaždina, igrao je četiri godine u Međimurju pa je ponovno stigao poziv varaždinskog kluba. U Varaždinu je igrao u 1. HNLu za kadete i juniore. Prvu seniorsku sezonu odradio je u Nedelišću. Dobre igre dovele su ga do Poleta (SMnM) pa ponovni povratak tamo gdje je i sve počelo, u svoj Međimurec. U karijeri su ga trenirali mnogi treneri, ali dva su mu posebno ostavila duboki trag.

- Od trenera bih najviše istaknuo Nevena Bujanića i trenera Maria Kovačevića koji su mi uvijek davali podršku i usmjeravali me da idem pravim putem, kazao nam je Kirić. Iako mu je 21 godina, Kirić je već sada postao najbolji strijelac

Patrik Kirić u najvišem županijskom rangu postigao je 32 pogotka najvišeg županijskog ranga s 32 pogocima. Titula najboljeg strijelca je još slađa jer je cijelo prvenstvo bilo neizvjesno.

- Jako sam sretan zbog titule najboljeg strijelca, ali to ne bi došlo do toga da nema mojih suigrača, bez njih se to ne bi dogodilo i vrlo sam im zahvalan te ujedno ponosan na našu sezonu. Moji planovi su da probam postići čim više, nikad ne odustajem te i dalje živim san kako ću jednog dana postati profesionalan nogometaš i potpisati svoj prvi ugovor u karijeri. Nogomet je za mene način života, tijekom cijelog mog života bilo je puno odricanja, uspona i padova, a najviše želim zahvaliti svojim roditeljima i cijeloj obitelji koji su svakog trenutka vjerovali u mene, kazao nam je Kirić. (nl)

MLADI PRILOČANEC

Zvonarek se priključio Bayernu Nogometni klub Slaven Belupo prodajom Zvonareka ostvario je najveći transfer u svojoj povijesti.

Nakon što je prošlu sezonu odradio 20 ligaških utakmica, a pritom zabio tri pogotka, Lovro Zvonarek postao je novi igrač njemačkog velikana i jednog od najtrofejnijih klubova na svijetu, Bayerna Münchena.

Bayernu se priključio prošlog tjedna, a u subotu je odradio prvi trening

Lovro je prošle subote odradio prvi trening s mladom momčadi. Glavni mu je trener bivši argentinski stoper i četverostruki osvajač duple krune s Bavarcima Martín Demichelis (41). (nl)



24. lipnja 2022.

NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Nedelišće odličnu sezonu završilo s dvostrukom krunom Jedinstvo iz Novog Sela na Dravi pobjedom u Gornjem Kraljevcu do naslova prvaka III. MNL-a

KONAČNA TABLICA 1. MNL 1. NEDELIŠĆE

34 27 5 2 98 – 31 86

2. BSK

34 26 5 3 114–29 83

3. CENTROMETAL

34 18 8 8 67 – 54 62

4. MEĐIMUREC

34 19 4 11 96 – 50 61

5. PODTUREN

34 19 4 11 98 – 60 61

6. GRANIČAR (K)

34 17 7 10 77 – 51 58

7. BRATSTVO (J)

34 17 6 11 68 – 59 57

8. JEDINSTVO (GM)

34 17 2 15 68 – 54 53

9. SLOGA (Š)

34 15 8 11 62 – 53 53

10. DINAMO (P)

34 15 4 15 65 – 62 49

11. BRATSTVO (SV)

34 14 3 17 68 – 65 45

12. OMLADINAC (NSR) 34 12 6 16 64 – 70 42 13. POLET (P)

34 12 3 19 76 – 76 39

14. DUBRAVČAN

34 11 6 17 64 – 74 39

15. TRNAVA

34 8 7 19 39 – 88 31

16. VENERA PMP

34 8 5 21 38 – 88 29

17. SLOGA (Č)

34 3 4 27 33–120 13

18. CROATIA

34 3 3 28 29–140 12

KONAČNA TABLICA 2. MNL-A

Slavlje nogometaša Nedelišća s navijačima nakon osvajanja naslova I. MNL, Foto: Nikola Lukman Piše: Dino Jambrović

U I. međimurskoj ligi Graničar je slavio u Macincu. Sva tri zgoditka za Kotoripčane postigao je Tin Čmrlec. Polet nastavlja svoju vrlo dobru formu u posljednjem kolu i pobjedom protiv Trnave. Dvostruki strijelac za Pribislavčane bio je Nikola Munđar, a jedan zgoditak dodao je Mišo Palfi. Za Trnavu je precizan bio Julio Mati. Dinamo je s pet komada ispratio kući posljednjeplasiranu Croatiju. Po dva zgoditka za Palovčane postigli su Ladislav Nađ i Davor Štrok, a jedan Martin Marčec. Poraz gostiju ublažio je Denis Poljanec. Iznenađenje u Gornjem Mihaljevcu. Jedinstvo je već u 7. minuti povelo zgoditkom Ervina Sokača. Za domaćine je u 29. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Dario Bubek.

Nedelišću naslov prvaka. Pobjedom u Jurovcu momčad Nedelišća uz osvojeni Kup Međimurskog nogometnog saveza dodala je i titulu najbolje momčadi u I. MNLu. Za vodstvo gostiju pobrinuo se Vedran Kršlak u 16. minuti. Za 0:2 zabija David Jurak u 39. minuti.

Bratstvu je u 70. minuti isključen Marko Sakač, zbog povlačenja za dres protivničkog igrača u izglednoj prilici za postizanje zgoditka.

Po završetku susreta predsjednik Međimurskog nogometnog saveza Kristijan Antolović predao je medalje i pehar za prvaka najkvalitetnije lige naše županije.

Omladincu derbi začelja. Za domaćine se dva puta u listu strijelaca upisao Ivan Drk, a jednom Mihael Jurinec. Počasni zgoditak za Veneru PMP postigao je Tomislav Tomašić u pretposljednjoj minuti utakmice.

Dubravčan bolji od Bratstva iz Savske Vesi. U 14. minuti momčad iz Donje Dubrave povela je zgoditkom Ivana Kostelca. Samo dvije minute kasnije za Savčane izjednačuje Andrija Vrbanec. Pobjedu domaćinu u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena donosi Kostelac, svojim drugim zgoditkom na susretu. Bez pobjednika u Podturnu. Sloga iz Štrigove povela je u prvom dijelu susreta zgoditkom Tea Kopjara, dok domaćini izjednačuju u drugom dijelu preko Josipa Lepena. Najuvjerljiviju pobjedu kola upisao je Međimurec. Posebno se istaknuo domaći igrač Patrik Kirić, koji je čak šest puta pogađao mrežu čakovečke Sloge. Po jedan zgoditak još su postigli kapetan Filip Hrustek, Matija Kuhar i Marin Zadravec.

Rezultati: Centrometal – Graničar (K) 0:3 (3x Čmrlec), Polet (P) – Trnava 3:1 (2x Munđar, Palfi; Mati), Omladinac (NSR) – Venera PMP 3:1 (2x Drk, Jurinec; Tomašić), Bratstvo (J) – Nedelišće 0:2 (Kršlak, Jurak), Jedinstvo (GM) – BSK 2:0 (Sokač, Bubek), Dubravčan – Bratstvo (SV) 2:1 (2x Kostelac; Vrbanec), Dinamo (P) – Croatia 5:1 (2x Nađ, 2x Štrok, Marčec; Poljanec), Međimurec – Sloga (Č) 9:0 (6x Kirić, Hrustek, M. Kuhar, Zadravec), Podturen – Sloga (Š) 1:1 (Lepen; Kopjar).

II. MEĐIMURSKA LIGA - A Vrlo zanimljiv susret odigran je u Podbrestu. Nakon prvog dijela ČSK je imao prednost 2:0 zgodicima Roberta Višnjića i Patrika Tišljarića. Početkom drugog dijela igre za Budućnost zabija Antonio Maček. Rezultat izjednačuje Patrik Piškor u pretposljednjoj minuti utakmice. Ipak, pobjedu gostima donosi „jocker“ s klupe Ivan Radić u prvoj minuti sudačke nadoknade vremena. Iznenađenje u Dekanovcu. Domaća Mladost povela je zgoditkom Ivana Feldija, dok bod favoriziranom Spartaku donosi Goki Nakamura. Omladinac bolji od Otoka. U listu strijelaca za momčad iz Držimurec-Strelca upisali su se David Cirkvenčić, Sandro Lacković i Bojan Cirkvenčić. Za Otočane su zabijali Nino Rojko i Dario Prlog.

Hodošanu susjedski derbi. Nogometaši Hodošana uvjerljivom su pobjedom proslavili naslov prvaka pred svojim navijačima svladavši Borac iz Donjeg Hrašćana sa 6:1.

Po dva zgoditka postigli su Simon Jakšić i Zoran Strahija, a jedan Karlo Zrna i Ivan Markač. Poraz gostiju ublažio je Karlo Pintač. Mladost bolja od Vidovčana. Gosti iz Donjeg Vidovca poveli su u prvom dijelu zgoditkom Ivana Podravca.

U drugom dijelu domaćini dolaze do preokreta dvama zgodicima Saše Novaka i jednim Andreasa Jelenića. Borac PMP do pobjede u završnici. U ranoj fazi susreta Borac PMP dolazi do vodstva preko Dalibora Jankulije. Za Dravu iz Donjeg Mihaljevca izjednačuje Josip Igrec u 66. minuti. U posljednjih desetak minuta domaćini dolaze do svih triju bodova još jednim zgoditkom Dalibora Jankulije i Jurice Špileka.

Kraljevčan 38 slavio u Gardinovcu. Gosti su imali prednost 2:0 zgodicima Jure Copića i Luke Lipića, dok domaćini u nastavku izjednačuju preko Tomislava Blažića i Dominika Topleka. Desetak minuta prije završetka susreta Kraljevčanu 38 je isključen Leon Vlahek zbog pregrubog starta. Unatoč igraču manje na terenu za igru, pobjedu gostima donosi Copić u drugoj minuti sudačke nadoknade vremena. Bez

pobjednika u Kuršancu. Drava dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Tomislava Serdara u 38. minuti. Pet minuta kasnije za Jadran izjednačuje Matija Klekar zgoditkom iz kaznenog udarca. Domaćini ponovno vode u 68. minuti, strijelac iz kaznenog udarca Luka Kregar. Ipak, bod mornarima donosi kapetan Josip Kranjčec u pretposljednjoj minuti utakmice.

Rezultati: Hodošan – Borac (DH) 6:1 (2x Jakšić, 2x Strahija, K. Zrna, Markač; Pintač), Omladinac (DS) – Otok 3:2 (D.Cirkvenčić, Lacković, B.Cirkvenčić; N.Rojko, Prlog), Borac PMP – Drava (DM) 3:1 (2x Jankulija, Špilek; Igrec, Drava (K) – Jadran 2:2 (Sedlar, Kregar; Klekar, Kranjčec), Budućnost (P) – ČSK 2:3 (A. Maček, Piškor; Višnjić, Tišljarić, Radić), Radnički – Kraljevčan 38 2:3 (Blažić, Toplek; 2x Copić, Lipić), Mladost (D) – Spartak 1:1 (Feldi; Nakamura), Mladost (I) – Vidovčan 3:1 (2x Novak, Jelenić; Podravec).

II. MEĐIMURSKA LIGA - B Za veliko iznenađenje pobrinuo se Hajduk iz Brezja slavivši kod prvaka lige Zasadbrega 77. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se početkom drugog dijela igre kada za pobjedu gostiju zgoditak postiže Tomislav Katanec. Strahoninec poražen u Mihovljanu. Za još jedno iznenađenje kola pobrinula se Sloboda iz Mihovljana koja je bila bolja od Strahoninca. Strijelci za Mihovljančane bili su Bruno Goričanec, Krešo Kovač, Patrik Kernjak, a za Strahoninčane je zabio Luka Lađević. Pušćine slavilo u Hlapičini.

Zgoditke za goste postigli su Dario Lesar i Siniša Dovečer.

Sokol je upisao gostujuću pobjedu u Slakovcu. Dvostruki strijelac za goste bio je Nino Horvat, a jedan zgoditak dodali su Marko Šoltić i Alen Horvat. Za Slakovčane su pogađali dva puta Lovro Horvat i jednom Kristijan Fegeš. Vučetincu općinski derbi. Kod gostiju se posebno istaknuo trostruki strijelac Bojan Bačan, dok su po jedan zgoditak postigli Jan Ivan Guterman, Marin Kelner i Patrik Mlinarić. Za Mali Mihaljevec pogađali su Sandi Pušar, Leon Đaković, Denis Moharić i Vedran Kovačić. Kod Mihaljevčana

su isključeni Nino Bestijanić zbog namjernog udaranja protivničkog igrača laktom u glavu i Damjan Tomšić zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka.

Trica Budućnosti. Mrežu Pobjede u ranoj fazi utakmice načeo je Matija Antolović. Vodstvo domaćina povisuje „jocker“ s klupe Vinko Berdin. Svojim drugim zgoditkom na susretu konačan rezultat utakmice postavlja Antolović desetak minuta prije završetka susreta. Trnovcu derbi začelja protiv Omladinca. Zanimljivo da se u listu strijelaca za domaćine upisalo pet različitih igrača. Redom su to bili Marinko Bahun, Matej Flac, Karlo Koprivec, Danijel Košak i Mihael Vugrinec.

Bez pobjednika u Štrukovcu. Plavi su poveli već u 2. minuti zgoditkom kapetana Tomice Nerera. Sedam minuta kasnije Hajduk izjednačuje preko Karla Šardija. Gosti ponovno vode u 16. minuti, strijelac Mario Srnec. Bod domaćinu svojim drugim zgoditkom na susretu donosi Šardi u 40. minuti. Štrukovčanima je desetak minuta prije završetka susreta isključen Luka Malek, zbog dviju opomena.

Rezultati: Hajduk (Š) – Plavi 2:2 (2x Šardi; Nerer, Srnec), Budućnost (M) – Pobjeda 3:0 (2x M. Antolović, Berdin), Zasadbreg 77 – Hajduk (B) 0:1 (Katanec), Trnovec – Omladinac (M) 5:0 (Bahun, Flac, Koprivec, Košak, Vugrinec), Mali Mihaljevec – Vučetinec 4:6 (Pušar, Đaković, Moharić, Kovačić; 3x Bačan, Guterman, Kelner, Mlinarić), Sloboda (S) – Sokol 3:4 (2x Horvat, Fegeš; 2x N. Horvat, M. Šoltić, A. Horvat), Mura – Pušćine 0:2 (Lesar, Dovečer), Sloboda (M) – Strahoninec 3:1 (Goričanec, Kovač, Kernjak; Lađević).

III. MEĐIMURSKA LIGA Jedinstvu naslov prvaka. U posljednjem kolu spomenuta momčad slavila je u Gornjem Kraljevcu. U listu strijelaca za goste upisali su se Dražen Kapeš, Simon Novak, David Korpar i Matija Janović. Najuvjerljiviju pobjedu kola ostvario je Donji Koncovčak protiv Paraga. Čak osam zgoditaka postigao je Leon Sakač, a četiri Emil Kočila. Po dva puta su strijelci bili Marko Pleh, Lovro Flac

1. HODOŠAN

30 27 2 1 106–19 83

2. SPARTAK

30 20 7 3 76 – 27 67

3. MLADOST (I)

30 19 4 7 67 – 31 61

4. ČSK

30 19 2 9 99 – 64 59

5. KRALJEVČAN 38

30 18 5 7 79 – 52 59

6. OMLADINAC (DS)

30 14 3 13 60 – 57 45

7. DRAVA (K)

30 13 4 13 61 – 77 43

8. VIDOVČAN

30 13 2 15 67 – 66 41

9. DRAVA (DM)

30 11 4 15 75 – 79 37

10. BORAC PMP

30 10 7 13 41 – 50 37

11. RADNIČKI

30 10 3 17 69 – 77 33

12. MLADOST (D)

30 8 5 17 44 – 71 29

13. JADRAN

30 7 6 17 43 – 86 27

14 BUDUĆNOST (P)

30 7 5 18 40 – 65 26

15. OTOK

30 6 4 20 42 – 84 22

16. BORAC (DH)

30 4 5 21 31 – 95 17

KONAČNA TABLICA 2. MNL-B 1. ZASADBREG 77

30 23 1 6 105–41 70

2. SOKOL

30 23 1 6 100–40 70

3. STRAHONINEC

30 20 2 8 89 – 48 62

4. PLAVI

30 18 4 8 79 – 44 58

5. HAJDUK (B)

30 18 3 9 82 – 53 57

6. BUDUĆNOST (M) 30 17 5 8 74 – 41 56 7. PUŠĆINE

30 16 3 11 47 – 36 51

8. POBJEDA

30 15 1 14 54 – 68 46

9. SLOBODA (S)

30 13 4 13 70 – 58 43

10. HAJDUK (Š)

30 11 6 13 49 – 58 39

11. SLOBODA (M)

30 10 4 16 47 – 59 34

12. M. MIHALJEVEC

30 9 3 18 58 – 82 30

13. VUČETINEC

30 8 4 18 53 – 92 28

14. MURA

30 8 1 21 35 – 59 25

15. TRNOVEC

30 6 4 20 39 – 77 22

16. OMLADINAC (M)

30 1 2 27 10–135 5

KONAČNA TABLICA 3. MNL 1. JEDINSTVO (NSnD) 24 20 0 4 127–34 60 2. D. KONCOVČAK

24 19 1 4 111–32 58

3. DUBRAVA

24 16 2 6 88 – 33 50

4. GRANIČAR (N)

24 15 2 7 92 – 45 47

5. TORPEDO

24 12 2 10 71 – 51 38

6. MEĐIM.-ČAKOVEC 24 8 2 14 56 – 57 26 7. BRATSTVO (P)

24 5 2 17 52 – 88 17

8. NAPREDAK

24 5 2 17 44 – 89 17

9. PARAG

24 1 1 22 29–241 4

i Patrik Vršić, a po jednom Marko Vuković, Dominik Bistrović i Filip Tomšić. U susretima MeđimurjeČakovec – Torpedo i Bratstvo (P) – Dubrava domaćini nisu uspjeli sakupiti dovoljan broj igrača pa su predali susrete bez borbe.

Rezultati: Međimurje-Čakovec – Torpedo 0:3 p. f., Bratstvo (P) – Dubrava 0:3 p. f., Napredak – Jedinstvo (NSnD) 0:4 (Kapeš, Si. Novak, Korpar, Janović), Parag – Donji Koncovčak 2:21 (G. Oršoš, A. Oršuš; 8x Sakač, 4x Kočila, 2x Pleh, 2x Flac, 2x Vršić, Vuković, Bistrović, Tomšić). Graničar (N) je bio slobodan.



24. lipnja 2022.

NOGOMET

TRENER IZ ČAKOVCA

Gordan Golik spasio sezonu Međimurju i uveo ih u 2. HNL

Sa zadovoljstvom prihvatio poziv i preporodio momčad, no ipak ostaje u ženskom nogometu Piše: Miljenko Dovečer U kratkom roku Čakovčanec Gordan Golik pokazao je trenerski gen koji je vjerojatno naslijedio od pokojnog oca Željka. Naime, nakon što je u proljeće serijom pozitivnih rezultata ostavio žensku nogometnu ekipu Međimurja u 1. HNL-u, u kvalifikacijama za popunu 2. HNL-a uspio je pobijediti NK Hrvatski vitez i uvesti seniore Međimurja u viši rang.

Gordan, čakovečko dijete, stanuje u blizini stadiona pa je u Međimurju bio od malih nogu, da bi svoj razvojni put s 12 godina nastavio u tadašnjem NK Varteksu (danas NK Varaždinu). U Varaždinu je prošao sve selekcije i igrao za prvu ekipu i bio tamo uzastopno 12 godina kada je otišao u poljski Lech Poznan. Nakon dvije godine u Poljskoj vraća se u Varaždin iz kojeg odlazi nakratko u slovenski prvoligaš Zavrč. Do kraja igračke karijere naizmjenično je najviše igrao u Varaždinu i Međimurju, a bilježi i nastupe u nižerazrednim klubovima Međimurec, Tehničar i Jadran.

Igrao s Modrićem i Lewandowskim - U tadašnjem NK Varteksu prošao sam kroz sve selekcije u omladinskom pogonu i odigrao stotinjak utakmica za prvu ekipu da bi se dogodio transfer u Poljsku u Lech Poznan 2009. godine. Za cimera i suigrača sam tamo imao Lewandowskog, poznatog igrača koji je zadnje igrao u Bayernu.

Tamo sam se zadržao skoro dvije godine i mogu reći da s obzirom na svoj talent i svoju kvalitetu nisam ispunio očekivanja kao igrač i ne mogu stvarno nikoga kriviti osim sebe. Sada kao trener pokušavam da te greške ne rade moji igrači i igračice i mislim da je to igračko iskustvo koje sam stekao neprocjenjivo i pokušavam primijeniti na ekipe koje treniram, iskren je bio Golik o svojoj igračkoj karijeri.

- Osim što je poznato da sam igrao i s Modrićem, naglasio bih da sam imao sreću da su me trenirali veliki treneri poput Ćire Blaževića, Zlatka Dalića i Franciszeka Smude, poljskog izbornika koji me vodio u Lechu te smatram da je rad s njima bio neprocjenjiv za moju trenersku +18

karijeru. I mogu vam reći da i danas u treningu koristim neke njihove fraze i pitanja u psihološkoj pripremi ekipe i igrača. Moram istaknuti trenera Dražena Beseka koji mi je pomogao u najtežim trenucima karijere u Varteksu kad nisam bio dio standarda, kad sam već mislio da ću otići, ali samo šest mjeseci rada s njim vratilo me u formu. To su ljudi koji su jednostavno genijalci, evo, zaboravio sam i pokojnog Josipa Kužea s kojim sam radio samo četiri mjeseca, ali on je bio fenomenalan taktičar, a neke taktičke detalje sada kao trener koristim. Ali ono kaj sam vam htio napomenuti, znači jedini trenerski uzor, jedini idol je moj pokojni tata Željko. Sve kaj sam naučio i sve kaj znam u trenerskom poslu dolazi od njega iako je bio rukometni trener, poručio nam je Čakovčanec u nastavku razgovora.

Rano ušao u trenerske vode - Već s 20 godina sam znao da ću biti trener, a 2016. godine upisao sam Trenersku akademiju za licencu UEFA B. U to doba bio sam igrač Varaždina, a otprije sam imao cilj biti trener pa sam s još dvojicom suigrača, Dinom Kresingerom i Lukom Jagačićem, krenuo trenerskim putem. Nažalost godinu dana kasnije, 2017. dogodila se tragedija s mojim tatom koji je umro i to me potaknulo da završim igračku karijeru i da se posvetim trenerskom poslu. Sa završetkom licence UEFA B postao sam trener u Školi nogometa Međimurje-Čakovec i tu sam prvo počeo raditi s limačima, a u kratkom vremenu sam prošao sve, vodio pionire, kadete i juniore u Kupu. U tih par godina puno toga sam prošao, dobio iskustva u školi nogometa i to me već tada dosta formiralo kao trenera. Upoznao sam način rada i s klincima, a jedno sam vrijeme vodio i seniore u zadnjem županijskom rangu, što je isto jedno dobro iskustvo. To je u tom trenutku bio preveliki intenzitet, a kada sam radio s kadetima, bilo ih je i oko 60 na treningu i došlo je do malo zasićenja. Trebao mi je mali odmor i uzeo sam si pauzu od šest mjeseci, rekao je Golik pa se osvrnuo na ženski nogomet u kojem je kratko.

- U vrijeme pauze došao je poziv od voditelja škole nogome-

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

ta Hrvoje Goričanca bih li mogao pogledati neke treninge ženskog nogometa. Nije mi dugo trebalo da prihvatim novi izazov i krenem u ženski nogomet. Nakon prvog treninga, kad sam vidio kakav je to potencijal i o čemu se radi, jer do tada uopće nisam bio upoznat sa ženskim nogometom, odlučio sam se posvetiti tom poslu. Malo više od dvije godine sam u ženskom nogometu, počeo sam od pionirki, a sada vodim kadetkinje i seniorke u 1. HNL-u. Ja mislim da je to ispravni put i da se prvo krene od mlađih kategorija pa dođe do seniorki, dodao je u nastavku razgovora.

Njegove nogometašice zovu i inozemni klubovi - Imamo jako mladu ekipu, većina ih ima oko 16, 17 godina, a sve su većinom iz Međimurja ili Varaždina. Do sada smo imali dvije cure iz Japana koje su podigle kvalitetu i pomogle u ostanku u ligi.

Koliko su dobre govori činjenica da su otišle u prvakinje Slovenske lige u Beltince. Liga je na neki način poluprofesionalna, a tri ekipe, Split, Osijek i Dinamo, su prejake i za ostale nedostižne. No s ostalim ekipama u ligi mogli smo parirati i na kraju završili na dobrom šestom mjestu sa samo bodom manje od Agrama, osvrnuo se Golik na proteklu sezonu.

- U ligi za ostanak igrali smo odličan nogomet za koji smo se ciljano pripremali i osvojili fenomenalan broj bodova, a ostanak osigurali tri kola prije kraja. Naša dva cilja prije sezone bila su afirmacija što većeg broja naših mladih igračica iz naše škole nogometa, a drugi je naravno bio ostanak u ligi.

Stvarno moram biti prezadovoljan s curama, s odnosom prema radu, s kvalitetom, a moram istaknuti da imamo 12 reprezentativki u školi nogometa. Smatram da nema granica i da će se ženski nogomet i u Hrvatskoj, a i u Čakovcu još dizati, optimistično je poručio Golik.

- Još bih napomenuo dvije stvari, prva stvar da su naše igračice u izlogu i da ih na dnevnoj bazi zovu inozemni klubovi i naši prvoligaši, a druga stvar je da nas je nažalost pandemija dosta usporila i dosta nam je oduzela vremena i mogućnosti ulaska u osnovne škole i vrtiće. I to nam je prioritet trenutno, da omasovimo i da zainteresiramo još veći broj djevojčica za naše škole nogometa i da se priključe našem timu. I da, na dnevnoj bazi pričamo o tome, a prioritet nam je da se i medijski promoviramo kako bismo privukli curice u našu školu. Popularnost ženskog nogometa je približno na 5 % onog što je muški nogomet, ali

vjerujte mi da ljudi koji prate malo zbivanja u ženskom nogometu svijetu mogu reći da i financijski i medijski ženski nogomet dolazi na visoke grane, zaključio je Gordan o ženskom nogometu pa se u nastavku osvrnuo na kvalifikacije s Međimurjem.

Promijenio “krvnu sliku” nogometaša Međimurja i spasio sezonu - Sezona u klubu bila je jako turbulentna, a kao bivši igrač i stanovnik Čakovca mogu reći da sezona nije bila uspješna da je izostao rezultat. Klub je završio tek na petom mjestu u 3. HNL-u.

Došao je poziv od direktora kluba jesam li spreman prihvatiti ulogu trenera ovih posljednjih dva tjedna za kvalifikacijsku utakmicu. U tom trenutku još se nije znao ni protivnik ni mjesto odigravanja.

Nisam uopće dvojio i samo me vodio sportski motiv i želja da se taj klub ostavi u nasljeđe sljedećim generacijama i da ostane u tom rangu, to jest u 2. HNL-u. Sa zadovoljstvom sam prihvatio taj poziv, nisam se bojao ničega, a pozitiva i moja energija bile su ključne u tome da uvjerim igrače Međimurja da su dobri i da je u tom trenutku protivnik potpuno nebitan. U tih desetak treninga nisam ništa spektakularno radio, nisam izmislio toplu vodu, nego jednostavno sam radio nogometne treninge i puno razgovarao s igračima. Dao sam im samopouzdanje, vjerujem da je i to je ključ uspjeha koji smo napravili prošle subote i došli do te važne pobjede i ušli rang više. Sve pohvale i sve zasluge pripisao bih igračima, jer sve su oni to zaslužili i samo je njihova volja, želja i kvaliteta odlučila i sve zasluge pripadaju njima i to bih htio ovoga časa naglasiti, odlučno je rekao Golik.

- Kad sam i prihvatio tu funkciju, rekao sam im da mogu doći na tih dva tjedna i da je moja ambicija vezana za još jedan period za ženski nogomet iako su emocije prisutne jer prekrasno je raditi s tim dečkima i prekrasno voditi seniorske ekipe u nekom poluprofesionalnom ili profesionalnom pogonu. Moj je stav da ću ostati i sljedeće sezone trener ženske ekipe Međimurja u Prvoj ligi tako da sam se odlučio da neću još prihvatiti poziv seniora Međimurja. Zahvalan sam im na tome, zahvalan sam im na povjerenju koje su mi ukazali i samim tim što su me htjeli za stalnog trenera muškog kluba. Ali u ovom ću trenutku ostati u ženskom nogometu, a naravno nikad si neću zatvoriti vrata i ambicija mi je da budem jednog dana trener seniorske ekipe. Ali evo, u ovom

trenutku su mi sve ambicije vezane za ženski klub, rekao je u nastavku razgovora pa otkrio planove za sljedeću sezonu.

Potrebno je pronaći model kojim bi zadržali igračice u Međimurju - Prva ženska liga će biti najjača u povijesti Hrvatske i to sa sigurnošću mogu reći da je ovo ključna i presudna godina za naš klub. Natječe se osam klubova, a kada se liga dijeli i ako se ostane u Ligi za prvaka (četiri prve ekipe), mislim da je samo nebo granica.

Jer će te cure stasati i da će već naredne sezone biti još bolje, tak’ da jedini cilj, jedini plan je ove sezone ostanak u Ligi. I trebamo se odlaskom ovih dviju Japanki pojačati dvjema ili trima iskusnijim starijim igračicama, ali htio bih naglasiti da nam je cilj da naše cure igraju i to da ih bude najmanje od 70 do 80 %. Svjesni smo da se ostale ekipe pojačavaju i da će biti teško. Teško će biti jer većina klubova ima puno veći proračun, ali ja kao trener vjerujem u svoj rad, vjerujem u cure, vjerujem u spoj mladosti i iskustva i nadam se i uvjeren sam da ćemo i ove godine osigurati ostanak. Samo da spomenem da Split na pripreme potroši polovicu našeg proračuna, rezolutan je bio Golik.

- Evo, najveći problem ženskog nogometa u Međimurju trenutno su fakulteti kojih nema u Čakovcu i cure je teško zadržati jer odlaze u Osijek, Rijeku i Zagreb na školovanje. Moramo pronaći u sljedeće dvije godine neki model kako bismo zadržali igračice. Ono što je jako dobro je što se posljednje dvije godine igra Prva Hrvatska nogometna liga za mladež, pionirke i kadetkinje igraju po cijeloj Hrvatskoj i to iskustvo igranja će pomoći da se baza igračica s vremenom poveća i tu će onda i manji klubovi moći doći do školovanih igračica, dodao je u nastavku razgovora.

- Svi koji prate sport kažu da smo mi Varteks prije 20 godina, znači ženski Nogometni klub Međimurje trenutno je Varteks prije 15 – 20 godina gdje smo mi najbolji u regiji i jednostavno okupljamo najkvalitetnije i najbolje cure. Klubu i meni osobno nije cilj uništiti klubove poput ŽNK Varteksa i ŽNK Koprivnice, nego sklopiti neku suradnju jer ćemo s vremenom imati veliku bazu mladih cura koje nakon kadetskog staža više neće igrati jer odlaze na studij. Smatram da je u sportu jedini ispravan put kvalitetna konkurencija i, evo, ovim putem bih htio reći da se divim tim ljudima koji rade i u Varteksu i u Koprivnici, još jedanput ponav-

Golik je još jednom potvrdio svoj trenerski talent ljam, moj privatni cilj nije uništiti klubove, nego napraviti suradnju s njima, zaključio je Golik pa otkrio svoju trenersku filozofiju.

Recept za uspjeh u sportu – rad, rad, rad - Rad, znači ja vjerujem samo u rad i jednostavno ne vjerujem u neke priče o talentima, menadžerske priče rekla-kazala, nego je moj put samo rad na terenu. A što se tiče načina igre, ovaj način koji tih posljednjih pet godina preferiram nije ono kaj bih ja htio jer moji klubovi ne mogu biti konkurentni ovom trenutku najboljim ekipama Hrvatske pa se stil igre mora podrediti da bismo došli do rezultata.

Inače, način kako bih htio igrati, znači moj stil je ono kako sam ja igrao, znači taj neki posjed lopte, neki vic, neko nadigravanje, naravno napadački nogomet. No, ja sam realan i prvo kad dođem u neku ekipu, skeniram u kratkom roku s kojim kadrom raspolažem i takvu taktiku slažem, jer kao što i sami znate, rezultat je najbitniji u seniorskom nogometu, a to je pokazala ova subotnja utakmica.

Publika nije mogla uživati u nekoj ljepoti igre u i nekoj lepršavosti, ali su nas ta igra i taktika dovele do željenog rezultata. Još bih htio napomenuti i da u Međimurju ima stvarno kvalitetnih mladih trenera, a posebno bih istaknuto Danijela Jageca koji je s Nedelišćem napravio fenomenalan rezultat. Trener je svaki dan pred otkazom, ali smatram da Međimurje ima kvalitetnog trenerskog kadra i stručnih osoba i da će u budućnosti sigurno imati svoje prvoligaške trenere, smatra Gordan koji je potom poručio kako postati uspješan trener.

- Ja iz svog iskustva mogu reći da tek kad sam upisao Akademiju, shvatio sam da nemam pojma o trenerskom poslu, to jest da sam nogomet kao igrač gledao jednim očima, a da je ovo nešto sasvim drugo i da mi je Trenerska akademija otvorila oči i dala neke smjernice u kojem smjeru se moram razvijati.

Preporučio bih stvarno svim trenerima da upišu akademiju da steknu to znanje, da steknu to iskustvo u suradnji s najboljim trenerima u Hrvatskoj, što Akademija i omogućuje i da će s vremenom Međimurje imati odlične trenere. Znam da se teško upisati, pogotovo za licencu UEFA PRO, ali mi treneri moramo biti uporni, dodao je Čakovčanec za kraj.

54

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. lipnja 2022.

Folkloraši su se na pozornici izmjenjivali dva dana

DONJA DUBRAVA bila je domaćin međimurske Smotre izvornog i Smotre koreografiranog folklora

500 folkloraša prezentiralo međimurski melos Piše: Vlasta Vugrinec

F

olklorni izričaj danas je najzastupljeniji način čuvanja i prenošenja međimurske popevke, nematerijalnog dobra upisanog 2018. godine na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. A mjesto je na kojem se folkloraši redovno svake godine sastaju, jedino ako ih ne omete korona, Donja Dubrava.

Donjodubravski KUD Seljačka sloga još od 1974. godine organizira i domaćin je Smotre međimurskog folklora. U ovogodišnjem pak izdanju Smotre imali su i podršku Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije. Jer,

osim smotre međimurskog folklora, održana je i Smotra koreografiranog folklora. Prema uvriježenom tumačenju, osnovna razlika je u tome što je koreografirani folklor dorađen i stiliziran izvorni narodni ples.

U dva dana programa publici se predstavilo oko 500 članova folklornih družina iz cijelog Međimurja.

Kako to i dolikuje takvim prilikama, Smotra je započela mimohodom sudionika manifestacije ulicama Donje Dubrave uz pratnju domaćeg puhačkog orkestra.

U subotu su pozornicom Sportske dvorane OŠ Donja Dubrava prošli: plesači Dječje folklorne skupine i odrasli članovi KUD Seljačka sloga Donja Dubrava (voditelji Nino

Selektori Hrvatskog sabora kulture: Ivan Ivančan i Tibor Bin

Tradicionalni mimohod ulicama Donje Dubrave Klobučarić, Martina Kovač Radmanić, voditelj tamburaša Antun Horvat), KUD Fijolica Orehovica (voditeljica folklora Marija Jelenić, a tamburaša Zlatko Bacinger), KUD Žiškovec (voditeljica folkloraša Martina Kuretić Sedlar, a tamburaša Nikolina Novak), KUD Mihovljan (voditelji folkloraša Natalija Varga i Hrvoje Horvat, a voditelj tamburaša Luka Topolnjak), KUU Zvon Mala Subotica (voditelj folkloraša Tino Jelenić, a tamburaša Valentino Škvorc) i KUD Sveti Antun iz Zadobarja (Karlovačka županija) s voditeljicom Davorkom Časni.

Nedjelja je bila rezervirana za 15. Smotru koreografiranog folklora. Tu pak su nastupili: KUD Belica, KUU Seljačka sloga Nedelišće, KUD Zasadbreg, KUD Kaštel Pribislavec, KUD Veseli Međimurci i KUD Selnica. Nastupe pak je pratio žiri koji su činili Ivan Ivančan, zadužen za ples i nošnje i Tibor Bin, zadužen za sviranje i pjevanje.

Kao selektori Hrvatskog sabora kulture odabrat će koji će KUD-ovi putovati na Državne smotre, odnosno manifestacije poput Vinkovačkih jeseni, Đakovačkih vezova i Voloderskih jeseni.

Na najmlađima svijet ostaje

24. lipnja 2022.

Vaši radovi 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

NOVI NAGRADNI natječaj Međimurskih novina

Dječji vr�ć Cvrčak Čakovec, Montessori skupina Perlice, odgojiteljice: Alenka Novak Sabol i Marijana Borko

Čuvajmo naš zeleni planet, naš jedini dom!

Dragi naši kreativci, ovih smo dana proslavili Dan planeta Zemlje i vjerujemo da ste se svi na neki način uključili u obilježavanje tog važnog dana: sadnjom cvijeća i drveća, čišćenjem šuma, livada ili naših prekrasnih rijeka, ribnjaka i jezera.

Također smo sigurni da svakodnevno, bilo u obitelji bilo u školi ili u igri s prijateljima, uživate u prirodi i dajete sve od sebe da naš lijep zeleno-plavi planet ostane čist i da živo�nje koje žive u našim šumama, morima, rijekama i planinama budu sretne.

Svjesni važnos� očuvanja okoliša, pozivamo vas da se uključite u naš likovni i literarni natječaj Čuvajmo naš zeleni planet, naš jedini dom.

Nacrtajte nam ili opišite kako se vi brinete da naša zelena Zemlja ostane čista, na koji način brinete o svom dvorištu, svom gradu ili selu, kako se odgovorno odnosite prema biljkama i živo�njama u prirodi te kakve su vaše ideje za očuvanje naših prirodnih ljepota.

Radove nam možete poslati mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na našu redakciju: Međimurske novine, Kralja Tomislava 3, Čakovec.

Radovi se mogu sla� zaključno do 30. lipnja 2022., a proglašenje nagrada bit će 8. srpnja 2022. godine.

Za najoriginalnije radove pripremili smo i lijepe nagrade.

Radujemo se vašim radovima!

Helena Horvat 7. razred OŠ Domašinec, Mentor: Emina Kefelja

Dorian Tizaj, 2. a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca, učiteljica Ljiljana Rinkovec

NA REHO Na reh dok splozim, tam nejlepše mi je biti.

Vetrek mi kroz lasi puše, a med kitjom se morem skriti.

Mara Strnad, 2. a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca, učiteljica Ljiljana Rinkovec

Tak vetrek reha niše kak broda na morju.

Ostala bi celo noć na njemo gledala zviezde, i dočokala zoru.

Dok na najvišešo si kito stanem tam dalko brege vidim, dok sonce se za njih skrije, tak dugo na reho sedim.

Tam senokoša se vidi, a roda se po njoj šeče.

Na vrho zvonika vrabec stoji, šteri v let kreče.

Na reho dok stojim od kuržjoka višeša sem, trdo se za kitje držim dok na prstima stojim.

Visoko roko zdignem,

Nina Turk 7. r OŠ Belica Mentor: Emina Kefelja

visoko ka bele oblake doteknem, osečam se kak da letim, dok sjeno od reha doli gledim.

Igor Puklek, 2. a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca Učiteljica Ljiljana Rinkovec

Helena Perhoč, 7. a OŠ Domašinec Učiteljica Sanja Vebarić

56

Čiji je vrt najljepši

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ROZINA FUČKO iz Ivanovca

Divovske hortenzije koje plijene poglede Ljubav prema cvijeću prenijela je na cijelu svoju obitelj, kćerke Veru i Janju te sina Ivana Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

E

legantni divovski grmovi bijelih i rozih hortenzija prvo su što možete ugledati kada zakoračite u dvorište 85-godišnje Rozine Fučko iz Ivanovca. A kada ih ugledate, jednostavno ne možete skinuti pogled s njih jer su zaiste prekrasne i nešto što se rijetko viđa.

- Hortenzije vole hlad pa im sada ne odgovara ovo jako sunce. Zalijevam ih često da

ne uvenu i trebam oko sat vremena da zalijem sve cvijeće u svom dvorištu. Posadila sam i plave hortenzije, ali su na kraju ispale rozne, rekla nam je baka Rozina.

Na naš nagradni natječaj prijavila ju je kćerka Vera Fučko- Trstoglavec sa sljedećim objašnjenjem: - Smatram da jedna žena od 85 godina koja ima ovakvo bogatstvo u dvorištu zaslužuje biti sudionica ovog natjecanja.

- Njezino cvijeće i mali vrt ono su što ju drži gore i Rozina Fučko sa svojom kćerkom Verom među prekrasnim hortenzijama tjera da ne odustaje. Nema tog dana kad ne razgovara sa svojim cvijećem, zato je i toliko bujno, tako ona veli.

Ujedno smatram da je ta ljepota zaslužila biti viđena, ne jer mi je mama, već jer zaista izgleda bogato i predivno, rekla nam je njezina kćerka Vera, koja nas je zajedno s mamom dočekala u dvorištu kuće. Osim prekrasnih hortenzija, tu su i šipci u različitim bojama koji omamljuju

Naprstak ili digitalis u različi�m bojama

svojim mirisima kada pokraj njih prolazite.

- Neobičan vam je ovaj jorgovan. Zove se zimski jorgovan i speci�ičan je po tome što u zimi cvate ljubičastim cvjetovima, koji se potom pretvaraju u crvene bobe koje sada u ljeti možete vidjeti. Ima i prekrasan miris koji se širi cijelim dvorom, govori nam 85-godišnja Rozina pokazujući nam svoj vrt na koji je izrazito ponosna.

Rozina obožava i ruže pa i njima obiluje vrt

Ističe da nema omiljeni cvijet, već joj je prekrasno sve cvijeće. Tako u svom vrtu uz hortenzije i ruže ima i dosta ostalog cvijeća. Uz ogradu terase nalazi se prekrasna tekoma ili truba koja uz pavit pravi hlad i sjenu. Odmah do nje nalazi se i prekrasna glicinija. Uz gospodarsku zgradu, kod koje se nalazi i vrt s povrćem, rastu pak grmovi različitih hibiskusa, hoste i ljiljani.

Ljubav prema cvijeću prenijela je na cijelu svoju obitelj. Ima troje djece, kćerke Veru i Janju te sina Ivana, kojeg zovu Ivica.

- Puno cvijeća sam već podijelila. Svatko, tko dolazi k meni, odlazi s cvijećem.

Meni je jako lijepo kada mogu nekome nešto dati.

Od nekad volim cvijeće i uvijek sam ga imala punu kuću, rekla nam je naša sugovornica Rozina.

Posebnost vrta je zimski jorgovan koji u zimi ima ljubičas� cvijet, a na ljeto crvene bobice

telefon: 091/1555088 Mačkovec, Balogovec 103

KOŠNJA KOVAČIĆ

telefon: 095/ 815 52 58

h�ps://vrtnicentariva.hr

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-floris.hr/

Planirate sadnju?

POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA 15., 16. I 17. TRAVNJA U VRTLARIJI VIJENAC

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čiji je vrt najljepši 57

SUZANA BELIĆ iz Preloga

Baterije punim uz žuborenje vode Raskoš u njenom dvorištu vidi se i u malom jezercu koje je napravila uz pomoć supruga Antuna. Bile su i ribice u njemu, no pas ih je previše volio pa su nestale, stoga jezerce danas krase lopoči, velikih ljubičasto-roza latica Piše: Vlasta Vugrinec

S

uzana Belić iz Preloga od malih nogu obožava cvijeće. Jedan je to od razloga što je i školovanje nastavila u tom smjeru pa je završila srednju školu za cvjećarku.

Ljubav prema cvijeću i uređenju ugradila je i u svoje dvorište koje se doista može pohvaliti ljepotom na svakom koraku. Od cvjetnica do grmlja, preko jezerca i mostića koji se nadvija nad njime, čovjek jednostavno ne

zna kamo bi prije pogledao.I već na samom ulazu u dvorište za oko zapinju grmovi rascvjetalih bugenvilija, pa lepezastih palmi, orezanih i oblikovanih grmova lovor višnje, vrbe i šimšira.

- Volim sama sijati i saditi pa sam palme sve uzgojila iz sjemena, pohvalila nam se Suzana Belić, ovotjedna kandidatkinja našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši.

Doduše, nije se sama prijavila, već je to učinila njena snaha Kristina, supruga mlađeg sina Danijela.

Mos�ć preko jezerca u kojem stalno žubori voda

NAGRADE ZA NAJLJEPŠI VRT

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond: 1. Košnja pobjedničkog dvorišta – Košnja Kovačić 2. Rasadnik Iva – poklonbon od 500 kuna

3. Vrtlarija Vijenac – poklon mix trajnica: hortenzija, kana, alstromerija 4. Rasadnik Stella �loris – poklon: šarenolisna vrba

5. i 6.: 2 nagrade, bon od 300 kuna u Međimurki BS (na vrtnom odjelu)

Palme je sama uzgojila

Suzana Belić obožava raskošne bugenvilije Grmove, kaže, redovno orezuje i oblikuje kako kad.

Nekad je to u obliku kugle ili kocke ili pak ju vode rastuće grane kako bi biljka mogla oku pružiti svu svoju raskoš.

A raskoš u njenom dvorištu vidi se i u malom jezercu koje je napravila uz pomoć supruga Antuna.

Bile su i ribice u njemu, no pas ih je previše volio pa su nestale, stoga jezerce danas krase lopoči, velikih ljubičasto-roza latica. Biljka se odlikuje dugim korijenom koji raste iz mulja te veliki kožastim listovima koji pak plove po površini vode.

- Prije koju godinu napravili smo i mostić tako da u potpunosti možemo uživati u pogledu na jezerce, kaže naša kandidatkinja.

U žuboru vode uživa u maloj sojenici tik uz jezerce koja je također okružena biljem, uglavnom u teglama. Jasmin, već spomenute palme, cituri, ali i tekla s tek upiknutim pelcerima koji se moraju ukorijeniti. Jer Suzana

bilje kako za sebe, tako pelca i za svoje sinove, prijatelje i poznanike.

Treba spomenuti i niz detalja bez kojih dvorište ne bi imalo onaj, poseban, osobni pečat vlasnika. Tako se mogu vidjeti ručno rađene tegle i košarice od jute i cementa, pa mali gabioni s ukrasnim LED svjetiljkama, osušeni plodovi raznih tikvica, pa kućice za ptice… Drugim riječima, nema tog prirodnog materijala koji naša kandidatkinja ne može uklopiti u svoje dvorište.

- Održavanje dvorišta i bilja zahtijeva vremena i truda, dodaje. Prije svega tu je košnja koju je na sebe preuzeo suprug, dok se ja više bavim svakodnevnim zalijevanjem i njegom.

Suprug Antun izradio je i drvene ogradice koje uokviruju svojevrsne biljne kutke oko jezerca i grmlja.

No, to je tek dio njenog carstva koje se sada može vidjeti jer neko bilje već je ocvalo i nestalo, dok drugo tek treba pokazati svoju raskoš.

Kutak s grmljem

POČINJE NAŠ nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju I ove godine nastavljamo s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši.

Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastaviti i ove godine. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.

Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede,

prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine. hr ili telefon: 040/323-600.

U mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitela te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo.

U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama.

Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

58

Automobilizam

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JEEP KLUB Veteran iz Murske Sobote

Američki vojni veterani okupirali Selnicu U subotu je Selnica bila poprište neobičnog postrojavanja vojnih vozila uglavnom iz II. svjetskog rata. Šesnaest članova s osam terenskih vozila, uglavnom jeepova, parkiralo se ispred Oldtimer kluba Šardi koji im je bio domaćin.

No nije samo riječ o vozilima, već i o vjernim replikama oružja i opreme koja se upotrebljavala na tim vojnim vozilima i uz njih. Od automatskog naoružanja, mitraljeza, protuavionskog mitraljeza do pušaka i pištolja. No tu su i koloture s užadi za izvlačenje iz mulja, maskirne mreže za skrivanje vozila od zračnih napada i još štošta. Doista vrlo

detaljno obnovljena oprema i dijelovi od kojih se neki i dandanas nabavljaju bez većih problema, jer terenski jeepovi iz II. svjetskog rata takoreći su vječni.

Predsjednik kluba Štefan Jančarič, prigodno odjeven u autentičnu radnu generalsku uniformu iz II. sv. rata, objasnio nam je zbog čega takvo oduševljenje Jeepom. – Jeep je u II. svjetskom ratu postao statusni simbol, a bilo je i prvo vozilo koje se upotrebljavalo na francuskoj obali prilikom iskrcavanja u Normandiji 6. lipnja 1944. godine. Navodno je vojni dopisnik Ernie Pyle između ostalog napisao: - Ne-

Pri opremanju vozila mislilo se na svaki detalj, a oružje je stalno pri ruci. Replika oružja, naravno.

zamislivo je preživjeti rat bez njega. Ta može sve, ide svuda, vjeran je kao pas, snažan kao magarac i agilan kao koza i obavi duplo više posla negoli je bilo zamišljeno.

No osim jeepova od kojih je većina izrađena između 1939. i 1945. godine, klub okuplja dvadesetak vozila, pa tako i dva džipa Ford Mutt, DKW 350, a u Selnici smo mogli vidjeti i jedan vojni Dodge, a sve je to u vlasništvu njihovih 38 članova.

Jeep klub iz Murske Sobote često ide na susrete vojnih oldtajmera u Austriju, Hrvatsku, Mađarsku i Italiju, no godine pandemije pomalo

Predsjednik Jeep kluba Veteran „General“ Štefan Jančarič i domaćin Ignac Šardi

Prekmurci su sa zanimanjem slušali Ignaca Šardija pri objašnjavanju rada automobila na principu pirolize

Razmjena darova za sjećanje

su ih usporile u aktivnostima pa su jedva dočekali dolazak u Selnicu i Sv. Martin na Muri gdje su posjetili događaj Trash and Burn.

S postavom Oldtimer muzeja u Selnici članove je upoznao domaćin Ignac Šardi, koji ih je uputio u povijest automobilizma u Hrvatskoj, kao i posebnosti međimurskog kraja te ih proveo kroz naše vinorodne bregove. A kako smo čuli, i sam Šardi radi na restauraciji jednog vojnog vozila pa je već dogovorena neka vrsta suradnje s Jeep klubom Veteran pa se nadamo da ćemo ih ubuduće češće viđati u Međimurju. (Tomislav Novak)

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 59

NOVI MODEL najprodavanijeg Lexusa

Predstavljena je potpuno nova generacija Lexusa RX Upravo je predstavljena peta generacija modela RX, ujedno i najprodavanijeg Lexusova modela dosad, a po prvi puta je dostupna i plug-in hibridna izvedba, uz već standardnu hibridnu.

Postoji i benzinska izvedba, no ona se neće nuditi na tržištima unutar Europske unije.

RX je za Lexus već odavno najvažniji model jer je od 1998. godine, kada je predstavljena prva generacija ovog modela, prodan u preko 3,5 milijuna primjeraka, dok je u Europi prodan u preko 300.000 primjeraka. Nova generacija ključna je za buduću strategiju marke, kao i za Lexusovu elektrifikaciju.

Postavljen na novu platformu GA-K, koja je vrlo slična onoj koja je upotrijebljena na modelu NX, no donosi drugačije postavke. Tako je veća krutost omogućila Lexusovim inženjerima da preciznije podese ovjes, čime su se poboljšale performanse i povećala udobnost. Uz to, smanjena je težina za 90 kg i visina za 10 mm, što je u konačnici rezultiralo 15 mm

nižim gravitacijskim središtem. Međuosovinski razmak povećan je za 60 mm, dok je zadržana ista duljina, a smanjen je bočni nagib kotača. Širina je traga kotača veća i to 15 mm sprijeda i 50 mm straga.

Početni model je RX 350h, koji pokreće već poznati hibridni sustav koji razvija maksimalnu snagu od 180

kW/245 KS i pritom omogućuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za 8 sekundi. Tu je i hibrid RX 500h koji nudi snagu sustava od 273 kW/371 KS, a omogućuje mu ubrzanje od 0 do 100 km/h za oko 6 sekundi. Dobro ubrzanje i upravljivost ostvaruje zahvaljujući sustavu DIRECT4.

Prednji elektromotor nalazi se između motora s unutar-

njim izgaranjem i mjenjača, a ima spojku s obiju strana, što jamči izvrsnu fleksibilnost po pitanju isporučene snage. Straga ima e-osovinu od 80 kW: kompaktan, modularan paket koji se sastoji od motora, zupčanika i ECU-a smještenog između stražnjih kotača. Zahvaljujući kompaktnim dimenzijama, osigurava više prostora u putničkom i prtljažnom prostoru. Taj inteligentni sustav neprekidno izjednačava snagu i moment između prednjih i stražnjih osovina u svim situacijama vožnje tako što automatski i neprimjetno prenosi snagu preciznije nego što je mogao koji mehanički sustav ranije.

Jedna od najvećih novosti je i nova plug-in hibridna izvedba koja dolazi pod ozna-

kom RX 450h+, a hibridni sklop razvija maksimalnu snagu od 225 kW/306 KS, a omogućuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za 7 sekundi.

Dolazi s baterijom kapaciteta 18,1 kWh koja mu omogućuje autonomiju do 65 km.

Novi RX donosi potpuno novi izgled, što je posebice vidljivo sprijeda, gdje su dizajneri osmislili evoluciju prednje maske motora, samo vozilo je duže, produljen je poklopac motora, međuosovinski razmak smanjen je za 60 mm, linija krova niža je za 10 mm i sve navedeno omogućilo je coupeovski izgled novog modela.

Unutrašnjost je također potpuno nova, a posebno do izražaja dolazi novi 14-inčni središnji multimedijski za-

slon, koji dolazi s 3,6 puta bržim procesorom nego do sada. Digitalna je i instrumentna ploča, a bežični punjač mobitela sada puni 50 % brže. Bogatiji paketi opreme donose i audiosustav Mark Levinson Premium Surround s 21 zvučnikom, a on je posebno prilagođen ovom automobilu.

Novi RX dolazi s najnaprednijim sustavima pomoći u vožnji, kao i najnovijim sigurnosnim sustavima, koji su uglavnom serijska oprema, a kupcima se nudi, među ostalim, i digitalni unutrašnji retrovizor koji prenosi sliku sa stražnje kamere za parking.

Prodaja novog Lexusa RX započinje u drugoj polovici godine, a cijene će biti objavljene naknadno.

60

Informacije

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 24. do 30. lipnja 2022.

24 Presveto Srce Isusovo; ROĐ. IVANA KRSTITELJA; Posveta Crkve Goričan; Proštenje Presveto Srce Isusovo Sveti Martin na Muri, Gornja Dubrava, Vularija, Brezje S 25 BEZGRJEŠNO SRCE MARIJINO, Ivan, Pavao, Zoran N 26 13. KROZ GOD. BDM od Mora, Josip M. Kristofor, Vlatko, Ljudevit, Ladislav; Proštenje Sv. Ivan Krstitelj Goričan; Ivanovec; Proštenje Presveto Srce Isusovo Donji Vidovec, Otok (ž. Prelog) Vularija (ž. Orehovica), Krištanovec, Zavešćak, Badličan, Stanetinec P 27 Ćiril Aleksandrijski, Ladislav Ugarski, Vlatko; Titular Sv. Ladislav Mursko Središće U 28 Irenej, Mirko, Vinka S 29 SV. PETAR i PAVAO ap.; Paula, Krešimir; Titular Mačkovec; Proštenje Sv. Petar i Pavao Novo Selo na Dravi, Krištanovec Č 30 Rimski prvomučenici; Kajo, Emilijana

P

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec: Mila Varga, Kći Danice i Marka Renato Cmrečnjak, Sin Valentine i Renata Borna Novak, Sin Marine i Davora Lucas Cilar, Sin Petre i Filipa Anastasija Kiđemet, Kći Aleksandre i Luke Roko Hajdarović, Sin Antonije i Nikole Rene Horvat, Sin Lorene i Antonia Luka Deduš, Sin Marijane i Maria Ivan Ivanušić, Sin Marine i Ivana

Čakovec

dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310 dr. Klara Grahovec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915 dr. Božidar Poljak I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304 dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306 dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Donja Dubrava dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Tonja Haničar Školska 16a, tel. 040/601-162

Mala Subotica

dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Čakovec: Iva Rodek i Nikola Vuković Klara Vinković i Karlo Perhoč Lorena Kraljić i Dominik Zver Ivona Fažon i Denis Bistrović Heda Mislović i Armando Kanižaj Prelog: Kristina Čižmešija i Danijel Belić Doris Kraljić i Mario Krumpeštar

UMRLI Čakovec: Ivan Mihalic R. 1959.

Julija Šarić R. Vrbanec R. 1934.

Ivan Sternad R. 1949.

Helena Vincek R. Djebi R. R. 1931.

Branko Vugrinec R. 1959.

Rozalija Bajkovec R. Valek R. 1932.

tel . 040 375 356

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 040 314 969

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

EKO TAXI

tel. 040 330 033

ŽUC

tel. 040 396 294

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Gradovi i općine

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Grad Čakovec

tel. 040 314 920

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Grad Prelog

tel. 040 645 301

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Općina Belica

tel. 040 845 402

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

Općina Mala Subotica

tel. 040 631 700

tel. 040 310 651

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Turistički ured Čakovec

tel. 040 313 319

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Matični ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 040 868 231

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

tel: 040 372 370

Općina Vratišinec

tel. 040 866 966

ZZJZ Čakovec

Dekanovec: Kata Žvorc R. Lepen R. 1942.

Kotoriba: Regina Maltar R. Pogorelec R. 1932.

Mursko Središće: Alojzije Medved R. 1954.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

112

Mikrobiološki laboratorij

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

VJENČANI

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 25. lipnja

24. lipnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI 

komercijala@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr

☏ 040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-859

24. lipnja 2022.

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj

VLADIMIR LEČEK 28.6.1994. – 28.6.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Carević iz Totovca preminula 19. lipnja nakon duge i teške bolesti u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nikola Radek iz Ivanovca preminuo 17. lipnja nakon kratke i teške bolesti u 41. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Jasmina Jakšić Zlatar preminula u 42. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Novak iz Donjeg Kraljevca preminula u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Špoljar iz Donje Dubrave preminula u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Haramija iz Donje Dubrave preminuo u 76. godini života

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAHVALA U dubokoj boli, javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima da nam je naša draga majka, baka i prabaka

HUDIČEK JELENA

iz Donjeg Vidovca preminula 21.06.2022. u 104. godini života

Hvala svima koji su bili uz nas u teškim trenucima i s nama ju ispratili na posljednji počinak.

Ožalošćeni: Sin Stjepan sa suprugom Terezijom, unuci: Hrvoje sa Sandom, Goranka sa Davidom, Tihomir sa Darjom, Margareta sa Draženom, te praunuci Damjan, Domagoj, Mihaela, Dorja,

Informacije 61 OBAVIJEST O SMRTI

Čurin Franjo iz Gornjeg Zebanca preminuo 14. lipnja u 60. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Horvat iz Čakovca – Ivanovca preminuo 18. lipnja nakon kratke i teške bolesti u 84. godini života

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

BRANKO HORVAT 28.6.2001. – 28.6.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Željko Kranjec iz Šenkovca preminuo 18. lipnja u 64. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Sokač iz Preloga preminuo u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Marijan Kolar iz Šenkovca preminuo 18. lipnja u 68. godini života

Amalija Bedenicky iz Zagreba preminula u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Fleten Magdalena iz Preloga preminula u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Martin Sabolek iz Dekanovca preminuo u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Drvenkar iz Orehovice preminuo 16. lipnja u 70. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Đulijana Beč rođ. Vuković iz Ivanovca preminula 20. lipnja nakon duge i teške bolesti u 49. godini života

62

Informacije

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži m/ž zaštitara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 10.7.

13. Bistro BARRACUDA d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 30, traži 2 m/ž pomoćna kuhara i 2 m/ž kuhara na neodređeno,javitiseosobnonaadresu ili na mob. 095 356 1973 ili na email: ivica.balent@gmail.com do 5.7.

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrtnička 3, traži m/ž djelatnika u knjigovodstvu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 24.6.

14. BLAŽON FPK j.d.o.o., Dr. I. Novaka 2, Čakovec, traži 1 m/ž dostavljača na neodređeno, info na telefon 040 390 199 ili 099 752 1407, više info na: www.hzz.hr do 30.6.

3. AD KERAMIKA j.d.o.o., Nedelišće, traži m/ž keramičara i m/ž pomoćnog keramičara na određeno, javiti se na mob. 099 694 8820 do 15.7.

4. ARCUS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara - baristu – koktel majstora na neodređeno, javiti se na mob. 091 314 6090 do 30.6.

5. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž električara na održavanju na neodređeno, javiti se na tel. 040 602 222 ili na email: info.arteferro-gorican@ arteferro.com do 30.6.

6. Autoprijevoznik ZO TRANS, Nedelišće, traži 1 m/ž vozača teretnog motornog vozila na neodređeno, javiti se na tel: 040 821 770 ili 098 819 417 ili emailom: zoki.zobovic@gmail.com do 30.6.

7. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Šenkovec, A. Šenoe 88, traži 5 m/ž montera centralnog grijanja, vodovoda i ventilacije za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se na tel: 040 361 037 ili mob: 098 190 5489 ili pismena zamolba na gornju adresu ili na email: andrejas@ aqua-instalacije.hr do 15.7.

8. AVES AQUILA d.o.o., Čakovec, Športska ulica 6a, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 500 4615 ili na email: aves.aquila. ck@gmail.com do 1.7.

9. BAZENI KRIŠTOFIĆ j.d.o.o., Macinec, traži 4 m/ž montera bazenske tehnike - vodoinstalatera i građevinskog radnika na neodređeno, javiti se na mob. 098 296 069 ili na email: bazenikristofic0@gmail.com do 27.6.

10. Beauty VIVA Health&Style j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž kozmetičara na neodređeno, javiti se na email: beautyviva.ck@gmail. com do 10.7.

11. BELMONT d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na tel: 040 645 088 ili mob: 099 323 6625 ili na email: info@ belmont.hr ili putem linka: www. belmont.hr do 30.6.

12. BiteCode obrt za računalne usluge, Čakovec, I. G. Kovačića 12, traži m/ž programera u razvoju web aplikacija na neodređeno, javiti se na email: info@bitecode. hr do 24.6.

15. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec 59, traži m/ž vozača dostavnog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

095 3011 985 ili na email: dino@ blazeka.hr do 30.6.

16. BORAS d.o.o., Čakovec, traži m/ž zidara - betonirca i m/ž građevinskog radnika na neodređeno, javiti se na mob. 091 1010 511 ili na email: ante@boras.hr do 30.6.

17. BRATIĆ d.o.o., Sveti Križ, traži 5 m/ž fasadera, 3 m/ž tesara i 3 m/ž zidara na neodređeno, javiti se na tel. 040 620 387 ili na mob.

091 532 8716 ili na email: info@ bratic.hr do 9.7.

18. BU-JAN TIM j.d.o.o., Pretetinec, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098 974 5950 ili pismena zamolba na adresu ili na email: bu.jan.tim@ gmail.com do 30.6.

19. Boutique “LAPAŽ”, Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traži 3 m/ž čistača na pola radnog vremena, javiti se na mob. 099 205 2777 ili na email: info@ apartmani-lapaz.com do 30.6.; više info na: www.hzz.hr 20. Caffe bar MIA j.d.o.o., Donja Dubrava traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na tel. 048 863 165 ili 099 4011 555 do 31.7.

21. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž bravara i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob.091 2070 676 ili na email: info@consulmont.hr do 30.6.

22. CRODUX DERIVATI DVA d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž prodavača na benzinskoj postaji na određeno, javiti se na email: posao@crodux.hr ili putem linka: https://www.crodux-derivati.hr/ posao-i-karijera/ do 7.7.

23. CWS-boco d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 1, traži 3 m/ž radnika u praoni - linija tepiha na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dajana.hlebec@cws.com do 30.6.

24. Čakovečki mlinovi d.o.o., Mlinska 1, Čakovec, traži m/ž radnika u proizvodnji i skladištu viličaristu te m/ž pekara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski. resursi@cak-mlinovi.hr do 30.6.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

25. DENT-UP d.o.o., Strahoninec, traži m/ž dentalnog tehničara na neodređeno, javiti se na mob. 099 7044 202 do 15.7.

26. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće 106F, traži 4 m/ž pomoćna bravara i 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 259 3317 ili pismena zamolba na adresu ili na email: nikola.brumen@deltabloc-components.hr do 30.6.

27. DIKA ŠTIK d.o.o., Vratišinec, Brodec 6, traži 1 m/ž radnika na stroju za štik na neodređeno, osobno ili emailom: dika@dika. hr do 30.6.

28. Dom za starije i nemoćne osobe Novinščak, Čakovec, Mihovljanska 46c, traži medicinsku sestru ili tehničara te m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: kristina.sardi@domnovinscak.hr do 30.6.

29. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe Zlatne godine, Praporčan, traži 2 medicinske sestre ili tehničara te 2 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob.

099 199 4041 do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 30. DOOR-ugo d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž konobara za mjesto rada Čakovec i 2 m/ž konobara za mjesto rada Mursko Središće, javiti se osobno na adresu: Radnička 9 ili na tel: 040 313 464 ili mob: 098 347 399 ili na email: door.ugo@ gmail.com do 30.6.

31. DOMET d.o.o., Prelog, traži m/ž 2 lakirera za rad u lakirnici drvene građevne stolarije (prozori i vrata) na neodređeno, javiti se na mob. 098 393 160 ili na email: jasna@domet.hr do 8.7.

32. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži 2 m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili mob: 098 242 319 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dom@strahija. com do 31.7.

33. Dom za odrasle osobe Veselko, Vugrišinec 8, traži m/ž kuhara i m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040 857 315 ili na mob. 098 284 312 do 27.6.

34. DOMUS INTERIJERI d.o.o., Glavna 29a, M. Subotica, traži m/ž građevinskog inženjera/tehničara, m/ž soboslikara - fasadera, m/ž montera suhe gradnje i m/ž pomoćnog radnika visokogradnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 244 001 ili na email: info.domusinterijeri@ gmail.com do 30.6.

35. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži 3 m/ž osobnog asistenta na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 9606 523 do 30.6.

36. DT PROM d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž konobara za mjesto radaVahtananeodređeno,javitise na mob. 098 1391 672 ili na email: danijelb0910@gmail.com do 30.6.

37. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji - stolara i 1 m/ž voditelja proizvodnje na neodređeno, javiti se na email: posao@filo.hr do 24.6.

38. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž inženjera za zavarivanje tehnologa zavarivanja, 5 m/ž električara - montera fotonaponskih sustava, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž cjevara, 3 m/ž voditelja gradilišta - industrijska montaža, 3 m/ž industrijska mehaničara za mjesto rada Njemačka i 8 m/ž elektromontera za mjesto rada Austrija na neodređeno, javiti se na email: jobs.kr@fmt.biz do 30.6.

39. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, Ul. dr T. Bratkovića 2, traži m/ž završnog kontrolora u proizvodnji i 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup.com do 30.6.

40. ECON d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži 5 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag postupkom, m/ž voditelja projekta montaže,10 m/ž montera ventiliranih fasada i 5 m/ž montera metalnih konstrukcija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: econ@econ.hr do 8.7.

41. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, traži m/ž strojobravara, m/ž zavarivača, m/ž tokara, m/ž glodača, m/ž radnika u lakirnici, m/ž rukovatelja viličarom i m/ž radnika na stroju za sačmarenje na neodređeno, javiti se na email: posao@eko.hr do 26.6.

42. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara na neodređeno, javiti se na mob. 098 347 372 ili na email: ekonomat1@gmail.com do 17.7.; više info na: www.hzz.hr 43. ELECTA d.o.o., Mursko Središće, traži 1 m/ž uredskog asistenta sa znanjem njemačkog jezika i 1 m/ž inž. elektrotehnike na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 30.6.; više info na: www.hzz.hr

24. lipnja 2022.

53. HSG Kariera d.o.o., traži 2 m/ž održivača postrojenja, 10 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž vozača i m/ž skladišnog radnika za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na mob 099 5464 618 ili na email: andjela.jozic@ kariera.hr do 28.6., više info na: www.hzz.hr 54. INOVINE d.d., Prelog, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: anita.posaric@ inovine.hr do 30.6.

44. EUROLUX d.o.o., Križovec, traži 4 m/ž izolatera za rad u Njemačkoj na neodređeno, zamolbu poslati na email: eurolux1.info@ gmail.com do 15.7.; više info na: www.hzz.hr

55. Ingolab d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž projektanta i nadzornog inženjera - konstruktora, javiti se na email: velimir.pavlic@ingolab. hr do 20.7., više info na: www.hzz. hr

45. EVITA IN j.d.o.o., Čakovec, Planinarski put 8, traži m/ž frizera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 500 130 do 30.6.

56. Instalomont Termocentar d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž mehatroničara, m/ž referenta za administrativne poslove i m/ž referenta nabave i prodaje na neodređeno, javiti se na tel.

040 328 017 ili na mob. 098 426 122 ili na email: termocentar@ email.t-com.hr do 31.7.

46. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži 2 m/ž komunalna radnika - vozila i m/ž vozača na neodređeno, javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 334 4451 ili na email: marina@pre-kom.hr do 30.6.

47. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec 17, traži m/ž vozača teretnog vozila C i E u međunarodnom prometu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 473 063 ili na email: info@gregorincic.com do 30.6.

48. GP EKOM d.o.o., Športska 2, Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna djelatnika - čistača na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 30.6.

49. GUMI CENTAR REŠETAR d.o.o., Prelog, Čakovečka 101, traži 2 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba na adresu ili na email: gumi.centar. resetar@gmail.com do 1.7.

50. HP–HRVATSKA POŠTA d.d., traži m/ž poštare za opću dostavu za Čakovec, Mursko Središće i za Prelog. Javiti se na email: posao@posta.hr ili putem linka: https://www.posta.hr/predajazivotopisa-online/2190 do 30.6.

51. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subotica, Gospodarska 1, traži 50 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 950 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@haix.hr do 10.7.

52. HILDING ANDERS d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 10 m/ž šivača i 2 m/ž radnika u skladištu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 043 ili na mob. 099 390 7520 ili pismena zamolba na adresu ili na email: lucija. horvat@hildinganders.com do 26.6.

57. Interijeri Vesna j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž stolara-montera namještaja na neodređeno, javiti se na email: interijerivesna@gmail.com do 30.6.

58. IPSOS istraživanje tržišta, medija i javnog mnijenja d.o.o., traži m/ž terenskog anketara za mjesto rada: Čakovec, Praporčan, Prelog, Hlapičina, Kotoriba, Donja Dubrava i Krištanovec na određeno, javiti se putem linka: https://adriapanel.ipsosadria. com/Home/JobApplication do 1.7.

59. JAKOPIĆ d.o.o., Čakovec, Dr. Tome Bratkovića 1b, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 488 105 ili na email: dejan@jakopic-travel.hr ili na adresu: Čakovec, Katarine Zrinski 2, te tražimo 2 m/ž vozač autobusa na neodređeno, javiti se na mob 098 9737 090 ili na email: jurica@jakopic-travel.hr a više info na: www.hzz.hr 60. JVM METALIK d.o.o., Ivanovec, traži m/ž bravara i m/ž lakirera na neodređeno, javiti se na mob. 098 160 2237 ili na email: info@jvm-metalik.hr do 31.7.

61. KABEL-MONT d.o.o., Domašinec, traži 1 m/ž vozača C+E kategorije, 2 m/ž građevinska radnika i 2 m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima na neodređeno, javiti se na mob: 098 722 770 ili na email: administracija@kabel-mont.hr do 30.6.

62. Kavana Orijent vl. Majda Kocen, Štrigova 76, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 802 595 do 30.6.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

24. lipnja 2022.

63. Kečkeš d.o.o., Prelog, Trg sv. Florijana 25, traži 4 m/ž zavarivača tig i mag postupkom, 2 m/ž pomoćna radnika, 2 m/ž bravara i 1 m/ž cnc operatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 633 779 ili mob: 091 607 1200 ili emailom: info@keckes.hr do 30.6.

64. KRALJEVSKE SLASTICE d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž skladištara i 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji za mjesto rada Donji Vidovec na određeno, javiti se na mob. 098 419 457 ili na email: vjekoslav@ cvek.hr do 4.7.

65. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25 a, traži m/ž radnika na izradi reklamnih natpisa i m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili poslati pismenu zamolbu na gornju adresu ili na email: krika@krika.hr do 30.6.

66. KOMUNA TOPLEK d.o.o., Žiškovec 36B, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom na neodređeno, javiti se na mob. 098 235 990 ili na mail: m.komuna@gmail.com ili osobno na gornju adresu do 27.6.

67. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž upravnog pravnika na neodređeno, javiti se na tel.

040 391 805 ili na email: alan. kolar@kvantum-gradnja.hr do 15.7.

68. LEKI-PROMET j.d.o.o., Selnica, Frankopanska 2, traži 2 m/ž konobara za mjesto rada Caffe Bar Route 66 na neodređeno, mog. smještaja, javiti se na mob. 095 901 6985 ili na email: leonardo. hozjan@gmail.com do 30.6.; više info na: www.hzz.hr 69. LEŠKO d.o.o., Vratišinec, Brodec 3, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, 1 m/ž zavarivača i 1 m/ž lakirera metalnih konstrukcija na neodređeno, javiti se na email: mirko.lesko@lesko.hr ili na mob 098 888 644 ili 040 867 317 ili osobno do 30.6.; više info na: www.hzz.hr

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

74. MALA MIMA j.d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji sprava za dječja igrališta na neodređeno, javiti se na tel.

040 384 175 ili na email: info@ mala-mima.hr do 30.6.

75. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži 2 m/ž zavarivača, m/ž poslužitelja robota za zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje (dipl.ing. strojarstva), 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, m/ž dipl. inž. strojarstva, m/ž konstruktora elektroničkih proizvoda - programiranje tiskanih pločica - inž. elektrotehnike, m/ž konstruktora proizvoda - dipl.inž. strojarstva, m/ž industrijskog lakirera, m/ž voditelja lakirnice (tehnolog) i m/ž izolatera cjevovoda na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 28.6.

76. MARTI d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži m/ž lansera u proizvodnji, m/ž asistenta u prodaji, m/ž radnika na pili za rezanje željeza, m/ž radnika na savijačici limova/ apkant, 2 m/ž brusača, m/ž djelatnika na laseru za rezanje limova – CNC, m/ž operatera, m/ž pomoćnog bravara, m/ž stolara, m/ž pomoćnog radnika na drvnom odjelu i m/ž stručnjaka zaštite na radu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti. hr do 25.6.

77. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 5 m/ž šivača na određeno, javiti se na mob. 098 260 087 ili na email: mario.nadj@ck.t-com. hr do 30.6.

78. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži 1 m/ž administratora u skladištu svježeg mesa, 1 m/ž radnika u skladištu svježe robe, m/ž vagara u pakirnici svježeg mesa i 1 m/ž radnika viljuškaristu na određeno, javiti se emailom: info@vajda.hr do 30.6.

70. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži 1 m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec i 1 m/ž slastičara za mjesto rada Pušćine na određeno, javiti se na mob. 099 456 7630 ili na email: leslastice100@gmail.com do 30.6.

79. METALNE KONSTRUKCIJE, Kuršanec, Glavna 158, traži 2 m/ž pomoćna radnika i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 389 155 ili na mob. 098 9839 701 ili na email: mirko.samarija@ck.t-com.hr do 31.7.

71. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž operatera na laseru za rezanjelimaim/žpomoćnogbravara na određeno, javiti se na mob. 091 313 2299 ili na email: igor.novak@ liming.hr do 24.6.

80. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, Glavna 64, traži 2 m/ž tokara i 3 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 958 6878 do 24.6.

72. LO-LA j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 050 ili na mob. 098 372 291 do 8.7.

81. M.N. INTERIJERI j.d.o.o., Zebanec Selo 93, traže 2 m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 9489 136 ili 040 524 205 ili na email: marko. novak1104@gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr

73. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži m/ž operatera u strojnoj obradi, m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 3 m/ž kontrolora u mjernoj stanici, 4 m/ž cnc programera - operatera i 6 m/ž alatničara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info.alucast@ lthcastings.com do 15.7.

82. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara, m/ž spremača i m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenim putem ili na email: mobenz92@gmail.com do 30.6.

86. Modni studio LATEA, Donji Vidovec, Glavna 26, traži 2 m/ž šivača tekstila na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel: 040 615 113 ili 098 553 140 ili emailom: luksa.suzana@gmail. com do 1.7.

84. MTH STROJEVI d.o.o., Čakovec, A. Starčevića 2, traži 1 m/ž inž. strojarstva na neodređeno, prijava na 098 3808 470 ili putem emaila: v.krizan@mth-strojevi.com ili poštom na gornju adresu do 8.7.

85. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž zavarivača, 2 m/ž samostalnog bravara i 2 m/ž bravara - pripravnika na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: info@mura-metal.hr do 30.6.

86. Narodni trgovački lanac d.o.o., Čakovec, B.J. Jelačića 59, traži m/ž voditelja skladišta voća i povrća na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: darko.hlapcic@ntl.hr do 13.7.

87. NECO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača - voditelja trgovine na neodređeno, javiti se na email: necodoo1@gmail.com do 30.6.

88. NEORES d.o.o., Mursko Središće, Tekstilna 1, traži 10 m/ž šivača i 10 m/ž pomoćnih radnika na neodređeno, molbe slati na adresu ili na mail: neores@neores.hr do 30.6.; više na www.hzz.hr 89. NIV TRANSPORTI d.o.o., Putjane 101, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 407 1645 do 14.7.

90. NTT d.o.o., Savska Ves, traži 2 m/ž operatera na laseru, 2 m/ž kontrolora kvalitete, 1 m/ž tehnologa na izradi uzoraka, 1 m/ž planera proizvodnje, 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama i 5 m/ž radnika na tisku na određeno, javiti se na tel: 040 313 235 ili na email: jelena.buhanec@ntt-hr. com do 30.6.

91. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži 1 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob: 091 933 5666 do 30.6.

92. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe vl. Tamara Ahel, Praporčan, Zrinskih 55, traži 1 m/ž njegovatelja (nema noćnih smjena) na neodređeno, javiti se na mob 099 874 6442 ili pismeno na gornju adresu ili na email: aheltamara@hotmail.com do 30.6.; više info na: www.hzz.hr 93. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Z. Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozač C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 776 203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ck.t-com.hr do 15.8.

94. OLUK d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž pomoćnog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 9121 436 ili na email: oluk.nedelisce@ gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr

95. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107/a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije i m/ž voditelja proizvodnje alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@okno.hr do 31.7.

96. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, Donji Vidovec, traži m/ž doktora medicine na određeno, javiti se na mob. 099 2414 857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 30.6.

97. PPK karlovačka mesna industrija d.d., Čakovec, traži m/ž vozača na određeno, javiti na email: goran.sajatovic@ppk.hr do 30.6.

98. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača C kat., 2 m/ž vozača B kat., 3 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesa i m/ž radnika u preradi i pakiranju mesa za radno mjesto Donji Pustakovec, te 3 m/ž radnika u klaonici peradi i 2 m/ž prodavača u mesnici za radno mjesto Mursko Središće na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 30.6.

99. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa i m/ž skladišno - transportnog radnika za mjesto rada Prelog na neodređeno te m/ž skladišno transportnog radnika za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 30.6.

100. POZITIVA FOOD j.d.o.o., Prelog, Glavna 29, traži m/ž radnika na roštilju na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 602 042 ili na mob. 098 9755 465 ili na email: 1310emina@gmail.com do 1.7.

101. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 1 m/ž pjeskara - sačmara, m/ž zavarivača mig-mag, m/ž pomoćnog bravara, m/ž zavarivača tig i m/ž bravara na određeno, javiti se osobno ili pismeno na gornju adresu ili na tel. 040 396 553 ili 098 1830 293 ili na email: info@primabiro.hr do 8.7.

102. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera (rok prijave 30.6.), te m/ž dizajnera interijera i m/ž prodajnog savjetnika (rok prijave 26.6.) na neodređeno, javiti se na email: ibarisic@primanamjestaj.hr 103. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 20 m/ž radnika u proizvodnji obuće na određeno, javiti se na email: office@p-pg. hr do 30.6.

104. PROMMING d.o.o., Čakovec, dr. I. Novaka 48, traži 2 m/ž operatera na robotu za zavarivanje i 4 m/ž bravara za mjesto rada Čakovec, te m/ž traktoristu za mjesto rada Železna Gora na neodređeno, javiti se osobno

Informacije 63 na adresu ili na email: posao@ promming.hr do 30.6.

105. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o., Mursko Središće, Josipa Broza 88, traži 2 m/ž radnika na bojanju uskog tekstila na neodređeno, javiti se na email: posao@pmtc.hr do 30.6., više info na: www.hzz.hr 106. REINOX d.o.o., Lopatinec, Brezje 81a, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž pomoćna bravara i 2 m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 855 845 ili 098 268 700 ili pismena zamolba ili na email: reinox@reinox.hr do 30.6.

107. SERVUS d.o.o., Čakovec, dr.

I. Novaka 32a, traži 2 m/ž tehničara za mehatroniku i m/ž tehničara za zavarivanje na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 390 167 ili na mob. 095 9060 585 ili na email: silvija@ servus.hr do 30.6.

108. STREET TRANS j.d.o.o. Čakovec, traži 5 m/ž vozača taxi vozila na neodređeno, javiti se na mob. 099 496 8945 ili na email: kristijan.detic@cammeo.hr do 30.6.

109. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, I. L. Ribara 31, traži 2 m/ž radnika za radove na visini i 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom na gornju adresu ili na tel: 040 853 813 ili 091 572 2091 ili na email: svamlim1@ gmail.com do 1.7.

110. TISAK plus d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača na određeno, javiti se putem linka: https://tisak.talentlyft.com/o/ sHe/apply do 30.6.

111. TEHNIX d.o.o., Donji Kraljevec, Ludbreška 93, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se osobno u Hotel Kralj ili na tel. 040 650 172 ili na mob. 099 310 9413 ili na email: hotelkralj@tehnix. com do 30.6.

112. TEHNODOM d.o.o., Trg Republike 2, Donja Dubrava, traži m/ž prodavača tehničke robe na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: dstefic3@ gmail.com do 30.6.

113. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logističara i m/ž voditelja održavanja za mjesto rada Donji Kraljevec, te m/ž radnika u poljoapoteci za mjesto rada Martijanec na neodređeno, javiti se na email: info@ toni-marodi.hr do 31.7.

114. Toplice Sveti Martin d.o.o., Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traži 1 m/ž voditelja fitnessa i sportskih sadržaja, 2 m/ž radnika u praoni, 8 m/ž konobara, 1 m/ž zamjenika šefa kuhinje, 1 m/ž radnika na održavanju teh. postrojenja, m/ž noćnog recepcionera, 1 m/ž radnika na održavanju sportskih terena i okoliša, 2 m/ž kupališnog spasioca, 1 m/ž kućnog majstora - električara, 2 m/ž pizza majstora i 3 m/ž kuhara, javiti se na mob. 099

439 5018 ili e-mailom: posao@ termesvetimartin.com do 15.7., više info na: www.hzz.hr 115. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, P. Miškine 53, traži m/ž prodavače za mjesto rada Belica, Sveti Juraj u Trnju, Goričan, Miklavec, Donja Dubrava, Okrugli Vrh, Totovec, Domašinec, Orehovica, Pleškovec, Hodošan, Savska Ves, Macinec, Donji Kraljevec, Kotoriba, Dekanovec, Čukovec, Mursko Središće, Sveti Martin na Muri, Donji Vidovec i Palovec, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 404 ili na email: posao@tpvz. hr do 15.7.

116. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž automehaničara i m/ž pomoćnog radnika u radioni na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 673 do 13.7.

117. TRGOVINA KRK d.d., Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Hlapičina, Sveti Martin na Muri, Selnica, Podturen, Novo Selo Rok, Lopatinec, Turčišće, Mursko Središće, Oporovec, Goričan, Savska Ves, Nedelišće, Križovec i Gardinovec na neodređeno, javiti se na email: kadrovska@trgovina-krk.hr do 30.6.

118. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž kuhara, 2 m/ž pomoćna kuhara i 2 m/ž pizza-pekara na neodređeno, javiti se na mob. 091 641 7186 do 30.6.

119. UO Kavana Braco, Čakovec, Novakova 46, traži 1 m/ž pomoćnog kuhara i 1 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 328 505 ili na mob. 099 738 2010 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@braco.hr do 30.6.

120. UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 767 do 7.7.

121. VAR d.o.o., Gornji Kuršanec, traži 2 m/ž mehaničara - servisera za viličare na neodređeno, javiti se na tel. 01 3757 117 ili na mob. 098 817 842 do 30.6.

122. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž dipl. inž. elektrotehnike i 1 m/ž dipl. inž elektrotehnike - smjer računarstva na neodređeno, javiti se na email: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 30.6.

123. VUPLAST d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu na neodređeno, javiti se na email: vuplast@ vuplast.hr do 30.6.

124. Zagrebački trgovinski sistem d.o.o., Goričan, traži m/ž čistačicu na određeno, javiti se na mob. 099 617 3026 do 26.6.

125. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž servisera plinskih trošila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili na mob. 095 1123 469 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.6.

64

Dobro je znati

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA PRIBISLAVEC Braće Radića 47, Pribislavec Jedinstveni upravni odjel Temeljem odredbe članka 94. i članka 96. stavka 3.

Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i Odluke načelnika Općine Pribislavec od 20. 07. 2022.

OBJAVLJUJE SE

Održavanje javne rasprave o prijedlogu I IZMJENE I DOPUNE Urbanističkog plana uređenja “PODRUČJA 9” U PRIBISLAVCU Javni uvid u prijedlog I Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "PODRUČJA 9" u Pribislavcu započinje dana 28. 06.

2022. i traje do 07. 07. 2022. godine, a može se u navedenom terminu izvršiti u prostorijama Općine Pribislavec, Braće Radića 47, Pribislavec radnim danom od 7,00 - 15,00 sati, te na web stranicama (http://www.pribislavec.hr) Općine Pribislavec.

Javno izlaganje radi obrazloženja planskih rješenja, smjernica i mjera u okviru I izmjene i dopune navedenog urbanističkog plana uređenja održat će se 04. 07. 2022. god.(ponedjeljak) u vijećnici Općine Pribislavec (Braće Radića 47, Pribislavec) s početkom u 11,00 sati.

Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi: 1. Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju u javnoj raspravi u kojoj: - imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog predmetnog prostornog plana, tijekom trajanja javnog uvida - mogu postavljati pitanja za vrijeme javnog izlaganja o predloženim rješenjima - mogu dati prijedloge i primjedbe u zapisnik tokom javnog izlaganja - mogu nositelju postupka uputiti pisana mišljenja, prijedloge i primjedbe najkasnije do 07. 07. 2022. god. na adresu: Općina Pribislavec, Jedinstveni upravni odjel, Braće Radića 47, Pribislavec 40000 Čakovec s naznakom "prilog javnoj raspravi" (prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi).

2. Javnopravna tijela koja su dala, odnosno trebala dati zahtjeve za izradu predmetnog prostornog plana, u javnoj raspravi sudjeluju davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva, odnosno mišljenja o primjeni posebnog propisa i/ili dokumenata koji je od utjecaja na prostorni plan. Krajnji rok za dostavu mišljenja javnopravnih tijela je 07. 07. 2022. god.

Pozivaju se zainteresirani da, na naprijed navedene načine, sudjeluju u javnoj raspravi o prijedlogu I izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "PODRUČJA 9" u Pribislavcu.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. lipnja 2022.

24. lipnja 2022.

Oglasnik 65

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

MOTORNA VOZILA BRODICA SA VEZOM U JADRANOVU, kompletno uređena za višednevnu plovidbu, sa dva vanbrodska motora i ostalim. info na mob.

091/9240-293 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821

POLJOPRIVREDA PRODAJEM DVIJE INOX BAČVE Le�na od 60 i 130 litara. Info na tel: 040/858-424 ili 098/9422821 PRODAJEM plug, sijačicu, špricu, luščar, aparat za varenje, kuružjak... Cijena na upit. Šenkovec, Budina 27, Čakovec, mob 098/911-5452

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama.

Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

SAMOSTALNOJ FRIZERKI nudim novi poslovni prostor u blizini Čakovca za otvaranje obrta.

Nudim i partnerstvo. Upita� na mob. 095/897-8843

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

NEKRETNINE

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184

PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339

PRODAJE SE KUĆA U PALOVCU 139 m2, s gospodarskim zgradama i velikom okućnicom 1858 m2, useljiva, sve legalizirano, uporabna dozvola. EC/E. Upita�: 098/981-4847

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA GORIČAN Općinski načelnik KLASA: 302-01/22-01/02 URBROJ: 2109-08-02-22-01 Goričan, 24.06.2022.g.

RAZNO

POVOLJNO PRODAJEM GRADILIŠTE od 1170 m2 u Pušćinama, P. Zrinskog. info na mob.

098/991-3866

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

IZNAJMLJIVANJE

KUPUJEM STRIPOVE, Nintendo i Sega igrice. info na mob. 098 92 190 92

POSAO TRAŽIM POSLOVE DIZAJNA, ilustracije, animacije, pisanja.

Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj por�elj. Javi� se na email: akostjuk2000@yahoo.com ili na mob 091/788-3017

PRODAJEM DVIJE GAJBE ZA ZEČEVE, korištene ali u dobrom stanju, jedna drvena i jedna željezna, cijena povoljna. Mob 098/465-490

I Z N A J M L J U J EM KO M PL E T OPREMLJEN CAFFE BAR u centru Varaždina od 90 m2 ili 43 m2. Nazvati od 8-12 pon-pet na mob 098/268-773 IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu, info na mob. 098/195-7448

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim.

85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir.

30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107 PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm.

Cijena 250 kuna. Info na mob.

098/173-9167

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija.

Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJEM ŠTENCE ČISTOKRVNIH OŠTRODLAKIH JAZAVČARA s rodovnicom, starosti 4 mjeseca, cijepljeni od parazita, tetovirani, odličnih roditelja, povoljno. mob. 098-176-7910

Prodaje se dvorac na napuhavanje dimenzije 280x230x215 cm, cijena 1200 kn. Kontakt: 098 978 5145

INVALIDSKA KOLICA, vrlo malo korištena, cijena 700 kn.

Info na mob. 098/173-9167

Tarot majstori odgovaraju na Vaša pitanja!

Dopus�te da Vam pomognemo riješi� ili ublaži� Vaše probleme.

064/50-22-05 tel. 3,49; mob. 4,78 kn/min Maratela mreće d.o.o. 072/700700, +18

NAZOVITE NAS ODMAH!

1397

OBAVIJEST

Obavještava se zainteresirana javnost da je na internetskim stranicama Općine Goričan www.gorican.hr objavljen javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za mjere poticanja razvoja gospodarstva na području Općine Goričan.

Aktivnosti za koje je moguće ostvariti potporu su: - Kupnja zemljišta u gospodarskoj zoni po povlaštenoj cijeni - Umanjenje komunalnog doprinosa - Umanjenje komunalne naknade - Podmirenje troškova prenamjene zemljišta

Svi uvjeti kao i potrebna dokumentacija de�inirani su javnim pozivom.

Rok podnošenja prijave je 8 dana od dana objave u lokalnom tjedniku, tj. zaključno sa 04.07.2022.g. do 12.00 sati bez obzira na način dostave.

NAČELNIK Emanuel Sinković, mag.oec.

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

66

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ljetna shema obiteljskog života

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Povezanost i kvalitetan odnos između roditelja i djece uključuje razgovor, igru i druženje koje ne prekida ni zvuk mobitela ni neki drugi uređaj ili posao.

Još jedna nastavna godina je za nama, stiglo je ljeto!

U dugom korona-razdoblju koje je (barem privremeno) iza nas bilo je puno stresa i raznih nezadovoljstava u brojnim obiteljima i zato je sada za roditelje važno da okrenu novi list i posvete se malo više sebi i onima koje najviše vole, svojoj djeci. Pitat ćete me odmah kako da im se posvetite kad imate samo desetak dana odmora, a pred njima su duga dva i pol mjeseca školskih praznika.

Samo polako, i za vas je velika stvar to što nema školskih obveza i svih onih komplikacija s rasporedom aktivnosti, ritam je mirniji, a život opušteniji bez škole. U dogovoru s djecom, članovima šire obitelji i prijateljima (zašto ne, socijalna smo bića) pokušajte što bolje organizirati ljetnu shemu obiteljskog života. Usporite, koliko najviše možete, napravite potrebne korekcije kako ne biste samo jurili i bili nervozni i umorni. Ako se nervoze i umora niste u stanju riješiti, ozbiljno se zapitajte što je to što krivo radite i čim prije krenite s promjenama. Roditeljstvo je zahtjevno, pritisci su sa svih strana, od poslodavaca, medija, javnih službi, drugih članova obitelji, ali i od strane vlastitih očekivanja i uvjerenja. Neke vanjske pritiske ne možete lako otkloniti, pa možda vrijedi razmisliti i poći od samoga sebe. Ionako ste vi djeci najvažniji i najbolji primjer kako se treba ponašati, kako djelovati u različitim situacijama, kako komunicirati, kako se s nekim povezati i razumjeti ga, surađivati i zabavljati se, ma za sve ste im primjer. Vaša vas djeca vole i žele se ugledati u vas, a odnos s vama najvažniji im je međuljudski odnos tijekom čitavog djetinjstva i adolescencije, iako to možda ne pokazuju. Svi odnosi koji su utemeljeni na ljubavi trebaju kontinuitet i neometano vrijeme, nema drugoga recepta,

važna je prisutnost i posvećenost. Da bi se takav odnos razvijao, u njega treba ulagati, treba ga njegovati. Psihologijska istraživanja pokazuju da psihički problemi kod djece nemaju toliko veze s općom kvalitetom života odnosno životnim standardom, nego puno više ovise o unutarnjim komponentama odnosa i načina bavljenja roditelja djecom.

Drugim riječima, veće ili manje materijalno blagostanje obitelji nije presudno za sretno djetinjstvo i mentalne probleme djece i mladih. Siromaštvo jest, ono je značajan prediktor problema svih vrsta, i zato djeca trebaju imati osiguranu društvenu skrb ako njihovi roditelji nemaju adekvatne mogućnosti za uzdržavanje i odgoj, treba im naša solidarnost i pomoć u teškim životnim prilikama.

Za veliku većinu obitelji koje ne žive u siromaštvu bilo bi dobro prekinuti jurnjavu za još većim materijalnim blagostanjem jer ima prečih stvari od toga. Mnogi to shvate tek kad se nađu u nevoljama, kad se izgubi povjerenje i bliskost, kad je kasno. Povezanost i kvalitetan odnos između roditelja i djece uključuje razgovor, igru i druženje koje ne prekida ni zvuk mobitela ni neki drugi uređaj ili posao. Prisutni smo i povezani kad nismo ničim ometani, a neometanost možemo postići samo tako što ćemo uspostaviti kontrolu nad izvorima ometanja. Razmislite sami što vas osobno najviše ometa, zbog kojih razloga i u kojim situacijama svojem djetetu kažete: čekaj malo ili sad nemam vremena. Ako vam dijete više ne prilazi da bi nešto pitalo ili ispričalo, možda se samo prilagodilo situaciji u kojoj je izostajala živa konverzacija i neprimjetno se preselilo u virtualni svijet društvenih mreža ili videoigrica. Nažalost, to se dogodilo u mnogim obiteljima, ali ljeto je dovoljno dugo da napravite zaokret.

24. lipnja 2022.

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama – 26. lipnja

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Ovisnost nastaje kad osoba više nije u stanju kontrolirati uzimanje neke tvari, pa ju nastavlja uzimati iako je svjesna brojnih štetnih posljedica po svoje fizičko i psihičko zdravlje.

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, ili skraćeno – Svjetski dan borbe protiv droga, obilježava se svake godine 26. lipnja, sa svrhom javnog informiranja o rasprostranjenosti zlouporabe droga kao i o štetnosti droga, a ujedno kako bi se ojačalo djelovanje i suradnja institucija i stručnjaka u postizanju cilja – svijeta bez zlouporabe droga. Taj je dan uspostavila Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1987. godine kao izraz svoje odlučnosti da stručnjake potakne na konkretne akcije u cilju smanjivanja pojavnosti ovisnosti.

Ove godine se Svjetski dan borbe protiv droga obilježava pod motom “Rješavanje izazova droga u zdravstvenim i humanitarnim krizama”, čime se potiče na preventivne akcije za rješavanje problema vezanih za droge koji proizlaze iz kriznih situacija. U 2022. godini svijet svjedoči rasprostranjenim humanitarnim krizama u Ukrajini, Afganistanu i drugdje, dok je pandemija bolesti COVID-19 i dalje značajna globalna zdravstvena kriza. U porastu je potreba za globalnom solidarnosti, odnosno potreba za brigom za sve. Bolest COVID-19 je u cjelokupnoj ljudskoj populaciji donijela značajne spoznaje o zdravlju, zaštitnim mjerama za očuvanje zdravlja, i što je najvažnije, o važnosti brige jednih za druge.

Kriza rasprostranjenosti droga, osobito pojave novih, sintetičkih droga, zahtijeva učinkovita i prilagodljiva rješenja, ali i preventivne aktivnosti. Kao jedan od načina univerzalne prevencije jest podizanje svijesti javnosti o nizu problema koji droge predstavljaju društvu.

Droge su kemikalije ili tvari koje mijenjaju način rada našeg tijela. Široko gledano, neke su droge zapravo lijekovi koji pomažu ljudima, ali samo kada ih liječnici prepišu. No, u pravilu, kad spominjemo droge, podrazumijevamo one tvari koje nemaju nikakvu medicinsku upotrebu ili korist. Kada se uzimaju (obično gutanjem, udisanjem ili ubrizgavanjem), zloupotrijebljene droge pronalaze svoj put u krvotok.

Odatle dopiru u mozak i druge dijelove tijela. U mozgu droge mogu pojačati ili otupiti osjetila, promijeniti osjećaj budnosti ili pospanosti, a ponekad i smanjiti fizičku bol.

Iako se ljudi zbog tih tvari u početku mogu osjećati dobro,

zapravo čine mnogo štete tijelu i mozgu. Konzumiranje alkohola, korištenje duhana, uzimanje ilegalnih droga, mirisanje ljepila... – sve to oštećuje ljudsko tijelo. Dodatno, zbog načina na koji droge djeluju na mozak, utječu na sposobnost donošenja zdravih izbora i odluka. Npr. pijenje alkohola čini da se ljudi češće upliću u opasne situacije, poput vožnje u opijenom stanju ili u nezaštićeni spolni odnos.

Postoji puno vrsta i oblika droga, kao i nebrojeno puno učinaka koje izazivaju (stimulaciju ili depresiju središnjeg živčanog sustava, halucinacije, promjene doživljaja stvarnosti, i slično), a svima je zajedničko to da nijedna od njih nije bezopasna. Najčešće zlorabljene droge uključuju: cigarete, alkohol, marihuanu, LSD, heroin…, a zabrinjava sve veća raširenost upotrebe novih droga. To su sintetičke droge, dizajnirane kako bi oponašale učinke ilegalnih droga. Problem je što se mogu legalno kupiti i ne podliježu zakonskoj kontroli, a prodaju se kao soli za kupke, osvježivači prostora i slično. Neosporni su njihovi štetni učinci po zdravlje, a zabilježeni su i smrtni ishodi uzimanja tih tvari.

Droge izazivaju razvoj psihičke i/ili fizičke ovisnosti.

Ovisnost nastaje kad osoba više nije u stanju kontrolirati uzimanje neke tvari, pa ju nastavlja uzimati iako je svjesna brojnih štetnih posljedica po svoje fizičko i psihičko zdravlje.

Izostanak uzimanja sredstva o kojem je osoba postala ovisna, dovodi do brojnih neugodnih simptoma apstinencijske krize. Kako bi spriječila neugodu apstinencijske krize, osoba ponovo i ponovo poseže za svojom drogom.

Za prevladati ovisnost o svim drogama, uključujući i alkohol, potrebno je vrijeme i nije nešto što osoba može učiniti sama — svima je potrebna podrška, ali i stručna pomoć i liječenje. Postoji nekoliko vrsta liječenja ovisnosti o drogama. Dvije glavne vrste su psihoterapija (pomaganje osobi da promijeni ponašanje) i farmakološko (liječenje osobe korištenjem lijekova).

Stručnjaci u liječenju ovisnosti o drogama uče ljude kako živjeti bez droga – nositi se sa žudnjom, izbjegavati situacije koje bi mogle dovesti do uporabe droga, sprječavati i rješavati recidive, poticati na zdrave životne izbore…

Doprinos Svjetskom danu protiv droga može učiniti svatko od nas zagovarajući zdrav život bez ikakvih droga – od cigareta i alkohola, pa do korištenja ikakvih supstanci.

VATROGASCI MEĐIMURJA

24. lipnja 2022.

67

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Vatrogasci i vatrogaskinje nagrađeni posebnim, zlatnim, srebrnim medaljama i plamenicama

DVD Slakovec

S ponosom proslavili 90 godina humanog djelovanja Među nagrađenima bio je i vatrogasac Franjo Cmrečnjak koji je dobio spomenicu za 60 godina djelovanja Piše: Sanja Heric

I

ako imaju tek 511 stanovnika, DVD Slakovec s ponosom može reći da ima veliko vatrogasno društvo.

DVD Slakovec danas okuplja 62 člana. Od toga 43 odrasla člana, 21 ženski i 22 muških te 19 članova djece i mladeži, od čega je 14 članica i 5 članova.

Predsjednik društva je Josip Senčar, a zapovjednik Saša Đuran.

Najveće intervencije na poplavi u Pušćinama

U Slakovcu je DVD osnovan 21. siječnja 1931. godine.

Društvo je prije osnivanja 5 godina djelovalo zajedno s DVD-ovima Pretetinec i Dunjkovec. Tako su protekle subote, 18. lipnja, obilježili 90 godina osnutka i humanog djelovanja.

Svečanost je započela mimohodom vatrogasnih postrojbi kroz mjesto, a potom nastavljena pod šatorom gdje je vatrogaskinja Martina No-

vak pročitala iscrpno izvješće o 90 godina djelovanja DVD-a.

U posljednjih deset godina sudjelovali su na 7 požarnih intervencija i 29 tehničkih intervencija. Najveće intervencije bile su 2012. godine na poplavi u Pušćinama gdje su bili pet dana. Prvi dan na nasipu u Gornjem Hrašćanu, a ostala četiri dana na ispumpavanju podruma u Pušćinama.

– U ime svih članova DVD-a obećajem da ćemo ići korak dalje u razvitku u polju vatrogastva i vatrogasne spremnosti, kako bi naše društvo bilo još spremnije u trenutku kada to zatreba.

Svima za sve što su dali i za ono što će još društvo dati želim iskreno zahvaliti. Neka živi suvremeno vatrogastvo na temelju očuvanja ljudskih života i materijalnih dobara, naglasila je vatrogaskinja Martina Novak.

Svojom nazočnošću proslavu su uveličali dopredsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Aleksandar Karlovčec, predsjednik Vatrogasne zajednice općine

Nagrađeni spomenicama za 50 i 40 godina djelovanja

Franji Cmrečnjaku Aleksandar Karlovčec uručio je spomenicu za 60 godina djelovanja Nedelišće Zlatko Marciuš, načelnik općine Nedelišće Nikola Novak, đakon Andrija Botković i mnogi drugi gosti iz okolnih DVD-ova.

Tko su nagrađeni vatrogasci?

Hrvatska vatrogasna zajednica dodijelila je medalju za posebne zasluge za poseban doprinos razvoju i unapređenju vatrogastva kako u Međimurskoj županiji, tako ima na području RH Josipu Senčaru, a zlatnu medalju Damiru Tomšiću.

Srebrne medalje primili su sljedeći članovi DVD-a Slakovec: Ivica Cmrečnjak, Marijan Strah, Spomenka Petričević, Ljiljana Senčar, Gordana Tomšić, Božica Senčar,

Renata Cmrečnjak, Karmela Čakalo, Goran Posavec i Sanela Hergotić. Brončanu medalju primio je Robi Posavec, dok su srebrne plamenice primili Franjo Marciuš, Zlatko Petričević i Tihomir Posavec. Saša Đuran primio je brončanu plamenicu.

Franjo Cmrečnjak dobio je spomenicu za 60 godina djelovanja, dok su Mirko Posavec i Josip Senčar dobili spomenice za 50 godina djelovanja.

Spomenicu za 40 godina dobili su Ivica Cmrečnjak, Marijan Strah, Damir Tomšić, Dragan Treska, Anđelko Senčar, Spomenka Petričević, Karmela Čakalo, Franjo Horvat i Danijela Novak. Za 10 godina djelovanja spomenicu je dobio Robert Bistrović.

Anđelko Nagrajsalović i Mario Medved uručili su Luciji Šajnović Novak iz DVD-a Zasadbreg pehar za prvo mjesto u kategoriji A žene

VATROGASNO SENIORSKO natjecanje VZO Sveti Juraj na Bregu

Pobjedu odnio DVD Zasadbreg U subotu, 11. lipnja, održano je vatrogasno seniorsko natjecanje VZO Sveti Juraj na Bregu u Malom Mihaljevcu. Prisustvovalo je ukupno 10 ekipa iz 5 DVD-ova: Brezje, Lopatinec, Mali Mihaljevec, Vučetinec i Zasadbreg.

Natjecanje se sastojalo od vježbe s vatrogasnom motornom štrcaljkom i štafetnom utrkom. Nakon natjecanja zapovjednik VZO-a Josip Novak postrojio je sva natjecateljska odjeljenja i predao prijavu predsjedniku VZO-a Danijelu Vinkoviću.

Na natjecanju su postignuti sljedeći rezultati: u kategoriji žene A prvo mjesto osvojio je Zasadbreg, u kategoriji žene B prvo mjesto osvojio je Mali Mihaljevec, a drugo mjesto DVD Vučetinec.

U kategoriji muški A najuspješnijima su se ponovno pokazali iz DVD-a Zasadbreg, drugo mjesto pripalo je DVD-u Brezje, a treće DVD-u Lopatinec. U kategoriji muški B najbolji je bio DVD Zasadbreg, drugo mjesto pripalo je DVD-u Lopatinec, treće mjesto DVD-u Vučetinec i četvrto mjesto DVD-u Mali Mihaljevec.

Medalje i pehare uručili su načelnik općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović i predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske Županije Mario Medved.

Domaćin predsjednik DVD-a Mali Mihaljevec Nikola Babić također je sve pozdravio i poželio im dobrodošlicu. Nakon podjele vatrogasci su nastavili druženje uz domjenak. (sh)

68

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. lipnja 2022.

Sastojci:

- 250 g brašna - 1 prašak za pecivo - 1 vanilin-šećer - 1 jaje - 125 g maslaca

Recept plus

Fina pita s aronijom

Pileći batak i zabatak s roštilja na način Boccone Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Restoran i bar Boccone stoluje na čakovečkom jugu.

Krasi ga ugodan ambijent, vrhunska usluga i ono što je pravim gurmanima osobito zasigurno jedna od najbitnijih stavki kod odabira omiljenog restorana – ukusna hrana. Boccone u svojim jelovnicima njeguje autentična talijanska jela poput pizze,

Sastojci:

- pile�na (batak i zabatak) - pizza pecivo - krema od maslaca od kikirikija - zelena salata - krumpirići

paste i rižota izrađenih po originalnim recepturama i namirnicama iz Italije. U kulinarskim majstorijama kuhara restorana Boccone možete uživati svakodnevno, a za našu stalnu rubriku Međimurska kuharica kuhar Slaviša Vrbančić preporučuje pripremiti piletinu (batak i zabatak), naravno, na način Boccone.

Evo što nam je činiti da bismo mogli servirati ovo jelo! Prije svega u začinima mariniramo prethodno otkošteni pileći batak i zabatak. Tako pripremljenu piletinu stavimo peći na roštilj.

Kad je meso poprimilo lijepu boju s roštilja, serviramo jelo tako da meso stavimo u pizza-pecivo te uz njega dodamo kremu od maslaca od kikirikija i listove zelene salate. Na tanjur stavimo i pečene krumpiriće. Dobar

Kuhar Slaviša Vrbančić

tek vam želi kuhar Slaviša Vrbančić i ostali djelatnici restorana Boccone!

Vino tjedna Chardonnay obiteljske Vinarije Deklić Deni Makar iz čakovečkog restorana Boccone uz pileći batak i zabatak s roštilja odabrao je istarsko vrhunsko suho bijelo vino. Riječ je o vinu chardonnay (13,5 % alk.) proizvedeno i odnjegovano pod stručnim okom i “dirigentskom palicom” obitelji Deklić u slikovitom po-

dručju sjeverozapadne Istre odnosno općine Vižinada.

Vino karakterizira ugodna svježina. Zelenožute je boje i intenzivne arome bijelog voća i agruma. Preporučuje se servirati ohlađeno na 10 – 12 stupnjeva. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Od sastojaka za tijesto zamijesite �inu smjesu. Oblikujte kuglu, zamotajte u prozirnu foliju i stavite u hladnjak. U hladnjaku neka stoji barem jedan sat. U međuvremenu usitnite kekse. Aroniju ili drugo sezonsko voće (kupine, trešnje, višnje, borovnice) operite i uklonite višak vode.

Pomiješajte kiselo vrhnje s kupinovim vinom, šećerom, vanilin-šećerom, jajetom i bademima. Razvaljajte tijesto i

stavite na papir za pečenje.

Tijesto izbodite vilicom i na njega stavite smrvljene kekse. Rasporedite 400 g aronije pa ju prelijte preljevom. Na preljev stavite ostatak voća.

Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C oko 30 – 35 min. Pustite pitu neka se do kraja ohladi u kalupu. Ako nemate kupinova vina, možete staviti liker ili sok od kupina.

Pitu ukrasite borovnicama i ribizlom. (rr)

Nadjev: - 500 g aronije - 50 g keksa s maslacem Preljev: - čašica kiselog vrhnja - 3 žlice kupinova vina - 100 g šećera - 1 vanilin-šećera - 1 jaje - 100 g badema

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Brzi raženi kruh Priprema: Pećnicu zagrijte na 190°C. U manjoj zdjeli pomiješate jogurt i jaje. U većoj zdjeli pomiješajte obje vrste brašna, sol i sodu pa im dodajte mješavinu jogurta i jaja. Miješajte kuhačom dok se svi sastojci ne povežu u homogenu masu.

Tijesto premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu te ga mijesite nekoliko minuta da

postane glatko i podatno. Od tijesta oblikujte kuglu pa je razvaljajte na debljinu oko 3 cm. Pospite ga raženim brašnom, stavite u pleh prekriven papirom za pečenje, a zatim vrh tijesta dva puta zarežite nožem.

Pecite u pećnici zagrijanoj na 190°C oko 40 minuta, tj. dok korica kruha ne postane čvrsta i hrskava.

Sastojci: - 100 grama raženog brašna Čakovečki mlinovi - 250 grama pšeničnog integralnog brašna Čakovečki mlinovi - 1 žličica soli - 1 žličica sode bikarbone - 300 ml tekućeg jogurta - 1 jaje

24. lipnja 2022.

Narodna kuharica 69

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

MORENA MIKOLAJ iz Vratišinca

Ljetni kolač s jagodama i jogurtom

Sladak i opojan miris jagoda omiljen je u bilo kojoj kombinaciji kad se radi o kolačima, a kad se doda šlag, svaka je varijanta jednako dobra Piše: Aleksandra Sklepić

S

ezona jagoda, kraljice voća kad je riječ o kulinarstvu, bliži se kraju, pa je sada pravo vrijeme za pripremu slastica od tog nezamjenjivog sastojka.

Sladak i opojan miris jagoda omiljen je u bilo kojoj kombinaciji kad se radi o kolačima, a kad se doda šlag, svaka je varijanta jednako dobra i tražena.

Jagoda je biljka koja je rasprostranjena po cijeloj našoj zemlji, a uzgajivačima je poznato više od četiristo vrsta. Domaće jagode, kakve uzgajamo u našim povrtnjacima, gotovo su jednako slasne kao one iznikle u divljini, pa ne čudi što brojne majke i bake rado pripremaju deserte od tog posebnog voća za svoju djecu, unuke i obitelji. Nasreću, postoje sorte jagoda koje dozrijevaju tijekom cijelog ljeta, pa je ta omiljena voćna poslastica dostupna svakome tko voli

sladak i sočan okus jagoda.

Kolače od jagoda za svoju obitelj i prijatelje rado priprema i Morena Mikolaj iz Vratišinca.

Morena radi kao učiteljica informatike u osnovnoj školi, a uz posao aktivna je i u brojnim drugim poljima. Do 2017. igrala je nogomet u 1. HNLŽ.

Aktivna je članica KUD-a dr.

Vinko Žganec, od ove godine i predsjednica KUD-a. Voli putovati i upoznavati nova mjesta.

Morena živi u Vratišincu s obitelji.

– Od 2018. godine naša se obitelj proširila za jednog člana, pa se od tada sve obaveze vrte oko njega. Neke su aktivnosti pale u drugi plan, ali njegov veseli osmijeh kad mama ispeče njegove omiljene kolače s jagodama, sve to nadoknadi.

Morena voli kuhati i peći kolače, a rado iskušava nove kombinacije.

– Što se kuhanja tiče, volim slagati nešto novo, isprobavati nove recepte, na primjer meso

Morena sa svojim osvježavajućim kolačima od jagoda

Sastojci: Za biskvit: - 6 jaja - 10 dag margarina + za namaza� kalup - 15 dag šećera - 15 dag brašna - ½ praška za pecivo Za nadjev: - 50 dag jagoda - 6 lis�ća žela�ne - 5 dl voćnog jogurta s jagodama - 2 dl slatkog vrhnja Za ukrašavanje: - šećer u prahu - čokolada u prahu - po želji razne dekoracije

Prekrasna kombinacija jogurta i slasnih jagoda

u kombinaciji s nekim voćem. Često na meniju imamo ribu, salate, kuhano meso, knedle sa šljivama, što su omiljena jela mog sina. Kuhati me naučila mama, ali često isprobavam recepte koje pronađem na internetu. Uz današnju tehnologiju i internet nije teško kuhati.

Kolači od jagoda po ovom se receptu mogu pripremati u bilo kojem obliku, kao torta ili kolači koji se režu na kocke. Pustite mašti na volju i uživajte u ovom laganom, kremastom, ljetnom izdanju slastice koja će obradovati svakoga.

Priprema:

Za biskvit dobro izmiksati žumanjke sa šećerom pa umiješati izmiksani margarin te brašno pomiješano s praškom za pecivo. Na kraju dodati sni-

jeg od bjelanjaka napravljen u posebnoj posudi. Na namašćen i pobrašnjen pleh uliti tijesto i peći 25 minuta u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva.

Ohladiti i izvaditi iz pleha.

Prerezati na dvije polovice i staviti u pleh. Oprane i očišćene jagode narezati na manje dijelove i poslagati na polovicu biskvita u plehu. Nekoliko većih jagoda ostaviti sa strane za ukras. Želatinu na nekoliko minuta namočiti u hladnu vodu. U posudi zagrijati 3 žlice jogurta. Želatinu izvađenu iz vode dodati u zagrijani jogurt i izmiješati pa dodati ostatak jogurta i tučeno slatko vrhnje.

Tako pripremljen nadjev namazati po biskvitu i jagodama pa prekriti drugom polovicom biskvita. Staviti u hladnjak.

Prije serviranja posipati šećerom u prahu i ukrasiti jagodama.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 28. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 1. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik je: Ratko Čuček iz Čakovca Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1397 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 28. lipnja 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 1. srpnja

70

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Možda će vam izgledati kao da vam ljubav svako malo izmiče iz ruku. To će vas živcira� i rastuži�.

Trebate shva�� da nije sve u vašem nastupu, nego da i druga strana ima neka svoja prava.

Moguć je malo veći financijski dobitak.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka. Zato će mnogi pristaja� i na kompromise. Ipak, shva�t ćete da ne postoji garancija ni za što na svijetu, pa će vas ta spoznaja zapravo opus��. Nakon toga postavit ćete se prema ljubavi na nov način.

Nemojte žuri�, prvo sagledajte s čim raspolažete.

LAV (23.7. - 23.8.)

Nikako da dođete na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za vaša in�mna preispi�vanja, pa se okrenite sebi. Nekima će is�nski odgovara� samoća jer će intuicijom osje�� da vrijeme nije najpovoljnije za ljubav. Bit će u pravu. Ništa ne preskačite VAGA (24.9. - 23.10.)

Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavodi�, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama razgovara�, a to će vas još više zbliži�. Oni koji su još sami lako će nalazi� društvo, a sve bi moglo poče� s neobaveznom kavom. Pokušajte se opus�� uz umjetničke sadržaje.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Vaši osobni odnosi od ovog tjedna razvijat će se lakše i skladnije. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako.

Sve ono što vas je mučilo nekako će olabavi�, pa će vam se čini� kao da ničega nije ni bilo. Mnogi parovi poboljšat će svoj odnos. Nedostajat će vam mjere u svemu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije, stoga ćete ima� prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni.

Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Neujednačenost u konzumacijama.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

24. lipnja 2022.

Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

BIK (21.4. - 20.5.)

Malo je vjerojatno da ćete se osjeća� usamljeno. Mnogi će uživa� u vašem društvu, a na vama je da pametno birate.

Već vezani će obnovi� svoj odnos na roman�čan način i malo je toga što njihovoj ljubavi može sta� na put. Idite na sport koji vas veseli.

RAK (22.6. - 22.7.)

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježi�. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilazi� zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaća�.

Vjerojatno će se vaši snovi intenzivira�.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastavi�. Najbolje će se zapravo osjeća� oni koji nemaju nikakvih obveze ni prema kome. Ipak, bi� sam također nije lako. Bez obzira na ak�vnos�, ne zaboravite i na odmor. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to bi� drago. Već ste se pomalo zasi�li silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježi�.

Slično će osjeća� i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izostati. Idite na izlet s društvom.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Potreba za in�mnošću kod vas će ojača�. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlači� u svoj dom i tu po�ho uživa� udvoje. Nećete mnogo izlazi�. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu. Ne pretjerujte u konzumacijama.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ljubav ćete nalaziti na svakom koraku i u svakom danu. Neće bi� potrebno ništa posebno da je ostvarite. Ova običnost vama odgovara jer ste u duši mirni. Oni u vezama bit će zadovoljni i s najmanjom sitnicom koju će rado dijeli�.

Stabilni ste u svakom pogledu.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1396

Ovako je sve počelo. Pretpostavljeni izgled Čakova turna iz 13. stoljeća

Čiji dom je bio Stari grad Čakovec (I) Grof Čak, Lackovići i Celjski Višestoljetno velebno zdanje čakovečkog Starog grada oduvijek je bilo nečiji dom, pa bi možda bilo prikladnije promatrati ga ponajprije kao obiteljski dom, a tek potom kao vojničku utvrdu. Čak i onda kad smo stotinjak godina tok rijeke Mure dijelili s Osmanlijama, hladne tvrđavske zidine Čakovca bile su mnogima toplo obiteljsko gnijezdo. Gledajući sa šire perspektive, i dobro da je bilo tako, jer povijest uporno potvrđuje ono što svaki agresor uvijek iznova uporno zaboravlja – da se dom u pravilu brani srčanije i žešće od bilo čega na svijetu.

To nije tek uzgredna fraza koju po navici stavljamo u uvodni pasus, nego tvrdnja koja počiva na činjenici da je dom jedna od vršnih životnih i egzistencijalnih vrijednosti.

Premda je njegova društvena pozicija, zbog posve opskurnih razloga, u novije vrijeme oslabljena, dom i obitelj daleko natkriljuju sve današnje pomodne pseudovrednote.

To je zato što su to primarne vrijednosti, fundamenti svakog civiliziranog društva. Dakle, u kulturno-turističkom, marketinškom i sociološkom pogledu, čakovečki Stari grad doista bi bilo prikladnije nazivati obiteljskim domom negoli vojnom utvrdom. I to ne samo domom Zrinskih i drugih srednjovjekovnih i novovjekovnih velmoža, nego i posve običnih ljudi koji su se u njemu rađali, živjeli i umirali, a u povijesnim zapisima se slabo ili nikako ne spominju. Štoviše, ovdje su svoj dom pronašle i škole, državne službe, razna građanska udruženja, prvi međimurski diskač, Radio Čakovec, internat, čak i jedna tvornica, ali i podosta zatvorenika, od kojih je ne-

kima nažalost to bio zadnji „dom”. Sredinom pedesetih godina minulog stoljeća tu se skučio i zavičajni muzej, a u novije vrijeme restoran i muzejski ka�ić. Tako je današnji prastari Čakov turen postao i „radni dom” tridesetak zaposlenika, koji će dobar dio života provesti unutar njegovih zidina. Možemo li sve to opisati u jednom kratkom tekstu, popularno, bez znanstvenih pretenzija? Bogatstvo života na tom malom prostoru iznenađujuće je veliko, pa zašto onda ne pokušati?

Počnimo od nobl stanara koji su bili glavni protagonisti svega što se događalo u prvih nekoliko stoljeća postojanja našeg grada.

Bogtepitaj zašto je na mjestu današnjeg Čakovca grof Čak prije sedamstotinjak godina izgradio drvenu nastambu s kulom, okruženu palisadama od zašiljenih kolaca. To će zanavijek ostati misterij, kao što će pod velom tajne ostati i razlog zašto je to učinio u na tako nepristupačnom, divljem i močvarnom zemljištu, nimalo ugodnom za stanovanje. Idemo nagađati: možda se čovjek u nešto gadno razočarao pa je riješio pobjeći od svih i potražiti mir u osami i dubokoj prirodi, a možda su ga nadiruće horde Mongola i Tatara navele na zaključak kako su močvara i divlja šuma jedina preostala mjesta na koja se čovjek može skloniti od podivljalog svijeta.

E, naš grofe, nisi pogriješio – to su i danas jedina sigurna staništa, samo što ih na planetu, koji je u međuvremenu postao globalno nesiguran i prenaseljen, više gotovo i nema. U svakom slučaju, što se nas tiče, dobro je da si se baš tu ulogorio i napravio svoj turen jer, tko zna, možda bi na tom mjestu, u gustišu trstike i divljih trava, umjesto Čakovčana i neuništivih vrana, da-

nas graktale i kvakale guske i race, a iz obližnjih močvara kreketale žabe. Zato ti hvala, presvijetli grofe! Pamtimo te i spominjemo. Prisjetimo se, štoviše, da živimo takorekuć u tvom dvorištu. Možda jednoga dana u Čakovcu dobiješ i ulicu. Tko zna, sve je moguće.

No vrijeme je neumoljivo: na svojim malim i hitrim konjićima Mongoli su odjahali te u hipu nestali u nepreglednim azijskim prostranstvima. U prašumi prošlosti nestao je i grof Čak, a u paklenom vrtlogu vremena izgubila se i njegova kula i čitav njegov mali dom. Ostalo je samo ime Čakovec, u koji, gle čuda, otada počinju zalaziti sve �inija feudalna gospoda!

Nakon Čaka tu su se odnekud dotepli puno moćniji velikaši – Lackovići. Ugarski palatin, vojvoda Transilvanije i hrvatski ban Stjepan II. Lacković, najistaknutiji među njima, pridodao si je pridjevak Čakovečki. Hej, kraljev namjesnik i hrvatski ban kiti se imenom Čakovečki! Čovječe, pa to znači da nismo bili neka bezvezna pripizdina, nedođija i selendra usred rojeva močvarnih komaraca, nego lijepa, preuzvišenoj gospodi privlačna varošica. Dobro, nećemo pretjerivati, ali stvarno smo bili nekakav faktor.

Utvrdivši svoj mali zamak i zaštitivši ga najbolje što je mogao, Štef Lacković poželio je, nakon mnogih životnih peripetija, u njemu dočekati spokojnu starost. Možda je baš s tom mišlju u obližnjoj Svetoj Jeleni osnovao i pavlinski samostan. Ali kad si pehist, jednostavno si nebreš pomoći. Gdje god bio i što god činio, zla kob će te zaskočiti kad joj se najmanje nadaš, pogotovo ako sam sebi kopaš grob zamjerajući se kralju.

Na Krvavom saboru križevačkom 1397. godine, u jeku dinastičkih borbi, nesretnog

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Lackovića sasjekoše ljuti protivnici te ga poput najgoreg lupeža i tata baciše s visoke kule u gradski opkop. Eto ti sad, pa se ti zamjeri kralju.

Zla sreća nije mu dala mira ni u smrti. Njegov krvni neprijatelj i ubojica, kralj Sigismund, prepustio je Lackovićev dom svojim vjernim pristašama i poslušnicima Sečenjijima, a potom grofovima Celjskim. Pomislili bismo da dodvorice uvijek dobro prođu, ali narodna mudrost kaže oteto je prokleto pa Sečenjiji ubrzo izgubiše milost Sigismundovu, što će reći da su zakratko navrat-nanos napustili Čakovec. A grofovi Celjski? E, ti su se tek zakrvavili, ne samo s brojnim protivnicima, nego i unutar vlastite obitelji. Nije tu bilo neke sloge, ljubavi još i manje, samo borba svakoga sa svakim. Dekapitirati suparnika bilo je uobičajeno i moralno prihvatljivo čak i u najvišim crkvenim krugovima.

Doskora će tu neobuzdanu borgijansku moralnu korupciju kanonizirati književnik Niccolo Machiavelli u svom De principatibusu. Stvarno ludo vrijeme, možda čak i luđe od našeg.

24. lipnja 2022.

Prognoza i razbibriga 71

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Uskoro stižu vrućine VREMENSKA SLIKA: Još jednom vrijedi ponoviti da je lipanj u unutrašnjosti Hrvatske u prosjeku najkišniji i najgromovitiji mjesec u godini! Oborine su često u obliku jačih grmljavinskih pljuskova koji kratko traju, ali ponekad mogu biti praćeni tučom i olujnim vjetrom što smo imali prilike doživjeti i ovog tjedna. U utorak u 11 sati i 14 minuta počelo je i astronomsko ljeto. Dani će

u sljedećih tjedan dana biti uglavnom sunčani i vrući. No, preko Alpa bi se povremeno mogao prebacivati vlažan i nestabilan zrak što stvara pogodne uvjete za lokalne grmljavinske pljuskove (čak i nevrijeme). Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: V U petak i dalje dosta vruće i sparno, ali nestabilno pa i tijekom petka postoji mogućnost za popodnevni ili večernji lo-

Pučka meteorologija

kalni pljusak s grmljavinom, nadajmo se bez nevremena.

Temperatura ostaje prava ljetna, u najtoplijem dijelu dana mogla bi narasti do 30 stupnjeva uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar.

Za subotu se pokazuje nešto sigurnije vrijeme. Bit će djelomično sunčano i uglavnom suho, mogućnost za koju kap kiše ili kraći pljusak svedena je na minimum.

I dalje vrlo toplo i vruće, ali

SKANDINAVKA

dnevni će maksimalac biti stupanj-dva niži zbog laganog sjeveroistočnog vjetra.

Slično vrijeme ostaje i u nedjelju – suho i pretežno sunčano. Ono što je dosta sigurno je da nas očekuju visoke temperature, osobito u popodnevnim satima kad možda uhvatimo vruća 32 Celzijeva stupnja!

Ako dane provodite na otvorenom, imajte na umu da je UV indeks vrlo visok pa se između 10 i 17 sati najbolje držati hlada.

Početak sljedećeg tjedna bit će još topliji. U ponedjeljak bi se temperatura trebala popeti na 35 Celzijevih stupnjeva uz obilje sunca. U utorak i dalje jako vruće i sparno s puno sunca, ali potkraj utorka mogla bi naići jedna hladna fronta pa će mjestimice biti pljuskova s grmljavinom. Još je teško točno prognozirati razvoj događaja, ali temperatura bi onda u srijedu trebala biti bar malo ugodnija.

6

6

SKUP TEMA S NEKOG PODRUČJA «EUROPEAN NORM» ONAJ KOJI JE POTPUNO SRETAN

NAPJEV

SUŠTINA, BIT

GLUMAC BITORAJAC

OKIDAČ POTVATRENOG KROVLJE ORUŽJA

PETAR ZORANIĆ VODITELJ PROMOCIJE OBRADA METALA ABRAZIVOM

ETELKA, ETELA OD MILJA

OLOVO

ITALIJA

TABLICE

STARO DUBROVAČKO Ž. IME

PAPIGE IZ J. AMERIKE IZNENADNA PRETRAGA POLICIJE

NASELJE U SASTAVU OPĆINE NEDELIŠĆE ARGON

OSUŠENE MRVICE TIJESTA GRAD U ISTRI

«ZELENA AKCIJA»

JOD

VEĆE RAZDOBLJE

EUROPSKA DRŽAVA

ŽENSKA PJEVAČKA SKUPINA ANSAMBLA «LADO»

TRAK KONCA RIJEKA U DALMACIJI AM. GLUMAC DOUGLAS

RADIJ

MJESTO U ALBANIJI

JEZERO U KANADI GNJEV, SRDŽBA RIMSKI: 501 NA KOJI NAČIN

HOMEROV EP

BRATOV ILI SESTRIN SIN (MN.)

ZALAZI

28.6. u 05:04 h 28.6. u 20:46 h 1.7. u 20:46 h 1.7. u 05:05 h

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 25. lipnja 1966. u Zagrebu vjetar od 117 km/h počinio velike štete • 27. lipnja 1777. padao je snijeg u BiH • 30. lipnja 1950. najtopliji lipanjski dan u Hrvatskoj – u Karlovcu je izmjereno 39 °C

VICOTEKA

UMJETNIK U RECITIRANJU

Godišnjica braka Pita Joža Štefa: - Kak si proslavil 25 godina braka? Štef: - Otpeljal sam ženu na Havaje.

Joža: - Vauuuuu, a kaj buš onda za 50? Štef: - A kaj... Pem po njo.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

RUGOBE, NAKARADE

DRAGI KAMEN, BERILIJEV SILIKAT

IZLAZI

Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060/555-555.

Cijena 3,49 kn/min iz �iksnih i 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, infotel. 0800 1234, prognoza izrađena 23. 6.)

Kirurg - Zašto kirurg stavlja rukavice prije operacije?

- Da ne ostavi otiske prstiju.

LJEKARNIK

MAKEDON. NOGOMETAŠ, EMIL

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučujemo da na Facebooku pratite i našu stranicu Kad će Kiša. (Prognozu napisao:

Injekcija Dolazi čovjek u ambulantu i pita medicinsku sestru: - Oprostite, gdje se daju injekcije nedjeljom?

Sestra odgovara: - U guzicu, isto k’o ponedjeljkom.

PJEVAČ OPERNI ZGRADA ZA Autor: PRIPADNICI VESELO «PARNOG STOČAR U POGODBA, TETKA DRŽANJE PJEVAČ SCENSKO MILAN CRKVE VALJKA» J. AMERICI SPORAZUM ĐURIĆ, BOSANSKE DJELO S RODOM IZ GOVEDA, OD MILJA OKO ČEGA RAHIMOVSKI Nedelišće (12-15. ST.) PJEVANJEM ŽABNIKA ŠTALA (MN.) (1955-2022)I TKANINA ŠTO SE PRIŠIVA UNUTAR ODJEĆE

Nema ljeta od sv. Petra

BELGIJA CRVENKASTA KOVINA (Cu)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Neje lefko biti zver v Čakovco !?

Nesam znal da komunalci vedrijo i oblačijo?

V

erjem da se zmislite, kak da je bilo fčera, da so na se štiri strane sveta v čakoskoj varoši zrasli velili, kaj veliki, nejvekši plakati kak se v Čakovco pojavila zver štera se bode utrkivala za čakoskoga gradonačelnika. Zazvedili smo črez kratek čas da so to zver našli dečki i puce z Fokusa, a to je bila nova stranka na oblačnomo čakoskomo političkomo nebi štera je obečuvala da bode te oblake restirala i da je pred Čakovčankama i Čakovčancima čuda svetleše, vedreše i čuda bolše političko zutra i to sam unda ako bode čakosko biračko telo svoje glase dalo stranki Fokus i jivomo nositeljo liste i kandidatlino za čakoskoga grackoga načelnika Darkija Zvera. Kak so Darko i Fokus hajdi toga obečuvali tak je i čakosko biračko telo hajdi pušleki svojih glasov dalo Darkijo. Kaj reči, Darko je dobil hajdi glasov ak v pamet zememo to da je prvi pot priznal pred Božekom i ljudima da bi i on štel biti čakoski gracki načelnik. Dobil je hajdi glasov, ali ne dosti tak da je ipak ne postal čakoski načelnik, ali je dosti glasov nazobačil za precednika čakoskoga Grackoga vječa.

Se je to bilo dobro i Darko je kormanil z čakoskom grackom šajkom leto dni, a unda se je nekomo zameril med čakoskim smetlarima, očem reči, komunalcima i počeli so spominki o tomo kak Darko makar je on ne mala Zver, ali da on brenza napredak čakoske varoši i da tre iskati novoga bolšega “kapetana” gracke šajke.

Znate več kak je to, dok jempot počnejo spominki na mlekari ili pak na čehari unda je teško spasiti šajko štera se je pomalem počela puniti z vodom, točneše rečeno šajko bodo spasili ogjogasci, ali brzčas bode “kapetan” šajke odišel po riti k meši. Znate i sami dok se v cajtungima po celoj stranici raspisal direktor komunalcov i jegov pajdaš čakoski vodeči esdepeovac da je to ne zabadav i nekomo bode odzvonilo. Kaj si vi, prosim vas lepo, gruntate što bi to mogel biti?

Morem vam reči da sam do pred dva – tri tjedne ne znal da težaki, i to komunalci oliti smetlari, mejajo političare? Do ve je navek bilo da so političari mejali težake kak one v direktorskim foteljama tak i ove na porti, a ve najempot se je kotač sreče počel obračati v drugo stran.

Nekak si gruntam da bi si oni gradi i se one opčine štere imajo svoje komunalce, svoje smetlare morajo paziti kaj ne ostanejo bez svojih načelnikov ili pak precednikov grackih ili pak opčinskih vječa. Znate kak je to dok komunalci zazvedijo da i oni morejo zmeniti političare i to takšo Zver kak je precednik čakoskoga Grackoga vječa što jim bode stal na rep?

Međimorje se je još jempot skazalo

Kaj bom vam rekel, ne pripovedam i ne pišem zabadaf da prinas na falačko zemle med dvemi vodami još navek rastejo, krstijo se, pretačejo i pijejo nejbolša vina na sveto. Naši vinari i naša vina pak so se skazala na Dekantero v Londono. Verjem da znate da je London glavni grad Engleske, a Dekanter je nejglavneši festival vina na sveto i oni šteri imajo nejbolša vina pošiljajo jif v London po ocjene.

Tak je bilo i ovo leto, a morem vam reči da so se naša međimorska vina vrnola z Londona z pušlekom želenciji. Ve pak smo mi Međimorci v problemima: zna se da mi imamo nejbolša vina na sveto, ali šteri naš vinar itak ima nejbolša? Teško je to reči jerbo znate kak smo mi Međimorci špuravi i ne verjemo nikomo nek očemo sami sprobati i unda poslati ovima v London svoje mišleje. Verjem da je tak i vredo, pak mi šteri znamo de to nejbolše vino raste unda moremo reči štero je pravzaprav nejbolše.

Ve vi očete kaj bi ja rekel, pak bi se unda zameril nešternomo našemo vinaro? Ne, nebom nikaj rekel, le�ko oni v Londono velijo šteri je jim nejbolši, a to ne mora biti točno da je to isto vino i nam Međimorcima nejbolše. No, čim so Englezi rekli kak mi Međimorci imamo dobra ak ne i nejbolša vina na sveto unda jim mi moramo mam priznati da se oni

razmejo vu vina makar se negda delajo Englezi.

Več je Čiro ne trener sih trenerov??

Morem vam reči da nemam nikaj protiv našega velikoga i hajdi dugo nejbolšega trenera, ali morem ve slobodno (bez zamere, prosim) reči kak je Miroslav Čiro Blaževič več ne naš trener sih trenerov.

Zakaj sam si tak pregruntal?

Si znamo da je zdavnja, 1998. leta na Sveckomo prvenstvo v Francuskoj Čiro z našim labodoritašima (Ladič, Boban, Šuker, Prosinečki i pajdaši) osvojil tretje mesto i brončano želencijo. Od unda je Čiro postal trener sih trenerov. Si znamo da je izbornik i trener naših Vatrenih Zlatko Daličov, pred štiri leti, osvojil srebrno želencijo na Sveckomo prvenstvo v Rusiji i došel je čistam blizo kaj postane trener sih trenerov. Makar je Daličova želencija vredneša od Čirijove, ali Čiro je bil prvi i prvi je odofnal leda prema velikim sveckim uspehima naših labodoritašov.

Istina je jena i to moram vum reči, Čiro je v polu�inalo zgubil od Francozov, a Zlatko je ruon tak zgubil od Francozov, ali vu �inalo. Štiri leti je minulo otkak so nam Francozi “�krali” zlatno želencijo, ali ovo leto je i Zlatko došel na svoje i pobedil je Francoze v Ligi nacija i to v Parizo. Kaj reči, to je bila kaplja štera je prevagnula na Daličovo strano kaj on postane trener sih trenerov. Čim je pobedil Francoze i to na jivomo igrališčo, na jivoj travi i zato verjem da si je Zlatko to zaslužil. Pak morali smo jempot i mi odigrati našega međimorskoga čardaša Francozima. Ve vidijo kak je to plesati dok jim nešči drugi igra!!!

Posle kak so Vatreni “zeli mero”Francozima šepetuji se i to se glasneše i glasneše: Veli Benzema: - Mene je Božek poslal na of svet kaj bodem nejbolši golgeter na sveto. Na to se javil Mbape: - Mene je Božek poslal kaj bodem nejbolši labodoritaš na sveto. Dok je to čul naš Luka Modrič javil se je i on: - Dečki… nesam ja nikoga poslal!

Ovo je najveći primjerak te vrste dosad uhvaćenom na Floridi

ZANIMLJIVOST

Biolozi na Floridi uhvatili pitona od sto kila kojem je zadnji ručak bio bjelorepi jelen Malo kome su zmijurine drage životinje. A neki opaki grabežljivci još i pustoše sve pred sobom. Biolozi uklanjaju ženke pitona iz južne Floride kako se ti grabežljivci ne bi razmnožili na tom području jer izazivaju pustoš u ekosustavu i uzimaju izvore hrane od drugih autohtonih vrsta. Floridski biolozi objavili su fotogra�ije nevjerojatnog ulova.

U Evergladesu su uhvatili burmanskog pitona velikog čak 5,5 metara i teškog oko 100 kilograma

KARIKATURA TJEDNA

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

te im je trebalo dvadesetak minuta da ga ulove.

Riječ je o najvećem primjerku te vrste dosad uhvaćenom na Floridi.

Doznali su i što je velika zmijurina posljednje pojela jer su se u njezinu trbuhu nalazili ostaci bjelorepog jelena, odnosno njegova kopita. Tijekom obdukcije u trbuhu ženke pitona pronašli su i rekordnih 122 jaja.

Sva sreća da živimo u prirodnom okruženju u kojemu smo pošteđeni takvih grabežljivaca!

www.teamgradjenje.hr

Autor Damir Novak