Međimurske novine 1399

Godina XXVII.

Broj 1399

Čakovec, PETAK, 8. srpnja 2022.

BILI SMO U ŽETVI “najozloglašenije poljoprivredne kulture” s braćom Jalušić iz Ivanovca

Poljoprivrednici odustaju od uljane repice:

Ljudi te gledaju kao da si ubojica pčela

TEMA BROJA KOLIKO SMO PILI NEKAD,

SMIJENJENA Ruža Sermek, predsjednica Općinkog vijeća Šenkovec

str. 11

Napustila SDP pa ostala bez fotelje DONOSIMO POPIS odlikaša

OŠ Domašinec (PŠ Dekanovec i PŠ Turčišće), OŠ Donji Kraljevec, OŠ Goričan, OŠ Gornji Mihaljevec i OŠ Kuršanec

Alkohol godišnje na groblje otpravi 42 Međimurca

str. 31

A KOLIKO SAD?

Žestice prije posla zamijenila kava str. 7

PROMETNA NESREĆA na raskrižju Čakovec-Štefanec-Prelog

Auto izgorio nakon zabijanja u stup, putnici u bolnici

str. 12

MURSKA ALKA najzabavniji je dio Ljeta uz Muru

Nije lako pogoditi alku s taljiga

KRISTIJAN KOMORSKI (47) iz Svete Marije ulovio soma od metar i pol, teškog 22 kilograma

Somčina je kapitalac mog života

str. 13

Kotliće na Zalešću oblizali do dna

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 39

str. 8

str. 4-5

Cijena 10 kuna

2

Aktualno

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA POD VUROM Kad se više pilo na poslu, nekad ili sad?

Kad se više pilo na poslu, nekad ili sad, bilo je pitanje koje smo u sklopu teme broja postavili u ovotjednoj anketi pod vurom.

Većina slučajnih prolaznika složila se s tvrdnjom da je nekoć bilo slobodnije i opuštenije na poslu te da se pilo u većim razmjeri-

ma zbog manje kontrole na poslu. Alkoholna kontrola de�initivno je presudni faktor za smanjenje pijenja alkohola tijekom radnog dana. Također, prolaznici su se složili oko iste vodilje, nekoć je doista bilo puno ljepše i ugodnije za živjeti i djelovati. (st, foto: zv) Nadica Preksavec – Koliko ja znam razliku za nekad i danas, mi na poslu u Calzedoniji moramo puha� svako malo.

Kontrola za alkohol je prisutna svaki čas i s alkoholom na poslu smo na Vi. Prije 20 godina sigurno nije bilo toliko kontrole na poslu kao danas.

Osobno nikad nisam puhala, a ni ne pijem, nemam problema s �me.

Dražen Polak – Prije se na poslu puno više pilo nego danas. Smatram da je presudna alkoholna kontrola na poslu.

Nekad kod trokuta u Šenkovcu se prije 6 ujutro pilo na najjače. Puno ekipe iz ciglane je stalno prije posla u Trokutu (op. au. u današnjem Loccu), pila i zabavljala se prije posla.

Nekoć je bilo ljepše.

Božidar Benković – Vidiš da je kriza, vidiš da nema toliko novaca, standard je o�šao gore, režije, život je općenito skuplji i zahtjevniji, nekad nije bilo tak i naravno da se moglo na poslu nekad puno više popi� i zabavlja�. Danas to nikako više nije moguće na toj razini.

Vlado Lacković – Nekad se puno više pilo na poslu, kontrola je kriva za sve. Prije nije bila toliko dostupna alkoholna kontrola na poslu i ljudi su mogli više uživa� i bi� opušteni.

Ne bude više nikad kak je bilo nekad. Nekad je bilo najljepše, 100 posto da je bilo tak.

Vera Medved – Čujte, što da vam kažem. Ja ne pijem tako da i ne znam je li se prije više pilo nego danas. Općenito, mislim da su sad puno strože kazne i kontrole na poslu.

Nikad više ne bude bilo tak’ lijepo kao za vrijeme Juge, danas se ipak sve promijenilo.

Skidam kapu.

FOTO

Štefanjski ronioci čistili šljunčaru Preloge Članovi ronilačkog kluba Jadran iz Štefanca Željko Krčmar, Tomica Mihalic te bračni par Rajka i Zoran Kocijan su nedjelju, 3. srpnja, umjesto za uživanje iskoristili za čišćenje separacije u Ivanovcu kod šljunčare Preloge. Svaka čast! (sh)

tjedna

UMIROVLJENI SVEĆENIK preč. Ivan Kozjak proslavio je šezdesetu obljetnicu svećeničkog ređenja

Rođen u Belici, a najduže služio u župi Sveti Juraj na Bregu Umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije preč. Ivan Kozjak proslavio je 29. lipnja 2022. šezdesetu obljetnicu svećeničkog ređenja u kapeli sv. Ivana Arškog u Svećeničkom domu u Varaždinu. Preč.

Ivan Kozjak rođen je 5. svibnja 1936. godine u Belici. Za svećenika je zaređen na Petrovo 1962. godine po rukama zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera. Mladu misu proslavio je 15. srpnja iste godine u rodnoj Belici. Bio je dvije godine u službi kapelana u Bjelovaru, a zatim je šest godina župnik u Ruševu, odakle je dvije godine upravljao i župom Čaglin. Nakon toga je nešto kraće od jedne godine

NADZORNI ODBOR Međimurje-plina

Sedam novih članova Skupština Međimurja potvrdila je novi saziv Nadzornog odbora koji se bira iz sastava suvlasnika općina i gradova.

Međimurje-plin ima devet članova Nadzornog odbora. Sedam biraju osnivači, a dva se biraju iz redova zaposlenika.

Skupština Međimurje-plina potvrdila je sedam članova iz redova osnivača. To su: Zoran Horvat, Saša Rakić, Josip Šegović, Damir Novak, Tihomir Srša, Nino Vurušić i Veselin Biševac. Iz redova zaposlenika pridružuju im se Sandra Požagaj-Jambrošić i Dragutin Kontrec. (BMO)

upravljao župom Velika Trnovitica i župom Ladislav. U jesen 1972. godine preuzeo je župu Sveti Juraj na Bregu gdje je bio župnik sve do 2009. godine kada je umirovljen i danas živi u Svećeničkom domu u Varaždinu.

Na svečanom euharistijskom slavlju kojem je predsjedao koncelebrirali su šesnaestorica svećenika među kojima: mons. Antun Perčić, generalni vikar; preč. Josip Koprek, ravnatelj Svećeničkog doma; preč. Damir Bobovec, preč. Mario Kopjar, umirovljeni svećenici korisnici Svećeničkog doma, vlč. Ivica Puškadija, župnik župe Sveti Juraj na Bregu gdje je svečar

TZ ŠTRIGOVA

Preč. Ivan Kozjak proslavio je šezdesetu obljetnicu svećeničkog ređenja bio župnik punih 37 godina i vlč. Karlo Kruljac, župnik iz svečareve rodne župe Belice. Na zahvalnom misnom slavlju dijamantnog jubileja okupili su se obitelj, rodbi-

na i prijatelji preč. Kozjaka i djelatnici Svećeničkog doma.

Preč. Kozjak svetu je misu prikazao za svoje pokojne roditelje, brata i sestru. (Izvor: Varaždinska biskupija)

Za direktoricu dolazi Ivana Kelner Tkalčec?

Turističko vijeće općine Štrigove jednoglasno je izabralo Ivanu Kelner Tkalčec za direktoricu Turističke zajednice općine Štrigove. Podsjetimo, Turistička zajednica općine Štrigove jedna je od rijetkih koja nije imala direktora.

- Da, Turističko vijeće me izglasalo, ali sada tu odluku još mora potvrditi Ministarstvo turizma, rekla nam je na naš upit izabrana Ivana Kelner Tkalčec.

Ivana je diplomirala Menadžment u turizmu na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, a u posao je već uhodana je radila kao stručna suradnica u TZ-u Štrigova.

Kad završi i protokolarno imenovanje, novu direktoricu čeka izazovan posao jer su pred nama Štrigovske noći te otvaranje najvećeg turističkog projekta u ovom dijelu Međimurja – Vidikovca na Mađerkinu bregu. (sh)

Ivanu Kelner Tkalčec čeka izazovan posao

8. srpnja 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

SOCIJALDEMOKRATI POČINJU djelovati kao politička stranka

Nova ljevica odcijepljena od SDP-a ima pristaše i u Međimurju U subotu 9. srpnja Udruga Socijaldemokrati održat će osnivačku skupštinu i formirati se kao politička stranka.

Socijaldemokrati su rezultat rascjepa u SDP-u, koji se loše odrazio na SDP koji je ostao bez 18 zastupnika u Saboru koji su prešli u Nezavisne i osnovali Udrugu Socijaldemokrata s 18 zastupnika.

SDP-ovaca je ostalo svega 13. Šest mjeseci su Socijaldemokrati djelovali kao udruga, ali jasno je da političko djelovanje u takvom obliku ne mogu nastaviti, pa su se odlučili na tranziciju u političku stranku.

U Čakovcu u zgradi Doma sindikata Udrugu Socijaldemokrata prošli su petak predstavili predsjednik Udruge Davorko Vidović i Mladen Novak, koordinator Udruge za Međimursku županiju.

Do tada su se organizirali u 12 županija, a Međimurska županija bila je trinaesta.

U Zagrebu od 17 gradskih četvrti imaju ogranke u njih 16. Uz to formiraju i stručne aktive u kojima okupljaju ljude različitih pro�ila koji svojim idejama žele dati doprinos Udruzi, kazao je Davorko

Davorko Vidović, predsjednik Udruge Socijaldemokra�, Mladen Novak, koordinator za Međimursku županiju i Nikša Vukas, tajnik i saborski zastupnik Vidović na predstavljanju Udruge u Čakovcu.

- U Međimurskoj županiji s 22 općinama i trima gradovima cilj nam je u svima njima organizirati ogranke Socijaldemokrata, ali i aktivirati ljude koji će oko sebe okupljati istomišljenike kako bismo se pripremili za izbore, kazao je Mladen Novak, koordinator za Međimursku županiju.

Istaknuo je: - Politička situacija se užarila i sada je pravo vrijeme da se osnuje stranka. Vjerujem da će puno

ljudi lijevo od centra biti uz nas, u Međimurju vjerujem i do tisuću ljudi, kazao je Novak.

- Nakon formiranja Udruge predstavili smo se u Zagrebu, Bjelovaru, Osijeku, Splitu, Krapini, Dugom Selu, Zadru i Slavonskom Brodu, a sada se želimo predstaviti i našim istomišljenicima i simpatizerima u Međimurju, kazao je Davorko Vidović, koji je u politici bio najaktivniji u vrijeme vlade Ivice Račana.

Dodao je: - Smatramo da je u Hrvatskoj potrebno

pokrenuti novu socijaldemokratsku priču, vratiti se temeljnim socijaldemokratskim uvjerenjima slobode, pravednosti i solidarnosti, poštenog, uključivog i dosljednog djelovanja te se fokusirati na podizanje kvalitete životnog standarda svih građana, izgradnju ravnopravnog društva koje potiče i čuva najslabije među nama i one obespravljene raznim nepravdama.

Novu stranku u osnivanju došli su pogledati i župan Matija Posavec i gradonačelnica Ljerka Cividini. (BMO)

Interventna policija pokazala se u “ful opremi”

DAN OTVORENIH VRATA Policijske uprave međimurske

Specijalci demonstrirali silu na trgu Demo timovi Interventne jedinice policije Policijske uprave međimurske građanima su na čakoveč-

kom središnjem trgu pokazali samo dio vještina i naoružanja kojima se koriste u svom svakodnevnom radu.

Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan i Ma�ja Posavec, međimurski župan

PLEMENITAŠKE OBITELJI Frankopan i Zrinski povezale Zlatka Komadinu, primorsko-goranskog i Matiju Posavca, međimurskog župana

Našli se u razvoju turizma i umjetne inteligencije Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije sa suradnicima u dvodnevnom je posjetu Međimurskoj županiji, a domaćin mu je bio međimurski župan Matija Posavec. U petak su na radnom sastanku dogovarali mogućnost daljnje suradnje između dviju županija. Na kulturnom i turističkom planu povezati nas mogu Zrinski i Frankopani, dvije velikaške obitelji koje su i obiteljski i poslovno bile povezane i iza kojih je ostala bogata baština od Primorja do Međimurja.

Druga točka povezivanja Međimurja s Primorsko-goranskom županijom je Centar umjetne inteligencije pri Sveučilištu u Rijeci.

- Povezujemo se jednim vrlo atraktivnim kulturnim projektom Putevima Frankopana, s obzirom na to da na području Primorsko-goranske županije postoji čak 17 kaštela i 3 sakralna objekta koji su vezani za tu plemićku obitelj. S obzirom na povijesni značaj i vezivanje Zrinskih i Frankopana za Međimurje, zajednički ćemo raditi na obnovi objekata korištenjem europskim sredstvima, razvijati puteve Zrinskih i Frankopana, organizirati izložbe, koncerte i ostale manifestacije i nastojati se promovirati područjem cijele Europe, kazao je župan Posavec. Stari grad Zrinskih u Čakovcu i Riznicu Međimurja, kao i projekte vezane za Zrin-

ske, predstavile su ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan i viša kustosica Muzeja Ana Šestak, dok je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula predstavio turističke potencijale Međimurja.

- S obzirom na to da idemo jedan korak više u gospodarskom razvoju, u primjeni visokotehnoloških, inovativnih metoda i poučavanja, ali i znanstvene izvrsnosti kroz naše znanstveno-istraživačke centre, razgovarali smo i o povezivanju naših ustanova s Centrom za umjetnu inteligenciju Sveučilišta u Rijeci te o razvoju gospodarstva i razvoju poljoprivredne proizvodnje, rekao je župan Posavec i dodao

kako Primorsko-goranska županija kao turistički orijentirana županija u koju tijekom ljetnih mjeseci dolazi tisuće i tisuće gostiju može služiti kao primjer dobre prakse. Župan Komadina izrazio je zadovoljstvo boravkom u Međimurju uputivši zahvale na gostoprimstvu, a posjet, kojem su prisustvovale i predstojnica Kabineta župana Ermina Duraj, pročelnica UO za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić i viša savjetnica za projekte valorizacije kulturne baštine Rajna Miloš nastavio se posjetom Centru znanja Međimurske županije, Metalskoj jezgri, Međimurskoj palači turizma i Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu. (BMO)

U KOLOVOZU stiže pomoć za ublažavanje šteta od tuče

Međimurski poljoprivrednici dobit će 6,6 milijuna kuna odštete Nevrijeme praćeno orkanskim vjetrom i tučom tijekom svibnja i lipnja nanijelo je dosta štete međimurskim poljoprivrednicima.

Općine i gradovi prikupili su zahtjeve oštećenih te ih proslijedili dalje.

Ovih dana stigla im je lijepa vijest iz ministar-

stva poljoprivrede koje će tijekom mjeseca kolovoza krenuti s isplatama. Na temelju pristiglih zahtjeva međimurskim poljoprivrednicima isplatit će se 6.602.500 kuna kao pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica tuče. (vv)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

- Moj tata je u to vrijeme radio u Lovcu gdje je bio noćni bar. Samo za vikend popile su se takve količine alkohola, za koje danas treba od dva do tri tjedna, prepričao nam je čakovečki ugostitelj Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

S

tara garda koja većinom dolazi u moj lokal i s kojom razgovaram većinom je suglasna po pitanju da se nekada puno puno više pilo nego što je to danas slučaj. Bilo je to vrijeme kad su se ljudi svađali tko će platiti rundu. Danas je to skoro pa nezamislivo, ispričao nam je čakovečki ugostitelj na našu temu o pijenju alkohola nekada i danas.

- Žestoka pića su do kraja 90-ih još iznimno dobro išla.

Kada sam počeo raditi za šankom, pred 15 godina, ako taj dan nismo prodali od 5 do 12 sati litru amarija, konjaka, votke i pelinkovca, to je bio loš dan, naglašava nam naš sugovornik.

“Nul-pet” kod Brzuhalskog omiljena stanica prije posla

Osim u ka�ićima u centru Čakovca, prije posla pilo se i kod vojarne, kod Brzuhalskog.

Kod njega su od pet ujutro pa do sedam svraćali radnici iz Metalca, Čateksa, GK-a i ostalih �irmi. Svjedoci tog vremena kažu da je kroz prozor kuće u tih dva sata prodao po 14 litara žestokog u štamprlinima “nul-pet”. Princip je bio sljedeći. Dođeš, popiješ i otiđeš da napraviš mjesta za drugog. I tako je bilo svakog radnog dana.

U manjim sredinama u Međimurju pilo se kod ulaska u autobus. Prodavači su ustali rano ujutro kako bi već u pet bili spremni i čekali na autobusnim stanicama. Točili su se metri žestica i sve je nestajalo brzinom munje.

Nakon što su se strusili pripremljeni metri, prodavač je brzo točio druge, bez ikakvog pranja čaša i tako u krug, dok nije i posljednji putnik ušao u autobus.

- Mi smo u ka�iću isto imali jednu sličnu foru. U ka�iću se �izički nije stiglo točiti i hodati od stola do stola pa smo stoga imali dozere poredane po šanku, priča nam popularni čakovečki ugostitelj.

U Međimurju su od alkohola i ciroze jetre u 2020. godini ukupno umrle 42 osobe

Bilo je po 10 komada konjaka, votke, amara, pelinkovca… Nakon što su mušterije popile, konobari su malo oprali čaše pod pipom i išla je nova tura. Nije bilo kao što je to danas da mušterije piju kavu sa šećerom. Kavu, čaj ili kapučino tada nitko nije pio.

KOLIKO PIJEMO u Međimurju – nekada i sada

8. srpnja 2022.

Obavezni “nul-p kava, gem

TEMA B

U posljednjih pet godina u Međimurju su prosječno hospitalizirane 182 osobe zbog alkoholizma - Došel je, spil je i drugi je došel na njegovo mjesto.

Najveći rush hour nam je bil od šest do sedam ujutro. U tih sat vremena otišlo je po nekoliko litri žestokog. Ako tada nismo prodali barem 5 litri žestine, to je bio loš dan.

Dok nam danas treba za to od tjedan dana do 10 dana.

Nekada smo imali na šanku 60 komada štamprlina, danas ih imamo sve skupa 15. Nije se pilo s ledom i limunom, već po seljački. Kakvi koktelčići, slamčice, toga nije bilo, uspoređuje nam naš sugovornik.

Što se najčešće pilo?

Najčešće se konzumirao Vecchia i Lavov, žestice koje danas više ne postoje. Nakon njih, omiljeni su također bili amaro, konjak, pelin koji je obavezno morao biti od Petovie, pa na kraju, votka trojka ili se nije pila. Smirnov je bio za “�ine guze”, to je rijetko gdje prolazilo.

Puno se pilo i po kletima u brežnom Međimurju. Tada su svi imali nekakvo vino, ali “radajner” je bio pravi luksuz.

Pa onda kad su iz grada išli v brege, uvjet je bio donesti mineralnu sa sobom jer mineralne nitko nije imao.

- Moj tata je u to vrijeme radio u Lovcu gdje je bio noćni bar. Koliko čujem po tim anegdotama, to je bilo nešto nevjerojatno. Samo za vikend popile su se takve količine alkohola, za koje danas treba od dva do tri tjedna. Zna se da su tamo hodali i lovci Talijani plus naši domaći. Jednostavno, bila su takva vremena, policija je bila dosta labilnija i dalo se s njima dogovoriti za kaznu, prepričava nam čakovečki ugostitelj.

Dok su bili blagdani, onda je u lokalima bio rusvaj. Ugo-

Masovno opijanje prestalo je kada je država uvela zakon o nula promila, a poslodavci “frulice” prije posla

stitelji su jedva dočekali naše gastarbajtere. Oni su se uvijek došli pokazati se pa su častili skoro sve goste u lokalu. Toga sada više nema. Ili direktača s benzinskih postaja.

- Nakon fajrunta svi su došli k nama i onda bi s buntom novca i rekli da u sve čaše neka toče bambuse. Mi nismo mogli van sa šanka, koliko je ljudi bilo u lokalu. Prvo je nestala najskuplja žestina, onda se išlo po domaće, amaro i pelin, a kada je toga nestalo, onda su išli na gemište. Dakle, dok se skladište nije spraznilo, nisu išli doma. Danas je to nepojmljivo. To je prošlo svršeno vrijeme, opisao je u nastavku. Ovakvo masovno opijanje prestalo je kada je država uvela zakon o nula promila. Za ugostitelje je tada sve krenulo nizbrdo.

Nakon toga slijedila je kontrola alkohola u �irmama.

Fizikalce i radnike u tvornicama dočekale su frulice pa je dosta njih umjesto jutranje žestice odlučilo se prebaciti na kavu ili kapučino. Korona pak je kavu i “nul-pet” totalno iscijedila, a kod naših mladih to uopće pa nije običaj.

Od ciroze jetre 2020. umrle 42 osobe u Međimurju

- Pije se i danas. Daleko od toga, ali nije to ni sjena onih prošlih vremena. Dolazi mi čovjek, spil bu si dva-tri gemišta i otišel bude. Zbog ove današnje situacije u državi, dolazimo i do komičnih situacija, znači da mi gost koji mi dolazi već 20 godina veli: - Gle, nemoj misliti da ti neću dojti, ali sam u takvoj

situaciji da dojdem u ka�ić i strah me da se ne zidem s trima-četirima prijateljima.

I kaj, došel bum, imam kod sebe 40 kuna i rekel bum dajte meni, a njima nemoj dati, objašnjava situaciju kojoj svjedoči čakovečki ugostitelj.

Iako je alkohol danas u manjoj mjeri, on je još uvijek itekako prisutan u našem životu pa je kod muškaraca 6. po redu vodeći uzrok smrti.

O toj temi razgovarali smo s doktoricom Dianom Uvodić-Đurić, subspecijalisticom za alkoholizam i druge ovisnosti.

- Registar registriranih ovisnika o alkoholu se u Hrvatskoj ne vodi pa se sve temelji na procjenama ili istraživanjima ili koliko se ljudi hospitalizira s tom dijagnozom. A to je minimalan

broj. To je niti vrh sante leda.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko od 250.000 do 300.000 alkoholičara, no uz tu brojku veliki broj ljudi krije se pod drugim dijagnozama, rekla nam je doktorica Uvodić-Đurić.

Prema posljednjim dostupnim podacima, u 2020. godini su u Međimurskoj županiji umrle 42 osobe od alkoholizma te �ibroze i ciroze jetre, od čega 36 muškaraca i 6 žena. Što se tiče broja hospitalizacija, u posljednjih 5 godina, od 2017. do 2021. godine, prosječno su godišnje u Županijskoj bolnici Čakovec bile registrirane 182 hospitalizacije zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom. U toj brojci bilo je 160 hospitalizacija muškaraca i

8. srpnja 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

pet” zamijenila mišt ili piva Doktorica Diana Uvodić-Đurić, subspecijalis�ca za alkoholizam i druge ovisnos�

BROJA

Imam li ja problem s alkoholom?

• Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja vlastitog pijenja?

• Jeste li se u posljednje vrijeme osjećali ometani primjedbama iz okoline o svojem pijenju i preporukama da smanjite ili napustite pijenje?

• Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u vezi s vlastitim pijenjem?

22 hospitalizacije žena. Uz napomenu da jedna osoba tijekom godine može biti više puta hospitalizirana.

Od svih osoba koje su hospitalizirane zbog nekog mentalnog poremećaja, njih 17,5 posto odnosi se na liječenje zbog problema s alkoholom.

- To su podaci na nivou Hrvatske, ali slično je tako i kod nas u Međimurju. Gotovo petina osoba koja se liječi zbog duševne bolesti otpada na problem vezan za alkohol.

No, te brojke ne odražavaju pravo stanje, brojke i problem puno su veći, navodi doktorica u nastavku. Razlikuju se apstinenti, osobe koje nikada ne piju alkohol. U tu grupu spadaju i liječeni alkoholičari. Zatim umjereni potrošači,

oni koji piju povremeno ili prigodno i umjereno. U treću pak grupu spadaju ljudi koji su razvili ovisnost o alkoholu i ne mogu kontrolirati svoje pijenje alkohola.

Kako prepoznati da osoba ima problem s alkoholom?

- To je ono što ljude najčešće zbunjuje, kad je netko iz grupe umjerenih potrošača prešao u grupu ovisnika.

Baš jučer sam razgovarala s jednim gospodinom kojeg je žena nagovorila da riješi svoj problem. On naravno govori da nema problema, a supruga misli drugačije. Već u situaciji dok netko počinje pratiti koliko si ti popio, kada te netko počinje upozoravati na pijenje, to je već znak da

si prešao granicu, pojašnjava doktorica.

Ta granica se prelazi i dok osoba počne piti i misli da može stati kad god zaželi, a zapravo ne može sati i vuče ju da pije više. Granica se prelazi i kada osobi treba sve veća i veća količina alkohola da bi postigala isti efekt.

- U stvari, smatra se da je svako redovito pijenje rizično pijenje i može dovesti do toga da se čovjek navuče i postane ovisan. Tu se naravno svi kunu da nisu u toj grupi i da nemaju problem, navodi dalje.

Uz alkoholizam, najčešće se prvo javljaju problemi u komunikaciji, odnosima u obitelji. Alkoholičar zanemaruje svoje obveze i troši više novca nego ga ima.

- Na poslu isto tako mnogi alkoholičari ne daju svoj maksimum. Jednostavno ne mogu jer alkohol iscrpljuje organizam. Neki dozvoljavaju da ih se iskorištava na poslu zbog stalnog osjećaja krivnje zbog pijenja.

- Smatra se da se ovisnost razvila kada osoba pije iako zna da ne bi smjela piti i zna da mu alkohol šteti. Ali osoba pije jer si ne može pomoći. I naravno kada se pojavljuju znakovi apstinencijske krize kada osoba ne može doći do alkohola. Primjerice, kada se ujutro digne s čvrstom namjerom da više neće piti, ali mu se počinju tresti ruke, užasno ga boli glava, slabo mu je u želucu, javlja se i psihička ovisnosnost pa mu je jedini zadatak dočepati se

nekog alkohola. Tada nastoje popiti nešto žestoko da maknu apstinencijski simptome, međutim, prva čašica traži drugu i tako dalje, pojašnjava u nastavku.

Prije 50 godina alkoholizam je bio muški problem i omjer između muškaraca i žena bio je 10:1. Danas je situacija itekako promijenjena pa je taj omjer 3,4:1.

- Jako se mijenjaju trendovi nauštrb toga da je sve više žena alkoholičarki. To se događa i jer, kada gledamo mlade, da cure dostižu pa i prestižu u pijenju alkohola svoje muške vršnjake.

Nekada cure nisu pile i to nije bilo uobičajeno. Danas, kada se izlazi van, cure su jednako pijane kao i dečki, čak u nekim sredinama cure piju više nego dečki, opisuje doktorica Uvodić-Đurić. Žene su osjetljivije na djelovanje alkohola i kad žena pije, ona će puno prije postati ovisna nego muškarac. Kad pak se govori o štetnom utjecaju alkohola, gotovo da nema organa u tijelu na koji on ne djeluje štetno. Najviše, ipak, stradaju mozak, mali mozak i periferni živčani sustav.

Kome se mogu javiti?

- Istraživanja govore da se pijenje alkohola povećalo za vrijeme pandemije. Pijenje,

• Jeste li pili alkoholno piće rano ujutro da biste popravili raspoloženje i mogli početi uobičajeni posao?

Ako ste pozitivno odgovorili na dva ili više pitanja, vrlo je vjerojatno da ste razvili ovisnost o alkoholu i bilo bi dobro da zatražite pomoć. Za mlade osobe indikativan je već i jedan pozitivan odgovor.

(Upitnik samoprocjene) odnosno alkohol, kod nas su društveno prihvatljivi. Zadržavaju svoju svoju popularnost iako se u tu priču uključuju i nova sredstva ovisnosti. Razlika je međutim što se danas s pijenjem alkohola kreće puno ranije, u mlađim životnim dobima, govori nam doktorica.

U Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, u sklopu Odjela za mentalno zdravlje, djeluje Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme. U Savjetovalište se svatko može javiti i dobiti informaciju, savjet, podršku i pomoć stručnog tima.

Na području Međimurja djeluje i pet klubova liječenih alkoholičara objedinjenih u Savez KLA Međimurje. To su KLA dr. Mato Golubić u Čakovcu, Osmijeh u Donjoj Dubravi, Povratak u Murskom Središću, Prelog i Zdravi život u Svetoj Mariji.

- Naše savjetovalište djeluje na principu da možeš anonimno potražiti pomoć pa je to dobar način za pokrenuti priču. Važno je prepoznati problem i biti motiviran riješiti ga. U našim klubovima liječenih alkoholičara sastajemo se svakog tjedna pa je u stvari to jako dobar poticaj za promjenu, kada se čuju priče liječenih alkoholičara, zaključuje doktorica.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST iz Čakovečkih mlinova

8. srpnja 2022.

Poljoprivrednici, u Čakovečkim mlinovima otkupljuju raž i pšenicu! Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivrednike da će od ponedjeljka 4. srpnja 2022. godine u silosu u Čakovcu primati na prodaju i polog pšenicu i raž roda 2022.

Pšenica se prima svakim danom od 6:00 do 21:00 sati. Raž se prima od ponedjeljka do petka od 7:00 do 14:00 sati, uz posebnu napomenu da treba biti suha – raž s vlagom iznad 13,5 % neće se primati.

Otkup će trajati do popunjenja silosnih kapaciteta, a najkasnije do 15. kolovoza 2022. Otkup će se obavljati u skladu s uvjetima otkupa koji su javno objavljeni na otkupnom mjestu u silosu Čakovec (mjesto isporuke) i na mrežnim stranicama Čakovečkih mlinova, a koji se temelje na Pravilniku o ugovornim odnosima pri otkupu pšenice Ministarstva poljoprivrede od 26. lipnja 2019.

Cijena za premium klasu je 2,30 kn, za 1. klasu 2,20 kn, za 2. klasu 2,14 kn, za 3. klasu 2,08 kn i za 4. klasu 2,02 kn, dok je cijena za raž 2,08 kn uz odbitak 1 % ulaznog kala. U cijenu je uračunat i prijevoz do silosa Čakovec.

Neće se primati pšenica s proteinom manjim od 9,0 %, vlagom iznad 21 %, hektolitarskom masom manjom od 70 kg/hl, ni s primjesama iznad 6 %.

Također se ne primaju tritikal (pšenoraž), ječam i zob. Pšenica ili raž koja se prima mora biti zdrava,

mikrobiološki ispravna, nezaražena biljnim bolestima ili štetnicima, podobna za uporabu u mlinskoj industriji za proizvodnju ljudske hrane.

Isplata za prodanu pšenicu i raž je u roku od 2 radna dana po predaji žitarica u silos (odnosno 2 radna dana od dana izdavanja otkupnog bloka ili primitka fakture vlasnika žitarica).

Gore navedeni uvjeti otkupa važeći su za sve vlasnike žitarica – trgovačka društva, obrte i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te seljačka ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Vlasnici žitarica prilikom predaje žitarica obvezni su dati na uvid: • Broj računa za isplatu u IBAN formatu • Knjižicu pologa u slučaju predaje na polog • Potvrdu Porezne uprave ako imaju status obveznika po PDV-u Za vrijeme prihvata pšenice privremeno će se regulirati i promet oko mlina u Čakovcu. Dostavni traktori i kamioni dolaze Ulicom žrtava fašizma (od strane Elektre) prema Mlinskoj ulici te će se na parkiralištu uzduž navedene ulice formirati kolona.

Iz Gajeve i Novakove ulice neće se moći ulaziti u kolonu ni na istovar pšenice. U mlinu će se za vrijeme žetve moći besplatno dobiti vlažna pljeva.

Predsjednik Uprave Nino Varga

POGLED ODOZDO

ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA FORMURA

ForMURA - „Nadogradnja i razvoj sustava upozoravanja i prognostičkog modela Mure” Završna konferencija projekta ForMURA održana je 05. srpnja 2022. godine na području projekta u Dekanovcu, u organizaciji Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu.

Konferencija je počela u 10 sati te je nakon kratkih uputa moderatora, direktor Direkcije voda Zapadnog-prekodunavlja iz Mađarske Róbert Gaál, pozdravio sve sudionike. Programska i komunikacijska menađerica Programa prekogranične suradnje Antonija Bedeniković upoznala je sve prisutne s aktivnostima Programa. Cilj konferencije bio je upoznati sudionike s provedenim aktivnostima u projektu i njegovim rezultatima što su predstavili prezenteri.

Na konferenciji su prisustvovali predstavnici jedinica lokalne i područne samouprave, javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, civilne

zaštite, fakulteta, državnog hidrometeorološkog zavoda i športsko rekreacijskih društva. Prema odazivu različitih skupina sudionika i njihovim pozitivnim reakcijama prepoznata je važnost nadograđenog prognostičkog modela koji nam daje pravovremene informacije o nailasku velikih voda rijeke Mure koje su dostupne široj javnosti putem web stranice: https://

formura.vizugy.hu/front/#/.

Na kraju programa sve sudionike je pozdravio direktor Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu, Danijel Bunić.

Više informacija o projektu možete pronaći na web stranici https://www. voda.hr/hr/nadogradnja-razvoj-sustava-upozoravanja-prognostickog-modela-mure

Ako i Marić ode “za Njemačku”, Gospode, što će opstati?

Odlazak ministra Marića vrlo je tajanstven. Ne zna se ni kamo ni zašto odlazi pa ga uspoređuju sa Sanaderom i njegovom oproštajnom rečenicom: “Moja dionica puta je završena. Što me gledate?!”

Još je veće iznenađenje to što je premijer Plenković već imao zamjenu u rukavu.

Sad se samo možemo pitati je li ministra Marića dostigao kakav kostur iz Agrokorova ormara. Je li ga sustiglo to što je po sniženoj cijeni ljetovao s obitelji u luk-

suznom hotelu koji je dobio izdašne kredite HBOR-a u čijem Nadzornom odboru je sjedio kao ministar?

Gledano ljudski, nema čovjeka bez grijeha, a gledano stručno, ministar Marić svoj je resor dugo i dobro vodio.

Od svih naših ministara njega smo najviše zapamtili i do sada s najmanje zamjerki.

Budući da nakon sezone godišnjih odmora ne možemo očekivati mirnu i toplu gospodarsku i socijalnu jesen, pitanje je nije li on spakirao

kofere za rad u inozemstvu.

Ako i Marić ode “za Njemačku”, Gospode, što će opstati?

Na sebe može biti ponosan jer je �inancije držao pod kontrolom, podigao je kreditni rejting zemlje, dovršio je sve za uvođenje eura i kao ministar �inancija može sebi dati odličnu ocjenu bez potrebe za urgiranjem za peticu.

No podrazumijeva se da ministar svoj posao radi besprijekorno. Sigurno je s ljudske strane gledano za

obitelj u realnom sektoru zaradio više i u tom slučaju nitko ne bi propitkivao velik popust za ljetovanje ako bi ga dobio. Opet, nitko ga nije tjerao da bude ministar i kad je odlučio obavljati javnu dužnost, znao je kakva su pravila službe.

U Hrvatskoj često nakon sjajnih karijera ispadnu neugodni kosturi iz ormara.

Vidjet ćemo hoće li što ispasti nakon Marićeva odlaska.Kao građani više se trebamo brinuti kako će se novi

ministar nositi sa situacijom jer u njegovim će rukama i rukama Vlade biti �inancije ove zemlje.

Marić je imao određen autoritet i zato što nije bio stranački ministar, a novi jest.

To je već određeno nevidljivo stranačko vazalstvo.

Hoće li se pokazati kao jedan u nizu neupečatljivih ministara kojima ni imena ne znamo ili će nas iznenaditi kojim efektnim potezom, moramo pričekati barem 100 dana.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

8. srpnja 2022.

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

ČAKOVEČKI PLAC

Lažne deklaracije nalijepili na bučino ulje Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 58-godišnjak i 28-godišnjak, obojica s područja Varaždinske županije, počinila kazneno djelo krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega.

Naime, sumnja se da su temeljem prethodnog dogovora izradili lažne znakove za obilježavanje robe (deklaracije), konkretno radilo se o naljepnicama s obavijestima o proizvodima. Takve lažne naljepnice nalijepili su na boce zapremine od

KRAĐE

jedne litre, namijenjene za prodaju bučina ulja.

Potom su na gradskoj tržnici u Čakovcu, u Ulici Valenta Morandinija, u bocama s lažnim deklaracijama i koje nisu bile originalno zatvorene, prodavali su bučino ulje. Ujedno, ulje svojom kvalitetom nije udovoljavalo identi�ikacijskim parametrima. Protiv osumnjičenih podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi. (sh)

KOTORIBA Svjetlo na banderi još je svjetlilo dok su vatrogasci pogasili požar

PROMETNA NESREĆA na raskrižju Čakovec-Štefanec-Prelog

Pijan se autom zabio u stup pa zapalio Štefanec u posljednje vrijeme kao da je uklet. Ponovno smo svjedočili prometnoj nesreći koja se dogodila u srijedu, 6. srpnja 2022., oko 23:55 na raskrižju državne ceste Čakovec-Štefanec i državne ceste Čakovec-Prelog.

U prometnoj nesreći sudje-

lovao je mladi vozač, 18-godišnjak, i to pod utjecajem alkohola u količini od 0,55 g/kg.

Do prometne nesreće došlo je jer brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste (zavoj, raskrižje) i vidljivosti (noć).

HODOŠAN

Kamion prešao preko stopala 84-godišnjakinje U subotu, 2. srpnja 2022., oko 11 sati u Hodošanu dogodila se prometna nesreća u kojoj je teško ozlijeđena 84-godišnja pješakinja.

Nesreća se dogodila u trenutku kada je 84-godišnja pješakinja prelazila kolnik Zlatoljske ulice, a da se prije stupanja na kolnik nije uvjerila da to može učiniti na siguran način. Uslijed opisane situacije, preko stopala njenih nogu stražnjim kotačima prešao je teretni

automobil s pridodanom prikolicom, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je upravljao 29-godišnjak.

Ozlijeđena pješakinja vozilom hitne medicinske pomoći prevezena je u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđena pa je zadržana na liječenju.

Nadležnom državnom odvjetništvu podnijet će se posebno izvješće o opisanoj prometnoj nesreći. (sh)

Zbog toga je u blagom zavoju u zanošenju izgubio nadzor nad upravljanjem vozilom I sišao izvan kolnika, gdje je udario u metalni stup javne rasvjete, nakon čega se vozilo zapalilo. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec

i Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Štefanca.

Vozilom hitne pomoći u Županijsku bolnicu Čakovec prevezeni su 18-godišnji vozač i dvoje putnika, 18 i 19-godišnjaci, dok će se ozljede i kvali�ikacija događaja utvrditi naknadno. (sh)

GRANIČNI PRIJELAZ Goričan

Pronađena nova droga 3-CMC kod Belgijanaca U ponedjeljak, 4. srpnja 2022. godine, u 16:39 osobnim automobilom, belgijskih nacionalnih oznaka, na ulazu u R. Hrvatsku iz Mađarske graničnoj kontroli pristupili su belgijski državljani rođeni 2001. i 2003. godine.

U cilju zaprečivanja krijumčarenja droga preko državne granice, policijski službenici Policijske postaje Prelog pristupili su pregledu osoba, prtljage i vozila te je tom prilikom 21-godišnji belgijski državljanin policijskim službenicima predao otvorenu kartonsku kutiju u kojoj se nalazila PVC vrećica ispunjena sadržajem bijele praškaste materije te digitalnu vagu i nekoliko desetaka komada manjih praznih PVC vrećica s patentnim zatvaračima.

Policijski službenici oduzeli su predane predmete.

Preliminarnim testiranjem

uzorka oduzete bijele praškaste materije dobivena je pozitivna reakcija na prisustvo droge, dok će se točna vrsta i količina odrediti vještačenjem u Centru za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu.

Belgijski državljani su uhićeni i privedeni na kriminalističko istraživanje.

Zaprimljenim nalazom toksikološkog vještačenja utvrđeno je da se radi o sintetičkoj drogi iz skupine psihostimulansa, naziva 3-CMC, težine 133,14 grama.

Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni su uz kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

Ukrao kosilicu i pilu iz štaglja Između 22. lipnja i 7. srpnja 2022. godine u Kotoribi, u Ulici kralja Tomislava, nepoznati počinitelj provalio je u štagalj odakle je ukrao kosilicu, električnu pilu i razni profesionalni alat.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna, a protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

NOVAKOVEC

Ukraden električni romobil U srijedu, 6. srpnja 2022. godine, oko 19 sati, u Novakovcu, na dječjem igralištu u ulici Novo naselje, nepoznati počinitelj ukrao je električni romobil

u vrijednosti od nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

DONJA DUBRAVA

Onesposobio kameru pa pokušao provaliti Između 2. i 3. srpnja 2022. godine u Donjoj Dubravi nepoznati je počinitelj na zidu obiteljske kuće u Ulici Matije Gupca onesposobio nadzornu kameru i potom

pokušao provaliti u kuću, ali u dovršenju kaznenog djela nije uspio. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

8

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. srpnja 2022.

Presretni Kiki sa svojim somekom od 22 kg

KRISTIJAN KOMORSKI (47) iz Svete Marije ulovio je soma od 22 kilograma dugačkog 1,5 metar

Somčina je kapitalac mog života Već je došel deda, pa jan pajdoš, pa drugi, u jenumo denu mel sam 17 poruki od da bumu pekli, bum probal šnicline do kaj jo nam probal šnicline. Tolko se pajdoši javilo tak da je saki komad već rezerviran, kroz smijeh govori presretni Kristijan Piše: Vlasta Vugrinec

- Prije dva tjedna je pal osamkilnati somek, a ve 22-kilnati, pohvalio se Kristijan Komorski, ribič iz Svete Marije koji je ulovio kapitalca svog života.

Tog nedjeljnog prijepodneva, 3. srpnja, spremio se ponovno na ribičiju uz ženino negodovanje: - Pa kam te ve vrog nese, nije bil dost of od 8 kil. Krenuo je, kaže, s mišlju da ide samo na pol sata, onako da odmori dušu.

- I kaj, hital sam mamce neki pol vure. Unda sam premenil mamca/varalicu i mom je stepel.

ran, kroz smijeh govori presretni Kristijan. No, najprije je trebalo ribu očistiti. Poznato je da som nema ljuske već samo kožu pa su ga stavili na “galge” kako bi mu svukli kožu. U tom poslu pomogao mu je šogor.

- To su bile prave koline s mesom, jetrima i trebali smo pravi mesarski alat. Prema njegovim riječima, iako som ima 22 kilograma, dobar je, štoviše �in za jesti. Masnoće je imao, kaže, samo prst i pol i to na gornjoj strani kralježnice. Ostalo je sve bilo čisto meso.

- Som je prijeti na Drovi koja teče, stalni je protok vode i meso nema mirisa po mulju, objasnio je. Sasvim drugo bi bilo da se radi o takvoj ribetini uhvaćenoj u stajaćoj vodi. Ribu je uhvatio na kanalu, no ni po cijenu

U prvi je tren misilo, kaže, da je zahvatio mrenu jer su bili čudni trzaji: - A unda dok je krenulo, to je išlo kak podmornica. E, reko, tu si.

Ni u primisli mu nije bilo da se radi o kapitalcu dok ga nije dignuo iz vode. Mučio se 20-ak minuta: - Dok sam ga zdigel gore, sam sam sebi rekel: “A kaj bum ve?”

Nije imao kuku, ništa čime bi kapitalca izvadio iz vode. Srećom, vidio je u blizini drugog ribiča koji mu je ponudio “nekakav podmetaček”: “Jezuš Kristuš, kaj si prijal!”

Potom se sjetio da u ruksaku ima rukavice, navukao

CIMERMAN

Lana ide stopama svog oca

ih je te je ruku gurnuo somu u usta i tako ga savladao i povukao iz vode: Nisam ga mogel niti zdići. Bil je meter i pol dugi, a ja imam 1,75.

Šnicli su već rezervirani za pajdoše

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Jabuka ne pada daleko od stabla

Strastveni ribič svojim je hobijem uspio zaraziti i kćer Lanu.

- Lana nastavlja mojim stopama pa se i ona od ranih godina života počela natjecati, ističe ponosni otac.

Ove godine ide i na svjetsko prvenstvo u Sloveniju.

Kći je također, kao i otac, član SRD-a Drava Donji Mihaljevec i SRD-a Linjak Veliki Bukovec.

Ribolovac poznat još po imenu Kiki uspješan je ribolovac koji se natječe gotovo 40 godina. Počeo je naime sa svega 8 godina.

Misija lova na kapitalce

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

“smrti” ne želi odati točnu lokaciju. Kaže, to pravi, strastveni ribolovac nikome ne govori, pa čak ni zakonitoj ženi.

Somčinu je, naravno, donio doma i organizirao je pravo kolinje.

- Žena mi je rekla da već nem nikam jer sam joj sam posla donesel, celo popodne

v nedelju imamo problema s tvojom ribom, našalio se.

Naime, ribetinu nije preparirao kao životni trofej, već je odlučio prijatelje i rodbinu počastiti odrescima soma s roštilja.

- Već je došel deda, pa jan pajdoš, pa drugi, u jenumo denu mel sam 17 poruki od da bumu pekli, bum probal šnicline do kaj jo nam probal šnicline.

Tolko se pajdoši javilo tak da je saki komad već rezervi-

Kristijan Komorski lani se “umirovio” od aktivnog natjecateljskog ribolova. Lovio je čak i u Prvoj hrvatskoj ligi, a kako je kći nastavila njegovu tradiciju, on se posvetio svojoj misiji, lovu na kapitalce. Želja mu je bila uhvatiti soma težeg od 20 kilograma, ispeći ga na roštilju i počastiti prijatelje.

Naravno, za takav ulov treba mu i oprema koju je godinama kompletirao.

- Ribiči baš somove i ne vole jer oni jedu sve, odnosno jako su proždrljivi, kaže Kiki. Pojede im sav mlađ,

sve ribe, jednostavno sve na što naiđe. Stoga je na nekim vodama dozvoljen izlov somova kako bi se fond riba oporavio. A velikih somova doista ima, kaže. - Maloga someka do 5 kil mi je šteta vun jemati i to puščamo nazoj v vodu.

Tim kapitalcem od 22 kilograma ispunio si je životnu želju. To ne znači da prestaje s ribolovom jer kako je rekao: - Se ve kaj primem ober toga je samo bonus. Ali mislim da me žena već ne bu pustila u nedjelju na Dravu.

8. srpnja 2022.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

GLOBALNO I LOKALNO

GIMNAZIJALAC MARTIN ZADRAVEC animiranim filmom apelira za spas pčela

“Beezzz Pčela” – “To bee or not to bee”

S

edamnaestogodišnji Martin Zadravec iz Novog Sela Rok završio je drugi razred Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Već devet godina član je Škole animiranog �ilma Čakovec i Dramskog studija Dada Kazališne družine Pinklec. Odlučan je postati �ilmski redatelj i prema tom naumu samouvjereno kroči.

U središtu su Martinova najnovijeg animiranog �ilma pčele. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode prepoznala je značaj Martinove inspiracije i pomogla donacijom pri realizaciji �ilma. Martinov animirani �ilm “Beezzz Pčela” (eng. ”To bee or not to bee”) prvi put javno je prikazan u subotu 2. srpnja 2022. godine unutar godišnje projekcije �ilmova ŠAF-a i Internacionalne �ilmske radionice u Centru za kulturu Čakovec. Film je gotovo u cijelosti odrađen u dvjema bojama, crnoj i žutoj, izuzev završnog kadra u koloru. Interes prema �ilmu i crtićima rodio se, kaže Martin, već u djetinjstvu: - Odmalena su me interesirali �ilmovi i vrlo sam brzo poželio biti �ilmski režiser.

Najprije sam se učlanio u ŠAF, a tada i u Dadu. Zabavan mi je proces nastajanja animiranog �ilma i stvaranja priče

za �ilm. Jedan od najdražih �ilmova mi je “Vrijeme leti”.

Napravila ga je grupa učenika. Govori o odrastanju, a likovi su bubamare. Sve se događa kroz objektiv kamere kojom roditelji bubamare prate odrastanje svog djeteta.

Film je osvojio prvo mjesto na 56. Reviji hrvatskog �ilmskog stvaralaštva djece. Napravljen je lutkarski, računalom, a za taj sam �ilm napravio i autorsku glazbu. Ponosan sam i na dva spota za bend Jembrela i pjesme Črleni cigel i Peta.

Glazbu stvaram u određenom računalom programu.

Pomor pčela

- Što je bio poticaj za osmišljavanje tvog prvog samostalnog animiranog projekta?

- Ideja za �ilm o pčelama rodila se 2020. godine kada se dogodio velik pomor pčela u Međimurju. Osjetio sam potrebu i odlučio da trebam nešto učiniti kako bi pomogao podići svijest o pčelama i reći koliko su one značajne za naš svijet. Savjete i informacije o životu pčela dao mi je susjed i prijatelj pčelar Željko Trupković. Pomogao mi je saznati koji su problemi pčela, tko su njihovi predatori, što im sve šteti. Pripremio sam knjigu snimanja i �ilm sam uspio završiti za godinu i pol dana.

Uložio sam u njega brojne sate rada. Dva puta tjedno sam

Mar�n i skulptura Leteći dječak postavljena uz 45. obljetnicu osnutka ŠAF-a dolazio na ŠAF, prije i poslije škole, da radim na �ilmu.

- Kako je tehnički nastala tvoja priča posvećena pčelama?

- Riječ je o �ilmu koji je napravljen u digitalnom obliku.

Crtao sam ga u računalnom programu. Nisam vrhunski crtač, ali postoje alati koji mi omogućavaju da napravim ono što zamislim. Film sadrži najbolje crteže koje sam dosad napravio. Glazba i za ovaj �ilm je autorska. Pomogao mi je prijatelj Dominik Sklepić.

Iako je po godinama generacija mojih roditelja, dao mi je mnogo savjeta o glazbi. To je u cijelosti moj prvi samostalni projekt. Film traje malo manje od triju minuta. Poslali smo ga u konkurenciju za Four River Film Festival u Karlovcu i za Dubrovački �ilmski festival.

Imam visoka očekivanja.

Značaj glazbe

Martin kontinuirano unapređuje znanja u području

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Prijelomna točka rata u Ukrajini

Moj animirani film govori o životu pčela i što bi se dogodilo svijetu da pčele izumru. Svi trebamo više brinuti o svojem planetu. Nije bitno je li riječ o pčelama, šumama, oceanima… sve je bitno. Treba očuvati naš planet za buduće generacije, ističe Martin Piše: Roberta Radović

animacije. Već treću godinu sudjeluje na ŠAF-ovoj Internacionalnoj �ilmskoj radionici: - Zabavno je naučiti kreirati �ilmsku glazba.

Radionicu je ove godine vodio Stanislav Novak iz benda Jembrela. Nakon srednje škole najradije bih upisao �ilmsku i TV-režiju na Akademiji dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Ako ne uspijem, ima dobrih fakulteta u cijeloj Europi. U �ilmu mi je bitna glazba. Kad čujem odličnu �ilmsku glazbu, to automatski podiže kvalitetu samog �ilma. Velik sam ljubitelj glazbe.

Skupljam gramofonske ploče. Volim rock i indie pop-glazbu. Zanima me i geogra�ija te povijest.

Obitelj, prijatelji i Jasminka Bijelić Ljubić, voditeljica ŠAF-a, Martinu su velika potpora u svemu što radi.

Ima ideje za nove projekte, ali o tome više drugom prilikom.

Nakon što je ruski predsjednik Putin proglasio pobjedu u ukrajinskoj regiji Luhansk, u Europi i kod nas je sve više pitanja o tome što se doista događa u Ukrajini.

Proglašavanje pobjede u regiji Luhansk treba uvjeriti zapadni svijet da je ruska vojska jaka i silovita, a na unutarnjem ruskom planu smirivati kritičare.

U stvari, ukrajinska vojska povukla se iz klina kod Severodonjecka i Lisičanska kako bi bilo manje žrtava među vojnim snagama. Činjenica je pak da ruske snage silom teškog oružja napreduju u istočnoj Ukrajini, a da zapadnog oružja za sada stiže premalo, no ne za obranu, već za napad.

Ono što izmiče oku javnosti, barem je tako u Hrvatskoj, jesu osnovni podaci. Ispada da Ukrajina nije sposobna proizvesti ni pušku, ili drugo oružje, a ni izdaleka nije tako.

Ukrajina zapravo otporom i taktičkim povlačenjem kupuje vrijeme koje joj je potrebno za kompletan prijelaz na ratno gospodarstvo.

Nedostaje teškog oružja za napad, no to je poznato već nekoliko mjeseci, gotovo od početka rata. Čini se međutim da se sad došlo do prijelomne točke. Osvajanje Donbasa od strane Rusije nije izvjesno najmanje još nekoliko mjeseci, ako ikad. Nekako se izgubilo iz vida da je ukrajinska vojska danas gotovo tri puta brojnija nego ruska. Računa se da ruska vojska u Ukrajini broji oko 200.000 vojnika i suradnika, uz jako konvencionalno naoružanje.Ukrajinska vojska, a kako je to još u svibnju izjavio predsjednik Zelenski, broji oko 700.000 vojnika, jer je provedeno vi-

še uspješnih mobilizacija na krilima nacionalnog naboja.

Koliko god slabije bili naoružani ukrajinski branitelji, činjenica je da ih je gotovo tri puta više nego napadača.

Cijelo vrijeme Putin govori o ograničenoj vojnoj operaciji nakon što mu je propao prvi plan, brzo osvajanje Kijeva.

Nije to bez razloga. Putin naprosto ne može proglasiti opću mobilizaciju u Rusiji je bi onda morao mijenjati ratne planove koji bi postali maksimalistički, osvajanje cijele Ukrajine. Kako je Ukrajinu nemoguće osvojiti već sad, a svakim danom još teže ili nikako ubuduće, Putin je svjestan da bi zbog unutarnjih previranja zbog potencijalne opće mobilizacije u Rusiji mogao izgubiti rat, a to ne želi. Zbog toga je i dobra bilo kakva pobjeda, pa makar to bio Luhansk.

Zato je mobilizacija u Rusiji malo vjerojatna, S druge strane, Ukrajina je uspješno provela mobilizaciju i pokrenula ratno gospodarstvo, uz pomoć Zapada, tako da se uskoro očekuju veća ofanzivna djelovanja u pravcu Hersona. Za ruske snage to je vrlo opasno jer može doći do prijetnje odsijecanja Krima. Kako bilo, prvo poluvrijeme rata u Ukrajini je iza nas, slijedi drugo poluvrijeme.

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade Koristite elektroničku uslugu.

Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag.

Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa.

Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

I U VARAŽDINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

9

10

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. srpnja 2022.

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SMJENE u Općinskom vijeću Šenkovec

Ruža Sermek napustila SDP pa ostala bez mjesta predsjednice Političke stranke SDP, HDZ i Nezavisna lista Matije Posavca zatražili su razrješenje predsjednice OV-a, kao i dvaju njezinih potpredsjednika Piše: Sanja Heric

O

pćinsko vijeće Šenkovec koje je održano proteklog četvrtka, 30. lipnja, bilo je sve samo ne uobičajeno pa je nakon burnog početka rezultiralo smjenom predsjednice Općinskog vijeća Ruže Sermek (SDP), kao i dvaju potpredsjednika Vijeća, Mladena Hrena (HNS) i Jurice Koštarića (HDZ).

Buru je prouzročio postupak razrješenja predsjednika Općinskog vijeća i obaju njegovih potpredsjednika od strane vijećnika Stjepana Hoblaja (SDP), Jurice Koštarića (HDZ), Saše Horvata (NL), Jelene Fuss (HSU), Alena Lajtmana (NL), Darka Novaka (HSS) i Željke Đeri (HSU).

Horvat pozvao Sermek nek’ prouči poslovnik

- Budući da je vani jako vruće, a vidim i da ta sjetna atmosfera odgovara jednom dijelu vijećnika, ovako ću danas napraviti sjednicu. Prva točka dnevnog reda bit će razrješenje na temelju prijedloga kao dopune obaju potpredsjednika Mladena Hrena i Jurice Koštarića. Lijepo vas molim, dragi vijećnici, da glasate tko je za, dajete li to razrješenje, rekla je na samom početku

Ruža Sermek, koja je prije nekoliko tjedana izašla iz SDP-a, razriješena je s funkcije predsjednice OV-a Šenkovec

Vijećnik Saša Horvat ukazivao je �jekom cijele sjednice na kršenje procedure poslovnika

Alen Lajtman (NL Ma�je Posavca) novi je predsjednik Općinskog vijeća Šenkovec

predsjednica Općinskog vijeća Šenkovec Ruža Sermek.

Na to se ubacio vijećnik Saša Horvat, inače bivši šenkovečki načelnik. - Ne možete.

Prvo ide aktualni sat. Poštujte poslovnik, rekao je Horvat.

- Samo malo. Vi poštujte mene kao sadašnju predsjednicu Općinskog vijeća, lijepo Vas molim. Ja ću Vama omogućiti miran i tihi daljnji rad zato budite konstruktivni. Ono što ste predložili, ja Vam dajem, rekla je na to Sermek.

Dalje je uporan bio Horvat da se odluka prvo mora staviti na dnevni red. - Ne možemo glasati o točki koja nije na dnevnom redu, kazao je Horvat.

- Onda pak prekidamo sjednicu i nema ništa, rekla je na to ljutito Sermek.

- Kaj Vi tjerate svoju samovolju. Vi, ako Vama ne paše, možete se dići i budu potpredsjednici vodili. Procedura, molim, uzmite si poslovnik o radu općinskog vijeća gdje lijepo piše procedura, istaknuo je Horvat.

Naposljetku je predsjednica OV-a Sermak popustila pa je na dnevni red sjednice stavila točke o razrješenju predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, na što su oba razrješenja usvojena s velikom većinom, 9 glasova za, jednim protiv i dvama suzdržanima.

– Mene ste razriješili i oba moja predsjednika. Samo vam želim reći, dozvolite mi toliko.

Cijenjeni gospodin, ono što je cijelu godinu dana otkada je oformljeno vijeće konstantno tražio, ne znam. Ja nemam takav osobni animozitet prema Vama, ovo je žalosno. Uvijek je prirodno da su izvršna i zakonodavna vlast u određenom skladu. Ovo što se sada događa je prevara volje birača.

Samo toliko mogu reći, rekla je zaključno Sermek očito se pozivajući na neke nerazriješene odnose između sebe i Horvata.

– Vas je smijenila vaša bivša stranka SDP, što biste znali da ste pročitali tko je poslao smjenu, rekao je na to vijećnik Horvat.

Nakon toga bivša predsjednica OV-a izašla je iz vijećnice s vijećnicima Draženom Polakom (HNS) i Milenom Zelić (HNS). Pročelnik Nino Hren izvijestio je kako do izbora novog predsjednika Vijećem predsjedava prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše članova na izborima, a to je bio vijećnik Saša Horvat.

– Dozvolite da onda napravimo drugu nadopunu točke dnevnog reda koja je bila da bi Općinsko vijeće moglo najnormalnije funkcionirati. Treba napraviti novi odabir predsjednika i potpredsjednika OV-a, rekao je Horvat.

Smjeni je prethodio dogovor s Medvedom i Posavcem?

Nakon sjednice vijećnik Saša Horvat želio je objasniti cijelu situaciju.

- Jako je žalosno što se sve to dogodilo. S obzirom na to da je gospođa Sermek izišla iz SDP-a, onda je SDP rekao da će raskinuti koalicijski sporazum. Ja sam pretpostavio da će krenuti pregovori, uopće ne računajući ni na što, mi ćemo biti tamo gdje smo bili i nitko nas neće ništa pitati. U petak su mene bili zvali na razgovor gospodin Meglić i gospodin Hren te rekli da bi oni sjeli sa mnom i dogovorili s našom strankom, na listi imamo pet vijećnika i da su oni mislili da bi HNS morao imati predsjednika, Smolić da bi bio potpredsjednik i da bi iz Liste Matija Posavca koja ima najviše vijećnika

dali potpredsjednika, rekao nam je Horvat.

Saša Horvat, kako tvrdi, rekao nam je da im je na to rekao da on sam ne može donijeti nikakvu odluku pa ih upitao jesu li zvali SDP i gospodina Koštarića, no ispalo je da su ih preskočili.

Onda je bio dogovoren sastanak župana Matije Posavca i gospodina Maria Medveda. I gospodin Hranilović trebao je doći, no on je imao smrtni slučaj pa nije mogao.

Uz njih, trebali smo doći načelnik Meglić i ja. Na sastanku smo se onda svi pojavili osim našega načelnika.

Zvali smo ga da ga čekamo, on nije došel, navodi Horvat.

Na tom je sastanku bilo dogovoreno da SDP, ako to želi, ima potpredsjednika

i da drugi potpredsjednik ostane Jurica Koštarić (HDZ).

Za predsjednika su odlučili da to bude Alen Lajtman jer Lista Matije Posavca ima najviše vijećnika.

- Ne želim da ispadne kako je Lista Matije Posavca nekaj zakuhala. Može gospođa Sermek reći što god želi za mene, da to nije moj posel.

Ja, da sam htio, sad bih bio predsjednik Vijeća, mene više te stvari ne zanimaju, izborni rezultat je pokazao što mještani misle i kome su dali povjerenje, mislim da je sve napravljeno korektno i da se protiv nikoga nije išlo, zaključio je Horvat i dodao da se stalno žalio na rad predsjednice Općinskog vijeća i da je to u stvari razlog zbog kojeg je stavio svoj potpis na prijedlog o razrješenju.

Mladen Hren (HNS): Ovo je degradiranje uloge predsjednika OV-a!

Alen Lajtman (Nezavisna lista Matije Posavca) predložen je za novog predsjednika OV-a, a Stjepan Hoblaj (SDP) i Jurica Koštarić (HDZ) za potpredsjednike.

– Nemam ništa protiv kolega, ali smatram da je predsjednik OV-a obično bio čovjek sa zaslugama i nešto više iskustva i da je možda ovo degradiranje i omalovažavanje uloge samog predsjednika OV-a, rekao je Mladen Hren (HNS), smijenjeni potrpredsjednik uz Juricu Koštarića.

– Mislim da je predloženi kolega visokoobrazovana osoba. Ja sam ušao u politiku s 34 godinama i neiskusan, bio sam bačen u vatru i nisam imao ama baš nikakvog iskustva.

Tako da ja ne vidim da bi to bio problem za mladog kolegu, rekao je vijećnik Horvat.

Prijedlog odluke o novom predsjedniku Alenu Lajtmanu (NL MP) prihvaćen je sa sedam glasova za i trima suzdržanima. Isto tako osvojene su odluke o potpredsjednicima, Stjepanu Hoblaju (SDP) i Jurici Koštariću (HDZ). Nakon toga u mirnijem tonu nastavljena je sjednica s ostalim točkama.

Središnje Međimurje 11 PRIBISLAVEC

Za produženi boravak roditeljima trošak od 600 kuna Općinsko vijeće Općine Pribislavec donijelo je Odluku o su�inanciranju produženog boravka za učenike Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec.

- Općina će �inancirati trošak 80 posto plaća zaposlenika i veći dio troška preuzima na sebe. Prema izračunima, trošak roditelja bio bi oko 600 kuna, rekao je načelnik Pribislav-

ca Matija Ladić. Ugovor će se primjenjivati od početka školske godine 2022./2023.

Sredstva za su�inanciranje produženog boravka iz čl.

1. te Odluke planirana su u proračunu Općine Pribislavec za 2022. godinu, broj konta je 381199-2 – Su�inanciranje – produženi boravak učenika u OŠ Vladimira Nazora Pribislavec. (dv)

Matiji Ladiću povećana naknada na 5000 kuna Odlukom o plaći i naknadi općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika Općine Pribislavec propisuju se mjerila za određivanje plaće i naknade općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika Općine Pribislavec.

Općinski načelnik koji dužnost obavlja bez zasnivanja radnog odnosa ima pravo na naknadu za rad u bruto iznosu od 50 % umnoška koe�icijenta za obračun plaće načelnika koji dužnost obnaša profesionalno i osnovice za obračun plaće.

U skladu s Odlukom o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, osnovica od 3.890 kuna, umnožena s dosadašnjim koe�icijentom 2,6 te izračunom 50 % dobivena izno-

Ma�ja Ladić, načelnik Općine Pribislavec

sa, naknada iznosi bruto 5.057,00 kuna, odnosno neto 3.641,03 kuna. U skladu s novopredloženom Odlukom, naknada bi iznosila bruto 7.002 kuna, odnosno neto 5.041,44 kuna. (dv)

NEDELIŠĆE dobiva novu ravnateljicu vrtića Zvončić

Sandra Slana umjesto ravnateljice Danice Korunek Upravno vijeće Dječjeg vrtića Zvončić u Nedelišću raspisalo je natječaj za izbor i imenovanje ravnateljice za novo mandatno razdoblje. Dosadašnja ravnateljica Danica Korunek nije se javila na natječaj jer zbog umirovljenja više neće raditi u vrtiću.

Na natječaj za novu ravnateljicu pristigla je samo jedna prijava koju je Upravno vijeće i prihvatilo. Na protekloj sjednici Općinskog vijeća Općine Nedelišće vijećnici su jednoglasno podržali prijedlog Upravnog vijeća pa će nova ravnateljica vrtića biti Sandra Slana iz Dekanovca,

Sandra Slana, nova ravnateljica vr�ća u Nedelišću

koja već 25 godina radi u vrtiću u Nedelišću.

Mandat nove ravnateljice počinje 1. kolovoza 2022. godine i traje pet godina.

Slana je zahvalila na mandatu i ukazanoj prilici. (dv)

12

Gornje Međimurje

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠĆE

Kako ubrzati radove na Aglomeraciji?

Zbog stalnih problema koji nastaju na projektu Aglomeracija Mursko Središće, a tiču se dinamike radova, sanacije cesta i ostalih pitanja, u petak 8. srpnja u Gradskoj vijećnici u Murskom Središću

održat će se sastanak na spomenutu temu. Sastanku će prisustvovati naručitelj projekta Međimurske vode, izvođač radova Tegra, nadzor na projektu, predsjednici mjesnih odbora i stručne službe Grada.

(BMO)

Tražili sedam, a dobili četiri ponude za Sportski park Od traženih sedam ponuda za izradu glavnog projekta za izgradnju Sportskog parka na poziciji od Ulice Franje Koroša do ŠRC Zalešća pristigle su četiri

ponude od kojih je najpovoljnija ponuda tvrtke Civil consult j.d.o.o. iz Čakovca u iznosu od 105.312,50 kuna s uključenim PDV-om.

(BMO)

Zadužuje se Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove za raspisivanje na-

tječaja za izradu projektne dokumentacije izmjena i dopuna glavnog projekta zgrade Planinarska kuća Bundek.

(BMO)

Na cijelom području Murskog Središća prema pravilima struke početkom jeseni ove godine izvršit će

se deratizacija. Posao je povjeren Bioinstitutu za iznos od 46.000 kuna + PDV. (BMO)

Planinarska kuća ulazi u projekte

Početkom jeseni deratizacija

Pet građevinskih parcela na Slatinama Prihvaćena je ponuda tvrtke Geo-M d.o.o. za geodetske usluge formiranja pet građevinskih parcela

na lokaciji ulica Slatine u Murskom Središću u iznosu od 2.500 kuna po parceli.

(BMO)

Plan želja šalju ŽUC-u Nalaže se Upravnom odjelu za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove da Županijskoj upravi za ceste Međimurske

županije pošalje plan radova na ŽC-ama i LC-ama Međimurske županije u 2023. godini i projekcije za 2024. i 2025. godinu.

(BMO)

U Mursko Središće stiže novih 850.000 kuna za rekonstrukciju sportskog borilišta i izgradnju popratnih sportskih prostorija s minitribinom. Sredstva su osigurana jer je projekt uspješno prošao na natječaju za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini.

U uređenje stadiona je do sada uloženo oko milijun i pol kuna, a za završetak

uređenja tribina i popratnih sportskih prostorija potrebno je 2.657.276,38 kuna.

Gradu će tako uz pomoć sredstava iz Ministarstva biti olakšano financiranje dovršenja izgradnje tribine NK Rudara. Lokalni trećeligaš dobit će, kad bude dovršen, sportsku infrastrukturu kakvu i zaslužuje, kao i škola nogometa koja okuplja oko 150 djece, u osam starosnih kategorija.

(BMO)

Publika voli Mursku alku

EKIPNO NATJECANJE Murska alka najzabavniji je dio Ljeta uz Muru

Nije lako gađati sridu s taljiga Piše: Božena Malekoci Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Prije nekoliko godina članovi Rudarskog zbora smislili su igru Murska alka koja je uhvatila korijen i postala tradicija Ljeta uz Muru u Murskom Središću. Natjecanje je tipična ljetna zabava s elementima komičnih padova i prepreka. Ekipe se sastoje od triju igrača, pri čemu dva suigrača trećeg voze na taljigama, a on kopljem nastoji pogoditi alku u sridu.

Da trka ne bude jednostavna, teren po kojemu dva igrača guraju taljige s alkarom posut je pijeskom.

Uz glavnu igru, gađanja alke u sridu, ekipe su se natjecale u još dvjema zabavnim igrama s vodom.

Ove godine i vremenske prilike bile su gotovo savršene

Pobjednik ovogodišnje alke je ekipa Škole nogometa Rudar što je išlo u prilog natjecateljima i publici. Sunce nije peklo kao prethodnih dana, a

Stiže 850.000 kuna iz Ministarstva turizma i sporta

Ekipa Udruge udomitelja unatoč padu s taljiga nije ostala bez bodova

hladio ih je lagani povjetarac s Mure. A stepenice prirodnog amfiteatra u lučici uz Muru savršena su arena za publiku.

Ove je godine na Murskoj alki sudjelovalo 10 ekipa. I to OK Plavi, Sport za sve, DVD Peklenica, muška i ženska ekipa, Udruga udomitelja, KUD Mura 54+, Škola nogometa Rudar, Trkači klub Rudar, Gradski puhački orkestar

Puhači i Hrvatski branitelji.

Premda ljepota natjecanja nije u tome tko će pobijediti, ipak, vrijedno je zabilježiti ovogodišnje pobjednike.

Pobjedu je ovaj put odnijela Škola nogometa Rudar. Drugo je mjesto pripalo muškoj ekipi Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Peklenice, a brončani je Gradski puhački orkestar iz Murskog Središća.

Srčane cure iz OK-a Plavi Peklenica

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13

ZALEŠĆEM SU mirisali kotlići u čijem se kuhanju okušalo mnoštvo ekipa predstavnika gradskih udruga

Skuhali jela na žlicu za prste polizati

U

hladovini pod krošnjama lijepo uređenog ŠRC Zalešća u Murskom Središću razmijestile su se ekipe koje su kuhale jela na žlicu po svom izboru u kotlićima po domaćim receptima. Kuhali su se gulaši, bograči, fileki, grah, ričet, grah sa zeljem, fiš, pileći paprikaš, ali i kotlovina, tortilje i druga jela koja vole narodne mase. I dok su jedni kuhali već od ranih jutarnjih sati, drugi su već prije 11 sati krenuli put Zapešća na nedjeljni ručak na otvorenom. I mi smo došli u fotoinspekciju tko i što kuha.

Ekipa nije nedostajalo i nitko od stotina i stotina ljudi koji su došli na okrepu na Zalešće nije trebao ostati bez svoje porcije jer na kuhanju se nije škrtarilo, a i porcije su bile zasitne.

Ekipa NK Mure iz Hlapičine kuhala je kotlić s filekima.

- Svi kuhaju gulaš, a mi smo odlučili biti drugačiji, rekli su nam. I doista, dečki iz ekipe nudili su odličan jeger s rošti-

lja. Ekipa ŠRD Mure spremila je fiš paprikaš, a u njemu šaran, štuku i som. Ako niste znali, fiš se kuha tri sata. Za one kojima je to bila preslaba hrana, na roštilju su pekli mesnate delicije.

Gradski puhački orkestar kuhao je “puhački” bograč, a u njemu špek, meseko i pokoji notni začin.

NK Plavi odlučio se pripremiti grah s mesom: svinjetinom, kobasicama i špekom.

DVD Peklenica je grah pripremio na svoj način, uz kobasice i meso stavili su i rebarca te pripremili i salatu od graha.

Planinarsko društvo Bundek složio je bograč s trima vrstama mesa.

Ekipa Centra za istraživanje Međimurja pripremila je vinski gulaš. Kazali su da su pripremili istraživački jer su ga kuhali prvi put pa se može reći da su istraživali kako ga kuhati.

Najveselije je bilo kod ekipe Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a Mura. Pjesma se orila

Ekipa Centra za istraživanje Međimurja po prvi je put spremala vinski gulaš

Ekipa Udruge Josip Broz Tito kuhala je grah, a ne svinjsku glavu

Najveselija skupina bila je ekipa Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a Mura koja je kuhala pjevajući iz sveg glasa

cijelom stazom, a u kotliću je krčkao ričet o kojem su se brinuli Drago Turk, Martin Nedeljko I Renata Kramar.

Trkački klub Mura bograč nije morao pripremiti u trku,

a da sve bude kako treba, kuhaču u ruci držao je Robert Jambrošić.

Udruga umirovljenika pripremala je bograč od divljači.

Tate mažoretkinja iz Udruge mažoretkinja pripremili su odlično zelje z grahom.

Gradonačelnik Dražen Srpak je kod njih omastio prste mesom, ali je tražio i repete graha sa zeljem.

Odbojkaški klub Plavi pripremao je bograč na odbojkaški način.

Košarkaški klub Rudar odlučio se na tortilje i chilli con carne. Nije bilo u kotliću, ali je rep na njihovu štandu bio podugačak.

Udruga Josip Broz Tito nije pripremala svinjsku glavu kako su nas nekada učili u školi da ju je Tito skinuo da nahrani svoju braću, već grah s kobasicama. Mirisalo je bolje od svinjske glave.

Predstavnici ŠRD Mure spremali su fiš, ali i konkretno meso na roštilju NK Rudar mamio je slasnom kotlovinom. Tvrdili su da je kotlovina ženka od kotlića. Škola nogometa Rudar pripremila je odličan bograč, a imali su stol pun gladnih usta

koja su oni nahranili. Rudarski zbor kaže da je za pileći paprikaš uz meso važna i svježa paprika i luk kao glavni začin, a da sve bude za pet pobrinuo se Matija Gal. (BMO)

Ekipa NK Mure Hlapičina pripremila je fileke

14

Gornje Međimurje

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GORNJI MIHALJEVEC

Darko je tata-mata u kuhanju gulaša Gotovo da nema kulinarske manifestacije u gornjem dijelu Međimurja na kojoj ne susretnemo kuhara Darka Oreškog iz Pretetinca. Ovog je puta branio boje KUU Lipa na Gulašijadi u sklopu Dana lipe. Osim što zna napraviti odlične špek-�ileke, otkrio nam je i tajnu kako napraviti fantastičan gulaš.

- Najprije krećemo od pripreme povrća i mesa, njih lijepo narežemo na Darka Oreškog uhva�li smo s kockice. Potom krećemo kuhačom u ruci na Gulašijadi s dinstanjem mesa. Kada u Gornjem Mihaljevcu je ono gotovo, izvadimo ga van i dodajemo luk pa lim dodati i ajvar. Sve skupa papriku, celer i mrkvu, a kuhamo oko četiri sata. A paradajz stavimo malo tajni sastojak je dobra mukasnije. Obvezno stavimo zika, ispričao nam je Oreški, vino radi kiseline, a ja vo- majstor za jela na žlicu. (sh)

BADLIČAN-GORNJA DUBRAVA

Mještani dobivaju pola ceste, ostatak kad će biti novca - U tijeku je priprema javne nabave za cestu Badličan-Gornja Dubrava.

Napravit će se samo malo više od polovice ceste jer nije postignuto �inanciranje za cijelu dionicu, rekao nam

je načelnik Goran Lovrec.

Podsjetimo, Općina Gornji Mihaljevec je na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije dobila ukupno 250 tisuća kuna za tu svrhu. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Kreće ušminkavanje skele na Muri Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za obnovu i opremanje skela u Žabniku i Svetom Martinu na Muri dodijelilo novih 150.000 kn. Prošle godine to isto Ministarstvo dodijelilo je 228.150 kn za obnovu skele u Svetom Martinu na Muri i time uvelike �inancijski pomoglo pri ponovnom stavljanju skele u funkciju

i vraćanju na rijeku Muru.

Ovdje moramo naglasiti da su dobivena sredstva nakon temeljite kontrole opravdano uložena i na temelju pozitivne ocjene dodijeljena su nova koja će također puno pomoći kod održavanja i opremanja plovila. Na ovaj način tijekom nepunih dviju godina Općini je dodijeljeno ukupno 378.150 kn. (sh)

Učitelj matema�ke Goran Kreminski ispred svog ogromnog akvarija

GORAN KREMINSKI iz Selnice vlasnik je riba neobičnih za naše krajeve

Diskusi iz Amazone moji su ljubimci Šare po tijelu svrstavaju diskuse među najljepše ribe na svijetu Piše: Sanja Heric

Za većinu akvarista najveća je želja imati jednog dana u svom akvariju ribe diskuse, koji se još nazivaju i kraljevima akvarija. Tom su nazivu pridonijele njihove šare po tijelu koje ih svrstavaju među najljepše ribe na svijetu, kao i njihovo graciozno kretanje po akvariju.

Inače, to su ribe koje u divljini žive u mirnim pritocima rijeke Amazone na području Brazila, Kolumbije, Perua i Venezuele, a speci�ične su po veličini, obliku i boji. Mogu narasti do 15 centimetara, a ime su dobile po tome što im tijelo ima oblik diska.

U Hrvatskoj ih ima tek nekolicina ljudi, a među njima je i učitelj matematike Goran Kreminski, koji sa svojom obitelji živi u Selnici.

Rodom dolazi iz Popovače, a u Selnicu ga je dovela ljubav.

Za jednog diskusa morate izdvojiti i do 80 eura - Akvaristikom se bavim od početka srednje škole, a prvi susret imao sam s pet ili šest godina. Moji su roditelji nabavili ribice, a kada sam vidio diskuse, rekao sam si da ću si ih jednog dana nabaviti, ispričao nam je Goran Kreminski, pokazujući nam svoje ljubimce bez kojih više ne može.

Još kao student u Zagrebu počeo je skupljati bilje za akvarij, a diskuse je nabavio prije tri godine. Oni preferiraju toplu vodu od 26 do 31 Celzijevih stupnjeva, a hrana im mora biti bogata proteinima. Jedna su od zaista rijetkih riba koja na svojoj koži proizvodi hranjivu sluz.

Kada se mali izlegu, one ih okupe u jato, uhvate se za njih i grickaju tu njihovu sluz. To se ujedno zove riblje mlijeko.

- Diskusi su speci�ični i oblikom i bojom, kao i temperamentom i uvjetima držanja.

Moraju imati stabilne uvjete.

Imaju i vrlo složen socijalni život. Ako je grupa premala, to neće funkcionirati. Tada se ne može složiti potpuna hijerarhija i najslabija karika nastrada. I kad nastrada taj, nastradat će i sljedeći.

Na kraju, ako imate mrijesni par, kao što je sad slučaj kod mene, to može funkcionirati. Ali tri ribe nikad neće funkcionirati. Dok ih je više, one su mirnije i ta se agresija, u stvari to možemo nazvati dokazivanje hijerarhije, rasporedi i svatko ima svoje mjesto. I onaj najslabiji i najmirniji ima svoj kutak i onda ga nitko ne dira, govori nam u nastavku.

Diskuse je nabavio od uzgajivača iz Njemačke, a pri tome mu je najveći problem bio transport jer su putovali 48 sati.

- Došla su mi dva veća diskusa i deset manjih od

7 do 9 centimetara. Od njih deset ostala su samo dva, ispričao nam je Goran.

Stvorio samoodrživ ekosustav

Ideja mu je bila da mu akvarij bude što više bude samoodrživ i u tome je i uspio. Zbog toga sada ima vrlo stabilan ekosustav s minimalnom intervencijom.

- Sve je automatizirano.

Ispod ovog akvarija koji vidite nalazi se još jedan akvarij s 250 litara koji služi samo kao �iltracija. Kad sam gradio kuću, rekao sam majstorima da ovdje u dnevnoj trebam cijevi za vodu, naglasio je u nastavku sa smiješkom na licu.

- Dok sam ih ja naručivao prije tri godine, jedna takva riba koštala je od 35 do 45 eura plus 100 eura dostava jer to ide specijalna dostava.

No sada su cijene podivljale, mislim da su sada od 55 do 80 eura, rekao nam je zaključno naš sugovornik.

BREŽNA PRIČAONICA

Fehtala je i prva dama!

P

o pričanjima učitelja fehtanje petica na kraju školske godine u Hrvatskoj nije ništa novo.

Zbog toga i imamo poplavu odlikaša u osnovnim školama i srednjim školama, a kada dođu na fakultet, sve te petice pretvore se u četvorke, trojke ili dvojke.

Stoga gotovo ni ne čudi najnovija afera nazvana 5.0 koju je izazvala naša prva

dama Sanja Musić Milanović. Naime, njezinu sinu, koji pohađa Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, posljednjeg je dana nastavnog sata iz Matematike, zaključena ocjena vrlo dobar. A osim četvorke iz Matematike, koja je zaključena na osnovi prosjeka ocjena od 4,25, zaključena mu je i ocjena vrlo dobar iz Latinskog jezika. Četiri dana nakon toga Sanja Musić Milanović

poslala je e-mail ravnateljici Klasične gimnazije u kojem se žali na rad profesorice iz Matematike, ali ne i na rad profesorice Latinskog. No, naknadno, obje su nastavnice izmijenile ocjene vrlo dobar u odličan, a na tu izmjenu ocjena Sanja Musić Milanović nije reagirala.

U svemu tome ne bi bilo ništa sporno da se prva dama žalila na rad nastavnice

tijekom nastavne godine, a ne na samom kraju nastave.

Kao drugo, s obzirom na to da se kasnije opravdavala da nije tražila veću ocjenu, mogla se pobuniti kada su navedene nastavnice ipak na kraju, iako je bila već gotova nastavna godina, promijenile mišljenje i predsjednikovu sinu zaključile petice.

Pitanje koje se postavlja iz svega ovoga jest kakvu

sliku šaljemo u javnost, posebice našoj djeci. Što ih učimo? Po ovome ispada da je sasvim OK kada dobiješ nešto što ne zaslužuješ, uz pritisak. Jer u Hrvatskoj je to uobičajeno.

Zaobići proceduru ako si nečim nezadovoljan i iskoristiti svoj položaj za ostvarivanje ciljeva. I tome ih još uči prva dama koja bi morala biti nekakav uzor.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA MALA SUBOTICA višednevnim slavljem obilježila svoj Dan

Zapečaćena suradnja Male Subotice i Murskog Središća

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Potpisivanje ugovora u petak 1. srpnja o suradnji između grada Mursko Središće i općine Male Subotice bio je uvod u središnje slavlje obilježavanja Dana Male Subotice.

- Naša suradnja započela je na projektu Svi u vrtić, rekao je Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća.

Projekt je trajao dvije godine pa smo se tada dobro umrežili i ovo je sada samo logičan nastavak.

Pregršt nagrada i priznanja

Svečana sjednica Općinskog vijeća uslijedila je odmah nakon stavljanja potpisa na sporazum. Uz brojne mještane i goste općina se može pohvaliti kako su se njihovoj svečanosti po prvi puta odazvali i čelni ljudi svih triju međimurskih gradova. Teško da se još koja sredina, čulo se, može time podičiti. Drugim riječima, došla je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća te Ljubomir Kolarek, preloški gradonačel-

PRELOG

Draškovec dobiva dječje igralište U Prelogu je ovih dana potpisan ugovor o nabavi radova na izgradnji dječjeg igrališta Zelenišće u Draškovcu. Projekt će se financirati iz projekta koji se provodi putem lokalnih razvojnih strategija, točnije

putem LAG-a Mura – Drava.

Radove će izvoditi tvrtka Kontura d.o.o. iz Varaždina, a njihova je vrijednost 478.084,50 kune. Prema planu, dječje igralište trebalo bi biti gotovo do 15. listopada ove godine. (vv)

Nagrađeni roditelji novorođenčadi

Mladen Križaić, Valentino Škvorc, Dražen Srpak i Ljubomir Kolarek nik, ujedno i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića.

Uz službeni dio sjednice gdje je Valentino Škvorc nabrojio što se sve u općini napravilo u godini dana te što mještane čeka u narednom razdoblju, kako to već biva u takvim prilikama, dodijeljene su nagrade, zahvalnice i pečat općine. I dok su dan ranije, u četvrtak, 30. lipnja, nagrade uručene uspješnim osnovnoškolcima, sada su na red došli uspješni sportaši i studenti.

Nagrade su uručene Aidi Trstenjak, Lovri Farkašu, Eliju

Hrgoviću, Šefanu Granatiru, Marti Žulić, Viktoriji Rebernik, Severini Lajtman, Karli Grašić, Doroteji Cerovec, Klari Grašić, Dariji Cirkvenčić, Heleni Hlišć, Eleni Hajdarović, Eduardu Ciglaru, Martinu Lajtmanu i Dragutinu Srnecu.

Pečat Općine primili su Sportsko-ribolovno društvo Šaran Mala Subotica, Udruga žena Palovec i KUU Zvon Mala Subotica, svi povodom 25 godina uspješnog djelovanja.

Zahvalnice su dodijeljene Franji Dodleku iz Držimurca, Autootpadu Grandy, Cerzalu d.o.o., Steelplastu d.o.o. i

Pečat Općine primili su Sportsko-ribolovno društvo Šaran Mala Subotica, Udruga žena Palovec i KUU Zvon Mala Subotica

Promessu d.o.o. Nisu bili zaboravljeni ni vatrogasci koji su nesebično pomagali stanovništvu s područja Petrinje koje je pogodio katastrofalan potres.

Stoga su zahvalnice primili članovi DVD-a Mala Subotica Mladen Horvat, Kristijan Križaić, Karlo Balent, Marijan Horvat, Mladen Horvat i Simon Kapelari, članovi DVD-a Sveti Križ Aleksandar Horvat i Robert Novak te članovi DVD-a Držimurec-Strelec Filip Horvat i Neven Šafarić.

Recitacijama i glazbenim nastupom sjednicu su obogatili Puhački orkestar općine Male Subotice, učenica Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica Greta Zamuda koja je pod mentorstvom Ljiljane Rinkovec sudjelovala na županijskoj i državnoj smotri LIDRANO 2022. u kategoriji literarno stvaralaštvo sa svojom pjesmom Pes Campi, recitacijama učenici Sara Žulić i Leo Marčec, kao i Mažoretkinje Mala Subotica.

10. Opera pod zvijezdama u Prelogu pod nazivom Večer Mozarta i bel canta

Mladi solisti doživjeli velike ovacije Piše: Josip Šimunko

Jedan od najboljih poteza u kulturi Preloga bio je prije deset godina organizirati glazbenu večer Opera po zvijezdama. Nakon deset godina ta manifestacija postaje zaštitni znak Preloga koja ima svoju publiku. Ovaj put glazbeno zadovoljstvo priuštili su nam mladi glazbenici pred kojima je budućnost.

Orkestar mladih glazbenika iz Zagreba koji je osnovan na inicijativu studenata Muzičke akademije Sveučilišta iz Zagreba vodio je dirigent Matija Fortuna, dok su solisti bili Roko Radovan i Lucija Spevec. Matija Fortuna već je poznati dirigent, diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u rujnu 2009. godine, a potom 2011. diplomirao

Donje Međimurje 15

Mladi glazbenici oduševili su prelošku publiku orkestralno dirigiranje kod i Don Pasquale, Donizettija, mentora Vjekoslava Šuteja i Francesca Cilea, Pietra MascaUroša Lajovica. Školovanje je gnija, arijom Još nima čuda... nastavio u Beču. U Prelogu su iz naše opere Splitski akvarel se mladi glazbenici u nedjelju Ive Tijardovića, da bi završipredstavili sjajnim koncer- li arijom Ernesta De Curtisa tom, uz pomalo neočekivan Non ti scordar di me, a za bis izbor opernih arija. Koncert otpjevali nezaobilaznu napoje otvoren Mozartovom uver- litansku O sole mio. Mlađa tirom iz opere Don Giovanni publika drugačije reagira na da bi zatim solisti prošetali operne arije, po prvi se put operama Ljubavni napitak čulo pravo navijačko navijanje

pa čak i zvižduci oduševljenja za glazbu i soliste posebno prema kraju koncerta. Solisti, sopranistica Lucija Spevec je iz Varaždina, završila je studij solo pjevanja u Beču te tamo i nastavlja obrazovanje. Tenor Roko Radovan student je četvrte godine pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i ima živopisnu biografiju.

Potječe iz klape Lumbarda na Korčuli, pjevao je u više klapa, trenutno vodi dvije muške i dvije ženske klape.

Mladi solisti počeli su pomalo sramežljivo jer nisu poznavali prelošku publiku, da bi do kraja koncerta pokazali koliko mogu, a mogu mnogo.

Sopranistica Lucija Spevec izvrsno se nosila s teškim arijama kao i scenom, dok je Roko Radovan bio posebno dobar u duetima.

Po drugi puta ove godine Grad Prelog podijelio je jednokratne naknade za novorođenčad. Ovoga puta riječ je bila o 21 naknadi s time da su se među nagrađenima našla i dva para blizanaca. Podijeljeno je sedam naknada za prvo, jedanaest za drugo, dvije naknade za treće i jedna naknada za četvrto dijete u obitelji. Za prvo dijete roditelji su dobili

2000 kuna, za drugo 2500 kuna, za treće 3000 kuna, a za četvrto 4500 kuna. Roditelji uz to imaju pravo i na poklon-bon za novorođeno dijete u visini od 500 kuna.

Ukupno je tom prilikom podijeljeno 62.500 kuna. Kao dodatan poklon podijeljene su i besplatne godišnje članarine za Knjižnicu i čitaonicu grada Preloga. (vv)

Na Marini Prelog ovih je dana održano Međugeneracijsko druženje u organizaciji Udruge umirovljenika Čakovec. Druženje je organizirano u sklopu projekta koji provodi Udruga umirovljenika Čakovec, dok je preloška Udruga partner na projektu. Najveći cilj druženja bio je približavanje života starijih mlađim osobama školskog uzrasta i međusobno druženje. S umirovljenicima su se dru-

žili učenici trećeg i četvrtog razreda Osnovne škole Prelog, Klub nordijskog hodanja UUP, Gradski Crveni križ Čakovec, Pjevački zbor UU Prelog uz pratnju tamburaške sekcije, Dom za odrasle Orehovica, Klub umirovljenika Orehovica i sportaši iz obiju udruga. Svi su se zajedno natjecali u igranju pikada, visećoj kuglani, kartanju, šahu, nordijskom hodanju, igranju loptom i društvenim igrama. (vv)

Druženje djece i umirovljenika

Traži se ravnateljica Knjižnice i čitaonice Grad Prelog raspisao je javni natječaj za izbor ravnateljice Knjižnice i čitaonice grada Preloga. Traži

se jedan izvršitelj na puno radno vrijeme. Natječaj je otvoren do 14. srpnja. (vv)

Marijan Glavina prepustio svoje članstvo Marijan Glavina podnio je ostavku na članstvo u Upravnom vijeću preloškog Dječjeg vrtića Fijolica. Umje-

sto njega u Vijeće je ušla Doroteja Glavina, koja dijeli s njim istu kućnu adresu. (vv)

Pribislavec na 64,6 posto odvojenog otpada PRE-KOM-ov sustav sakupljanja komunalnog otpada i dobra suradnja s korisnicima i JLS potvrdila se i u Pribislavcu i Jalžabetu jer su oba naselja već prvi mjesec odvojeno sakupila preko 60 % otpada. Sve JLS zadržale su visok postota-

kodvajanja otpada premda je resorno Ministarstvo promijenio način izračuna odvojeno sakupljenog otpada tako da JLS-u ne priznaje odvojeno sakupljeni otpad od pravnih osoba, a time su najviše pogođene one s jačom industrijom. (vv)

16

Donje Međimurje

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR s načelnikom Marijanom Vargom uz Dan općine Donje Dubrave

Želim da Dravom postanemo nova turistička meka - U središnjem turističkom centru nalazit će se parkovi i to od europskog parka prijateljstva, parka hidroelektrana, bioloških raznolikosti, turističkih destinacija dravskog kamena i splavarstva, dok će na samom sutoku biti vidikovac 6 voda, ističe načelnik Varga Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

T

rinaestog srpnja obilježava se blagdan svete Margarete koja je zaštitnica župe u Donjoj Dubravi. Taj je datum općina izabrala za svoj dan koji će se proslaviti bogatim sportsko-zabavnim programom i Margaljetskim proščenjem.

Tim povodom razgovarali smo s načelnikom Marijanom Vargom.

- Godinu dana je brzo prošlo. Što se sve napravilo u to vrijeme i kako ocjenjujete minulo?

- Kao što kažete, godina je brzo prošla, tako je, što prije svega zaključujem zbog iznimno mnogo aktivnosti koje su provedene u proteklom razdoblju. Naime Aglomeracija Donja Dubrava i aktivnosti uz nju su nas namučile. Od koordinacije za reguliranje prometa, dodatnog zalijevanja ulica radi sprječavanja prašenja, promjene projekata zbog nedostatka novčanih sredstava prema prvobitnom traženju, neophodnost kreditnog zaduženja i slično. No, uz Aglomeraciju uspjeli smo provesti projekt oborinske odvodnje s proširenjem prometnice i izgradnjom pješačke staze za ulicu Krbulja, oborinsku odvodnju u ulici Prvomajskoj

te oborinsku odvodnju za dio Brodarske ulice. S Hrvatskim cestama odrađen je projekt rekonstrukcije dijela državne ceste D20 od mosta preko rijeke Drave, s proširenjem kolničkog zastora, izgradnjom pješačke staze uz obje strane kolnika, proširenjem raskršća i oborinskom odvodnjom.

Donesena su tri važna dokumenta za daljnji razvoj Donje Dubrave i to III. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Donje Dubrave, Urbanistički plan uređenja turističke zone i Urbanistički plan revitalizacije starog toka rijeke Drave. Izgrađena je nadstrešnica za potrebe tržnice…

- Što mještane očekuje u narednom razdoblju?

- U narednom razdoblju prvenstveno ide uređenje oborinske odvodnje koju nismo uspjeli realizirati uz Aglomeraciju, izgradnja ceste u gospodarskoj zoni “Sjever”, nastavak obnove Doma kulture Zalan, izgradnja Palače međimurske popevke, zamjena re�lektora na igralištu nogometnog kluba, pripreme za proslavu 545 godina prvog pisanog spomena općine Donje Dubrave i 30 godina općine.

- U kakvom je stanju gospodarstvo, kako se snalazite u ovim teškim vremenima?

- Gospodarstvo u našem mjestu ne bilježi stagnaciju, naprotiv, pred otvaranjem smo nove građevine veličine 8.500 m2 za potrebe tvrtke Rekis uz zapošljavanje 25 novih djelatnika. Malo poduzetništvo također bilježi rast u poslovanju, no nedostaje radne snage, pa, evo, zapažamo strance po našem mjestu, dok nam naši sumještani rade u inozemstvu.

- Rijeka Drava veliki je turistički potencijal. Što je s turističkim centrom na njoj?

- Rijeka Drava u Donjoj Dubravi je doista ogroman turistički potencijal. Želja mi je da zaživi središnji turistički centar na Dravi i da Donja Dubrava postane nova turistička meka. Za iskoristivost tog potencijala donesen je Urbanistički plan uređenja Rekreacija na vodi – ušće Drave i oteretnog kanala Donja Dubrava u kojem su projektirane cjeline turističkog razvoja. Tu će se nalaziti parkovi europskog prijateljstva, hidroelektrana, bioloških raznolikosti, turističkih destinacija dravskog kamena i splavarstva. Na samom sutoku bit će vidikovac 6 voda s prilaznom rampom za spuštanje i vađenje čamaca.

Svaka država kroz koju protječe Drava dat će nešto

svoje za parkove radi prepoznatljivosti. A riječ je o Italiji, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj. Jedan je to veliki zahvat koji sada ima pravno uporište i idemo s operacionalizacijom kako bismo projekt parcijalno kandidirali na natječaje.

- Kako napreduje briga o mladima, starijima, udrugama koji su u stvari duše svakog mjesta?

- Donja Dubrava brine se o mladima od predškolske dobi, tako je proširen Dječji vrtić Klinčec, a uz to kandidiranim projektima poboljšani su uvjeti rada pa su roditelji bili oslobođeni plaćanja jedne rate dječjeg vrtića.

Za potrebe poboljšanja standarda naših udruga u nogometnom klubu izvršena je zamjena centralnog grijanja s kabinama za tuširanje, u ribičkom je domu zatvorena terasa, u teniskom klubu postavljeni su re�lektori i asfaltirano pomoćno igralište, pomognuta je obnova lovačkog doma. Uz pomoć udruga organiziramo ili smo već odradili cijeli niz ljetnih manifestacija.

Iza nas je Smotra dravskih čona i plovila, Smotra međimurskog folklora, a pred nama su Dani općine, veslanje rijekom Dravom, tradicionalni Dani dobravskog ljuka i ekologije i još dosta toga.

svim mještanima općine Donja Dubrava

čestitamo

Dan općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Marijan Varga, načelnik Donje Dubrave

Program uz Dan općine Donje Dubrave: Četvrtak, 7. srpnja • 8 sati – regata Dravom i Dunavom do Iloka (Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata)

Subota, 9. srpnja

• 10 sati – otvorenje pješačko-biciklističke staze Vrata Pažuta, Zeus • 17 sati – Streetball na Krbulji, KK Dubravčan (Sportski park Krbulja)

Nedjelja, 10. srpnja

• 14:30 – Izložba starih ribičkih alata (ispred trgovine Tehnodom) • 15:00 – Starim beciklinima po novom asfaltu (cestama Donje Dubrave) uz okupljanje na dvorištu tvrtke Tehnodom (sudjeluje i bicikl Đona Lenona)

Utorak, 12. srpnja

• 18 sati – Dodjela potpora djeci rođenoj u 2022. godini (Zgrada Zalan)

Srijeda, 13. srpnja

• 18 sati – Sveta misa (župna crkva sv. Margarete) • 19 sati – Svečana sjednica Općinskog vijeća

Petak, 15. srpnja

• 16 sati – Teniski turnir, TK Dubravčan (Sportski park Krbulja) • 20:30 sati – grupa Barabe (Sportski park Krbulja) s Dobravskim vokalom Jerkom Fabi-

ćem uz pečeni vol na ražnju

Subota, 16. srpnja

• 9 sati – biciklijada Medeno zlatni put, Zeus (dvorište Zgrade Zalan) • 9 sati – Teniski turnir, TK Dubravčan (Sportski park Krbulja) • 15 sati – Nogometni turnir, 2 na 2, NK Dubravčan (Sportski park Krbulja) • 20:30 – Tamburaški sastav Taubeki (Sportski park Krbulja) • 22 sati – Zlatko Pejaković (Sportski park Krbulja)

Nedjelja 17. srpnja

• 8 sati – Margaljetsko proščenje v Dobravi • od 9 do 18 sati – Izložba malih životinja, Međimurska lastavica (Sportski park Krbulja) • 10 sati – Polaganje vijenca kod spomenika Novom Zrinu na rijeci Muri • 10 sati – Finale teniskog turnira, TK Dubravčan (Sportski park Krbulja) • 15 sati – Nogometna utakmica: NK Dubravčan – NK Vidovčan Donji Vidovec • 16 sati – Puhački orkestar općine Donje Dubrave i gosti (Sportski park Krbulja) • 17 sati – Nogometna utakmica: NK Mladost Sveta Marija – NK Graničar Kotoriba

8. srpnja 2022.

Donje Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VEDRAN KLARIĆ iz Donje Dubrave u ratu s divljači koristi se topovima koji pak ljute mještane

Smanjite nam populaciju jelenske divljači Svađaju se s mještanima zbog noćne buke, s lovcima koji se pozivaju na zakone, s osiguravajućim društvima koja im ne isplaćuju pravu štetu pa s Ministarstvom poljoprivrede, policijom, a na kraju i sa samim sobom: Jer, što sve meni to treba!

Piše: Vlasta Vugrinec

Dobravčani se žale kako posljednjih dana ne mogu mirno spavati. S jedne strane tu su velike vrućine zbog kojih otvaraju prozore, a s druge cijelu se noć čuju pucnjevi plinskih topova. U najgoroj su situaciji stanovnici rubnih dijelova naselja, posebno tzv.

Donji kraj te Ulica 3. travnja.

Topovima štite polja

Riječ je topovima koje upotrebljava nekoliko tamošnjih poljoprivrednika koji bukom nastoje otjerati divlje životinje sa svojih polja. Trenutno ih najviše muči jelenska divljač, a zna zalutati i pokoja divlja svinja.

- I ja čujem topove, ali čujem i dok mi u džepu fali nečija godišnja plaća, odnosno štete od divljači znam imati od 30.000 do 70.000 kn godišnje, objasnio nam je Vedran Klarić, tamošnji poljo-

Vedran Klarić, poljoprivrednik iz Donje Dubrave

privrednik koji ima dva topa najbližih naselju.

Prema njegovim riječima, prvi top postavio je kilometar i pol, a drugi 3 kilometara zračne linije od naselja, odnosno od prvih kuća.

I nije riječ, kaže, samo o topovima Dobravčana, već i poljoprivrednika iz susjedne županije koji također imaju zemljišta na tom dijelu.

Drugim riječima, ako on ima naštimani top koji puca s nekoliko minuta razmaka, što zna biti od 3 do 5 minuta, u kombinaciji s ostalim topovima to zna biti prava kanonada svake minute i tako cijele noći. I onda je razumljivo da mještanima to smeta.

Divljač se previše namnožila!?

No, isto tako treba razumjeti i poljoprivrednike koji jednostavno štite svoju “imovinu” i svoju godišnju zaradu. Naime, divljači ima sve više i više kako se s godinama smanjuje površina Rezervata Pažut gdje ona nesmetano boravi, hrani se i razmnožava.

- Divljač nesmetano šeta i našim poljima jer ljudi gotovo ni nema, nema nikoga ni u šumi, ni lovaca pa čak ni rabšicera, nitko ne ometa niti pak plaši, dodaje naš poljoprivrednik.

I ne samo to, iako se smanjuju površine pod šumama i poljima nauštrb cesta,

SVETA MARIJA

Osam novih poticaja za uređenje nekretnina Ivana Matjačić, Antonia Erdelji, Mario Mustač, Milan Goričanec, Brigita Štrok, Josipa Brljak, Martina Horvat i Katarina Mušlek novi su dobitnici potpore za uređenje nekretnine na području op-

ćine Svete Marije. Oni su već šesta tura mladih ljudi, dobitnika poticaja, za što je Općina do sada izdvojila već 1,2 milijuna kuna. Potpisivanjem ugovora dobili su po 30.000 kuna. (vv)

DONJI VIDOVEC

Oproštaj od vrtićkih maturanata

Plinski top predmet je razdora u Donjoj Dubravi kuća, odnosno građevinskih parcela, tzv. zajamčeni broj divljači godinama nije promijenjen. Molili su i kumili poljoprivrednici na sve strane da im se pomogne, no slabe vajde od toga.

U ratu su s mještanima zbog noćne buke, svađaju se s lovcima koji se pozivaju na zakone, svađaju se s osiguravajućim društvima koja im ne isplaćuju pravu štetu, pa s Ministarstvom poljoprivrede, policijom, a na kraju i sa samim sobom: Jer, što sve meni to treba. Prodati, dići ruke, no kaj onda?

- Dozvoljen je pred par godina dodatni odstrel 100 komada jelenske divljači, no ona se opet namnožila. Niti im se šteta u potpunosti naplati niti pak trenutno imaju neko bolje rješenje. Poznato je naime da će se divljač, ako već nije, naviknuti na topove pa ni oni više neće biti koliko-toliko učinkoviti. Nisu se učinkovitima pokazali ni repelenti, a ni

sve što su do sada pokušali, pa čak ni žičana ograda.

Slaba korist od ograde

A ograđivanje poljoprivredne parcele u Međimurju osim što nije učinkovito, itekako je skup pa čak i preskup sport.

- Lako je onima koji imaju tek par velikih parcela. No, kako ću ja ograditi svojih 50 ha koje obrađujem na 180 parcela, potužio se Vedran.

I to bi čovjek još možda i donekle “progutao” kad bi bio siguran. No, divljač ogradu može preskočiti, srušiti ili pak toliko oštetiti da se provuče kroz nju. Stoga im je jedino rješenje, kaže, smanjenje jelenske populacije na razumljivu mjeru, sukladno stvarnim površinama, a ne da se u lovno područje ubrajaju i ceste i građevinske zone, parkirališta i slično. Ako se već želi suživot, onda to mora biti s obiju strana.

Područni dječji vrtić održao je svoju završnu priredbu, povodom završetka pedagoške godine i oproštaja od vrtićkih maturanata koji će se najesen upisati u prvi razred osnovne škole.

Ove godine je ukupno 17 maturanata koji su za-

jedno sa svojim mlađim kolegama pokazali što su tijekom godine naučili.

Predstavili su se recitacijama i pjevanjem. Vrijedne odgojiteljice pripremile su zanimljivu točku, gdje su uz rimu opisale svakog malog maturanta i podijelile im diplome. (vv)

GORIČAN

Posađeno stablo prijateljstva U sklopu obilježavanja Dana općine Goričan na graničnom prijelazu Goričan zasađeno je stabla prijateljstva te posipanje humka u kojem se nalazi zemlja iz svih članica Europske unije zemljom iz Ukrajine pod nazivom Sjeverna Vrata Hrvatske – za ranjenu Ukrajinu. U ovom simboličnom činu sudjelovao je i ukrajinski veleposlanik u RH Vasilj Kirilič koji je rekao: - Prije svega želim zahvaliti cijeloj Hrvatskoj i našim prijateljima iz općine Goričan na obiteljskom prihvatu naših ljudi jer se radi o jedinstvenom modelu u svim zemljama u koje su naši sunarodnjaci bili prisilje-

ni otići. U novijoj povijesti Europe samo su Hrvatska i Ukrajina bile suočene s vanjskom agresijom pa nam je vaš Domovinski rat i hrabrost koju ste iskazali u obrani zemlje primjer i inspiracija. Baš poput vas i mi branimo svoju djecu, svoje obitelji, svoje domove, narod i slobodu i u tome ćemo ustrajati jer ne želimo ništa tuđe nego samo štitimo svoje.

Načelnik općine Goričan Emanuel Sinković poručio je prijateljima iz Ukrajine da su ovdje dobrodošli i da je centar i dalje otvoren svakodnevno od 0 do 24, a tako će se i nastaviti sve dok bude trebalo. (vv)

MEĐIMURSKA POSLA

Tko će odrediti zlatnu sredinu?

R

atujemo s vranama pa s jelenskom divljači, divljim svinjama, dabrovima, šišmišima, lisicama, a da ne spominjem posebno komarce, smrdljive martine, španjolske puževe, lisne uši i još kojekave druge predstavnike životinjskih vrsta. Jednostavno nam je suživot s njima postao nemoguć ili pak nismo spremni za ustupke. No, radi li se tu uopće o suživotu ili je nešto krenulo naopako? Naruša-

vaju li te životinje naš život “gospodara Svemira, neba i zemlje” ili smo mi svojim činjenjem doveli do svega toga? Uništavamo prirodu, krčimo šume, livade i polja pretvaramo u stambene zone, gradimo ceste, drugim riječima smanjili smo im staništa i još uvijek to radimo.

Ne brine nas činjenica da im otimamo dom i hranu i onda se čudimo što su nam “zvijeri” došle nadomak kućnog praga.

S druge strane, imamo lovce i zakone o lovnom gospodarstvu koji datiraju, kako mi to volimo reći, još od Marije Terezije koji očito ne prati razvoj društva i promjene u našem okolišu.

Drže se brojeva koji kao da su uklesani u kamen i ništa ih na ovom svijetu ne može promijeniti. Jer, ako se smanjuju staništa, trebalo bi proporcionalno smanjiti i zajamčeni minimalni broj divljači na tom prostoru.

U suprotnom nastaje kaos kojem trenutno svjedočimo.

Znam, zaštitari životinja su jaki i glasni i ne žele ni čuti za nešto takvo. Ruku na srce, ne bih ni ja to radila. Ali emocije su jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo. Problem nije nastao preko noći niti pak se tako može riješiti jednim potezom pera. No, morat će se jer to ni sama priroda ne može podnijeti. Svi smo učili o održavanju prirodne ravnoteže između biljaka i životinja

koju je čovjek narušio pa ju on mora pokušati i koliko-toliko vratiti. Na početnu poziciju to više nije moguće, ali nije održivo ni ići iz jedne krajnosti u drugu.

Najprije lovimo i ubijamo sve što se kreće i leti da bismo potom sve to zakonom zaštitili. Dakle, treba pronaći zlatnu sredinu što pak je posao ljudi koji sjede u dobro plaćenim foteljama i s visoka se obraćaju nama, koji živimo tako kako živimo.

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18

Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

8. srpnja 2022.

Navodnjavanje poljoprivrednih kultura Klimatske promjene posljednjih godina u kojima bilježimo sve češća sušna razdoblja tijekom vegetacijskih sezona sve više utječu na smanjenje ostvarenog prinosa uzgajanog usjeva i nepredvidivost njihove proizvodnje bez mogućnosti navodnjavanja. Navodnjavanje poljoprivrednih kultura vrlo je stara melioracijska mjera i praksa kojom su se koristile mnoge civilizacije u prošlosti.

Prapočeci navodnjavanja vjerojatno su bili u Kini i Indiji, a poznati su sustavi u dolinama rijeka Eufrata i Tigrisa (današnji Irak). Civilizacija drevnog Egipta koristila se vodama rijeke Nila za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Procvat i značajni napredak navodnjavanja nastaje iza Drugog svjetskog rata razvitkom suvremenih tehnologija, sustava i opreme za navodnjavanje (crpke, novi materijali i sl.).

Nedostatak vode najviše pogađa kulture koje su tijekom ljeta na poljima, poput kukuruza, krumpira, soje, stočnog graška i suncokreta.

Ozime i jare žitarice najviše su pogođene sušama tijekom vegetacije u ožujku, kao i forsiranim dozrijevanjem zbog suše u lipnju i srpnju.

Usjevi koji se navodnjavaju osiguravaju nam stabilan, kvalitetan urod, koji omogućuje pouzdanije postizanje planiranog prinosa. Voda u tlu neophodna je za rast biljaka. Nalazi se u porama tla i utječe na biološke, �izikalne i kemijske procese u tlu. Biljke mogu crpiti hranjive tvari i vodu putem korijenja samo iz otopine tla. Gnojiva koja se raspoređuju po tlu ili se unose u tlo mogu koristiti biljkama samo ako se otope u vodi i dospiju u zonu korijena.

Neke hranjive tvari odmah su dostupne biljkama, ali većinu njih moraju razgraditi mikroorganizmi u tlu.

Piše: Suzana Pajić

U suhom tlu bez vode ishrana biljaka nije moguća. Voda također utječe na temperaturu tla i propusnost zraka, kao i na mikrobiološku aktivnost, stoga je voda ključan čimbenik plodnosti tla.

Provođenje navodnjavanja ovisi o svojstvima tla, vremenskim uvjetima i uzgajanoj poljoprivrednoj vrsti. Hidrološka svojstva tla određena su sposobnošću tla za zadržavanje vode i sposobnošću in�iltracije. Tlo je trofazni sustav koji se sastoji od krutih čestica različitih veličina (mulj, glina, pijesak), plinova (zrak) i tekućina (voda).

Teža tla s više glinastoilovastih čestica vežu više vode nego na lagano tlo s mnogo čestica pijeska.

Struktura tla i prisutnost organske tvari (humus) također snažno utječu na akumulaciju vode u tlu.

Kada su sve pore tla ispunjene vodom, tlo je zasićeno, govorimo o punom kapacitetu tla za vodu. Ovisno o vrsti tla iz velikih pora voda istječe nakon nekoliko dana (iz lakih tala nakon 1 dana, iz teških tala u roku od 3 dana). Otjecanjem gravitacijske vode dobivamo vodu važnu za rast i razvoj biljaka. Ta se voda većom ili manjom silom (ovisno o udaljenosti od čestice tla) veže za čestice tla i naziva se “biljkama dostupna voda”, a točka u kojoj se javlja naziva se poljski vodni kapacitet tla.

Prapočeci navodnjavanja Nikada nemojte navodnjavjerojatno su bili u vati iznad točke kapaciteta Kini i Indiji, a poznati polja jer ta voda otječe bez su sustavi u dolinama koristi biljkama. Pretjerarijeka Eufrata i Tigrisa.

Civilizacija drevnog Egipta no navodnjavanje takokoristila se vodama rijeke đer uzrokuje nepotrebno ispiranje hranjivih tvari Nila za navodnjavanje u podzemne vode i negapoljoprivrednih površina. tivno utječe na plodnost Procvat i značajni tla i kvalitetu usjeva. U ponapredak navodnjavanja ljoprivrednoj proizvodnji nastaje iza Drugog svjetskog rata razvitkom koriste se različiti načini suvremenih tehnologija, navodnjavanja, a koji će se sustava i opreme za upotrijebiti najviše ovisi o navodnjavanje uzgajanoj vrsti.

Kombajn u polju repice

BILI SMO u žetvi “najozloglašenije poljoprivredne kulture” s Franom Andrejem Jalušićem iz Ivanovca

Uljana repica je prošla kultura u SZ Hrvatskoj Piše: Vlasta Vugrinec

Početkom tjedna kiša je nakratko omela žetvu u našem kraju. Žanju se ječam i uljana repica, a polako i pšenica jer je naša najveća mlinarsko-pekarska tvrtka počela s otkupom žitarica.

- Polako padaju zadnje stabljike uljane repice, kaže Fran Andrej Jalušić, mladi poljoprivrednik iz Ivanovca.

Da nije bilo kiše, završio bih žetvu repice sredinom tjedna.

Oplodnja nije bila zadovoljavajuća

Prema njegovim riječima, uzgajivači repice nemaju baš prevelikog razloga za veselje jer se ubire od dviju do triju tona zrnja po hektaru. Dakle, u prosjeku tek oko 2,5 tone.

- Ne znam, oplodnja nije bila kako treba, dio uroda odnijela je suša, a potom su stabljike polegli veliki vjetrovi.

Cijena pak je dosta porasla u odnosu na lani. I dok se lani otkupljivala za od 3,80 do 3,90

za tonu, sada je to od 4,70 do 4,90 kuna.

- Puno je bolje nego prošle godine, no morala bi biti još i veća, dodaje mladi poljoprivrednik.

On je pod repicom zasijao 30 hektara i ne mora se brinuti kamo će s urodom jer je proizvodnju vezao za poznatog otkupljivača, kao uostalom i ostale kulture koje uzgaja.

No, brine ga nešto drugo, u stvari kako kaže, raščistio je s uljanom repicom i više ju neće sijati. Povećat će stoga površine pod ječmom, pšenicom i sojom.

Uljana repica najozloglašenija poljoprivredna kultura

Koliko god uljana repica bila isplativa, imala poznatog kupca i dobru cijenu, u posljednje je vrijeme na vrlo lošem glasu i praktički se preselila u kategoriju najozloglašenije poljoprivredne kulture.

- Morete napisati da je uljana repica prošla kultura

Fran Andrej će braniti boje Hrvatske u Irskoj

Fran Andrej Jalušić osim žetve u mislima ima i pripreme za ovogodišnje 67. Svjetsko natjecanje orača koje će se od 17. do 25. rujna održati u Irskoj. Irska je kao domaćin ušla u posljednji tren jer su orači svoje snage prvotno trebali odmjeriti u Rusiji. No, zbog ruske invazije na Ukrajinu ono je tamo otkazano.

Nakon dvije godine pauze uslijed pandemije izazvane koronavirusom, oranje

ide dalje, objavio je to na svom pro�ilu na Facebooku državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Tugomir Majdak.

Naime, 18. po redu državno natjecanje u oranju u Republici Hrvatskoj održat će se 7. i 8. listopada ove godine u Prelogu. Natjecat će se orači iz 16 županija i to u dvjema kategorijama. Prva su plugovi ravnjaci, a druga plugovi premetnjaci. (vv)

Braća Jura i Fran Andrej Jalušić iz Ivanovca u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj i to zbog raznoraznih razloga od kojih su manje-više svi već dobro poznati, ističe Fran. Zabranili su nam gotovo sva zaštitna sredstva, a kad smo u poljima s onima jedinima koji su preostali, pčelari nas gledaju kao da smo u pohodu na pčele, kao da smo tu samo da ih otrujemo.

Naslušao se, kaže, svega i svačega ove godine o repici, njenim proizvođačima trovačima pčela i kako sada stvari stoje, vjerojatno ju više neće sijati. Kaže, u potpunosti razumije pčelare, no i poljoprivrednici rade samo svoj posao i brinu se o svom polju. Očito je sada i njima dosta i radije će odustati od repice nego svakodnevno trpjeti mrke poglede ispod očiju na sebi i slušati razne uvrede, imali veze s trovanjem pčela ili ne.

Jer, kako je već poznato, uljana se repica u posljednjih par godina spominjala jedino u kontekstu trovanja pčela i to insekticidom protiv repičina sjajnika. Naravno, kako su inspekcije dokazale, ne onim koji je dozvoljen u Hrvatskoj, već je nabavljen u trećim zemljama.

- Ova sredstva koja su nam dozvoljena, bolje da ih ni nemamo jer jednostavno nisu učinkovita. No, moram poštovati pravila struke, u sustavu sam poticaja gdje su stroge kontrole i oštre kazne.

Uljana repica se inače uzgaja radi dobivanja ulja i po proizvodnji je druga uljarica u Europi, iza suncokreta. U Hrvatskoj su posljednjih godina zbog sigurnog otkupa i manjih ulaganja površine pod njom značajno povećane. Zanimljivo će biti pratiti podatke i iduće godine.

8. srpnja 2022.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI SAJAM

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Analiza rizika kao alat za sigurnost hrane Piše: Dražen Kranjec, univ. mag. vet. med.

Đuro Benc iz Struge nudi svoj prvi mladi grah

Prvi mladi grah “zlatne” cijene Malo osvježenja dočekali su i prodavači na našoj gradskoj tržnici. Odgovaralo je i njima, ali i voću i povrću, naročito onom svježe ubranom netom prije dolaska na klupe.

Svježe maline, borovnice, salate, peršin, a naročito pušleki začinskog bilja itekako su osjetljivi na ljetnu žegu. Što se cijena tiče, kako sezona odmiče, a povrća je sve više, shodno ponudi i potražnji, u laganom su padu. Krumpir je tako 8 kuna, dok se na sajmu može dobiti i za kunu ili dvije jeftinije. Pala je i cijena mahunama s 40 na 30 kuna, paprika se može dobiti već za 15 kuna, a pojavila se i crvena rog paprika koja se drži na 25 kuna.

Jeftinije se na sajmu prodaje i mlada mrkva te krastavci. Pala je čak i cijena kukuruza i to za 20-ak lipa pa tako za 100 kg treba izdvojiti od 270 do 280 kuna.

Jedino (pre)visoku cijenu ponovno ima mladi grah koji se nudi od 15 do 25 kuna u mahuni, odnosno 60 kuna za kilogram očišćenog.

Svi pak željni domaće peradi mogu nabaviti piliće, pačiće i guščiće čija cijena ovisi o njihovoj starosti. Uglavnom, nude se od onih tek izleglih pa do odraslih primjeraka. (vv)

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM Grah u mahuni:

15 – 25 kn/kg

Tikvice:

Očišćeni grah:

60 kn/kg

Mlada mrkva:

15 kn/kg

Koper:

5 kn/pušlek

Peršin:

30 kn/kg

Krastavci:

7 – 12 kn/kg

Mahune:

25 kn/kg

Peršin:

25 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Luk:

5 kn/kg

Mladi krumpir:

5 kn/kg

Krastavci:

Luk:

10 kn/kg 15 – 25 kn/kg

Rajčica:

20 kn/kg

Zelje:

10 kn/kg

Rajčica:

15 – 20 kn/kg

Paprika:

15 – 20 kn/kg

Mahune:

60 – 70 kn/ flašica

10 – 12 kn/kg

Paprika:

Krumpir:

Med:

15 kn/kg

8 kn/kg 30 kn/kg

Maline:

10 kn/mjerica

Smokve:

15 kn/mjerica

Pužolovke:

30 kn

Šljive:

15 kn/kg

Pilići:

10 kn

Borovnica:

60 kn/kg

Jovanka Belec iz Čakovca sa svježe ubranim borovnicama

Procjena rizika od bolesti prenosivih hranom te obavještavanje o rezultatima procjene rizika, uz upravljanje rizikom, čine jedan složen proces koji se naziva analiza rizika.

Postupci u analizi rizika su: procjena rizika, upravljanje rizikom i obavještavanje o riziku.

Kako bi bolje razumjeli proces procjene rizika, potrebno je pobliže objasniti osnovne korake.

Identifikacija opasnosti odnosi se na prepoznavanje poznatih i potencijalnih utjecaja na zdravlje koji su povezani s određenim čimbenikom.

Kada se radi o mikrobiološkim uzročnicima, to konkretno znači identifikaciju određenih mikroorganizama ili njihovih toksina koji imaju utjecaj na hranu. Identifikacija opasnosti pretežno je kvalitativan korak. Opasnosti se mogu identificirati putem relevantnih izvora podataka, što znači da se informacije o opasnostima mogu dobiti iz znanstvene literature, baza podataka određenih industrija, vladinih institucija i relevantnih međunarodnih organizacija na zahtjev stručnjaka. Spomenute informacije odnose se na podatke iz kliničkih i epidemioloških studija, nalaza laboratorija, studija s laboratorijskim životinjama, istraživanja karakteristika mikroorganizama, studija o interakcijama između mikroorganizama i okoliša putem kojih ulaze u prehrambeni lanac, pa sve do uključivo baza podataka o prehrambenim navikama potrošača.

Karakterizacija opasnosti uključuje kvalitativnu i/ili kvantitativnu procjenu nepovoljnih utjecaja bioloških, kemijskih i fizikalnih uzročnika koji mogu biti prisutni u hrani. Postoji nekoliko važnih čimbenika koje je potrebno uzeti u obzir prilikom provođenja ovog koraka, a koji su povezani i s uzrokom bolesti, kao i s organizmom domaćina.

Karakterizacija opasnosti želi uspostaviti odnos doza štetnog uzročnika učinak na organizam pri čemu se trebaju uzeti u obzir različiti parametri, poput količine uzročnika, vremena izloženosti, načina unosa i sl. Pored

toga, stručnjaci mogu razviti i sustav rangiranja kako bi okarakterizirali težinu i/ ili trajanje bolesti. Prilikom procjene izloženosti potrebno je specificirati o kojoj se vrsti i količini hrane radi. Čimbenici koji se moraju uzeti u obzir su učestalost obolijevanja uzrokovanih tim uzročnikom te njegova količina.

Primjerice, na ove čimbenike utječu karakteristike patogena, svojstva hrane, inicijalna kontaminacija hrane koja uključuje različitosti sirovine, način proizvodnje, stupanj sanitacije i postupaka kontrole, načine pakiranja, distribucije i skladištenja hrane kao i načine pripreme hrane, dakle kuhanje i čuvanje. U suštini, procjena izloženosti treba opisati put od proizvodnje do konzumacije određenog proizvoda.

Karakterizacija rizika je završni korak koji objedinjuje identifikaciju opasnosti, karakterizaciju opasnosti i procjenu izloženosti u svrhu ocjene nepovoljnih učinaka koji se mogu dogoditi u određenoj populaciji, uključujući popratne nesigurnosti

osiguravajući kvalitativne i kvantitativne procjene ishoda i težine nepovoljnih i štetnih učinaka na zdravlje. Ova predviđanja mogu se procijeniti uspoređujući neovisne epidemiološke podatke koji se odnose na opasnost od određene bolesti. Stupanj povjerenja u konačnu procjenu rizika ovisi o varijabilnosti, stupnju nesigurnosti i pretpostavkama koje su načinjene u prethodnim koracima, a koje su od velike važnosti za donosioce odluka prilikom upravljanja rizikom.

Procjena rizika zbog različitosti mogućih štetnih čimbenika na organizam razvila se u specifične procjene ovisno radi li se o mikrobiološkim ili kemijskim uzročnicima, a unutar kojih dolazi do još užih podjela.

Tako se različite procjene provode ovisno radi li se o virusima, bakterijama, parazitima, plijesnima, mikotoksinima i sl., a isto vrijedi u kemijskoj procjeni ako se radi o pesticidima, aditivima i drugim opasnostima. Posebne se procjene provode za GMO hranu, novu hranu i drugo.

Ilustracija

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 8 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20

Povrtlarstvo

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRTLARICA

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Učenici PŠ N. S. Rok i OŠ Vratišinec na terenskoj nastavi U sklopu projekta Školska banka sjemena udruga Biovrt provodi edukativne aktivnosti u partnerskim školama PŠ Novo Selo Rok i OŠ Vratišinec.

Aktivno educiramo učenike biovrtlarskih grupa škola ne samo o organskom vrtlarenju u školskim vrtovima nego i puno šire – o zdravom načinu života, očuvanju prirode i održivom razvoju. Tako smo tijekom lipnja educirali učenike u ustanovi Međimurska priroda o očuvanju bioraznolikosti u centru Med dvemi vodami, gdje smo se oduševili edukativnim sadržajima i zanimljivim edukacijama.

Učenici su imali terensku nastavu i na imanju Biovrt Silvije Kolar-Fodor, gdje su učili o bioraznolikosti i kako nam suradnja s prirodom može pomoći pri lakšem uzgoju vlastite zdrave hrane.

Organizirali smo i terensku edukaciju na ekološkim međimurskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima). To je bila odlična prilika da učenici nauče više o ekološkoj proizvodnji hrane te blagodati i važnosti raznolikog konzumiranja za naše zdravlje.

Tako su biovrtlarske grupe učenika iz obiju partnerskih škola posjetile OPG FM u Donjoj Dubravi, gdje smo posjetili veliki nasad ekolješnjaka Franje Misera te smo

Biovrt - u skladu s prirodom www.biovrt.com degustirali njegove odlične i inovativne proizvode: namaz od lješnjaka, espresso, čips i kolačiće s lješnjacima.

Zatim smo posjetili OPG Lisjak u Šenkovcu koji se bavi ekološkim uzgojem borovnica.

Obitelj Lisjak nam je pokazala svoj ekonasad borovnica i priredila nam degustaciju borovnica.

Na kraju smo posjetili i OPG Mohokos u Pleškovcu, gdje su nas proveli svojim ekološkim imanjem te kućom za odmor Lina, a uz degustacije priredili i nekoliko zanimljivih igara za učenike.

Ekološka imanja koja smo posjetili primjer su dobre prakse i divno je slušati pozitivne i motivirajuće priče ljudi koji nisu odustali na svom putu, nego su radišni i inventivni ljudi koji ostvaruju svoje snove.

Hvala svim našim domaćinima, terenska nastava bila je odlična i sa sobom su učenici odnijeli puno korisnih znanja i uspomena. Na ovaj način, s puno praktičnih znanja, stvaramo nove osviještene generacije koji će moći i same napraviti velike primjene u društvu!

Đurđa Plevnjak u svom vrtu

U VRTU obitelji Plevnjak iz Štefanca

Paradajz sade i u plasteniku jer duže traje Piše: Vlasta Vugrinec

Red salate, patlidžana, krastavaca, rajčice, paprike, jagoda odnosno sve ono što treba maloj međimurskoj obitelji raste i sazrijeva i u vrtu obitelji Plevnjak iz Štefanca. Vrtne gredice ravno poredane kao vojnici čiste su i bez vlati korova za što je zadužena supruga Đurđa.

Naravno, uz svesrdnu pomoć supruga Branka, inače komunalnog radnika koji se brine o održavanju javnih površina u naselju.

Povrće je već poprilično stasalo tako da obitelj već bere krastavce, papriku i rajčice te drugu ili treću turu salate. To i nije čudno jer se gredice redovno zalijevaju, ako ne ručno svaki dan, onda putem sustava za navodnjavanje, naravno rađenog spretnim rukama naših vrtlara.

- A kaj da vam velim, svaki dan sam u vrtu, plijevim drač, zalijevam, kopam i uživam u radu. Jedino mi je žalosno gledati biljke kad zažari ova vrućina, kaže Đurđa Plevnjak.

Svakodnevna briga o vrtu vidljiva je i na samom povrću. Naime, stabljike rajčice naprosto stenju pod težinom njenih plodova, a ista je stvar i s paprikom. Vriježe krastavaca dobile su svoju metalnu mrežu po kojoj se penju, a kako bi se plodovi lakše brali, orezan je dio zelene mase, odnosno lišće koje ih skriva. Jer suprug

Branko se ljuti kad mora “dugo” tražiti plodove.

Interesantna je činjenica kako i obitelj Plevnjak uzgaja rajčicu kako na otvorenom dijelu vrta, tako i u malom priručnom plasteniku.

- Napravili smo mali plastenik jer tako imamo plodove puno ranije, a i beremo ih praktički do prvog mraza, pohvalila se naša vrtlarica.

Osim toga, uvriježeno je mišljenje među vrtlarima kako rajčica u plasteniku manje obolijeva od one koja raste na otvorenoj vrtnoj gredici.

- Istina, rajčica u plasteniku prije dođe i duže traje, no ipak nije onako �ina, nema ono nešto kao ona na običnoj gredici, dodaje naša vrtlarica.

No, kad nestane ostana s gredice itekako paše bilo kakva, glavno da je domaća i ne mora se ići u trgovinu po nju.

Poznato je naime da rajčica, iako je uobičajena u našim vrtovima i paše joj klima, često obolijeva.

Naročito ako se često izmjenjuju vrući i kišni dani te ima dosta vlage u zraku.

Među najpoznatijim bolestima svakako je plamenjača rajčice (Phytophthora infestans). Već je poznato da se prepoznaje po sivim i tamnim pjegama koje počinju na najdonjim listovima stabljike koji se osuše.

Rajčicu uzgajaju i u malom plasteniku Kako rajčica ima gustu zelenu masu i svi smo “opsjednuti” trganjem njenih zaperaka, to mjesto oštećenja idealno je za “ulazak” sive plijesni.

Naravno, kako nitko od nas ne želi kupovne pesticide u svom vrtu, manje-više svi posežemo za razno raznim

pripravcima u zaštiti. Bilo da je to prskanje razrijeđenim domaćim mlijekom, otopinom sode bikarbone bilo pak pripravkom od koprive. Sve to itekako je poznato obitelji Plevnjak koja kombinira kako kad im što dođe pod ruku ili im je jednostavnije primijeniti.

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Povrtlarstvo 21

BERNARDIN VRT

Za nove korisnike biodinamičkog kalendara (1. dio) • Kada raditi kompostne hrpe?

Najbolji su rezultati dobiveni tijekom silaznog Mjeseca, osobito u proljeće.

• Kada širiti kompost?

Rasipati kompost tijekom silaznog Mjeseca, po mogućnosti u jesen ili u rano proljeće, ovisno o uvjetima tla i potrebama usjeva.

• Oranje i priprema tla To je najbolje učiniti u silaznom Mjesecu kada su vremenski i zemljišni uvjeti povoljni. U vinogradima i voćnjacima, rad na tlu tijekom silaznog Mjeseca, posebno ako slijede 3 ili 4 dana suhog vremena, pomaže zadržati tlo bez korova na duže vrijeme.

Upozoravamo da rad na tlu koje je suviše vlažne strukture oštećuje tlo, a rad na tlu koje je previše suho stvara prašinu i jednako je nepovoljno.

• Presađivanje sadnica vinove loze, drveća i grmlja Tijekom silaznog Mjeseca u odgovarajućem dijelu sezo-

ne i ako je moguće u popodnevnim satima.

• Žetva Kao opće pravilo, za berbu voća, zelenog povrća, ljekovitog bilja te za košnju sijena i silaže, bolji uvjeti skladištenja mogu se dobiti branjem ujutro na dane Zračnog impulsa (dani cvijeta), tijekom uzlaznog Mjeseca (u Vodenjaku ili Blizancima npr.).

Izbjegavajte žetvu tijekom čvorova, pri punom Mjesecu, na dane Perigeja i na dane lista (posebno Ribe) jer mjesec u ovoj konstelaciji često donosi vlažniju atmosferu. Žetva će zadržati previše vode i skladištenje će biti umanjeno.

Korjenasto povrće i krumpir treba brati tijekom silaznog Mjeseca, idealno u Zemaljskom impulsu (dani korijena), u znaku Djevice, i ako je moguće u poslijepodne, poboljšana kvaliteta dugoročnog čuvanja.

Mjesec u Lavu idealno je vrijeme za žetvu žitarica i plodonosnih biljaka.

NAJVEĆI PROIZVOĐAČ PVC STOLARIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

PLAN SADNJE 8. srpnja – Dan korijena Spremanje ranog krumpira i eventualno nova sadnja krumpira.

9. srpnja – Dan cvijeta do 15 sa� Odličan dan za košnju i rad s pčelama, sijemo faceliju za kasnu ispašu pčela.

10. srpnja – Dan lista Lišće krastavaca, bundeva, krumpira i rajčice ojačat ćemo tako da ih u dane lista poprskamo čajem od koprive. Kod prvih znakova plijesni prskat ćemo tri večeri zaredom čajem od poljske preslice ili mješavinom mlijeka i vode u omjeru 1:1 odnosno vode sa sodom bikarbonom.

11. srpnja – Dan lista Za mjere pro�v rovaca izradit ćemo preparat D8 iz pepela ili niže potencije.

12. srpnja – Dan ploda od 9 do 22 sata Povoljan dan za žetvu, još sijemo i njegujemo plodonosne biljke, posebno biljke za pridobivanje vlas�tog sjemena.

13. srpnja – Nepovoljan dan Nije pogodno za rad s biljkama zbog Perigeja i punog Mjeseca te završava period presadnje.

14. srpnja – Dan korijena Njegujemo korjenaste biljke.

Tabela prikazuje elemente prema kojima se radi biodinamička proizvodnja:

Korijen u Zemljanim danima

Mjesec u Jarcu i Biku (dani korijena)

Cvijet u Zračnim danima

Mjesec u Vodenjaku (dani cvijeta)

List u Vodenim danima

Mjesec u Ribama (dani lista)

Plod u Vatrenim danima

Mjesec u Strijelcu i Ovnu (dani ploda)

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�.

U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936 Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

www.marlex.hr | info@marlex.hr

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

8. srpnja 2022.

JER…

Bebe 2022.

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Prodavačicama Rosani Vizinger i Melaniji Novak darovali smo platnene vrećice

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

TRGOVINA METSS BR. 61 SLAKOVEC

Isprobavamo recepte kad ne znamo kaj kuhati!

U trgovini METSS u Slakovcu ovog su nas tjedna dočekale izrazito simpatične prodavačice Melanija Novak iz Dragoslavec Brega i Rosana Vizinger iz Pretetinca.

Prodavačice poznaju navike svojih kupaca i uvijek im stoje na usluzi. Melanija nam je

kazala da u našim novinama voli pročitati sve od prve do zadnje stranice, no najviše ju zanimaju recepti te događaji iz njezine župe i općine. Rosana nas uglavnom čita i prati na svom mobitelu, ali kad stigne, rado prolista i pročita novine.

Naše će vrećice iskoristiti već

Mateja i Denis Levačić iz Murskog Središća dobili su Davida rođenog 4. veljače.

za iduću kupnju namirnica i kaže da joj je jedna takva baš trebala. U trgovini u Slakovcu rade i Ines Brgles iz Križopotja, Petra Novak iz Preseke, Jasmina Horvat iz Dunjkovca i Draženka Škoda iz Nedelišća, koja je voditeljica trgovine u Slakovcu. (SZ)

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našoj čitateljici

NAGRADNI “Tri kupona skupi i naočale IvaniNATJEČAJ Zadravec i prodavačici Ivani Tušek Hren pokupi” Briljanta i naših novina

Drugi kupon novog 88. kola Novo, 87. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

3

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 15. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 26. srpnja.

Sretnog dobitnika 88. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. srpnja. (mk).

Dejan i Ivana Lovrenčić iz Podturna dobili su sina kojemu su dali ime Lovro rođenog 11. travnja.

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 26.7. do do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

2

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Mirjam Varga iz Pribislavca, kandidatkinja iz Međimurja na Izboru za miss sporta Hrvatske 2022. godine Foto: Zlatko Vrzan

2

Dobro je znati VIKEND VODIČ

Petak, 8. srpnja

18 sa� Balade uz Muru: Mar�na i Dean / ljetna pozornica Murski wine fest Šetnica sv. Barbare Mursko Središće 18 – 21 sat PPP – Posle posla park!

Prostor – Cezam Čakovec 20 sa� Kazališna predstava Ambulanta v Gruntovcu, zabava uz Mišu Kovača i pratnju Live Banda KUD-a Gruntovec Mlin na Muri u Žabniku 21 sat Klapa Šufit Ljetne noći grada Preloga Prelog

Subota, 9. srpnja

20 sa� Iz srca međimurske popevke Atrij Starog Grada Čakovec 18:30 Zmajev vrt obitelji Valkaj Železna Gora 19 sa� Cra� beer fest Šetnica sv. Barbare Mursko Središće 10 sa� Pedalom po Štrigovi Dom kulture Štrigova 21 sat Darko Domijan Ljetne noći grada Preloga

Nedjelja,

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend KONCERT KLASIČNE glazbe u Zmajevu vrtu u Železnoj Gori

Nastupaju Međimurci Blanka Tkalčić i Miljenko Turk Poznata manifestacija u Zmajevu vrtu ove subote, 9. srpnja 2022., u 18:30 počinje ponovnim dvorišnim sjajem obitelji Valkaj. Nastupat će Ivana Lazar – sopran, Blanka Tkalčić – mezzosopran, Filip Filipović – tenor, Miljenko Turk – bariton, Matija Fortuna – dirigent i orkestar mladih glazbenika. Također, Stephan Lupino (lupinizam) predstavit će svoje skulpture.

Cijena ulaznice je 50 kuna.

Ponesite svoje deke za sjede-

KONCERT povodom prvog rođendana Riznice Iz srca Međimurske popevke

U atriju Starog grada tradicionalne popevke Riznica Međimurja slavi svoj prvi rođendan u subotu 9. srpnja s početkom u 20 sa� u atriju Starog grada. Sprema se zanimljiv koncert Iz srca Međimurske popevke. Nastupaju: Neven Kolarić, Ivan i Anka Lisjak, Marija Magdalena Kočila, Lidija Bajuk, Glazbeni sastav Maruleki, Krunoslav i Mar�n Lajtman, Lea Šprajc, Zbor Pučpuljike, Tamara Korunek i Marko Žerjav, Nikola Grabar i Marino Tomasović te Cecilija Merkač Hudopisk.

Ulaznice se mogu besplatno podići u suvenirnici Riznice. Broj ulaznica je ograničen. (st)

10. srpnja

21 sat Cota G4 Ljetne noći grada Preloga

nje na travi, a u slučaju lošeg vremena koncert će se održati u nedjelju, 10. srpnja 2022.

Naša Blanka Tkalčić rođena je 1978. u Čakovcu. Pohađala je srednju glazbenu školu u Varaždinu te je diplomirala na Akademiji glazbe i glume u Grazu. U lipnju 2004. magistrirala je na istoj akademiji.

Sudjelovala na mnogobrojnim koncertima i kulturnim manifestacijama diljem Hrvatske i u inozemstvu. (st)

11. Truck show of Međimurje

Kamioni diljem Čakovca Ljubitelji kamiona, ove subote, 9. srpnja, s početkom u 12 sa� u Čakovcu na prostoru BP Adria Oil (južna obilaznica Čakovca) održat će se jubilarni 11. susret profesionalnih vozača pod nazivom Truck Show Of Međimurje. Osim što ćete upozna� i prouči� nove modele

KOLEKTIV iz Prostora i Društvenog centra

Posle posla park!

Blanka Tkalčić, sopranistica rodom iz Čakovca

Poslije posla u petak u Perivoju Zrinski s početkom u 18 sa� ekipa iz Prostora i Društvenog centra Čakovec organizira kvalitetno i inova�vno druženje gdje ćete ima� mogućnos� za bavljenje sportom, glazbom i zabavom. Uz razne društvene

Koncert Martine i Deana te Murski wine fest ljetnoj pozornici. Također, u 18 sati počet će Murski wine fest, zabava u Murskom Središću uz kvalitetno vino zagarantirana. (st)

IZLOŽBA SNAGA boje Spomenke Marciuš iz Nedelišća

U zgradi Scheier nova zanimljiva izložba Zgrada Scheier u srijedu 13. 7. 2022. s početkom u 20:00 sati dobiva novu samostalnu izložbu autorice Spomenke Marciuš Snaga boje. Izložbu je moguće

posjetiti do 17. 7. 2022. svakim radnim danom prijepodne od 10:00 do 12:00 i poslijepodne od 17:00 do 20:00 sati. (st)

Boris Škifić, autor ovog nevjerojatno uvjerljivog romana, slaže se sa svojim likom, ali opet – vjeruje i u život i u roman. Kao i u to da život, pa tako i povijest bolesti, piše romane.

Pisma su potresna kronika, naturalistički detaljan prikaz bolničke atmosfere, zapis o prolaznosti i blizini smrti, ali i životu u krugovima koji se šire dolaskom svakog novog pacijenta. Pisma su i priča o životu i životnosti, erosu koji se do zadnjeg trenutka ne prepušta thanatosu bez borbe. Jer iza zamagljenih bolničkih prozora, koji vrlo temeljito dijele svijet na onaj vani i onaj unutra, događa se život u svoj svojoj punini, barem dok ne dođe smrt ili dežurna sestra.

Vještim dijalogiziranjem i dijalektiziranjem, pa i humorom kad je najpotrebniji, Škifić oblikuje

MJESEČNI VODIČ

22. i 23. srpnja Forestland 2022.

Brezje

23. srpnja 19 sa� Koncert Murska dekla Mlin na Muri, Žabnik

od 28. srpnja do 2. kolovoza Čakovec Porcijunkulovo od 26. do 28. kolovoza JAZZ u vinogradu Mađerkin breg

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

HENA COM NAGRAĐUJE - TENA ŠTIVIČIĆ: Šezdeset četiri Najjednostavnije rečeno, 64 je drama o ženama, muškarcima, djeci i roditeljima.

Priroda je te odnose zamislila krajnje elementarno, ali svako ih doba neprestano nadograđuje i mijenja. Mladi bračni par u drami Tene Štivičić preispituje svoje uloge u partnerskim i obiteljskim odnosima, s naglaskom na pitanje je li imati djecu biološki ili društveni imperativ.

Ionako nelaku odluku da postanu roditelji dodatno će im otežati proces medicinski

potpomognute oplodnje čiji je ishod krajnje neizvjestan, što će lančano utjecati na njihov brak i druge odnose unutar obitelji.

Dobitnik knjige Oliver Pötzsch: Vještac objavljene u prošlom broju je Damira Krčar iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

sadržaje, kod fontane će bi� organizirana izložba Kaj ga fotki. Očekujte razne s�love. Ideja PPP-a je da park ponovno oživi jer našem divnom međimurskom parku najviše nedostaju ljudi! (st)

Predstavljamo novu knjigu Borisa Škifića - Pisma iz Vinogradske

LJETNI PROGRAM Murskog Središća

U sklopu Ljeta uz Muru 2022. u petak, 8. srpnja, u 18 sati održat će se koncert Martine i Deana. Lokacija je Šetnica sv. Barbare na

kamiona raznih serija, proizvođača i mješovite sportsko-zabavne sadržaje, također će se razgovara� o zahtjevnos� šoferskog posla i s�la njihovih života. Podsjećamo da je i ove godine ak�vna tročlana vuča kamiona s početkom u oko 16 sa�. (st, foto: mg)

priču o bolnici i bolesti ‒ a kako drukčije ‒ i kao metaforu.

Kratki sadržaj knjige: Vezu između povijesti bolesti i uzbudljiva romana zamijetit će novi liječnik negdje pri kraju Pisama iz Vinogradske, što onomu tko ta pisma šalje, nakon što je desetak (najboljih) godina proveo na urološkom odjelu Vinogradske bolnice, ne zvuči kao neka utjeha.

Nakon dijagnoze koja ga je preko noći odvojila od zagrebačkih ulica i studentskog života, i pretvorila u bolničkog starosjedioca, nakon brojnih operacija, lijekova i katetera, boli i kratkotrajnih trenutaka nade, razumljivo je da ga vjerojatno nije briga što njegov život netko uspoređuje s književnošću.

TENA ŠTIVIČIĆ: Šezdeset četiri

kupon br. 1399

poklanja knjigu Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Hena com i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

8. srpnja 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

MIRJAM VARGA (19) iz Pribislavca kandidatkinja za miss sporta 2022. u Prelogu

VODE VAS U KINO

Želja mi je postati licencirana trenerica fitnesa

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 20. SRPNJA U CINESTARU VARAŽDIN.

Pripreme u Hotelu Panorami trajale su četiri dana, a Mirjam se na finalu predstavila točkom koju je osmislila i pokazala kakav je odbojka sport Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

O

dbojkašica Kaštela, Mirjam Varga (19) iz Pribislavca, naša je međimurska kandidatkinja koja je zablistala na ovogodišnjem Izboru za miss sporta Hrvatske 2022. go-

dine koji se održao u Hotelu Panorami u Prelogu.

Ova ambiciozna sportašica i dugogodišnja odbojkašica Kaštela i KOP-a Čakovec, odbojke na pijesku, bila je jedina međimurska kandidatkinja na tom prestižnom natjecanju čija je ujedno bila domaćin.

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “1-UP” (projekcija u Varaždinu) Ulaznice za film “1-UP” dobila je:

Suzana Glavina

KAKO DO ULAZNICA?

Mirjam Varga odbojku trenira od drugog razreda osnovne škole

17 finalistica u borbi za titulu najljepše sportašice!

Već 30. godinu zaredom organizira se Izbor za miss sporta Hrvatske. To je najdugovječniji izbor ljepote u Hrvatskoj koji je krenuo nekoliko mjeseci prije Izbora za miss Hrvatske. Djevojke poput Lane Banely, Stefany Hohnjec, Vanje Rupene, Dvine Meler, Valerije Čilaš, Mie Šlogar, Elene Dizdar, Cindy Šoštarić, Ivane Jurković, Anje Ožanić i Amine Kajtaz ponijele su u povijesti tog izbora lentu pobjednice. To su danas renomirana imena u showbizu, poznate TV-voditeljice i eminentne hrvatske manekenke. Od 2006. godine organizatori Izbora i vlasnici licence miss sporta Hrvatske su Tamara Roglić, vlasnica modne agencije Tarol i Damir Mrvec, novinar Večernjeg lista.

Aktualna miss sporta Hrvatske je tenisačica Borna Mohač.

Izbor se održao u četvrtak 7. srpnja u Hotelu Panorami u Prelogu. Finalistice su boravile u Hotelu Panorami na pripremama četiri

3

dana gdje su odradile brojne fotosessione, razne sportske aktivnosti i sve pripreme potrebne za nastup.

Na samom izboru sportašice su se žiriju predstavile trima izlazima – sportska odjeća brenda Body feeling, kupaći kostimi dizajnerice Mirsade Jureša, uz koje su nosile sunčane naočale brenda Prooptika, te večernje haljine G-Blue. Tvrtka Paul Green izradila je sandale i tenisice za svih 17 �inalistica.

Posebnost izbora je talent show. U 45 sekundi svaka sportašica osmislila je sama koreogra�iju i muziku u kojoj će predstaviti sport iz kojeg dolazi.

U zabavnom dijelu programa nastupili su plesači akrobatskog rock’n’rolla, Paula Hude i Vedran Sraga, prvaci Hrvatske u latinoameričkim plesovima, operna pjevačica Barbara Othman, violinistica i pjevačica Sasha Ciu te Minea. Voditelj programa je Davor Garić.

U �inalu su se nadmetale: Gabrijela Babić iz Pule,

umjetničko inline rolanje; Maja Dravinec iz Zagreba, gimnastičarka; Anny Alves, plesačica iz Zagreba; naša Pribislavčanka, odbojkašica Mirjam Varga; Noa Kosić iz Siska, umjetničko plivanje; Matea Sertić iz Zagreba, sinkronizirano klizanje; atletičarka Lorena Bartaković iz Zagreba, košarkašica Natalija Krznarić iz Zagreba, nogometašica Nikolina Tufekčić iz Zagreba, atletičarka Nika Brajković Kvesić iz Zagreba, Rea Krvavica iz Zagreba, ritmička gimnastika; Dorotea Kudelić iz Zagreba, ritmička gimnastika; odbojkašica Matea Ćato iz Slavonskog Broda, odbojkašica Magdalena Orlić iz Zagreba, jahačica iz Zagreba Ivana Matijašević, košarkašica Anet Mrdalj iz Zagreba i atletičarka Sara Šandrić iz Zadra.

Kako se izbor održao u četvrtak navečer, već na završetku našeg aktualnog broja u drugom tjednu donosimo tko je pobjednica ovogodišnjeg Izbora za miss sporta.

- Odbojku treniram od drugog razreda osnovne škole. Na natjecanje me prijavila prijateljica pa su me pozvali na kasting u Zagreb gdje sam prošla među �inalistice, rekla nam je na početku razgovora Mirjam Varga, inače studentica koja je završila prvu godinu Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, pedagoški smjer.

Završila je II. gimnaziju u Varaždinu, smjer sport-

ska gimnazija, a želja joj je osim raditi kao odgajatelj, postati i licencirana trenerica �itnesa. Što ne čudi, jer osim odbojke i fakultetskih obveza, ima vremena i za treniranje u teretani.

Pripreme u Hotelu Panorami trajale su četiri dana, a Mirjam se na �inalu predstavila točkom koju je osmislila i pokazala kakav je odbojka sport.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

4

media

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric, Foto: Zlatko Vrzan

Kako nositi ljetne haljine na bijele patike pokazale su nam Lucija i Katarina

Urbani look Ene Babić i Ande Pintarić uz neizostavne sunčane naočale

Bijela košulja je klasik kojim nikada ne možete pogriješiti. Grazia i Snežane pokazale su nam kako ih možemo savršeno kombinirati s ostatkom outfita

Mihaela je laneni komplet iskombinirala uz ceker

Žute štikle i torbicu Eleonora Glavina odlično je spasala na lepršavu haljinicu

Mlada dama je prugicama na suknji donijela dašak mora na čakovečku špicu Obitelj Bartolec u ljetnom izdanju

jama kombinaciproljetnim i Klara u Vedrana



18. svibnja 2018.

NOGOMET

RUKOMET

NK HODOŠAN

ŽRK ZRINSKI

Čvrstom obranom i efikasnim napadom do naslova prvaka

Povrat Mrđena na klupu Zrinskoga

Piše: Dino Jambrović

Nakon odigranih 30 susreta u II. MNL – A skupina, titulu najmomčadi ponijela je momčad Hodošana. Ostvarili su 27 pobjeda, dva neriješena ishoda te su samo jednom poraženi na domaćem terenu protiv Jadrana iz Štefanca. Osvojili su 83 boda, drugi je bio Spartak sa 67, a treća Mladost iz Ivanovca sa 61 osvojenim bodom. Imaju prvi napad lige sa 106 postignutih zgoditaka, dok je druga najefikasnija momčad ČSK s 99 zgoditaka. Imaju najčvršću obranu lige sa svega 19 primljenih zgoditaka.

Pod vodstvom trenera Nikole Markana, naslov prvaka osvojili su: Dejan Mlinarec, Marko Sinković, Nikola Vlah, Saša Marčec, Sandi Magdalenić, Jan Zrna, Karlo Zrna,

Nogometaši Hodošana zasluženo su proslavili titulu prvaka Renato Pintar, Zoran Pasler, Zoran Strahija, David Hađikan, Nikola Pavlic, Simon Jakšić, Dejan Naranđa, Matija Šimunić, Marko Šavora, Miro-Matija Ružić, Davor Košak, Mario

Vadlja, Marko Krznar, Ivan Markač, Nikola Šavora, Antonio Ladašić, Dario Kukovec i Nikola Baksa.

Iz kluba poručuju da su prezadovoljni osvojenim prvim

mjestom i da im je cilj zadržati momčad na okupu, kao i dovesti nekoliko kvalitetnih pojačanja na deficitarnim pozicijama.

Zahvaljuju i vjernim navijačima

koji su ih pratili na domaćem terenu kao i na gostovanjima.

Posebno zahvalu posvećuju vjernim sponzorima koji su uvelike pomogli pri radu kluba.

NIKO KOŠIR

Ponajveći međimurski talent odlazi u Osijek Piše: Nikola Lukman

Niko Košir (14) iz Gornjeg Hrašćana jedan je od najvećih međimurskih nogometnih talenata.

Nogometom se počeo baviti kad je prohodao, kod kuće se stalno igrao loptom. Na prvi trening je otišao s pet godina u NK Pobjedu Gornji Hrašćan, a trenirao je sa 8 ili 9 godina starijima dječacima, dok mu je trener bio Dejan Borko. ,,Krivac” za to je tata koji mu je s tri godine već slagao kod kuće poligone koje je uspješno prolazio.

Njegove sjajne igre dovele su ga do Osijeka, a Niko je zahvalan dosadašnjim trenerima koji su mu ugradili pravilan nogometni put.

- Dosad me treniralo puno trenera. Prvi je bio Dejan Borko, kod njega sam došao na prvi nogometni trening. Zatim me u ŠN Petici trenirao Krunoslav Bratković, njega bih najviše istaknuo i zahvalio mu jer me on naučio najviše toga, od igre, ponašanja na terenu, do ponašanja van terena i prije svega je davao savjete kako biti pravi sportaš. S trenerom Bratkovićem smo od ,,kante za napucavanje” došli do prvaka i od srca mu najviše zahvaljujem.

Kad sam prešao u NŠ Međimurje,

Niko iz Gornjeg Hrašćana želi postati profesionalac i reprezentativac preuzeo me odličan mladi trener Karlo Kosalec koji me isto puno toga naučio i želim mu puno sreće u daljnjem trenerskom poslu. Polusezonu u 1. HNL-u pioniri vodio me Mario Šarić, za mene jako odličan trener i on me jačao kroz svoje treninge, ,,vike” na terenu i savjete koje mi je davao i zahvaljujem mu na tome. Dok su neki dolazili na njegove treninge ljuti i odlazili ljuti, ja sam došao sretan i odlazio sretan. U HNK-u Hajduk vodili su me Robert Jurica i Danijel Vušković. U NK Osijeku vodili su me Hrvoje Kurtović, koji mi je nakon trenera Bratkovića najbolji

trener, i Toni Kačunić koji je odličan trener uz kojeg smatram da sam puno napredovao. Trener kada dođem u Osijek bit će mi Matej Žitnjak, koji je meni odličan trener, a to se vidi i po sjajnim igrama i rezultatima, opisao je Niko trenere s kojima je do sada radio.

Mladi i talentirani Košir prošao je sve čari nogometa na selu.

Prvo je trenirao s puno starijim dečkima, a kada se oformila ŠN Petica, prošao je nekoliko kategorija. Sam je priznao kako su na početku bili “kanta za napucavanje”, ali odličnim radom došli su do prvaka Međimurja u kategoriji limača. Neke trenutke nikada neće zaboraviti.

- Ima puno toga, od prvih osvojenih turnira sa ŠN Peticom, do treniranja s Hajdukom, odlaskom na turnire s Hajdukom, zahvaljujući Stjepanu Topolnjaku koji me preporučio i hvala mu na tome. Zatim odlazak u Japan na turnir sa selekcijom Međimurja, hat-trick protiv Istre kao i nastupe u 1. HNL pioniri. Do, evo, odlaska u Osijek, koji stalno iščekujem, zahvaljujem Draženu Hlišću koji me preporučio u Osijek, a također i Ivici Vranješu koji puno brine o meni tijekom boravka u Osijeku.

Do sada sam stekao veliko nogometno iskustvo s obzirom na to da sam 14-godišnjak, poručio je Niko.

Nakon što je kao ulazni pionir igrao 1. HNL-u, Niko je dočekao transfer u Osijek gdje će u novoj sezoni braniti boje bijelo-plavog kluba. S Osječanima je do sada trenirao i igrao nekoliko puta godišnje, ali u novoj sezoni bit će punopravni član.

- Od siječnja 2019. na preporuku Dražena Hlišća otišao sam u Osijek, gdje su me dečki sjajno prihvatili i od prvog dana osjećam se kao da sam dio te ekipe od početka treniranja pa mi svaki odlazak u Osijek predstavlja veliko zadovoljstvo jer je ekipa odlična, a to se vidi i po rezultatima koje donosimo, odlična smo klapa.

Na to gledam odlično jer mi to daje motiv da još jače treniram.

Trenirati je odlično jer su treninzi jakog intenziteta na odličnom nivou. Razlika je u tome što je intenzitet jači i ozbiljnije se radi. U budućnosti se vidim u jednoj od liga petice i dresu reprezentacije, kazao nam je Niko.

Na kraju razgovora mladić iz Gornjeg Hrašćana otkrio nam je svoje ciljeve za koje želimo da mu se ostvare.

- Cilj mi je da me zaobiđu ozljede i da potpišem profesionalni ugovor s Osijekom za početak, onda ću moći reći da sam ostvario jedan svoj san, a kasnije ćemo vidjeti što će biti.

Uz to da zaigram profesionalni nogomet cilj mi je i da jednog dana budem reprezentativac, zaključio je mladi nogometni 20 talent naš razgovor.

Dobro je znati

Goran Mrđen ponovno je, po treći put, preuzeo kormilo seniorske ekipe Zrinskog, čakovečkih rukometnih prvoligašica.

Goran je Zrinskice vodio i u prvoj polovici prošle sezone kada je sporazumno napustio klub i do kraja sezone preuzeo ekipu Podravke. Po završenom poslu u Podravci Goran je ispunio svoje obećanje i odlučio se vratiti u Zrinski.

Iskusno trenersko ime veliki je dobitak za mladu ekipu Zrinskog. Pred trenerom je zadatak da uz pomoć Uprave do početka priprema popuni igračku križaljku kako bi i u sljedećoj sezoni Zrinski mogao kvalitetno razvijati svoje mlade igračice, a da istovremeno ekipa čvrsto čuva svoj prvoligaški status.

- Nije, kako se kaže, da je sreća da se vraćam treći put, no prvi put sam morao otići zbog osobnih razloga, drugi put zbog poziva kluba koji se ne odbija i evo me u Čakovcu, sredini koja me osvojila po treći put. Iako ima još dosta vremena do početka priprema s ekipom, koje će biti negdje oko 1. kolovoza, a polako već radimo s vodstvom kluba na slaganju igračkog kadra.

Prvenstveno mi je želja da na okupu zadržimo sve igračice pa ćemo u hodu vidjeti što nam je činiti, tj. koje pozicije popuniti, kazao nam je u telefonskom razgovoru Goran www.mnovine.hr • r Mrđen. (md)

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



8. srpnja 2022.

NOGOMET NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

DRAŽEN HLIŠĆ

Na prvom treningu Međimurja veliki broj novih igrača

Međimurski nogomet ima kvalitetu, ali ne znamo zadržati igrače

Čakovečki drugoligaš je u srijedu započeo pripreme za novu sezonu u 2. HNL-a. Na pomoćnom terenu SRC Mladosti novi strateg Ivica Solomun sa svojim pomoćnikom Velimirom Žganecom iz Varaždina i trenerom golmana Damirom Vugrincem poveo je grupu od tridesetak igrača na prvi trening.

Od igrača iz protekle sezone na treningu su bili Jan Marcijuš, Jozef Kuqi, Jakov Marđetko, Niko Ivančić, Luka Marton, Fran Cerovčec, Luka Bacinger, dok su po posebnom programu trenirali Lovro Levak Panić te Matej Marić kod kojih je status u klubu još uvijek pod upitnikom. Za sada su iz kluba otišli Hranilović, Zanjko, Denis Glavina i Dominik Glavina, Ratajec, Kirić, Jakupak, Mendelski, Petrenko, Stryzak, a upitan je status Škvorca i Hlišća. Na treningu je tako zamijećen veliki broj novopridošlih igrača, a dosta ih je na probi.

- Spisak igrača bude definiran do ponedjeljka, kad struka odluči koji

igrači su nam potrebni, a koji ne, trenutno je na spisku odnosno "na probi" 28 igrača, taj širi spisak je irelevantan za sad. Na dobrom smo putu, ali ne želim nikakve pompozne najave. Mislim da ćemo biti dobri u novoj sezoni, rekao je sportski direktor Anton Jukić.

Definitivno je puno posla pred trenerom Solomunom i suradnicima, no do prvenstva ima dosta vremena tako da će moći iskristalizirati momčad za po nama dosta jaku ligu koja se igra na teritoriju cijele Hrvatske. Za sada će uz treninge kojih će tjedno biti najmanje šest, neki put i dva dnevno, Međimurje brusiti formu kroz kontrolne utakmice.

Za sada su dogovorene četiri, a prva je na rasporedu 23. srpnja protiv Varteksa, a druga protiv Rudara 30. srpnja. Još će igrati sigurno protiv Nedelišća 3. kolovoza i Bjelovara 8. kolovoza, a još se traže protivnici za najmanje dvije kontrolne utakmice. (md)

NK MEĐIMUREC

Međimurec predstavio novog trenera Nakon odlaska Antuna Jukića usred sezone, klupa Međimurca bila je prazna do kraja prvenstva. U Međimurcu su odmah krenuli u potragu za novim trenerom, nije im se žurilo, jer su bili pri samom vrhu 1. Međimurske lige. Dva tjedna nakon posljednjeg kola u Međimurcu su predstavili novo trenersko ime. +18

Klupu Međimurca preuzima Jurica Vručina, brat ikone HNL-a Bojana Vručine. Vručina će osim trenerske uloge imati i igračku, a u klub dolazi iz austrijskog Margarethena.

Jurica je u Austriji igrao napadača s bratom Bojanom, a poznata braća zajedno su ih dovela do naslova prvaka u šestoj ligi. (nl)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

- Mladi međimurski igrači Košir i Farkaš imaju prvoligaški poten- Dražen već pet godina radi cijal, otkriva nogometni skaut Hlišć za NK Osijek kao skaut Piše: Miljenko Dovečer

Putovati i biti plaćen za gledanje nogometnih utakmica, pomagati omiljenom klubu i donositi odluke koje potencijalno mogu biti vrijedne milijune eura, teško da se može zamisliti nešto što više golica maštu prosječnog pratitelja nogometa. Međutim, ogroman dio tog posla je uzaludan jer možda jedan posto igrača koje je skaut pogledao njegov klub potpiše. Jedan od rijetkih nogometnih skauta s područja Međimurja je Dražen Hlišć koji radi taj posao za NK Osijek.

Njega je angažirao Ivo Vranješ, šef skautske službe, a Dražen osim Međimurja pokriva i ostale županije koje spadaju pod nogometnu Regiju Sjever.

- Dugi niz godina sam u nogometu. Radio sam kao tajnik u školi nogometa u Varaždinu, prije toga sam bio član izvršnog odbora odnosno osnivač Škole nogometa Međimurje Čakovec. Igrom slučaja preko nekih poznanstava upoznao sam i približio se ljudima iz Osijeka u vrijeme kad su u NK Osijek ušli strani investitori.

Kad su počeli sa službom za skauting, našli smo zajednički jezik i krenuli tim poslom na našem području. Evo, već je peta godina kako surađujem s našim slavonskim prvoligašem, rekao nam je Hlišć u uvodu razgovora.

Spriječile ga ozljede pa uspio kao skaut

- Nije bilo u to vrijeme škola nogometa po cijelom Međimurju kao sad, pa sam počeo kao pionir u NK-u MTČ Čakovec u generaciji Štefulja, Varge, Farkaša i ostalih. Međutim, nakon godinu dana obolio sam od hepatitisa što je sigurno usporilo, a i valjda završilo moj nogometni razvoj.

Nakon što sam ozdravio, nastavio sam igrati u kadetima Spartaka gdje sam se zadržao dvije sezone. S obzirom na školovanje i kasnije radno mjesto, otišao sam u Budućnost Podbrest, no pratile su me ozljede obaju skočnih zglobova, a karijeru mi je vrlo rano završila operacija kralježnice.

Nakon te svoje kratke nogometne karijere posvetio sam se uglavnom vođenju malonogometnih ekipa s kojima

sam na području Međimurja osvojio sve što se osvojiti može.

Kroz te ekipe prodefilirali su i eminentni igrači poput Štefulja, Briškog, Havelke, Črnkog, što su danas sve prvoligaški i drugoligaški igrači, dodao je Dražen u nastavku.

Draženovi sinovi Slaven i Neven danas su etablirani nogometaši koji su igrali i drugoligaški nogomet, a on sam kao roditelj dobro zna s kakvim se problemima susretao kad su počinjali igrati nogomet.

- Sinovi su kroz nogometne kampove bili zapaženi prvo od NK Međimurja, a zatim i od NK Varaždina. Svi roditelji pa tako i ja imaju poteškoća u troškovima prijevoza i servisiranju, škole su dosta udaljene, pa smo šest godina svakodnevno vozili po 50 kilometara. Tako da sada roditeljima mogu dati savjet gdje da im djeca nastave karijeru. Kad se odluče za Osijek, u tom klubu osigurani su im smještaj i prehrana. U Osijeku imaju samo dvije obveze, znači prvenstveno škola te trening i učenje te nemaju nikakvih dodatnih poslova. Smješteni su u domovima, imaju nadzor, imaju dovoljno slobodnog vremena da organiziraju sve svoje aktivnosti. S druge strane u Varaždinu, Slaven Belupu ili nekim bližnjim klubovima puno vremena roditelji djece troše na prijevoz, dolaske i odlaske, smanjuje se vrijeme odmora, smanjuje se vrijeme učenja i školskih obaveza, otkrio nam je Hlišć pa objasnio na koji način sada skautiraju igrače, a najbolji primjer za to su mladi Košir i Farkaš koji su nedavno pristupili Osijeku.

Sama nogometna kvaliteta nije recept za uspjeh mladih nada

- Niko Košir je zapažen na jednom malonogometnom turniru gdje je igrao sa starijim igračima i odskakao od njih.

On već tri godine zaredom dolazi u slobodno vrijeme u Osijek, boravi po tjedan dana, trenira i odlazi na turnire i već se upoznao sa svojim budućim suigračima. On tako praktički nije novi igrač i neće mu trebati puno vremena za prilagodbu.

Nekad u početku mog rada uzimali smo puno veći broj

igrača, što zbog mog neiskustva i drugačijeg pogleda rada na nogomet, jer svi su oni u svojim godištima u našem kraju odskakali, no pokazalo se da nije dovoljna samo nogometna kvaliteta. Trebalo je skautirati cijelu socijalnu anamnezu obitelji, način vannogometnog ponašanja i puno drugih čimbenika koji su potrebni za adaptaciju u novoj sredini.

U proteklih pet godina kako radim za Osijek bilo je puno potencijala, no mnogi su bili nestrpljivi, neki se nisu mogli adaptirati, nisu mogli živjeti samostalno, a naravno da je bilo igrača u kojima smo mi pogriješili u odabiru, tj. nisu imali kvalitetu, kazao je Dražen, a u nastavku je objasnio zašto selektirani igrači nisu došli dalje od juniora.

- Da, slažem se mnogo ih nije došlo dalje od juniora, no sada se vidi po posljednjim dvama prijelaznim rokovima da smo smanjili kvantitetu i krenuli na kvalitetu, stvarno probiremo top igrače koji zadovoljavaju sve one standarde koji se traže u NK-u Osijek, znači socijalna anamneza obitelji, uspjesi u školi, karakter igrača, naravno uz veliko potencijalno nogometno znanje. Da bismo odabrali igrače koristimo se kombiniranom metodom, znači vizualno prvo ga uočiš, pa ga pratiš kroz parametre određene za poziciju koju igrač igra i uspoređuješ s drugim koji igraju na istoj poziciji iz svog i drugog kluba. Prije prvog kontakta s roditeljima takve nogometaše pratim na najmanje četirima, pet utakmica. Onda se traži od domicilnog kluba da se dozvoli tom mladom igraču da u nekoliko navrata ode u Osijek. Jer nije obavezno nužno da ako on nas zadovoljava da i mi njega zadovoljavamo, dodao je nogometni scout u nastavku razgovora.

- Zato moraju igrači boraviti barem dva, tri puta da vide i oni sami doživljavaju li sebe u klubu i da se mogu prilagoditi novoj sredini. Nakon toga slijedi dogovor s roditeljima hoće li to biti npr. na kraju osmog razreda ili recimo drugog srednje, tj. kada roditelji procijene da je dijete dovoljno zrelo za samostalan život. Onda se ide na finalizaciju transfera, obrazložio je metodu rada, tj.

skautiranja pa prokomentirao dovođenje još jednog talenta u Osijek.

Međimurje je puno mladih talenata, no svi odlaze u veće sredine

- Niku Farkaša je pratimo već pet godina, jedan od prvih igrača tog 2006. godišta koje sam zamijetio, uz Frana Ivacija koji je već kod nas. Trener koji sada vodi kadete također je zamijetio Farkaša kada je vodio pionire, tako da je sada nastala prilika za njegovim angažiranjem. Dovoljno je sazrio da napravi iskorak, a smatram da će uz Košira i Ivacija napraviti karijeru, obrazložio je Dražen Hlišć i prokomentirao što je najbolje za mlade igrače iz Međimurja.

- Međimurje je mala sredina i svi moramo biti svjesni da će igrači koji tu odskaču odlaziti u veće nogometne sredine. Do pred nekoliko godina odlazak u NK Varaždin bio je prirodan razvoj za mlade igrače. No, pojavili su se drugi klubovi, od Dinama, Osijeka, Hajduka i Rijeke i vidi se da naši igrači odskaču i u tim klubovima, znači da postoji kvaliteta u međimurskom nogometu. Samo mi smo premali jer ne znamo kako zadržati igrače u Međimurju, po meni bi bio najpravilniji razvoj da igrač koji odskače u osmom razredu osnovne ili u drugom srednje škole ode u veći klub, a svi ostali koje zovu Slaven Belupo i Varaždin, te ostali klubovi iz okolice, da ne idu kao popuna tamo, nego da ostaju u domaćoj sredini gdje će ih duže istrpjeti, pogledati neke pogreške kroz prste. Ako ne donose kvalitetu više, bolje je da ti mladi nogometaši ostaju u svojim klubovima, odnosno u Međimurju. No i taj NK Međimurje mora malo na drugačiji način posložiti kompletno funkcioniranje. Koliko čujem, nešto se mijenja u čakovečkom klubu, vidjet ćemo na koji način će to zaživjeti, ali ako uspostave kvalitetniji i pravilniji rad, neće biti potrebe da igraču koji nije top kvalitete, koji ne kuca na vrata mladih reprezentacija da napušta Međimurje, slikovito je obrazložio skaut NK Osijeka Dražen Hlišć.



8. srpnja 2022.

VESLANJE

KOŠARKA KOŠARKAŠKI SAVEZ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Nove linije na 5 vanjskih košarkaških igrališta

Rekordan broj sudionika Lova na labuđe pero

REKORDAN BROJ veslača u 22. Lovu na labuđe pero na preloškoj Marini

Vreću mrkve osvojili fljojsari iz Donje Dubrave Branko Ivančić i Miroslav Horvat, članovi NK-a Fljojsar, potvrdili su svoje veslačke vještine i osvojili ovogodišnje Labuđe pero. Potvrda je to njihove veslačke spretnosti u drovskim čonima jer su se na postolje popeli i lani.

Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Prelog.

Uz veslačku utrku bilo je organizirano i pračkanje gdje je najbolje oko imao Ivan Belić iz Preloga, a u utrci kajaka prvo su mjesto osvojili Luka Marđetko i Ana Novak. Nakon sportskih natjecanja druženje je nastavljeno uz glazbu Andree i Gorana Šafarića, na prostoru Vrbica Nautičkog kluba Labud.

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

V

ruće nedjeljno prijepodne bilo je idealno za šetnju na preloškoj Marini i uživanje u tradicionalnom Lovu na labuđe pero.

Očito su hladna voda i osvježenje koje ona pruža pasali i ekipama jer ih se prijavilo čak 17 što je do sada, po drugi put, najveći broj veslača. Natjecali su se kako to propozicije nalažu, po dva člana u čonima, naravno, tko će prije oploviti “otok”.

Start i ovogodišnjeg Lova na labuđe pero označio je pucanj iz topa Zrinske garde Čakovec.

Utrku dugu oko 900 metara najbrže su odveslali Branko Ivančić i Miroslav Horvat, prošlogodišnji pobjednici, iskusni veslači, čla-

Veslalo se iz petnih žila

Jedinstvene i korisne nagrade

Branko Ivančić i Miroslav Horvat sa svojom nagradom novi Nautičkog kluba Fljojsar iz Donje Dubrave.

Iza njih su se plasirali Miroslav Vrhaj i Denis Malek, dok su treći bili Miroslav Duhović i Ivan Magić. U utrci za labuđe pero sudjelovale su posade nautičkih klubova iz Donje Dubrave, Donjeg Vidovca i Kotoribe. Riječ je

uglavnom o provjerenim veslačima, dugogodišnjim sudionicima utrke, no raduje činjenica da se svake godine pojavi i neko novo, mlado ime.

Da sve prođe u najboljem redu, uz organizatore, pobrinuli su se i članovi Hrvatske gorske službe spašavanja i

Utrka Lova na labuđe pero osim što njeguje tradiciju plova drovskim čonima na vesla, sadrži i tradiciju neobičnih poklona za pobjednika koji se dijele unatrag desetak godina. Naime, uz pokale i priznanja, pobjednici dobivaju i vreću mrkve.

- Nismo imali nikakve druge sponzore tada, već je brat jednog od natjecatelja vlasnik lokalnog OPG-a i dao nam je besplatnu mrkvu za pobjedu, objasnio je Mario Naranđa, predsjednik NK-a Labud Prelog.

Bila je to tada s jedne strane korisna nagrada, a s druge, vreća od 5 kilograma mrkve bila je dobra fora koja je nasmijala publiku i razveselila natjecanje pa se s tradicijom nastavilo i dalje.

I tako je to bilo sve do ove godine. Oko 3 kilograma mrkve dobile su prve tri ekipe Lova na labuđe pero, pobjednik pračkanja i utrke kajacima.

Ostali pak su sudionici dobili po tri kilograma pravog preloškog ljuka, također s tamošnjeg lokalnog OPG-a.

Predsjednik Košarkaškog saveza Međimurske županije Danijel Perčić održao je obećanje dano nakon uređenja i farbanja tabli i konstrukcija na vanjskim košarkaškim igralištima u Čakovcu i Ivanovcu. Naime, rekao je da je sljedeća akcija farbanje linija, novih, tamo gdje se ne vide, ili prefarbavanje starih ako su malo “ishlapile”. Problem su i stari tzv. trapezasti reketi, bilo je potrebno izmjeriti i iscr-

tati nove pravokutne. Sve je to odrađeno proteklih nekoliko dana uz veliku pomoć volontera, trenera i članova uprave čakovečkih klubova Međimurje, Čakovec i veterana. Sve je završeno na najbolji mogući način, “zbigecana igrališta” na Prvoj osnovnoj školi, Drugoj osnovnoj školi, Visokoj učiteljskoj, na SRC-u i na Teamu na Jugu čekaju na neke nove klince i neke nove haklove. (bh)

OTVORENO PRVENSTVO HRVATSKE U-12

Dječaci Međimurja ostvarili dvije pobjede Na Otvorenom prvenstvu Hrvatske za dječake rođene 2010. i mlađe igrali su i dječaci KK-a Međimurje i Mladosti Ivanovec. U svojoj su skupini dječaci Međimurja najprije pobijedili Vučiće Wolfscubs sa 62:14, potom izgubili od Oliva Vodnjan rezultatom 9:29. Drugoga su dana očekivano izgubili od Cedevite Junior s 8:50 te pobijedili Zagreb rezultatom 44:3.

Dječaci Mladosti Ivanovec prvog su dana izgubili od zagrebačke Dubrave s 11:47, da bi izgubili i od Splita sa 7:74. Drugoga su dana dječaci iz Ivanovca izgubili od ekipe Roling sa 8:36, da bi konačno pobijedili Radnika iz Križevaca rezultatom 30:21.

Rezultati: Vučići Wolfscubs – Međimurje 14:62 (2:10, 0:25, 9:12, 3:15). Međimurje: Brkinjač 19, Režek 13, Majsan 8, Posavec 6, Beuk 4, Korent 4, Terek 4, Štefičar 4. Međimurje – Oliva Vodnjan 9:29 (2:10,

0:5, 4:10, 3:4). Međimurje: Terek 5, Brkinač 2, Režek 2. Cedevita Junior – Međimurje 50:8 (15:4, 10:2, 10:0, 15:2). Međimurje: Terek 2, Brkinjač 2, Režek 2, Majsan 2. Međimurje – Zagreb 44:3 (11:3, 2:0, 13:0, 8:0). Međimurje: Majsan 11, Terek 9, režek 6, Beuk 4, Kovačić 3, Posavec 3, Korent 3, Sambolek 2, Brkinjač 2, Štefičar 1. Trener Mario Novak Medo. Mladost Ivanovec – Dubrava 11:47 (0:3, 1:19, 2:13, 8:12).

Mladost Ivanovec: Rubin 7, Višnjić 4. Split – Mladost Ivanovec 74:7 (26:0, 18:0, 22:4, 8:3). Mladost Ivanovec: Višnjić 4, Matijačić 3.

Roling – Mladost Ivanovec 36:8 (8:2, 6:4, 10:0, 12:2).

Mladost Ivanovec: Rubin 4, Vitez 2, Matijačić 2. Radnik (KŽ) – Mladost Ivanovec 21:30 (10:0, 4:9, 0:12, 7:9).

Mladost Ivanovec. Vitez 16, Matijačić 10, Rubin 2, Višnjić 2. Trener Bruno Kovačić. (bh)

30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. srpnja 2022.

Festival Forestland

Na X. Forestland Festival stiže preko 60 DJ-eva!

N

ekoliko godina nakon nezaboravnog nastupa Mahmuta Orhana, na X. Forestland stiže nam novi turski izvođač. Alican Bayktara, techno i electro DJ, glazbenik je kojeg europska scena dobro poznaje.

- Bio sam profesionalni bubnjar u rock bendu 10 godina prije nego sam odlučio baviti se elektronikom. Posljednjih 6 godina nastupam diljem Europe kao DJ, u klubovima i na

festivalima, ali i bavim se edukacijom i učim mlade glazbi na DJ akademiji, rekao je Alican. Sviram techno, no najviše volim dobar ritam, ostatak već dođe sam po sebi. Živio sam posljednjih šest mjerseci u Beču, sad živim u Dubrovniku jer sam i arhitekt i radim ovdje na jednom projektu. Jako mi se sviđa Hrvatska!

Alican Bayktara nastupit će na pozornici Forestroom, dok se na glavnu pozornicu

vraća njemačko-hrvatski duo Corti Organ koji će zatvarati festival s Jurom Somenom u subotu: - Jako se veselim Forestlandu, vraćamo se po treći put i Forestland je uvijek jači i jači. Sviramo na glavnoj pozornici, a nakon toga letimo u Njemačku na Nature One, rekao nam je Nikola iz Corti Organa. Do kraja ljeta ćemo ostati na Jadranu, raditi nove produkcije, a u listopadu nas očekuje novi Legendary festival u Zagrebu. Želim

vas zato sve vidjeti na Forestlandu!

Ostalo je još nekoliko mjesta za turnir u odbojci na vodi, Forestland se gradi naveliko, a što sve novo su pripremili rekao nam je Krešo Biškup iz organizacije: - Ovo je X. Festival, prošlo je puno godina, puno vremena, a opet kao da smo na prvom i kao da uopće ne znamo što sutra očekivati.

Uzbuđeni smo i toliko toga smo pripremili, od Jack zone, do Bulldog Fan Pit VIP-a, ZIP

Linea, BarberShop & Green Go Tattoo, fotokutka s Darkom Marešom, ali i HEP zone, velikog VIP-a i Meet&Greet s artistima. Ulaznice se proda-

ju u rekordnom broju, stoga požurite na Entrio ili pak u Tisak i osigurajte si ulaznicu za najveći festival na sjeveru Hrvatske!

8. srpnja 2022.

Odlikaši 31

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2021./2022.

OŠ Domašinec (PŠ Dekanovec i PŠ Turčišće)

1. a Razred - razrednica: Štefica Marodi Hatlak Učenici: Blažić Zelenić Dorian, Drk Eva, Feliks Klara, Jankulija Leo, Juričan Izabela, Lisjak Tin, Rob Timo, Jambrošić Monika, Kanižaj Roko 1. b Razred - razrednica: Silvija Birač (PŠ Dekanovec) Učenici: Držanić Lorena, Đurkin Valentina, Grbavec Josip, Horvat Tin, Hunjadi Eva, Kovač Antun, Kovač Tadej, Maroshi Dinko, Mučić Leona

4. c Razred - razrednica: šan, Magdalena Štefok, Tonka Ines Herman (PŠ Turčišće) Vlahek Učenici: Gavez Rea, Klarić 5. Razred – razrednik: Katja, Vlah Abel Damir Žegarac 5. a Razred - razrednica: Učenici: Zita Barlović, Lorena Ivana Mošmondor Cvek, Jan Grabant, Anamari Učenica: Gavez Nika Horvat, Franka Horvat, David Kolarić, Mia Križaj, Korina Šu5. b Razred - razrednik: pljika, Ivan Vlahek Mladen Vuk Učenici: Petak Emil, Pongrac 6. Razred – razrednica: William, Škorc Luka Ana Dovečer Učenici: Nika Brodarić, Hana 6. a Razred - razrednica: Filipašić, Iris Jurčec, Matija Vedrana Vuk Tomac Učenici: Feliks Karla, Filipo- Kramar, Leonard Strbad, Ana vić Tija Klara, Horvat Matea, Vlah Jančec Tena, Kovač Dora, Mesarek Fabijan

1. c Razred - razrednica: Marija Novak (PŠ Turčišće) 6. b Razred - razrednik: Učenici: Bermanec Laura, Tomislav Sušec Učenici: Furdi Laura, Hlišć Halić Tena Maria, Kovačić Lana, Tot Nina 2. a Razred - razrednica: 7. a Razred - razrednica: Tatjana Kovačić Učenici: Ferenc Zrin, Juričan Mirela Kovač Draščić Mihael, Katančić Liam, Leva- Učenici: Blagus Karlo, Horvat čić Jakov, Šimunić Simon, Tot Tina, Kolarić Ema, Kovač Mateja, Perhoč Helena, PetermaAnamarija, Vargek Barbara nec Matej 2. b Razred - razrednica Tatjana Pintarić (PŠ Dekanovec) 8. a Razred - razrednica: Učenici: Bobičanec Kiara, Đur- Nina Zrna kin Andrija, Đurkin Stjepan, Učenici: Makar Roko, Ovčar Karlo, Strahija Sven Sokač Lovro 2. c Razred - razrednica Ines 8. b Razred - razrednica: Renata Martinec Herman (PŠ Turčišće) Učenici: Horvat Darsel, Ignac Učenici: Bister Ivan, Kovač Eva, Zadravec Fran Mihaela, Košak Filip 3. a Razred - razrednica: OŠ Donji Sandra Hrgović Kraljevec Učenici: Bočkaj Lara, Bočkaj 1. Razred – razrednica: Tea, Đurkin Anja, Hasnaš Lara, Tanja Petković Jančec Jana, Malović SebastiUčenici: Lukas Blažeka, Mia jan Josip, Perhoč Izabela Gosarić, Samanta Horvat, Mo3. b Razred - razrednica rena Klemenčić, Roko Kolarić, Marija Horvat Levačić (PŠ Zara Lipić, Deni Novak, Timea Petrac, Lukas Zadravec, Tija Dekanovec) Učenici: Brumen Lovro, Ciceli Zdravković, Matija Zrna Lana, Drvoderić Josip, Grbavec Iva, Malović Martin, Pintarić 2. Razred – razrednica: Anita Purić Krsto Učenici: Kiara Barić, Larisa 3. c Razred - razrednica: Cvek, Ema Čevizović, Viktor Marija Novak (PŠ Turčišće) Habuš, Iris Hobor, Adela KoUčenici: Klarić Nika, Škvorc vač, Andrijana Petrac, Mihael Tena, Vuk Anja Siladi, Maša Tota, Vito Vlahek 4. a Razred - razrednica: Sneženka Jankaš Učenici: Baksa Tena, Hajdarović Lara, Jambrošić Lucija, Kalanjoš Aleandro 4. b Razred - razrednica: Renata Cesar-Mučić (PŠ Dekanovec) Učenici: Hunjadi Saša, Janković Mateo, Kolarić Jelena, Kovač Barbara, Kovač Tina, Sabolek Elizabet

3. Razred – razrednica: Jasna Balent Učenici: Filip Gosarić, Karlo Horvat, Matej Klemenčić, Tibor Knez, Leon Križaj, Maksim Mohl, Julijan Slaviček, Niko Vičar, Krsto Vlašić 4. Razred – razrednica: Miljenka Vidović Mohl Učenici: Karlo Balog, Tea Đurđa, Klara Horvat, Mihael Mesarić, Vilim Recek, Vita Sr-

7. Razred – razrednica: Sanja Horvat Pahek Učenici: Lea Đurđa, Ena Goričanec, Marija Gosarić, Dorijan Kovač 8. Razred – razrednica: Nevenka Reif Učenici: Dominik Blažeka, Tena Čičko, Sebastian Filipašić, Eva Grabant, Juraj Horvat, Nikola Horvat, Amalija Kovač, Ivana Pintarić, Sara Režek, Rafael Slaviček, Luka Vlašić, Frano Zuzel OŠ Goričan

1. razred - Razrednica: Kristina Sisek Učenici: Roko Blagus, Ivano Čonkaš, Ivan Horvat, Ivano Horvat, Sabina Hošnjak, Dorian Majc, Fabijan Majc, Matija Makaj, Ruby Sabol, Petar Žvorc 2. razred - Razrednica: Draženka Žvorc Učenici: Matija Baksa, Lea Cvija, Josipa Dominik, Marta Dominik, Lucija Gosarić, Ivan Horvat, Lena Jakšić, Teodor Moharić, Niko Slaviček, Mateo Strojko, Josip Šercer, Gregor Vražić, Vito Žbulj 3. razred - Razrednica: Marija Horvat Učenici: Lorena Čavlek, Melisa Gosarić, Ema Katanec, Robert Krčmar, Franka Moharić, Vanja Strahija, David Šarić, Sara Vadlja, Stjepan Vugrinec, Karlo Žvorc 4.a razred - Razrednik: Ivan Karol Učenici: Karlo Bašnec, Nika Horvat, Natalija Krčmar, Vivien Marđetko, Ena Mesarić, Ema Petric, David Pongrac, Marko Vuk, Teo Žbulj 4.b razred - Razrednica: Rebeka Šavora

Učenici: Tiana Baksa, Jana Bašnec, Kristina Krznar, Dino Mati, Mateja Mustač, Matija Purgar, Stella Ružić, Teodor Špoljar Matić 5.a razred - Razrednica: Melita Sečan – Hrastić Učenici: Elena Bergovec, Nikola Gosarić, Leon Vadlja, Adam Vražić 5.b razred - Razrednica: Martina Horvat Učenici: Anja Baksa, Dominik Dominik, Ivona Horvat, Rafael Jakšić, Sara Posavec, Gabriel Šercer 6.a razred - Razrednica: Ana Novak Učenici: Iva Bašnec, Izak Medvar, Ivano Mesarić, Leopold Mesarić, Teo Sisek 6.b razred - Razrednica: Andreja Šopar – Pilić Učenici: Luka Andročec, Lucija Blagus, Emily Ivanović, Katarina Ivanović, Noa Pahek, Iva Vugrinec 7. a razred - Razrednik: Darko Varga Učenici: Gabriel Pongrac, Luka Vadlja, Niko Zorko 7. b razred - Razrednica: Sanja Crnčec Učenici: Ivona Gotal, Mihael Makaj, Leo Pahek, Edi Vugrinec 8. razred - Razrednica: Zorana Makaj Učenici: Manuela Brodarić, Fran Dolenec, Nikolina Kos, Izabela Marđetko, Karlo Pongrac, Hana Purgar, Ema Vargek OŠ Gornji Mihaljevec

vid Posel, Nino Posel, Antonio 3. B - razrednica: Svjetlana Zlatarek Škvorc Učenik: Karlo Ignac 4. razred - Razrednica: 4. A - razrednica: Silvija Soldat Sanja Šmaguc Učenici: Leon Kuzma, Rene Učenik: Filip Grabar Fegeš, Emerik Novak, Eva Novak, Laura Posavec, Ervin 5. A - razrednica: Srnec, Gabrijela Stubičan, Ele- Marija Šobak Potočnjak na Vurušić, Tomo Zadravec, Učenici: Marija Kozar, Julija Gal Vita Zadravec 5. C - razrednica: Maja Punčec 5. a razred - Razrednica: Učenice: Petra Horvat, DaniAndrijana Perčić jela Ignac Učenici: Jan Bogdan, Marin 6. A - razrednica: Branda, Borna Ladić, Nicole Tamara Kronast Lesinger Učenik: Nikola Grabar 5. b razred - Razrednica: 7. B - razrednica: Ivana Kaniški Anamarija Mihić Učenici: Jan Boršić, Tijana Učenik: Tin Čurila Bogdan, Antonio Hren, Alan Joos, Petar Jurković, Marta 8. A - razrednica: Ladić, Kiara Leskovar, Mag- Jasminka Poljanec Učenici: Roan Posavec, Anja dalena Srnec Vinković, Nina Plantak 6. razred - Razrednica: PRO A - razrednica: Karolina Hrastić Učenici: Dina Drakulić, Kata- Lana Dominko Učenici: Milena Ignac, Damijan rina Flinčec, Domagoj Heric, Oršuš Kristina Jaklin, Filip Krištofić, Saša Pilaj, Nika Škorjanec, Leo PRO B - razrednica: Sara Lesar Trupković Učenici: Enis Horvat, Doroteo 7. razred - Razrednik: Ignac, Leon Oršoš, Antonio Pero Obadić Oršuš Učenici: Hana Glogovec, Tia Kos, Rene Mikulan, Vanesa PRO C - razrednica: Šimunković, Karlo Štampar, Lana Mlinarić Učenici: Renato Gavran, Lara Fran Vurušić Halilović, Dominik Oršuš 8. razred - Razrednica: PRO D - razrednica: Marta Lončar Vinković Učenici: Mateo Čurin, Sven Mateja Talan Dimač, Nina Gregorinčić, Hana Učenici: Josip Bogdan, Matija Horvat, Ela Jambrović, Kim Ignac, Dominik Katalenić, VaKošir, Karlo Novak, Borna Pilaj, lentino Oršuš Fran Tomašić, Luka Tomašić OŠ Kuršanec

1. A - razrednica: 1. razred - Razrednica: Zvonka Rakuša Ljubica Žabek Horvatić Učenici: Laura Brežnjak, Ne- Učenici: Fabijan Đurđević, la Bukovec, Mihael Horvat, Roko Ivković Bruno Ladić, Vito Leskovar, 2. A - razrednica: Julia Lovrec, Edward Moharić, Spomenka Švenda Mia Novak, Filip Srša, Marina Učenici: Luka Bacinger, Rahela Srša, Mia Srša, Rian Šprajc, Bajsić, Ema Ignac, Larisa Ignac, Roko Tomašić Lucija Kozar, Luka Kralj, Lea Medved, Emir Pec, Marijana 2. razred - Razrednica: Petrović Nada Panić Učenici: Ema Košir, Gabriel 2. B - razrednica: Kuzma, Arian Lovrec, Vita Ljerka Lacković Mikulan, Noa Novak, Ema Učenica: Karolina Horvat Posavec 3. A - razrednica: 3. razred - Razrednica: Ivana Žganec Gordana Polundak Učenici: Nino Bezek, Ivor ČuUčenici: Maja Gregorinčić, rila, Ivan Gal, Benjamin Ignac, Elena Lovrec, Denis Novak, Lena Ivković, Mia Mozeš, MoKaja Novak, Zara Perko, Da- nika Oršuš, Karla Pintarić

ISPRAVAK: U prošlom broju 1398.

Međimurskih novina koji je izašao u petak, 1. srpnja 2022., dogodila se tehnička greška te je kod popisa odlikaša III. osnovne škole Čakovec (7. b. razredu) umjesto učenika Leona Šarića bilo napisano ime Benjamin Šegović. Ovim putem se ispričavamo na pogrešci.

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

32

Čiji je vrt najljepši

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MILENA I DEJAN Marodi iz Murskog Središća

Uz ribnjak volimo uživati u prirodi POČINJE NAŠ nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju I ove godine nastavljamo s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši.

Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastaviti i ove godine. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.

Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede,

prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine. hr ili telefon: 040/323-600.

U mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitela te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo.

U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama.

Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

Lopoči u punom cvatu najljepši su ukras ribnjaka

Nada Marodi uz predivan djelić prirode u svom dvorištu Piše: Aleksandra Sklepić

I

za obiteljske kuće u Kolodvorskoj ulici u Murskom Središću, u dvorištu obitelji Marodi, smjestio se bajkovit ribnjak ukrašen predivnim zelenilom i cvijećem.

U razgovoru s Milenom i Dejanom Marodi, stanovnicima ovog lijepog dvorišta, doznali smo da je ovaj ribnjak izgrađen još 2005. godine, a prije dvije je godine proširen, obnovljen i uređen (nova folija, uređeno i dodano novo kamenje, posađene su neke nove sadnice).

Ribnjak kao glavna ljepota u dvorištu ove obitelji napravljen je na inicijativu Dejana koji je strastveni ribič, pa kako zbog poslovnih obveza ne stigne biti uz vodu onoliko koliko bi želio, vodu je i ribe doveo bliže sebi, otkrio nam je u razgovoru. U ribnjaku ima više od stotinu različitih ribica koje svojim žuborenjem uljepšavaju slobodno vrijeme ukućanima.

Ribnjak i dvorište mijenjaju svoj izgled tijekom godišnjih doba i svako vrijeme donosi drugačiju ljepotu. Najdraži su svima ipak dani kad procvjetaju lopoči i tada je slika divlje prirode skrivene u dvorištu savršena.

Detalj iz gornjeg djela ribnjaka

Milena i Dejan imaju troje djece: sina Denisa (19), koji s roditeljima radi u obiteljskoj �irmi izrade metalne galanterije, i kćeri blizanke, Tenu i Leu (17), koje su vrsne atletičarke. Najveća pak briga, ali i glavna zasluga za ljepotu ovog dvorišta ipak pripada baki Nadi koja se neumorno trudi da svaki cvijetak i svaka travka budu na svome mjestu, kako bi ujedinjeni gradili savršenstvo prirode u ovom čudesnom ribnjaku.

NAGRADE ZA NAJLJEPŠI VRT

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond: 1. Košnja pobjedničkog dvorišta – Košnja Kovačić 2. Rasadnik Iva – poklonbon od 500 kuna

3. Vrtlarija Vijenac – poklon mix trajnica: hortenzija, kana, alstromerija 4. Rasadnik Stella �loris – poklon: šarenolisna vrba Cvijeće krasi terasu na kojoj se uživa uz ribnjak

5. i 6.: 2 nagrade, bon od 300 kuna u Međimurki BS (na vrtnom odjelu)

telefon: 091/1555088 Mačkovec, Balogovec 103

KOŠNJA KOVAČIĆ

telefon: 095/ 815 52 58

h�ps://vrtnicentariva.hr

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-floris.hr/

Planirate sadnju?

POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA 15., 16. I 17. TRAVNJA U VRTLARIJI VIJENAC

8. srpnja 2022.

Vaši radovi 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ Čuvajmo naš zeleni planet, naš jedini dom

Tko su pobjednici i dobitnici nagrada?

Teo Lajtman, 2. c, PŠ Držimurec - Strelec, učiteljica Suzana Švigir Emilijano Ignac, 2. c, PŠ Držimurec - Strelec, učiteljica Suzana Švigir

Škola Stigao je i taj dan kad sam krenuo u 1. razred. U školi nas je dočekao vedar i nasmijan učitelj. Iznenadio nas predstavom o medi.

Tako da smo na kraju svi plesali.

Tog dana jako sam zavolio ići u školu. Tako da mi je mama prijetila da ako ne pospremim svoju sobu, da neću moći ići u školu. Stekao sam mnoge prijatelje,a ponekad je i koji plišanec otišao sa mnom u školu (kojeg sam sakrio od mame.). Pandica nam se pridružila na Dan šarenih čarapa, gdje je i ona obukla šarene čarape. A miš Ivan nam je ponekad čitao priče.

Jako sam se veselio novom danu u školi. Moja škola je drugačija od drugih, jer oni nemaju Maštobusa, koji je svaki put bio drugačiji i osobno sam mu se jako veselio.

Posebni su nam bili satovi glazbenog jer nam je tada učitelj svirao gitaru, a posebno mi je ostalo u sjećanju dok nam je učitelj donio električnu gitaru i zasvirao. Školski odmori

uvijek su bili glasni, veseli i puni raznih igara. Muhe i pauci, voćna salata, graničari… Osim što smo se igrali i zabavljali, naučili smo puno toga. Posebno su me veselili vikendi kad nisam imao zadaću. Zbog korone smo imali on-line nastavu gdje smo imali školu u svojoj sobi. Bila je to luda godina, ali posebna. Jako smo se obradovali povratku u školske klupe, jer nam je nedostajalo druženje s prijateljima i učiteljima. Tijekom škole bili smo i na mnogim izletima, od vožnje vlakom do Čakovca, azila za životinje, muzejima, Accredo i na kraju u Zagrebu. U zagrebu mi se posebno dopao Planetarij. Želio bih imati čarobni štapić da me vrati u 1. razred, da ponovim ove 4 razredne godine. Hvala učitelju Marinku na strpljenju, upornosti, trudu i svim lekcijama koje ste nas naučili.

Ja Vas nikada neću zaboraviti. Jer škola bez učitelja nije škola, već samo obična zgrada.

Turk Kris�jan, 4.razred PŠ Peklenica Učitelj Marinko Pintarić

Poštovani sudionici nagradnog natječaja, zahvaljujemo vam na vašem odazivu na naš ekološki natječaj Čuvajmo naš zeleni planet, naš jedini dom. Svojim ste radovima pokazali da se trudite čuvati našu Zemlju, dom nas, ljudi, ali i mnogih drugih veselih stanovnika, iz biljnog i životinjskog svijeta.

Bili ste vrijedni, radeći na čišćenju i sadnji bilja, a poslali ste nam i radove koji pokazuju da ste zaista svjesni važnosti očuvanja okoliša u kojem živimo, već od vrtićke dobi. U konkurenciju za nagradu ušli su svi radovi, bez obzira na to jesu li ili nisu objavljeni u tiskanom izdanju.

Dobitnici nagrada u sklopu našeg natječaja Čuvajmo naš zeleni planet, naš jedini dom su:

• jedna obiteljska ulaznica za Bazene Čakovec – na ime Mura Kanižaj, 5. razred, OŠ Belica • jedna obiteljska ulaznica za muzej Međimurska priroda od 22. 8. – na ime Mara Strnad, 2. a, OŠ Tomaša Goričanca, Mala Subotica • jedna obiteljska ulaznica za Muzej Međimurja – ulaznica se preuzima u redakciji Međimurskih novina Helena Horvat, 7. razred, OŠ Domašinec • 2x velike pizze u Bistro Gracija u Ivanovcu – na ime Lara Šoštarić, 1. a, OŠ Petar Zrinski ŠenkovecLucia Juračić Mesarek, 4. b, I. OŠ Čakovec

Patricio Oršoš, 2. c, PŠ Držimurec Strelec, učiteljica Suzana Švigir

Ema Mošmondor, 4. b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Alex Višnjić, 4. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Tuksar

Ena Vočanec, 4. b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Petra Oršoš, 2.c, PŠ Držimurec - Strelec, učiteljica Suzana Švigir

34

Vaši stupci

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRAĐENI najuspješniji učenici OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica

Učinili su svoju školu ponosnom

SVETOMARTINSKE MAŽORETKINJE na Svjetskom prvenstvu u Crikvenici

Osvojile devet zlata i dva srebra

U konkurenciji od 2000 mažoretkinja iz cijelog svijeta, Svetomartinske mažoretkinje ponose se s čak 11 medalja

Uz Dan općine nagrađeni su i najuspješniji učenici Osnovne škole Tomaša Goričanca. Riječ je o učenicima koji su postigli zapažene rezultate na raznim natjecanja tijekom minule školske godine. (vv; zv)

U crikveničkoj Gradskoj sportskoj dvorani se od 24. do 26. lipnja 2022. održalo Svjetsko prvenstvo mažoretkinja prema pravilima svjetske asocijacije WAMT na kojem je sudjelovalo preko 2000 mažoretkinja iz cijelog svijeta.

Svetomartinske mažoretkinje su ove godine osvojile čak 9 zlatnih medalja te 2 srebrne, pa im je tom prigodom načelnik Svetog Martina na Muri Martin Srša priredio prigodan prijem. (sh)

TURISTIČKOJ ZAJEDNICI Međimurja dodijeljeno

Za tri projekta 1.208.000 kuna Prošle godine Turistička zajednica Međimurske županije javila se na natječaj Hrvatske turističke zajednice za potporu razvijanja turizma.

Iz dijela turističke članarine i boravišne pristojbe uplaćuje se u fond turistički nerazvijenih dijelova Hrvatske. Cijeli sustav turističkih zajednica solidarno formira taj fond i za taj dio prikupljeno je 14,5 milijuna kuna. 1.208.000 kuna dodijeljeno je TZ Međimurske županije za tri projekta. Župan Matija Posavec i direktor TZ-e Rudi Grula predstavili su buduće projekte i planove vezane za turizam

i kulturu međimurskog kraja. Kako navodi Rudi Grula, 1.208.000 kuna dodijeljeno je TZ-i Međimurske županije za tri projekta. Predstavili su projekte i ukratko objasnili ciljeve i inovacije vezane za projekte.

Prvi je Green Destination, jedan od najpoznatijih certifikata u svijetu, 60 zemalja ga uvodi i preko 200 destinacija je već certificirano standardom Green Destination. Također, imaju i nagradu koja se dodjeljuje svake godine u međunarodnom sajmu u Berlinu. Zasad je u Hrvatskoj nagrađen jedino Mali Lošinj.

Drugi projekt koji je također vrlo značajan za Međimurje je uspostava destinacijskog i informacijskog sustava. Istraživanje Instituta za turizam iz 2019. pokazalo je da nam je i više nego potreban kvalitetan i umrežen informacijski sustav mrežnih stranica za razvoj našeg turizma i kulture jer sve više turista i gostiju istražuje informacije na mreži. Treći i posljednji projekt koji će dobiti potporu jest Ekomuzej Međimurje malo koji povezuje javne ustanove, Riznicu i Muzej Međimurja i ima veliki značaj za cijelu županiju. (st)

Mladi mesari Emil Skledar, Ivan Žužić, Klaudijo Kocijan, Niko Trajbar i mentor Igor Silaj

PETERO MLADIH netom završenih mesara već rade u MI Vajdi

Iz školskih klupa direktno na posao Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja i položenog majstorskog is-

pita, petero mladih mesara već je s prvim danima srpnja potpisalo ugovore o radu u

Mesnoj industriji Vajda. Riječ je o njihovim stipendistima. (vv)

8. srpnja 2022.

Automobilizam 35

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ELEKTRIČNA premium limuzina

Volkswagen najavljuje svoju prvu premium električnu limuzinu ID. Aero Tijekom 2023. godine na europsko tržište stiže Volkswagen ID. Aero, električna premium limuzina srednje klase, koju možemo okarakterizirati i kao svojevrsnog nasljednika, kod nas uvijek traženog, Passata, a kako će tržište prihvatiti taj koncept, to ćemo tek vidjeti.

Volkswagen, marka uvijek omiljena kod naših kupaca, kao i njen model Passat, od sljedeće godine dolaze u potpuno novom konceptu. Naime, za one koji ne znaju, proizvodnja limuzinske izvedbe Passata prestala je početkom ove godine, dok je karavanska izvedba i dalje u proizvodnji i priprema se njen nasljednik, koji će također dolaziti samo u karavanskom obliku, a koji će pokretati benzinski, dizelski i hibridni pogoni, a limuzine nema u planu. No, zato je Volk-

swagen zamislio nešto novo – ID. Aero, električnu limuzinu srednje klase koja puca na premium modele, odnosno na BMW serije 3, Mercedes-Benz klase C i Audi A4.

Volkswagen ID. Aero najavljuje se kao dinamičnu, snažnu i iznimno aerodinamičanu limuzinu, a coupe izgled donosi i odličan koeficijent otpora zraka od 0,23. Riječ je o limuzini koja je duga gotovo 5 metara, a koja donosi veliki međuosovinski razmak i kratke prevjese, što bi trebalo omogućiti i

prostranu unutrašnjost, kao i prtljažni prostor. Model je postavljen na već dobro poznatu Volkswagenovu modularnu platformu za električna vozila (MEB), a konceptni se model vozi na 22-inčnim dvobojnim aluminijskim naplatcima, koji će u serijskoj izvedbi biti sigurno manji, no vjerojatno će se moći doplatiti i za veće kotače. Što se tiče informacija o elektromotorima, kao i pogonu, za sada nema službenih informacija, no očekuju se izvedbe s jednim i više elektromotora, kao i izvedbe s pogonom na dva ili četiri kotača. No, zato je Volkswagen objavio da će ID. Aero dolaziti s litij-ionskom baterijom kapaciteta 77 kWh koja će mu omogućiti autonomiju do 620 km s jednim punjenjem (po WLTP-u). Također, još nisu dostupne ni informacije o snazi punjenja, no očekuje se podrška za brzo punjenje. Što se samog dizajna tiče, već je na prvi pogled jasno ka-

ko ovaj model pripada seriji električnih vozila ID, a riječ je o prvom limuzinskom modelu, nakon kompaktnog modela ID. 3, te SUV modela ID. 4 te modela ID. 6, koji se nudi isključivo u Kini. Prednja svjetla, koja dolaze i u tehnologiji IQ.Light Matrix LED, spojena su tankom LED trakom, a stražnja svjetla se rasprostiru čitavom širinom vozila, a dolaze sa saćastom strukturom, a sve kako bi ovaj model izgledao što atraktivnije. Klasične kvake na vratima zamijenjene su osvijetljenim dodirnim površinama, koje dodatno smanjuju otpor i time smanjuju potrošnju, a boja konceptnog modela je svjetloplava metalik Polar, koja pod određenim kutevima stvara

efekt zlatnog odsjaja, dok je krov prelakiran u kontrastnu crnu metalik boju.

S konceptnim vozilom modela ID. Aero koje će uskoro u serijsku proizvodnju, marka Volkswagen pojačava svoju električnu ofenzivu u Kini kao dio svoje strategije ACCELERATE. Nakon modela ID. 3, ID. 4 i ID. 6, proizvodna verzija modela ID. Aero bit će već četvrta serija potpuno električnih modela u Kini, s očekivanom dostupnošću u drugoj polovici 2023. Na temelju svoje regionalne strategije, Volkswagen želi postati vodeći dobavljač održivih vozila u Kini. U planu je da već 2030. barem svako drugo vozilo prodano u Kini bude električ-

no vozilo. Volkswagen diljem svijeta pokreće svoju električnu ofenzivu „On the Way to ZERO“. Kao nova perjanica obitelji ID., model ID. Aero u budućnosti će biti u ponudi na globalnoj razini – uz Kinu također i u Europi i Sjevernoj Americi.

Očekuje se da će serijska verzija modela ID. Aero za europsko tržište sići s proizvodne linije pogona u Emdenu tijekom 2023. Uz masovnu proizvodnju električnih vozila, Emden će biti jedna od prvih Volkswagen tvornica ove vrste u Donjoj Saskoj te će dati odlučujući doprinos elektrifikaciji ponude modela i smanjenju emisija CO2 u cjelokupnoj ponudi novih vozila.

36

Informacije

Imendani i proštenja kroz tjedan od 8. do 14. srpnja 2022.

P S

8 Akvila i Priscila, Eugen, Edgar 9 Bl. Marija Propetog Isusa Petković; Leticija, Veronika N 10 15. KROZ GOD., BDM Radosna, Amalija, Ljubica; Klanjanje Kotoriba P 11 Benedikt opat i zaštitnik Europe, Olga; Proštenje Dragoslavec Breg U 12 Fortunat Ivan Gualberti, Mislav, Tanja S 13 MAJKA BOŽJA BISTRIČKA; Titular Sv. Margareta Donja Dubrava Č 14 Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec

Lukas Povodnja, Sin Maje i Denisa Nika Novinščak, Kći Sanje i Davida Nuša Perčić, Kći Lore i Siniše Pavla Židov, Kći Petre i Jurice Tonka Markušić, Kći Patricie i Hrvoja Robi Hergold, Sin Dijane i Roberta Alissa Makšadi, Kći Tare i Filipa Zara Podvez, Kći Sanje i Danijela Vito Gunc, Sin Sanje i Darka David Horvat, Sin Antonije i Maria Zoe Bračko, Kći Laure i Erika Emili Oršoš, Kći Valentine i Milorada Jere Barić, Sin Ane i Marka Leo Glavina, Sin Klare i Matije Mila Rusak, Kći Margarete i Luke Mia Šlibar, Kći Petre i Siniše

VJENČANI Čakovec

Marija Babok i Ivan Vadlja Matea Banec i Dalibor Novak Gordana Vuk i Zoran Lacković Kaja Fodor-Hanžič i Amer Pezerović Ksenija Klarić i Josip Vrbanec Lucija Krnjak i Josip Golubić

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 9. srpnja Čakovec

dr. Karmela Matjan – Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340 dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256 dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Donja Dubrava dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopatinec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Strahoninec

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI 112

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 040 314 969

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

EKO TAXI

tel. 040 330 033

ŽUC

tel. 040 396 294

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

Gradovi i općine

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Grad Čakovec

tel. 040 314 920

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Grad Prelog

tel. 040 645 301

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Općina Belica

tel. 040 845 402

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Dekanovec

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

Općina Mala Subotica

tel. 040 631 700

tel. 040 310 651

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Nedelišće

Nikol Herman i Dalibor Novak

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Dragica Ignac i Kristijan Salimović

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Mursko Središće

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Anita Škvorc i Marko David

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Prelog

Turistički ured Čakovec

tel. 040 313 319

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Matični ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 040 868 231

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

tel: 040 372 370

Općina Vratišinec

tel. 040 866 966

Gloria Grabant i Dalibor Matanović Valentina Lukačec i Filip Klobučarić

UMRLI Čakovec

Agata Topolko R. Perčić R. 1940.

Marijan Kolar R. 1954. Željko Sabol R.1968.

Ivan Vuković R. 1960.

Ivan Medlobi R. 1939.

Jelena Hudiček R. Dominić R. 1919.

Silva Jagar-Čotić R. Jagar R. 1953.

Maria Branović R. Milijančić R. 1921.

Margareta Vibovec R. Višnjić R. 1930.

Elizabeta Bašek R. Sabol R. 1941.

Pavao Hranilović R. 1945.

Martin Banić R. 1989.

Josipa Vurušić R. 1930.

Ivan Toplek R. 1935.

Ljubica Bratković R. Dominić R. 1928.

Franjo Novak R. 1935.

Katarina Vugrinec R. Varga R. 1934.

Zdenka Dedić R. Kovač R. 1933.

Jelena Perčić R. Dorenčec R. 1939.

Milan Ritonja R. 1965.

Dekanovec

Kristina Škvorc R. Hranilović R. 1930.

Kotoriba

Emilija Seličanec R. Maltar R. 1936.

Nedelišće

Stjepan Makovac R. 1950.

Mursko Središće

Elizabeta Perčić R. Kos R. 1932.

Helena Ermenyi R. Kovačič R. 1941.

Marija Žerdin R. Raj R. 1926.

Helena Horvat R. Cvetko R. 1941.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

ZZJZ Čakovec

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI 

komercijala@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr

☏ 040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-859

8. srpnja 2022.

Informacije 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAHVALA

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

ANTUN NOVOSELEC 5.7.1993. – 5.7.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

PREDRAG JURČEC Dirnuti pažnjom zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima i svim dragim ljudima koji su nam u najtežim trenucima oproštaja od našeg voljenog supruga, oca i djeda

PAVLA HRANILOVIĆA iz Čakovca

uputili riječi utjehe i izrazili sućut te okitili grob cvijećem i svijećama.

Ožalošćeni: supruga Dragica, sin Nenad, kći Natalija, snaha Laura, zet Dražen, unuci Niko i Borna

10.7.1991.-10.7.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

ZORAN ŠEGOVIĆ

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Želežnjak rođ. Radek iz Mihovljana preminula 5. srpnja u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Šantek iz Čakovca preminuo 4. srpnja u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Janković iz Nedelišća preminuo 1. srpnja u 82. godini života

13.7.1992. - 13.7.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Božić

Ana Žbulj

iz Mihovljana preminuo 4. srpnja u 62. godini života

iz Preloga preminula 3. srpnja u 99. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Magdalena Golub rođ. Žižek

Marija Šoltić – Mira

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Domjanić

iz Selnice preminuo 25. lipnja u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Gizela Goričanec

iz Žiškovca preminula 26. lipnja u 97. godini života

iz Gornje Dubrave preminula u 89. godini života

iz Čakovca preminula 1. srpnja u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Milka Hobor

Jelena Mati

Snježana Štimec

iz Donjeg Kraljevca preminula u 82. godini života

iz Goričana preminula u 87. godini života

iz Čakovca preminula u 56. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Nada Lovrenčić

Zlatko Mihalec

Dragica Glavina

preminula u 66. godini života

iz Domašinca preminuo u 53. godini života

iz Preloga preminula u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Beti Terezija

Lucija Mikec

Marija Mihaljac

iz Čehovca preminula u 76. godini života

iz Draškovca preminula u 86. godini života

iz Oporovca - Prelog preminula u 60. godini života

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

38

Slobodna radna mjesta OBAVIJEST O SMRTI

Margareta Turk – Greta iz Brezja (rođ. 1941. god. u Đakovu) preminula 5. srpnja

OBAVIJEST O SMRTI

Elizabeta – Lizika Hajdinjak rođ. Juras iz Strahoninca preminula 3. srpnja u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Marčec

iz Ivanovca preminuo 4. srpnja nakon kratke bolesti u 60. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zlatica Ignac rođ. Horvat

iz Orehovice preminula 1. srpnja u 48. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Jasenka Jambrović rođ. Đukes iz Gornjeg Mihaljevca preminula 2. srpnja u 59. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Bermanec

iz Preloga preminula u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Damir Matulin

iz Kotoribe preminuo u 49. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mezga Franjo

iz Zebanec Sela preminuo 29. lipnja u 88. godini života

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži m/ž zaštitara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 20.7.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

2. AD KERAMIKA j.d.o.o., Nedelišće, traži m/ž keramičara i m/ž pomoćnog keramičara na određeno, javiti se na mob. 099 694 8820 do 15.7.

3. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž servisnog savjetnika i m/ž perača vozila na određeno, javiti se osobno na adresu do 2.8.

4. AK SLUKIĆ d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnogprodavača-skladištarananeodređeno, javiti se na mob. 091 524 3580 ili na email: dejan.slukic@gmail.com 5. Atalian Global Services Croatia d.o.o., traži m/ž čistača za mjesto rada Porezna uprava Čakovec i za mjesto rada Prelog, Donji Kraljevec i Mursko Središće na određeno, javiti se na mob. 098 402 839 do 18.7.; više info na: www.hzz.hr 6. Autokuća Gašparić d.o.o., Strahoninec, Pavleka Miškine 39, traži 1 m/ž servisnog tehničara u servisu baterija, 1 m/ž asistenta u odjelu postprodaje i tehničara u servisu vozila, javiti se na mail: info@autokuca.hr do 10.7.; više info na: www.hzz.hr 7.AutomotocentarMeđimurjed.o.o.,Športska 8, Čakovec, traži 1 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se molbom osobno ili na email: vtompos@amc-medjimurje.hr do 17.7.; više ifno na: www.hzz.hr 8. Autoprijevoznik Tomislav Petric, Selnica, Črna mlaka 1, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz, javiti se na mob. 098 161 4446 do 27.7.; više info na: www.hzz.hr 9. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Šenkovec, A. Šenoe 88, traži 5 m/ž montera centralnog grijanja, vodovoda i ventilacije za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se na tel: 040 361 037 ili mob. 098 190 5489 ili pismena zamolba na gornju adresu ili na e-mail: andrejas@aqua-instalacije.hr do 15.7.

10. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 2 m/ž komercijalistu za inozemno i domaće tržište, 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, m/ž skladištara i 10 m/ž šivača na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 312 143 ili na email: infobalidoo@gmail do 31.7.

11. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži m/ž voditelja šivaone, 2 m/ž šivača, 1 m/ž radnika u skladištu i 1 m/ž radnika na štepanju na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 29.7.

12. Beauty VIVA Health&Style j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž kozmetičara na neodređeno, javiti se na email: beautyviva.ck@gmail.com do 10.7.

13.BRATIĆd.o.o.,SvetiKriž,traži5m/žfasadera, 3 m/ž tesara i 3 m/ž zidara na neodređeno, javiti se na tel. 040 620 387 ili 091 532 8716 ili na email: info@bratic.hr do 9.7.

14. BU-JAN TIM j.d.o.o., Pretetinec, traži m/ž zidara,m/žtesara-krovopokrivačai m/žgrađ. radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bu.jan.tim@ gmail.com do 31.7.

15. CAFFE BAR MIA j.d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na tel. 048 863 165 ili 099 4011 555 do 31.7.

16. City projekt d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec.com do 31.7.

17. CNC-INF d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 099 738 2282 ili na email: janusicmiso@gmail.com do 31.7.

18. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž bravara (satnica 55 kuna neto) i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob.091 2070 676 ili na email: info@consulmont.hr do 31.7.

19. CO Generate j.d.o.o., traži 5 m/ž pomoćni elektromonter-mjestoradaNjemačkananeodređeno javiti se na email: info@co-generate. com ili na mob. 098 970 8658 do 31.07.2022.

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

20. Cvjećarsko - trgovački obrt VESNA vl.

Vesna Toplek, Belica, Kralja Tomislava 90, traži m/ž cvjećara na neodređeno, javiti se na mob. 098 1880 650 ili na email: vesnatoplek@gmail.com do 16.7.

21. Čakovečki mlinovi d.o.o., Mlinska 1, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika, 3 m/ž dostavljača pekarskih proizvoda (rok prijave 15.7.) te 3 m/ž skladišna radnika na otkupu žitarica (rok prijave 10.7.) na određeno, javiti se na tel. 091/6186-446 ili 040/375-502 ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr 22. DENT-UP d.o.o., Strahoninec, traži m/ž dentalnog tehničara na neodređeno, javiti se na mob. 099 7044 202 do 15.7.

23.DINAMICTRADEd.o.o.,Čakovec,B.Graner 6, traži m/ž automehaničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: dinamic.trade@dinamic-trade.hr do 23.7.

24. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe Zlatne godine, Praporčan, traži 2 medicinske sestre ili tehničara te 2 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob. 099 199 4041 do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 25. DOMET d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž lakirera za rad u lakirnici drvene građevne stolarije (prozori i vrata) na neodređeno, javiti se na mob. 098 393 160 ili na email: jasna@domet.hr do 8.7.

26. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži 2 medicinske sestre ili tehničare na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili mob: 098 242 319 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dom@strahija.com do 31.7.

27. Dom za starije i nemoćne Madona, Domašinec, Katarine Zrinski 1, traži 1 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob: 098 911 7100 do 29.7.; više info na: www.hzz.hr 28. DRVOTRADE d.o.o., Nedelišće, V. Nazora 32, traži 1 m/ž djelatnika za rad s viličarom-utovarivačem, 3 m/ž vozača viličara, 3 m/ž CNC operatera, 5 m/ž radnika na sortiranju dasaka i 3 m/ž vozača C i E kat. za „šumara s dizalicom“ na neodređeno, mog. smještaja, javiti se osobno do 30.7., više info na: www.hzz.hr 29. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, traži 2 m/ž osobna asistenta na određeno, javiti se na mob. 098 9606 523 do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 30. DS Palette d.o.o., Zagrebačka 38, Čakovec, traže 1 m/ž komercijalistu - administratora, javiti se na email: valentina@ ds-palette.hr i tražimo 1 m/ž montera skladištara, javiti se osobno ili na tel. 040 600 030 ili 099 405 4180 do 11.7.; više info na: www.hzz.hr 31.FILEXd.o.o.,Čakovec,Uskabb,tražim/ž prodavača metraže na određeno, javiti se na tel. 042 212 800 do 11.7.

32. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž inž. za zavarivanje - tehnologa zavarivanja, 5 m/ž električara - montera fotonaponskih sustava, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž cjevara, 3 m/ž voditelja gradilišta - industrijska montaža, 3 m/ž industrijska mehaničara za mjesto rada Njemačka i 8 m/ž elektromontera za mjesto rada Austrija na neodređeno, javiti se na email: jobs.kr@fmt.biz do 15.7.

33. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, Ul. dr T. Bratkovića 2, traži m/ž djelatnika u odjelu kontrole kvalitete zaduženi za kooperante i m/ž bravara u odjelu održavanja na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup. com do 31.7.

34. ECON d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži 5 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag postupkom, m/ž voditelja projekta montaže,10 m/ž montera ventiliranih fasada i 5 m/ž montera metalnih konstrukcija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: econ@econ.hr do 8.7.

35. EKONOMAT d.o.o., Pleško vec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara na neodređeno, javiti se na mob. 098 347 372 ili na email: ekonomat1@gmail.com do 17.7.; više info na: www.hzz.hr 36. ELECTA d.o.o., Mursko Središće, traži 5 m/ž elektromontera na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 15.8.; više info na: www.hzz.hr 37. ELTING d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž cnc operatera i 2 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno,javitiseosobnonaadresuilina tel. 040 822 611 ili 098 1606 855 ili na email: karlo@elting.hr do 31.7.

38. EUROLUX d.o.o., Križovec, traži 4 m/ž izolatera za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na email: eurolux1.info@gmail. com do 15.7.; više info na www.hzz.hr 39. EuroTechnology d.o.o. Nedelišće, traži 10 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na email: benjamin.kovacevic22@gmail.com i 8 m/ž električara na neodređeno, javiti se na 095 197 8917 ili na email: info@eurotechnology.hr do 24.7.

40. EUROBETON d.d., Prelog, traži m/ž građevinskog tehničara na neodređeno, javiti se na email: eurobeton@eurobeton. hr do 8.7.

41. GP Ekom d.o.o, Športska 2, Čakovec, traži2m/žpom.djelatnika-čistačanaodređeno, javiti se zamolbom na gornju adresu do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 42.GRADNJAMONTNIKSId.o.o.,Orehovica, traži m/ž inž. elektrotehnike i instalacija te m/ž inž. građevine na određeno, javiti se na mob. 095 516 7864 ili na email: posao@ gmniksi.com do 15.8.

43.HAIXObućad.o.o.,MalaSubotica,Gospodarska 1, traži 50 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i m/ž vozača - skladištara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 950 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@haix.hr do 15.7.

44. HEP Proizvodnja d.o.o., PP HE Sjever, Međimurska 26, traži m/ž električara, m/ž strojara i m/ž inž. građevine ili geotehnike na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na gornju adresu do 13.7.

45. HSG Kariera d.o.o., traži 2 m/ž održivača postrojenja, 5 m/ž radnika u proizvodnji, 10 m/ž operatera na strojnoj obradi, m/ž vozača, m/ž skladišnog radnika i m/ž skladištara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na mob 099 5464 618 ili na email: andjela.jozic@kariera.hr do 31.7., više info na: www.hzz.hr 46. HST AUTOMATIKA d.o.o., Leskovec, 4 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se na tel 040 851 542 ili 099 337 9397 ili na email: info@hst-automatika.hr do 15.8.

47. IM-COMP d.o.o., Starčevića 63 E, Pribislavec, traži 2 m/ž CNC operatera i 4 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, 2 m/ž radnika na montaži i 3 m/ž djelatnika u otpremi. Javiti se osobno ili zamolbu poslati na adresu do 15.7.; više info na: www.hzz.hr 48. Ingolab d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž projektanta i m/ž nadzornog inženjera - konstruktora, javiti se na email: velimir. pavlic@ingolab.hr do 20.7., više info na: www.hzz.hr

49. Instalomont Termocentar d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž mehatroničara, m/ž referenta za administrativne poslove i m/ž referenta nabave i prodaje na neodređeno, javiti se na tel. 040 328 017 ili na mob. 098 426 122 ili na email: termocentar@email.t-com. hr do 31.7.

50. INTERNATIONAL EVONA d.o.o., Čakovec, traži m/ž blagajnika u automat klubu na određeno, javiti se na email: Club.Cakovec@oc.eu do 20.7.

51. Interijeri Vesna j.d.o.o., Ul. Jakova Gotovca 10, Čakovec, traže 5 m/ž stolara - montera namještaja za rad u Austriji na neodređeno, javiti se na mob. 098 9841 949 ili na email: interijerivesna@gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 52. JAKOPIĆ d.o.o., Čakovec, Dr. Tome Bratkovića 1b, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 488 105 ili na email: dejan@jakopic-travel.hr ili na adresu: Čakovec, K. Zrinski 2. Tražimo 2 m/ž vozača autobusa i 2 m/ž prodavača naftnih derivata na Adria Oil Čakovec na neodređeno, javiti se na mob 098 9737 090 ili na email: jurica@jakopic-travel.hr do 15.7.

53. Jezgra d.o.o., Mihovljan, I. Gundulića 16, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž vozača C kat. i m/ž rukovatelja građevinskim strojevimananeodređeno,javitiseosobno na adresu ili na tel. 040 347 117 ili na mob.

098 211 771 do 15.8.

54. JB-MODELARIJA BLAŽEKA d.o.o., Glavna 142, Čehovec, traži 5 m/ž stolara u pripremiproizvodnjenaneodređeno,javiti seosobnonaadresuilinaemail:dijana.strahija@jb-modelarija.hr do 24.7.

55. JVM METALIK d.o.o., Ivanovec, traži m/ž bravara i m/ž lakirera na neodređeno, javiti se na mob. 098 160 2237 ili na email: info@jvm-metalik.hr do 31.7.

56. KASPAR PAPIR d.o.o., Prelog, Hrupine 9, traži 4 m/ž radnika za prematanje papira na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: alenka@ kaspar-papir.com do 9.7.

57. KiK Textilien & Non-Food d.o.o., traži 1 m/žprodavačanaodređeno,poslatizamolbunamail:posao@kik.hrsnaznakom„ČAKOVEC“ do 8.7.; više info na: www.hzz.hr 58. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara na neodređeno, javiti se na mob. 099 8023 299 ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity.hr do 31.7.

59. KRALJEVSKE SLASTICE d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž skladištara, 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji i m/ž prehrambenog tehnologa za mjesto rada Donji Vidovec na određeno, javiti se na mob. 098 419 457 ili na email: vjekoslav@cvek.hr do 18.7.

60. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara i m/ž radnika na izradi reklamnih natpisa na određeno,javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 190 ili na mob. 098 632 113 ili pismena zamolba na adresu ili na email: krika@krika.hr do 31.7.

61.KOMUNATOPLEKd.o.o.,Žiškovec36b, traži 3 m/ž vozača E i C kat. za međunarodni prijevoz, javiti se na tel. 040 337 392 ili 098 235 990 do 28.7.; više info na: www.hzz.hr 62. KAVANA KOCKA, Glavna 63, Mala Sutobica, traži m/ž kuhara - pizza majstora i m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 139 3037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 4.8.

63. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara (rok prijave 27.7), m/ž upravnog pravnika, m/ž kalkulanta-građ. tehničara i m/ž dipl. građ. inž. (rok prijave 15.7.) na neodređeno, javiti se na tel. 040 391 805 ili na email: alan.kolar@ kvantum-gradnja.hr 64. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži 1 m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec na određeno, javiti se na mob. 099 456 7630 ili na email: leslastice100@gmail.com do 20.7.

65. LO-LA j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 050 ili na mob. 098 372 291 do 8.7.

8. srpnja 2022.

66.LTHAlucastd.o.o.,Čakovec,Republike Austrije 3, traži m/ž operatera u strojnoj obradi, m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 3 m/ž kontrolora u mjernoj stanici, 4 m/ž cnc programera - operatera i 6 m/ž alatničara i m/ž operatera na području robotike naneodređeno,javitisepismenomzamolbom na adresu ili na email: info.alucast@ lthcastings.com do 15.7.

67. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž asistenta u prodaji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630730ilinaemail:info@marti.hrdo31.7.

68. MALA MIMA j.d.o.o., Ulica Tome Bratkovića 1, Čakovec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na tel040384175ilinaemail:info@mala-mima.hr do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 69. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Zagrebačka 38, 40000 Čakovec, traži 1 m/ž izolatera cjevovoda, 1 m/ž limara i 2 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se zamolbom na gornju adresu ili naemail:dubravka.brkljacic@mik.com.hr do 31.7.; više info na: www.hzz.hr

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

82. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži m/ž planera proizvodnje, m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž tehnologa na izradi uzoraka, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž radnika na tisku i 5 m/ž šivačica na neodređeno, javiti se na tel. 040 313 235 ili na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 31.7.

83. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozač C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 776 203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ ck.t-com.hr do 15.8.

84. OLUK d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž pomoćnog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 9121 436 ili na email: oluk. nedelisce@gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 85. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107/a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarijeim/žvoditeljaproizvodnjealustolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@okno.hr do 31.7.

70. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 5, traži 2 m/ž frizera na neodređeno, javiti se na mob. 091 7987 553 do 26.7.

86.PAVLIC - ASFALT –BETONd.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno, javiti se na tel.

040 655 525 do 31.8.

71. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži 1 m/ž administratora u skladištu svježeg mesa, 1 m/ž radnika u skladištu svježe robe, m/ž vagara u pakirnici svježeg mesa i 1 m/ž radnika viljuškaristu (rok prijave 4.7.), m/ž radnika u preradi, m/ž zamjenika voditelja u skladištu smrznute robe i m/ž radnika u skladištu smrznute robe na određeno (rok prijave 31.7.), javiti se na email: info@vajda.hr

87. PANIS d.o.o. Čakovec, Mihovljanska 46c, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sonja@termoprom.hr do 31.7.

72. METALNE KONSTRUKCIJE obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži 2 m/ž pomoćna radnika i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 389 155 ili na mob. 098 9839 701 ili na email: mirko.samarija@ck.t-com.hr do 31.7.

73. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće-Gospodarska zona Goričica, Ul. Goričica 1, traži m/ž samostalnog knjigovođu i 2 m/ž zavarivača mig-mag na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9951 559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 15.7.

74. M.N. INTERIJERI j.d.o.o., Zebanec Selo 93, traže 2 m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 9489 136 ili 040 524 205 ili na email: marko.novak1104@gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 75. MTH STROJEVI d.o.o., Čakovec, A. Starčevića 2, traži 1 m/ž inž. strojarstva na neodređeno, javiti se pismeno na gornju adresu ili nazvati na mob 098 3808 470 ili putem emaila: v.krizan@mth-strojevi. com do 8.7.

76. MULTI-ING d.o.o., traži 8 m/ž montera panela - suhe gradnje za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob.

099 665 5006 ili na email: multi.ing.hr@ gmail.com do 28.7.

77. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž bravara - strojobravara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: info@mura-metal.hr do 4.8.

78. Narodni trgovački lanac d.o.o., Čakovec, B.J. Jelačića 59, traži m/ž voditelja skladišta voća i povrća i 2 m/ž skladištara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: darko.hlapcic@ ntl.hr do 13.7.

79. NADA d.o.o., Čakovec, Nikole Pavića 37, traži 1 m/ž samostalnog knjigovođu na određeno, javiti se na email: racunovodstvo@nadadoo.hr do 15.7.; više info na: www.hzz.hr 80. NEORES d.o.o., Mursko Središće, Tekstilna 1, traži 10 m/ž šivača, 10 m/ž pomoćnih radnika i m/ž konstruktora na neodređeno, molbe slati na adresu ili na mail: neores@neores.hr do 10.7.; više na www.hzz.hr 81. NIV TRANSPORTI d.o.o., Putjane 101, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 407 1645 do 14.7.

Slobodna radna mjesta 39

88.PANISd.o.o.MurskoSredišće,Selska3, traži 2 m/ž pekara u jutarnjoj i 2 m/ž pekara u popodnevno–noćnoj smjeni za radno mjesto Mursko Središće. Javiti se na tel.

040 544 015 ili 099 736 0951 ili zamolba na adresu ili na email: panis@ck.t-com.hr do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 89. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela i 2 m/ž djelatnika u tehničkoj službi na neodređeno, javiti se na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 24.7.

90. PERUTNINA PTUJ-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž skladištara - administratora, m/ž vozača C + E kategorije, m/ž održavatelja u mješaoni, m/ž skladištara, m/ž radnika u valionici, 5 m/ž radnika u proizvodnji mesa, m/ž radnika u proizvodnji i 2 m/ž operatera u proizvodnji - viličaristu, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 5329 239 ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 18.7.

91.PERADARSTVO-uzgoj,klanjeiprodaja peradivl.DaliborBlagus,DonjiPustakovec 76, traži 5 m/ž radnika u klaonici peradi, 5 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 2 m/ž vozača C kat. i 5 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesa na određeno za radno mjesto Donji Pustakovec, te 1 m/ž prodavača u mesnici za radno mjesto Mursko Središće i m/ž prodavača na tržnici u Zagrebu na određeno, javiti se na mob.

098 282 147 do 31.7.

92. PLODINE d.d. Prelog, traži m/ž mesar prodavač na odjelu mesa (rok prijave 31.7.) i m/ž skladišno - transportnog radnika (rok prijave15.7.)naodređeno,javitisenaemail: zaposljavanje@plodine.hr 93. PPK karlovačka mesna industrija d.d., traži 1 m/ž vozača C i E kat. KOD-95 za Čakovec na određeno, javiti se na email: goran.sajatovic@ppk.hr do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 94. POLI-EL j.d.o.o., Lopatinec, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji na određeno, javiti se na mob. 095 5943844 ili na email: info.poliel@gmail.com do 31.7.

95. Privatna ljekarna vl. Branka Ivančić, DonjiVidovec,tražim/žfarmaceutskogtehničarananeodređeno,javitisenatel.040615128 ili na mob. 098 525 025 ili na email: branka. ivancic01@gmail.com do 20.7.

96. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 1 m/ž pjeskara - sačmara, m/ž zavarivača mig-mag, m/ž pomoćnog bravara, m/ž zavarivača tig i m/ž bravara na određeno (rok prijave 8.7.), te m/ž mehatroničara (rok prijave 18.7.) na određeno. Javiti se osobno ili pismeno na gornju adresu ili na tel. 040 396 553 ili 098 1830 293 ili na email: info@ primabiro.hr

Oglasi Čakovečki mlinovi _165mm x visina 266 mm_medjimurske novine krivulje.indd 5

97.PROIZVODNJAPGd.o.o.,Prelog,traži20 m/ž radnika u proizvodnji obuće na određeno,javitisenaemail:office@p-pg.hrdo10.7.

98. SMRTIĆ STOLARIJA, Gornji Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pomoćnog radnika u stolariji i m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 980 6580 do 23.7.

99. Solektra d.o.o., Trg Eugena Kvaternika 9, Čakovec, traži 1 m/ž montera sunčanih elektrana na neodređeno, javiti se na email: lara.klovar@solektra.hr do 24.7.; više info na: www.hzz.hr 100. SPORT VISION d.o.o., traži 5 m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: posao@sportvision.hr do 28.7.; više info na: www.hzz.hr 101. TASA d.o.o., Prelog, traži m/ž vozača motornog vozila C + E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 426 546 ili na email: tasadoo@gmail.com do 31.7.

102. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logističara, m/ž voditelja održavanja za mjesto rada Donji Kraljevec, te m/ž radnika u poljoapoteci za mjesto rada Martijanec na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 31.7.

103. Toplice Sveti Martin d.o.o., Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traži 1 m/ž voditelja fitnessa i sportskih sadržaja, 2 m/ž radnika u praoni, 8 m/ž konobara, 1 m/ž zamjenika šefa kuhinje, 1 m/ž radnika na održavanju teh. postrojenja, m/ž noćnog recepcionera, 1 m/ž radnika na održavanju sportskih terena i okoliša, 2 m/ž kupališna spasioca, 1 m/ž kućnog majstora - električara, 2 m/ž pizza majstora i 3 m/ž kuhara, javiti se na mob. 099 439 5018 ili e-mailom: posao@termesvetimartin.com do 15.7., više info na: www.hzz.hr 104. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, P. Miškine 53, traži m/ž prodavače za mjesto rada

Belica, Sveti Juraj u Trnju, Goričan, Miklavec, Donja Dubrava, Okrugli Vrh, Totovec, Domašinec, Orehovica, Pleškovec, Hodošan, Savska Ves, Macinec, Donji Kraljevec, Kotoriba, Dekanovec, Čukovec, Mursko Središće, Sveti Martin na Muri, Donji Vidovec i Palovec, te m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 404 ili na email: posao@ tpvz.hr do 24.7.

105. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž automehaničara i m/ž pomoćnog radnika u radioni na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 673 do 13.7.

106. TRGOVINA KRK d.d., Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Hlapičina, Sveti Martin na Muri, Selnica, Podturen, Novo Selo Rok, Lopatinec, Turčišće, Mursko Središće, Oporovec, Goričan, Savska Ves, Nedelišće, Križovec i Gardinovec na neodređeno, javiti

26/08/2021 13:13

se na email: kadrovska@trgovina-krk. hr do 10.7.

107. UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 767 do 7.7.

108. UO obrt, kavana i catering ARKA vl.

Davor Kocen, Vučetinec 1B, traži 1 m/ž pom. radnika u kuhinji i 1 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na tel. 040 500 500 ili 098 181 2074 ili na email: bistro.arka@ gmail.com do 29.7.; više info na: www. hzz.hr 109. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja prodaje, m/ž dipl.inž. elektrotehnike i m/ž dipl.inž.elektrotehnike smjer računarstva na određeno, javiti se na email: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 15.8.

110. Zagrebački trgovinski sistem d.o.o., Goričan, traži m/ž čistača na određeno, javiti se na mob. 099 617 3026 do 11.7.

40

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. srpnja 2022.

8. srpnja 2022.

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali OGLASNIK

KLIMA UREĐAJI

Midea • KOREL • TOSHIBA

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Wifi

* 3,6 kW već od

2999 kuna

MOTORNA VOZILA

NEKRETNINE

PRODA JE SE PASSAT TDI 2000. god., reg. do 9.2.2023., u odličnom stanju. Info na mob. 091/5320-543, Željko

SMS NEKRETNINE

PRODA JEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821 PRODAJEM FELGE za BMW (4 kom), željezne, novije, bile na BMW 5, model E39. Tel. 091/972-8867

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184

POLJOPRIVREDA IZNAJMLJIVANJE

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJEM DVIJE INOX BAČVE Letina od 60 i 130 lit.

Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE traktor fiat 350, traktorska prikolica 2-osovinka, kočija cabriolet (potrebna restauracija), čekičar s 3-faznim motorom i sijačica za kukuruz 2-redna. Nazva� na tel 099/696-2161 USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno.

Tino obrt, mob: 098/9317570 POSAO

TRAŽIM POSLOVE DIZAJNA, ilustracije, animacije, pisanja.

Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj portfelj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo.com ili mob 091/788-3017 TRAŽIM RADNIKE za iskop kanala (cca 6 m, dub. cca 1.30 cm) i radnike za jednostavne radove oko okućnice i u kući u Prelogu. Po potrebi i dogovoru 30-35 kn satnica.

Za sve informacije na mob.

091/972-8867

IZNAJMLJUJEM JEDNOKREVETNE SOBE ZA STUDENTE. Blizina centra. Cijena 1.700,00 kn s režijama. Info na 091 5020 627

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću, EC/D, info na mob.

091 1680 470 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR ili stan, upita� na mob. 091/783-1128 ŽIVOTINJE

POKL ANJAM MALE CRNE MAČIĆE u dobre ruke. Nazva� na mob. 098 903 4560 PRODAJEM MLADE PAPIGE �grice i fišere. Tel: 098/9443339 POKLANJAM MLADE MAČKICE. Zvati na mobitel: 095 5953 274, Ivan Pek POKLANJA SE KUJICA stara dvije godine, jako niskog rasta, sterilizirana. Molim u dobre ruke, možda najbolje starijoj osobi željnoj društva. Nazva� na broj mobitela 098/900-1808 RAZNO PRODAJEM KUTNU UGAONU GARNITURU na razvlačenje cca 250 x 150 cm, umjetna koža, boja vanilija, cijena 380 kn. Tel. 091/972-8867 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem.

Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM VINO - mješavina graševina i bijeli pinot, zlatna medalja, povoljno. Aršanj Pitomača, mob 098 898 666 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob.

099/404-7517 PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim.

85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

A

+++

TEL: 040/ 363 396 PRODAJE SE digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TV antena, anatomski jastuk Dormeo te dva para muških ljetnih smeđih cipela br. 42. Info na mob.

098-91-58-640 PRODAJEM POLOVNI KATNI KREVET 200 x 90 od punog drveta bukve, može se rastavi� u dva kreveta po 200 x 90 cm ili stavi� jedan na drugi, te nudim i jednu podnicu is�h dimenzija. Tel. 091/972-8867

Prodaje se dvorac na napuhavanje dimenzije 280x230x215 cm, cijena 1000 kn.

Kontakt: 098 978 5145

INVALIDSKA KOLICA, vrlo malo korištena, cijena 700 kn.

Info na mob. 098/173-9167

PRODAJEM DOMAĆE RANE KRUPNE ŠLJIVE - ekološki prihvatljive, zaštita prirodnim sredstvima. Šljive su krupne, čvrstog i sočnog pokusa, pogodne za zimnicu. Sve informacije na broj mob.

097 7407 600

POVOLJNO PRODAJEM ŠTENAD ČISTOKRVNIH JAZAVČARA s rodovnicom, cijepljeni, info na mob. 098-176-7910

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJEM POTPUNO NOVI MOBITEL Honor X8 128Gb, 8Gb Ram, odlične kamere, dual sim. Info: 097/728-9476 PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

Tarot majstori odgovaraju na Vaša pitanja!

Dopus�te da Vam pomognemo riješi� ili ublaži� Vaše probleme.

064/50-22-05 tel. 3,49; mob. 4,78 kn/min Maratela mreće d.o.o. 072/700700, +18

PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm.

Cijena 250 kuna. Info na mob.

098/173-9167

NAZOVITE NAS ODMAH! 1399

Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJE SE NOVA KVAKA ZA PVC VRATA Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, cijena 100 kn, info na mob: 091/7613467 KUPUJEM stripove, nintendo i sega igrice. info na mob 098 92 190 92

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

42

Savjeti

Upute za upotrebu elektroničkih medija u dječjoj dobi

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Previše često dijete dobije odbijenicu od roditelja ili bude stavljeno na čekanje zato što je u roditelj u nekom virtualnom formatu non-stop dostupan ostatku svijeta.

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Naravno, na internetu ćete naći dobre upute o svemu što postoji, samo je pitanje hoćete li tražiti. Ako ste roditelj, predlažem da se o upotrebi elektroničkih medija koji su prikladni za vašu djecu detaljnije informirate na portalu medijskapismenost.hr, a minutica potrebna za čitanje ovoga teksta može poslužiti kao uvod u temu. Ljeto je i djeca imaju puno slobodnoga vremena pa je na nama odraslima, ponajprije na roditeljima, da osiguramo načine za kvalitetno provođenje vremena u zajedničkoj igri, kućnim obavezama i ritualima, druženju u prirodi, rekreativnim aktivnostima, putovanjima i izletima, posjetima široj obitelji i prijateljima, svemu što su realni životni sadržaji. Vrijeme je i da se suočimo s činjenicom da i djeca i odrasli previše vremena provode pred ekranima svih vrsta i da pokušamo uvesti određene promjene. Otupjeli interes za stvarne međuljudske susrete i nevoljkost u suočavanju sa stvarnim životnim izazovima danak je koji smo platili u proteklom razdoblju pandemije kombinirane s masovnom upotrebom pametnih telefona i tableta. Informatička revolucija u punom je zamahu, svjedoci smo i korisnici svih njenih prednosti, a na redu je i suočavanje s posljedicama i štetom koju proizvodi u ljudskim životima.

Najjednostavnije rečeno, nove komunikacijske tehnologije dovode do novih oblika otuđenja među ljudima, gubljenja međuljudskih veza i neposrednih odnosa koji su karakteristični za čovjeka kao socijalno biće. Ljudska interakcija se iz sfere realnih međuljudskih odnosa velikim dijelom preselila u virtualnu komunikaciju sve invazivnijim društvenim mrežama, koje su specifično oblikovane za različite dobne skupine. Dobra ideja socijalnog umrežavanja u masovnoj upotrebi pretvorila se u svoju suprotnost, teror stalne prisutnosti i nadzora koji nam kao pojedincima nije bio ni na kraj pameti, a vidi nas sad! Kad

držim predavanje o roditeljima 21. stoljeća, prvo prikažem fotografiju četveročlane obitelji u kojoj su djeca rane školske dobi u krilu svojih roditelja, svi nasmiješeni ispred robusnog kompjutera na prijelazu tisućljeća, a zatim pokažem aktualnu fotografiju tročlane obitelji koja leži na podu i svatko gleda u svoj pametni telefon. U tim dvama prizorima rečeno je sve o promjeni koja nam se upravo događa u obiteljskom životu. Jesu li mobiteli postali naši najdraži članovi obitelji? Mnogo je djece i mladih koji bi odgovorili potvrdno.

Kultura obiteljskog života toliko se promijenila u kratkom vremenu da je na odraslima da se zapitaju što i kako dalje. Nisu djeca ta koja su odabrala mobitele umjesto roditelja, ona su se samo našla u situaciji da su se prilagodila te surađuju s roditeljskim ponašanjima i izborima. Previše često dijete dobije odbijenicu od roditelja ili bude stavljeno na čekanje zato što je u roditelj u nekom virtualnom formatu non-stop dostupan ostatku svijeta. Dijete može pričekati, zar ne? Pa tu je, vidim ga, ima sve, na sigurnom je... Ja ću vam jasno reći: to je zanemarivanje, da, ima vas zašto peći savjest. Za utjehu, ne osjećaju se djeca zanemareno i ne poznaju taj pojam kad su mala, niti se osjećaju odbačeno. Ona su samo tužna ili razočarana ili ljuta ili zabrinuta ili prestrašena i nadaju se da će to mama i tata vidjeti. Nadaju se, pokušavaju, pa odustaju. Gube nadu, povlače se, i konačno se prestaju truditi biti u kontaktu, biti viđeni, doživljeni i uvaženi. Kako kaže obiteljski psihoterapeut J. Juul, u dobi od otprilike triju godina djeca počnu kopirati ponašanja odraslih i usmjeravaju se na vlastite ekrane – tablete, TV, a kasnije na pametne telefone. Razlozi za dječje „mirenje sa sudbinom“ su u osjećajima koji ste vi uzrokovali: osjećaju bespomoćnosti, zbunjenosti, nepovjerenja i usamljenosti.

To ću vam objasniti drugi put, a sad brzo guglajte pravila o djeci i ekranima.

Alkohol i nasilje

Piše Nikola Petričević, magistar psihologije

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Alkohol utječe na gotovo sve organe u tijelu, pa tako i na mozak koji je zadužen za način na koji doživljavamo svijet te reagiramo na događaje i situacije koje se odvijaju u određenom trenutku.

Svjetska zdravstvena organizacija definira nasilje kao namjerno korištenje fizičkom snagom i moći, u obliku prijetnje ili stvarne radnje, prema samome sebi, prema drugoj osobi, prema grupi ljudi ili čitavoj zajednici, a rezultira ili ima velike šanse rezultirati ozljedom, smrću, negativnim psihološkim posljedicama, razvojnim problemima i zapuštanjem. Nasilje može biti tjelesno, spolno ili psihološko. Alkohol je povezan s počinjenjem kaznenih djela i zločina, pogotovo onih koji se odnose na različite vrste nasilja. Što je konzumacija alkohola veća, stupanj nasilja je ozbiljniji, a najčešće se radi o kriminalnom i obiteljskom nasilju, kao i zlostavljanju djece. Iako se rezultati razlikuju od države do države, podaci Europskog centra za nadzor droga i ovisnosti o drogama pokazuju da je 70 % uvjetnih zatvorskih presuda povezano s nasiljem u alkoholiziranom stanju, a 44 % svih nasilnih incidenata vezano za zloupotrebu alkohola.

Alkohol utječe na gotovo sve organe u tijelu, pa tako i na mozak koji je zadužen za način na koji doživljavamo svijet te reagiramo na događaje i situacije koje se odvijaju u određenom trenutku. Kod različitih ljudi potiče različite emocije – neke može razveseliti ili rastužiti, a druge razljutiti.

Ako je netko i inače sklon ljutnji, pijenje može izazvati agresivnost. Jedna od posljedica konzumiranja alkohola je dezinhibicija, odnosno gubitak ili smanjena kontrola nad vlastitim nagonima i pobudama. Dezinhibicija može otežati ili spriječiti potiskivanje agresivnosti koja već sama po sebi nije društveno prihvatljiva. Ako osoba i inače svoju ljutnju izražava prema van, alkohol će tu reakciju pojačati pa će takva osoba ljutnju izražavati češće i intenzivnije.

U slučaju jače provokacije lakše će doći do agresivnog odgovora, a manje će se vjerojatno dogoditi kada je osoba trijezna i doživljava slabu provokaciju. Kronična zloupotreba alkohola smanjuje funkcioniranje dijela mozga čija je glavna uloga kontrola impulsa što osobi

otežava odupiranje iznenadnom i snažnom porivu da pobjesni ili se ponaša agresivno.

Alkohol narušava kognitivne funkcije što znači da su smanjene i sposobnosti rješavanja problema, kontrole ljutnje i donošenja dobrih odluka.

Smanjena kognitivna funkcija znači i veću vjerojatnost za pogrešno tumačenje situacije i pretjerano reagiranje, npr. ako je osoba pod utjecajem alkohola te je netko u prolazu slučajno očeše ili dotakne, to može shvatiti kao provokaciju i reagirati agresivno. Također, ljudi koji su skloni ignoriranju budućih posljedica vlastitog ponašanja pokazuju više agresije, a što je još izraženije u situacijama kada se pije. Neki od faktori rizika koji mogu dodatno povećati vjerojatnost agresije povezane s alkoholom su: muški spol, ekscesivno epizodično pijenje (pijenje velike količine alkoholnih pića u kratkom vremenu), visoka razina ljutnje kao osobina ličnosti, traženje uzbuđenja, razdražljivost, nedostatak empatije, prijatelji ili rodbina koji iskazuju agresivnost pod utjecajem alkohola.

Postoji velik broj čimbenika radi kojih dolazi do nasilja, pa iako alkohol nije nužan okidač za nasilno ponašanje, jedan je od najprisutnijih i najčešćih. Oko jedne četvrtine fizičkih napada s težim posljedicama (ozljedama) počine osobe koje su bile pijane.

Alkohol ima opasnu ulogu u partnerskim odnosima i može dovesti do agresije, zastrašivanja, prisilnih spolnih odnosa i ostalih oblika kontrolirajućeg ponašanja. Otprilike polovica počinitelja obiteljskog nasilja je prije napada konzumirala alkohol, odnosno 5 puta više nego kada se govori o trijeznim počiniteljima nasilja. Oko jednu trećinu seksualnih napada i silovanja počinile su alkoholizirane osobe. Osim što alkohol povećava šansu za fizičko zlostavljanje, on je povezan i sa zanemarivanjem djece.

Počinitelji nasilja neopravdano se koriste alkoholom kao izgovorom ili opravdanjem za svoje ponašanje, a žrtvama lažno obećavaju da se nasilje neće ponoviti. Kako bi uistinu promijenili svoje ponašanje, potrebno je suočiti se s problemom zloupotrebe alkohola, ali i s načinom na koji izražavaju ljutnju, bilo da su trijezni bilo pod utjecajem alkohola.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

VATROGASCI MEĐIMURJA

8. srpnja 2022.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Na okupu vatrogasci iz DVD-a Gornji Hrašćan za zajedničku fotografiju povodom 100. obljetnice

100. OBLJETNICA Dobrovoljnog vatrogasnog društva Gornji Hrašćan

Mirko Fic je prije jednog stoljeća osnovao društvo zbog velikog požara Brončanu vatrogasnu plamenicu dobili su: Vanja Zorković, Leon Mikulan, Zoran Herman i Tonka Rajter Piše: Sanja Heric

D

obrovoljno vatrogasno društvo Gornji Hrašćan ove je subote, 25. lipnja, obilježilo jubilarnu 100. obljetnicu osnutka. Na svečanosti tom prigodom samih početaka DVD-a prisjetio se predsjednik DVD-a Gornji Hrašćan Robert Šafarić.

Zapalio se stog slame i zaprijetio selu - Godine 1922. DVD Črečan priredio je vježbu svojih članova u Macincu, Trnovcu i Gornjem Hrašćanu. Prilikom dolaska njihovih jedinica pred samo selo Gornji Hrašćan zapalio se stog slame i prijetila je opasnost od požara i na

susjedne objekte. Brzom intervencijom DVD-a Črečan i stanovnika Gornjeg Hrašćana uspjeli su lokalizirati požar, istaknuo je predsjednik Šafarić.

Tada su mještani Gornjeg Hrašćana vidjeli da se samo dobrom organizacijom može prići gašenju požara. Tako su pristupili osnivanju Dobrovoljnog vatrogasnog društva Gornji Hrašćan. Na inicijativu Mirka Fica to se i dogodilo.

Službeni datum osnivanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Gornji Hrašćan je zabilježen 1. rujna 1922. godine.

U prvi Upravni odbor bili su izabrani sljedeći mještani: Vinko Posedi kao predsjednik, Mirko Horvat kao

Predstavnik VZO-a Nedelišće Zlatko Marciuš, Jana Jakup, Iva Branilović, Tea Kovačić, Nika Borko, Robert Zorković, Ana Novak i predsjednik DVD-a Robert Šafarić zapovjednik, Mirko Fic kao tajnik, Stjepan Glogovec kao blagajnik te Josip Dolar, Ivan Jaklin i Ivan Mačić kao članovi Upravnog odbora. Značajna je bila i godina 1937. kada su uspjeli dovršiti vatrogasni

dom koji je na svečan način otvoren i predan na uporabu vatrogascima. Godine 1978. uz pomoć mještana i Vatrogasnog saveza Čakovec kupili su novi agregat “Ziegler”, koji ih služi i danas.

Najveće intervencije zabilježene su nedavno.

Početkom studenog 2012. godine zbog ogromne količine oborina iz svog se korita izlila rijeka Drava pa je opasnost prijetila naselju Gornji Hrašćan. Tada su uz veliku požrtvovnost vatrogasaca, mještana te drugih vatrogasaca iz općine i županije uspješno obranili naselje.

Slično je bilo i u rujnu 2014. godine kada je došlo do izlijevanja potoka Trnave.

- U ranim jutarnjim satima učestvovali smo u spašavanju imovine mještana Macinca. U večernjim satima istog dana branili smo i naše naselje zbog istog događaja.

Borba s vodom potrajala je do jutarnjih sati s uspješnim završetkom, podsjetio je predsjednik Šafarić.

Tko su bili nagrađeni?

Predstavnik VZMŽ-a Mario Medved s dobitnicima srebrne vatrogasne plamenice: Zoran Treska, Jurica Rajter, Tomislav Novak, Mario Kralj, Mar�n Fegeš, Denis Šafarić i Robert Šafarić

Za ovu prigodu svečanog obilježavanja vrijedne

obljetnice najzaslužnijim vatrogascima DVD-a Gornji Hrašćan dodijeljena su vrlo značajna odlikovanja i priznanja.

Brončanu vatrogasnu plamenicu dobili su: Vanja Zorković, Leon Mikulan, Zoran Herman i Tonka Rajter, dok su brončanu vatrogasnu medalju dobili: Martina Zadravec, Kristina Tirić i Jasmina Jaklin.

Srebrnu vatrogasnu plamenicu dobili su: Zoran Treska, Robert Šafarić, Denis Šafarić, Jurica Rajter, Tomislav Novak, Mario Kralj i Martin Fegeš.

Srebrnu vatrogasnu medalju dobio je Mladen Krizman, kao i zvanje počasnog časnika. Vatrogasna spomenica za 10 godina aktivnosti dodijeljena je bila sljedećim vatrogascima: Diana Marciuš, Nika Borko, Tea Kovačić, Jana Jakup, Robert Zorković, Ana Novak i Iva Branilović.

44

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. srpnja 2022.

Sastojci:

- 1/2 kg glatkog brašna - 1 jogurt - 1 jaje - 1 suhi kvasac - 1 pecilni prašak - 7 dag margarina - mlijeko (prema potrebi) - malo običnog ulja - sol - 4 – 5 srednja luka - 2 veće vezice blitve - maslinovo ulje - češnjak (po želji)

Recept plus

Soparnik

Pulled pork sendvič Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

A

ko želite vidjeti kako izgleda kada se kuha pivo, pune pivske limenke i bačve, prava adresa je pub Međimurski Lepi Dečki u Mihovljanu gdje posluje istoimena čakovečka craft pivovara. Gostima je uvijek dostupno deset svježih piva na točionicama, a za sve poklonike jedinstvenog uživanja u hrani tu je i Smokeraj, street food kuća roštilja koja nudi pulled pork sendviče, dimljene burgere, kobasice i druge mesne delicije pripremljene sporim kuhanjem na dimu. Upravo je ova moderna street food

Sastojci:

- pecivo - dimljena svinje�na - dva umaka - povrće - zelje - mrkva

destinacija domaćin naše stalne rubrike Međimurska kuharica, pa je ekipa Lepi Dečki odlučila podijeliti recept za pripremu pulled pork sendviča koji su idealni za ljetna druženja s obitelji i prijateljima.

Pulled pork ili trgana svinjetina tehnika je pripreme svinjetine sve dok se meso doslovno ne raspada. Jelo je pripremio Vedran Bojić, kuhar u Smokeraju Pivovare Lepi Dečki.

Krenimo kuhati! Svinjsko meso začinimo i pustimo ga odležati 24 sata. Nakon toga svinjetinu stavimo na dimljenje na temperaturi od 110 stupnjeva. Nakon tri sata dimljenja meso se stavlja u aluminijsku foliju i ponovo se stavi peći na dva sata. Nakon toga meso se trga vilicom i dodatno kuha u vlastitom soku.

Nakon toga se pecivo tostira i u njega stavlja pripremljeno meso i povrće koje smo očistili i narezali.

Na kraju sve premažemo umacima BBQ i Country.

ostaviti do drugog dana u hladnjaku. Blitvu (najbolja je vrsta s tanjim stapkama) operemo i osušimo te nasjeckamo na sitno. Luk nasjeckamo, posolimo i pomiješamo s maslinovim uljem te ostavimo malo odstajati.

Nakon toga posolimo blitvu i pomiješamo s lukom i prema potrebi dodamo još malo maslinova ulja.

Od tijesta napravimo četiri kore. Tepsiju namažemo s malo ulja. Stavimo koru,

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Vedran Bojić

Dobar tek vam želi kuhar Vedran Bojić i ekipa pivovare Lepi Dečki!

Pivo tjedna

Pivo Kaj-El Boris Bukovec iz puba Međimurski Lepi Dečki uz pulled pork sendvič preporučuje servirati i osvježiti se pivom Kaj-El. Riječ je o ne�iltriranom, nepasteriziranom craft pivu iz ponude pivovare Lepi Dečki iz Čakovca.

Soparnik je tradicionalno dalmatinsko jelo. Pripremalo se za dane posta, a danas je prava delicija. Evo recepta i količina namirnica dostatnih za dvije veće tepsije. Tijesto se umijesi od glatkog brašna u koje smo dodali jogurt, jaje, suhi kvasac, pecilni prašak, sol, margarin i malo običnog ulja te mlijeko prema potrebi.

Tijesto ne smije biti prečvrsto ni premekano. Najbolje ga je zamijesiti navečer, staviti u nauljenu plastičnu vrećicu i

Stil piva je pale ale što to pivo čini osobito pitkim (Apa, vrsta piva, 5,1 % alc, IBU: 32). U ove vruće dane craft piva proizvedena u pivovari Lepi Dečki u svakom slučaju odličan su odabir.

Svakako kušajte. Živjeli! (rr, zv)

Pizza s mozzarellom i cherry rajčicama Priprema: U mlaku vodu dodajte šećer i promiješajte da se rastopi. Posipajte kvasac po vodi - ne miješajte (pustite dio koji pluta na površini da sam padne) i pustite da se hidratizira petnaestak minuta.

Tako će se aktivirati. Spreman je kad se na površini pojave mjehurići.

Sve ostale sastojke stavite u posudu i promiješajte i dodajte hidratizirani kvasac.

Mijesite ručno što dulje možete, a mikserom 10-15 minuta.

Ostavite tijesto da se diže 2 sata. Premijesite ga i oblikuj-

te u 2 veće kugle ili 6 manjih ako radite pizzete. Razvaljajte ili razvucite rukom u krug.

Nadjeve stavite po želji. Pecite na 200 stupnjeva 15 min na prethodno zagrijanoj tepsiji/ pekaču/kamenu.

dodamo smjesu blitve i luka te poklopimo drugom korom (viljuškom ju malo izbodemo).

Gornju koru malo nauljimo maslinovim uljem.

Ponovimo postupak za drugu tepsiju. Pečemo na 200 °C oko 20 min (dok blago ne porumeni). Pečeni soparnik premažemo još dok je topao s malo maslinova ulja. Prije serviranja stavimo gore češnjak pomiješan s maslinovim uljem. (rr)

Sastojci: Sastojci za �jesto: - 250 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova - 5-7 grama suhog kvasca - 150 ml mlake vode - 1 žličica soli - 1/2 žličice šećera - 1 žlica maslinovog ulja Sastojci za nadjev: - šalša od rajčice - mozzarella fior di la�e - masline - cherry rajčice - maslinovo ulje

8. srpnja 2022.

Narodna kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

JASMINKA LISJAK iz Šenkovca

Torta od slasnih domaćih borovnica Bobičasto voće iznimno je bogato vitaminima i mineralima te antioksidansima koji čuvaju zdravlje Piše: Aleksandra Sklepić

L

jeto je vrijeme za lagane deserte koji će nas osvježiti. Ljubitelji slatkog vesele se najviše voćnim desertima pa predstavljamo ukusnu tortu od borovnica koja svojim izgledom, zbog harmonije boja, plijeni pažnju.

Pripremila ju je Jasminka Lisjak iz Šenkovca.

Obitelj Lisjak već se deset godina bavi ekološkim uzgojem borovnica. Osim svježih borovnica, kod njih se mogu naći i ekopekmezi od borovnica, ekosirup od lavande i borovnice, slatko-ljuti umak te preljev od borovnica i kakaa.

Stvorili su i prvi hrvatski gin od borovnica, liker i pivo od borovnica. Posjeduju certi�ikat za ekološku proizvodnju, a svoj uspjeh pripisuju tome što obožavaju svoj posao. Razgovarali smo s Jasminkom: - Živim sa suprugom i sedmogodišnjom kćeri Fri-

dom u Šenkovcu. Kako sam pohađala poljoprivrednu školu, odlučili smo krenuti tim putem. Suprug je imao komad građevinskog i poljoprivrednog zemljišta na kojem je bio plan graditi kuću, ali smo ipak odlučili ostati u kući roditelja i uložiti u biznis, probati posaditi nešto na poljoprivrednom zemljištu. Bilo nam je jako bitno da se ne koristimo nikakvim pesticidima i da sadimo neko voće.

Za borovnice smo se odlučili kad je suprug kupio mjericu borovnica u trgovačkom centru i bio oduševljen okusom.

Tad smo počeli učiti o uzgoju borovnica, posadili smo prvo 6 grmova za sebe. Godine 2011. na proljeće posadili smo 1000 sadnica na parcelu, a 2015. uzeli smo u najam još dio od susjeda na koji smo posadili 2500 sadnica. Ponosni smo i jedini u Međimurju nositelji ekološkog listića, to nam puno znači kao i našim kupcima, po-

Kombinacija boja od kolača stvara umjetničko djelo

trošačima. Kako imaju borovnice, Jasminka je isprobavala recepte, slastice i torte i svaki put se više oduševila. Uživa u poslu koji se polako širi i povezuje sa slasticama, pa je nedavno otvorila �irmu koja će se baviti čokolatijerstvom.

Kuhanje i pečenje kolača zavoljela je u dvadesetima pa je, uz majčine savjete i knjige,

Sastojci:

Za biskvit: - 2 jaja - 90 g šećera - 80 g brašna - 20 ml ulja - 50 ml tople vode - 1/2 praška za pecivo Za 1. kremu: - 200 g svježih ili smrznu�h borovnica - 2 žlice šećera - 250 g sira mascarpone - 100 ml vrhnja za šlag - malo limunove korice - vanilin-šećer - 4 lis�ća žela�ne Za 2. kremu: - 250 g sira mascarpone - 100 g grčkog jogurta - 50 ml vrhnja za šlag - malo limunova soka i korice - vanilin-šećer - 4 lis�ća žela�ne

Jasminka s predivnom tortom od borovnica došla do izrade savršenih slastica. Osim što voli peći, voli i kuhati i začinjavati hranu raznim začinima koje ima u vrtu i balkonu.

- Motivacija za slastičarstvo bile su mi borovnice i njihova ljubičasta boja. Kad sam se prvi put odlučila za jednu veliku rođendansku tortu, a to je bilo za drugi rođendan naše kćeri, zaljubila sam se u slastičarstvo. Nedavno sam i završila tečaj slastičarstva, a bila sam i na tečaju čokolatijerstva.

Priprema:

Izmiksati bjelanjke s prstohvatom soli u čvrsti snijeg. Žumanjke i šećer miksati, dodati ulje i toplu vodu i još malo izmiksati. Brašno s praškom za pecivo lagano izmiješati u razrađene žumanjke. Na kraju lagano umiješati snijeg. Dobivenu smjesu uliti u kalup obložen pek-papirom. Peći na 180 stupnjeva 20 minuta.

Ohladiti i prerezati da se dobiju dva biskvita.

Za kreme: 200 g borovnica staviti u lonac s dvjema žlicama šećera i vanilin-šećerom (ako treba, dodati žlicu vode), skuhati, usitniti štapnim mikserom i propasirati. Pustiti da se malo ohladi.

Namočiti 4 listića želatine u hladnu vodu cca 10 minuta.

Mascarpone, slatko vrhnje i limunovu koricu izmiksati mikserom. Ugrijati želatinu s malo soka od borovnica, uliti želatinu u borovnice i dobro promiješati. Zatim borovnice uliti u mascarpone sa slatkim vrhnjem i sve zajedno izmiksati. Sve zajedno izmiksati i na kraju dodati otopljenu želatinu pa opet dobro promiješati.

Na tanjur ili podlogu za torte staviti biskvit i gore obruč od kalupa obložen acetatnom folijom, na biskvit uliti ljubičastu kremu pa staviti na pola sata u frižider. Izvaditi pa staviti drugi biskvit i uliti bijelu kremu. Tortu ostaviti u frižideru.

Ukrasiti svježim borovnicama i listićima mente.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 12. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 15. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedna dobitnitnica je: Anamarija Radošević iz Čakovca Važna napomena: Dobitnik novina na kojem piše dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 i osobnu iskaznicu. dana (od dana objave) javiti Telefon Poliklinike: telefonski u Polikliniku Briljant 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i čei dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa tvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, sobom ovaj izrezak iz naših srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1399 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 12. srpnja 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 15. srpnja

46

Mozaik

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Prvih par dana ovog tjedna donijet će ugodnije ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog. Boravak u prirodi osvježio bi vas.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Uživajte u društvu osobe koja vam je draga kad god možete. Ipak, pazite da katkada ne reagirate preburno. Uz malo samokontrole, sve će biti dobro. Samci neka izlaze. Nikad ne znate što vam se lijepo može dogoditi i to već danas. Uslijedit će određene protekcije.

LAV (23.7. - 23.8.)

Premda ćete objektivno imati dobar vjetar u leđa u ljubavi, svako malo činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnosti samokontrole ovisit će u uspjeh u vašem privatnom životu. Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima, dobit će veliku priliku u svom radu.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Bit ćete pozivani na putovanja ili na društvena okupljanja van mjesta boravka, a baš tako biste mogli sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i zadovoljni.

Privilegije kojima ste se nadali bit će tu.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Šarenilo zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđena i doživljena kao kod vas ovih dana.

Uživajte punim plućima, ali ne zaboravite i na one male znakove pažnje koji ljudima znače.

Posebno prema vama dragoj osobi. Iz velikih ideja i ambicija vi ćete se tijekom ovog tjedna polako spuštati na zemlju.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to melem kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami, na putu sreću ljubav. Prestiž koji vam toliko znači bit će vam nadohvat ruke.

8. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Do sredine tjedna vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera ili će sve biti obojeno frustracijama.

U nastavku će se situacija početi bistriti, a vama će se vraćati volja za ljubav.

Utoliko će doći do poboljšanja. Sve što je kockasto vas sputava.

RAK (22.6. - 22.7.)

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojima možete ostvariti ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samovati jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav. Bit ćete aktivniji više nego inače.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život bit će uglavnom zanemariv, kao da će vas ljubav mimoilaziti. Premda će vam se u jedan čas činiti da je moguće baš sve, već idući tren vidjet ćete da nije moguće ništa. Ono što imate, čuvajte, a sve ostalo izdržite. Vjerojatan je krupniji materijalni dobitak. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu prijedlozima punim aktivnosti i dinamike.

Na radnom mjestu svako ćete malo pokazivati borbeni stav.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Kad ste se istrenirali da vam sve bude ravno, opet se budi ljubav. Malo ste zatečeni novonastalom situacijom, ali prilagodit ćete se. Svakome je draže biti s nekim nego sam.

Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da biste morali.

Izostavite to. Dobro ćete kormilariti zahtjevnim i značajnim temama.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ugodan ambijent, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate te nakonost druge strane, učinit će vam ove dane ugodnima.

Oni koji još traže srodu dušu lako će se približiti svakoj osobi suprotnog spola.

Ne oklijevajte ako treba nešto mijenjati.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1398

Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

Čiji dom je bio Stari grad Čakovec (III) Obiteljsko stablo Zrinskih U prošlom smo broju govorili o prvom Zrinskom koji je uselio u čakovečku tvrđu 1556. godine, hrvatskom banu Nikoli. Sada ćemo pogledati njihovo obiteljsko stablo, koje je upravo u stoljeću hrvatskih patnja naglo ojačalo, najavljujući svoj skorašnji vrhunac.

Nikolin sin Juraj IV. Zrinski, kojem je po očevoj smrti 1566. godine pripao Čakovec, proživio je u njemu čitav život. Kao i većina Zrinskih bio je ratnik, ali i učen čovjek, sklon kulturi i obrazovanju te vrlo privržen domu i obitelji.

To potonje razvidno je iz teksta kamene ploče postavljene u njegovo vrijeme na ulazu u palaču Staroga grada, a kasnije premještene na sjeverni bastion, danas postav Stoljeća utvrde s hologramom Nikole Šubića Zrinskog.

Preveden s latinskog, tekst na ploči glasi: “Blagoslovi Gospodine ovaj dom i sve koji u njemu stanuju. Godine Gospodnje 1569.”

Kad smo već kod toga, onako usput: ne bi li bilo prikladno da se ta ploča ponovno postavi na ulazu u palaču? Kad bismo imali malo više smisla za brendiranje, ne bismo dvojili, učinili bismo to odmah. No, dobro.

Jurja su naslijedili sinovi Nikola i Juraj mlađi. Ratničku hrabrost i srčanost unuk slavnog Nikole Šubića Zrinskog, Juraj V. Zrinski, iskazivao je opako britkim jezikom.

Nije se libio žestoko braniti ono što je držao pravičnim, pa makar to bilo i krajnje riskantno protivljenje osvetoljubivim moćnicima i vladarima. Takve karakterne osobine, u ono vrijeme nipošto bezazlene, naslijedili su i njegovi sinovi, najslavniji izdanci Zrinskih – Nikola i Petar.

U političkom, vojnom i kulturno-književnom smislu duh Staroga grada s tom je dvojicom dosegao vrhunac i nikada više neće biti dosegnut, a kamoli nadmašen. Čakovec je s njima postao ne samo obiteljski nego i duhovni dom. Nažalost, Nikolu i Petra upravo je slobodarska smiona “zrinskost” navela na nesretno i neoprezno protivljenje mrskim, ali moćnim habsburškim vladarima,

čime su na sebe, svoje ime, obitelji i dom navukli neobuzdanu mržnju bečkih drznika. Nikola je pod čudnim okolnostima skončao u lovu na vepra, a Petar je pogubljen, njegova obitelj prognana i zatrta, a dom konfisciran i temeljito opljačkan. Dirljivo Petrovo oproštajno pismo Katarini upečatljiv je, svevremenski i za sve naraštaje poučan primjer vjernosti jednog čovjeka svojoj obitelji, domu, domovini i vjeri.

Obiteljska tragedija Petra i Katarine ni danas nije ono što bi trebala biti – glavni čakovečki kulturno-turistički brend. Umjesto toga sve se više nameće legenda o zmaju Pozoju. Zamislite da grad Salzburg, umjesto Mozarta, za svoju glavnu turističku atrakciju izabere neko izmišljeno podzemno čudovište.

Zmaj Pozoj je simpatičan, ali pored jedne istinite, emotivne i nadasve poučne priče za sve naraštaje, stvarno je dozlaboga loš izbor.

No, vratimo se u povijest. Nakon Petrove smrti u Čakovcu su jedno vrijeme živjeli sin Nikole Zrinskog Adam i njegova sestra Marija Katarina s majkom Sofijom Löbl. No, daleko je to bilo od nekadašnjeg doma Zrinskih.

Osim što je prethodno temeljito opljačkana, polovina utvrde koja je oduzeta urotniku Petru, potpala je pod ingerenciju i upravu Dvorske komore, zapravo samog cara Leopolda. Tako je ispalo da je Adam svoj dom dijelio s vladarom koji mu je ocu zagorčao život, ubio strica i uništio njegovu obitelj te do smrti utamničio bratića Ivana Antuna.

Adam je ubijen u bitki s Turcima kod Slankamena 1691. godine. U trenutku kad je dobio metak u leđa, bio je okrenut prema neprijatelju.

Najgore je ipak prošao Ivan Antun, jedini sin Petra i Katarine. Umjesto da napreduje u vojnoj službi i uživa s obitelji u svom čakovečkom domu, on je po odobrenju cara Leopolda uhićen i za razliku od oca osuđen na sporo umiranje u zatvoru. Nakon dvadeset godina tamnovanja izdahnuo je 1703. godine u hladnoj i vlažnoj ćeliji od zapaljenja pluća. Bio je posljednji iz muškog roda Zrinskih, a

Kamena ploča postavljena na palaču 1569. godine, za vrijeme Nikole IV. Zrinskog. Kasnije je premještena na ulazni dio sjevernog bastiona. “Blagoslovi gospodine ovaj dom i sve koji u njemu stanuju.

Godine Gospodnje 1569.” Slavnim i prekaljenim ratnicima obitelj i dom su unatoč svemu bili na prvom mjestu.

s obzirom na obrazovanje, vojne vještine i poznavanje više stranih jezika, bio bi dostojan nasljednik svojih predaka. Zajedno s bratićem Adamom mogao je povratiti snagu i slavu Zrinskih, spremno dočekati oslobođenje hrvatskih krajeva od Turaka i pripremiti Hrvatsku za nadolazeće doba prosvjetiteljstva.

Njegovo tijelo tek je 1944. godine pronašlo svoj tihi dom u zagrebačkoj prvostolnici, pokraj oca Petra i ujaka Frana Krste Frankopana.

Nakon Zrinskih grad preuzima markiz de Prye i Ivan Čikulin, no njihovo je gospodstvo bilo kratkog vijeka jer je Leopoldov nasljednik, car Karlo, 1719. godine poklonio Međimurje obitelji Althan.

U pozadini te velikodušne geste stajala je priča da je supruga grofa Mihaela Ivana Althana, duhovita i vatrena Španjolka, markizica Marija Anna Pignatelly, bila careva ljubavnica. Vidi vraga, a sve je zapravo bila dobro smišljena igra čije su pojedinosti znali i kralj i grof i markizica, ali stvar je funkcionirala i svima je bilo lijepo. Kralj je ”po svoje” nekoliko puta

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

došao i u sam Čakovec, a budući da je Althan ubrzo umro, markizica se preselila direktno u kraljev krevet, tj. u njegov bečki dvor, a Međimurje, za koje je nedvojbeno puno učinila, prepustila sinu i unucima.

Turci su odavno dali petama vjetra, pa su mali Althanići uživali u miru i spokoju. No, zmaj Pozoj, koji je dotad mirno drijemao pod Starim gradom, nešto je ružno sanjao, pa se 1738. godine trgnuo i prouzročio strašan potres…

8. srpnja 2022.

Prognoza i razbibriga 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Nekoliko dana odmor od vrućina VREMENSKA SLIKA: Prošli petak nas je prešla hladna fronta pa smo u subotu lakše disali, ali brzo je opet zagrijalo.

Novo osvježenje već je stiglo ovih dana pa će druga polovica tjedna biti promjenjiva i svježija. Temperatura zraka u ovom tjednu neće više ići preko 30 Celzijevih stupnjeva, u nekim danima ni preko 25 °C. S početkom sljedećeg tjedna dolazi do

postupne stabilizacije vremena, a temperatura bi se od sredine tjedna opet trebala značajnije podići. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Povremeno bi još kiše moglo biti i u petak, ali sve manje.

Tijekom dana očekujemo djelomično razvedravanje sa sve više sunčanih razdoblja.

Uz sjeverni vjetar ostaje svježe pa ni u petak temperatura neće preko

25 Celzijevih stupnjeva.

Trenutno se čini da ćemo onda to ugodnije vrijeme imati nekoliko dana u nizu.

Za dane vikenda prognozira se izmjena oblaka i sunca i uglavnom suho vrijeme. Puhat će povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova.

Temperatura zraka će krajem tjedna noću biti od 11 do 15, a danju između 23 i 25 Celzijevih stupnjeva.

Na nekoliko dana ćemo se

SKANDINAVKA SAKSAJEDINICA NOVINAR Autor: FONIST I IZVJEŠTAČ EL. MILAN UNIFORMA GLAZBENIK ENERGIJE S MJESTA ĐURIĆ, IZ MALE DOGAĐAJA (W) Nedelišće SUBOTICE KROVNA KNSTRUKCIJA KUĆE

RIBLJA JAJAŠCA

Pučka meteorologija

odmoriti od vrućine... Većina ljudi će predahnuti, a ovo osvježenje će dobro doći i prirodi.

Početak novog tjedna ostaje ugodan i djelomično sunčan. Noći i jutra ugodno svježi, a dnevna temperatura će polako rasti iz dana u dan.

U ponedjeljak i utorak su to još uvijek dnevni maksimalci oko 25, a u srijedu bi to već moglo ići do 27 ili 28 stupnjeva. Čini se da bi četvrtak mogao biti prvi dan u kojem će se temperatura ponovno popeti na tridesetku. Naznake za vrijeme prema kraju sljedećeg tjedna pokazuju dosta sunca i visoku temperaturu, dakle vjerojatno će nam se vratiti vrućine.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili

ONAJ KOJI ISPRAVLJA, DOTJERUJE TEKST ZA TISAK PRIMJENA, UPORABA POGODBENI VEZNIK

RUSKO GORJE UZ JAPANSKO MORE

ČIKOVI, PIKAVCI PREVODITELJICA AGOTIĆ ZEMLJIŠNA MJERA (MN.)

PTICA GRABLJIVICA BOLESNIK OD PARALIZE VIŠI CARSKI SLUŽBENIK U KINI (POV.)

SPLIT

SULTANOVA ŽENSKI ŠEŠIR BEZ ZAPOOBODA, VIJEST TOKICA

SKVRČIVANJE ORGANA ŠP. SLIKAR, SALVADOR

KIKIRIKI, ARAHID NORTH CAROLINE

GRAD U ANGOLI

NAJRJEĐA KRVNA GRUPA

RIJEKA U BRAZILU

ONO ŠTO JE NAKOTILA ŽENKA ŽIVOTINJE SLINAVO

GLUMAC KILMER

NALIVPERO

IMOTSKI NORDIJSKI VRHOVNI BOG

Ž. IME

ALEKSANDRA OD MILJA

PRIMORSKI LISTOPADNI GRM NOVA GRADIŠKA

BRIT. PJEVAČICA, RITA PAPIGA IZ J. AMERIKE MAĐARSKO M. IME

BIVŠI HRV. NOGOMETAŠ, ROBERT

ASTATIN

NAJVIŠI PLANINSKI VRH U SLOVENIJI (2.864 M) BRIT. OTOK U IRSKOM MORU

IZLAZI

12.7. u 05:14 h 16.7. u 05:17 h

ZALAZI

12.7. u 20:41 h 16.7. u 20:38 h

nazovite 060/555-555. Cijena 3,49 kn/min iz �iksnih i 4,78 kn/min iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, infotel. 0800 1234, prognoza izrađena 7.7.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 15. srpnja 1841. jaka tuča u Bistri kod Zagreba ozlijedila mnogo seljaka na polju • 16. srpnja 1940. orkansko nevrijeme poharalo Slavoniju

VICOTEKA

OBLOŽITI PLOVILO S IZODVA TRUPA LATOROM

Brak ili kredit?

S brakom i kreditom ti je isto. Kada ti ga “odobre” (matičar ili bankar), pun si sreće, misliš to je to, ovo mi je trebalo.

Tek kasnije shvatiš u kakvo si se sranje uvalio.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

VRSTA POLUMAJMUNA, MAKI

VANADIJ

Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučujemo da na Facebooku pratite i našu stranicu Kad će Kiša.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno

More - Dobar dan, imate li još slobodnih soba?

- Imamo, ali s pogledom na more, ona je malo skuplja.

- A ako Vam obećam da neću gledati kroz prozor?

VEĆE UTIČNICA; VALJKASTA UTIKAČ VREĆICA ZA RAZDOBLJE STRIJELE

6

LUD PO KAJKAVSKI

Ako su u srpnju kišni i hladni dani, budu žitarice i podrumi prazni

DRONJAK, KRPA «ČELIK» ŽITELJ OTOKA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Čudni so i žilavi te antifašisti!?

T

omek Tomaševičov je za Den antifašistov poklonil svojemo levomo purgerskomo biračkomo telo koncertlina i lepo nas je podučil kaj smo do ve mortik čuli, ali smo ne v pamet zeli. Podučil nas je kak je Ljubičica bela zabetonerani v fondoš ove Lepe naše i to se, tak nam je bar rekel, nigdar ne bode zmenilo, bar ne dok je on gracki načelnik v belom Zagreb grado. Još je dodal kcoj kak se on i jegova pajdašija, a oni so „suvremeni antifašisti“ (kaj god to značilo) morajo boriti kaj bodo jednake i kaj bodo mele ista prava se skupine??? Ak sam dobro razmel: kak desničari tak i levičari? To je rekel i živ ostal!

Več par noči nebrem spati jerbo sam jako živčani, očem reči, jako sam najgerek kaj se nej to zazvedilo kaj je rekel pak bi naš Tomek konkureral za Nobelovo nagrado!!! Za glupost! Ne znati kam nam je Tomek hodal v školo (pripoveda se da je mladi i školani) i kaj so mo kak osvedočenomo levičaro z desničarske familije, (vu sakom žito se najde kukolja) ne poznata dela i reči Ljubičice bele (čitaj: druga Jože), šteri se je več 1992. leta zabetoneral vu fondoš Lepe naše dok je vu Slavonskomo Brodo rekel, makar ga je nišči ne nikaj o tomo pital, kak bode reka Sava, na čijem je levom šanco stal i pušil kubansko cigaro Fidela Castra, predi tekla nazaj, očem reči, v rikverc, nek bodo Hrvati meli svojo državo. Ve da to znamo i da je Tomek to zazvedil ne znamo što je itak zabetoneral Ljubičico belo vu fondoš Lepe naše? Najgerek sam, jako sam najgerek de je itak Tomek završil svoje škole kaj mo je to do ve ne bilo poznato i de je i kak zbavil državno maturo? Najbrž pre Klasičo, Markovini, Jakovini ili pak pre Ivijo Goldštajno!?

Levica idejo krajo !!??

Kuliko čujemo zagrebečki gracki načelnik je čistam se spremenil v belom Zagreb grado otkak je nasledil pokojnoga Milana Bandiča. Se za kaj se prime se zavijavle

na levo tak da je pravo čudo kak so se zagrebečki purgeri ne počeli voziti po levoj strani vulice. No, neje to se, Tomek če duže dale se glasneše druka za ove z povorke ponosa, očem reči, za lezbače i za pedere.

Ne znati što bode itak popunjaval se te stane v belom Zagreb grado šteri se zidajo ak bodo v glavnomo grado Lepe naše živeli ovi kaj skupa živijo, a nebrejo se pariti, očem reči, morejo se pariti sam bez hasna, lezbače i pederi. Tomek je ipak nekaj pozabil, ak bode on i dale na čelo povorke ponosa i ak bode i dale drukal za pedere najbrž se bode levica zdošla. Vidim da me čudno gledite i pitate, zakaj? Si znamo da i dok se moški igrajo z svojim ftičekima oni razgibavlejo i jačajo (svojo) desnico, pak tak i homiči, kaj nam rekel pederi.

Negda so buzoranti (čitaj: homiči, pederi) bili betežniki, unda so se za jiv spominali skrivečki i na jiv so z prstom kazali. Posle so dobili pravo glasa, očem reči, pršecijo ponosa tak da je to več ne beteg, neje sramota, neje niti lepo makar se nešterni z tem se falijo.

Sa je sreča kaj sam več dosti stari, tu i tam se več pozna duha po čempresima i kaj nam doživel kaj bi to bilo obavezno, očem reči, kaj bi si morali biti buzoranti!

Znaš ti što je od mojega sina japa?

Morem vam reči da se tomo nišči ne nadjal, Sanja Musić Milanović, oliti kak bi žene na čehari rekle, Milanovička, Zokijova žena i mama Zokijova sina, da bo zela pravico vu svoje roke. Pošiljala je emajle ravnatelici zagrebečke klasične gimnazije v štero hoda jeni i Zokijov sin kak jiv sin čuda bole zna matematiko (i računico) nek je to ocenila klasična profesorica dok mo je dala četvorko. Kaj god. Istina božek da je ravnatelica posle emajla i jezikove juhe poprajla to nepravdo, to ocjeno, ali več je špot-sramota napravlena. Nebre Zokijov sin biti hujši od jape, šteri je bil naj đak i mel je same petice, ak znamo, z �izike, kak jabuka nigdar ne padne dauko �krej od stebla. Mortik gospa Sanja neče kaj jim sin bode političar, kak japa, nek bode nekaj drugo delal, a za to unda mora meti same odlične ocjene ??

Pital sam teco Franco kaj ona ima za reči za Milanovičko i Zokijovoga sina i morem vam reči da me je bledo gledal jerbo ona nema pojma da se je tua „školska huncvutarija“ pripetila.

A kaj teca Franca je, kak državni cajtungi, kaj ona ne zna to se je niti ne pripetilo. A ako se je ne nikaj pripetilo unda sam jako najgerek kakšo bode itak ocjeno mel z matematike i računice mali Milanovič; (profesoričino) četvorko ili pak (mamino) petico?

Jaslice i zabavišta falijo

Ve se je v Čakovco pripetilo ono za kaj več hajdi let Božeka proslimo, a to je kaj bi v grado prijatelo dece bilo sako leto se vejč i vejč dece. Istina Božek da je hajdi dotepencov kupilo stane i ve živi v Čakovco, z jedne strane, a z druge strane so se i Čakovčanke i Čakovčanci genuli pak so i oni počeli deco delati.

Ne znati de so delali deco jerbo so postele nikaj ne škripale?

Znate kuliko let sam jiv več prosil nek deco delajo jerbo se bode pripetilo kaj bodo zabavišta i škole prazni i ve smo došli do toga kaj ga ne dosti mesta v zabavištima, očem reči, v jaslicama.

A si znuomo kak je biračko telo haklik dok zbere nove gracke oce, novo gracko vlast, a unda nebrejo svojo deco voziti v zabavišta. Makar se je broj dece povečal ali se je ne povečal prek noči, jaslice i zabavišta ne muoči zazidati tak �letno.

Naši ljudi, kak Čakovčanke i Čakovčanci tak i Međimorke i Međimorci se v kratkomo časo snajdejo i več so otprli obrte za deco paziti. Ne znati je li so to oni do fčerašji obrti za deco delati, pak so jiv ve posle korone preregistrerali vu obrte za deco paziti, kak bilo da bilo japeki i mamike šteri nemajo kam z malom decom bodo jiv mogli stavljati vu tem obrtima dok deca ne zrastejo i to tak kaj bodo mogli hodati vu zabavišta.

Velijo gracki oci, očem reči, čakoska gradonačelnica da ga v zabavištima dosta mesta sam je v jaslicama malo knap. Do ve nas je ne �kanila pak joj moremo veruvati!

Hiperak�vne koze (Izvor: Essense)

LEGENDA o kavi

Za najpoznatiji napitak na svijetu zaslužne koze Legenda o kavi seže u daleku prošlost. Naime, etiopski pastir primijetio je da se njegove koze ponašaju čudno i s vremenom je analizirajući shvatio da su jele bobice sa zimzelenog grma. Kasnije ih je i on sam probao pa došao do zaključka da mora podijeliti bobice sa svojom obitelji. Njegova žena mu je predložila da bobice odnese redovnicima u samostan u blizini izvora Plavog Nila.

Prva reakcija jednog redovnika bila je negativna pa je bobice bacio u vatru. U tom trenutku je cijeli samostan prošla �ina mirisna aroma kave gdje su se redovnici zapitali što je točno u tim interesantnim bobicama.

Te noći redovnici su sjeli oko vatre i cijelu noć ispijali mistični napitak i

KARIKATURA TJEDNA

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

shvatili moć kave. Stoljećima kasnije, upravo te bobice postale su jedan od najunosnijih proizvoda na čitavom planetu. Danas cijeli svijet konzumira kavu i nemoguće je zamisliti dan bez kave.

S vremenom, planirani uzgoj kave započeo je negdje u 15. stoljeću kroz jemensku provinciju Arabije. U Europu je kava došla nešto kasnije kroz luke Venecije gdje je momentano postala najkvalitetniji proizvod.

Sredinom 17. stoljeća Nizozemci su dominirali svjetskim uzgojem i distribucijom kave. Čak su imali uzgoj kave u svojim kolonijama u Indoneziji. Od koza do cijelog svijeta, kava se proširila ogromnom brzinom po čitavom svijetu! (st)

www.teamgradjenje.hr

Autor Damir Novak