Broj 1401
Čakovec, PETAK, 22. srpnja 2022.
Cijena 10 kuna
Nas se ništa ne pita, a prodaja će nam biti i 50 posto manja!
POBUNA IZLAGAČA I OPG-ovaca uoči Porcijunkulova zbog nove, nevidljive lokacije gdje su izmješteni str. 2
HOĆE LI RADNICI zadržati kontrolu nad Čateksom?
str. 6
Godina XXVII.
Matija Bilandžija novi direktor umjesto Sabolića IVAN MARTAN (HDSS) prozvao bolničke liječnike da u bolnici pregledavaju, a liječe privatno
Uvrijedili se liječnici Kozjak (HDZ) i Marić (SDP) str. 3
Užarili se telefoni Savjetodavne službe
str. 16
POLJOPRIVREDNICI NA NOGAMA - kreće jača kontrola korištenja poticajima satelitom
NEVJEROJATAN PROPUST INA-e; automobili, motori i čamci završili kod mehaničara
•Vjerski turizam u Mariju Bistricu dovede preko pola milijuna posjetitelja godišnje
str. 8
str. 4-5
Ne ide se na Bistricu samo za pokoru već i po novu energiju POMAHNITALA VATRA u Nedelišću progutala dva štaglja, traktor i strojeve obitelji Trojnar
Vlasnik Zvonko: Gorjelo je kao da je netko polijao naftom!
str. 15
DO LJUBAVI preko oglasa na trgovini u Gornjem Hrašćanu NE TRAŽE KADAR samo poslodavci
Dušan Stojanović traži ženu u 40-ima kojoj će dati svoje srce
str. 11
ZAŠTO TISUĆE MEĐIMURACA odlaze na Mariju Bistricu, ali i najveće međimursko proštenje Porcijunkulovo?
DONOSIMO POPIS odlikaša
II. OŠ Čakovec, OŠ Draškovec, OŠ Kotoriba
ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr
str. 39
str. 31
TEMA BROJA
Unatoč pritužbama danima točili dizel pod benzin!
2
Aktualno
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ANKETA
POD VUROM Kamo Međimurci hodaju na hodočašćenja? U svakoj županiji tradicionalno se putovalo ili autobusom ili pješice na neka od svetišta u Hrvat-
skoj. Međimurje je također poznato po vjerskom turizmu i masovnom hodanju na razna hodočašćenja. (st)
Klara Dobranić, Čakovec - U mladosti sam išla na Mariju Bistricu i Trsat. Nikad nisam išla pješice hodočas��, to mi je bilo malo prenaporno, ali organiziranim autobusom sa župom smo putovali. Predivne uspomene iz mlađih dana.
Ivan Kolarić, Čakovec - Sve sam prošao jer sam po zanimanju vjeroučitelj. Ja sam najviše putovao na Mariju Bistricu, ali većinom u obiteljskom okruženju. Nikad nisam išao na Bistricu pješice, već samo jednom biciklom. Na Trsat idem svake godine unazad 4 godine, jako mi se tamo sviđa, pogotovo dok nisu velike proslave, već one manje. Bio sam i Ludbregu, iako je blizu, tamo najmanje idem. Jadranka Brumen, Čakovec - Prvenstveno, jako sam puno putovala na Mariju Bistricu. Sjećam se da je moja mama s bratom išla jednom pješice na Bistricu, ja nisam nikad pješačila. S vremenom sam posjetila nekoliko puta i Trsat, predivno mi je tamo. Sad pod starije dane sam hodala i u Međugorje. Mislim da Međimurci općenito puno hodaju na hodočašćenja i u razna sve�šta. Cecilija Merkač Hudopisk, Domašinec - Međimurci po mom mišljenju dosta hodaju na hodočašćenja diljem Hrvatske. Ja sam hodala puno na Bistricu i na Trsatu sam bila 10 puta. Išla sam i u Ludbreg nekoliko puta. Nikad nisam išla pješice, samo autobusom. Kamo god išla u sve�šta, svugdje mi je lijepo. Irena Levačić, Štefanec Smatram da Međimurci redovito hodaju po sve�š�ma. To je naša tradicija, ide se i turis�čki, a i s ciljem duhovnosti. Osobno sam bila u Međugorju, Ludbregu i Mariji Bistrici. Kad sam bila mlada, išla sam čak i pješice tradicionalno do Bistrice. Ekipno sa župama, neka ljepša i mlađa vremena.
Glasni motori i ubrzanje digli Gorčance na noge Motoklub Metalni racing team iz Goričana napravio je pravi spektakl proteklog vikenda na domaćem terenu. Održala se Utrka ubrzanja s motociklima, a sve ljubitelje motoadrenalina dočekao je i show s akrobacijama na motociklu Dejana Špoljara iz Zaprešića kojeg vidimo gore na fotogra�iji. (dv, foto: Siniša Horvat)
FOTO tjedna
Vlatka Ciber, Saša Preložnjak, Ivan Friščić, Tina Držanić, Marija Murk, Rajka i Dragu�n Čekunec i Ivana Biber
POBUNA IZLAGAČA I OPG-ovaca uoči Porcijunkulova zbog nove, nevidljive lokacije gdje su izmješteni
Nas se ništa ne pita, a prodaja će nam biti i 50 posto manja! Smatraju kako će ih loša komunikacija i samovolja novog direktora TZ-a Filipa Horvata koštati njima vrlo važne zarade na Porcijunkulovu Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan
Više od 40-ak OPG-ovaca i izlagača, koji već godinama izlažu na najvećoj čakovečkoj manifestaciji Porcijunkulovo, javili su se u redakciju Međimurskih novina kako bi istaknuli svoje veliko nezadovoljstvo novim rasporedom, to jest novom lokacijom koja im je pripala. Naime, godinama su bili raspoređeni kroz park i glavnu šetnjicu ispod kišobrana te nedavno i na Trgu Republike, no sada su primili obavijest kako će biti smješteni na lokaciju iza staračkog doma, u Ulici Valenta Morandinija.
Eksperiment preko leđa izlagača!
- Nije fer da se ovaj eksperiment odvija nama preko leđa. Komunikacija je izrazito loša, mi smo obavijest
o novoj lokaciji dobili jučer (20. srpnja) i dovedeni smo pred gotov čin. Smatramo da bi cijena štanda zbog toga trebala biti besplatna ili simbolična. Većina nas plaća oko 1500 kuna, a ostalo nam je zarada za koju se bojimo da će biti 50 posto lošija jer ljudi neće imati pojma gdje smo, pričaju nam izlagači Tina Držanić, Saša Preložnjak, Rajka Čekunec, Ivan Friščić i Marija Murk. Vlatka Ciber koja godinama izlaže svoj nakit odustala je od ovogodišnjeg Porcijunkulova. Kaže kako joj se jednostavno ne isplati biti šest dana na manifestaciji, a na šetačima nepoznatoj lokaciji. Vatru pokušava ugasiti novi direktor TZ-a Čakovec Filip Horvat koji nam je rekao kako će taj novi koncept biti itekako vidljiv prolaznicima i kako nema šanse da šetači neće prolaziti pokraj Porcijunkulskog placa.
Filip Horvat: Lokacija će biti itekako vidljiva - Laserom će na zgradama biti prikazani veliki putokazi s natpisom i smjerom prema lokaciji gdje će biti OPG-ovci. Novi koncept je zamišljen na način da se koristimo cijelim područjem centra grada, a ne samo šetnicama ispod kišobrana koja nema nikakvu mogućnost kružnog kretanja i samo se stvara krkljanac, rekao je novi direktor. Izlagači s time nisu zadovoljni. Kažu kako su oni vrlo važna karika cijele manifestacije, posjetitelji ih očekuju na mjestima gdje su već godinama. Dogodit će se zbunjujući moment i prodaja će sigurno pasti. - Mogli su na tu lokaciju izmjestiti stare zanate, što bi bilo puno prirodnije s obzirom na to da smo smješteni na lokaciju iza staračkog
doma. U svakom slučaju, nije pravedno da se nas ništa nije pitalo, već je netko tko se ne bavi tim poslom odlučio u naše ime. Uza sve to, svega par dana prije početka manifestacije nitko od nas uopće ne zna gdje će imati izlagačko mjesto, govore nezadovoljni izlagači. Upravo zbog svega toga je dosta izlagača, kad su primili obavijest o novoj lokaciji, jednostavno odustali od ove godine. Nećka se i Ivana Biber iz Podturna. Nije sigurno hoće li im se isplatiti izlagati šest dana jer, prema procjeni, zarada će biti toliko lošija da joj se bolje isplati raditi na OPG-u. Iako je teško napraviti točnu procjenu, izlagači nam govore kako će ih na ovogodišnjoj manifestaciji biti napola manje nego inače. A sve zbog nove nesretne lokacija koja im nimalo nije sjela.
22. srpnja 2022.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
HDS stao u obranu našeg govora
VIJEĆNIK IVAN MARTAN (HDSS) na Županijskoj skupštini prozvao bolničke liječnike da u bolnici pregledavaju, a liječe privatno
Zašto su se uvrijedili vijećnici liječnici Kozjak (HDZ) i Marić (SDP)? Piše: Božena Malekoci-Oletić
N
a skupštini Međimurske županije Ivan Martan, vijećnik HDSS-a, ponukan odlukom o upućivanju liječnika Županijske bolnice na specijalizacije svojom raspravom razljutio je kolege vijećnike liječnike. Nadigao ih je svojom izjavom da se specijalizacije ne bi trebale odobravati onima koji će raditi u bolnici i privatno. U obranu liječnika stali su vijećnici liječnici Andreja
Andreja Marić (SDP)
Goran Kozjak (HDZ)
Marić (SDP) i Goran Kozjak (HDZ), oboje iz Županijske bolnice Čakovec, a Andreja Marić uz sve to obnaša i dužnost saborske zastupnice. Prvi je reagirao Kozjak koji je rekao da ne razumije što je Martan rekao. Naime, istina je da Županija na specijalizacije daje samo formalnu suglasnost, jer ih odobrava Ministarstvo zdravstva, a osim toga, po važećem zakonu bolnički liječnici mogu raditi i u javnozdravstvenim ustanovama i izvan radnog vremena, privatno. Prema tome Županijska skupština nema ovlasti nikome uskraćivati specijalizacije, ali je očito ta odluka koja se našla na Županijskoj skupštini povukla Martana za jezik da kaže što ga zapravo žulja. - Smatram da liječnici koji su zaposleni u bolnici i istodobno imaju i privatne ordinacije ili rade privatno ne rade najbolje i neka sami sebe �inanciraju ako se žele stručno usavršavati, a ne na teret nas poreznih obveznika, kazao je vijećnik Martan. - Ne kužim, kaj to ima veze sa specijalizacijama, pitao je vijećnika Martana vijećnik Goran Kozjak (HDZ). Kozjak je nastavio educirati Martana rekavši: - Specijalizacije su odobrene na državnoj razini, a ja sam jedan od tih koji rade i privatno. Pozivam sve, možete provjeriti moju statistiku odrađena posla da imam najviše obavljenih pregleda i odrađena posla prema ostalim kolegama koji ne rade privatno. Mene su moji roditelji is�inancirali tijekom školovanja, a država mi je dala specijalizaciju koju sam
odradio, kazao je dr. Kozjak. U raspravu se uključila i vijećnica i liječnica Andreja Marić (SDP) koja je kazala da mora reagirati i ispraviti pogrešne navode i pogrešna razmišljanja, referirajući se na Martanovu izjavu. - Slažem se s ovim što je kolega (liječnik) rekao. Jedno je javnozdravstveni sustav i zakoni koji ne priječe da netko tko radi u tom sustavu, dio vremena ne radi i u privatnom sustavu. Drugo su kriteriji koliko tko odradi u javnozdravstvenom sustavu i to da se oni trebaju pratiti, istaknula je. Dodala je: - Moj stav i stav SDP-a nisu da se zabranjuje liječnicima raditi javno i privatno, ali sve u okviru zakona i koliko se pošteno odradi posao u javnom zdravstvu. Zatim je zavapila s govornice: - Cijenite napokon liječnike, nedostaje nas! O sebi je rekla: - Ja sam također, unatoč radu u Saboru, u vrhu po broju pregleda u bolnici, prema tome, nemojte brkati neke stvari, poručila je. Ono o čemu možemo razgovarati je pitanje razlike koe�icijenata u plaći, koliko zaradi liječnik u domu zdravlja, koncesionar, koliko liječnik u bolničkom sustavu. Svi se naradimo daleko više od normi, rekla je vijećnica Marić. Nastavila je: - Nemojmo ići s nekakvim populizmima, nego cijenimo liječnike! Martan se nakon istupa kolega vijećnika, ali liječnika, nije dao pokolebati, već je izašao za govornicu i kazao da bi hitno trebalo promijeniti zakon kojim bi se zabranilo da liječnik radi u privatnom
3
Kajkavski se sustavno izbacuje iz upotrebe i ismijava
Ivan Martan (HDSS)
i javnom sektoru. Kazao je da ministar Beroš razmišlja u tom pravcu. Dodao je: - Iz osobnog iskustva vam mogu reći da se događa da liječnik u bolnici pacijentu da dijagnozu koja uopće ne postoji, a onda ga pozove k sebi da ga pregledava i to dobro naplaćuje. Iznio je i drugi primjer da neki liječnici pacijentima u bolnici propisuju terapiju koju im u bolnici ne daju, nego se tom situacijom koriste da pacijenti odlaze k njima u privatne ambulante. Andreja Marić mu je odgovorila da u svakom žitu ima kukolja. - Strogo sam protiv toga da se radi mimo zakonskih normi, kazala je. Objasnila je da ministar Beroš ide drugim putem, da ravnatelji javnih bolnica ne mogu biti vlasnici privatnih klinika, ali i da je jako dobro svjestan da mu nedostaje zdravstvenih djelatnika. Goran Kozjak nakon njezina istupa je Martanu poručio da je to što je rekao za govornicom za prijavu policiji. - Ja sam za to da policija riješi neke stvari. To nije samo sukob interesa, tu ima i korupcije, svačega, ali za to je odgovorna država odnosno policija da to počisti, a ne doktori među sobom ili mi vijećnici na Županijskoj skupštini, kazao je Kozjak. - Mi se možemo pobrinuti da liječnici ostaju i da ih se cijeni, a svi žitelji Međimurja koji imaju saznanja da netko od njih traži novac za operaciju, dijagnostiku, to trebaju prijaviti. To je kriminal i ja sam prvi koji se zalaže da se to raščisti, kazao je Kozjak.
Hrvatska demokršćanska stranka osnovala je Odbor za zaštitu kajkavskog jezika koji se na konferenciji za novinare obratio javnosti povodom sve nepovoljnijeg položaja našeg zavičajnog govora. U službenim i javnim ustanovama međimurski zavičajni govor potpuno je isključen. U odboru smatraju da osobe koje suvereno ne vladaju standardnim jezikom višestruko su diskriminirane. - Evidentno je da se gotovo militantno iz javnog života kombinacijom raznih metoda uklanja kajkavski govor. Kontrastno bivšim vremenima, bilježe se mnogi slučajevi diskriminacije pojedinaca pri raznim natječajima, pri zapošljavanju, napredovanju itd. zbog kajkavskog narječja, izjavio je predsjednik odbora
HDS-a, Vladimir Mesarić. Također, Mesarić napominje da takvo stanje i pristup smatraju skandaloznim i nedopustivim jer se zatire naš nacionalni hrvatski identitet suprotno odredbama i dokumentima međunarodnih i domaćih institucija. - Mi ćemo prema svim nadležnim državnim institucijama nastaviti s apelima, pozivima i prijedlozima s vjerom da će nove političke i kulturne elite biti svjesne o važnosti jezika kao najvažnijeg nacionalnog obilježja. Pozivamo stoga sve hrvatske institucije, političke, znanstvene, obrazovne i kulturne na ažurnu i sveobuhvatnu zaštitu kajkavskog jezika i govora, zaključuje Vladimir Mesarić. Želimo kajkavštinu u javnom govoru! (st)
NAGRADA NOVINARKI Međimurskih novina
Vlasta Vugrinec svojim temama štiti prirodu u Međimurskoj županiji
Vlasta Vugrinec Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode dodijelila je ove godine 11 nagrada u domeni zaštite prirode. Među dobitnicima je i naša kolegica iz Međimurskih novina, Vlasta Vugrinec, kojoj je dodijeljena Nagrada za najbolji novinarski rad na teme zaštite prirode u Međimurskoj županiji. Prema obrazloženju Vlasta Vugrinec je nagradu zavrijedila zbog objektivnog pisanja i istraživačkog novinarstva u domeni zaštite prirode, ne samo ove već i nekoliko godina unazad. Nagrade su dobili i Zora Jambrović (najbolja Mlada čuvarica prirode 2022. godine), Matija Sakal (najbolji Mladi čuvar prirode 2022. godine), Borna Sakal (dobitnik priznanja u kategoriji Mladi čuvar prirode 2022. godine), Viacheslav Shupta (dobitnik priznanja u kategoriji Mladi čuvar prirode 2022. godine), učenice OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica Dina Mišić, Ana Jurčec, Lea Dodlek, Greta Sabol I Sara Camatta (najbolja Skupina mladih čuvara prirode 2022. godine), Darko Oreški (Senior čuvar prirode 2022. –
Nagrada za cjeloživotni aktivizam u zaštiti prirode), Alex Horvat (Godišnje priznanje za aktivizam u zaštiti prirode 2022.), Miljenko Vrančić (Godišnje priznanje za aktivizam u zaštiti prirode 2022.), Željko Mezga (Godišnje priznanje za aktivizam u zaštiti prirode 2022.) i Nikola Tomašić (Godišnje priznanje za aktivizam u zaštiti prirode 2022.). U Frkanovcu na Matulovu gruntu u nedjelju 31. srpnja održat će se 2. Kamp mladi čuvari prirode, koji se organizira uz Svjetski dan rendžera (31. srpnja). A Međimurska priroda provodi ga u suradnji s HGSS – Stanicom Čakovec, uz gostovanje animatora Matije Bobeka. Za dječje radionice od 16 sati potrebna je mrežna prijava jer je broj sudionika ograničen, a cijena kampa je 100 kn po djetetu. Prijave se primaju do 27. srpnja ili do popunjenja slobodnih mjesta. Poveznica za prijavu nalazi se na mrežnoj stranici www. medjimurska-priroda.info. Podjela nagrada najboljim mladim čuvarima prirode i zaslužnim pojedincima u 2022. godini je u 19 sati. (rr)
4
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
- Prošle godine Mariju Bistricu posjetilo je 561.700 hodočasnika i turista, od čega 29.700 stranih, a procjenjuje se da se na Porcijunkulovu okrene oko 200.000 posjetitelja Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan i privatna arhiva
Lj
eto je vrijeme godišnjih odmora. Počivanja radi prikupljanja potrošene energije. Današnjim ljudima potreban je ne samo �izički nego još više psihički odmor i sve su traženiji načini odmora koji omogućuju i prostor za povlačenje u sebe i potragu za unutarnjim mirom i uspostavljanjem sklada u sebi. U čovjeku postoji duboka potreba za unutarnjim mirom i skladom. Za sređivanjem svoje nutrine. Da nam u tome pomogne nešto jače od nas i obnovi nas novom snagom i energijom za život. Nekima su to ljetovanja na moru na osami, drugima daleka putovanja gdje nikoga ne poznaju, penjanje u planine, stapanje s prirodom, ali mnogi ljudi novi snagu svake godine iznova traže i pronalaze na hodočašću. Međimurcima su najmilija marijanska svetišta Marija Bistrica, Trsat i Međugorje. Prošle godine Mariju Bistricu posjetilo je 561.700 hodočasnika i turista, od čega 29.700 stranih. Bilo je to nakon teške pandemijske 2020. godine kada nije bilo prostora za velika pa ni vjerska okupljanja. Lani, čim su mjere popustile, ponovno je povećan broj dolazaka na Mariju Bistricu. Uz domaće kojih je bilo najviše, među strancima su prednjačili Nijemci, Poljaci i Slovenci. Prošle godine su, za razliku od pretprošle, održane glavne bistričke manifestacije Ljeto u Mariji Bistrici i Advent u Mariji Bistrici, koje je uz pridržavanje svih epidemioloških mjera posjetilo oko 30.000 posjetitelja. Što sve te ljude vodi prema Mariji Bistrici, među kojima i tisuće Međimuraca? Ne
postoji statistika i nemoguće je odrediti broj onih koji redovito hodočaste u to svetište, ali malo je Međimuraca koji barem jednom u životu, ako ništa drugo, iz radoznalosti ili kao mali s bakom nisu bili na Mariji Bistrici. Iz svake međimurske župe, a ima ih 20 u trima dekanatima, organizirano u Mariju Bistricu godišnje odlazi barem jedan autobus s vjernicima. Međutim, još je više obitelji koje na Mariju Bistricu odlaze vlastitim prijevozom i u osobnom aranžmanu, onda kada je njima najpogodnije. Na Mariju Bistricu organizirano odlaze i brojne udruge: umirovljenika, društva žena, KUD-ovi, razne socijalne udruge, vatrogasci, policajci i braniteljske udruge. Bilo bi pretjerano govoriti o tome da ih sve na to navodi žarki vjerski zanos. Vode ih razne potrebe, od znatiželje, klasičnog turističkog razgleda, potrage za vjerom ili duhovnim osvježenjem. No ima i posebna grupa hodočasnika koja na hodočašće u Mariju Bistricu odlazi na najstariji hodočasnički način, pješke. Što je misao vodilja koja pogoni suvremene hodočasnike da pješke tempom hoda ljudskog koraka odlaze iz Međimurja na hodočašće dugo 75 kilometara koje traje 18 ili 19 sati po ruti koja se sastoji od različitih terena, od užeglog tvrdog asfalta, do hoda po šumi gdje postoji opasnost od uganuća zgloba i pada s lomom kosti ako se ne pazi, pa kroz polja i zagorske brežuljke po mraku, po najvrelijem podnevnom suncu po asfaltu, ali i po kiši koja smoči do gole kože, a čak i tuči, ispričala nam je hodočasnica Marija Koruš. Za takav put potrebna je i određena mentalna snaga i borba sa samim sobom da se na putu savladaju razne
Kamo su nestali bistrički bokci U ranijim desetljećima oko crkve u Mariji Bistrici bili su špaliri pravih, ali i lažnih bogalja svih vrsta koji su prosjačili. Nije bilo lako za gledati ljude sa svim mogućim deformitetima i oblicima psihičke i �izičke zapuštenosti. Onda su u neko doba netragom nestali.
tegobe i krvavi žuljevi da bi se doživio magičan trenutak pri kraju puta kad se među brežuljcima ukaže slikoviti krov crkve u Mariji Bistrici u kojoj mnogi traže nadu i utjehu, kazala je. Hodočašća su mali luksuz koje si i najsiromašniji čovjek može priuštiti, kako nekad, tako i sad, da se nakratko iziđe iz svakodnevnog života i obveza, da bi se posvetilo samo svojoj nutrini. Obično je to ljeti, u srpnju ili kolovozu. Tradicionalno nakon žetve, kad je čovjek osigurao svoj kruh svagdašnji. Postoje i mala lokalna hodočašća, u Međimurju je najpoznatije proštenje Porcijunkulovo u Čakovcu, koje se održava 2. kolovoza. Ima hodočasnički karakter jer se na njemu može zadobiti potpuni oprost grijeha, nakon iskrene ispovijedi, pričesti i prisustvovanja misi. Na Mariju Bistricu se ne odlazi samo pokornički radi oprosta grijeha, nego i u nadi zadobivanja milosti preko Marije kao ljudske zagovornice kod njezina sina Krista. U Mariji Bistrici štuje se čudotvorni kip Majke Božje s djetetom u naručju. Pred njim su milijuni pobožnih hodočasnika klečali i molili da bi od nebeske Majke dobili pomoć i uslišanje. U vrijeme kad su ljudi bili neusporedivo jače bogobojazni i pokorni nego danas, pokajnici su pred Gospinim kipom s djetetom dio puta, koji su si sami odredili, prevalili na koljenima, klečeći barem oko oltara crkve. Marija Koruš iz Male Subotice više je od dvadeset puta sa svojom grupom pješke odlazila na Mariju Bistricu. Na jednostavno pitanje zašto, kazala je da to ni ona sama sebi ne može odgovoriti. - U početku me je vodila želja da vidim mogu li ja to, a poslije mi je to postao put na kojem dobivam elan za dalje, nešto što me ispunjava i daje snagu. - Pješačimo 17, 18 sati tih oko 75 kilometara uz stanke do Bistrice. Krećemo oko 8 sati navečer u četvrtak, a na odredište dođemo idući dan u petak. Put počinjemo blagoslovom ispred kapelice u Štefancu koji nam je davao župnik Danijel Bistrović. I tada krećemo prema Varaždinu. Nekada je grupa bila veća, a danas nas je od 8 do 9. Jedni druge moramo paziti na putu i ta odgovornost za druge mala je pokora. Najteža dionica je put do Varaždina jer se ide po tvrdom asfaltu. Tu ljudi odmah dobiju žuljeve. Čim se krene prema selima u Zagorju, šumarcima i poljima, odmah je lakše i ljepše. Hoda se starim uhodanim
22. srpnja 2022.
ZAŠTO TISUĆE MEĐIMURACA odlaze na Mariju Bistricu, ali i najveće međimursko proštenje Porcijunkulovo
Marija Koruš koja je više od 20 puta pješke hodočas�la na Mariju Bistricu
Ne ide se n samo za po i po novu hodočasničkim stazama koje se označene urezanim križevima u stabla kraj kojih se prolazi. Znali smo i skrenuti s puta i nakratko se izgubiti, pa vratiti na pravi put. Svašta se događa na tom putu. Jedna gospođa je na hodočašću slomila i nogu. Pa smo ju nosili strminom. Dogodilo mi se da sam i sama uganula nogu koja je otekla i boljela, ali kad sam se već približavala Mariji Bistrici, nekim čudom oteklina je splasnula, a bol prestala. To je najneobičnije iskustvo koje sam doživjela i za koje nemam objašnjenje, ispričala
nam je Marija. Nakon tako teškog puta odmaraju se u uvijek u istom smještaju kod gospođe Dragice u Mariji Bistrici. Tako je danas, ali nije uvijek bilo tako. Mnoge generacije prije njih pješačile su u skromnoj odjeći i obući, čak i bosonogi. A krvavih žuljeva bilo je na svakom hodočasničkoj turi. I pogubnog guranja nogu u hladnu vodu pod Belom na zagorskom dijelu puta nakon čega se otekle noge više nisu mogle ugurati u cipele. Marija nam je ispričala da iskusni hodači znaju
da se noge ne vade iz obuće dok se ne stigne do cilja, a patike koje se nose moraju biti što više razgažene. Noge se odmaraju tako da se legne na tlo, a noge podignu i oslone na kakvo stablo. Nekad se spavalo na štagljima na sijenu, ispričao nam je hodočasnik Zlatko Vrzan svoje iskustvo odlaska na Mariju Bistricu pješke iz ranih osamdesetih. - Leglo se na sijeno, pokrilo se njime i ujutro si bio čio i odmoran za nastavak puta pješke, kazao je. Naša sugovornica Marija kaže da njihova grupa iz
22. srpnja 2022.
5
Nepoznati majstor iz naroda izradio je crnu Mariju s djetetom
Na putu prema Mariji Bistrici sporednim putevima kroz Zagorje
TEMA BROJA
na Bistricu okoru nego u energiju Štefanca hodočašće počinje navečer tako da pola puta prevali po noći, a ujutro oko pola šest već su na planinarskom putu na Pokojcu, odakle se strminom po kozjim stazama spuštaju prema Bistrici. Na tom se putu nalazi i kamen zvan Marijine slijedi na koji naša Marija cvijeće, koje je ubrala usput, polaže na taj kamen, nebeskoj Mariji u čast. Suprotno našem očekivanju, hodočasnici na tom dugom hodačkom putu najviše šute jer razgovor umara i oduzima koncentraciju. Svaki hodočasnik ima svoju “ru-
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
tu”, povlači se u sebe i svoju molitvu. - Oko 75 posto puta prolazimo u tišini, kazala nam je naša sugovornica. Još do Varaždina se kako-tako vodi razgovor, a poslije je svatko u svojim mislima, u svojim molitvama. U subotu se hodočasnicima koji su na pješačkom putu bili u četvrtak pridružuju ostali hodočasnici iz župe koji su stigli autobusom ili privatnim prijevozom. Tad se ide na ispovijed, slijedi zajednički ulazak u crkvu i na misu, obvezni križni put koji je nekada svaka župa išla
za sebe, a sada je zajednički za sve bistričke hodočasnike. Posebno dojmljivo pri ulasku procesija u crkvu zvuče poznate marijanske pjesme, Majko Božja Bistrička i Rajska djevo, Kraljice Hrvata. Nekada se s Marije Bistrice nije vraćalo bez fućke ili drvenog leptira na kotače i licitarskog srca, Marijice sa svetom vodom ili krunice. Štandovi su bili i ostali dio proštenjske ekonomije, premda ih je danas manje, a ka�ića i ugostitelja više jer su nekada hodočasnici pohance i paradajz obavezno nosili sa sobom.
Vjeruje se da je drveni kip Bistričke Bogorodice u tamnome drvetu izrezbario nepoznati mjesni majstor iz običnog puka. Bistrička Marija je crni kip, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Zavjetni čudotvorni kip Majke Božje Bistričke izrađen je oko 1499. godine. Prema usmenoj predaji kip je bio od 1499. do 1545. postavljen u kapeli, prasvetištu na obližnjem Vinskom Vrhu. Već tada se pročulo da posjeduje čudotvorne moći. Zbog stalne opasnosti od Turaka, župnik Pavao ga uzima iz kapelice na Vinskom Vrhu i zakapa ga pod korom župne crkve sv. Petra i Pavla u Bistrici. Ubrzo nakon toga umru i župnik i zvonar, a da nikome nisu odali tajnu na kojem je mjestu skriven kip. Marijini štovatelji nisu prestali tragati za čudotvornim kipom. Neizvjesnost je razriješila čudesna svjetlost u bistričkoj župnoj crkvi koja je 1588. dolazila ispod pjevališta nakon večernje Zdravomarije, a opazio ju je župnik Luka. Kad je sutradan župnik dao ondje kopati, pronađen je neoštećen Marijin kip. To se otkriće ubrzo razglasilo, pa su ljudi u velikom broju počeli hodočastiti u Bistricu i moliti pred Marijinim kipom koji je restauriran i postavljen na oltar radi iskazivanja časti. Uslijed ponovne opasnosti od Turaka 1650. godine kip je drugi put bio skriven. Župnik Juraj Marinčić dao ga je zazidati u jednu udu-
Odmor na travi
binu iza glavnog oltara u župnoj crkvi, no ostavljen je otvor tako da je virilo samo Marijino lice. U teškim prilikama zbog seljačkih buna, stalnih najezda Turaka te skrivenoga kipa, hodočašća u Bistricu su jenjavala, a štovanje Marijina kipa je, malo po malo, prestalo. Prema predaji, župniku Petru Brezariću (1676. – 1679.) Marija se ukazala istoga dana u dvama navratima. Drugo pronalaženje kipa Majke Božje Bistričke zbilo se u subotu 15. srpnja 1684., nakon više od 30 godina. Dolasci u Mariju Bistricu od tada postaju organizirani u procesije hodočasnika, osobito od 1688., jer se i te godine “dogodilo” čudo.
Porcijunkulski oprost
Gospa od Anđela ili Porcijunkula također je blagdan u Marijinu čast. Slavi se 2. kolovoza, posebno među franjevcima. Prema predaji, sveti je Franjo 2. kolovoza 1208., u crkvici Svete Marije od Anđela u Asizu, doživio svoje obraćenje, a taj trenutak njegova obraćenja slavi se liturgijski 2. kolovoza, posebno među franjevcima, na blagdan Gospe od Anđela ili Porcijunkule. Predaja također kaže kako je radost oslobođenja od grijeha, koju je tada osjetio, sv. Franjo htio prenijeti na sve druge, pa se u njemu rodila ideja da moli tadašnjega papu Honorija III. da tu crkvu učini crkvom potpunog oprosta od vremenitih kazni, što je
papa i učinio 1216. Kasnije je određeno da se potpuni oprost daje na blagdan Gospe od Anđela, koji se naziva i porcijunkulski oprost. Franjevci su dolaskom u Čakovec prije 355 godina sa sobom doveli i običaj štovanja Gospe od Anđela, pa se 2. kolovoza slavi najveće proštenje u čakovečkoj Župi Svetog Nikole biskupa. Od podne 1. kolovoza do ponoći 2. kolovoza, ali uz uvjet da se, osim pohoda crkvi, osoba skrušeno ispovjedi, pričesti, izmoli Vjerovanje, Oče Naš i pomoli se na nakanu Svetog Oca, dobiva se potpuni oprost od vječne kazne (pakla). No Porcijunkulovo se u novije doba izrazito komercijaliziralo, povezuje se s besplatnim koncertima estradnjaka, langošima i štandovima. Neusporedivo je manje ljudi na misi nego na poratnim komercijalnim sadržajima. Brojke su o tome koliko ljudi dođe na Porcijunkulovo u Čakovec odokativne. Licitira se i s preko 200.000 ljudi koji su obišli manifestacije i sadržaje koji su se zalijepili na proštenje. Mise i porcijunkulski oprost traži debela manjina, ali svejedno Porcijunkulovo ima magičnu moć i za one koji pojma nemaju da je ono više od koncerata i langoša.
6
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ČATEKS d.d. pred reorganizacijom
22. srpnja 2022.
Hoće li radnici zadržati kontrolu nad firmom? Čateks je posljednja �irma u Međimurju koja je u pretežitom vlasništvu malih dioničara i koji na taj način drže kontrolu nad poslovanjem i nadzorom poslovanja Čateksa. No, mali dioničari imaju sitne pojedinačne uloge, što je svojevrsna slabost ako je u pitanju održavanje kontrole nad �irmom, ali i prednost zbog čvrste povezanosti i lojalnosti prema poduzeću, što ih drži na okupu kao interesnu skupinu. Danas je najveći pojedinačni vlasnik Čateksa tvrtka Investarx d.o.o. sa sjedištem u Strahonincu nakon preuzimanja paketa od 17,33 % dionica od dotadašnjeg vlasnika iz sastava varaždinskog Varteksa. Direktorica Investarxa je Lana Soldo, s istaknutom ambicijom da uđe
u Nadzorni odbor i ima veći utjecaj na poslovanje �irme, o čemu je opširno pisao Poslovni dnevnik. Ulaskom u vlasništvo Čateksa ta najveća pojedinačna vlasnička grupacija iskazuje i najveći interes za restrukturiranje Čateksa iz radničke u korporativnu �irmu. Poluge za to pokrenute su ovih dana. Sazvana je izvanredna glavna skupština 23. kolovoza s dnevnim redom u tom smjeru. Dosadašnji direktor Čateksa Davor Sabolić je 14. srpnja podnio ostavku koja stupa na snagu 31. kolovoza. Ostavka je za javnost u najmanju ruku bila neočekivana jer je samo koji tjedan ranije upravo Davor Sabolić, kao direktor Čateksa, upriličio javnu predaju donacije
Tablica: Deset najvećih dioničara Čateksa
Dioničar
Bolnici i iskoristio tu prigodu da pošalje i određene poruke o Čateksu. - Nakon što smo godinama rješavali probleme tvrtke i uspješno okončali taj proces, odlučili smo posvetiti se i približiti lokalnoj zajednici i to tako da s njom podijelimo uspjeh tvrtke. Čateks će uskoro obilježiti 150. godišnjicu postojanja i danas uspješno posluje. Godina će biti rekordno uspješna u poslovanju pokrenutom 1847. godine. Uvijek vrijedi spomenuti da je Čateks poduzeće s radnicima kao većinskim dioničarima, istaknuo je tom prilikom Sabolić. Paralelno s ostavkom direktora ostavke na svoje dužnosti dali su i član Nadzornog odbora Stjepan Vinko i predsjednik Nadzornog odbora Matija Bilandžija, čime je
Vrsta računa
Broj dionica
% Izdanih
Vrijednost
1
INVESTARX d.o.o.
Osnovni račun
42,657
17.33 %
9.81 M
2
HPB d.d.
Skrbnički račun
29,506
11.98 %
6.79 M
3
Čateks d.d.
Osnovni račun
21,435
8.71 %
4.93 M
4
Soldo Ivan
Osnovni račun
12,281
4.99 %
2.82 M
5
Bilandžija Matija
Osnovni račun
8,742
3.55 %
2.01 M
6
Cerin Natali
Osnovni račun
7,677
3.12 %
1.77 M
7
Newman Nicholas Stephen
Osnovni račun
6,276
2.55 %
1.44 M
8
Nedeljko Gordana
Osnovni račun
5,237
2.13 %
1.20 M
9
Kerman Nino
Osnovni račun
5,100
2.07 %
1.17 M
Ostalo
5,000
2.03 %
1.15 M
143,911
58.45 %
33.10 M
10
Grupa računa na kojima je uknjižena ista količina vr. papira
UKUPNO
POGLED ODOZDO
otvoren ulaz novim članovima u Nadzorni odbor, prije svega, najvećem pojedinačnom vlasniku Investarxu. Matija Bilandžija očito je ostavku u Nadzornom odboru podnio s namjerom da preuzme mjesto direktora. U srijedu 20. srpnja Nadzorni ga je odbor imenovao za novog direktora Čateksa, što je dan kasnije objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Čateks je dioničko društvo i time obvezan objavljivati sve promjene u Društvu. Novi direktor na dužnost stupa 1. rujna na mandat od četiri godine do 31. kolovoza 2026. godine.
Tko je Matija Bilandžija?
Prema javno objavljenom životopisu, Matija Bilandžija na poziciju člana Uprave dolazi s pozicije �inancijskog direktora Društva koju je obavljao osam godina gdje je između ostalog bio zadužen za upravljanje sektorima operativnog poslovanja i investicija, a od 2016. godine obnašao je i funkciju predsjednika Nadzornog odbora Društva. Ima više od 10 godina profesionalnog iskustva u području kontrolinga, strategije i investicija, koje je stekao najvećim dijelom unutar tekstilne industrije. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu 2008. godine, dok je na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu 2012. godine stekao titulu sveučilišnog specijalista �inancijskih tržišta i institucija. Dodatno je 2018. godine od strane Hrvatske zajednice računovođa i �inancijskih djelatnika certi�iciran kao ovlašteni interni revizor za gospodarstvo. Od 2013. do 2014. godine zaposlen je na
Davor Sabolić napus�o je mjesto direktora poziciji asistenta u reviziji, nakon čega je do danas na poziciji �inancijskog direktora u kompaniji Čateks, kojoj se pridružio na početku �inancijskog i operativnog restrukturiranja, koje je i iznimno uspješno provedeno. Posljednjih nekoliko godina intenzivno se bavi vođenjem razvojnih i investicijskih projekata, od kojih je najveći su�inanciran od strane Europske unije i Europskog fonda za regionalni razvoj, pod nazivom Razvoj multifunkcionalne negorive tkanine za dualnu namjenu ukupne vrijednosti preko 27 milijuna kuna. Najveći naglasak tijekom operativnog restrukturiranja stavlja na transformaciju kompanije u izrazito napredni tehnološki segment s razvijanjem vlastitih R&D kapaciteta, kako bi se omogućila proizvodnja tehničkog tekstila i ostalih tehničkih materijala izrazito naprednih tehnoloških svojstava za vojnu industriju, medicinski sektor, prehrambenu industriju, građevinski sektor, automobilsku industriju i sl. S obzirom na ekstenzivno poznavanje poslovanja Čateksa u kojem je zaposlen proteklih 8 godina, nastavit će transformirati kompaniju prema zahtjevnom tehnološkom segmentu s primjenom najmodernijih proizvodnih tehnologija koje će omogućiti proizvodnju materijala najviše moguće kvalitete po najvišim ekološkim standardima.
Matija Bilandžija je prilikom imenovanja u Upravu Društva izjavio: - S velikim zadovoljstvom prihvaćam ovu funkciju te ću svakako nastaviti s dosadašnjom poslovnom transformacijom kompanije, provođenjem investicija te razvijanjem vlastitog odjela R&D, kako bi Čateks bio pozicioniran među tehnološki najnaprednije proizvođače tehničkog tekstila u ovom dijelu Europe. Zahvalio bih gospodinu Saboliću na njegovu angažmanu i doprinosu u poboljšanju ključnih segmenata poslovanja kompanije te mu želim puno uspjeha u njegovim novim poslovnim izazovima, stoji u obavijesti dioničarima koju je objavila Zagrebačka burza.
Povlače vlastite dionice s burze
Na skupštini koja će se održati 23. kolovoza donijet će se i odluka o smanjenju temeljnog kapitala koji sada iznosi nešto preko 49 milijuna kuna za iznos od 4,4 milijuna kuna. To će učiniti povlačenjem ranije stečenih vlastitih dionica čiji udjel iznosi 8,71 posto. Tim potezom smanjit će se količina Čateksovih dionica na burzi, ali i automatski povećati vlasnički udjeli sadašnjih postojećih vlasnika. Najveće povećanje time će dobiti sadašnji najveći vlasnici. No, što će to značiti za daljnje poteze Čateksa d.d., znat će se tek nakon svih najavljenih promjena. (BMO)
S eurima znamo, ali slabi smo s centima kojima ćemo baratati više
T
one kovanica u centima kuju se u Svetoj Nedelji blizu Zagreba jer ćemo se početkom iduće godine oprostiti od kuna i lipa i prijeći na eure i cente. Privid je i varka da to neće biti velika promjena jer kao da i sada, sve preračunavamo u eure. Istina je da u eure preračunavamo velike i trajne vrijednosti, a ne ono što svakodnevno kupujemo. U eurima računamo koliko košta stan ili
kuća, vrijednost novih ili rabljenih automobila, kao i za neke druge predmete veće i trajnije vrijednosti, kao što su skuplji modeli mobitela, satova, nakita, luksuzne odjeće, dizajnerske torbice i slično. Ali jeste li čuli da netko govori o tome koliko eura, odnosno centi košta biber, konzerva paštete, 20 deka neke salame, pecivo, kava, tjestenina, mlijeko ili slična potrepština koju svakodnevno uzimamo s polica dućana?
Istina da su trgovački lanci i prije zakonske obveze počeli isticati cijene u eurima. Čovjek bi rekao, štreberi, digli ruku u zrak čim je nastavnik postavio pitanje, ali trgovci ništa ne rade bez računice. Čak štoviše, nemali broj ljudi, ugledavši niži brojčani iznos na nekom sitnom artiklu, automatski ga biraju i stavljaju u košaricu, smetnuvši s uma da se radi o cifri u eurima, a ne u kunama. Male stvari, malih vrijed-
nosti, kupujemo najčešće i upravo nas one mogu najviše prevariti. U šumi informacija što je na akciji, što sniženo, a što izraženo u eurima lako se možemo zabuniti misleći da se radi o povoljnijoj kupnji. Centi nisu lipe, imaju znatno veću vrijednost i nije isto ne uzvrati li vam prodavačica 20 lipa ili 20 centi jer ih nema u blagajni. Zato ćemo itekako trebati inzistirati na kusuru. Zapravo najbolje će biti plaćati karticom i za
prodavače i za kupce jer tada neće biti natezanja oko povrata kusura. In�latorna očekivanja svi su već obilato iskoristili da podignu cijene, malo će još i kod zaokruživanja, tako da ćemo uvođenje eura pamtiti po padu standarda. Bit će, htio, ne htio, krivac za poskupljenja. Ući ćemo kao najsiromašniji rođak u najbogatiji klub i napokon saznati kako je to biti mlada u bogataškom društvu.
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
22. srpnja 2022.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
7
DIVLJAČ JE ŽEDNA zbog suše i ekstremnih vrućina
ZBUNJUJU li cijene u eurima?
Mladen Lacković: Vodu za divljač izvlačit ćemo iz tla uz pomoć solarnih crpki
Što Međimurci misle o preračunavanju eura u kune?
- Radi se na pilot-programu koji bi omogućio da se pokuša podzemnim pumpama dostavljati svježu vodu na površinu te da ona tako stalno bude zdravstveno ispravna za divljač, ističe Lacković Piše: Roberta Radović
Kad dnevne temperature prelaze 35 stupnjeva, većini takvi klimatski uvjeti na našim prostorima počinju biti teško podnošljivi. Kako nama ljudima, tako i životinjama. Osim što pokušavamo rashladiti sebe, svoje kućne ljubimce i stoku, pomoći treba i divljači. U tome naravno prednjače lovci, donoseći svježu vodu na pojilišta. O aktivnostima naših lovaca vezanih za pomaganje divljači u uvjetima ekstremnih vrućina upitali smo Mladena Lackovića, tajnika Lovačkog saveza Međimurske županije. – Neka lovišta su isprepletena vodotocima i imaju dovoljno vode. Zbog klimatskih promjena imamo sve suša i vruća ljeta, pa određena staništa ponekad dođu u kritičnu situaciju jer presuše stalni izvori vode. Životinje imaju istančani nagon kako preživjeti u takvim uvjetima. Čovjek je naučen da kad otvori pipu na vodovodu, voda mu je uvijek dostupna. Divljač nasreću ima drugi nagon za obranu od nedostatka vode. Puno vode, tekućine dobiva iz hrane ili čak upotrebljava tehniku jutarnjeg orošavanja. Često je dosta samo jutarnju rosu popiti. U situacijama velikih vrućina lovci, lovačka društva i lovoovlaštenici dužni su pomagati svim životinjama, a prvenstveno divljači
s pojilištima. To su lovno-tehnički objekti koje propisuje lovnogospodarska osnova, temeljni akt za gospodarenje lovištem. Većina lovaca lovačkih društava ima obvezu imati jedno hranilište, čeku, solište, a uz to obavezno mora biti pojilište. Početkom srpnja zbog visokih temperatura lovnici koji vode lovište izdali su naredbu da lovci izađu i da svaki kraj svojeg pojilišta napravi priručno pojilište. Većina lovačkih društava to odgovorno radi. Kad se dogodi duži period bez kiše, lovci izlaze na teren i u pogon se stavljaju pričuvna pojilišta. Riječ je o kanistrima s vodom ili betoniranim površinama u koje se toči voda.
Solarnim panelima do vode
– Postoji mogućnost izvlačenja vode iz tla uz pomoć solarne crpke. Primjenjuje li se ta mogućnost u Međimurju? – Zbog zdravstvene ispravnosti vode za divljač i druge životinje bolja opcija je kad se na pojilištima upotrebljava voda koja se crpni direktno iz tla. U tu svrhu na tržištu se pojavila mogućnost korištenja solarnim panelima koji su postali cjenovno povoljni, a omogućuju crpljenje vode iz tla. Razmišljamo da ih stavimo pokraj određenih čeka ili osmatračnica. Međimurje je
Jedno od pojilišta na području Međimurske županije (foto: LSMŽ)
Od prosinca ove godine građani će moći preuzeti kovanice eura i početi s mijenjanjem valuta. Jesu li Međimurci zadovoljni no-
Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurske županije poznato po velikim količinama pitke vode. U pregovorima samo za pilot-program koji bi omogućio da u razdoblju kalendarske godine kada ima najviše sunca, a najmanje vode, podzemnim pumpama pokušamo dostavljati svježu vodu na površinu vode i da ona tako stalno bude čista i zdravstveno ispravna za divljač. I naravno, dostupna tijekom cijelog dana. Kako sam unutar Lovačkog saveza Međimurske županije stručna osoba za provedbu lovnogospodarske osnove, mogu kazati kako kontinuirano provodimo akcije kojima planiramo unaprijediti lovstvo. Kako se tehnologija razvija, tako mi ta dostignuća implementiramo u svoje gospodarenje lovnim područjima. Ovih dana je Međimurska županija našem Savezu dodijelila 300.000 kuna. Tako da možemo �inancirati između ostalog i takve stvari kao što je crpljenje vode iz tla s pomoću solarnih crpki.
Nalet na divljač
– Jedan od problema je nalet vozila na divljač na prometnici. Početkom lipnja počela su vrijediti nova pravila. Što to znači? – U Međimurju, kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, bilježi se sve veći broj naleta vozila na divljač. Ministarstvo poljoprivrede ove godine nije uspjelo sklopiti policu osiguranja s osiguravajućim kućama ili kućom, tako da sad takve slučajeve rješava
Hrvatski lovački savez preko lovoovlaštenika i županijskih lovačkih saveza. Postupak je sličan kao do sada, samo isplatu i procjenu radi Hrvatski lovački savez. – Kakva je situacija s vječnom temom – krivolovom? – Gdje je lov, tu je i krivolov. Lovačke službe i lovoovlaštenici pokušavaju ga suzbiti policijskim ophodnjama. Kad se ustanovi da je gospodarski kapacitet lovišta puno veći, znači da se uspijeva smanjiti i krivolov. Koliko vidimo na terenu, slike su obećavajuće, a tomu svjedoče ne samo lovci već i drugi korisnici šumskih i poljoprivrednih površina. Kažu kako zamjećuju priličan broj divljači kao što su prepelice, srne, fazani, trčke i zečevi. Vjerujem da je usprkos vrućini divljač aktivna, posebice u večernjim satima.
Boriška Kratofil, Čakovec – Primije�la sam da u dućanima postoji već i euro. Ja se ne mučim eurima i ne zbunjuje me druga valuta. Radila sam jedno vrijeme s eurima kad sam boravila u Njemačkoj i brzo sam se navikla i prilagodila. Smatram da bi za ovaj narod bilo bolje da su ostale kune, ali to ćemo još vidje� s vremenom.
Rajko Kovačić, Pribislavec – Ne pratim previše eure i nisam baš još naišao u dućanima, ali smatram da se trebamo prilagodi� novom dobu, pa tako i valu�. Ja mislim da budu ljudi jako zbunjeni i da neće bi� dobro stanje u državi, bit će tu svega početkom sljedeće godine. Za plaće neću ni pomišlja� što bude i kako ćemo funkcionira�. Đurđica Magaš, Novo Selo Rok – Mislim da ćemo se brzo prilagodi� na euro, ali pretpostavljam da ćemo bi� više svjesniji kako imamo male plaće u odnosu na druge države u Europi. Mislim da je bolje da dolazi euro i mijenja kunu zbog mjenjačnica, preračunavanja, a i općenito susjednih zemalja s istom valutom, lakše će bi� tako. Nadamo se samo da će se i plaće povisi�.
Moć prirode – jača od čovjeka
– Lovci i poljoprivrednici sve češće spominju veću prisutnost čagljeva u Međimurskoj županiji? – Čagalj je prije 15 godina ponovo u Međimurju determiniran. Taj podatak zapravo govori o promjeni staništa. Kad neka populacija ima ekspanziju, znači da im određeno stanište odgovara. Očito da tereni Međimurske županije imaju uvjete za opstanak čaglja. U lovnogospodarskoj osnovi tretira se kao nepoželjna divljač. Vjerujem da jedanput kada neka divljač dođe, teško ju je odstraniti, ako se to ne dogodi zbog neke prirodne nepogode ili prirodnog mehanizma koji sam regulira populaciju određene vrste divljači. Očito je da imamo dobro stanište. Volim se našaliti: - Dobili smo novog punopravnog stanovnika Međimurske županije. Lovci su možda malo zabrinuti, ali prema dostupnim saznanjima čagljevima je oko 30 % hrane animalnog porijekla. To su često miševi i lešine, a ostalo se za hranu koriste voćem i povrćem. Imaju svoju biološku nišu, a mi to pokušavamo regulirati na kvalitetan način. Da čagljeva ne bude previše, a ni premalo plemenite divljači.
vom valutom, snalaze li se u preračunavanju i gledaju li na euro pozitivno ili negativno? (st, foto zv)
Nada Strahija, Novo Selo Rok – Meni odgovara da euro dolazi, bolje mi je da je euro za valutu. Što se �če mirovina i plaća, to ćemo još vidje�. Zasad se ne piše dobro, bit će to jako male penzije u odnosu na druge europske zemlje. Proučavala sam kakve nam susjedi imaju penzije i stvarno smo ispod prosjeka, jako loša situacija.
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN
8
Crna kronika
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UKRATKO
22. srpnja 2022.
KRIJUMČARILI drogu u Hrvatsku
Željeli prodati preko 6.500 doza droge U Čakovcu je 6. srpnja Općinsko državno odvjetništvo donijelo rješenje o provođenju istrage protiv dvojice državljanina Belgije (2001. i 2003.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, izvijestio je DORH. Postoji osnovana sumnja
da su okrivljenici 4. srpnja 2022., prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku na cestovnom graničnom prijelazu, u osobnom automobilu držali 138,5 grama sintetičke droge radi daljnje prodaje, a od te se količine može izraditi više od 6.500 pojedinačnih doza droge. (st)
POKUŠAO UDARITI policajca autom
Indijce prevozio preko granice za 1000 eura Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 6. srpnja, nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv državljanina Srbije (1969.) zbog počinjenja kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, izvijestio je DORH. Okrivljenog 53-godišnjaka tereti se da je 10. lipnja 2022. u okolici Slavonskog Broda, za obećanu nagradu od 1.000 eura, primio u kombi više državljana
krađe
Indije koji nisu imali vizu ni odobren boravak unutar Republike Hrvatske ili Šengenskog prostora, s ciljem da ih ilegalno preveze u Sloveniju. Policijski službenici uočili su ga tijekom vožnje u mjestu Sveti Križ i svjetlećom tablicom „stop“ naredili mu zaustavljanje, no okrivljenik se odbio zaustaviti. Tereti ga se da je nastavio vožnju uz desni rub kolnika i zaobišao jednog policijskog službenika pa nastavio vožnju prema drugom policijskom službeniku koji je morao odskočiti u stranu kako bi izbjegao nalet vozila. (st)
Supružnicima Trojnar u požaru je stradali su traktor, prikolica, a vatra je zahvatila i štagalj koji imaju u susjednom dvorištu
POMAHNITALA VATRA progutala dva štaglja obitelji Trojnar u Nedelišću
Vlasnik Zvonko: Gorjelo je kao da je netko polijao naftu! Štetu i dalje zbrajaju, no sigurno će biti velika. Osigurano nisu imali ništa što je u požaru stradalo Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan
S
upružnike Darinku i Zvonka Trojnara iz Prvomajske ulice u Nedelišću dočekao je vrlo neugodan poziv kad su jučer, 20. srpnja, krenuli prema Lopatincu. Zvonio je mobitel na izlasku iz Dunjkovca s neugodnim vijestima: Gori im štagalj! Zatekli smo ih shrvane na dvorištu dan nakon požara. Vrlo tužna scena, a u zraku i dalje miris pa-
ljevine. Kako nam govori potreseni Zvonko, još nije utvrđeno kako je krenuo požar, no pretpostavlja se od friške slame i vrućine. Požar je buknuo, a u to je vrijeme njihova kći Anja u kući u svom obrtu radila nokte. Taman je izašla na dvorište i imala što vidjeti, vatra je već gutala štagalj.
Kći barem uspjela spasiti auto
- Uspjela sam spasiti auto koji je bio parkiran
MURSKO SREDIŠĆE
Poharao podrume stanova U noći sa subote na nedjelju (9. i 10. srpnja 2022.) godine u Donjoj Dubravi, u Dravskoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 54-godišnjaka. Nakon provale po-
OREHOVICA
činitelj je iz kuće ukrao nakit i novac. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko desetaka tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Ukraden nezaključan bicikl Ispred ugostiteljskog objekta u Orehovici u Frankopanskoj ulici, u srijedu, 20. srpnja 2022. godine od 21:30 do 21:45 sati, nepoznati počinitelj ukrao je
nezaključani muški bicikl vrijednosti više tisuća kuna, javlja PU međimurska. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (st)
TURČIŠĆE
Ukradeno nekoliko stotina metara električnog kabla iz šljunčare! Na prostorima privatne šljunčare u Turčišću između 11. i 18. srpnja nepoznati počinitelj ukrao je nekoliko stotina metara raznog električnog kabla. Materi-
jalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, priopćila je policija. (st)
Dio uništenih stvari koje su stradale u požaru
pokraj štaglja, bilo je strašno. Susjedi i ja, ma svi smo zvali vatrogasce koji su pokušali ugasiti požar, govori nam Anja. Vatra je bila snažna i brza, u potpunosti je uništila traktor i prikolicu za gnoj, kosilicu i neke poljoprivredne strojeve. Da priča bude gora, nije izgorio samo prvi štagalj, već je vatra zahvatila i drugi pokraj, također u njihovu vlasništvu. Štetu i dalje zbrajaju, no sigurno će biti velika. Osigurano nisu imali ništa što je u požaru stradalo. - Sreća u nesreći je i ta da nam nisu stradale životinje jer hranimo pajceke, piceke, a po dvorištu dolje imamo i konje. Nadisali su se dima, ali su preživjeli, priča nam Darinka pokraj uništenog štaglja, a iz slame je i dalje tinjao dim. Pretužne scene. O nesreći je izvijestila i PU međimurska: U srijedu, 20. srpnja 2022. godine oko 14:05 sati
u Nedelišću, u Prvomajskoj ulici, na drvenoj garaži, izbio je požar u kojem je izgorjela garaža i traktor. Požar se proširio na bale sijena i gospodarsku zgradu (štagalj) u susjednom dvorištu.
Sreća u nesreći da nije izgorio susjedov štagalj
Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Nedelišća, Čakovca i Dunjkovec-Pretetinca. Mjesto događaja je osigurano pa će se izvršiti očevid. Vatra je uništila okolne voćke, veliki orah te susjedovu višnju. Sreća u nesreći je da je susjedov štagalj s druge strane vatra tek dotaknula. Vatrogasci su imali pune ruke posla tog kobnog dana, a sad pravi posao čišćenja čeka ovu obitelj. Kažu, načelnik Nikola Novak ih je posjetio i da će općina na neki način barem malo pomoći.
NESREĆA u vinogradu u Pezdelama
Antuna Habijanića (65) usmrtili kotači traktora Obdukcijom u Čakovcu nije otkriveno što je točan uzrok smrti pa će se uzorci dodatno vještačiti u Zagrebu Piše: Sanja Heric
Već treća traktorska nesreća zabilježena je proteklog ponedjeljka, 18. srpnja, u Međimurju. Ovog puta, nesretan događaj sa smrtnim ishodom dogodio se u Svetom Urbanu, na području koje tamošnji
mještani nazivaju Martinovski vrh ili Pezdele. Policija je dojavu o nesretnom događaju zaprimila oko 17:15. Nesretni 65-godišnji Antun Habijanić kosio je travu u vinogradu nedaleko od kuće u kojoj je živio. Tom je prilikom vozio neregistrirani traktor na koji je bio pri-
ključen stroj za malčiranje. U jednom trenutku na nizbrdici skrenuo je udesno, zbog zasad još nerazrješenih okolnosti, i udario u betonski stup reda vinograda. Potom je u nastavku vožnje udario u drugi betonski stup i naposljetku pao pod kotače traktora. Odmah je na mjesto događaja pozvana hitna pomoć, ali je izlaskom na mjesto događaja liječnica hitne pomoći konstatirala smrt 65-godiš-
njeg vozača traktora. Kako bi se utvrdio točan uzrok smrti, naložena je sudska obdukcija. Naknadno smo upitali PU međimursku što je pokazao nalaz obdukcije. - Točan mehanizam uzroka smrti još se utvrđuje, rekla nam je glasnogovornica PU međimurske Danijela Turk. Kako smo još neslužbeno saznali, uzorci će se poslati još u Zagreb na dodatna vještačenja.
22. srpnja 2022.
Život u Međimurju
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE
GLOBALNO I LOKALNO
9
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Rađa se novi vrli bipolarni svijet
Gradonačelnica Cividini i župan Posavec s izlagačima tema stručnog skupa
U ČAKOVCU ODRŽAN međunarodni Stručni skup Priroda kao zadaća – praktična iskustva u upravljanju zaštićenim prirodnim područjima
Međimurska priroda okupila više od 60 stručnjaka iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske Piše: Roberta Radović Foto: Davorin Mance
U
organizaciji Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode održan je međunarodni stručni skup Priroda kao zadaća – praktična iskustva u upravljanju zaštićenim prirodnim područjima. Organiziran je u sklopu projekta Eco Bridge i održan u multimedijalnoj dvorani Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje (TIC) u Čakovcu. Skup je prigodno organiziran 11. srpnja, na dan kada se obilježava deseta godišnjica proglašenja prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske. Okupilo se više od 60 stručnjaka iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske koji su razmijenili praktična iskustva u upravljanju zaštićenim prirodnim područjima uključujući NATURA 2000 područja i područje Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Sudionike su pozdravili i međunarodni stručni skup
otvorili Matija Posavec, župan Međimurske županije i Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca. Izlagače tema i goste je uvodno pozdravio ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode Siniša Golub, kazavši: - Europski projekti služe da nas zbliže. Posljednjih dvadeset godina u domeni zaštite prirode Hrvatske dogodio se kvantni skok u smislu različitosti aktivnosti kojima se bavi struka, a same teme zaštite prirode značajno su ušle u mainstream. Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske proglašen je u srpnju 2012. godine, a 2021. godine područje toka triju rijeka objedinjeno je u prvi pentalateralni rezervat biosfere u svijetu pod zaštitom
UNESCO-a, čime je održavanje ovog stručnog skupa upravo u Međimurskoj županiji još značajnije. U radnom dijelu izlagači tema bili su Boleslaw Slocinski, mag. geog. (Udruga Biom), Gregor Domanjko (Javni zavod Krajinski park Goričko), Iva Šoštarić, mag. biol. mol. (Udruga Biom), dr. sc. Mihaela Mesarić (Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode), dr. sc. Biljana Janev Hutinec (Javna ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima grada Zagreba), mr. sc. Siniša Golub (Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode), dr. sc. Sandra Golubić (Međimurska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša), Anja Cigan s temom koju je pripre-
mila sa suradnicima Monikom Podgorelec i Aleksanderom Korenom (Zavod Republike Slovenije za varstvo narave), Imre Simonyai (Municipality of Letenye), Máté Magyari (Balaton-felvidéki National Park Directorate), Ákos Klein, PhD (Barn Owl Foundation) i Lana Jelić, mag. ekol. (Javna ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima grada Zagreba). Konferansu je vodila Sara Srša iz Javne ustanove Međimurske prirode.
Ovaj stručni skup organiziran je uz financijsku pomoć Europske unije. Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Međimurske prirode – Javne ustanove za zaš�tu prirode i ni pod kojim uvje�ma ne odražava stav Europske unije i/ili Upravljačkog �jela.
U sjeni ukrajinsko-ruskog rata događaju se dalekosežne političke promjene koje će imati utjecaj na cijeli svijet. Najprije je postalo jasno da je zbog rata hrana postala skuplja jer se viškovi žita ne mogu dostaviti tamo gdje su gladni. Tek sad se pokušavaju otvoriti pomorski koridori u Crnom moru. Poskupjet će i umjetno gnojivo, što će još više povisiti cijene hrane u narednim godinama, no to ne znači da će poljoprivrednici postati bogatiji. U međuvremenu je četrdeset zemalja svijeta u zapadnoj sferi interesa osudilo rusku agresiju na Ukrajinu. Na reakciju se nije trebalo dugo čekati, a događa se upravo ovih dana. Rusija i Kina žele osnažiti ekonomski savez BRICS, tu su još Indija i Brazil te Južna Afrika. Čini se da tom savezu pristupaju i Argentina, Pakistan preko Šangajske skupine, a govori se i o Egiptu i Turskoj. Zahtjev za članstvo podnio je i Iran, a zbog njegova značaja kao izvoznika nafte i plina, to već utječe na buduće odnose u svijetu. BRICS već okuplja oko 4 milijarde stanovnika zemlje. Prije nekoliko Iran i ruski Gazprom sklopili su strateško partnerstvo vrijedno 40 milijardi dolara. Susret triju predsjednika Rusije, Turske i Irana ovih dana tempiran je da bi se osnažilo novo partnerstvo. Dakako, strateško partnerstvo između Rusije i Irana znači da će Rusija bez problema isporučivati i svoje oružje Iranu, no to nije presudno.
Cilj okupljanja zemalja BRICS-a je zapravo izbjegavanje dominacije dolara kao svjetske valute, što zapravo znači da će primjerice Iran izbjegavati plaćanje nafte u dolarima. Na taj se način stvara novi bipolarni svijet, na jednoj strani je Zapad predvođen Amerikom, a na drugoj strani skupina zemalja koja ne želi biti pod dominacijom Zapada, a koju namjerava predvoditi Kina. Pitanje je što će se događati u narednim godinama i hoće li posljedice biti još veća odvojenost ili ipak neka drugačija suradnja. Jedna posljedica je već poznata, Japan se počeo ozbiljno naoružavati jer su kraj njega tri nuklearne sile: Rusija, Kina i Sjeverna Koreja. Kako znamo, to je trend i u Europi, posebno Njemačkoj. Više oružja ne znači i više sigurnosti u budućnosti. Kako se sada čini, rađa se novi bipolarni svijet koji postaje sve važniji u životima građana Europe, na ovaj ili onaj način. To znači da Europska unija neće smjeti ostati po strani, želi li se uključiti u igru velikih.
Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade Koristite elektroničku uslugu.
Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag.
Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa.
Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!
I U VARAŽDINU, Gajeva 5
*Vaš specijalist za specijalne Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće
10
Čakovec
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
IN MEMORIAM
22. srpnja 2022.
Preminuo Josip Požgaj, dugogodišnji čakovečki vijećnik Preminuo je vijećnik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Požgaj u subotu 16. srpnja 2022. godine. Bio je zastupnik Međimurskog demokratskog saveza, predsjednik čakovečkog ogranka i jedan od osnivača te stranke. Požgaj je u čakovečko Gradsko vijeće biran tri puta te bio član nekoliko odbora. U aktivnom sazivu bio je i član Odbora za izbor i imenovanje, a u prethodnim dvama član mandatne komisije i Odbora za poljoprivredu i turizam. Josip Požgaj preminuo je u 69. godini života. Posljednji ispraćaj održao se u utorak 19. srpnja na čakovečkom Gradskom groblju
Pam�t ćemo ga kao predsjednika čakovečkog MDS-a u Mihovljanu u 15 sati. U ime gradonačelnice Čakovca, članova Gradskog vijeća i zaposlenika Gradske uprave, obitelji preminulog vijećnika izrazili su iskrenu sućut.
Ovogodišnja ulica kišobrana u bijelo-narančas�m je tonovima
PORCIJUNKULOVO 2022. godine počinje 28. srpnja i traje do 2. kolovoza
Zahuktavaju se pripreme za najveće čakovečko proštenje! Piše: Dora Vadlja Foto Zlatko Vrzan
Supružnici Konstan�n i Galina Grigoriadi i kći Sofia
SUDBINA SPOJILA čakovečku obitelj Varga i ukrajinsku obitelj Grigoriadi
Čarobne strune bandure U danu eurovizijskog natjecanja 14. svibnja slučajan susret spojio je dvije obitelji, ukrajinsku koja je zbog rata nakon tjedan dana izbjeglištva u Poljskoj i dvomjesečnog u Grčkoj, planirala sigurnost pronaći u Velikoj Britaniji te međimursku. Supružnici Galina i Konstantin Grigoriadi i njihovo troje djece u dobi od 11, 7 i 4 godina te su večeri zakucali na kućni prag čakovečke obitelji Varga. Schengenska granica spriječila je njihov nastavak putovanja. Nevenka i Kruno Varga primili su tu obitelj pod svoje nesebično okrilje i omogućili joj da boravak u Hrvatskoj, Međimurju i Čakovcu za vrijeme sređivanja dokumenata za odlazak u Veliku Britaniju bude nezaboravan. Osim odlazaka na izlete diljem Međimurja, posjeta ljetnim koncertima u Čakovcu, Varaždinu i Železnoj Gori, djeca te ukrajinske obitelji sudjelovala su na ljetnim radionicama Škole animiranog �ilma Čakovec te sportskim kampovima grada Čakovca. Svima koji su pomogli na bilo koji način, a osobito prijateljima iz Inner Wheel kluba i Rotary kluba
u Čakovcu, obitelji Varga i Grigoriadi iskreno zahvaljuju. – Čitav život ove ukrajinske obitelji koja je stigla iz Lavovske oblasti spakiran je u malo vozilo. Nevjerojatno je da se našlo mjesta za jedan instrument. Zove se bandura. Riječ je o ukrajinskom nacionalnom žičanom instrumentu, kazala je Nevenka Vuković Varga na minikoncertu održanom u subotu 16. srpnja na terasi Teniskog kluba Franjo Punčec u Čakovcu. Obitelj Grigoriadi uskoro odlazi u Veliku Britaniju i željela je zahvaliti domaćinima. Iako duže vrijeme nisu nastupali, poklonili su čakovečkoj publici koncert prepun emocija. Konstantin (bariton) i Galina (mezzosopran) koja je i profesionalna glazbenica sa završenim muzičkim fakultetom – smjer bandura, izveli su niz tradicionalnih ukrajinskih pjesama. I publika i izvođači bili su suglasni u jednom, uz više glazbe i kulture u našim životima, ratova ne bi bilo. Dvije obitelji, Varga i Grigoriadi, postale su jedna obitelj. (Roberta Radović)
Idućeg četvrtka 28. srpnja počinje najpoznatija čakovečka manifestacija Porcijunkulovo i traje do 2. kolovoza. Ovogodišnje izdanje predstavili su gradonačelnica Ljerka Cividini, predsjednik Turističke zajednice Čakovca Filip Horvat i gvardijan crkve sv. Nikole biskupa Josip Grubišić. Na glavnoj pozornici nastupat će Prljavo kazalište (Houra Grupa), Sanja, Marinko i Zec s najvećim hitovima grupe Novi fosili, Matija Cvek, Maja Šuput i Crvena jabuka, a sve završava koncertom Nede Ukraden.
Zone kako bi se smanjile gužve u gradu
Zone manifestacije podijeljene su na: mjesto susreta, umjetnička instalacija, atrij Muzeja Međimurja, bina Jezero, Vino-grad (Perivoj Zrinski), lunapark, dječja zona (Perivoj Zrinski, Atrij), Porcijunkulski trg (Trg Valenta Morandinija) gdje će biti izlagači i OPG-ovci, zona tradicije i starih zanata na Franjevačkom trgu, pod ki-
Ispred tvrtke Carlsberg Hrvatska Doris Ravlić, direktor TZ-a Filip Horvat, gradonačelnica Ljerka Cividini i gvardijan Josip Grubišić šobranima u Ulici Kralja Tomislava, bina Fox, bina Gradska kavana, Urban parkić (Park Rudolfa Kropeka) i sel�ie point (Trg Republike). Otvorenje će se održati u 19 sati 28. srpnja u atriju Muzeja Međimurja uz vatromet. Tijekom šest dana uživat ćemo uz zvukove TS-a Žica, Tragova, Nike Turković, Privat benda, TS-a Lajk, TS-a Frikovi, Vulkan banda, a u nedjelju 31. srpnja održat će se 17. Mali MEF u CZK-u u 19 sati. U svakodnevnom programu očekuje vas prezentacija streličarstva, izložba Stara tradicija u novom ruhu Ru’o linen u organizaciji Knjižnice Čakovec, Art Gateway – prolaz Starog grada, edukativne
radionice starih zanata, ulični glazbeni program, dok je Prcinkulovski plac otvoren svaki dan od 7 do 23 sata.
Na Porcijunkulovo vlakom?
Također, pozvani ste da na ovogodišnje Porcijunkulovo putujete vlakom. Svim putnicima posjetiteljima HŽ putnički prijevoz odobrava popust u visini od 40 posto od redovne prijevozne cijene u 1. i 2. razredu svih vrsta redovnih vlakova. Popust se može iskoristiti u terminu manifestacije isključivo za kupnju povratnih karata iz svih kolodvora na prugama HŽ-a do kolodvora u Čakovcu i natrag od 8 do 22 sata.
Popust se ne može primijeniti s udaljenosti kraće od 25 km, a popust se može iskoristiti i za dvosmjerna putovanja s područja svih kolodvora Slovenskih željeznica do Čakovca.
Blagdan Gospe od Anđela 2. kolovoza
Glavni događaj Porcijunkulova je blagdan Gospe od Anđela koji se održava u utorak 2. kolovoza. Održat će se u crkvi sv. Nikole misom u 6:30, u 8 sati, a u 9:30 počinje procesija ulicama grada Čakovca. U 10 sati održat će se središnje euharistijsko slavlje, a u 11:45 euharistijsko slavlje na slovenskom i mađarskom jeziku. Sveta misa održat će se i u 18:30 sati.
REKONSTRUKCIJA Odjela pedijatrije
Županijska bolnica jedno je veliko gradilište Dana 14. srpnja s početkom u 13 sati u biblioteci Županijske bolnice Čakovec potpisao se Ugovor o rekonstrukciji Odjela pedijatrije s �irmom Đurkin. Kako je rekao ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović, u prvoj fazi radit će se rekonstrukcija odsjeka za manju djecu do 18 mjeseci, rekonstrukcija hitne pedijatrijske ambulante, rekonstrukcija dnevne bolnice koja će biti potpuno nova, moderna i sigurna te
nova čekaonica za pacijente i roditelje. U drugoj fazi ići će obnova odsjeka za veću djecu do 18 godina. Radovi u tom odsjeku već su u punom jeku. Spuštaju se stropovi, ventilacija, rasvjeta, mijenja se stolarija, a sve s ciljem što bolje energetske učinkovitosti bolnice. -Vidite i sami da je Županijska bolnica Čakovec jedno veliko gradilište, sve se obnavlja i rekonstruira. Ono što bi svakako htio istaknuti je Odjel pedijatrije. Roditelji prije
nisu mogli doći svojoj djeci u sobu i boraviti s njima 0 – 24. Zahvaljujući velikoj empatiji svih djelatnika Pedijatrije i senzibiliziranosti Međimurske županije i županu Matiji Posavcu, sada roditelji mogu boraviti na Pedijatriji potpuno besplatno i svaka soba se može pretvoriti u takozvani apartman, sve da djeci bude lakše u bolnici, izvijestio je ravnatelj Bolnice Igor Šegović. - Nastojimo djecu maksimalno ne hospitalizirati zbog većeg komfora, pa ih
nastojimo liječiti preko dnevne bolnice, da dobiju terapiju i ostanu doma. Zahvaljujem još jednom svima koji su pomogli u realizaciji projekta, rekao je voditelj Odjela pedijatrije Dejan Balažin. Župan Matija Posavec spominje kako je u prvu fazu rekonstrukcije Pedijatrije uloženo 4 milijuna i 336 tisuća kuna. Također, uskoro će se završiti jedan veliki projekt energetske obnove četiriju zgrada. (st)
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Središnje Međimurje 11
Na fes�valu kinča: Ljubica Đurkin, Katarina Blažon, Lucija Tomašek, načelnik Ivan Hajdarović i Nada Tomašek
Dušan Stojanović nada se da će naći svoju srodnu dušu
JEDINSTVENA MANIFESTACIJA teleportirala nas u prošlost
DO LJUBAVI preko oglasa kod trgovine u Gornjem Hrašćanu
Prvi festival kinča u Dekanovcu pokazao umijeće krepa! Piše: Dora Vadlja
U
Dekanovcu je održan prvi Festival kinča u Međimurju, a sve zahvaljujući inicijativi Nade Tomašek, vješte izrađivačice kinča i suradnice Muzeja Međimurja Čakovec koja svoje znanje nesebično dijeli na brojnim radionicama u međimurskim školama i udrugama, te u organizaciji KUU Florijan Andrašec. Nadu Tomašek i Ljubicu Đurkin već smo posjetili u njihovoj kućnoj radionici gdje su nam pokazale razne predmete i ukrase izrađene od kinča. Međimurski kinč nekad je bio neizostavan detalj svake svadbe u Dekanovcu. Mlada je nosila buket od cvijeća pomno izrađenog od krep-papira. Upravo tu tradiciju Nadu je naučila njena majka kad je bila mala djevojčica. Bilo je to vrijeme kad su se svi ukrasi radili od papira. Vjenčanja su se nekad održavala i u zimskim mjesecima, pa stoga ne čudi kako je zbog nedostatka prirodnog cvijeća bilo popularno ono od krep-papira. Cimeri, kitice, cijela dekoracija bila je
napravljena od međimurskog kinča.
- U oglasu stoji: Ja sam Dušan Stojanović, cijenio bih vas i poštovao zato što je to sve izostalo iz ovog društva. Imao bih vas kao svoju divu i svoju dragu
Izrada cvijeća od krep-papira, tzv. kinč, dio je kulturne nematerijalne baštine speci�ične za sjeverozapadni dio Hrvatske, a u Riznici Međimurja Čakovec može se vidjeti postav posvećen tom dijelu baštine. Festival kinča u Dekanovcu svojim su nastupom dodatno uljepšali KUD Novakovec, Limena glazba Dekanovec i eminentno ime na etnosceni, Lea Šprajc. Na toj novoj manifestaciji koja se održala u Domu kulture u Dekanovcu svoje radove izložili su Društvo žena Mursko Središće, KUD Podturen, KUU Magda i Luisa Madžarevo, Katarina Blažon, Nada Tomašek i Ljubica Đurkin iz Dekanovca, Marija Novak iz Turčišća, Ana Sobočanec iz Domašinca i Ljubica Bubek iz Čakovca.
Na ulazu u trgovinu Metss u Gornjem Hrašćanu zatekli smo zanimljiv oglas, Dušan Stojanović, 64-godišnjak, inače rodom iz Bosne, ručno je napisao oglas u kojem piše kako traži ženu. U oglasu stoji: “Poštovana i cijenjena gospođo, ja sam Dušan Stojanović. Cijenio bih vas i poštovao zato što je to sve izostalo iz ovog društva. Imao bih vas kao svoju divu i svoju dragu. Moram vam pisati jer ja sam dugo bez žene, nikako da se priženim ili nekako nađem skladnu damu. Nisam kurvar niti sam alkoholičar, nego sam miran i povučen čovjek, svi me znaju da sam takav. Ja sam Dušan nadničar, molim svaku gospođu koja se javi da bude iskrena.” Kako nam je ispričao na adresi u Gornjem Hrašćanu gdje smo ga posjetili, dao je već oglas i u naše Međimurske novine pa mu se jedna gospođa javila, ali nije bila previše zainteresirana kasnije. Tako da do susreta nije ni došlo. No, to ga nije pokolebalo u naumu da nađe svoju srodnu dušu. Inače je pred mirovinom i kaže kako ne-
Neizostavan detalj nekadašnje svadbe
Što je Međimurski vrčok?
Paralelno uz Festival kinča razvijao se i svojevrstan
Svojim radovima od krep papira predstavila se i Ljubica Bubek iz Čakovca međugeneracijski projekt naziva Međimurski vrčok, koji je zajednički projekt KUU Florijan Andrašec i Područne škole Florijana Andrašeca Dekanovec. U radu na projektu sudjelovale su učenice Anja Kolarić, Lana Kovačić, Maria Hlišč i Jelena Kolarić, a uz njih su
razlikovni rječnik predstavile Elizabet Sabolek, Saša Hunjadi, Tina Kovač i Barbara Kovač. Slikovnicu potpisuju Lucija Tomašek i učiteljica Tatjana Pintarić, a projektu �inancijski pomaže Općina Dekanovec na čelu s načelnikom Ivanom Hajdarevićem.
VIJEĆNIK FRANJO CIMERMAN primijetio
Sprovodi u Nedelišću opasni po život?!
Vijećnika Cimermana zanima zašto se sprovodi u Nedelišću organiziraju po najvećoj vrućini
Dušan Stojanović traži ženu u 40-ima kojoj će dati svoje srce!
Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća u sklopu aktualnog sata vijećnik Franjo Cimerman postavio je pitanje zašto se sprovodi na groblju u Nedelišću u pravilu odvijaju po najvećoj vrućini u 13 ili 14 sati. Predočio je listu sprovoda u posljednjih tjedan dana na kojoj je šest od sedam sprovoda bilo u 14 ili 13 sati. Kako je to pitanje već bilo aktualno prije dvije
godine, tada je bio odgovor da ČAKOM određuje termine ukopa pa Općina Nedelišće ne može utjecati na to. Od ove godine sprovode organizira NED-KOM, poduzeće u vlasništvu Općine Nedelišće, pa je vijećnika interesiralo zašto se nastavlja s tom praksom. Napomenuo je da po ovim nesnosnim vrućinama boravak starijih osoba u crnini na suncu može biti
iznimno opasan. Poduzeće NED-KOM ne određuje termin pogreba, već termin pogreba bira obitelj pokojnika u dogovoru sa župnikom. Ja se slažem da je održavanje sprovoda u 14 ili 13 prerano po ovim vrućinama kad je vani 35 stupnjeva, ali to nije odluka NED-KOM-a, odgovorio je načelnik Nikola Novak. (dv)
PALOVEC
ma previše materijalnog za ponuditi, no ima srce, ljubav i dušu koje će beskompromisno dati svojoj budućoj družici. - Sebe bih opisao kao normalnog, skromnog. Imam srce puno ljubavi i ženu koju nađem, maksimalno ću poštovati. Od nje tražim da me posluša i isto tako poštuje. Inače sam davno bio u braku, a u Međimurju sam živio sa starijom gospođom u Brezju 2 i pol godine koja je nažalost preminula. Nakon toga sam se preselio ovamo u Gornji Hrašćan, priča nam Dušan. Na pitanje ne traži li ipak malo premladu ženu za sebe s obzirom na to da će biti prilična razlika u godinama, Dušan kaže kako on nema problema s tim. Godine su i ovako samo broj na papiru, važno je kako se čovjek osjeća u srcu i duši. Na taj oglas mu se zasad javila jedna gospođa, no nije bila spremna naći se s njim uživo. Dušan se nada da će mu možda baš ova priča u novinama pomoći da nađe ženu s kojom će provesti ostatak života. (Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)
Društveni dom uskoro u novom ruhu Početkom 8. mjeseca počinju unutrašnji radovi u Društvenom domu Palovec. Ministarstvo kulture je dodijelilo 200 tisuća kuna za rekonstrukciju unutrašnjeg dijela Društvenog doma. Za-
sad, koliko je poznato, mijenjat će se stolarija, prozori i vanjska vrata Doma. Krajem godine će Dom u Palovcu biti osvježen i otvoren za javnost. (st)
12
Gornje Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
MURSKO SREDIŠĆE ukratko
22. srpnja 2022.
Uzeli konzultanta za prijavu za turistički proizvod Grad je prihvatio ponudu konzultantske tvrtke BDC d.o.o. za prijavu i provedbu projekta Sjeverna vrata Hrvatske na poziv Regionalne diversi�ikacije i specijalizacije hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti.
Ponudu konzultantske kuće prihvatili su uz klauzulu podjele rizika 50-50 posto, a što znači da se prihvaća iznos od 172.500 kuna s uključenim PDV-om s time da će u slučaju neodobrenja projekta platiti samo polovicu tog iznosa. (BMO)
Ne odustaju od Majura Mursko Središće ne odustaje da Majuru u Štrukovcu da namjenu. Upravni odjel za gospodarstvo i komunalne poslove dobio je zadatak pokrenuti postupak jednostavne nabave za izmjenu i dopunu projekta
zgrade Majur Štrukovec, kako bi njegovu obnovu mogli prijaviti u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te na prijavi dobiti što veći broj bodova kod ocjenjivanja projekta. (BMO)
Stazu je umjesto asfalta počela prekriva� trava
Umjesto asfalta trava zelena Ne nazire se završetak izgradnje pješačko-biciklističke staze od Peklenice do Murskog Središća. Trasa je probijena brzo, jednako tako i pošljunčana, a sada radovi više stoje nego što se izvode. Na pojedinim di-
jelovima trase niknuli su trava i korov, umjesto da ju prekrije asfalt. Postavlja se pitanje hoće li ju zbog toga morati prekopavati ili će travu samo prekriti asfaltom. (BMO)
Meso s ražnja začinilo je Nogometni turnir u Peklenici za što se pobrinula ekipa oko Nogometnog kluba Plavi
NK PLAVI iz Peklenice organizirao je Nogometni turnir, događaj sezone u mjestu
Nema turnira bez vola na ražnju i slasnih langoša Nogometni klub Plavi iz Peklenice sredinom srpnja tradicionalno organizira Nogometni turnir. To je događaj na kojem uprava i igrači kluba ugošćuju nogometne ekipe iz drugih mjesta, ali i okupljaju mještane na druženju tijekom vikenda uz pečenog vola na ražnju i tradicionalne langoše. Ove se godine turnir održao u subotu i nedjelju, 16. i 17. srpnja. To je događaj sezone u mjestu. Poznato je da ljubav ide kroz želudac jer pripremanje posebnih delicija privlači posjetitelje. Već duže od 20 godina zaštitni znak Nogometnog turnira u Peklenici
Murs-ekom prodaje kompost po 25 kuna za vreću Murs-ekom obavještava svoje korisnike da u sklopu kompostane Martinska 151a, Mursko Središće prodaju kompost
u vrećama po popularnoj cijeni od 25 kuna po vreći. Prodaja traje cijeli ovaj tjedan, a završava u subotu od 8 do 12 sati. (BMO)
Mursko Središće poziva svoje građane koji su u mogućnosti i žele pružiti smještaj izbjeglim osobama iz Ukrajine, a koje su utočište i sigurnost potražile u Republici Hrvatskoj, da se jave u Gradsku upravu, osobno, putem telefona na broj 370-771 ili putem e-poruke na grad@mursko-sredisce.hr. Ako ste voljni svoj privatni smještaj ili smještaj u nekoj drugoj nekretnini koja se nalazi u vašem vla-
sništvu ustupiti osobama koje su izbjegle iz Ukrajine, morate ispuniti obrazac koji se nalazi na službenim stranicama Grada ili će djelatnici Grada isti ispuniti za vas putem telefona ili kod osobnog dolaska u gradsku upravu. Podaci iz obrasca važni su kako bi se znalo ustupa li se nekretnina bez naknade, traži li se refundiranje režijskih troškova i o kakvoj je vrsti nekretnine riječ: kući ili stanu. (BMO)
Traži se smještaj za izbjegle Ukrajince
Za langoše se stajalo u redu
Rudolf Goričanec, predsjednik NK-a Plavi
je vol na ražnju. Zbog toga se oko nogometnog igrališta okupi mnogo ljubitelja mesa s ražnja. Tako Nogometni turnir koji organiziraju peklenički Plavi nije samo ljetni sportski događaj, već je i magnet za okupljanje i druženje, u vrijeme kad se mnogi mještani koriste godišnjim odmorom. Ove godine su na turniru za
Sebas�jan i Slavko pomažu priprema� langoše
ljubitelje nogometa sudjelovale ekipe: NK Rudar Mursko Središće, NK Sokol Vratišinec, NK Bratstvo Savska Ves i ŠNK Razvitak Čičkovina, kazao nam je Rudolf Goričanec, predsjednik NK-a Plavi iz Peklenice. Nogometni klub Plavi igra u prvoj Medimurskoj ligi, premda kao i drugi klubovi, osjeća problem demografskog manjka mladih ljudi, ali i njihov odljev u inozemstvo. Ipak uspijevamo osigurati od 16 do 18 aktivnih igrača, kazao je predsjednik kluba Rudolf Goričanec. - Želimo biti povezani sa svojim mjestom, tako smo prošli mjesec za Dane Peklenice organizirali nogometni turnir među ulicama na kojem su igrali samo domaći igrači, pohvalio se. - Ovogodišnji nogometni klub među klubovima podržali su i domaći sponzori kojima zahvaljujemo, kazao je predsjednik kluba. Dodao je: - Grad Mursko Središće osigurao nam je nužne sun-
cobrane koji su pružali zaštitu od jarkog ljetnog sunca, a Mjesni odbor Peklenica klupice za sjedenje. Prvog dana Nogometnog turnira uvijek se priprema vol na ražnju, a drugog dana u nedjelju kad se igraju �inalne utakmice turnira, Pekleničarke peku langoše. Svi koji su ih jedanput probali, obožavaju ih i svake se godine vraćaju po još. Zato su iskusne Pekleničarke pripremile langoše za koje su potrošile 50 kilograma brašna i od tijesta pripremile oko 500 komada langoša. Svi su “otišli” s lakoćom, još se za njih čekalo u redu. Iskusne Pekleničarke slanim dizanim tijestom pečenim u dubokoj masti začine brojne manifestacije, a ovaj put, da bi ubrzale pečenje langoša, uključile su i muške u ekipu: Slavka i Sebastijana koji su im pomagali pri pripremi langoša na nedjeljnom turniru. (BMO)
22. srpnja 2022.
OPĆINSKO VIJEĆE Svetog Jurja na Bregu
ŠTRIGOVA
Otkupljene njive prodavat će poduzetnicima - Zona ima trenutno deset parcela i od tih deset, devet ih je zauzeto. Ideja je da se zona proširi i s druge strane ceste, prema državnoj cesti u smjeru Šenkovca, istaknuo je načelnik Anđelko Nagrajsalović Piše: Sanja Heric
Proteklog tjedna, u srijedu 18. srpnja, održana je sjednica Općinskog vijeća Svetog Jurja na Bregu. Najvažnija točka dnevnog reda bile su treće Izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Sveti Juraj na Bregu. Točka je na dnevni red uvrštena, kako je pojasnio načelnik Anđelko Nagrajsalović, radi širenja Gospodarske zone Brezje.
- Zona ima deset parcela i od tih deset, devet ih je zauzeto. Na jednoj tvrtka Panex-AGM gradi prodajni i servisni centar. Ideja je da se zona proširi i s druge strane ceste, prema državnoj cesti u smjeru Šenkovca, rekao je načelnik Nagrajsalović vijećnicima. Parcele za poduzetnike bi se potom formirale tako da svaka ima prilazni put
jer su dugovanja veća od vrijednosti imovine. Time smo prema zakonu mi dužni riješiti dug pokojnika, a ostavština ostaje nama, pojasnio je je načelnik. U nastavku je rekao da su dali sve pokretnine i nekretnine na procjenu te će toliko dati i banci za pokrivanje duga. - Predlažem da se to da na prodaju. Nažalost, stvari koje nasljeđujemo su zemljišta koja nitko ne želi, zaključio je načelnik Nagrajsalović, a vijećnici su prihvatili njegov prijedlog.
Besplatno razgledajte vidikovac na Mađerki U petak, 22. srpnja, otvara se Biciklističko-informativni centar s vidikovcem na Mađerkinu bregu i zbog toga će vrijediti posebna regulacija prometa. Automobilima neće biti dozvoljen pristup Mađerkinu bregu
SELNICA
ni s jedne strane, već će biti organiziran besplatan prijevoz autobusom od 17 sati pa do 2 sata poslije ponoći. Tom prigodom moći će se besplatno razgledati vidikovac. (sh)
Usporit će se promet ispred škole
Općina će otkupiti zemljišta od privatnih osoba
Naslijedili pištolj, mercedes, traktor i dvije šume Na sjednici vijeća bile su i tri odluke o prodaji nekretnina koje je Općina Sveti juraj na Bregu naslijedila smrću mještana koji nemaju nasljednika ili su se nasljednici odrekli ostavine. Jedan je takav slučaj nasljedstvo nakon smrti mještana Ignacija Magdalenića. – Naslijedili smo mercedes klase A, stari traktor, pištolj i dvije šume. Radi se o tome da je pokojnik ostavio dugove prema bankama, a nasljednici su se odrekli ostavštine
Gornje Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Načelnik Anđelko Nagrajsalović pojasnio je vijećnicima koja je intencija proširenja Gospodarske zone Brezje
Vijećnica Dragica Vugrinec istaknula je da druge općine ne plaćaju potpredsjednika općinskog vijeća
s poprečne strane, s već postojeće ceste. Općina želi biti spremna ako dođe do pregovora s postojećim investitorima. - Ideja je da Općina otkupi zemljišta i onda ih ona prodaje poduzetnicima. Tako da poduzetnici ne bi razgovarali s privatnim osobama o otkupu, već s Općinom, naglasio je načelnik Nagrajsalović. U nastavku je objasnio da je problem u tome što vlasnici parcela žele različite cijene po kvadratu i onda dolazi do toga da se ne može dogovoriti prodaja. Istaknuo je da se većina privatnih osoba držala one cijene od 10 eura po kvadratu, ali ima i onih koji su tražili 25 eura po kvadratu.
6. Prema njemu naknada predsjedniku mjesnog odbora po održanoj sjednici i dostavljenom zapisniku iznosi 300 kuna neto, a naknada prisutnim članovima mjesnog odbora po sjednici iznosi 100 kuna neto. To je naš prijedlog, rekao je načelnik Nagrajsalović. Za riječ se potom javio vijećnik Vedran Kovačić, koji se s tim povećanjem nije složio. Vijećnica Dragica Vugrinec pak je naknadno istaknula da se ne slaže s plaćanjem potpredsjednika općinskog vijeća s naknadom za rad u visini od 300 kuna neto mjesečno. - Druge općine ne plaćaju potpredsjednika općinskog vijeća. Ja se slažem da dobije potpredsjednik naknadu po sjednici. Ako vodi sjednicu, dajte mu i 500 kuna. Ali ne znam zašto bi se njemu isplaćivalo 300 kuna mjesečno neto, istaknula je vijećnica Dragica Vugrinec. Prijedlog odluke na kraju nije bio usvojen.
Povećanje naknada?!
Od zanimljivih točaka bila je još odluka o naknadama nakon koje se provela rasprava među vijećnicima. - Odluka zapravo ostaje ista, mijenja se samo članak
BREŽNA PRIČAONICA
- Početak radova na velikom raskrižju gdje se spajaju ceste iz Bukovca, Murskog Središća i Svetog Martina na Muri trebao bi biti početkom 9. mjeseca, kada završi javna nabava, rekao nam je načelnik Ervin Vičević. Uz Aglomeraciju Mursko Središće, na području Selnice radit će se i na projektu usporenja prometa od stra-
ne Murskog Središća u Ulici Zrinskih, zatim pješačka staza između Poljske ulice i ulice Črna mlaka i pješačka staza u Čakovečkoj ulici (od trafostanice do pekare). Ispred OŠ Selnica usporit će se promet podignutim plohama te je u planu i nastavak gradnje pješačke staze u Ulici Zrinskih do župne crkve u Stepinčevoj ulici. (sh)
SVETI MARTIN NA MURI
Svježi asfalt za bicikliste i pješake U centru Svetog Martina napravljena je nova biciklističko-pješačka staza u dužini od 230 metara. Tijekom izgradnje kanali-
zacije u potpunosti je bila uništena, a sada je povučen novi asfalt, postavljeni su novi rubnici i uređeni prilazi kućama. (sh)
Na području općine Sveti Martin na Muri napravljena je nova cesta na dionici Gradiščak-Grkave-
ščak u dužini od 400 metara. Vrijednost radova iznosi oko 250.000 kuna. (sh)
Nova cesta u bregima
GORNJI MIHALJEVEC
Kome se javiti za pogrebe? Od 1. srpnja ČAKOM obavlja komunalnu djelatnost usluga ukopa pokojnika u Gornjem Mihaljevcu. Obitelj pokojnika Općini se obraća radi izdavanja dozvole za ukop, a s ČA-
KOM-om se dogovara ukop i ceremonija oko ispraćaja pokojnika. Cvijeće i ostalu pogrebnu opremu korisnik dogovara po slobodnom izboru, rekao nam je načelnik Goran Lovrec. (sh)
Zbog banalne greške Laura nije upisala Akademiju
N
e prestaje se govoriti o državnoj maturi. U najnovijem slučaju radi se o Lauri Mikić kojoj je poništen državni ispit na maturi iz Hrvatskog jezika jer se na esej potpisala punim imenom i prezimenom. To joj je bila “fatalna” greška zbog koje joj je poništen cjelokupan ispit iz Hrvatskog jezika. Inače, ispit iz Hrvatskog jezika sastojao se od dvaju dijelova, a maturantica se greškom potpisala u drugom dijelu ispita, na esej.
Da stvar bude još paradoksalnija, da djevojka uopće nije došla na drugi dio mature i da nije napisala esej, prošla bi ispit. No, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) odlučio joj je poništiti cjelokupan ispit zbog te banalne greške. Uz to nije imala pravo na žalbu ili prigovor te je jednostavno diskvali�icirana zbog te svoje “pogreške”. Zbog tog pada dijela mature sada joj je upitan
i upis na fakultet, a željela je upisati Muzičku akademiju, smjer klavir. Bila je na prijemnom i da je prošla Hrvatski, upala bi na nju. Tko će sada ispraviti tu nepravdu koja joj je nanesena, tko će joj vratiti godinu koju će izgubiti kako bi ponovno išla na maturu? Nitko, a iz Centra za vanjsko vrednovanje su izvijestili da od druge godine nitko neće položiti Hrvatski jezik ako ne piše esej. Dakle, samo za
usporedbu, ove godine je čak 1200 učenika predalo prazan list eseja, no od tog broja čak 625 učenika, unatoč tome što imaju nula bodova u tom dijelu ispita, položilo je Hrvatski jezik. A Laura koja je napisala esej, vrlo vjerojatno izvrsno, zbog svoje banalne greške – potpisa – nije prošla obvezni predmet. Gdje je tu sada nekakva pravda? Strašno je da se u našoj državi inzistira na takvoj banalnoj proceduri i da se u
takvim slučajevima “zdravorazumski” ne progleda kroz prste. Kao pijan plota drže se pravilnika. Sve to podsjetilo me na slučaj Dragutina Hanžeka iz varaždinskog Ivanca koji je bio uhvaćen u kršenju rješenja o samoizolaciji. Morao je platiti kaznu od 8000 kuna jer nije bio na prijavljenoj adresi, već je otpeljal gnoj na njivu. Sam samcat, bez koga u blizini i bez kakve šanse da nekoga zarazi.
Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr
14
Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
22. srpnja 2022.
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZBOG POGREŠNOG GORIVA u Donjoj Dubravi automobili, motori i čamci završili kod mehaničara
Dobravčanima danima točili neispravan INA-in benzin! Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan
- Dana 6. srpnja krenula sam na benzinsku pumpu u Donjoj Dubravi da bih natankala auto koji mi je bio na rezervi. I inače tankam na toj pumpi jer mi je najbliža i jednostavno imam naviku tamo točiti. Čim sam natankala i krenula prema Čakovcu, shvatila sam kako mi auto jednostavno slabo vuče. U petoj brzini maksimalno sam mogla voziti 75 km/h.
Ponudite Ukrajincima smještaj! Općina Goričan poziva svoje mještane koji su u mogućnosti i žele pružiti vlastiti smještaj osobama koje su uslijed rata u Ukrajini morale napustiti svoje domove i svoje utočište i sigurnost potražiti u Republici Hrvatskoj da se jave u Upravni odjel Općine Goričan, osobno, pozivom na broj 040/602-280 ili e-porukom na suradnik@ gorican.hr. - Ako ste voljni svoj privatni smještaj ili smještaj
u nekoj drugoj nekretnini koja se nalazi u vašem vlasništvu ustupiti osobama koje su izbjegle iz Republike Ukrajine, molimo vas da ispunite obrazac koji se nalazi na stranicama Općine. Podaci koji su važni govore o tome ustupa li se nekretnina bez naknade, traži li se refundiranje režijskih troškova i o kakvoj vrsti nekretnine je riječ, stan ili kuća. (dv)
Pogodite alku u sridu
Vedran Klarić pogrešno je gorivo natankao u svoj čamac kojim je krenuo na Dravu zbog neispravnog goriva Eurosuper 95 koje je natankala na benzinskoj pumpi u Donjoj Dubravi. Nakon toga je željela upaliti auto, no jednostavno više nije palio. Automehaničar ju je pitao je li možda zabunom natankala dizel umjesto benzina. No, na računu je jasno pisalo da je natočila benzin. Na kraju je auto završio kod mehaničara, a kad je ispumpao van ranije tog dana natočeno gorivo, imao je što i vidjeti. Benzin je bio zelene boje, a takav ne smije biti.
Na pumpi još tri dana točili neispravno gorivo!
Automehaničar Lisjak kaže kako su srećom svi automobili prošli bez ozbiljnih kvarova
GORIČAN
DONJI VIDOVEC
Napravila cijelu kolonu na autocesti
Prva pomisao mi je bila da se nešto dogodilo na servisu jer je auto bio prije dva tjedna tamo. Zvala sam automehaničara i rekla mu što je, no jednostavno zbog posla nisam mogla odmah auto poslati na servis, nego sam nakon Čakovca krenula prema Goričanu. Vozila sam se 75, napravila kolonu da bih na kraju prije granice stala, započela je priču jedna od mještanki Donje Dubrave koja je doživjela neugodnost
Donje Međimurje 15
Otišla je na benzinsku i rekla što se dogodilo, na što su ju djelatnici uputili da se javi u INA-u u Zagreb. Nakon što im se javila, rekli su da je greška detektirana i da će dobiti
U prvom kanistru je ispravan benzin, a u drugom sporno gorivo zelene boje koje je izvučeno iz jednog od automobila
refundaciju troškova goriva i odlaska automehaničaru. Samo tog tjedna s istim se problemom susrelo tridesetak vozača. Da priča bude gora, iako su djelatnici znali da je gorivo neispravno, dopustili su da se takvo toči narednih tri dana dok nisu došli iz Zagreba kako bi napravili analizu i na kraju stopirali pumpu. Nakon toga se gorivo Eurosuper Class točilo po istoj cijeni kao običan Eurosuper 95, no onima koji su već ranije točili, to baš nije puno značilo. S istim se problem susreo i naš drugi sugovornik, Vedran Klarić, inače poljoprivrednik iz Donje Dubrave. On pak je neispravno gorivo od 20 litara natočio u svoj čamac. Taman je početkom lipnja bio na servisu i bio spreman za prvu vožnju po Dravi. No, čim su došli na dio gdje je trebalo malo jače potegnuti, osjetio je da se motor guši. I njemu je prvo na pamet pao servis i automehaničar te da se greška dogodila kod njih. Utvrdilo se da je ipak u pitanju bilo to isto nesretno, neispravno gorivo s INA-ine pumpe u Dubravi. - Račun nisam zadržao pa tako vjerojatno ni neću moći dobiti povrat troškova. No, to što se dogodilo ne samo meni nego i mnogim sumještanima zaista je nedopustivo. To isto gorivo koje je praktički svaki tjedan sve skuplje generalno je puno nekvalitetnije nego u nama susjednim državama. Baš da se čovjek osjeti prevareno i jadno, govori nam Klarić. INA je grešku priznala pa u njihovom dopisu stoji: - Nakon zaprimljene reklamacije kupca, INA je pristupila analizi goriva na maloprodaj-
nom mjestu INA Donja Dubrava u Međimurju. U spremniku za gorivo Eurosuper 95 utvrđeno je prisustvo dizelskog goriva nakon čega je prodaja goriva iz tog spremnika odmah obustavljena. Riječ je o izoliranom slučaju jer su sva ostala goriva u ostalim spremnicima propisane kvalitete i prodaju se regularno. Svi kupci koji su izjavili prigovor obaviješteni su o opravdanosti prigovora i zamoljeni za dostavu troškova te je kompanija spremna nadoknaditi nastalu štetu na vozilima. Ovim putem ispričavamo se svim kupcima koji su zbog tog događaja imali neugodnosti. Istovremeno INA interno utvrđuje sve pojedinosti kako bi se utvrdili razlozi koji su doveli do tog događaja te spriječilo njegovo ponavljanje u budućnosti.
Automehaničar Lisjak: Gorivo je bilo zelene boje
Automehaničar Tihomir Lisjak iz Svete Marije popravljao je pet automobila i jedan motor koji su došli s istim problemom, neispravno gorivo zbog kojeg se gušio motor i na kraju automobil nije mogao upaliti. - U svojih 16 godina, koliko radim ovaj posao, nisam vidio da je gorivo koje smo izvukli iz rezervoara bio takve zelene boje. Sreća u nesreći je da automobili nisu prošli s nekim ozbiljnim popravcima. Mi smo gorivo izvadili, očistili i stavili ispravno. Naplatili smo to 400 kuna. Bilo bi puno fatalnije da se recimo u dizel natoči benzin, onda su to ozbiljni kvarovi na autima, govori nam automehaničar.
U organizaciji članova Motonautičkog kluba Vidovski zlatari u Donjem Vidovcu održava se u subotu, 23. srpnja, 12. izdanje Lova na zlatarski prsten pod pokroviteljstvom Me-
đimurske županije i Općine Donji Vidovec. Početak je zakazan u 14 sati. Dođite se okušajte u ovoj zabavnoj igri ili pak budite podrška natjecateljima! (sh)
Mural Leonarda Ekarta
PRELOG dobio mural
Digitalizirani crtež Leonarda Ekarta postao predložak za maskotu TZ Preloga Leonarda Ekarta (12) iz Preloga i njegov rad Pesjanek – čudovište iz rijeke Drave nagradio je UNESCO-ov Regionalni centar za nematerijalnu kulturnu baštinu 2014. koji je raspisao natječaj za djecu za najbolji crtež na temu nematerijalne kulturne baštine. Tema natječaja bila je Bajkovita zemlja legendi, mitova i
priča iz moje domovine. Digitalizirani crtež postao je predložak za maskotu Turističke zajednice grada Preloga, suvenire Muzeja, ali i za mural koji su u centru grada prije nekoliko dana naslikali volonteri Društva Naša djeca Prelog te obojala djeca polaznici ovoljetnih radionica. (st, foto: Grad Prelog)
OD RUJNA u Prelogu kreće Pomozi, zaposli, usreć
Stiže pomoć u kuću Gradu Prelogu je prošao projekt Pomozi, zaposli, usreći. Preostaje formalnost dobivanja odluke o �inanciranju i potpisivanje ugovora. To omogućuje zapošljavanje 10 žena čiju će pomoć u kući dobiti 60-ak korisnika
s područja Preloga. S uslugom će početi od 1. rujna ove godine u trajanju od 6 mjeseci. Prelog projekt Pomozi, zaposli, usreći provodi od kraja 2017. godine po fazama, što je dokaz uspješnosti na terenu. (BMO)
16
Poljoprivreda
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SAVJETI za poljoprivrednike
22. srpnja 2022.
Urodi ozimih žitarica
N
a ostvarenim prinosima ječma bez obzira na to radi li se o stočnom ili pivarskom ječmu također je vidljiv utjecaj nedostatka vlage početkom kalendarske godine. Kod velike većine uroda zrna ječma zabilježene su niže hektolitarske mase i manji ostvareni prinos. Uspoređujući ostvarene prinose u proizvodnom pokusu lanjske godine, kada je ostvareni prosjek prinosa 10-ak sorata stočnog ječma iznosio 10.431 kg/ha, ove je godine ostvaren prosječan prinos pokusa 8.676 kg/ha i smanjenje prosječnog prinosa iznosi nekih 17 %. Otkupna cijena stočnog ječma na tržištu ove godine u usporedbi s prošlogodišnjom otkupnom
Piše: Suzana Pajić
cijenom porasla je za nekih 66 % (lanjske godine ječam se otkupljivao po 1,2 kn/kg, dok je ovogodišnja otkupna cijena iznosila 2,0 kn/kg).
TABLICA: Cijene zrna pšenice prema razredima kvalitete (klase) 2019. – 2022. godina, podaci Čakovečki mlinovi
KLASA
GODINA kn/kg 2019.
2020.
2021.
2022.
PREMIUM
1,22
1,18
1,5
2,30
I. KLASA
1,15
1,1
1,4
2,20
II. KLASA
1,06
1,02
1,31
2,14
III. KLASA
0,97
0,95
1,25
2,08
0,88
1,2
2,05
IV. KLASA
Na satelitskoj snimci vidi se što je posijano i u kojoj je fazi razvoja poljoprivredna kultura
POLJOPRIVREDNICI NA NOGAMA – kreće jača kontrola korištenja poticajima satelitom
Užarili se telefoni Savjetodavne službe Takav oblik upozorenja bit će kontinuirano dostavljan korisniku putem obavijesti u Agronetu i slanjem SMS-a i e-mail poruka (samo korisnici koji su pristali primati obavijesti od strane Agencije za plaćanja – APPRRR) Piše: Vlasta Vugrinec
Na do sada ubranim usjevima ozime pšenice (do 6. 7. 2022.) također se bilježi smanjenje ostvarenog prinosa u odnosu na lanjsku godinu, no to smanjenje prinosa manje je nego kod ječma proizvedenog za stočnu hranu. Ostvaren prosjek prinosa pšenice u proizvodnom pokusu na području Međimurske županije u kojem su bile 44 sorte manji je za nekih 10 % u odnosu na prosjek prinosa sortnog pokusa u 2021. godini (kombajnirano 9. 7. 2022. godine, prosjek ostvarenog prinosa na bazi 13 % vlage zrna 9.678,7 kg/ha, a u 2021. godini prosjek prinosa iznosi 10.528 kg/ha). Od 44 sorti ozime pšenice posijanih u proizvodnom pokusu nakon izmjere sadržaja proteina i hektolitarske mase te svrstavanja u pripadajuće otkupne klase, 9 sorata nalazi se u IV. klasi, 16 sorata je III. klase, 14 sorata II. klase, a 5 sorata zadovoljava kriterije I. klase.
Prema kretanju cijena zrna pšenice povećanje cijene bilježi se kod svih kvalitativnih razreda. U proizvodnji ratarskih kultura, pa stoga i kod proizvodnje ozimih ratarskih usjeva u strukturi troškova, najveći dio otpada na ulaganja u mineralna gnojiva (do prošle godine gnojivo je predstavljalo nekih 32 – 39 % troškova u ukupnim troškovima proizvodnje). U posljednjih godinu dana bilježi se porast cijena svih inputa u ratarskoj proizvodnji (cijena plavog dizela, sjemena, sredstava za zaštitu bilja, gnojiva). Ostvarena dobit poljoprivrednih proizvođača prilikom uzgoja ozimih žitarica i uljane repice uvelike je ovisna vremenu nabave svog potrebnog repromaterijala, a pogotovo mineralnog gnojiva. Velike razlike cijena mineralnog gnojiva na tržištu bilježe se ako se usporede cijene najčešće korištenih mineralnih gnojiva u mjesecu rujnu u 2020. i 2021. godini.
TABLICA 2: Cijene UREA-e i NPK-a 15:15:15 (BIG BAG, Petrokemija Ku�na) kraj rujna 2020. i 2021. godine
Datum 23. 9. 2020. 30. 9. 2021.
UREA kn/t 1900,40 4556,59
NPK 15:15:15 kn/t 2046,7 4045,48
- Od četvrtka me zovu poljoprivrednici da su dobili poruke od Agencije. Zatrpali su me pozivima, naglašava Suzana Pajić iz naše Savjetodavne službe. Naime, Agencija za plaćanja u poljoprivredi proteklih dana započela je s novim načinom informiranja poljoprivrednih proizvođača korisnika potpora (uvriježeni naziv poticaji) putem ranih upozorenja.
Rana upozorenja poljoprivrednika
Takav oblik upozorenja bit će kontinuirano dostavljan korisniku putem obavijesti u Agronetu i slanjem SMS-a i email poruka (samo korisnici koji su pristali primati obavijesti od strane Agencije za plaćanja – APPRRR). Takav način obavještavanja uspostavlja se jer je novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2023. godine obveza Republike Hrvatske razviti Monitoring sustav praćenja poljoprivredne aktivnosti i intenzivirati komunikaciju s poljoprivrednicima s ciljem poticanja poštivanja propisanih kriterija za ostvarivanje potpora. Prvenstveni cilj Agencije za plaćanja u poljoprivredi je da se poljoprivredni proizvođači na vrijeme informiraju o na-
stalom problemu prije samog sankcioniranja u slučaju da se utvrdi neka nepravilnost u provođenju poljoprivredne aktivnosti. U skladu s iznesenim APPRRR je razvila alat automatske detekcije poljoprivredne aktivnosti satelitskim podacima (MONITORING) kojim redovito i sustavno prati i procjenjuje poljoprivrednu aktivnost na temelju podataka satelita Sentinel i drugih barem jednakovrijednih podataka. Poljoprivredna aktivnost na parcelama vidljiva je putem satelita i rezultati procjene postojanja poljoprivredne aktivnosti dostupni su u Agronetu u modulu Izravna plaćanja IAKS mjere ruralnog razvoja, kartica Monitoring. Rezultati sustava Monitoring i rezultati pregleda stručnjaka u 2022. godini odnose se za korisnike koji imaju parcele u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji te se njima koriste u svrhu kontrole ostvarivanja potpora.
Uskraćivanje poticaja
Za ostale su korisnike informativnog karaktera, no korisnici mogu biti predmet klasičnih kontrola na terenu i u slučaju neprovođenja poljoprivredne aktivnosti, može im se uskratiti potpora i dodijeliti administrativne kazne. Potrebno je naglasiti da se potpora (poticaj) ostvaruje za obavljanje poljoprivredne
Županijsko natjecanje orača 30. srpnja u Prelogu Udruga orača Međimurske županije održava već tradicionalno 18. Županijsko natjecanje u oranju uz pomoć Grada Preloga i Ministarstva poljoprivrede. Natjecanje će se održati u subotu 30. srpnja 2022. Natjecatelji se mogu natjecati u dvjema kategorijama, plugovima ravnjacima i premetnjacima. Samo natjecanje održat će se na parceli Hrupine u Industrijskoj zoni Sjever u Prelogu. Za sve posjetitelje i natjecatelje Udruga će pri-
aktivnosti. Na obradivom zemljištu moraju se provoditi poljoprivredne aktivnosti u agrotehničkim rokovima u skladu s prijavljenom vrstom korištenja u Agronet zahtjevu i podneblju u kojem se poljoprivredna aktivnost odvija. Ako je poljoprivredna površina u Agronet zahtjevu prijavljena kao ugar, osim minimalnih uvjeta održavanja iz članka 17. stavka 2. Pravilnika o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja, najkasnije do 30. lipnja 2022. godine mora se provesti barem jedna od agrotehničkih mjera: sjetva usjeva koji će biti zaoran za zelenu gnojidbu, sjetva mješavinom sjemena usjeva namijenjenih divljim pticama i medonosnog bilja kao izvor nektara, zaoravanje usjeva za zelenu gnojidbu ili košnja,
premiti svoj tradicionalni grah. Ako želite sudjelovati na natjecanju i iskušati svoje oračke vještine, prijaviti se možete najkasnije do 26. srpnja 2022 do 20 sati. Prijaviti se možete kod predsjednika Stjepana Pokrivača na broj telefona 098/894-314 i kod Josipa Kolarića na broj telefona 091/3341-155. Na natjecanju će suditi licencirani suci. Svečano otvaranje natjecanja je u 10 sati, a svečana dodjela priznanja i nagrada sljedi u 14:30. (vv)
malčiranje ili bilo koji način obrade kojim će se u potpunosti spriječiti razvoj neželjene vegetacije. Sve detalje o načinu provedbe monitoringa mogu se preuzeti u sustavu Agronet (korisničke upute), a mogu se provjeriti i osnovne informacije o parceli, detalji kulture i poljoprivredna aktivnost za odabranu parcelu. Parcele su ovisno o utvrđenom stanju prilikom kontrole označene prema legendi: • Zelena – poljoprivredna aktivnost DA • Crvena – poljoprivredna aktivnost NE • Žuta – poljoprivredna aktivnost NEUTVRĐENA • Plava – nije moguća procjena poljoprivredne aktivnosti zbog malog broja podataka
22. srpnja 2022.
Poljoprivreda 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
Panleukopenija mačaka, mačja kuga
Natalija Vojko, OPG Stanojlović Štrigova
ČAKOVEČKI SAJAM i plac
Radije u hladan dućan nego na vrući plac Na našem čakovečkom placu tijekom tjedna ima hlada, ali ne baš i ljudi. Iako je sezona velikih vrućina, godišnjih i odlazaka na more, prodavači na placu svjesni su situacije pa čekaju bolje dane. Oni se ne predaju i znaju da će doći bolje vrijeme za prodaju. Unatoč slaboj prodaji, na placu trenutno ima svih vrsta voća i povrća. Cijene nisu previsoke i većinom su jednake kod svih prodavača. Ako je i koja kuna više nego u dućanu, svjesni smo kvalitete i svježine domaćih međimurskih proizvoda. Na našem sajmu imamo prilike vidjeti malo veći asortiman povrća, voća i ostalih potrepština za kućanstvo s malo nižim cijenama nego na placu. – Kontrastno velikim dućanima, ovdje na placu znate da je domaće i da nije špricano raznim kemikalijama. Trenutno nema gužvi i previše posla na placu, ali takvo je vrijeme, ljudi su na moru, a mladi većinom kupuju u dućanima. Također, osjeti se srijedom i subotom da ima više ljudi i prometa, ali sve je to slabo nasuprot prošlim godinama, rekla je Štefanija Triplat. – Podosta je slabo, nema baš ljudi i prometa, uz to, jako je vruće i sparno. Cijene u dućanima i placu variraju, ponekad je na placu skuplje, nekad u dućanu. Ali zna se da je na placu kvalitetnije i zdravije, spomenuo je Željko Herman. – Tijekom tjedna je na placu jako slabo, eventualno za vikend ujutro ima nešto ljudi i prometa. Općenito su naši proizvodi kvalitetni i svježi, ne samo moji, već općenito na placu, zaključuje Katarina Mikloška. (st)
Piše: Hrvoje Hrastić, dr. med. vet
Na sajmu smo susreli Stjepana Kovača koji prodaje grah
CIJENE PLAC
CIJENE SAJAM
Domaći paradajz:
15 kn/kg
Šljiva:
10 kn/kg
Mali krastavci za zimnicu:
15 kn/kg
Mladi krumpir:
25 kn/kg
Veliki krastavci:
10 kn/kg
Sadnice rajčice:
Vreća očišćenog graha:
1,50 kn
Luk:
Sadnice kristalke crvene:
1,50 kn
Grah očišćeni:
40 kn/kg
Breskve:
10 kn/kg
100 kn 7 kn/ vezica
Sadnice kristalke zelene:
1,50 kn
Nektarine:
Sadnice puterice:
1,50 kn
Krastavci:
5 kn
Sadnice endivije:
1,50 kn
Paradajz:
8 kn/kg
Šljive:
10 kn/kg
Jabuke sitnije:
5 kn/kg
Jabuke veće:
5 kn/kg
Paprika:
Med: Vreća kukuruza i ječma:
10 kn 10 kn/kg
60 kn 280 kn
Panleukopenija mačaka virusna je zarazna bolest koju uzrokuje mačji parvovirus (virus mačje panleukopenije, Feline Panleukopenia Virus – FPV). Bolest karakterizira visoka smrtnost (čak i do 80 %), posebno kod mladih mačića. Bolest je vrlo zarazna, a najčešće ju prenose bolesne mačke. Sam virus pripada porodici Parvoviridae, vrlo je otporan na nepovoljne klimatske uvjete pa je zbog toga vrlo velika prisutnost virusa u okolišu. Bolest se javlja kako kod divljih mačaka, tako i kod naših kućnih ljubimaca. Virus panleukopenije izlučuje se izmetom, ali može ga se naći i u povraćenom sadržaju, urinu, slini, krvi. Samo je vrijeme izlučivanja virusa kratko, ali zbog njegove otpornosti i dugog preživljavanja u okolišu, virusom mogu biti kontaminirane i voda, hrana, igračke, posudice za hranu i vodu, ležajevi. Virus se isto tako može prenijeti s mačke na mačku putem zaraženog pijeska, odjeće, obuće, transportnih kutija ili putem ruku. Od panleukopenije najčešće obolijevaju mačići u dobi od tri do pet mjeseci. Virus u organizam domaćina ulazi putem sluznice probavnog sustava te se naseljava u limfnim čvorovima, usnoj šupljini, sluznici crijeva, jetri te stanicama koštane srži. Inkubacija, tj. vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma traje od četiri do deset dana. Najčešći simptomi panleukopenije su: nedostatak leukocita, povraćanje, proljev, gubitak apetita i
povišena tjelesna temperatura. Da bi liječenje bilo što uspješnije, treba ga započeti što ranije. Liječenje je simptomatsko, prvenstveno je važno rehidrirati pacijenta, ponovno uspostaviti ravnotežu crijevne mikroflore i spriječiti nastanak sekundarnih bakterijskih infekcija. Najbolja prevencija panleukopenije je cijepljenje mačaka. Prvo cijepljenje mačića obavlja se u dobi između osam i devet tjedana starosti. Osim cijepljenja u ranoj dobi, važno je redovito i docjepljivati životinju. Vrijeme ponovnog cijepljenja ovisi o samoj vakcini kojom je životinja cijepljena prvi put. Kada i kojim cjepivom treba ponovo cijepiti mačku, odredit će veterinar u vašoj vete-
rinarskoj ambulanti. Općenito se smatra da je potrebno desetak dana od posljednjeg cijepljenja da bi imunološki sustav mačića odreagirao i stvorio potrebna antitijela te time i bio u potpunosti zaštićen. Pravilno cijepljena mačka bit će zaštićena od virusa panleukopenije, međutim, i ona se može razboljeti, ali s daleko blažim simptomima. Upravo zato joj život neće biti ugrožen. Uz cijepljenje, vrlo je važno i održavati higijenu prostora u kojem borave mačke, posebno onog prostora u kojem je boravila mačka zaražena virusom panleukopenije. Prostor u kojem je boravila zaražena mačka, posudice za hranu i vodu, mačji WC, igračke i ležaj potrebno je dezinficirati.
Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC
AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 8 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
18
Povrtlarstvo
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
22. srpnja 2022.
VRTLARICA VRT BISERKE NOVAK iz Peklenice
Meterne mahune odlične za kuhanje i pohanje Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom
Cvijeće na vrtu nije samo za ukras Kad sam bila mala, na povrtnjaku moje bake i mame uvijek su jedna ili dvije gredice bile predviđene za cvijeće. Tu su se sadile i sijale pretežno 3 vrste cvijeća – gladiole ili po domaćem „sabljice“, ljetni zvjezdan odnosno „lepe kate“ i cinije, odnosno „lepi dečki“. To je bilo cvijeće za groblje i vaze. Osim ponekog nevena po vrtu na samom početku, to je bilo to od cvijeća, povrće je bilo poredano u uredne vojničke redove, korov se redovito čupao i vrt je, iako raznolik, bio pomalo jednoličan. Mama i baka nisu razmišljale o korisnim kukcima, oprašivačima i predatorima koji su također stanovnici vrta, niti su razmišljale o tome da im ti kukci zapravo uvelike pomažu u uzgoju zdrave hrane. Znale su kako izgleda pčela, bumbar, odrasla jedinka bubamare i to je bilo to. Ličinke bubamara nažalost su ubijale iz neznanja jer nisu znale da su i to bubamare, kao i neki drugi korisni kukci. Njihov vrt me nikad nije privukao kao dijete i nikad me nije zanimao rad u njemu. Štoviše, kad su me natjerale da čupam s njima korov, to mi je bilo kao kazna. Kad sam krenula sa svojom prvim vrtom već kao odrasla osoba s 25 godina – inspiraciju sam dobila u knjigama o biovrtlarstvu. Kad sam ugledala fotogra�ije šarenila cvijeća izmiješanog s povrćem, upravo to mi se učinilo toliko prirodno i logično da bi vrt u kojem uzgajam hranu trebao tako izgledati. I to je ono što kreiram od samog početka. Tijekom godina promatranja u vrtu naučila sam da time zapravo činim pravu stvar jer tako pružam u vrtu stanište brojnim korisnim kukcima i oprašivačima. Tako pomažem da moj vrt bude zdrav, uravnotežen, vrt u kojem predatori drže pod kontrolom nametnike. Vrt u kojem oprašivači, od kojih su mnogi ugroženi, mogu naći dovoljno hrane i tako im pomažem pri opstanku. Istraživanja diljem svijeta pokazuju nam zabrinjavajuće podatke – pticama, pčelama, leptirima i brojnim korisnim oprašivačima opasno prijeti
Biovrt - u skladu s prirodom www.biovrt.com izumiranje. U Europi je 9 % populacije pčela i vrsta leptira pred izumiranjem, a ugroženo 37 % populacije pčela i 31 % populacije leptira. Razlozi tome su mnogobrojni, a znanstvenici najviše ističu upotrebu pesticida, gubitak staništa, zagađenje, invazivne vrste, patogene i klimatske promjene. Zbog načina na koji se danas uzgaja hrana, ogromna polja monokultura zaprskavana otrovima u konvencionalnoj poljoprivredi, uvelike su ugroženi brojni korisni kukci o kojima ovisi naš opstanak. Svi mi trebali bismo biti i više nego zabrinuti jer takvim načinom uzgoja hrane ugrožavamo i sami sebe. Mnogi nisu svjesni stvarne štetnosti pesticida i uvelike ih upotrebljavaju. Međutim, ono što šteti nametnicima, šteti i svim korisnim kukcima koji se tamo zateknu. Dokaz tome je pomor pčela kojem smo svjedočili posljednjih nekoliko godina zbog zaprskavanja usjeva. Da bismo pomogli pri opstanku korisnih kukaca, potrebno je kukcima osigurati hranu, stanište i vodu. Tako u mom vrtu imaju brojno cvijeće – koje dakle nije samo za ukras, nego je tu da nahrani brojne korisne kukce koji i meni pomažu da imam zdrav vrt, ali i veće urode. Naime, kad ne bi bilo oprašivača, ne bi bilo npr. tikvica, krastavaca, dinja… svih plodova biljaka iz obitelji tikvenjača – jer njihov urod ovisi o oprašivanju. Ako vam se dogodi da tikvice i krastavci cvatu, a plodova nema ili dok su plodovi manji počnu propadati, to je upravo to – nisu bili dovoljno oprašeni. Svi mi možemo pomoći i vrlo je jednostavno kako – prestankom upotrebe pesticida i sadnjom cvijeća u našim obiteljskim povrtnjacima. Kreiranjem takvog vrta pomažete i njima, ali i sebi. I koliko god se to činilo malo – činite veliku stvar – i za sebe i za živi svijet i za buduće generacije.
Svaka vrtlarica ima neko svoje “čudo” u vrtu. Biserka (samo u papirima po imenu Margareta) Novak iz Peklenice ima visoke mahune karakterističnih dugačkih plodova koji narastu i preko metar dužine. Imaju odličan mekani plod, ukusan za kuhanje, ali i za pohanje. Mahune se kao i mnogo drugo povrće može pripremiti na brojne načine za variva, salatu, a Biserka ih i poha. Dugačke tanke plodove savije ili ispreplete u kraće pletenice i poha. Tako spremljene su okusom slične lignjama, otkrila nam je. Njezin vrt plijeni pažnju jer je već četiri godine natkriven mrežom protiv tuče. Mreža je postavljena na savitljive čvrste nosače i kao kupola prekriva cijeli vrt. Takvo rješenje odlična je zaštita vrta u ovim klimatskim uvjetima kakvi su danas. - Moj vrt je cijeli dan, od jutra do večeri, na suncu i mreža protiv tuče u zelenoj boji štiti biljke i od sunčeve žege, a ne samo protiv moguće tuče, kazala je. Biserkin vrt je popriličnih dimenzija, gotovo pravokutnog oblika, 32 puta 31 metar. Ova iskusna vrtlarica u njemu uzgaja sve što je potrebno da njezina obitelj u sezoni, ali i zimi, skoro pa ne treba u dućan po povrće. Od najranijeg proljeća iz njezina vrta na obiteljski stol stiže svježa salata, grašak,
Kraj uroda celera i cikle
Biserka Novak sa svojim visokim i dugim mahunama luk i brojno sezonsko povrće: krastavci, paprika, rajčica, cikla, celer, mrkva, peršin… Dio vrta zauzele su i gredice s jagodama koje su ove godine bile posebno rodne. Teško se i sjetiti sveg povrća koje Biserka uzgaja u vrtu jer čim jedno završi vegetaciju, ona sadi sljedeće i tako do kasne jeseni. Od začina ove se godine pohvalila i šafranom. Svaki višak povrća koji ne pojedu u sezoni, Biserka spremi za zimnicu. Već je
uskladištila oko 150 �lašica krastavaca za zimu. Skuhala je i 29 �lašica cikle, ali još barem toliko namjerava pripremiti za zimu jer sva cikla još nije dorasla za branje. Slijedi kiseljenje paprike koja još raste. Biserka svoj vrt protiv bolesti i nametnika štiti jedino sredstvom od koprive koje sama priprema i njime šprica svoj vrt. - Ne upotrebljavam nikakve kemikalije. Nabrane koprive, kojih ima u izobilju u blizini kuće, namočim u vodu
da odstoje 24 sata i tom otopinom špricam svoje povrće. Ogroman vrt nalazi se u dvorištu odmah iz kuće tako da svaki slobodan trenutak, kad ju vrućina ne potjera iz njega, iskoristi da bi radila nešto u njemu. U ovo doba najviše je u berbi i spremanju plodova koji su joj ove godine obilno rodili. Bit će ih dovoljno za sve: za najbližu obitelj, rodbinu, prijatelje i “neprijatelje”, šali se Biserka. Imati takav vrt pravo je blago jer kvaliteta plodova iz domaćeg vrta i s polica dućana ne može se uspoređivati. Samo oni koji su okusili jedne i druge plodove znaju razliku u okusima, mirisima i kvaliteti. A vrt donosi višestruku korist, ispunjava vrtlare ponosom dok im trud koji su uložili u njegovo uređenje vrati ukusnim plodovima, a druga korist je kada se od njih spremi ukusan obrok. Zemlju na vrtu treba gnojiti kako bi bila plodna. - Upotrebljavam stajsko, konjsko gnojivo. Svake četiri godine pognojim vrt njime, a gnojivo nabavljam od jednog poljoprivrednika iz mjesta koji drži konje, ispričala nam je Biserka Novak priču o svom plodnom vrtu. (BMO)
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BERNARDIN VRT
Elementi po kojima se radi biodinamička proizvodnja (3. dio) PLAN SADNJE
Orezivanje Orezati voćke, vinovu lozu i bobičasto grmlje tijekom silaznog Mjeseca u odgovarajućoj sezoni, kada su biljke dobrog zdravlja ili za povećanje vigora (po mogućnosti od veljače do kraja ožujka). Za stres na vinovoj lozi izaberite, ako je moguće, „vatrene“ i „zračne“ dane, primjerice Lava, Vage i Blizanaca. Povremeni rad u dane Mjesečeva perigeja povećava snagu, ali ga ne treba previše ponavljati (unutar razdoblja od nekoliko uzastopnih godina) jer će to rezultirati nekontroliranom snagom i povećanjem osjetljivosti biljaka na gljivične bolesti. U nastojanju da se smanji vigor, bolje je odabrati uzlazni Mjesec u tom istom razdoblju (veljača – ožujak).
Podrezivanje i ljetno orezivanje Ako je provedeno tijekom silaznog Mjeseca, ponovni rast je smanjen. Također je najbolje izbjegavati dane pod velikim utjecajem „Vodenog“ impulsa (Perigej i dane lista).
Prerada hrane (kruh, mliječni proizvodi i vinarstvo)
Dani ploda i cvijeta, kao i dani pod utjecajem „zračnih“ i „vatrenih“ impulsa vrlo su povoljni. Iskoristite to blagotvorno vrijeme za degustaciju vina, ali izbjegavajte uznemirujuće utjecaje čvorova. Mjesečev perigej ne smatra se nepovoljnim za degustaciju vina iako je često negativan za preradu hrane.
22. srpnja – Dan ploda Od 16 do 18 sa�, a od 19 sa� povoljno za biljke korijena. Do 16 sa� nepovoljno za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora i djelomične pomrčine. Mjesec je pred zviježđem Ovna između 16 i 18 sa� i tada prskamo ciklu i mrkvu preparatom 501. 23. srpnja – Dan korijena Do 9 sa�, a od 10 do 23 sata povoljno za biljke lista. 24. srpnja – Dan korijena Izrađujemo preparat D8 iz pepela ili niže potencije za zla�ce, varoe i štetnike s crvenom krvlju. 25. srpnja – Dan korijena Do 19 sa� njegujemo biljke korijena. 26. srpnja – Dan cvijeta Počinje period presadnje. 27. srpnja – Dan cvijeta Njegujemo biljke cvijeta. 28. srpnja – Dan lista Sijemo matovilac za pridobivanje sjemena u proljeće.
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj. Ambulanta za velike živo�nje tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12
i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj. Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936 Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,
Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj. VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.
Povrtlarstvo 19
20
Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
LUKSUZNO KAMPIRANJE u Štrigovi
22. srpnja 2022.
Mark i Gilly doveli glamping-turizam u Međimurje - Došli smo iz Velike Britanije, zaljubili se u Međimurje i doselili, no tada smo shvatili da tu ljepotu treba pokazati svima. Tako smo otvorili Glamping Vila Trilogy Foto: Studio MaRRtinez
G
lamping je noviji oblik turizma koji postaje sve popularniji. Izraz je spoj engleskih riječi glamorous i camping ili luksuzno kampiranje, a spomenuti glamur se očituje upravo u tome što se ne natječe s ostalim gostima za resurse kampa, kao što je voda, struja, zajedničke kupaonice... Dakle, sve ono što prati klasično kampiranje. Glamping za razliku od toga donosi modernu zajedničku kuhinju, funkcionalne kupaonice, veliki bračni krevet, a ostajete u doticaju s prirodom… Ukratko, dobivate ono najbolje od kampiranja, bez onog najgoreg od kampiranja. Može se naletjeti i na okljaštreni oblik glampinga bez puno luksuza, kada ga se nudi kao jeftiniju smještajnu opciju od hotela visoke kategorije. No, u svojoj i izvornoj ideji podrazumijeva visoko kvalitetno, boutique odmorišno iskustvo koje pruža jednaki luksuz kakav se može očekivati u skupocjenim hotelima. Upravo ta-
kvom uslugom i turističkom ponudom odnedavno se može pohvaliti i Međimurje; u centru Štrigove, gore na bregu, otvorena je prva lokacija za glamping turizam – Glamping Vila Trilogy. U Vila Trilogy toplo su nas dočekali ljubazni supružnici Mark i Gilly Whitfield. U obilasku su nam pokazali četiri šatora strateški razmještena po zelenoj površini, svaki okrenut u drugom smjeru. - Radi intime, kažu nam. Unutrašnjost svakog šatora uređena je sa smislom za detalje i daje osjećaj doma. Pored je bazen, do njega i sauna. A pogled... pa, ispred je Mađerkin breg, Štrigova na dlanu, s druge strane šuma… Malo je reći, raj na zemlji. Mark i Gilly odveli su nas u takozvani dnevni boravak gdje smo saznali i njihovu priču, koja nalikuje filmskom scenariju. Oboje su radili u privatnom obrazovnom sektoru, Mark kao menadžer, Gilly kao administratorica, a posljednjih 10-ak godina živjeli su i radili na Bliskom istoku. Rodom su iz Ujedinjenog Kraljevstva, ali godinama su s dvjema kćerima odlazili na kampiranja diljem Europe.
Ideja za romantičan odmor u netaknutoj prirodi
Elegantan interijer uređen s pažnjom prema svakom detalju
Supružnici Gilly i Mark Whitfield ispred luksuznog šatora Lotus Belle Svidjela im se Slovenija i znali su da je ovaj kraj poseban. - Posao me tijekom 2013. godine po prvi put odveo u Zagreb. Gilly i ja smo razmišljali o trajnom preseljenju na neko mirnije mjesto, kako bismo bili u direktnijoj vezi s prirodom i poboljšali kvalitetu života. Tijekom 2019. godine odlučili smo da je vrijeme. Imali smo uspješne karijere i bili smo situirani, no nedostajalo je ono nešto, kaže nam Mark. - Godinama smo tražili svoju kuću iz snova po Europi. Poprilično nam se sviđala Francuska, no ipak se nismo mogli odlučiti. Zatim smo otkrili Varaždin i Varaždinski breg. Iako je bilo predivnih lokacija, još uvijek nismo osjetili da bismo mogli živjeti tamo. Put nas je odveo u Železnu Goru gdje smo ubrzo kupili zemlju koju i danas imamo. Nedugo zatim naišli smo na oglas za prodaju ove kuće i odmah smo znali. Gilly je uživo vidjela kuću u trenutku kupnje i drugi put kada smo se doselili ovamo, nastavlja Mark kroz smijeh. - Mnogo toga smo sami izradili, ali i pazili da sačuvamo izvorni štih poput krovova i ostave za sijeno i slamu. Puno smo se selili u životu, no Gilly
je od svakog mjesta uspjela učiniti dom i onaj osjećaj kao da netko živi godinama tamo.
Godinama smo tražili svoju kuću iz snova i poprilično nam se sviđala Francuska, ali zatim smo otkrili Varaždin i Varaždinski breg. Ipak, Železna Gora pobijedila je sve ostale lokacije iz naših snova, gdje smo kupili prvo zemljište. No, tada nam se ukazala i prilika u Štrigovi i evo nas!
To je njezina supermoć pa je tako uredila i unutrašnjosti šatora. Objasnili su nam zašto su se odlučili baš za glamping. - Glamping je jako popularan u Australiji, Americi te zemljama poput Velike Britanije, Irske i Novog Zelanda, dok u Europi još nije toliko zastupljen. Ljubitelji smo kampiranja, no volimo i ovaj luksuzniji dio koji olakšava svakodnevicu kada si u kampu. Razmišljali smo o tome da se bavimo nekim oblikom turizma ovdje u Hrvatskoj, no kada smo vidjeli ovo mjesto, sve je bilo jasno. Šteta je ne podijeliti s drugima ovaj komadić raja čiji smo ponosni vlasnici. Mjesto je čarobno, nalazimo se u centru Štrigove, no doslovno bismo mogli biti i miljama udaljeni koliko je
Bazen s pogledom na Mađerkin breg
Glamping Vila Trilogy u Štrigovi podrazumijeva četiri luksuzna šatora za dvoje, bazen, saunu, modernu kuhinju, zajednički boravak i zasebne kupaonice za svaki šator. Noćenje s doručkom nudi se po cijeni od 80 EUR po šatoru, a prve rezervacije već su pristigle.
ovdje mirno i spokojno. Kažu da je administrativni dio protekao bez problema i ističu kako su svi s kojima su bili u kontaktu, od mještana, institucija do općine i županije, bili iznimno ljubazni i spremni pomoći. Osjećaju se istinski dobrodošli u zajednicu i dobro surađuju sa svima, a nadaju se da će i sami dati svoj doprinos razvoju međimurskog turizma. (ib)
22. srpnja 2022.
STARI MEĐIMURSKI običaj zabilježen u Selnici i Bukovcu
Potepalo se Mihaelu Debelcu i Klementini Oletić Prema starim dobrim običajima u subotu 16. srpnja natepalo se Klementini Oletić iz Bukovca i Mihaelu Debelcu iz Selnice. Klementina i Mihael upoznali su se još u osnovnoj školi, a ljubav se rodila nakon završetka srednje škole pa su sada zajedno već pet godina. Mihael i Klementina spontane i za sebe posebne zaruke imali su prošle godine, a sudbonosno "DA" jedno drugome reći će u travnju iduće godine. Mladenci su kupili zemljište u Gornjem Zebancu pa u narednom periodu planiraju graditi kuću. Iznenađenje mladencima priredili su obitelj i prijatelji. Ako sudimo po natepanju, to će sigurno biti dug i sretan brak! Želimo im svu sreću! (mm)
Vaši stupci 21
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Mihael i Klemen�na sudbonosno "DA" jedno drugome reći će u travnju iduće godine
Slamom, papirima i plas�čnim vrećama uneredilo se dvorište mladenaca
HDZ grada Čakovca
Trebaju li Štefančani biti ptice trkačice? HDZ grada Čakovca poslao nam je priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: - Mjesto Štefanec, naselje u okviru grada Čakovca, ima problem. Problem koji su pokušali riješiti vijećničkim pitanjem na sjednici Gradskog vijeća Grada Čakovca 13. 7. 2022. U miru i s odmakom nakon ponovo preslušane sjednice Gradskog vijeća Grada Čakovca ne prolazi osjećaj neprihvatljivosti odgovora gradonačelnice gđe Ljerke Cividini na vijećničko pitanje dr. sc. Sandre Oslaković koje je glasilo: “Bili ste dugogodišnja ravnateljica ŽUC-a i sigurno ste upoznati s problematikom državne ceste D3: Čakovec-Štefanec. Možda je tada ista cesta bila izvan Vaših ovlasti, ali sada kada ste gradonačelnica zadužena za infrastrukturu grada, pitam:
Kada će se riješiti crna točka u Štefancu gdje su u proteklih mjesec i pol dana dvije osobe poginule, od kojih je jedno dijete, dok su tri osobe ozlijeđene, a ukupno je od 2019. do danas petero poginulih osoba. Postavljanje obične zebre na ulazu u Štefanec je, bez dodatne prometne signalizacije, od mještana Štefanca samo napravilo ptice trkačice i povećalo problem sigurnosti.” Gđa gradonačelnica je lakonski odgovorila da je prometna kultura individualna odgovornost svakog pojedinca. Dakle, dragi mještani Štefanca i sugrađani Čakovca, kada netko od mještana nastrada na navedenoj cesti u mjestu Štefanec, sami su si krivi jer su morali znati da je osoba koja je napravila prekršaj zapravo prometno nekulturna i sama sebi kriva!
No, je li to baš tako? Najčešći uzrok je neprilagođena brzina, a tu se može dosta toga učiniti. Kako bismo ipak pobliže prikazali problem, fotogra�irali smo prometnu točku, jer slika govori više od tisuću riječi: 1. vidljivo je da tabla s oznakom naziva mjesta Štefanec zapravo teško vidljiva jer je ispred tabla s oznakom smjerova na raskrižju koje je udaljeno 250 m, 2. vidljiv je znak ograničenje na 60 km/h uz tablu mjesta nisko iznad ceste, 3. udaljenost od znaka ograničenja do pješačkog prijelaza (zebre) je 26 metara i u tom zaustavnom putu bi automobil s prosječnih 90 km/h trebao smanjiti brzinu na dozvoljenih 60 km/h. Među mještanima koji se koriste navedenim pješačkim prijelazom su i školska djeca. Zar su i ona kriva za prometnu nekulturu?
Investicija u ispravak tako postavljenog prometa na ulazu u mjesto Štefanec nije velika jer su mogućnosti razne: svjetlosne oznake na horizontalnim oznakama prijelaza, horizontalni uspornici (ležeći policajci), vertikalna svjetlosna signalizacija – kamere za nadzor, postavljanje prometnog znaka za ograničavanje brzine na maksimalno 50 km/h na vidljivo mjesto i ispred znaka raskrižja. Sigurno ima još kvalitetnih rješenja kojima se može poboljšati sigurnost mještana Štefanca, sugrađana grada Čakovca. Gradonačelnica Cividini je na spomenutoj sjednici Gradskog vijeća upozorila vijećnike da “utrka” do sljedećih izbora traje još tri godine i onda će se vidjeti tko je zadobio povjerenje građana. Poštovana gradonačelnice, Vi slobodno “trčite” političku trku, ako je to Vaš izbor, naš je izbor pomoći mještanima Štefanca da imaju sigurniji pješački prijelaz.
OPORBA Gornji Mihaljevec
Umrijeti u Gornjem Mihaljevcu sada je nekoliko puta skuplje Vijećnici oporbe Općinskog vijeća Gornji Mihaljevec šalju priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: Samovolja općinskog načelnika i vladajuće garniture u Općini Gornji Mihaljevec nije novost, to je pravilo upravljanja općinom na način da se građene ne pita ništa, ne provode se javne rasprave, već se odluke načelnika samo potvrđuju na sjednicama Općinskog vijeća od strane njegove nezavisne liste. Time se ne poštuje temeljno načelo Statuta Općine da načelnik odgovara Općinskom vijeću za svoj rad. Tako je bilo i na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća koja je nezakonito održana jer na njoj nije postojao kvorum, ali su nazočni donijeli nekoliko odluka koje sada provode u djelo, a da opetovano nisu, sukladno Zakonu, izvršili čak ni e-savjetovanje. Doduše, tome nažalost pogoduju institucije sistema jer po našim prijavama nepravilnosti iste su poslale Općini Zahtjev za očitovanje po prijavi koju moraju dostaviti u roku od 15 dana. Jasno je da se time ostavlja vrijeme Općini da se pokrije dokumentima za koje je upitno jesu li postojali u vrijeme donošenja odluka, to je i vrapcima na grani jasno. Takvim stilom rada donesena je Odluka o osnivanju Komunalnog društva Park mladosti za koje se u javnosti već sada, i prije objave natječaja, zna tko će biti direktor, no od svih „komunalnih“ djelatnosti firma će upravljati SRC-om Mladost, a za komunalne udruge su angažirani koncesionari. Tako je na mrežnim stranicama Općine objavljeno da su od 1. srpnja 2022. pogrebne usluge na mjesnom groblju povjerene ČAKOM-u d.o.o., te je istaknut cjenik iz
kojeg nije razvidno koja je cijena pogreba jer se cijena formira na temelju pojedinih radnji. Pored toga, da bi se izvršio pokop, treba kontaktirati nekoliko telefonskih brojeva i adresa u Općini i ČAKOM-u d.o.o. Navodno se sada traži koncesionar za upravljanje grobljem. Hoće li to natjerati rodbinu pokojnika da samo kopa grobove, pokazat će vrijeme jer nedvojbeno je da je cijena ukopa višestruko skuplja nego do sada. Za ostale komunalne usluge angažirani su koncesionari, a kada je Oporba GM, na sjednici kada se odlučivalo o osnivanju trgovačkog društva postavila upite čime će se baviti Komunalno trgovačko društvo Park mladosti, vladajući su uvjeravali da će ta firma preuzeti sve komunalne usluge u općini. Sada je jasno da je sve što se radi u općini isključivo na korist općinskog načelnika i njegovih poltrona, a mještani općine samo su glasački stroj koji za lažna obećanja Gorana Lovreca i njegove nezavisne liste prodaje glasove. Da bi se maskirale takve laži, tu i tamo se kome napravi komadić asfalta koji nikamo ne vodi ili zamjene žarulje na javnoj rasvjeti koje godinama ne rade. Poručujemo građanima da nije za sve kriva Vlada RH, pogledajmo u svoje dvorište jer u jedinicama lokalne samouprave kreira se cjelokupan život na području lokalne samouprave. A građani Gornjeg Mihaljevca žive kako načelnik i njegova ekipa žele, oduzevši im temeljna prava demokracije na sudjelovanje u odlučivanju. Oporba OV-a Općine Gornji Mihaljevec: predsjednik Kluba Željko Dvanajščak; članovi Mladen Borko, Franjo Kovačić i Boris Resman
22
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VOLIM
22. srpnja 2022.
JER…
U trgovinu smo zatekli Apoloniju Polak, Mariju Jarni i Mariju Crnčec
PRODAVAONICA KRK/METSS br. 23, Pleškovec
Bebe 2022.
Čitateljica Marija Jarni: Čitam sve o sportu i događajima u Međimurju U trgovini METSS u Pleškovcu proteklog smo tjedna zatekli čitateljicu Mariju Jarni iz Lopatinca te joj poklonili našu platnenu poklon-vrećicu koju će iskoristiti za već iduću kupnju namirnica. Marija ističe da najviše voli čitati sportske sadržaje,
kao i članke o događanjima u cijelom Međimurju. Platnenu vrećicu darovali smo i simpatičnim prodavačicama Apoloniji Polak iz Pleškovca te Mariji Crnčec iz Lopatinca. Kako su nam rekle, trgovina im je obnovljena i proširena prije nešto više od
godinu dana na zadovoljstvo kupaca. Osim njih, u trgovini još rade i kolegice, voditeljica poslovanja Gordana Novak, zatim njezina zamjenica Marijana Medlobi Varga te Karmen Horvatić, Bernarda Novak i Tatjana Domjanić. (sh)
Međimurske novine i BluKids vas daruju
Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina
Boris i Kris�na Barić iz Svetog Jurja u Trnju dobili su kćerkicu Leu rođenu 13. prosinca.
Ovog tjedna male poklone podijelili smo našoj čitateljici
NAGRADNI “Tri kupona skupi i naočale IvaniNATJEČAJ Zadravec i prodavačici Ivani Tušek Hren pokupi” Briljanta i naših novina
Joker kupon novog 88. kola Novo, 87. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” polako završava. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupo-
3
na koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe)
ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 26. srpnja. Sretnog dobitnika 88. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. srpnja. (mk).
kupona skupi i naočale poku p
Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 26.7. do do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
Djevojčice od 4 do 7 godina upoznale čari plesa
i
Ime i prezime:
STUDIO VIVONA
Studio Vivona je u ponedjeljak, 18. srpnja, kod fontane u Perivoju Zrinski u 18 sati održao Dječju plesnu radionicu. Djevojčice vrtićke i predškolske dobi od 4 do 7 godina uz voditeljicu Karmen Kovačević Jambor, educiranu voditeljicu dječjeg stvaralaštva sudjelovale su
u ljetnoj plesnoj radionici. Radionica je bila odgojnog karaktera, primjerena sadržajem dječjoj dobi. Kroz radionicu vođenom improvizacijom djeca su savladavala upoznavanje dijelova tijela i njihovih mogućnosti, dinamiku i brzinu, prostorne razine, sklad pokreta i glazbe. (sh)
DVD SELNICA slavi 140 godina postojanja
Vozači se mole za pažnju i razumijevanje U subotu, 23. srpnja 2022., održava se manifestacija obilježavanja 140. obljetnice DVD-a Selnica na javnim cestama ŽC 2005 i ŽC 2006. Organiziran je mimohod vatrogasaca u 17 sati od Osnovne škole Selnica do Doma kulture – stara škola u Selnici. Mole se vozači motornih vozila za pažnju i razumijevanje. (sh)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Nije još direktor svemira, ali…
K
rešo Biškup jedan je od najpoznatijih organizatora evenata u Međimurju! Nakon što se pro�ilirao kao stručnjak za marketinške aktivnosti i brendiranje, svoje je izbrušene vještine usmjerio u osmišljavanje i organizaciju dosad neviđenih događanja u Međimurju. Njegov uspješan rad pratimo unatrag par godina, a potanko organizirani festivali i razni zanimljivi događaji u kratkom roku postaju izrazito popularni i odlično posjećeni.
Tajna je Biškupova poslovnog uspjeha organizacija događanja usko vezanih za njegovo područje interesa. Drugim riječima, Krešo radi ono u što se stvarno razumije. Ono što smatra zanimljivim, ubrzo postaje odlično osmišljena manifestacija koja se nerijetko pretvara u događaj na kojem jednostavno morate biti. Svestranošću i umreženošću s raznim subjektima organizacijskog svijeta uvijek je korak ispred, zbog čega njegova događanja obuhvaćaju sve najnovije trendove.
Jedno od najpoznatijih je upravo Forestland, čije će deseto izdanje objediniti sva dosad stečena iskustva organizacijskog tima. Pod Biškupovim okriljem trči se i noćna utrka Čakovečki cener koja je već treću godinu zaredom okupila više od 600 trkača. Pokrenuo je i pub kviz maniju u Međimurju. Svoje je marketinške vještine pokazao i u nedavno minuloj Grand Prix speedway utrci, a s nestrpljenjem očekujemo i prvi Festival balona na vrući zrak u Međimurju! (mm)
Foto: Zlatko Vrzan
2
Dobro je znati
kamo za vikend
VIKEND VODIČ 22. i 23. srpnja Forestland 2022. Brezje
petak, 22. srpnja
22:00 Frajle Mađerkin breg
subota, 23. srpnja
17:00 Vinski piknik Marina Prelog 18:30 Dom kulture Štrigova Glazba i vino: Party band Nova pot – New Way 19 sa� Dom kulture Vra�šinec Večer kazališnih amatera 19 sa� Koncert Murska dekla Mlin na Muri, Žabnik
nedjelja, 24. srpnja
19 sa� Crkva sv. Jakoba Prelog Gudački kvartet CadenzaFarmFest 2022
MJESEČNI VODIČ 28. – 30. srpnja Koprivnica Rocklive
28. srpnja – 2. kolovoza Čakovec Porcijunkulovo
28. srpnja
Prljavo kazalište Porcijunkulovo Čakovec
26. – 28. kolovoza JAZZ u vinogradu Mađerkin breg
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DOGAĐANJA U PRELOGU 23. i 24. srpnja
DOM KULTURE VRATIŠINEC
Dođite na Vinski piknik na popularnoj Marini! Za sreću nije potrebno mnogo – lijepo vrijeme, dekica za piknik, čaša dobrog vina i ugodno društvo. A upravo to nudi Marina Prelog 23. srpnja na ponovljenom Vinskom pikniku na Marini. Posjetitelje će kroz degustaciju
od 17 do 18 sati uz ponudu ukusnih zalogajčića i prodaju svojih vina voditi Tea Dvanajščak Vuković. A za dobru atmosferu pobrinut će se odličan glazbeni duo Bend Civilizacija obradama poznatih glazbenih hitova.
Uoči blagdana sv. Jakoba, zaštitnika župe priločke, u nedjelju 24. srpnja koncert će u crkvi sv. Jakoba apst. u Prelogu održati Gudački kvartet
Cadenza iz Zagreba. Koncert u Prelogu održat će se u organizaciji Doma kulture grada Preloga, a početak je u 19 sati. Ulazak je besplatan.
Koncert Gudačkog kvarteta Cadenza uoči Jakoplja
Vikend u CZK Rudar Mursko Središće
Predavanje o prvoj pandemiji koronavirusa i tri filmska hita U petak 22. srpnja u 19 sati u multimedijalnoj dvorani Centra za kulturu Rudar u Murskom Središću održat će se posljednje u seriji predstavljanja rezultata istraživanja nesreća kroz povijest Međimurja. Zoran Turk održat će
predavanje o prvoj poznatoj pandemiji koronavirusa, tzv. Ruskoj gripi koja je zahvatila Europu od 1889. do 1895. i utjecaju na područje Međimurja, odnosno Župe svetog Marka u Selnici. Ulaz na predavanje je besplatan.
Dođite po svoju dozu smijeha na Večer KUU Društvo žena Gornji Kraljevec organizira u subotu, 23. srpnja s početkom u 19 sati Večer kazališnih amatera, ali ovaj put ne u svojem mjesnom društvenom domu, nego u Domu kulture u Vratišincu. Projekt �inancira Općina Vratišinec. Na ovogodišnjem susretu publika će imati priliku pogledati tri predstave. KUD Lepoglavski pušlek iz Lepoglave prikazat će predstavu Studentice. Turistično-športno društvo Pečarovci Ljubiteljska gledališka skupina Zgrebaši iz Slovenije prikazat će predstavu Na poročnom potovanju, a KUU Društvo žena Gornji Kraljevec Čiščenju je došel kraj. Ulaznica je dobrovoljni prilog, a svaka karta ulazi u bubanj iznenađenja.
Projekt sufinancira Europska unija kroz program Kreativna Europa – Cirkulacija europskih književnih djela. EUROPA IZNUTRA I IZVANA se nastavlja! Projekt prevođenja, produkcije, distribucije i promocije suvremenih europskih autora i treći put čitateljima donosi nagrađivane i vrijedne romane iz čak 15 europskih zemalja. Tema koju ovog puta istražujemo književna je konstrukcija identiteta, kako individualnog tako i kolektivnog, kako unutar tako i izvan okvira različitih zajednica – jezičnih, kulturnih, nacionalnih, geografskih ili drugih. Cilj je otkriti tuđe priče, ponijeti sa sobom nova i drugačija iskustva, bolje razumjeti sebe! Kao i prije, čitatelji će moći uživati u tekstovima suvremenih europskih prozaista i prozaistica, a ovog puta to su: Simon Stranger (Norveška), Gertraud Klemm (Austrija), Elena Medel (Španjolska), Nina Wähä (Švedskoj), Annette Bjergfeldt (Danska), Lucie Faulerová (Češka), Petar Andonovski (Makedonija), Mikołaj Łoziński (Poljska), Marco Balzano (Italija), Gerda Blees (Nizozemska), Tommi Kinnunen (Finska), Ana Cristina Silva (Portugal), Megan Nolan (Irska), Dmitri Rouchon-Borie (Francuska) i Borut Kraševec (Slovenija) Za kvalitetu književnog teksta na hrvatskom jeziku, i za pravi uron u mora strane književnosti, pobrinut će se izvrsni prevoditelji i prevoditeljice: Mišo Grundler, Stjepanka Pranjković, Ela Varošanec Krsnik, Sandra Ljubas, Edin Badić, Suzana Kos, Ivica Baković, Emilio Nuić, Mirna Čubranić, Svetlana Grubić Samaržija, Boris Vidović, Una Krizmanić Ožegović, Duška Gerić Koren i Jagna Pogačnik. Uz čitanje, koje nas već trideset godina povezuje i koje nam uvijek iznova otvara horizonte, očekuju nas druženja s autorima i prevoditeljima u centru Zagreba, druženja online, potpisivanja knjiga, okrugli stolovi i tribine te niz drugih aktivnosti osmišljenih za sve ljubitelje dobre proze. Sve detalje i novosti vezane uz projekt pronaći ćete na našoj web-stranici i na društvenim mrežama.
PREDSTAVLJAMO KNJIGU: Simon Stranger: Leksikon svjetla i tame Treći po redu projekt Europa iznutra i izvana kreće sredinom srpnja objavom prvog romana iz projekta, a radi se o Leksikonu svjetla i tame Simona Strangera. Projekt prevođenja, produkcije, distribucije i promocije suvremenih europskih autora čitateljima donosi nagrađivane i vrijedne romane iz čak 15 europskih zemalja koje ćemo objavljivati kroz period od dvije godine. Tema koju ovog puta istražujemo književna je konstrukcija identiteta, kako individualnog tako i kolektivnog, kako unutar tako i izvan okvira različitih zajednica – jezičnih, kulturnih, nacionalnih, geografskih ili drugih. Cilj je otkriti tuđe priče, ponijeti sa sobom nova i drugačija iskustva, bolje razumjeti sebe! Očekuju nas druženja s autorima i prevoditeljima u centru Zagreba, druženja online, potpisivanja knjiga, okrugli stolovi i tribine te niz drugih aktivnosti osmišljenih za sve ljubitelje dobre proze. "Leksikon svjetla i tame" inspiriran je poviješću kuće koja je tijekom II. svjetskog rata služila kao sjedište Gestapa. Prema židovskoj predaji, svatko umire dvaput – jednom kada nastupi fizička smrt, a drugi kada se posljednji put spomene pokojnikovo ime. Roman Simona Strangera u tom se smislu može čitati kao snažno otisnut trag dvaju suprotstavljenih života u jednome
od najmračnijih povijesnih razdoblja. Napisan kao roman nesvakidašnje, a čiste strukture, impresivnim poglavljima prateći abecedu pisma, Leksikon svjetla i tame pokazuje se kao izvanredan pristup naraciji i konstrukciji teme. Roman je dosad preveden na dvadesetak svjetskih jezika, i na svakome od njih jasno ističe važnost kolektivnog pamćenja. Uz prvi roman iz projekta Europa iznutra i izvana objavljujemo i domaći krimić Franje Janeša - Strano tijelo. Galerija mlađih likova i uglavnom njihovih roditelja, svih odreda jezično duhovito i mekim uhom individualiziranih, precizno je postavljena i dovedena do završnice pune obrata i nasilja. Naravno da Janeš u ovom krimiću kritički progovara i o društvenom kontekstu, pa skicira korupciju, obiteljsko nasilje, homofobiju, iracionalizaciju, obespravljene…
HENA COM NAGRAĐUJE
You-jeong Jeong: Dobri sin Kratki sadržaj knjige: Uzornog studenta prava Han Yu-jina iz sna budi intenzivan miris, a kad konačno otvori oči, ima što i vidjeti – posve je prekriven tamnom, sasušenom krvlju. Uznemiren, shvaća da se ne sjeća ničega od prethodne večeri. Je li doživio još jedan od svojih teških napadaja jer nije popio svoje lijekove? Krvavi tragovi nisu samo svuda po njemu, protežu se cijelom sobom i vode u prizemlje, gdje ga, kao u košmaru, dočekuje beživotno majčino tijelo. U maničnim satima koji slijede Yu-jin se pokušava prisjetiti detalja, uvjeravajući se da je sigurno izbila svađa, da je majka bila bijesna, da se morao braniti... U stan potom stiže i njegov brat, zatim teta, pa policija, a sjećanja polako izviru na površinu, otkrivajući mračnu prošlost cijele obitelji. Dobri sin dosad je najuspješniji triler You-jeong Jeong, koja ovdje maestralno oblikuje mogućnosti
i zapreke nestabilna uma. Stranice romana do samoga su kraja, i konačnog razrješenja, nabijene tihom tjeskobom i podmuklom napetošću. Dobitnik knjige Saud Al Sanusi: Bambusova stabljika objavljene u prošlom broju je Kris�na Šarić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
You-jeong Jeong: Dobri sin kupon br. 1401
poklanja knjigu Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Hena com i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
22. srpnja 2022.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3
intervju tjedna
DJECU POUČAVA izradi didaktičkih igračaka
Striček Bobček iz Lopatinca kojeg mališani obožavaju Piše: Sven Tomašić
M
atija Bobek, rodom iz Kneginca kod Varaždina, živi već dugi niz godina u Lopatincu gdje je smjestio svoju radionicu i atelje. Ono što je zanimljivo kod Bobeka jest izrada drvenih didaktičkih predmeta, igračaka i instalacija. Po struci je odgojitelj predškolske djece i likovni pedagog. Vješto spaja umjetnost i druženje s djecom, svoje najdraže hobije. Poznat je po svojim inovativnim radionicama gdje djeca izrađuju svoje unikatne i didaktičke predmete. Također, njegova platforma Zagonetno drvo zaista su prihvatile sve strane društva. Bobekova čar i inovativnost u radu naturalističkog su duha. Veliki je ljubitelj prirode te se u svojim radionicama i druženju s djecom stalno fokusira na prirodne dobrobiti. Ističe kako su njegove radionice svakako i za odrasle jer u svakome od nas čuči zaigrano i sretno dijete koje se ne boji gledati šarenim očima.
KAMO SUTRA
I
ako ova priča ima vrlo intimnu notu, želim podijeliti kako sam proteklog tjedna pobijedila samu sebe. Svi koji me poznaju, znaju da nisam neki planinarski fanatik, no rado za vikend odem na Ivanščicu. Nije to često, svega par puta na godinu. To je više malo �izičkog umora i duhovnog odmora. S obzirom na to da su moji strastveni planinari, kad sam bila mala, vukli su me sve po
– Na koji način ste došli do ideje za kreiranje drvenih unikatnih instalacija i skulptura? – Oduvijek sam nešto izrađivao, ali vrijeme baš kad sam počeo ozbiljnije stvarati bilo je poslije stručnog ispita, kad sam završio za odgojitelja. Nisam poslije stručnog ispita automatski trebao naći posao, već sam htio osposobiti podrum kao atelje gdje mogu raditi didaktičke elemente za kakve ja mislim da su potrebni u sustavu življenja. Tako sam dolazio do ideja da stvorim nešto čvrsto i estetski privlačno oku, što će djecu motivirati i zainteresirati. – Vaš je rad cijenjen i poznat po raznim festivalima i manifestacijama diljem Hrvatske. Kad ste započeli s festivalskom pričom? – Priča je započela u varaždinskom ka�iću Sermage mojom samostalnom izložbom 2015. i kasnije su se radionice same od sebe dogodile. Također, na Špancirfestu mi se otvorio kreativni i umjetnički put. Ne mogu to opisati, divna vremena koja traju i danas.
– Koliko su djeca općenito zainteresirana za igranje drvom? – Jako su zainteresirani i svima je zanimljivo što sve imam od drvenih predmeta i alata. Djeca vole stalno nešto raditi, stvarati, rezati, bušiti, šmirglati itd. Njima nikad nije dosadno i oduševljenje je u većini vremena prisutno tijekom radionica. Ja želim pokazati svojim primjerom na koje se sve inovativne načine može raditi s djecom. Osobno preferiram voditi radionice u prirodi, na panjevima u opuštenoj atmosferi gdje su djeca smirena i otvorenog duha za razne kreacije. Također, htio bih spomenuti i skrenuti pažnju da u 8 godina mog djelovanja nije bilo nijednog slučaja gdje se dijete na radionici ozlijedilo. – Jesu li Vaša ciljana publika striktno djeca ili imate i radionice za odrasle? – Radim većinom s djecom, ali bilo je situacija kad i odrasli dođu i počnu nešto stvarati. Smatram da su odrasli zapravo i dalje djeca, samo smo zarobljeni u starijem tijelu. Često za vrijeme radionica ostaju i roditelji koji također uživaju i igraju se sa svojom djecom. Predivan je osjećaj spojiti mlade, starije i prirodu. Svi smo dio jedne cjeline. – Moglo bi se zaključiti da se Vaše radionice fokusiraju na Waldorfski pristup. Otkud Vam inspiracija? – Da, moji su elementi prirodnog podrijetla i odišu prirodom. Podosta toga povezano je sa Steinerovim pristupom i općenito se dotičemo bioraznolikosti i ljubavi prema cijelome svemiru. Sve su to sitnice koje jako puno znače djeci, a i nama. Što je život drugo nego istraživanje? – Ukratko nam objasnite svoje Zagonetno drvo i vikend-posao kao odgojitelj.
VODE VAS U KINO
OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 03. KOLOVOZA U CINESTARU VARAŽDIN.
DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Uhljeb” (projekcija u Varaždinu)
Dobitnik ulaznica za film “Uhljeb“ je: Silvio Kovačić
KAKO DO ULAZNICA? Ma�ja Bobek – Moj je alter ego striček Bobček već 10 godina. Zauvijek dječak koji je zarobljen u tijelu muškarca željan igra koje smo se igrali kao djeca. Zapravo te rijetke stare igre često upotrebljavam za dječje radionice, zabave i djeca su jednostavno oduševljena. Kad me roditelji zovu na rođendane da im animiram djecu, djeca često nisu zainteresirana za suvremene igre, glazbu i crtiće jer to upijaju svaki dan i s vremenom im postane naporno. Moj pristup gdje se djeca mogu zaprljati, trčati bosa, skakati po drveću, igrati se drvom i alatom daje im neku posebnu čar i zanimljivost jer nas sve priroda zanima, to je
u nama prirodno. Zagonetno su drvo ljudi prepoznali kao djelatnost, od muzeja, vrtića, raznih manifestacija, ministarstva gdje su ga prepoznali kao cijelu jednu djelatnost koju treba pretvoriti u kraće programe. – Jesu li djeca danas zaboravila na prirodne čari, ima li još ljubavi i veze između djece i prirode? – Nikad oni ne budu zaboravili na prirodne čari. Vidim to kad mi 50-ak odraslih i djece dođe na radionice i s čudom proučavaju sve predmete. Možda često skrenemo s prirodnog puta, ali duboko u nama, on je zauvijek dio nas. Ovisi kad će se probuditi, možda baš kad je najbitnije.
od 6 do 9 ujutro, to je bio jedini termin koji smo i dobili (jer na vrhu može biti svega 200 ljudi dnevno) pa je plan bio doći gore, spustiti se do žičare i žičarom natrag do dolje. Krenuli smo putem staze La Ramblete, hodali cijelu noć i uspjeli doći na vrh taman na izlazak sunca. Vidjeli smo najveću sjenu na svijetu i bili sretni k’o pajceki kao da smo se popeli na sam vrh svijeta. Osim ekstremne
visinske razlike, dogodila nam se i temperaturna. Po danu je bilo 36, a ujutro na vrhu vulkana -1, uz neopisivo jak i neugodan vjetar. Nakon toga smo se spustili do žičare koja nikad nije stigla zbog vjetra. Pa smo tako iscrpljeni prevalili isti put natrag dolje. U 5 popodne stigli smo do auta, opečenih noseva, ali neopisivo sretni jer smo doživjeli nešto zaista posebno. To se zove pravi detoks!
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
Osvojila sam najviši vulkan Atlantika! svuda. U okolici nije bilo planine na kojoj nismo bili. Nije da mi je to kao maloj bio osobiti gušt, no društvo, zezancija i lijep pogled nikad nisu izostali. Pa sam tako za ovogodišnji odmor, koji smo odlučili provesti van Hrvatske, istražujući čega sve ima na Teneri�ima, vidjela tekst o Teidima. Planinska atrakcija na 3718 metara, iznad oblaka, na vulkanu. I poslala sam to Matiji kao ideju, a on, avan-
turist u duši, odmah pristao. No, kako bi se vidio izlazak sunca (koji je nešto najspektakularnije što sam vidjela u svojem životu), potrebno je krenuti u 23 sata u noći, hodati cijelu noć kako biste stigli na vrh vulkana. Inače je to aktivan vulkan, posljednja erupcija je bila 1909. godine. Svugdje smo čitali kako to spada u avanture života, a onda smo ju osobno i doživjeli. Nabavili smo dozvolu
Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr
4
media
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Čakovečka špica
Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan
Doktor Pervan sa suprugom
Bojana pokazala predivne, raskošne i zanimljive pletenice
Jasminka i Leona pravo su ljetno osvježenje
Marija Maca Herman pomno iskombinirala zelenu boju
Miroslav Zorković i Ksenija podarili su predivan osmijeh
Odlično ljetno izdanje
Darinka i Mila prave su špicerice
jama kombinaciproljetnim i Klara u Vedrana
18. svibnja 2018.
RUKOMET
NOGOMET
KADETSKA REPREZENTACIJA
NK MEĐIMURJE ČAKOVEC
Međimurka Anja Balent s reprezentacijom na pripremama u Prelogu Piše: Miljenko Dovečer
Hrvatska ženska kadetska reprezentacija u Prelogu brusi formu za nadolazeće Svjetsko prvenstvo. U sklopu priprema, a dva tjedna prije početka svjetske smotre za rukometašice do 18 godina, koja će se održati u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatska je odigrala dvije pripremne utakmicu protiv Francuske i prvu izgubila 23:31 (13:18). Zanimljiva je činjenica da je utakmica odigrana po novim pravilima, novim loptama (bez upotrebe ljepila) i na kraju napornih priprema koje su kadetkinje odradile prvo u Delnicama, a zatim i u Prelogu. Utakmicu su na hrvatskoj strani obilježile brojne tehničke greške, ali i pet promašenih sedmeraca. Stoga, drugačiji ishod gotovo da i nije bio moguć. Svakako, dvoboj s Francuskinjama dobro će doći izborniku za ušminkati završne detalje. U drugoj pripremnoj prijateljskoj utakmici koju je hrvatska ženska kadetska reprezentacija odigrala s Francuskom, u dvorani Hotela Sport Panorama u Prelogu, slavile su gošće s rezultatom 24:28 (11:14). Druga utakmica protiv Francuske već je puno bolje izgledala negoli prvi dvoboj iako su naše djevojke opet doživjele poraz. Međutim, veseli činjenica da je Hrvatska bila u puno boljem izdanju. Ovog
Nenad Smiljanec smatra da reprezentacija ima kvalitetu za dobar plasman puta obrana je izgledala bolje, ali još uvijek je dosta veliki problem bio navikavanje na igru novim loptama bez upotrebe ljepila. Kadetkinjama slijedi završni dio priprema u Ivanić Gradu, u sklopu kojeg će odigrati dvije prijateljske utakmice sa Slovenijom u utorak, 26. srpnja u 18:30 te u srijedu, 27. srpnja u 10:30. U Sjevernu Makedoniju naše djevojke putuju 29. srpnja, a prva utakmica na Svjetskom prvenstvu očekuje ih 30. srpnja u 10:30 protiv reprezentacije Egipta. Izbornik Smiljanec naglasak stavio na snagu i izdržljivost U Prelogu smo razgovarali s izbornikom Nenadom Smiljanecom koji je uglavnom zadovoljan urađenim. - U ovoj fazi priprema naglasak je bio na izdržljivosti i snazi, bilo je naporno, ali cure
su sve dobro podnijele i sada slijedi druga faza, brušenje taktike, uigravanje ekipe od 23. do 29. srpnja u Ivaniću, a već 30. srpnja čeka nas prva utakmica. Osim nas i Egipta u grupi su Indija i Kazahstan, za nas male nepoznanice, a prema svojoj kvaliteti očekujemo da budemo među dvjema ekipama koje idu dalje. Tu bismo se trebali susresti vjerojatno s Danskom i Portugalom. Ako i tu budemo najmanje drugi, onda ulazimo među osam najboljih ekipa, a smatram da za to imamo mogućnosti, kazao je naš izbornik Nenad Smiljanec, mladi stručnjak, nositelj najveće rukometne licence Master Coach i EHF Pro Licence. Nenad je inače i trener Podravkine škole rukometa. Utakmicu drugog kola naše cure igraju s Indijom 31. srpnja u 14 sati, dok posljednju imaju 2. kolovoza protiv Kazahstana u 13:30.
Nema prvenstva bez Međimurki
Da skoro nijedno svjetsko ili europsko prvenstvo ne može proći bez međimurskih rukometašica, znamo već dugo. ŽRK Zrinski poznat je u Hrvatskoj po stvaranju odličnih rukometašica, a najnoviji dokaz za to su pozivi izbornika Smiljanca rukometašicama Zrinskog Eni Balaško i Anji Balent. Anja je već bila pozivana u mlađu kadetsku reprezen-
U NK Međimurju pri kraju selekcija igrača
Anja Balent odlično se snašla u reprezentaciji taciju, a sada je dobila priliku i u starijoj kadetskoj. - Manje-više sve cure poznajem iz mlađe kadetske reprezentacije tako da mi nije bila potrebna adaptacija. Naporno smo se pripremale ovdje, meni doma, u Prelogu i sada smo dobile slobodno do subote kada odlazimo na završni glanc u Ivanić. Atmosfera u reprezentaciji je odlična, sve se slažemo, a uz mene je i suigračica iz kluba Ena Balaško, rekla je u uvodu mlada osamnaestogodišnja Anja Balent kojoj je izbornik dao priliku na objema utakmicama. - U prvoj utakmici protiv Francuske igrala sam u drugom dijelu, imala nekoliko asistencija u napadu i igrala u obrani. U drugoj utakmici igrala sam samo obranu, vjerojatno je izbornik isprobavao neke varijante, a mislim da sam zadatke dobro odradila, rekla nam je Anja koja igra na poziciji lijevog vanjskog u napadu, a kad se ekipa brani, u sredini je obrane. Želimo mladoj gimnazijalki da dobro prezentira boje Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Sjevernoj Makedoniji i da se vrate s dobrim plasmanom!
Nakon dvaju tjedana treninga i odigranih triju kontrolnih utakmica već je nešto jasnija slika u rosteru igrača NK Međimurja. Većina igrača koja je došla na posudbu iz Varaždina i zagrebačke Lokomotive ostala je u Čakovcu kao i veći broj igrača koji su bili na probi. Tako su trenutno na raspolaganju treneru Ivici Solomunu sljedeći nogometaši: Bruno Petričić, Ivan Kalac i Lovro Blagus (vratari), Jan Marcijuš, Fran Cerovčec, Dominik Arambašić (bočni), Ivan Težački, Felipe Corea, Marijan Fotak (stoperi), Danijel Kraljević, Petar Havojić, Đorđe Magdalinić, Josef Kuqi, Ivan Kegelj, Victor Juffo, Marko Harači, Kristian Popović (vezni), Joško Rendulić, Jose Gabriel (špice), Ivan Đaković (krilo). Većina brige oko dovođenja igrača je na leđima sportskog direktora Antuna Jukića. - Nakon dvaju tjedana rada i odigranih triju kontrolnih utakmica izbalansirana je jedna mlada potentna ekipa jer ipak je u tako kratkom vremenu trebalo to napraviti s potpuno novom ekipom u odnosu na prošlo prvenstvo. Zadovoljni smo radom igrača i trenera, a u prijelaznom roku očekujemo dolazak još trojice igrača s kojima ćemo sklopiti ugovor. Osim toga cilj nas u vodstvu je da vratimo klub na viši nivo nego gdje smo sada uz suport Grada, 20Županije i gospodarstvenika,
Dobro je znati
rekao nam je popularni Juka, sportski direktor Međimurja.
Solomun uigrava momčad, u pretkolu hrvatskog kupa gostuju u Kutini
Prve dvije utakmice protiv Varaždina i Bjelovara pokazala su dva lica, u prvoj gdje su se prvi put okupili sve je izgledalo neujednačeno, teški protok lopte, a u drugoj protiv Bjelovara već je sve djelovalo puno bolje. Naravno, teško je u kratkom roku uigrati ekipu, koja je osim toga jako mlada, tako da će par iskusnijih pojačanja dati štih ekipi kako bi bila konkurentna u ovoj zahtjevnoj ligi. Ako će ih klupska logistika dobro pratiti, onda nema bojazni za perspektivu kluba. Igrači trenera Solomuna imaju na raspolaganju još četiri tjedna do početka prvenstva, a osim ove utakmice koju su odigrali u srijedu s uzbekistanskim Budyonkorom, u subotu ih čeka stari poznanik iz prošlog prvenstva, momčad Varteksa koju vodi bivši trener Međimurja Nikola Goričanec. Trener Ivica Solomun najavljuje još bolju igru, a potvrda te konstatacije vidjet će se već krajem tjedna. U međuvremenu su Čakovčani saznali protivnika u pretkolu hrvatskog kupa koje se igra se 31. kolovoza s početkom u 16:30. Međimurje odlazi na gostovanje u Kutinu kod HNK Moslavine, člana 4. NL Središte Zagreb. (md) www.mnovine.hr • r
KOŠARKA STREETBALL
U subotu svi u Donji Kraljevec U subotu 23. srpnja će se haklati u Donjem Kraljevcu. Već tradicionalni deseti put košarkaši Donjega Kraljevca u srcu ljeta organiziraju svoj odličan turnir u streetballu, olimpijskom sportu
"sličnom košarci". Od 15 sati na svom nadaleko poznatom vanjskom igralištu kraj nogometnog svoje će haklove započeti najmlađi, odnosno kategorije U-11 i U-15. Za svoje će umijeće naj-
bolji biti nagrađeni priznanjima i nagradama. Od 19 sati haklat će oni "malo stariji", seniori, a nagrade su 1000 kn za najbolju trojku, 500 kn za drugoplasiranu, a 300 kn za trećeplasiranu. Uz
to, organizator odnosno kuharice prijete najboljim langošima u ovom dijelu Europe, a ono čega zasigurno neće nedostajati su "osvježavajuća pića"! (bh)
Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr
22. srpnja 2022.
NOGOMET
GIMNASTIKA
3. HNL SJEVER
Prometno u Poletu, igrači Rudara još na godišnjem, Dinamu turnir u Domašincu Piše: Miljenko Dovečer
Filip Ude s osvojenom medaljom u Izraelu
OTVORENO PRVENSTVO
Filip Ude zlatni u Izraelu
Filip Ude u utorak je osvojio zlatnu medalju na konju s hvataljkama na Otvorenom prvenstvu Izraela. Na svojoj posljednjoj provjeri pred odlazak na Europsko prvenstvo u sportskoj gimnastici koje će se održati u Münchenu u kolovozu, Ude je slavio ocjenom 14.067. - Prvi put nakon tri godine radio sam element "busnari" i napravio sam ga. Malo je bila veća greška, ali napravio sam vježbu od početka do kraja sa startom 5.5 i dobio sam 14.067 bodova. Zadovoljan sam, ovo je potvrda da sam na dobrom putu i naravno, ako se želim boriti s najboljima, da moram raditi "busnari", rekao je čakovečki gimnastičar nakon pobjede. Filip je novim zlatnim odličjem dobio novu dozu samopouzdanja uoči Europskog prvenstva koje će biti održano od 18. do 21. kolovoza u najvećem bavarskom gradu. (lm) +18
Pripreme u međimurskim trećeligašima polako se zahuktavaju, klubovi se još ekipiraju, dovode se novi igrači, a prijelazni rok gdje nogometaši mogu dobiti ispisnicu bez da pitaju klub traje do 31. srpnja. Nakon toga dolazaka i odlazaka gotovo da i neće biti, osim možda nekih posudbi. U prošlosezonskom prvaku 3. HNL-a Sjever Poletu iz Svetog Martina na Muri dosta je prometno, a nakon promjene na trenerskoj klupi, svjesno se krenulo u pomlađivanje seniorske momčadi pa tako imamo nekoliko dolazaka, a isto tako nekolicina igrača je napustila klub. Kako smo već pisali, redove Poleta napustili su Ivan Dolovski i Emanuel Mihalić. Luka Mezga također više neće biti dio momčadi, a također su NK Polet napustili Igor Šegović, Saša Stojko (NK Varteks Varaždin), Bruno Šimunković (NK Zasadbreg 77), Borna Škrobar (NK Venera Sveti Juraj na Bregu) i Ivan Antolek. Redove Poleta službeno je pojačao Andrej Jurinić koji dolazi iz Austrije, a također iskusno pojačanje dobili su u Elvisu Sabolu koji dolazi iz NK-a Mladost Komet (Prelog). U klub su se vratili i Josip Žganec (NK Nafta Slovenija) i Edo Topolnjak (NK Slaven Belupo), igrači koji su već bili u školi nogometa. Iz NK-a Nafta (Lendava) stižu i mladi igrači
Nazovi napaljene
Medimurke!
Telefonski sex uživo! 0-24
064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700
Daniel Turk i Dominik Novak, a iz NŠ-e Mura (Murska Sobota) dolazi Domen Štefanec. Iz NK-a Budućnost (Vidovec) stigao je Silvestar Žganec, a iz NK-a Nedeljanec Edo Žganec. Svi ovi igrači su ispod 21 godine starosti i spadaju u kategoriju tzv. mladih igrača, a većina ih može nastupati i za juniorsku kategoriju.
Novi trener Poleta ima drugačiji pristup Na svim tim igračima sada je prilika da se nametnu novom treneru Brezovcu i stručnom stožeru. - Istina je da smo dosta pomladili ekipu, ali smo i zadržali stožerne igrače poput Barata, Patafte, Šarića, Glavice, Horvata, Jambresa i ostalih. Nije nam problem dovesti mlade igrače jer su uvidjeli da kod nas mogu napredovati i onda otići u više rangirane klubove. Ja kao novi trener želim da moji igrači brzo razmišljaju, donose brze i kvalitetne odluke kako bi mogli igrati moderni nogomet. Tražim intenzitet kako na treningu tako i u igri, komunikacija mora biti dobra kao i atmosfera u klubu, dosta razgovaram s igračima o onome što želim da igramo. Iako sam mlad trener, kao igrač dosta sam naučio od trenera koji su me vodili, puno sam zapisivao i u odnosu na prijašnje trenere u Poletu imam sasvim drugačiji pristup i način rada. Ovaj tjedan imali smo dosta visoki intenzitet rada koji ćemo zaključiti dvjema utakmicama na turniru u Hlapičini gdje osim nas i domaćina sudjeluju Donji Koncovčak i Bratstvo Jurovec, kazao je novi trener Josip Brezovec. Do početka prvenstva koje počinje 20. kolovoza odigrat će još šest utakmica, a prve dvije su na rasporedu ovaj vikend na turniru u Hlapičini.
Rudar neuvjerljiv na turniru u Peklenici Prvu pripremnu utakmicu NK Rudar iz Murskog Središća odigrao je na tradicionalnom turniru u Peklenici s ekipom Bratstva iz Savske Vesi. Rudar je na toj utakmici uvjerljivo poražen s 3:6 (2:3) i treba reći da su dečki iz Savske Vesi sasvim zasluženo došli do pobjede. Trener Andrija Balajić za ovu utakmicu na raspolaganju nije imao više od dvije trećine igrača (nedostajalo njih 10) iz prve seniorske ekipe, pa su njihovo mjesto zauzeli mladi igrači (kadeti, juniori) iz ŠN-a Rudar. S druge strane mladi igrači Rudara dobili su neophodno iskustvo, a trener Balajić uvid u njihove mogućnosti. Drugog dana nogometnog turnira u Peklenici Rudar je u utakmici za treće mjesto svladao ekipu Razvitka iz Čičkovine rezultatom 3:2. Kao i prvog dana Rudar je utakmicu odigrao ekipom sastavljenom uglavnom od mladih igrača. Ono što je posebno interesantno je to da su utakmicu po nesnosnoj vrućini obje ekipe igrale s deset igrača, naime gosti su došli samo s deset igrača pa su dogovorom trenera obje ekipe igrale s igračem manje, a i sama utakmica odigrana je 2 x 35 minuta. Očito je još vrijeme godišnjih odmora pa će se momčad ekipirati u narednim danima. Sljedeći test "laporniki" imaju ovaj vikend kada sudjeluju u Vratišincu na Memorijalnom turniru Darko Vincek, gdje osim njih sudjeluje domaći Sokol, BSK iz Belice te Podturen. - Ima još dosta vremena do početka prvenstva, vrijeme je godišnjih odmora i polako se ekipiramo. Tako su na ovom turniru mladi igrači dobili priliku da pokažu svoje mogućnosti i može li se na njih računati. Svakako da su oni perspektiva našeg kluba, a bit će još bolji kada budu igrali
zajedno sa iskusnijim suigračima, kazao je staloženi trener Rudara Andrija Balajić.
Dinamo (D) najbolja fair-play momčad u prošloj sezoni I u novom trećeligašu, Dinamu iz Domašinca, osim treninga formu bruse kroz utakmice, tako da su protekli vikend na domaćem terenu osvojili 20. Memorijalni turnir Antun Krznar Rokec. Domaćin je za naslov pobjednika svog tradicionalnog memorijala u jubilarnom izdanju u finalu pobijedio Mladost iz Ivanovca. Pitanje pobjednika odlučili su jedanaesterci, nakon što je regularni dio završio 2:2. U susretu za treće mjesto Trnava Goričan bila je bolja od Borca iz Turčišća rezultatom 3:0. Dan ranije Dinamo je u polufinalu bio bolji od Trnave pobjedom 4:0, dok je Mladost pobijedila Borac 3:0. Prije početka prve utakmice MMT Antun Krznar Rokec i utakmice Dinamo – Trnava minule subote održana je kratka ceremonija. Prema službenim podacima, Dinamo iz Domašinca je u minulom prvenstvu 4. NL Čakovec-Varaždin bio najbolje ocijenjena ekipa fair-play ponašanja momčadi s ukupno bodova 208 i sa prosjekom 8,023. Plaketu najfair-play momčadi prvenstva kapetanu ekipe Stjepanu Krznaru "Čepiju" predao je povjerenik za natjecanje Željko Franić. Sljedeću kontrolnu utakmicu igrači trenera Gorupića imaju ove subote kada na svom Kokotovu vezu od 19 sati ugošćuju Graničar iz Kotoribe.
HAKL 3V3
Osjeti Porcijunkulovo na nogometni način Piše: Nikola Lukman
Prvu godinu haklali smo u tadašnjem Family Parku Zmajček, zatim smo preselili u Malu Suboticu, a sada s ponosom možemo najaviti kako će se treće izdanje malonogometnog hakla održati u Čakovcu, na pomoćnom terenu s umjetnom travom na stadionu SRC Mladosti. U sklopu manifestacije Porcijunkulovo, malonogometni hakl na 3v3 održat će se po treći puta u šest različitih kategorija, a pripremamo i miniturnir za roditelje. Na
terenu s umjetnom travom na stadionu SRC Mladosti nastupit će šest različitih kategorija: 2013. i mlađi, 2011. i mlađi, 2009. i mlađi, 2007. i mlađi, 2004. i mlađi te seniori. Prijave za turnir mlađih dobnih kategorija primaju se do 25. srpnja za sve kategorije, a organizator je pripremio veliki broj nagrada za najbolje, a imaju spremno iznenađenje za one koji neće završiti na postolju. - Ovo nam je već treće izdanje malonogometnog hakla. Nakon Zmajčeka i Male Subotice, treće izdanje turnira spremno je za višu
razinu pa će se održati u Čakovcu na terenu s umjetnom travom. Mlade nogometaše čeka pregršt utakmica, nagrada, zabavnog sadržaja, a mislili smo i na roditelje koji će se moći natjecati u penalima. Ovo je najveće izdanje turnira koji prije svega podržava Grad Čakovec kao pokrovitelj i velik broj sponzora uz koje smo pripremili brojne nagrade. Dragi roditelji, prijatelji sporta, prijavite ekipu i uživajte u nogometnom haklu! Prijave se primaju na broj 099/440-2093 (Nikola Lukman).
29. CUP OPĆINE PODTUREN
NK Podturen osvojio općinski turnir
Novakovec je bio domaćin nogometnog turnira na kojem su sudjelovali klubovi iz Podturna. Subota je bila rezervirana za polufinalne utakmice, dok su se u nedjelju igrali susreti za treće i prvo mjesto. U utakmici za treće mjesto je Dubrava (S) s 3:2 slavila protiv Budućnosti (M). U finalu je Podturen sa 7:0 bio bolji od domaćeg Graničara (N). Organizator je pripremio nagrade i za najbolje pojedince pa je nagrada za najboljeg igrača otišla u ruke Jurice Golubića (Podturen), najbolji strijelac bio je Matija Antolović (Podturen), a za najboljeg vratara proglašen je Marko Vidović (Podturen). Nagrade najboljima podijelio je načelnik Podturna Perica Hajdarović. (nl)
MEMORIJALNI TURNIR
Zasadbregu Memorijal Siniša Patafta
Subotnje prijepodne bilo je namijenjeno najmlađima koji su se natjecali u penalima, dok su subotnje i nedjeljno poslijepodne bili rezervirani za Memorijalni turnir u spomen na Sinišu Pataftu, nekadašnjeg vratara Zasadbrega. U subotu je Zasadbreg s 3:0 pobijedio Hajduk (B), dok je Venera nakon penala bila bolja od Malog Mihaljevca. U nedjeljnoj utakmici za treće mjesto slavio je Hajduk (B) s 3:1 protiv Malog Mihaljevca. U velikom finalu u kojem je palo čak osam pogodaka, Zasadbreg je pobijedio Veneru 5:3. Također, u Zasadbregu ne staju s turnirima pa nas u subotu čeka seniorski turnir u penalima na koji se još uvijek možete prijaviti. (nl)
TRADICIONALNI TURNIR
Sokol osvojio turnir u Peklenici Na tradicionalnom dvodnevnom turniru u Peklenici sudjelovali su Bratstvo (SV), Rudar, Razvitak i Sokol. Prvog dana turnira igrali su se polufinalni susreti, dok je nedjelja bila rezervirana za završnicu turnira. Prvo je Rudar u utakmici za treće mjesto slavio s 3:2 protiv Razvitka. Pogotke su postigli Mikulić i Novak u dvama navratima. U finalu su snage odmjerili Sokol i Bratstvo (SV), a pobjednički pehar otišao je u Vratišinec. Sokoli je slavio s 4:0. Trostruki strijelac bio je Dario Šoltić, dok je jedan pogodak upisao Horvat. (nl)
22. srpnja 2022.
Mozaik 29
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC OIB 44427688822 KLASA: 940-04/22-01/44 URBROJ: 2109-02-01-01-22-01
Shotokan karate klub MURAKEN Mursko Središće
PRVI DJEČJI ljetni festival u Murskom Središću pod vodstvom Ivane Maltarić
Sportom, plesom i pjesmom zabavili posjetitelje Društvo Naša djeca Mursko Središće, pod vodstvom predsjednice Ivane Maltarić, ove je godine prvi put okupilo mlade koji se bave sportom, pjesmom i plesom kako bi pokazali čime su se bavili u slobodno vrijeme i što su sve naučili tijekom godine.Prvi Dječji ljetni festival održan je u nedjelju, 3. srpnja 2022. Brojne skupine koje se u svoje slobodno vri-
jeme rekreiraju na živopisne načine dobile su priliku pred posjetiteljima pokazati svoju kreativnost i rezultate svog rada i truda. Namjera je organizatora da ovaj festival postane dio manifestacije Ljeto uz Muru koja se uspješno organizira u Murskom Središću tijekom godina. Želja je ovakav festival održavati svake godine u sklopu manifestacije Ljeto
uz Muru kako bi djeca imala priliku građanima, posjetiteljima, roditeljima i poznanicima pokazati što su naučila i pripremila. Ove godine pred publikom u šatoru na šetnici Svete Barbare u Murskom Središću nastupili su: Plesno-gimnastički klub FLIK Šenkovec, Mažoretkinje Murskog Središća, Shotokan karate klub MURAKEN Mursko Središće
JAVNI POZIV
i Dramska skupina Bundaš. Publika je imala priliku uživati u živopisnom i stručno izvedenom sadržaju te se dojmovi još prepričavaju, kako među sudionicima, tako i među brojnim posjetiteljima. Nadamo se da se će festival, prema planu organizatora, razviti u tradiciju koja će uveseljavati posjetitelje Ljeta uz Muru. (Aleksandra Sklepić)
Učenice dobitnice Nagrade Zdenko Barbarić: Ema Bilaver, Dolores Lovrenčić, Klara Piskač i Hana Perko
NAGRADA Zdenko Barbarić
Dobitnice Ema Bilaver, Dolores Lovrenčić, Klara Piskač i Hana Perko Dana 13. srpnja u Gimnaziji Josipa Slavenskog dijelile su se već tradicionalne Nagrade Zdenka Barbarića. Zdenko je bio učenik 4. l razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije, generacije 1992./1993., bio je izvrstan učenik i pokretač školskog lista Čagi koji izlazi i danas. Nažalost, Zdenkov ispunjen život prekinula je zloćudna bolest 2000. godine. Zdenkovi prijatelji iz razreda su 2005. godine pokrenuli Nagradu Zdenka Barbarića kako bi
uspomena na Zdenka bila vidljivija i trajna. Ovogodišnje su dobitnice Nagrade Zdenko Barbarić Ema Bilaver, Dolores Lovrenčić, Klara Piskač i Hana Perko. - Nagrada Zdenka Barbarića isključivo je nagrada naše Gimnazije, kao ekskluziva i privatnost naše škole. Kolege iz Zdenkova razreda htjeli su prenositi njegov pozitivan duh i kvalitetu kao trajnu uspomenu na Gimnaziju. Također, to je idealna prilika da potičemo kreativnost naših
učenika, da im damo podršku i vjetar u leđa taman na njihovoj životnoj prekretnici, upisu na fakultete i nastavak školovanja, izjavila je ravnateljica Gimnazije Sandra Breka-Ovčar. - Moje kolegice Ema, Dolores i Klara sve zajedno pohađamo Gimnaziju Josipa Slavenskog koju je pohađao i pokojni Zdenko Barbarić. Bile smo nagrađene za kreativan doprinos našoj školi. Iako nismo svaka na jednak način doprinijele školi, tu su
Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21) članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/2018, 110/19 i 32/20), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (“Narodne novine” broj 59/18) objavljuje se
bili različiti talenti poput sviranja, plesanja, glume i slikanja. Jako smo zahvalne Gimnaziji koja je prepoznala naš trud i motivaciju, izjavila Hana Perko. (st, foto: st)
Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojima su izvedene nerazvrstane ceste: MA2066 „Brezić“ u naselju Mačkovec na kčbr. 2357/1 i dio 2151/1 u k.o. MAČKOVEC MA209 „Kotić“ u naselju Mačkovec na kčbr. 660, dio 673/2, dio 672/2, dio 674/2, dio 646/2 u k.o. MAČKOVEC o započinjanju postupka evidentiranja predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu.
Evidentiranje nerazvrstanih cesta će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21), temeljem kojeg se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grad Čakovec, Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, OIB: 44427688822. Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izraditi će tvrtka Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec. Obilježavanje granica zemljišta na kojima su izgrađena predmetne ceste započeti će 27. 07. 2022. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Josip Goričanec (Geo 1048) koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 28. 07. 2022. godine u vremenu od 09,00 do 12,00 sati u prostorijama tvrtke Girus d.o.o., Šenkovec, Naselje dr. Vlatka Mačka 43.
PIKAČEV DAN u Selnici
Vruće nam je bilo kak satan, al’ smo ga namotali! Već nekoliko godina zaredom mještani Selnice organiziraju Dan pikača, u čast najvećeg mjesnog simbola i radi promocije svojih običaja i tradicije. Tako je bilo i protekle subote, 16. srpnja, na samom ulazu u Selnicu iz smjera Čakovca. - Vruće nam je bilo kak satan, al’ smo ga namotali. Organiziramo ovu manifestaciju radi naše djece da im
pokažemo kako se to nekada radilo i što je naša tradicija. Zato smo i pokrenuli Dan pikača, rekao nam je Miljenko Vrančić, zvani Serđo, koji je po vrućini i sparini, sa svojim sumještanima, pravio lance od slame koje su namatali na metalnu konstrukciju. - Upotrebljavali smo novu slamu, ali i onu staru koja je bila u dobrom stanju za namatanje. U namatanje pikača
uključili su se i naši penzioneri, rekao nam je Vrančić, inače predsjednik sekcije Pikač u sklopu KUD-a Selnica, koja je pokrenula tu manifestaciju. Koliko je cijeli događaj bio atraktivan, pokazuje i to da su se tijekom namatanja pikača zaustavljali znatiželjni turisti, koji su išli u Toplice Sveti Martin, da bi se informirali što to Selničani rade. (sh)
Mještani Selnice nakon teškog posla namatanja slame na metalnu konstrukciju
30
Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
22. srpnja 2022.
DOLAZI NAM 10. izdanje Forestlanda
Očekuje se 10 tisuća posjetitelja
U
petak nam počinje festivalska međimurska groznica, dolazi nam 10. izdanje Forestlanda! Svi željni dobre zabave i ludog provoda znate kamo za vikend. Spremite svoje patike za ples jer očekuje nas jubilar-
no 10. izdanje festivala. 60 izvođača diljem regije, 4 live izvođača i mnogo raznih noviteta sprema se ovog vrućeg vikenda. Glazba i zabava bit će aktivne u Brezju od petka do nedjelje, očekujte spektakl!
- Ovo je 10. izdanje Forestlanda, onaj iz 2020. ne brojimo, tu godinu smo zaboravili. Prodaja ulaznica je višestruko bolja nego bilo koje godine do sad. Očekujemo tijekom dvaju dana 10 tisuća ljudi. Najbolji pokazatelj bit će petak i definitivno očekujemo pravu ludnicu.
Spremamo se i na lokaciji smo već dva tjedna, sve ide po planu. U timu je cca 100 ljudi u raznim sektorima produkcije festivala. Sve u svemu, po brojkama i statistikama očekujemo najbolji Forestland do sad, govori Krešo Biškup, jedan od organizatora.
- Očekujemo oko 40 posto stranaca, ostalo su tu domaći u krugu od 100 kilometara. Sve su to ljudi koji su željni dobre zabave i urbanog vrućeg projekta kojih fali u sjevernoj Hrvatskoj. Što se tiče noviteta, vraća nam se zip-line koji je dug 250 m, najduži na sjeveru, imat ćemo odbojku
na vodi, turnir je u subotu i ostalo je još jedno slobodno mjesto. Tu je i tattoo majstor i Barbershop, ako se želite urediti u posljednji čas, možete kod nas. Dolazi nam 60 izvođača, 4 live izvođača, izdvaja Krešo Biškup, jedan od organizatora. (st)
22. srpnja 2022.
Odlikaši 31
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2021./2022.
II. osnovna škola Čakovec 1.a - razrednica: Marjana Modrić Učenici: Filip Balažić, Luka Birač, Mia Bratuša, Haoze Cheng, Una Hodak Odić, Zoja Horvatić, Tesa Hranilović, Lucija Kliček, Max Marković, Mila Mošmondor, Rino Patafta, Jerko Perković, Bono Srnec, Astrid Švenda, Petar Tomašek 1.b - razrednica: Marijana Haramija Učenici: Matej Angel, Iva Cerovec, Valerija Hrnčić, Nika Jaklin, Jan Kovač, Ema Kraljić, Teo Lepen, Nola Mađarić, Zala Marčec, Petar Mesarić, Matija Mikac, Stela Ostoja, Filip Štefan, Lana Topličanec, Luka Topličanec, Ivan Vidović, Patrik Vurušić 1.c - razrednica: Ida Veselovac Učenici: Siniša Biškup, Abel Haramija, Luka Horvat, Iva Hozjak, Lukas Novak, Lucija Pergar, Ivona Požgaj, Karlo Sabol, Kaja Srpak, Adrijan Sršan, Roko Vabec, Katja Zlatarek. 2.a - razrednica: Dunja Mikulaj Učenici: Kimi Mihael Belec, Zita Belović, Luka Capan, Rea Genov, Zita Igrec, Teodor Jurović, Krsto Klobučarić, Jura Knezić, David Koraj, Eduard Kuqi, Maša Kvakan, Ariana Lajtman, Vjera Marčec, Mia Mesarić, Sven Krunoslav Novak, Matej Peras, Bruna Šarić, Mia Špiranec, Helena Treska, Iva Turk, Zara Varošanec, Vito Velđi, Borna Vidović, Ana Vlašić 2.b - razrednica: Gordana Korent Učenici: Toni Cerovec, Filip Dolar, Kimi Fras, Lucija Jović, Salome Malias Kerovec, Lea Kostanjevac, Noa Kovač, Leona Krištofić, Iskra Kuretić, Megan Lacko, Donna Lovrenčić, Mila Martinjaš, Ivan Mikulaj, Matej Novaković, Kim Pavlic, Vita Perčić, Hana Pergar, Rene Putarek, Lara Samobor, Noa Lennon Vlahek, Ema Žganec 3.a - razrednica: Editta Šanta Lesjak Učenici: Ena Babić, Maksim Belko, Vinko Blažon, Emili Eršeg, Ivija Filo, Mila Fodor, Fran Fotak, Matija Horvat, Tessa Jambrošić, Rafael Jezernik, Tonka Kramar, Mia Lončarić,
Irina Obadić, Joshua Palijan, Lara Pergar, Martin Vučenik 3.b - razrednica: Ljiljana Đukes Učenici: Jakov Colev, Tessa Debelec, Isabella Devčić, Erik Dvanajščak, Hanna Hegeduš, Tara Hodak Odić, Luka Horvat, Lota Lebar, Ana Katarina Lesjak, Adam Magdalenić, Majda Mihalović, Jakša Novak, Petar Smolković, Tamara Tuksar, Franka Vičanović, Franka Vukina, Fran Zelić 3.c - razrednik: Domagoj Turk Učenici: Saša Baričević, Dario Biškup, Vito Đurkas, Lovro Horvat, Roko Igrec, Jakov Kolenko, Dora Kovačević, Ana Križanić, Marta Majnarić, Karlo Marčec, Karolina Pavičić, Sara Pergar, Lovro Pervan, Lucija Sedlar, Niko Stojko, Lota Varošanec, Ana Zadravec 4.a - razrednica: Dubravka Hamer Učenici: Dorian Ban, Ozren Bukal, Ivano Camplin, Neva Fulir, Tin Habuš, David Horvat, Tea Hozjak, David Kovač, Tomo Kriković, Roko Krištofić, Mia Legin, Luce Lovrenčić, Majk Maravić Hatlek, Lovro Marciuš, Matej Matjačić, Hana Muškinja, Patrik Ostoja, Tian Peras, Vito Prskalo, Fran Sarač, Nela Sklepić, Tilia Žvorc 4.b - razrednica: Ema Škvorc Učenici: Petar Balunović, Andreas Blašković, Mateo Debelec, Lana Gašparlin, Izak Golenko, Niko Grabar, Rina Hranjec, Lucas Jalšovec, Marija Kozjak, Amber Lacko, Dominik Lebar, Mia Marković, Letizia Martan, Ida Mihalović, Noa Mihoci, Tomislav Smolković, Lorena Sršan, Adela Šimunković, Mateo Vuković, Marta Zver 5.a- razrednica: Jana Pintarić Učenici: Fran Babić, Lovro Balog, Ana Bedić, Hana Bel, Martin Golub, Dora Grujić, Vinko Horvat, Lovro Jelenić, Kaja Kostel, Mura Krička, Mura Magdalenić, Luka Megla, Leo Mesarić, Niki Pavlic, Nola Puškadija, Nadia Strah, Luna Žižek 5.b - razrednica: Valentina Jozić Preksavec Učenici: Neva Dolar, Samuel Fučko, Franka Habuš, Judita
Klobučarić, Dunja Kokanović, David Kolarić, Jana Maltar, Bruno Novak, Rea Putarek, Andro Rapaić 5.c - razrednica: Marijana Pintar Učenici: Anabela Bel, Lara Bel, Roko Hajdinjak, Neva Haramija, Grazia Jelenić, Andro Klobučarić, Maja Kolenko, Lena Lovrenčić, Niko Magdalenić, Lorena Mrazović, Mila Mrvac, Zara Oltran, Tadej Rob, Lorena Strahija Škvorc, Saša Šegović, Niko Terek, Marko Zadravec 6.a - razrednica: Ivanka Novak Učenici: Korina Belko, David Debelec, Ivan Fumić, Karlo Horvat, Marko Horvat, Rene Kuretić, Ivano Lukačević, Teo Šantek, Fran Zadravec, Teo Zadravec 6.b - razrednik: Petar Korbelj Učenici: Ilona Baričević, Adriano Debelec, Lorena Kermek, Tesa Kovačević, Lea Matjačić, Jana Mikulaj, Vita Mikulić, Dora Plechinger, Hana Posavec, Nela Šarić, Marija Turk 6.c - razrednica: Ivana Jambrošić Učenici: Mirta Bistrović, Ema Blažinčić, Borna Kelkedi, Ena Magdalenić, Juraj Majnarić, Franka Novak, Vito Patafta, Vito Pevec, Sebastian Sedlar, Šimun Zubović 7.a - razrednik: Vladimir Cesar Učenici: Karlo Batisweiler, Sven Bukal, Ela Maria Ebner, Ria Flajpan, Luka Forgač, Nevia Fotak, Miša Haček Lučić, Borna Horvat, Ivan Jalšovec, Vita Petek, Zara Srnec Šarić, Saša Srpak, Doroteja Sršan, Borna Strah, Lena Terek, Leon Žvorc 7.b - razrednica: Sandra Radiković Učenici: Lukas Antonović, Maja Bedić, Mia Elena Ciglar, Franka Fulir, Krsto Habuš, Vita Novaković, Ivan Šafarić, Luka Šafarić 7.c - razrednica: Ina Magić Učenici: Boro Ban, Lovro Belović, Lara Grujić, Nikola Jalšovec, Nela Jošt, Aiša Lepen, Noa Lepen, Franka Mikulić, Gabrijela Olčar, Aleksandra Petroska, Sara Subašić, Marcel Tkalec, Tibor Vukina
8.a - razrednica: Dalija Sklepić Capan Učenici: Filip Dominić, Nikola Đukec, Vanja Horvat, Svea Horvat Pintarić, Nikola Hren, Dora Kovačić, Krešo Lapat, Ziya Lepen, Matej Mađarić, Ivna Marković, Morena Martinjaš, Lana Rešetar, Mauro Sabol, Nika Šafarić, Ema Šamarija, Noa Šipoš, Ivan Vuk 8.b - razrednica: Biljana Forgač Učenici: Anastas Arnaudovski, Vito Benković Golubić, Zara Maria Caban, Ivor Colev, Luka Florjanić, Leon Horvat, Fran Janči, Ana Leskovar, Vid Muškinja, Eva Pervan, Lara Serdarević, Karla Strbad, Niko Šarić, Tena Šegović, Ema Vinko, Filip Vinko, Matej Zečar OŠ Draškovec 1. Razred - Razrednik: Filip Židov Učenici: Lara Fajić, Mia Horvat, Niko Kovač, Matej Matjačić, Nesa Pintarić, Ana Sabolić, Klara Taradi, Vida Tota, Ella Varga, Roko Vlah 2. Razred- Razrednica: Nina Lesinger Učenici: Manuel Bartolić, Patrik Gašparić, Amadej Ivančić, Eva Jančec, Mirna Jesenović, Matias Mihaljac, Lorena Mikec, Manuel Mikec, Tena Mikec, Nadia Mirić, Fran Pigac, Lovro Pigac, Emanuel Pongrac, Dora Repalust, Ivia Slaviček, Renee Slaviček, Vedran Špoljar, Karla Taradi 3. Razred- Razrednica: Ljubica Kovač Učenici: Manuel Balent, Roko Gorupić, Fran Horvat, Luka Kiš, Leon Marđetko, Bela Pavčec, Jakov Pavlic, Korina Slaviček, Ijan Varga, Gabrijel Verli, Sara Zadravec 4. Razred- Razrednica: Ksenija Dukarić Učenici: Simon Balent, Tonka Križaj, Dora Mikec, Patrk Repalust, Karla Hižman, Marsel Švenda 5. Razred – Razrednica: Marina Držanić Učenici: Edi Horvat, Ela Horvat, Erika Pintarić, Tena Slaviček, Bruno Topličanec 6. Razred- Razrednica: Martina Kovač Učenici: Erika Bartolić, Greta Bartolić, Leo Lipić, Leona
Orehovec, Helena Pongrac, Marija Slaviček 7. Razred- Razrednica: Sanja Paša Učenici: Leo Lipić, Jan Horvat, Gabriela Pavlic, Dino Slaviček, Vanesa Šalković, Stela Vlah 8. Razred – Razrednica: Ana Marija Balent Žemlić Učenici: Melani Mihoci, Velimir Tota, Tara Varga, Oliver Židov Osnovna škola Kotoriba 1. A razred Učenici: Denis Balog, Vito Horvat, Kevin Kedmenec, Dunja Knez, Vito Lipić, Lovro Lukša, Mihael Markan, Mila Nestić, Karlo Seličanec, Katja Šalamon, Andreja Šverko 1. B razred Učenici: Lana Bogdan, Tea Bogdan, Jasmina Horvat, Evelina Ignac 2. A razred Učenici: Dragana Bogdan, Marin Bogdan, Sonja Čižmešija, Leonardo Fuš, Mateja Gadanec, Florijan Gregurec, Mila Lončarić, Alexandra Majetić, Oliver Matulin, Lorna Štefko, Laura Talaš, Fabijan Vidović, Lena Volar 2. B razred Učenici: Ema Božek, Dora Fuš, Nika Gregurec, Mia Horvat, Mihael Horvat, Ivan Markan, Ivano Matulic, Karla Novak, Stela Rajher, David Škoda 3. A razred Učenici: Ela Horvat, Matija Horvat, Nikol Horvat, Alen Kovačić, Ivona Lehki, David Maloić, Jakov Pintarić, Edo Pogorelec, David Rodek, Teo Seličanec, Marta Šarek, Klara Vojvoda 3. B razred Učenici: Ines Bogdan, Karlo Car, Vinko Dolenec, Ena Janković, Dora Markan, Aleksandar Patafta, Lana Raimund, Doris Rodek, Aalex Šalamon, David Trstenjak 4. A razred Učenici: Vanessa Balog, Dina Čižmešija, Zita Horvat, Neo Lisjak, Isabella Matulin, Vito Peranec, Nika Svrta, Lucijan Tilošanec, Fran Trstenjak 4. B razred Učenici: Luka Balog, Ela Fundak, Matej Hertelendi, Fran
Kočiš, Noa Kos, Eva Lukša, Niko Nestić, Dino Pišpek, Petar Seličanec, Greta Siladi, Erika Šverko 5. A razred Učenici: Gabrijel Dolenec, Rafael Friščić, Simon Friščić, Franko Gregurec, Kim Hudiček, Dora Kos, Tena Lehki, Valentin Matulin, Vita Novak, Mia Rajher, Julijana Žinić 5. B razred Učenici: Rebeka Bogomolec, Sven Cenko, Regina Dornik, Maja Gadanec, Mihael Hederić, Matej Latin, Alan Smolek, Tesa Špiranac 6. A razred Učenik: Aleks Horvat 6. B razred Učenici: Ena Čižmešija, Lovro Erdelji, Ava Hrešć, Vanja Kočiš, Dino Kukolj, Sara Matulin, Bruno Pogorelec, Hana Sović, Maja Tomašić, Zara Židov 7. A razred Učenici: Nina Friščić, Marko Knez, Dorian Pišpek, Matja Pongrac, Valentino Sokač, Zara Ujlaki 7. B razred Učenici: Matilda Hodak, Lora Hrešć, Ana Markan, Gabrijela Matulin, Loredana Šverko 8. A razred Učenici: Vita Kukolj, Lana Matulic, Sara Matulic, Saša Mlakar, Gabrijel Šverko, Dorotea Tilošanec 8. B razred Učenici: Ivan Buljan, Nina Horvat, Nela Kovačić, Lana Lučić, Ema Nestić, Dora Zvošec
U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
32
Čiji je vrt najljepši
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ANIKA BAŠEK iz Ivanovca
Praškom za pecivo do bujnijeg bilja
POČINJE NAŠ nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši
Biramo najljepši vrt u Međimurju
Anika Bašek u svom cvjetnom kutku
- Prašak otopim u deset litara vode i time ih zalijevam. Paše li im to ili mi cvijeće jednostavno uspijeva, ne znam. Znam samo da im ne škodi, kaže Anika Bašek Piše: Vlasta Vugrinec
V
odenike, kale i petunije ili betonike omiljene su vrste cvijeća Anike Bašek iz Ivanovca, ovotjedne kandidatkinje našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši. Da je tome tako, dovoljno je pogledati njeno dvorište gdje se na svakom koraku te cvjetnice natječu koja će svojim bujnim cvjetovima
NAGRADE ZA NAJLJEPŠI VRT
Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:
izmamiti širi osmijeh na licu još iz 1898. godine. Očuvana, svoje “gazdarice”. bez nagovještaja nagrizanja zuba vremena, idealno je po130-godišnja klupica služila za smještanje crvenog poslužila kao stalak anturijuma te roza vodenika. za cvijeće - Klupicu mi je donijela Dvorište Anike Bašek kći Gordana iz Oporovca, odiše spokojom i organizi- kaže naša ovotjedna natjecateljica. Bila je u vlasništvu ranošću svoje gazdarice. Trava lijepo i uredno po- njene punice. I nije samo stakošena “ograđena” kamenom ra klupica našlo svoje mjesto drobljencem, tegle postavlje- u dvorištu naše Anike. Tu je i stari bicikl obojen na na strateška mjesta kako bi biljke u njima mogle za- neutralnom bijelom bojom, sjati u punini svog cvjetnog također izvrstna kulisa za omiljene vodenike. I stara raskoša. Jedno od tih mjesta je i pumpa za vodu također je drvena klupica koja datira dobila svoju vodeniku.
1. Košnja pobjedničkog dvorišta – Košnja Kovačić 2. Vrtni centar Iva – poklon-bon od 500 kuna
3. Vrtlarija Vijenac – poklon mix trajnica: hortenzija, kana, alstromerija 4. Rasadnik Stella �loris – poklon: šarenolisna vrba
5. i 6.: dvije nagrade, bon od 300 kuna u Međimurki BS (na vrtnom odjelu)
Klupica iz 1898. godine
- Ne znam koji mi je cvijet draži, vodenika ili kala, kaže Anika. I dok kale cvatu samo jednom godišnje, vodenika cvate cijelo ljeto. Nije nimalo zahtjevna vrsta, osim što, kao što joj i samo ime govori, traži puno vode. Stoga ju mora zalijevati obvezno svakog dana, a tijekom velikih vrućina i ujutro i navečer. Što imaju više vode, to su raskošnijih cvjetova. Naravno, uvele treba odstranjivati kako bi se potaknuo razvoj novih.
I ove godine nastavljamo s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši. Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastaviti i ove godine. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje. Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede,
prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine. hr ili telefon: 040/323-600. U mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitela te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta. Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)
Prašak za pecivo za bujniji rast
Svaki ljubitelj cvijeća ima svoju tajnu uspjeha. Osim kupljenog hraniva, Anika zna svoje ljepotice zaliti i otopinom običnog kuhinjskog praška za pecivo. - Prašak otopim u deset litara vode i time ih zalijevam, kaže. Paše li im to ili mi cvijeće jednostavno uspijeva, ne znam. Znam samo da im prašak ne škodi. Uz jednogodišnje cvjetnice, u njenom dvorištu svoje su mjesto našli i grmovi crnogorice, razni puzavci, drugim riječima, kupuje, pelca i njeguje ono što joj se sviđa i ne zamara se trenutnim trendovima.
Stari bicikl prepun rascvjetalih vodenika
Kale u raznim bojama
telefon: 091/1555088 Mačkovec, Balogovec 103
KOŠNJA KOVAČIĆ
telefon: 095/ 815 52 58
h�ps://vrtnicentariva.hr
Strahoninec - Poleve, Dravska 70
h�ps://vrtlarija-vijenac.hr
Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615
h�ps://www.stella-floris.hr/
Planirate sadnju? POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA 15., 16. I 17. TRAVNJA U VRTLARIJI VIJENAC
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vaši radovi 33 Uređuje: Aleksandra Sklepić
Lucija Rinkovec, 4. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Tuksar
Nered v hiži Dok sam mala pucka bila cela hiža rezmetana je bila. Medeki, legači, lutkice i sva moguća plastika, čak i mamina omiljena vaza potrta je bila.
Stati nikam drugam nesi mogel, sam na igročke. Dojde mama k meni v sobu, bledo gledi i ovak veli: „Trk - hižu pospravljat, goste bumo dobili, ka se namo s igračkama falili!“
Tak sam se posla prejela i na jaden dvo sam igračke v ormor skrila. Dojde pak mama po obleko svetešjo otpre ormor, a kup igrački vum zleti i onda veli: „ Dete moje, mene ti mom glova od toga nereda zaboli!“
OŠ Tomaša Goričanca, grupni rad, 2.a - radovi na recikliranom papiru
Lorena Kovač, OŠ Domašinec, učiteljica Sanja Vebarić
Igor Puklek, 2. a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca, učiteljica Ljiljana Rinkovec
Lucija Rinkovec, 4. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Tuksar
Igra povodom Dana planeta Zemlje: Filip Leo Korent i Petar Tompoš, 4. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Tuksar
Helena Horvat 7. razred, OŠ Domašinec, mentor: Emina Kefelja
Tena Ribić, 1. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Jasminka Mesarić
Oaza vode i zelenila Karla Dolenčić, 4. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Tuksar
34
Automobilizam
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
22. srpnja 2022.
PREMIJERA iz Volkswagena
Ovo je potpuno novi Amarok, kod nas dostupan samo s motorima TDI
Volkswagen je predstavio potpuno novu generaciju Amaroka, pick-up modela koji je zabilježio dobre prodajne rezultate, a koji će na naše tržište stići samo s omiljenim motorima TDI, a nova generacija donosi i više od 20 novih sustava potpore. Volkswagen je predstavio drugu generaciju modela Amarok, a osmišljen je u Njemačkoj i Australiji, no proizvodnja će se odvijati u Južnoj Africi. Volkswagen je do sada prodao preko 830.000 primjeraka Amaroka, a nova generacija donosi sve novo, uz karakterističan Volkswagenov izgled. Tu se posebno ističe novi prednji dio koji je dostupan u varijantama opreme „Amarok”, „Life” i „Style” te u posebnim verzijama „PanAmericana” (offroad stil) i „Aventura” (ekskluzivni stil). Novi Amarok bit će lansiran s dvostrukom kabinom s četirima vratima (DoubleCab) i jednostrukom kabinom s dvama vratima (SingleCab). S dužinom od 5350 milimetara novi je Amarok duži za 96 mm od svog prethodnika. Međuosovinski razmak od
3270 mm odgovara povećanju od 173 mm. Rezultat toga je veći prostor, posebno u drugom redu sjedala dvostruke kabine. Terenska svojstva Amaroka, koji je na mnogim tržištima dostupan s pogonom na sve kotače u sklopu serijske opreme, također su usavršena zahvaljujući znatno većoj dubini uranjanja za prijelaz dionica s puno vode. Ona je prije iznosila 500 mm, a sada iznosi 800 mm. Unutrašnjost serijski donosi digitalnu instrumentnu ploču dijagonale 8 inča, dok od opreme Style ona raste na dijagonalu od 12 inča, a slično je i sa središnjim multimedijskim zaslonom koji serijski dolazi u dijagonali od 10 inča, dok od opreme Style raste na dijagonalu od 12 inča. Tu je i kombinacija upravljanja putem dodira, ali i fizičke tipke
i regulatori, kako bi rukovanje u rukavicama bilo lakše. Naravno, Amarok je moguće opremiti i premium audiosustavom Harman-Kardon, kako bi uživanje u vožnji bilo izraženije. Kao što je slučaj kod prethodnika, teretna površina između kućišta kotača nudi dovoljno prostora za poprečno utovarenu europaletu, dok u verziju SingleCab stanu čak dvije poprečno utovarene palete. Teret se veže ušicama na teretnoj površini, pri čemu se svaka od njih može opteretiti s najviše 500 kilograma. U skladu s visokom opteretivošću, poraslo je maksimalno opterećenje s jedne tone na 1,16 tona. Spremnik za prtljagu također se može
zaštititi električnom izvlačnom pokrivkom, koja se može otvoriti i zatvoriti na samom spremniku za prtljagu, u unutrašnjosti vozila ili na daljinu uz pomoć ključa vozila. Tu je i statičko krovno opterećenje od 350 kg – dovoljno za krovni šator za četiri osobe, koji će biti dostupan kao dodatna oprema. Osim toga, tu su i značajke kao što su aluminijski naplatci veličine do 21“, gume za sve vrste terena (do 18“) i širok izbor prihvata za prikolicu koje će biti tvornički građene ili dostupne u programu dodatne opreme. Kod nas će biti Amarok dostupan samo s dvolitrenim turbodizelskim motorom u izvedbama sa 125 kW/170 KS, 150 kW/204 KS i s troli-
trenim V6 turbodizelom koji razvija snagu od 177 kW/241 KS. Osnovni dizelaš sa 150 KS, kao i turbobenzinac s 302 KS neće biti dostupni na našem tržištu. Za sada nema najava o hibridnim ili električnim izvedbama ovog modela. Sve verzije Amaroka sa snagom većom od 154 kW na tržište dolaze s novim 10-stupanjskim automatskim mjenjačem s elektroničkom ručicom Eshifter (by wire) u sklopu serijske opreme. Taj automatski mjenjač bit će opcijski dostupan za verziju od 150 kW. Novi 10-stupanjski mjenjač zamjenjuje 8-stupanjski automatski mjenjač prethodnog modela. Također će biti dostupni 6-stupanjski automatski mjenjač i manual-
ni 6-stupanjski i 5-stupanjski mjenjači za različite motore. Amarok se serijski isporučuje s pogonom na sve kotače (4MOTION), a ovisno o regiji i motoru, bit će dostupna dva različita sustava 4MOTION: jedan s pogonom na sve kotače koji se može uključiti ovisno o situaciji i jedan sa stalnim pogonom na sve kotače. Pogonska tehnologija pobrinut će se da novi Amarok savlada svaki teren i da, ovisno o verziji motora, može vući do 3,5 tona. Novi Amarok bi na naše tržište trebao stići do kraja ove godine, a cijene će biti objavljene naknadno, a vidjet ćemo hoće li uspjeti nadmašiti prethodnika po prodajnim rezultatima.
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Automobilizam 35
FASTBACK SUV
Drugačija izvedba coupe SUV-a: Peugeot 408 Prvi coupe SUV iz Peugeota po prvi puta ne donosi dvije nule u imenu, a tehnički je blizanac Citroenu C4 X, no ipak je namijenjen drugačijoj klijenteli, koja želi više stila, a za to je spremna i platiti, jer će Peugeot 408 biti skuplji od Citroena C4 X. Isti, a različiti. Kao i kad kruh mijesite na ruku ili na mikser. Sastojci su isti, ali onaj završni tek je ipak malo drugačiji, a isto je i kod tih dvaju modela. Tako će Peugeot prodavati svoju verziju modela C4 X koja dolazi pod imenom 408, a po prvi put je da se Peugeot ne koristi dvjema nulama u nazivu SUV modela. Također, bolji poznavatelji brenda znat će kako se oznakom 408 već koriste u Kini, a pod tim imenom se prodaje limuzina nastala na modelu 308. No, vratimo se mi na europski 408 koji je, barem po nama, dizajnerski puno uspješniji od modela C4 X, a izgleda istovremeno i elegantno i sportski, što je u posljednje vrijeme rijetkost. Nastao je na temelju modela 308, a dizajnerski donosi sve aktualne Peugeotove deta-
lje, ali i neke novosti, a tu se posebno ističe dizajn aluminijskih naplataka, koji dojam podižu na novu razinu. Gledajući s boka, linija je kupeovska, a karoserija je duga 469 cm. Uz to, 408 dolazi i s dužim međuosovinskim razmakom od 279 cm, što je 11 cm više nego kod modela 308, odnosno 5,5 cm više nego kod modela 308 SW, odnosno karavanske izvedbe tog modela. To donosi više prostora za koljena
putnicima na stražnjim sjedalima, dok je obujam prtljažnog prostora 536 litara. Doduše, ne spominje se koliko ima prostora za glavu, pa se nadamo kako će ga biti dovoljno. Ponuda motora je nešto drugačija nego kod bra-
ta, a uključuje 1,2-litreni turbobenzinac koji razvija maksimalnu snagu od 96 kW/130 KS i dolazi isključivo s automatskim mjenjačem, kao i dvije plug-in hibridne izvedbe. A kao i kod modela 308, riječ je o izvedbi
koja nudi maksimalnu snagu sustava od 132 kW/180 KS, te o snažnijoj izvedbi koja razvija snagu od 165 kW/225 KS. Ugrađena baterija nudi autonomiju do 60 km u mješovitom ciklusu, a dizelskog motora u ponudi neće biti.
Unutrašnjost je također, u osnovi, preuzeta s modela 308, a donosi već dobro poznati Peugeotov i-Cockpit i maleni volan, dok središnjom konzolom dominira veliki multimedijski zaslon s velikim tipkama prečaca, no klima-uređajem se i dalje upravlja putem zaslona, što nam se nikako ne sviđa. No, zato je tu čitav niz sigurnosnih sustava, kao i sustava za pomoć u vožnji. Novi Peugeot 408 će na tržište stići početkom sljedeće godine, a cijene za sada nisu poznate, no očekujemo kako će biti nešto više nego kod jednako motorizirane izvedbe modela 3008.
36
Informacije
Imendani i proštenja kroz tjedan od 22. do 28. srpnja 2022. P
22 Marija Magdalena; Manda, Magda; Titular Sv. Marija Magdalena Štrigova; Proštenje Preseka S 23 Brigita Švedska, Apolinar, Valerijan N 24 17. KROZ GOD. Kristina, Eufrazija, Maro P 25 Jakov apostol; Kristofor, Jakov, Teo, Beata; Titular Sv. Jakov Prelog, Proštenje Čukovec U 26 Joakim i Ana roditelji BDM; Proštenje Hlapićina, Strelec, Sivica S 27 Klement Ohridski, Klemo Č 28 Prohor, Viktor I., Nazarije
Sretan Vam imendan!
IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI
Nedelišće: Kristina Bacinger i Hrvoje Horvat Jelena Bužanić i Nino Palatinuš
dr. Iva Trstenjak Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230
Čakovec
dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310 dr. Klara Grahovec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915 dr. Božidar Poljak I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304 dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306
Goričan
dr. Tonja Haničar Školska 16a, tel. 040/601-162
dr. Ana Ratajec Galović Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475
Mursko Središće
dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689
Nedelišće
dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803
Prelog
dr. Zrinko Karlović Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575
Sveta Marija
dr. Kristina Hutinec P. Miškine 1, tel. 040/660-103
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740
Međimurska županija
tel. 040 374 111
Autobusni kolodvor Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 040 314 969
Željeznički kolodvor Čakovec
tel. 060 333 444
Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr
Taxi Cammeo
tel. 040 212 212
FINA Čakovec
tel. 040 371 000
EKO TAXI
tel. 040 330 033
ŽUC
tel. 040 396 294
Mura taxi
tel. 099 36 60 304
Gradovi i općine
Policija Čakovec
tel. 040 373 111
Grad Čakovec
tel. 040 314 920
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
tel. 040 311 755
Grad Mursko Središće
tel. 040 370 771
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
tel. 040 372 900
Grad Prelog
tel. 040 645 301
HZZ Čakovec
tel. 040 396 800
Općina Belica
tel. 040 845 402
CZSS Čakovec
tel. 040 391 920
Općina Dekanovec
tel. 040 849 488
MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
Općina Domašinec
tel. 040 863 240
Općina Donja Dubrava
tel. 040 688 919
Općina Donji Vidovec
tel. 040 615 105
Općina Goričan
tel. 040 601 192
Općina Gornji Mihaljevec
tel. 040 899 117
Općina Kotoriba
tel. 040 682 265
Općina Mala Subotica
tel. 040 631 700
tel. 040 310 651
Općina Nedelišće
tel. 040 821 107
Prelog: Mihaela Horvat i Zoran Matulin Ines Bobovec i Vinko Markač Jelena Baranašić i Kristijan Vutek
CZK Čakovec (blagajna)
tel. 040 323 100
Općina Orehovica
tel. 040 635 275
Knjižnica Čakovec
tel: 040 310 595
Općina Podturen
tel. 040 847 260
Veterinarska Čakovec
tel. 040 390 859
Općina Pribislavec
tel. 040 360 211
POŠTA Čakovec
tel. 040 804 007
Općina Selnica
tel. 040 861 344
Štrigova Valentina Gregorinčić I Karlo Lončarević
Turistički ured Čakovec
tel. 040 313 319
Općina Strahoninec
tel. 040 333 088
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
Općina Sveta Marija
tel. 040 660 001
UMRLI
Porezna Čakovec
tel. 040 371 200
Općina Sveti Juraj na Bregu
tel. 040 855 305
Čakovec: Dragutin Šantek R. 1948. Marija Mutvar R. Mučić R. 1938. Nada Dukić R. Car R. 1955. Franjo Novak R. 1952. Ana Semeš R. Cilar R. 1936. Vladimir Mučić R. 1957. Ana Ceilinger R. Horvat R. 1945. Franjo Igrec R. 1955. Stjepan Horvat R. 1927. Bruno Lorencin R. 1963. Agata Čeh R. Županić R. 1931.
Matični ured Čakovec
tel. 040 374 147
Općina Sveti Martin na Muri
tel. 040 868 231
Bolnica Čakovec
tel. 040 375 444
Općina Šenkovec
tel. 040 343 250
Dom zdravlja Čakovec
tel. 040 372 370
Općina Štrigova
tel. 040 851 039
tel: 040 372 370
Općina Vratišinec
tel. 040 866 966
Kotoriba: Damir Matulin R. 1974. Zvonko Kuzmić R. 1968. Mala Subotica: Ivica Tkalec R. 1961. Ivan Sabol R. 1948. Josip Maček R. 1948. Viktorija Pintarić R. Lončarić R. 1933. Mursko Središće: Ljubica Cilar R. Čakara R. 1925. Marija Lukačić R. Kutnjak R. 1934. Štrigova: Alojzija Kurnik R. Sabati R. 1931. Prelog: Zlatko Mihalec R. 1969.
ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine
CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna
NARUČITE PRETPLATU
besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
Mursko Središće: Lara Kralj i Nikola Barat
Macinec
tel . 040 375 356
VJENČANI Čakovec: Natalija Đurić i Enes Husić Tamara Vuk i Benjamin Štampar
112
Mikrobiološki laboratorij
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE
Mala Subotica: Kristina Horvat i Luka Valentić Žaklina Kos i Stjepan Mikulić
Belica
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
Čakovec: Zoey Cvetko, Kći Leone i Maria Toni Vinković, Sin Antonie i Danijela Paola Kelnerić, Kći Patricije i Maria Leon Pužaj, Sin Viktorije i Nikole Lovro Novak, Sin Marije i Tomislava Katja Kovač, Kći Anamari i Dejana
Dekanovec: Ivan Krčmar i Marta Lešnjak
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 23. srpnja
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600
ZZJZ Čakovec
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:
- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI
komercijala@medjimurje-plin.hr
☏ 040/386-851
komercijala2@medjimurje-plin.hr
☏ 040/386-853
komercijala3@medjimurje-plin.hr
☏ 040/396-281
dijana@medjimurje-plin.hr
☏ 040/386-859
22. srpnja 2022.
IN MEMORIAM
hrvatski branitelj
SLAVKO KORUNEK 27.7.2005. - 27.7.2022.
Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije
OBAVIJEST O SMRTI
Paulina Čalopek rođ. Varga iz Ivanovca preminula 17. srpnja u 89. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OBAVIJEST O SMRTI
Dragutin Novak iz Šenkovca preminuo 18. srpnja nakon bolesti u 86. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ljubica Bojić rođ. Polundak iz Čakovca preminula 17. srpnja u 90. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Radek rođ. Bedić
Marija Novak rođ. Košak
iz Čakovca preminula u 93. godini života
iz Tupkovca preminula 14. srpnja nakon duge i teške bolesti u 85. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Dražen Stipetić iz Zagreba preminuo u 73. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Valent Mesarić iz Goričana preminuo u 70. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Štefanija Golubić iz Donjeg Mihaljevca preminula 16. srpnja u 91. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Dragutin Dodlek iz Belice preminuo 18. srpnja u 68. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ana Knapić iz Belice preminula 16. srpnja u 98. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Informacije 37 OBAVIJEST O SMRTI
Josip Požgaj iz Čakovca preminuo 16. srpnja u 70. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Elizabeta Horvat rođ. Talan iz Ivanovca preminula 15. srpnja nakon kratke i teške bolesti u 91. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Stjepan Vresk iz Čakovca preminuo 13. srpnja nakon duge i teške bolesti u 72. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Dragica Jalšovec rođ. Lipović
Marija Čurin rođ. Krištofić
iz Murskog Središća preminula 19. srpnja u 71. godini života
iz Zebanec Sela preminula 15. srpnja u 84. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Angela Filipić iz Otoka (Prelog) preminula 15. srpnja u 90. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Tratnjak Antun iz Domašinca preminuo u 84. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Justina Žvorc Rođ. Rižnar iz Goričana preminula 15. srpnja u 74. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Krištofić Stjepan (Rinđi) iz Vratišinca preminuo 16. srpnja u 65. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ana Čižmešija iz Donjeg Kraljevca preminula u 82. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Zvonko Kuzmić iz Donjeg Vidovca preminuo u 54. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Gudlin iz Goričana preminula u 87. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Andrija Bauer iz Pušćina preminuo u 79. godini života
38
Slobodna radna mjesta
1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 12.8.
17. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž bravara (satnica 55 kuna neto) i 5m/žzavarivačananeodređeno,javitise na mob. 091 2070 676 ili na email: info@ consulmont.hr do 31.7.
2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž servisnog savjetnika i m/ž perača vozila na određeno, javiti se osobno na adresu do 2.8.
18. CO Generate j.d.o.o., traži 5 m/ž pomoćnog elektromontera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na email:info@co-generate.comilinamob. +385 98 970 8658 do 31.7.
3. ALTUS AUFERO j.d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž dostavljača na neodređeno, javiti se osobno uz najavu na mob. 091 4670 120 ili na email: altusaufero@gmail.com do 1.9. 4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traže 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovimanaodređeno,prijavanamob.099850 6211 ili email: maja.jancec@ambijenti. hr do 10.8. 5.ARSENALGRUPAd.o.o.,Varaždin,traži 2 m/ž djelatnika na recepciji u Čakovcu na neodređeno, javiti se na tel. 042 404 842 ili email: info@arsenal-grupa.hr do 13.8. 6.AutoprijevoznikTomislavPetric,Selnica, Črna mlaka 1, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz, javiti se na mob. 098 161 4446 do 27.7.; više info na: www.hzz.hr 7. Autoprijevoznik ZO TRANS, Čakovečka 99, Nedelišće, traži 1 m/ž vozača teretnog motornog vozila na neodređeno, javiti se osobno na gornuju adresu ili na tel. 040 821 770 ili 098 819 417 ili na email: zoki.zobovic@gmail.com do 31.7. 7. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 2 m/ž komercijalista za inozemno i domaće tržište, 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, m/ž skladištara i 10 m/ž šivača na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 312 143 ili na email: infobalidoo@gmail do 31.7. 9. BAT d.o.o., R. Steinera 2, Čakovec traži 1 m/ž prodavača u M. Središću na određeno, prijava na email: posao@ batprodajnicentar.hr do 31.7. 10. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a,traži m/ž voditelja šivaone, 2 m/ž šivača, 1 m/ž radnika na izradi madraca, 1 m/ž radnika u skladištu i 1 m/ž radnika na štepanju na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 29.7. 11. BLAŽON FPK j.d.o.o., Dr. I. Novaka 2, Čakovec, traži 1 m/ž dostavljača, javiti se na tel. 040 390 199 ili 099 752 1407 do 8.8.; više info na: www.hzz.hr 12. BU-JAN TIM j.d.o.o., Pretetinec, traži m/ž zidara, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž građevinskog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bu.jan.tim@gmail. com do 31.7. 13. CAFFE BAR MIA j.d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž konobara na neodređeno,javitisenatel.048863165ili0994011 555 do 31.7. 14.CARTEXd.o.o.,MurskoSredišće,traži 5 m/ž radnika na sastavljanju plastičnih proizvoda-finomontaža na neodređeno, javiti se na email: damir.vinko@cartex.hr do 29.7.; više info na: www.hzz.hr 15. City projekt d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž kuhara (rok prijave 31.8.) i 2 m/ž konobara (rok prijave 31.7.) na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec.com 16. CNC-INF d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 099 738 2282 ili na email: janusicmiso@gmail.com do 31.7.
19. Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 1, Čakovec, traži 2 m/ž dostavljača pekarskih proizvoda i 1 m/ž pomoćnog radnika na određeno, javiti se na tel: 040 375 502 ili na mob: 091 6186 446 ili pismena zamolba na adresu ili emailom: ljudski. resursi@cak-mlinovi.hr do 20.8. 20. Čalopek strojarstvo d.o.o., Čakovečka 136, Pušćine, traži 1 m/ž administratora i 1 m/ž lakirera (rok prijave 7.8.), te 1 m/ž pomoćnog radnika u metalskoj proizvodnji i 1 m/ž montažera - mehaničara polj. mehanizacije - bravara (rok prijave 12.8.) na neodređeno, zamolbu poslati na adresu ili na email: info@ strojarstvo-calopek.hr 21. D.GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec 17, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C + E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098189 5242 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dario.gregorincic@gmail.com do 15.8. 22. DINAMIC TRADE d.o.o., Čakovec, B. Graner 6, traži m/ž automehaničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili naemail:dinamic.trade@dinamic-trade. hr do 23.7. 23. DIZ-CNC d.o.o., Vrhovljan, traži 2 m/ž cnc operatera - glodača na neodređeno, javiti se na tel. 040 868 032 ili 091 3903 776 ili molbom: danijela@diz-cnc.hr do 1.9.; više info na: www.hzz.hr 24. DOBRA HRANA j.d.o.o., Čakovečka 47, Pušćine traži m/ž pomoćnog konobara u restoranu Pansiona Mamica na neodređeno, prijava osobno na adresu uz najavu na mob. 091 548 6670 ili zamolbu poslati na email mamica@mamica. com.hr do 31.7. 25. Dom za starije i nemoćne osobe JAPA, Štrigova 89, Štrigova, traži 1 m/ž njegovatelja, 1 m/ž kuhara, 1 m/ž medicinsku sestru/tehničara, 1 m/ž višu medicinsku sestru/tehničara i 1 m/ž fizioterapeuta za rad u Štrigovi, te 1 m/ž kuhara, 1 m/ž fizioterapeuta, 1 medicinsku sestru ili tehničara i 1 višu medicinsku sestru ili tehničara za rad u M. Središću - svi na neodređeno, javiti se na tel 040 333 933 ili mob. 098 259 865 ili email: mursko.sredisce@japa.com.hr do 31.8. 26. Dom za starije i teško bolesne odrasleosobeZlatnegodine,Praporčan,traži 2 medicinske sestre ili tehničare te 2 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob. 099 199 4041 do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 27. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži 2 medicinske sestre ili tehničare na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili mob: 098 242 319 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dom@ strahija.com do 31.7. 28. Dom za starije i nemoćne Madona, Domašinec,KatarineZrinski 1,traži 1m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob: 098 911 7100 do 29.7.; više info na: www.hzz.hr 29. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž spremačicu na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: kristina.sardi@domnovinscak.hr do 10.8.
22. srpnja 2022.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
30. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog,V. Žganca 3, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 646 788 ili na mob.098460403ilipismenazamolbana adresu ili na email: dommesmar@gmail. com do 31.8. 31. Dom za starije i nemoćne osobe STUBIČAR, Kolodvorska 32, Mursko Središće, traži 1 m/ž njegovatelja na neodređeno,javitisenamob.0989897674 ili email: stubicardom@gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 32. DRVOTRADE d.o.o., Nedelišće, V. Nazora 32, traži 1 m/ž djelatnika za rad s viličarom-utovarivačem, 3 m/ž vozača viličara, 3 m/ž CNC operatera, 5 m/ž radnika na sortiranju dasaka i 3 m/ž vozača C i E kat. za “šumara s dizalicom” na neodređeno, mogućnost smještaja, javiti se osobnodo30.7.,višeinfona:www.hzz.hr 33. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, traži 2 m/ž osobna asistenta na određeno, javiti se na mob. 098 9606 523 do 31.7.; više info na: www. hzz.hr 34. DS PALETTE d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž administratora na neodređeno, javiti se na mob: 098 313 455 ili emailom: info@ds-palette.hr do 31.7. 35. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, Ul. dr T. Bratkovića 2, traži m/ž djelatnika u odjelu kontrole kvalitete zaduženi za kooperante i m/ž bravara u odjelu održavanja na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup.com do 31.7. 36. FERROMONT-KR d.o.o., traži 2 m/ž voditelja montaže fotonaponskih sustava (rok prijave 31.7.), 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž cjevara, 3 m/ž voditelja gradilišta -industrijskamontažai3m/žindustrijska mehaničara – svi za mjesto rada Njemačka, te 2 m/ž elektromontera za mjesto rada Austrija (rok prijave 15.8.) - svi na neodređeno, javiti se na emailom: jobs. kr@fmt.biz 37. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera namještaja, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž radnika u proizvodnji - stolara i 1 m/ž prodajnog savjetnika dizajnera na neodređeno, prijave na email: posao@filo.hr do 15.8. 38. ELECTA d.o.o., Mursko Središće, traži 5 m/ž elektromontera na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 15.8.; više info na: www.hzz.hr 39. ELTING d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž cnc operatera i 2 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 611 ili 098 1606 855 ili na email: karlo@elting.hr do 31.7. 40. EuroTechnology d.o.o. Nedelišće, traži 10 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na email: benjamin.kovacevic22@ gmail.com i 8 m/ž električara na neodređeno, javiti se na mob: 095 197 8917 ili na email: info@eurotechnology.hr do 24.7. 41. GP Ekom d.o.o, Športska 2, Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna djelatnika - čistača na određeno, javiti se zamolbom na gornju adresu do 31.7.; više info na: www. hzz.hr 42. GKP Čakom d.o.o., Mihovljanska 10, Mihovljan, traži 4 m/ž radnika na pogrebnim uslugama i 1 m/ž vozača komunalnog vozila na određeno, javiti se sa pismenom zamolbom na gornju adresu ili emailom: cakom@cakom.hr do 26.7. 43. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž inž. elektrotehnike i instalacija te m/ž inž. građevine na određeno, javiti se na mob. 095 516 7864 ili na email: posao@gmniksi.com do 15.8.
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
44. HP-HRVATSKA POŠTA d.d., traži po 1 m/ž poštara za opću dostavu za Prelog i za Mursko Središće na neodređeno, prijaviti se na email: posao@posta.hr do 31.7.
57. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara na neodređeno, javiti se na mob. 099 8023 299 ili na email: zaposljavanje@ klemmsecurity.hr do 31.7.
45. HSG Kariera d.o.o., traži 2 m/ž održivača postrojenja, 5 m/ž radnika u proizvodnji, 10 m/ž operatera na strojnoj obradi, m/ž vozača, m/ž skladišnog radnika i m/ž skladištara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na mob 099 5464 618 ili na email: andjela.jozic@ kariera.hrdo31.7.,višeinfona:www.hzz.hr
58. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara i m/ž radnika na izradi reklamnih natpisa na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 190 ili na mob. 098 632 113 ili pismena zamolba na adresu ili na email: krika@ krika.hr do 31.7.
46. HST AUTOMATIKA d.o.o., Leskovec, 4 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se na tel 040 851 542 ili 099 337 9397 ili na email: info@ hst-automatika.hr do 15.8. 47. INOVINE d.d., Prelog, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: anita.posaric@inovine.hr do 31.7. 48. Instalomont Termocentar d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž mehatroničara, m/ž referenta za administrativne poslove i m/ž referenta nabave i prodaje na neodređeno, javiti se na tel. 040 328 017 ili na mob. 098 426 122 ili na email: termocentar@email.t-com.hr do 31.7. 49. Interijeri Vesna j.d.o.o., Ul. Jakova Gotovca 10, Čakovec, traže 5 m/ž stolara - montera namještaja za rad u Austriji na neodređeno, javiti se na mob. 098 9841 949 ili na email: interijerivesna@gmail. com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 50. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž administratora - konzultanta ERP sustava za knjigovodstvo i m/ž administratora baze podataka na neodređeno, te m/ž samostalnog komercijalistu na određeno, javiti se na tel. 040 644 128 ili na email: zekavran@ipc.hr do 31.7. 51. IVIT-TLAKOVCI d.o.o., Gornji Kuršanec, traži 1 m/ž zidara na neodređeno i 1 m/ž građevinskog tehničara na određeno, prijave na mob. 091 5292 542 do 8.8. 52. Jezgra d.o.o., Mihovljan, I. Gundulića 16, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž vozača C kategorije i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 347 117 ili na mob. 098 211 771 do 15.8. 53. JB-MODELARIJA BLAŽEKA d.o.o., Glavna 142, Čehovec, traži 5 m/ž stolara u pripremi proizvodnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: dijana.strahija@jb-modelarija.hrdo24.7.
59. KOMUNA TOPLEK d.o.o., Žiškovec 36b, traži 3 m/ž vozača E i C kategorije za međunarodni prijevoz, javiti se na tel. 040 337 392 ili 098 235 990 do 28.7.; više info na: www.hzz.hr 60. KAVANA KOCKA, Glavna 63, Mala Sutobica, traži m/ž kuhara - pizza majstora i m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 1393037ilinaemail:kockatm63@gmail. com do 4.8. 61. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja odjela pravnih poslova - pravnika (rok prijave 15.8.), m/ž kalkulanta - građ. tehničara, dipl. građ. inž., građ. inženjera(rokprijave27.7.)naneodređeno, javiti se na tel. 040 391 805 ili na email: alan.kolar@kvantum-gradnja.hr 62. L&P TEHNOLOGIJE d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete u strojogradnji, 1 m/ž referenta odjela za odnose s kupcima, 1 m/ž tehnologa u strojogradnji (rok prijave 31.8.), te 1 m/ž bohrwerkista-CNCoperatera,2m/žradnika na elektro montaži (mehatroničar, strojobravar) i 5 m/ž CNC operatera (rok prijave14.8.)-svenaneodređeno,prijave osobno na adresu ili zamolbu poslati poštom ili na email: posao.lpt@leggett.com 63. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji kolača i peciva za radno mjesto Pušćine na određeno, javiti se na mob. 099 456 7630 ili na email:leslastice100@ gmail.com do 25.7. 64. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 1 m/ž radnika na održavanju strojeva, 3 m/ž kontrolora u mjernoj stanici, 4 m/ž cnc programera-operatera i 6 m/žalatničarananeodređeno,javitisepismenomzamolbomnaadresuilinaemail: info.alucast@lthcastings.com do 15.8.
68. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Zagrebačka 38, Čakovec, traži 1 m/ž izolatera cjevovoda, 1 m/ž limara i 2 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se zamolbom na gornju adresu ili na email: dubravka.brkljacic@mik.com.hr do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 69. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska5,traži2m/žfrizerana neodređeno, javiti se na mob. 091 7987 553 do 26.7. 70. Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Čakovec, traži m/ž administratora baze podataka i m/ž administratora - konzultanta ERP sustava za knjigovodstvo na određeno, javiti se na email: zekavran@ipc.hr ili na tel. 040 644 128 do 31.7. 71. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži m/ž radnika u preradi, m/ž zamjenika voditelja u skladištu smrznute robe i m/ž radnika u skladištu smrznute robe na određeno, javiti se na email: info@vajda.hr do 31.7. 72. METALNE KONSTRUKCIJE obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži 2 m/ž pomoćnaradnikai2m/žbravarananeodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 389 155 ili na mob. 098 9839 701 ili na email: mirko.samarija@ck.t-com. hr do 31.7. 73. METALPRODUKT d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 2 m/ž skladištara, 3 m/ž vozača C i E kategorije i 2 m/ž skladišna radnika - rezača na neodređeno, prijave osobno na adresu ili na tel 040 845 806 ili 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@ab-metalpromet.hr do 12.8. 74. M.N. INTERIJERI j.d.o.o., Zebanec Selo 93, traže 2 m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 9489 136 ili 040 524 205 ili na email: marko.novak1104@ gmail.com do 31.7.; više info na: www. hzz.hr 75. Modni studio LATEA, Glavna 26, Donji Vidovec, traži 2 m/ž šivača tekstila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 615 113 do 30.8. 76. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži 1 m/ž konobara u Caffe baru Ferrari u Nedelišću na neodređeno, prijava osobno na adresu uz najavu na tel. 040 821 599 ili email: moharic.commerce@gmail.com do 15.8. 77. MTH STROJEVI d.o.o., Čakovec, A. Starčevića2,traži1m/žinž.strojarstvana neodređeno, javiti se pismeno na gornju adresu ili nazvati na mob 098 3808 470 ili putem emaila: v.krizan@mth-strojevi. com do 4.8. 78. MULTI-ING d.o.o., traži 8 m/ž montera panela - suhe gradnje za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 665 5006 ili na email: multi. ing.hr@gmail.com do 28.7.
54. JVM METALIK d.o.o., Ivanovec, traži m/ž bravara i m/ž lakirera na neodređeno, javiti se na mob. 098 160 2237 ili na email: info@jvm-metalik.hr do 31.7.
65. Ljekarna Bećirović, Frankopanska 20,Mursko Središće,traži 1m/žmagistra farmacije na neodređeno, javiti se na tel. 040 866 166 ili 098 971 2032 ili na email: becirovic.ljekarna@ck.t-com.hrdo31.8.; više info na: www.hzz.hr
79. MURS-EKOM d.o.o., Trg bana Josipa Jelačića 10, Mursko Središće, traži 1 m/ž vozača komunalnog vozila i 1 m/ž komunalnog radnika na kamionu - smećaru, molbu poslati na adresu ili na email: direktor@murs-ekom.hr do 18.7.
55. JYSK d.o.o., Zagreb, traži 1 m/ž prodavača - skladištara za rad u Čakovcu na neodređeno, prijava na oglas putem linka: https://smrtr.io/9WfwF do 22.7.; više info na: www.hzz.hr
66. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž asistenta u prodaji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti.hr do 31.7.
80. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž bravara - strojobravara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: info@mura-metal.hr do 4.8.
56. KASPAR PAPIR d.o.o., Prelog, Hrupine 9, traži 4 m/ž radnika za prematanje papira na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: alenka@kaspar-papir.com do 31.7.
67. MALA MIMA j.d.o.o., Ul. T. Bratkovića 1,Čakovec,traži 2m/žradnikau proizvodnji na neodređeno, javiti se na tel 040 384 175 ili na email: info@mala-mima.hr do 31.7.; više info na: www.hzz.hr
81. NEORES d.o.o., Mursko Središće, Tekstilna 1, traži 10 m/ž šivača, 10 m/ž pomoćnih radnika i m/ž konstruktora na neodređeno, molbe slati na adresu ili na mail: neores@neores.hr do 4.8.; više na www.hzz.hr
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
22. srpnja 2022.
82. NMP - PRODUKT d.o.o., Dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 1 m/ž tehnologa proizvodnje – metalske struke na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 204 ili na email:zaposljavanje@nmp-produkt.hrili osobno do 5.8.; više info na: www.hzz.hr 83.NTTNewTextileTechnologiesd.o.o., traži m/ž planera proizvodnje, m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž tehnologa na izradi uzoraka, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž radnika na tisku i 5 m/ž šivačicananeodređeno,javitisenatel.040 313 235 ili na email: jelena.buhanec@ ntt-hr.com do 31.7.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
97. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 5 m/ž radnika u klaonici peradi, 5 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 2 m/ž vozača C kat. i 5 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesanaodređenozaradnomjestoDonji Pustakovec,te1m/žprodavačanatržnici u Zagrebu na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 31.7. 98.PLODINEd.d.Prelog,tražim/žmesara-prodavačanaodjelumesa,javitisena email:zaposljavanje@plodine.hrdo31.7.
84. NUMBER ONE d.o.o., Čakovečka 42, Donji Mihaljevec,traži 1m/žkonobarana neodređeno, prijave osobno na adresu ili na mob. 098 186 3044 do 31.8.
99. PPK karlovačka mesna industrija d.d., traži 1 m/ž vozača C i E kat. KOD95 za Čakovec na određeno, javiti se na email: goran.sajatovic@ppk.hr do 31.7.; više info na: www.hzz.hr
85. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara, nazvati na tel. 040 851 426 ili 099 694 2217 do 7.8.; više info na: www.hzz.hr
100. POLI-EL j.d.o.o., Lopatinec, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji na određeno, javiti se na mob. 095 5943 844 ili na email: info.poliel@gmail.com do 31.7.
86. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 776 203 ili na email: prijevoznistvopavlic@ck.t-com.hr do 15.8.
101. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Zagreb, traži 1 m/ž dostavljača i 1 m/ž montera na određeno za rad u Čakovcu, prijava na email: ibarisic@prima-namještaj.hr do 24.7.; više info na: www.hzz.hr
87. OLUK d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž pomoćnog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 9121 436 ili na email: oluk. nedelisce@gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr
102. Privatna praksa fizikalne terapije Alen Horvat, Čakovec, Franje Punčeca 4, traži 1 m/ž fizioterapeuta na određeno, javiti se osobno na adresu ili emailom: alen.horvat@fizioterapija-horvat.hr do 24.7.
88. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107/a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije i m/ž voditelja proizvodnje alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@okno.hr do 31.7. 89. O TELEKOMUNIKACIJE d.o.o., F. Punčeca 2, Čakovec, traži 1 m/ž suradnika u prodaji i 1 m/ž tehničara za telekomunikacijske mreže na određeno, prijava emailom: info@otelekomunikacije.hr do 15.8. 90. PANEX DINAMIC d.o.o., Dr. T. Bratkovića 1, Čakovec, traži 1 m/ž komercijalista na određeno, prijava osobno na adresu uz najavu na 040 384 161 ili zamolbom putem pošte ili emaila: info@dinamic. hr do 30.7. 91. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 31.8. 92. PANIS d.o.o. Čakovec, Mihovljanska 46c,tražim/žprodavačanaodređeno,javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sonja@termoprom.hr do 31.7. 93. PANIS d.o.o. Mursko Središće, Selska 3,traži 2m/ž pekara u jutarnjoj i 2m/ž pekara u popodnevno - noćnoj smjeni za radno mjesto Mursko Središće. Javiti se na tel. 040 544 015 ili 099 736 0951 ili zamolba na adresu ili na email: panis@ ck.t-com.hr do 31.8.; više info na: www. hzz.hr 94. Pekara Čakovec - Mimoza Tomrecaj, Šenkovec, Maršala Tita 11, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: pekara.cakovec@ gmail.com do 31.7. 95. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela i 2 m/ž djelatnika u tehničkoj službi na neodređeno, javiti se na email: pib-extra@pib-extra.hr do 24.7. 96. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž skladištara - administratora, m/ž vozača C + E kategorije, m/ž održavatelja u mješaoni, m/ž skladištara, m/ž radnika u valionici, 5 m/ž radnika u proizvodnji mesa, m/ž radnika nafarmi,m/žradnikauproizvodnjimesai 2 m/ž operatera u proizvodnji - viličaristu, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 5329 239 ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 1.8.
Slobodna radna mjesta 39
103.ProizvodnjaitrgovinaAnita,K.Zrinski 2, Čakovec, traži 1 m/ž prodavača u trgovini obuće na neodređeno osobno ili na email: divatrgovina1@gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr
ČK mlinovi 1/2
104. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vozača C i E kategorije na neodređeno, javiti se tel: 040 895 555 do 18.8. 105. RIDLKER d.o.o., J. Kozarca 15, Čakovec, traži 2 m/ž montera ventilacije za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili emailom: fredi. zivko@hotmail.com do 30.7. 106. SCONIUM d.o.o., traži m/ž djelatnika u palačinkarnici - konobara - ugostitelja u Čakovcu na određeno, javiti se na mob 098 171 0002 ili na email: sc@ sconium.com do 5.8. 107. SMRTIĆ STOLARIJA, Gornji Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pomoćnog radnika u stolariji i m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 980 6580 do 23.7. 108. Solektra d.o.o., Trg E. Kvaternika 9, Čakovec, traži 1 m/ž montera sunčanih elektrana na neodređeno, javiti se na email: lara.klovar@solektra.hr do 24.7.; više info na: www.hzz.hr 109. SPORT VISION d.o.o., traži 5 m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: posao@ sportvision.hr do 28.7.; više info na: www.hzz.hr 110. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 2 m/ž krojača na neodređeno, javiti se na tel. 040 858 170 do 4.8.
Oglasi Čakovečki mlinovi _165mm x visina 266 mm_medjimurske novine krivulje.indd 2
119. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži m/ž mehaničara, m/ž informatičara administratora sustava i 10 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: posao@tubla.hr do 31.7.
112.TASAd.o.o.,Prelog,tražim/žvozača motornog vozila C + E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 426 546 ili na email: tasadoo@gmail.com do 31.7.
115. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logističara, m/ž voditelja održavanja za mjesto rada Donji Kraljevec, te m/ž radnika u poljoapoteci za mjesto rada Martijanec na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi. hr do 31.7.
117. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, P. Miškine 53, traži m/ž prodavače za mjesto rada Belica, Sveti Juraj u Trnju, Goričan, Miklavec, Donja Dubrava, Okrugli Vrh, Totovec, Domašinec, Orehovica, Pleškovec, Hodošan, Savska Ves, Macinec, Donji Kraljevec, Kotoriba, Dekanovec, Čukovec, Mursko Središće, Sveti Martin na Muri, Donji Vidovec i Palovec, te m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 404 ili na email: posao@tpvz.hr do 24.7.
113. TMTL KNAUF I FASSADEN BAU j.d.o.o., Križovec, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera i 2 m/ž pomoćna radnika za završne radove u graditeljstvu, javiti se na mob. 098 9720 723 do 31.8.; više info na: www.hzz.hr
116. TOMI-BEL j.d.o.o., Čakovec, I. G. Kovačića 30, traži 1 m/ž konobara za Caffe bar Therapia na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@gmail. com do 31.8.
118. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt vl. Željko Marković, Cvjetna 4, Čakovec, traži 6 m/ž šivača na neodređeno (smjena prijepodne), javiti se tel. 040 391 422 ili osobno na adresu ili na email: info@tristar.hr
122. UO obrt, kavana i catering ARKA vl. Davor Kocen, Vučetinec 1B, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i 1 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na tel. 040 500 500 ili 0981812074ilinaemail:bistro.arka@gmail. com do 29.7.; više info na: www.hzz.hr
111. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, I. L. Ribara 31, traži 2 m/ž radnika za radove na visini i 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara na neodređeno, javiti se osobno na adresu, na tel: 040 853 813, na mob: 091 572 2091 ili emailom: svamlim1@ gmail.com do 31.8.
114. TMR PAŠKO d.o.o., Gospodarska Zona bb, Sveti Martin na Muri, traži 1 m/ž radnika u skladištu na neodređeno, javiti se na mob. 098 372 013 ili na email: tmrpaskomartin@gmail.com do 22.7.; više info na: www.hzz.hr
120. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 767 do 9.8. 121. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se na tel. 040 679 368 ili na mob. 098 242 319 ili na email: zdravlje@strahija.com do 31.8.
26/08/2021 13:13
123. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja prodaje, m/ž dipl.inž. elektrotehnike i m/ž dipl.inž. elektrotehnike smjer računarstva na određeno, javiti se na email: gordan.vrbanec@v-elin. hr do 15.8. 124. ZEN METALI j.d.o.o., Vularija, Dravska 10, traži m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 095 5313 080 ili pismena zamolba na adresu ili na email: zen.metali.vularija@gmail. com do 31.7. 125. ZVONAREK-SISTEMI d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž radnika u autopraonici “Kapljica” (rok prijave 30.7.), 3 m/ž električara, strojara, montažera (rok prijave 15.8.) na neodređeno, javiti se na mob 099 241 366 ili na email: info@ zvonarek.hr
40
Savjeti
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Prvo upoznaj stvarni svijet, ima vremena za internet!
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e
(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)
RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.
Dijete mlađe od dvije godine ne treba biti izloženo ni jednom ekranu jer njegove kognitivne i senzoričke funkcije nisu dovoljno formirane da bi ono moglo konzumirati tako posredovane informacije.
Eh, da mogu ovaj slogan ubaciti u glave roditelja male djece, pa da im bude stalni podsjetnik kojeg će se držati. Danas ću obrazložiti zašto mislim da je to jako važno. Otkada su pametni telefoni postali naši novi članovi obitelji, koji većinu ukućana tijekom 24 sata, sedam dana u tjednu čine dostupnima ostatku svijeta, nešto se nezdravo i štetno događa s našim obiteljskim odnosima, i šire, sa svim našim stvarnim međuljudskim odnosima, koji su uzmaknuli pred virtualnim komunikacijama na koje smo se masovno navukli. Nervoza što ne stižemo uraditi puno potrebnih i važnih zadataka i stres što nam stalno fali vremena posljedica su jednostavne činjenice: stvarni svijet nikamo nije otišao (zasad) i mi u njemu trebamo analogno i sukcesivno odraditi sve što smo i prije trebali, a kako ćemo kad nam virtualni svijet stalno uzima pažnju i dragocjeno vrijeme? Tako da se sjetimo da sami možemo, znamo, hoćemo i trebamo povremeno i pravovremeno isključivati virtualnu stvarnost koja se „uekranila“ svuda oko nas. Još nije kasno da u vlastitom životu uspostavimo ravnotežu između realne i virtualne stvarnosti, o tome sami odlučujemo. To je prioritet ove generacije roditelja male djece koja neće znati kako je svijet izgledao prije no što je svaki pojedinac, svojom voljom, bez imalo prisile, pristao biti nonstop „prikopčan“ na internet. Roditelji male djece imaju sada posebnu odgovornost da djecu najprije dobro upoznaju sa stvarnim svijetom u kojem trebaju steći sve potrebne životne vještine, kako bi ona, polako, u primjerenim dozama i oblicima, u predškolskoj dobi krenula s upoznavanjem sadržaja na internetu. Roditelji dragi, dijete mlađe od dvije godine ne treba biti izloženo ni jednom ekranu jer njegove kognitivne i senzoričke funkcije nisu dovoljno formirane da bi ono moglo konzumirati tako posredovane informacije. Ne ulazeći u analizu štete li ekrani i koliko zdravlju i psihofizičkom razvoju djeteta kažem
vam jednostavno to da dvodimenzionalna elektronička slika nije informativna za malu djecu, jednostavno nema edukativnu vrijednost. Tražiti na internetu sadržaje koji su prikladni za tu dob je gubljenje vremena jer sve što malo dijete treba vidjeti, čuti, dodirnuti, pomirisati, nanjušiti, osjetiti, razumjeti, izraziti i primiti postoji samo u okruženju u kojem dijete raste, a izvori, prenositelji i tumači svih informacija su roditelji i uža socijalna okolina koju dijete postepeno upoznaje. Da bi to odrasli mogli omogućiti malom djetetu, oni sami se trebaju dobro snalaziti u svemu što zovemo stvarni život. Mame i tate, stvarni život koji vodite sa svojom stvarnom djecom treba biti neometan virtualnim sadržajima, sve ono što nudi beskraj interneta samo je dodatak u vašem životu, dodatak za koji imate vrlo malo vremena jer maloj djeci trebate omogućiti različite praktične aktivnosti koje uključuju osjetilna iskustva u svim senzornim modalitetima, dvosmjernu komunikaciju kroz koju djeca najbolje uče i socijalne igre kojima se povezuju s okolinom. Kada uvodite digitalne medije, obvezno odaberite primjeren sadržaj koji ćete i vi gledati s djetetom, pokazivati mu i tumačiti, baš kao da gledate slikovnicu. U dobi od dviju do pet godina digitalne medije treba ograničiti na sat vremena, a u kasnijem djetinjstvu maksimalno dva sata. Ekrani se ne upotrebljavaju za zabavljanje, umirivanje, uspavljivanje ili distrakciju za vrijeme hranjenja malog djeteta, ta svakodnevna praksa mnogih roditelja posve je pogrešna, zar ste stvarno tako slabo informirani?! Ni televizor ne treba biti uključen kao pozadinska zvučna kulisa u prostoriji s malim djetetom jer ono treba pretežno čuti zvukove i govor na materinskom jeziku, a ekranima nije mjesto ni tamo gdje dijete spava. Barem sat vremena prije odlaska na spavanje treba isključiti sve digitalne medije i s malim djetetom provesti večernje rituale hranjenja, higijene, maženja, pričanja i ušuškavanja u krevet. Zar ima nešto ljepše od toga?
22. srpnja 2022.
Uloga medicinske sestre u prevenciji i liječenju alkoholizma
Barbara Slaviček, mag. med. techn.
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888
Dobra je komunikacija osnova za uspješan rad s ovisnicima o alkoholu kao i stvaranje konstruktivnog odnosa, odnosa povjerenja i prihvaćanja.
Alkoholizam nije moderna bolest, već se u različitim oblicima pojavljuje još od prijašnjih vremena. To je kronična ovisnost o alkoholnim pićima, a Svjetska zdravstvena organizacija definira alkoholizam kao bolest, a alkoholičara kao bolesnika u kojega se zbog prekomjerne i dugotrajne konzumacije alkoholnih pića pojavljuje psihička i fizička ovisnost, razni zdravstveni problemi te obiteljski i društveni poremećaji. Osobe ovisne o alkoholu dolaze iz svih socioekonomskih sredina i različitih dobnih skupina. Europa je regija s najvećom potrošnjom alkoholnih pića u svijetu, a također i Hrvatska jedna od zemalja s visokom konzumacijom alkoholnih pića. U našoj kulturi konzumacija alkoholnih pića utkana je u običaje te samim time postoji velika nekritičnost prema korištenju istim. Sve veći broj mladih ljudi konzumira alkoholna pića, a prva konzumiranja alkohola počinju sve ranije. S obzirom na to da je alkoholizam višeslojni i složeni problem pojedinca i njegove okoline, oblici liječenja su isto tako višeslojni, pa se tako liječenju pristupa farmakoterapijski, psihoterapijski i socioterapijski. Uz prethodno navedeno, liječenje možemo podijeliti na bolničko, djelomično bolničko i izvanbolničko, a u njemu sudjeluje multidisciplinarni tim stručnjaka u kojem je i medicinska sestra. Medicinska sestra uključena je u cjelokupan tijek liječenja i rehabilitacije, a zatim i resocijalizacije pacijenta ovisnog o alkoholu. Jedan je od najvažnijih zadataka medicinske sestre motiviranje, zbog toga što većina ovisnika dolazi na liječenje nezainteresirana, nemotivirana i najčešće pod pritiskom obitelji, često pružajući otpor prema liječenju. Iz navedenih je razloga važno naći način kako pacijentu stvoriti razlog za motivaciju, potaknuti ga da iskoristi svoje preostale sposobnosti pri rješavanju nastalih problema. Vrlo je bitna i edukacija jer se kroz nju pacijenta mora naučiti kako nastaviti život bez pijenja alkohola te mu je potrebno ukazati na to što donosi liječenje. Putem zdravstvenog odgoja pomaže se pacijentu i njegovoj obitelji u mijenjanju štetnih zdravstvenih navika te pomoći pri usvajanju novih koje pridonose zdravlju cijele obitelji. Prema Gudelj i Wölfl pacijenta je potrebno educirati o tome što je ovisnost o alkoholu, koje su posljedice njegova konzumiranja, kakve su pro-
mjene ponašanja uzrokovane alkoholom te ga uključiti u klubove liječenih alkoholičara. Ne smijemo zaboraviti važnost dobre komunikacije između pacijenta i medicinske sestre. Dobra komunikacija osnova je za uspješan rad s ovisnicima o alkoholu kao i stvaranje konstruktivnog odnosa, odnosa povjerenja i prihvaćanja. Medicinske su sestre spona između liječnika i pacijenta te tako često prenose liječniku pacijentovo ponašanje u određenim trenucima liječenja. Medicinska sestra ima i značajnu ulogu u prevenciji ovisnosti. Primarna svrha prevencije u kontekstu sestrinstva je smanjiti mogućnost nastanka problema eliminirajući rizične čimbenike za njihovo nastajanje, a ako već dođe do problema, potrebno je rano prepoznavanje i pravovremeno rješavanje istog. Ona svojim intervencijama, savjetovanjem i edukacijom pridonosi boljoj informiranosti zajednice, posebno mladeži i djece. Primarna prevencija obuhvaća potpuno zdravu populaciju, a naglasak se stavlja na djecu osnovnoškolskog uzrasta i adolescente. Potrebno je identificirati pojedince pod povećanim rizikom, a to su najčešće djeca iz disfunkcionalnih obitelji i s pozitivnom obiteljskom anamnezom na alkoholizam. Primarnu prevenciju najčešće provode medicinske sestre iz školske medicine i patronažne službe. Sekundarna se prevencija provodi kada je osoba već počela s pijenjem alkohola čiji je cilj pravovremeno prepoznavanje problema i reagiranje prije nego što dođe do fizičke i psihičke ovisnosti, a provodi se kroz sustav primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Tercijarna prevencija sadrži liječenje i rehabilitaciju osobe koja je već razvila psihičku i fizičku ovisnost o alkoholu. Uloga je medicinske sestre važna i u fazi detoksikacije ovisnika. U tom je periodu medicinska sestra jedini zdravstveni stručnjak koji s ovisnikom provodi 24 sata na dan. Medicinska sestra uključena je u cjelokupan tijek liječenja i rehabilitacije, a potom i resocijalizacije ovisnika o alkoholu. One (posebice patronažne i školske sestre) specifičnim intervencijama, kao što su edukacija i savjetovanje, pridonose boljoj osviještenosti populacije, osobito školske djece i mladeži koje su najranjivija skupina za razvoj ovisnosti. Zadaća svake medicinske sestre je da kontinuirano u svom radu, bez obzira na to u kojoj razini zdravstvene zaštite radi, educira i senzibilizira zajednicu o problemu ovisnosti o alkoholu.
22. srpnja 2022.
Mali OGLASNIK
PRODAJEM MLADE PAPIGE �grice i fišere. Tel: 098/9443339
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
MOTORNA VOZILA PRODAJEM MOPED TOMOS APN 6 1990. god., prvi vlasnik, cijena 850 eura (nije fiksna), mob. 099/8175-988 PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821
POLJOPRIVREDA PRODAJEM DVIJE INOX BAČVE Le�na od 60 i 130 litara. Info na tel: 040/858-424 ili 098/9422821 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJEM PLUG OLT Slavonac - dvije brazde, malo korišten. Mob. 097/728-9476 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 45-06 bez kabine 1984. god., 2100 rs, ispravan, povoljno. info na mob. 098/170-5311 PRODAJEM SJEME repice za zelenu gnojidbu sorte rauola po cijeni od 15 kn/kg. Novo Selo Rok, tel. 040/853-258 PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA u Pušćinama vel. 22x55 m, blizina gl. ceste, cijena 20.000 eur. SMS na mob. 099/7447-710 PRODAJEM drvene bačve za vino i vinski ocat po 5 kn/lit, Kontakt: 099 6714 888
USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 TRAŽIM USLUGU CIJEPANJA DRVA. Kontakt: 099 6714 888
POSAO
TRAŽITE DOBAR POSAO U DOBROM TIMU (9)? Upošljavamo: • KONOBAR, ŠANKER, može se naučiti…. • osobu za čiščenje i pomoć u kuhinji…
Uvjeti odlični.
Očekujemo Vas na dogovor u Maloj Hiži Mačkovec.
Najaviti se na 098 241 666.
Oglasnik 41
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
POZNANSTVA SLOBODAN MUŠKARAC (53 g) tražim slobodnu žensku osobu za vezu ili brak, mob: 099/856-7418 ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067
NEKRETNINE
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230
www.sms-nekretnine.hr
PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184 KUPUJEM MANJE ZEMLJIŠTE s ruševinom na području općine Štrigova, bez vinograda, do 15.000 eura. Broj telefona je 091/4787-530. Prodaje se VIKENDICA sa parkiralištem i vinogradom (1000 čokota) u Vukanovcu 59c. ukupne površine 2330m2. Cijena po dogovoru. Upita� na tel.098/9394-637. KUPUJEM PARCELU u briježnom Međimurju za vrt i voćnjak. Info na mob: 095 505 2760
IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEMO TROSOBNI STAN u Mačkovcu. Posebno ulaz i sva brojila, centralno grijanje na plin, dva parkirna mjesta, sjenica, voćnjak. Info na mob +385 98 600 100 IZNA JML JUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću, EC/D. Mob. 091/1680-470
ŽIVOTINJE PRODAJEM INDIJSKE PATKE TRKAČICE - tzv. pužomorke, stare 6 tjedana, info na mob. 095 3868 373
RAZNO KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098 92 190 92
KLIMA UREĐAJI
Midea • KOREL • TOSHIBA Wifi
* 3,6 kW već od
2999 kuna
PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/2872453 PRODAJE SE: Nau�čki vodič Jadrana, Peljar za male brodove, Jadran okom galeba po cijeni od 150 kn/kom. Šaljem poštom, Zagreb, 091/9240-293 Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517 PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422821 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
+++
TEL: 040/ 363 396 PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107
INVALIDSKA KOLICA, vrlo malo korištena, cijena 700 kn. Info na mob. 098/173-9167
PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm. Cijena 250 kuna. Info na mob. 098/173-9167
Prodaje se dvorac na napuhavanje dimenzije 280x230x215 cm, cijena 1000 kn. Kontakt: 098 978 5145
Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841
Tarot majstori odgovaraju na Vaša pitanja! Dopus�te da Vam pomognemo riješi� ili ublaži� Vaše probleme.
064/50-22-05 tel. 3,49; mob. 4,78 kn/min Maratela mreće d.o.o. 072/700700, +18
NAZOVITE NAS ODMAH!
1401
Prodaje se digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TV-antena, anatomski jastuk Dormeo te dva para muških ljetnih smeđih cipela br. 42. Info na mob. 098-91-58-640 PRODAJEM: žuta kišna odijela po cijeni od 100 kn/kom i nautičke prsluke po cijeni od 200 kn/kom, šaljem poštom pouzećem. Zagreb, 091/9240-293
A
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:
MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�
Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.
VATROGASCI MEĐIMURJA
42
22. srpnja 2022.
“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”
MEĐIMURSKI vatrogasci spremi za olimpijadu u Celju
Četiri ekipe brane boje Međimurja Piše i foto: Mario Golenko
U nedjelju 17. srpnja ispred vatrogasnog doma u Čakovcu u 9 sati okupile su se ekipe koje idu na vatrogasnu olimpijadu u Celje.
Ispratili su ih župan Matija Posavec i gradonačelnica Ljerka Cividini. Na olimpijadu idu postrojbe JVP-a muški A, žene A Palinovec, žene B Mali Mihaljevec i Sportska
vatrogasna udruga Žiškovec. U pratnji su međunarodni suci Mladen Kanižaj i Damir Novak te Hrvoje Novaković, trener mladeži Republike Hrvatske. Ukupno je iz Međimurja otišlo
Zajednička fotografija svih sudionika prije polaska
10 vozila i oko 50 ljudi. Uz spomenute goste, bili su i neki od dužnosnika VZ-e Međimurske županije, v. d. županijskog vatrogasnog zapovjednika Robert Meglić i tajnik Nikola Besedić, a tu su
bili i čelnici natjecateljskih ekipa. Iskorištena je prilika i za zajedničku fotogra�iju nakon čega se pod sirenama i svjetlima krenulo na put. Kod Graničnog prijelaza Bregana pridružili su se ostalim
ekipama iz Hrvatske i svi zajedno krenuli put Celja. Dan D je predviđen u subotu, 23. srpnja. Želimo našim vatrogascima puno uspjeha i žetvu medalja!
je za predsjednika, Ivan Kramar za zapovjednika, a Luka Bučkarić za tajnika. Potom je održana podjela vatrogasnih
priznanja i zahvalnica zaslužnima koji su dali svoj doprinos radu društva. (sh)
DVD Čehovec
Proslavili veliki 90. rođendan Dobrovoljno vatrogasno društvo Čehovec osnovano je davne 1931. godine te je u protekle nedjelje, 3. srpnja, svečano obilježilo 90. godinu svog neprekidnog rada i postojanja. Danas društvo ima 49 članova, 36 muška i 13 članica ekipe koji s ponosom nastavljaju tradiciju vatrogastva. Nakon dočeka uzvanika ispred pila sv. Ivana Nepomuka, svečanim mimohodom vatrogasci su se vozilima i sa zastavama uputili prema društvenom domu gdje je održana svečana proslava na kojoj su dodijeljene prigodne nagra-
de i priznanja vatrogasnim veteranima, zatim zlatne, srebrne i brončane medalje i plamenice te zahvalnice. Obilježavanju ove obljetnice nazočio je župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnik grada Preloga Ljubomir Kolarek, glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske Slavko Tucaković, predsjednik Vatrogasne zajednice grada Preloga Slavko Štefan te predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Čehovca Matija Strahija. Na bogatu povijest i vrijedan rad društva u prigodnom govoru podsjetio se
Članovi DVD-a Čehovec s ponosom su proslavili 90. rođendan predsjednik DVD-a Čehovec Mario Vrbanec. Što se tiče samih početaka, izdvojio je kako se 1931. godine pojavila
ideja, ali i potreba da se osnuje vatrogasno društvo. Inicijatori osnivanja DVD-a bili su mještani, a Josip He�inger izabran
Zajednička fotografija za trajnu uspomenu
90. OBLJETNICA Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lopatinec
Zlatne medalje uručene Mladenu Đuranu, Juraju Škvorcu i Zlatku Škvorcu Piše: Sanja Heric
Velikom je svečanošću u subotu, 2. srpnja, u Pleškovcu obilježena 90. obljetnica osnutka Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lopatinec. Svečanost je započela državnom i vatrogasnom himnom izvedbom Pjevačkog zbora Sveti Juraj na Bregu. Nazočne su pozdravili posebni gosti, župnik Župe Sveti Juraj na Bregu Ivica
Puškadija, predstavnik Kluba veterana Vatrogasne zajednice Međimurske županije Ivan Novak, predstavnik DVD-a Vođinci iz Slavonije, načelnik Svetog Jurja na Bregu Anđelko Nagrajsalović, predstavnik Vatrogasne zajednice općine Sveti Juraj na Bregu Nikola Babić i predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice i predstavnik i potpredsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Aleksandar
Karlovčec. Svečanosti su prisustvovali gosti iz susjednih i prijateljskih DVD-ova: Vučetinec, Zasadbreg, Brezje, Mali Mihaljevec, Knezovec, Šenkovec, Čakovec, Štrigova, Martinuševec, Mihovljan i DVD Vođinci iz Slavonije. Od uzvanika još su bili prisutni predstavnici udruga općine Sveti Juraj na Bregu: NK Venera PMP, Vredne roke, Frkanovčani, Sport za sve i ostali podupirajući članovi i
mještani općine. Blagajnica DVD-a Lopatinec Maja Bistrović vodila je program i održala prigodan govor o povijesti društva spomenuvši važne činjenice vezane za osnivanje i djelovanje društva, nekad i danas. Članovi vatrogasne mladeži Mateja Miklin i Vinko Košak pročitali su kratak osvrt na rad Društva s djecom. Podijeljena je spomenica za 10 godina rada u Društvu Tomislavu Horvatiću, a za
20 godina rada Maji Bistrović. U radu Društva svojim trudom i radom istaknuli su se pojedini članovi koji su i prigodno nagrađeni. Vatrogasna medalja s brončanim obilježjem uručena je Mateji Novak i Maji Bistrović. Vatrogasna plamenica s brončanim obilježjem uručena je Bruni Šprajcu, Tomislavu Horvatiću i Bojanu Bistroviću. Vatrogasna plamenica sa srebrnim obilježjem uručena je Dani-
jelu Vinkoviću, Filipu Novaku i Emilu Đuranu. Vatrogasna medalja sa zlatnim obilježjem uručena je Mladenu Đuranu, Juraju Škvorcu i Zlatku Škvorcu. Na kraju svečanog dijela predsjednik je pozvao sve prisutne da ostanu na domjenku i ugodnom druženju uz Rangers band, a svečanost je zatvorena izvedbom pjesama Pjevačkog zbora Sveti Juraj na Bregu.
VATROGASCI MEĐIMURJA
22. srpnja 2022.
43
“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”
O najmlađeg do najstarijeg člana, svi zajedno poziraju za veliki jubilej
DVD Strahoninec proslavio 100. obljetnicu
Uvijek u samom vrhu vatrogasnih natjecanja - 100 godina tijekom kojih smo napravili nevjerojatne stvari počevši od samih natjecanja gdje smo uvijek bili pri samome vrhu u Međimurju, Hrvatskoj, a i šire, rekao je predsjednik DVD-a Strahoninec Vanja Tomašić Piše i foto: Mario Golenko
DVD Strahoninec proslavio je svoj veliki stogodišnji jubilej na velik način. Goste je dočekao pozdravni odred sa starinskim aluminijskim kacigama predvođen zapo-
vjednikom DVD-a Danijelom Pataftom. Pozdravili su svako pridošlo izaslanstvo i na kraju župana Matiju Posavca i načelnika Franju Lehkeca. Nakon okupljanja uslijedilo je postrojavanje i mimohod ulicama Strahoninca
Lijepa gesta bratskog društva iz Slovenije PGD-a Gorišnica
uz goste Puhači orkestar Goričan i Mažoretkinje Nedelišća. Na kraju su pristigla sva vatrogasna vozila s upaljenim rotirajućim svjetlima. Usprkos vrućini uz glazbu i ples mažoretkinja izdržalo se u mimohodu, a i brojni građani izašli su na prozore. U mimohodu je sudjelovala i starinska šprica ispred sjajnog novog vozila.
Blagoslov novog vatrogasnog vozila
Župnik Vladimir Kolarić posve�o je novo vozilo i zastavu društva
Dobrodošlica izaslanstvima ostalih DVD-ova
Nakon mimohoda nastupilo je posvećenje novog kombija marke Opel Vivaro. Posvećenje i kratku propovijed vodio je župnik Vladimir
Kolarić, blagoslovio je vozilo i zastavu DVD-a, nakon čega je načelnik Franjo Lehkec predao zastavu i vozilo zapovjedniku Danijelu Patafti. Predsjednik DVD-a Strahoninec Vanja Tomašić zatim je održao kratak osvrt na 100 godina postojanja društva gdje je napomenuo velike uspjehe na natjecanjima, kao i izgradnju doma i nabavu vatrogasnih vozila. Napomenuo je i kako to sve ne bi bilo moguće bez požrtvovnosti članova koji svoje slobodno vrijeme pretpostavljaju u radu društva. – Iza nas je je velikih 100 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Strahoninec, mogli bismo čak reći i veličanstvenih. Sto godina tijekom kojih smo napravili nevjerojatne stvari počevši od samih natjecanja gdje smo uvijek bili pri samome vrhu u Međimurju, Hrvatskoj, a i šire. Nakon tih natjecanja ime Strahoninec još se dugo pamti. Zahvalio bih i svim našim mještanima, Općini Strahoninec i ljudima dobre volje koji nam uvijek pomognu, bilo što da nam treba, rekao je predsjednik Vanja Tomašić. Zatim je uslijedila podjela priznanja zaslužnim članovima za dugogodišnji rad
u Društvu kao i za požrtvovnost u akcijama. Gosti na dodjeli bili su Gordan Filinić, dipl. ing. sig., pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za logistiku i Nikola Besedić mlađi, tajnik VZ-e Međimurske županije.
Kolege Slovenci donijeli im 500 eura Posebno iznenađenje priredili su kolege iz Slovenije, Prostovoljno gasilsko društvo Gorišnica predalo je predsjedniku Vanji Tomašiću donaciju od 500 eura.
Tko su dobitnici priznanja i odlikovanja? Povodom 100 godina djelovanja, DVD Strahoninec dodijelio je svojim članovima odlikovanja i priznanja. Zlatnu vatrogasnu medalju primio je Stjepan Dvorščak, dok su srebrne vatrogasne medalje uručene sljedećim članovima: Stjepan Patafta, Vesna Patafta, Smiljana Kanižaj, Ivan patafta, Maja Škvorc, Zvonko Kovačić, Slavica Kovačić i Želimir Patačko. Brončane vatrogasne medalje uručene su Jurici Blagusu, Jasminki Kocijan, Biserki Tompoš, Sandri Kovač, Želimiru Patačku, Damiru Žgancu i Teni Bujan. Danijelu Patafti uručena je zlatna vatrogasna plamenica, a srebrne su dobili Zlatko Golec i Robert
Kovač. Brončane vatrogasne plamenice uručene su sljedećim članovima: Duško Senčar, Vanja Tomašić, Robert Vrbanec, Zdenko Varga i Marko Puljić. Spomenicu za 20 godina rada primili su Robert Vrbanec, Stjepan Ceglec, Vanja Tomašić, Maja Škvorc i Smiljana Kanižaj. Branku Komaru i Ružici Kralj uručene su spomenice za 30 godina rada, dok su Antun Varga i Stanko Varga primili spomenice za 40 godina dobrovoljnog rada. Kao šećer na kraju, Franji Dolaru uručena je spomenica za 50 godina rada. DVD Strahoninec dodijelio je i kolegi Branku Zamudi iz PGD-a Gorišnica plaketu za međunarodnu suradnju. (sh)
44
Međimurska kuharica
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
22. srpnja 2022. Sastojci:
Biskvit: - 15 dag lješnjaka - 6 bjelanjaka - 6 žlica šećera - 6 žlica brašna
Recept plus
Monte torta
Odrezak u umaku od lisičarki s okruglicama od kruha Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan
B
ez obzira na to odlučite li se za međimurski ugostiteljski objekt prepoznatljiv pod brendom Arka u Svetom Martinu na Muri, Žabniku ili Vučetincu, sigurno je jedno, svugdje će vas dočekati svježe pripremljena, nadasve ukusna i maštovita te pripremljena prema tra-
Sastojci:
- svinjski odrezak - lisičarke - okruglice od kruha - maslac - sol, papar - lovorov list - peršin - brašno
dicionalnim receptima ili pak receptima modernih jela. Arka je poznata po pizzama, jelima s roštilja, a dostava i catering također su dio ugostiteljske ponude. Vrsni kuhar Miroslav Krnjak za vaš nedjeljni objed odabrao je pripremiti odrezak u umaku od lisičarki s okruglicama od kruha. U nastavku donosimo recept, a vi krenite u nabavku namirnica te nakon toga s veseljem u pripremu ovog �inog jela. Svinjski odrezak uvalja se u brašno te stavi prepeći na maslac i ulje. Dodaju se lisičarke, sve zalije temeljcem, začini (sol, papar, lovorov list, peršin) i pusti dinstati oko 15 minuta. U međuvremenu se naprave okruglice od kruha, stave se kuhati u vrelu posoljenu
Vino tjedna
gore. Osam decilitara mlijeka zagrije se s vanilin-šećerom. U to se dodaju žumanjci sa šećerom, dva pudinga od vanilije, dvije žlice brašna i dva decilitra mlijeka. Ukuhati kao puding. Margarin se izmiksa sa šećerom i doda u hladnu kremu. Čokolada se otopi na pari i doda u polovicu kreme. Nutella se rastopi i njome se namažu lješnjaci. Smrvljene kekse treba rasporediti po Nutelli, a na kekse petit staviti žutu kremu. Na kraju se doda šlag. U slast vam bilo! (rr)
Krema II. - 20 dag Nutelle - 15 dag keksa pe�t - 10 dag čokolade za kuhanje - 1 šlag
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA
Kuhar Miroslav Krnjak
vodu, a kad su kuhane, stave se u otopljeni maslac. Na tanjuru se serviraju okruglice od kruha, svinjski odrezak i umak od lisičarki. Sve možemo ukrasiti rajčicom i listovima rikole. Dobar tek vam žele djelatnici restorana Arka!
Urban red obiteljske Vinarije Štampar Ivana Krnjak iz ugostiteljskog objekta Arka uz odrezak u umaku od lisičarki i s okruglicama od kruha preporučuje servirati crveno vino Urban red proizvedeno i odnjegovano u obiteljskoj Vinariji Štampar. Riječ je o vinu koje krasi
Oguljene lješnjake malo prepržimo pa ih nasjeckamo na komadiće. U posudi miksamo bjelanjke. Kad je snijeg čvrst, dodamo šećer i još miksamo. Na kraju lagano umiješamo brašno. Kalup za torte obloži se papirom za pečenje, premaže maslacem i posipa brašnom. Na to se dodaju usitnjeni lješnjaci i bjelanjak pa se stavi peći 10 minuta na 180 stupnjeva. Ohladi se u hladnjaku. Ohlađeni biskvit okrene se tako da biskvit bude dolje, a lješnjaci
Krema I. - 6 žumanjaka - 10 dag šećera - 2 pudinga (vanilija) - 1 l mlijeka - 2 žlice brašna - 25 dag maslaca - 10 dag šećera u prahu - 1 vanilin-šećer
duboka tamnocrvena boja s re�leksima ljubičaste (13 % alk.). Vino je sočno, dinamično, voćnog je karaktera. Miris je slojevit jer se isprepliću note poput paprati sa zrelim višnjama i primjesama tamne čokolade. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)
Pinsa romana s pestom i mortadelom Priprema: Umijesite sve sastojke u tijesto i ostavite da fermentira 12-18 sati na sobnoj temperaturi. Nakon toga tijesto premijesite i stavite u hladnjak na 2 sata. Nakon 2 sata izvadite tijesto na sobnu temperaturu da se temperira tridesetak minuta. Razvaljajte ili razvucite rukom u ovalni oblik. Namažite pestom od bosiljka i pinjola i pecite 20 min na 200 stupnjeva na prethod-
no zagrijanoj tepsiji/pekaču/ kamenu. Na tople pečene pinse stavite nadjeve po želji.
Sastojci: Sastojci za �jesto: - 210 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova - 40 grama semolina brašna - 1/2 žličice soli - 1/2 žličice kvasca - 1 žlica maslinovog ulja - 150 ml vode Sastojci za nadjev: - pesto od bosiljka i pinjola - burrata - mortadela - pistacije
22. srpnja 2022.
Narodna kuharica 45
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Recepti iz domaće međimurske kuhinje
MAJA BAKSA iz Belice
Domaća štruca s orasima i makom Kolač predstavlja pravi izazov za sve kuharice jer jako je teško postići da tijesto bude dovoljno mekano i rahlo Piše: Aleksandra Sklepić
O
rehnjača i makovnjača ili popularno, štruca s orasima i makom, glavni je desert međimurske kuhinje i potrebno je mnogo truda, iskustva i ljubavi prema kuhinji da bi ispala prava domaća, onakva kakvu su pripremale naše bake i mame. Taj naoko jednostavan kolač predstavlja pravi izazov za sve kuharice jer jako je teško postići da tijesto bude dovoljno mekano i rahlo. Kako treba izgledati i kakav okus i mekoću treba imati prava štruca od oraha i maka, savršeno dobro zna Maja Baksa iz Belice koja je usavršila pripremu i izradu bezbrojnih domaćih, tradicionalnih jela i kolača. - Po struci sam ekonomski tehničar, ali obavljam posao
domaćice. Ujutro rano ustajem i prva je na radu kavica. Nakon toga otpremim djecu u školu i sa suprugom idemo na polje gdje nam pomažu njegovi roditelji. Imamo vlastiti OPG i bavimo se proizvodnjom krumpira. Ovih dana vadimo krumpir i kasnije ga pakiramo i pripremamo za daljnju prodaju. Imam i vlastiti mali vrt u kojem uzgajam povrće za obiteljske potrebe: salata, rajčica, mrkva, krastavci, luk… Nakon cjelodnevnog posla i brojnih obveza nije mi teško pripremati svakojake obroke za svoju obitelj jer uživam u tome, posebno u tradicionalnim međimurskim jelima za koje nemam recepte, već sve pripremam “od oka”. Maja i njen suprug Goran ponosni su roditelji dvojice sinova Doriana (15) i Emila
Maja sa svojom štrucom od oraha i maka (10). Vole zajedno provoditi slobodno vrijeme, a posebno im je lijepo putovati kad to dopuste obveze. Osim što voli kuhati, Maja uživa u uređenju
Sastojci: Za �jesto: - 1 kvasac - 5 dl mlijeka - 400 – 500 g glatkog brašna - 1 jaje - 3 velike žlice šećera - malo soli Za nadjev od oraha: - 400 g mljevenih oraha - 2 dl mlijeka - 120 g šećera
Za suprugov rođendan pripremljena je posebna međimurska delicija
Za nadjev od maka: - 400 g mljevenog maka - 2 dl mlijeka - 120 g šećera
vlastitog dvorišta i sadnji cvijeća, rado kosi travu koje ima jako puno u svom dvorištu, a veseli ju uređivanje ukrasnih grmova koje uređuje svim prijateljima i rodbini. Dežurna je kuharica za razne obiteljske svečanosti, kad peče torte koje svi jako vole. Osim toga, doznali smo, spretna je i u pripremanju brojnih drugih međimurskih specijaliteta kao što su prezvušti, cvirki, a i domaće pogače, variva i brojne obvezne međimurske delicije. - Kuham od osnovne škole. Sa svojih 38 godina znam skuhati i ispeći sve što treba, čime se ponosim. Za to sam zahvalna mami i teti jer su me naučile da se ne bojim isprobavati i volim sve raditi, tako da mi ništa nije teško. Osim što voli kuhati, Maja rado pazi svog malog nećaka Roka, a kad joj je prilika, uživa u vožnji biciklom. Ta svestrana mlada žena prava je čuvarica međimurske tradicionalne
kuhinje i dokaz je da vrijedne Međimurke u kratkom danu uspijevaju biti i uspješne majke, radnice i vrijedne kuharice tradicionalnih jela, što zaslužuje svaku pohvalu.
Priprema:
Zamijesiti dizano tijesto od sastojaka. Prije nego se kvasac doda u brašno, razmutiti ga u malo toplog mlijeka i ostaviti da se digne u posebnom lončiću. Kad se digne, uliti ga u pripremljeno tijesto, zamijesiti i ostaviti da se tijesto digne. Pripremljeno tijesto razdvojiti na 2 jednaka dijela i na podlozi razvaljati na veličinu pleha. Nadjev pripremiti posebno, orahe i šećer preliti mlijekom, a isto tako posebno i mak. Razvaljano tijesto premazati nadjevom i narolati. Premazati razmućenim jajetom. Staviti na nauljeni pleh u pećnicu i peći od 30 do 40 minuta na od 150 do 180 stupnjeva.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
Kako konkurirati za nagradu?
predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 26 srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 29. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Ovotjedna dobitnica je: Branka Fegeš iz Nedelišća novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
br. 1401 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 26. srpnja 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 29. srpnja
46
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)
Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću, pa će se najvjerojatnije povući u mir svog doma gdje će uživati udvoje. Oni koji još traže srodnu dušu vjerojatno će postati glavna zvijezda intenzivnih večernjih izlazaka. Uslijedit će mudrija faza nakon što ste možda morali pognuti glavu. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
Gdje god se pojavili, primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, bolje pogledajte s kim radite. Želja za akcijom bit će jaka, ali okolnosti će vas stalno navoditi na rad iz sjene. LAV (23.7. - 23.8.)
Vaš privatni život bit će dinamičniji nego kod većine drugih. Ovi dani mogli bi donijeti poznanstvo koje će u vama probuditi iskrene emocije. Mnogi će biti iznenađeni. Bit će poziva za zabave. Došlo je vrijeme kad sve u vezi svog posla možete sagledati u cjelini. VAGA (24.9. - 23.10.)
Bit će malo manje događaja, ali vaš ljubavni život i dalje će biti relativno dobar. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima. Dani su dobri za sređivanje sitnijih poslova. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
Ovih dana nisu isključene situacije kad se pod svaku cijenu nabacujete osobama suprotnog spola, ali one ne reagiraju prema vašim očekivanjima. Ljudi s kojima poslovno surađujete i koji su vam nadređeni, mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. VODENJAK (21.1. - 19.2.)
Vjerojatno ćete imati potrebu malo se distancirati od voljene osobe ili će vaše ljubavno raspoloženje splasnuti. No jednako ćete ostati raspoloženi za zabave, pa će izlazaka biti. Ipak, odnosi koje ćete stvarati ostat će na površnoj razini. Dobro su vam postavljene suradnje za sve nove ideje i projekte.
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
22. srpnja 2022.
Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger
BIK (21.4. - 20.5.)
Sigurnost i dugovječnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo trajne opcije odnosa. Maštat ćete o nekoj novoj karijeri. RAK (22.6. - 22.7.)
Iz dana u dan vi ćete se osjećati sve bolje u društvu voljene osobe. Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti na zanimljivo putovanje udvoje, a treći, koji su možda još sami, počet će izlaziti više. Zamišljat ćete se na vodećim pozicijama. DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Netko od vaših prijatelja mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti hoćete li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u ljubavnu vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u duljim vezama bit će dobro. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
Postat ćete mirniji i tiši. Jedino ćete rado pričati. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili. Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom s kojom ih se ni po čemu ne bi moglo spojiti. Tu je sve zasad upitno. Ne ulazite u rasprave sa suradnicima. JARAC (22.12. - 20.1.)
Oni koji su još sami gotovo sve slobodno vrijeme pozivat će prijatelje u svoj dom, a upravo preko njih mogli bi upoznati novu ljubav. Oni u vezama izlazit će zajedno na atraktivna mjesta i rijetko će biti sami udvoje. Ne zaboravite se odmarati. Budite strpljivi i umjereni u svemu. RIBE (20.2. - 20.3.)
Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojima će biti dosta prilika za zbližavanja. Vaš društveni život bit će zanimljiv, a vi veseli i zadovoljni. Ako ste još sami, nemojte sjediti kod kuće, idite među ljude. Oni vas jedva čekaju. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1400
Stari grad Zrinskih
Poslijeratni život u Starom gradu
T
ijekom svoje duge povijesti čakovečki Stari grad preživio je i teža razdoblja, pa je strpljivo podnio i onih nekoliko godina mađarske okupacije. Isprva se činilo da će s oslobođenjem vratiti staru slavu, obnoviti hrvatski identitet te ponovno zasjati zrinskim sjajem. No, svršetkom rata na scenu stupa pobjednička euforija u kojoj novoustrojeni autokratski režim nastoji svim silama, vrlo okrutno i osvetoljubivo, nametnuti kontrolu nad svim sferama društvenog života. U zatvorskim ćelijama Staroga grada promijenili su se samo “stanari”: umjesto protivnika mađarskog okupatorskog režima sada se tu zatvaraju njegovi stvarni ili izmišljeni suradnici, aktivisti HSS-a, sumnjivi „neprijateljski elementi”, pa čak i jadnici koji su se nekome zamjerili. Smrtne i dugogodišnje zatvorske kazne, zapljena cjelokupne imovine i oduzimanje građanskih prava postaju dio svakodnevice. No, to je bila tek jedna strana priče. Druga, koja se dotiče ovog eseja, jest odnos novih vlasti prema kulturno-povijesnoj baštini, pa i prema Starom gradu. Pojedincima koji su razmišljali svojom glavom već je tada bilo jasno da se staroj čakovečkoj utvrdi kroji sudbina koja neće imati vidljiv pečat slavne prošlosti, osobito ne one povezane s obitelji Zrinski. To je bila znakovita naznaka slabljenja njezina nacionalnog i kulturno-povijesnog identiteta. Slično su Hrvati izigrani i 1919. godine kada su u Zagrebu masovno i s velikim ushićenjem dočekali posmrtne ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste
Frankopana, misleći da će u Državi SHS konačno moći slobodno slaviti svoje nacionalne tradicije iz prošlosti. A samo godinu dana prije toga pucnjava na hrvatske domobrane na zagrebačkom Jelačić placu jasno je ukazala da to neće biti tako. I doista, nakon ceremonijalnog ukopa hrvatskih mučenika u kriptu zagrebačke prvostolnice na Zrinske se polako zaboravilo, pa je i njihov dom u Čakovcu baš tih međuratnih godina prepušten najžalosnijoj sudbini. Naravno, što se drugo moglo i očekivati od centralizirane države koja prema Hrvatima i njihovim povijesnim tradicijama nije imala prevelike sklonosti. Nakon Prvog rata očekivali smo da ćemo postati narod sam po sebi, ničija kopija i ničiji sluga, pa smo se, sasvim logično, povjerili svojoj nadahnjujućoj prošlosti i velikanima – jer prošlost je ono što nam govori tko smo. Bili smo izigrani i prevareni. I onda još jedanput nakon Drugog rata. No, krenimo redom i pogledajmo što se u Starom gradu događalo od 1945. do danas. Odmah nakon oslobođenja, umjesto Čakovečke mađarske kraljevske državne trgovačke srednje škole grofa Nikole Zrinskog, u Starom gradu otvorena je nova škola jednostavnijeg naziva: Trgovačka akademija. Ime Nikole Zrinskog je izostalo, a doskora je nestalo i s adrese rezidencije slavnih hrvatskih banova: Zrinski trg je preimenovan u Trg Republike. Na takve odluke isprva nitko nije obraćao pozornost, premda se u njima već nazirala jasna rezerviranost komunističkih vlasti prema “klasnim neprijateljima” –
feudalcima. Usto, Zrinski su bili slabija strana jer ih nije ni bilo, a budući da se nije našao nijedan „odvjetnik“ koji bi ih posthumno zastupao, ispalo je da se nadobudni lokalni vlastodršci bore s duhovima prošlosti. S unaprijed poznatim ishodom. No, pustimo na trenutak ideološke igre koje su se u to olovno vrijeme uvlačile u sve strukture novonastale države i zadržimo se na Starom gradu i ljudima koji su u njemu živjeli ili se školovali. Činjenica je da su u Drugom svjetskom ratu i poslijeratnom razdoblju njegovi većinski stanari bili srednjoškolci: tijekom rata polaznici mađarske trgovačke srednje škole, a nakon rata Trgovačke akademije. Stari grad je u obama slučajevima bio jedan veliki đački dom, a mladima su svugdje u svijetu, u svim državama i sistemima, najvažnije dvije stvari: druženje i zabava. Teško ih je s bilo čime zavesti, a osobito se ravnodušno odnose prema političkim dogmama i ideologijama: uglavnom priželjkuju da ih se pusti na miru kako bi sami pronašli svoj put. Ako pak ih kojim slučajem zadesi, oni će i u najgorem zlu i nevolji za sebe pronaći nešto dobroga. Evo jednog detalja iz tog ratnog vremena koji nam je ispričao tadašnji učenik mađarske trgovačke srednje škole, Čakovčanin Ivan Petriš. – Jedino dobro što mi je ostalo u sjećanju iz razdoblja mađaronštine jesu športske aktivnosti. Mađari, velika športska nacija, uveli su fiskulturu kao nastavni predmet. Svaki dan prije početka nastave, u pola osam ujutro, sastali bismo se u parku
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
(Perivoj Zrinskih, op. ur.) kako bismo petnaestak minuta gimnasticirali, a potom smo uz pjevanje mađarskih koračnica ušli u Stari grad, u školsku zgradu. U školi se igrao nogomet, tenis, stolni tenis i drugi športovi u kojima su neki od učenika trgovačke škole poslije postigli vrhunske rezultate. Često smo išli u Nagykanizsu na nogometne susrete, ali i Mađari su tako uzvraćali nama u Čakovcu. Uzor su mi bili stariji učenici: nogometaš Franjo Bezeredi i stolnotenisač Viktor Benčik. Isticao se i Ladislav Legenstein, sin Geze Legensteina, svestranog športaša čijom je ljubaznošću Čakovečki športski klub imao svoje sjedište u njegovoj Gradskoj kavani Royal. Laci, kako smo ga mi Čakovčanci zvali, kao talentirani športaš dobro je igrao nogomet i ping-pong, a nakon rata postao je i državni prvak u tenisu. Taj športski duh iz školskih dana poslije me pratio cijeloga života, do danas. Ne kaže se bez razloga da školsko znanje i navike ostaju trajne.
22. srpnja 2022.
Prognoza i razbibriga 47
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Termometri bi se mogli zagrijati do 37 stupnjeva VREMENSKA SLIKA: Temperatura zraka posljednjih par dana ponovno je krenula preko 30 Celzijevih stupnjeva, ali su noći bile svježe. U narednih nekoliko dana bit će još toplije, jako vruće s temperaturama i preko 35 Celzijevih stupnjeva. Opširnije o prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Još malo toplije vrijeme možemo očekivati u petak
kad se nastavlja pretežno sunčano. Noćna temperatura ipak ostaje ugodna, između 15 i 18 °C, ali najviša dnevna bit će oko 36 Celzijevih stupnjeva. Savjete za takve vruće dane već svi uglavnom znamo – laganija hrana, više tekućine, manje �izičkih napora te izbjegavanje boravka na suncu između 10 i 17 sati. Najtopliji dan mogla bi biti subota s temperaturama i preko 37
°C. Naravno, ostaje sunčano uz uglavnom slab dnevni povjetarac. Navečer i u noći na nedjelju sa sjeverozapada porast naoblake uz mogućnost za lokalne grmljavinske pljuskove. Nadajmo se da neće biti nevremena. Zato bi u nedjelju vrućina trebala bar malo popustiti. I dalje većinom sunčano vrijeme (ako i bude kojeg kratkog lokalnog pljuska u noći, to će brzo proći). Pirkat
SKANDINAVKA Autor: SLIKARICA MILAN AMATERKA ĐURIĆ, IZ Nedelišće OTOKA
AFRIČKA DRŽAVA
6
AM. POKRETNI SLO. PJEVAČ DIO KACIGE LOVEĆI GLUMICA SOULA KOJI SE NAHVATATI RINA REDDNIG SPUŠTA (1907-1979) (1941-1967) PRED LICE
će vjetar sjevernih smjerova pa će dnevni maksimalac biti malo niži – između 31 i 34 Celzijeva stupnja. Početak novog tjedna donosi novo jačanje vrućine. U ponedjeljak suho, sunčano i vruće uz dnevni maksimalac oko 35 Celzijevih stupnjeva. Još malo toplije vrijeme možemo očekivati tijekom utorka kad bi se termometri mogli zagrijati do 37 Celzijevih stupnjeva. Po trenutnim pokazateljima izgleda da bi krajem utorka i u srijedu opet postojala mogućnost da se kroz Alpe probije malo svježine. Moguće je da bude pokojeg grmljavinskog pljuska uz osvježavajući zapuh sjeverca. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu
VRSTA ČLAN VINOVE SOCIJALISTIČKE LOZE I VINO STRANKE OD TE LOZE
PROVODITELJ AGITACIJE NAPRAVA ILI STROJ ZA DIZANJE TERETA IZUZEV NADIMAK IVICE OLIĆA «JUGOISTOK»
PAS CRNE DLAKE
KRESIVO, OGNJILO
TROPSKA VOĆKA
OLIVER TORRES ONAJ KOJI GATA ONAJ KOJI SE JAKO MUČI I PATI
«RADIJUS»
ŽITELJ LIBANONA ŽITELJ ANTIČKE GALIJE
BILO
KEC HRVATSKA GLUMICA I REDATELJICA KODAR
AFRIČKI PUSTINJSKI GLODAVAC
CECILIJA OD MILJA
GRAD U J. KOREJI KISIK
SAMICA U ZATVORU
DRONJAK, KRPA
SVEČANA KULTURNA PRIREDBA
KRLEŽINA DRAMA ALPSKI SKIJAŠ, ISTOK
TOMBOLA
ZEMLJIŠNA MJERA (MN.) GLAZBENI ZNAK, KAJDA «RADNI SATI»
DUŠIK
KODIAK ISLAND KUKAC KORNJAŠ, ROGAČ
NADZOR, PROVJERA (MN.)
IVAN ČUPIĆ
prognozu. Preporučujemo da na Facebooku pratite i našu stranicu Kad će Kiša. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060/555-555. Cijena 3,49 kn/min iz �iksnih
IZLAZI
26.7. u 05:27 h 31.7. u 05:33 h
ZALAZI
26.7. u 20:29 h 31.7. u 20:24 h
i 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, infotel. 0800 1234, prognoza izrađena 21. 7.)
METEOROLOŠKI KALENDAR
• 27. srpnja 1651. u velikoj poplavi zbog proloma oblaka u Zagrebu su poginule 52 osobe • 28. srpnja 1947. na Savi kod Zagreba počela najintenzivnija hidrološka suša koja je trajala 126 dana • 30. srpnja 1776. katastrofalna tuča u Osijeku
VICOTEKA
007 Na poslu me zovu 007. - 0 motivacije - 0 vještina - 7 pauza za pušenje
MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela
POČETNA SLOVA IMENA I PREZIMENA SKITALAC
AM. GLUMICA THURMAN
Sv. Ilija gromovnik
Salata Hvalila majka kćerku pred budućim zetom, pa kaže: - Da samo znaš kako je dobra kuharica... Nakon nekog vremena, majka pita kćer: - Kćeri, jesi li oprala salatu? Kći odgovara: - Nisam, mama, ponestalo je deterdženta.
NEDUŽNOST
«AMERICAN PRESS INSTITUTE»
Pučka meteorologija
MEĐIMUR. MANEKENKA KOVAČ «OSOBNI DOHODAK»
AFRODITIN LJUBIMAC U GRČ. MITU PROMETIJ ODUSTAJANJE OD DALJNJE BORBE ITALIJA VLADAR U KANATU
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Neje trelo čuda cajta
M
inuli tjeden sam vam pisal o tomo kak v ovoj našoj, očem reči, Lepoj našoj kradejo, kaj nem rekel hasnujejo ono kaj je ne jivo. Još so ovi naši cajtungi pravzaprav ne došli na svetlo dneva več se zazvedilo kak načelnik Murtera Toni Turčinov rasfrčkavle opčinske peneze na sebe i na ženske okoli sebe, očem reči, pod sobom. Čovek je skočil malo v Osterajh kaj se Austrijancima pofali kak ga v jegovi opčini nega korone i kak ga ve po leti pet pot ljudi vejč nek je to po zimi dok stranjski odidejo. Rekel sam vam da so i opčinari tati, makar so ne hadezeovci, jerbo nebrejo zdržati kaj nej potrošili oliti ponucali vejč nek imajo, dok jim se za to pokaže prilika. Znamo, jerbo smo prečitali kak je Toni ne bil sam v Osterajho i kak je ne sam širil istino o turizmo na Murteru i Kornatima, točneše rečeno, na hataro jegove opčine. Žnjim so bile i dve gospe štere turizma na Murtero imajo v malomo prsto. Ne znati kak je Tonči žnjimi rešaval posle, ali se je zazvedilo kak je v drobne vure (čitaj: sitne sate) završil v javni hiži (to se vam po gracki veli: bordel) i nikaj se je ne čulo kaj je on tam delal sam je došla na svetlo dneva istina da je Toni vu te drobne vure tam peglal kartico i to opčinsko. Nekaj si gruntam, a kaj bi Toni, takši mož kak od brega �krhjeni, mogel delati v bordelo v te drobne vure? Kak zgledi on je hajdi toga zbavil v „črleni hiži“ z črlenimi lampaši da je tripot moral peglati. Znate kak to Mujo veli: tripot je tripot. To je se kaj za ve znamo, ali nišči nam je ne povedal kak je Toni svojoj ženi dopovedal kaj je delal v javni hiži vu te drobne vure i to tripot. Bilo bi jako dobro kaj bi to Toni dal vum kaj bi se i mi od jega nekaj navčili, očem reči, kaj bi znali kaj nek rečemo našim ženama dok dojdemo rano vjutro dimo i ne preveč nalijani. Črez par dni se je zavedilo da je načelnik Toni dobil opčinsko nagrado „Numero uno“ kak čo-
vek šteri je v opčini obrnul nejveč ženi. Nesmo točno zazvedili što je se daval glase je li sam žene ili pak i moški? One šterima je platil so ne mele pravo glasa! Pital je japa Iveka pučkoškolca: - Ivek, kaj bi ti štel biti dok zrasteš, dok bodeš veliki i završiš škole? – Kaj, pak načelnik Murtera! – Sinek moj, i tata bi štel to isto biti bar tak dugo dok ti ne završiš škole.
S Zokijom i Sanjom nam je nigdar ne dosadno??
Prepoveda se, i to na velikom, kak je još ne deta točna na i v klasični gimnaziji v štero je hodal Sanjin i Zokijov sin. Profesorica z matematike je dala malomo Milanovičo za popravak četvorke jenoga zadatka za dimo. Zadatak je bil ovakši: - Ako jeno pivo košta 5,oo kuni kuliko koštajo dve pive? Drugo jutro se je oglasila gospođa Sanja i to prek telefona i prosila je profesorico nek več ne davle tak teške zadatke za dimo jerbo so ne spali celo noč i to zbog radi toga kaj je japa obrnul celo Lepo našo i iskal je de so to itak te pive po 5,oo kuni!?
Nekaj se je ipak pripetilo v Lepoj našoj!!??
Moramo deti roko na srce i priznati da se tomo v Lepoj našoj neje nišči nadjal. Najme kaj, Srbi (čitaj: precednik Aco Vučič) som silom očejo v Jasenovac, a mi Hrvati ne da jim ne damo nek jiv ne pustimo!
Dinamovci so ne do kraja prepravleni
Kak zgledi Zdravkec Mamičov, šteri je na privremenomo poslo pre našim sosedima v Bosni, a još vejč, v Hercegovini je malo pustil z rok cugle labodoritašov, trenerov i uprave Dinamovcov. To se je mam vidlo na prvoj tekmi protiv Lokomotive. Dinamovci so počeli igrati stopram unda dok je Lokomotiva več zabila dva gole. Istina Božek, Dinamovci so se skockali tak da so do kraja utakmice ipak uspeli pobediti Lokose, ali nekak, kak je rekla teca Franca, jako bogo. Nadjali smo se da bodo Dinamovci pokazali kaj znajo i kaj morejo v tork protiv Makedoncov v kvali�ikacijama za Ligo prvakov, ali i tu je ne se genulo kak so splanerali. Makedonci so dvapot vritnuli labodo na Livakovičov gol i zabili so dva gole tak kaj so Dinamovci
jedva uspeli zvleči boda. Trener Dinamovcov Ante Čačič je svoje labodoritaše ne se navčil nek sam pol: do ve je vredilo da je pobednik ona momčad štera zabije vejč golov, ali to je sam jena istina jerbo pobednik more biti i ona momčad štera prime meje golov. Kuliko vidimo tre jeno i drugo meti na pameti jerbo Dinamovci so ne tak jaki kaj bi dečki v navali mogli zabiti vejč golov nek ovi dečki odzaj, skupa z Livakovičom, morejo prijeti.
V Međimorjo se odnavek pilo
Ne bi vam znal reči otkod se je dotepla tua navada v Međimorje kaj je saki den, bil on delovni ili pak svetek, počel z fraklecom. Odnegda so naši ljudi, očem reči, Međimorci meli šego kaj so po svojim gruntima, sadovjakima ili pak goricama pobirali se ono kaj je zraslo, se ono kaj nam je Božek dal i se se pospravljalo (črez prešo ili pak žgajaro) vu �laše, demižonke i lagve tak kaj se je melo za ponucati črez celo leto. Istina Božek, negda je v tem fraklecima, kupicama bilo reda, ali kak nam je dragi Božek sako leto se vejč toga dal tak smo punili fraklece vjutro, a kupice i kupičke odvečer, se gosteše i gosteše. Kak nam je standard rasel tak nam je i žeja bila se jakša i jakša. Zmislim se kak denes, bilo je to pred jeno tridesti-četrdeset let da se je zabranilo piti od jutra pak so se unda i krčme otpirale kesneše. Ali znate več kakši smo mi ljudi i da mi navek zmislimo nekaj novoga ak nam to paše. Znuom da so ranojutarnji težaki meli po oblokima krčmi, ali v dvoraj, fraklece tak da je saki svojega frakleca obrnul i to tak v časi kaj je niti ne moral postati z peciklinom. Tak so delali jeni, dok so drugi kupuvali „unučiče“ po štacunima i vozili so jiv sobom skupa z gablecom. Dok so političari vidli da „dok ne pijejo“ težaki so bole pijani na poslo unda so znova otprli krčme od ranoga jutra i na tomo je ostalo do dneva denešjega. Tre ljude navčiti (to se zove prventiva) kaj ne bodo pili vejč nek morejo podnesti i se bode vredo!
Ice Bar Prague (Izvor: Ice Bar Prague)
OVO NISTE znali
Postoji mjesto u središnjoj Europi gdje je -7 °C Ljudima je trenutno podosta vruće i bore se s visokim temperaturama. Drugi toplinski val nad Europom sve je bliže i ekstremne vrućine prijete svima. Inovativan način kako se rashladiti osmislila je ekipa iz Češke. Naime, njihov Ice Bar radi na -7 Celzijevih stupnjeva i na samo je nekoliko minuta od Karlova mosta u Pragu. Ice Bar poslužuje koktele
KARIKATURA TJEDNA
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
mi prodiremo dublje
na bazi votke u čašama od leda, a namještaj i dekoracije također su izrađeni od leda. Unutrašnja temperatura bara iznosi oko -7 Celzijevih stupnjeva i toliko je hladno da se posjetiteljima dijele kaputi i rukavice, a posjeti su ograničeni na manje od pola sata. Trenutno bi jedan takav ka�ić odgovarao u centru Čakovca da se svi skupa možemo lijepo ohladiti. (st)
www.teamgradjenje.hr
Autor Damir Novak