Međimurske novine 1403

Godina XXVII.

Broj 1403

Čakovec, PETAK, 5. kolovoza 2022.

Cijena 10 kuna

ČESTITAMO 5. KOLOVOZA, DAN POBJEDE, DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA!

Putovanje u Europu dugo trideset i tri godine str. 3 str. 4-5

TEMA BROJA

NAŠI DIJABETIČARI muku muče sa zdravstvenim sustavom, ovaj put zbog glukagona, lijeka za šećernu bolest

TIHOMIRU KAMENIĆU iz Štefanca ukrali 1500 kg luka s polja

Lopovima mogu staviti sol na rep PORCIJUNKULOVO u Čakovcu

Oboreni svi rekordi posjećenosti str. 9

DVOJNE CIJENE u trgovinama str. 6

DONOSIMO POPIS odlikaša

OŠ Orehovica i PŠ Podbrest te OŠ Prelog i PŠ Cirkovljan

Sprej koji može spriječiti smrt naše djece za HZZO nije isplativ!

str. 20

Po cijenama namirnica nema više ručka ispod deset eura

SRETAN ZAVRŠETAK PROMETNE NESREĆE na opasnoj cesti Žiškovec-Štrukovec

Vozačica iz Selnice s str. 9 djetetom završila u bolnici

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 47

2

Aktualno

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

POD VUROM Znate li što se obilježava 5. kolovoza?

Ovih dana bilo je velikih uzastopnih gužvi ljudi u samom centru našeg divnog grada. U moru ljudi, pitali smo nekoliko slučajnih prolaznika znaju li što se obilježava 5. kolovoza i sjećaju li se ili imaju

uspomena na navedeni datum te kako se slavilo u to vrijeme.

Bilo je svakojakih odgovora, u nastavku pročitajte više što naši Međimurci znaju o nadnevku 5. kolovoza i velikoj oslobodilačkoj obljetnici. (st, zv)

Goran Pfeifer, Mačkovec: Godine 95. bio sam još jako mlad. U to sam vrijeme imao 15 godina. Ne sjećam se u sitne detalje što se točno sve događalo, ali znam da je bilo jako puno slavlja u svim dijelovima Hrvatske. Sad u posljednje vrijeme također ne slavim taj datum jer stalno radim, evo, sad mi pada na taj datum taman noćna smjena tako da opet ništa. Uglavnom, najbitnije je sjećanje na naše branitelje koji su se žrtvovali za našu slobodu i neovisnost.

Stjepan Novak, Mursko Središće: Slavi se dan Domovinske zahvalnosti i pobjede naših branitelja. Sjećam se što se točno dogodilo 1995. godine.

Cijele dane i noći smo pra�li na radiju što se točno događa.

Iako smo bili svjesni situacije i znali smo otprilike što će se dogodi�, bili smo jako sretni i ponosni na našu državu i zajednicu.

Milka Magdalenić, Čakovec: Slavi se dan oslobođenja. Sve znamo, mi smo već u poštenim godinama i znamo za ono prije i poslije tog datuma. Sjećam se da je bilo veliko narodno veselje i slavlje, ipak pričamo o slobodi jednog naroda.

Penzići općenito gledaju puno televizije tako da smo svakako informirani o svemu. Dao Bog čim više zdravlja, sreće i slobode!

Josip Vrbanec, Šenkovec: Naravno da znam, slavi se dan pobjede naše Oluje i oslobođenja Knina. Normalno da slavimo i prisjećamo se naše slobode i neovisnos�. Sjećam se da su mediji rekli da kreće naša Oluja i odmah smo znali da će sve bi� u redu. Svi smo navijali kako i na nogometnim utakmicama. Željko Žvorc, Lopa�nec: Nisam iskreno fan obilježavanja 5. kolovoza i općenito narodnooslobodilačke borbe, ali naravno da poštujem svetke i cijele ceremonije. Samo slavlje 1995. bilo je kao i svako oslobodilačko veselje. A gledajte nas sad, danas je realnost Hrvatske. Mi tad nismo znali što oslobađamo i za što se borimo.

I konji piju iz čaše, zar ne?

Među brojnim detaljima ovogodišnjeg Porcijunkulova našem fotografu Zlatku Vrzanu za oko je zapeo nesvakidašnji prizor. Simpatična konobarica Angelina Švidkih kavu je poslužila Vladi Matiću iz Strelca, a vodu njegovu konju Lordyju. (Foto: Zlatko Vrzan)

FOTO tjedna

KARLO TKALČEC (13) I DRAGUTIN KACUN (66), najmlađi i najstariji orač

Ostvarili isti plasman unatoč razlici od 53 ljeta Na Županijskom natjecanju orača u Prelogu, pažnju su plijenili Marko Tkalčec iz Savske Vesi i Dragutin Kacun iz Nedelišća. I to zbog 53 godina koje ih dijele u datumu rođenja. Marko je naime sa svojih 13 godina bio najmlađi, a Dragutin sa 66 godina najstariji natjecatelj. Iako ni jednom ni drugom to nije bilo prvo sudjelovanje, u subotu su prvi put orali rame uz rame u istoj kategoriji plugova ravnjaka i podijeli sedmo mjesto.

- Lijepo mi je sudjelovati, družiti se, vidjeti nekaj, a plasman je u svemu tome najmanje važan, poručio je Dragutin Kacun iz Nedelišća, najstariji natjecatelj koji

je upravo u subotu proslavio svoj 66. rođendan.

Do sada se uglavnom plasirao negdje oko zlatne sredine.

- Teren je jako loš i teško se oralo, zemlja je jednostavno uz ove vrućine pregorjela.

Kiša koja je pala tek je kap u moru, samo je pobrala površinsku prašinu, rekao je Dragutin.

Karla Tkalčeca iz Savske Vesi kojem je tek 13 godina upoznali smo već prošle godine kada se prvi put pojavio na natjecanju.

- Traktor vozim još od desete godine života, naravno samo po polju, pohvalio se najmlađi orač. Nemam tremu,

Karlo Tkalčec, najmlađi orač

Dragu�n Kacun, najstariji orač

pa kak bude, bude, poručio je uoči natjecanja.

Kako je rekao, najzahtjevnije mu je držati ravan pravac i dobar zaor. Unatoč svesrdnoj podršci oca, brata, strica i djeda, tvrda i pregorena zemlja očito je ipak bila

preveliki zalogaj za mladog, ali i najstarijeg orača pa su zajednički zasjeli na posljednje sedmo mjesto. No, to im nije ni najmanje zasmetalo niti im oduzelo oduševljenje sudjelovanja i druženja s ostalim kolegama oračima. (vv)

NELOGIČAN ZAKON o obveznim kacigama na romobilima

Hoće li “pasti” Boltovi romobili u Čakovcu i Nedelišću?

U subotu 30. srpnja 2022. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se uvode značajne novosti u zakonsku regulativu na području sigurnosti prometa na cestama. Po prvi put se, primjerice, zakonski regulira sudjelovanje u prometu električnih romobila, električnih monocikala, segwaya i sličnih sredstava koja su svrstana u posebnu i novu kategoriju vozila, osobno prijevozno sredstvo.

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama na snazi

je od 30. srpnja 2022. godine, od kojeg datuma su vozači osobnih prijevoznih sredstava u koje spadaju i romobili s motornim ili električnim pogonom dužni za vrijeme vožnje na glavi nositi zaštitnu kacigu.

Novčanom kaznom od 300 kuna kaznit će se za prekršaj vozač osobnog prijevoznog sredstva koji se zatekne da upravlja njime bez zaštitne kacige, bez obzira na to u čijem je vlasništvu navedeno prijevozno sredstvo i bez obzira na površinu po kojoj upravlja, rekla nam je međimurska policija. (dv, foto: zv)

Ako se vozite bez kacige, riskirate kaznu od 300 kuna

5. kolovoza 2022.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Foto: Ivica Galović / Pixell

Foto: Arhiva Međimurske novine

3

Foto: Igor Kralj / Pixell

Pobjeda u vojno-redarstvenoj akciji Oluja 1995. godine, omogućila je ulazak u Europsku uniju 2012. godine, te napokon i povezivanje juga Hrvatske Pelješkim mostom

UZ 5. KOLOVOZA, Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Putovanje u Europu dugo trideset i tri godine Svega toga ne bi bilo da nije bilo vojne pobjede u Domovinskom ratu. Zbog toga je Dan pobjede praznik koji nam govori da smo ostvarili ciljeve proklamirane još devedesetih godina prošlog stoljeća Piše: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan

H

rvatski put u europske integracije bio je dugačak preko trideset godina, a tek će početkom iduće godine biti priveden kraju.

Bilo je tu i mnogo sreće, ali i međunarodnih povijesnih okolnosti koje su se posložile.

Prijelomne devedesete godine prošlog stoljeća iz temelja su promijenile političku i vojno-sigurnosnu kartu Europe. Pad Berlinskog zida, previranja na istoku Europe, želja mnogih naroda u Europi za samostalnošću, sve je to dovelo do niza političkih, vojnih i sigurnosnih problema u devedesetim godinama dvadesetog stoljeća. Politika "glasnosti" i raspad Sovjetskog Saveza u 1990. godini nastavili su se i u 1991. godini. Članice EU-a tek su se u lipnju 1991. godine sporazumjele da WEU postane dio europskog integracijskog procesa. U veljači i ožujku 1992. godine, na Maastrichtskom zasjedanju, WEU je postao integralnim dijelom razvoja Unije kao obrambena kompo-

nenta EU-a, a sporazumom iz lipnja iste godine u Petersburgu potvrđene su smjernice razvoja WEU i suradnja s NATO-om, no to je tek početak stvaranja sigurnosnih snaga EU-a.

Rezultat je spore europske politike vrlo mali utjecaj na sigurnosnom planu za zemlje bivše Jugoslavije, sve se pokušavalo riješiti političkim i diplomatskim sredstvima. Iako je CIA još početkom osamdesetih godina prognozirala raspad Jugoslavije, europske zemlje, pa i SAD to dugo nisu prihvaćale ni u to vjerovale.

Na prvim demokratskim izborima u proljeće 1990. godine u Hrvatskoj pobjeđuje nacionalna opcija i Hrvatska demokratska zajednica, što otvara proces demokratskog poretka u državi kao i postupnog osamostaljenja. Već 25. srpnja 1990. godine Ustavnim amandmanima izbačena su sva ideološka komunistička i socijalistička obilježja.

Namjeravano osamostaljenje Hrvatske povod je za pobunu Srba i proglašenje Zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like. U vojnom aspektu djelovanja u kolo-

vozu 1990. godine dolazi do takozvane "balvan-revolucije" koju su Srbi u Hrvatskoj uperili protiv legalne vlasti.

Naročito je važan vojni aspekt bio prethodno razoružanje Teritorijalne obrane Republike Hrvatske od strane JNA u proljeće 1990. godine, kojim je Hrvatska zapravo razoružana te ostala bez oružja i obrane.

Kasnije se uvidjelo da je to dio šireg scenarija JNA o

agresiji na Hrvatsku. Kako bi spriječila odvajanje republika, JNA u siječnju 1991. planira državni udar, odnosno uvođenje izvanrednog stanja, a kad to ne uspijeva, ona se angažira na "zaštiti Srba" u Hrvatskoj.Krajem ožujka i početkom travnja 1991. godine tadašnji Općin-

ski sekretarijati za narodnu obranu, tako i u Čakovcu, dobivaju povjerljive naloge da barem na papiru formiraju bataljone i brigade, kao pripremu za proglašenje neovisnosti 25. lipnja 1991. godine.

Nastavak na str 11.

ČESTITKA ŽUPANA Međimurske županije Matije Posavca povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Oluja je znak pobjede, zahvalnosti i snage našega naroda Poštovane građanke i građani Međimurske županije, poštovani hrvatski branitelji, drage Međimurke i Međimurci!

S posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjećamo se 5. kolovoza 1995. godine, kada je Hrvatska vojska oslobodila okupirani Knin i iznjedrila pobjedu u Domovinskom ratu pa se s razlogom taj datum smatra jednim od najvažnijih u hrvatskoj povijesti.

Prije 27 godina operacijom Oluja vraćen je cijeli okupirani teritorij Republike Hrvatske, a u operaciji je oslobođeno više od 10.000 četvornih kilometara čime su

ostvareni svi zacrtani ciljevi koji su omogućili stvaranje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode. Za pobjedu u Oluji zahvaljujemo našim braniteljima, na koje smo trajno ponosni, a Međimurska županija posebno je ponosna na sve naše heroje koji su dali život za domovinu, među kojima je 78 međimurskih branitelja.

Iako godine prolaze, sjećanja ostaju i upravo zato ovaj dan obilježavamo na dostojanstven način kako bismo našim braniteljima odali počast i zahvalili im na njihovoj volji i žrtvi. Oluja je znak pobjede, zahvalnosti i snage našega naroda, ali i

povijesni dan kojim se dičimo i koji nas podsjeća da nikada ne gubimo nadu i vjeru, već moramo spremno i odlučno prolaziti kroz sve izazove koji su stavljeni pred nas, kao što smo to učinili mnogo puta kroz povijest. Danas su pred nama novi izazovi i borba usmjerena k tome da svaki radnik primi zasluženu, veću plaću, da se zaustavi trend odlaska mladih u inozemstvo ulaganjem u obrazovanje, da pomažemo našim poljoprivrednicima, poduzetnicima i obrtnicima te olakšavamo poslovanje cjelokupnom gospodarstvu. Put je to kojim se vodimo u Međimurskoj županiji s ciljem stvaranja

Župan Ma�ja Posavec uvjeta za još viši standard naših građana te kvalitetan i dostojanstven život.

Svim stanovnicima Međimurske županije, a posebice svim hrvatskim braniteljima i sudionicima Oluje, u svoje ime, svojih suradnika i predsjednika Skupštine Međimurske županije, čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!

4

Aktualno

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

T

og dana bilo je uobičajeno ljetno veče, no za mamu Sandru Mesarić iz Vučetinca negdje oko 23 sata započeo je pravi pakao, kojeg se još i u trenutku kada nam je to prepričavala s drhtajem prisjećala.

Njezinu 11-godišnjem sinu Leu, koji boluje od dijabetesa tipa I, pozlilo je nakon večere i šećer mu je naglo počeo padati. Pokušala ga je najprije dići dekstrozom, potom čajem s medom, no što god da su stavili u usta, Leo je ispovraćao jer je bio u virozi.

Leo je sklopio oči, a u meni panika jesam li zakasnila…

- Izmjerila sam mu nakon povraćanja razinu šećera pomoću senzora i pisalo je low. Na tako niskim razinama šećera senzor se jednostavno zblesira. Leo je još bio pri svijesti, potom sam provjerila razinu šećera i u krvi. Tada mi je pokazalo 2,8. U tom trenutku imala sam samo dvije opcije. Ili u bolnicu do koje nam treba 15-ak minuta ili mu iglom ubrizgati glukagon.

U dogovoru s njim odlučili smo se za primjenu glukagona jer je bilo već oko 1 u noći i mi smo praktički bili u gaćama. Trebalo bi nam neko vrijeme da se spremimo za bolnicu, prepričava nam mama Sandra.

Revolucionaran lijek olakšao bi život dijabetičarima, ali on se još uvijek ne nalazi u Hrvatskoj na osnovnoj listi lijekova, dok je u Sloveniji, primjerice, za osiguranike besplatan

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

- Išla sam mućkati taj glukagon, njemu je svake sekunde bilo sve gore i gore jer je šećer i dalje padao. I baš dok sam sve pripremila, Leo se počeo trzati i grčiti. Sklopio je oči, a u meni panika je li od umora ili sam zakasnila...

Slušam, diše, dobro je… Ubola sam ga špricom i dala mu glukagon.

I trajala je ta agonija neko vrijeme dok se Leo ponovno nije podignuo i došao k sebi.

Noć smo uspjeli preživjeli sa strepnjom, prisjetila se Sandra tog izrazito teškog trenutka za nju kao roditelja, pa je nakon tog neugodnog iskustva urgirala i HZZO-u poslala otvoreno pismo.

Cijela ova situacija, dakle, mogla se olakšati sprejem koji postoji na tržištu, ali naš HZZO taj sprej uporno odbija staviti na osnovnu listu lijekova. Riječ je o glukagonu u spreju imena Baqsimi koji se uzima bez igle, odnosno štrcanjem u nos.

U slučaju dijabetičke kome, kao što je to bilo s malenim Leom, spasonosan je za život. A njegova dodatna prednost je i ta što se ne mora držati na hladnom, već ga osoba može imati uvijek uz sebe.

Zašto je cijena glukagona prepreka spašavanju života?

I nije Sandra jedina majka koju muči taj problem. S istim se strahom svakodnevno muči i Suzana Mutvar iz Mihovljana, inače predsjednica udruge Međimurski slatkiši koja djeluje od 2016. godine.

- Nisam htjela da naša djeca budu žrtva dijabetesa, nego da nauče živjeti s njim. Želim da imaju što normalniji život i da ne budu zakinuti zbog dijabetesa.

Glukagon i šprica ograničavaju ih u životu, a s druge strane, sa sprejem živjeli bi puno jednostavnije. Velik novac odlazi u naš zdravstveni sustav od osiguranika. Napominjem, to nije naš hir, već potreba, potreba našeg djeteta i njegove okoline, napominje nam u razgovoru Suzana.

Udruga Međimurski slatkiši broji 90 članova Udruga Međimurski slatkiši inače postoji od 2016. godine, a osnovana je zato što je već jako puno djece iz Međimurske županije bilo oboljelo od dijabetesa.

- Sve skupa imamo oko 90 članova, od čega je oko 26 oboljele djece od dijabetesa. U članove spadaju i obitelji oboljele djece. Mi smo obiteljska udruga, uključena je cijela

obitelj jer cijela obitelj živi s dijabetesom, jako nam je bitno da se educira cijela obitelj, braća i cijela njihova okolina. No taj broj je sigurno veći jer u našoj udruzi nisu uključena sva djeca dijabetičari, istaknula je predsjednica Udruge Suzana Mutvar.

Za podršku i pomoć obratite se na mail udruge: medimurski.slatkisi@ gmail.com.

- Sandra se u svojoj situaciji snašla, možda se netko drugi ne bi, možda ne bi bio toliko spreman. Želimo da nam djeca budu kao i ostala, država nam tu može pomoći i mislimo da razlika od 500 kuna nije prevelika cijena za to, dodaje u nastavku naša druga sugovornica.

Riječ je o glukagonu u spreju imena Baqsimi koji se uzima bez igle, odnosno štrcanjem u nos i spašava život osobama koje padnu u dijabetičku komu

Inače, radi dodatnog pojašnjenja, glukagon u spreju u Hrvatskoj košta oko 634 kune i nema rok trajanja, ali se upotrebljava iznimno rijetko. No, to su situacije opasne po život kada se osoba nalazi u teškoj hipoglikemiji ili komi.

“Običan” glukagon koji se dozira pomoću šprice košta, nalazi se na listi osnovnih lijekova i njegova je cijena oko 116 kuna. Usporedbe radi, u Sloveniji je cijena glukagona u spreju 80 eura, no budući da se nalazi na listi lijekova, za slovenske osiguranike on je besplatan.

HZZO u svojem objašnjenju o nestavljanju glukagona u spreju na osnovnu listu lijekova u Hrvatskoj pravda se upravo činjenicom da već postoji glukagon u injekciji.

No, to nije nimalo tako jednostavno kao što zvuči. Taj glukagon potrebno je najprije pripremiti, izmiješati prah i tekućinu pa ga dozirati ovisno o dobi dijabetičara i potom zabiti pomoću injekcije tu dozu u tijelo.

- Kada govorimo o tom običnom glukagonu, moram napomenuti da ih dijabetičar mora imati u više primjeraka. Primjerice, školarac jedan mora imati doma, jedan se čuva u školi, a jedan na sportskim aktivnostima. To bi onda značilo cijenu od 116 kuna puta tri.

U ljetnim mjesecima, budući da se taj glukagon mora držati na hladnom, dogodi se da, ako je previše dugo vani na jakom suncu, moraju taj glukagon baciti i opet kupiti novi.

Zapravo, vrlo se lako može doći do te cifre koliko košta sam glukagon u spreju, koji bi osoba s dijabetesom uvijek mogla imati uz sebe, bez obzira na to gdje se u tom trenutku nalazi. Pa HZZO-u to opravdanje o cijeni glukagona u spreju u praksi nimalo ne drži vodu, pojašnjava nam Suzana Mutvar, inače majka Erika koji boluje od dijabetesa od svoje 3,5 godine.

TEMA BROJA

5. kolovoza 2022.

NAŠI DIJABETIČ sustavom, ovog p

Sprej koji b smrt naše d nije isplativ

Majke Mar�na Polanec-Katalenić, Gordana Nomo Nemi, Suzana Mutvar i Sandra Mesarić svojim istupan

Tetama u vrtiću, učiteljima i trenerima nije ugodno kada se suoče sa špricom - Moj sin će sada napuniti 19 godina, počeo je izlaziti, druži se, nije više uvijek uz nas roditelje. Poprilično je nepraktično da uvijek sa sobom nosi glukagon u frižiderčiću. Da ima taj jednostavan sprej u džepu, bilo bi puno jednostavnije. On ili bilo tko drugi, da se nađe s njim u

stanju hipoglikemije, mogao bi sprej puno lakše aplicirati.

S običnim glukagonom uvijek se mora netko odvažiti i dati mu ga preko šprice.

Njegovi najbliži znaju, ali što će se dogoditi kada se nađe na nekoj lokaciji s nepoznatim ljudima, pita se Suzana.

Puno edukacija o dijabetesu Suzana je kao predsjednica udruge Međimurski slatkiši napravila u vrtićima i školama, no ističe da su na

spomen injekcije u stanju hipoglikemije svi bili iznenađeni i u strahu kako će to uspjeti napraviti.

- Ostalo im se nije činilo tako strašno koliko taj dio, da sad oni moraju uzeti glukagon i složiti ga. Moram priznati da sama ne znam bih li u toj panici, kada je šećer jako nizak, znala kako ispravno nekome dati glukagon. S tim da učitelji i tete u vrtiću ne znaju toliko o dijabetesu koliko znamo mi roditelji. U

5. kolovoza 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČARI muku muče sa zdravstvenim puta zbog glukagona

bi spriječio djece, HZZO-u v!

- Država nam je nažalost takva kaj se roditelji moraju boriti za promjene i poboljšanja kvalitete života naše djece – ne institucije, nego roditelji…

HZZO se izvlači na pravilnik Upit o razlozima zbog kojih glukagon u spreju nije stavljen na listu osnovnih lijekova poslali smo i HZZO-u.

- Nakon provedene procedure, Upravno vijeće HZZO-a je 31. svibnja 2022. godine ponovno Odlukom odbilo zahtjev s obrazloženjem kako cijena lijeka nije predložena sukladno Pravilniku. Također je dodatno uzeta u obzir činjenica da se lijek trenutno �inancira prema registracijskom statusu iz sredstava nacionalnog osiguravatelja zdravstvenog osiguranja u manje od polovice zemalja Europske unije.

ru, odvojenom od hrane. Medicinsko osoblje držalo je posebno predavanje u školi kako koristiti to i svi su učitelji samo gledali široko, igla, šprica. Vjerujem da, kad bi se dogodila situacija da djetetu moraju špricom ubrizgati glukagon, bili bi jako zbunjeni. Netko im mora pružiti prvu pomoć, a pitanje je kako će to ispasti. S druge strane, u potpunosti razumijem i tete u vrtiću, nastavnike i trenere i sama ne znam bih li to znala učiniti u toj paničnoj situaciji, istaknula je naša treća govornica Gordana.

- Država nam je nažalost takva kaj se roditelji moraju boriti za promjene i poboljšanja u društvu. Ne institucije, nego roditelji. Hrvatska je jako mala, imamo malo tržište pa nismo ni toliko zanimljivi proizvođačima tih lijekova. No, država i sve to stopira. Budući da sprej traje dvije godine, ispada da bi HZZO glukagon u spreju godišnje koštao 300-tinjak kuna, zaključuje sugovornica Gordana.

Tehnologija je otišla naprijed, zašto ne bi i kvaliteta života dijabetičara?

njem žele ukaza� na potrebne promjene i poboljša� kvalitetu života svoje djece dijabe�čara neke škole smo išli čak i dvaput. Da sad imamo taj sprej, vjerojatno se nitko na tom pitanju ne bi specijalno ni zadržavao. Sprej doslovno samo špricnete u nos. Mi roditelji bili bismo sigurniji, ne bismo strepili hoće li netko znati ubrizgati glukagon u naše dijete, objašnjava nam Suzana. Potpuno isto razmišlja i Gordana Nomo Nemi iz Nedelišća, majka 12-godišnjeg Paula, koji s dijabetesom živi već šest godina.

Ona nam je ispričala s čim se morala boriti kada je glukagon najprije donijela u vrtić, a potom i u školu.

- Tijekom posljednje godine vrtića morali smo taj glukagon i špricu donijeti u vrtić. Oni to nisu htjeli uzeti jer im je bila sanitarna inspekcija, koja im je rekla da moraju glukagon izvaditi van i da ga ne mogu držati u frižideru.

Ja sam im na to rekla da to mora biti u frižideru jer je termolabilan.

- To nije naš hir, već potreba, potreba našeg djeteta i njegove okoline, kao i svih ostalih dijabetičara, posebice onih starijih, složne su naše sugovornice

Da bi onda dobili donaciju ZZJZ-a. Oni su donirali ogroman frižider da se stavi ta mala kutija u frižider. To je bio apsurd.

Točno se sjećam kako su velikim kombijem dopremili taj frižider. Bila sam u šoku, rekla je Gordana, koja se osjeća zahvalno zbog donacije, ali opisuje apsurdnost načina na koji je to profunkcioniralo.

Ista situacija bila je potom i u školi, glukagon moraju držati u posebnom frižide-

5

Da se kvaliteta života dijabetičara mora poboljšati s obzirom na to da se i tehnologija rapidno mijenja, mišljenja je i naša sljedeća sugovornica, Martina Polanec-Katalenić iz Žabnika.

Ona je majka sina Ivana, koji je dobio dijabetes sa samo sedam mjeseci i kćeri Josipe, koja od dijabetesa boluje od svoje 10. godine.

- Najprije smo imali probleme s trakicama. Dali su nam samo pet trakica, a

Dakle, postupak je proveden na način propisan Pravilnikom o mjerilima za stavljanje lijekova na listu lijekova HZZO-a te načinu izvještavanja o njima.

Pravilnikom je propisano kako cijena lijeka koji se predlaže za stavljanje na listu lijekova, a koji sadrži istu djelatnu tvar kao i lijek koji postoji na listi lijekova, ne smije za prvi takav lijek prelaziti razinu od 70 % cijene lijeka s istom djelatnom tvari (istog nezaštićenog imena) koji već postoji na listi lijekova, stoji između ostalog u njihovu odgovoru.

mi smo svojoj bebi mjerili šećer svaka dva sata, cijelu noć. Normalno da nam nije bilo dosta onih pet trakica što sam dobila. S tim da ih je bilo onda teško i kupiti.

Na sve smo moguće načine tražili kako jer dijete ti je najbitnije. Jedno vrijeme smo odlazili u Sloveniju, onda se razvilo i crno tržište pa smo se tako znali snalaziti. Bila je to borba, snalaženje, baš je bilo teško, govori nam Martina.

- Došao je potom pen, to nam je jako olakšalo, s tim da su moji sad na inzulinskoj pumpi, što je modi�iciranije od penkale. Kako tehnologija ide naprijed, ona je u jednom trenutku skupa, ali s vremenom se cijene normaliziraju. Svijet ide dalje, zašto ne to omogućiti djeci ako se da, naglašava naša sugovornica.

U nastavku dodaje: - Uz to, glukagon se ne upotrebljava svaki tjedan.

Možda ga nikad u životu nećeš ni trebati. No, čovjek bi barem bio siguran. Ovdje govorimo o spašavanju života. To pravdanje o cijeni ne drži baš vodu.

I za trakice i za senzore, a sada i za glukagon u spreju roditelji i ostali dijabetičari primorani su pisati peticije i boriti se iz petnih žila da im spasonosni lijekovi dođu u ruke.

No, ni sakupljenih 40.000 potpisa za glukagon u spreju za sada ne pomaže. Čini se da se dijabetičari uvijek sami na kraju moraju boriti za sebe i svoje.

- Mora li se dogoditi neka priča, neka tragedija, pitamo se, zar netko od naše djece treba umrijeti da bi se čuo naš glas, pitaju se zaključno naše sugovornice.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza 2022.

EURI ĆE za koji mjesec ući u naš život pa smo krenuli u blic-istraživanje pošto ručak u eurima

Čakovec, 01. 08. 2022.

Broj: POP-195/2022

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O CIJENI VODNIH USLUGA Promjena cijene vodnih usluga na području jedinica lokalne samouprave Međimurske županije!

Međimurske vode d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju, od 19. 07. 2022. godine primjenjuju nove cjenike vodnih usluga na području općina i gradova Međimurske županije. Ukupna cijena vodnih usluga koju sada plaćaju korisnici vodnih usluga nije promijenjena, već je temeljem izmjena Odluke o cijeni vodnih usluga, stavka u cjenicima pod 3. Naknada za razvoj, podtočka 3.3. zaštita izvorišta ukinuta, te se naknada za razvoj za zaštitu izvorišta od 0,50 kn/m3 neće prikupljati, a pod II) Varijabilni dio cijene vodnih usluga, mijenja se osnovna cijena vodne usluge vodoopskrbe s 4,12 kn/m3 na 4,56 kn/m3 za domaćinstva, ustanove i udruge te s 6,23 kn/m3 na 6,67 kn/m3 za trgovačka društva, obrtnike i slobodna zanimanja. Na računima za srpanj 2022. i nadalje, temeljem ove izmjene Odluke o cijeni vodnih usluga, korisnici vodnih usluga neće osjetiti promjene u ukupnom iznosu cijene vodne usluge vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Odluka o izmjeni Odluke o cijeni vodnih usluga te cjenici za svaku općinu ili grad na području Međimurske županije, objavljeni su na web stranici Međimurskih voda: https://medjimurske-vode.hr/cjenik-vodnih-usluga-za-vasu-opcinu-grad/

MURSKO SREDIŠĆE, Podturen, Selnica i Vratišinec formirali Turističku zajednicu područja Mura i gorice

Našli se u povezivanju turističke ponude Sporazumom o suradnji na osnivanju Turističke zajednice područja Mura i gorice utvrđuje se zajednički interes u razvoju turizma i povezivanju turističkih ponuda.

Po dobivanju suglasnosti za formalno udruživanje, gradonačelnik Dražen Srpak i načelnici Perica Hajdarović, Mihael Grbavec i Ervin Vičević potpisali su Sporazum o suradnji na osnivanju TZ

područja Mura i gorice.

Osnivanje nove turističke zajednice omogućava racionalnije korištenje ljudskim, financijskim i prostornim resursima u turizmu područja koje je obuhvaćeno turističkom zajednicom te se želi omogućiti razvoj turistički prepoznatljivih proizvoda koji proizlaze iz tradicijskih i prirodnih resursa Murskog Središća, Podturna, Selnice i Vratišinca. (BMO)

POGLED ODOZDO

Neće biti ručka ispod deset eura - Samo ručak s iznutricama, tjesteninom i sosom od paradajza možete pripremiti za 5,77 eura Piše: Božena Malekoci-Oletić

Možda vas je naslov zavarao pa ste pomislili da se opet radi o nekoj senzaciji s turističke destinacije i cijeni ručka negdje na obali. Ne, ovaj put pokušali smo izračunati koliko će nas koštati ručak u eurima, kad više ne budemo plaćali u kunama, nego ćemo se na policama dućana susresti samo s cijenama u eurima i centima.

Cijene u dućanima su i prije zakonom određenog roka izražene u eurima i u centrima, ali su prvih dana nakon što je uvedena praksa dvojnog iskazivanja cijena u eurima i kunama mnogi građani kod sitnih artikala često bili zbunjeni posegnuvši za proizvodom po jako niskoj cijeni, smetnuvši s uma da se radi o eurima, a ne o kunama.

Krenuli smo u pohod po jednom čakovečkom dućanu i za ilustraciju pokušali izračunati koliko će nas koštati nabavka za uobičajeni svakodnevni ručak.

Ručak s pilećim batacima 10,68 eura

Jeftinija tjestenina od 400 grama, što je dovoljno četveročlanoj obitelji za ručak, košta 1,59 eura. Da biste ju začinili, dobro je u nju osim začina umiješati barem pasiranu rajčicu koja u pakiranju od pola kilograma košta 1,92 eura. I toga se nećete najesti ako barem ne dodate neko meso. Ako uzmete pileće batke, jedno pakovanje

Pri kupovini i plaćanju na blagajni pazit ćemo na svaki cent za četveročlanu obitelj košta 6,24 eura. Napravite li k tome salatu od svježeg kupusa koji košta 0,93 eura, svakodnevni obiteljski ručak, uzevši u obzir najosnovnije namirnice, koštat će vas 10,68 eura.

Ako se umjesto toga odlučite za krumpir na maslacu i primjerice ispečete samo ćevape te složite salatu od paprike, tada računajte na sljedeći trošak. Kilogram mladog krumpira košta 2,65 eura. Dozvolite li si “luksuz” i malo ga zamastite maslacom, onaj jeftiniji u pakiranju od 250 grama košta 2,12 eura, a skuplji 3,45 eura. Ako mesni dio ručka budu pripremljeni ćevapi, oni koštaju 4,51 euro za pakiranje od 850 grama. A pripremite li papriku baburu za salatu, ona košta 1,72 eura za pakiranje od triju komada.

Dakle i ta kombinacija ručka samo s najosnovnijim namirnicama košta 11,53 eura.

Najjeftinije ćete proći ako za ručak pripremite iznutrice koje koštaju 1,33 eura. Tome dodate tjesteninu koja košta 1,59 eura s pasiranom rajčicom koja košta spomenutih 1,92 eura i salatu od zelenog kupusa koji košta 0,93 eura.

Dakle, taj najskromniji ručak možete pripremiti za 5,77 eu-

ra, ali zasigurno svi u obitelji neće biti oduševljeni iznutricama. Ako pak želite djeci spremiti doručak sa žitnim pahuljicama, tada pahuljice poznatog proizvođača u pakiranju od 375 grama stoje 3,98 eura, a one od cjelovitih žitarica 4,11 eura. Najjeftiniji jogurt u čašici stoji 0,36 eura.

Dakle, nema ni doručka ispod dva eura po osobi, jer spomenuto malo pakiranje pahuljica dvoje je djece u stanju smazati za dva dana.

Ne računajte ispod 300 eura mjesečno za obične ručkove

Mliječna čokolada domaćeg proizvođača u pakiranju od 80 grama stoji 1,33 eura, toliko da znate, ako se želite zasladiti.

Kilogram glatkog brašna stoji ovisno o proizvođaču između 1,99 i 2,25 eura za kilogram. Tako će se i palačinke u kojima su najvažniji sastojci brašno i jaja, uz mlijeko ili u štedljivoj varijanti s malo vode peći rjeđe.

Dakle, domaćice će teško moći skuhati ručak jeftiniji od 10 eura. Po gruboj računici samo za svakodnevni ručak bit će potrebno mjesečno izdvojiti minimalno 300 eura. A gdje

su tu troškovi namirnica za doručak, večeru, užinu, voće, povrće, grickalice, sokove ili druge napitke?

Do sada, kad smo na blagajni plaćali u kunama, nismo cicijašili za povrat svake lipe, pogotovo ako nam je prodavačica trebali vratiti pet, deset lipa, pa čak i 20 ili 50 lipa. Za jednu kunu smo već i pričekali.

Sumnjam da ćemo olako odmahnuti glavom na povrat centi, a pogotovo ako je u pitanju jedan euro, što je okruglo 7,5 kuna. Ako bismo se tako rastrošno ponašali da bismo široka srca ostavljali cente na blagajni, ne inzistirajući na povratu kusura za svaki cent, na kraju mjeseca sami bismo sebe zakinuli za lijep novac.

Nije stoga slučajno da se već sada kraj Svete Nedjelje nedaleko od Velike Gorice kuju tone kovanica s hrvatskim nacionalnim oznakama. No, pitanje je hoće li sve blagajne na vrijeme biti dovoljno opskrbljene centima.

Najpraktičnije, pogotovo prvih dana zamjene kuna za eure i za blagajnice u dućanima i za kupce, bit će plaćanje karticama jer tada one neće trebati uzvraćati kusur niti će kupci morati brojati cente.

I psihološki niske vrijednosti cijena izražene u eurima i centima zavaravat će kupce.

Prijelaz s tisućica na stotine ima i psihološki učinak. Može nas lako prevariti, u smislu koliko zapravo vrijedi euro-dva.

Možda nas to nakon početnih grešaka i potom prilagodbe na nove vrijednosti učini i europski škrtijima i zbog toga postanemo Europljani kakvi do sada nismo bili. Oni koji okreću svaki cent prije nego što ga potroše i u svemu traže vrijednost za svoj novac.

U strahu od nepoznatog ljudi traže spasitelja u ljudskom liku

S

trahovi iz prošlosti nakon određenog vremena postanu smiješni. Kad su se pojavili vlakovi, ljudi su strahovali da će vožnja željeznom grdosijom naštetiti njihovim unutarnjim organima. Kad smo bili u postupku pristupanja Europskoj uniji, glavni strahovi su bili hoće li kumicama zabraniti prodaju domaćeg sira i vrhnja i svinjokolje. Gotovo je stvoren pokret za zaštitu svinjokolja.

Od ulaska u EU nije prošlo

ni deset godina, a više sira i vrhnja kupujemo u supermarketima nego kod kumica, a dragovoljno smo se odrekli i uzgoja svinja u svinjcima, zbog čega su čvarci postali skuplji od kile čistog svinjskog mesa. Najveći problem je strah od promjena. On je najmoćnije sredstvo za držanje velikih masa u pokornosti, posebno u rukama politike. U strahu od nepoznatog ljudi traže spasitelja u ljudskom liku. Spremni su

ga bespogovorno slijediti u zamjenu za osjećaj osobne sigurnosti. Tako se rađaju diktature, a ukidaju ljudske slobode. Sjetite se samo kako smo se lako odrekli ljudskih sloboda kad je zavladao koronavirus. Prihvatili smo bez pogovora ograničenje slobode kretanja i pravila koja nam je nametao stožer, vjerujući im i onda kada su i sami vrludali, mijenjali stavove i zbunjivali nas. No, u čovjekovoj je prirodi da prevlada i odbaci stari

strah i zamijeni ga novim.

Zamijenili smo ga strahom od rata. Pa imamo naoko apsurdnu situaciju, živimo slobodnije i bez osjećaja zastrašenosti sada kad je broj novozaraženih veći nego je to bio kad su mjere bile strože i ograničavale nam slobodu kretanja. Novi strah od rata širi se poput virusa pojavom kriznih žarišta od Ukrajine, zveckanja oružjem u BiH pa do najstrašnije mogućnosti da se Kina kao nova svjetska sila

i SAD sukobe oko Tajvana.

Strahujemo od gubitka sadašnjeg standarda zbog skupoće, prijetnje da ćemo zimi ostati bez grijanja i bez goriva, a najsiromašniji u Africi i Bliskom istoku zbog blokade ukrajinskog žita umirati od gladi. U očaju to će pokrenuti migracijski val prema bogatim i sigurnim zemljama.

Nove okolnosti promiješat će sliku svijeta na nezamisliv način, a ta neizvjesnost je hrana novim rastućim strahovima.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

7

Razmjena uzoraka i ambalaže hrvatskih i mađarskih partnera u Letenju dana 04.06.2021. godine Nikola i Marko Trupković, Rajka Čekunec, Saša Preložnjak, Rea Vidačić i Silvija Cerovec

IZLAGAČI i direktor Filip Horvat na kraju ipak pronašli kompromis

OPG-ovci uzeli stvar u svoje ruke i sami preselili štandove Nezadovoljstvo OPG-ovaca izlagača na ovogodišnjem Porcijunkulovu doseglo je vrhunac na prvom danu manifestacije kad su svoje proizvode izložili na novoj lokaciji, takozvanom Prcijunkulskom placu iza staračkog doma, a prema tržnici na Trgu Valenta Morandinija.

Ujutro su stigli i odmah krenuli u žustru raspravu s direktorom Filipom Horvatom. Njegova je zamisao, zajedno s urbanistima grada Čakovca, bila da manifestaciju podijele u zone i tako iskoriste prostor cijelog centra grada.

No, OPG-ovcima izlagačima ta zamisao nije uopće dobro sjela. Ipak, cijeli prvi dan u četvrtak dali su šansu i ostali na toj lokaciji.

Razvrstali se sami po lokacijama u gradu - Znali smo u startu da je ovo nevidljiva lokacija i da posjetitelji jednostavno nisu naučeni tražiti nas izvan glavne šetnice. Prvi dan bilo je zaista puno ljudi u gradu, pogotovo u večernjim satima, a nama su hodali samo naši poznati. Nitko baš nije previše slučajno zalutao, rekla nam je jedna od izlagačica, Saša Preložnjak ispred OPG-a Kristoš.

Zato smo ih u petak ujutro, drugog dana manifestacije, pronašli na drugim lokacijama. Uzeli su stvar u svoje ruke i jednostavno razmijestili štandove. Nekolicina se smjestila između zgrade Scheier i Doma sindikata, drugi u park, treći pod šator ispred Centra za kulturu. Kažu da ih je ta odluka spasila.

- Mogu reći da mi je prodaja ove godine čak najbolja do sad. Uvjerena sam da je to tako jer sam štand sama preselila i stavila ga tamo gdje sam bila dosad svake godine. To me spasilo jer da smo ostali tamo kod placa, ne znam bih li si uopće pokrila troškove štanda, rekla nam je

druga izlagačica Tina Držanić iz Male Subotice. Saša Preložnjak nam govori da, ako povuče crtu, može biti zadovoljna prodajom ove godine. Selidba se dakle isplatila. Ona je među 12 izlagača koji su se odlučili “oglušiti” na novu lokaciju.

- Uspjeli smo se izboriti za novu lokaciju. Popustili smo malo mi, malo Turistička zajednica i pronašli smo zajednički jezik. Na ovoj lokaciji smo zadovoljniji, a time nam je i bolja prodaja, ističe Preložnjak.

Cijelu situaciju i novu lokaciju kod Trga Valenta Morandinija komentira novi direktor Filip Horvat.

- Ta se zona prema UP veže za hranu, tržnicu i novouređen trg koji je namjenjen upravo takvim sadržajima. Naš zadatak je prepoznati lokacije u gradu koje možda nisu očite i aktivirati ih za smislene sadržaje na tom mjestu.

- Većina posjetitelja pozitivno je komentirala proširenje šetnice dublje u park i kruga šetnje po centru, prema tome vjerujem da će koncept kružnog kretanja gradom i parkom nadalje biti svima na zadovoljstvo, dodaje.

Horvat: Plan je dugoročno aktivirati ovu lokaciju Dugoročni plan je već od rujna na manifestaciji Jesen u gradu sadržaje sve takve vrste raditi na toj lokaciji.

- Nespretno je ispalo s izlagačkim mjestima OPGova jer je Porcijunkulovo po svojoj prirodi prevelika manifestacija i tu se propusti događaju, nisu namjerni.

I dalje je pozitivna želja i namjera da prodaja bude bolja, eksponiranost bude ravnopravna i da se koristimo prirodnim resursima, od hlada, dotoka vode i struje, sve ono što je potrebno jednom izlagaču da nesmetano odrađuje svoj posao, a to sve imamo u Parku Valenta Morandinija, a nemamo u Ulici kralja Tomislava, rekao nam je direktor Horvat.

Objašnjava kako bi se sve to zadovoljilo, svaki put moraju unajmiti tvrtku koja postavlja kablove, povući štandove, a sve su to dodatni troškovi.

Zato će se odsad pa nadalje posjetitelji i izlagači morati priviknuti na novu lokaciju, Park Valenta Morandinija.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Završena je provedba projekta MONMUR S danom 31.07.2022. godine završena je provedba projekta MonMur kojim se provodio monitoring podzemnih i površinskih voda u Međimurskoj županiji i mađarskoj Zala županiji. Nositelji projekta u Međimurju su Međimurske vode d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju, a u Mađarskoj su nositelji projekta bili vodeći partner Délzalai Viz- vodovod i kanalizacija Nagykanisza te Sveučilište Pannónia, Erno Soós Centar za istraživanje i razvoj vodnih tehnologija. Za projekt su bila osigurana bespovratna financijska sredstva iz Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Mađarska-Hrvatska u iznosu od 85% prihvatljivih troškova (do 385.992,65 Eura).

U sklopu monitoringa površinskih i podzemnih voda u Međimurskoj i Zala županiji praćeno je kemijsko i mikrobiološko stanje rijeke Mure, njenih pritoka kao i podzemne vode, a sveukupno na unaprijed 25 definiranih lokacija. Na definiranim lokacijama uzimali su se uzorci površinske vode rijeke Mure s hrvatske i mađarske strane, prije i poslije mjesta upuštanja izlazne vode s pročistača otpadnih voda u Muru.

Tako su se primjerice uzimali uzorci Mure kod pročistača otpadnih voda u Letenju, iz pritoka rijeke Mure Birkito kod Serdahelja, Vicsa kod Mlinarci i kod Murakeresztura te iz pritoka rijeke Mure na hrvatskoj strani tj. iz potoka Trnava u koji se upušta izlazna voda s pročistača otpadnih voda Čakovec, iz potoka Bistrec – Rakovnica u koji se upuštaju izlazne vode s pročistača otpadnih voda u Donjem Kraljevcu te uzorci iz Mure kod Podturna, prije i poslije upuštanja izlazne vode s pročistača otpadnih voda Podturen. Uzorkovane su i podzemne vode s vodocrpilišta Nedelišće, Prelog, Letenje, Mlinarci i Murakerestur.

Uzorkovanje i analiziranje je provedeno na jednogodišnjoj bazi, a svi uzorci su analizirani u laboratorijima Međimurskih voda koji se nalazi na Pročistaču otpadnih voda Čakovec te u laboratoriju Délzalai Viz- vodovod i kanalizacija Nagykanisza

Prijevoz uzoraka vode iz rijeke Mure koji se nalazi na Pročistaču otpadnih voda Nagykanisza, a određeni uzorci analizirani su od strane vanjskih ovlaštenih laboratorija, primjerice Bioinstitut Čakovec. Od parametara u spomenutim uzorcima provodila su se fizikalno-kemijska, mikrobiološka ispitivanja, organska onečišćenja - pesticidi, ostaci lijekova, trihalometani, PAH, PCB i teški metali.

Zoran Trstenjak, djelatnik Laboratorija Međimurskih voda koji je unatoč iznimno niskim ili visokim temperaturama, provodio svako uzorkovanje na rijeci Muri

Uzimanje uzorka vode iz potoka Trnave kod Goričana, djelatnica Laboratorija Međimurskih voda Natalija Kolenić

Na temelju jednogodišnjeg praćenja kvalitete vode izrađena je završna studija na Sveučilištu Pannónia, Erno Soós Centar za istraživanje i razvoj vodnih tehnologija, temeljem koje se može zaključiti da su pritoci rijeke Mure s hrvatske strane prihvatljive kvalitete i da pročistači otpadnih voda Podturen, Čakovec i Donji Kraljevec dobro pročišćavaju otpadnu vodu. Rezultati voda mađarskih pritoka su vrlo loše kvalitete pa se dobivene vrijednosti mogu iskoristiti kao ulazni podaci kod projektiranja budućih ili rekonstrukcije postojećih pročistača otpadnih voda u Mađarskoj uz Muru.

Usprkos lošijoj kvaliteti pritoka s mađarske strane istraživanje je pokazalo da nema značajan utjecaj na cjelokupnu kvalitetu rijeke Mure. Utvrđeno je da otpadne vode koje se upuštaju u pritoke ili direktno u rijeku Muru sadrže značajne količine ostataka lijekova, poput antibiotika, antidepresiva, analgetika i lijekova protiv epilepsije kao posljedica potrošnje lijekova stanovništva, koji se iz ljudskog organizma izlučuju putem fekalija.

Podzemna voda sa vodocrpilišta Nedelišće i Prelog je izvrsne kvalitete dok rezultati voda sa mađarskih vodocrpilišta pokazuju lošiju kvalitetu vode te je potrebna obrada prije korištenja u javnoj vodoopskrbi.

Završni rezultati istraživanja objavljeni su javno, za potrebe stručne i šire javnosti na http://monmur.sooswrc. hu/documents

8

Život u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

5. kolovoza 2022.

Četvrti mirovinski stup Znate li što je to četvrti mirovinski stup? Taj se izraz u zadnje vrijeme polako nameće u javnosti i čujemo ga sve češće iako zapravo s umirovljeničkim fondovima nema nikakve veze. Riječ je o razvoju tehnologije, stari bi rekli razvoju proizvodnih snaga, a neki bi se prisjetili i stare nekad nerazumljive riječi: proizvotrošači. Danas je ta riječ sasvim razumljiva.

Svi koji na svojim krovovima imaju ugrađene solarne panele za proizvodnju električne energije su proizvotrošači jer ujedno proizvode, ali i troše električnu energiju za svoje potrebe. Još ih nema mnogo, više je onih koji su se odlučili proizvoditi električnu energiju zbog državnih poticaja, no to vrijeme prolazi.

U Hrvatskoj se njihov glas još ne čuje previše, osim tu i tamo u medijima. Razlog je jednostavan: državna vlast im ne posvećuje dovoljno pažnje i zapostavlja ih u korist velikih ulagača.

Ne tako davno za izgradnju solarne elektrane na krovu trebalo je pedesetak raznih dozvola, kao da se gradi atomska centrala.

Danas je to znatno manje, no sasvim dovoljno da čovjeku bude muka od toga.

Ulaganja u solarnu elektranu za obiteljsku kuću više nisu tako skupa, solarna elektrana snage oko 10 kW stoji otprilike kao pola cijene jeftinog automobila. Ako se dvoumite biste li kupili novi automobil ili na krovu svoje kuće izgradili solarnu elektranu, to više ne biste trebali. Za dvadeset ili trideset godina od automobila će ostati samo stari lim, a vrijednost solarne elektrane na vašem krovu bit će i veća nego je danas. Razlog je veća cijena električne energije u

budućnosti. To konkretno znači da svaki vlasnik kuće ili krova ili svaka obitelj može imati vlastiti četvrti mirovinski stup. Računica je jednostavna. Ako se danas u solarnu elektranu uloži pet ili deset tisuća eura, ovisno o mogućnostima i troškovima kuće, te ako ste se odlučili za takozvano dvosmjerno brojilo potrošnje električne energije i prebijanje proizvedenih i potrošenih kilovata, plaćat ćete trošak električne energije HEP-u minimalno, odnosno vrlo malo. Gotovo sav dosadašnji godišnji prihod HEP-a koji vam naplaćuje potrošene kilovate energije ostvarit ćete vi osobno i to će biti vaš četvrti mirovinski stup. Primjerice, ako danas plaćate HEP-u tristo ili četiristo kuna mjesečno, to će biti vaš mjesečni dodatni prihod kad odete u mirovinu ako izgradite solarnu elektranu na svom krovu jer nećete trebati plaćati električnu energiju, osim kojeg postotka od potrošene količine. Možda će to za dvadeset i više godina biti i više, s obzirom na galopirajuće tržišne cijene energije koja izgleda postaje nova svjetska postaja za velike špekulante energijom. Među špekulantima je dakako i naš HEP jer ljetne kilovate koji su višak isplaćuje malom proizvođaču ispod cijene iako je proklamirani koe�icijent cijene otkupa električne energije 80 posto cijene kilovata koji morate platiti.

P�čarska ekipa koja se unatoč kišnim kapima odvažila doći u Žabnik na promatranje p�ca

SVETOMARTINSKA MURA odličan je lokalitet za promatranje ptica

Leti, leti… pupavac, vuga, gak… ili?

Tijekom dva sata boravka na terenu od promatračnice za ptice u Žabniku do pašnjaka međimurskog konja ptičari su opazili više od dvadeset ptičjih vrsta Piše: Roberta Radović Foto: Vito Begović, Roberta Radović

Kako razlikovati i prepoznati ptice? Prema perju, pjevu, letu…? Odgovore na

Bijela roda simbol je očuvanih prirodnih staništa

Opažen je veliki djetlić, najčešća naša vrsta djetlića

to dale su Sara Srša i Mihaela Mesarić, stručne djelatnice Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode na ptičarenju provedenom na poučnoj stazi Svetomartinska Mura. Ptičarenje organizirano u subotu 30. srpnja u sklopu Dana turizma 2022. u Svetom Martinu na Muri pamtit će se po odličnoj atmosferi kojoj ni kišne kapi nisu smetale.

Ptičarska ekipa okupila se kod promatračnice za ptice na lokalitetu Žabnik, a nalazi se na području Regionalnog parka Mura-Drava. Ekoturistička poučna pješačka i biciklistička staza Svetomartinska Mura ptičarima je otkrila svoju raskošnu bioraznolikost.

U svega dva sata ptičarenja zabilježene su čak 23 ptičje vrste. Siva i bijela čaplja, bijela roda, gak, riđa štijoka, mlakuša, divlja patka, pupavac, žuta strnadica, vuga, zelendur, brgljez, veliki djetlić… tek dio je ptica što su ih okupljeni ptičari promatrali kroz dalekozore i durbine. Opremu za promatranje ptica osigurala

je Međimurska priroda, kao i priručnike Ptice Hrvatske i Europe. Riječ je o knjizi, najboljem vodiču za prepoznavanje ptica u Europi. Može se nabaviti na mrežnoj stranici Udruge BIOM. Mesarić i Srša uvele su zainteresirane ptičare u bogatstvo raznolikosti ptičjih vrsta koje nas okružuju.

Svoja su znanja unaprijedile ove godine na zahtjevnom višemjesečnom Treningu prepoznavanja ptica koji je provela Udruga BIOM u

sklopu projekta Eco Bridge.

Promatranje ptica na Svetomartinskoj Muri provedeno je također unutar navedenog projekta. Osobito raduje što su interes za promatranje ptica uz odrasle iskazala djeca i mladi. Odlične fotogra�ije ptica napravio je student Vito Begović, koji je zbog ptičarenja u subotnje rano jutro u Žabnik stigao iz Goričana.

Opremu za p�čarenje osigurala je Međimurska priroda

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade Koristite elektroničku uslugu.

Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag.

I U VARAŽDINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa.

Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Crna kronika

9

Scena prevrnutog auta na zavoju

NA OPASNOJ CESTI Žiškovec-Štrukovec

Vozačica iz Selnice s djetetom završila u bolnici

Tihomir Kamenić u luku sa sinovima Stjepanom i Lukom

TIHOMIRU KAMENIĆU iz Štefanca nepoznati počinitelji ukrali 1500 kg luka s polja

Lopovima mogu staviti sol na rep - Policija nebre nikaj dokazati ako lopov s plijenom odide kilometar od njive. To je sramota, ali i poziv drugima da se slobodno posluže našom mukom i trudom, kaže ogorčeni Tihomir Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Ljuk je bil odorani i ostavljen na zemlji da se dobro osuši, kaže Tihomir Kamenić iz Štefanca kojem su lopovi s poljoprivredne parcele minulog vikenda ukrali oko tonu i pol luka. Osim što sam ostao bez devet-deset tisuća kuna, ostao sam i bez cjelokupnog truda. Jer ja sadim i mučim se, a drugi kasiraju.

- Banuli su u više navrata, kaže. Dvaput sam zval policiju.

Prvi put je nestalo oko 500 kilograma, a potom još tona.

Kad su mu prvi put ukrali luk s te parcele, kaže, mislio je kako je to to i da više neće navraćati. Osim toga, luk nije mogao odvesti doma jer ga nema gdje sušiti.

Kaže kako je policija napravila zapisnik i ništa dalje.

- Policija nebre nikaj dokazati ako lopov s plijenom odide kilometar od njive. To je sramota, ali i poziv drugima da se slobodno posluže našom mukom i trudom. Ljuti se jer se on kao poljoprivrednik morao upisati u Upisnik po-

ljoprivrednih proizvođača, a shodno tome zna se tko je i što na kojoj parceli zasijao. On mora imati papire o porijeklu svoje robe, otpremnicu, papire od OPG-a pa se pita zašto to i drugi (čitaj: kradljivci) ne moraju.

Gdje su dronovi i sateliti?

Jadan, nemoćan i bijesan pita se mora li cijeli dan crnčiti, a onda još i u polju cijele dane stražariti. Istina, i ne usuđuje se jer po poljima operiraju organizirane grupe pa bi još mogao u najgorem slučaju izgubiti i glavu.

Pita se i gdje su ti sateliti i dronovi kojima se fotografiraju poljoprivredne površine i kontroliraju poštuju li poljoprivrednici pravila struke i uvjete za dobivanje poticaja.

Kako smo doznali u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, u Međimurju nema sustavnog praćenja, odnosno nadzora satelitom ili pak dronom. Ako se i ide u snimanje, to je namjenski u određeno vrijeme i na određenom području. Istina, satelit je trebao već zaživjeti,

no još uvijek je sve to u fazi pripreme.

Kradljivce treba uhvatiti na djelu i podnijeti privatnu tužbu

O cijelom slučaju poslali smo upit i Policijskoj upravi međimurskoj koja se već godinama muči tim problemom. Evo i njihova odgovora.

- Policijska uprava međimurska u doba sazrijevanja poljoprivrednih kultura pojačava aktivnosti usmjerene na suzbijanje kaznenih djela krađa na poljima. Policijski službenici intenzivno obilaze poljske predjele, osobito u onim područjima u kojima su takve krađe češće. Pritom se upotrebljava sva raspoloživa tehnika – motocikli, termovizijske kamere, dalekozori, mobilni videonadzor i druga oprema.

Statistički gledano, Policija ne bilježi povećanje tih kaznenih djela u odnosu na ranije godine, što je dijelom rezultat aktivnosti koje provodi policija. Problematika kaznenih djela očituje se u tome što se za većinu takvih događaja progon protiv počinitelja poduzima podnošenjem privatne tužbe, a što oštećeni građani izbjegavaju zbog visokih troškova sudskih postupaka, odnosno nemogućnosti podmirenja

nastale štete (počinitelji su najčešće iz socijalno najugroženijeg dijela stanovništva).

Krađe poljoprivrednih proizvoda zahtijevaju poseban pristup u suzbijanju koji je prije svega usmjeren na preventivno djelovanje i na hvatanje počinitelja na mjestu izvršenja kaznenog djela ili neposredno nakon samog izvršenja kaznenog djela. U proteklih nekoliko godina kaznena djela krađa s polja, gdje je nastala veća šteta, počinjena su uglavnom tako da grupa osoba kombijem dolazi na polje u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima i u vrlo kratkom roku u vozilo utovari poljoprivredni urod.

Stoga pozivamo sve građane, prvenstveno same poljoprivrednike, na suradnju. Ako u polju primijete sumnjive osobe, za koje pretpostavljaju da bi mogli biti kradljivci, neka odmah o tome obavijeste policiju na broj 192, a vozilima, osobito teretnima, valja zapisati registarsku oznaku radi kasnije lakše identifikacije. Policija poljoprivredne proizvođače moli i da češće, u različito doba dana, obilaze svoja polja i da pritom međusobno surađuju kako bi bolje zaštitili svoja, ali i polja drugih poljoprivrednika.

Na cesti koja je inače neslavno poznata po čestim prometnim nesrećama, između Žiškovca i Štrukovca, ponovo se 1. kolovoza oko 19 sati dogodila nesreća.

Kako nam je potvrdila PU međimurska, 28-godišnja vozačica iz Selnice osobnog automobila čakovečkih registarskih ozna-

ka nije prilagodila vožnju uvjetima na cesti pa je u zavoju sišla izvan kolnika gdje je došlo do prevrtanja vozila.

Vozačica i suputnik, kako doznajemo majka i sin, prevezeni su u Županijsku bolnicu Čakovec. Srećom nije bilo ozbiljnijih ozljeda, pa su pušteni kući. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

NEMILA NESREĆA na pješačkom u Čakovcu

S dva promila u krvi udario pješakinju Neodgovorna vožnja pod utjecajem alkohola umalo je završila kobno.

Naime, u ponedjeljak 1. kolovoza 2022. godine, oko 14:20 sati u Čakovcu, na raskrižju ulica Zrinsko-frankopanske i Planinarski put, dogodila se prometna nesreća u kojoj se 50-godišnji vozač osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka, pod utjecajem alkohola u količini od 2,01 g/ kg, obilježenom pješačkom prijelazu nije približavao sigurnosnom brzinom

tako da može propustiti pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Zbog toga je vozilom udario u 63-godišnju pješakinju koja je prelazila kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu.

Uslijed udara pješakinja je pala na kolnik.Vozilom hitne pomoći pješakinja je prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec, dok će se ozlijede i kvalifikacija događaja utvrditi naknadno.

Vozač je uhićen i doveden u prostorije Policijske uprave međimurske. (dv)

RAZBOJNIŠTVO na Petrolovoj benzinskoj u Čakovcu

Maskirani razbojnik prijetio pištoljem i ukrao novac Nemile scene odvijale su se 1. kolovoza 2022. godine u ranim jutarnjim satima u Čakovcu u Kalničkoj ulici. Zasad još nepoznati maskirani muškarac upao je u benzinsku postaju i zaposlenicima prijetio vatrenim oružjem. Uz prijetnju je od zaposlenika tražio novac. Nakon što su mu novac predali, ukrao je još nekoliko predmeta pa se udaljio u nepoznatom smjeru.

U događaju zaposlenici nisu zadobili ozljede, dok se materijalna šteta procjenju-

je na nekoliko tisuća kuna.

Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Kako nam je rekao glasnogovornik policije Nenad Risek, i dalje se traga za počiniteljem pa se mole građani da, ako raspolažu korisnim informacijama uz zajamčenu anonimnost, obavijeste policiju pozivom na broj 192, elektroničkom poštom na medjimurska@ policija.hr ili mogu osobno pristupiti u prostorije najbliže policijske postaje.(dv)

10

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza 2022.

ČESTITKA GRADONAČELNICE Ljerke Cividini

Pobjeda u Domovinskom ratu pokazuje da odlučan i jedinstven narod može sve Povodom 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini uputila je čestitku u kojoj stoji: Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Gotovo je tri desetljeća prošlo od dana kada su naši vojnici podigli hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi i na taj način simbolično označili pobjedu u nametnutom ratu, ali i kraj višestoljetne borbe za slobodnu, suverenu i neovisnu nacionalnu državu. Tih dana disali smo kao jedno, radovali se svakom oslobođenom mjestu, tugovali nad svakim izgubljenim životom.

Današnja Hrvatska san je mnogih generacija, rođena u krvi i vatri, predana nam uz zalog da ju čuvamo i razvijamo.

Svi zajedno od Istre do Srijema, od Dalmacije do našeg Međimurja, na branik domovine stali smo odlučno, kako bismo obranili svoje domove, bili svoji na svome i živjeli u slobodnoj i demokratskoj zemlji. Oslobodilačke operacije provođene u Domovinskom ratu, čija je kruna bila Oluja, pokazale su da narod ujedinjen zajedničkim ciljem nikakva sila ne može zaustaviti.

Stoga će pobjeda u Domovinskom ratu uvijek biti zlatnim slovima upisana u nacionalnu povijest, a

Nagrađeni izlagači ovogodišnje najveće čakovečke manifestacije

NAGRAĐENI IZLAGAČI ovogodišnjeg Porcijunkulova

Ivica i Marica te OPG Kristoš imali najkreativniji štand kosti onih koji su poginuli ili ubijeni biti najsigurniji temelj današnje i buduće Hrvatske.

Svi vi koji ste sudjelovali u tim bitkama budite ponosni na svoj doprinos jer konačna pobjeda bila je čista, potpuna i neprikosnovena. Čuvajmo sjećanje na vaše poginule suborce, živimo i za njih, jer pali su kako bi svi ostali živjeli u slobodi. Ljudi su skloni zaboravljati ružne stvari iz prošlosti i to je dobro. No, nemojmo zaboravljati dane kad smo se svi zajedno oduprijeli puno jačem agresoru te ga na koncu i pobijedili. Neka nam to bude glavni razlog obilježavanja današnjeg praznika. Naučimo djecu i mlade da je, ako se svi okupimo oko neke ideje, moguće savladati sve izazove koje nam donosi život i vrijeme. Sretan vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!

Gradonačelnica Ljerka Cividini

Posebno priznanje za doprinos manifestaciji dobilo je Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, dok je za dugogodišnju suradnju na manifestaciji Porcijunkulovo nagrađena Udruga žena Zlatne ruke Čakovec Već je tradicionalno posljednjeg dana manifestacije Porcijunkulovo 2022. upriličena svečanost dodjele nagrade i priznanja.

Nagrade dodijelili Ljerka Cividini i Filip Horvat

Priznanja najboljim izlagačima podijelila je gradonačelnica Ljerka Cividini koja je svima od srca zahvalila na trudu i doprinosu te vidno širila zadovoljstvo što je još

jedno, 58. izdanje kulturno-turističke manifestacije Porcijunkulovo privuklo velik broj posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja u Čakovec. Uz gradonačelnicu priznanja je podijelio i direktor Turističke zajednice grada Čakovca Filip Horvat koji je također zahvalio svim izlagačima pa su zajedno pozvali na susret i sljedeće godine.

Turistička zajednica grada Čakovca zahvalila je

svim izlagačima koji su se i ove godine potrudili svojom ponudom učiniti ovogodišnju manifestaciju atraktivnom, bogatijom i šarenom. U organizaciji Turističke zajednice grada Čakovca bila je to prilika da se više od 150 izlagača zahvali što su bili dio najveće kulturno-turističke manifestacije u Međimurju, ali ujedno posluži i kao poziv za sljedeću godinu.

Tko su najizlagači?

Nagradu za najkreativnije izlagačko mjesto dobili su Ivica i Marica iz Čakovca i OPG Kristoš – Saša Preložnjak, za vrednovanje kulture i tradicije lončar Lovro

Pergar iz Zasadbrega, kovač Franjo Lisjak iz Novakovca, KUD Mačkovec za prezentaciju mlaćenja žita i Piterija Zvrk Bjelovar, najsimpatičnije izlagačice su Monika Mihalić, Pletivo Monny Novo Selo Rok i Nada Petković, OPG Petković Šenkovec, a najinovativniji proizvod imao je Iris foto art Zagreb.

Posebno priznanje za doprinos manifestaciji dobilo je Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, dok je za dugogodišnju suradnju na manifestaciji Porcijunkulovo nagrađena Udruga žena Zlatne ruke Čakovec. Nasumičnim izvlačenjem posebnu nagradu, bicikl, dobio je OPG Šimun Cecelja iz Novog Marofa.

PRIBISLAVEC

Prijavite kandidate za dodjelu javnih priznanja Općina Pribislavec raspisala je Javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Općine Pribislavec za 2022. godinu. Javna priznanja Općine Pribislavec su proglašenje počasnim mještaninom Pribislavca, plaketa općine Pribislavec i zahvalnica općine Pribislavec.

Javna priznanja dodjeljuju se mještanima Pribislavca i drugim osobama, njihovim udrugama, drugim lokalnim jedinicama te javnim ustanovama i institucijama, trgovačkim društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim i

�izičkim osobama za uspjehe u radu kojima pridonose ili su doprinijeli razvoju općine ili pojedinih njezinih djelatnosti ili u znak počasti ili zahvalnosti.

Javna priznanja mogu se dodjeljivati i državljanima drugih zemalja, županija, međunarodnih organizacija i organizacija stranih država ili njihovim tijelima.

Pravo predlaganja kandidata imaju članovi Općinskog vijeća Općine Pribislavec, načelnik Pribislavca, mještani, udruge građana, političke stranke, vjerske zajednice i druge pravne i �izičke osobe. (dv)

Vijećnica Oslaković i gradonačelnica Cividini nisu baš složne oko rješavanja prometnice u Štefancu

HDZ-ovu vijećnicu Sandru Oslaković zanima kako riješiti problem crne točke

Treba li još netko poginuti u Štefancu?!

Iako se glavna prometnica u Štefancu kompletno rekonstruirala još protekle godine, smatra se crnom prometnom točkom. Taj je naziv dobila i dodatno kad je proteklog mjeseca na toj istoj cesti kod pješačkog prijelaza poginulo dvanaestogodišnje dijete iz Pribislavca. Kako popraviti da Štefanec prestane biti crna prometna točka, pitala je na proteklom Gradskom vijeću nova HDZ-ova vijećnica Sandra Oslaković.

- Imam komunalno pitanje za gradonačelnicu Ljerku Cividini. Bili ste dugogodišnja ravnateljica ŽUC-a i sigurno

ste upoznati s problematikom državne ceste D3 Čakovec-Štefanec, tada je to možda bilo izvan Vaše ovlasti kao županijske uprave za ceste, ali sada ste kao gradonačelnica zaduženi za infrastrukturu pa pitam: Kada će se riješiti crna točka u Štefancu na kojoj su u proteklih mjesec i pol dana poginule dvije osobe od kojih jedno dijete, a tri osobe dodatno ozlijeđene, a od 2019. imamo pet poginulih osoba?

Ono što se do sada učinilo je da se stavila obična zebra na ulazu u Štefanec pa sada mještani Štefanca poput ptica trkačica onako preletava-

ju preko te zebre bez ikakve druge signalizacije, pitala je Oslaković, inače i liječnica.

- Što se tiče državne ceste D3, da, projektirana je i rekonstruirana prema uvjetima Hrvatskih cesta i dati su uvjeti svih javnopravnih tijela. Spomenuli ste prometne nesreće, no nažalost, uzroci tih prometnih nesreća bili su ili alkohol ili brzina. Očito moramo početi razmišljati o kulturi ili barem o prometnoj kulturi naših vozača koji se kreću prometnicama. Pješački prijelaz nacrtan u samom naselju Štefanec, mislim da je dostatan ako se svi pridr-

žavamo ograničenja brzine, što je 50 km/h kroz samo naselje, dakle o prometnoj kulturi možemo razgovarati narednih godinu-dvije ili tri.

Oslaković je odgovorila kako nije zadovoljna odgovorom i rekla kako ne možemo odgovornost za poginule prebacivati na pojedinca ako postoje mjere poput svjetlosne signalizacije ili ležećih policajaca koji bi dodatno usporavali promet na tom dijelu. Činjenica je da kad ulazimo u sva mjesta, moramo usporiti s 80, ali isto tako činjenica je da to najčešće počnemo nakon table mjesta. (dv)

5. kolovoza 2022.

Nastavak sa str. 7 Važna priprema za proglašenje neovisnosti Hrvatske je i referendum, koji je održan 19. svibnja 1991. godine.

Velikom većinom od preko 90 posto građani Hrvatske opredjeljuju se za neovisnost.

I tako, usprkos sve većem pritisku snaga odanih Miloševiću i Beogradu te prijetnjama JNA, Slovenija i Hrvatska proglašavaju samostalnost 25. svibnja 1991. godine, nakon što srpska strana odnosno Milošević, ne prihvaća ponuđenu Konfederaciju Jugoslavije.

Odmah po proglašenju neovisnosti tenkovi JNA kreću na Sloveniju, uz prijetnje Hrvatskoj, započinje otvoreni rat u Sloveniji i sukob slovenske Teritorijalne obrambe i JNA koji prerasta u rat. Građani u sjevernoj Hrvatskoj, u želji da pomognu Slovencima, zaustavljaju tenkove na granici sa Slovenijom, posebno u Murskom Središću i Čakovcu u Međimurju.

Svjetske vlade zatražile su od Hrvatske i Slovenije da za tri mjeseca odgode primjenu svojih odluka o samostalnosti i suverenosti, uz zahtjev za prestanak sukoba te slanje promatrača u Sloveniju u Hrvatsku. No JNA se ne obazire na potpise, počinje napad na istočnu Slavoniju i Baranju, rat u Hrvatskoj tek počinje.

Agresija JNA na Hrvatsku nastavlja se napadom na Baranju i istočnu Slavoniju, strada Kijevo, Šibenik, Zadar, 18. kolovoza JNA zauzima strateški važno mjesto Okučani, a Vukovar su 24. kolovoza napali JNA i četnici. Donosi se odluka o formiranju kriznih štabova, formira se i Ured za izbjeglice kojih je sve više, u jednom momentu gotovo milijun.

Zemlje Europske zajednice na sastanku 27. kolovoza odlučuju poslati svoje promatrače kako bi se sukobi smirili, a već 7. rujna počinje djelovati Mirovna konferencija o bivšoj Jugoslaviji u Haagu.

Strateška odluka: blokada vojarni JNA od 13. rujna 1991.

Zbog iznimno teške vojno-sigurnosne situacije hrvatski državni vrh odlučuje se od 13. rujna 1991. godine blokirati vojarne JNA u Hrvatskoj.

U samo pet dana, nakon 13. rujna, već 22. rujna, osvojeno je 36 vojarni i skladišta JNA te 230 tenkova i 400 topova u cijeloj Hrvatskoj. Posebno značajan poticaj obrani daje u tom momentu daje sjeverna Hrvatska, branitelji su do 22. rujna uspjeli slomiti 32. Varaždinski korpus JNA kojim zapovijedaju general Vladimir Trifunović te pukovnik Berislav Popov, zapovjednik motorizirane “A” brigade JNA u Varaždinu.

Varaždinski korpus JNA u to je vrijeme bio jedan od

Mozaik 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najjačih u bivšoj državi i pod njegovom nadzorom bilo je preko 60 vojnih objekata u sjevernoj Hrvatskoj i zapadnoj Slavoniji.

Zakonom o obrani oružane snage Hrvatske organiziraju se u rujnu 1991. godine u jedinstvenu Hrvatsku vojsku, a 21. rujna uspostavljen je Glavni stožer (GSHV). Od 3. studenog 1991. jedinice ZNG-a formalno su preimenovane u Hrvatsku vojsku.

Velike svjetske sile i Vijeće sigurnosti u to doba vode politiku zaustavljanja sukoba. Vijeće sigurnosti donosi Rezoluciju o općem embargu uvoza oružja u SFRJ. To umnogome otežava položaj Hrvatske u obrani jer mora ilegalno nabavljati oružje, što će nakon kraja rata izazvati niz pitanja o švercu i bogaćenju pojedinaca.

Hrvatski sabor 8. listopada 1991. u zgradi INA-e u Zagrebu donosi povijesnu odluku o raskidu svih veza s Jugoslavijom uz proglašenje nezavisne Republike Hrvatske, što je samo potvrđivanje već ranije donesene odluke.

Do tada su već formirane snage obrane u svim dijelovima Hrvatske.

U takvim teškim okolnostima i mnoštvo prognanika i izbjeglica, najavljuje se priznanje Hrvatske od strane Vatikana i nekih europskih zemalja i to u njenim međunarodno priznatim granicama. Papa Ivan Pavao II. 13. siječnja 1992. godine službeno priznaje hrvatsku državu. To izaziva opće oduševljenje građana, a posebno branitelja na prvim crtama bojišta. Do sredine siječnja Hrvatsku priznaju Slovenija, Litva, Letonija, Estonija, Ukrajina, Island, Njemačka, San Marino i Austrija, a 15. siječnja sve članice Europske zajednice, a potom i druge države.

Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine primljena u UN. U to vrijeme, u proljeće 1992. godine, hrvatske snage čuvaju prividni mir na granicama koje su svojom pobunom odredili srpski pobunjenici koji kontroliraju gotovo 15.000 kilometara Hrvatske. Postoji velika opasnost cementiranja države u državi, jer se SAO Krajina na hrvatskom tlu nastoji nametnuti i kao međunarodni faktor.

Neučinkovit UNPROFOR će, kako će se pokazati, samo doprinijeti toj slici, a u Hrvatska već zbrinjava veliki broj izbjeglica i prognanika iz Hrvatske. Od travnja 1992. godine dolazi ih sve više iz BiH, do kraja 2002. godine Hrvatska zbrinjava gotovo milijun prognanika i izbjeglica, što postaje veliki teret.

Od početka 1992. godine Hrvatska vojska poduzima niz manjih i većih akcija te polako preuzima inicijativu na

bojišnici. Od 27. ožujka 1992. godine započinju operacije za oslobođenje Dubrovnika.

U akcijama na Južnom bojištu i u borbama sa srpskim i crnogorskim postrojbama od 23. travnja do 25. listopada oslobođeno je 1210 kvadratnih kilometara i to je je u cjelini bila prva oslobodilačka velika akcija Hrvatske vojske, no prije toga su nizom manjih akcija oslobođeni dijelovi zapadne Slavonije.

U borbama u zapadnoj Slavoniji sudjeluju 54. samostalni bataljon i 34. inženjerijski bataljon iz Čakovca, a na aerodromu u Pribislavcu djeluje 1. eskadrila lake avijacije Hrvatske vojske.

Završetak rata 1995. godine bio je tek prvi korak prema Europi

Rat u Hrvatskoj završava tek 1995. godine nakon akcija Hrvatske vojske. U vojno-redarstvenoj akciji Bljesak koja je trajala tri dana, a započela je 1. svibnja 1995. godine, oslobođeni su zapadna Slavonija i autoput A3 prema istoku i to nakon više prijašnjih manjih operacija u tom području.

U najvećoj vojno-redarstvenoj akciji Oluji od 4. do 7. kolovoza 1995. godine hrvatske snage oslobodile su sva okupirana područja Republike Hrvatske osim Baranje, koja je kasnije mirno reintegrirana.

Da nije bilo Oluje i vojnog oslobođenja zemlje, država Hrvatska ne bi postojala u današnjim granicama, već bi unutar nje postojala još jedna srpska paradržava. Koliko su takve situacije pogubne, vidi se tek danas

Ujedno je slomljena srpska paradržava Republika Srpska Krajina. Tom akcijom oslobođeno je 10.400 kilometara kvadratnih, odnosno više od 18 posto teritorija Hrvatske. Ključan trenutak je oslobođenje Knina 5. kolovoza koji su oslobodile 4. i 7. gardijska brigada Hrvatske vojske. Taj se datum danas slavi kao Dan pobjede.

Da nije bilo Oluje i vojnog oslobođenja zemlje, država Hrvatska ne bi postojala u današnjim granicama, već bi unutar nje postojala još jedna srpska paradržava. Koliko su takve situacije pogubne, vidi se tek danas. Očit je negativan primjer BiH gdje do danas nema pravih dogovora, a još negativniji primjer današnja ruska agresija na Ukrajinu sa svim posljedicama po Europu i svijet. Mir na našim prostorima nastupio je tek pobjedama Hrvatske vojske i HVO-a uz pomoć Armije BiH u Bosni, ujesen 1995. godine.

Tek je nakon toga potpisan Daytonski sporazum koji je okvir i osnova za mir u BiH, sve do danas.

Trnovit put prema Europskoj uniji

Od prvih demokratskih izbora najvažniji cilj mlade hrvatske države je članstvo u Europskoj uniji i obrambenom NATO savezu. Prijelaz za parlamentarnu demokraciju bio je povod za velikosrpsku agresiju na Hrvatsku. Kao povod srpske agresije uzima se pobjeda HDZ-a na prvim višestranačkim izborima, a razlozi su mnogo dublji i ideološki. Zbog niza političkih i ekonomskih razloga, uz ostalo stava pojedinih zemalja, mlada hrvatska demokracija je članstvo u Europskoj uniji nakon pobjede u ratu čekala još dugi niz godina.

U studenom 2000. godine Hrvatska otvara pregovore o stabilizaciji i pridruživanju.

Sporazum je u Hrvatskom

saboru potpisan u listopadu 2001. godine. To je bilo takozvano predvorje Europske unije. U veljači 2003. Hrvatska podnosi zahtjev za ulazak u EU. Europska komisija 2004. godine daje pozitivno mišljenje.

Papa Ivan Pavao II. 13. siječnja 1992. godine službeno priznaje hrvatsku državu, a do sredine siječnja Hrvatsku priznaju Slovenija, Litva, Letonija, Estonija, Ukrajina, Island, Njemačka, San Marino i Austrija, a 15. siječnja sve članice Europske zajednice, a potom i druge države

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupa na snagu 2005. godine, a iste godine počinju pregovori o pridruživanju EU. Pregovori o pristupanju Hrvatske u EU završeni su 30. lipnja 2011. godine, u prosincu iste godine Europski parlament daje suglasnost za pristupanje Hrvatske, a 9. prosinca iste godine Hrvatska potpisuje Ugovor o pristupanju. Danas nam plašenja građana da neće smjeti ovo ili ono kad uđemo u EU izgledaju smiješno, no tada nije bilo. U siječnju 2012. godine održan je referendum o pristupanju Hrvatske u EU, koji je dao pozitivno svjetlo pristupanju, a u ožujku 2012. godine Hrvatski je sabor ratificirao Ugovor o pristupanju u članstvo EU.

Iz krize u krizu, na kraju ipak svjetlo u tunelu

U međuvremenu je u svijetu došlo do velike ekonomske krize, iz koje se Hrvatska

Ulazak snaga hrvatske vojske u Knin okončao je neizvjesnotst budućnosti Hrvatske

nevična tržišnom gospodarstvu godinama izvlačila. Prije dvije godina svijet je pogodila pandemija koronavirusa, a nakon toga u Hrvatskoj se se dogodili zagrebački potres i potres na Banovini s ogromnim štetama, što je već treća krizna situacija za Hrvatsku. Neočekivano, rat u Ukrajini bacio je zbog cijena energije i hrane Europu i svijet novu krizu.

Ruska agresija pokazala je da više ne vrijede raniji postulati o poštovanju granica i pravnom poretku, što je vrlo opasno pogotovo za manje zemlje. S obzirom na to da je Hrvatska članica NATO saveza i punopravna članica EU, donekle je zaštićena od posezanja za njenim teritorijem, što je velika prednost za budući razvoj zemlje.

U ovim posljednjim krizama Hrvatska je i relativno dobro prošla, sadašnja hrvatska vlada povukla je iz Europe znatna sredstva od oko pedesetak milijardi kuna i time dokazala da smo konačno naučili kako raditi projekte i dobivati sredstva iz fondova EU. Otvorenje Pelješkog mosta, čime je državni teritorij zemlje napokon spojen nakon triju stoljeća, važan je i politički, ali i ekonomski moment zbog razvoja juga Hrvatske i otoka. Kako napokon do kraja godine ulazimo u Schengen, time postajemo dio stare Europe, neki će reći: napokon.

Euro je već dugo u optjecaju u poslovnom svijetu Hrvatske, a od početka nove 2023. godine i u našim trgovinama.

Hrvatski put prema Europi trajao je gotovo trideset i tri godine, a svega toga ne bi bilo da nije bilo vojne pobjede u Domovinskom ratu.

Zbog toga je 5. kolovoza, kad slavimo Dan pobjede, praznik koji nam govori da smo ostvarili ciljeve proklamirane još devedesetih godina prošlog stoljeća.

12

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČESTITKA GRADONAČELNIKA Dražena Srpaka

5. kolovoza 2022.

Dužni smo težiti da Hrvatska bude bolja Proces nacionalne integracije hrvatskih zemalja konačno je dovršen prije 27 godina, kroz veličanstvenu akciju Oluju, kada je oslobođeno 10.400 kilometara kvadratnih ili 18,4 posto ukupne hrvatske površine.

Na današnji dan u jutarnjim satima Sedma je gardijska brigada sa snagama Četvrte gardijske brigade ušla u napušteni Knin, što je simbolički značilo i kraj tzv.

SAO Krajine. Hrvatska trobojnica na kninskoj tvrđavi vječni je simbol hrvatske slobode.

Zahvaljujući pobjedi u Domovinskom ratu danas imamo demokratsku, slobodnu i neovisnu Hrvatsku koja je članica Europske unije, NATO saveza, koja je dio razvijenog svijeta i dio zapadne civilizacije, kamo je uvijek i pripadala.

Svi zajedno dužni smo težiti tome da bude još bolja

Gradonačelnik Srpak na sastanku s Rudolfom Goričancem, predsjednikom NK-a Plavi i Franjom Novinićem, članom MO Peklenica zaduženim za sport, a sastanku je nazočio i Josip Sršan, pročelnik za graditeljstvo i komunalne poslove i štititi naše vrijednosti i naš način života. Čestitam svim građanima Republike Hrvatske današnji Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Brojni su poznati i nepoznati junaci za život svoje domovine platili najvišu cijenu i na tome smo im svi vječno zahvalni. Naša je zadaća da na krilima pobjede u Domovinskom ratu nastavimo graditi Republiku Hrvatsku kao zemlju sretnih i zadovoljnih građana.

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća

SPORTSKO-REKREATIVNI CENTAR Gornji Mihaljevec dobio novog direktora

Mario Novak iz Vukanovca preuzeo vodstvo Sportsko-rekreativni centar Mladost u Gornjem Mihaljevcu, smješten na samom ulazu u općinu sa strane Macinca, svečano je otvoren krajem svibnja ove godine. Tereni su već aktivno u funkciji. Cijeli sportski centar prostire se na preko 3,5 hektara, a na njemu su nogometni travnjak, malonogometno igralište s umjetnom travom, tenisko igralište, igralište za košarku i rukomet, dječje igralište uz odbojku na pijesku, streljana sa šest polja i novi objekt, svlačionica s pripadajućim sadržajima. Napravljena je trim staza, vanjska teretana i viseća kuglana te ka�ić s čak trima terasama kako bi se u svakom dijelu dana moglo uživati. O svemu tome trebati voditi poslovanje pa je tako odlučeno da će kormilo preuzeti 29-godišnji Mario Novak iz Vukanovca, inače i vijećnik Općine Gornji Mihaljevec.

Kako nam je rekao, vodstvo Sportsko-rekreativnog centra Mladost preuzeo je službeno proteklog tjedna 25. srpnja. Zasad su zadovoljni odazivom i korištenjem sportskim površinama koje su još besplatne za sve, no to će se uskoro promijeniti.

O cijenama za korištenje terenima Novak nam još nije mogao reći.

- U nagledno vrijeme doći će do najma terena. Velika je potražnja, igra se tenis,

PEKLENIČARI na sastanku s gradonačelnikom Srpakom dogovarali navodnjavanje i javnu rasvjetu za nogometno igralište

NK Plavi Peklenica izborio viši rejting u proračunu grada - Gradonačelnik obećao ulaganja, ali iz proračuna iduće i 2024. godine Piše: Božena Malekoci-Oletić

Nogometno igralište NK Plavi Peklenica dobit će navodnjavanje i kvalitetniju rasvjetu, a u idućim danima gradonačelnik Dražen Srpak održat će sastanak i s ostalim klubovima s područja grada na temu njihovih infrastrukturnih potreba kako bi se već u proračunu za 2023. godinu osigurala sredstva za to.

Kod gradonačelnika lobirao i prekaljeni nogometaš Franjo Novinić

Mario Novak, novi direktor centra Mladost odbojka i nogomet, u većini slučajeva to su pojedinci, desetak prijatelja koji se okupe i koriste se površinom ovisno o sportu koji dođu igrati.

No, moramo uvesti nekakav red da se znaju termini, kaže nam Novak. Na pitanje hoće li se tereni upotrebljavati i zimi, s obzirom na to da je većina toga na otvorenom, novi direktor ističe kako su zime i ovako sve blaže, ima dosta sunca, pa će se time sportovi igrati gotovo čitavu godinu. Ka�ić još nije otvoren, u tijeku su završne pripreme oko dokumentacije i otvaranje bi trebalo biti već idućeg mjeseca. U Sportsko-rekreativnom centru Mladost bit će zaposlena ukupno četiri djelatnika, kaže nam Novak.

Lum is. Avestrist involus, ust �irmacta, sua nuntribunum mentella cont. Equis host ace caventicit arei publi seripio rumurnimus cleres abunterri publii peres

U petak 29. srpnja u uredu murskosredišćanskog gradonačelnika održan je sastanak s članom Mjesnog odbora Peklenica Franjom Novinićem, koji je ispred Vijeća Mjesnog odbora zadužen za sport, a sastanku je nazočio i Rudolf Goričanec, predsjednik NK-a Plavi Peklenica, dok je predsjednica VMO Peklenica

Ivana Maltarić zbog privatnih razloga bila spriječena prisustvovati sastanku.

Franjo Novinić već je obnašao dužnosti u nekadašnjoj Mjesnoj zajednici Peklenica, sportom se bavi gotovo cijeli život, a dugi niz godina bio je aktivan nogometaš, član uprave NK-a Plavi i u trima mandatima i predsjednik kluba Plavi te jako dobro poznaje problematiku i potrebe sportskih udruga u Peklenici, a posebno Nogometnog kluba Plavi. Kao član Mjesnog odbora, Franjo Novinić više je puta kontaktirao gradonačelnika i ukazivao na potrebe �inanciranja određenih potreba NK-a Plavi. Franjo Novinić otac je poznatog nogometaša Enesa Novinića iz Peklenice koji je igrao za više prvoligaških klubova u Hrvatskoj, pa je sav u nogometu i dobro poznaje potrebe igrača i tog sporta.

Rudolf Goričanec, sadašnji predsjednik NK-a Plavi, na-

stoji svih snagama s pozicije svoje dužnosti osigurati čim bolje uvjete klubu uspostavljanjem što bolje suradnje s gradonačelnikom po pitanju poboljšanja uvjeta za treniranje i natjecanja nogometaša na igralištu nogometnog kluba.

Do sada su tijekom više godina kapitalnim donacijama iz gradskog proračuna uređene prostorije NK-a Plavi.

Izgrađena je nadstrešnica, i uređena fasada na sportskom objektu, revitaliziran je travnjak. Grad je pomogao pri nabavci kosilice za košnju trave na terenu.

Franjo Novinić je kao član Mjesnog odbora već prije više godina gradonačelniku iznio potrebu za ulaganjem u navodnjavanje terena zbog velikog isušivanja s obzirom na kon�iguraciju terena.

Adut što se igralištem koristi i Škola nogometa

Gradonačelnik je upoznat i s potrebom uređenja kvalitetnije rasvjete jer se nogo-

metnim terenom u Peklenici koristi i Škola nogometa za svoje potrebe. Sadašnje vodstvo NK-a Plavi inzistira na rješavanju tih potreba pa je tako na sastanku s gradonačelnikom u petak dogovoreno da će se u proračun za 2023. godinu osigurati stavka za izradu navodnjavanja na travnjaku nogometnog igrališta NK-a Plavi, a prema mogućnostima proračuna i uređivanje kvalitetnije rasvjete u 2023. godini ili najkasnije 2024. godine.

Gradonačelnik Dražen Srpak razgovarat će i s ostalim klubovima i predsjednicima mjesnih odbora s područja grada oko njihovih potreba. Tijekom proteklih deset godina Mursko Središće je iz proračunskih sredstava udeseterostručilo ulaganja u sport, tehničku kulturu i kulturu jer je to jako dobro utrošen novac jer djecu i mlade usmjerava prema zdravijem načinu življenja.

A oni zauzvrat svojim uspjesima odlično prezentiraju svoj grad.

MURSKO SREDIŠĆE

Osvježena kapelica Gospe Lurdske u Ulici Matije Gupca

Kapelica u Murskom Središću

U najstarijoj ulici u Murskom Središću, Ulici Matije Gupca, obnovljena je kapelica posvećena Gospi Lurdskoj.

Prema zapisima u vizitaciji, kapelica je sagrađena 1940. godine. Župa Marije Kraljice i svetog Ladislava pomoću kapitalne donacije Grada Mursko Središće obnovila je vanjsku fasadu i time kapelici osvježila izgled. U kapelici se svake go-

dine služi sveta misa u slavlje Gospe Lurdske prilikom čega se skupe brojni građani.

Sakralni spomenici spadaju među najvrijedniju arhitekturu na području Murskog Središća i njihovo održavanje od velikog je kulturnog značaja. Grad Mursko Središće na svojem području ima četiri župe i sa svima održava dobre odnose.

(BMO)

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DAVID PAHOR iz Murskog Središća

MURSKO SREDIŠĆE

Talentirani breakdancer David s ekipom osvojio drugo mjesto na Europskom natjecanju

David trenira breakdance od svoje 6. godine. Započeo je slučajno, na moru, uz animatora, nije ni znao da u sebi skriva taj osjećaj za ritam i ples

I država s 120.000 kuna pomaže pri sanaciji Selske Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine donijelo je Odluku o su�inanciranju projekta Sanacija Selske uli-

ce i izgradnja parkirališta iznad retencijskog bazena u centru Murskog Središća u iznosu od 120.000 kuna.

(BMO)

Za tribine NK Rudaru 850.000 iz Ministarstva turizma

Breakdance je Davidova glavna strast

Piše: Aleksandra Sklepić

Atraktivan ples breakdance koji vole mladi postao je glavna zabava, ali i svojevrsna karijera za Davida Pahora (12) iz Murskog Središća. Talentirani plesač trenira u Plesnoj školi Zeko u Murskoj Soboti, a mlada je reprezentacija Plesne škole Zeko prije nekoliko tjedana osvojila drugo mjesto na Europskom prvenstvu IDO u njemačkom gradu Magdeburgu. Kao član plesne skupine The chosen ones David je ponosan nositelj drugog mjesta na prvenstvu, što je jako velik uspjeh za njega.

Osim ekipnog uspjeha, na istom je natjecanju David osvojio i peto mjesto kao solo plesač u svojoj kategoriji.

Važno je naglasiti da mu je to natjecanje bilo prvo veliko natjecanje na kojem je nastupio, a konkurencija nije

Gornje Međimurje 13

Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak u četvrtak 28. srpnja ide na potpisivanje ugovora u iznosu od 850.000 kuna u Mini-

starstvo turizma i sporta za Rekonstrukciju sportskog borilišta te izgradnju popratnih sportskih prostorija s minitribinom. (BMO)

Rješavaju se imovinsko pravni poslovi vezani za projekt PRŠI. Izvođač radova je tvrtka ERICSSON,

a provoditelj projekta je HT. Radovi na navedenom projektu započet će uskoro.

(BMO)

Ne tako brzo kao što bi građani priželjkivali, ali ipak ulicu po ulicu izvođači radova na kanalizaciji, mic po mic krpaju rupe i prekope nakon radova na izgradnji kanalizacije. U uskim ulicama gdje su skinuli kom-

pletni asfalt presvlače ga potpuno novim slojem.

No, potrajat će tjedni, a vjerojatno i mjeseci dok sve bude završeno i kad ponovno budemo mogli oprati prozore.

(BMO)

U Murskom Središću odmah po završetku manifestacije Ljeto uz Muru počele su pripreme za prvi Festival hrvatske pučke drame – Murski cimeri 2022.

Selekcija za izbor najboljih pučkih drama izvršena je po županijskim smotrama, a Mursko Središće dobilo je čast trajno postati domom završne smotre festivala. Osim što će to usrećiti sve ljubitelje kazališta u Međimurju, Mursko Središće time i trajno ulazi na kazališnu kartu Hrvatske. Festival je ime dobio po legendi vezanoj

za ovaj kraj i rudarstvo, a ujedno i tradicijskoj maski Murskog Središća, koja je i u postupku zaštite kao nematerijalno kulturno dobro – Murski cimeri. Festival će se održati prvi vikend u mjesecu rujnu, od 2. do 4. rujna. Raspored kazališta i predstava bit će objavljen uskoro. Festival se održava u organizaciji Centra za kulturu Rudar i Zajednice HKUU Međimurske županije te u suorganizaciji Hrvatskog sabora kulture, tehničkoj suorganizaciji domaćeg KUD-a Mura i pod pokroviteljstvom Grada Mursko Središće. (BMO)

Širokopojasni internet u mreži imovinsko-pravnih poslova

Stigao je asfalt, opet će se prati prozori

Festival hrvatske pučke drame Rudaru pod krov Plesni pokret “helikopter” Davidu je jedan od najdražih

bila mala, natjecalo se oko 200 izvođača u pet različitih kategorija.

- Volim slušati muziku i plesati uz nju, nije mi važna

David je među 200 izvođača osvojio peto mjesto u svojoj kategoriji

vrsta muzike, već ritam koji odgovara plesnim pokretima koje želim izvesti. Uglavnom slušam stranu muziku jer tu je „beat“ ritam koji je potreban za breakdance pokrete, ispričao nam je David.

David trenira breakdance od svoje 6. godine. Započeo je slučajno, na moru, uz animatora, a nije ni znao da u sebi skriva taj osjećaj za ritam i ples. Njegovi su roditelji prihvatili savjet animatora da što prije upišu Davida u plesnu školu i upisali su ga u plesnu školu Nexus iz Čakovca gdje je započeo svoje treninge uz trenera Zlatka Tomašića. Kako je Nexus prestao s radom, roditelji su za Davida pronašli novog trenera u Murskoj Soboti, Dejana Zečeviča u Plesnoj školi Zeko gdje i sada pleše i postiže zapažene uspjehe, kako s klubom, tako i pojedinačno.

David je vrijedan učenik, najesen će krenuti u 7. razred, a osim plesnog ima i druge talente: svira klavir i glumi u malom kazalištu Makamus u Murskom Sre-

dišću. Voli druženje i raduje ga sklapanje pravih prijateljstava.

Najviše od svega ipak voli programiranje, pa uz ono što uči u školi, dodatno istražuje, a završio je i tečaj programiranja. Želja mu je postati programerom, ali i nastaviti svoju plesnu karijeru jer se u tome baš dobro osjeća, doznali smo.

- Treniram tri puta tjedno u Plesnoj školi Zeko u Murskoj Soboti, a sad, za vrijeme praznika, svaki dan treniram i kod kuće. Sviđa mi se što mogu trenirati doma jer imam dovoljno mjesta za sve pokrete koje želim uvježbati.

David je sve bolji u plesnim pokretima, a roditelji Ružica i Renato pružaju mu nesebičnu podršku u njegovim planovima. Voze ga na treninge, prate ga na nastupima i ohrabruju ga.

Kako su oboje planinari i aktivni u vježbanju, pravi su poticaj svom sinu da nastavi trenirati te na taj način održavati dobru kondiciju i obiteljsku tradiciju.

Mic po mic namiču sredstva za turističke sadržaje Turističkoj zajednici grada Murskog Središća odobren je projekt za izradu projektno-tehničke dokumentacije za interpretacijski centar industrijske baštine Međimurja – u iznosu od 44.820 kuna i projekt Poboljšanje promocije Turističke zajednice grada Murskog

Središća u iznosu od 17.640 kuna.

Turistička zajednica grada Murskog Središća u postupku je osnivanja Turističke zajednice područja Mura i gorice zajedno s općinama Selnica, Vratišinec i Podturen.

(BMO)

14

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza 2022.

ČESTITKA Ljubomira Kolareka, gradonačelnika grada Preloga

Sloga i ponos branitelja sada su nam najpotrebniji!

Objava po projektu Želim – pomoć dijelim III

Svečanost potpisivanja ugovora Zaželi - faza III U četvrtak, 28. 7. 2022. održano je svečano potpisivanje ugovora iz programa Zaželi – Program zapošljavanja žena, Faza III. Potpisivanje je održano u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a ugovore je uručio premijer Andrej Plenković.

Predsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije Miljenka Radović, mag. iur., također je potpisala ugovor za provođenje projekta Želim – pomoć dijelim III. Riječ je o nastavku projekta koji je Društvo počelo provoditi još 2018. godine, a koji se pokazao izrazito korisnim za naše članove i ostale osobe u potrebi.

Projekt Želim – pomoć dijelim III �inancira se iz Europskog socijalnog fonda, a iznosi 1.036.740.00 kuna.

Projekt traje 8 mjeseci, dok će pružanje usluge pomoći u kući trajati 6 mjeseci.

Nastavljamo s pružanjem usluge pomoći u kući, pr-

venstveno za naše članove kao i za ostale korisnike u nepovoljnom položaju s područja Međimurske županije.

U ovim izazovnim vremenima, starijim osobama i osobama s invaliditetom koje spadaju među najugroženije skupine društva, ta pomoć itekako puno znači. Tim projektom osigurat ćemo uslugu pomoći u kući za više od 120 starijih osoba i osoba s invaliditetom na području Međimurske županije.

Obvezni partneri na projektu su Centar za socijalnu skrb Čakovec, Centar za socijalnu skrb Prelog i Područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec, bez kojih se taj projekt ne bi mogao prijaviti.

Zapošljavanjem žena ublažit ćemo posljedice njihove nezaposlenosti.

Nakon odrađivanja početnih projektnih aktivnosti, 1. 9. 2022. započet ćemo s pružanjem usluge pomoći u kući.

CIRKOVLJAN

Bit će veselo za Lovreče Blagdan sv. Lovre ili Lovreče koje se obilježava 10. kolovoza poseban je dan za svakog mještanina Cirkovljana. Dan je to njihova zaštitnika crkve i mjesnog proštenja. A NK Naprijed i tamošnji Mjesni odbor i ove godine uoči tog blagdana pripremaju bogati program u Sportskom parku Zdenci.

Tako se priprema Odbojkaški turnir 3 na 3. Uz odbojku, nakon dugo godina, vraća se i mali nogomet. Turnir u malom nogometu igrat će se na travnatoj podlozi.

Sve posjetitelje očekuje bogata gastronomska ponuda, dobra zabava i još poneko

iznenađenje. U nedjelju 7. kolovoza u 19 sati održat će se predstava Gruntovčani, 2. dio KUD-a Gruntovec. Domaćin je osigurao Cirkovljansku večeru (odojak s ražnja, delicije s roštilja, languši).

U srijedu 10. kolovoza u 17:30 odigrava se prijateljska utakmica u ženskom nogometu, između ŽNK-a Split koje su prvakinje Hrvatske i ŽNK-a Radomlje Slovenija. Slijedi zabava uz grupu Rubikon, a posjetitelji će se od 16 do 20 sati moći voziti vlakićem po Cirkovljanu, bit će osiguran i lunapark za djecu, a sve to uz bogatu gastronomsku ponudu. (vv)

Hrvatska 5. kolovoza slavi slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 27. obljetnicu oslobodilačke operacije Oluje.

Nadnevak 5. kolovoza je dan kada se prisjećamo svih naših poginulih i stradalih branitelja, civilnih žrtava rata i njihove žrtve koja nam je omogućila slobodu, koja nam je

omogućila izgradnju suverene, neovisne i moderne države. Prilika je to da se prisjetimo svih onih koji su dali svoju mladost, svoje živote za našu domovinu.

Domovinu koja se i dalje razvija, raste.

Nažalost, ne u onakvoj slozi i ponosu kakvi su tih slavnih dana krasili hrvatske branitelje. Upravo nam je to najpotrebnije u

današnjim nesigurnim vremenima.

Sloga, zajedništvo, spremnost da svatko od nas vlastitim odricanjem doprinese još većem zamahu naše domovine.

Nadam se da dolaze vremena boljeg života, vremena u kojem ćemo biti ponosni što živimo u Hrvatskoj!

Gradonačelnik, Ljubomir Kolarek

UOČI ROKOVA U MEĐIMURJU 2022.

Sveti Rok, zaštitniče Međimurja, zaštiti nas Iako stočne kuge više nema, sada imamo modernu kugu, kugu današnjeg doba zvanu koronavirus i Međimurci doista imaju razloga hodočastiti u Draškovec i tražiti sv. Roka da ih zaštiti od nje, kaže župnik Voni

Hodočasnička procesija s kipom sv. Roka

Piše: Vlasta Vugrinec

I ove će se godine u Draškovcu od 13. do 16. kolovoza održati manifestacija Rokovo u Međimurju. Slavlje započinje trodnevnim misama koje će se održavati svakog dana u 20 sati uz molitvu krunice i litanije sv. Roka.

Sveti Rok dobro je poznati svetac u Međimurju.

Još od davnine Međimurci su mu se klanjali i molili ga za zaštitu. Najviše je to došlo do izražaja polovicom 18. st. kada je, kako je već dobro poznato, Međimurjem vladala stočna kuga. Posebno je kosila donje Međimurje gdje je bio vidljiv nagli pad stoke što je rezultiralo velikim osiromašenjem stanovništva i teškim gospodarskim prilikama.

- Ljudi su mu se tada zavjetovali da će mu sagraditi crkvu ako ih zaštiti od stočne kuge, kaže Matija Vonić, župnik u Draškovcu.

I doista, kuge je nestalo, a Draškovec je dobio prvu i jedinu zavjetnu crkvu u Međimurju. Njena posebnost su i dva tornja koja još jedino ima crkva sv. Jeronima u Štrigovi.

Naime, Juraj pl. Osterhuber koji je imao sjedište u Draškovcu i bio je opunomoćenik Mihaela Ivana Althana III. (1710. – 1778.), glavnog donatora crkve i tadašnjeg gospodara Međimurja, potpisao je 27. 5. 1760. u Legradu ispravu o utemeljenju crkve sv. Roka u Draškovcu.

Ne samo da je Draškovec dobio crkvu već je svake godine na tisuće vjernike hodočastilo u crkvu i zavjetovalo se sv. Roku.

Tradicija hodočašća svetom Roku

Ma�ja Vonić, župnik Župe sv. Roka u Draškovcu

Sve su župe iz Međimurja, ali i okolice hodočastile na Rokovo u Draškovec, no Drugim svjetskim ratom to je prestalo. Jedina župa koja

je ustrajala u obnavljanju toga zavjeta svetom Roku je župa Goričan, koja neprekinuto dolazi na Rokovo u Draškovec svake godine. Dolaskom župnika Vonića 2006. godine sve je opet živnulo.

Naravno, inicijativa je dobro prihvaćena među vjernicima, a veliku pomoć u organizaciji manifestacije ima i u tamošnjoj udruzi Prijatelja svetog Roka.

- Primjetio sam kako je to jedina zavjetna crkva u Međimurju, da je sagrađena u ime svih Međimuraca i želio sam tu tradiciju ponovno oživjeti, kaže župnik Vonić.

Iako stočne kuge više nema, kaže župnik, danas imamo modernu kugu, kugu današnjeg doba zvanu koronavirus i Međimurci doista imaju razloga hodočastiti u Draškovec, obnoviti zavjet i tražiti sv. Roka da ih zaštiti od nje. No, uz koronavirus postoje i druge moderne pošasti koje ugrožavaju živote i zdravlje ljudi.

Zavjet sv. Roku obnavlja se svake godine i može se reći da je primjetno povećanje

broja hodočasnika iz cijeloga Međimurja.

Blagdan svetog Roka

Sveti Rok je jedan od najomiljenijih svetaca mučenika i zaštitnika kršćanskog svijeta. Smatra se zaštitnikom od kuge, kolere i teških zaraznih bolesti, a u novije vrijeme i od AIDS-a. Uz to štiti od bolesti nogu i rana na nogama.

Zaštitnik je životinja, pasa i veterinara. Štiti od prirodnih nepogoda. Patron je invalida, pogrešno osuđenih i neženja.

Na sam blagdan sv. Roka misna će se slavlja održati u 7 i u 9 sati, gdje će se posebno blagosloviti bolesnici.

Središnje misno slavlje je u 11 sati, a predvodit će ga prečasni Franjo Biškup, duhovnik časnih sestara u Varaždinu.

Svečanost će započeti u 10:30 procesijom s kipom sv. Roka.

U poslijepodnevnim satima organizira se Draškovski sejem, ove godine s izložbom bučinih ulja, izborom najveće tikve i prezentacijom jela od tikve. Obilježavanje blagdana sv. Roka završit će večernjom misom od 17 sati.

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

Nagrade Međimurske prirode priznanje su mladim čuvarima i istaknu�m pojedincima jer su zagovornici očuvanja prirode

NA SVJETSKOM danu rendžera u Frkanovcu održan kamp za djecu i uručene nagrade čuvarima prirode

Prirodu svi nemilice troše, a malobrojni su njeni zaštitnici i branitelji

Na Svjetski dan rendžera 31. srpnja u Frkanovcu na Matulovu gruntu održan je 2. Kamp mladih čuvara koji je organizirala Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode. Uz to je podijeljeno 11 nagrada najboljim mladim čuvarima prirode i zaslužnim pojedincima u 2022. godini.

Nagrade su važne jer danas pro�it nemilice osvaja i troši prirodu, a malobrojni su njezini branitelji i zaštitnici.

Među nagradama posebno izdvajamo nagradu Vlasti Vugrinec, novinarki Međimurskih novina, koja je tu nagradu zaslužila za svoje istraživačke tekstove na temu zaštite prirode. - Ona temu istraži sa svih strana, sve pita, nepristrana je i kad ju napiše sa strašću, to je onda to, kazao je Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode.

- Drago mi je da sam dobila nagradu jer smo obično mi novinari češće na meti pokuda nego nagrada. Malo mi je i neugodno jer sam naučena biti s druge strane

fotoaparata i diktafona. Međimurska priroda dodijelila je ove godine 11 nagrada prema kategorijama: Zora Jambrović, najbolja Mlada čuvarica prirode, Matija Sakal, najbolji Mladi čuvar prirode, Borna Sakal, dobitnik priznanja u kategoriji Mladi čuvar prirode 2022. godine, Viacheslav Shupta, dobitnik priznanja u kategoriji Mladi čuvar prirode, učenice OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica Dina Mišić, Ana Jurčec, Lea Dodlek, Greta Sabol i Sara Camatta, najbolja Skupina mladih čuvara prirode, Darko Oreški, senior čuvar prirode, dobio je nagradu za cjeloživotni aktivizam u zaštiti prirode, Alex Horvat, dobio je godišnje priznanje za aktivizam u zaštiti prirode, Miljenko Vrančić godišnje priznanje za aktivizam u zaštiti prirode, Željko Mezga godišnje priznanje za aktivizam u zaštiti prirode, Nikola Tomašić godišnje priznanje za aktivizam u zaštiti prirode i Vlasta Vugrinec nagradu za najbolji novinarski rad na teme zaštite prirode u

Djeca su imala priliku gleda� prirodu kroz dalekozor Međimurskoj županiji. Podjeli nagrada prethodio je kamp na kojemu je bilo ukupno 33 djece koja su polazila radionice. Na Matulovu gruntu u Frkanovcu provedene su poučne prirodoslovne i zabavne radionice na kojima je sudjelovalo tridesetero djece.

Kamp je proveden u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja – Stanicom Čakovec pa su djeca učila o pružanju prve pomoći unesrećenim osobama u prirodi, kako se radi s potražnim psima te se okušala u spuštanju zip-lineom. Gost kampa bio

je i dječji animator Matija Bobek koji je djecu poučio kako materijale iz prirode iskoristiti na različite kreativne načine. Djeci je pokazao kako napraviti igračke od elemenata koji se nalaze u prirodi. Prirodoslovnu radionicu vodila je biologinja Monika Cindrić, uz pomoć kolega čuvarica i čuvara prirode iz Međimurske prirode.

Biologinja Monika Cindrić je s djecom istraživala livade i šumska staništa. Djeca su prirodu imala priliku gledati kroz dalekozore i promatrati leptire. (BMO)

PRELOG

Potpore za fotonaponske elektrane na kućama Grad Prelog raspisao je Javni poziv za su�inanciranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima za vlastitu potrošnju u 2022. godini. Drugim riječima, odlučio je svojim sugrađanima dodijeliti bespovratne �inancijske potpore za su�inanciranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima za vlastitu potrošnju na

području Preloga u 2022. godini. Tim pozivom osigurava se ugradnja fotonaponskih sustava (do 10 kW) na krovove kuća i stambenih zgrada. Financijska sredstva osigurana su u gradskom proračunu u iznosu od 30.000 kuna.

Planira se odobrenje do 30 bespovratnih subvencija za izradu glavnog projekta u 2022. godini. Rok za podnošenje prijava je trajno otvoren do iskorištenja predviđenih sredstava, a najkasnije do 31. 12. 2022. godine. (vv)

Najstariji dio grada mijenja svoj izgled Prema odluci Gradskog vijeća, Prelog ide u izradu Urbanističkog plana uređenja jednog od svojih najstarijih dijelova. Riječ je o području Leščača, odnosno Lješčača do Srednje škole Prelog, zatim Pod vrti do Čakovečke ulice te području između Ulice Nikole Tesle i ulice Konopljišće.

Razlog novom planu je do-

bivanje novih građevinskih parcela za stanogradnju.

Detaljne informacije o tijeku izrade navedenih planova mogu se dobiti na adresi: Grad Prelog, Upravni odjel za gospodarstvo i �inancije, Glavna 35, 40323 Prelog, e-porukom na adresi: gospodarstvo@prelog. hr ili telefonom na broj: 040/645-301.(vv)

MEĐIMURSKA POSLA

Nit’ je luk jeo nit’ mirisao, ali je zato masno zaradio

O

vo s krađama u Međimurju već je doista prevršilo sve granice. Kradljivci su sve drskiji i silniji, žrtve nemoćnije, a nadležne institucije samo sliježu ramenima i prebacuju lopticu.

Posebno se to odnosi na krađe s polja. Najnoviji je primjer krađa tone i pol luka s njive. Jasno mi je da policija ne može stajati na svakom uglu, na svakom polju, kontrolirati svaki kombi ili veće

teretno vozilo. Ali, nije policija jedini organ “zakona”.

Gdje su tu razne inspekcije i ostali činovnici kojima je naša zemlja prebukirana?

Jer lako je kazniti baku na placu za par glavica salate jer nema popratnu dokumentaciju, no sasvim je druga stvar uhvatiti lopova koji je ukrao i po nekoliko tona krumpira, jabuka, lubenica, luka…

Zar oni ne moraju dokazati porijeklo imovine, imati otpremnice, papire o OPG-u?

Sjećam se prošle godine manifestacije u Čakovcu gdje su inspektori stigli na štandove i tražili papire premda se OPG-ovci još nisu ni raspakirali.

Ovako, kad lopovi slobodno operiraju po poljima kao po samoposluživanju, prodaju i zarađuju na tuđoj muci, ne vidi se kraja takvoj raboti. Štoviše, to je poziv i ostalima da im se slobodno pridruže jer im se nedjelo teško (čitaj:

nemoguće) dokazuje. Treba li se čekati pucanj iz puške ili pak napad organiziranih lopova na nemoćnog poljoprivrednika pa da se krene u ozbiljnije rješavanje problema? Jer, sigurna sam dio poljoprivrednika već i o tome razmišlja. Em ih pere suša, visoke temperature, porezi, niska otkupna cijena uroda, a previsoka cijena inputa i još sada im se nepozvani gosti bez problema posluže mukom i kasiraju. Treba li se doista

taj problem rješavati kao na Divljem zapadu po principu tko je jači, taj kvači ili će netko doista krenuti raditi svoj posao za koji je doista predobro plaćen?

Ili pak će svi sve rasprodati jer se nikome neće ništa isplatiti raditi? Vrtove smo zapustili, zemljišta rasprodali, in�lacija i poskupljenja nas gaze, a na polju se može sve uzeti bez po’ muke, bez kazni i bez plaćanja. Jesmo li doista došli do tog stupnja?!

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

16

Poljoprivreda

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

Zbijenost tla U današnjem intenzivnom načinu uzgoja ratarskih usjeva, povrća i trajnih nasada u većini slučajeva upotrebljava se suvremena mehanizacija koja podrazumijeva uporabu visokospecijaliziranih, snažnih, širokozahvatnih i teških strojeva, opreme i transportnih sredstava sve veće težine. Ako se takvi strojevi upotrebljavaju na neadekvatan način, pri neprimjerenom stanju tala, posebice u stanju veće vlažnosti tla, poglavito onih slabije strukture, dolazi do zbijanja tla. Osim ljudskog djelovanja zbijanje tla uzrokuju i prirodni kemijski i �izikalni procesi. U prirodnim uvjetima zbijanju su sklonija tla s niskim sadržajem organskih i anorganskih koloida. Tla se zbijaju zbog gubitka vode, isušivanja, utjecaja oborina (kiša i snijeg), ali i zbog dužeg zadržavanja vode na površini tla. Svako tlo čine strukturni agregati (mineralne i organske čestice) i pore. Ovisno o okolišnim uvjetima pore tla mogu biti ispunjene vodom, zrakom i njihovom kombinacijom. Zbijanje komprimira čestice tla što smanjuje njegov volumen uz smanjivanje i narušavanje prostornog rasporeda pora, odnosno smanjuje se kapacitet tla za vodu i zrak.

Kada u tlu nema velikih pora, hidraulička provodljivost tla za vodu, kao i razmjena plinova s atmosferom, jako su usporeni, a korijenu je otežano probijanje kompaktnog sloja tla. Prosječno tlo čini približno 50 % krutih čestica (pijesak, prah, glina i organska tvar), a drugu polovicu čine voda i zrak tla, dok nakon zbijanja volumen pora potrebnih za zadržavanje vode, zraka i drenažu pada, a elemenata (pijesak, prah i glina) raste.

Zbijenost tla (površinska ili podpovršinska) ima niz negativnih učinaka na kvalitetu tla, pro�itabilnost i učinkovitost biljne proizvodnje jer: • uzrokuje smanjivanje pora tla • smanjuje brzinu upijanja vode u tlo (in�iltraciju) • ograničava prolaz vode do korijena i podzemne vode (procjeđivanje, drenaža) • povećava potencijal površinskog otjecanja vode, eroziju tla vodom, mogućnost poplava, ležanje vode na površini tla • smanjuje sposobnost tla da zadržava vodu i zrak

Luka Perko, pobjednik u kategoriji plugova ravnjaka Piše: Suzana Pajić

neophodnih za rast bilja, ali i funkcije korijena (usvajanje vode i hraniva, disanje, održavanje rizosferne populacije mikroorganizama itd.)

• mijenja �izikalna (struktura, kapacitet za vodu i zrak, in�iltracija, anaerobni uvjeti i dr.), kemijska (pH, kemijski oblici i raspoloživost hraniva i dr.) i biološka svojstva tla (biogenost, populacija mikroorganizama, fauna tla i dr.)

• smanjuje klijanje, nicanje i ukorjenjivanje usjeva (pokorica i/ili podpovršinsko zbijanje) • smanjuje visinu prinosa zbog ograničenja u usvajanju vode, hranjivih tvari i metabolizma korijena.

Zbijeno tlo Jedan od uzroka koji dovodi do zbijanja tla leži u činjenici da se osnovna obrada tla u Republici Hrvatskoj pretežito provodi plugovima, a vrlo rijetko rovilima (rahljenje) ili podrivačima koji ne preokreću tlo kao plugovi i zahtijevaju manje snage.

Nakon mehaničke operacije oranja tla plugom tlo je zbog njegova okretanja više izloženo djelovanju vjetra i vode, zbog izdizanja ima povećani volumen, golu i nepravilnu površinu pa je rizik od erozije povećan, posebice na „lakšim“ tlima i nagnutim terenima. Također, oranjem se, naročito ako se ta operacija provodi višekratno tijekom jedne godine, zbija podoranični sloj zemljišta i formira tzv. „taban pluga“, a naknadnom primjenom tanjurača tlo se još dodatno zbija.

Zbijanje tla jedan je od ozbiljnih i nepotrebnih oblika degradacije stanja tla koje u velikoj mjeri utječe na visinu ostvarenog prinosa uzgajane vrste kroz narušavanje �izikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla.

Bernard Ma�jević, pobjednik u kategoriji plugova premetnjaka

Otac i kćer Stjepan i Katarina Pokrivač, uspješno vode udrugu

U PRELOGU održano 18. županijsko natjecanje Orjemo međimurski

Bernard Matijević i Luka Perko ponovo “zaorali” konkurenciju Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Ulaz i izlaz, ravnomjernost brazde, dubina i širina, čistoća, samo su neki od desetak parametara koji su i ove godine odredili najbolje orače na 18. županijskom natjecanju pod popularnim imenom Orjemo međimurski koje se održalo na polju nadomak Preloga.

Ovoga puta nastupilo je nešto više natjecatelja, odnosno prijavilo se 12 orača u dvjema kategorijama, 4 u kategoriji premetnjaka i 8 u kategoriji pluga ravnjaka.

Lanjski pobjednici potvrdili svoju nadmoć Što se samih pobjednika natjecanja tiče, možemo slobodno reći, ništa novoga. Na najviše postolje popeli su se lanjski pobjednici, Luka Perko i Bernard Matijević, obojica iz Preloga. Čak je i viceprvak u kategoriji plugova premetnjaka isti kao i lani, Bruno Čerjavić iz Strahoninca.

Treći je bio novopečeni natjecatelj, Valentno Šalković iz Preloga, a četvrti Marko Tkalčec iz Savske Vesi, inače stric najmlađeg orača Karla.

U kategoriji ravnjaka, najbolji je bio Luka Perko iz Preloga, drugo mjesto pripalo je Jurici Trstenjaku iz Totovca, treće Marku Perkoviću iz Palinovca, četvrto Ivanu Novaku iz Preloga, peto Davidu Hajdinjaku iz Putjana, šesto Petru Goričancu iz Gornjeg Vidovca, dok su sedmo i osmo mjesto podijelili najmlađi i najstariji orač, Karlo Tkalčec (13) iz Savske Vesi i Dragutin Kacun (66) iz Nedelišća.

Pobjednici su osvojili i pla-

sman na državno natjecanje u oranju koje će se održati u listopadu mjesecu, također na području Preloga.

Iako su Preložani pobrali “vrhnje” na natjecanju treba reći kako su orače ocjenjivali licencirani suci iz Koprivničko-križevačke te Karlovačke županije. S druge strane,

iz Preloga nisu ni voditelji Udruge orača Međimurske županije.

Otac i kćer Pokrivač vode orače

Udrugu naime vodi Stjepan Pokrivač iz Svetog Križa koji je bio dugogodišnji natjecatelj i višestruki županijski

Tvrda i pregorena zemlja bila je pravi izazov za orače

pobjednik a samim time i sudionik državne smotre.Posljednji nastup imao je 2019. godine kada je pobjedio u kategoriji pluga premetnjaka a Fran Andrej Jalušić u kategoriji pluga ravnjaka. Njih dvojica, bili su nekoliko neprikosnoveni međimurski orači. Predsjednik je tek vrlo kratko i funkciju je preuzeo od Josipa Kolarića iz Savske Vesi. Ni obitelj Kolarić nije nepoznata u oračkim krugovima a posebno sestra Anja, jedina žena koja je bila pobjednica u Međimurju.

Stjepan je na natjecanja vodio i kćer Katarinu kojoj je oranje također ušlo u krv.

Stjecala je mlada tajnica Udruge iskustva iz godine u godinu, učila, polagala ispite te je uz tajnicu stigla i do licence sutkinje.

Fran Andrej Jalušić brani boje Hrvatske u Irskoj Na natjecanju orača bio je naravno i Fran Andrej Jalušić (25) iz Ivanovca, osmerostruki županijski prvak u oranju.

Budući da za par dana putuje na Svjetsko prvenstvo u oranju koje se održava Irskoj, nije imao pravo natjecati se.

Do Irske je stigao kao pobjednik državnog natjecanja i to još 2019. godine u kategoriji plugova ravnjaka. Pandemija, napad Rusije na Ukrajinu i

promjena domaćinstva tek ga ove godine vode na prestižno natjecanje. Na prvenstvo putuje s trenerom hrvatske oračke reprezentacije, Sinišom Hergotićem.

- U svjetskom natjecanju ravnjaci imaju veću težinu i više se cijene, objasnio je trener Hergotić.

A sam Andrej ne očekuje previše, ali niti pak se misli Dragu�n Kacun, najstariji orač unaprijed predati.

www.agromedjimurje.hr

OBAVIJEST Grupa Agromeđimurje, od 01. kolovoza 2022. godine, posluje na sljedećoj adresi: Ulica Josipa Kozarca 15 40000 ČAKOVEC Agromeđimurje d.d. Čakovec OIB:40122099785 Ulica Josipa Kozarca 15 40000 Čakovec

Agromeđimurje ratarstvo d.o.o.

OIB:40097532072 Ulica Josipa Kozarca 15 40000 Čakovec

Agromeđimurje rasadnici d.o.o.

OIB:58528001157 Ulica Josipa Kozarca 15 40000 Čakovec

5. kolovoza 2022.

Poljoprivreda 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Sindrom nekroze uški prasadi

Jasmina Groman iz Novog Sela Rok na tržnici sa svojim krastavcima i rajčicom

ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC

Piše: Sandro Korent, DVM

Potražnja za sitnim krastavcima za kiseljenje Krastavci, kažu prodavači, i na placu i na sajmu nekako se u ovo vrijeme najviše kupuju.

I doista ima ih puno, velikih, malih i srednjih pa im tako i cijena varira.

Najpovoljniji su veliki koji se mogu dobiti već za 5 kuna po kilogramu, dok su najskuplji oni najmanji.

Upravo ti se i najviše traže jer su najbolji za kiseljenje. A kakva bi to bila zimnica bez pokoje �lašice kiselih krastavaca čija se sezona u našim vrtovima bliži kraju?

Na svoje pak su došli ljubitelji rajčica koji doista mogu birati. Ima ih crvenih, žutih, zelenih, ljubičastih, a o veličini i obliku da se i ne govori.

S obzirom na ponudu u sezoni, jedino čudi cijena od 10 kuna za kilogram.

Cijenu mladog graha ovaj put nećemo uopće komentirati.

Istina, vrelina dana ne daje nam nadu kako bi ga moglo biti više i time mu pasti cijena jer se svi žale kako suša, a još više temperature ubiru svoj danak.

U punoj zriobi su i kupine koje se traže kako za svježu konzumaciju, tako i za pravljenje domaćeg pekmeza. Primijetili smo i prve bobice dreneka koje kupci još uvijek gledaju s nepovjerenjem i čuđenjem. (vv)

Ivanka Virag iz Malog Bukovca ponudila je i klipove mladog kukuruza

CIJENE PLAC Krastavci:

5-15 kn/kg

CIJENE SAJAM

10 kn/kg

Klip kukuruza:

2.5 kn

Rajčica: Paprika:

10-15 kn/kg

Krastavci:

4-10 kn/kg

Krumpir:

5 kn/kg

Rajčica:

5-10 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Mrkva:

7 kn/kg

Blitva:

25 kn/kg

Cikla:

7 kn/kg

Patlidžan:

15 kn/kg

Peršin:

20 kn/kg

Mahune:

30 kn/kg

Paprika:

10 kn/kg

Salata:

20 kn/kg

Zelje:

10 kn/kg

Grah u mahuni:

17 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

Grah očišćeni:

50 kn/kg

Peršin:

20 kn/kg

Lubenica:

3 kn/kg

Kupine:

10 kn/mjerica

Breskve:

12 kn/kg

Maline:

10 kn/mjerica

Kruške:

Drenek:

10 kn/mjerica

Kukuruz:

10 kn/kg 2,5-2,8 kn/kg

Sindrom nekroze uški prasadi postao je vrlo važan zdravstveni problem u svinjogojstvu diljem svijeta, a obilježen je opsežnim lezijama na vrhovima uški prasadi.

Etiologija toga sindroma još do danas nije u potpunosti razjašnjena, tako da dosadašnja istraživanja upućuju na kompleksnost i više uzročnost. Kao mogući predisponirajući čimbenici u nastanku ove bolesti navode se razni zarazni i nezarazni čimbenici pa prevladava mišljenje da se radi o mješovitoj infekciji. Masovna pojava nekroza po uškama u prasadi utvrđena je na svinjogojskim farmama na kojima je istovremeno utvrđena cirkovirusna infekcija, stoga se pretpostavlja da u etiologiji tog sindroma važnu ulogu ima i cirkovirus tip 2. Također se kao mogući uzročnici sindroma nekroze uški prasadi navode Streptococcus suis, Mycoplasma suis i Staphylococcus hycus koji su najčešće izdvojeni mikroorganizmi iz uški prasadi s nekrotičnim promjenama. Od nezaraznih čimbenika koji sudjeluju u pojavi sindroma nekroze uški prasadi najvažniji čimbenici su loši zoohigijenski uvjeti u nastambama zbog prenapučenosti i vrlo visoke koncentracije amonijaka. Također mikotoksini u hrani, manjak bakra i magnezija, kanibalizam, znatno povećavaju rizik za pojavu sindroma nekroze uški prasadi. Isto tako razlog nastanka primarnih lezija na vrhovima uški je trauma nastala grizenjem, tako da zbog slabe prokrvljenosti tog područja i ograničene imunosne re-

akcije dolazi do bakterijske infekcije i tromboembolijskog začepljenja malih krvnih žila, što također uzrokuje nekrozu uški. U Hrvatskoj je utvrđen visok stupanj sindroma nekroze uški prasadi na brojnim svinjogojskim farmama na kojima je potvrđena sistemska bolest uzrokovana svinjskim cirkovirusom tip 2.

Klinička slika: Prvi klinički znakovi bolesti su pojava sitnih, tamno obojenih ograničenih erozivnih područja veličine 0,5 – 1 cm u promjeru, koji su prekriveni tankim slojem kraste, smještenih na samom vrhu uške. Često vrhovi uški zbog grizenja ili samoozljeđivanja počnu krvariti, što uzrokuje njihovu oteklinu i crvenilo, ako pritom nema sekundarne traume, erozije se šire prema bazi uške i u roku 2 – 3 tjedna zahvate polovicu ušne školjke. Najra-

nije promjene utvrđene su u prasadi 2 – 3 tjedna nakon odbića, ali se promjene mogu pronaći i kod svinja u prvoj fazi tova, mase oko 40 kg. Takvim promjenama može biti zahvaćeno do 20 % životinja, i to pretežno pasmine svinja s uspravno položenim uškama.

Makroskopske patološke promjene očituju se površinskim vaskularnim dermatitisom u obliku površinske traume uške obilježene nekrozom, ishemijom i suhom gangrenom. Mikroskopske promjene obuhvaćaju nekrozu epidermisa, in�iltraciju i demarkaciju neutro�ilnim granulocitima, a histološki nalaz pokazuje hiperplaziju intime i stvaranje tromba. Dijagnostiku temeljimo na kliničkoj slici i patološkom nalazu, pri tome trebamo biti oprezni i ne zamijeniti sindrom nekroze uške i kanibalizam.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 8 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

18

Povrtlarstvo

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza 2022.

VRTLARICA

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Zimnica ne mora biti komplicirana Vrijeme je spremanja ljetnog obilja za zimske mjesece pa tako su mnogi ovih dana u poslovima spremanja zimnice.

Donosim par praktičnih savjeta kako si pojednostaviti pripremu zimnice i kako izbjeći neke nepotrebne sastojke ili radnje.

Umjesto pasirke upotrijebite štapni mikser ili blender

Kožica rajčice i nekog voća mnogima u sosu ili pekmezu smeta, ali sadrži brojne vrijedne vitamine i minerale. Ne treba se zamarati mukotrpnim pasiranjem ili prethodnim odvajanjem kože ili sjemenki rajčice. Sve se jednostavno u par minuta usitni štapnim mikserom pred kraj kuhanja.

Umak/pekmez je gušći, a zadržana su sva hranjiva svojstva.

Rajčicu možete i prije samog kuhanja usitniti u blenderu pa onda staviti na kuhanje.

Ja istovremeno uzimam sjeme od rajčica, a ostalo stavljam u blender, pa na kuhanje.

Konzervansi su nepotrebni

Iako su sredstva za održavanje trajnosti zimnice, mnogi ipak radije izbjegavaju konzervanse jer oni nisu neopasni za ljudsko zdravlje. Dobra je vijest da oni zapravo i nisu potrebni kod izrade zimnice. Zimnica se može ukuhati bez ikakvih konzervansa ili dodataka – a da i to dalje bude trajni proizvod koji može stajati i preko 2 godine. Kako rade moje baka i mama, tako radim i ja – imam kompote i pekmeze koji stoje već i preko 2 godine bez ikakvog kvarenja.

Najbitniji element u pripremanju zimnice je način spremanja – čiste i zagrijane staklenke, novi poklopci, okretanje boca ili sporo hlađenje. Prilikom spremanja zimnice staklenke prethodno dobro operite, osušite pa ih zagrijte bilo u pećnici (10 – 15 min na 50 stupnjeva i zagrijavati do 100 stupnjeva pa hladiti da ne budu prevruće jer onda pucaju kod ulijevanja

Biovrt - u skladu s prirodom www.biovrt.com zimnice) bilo u mikrovalnoj pećnici zagrijavanjem 3 minute na maksimum. Dok se ulijeva pekmez, kompot ili sos od rajčica u staklenke – on mora biti kipući, a ne ohlađeni.

Poklopce dobro operite, a ja unutrašnjost još obrišem alkoholom. Bitno je da su poklopci novi – odnosno da nisu korišteni koji su se možda bili otvarali nožem i sl., pa tako malo savijeni više ne mogu pouzdano potpuno zatvoriti staklenku. Staklenke se zatvaraju odmah nakon punjenja. Kad spremam kompot, staklenke okrenem na nekih 10 minuta pa opet vratim u uspravni položaj, dok pekmeze i sos od rajčica ne okrećem, nego prekrijem s nekoliko kuhinjskih krpi ili zamotam u deku, da se čim sporije hladi. Taj postupak osigurava trajnost vašoj zimnici.

Iako neki vele da je dovoljno samo okrenuti staklenke i držati par minuta da se kisik potroši, često ne volim okretati staklenke, pogotovo kod gušćih smjesa poput paradajzsosa i pekmeza. Razlog tome je taj da sam znala doživjeti da bi mi zimnica imala malo okus po poklopcu. Zato ipak staromodno grijem staklenke i sve zamotam nakon punjenja pa polako hladim, a zimnica mi stoji godinama bez kvarenja.

Sol i šećer nisu potrebni u velikim količinama da bi nešto dugo trajalo

Unatoč činjenici da mnogi misle da je upravo šećer bitan da bi pekmezi i kompoti dugo mogli stajati, šećer nije uopće presudan za to i uopće ga ne morate staviti. Ja u kompote i pekmeze stavim uvijek samo minimalno šećera, a oni zbog načina pripreme stoje i preko 2 godine. Najbitniji je način spremanja kako je u prethodnom odjeljku spomenuto i to će osigurati trajnost vašoj zimnici.

Zvonko Zorčec posebno voli rajčicu

U VRTU Zvonka Zorčeca iz Strahoninca

Kadulja je zakon za suzbijanje plamenjače Piše: Vlasta Vugrinec

Sunce nemilice prži naše vrtove koji zbog toga pomalo imaju apokaliptičan izgled. Sve je suho, a i velikim dijelom već povađeno.

No, to nije slučaj i s vrtom Zvonka Zorčeca iz Strahoninca koji je pravi mali raj za oči.

Zvonko je u mirovini i praktički se dušom i tijelom posvetio vrtu, što je itekako vidljivo. Dugačke i debele mahune graha vise sa stabljika omotanih oko stupova, mesnati plodovi paprika praktički dodiruju zemlje od svoje težine, vriježe krastavaca čine prašumu na dvometarskoj ogradi, grmove cvjetače pokriva gusta mreža štiteći ju od napada bijele mušice i moglo bi se tako nabrajati u nedogled. Naravno, sve je pod sustavom navodnjavanja kap po kap.

Međimurec, starinska sorta rajčice

Nikad ljepši paradajz Ipak u svemu tome pogled posebno privlače plodovi rajčice. Debeli i crveni, iako je Zvonko rekao kako je supruga ovih dana pobrala većinu uroda. Pohvalio se i kako već dugo nije imao tako rodan i lijep paradajz - U obitelji svi volimo paradajz, kaže Zvonko. Spremamo ga na mnogo načina u zamrzivač za zimu. Najviše kuhanog i pasiranog te svježeg za kojekakve safte. U želji da isprobaju nešto novo,

Bosiljak i kadulja glavni su adu� začinskog kutka

ove su ga godine po prvi put spremili i u staklenke pa ga zalijali uljem.

- Supruga je pronašla recept na internetu, dodaje naš vrtlar. Najprije ga je sušila, odnosno dehidrirala na 70 stupnjeva, a potom stavila u staklenke i zalila uljem. Za sada ima dobar okus, bolji nego pasirani i budemo vidjeli koliko će dugo stajati i ostati takav.

Na gredicama uzgaja rajčicu isključivo iz svog sjemena.

Najponosniji je na starinsku sortu koju je dobio još od bake i zove ga jednostavno “međi-

murec” ili međimurski paradajz. - Riječ je o starinskoj sorti koja dosta slabo rodi, ali daje krupne, kvrgave plodove koji su iznimno ukusni, objasnio je dalje.Ako već mora odvojiti najbolju, najljepšu i najukusniju sortu, onda mu je to bez imalo razmišljanja paradajz šljivar.

Domaćim recepturama protiv bolesti

Uz vanjsku se ogradu nalazi gredica u obliku gabiona prepuna začinskog bilja. Prednjače kadulje i bosiljak. I kao i svaki drugi vrtlar i naš Zvonko ima svoje tajne uspješnog vrtlarenja. Kod njega je to spoj začinskog bilja i kuhinjskih namirnica, prije svega sode bikarbone i mlijeka.

- Pokušavam sve uzgojiti na ekološki način tako da uglavnom upotrebljavam sodu bikarbonu. Pokazalo pak se da je otopina kadulje naje�ikasnija u borbi protiv plamenjače, otkrio nam je djelić svojih majstorija.

Naime, svježa kadulja namoči se u toploj vodi, doda se soda bikarbona i mlijeko pa se time prska povrće. Njemu je već godinama uspjelo izbjeći najopasniju bolest vrtnih kultura. Otkrio je i kako cvjetaču najbolje štiti mreža od bijele mušice koju je zasadio kao drugu kulturu nakon krumpira. Ne treba posebno spominjati kako korova na gredicama nema, već su redovno okopane i dovoljno vlažne za urod povrća koje je dostatno za cijelu njegovu obitelj.

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDIN VRT

Planetarni čvorovi Kao i Mjesec, svi planeti su u otklonu na ravninu pomrčine. To znači da i oni imaju tranzitne čvorove, često su smatrani vrlo negativnima i traju puno duže od Mjesečevih čvorova. Maria Thun smatra da čvorovi bližih planeta kao Merkur i Venera traju 24 – 36 sati prije i 12 sati poslije utvrđenog planetarnog čvora.

Merkurov čvor pojavljuje se svakih 38 – 48 dana, a Venerin čvor svakih 110 dana. Čvorovi su udaljenijih planeta (Mars, Jupiter i Saturn) rijetki. Nekoliko dana poremećaja može se pripisati čvorovima. Prema Mariji Thun utjecaj čvorova i pomrčina problematičan je u svega 70 % slučajeva. Iako H. Speiss indicira na njihov

utjecaj u svom poslu, ne daje detalje ili praktične savjete vezane za njih. Ti periodi se u kalendaru pojavljuju kao sivo obojeno polje ukazujući na početak i kraj utjecaja čvora. Dolje je prikazan uzlazni Merkurov čvor koji se događa u 18 sati, time njegov utjecaj koji remeti počinje dan ranije u 18 sati i završava sljedeći dan u 6 ujutro.

Povratne informacije iz prakse često potvrđuju da ti aspekti donose drastične poremećaje koji mogu imati trajni utjecaj na tlo i biljke i nepoželjni su u proizvodnji hrane. Vino se čini posebno osjetljivim na te planetarne poremećaje, koji utječu na stvaranje vina kao i njegov okus.

PLAN SADNJE 5. kolovoza – Dan cvijeta Od 8 sa� pa sljedeći dan do 14 sa� ljetno orezivanje voćaka.

Dobar je dan i za rad s pčelama. Mjesec ispred zviježđa Vage – poslijepodne prskajte ciklu i mrkvu preparatom 501.

6. kolovoza – Dan cvijeta Do 14 sa� ljetno orezivanje voćaka, a od 15 sa� sijemo lisnate biljke.

7. kolovoza – Dan lista 7. i 8. kolovoza sijemo lisnate biljke.

8. kolovoza – Dan lista Do 18 sa�, a od 19 sa� povoljno za rad s biljkama ploda.

9. kolovoza – Dan ploda Njega biljaka za pridobivanje vlas�tog sjemena. Sakupljamo stolisnik za preparat.

10. kolovoza – Nepovoljan dan za rad s biljkama Zbog Perigeja završava period presadnje u 9 sa�.

11. kolovoza – Dan korijena Od 8 sa� Mjesec ispred zviježđa Jarca, poslijepodne prskanje i njega korijenas�h biljaka.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�.

U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936 Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

Povrtlarstvo 19

20

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza 2022.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2021./2022.

OŠ Orehovica i PŠ Podbrest

5.b razred Učenici: Tina Horvat

6.a razred Učenici: Mihael Branović, 1.b razred Učenici: Nicole Bali, Dunja Lorena Hrastić, Ena Marija Culjak, Dorotea Horvat, Vi- Kovač, Dino Obadić, Dota Obadić, Karmen Oršuš, minik Petrina, Ana Višnjić, Lucija Vrbanec Josip Šestak, Ela Vitez 1.c razred (PŠ Podbrest) 6.b razred Učenici: Tena Marčec, Zara Učenici: Tihana Ignac, Panić, Luka Sabol, Lucija Lucija Horvat Špoljarić 6.c razred Učenici: Dario Branović, 2.a razred Učenici: Gita Brez, Leo Ema Krčmar, Ivana MiKosi, Leon Kreslin, Matej haljević, Tea Novak, Vito Mešanović, Ema Šavora, Vurušić Ivano Vitez 7.a razred Učenici: Julian Horvat, 2. b razred Učenici: Mateo Bezek, Vanessa Kovač, Tin Botić Nikolina Bogdan, Karla 8.b razred Čavlek, Florijan Dodlek, Učenici: Noa Drvenkar, Tena Horvat, Luka Hrastić, Nikolina Just, Anela KrčKevin Jurinić, Rea Nađ, Ta- mar, Melani Požgaj, Lucija mara Oršuš, Matej Šaronja Štefičar, Tin Varga, Martin 2.c razred (PŠ Podbrest) Višnjić Učenici: Filip Mihael JovaOŠ Prelog i PŠ nović, Karlo Novak Cirkovljan 3.a razred Učenici: Kevin Bilić, Lorena 1.a - Razrednica: Horvat, Anita Ignac Petra Hatlak 3.b razred Učenici: Aleksandar BaUčenici: Ivan Fran Botić, lent, Gabrijela Belić, Ana Lora Drvenkar, Mihael Bermanec, Ena Bermanec Horvat, Jakov Klobučarić, Barać, Tia Burić, Lovro Nadia Kramar, Mihaela Mi- Hižman, Nikola Horvat, haljević, Izabela Orsag, Ma- Matej Hrgar, Emil Hržić, rijana Oršuš, Lovro Pavlić, Nikki Kečkeš, Amadea Pavao Šestak, Niko Škoda Kolarek, Tena Kolarek, 3.c razred (PŠ Podbrest) Sebastijan Kolenko, KarUčenici: Ivan Kavran, Ra- lo Kovač, Marta Križanec, mona Novak, Vanesa Po- Dariia Lohvyniuk, Teodora Novak, Abel Oto, Gita Požgaj, Jakov Slivar dgorelec, Izak Radiković, 4.a razred Stjepan Radiković, Dino Učenici: Dolores Horvat, Režek, Mia Sabol, Ruta Marin Ignac Šavora, Dorian Vugrinčić 4.b razred 1.b - Razrednica: Učenici: Mihael Balog, MeVesna Krušelj lisa Bogdanić Učenici: Pavla Blažeka, 4.c razred Alexander Božek, Teo Učenici: Lucian Cvrtnjak, Fleten, Lana Golomboš, Emili Hajdinjak, Franka Pavla Grabant, Gabriel Just, Lana Kreslin, Marin Hatlak, Ziva Hlišć, Tena Plaftak, Jakov Vrbanec, Jarić, Jura Kralj, Adrian Samuel Žvorc Kramar, Luka Kučinić, Petar Lang, Jakov Madić, 5.a razred Učenici: Larisa Branović, Lorena Mikec, Roko NaAndro Crnčec, Timon Crn- ranđa, Valentina Novak, Ena Pongrac, Ela Poredoš, čec, Lara Krčmar

Lora Sabolčec, Tena Vurušić, Fabian Zrna, Vito Zvonarek 2.a - Razrednica: Jagoda Glavak Učenici: Marta Andročec, Elena Bednjač, Jakov Benč, Vito Čonkaš, Adrian Granatir, Ria Hladnik, Kira Kečkeš, Klara Markati, Mihael Martinec, Pavla Posavec, Ognjen Žegarac 2.b - Razrednica: Jasminka Vuk Učenici: Alisa Bađari, Matija Balaban, Lorena Fileš, Dominik Fleten, Noa Horvat, Luka Jambor, Tadej Katanec, Mila Kovač, Lucija Kvakan, Zvonimir Maltarić, Jan Stančić, Lana Strahija, Dalia Šestak, Nera Trstenjak, Gabriel Vadlja, Tena Varga, Niko Vidović Švenda, Korina Vrbanec 2.c - Razrednica: Mija Frančić Učenici: Vita Bermanec, Emil Blagus, Toma Blažeka, Abel Blažinčić, Dino Blažinčić, Leona Blažinčić, Gabriela Fleten, Greta Kečkeš, Marija Paula Levatić, Ema Sačer, Borna Turek, Jan Višnjić, Erik Židov, Eva Luna Židov 3.a - Razrednica: Branka Podgorelec Učenici: Fran Bauer, Alan Begović, Hana Bermanec, Tena Bermanec, Stefani Fileš, Lara Gavran, Marcela Glavina, Ivan Grabant, Elena Hatlak, Niko Hrašćanec, Sara Kečkeš, Lovro Križanec, Kiara Lončarić, Jan Malek, Tena Mesarić, Marin Mikec, Talia Molnar Božić, Andrija Naranča, Ervin Punčikar, Lara Režek, Vanja Štefok, Karla Žulj 3.b - Razrednica: Silvija Kosec Učenici: Ina Marija Andjel, Ira Vito Blažeković, Noel Bogomolec, Borna Bukal, Zara Golubić, Vida Hrkač, Roko Kalšan,

Riano Kečkeš, David Filemon Koa Koa, Viktorija Kramar, Vida Levačić, Timon Lisjak, Ivan Lukačić, Gabriel Madić, Lovro Markati, Ozren Martinec, Martin Medved, Ilija Mustač, Martina Sabol, Lara Slamek, Adrian Švenda, Jan Trstenjak, Dorian Zadravec 4.a - Razrednica: Ljiljana Sraka Učenici: Marija Andročec, Lovro Benč, Lovro Bermanec, Roko Djuran, Lea Gašparić, Tin Gavran, Jeronim Hatlak, Hana Horvat, Jana Horvat, Marko Horvat, Tin Horvat, Klara Kiš, Leona Kočet, Tena Mihoci, Marko Novak, Ana Petković, Ozana Radiković, Leo Režek, Leo Židov 4.b - Razrednica: Davorka Bogomolec Učenici: Lea Berljak, Marija Bermanec, Teo Božek, Ozren Gašparić, Patrik Grabant, Tino Grabant, Melani Hajdinjak, Eva Jurinec, Noa Jurinec, Jakob Kalšan, Tena Latin, Jura Mlinarić, Roko Novak, Tessa Talia Pigac, Lorena Ružić 5.a - Razrednica: Marija Požgaj Učenici: Laura Frančić, Freda-Marie Hurley, Jakob Igrec, Leona Kavran, Nina Maltar, Ena Mati, Rea Sabol, Dinko Sačić, Hana Strahija 5.b - Razrednica: Gordana Košak Učenici: Tija Balent, Lara Begović, Ivano Čonkaš, Luka Čonkaš, Gabriel Friščić, Alana Hercigonja Puljić, Nikša Ivanović, Roko Kolar, Ena Madić, Timo Malvić, Ana Poredoš, Tesa Škoda, Matija Švenda, Ena Vadlja, Izabela Vadlja 5.c - Razrednica: Snježana Zebec

Učenici: Ruben Bađari, Vedran Hržić, Lota Jarni, Igor Kalšan, Leona Kalšan, Elena Kolenko, Lovro Kralj, Lea Mikec, Abel Pajić, Karolina Turek, Luka Varga, Filip Zvonarek 6.a - Razrednica: Danijela Turek Učenici: Rafael Bednjač, Marta Kukovec, Sara Marđetko, Antonio Mikec, Franka Murković, Viktor Toplek, Hana Trstenjak 6.b - Razrednica: Ivana Samardžija-Bermanec Učenici: Filip Balaban, Laura Hajdarović, Mia Hižman, Tonka Katanec, Matija Kemec, Fran Matošić, Antonela Mesarić, Mihael Mikec, Matej Patafta, Dora Režek, Jakob Sever, Elizabeta Srpak 6.c - Razrednica: Julija Novak Učenici: Gabrijel Andročec, Karlo Bermanec, Sebastian Fleten, Janja Grabant, Ana Grubić, Lucija Hozjak, Eva Kalšan, Karla Kečkeš, Helena Novak, Tena Posavec, Šimun Sokač 7.a - Razrednica: Jasenka Poljak Učenici: Luka Bermanec, Mirna Beti, Neva Beti, Lana Čeh, Janja Gotal, Emanuel Hižman, Vito Jarni, Vito Lukačić, Dario Madić, Mia Matuza, Ena Škoda 7.b - Razrednica: Jasmina Malek Križanec Učenici: Helena Cmrečki, Ivona Kalšan, Kaja Pajić, Sara Rođak 7.c - Razrednica: Mirjana Vlahek Učenici: Tijana Čavlek, Magda Gašparić, Anamarija Grabant, Noa Kuhanec, Lea Potarić, Lara Strnad, Ena Magdalena Šoštarec, Katja Vrbanec, Jura Žvorc

8.a - Razrednica: Karla Mikec Učenici: Tamara Balent, Eva Bogomolec, Gabriel Crnković, Nika Čonkaš, Jakov Gotal, Monika Grubešić, Kira Kečkeš, Adrian Kos, Ivan Purić 8.b - Razrednica: Valerija Golubić Učenici: Tara Božek, Noel Bukal, Marta Gregur, Iva Malek, Antonia Martinković, Arsen Munđar, Andro Sokač, Emanuel Tisaj 8.c - Razrednica: Katica Mikulaj Ovčarić Učenici: Klara Benč, Noa Horvat, Patricija Percl, Viktorija Turek, Mislav Bihar, Luka Mikec PŠ Cirkovljan 1.c - Razrednik: Ivan Mlinarić Učenici: Stela Mejaš Režek, Ivan Patafta, Lovro Patafta, Zoe Verli 2.d - Razrednica: Magdalena Sklepić Učenici: Jan Dolenec, Janja Hižman, Ena Horvat, Lukas Krušelj, Ena Lončarić, Lana Mikec, Nela Sačić 3.c - Razrednik: Ivan Mlinarić Učenici: David Krušelj, Nina Martinec, Nika Mužanić, Lea Risek, Sebastian Turek

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

5. kolovoza 2022.

IVAN MARTAN, predsjednik HDSS-a, podsjetio je na obljetnicu smrti Stjepana Radića

Na temelju članka 35. i čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), temeljem članka 46. Statuta Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 5/21) i Odluka Općinskog vijeća Općine Selnica o prodaji nekretnina, načelnik Općine Selnica raspisuje

Bio je veliki hrvatski političar, borac za selo, pravdu i poštenje Ivan Martan, predsjednik HDSS-a, oglasio se povodom godišnjice smrti Stjepana Radića, velikog borca za selo, poljoprivredu, pravdu i poštenje, obitelj i obiteljsko gospodarstvo. Hrvatska demokratska seljačka stranka (HDSS) podsjeća građane Međimurske županije, ali i Republike Hrvatske da se

ove godine obilježavaju 94 godine od tog tužnog trenutka i okolnosti u kojima je preminuo Stjepan Radić.

Bio je veliki hrvatski političar ranjen u političkom atentatu 20. lipnja 1928. godine u Beogradskoj skupštini, a preminuo je od posljedica ranjavanja 8. kolovoza 1928. godine.

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine Selnica 1. Predmet natječaja je prodaja sljedećih nekretnina:

Stjepan Radić

Stradao je zbog političkih stavova za koje se zalagao.

Neka mu je laka hrvatska zemlja, hvala mu i slava za

sve što je učinio za buduća pokoljenja!

Za HDSS, predsjednik Ivan Martan

Miroslav Farkaš dobio dvojnika za 50. rođendan

M

Miro (desno) i prijatelj Nenad pozirali uz veseli rođendanski lik

pa je i njegov dvojnik adekvatno opremljen. Nadamo se da će dvojnik ispuniti namjeru rođaka i prijatelja i preuzeti Mirine zadatke

na poslu, a Miri želimo da se za to vrijeme odmori i proslavi svoj 50. rođendan u veselju! Kako Miro radi u Njemačkoj, ovaj će vese-

li rođendanko za njegove prijatelje i obitelj svakog dana biti radost do njegova povratka u njegov dom.

(Aleksandra Sklepić)

VAŽNA OBAVIJEST vozačima koji idu u Sloveniju

Zatvara se cesta u Ormožu zbog radova Policija na temelju molbe izvođača radova obavještava građane da će zbog asfaltiranja ceste u Ormožu u Republici Sloveniji biti potpuno zatvorena cesta Ormož–Granični prijelaz Trnovec, u Ormožu (raskrižje za Granični prijelaz Ormož).

Kroz područje zatvaranja bit će onemogućen prolazak teretnih vozila. Predviđeni radovi i zatvaranje ceste planiraju se za 20. i 21. kolovoza 2022. godine,

dok su radovi i zatvaranje ceste mogući i u dane vikenda (subota i nedjelja) od 6. i 7. kolovoza do 10. i 11. rujna te u četvrtak i petak 18. i 19. kolovoza 2022. godine.

Katastarska općina

Površina/ m2

Način uporabe kat. čestice

Utvrđeni ukupni iznos početne cijene (HRK)

2422

Selnica

815

Kuća, livada

45.200,00

2936

Selnica

4020

Pri pilu, šuma

28.300,00

87

Selnica

4845

Kozlek, šuma

51,300,00

94

Selnica

2054

Kozlek, livada

14.500,00

374

Selnica

1173

Gaje, šuma

8.300,00

3428/1

Selnica

16329

Zaveščak, pašnjak

247.000,00

3969/1

Selnica

750

Pašnjak

5.633,00

3969/4

Selnica

634

Pašnjak

4.762,00

3969/5

Selnica

259

Pašnjak

1.945,00

3969/6

Selnica

28

Pašnjak

210,00

3969/7

Selnica

367

Pašnjak

2.756,00

3969/8

Selnica

840

Pašnjak

6.310,00

3969/9

Selnica

355

Pašnjak

2.666,00

3969/11

Selnica

878

Pašnjak

6.594,00

3969/12

Selnica

120

Pašnjak

902,00

3969/13

Selnica

555

Pašnjak

4.170,00

3969/14

Selnica

779

Pašnjak

5.850,00

6266/2

Selnica

328

Bukovčak, pašnjak

16.500,00

2829/1

Zebanec

3374

Oranica

45.000,00

Broj kat. čestice

VESELI ROĐENDANSKI poklon slavljeniku u Vratišincu

ještane ulice Brodec u Vratišincu u dvorištu Miroslava Farkaša zvanog Miro dočekao je veseli prizor zbog kojeg su svi zastajali.

Miro je slavio 50. rođendan pa su se braća, sestre, rođaci i prijatelji potrudili obilježiti ga na originalan način. Na ulazu u dvorište smiješi se slavljenikov dvojnik u prirodnoj veličini koji ga je, uz čestitke svih okupljenih, dočekao na povratku s kupanja u toplicama.

- Bio sam s prijateljem na kupanju i iznenadio se kad sam u toplicama ugledao šogora Zlatka i nećaka Gorana kako idu prema meni, uvjeravajući me da imaju hitnog posla tamo.

Zapravo su imali zadatak zadržati me izvan doma do ponoći, kad je počelo slavlje i iznenađenje, ispričao nam je Miro. Miro je soboslikar

Vaši stupci 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Za vrijeme trajanja radova i zatvaranja prometnice pristup teretnim vozilima moguć je samo za područje Središča ob Dravi i njene okolice. Preporučujemo da

se vozači teretnih vozila u navedenim razdobljima koriste alternativnim prometnim pravcima, javlja PU međimurska. (dv)

Javite se ako imate priču za nas:

Poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec, e-mail, redakcija@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

2. Prodaja nekretnina iz članka 1. ovog Natječaja odvijat će se u općinskoj vijećnici Općine Selnica, svakog utorka od 10 – 12 sati, počevši od 9. kolovoza 2022. godine, pa do prodaje.

U javnoj dražbi mogu sudjelovati sve zainteresirane �izičke i pravne osobe, a strane osobe ako ispunjavaju zakonom predviđene uvjete za stjecanje prava vlasništva.

Natjecatelji u javnoj dražbi sudjeluju osobno ili putem opunomoćenika na temelju punomoći ovjerene kod javnog bilježnika.

3. Jamčevina u iznosu od 10% uplaćuje se na žiro račun Općine Selnica: HR54 2340 0091 8385 00009 s pozivom na broj 68 9016 – OIB ili u blagajni Općine Selnica.

4. Natjecatelji na javnu dražbu trebaju donijeti dokaz o uplaćenoj jamčevini i presliku osobnih iskaznica svih onih koji se žele uknjižiti kao vlasnici parcele, odnosno presliku rješenja o registraciji za pravne osobe.

Najpovoljnijim sudionikom u natječaju smatrat će se onaj tko u javnoj dražbi ponudi najviši novčani iznos povrh početne cijene te će se s njime zaključiti ugovor.

Kupoprodajna cijena isplaćuje se u roku 15 dana po potpisu kupoprodajnog ugovora.

Kupci pravo vlasništva kupljene parcele upisuju u zemljišne knjige na osnovi zaključenog kupoprodajnog ugovora i nakon uplaćene kupoprodajne cijene.

Natjecatelju čija je ponuda niža od posljednje, jamčevina se vraća.

Natjecatelj koji u javnoj dražbi kupi parcelu, gubi pravo na povrat jamčevine ukoliko odustane od ponude ili u roku od 30 dana donošenja zaključka o prodaji parcele, ne zaključi kupoprodajni ugovor.

5. Sve ostale informacije o ovom natječaju mogu se dobiti usmeno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Selnica, na adresi Jelačićev trg 4, Selnica, na broj telefona: 040/861-344 te putem elektroničke pošte: opcina.selnica@gmail.com.

KLASA: 943-01/22-01/13 URBROJ: 2109-15-22-01 Selnica, 29. srpnja 2022.

NAČELNIK OPĆINE SELNICA Ervin Vičević

22

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Grad ČAKOVEC Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Grad MURSKO SREDIŠĆE Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Općina GORIČAN Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Općina NEDELIŠĆE Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Općina DONJA DUBRAVA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Općina PODTUREN Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Općina SV. MARTIN NA MURI

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Općina BELICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Općina KOTORIBA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina STRAHONINEC

Grad PRELOG

Općina SELNICA

Općina OREHOVICA

5. kolovoza 2022.

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Općina DEKANOVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Općina ŠENKOVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Općina GORNJI MIHALJEVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Općina SV. JURAJ NA BREGU Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Općina DONJI KRALJEVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Općina MALA SUBOTICA

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Općina VRATIŠINEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Općina ŠTRIGOVA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza 2022.

Dobro je znati 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svim žiteljima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Župan Matija Posavec, zamjenik župana Josip Grivec i predsjednik Županijske skupštine Dragutin Glavina

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina SVETA MARIJA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Općina PRIBISLAVEC

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Ljekarna Petek

24

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER…

Bebe 2022.

Dragica Kovač i prodavačica Sandra Novosel

Dragica Kovač voli čitati kad se piše o ženama iz Gornjeg Kraljevca najviše voli čitati. - Najviše me zanimaju tekstovi u kojima se piše o aktivnostima žena iz Gornjeg Kraljevca. No, nakon toga pročitam druge teme. Volim sve što vole stariji, kaže. Zanimaju me razni

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

TRGOVINA METSS, Gornji Kraljevec

Poklon-vrećicu Međimurskih novina u prodavaonici METSS-a u Gornjem Kraljevcu darovali smo Dragici Kovač koja je tamo došla u jutarnju nabavu. Dragica nam je zauzvrat otkrila što

5. kolovoza 2022.

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

događaji diljem Međimurja, vrtovi i recepti. Volim glazbu, a ne zanima me sport, ali ni politika nešto posebno, kazala je Dragica koju smo snimili s prodavačicom Sandrom Novosel. (BMO)

Jasmina Grbavec iz Podturna i Ma�ja Sokač iz Dekanovca dobili su svoju prvu kćer Unu Sofiju 7. srpnja 2022. godine.

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našoj čitateljici

NAGRADNI “Tri kupona skupi i naočale IvaniNATJEČAJ Zadravec i prodavačici Ivani Tušek Hren pokupi” Briljanta i naših novina

Drugi kupon 89. kola Novo, 89. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

3

tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim dvama brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 12. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. kolovoza. Sretnog dobitnika 89. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. kolovoza. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 23.8. do do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

2

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Foto: Zlatko Vrzan

Glavna pozornica Porcijunkulova ugostila zvijezde estrade U šest dana Porcijunkulova svaku je večer na glavnoj pozornici u jezeru Starog grada Čakovca održan koncert. Prvog je dana nastupila Houra grupa, većini znana kao Prljavci, nakon toga uslijedili su nastupi Novih fosila, Matije Cveka, Maje Šuput, Crvene jabuke i Nede Ukraden. Ipak, našem fotografu Zlatku Vrzanu posebno je za oko zapeo modni izričaj poznate hrvatske pjevačice Maje Šuput koji se komentirao još danima nakon nastupa. I dalje se publika pita: Je li primjereno da nije obukla gaćice?

2

Media

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

VIKEND VODIČ

četvrtak, 4. kolovoza 19:00 MMČ Čakovec Izložba Kris�na Pongrac

petak, 5. kolovoza 13:00 Sve� Mar�n na Muri Biciklijada Beciklinom pro�v zaborava od 18 do 21 sat Čakovec Perivoj Zrinski PPP Posle posla park

subota, 6. kolovoza

10:00 Izle�šte Goričanec Sve� Mar�n na Muri 4. Tuning car show 20:00 Sve� Mar�n na Muri Mlinarska kuća Klasika uz Muru

MJESEČNI VODIČ 13. kolovoza Koncert Hara Mata Hari Šampion Domašinec DRAŠKOVEC Rokovo Trodnevnica

25. i 26. kolovoza

CZK i Scheierica Čakovec 8. Fes�val komorne glazbe

26. – 28. kolovoza

14:00 JAZZ u vinogradu Mađerkin breg

10. rujna

Koncert Vesna Pisarović, Denis & Denis Dvorana GOC-a

Američke aute možete razgleda� 5. i 6. kolovoza

Ovog vikenda američki auti u Brezju

Dođite na prvi Američki automotopiknik Ovaj vikend, 5. i 6. kolovoza, na lokaciji Forestlanda u Brezju odvijat će se prvi Američki automotopiknik. Ljubitelji posebnijih automobila i motora imat će priliku ovaj vi-

kend uživati u prirodi uz mnogo popratnog sadržaja i kvalitetnih američkih automobila.

Organizator događaja je Klub američkih automobila.

DANI TURIZMA u Svetom Martinu na Muri 5. i 6 kolovoza

Dominik Padarić i Gabriela Hrženjak pjevat će na Klasici uz Muru Turistička zajednica Svetog Martina na Muri poziva vas i ovog vikenda na Dane turizma u Svetom Martinu na Muri.

Petak 5. kolovoza od 13 sati rezervirajte za tradicionalnu obiteljsku biciklijadu Beciklinom protiv zaborava u čast poginulim braniteljima sa startom i ciljem kod Doma branitelja koji za vas pripremaju bogate nagrade i obilnu okrepu, dok u subotu 6. kolovoza možete posjetiti čak nekoliko događanja, počevši od 10 sati kada počinje 4. Tuning car show na prostoru Izletišta Goričanec gdje možete pogledati raznovrsne

prerađene i uređene limene ljubimce ponosnih vlasnika koji će se međusobno natjecati u izgledu i količini prerada na automobilima. Uz to, priređuju se zabavno-natjecateljske igre, a provodit će se i tombola s vrlo vrijednim nagradama brojnih sponzora.

Ljubitelji ribolova pozvani su u subotu 6. kolovoza na tradicionalni selski kup u organizaciji SRD-a Čikov s početkom od 15 sati, a volite li klasičnu glazbu, ponesite svoju dekicu i na neklasičan način uživajte na tradicionalnom koncertu Klasika uz Muru u režiji baritona Dominika Padarića uz pratnju pijanista

Dominik Padarić zaš�tno je lice Klasike uz Muru Božidara Vlašića i sopranistice Gabriele Hrženjak.

HENA COM nagrađuje Guzel Jahina: Ešalon za Samarkand Novi roman proslavljene ruske autorice Guzel Jahine, Ešalon za Samarkand, bavi se još jednom u Rusiji „nepodnošljivom temom“: razdobljem velike gladi. Radnjom smještenom u dvadesete godine 20. stoljeća, dok Sovjetskim Savezom još buk� građanski rat između crvenih i bijelih, a u kojem će, kako utvrđuje jedan od likova, „tek doći“ vrijeme komunizama, Jahina razotkriva dijelove sovjetske prošlos� koji su u posvemašnjem neskladu sa slikom što ju je Sovjetski Savez h�o o sebi odasla� u svijet. Naime, oskudica je bila izazvana raskulačivanjem ruskih seljaka i dirigiranim oduzimanjem hrane, kojom se opskrbljivala vojska, dok je stanovništvo, osobito u Povolžju, masovno umiralo od gladi.

Kri�ku pljačke u ime države autorica je spretno umotala u avanturu: pustolovno putovanje vlakom koji evakuira pet sto�na djece iz glađu pogođena Kazanja u Samarkand, pod vodstvom zgodna i sposobna oficira Dejeva i naizgled hladne i bezosjećajne komesarke Bijele.

No ispod roman�čna celofana Jahina uvjerljivo prikazuje potresne sudbine ruske siročadi, gladi i posvemašnje bijede. Utemeljen na svjedočanstvima ondašnjih socijalnih radnica, poput “majke čuvaške djece”, Ase Davidovne Kaljinjine, koja je i sama od smr� spasila više sto�na djece, te na raznovrsnim povijesnim izvorima, roman je primjer svojevrsne terapijske literature i ogledni primjerak povijesnoga romana, u kakav bi se valjalo ugleda�. Putujući kroz sovjetske

republike, Jahina opisuje ono o čemu se u Rusiji nije smjelo – a ni danas nije poželjno – govori�, i suočava čitatelja s nepreboljenim traumama prošlos�.

No op�mizam koji se provlači kroz cijelu knjigu, neopisivo simpa�čni likovi djece i njihovih spasilaca, „akcijske“ scene te pasaži opisa krajolika sjajno kontrapunk�raju temi s kojom se autorica uhva�la u koštac. Na romanu je pečat jasno ostavilo Jahinino scenaris�čko iskustvo, zbog kojega se roman čita kao što se gleda vizualno impresivan i napet avanturis�čki film.

Ešalonom za Samarkand hrvatski će se čitatelj usto provoza� vremenima i predjelima Sovjetskoga Saveza za koje možda i nije znao, a od kojih su neki – poput Aralskoga jezera – do danas gotovo nestali. Maestralan prijevod potpisuje Tatjana Radmilo.

Sara Kopeczky Bajić: Više ne znam tko si objavljene u prošlom broju je Lucija Fleten iz Cirkovljana. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Guzel Jahina: Ešalon za Samarkand kupon br. 1403

poklanja knjigu Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj:

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Broj telefona: Hena com i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

5. kolovoza 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

intervju tjedna

MEF: NATJECALO se 13-ero mladih pjevača od 7 do 15 godina

Grand Prix Malog MEF-a osvojila Mia Ištvanić (10) iz Zagreba Piše: Sven Tomašić Foto: Zlatko Vrzan

U nedjelju 31. srpnja održao se tradicionalni 17. Međunarodni dječji festival – Mali

MEF u Centru za kulturu Čakovec. Natjecalo se ukupno 13-ero mladih pjevača iz Slovenije, Zagreba, Međimurja i Varaždina. U sklopu popratnog sadržaja nastupile

Naše Međimurke Lara Bočkaj, Tea Bočkaj, Hana Perčić, Chriztel Renae Aceveda, Dina Štefić i Dina Dobošić

su Svetomartinske mažoretkinje i Studio suvremenog plesa – TEUTA Čakovec. Također, počasna mlada diva festivala Kim Verson nastupila je svojim dvjema autorskim pjesmama promovirajući svoj novi album za djecu i mlade Digni ruke do neba. Na festivalu su se natjecale i međimurske autorice Lara Bočkaj (10) iz Domašinca s izvedbom Morski raj, duo Hana Perčić (11) i Chriztel Renae Aceveda (12) iz Svetog Martina na Muri s izvedbom Leptir i mravi te Dina Šte�ić (11) iz Donje Dubrave s izvedbom Moj konjo Bonjo.

Ovogodišnje nagrade osvojili su: nagradu za scenski nastup osvojila je Eve Brumen Košak iz Miklavža na Dravskom polju s izvedbom Ša la la la lam. Nagradu za najbolji tekst osvojila je Lorena Ratković (13) iz Varaždinskih Toplica s izvedbom Jedva čekam da odrastem. Nagradu za najbolju interpretaciju osvojila je Alina

VODE VAS U KINO

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 17.

KOLOVOZA U CINESTARU VARAŽDIN.

Pobjednica Malog MEF-a Mia Ištvanić

Grantovčak (15) iz Maribora s izvedbom Pouk presekala je vest.

Nagradu za najbolji aranžman osvojila je Karla Balog (9) iz Zagreba s izvedbom Obećajem. Nagradu za najbolju autorsku pjesmu osvojila je Mia Ištvanić (10) iz Zagreba s pjesmom Vjerujem.

Pobjednica ovogodišnjeg MEF-a Mia Ištvanić (10) iz Zagreba u izjavi je spomenula da

je na MEF-u već treći put sa svojim autorskim pjesmama.

- Jako sam ponosna na sebe i drago mi je što sam pobjednica Malog MEF-a, dugo sam se pripremala i trudila da nastup prođe što bolje. Obožavam pjevati i uživati u glazbenom svijetu oduvijek. Što se tiče današnje konkurencije, bilo je stvarno odličnih autorskih pjesama! Čestitke svima!

I

za nas je još jedno Porcijunkulovo. Određene razmirice smirile su se između novog direktora TZ-a Filipa Horvata i brojnih OPGovih izlagača zbog nove, kako kažu, nevidljive lokacije.

Već su se drugi dan razmjestili i “skrpali” na lokacijama gdje su drugi izlagači i time ipak malo poboljšali prodajni status. Mene pak pitaju ljudi,

Dobitnica ulaznica za film “Autocesta ” je:

Snježana Samobor

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Karla Balog, Eve Brumen Košak, Mia Ištvanić, Lorena Ratković i Alina Bratovčak

KAMO SUTRA

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Autocesta ”

Ljudi željni potrošiti, pa makar je skuplje kaj ima novo na Porcijunkulovu? Mogu vam skromno iz svoje perspektive reći da ništa previše.

Zapravo, brojni Čakovčanci baš u ovom periodu uzmu godišnji da izbjegnu gužvu, jer gužve stvarno ima. Mislim da je čak najviše ljudi bilo u nedjelju. Rijeka ljudi jedva je dočekala ovogodišnje Porcijunkulovo.

Na glavnoj pozornici nije bitno koji su izvođači, publike uvijek ima. Vinograd pokraj isto je �ino radio. Čak su lukavo napravili da čašu kupiš kao kotizaciju od 20 kuna, ali ju ne možeš vratiti.

Dakle, drugi dan si lijepo tu istu uzmeš sa sobom, ili platiš novu. Kako tko.

Drago mi je jedino da su ljudi humanitarci u du-

ši pa se tako na Fijolininu štandu za pomoć potrebitoj i udomljenoj djeci skupilo rekordno. Možda i zbog bolje, vidljivije lokacije.

Langoši 20 kuna, nova cijena rijetko kome smeta jer je red kao i svake godine toliko da si razmišljaš je li stvarno vrijedno toga. Od ostale gastroponude neki va�li, palačinke i Bač catering

gdje se zapravo jedino i moglo pojesti nešto konkretno.

No, daleko najveća gužva je, pogađate, u lunaparku. Tako sam barem čula, nisam osobno provjerila jer zaista nisam imala želje ni potrebe tamo gurati njušku.

Vidjet ćemo kako bude drugo Porcijunkulovo, a možda i ne ako planiram u to vrijeme uzeti godišnji.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

4

media

Ovan

Ako ste od početka tjedna na godišnjem odmoru, brzo ste se prepustili zabavi i ljubavi. Uživate s najbližima, iako može biti nekih trzavica s prijateljima ili zbog troškova pri izlascima. Nakon što Venera uđe u Lava (12.), ljubav je u prvom planu, a ako ste slobodni, sad je vrijeme za nalaženje prave i strastvene osobe. Ipak držite ljubomoru i sklonost eksperimentiranju pod kontrolom. Krajem mjeseca nemojte zaboraviti ni na obaveze. Najbolji dan za ljubav i sreću je 18.: proslavite u dobrom društvu!

NOVAC I POSAO

Bez obzira jeste li na odmoru ili se vraćate s njega,

Blizanci

Bik

21. 03. - 20. 04.

LJUBAV

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. 04. - 20. 05. sva je prilika da vam troškovi zadaju glavobolju, zbog čega i kod kuće imate problema.

Morate uložiti puno napora da biste ostvarili plan ili kreativni projekt, ali svoje sposobnosti pokazujete od 13. do 16., smišljanjem sjajnih rješenja. Komunikacije svih vrsta pojačavaju se nakon 20., zbog čega se više i krećete.Sve bitne detalje za radni projekt otkrit ćete 22.-23., nakon čega se potpuno okrećete poslu.

ZDRAVLJE

Najradije biste zauvijek ostali na godišnjem, jer je atmosfera zaista izvrsna, ali u mislima su vam stalno radne obaveze i troškovi. Opustite se dok ste na odmoru, a onda se koncentrirajte na zadatke.

LJUBAV

Skoro cijela prva dva tjedna mjeseca zračite šarmom dok se veselo družite i zavodnički djelujete na okolinu. Mogli biste tako izazvati i nečiju ljubomoru pa može doći do napetosti s članom obitelji. Sve se ipak smiruje nakon 12., kad s najbližima uživate u najljepšim emocijama, a 18. je dan zajedničke sreće i ljubavi. Ako ste slobodni, znat ćete ugodnim razgovorom zainteresirati nekog zanimljivog, a romantični osjećaji vam postaju važniji od 23. Nešto novo započinjete oko 27., u vrijeme Mladog Mjeseca.

NOVAC I POSAO

Puni ste energije do 20., no osjećate se ograničeno

21. 05. - 21. 06. zbog prepreka u profesionalnim aktivnostima, pa ne prestajete o tome razmišljati čak ni ako ste na odmoru.

To može biti razlog trzavica s bliskom osobom. Nakon 20., troškovi se povećavaju pa ih nastojte držati pod kontrolom ili tražite i dodatni izvor prihoda. U zadnjem tjednu bujaju kreativni sokovi, dok detaljno planirate nove projekte. Pokažite snalažljivost, ali i strpljenje u traženju rješenja u sadašnjoj situaciji.

ZDRAVLJE

Psihički ste veoma dobro raspoloženi i puni optimizma pa vam to daje snagu za svladavanje svih prepreka. Iskoristite vedar duh za smirivanje eventualnih nesuglasica i izbjegavanje nervoze.

LJUBAV

Raspoloženje vam se stalno mijenja jer se izmjenjuju dobri događaji s iznenađenjima koje vas mogu nervirati, pa obavljate puno razgovora s najbližima. Ipak, od 12. malo tko može odoljeti vašoj šarmantnoj komunikaciji, a u malom flertu ionako uvijek uživate (samo ako ste slobodni!). Sjajan dan za uživanje s partnerom ili nalaženje veoma privlačne osobe je 18., zato izađite s prijateljima jer možete upoznati nekog novog. Nakon 20., puni ste energije pa su vam i fizički apetiti povećani.

NOVAC I POSAO

Iako ćete oko 8.-9. osjetiti ugriz troškova, do 12. imate dovoljno sredstava za troše-

nje na užitke i razdraganu zabavu. Svejedno uvijek morate dobro voditi računa o svim financijskim obvezama, a 22.-23. iskoristite za pomnu analizu računa. Čuvajte mir u kući ili s najbližima kroz cijeli mjesec, kako biste sačuvali dobro raspoloženje, a oko 27. obavite s njima razgovor i postavite plan za jesen. Odličan trenutak za pokretanje novog plana stiže zadnji dan kolovoza.

ZDRAVLJE

Podsvijest vam je nemirna, pa na trenutke može doći do provale frustracija na površinu, no ovo je mjesec kad se trebate početi učiti strpljenju jer se sve usporava. Nađite vremena za više opuštanja i miran san.

Veliki m

horo za ko

Vaga

24. 09. - 23. 10.

LJUBAV

Već je početak mjeseca bio za pamćenje, pa zadržite optimizam, jer nakon što Venera uđe u zonu društvenih aktivnosti (12.), možete se veselo družiti s dragim prijateljima. Posebno ljubavno slavlje dolazi 18., bez obzira uživate li u ozbiljnom odnosu ili ste našli nekog tko vam savršeno odgovara. Strasti su sve jače, pa ćete možda malo i pretjerati, zbog čega može biti i nezgodnih tonova s dragom osobom. Nakon 25., najviše razmišljate o sebi i predstojećim odlukama.

NOVAC I POSAO

Na poslu ste omiljeni, pa su odnosi s kolegama idealni, a

Strijelac

Škorpion

23. 11. - 21. 12.

24. 10. - 22. 11.

pretpostavljeni vam pružaju punu podršku. Iskoristite te okolnosti za napredak ili dovršenje važnih projekata. Kreativni poslovi malo pate zbog problema sa financiranjem ili vas muče obveze koje morate podmiriti, u vrijeme Punog Mjeseca (12.). Stoga ćete morati pokazati sve svoje sposobnosti kako biste planove priveli kraju. Partner, poslovni ili privatni, u tome vam može pomoći samim krajem kolovoza.

ZDRAVLJE

Bez obzira na sva zadovoljstva, stalno se javljaju neki problemi koji vas uznemiruju, što vas prilično umara. Nakon 23., energija vam je na nešto nižoj razini, pa je pametno povući se i polako puniti baterije dok ne dođe opet doba Vage.

LJUBAV

Napeti su odnosi s energičnim i nestrpljivim partnerom, naročito ako je to netko s kime živite. Ljubav je ipak nešto što može povratiti romantiku, naročito oko 7.-8. Ipak, tokom kolovoza morat ćete uložiti puno truda da biste riješili nagomilane probleme. Vama uvijek neka dobra ideja može pasti napamet, ali se ipak oslonite više na provjerene činjenice, a manje na intuiciju (22.-23.). Krajem mjeseca ustanovit ćete da još ima puno toga za riješiti. Analizirajte što želite u svojoj vezi u sljedećim mjesecima.

NOVAC I POSAO

Moguće je da netko kod kuće prilično prigovara jer ste po-

svećeni poslu i profesionalnim obavezama, a taj problematični parnter je možda autoritet na poslu. Teško vam pada ne voditi glavnu riječ, iako uspjevate povremeno uvjeriti šefa u svoje odlično razmišljanje (13.-15.).

Sjajan radni uspjeh vraća vam optimizam i osjećaj sreće (18.), pa se držite tih pozitivnih vibracija. Novi poslovni projekt, pod istim problemima, započinjete oko 27., a prvi napredak pokazujete već 31.

ZDRAVLJE

Srećom, fizički se odlično osjećate i to vam daje sigurnost pri suočavanju s problemima. Ipak, trebate odmarati živce, a od 25. analizirajte nasamo dosad učinjeno, kao i nove odluke.

LJUBAV

Veseli vas sjajan početak mjeseca, jer vam ljubav podiže optimizam. Venera daje slatki začin intimnim odnosima, pa se na momente osjećate idilično. Odlazite li na odmor nakon 12., očito ćete u torbu spakirati i najljepše emocije, a najbolji dan je 18., kad uživate u ljubavnom slavlju i sreći. Očito je da s dragom osobom dijelite istu viziju, stoga nije loše da na putovanju istražite nove horizonte. Nakon 20. partner ima aktivniju ulogu i vodi glavnu riječ, no može doći i do neslaganja (25.-29.). Zadnji dan mjeseca ipak donosi mir i zadovoljstvo.

NOVAC I POSAO

Kako bi ste se zabavili, morate i potrošiti, jer vi ne

znate štedjeti, a kad je ljubav u pitanju, nikad vam nije žao otvaranja novčanika. Ipak ćete malo teže isplanirati radne obaveze, jer se stalno stalno neke nove iznenada pojavljuju. Upregnute sve snage i oko 13.-15. dovedite svoje financije u punu snagu. Inteligentna rješenja, tipična za vas, pomoći će vam u bržem obavljanju posla. Novi profesionalni ciklus započnite oko 27. i očekujte dosta prepreka.

ZDRAVLJE

Uvijek se morate čuvati nezgoda pri radu, a neke bi vas sad stvarno mogle izbaciti iz takta. Budite oprezni na putovanju i provjerite automobil prije puta.

5. kolovoza 2022.

Rak

Lav

22. 06. - 22. 07.

LJUBAV

Dok ljupka Venera plovi vašim znakom, prvih dvanaest dana su pravo savršenstvo, jer pokazujete svoj šarm i magnetičnu zavodljivost; godi vam što privlačite mnoge poglede. Idilične emocije (7.-8.), daju vam pravo na uživanje s partnerom, naročito ako ste se odlučili za putovanje. Svejedno, sljedećeg dana pazite da ne izazovete ljubomoru partnera. I on će znati odgovoriti pokazivanjem svoje privlačnosti, možda negdje u društvu, ali brzo ćete mu objasniti da to što ima pripada samo vama. Uzbudljivim strastima se predajte 13.-15.

NOVAC I POSAO

Nakon 12., Venera uveseljava i vaš novčanik, a 18. je posebno uspješan dan, kada

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Djevica

23. 07. - 23. 08. dobijete neku nagradu zbog sjajnog profesionalnog uspjeha, pa slobodno možete proslaviti u velikom stilu. Ipak, kroz cijeli mjesec pojavljuju se prepreke u vidu financijskih obveza ili pitanja financiranja nekog važnog plana kojeg nastojite ostvariti. Uz puno strpljenja, polako riješite prepreke i obratite pažnju na svaki važan detalj. Mladi Mjesec (27.), označava nešto teži početak nove financijske faze.

ZDRAVLJE

Neki problemi bi nakon 20. mogli probuditi potisnute frustracije, zbog čega se morate više odmarati i potrošiti negativnu energiju kroz vježbanje.

mjesecni

LJUBAV

Pun Mjesec (12.), govori da se s partnerom sukobljavate oko pitanja autoriteta, a obje strane su nepopustljive.

No nakon 12., Venera vam donosi neodoljiv šarm kojim možete otopiti svaki otpor, pa samo trebate naći pravi način, naročito kad se problem ponovi krajem mjeseca. Sada ste posebno privlačni i zavodljivi, što možete iskoristiti u brojnim izlascima s prijateljima, ako ste slobodni. Najbolji ovomjesečni dan za ljubav je 18., kada uživate u sreći i istim interesima s dragom osobom.

NOVAC I POSAO

Puno je zbivanja na poslovnom planu, jer autoritet

5

24. 08. - 23. 09. na poslu staje na put vašim velikim ambicijama i želji za uspjehom. Imate odlične ideja i želite napredak, no sada nije vrijeme za nove inicijative, što vam teško pada. Velikim trudom, uspjet ćete svladati neke prepreke, a mjesec može završiti sasvim zadovoljavajuće. Većinu kolovoza detaljno planirajte radne projekte, ali i svoje financije, a godišnji budžet određujete nakon 23.

Od 25. rješavate korespodenciju i više se krećete.

ZDRAVLJE

Radne strasti vam ne nedostaje, što se najbolje vidi 13.-15., što nije čudno jer ste puni energije. Ipak se nervirate jer sve ide sporije, pa pokažite više strpljenja u važnim poslovnim odnosima.

LJUBAV

Bez obzira jeste li u vezi ili slobodni, nemojte propustiti izlaziti 7.-8., jer vam ti dani donose priliku za uživanje s najdražom osobom ili nalaženje nove osobe preko prijatelja. To su dani prave ljubavne idile, dok vas povezuju ideali. Otiđite zajedno negdje na put (11.-12.) i otkrijte koji su vam zajednički ciljevi. Zatvorite za sobom vrata i daleko od svih slavite strastvenu ljubav u intimnim trenucima (13.-15., 18.). Sumnjate li na neiskrenost, vaš detektiv u glavi će se potruditi otkriti istinu (22.-23.)

NOVAC I POSAO

Nakon 4., najviše razmišljate o sebi i nastojite

posložiti sve važne odluke.

Puno strasti ulažete u kreativne projekte, ali vas brojne prepreke opterećuju u radu i postizanju dugoročnog cilja.

Provjerite sve važne podatke, a zatim se bacite na posao.

Morate puno toga obaviti iza scene, dok na neke teškoće ne možete utjecati. Od 25. planirate prihode i troškove, a Mladi Mjesec (27.) nudi početak nove osobne faze, pa se s punom snagom bacite na rješavanje problema.

ZDRAVLJE

Povremeno ste nervozni, a tada se nemojte oslanjati na intuiciju, već na svoju čuvenu analitičnost. Do 23. energija vam je na nešto nižoj razini, ali nakon toga posao je u prvom planu.

oskop olovoz Jarac

Vodenjak

22. 12. - 20. 01.

LJUBAV

Puno je eksplozivne energije u astrološkom polju ljubavi, dok u zoni partnerstva caruje ljupka i seksi Venera. Svejedno trebate stvari držati pod kontrolom, jer može doći do nekih većih neslaganja tokom mjeseca, možda oko novca. Srećom, imate dovoljno razloga i za veselje i odličnu komunikaciju punu razumijevanja s dragom osobom. Nakon 12., prepustite se i slatkim fizičkim užicima, a najbolji dan je 18., kada uživate kod kuće iza zatvorenih vrata.

Pokažite koliko Jarci mogu biti strastveni!

NOVAC I POSAO

Toliko uživate da vam nije žao potrošiti, no sad ste pod

Ribe

21. 01. - 19. 02.

mjerama opreza i štednje pa ćete izgleda ovaj mjesec samo povećati hrpu financijskih obveza zbog peglanja kartice.

Moguće da je u pitanju neki kreativni projekt za koji se nikako ne nalazi dovoljno novca, a Pun Mjesec (12.) traži rješenje. Do njega bi mogla doći 13.15., kad pokazujete su snagu autoriteta i poduzimate brzu akciju. Nakon 25. bacate se na detaljno planiranje posla za jesen. Mladi Mjesec (27.) traži rad na dugoročnoj strategiji ili nastavku obrazovanju.

ZDRAVLJE

Teret obaveza mogao bi se povećati nakon 20., pa pažljivo rasporedite energiju i nastojite se više odmarati. To naročito vrijedi za dane 25.-29.

LJUBAV

Izgleda da je situacija kod kuće na trenutke borbena ili možda samo nikad nije dosadno, ali biste ipak mogli malo popustiti u stavovima partneru. Pun Mjesec (12.), vrijeme je kad tražite više poštovanja i pažnje druge strane prema vama. Srećom, izgleda da vas je poslušao, pa možete uživati u sjajnom druženju punim ljubavi i razumijevanja (18.). Dobri razgovori donose sjajna rješenja, pa i česti smijeh. Zadnjih pet dana ima puno strasti kod kuće: nadajmo se da je u pitanju ona ljubavna jer od 20. su vam fizički apetiti znatno povećani.

NOVAC I POSAO

Već oko 7.-8. možemo se razveseliti dobra situacija na

20. 02. - 20. 03. računu, iako će vam netko biti veoma zavidan na poslu. Iskoristite prvih dvanaest dana i naklonost šefova za dovršetak svih radnih projekata.

Nakon 23., dobro analizirajte sve financijske obaveze i ulaganja, što će vam biti jedna od važnih tema u idućih mjesec dana. Vrijeme je i da malo stanete s promjenama u domu, nakon što ste se time više bavili u prethodnih nekoliko mjeseci.

ZDRAVLJE

Sjajno ste raspoloženi i nešto skloniji hedonizmu u prva dva tjedna, samo trebate paziti na unos kalorija. Održavajte kondiciju i pravilno se hranite.

Ne ulazite u sukobe s najbližima kod kuće.

LJUBAV

Eterična ljubav jedan je od vaših životnih ideala, a barem malo ćete osjetiti dodir romantičnog zanosa (7.-8.). Prva dva tjedna uživajte u tim emocijama, dok ljupka Venera prolazi astrološkim poljem ljubavi. Do 23. puno razgovarate s partnerom, ali intuicija nije sada nešto na što se možete osloniti, u slučaju da se vas je uhvatila neka sumnja. Uz dobru provjeru svih podataka, mogli biste otkriti neku tajnu (22.-23.).

Partner zaokuplja vaš glavni interes nakon 23., možda ne iz najboljih razloga, pa se čuvajte mogućih svađa.

NOVAC I POSAO

Barem se ne možete žaliti na prihode ovaj mjesec,

a 18. donosi sjajan priljev ili nagradu od odlično napravljenog posla. Venera vas čini popularnom na poslu, a šefovi vam jednu iz ruke pa dovršite sve otvorene projekte. Svejedno, zadnjih tjedan dana budite oprezniji u komunikacijama, kako ne biste sve pokvarili.

Zadnji dan mjeseca možete si priuštiti i neke radove kod kuće.

ZDRAVLJE

Na neke stvari ne možete utjecati niti imate kontrolu nad njima, pa vam mogu malo zagorčati dane. Budite jedino sigurni da nije riječ o vašim probuđenim demonima zbog čega možda reagirate malo preburno. Zadržite pozitivne misli i osjećat ćete se i fizički bolje.

6

Media

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

Članice Društva žena Gornji Kraljevec pjevale su pred publikom na Franjevačkom trgu

KUD-ovci na Porcijunkulovu

Nastupile žene Gornjeg Kraljevca i KUD Katruže

U šumskom ambijentu održana je likovna kolonija u Nedelišću

MEĐIMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ organizirao humanitarnu akciju

Umjetnici izložili svoje radove u Fazanu Međimurski demokratski savez MDS nastavlja organizirati svoje humanitarne akcije. Organizirali su umjetnički događaj nazvan Likovna kolonija koji je održan u Lovačkom domu Fazan u Nedelišću, a koloniju je pozdravio i načelnik Nedelišća Nikola Novak.

Tako je Savez u nedjelju, 31. srpnja 2022. godine, organizirao Likovnu koloniju MDS-a Nedelišće 2022. u kojoj je sudjelovalo 12 likovnih stvaralaca iz Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, koji su svoja djela donirali Udruzi za autizam Pogled iz Nedelišća: Helena

Fijok Benković, Franjo Mustač Medarov, Mladen Palić, Zvonko Bendelja, Nikola Loborec, Alojz Horvat, Nino Horvat, Tea Mesarić, Zvonko Košćak, Marijan Petković i Ana Furijani i Jesenia Novak.

Prilikom primopredaje likovnih radova Željko Pavlic, predsjednik MDS-a i Božidar Benković, voditelj Kolonije, zahvalili su slikarima na doniranim radovima, kao i svim donatorima koji su pomogli u organizaciji te humanitarne priredbe.

U ime Udruge za autizam Pogled radove je primila, uz zahvale svima, Jasenka Martinčević, predsjednica Udruge.

Na pretposljednji dan Porcijunkulova svojim su nastupom oduševile članice KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec.

Ni lagana kišica koja je pala popodne nije smetala KUD-u Društvo žena Gornji Kraljevec da izvede nastup na Franjevačkom trgu, a posebice ni KUD-u Katruže Ivanovec koji nas je dirnuo u srce emotivnim izvedbama međimurskih popevki. KUD Katruže je unatoč tužnim okolnostima, zbog čak dvaju smrtnih slučajeva članova Stjepana Mesarića i Sabine Bujanić, došao na Porcijunkulovo gdje su članovi nastupili pred mnogobrojnom publikom. (dv)

MAGDALENA VLAH-HRANJEC predstavila novu zbirku pjesama

Nova naklada Ogranka Matice hrvatske zbirke Z maminoga krila

Novi broj znanstvenog časopisa Hrvatski sjever

plinarni znanstveni časopis koji objavljuje izvorne znanstvene, pregledne i stručne radove te eseje. Ovogodišnji broj donosi osam znanstvenih radova. Časopis je dostupan u prostorima Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu (Park Rudolfa Kropeka 2), a također i u elektroničkoj inačici na internetskoj stranici www.maticack.com.hr.

Autorica zbirke Magdalena Vlah-Hranjec

Piše: Sven Tomašić

Ovogodišnji broj donosi osam znanstvenih radova Iz tiska je izašao novi, 55. po redu, broj znanstvenog časopisa Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu – Hrvatski sjever. Urednik časopisa do njegova je 52. broja bio dugogodišnji predsjednik Ogranka Zvonimir Bartolić, a 2019. godine nakon desetogodišnje ga je stanke obnovio dopredsjednik Ogranka Krunoslav Mikulan, i to kao multidisci-

KUD Katruže nastupio je pred Domom sindikata

Zbirka Z maminoga krila

Magdalena Vlah-Hranjec, autorica iz Donjeg Kraljevca rodom iz Goričana, aktivna je književna autorica od davne 1996. kad je izdala prvu zbirku pjesama Mrazove tkalje. Sljedeća zbirka pjesama i priča Materine reči izdana je 1998., a njezina zbirka komedija Na so pevdu i komediju izdana je 2005.

Također, autorica je višegodišnje radijske kolumne Kava s Magdalenom. Autorica Magdalena u novoj zbirci pjesama ponovno je pokazala

koliku moć imaju kajkavsko narječje i ljubav prema obitelji i tradiciji.

Osim što je velika zaljubljenica u kajkavštinu, njeguje tradicijsku baštinu i materinski jezik. Prof. emer.

Stjepan Hranjec u pogovoru knjige piše: Biti u majčinu krilu, u materinu naručju, biti ušuškan, zagrljen i zaštićen, siguran i miran, nadasve sretan i ljubljen, to je najljepše i najsretnije čovjekovo mjesto.

Zbirka se može nabaviti u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu (Park Rudolfa Kropeka 2).

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

scena

Publika na Rockliveu

11. Rocklive festival u Koprivnici iznenadio brojne generacije

Goran Bare i Mile Kekin pitaju: - Zašto ovdje nismo prije svirali?

Piše i foto: Sven Tomašić

Mile Kekin

U

susjednoj se Koprivnici od 25. do 27. srpnja u Kampusu održao 11.

Rocklive festival, ujedno i najpoznatiji festival rock-žanra u Podravini. Prošle godine organizacijski tim napravio je odmak od tradicionalne lokacije Šoderice i premjestio festival natrag u Kampus, gdje je sve i počelo. Tri dana šarolikog glazbenog repertoara osvježila su razne generacije.

Najpoznatiji i najveći izvođači bili su Elemental u četvrtak,

Selfie s Rocklivea

Hladno pivo

Hladno pivo u petak te Goran Bare i Majke u subotu. Svaki festivalski dan imao je po jednog glavnog izvođača i pet bendova u raznim žanrovima.

Od većih i afirmiranih bendova nastupali su MORT, Grše, Repetitor, Z++ i Atheist Rap. Glavni organizator Rocklivea, Denis Košćak iz Koprivnice, izjavio je kako su jako sretni i oduševljeni ovogodišnjim izdanjem.

- Atmosfera na festivalu bila je odlična, kao i posjećenost.

Svaki bend dao je najbolje od sebe, a publika je sve to pratila. Teško je izdvojiti najbolji trenutak jer je stvarno svatko dao sve od sebe da doprinese, pa bih možda tu cjelokupnu atmosferu festivala izdvojio kao najvažniji moment. Hladno pivo i Goran Bare dokazali su zašto imaju status kakav imaju, ali i svi ostali izvođači su se itekako nametnuli.

Posjetiteljica Ema iz Koprivnice napomenula je kako je vrlo zadovoljna 11. izdanjem Rocklivea i cjelokupnom organizacijom.

Atheist Rap

- Sviđa mi se promjena lokacije i repertoar ovogodišnjih bendova. Šaroliki glazbeni program, doista za svakog ponešto. Sve pohvale za organizaciju! Spomenula je da i subotnja popodnevna kiša nije spriječila mnogobrojne posjetitelje festivala da uživaju u vikendu. Izdvaja da joj je najbolji nastup bio Repetitorov u petak.

Posjetitelj Roman iz Čakovca rekao je da posjećuje Rocklive godinama i da mu je to već sedmo izdanje. Iako mu je festivalska lokacija najbolja na Šoderici, napomenuo je da i prostor Kampusa ima odličan potencijal za postati veliko festivalsko središte. Najdraži ovogodišnji nastup bio mu je Baretov.

Goran Bare i Majke

8

media

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica Pao je i poljubac ispod kišobrana

Haljina koja plijeni pažnju

Selfie ispod kišobrana

Manuel i Sanja Marčec sa Zarom prošetali špicom

Jesu li zabilježili svaki kutak Porcijunkulova?

Traper na zgodnom paru sa špice

Par iz Čakovca u centru grada

jama kombinaciproljetnim i Klara u Vedrana



18. svibnja 2018.

NOGOMET 3. HNL SJEVER

U Poletu i dalje prometno, Rudar se diže u igri, u Dinamu igrači još na odmoru Piše: Miljenko Dovečer

Prošla je polovina pripremnog perioda kod međimurskih trećeligaša, ujedno je završio prijelazni rok kada većina igrača može prelazi� iz kluba u klub samo na temelju zahtjeva za ispisnicu.

U Poletu su i dalje na liniji pomlađivanja momčadi. Već smo izvijes�li o promjenama u igračkom kadru i tome kako će seniorska momčad u novu sezonu u pomlađenom sastavu, a za kraj prijelaznog roka predstavljamo dva nova pojačanja. Naime, NK-u Polet ovih dana pristupila su dva iznimno talen�rana mlada igrača.

Napadač Niko Mihalinec rođen je 14. srpnja 2003. godine, a u redove kluba dolazi iz NK-a Slaven Belupo u kojem je nastupao za juniorsku momčad.

Kadetski i dio juniorskog staža Niko je proveo u splitskom Hajduku.

Branič Davor Telebar rođen je 5. svibnja 2003. godine, a u redove Poleta dolazi iz NK-a Varaždin.

Kao i Niko, Davor je kadetski i dio juniorskog staža odradio u splitskom Hajduku.

Tako će trener Brezovec ima� kvalitetan izbor mladih igrača koje će mora� ukomponira� s iskusnim igračima od kojih je većina ostala u klubu. Nakon što je iz Poleta o�šao, Danijel Turk 20 nije dugo čekao da nađe novu

Dobro je znati

sredinu i potpisao je za čakovečki drugoligaš Međimurje.

Protekli tjedan Polet je odigrao dvije pripremne utakmice s renomiranim pro�vnicima, prošle srijede pobijedili su mladu momčad uzbekistanskog prvoligaša FC Bunyodkor 4:3 golovima Horvata, Pata�e, Šarića i Jurinića. Dva dana kasnije ugos�li su još jaču i pozna�ju ekipu, u goste im je došao ukrajinski prvoligaš Dnipro od kojeg su izgubili 0:2.

Petnaest dana pred početak prvenstva trener Brezovec će iskoris�� da kroz treninge i kontrolne utakmice izbrusi formu i da ekipa spremno dočeka u 1. kolu novajliju u ligi, domašinečki Dinamo. Ovaj vikend ekipa Poleta odlazi na turnir kod sportskih prijatelja u Čavle kod Rijeke gdje NK Grobničan organizira turnir.

u to vrijeme godišnji odmor, ipak smo mi amaterski klub. No sada smo iskusniji za godinu dana, većina igrača je ostala, došli su nam provjereni igrači poput Nevena Hlišća, Roberto Skoliber se polako ak�vira nakon godinu i pol pauze. Nadam se da će Skoliber bi� itekako od koris� za ovu mladu ekipu kad bude spreman. Tu je i mladi Puljić, Mar�njaš i ostali, a obzirom na orijentaciju kluba na igrače iz svog bazena pripremama su priključeni ulazni juniori Škvorc, Perčić, Debelec, Gogić, kazao je Balajić i osvrnuo se na treninge i igru.

- Do sada smo sudjelovali na dvama turnirima, u Peklenici i Vra�šincu gdje smo igrali u nekompletnom sastavu s puno mladih igrača koji su skupljali prva seniorska iskustva. Kad se priključila većina igrača, to Rudar polako se osje�lo već na prošlotjednoj konsolidira redove utakmici pro�v Međimurja gdje U susjednom Rudaru mom- smo dobro parirali i minimalno čad se polako ekipira, većina igra- poraženi. Još kad se vrate Zeljča vra�la se s godišnjih odmora i ko, Cimerman i mladi Liklin, imat to se odmah osjeća u igri. U klubu ćemo jasniju sliku. Do početka su zadovoljni što je i ove sezone prvenstva trenirat ćemo svakodza kormilom prve momčadi pro- nevno na našim terenima, osim vjereni Andrija Balajić. srijedom kad imamo kondicijski - Već 7. srpnja počeli smo trening u firmi Vitafit kojoj ovim s uvodnim dijelom treninga, da putem zahvaljujem na susretljivobismo startali svi skupa če�ri dana s� i angažmanu. Naravno, tu su kasnije. Ovo sve skupa je uvjetno još dvije kontrolne utakmice za • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 jer je velika većina igrača koris�lawww.mnovine.hr ukomponiranje sastava, a prva

KOŠARKA

je ove subote pro�v Podturna, zaključio je trener “lapornika” Andrija Balajić.

Nedostatak igrača na pripremama u Dinamu (D) stvara probleme U novom trećeligašu, Dinamu iz Domašinca, zaključili su listu dolazaka i odlazaka i kroz treninge i pripremne utakmice hvataju formu. Trener Dalibor Gorupić nije zadovoljan trenutnom situacijom u klubu.

- Mi treniramo normalno, svakodnevno, no pojavio se problem, velik broj igrača je na godišnjem tako da ne mogu do kraja sproves� zamišljeni plan priprema. Oni koji dolaze, njih maksimalno 12, na što do sada nisam bio naučen, rade kvalitetno, no problem su oni kojih nema.

Bojim se da nećemo bi� u željenoj formi do početka prvenstva, već ćemo ju mora� hvata� u toku natjecanja. Nadam se da onda neće bi� kasno. Taj nedostatak igrača najviše se osje�o na prošloj utakmici pro�v Podturna kada smo upali u crnu rupu i u 15 minuta primili pet golova. Vjerujem da gore ne može bi�, da ćemo diza� formu povratkom igrača, a prva prilika je ove subote kada igramo s Međimurcem, obrazložio 6. rujna 2019. je stanje u klubu trener Gorupić.

STREETBALL

Po paklenoj vrućini odlični haklovi u Donjem Kraljevcu

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr

U Donjem Kraljevcu organiziran je jubilarni 10. noćni streetball turnir.

Doduše, noćni je bio za seniore, a za klince je bio vrućepopodnevni, od 17 sa� haklali SU jedanaestogodišnjaci i petnaestogodišnjaci. U najmlađoj kategoriji U-11 pobjednici su bili ekipa Mladost Ivanovec, drugoplasirani domaći dečki iz Donjega Kraljevca, a treći Ludbreški lepi dečki. U nešto starijoj kategoriji U-15 najbolji su bili Donner house Čakovec, drugi su bili domaći dečki iz Donjega Kraljevca kodnog imena Ubojita četvorka, dok

je treći bio Mladost Ivanovec. Nešto kasnije pod reflektorima krenula je i borba za primat u najstarijoj kategoriji. Bilo je prijavljeno čak 10 trojki i nakon mnogo odigranih odličnih haklova najbolji su bili dečki iz Čakovca Globetka Bruce Lee, drugoplasirana je bila ekipa Zimski Mix, a treći Vulgaris. U pauzama između haklova šu�rale su se trice, a najbolji je sa skorom 6/9 bio Kris�jan Gomzi. Zaključak, unatoč paklenom vremenu košarkaški sladokusci došli su na svoje! (bh)

Igračice marljivo odrađuju pripreme i utakmice

ŽNK MEĐIMURJE

Kroz masovnost želimo doći do kvalitete Igračice trenera Golika odigrale su prvu kontrolnu utakmicu i to pro�v višestrukih prvakinja Slovenije. Na SRC-u Mladost bile su domaćin ekipi ŽNK-a Pomurje Bel�nci.

U prvom poluvremenu Čakovčanke su dobro parirale i na odmor gošće odlaze samo s golom prednos�. No u nastavku je došla do izražaja kvaliteta Slovenki koje su još šest puta pogodile mrežu Međimurja. No, trener Golik nije bio nezadovoljan.

- Meč je ostvario svoju svrhu, puno trčanja i kombinatorika je bila u prvom planu. Iako su noge i dalje teške, viđeno je mnogo lijepih poteza. U ovom trenutku mi ne možemo parira� gošćama. Cure su dobile poslije utakmice nekoliko dana slobodno, a već smo krenuli dalje s trenažnim ak�vnos�ma.

Do početka prvenstva odigrat ćemo 3 ili 4 kontrolne utakmice vjerojatno s Goricom, slovenskim Ptujem, Agramom i možda Varteksom. S prvom ekipom zajedno treniraju kadetkinje kako bi se čim prije adap�rale na seniorski nogomet, rekao je Golik i osvrnuo se na plove i želje kluba.

Gordan Golik na pripremama - Iako smo prošle sezone pos�gli lijepi rezultat, nije lako u ženskom nogometu kao u muškom.

Cilj nam je omasovi� igrački kadar i formira� još jednu ekipu, mlađe pionirke. Ući ćemo u osnovne škole, održa� ogledne treninge i pokuša� mo�vira� djevojčice da se bave nogometom. Samo tako sa širokom bazom možemo računa� u dogledno vrijeme da klub dobro funkcionira i da se natječemo u najvišem rangu. Za sada to dobro funkcionira jer su i pionirke i kadetkinje u 1. ligi, ali moramo gleda� da tu imamo konstantu, jer samo tako možemo puni� seniorsku ekipu, zaključio je Golik. (md)



5. kolovoza 2022.

NOGOMET KUP MNS-a

Utakmicama kupa započinje nova sezona

Tradicionalno otvaranje sezone u međimurskim nogometnim ligama započinje susre�ma prvog kola kupa MNS koji se igraju ovog vikenda, a prve utakmice već donose zanimljive dvoboje.

Utakmice u subotu (17:30), 6. kolovoza: PARAG – DINAMO (Palovec) u Palovcu, TORPEDO (Križovec) – BUDUĆNOST (Podbrest), DONJI KONCOVČAK – STRAHONINEC, NAPREDAK (Gornji Kraljevec) – SPARTAK, BRATSTVO (Preseka) – ČSK (Čehovec), MURA – OMLADINAC (DržimurecStrelec), GRANIČAR(Novakovec) – OMLADINAC (Mačkovec).

Utakmice na rasporedu u nedjelju (17:30), 7. kolovoza: ŠENKOVEC – PLAVI (Peklenica), DUBRAVA (Sivica) – MLADOST (Ivanovec), RADNIČKI – DUBRAVČAN (Donja Dubrava), MLADOST (Dekanovec) – BORAC PMP (Turčišće), JADRAN (Štefanec) – JEDINSTVO (NSnD), OTOK – NAPRIJED (Cirkovljan), VIDOVČAN – CROATIA (Orehovica), DINAMO (Žiškovec) – SLOGA (Štrigova), DRAVA (Donji Mihaljevec) – PUŠĆINE, POBJEDA (G. Hrašćan) – SOKOL (Vra�šinec), BORAC (Donji Hrašćan) – HAJDUK (Štrukovec), KRALJEVČAN 38 (Donji Kraljevec) – TRNOVEC, MALI MIHALJEVEC – SLOBODA (Mihovljan). (dj)

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Trener Ivica Solomun u iščekivanju iskusnih pojačanja Piše: Miljenko Dovečer

Prošli tjedan je u Zagrebu održan plenum 2. Nogometne lige u kojoj će nastupa� NK Međimurje kao jedini predstavnik naše županije.

Izabranici trenera Ivice Solomuna prvenstvo će otvori� 20. kolovoza na domaćem terenu pro�v nekadašnjeg rivala iz prve i druge lige, NK-a Sesvete. Drugo kolo čeka ih derbi sjevera pro�v Mlados� (Ž) dok u trećem kolu u Čakovec dolazi Trnje ili Hrvatski vitez. Posljednje 15. jesensko kolo 26. studenog Međimurje će odigra� u Belišću.

Do početka prvenstva još su dva tjedna, a iza međimurskog drugoligaša su već više od če�ri tjedna priprema. Uz mnogobrojne treninge Međimurje je odigralo i dosta utakmica u kojima je trener Ivica Solomun dobio uvid u kvalitetu igrača.

Zahtjevne pripreme, igrački kadar polako se kristalizira - Dočekalo me rasulo što se �če igračkog kadra, od

prošle sezone ostala su prak�čki tri igrača (Kuqi, Cerovčec, Marcijuš) koji konkuriraju u prvoj ekipi. Na brzinu se uspostavila suradnja s Varaždinom i Lokomo�vom koji su nam poslali izlazne juniore, a došlo je i puno igrača, jako mladih na probu koji ovdje traže svoju sreću.

Na vrijeme smo već 6. srpnja počeli s pripremama tako da se polako iskristalizira situacija u igračkom kadru. Kroz klub je do sada prodefiliralo od 30 do 35 igrača i za sada smo ostavili okosnicu dvadesetak igrača što bi trebalo bi� dovoljno za stabilizaciju, rekao je u uvodu trener Solomun. Što se �če samih pripremnih utakmica, Međimurje je dobro izgledalo, vidi se nova energija mladih igrača željnih dokazivanja. No pitanje je hoće li samo mladost bi� dovoljna za ovu zahtjevnu ligu.

- U klubu zajedno sa svojim suradnicima radimo profesionalno, za sada je po meni ova ekipa dovoljna da se ne ispadne.

Za nešto više treba se pojača� iskusnim igračima u svakoj liniji, znači trebali bismo još tri, če�ri

kvalitetna igrača. Sama liga je nepoznanica, a u ovom trenutku sam siguran da smo mi za sada najje�inija momčad u ligi.

Dolaze nam na probu i stranci, često nespremni, ja želim svakoga od njih provjeri� i tek onda da� zeleno svjetlo za dolazak.

Ograničeni smo brojem stranaca, mogu dva igra�, eventualno još jedan na klupi, a za sada je jedino siguran mladi Crnogorac, krilni napadač Mandalinić.

Ostale još moramo provjeri�, a nadam se da će uprava na vrijeme doves� pojačanja, jer i njima treba vremena da se uklope, nastavio je Ivica Solomun i kazao što ih još čeka do prvenstva.

- Ove utakmice su pokazale da možemo bi� dobri, no jedno su pripremne utakmice, a drugo prvenstvene. Ovaj tjedan imamo dvije utakmice, jednu u srijedu pro�v domaćeg Nedelišća, a drugu u subotu, uzvrat u Bjelovaru. Pro�v Bjelovara u Čakovcu smo dobro djelovali i bili efikasni, možda su nas malo i podcijenili. Sada ćemo vidje� nešto više gdje smo mi, a gdje oni, a susrest ćemo se

Čeka ih teška i zahtjevna sezona

Trener Solomun želi spreman dočeka� prvenstvo još dva puta u 2. NL. Nakon toga imamo još dva tjedna da popravimo što eventualno ne š�ma i nadam se čim prije uklopimo pojačanja koja trebaju doći i da spremni dočekamo 1. kolo pro�v Sesveta, završio je strateg čakovečkog drugoligaša Ivica Solomun.

Za dolazak igrača zadužen je sportski direktor Antun Jukić.

- Još se očekuje dolazak bar trojice kvalitetnih igrača, najmanje po jedan u svakoj liniji.

Dosadašnji �jek priprema ide u najboljem redu, svi su zdravi i na raspolaganju treneru. Rezulta� pripremnih utakmica ukazuju da smo na dobrom putu iako ima još mnogo posla. Sezona će bi� teška i zahtjevna, a primarni cilj je stabilnost dok bih osobno bio zadovoljan s čvrstom sredinom na tablici. Nažalost, bit će teško jer smo financijski i organizacijski iznimno inferiorni u odnosu na konkurenciju, no ipak vjerujem u nas i dat ćemo sve od sebe da opravdamo povjerenje javnos� i da na najbolji mogući način predstavljamo naš grad i županiju. Iskreno se nadam da će ljudi iz cijele županije i grada prepozna� naš projekt te se priključi� nastojanjima za bolje sutra ovog kluba. Mnogi već jesu i na tome im od srca zahvaljujem.

Nastavljamo u tonu glave skup, kazao je Antun Jukić.

MALONOGOMETNI HAKL

Velik broj mladih osjetio Porcijunkulovo na nogometni način Piše: Nikola Lukman

Iako je treće izdanje Malonogometnog hakla tek završilo, mnoge su ekipe najavile dolazak i iduće godine kada se priprema četvr� turnir u takvom obliku.

U dva dana na čakovečkom travnjaku s umjetnom travom igralo je više od 200 dječaka i djevojčica u pet različi�h kategorija, a kroz sami turnir zabilježeno je više od 400 posje�telja što je iznimno velika brojka jer je puno ljudi na godišnjim odmorima u drugim dijelovima Hrvatske.

Mali i veliki hakleri natjecali se u pet kategorija U U-9 kategoriji prvo mjesto pripalo je ekipi “Lepi dečki”, na drugom mjestu završila je ekipa +18

“Big Boys”, dok je treća ekipa na turniru bila “Green”. Najmlađe na ovom turniru došli su pozdravi� Kristijan Antolović, predsjednik MNS-a i Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica. Predsjednik saveza i gradonačelnica podržali su ovaj turnir s nekoliko riječi, zahvalili svima na sudjelovanju te su naposljetku dodijelili medalje za najbolje. U toj su se kategoriji svi osjećali kao pobjednici jer je svaki natjecatelj dobio medalju kao uspomenu na nogometno Porcijunkulovo.

U seniorskoj kategoriji najbolja je bila ekipa “Pizzerije Šut” koja je u velikom finalu nakon penala bila bolja od ekipe “Sila se budi”. U utakmici za treće mjesto “Amateri” su slavili pro�v “Ovo kolo slobodni” te su osvojili treće mjesto. Kod seniora prve tri nagrade bile su novčane pojačane nagradama sponzora.

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

U sklopu Malonogometnog hakla održala se svečana dodjela nagrada i priznanja Vrlo uzbudljivo bilo je i kod kategorije U-11. Deset ekipa prezen�ralo je odličan nogomet, a nakon sedam odigranih utakmica najbolji je bio “Fotex Junajted” koji je u finalu bio bolji od varaždinskih “Bumbara”. U utakmici za treće mjesto “Dinamovci” su slavili pro�v “Korpića”. Kao i kod mlađih, svih deset ekipa dobilo je medalje za trajnu uspomenu koje je podijelio potpredsjednik Županijske skupš�ne Ivica Baksa.

Drugog dana igrale su dvije kategorije, a prvi su na teren izašli dječaci rođeni 2009. godine i mlađi.

Nakon velikog broja utakmica, prvo mjesto osvojila je ekipa “Zmajevi” koja je u finalu slavila pro�v ekipe “Lepi dečki”. U susretu za treće mjesto “Crveni vragovi” bolje su se snašli od “Cole” te su zasluženo slavili i uzeli brončanu medalju.

Organizator je mislio na sve pa je

svaka od devet ekipa dobila medalje, a oni najbolji nagrađeni su poklon-pake�ma turnirskih partnera kojih je ove godine bilo u respektabilnom broju.

Turnir je zatvorila kategorija U-18. Na nedjeljno poslijepodne juniorska kategorija pokazala je sve čari hakla, a najbolja ekipa turnira bili su “Kumovi”. Srebrna medalja pripala je ekipi “Zvonarek sistemi”, dok je bronca o�šla u ruke ekipe “DDBV”.

Zahvalio bih svim roditeljima koji su prijavili djecu na hakl, za�m partnerima koji su prepoznali naš projekt, a posebno Gradu Čakovcu koji nam je omogućio igranje ovog turnira za vrijeme manifestacije Porcijunkulovo. Ovo je bio najveći turnir do sada u organizaciji Međimurske sportske mreže, a možemo reći kako smo si nakon ovog izdanja podigli ljestvicu i da

četvrto izdanje može bi� samo bolje od prethodnog. Drago mi je što se ovoliko djece okupilo na jednom terenu, a njihovi osmijesi govore sve. Vidimo se sljedeće godine, a treba pohvali� i sudački dvojac – Casimir Nomo Nemi i Roberto Dežđek koji su �jekom obaju dana napravili jako dobar posao.

Najboljima iz prethodne sezone dodijeljene nagrade i priznanja U sklopu Malonogometnog hakla održala se, po prvi put uz veliku podršku MNS-a i Kris�jana Antolovića koji je prepoznao važnost ovakvih događanja, svečana dodjela nagrada i priznanja najboljoj igračici, igračima i strijelcima iz protekle sezone,

Sam program vodio je Željko Kacun, a priznanja je podijelio Kris�jan Antolović koji se u nekoliko rečenica dotaknuo prethodne sezone, pohvalio sve prisutne te im zaželio sve najbolje u novoj sezoni.

Prema glasovima čitatelja Međimurske sportske mreže najbolji iz sezone 2021./2022. bili su David Jurak (Nedelišće), Zoran Strahija (Hodošan), Dean Kolar (Pušćine) i Sandi Balog (Parag). Plakete su se dodijelile i Leoni Požgaj, najboljoj međimurskoj nogometašici prema glasovima nogometašica iz ŽNK Međimurje-Čakovec te Luki Bobičancu koji je pobijedio u anke�.

Na samoj svečanos�, statue za najbolje strijelce dobili su Patrik Kirić (Međimurec), Roberto Višnjić (ČSK), Filip Levačić (Zasadbreg) i Leon Sakač (Donji Koncovčak). Svečanost je završila velikim pljeskom okupljenih.



5. kolovoza 2022.

NOGOMET

LJETNI PRIJELAZNI ROK

Pripreme za novu sezonu u punom jeku, klubovi doveli brojna pojačanja Piše: Dino Jambrović

Od 15. lipnja službeno je trajao ljetni prijelazni rok koji je završio 31. srpnja. U tom razdoblju igrači su mogli bez istupnice promijeniti klub.

Postupak promjene je taj da je igrač morao preporučeno poštom (recipis) svom matičnom klubu poslati pismenu molbu za odlazak iz kluba ili ako ima istupnicu koju je izdao njegov matični klub. Nakon 1. kolovoza pa sve do 15. listopada, igrač se može registrirati samo istupnicom.

III. HNL Sjever Redove NK-a Polet (SMnM) pojačali su Edo Žganec (iz ŠNK-a Nedeljanec), Silvestar Žganec (iz NKa Budućnost Vidovec), Edo Topolnjak (iz NK-a Slaven Belupo Koprivnica), Davor Telebar (iz NK-a Varaždin), Andrej Jurinić (iz SAK Klagenfurt – NS Austrije) i Elvis Sabol (iz NK-a Mladost Komet Prelog). Redove NKa Rudar (Mursko Središće) pojačali su Antun Puljić (iz NK-a Međimurje Čakovec), Antonio Martinjaš (iz ND Lendava 1903) i Neven Hlišć (iz NK-a Međimurje Čakovec). Redove NK-a Dinamo (Domašinec) pojačali su Andrija Perković i Matej Mezga (iz ND Lendava 1903 – NS Slovenije), Ivan Prekupec (iz NK-a BSK Belica), Leon Rališ i Luka Bacinger (iz NK-a Međimurje Čakovec), Patrik Šimunić (iz NK-a Mladost Komet Prelog).

Međimurska Premier liga NK Nedelišće pojačali su Nikola Munđar (iz NK-a Polet Pribislavec), Goran Vuk (iz NK-a Borac Imbriovec), Miša Podvezanec (iz NK-a Međimurje, Čakovec) i Nikola Lesar (iz NK-a Omladinac Novo Selo Rok). U NK BSK (Belica) stigli su David Partlić (iz ND Lendava 1903 – NS Slovenije), Matija Herman (iz NK-a Međimurje Čakovec), Haris Mesihović i Dominik Toplek (iz NK-a Radnički Gardinovec), Matija Antolović (iz NK-a Budućnost Miklavec), Fabijan Novak (iz NK-a Omladinac Novo Selo Rok) i Jurica Obadić (iz NK-a Mladost Dekanovec).

U NK Mladost (Sveta Marija) stigli su Mihael Matotek i Tin Čmrlec (iz NK-a Vidovčan Donji Vidovec), Igor Erdelji (iz NK-a Galeb Oporovec) i Siniša Fajt (iz NK-a Podravina Ludbreg). Novi igrači NK-a Centrometal (Macinec) su Sven Šenji (iz NK-a Venera PMP Sveti Juraj na Bregu), Erik Mlinarić (iz NK-a Pobjeda Gornji Hrašćan), Krunoslav Hruškar (iz NK-a Mladost Margečan), Martin Đuran (iz NK-a Pušćine) i Marsel Štrukelj (iz NK-a Međimurec DunjkovecPretetinec).

U NK Graničar (Kotoriba) stigli su Dean Volar i Karlo Mustač (iz NK-a Mladost Sveta Marija), Dario Nađ (iz NK-a Graničar Legrad), Karlo Jadanić (iz NK-a Podravina Ludbreg) i Dominik Sabol (iz NK-a Koprivnica).

NK Međimurec (Dunjkovec-Pretetinec) pojačao je Petar Kirić (iz NK-a Sloboda Varaždin). U NK Sloga (Štrigova) stigli su Daniel Vuković (iz NK-a Međimurec Dunjkovec-

Pretetinec), Lovro Panić Levak (iz NK-a Međimurje Čakovec), Goran Spasić (iz NK-a Budućnost Vidovec) i Noah Lukovnjak (iz NK-a Međimurec Dunjkovec-Pretetinec). Redove NK-a Bratstvo (Jurovec) pojačali su Danijel Levačić (iz NK-a Hajduk Štrukovec), Leo Vurušić (iz NK-a Rudar Mursko Središće), Marko Rožman (iz NK-a Mura Hlapičina), Martin Michael Lesar (iz NK-a Polet Sveti Martin na Muri), Lovro Mesarić (iz NK-a Rudar Mursko Središće) i Stjepan Šoltić (iz NK-a Plavi Peklenica).

Novi igrači NK-a Bratstvo (Savska Ves) su Jakov Bajkovec (iz NK-a Strahoninec), Petar Hadeljan i Lovro Hadeljan (iz NK-a Spartak Mala Subotica), David Novak (iz NK-a Omladinac Novo Selo Rok), Matija Horvat (iz NK-a Venera PMP Sveti Juraj na Bregu) Luka Jakup (iz NKa Drava Kuršanec), Matija Horvat (iz NŠ Međimurje-Čakovec), Edvin Bratuša (iz NK-a Mladost Komet Prelog) i Mateo Horvat (iz NK-a Sloga Čakovec). Nova pojačanja NK-a Mladost Komet (Prelog) su Adrian Herman (iz NK-a Sloga Čakovec) i Marko Galoši (iz ND Lendava 1903 – NS Slovenije).

U NK Draškovec stigli su Roko Balent (iz NK-a Sloga Čakovec), Luka Balent i Mario Sačer (iz NK-a Podravina Ludbreg), Matej Marić (iz NK-a Međimurje Čakovec) Marko Švagelj (iz FC Muhldorf – NS Austrije), Saša Škvorc (iz SV Deutsch Kaltenbrunn – NS Austrije) i Toni Zagoršćak (iz NK-a Ivančica Ivanec). Novi igrači NK-a Podturen su Martin Kukovec i Luka Petak (iz NK-a Dubrava Sivica), Igor Šegović (iz NK-a Polet Sveti Martin na Muri) i Lovro Koščak (iz NK-a Rudar Mursko Središće).

U NK Dinamo (Palovec) stigli su Jakov Marđetko (iz NK-a Međimurje Čakovec), David Cirkvenčić (iz NKa Omladinac Držimurec-Strelec), Leonardo Lacković (iz NK-a Trnava Goričan) i Matija Taradi (iz NK-a Spartak Mala Subotica).

Redove NK-a Naprijed (Cirkovljan) pojačali su David Attila Takacs (Csurgoi Torna Klub – NS Mađarske) Deni Pečarko (iz NK-a Sloga Čakovec), Antonio Belić (iz NK-a Otok) i Vinko Brumen (iz SC Bad Tatzmannsdorf – NS Austrije). U NK Jedinstvo (Gornji Mihaljevec) stigli su Luka Ernečić (iz NK-a Varteks Varaždin), Patrik Mlinarić (iz NK-a Vučetinec), Mateo Šegović (iz NK-a Međimurje Čakovec), Mihael Ladić (iz NK-a Polet Pribislavec) i Miroslav Jančijev (iz NK-a Dubravčan Donja Dubrava). Nova pojačanja za NK Galeb (Oporovec) su Dorian Zagorščak Smetiško i Lovro Vitković (iz NK-a Varteks Varaždin), Goran Ismajlovski (iz NK-a Jalžabet), Dino Božić (iz NK-a Jalžabet, Jalžabet) i Luka Mikić (iz ŠD NŠ Zavrč – NS Slovenije).

I. MNL Redove NK-a Spartak (Mala Subotica) pojačali su Mario Medved (iz NK-a Sloga Zagreb, Zagreb), Dario Šegović (iz NK-a Otok, Otok), Dragan Sačer (iz NK-a Jedinstvo (GM), Gornji Mihaljevec), Mateo Orehovec (iz NK-a

Drava (DM), Donji Mihaljevec) i Stiven Lacko (iz SV Sinabelkirchen). U NK Sokol (Vratišinec) stigli su Eduardo Horvat i Petar Petković (iz NK-a Rudar Mursko Središće), Nino Rukljač (iz NK-a Mura Hlapičina), Dario Šoltić (iz SV Rohrbrunn – NS Austrije) i Emanuel Podvezanec (iz NK-a Plavi Peklenica). Redove NK-a Plavi (Peklenica) pojačali su Ivan Rožman (iz NK-a Mura Hlapičina), Mateo Trstenjak (iz NK-a Rudar Mursko Središće) i Nino Marčec (iz NK-a Sloga Štrigova). U NK Sloga (Čakovec) stigli su Luka Lesjak (iz NK-a Jadran Štefanec), Nino Blagović i Filip Čalopek (iz NK-a Međimurje Čakovec).

U NK Mladost (Ivanovec) stigli su Mihael Vurušić (iz NK-a Međimurje Čakovec), Filip Krivak (iz NŠ Međimurje-Čakovec), Marko Dokleja (iz NK-a Sloga Čakovec), Leo Varga (iz NK-a BSK Belica) Deni Kerovec (iz NK-a Dinamo Palovec), Karlo Tkalčec (iz NK-a Polet Pribislavec), Stjepan Kirić (iz NK-a Vučetinec) i Luka Ujlaki (iz NŠ Međimurje-Čakovec). Novi igrači NK-a Zasadbreg 77 su Bruno Šimunković (iz NK-a Polet Sveti Martin na Muri), Luka Antolović (iz NK-a Budućnost Miklavec) i Tomas Makar (NŠ Međimurje-Čakovec).

U NK Hajduk (Brezje) stigli su Vinicius Almeida Moreira (iz NK-a Venera PMP Sveti Juraj na Bregu), Karlo Mesarić i Fabijan Škrobar (iz NK-a Vučetinec), Denis Moharić i Roko Zelić (iz NK-a Mali Mihaljevec).

Redove NK-a ČSK (Čehovec) pojačali su Hrvoje Kavran (iz NK-a Draškovec) i Adrijan Radiković (iz NK-a Mladost Komet Prelog). U NK Omladinac (Novo Selo Rok) stigli su Franjo Ladić (iz NK-a Sloga Čakovec), Filip Patafta (iz NK-a Nedelišće), Karlo Paler (iz NK-a Budućnost Miklavec) i Domagoj Lukman (iz NK-a Međimurje Čakovec).

Novi igrači NK-a Kraljevčan 38 (Donji Kraljevec) su Bruno Novak i Lovro Purić (iz NK-a Borac PMP Turčišće), Emanuel Šegović i Davor Horvat (iz NK-a Spartak Mala Subotica). U NK Strahoninec stigli su Niko Frančić (iz ND Lendava 1903 - NS Slovenije), Petar Posavec (iz NK-a Pušćine), Karlo Mihaljuš (iz NK-a Međimurje Čakovec) i Tomislav Šafarić (iz Sokol Vratišinec). Pojačanja NK-a Dubravčan (Donja Dubrava) za novu sezonu su Antonio Glavaš (iz ŠNK-a Nedeljanec), Filip Fabić (iz NK-a Galeb Oporovec) i Dino Pomper (iz FC Bernstein – NS Austrije).

U NK Trnava (Goričan) stigli su Luka Horvat (iz NK-a Vidovčan Donji Vidovec), Filip Pišpek (iz NKa Vidovčan, Donji Vidovec) i Roko Sabol (iz NK-a Borac Donji Hrašćan).

Redove NK-a Venera PMP (Sveti Juraj na Bregu) pojačali su Borna Škrobar (iz NK-a Polet Sveti Martin na Muri), Dominik Novak (iz NK-a Međimurje Čakovec), Filip Sanjković (iz NK-a Sloboda Mihovljan) i Dejan Ivanuša (iz NK-a Vučetinec). U NK Sloboda (Slakovec) stigli su Alen Kokotec (iz NK-a Budućnost (V), Vidovec), Dino Buhanec (iz NK-a Vučetinec), Patrik Kernjak (iz NK-a Sloboda Mihovljan), Danijel Košak

(iz NK-a Trnovec, Trnovec), Martin Hrušoci (iz NK-a Pobjeda Gornji Hrašćan), Dario Kukovec (iz NK-a Sloga Čakovec), Davor Priher (iz NKa Budućnost (V), Vidovec) i Urban Goričan (iz NK-a Sloga Štrigova).

ca). U NK Drava (Donji Mihaljevec) stigli su Dino Žmuk (iz NK-a Galeb Oporovec), Nikola Mesarek (iz NK-a Naprijed Cirkovljan) i Mihael Stanko (iz NK-a Mladost Sveta Marija).

II. MNL

U NK Otok stigli su Tin Horvat i Antonio Krsto (iz NK-a Naprijed Cirkovljan), Vanja Hrastić Car i Filip Cvek (iz NK-a Polet Martijanec), Renato Tomašić (iz NK-a Hajduk Brezje) i Tin Mlinarić (iz NK-a Bukovčan Veliki Bukovec). Redove NK-a Budućnost (Podbrest) pojačao je Nikola Juras (iz ŠNK-a Karlovec, Karlovec Ludbreški).

U NK Borac (Donji Hrašćan) stigli su Filip Kolarić (iz NK-a Galeb Oporovec), Matej Novak (iz NK-a Otok) i Nikola Baksa (iz NK-a Hodošan).

NK Graničar (Novakovec) pojačali su David Škvorc (iz NK-a Dubrava Sivica), Marko Jakšić (iz NK-a Dinamo Domašinec) i Dario Ivanuša (iz NK-a Spartak Mala Subotica).

U NK Torpedo (Križovec) stigao je Ivan Žužić (iz NK-a Varaždin). Nova pojačanja NK-a Jadran (Štefanec) su Dragutin Drk (iz NK-a Venera PMP Sveti Juraj na Bregu), Antonijo Fegeš (iz NK-a Trnovec) i Renato Štefičar (iz NK-a Sloboda Mihovljan). U NK Dubrava (Sivica) stigli su Petar Trupković i Josip Čutura (iz NK-a Pušćine), Petar Bistrović (iz NK-a Omladinac Novo Selo Rok) i Ivan Novak (iz NŠ Međimurje-Čakovec). Nova pojačanja NK-a Napredak (Gornji Kraljevec) su Frano Kukovec (iz NK-a Omladinac Novo Selo Rok) i Benjamin Krnjak (iz NK-a Graničar – NS Slovenije).

Novi igrači NK-a Jedinstvo (Novo Selo na Dravi) su Petar Krizman (iz NK-a Bratstvo Savska Ves), Mihael Kregar i Luka Kregar (iz NK-a Drava Kuršanec), Ivan Zrna (iz NK-a Borac Donji Hrašćan), Marko Srnec i Karlo Jalušić (iz NK-a Drava Kuršanec), Celso Aparecido Gama Junior (iz NK-a Drava Kuršanec). U NK Budućnost (Miklavec) stigao je Robert Punčec (iz NK-a Ivančica, Ivanec). Redove NK-a Pobjeda (Gornji Hrašćan) pojačali su Lovro Kregar (iz NK-a Međimurje Čakovec), Niko Trajbar (iz NK-a Međimurec (DP), Dunjkovec-Pretetinec) i David Horvat (iz NK-a Draškovec).

Novi igrači NK-a Croatia (Orehovica) su David Turk (iz NK-a Mladost Sveta Marija), Ivan Štefanec (iz NK-a Bukovčan, Veliki Bukovec), Sandro Špiranec (iz NK-a Trnje (T), Trnovec) i Deni Hanžeković (iz NK-a Bratstvo Savska Ves). U NK Omladinac (DržimurecStrelec) stigli su Roko Blažona (iz NK-a Spartak, Mala Subotica), Marko Vugrinec (iz NK-a Dinamo Palovec), Danijel Makar (iz NK-a Naprijed Cirkovljan), Dominik Domjanić (iz NK-a Mladost Dekanovec).

U NK Radnički (Gardinovec) stigli su Marijan Dodić (iz NK-a Sloboda Slakovec), Nikola Strahija (iz NK-a Mladost Dekanovec) i Mate Omazić (iz NK-a Vidovčan Donji Vidovec) Neven Horvat i Dejan Drvoderić (iz NK-a Borac Donji Hrašćan), Emanuel Strahija (iz NK-a Mladost Dekanovec), Sebastijan Salaj i Luka Kolarić (iz NK-a Dinamo Domašinec), Matej Pavić (iz Troglav 1918 – Livno, NS BiH) i Ivan Sambolek (iz NK-a Udarnik 32 Kućan Gornji). Nova pojačanja u NK-u Mladost (Dekanovec) su Roman Trtinjak i Rajko Plantak (iz NK-a Vučetinec), Ivan Merkač-Hudopisk (iz NK-a Jadran Štefanec), Sven Hohšteter (iz NK-a Podravac Svibovec), Igor Beštek (iz ŠNK-a Mladost Varaždinske Toplice), Matija Horvat (iz NK-a Borac Donji Hrašćan) i Leon Trtinjak (iz NK-a Sračinec).

NK Mali Mihaljevec pojačali su Mirko Vrbanec i Vanja Glavina (iz NK-a Vučetinec), Fran Đaković (iz NK-a Hajduk Brezje), Marin Kelner (iz NK-a Vučetinec), Tunjo Juršić (iz NK-a Hajduk Brezje), Roberto Vugrinec i Denis Povodnja) i Benjamin Srša (iz NK-a Venera PMP Sveti Juraj na Bregu). U NK Borac PMP (Turčišće) stigli su Dominik Horvat (iz NK-a Omladinac Držimurec Strelec), Sandro Jančec, Jan Jančec i Dino Kovač (iz NK-a Dinamo Domašinec), Patrik Težak (iz NK-a Plitvica Selnik) i Marko Šrajbek (iz NK-a Drava (K), Kuršanec).

Novi igrači NK-a Sloboda (Mihovljan) su Fran Novak, Juraj Levačić i David Posavec (iz NŠ MeđimurjeČakovec), Patrik Cerovec (iz NK-a Donji Koncovčak, Donji Koncovčak) i Mario Matulin (iz NK-a Dubrava Sivi-

III. MNL – skupina A

III. MNL – skupina B U NK Trnovec stigli su Tomislav Novoselec (iz NK-a Galeb Oporovec), Matija Kosec (iz NK-a Trnava Goričan), Matija Paman (iz NK-a Međimurje Čakovec), Gregor Ivanuša (iz NK-a Vratno Gornje Vratno), Franjo Goricaj (iz NK-a Međimurec Dunjkovec-Pretetinec), Viktor Goričanec (iz NK-a Pobjeda Gornji Hrašćan), Jurica Mikulić (iz NK-a Mladost Varaždin) i Miljenko Melnjak (iz NK-a Budućnost Vidovec). Redove NK-a Mura (Hlapičina) pojačali su Nenad Radiković (iz NK-a Bratstvo Jurovec), Nikola Šoltić i Nino Jambrošić (iz NK-a Sokol Vratišinec), Mihael Karlovčec (iz NKa Zagreb, Zagreb) i Nino Tkalec (iz NK-a Budućnost Miklavec).

U NK Donji Koncovčak stigli su Andrija Flac (iz NK-a Polet Sveti Martin na Muri), Petar Padarić, Nikola Stojko (iz FC 1919 Zell B. Wurzburg – NS Njemačke). Nova pojačanja NK-a Bratstvo (Preseka) su Jasmin Balog (iz NK-a Parag) i Dino Ferlin (iz NK-a Vučetinec). U NK Dinamo (Žiškovec) stigli su Danijel Oršoš i Sandi Ignac (iz NK-a Parag), Davor Mesarić (iz NK-a Sokol Vratišinec), Dino Novak (iz NK-a Hajduk Štrukovec), Sven Rede (iz NK-a Omladinac Mačkovec), Nikola Kamenić (iz NK-a Polet Pribislavec), Nino Siljanoski (iz NŠ Međimurje-Čakovec).

Nova pojačanja NK-a Omladinac (Mačkovec) su Perica Šoštarić (iz Dinamo Žiškovec), Vanja Zorković

(iz NK-a Pobjeda Gornji Hrašćan), Manuel Horvat (iz NŠ Međimurje-Čakovec) i Niko Slamek (iz NK-a Sloboda Mihovljan ). Za NK Šenkovec potpisali su Silvestar Ceilinger (iz NK-a Pušćine), Boris Domunkoš i Ivan Šubić (iz NK-a Omladinac Mačkovec), Luka Vrbanec (iz NK-a Napredak Gornji Kraljevec), Filip Turk (iz NK-a Sloga Čakovec), Roko Zemljić (iz NK-a Mali Mihaljevec), Filip Vabec (iz NK-a Bratstvo Savska Ves), Noa Antolović i Dominik Zver (iz NK-a Torpedo Križovec), Matija Trupković (iz NK-a Mali Mihaljevec), Patrik Cirkvenčić (iz NK-a Radnički Gardinovec), Petar Sanjković (iz NK-a Strahoninec) i Jakša Koštarić (iz NŠ Međimurje-Čakovec).

Nova pojačanja za NK Parag su Kristijan Oršoš (iz NK-a Bratstvo (OV), Otok Virje), Darijo Balog (iz NK-a Podturen, Podturen), Silvio Oršoš (iz NK-a Borac PMP Turčišće), Antonio Horvat (iz NK-a Pobjeda, Gornji Hrašćan), Dado Ignac (iz NK-a Mladost Palinovec).

Transferi na područje drugog saveza i u inozemstvo Igrači Goran Vugrinec (iz NK-a Centrometal Macinec) Dario Prlog (iz NK-a Otok), Filip Kirić (iz NK-a Međimurje Čakovec) i Bojan Stanković (iz NK-a Croatia Orehovica) Patrik Golec i Dejan Švenda (oba iz NK-a Dubravčan Donja Dubrava) Karlo Kovaček (iz NK-a Drava Donji Mihaljevec), Robert Malnar (iz NK-a BSK Belica), Mario Voćanec (iz NK-a Sloboda Slakovec), Dorian Jakupak (iz NK-a Međimurje Čakovec) i Saša Stojko (iz NK-a Polet Sveti Martin na Muri) Marin Malarić (iz NK-a Jedinstvo Gornji Mihaljevec), Lovro Magić, Jan Mavrin, Niko Košir i Niko Farkaš (svi iz NK-a Međimurje Čakovec), Dominik Matučec (iz NK-a Centrometal Macinec), Diego Armando Campos da Silva (iz NK-a Nedelišće) i Mihael Vlah (iz NK-a Mladost Sveta Marija) Tomislav Sedlar (iz NK-a Drava Kuršanec), Vanja Matotek (iz NK-a Vidovčan Donji Vidovec), Marin Draguljić (iz NK-a Otok), Mario Novak (iz NK-a Naprijed Cirkovljan), Matija Bukvašević (iz NK-a Nedelišće) i David Težak (iz NK-a Drava Kuršanec) i Marko Hruško (iz NK-a Galeb Oporovec), Luka Petrinec (iz NK-a Rudar Mursko Središće), Marko Mlakar (iz NK-a Međimurje Čakovec), Arina Bosilj i Marko Ilievski (iz NK-a Trnovec), Bojan Bačan i Roman Liber (iz NKa Vučetinec), Stiven Šamarija (iz NK-a Croatia Orehovica), odlaze na područje drugog saveza.

Igrači Simon Jakšić (iz NK-a Hodošan), Shogo Umazume (iz NKa Sloga Čakovec), Josip-Domagoj Hranilović i Denis Glavina (iz NK-a Međimurje Čakovec), Valentin Cvetković (iz NK-a Bratstvo Jurovec) Saša Hojski i Dario Horvat (iz NK-a BSK Belica), Emanuel Mihalić (iz NK-a Polet Sveti Martin na Muri), David Goričanec (iz NK-a Mura Hlapičina) i Luka Jurović (iz NK-a Polet Pribislavec) i Mitja Gašparič odlaze u inozemstvo.

36

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza 2022.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

38

Dobro je znati

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

5. kolovoza 2022.

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo građanima Međimurja želimo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

30. svibnja - Dan državnosti 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

40

Čiji je vrt najljepši

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DARINKA TROJNAR iz Nedelišća

POČINJE NAŠ nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju

Karmela i Samuel u svom malom raju

U DVORIŠTU Karmele i Predraga Mačeka iz Remisa ruže cvatu cijele godine

Vlastito kraljevstvo ruža Piše: Aleksandra Sklepić

Raskošno dvorište prepuno predivnog cvijeća krije se u Gornjem Kraljevcu, u ulici Remis, te zaslužuje da ga se pokaže što većem broju naših čitatelja. U njemu svoju ljubav prema cvijeću njeguju i razvijaju do savršenstva Karmela i Predrag Maček. Glavnu ulogu u tom raju ima Karmela koja je domaćica, a po zanimanju je krojačica. Predrag je vozač autobusa. Kad imaju slobodnog

NAGRADE ZA NAJLJEPŠI VRT

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:

vremena, uživaju u ljepoti svog dvorišta sa sinom Samuelom koji ima osam godina i uskoro će u drugi razred.

- Prve ruže zasadili smo prije petnaest godina, ispričala nam je Karmela. Otada stalno dodajemo nove sorte, cvjetnjak osvježavamo novim ljubimicama, a povremeno i mijenjamo boje našeg cvjetnjaka tako da zasadimo nešto novo ili dodamo novu sortu.

Posebno su nam drage ruže Eden Rose koje smo zasadili u čast rođenja našeg sina Samuela, prije osam godina.

Za ljepotu kakvu smo pronašli kod Predraga i Karmele potrebno je puno rada i vremena, što im nikada nije teško,

te sve svoje slobodno vrijeme i zajedničke snage, kad god im to dozvoljavaju suprugove poslovne i dječakove školske obveze, ulažu u uljepšavanje dvorišta.

U vrijeme velikih vrućina, cvijeće i zelenilo mora se zalijevati svaki dan ujutro i navečer, a kad su temperature nešto niže, obavezno barem jednom dnevno. Potrebno je i prskati ruže protiv raznih nametnika, a zimi i štititi omatanjem u jutu. Zelenilo treba redovito čistiti, orezivati, uklanjati suhe grančice i slično.

U cvjetnjaku Mačekovih nalaze se svakojake vrste bilja: tulipani, narcise, brojne trajnice, klematisi, ukrasni

1. Košnja pobjedničkog dvorišta – Košnja Kovačić

2. Vrtni centar Iva – poklon-bon od 500 kuna 3. Vrtlarija Vijenac – poklon mix trajnica: hortenzija, kana, alstromerija 4. Rasadnik Stella �loris – poklon: šarenolisna vrba

5. i 6.: dvije nagrade, bon od 300 kuna u Međimurki BS (na vrtnom odjelu)

Kraljice dvorišta, ruže, cijele godine zapanjuju ljepotom i mirisom

čempresi, ali dvorištem vladaju ruže jer je cijele godine sezona njihove cvatnje jer su odabrali sorte koje cvatu u različito vrijeme. U stražnjem pak dijelu dvorišta rastu ukrasne vrbe koje svojim čudesnim izgledom dvorištu daju poseban izgled, poput dvorca u začaranoj šumi.

Osim što vole cvijeće i njegovu raskoš, ova obitelj voli i raditi u povrtnjaku pa sami uzgajaju gotovo sve što im se nađe na stolu. Karmela sa svog povrtnjaka cijele godine na obiteljski stol donosi brokule, cvjetače, mrkve, luk i salatu, a cijelu će sezonu biti opskrbljeni svježim, zdravim povrćem jer uzgajaju i krumpir, grah, papriku, rajčicu, krastavce, bundeve, pa čak i vlastite lješnjake i lokalno voće. Uz to, njihovim dvorištem trčkaraju i domaće purice, piceki i kunići, što im upotpunjuje domaći, zdravi jelovnik.

Svako godišnje doba to dvorište okiti drugačijim svečanim ruhom te na taj način svojim domaćinima ljepotom i divnim mirisom uljepšava dane, kao nagrada za neumornu brigu i pažnju. Da bi se osjećali kao u raju, Predrag, Karmela i njihov sin ne moraju nikamo putovati. Dovoljno je samo da izađu u svoje dvorište.

I ove godine nastavljamo s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši.

Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastaviti i ove godine. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.

Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede,

prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine. hr ili telefon: 040/323-600.

U mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitela te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo.

U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama.

Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

Prekrasno oblikovani ukrasni grmovi i zelenilo

telefon: 091/1555088 Mačkovec, Balogovec 103

KOŠNJA KOVAČIĆ

telefon: 095/ 815 52 58

h�ps://vrtnicentariva.hr

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-floris.hr/

Planirate sadnju?

POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA 15., 16. I 17. TRAVNJA U VRTLARIJI VIJENAC

5. kolovoza 2022.

Vaši radovi 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

D

UBOJSTVO NA RIJECI RIO GRANDE Gospodin Joshua, novi detektiv u američkoj Federalnoj službi za identi�ikaciju nepoznatih osoba, dobio je slučaj neidenti�iciranog migranta pronađenog na granici Sjedinjenih Američkih Država i Meksika. Čovjek je pronađen mrtav u rijeci Rio Grande kod Zapata. Pokušali su ga identi�icirati, ali nisu uspjeli pronaći nikakve dokumente u svom sustavu. Forenzičari su otkrili da je u plućima čovjeka pronađena voda, što upućuje na to da ga je netko utopio.

Također je uočena udubina na stražnjem dijelu glave, za koju je otkriveno da je nastala udarcem tupim predmetom.

Osobu su pronašli sredinom ožujka, a forenzičari su rekli da je bio mrtav tjedan dana.

Detektiv Joshua pitao je svoga kolegu, koji radi na granici, može li provjeriti nadzorne kamere na dan kad se ubojstvo dogodilo.

Nažalost, detektiv Joshua nije dobio nikakvu informaciju jer kamere nisu bile usmjerene prema rijeci.

Slučaj se zakomplicirao.

Joshua je postao sve nervozniji pa se vratio na početak slučaja, dok mu jednog dana njegova tajnica nije pokucala na vrata i uvela mlađu ženu.

Joshua je bio jako zbunjen dok mu se ta žena nije predstavila i rekla zašto je došla.

Zvala se Tiffany i ona je jedna od najmlađih i najboljih forenzičarki, a također je i detektivka. Tiffany je došla pomoći Joshui oko slučaja.

Zajedno su razmatrali dosad pronađene dokaze i razmišljali, dok se Tiffany nije dosjetila da se u Zapatama nalazi jedno sklonište migranata. Krenuli su prema tom skloništu.

Stigavši u sklonište, tražili su nekog tko je tamo zaposlen. Naišli su na jednog gospodina koji se zvao Greg. Joshua i Tiffany pozvali su gospodina Grega na razgovor.

Pokazali su mu sliku nepoznatog muškarca (migranta) i Greg je odmah znao o kome je riječ. Zvao se Marli. Marli nije bio nikome drag, od svih je posuđivao novac, nije ga vraćao te se uvalio u dosta nevolja.

U srijedu, dan prije negoli što je ubijen, nastala je svađa. Marli je viđen u svađi s dvojicom muškaraca kojima je dugovao novac. Zajedno su ušli u Marlijev šator gdje im je Marli obećao da će im prepustiti svoje mjesto u prelasku preko granice, u zamjenu za novac koji im je dugovao.

Kasnije se ispostavilo se da ih je Marli prevario jer je unatoč njihovu dogovoru, pokušao preći granicu prije njih.

Kad se u skloništu pročulo da se detektivi raspitu-

ju o Marliju, javila se svjedokinja koja je morala prijeći granicu zajedno u skupini s Marlijem. Prema njezinoj priči, ona, Marli i još petorica drugih migranata krenuli su prema američkoj granici poslije dva ujutro. Kad su nakon dva sata došli do rijeke Rio Grande, Marli se odvojio od skupine i krenuo prema dvojici koja su ga čekala kraj obale. Nakon toga više ga nije vidjela.

Prema iskazu svjedokinje i događaju o kojem im je pričao Greg, detektiv Joshua zaključio je da bi Marlijeve ubojice trebala biti ta dvojica nepoznatih muškaraca. Greg je rekao Joshui i Tiffany da se nalaze u skloništu i da ih može odvesti do njih.

Kada su Joshua, Tiffany i Greg došli pred njihov šator i predstavili se, dvojica su pokušala pobjeći. Brzom reakcijom Joshue i Grega, zločinci su uhićeni i privedeni na ispitivanje.

U sjedištu Federalne agencije priznali su zločin koji su počinili i potvrdili Joshuinu tezu. Predani su meksičkim vlastima i osuđeni su na deset godina zatvora u najstrožem meksičkom zatvoru, a našeg detektiva čeka još mnogo uzbudljivih i misterioznih slučajeva.

Robert Vinković, 4. b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Greta Zamuda, 2. a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca, učiteljica Ljiljana Rinkovec

ragi veliki i mali kreativci,nakon dužeg vremena ponovo pokrećemo našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj ćemo prikazivati pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@ mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Matija Mikolaj, 7. b OŠ Mursko Središće Učiteljica: Srebrenka Puklavec Trstenjak

Ema Kolarič, 7. razred OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Rose Maria Farkaš, 4. b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

42

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza 2022.

HOT HATCH bez elektrifikacije!

Nova Honda Civic Type R bez elektrifikacije stiže početkom sljedeće godine

Honda je otkrila prve adute potpuno nove generacije takozvanog hot hatcha, a zanimljivo je kako novi Civic Type R dolazi bez elektrifikacije, a imat će najsnažniji VTEC motor dosad, a neslužbeno će snaga biti preko 320 KS! Čak je 50 godina prošlo od pojave prve generacije Honde Civic i već 25 godina od pojave prve Honde Civic Type R, pa je Honda te dvije obljetnice odlučila proslaviti predstavljanjem potpuno nove generacije Civica Type R, do kojeg ćemo ipak trebati pričekati još neko vrijeme jer će se u europskim salonima pojaviti tek početkom 2023. godine, a do tada možemo uživati u fotografijama i prvim informacijama.

Naime, Honda još nije objavila tehničke specifikacije tog

modela, pa ne znamo ni kolika je ukupna snaga motora, kao ni koje su mu performanse, no zato znamo da je riječ o najjačem turbomotoru VTEC dosad, što znači da će snaga biti preko 320 KS! Znamo i da motor neće biti elektrificiran, što je prava rijetkost u ovo vrijeme, a bit će uparen sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem. Pogon će biti samo na prednje kotače.

Znamo i da se za kočnice pobrinuo Brembo, a kočiona kliješta će serijski dolaziti u crvenoj boji, a odlično će se

uklopiti s bijelom bojom Championship, a tu boju obožavaju entuzijasti i ljubitelji tog modela. Osim u toj, novi Civic Type R će biti dostupan i u sivoj Pearls, crnoj Crystal, crvenoj Rally i plavoj boji Racing.

A ono što i sami možete zaključiti iz priloženih fotografija, Honda ovog puta nije pretjerivala sa spojlerima i detaljima kao kod prethodne generacije, pa je riječ o odlično kombiniranom spoju sporta i elegancije. U odnosu na standardnu izvedbu donosi nove branike, stražnji spojler

i nove 19-inčne mat crne aluminijske naplatke na koje će biti montirane gume Michelin Pilot Sport 4S. Straga se ponovno nalazi ugrađen difuzor, a u njegovu su sredinu postavljene i tri ispušne cijevi. Ona u sredini je nešto veća od drugih dviju, no sveukupno gledajući auto izgleda jako dobro.

Unutrašnjost je u globalu ostala ista, no donosi sportska sjedala sprijeda koja dolaze presvučena materijalom koji izgledom podsjeća na brušenu kožu, a kažu i da se sjedi niže

nego prije, a tu je i standardna upotreba crvene boje u unutrašnjem uređenju. Središnji multimedijski zaslon dolazi s unaprijeđenim sustavom Honda LogR koji bilježi sve informacije o vožnji i lako

ga je spojiti s aplikacijom na mobitelu, da biste lakše pratili koliko napredujete u vožnji, odnosno kako biste ju usavršili.

Tu je i novi način rada ‘Individual Mode’, kojim možete podesiti postavke automobila prema vlastitim željama, a koji se nadovezuje na već poznate načine rada – Comfort, Sport i +R. Honda je, barem prema prvim informacijama, opet napravila jako dobar posao, pa se dugo čekanje isplatilo.

To će biti još jedan pravi vozački auto i vjerojatno jedan od posljednjih neelektrificiranih modela takve vrte pa će u budućnosti sigurno biti vrlo cijenjen!

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 43

POBOLJŠANO upravljanje četirima kotačima

Renault u Astralu predstavlja novi 4CONTROL Advanced Treća generacija sustava 4CONTROL Advanced imat će premijeru u novom Renault Australu, a taj sustav upravljanja četirima kotačima predstavljen je i komercijaliziran još 2007., a sada se vraća u poboljšanoj izvedbi.

Novi Austral predstavlja treću generaciju Renaultova sustava upravljanja četirima kotačima: 4CONTROL Advanced. Za razliku od ostalih sustava u segmentu, 4CONTROL Advanced može se pohvaliti poboljšanom udobnošću, dobrom okretnošću i boljim performansama.

Povrh šasije sa sustavom upravljanja četirima kotačima, novi Austral ima i multilink stražnji ovjes za bolje prianjanje uz cestu, udobniju vožnju i iznimnu stabilnost u svim uvjetima. Optimizacija sustava upravljanja utjecala je na zakretanje stražnjih kotača, što je u konačnici pridonijelo učinkovitijem svladavanju loših i neravnih cesta. Prednosti su očigledne: kontakt kotača s cestom izvanredan je, dok su udobnost i akustika optimalni.

Prilikom vožnje velikim brzinama ili ulasku u zavoj pri brzini većoj od 50 km/h, stražnji se kotači okreću u istom smjeru kao i prednji do kuta od 1 stupnja. Za to je zaslužan upravljački aktua-

tor ugrađen na stražnji ovjes koji kontrolira informacije dobivene od servoupravljača, motora i elektroničkog programa stabilnosti (ESP).

Novi Austral vrlo je okretan i za gradsku vo-

žnju te ima jako dobre vozne osobine za jedan C-SUV, s krugom okretanja od samo 10,1 m, čime nadmašuje čak i neke gradske automobile.

Upravljački aktuator ugrađen na njegovu stražnju

osovinu prava je tehnička poslastica: može zakretati stražnje kotače u suprotnom smjeru od prednjih do kuta od 5 stupnja (u usporedbi s 3,5 stupnja u prethodnoj generaciji ovog sustava)!

Najnovija generacija sustava MULTI-SENSE pomaže naglasiti dinamičan doživljaj vožnje u novom Australu.

Dakako, ovisno o tome koji pretprogramirani način rada odaberete: Eco, Comfort ili Sport. Sva tri načina rada moguće je podesiti na čak 13 različitih razina! Postavke omogućuju prilagodbu ponašanja vozila te kontrolu rada pojedinih elemenata (otpor upravljača, odziv motora i ovjesa, kontrola prianjanja i dinamička kontrola vozila).

Značajki je moguće pristupiti izravno preko zaslona

OpenR ili pritiskom na novi namjenski gumb na upravljaču.

Filippo Mantovani, voditelj odjela za upravljanje dinamikom vozila Renault, ovom je prilikom rekao: Renault predstavlja tehnologiju upravljanja četirima kotačima na novoj platformi CMF-CD. Zahvaljujući elektroničkoj kontroli upravljanja stražnjim kotačima, sada je moguće modificirati stražnji ovjes kako bi se postigle najbolje performanse u svim uvjetima vožnje: upravljivost u gradu, okretnost na seoskim i planinskim cestama te stabilnost i sigurnost na autocesti.

Potpuno novi Renault Austral u prodaju stiže uskoro, a zamijenit će model Kadjar. Cijene će biti objavljene naknadno.

44

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 5. do 11. kolovoza 2022.

P

5 Gospa Snježna; Nives, Snježana; Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja; Proštenje Merhatovec, Oporovec; Trnovec S 6 PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO N 7 19. KROZ GOD. Siksto II., Donat, Albert P 8 Dominik, Nedjeljko, Dinko U 9 Terezija Benedikta od Križa, Edita, Tvrtko S 10 Lovro đakon i muč.; Lovorka, Lovro; Titular Sv. Lovro i Posveta crkve Cirkovljan (ž. Prelog) Č 11 Sv. Klara Asiška, Jasna, Suzana

Sretan Vam imendan!

Rođeni Čakovec: Jakov Čemerin, Sin Matee i Vanje Tanja Horvat, Kći Aleksandre i Dubravka Marla Žignić, Kći Andreje i Jasmina Aldin Horvat, Sin Maje i Valenta Tin Oršoš, Sin Sandre i Nenada Gabriel Bogdan, Sin Nataše i Rafaela Pavle Hošea Kovačević, Sin Tabite i Jošue

Vjenčani

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 6. kolovoza Čakovec dr. Vlatka Pleh I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317 dr. Dorotea Lebar I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918 dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Mala Subotica

dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Nedelišće

Tim bez nositelja M. Tita 1

Orehovica

dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Prelog

dr. Sven Jevtić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Dekanovec

Sveti Juraj na Bregu-Lopatinec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Sara Mudri Pleškovec 30, tel. 040/855-791

dr. Ljiljana Fujs Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Selnica

Kotoriba

Vratišinec

dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

dr. Monika Friščić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014 dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740

Čakovec: Nika Pavešić i Branimir Kolman Dijana Šimunić i Matija Krznar Lucija Toma i Marko Kunštek Veronika Đuran i Josip Vugrinec Daria Vuković i Tomica Gunc Klara Medlobi i Luka Novak Mala Subotica: Mia Horvat i Sebastijan Levačić Prelog: Jelena Šestan i Matjaž Lobnik

Umrli Čakovec: Franjo Dabac R. 1951.

Marija Krištofić R. Tkalčić R. 1946.

Katarina Korpar R. Prepelić R. 1946.

Dragutin Novak R. 1935.

Franjo Drabić R. 1951.

Marija Krištofić R. Tkalčić R. 1946.

Zdravko Marciuš R. 1928.

Ivan Slaviček R. 1955.

Antonio Vuk R. 2001.

Julijana Vrtarić R. Pintarić R. 1932.

Sabina Bujanić R. Mesarić R. 1950.

Jelisaveta Bistrović R. Horvat R. 1935.

Barbara Levačić R. Hoblaj R. 1950.

Marko Goričanec R. 1941.

Stjepan Tuksar R. 1945.

Dekanovec: Antun Žerjav R. 1941 Mala Subotica: Boris Božić R. 1958.

Nedelišće: Stjepan Podvez R. 1945.

Mursko Središće: Terezija Kodba R. Jalšovec 1940. Štrigova: Josip Rebernik R. 1980.

Marija Sršan R. Bezrodnikov R. 1948.

Prelog: Terezija Burić R. 1938.

Ana Bukovina R. Purić R. 1940.

Katica Premec R. Dolenec R. 1944.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 040 314 969

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

EKO TAXI

tel. 040 330 033

ŽUC

tel. 040 396 294

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

IZ MATIČNOG UREDA

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

112

5. kolovoza 2022.

Gradovi i općine

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Grad Čakovec

tel. 040 314 920

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Grad Prelog

tel. 040 645 301

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Općina Belica

tel. 040 845 402

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

Općina Mala Subotica

tel. 040 631 700

tel. 040 310 651

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Turistički ured Čakovec

tel. 040 313 319

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Matični ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 040 868 231

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

tel: 040 372 370

Općina Vratišinec

tel. 040 866 966

ZZJZ Čakovec

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI 

komercijala@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr

☏ 040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-859

5. kolovoza 2022.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSLJEDNJI POZDRAV dragom stricu

Borisu Božiću Lordu

Borisu Božiću Lordu

Život nestane u tren, a sjećanje i tuga ostaju zauvijek.

Nek’ je vječni mir tvojoj duši.

Daleko na nebu tvoj tihi je dom, a mi te nosimo u srcu svom.

Počivaj u miru Božjem!

Tvoj brat Franjo sa suprugom

Tvoje nećakinje Verica i Ružica s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Valentin Kozjak iz Čakovca preminuo 1. kolovoza nakon teške bolesti u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Bernat rođ. Bujanić iz Ivanovca preminula 29. srpnja u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rozina Hajdinjak rođ. Kolenić iz Svetog Križa preminuo 2. kolovoza u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI Vinko Klinec

iz Vularije preminuo 29. srpnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Šegović rođ. Blažon iz Šenkovca preminula 2. kolovoza u 95. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Korent iz Pribislavca preminuo 28. srpnja nakon duge i teške bolesti u 64. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Novak iz Gornje Dubrave preminuo 30. srpnja nakon kratke i teške bolesti u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI Jelena Počuča rođ. Tkalčec iz Čakovca preminula 27. srpnja nakon duge i teške bolesti u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Šlibar Marija

Anica Blažinčić

iz Donjeg Vidovca preminula u 84. godini života

iz Male Subotice preminula u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Špoljar Mijo iz Donje Dubrave Preminuo u 97. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kavran Stjepan iz Draškovca preminuo u 83. godini života

Informacije 45 ZAHVALA Duboko dirnuti iskazanom pažnjom u trenucima naše velike boli i tuge zbog gubitka voljenog i neprežaljenog supruga i oca

Andrije Bauera

iz Pušćina preminulog dana 11. srpnja u 79. godini života Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, kolegama i poznanicima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar, te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Tugujući: supruga Zdenka, sin Franjo i kćerka Katarina s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

Varga Franjo (Frenki) iz Gornjeg Kraljevca preminuo 30. srpnja nakon duge i teške bolesti u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Anika Goričanec iz Merhatovca preminula 28. srpnja u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Furdi iz Domašinca preminula u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Lilek iz Preloga Preminuo u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Cmrečki Vilko iz Kotoribe preminuo u 52. godini života

46

Slobodna radna mjesta

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 12.8.

2. ALTUS AUFERO j.d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž dostavljača na neodređeno, javiti se osobno uz najavu na mob. 091 4670 120 ili na email: altusaufero@gmail. com do 1.9.

3. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traže 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovima na određeno, prijava na mob. 099 850 6211 ili email: maja.jancec@ambijenti. hr do 10.8.

4. ARSENAL GRUPA d.o.o., Varaždin, traži 2 m/ž djelatnika na recepciji u Čakovcu na neodređeno, javiti se na tel. 042 404 842 ili email: info@arsenal-grupa.hr do 13.8.

5. ARNO d.o.o., R.Steinera 6, Čakovec, traži m/ž računovođu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 390912 ili na mob. 099 681 2227 ili pismenom zamolbom na email: racunovodstvo@arno.hr do 17.8.

6. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Šenkovec, A. Šenoe 88, traži 5 m/ž montera centralnog grijanja, vodovoda i ventilacije na određeno, javiti se na tel. 040 361 037 ili na mob. 098 190 5489 ili pismena zamolba na adresu ili na email: andrejas@aqua-instalacije.hr do 31.8.

7. Athena d.o.o., B.J.Jelačića 22c, Čakovec, traži m/ž voditelja projekta - inženjera strojarstva na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: mario. horvat@athena.hr do 31.10.

8. BAJZEK - obrt za usluge vl. Nikola Bajzek, Nedelišće, Trnavska 47, traži m/ž soboslikara - ličioca - fasadera na neodređeno, javiti se na mob. 098 562 335 ili na email: nikola.bajzek@gmail.com do 11.8.

9. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži m/ž voditelja šivaone, 2 m/ž šivača, 1 m/ž radnika na izradi madraca, 1 m/ž radnika u skladištu i 1 m/ž radnika na štepanju na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda. hr do 29.8.

10. BLAŽON FPK j.d.o.o., Dr. I. Novaka 2, Čakovec, traži 1 m/ž dostavljača, javiti se na tel. 040 390 199 ili 099 752 1407 do 8.8.; više info na: www.hzz.hr 11. City projekt d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž kuhara i 1 m/ž recepcionera na neodređeno, javiti se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 31.8.

12. Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 1, Čakovec, traži 2 m/ž dostavljača pekarskih proizvoda i 1 m/ž pomoćnog radnika na određeno, javiti se na tel: 040 375 502 ili na mob: 091 6186 446 ili pismena zamolba na adresu ili emailom: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 20.8.

13. Čalopek strojarstvo d.o.o., Čakovečka 136, Pušćine, traži 1 m/ž administratora i 1 m/ž lakirera (rok prijave 7.8.), te 1 m/ž pomoćnog radnika u metalskoj proizvodnji i 1 m/ž montažera - mehaničara polj. mehanizacije - bravara (rok prijave 12.8.) na neodređeno, zamolbu poslati na adresu ili na email: info@ strojarstvo-calopek.hr 14. D.GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec 17, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C + E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 189 5242 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dario.gregorincic@gmail. com do 15.8.

15. DG SPORT d.o.o., Prelog,traži m/ž spremača i m/ž pizza majstora na određeno, javiti se na email: info@dg-sport.com do 10.8.

16. Dimnjačarski obrt IVAN ZVER, Putjane 89, traži m/ž dimnjačara na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 293 985 do 31.8.

17. DIZ-CNC d.o.o., Vrhovljan, traži 2 m/ž cnc operatera - glodača na neodređeno, javiti se na tel. 040 868 032 ili 091 3903 776 ili molbom: danijela@diz-cnc.hr do 1.9.; više info na: www.hzz.hr 18. DV CIPELICA Čakovec, Vukovarska 15, traži 1 m/ž spremača i 1 m/ž zdravstvenog voditelja, m/ž kuhara i m/ž administrativno - računovodstvenog djelatnika (SSS - ekonomski smjer) na neodređeno, javiti se osobno sa pismenom zamolbom na gornju adresu do 2.8.

19. Dom za starije i nemoćne osobe JAPA, Štrigova 89, Štrigova, traži 1 m/ž njegovatelja, 1 m/ž kuhara, 1 medicinsku sestru ili tehničara, 1 višu medicinsku sestru ili tehničara i 1 m/ž fizioterapeuta za rad u Štrigovi, te 1 m/ž kuhara, 1 m/ž fizioterapeuta, 1 medicinsku sestru ili tehničara i 1 višu medicinsku sestru ili tehničara za rad u M. Središću - svi na neodređeno, javiti se na tel 040 333 933 ili mob.

098 259 865 ili email: mursko. sredisce@japa.com.hr do 31.8.

20. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž spremača na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: kristina.sardi@ domnovinscak.hr do 10.8.

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog,V. Žganca 3, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040 646 788 ili na mob. 098 460 403 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dommesmar@gmail. com do 31.8.

22.EUROLUXd.o.o.,Križovec,traži 3 m/ž izolatera za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob.

0956661234ilinaemail:eurolux1. info@gmail.com do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 23. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž cjevara, 3 m/ž voditelja gradilišta - industrijska montaža i 3 m/ž industrijska mehaničara – svi za mjesto rada Njemačka, te 2 m/ž elektromontera za mjesto rada Austrija - svi na neodređeno, javiti se na emailom: jobs.kr@fmt.biz do 15.8.

24. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera namještaja, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž radnika u proizvodnji - stolara i 1 m/ž prodajnog savjetnika - dizajnera na neodređeno, prijave na email: posao@filo.hr do 15.8.

25. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž bravara u odjelu održavanja i m/ž djelatnika u odjelu kontrole kvalitete zadužen za kooperante na određeno, javiti se na email: hr.croatia@preisgroup. com do 31.8.

26. ELECTA d.o.o., Mursko Središće, traži 5 m/ž elektromontera na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 15.8.; više info na: www.hzz.hr 27. GALIVET d.o.o., K. Zvonimira 51, Prelog, traži 2 m/ž peradarska radnika za mjesto rada Donji Pustakovec na određeno, javiti se osobno na gornju adresu do 31.8.

28. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž inž. elektrotehnike i instalacija te m/ž inž. građevine na određeno, javiti se na mob. 095 516 7864 ili na email: posao@gmniksi.com do 15.8. i m/ž administrativnog referenta - tajnika - knjigovođu na neodređeno, javiti se na mob. 099 250 9219 ili na email: posao@gmniksi.com do 10.8.

29. GRABANT privatno poduzeće za termotehničke instalacije d.o.o., Otok, traži 2 m/ž instalatera centralnog grijanja, vodovoda i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob.

099 2142 567 ili na email: tomislav. grabant@ck.t-com.hr 30. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži 2 m/ž djelatnika u odjelu za zaštitu i sigurnostimovinenaneodređeno,javiti se do 15.8.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

31. HILDING ANDERS d.o.o., K. Zvonimira 38, Prelog, traži 10 m/ž šivača, 2 m/ž radnika u skladištu/ viljuškarist, 2 m/ž radnika u proizvodnji i m/ž radnika na cnc stroju za rezanje spužve na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 043 ili na mob. 099 390 7520 ili pismena zamolba na adresu ili email: lucija.horvat@ hildinganders.com do 10.8.

32. HST AUTOMATIKA d.o.o., Leskovec, 4 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se na tel 040 851 542 ili 099 337 9397 ili na email: info@hstautomatika.hr do 15.8.

33. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 1 m/ž cnc operatera na neodređeno, javiti se na tel: 040 360 888 ili 095 906 8025 ili sa zamolbom na email: inpirio@inpirio. com do 31.8.

34. Interijeri Vesna j.d.o.o., J. Gotovca 10, Čakovec, traže 4 m/ž stolara - montera namještaja za rad u Austriji na neodređeno, javiti se na mob. 098 9841 949 ili na email: interijerivesna@gmail.com do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 35. IVIT-TLAKOVCI d.o.o., Gornji Kuršanec, traži 1 m/ž zidara na neodređeno i 1 m/ž građevinskog tehničara na određeno, prijave na mob. 091 5292 542 do 8.8.

36. JELEN PROFESSIONAL d.o.o., Čakovec, traži m/ž električara elektromehaničara na neodređeno, javiti se na email: jelen@jelen. hr do 15.8.

37. Jezgra d.o.o., Mihovljan, I. Gundulića 16, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž vozača C kategorije i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 347 117 ili na mob. 098 211 771 do 15.8.

38. KAVRAN GRUPA d.o.o., Kalnička 63, Čakovec, traži 2 m/ž staklarskog radnika u proizvodnji staklanaodređeno,javitisepismenom zamolbom ili na email: info@ kavran.hr do 16.8.

39. KASPAR PAPIR d.o.o., Prelog, Hrupine 9, traži 4 m/ž radnika za prematanje papira na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: alenka@ kaspar-papir.com do 31.8.

40. KAVANA KOCKA, Glavna 63, Mala Sutobica, traži m/ž kuhara - pizza majstora i m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 139 3037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 4.8.

41. KTC d.d., Prelog, traži m/ž glavnog konobara - voditelja točionika na određeno, javiti se na email: irena.tuksa@ktc.hr do 31.8.

42. L&P TEHNOLOGIJE d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete u strojogradnji, 1 m/ž referenta odjela za odnose s kupcima, 1 m/ž tehnologa u strojogradnji (rok prijave 31.8.), te 1 m/ž bohrwerkista - CNC operatera, 2 m/ž radnika na elektro montaži (mehatroničar, strojobravar) i 5 m/ž CNC operatera (rok prijave 14.8.) - sve na neodređeno, prijave osobno na adresu ili zamolbu poslati poštom ili na email: posao.lpt@leggett.com 44. LIMARIJA LEVAČIĆ d.o.o., Novo Selo Rok, traži 3 m/ž djelatnika na strojevima i pakiranju na neodređeno, javiti se na mob: 098 9430 578 ili emailom: levacic.dragica2@gmail. com do 31.8.

45. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 1 m/ž radnikanaodržavanjustrojeva,3m/ž kontrolora u mjernoj stanici, 4 m/ž cnc programera-operatera i 6 m/ž alatničara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info.alucast@lthcastings. com do 15.8.

46. Ljekarna Bećirović, Frankopanska 20, Mursko Središće, traži 1 m/ž magistrafarmacijenaneodređeno,javitise natel.040866166ili0989712032ilina email:becirovic.ljekarna@ck.t-com.hr do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 47. MAG COMMERCE d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog skladištara na neodređeno, javiti se na email: ljudski.potencijali@magcommerce.com do 17.8.

48. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Zagrebačka 38, Čakovec, traži 1 m/ž izolatera cjevovoda, 1 m/ž limara i 2 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se zamolbom nagornjuadresuilinaemail:dubravka.brkljacic@mik.com.hrdo 31.7.;te tražimo 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje na neodređeno, javiti se zamolbom na gornju adresu ili na email: mik@mik.com.hr do 25.8.

49. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Gospodarska Zona Goričica, Ul. Goričica 1, traži 1 m/ž operatera cnc laser / plazma, 1 m/ž radnika na tračnoj pili, 2 m/ž zavarivača mig-mag i 1 m/ž tokara na klasičnoj tokarilici na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098 995 1559 ili emailom: posao@ metal-euro.hr do 15.8.

50. METALPRODUKT d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 2 m/ž skladištara, 3 m/ž vozača C i E kategorije i 2 m/ž skladišna radnika - rezača na neodređeno,prijaveosobnonaadresu ili na tel 040 845 806 ili 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@abmetalpromet.hr do 12.8.

51. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Glavna 64, Palovec, traži m/ž radnika na radijalnoj bušilici, m/ž bravara i m/ž tehnologa - kontrolora na neodređeno,javitiseosobnonaadresu ili na mob. 098 958 6878 do 31.8.

52. METALKUS d.o.o., Industrijska ulica 8, Prelog, traži m/ž operatera na cnc plazmi i m/ž lakirera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 284 9031 do 10.8.

53. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera na neodređeno, javitisenamob.0917987553do9.8.

54. Modni studio LATEA, Glavna 26, Donji Vidovec, traži 2 m/ž šivača tekstila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 615 113 do 30.8.

55. MOBENZ d.o.o., Svetojelenska cesta, Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž prodavača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.8.

56. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži 1 m/ž konobara u Caffe baru Ferrari u Nedelišću na neodređeno, prijava osobno na adresu uz najavu na tel. 040 821 599 ili email: moharic. commerce@gmail.com do 15.8.

57.MTHSTROJEVId.o.o.,Čakovec, A. Starčevića 2, traži 1 m/ž inž. strojarstva (rok prijave 4.8.) i 1 m/ž inž. elektrotehnike (rok prijave 21.8.) na neodređeno, javiti se pismeno na gornju adresu ili nazvati na mob 098 3808 470 ili putem emaila: v.krizan@mth-strojevi.com 58. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž izolatera za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se na mob. 099 6655006ilinaemail:multi.ing.hr@ gmail.com do 27.8.

59. MURS-EKOM d.o.o., Trg bana J. Jelačića 10, Mursko Središće, traži 1 m/ž vozača komunalnog vozila i 1 m/žkomunalnogradnikanakamionu - smećaru (rok prijave 29.7.) i m/ž cvjećara - vrtlara (rok prijave 31.8.), molbu poslati na gornju adresu ili na email: direktor@murs-ekom.hr a više info na: www.hzz.hr

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

5. kolovoza 2022.

60. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž bravara - strojobravara na neodređeno, javi� se na tel. 040 682 130 ili na email: info@mura-metal.hr do 14.8.

61. NET d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladišnog radnika i m/ž komercijalnog referenta prodaje III na neodređeno, javi� se na email: info@net-net.hr do 20.8.

62. NEORES d.o.o., Mursko Središće, Teks�lna 1, traži 10 m/ž šivača, 10 m/ž pomoćnih radnika i m/ž konstruktora na neodređeno, molbe sla� na adresu ili na mail: neores@neores.hr do 14.8.; više na www.hzz.hr 63. NMP - PRODUKT d.o.o., Dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 1 m/ž tehnologa proizvodnje – metalske struke na neodređeno, javi� se na mob. 098 241 204 ili na email: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr ili osobno do 15.8.; više info na: www.hzz.hr 64. NTT New Tex�le Technologies d.o.o., traži m/ž planera proizvodnje, m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž tehnologa na izradi uzoraka, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž radnika na �sku, 5 m/ž šivača, m/ž pomoćnog skladišnog radnika i m/ž radnika na održavanju strojeva u tekstilnoj industriji na neodređeno, javi� se na tel.

040 313 235 ili na email: jelena. buhanec@n�-hr.com do 31.8.

65. NUMBER ONE d.o.o., Čakovečka 42, Donji Mihaljevec, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, prijave osobno na adresu ili na mob. 098 186 3044 do 31.8.

66. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara, nazva� na tel. 040 851 426 ili 099 694 2217 do 7.8.; više info na: www.hzz.hr 67. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili mob. 098 776 203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ ck.t-com.hr do 15.8.

68. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javi� se na mob. 099 2141 857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 31.8.

69. O Telekomunikacije d.o.o., F. Punčeca 2, Čakovec, traži 1 m/ž suradnika u prodaji i 1 m/ž tehničara za telekomunikacijske mreže na određeno, prijava emailom: info@ otelekomunikacije.hr do 15.8.

70. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, m/ž rukovatelja strojem - finišerom i m/ž operatera na betonari na neodređeno, javi� se na tel. 040 655 525 do 31.8.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 47

71. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž prodavača na tržnici u Pitomači (rok prijave 15.8.), m/ž prodavača na tržnici u Zagrebu, 5 m/ž radnika u klaonici peradi, 5 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesa, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa i 1 m/ž vozača C kat. na određeno, javi� se na mob. 098 282 147 do 30.8.

72. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara u jutarnjoj i 2 m/ž pekara u popodnevno–noćnoj smjeni za Mursko Središće, javi� se na tel. 040 544 015 ili 099 736 0951 ili zamolba na adresu ili na email: panis@ ck.t-com.hr do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 73. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž održavatelja u mješaoni, m/ž skladištara, 2 m/ž operatera u proizvodnji - viličaristu, m/ž operatera u proizvodnji i m/ž voditelja održavanja, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099 5329 239 ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 16.8.

74. POZITIVA FOOD j.d.o.o., Prelog, Glavna 29, traži m/ž radnika na roš�lju na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040 602 042 ili na mob. 098 9755 465 ili na email: 1310emina@gmail. com do 28.8.

75. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži m/ž mehatroničara, m/ž voditelja kontrole kvalitete, m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž rezača na strojnoj pili i 3 m/ž pomoćna bravara na određeno, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@primabiro.hr do 26.8.

76. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vozača C i E kategorije na neodređeno, javi� se tel: 040 895 555 do 18.8.

77. RENE GRADNJA d.o.o., Martinuševec, traži 4 m/ž zidara, 4 m/ž električara, 3 m/ž građevinska radnika i 3 m/ž soboslikara za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob: 099 336 9938 do 19.8.

78. SCONIUM d.o.o., traži m/ž djelatnika u palačinkarnici - konobara - ugostitelja u Čakovcu na određeno, javiti se na mob 098 171 0002 ili na email: sc@ sconium.com do 5.8.

79. Specijalist interijera j.d.o.o., Dragoslavec Breg, traži 4 m/ž stolara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javi� se na mob: 095 5155 950 do 21.8.

80. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, I. L. Ribara 31, traži 2 m/ž radnika za radove na visini i 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara na neodređeno, javi� se osobno na adresu, na tel: 040 853 813, na mob: 091 572 2091 ili emailom: svamlim1@gmail.com do 31.8.

81. TMTL KNAUF I FASSADEN BAU j.d.o.o., Križovec, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera i 2 m/ž pomoćna radnika za završne radove u graditeljstvu, javiti se na mob.

098 9720 723 do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 82. TOMI-BEL j.d.o.o., Čakovec, I. G. Kovačića 30, traži 1 m/ž konobara za Caffe bar Therapia na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@gmail.com do 31.8.

83. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, traži 1 m/ž radnika u računo-

88. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javi� se na mob. 098 241 767 do 9.8.

vodstvu na neodređeno, javi� se na mob: 099 215 8170 ili emailom: vladimir.balent@tradicijski-sirevi. hr do 20.8.

na mob. 099 5620 577 ili pismena zamolba na adresu ili na email: marko.krnjak@tsh-cakovec.hr do 31.8.

84.TRISTARproizvodno-trgovački obrt vl. Željko Marković, Cvjetna 4, Čakovec, traži 6 m/ž šivača na neodređeno (smjena prijepodne), javi� se tel. 040 391 422 ili osobno na adresu ili na email: info@tristar.hr

86. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž kuhara, 2 m/ž pomoćna kuhara i 2 m/ž pizza - pekara na neodređeno, javi� se na mob. 091 641 7186 do 31.8.

89.Ustanovazazdravstvenunjegu Strahija, Hodošan, traži medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javi� se na tel. 040 679 368 ili na mob. 098 242 319 ili na email: zdravlje@strahija.com do 31.8.

87. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž mesara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 466 ili na email: posao@ tpvz.hr do 27.8.

90. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja prodaje, m/ž dipl. inž. elektrotehnike i m/ž dipl.inž. elektrotehnike smjer računarstva na određeno, javiti se na email: gordan.vrbanec@v-elin.hrdo15.8.

85. TVORNICA STOČNE HRANE d.d., dr. I. Novaka 11, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na svinjogojskoj farmi na određeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040 329 160 ili

48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza 2022.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Briljant

Rezervacije: 040/311-255

OPTIKA I SATOVI

Svim građanima i građankama Međimurja čes�tamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Turistička zajednica grada Čakovca

5. kolovoza 2022.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali OGLASNIK

Sklonište za napuštene životinje Dolazimo i donosimo radost

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

MOTORNA VOZILA PRODAJEM MERCEDES C200 benz 100 KW, model 1997., 258 tkm, očuvan, metalik, vlasnica od 2001. godine, održavan, alu felge + čelične, cijena 2000 eur, registr. do 3/2023., info na mob. 098/562-868 PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505 PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821 PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME dim. 185x60x14 na čeličnim felgama rupa 5x100 za škodu fabiu. info na mob.

098/581-986 PRODAJEM Tomos 4, 8 duga osovina, malo vožen kao pomoćni motor, prodajem za 2000 kuna. Zagreb, 091/9240293

POLJOPRIVREDA PRODAJEM DVIJE INOX BAČVE Le�na od 60 i 130 litara.

Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJEM INOX bačve za vino (300, 400, 480, 600 i 750 lit).

Upita� na 040/364-354 PRODAJEM SJEME repice za zelenu gnojidbu sorte rauola po cijeni od 15 kn/kg. Novo Selo Rok, tel. 040/853-258 P R O D A J E S E L I VA D A o d 1833m2 u Selnici. Pogodno za voćnjak, vrt, vinograd, vikend.

Uz asfalt voda i struja. Upita� na mob. 095/813-8133 TRITIKAL prodajem, uvrečan po 50 kg. Cijena 2.5 kn/kg. Moguća dostava po Međimurju.

Ostale informacije na mob: 091/539-2870

POSAO

TRAŽITE DOBAR POSAO U DOBROM TIMU (9)?

Upošljavamo: • KONOBAR, ŠANKER, može se naučiti….

• osobu za čiščenje i pomoć u kuhinji…

Uvjeti odlični.

Očekujemo Vas na dogovor u Maloj Hiži Mačkovec.

Najaviti se na 098 241 666.

TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja.

Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj por�elj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo.com ili na mob 091 788 3017

POZNANSTVA Dečko 48 g traži žensku osobu za ozbiljnu vezu, info na mob 095/731-3513 ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure… fali samo malo ljubavi.

Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino i vinski ocat, povoljno. Info: 099 6714 888

PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018 m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184

USLUGE

Prodaje se VIKENDICA sa vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv, Upita� na 040/364354

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

KUPUJEM PARCELU u briježnom Gornjem Međimurju za vrt i voćnjak (sa ili bez objekta).

Info: 095 505 2760

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središću, EC/D. mob. 091/1680470

ŽIVOTINJE PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/9443339

PRODAJEM KNJIGE Nautički vodič Jadrana, Peljar za male brodove, Jadran okom galeba, Udičarenje na moru. Šaljem poštom-pouzećem, Zagreb, 091/9240-293 PRODA JE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm.

Cijena 250 kuna. Info na mob.

098/173-9167 POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

Sklonište napuštene životinje Carinskizaodvojak bb, Čakovec,

www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) poziv nanaplaćuje, broj: 02 Naknada za udomljenje se NE a vaš888 dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. info na tel: 091-8988-004 Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

REKSI je malac od 5 godina, ostao je sam nakon što je umrla njegova baka. Malen je rastom, dobar, cijepljen, čipiran.

Vjerujemo da negdje postoji netko tko bi mu želio pruži� dom pa da ne mora u veliko i glasno sklonište.

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

BRUNO traži novi dom!!! Bruno ima 2,5 godine, dobar je, jako zaigran, ak�van, voli ljude i želio bi što više vremena provodi� s njima, u igri i šetnjama. Nalazi se u okolici Varaždinskih Toplica, a broj za detalje je 095/3550-897.

RAZNO PRODAJU SE: nau�čki prsluci 200 kn/kom, kišno odijelo žuto 100 kn, bokobrani 100 kn. Šaljem poštom pouzećem. Zagreb, 091/9240-293

CRNI Ima li koja dobra duša da udomi ovog slatkog garavca? Već je par tjedana u mojoj ulici, trenutno kod susjeda Indijaca! Još je malo plašljiv, ali mislim ako nađe pravi dom, bit će prava maza.

Paso je trenutno u Štefancu.

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

KUPUJEM STRIPOVE, Nintendo i Sega igre. info na mob. 098 92 190 92 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem.

Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob.

099/404-7517 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal.

Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1.

Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

On je neželjen. I kao takav, zatvoren u šupu. Nosi mu se hrana, ali to nije nikakav život. Molimo vas, podijelite, probajmo naći neko rješenje za njega, probajmo mu naći dom.

Nalazi se u Goričanu.

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

Tarot majstori odgovaraju na Vaša pitanja!

Dopus�te da Vam pomognemo riješi� ili ublaži� Vaše probleme.

064/50-22-05 tel. 3,49; mob. 4,78 kn/min Maratela mreće d.o.o. 072/700700, +18

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453

NAZOVITE NAS ODMAH!

1403

PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob.

091/503-4863 PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

50

Savjeti

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Mladi ljudi koji danas ulaze u zajednički život i roditeljstvo pritisnuti su zastrašujućim teretom odricanja od svega onog što suvremeni svijet individualnih vrijednosti i postignuća postavlja u centar interesa.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza 2022.

Mame i tate, vi to možete!

Alkoholno zamračenje

Danas se o roditeljstvu puno razmišlja i govori, napisane su tone knjiga koje poučavaju o dobrim, boljim i najboljim metodama savršenog odgoja i svi se trude postaviti roditeljstvo na pijedestal kao nikada prije u povijesti ljudskog roda. Nekada je biti roditelj značilo preuzeti tradicijske i ukorijenjene postupke odgoja koji su se prenosili s generacije na generaciju i po prirodi stvari ljudi su podizali djecu bez previše razmišljanja i nedoumica. Svijet tada još nije bio zamršeno i opasno mjesto kakvim ga u dvadeset i prvom stoljeću doživljava većina nas. Činjenica je da se u prošlim vremenima ljudi subjektivno nisu osjećali tako ugroženo i nedoraslo životnim izazovima kao danas, uz sav taj napredak tehnologije i znanja koji nam osigurava kvalitetniji i sigurniji život. Tako smo zbunjeni i nesigurni... Savjeti i upute pršte na sve strane, sve nam se čini dostupno i vjerojatno, ali kako znati što je potrebno i ispravno?! Kad postajemo roditelji, a ljudi današnjice dosta mozgaju prije nego se na tu zadaću odvaže, na pragu smo najvažnijeg životnog izazova: da stvorimo sigurno mjesto, svoj dom ispunjen ljubavlju, uzajamnim poštovanjem i suradnjom.

Nije se lako na to odlučiti u svijetu koji slavi osobnu slobodu, zabavu, ugađanje sebi i prepuštanje užicima.

Osim toga, roditeljska je zadaća oduvijek bila da stvori siguran dom i zajedništvo, samo se nije pretjerivalo i htjelo sve i odmah, kao što to današnji mladi parovi žele. Prijašnjim generacijama roditelja nije se bilo tako teško odricati, oni nisu bili razmaženi, shvaćali su da se u životu treba truditi i

Da bismo razumjeli utjecaj alkohola na pamćenje, najprije moramo spomenuti osnovne vrste pamćenja u čije je funkcioniranje alkohol uključen – kratkoročno i dugoročno pamćenje. Kratkoročno pamćenje odnosi se na sposobnost zadržavanja manje količine informacija u kratkom vremenskom periodu (20 – 30 sekundi ili nekoliko minuta uz ponavljanje informacija).

Dugoročno pamćenje odnosi se na proces u kojem se informacije uzmu iz kratkoročnog pamćenja i spreme kao dugotrajna sjećanja. Takva sjećanja se u pamćenju mogu zadržati od nekoliko minuta pa do kraja života. Alkohol utječe na sposobnost stvaranja dugotrajnih sjećanja, ali ne utječe na kratkoročno pamćenje ili prisjećanje informacija koje su ranije naučene i spremljene u dugoročno pamćenje. Zbog toga alkoholizirana osoba može sudjelovati u različitim ponašanjima, npr. voditi detaljne razgovore ili voziti auto (što se svakako ne preporučuje!). Ako se konzumira u dovoljno velikim količinama, alkohol sprječava prijenos informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje, tj. alkoholizirana se osoba sjeća informacija od prije 30-ak sekundi, ali se toga se vjerojatno neće sjećati nakon nekoliko minuta.

Alkohol može izazvati poteškoće pamćenja već nakon nekoliko pića. Što se više alkoholnih pića popije, poteškoće pamćenja su veće. Velike količine alkohola, pogotovo kada se konzumiraju u kratkom vremenu i na prazan želudac, mogu izazvati rupe u pamćenju ili „zamračenje“ (eng. „blackout“), tj. vremensko razdoblje u kojem se pijana osoba ne sjeća glavnih detalja nekog događaja ili čak cijelog događaja. Bitno je spomenuti da zamračenje i onesviještenost od alkohola nisu ista stvar – radi se o različitim stanjima svijesti. Tijekom zamračenja osoba je svjesna, može aktivno sudjelovati i reagirati na svoju okolinu, no njen mozak ne stvara nova sjećanja o događaju koji se trenutno odvija.

Razlikujemo dvije vrste zamračenja – potpuno i djelomično. Potpuno je zamračenje nemogućnost dosjećanja bilo kakvih detalja događaja koji su se

korak po korak izgrađivati svoj dom i obitelj. Sve je to bilo u vremenima kada konzumerizam još nije zavladao svijetom. Mladi ljudi koji danas ulaze u zajednički život i roditeljstvo pritisnuti su zastrašujućim teretom odricanja od svega onog što suvremeni svijet individualnih vrijednosti i postignuća postavlja u centar interesa.

Danas sve treba imati, sebi treba ugoditi, ničega se ne treba odreći. Svijest nam je zatrpana parolama i reklamnim porukama svih onih koji se natječu u proizvodnji ugodnog života. Zato se zajedništvo i podizanje djece često doživljavaju kao teška robija koje je poželjno izbjeći. Kako pomiriti suprotstavljene silnice u sebi i opuštenije krenuti u roditeljstvo? Hajde da vas odmah umirim jednom jednostavnom činjenicom: biti roditelj ne znači odustati od sebe. Djeca vas ne pojedu i ne potroše, djeca nisu čudovišta iz vaših najstrašnijih snova i sve što vam drugi pričaju i što vidite pa vam se ne sviđa ne mora biti tako.

Ljudi sve mogu zeznuti pa i roditeljstvo, ali to se vama ne treba dogoditi. Bit ćete dobar roditelj kad prestanete biti opsjednuti svojom misijom da budete savršen roditelj koji sve ima, sve zna i čini sve što treba. Centar vašeg svijeta nisu vaša djeca, nego vi sami, to nije egoistično.

Znate, djeca vam ne pripadaju, ona imaju svoj život i otići će svojim putem. Vi ste tu da im budete putokaz i vjetar u leđa, u najboljem slučaju. Zato vas želim ohrabriti da se usudite vjerovati sebi samima i pronalaziti puteve koji će vam pomoći da svoje dileme u podizanju djece proživljavate s manje lutanja i razočaranja!

Piše Nikola Petričević, magistar psihologije

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Alkohol može izazvati poteškoće pamćenja već nakon nekoliko pića. Što se više alkoholnih pića popije, poteškoće pamćenja su veće.

odvijali kad je osoba bila pijana, unatoč naporima same osobe ili drugih koji joj pokušavaju pomoći prizvati sjećanje. Kako je ranije spomenuto, ovdje dolazi do blokiranja prijenosa informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje. Budući da se sjećanje nije ni spremilo, osoba ga se ne može sjetiti čak ni kada ju netko pokušava podsjetiti detaljima događaja. Do potpunog zamračenja obično dolazi kada je u krvi 1,5 ili više promila alkohola.

Djelomično zamračenje, kao što mu i samo ime kaže, uključuje djelomično blokiranje stvaranja sjećanja kod osoba koje su alkoholizirane. One najčešće postanu svjesne zaboravljenih dijelova tek kad ih drugi podsjete na događaj.

Dijelovi sjećanja im mogu nedostajati pa se tako npr. mogu sjetiti gdje su bili i s kime, ali ne kada su otišli i kamo. Budući da je ipak došlo do spremanja nekih informacija, za prisjećanje im može biti korisno ako im detalje ispričaju druge osobe. Do djelomičnog zamračenja obično dolazi kada je u krvi između 0,8 i 0,15 promila alkohola.

Velik broj ljudi tijekom zamračenja funkcionira naizgled normalno. Unatoč većim količinama alkohola u krvi, oni su i dalje svjesni, mogu komunicirati s drugima i donositi odluke i obavljati razne druge aktivnosti. Zbog toga je teško utvrditi doživljava li neka osoba zamračenje. Neki od znakova i simptoma koji ukazuju na zamračenje mogu biti otežano hodanje, nerazgovjetan govor, teškoće u praćenju razgovora, ponavljanje rečenica tijekom razgovora, usporene ili zakašnjele reakcije, povećana nepromišljenost, poteškoće u rasuđivanju, donošenje loših odluka i sudjelovanje u rizičnim ponašanjima, teže održavanje pažnje, zaboravljivost i nejasan vid.

Kako bi se spriječilo alkoholno zamračenje ili smanjile njegove negativne posljedice, osim samog konzumiranja alkohola, korisno je izbjegavati ekscesivno pijenje (konzumiranje veće količine alkohola u kratkom vremenu) i pojesti nešto prije ili tijekom pijenja. Pijte sporo, a između dvaju alkoholnih pića popijte i bezalkoholno, najbolje vodu. Ako primijetite da imate teškoće u praćenju razgovora ili dosjećanju, prestanite piti i pokušajte se otrijezniti da biste izbjegli zamračenje.

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečko proštenje teško je zamisliti bez međimurskog langoša kod Kikija

Gradonačelnica Ljerka Cividini i direktor TZ-a Filip Horvat na svečanom otvaranju manifestacije u atriju Starog grada

Porcijunkulovo 51

Na blagdan Gospe od Anđela misu je predvodio mons. Antun Perčić (u sredini)

58. IZDANJE PORCIJUNKULOVA 2022. u Čakovcu

Posjetitelji jedva dočekali manifestaciju bez restrikcija!

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

I

ako se zasad samo može nagađati koliko je posjetitelja došlo i prošlo kroz ovogodišnje 58.

Porcijunkulovo, brojka će zasigurno biti velika s obzirom na to da se u predvečernjim satima jedva hodalo kroz centar grada.

Nije to ništa novo, zapravo je bilo i za očekivati da će ljudi nakon pandemijskih godina jedva dočekati manifestaciju bez restrikcija.

Trebamo imati na umu da su posjetitelji stigli iz raznih krajeva Međimurja, ali i susjednih županija, kao i naravno Međimurci koji rade i žive vani, a stigli su na godišnji odmor.

Nedostatak radne snage osjetio se i kod ugostitelja pa je tako ponuda hrane bila oskudnija nego proteklih godina, no zato langoša nije nedostajalo.

Od ostalog bilo je tu vafli, palačinki i pomfrita. Street food corner trebao je biti na lokaciji Prcijunkulskog

placa, no koji, kao što smo već pisali na str. 7., ipak nije zaživio na ovogodišnjem Porcijunkulovu. To nam je potvrdio i direktor TZ-a Filip Horvat kojem je ovo Porcijunkulovo bio svojevrsno probijanje leda.

- Moje viđenje je da je Porcijunkulovo iznimno dobro prošlo. Posjećenost je bila natprosječna svaki dan, vrijeme nas je poslužilo, terase su bile pune, svi koncerti na glavnoj pozornici napunili su jezero Starog grada. Tehnički dio

naših mogućnosti pokazao se dobrim i u tom je smislu manifestacija uspješna. Bilo je puno propusta u organizacijskom smislu, jako dugo smo se pokušavali uhodati da manifestacija krene, ali mogu reći da smo dali sve od sebe i to se vidi, rekao nam je direktor TZ-a Filip Horvat.

Utisci posjetitelja većinom su pozitivni. Zna se kakva je Porcijunkulovo manifestacija i ljudi su bili željni doći vidjeti što se sve nudi.

Zrinska garda dio je manifestacije

Raskošan vatromet otvorio je 58. izdanje Porcijunkulova

Lunapark je bio kao i svake godine hit destinacija za male i velike

Jerko Šestak, Aleksandar Horvat, Ljiljana Leona Trbuhović i Radovan Marčec

Izložba Svijet minijaturnog drveća

Bonsai drvca unikatnom ljepotom privukli posjetitelje Dana 29. srpnja s početkom u 11 sati otvorena je zanimljiva izložba Svijet minijaturnog drveća u zgradi Scheier u Čakovcu. Svi ljubitelji prirode i posebnog minijaturnog drveća imali su prilike uživati u izloženim unikatnim primjerima.

Izložba je bila besplatna za

sve posjetitelje. Napomenimo kako je u tim datumima trajala naša najveća manifestacija Porcijunkulovo pa su na ovogodišnjem izdanju posjetitelji imali mnogo umjetničkog sadržaja za proučiti i popratiti diljem grada.

- Mi smo kao pet entuzijasta počeli 2016. raditi

izložbe bonsaija, prvo smo napravili pet izložbi u Ludbregu i zatim smo odlučili formirati udrugu. Nakon pandemije i stanke napravili smo osam izložba. Planiramo svake godine napraviti 4 izložbe po godišnjim dobima. U proljeće Ludbreg, ljeti Čakovec, u jeseni Varaždin i

u zimi Koprivnica. Prvi put smo u Čakovcu, oduševljeni smo prostorom i zasad sve teče u pozitivnom smjeru.

Očekujemo veliki broj ljudi u večernjim satima jer je bonsai svima zanimljiv, rekao je predsjednik udruge Aleksandar Horvat. (st, foto: st)

Nenad Peršak na Fijolininu štandu prolaznike je zabavljao međimurskim pjesmama

52

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. kolovoza 2022.

Sastojci:

Tijesto: - 500 g glatkog brašna - 1 žličica soli - 4 male žlice suncokretova ulja - 350 ml vode

Recept plus

Soparnik

Restoran Stari grad preporučuje pileće rolice Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

K

reativnost u stvaranju novih okusa i mirisa pokazao nam je ovotjedni domaćin naše stalne rubrike Međimurska kuharica. Uloge domaćina prihvatio se restoran Stari grad u Čakovcu. Ela Vugrinec pri-

Sastojci:

- pileći file - sušene rajčice - crne masline - šparoge - krumpir - glatko brašno - oštro brašno - jaje - ulje - sol - pesto od medvjeđeg luka - pire od špinata - kopar

premila je osobito originalno jelo. Već u nazivu ocrtavaju se sastojci koji pridonose čaroliji i bogatstvu: pileća rolica punjena crnim maslinama, sušenim rajčicama i šparogama te njoki s medvjeđim lukom u umaku od kopra. Krenimo s radošću u kuhinju i pripremu ovog jela!

Pileći �ile razrežemo na tzv. oblik “leptira” pa ga punimo nadjevom od sjeckanih sušenih rajčica, crnih maslina i šparoga. Za njoke stavimo kuhati oko 600 g krumpira.

Kad se krumpir ohladi, na tanko ga naribamo pa dodamo oštro i glatko brašno, jaje, ulje, sol, malo pesta od medvjeđeg luka (koji smo ubrali u proljeće i pospremili u ledenicu za korištenje prema potrebi) i pire od špinata. Dodajemo oštro brašno za tvrđu smjesu.

Njoke kuhamo u slanoj kipućoj vodi dok ne isplivaju na površinu vode. Rolicu pečemo s još dvjema šparogama. Uz njoke napravimo lagani umak od kopra. U umak od kopra stavimo sjeckani kopar, malo oštrog brašna, vrhnja, malo

Vino tjedna

(veličine 24 × 40 cm). Po tijestu rasporedite nadjev od blitve i prekrijte ga drugom polovinom razvaljanog tijesta.

Rubove tijesta dobro utisnite, površinu nabodite vilicom i pecite u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva oko 40 minuta.

Pečeni soparnik premažite maslinovim uljem i pospite nasjeckanim češnjakom. U slast! (rr)

Nadjev: - 1 kg blitve - 50 ml maslinova ulja - 60 g luka Za posipavanje: - 2 žlice maslinova ulja - 3 češnja češnjaka

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuharica Ela Vugrinec jušnog temeljca i masnoće. Sastojke promiješamo i lagano prokuhamo. Na tanjuru serviramo pileće rolice, njoke i umak od kopra. Dobar tek vam želi Ela Vugrinec i djelatnici restorana Stari grad!

Sauvignon obiteljske Vinarije Kocijan Matija Čretni iz restorana Stari grad uz pileću rolicu s njokima i umakom od kopra preporučuje servirati bijelo vino. Odabrao je sauvignon obiteljske Vinarije Kocijan. Ovo suho

Sezona je blitve. Iskoristite ju za pripremu soparnika.

Umijesite glatko tijesto odbrašna, soli, ulja i vode. Podijelite ga na dva dijela i ostavite da stoji pokriveno 15 minuta.

Opranu blitvu ocijedite, sitno narežite i osušite. Blitvi dodajte ulje, nasjeckan luk i dobro izmiješajte. Na pobrašnjenoj dasci razvaljajte pola količine tijesta i stavite na dno pleha

vino krasi aromatičnost.

Nježno je i elegantno vino. Žutoslamnate je boje sa zelenim odsjajem. Vaša će nepca uživati u njegovoj pitkosti! Živjeli! (rr, zv)

Focaccia Priprema: Umijesite sve sastojke u tijesto i ostavite da fermentira od 12 do 18 sati na sobnoj temperaturi. Nakon toga tijesto premijesite i stavite u hladnjak na 2 sata. Nakon 2 sata izvadite tijesto na sobnu temperaturu da se temperira tridesetak minuta. Razvucite rukom tijesto po plehu, obilato nauljite maslinovim uljem i utisnite prstima. Posipajte ružmarinom ili bilo kojim drugim začinom. To je bazni recept koji možete

upotrebljavati za razne nadjeve – rajčica/grožđe/koromač/ luk – kako god volite. Mi smo svoju pečenu focacciu posipali sušenom rajčicom iz ulja.

Sastojci: Sastojci za �jesto: - 300 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova - 50 grama integralnog brašna Čakovečkih mlinova - 1 žličica kvasca - 1 žličica soli - 200 ml vode Sastojci za nadjev: - sušena rajčica iz ulja - ružmarin

5. kolovoza 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 53 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

RAJKA ČEKUNEC iz Nedelišća

Salata od graha za zimnicu U našim bogatim vrtovima ima svakojakih plodova pa nije teško, uz malo volje, znanja i truda, napuniti špajzu domaćom zimnicom koja će nas u hladnim danima vraćati u vrt Piše: Aleksandra Sklepić

Ljeto je vrijeme kad se ubiru plodovi teškog rada u proljeće pa su vrijedne Međimurke zaposlene pripremom zimnice. U našim bogatim vrtovima ima svakojakih plodova pa nije teško, uz malo volje, znanja i truda, napuniti špajzu domaćom zimnicom koja će nas u hladnim danima vraćati u vrt, šireći oko sebe nezaboravne mirise i okuse.

Kad je riječ o pravoj međimurskoj zimnici, najteže je odlučiti se što ćemo spremiti jer plodova je srećom mnogo i svi su jednako ukusni. Pred takvom se dilemom svake godine nalazi Rajka Čekunec iz Nedelišća koja je taj problem riješila originalnom lakoćom: ona priprema sve.

Od voća koje uzgaja kod kuće teško je pronaći vrstu koje nema

Sa suprugom Dragecom koji joj puno pomaže ima vi-

nograd i voćnjak, a u njima uzgajaju lokalno voće i povrće, pa čak i kivi i sve “uvozne” voćke koje uspijevaju u našem kraju. Od voćnih plodova Rajka priprema džemove i marmelade: od jagoda, kupina, malina, kivija, smokve, drena, duda, šljive i rabarbare, a posebno joj je drag rijetki džem od zelene rajčice, koji ju je naučila pripremati mama.

Od povrća pak priprema svakojaku zimnicu. Nama je odlučila predstaviti salatu od graha s rajčicom i paprikom koja je prilično jednostavna za pripremu, tražena u našem kraju, a njena ju obitelj također voli.

Rajka radi kao medicinska sestra na Odjelu neurologije u Županijskoj bolnici Čakovec, a suprug Dragec, koji je bio mesar i prodavač, sada je u mirovini.

Zajedno su osnovali svoj OPG i koriste se svim slobodnim vremenom da bi radili posao koji vole – uzgajanje voća i povrća i njihovo pre-

rađivanje u proizvode koje svi vole. Imaju dvoje djece, kćer Sandru koja je također medicinska sestra i koja živi odvojeno i sina Sašu koji živi u roditeljskoj kući i rado se uključuje u obiteljski posao.

Posebna su im radost unuci (Sandrina djeca) Fran Noa (13) i Pia (9) koji su jako vrijedni učenici odlikaši, ali rado pomažu i baki i djedu u branju malina, rajčica i slično, kad god im to dozvoljavaju njihove obveze.

Nagrada je uvijek sladoled. Njihov pak je tata, Rajkin zet Teodor, zadužen za sve hitne intervencije oko

Unikatni Rajkini proizvodi od domaćih plodova

Rajka rado priprema salatu od graha za zimnicu popravaka u kući i uvijek je herbarij, a od njih izrađuje i spreman ostaviti sve i doći slike i razne dekoracije. Trepomoći. nutno je previše zaposlena Rajka izlaže na štandu u oko zimnice pa će herbarij sklopu Porcijunkolova i sva- pričekati hladne dane kad ke godine ima nekoliko istih će uz suho cvijeće i zimnice kupaca, čak i iz inozemstva vraćati osjećaj ljeta i sunca s koji su ju i ove godine tražili vrta i voćnjaka. po cijelom Čakovcu i pronašPriprema: li. To joj je, kaže, nagrada za Rajčicu i papriku narezati trud i dokaz da njeni domaći na velike kocke dimenzija 2 proizvodi zaista puno vrijede. puta 2 centimetra.

Mladi grah Osim što radi svoj posao odvojeno skuhati na tričetvrt. medicinske sestre i posao na Luk narezati i na ulju popeći.

OPG-u, Rajka voli skupljati raDodati pripremljenu rajčicu zne biljke koje sprema u svoj i papriku i dinstati u posudi oko 40 minuta. Dodati sol, 5 češnja češnjaka, ljuti feferon, Sastojci: vegetu, ocat i papar po želji. Nakon 40 minuta dodati - 3 kg mladog graha ocijeđeni grah i sve zajedno - 2 kg paprike dinstati još 20 minuta.

- 2 kg zrele rajčice Za to vrijeme pripremiti - 4 srednja luka sterilizirane staklene �lašice i - 2 dl ulja kad je salata gotova, napuniti - češnjak �lašice.

- 1 lju� feferon Zatvoriti �lašice, omotati - 1 žlica vegete ih dekicom da se što polaga- 3,5 dl vinskog octa nije ohlade.

Kad su ohlađene, - 60 g soli zimnica je spremna za skladi- papar po želji štenje ili odmah za upotrebu.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 9. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 12. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedna dobitnica je: Deban Vlado iz Čakovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1404 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 9. kolovoza 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 12. kolovoza

54

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Možda će vam izgledati kao da vam ljubav svako malo izmiče iz ruku. Trebate shvatiti da nije sve u vašem nastupu, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Nećete zapostaviti nijednu sitnicu. Vaša preciznost bit će pohvaljena. Ovih dana imat ćete priliku pokazati koliko ste originalni.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka. Zato će mnogi pristajati i na kompromise. Ipak, shvatit ćete da ne postoji garancija ni za što na svijetu, pa će vas ta spoznaja zapravo opustiti. Nakon toga postavit ćete se prema ljubavi na nov način.

LAV (23.7. - 23.8.)

Nikako da dođete na zelenu granu. Nekima će istinski odgovarati samoća jer će intuicijom osjetiti da vrijeme nije najpovoljnije za ljubav.

Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Napori su i dalje tu. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Voljena osoba rado će s vama razgovarati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi neobaveznom kavom. Pred vama je mala borba u kojoj trebate biti borac. Druge vam nema. Pokušajte se opustiti uz umjetničke sadržaje. To će vam donijeti dozu inspiracije.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Vaši osobni odnosi od ovog tjedna razvijat će se lakše i skladnije. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Pasivan stav da se “na kraju sve samo složi” vrijedi samo onda kad imamo dovoljno vremena.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije, stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna.

Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Vezani će obnoviti svoj odnos na romantičan način i malo je toga što njihovoj ljubavi može stati na put. Kad se čini da ne može bolje, vi ste onaj koji uvjerava sve druge oko sebe da može. To ćete ovih dana i pokazati i dokazati. Držite se onog što ste zamislili i provedite to u djelo bez skretanja s puta.

RAK (22.6. - 22.7.)

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaćati.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastaviti. Najbolje će se zapravo osjećati oni koji nemaju nikakvih obveza ni prema kome.

Ipak, biti sam također nije lako. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba pa ni sklad neće izostati. Vaš trud bit će prepoznat, vi ćete dobiti na cijeni. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati u dvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu. Nastavit će se bogato poslovno razdoblje.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ljubav ćete nalaziti na svakom koraku i u svakom danu. Neće biti potrebno ništa posebno da je ostvarite. Ova običnost vama odgovara jer ste u duši mirni. Oni u vezama bit će zadovoljni i najmanjom sitnicom koju će rado dijeliti.

Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1402

Sjećanja učenika Ekonomske škole

5. kolovoza 2022.

Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

K

opiranje sovjetske terminologije u nazivima ustanova dovelo je do promjene imena Trgovačke akademije, pa je 1948. godine postala Ekonomski tehnikum („Ekonomičeski tehnikum“).

Nakon naprasnog razlaza sa Sovjetskim savezom nazvana je Srednjom ekonomskom školom, a od 1950. godine Ekonomskom školom. Iz Starog grada u današnju školsku zgradu preselila se 1961. godine, a u njezine razrede ušla je novoosnovana čakovečka gimnazija. Godine 1967. i gimnazija je premještena u obližnju novu zgradu. I eto prigode da čujemo čega se iz vremena prije preseljenja prisjeća polaznik Ekonomske škole Varaždinac Milivoj Turk.

– Osnovnu školu završio sam u Varaždinu, a 1956. godine upisao sam se u Ekonomsku školu u čakovečkom Starom gradu. Ekonomske škole bile su prve strukovne škole u Hrvatskoj, a ova u Čakovcu je slovila kao nadaleko poznata i cijenjena. Stoga sam smatrao da će mi pružiti kvalitetnije ekonomsko obrazovanje od gimnazije, što se tijekom mog kasnijeg školovanja na fakultetu i magisteriju doista i potvrdilo: stečenim znanjem bio sam u priličnoj prednosti pred studentima sa završenom gimnazijom.

No, jedan od najupečatljivijih događaja na samom početku mog srednjoškolskog obrazovanja nije imao nikakve veze sa školom. Naime, baš 1956. godine, ubrzo nakon što sam počeo pohađati Ekonomsku školu, u Mađarskoj je izbio veliki narodni bunt protiv sovjetskog staljinističkog režima koji je gušio ljudske slobode Mađara, tradicionalno naklonjenih zapadnom kulturnom miljeu. Intervenirala je sovjetska vojska te se počela okrutno obračunavati s revolucionarima. Nakon uzaludnih budimpeštanskih uličnih borbi i sloma revolucije Mađari su masovno napuštali zemlju. Odlazili su uglavnom na Zapad, ali i preko Mure i Drave u Hrvatsku.

Mnogi od njih su svoj privremeni “dom” pronašli u Međimurju, u dvorištu čakovečkog Staroga grada, pod šatorima ili na brzinu sklepanim drvenim nadstrešnicama. I danas me nešto stegne pri srcu kad se sjetim tih jadnih ljudi s uplakanom djecom kako se smrzavaju na užasnoj hladnoći i velikom nevremenu.

Menza internata u Starom gradu, prepoznatljiv prostor današnjeg Izložbenog salona Muzeja Međimurja Čakovec. Hrana se pripravljala u kuhinji preko puta menze, u prostoriji u kojoj je kasnije bio smješten matični ured, a nakon njega državni inspektorat. Fotoarhiv MMČ-a U školu sam iz Varaždina putovao vlakom, kao i većina učenika sa šireg prostora tog dijela Hrvatske: Varaždina, Ludbrega, Ivanca, Lepoglave… pa čak i iz Lendave i okolnih prekmurskih naselja. Oni iz udaljenijih krajeva stanovali su u đačkom domu, odnosno internatu. Nastava se održavala u razredima na drugom katu jugoistočnog i jugozapadnog krila palače, a kat niže bio je Đački dom sa spavaonicama, prostorijama za učenje i dnevni boravak.

Kako koje godine, u Đačkom domu boravilo je stotinjak, a ponekad i puno više učenica i učenika. S obzirom na to da je interes ženske mladeži za ekonomsku struku postajao sve veći, internat se iz početnog mješovitog postupno pretvarao u ženski. Kasnije je ukinut, što je po mojem mišljenju bilo pogrešno jer su se u njemu razvijale radne navike i stvarala čvrsta prijateljstva, a mladi su se polako prilagođavali na život u zajedništvu. Iza palače su bili športski tereni s odbojkaškim i rukometnim igralištima. Pa, sve u svemu, to je bio jedan mravinjak učenika, stanara i njihove djece te nastavnika i pomoćnog osoblja. Stari grad smo doživljavali više kao zamjenski dom nego kao školu sa svim njezinim strogoćama, pravilima i kućnom redu. I danas se kao osamdesetogodišnjak rado sjećam svojih srednjoškolskih dana.

Zanimljiva su i prisjećanja dviju naših sugrađanki, Cvijete Moharić i Mire Zuzel, koje su u prvoj polovini pede-

setih godina pohađale Ekonomsku školu te stanovale u internatu. Gđa Moharić došla je iz Drniša, a gđa Mira Zuzel kao ratno siroče iz Korenice: - Do dolaska u Čakovec nikada nismo čule riječ “kaj”, pa nam je ispočetka bilo pomalo teško priviknuti se na međimurski govor, ali to je trajalo kratko. U đačkom domu vladala je sloga i prijateljstvo, a odgojiteljice su bile vrlo ljubazne i drage osobe.

U krevet smo odlazili u osam navečer, a budili su nas u šest ujutro. Umivali smo se u zajedničkoj kupaonici u kojoj je bilo dugačko betonsko korito s nizom slavina za vodu.

Jednom tjedno imali smo i toplu vodu. Oprati smo se mogli i u javnom gradskom kupalištu, u zgradi preko puta današnje Zagrebačke banke. Nakon jutarnje higijene išli smo na fiskulturu u atrij, ulazni bastion ili u jednu veću prostoriju u palači, ovisno o vanjskim vremenskim prilikama. Satovi tjelesnog su se održavali i u Domu partizana, u kojem su se povremeno održavale i zabave. Kao mlade cure voljele smo kroz prozor, uz smijeh i šaljive komentare, gledati dečke kako igraju odbojku i rukomet na igralištima ispod palače. Zimi su se prostorije zagrijavale kaljevim pećima, na ugljen i drva. U spavaonicama je spavalo po šest ili više cura ili dečki. Uglavnom, to su za sve nas bile lijepe godine, kakva već mladost zna biti. Hrana se pripremala u internatskoj kuhinji (prostorija preko puta Izložbenog salona, bivši matični ured, a kasnije ured

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

državnih inspektora, op. ur.).

Kuharice su bile domaće žene, pa je i hrana pripremana “po domaći”, bila je jako fina i ukusna. U lijepom sjećanju ostala nam je i “štalica” u prizemlju palače, u atriju. To je bila prostorijica u kojoj su se održavale zabave: sviralo se na harmonici, pjevalo, plesalo, veselilo se i zbijalo šale. Svi smo u nekoga bili zaljubljeni. Čakovec je u to vrijeme imao jedva sedam tisuća stanovnika, ali je bio neobično vitalan gradić s trima srednjim školama, velikom vojarnom, trima kinima..., ali mi mladi iz Staroga grada rijetko smo odlazili u “vanjski grad”, jer smo unutar zidina imali sve što nam je bilo potrebno. Još jedna zanimljivost nam je svima ostala u sjećanju – tih godina jako smo se bojali Rusa.

5. kolovoza 2022.

Prognoza i razbibriga 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Do nedjelje jako vruće VREMENSKA SLIKA: Početkom prošlog tjedna došlo nam je novo zagrijavanje, ali u utorak i fronta s pljuskovima i osvježenjem.

Zatim smo se opet grijali do subotnjeg osvježenja s pljuskovima.

U ovom tjednu ponovno idu sunčaniji i topliji dani, ali na samom kraju tjedna će vrućina polako popustiti pa su mogući i lokalni pljusko-

vi. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U a četvrtak i petak naši prognostički izračuni pokazuju pretežno sunčano i još malo toplije vrijeme. Noći će ipak ostati ugodno svježe uz temperaturu između 16 i 19, a dnevna temperatura će se držati iznad 30 °C, u petak popodne možda i do 34 ili 35 °C. Tijekom subote

Pučka meteorologija

raste mogućnost za neki rijetki lokalni pljusak. Naime, doći će nam malo svježiji zrak, jedna oslabljena fronta, ali je ona uglavnom suha pa u sebi nema puno kiše. I dalje ćemo imati dosta sunca, ali uz umjeren sjeveroistočni vjetar pa bi dnevna temperatura mogla biti malo ugodnija nego u petak, između 31 i 33 °C. Pljusak će biti rijetka pojava

SKANDINAVKA HRV. MENAMUZEJ Autor: PLOČICA BILJKA IZ DŽERSKI NEMATRITVAR U MILAN JALNE STANIČNIM KONZUL- U HOKEJU PORODICE ĐURIĆ, ŠTITARKI NA LEDU TANT, BAŠTINE U JEZGRAMA Nedelišće VELIMIR ČAKOVCU RAZREZ NA HLAČAMA, RASPOR

SUPARNIŠTVO

RIJEKA U BRAZILU

pa mnoga mjesta možda prođu i sasvim suho.

Nedjelja bi trebala biti djelomično sunčana i još stupanj-dva ugodnija.

Postojat će mogućnost za pokoji pljusak ili malo kiše, ali bit će i dužih sunčanih razdoblja. U ponedjeljak se čini promjenjivo i malo svježije. Uz više oblaka mjestimice može biti kiše ili pljuska s grmljavinom. Zapuhat će umjeren sjeverac pa će dnevna temperatura biti između 26 i 29 °C. Onda bi se to promjenjivo i malo ugodnije vrijeme trebalo nastaviti i tijekom utorka i srijede.

Izmjena oblaka i sunca, ali nestabilno uz mogućnost za kraći nalet kiše ili pljusak s grmljavinom.Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji

DUBOKA DRVENA POSUDA

RIBA U KOJOJ IME IKRE KUKAC RAVNOKRILAC, ŠTURAK KOLA ZA TOPOVSKU MUNICIJU MAINE KULTURNA I POLITIČKA UKUPNOST ILIRSKOG POKRETA

LANTAN

MUSLIMANSKI SVEĆENIK

LUČKI RADNIK NA DOKU FRONTMAN «GUSTAFA» MARUŽIN NASELJE KOD OZLJA

KALCIJ

KONJI U NARODNOJ PJESMI

IRSKA RAKIJA, DŽIN

«LITRA»

BARIJ KARLOVAC VLADAR U KANATU

VINOMJER

GROBAR, UKOPNIK GL. GRAD ALBANIJE ROMAN MAKSIMA GORKOG

SVRŠETAK

MITSKI LETAČ, SIN DEDALOV

MEZIMČE

OREGON

PRIMORSKI ŠIPAK, MOGRANJ

BRITANSKA PJEVAČICA, RITA MJERA ZA ŽITO OD 51 L (MN.)

CRKOTINA, STRVINA

KEC UZVIK NEGODOVANJA «ROYAL JORDANIAN AIRLINES»

PLOVILO S DVA TRUPA «AMPER» ZVIJER IZ PORODICE MAČAKA

NOVAC KOJI SE AUSTRIJA UPLAĆUJE ZA ČLANSTVO

STAROHRV. SREBRNJAK, BANICA

RIJEKA U ENGLESKOJ

bodno nazovite 060/555555. Cijena 3,49 kn/min iz �iksnih i 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, infotel. 0800 1234, prognoza izrađena 3. 8.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

IZLAZI

ZALAZI

6.8. u 20:18 h 6.8. u 05:45 h 10.8. u 05:50 h 10.8. u 20:12 h

• 8. kolovoza 1932. u Sevilli u Španjolskoj izmjerena je najviša europska temperatura od 50,5 °C • 9. kolovoza 1966. u Senju je izmjereno 229,4 mm oborine

VICOTEKA

Bankomat Zapamtimo sadašnji zvuk bankomata: - TRRRRRRRRRRRRRRRRRR Od iduće godine: - TR....

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

KANTAUTOR I PJEVAČ «HLADNOG PIVA»

8. SLOVO ABECEDE

MORSKI GREBEN

SUDIONIK U IGRI RIBARSKA MREŽA VELIKIH OKA

UŠNI KAMENAC HRV. BAN DERENČIN (? - 1493)

ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučujemo da na Facebooku pratite i našu stranicu Kad će Kiša.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slo-

Zaštita Došla Fata roditi sedmi put pa ju doktor pita: - Opet Vi? Pa zar se Vaš muž ne koristi nikakvom zaštitom?

Fata će: - Koristi se on, moj doktore, ali nisu svi pažljivi kao on!

6

TAMNI DIO DANA

Ako kolovoz žeže, vino teče

PATKA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Spominki o mosto so se glasneši i glasneši

J

oš negda, točneše rečeno zdavnja so nas naši stareši vučili da sako čudo tri dni traje, a kak so Internet i sakele Fejsbuki se jakši i jakši čuda i se krajše trajejo. Ali to ne vredi za Pelješki most. Več je tjeden dni minulo, a spominki o mosto so se glasneši i glasneši. Nejveč ga oni šteri ga falijo i štimajo se žnjim, ali se najde i onih drugih šteri so stoprcocentno sigurni da nam je te most opče ne trebal. Velijo, pak na te most dojdeš v Lepoj našoj, a dok dojdeš doli žnjega pak si v Lepoj našoj. Najbrž je to točno, ali ruon tak je točno da dok se pelaš za Dubrovnik unda furt dišeš našega domačega zraka i ne moraš pluča prevučati na bosanski zrak kak je to bilo do ve dok si moral iti črez Neum.

Drugi pripovedajo, očem reči, bajajo kak je velika falinga kaj smo ga delali z ljuckimi (čitaj: EU) penezi. Mesto kaj bi se z tem falili oni bajajo. Navek je se bilo leži z ljuckim delati, pak i po pikečemo ploto tuči.

Još nekaj bajajo, neje lepo kaj so ga ne delali naši težaki nek so to morali oddelati Kinezi, a ja vam morem reči kak je velika sreča kaj so se toga posla prijeli Kinezi jerbo oni so jedini na sveto šterima nikak nebrejo sfaliti težaki.

Kaki bilo da bilo most je tu tak kaj je ve Lepa naša pak vu komado, a i zazvedili smo da so prvi Neuma dali Turkima gospari z Dubrovnika pred tristo let, a drug Bakarič je četrdesetpete del sam točko na i. Dubrovački gospari so dali Neuma kaj bodo meli mira z severa, a mortik bode vum došlo i to kaj so dali Boko Kotorsko kaj jim ne bode nišči smetal niti z juga.

Pomalem bodo se kosti došle vum z povjesnoga romara.

To se je tijam z Mihaljevca, i to Maloga, vidlo

Novi most je još nekaj napravil.

Posle nekaj vejč od leto dni kak so se precednik Zoki Milanovičov i premijer Drašek Plenkovičov gledali prek nišana ve su si na mosto dali jeden drugomo roko. Je li je to bila roka

pajdašije ne bi vam znal reči jerbo se je ne čulo kaj so jeden drugomo rekli. A da je ne most napravleni što zna da bi si oni stisnoli roke?

A to kaj so se Zoki i Drašek zišli na mosto je videl i naš karikaturist Damir Novakov z Maloga Mihaljevca.

Kuliko smo vidli na jegovoj karikaturi precedniki so se pozravili z �igaj v žepo, očem reči, kak dva ovni na brvno. Najbrž je i tak bilo. No, Damir nam saki tjeden pokloni jeno karikaturo tak da smo saki tjeden bogateši i spametneši.

Pred jeno dva mesece je Damir z svojimi pajdaši napravil međunarodno izložbo karikturi i to vu svojemo Mihaljevco. I to takšo z kakšom se nebrejo pofaliti čuda vekši gradi v Lepoj našoj. Saka čast Damiro, ne sam da riše nek je napravil kaj cela Evropa zna za Mali Mihaljevec. On isto dela moste, ali moste humora (dobre vole), veselja i pajdašije. Zmislil je i novine dobre vole za fraj cajte „Zlatna smoliga“. Ne znati de mo bode kraj ak ga jegovi opčinari ne bodo zabrenzali?

I mi v Međimorjo imamo takšega mosta

Verjem da znate kak i mi v Međimorjo imamo mosta šteri ide z Međimorja v Međimorje, a spod pod jim teče Mura i to pre Svetomo Martino. Negda se tu išlo prek Mure z skelom, a več cirka dvajsti let dugo hodamo prek mosta. Ruon tak smo ga ne platili mi Međimorci, ali ga mi hasnujemo i da bi nam ga ve nešči zel bi nam jako falil i ne znati de bi denes nekoga našli kaj bi vozil skelo prek Mure. Več ga na Muri niti ne melinov jerbo ga ne mlinarov, a si znamo da so još negda snehe hodale v melin i nosil z pšenicom vreče sam zato kaj jif mlinar dobro požegeče. Dok so bili melini i mlinari šteri so žegetali čuda se meje ožejenih reshajalo i čuda vejč dece narodilo.

Što denes dela svojimi penezi

Rekla je teca Franca, kaj je to za norce šteri bnorevlejo jerbo smo Pelješkoga mosta ne delali z našimi penezi nego ljucki. Čakovčanke i Čakovčanci znajo što denes dela svojimi penezi? Samo norci! Mortik je to ne lepo rečeno, ali je tak. Verjem da vam je poznato kak so Čakovčanci delali

bazene pod vedrim nebom svojimi penezi, a bazeni nej bili nikaj hujši da so te peneze naštečili od Evrope. Ve Čakovec ima bazene, ve se Čakovčari koplejo, ali peneze tre vrnuti jerbo so bazeni napravleni na zajam. Štef Kovačov, negdašji gracki načelnik je odišel v ropotarnico povjesti, ali dugi so ostali zato nikak nebrem razmiti one ljude v Lepoj našoj šteri cmizdrijo i grizejo si nofte kaj smo ne mi dali svoje peneze jerbo sam unda bi to bil NAŠ most.

Je to ne peciklin kaj bi nam ga nešči mogel �krasti!?

Kaj bodemo mi Međimorci z našimi deklami?

Ima teca Franca praf,vejč je nikaj ne na ovomo sveto onak kak je negda bilo. Negda je Međimorje naše malo bil „falaček zemle med dvemi vodami“ črez šteri je tekel potok Trnava.. Trnava je zvirala v bregima, vu Vukanovco i okoli jega, a denes pre Štefanco. Najme kaj, hajdi vode je prinas zginulo, najte si gruntati da smo jo potrošili za vino ili pak spili, ne vode ga seposot meje, a ne sam prinas tak da Trnava ima vodo sam posle čakoskoga prečistača, a v celomo kanalo je voda sam dok fest dežđ ide ili pak se otaplja sneg šteromo smo več i formo zabili. Kak se se pošemerilo pre vodi tak so nam i naše međimurske puce ne več onak črlene, okrogle v obrazo i lopošnate, kak teca Franca veli, kaj imaš kaj v roko prijeti, nek so bole nikše i hirave, očem reči, kak daj gosle v ropček svezal. Te Internet je same nevole v naše hiže donesel tak da i naše domače puce očejo biti bole nikše i šlank ili kak teca Franca veli, imajo riti ka bogec peč. Nebrem nikak razmeti kak je i zakaj do toga došlo? Ne verjem da naši dečki tirajo puce kaj bodo šlank, a unda dojde do toga kaj jif veter nuše dok ido po vulici. I još nekaj bi vas pital, kak takše puce ili takše dekle morejo dok se oženijo držati tri vogle vu hiži, očem reči, kak morejo biti gazdarice i vupajo vudriti šakom po stolo, a kaj se ne spoterejo šako, očem reči, kosti? Kak – to te ja pitam?

Brod zatvarač dizajniran u Japanu (Izvor fotke: boredpanda.com)

NA ŠTO sve mogu utjecati dizajneri

Japanski dizajner napravio čudo na vodi Dizajnerski posao uistinu je poseban zanat koji traži inovativne i često posebne ideje i kreacije.

Općenito dizajn mora biti drugačiji i posebniji jer samim tim dobiva na značaju i kvaliteti. Najveća dizajnerska rješenja ponekad su trajala desetljećima. Od raznih arhitekata, umjetnika i kreativaca, cijeli dizajnerski tim mora ponuditi kreativno rješenje koje će oduševiti

KARIKATURA TJEDNA

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

sve generacije promatrača. Tako je japanski umjetnik Yasuhiro Suzuki konstruirao brod koji izgleda kao zatvarač koji zatvara-otvara more ili rijeku. Zamislite koja genijalna ideja mora biti u pojedincu da konstruira tako što! Zatvarač koji je zapravo brod i koji u suvremenim dizajnerskim vodama ispunjava sve posebnosti kvalitetnog i inovativnog dizajna. (st)

www.teamgradjenje.hr

Autor Damir Novak