Međimurske novine 1404

str. 47 Čakovec, PETAK, 12. kolovoza 2022.Godina XXVII. Broj 1404 Cijena 10 kuna ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr 21str.4-5str. str. 3 str. 7 str. 16 str. 2 str. 9 str. 9 Ne liječi samo lijek već i topla riječ koja izlazi iz usta PREGLED PO općinama i gradovima – tko je najpoduzetniji SUŠA I VRUĆINA desetkovale urod s polja LIJEKOVI I TERAPIJE samo su dio procesa ozdravljenja Sveti Martin na Muri i Kotoriba iskaču kao tigrići VELIKI POŽAR niskog raslinja u Nedelišću Vatrogasci obranili vikendice u Grabanicama TEMA BROJA OSE OPSJEDAJU Međimurje Hitna spašava od fatalnih uboda UTAPALIŠTE PASA u Kobalovoj grabi u Draškovcu Zubačama vade lešine svojih ljubimaca Po gomoljadva u krumpirajamici DONOSIMO POPIS odlikaša Gimnazija J. Slavenski Čakovec, Gospodarska škola, I. OŠ Čakovec i PŠ Novo Selo Rok i Krištanovec te OŠ Ivanovec CESTA ODNIJELA još jedan mladi život motorista epodravina.hrTkalec,Vedranfoto: Ivan (25) iz Kotoribe poginuo povratkuprisroštilja

Biserka Lacković, Prete�nec: Nisam imala incidente s medicinskim osobljem i empa�jom, ali daleko najveći problem kod nas su liste čekanja. Moja doktorica kaže da jednostavno ne s�gnu, da ih je premalo. Mogu te jedino upu�� na vađenje krvi. Ja konkretno za ﬁzikalne terapije moram čekati pet mjeseci da dođem samo kod doktora i onda još par mjeseci da dobijem termin. Ako si želiš pomoći sam, moraš pla�� da dobiješ brži termin. Vrijeme je najveći problem našeg zdravstva.

Terezija Levačić, Sveta Marija: U većini slučajeva nisam imala prevelikih i preozbiljnih problema te nesuglasica vezanih za medicinsko osoblje i njihovo suosjećanje. Smatram da svakome može dan teći u pozi�vnom i nega�vnom smjeru. U većini slučajeva doktori i medicinske sestre su prema meni i mojim bližnjima bili uljudni i pošteni. Marija Zadravec, Čakovec: Nisam imala neke osobne nega�vne slučajeve kod doktora, ali sad nedugo kad sam bila jako bolesna i imala koronu, hitna mi je preporučila infuziju i na kraju mi ju nisu dali pod argumentom da nisu imali vremena, to mi je bilo jedino čudno, ali OK, i njih je jako malo, a pacijenata puno, stoga ne mogu sve zbrinu�.

FOTO Šarantjednaskoro teži od unuka Erika!

Goran Zorković iz Dunjkovca ima razloga za ribičku priču. Na jezeru Preloge u Ivanovcu na boilu uhvatio je u mrklo doba noći šarana teškog 16,4 kilograma. S mrcinom se borio 35 minuta da ju izvuče iz vode kako bi se poslikao s njom i unukom Erikom Rajterom koji je željno iščekivao dedin ulov. Za usporedbu, petogodišnji Erik je mrvicu teži od šarana, ima 17 kila. Drugi dan Gorana ribička sreća nije napustila, ulovio je još tri šarana od 8,5; 9,7 i 10,5 kilograma. (BMO)

U ovotjednoj anketi dotakli smo se pitanja empatije među pacijentima i medicinskim osobljem. Svi smo se susreli s kvalitetnim i pristupačnim medicinskim sestrama i doktorima koji su napravili sve u svojoj moći da nama cijeli medicinski tretman bude laganiji i bezbolniji. Također, postoje vjerojatnosti gdje doktori i sestre nisu toliko pristupačni i uljudni prema pacijentima i ostalim osobljem. U kratkoj anketi Pod vurom saznajte što slučajni prolaznici misle o empatiji medicinskog osoblja. (st, zv)

Ovog ljeta Hitna je čak pet puta izašla na teren kako bi pomogla pacijentima koji su dobili alergijsku reakciju prilikom uboda insekata Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan U ljetno doba puno vremena provodimo vani u prirodi i svojim dvorištima zbog radova ili pak jednostavno odmora u sjenici. No, to često može biti i vrlo opasno, pogotovo ako ste alergični na ubode insekata kao što su ose, pčele ili stršljani. Kako nam kaže dr. med. Filip Grabant iz Zavoda za Hitnu medicinu Međimurske županije, ove godine imali su čak pet intervencija u kojima su spašavali život pacijentima koji su se susreli s takvim fatalnim ubodima. Za usporedbu, godišnje imaju po jednu takvu intervenciju, dok su ovog ljeta imali čak i dvije u istom danu. Kako alergijskuprepoznatireakcijunaubod?

Ubodi osa i pčela nisu ništa novo i ne predstavljaju osobiti problem kod osoba koje nisu alergične. Tako u slučaju da vas ubode osa, a niste sigurni jeste li alergični, u pripravnosti kod sebe imajte broj hitne pomoći jer bi se reakcija trebala razviti unutar desetak minuta. Osjetit ćete vrtoglavicu, otežano disanje i niski tlak te je to znak da bi ubod mogao ishoditi reakciju i biti smrtonosan, to jest može doći do ana�ilaktičkog šoka. Ako do toga srećom ne dođe, uzmite led, hladni oblog te područje uboda jednostavno hladite. Možete područje namazati masti Synopen kako bi se ubodTakvesmirio.reakcije nekad su bile vrlo rijetke, no dr. Grabant ističe da su ove godine zabilježili porast. Većinom su od uboda reagirali pacijenti srednje životne dobi. Lokalni ubodi česti su i kod djece, no djeca uglavnom nisu problematična. Čak 20 posto intervencijaviše Uz ubode, Hitna svakog ljeta ima pune ruke posla s većinom kroničnim pacijentima kojima vrućina posebno smeta. Intervencija ima puno, a sve se češće događa da se ljudi zbog pretjerane vrućine doslovno sruše na ulici, rekao nam je Jurica Juričan, mag. sestrinstva, pomoćnik ravnateljice sestrinstva Zavoda za Hitnu medicinu Međimurske županije.-Povećanje broja intervencija u doba najveće vrućine je čak do 20 posto. Većinom se to stanje dodatno pogoršava kroničnim pacijentima, pogotovo plućnim bolesnicima, onima oboljelima od visokog tlaka ili dijabetesa. Pravila ponašanja po vrućinama već znamo, no svakako ih je uvijek dobro ponoviti. Potrebno je piti puno tekućine kako ne bi došlo do dehidracije, sunce i izlazak iz kuće prolongirati čak i do 19 sati navečer jer vrućina nerijetko doseže svoj vrhunac upravo u poslijepodnevnim satima. Ako morate izaći van, dobro se zaštitite kapom, sunčanim naočalama i kremom s visokim faktorom. Kod kuće, ako imate klima-uređaj, pokušajte da bude samo 7 stupnjeva hladnije nego je vani.

2 Aktualno 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 PODANKETAVUROM

HITNA POMOĆ ovog ljeta ima pune ruke posla Ubodi osa sve fatalniji za Međimurce

Josip Korent, Štefanec: Nikad nisam imao stvarno nikakve probleme kod nas u Međimurju s medicinskim osobljem. Ni s medicinskim sestrama, ni s doktorima, čak ni s pacijentima. Stvarno ih moram pohvaliti, svaka im čast! Empa�ja im je na mjestu. Franjo Ciglar, Mala Subo�ca: Skoro ni ne, možda ih je i bilo, ali ne zamjeram im. U većini slučajeva nije bilo problema i smatram da su doktori empa�čni. Jedino kad sam operirao karpalni tunel, bilo mi je malo neugodno. Dobio sam injekciju direktno u živac i nije prošla ni sekunda, već je doktor počeo operaciju. Osjećao sam intenzivnu bol, ali preživio sam. Empatija među medicinskim osobljem i pacijentima

- Neosporna je činjenica da se u tim bazenima u Draškovcu, za koje ni ne znam čemu služe, utapaju psi, ali i srne te lisice, ispričao nam je Mario Horvat iz Cirkovljana, inače jedan od najaktivnijih vijećnika preloškog gradskog vijeća Piše: Vlasta Vugrinec O nestanku pasa Cirkovljan i okolica bruje već duže vrijeme, ali nažalost, zbog (ne)razumljivog straha ili kako kažu: - Ne bi se šteli zamjeriti moćnicima pa nitko od vlasnika stradalih životinje ne želi istupiti u javnost. Stoga se uglavnom žale našem sugovorniku kojem su također nestali psi i to rasni čistokrvni gordon seter i labrador.

Na Veliku mešu hodočasti se u marijanska svetišta Velika Gospa ili kako se to kaže u Međimurju blagdan Velike meše svetkovina je Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. To ujedno i državni blagdan kad diljem Hrvatske vjernici hodočaste u marijanska svetišta. Ponajprije je to u Mariju Bistricu, neki odlaze i u Ludbreg , Lurd…Na ovaj dan katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojojPremariječi!”katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.Svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Sve ratove, glad, nevolje, napade hrvatski narod preživio je sklonjen pod zaštitnički plašt Majke Božje. Tome svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su ju iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su ju i “�idelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).UMeđimurju su Uznesenju Blažene Djevice Marije posvećene crkve u Belici i Svetoj Mariji, dok se proštenje slavi u Pušćinama i Svetom Martinu na Muri. (vv)

12. kolovoza 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vlasnici zubačama vade lešine svojih ljubimaca

- Ljudi su mi rekli nek si idem “na Kobalovu grabu pogledati psa”, kaže. Naime tako mještani nazivaju te bazene, dodaje Mario. Taj veliki i duboki bazen, ne znam koliko, jer je voda mutna, a najstrašnije je što je jako strm i obložen je glatkom, tamnom plastičnom folijom. I životinja u potrazi za vodom lako upadne i jednostavno se više može izvući. Kako kaže, premda je on sam mlad i u dobroj �izičkoj kondiciji, nije siguran bi li i sam izašao ako bi upao unutra. - Znam Cirkovljančana koji si je zubačama (grabljama) vadio uginulog psa, drugi je doma jurio po ljestve i dodavao psu da ga može izvući. Srećom tu je sve dobro završilo, no moglo je biti itekako kobno. Jer pas u prvo vrijeme nije htio na ljestve, a u svem tom manevriranju i sam se previše približio rubu pa je mogao upasti te se utopiti. No, te sreće nisu bili ostali čije je lešine mogao samo izbrojiti. A među njima bile su i dvije lisice. Što Kobalovesugrabe Kobalove grabe su nekadašnje zemljište Josipa Kobala iz Draškovca, a sada u privatnom vlasništvu �irme AAT Geoterme Draškovec koje je u stvari vječito gradilište budućih toplica o kojima se priča godina. Gradilište nije ograđeno tako da bi pristup životinjama bio onemogućen. Na službenom ulazu postavljena je rampa visine oko pola metra s natpisom kako je dozvoljen ulaz samo za djelatnike gradilišta. No, posjed graniči s poljoprivrednim površinama gdje ograda ne postoji i životinje, naročito divljač, bez problema mogu ušetati. Naravno, tabla s upozorenje njima ništa ne znači. U vrijeme ovih vrućina u potrazi za vodom, idu tamo gdje je ima pa i na taj po život opasni bazen.

UZBUNA i potraga za sedmogodišnjakom u Čakovcu sretno završila Došao s mamom po brata u vrtić pa nestao Stresna situacija na čakovečkom jugu događala se u popodnevnim satima 8. kolovoza kad se sedmogodišnje dijete udaljilo iz vrtića Žibeki. Kako nam je rekla ravnateljica Vrtića Anita Caban, srećom, sve je dobro završilo. - Majka je sa starijim sinom, sedmogodišnjakom, došla u vrtić po mlađe dijete. U trenutku kad ga je obuvala, stariji je otrčao iz vrtića. Odmah smo se svi dali u potragu, od našeg osoblja u vrtiću do susjeda i roditelja. Nakon sat i pol konačno smo ga pronašli i to na putu prema svojoj kući, ispričala nam je ravnateljica što se točno događalo tog popodneva.Utakvim situacija važna je sloga, što su dokazali svi sudionici te potrage. Dijete je srećom pronađeno zdravo i neozlijeđeno, a takva situacija može se dogoditi svakome. (dv)

UTAPALIŠTE PASA u Kobalovoj grabi u Draškovcu

BLAGDAN VELIKE GOSPE, 15. kolovoza

Tako su dva velika i nekoliko manjih bazena za njih sada spas. Problem je što je jedan od njih kobna klopka iz koje, ako upadnu, ne mogu izaći. Bazeni su, doznajemo, Mariju Horvatu iz Cirkovljana nestali su gordon seter i labrador Stravična fotograﬁja lešina živo�nja u stvari velike grabe u koje se odlaže iskopani materijal nastao tijekom radova. Kako ne bi došlo do njegova eventualnog prodora u zemlju ili podzemne vode, prekrivene su debelom folijom i još je navožena zemlja oko njih tako da izgleda kao da su na povišenom dijelu. Naravno, nepropusno tlo vrlo se lako napuni vodom koja nema kamo otjecati. Tzv. isplavni bazeni ograđeni su drvenom ogradom i bodljikavom žicom. Doduše, riječ je samo o trima žicama s međusobnim razmakom od oko 70 cm s time da je dio žice i potrgan. Drugim riječima, i nije neka prepreka za životinje niti pak za znatiželjnike kojih uvijek ima. Ne želimo ni pomisliti na djecu kojoj mašta radi 100 na sat i kojima su upravo takve stvari izazov. Pitanje pak kaj tko ima hodati po tuđem privatnom prostoru je tu doista suvišno jer ljudi idu u šetnju, vode svoje ljubimce koji se vole istrčati po polju, a divljač ionako ne poznaje pravne propise. Bazeni se čiste svaki mjesec Bazeni se čiste svaki mjesec. - Ma to oni svaki mjesec poberu lešine, koliko ja znam, kaže Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga. Psi hodaju, skitaju i naravno kad padnu unutra, po tom skliskom najlonu ne mogu izaći.Prema njegovim riječima, problem je u rukama rudarskog inspektora kojeg u Međimurju nemamo, već dolazi iz Zagreba. I Mario Horvat, zgrožen slikom plutajućih lešina, uputio je dopis Prijateljima životinja i državnom inspektoratu koji pak je sve proslijedio zagrebačkom Rudarskom fakultetu.Mario odgovor još nije dobio. S druge strane, preloški gradonačelnik najavio je ubrzanje radova na vječnom gradilištu u Draškovcu koji bi trebali riješiti sporne bazene. Pitanje je samo tko će prije odraditi svoj dio posla i koliko će se do tada još životinja utopiti i vaditi zubačama van.

- Sami s bolešću ne možete se boriti. To je onda izgubljena bitka, U prvom redu obitelj i ako to imate posloženo, ako je obitelj trebate pretjerano opterećivati, kaže dr. Vurušić

TEMA BROJAFoto: Zlatko Vrzan

4 Aktualno 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Ne liječi samo lijek i ljekovitaprocesuBolesnikuterapija.jeuliječenjaisvaka topla riječ liječnika, medicin ske sestre, kao i potpora i lju bav njegovih najbližih. Svatko je prije svega čovjek, koji ima svoj život, dušu, brige i osjeća je. O važnosti svake riječi koja mu se izgovori, empatiji, tako važnoj u procesu liječenja, po sebno ako se pojedinac bori s kroničnom bolešću, razgo varali smo s patronažnom sestrom Anom Slamek, mag. med. tech., koja svojim radom pokriva teren Belice i Male Subotice. Na to nas je potakla nesvakidašnja životna priča dr. Branimira Vurušića, liječ nika nefrologa, koji je iskusio što znači biti pacijent koji se suočio s teškim dijagnozama i koji je nam je otkrio iznimnu važnost podrške i ljekovitosti empatije u procesu liječenja. Svoje iskustvo liječnika i pa cijenta opisao je u knjizi Dvoj nost, a želja mu je da napiše još jednu o važnosti empatije. Ana Slamek, patronažna sestra iz ambulante u Belici, čim ju ugledate, poželite da vas ona hrabri u slučaju potre be. Od njezina topla osmijeha i iskričavih očiju padaju sve nepotrebne brane. Na pre poruku iz Doma zdravlja odazvala se našoj molbi da za naše čitatelje podijeli svoje iskustvo iz svakodnevnog ra da patronažne sestre i o tome koliko je ljekovita podrška bolesniku i njegovoj obitelji. Bolest pojedinca izjeda cijelu obitelj - Specifičnost patronaže je u tome da mi nikada nismo usmjerene samo na bolesni ka. Uvijek gledamo obitelj u cjelini, ističe naša sugovornica Ana. Nastavlja: - Ako je bo lestan pojedinac, bolesna je cijela obitelj, ne od zloćudne bolesti koju ima pojedinac, ali to stanje “jede” svakog člana obitelji. Nekome u toj situaciji treba stisnuti ruku i reći: Bu de dobro. Tu smo, budemo pomogli riješili. Nekad je onaj osmijeh kojim uđeš u kuću dovoljan da nekome uljepšaš taj dan, taj trenutak, jedan sat, možda tjedan. Jer upravo je to nekome vjetar u leđa koji ga vodi, nosi i tjera dalje. Patronažne sestre rade posao koji se vrlo razlikuje od posla bolničkih sestara jer mogu odvojiti dio vremena koji pacijentima posvete u kućnim uvjetima, gdje se sva ki čovjek najbolje osjeća. - Tu se čovjek puno lakše otvara nego u bolnici, gdje je kao pa cijent tek jedan u nizu. Dodaje: - Mislim da je patronažnim sestrama u ruralnim sredinama puno lakše funkcionirati jer smo mi njihove, poznaju nas, jer su nas vidjeli kod susjeda, u ambulanti ili su čuli za nas preporuke tipa: Ona ti po more, posluša, bude ti dala nekakvoga savjeta. Zbog toga nam se lakše otvaraju i potičemo ih na otvorene razgovore i komu nikaciju, pri čemu ih slušamo i čujemo što govore i čitamo između redaka. Neki ljudi su vrlo zatvoreni i počnu razgo varati nakon desetog posjeta. Ističe: - Otvaranje je jako važno u procesu liječenja. Nije sve u propisanoj terapiji koju dobiju kod liječnika. Pacijen te muči još puno toga, brige, koje nisu samo dijagnoza. Primjerice, muči ih to što su prepušteni sami sebi, što su djeca otišla. Zato im puno znači da se nekomu mogu izjadati. Često nam povjera vaju svoje probleme ako se uz nas osjećaju sigurno. A onda poteku i “one priče” od prije, kako je to bilo nekada. Najbolji savjet, kad sam prije devet godina odlazila iz bolničkog sustava u patronažu, dala mi je kolegica. Rekla mi je: Ana, najbolji “instrument” za rad u patronaži je jezik (komunikacija i povezivanje s pacijentima). Ne istrošiš se tu toliko u fizičkom radu, ko liko intelektualno i mentalno, kazala je Ana. Podrška jako utječe na ishode liječenja Objasnila nam je koliko na ishode liječenja utječe po drška obitelji, patronaže ili bliskih osoba. - Podrška jako utječe na ishode liječenja. Važan je taj osjećaj, ako si na kraju životnog puta, da nisi sam. To te vuče da ideš dalje, ako je obitelj dovoljno čvrsta, uz podršku sustava, bliskih oso ba ili susjeda. Zbog toga je jako bitno raditi na podršci i mentalnom zdravlju koje nam je često u toj cijeloj priči zapostavljeno. Stavlja se na margine, a zapravo je jako bitno da bude dio svakog liječenja.Otuda i naša usmjere nost ne samo na pojedinca već na cijelu obitelj. Često je najviše što možemo dati vrijeme koje im je potrebno, topla riječ podrške, stisak ruke uz osmijeh. Ponekad je dovoljno da znaju da smo tu, da ih slušamo, savjetujemo, educiramo, razgovaramo, a ne osuđujemo, već prihvaćamo i poštujemo, kazala je naša patronažnaKomunikacijasestra.je bitna za cjelokupnu zdravstvenu nje gu. Potrebno je odgovarati na dodatna pitanja, pojasni ti i objasniti. Uputiti članove obitelji gdje nabaviti potrebna pomagala za bolesnike, kome se javiti za što. Mi patronažne sestre jako smo povezane s obiteljskim liječnicima kojima prenosimo što se događa s pacijentom i što bi trebalo po duzeti. Objašnjavamo stanje u obitelji jer često nije najveći problem dijagnoza, nego na čin na koji funkcionira obitelj. Pacijenti prođu kroz bolnicu i ambulantu, ali u kućnim uvje tima, kroz razgovor, sagledate širu sliku i tad mnoge stvari postaju jasnije. Puno drugih faktora, a ne samo terapija i lijek utječu na ishod bolesti. Naglašava: - Mi, patronaž ne sestre uvijek se prilago đavamo pacijentu, na način koji njemu i njegovoj obitelji odgovara da riješimo nastalu situaciju ili problem, a ne ka ko bismo to kao patronažne sestre htjele. Kaže: - Ima kuća gdje možeš doći sa širokim osmijehom i biti ekstradobre volje, ali ima i kuća gdje moraš doći ozbiljna i uniformirana, po PS-u jer drugačije nema efekta. Potrebno je biti jako dobar psiholog u ovom poslu i znati procijeniti ljude, ali je najvrednije što drugome možeš dati je osmijeh i svoje vrijeme, kazala je patronažna sestra Ana Slamek. Dr. liječnikVurušić,kojije postao pacijent Koja je vjerojatnost da liječnik, nefrolog, šef odjela za dijalizu i sam završi kao neurološki pacijent koji će pri tom proći sve faze bubrežne bolesti uključujući dijalizu i presađivanje bubrega, čemu je prethodio rak? Statistič ki gledano jako mala, ali u stvarnosti sve to se dogodilo dr. Branimiru Vurušiću, speci jalistu nefrologu, kojeg mnogi bubrežni bolesnici pamte kao svog doktora dok ih je liječio u Županijskoj bolnici Čakovec. A on je osobna iskustva, suo čivši se s bolestima koje smo naveli u uvodu, kao liječnik koji je postao pacijent preto čio u knjigu i dao joj naslov Dvojnost.Izvelike životne boli če sto nastaju vrijedna literarna ostvarenja, a njegova knjiga upravo je takvo ostvarenje. Branimir Vurušić rođen je u Trogiru, ali ima međimurske korijene.-Imao sam lijepo djetinj stvo u tom gradu, gdje smo imali stan pokraj plaže, zbog čega sam prije proplivao nego prohodao. Trčkarali smo bo si po kaletama od svibnja jer turizam u to vrijeme još nije preuzeo grad. More se uvu klo u mene, ali zbog svojih međimurskih korijena godi nu za godinom dolazio sam na praznike u Međimurje, u Putjane. Kao klinac išao sam na pašu s kravama, radio na polju. Trogir i Međimurje moja su omiljena mjesta, mirisi mog djetinjstva koji ostaju. Jedan period života sam s roditeljima živio u Moskvi, gdje mi je otac dobio posao. Bio sam tamo četiri godine zbog preselje nja, započeo i studij medicine, ali sam se nakon tri godine prebacio na studij u Zagreb, uz položene ispite razlike. Ne znam zašto, oduvijek sam želio biti liječnik. U Zagrebu sam i specijalizirao i subspecijalizi rao na Rebru. Za tu kliniku sam vezan na poseban način, naprije kao “rebarski đak”, a kasnije i kao njihov pacijent. Kad sam se razbolio, opet sam došao na Rebro, gdje su me poznavali i liječnici i sestre iz vremena kad sam tamo dežurao kao liječnik na specijalizaciji. Bila su to druga čija vremena i odnosi između profesora i studenata odnosno, mladih liječnika, kazao je dr. Vurušić Ipak, karijeru je nastavio u Čakovcu koji ga je uvijek vukao.-Međimurje mi je bilo sudbonosna destinacija. Tu sam odradio staž i kao liječnik radio u seoskim ambulantama Macinec i Gornji Mihaljevec, što je bio lijep period jer sam imao dobru medicinsku se stru koja me naučila admi nistraciju koja se ne uči na faksu, kako ispuniti recept ili uputnicu. Ipak, nisam se vidio u općoj praksi, zanimala me je interna medicina. Tim više što se pojavila naznaka da će se otvoriti odjel dijali ze u čakovečkoj bolnici. Na razgovor me pozvala dr. Azra Kovačić Petrović i pitala bih li htio biti u toj ekipi. Bilo je to 1982. godine, nakon čega smo otišli na edukaciju na Rebro i 11. studenog 1985. otvorili odjel dijalize i započeli nešto novo, sjetio se tih događaja. Čakovec i Rebro sudbinske destinacije Nastavlja: - Za vrijeme specijalizacije profesor na Re

LIJEKOVI I TERAPIJE saveznici su podrška

Ne liječi samo već i topla koja izlazi

512. kolovoza 2022. Aktualnowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dr. Branimir Vurušić svoje iskustvo liječnika i pacijenta pretočio je u knjigu Dvojnost Pisana da jeoboljelima,pomognealiispaladivnaliteratura

Knjigu je izdao uz pomoć Hrvatskog društva nefrologa, kao njihov doprinos na jednoj konferenciji, ali joj je sudbina puno šira. Prevedena je i na engleski čime joj se otvara put u svijet. Izričaj kojim je pisana duboko je lirski i literaran. Kad ju uzmeš u ruke, uvuče te u čitanje da se ne možeš odvojiti od nje dok ju ne pročitaš u dahu. Dr. Vurušić imao je čast da mu na promociji bude i Slavenka Drakulić, naša najpoznatija suvremena književnica u svijetu i sama dva puta transplantirana, koja se o njoj pohvalno izrazila. Posebno mu je drago i mišljenje nefrologa svjetskog glasa, prof. Raymonda Vanholdera, koji mu je u osobnoj poruci također istaknuo literarnu vrijednost knjige.

izlazi iz usta

bru me pitao bih li ostao tamo raditi, ali sam odbio. Ovdje me čekala obitelj, ali i profesionalni izazov. Profesoru sam odgovorio: - Ovdje bih Vama do 50. godine “nosio kofere”, a u Čakovcu me čeka nešto novo i veliki izazov. Čestitao mi je na tome i kazao: To je prava odluka. I tako sam na Odjelu nefrologije i dijalize koju smo polako razvijali ostao do mirovine. Bilo mi je ugodno i lijepo raditi s tom ekipom, koja polako odlazi u mirovinu. Sastajemo se, ali ne odlazim u bolnicu jer oni imaju svoje, a ja svoje vrijeme. Odjel sam vodio, valjda, dvadesetak godina, a pacijent sam postao prije 14 godina. Do tada sam vodio aktivan rekreativni život, biciklirao, penjao se, ronio u moru, a onda sam osjetio da gubim snagu. Počeo sam si raditi pretrage i otkrio da se nešto događa na kostima. Ispostavilo se da se radi o raku jedne žlijezde na vratu, paraštitnjače, a uz to i raku štitnjače. To sam operirao na Rebru. Malo Proživio sam jedno “grdo” razdoblje od pet godina života u kojem sam mislio da će me “vrag Uslijediloodnijeti”.jenovoizazovno razdoblje, kad sam sebi na ultrazvuku otkrio i tvorbu na bubregu. Zamolio sam kolegu da to pogleda i otkrio rak bubrega, koji je bio operativno odstranjen. Ali zbog svih već spomenutih bolesti koje su me obuzele i ostatni bubreg bio je pogođen i gubio je funkciju, pa sam morao početi s dijalizom. Prvo sam odabrao dijalizu koju sam si sam radio kod kuće. Bilo mi je daleko lakše jer sam liječnik, ali može to naučiti i svatko onaj tko to nije, uz određene uvjete u kući. No, ističe: - Ne želim previše govoriti o bolesti, nego o tome kako se s njome suočiti i živjeti jer se na staro ne možete vratiti, pogotovo ako će vas bolest pratiti do kraja života. Kao liječnik s time sam se susretao čitav profesionalni dio života, pa mi kao pacijentu nitko nije trebao objašnjavati statistiku ni preživljavanje. To je moja prednost i prokletstvo. Život u bolesti ima smisla Knjigu Dvojnost napisao sam prije svega da pokažem kako život ima smisla. Premda ste bolesni i granice su vam sužene, unutar tih granica morate naći prostor za dostojanstven i koliko možete kvalitetan život. Te riječi imaju posebnu autentičnost jer ih izgovara čovjek koji je prebolio rak, obje vrste dijalize: onu koju je radio sam kod kuće i onu bolničku i na kraju i transplantaciju bubrega, a ujedno je i liječnik za bubrežne bolesti.

sam zakasnio na liječenje jer sam paralelno rješavao neke druge obveze pa sam zanemario sebe. Kalcij koji se nakupio u tijelu pao je prenisko pa sam se našao u životno ugroženoj situaciji zbog čega sam mjesec dana proveo na intenzivnoj. Tog tegobnog razdoblja života ne želim se sjećati. Tada sam se sreo s pojmom konačnosti i lomljivosti života i potpuno jasno shvatio njegovu krhkost. Iz tog iskustva izvukao sam se shvativši da tom stanju treba dobro pristupiti.

- Pokušao sam u knjizi opisati s čime ćete se susresti ako obolite jer vas nikad nitko nije naučio kako biti kronično bolestan i da će bolest biti sastavnica vašeg života. Kako prihvatiti bolest i kako svoju okolinu obavijestiti o tome jer se sami s bolešću ne možete boriti? To je onda izgubljena bitka, nemoguća misija. Morate imati nekoga tko vas podržava. U prvom redu obitelj i ako to imate posloženo, ako je obitelj uz vas i shvati vaše probleme, onda je lakše, premda ih ne trebate pretjerano opterećivati, kaže dr. Vurušić.Naglašava: - Meni je najgori i najteži trenutak u toj bolesti bio kako reći svojoj supruzi, djeci, bratu, stricu. Kako iz dinamike u kojoj sam živio priznati da sam ozbiljno bolestan. Napravio sam grešku da sam to skrivao koliko sam mogao, premda to nije moguće sakriti jer oni to osjete. Kad to nadvladate, ulazite u jedan drugi svijet koji može razumjeti samo bolestan čovjek. Knjigu sam napisao da naglasim greške koje sam radio. Nikom ne želim docirati što mora napraviti jer bolest je individualna. Iako postoji protokol liječenja za svaku bolest, ne možete ga primjenjivati robotski, nego svakom čovjeku pristupiti na svoj način. Uloga liječnika nije naređivati, nego savjetovati tako da pacijent prihvati vaš savjet. Dr. Branimir Vurušić knjigu Dvojnost napisao je nakon što je iza sebe imao već izdane zbirke pjesama. - Počeo sam pisati dosta kasno, nakon 60. godine. One su bile moj svijet u kojem sam sebi postavljao pitanja i davao odgovore. Našao sam izričaj koji mi je bio potreban. Pjesme sam vrlo lako pisao, kao da ronim. Jako su se svidjele mojoj doktorici na Rebru kojoj sam odlazio na kontrole pa mi je predložila da opišem status liječnika nefrologa koji je obolio od nefrološke bolesti i to iskustvo podijelim u knjizi. Međutim to nije poezija, već proza, zbog čega sam nakratko ustuknuo. Ali u sat vremena vožnje od bolnice u Zagrebu do Čakovca već sam stvorio jasnu konstrukciju u glavi kako ću pisati. Nakon toga rečenice su išle same. S time da ja nisam sklon ispravljanju. Bila je to sudbina jer sam s

TERAPIJE samo su dio procesa liječenja, ne manje važni i ljubav kojom su bolesnici okruženi bitka, nemoguća misija. Morate imati nekoga tko vas podržava. uz vas i shvati vaše probleme, onda je lakše, premda ih ne doktoricom kliknuo. Pri tom želim naglasiti važnost empatije između liječnika i pacijenta. Neistražene su dubine njezine moći prilikom liječenja za pacijenta. Nije sve u lijekovima i aparaturi. Jako puno se skriva u placebo-efektu, pogotovo ako liječnik nađe zajednički jezik s pacijentom. Međutim, morate kao profesionalac biti oprezni da ne prijeđete granicu pa postanete preosjetljivi na pacijenta jer pritom gubite objektivnost prema njegovim problemima. Zbog toga ću sigurno napisati i knjigu o empatiji. Sudbina je htjela da imam pogled s obiju strana bolesti: liječnika i pacijenta. Sada znam greške koje sam radio kao liječnik i sada bih im drugačije pristupao jer bolest na određen način i obogati, natjera da počnete razmišljati daleko dublje nego kad ste zdravi. Tada mislite da je čitav svijet vaš, a ni vi niste svoji jer ima sila koje su jače od vas, kaže ovaj doktor koji je iskusio svu težinu bolesti, ali ju je usmjerio u stvaralačku moć riječi.

samo lijek topla riječ

Fijolinin veseli štand na kojem su se prikupljale donacije

LIJEPA STRANA PORCIJUNKULOVA: Fijolina prikupljala donacije za udomljenu djecu iz Međimurja Djeca će se okupati ispod

Pelješkog mosta!

Kad počnete gristi sve oko sebe, vrijeme je za odmor Kad je vrijeme za odmor? Kad se ujutro probudite, a umorniji ste nego kad ste legli, grizete sve oko sebe doma i na poslu. To je jasan znak da se maknete i resetirate. Uobičajeni ljetni odmor traje dva tjedna u komadu bilo korištenjem kolektivnim odmorom bilo naizmjenično s kolegama. Dakle, kako god, trebate život planirati tako da ne počnete kolabirati i gristi prije planiranog odmora. A tada se odmoriti od ljudi, okoline i problema koje gulite svakodnevno. Bit odmora je odmaknuti se, a ne zatrpati novim obvezama. No zanimljiv je fenomen suvremenog čovjeka, da ga i tijekom godišnjeg odmora “pere” krivnja zbog toga što “ne radi Trenutniništa”.društveni model stvorio je kalup ponašanja u kojem uvijek morate biti prezaposleni i izvrsni. Sposobni obavljati tisuću stvari, biti uvijek dostupni, neumorni, uvijek raspoloživi i nikad zlovoljni. Danas je društveno neprihvatljivo govoriti da postoje problemi. Ta riječ je prognana iz društvene konverzacije. Postoje samo izazovi “koji su prilika za nešto novo”. Nije poželjno biti neraspoložen ni tužan, potrebno je biti pozitivan. To se trenira kao mišići u teretani. Pozitiva je postala univerzalni lijek za sve situacije, jer “pozitivnom energijom” prizivate pozitivne događaje. Tako su izazov i pozitivna energija “sveto pismo” novog svjetskog poretka. Osim što pozitivna energija nije u stanju zaustaviti koronavirus, in�laciju i rat u Ukrajini. Zagovornici tih čarobnih riječi drže ih na pijedestalu kao novi sveti gral. I uz to kao i svi drugi vjerski fanatici smatraju da je problem u tome što svi dovoljno ne vjeruju u njih da se te čarobne riječi, taj njihov sveti gral i obistini. Doduše, takvi sebe kao fanatike nove vjere ne doživljavaju, već se smatraju naprednim dijelom čovječanstva. U duhu tolerancije ako ih i ne doživljavamo, nemojmo ih osuđivati. Nek’ se svatko drži svojih uvjerenja i pusti druge da žive, jer sve drugo vodi u rat: u obitelji, �irmi, državi. Svijet je uvijek pun kriza, problema, loših događaja i vijesti, ali s druge strane i ljepote i dobrih djela i istinski vedrih ljudi. Odmor služi tome da pustimo mozak na pašu da bismo nakon toga lakše prigrlili svakodnevicu.

Piše: Božena bozena.malekoci@mnovine.hrMalekoci-Oletić

Pomoću Fijolinina šarenog štanda prikupljeno je preko 10 tisuća kuna kako bi udomljena djeca otišla na jednodnevni izlet Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko privatnaVrzan,arhiva Čini dobro i dobro će ti se vratiti, stara je poslovica koju znaju i brojni Međimurci koji su nesebično sudjelovali u donacijama u vrijeme Porcijunkulova. Kako bi djeca iz udomiteljskih obitelji diljem Međimurja otišla na more, pobrinula se humanitarno-glazbena udruga Fijolina koja je kao i svake godine na svom veselom i šarenom štandu prikupljala donacije. Svrha je svake godine ista –prikupiti sredstva koja onda idu u dobre ruke. Pomažu djeci bez roditeljskeadekvatneskrbi Fijolina je glazbeno-humanitarna udruga za pomoć djeci bez roditelja ili adekvatne roditeljske skrbi te bolesnoj i siromašnoj djeci i mladima. Prilika je to za mlade glazbenike, književnike, likovne umjetnike, fotografe, videoproducente ili glazbene producente da radeći ono što vole, pomognu djeci i mladima bez roditeljske skrbi. Ove su godine predsjednik Fijoline Matija Bogdan i jedan od osnivača Nenad Peršak, koji je svakodnevno na štandu svirao međimurske pjesme, dogovorili suradnju s Udrugom udomitelja Međimurske županije na čijem je čelu Marina Hoblaj iz Murskog Središća. Ona je sa svojim suprugom Vladom po udomiteljstvu poznata ne samo u Međimurju već i u ostatku Hrvatske. Dogovorili su da će ovogodišnje donacije s Porcijunkulova omogućiti Marina Hoblaj, predsjednica Udruge međimurskih udomitelja u društvu svoje djece udomljenoj djeci da odu na jednodnevni izlet na more. Na području Međimurske županije djeluje oko 30 udomiteljskih obitelji te je obuhvaćeno stotinjak djece koja su smještena kod njih. Marina kaže kako nažalost ima više potrebe za udomiteljima, ali ljudi nisu previše zainteresirani za taj plemeniti poziv. Udomitelji i Fijolina surađuju deset godina Suradnja Fijoline i udomitelja traje već deset godina. Zajedno se podupiru u brojnim projektima, a sve kako bi se djeci, bolesnoj, udomljenoj ili jednostavno potrebitoj pomoglo u svim aspektima. Ove je godine prikupljeno rekordnih 10.319,94 kuna. Donatori su na štandu mogli zauzvrat uzeti Fijolinin CD s međimurskim pjesama koje je otpjevala Teta Liza ili drugi koji je snimio Ivač, balone, kao i razne narukvice ili lutkice koje izrađuju međimurski branitelji. Odlazak na more djeca već jedva čekaju. Mnogima će to biti prvi put da odu van Međimurja. U razgovoru je rečeno da će posjetiti novootvoreni Pelješki most. Marina Hoblaj ovim putem zahvaljuje Fijolini, svim volonterima i donatorima koji su svojim nesebičnim činom omogućili ovaj izlet.

6 Gospodarstvo 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 POGLED ODOZDO

AGRA, međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam u Gornjoj Radgoni 60. obljetnica u svjetlu najboljih sajamskih godina Predstavljanjem vrhunskih tehnologija,poljoprivrednihmehanizaci-je,opremeisredstavazapoljoprivredu,šumarstvo,vinarstvoiproizvodnjuhrane,uGornjojRadgonisvojavrataod20.do25. kolovoza otvara Međunarodni hrambenipoljoprivredno-pre-sajam. S brojnim izlagačima i posjetiteljima Sajam će ove godine proslaviti svoj šezdesetgodišnji jubilej u svijetlu najboljih sajamskih godina. Posjetitelje će oduševiti predstavljanjem vrhunskih poljoprivrednih tehnologija, s mehanizacijom, opremom i sredstvima za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Stručno vođenim izložbama životinja posjetiteljima će se predstaviti najbolja uzgojna dostignuća, a uz to pozvat će vas u raskošne sajamske vrtove s najboljim prirodnim praksama. Vrhunski izlagači ponudit će inovativna digitalna rješenja, najnoviju tehnologiju i vodeće svjetske brendove poljoprivrednih i šumarskih strojeva i opreme. Na raspolaganju će biti sjeme, sadnice, sredstva za njegu i zaštitu životinja i biljaka, oprema za prehrambenu industriju i gastronomiju te ambalaža. Predstavit će se vrhunski usjevi i prehrambeni proizvodi iz prehrambeno-prerađivačke industrije i dopunskih djelatnosti gospodarstava.poljoprivrednihVinska dvorana ponudit će vina, vinogradarsku i vinarsku opremu. Prikazat će se i bogat program izgradnje objekata za poljoprivrednu djelatnost kao i opreme za uređenje okućnica i okoliša stambenih objekata. Sadržajni naglasak bit će usmjeren na Europsku godinu mladih i Međunarodnu godinu ribarstva i akvakulture.Popratni i društveni program obilježit će natjecanje šumoposjednika u radu motornom pilom, natjecanje u plesanju polke, demonstracija vođenja teladi koju će raditi najmlađi uzgajivači, susret starodobnih traktora Steyr i brojna druga sajamska događanja. Zemlja partner sajma AGRA ove godine bit će Japan. Sajam AGRA, koji zajednički kreiraju vodeće institucije slovenske vlade, strukovne i ostale organizacije, obećava i druge zanimljive nacionalne i regionalne prezentacije. (vv)

CIMERMAN

712. kolovoza 2022. Gospodarstvowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 PREGLED PO općinama i gradovima – tko je najpoduzetniji Sveti Martin na Muri i Kotoriba iskaču kao međimurski tigrići

- U Kotoribi, koja je donedavno djelovala gospodarski uspavano, poduzetnici su lani investirali 38,7 milijuna kuna, a u Svetom Martinu na Muri, koji se gospodarski razvija tek od 600prihodeostvarilipoduzetniciosamostaljenja,hrvatskogsulaniukupneodskoromilijunakuna

MEĐIMURJA savjeti@savjetovaliste.infowww.savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati) Rang-lista gdje se ostvaruju najveći prihodi u kunama 1. Čakovec 8.633.423.795 2. Prelog 2.289.950.180 3. Donji Kraljevec 1.477.477.491 4. Nedelišće 1.254.257.381 5. Kotoriba 694.146.520 6. Sveti Martin na Muri 595.723.117 7. Mursko Središće 487.168.571 8. Mala Subotica 470.604.221 9. Šenkovec 444.021.893 10 Belica 307.548.199 mjesta redom su rangirane: Štrigova sa 77, Pribislavec sa 74, Belica sa 74, Selnica sa 65, Podturen sa 61, Kotoriba

Rang-lista

Piše: Božena Malekoci-Oletić U Međimurskoj županiji ukupno posluje 3620 �irmi i od toga 1421 u Čakovcu, a ostale su raspršene u svim ostalim gradovima i općinama diljem Međimurja. Svaka pa i najmanja općina u Međimurju ima na svojem području poduzetničku aktivnost.Među prvih pet su tri grada i dvije općine. Čakovec je, kao što smo već istakli, na prvom mjestu. Odmah iza Čakovca je najveća međimurska općina Nedelišće s 306 �irmi, a za vrat joj puše grad Prelog s 300 �irmi. Mursko je Središće sa 176 aktivnih �irmi na četvrtom mjestu, a Donji Kraljevec na petom mjestu sa 143 �irmama. Od šestog do 10. mjesta su redom Strahoninec sa 102 �irmama, Sveti Juraj na Bregu sa 102, jednako kao i Sveti Martin na Muri. Iz njih je prigradski Šenkovec sa 100 �irmi i Mala Subotica s 92. Od jedanaestog do 20. Gospodarska zona u Svetom Mar�nu na Muri (Foto: mz) Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr DRUŠTVO POTROŠAČA s 58, Goričan s 58, Domašinec s 57, Donja Dubrava s 45, Gornji Mihaljevec s 45, Sveta Matija s 42, Orehovica s 38, Vratišinec s 33, Donji Vidovec s 21 i Dekanovec sa 17 �irmi. U preloškim firmama 3.866 zaposlenih Sve �irme zajedno lani su zapošljavale su 30.333 djelatnika, od čega je otprilike trećina, odnosno 12.512 osoba radila u Čakovcu. Odmah iza Čakovca po broju zaposlenih na rang-ljestvici je Prelog s 3.866 zaposlenih. Na trećem mjestu je Nedelišće s 2.009 zaposlenih. Na četvrtom mjestu je Donji Kraljevec s 1.981 zaposlenim, Mala Subotica s 1.604 zaposlena, a Mursko Središće ima 1.290 zaposlenih na svom području.Najmanje zaposlenih na svojem području ima Sveta Marija, 105 zaposlenih u 42 �irmama, iz čega proizlazi da tamo posluju mali i mikropoduzetnici.Najveće ukupne prihode ostvaruju poduzetnici iz Čakovca gdje je i najveća koncentracija gospodarske aktivnosti. Ukupno su lani ostvarili preko 8,6 milijardi kuna. Prelog je drugi na ljestvici gospodarske snage po ostvarenim prihodima s iznosom od skoro 2,3 milijarde kuna ostvarenih prihoda. Poduzetnici s područja Donjeg Kraljevca ostvarili su ukupne prihode u iznosu od skoro 1,5 milijardi kuna, a s područja Nedelišća ukupne prihode u iznosu od preko 1,25 milijardi kuna. Po ostvarenim prihodima iskočili su i poduzetnici s područja Kotoribe s ukupnim prihodima od skoro 700 milijuna kuna. Zanimljivo je da je Sveti Martin na Muri koji do osamostaljenja Hrvatske praktički nije imao nikakvu industriju po gospodarskoj snazi preskočio Mursko Središće. Poduzetnici s područja Svetog Martina na Muri ostvarili su ukupne prihode od gotovo 600 milijuna kuna, a susjedno Mursko Središće nešto više od 487 milijuna kuna. U odnosu na Prelog to su pet puta manji ukupni prihodi, što govori da najmanji međimurski grad još mora poraditi na svojoj gospodarskoj snazi. Za ilustraciju, u Prelogu su lani ukupne investicije u gospodarstvo iznosile 30,8 milijuna kuna, a u Murskom Središću 13,9 milijuna kuna. U Čakovcu i prstenu najveća koncentracija gospodarske snage Apsolutno u najvećem iznosu investirano je u Čakovec u iznosu od 434 milijuna kuna.Investicije u Nedelišću iznosile su preko 74 milijuna kuna. Zanimljiva je i Kotoriba gdje je lani investirano skoro 39 milijuna kuna. U Strahoninec su investirana 32,7 milijuna kuna, u Svetom Martinu na Muri investicijski val donio je 13,2 milijuna vrijednih investicija. Lani je u investicijama iskočila Belica gdje su investicije iznosile blizu 10 milijuna kuna. Jedina općina u koju poduzetnici lani nisu investirali ni jednu kunu je Vratišinec.Premda je Međimurska županija gospodarski poprilično decentralizirana i �irme i radna mjesta raspršena su po svim općinama i gradovima, ipak, najveća koncentracija gospodarske snage je u Čakovcu i u prstenu općina oko njega; Nedelišću, Strahonincu, Pribislavcu i Šenkovcu te Maloj Subotici, gdje je ukupno ostvareno preko 11 milijardi od ukupno ostvarenih 18,5 milijardi prihoda svih poduzetnika u Međimurskoj županiji. Pri tome samo na Čakovec otpada 8,6 milijardi ostvarenih ukupnih prihoda. Prelog koji je po gospodarskoj snazi drugi do Čakovca ostvaruje četiri puta manje ukupne prihode u iznosu od 2,2 milijarde kuna. gdje se lani najviše investiralo Čakovec 434.459.306 Prelog 74.227282 Kotoriba 38.788.604 Donji Kraljevec 32.756.355 Mursko Središće 13.971.267 Sveti Martin na Muri 13.247.357 Belica 9.949.780 Strahoninec 4.063.858 Šenkovec 3.917.199 Štrigova 2.672.485

Imate li i vi svoje fotogra�ije na temu međimurske prirode i rado biste ih predstavili javnosti? Šaljite ih putem obrasca fotogra�ija mjeseca na mrežnoj stranici Međimurske prirode ili u rubrici Tvoj doživljaj mrežne stranice Centra za posjetitelje Med dvemi vodami. Međimurska priroda svoje fotosuradnike nagrađuje prigodnim poklonom.

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće Gajeva 5 Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE VITO BEGOVIĆ, mladi fotograf iz Goričana

U Dubrovniku će mi nedostajati vodomar!

8 Život u Međimurju 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Piše: Josip josip.simunko@mnovine.hrŠimunkoGLOBALNO I LOKALNO Prije četrdeset godina u Hrvatskoj su četiri radnika radila za jednog umirovljenika, danas je taj omjer svega 1,33 radnika. Ako bi se taj omjer izjednačio, to bi značilo kolaps međugeneracijske solidarnosti. Opet spašavaju Istarska županija s omjerom 1,84 u korist radnika, Međimurska županija s omjerom 1,71

školujetektivskimmladikrajunaćigradove,ditipovoljnoidućimzaujuniskimzapravomeđimurskihdućnost.krajaradnikaprepričavakraju.gospodarstvautjecatidovoljno,Radnikadavcijetražedobro.odomjerjeistočneužupanijaDubrovačko-neretvanskaisomjerom1,67koristradnika.NašežupanijekaoštoVukovarska,imajutajgotovoizjednačen1,08,štodakakonijeDanassemladiradnicisvijećom,donedavnotobilodrugačije,poslo-subiliuprednosti.naprostonemaštoćesvakakonabudućirazvojunašemKaokuriozitetsebijegnekolikoNepalacaiznašeguboljunjemačkubu-Zasamstandardradnikajetodobrojertvrtkesplaćamavišenema-štotražitiuMeđimurjunarednimgodinama.Noozbiljanrazvojkrajaugodinamatojene-jerćetvrtkegra-svojepogoneuzvećetamogdjemoguradnusnagu.Ovihsedanaunašemdogodioistinitslučajradnikspravimde-zapletom.Mladičovjekzavršiosrednjuzadanaspro�itabilno

I U VARAŽDINU,

Piše: Roberta Radović Uorganizaciji Međimurske prirode posljednje srpanjske subote održano je ptičarenje na poučnoj stazi Svetomartinska Mura. Kišne kapi nisu obeshrabrile ptičare svih uzrasta da se okušaju u toj zanimljivoj rekreativnoj aktivnosti u prirodi. Iz Goričana je stigao i osamnaestogodišnji Vito Begović koji je iz svoje naprtnjače izvadio zavidan fotoaparat brenda SONY. U kratkom razgovoru s njime, saznali smo kako svoju strast prema fotogra�iranju želi pretvoriti u budući poziv. - U svijet fotogra�ije privukao me Petar Sabol. Kad sam na Instagramu prvi put vidio njegove fotogra�ije, nisam mogao sakriti svoje oduševljenje. Sve imaju taj neki „vau” faktor. Kupio sam tada svoj prvi fotoaparat brenda SONY. Danas mi je Petar dobar prijatelj. Volim kad uspijemo uskladiti vrijeme i kad odem s njime na teren. Ta naša fotografska druženja pamtim po dobrim šalama i odličnoj atmosferi. Nađemo se na nekoj lokalnoj šoderici, razmijenimo fotogra�ije, mišljenja i iskustva. - Zašto su upravo ptice većinom tvoja opsesija kod fotogra�iranja? - Ptičji svijet oduvijek me fascinirao. Pogotovo vodomar zbog svojih vibrantnih, izražajnih boja plave i narančaste. I zbog te njegove brzine i spretnosti. Zato na svom ruksaku u kojem nosim opremu uvijek imam bedž vodomara. Darovala mi ga je moja profesorica biologije Monika Cindrić. - Na tvojim fotogra�ijama neizbježni su i kadrovi iz okolice Goričana, zar ne? – Naravno, često odlazim u šetnje i fotogra�iram. Najviše se opažaju vrapci, svugdje su. Naučeni su na ljude i ne boje se previše. Imamo i puno bijelih roda, tako da sam napravio par sjajnih fotogra�ija u kojima one ponosno poziraju. Nailazim i na vodomare, bijele pastirice. Najviše fotogra�iram ptice i vjerujem da ću se u toj domeni fotogra�ije u budućnosti višeVrhunskimeducirati.fotografom ne postaje se preko noći. Potrebno je mnogo učenja i rada na terenu, što Vito itekako dobro zna: - Nisam pohađao nikakav fotografski tečaj. Najviše se educiram na internetu. Ove jeseni krećem i studirati. Upisao sam preddiplomski studij Mediji i kultura društva na Sveučilištu u Dubrovniku. U tom ću kraju imati stvarno veliku bioraznolikost ptičjeg svijeta. Jedino će mi nedostajati vodomar, uz smiješak najavljuje nastavak svog obrazovanjaSiguranVito.je da će mnogo naučiti o fotogra�iji, videogra�iji i audioprodukciji te predstavljati određene teme široj javnosti. Trenutno svoje fotografske uratke objavljuje na Instagramu pod nazivom Vitografy gdje objavljuje svoje fotogra�ije koje su mu drage. Vito ima još jedan hobi –glazbu. Voli svirati i ponekad nešto otpjevati. Izdvaja svoj posljednji nastup u svojoj školi, Srednjoj školi Čakovec, na maturalnoj svečanosti. Tad je prvi put pustio svoj glas na pozornici, a do tada su ga većinom samo vidjeli i čuli za klavirom. Sigurni smo da će tako kreativna osoba željna znanja u svom budućem školovanju i kasnije profesionalnoj karijeri polučiti sjajne rezultate.

Slučaj mladi radnik zanimanje, rad i programiranje na CNC-stroju u metalnom sektoru. Ponuđen mu je posao u jednoj velikoj tvrtci, no uz uvjet da najprije odradi koji mjesec na drugom radnom mjestu. Mladi je radnik to odbio jer je već preko svojih prijatelja gledao prema zapadnim zemljama. U međuvremenu je započeo namještati svoj stan, a stigla je i povoljna ponuda za posao iz mjesta gdje je živio, zasad bez pozitivnog ishoda. Za nekoliko dana je na pravi detektivski i misteriozan način došlo do još jednog obrata. Umjesto da on piše molbe za posao, k njemu je osobno došao šef proizvodnje jedne druge velike ugledne tvrtke i ponudio mu posao u našem kraju, uz bene�icije, poput prijevoza na posao, sve dok si mladi radnik koji je tek postao punoljetan, ne nabavi prvi automobil.

- Kamo god sam se okrenuo, opazio sam neku novu zanimljivu vrstu, oduševljeno je komen�rao doživljaj promatranja p�ca

Vito u slobodno vrijeme konobari i radi na drugim studentskim poslovima kako bi uštedio za vrhunsku fotografsku opremuŠaljite prirodemeđimurskefotografijenam

Zasad se ne zna što je mladi radnik odabrao, slučaj još nije završen. Zapravo još nije odlučio gdje će raditi, no sigurno je da će uskoro prihvatiti njemu najbolju ponudu, čini se, ipak u Međimurju.

Požari ovog vrućeg ljeta ne zaobilaze ni naš kraj. Naši vatrogasci su 10. kolovoza imali pune ruke posla. Po sebno je opasan bio požar trave i raslinja u Grabanica ma u Nedelišću gdje je vatra prijetila vikendicama. Djelo mično je nagorjela i lovačka čeka. Požar su skoro tri sata gasili pripadnici DVD-a Čre čan, Slakovec, Strahoninec, Gornji Hrašćan, Nedelišće, Dunjkovec i JVP-a Čakovec s pet vatrogasaca i trima vozi lima. (dv, foto: Zlatko Vrzan) Mještani su u strahu promatrali veliki požar ČAKOVEČKA CESTA bila im poligon za bježanje Izašli iz auta i dali se u bijeg policiji

Strašan prizor smrskanog motora u kanalu na samom ulasku u naselje Štaglinec u Podravini

912. kolovoza 2022. Crna kronikawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 CESTA ODNIJELA još jedan mladi život motorista Ivan (25) iz Kotoribe poginuo pri povratku s roštilja Kotoribu je u crno zavila strašna vijest o smrti njihova sumještanina I. P. (25) koji je protekle nedjelje u 15:30 motorom sletio s ceste na samom ulasku u naselje Šta glinec u Podravini. Kako je izvijestila podravska polici ja, vozač suzukija čakovečke registarske oznake je uslijed neprilagođene brzine kreta nja motociklom sletio van kolnika, udario u prometni znak te u odvodni kanal. Vozač je prevezen u Opću bolnicu Koprivnica, gdje je od zadobivenih ozljeda pre minuo. Po nalogu Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu određena je ob dukcija.Kako doznajemo, mla dić iz Kotoribe te je kobne nedjelje bio kod prijatelja na roštilju. Nakon toga se trebao vratiti u Austriju gdje je radio. Poginuo je par sekundi nakon što je izašao iz prijateljeva dvorišta.(dv,foto: epodravina/ Vedran Tkalec)

VELIKI POŽAR niskog raslinja u Nedelišću Vatrogasci obranili vikendice u Grabanicama

U nedjelju, 7. kolovoza 2022. godine u 1 sat i 55 minuta u Čakovcu, u Kal ničkoj ulici, prilikom nad zora cestovnog prometa policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec pokušali su zaustaviti ford mondeo, čakovečkih regi starskih oznaka. Budući da se nepoznati vozač nije zaustavio na upućene zna kove policijskih službenika pomoću svjetlosnih i zvučnih signala sa službenog vozila te svjetlosne natpisne ploče stop-policija, policijski služ benici krenuli su u potjeru za odbjeglim vozilom. U 2 sata i 5 minuta u Iva novcu, u ulici Gornji Vidovec, odbjegli vozač zaustavio je automobil te su iz njega istr čale dvije osobe i pokušale pobjeći.Policijski službenici uz uporabu sredstava prisile savladali su osobe koje su po kušale pobjeći te ih priveli u policijsku postaju.Provjerom identiteta utvrđeno je da se radi o 25-godišnjaku i 60-go dišnjaku, dok je kriminali stičkim istraživanjem utvr đeno da je ford mondeom upravljao 60-godišnjak bez položenog vozačkog ispita te je tijekom opisanog policij skog postupanja počinio više prekršaja iz Zakona o sigur nosti prometa na cestama. Vozač (recidivist u počinjenju prometnih prekršaja) je uhi ćen te uz optužni prijedlog doveden na Općinski sudu u Čakovcu (Prekršajni odjel), gdje mu je nakon saslušanja dežurna sutkinja odredila za državanje do 15 dana, nakon čega je predan u zatvor u Varaždinu. Ujedno, policijski službenici od 60-godišnjaka privremeno su oduzeli osob ni automobil kojim je počinio opisane prometne prekršaje.(dv) PIROMAN u Čakovcu Namjerno zapalio travu i nisko raslinje Dana 9. kolovoza 2022. u 12:14 sati Operativno-ko munikacijski centar PU me đimurske zaprimio je dojavu dežurnog djelatnika Javne vatrogasne postrojbe Ča kovec iz koje proizlazi da je u Čakovcu u Sajmišnoj ulici, nedaleko od skladišta trgovačkog poduzeća speci jaliziranog za prikupljanje i preradu sekundarnih siro vina, nepoznati muškarac zapalio suhu travu i nisko raslinje.Brzom reakcijom poli cijskih službenika Policijske postaje Čakovec pronađena je muška osoba koja bi pre ma opisu odgovarala osobi koja je izazvala požar na na vedenoj lokaciji. Budući da je sumnjivi muškarac dola skom policijskih službenika na mjesto događaja pokušao pobjeći, u tome je spriječen uz uporabu sredstava prisile te je priveden u policijsku postaju na istraživanje.kriminalističko Provjerom identiteta utvrđeno je da se radi o 44-godišnjaku s područja Čakovca, dok je krimina lističkim istraživanjem utvrđeno da je upaljačem namjerno zapalio travu i nisko raslinje, a vatra se ubrzo proširila. U požaru, koji su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, izgorjela je suha trava i nisko raslinje, površine oko 300 m², dok materijalne štete nije bilo. Protiv 44-godišnjaka će se podnijeti optužni prijedlog Općinskom sudu u Čakovcu (Odjel za prekršaje) zbog po činjenja prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara. Kazna od 15 do 150 tisuća kuna Važno je napomenuti da je za izazivanje požara Zakonom o zaštiti od požara propisana novčana kazna za fizičku osobu od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna za tvora do 60 dana, a u slučaju nehaja od 2.000 do 15.000 kuna. Nadalje, novčanom ka znom od 15 do 150 tisuća kuna kaznit će se pravna osoba koja greškom izazove požar, odnosno novčanom kaznom od 2 do 15 tisuća kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi. (dv) OPLJAČKANA BENZINSKA u Maloj Subotici 24-godišnjak uhvaćen nakon krađe Dovršenim kriminali stičkim istraživanjem utvr đeno je kako je 24-godišnjak s područja Kotoribe počinio kazneno djelo teške krađe. Naime, sumnja se kako je u ponedjeljak, 8. kolovoza 2022. godine nešto prije 23 sata u Maloj Subotici u Glav noj ulici provalio u trgovinu u sklopu benzinske postaje iz koje je potom ukrao razne prodajne artikle. Tijekom istraživanja od osumnjiče nika su oduzeti ukradeni predmeti i vraćeni predstav niku oštećenog trgovačkog društva.Materijalna šteta utvr dit će se nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva. Protiv osumnjičenika 24-godišnja ka podnijet će se posebno izvješće nadležnom dr žavnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostav ljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (dv)

DONJI VIDOVEC Iz nezaključane kuće ukrao nakit i novac Između 30. srpnja i 7. kolovoza ove godine u Do njem Vidovcu, Ulici braće Radić, nepoznati počinitelj iz nezaključane obiteljske kuće ukrao je razni nakit i novac. Materijalnu štetu 71-godiš nja vlasnica procijenila je na nekoliko tisuća kuna. Pro tiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

SELNICA Ukrao nakit 39-godišnjaku Između 4. i 8. kolovo za 2022. godine u Selnici, Ulici Kamenica, nepoznati počinitelj provalio je u obi teljsku kuću iz koje je potom ukrao razni nakit. Materijal nu štetu 39-godišnji vlasnik procijenio je na više tisuća kuna. Protiv počinitelja pod nijet će se kaznena prijava nadležnom državnom od vjetništvu. (dv)

Čim splasne vrućina, stanari sjednu na klupicu kako bi se zajedno ispričali na svježem zraku. Teme su šarolike, a čak se znaju i proslaviti rođendani Stanari na druženju: Pero Janić, Stjepan Ma�ć, Vlado Branilović, Nada Branilović, Antun Tot, Đurđa Belec, Jelena Gosarić i Anica Šarić baš puno kvartova u Čakovcu gdje se stanari ovako druže, iz Grada su im dopremili i dvije dodatne klupe s naslonom. - Klupe smo dobili od Grada, a sad čekamo i stolić koji bi nam baš dobro došao. Ovdje smo svaki dan, većinom u predvečernjim satima, govore svi u jedan glas. Na druženje, kažu nam, rado bi pozvali i gradonačelnicu Ljerku Cividini, a i direktora ČAKOM-a Ivicu Perhoča.

ČESTITKA LJERKE CIVIDINI povodom blagdana Velike Gospe U najtežim trenucima pomaže nam u očuvanju vjere Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini

DRUŽENJE STANARA iz Vukovarske i Jakova Gotovca u Čakovcu krije lijepu tradiciju Od ljubavnih do političkih tema, a još da im je i stolić!

Svetomvrijeme.misom, polaganjem vijenaca, sportskim igrama te zabavom i druženjem obilježen je Dan Kuršanca. To naselje u sastavu Grada Čakovca 5. kolovoza, blagdan Gospe Snježne, obilježava kao svojOvedan.godine obnovljeno je pročelje na Društvenom domu, postavljena je kamera za kontrolu prometa, na nekoliko mjesta uređena je oborinska kanalizacija, postavljeno je novo dječje igralište, a čim Velik je broj investicija i projekata koje su građani Čakovca i okolnih mjesnih naselja koja pripadaju gradu čekali godinama pa i desetljećima, a nakon jasnije i konkretnije komunikacije s novom gradskom vlašću, polako se pokreću i realiziraju. Tako su i građani iz jednog od starijih kvartova u Čakovcu, stambenog kvarta Istarska, dočekali radove na novomRadoviparkiralištu.okozgrada u Istarskoj ulici 12, 14 i 16 u punom su jeku, a prije samog �inalnog uređenja parkirališta kao posljednje faze projekta, postavljaju se travnate ploče s rubnicima, rješava se oborinska odvodnja te pristupne ceste i staze.

Piše: Dora Vadlja Stanare zgrada u Ulici Jakovca Gotovca i Vukovarske ulice vjerojatno ste već i sretali ako ste se vozili tom rutom. Prije nešto više od mjesec dana dobili su i dodatne klupe s naslonom, kako su im obećali iz Grada Čakovca, pa tako sada mogu još kvalitetnije provoditi slobodno

blagdan ima posebno mjesto u srcima svih vjernika. Hrvatski narod posebno štuje Djevicu Mariju, o čemu svjedoči velik broj marijanskih svetišta u našoj zemlji, kao i brojni narodni običaji kojima se slavi lik Isusove majke i svetkovina Uznesenja Marijina na nebo. Naši preci, pritisnuti nedaćama i teškoćama, upućivali su joj svoje molitve, a to činimo danas i mi. U najtežim trenucima pomaže nam u očuvanju vjere, donoseći ljubav i nadu u bolje sutra i vjerovanje u skoro otkupljenje. Ne smatramo ju uzalud našom nebeskom zaštitnicom koja nas je svojim djelovanjem učila najčišćim ljudskim vrlinama. Možemo ju gledati kao uzor predanosti, snage i Mnogidobrote.odnas za blagdan Velike Gospe uputit će se na hodočašće u Mariju Bistricu ili neko Projekt Želim posao! koji provodi Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Čakovec i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područni ured Čakovec završava 23. 8. 2022.Ukupna vrijednost projekta iznosi 874.020 kuna, a �inanciran je iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i iz Europskog socijalnog fonda. Glavni cilj projekta bio je zaposliti dugotrajno nezaposlene žene i povećati socijalnu uključenost starijih i nemoćnih osoba u Međimurskoj županiji. Projektom je ukupno zaposleno 14 žena, pripadnica ciljane skupine koje su brinule o starijim i/ili nemoćnim osobama na području pet općina: Gornji Mihaljevec, Strahoninec, Sv. Juraj na Bregu, Šenkovec i Štrigova. Zaposlene žene pružale su pomoć i podršku u obavljanju svakodnevnih poslova za ukupno 78 korisnika. (dv)

10 Čakovec 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zaključenje prve faze radova vrijedne tek nešto manje od 200 tisuća kuna, očekuje se sredinom kolovoza, a već je u pripremi i druga faza koja će obuhvatiti asfaltiranje pristupnih cesta. (dv) se otvori mogućnost, za su�inanciranje preko europskih fondova prijavit će se dogradnja školske sportske dvorane. Kao i ranijih godina, položen je vijenac i zapaljene su svijeće podno spomenika Branku Kosu. Odavanjem počasti tom jedinom poginulom hrvatskom branitelju iz Kuršanca, ujedno je i obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. U ime Grada Čakovca i Mjesnog odbora Kuršanec vijenac su položili predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga i predsjednik Mjesnog odbora SinišaUzKregar.članove obitelji, počast poginulim Kosu odali su i predstavnici udruga koje djeluju na kuršanečkom području i brojni mještani, a molitvu za njega i sve poginule branitelje predvodio je župnik Župe Sv. Nikole biskupa Novo Selo na Dravi, vlč. Ivan Munđar. Velečasni Munđar predvodio je i misno slavlje u kapeli Gospe Snježne te molitvu pred svečani ručak. Pozdravljajući okupljene, predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga mještanima je čestitao njihov dan te ih pozvao da svi zajedno rade kako bi uvjeti života i rada na cijelom gradskom području bili na visokoj razini. Mještanima, posebno onima koji aktivno sudjeluju u društvenom životu u nekoj od udruga, zahvalio je na svemu što čine kako bi se Čakovec predstavio u što boljem svjetlu. (dv)

BLAGDAN Gospe Snježne u svečanom tonu Radi se punom parom da Kuršanec bude još ljepši

RADOVI u tijeku Stanovnicima Istarske novi parking Povodom blagdana Velike Gospe gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini uputila je čestitku u kojoj stoji: Poštovane sugrađanke i kršćanstvaOdsugrađani!samihpočetakaovajveliki

Baš ih je lijepo vidjeti na kupu Okupljaju se već godinama. Korona ih je malo udaljila, pa su jedva dočekali kraj restrikcija i ponovno druženje. Baš ih je lijepo vidjeti na kupu. U nedjelju predvečer na klupicama su se družili redom Pero Janić, Stjepan Matić, Vlado Branilović, Nada Branilović, Antun Tot, Đurđa Belec, Jelena Gosarić i Anica Šarić. - Okupljamo se iz svih ovih zgrada, ali malo ste zakasnili, fali nas barem desetak, a već ih je četiri-pet otišlo, govore mi stanari kako ih zna biti i do 15-ak. Slave se i rođendani… Jednu su klupu iskoristili kao stolić jer je stanarka Marija Sklepić slavila 67. rođendan. Stare klupe su im obnovili, ali s obzirom na to da nema

ZAVRŠEN PROJEKT Želim posao! Sinergija žena i brige o starijima drugo svetište, odnosno sudjelovat će na proštenjima u nekoj od župa DjeviceUznesenjuposvećenojBlaženeMarijena nebo. Neka vjernicima njen život, prožet s jedne strane trpljenjem i žrtvom, a s druge ljubavlju i vjerom, bude putokaz kako živjeti ovozemaljski život te se istodobno pripremati za vječnost. Dan je to dobrih djela, nesebičnosti i mira, pa sve to redom tim povodom želim vama i vašim najdražima za još jaču zajednicu Međimuraca i Čakovčana. Sretan vam blagdan Velike Gospe!

Čak 51 slučaj spaljiva nja smeća u blizini rom skih naselja zabilježen je u Međimurju u ovoj godini prema podacima Policijske uprave međimurske. To su samo prijavljena i službeno evidentirana paljenja, a iz romskih naselja svakodnev no se može vidjeti dim. Iz vatrogasne postrojbe ista

Braniteljima su počast odali i župan Matija Posavec, gradonačelnica Ljerka Cividini i Stjepan Horvat, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Međimurja SVEČANO OBILJEŽEN Dan pobjede i branitelja u Čakovcu Prisjetili se međimurskih branitelja i značaja u ratu NEDELIŠĆU VESELO uz seoske igre u Grabanicama imamo –alka v tačkama

međimurska

1112. kolovoza 2022. Središnje Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

sportske

I mi svoju alku

U subotu 6. kolovoza u Grabanicama u Nedelišću i ove su se godine održale Sport ske seoske igre u organizaciji Udruge športske rekreacije Grabanice iz Nedelišća, na terenima Udruge Grabanice. Igre tradicionalno okuplja ju staro i mlado. Ove se godine okupilo sedam udruga: Udruga žena Nedelišće, Udruga žena Gornji Hrašćan, Udruga žena Dunjkovec, Udruga žena Pre tetinec, Udruga žena Pušćine, Udruga umirovljenika – Po družnica Nedelišće i domaćini, Udruga Grabanice. Pridružili su im se, ali ove godine sa mo kao promatrači, i Udruga umirovljenika – Podružnica Slakovec. Svi su željno išče Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spo men-obilježja poginulim hr vatskim braniteljima započelo je obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja ko ji se slavi kao spomen na 5. kolovoza 1995. godine kada je u vojno-redarstvenoj akciji Oluji oslobođen grad Knin i vraćen okupirani teritorij Republike Hrvatske čime su ostvareni svi zacrtani ciljevi koji su omogućili stvaranje hrvatske samostalnosti, ne ovisnosti i slobode. Stjepan Horvat, pred sjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Međimurske županije, podsjetio je prisutne na zna čaj 5. kolovoza: - Vojno-redarstvena operacija Oluja za Hrvatsku i za građane Hrvatske ima posebno značenje. Bila je to odlučujuća oslobodilačka bitka koja je zaustavila rat i agresiju na hrvatskom tlu i donijela dugo priželjkivan mir i slobodu našoj domovini. Počast herojima odali su članovi obitelji poginulih i ne stalih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata, župan Međimurske žu panije Matija Posavec sa za mjenikom Josipom Grivcem, predsjednik Skupštine Međi murske županije Dragutin Glavina s potpredsjednikom Mariom Medvedom, gradona čelnica Čakovca Ljerka Cividi ni, saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, načelnik Belice Zvonimir Ta radi, predstavnici Policijske uprave Međimurske, pred stavnici braniteljskih udru ga s područja Međimurske županije, predstavnici Hr vatske vojske, Zrinske garde Čakovec i Ogranka Matice hrvatske Čakovec položivši vijence i svijeće svim stra dalim, poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civi lima žrtvama Domovinskog rata. (dv, zv)

Turnir je bio natjecateljskog karaktera. Ove godine najviše sreće, znanja i umješnosti imale su žene iz Udruge žena Pretetinec (u dvjema različitim igrama), štafeti, vođenju lopte metlom i međimurskoj alki u tačkama. Najatraktivniještafetaialka Najviše smijeha i pozor nosti privukle su štafeta i alka, a naglasak je bio pr venstveno na druženju svih prisutnih mještana. U organizaciji igara osim samih članova sudjelovala je Općina Nedelišće, pa se igrama priključio i Nikola Novak, načelnik. Najbolje Pretetinčarkebile Turnir je bio natjecatelj skog karaktera. Ove godine najviše sreće, znanja i umješnosti imale su žene iz Udruge žena Pretetinec, a drugo mjesto osvojili su domaćini, Udruga šport ske rekreacije Grabanice. Kako su ekipe Udruge žena Dunjkovec i Udruge umirovljenika Nedelišće bile jednake, igralo se i pripetavanje u kojem je više uspjeha imala ekipa umirovljenika iz Nedelišća. Uz lijepo vrijeme i zabavu igre su uspješno odigrane na veselje svih sudionika, zbog kojih će se tradicija nastaviti uz još više novih događanja i zabave. (Snježana Zorković) Na igrama se uz sudionike uvijek okupi i puno gledatelja

Ove godine u Pušćinama će se obilježiti blagdan Velike Gospe – Uznesenja Blažene Dje vice Marije na nebo. Od petka 12. kolovoza do nedjelje 14. kolovoza održavat će se svete mise svaki dan, pa će tako sve te mise biti u petak i u subotu u 19 sati, a u nedjelju u 9 sati. U nedjelju navečer u 20:30 bit će euharistijsko klanjanje, a nakon toga procesija sa svi jećama. Glavni blagdan je u ponedjeljak 15. kolovoza kada će svečana koncelebrirana sveta misa biti u 11 sati, a misu će predslaviti vlč. Pavao Markač. (dv) knuli su podatak da su ove godine 117 puta intervenirali na poziv građana zbog pa ljenja smeća. Videonadzor u dijelu romskog naselja već je posta vila Općina Mala Subotica čiji je načelnik Valentino Škvorc dodao da je velik problem što za većinu požara nema evidentiranih počinitelja, pa ih se ne može adekvatno ka zniti. Predstavnici gradova i općina složili su se da dijele iste probleme, a osim gomi lanja smeća, divljih deponija i namjernog paljenja smeća i poljoprivrednih površina, problem je i što velik dio mještana romskih naselja ne plaća uslugu odvoza ko munalnog otpada, a dugo vanja prema komunalnim poduzećima iznose i više stotina tisuća kuna. Iz Policijske uprave međi murske ističu da je posljed njih mjeseci povećan broj policijskih djelatnika čime je pojačan broj ophodnji. Sljede ći tjedan u Međimurje stiže 12 novih policijskih vozila, a ulaskom Republike Hrvatske u Schengen veći broj policij skih djelatnika bit će pre raspoređen u Međimurje za očuvanje javnog reda i mira. Kako bi se pokušao ri ješiti problem, Županija će krenuti u nabavu dronova i videonadzora koji će za poče tak biti postavljen i nadzirati lokacije na kojima je učesta la pojava paljenja, a pojačat MEĐIMURSKA ŽUPANIJA kreće u borbu s požarima kod romskih naselja Dronovima i videonadzorom protiv paljenja smeća će se i policijske ophodnje po naseljima. Dogovoreno je i da će se na sastanak u Međimurje pozvati nadležni ministri kako bi ih se ponov no upoznalo sa stvarnom situacijom, s obzirom na to da država i dalje nema slu ha za navedene probleme Međimurki i Međimuraca.(dv)

kivali sam početak natjecanja i odmjeravanje snaga. Uz za bavu, smijeh i veselje natjecali su se u pet disciplina: viseća kuglana, gađenje kolutovima

PUŠĆINE Misna slavlja povodom blagdana Velike Gospe

Bacanje kolutova uvijek je zabavno Članovi Udruge športske rekreacije Grabanice, Nikola Novak, načelnik Nedelišća i Darko Dania, bivši načelnik općine

iznad

pomaže

Gradonačelnik

Kolovoz je mjesec odmora kad počinak traže duša i tijelo. U međimurskoj tradiciji za mnoge Međimurce je dio odmora i odlazak u marijanska svetišta, radi slavljenja Majke Božje. Nju se zaziva u raznim prilikama i nevoljama, za pomoć ju se moli i zahvaljuje ne samo molitvama nego i nebrojenim brojnim pjesmama kojima je bogata naša baština. U župnoj crkvi u Vratišincu deveti put zaredom održan je koncert sakralnih marijanskih pjesama Pjevajmo, pjevajmo Mariji u organizaciji KUU Društvo žena Gornji Kraljevec i njihove agilne predsjednice Šte�ice Jambrošić.Užupnoj crkvi u Vratišincu na pokrajnjom oltaru nalazi se slika Gospe Snježne iz 1522. godine pa je i inspiracija organizatoricama koncerta, KUU Društva žena Gornji Kraljevec, došla od tuda da se koncert u čast Majci Nebeskoj održava u župnoj crkvi na svetkovinu Gospe Snježne, 5. kolovoza. – Naš narod obiluje velikim bogatstvom pjesama Mariji, a pjevajući njoj, pjevamo Bogu, kazao je na početku koncerta župnik Josip Blažon.Raznolikost pjevanja pokazale su Vokalna skupina KUU Društva žena Gornji Kraljevec i njihovi gosti: Vitezovi KUU Ivan Trnski iz Nove Rače, Mješoviti zbor dr. Vinko Žganec Vratišinec, Župni zbor župe Vratišinec, uz Adelu Žganec na violini, Mješovita vokalna skupina KUD Novakovec i Ženska vokalna skupina Klencerice KUD Horvati, Zagreb. Koncert su poslušali i Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca i Milena Granatir, predsjednica Općinskog vijeća. (BMO)

u iznosu

na potpisivanje

Vokalna skupina KUU Društva Gornji Kraljevec, organizatorice susreta Mješovi� zbor dr. Vinko Žganec Vra�šinec

u centru

MURSKO

ČESTITKA GRADONAČELNIKA Dražena Srpaka povodom blagdana Velike Gospe Od srca čestitam ovaj katolički blagdan, slijedeći Marijine poruke o miru Blagdan Velike Gospe ili svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije jedan je od najvećih katoličkih blagdana, posebno važan i u Republici Hrvatskoj i Hrvatima, čija je Blažena Djevica Marija zaštitnica. Mnogi se koriste tim blagdanom za hodočašćenje u marijanska svetišta, a kao i kod ostalih kršćanskih blagdana, prilika je to da promislimo o istinskim životnim vrijednostima, da se posvetimo obitelji i bližnjima i trudimo se biti bolji – i za sebe i za druge. Prilika je da promislimo i o nemilim događajima koji su pogodili brojne građane Ukrajine i pomolimo se Majci Božjoj na što skorijem završetku stradanja i patnje. Prilika je to da se pomolimo i za sve koji stradavaju u nažalost još uvijek aktualnoj pandemiji koronavirusa, prilika je to da se pomolimo za što skoriji povratak u okolnosti prije 2020. godine. Svim vjernicima koji slave Veliku Gospu od srca čestitam ovaj katolički blagdan, slijedeći njene poruke o miru, međusobnom razumijevanju i obiteljskomMurskogDraženzajedništvu.Srpak,gradonačelnikSredišća

nog

120.000

12 Gornje Međimurje 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kuna

Mješovita vokalna skupina KUD-a Novakovec Šteﬁca Jambrošić, glavna organizatorica koncerta, članica vokalne skupine KUU Društva Gornji Kraljevec s unukom Arjom Ženska vokalna skupina Klencerice Horva�, Zagreb SREDIŠĆE I s 120.000 kuna pri sanaciji Selske Ministarstvo prostoruređenja, graditeljstva državne imovine donijelo je Odluku o su�inanciranju projekta Sanacija Selske ulice i izgradnja parkirališta retencijskog bazena Murskog Središća od (BMO)kuna. tribine NK Rudaru 850.000 Ministarstva turizma Murskog Središća Dražen Srpak u četvrtak 28. srpnja ide ugovora iznood 850.000 u Ministarstvo turizma i sporta za Rekonstrukciju sportskog borilišta te izgradnju popratnih sportskih prostorija s minitribinom. (BMO) Širokopojasni internet u mreži imovinsko-pravnih poslova Rješavaju se imovinsko pravni poslovi vezani za projekt PRŠI. Izvođač radova je tvrtka ERICSSON, a provoditelj projekta je HT. Radovi na navedenom projektu započet će uskoro.(BMO) Mic po mic namiču sredstva za turističke sadržaje Turističkoj zajednici grada Murskog Središća odobren je projekt za izradu projektno-tehničke dokumentacije za interpretacijski centar industrijske baštine Međimurja – u iznosu od 44.820 kuna i projekt Poboljšanje promocije Turističke zajednice grada Murskog Središća u iznosu od 17.640 kuna.Turistička zajednica grada Murskog Središća u postupku je osnivanja Turističke zajednice područja Mura i gorice zajedno s općinama Selnica, Vratišinec i Podturen. (BMO)

država

U VRATIŠINCU je održan 9. koncert marijanskih pjesama Pjevajmo, pjevajmo Mariji u organizaciji KUU Društvo žena Gornji Kraljevec Otvorili prebogatu pjesmaricu u čast Mariji

1312. kolovoza 2022. Gornje Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

večer

Obilje zabave ovaj vi kend priprema se u Svetom Martinu na Muri gdje se iščekuje središnji događaj veselog vikenda, povorka starih običaja i zanata, na stup malih folkloraša, Sve tomartinskih mažoretkinja i šetnja za3.ćezanjesvetogsatićeSkelarskezaRimljana.svetomartinskihOdržatćese14.kolovospočetkomu17satikodkuće.Nedjeljnoslavljezapočetiu10:30svetommisomucrkviMartinabiskupa.Noveselivikendpočivećupetak12.kolovokodMlinarskekuće,gdjeseod20:30satiodržatiporeduPUBQUIZ.Usubotu13.kolovonaistommjestubitće burgera uz predikat na vina Vinarije Preiner i Tamburaški sastav Prim. Velika Svetomartinska noć u organizaciji NK-a Po let i NK-a Bratstvo koju će uveseliti nastupi glazbenog sastava Maruleki, grupe Obavezan smjer grupe Rangers je u nedjelju na večer.Za završetak vikenda, ponedjeljak kolovoza na Veliku Gospu, nakon svetih misa pozivaju sve željne zabave u Aquapark Mar tilandia gdje će nastupati grupa New Casino. Dođite i zabavite se u Svetom Martinu na Muri, destinaciji aktivnog odmo ra i kvalitetnog življenja!(BMO)

Robert Kušar: Naši ljudi zainteresirani su za američku kulturu

Susjedi i partneri na obostranu korist Grad Mursko Središće i Lenti zbližili su se kroz dva projekta vrijedna gotovo milijun eura iz europskog fonda: Cross Cultural To ol Kit i Energy tour. Kroz Energy tour je Mursko Središće realiziralo dvije nove turističke lokacije: Spomen-park naftaštva u Peklenici i Interpretacijski centar Spomen-dom rudar stva Cimper u Murskom Središću. Kroz projekte u kulturi iskoristili su mo gućnost odvijanja niza kul turnih i turističkih manife stacija, različitih radionica, a izradili su i strategiju za buduću kulturnu suradnju. Tim povodom su László Horváth, gradonačelnik Lentija i njegovi suradnici posjetili Mursko Središće i razgledali obnovljene lokalitete Spomen-doma rudarstva i Spomen-par ka naftaštva. Dočekao ih je gradonačelnik Dražen Srpak kako bi ih na licu mjesta upoznao s poviješću naftaštva i rudarstva na širem području Murskog Središća. Iako oba projekta još uvijek službeno traju, već se pripremaju temelji za buduću suradnju, koja je ključna za sva pogra nična naselja. Suradnja sa susjedima iz Mađarske, Slovenije i Austrije dugo ročna je strategija Grada Mursko Središće koja će ulaskom Hrvatske u zonu Schengena još više dobiti na značaju. (BMO)

15.

PIKNIK AMERIČKIH automobila u Brezju

Piše i foto: Sven Tomašić Za sve ljubitelje posebnijih automobila i motora 5. i 6. kolovoza u Brezju na lokaciji parka Forestland bio je odr žan prvi US Cars Picnic koji je organizirao St. George Hills – Klub američkih automobila. Osim automobila i zainte resirane publike, rock and roll bio je prisutan cijelo vrijeme. Bila je to idilična rokerska manifestacija koja je zainte resirala mnoge generacije. To im je bilo prvo izdanje i prošlo je sve u najboljem redu. Kao udruga i organizacija aktivni su 4 godine. Kroz sam park Forestland prošlo je mnoš tvo zaljubljenika u američke automobile i motore. Dolazili su ljudi iz cijele regije, bilo je i stranaca koji su ostali odu ševljeni lokacijom festivala. Inovacije na festivalu bile su brijač, zip-line od 250 metara i majstori tattooa. Osim toga, mogli ste pojesti i kvalitetnu hranu. U večernjim satima nastupali su bendovi Bijela laž, Kula i Pastiri koji su ra splesali publiku i napravili pravu rokersku feštu. Jedan od organizatora, Robert Kušar, spomenuo je kako je zadovoljan prvim iz danjem i da nije bilo problema i incidenata. Ljudi su dolazili tijekom cijelog dana i u subo tu i nedjelju, zadovoljni su i zainteresirani za američku kulturu.Posjetiteljica Sandra iz Va raždina spomenula je da je vr lo zadovoljna prvim izdanjem US Cars Picnica i da nije imala dosad prilike pogledati toliko mnoštvo raznih američkih automobila. Također, sviđa joj se lokacija parka Forestland i napominje da su joj puno bolji festivali u prirodi nego u centru grada. Nada se da će i sljedeće godine biti održan US Cars PosjetiteljPicnic. Fran iz Go ričana napominje da treba biti više takvih automobil skih manifestacija jer jedino tamo može vidjeti zanimljive automobile i motore. Također, spomenuo je da je koncept zip-linea odličan i da se nada da će se tradicija američke kulture u Brezju nastaviti.

PARTNERI IZ Lentija razgledali uređene turističke lokacije u Murskom Središću

Partneri iz Lentija razgledali kako Mursko Središće interpre tira svoju industrijsku baštinu u turističku u Spomen-parku naftaštva u Peklenici

NE PROPUSTITE veseli vikend u Svetom Martinu na Muri Jedinstvena prilika da vidite stare zanate i stare Rimljane na kupu

ŠETNICA će povezati Sveti Martin na Muri, Mursko Središće i Podturen Od Središća do Podturna, kud teče Mura - Idejno rješenje produžet ka projekta Šetnice sv. Barba re predviđa produžetak uz naselja Peklenica, Križovec, Miklavec, Ferketinec, Podtu ren, a u budućnosti i do ušća Mure u Dravu kod Legrada. Nakon što je povezana Šetnica svete Barbare sa Svetomartinskom šetnicom, rođena je ideja da se šetnica produži do Podturna. Ostvari li se ta ideja, bit će prvora zredni proizvod za rekreaciju, odmor i izletište onima koji u Međimurje dođu na odmor. Može postati prvi zajednič ki proizvod nove TZ Mura i gorice. Ideju da se šetnicom povežu Mursko Središće i Podturen na zajedničkom sastanku razmatrali su Perica Hajdarović, načelnik Podturna i Dražen Srpak, murskosre dišćanski gradonačelnik, a idejno rješenje produžetka Šetnice sv. Barbare do Podtur na prezentirao je projektant Lorand Klemenčić. Svake godine na Šetnicu dodaju novi sadržaj Već desetak godina Šet nica sv. Barbare intenzivno se uređuje pa svake godine dobiva neki novi sadržaj. Time je postala omiljeno odredište za slobodno vrijeme, rekrea ciju i zabavu građana uz rije ku Muru. Još 2010. godine iz pretpristupnih fondova EU na Šetnici sv. Barbare postavljena je rudarska rasvjeta. Godine 2012. krenulo je opločenje, a 2014. godine otvoren je prvi ugostiteljski objekt te su ure đeni izvori pitke vode. Na Šetnici sv. Barbare uzvodno je područje “frgof” koje je bilo zapušteno i prepu no smeća pa je 2015. godine šetnica produžena sve do skele, a na području „frgofa“ uređen je parkić i postavljen zvonik sv. Barbare. Uz samu Šetnicu 2017. go dine otvoren je novi Centar za kulturu Rudar, a 2019. godine povišen je protupoplavni zidić te je izgrađena ljetna pozorni ca i još jedna sjenica u kojoj se trenutno uređuje ugostiteljski objekt brze hrane. Šetnica je 2021. godine produžena do Svetog Martina na Muri, a na skeli je otvoren ugostiteljski objekt Skela bar te je uređeno malonogometno, odbojkaško, košarkaško i dječje igralište. Ništa bez pomoći Hrvatskih voda Kako se produžuje, tako Šetnica sama po sebi otvara nove ideje i upite građana je li moguće produžiti Šetnicu i nizvodno. O tome se već dulje vrijeme razmišlja i analizira mogućnost realizacije tog projekta. Pri tom se računa na suradnju Hrvatskih voda kao što je to bilo i tijekom re alizacije produženja Šetnice do Sv. Martina na Muri. Naime, za produljenje Šetnice do Po dturna većim dijelom upotre bljavale bi se postojeće staze i putovi, uređenjem servisnih putova Hrvatskih voda koji bi ujedno bili i staze za šetače i bicikliste.Budući da Grad Mursko Središće ima iskustva u reali Šetnica kreće nizvodno prema Podturnu

Dva kultna američka automobila

Za sve generacije ponešto zaciji takvih projekata, pokre nuta je inicijativa da se krene u projektiranje nastavka Šetnice sv. Barbare sve do Podtur na. U tom cilju je u Murskom Središću održan sastanak na kojem je projektant Lorand Klemenčić koji je dosad projek tirao sve na Šetnici sv. Barbare prezentirao gradonačelniku Draženu Srpaku, načelniku Podturna Perici Hajdaroviću te pročelniku Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i ko munalne poslove Josipu Srša nu idejno rješenje produžetka projekta Šetnice sv. Barbare uz naselja Peklenica, Križovec, Miklavec, Ferketinec, Podtu ren, a u budućnosti i do ušća Mure u Dravu kod Legrada. Nakon tog sastanka pla niran je još jedan sastanak s Hrvatskim vodama kako bi se i njima prezentirao taj projekt. - Prema dosadašnjem iskustvu koje smo stekli s njima, na re alizaciji produženja Šetnice do Svetog Martina na Muri, vjerujemo da boljeg partnera u ovome ne možemo imati, ista knuo je gradonačelnik Srpak. Prioritet kod ovog projekta Šetnice prema Podturnu bit će zaštita prirode tako da realizacija nimalo ne zadire na bilo kakav štetan način u prekrasan prirodan okoliš rijeke Mure. (BMO, foto zv)

Ove godine, najviše op ćinsko priznanje, odnosno Plaketu za dugogodišnji rad i doprinos u društvenom ži votu svoje sredine primila je Magdalena Kvakan. Magdale na Kvakan predsjednica je Po družnice umirovljenika Sve ta Marija i cijeli je svoj život aktivno sudjelovala u životu općine. Bila je aktivna članica Kluba liječenih alkoholičara Zdravi život, Kulturno-umjet ničkog društva Ivan Mustač kantor, članica Društva žena, članica Udruge Svetomarska čipka, a njeno djelo krasi i tablu na ulasku u općinu, više je godina bila i predsjednica tamošnjeg Socijalnog vijeća te je svojim nesebičnim radom doprinijela napretku i ugledu općine.

14 Donje Međimurje 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKA POSLA Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

OPOROVEC Žiga “žagao” na oporovskom proščenju Vjerskim slavljima i druženjem uz koncert Mirka Švenda Žige obi lježeno je ovogodišnje proštenje u Oporovcu. Oporovec svoj dan slavi uz blagdan Gospe Snježne. Gospa Snježna, Gospa od Sni(je)ga ili Ledena Gospa katolički je blagdan koji se slavi 5. kolovoza. Obljetnica posvete slavne rimske bazilike svete Marije Velike (San ta Maria Maggiore) u na rodu se slavi kao Gospa Snježna. Ovaj naziv, Sancta Maria ad Nives, potječe iz legende po kojoj je usred ljeta, 5. kolovoza, u Rimu pao snijeg. Po toj legendi Bogorodica se ukazala u noći 3. kolovoza 352. tadašnjem papi Liberiju, rimskom patriciju Ivanu i njegovoj supruzi. Kako nisu imali djece, ne znaju ći kome će ostaviti svoju bogatu baštinu, živo su se molili Blaženoj Djevici Mariji da preko nje sazna ju volju Božju. I Presveta Djevica uslišala molbe svo jih štovatelja i objavila im se u noći 5. kolovoza 352. Kazala im je da će joj biti vrlo milo ako joj sagrade crkvu na mjestu gdje će sutra ujutro naći snijega. To isto objavljenje, u istoj noći, imao je i papa Libe rije. Ove se godine ovaj blagdan u Oporovcu obilje žio u nedjelju, 7. kolovoza. Uz misna slavlja, u večernjim je satima kon cert u Oporovcu povodom blagdana Gospe Snježne te obilježavanja Dana pobje de i domovinske zahval nosti i Dana hrvatskih branitelja održao Mirko Švenda Žiga. Posebni gost koncerta bio je oporov ski tetec. Misna je slavlja predvodio župnik Župe sv. Roka iz Draškovca, Matija Vonić. (vv)

PRELOG Nogometaši dobivaju umjetnu travu U prostorima Mini starstva turizma i spor ta gradonačelnik Ljubo mir Kolarek potpisao je Ugovor o sufinanciranju izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina. Odobrene su mu 624.000 kuna koje će potrošiti za izvedbu pripremnih rado va za postavljanje igrališta s umjetnom travom, na pomoćnom igralištu No gometnog kluba Mladost Komet, u Parku mladosti u Prelogu. Nakon izvedbe pripremnih radova igra lište s umjetnom travom postavljat će se u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom, čiji je predsjed nik Marijan Kustić u ne davnom posjetu Međi murskom nogometnom savezu, obećao maksimal nu podršku i sudjelovanje Hrvatskog nogometnog saveza u tom projektu. Grad Prelog obvezao se da će svi pripremni radovi na postavljanju terena s umjetnom travom biti za vršeni do 1. ožujka 2023. godine. (vv) DODIJELJENE NAGRADE najzaslužnijim Svetomarščanima

Priznanja općine Ove godine podijeljena su i tri priznanja koja su sva otišla u ruke sportskim dje latnicima. Primio ga je Antun Mustač, član Stolnoteniskog kluba Sveta Marija, jedan od osnivača stolnoteniskog klu ba, dugogodišnji i dosad jedini blagajnik kluba, trener i vodi telj mlađih kategorija (djece) čiji je izniman doprinos i u svim ostalim aktivnostima kluba. Ivan Pongrac, dugogo dišnji predsjednik ŠRD-a Drava Donji Mihaljevec, za čijeg su mandata, zahvaljuju ći njegovu nesebičnom radu usmjerenom prema daljnjem napretku društva, ostvareni povijesni rezultati u natjeca teljskom dijelu. Formiranjem ekipa kadeta, juniora i seniora društvo neprekidno već pet godina ima reprezentativce Hrvatske na svjetskim pr venstvima. Stolnoteniski klub Sveta Marija nagrađen je po vodom desete godišnjice po stojanja, aktivnog djelovanja kluba u ligama Međimurskog saveza te turnirima diljem Međimurja u svim dobnim kategorijama. Pregršt nagrada uspješnim učenicima i studentima Rea Mustač, Valentina Erdelji, Fran Peter, Jana Keč keš, Iva Hunjadi, Filip Poljak i Leonarda Gašparić dobili su novčanu nagradu jer su cijelo osnovnoškolsko obrazovanje završili s odličnim uspjehom. Nagrađeni su i Dino Erent za osvojeno 1. mjesto na Županijskom natjecanju mladih tehničara 2022. go dine u području strojarskih konstrukcija i Iva Hunjadi za osvojeno 2. mjesto na Župa nijskom natjecanju mladih tehničara 2022. godine u područjuNikolaelektronike.Mustač,učenik 2. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec i Gabriel Kvakan, učenik 3. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec jedini su tamošnji srednjoškolci koji se mogu pohvaliti prosjekom od 5,0. Patricia Pavlic, Lara Po ljak, Nikolina Ban i Luka Mustač studenti su kojima je uručena novčana nagrada za prosjek na studiju veći od 4,5. Tino Panić nagrađen je za osvojeno 1. mjesto na 14. Svjetskom kupu u karateu u Poreču u kategoriji borbe dječaci U-12 do 35 kg, Lana Kranjec za osvojeno 1. mje sto pojedinačno na završnici KUP-a Hrvatske u lovu ribe udicom na plovak u kategoriji kadetkinja za 2022. godinu te Lana Komorski za osvojeno 1. mjesto na završnici KUP-a Hrvatske u lovu ribe udicom na plovak u kategoriji kadet kinja za 2022. godinu. Đurđica Slamek, općinska načelnica, posebno je pohva lila Zdravka Orehovca, člana Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca koji je sa svo jom ekipom osvojio 1. mjesto na vatrogasnoj olimpijadi u Celju.

Ivica Kočiš, zamjenik načelnice; Đurđica Slamek, načelnica općine; Magdalena Kvakan, Ivica Kočiš, Ivan Pongrac, Antun Mustač i Dražen Šulj, predsjednik Općinskog vijeća

Piše: Vlasta Vugrinec Uoči Dana općine Svete Marije koji se obilježava 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe, ovoga utorka održana je svečana sjednica Općinskog vijeća. Kako to i dolikuje prili ci, najzaslužnijim mještanima te najuspješnijim učenicima i studentima podijeljene su zaslužene nagrade. Plaketa MagdaleniopćineKvakan

Magdalena Kvakan dobila najviše priznanje

Prži li ga, prži ovo naše Sunce Zimogrozni ljudi, među koje spadam i ja, s nestr pljenjem čekaju ljeto, sunce i toplinu. Groze se hladnoće, vjetra koji nađe svaku rupicu i ledi tijelo i kosti. Koliko se god toplo obukla, uvijek mi je zima. Kaput, šal, rukavice, čizme, moja su noćna mora. I napokon dođe ljeto, a ono, temperature oko 40. Mislim si, kaj je preveč, pre več je. Gdje su ona normalna ljeta kad možeš mirno na kupanje, kad možeš bos po travi i pločniku normalno hodati, a da ne moraš ska kutati od vreline betona? Ne možeš ni blizu zgrade jer i ona isijava vrućinu, ne možeš pomilovati ni psa jer mu iz usta izlazi vreli zrak. Noći pak su, Bože te sačuvaj, nigdje daška zra ka. Jednostavno, postalo je neizdrživo. A sada nam prognostičari nakon Veljke meše najavljuju još jedan to plinski val, također s tempe raturama koje će se penjati do 40 stupnjeva. Mi se još koliko-toliko držimo kuća i stanova, životinje također traže spas u hladovini, ali naše biljke, povrće i poljo privredne kulture nemaju kamo pobjeći. Koliko god zalijevali svoje cvijeće i vrtove, sve je doista otužno gledati kako se oko podneva oklempe, vise jadno i tužno. O sprženoj travi i travnjacima ne treba puno ni govoriti, eventualno u svijetlu štednje benzina za kosilicu i mukotrpnoj košnji. Što pak ćemo zimi jesti i po kojoj cijeni, e, to je već po sebna priča. Jer se zna kako cijene svemu lete u nebo, a sada će još i više. U velikoj mjeri tome će kumovati i nestanak kune i pojava eura o čemu već i sada svjedočimo. Naime, pojedini trgovci počeli su pisati cijene u eurima i kunama premda plaćamo samo kunama. Naj gore je u tome što se cijene u eurima zaokružuju pa primje rice klipić ne stoji 0,17 euro, već su ga zaokružili na 0,20. Kako pak euro raste/pada, danas dva klipića stoje 9,04 kune, sutra 9,06, a tko zna koliko ću ih platiti sutra. A riječ je samo o bezazlenim klipićima. Što li će biti sa svim ostalim namirnicama, namještajem, odjećom, obu ćom i svim ostalim, bolje da se i ne razmišlja. Teško da će nam minimalnih 10 eura koje će nam bankomat davati biti dovoljno za Bog zna što!

Općinska načelnica i Općinsko vijeće

DanDančestitamoopćinečestitamoopćine svim mještanima općine Svete Marije

Jedva čekamo kraj radova na cestama!

Čak su jedno vrijeme radovi i potpuno stali. U rujnu prošle godine raspisali smo javnu nabavu na koju se javila jedino �irma Pavlic asfalt-beton s kojom smo potpisali i ugovor pa sada oni ipak asfaltiraju raskopane ulice.Budući da su kod nas ceste većinom širine 4 metra, odlučili smo se da idemo u proširenje na 5 metara, barem za one najfrekventnije ulice što znači njih 10 u Svetoj Mariji. U Donjem Mihaljevcu postojeće ceste već imaju tu širinu. Osim toga, u D. Mihaljevcu ima dosta lokalnih cesta koje održava Županijska uprava za ceste koja ih i su�inancira. - Sanacija cesta veliki je trošak za općinu pa ste se morali i zadužiti? - Uzeli smo kredit u iznosu od osam milijuna kuna i kako se radovi odvijaju, tako se i plaćaju. Mislim da će sve to sada ići svojim normalnim tokom. Nadamo se kako će sve biti završeno do zime, najkasnije do prosinca ove godine. - Aglomeracija nije jedina investicija na području općine? - Naravno, uz zgradu naše Osnovne škole, nakon više od 15-ak godina krenula je gradnja sportske dvorane i dviju dodatnih učionica. Njihovom izgradnjom škola će dobiti mogućnost provođenja jednosmjenske nastave. S oko 2 milijuna kuna izgradnju �inancira Međimurska županija i tim se sredstvima planira dovođenje dvorane pod krov i postavljanje vanjske stolarije. Ostatak investicije kandidirat će se na natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Vjerujem kako ćemo i iz tog dijela dobiti malo veću svotu novca jer je u pitanju zadovoljavanje uvjeta koje si je postavila Vlada RH. Riječ je o uvođenju jednosmjenske nastave u svim školama. Prema najoptimističnijim prognozama, dvorana bi trebala biti gotova u školskoj godini 2023./24. - Općina je vrlo aktivna u LAG-u Mura-Drava, grupi preko koje se također mogu povući znatna sredstva. Što je ovaj put u pitanju? - Kandidirali smo projekt opremanja Doma kulture u Donjem Mihaljevcu, odnosno uvođenje klimatizacijskog sustava kao što smo to već napravili za naš Dom u Svetoj Mariji. Uz to, tu je i nadogradnja Dječjeg vrtića Kockavica. Naime, prije devet godina u vrtiću smo imali tek 32 mališana da bi se danas ta brojka popela na 61, a javila se potreba za barem još 15-ak djece. Nekad sam molila roditelje da šalju djecu u vrtić, a sada smo u situaciji da nemamo dovoljno mjesta. Roditeljima koji nisu uspjeli upisati djecu u naš vrtić, već ih vode u neku drugu ustanovu, su�inanciramo isti iznos boravka kao i u našoj Kockavici. Dogradnju vrtića također smo prijavili i na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, no u tom je dijelu Vlada RH znatno podigla ljestvicu su�inanciranja jedinica lokalne samouprave. Naime, budući da je procijenjena vrijednost dogradnje vrtića s opremanjem oko 5 milijuna kuna, mi bismo mogli dobiti tek 2 milijuna kuna, a ostatak bismo morali sami �inancirati. U ovom trenutku za nas je to strahovito veliko opterećenje jer smo se zadužili za sanaciju cesta i tek smo isplatili 2 od 8 milijuna kuna. - Svetomarska plaža je veliki turistički izazov? - S uređenjem plaže krenuli smo još 2014. godine u želji da i naši mladi imaju ono što smo nekad mi imali na rijeci Dravi. U svim segmentima života dižemo ljestvicu, samo smo tu ostali tamo gdje smo i nekad bili. Počeli smo uređivati okoliš u dogovoru s našim mladima i onda razradili cijeli projekt za kompletno uređenje tog dijela općine koji nam je HEP ustupio na 50 godina. Projekt je podijeljen u tri faze. Jedan dio odnosi se na Vidikovec, drugi na sportsko i dječje igralište s klupama i roštiljem, dok treći dio otpada na ugostiteljsku ponudu, odnosno mali ka�ić od svega 30 kvadrata zatvorenog prostora.

RAZGOVOR s načelnicom Đurđicom Slamek uz Dan općine Svete Marije

- Gospodarska zona Buzovica je prazna, postoji li uopće kakva poslovna aktivnost u općini? - Što se tiče gospodarstva, općina nema puno gospodarstvenika. Egzistiraju tek mali OPG-ovi i obrti. Srećom, ljudi rade i svi su uglavnom zaposleni i to u Prelogu, Kotoribi, Donjem Kraljevcu i Maloj Subotici.Buzovica stoji jer je riječ o malim parcelama od oko 10.000 kvadrata, premalih za većeg investora, a preveliki za malog. U vrijeme njene izgradnje trend je bio razvoj malog i srednjeg poduzetništva i bila nam je namjera svojim ljudima osigurati prostore za rad i širenje. No, sve se okrenulo, parcele zjape prazne i neiskorištene. - Jeste li što uspjeli riješiti sa starim i napuštenim kućama? - Tu se treba truditi iz petnih žila, putovati bespućima naše birokracije koja Program uz Dan općine Dani općine već su započeli, a predstoji još vatrogasno natjecanje zaprežnim špricama koje će se održati u subotu, 13. kolovoza u 16 sati, dok pak je na sam Dan općine, 15. kolovoza, veliko mjesno kradeproštenje.vrijeme, novac i živce. Problem su i vlasnici koji ne žele prodati jer se nadaju ne znam kakvim cijenama. Sve u svemu, natežemo se i trudimo se koliko možemo. - Daju li s druge strane poticaji za kupnju starih nekretnina rezultate? - Ima, ima tu efekta. Tih 30.000 kuna im dobro dođe primjerice za stolariju ili pak fasadu. Shodno tome, nastavljamo s tom tradicijom i dalje. Đurđica Slamek, načelnica Svete Marije

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan Blagdan Velike Gospe koji se obilježava 15. kolovoza za svoj dan odabrala je i općina Sveta Marija. Ne bez razloga jer je tamošnja župa posvećena upravo Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo. Kao i svih ovih godina, uz taj dan organiziran je bogat kulturno-sportski i vjerski program. Po već ustaljenom običaju, nama pak je to prilika za poduži razgovor s načelnicom Đurđicom Slamek koja se najprije osvrnula na razdoblje ”od Veljke meše do Veljke meše” te najavila sve ono što Svetomarčane čeka dalje. - Protekla godina bila nam je dosta turbulentna. Završili smo projekt uređenja okoliša oko crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i pred nama je sada dovršenje posla oko najveće općinske investicije. Naravno, riječ je o projektu Aglomeracije koji stvarno iziskuje strašno puno strpljenja, puno novaca i puno vremena, iskreno rečeno. Do sada su završeni svi iskopi vezani za Aglomeraciju i počeli smo sa sanacijom ulica. Tu su se javili jako veliki problemi pa ni dandanas to nije riješeno. Riječ je o tome da se rekonstrukcija cesta prije trebala �inancirati u iznosu od 50:50 posto, međutim uspjeli smo se izboriti da se su�inancira još dodatni metar asfalta, ali nismo se mogli dogovoriti s investitorom, Međimurskim vodama i Tegrom kao izvođačem radova, odnosno mađarskom tvrtkom Szabadics kojoj je podizvođač tvrtka Pavlic asfalt-beton iz Donjeg Kraljevca. Kako su se dogovori otezali, tako su cijene rasle i njima je dogovoren iznos sredstava uvijek bio premali, Međimurske vode trebaju dobiti suglasnost od Hrvatskih voda i sve je to zakompliciralo situaciju i odužilo radove.

Dogovori s izvođačima radova su se otezali, cijene su rasle i njima je iznos sredstava uvijek bio premali, Međimurske vode trebale su dobiti suglasnost Hrvatskih voda i sve se zakompliciralo. Čak su jedno vrijeme radovi i potpuno stali, ističe načelnica Slamek

12. kolovoza 2022. Donje Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan - Krumpirom se bavim 30-ak godina i ovakvu godinu još nisam doživio, požalio se Damir Mesarić, poljoprivredni proizvođač iz Belice. Krumpir je po jamici izbacio svega od dva do tri gomolja, dok je uobičajena količina od 12 do 13. O stanju kukuruza, kaže, ne vrijedi trošiti riječi jer su ga suše i vrućine desetkovale i štete će biti veće od 50 posto. Sve je sušnomkrenulozimom Zima je prošla bez snijega, nije bilo akumulacije vlage u tlu pa su ratari, kaže, u sjetvu i sadnju krenuli gotovo u prah, zemlju suhu kao barut. Što se krumpira tiče, nakon sadnje prolom oblaka ga je doslovno zabio u zemlju. Ako i mraza nije bilo ove godine, kaže, mjesec svibanj obilježile su temperature oko točke smrzavanja koje su zaustavile njegov rast.

16 Poljoprivreda 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 SAVJETI za

poljoprivrednikePiše:

Potom su uslijedila još dva proloma oblaka s velikom količinom vode koja je pala u kratko vrijeme pa ju zemlja nije stigla progutati pa se zadržala na tlu i zadavala glavobolje poljoprivrednicima.-Iodonda nije bilo prave kiše, ništa što bi značajno koristilo doistakulturama,poljoprivrednimdodaje.Tosunenormalniuvjeti za nas. Prema njegovim prognozama, iako će krumpira biti oko 10 % više nego lani, ipak statistički gledano, urod je prepolovljen u odnosu na uobičajenuDrugimgodinu.riječima, brat će se od 15 do 20 tona po hektaru, a znalo je to biti i po 50 i više Krumpirašitona.koji su brali ili beru krumpir muku muče s njegovim vađenjem jer je zemlja ne tvrda nego pretvrda i spržena, puna gruda. Na tvrdu zemlju žale se i oni koji pokušavaju preorati svoja strništa i pripremiti ih za jesensku sjetvu.

Suzana Pajić Radovi u polju u ljetnim mjesecima – prvi dio Nakon skidanja ozimih ratarskih usjeva najbolje je vrijeme za provedbu nekih od radnji koje doprinose popravku stanja tla. Najčešće se tijekom ljeta provode sljedeće mjere: Podrivanje tla Biljke u zbijenom tlu ne mogu pravilno razviti korijenov sustav, on ostaje vrlo plitko na površini jer ne uspijeva prodrijeti u dublje slojeve tla u porazi za vodom i hranom. Nadalje, kada je tlo zbijeno, ono ima smanjenu mogućnost upijanja oborinskih voda i pri svakoj većoj količini oborina dolazi do stagnacije viška oborina, što za posljedicu ima slabiji rast i razvoj biljke, a u slučaju da ti uvjeti dulje potraju, dovode do propadanja biljke. Na nagnutim terenima, u uvjetima otežane in�iltracije vode u tlo, dolazi do površinskog otjecanja, što može uzrokovati značajnu eroziju i odnošenje oraničnog sloja tla zajedno s hranivima koja se nepovratno gube. Ako primijetimo na parceli ili dijelu parcele zadržavanje vode nakon jačih oborina, zasigurno je na tom dijelu zbog korištenja teškim strojevima ili njihove uporabe pri neprimjerenoj vlažnosti tla dovelo do zbijanja tla. Što je napraviti?potrebno Prije svega nastojati svesti na najmanju moguću mjeru radove u uvjetima prekomjerne vlažnosti tla. Time se smanjuje negativan utjecaj teške mehanizacije na strukturu tla, a poželjno je više voditi računa o bilanci organske tvari i njenom vraćanju u tlo, a nikako spaljivati žetvene ostatke što je u skladu s provođenjem dobre poljoprivredne prakse. Preporučuje se kod osnovne obrade tla mijenjati dubinu oranja, čime se izbjegava nastajanje tzv. “tabana pluga”. Voditi računa da lemeši na plugu ne budu istrošeni i tupi jer to dodatno pogoduje nastajanju “tabana pluga”. Jedna od mjera koja se preporučuje je i provođenje kalci�ikacije na kiselim tlima jer kalcij popravlja strukturu tla i omogućava bolju pristupačnost važnih hraniva (npr. fosfora) koja su teže pristupačna biljci u kiselim tlima. Značajna je i “zelena gnojidba” koja se može kombinirati s ostalim mjerama u cilju popravljanja strukture tla jer se zaoravanjem zelene mase utječe na sadržaj organske tvari u tlu i na popravljanje vodno-zračnih odnosa. Kad druge mjere ne daju rezultate, treba provesti mjeru podrivanja tla. Treba razlikovati zbijenost tla koja je nastala u površinskom sloju, a koja se može sanirati tzv. “gruberima”. Razbijanje nepropusnih slojeva na većim dubinama treba provesti s podrivačima. Važan je trenutak kada se obavlja taj zahvat. Poželjno je da tlo bude suho kako bi učinak bio bolji i dugoročniji. Ako je tlo vlažno, ne postiže se željeni učinak rahljenja i mrvljenja tla. Kao i svaka druga mjera, tako i ova ima ograničen vijek trajanja. Budući da je taj zahvat poprilično skup, često poljoprivrednici na raspolaganju nemaju vlastite strojeve, pa treba racionalno i pravilno provoditi tu mjeru. Stoga je prevencija pojave zbijenosti tla svakako najvažnija i ekonomski najisplativija. Ako je ikako moguće, bitno je smanjiti broj prohoda po vlažnom tlu, izbjegavati nepotrebno gaženje i suvišne prohode, primjenjivati različitu dubinu obrade tla te unositi organsku tvar u tlo. U idućem broju bit će riječi o kalcizaciji i zelenoj gnojidbi. Na najmanju moguću mjeru treba svesti radove u prekomjerneuvjetima vlažnosti tla. Time se nateškenegativansmanjujeutjecajmehanizacijestrukturutla,a poželjno je više voditi računa o bilanci organske tvari i njenom vraćanju u tlo, a nikako spaljivati žetvene ostatke što je u skladu s provođenjem dobre poljoprivredne prakse.

Praznikukuruzaklipovi Ne treba biti neki poljoprivredni znalac ili stručnjak da bi se vidjelo stanje kukuruza. Naime, u ovo vrijeme još se uvijek znalo naći klipova za kuhanje ili pečenje. No, sada, stabljike su mu suhe, klipovi okrenuti prema dolje, svi znakovi koji obilježavaju njegovu zrelost i vrijeme za branje. No, neće se imati što brati jer je zrnje prazno, neispunjeno, sprženo, rekli bi Međimurci, skrčeno. Istina, u velikoj mjeri takvom stanju doprinosi i kvaliteta tla koja ipak ne može ni u takvim vremenskim uvjetima osigurati biljci sve ono što joj je potrebno za normalan rast i razvoj. - Klip se razvio, no zrnje je rijetko ili ga uopće nema, dodaje dalje naš sugovornik. Jedan klip je nikši, a drugi, o, Bože moj! Već sada je cijena kukuruza i to onog lanjskog počela rasti i tko zna gdje će se zaustaviti. Pravo je pitanje dokle,

SUŠA I VRUĆINA desetkovale međimurska polja

Krumpir je izbacio samo dva gomolja u jamici, požalio se Damir Mesarić iz Belice i sprženi klipovi kukuruza

Osušeni

- Jedan klip kuruze je nikši, a drugi, o, Bože moj! Izvana zgledi još kak-tak, a znutra je katastrofa, kaže Damir Mesarić, poljoprivrednik iz Belice odnosno tko će ga i za koje potrebeSušakupovati.nijeubrala samo krumpir i kukuruz već i soju, tikve, a i suncokret takve uvjete može podnijeti samo do određene mjere. Jedino su pšenica i ječam u svemu tome koliko toliko dobro prošli. Vrućina nije poštedjela ni voćare pa ni povrćare. Jer ako i imaju svoje sustave navodnjavanja, sunce pali i izaziva ožegotine na plodovima. Oštećuje jabuke, grožđe, rajčicu, papriku itd. A samo navodnjavanje i zalijevanje, ako je pretjerano, dovodi jednostavno do kuhanja korijenja. - Jako me strah što će se uopće dogoditi na tržištu i kam’ sve to dalje ide, kaže Mesarić. Što i kako dalje? Ovakvi vremenski uvjeti nisu samo kod nas u Međimurju i Hrvatskoj, već je njima pogođena praktički cijela Europa. Pa se s razlogom naši poljoprivrednici pitaju što i kako dalje. Nastaviti se baviti poljoprivredom i u ovakvim uvjetima gdje inputi lete u nebo, prinosi se prepolovljavaju, a otkupne cijene stagniraju ili neznatno rastu. I dok se za stanje na tržištu imaju na koga ljutiti i u koga uperiti prst i prozivati ga, pitanje je u koga će uperiti prst ne samo oni nego i svi mi koji imamo spaljene vrtove, voćnjake i cvjetnjake. U Boga jer je poslao vrućinu, klimatske promjene, u sebe i čovječanstvo koje je svojim djelovanjem, ako je, dovelo do toga?Ilisu te promjene jednostavan slijed života na našoj majčici Zemlji pa se moramo prilagoditi, promijeniti asortiment kultura. A zna se da je jedino promjena stalna!

iuApokalipsapoljukukuruzakrumpira

1712. kolovoza 2022. Poljoprivredawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 8 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA Mikulić sa svojim grahom s�gao je iz Velikog Bukovca ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM Sajam prešišaocijenomplac

Newcastle bolest Newcastle bolest je akutna, vrlo kontagiozna zaraza divljih i domaćih ptica, naročito domaće peradi koju karakterizira krvarenje u različitim organima, općim respiratornim, probavnim i nervnim simptomima. Bolest je donedavno bila poznata i kao atipična kuga peradiUzročnik(AKP).bolesti je virus. Postoji više sojeva virusa Newcastle bolesti, koji se prema patogenosti svrstavaju u velogeni, mezogeni i lentogeni. Velogeni sojevi izazivaju totipovasvrstavajuperadi,sojevimogugotovomezogenimbolestisistemu.ratornomlestiizazvatiprobavnomhemoragičneprvenstvenopromjeneutraktu,moguiakutnioblikbo-spromjenamaurespi-traktuinervnomZnatnoblažioblikmožebitiizazvansojevima,ainaparentnuformuizazvatilentogenivirusa.Premakliničkojslicikodsojeviserazlikujuiupetgrupapa-virusa,ito: 1. viscerotropni velogeni: izazivaju akutnu letalnu infekciju, obično s hemoragičnim lezijama u probavnom traktu in�iciranih ptica 2. neurotropni velogeni: uzrokuju respiratorne i nervne simptome, obično bez promjena u probavnom traktu, s visokim mortalitetom 3. neurogeni: klinička slika s respiratornim i neurološkim znacima i nizak mortalitet 4. lentogeni: izazivaju blage infekcije respiratornog trakta 5. asimptomatski enteritični: uzrokuju avirulentne infekcije, uz povremenu pojavu preklapanja, a neke je viruse teško ustanoviti Virus je relativno otporan u vanjskoj sredini, što ovisi o materijalu u kojem se nalazi. U peradarniku gubi patogena svojstva za 7 dana ljeti, u jesen za 14, a zimi za 30 dana. Virus je osjetljiv na sva poznata kemijska Pripremio: Igor Moharić, dr. med. vet. dezinfekcijska sredstva. Naročito je e�ikasna otopina 2 % natrijeve lužine ili 5 % otopine formalina.Infekcija nastaje najčešće preko respiratornog trakta, a rjeđe preko probavnoga. Ulaskom virusa u organizam nastaju viremija i promjene koje karakterizira krvarenje u različitim organima. Bolest je raširena po cijelom svijetu. Pojavljuje se češće u ekstenzivnom, ali ponekad i u intenzivnom načinu uzgoja. S obzirom na visok mortalitet, koji u akutnom toku može biti 100 %, a u kroničnom do 60 %, bolest nanosi velike ekonomske štete. Na početku epizootije, u prvim trima danima od infekcije, mogu uginuti gotovo svi pilići jednog jata, bez vidljivih kliničkih simptoma. Mortalitet kod golubova može biti do 80 %. Infekcija kod nesilica uzrokuje nagli pad nosivosti koji traje i do dva mjeseca. Jaja su sitnija, nepravilne ljuske, lošije kvalitete, često neoplođena, što povećava gubitke. Bolest se širi direktnim i indirektnim kontaktom. In�icirana životinja izlučuje virus već dva dana nakon infekcije i dan prije iskazivanja kliničČakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464 SLUŽBAHIGIJENIČARSKA(DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465ČAKOVEC475

Dragu�n

Rijetko viđene špengline nudio je Antun Mesarek iz Mihovljana “Ratuju” li uzgajivači mladog graha, zapitali smo se ovoga tjedna uspoređujući njihove cijene. Naime, na placu se kilogram očišćenog nudio po 30 kuna, a na sajmu po 50. U svakom slučaju, rušenje cijene ide na ruku nama kupcima. Interesantna je činjenica da se radi o grahu iz susjedne županije. Razlike u cijenama koje ovaj put idu u korist placa vidljive su i kod mahuna, sitnih krastavaca pa čak i jagoda.Skok je međutim simptomatičan kod kukuruza i to lanjskog koji je ponovno skočio na 3 kune. Razlozi su suša i vrućine koje su desetkovale ovogodišnji urod.Što se ostale ponude tiče, i dalje je u znaku rajčice i paprika, patlidžana i (pre)skupih sitnih krastavaca za kiseljenje. Već dugo nismo vidjeli da netko nudi šljive popularno zvane trnosleke, odnosno špengline, ovisno iz kog dijela Međimurja dolaze. Naravno, gužve su i oko kamiona s drvima koja se drže svog standarda od 420 do 470 kuna pa i više. (vv)

kih znakova bolesti. Preboljele životinje izlučuju virus tijekom 30 dana. Klinička slika bolesti vrlo je različita ovisno o tipu virusa. Općenito klinički znaci NCD su depresija, proljev, klonulost, otok glave i krijeste, nervni znaci kao što su paraliza i tortikolis (okretanje vrata) i respiratorni znaci (otežano disanje) te pad nesivosti, pa čak i potpun prekid. Inkubacija u prosjeku traje od 4 do 6 dana, a sama bolest ovisno o tipu virusa od 2 do 4 dana, pa do nekoliko tjedana u subakutnom protrahiranom toku. Patološke promjene u organizmu vidljive su najčešće kao točkasta krvarenja cjelokupnog organizma, a posebice u probavnom traktu (tanka crijeva, žljezdani želudac) i na mozgu. Bolest se suzbija po zakonu, a u slučaju pojave bolesti oboljele životinje se usmrćuju i provode se ostale mjere za sprečavanje širenja bolesti. Sprečavanje pojave bolesti sastoji se od strogih mjera izolacije u peradnjacima i u provođenju obvezne vakcinacije pilića.

CIJENE SAJAM Kukuruz,pšenica: 3 kn/kg Rajčica: 8-12 kn/kg Paprika: 8-12 kn/kg Krumpir: 4 kn/kg Grah mahuni:u 18 kn/kg očišćeni:Grah 50 kn/kg Mahune 25 kn/kg Krastavci 5 kn/kg Tikvice: 5 kn/kg Mrkva: 10 kn/kg Šljive: 10 kn/kg Jabuke: 4-8 kn/kg Breskve: 8-10 kn/kg Luk: 6 kn/kg CIJENE PLAC Feferoni: 15 kn/kg Rajčica: 15 kn/kg Paprika: 10 kn/kg Krumpir: 5 kn/kg Grah mahuni:u 15 kn/kg očišćeni:Grah 30 kn/kg Mahune 20 kn/kg Krastavci 5 kn/kg Tikvice: 12 kn/kg Mrkva: 10 kn/kg Šljive: 10 kn/kg Patlidžan: 12 kn/kg Salata: 20 kn/kg Cikla: 10 kn/kg

Piše: Vlasta Vugrinec Tri generacije obitelji Zdolec žive pod istim krovom u obiteljskoj kući u Šenkovcu, a hrani ih i isti mali, pažljivo njegovan vrt. Krastavci, mahune, paprika, grašak, jagode, zelje, mrkva, peršin, drugim riječima i oni siju i sade sve što jedan međimurski vrt “mora” imati. Kako jedna kultura sazrijeva, tako se gredica puni drugom i uvijek nešto raste. - Trenutno su tikvice u punom rodu, beremo paradajz, papriku, krastavce i špinat, pohvalila nam se Klaudija Zdolec. Puzajući špinat Imati i brati špinat u ovo doba doista je rijetkost, a i sam pogled na biljku ne odaje špinat na koji smo navikli. - Ne, nije to obični špinat, otkrila nam je Klaudija. Mi ga zovemo puzajući, liSnaha Klaudija i svekrva Barbara složno dijele plodove vrta stove mu beremo tijekom cijele godine, a sjeme pustimo da se samo zasije. U stvari je riječ o biljci koja okusom nalikuje na špinat i mnogi ju smatraju vrstom špinata, premda zapravo spada u porodicu Aizoaceae. Zeljasta je biljka porijeklom s Novog Zelanda koja je u Europu došla oko 1770. godine, i to prvo u Englesku, a zatim se širila u Francusku i Italiju. Kod nas se novozelandski špinat počeo uzgajati tijekom posljednjih nekoliko godina i još uvijek je relativno nepoznata biljna vrsta. Uzgaja se kao jednogodišnja biljka snažnog i jako razgranjenog korijena. Zeljasta stabljika visine je do 60 cm, polupuzava, može doseći do 1 metar u promjeru. Listovi su jednostavni, trokutasti i glatki, dugi do 7 cm i široki od 4 do 5 cm. Intenzivne su zelene boje.Cvjetovi se nalaze u pazuhu listova na kratkim stapkama, dvospolni su, sitni i žutozelene boje. Biljka je tople klime. Najbolje uspijeva pri temperaturi od 20 do 25 stupnjeva, a podnosi i temperature do 35 stupnjeva. I što je najvažnije, otporna je na sušu. Ništa bez hidropaka Kako pak suša ne bi zavladala njihovim vrtom, Klaudija svakog dana uzima kante u ruke i obilazi vrtne gredice. Posao joj olakšava popularni hidropak koji je suprug Radovan namontirao u vrtu na običnu pumpu da ne mora daleko ići po vodu. Istina, iz hidropaka dolazi hladna voda pa da povrće u ovim vrućinama ne bi doživjelo temperaturni šok, samo par metara dalje nalazi se i plastični tank od tisuću litara koji se napuni, voda odstoji i temperira se na vanjsku temperaturu. Uglavnom zato vodu uzima iz velikog tanka, a u nedostatku vremenu pušta ju direktno iz hidropaka. A povrće u njihovu vrtu, uz stalnu brigu i zalijevanje, daje doista lijepe i zdrave plodove kojima se voli pohvaliti i Klaudijina svekrva Barbara. No, oni ne upotrebljavaju kemiju, već isključivo domaću “ljekariju”. Uglavnom je to mlijeko, no ne iz trgovine, već domaće iz mljekomata. - Mlijekom prskamo paradajz i za sada nismo imali većih problema s bolestima, kaže naša vrtlarica te dodaje kako ga redovito i natkrivaju. Tako im paradajz traje puno duže nego na otvorenoj gredici.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom Zelene rajčice –zanimljive i ukusne Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” Biovrt - u skladu s www.biovrt.comprirodom Iako su manje poznate kod nas, postoji dosta vrsti zelenih rajčica i vrijedi ih probati. Pod „zelene rajčice“ ne mislim na nezrele rajčice, nego na rajčice koje su zelene boje kada i Plodovedozore.takvih rajčica teško ćete naći u dućanima i na tržnicama, ali sjeme se lako može naći na internetu. Unatoč brojnim predrasudama, te rajčice nisu predmet genetskog inženjeringa, nego se radi o slobodnooprašujućim vrstama. Osim toga, jako su ukusne. Evo nekoliko zanimljivih zelenih rajčica koje ja uzgajam u svom vrtu: Lime green rajčica: To je vrsta niske rajčice –ne naraste više od pola metra u visinu i čvrste je stabljike – praktički i ne treba oslonac, ali ju težina plodova može prevagnuti. Plodovi su manji i nejednake veličine. Iznimno sočna i ukusna vrsta. Evergreen rajčica: To je velika zelena mesnata sočna, blago kiselkasta rajčica. To je vrsta visokog rasta i preporučljivo ju je privezati za potporanj. Možete ju upotrebljavati i za jelo i za umake. Naravno, ako želite klasičnu boju umaka, pomiješajte ju tijekom ukuhavanja s crvenim rajčicama. Green zebra – rajčica zelena zebra: To je zeleni jabučar na zelene pruge. Plodovi nisu jako veliki, iznimno su sočni i ukusni, a rajčica je visokog rasta. Rajčica zelena zebra bila je apsolutna pobjednica na degustaciji rajčica tijekom Dana obilja u mom biovrtu 2015. godine – svi su imali predrasude prema zelenoj boji rajčica, a na kraju su ostali oduševljeni okusom. Kako znati da su zelene rajčice zrele? Kad zelene rajčice počnu zoriti, boja plodova im iz potpuno zelene prelazi u žućkastu nijansu zelene. To je, osim teksture i mirisa, najpouzdaniji znak da je rajčica zrela. Unatoč žućkastoj nijansi izvana – zelene rajčice iznutra ostaju nepromijenjene zelene boje. Stoga, ako imate prostora, volje i vremena, svakako probajte uzgojiti i zelene rajčice. Iznenadit ćete se koliko su ukusne – po okusu su prilično slične crveno-narančastim vrstama rajčica. Osim zbog fenomenalnog okusa, neobična boja u kombinaciji s ostalim zanimljivim vrstama rajčica svakako bi trebala biti razlog plus za uzgoj zelenih rajčica.

VRTLARICA

Puzajući špinat zelen je usprkos vrućinama

Hidropak je nužni dio vrta

18 Povrtlarstvo 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U VRTU obitelji Zdolec iz Šenkovca Gredice svakodnevnotraže zalijevanje

BERNARDIN VRT PLAN SADNJE

Trigon

12. kolovoza – Dan korijena Do 14 sa�, a od 15 sa� nepovoljno vrijeme za rad s biljkama. 13. kolovoza – Nepovoljan dan Nije pogodno za rad s biljkama zbog silaznog čvora.

To potiče na rad u onim područjima u kojima je preciznost bitna kako bi se istražili optimalni uvjeti za poboljšanje proizvodnje (vinarstvo, podrumarstvo, medicinsko bilje za terapeutske svrhe ili esencijalna ulja). Radna dokumentacija Ruth Richter dostupna je u njemačkom biodinamičkom magazinu Lebendige Erde.

14. kolovoza – Dan lista Od 9 sa� njegujemo lisnate biljke. 15. kolovoza – Dan lista Nasade kupusa za kiseljenje prskamo preparatom 501 dva puta ujutro u dane lista, a treći put rano ujutro u dane cvijeta, tako će mu okus bi� puno bolji.

1912. kolovoza 2022. Povrtlarstvowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: Radno040/645-505vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji Ambulantabroj. za velike živo�njetel: Radno040/645-422vrijeme:radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj. Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936 Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni 040/863-110veterinar: VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj. VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

Trigon se formira kada pozicije tvore kut od 120 stupnjeva.Prema Mariji Thun, uzimajući u obzir aspekte trigona omogućava nam se identi�ikacija promjena u “generalnoj atmosferi” koje nam donosi taj aspekt u usporedbi s inicijalnim indikatorima koji su određeni pozicijom Mjeseca u zodijačkim konstalacijama. Marija Thun smatra kako svi udaljeni planeti (Mars, Jupiter i Saturn) kao i oni iza Saturna (Uran, Neptun i Pluton) potpadaju pod aspekte trigona. Dane su nam indikacije za sve planetarne trigone, uključujući Mjesečev trigon. Položaji nekih od tih planeta imaju značajnu ulogu u proizvodnji sjemena. Sjetva sjemena pod utjecajem nekih aspekata može modi�icirati dobiveni tip sjemena, koji se daljnjom sjetvom može prenijeti na sjeme budućih generacija. Za salatu utjecaj je opažen pri formiranju srca glavice, otpornosti na bolesti, okusu i sklonosti zasjemenjavanju. Negativni aspekti su zapaženi za vrijeme sjetve za proizvodnju sjemena u Mjesečevu trigonu s drugim bližim planetima (Merkur i Venera). Sjetva za vrijeme Mjesečeva trigona, Saturnova aspekta čini se da daje pozitivnije rezultate po

17. kolovoza – Dan ploda Poslijepodne prskamo ciklu i mrkvu preparatom 501 jer je Mjesec ispred zviježđa Ovna.

18. kolovoza – Nepovoljan dan Nepovoljno za rad s biljkama do 17 sa� zbog uzlaznog čvora i djelomične pomrčine, a od 17 sa� radimo s biljkama ploda. različitim kriterijima. Uzimajući to u obzir, otvaraju se novi planovi u odabiru sjemena.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

16. kolovoza – Dan ploda 16. i 17. kolovoza obiranje, prerada voća i bobičastog voća, sakupljanje poljske preslice i stolisnika za preparat.

2. E – razrednik: Krešimir Trojko Učenici: Klara Dvorščak, Ka tarina Fumić, Viktor Gombar, Luka Ilić, Elena Juračić, Mia Jurčec, Fran Kolarić, Paola Lukša, Filip Nemec, Ema No vak, Zora Petričević, Danijel Pilaj, Lena Požgaj, Marta Premuš, Jana Stojko, Samuel Šarić, Paola Žarković.

3. ATZvonimirrazrednik:Siladi Učenici: Lea Koša, Dino Kovač, Stjepan Miser, Luka Treska 3. MT - razrednica: Željka Mihalic Učenici: Lana Herman, Nera Vrbanec 3. CVO- razrednik: Ivica Mlinarić Učenici: Karlo Horvat, Fi lip Hrnčić, Lea Paska, Maja Vugrinčić

1. G – razrednik: Nikola Mutvar Učenici: Lorena Branilović, Petra Cvetković, Sara Hassan, Ema Horvat, Tia Horvat, Ma nuela Jezernik.

3. A – razrednik: Miljenko Blažeka Učenici: Jana Balent, Karlo Beličanec, Lara Bogdan, Rea Cerjan, Kiara Crnetić, Tanja Čurin, Niko Hoblaj, Tihana Kalšan, Laura Knechtl, Leo nora Kuqi, Laura Radek, Lea Sabol, Ana Šimić, Tihana Tomšić, Klara Varga, Doma goj Vlahek, Anja Zadravec.

2. F – razrednica: Melita Sambolek Učenici: Vito Bistrović, Lara Ćurak, Luka Dakić, Luka Lu kačević, Marija Dora Maro di, Vjeran Murković, Nikola Mustač, Vedran Novaković, Antonija Olčar, Fabian Posedi, Karlo Posedi, Marta Žulić.

3. B – razrednice: Marta Horvat i Klara Sredanović Učenici: Tijana Colar, Dea Dominić, Dorijan Fučko, Tin Hertelendi, Zara Hribar Gašparović, Luna Jalšovec, Ju lia Janković, Anđelina Kečkeš, Lucija Knezić, Maja Krhač, Gabriel Kvakan, Iva Perčić, Iris Peter, Lea Petković, Bar bara Pongrac, Katja Premuš, Roko Sarić, Irina Šincek, Petar Vlašić.

2. D – razrednica: Martina Mavrek Učenici: Lea Ceilinger, Dora Hranjec, Petar Jalšovec, Karlo Košir, Nika Kovačić, Erin Kozar, Timon Kozar, Lucija Krnjak, Žana Marie Munda, Larisa Nomo Nemi, Ana Novak, Magdalena Palašek, Nera Preložnjak, Jakov Sanjković, Ivona Simov, Barbara Vrčić, Jelena Zaspan.

4. A – razrednik: Petar Pavlic Učenici: Asja Balić, Ema Bi laver, Ivona Filipić, Matija Herman, Ivan Horvat, Oliver Janković, David Kikelj, Matko Legen, Barbara Novak, La ra Poljak, Luna Pomor, Tin Tompić, Ines Trojko, Lucija Varga, Adela Vaser, Anja Višnić, Laura Žižek.

3. F – razrednica: Karmena Vadlja Rešetar Učenici: Šimun Bilas, Matija Bujanić, Ana Francišković, Ni kola Horvat, Leon Katanec, Leon Katić, Žana Klasić, Leo nard Kovač, Jakov Kovačević, Vito Križaić, Jakov Majnarić, Filip Malović, Klara Mihalić, Kneja Pokrivač, Ema Slaviček, Dorijan Strbad, Arijana Str niščak, Hana Strniščak, Fran Žganec.

1. E – razrednica: Antonija Jančec Učenici: Iva Bratuša, Eva Ci kač, Kaja Gačal, Judita Herc, Lorenna Hranilović, Laura Karlovčec, Klara Kolac, Klara Martinjak, Ana Sabočanec, Ena Stričak, Brigita Vrbanec.

4. F – razrednica: Tamara Srnec Učenici: Karla Čmrlec, Maksi milijan Hižman, Paula Horvat, Tea Horvat, Doroteja Hunjadi, Vito Jambrošić, Filip Jengić, Vida Korpar, Ena Kosec, Je lena Kovačić, David Latin, Helena Lesar, Luka Mikulić, Noa Oreški, Tin Plaftak, Ur ban Pokrivač, Ivan Premuš, Vilim Srnec, Adam Šinjori, Mislav Štrukelj, Emanuel Vin ko, Leon Vuk, Karla Zagorec, Lovro Žganec.

2. A – razrednica: Lara Kralj Učenici: Mara Barbić, Selena Benkovič, Maja Bogdan, Ivan Dokleja, Nika Hren, Magda lena Jambrović, Karla Kralj, Roko Mađarić, Paola Novo sel, Mia Pintarić, Ema Šela, Teodora Turk, Vedran Turk, Elena Zeman.

1. C – razrednica: Marta Jambrović Učenici: Gašpar Bodulica, Olga Drvenkar, Arta Hasa ni, Mia Novak, Eva Pahek, Ela Purić, Mirta Radiković, Borna Rihtarec, Ana Strbad, Melani Šupljika, Ana Vugrin, Vito Vukoja.

1. F – razrednik: Nikola Friščić Učenici: Roko Gluhak, Mar ta Hozjan, Vili Novak, Leona Radek, Juraj Vičević, Dominik Vidović, Dominik Vugrinec, Andrija Železnjak, Luka Žiš ković.

2. C – razrednica: Elvira Dolenec Učenici: Ivano Barić, Mia Čmrlec, Katja Dania, Hana Jankulija, Ana Marčec, Rija Novak, Stipe Popović, Ian Posavec, Florijan Radek, Tia Srnec.

3. C – razrednik: Damir Rodiger Učenici: Lucija Balog, Nika Buljan, Laura Cenko, Paula Đurkin, Ivan Grubić, Stela Horvat, Laura Krznar, Lucija Martinović, Ela Pergar, Tea Rojko, Nika Sokač, Vid Vrčić, Domagoj Vučenik.

2. B – razrednica: Marta Kramar Burela Učenici: Luka Bodulica, Julia Magdalena Ciglar, Jana Flac, Frida Horvat, Teo Klasić, Lea Kovač, Lovro Marčec, Lana Naranđa, Luna Marija No vak, Rebeka Novinić, Jakov Novinščak, Klara Ovčar, Tena Perhoč, Mia Šestan, Paola Vadlja, Jana Vlašić, Martin Zadravec.

ODLIKAŠI ŠKOLSKA

4. B – razrednica: Nina Mikolaj Varga Učenici: Vedran Bogdanović, Paola Isabel Glumpak, Ivona Jakovljev, Natali Kovačić, Noa Kresta, Dolores Lovrenčić, Dorian Mikulan, Lara Mikulić, Ana Novinščak, Paola Oltran, Isabell Repalust, Katarina Ži dov.

Gimnazija josipa slaven skog Čakovec

2. G – razrednik: Nikola Lepen Učenici: Dora Novak, Ana Pintarić, Dora Sisek.

4. E – razrednica: Gabrijela Brljak Učenici: Zlatko Andročec, Antea Božić, Klara David, Jana Farkaš, Domagoj Ha ramija, Melani Hlišć, Petra Jalušić, Karlo Kolac, Vlatka Medenjak, Luna Miličević, Grazia Mislović, Anja Slana, Saša Srpak, Nicol Sternad, Jakob Trupković, Karla Vršić, Mihaela Zadravec.

3. FK - razrednica: Nives Kocijan Učenici: Valerija Kos, Ana Kr znarić, Karla Lajtman, Lara Novak, Leona Perko, Đura Jelena Ramić

4. G – razrednica: Sanja Jambrović Posedi Učenici: Mateo Borović, Vik torija Branilović, Petra Kržina, Niko Srnec. Gospodarskaškola 1. CP - razrednica: Maja Radek Sklepić Učenici: Matija Tomašek, Helena Žganec 1. AM - razrednica: Ivana Đebić Danenhauer Učenica: Valerija Pintarić 1. PVO - razrednica: Mate ja Vlašić Učenik: Matija Sakač 1. CG - razrednica: Ljiljana Škrobar Učenici: Lorena Blažinčić, Chiara Novak Prohaska 1. CKV - razrednica: Biserka Vojnović Učenici: Dora Hren, Teo Sr nec, Laura Šalamon 2. CP - razrednica: Barbara Goričanec Učenici: Emina Grula, Lorena Kalšan 2. ATMiljenkorazrednica:Kalšan Učenik: Marinko Ptiček 2. CG - razrednica: Karmela Radošević Učenica: Klara Ferlin 2. KO - razrednica: Sanja Jančec Učenica: Tina Gregorinčić 2. FKRominarazrednica:Levačić Učenica: Nina Štefulj 2. CV - razrednica: Dunja Geršak Učenici: Andreja Bakač, Va lentina Bistrović, Dorotea Katalenić, Petar Kelkedi 2. KBrankarazrednica:Bedić Učenici: Antonija Horvat, Ste la Lovrec, Maja Oršoš 3. CP - razrednica: Danijela Cofek Učenici: Samantha Berdin, Leo Brgles, Sara Sermek

3. E – razrednica: dr. sc. Žaklin Lukša Učenici: Marija Blažek, Lana Boj, Laura Bunjevčević, Ana Dukić, Dora Gašparić, Marija Elena Hodić, Lovro Hranilo vić Tarandek, Jakob Jakšić, Marko Jambrošić, Leonarda Krsnik, Lucija Kutnjak, Nina Nemet, Vida Novak, Andrija Palašek, Marta Strbad, Leon Strnad, Roko Strnad, Franka Špiranec, Lucija Trojko, Iris Trstenjak, Leon Vajda, Stela Vuković.

MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA

1. D –Aleksandrarazrednica:Pleh Učenici: Dora Culej, Jelena Kežman, Andrej Kos, Adina Kriković, Helena Lesjak, Bri gita Petković, Lucija Rebrek, Vilim Sokač, Lana Štampar, Marta Varga, Dorja Vincek.

4. C – razrednik: Goran Karamarković Učenici: Jura Barić, Dino Bla žić, Franka Bukovec, Magda Horvat, Marta Mesarek, Leda Novak, Lucija Novak, Klara Piskač, Paula Zadravec, Mag dalena Žokalj.

1. A - razrednica: Anita Vadas Učenici: Una Blašković, Kar men Bogdan, Martin Dobra nić, Ilija Hrlec Kovač, Roko Juričan, Gracija Lesjak, Sven Matijašec, Ida Matjašec, Leo Miličević, Maša Mošmondor, Adrian Oenga Varga, Leona Peharec, Larisa Pintarić, Mar tina Protrka, Dorian Škvorc, Jakov Toplek, Vedran Tošić, Lara Amber Varga

3. G – razrednica: Lidija Kolar Učenici: Antonija Balent, Karlo Culej, Lana Fajić, Lara Lukman, Hana Miller, Lana Mošmondor, Priska Novak, Jan Sanjković, Ana Topolnjak.

1. B – razrednica: Helena Zečar Lajtman Učenici: Matea Bočkaj, Stela Dobranić, Patrik Jarić, Josipa Katalenić, Nino Košak, Haja Rapaić, Jana Slaviček, Dora Vlahek.

4. D – razrednica: Mirjana Hranilović Učenici: Maria Abramović, Ema Balent, Klara Jančec, Niko Kozar, Antonio Marti njaš, Matea Moharić, Rahe la Perčić, Hana Perko, Laura Štampar, Dora Tuksar, Fran Vranić.

3. CK - razrednik: Hrvoje Živković Učenici. Nevena Horvat, Lea Meglić, Lena Novak i osnovna ško la Čakovec i PŠ novo selo rok i kriŠtanovec

3. KO - razrednica: Katica Korunek Učenici: Ignac Antonija, Va lentina Modlic, Tina Žigmund

GODINA 2021./2022.

20 Dobro je znati 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. D – razrednica: dr. sc. Zdravka Skok Učenici: Marlena Babić, Nino Blažić, Jana Conjar, Ana Do bša, Jakov Feher, Idora Filo, Katrina Horvat, Luka Janković, Anja Kolarić, Tara Kos, Korina Mihalic, Ema Mučić, Nina No vak, Sara Novak, Grga Pavlic, Lana Polanec, Katja Sršan, Lara Šafarić, Klara Škvorc, Franka Vizinger.

1. B - razrednica: Aleksandra Pospišil Učenici: Lukas Belošević-Str bat, Toma Dekar, Filip Faić, Filip Jocić, Fran Kolac, Kaja Kovač, Maša Kozjak, Ezra Lan ger, Mihael Medved, Stella Mesarić, Sara Mihalic, Mark Miličević, Bartol Papec, Borna Piskač, Mia Podgorelec, Olja Preininger, Lovro Pušić, Da mjan Rajić, Bruna Tkalec, Tin Trbović, Rok Zavrtnik 1. C - razrednica: Velimira Vinković Učenici: Viktor Barić, Frano Bičak, Ana Blažon, Mihael Br ković, Luka Cvitković, Marta

1. A – razrednik: Andrija Bacinger Učenici: Lea Bartolić, Marsel Bedi, Nika Bermanec, Lana Flac, Karolina Horvat, Mauro Janušić, Elena Kustić, Mati ja Novak, Valentina Novak, Helena Petković, Margareta Sinković.

2112. kolovoza 2022. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu sugla snost roditelja ili skrbnika. Dukić, Sven Fras, Ena Gala, Eva Glavina, Mirta Gradišer, Lovro Horvat, Liam Lesjak, Sven Matjačić, Dean Hayden Matjan, Mihael Medved, Glo ria Nekić, Gita Panić, Donat Sorić, Klara Škvorc, Moris Taradi, Noel Vuković

8. b – razrednica Dijana Kozjak Učenici: Laura Borković, Da rio Hrastić, Ina Pucko

5. BJulijanarazrednica:Levak Učenici: Roko Barušić, Josip Beuk, Jakov Bužić, Tia Fišter Orel, Hrvoje Jambrošić, Juraj Kovač, Hana Lepen, Dorijan Majsan, Dora Matotek, Neda Mesarek, Jakov Mlinarić, Mila Novak, Roko Taradi 5. CMatijarazrednik:Horvat Učenici: Ida Horvat, Ema Hren, Vita Kačer, Lara Kon trec, Nika Kosalec, Niko Levačić, Nikola Novak, Jura Ovčar, Eva Radek, Nera Ružić, Sara Ružić, Matea Tomašek, Barbara Žižek 5. D - razrednica: Maja Magdalenić Učenici: Martin Blešć, Tomo Golub, Roko Igrec, Klara Kip ke, Bartol Levačić, Neva No vak, Petar Novak, Tin Novak Domjanić, Katja Ovčar, Petar Režek, Max Varga 5. E - razrednica: Sanja Murk Učenici: Rafael Dukić, Tia Kosić, Niko Novak, Erin Ro diger, Neo Rok, Matija Str bad, Luka Štampar, Marta Trstenjak, Niko Trupković, Anja Žganec Rogulja 6. ARomanarazrednica:Holetić Učenici: Martin Baumhak, Tadej Božić, Kaja Colarić, Ariela Crkvenčić, Vinko Dr voderić, Paula Dukić, Jan Fišter, Dorian Gombar, Mia Hlebec, Fabijan Horvat, Vik torija Hrustek, Dea Janušić, David Koštarić, Eva Marčec, Adrian Murk, Sara Novaković, Eva Radiković, Šimun Petar Štrek, Dora Vuk 6. B - razrednica: Tina Novoselc Učenici: Evan Črnjak Koraj, Azra Dolović, Nataša Dra kulić, Frano Hamonajec, Vi da Horvat, Daniel Jalšovec, Deni Janči, Arien Kovačić, Filip Kozjak, Jan Mavrin, Gi ta Novak, Luka Panić, Lena Patafta, Morin Tkalec, Nikola Veinović 6. C - razrednica: Ivana Pintarić Učenici: Ria Bajsić, Vita Ba ranić, Ino Brkić, Eba Horvat, Filip Jambrošić, Mislav Ma račić, Sara Martinjak, Mag da Moharić, Lukas Obadić, Tonka Plavetić, Šimun Sabo, Lana Sabolić, Rajna Šopar 6. D - razrednica: Jelena Filo Učenici: Zita Gojnik, Adrian Kipke, Lana Milićević, Brani mir Murković, Ema Rodiger, Matija Sakal, Amalia Senčar, Paula Šalamon, Maša Šopar, Marko Topolnjak, Tesa Trbo vić, Vita Vadlja, Nela Vrban, Dora Vujanić, Jan Karlo Za njko, Lucija Žagar 7. ABojanarazrednica:Terzo Učenici: Janja Baksa, Kiara Banić, Ana Barić, Lucija Boč kaj, Matteo Demario Časni, Klara Jurić, Martin Krištofić, Zita Mlinarić, Nino Novak, Heda Pintarić, Marko Trste njak 7. B - razrednica: Silvija Martišek Učenici: Marko Bungić, Nera Cigrovski, Fran Čonkaš, Niko la Dolenec, Lara Hajdinjak, Tea Hamer, Ana Korent, Lana Kovač, Lana Magdalenić, Tin Martin Majerić, Fran Ivan Marić, Saša Ovčarić, Ena Pož gaj, Liam Rok, Maja Slaviček, Marko Strbad, Lara Varga 7. CNatalierazrednica:Plešnar Učenici: Ruby Tiana Horvat, Lovro Jeđud, Fabijan Kovač, Bela Veronika Lovrenčić, Liam Mičić, Emma Pavlović, Ella Pavlović, Vinko Radek, Franka Strnad 7. DSuzanarazrednica:Sklepić-Šarić Učenici: Dona Babić, Mati ja Bedi, Filip Hozjan, Vilim Janković, Dario Kozjak, Vili Lukovnjak, Jan Miroslav, Sara Nemec, Zita Novak, Patrik Rakić, Pablo Srpak Šoltić, Elena Šarić, Matija Šopar, Mirta Žerjav 8. A - razrednica: Ivana Sikirić Učenici: Kaja Baksa, Vito Blažić, Lovro Gašparić, Ha na Jurinec, Filip Kitanović, Katja Kolac, Kala Križnik, Nela Levačić, Zara Nedeljko, Tia Todorović, Luka Zlatarek

3. ASlavicarazrednica:Pospiš Učenici: Jakov Bakač, Borna Brez, Zoran Drakulić, Endi Hatlak, Vita Jezernik, Vin ko Kovač, Ivor Krajcer, Tea Krištofić, Darla Leček, Mia Nedeljko, Adam Oslaković, Natan Petek, Luna Plevnjak, Marija Režek, Maša Serec, Tena Sovar, Jan Tkalec, Mar tin Toplek, Maša Toplek

Učenici: Gita Baumhak, Lena Ciglarić, Fran Krsto Golub Do branić, Ivano Horvat, Patrik Kolar-Fodor, Hanah Koštarić, Noa Lukman, Patrik Marti njak, Vilim Novaković, Franka Šimunić, Vito Toplek, Gabriel Vibovec, Fran Vuković, Ina Zadravec, Tia Zadravec

3. BSnježanarazrednica:Drabić Učenici: Leno Brkić, Jakob Čižmešija, Bruno Damja nović, Lucija Golubić, Alisa Vera Grabar, Nella Habjan, Gabrijel Hižman, Loris Jesen, Viktoria Klobučarić, Leona Kozjak, Luna Medved, Tena Petrinović, Mirjete Ramadani, Dora Vidović

2. DDanijelarazrednica:Topličanec

3. PŠ Novo Selo RokSašarazrednik:Novaković Učenici: Zora Bubek Čurila, David Dragović, Tea Igrec, Tena Kelkedi, Josip Klarić, Laura Rodinger, Oliver Trat njak, Filip Trstenjak

3. C - razrednica: Željka Perko Učenici: Kristijan Babić, Ena Borlinić, Leda Borlinić, Ma ja Borlinić, Matej Branilović, Naomi Cimerman, Evian Rea Horvat, Roko Kokić, Vanja Kovač, Tomi Lovrenčić, Di no Markač, Marta Markač, Dunja Nemec, Luka Novak, Hermina Ostoja, David Peras, Dora Perčić, Bruna Pleh, Vik tor Trstenjak Madžar, David Vidović, Lucija Vinković, Vili Zemljić

4. CDraženkarazrednica:Blažeka Učenici: Niko Belović, Sana Cimerman, Rahela Dukić, Helena Furdi, Pia Laura Glavaš, Mila Grgić, Nikola Homan, Nela Horvat, Roko Klasta, Dominic Kovač, Lota Korent, Leda Križnik, Lota Križnik, Noa Krušić, Ema Radek, Ivan Raguž, Toma Štefičar, Roko Vinković, Lo vro Žagar 4. D - razrednica: Tanja Žganec Učenici: Luka Borković, Eda Horvat, Ema Jakupak, Zara Jambrošić, Eugen Janković, Karlo Korpar, Jakov Kosta njević, Ena Martinjak, Šimun Nekić, Luna Obadić, Karlo Perčić, Ana Plavetić, Sara Rakić, Bernard Senčar, Kaja Srnec, Tesa Srnec, Ida Vadlja, Tara Vrban, Lovro Žerjav 4. PŠ Novo Selo Rok - ra zrednica: Zdenka Buljan Učenici: Viktor Baumhak, Mia Flac, Luka Hozjan, Emina Hrn čić, Roko Kozjak, Lukas Murk, Lana Novak, Mateo Novak, Greta Novaković, Melani Ra dek, Viktor Radovan, Ivan Veseli, Luka Vuković

3. PŠ Krištanovec - razrednica: Veronika Ka pelari Horvat Učenici: Ena Pintarić, Karla Žganec

1. aMarinaučiteljicaGajski Učenici: Emil Baštijan, Lorena Bienenfeld, Mislav Borković, David Frančić, Edi Fučko, Marko Jančec, Tara Novako vić Toplek, Ema Podvezanec, Mijo Sabol, Lucas Smolkovič, Nicol Srnec, Tian Žerjav 1. b – učiteljica Vera Fučko Učenici: Konrad Bujanić, Lora Bujanić, Tin Gradiščaj, Leon Janković, Ema Kodba, Jona Kolar, Tia Leček, Kan Prprović Modlic, Niko Taradi Perčić, Nika Tomašek, Matija Višnjić 2. a – učiteljica Gordana Juras Učenici: Zita Črep, David Dobranić, Ian Glavina, Arsen Muftić, Dunja Varga, Lukas Varga, Maja Višnjić, Borna Zadravec 2. b – učiteljica Ružica Kacun Učenici: Borna Fegeš, Niko Goričanec, Lovro Horvat, Frano Kraljić, Lea Križarić, Luka Požgaj, Marija Sečan, Matej Sečan, Patrik Vadlja 3. a – učiteljica Irena Levačić Učenici: Jakov Goričanec, Marta Horvat, Vili Horvat, Zara Lesjak, Bono Smolkovič, Marta Zadravec 3. b – učiteljica Tonka Breglec Blažeka Učenici: Marin Brzuhalski, Klara Kolmanić, Paula Kon trec, David Križarić, Fran Magdalenić, Aleks Zdaček, Marin Zdaček 4. a – učiteljica Saša Sabol Učenici: Zita Blažević, Jasen Borković, Paola Forštnarić, Kim Glavina, Žan Šarić, Staša Švenda, Karlo Tkalčec, Lorena Toplek, India Valpatić, Jakov Zagorec, Dino Zgrebec 4. b – učiteljica Mirela Tuksar Učenici: Vida Bausović, Zoja Bubek, Karla Dolenčić, Filip Leo Korent, Ela Krčmar, Jakov Križaić, Hana Permozer, Lucija Rinkovec, Petar Tompoš, Alex Višnjić, Gabrijela Zadravec 5. a –PalminarazrednicaNovak Učenici: Bono Blažek, Lota Mihaljković, Toni Novaković Toplek, Janja Ružman, Eva Šafarić, Leonarda Vlahek, Anja Zagorec

4. AHelenarazrednica:Slamek Učenici: Neli Bubek, Ivan Dobranić, Bono Dobrić, Ha na Dolar, Ena Horvat, Jakov Hudin, Lena Hudin, Vito Kerman, Vito Janković, Iker Novak, Iva Novak, Petar Pav čec, Dina Podgorelec, Karla Pongračić, Agata Telebuh, Bela Valpatić

6. b – razrednica Ivana Komar Srnec Učenici: Jan Bojić, Dalija Dokleja, Josipa Herak, Mika Kolar, Karla Kraljić, Lucia Mi halic, Nela Pancer, Rea Sabol 7. a –NatašarazrednicaKralj Učenici: Borna Antonović, Mura Blažević, David Toplek, August Varga 7. b – razrednik Ivan Kolarić Učenici: Ella Pejić, Martin Petek, Roko Petrović, Ivona Talan 8. a – razrednica Vesna Martinjak Učenici: David Dominić, Lori Drk, Nino Kocijan, Nina Me glić, Mia Puhalović, Simona Rubin, Korina Senčar, Lucija Toplek, Marija Varga, Ana Irsa Vugrinec

8. CMarinkorazrednik:Horvat Učenici: Jan Blagus, Korana Drakulić, Danijel Kocijan, Rafael Kocijan, Ivan Košta rić, Ilan Kovačić, Filipa Međi murec, Gabriel Murk, Hrvoje Novak, Katja Plevnjak, Nela Taradi

2. CJasminkarazrednica:Štefić Učenici: Lana Božinović, Eli Dobrić, Vigo Gomzi, Borna Goričanec, Daniel Horvat, Patrik Janež, Ela Kozar, Kar lo Kukovec, Patrik Marciuš, Leo Pongrac, Mila Pujić, Vigo Sanjković, Ian Silaj, Helena Takač, Selena Trubić

2. PŠ Krištanovec - razred nica: Tea Bogdan Učenici: Gabriel Fric, Filip Mikulaj, Antonia Novak, Ella Sabol, Aria Žižek

5. b – razrednik Denis Kos Učenici: Leda Bujanić, Luka Herman, Ela Miljan, Sara Petrović

1. D - razrednica: Anita Banić Učenici: Ivan Džerdži, Yusef Hachem, Tin Ivelić, Mateo Krajner, Jakov Krnjak, Jakov Lisjak, Patrik Mađarić Krnjak, Lota Modlic, Lovro Strbad, Mark Šarić, Bruna Škvorc, Leonardo Šopar, Samuel Šo štarić, Dora Špoljarić, Karla Trstenjak Madžar, Matia Elena Žbulj

1. PŠ Novo Selo Rok - ra zrednica: Branka Hranjec Učenici: Anabela Baksa, Benjamin Blešć, Bruna Bu žić, Joakim Hamunajec, Tia Hatlak, Marta Horvat, Zoja Jambrović, Vita Kolar, Mia Maksimović, Mihael Rajh, Zrinka Vrbanec, Nikol Žganec

4. BMarijarazrednica:Toplek Učenici: Dea Barulek, Fran Culjak, Rosa Maria Farkaš, Simon Horvat, Samuel Hor vat, Doris Mihoković, Ema Mošmondor, Lucia Juračić Mesarek, Lena Kovačić, Mar ko Podoreški, Meris Rama dani, Zara Rašperger, Noah Sabolčec, Rudi Tuksar, Robert Vinković, Ena Vočanec, Jakob Žnidar

Učenici: Gabrijel Blažon, Luka Blešć, Petar Fišter, Nina Fric, Antonia Lisjak, Rafael Šimunić, Matija Tušek OŠ IvanOvec

8. EAnemarirazrednica:Vugrinec

8. BVlastarazrednica:Žnidarić Učenici: Saša Blažić, Eva Fodor, Matija Hampamer, Nika Marciuš, Nela Novak, Vanja Novak, David Sabo, Ena Škvorc, Ivor Tkalec, Keti Tropša, Mihael Želežnjak

6. a –DajanarazrednicaKovačić Učenici: Marta Frančić, Mia Hančić, Leon Modrinjak, Ja kov Pintarić, Lara Podveza nec, Elena purgar, Vita Varga

Učenici: Izabela Babić, Sven Biškup, Ivan Borković, Mark Liam Kolarić, Mura Kovačić, Paula Krajačić, Morea Ljušaj, Rafael Marodi Hrušoci, Lucija Novak, Ivano Petrić Sabljak, Daša Posavec, Petar Raguž, Noa Varga, Eva Vinković

4. PŠ Krištanovec - razrednica: Tea Bogdan Učenici: Filip Baksa, Tena Ladić

2. PŠ Novo Selo Rok - razrednica: Alexandra Sašek Strbad

8. DKristinarazrednica:Galinović Učenici: Noa Branilović, Dominik Dukić, Hana Kri štofić, Vito Lesar, Jelena Lesjak, Teodor Lukman, Aleksandra Mihoci, Roko Novinščak, Vito Panić, Luci ja Skender, Helena Veselko

2. A - razrednica: Vesna Horvat Učenici: Lovro Čajić, Leon Do kleja, Kaja Drvoderić, Natan Gašpar, Ariana Horvat, Greta Janković, Lea Janković, Da vid Kodba, Lara Kovačić, Ida Lajtman, Ivan Logožar, Mila Mutvar, Fran Nemec, Hana Slokan, Laura Smilović, Andro Štefulj, Filip Toth 2. BDraženkarazrednica:Rob Učenici: Dora Barušić, Bor na Branilović, Marko Cikron Belić, Noa Debelec Ambruš, Mia Dolar, Tonka Džanko, Sa ra Jalšovec, Vito Kosić, Noel Krištofić, Deni Mavrin, Lukas Mesarić, Sebastijan Murk, Vito Novak, Nika Poje, Kla ra Telebuh, Vita Topolnjak, Paula Tošić

1. PŠ Krištanovecrazrednica: Veronika Kapelari Horvat Učenici: Tin Borko, Lota Ma ček, Noa Novak, Jan Škvorc

5. AGordanarazrednica:Ovčar Učenici: Luka Bistrović, Fran Blažić, Una Čonkaš, Nela Dr žanić, Rafael Džanko, Jan Gre gorec, Adrian Horvat, Karlo Horvat, Hana Hrebak, Tena Hrebak, Toma Jambrošić, Stjepan Kavran, Petra Ko štarić, Simon Kovačić, Leon Lepen, Iva Medved, Paula Peras, Asja Pintarić, Ivor Se rec, Iva Višić

Polaganjem prstiju na puls ruke ayurvedska savjetnica može lako otkriti neravno težu u tijelu i preporučiti djelotvornu terapiju. Ayur vedsko savjetovanje uključuje procjenu trenutnog fizičkog i mentalnog zdravstvenog sta nja, otkrivanje neravnoteža u tijelu, individualne savjete o prehrani i načinu života, preporuku ayurvedskih preparata za vraćanje tijela i uma u ravnotežu te osobne i stručne savjete o cjelovitom pristupuTerminizdravlju.ukolovozu izni mna su prilika da nam dođete na kontrolu ili pak prvi put na savjetovanje upravo zato što nam ayurvedski savjetnik nije stalno na raspolaganju. Za rezervaciju termina ili upit javite se Mirjani na 095/9002-138 ili Tini na 091/1556-908. Ayurvedska savjetovanja održava izvorni indijski ayurvedski stručnjak dr. Shasvin Bhoelai. (dv) Predstavljamo mladog međimurskog pjesnika Da vora Prevalšeka koji svoje radove objavljuje na društve nim mrežama. Tematika mu je međimurska, kao i jezik na kojem piše i sigurni smo da će se svidjeti brojnim našim či tateljima. Davor nam se pred stavio u nekoliko rečenica, a njegova poezija reći će više o tom zanimljivom i nadasve duhovitom mladom pjesniku. Rođen je 9. studenog 1983. u Čakovcu. Živi u Nedelišću. - U slobodno vrijeme volim pisati, čitati, volim putovati i upoznavati nove ljude. Posebno uživam u pisanju satiričnih pjesama, međimurskog podneblja. Iako pišem ljubavnu i tako đer posebno, socijalnu po eziju. Profil na Facebooku Spiv sam si gemišta Spiv sam si gemišta v međimurskaj goricaj Dok je mužikoš popevav i prebirav po žicaj Sunce se čez breg već rivalo doli Ftiči so se svadili i leteli se okoli Spiv sam si gemišta v međimurskaj goricaj Ime sam im zobiv ali sam ih prepoznav po licaj To so naši brežni Međimurci navek nasmijoni Kak i najo kad je vino bolše nego loni Spiv sam si gemišta v međimurski kleti Tak finoga ka sam od sreće štev ponoreti Dok imaš dobro vino navek te nešči nuca Najlepša na sveto međimurska je puca Spiv sam si gemišta na međimurskomo brego Ka nam som piv pozvav sam si i kolego Dugo smo se spominali i koli šijaka držali Jer da smo još jenoga spili z brega bi doli pali

atmosfera je odlična i jedini problem nam je bila visoka temperatura, no imali smo dovoljno tekućine da se ras hladimo, izjavio je dodavši kako se družini HPD-a Me đimurje može i pridružiti na dijelovima dionica.

MEĐIMURSKI PLANINARI organizirali zanimljiv pohod

Davorovihdonosimopjesnikmrežama,pratiteljapriličantajkrozsedogađaje,društveno-političkekomentirajućičestokoristećisarkazmomisatirom,kratketekstove.NanačinstekaosampobrojprijateljainadruštvenimrekaonamjeDavor.Unastavkujednuodbrojnihpjesama.(AleksandraSklepić)

Prevalili 100 km od Donje Dubrave do Hlapičine

Bliži se kraj ljeta, a to znači da je vrijeme za još jedan, jubilarni 10. po redu, Mažoret kamp u Nedelišću. Kamp će se održavati od ponedjeljka 22. kolovoza do petka 26. kolovoza 2022. svakodnevno od 17 sati na vanjskim prostorima ME SAP-a uz stručno vodstvo trenerica i iskusnih dugogo dišnjihPolaznicemažoretkinja.kampa će u pet zabavnih dana zaviriti u mažoret svijet i naučiti osnove vrtnje štapom, a očekuje ih i puno rekrea cije, plesa, ali i timskih iga ra te kreativnih radionica za najmlađe, prema dobro uhodanoj praksi. Sve sudionice dobivaju majicu, priznanje i fotografi ju za uspomenu, a osigurana im je i okrepa. Kotizacija za sve sudionice iznosi samo 30 kuna za svih pet dana kampa, a napomena je da se plaća pri prvom dolasku. Mažoret kamp održat će se uz sufinanciranje Općine Nedelišće i Međimurske županije.Prijave se primaju do 20. kolovoza 2022. na lazigodine),kampa,vati:javaNedelišćainboks099/5743-527098/9323-599gmail.com,mazoret.kamp.nedelisce@e-adresu:brojevemobitela(Vedrana),(Ivana)iliuprofilaMažoretkinjenaFacebooku.Priobveznomorasadržaimeiprezimepolaznicedob(minimalno4mjestoodakledoibrojzakontakt.

AYURVEDSKE KONZULTACIJE u Čakovcu Uz pomoć

svojudijagnostikepulsnevratiteravnotežu

Sri Sri Ayurveda nudi cje loviti i individualni pristup svakoj osobi kroz ayurvedska savjetovanja uz namjeru da se ukloni korijenski uzrok pro blema, a ne samo simptomi bolesti.Ayurvedsko savjetovanje pomoći će vam da razumijete sebe i svoje tijelo iz perspektive ayurvede – znanosti o životu. Prema ayurvedi, ako boluje mo od bolesti, znači da postoji neravnoteža u došama Vata, Pitta i Kapha – našem mental no-fizičkom kompleksu. Vratiti ravnotežu u svoj sustav, ključ je za liječenje bilo koje bolesti. Održat će se u Čakovcu, u centru joge i meditacije na Ayurvedska savjetovanja održava izvorni indijski ayurvedski stručnjak dr. Shasvin Bhoelai

DAVOR PREVALŠEK iz Nedelišća, pjesnik s društvenih mreža Posebno uživa u pisanju satiričnih, međimurskih pjesama uređujem

MAŽORET KAMP u Nedelišću Zavrtite štapove od 22. do 26. kolovoza!

22 Mozaik 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Članovi Hrvatskog plani narskog društva Međimurje u petak ujutro krenuli su trasirati buduću planinarsku stazu pod nazivom Pješke oko Međimurja. Staza se trasira u sklopu projekta Međimurje – Europska re gija sporta 2022., a donijet će dodatnu odjuovojMeđimurjeobjasnioturističkojmeđimurskojprepoznatljivostsportskoj,aliiponudi.KakojepredsjednikHPD-aŽeljkoPoljak,uprvojfazitijekomtridanaproćićesedionicamostauDonjojDubravi pa uzvodno uz Muru do Pr hovca. Startali na Dan pobjede - To je oko 100 kilometara. Startali smo na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja u jutarnjim satima u Donjoj Dubravi. Imali smo dobar tempo i prešli smo u petak 34 kilometra. U Murščaku kod Domašinca postavili smo šatore i prenoćili, u su botu ujutro krenuli smo dalje prema Hlapičini. Ima nas 10,

Ovaj pohod postat će tradicionalan Poljak je zahvalio Zajed nici sportskih udruga i sa veza Međimurske županije na podršci i što je ideju o stazi uključila u projekt Me đimurje – Europska regija sporta. Kazao je kako će se za dva mjeseca napraviti i drugi dio trasiranja pa će se staza protezati od ušća Mure u Dravu do Gornjeg Kuršanca. Staza Pješke oko Međimurja tako će ići od Pažuta preko Donje Dubrave uzvodno uz Muru do Čestijanca i preko Štrigove, Mađerkina brega, Stanetinca i Badličana te za vršiti u Gornjem Kuršancu. Iz HPD-a Međimurje najavljuju kako će pohod Pješke oko Međimurje održavati tradi cionalno svake godine, upravo oko 5. kolovoza. (dv)

Članovi Hrvatskog planinarskog društva Međimurje spremno stali pred kameru da zabilježe ovaj događaj adresi Buzovečka 89, 26. ko lovoza 2022. godine. zaayurvedskaUčinkovitametodaotkrivanjebolesti

Nakon kraće stanke kod Zembe i još jedne kraće stanke kod Matije Cveka, sudbina nas je, barem za one koji vjeruju u nju, dovela do vinskihNisupodruma.bašpodrumi, već štandovi gdje kupite butelje vina i smjestite se na okolne stolove.Dan drugi koristili smo za rekuperaciju i reminiscenciju proteklih događaja. Kad smo se probudili, bilo je već iza podne, a u danu smo imali 3 cilja za ispuniti: ručak u restoranu Kneja, izlet na Mađerkin breg i sladoled. (dv, foto: privatna arhiva)

Društvo na okupu prilikom ručka u restoranu Kneja u Malom Mihaljevcu

Ulica Marka Kovača u Mihovljanu konačno u sanaciju Čitatelj Međimurskih novina poslao nam je vidno oštećenu cestu u Mihovljanu, na kraju Ulice Marka Kovača.Kaže kako je takvo stanje već godinama. Ulica je puna rupa i oštećenja i stanovnici se nadaju da će nakon toliko obećanja od Grada Čakovca konačno to sanirati. Što o tome misle iz Grada Čakovca pitali smo Davida Vugrinca ispred Odjela za društvene djelatnosti. Odgovor iz Grada Čakovca: - Dio završetka kolnika u Ulici Marka Kovača u Mihovljanu sanirat će se kod završetka radova u Prvomajskoj ulici u kojoj se trenutno izvode radovi u okviru druge faze. U 2023. godini kreće treća faza Prvomajske, dok ujedno tijekom ove godine Ulica Marka Kovača ide u djelomičnu sanaciju postojećeg kolnika u sklopu redovnog održavanja. Za 2024. planirana je sanacija Ulice Ivana Gorana Kovačića uUMihovljanu.ovimtrenucima izvođači ne raspolažu viškom tehničkih i ljudskih resursa, narasli su transportni i drugi troškovi, stoga se radovi objedinjuju i usklađuju s �inancijskim i ostalim relevantnim uvjetima za izvođenje istih, rekao nam je Vugrinec.

Javite se ako imate priču za nas: Sliježu se dojmovi nakon najveće čakovečke manifestacije, a veseli da su se u redakciju Međimurskih novina javili mladi prijatelji iz Zagreba, Slavonije i Knina koji su po prvi put bili na Porcijunkulovu. Nakon Porcijunkulova veselo društvo posjetilo je restoran Kneju u Malom Mihaljevcu i naravno, Mađerkin breg u Štrigovi. Ugostili su ih braća Dudek, Kristina i Nikola te Ivana Sabol Petra Bulata, Marka Ćirkovića, Denisa Devčića, Branimira Radića iz Zagreba, Janju i Božicu Kopić iz Županje, Ivana Rajića iz Knina i Domagoja Stanića iz Slavonskog Broda ugostili su naši poznati sportaši, braća Dudek, Kristina i Nikola te IvanaToSabol.društvo, inače okupljeno u Zagrebu, često putuje Hrvatskom, a nakon toga, kako se ne bi zaboravilo, napišu kratak izvještaj popraćen fotogra�ijama. Dio toga donosimo u nastavku: - Prije sad već skoro mjesec dana dobili smo neformalni poziv na manifestaciju u Čakovcu. Manifestacija se zove Porcunkovo, Porcijankovo, Porilukovo (...), mnogi izrazi su korišteni. I mislim da će povjesničare u budućnosti ovaj dokument još više zbuniti, a vrlo rijetki su stvarno znali ispravno ime festivala (op. a. Porcijunkulovo – za povjesničare u budućnosti). Posjetili VinoGrad i kušali međimurska vina Zašto je to netko tako nazvao i koliko gemišta je bilo uključeno, ostavit ću pametnijima od sebe da odluče. U 21 sat krenuli smo u centar grada.

ZABRINUTI ČAKOVČANIN se pita Kamo je nestala Marina Gradišer?! U redakciju Međimurskih novina stiglo je pismo potpisano inicijalima V. P. koje prenosimo u nastavku: - Porcijunkulovo, najveća turistička manifestacija u Međimurju. Glamurozno otvorenje. Uzvanici uz prepune stolove �ine ponude. Vatromet svjetski. Ima se, može se. A priča ide da smo sada racionalniji i skromniji od bivših? No, ja bih imao i jedno pitanje. A gdje je zamjenica gradonačelnice, gđa Marina Gradišer? I sad je radila? Uvijek isti odgovor. Pomalo zabrinjavajuće ili je gđa Gradišer bila samo za na papir? Pa kakva je onda mogućnost, ako bi trebala mijenjati gradonačelnicu, da to nekak izgleda. Na FOTO KRITIKA

2312. kolovoza 2022. Vaši stupciwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec, e-mail, redakcija@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

MARTANE u Čakovcu

Vidno oštećena cesta vapi za obnovom

VESELO DRUŠTVO iz Zagreba i Slavonije posjetilo najveću čakovečku manifestaciju Kako “stranci” vide Porcijunkulovo?

Ulica međimurskih branitelja dobiva rasvjetu Sigurnost, lakša prohodnost i korištenje prometnicom glavni su ciljeva radova koji su sredinom srpnja krenuli u ulici u stambenoj zoni Martane – Istok u Čakovcu. U Ulici međimurskih branitelja u tijeku je izgradnja javne rasvjete koju tamošnji građani s nestrpljenjem čekaju. Obuhvaćaju građevinske radove iskopa i zatrpavanja rovova i izradu betonskih temelja stupova rasvjete. Ujedno će se odraditi elektromontažni radovi ugradnje stupova, kablova, trake uzemljenja, upozoravajuće trake iznad kablova, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon cestovnih svjetiljki te ostali radovi u skladu s troškovnikom radova i proU novom čakovečkom kvartu stanovnici će dobi� javnu rasvjetu jektnom dokumentacijom. U ovom trenutku u planu je betoniranje temelja i samo postavljanje stupova javne rasvjete. Grad Čakovec za tu je namjenu u proračunu osigurao oko 350 tisuća kuna, dok je rok izvođenja 90 kalendarskih dana. kraju bude g. Zver opravdao svoje navode da gradom vlada i upravlja jedna osoba. No, tijekom povijesti se to pokazalo vrlo lošim. Al’, o tome na sljedećim izborima. Dakle, kamo se sakrila, ili su ju sakrili, zamjenica gradonačelnice? (vp) Marina Gradišer, zamjenica gradonačelnice koju već dugo nismo vidjeli u javnos�

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

nagradni natječaj - tri kupona skupi naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 23.8. do do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana Ime i Adresa:prezime: kupona skupi inaočale pokupi3 Međimurske novine i BluKids vas daruju VOLIM JER… Ovoga

Mihaela Kočiš i Štefanija Kedmenec rado su pozirale sa svojim poklonom Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotograﬁje na e-mail: foto@mnovine.hr Filip i Doroteja Kovačić iz Donjeg Vratna dobili su Leonu rođenu 2. kolovoza. Tabita i Jošua Kovačević iz Čakovca dobili su sina kojemu su dali ime Pavle Hošea, rođenog 19. srpnja.

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić;

naznakom

simboličnimjeSvetesmovinaprodajnomsmopoklon-vrećicomplatnenomzaustaviliseuSvetojMariji.Namjestunašihno-uredovnojkupnjizatekliŠtefanijuKedmenecizMarijekojusmo,kakorekla,ugodnoiznenadilipoklonom.Tim

TRGOVINA METSS, Sveta Marija

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina Treći kupon 89. kola Novo, 89. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim Kraljasjedišteti12.senakonDžoker-kuponom,brojevima.kojiizlazitrijuredovnih,mijenjajedanodpropuštenih.Skupljenekuponeodkolovozamožetedonije-osobnoukuvertiunašeucentruČakovca,Tomislava2(haustor

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: fax:040/323-600,040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr Broj telefona: Sakupljene s "Za tjedna u putovanju našom više jer se Međimurske novine u njihovoj obitelji redovito čitaju. Kao i većina čitatelja, novine čita od odozada prema naprijed, sve osim sporta, poručila je Štefanija. Istina, koji put pročita i sportske stranice ako se radi o nekom domaćem, tamošnjem sportašu. No, prvo što napravi kad uzme novine je križaljka koju “smije” samo onaPoklon-vrećicomrješavati. obradovali smo i djelatnicu, Mihaelu Kočiš iz Draškovca, također našu redovitu čitateljicu. Uvijek zanimljivim sadržajima, kažu, ništa ne bi pridodale ili oduzele. (vv)

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. kolovoza. Sretnog dobitnika 89. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. kolovoza. (mk).

24 Mozaik 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kupone donijeti osobno ili poslati poštom

Štefanija Kedmenec: Prvo rješavam križaljku Ovog tjedna male poklone podijelili smo našoj čitateljici Ivani Zadravec i prodavačici Ivani Tušek Hren Bebe 2022.

Inovativni duo iz Čakovca, Karlo Križnik i Paula Gavez. Istinski i neuobičajen mladi par koji pomiče granice kroz glazbu i umjetnost općenito. Nedavno su izdali svoj novi hvaljeni album Simulations koji je doista promijenio percepciju međimurske glazbene scene. Foto: Sven Tomašić

PREDSTAVLJAMO KNJIGU: Mjesto i poštanski broj: Hena com i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Nakladnik: Hena com Beletristika: domaća Biblioteka: Verbarij Urednik: Kruno Lokotar Godina izdanja: srpanj 2022. ISBN: 978-953-259-370-9 Broj stranica: 272 Cijena: 139,00 kn Najavite događaj! Sve vikend@mnovine.hršaljiteinformacijenae-mail: VIKEND VODIČ 13.subota,kolovoza Draškovec Rokovo Trodnevnica 21:00 HaraKoncertMata Hari Šampion DomašinecMJESEČNI VODIČ 19. kolovoza Špancirfest PAN pozornica Letu Štuke Pips, Chips i Videoclips 20.kolovoza Špancirfest PAN pozornica Daleka Obala 21. kolovoza Špancirfest PAN PetarpozornicaGrašo 25. kolovoza Špancirfest PAN DubiozapozornicaKolek�v 26. kolovoza Špancirfest PAN pozornica SARS 25. i 26. kolovoza CZK i Scheierica Čakovec 8. Fes�val komorne glazbe 18. – 21. kolovoza Renesansni fes�val Koprivnica 27. kolovoza MESAP Nedelišće MiroslavKoncert Ilić 26. – 28. kolovoza 14:00 JAZZ u vinogradu Mađerkin breg 2. – 4. rujna 3FF fes�val 2022. HARI MATA HARI 13. kolovoza pjeva u Šampionu U subotu 13. kolovoza 2022. godine u Šampion dolazi Hari Mata Hari. Nakon puno godina ponovo zajedno pjevamo bezvremenske hitove: Prsten i zlatni lanac, Svi moji drumovi, Kao domine, Baš ti lijepo stoje suze, Ja nemam snage da te ne volim, Ružmarin, Kad dođe oktobar, Volio bih da te ne volim... Kao u dobra stara vremena, Hari sa svojim pratećim bendom pod svjetlima Šampiona.Ulaznice za koncert mogu se kupiti u pretprodaji po cijeni od 60 kuna u Šampionu, od 11. 7. svakim radnim danom od 7 do 23 sata. Na dan koncerta ulaznica je 70 kuna. VRAĆA SE MESAP-ova pozornica u

IlićaMiroslavapjevačanarodnognastupVelikiNedelišću

Anja Kampmann: Duboke se vode dižu U olujnoj noći daleko na moru bušaču Waclawu nestaje jedini prijatelj Mátyás, a u divljim ga valovima podno naftne platforme nitko nikada neće pronaći. Tragičnost događaja slama dio Waclawove srži i on se nevoljko otpravlja na kopno. Putovanje s jednim ciljem – posjetiti prijateljevu obitelj – brzo postaje nepredvidivo i dugo, a mjesta, ljudi i prizori koje zatječe u njemu bude sjećanja na minule dane, kojima ne uspijeva pobjeći. I dok prolazi Europom, tražeći što se pronaći ne može – od Mađarske, preko Italije i Alpa, sve do rudarskog naselja u Njemačkoj gdje je odrastao – prošlost polako širi napukline u sadašnjosti. Uspomene su kao narod nemiran, uviđa, neprestano u pokretu, koji ne može nikamo stići.

Baš

Nakon dvije i pol godine ponovno će se aktivirati MESAP-ova pozornica i to koncertom Miroslava Ilića 27. kolovoza 2022. godine. ti lijepo stoje suze, ali nemoj plakati!

Stiže nam 24. izdanje Špancirfesta Dolazi nam polako, ali sigurno sredina kolovoza, a to je vrijeme za najveći festival na sjeveru – Špancirfest! Za svakog ljubitelja raznolikog festivalskog sadržaja, Špancirfest je idealan gigant s mnoštvo programa za sveUlicegeneracije.Varaždina ponovno će blistati u najdivnijem šarenom sjaju. Prvog dana, u petak 19. kolovoza, na glavnu pozornicu PAN stižu Letu štuke i Pips Chips & Videoclips. U subotu na glavnu pozornicu stiže Daleka obala, a u nedjelju Petar Grašo. U četvrtak 25. kolovoza na pozornicu se penju giganti Dubioza kolektiv napraviti ludnicu kao i svaki put do sad. U petak nam stiže SARS, a u subotu Massimo. Za odličan posljednji festivalski dan zadužen je Let 3. Također, u Vili Bedeković će se također održati zanimljiv i šarolik glazbeni program. I ove godine nas je Špancirfest oduševio besplatnim kvalitetnim programom za sve! (st) Deset dana festivalske varaždinske idile Dolazi nam Hari Mata Hari

kamo za vikend

Franjo Janeš: Strano tijelo Roman Strano �jelo Franje Janeša jedinstveno je komponiran: svaki od šest dijelova, ovdje nazvanih krugovima, sastoji se od šest poglavlja koja možete čita� redoslijedom koji odaberete, a autor (rođen na is� datum kao Julio Cortázar) predlaže da o tome odluči kocka, što bi neki nazvali slučajem. U romanu ipak za slučaj nema puno prostora. Galerija mlađih likova i uglavnom njihovih roditelja, svih odreda jezično duhovito i mekim uhom individualiziranih, precizno je postavljena i dovedena do završnice pune obrata i nasilja. Naravno da Janeš u ovom krimiću kri�čki progovara i o društvenom kontekstu, pa skicira korupciju, obiteljsko nasilje, homofobiju, iracionalizaciju, obespravljene... Ne manjka ovdje ni fantas�ke ili paranormalnih pojava, srce Agne (one koja pročišćava, šeste čakre, trećeg oka), prve žrtve u romanu, transplan�rano u �jelo koje to najmanje zaslužuje, sa sobom donosi memoriju i traume i – mijenja svog novog vlasnika! Tako je strano �jelo učinilo veliko djelo - rekao je Kruno Lokotar, urednik Franjo Janeš (Zagreb, 1982.) čudan je �p širokog spektra interesa. Kad ne maltre�ra studente germanis�ke, pjeva i svira gitaru, što na engleskome (Astridian), što na hrvatskome (End or Fin, koji je dvjema pjesmama zastupljen u ovome romanu). Povremeno piše prozu, a objavio je eksperimentalni crnohumorni roman Noć mrtvih živaca (2009.), intelektualni blockbuster Formula za kaos (2011.), an� povijesnu sa�ru Čerupanje feniksa (2013.) i pseudo krimić Tunel na kraju svjetla (2016.).

2 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Media

HENA COM NAGRAĐUJE - Anja Kampmann: Duboke se vode dižu Dobitnik knjige Guzel Jahina: Ešalon za Samarkand objavljene u prošlom broju je Sanja Špiranec iz Nedelišća. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1404

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona: poklanja knjigu Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za ﬁlm “Tuljani specijalci” Tatjana Zebec

Od Porcijunkulova nakon produženog vikenda ostali su samo WC-i Toi toi i stepenice koje su vodile do glavne pozornice u jezeru Starog grada. Na praznični petak dočekao nas je toplotni udar pa nije bilo za izaći iz kuće do večernjih sati. Srećom, vrijeme se ipak malo rashladilo na kontinentu, pa već ovaj tjedan većina kuje planove kako iskoristiti još jedan produženi vikend koji namOstanakpredstoji.na kontinentu u ovo doba posebno teško pada alergičarima. Ambrozija u cvatu stvara kihanje i glavobolje. Srećom, zasad me to izbjeglo, no svaki put kad netko kihne, i dalje nam se probudi sumnja, je li alergija ili korona? Naviknuli smo se na koronu, ruku na srce. Kola i dalje u našoj sredini, svako malo čujemo da je netko u izolaciji s temperaturom. O vremenu kad je vrijeme stalo danas pričamo kao o legendama. To su sad neka davna, prošla vremena. Iako, ako stavimo u vremenski okvir, sve se to odvijalo u proljeće 2020. Sada možemo reći da smo budni. Probudili smo se iz korona-sna i dalje živimo svoje živote. Putujemo, zabavljamo se, korona-putovnice više se ni ne sjećamo. A kad se sjetimo, uhvati nas neka panika od bojazni da će se to sve ponoviti. Već najesen? Možemo samo nagađati i pretpostavljati. Svatko ima svoju teoriju. Je li se bilo pametno cijepiti? Tema je oko koje se i dalje lome koplja, no rasprave više nisu toliko žustre kao prije. Sad je to neka usputna tema koja traje kratko. Hoće li opet postati aktualna? Moja je korona-putovnica davno istekla. Nedavno smo putovali u Španjolsku i prema pravilima aviokompanije nije baš bilo sasvim jasno što sad s tim maskama i putovnicama. Kako bismo izbjegli nepotrebne neugodnosti, privatno smo se testirali, bili negativni, dobili potvrde i uzeli maske. Nitko nas ništa nije pitao, ali savjest nam je bila mirna.

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 24. KOLOVOZA U CINESTARU VARAŽDIN. Svake srijede potražite najavu nagradnog ﬁlma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO Dobitnica ulaznica za ﬁlm “Tuljani specijalci” je: KAKO ULAZNICA?DO Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

intervju tjedna Piše i foto: Sven Tomašić Interesantan čakovečki dvojac Karlo Križnik i Paula Gavez polako, ali sigurno ide prema svijetlom vrhu glazbene scene. Ujedno su dugogodišnji glazbeni, a i životni partneri. Na prvu povučen i miran međimurski par, a na drugu alternativci koji doista nešto rade na međimurskoj glazbenojInovativansceni.mladi par ne trudi se biti shvaćen ili popularan, rade što vole, a to što rade uistinu se cijeni i hvali. Nažalost, Međimurje nema previše mladih bendova kojima bi se moglo pohvaliti. Također, sama glazbena scena nam nije previše bajna i zapravo glazba novog vala isprepletenih žanrova u Međimurju polako teče prema zaboravu. Ili je nikad nije ni bilo? U intervjuu doznajte ostale pojedinosti i osobne Karlove i Pauline stavove o glazbenoj sceni Međimurja i o njihovim osobnim ciljevima i idejama za budućnost. - Otkud vam sama ideja i inspiracija za glazbeni projekt Revirgin? - Revirgin je nekad bio moj bend, ali jako kratko, spomenuo je Karlo. Imali smo samo jedan nastup i raspali smo se odmah poslije nastupa. Taj period se ni ne računa kao aktivno djelovanje Revirgina, ali to je sam početak i preteča cijele priče. Ja sam pod imenom Revirgin nastavio svirati 5 godina i uspio sam napraviti 4 albuma. Tek kad je Paula došla u bend, to jest kad je pokazala volju i interes za sviranjem, tad smo postali malo profesionalniji i krenuli s ozbiljnim pristupom prema glazbi i umjetnosti općenito. Prvi put kad smo počeli surađivati, ja sam svirala bas gitaru, napomenula je Paula. Napravili smo tri pjesme i snimili jedan demo. Brzo nakon toga smo se raspali, nije nam baš išlo, a i ja nisam previše vježbala sviranje. U posljednjih godinu dana aktivna sam članica benda od našeg novog albuma Simulation. - Nije pretjerana praksa glazbenika da sami izdaju, produciraju i distribuiraju cijeli album. Vi ste to napravili sa svojim najnovijim albumom Simulation. Kako ste zadovoljni cijelim procesom i radom na albumu? - Prvo smo vježbali koja četiri mjeseci dok nismo polovili sve pjesme, a zatim je slijedila produkcija i rad na �inesama albuma. Album smo radili nepunih godinu dana te smo prije samog objavljivanja izbacili tri spota da publika osjeti dio čari albuma, spomenuo je Karlo.

3www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media12. kolovoza 2022.

KAMO SUTRA Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr Toplinski udar nije izbrisao koronu

- U koje žanrovske sfere glazbe biste se vi točno smjestili jer vas publika često ne može smjestiti u okvire? - Mislim da je to gothic synth funk new wave, šaljivo napominje Karlo. Paula se u pozadini smjehulji i uz brzi zajednički pogled jednoglasno su se dogovorili da je projekt Revirgin kombinacija žanrova novog vala, gotha i funka.

- Budući da ste zapravo svježi na sceni, koliko ste općenito zadovoljni glazbenim svijetom – turnejama, koncertima, organizatorima i publikom? - Ja sam u početku bila jako skeptična, ali s vremenom je postalo super. Jako sam puno ljudi upoznala, prošli smo razna nova mjesta, lokacije i najbitnije, ljudi koji uživaju uz našu glazbu najljepša su gesta glazbenog svijeta, napominje Paula.-Meni je stresno, ali i zanimljivo. Nastupi su najčešće dobri, ali naravno da znaju biti naporni. Treba sve znati izbalansirati s poslom i onda cijeli kreativni proces funkcionira, govori Karlo. - Da trebate izdvojiti tri najbolja nastupa, koja bi to bila? - Tam-Tam festival na Hvaru, daleko najbolji nastup. Zatim Kset u Zagrebu i Palach u Rijeci, napominje Karlo. Paula se jednoglasno složila s Karlovom izjavom. - Što općenito mislite o cjelokupnoj novoj međimurskoj glazbenoj sceni? Diše li scena donekle ili je nema uopće? - Mi smo kao klinci hodali većinom u Prostor udruge CeZaM. Kad smo bili u srednjoj školi, Prostor nam je bio jedino utočište za bijeg od stvarnosti. Nekad je bilo odličnih koncerata tijekom tjedna, tipa znali smo otići na odličan koncert u srijedu navečer. Takav uređen sustav ne postoji već jedno duže vrijeme, napominje Paula.

- Ne bih htio biti previše negativan u vezi čakovečke scene i ne znam što se točno događa u garažama i tavanima, ali smatram da je naša glazbena scena u podosta lošem stanju. Jako malo glazbenih projekata dolazi van na vidjelo i smatram da trenutno glazbena scena ovdje ne funkcionira, govori ozbiljnim tonom Karlo. - Planirate i dalje biti glazbeno aktivni i imate li možda kakvih budućih planova vezanih za projekt Revirgin? - Planiramo čim više nastupati i promovirati se. Također, radimo već na drugom albumu tako da ćemo de�initivno i dalje biti aktivni. Album će biti izdan sljedeće godine tako da nas pratite i dalje, novosti će svako malo biti objavljene na društvenim mrežama, zaključuje Paula. - Imamo preko 20 novih pjesama tako da imamo čak i previše stvari za novi album. Mene osobno odbija megalomanski pristup prema umjetnosti.Radijebih da kvalitetan bend izdaje jedan album u tri godine nego pet albuma u dvije godine. Osjeti se kvalitetniji rast i dublja priča nakon određenog vremena na radu s materijalima, prepričava Karlo.-Za kraj, sviramo prvi premijerni put u Čakovcu na festivalu 3FF početkom rujna, stoga pozivamo vas sve da dođete, možda ćemo vam se svidjeti, dodaje Karlo. uz našu muziku najljepša su gesta glazbenog svijeta

ČAKOVEČKI GLAZBENI duo Revirgin sve poznatiji na hrvatskoj PaulasceniGavez: Ljudi koji uživaju

Paula Gavez i Karlo Križnik

4 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601media

Općina MALA SUBOTICA Općina DEKANOVEC Općina DONJI KRALJEVEC Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo

Općina DOMAŠINECOpćina SV. MARTIN NA MURI Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo

Općina GORNJI MIHALJEVEC Grad MURSKO SREDIŠĆE Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina NEDELIŠĆE Općina DONJI VIDOVEC Općina DONJA DUBRAVA Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Grad PRELOG Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje Grad ČAKOVEC Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15.

Općina SV. JURAJ NA BREGU Općina SELNICA Općina ŠENKOVEC Općina GORIČAN Općina VRATIŠINEC Općina ŠTRIGOVA

Općina BELICA Općina KOTORIBA Žiteljima svoje općine i svim ŽiteljimaMeđimurjagrađanimačestitamosvojeopćineisvimgrađanimaMeđimurjačestitamo Žiteljima svoje općine i svim ŽiteljimaMeđimurjagrađanimačestitamosvojeopćineisvimgrađanimaMeđimurjačestitamo

Općina OREHOVICA Općina PODTUREN Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo kolovoza - blagdan Velike Gospe Žiteljima svoje općine i svim Međimurjagrađanimačestitamo kolovoza - blagdan Velike Gospe kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15.

Općina STRAHONINEC

15.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Župan Matija Posavec, zamjenik župana Josip Grivec i predsjednik Županijske skupštine Dragutin Glavina

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

512. kolovoza 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media

15. kolovoza - blagdanGospeVelike

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Petek Općina SVETA MARIJA Općina PRIBISLAVEC

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima MeđimurjaLjekarnačestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Žiteljima svoje općine i svim MeđimurjagrađanimačestitamoŽiteljimasvojeopćineisvimgrađanimaMeđimurjačestitamo

Svim žiteljima Međimurjačestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15.

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe kolovoza - blagdan Velike Gospe kolovoza - blagdan Velike Gospe

Međimurju.štointervjuusceninaDugistavljena10svakimČakovecutegijenovujetnostiAkademijiješkoliarhitekturevršilascenogra�ijenoreza,tnihportreta,općenitoginstalacija,pjutersksferamaAktualnaumjetničkoguiraspolažeuistinuPongracumjetnicamultimedijalnaKristinaizDonjeDubravekvalitetnoartističkisvojimvremenomduhom.Teškojujesvrstatijednuilinekolikotehnikaizražavanja.jeuumjetničkimtradicionalneikom-egra�ike,mozaika,performansa,crtanjaislikanjapejzaža,apstrak-motiva,mappinga,li-monotipije,dizajnaisvijetla.Za-jedizajnunutrašnjeuGraditeljskojČakovecidiplomiralaprimijenjenuumjetnostnaprimijenjenihum-uRijeci.KristininuaktualnuizložbuStra-upijeskuialternativeizložbenomsalonuMuzejamožetepogledatiradnimdanomoddo20sati.Izložbajepo-do28.kolovoza.nizgodinaaktivnajemeđimurskojumjetničkojpaćenamukratkompribližitigdjejeijezapravoumjetnostu

Kristina Pongrac i kustosica izložbe Tajana Vidović (Izvor fotograﬁje: Muzej Međimurja Čakovec)

Piše i foto: Sven Tomašić Već poznata međimurska

IZLOŽBA STRATEGIJE

- Koliko dugo ste radili na konceptu izložbe i otkud primarna inspiracija? - Inspiracija se nadograđuje godinama poput nekog stabla ili ekosustava. Neki radovi su nastajali impulzivno, a neki su građeni tijekom određenog vremena. Upravo od najranije dobi fascinirana sam prirodom te njenim živim svijetom i u njoj nalazim makroapstrakcije koje se mogu razaznati u mojim radovima. To mi je zasigurno pružila rijeka Drava i njene šume od kojih sam doslovno udaljena 5 minuta pješice. Koncept izložbe rođen je u procesu nastajanja radova – 4 mužara, Outside the box, Home in comfort i The matter of life. Nakon posljednjih dviju samostalnih izložbi Mikrokrajolici – transplantacije života i Mladi krumpir na ovoj sam htjela pokazati radove koji se bave ekološkim pitanjima, poetikom prirode i suživota s njome, ali isto tako i života sa samima sobom. Te teme predstavila sam klasičnim likovnim medijem – gra�ikok, ali isto tako i suvremenim umjetničkim medijima u formi autonomnih, ali i utilitarnih djela – objektima, statičnim i interaktivnim instalacijama te uporabnim predmetima.

Suvremena umjetnost iz Donje Dubrave doplivala do Muzeja Čakovec

- Budući da je Vaš rad u širokoj lepezi umjetničkih žanrova, koje umjetničke tehnike najviše preferirate i provodite?

a prostornim instalacijama najčešće potičem aktualizaciju ekoloških problema. Nadopunjuju se, svaka je posebna i neodvojiva od cijelog opusa mog rada, baš kao što smo mi neodvojivi od prirode koja nam je osnovni resurs za život. - Dugogodišnja ste multimedijska umjetnica. Navedite nekoliko postava i izložbi koje ste provodili u Međimurju. - Nakon izložbenih postava Graditeljske škole iz srednjoškolskih dana, u Čakovcu sam natrag počela izlagati na skupnim i samostalnim izložbama u Muzeju Međimurja ovom izložbom i festivalom Zrinski Art, zatim u Centru za kulturu Čakovec izložbom 4+1 te na forumu Clubture i izložbama Novi stari grad te Eteralni kod Hrvatskog društva likovnih umjetnika Međimurje. Osim toga, radovi su mi izlagani također na skupnim i samostalnim izložbama u Muzeju Croata Insulanus u Prelogu i Donjoj Dubravi u sklopu raznih manifestacija općine Donje Dubrave te Zaštitarsko-ekološke udruge Senjar, poznatije kao ZEUS. Trajnu javnu instalaciju radila sam u parku ispred Međimurske županije, a za još neke privremene angažirala me Javna ustanova za zaštitu prirode – Međimurska priroda, a na rijeci Dravi za kampanju Dosta je! angažirala me Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF. - Kako gledate općenito na slobodan prostor vezan za Međimursku županiju i suvremenu umjetnost? Gdje se može poraditi i ima li prostora za inovativne umjetničke prakse na našim prostorima? Mnogo faktora utječe na izvedbu bilo koje umjetničke prakse, a u likovnoj suvremenoj umjetnosti mislim da je to ponajviše otvorenost okoline prema novim unikatnim i inovativnim izričajima, koji su izvan ustaljenih tehnika i tema. Mislim da se otvorenost suvremenoj umjetnosti može postići kontinuiranom edukacijom i upoznavanjem novih sadržaja, građenjem publike i korisnika. Za to su potrebni medijski i izlagački prostor, prostor koji će pružati kontinuirana iskustva pobuđivanja svih osjetila i misli – autonomni dom umjetnosti koji će se bez povlađivanja baviti suvremenim umjetničkim izričajem, njegovim autorima i predstavljanjem istih. Mislim da su mogućnosti za razvoj takvog prostora brojne, a Međimurje, osim što ima već sad uspješne umjetničke programe i autore, također je i na sjajnoj poziciji iz koje radimo odlična umrežavanja s drugim gradovima i državama. No, nije samo prostor za izlaganje važan u suvremenoj umjetnosti, već i za umrežavanja i rad, a naposljetku i prostor gdje te umjetničke produkte skladištiti, ponuditi i prodati kao kod svake gospodarske grane. Većina autora radni prostor ima u svom domu, no ima ih još mnogo koji nemaju te mogućnosti, a kronični nedostatak �iksnog prostora suradnje i umrežavanja umjetnika nas sve kači. U Međimurju nema takvih prostora zbog čega je i razvoj cijele umjetničke scene otežan.Nadam se da će naredno vrijeme ispoljiti inicijativu za takav jedan dom koji će se baviti predstavljajunamsvakodnevniničkogpotporuumjetničkomprofesionalnomsferomidavatiokolinejerizumjet-djelovanjaiproizlazeproduktikojiobogaćujuživot,painašidentitet.

6 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Media događaji

- U posljednjih nekoliko godina djela izvodim u mediju gra�ike – od bakropisa, bakroreza, aquatinte, kaligra�ije, linoreza i monotipije, zatim u mozaiku od kamena, keramike i stakla te različitim prostornim instalacijama, intervencijama i objektima. Svaka od navedenih tehnika ima određen proces i namjenu izrade, baš kao u svakoj profesionalnoj grani. Gra�ičkim tehnikama prikazujem geometrijske i organske motive iz međimurske prirode, mozaikom obogaćujem razne prostore, u pijesku i alternative autorice Kristine Pongrac

Ambijent izložbe Prirodni okviri

Usklopu Dana turizma Svetog Martina na Muri održana je još jedna prekrasna Klasika uz Muru u Centru za posjetite lje Žabnik tik do Mlinarske kuće.Lijepo vrijeme i ljetna ve čer uz Muru, mlin na Muri, skelu i bajkoviti labirint bili su i više nego odlična sceno grafija za još jednu Klasiku uz Muru.Mnogobrojni posjetitelji uživali su u klasičnim sklad bama koje su izveli mladi i perspektivni glazbenici i umjetnici. Na klaviru ih pratio Božidar Vlašić Volite li klasičnu glazbu, mogli ste ponijeti svoju de kicu i na neklasičan način uživati u tradicionalnom koncertu Klasika uz Muru u režiji baritona Dominika Padarića uz suradnju sopra nistice Gabriele Hrženjak i uz pratnju pijanista Božidara Prije koncerta iskorištena prilika za zajedničko fotografiranje: Anđelka Klemenčić, Božidar Vlašić, Gabrijela Hrženjak i Dominik Padarić Vlašića i recitatorsku pratnju AnđelkeProgramKlemenčić.kojisuizveli bio je dosta šarolik, pristupačan široj publici, ali ne manje zahtjevan za izvođenje: K. Odak – Mura voda teče, D. Bobić – Zakaj si grlica smrt želiš, Rimsky Korsakov –Plenivshis rozoj, solovey, E. Granados – Elegia eterna, W. A. Mozart – La ci darem, Puccini – Chi il sogno di Do retta (arija Magde iz opere La Rondine), Kalman – Hajdmo u Varaždin, Ta divna splitska noć (M. Matišić, Arsen Dedić). Gabriela je ostavila poseban vizualan dojam odjevena u dugu čipkastu haljinu. Još je veći dojam ostavila svojim iznimnim glasom velikog raspona i čistoće tona kao i izvedbom bez greške. Tako da ju se s pravom uspoređuje s Montserrat Caballé. Posebno se dobro snašla AnđelkamoderatoricaKlemenčić

7www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media12. kolovoza 2022.

SCHEIERICA Čakovec ugošćuje 25. i 26. kolovoza Dođite na 8. Festival komorne glazbe Krajem kolovoza, 25. i 26. kolovoza 2022., u dvora ni Zrinski u zgradi Scheier u Čakovcu održat će se 8. Festival komorne glazbe.

U četvrtak 25. kolovoza u 20 sati su na repertoaru Ad gloriam brass: Peter Fi ršt na trublji, Mario Lončar na trublji, Luka Buljan na trublji, Srđan Peić na rogu, Mario Šincek na trombonu i Ivica Geček na tubi. U pe tak 26. kolovoza u 20 sati nastupa Trio pathetique Zagreb: Dora Draclin na oboi, Anthony Havelka na violončelu i Stipe Bilić na klaviru. (dv) Publika uživala u klasičnim skladbama

Pepsi i Martina Sabljak u novom duetu Zar je tako suđeno POSLE POSLA PARK doživio drugo izdanje Ima smisla družiti se i provoditi vrijeme u parku Prošlog petka, 5. ko lovoza, održalo se drugo izdanje PPP-a, Posle posla park u organizaciji udruge CeZaM i Platforme druš tvenog centra Čakovec. Navedene organizacije pokazale su svim genera cijama da postoji potreba za socijalizacijom u prirodi. Imamo predivan park koji stoji neiskorišten u samo me centru grada, zašto se mi ne bismo malo družili i provodili vrijeme sa svojim najdražima, prokomentira la je jedna od organizato rica Tena Također,Vrzan.PPP je po zitivan primjer drugim organizacijama da se pod hitno treba organizirati nešto van četiriju zida, u prirodi, zelenilu i slobodi.

Dominik i Gabriela izmje njivali su se u izvedbama, a posebno su bili zanimljivi due ti, na klaviru ih je maestralno pratio Božidar Vlašić koji je i samostalno izveo Sonatu za klavir br. 14 u C-molu po znatiju kao Moonlight sonata Ludwiga van Beethovena. Kao moderatorica i recitatorica posebno se dobro snašla An đelka Klemenčić koja je svojim toplim glasom dala poseban ton Posebanvečeri. štih dali su izved bom Emmericha Kalmana, slavnim pozivom – Hajd’mo u Varaždin, iz glasovite operete GroficaMartinMarica.Srša, načelnik Sve tog Martina na Muri i David Novinščak, direktor ureda TZO-a Sveti Martin na Muri darivali su izvođače cvijećem i vinom.

MLINARSKA KUĆA ugostila Klasiku uz Muru u čarobnom Žabniku Još jedna PadarićauspješnicaopernaDominikaiGabrieleHrženjakPišeifoto:MarioGolenko

scena

Po brojnosti ljudi na doga đaju može se zaključiti da je PPP jedna odlična inici jativa svim mentiraojavnogzapisalasmatranoparku.itravu,slobodnopomjakojejedanjima.ponovitidaMeđimuraca.generacijamaNadamosećesetradicijaPPPa-aiukasnijimizJedanodnazočnihbioBožidarizVaraždinakojiprokomentiraokakojezadovoljantakvimtijavnogdogađajagdjesmiješsjestinarastegnutidekicusamoležatiiuživatiuDatonapraviuslučajvrijemetijekomtjedna,dabigapolicijazbogremećenjaredaimira,prokojeBožidar.(st)

ZLATKO PEPSI Nedeljko nastavlja svoju glazbenu karijeru Je li Pepsiju i Martini Sabljak suđeno? Miklaski romantik Zlat ko Pepsi Nedeljko snimio je u suradnji s Martinom Sabljak novu pjesmu Zar je tako suđeno i videospot. - Pjesma je nastala u Barceloni pod svjetlima ulice La Rambla. Meteoro patija je kriva za izostanak sna i zahvaljujući noćnoj šetnji, pogodila me ta pje sma. Tematika je ljubav, prijateljstvo, ljudi i vječita potraga za onim što stvar no jesmo ili bismo željeli biti, kaže nam Pepsi. Pepsi je autor stihova, glazbe i aranžmana. Pje sma je snimana u Studiju Ivana Mikulića u Belici, dok je videospot sniman u Ča kovcu i Varaždinu, gradu iz kojeg Martina dolazi. Sni manje i montažu odradio je Žan Novosel, dok su sce narij i režija djelo Pepsija kao autora cijelog projekta. Uz Martinu, Pepsija i Marinka Hodića na gita ri, u spotu su sudjelovali Marija Elena Hodić, Marija Klara Hodić, Lucija Žagar, Lana Kerovec, Fran Žga nec, Jakov Majnarić i Luka Benković Golubić. (dv)

8 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601media Čakovečka špicaPiše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan kombinaci-proljetnimVedranaKlaraujama bijelogkombi-nacijaitrapera Sabina, Boris i Tesa u gradomšetnji istaknula iizdanjeZanimljivoIvelineMiroslava Simpatične Filipinke Obitelj Ilijevski u centru Čakovca Mihael i prošetaliTanjašpicom istaknulaZeljkovitku ﬁguru prošetalahaljinišpicom

u najvišem hrvatskom no gometnom rangu, a prema našem sudu zavrijedio je najvišuUvijekocjenu.jebio pravovre men, autoritativan, a na te renu je imao težak posao u susretu dvaju klubova koji su u rezultatskoj krizi. Kolarić je podijelio sedam žutih kar tona, a u dvama navratima morao je poništiti pogotke Istri jer se u obama slučaje vima Bakrar nalazio u zaleđu. Nakon 90 minuta Istra 1961 slavila je s 1:0 pogot kom Bakrara u 92. minuti. Ovog vikenda ponovno ćemo gledati Kolarića na najvišoj sceni. Kolarić će biti glavni sudac na susretu Gorice i Lokomotive. (nl) Patrik Kolarić, Foto: Luka Stanzl/PIXSELL dižu

Dinamu (D) većina igrača na okupu Da je i novi trećeligaš, Dinamo Domašinec, na pu tu dobre forme pokazala je protekla kontrolna utakmica u gostima kod Međimurca. Osim što su pobijedili do maćina 1:2, puleni Dalibora Gorupića u svim elementima nadigrali su renomiranu eki pu Međimurca.-Jošbinam dobro došao pokoji igrač mlađi od 21 godi ne, a ostale pozicije dobro su pokrivene. Konačno je većina igrača na okupu, odradili su godišnje odmore i sada se mogu maksimalno posvetiti treninzima. Ove dvije utakmi ce u srijedu protiv Drnja i u nedjelju 14. kolovoza protiv Draškovca iskoristit ćemo da još više izglancamo formu ka ko bismo spremni dočekali 1. kolo i derbi protiv Poleta, poručio je trener Dinama Da libor Gorupić.

Polet se vratio s morskih priprema, Rudar i Dinamo (D) polako

18. svibnja 2018.  20 Dobro je znati www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 e-mail:www.sgc-aton.hrinfo@sgc-aton.hr NOGOMET 3. HNL SJEVER Piše: Miljenko Dovečer Međimurski trećeligaši polako finiširaju pripreme jer prvenstvo je pred vratima. Još je tjedan dana preostalo do početka natjecanja u novoj sezoni 3. HNL-a Sjever. Momčad Poleta zajedno sa stručnim stožerom i ne kim članovima uprave kluba vratila se s turnira u Čavla ma, mjesta pored Rijeke. Na kvalitetnom turniru koji je organizirao NK Grobničan Polet je zauzeo treće mjesto. Prvog dana turnira u ne izvjesnoj i napetoj utakmici nažalost izgubili su od dru goligaša NK-a Opatija rezul tatom 2:3. Strijelci su bili Filip Perčić i Marko Šarić. Prvu šansu imao je Glavica, a Ori jent dolazi u vodstvo nakon kiksa stoperskog para. Na 2:0 Orijent povećava u nastavku, da bi dobra igra Poleta vratila susret u egal. Prvo smanjuje Perčić nakon dodane lopte s desnog boka, da bi nekoliko minuta kasnije strijelac prvog gola uposlio Pataftu koji po ravnava na 2.2. Ipak pobjeda odlazi na stranu Orijenta una toč nekoliko izglednih prilika Horvata i Šarića. U utakmici za 3. mjesto trećeligaš NK Naprijed (Hre

formu KUP MNS-a Počeo međimurski kup, Pobjeda (GH) iznenadila Sokol PATRIK KOLARIĆ Odradio vrhunski posao u Puli, za vikend novi izazov

Proteklog vikenda odi grani su susreti 1. kola kupa Međimurskog nogometnog saveza. S 11 metara pobjed nika su odlučivali susreti u Gornjem Hrašćanu i Do njemPobjedaVidovcu.je iznenadila Sokol, dok je Vidovčan na kon jedanaesteraca bio bolji od Croatije. Uvjerljive po bjede u ovom kolu ostvarili su Dinamo iz Palovca, ČSK, Naprijed, Sloboda iz Mihov ljana i Plavi. Svakako vrijedi istaknuti Davora Štroka koji je mrežu Paraga pogađao čak šest puta, dok se igrač ČSK-a Roberto Višnjić četiri puta upisao u listu strijelaca kod Bratstva iz Preseke. Rezultati prvog kola i strijelci: Parag – Dinamo (P) 1:13 (Oršoš – Nađ 2x, Štrok D. 6x, Lacković 2x, Cirkvenčić F. 2x, Marđetko), Napredak (GK) – Spartak 0:3 (Medved, Orehovec, Bešlić), Graničar (N) –Omladinac (M) 0:1 (Šošta rić), Šenkovec – Plavi (P) 0:8 (Jezernik, Domunkoš ag, Simao, Nerer 2x, Marčec 2x, Mutvar), Dubrava – Mladost (I) 0:4 (Čutura ag, Barlo vić, Mihalković, Jelenić), Radnički – Dubravčan 4:7 (Murk, Dodlek, Horvat, Do dić – Klarić, Posavec, Blažić ag, Andrlon 3x, Hajdinjak), Mladost (D) – Borac PMP 0:1 (Kovačić D.), Jadran –Jedinstvo (NSD) 0:3 (Novak, Janović, Novak Si.), Naprijed – Otok 6:0 (Pintač, Takacs 3x, Brumen, Varga), Vidov čan – Croatia 0:0 (3:1 11m), Drava (DM) – Pušćine 0:3 (Pintarić, Đurinec, Leva nić), Pobjeda (GH) – Sokol 1:1 (3:1 11m) (Kreger R. – Horvat N.), Borac (DH) – Hajduk (Š) 3:0 (Bistrović 2x, Pozderec), Kraljevčan 38 – Trnovec 3:1 (Cvek, Še gović, Novak – Koprivec), Mali Mihaljevec – Sloboda (M) 1:5 (Pintarić – Kovač, Novak 3x, Culjak), Torpedo – Budućnost (P) 3:2 (Pinta rić, Žužić, Strojko – Marti nec 2x), Bratstvo (P) – ČSK 0:8 (Višnjić 4x, Grabant 2x, Kavran,DrugoRadić).kolokupa igra se 13. i 14. kolovoza, a parovi su: BSK – Torpedo, Drava (K) – Centrometal, Plavi –Mladost (I), Dubravčan –Trnava, Venera – Borac PMP (T), Strahoninec – Jedinstvo (GM), Spartak – Jedinstvo (NSD), Naprijed – Podturen, Omladinac (NSR) – Vidov čan, Mali Mihaljevec – Sloga (Š), ČSK – Pušćine, Mura – Sloboda (S), Budućnost (M) – Pobjeda, Borac (DH) –Dinamo (P), Bratstvo (SV) –Omladinac (M), Kraljevčan 38 – Galeb. (dj) Ako osječki trener Nenad Bjelica koji je sklon komen tiranju suđenja nije imao prigovor na Kolarića, onda znate da je odrađen vrhunski posao.Najtalentiraniji hrvatski sudac Patrik Kolarić ponov no je oduševio svojom su dačkom izvedbom. Jučer u Puli odradio je peti susret ljin) pokazao se kao tvrd orah koji su igrači Poleta teško pre lomili. Utakmica je završila pobjedom 2:0, a strijelci su bili Dejan Glavica i Nikola Barat. Na turniru su za NK Polet nastupali: Barat (kapetan), Jambres, Topolnjak, Mesarić, Horvat, Telebar, Štefanec, Gla vica, Krištofić, Šarić, Perčić, Patafta, Novak, Mlinarić, Laj tman, Mezga i Žganec. Trener: Josip Brezovec. - Zadovoljan sam ovim odlaskom na turnir u Čavle na kojem smo odigrali dvi je jako dobre utakmice, a boravak smo iskoristili i za druženje i bolje upoznavanje suigrača i vodstva kluba. Do početka prvenstva još ćemo brusiti formu kroz treninge, a posljednju kontrolnu uta kmicu igramo u subotu 13. kolovoza u Pitomači, rekao nam je mladi trener Poleta Josip Brezovec. Rudar diže formu Kako se približava poče tak prvenstva tako se u for mi diže i momčad Rudara iz Murskog Središća. Polako su se ekipirali, a svoju su kvali tetu pokazali u pripremnoj utakmici u Podturnu protiv istoimenog Premijerligaša.međimurskogPodturenje prvi došao u vodstvo golom Koščaka, no Rudar golovima Martinjaša i K. Nedeljka pre okreće rezultat na 1:2, a na odmor se moglo otići i većim rezultatom da je Šardi isko ristio jedanaesterac. I u nastavku su ekipe bile razigrane s po dosta prilika s obiju strana, Rudar je svoje iskoristio i golovima Hlišća i Mikulića povećao vodstvo na 1:4. Do kraja utakmice do maćin uspijeva smanjiti na konačnih 2:4, a zgoditak je postigao Šegović. Obje ekipe su pokazale da su već sada dosta spremne za nadolazeće natjecanje.ZaRudar su igrali: Kodba, Šardi, Zeljko, Antolović, Vaš, Hlišč, K. Nedeljko, Martinjaš, A. Novak, Cimerman, Mikulić, Srpak, Liklin, Skoliber, Puljić, Sakač.-Zadovoljan sam prikaza nim, pogotovo kad se sjetim prve utakmice u pripremama. Sve ide svojim tokom i još da se priključe igrači kojih nije bilo na ovoj utakmici (Vinko, Belaj, P. Nedeljko, L. Novak, Perčić, Debelec), bit ćemo još jači. Dosta smo dobili na po jačanjima Hlišću i Martinjašu, oporavio se je od ozljede Sko liber, svi su se brzo uklopili u način rada i sam sustav koji ćemo igrati te nam donijeli jednu dimenziju više u igri. Još je tjedan dana pred nama da do kraja izbrusimo formu kroz treninge, a posljednju pripremnu utakmicu igramo sutra, u subotu protiv Nede lišća, kazao je trener Rudara Andrija Balajić.

NOVI ANGAŽMAN

Piše: Nikola Lukman Rukometašice Zrinskog proteklog su tjedna u dvo rani Aton započele s pripre mama za novu prvoligašku sezonu, a novi-stari trener je Goran Mrđen koji je dobio pojačanje u stručnom stože ru u liku i djelu ambicioznog LukeLukaDodleka.Dodlek apsolvent je Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, a u sportske vode krenuo je sa sedam godina, prvenstveno zbog zdravlja. Njegov prvi sport bio je plivanje zbog dišnih problema pa su njegovi ro ditelji poslušali doktoričin savjet i Luku upisali na taj vodeni sport. - Na kraju se to pokazalo kao pun pogodak, zdravlje se popravilo, a rezultati su krenuli biti sve bolji i bolji. Prije sam se okušao u nogo metu, ali plivanje je preva gnulo. Najveći uspjesi su me dalje s državnih prvenstava u različitim disciplinama, sve od najmlađih uzrasta pa do mlađih seniora. Ka ko sam krenuo na fakultet, tako je teško bilo uskladiti plivanje i faks pa sam pod kraj druge godine prestao plivati aktivno i nastavio samo rekreativno, kazao nam je SportDodlek.muje u krvi pa Luka svakodnevno polazi treninge različitih sportova. Malo teretane, nogometa u Budućnosti (M), zatim pliva nja, a između ostalog jedan je od trenera u Čakovečkom plivačkom klubu. U novoj sezoni Luku će mo gledati u rukometnom svijetu, a u našem razgovo ru otkrio nam je zašto baš sport koji je Hrvatskoj donio pregršt slavlja i medalja. - Kako sam rekao, sport mi je u krvi pa ga tako pra tim što je više toga moguće. S rukometom sam se prvo povezao u srednjoj školi kad me prijatelj Bruno Levak, danas poznati međimurski rukometaš, uveo malo u te vode. A sa Zrinskim sam se najviše povezao preko cure Melani Balić koja je kape tanica ekipe. Kako sam u sportskim vodama, tako su me pitali želim li se okušati u novom području što sam s radošću prihvatio te je plivač zaplivao i u dvoranu. Sura đivati s trenerom Goranom Mrđenom uvelike će mi po moći da se razvijem u kvali tetnog trenera. Uz potporu svih, glavna zadaća bit će mi da cure pripremim što je moguće bolje za nadolazeću sezonu u kondicijskom smi slu. Prije svega na ovaj posao gledam kao jedan veliki iza zov, ali nadam se da ću taj izazov što uspješnije savla dati. Ambiciozan sam, mlad, željan dokazivanja, učenja, razvijanja, rada na sebi, ali i drugima. To je velika ste penica jer trenirati cure u 1. ligi nije mala stvar. Nadam se da će sve biti super i da će svi biti zadovoljni, poručio je ambiciozni Dodlek. Na kraju razgovora Luka je još poručio da zahvaljuje roditeljima koji su mu velika podrška u sportskoj karijeri.

Stručnom stožeru Zrinskog priključio se ambiciozni Luka Dodlek

12. kolovoza 2022. RUKOMET

Prošlo je vrijeme od mora za čakovečke ruko metaše, dogovorena je dalj nja suradnja s trenerom Canjugom koji je počeo pripreme sa seniorskom ekipom.-Spripremama smo krenuli u ponedjeljak 8. kolovoza, prvi tjedan na vanjskim terenima sta diona Mladosti Čakovec, nakon toga „selimo“ u dvoranu Graditeljske škole. Trenirat će se uglavnom svaki dan, dogovorili smo za sada i nekoliko pripre mnih, kontrolnih susreta s Ivančicom Ivanec, GRK Varaždinom, Dugim Selom, zagrebačkim Metalcem, Vidovcem i možda dogo vorimo još koju utakmicu. Pripreme će sigurno biti kvalitetne i moći ćemo iza toga ostvariti realno zacrtane planove i boriti se ponovo za naslov prva ka. A sama liga će biti vrlo kvalitetna i izjednačena unatoč odlasku Osijeka i KTC-a Križevci u Premier ligu, rekao je trener Vladi mirDaCanjuga.ponovimo, izvučeni su i parovi, tako da će MRK Čakovec novo prvenstvo otvoriti kao gost protiv Maksimir Pastele 17. rujna u Zagrebu, a prvi put je do maćin tjedan dana kasnije kada ugošćuje Ivanić. I ove godine liga broji 14 klu bova, igra se dvokružno, prvak ide direktno u Pre mijer ligu, a drugoplasirani igra kvalifikacije. (md)

Trener

LUKA DODLEK Plivač u rukometnim vodama

MRK ČAKOVEC

Paula na pripremama u novom klubu, Foto: CS Gloria ŽRK ZRINSKI Novi-stari trener Goran Mrđen poveo Zrinskice u pripreme Goran Mrđen

Nakon što je prošlu sezo nu provela u najboljem slo venskom klubu Krim Merca toru s kojim je osvojila ligaški i kup naslov, Paula Posavec odlučila je napustiti klub i skrasiti se u Rumunjskoj. Paulin novi klub nakon igranja u Zrinskom, Loko motivi i Krimu je rumunjska Gloria Bistrita, klub koji je osnovan 2009. godine. Ru munjski klub u svojoj kratkoj povijesti ima zabilježeno tre će mjesto u ligaškom i kupnatjecanju. U rumunjskom klubu Paulu čekaju Srpkinje Jelena Trifunović, Željka Niko lić te Slovenka Nina Zulić. (nl) Piše: Miljenko Dovečer Seniorska ekipa ŽRK-a Zrinski prošli tjedan počela je s pripremama za novu natjecateljsku sezonu koju otvaraju 10. ili 11. rujna do maćom utakmicom protiv ekipe ŽARK-a Split koja je ove godine ušla u viši rang natjecanja.Kaošto smo već pisali, seniorsku će ekipu ove sezone voditi novi-stari trener Goran Mrđen. U klubu su iznimno ponosni što je tako iskusno trenersko ime opet u klubu. Stručnom stožeru ekipe pri ključen je i Luka Dodlek, novi trener zadužen za tjelesnu pri premu igračica. Luka je mladi trener željan dokazivanja ko jem su poželjeli dobrodošlicu u klub. Po završetku prošle sezone klub su napustile Ira Resman, Hannah Vuljak i Ana Ugrin. Pristupila je iz redova Lokomotive Renee Posavec, koja igra na poziciji kružne napadačice. Žele dovesti još pojačanja Za uvodne komentare nove sezone zamolili smo trenera Mrđena i sportsku direktoricu Vrbančić. - Počeli smo s pripre mama jer do početka nove sezone imamo malo više od mjesec dana. Nismo još uvijek kompletni, Anja Balent i Ema Balaško su nam s reprezenta cijom u Makedoniji i priključit će se kasnije, a u koordinaciji s upravom kluba radimo na dovođenju još dviju ili triju igračica čime bismo popuni li roster za sljedeću sezonu. Treniramo dva puta dnevno u dvorani Aton u Nedelišću. Kombiniramo dvoranu i tere tanu. Uvjeti za rad ovdje zbilja su odlični i mogu samo žaliti da nismo kompletni od počet ka priprema. Kada dobijemo željena pojačanja, vjerujem da ćemo biti najmanje u gornjem dijelu tablice. Sigurno da treba vremena da se pripremimo, a baš zato smo angažirali i mladog kondicijskog trenera Luku Dodleka koji će, vjeru jem, dobro pripremiti cure za napore koji nas očekuju, ka zao je novi-stari trener Goran Mrđen, na kojeg se nadovezala sportska direktorica. Fokus je i dalje na razvojuigračicamladih - Za početak htjela bih istaknuti kako sam ponosna da je Goran ponovno među nama. Do sada je klubu pri stupila mlada i talentirana Re nee Posavec, a apsolutno smo svjesni da u klub moramo dovesti još poneku iskusnu i kvalitetnu igračicu. Uprava u dogovoru s trenerom tre nutno pregovara s nekoliko igračica, ali o imenima ne bih govorila dok se sve ne dogovori. Bez obzira na sve navedeno, fokus našeg klu ba i dalje ostaje na razvoju mladih igračica. Zbog toga smo ove sezone odlučili igrati i Drugu ligu Sjever kako bi te mlade cure imale što više prilike za dokazivanje, rekla je Ljubica Vrbančić, sportska direktorica.Zaizjavu smo zamolili i novog kondicijskog trenera Luku Dodleka. - Sa Zrinskim sam se naj više povezao preko cure Me lani Balić koja je kapetanica ekipe. Kako sam u sportskim vodama, tako su me pitali že lim li se okušati u novom po dručju što sam s radošću pri hvatio. Surađivati s trenerom Goranom Mrđenom uvelike će mi pomoći da se razvijem u kvalitetnog trenera. Uz pot poru svih, glavna zadaća bit će mi da cure pripremim što je moguće bolje za nadolazeću sezonu u kondicijskom smislu, poručio je mladi stručnjak. Lijepa je vijest iz kluba i to da su male Zrinskice (rođ. 2008. i mlađe) sa Željezničkog kolodvora Čakovec otputovale u Split gdje će od petka sudje lovati na završnom turniru u rukometu u sklopu Plazma igrePodmladih.vodstvom trenera Ra dovana Peteka otputovale su: Ivona Košir, Mishell Požgaj, Nela Vrban, Mirta Bistrović, Ela Blagus, Marta Doležaj, Kri stina Goričanec, Rahela Varga i Julija Lončarić. U Splitu će im se pridružiti Tara Marciuš i Tena Blagus.

Paula pojačalaPosavecredove rumunjskog kluba

Vladimir Canjuga krenuo u pripreme s rukometašima Čakovca

ODBOJKA

Na glavnom stadionu kadetkinje su sa svojim vršnjakinjama odigrale ne riješeno 0:0, dok su pionir ke na pomoćnom terenu s umjetnom travom pobijedile rezultatom 6:2. (nl) nogometašice ugostile vršnjakinje iz Pečuha međimurskih nogometaša igra u najvišem rangu ligu. U najvišem austrijskom rangu igra i Matija Horvat, dečko iz He muševca. Horvat igra za Hartberg, a u novoj sezoni odigrao je sva tri ligaškaZoransusreta.Lesjak u novoj sezoni i dalje će braniti boje mađarskog ZTE-a, a prvo kolo propustio je zbog ozljede. U SuperSport hr vatskoj nogometnoj ligi nastupit će sedam Međimuraca, ali kako izgleda početak sezone, sve njih čeka teška borba za minutažu. Daniel Štefulj u zagrebačkom Dinamu ponovno ne igra, a do sada je upisao samo 13 minuta u pobjedi Dinama nad Slaven Belupom. Na njegovoj poziciji u europskim utakmicama igra vez njak Robert Ljubičić dok u HNL-u prednost ima Petar Bočkaj. U riječkom prvoligašu i dalje su Denis Bušnja i Matej Vuk. Iako je bio među najboljima na pripremama, Bušnja je ponov no džoker s klupe, a do sada je igrao u trima prvenstvenim uta kmicama i dvjema u europskim kvalifikacijama. Mateja Vuka u ovoj sezoni još nismo imali pri liku vidjeti na djelu. U četirima navratima bio je na klupi, ali minutažu još nema. Bilo je go vora o njegovu transferu, ali i od toga za sada ništa. Trajektnom linijom RijekaŠibenik stigli smo do Martina Pajića koji je od nedavno po novno igrač Šibenika. Pajić kao i Vuk još uvijek nema minutažu u narančastom dresu. Na sjeveru Hrvatske imamo predstavnike u Slaven Belupu i Varaždinu. Lu ka Liklin je u društvu onih koji do sada nemaju minutažu, baš kao i Niko Domjanić i Leonard Vuk u Varaždinu. Međimurski dvojac u Varaždinu muku muči s ozljedama pa se nadamo kako će kod Kove zaigrati u nastav ku prvenstva. Lovro Zvonarek trenirao je s prvom ekipom Bayerna, a kasnije je priključen drugoj momčadi koja nastupa u četvrtomGledajućirangu.minutažu iz uvoda sezone, samo Bobičanca čeka mir na sezona, dok će se svi ostali, ako ne dođe do promjena, boriti žestoko za svaki minutu na prvoli gaškom travnjaku. Vjerujemo kako za naše nogometaše kreću bolji dani u svojim klubovima.

12. kolovoza 2022.  NOGOMET Maratela mreže doo, 072/700700 +18 064/50 20 27 NTel3,49;Mob4,78kn/minovinapaljeneMedimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

Piše: Miljenko Dovečer Devetu kontrolnu utakmi cu Međimurje će imati sutra, u subotu protiv mlade U-21 reprezentacije Kine i ona će zbog zahtjeva Kineza biti za tvorena za javnost. To će ujedno biti posljednji test pulenima trenera Solomu na pred početak prvenstva koje počinje idući tjedan kada Međimurje u 1. kolu dočekuje na SRC Mladosti starog pozna nika, ekipu Sesveta. Puno je igrača prode filiralo u ovim dosta dugim pripremama s obzirom na to da je to potpuno nova ekipa i čakovečki strateg htio je kroz treninge i mnogobrojne uta kmice dobiti uvid u kvalitetu svakog pojedinog igrača. Remi pripremnojBjelovaraprotivuutakmici

Odbojkašice

Prva B liga, skupina Sjever brojila je 12 ekipa. Iz lige je kroz kvalifikacije u viši rang prešao HAOK Zagreb, a u niži je ispao OK Sisak. Kako nitko iz Prve lige nije ispao u ovu skupinu 1.B lige, otvorila se mogućnost da drugo plasirana ekipa iz druge lige uđe u viši rang. Bilo je to nešto s čime su Nedelišćanke računale još tijekom natjecanja i zato su u posljednjoj utakmici dale sve da se dočepaju te pozicije. Isplatilo se. Zanimljivo je da je Nedelišće 2020. prešlo iz treće lige u drugu, sljedeća je sezona bila rano prekinuta zbog pandemije, a u prošloj su opet izborile viši rang. To znači da su u dvjema uzastopnim odigranim sezonama dva puta izborile pro mociju u viši rang. U Zagrebu je održan i ždri jeb svih liga pod ingerencijom Hrvatskog odbojkaškog saveza. Tako će Nedelišće Elting u pr vom kolu 8. listopada dočekati OK Medveščak iz Zagreba, a u drugom kolu gostuju u Vr bovcu. U subotu 13. kolovoza u Kotoribi na košarkaškom igrali štu kod staroga vrtića (Murska 2) s početkom u 17:00 haklat će se na tradicionalnom 26. Streetballu, odnosno 12. Me morijalu Bojan Zvošec. Turnir je namijenjen seniorima, a kao posebnost organizatori ističu natjecanje u tricama na koje se mogu prijaviti i gledatelji (bez piva v rukama!) (bh) le ekipe MFC iz mađarskog Pečuha. S početkom u 15:00 odigrale su se dvije utakmice usporedno.

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC Još nije zaključena lista prvenstvodolazaka,jena pragu

Potpisana suradnja s Varaždinom Osim toga u čakovečkom drugoligašu Međimurju inten zivno se radi i na organizacijskofinancijskom planu. - Ovih dana potpisali smo ugovor u suradnji s varaždinskim premijerligašem Varaždinom, ra dimo intenzivno na Rajkosezonu,ćemodonijetizuzetnoIvicadramatike,organizacijsko-financijskesređivanjuprobleaštosetičeigračkogkaitusesituacije„bistri“,trenerSolomunčijimsmoradomzadovoljnitijekomtjednaćekonačnuodlukuskojimigračimastartatiunovukazaojedirektorklubaToplek.

Piše: Nikola Lukman Počela je nova sezona u go tovo svim ligama svijeta, a me đimurski nogomet u najvišem nogometom rangu u Hrvatskoj ili inozemstvu imat će 11 nogo metaša.Luka Bobičanec prvi je krenuo u pogon od svih naših nogome taša, a do sada je odigrao četiri utakmice u kvalifikacijama za Kon ferencijsku ligu te tri u domaćem prvenstvu. U sedam utakmica upisao je jedan pogodak. Darija Vizingera u WAC-u po novno čeka borba za minutažu. U četirima susretima koje je igrao za WAC, Vizinger je upisao dva nastupa u prvenstvu i jedan u kvalifikacijama za Konferencijsku Kadetkinje su odigrale neriješeno 0:0

Mlade nogometašice

ŽNK MEĐIMURJE-ČAKOVEC Mlade

Protekli tjedan NK Me đimurje u pripremnoj je uta kmici remiziralo u Bjelovaru. Nakon gostujućeg poraza u Čakovcu (2:1) nogometaši Bjelovara ni u drugom pripre mnom ogledu nisu uspjeli doći do pobjede nad Međimurjem. Na Gradskom stadionu u Bje lovaru odigrali su neriješeno 1:1, a susret s Međimurjem otvoren je obećavajuće za domaću momčad Bjelova ra. No, to obećanje trajalo je samo jednu minutu kad je Dominik Glavina iz jedne dobre akcije po lijevoj strani u 11. minuti pogodio za 1:0, ali je i Međimurje u istoj minuti nakon greške domaće obra ne izjednačilo golom Đorđa Magdalinića na 1:1. Sve nakon toga, pa do kraja poluvreme na, Međimurje je bio puno zrelije, agresivnije, opasnije, dok je drugi dio utakmice bio puno bolji za Bjelovar. Za Međimurje su igrali: Kalac, Kegelj, Težački, Fotak, Cerovčec, Popović, Harači, Kuqi, Đaković, Magdalinić, Havojić (Petričić, Arambašić, Turk, Kraljević, Ben ko, Marcijuš).Posljednji kontrolni susret Međimurje će u subotu odra diti protiv U-21 reprezentacije Kine, a prije toga kombinirana ekipa Međimurja u srijedu je igra la u Jurovcu protiv tamošnjeg Bratstva. U toj utakmici trener Solomun još je isprobavao neke igrače tako da će se konačna li sta igrača koji ostaju znati pred početak prvenstva koje počinje 20. kolovoza.Sveusvemu, nakon prvog kola i utakmice sa Sesvetama vidjet ćemo mogućnosti tog re dizajniranog čakovečkog drugo ligaša. Mladi igrači daju energiju, a vjerojatno kad se upotpune redovi s nekolicinom iskusnih, vjerujemo da će momčad dobro ne samo izgledati, nego i funk cionirati.

ŽNK-a Međimurje-Čakovec u utorak su na stadionu SRC Mladosti u Čakovcu ugosti Piše: Nikola Lukman Nakon mjeseci iščekivanja odbojkašice Nedelišće Eltinga do čekale su dobre vijesti iz sjedišta Hrvatskog odbojkaškog saveza. Njihova ekipa uvrštena je u 1.B ligu. Vjerovale su djevojke da će to biti tako riješeno, ali dok nije bilo službeno potvrđeno, nije se moglo s time u javnost. Prošle sezone one su se na tjecale u Drugoj ligi, skupina Sjever koja je brojila 13 ekipa i koja se igrala na području od Međimurja pa sve do Zagreba i Karlovca. Na kraju su pobjedom u posljednjem kolu kod prvaka Karlovca osvojile drugo mjesto.

NAŠI U ELITNOM RANGU 11

KOŠARKA STREETBALL Na redu Kotoriba OK NEDELIŠĆE ELTING Nedelišća izborile viši rang natjecanja Sjajne vijesti stigle su nakon nekoliko mjeseci iščekivanja

36 Dobro je znati 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

i svim

Međimurja čestitamo Poslovnim

čestitamo Poslovnim

i svim

Međimurja čestitamo 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

i svim

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja partnerima građanima građanima partnerima građanima partnerima građanima partnerima građanima

Međimurja čestitamoPoslovnim

Međimurja čestitamo Poslovnim

Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim

i svim

3712. kolovoza 2022. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

38 Dobro je znati 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovozaVelikeblagdanGospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

3912. kolovoza 2022. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimoPoslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe15.kolovoza - blagdan Velike Gospe15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

4. Rasadnik Stella �loris – poklon: šarenolisna vrba

Kolekcionarka hosti i heuchera velike drvene “stepenice” na kojima su u teglama, jedna do druge, bile poredane raskošne hoste, paprati i heuchere. Jedna ljepša od drugih. - Ja sam zapravo kolekcionar hosti, pohvalila se Lidija Žganec. Imam ih oko 150 vrsti, a ima tu i hortenzija, klematisa, rododendrona, azaleja, klerodendrona, kontinentalnog badema, smokvi, banana, strelicija, sukulenta, ma svašta nešta.Uhoste i heuchere se, kaže, jednostavno zaljubila jer se radi o odličnim biljkama s kojima je najmanje posla i brige, a s druge strane svojim prekrasnim lišćem oduševljavaju. No, za razliku od mnogih koji ih sade vani, u zemlju, Lidijine su sve redom u teglama.

40 Čiji je vrt najljepši 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Planirate sadnju? POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA 15., 16. I 17. TRAVNJA U VRTLARIJI VIJENAC telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70 h�ps://vrtlarija-vijenac.hr h�ps://vrtnicentariva.hr LIDIJA ŽGANEC iz Savske Ves Piše: Vlasta Vugrinec Željka Božić na naš nagradni natječaj prijavila je svoju majku, Lidiju Žganec iz Savske Vesi koja je velika obožavateljica cvijeća, pogotovo heuchera i hosti, zvanih još i biljke sjene. I doista, kad smo ušli u Lidijino dvorište, pogled nam je prvo pao baš na te vrste cvijeća uredno posložene na KOVAČIĆKOŠNJA telefon: 091/1555088 Mačkovec, Balogovec 103 KOVAČIĆ

LIDIJA ŽGANEC iz Savske Vesi Lidija Žganec sa svojim ljubimicama

5. i 6.: dvije nagrade, bon od 300 kuna u Međimurki BS (na vrtnom odjelu)

NAGRADE NAJLJEPŠIZAVRT Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond: 1. Košnja pobjedničkog dvorišta – Košnja Kovačić 2. Vrtni centar Iva – poklon-bon od 500 kuna 3. Vrtlarija Vijenac – poklon mix trajnica: hortenzija, kana, alstromerija

- Tako mi je najlakše baratati njima, kaže. I zbog presađivanja i premještanja jer ih stalno selim stvarajući drugačije kompozicije i kombinacije boja. Cijela ta kompozicija ostaje vani i tijekom zimskih mjeseci jer je poznato da te vrste dobro podnose naše kontinentalne minuse. Jedini uvjet koji traže je sjena jer im direktno sunce nijeKakonajomiljenije.kodnas na tržištu postoji tek par vrsti hosta, svoju kolekciju neprestano dopunjava biljkama koje stižu čak iz Poljske i Slovačke. Naručuje ih jednostavno putem društvenihNaravno,mreža.sgodinama ih je upoznala i usavršila znanje uzgoja pa ih danas sama razmnožava i dijeli ljubiteljima bilja.- Razmnožavaju se vrlo jednostavno i to dijeljenjem, kaže. Hoste inače nisu podložne bolestima, ali prilikom dijeljenja mogu se zaraziti virusima nečistim rukama i alatom. Stoga je najbolje sve dezin�icirati za “nedaj Bože” i onda je uspjeh zagarantiran. Slična je stvar i s heucherama. Iako je razmnožavanje sjemenom vrlo teško i nikad se ne dobije izvorna matična biljka, njene su se nekako uspjele same skrižati pa je dobila jedinstvenu vrstu heuchere koju još nitko nema. Naravno, nazvala ju je po svojoj unuci Mineli. - Nikla mi je onak’, iznenada. Sjeme je valjda palo u zemlju i mislim da mi je to jedna od najljepših heuchera koje imam. Vrućina, premda su u hladu, djeluje na njih pa ih zalijeva obvezno svakog dana, ponekad i dva puta, ujutro i navečer. Tajna je u pažljivom doziranju i vodi koja mora iscuriti, odnosno ne smije stajati kako korijenje ne bi istrulilo. Ne samo da nas je iznenadila različitim vrstama spomenutih biljaka već smo se čudili i vrstama paprati pristiglih također iz Poljske koje isto uzgaja u teglama.

PRIJAVI SE NA nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši Biramo najljepši vrt u Međimurju I ove godine nastavljamo s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši. Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastaviti i ove godine. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje. Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine. hr ili telefon: 040/323-600. U mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitela te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta.Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh) Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615 h�ps://www.stella-ﬂoris.hr/

Kompozicija hos� i heuchera Kolekcija papra�Svoje mjesto u Lidijinu vrtu našli su i sukulen�

Dragi veliki i mali kreativci,nakon dužeg vremena ponovo pokrećemo našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj ćemo prikazivati pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@ mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000NamaČakovec.ćebiti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Zoja Bubek, 4. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Tuksar Strip Sretan cvrčak, Adela Bienenfeld i Hana Permozer, 4. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Tuksar Strip Sretan cvrčak, Filip Leo Korent i Petar Tompoš, 4. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Tuksar Završna priredba, 4. b OŠ Ivanovec

STARI ZVONČEK Da v našoj hiži zvonček sakizazvoniseveseli.

4112. kolovoza 2022. Vaši radoviwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Uređuje: Aleksandra Sklepić

Z kuhje diši, a zvonček zvoni, zvoni... Fest se žurim i nutri Veseloletim. se za stol sednem i v lonec poglednem. Minulo mi je veselje jer sam videl samo zelje. Ali zvonček i dale zvoni... Na stolu sam ve i meso spazil. Dobro, jer bi inače od podmukestol splazil. Zvonček je ftihnul. Do zutra da bu vreme obeda. Ilija Pintarić, 3. a OŠ Petar Zrinski Šenkovec Učiteljica Radojka Oreški

42 Automobilizam 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RIMAC

Samo mjesec dana nakon što je dovršen prvi serijski primjerak Rimac Nevere, au tomobil #000, automobil #001 isporučen je svom vlasniku, svjetskom prvaku Formule 1 iz 2016. Nicu Rosbergu. Prije nego što je automobil poslan u njegov dom u Monaku, Ros berg je stigao u sjedište Grupe Rimac u Hrvatskoj kako bi popratio najnovija događanja i vidio svoj primjerak Nevere po prvi put uživo. Proizvodnja Nevere je u tijeku u novom pogonu na periferiji Zagreba. Veliki dio glavnih komponenti automo bila dizajniran je, konstruiran i izrađen u pogonima Rimac tjednima ili mjesecima una prijed i ugrađen u posljednjoj fazi proizvodnje, sastavljanju vozila koje traje oko pet tje dana po automobilu. Prikazujući širok raspon opcija dostupnih kupcima, au tomobil #000, koji će kompa nija Bugatti Rimac zadržati, završen je u zelenoj boji Ca llisto s alcantara interijerom u boji pijeska. Za automobil br. 001 Nico je odabrao pu no agresivniju specifikaciju opisanu kada je prvi put di zajnirao svoj automobil kao Batmobile spec. Sa crnom bojom Stellar, poliranim kotačima Vertex i crnim kočionim čeljustima, ta specifikacija pokazuje potpu no drugačiju osobnost Nevere. Unutrašnjost je potpuno pre svučena crnom alcantarom, sa suptilnim potpisom "Nico Rosberg" na pločici naslona za ruke koja označava automo bil 001/150. Prvi primjerak Nevere u vlasništvu kupaca nalazit će se u Kneževini Mo nako, Rosbergovu domu. Nico Rosberg bio je dio putovanja Rimca otkad je prvi put osobno vidio C_Two, koji je kasnije razvojem i testiranjem postao Nevera prije nekoliko godina. Vjerovao je u Matinu viziju Nevere kao hiperauto mobila nove generacije pa je postao jedan od prvih kupaca. Rosberg je rekao: - Otkako sam prvi put upoznao Matu i shvatio genija koji stoji iza Ne vere, znao sam da želim prvi automobil iz serije. Za mene ovaj automobil predstavlja apsolutno sve što bih mogao poželjeti. Prikazuje najbolje od inovativne tehnologije, unose ći ju u automobil dizajniran doslovce od nule da bude ne samo nevjerojatno brz ili naj brži, već i stvarno izvrstan za vožnju. Jedva čekam da vidim što može. Nakon 11-godišnje ka rijere u Formuli 1 u kojoj je 2016. godine proglašen svjetskim prvakom, Nico je započeo karijeru poduzetni ka za održivost i investitora u zelene tehnologije. Uložio je u više od dvadeset startupa iz područja mobilnosti, kao i u prvenstvo Extreme E. Osnovao je Greentech Festival 2019. godine, globalnu platfor mu za održive inovacije. Od 2021. događaj se održava u New Yorku i Londonu, kao i u gradu u kojem je prvi put osnovan, Berlinu. Mate Rimac, izvršni di rektor Grupe Rimac, rekao je: “Kada smo tek počeli razvijati Neveru, imali smo namjeru napraviti automobil koji će impresionirati čak i najbolje vozače na svijetu. Nico je bio na tom popisu i drago nam je da je jedan od prvih vlasnika Nevere netko tko je ovladao najfokusiranijim i najmoder nijim motosportom na svijetu. Svi jedva čekamo pratiti nje govu Neveru; nadamo se da će uživati u čestom korištenju kao i u svojim drugim auto mobilima, to je upravo ono na što potičemo vlasnike Nevera. I ako tko može testirati grani ce onoga što smo izgradili, to je on. Ponosni smo što Nicu možemo nazvati prijateljem i članom brzo rastuće obitelji vlasnika Rimac Nevere.” S prvim isporučenim au tomobilom kupcu, jedinstve no specificirane Nevere sada će se početi pojavljivati na ulicama zemalja diljem svi

Prije manje od mjesec dana Mate Rimac registrirao je Neveru #000, a ovih je dana isporučena i Nevera #001 i to Nicu Ro sbergu, svjetskom prvaku Formule 1 u 2016. godini, a na tom se primjeru mogu vidjeti mnoge mogućnosti prilagodbe ure đenja kupcima. jeta. Globalna mreža od 25 prodajnih partnera, koja se proteže diljem Sjeverne Ame rike, Europe, Bliskog istoka i Azije prodavat će i održavati primjerke Nevere. Čak i prije te prve ispo ruke kupcima, Nevera je već dobila globalno priznanje za najbrže ubrzavajući automobil na svijetu, postavivši svjetski rekord u ubrzanju na ¼ milje za 8,582 sekunde. Samo ove godine, Nevera je proglašena GQ-ovim hiperautomobilom godine, najboljim električnim sportskim automobilom Top Gear Magazina i najboljim hi perautomobilom godine Robb Reporta.

BUGATTI kompanija Rimac Nevera #001 isporučena Nicu Rosbergu, svjetskom prvaku Formule 1

TOYOTINI turbodizelaši dogodine na ekogorivo Od kuhinje do rezervoara

4312. kolovoza 2022. Automobilizamwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Toyota već nekoliko go dina ne nudi modele s tur bodizelskim motorima, već su oni zamijenjeni hibridnim izvedbama, no neki se mo deli još uvijek mogu kupiti s turbodizelskim pogonskim agregatima, a sada stiže informacija i kako će Land Cruiser i Hilux, koji će biti pro izvedeni od početka sljedeće godine, moći upotrebljavati i gorivo napravljeno iz 100 % obnovljivih izvora, što te modele svrstava u kategoriju ekoloških vozila. Riječ je o gorivu koje do lazi pod oznakom HVO100, gdje HVO označava hydrotre ated vegetable oil, odnosno u prijevodu hidratizirano biljno ulje, a riječ je o gorivu koje je napravljeno od 100 % obnovljivih izvora. Ovdje kao najbolji primjer možemo navesti otpadno jestivo ulje koje svi mi upotrebljavamo u domaćinstvu! Tako će se Land Cruiser i Hilux pridružiti modelu Proace u korištenju tim ekološkim gorivom. Gorivo HVO100 zado voljava europski standard kvalitete EN 15940, ima veći cetanski broj od standardnog dizela (c80), a ima i nižu ko ličinu sumpora i aromatskih spojeva. A kada su u pitanju benzinske postaje, trenutno ih je u Europi preko 1.000, no prava je šteta što nema nijedne kod nas, ali ni u blizini. Tako se trenutno nalaze u Bel giji, Danskoj, Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvaniji, Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj. No, kako dolazi do sve veće potražnje, tako se povećava i proizvod nja, pa se očekuje kako će u budućnosti navedeno gorivo biti dostupno gotovo na sva koj benzinskoj postaji. A što se tiče iskustva ko rištenja, vozila koja se mogu voziti na HVO100 nikako se ne razlikuju od ostalih vozi la, pa nije potrebna nikakva prilagodba budućih vlasnika takvih vozila, a razlike su sa mo u radu motora, odnosno prilagodbi sustava ubrizga vanja goriva.

Iako je tek nekoliko Toyotinih modela dostupno s turbodizelskim motorima, oni će od početka sljedeće godine biti podešeni tako da će ih moći pokretati i gorivo koje je proizvedeno iz 100 % obnovljivih izvora, kao što je otpadno jestivo ulje.

VAŽNI TELEFONSKI komercijala3@medjimurje-plin.hr UREDA - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine od 12. do 18. kolovoza 2022. P 12 Ivana Franciska, Veselka Lela S 13 Poncijan i Hipolit, Patricija, Gertruda N 14 20. KROZ GOD. Maksimilijan Kolbe P 15 VELIKA GOSPA - UZNESENJE BDM; Titular Uznesenje Bl. Dj. Marije: Belica, Sveta Marija; Proštenje Nedelišće (Pušćine), Sve� Mar�n na Muri U 16 Stjepan Ugarski Kralj, Sve� Rok, Božidar; Titular Sve� Rok: Draškovec, Gornji Hrašćan, Čehovec, Novo Selo Rok, Gornji Mihaljevec, Čehovec, Benkovec S 17 Hijacint, Slobodan, Klara, Natalija Č 18 Sv. Jelena Križarica, Jelka, Helena; Klanjanje Šenkovec Imendani i proštenja kroz tjedan Vam imendan!

Općina Šenkovec tel. 040 343 250 Općina Štrigova tel. 040 851 039 Općina Vra�šinec tel. 040 866 966 Čakovec dr. Karmela Matjan –A.K.BogdanMiošića 16, tel. 040/395-286 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340 dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256 dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. tel.Trgdr.Donja040/311-914DubravaAnjaVidovićRepublike1,040/688-914 Goričan dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538 Lopa�nec dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113 Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578 Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040 Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856 Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012 Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065 Sve� Mar�n na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177 Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

Sretan

Općina Sve� Juraj na Bregu tel. 040 855 305 Općina Sve� Mar�n na Muri tel. 040 868 231

BROJEVI OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033 UČINKOVITO UČINKOVITAENERGIJEKORIŠTENJEPOTROŠNJAPRIRODNOGPLINA UŠTEDITE KOD PRIRODNOGPOTROŠNJEPLINA: - UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI  komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851  komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853 

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

44 Informacije 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112 besplatno možete bira� s ﬁksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222 Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444 Taxi Cammeo tel. 040 212 212 EKO TAXI tel. 040 330 033 Mura taxi tel. 099 36 60 304 Policija Čakovec tel. 040 373 111 Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755 Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900 HZZ Čakovec tel. 040 396 800 CZSS Čakovec tel. 040 391 920 MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne Prijavaintervencije:stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199 MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 info.dpcakovec@hep.hr404 Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651 CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100 Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595 Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859 POŠTA Čakovec tel. 040 804 007 Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319 PogrebneČAKOM usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662 Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147 Bolnica Čakovec tel. 040 375 444 Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370 Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356 Međimurska županija tel. 040 374 111 Komunalni redar za grad Čakovec mail: cakovec.hrkomunalno.gospodarstvo@ tel. 040 314 969 FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294 Gradovi i općine Grad Čakovec tel. 040 314 920 Grad Mursko Središće tel. 040 370 771 Grad Prelog tel. 040 645 301 Općina Belica tel. 040 845 402 Općina Dekanovec tel. 040 849 488 Općina Domašinec tel. 040 863 240 Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919 Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105 Općina Goričan tel. 040 601 192 Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117 Općina Kotoriba tel. 040 682 265 Općina Mala Subo�ca tel. 040 631 700 Općina Nedelišće tel. 040 821 107 Općina Orehovica tel. 040 635 275 Općina Podturen tel. 040 847 260 Općina Pribislavec tel. 040 360 211 Općina Selnica tel. 040 861 344 Općina Strahoninec tel. 040 333 088

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sa�, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sa� uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sa� do 18:00 sa�, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se ču� s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740 DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 13. kolovoza Rođeni Čakovec: Elli Blažević, Kći Mateje i Luke Gita Magdalenić, Kći Monike i Ivana Gabriel Hrešć, Sin Ivane i Renata Matej Šprajc, Sin Irene i Maria Patrick Topolovec, Sin Anje i Ma�je Gabriel Belić, Sin Kris�ne i Danijela Nera Jambrović, Kći Damire i Nikole Lars Bubek Prepelić, Sin Antonije i Dejana Erik Biškup, Sin Laure i Luke Alex Novak, Sin Tanje i Kris�jana Iskra Šopar, Kći Marte i Zvonimira Ena Prekupec, Kći Dijane i Ivana Eva Šoštarić, Kći Lucije i Romana Viktor Lesjak, Sin Valen�ne i Ivana Patrik Brzuhalski, Sin Mateje i Ivana Narin Mar Da Costa, Sin Nine i Ricarda Valtera Kerim Orlić, Sin Elene i Adnana Vjenčani Čakovec: Nema Dekanovec: Nicole Makar i Mihael Murković Mala Subo�ca: Klara Glad i Emanuel Šegović Lana Pec i Alen Zobec Nedelišće: Marijana Šamarija i Dubravko Horvat Mursko Središće: Dajana Dunjko i Dinko Kraljić Antonija Škvorc i Filip Vršić Prelog: Silvija Krsto i Mario Kolarek Kris�na Horvat i Snježan Oršuš Petra Šelja i Tadej Žerdin Elizabet Jurašković i Marko Pongrac Umrli Čakovec: Stjepan Mesarić R. 1942. Agata Bobičanec R. Prajntl R. 1929. Antun Novak R. 1954. Jelena Počuča R. Tkalčec R. 1934. Sabina Tomašić R. Vrtarić R. 1935. Marija Šlibar R. Rebrek R. 1939. Milka Blažinčić R. Strahija R. 1936. Marija Bernat R. Bujanić R. 1932. Dekanovec: Marija Furdi R. Vrzan R. 1938. Kotoriba: Vilko Cmrečki R. 1970. Mala Subo�ca: Franjo Hadari R. 1939. Rozina Hajdinjak R. Kolenić R. 1936. Željko Kos R. 1957. Mursko Središće: Zvonimir Rajf R. 1961. Anika Goričanec R. Munđar R. 1949. Franjo Varga R. 1949. Prelog: Ivan Balent R. 1950. Ivan Lilek R. 1944.

☏ 040/396-281  dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859 CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600 NARUČITE PRETPLATU IZ MATIČNOG

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima

Slavko Ivančok iz Donjeg Vidovca preminuo u 74. godini života

Damir Peter iz Svete Marije preminuo u 41. godini života

4512. kolovoza 2022. Informacijewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI Objavite zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje putem obrasca na našoj web stranici: ww.mnovine.hr mailom na oglasnik@mnovine.hradresu: osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec telefonom: 040/323-600s fotografijom u boji već od 70 kuna Marija Hunjadi rođ. Dodlek iz nakonpreminulaOrehovice3.kolovozadugeiteškebolesti

Kristijan Mikulaj iz Čakovca preminuo 9. kolovoza nakon kratke bolesti u 47. godini života Slavica Vagaj iz Hodošana preminula u 85. godini života Viktor Krhač iz Strahoninca preminuo u 79. godini života Marija Bezjak iz Hodošana preminula u 84. godini života Terezija Korent iz Strahoninca preminula u 93. godini života

u 81. godini života Anđela Mošmondor rođ. Mezga iz Savske Vesi preminula 4. kolovoza u 93. godini života Marija Toplek rođ. Lukman iz nakonpreminulaŠenkovca4.kolovozadugeiteškebolesti

u 87. godini života Petar Branović iz preminuoOrehovice6.kolovozanakonkratkebolesti

Cecilija Antolek rođ. Škoda iz Preloga preminula 6. kolovoza u 86. godini života Marija Turek iz Cirkovljana preminula u 88. godini života

u 87. godini života Marija Jurišaga rođ. Horvat iz Čakovca preminula 9. kolovoza u 90. godini života Stjepan Vuk iz Čakovca preminuo 6. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 74. godini života Klarica Grabar rođ. Šalamon iz Čakovca preminula 4. kolovoza u 91. godini života Milka Blažinčić rođ. Strahija iz Čakovca preminula 2. kolovoza u 87. godini života Josip Jankaš iz Domašinca preminuo u 63. godini života Kata Horvat rođ. Gosarić iz Draškovca preminula 6. kolovoza u 88. godini života Stjepan Janković iz Donjeg Vidovca preminuo u 51. godini života Ivan Petković iz Kotoribe preminuo u 26. godini života Marija Cenko iz Donjeg Vidovca preminula u 75. godini života Ivan Furdi iz Domašinca preminuo u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI O SMRTI O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST

77. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, m/ž rukovatelja strojem - ﬁnišerom i m/ž operatera na betonari na neodređeno, javi� se na tel. 040 655 525 do 31.8.

98. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž mesara na određeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 042 402 466 ili na email: posao@tpvz.hr do 27.8.

79. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara u jutarnjoj i 2 m/ž pekara u popodnevno–noćnoj smjeni za Mursko Središće, javi� se na tel. 040 544 015 ili 099 736 0951 ili zamolba na adresu ili na email: panis@ck.t-com.hr do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 80. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž održavatelja u mješaoni, m/ž skladištara, 2 m/ž operatera u proizvodnji - viličaristu, m/ž operatera u proizvodnji, m/ž voditelja održavanja i m/ž radnika u valionici, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099 5329 239 ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 16.8.

76. O Telekomunikacije d.o.o., F. Punčeca 2, Čakovec, traži 1 m/ž suradnika u prodaji i 1 m/ž tehničara za telekomunikacijske mreže na određeno, prijava emailom: info@ otelekomunikacije.hr do 15.8.

81. PLODINE d.d., traži m/ž prodavača, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa i m/ž skladišno-transportnog radnika za rad u Prelogu, javi� se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 17.8.

75. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, Donji Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javi� se na mob. 099 2141 857 ili na email: mhstrbad@ gmail.com do 31.8.

70. NEORES d.o.o., Mursko Središće, Tekstilna 1, traži 10 m/ž šivača, 10 m/ž pomoćnih radnika i m/ž konstruktora na neodređeno, molbe slati na adresu ili na mail: neores@neores.hr do 14.8.; više na www.hzz.hr 71. NMP-PRODUKT d.o.o., Dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 1 m/ž tehnologa proizvodnje – metalske struke na neodređeno, javi� se na mob. 098 241 204 ili na email: hzz.hrosobnoposljavanje@nmp-produkt.hrza-ilido15.8.;višeinfona:www.

95. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt vl. Željko Marković, Cvjetna 4, Čakovec, traži 6 m/ž šivača na neodređeno (smjena prijepodne), javi� se tel. 040 391 422 ili osobno na adresu ili na email: info@tristar.hr 96. TVORNICA STOČNE HRANE d.d., dr. I. Novaka 11, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na svinjogojskoj farmi na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 329 160 ili na mob. 099 5620 577 ili pismena zamolba na adresu ili na email: marko. krnjak@tsh-cakovec.hr do 31.8.

82. POLYCAN AEROSOLS d.o.o., Gospodarska 13, Vrhovljan, traži 1 m/ž voditelja proizvodnje i 1 m/ž mehaničara - mehatroničara - strojobravara, javi� se na email: job@polycan.eu ili na gornju adresu do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 83. POZITIVA FOOD j.d.o.o., Prelog, Glavna 29, traži m/ž radnika na roš�lju i m/ž pizza majstora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 602 042 ili na mob. 098 9755 465 ili na email: 1310emina@gmail.com do 31.8.

99. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž pomoćna radnika i 6 m/ž pletača na neodređeno, javi� se na email:posao@tubla.hr do 31.8.

86. RENE GRADNJA d.o.o., Mar�nuševec, traži 4 m/ž zidara, 4 m/ž električara, 3 m/ž građevinska radnika i 3 m/ž soboslikara za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob: 099 336 9938 do 19.8.

74. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili mob. 098 776 203 ili na email: ck.t-com.hrprijevoznistvo-pavlic@do15.8.

101. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja prodaje, m/ž dipl.inž. elektrotehnike i m/ž dipl.inž. elektrotehnike smjer računarstva na određeno, javi� se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 15.8.

68. NDK d.o.o., Štrigova 126c, traži 10 m/ž bravara-zavarivača, 3 m/ž operatera na laseru prima power i 3 m/ž operatera na savijačici na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 1666 176 ili na email:nikola@ndk.hr do 5.9. 69. NET d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladišnog radnika i m/ž komercijalnog referenta prodaje III na neodređeno, javi� se na email: info@ net-net.hr do 20.8.

93. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, traži 1 m/ž radnika u računovodstvu na neodređeno, javiti se na mob: 099 215 8170 ili emailom: balent@tradicijski-sirevi.hrvladimir.do20.8.

66. MURS-EKOM d.o.o., Trg bana J. Jelačića 10, Mursko Središće, traži m/ž cvjećara - vrtlara, molbu posla� na gornju adresu ili na email: direktor@murs-ekom.hr do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 67. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž bravara - strojobravara na neodređeno, javi� se na tel. 040 682 130 ili na email: info@ mura-metal.hr do 14.8.

90. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 9 m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom transportu na neodređeno, javiti se na email: staﬀservicedoo@gmail.com do 31.8.

85. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vozača C i E kategorije na neodređeno, javi� se tel: 040 895 555 do 18.8.

73. NUMBER ONE d.o.o., Čakovečka 42, Donji Mihaljevec, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, prijave osobno na adresu ili na mob. 098 186 3044 do 31.8.

4712. kolovoza 2022. Slobodna radna mjestawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

94. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži m/ž računovodstvenog djelatnika na određeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091 252 7030 ili na email: racunovodstvo @trans-kukovec.hr do 22.8.

97.TWIX-TRADEd.o.o.,Čakovec,traži 2 m/ž kuhara, 2 m/ž pomoćna kuhara i 2 m/ž pizza - pekara na neodređeno, javitisenamob.0916417186do31.8.

100. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, traži medicinsku sestru ili tehničara i m/ž ﬁzioterapeuta na neodređeno, javi� se na tel. 040 679 368 ili na mob. 098 242 319 ili na email: zdravlje@strahija. com do 31.8.

87. Specijalist interijera j.d.o.o., Dragoslavec Breg, traži 4 m/ž stolara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javi� se na mob: 095 5155 950 do 21.8.

91. TMTL KNAUF I FASSADEN BAU j.d.o.o., Križovec, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera i 2 m/ž pomoćna radnika za završne radove u graditeljstvu, javi� se na mob. 098 9720 723 do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 92. TOMI-BEL j.d.o.o., Čakovec, I. G. Kovačića 30, traži 1 m/ž konobara za Caffe bar Therapia na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@gmail.com do 31.8.

84. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži m/ž mehatroničara, m/ž voditelja kontrole kvalitete, m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž rezača na strojnoj pili i 3 m/ž pomoćna bravara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@primabiro.hr do 26.8.

72. NTT New Tex�le Technologies d.o.o., traži m/ž planera proizvodnje, m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž tehnologa na izradi uzoraka, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž radnika na �sku, 5 m/ž šivača, m/ž pomoćnog skladišnog radnika i m/ž radnika na održavanju strojeva u teks�lnoj industriji na neodređeno, javi� se na tel. 040 313 235 ili na email: jelena.buhanec@n�-hr.com do 31.8.

88. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, I. L. Ribara 31, traži 2 m/ž radnika za radove na visini i 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara na neodređeno, javi� se osobno na adresu, na tel: 040 853 813, na mob: 091 572 2091 ili emailom: svamlim1@gmail.com do 31.8. 89. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 2 m/ž krojača na neodređeno, javi� se na tel. 040 858 170 do 15.9.

78. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž prodavača na tržnici u Pitomači (rok prijave 15.8.), m/ž prodavača na tržnici u Zagrebu, 5 m/ž radnika u klaonici peradi, 5 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesa, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa i 1 m/ž vozača C kat. na određeno, javi� se na mob. 098 282 147 do 31.8.

48 Dobro je znati 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Svim građanima i građankama Međimurja čes�tamo Turistička zajednica grada Čakovca Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Rezervacije: 040/311-255 Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Briljant OPTIKA I SATOVI 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe i blagoslovljengrađanimaBožić,blagdane,zdravlja,uspjehaplanuu2018.g. demokratska seljačka stranka Budućnost mladima, poštovanje i sigurnost starijima

PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942PRODAJE2821 SE AUTO PRIKOLICA otvorena 1996. god., registrirana, info na mob. 091/5632125

072/700700, +18 NAZOVITE NAS ODMAH! Tarot majstori Sklonište za napuštene životinje KARL Ovo je Karl. Karl je jedan veseo i ak�van veliki dečko, nesvjestan svoje veličine i štenećeg ponašanja. Igrao bi se, mazio, obožava ljude i pažnju, super je na uzici.

MOTORNA VOZILA PRODAJEM FORD MONDEO 2.0 TDCi, 2005. god., registr. do 4/23, kasko-stakla, cijena 24.500 kn. Mob. 095/5127266

TRAŽIM ORANICE U NAJAM na području Međimurske županije, info na tel. 091/7240PRODAJE407 SE traktorska kosilica cub cadet dizel 23 KS, vitlo 4 T za drva i samohodna kosilica AS 21-6 KS. info na mob. 091/563-2125

PRODAJEM dva nautička prsluka 200 kn/kom i žuto odijelo za 100 kn. Šaljem poštom pouzećem. Zagreb, mob

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, očišćeni od parazita, cijepljeni, socijalizirani. Sve informacije na 097 740 7600.

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858424 ili 098/9422-821

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu: Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

POVOLJNO098/1674-938PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

NEKRETNINESMS Agencija za www.sms-nekretnine.hrmob:tel:R.nekretninamaprometČakovec,Boškovića21040/390-766,099/325-5230

PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm. Cijena 250 kuna. Info na mob. PRODAJEM098/173-9167DVIJE PLINSKE BOCE i kemijski wc - sve novo i vrlo povoljno. Info na tel.

PRODAJE091/9240-293SEstroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

4912. kolovoza 2022. Oglasnikwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI

PRODAJEM099/404-7517 tri bokobrana (100 kn/kom), nautičke knjige (150 kn/kom). Šaljem poštom-pouzećem, Novi Zagreb, mob. 091/9240-293

KIMBO je naša velika dobrica. Rođen je u rujnu 2018., a došao nam je iz romskog naselja s ugriznim ranama po �jelu. Tako je to nažalost kad se psi moraju bori� za opstanak. Ak�van je, zna�željan i obožava vrijeme na livadi kad može trča� i istraživa�, ali u svom dvorištu je dosta miran iako bi radije da ima što radi�, da može u šetnje, da može bi� sretan i da uživa u onome što voli. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec. COOKIE odrasta u skloništu čekajući svoju obitelj. Rođen je u listopadu 2021., visok je oko 50 cm, voli sve što vole mladi. Trenutno se druži i igra sa svojim vršnjacima, a volio bi svoju azilsku svakodnevicu zamijeni� druženjima, igrom i srećom u svom novom domu. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec. Svaki prostor ima svoju kupaonu i kuhinju i zasebna brojila. Upita� na telefon 098 249 416 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću, EC/D, mob. 091/1680-470 ŽIVOTINJE PRODAJEM MLADE PAPIGE � grice i ﬁšere. Tel: 098/9443339 RAZNO PRODAJE SE digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TV-antena, anatomski jastuk Dormeo te dva para muških ljetnih smeđih cipela vel. 42. Info na mob. PRODAJEM098-91-58-640mobitelza starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453 KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. info na mob. 098 92 190 92

POSAO MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnja trave ili bilo što drugo. Mob. 097/728-9476.

TRAŽITE DOBAR POSAO U DOBROM TIMU (9)? Upošljavamo: Uvjeti odlični. Očekujemo Vas na dogovor u Maloj Hiži Mačkovec. Najaviti se na 098 241 666. • KONOBAR, ŠANKER, može se naučiti…. • osobu za čiščenje i pomoć u kuhinji… Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841 POZNANSTVA NEOŽENJENI MUŠKARAC (83 g) sa inozemnom penzijom traži ženu do 70 godina za brak. Javi� se na 040/655-192 NEKRETNINE PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184 IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM U ZAGREBU studen�cama dvije novouređene garsonjere na lijepoj lokaciji u blizini Kvaternikovog trga, Petrove ulice i Studentskog doma Lašćina.

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob.

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Ispunjenjem kupona pošiljatelj na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec besplatni mali oglas 0 - 24 sata Mali OGLASNIK odgovaraju na Vaša pitanja! Dopus�te da Vam pomognemo riješi� ili ublaži� Vaše probleme. 064/50-22-05 tel. 3,49; mob. 4,78 kn/min Maratela mreće d.o.o. Rođen je u studenom 2017., visok oko 58 cm. Volio bi ima� ak�vnu i veselu obitelj i dom s velikim dvorištem. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec. Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. Carinski odvojak bb, www.prijatelji-zivotinja.orgČakovec,žiroračunzadonacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

Dolazimo i radostdonosimo (više fotografija potražite Naknadawww.prijatelji-zivotinja.org)nazaudomljenjeseNEnaplaćuje,avašdobrovoljniprilogjeuvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac ARES Nakon što je godinama imao svoj dom, Ares je postao višak i sad je naš. Rođen je u rujnu 2013., visok oko 58 cm, predivne crvenkaste boje dlake. Život u skloništu mu je malo stresan, ali voli vrijeme koje može proves� na livadi i tad je jako sretan. Zna sjes�, leći, a voli se i mazi� kad riješi sve druge stvari. Možda negdje postoje ljudi koji će ga volje� i u ovim seniorskim godinama. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama. 1404 putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom:

POLJOPRIVREDA PRODAJEM PLUG OLT Slavonac-dvije brazde, malo korišten, Mob. PRODAJEM097/728-9476.DVIJEINOXBAČVE Le�na od 60 i 130 litara. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932. Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo) neko ponašanje pojedin cu iako mu to ponašanje možda ne odgovara, ali ga prihvaća zbog osjećaja pri padnosti među vršnjacima. Primjerice, sljedbenici rave pokreta na zabavama u noćnim klubovima nerijet ko posežu za drogom kao što je ecstasy. Zamislimo šesnaestogodišnjaka koji je također ljubitelj te vrste glazbe i kako on na nagovor društva počinje uzimati ecstasy jer, kako mu oni kažu, ne može iskusiti sve čari te glazbe, ako nije „na nečemu“. Nakon uzimanja dolazi do početnog osje ćaja boljeg raspoloženja, međutim, ubrzo dolazi do nesigurnosti, glavobolje, mučnine, vrtoglavice i sl. Uzimanje ecstasyja ima po sljedice koje mogu trajati danima: depresija, nervoza, iscrpljenost, manjak apetita i dr. Takva eksperimenti ranja s drogom nisu be zazlena, pogotovo ako se droge miješaju s alkoho lom ili nekim drugim sup stancama. Nadalje, mnoge rock-zvijezde su imale ili imaju problema s alkoho lom i opijatima i često ih se može vidjeti u javnosti kako ih konzumiraju. Mladi se poistovjećuju s njima i preuzimaju njihove navike misleći da su i oni jednako „cool“ ako to rade. Stvara se slika u društvu koja prika zuje alkohol kao prihvatljiv i uobičajen način zabave, a zanemaruju se njego ve mnoge štetne strane. Shodno tome događa se da već u dvadesetima i ranim tridesetima imamo pojavu alkoholizma, bolesti za koju je potrebno i do nekoliko godina prekomjernog pi jenja da bi se zadovoljili kriteriji za dijagnozu. Supkulture se ne bi tre bale razlikovati po tome tko što pije dok sluša glazbu koju voli, tko je nasilniji od koga dok bodri klub koji voli. Mlade treba usmjera vati da izvuku iz pojedi nih supkultura one dobre, kvalitetne stvari i ukazivati im na štetnost negativnih. Vrlo je bitno poticati ih da razvijaju vlastite stavove i vrijednosti, što znači da im ne treba braniti pripadnost nekoj supkulturu, ali nekom umjerenom supervizijom i edukacijom može se sprije čiti prelazak granice rizič nog ponašanja. Jer droga, alkohol i pušenje nisu „cool“ ni u kojem kontekstu, pa tako ni ako si roker, panker, šminker, darker, metalac ili drugo.

Čakovec, I. G. Kovačića 1e Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888 Piše Nikola Barat, bacc. med. techn. Supkulture se ne bi trebale razlikovati po tome tko što pije dok sluša glazbu koju voli, tko je nasilniji od koga dok bodri klub koji voli. obveze u kući i u životu općenito važne su za idjetetovarazvitakidentitetakaraktera.

Redovite

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja razvitak djetetova identiteta i karaktera. S tinejdžerima tre ba pokušati dogovoriti, dobro voljno ih dobiti za obavljanje točno određenih kućanskih, školskih, obiteljskih i drugih obaveza, pri čemu oni sami trebaju imati slobodu odlu čivanja o preuzimanju nekih zadataka. Zadatke koje preuz mu trebaju onda i obavljati. Budite realni, ne trpajte pre više toga na njihova leđa jer imaju puno obaveza u školi, a to im je ipak glavni posao u kojem trebaju pokazati re zultate. Imajte na umu: uspjeh u školi je njihova, a ne vaša stvar. Današnji roditelji to vrlo teško prihvaćaju, pa pone kad inzistirajući na školskom postignuću zanemare ili čak isključe sve ostale životne vještine i znanja koja mladi trebaju steći, da bi se poslije čudili i prigovarali kako su mladi „nesposobni za život“. Izvršavanje dogovorenih ku ćanskih obveza potrebno je nagrađivati, ali oprezno kad su u pitanju novac i privi legije. Nagrade trebaju biti primjerene, pa će mladi lakše shvatiti da im je glavna nagra da upravo to što su uspješno svladali neku životnu vješti nu, koja ima svoju realnu vri jednost. Lijepo je imati ure đen i kvalitetan život, samo ga trebamo stvoriti, zar ne? Ništa što vrijedi ne pada s neba, sve počiva na našem zalaganju i upornosti. Neka to tinejdžer osjeti na svojoj koži, nema drugog odgojno i moralno ispravnog načina. Ako ne izvrši obvezu, smirite se i bez riječi sami obavite što treba, po mogućnosti tako da on to vidi i nakon toga uskratite mu nagradu ili povlasticu. Pa ga drugi put upozorite na dogovor. I opet. Ne uspije svaki put, ali ako funkcionira veći dio vremena, na dobrom ste putu.

Tinejdžeri trebaju nadzor i obveze Supkulture – više od stila života Neke od najpoznatijih supkultura su rokeri, pan keri, metalci, rastafarijan ci, hipiji, skinheadi, šmin keri, ultrasi (navijači) i sl. Zašto ih se često povezuje s kriminalom, alkoholom, drogama i ostalim rizič nim ponašanjima? Njihova osnovna karakteristika je da u većini slučajeva od bacuju društvene norme i sa svojim stajalištima pokazuju alternativu do minantnoj kulturi. Pojam supkultura je izvedenica koja se sastoji od latinske riječi „sub“, što znači ispod i riječi kultura. Izvedena riječ je diskutabilna sama po se bi jer označava da su sve supkulture podređene do minantnim kulturama, što se kosi s uvjerenjima da bi sve kulture trebale biti jednako vrijedne i zajedno doprinositi cjelokupnom napretku društva. S jedne strane, hippie pokret i rastafarijanstvo nastali su kao reakcija na društvene probleme i pri marno su zagovarali mir i slobodu, a njihova namjera se na prvu čini plemeni tom. S druge strane, danas znamo da se zahvaljujući hippie pokretu droga ve likom brzinom proširila na cijeli SAD i Europu, dok, između ostalog, ra stafarijanci za marihuanu tvrde da je „sveta biljka“. Uočavamo da ipak posto je razlozi zašto se neke supkulture često gleda u negativnom kontekstu. Problem dodatno poten ciraju razne predrasude i etiketiranja. U medijima se može određenu supkultu ru prikazivati kao nasilnu, sklonu kriminalu i uživa nju u raznim supstancama,zabranjenimpaseposlje dično s tim sama skupina počinje tako ponašati jer smatra da se to od nje i očekuje. A najgore je to što počinje privlačiti upravo te članove koji pripadaju u navedeni opis. Supkulture se u ve ćini slučajeva povezuju s mladima. U vrijeme adolescencije u tijelu mladih dolazi do mnogih bioloških, ali i psiholoških promjena. Oni nerijetko, tražeći vlastiti identitet, naprave odmak od ro ditelja i sve se više poi stovjećuju s vršnjacima. Izražen je otpor prema autoritetima i sve su sklo niji rizičnim ponašanjima. Tada dolazi i do vršnjač kog pritiska jer se nameće Iako tinejdžeri inzisti raju na svojoj neovisnosti i suprotstavljaju se roditeljskoj kontroli, u mnogim se situaci jama sami ne osjećaju dobro i trebaju roditeljske okvire i upute. Činjenica da plove između dviju krajnosti, želje da budu autonomni i potrebe da budu zaštićeni, stavlja pred odrasle zadatak da pokažu dobre socijalno-emocional ne i komunikacijske vještine. Najvažnije je da roditelji po kušaju sačuvati dobar odnos i pokažu da su smireni i odgo vorni roditelji iako se tek mo raju adaptirati na promjene u djetetovu ponašanju, a teško se oslobađaju starih obraza ca i očekivanja. S malom je djecom lakše surađivati i postizati odgojne rezultate, pa se u ovom razdoblju života može činiti da sve treba raditi ispočetka i nekako drugačije, što mnogi roditelji nemaju više ni volje ni snage. Ali ne, ne treba sve ispočetka, glavni rezervoar iskustava i znanja koja su stvorena u djetinjstvu svima su nama pogonsko gorivo za kasnije godine života, samo ga možda u tinejdžerskim godinama ne upotrebljavamo na naj bolji način. Neće oni zauvijek ostati tinejdžeri, ali ako u tim godinama izgube povjerenje u vas i ako se pokidaju emo cionalne veze, teško ćete to kasnije popraviti. Postavljanje granica i discipliniranje u tom uzrastu vrlo je težak zadatak za roditelje jer ne mogu biti više onako dosljedni, a nisu ni uspješni kao ranije. Sad je potrebno znati popustiti na pravi i dobar način, pritegnuti u pravom trenutku je još važ nije i daleko teže, a ponekad je nemoguće procijeniti učinak svojih postupaka. To je jako, jako zahtjevno za roditelje. Redovite obveze u kući i u životu općenito važne su za CENTARPSIHOLOGIJSKI

50 Savjeti 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. NATJECANJE SA ZAPREŽNIM ŠPRICAMA u Svetoj Mariji Očekuje rekordansebroj ekipa Povodom Dana općine Svete Marije, DVD Sveta Marija i ove godine organizira nadaleko poznato i nadasve atraktivno međunarodno natjecanje sa zaprežnim špricama. No, za razliku od prijašnjih godina, ovoga puta vatrogasci će svoju spretnost odmjeravati ne u nedjelju, već u subotu, 13. kolovoza. Očekuje se rekordan broj natjecateljskih ekipa, a prema najavama, nastupit će vatrogasci iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. - Očekujemo 30-ak ekipa, 20-ak muških i 10-ak ženskih, kaže Ivan Pavlic, predsjednik DVD-a Sveta Marija. Točan broj još ne znamo jer prijave traju i dalje a neke ekipe dođu i bez Interesantnoprijave. je da pojedine dođu samo kao promatrači i onda se prijave iduće godine. U subotu očekuju standardne natjecatelje, one koji su već bile u Svetoj Mariji. Po ustaljenom rasporedu, prijavak ekipa je u 15 sati, a samo natjecanje započinje sat kasnije, u 16 sati.Natjecanje se održava u muškoj i ženskoj kategoriji prema Pravilniku za natjecanje koje je odredio organizator natjecanja. Društva se natječu s vlastitom špricom, odnosno, ako ju nemaju, slobodno ju mogu posuditi od drugog DVD-a. No, prije samog natjecanja u 13 sati otvara se izložba starih zaprežnih šprica i bira se ona najljepša.Za najbolje plasirane ekipe u muškoj i ženskoj kategoriji osigurani su pehari i medalje, a dodijelit će se i nagrade za najstariju mušku i žensku ekipu te najstarijeg natjecatelja na natjecanju, dok ekipa s najbolje izvedenom vježbom na natjecanju dobiva i prijelazni pehar. Nakon proglašenja rezultata natjecanja slijedi tradicionalno druženje uz glazbeni sastav Globus Band i vrijednu tombolu. Natjecanje sa zaprežnim špricama vrlo je atraktivna manifestacija koja se od 1995. godine održava u Svetoj Mariji povodom obilježavanja Dana općine. Iz godine u godinu natjecanje je sve popularnije, odaziva se sve veći broj natjecateljskih ekipa, a posjećenost gledatelja iz godine u godinu sve je Osnovniveća.ciljove manifestacije je sačuvati i adaptirati što veći broj šprica koje su nekada gasile požare, a čija je starost veća od 100 godina. U početku je bilo zamišljeno kao okupljanje vatrogasnih veterana, ali s godinama interes za ovu manifestaciju pokazuje sve veći broj mlađih vatrogasaca i tako je natjecanje preraslo u pravi festival na kojem se miješaju mladost i iskustvo.Tijekom proteklih godina promijenili su se i brojni pokrovitelji poput Hrvatskog sabora, MUP-a RH, Grada Zagreba, bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, a posljednjih godina pokroviteljstvo preuzima Hrvatska vatrogasna zajednica. Ovogodišnji pokrovitelj je općina Sveta Marija. (vv)

Dom je raspoređen na dva kata, na prizemlju se nalaze sanitarne prostorije, mala kuhinja, prostorija za sastanke i arhiv, dok se na katu nalazi velika sala u kojoj će se održavati svečane sjednice Piše: Dora Vadlja Sredinom travnja 2021. godine počela je službena gradnja novog vatrogasnog doma u Nedelišću na lokaciji koju vatrogasci žele već godinama. Točnije od 2006. godine, no dozvolu su dobili tek četiri godine kasnije.Nakon svih tih godina dočekali su novi dom, na svoju veliku sreću. Prije službenog otvorenja 26. kolovoza kroz novi nas dom je proveo dugogodišnji predsjednik Zlatko Marciuš. Službeno otvorenje 26. kolovoza Vatrogasni dom stacioniran je pokraj Lipe, sad već nekadašnjeg restorana, a tim će se prostorijama koristiti udruge iz Nedelišća. Svi su složni kako Nedelišće, kao tako velika općina, nema adekvatne prostorije ni za udruge, a ni za vatrogasce. Tako da će ovo službeno otvaranje biti početak jedne nove ere. Ukupna cijena projekta procjenjuje se na više od 4 milijuna kuna i u potpunosti

vatrogasnu opremu. Dom je raspoređen na dva kata, na prizemlju se nalaze sanitarne prostorije, mala kuhinja, prostorija za sastanke i arhiv, dok se na katu nalazi velika sala u kojoj će se održavati svečane sjednice. Vatrogasni dom bit će itekako iskorišten Kaže nam Zlatko da će dom biti itekako iskorišten. Već se godinama bore s nedostatkom kadra pa tako cijelo Nedelišće ima tek 60-ak vatrogasaca iznad 18 godina i 30-ak djece. To je relativno mala brojka za takvu općinu, pa tako već sad osmišljavaju brojne aktivnosti za djecu koje će se provoditi tijekom zime da bi ih se pridobilo u tu granu.Okodoma najesen kreće i sadnja lipa da bi okoliš bio još ljepši. Na svečano otvorenje 26. kolovoza pozvani su i župan Matija Posavec, kao i Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice. Zlatko Marciuš, predsjednik DVD-a Nedelišće u novoj sali na katu gdje će se održava� svečanos�

Spremište je dovoljno veliko za čak tri vatrogasna vozila Vatrogasne zaprežne šprice

12. kolovoza 2022. VATROGASCI MEĐIMURJA “Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...” 51 NOVI VATROGASNI DOM u Nedelišću lišpa se za svečano otvorenje Početak nove ere za nedelišćanske vatrogasce

DAN MACINCA U znaku proslave 100 godina DVD-a Ovogodišnja proslava Dana Macinca održat će se u nedjelju, 14. kolovoza. U 14 sati počinje svečana proslava obilježavanja 100. obljetnice DVD-a Macinec. To je prigoda da se svi sudionici programa upoznaju sa stoljetnom vatrogasnom poviješću u mjestu, a da se istaknutim pojedincima uruče zaslužene nagrade i priznanja. Program proslave počinje u 9 sati svečanom svetom misom u župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije. Nakon svete mise slijedi mimohod do Sportskog doma. Svečani program povodom 23. proslave Dana Macinca započinje u 10:30 sati, a po završetku programa organiziran je ručak za sve sudionike. Nakon ručka može se razgledati izložba radova Udruge Maxenca.(BMO)

će se �inancirati novcem Općine. Prijava doma na natječaj Ministarstva propala je još 2018. godine jer je na najbržem prstu prošao projekt DVD-aNoviPušćine.vatrogasni dom ima zadovoljene sve uvjete funkcionalnosti. U spremištu ima mjesta za tri vatrogasna vozila i za svu potrebnu

Rižoto sa šparogama i piletinom Sastojci:

Recept

Pomiješajte mokre sastojke i dodajte im pola suhih sastojaka. Kada ste ih dobro izmiješali, dodajte drugu polovicu suhih. Umiješano tijesto ostavite da odmori 20 minuta. Nakon 20 minuta tijesto podijelite na četiri jednaka dijela i u svaki dodajte 25 g maslaca sobne temperature. Pustite da odmori 15 minuta ispod aluminijske folije. Uzmite četvrtinu tijesta s maslacem i razvaljajte ga ili razvucite rukama što tanje možete da bi se burek lijepo razlistao. U široki lonac stavite maslinovo ulje. Ugrijte ga i dodajte sitno sjeckani luk. Prodinstajte luk 15-ak minuta na laganoj vatri pa dodajte sitno sjeckani češnjak i prodinstajte ga oko 5 minuta. Zalijte vinom i pustite da iskuha. Sirove ćevapčiće iskidajte na manje komadiće i pecite na tavi na jakoj vatri. Dodajte pasiranu rajčicu i malo vode po potrebi. Začinite solju, paprom, peršinom i dodajte umak tabasco (opcionalno). Kuhajte 40-ak minuta. Što duže kuhate na laganoj vatri, to bolje. Smjesa je gotova kada je dovoljno gusta da se može puniti u tijesto. Rasporedite nadjev na 3/4 tijesta, zarolajte i napravite oblik puža. Stavite ga u dobro nauljenu posudu koja dobro prenosi temperaturu. Stavite ga peći na 220 °C na 30 minuta.

52 Međimurska kuharica 12. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Sastojci za goveđi gulaš: - 700 g june�ne - 600 g luka - 10 dag špeka - 5 režnja češnjaka - 2 mrkve - 200 g pasirane rajčice - suncokretovo ulje - svježi peršin - jušni temeljac - crvena slatka paprika - sol, papar - lovorov list Šurlice: - 1 kg brašna (oštro) - 1/2 l mlake vode - 1 jaje - 1 žumanjak - žličica soli - uljemaslinovo(1žlica) Rajnski rizling obiteljske Vinarije Kocijan IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA Vino tjedna Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan Restoran Stari grad Čakovec ugostiteljski je objekt na već poznatoj lokaciji unutar bedema i jezgre Starog grada. U njihovu jelovniku može se pronaći pravo bogatstvo okusa i mirisa u glavnim jelima, predjelima i desertima. Domaćini su naše ovotjedne rubrike Međimurska kuharica, a iz svoje bogate gastronomske ponude odabrali su jelo koje odlično godi u ovim ljetnim danima.Riječ je o rižotu sa šparogama i piletinom. Jelo je pripremio kuhar Karlo Mesarić. U nastavku slijede potrebni sastojci i upute za pripremu tog ukusnog jela koje se priprema brzo i jednostavno, a okusima i mirisima udovoljit će i najzahtjevnijim nepcima. Piletina se nareže i lagano prodinsta. Zatim se piletini doda riža i curry pa se sve zajedno �lambira, začini (sol, papar) i kuha deset minuta. Jelo se na tanjuru servira uz dekorativni crni Kuhar Karlo Mesarić Matija Čretni iz restorana Stari grad Čakovec uz rižoto sa šparogama i piletinom preporučuje servirati bijelo vino. Odabrao je rajnski rizling. Proizveden je i odnjegovan u obiteljskoj Vinariji Kocijan. Riječ je o kvalitetnom suhom vinu (13 % alk.) s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom međimurskog vinogorja. Osvježavajuće je arome i vrlo pitko. Svakako kušajte uz to, ali i druga jela koja preporučuju djelatnici restorana Stari grad! Živjeli! (rr, zv) Goveđi gulaš sa šurlicama

Na malo suncokretova ulja stavimo luk koji smo prethodno nasjeckali. Kad luk postane staklast, dodamo meso prethodno narezano na kockice. Pustimo dinstati poklopljeno 15 minuta. Nakon toga dodamo malo jušnog temeljca i još dinstamo dodatnih 20 minuta. U gulaš tada dodamo sitno nasjeckanu mrkvu i kuhamo ga još oko 90 minuta. Tada dodamo začine (sol, papar, crvenu papriku i pasiranu rajčicu), lovorov list te pastu (veliku žlicu) koju smo dobili mljevenjem svježeg peršina, češnjaka i špeka. Višak paste pospremimo u hladnjak. Sve lagano promiješamo i ostavimo da provrije još 10 minuta. Na tanjuru serviramo gulaš sa šurlicama koje smo krenuli pripremati prije nekoliko sati jer zahtijevaju dosta vremena za stajanje tijesta. U visokoj posudi pomiješa se brašno, jaje, žumanjak, sol i maslinovo ulje dok se ne dobije čvrsto tijesto. Stavimo ga na hladno neka stoji dva sata. Zatim rukom na pobrašnjenoj površini od tijesta oblikujemo valjčiće. Omotamo ih oko pobrašnjenog štapića kako bismo dobili šuplje valjčiće, odnosno šurlice. Tako oblikovano tijesto pustimo stajati par sati. Šurlice kuhamo u posoljenoj kipućoj vodi. U slast! (rr)

Priprema: Sastojci: - riža arborio - pile�na - šparoge - brandy - curry - jušni temeljac - sol, papar

Ćevapčić burek by Rudolf Štefan Sastojci za �jesto: - 750 grama brašna za burek Čakovečkih mlinova - 10 grama soli - 400 ml vode - 50 ml suncokretova ulja - 100 grama maslaca Sastojci za nadjev: - 350 grama sirovih ćevapčića - 500 grama pasirane rajčice - 150 grama luka - umak (opcionalno)tabasco - 4 režnja češnjaka - 1 dl maslinovog ulja - sol - papar - 20 grama nasjeckanog peršina - 2 dl crvenog vina - 1 ml aceta od jabuke ili jabučnog octa plus cvijet. Dobar tek želi vam Karlo Mesarić i djelatnici čakovečkog restorana Stari grad.

Piše: Aleksandra Sklepić Foto: Zlatko Vrzan Vrijeme je godišnjih odmora pa mnogi od naših Međimuraca svoje odmore provode na moru, uz miris borove šume i šum valova. Neki su se pak odlučili da more presele k sebi i uživaju u plodovima primorskog voća u miru svog Katarinadoma.Vlah (67) iz Palovca rado priprema sve vrste kolača i jela, a u ljetnim danima za svoju obitelj i sebe nerijetko priprema štrudlu sa smokvama.-Udvorištu imam četiri stabla smokve koja su trenutno u punom rodu, pa rado pripremam kolače od njih. Sadnice smokava donijeli smo s mora, prije od 15 do 20 godina i to iz različitih krajeva Istre, gdje smo kao obitelj bili na ljetovanju. Katarina živi u Palovcu sa suprugom Ivanom. Oboje su u mirovini, a zdravlje ih dobro služi te imaju dovoljno vremena da se posvete svojim hobijima, od kojih je Katarini svakako jedan od najdražih pripremanje �ine hrane i kolača. Imaju dva sina, starijeg Božidara, koji ima kćer Valeriju i blizance Ines i Bruna i mlađeg Gorana koji ima sina Leona. Katarini su unuci najveća radost, pa, iako su već srednjoškolci i imaju puno obaveza, rado posjete baku i djeda gdje im baka priprema sve što požele. Osim smokava, u Katarininu dvorištu može se pronaći i drugih mediteranskih biljaka, tako da obitelj Vlah u Palovcu ima pravi morski ambijent: različite vrste prekrasnog cvijeća savršeno se slažu s lavandom i ružmarinom, čiji predivan miris upotpunjuje uživanje u slasnoj roladi sa smokvama. Prekrasna sočna morska delicija u srcu Međimurja - Volim cvijeće, uzgajam ga za duh i dušu te nema sorte koju ne zasadim ako na nju naiđem, ispričala nam je Katarina. Posebno mi je lijepo kad u dvorištu imam bilje iz svih krajeva i raduje me kad mi uspijevaju i biljke koje nisu speci�ične za naše podneblje. Kao prava vrijedna Međimurka, Katarina rado priprema sve vrste tradicionalnih jela, a najviše je naučila od svoje mame. Na meniju često ima juhe od tikvica i špinata, kao i razna variva od plodova iz svog povrtnjaka. Od voća pak priprema pekmeze od šljiva i višanja te razne druge vrste kolača. Katarina i Ivan, iako u mirovini, vrlo su aktivni. Najradije su vani, u dvorištu Sastojci: Za �jesto: - 800 grama brašna - 150 ml mlijeka - 150 ml vode - 100 ml ulja - 100 grama šećera - 1 jaje - 1 žlica soli - 1 žlica kvascasuhog Za nadjev od smokava: - 1 kg smokava - 200 grama šećera

Katarina sa svojom štrudlom od smokava

Recepti iz kuhinjemeđimurskedomaće

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu? Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotbr. 1404

5312. kolovoza 2022. Narodna kuharicawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Ime i

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�. Ovotjedna dobitnica je: Marija Špiranec iz Nedelišća Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo rilegotovomamasketradicionalneobjavljivalimeđimur-recepte.Receptisutonašihibakakojesuniizčegastvo-�iniručakzasvoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, namirnice,jednostavneupotrebljavamodomaćečestoizvlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

BrojAdresa:prezime:telefona: POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Osim smokava, u Katarininom dvorištu može se pronaći i drugih mediteranskih biljaka, tako da obitelj Vlah u svom dvorištu ima morski ambijent

pravi

KATARINA VLAH iz Palovca ili u prelijepoj međimurskoj prirodi koja ih okružuje. Imaju svoj povrtnjak u kojem raste sve što može: krastavci, salata, rajčica, paprika i sve sezonsko povrće, a u slobodno vrijeme rado pješače i voze bicikl. Članovi su Udruge umirovljenika u Palovcu, a Katarina je aktivna i u Udruzi žena Palovčanke. Sudjeluju i u sportskim igrama umirovljenika, nakon čega su slasne štrudle od smokava još �inije.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 16. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 19. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn) Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 16. kolovoza 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 19. kolovoza Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

Priprema: Kvasac pomiješati u posebnoj posudici s malo mlijeka i šećera pa ostaviti da se digne. Od brašna, kvasca i ostalih sastojaka zamijesiti malo tvrđe tijesto i ostaviti da se digne. Za to vrijeme pripremiti nadjev. Smokve narezati na kockice i dodati 200 grama šećera. Sve skupa promiješati. Nakon što se tijesto diglo, podijeliti ga na 4 dijela. Svaki posebno razvaljati, po njemu premazati nadjev od smokava i zarolati. Nakon što su sva četiri dijela zarolana, sve skupa malo ostaviti da se tijesto odmori. Gotove štruce premazati uljem i staviti peći dok ne dobiju lijepu crvenkastu boju.

Štrudla sa smokvama

HOROSKOP Nećete popustiti pred tri vijalnostima ili tračevima. Vi znate što tražite i toga ćete se i držati. Ona osoba, koju sad osvojite, znat će da su vaše na mjere ozbiljne. Stoga ćete se zbližiti samo s onima koji isto to očekuju. Kad se čini da su sve lađe potonule, vi ste onaj koji uvjerava sve druge oko se be da nisu. Nije loše pričati, ali nemojte govoriti previše jer biste cijeloj stvari mogli oduzeti na spon tanosti. Pustite neka se vaša ljubavna priča razvija prirodno i bez previše analiza. Za njih će uvijek biti vremena kasnije. Jed nostavno uživajte. Na poslu će vam se činiti da je sve u rukama drugih. Vjerojatno ste u pravu. Bit ćete sigurni u svoje osjećaje i bez obzira na vanj ske okolnosti, nećete dati da vas što skrene s vašeg ljubav nog Oputa.svajači će osvajati s ve likim samopouzdanjem, a oni u vezama poticat će partne ra na pozitivan stav.Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja.Šarm i energičnost bit će vaši aduti za uspješno zavo đenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom koga volite, a najviše za to da kasnije ne biste požalili. Ljubav je sve bliže. Nađite u sebi snage da postavite bolje kriterije u poslu. OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.) RIBE (20.2. - 20.3.)

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1403 Činit će vam se da vam sva ko malo ljubav izmiče iz ruku. To će vas živcirati i rastužiti. Treba te shvatiti da nije sve u vašem nastupu, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Nitko ne voli da ga se tlači, pa tako ni vaša ljubavna meta. Riješite se svojih velikih dvojbi koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko. Kombinirat ćete diskreciju i nastupe. Tako ćete jedan dan živjeti poput krotke osobe ve zane za svoj dom i vrline, dok ćete već drugi dan biti prava zvijezda noći na nekom od za nimljivih tuluma. Svi će se do bro zabavljati. Riješili ste veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed.

Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja jer vam pozicija planeta u tom smi slu donosi manje atrakcija i poneku provokaciju. Ako vas partner povrijedi, ne uzimajte to previše k srcu. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja. Izazovna pozicija ljubav nih planeta u odnosu na vaš znaku učinit će vam ove dane zahtjevnim za ljubav. Mnogi će prepoznati svoj ideal koji su tražili. Iako će vaši suradnici pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalazi ti zajednički jezik. MUZEJ ČAKOVECMEĐIMURJA Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren. Staroga grada

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjeri vati u hedonizmu ili obratno, u asketizmu. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom ili ćete težiti potpunoj samoći. Sjetite se pravila zlatne sredine i nađite ravnotežu. Možda ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osje ćate, no to je samo privremena i prolazna zbrka s kojom se tre bate suočiti na vješt način. Još uvijek imate dovoljno energije da sve dovedete u red. Uz malo takta, uspjet ćete. slozi, zajedništvu i prijatelj stvu. Djeci je bilo najljepše, Stari grad im je bio isto dobno i vrtić i dom. Kada je 1961. godine u Starom gradu osnovana gimnazija, postala sam gimnazijalka, takoreći u vlastitoj kući. Tu sam upoznala i svoju prvu ljubav, budućeg supruga. Imala sam nezaboravno, presretno djetinjstvo i mla dost, okružena brojnim su sjedima i njihovom djecom. Igrali smo se oko jezera, na odbojkaškom igralištu iza palače, u bašči ili u voćnja ku koji se nalazio na mjestu današnjeg muzejskog par kirališta. Okolni park je za nas djecu bio čarobna šuma u koju su znali navraćati čak i jeleni. Živjeli smo u jednoj velikoj zajednici u kojoj se ulazna vrata stanova nisu zaključavala, u zajednici okruženoj starogradskim zi dinama i tajnama koje smo u dječjoj igri hrabro otkrivali. Mi djeca iz Staroga grada u Čakovcu, učili smo se plivati na Trnavi pomoću kamion ske gume, zimi smo se sanj kali i skijali na jednoj skle panoj skiji na zamrznutom jezeru, a ljeti se u Jančijovim kolicima spuštali s bašče u dvorište, “ratovali” s protiv ničkom “vojskom” iz marofa i ostatka grada u grabi. Po nekad smo poskrivečki ušli u prostorije muzeja i tamo se igrali najmaštovitije igre, a da to nitko od odraslih ni kada nije saznao; znali smo se virtuozno kamenčekovati i smišljati igre bez igračaka. Tu smo ostajali bez svojih najmilijih, doživjeli svoje pr ve ljubavi, udavali se i ženi li: u jednoj vjenčanoj haljini udale su se tri starogradske mladenke. Mi djeca iz Sta roga grada u Čakovcu, imali smo predivno djetinjstvo. I danas ponekad odem u Stari grad, gledam u prozore i za mišljam svoje prijatelje kako iz njih proviruju i smješkaju se: bog Elza, bog Manca, pro šapćem, pa tako nastavljam: Marika, Lajči, Pišta, Štef, Dra ga, Janči, Dragica, Đurđa, Na da, Mila, Pipi, Jula, Mica, Se ka, Lela, Dubravka, Anđelko, Miljenko, Cico, Braco, Verica, Jurica, Neno, Aldo, Dubravko, Milivoj, Višnja, Kruno, Gerta, Štefa, i neka oproste oni ko jih se ovog trenutka nisam sjetila... a jako ih sve želim zagrliti. Zauvijek će ostati u mojim mislima i sjećanjima. Eto, to smo bili mi djeca iz Staroga grada. Djeca iz Starog grada. Sonja Juranić Kofjač kao dvanaestogodišnja djevojčica, stoji druga slijeva s lančićem oko vrata.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.) LAV (23.7. - 23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.) VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.) STRIJELAC (23.11. - 21.12.) JARAC (22.12. - 20.1.)

54 Mozaik 15. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Vaši osobni odnosi poste peno će se poboljšavati, ali ne toliko koliko možda očekuje te. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na pro širivanje znanja, u smislu novih sadržaja. Vjerojatno će vam jedna ko važno biti kako organizirati zajednički život, ali i to kako se dobro zabaviti. Neki će utješiti voljenu osobu i uveseljavati ju. Pokazat ćete se kao odličan i suosjećajan zabavljač. Zaigra nost i vještina ophođenja s drugima bit će vaše glavne osobine koje ćete pokazivati na radnom mjestu.

Stanari

Poslijeratni Čakovec bio je mali grad u ko jem su dominirale pri vatne kuće nekada imućne, a poslije rata razvlaštene i ponižene građanske kla se u koje su se uselili novi stanari. Svejedno je nedo stajalo stanova, pa je Stari grad s velikom palačom i fortifikacijom u tom smislu bio od velike koristi. Dodu še, dobar dio potencijalnog stambenog prostora upo trebljavale su Trgovačka akademija, Učiteljska škola, Škola učenika u privredi i internat, ali je ostalo još po dosta mjesta i za stanare. Potražnja je bila velika, pa su tek sretnici mogli računati da će se tu udomiti. Odluke o dodjeli stanova donosile su općinske strukture. Jed na od brojnih obitelji koja je 1951. godine imala sreću i dobila mali stan bila je obi telj Kofjač. Evo što danas o tome kaže kaže Čakovčanka Sonja Juranić Kofjač koja je kao petogodišnja djevojčica 1951. godine došla s rodite ljima iz Zagreba u čakovečki Stari grad. – Najprije smo nekoliko dana bili smješteni u ma loj prostoriji u haustoru, u kolnici ulaznog bastiona, a onda smo dobili prikladniji smještaj u staroj zgradi ko ja se nalazila s lijeve strane od ulaza u Stari grad. Zbog neodržavanja i nebrige ta je zgrada sedamdesetih go dina srušena, a ponovno je rekonstruirana i podignuta tijekom nedavne obnove. Ja ko sam se veselila kad sam vidjela staru/novu zgradu u kojoj sam odrasla, ali mi je žao što iznutra nije rekon struirana u izvornom obliku. Pri kraju te zgrade, u neka dašnjem istočnom bastionu, bila je do vrha zidina nasuta zemlja koja se blago spušta la prema dvorištu, odnosno voćnjaku, na mjestu današ njeg muzejskog parkirališta. To smo zvali bašča. Stanari su u bašči sadili cvijeće, a djeca se rado igrala. Prozo ri našeg stana gledali su na palaču. Imali smo kuhinju i jednu sobu. Struju i vodu nismo imali. Vodu smo ljeti nosili u kantama s pumpe u dvorištu Staroga grada, a zimi iz Đačkog doma (inter nata) ili od bake Jambrović koja je stanovala u obližnjoj kući u parku. U stambenom dijelu fortifikacije živjelo je petnaestak obitelji, uklju čujući i akademskog kipa ra Aleksandra Schulteissa, prvog kustosa i ravnatelja Gradskog muzeja Čakovec koji je otvoren 1955. godine. Preko puta nas, u palači, bi la je smještena Ekonomska škola i internat te stanovi za njihove djelatnike: upravite lja, odgojiteljice, higijeničar ke, kuharice, spremačice… Povezanost svih stanara teško je opisati. Meni se kao djetetu činilo kao da smo svi jedna velika obitelj. Doista smo živjeli u velikoj Pogled na zgradu u kojoj je stanovala Sonja Juranić Kofjač s obitelji. Desno od zgrade vidi se do vrha zidina nasuta zemlja, to je „bašča“ koja se blago spuštala prema voćnjaku i na kojoj su stanari sadili cvijeće, a djeca se rado igrala. Radnici obnavljaju istočni bedem. Voćnjaka više nema. Kraj šezdesetih ili početak sedamdesetih godina. Fotoarhiv MMČ-a.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak izmjena sunca uz povremeno umjerenu naoblaku. Kako se dan bliži kraju, tako raste mogućnost za malo kiše ili kraći lokalni pljusak. Puhat će povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura oko 15, a dnevna stupanj-dva niža nego prošlih dana. Sve je to ugodno vrijeme, ni prevruće ni prehladno. Tijekom subote postoji nešto veća mogućnost za kišu ili lokalni pljusak. Naime, doći će nam malo svježiji i vlažniji zrak, ali čini se da on u sebi nema puno kiše, barem ne za ovaj naš sjeverni dio Hrvatske. Više oblaka, možda malo kiše, a uz umjeren sjeveroistočni vjetar bi dnevna temperatura mogla biti malo niža pa u subotu možda nećemo dohvatiti ni 24 stupnja. Za nedjelju je prognoza malo povoljnija. Djeluje većinom suho i djelomično sunčano, ali i dalje uz slab do umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutro malo svježije, a danju malo toplije pa bi se dnevni maksimalac mogao zaustaviti na 27 Celzijevih stupnjeva. Ugodne temperature se očekuju i u ponedjeljak kad će vrijeme biti stabilno i suho cijeli dan uz puno sunca. Ujutro svježe, ponegdje uz kratkotrajnu maglu, a dnevna temperatura u laganom porastu prema 30 Celzijevaca. Utorak nam donosi djelomično sunčano, većinom suho i ugodno vrijeme. Povremeno može biti umjerene naoblake, ali čini se bez kiše ili samo ponegdje neki kraći ljetni pljusak. Jutro ugodno, a dnevni maksimalac oko 32 Celzijeva stupnja. I u srijedu većinom sunčano i vruće uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar pa će biti i sparno. Temperatura zraka će se još malo povećati, možda i na 34 stupnja. Četvrtak bi mogao biti najtopliji dan s temperaturom oko 35 °C uz puno sunca i južinu. Krajem dana ili u petak je moguća promjena s osvježenjem.Nakrajunapomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučujemo da na Facebooku pratite i našu stranicu Kad će Kiša. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060/555-555. Cijena 3,49 kn/min iz �iksnih i 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, infotel. 0800 1234, prognoza izrađena 11. 8.)

Mujo odgovara: - Ne bi ljubavi i ja bi ostao sa tvojom sestrom. PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana 6 Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće PISAC (»IZBRISANI»)TURČIŠĆAIZ KNJIGAREDAKTOR,UREĐIVAČNOVINA,ISL. ODBISERKAMILJA VELIKAŠTURSKI KUKACAAPARATUSNIZABODENJE,SISANJE JEZERO FINSKOJU(ENARE) (1697-1768)SLIKARTAL. MALIOTOČJUOTOKDANSKIUBELT SKOGNAKNADNASTOMATO-LOGINJAIZVORNIKPROMJENAFINANCIJ-PLANAILIBUDŽETARIJEČNIOTOK RIM.RASTVA-RAČIBOŽICAGNJEVA SVITANJARIMSKABOŽICA «NARODNENOVINE» BESRAMNIKBESTIDNIK,KRESIVA,OGNJILA ZEMLJIŠNASTARAMJERA -TIMER»«OLD- PURANA,ŽENKATUKA ŽIDOVSKISTARO-KRALJ SPISAKPOPIS, KONTINENT»SLAVKOSOBIN«STARI JAJAŠCARIBLJA JEDAN (KRAĆARODITELJAODMN.)VRSTAOBLAKA SUMPOR OGLAS SVAKINOVINAMAUOD12KRISTOVIHUČENIKA LJUDSKIHGRANAZNANJAIVJEŠTINARADIJ GARANT DIZAJNER,ROBERTOREGON SAUDIJSKAKROZSLOBODNOKRETANJEZRAKARABIJA CVIJEĆEODVAJATI,SKIDATIPLODOVE,ITD. AMERIČKIZELENILEGVAN PJEVAČKIOZLJEDATKIVAŽENSKIGLAS ZAMJERAPAPIRBELGIJA TOČKAMJERENAPRE-NAD-MORSKEVISINE KONJI NARODNOJUPJESMIERBIJ BLAGAJNA,DRŽAVNANITONDRŽAVNAIMOVINA NINČEVIĆALUMINIJNENAD LOVINAPUSTO-SPLIT ONAJ IZVOĐAČUGLAVNOMPOMAŽEKOJI «METAR»ETAŽA PROPISANOŠKOLSKOŠTIVOZAČITANJE MAJMUNA,VRSTAPOLU-LEMUR

5515. kolovoza 2022. Prognoza i razbibrigawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 SKANDINAVKA VICOTEKA Autor: Mladen Mrčela MOZGALICA - pronađi 10 razlika Prva kiša u augustu rashladi zemlju i more Pučka meteorologija IZLAZI ZALAZI 13.8. u 05:43 h 17.8. u 05:48 h 15.8. u 19:56 h 17.8. u 19:50 h METEOROLOŠKIKALENDAR Od ponedjeljka opet vruće

• 20. kolovoza 1898. god. veliko nevrijeme i “vijor” kod Čazme Kafić Mujo sjedi u ka�iću, zove ga Fata i zadere se: Rekla sam 2 piva i do 11 kući. A Mujo odgovara: - A ja mislio 11 piva i do 2 kući. Udaja Pita Mujo ženu Fatu: - Kad bi ja umro bil’ se ti ponovno udala? Ne bi ljubavi, ja bi ostala sa svojom sestrom. A ti, Mujo moj, bil’ se ti ženio kad bi se meni nešto dogodilo?

VREMENSKA SLIKA: U prošlom tjednu vrućina je konačno popustila pa su i noći i dani sada ugodniji. I dalje nije bilo značajnije kiše pa je veliki dio Hrvatske u minusu na oborinskoj bilanci. Ugodnije temperature će se nastaviti i sljedećih nekoliko dana pa ćemo lakše disati. No, i dalje nije na vidiku značajnija kiša pa možemo reći da se nastavlja sušno razdoblje. Tu i tamo poneki kraći pljusak neće bitno popraviti kolovošku kišnu situaciju. U prvoj polovici sljedećeg tjedna novi kraći val vrućine. Opširnije o prognozi u nastavku.

• 15. kolovoza 1537. god. u Bologni je padala strahovita tuča, po zapisima komadi su bili do 14 kg • 16. kolovoza 1981. god. temperatura u Kninu 39.6°C

Prvi na svijetu uveli smo karantenu Za koga je to proščeje pravzaprav prepravleno?

VEĆ U 14. stoljeću imali smo protuepidemijske mjere

Biserni jug Hrvatske – Dubrovnik (Izvor fotke: TZ Dubrovnik)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak Budući da živimo u neizvjesnom dobu gdje većinu vremena ne znamo kakva će sustavna pravila biti već sutra, slijedi jedna zanimljivost po kojoj su Hrvati poznati i prvi. Davne 1377. godine Dubrovnik je bio prva zemlja na svijetu koja je uvela karantenu u doba kuge. U to vrijeme cijeli svijet je patio od kuge i jedini spas bila je karantena i svjesno izbjegavanje socijalizacije. Tada je Veliko vijeće Dubrovačke Republike izglasalo odluku kojom domaći i strani ljudi koji dolaze iz vanjskih zaraznih područja ne smiju ući u grad kao ni na dubrovačko zemljište dok ne provedu mjesec dana čišćenja na otocima Mrkanu, Bobari i Supetru u blizini grada Cavtata. Također, sama riječ karantena dolazi od talijanskog quaranta što označava broj 40. U ovom slučaju, broj 40 odnosio se na broj dana trajanja izolacije. (st)

Minulo je nejvekše i nejglavneše međimorsko proščeje Prcinkulovo. Velijo čakoski turistički težaki da je to bilo 58, a čakoski fratri i patri da je to bilo 362. Nabrž i jeni i drugi imajo praf jerbo saki svoje broji. Fra-patri brojijo od da jiv je Nikola Zrinski Čakoski 1659. leta dopelal v Čakovec i Međimorje, a turistički težaki brojijo dok so oni počeli spravljati Prcinkulovo po svojemo 1964. leta. Kak god gledimo, ali minulo je i jeno i drugo sam je ovo 58. malo duže trajalo i bilo je čuda glasneše. Nebrem reči kuliko pot sam bil na proščejo, a ruon tak ne znam kuliko pot so me turistički težaki brojili kaj so nabrojili vejč od dvesto jezer proščenikov. No, štel sam nekaj čistam drugo pitati: za koga je prepravleno to naše čakosko Prcinkulovo? Furt se pripoveda kak za ili pak na Prcinkulovo dohajajo Međimorci i sosedi Janezi i Mađari. Tak so i fra–patri pripovedali i meše služili. Ne bi se štel tu mešati, ali dok sam došel na proščeje nigdi sam ne videl nikaj napisano na mađarskom, a ruon tak niti nikaj na slovenskomo jeziko nek je se bilo na engleskomo. A Englezov nigdi. Fala Božeko bar kaj so cene bile v našim rimskim brojkama pak sam si nekak uspel sklepati kuliko kaj košta. Ve vidite na kaj sam došel, nebrem niti na proščeje dojti kaj bi mogel znati kaj mi se nudi, kaj morem kupiti (ako imam peneze) i kam morem deco ili pak vnuke pelati? Štel ili ne moram sobom zeti deco ili pak vnuke jerbo oni znajo engleski, makar me te prevoditelji dosti koštajo. Morem vam reči da mi je ne bilo lepo kaj sam bil kak bedak vu svojemo grado i na mojemo proščejo. Sa je sreča kaj so oni štandi de je bila nejvekša stiska, a prodavlejo nekaj kaj i ja razmem kaj je. Verjem da ste pogodili da so to bili langoši. Na langoše se več na leta čaka v redo tak da si moram nejpredi kupiti pivo (za pivo je bar ne stiska) kaj ne dehidreram predi nek dojdem do langoši. Poslušam kak je to naše međimorsko nejglavneše jesti, a nikak se nebrem zmisliti da je i negda tak bilo. Ali ak si čakajo v redo na jiv unda brzčas nekaj vredijo. I kak veli teca Franca: ak si ne pojel langoša v Čakovco unda si ne bil na proščejo. Denes so langoši kak je negda bil ringišpil ili pak gvirc. A denešji gvirc je kak i orehi: negda smo mi moški (a posle i naše žene) meli velikoga hasna od orehi, a denes nemajo ruon nikšega šusa. Takši vam je i gvirc, bole vleče na slatko ( i to mlačno) vodiko. Ali kakše ti je to proščeje brez gvirca i šifranci– to te ja pitam? Več ne znam kam z tem kacigama Kaj vam nek rečem, a dosti dugo sam si gruntal kaj bodo itak zmislili ovi kaj kormanijo z celim svetom (teca Franca veli da so to masoni) sam kaj nam zemejo čim vejč penez z žepov. Ve dok je korona hercuvala z ovim našim svetom, a nišči je ne čul da je korona rekla zbogom nek sam doviđeja, a kak se ve to se kaže korona nam dohaja nazaj i nišči ne zna, pak niti naš Božek jerbo so to korono zavordali ljudi, da bode odišla zanavek v ropotarnico povjesti. Znate i sami da smo mi ljudi polovični, nekaj zašuljamo, a unda ne znamo kak vum z toga dojti. Ve kak je korona hercuvala so služili oni šteri so prodavali maske i rukavice, a posle oni šteri so meli cepivo i „žganice“ za dezinfekcijo. Ovi šteri so dovlekli korono na svetlo dneva se borijo kaj bode čim duže ostala jerbo se na koroni jako dobro služi, bukse so se debleše, a oni se ne brigajo za betežnike, a niti za one kaj so odišli, z koronom, k Božeko na račun.Verjem da se zmislite kak smo se negda, ne tak zdavnja, vozili na motorkotačima brez kacigi. Unda je došel zakon kaj si kacige morajo naheznuti na glave oni z veliki motorima. No, to je ne dugo trajalo pak so kacige došle i na glave nas šteri imamo male motorčeke. Ne bi vam točno znal reči,kak so biznismeni, prek političarov, shodili zakona kaj kacige morajo meti i ovi z peciklinima.Nejprediso to morala meti sam mala deca, a unda i ova vekša deca. Biznismeni šteri so prodavali kacige so si preračunali kak je to dober posel i još bolša zarada pak so „obavezne“ kacige došle i na naše stareše glave dok so one na peciklinaj. Kuliko god si se pelal črez leto, makar sam jempot, ali kaciga ti je morala biti na glavi. Ma, nesi jo niti moral meti na glavi, sam na peciklino, ali nejvažneše je bilo da si jo kupil. On što ti jo je prodal je zaslužil, a oni šteri so donesli zakona so nekaj dobili v žepe u znak zahvalnosti. Pak je odnevek tak bilo kak je roka roka prala, a obraza (čitaj: zakonodavca) obedve. Posle peciklinov na red so došli i romobili. Ali ne to oni obični na nožni pogon nek oni na strujo, oni so �letneši, a i ne moraš jiv tirati i čuda dale dojdeš. To kaj so dražeši, kaj več koštajo, to nišči ne pita pak niti oni šteri morajo platiti. Nesmo se niti celo leto vozili z romobilima i več se spominajo kak bo tre kacige meti i na romobilima, a sima nam je dobro poznato čim počnejo spominki ne bode čuda vode preteklo spod pod mostom na Trnavi i zakon je tu. Ve, prosim vas lepo, probajte prebrojiti kuliko več kacigi imate, skupa z meno, doma? Pak več jiv je pun stalaž. Kak privas tak i pre meni. Najgerek sam, jako sam najgerek da bodo ovi naši „paziteli“ zmislili i kacige za nas pešake jerbo kaj nam nej nekaj na glavo palo. Kuliko vidimo furt nekaj dohaja po glavi stanovnika i moramo paziti na naše ljude jerbo jiv je se meje na ovomo našemo sveto, a stroški države i političarov so veliki pak moramo furt meti na brigi kaj se ne bode zmenšal broj onih šteri plačajo. Nebrem reči, prefrigani so ovi šteri saki den premišlavlejo kak bi nam čim vejč penez zvlekli vum z žepov, ali čakam kaj se genejo i oni šteri se brigajo kaj bi čim vejč penez došlo v naše žepe. Nek se i oni čim predi genejo. Ojer naš sagdašnji Još je evropski ojer ne postal naš penez, a več smo mo, kak mi Međimorci tak i naši prvi sosedi Hrvati, našli falinge i mam smo zbajali EU kaj bi mi šteli: Iščemo od EU kaj bode ojer mel i novčanico od 30 ojerov i to zbogradi gostuvanja jerbo 20 ojerov je na gostuvanjo dati premalo, a 50 je bormeš prekpreveč…

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA mi prodiremodublje