Svi dižu ruke od raspadnutihsmradariba! NA MARTICI ponovno došlo do velikog pomora Čakovec, PETAK, 26. kolovoza 2022.Godina XXVII. Broj 1406 Cijena 10,00 kn / 1,33 eur str. str.20str.str.16142str. 6 9str. DONOSIMO POPIS odlikaša OŠ Sveta Marija, PŠ Donji Mihaljevec, OŠ Sveti Juraj na Bregu, PŠ Zasadbreg, OŠ Šenkovec, PŠ Mačkovec i Žiškovec STRUJNI ŠOK trese poduzetništvo i poljoprivredu Nekaj si budu i kupci morali pogutnuti TOMISLAV KREGAR iz Otoka optužuje gradsku vlast za devastaciju prirode na Marini Došel sam ih prijaviti i hitili su me vun! BERBE GROŽĐA u Međimurju ranije nego inače Početkom rujna beremo silvanac zeleni DARIJA ZDOLEC (28) iz Pušćina Otvorila prvi siromat Međimurjuu Čakovec, PETAK, 19. kolovoza 2022.Godina XXVII. Broj 1405 Cijena 10,00 kn / 1,33 eur ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr str. 4-5 str. 30-31 str. 3 str. 2 str. 2 str. 3 TEMA BROJA ISTRAŽILI SMO zašto i kada najčešće pucaju veze i brakovi Ljubav dovoljnanijeza dug zajednički život UDAR GROMA spržio uređaje u 20-ak kućanstava u Štefancu Z utičnici je sevalo i iskre su letele na se strane IMA LI nepravilnosti u iskazivanju cijena u eurima? DONOSIMO POPIS odlikaša Osnovne škole: Nedelišće, Podturen, Selnica, Strahoninec i Sveti Martin na Muri Tajni kupci češljaju trgovine u Međimurju DOM ZDRAVLJA Čakovec raspisao natječaj za novog ravnatelja mirovinuodlazakVrčićBrankonajaviou KOLIKO SU PLAĆENI čelnici javnih tvrtki i ustanova u Međimurju plaćuNajvećuprimaMarinaPayerl-Pal str. 8-9UGAŠENI ŽIVOTI Hrvoja Hrelje (25) iz Orehovice i Mateje Srnec (25) iz Zasadbrega Zajednički ih ispratili na vječni počinak Čakovec, PETAK, 19. kolovoza 2022.Godina XXVII. Broj 1405 Cijena 10,00 kn / 1,33 eur ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr str. 4-5 str. 30-31 str. 3 str. 2 str. 2 str. 3 TEMA BROJA ISTRAŽILI SMO zašto i kada najčešće pucaju veze i brakovi Ljubav dovoljnanijeza dug zajednički život UDAR GROMA spržio uređaje u 20-ak kućanstava u Štefancu Z utičnici je sevalo i iskre su letele na se strane IMA LI nepravilnosti u iskazivanju cijena u eurima? DONOSIMO POPIS odlikaša Osnovne škole: Nedelišće, Podturen, Selnica, Strahoninec i Sveti Martin na Muri Tajni kupci češljaju trgovine u Međimurju DOM ZDRAVLJA Čakovec raspisao natječaj za novog ravnatelja mirovinuodlazakVrčićBrankonajaviou KOLIKO SU PLAĆENI čelnici javnih tvrtki i ustanova u Međimurju plaćuNajvećuprimaMarinaPayerl-Pal str. 8-9UGAŠENI ŽIVOTI Hrvoja Hrelje (25) iz Orehovice i Mateje Srnec (25) iz Zasadbrega Zajednički ih ispratili na vječni počinak str. 39 Čakovec, PETAK, 22. srpnja 2022.Godina XXVII. Broj 1401 Cijena 10 kuna ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr TEMA BROJA DONOSIMO POPIS odlikaša II. OŠ Čakovec, OŠ Draškovec, OŠ Kotoriba 4-5str. POBUNA IZLAGAČA I OPG-ovaca uoči Porcijunkulova zbog nove, nevidljive lokacije gdje su izmješteni Nas se ništa ne pita, a prodaja će nam biti i 50 posto manja! ZAŠTO TISUĆE MEĐIMURACA odlaze na Mariju Bistricu, ali i najveće međimursko proštenje Porcijunkulovo? Ne ide se na Bistricu samo za pokoru već i po novu energiju •Vjerski turizam u Mariju Bistricu dovede preko pola milijuna posjetitelja godišnje POMAHNITALA VATRA u Nedelišću progutala dva štaglja, traktor i strojeve obitelji Trojnar Vlasnik Zvonko: Gorjelo je kao da je polijaonetkonaftom! Matija Bilandžija novi direktor umjesto Sabolića HOĆE LI RADNICI zadržati kontrolu nad Čateksom? NE TRAŽE KADAR samo poslodavci Dušan Stojanović traži ženu u 40-ima kojoj će dati svoje srce IVAN MARTAN (HDSS) prozvao bolničke liječnike da u bolnici pregledavaju, a liječe privatno Uvrijedili se liječnici Kozjak (HDZ) i Marić (SDP) POLJOPRIVREDNICI NA NOGAMA - kreće jača kontrola korištenja poticajima satelitom Užarili se Savjetodavnetelefonislužbe NEVJEROJATAN PROPUST INA-e; automobili, motori i čamci završili kod mehaničara Unatoč pritužbama danima točili dizel pod benzin! LJUBAVIDO oglasapreko na trgovini HrašćanuGornjemu str. 3 str. 2 6str. 16str. str. 15 11str.31str. str. 8
Uginule ribe ostavljene na milost crvima
PODANKETAVUROM
FOTO tjedna
I mogli bi tako nabrajati u nedogled jer su svi poduzetnici dobili veće račune za struju koji se pravdaju sušom, niskim vodostajem rijeka, odnosno trenutnoj cijeni kWh na svjetskoj burzi.
će biti tako jer i mi želimo zadržati svoje klijente.
STRUJNI ŠOK trese poduzetništvo i poljoprivredu Nekaj si budu i kupci morali pogutnuti
Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan -Laniuistovrijemeiznos čekazastrujubiomijeoko 1600kunaasadajeoko4500 kuna, rekao nam je Damir Mesarić,proizvođačkrumpira izBelice.No,kakojedodao,tojoš nijepraviiznosjerseodnosi samonapakirnicuarashladnuhladnjačutektrebaupaliti. Račun za struju nam jepovećanvećzamjesecsrpanj,ističepakDraganZdolec,uzgajivačmuznihkrava iz Pušćina. Prije smo plaćali 2500 kuna, a sada on iznosi 5600kuna.
Više pročitajte na stranici 9. (st, foto: zv)
Drugi tjedan paket državne pomoći Vlada RH idućeg bi tjedna trebala izaći sa paketom mjerama pomoći kako bi se ublažilo povećanje cijena energenata. No, već sada su iscurile neke od njih. Pa se tako kalkulira da bi bolnice, škole i vrtići te domovi mogli prijeći iz kategorije poduzeća u kategoriju kućanstva. Pomoć se sprema i za poduzetnike, ali tko će ih dobiti i u kakvoj mjeri, ipak treba pričekati do idućeg tjedna.
Dragu�nu Zdolecu račun je povećan za oko 144 posto
Mateja Pintarić, Mihovljan: Ne znam iskreno što nas čeka, ali bit će zeznuto. Postoji mogućnost da cijene budu toliko visoke kao što govore i prognoziraju. Sumnjam da ćemodobiva� oddržavebonove i kupone za lakše podnošenje visokih cijena i režija. Možda nećemo kupova� markiranu odjeću,proizvodenakojesmo navikli.Moždaćemotraži� neku alterna� vu.
Vremena trenutno nisu za velike investicije i ulaganja već isključivo za održavanje hladnog pogona i preživljavanje. Odrekli se bumo svega čega možemo kako se ne bi morali i kupaca, kaže Miroslav Horvat
Marija Režek, Čakovec: Ah, što da � kažem. Ja sam već stara i ja sam svoje preživjela, vama mladima bude ružno i teško. Morate se prilagoditi novim životnim spoznajama i svim teretom koji sigurno dolazi.Svipričajuoogromnimcijenama režija i svega ostalog, svakako ćemo preživjeti, ali neće bi� lijepo i ugodno.
Teret poskuplja ravnomjerno ćemo raspodijeliti Nema tog poduzetnika koji poskupljenje nije osjetio na svojoj koži premda ono nije isto za sve. Neki su dobili100postovećeračunea nekičaki300paiviše.Kako smo doznali u Elektri, puno faktora utječe na cijenu, od samog opskrbljivača jer ih trenutno na području naše zemlje djeluje čak 11 pa do toga ima li poslodavac višegodišnjiugovorsopskrbljivačemipodkakvimuvjetima. -Minemamovišegodišnji ugovor s HEP-om i račun namjedobropovećan,rekao nam je Miroslav Horvat, vlasniktvrtkePromesizMale Suboti-ce koja se bavi uzgojempilića. Dosadasmoplaćalioko 5800 kuna mjesečno da bi nam iznos povećali na oko 12.000kuna. Inaravno,kakotovećbiva,povećanjetroškovaprelijevasenanjihoveproizvode a u konačnici i na naš džep kojijesvetanjiitanji.Naime, ikućanstvačekaposkupljenje strujeod1.listopadaitokako neslužbeneinformacijegovore od 10 do 30 posto. To znači da će nam platežna moćbitijošmanja, kupovat ćemosamo ononajnužnijebezčega ne možemo.Jer,mi Međimurci naučenismoprvoplatitirežijeiondaštoostane,ostane. No,pričajućisanašimsugovornicima, oniipak neće sav teret prebaciti na naša leđa jersu svjesnicijelesituacijeiželezadržati svoje kupce.Nekaj si bumo mi moralipogutnutianekajkupci, dodao je Miroslav Horvat. Vremena trenutno nisu za velike investicije i ulaganja već isključivo za održavanje hladnog pogona. Odrekli se bumo svega čega možemo kakosenebimoraliikupaca. No, kaže, to ne znači da se povećanje cijene energije neće odraziti na kili mesa, krumpira, mlijeka i drugih namirnica.Jednoje sigurno, cijeli iznos povećanja, kao primjericeHEPilidrugajavnai državna poduzeća neće elegantnoprebacitinakrajnjeg kupca, već kažu tek možda trećinu.Apoprincipudržavnihpoduzećanašebinovine, primjericeponovomstajale 40-takkuna,štonaravnone-
Svjedoci smo visokih cijena u trgovinama, povećanju cijena goriva te globalnoj in�laciji. Mnogi strahuju hoće li uopće moći preživjeti zimu i kako ćemo plaćati režije za struju i plin. Također, veliki je problem i s dizanjem općenitih cijena namirnica u dućanima i s prelaskom na euro.Čeka nas jedno vrlo neizvjesno razdoblje. Pročitajte što naši građani misle o cjelokupnoj situaciji.(st,foto zv)
Hoćemo li preživjeti zimu?
2 Aktualno 26.kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Dunja Oreški, Macinec: Volim op� mis� čno gleda� na stvari tako da se nadam da neće doći do ekstremnih promjena. Mislimdanijetakostrašnokao štotoprezen� rajuumedijima. Što se � če plina, mi se grijemo naplinidrva.Prijedvijegodine smo skroz prešli na drva i plin koris� mosamoprekoljeta.Ljudi će sigurno grija� samo gdje borave,agdjespavaju,neće. Matija Hranjec, Hodošan: Moje mišljenje jest da su ljudi svašta preživjeli � jekom povijes� tako da će i ovu zeznutu situaciju. Prilagodit ćemo se sigurno. Netko će izvući iz toga svega deblji rep, a netko tanji. Ja sam poslovni čovjek i nama suvećrežijeo� šleunebesa,krpamo nekako, ali kako će bi� � jekomzime,iskrenoneznam. Antun Petrović, Šenkovec: Iskreno, ne znam što da mislim. Mi se doma grijemo na plin, nema nam druge. Tako nam je složeni sistem u stambenomprostoru.Teškoćeneki ljudidoćinakrajscjelokupnom situacijom, ali tko želi preživje� , snaći će se i sigurno će naći neka rješenja. Manje ćemo se grija� , deblje ćemo se oblači� i preživjet ćemo.
Ovog tjedna zatekli smo ekološku bombu. Raspadnute ribe plutaju Marticom u Mačkovcu i stvaraju nepodnošljivi smrad.
Svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje
Vijenac su položili župan Ma�ja Posavec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i zamjenik župana Josip Grivec
26. kolovoza 2022. Aktualnowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 3
SPAJANJE OPĆINA
POČAST ŽRTVAMA totalitarnih i autoritarnih režima
EPILOG prometne nesreće u Zasadbregu Zbog ozljeda čeljusti djevojčica prebačena u Zagreb Zasadbreg je u petak, 19. kolovoza, bio poprište prometne nesreće u kojoj je stradala 14-godišnja djevojčica. U trenutku nesreće, ona je stajala na kolnom ulazu u dvorište obiteljske kuće kada je na nju naletio 30-godišnji vozač s područja Svetog Jurja na Bregu te ju je retrovizorom oborio na tlo.Kako su nam rekli u PU međimurskoj, nakon nesreće 30-godišnjak je vozilom napustio mjesto događaja prometne nesreće i nije sačekao dolazak policijskih službenika. Policija ga je ubrzo našla te su ga priveli i uhitili. Nakon ispitivanja izvađena mu je i krv i izuzet urin radi analize, dok će se na opel astri provesti izvanredni tehnički pregled.
Pišu: Vlasta Vugrinec, Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Počast žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima 23. kolovoza odana je i u Međimurju. - Pravo na život i dostojanstvo svake osobe je pod Božjom zaštitom. Stoga svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje. Tu ne može biti razlike ni rasne, ni nacionalne ni stranačke. Jer temeljna jednakost i dostojanstvo svih ljudi proizlaze iz same naravi čovjeka, poručio je Andrija Botković, župni vikar Župe Nedelišće predvodeći molitvu i blagoslov na grobištu Sep u Gornjem Hrašćanu. ŽO HDZ na grobištu Sep Godinama smo navikli da se žrtvama na grobištu Sep odaje zajednička počast koju je inače organizirao Josip Kolarić, odnosno Društvo za obilježavanje grobišta žrtava 2. svjetskog rata i poraća Međimurske županije. Josip Kolarić se povukao i ove godine imali smo dvije odvojene svečanosti na dvjema lokacijama.Nasamom grobištu Sep, gdje su žrtve pokopane nakon egzekucije, počast je odala ŽO HDZ Međimurja, dok je vodstvo Međimurske županije to učinilo na središnjem križu na mihovljanskom groblju. - Okupili smo se na ovom tužnom mjestu, jednom od stotine takvih diljem Lijepe Naše pa i šire. Tu su komunističke vlasti 1945. godine izvršile likvidaciju hrvatskih mladića, nečijih očeva, muževa, braće za kojima su Počast žrtvama na grobištu Sep njihove obitelji uzalud tragale godinama.Ubijeni su samo zato što su nosili druga obilježja bez suda, bez pravde. O ovom mjestu treba govoriti, ukazivati na tragediju hrvatskog naroda, ne zato da bi se gajila mržnja i želja za osvetom, već da mladi naraštaj znaju sve o takvim tragičnim događajima te da pomirdbom i uvažavanjem gradimo bolju budućnost, rekao je tom prilikom Ivan Klekar, tajnik ŽO HDZ-a. Na njega se nadovezao Dražen Srpak, potpredsjednik HDZ-a, rekavši da je u lipnju 1945. godine na ovom mjestu pobijeno stotinjak ljudi o čemu se dugo nije smjelo govoriti.-Njihova su tijela rasuta uzduž sedam kilometara nasipa, a istina je očuvana zbog toga što su djeca idućeg dana nakon egzekucije pronašla polumrtvog čovjeka koji je ispričao što i kako je bilo, dodao je Dražen Srpak. Žrtve na grobištu Sep ekshumirane su 2009. godine, a pokopane 2010. godine. Tu su pokopani slikar Josip Horvat, pjesnik Vinko Kos, skladatelj Mirko Kolarić, dr. Katarina Vojvoda, pukovnik Dragutin Perko, svećenik Jakob Ladić, Miroslav Grđan, Ivan Mađaria, Franjo Perčić, Ivan Perhoč, Hinko Kroder, Josip Lesjak te mnogih drugih znani i neznani, žrtve totalitarnih bezumlja čije su kosti rasute od Štrigove do Kotoribe. Županija kod središnjeg križa na Mihovljanu S pijetetom je na čakovečkom Gradskom groblju, u organizaciji Međimurske županije, obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.Kodsredišnjeg križa vijence su položili i zapalili svijeće župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenikom župana Josipom Grivcem, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i �inancije Grada Preloga Željko Poredoš, predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel i predstavnik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Ivan Pranjić, a obilježavanju su nazočili i županijski vijećnici Dijana Novak i Zlatko Marciuš te županijski pročelnici.Pozivajući na minutu šutnje za sve žrtve totalitarnih režima župan Posavec istaknuo je da je Međimurje tolerantna i humana sredina koja njeguje kulturu sjećanja koja nas uči kako se suočiti s prošlošću kako bismo i dalje gradili bolju budućnost za buduće naraštaje. Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika. Molitvu za sve žrtve predvodio je gvardijan Župe sv. Nikole biskupa u Čakovcu Josip Grubišić.
Ozlijeđena 14-godišnjakinja vozilom hitne medicinske pomoći prevezena je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da je u nesreći teško ozlijeđena te je zadržana na liječenju. Kako naknadno neslužbeno saznajemo, djevojčica je iz županijske bolnice Čakovec zbog ozljeda prevezena u Zagreb. U naletu auta je zadobila ozljede čeljusti, a budući da se takvi operacijski zahvati ne rade u Čakovcu, prebačena je u Zagreb.Uzpodnesenu kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, vozač je predan pritvorskom nadzorniku PU međimurske. (sh)
Grivec: Nek’ veće ribe ne jedu manje! Dožupan Josip Grivec kao predstavnik HSLS-a Međimurske županije iznio je mišljenje o najavi funkcionalnog ili stvarnog spajanja općina. U slučaju stvarnog spajanja drži da je potrebno provesti referendum, odnosno da se vodi računa o volji žitelja svake općine. Isto tako, naglašavaju da je potrebna daljna decentralizacija Hrvatske te jačanje �iskalnih kapaciteta i nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Više o ovoj temi pročitajte u rubrici Vaši stupci na str. 21. (sh)
Dugotrajno djelovanje visokih temperatura i izostanak potrebnih oborina od druge polovice lipnja do druge polovice kolovoza ove godine odrazili su se na zdravstveno stanje i na očekivani prinos poljoprivrednih kultura, stoga je Međimurska županija od općinskih i gradskih povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda zatražila da na svojem području utvrde stanje pojedinih vrsta usjeva i nasada.Naime, posljedice dugotrajnog izostanka padalina značajno bi mogle utjecati na urod pojedinih ratarskih kultura, voća i povrća, ljekovitog bilja i dr., a posljedično će se suša, ali i svi drugi poremećaji na globalnom tržištu odraziti i na rast svih troškova u proizvodnji te nedostatak hrane za stoku što će dodatno ugroziti ionako teško stanje u svim jesekulturukulturastavekesavecpoljoprivredneupozoravajuproizvodnjiproblemijaprisilnogdok%,%,kukuruzaprocjenjuječinjenicapodručjimanasušeproizvodnjama.stočarskimPosljediceosjećajuserazličitorazličitimproizvodnimHrvatske,nojedasevećsadpadprinosa70%,ječma40suncokretaipšenice40krumpirazaoko50%,jezbogsušedošlodozrenjevelikogbro-voćaipovrća,avelikisuikodurodaiuljekovitogbilja,izHrvatskekomore.StogažupanMatijaPo-pozivagradonačelni-inačelnikedamudo-popissvihoštećenihstimedazasvakunavedunakolikohektaranalaziiukojojmjerikulturaoštećena.(vv)
UTVRĐUJU SE ŠTETE od suše kako bi se proglasila elementarna nepogoda Dostavite podatke što prije!
I dalje postoje zanimanja koja iziskuju boravak na jednom mjestu, no sve više uviđamo kako radnici svoj radni vijek ne zamišljaju na istom radnom mjestu gdje su se kao mladi zaposlili. Međimurje je mala, ali prilično razvijena sredina, pogotovo što se tiče zaposlenja u industriji. Bila ona prerađivačka, metalna ili pak tekstilna, u današnje vrijeme posao se može relativno brzo pronaći, ali isto tako i promijeniti.
Postoji li zaposlenje za čitav život? Kako
zaposlenjasuzadelanačelumjenunauzodjelapredstojnikobjašnjavačakovečkogHZZ-aNikolaHren,veću�leksibilizacijutržišturadatepro-mentalitetadaunemaviše„mo-jednogzaposlenjačitavživot“,radnicisvesklonijipromjenipainekoliko
Koncept jednog zaposlenja za čitav život kod istog poslodavca za većinu je Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan recepcionar
4 Aktualno 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Saša Mar�šek nakon dugogodišnjeg radnog iskustva u inozemstvu vra�o se radi�
Nakon srednje Ekonomske škole upisao je Kineziološki fakultet u Zagrebu te se nakon završetka vratio u Čakovec gdje je kratko vrijeme radio u teretani. No, nešto ga je vuklo za novim spoznajama i radnim iskustvom. Radnici ispunjenjaprofesionalnogtakorazloga,zbognamigrirajudanassposlaposao,kakofinancijskihzbogi unapređenja karijere osobnihterazloga - Zapravo mi je želja bila upisati novinarstvo, ali u to vrijeme, više na savjet roditelja, ipak sam upisao Kineziološki jer sam bio u sportskim vodama, igrao sam rukomet za Pipo. Doma su mi govorili da je ipak veća šansa da dobijem siguran posao i zaposlenje ako završim Kineziološki. Završio sam faks, ali se nikad nisam u potpunosti pronašao u tome, započeo je Saša. Problem je bio i taj što je u to vrijeme puno Međimuraca završilo isti fakultet kao i Saša. Pa nije bilo mogućnosti da se odmah zaposli u struci. Što se pokazalo da nije nužno bilo loše jer su mu se počele otvarati razne ideje. Odlučio je otići na kruzer, no ne turistički, već poslovno. - Frendica mi je radila na kruzeru u to vrijeme, pa sam imao dobre informacije kako to izgleda, gdje i kako se mogu prijaviti i slično. Znao sam što me očekuje. Prvo sam radio kao animator s klincima u igraonici. Nakon toga sam postao menadžer za tinejdžerski klub što mi je bilo puno bolje jer sam se u to vrijeme bavio DJ-ingom. Čak sam poslije bio i DJ baš u pravom klubu za odrasle. I to sam kombinirao godinama. Radio sam pet godina na Carnival Cruise lineu i dvije godine za NCL Norwegian cruise line. Rad na tako velikim plutajućim gradovima koji primaju i do šest tisuća putnika nije nimalo lagan, ističe Martišek. Ne postoji slobodan dan, jedino ako imaš super menadžera koji te počasti slobodnim danom jednom u dva mjeseca. Radni dan na kruzeru uvelike ovisi o poziciji na kojoj radiš. Nema slobodnog dana na kruzeru - Od samoga početka sam bio u takozvanom zabavnom odsjeku koji generalno radi
Trendovi u poslovnom svijetu drastično su se promijenili unazad par godina, a frekventnost je pojačala svakodnevna upotreba interneta.
puta u tijeku radnog vijeka nego ranije. Suvremeni zahtjevi i sve češće promjene na tržištu rada kontinuirano iziskuju nova znanja i vještine kod zaposlenika, bilo kod već zaposlenih osoba bilo potencijalnih budućih zaposlenika iz evidencije nezaposlenih osoba. zaposlenika već godinama iza nas. S druge strane, danas imamo sve veći broj i diverzi�ikaciju poslodavaca i poslova, što također podrazumijeva i omogućava veće �luktuacije među zaposlenicima i poslodavcima, kazao nam je na početku.Radnici danas migriraju s posla na posao, kako zbog �inancijskih razloga, tako zbog profesionalnog ispunjenja i unapređenja karijere te osobnih razloga. U javnosti se kao razlog zbog kojeg zaposlenici najčešće mijenjaju zaposlenje i dalje percipira visina plaće. Međutim, posljednjih godina sve su prisutniji i drugi razlozi zbog kojih zaposlenici mijenjaju posao, nastavlja Hren. Što se dovodi u vezu sa sve dinamičnijim i modernim tržištem rada i većom ponudom raznovrsnih poslova, te s druge strane promjenom stavova zaposlenika prema poslu. Neki od razloga koje ističe Hren su mogućnost za karijerno ispunjenje i napredovanje na poslu, nedostatak priznanja, kultura poduzeća i briga o radnicima, geografska promjena zaposlenja ili spajanje obitelji, promjena fokusa karijere i obrazovnog pro�ila te ravnoteža između privatnog i poslovnog života i slično. - Fluktuacije radne snage u visokoj su korelaciji s potrebama na tržištu rada jer tako se zapravo stvara prostor za promjenu i traženje boljeg zaposlenja. Što je nesrazmjer između ponude i potražnje na tržištu rada veći, već zaposlene osobe imaju veću sigurnost i smanjene rizike u traženju, to jest prihvaćanju novog zaposlenja, objašnjava Hren. Saša Martišek odvažio se otisnuti u svijet O tome kako se potrebno odvažiti, izaći iz svoje komfort-zone, ali se ipak vratiti u rodni kraj s nama je podijelio sugovornik Saša Martišek (39) iz Čakovca koji je u svom radnom vijeku stekao razna iskustva.
I dok su Međimurci prije 50 i više godina išli u inozemstvo trbuhom za kruhom, danas mladi ne odlaze samo zbog većih plaća. Razni su faktori promjene posla, bilo to unutar državnih granica bilo u nekim drugim zemljama. Svijet je velik i mladi ga doživljavaju kao novo iskustvo. Pogotovo jer radna mjesta više nisu pretežno šljakerska, nego u drugim državama postoji velika mogućnost rada u raznim sektorima koji iziskuju i veće obrazovanje. O tome kako diše tržište rada, na razini sve veće frekventnosti, rekao nam je Nikola Hren, dipl. pravnik iz Zavoda za zapošljavanje, Područni ured Čakovec. Mijenja se koncept zaposlenja za čitav život - Iako je pandemija koronavirusa tijekom 2020. i 2021. godine djelomično usporila dinamiku na tržištu rada, a fokus politike zapošljavanja bio je na potporama za očuvanje radnih mjesta, suvremeni trendovi ukazuju da ljudi sve češće i više puta tijekom radnog vijeka mijenjaju posao.
Promjena struke, nadogradnja postojećih znanja i vještina, redovnim, a naročito cjeloživotnim obrazovanjem, nisu nikada bili toliko potrebni kao sada i u budućnosti. Navedeno potvrđuju i ciljevi i planirane mjere Vlade RH u Nacionalnom planu otpornosti i oporavka od 2021. do 2027. godine u domeni obrazovanja i tržišta rada, koje se odnose na modernizaciju sustava znanosti i obrazovanja koji omogućava cjeloživotno učenje i prilagodbu svih generacija novim okolnostima i izazovima suvremenog tržišta rada, objašnjava Hren. Poticanje cjeloživotnog učenja ulaganjima za prilagodbu potrebama tržišta rada pridonijet će zapošljavanju svih generacija građana i boljem usklađivanju između ponude i potražnje. Hrvatski zavod za zapošljavanje sve više zauzima mjesto ključnog motivatora i provoditelja obrazovnih aktivnosti, bilo da se radi o nezaposlenihobrazovanjuosobaizevidencije nezaposlenih, bilo već zaposlenih osoba kroz već standardne mjere aktivne politike zapošljavanja u domeni obrazovanja, poput obrazovanja za nezaposlene osobe i tražitelje zaposlenja, osposobljavanje na radnom mjestu ili upućivanje na završetak osnovne škole. Kako nastavlja Hren ispred čakovečkog Zavoda za zapošljavanje, ove godine učinjen je dodatan značajan iskorak mjerom Uspostava sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba. Ubrzan tehnološki razvoj zahtijeva kontinuirano ulaganje pojedinca u vlastite vještine i cjeloživotnoZaposleneučenje.inezaposlene osobe dobit će vaučer za pokrivanje troškova obrazovanja radi stjecanja novih vještina i povećanja vlastite konkurentnosti na tržištuMjerurada.operativno provodi Zavod za zapošljavanje prema potrebama svojih županija putem nadležnih područnih ureda.
Ili to kroz prizmu osnivanjaobitelji,poslovneideje biloneštotreće,trebausebi prepoznatidajevrijemezavršetka i uranjanja u nove izazove. U Sašinom slučaju
zapošljavanječakovečkogpredstojnikpravnikHren,iZavodaza
Nikola
Tijekom sedam godina rada na kruzerima stekao iskustvo koje je gotovo nemoguće postići klasičnim školovanjem nešto manju satnicu od ostalih zbog karakteristike posla, ali kod većine posade radni dan traje od 8 do 12 sati. Dakle, pola dana radiš, pola imaš za odmor. Potrebno je biti mudar prilikom organizacije slobodnog vremena jer kruzer pristaje na egzotičnim otocima. To znači da želiš otići van, istražiti otoke, uživati na pješčanoj plaži, kupati se u toplom, tirkiznom moru koje tijekom cijele godine drži temperaturu do 30 stupnjeva i pješačiti po prašumama. No, druge strane, moraš pronaći vremena i da se adekvatno odmoriš i pripremiš za idući dan ili večernju smjenu,Sašaprepričava.jeprekodana ipak imao dosta slobodnog vremena jer su mu smjene započinjale tek u popodnevnim ili večernjim satima, pa je bio blagoslovljen prilikom da istraži otoke. - Moja aplikacija na mobitelu „Koliko država ste posjetili“ broji 55 država na čemu sam jako zahvalan. Najveći svjetski kruzeri najčešće plove po karipskim otocima s bazom u Miamiju ili nekom drugom portu na Floridi. Postoji i nekoliko kruzera iz Los Angelesa i Seattlea za Aljasku i Havaje te iz New Yorka na Bermudu i u Kanadu. Imao je prilike i raditi kruz po japanskim otocima i gradovima na jugu glavnog trendoviSuvremeniukazuju da ljudi sve češće i više puta tijekom radnog vijeka mijenjaju posao otoka. Tako je tijekom tih sedam godina rada na kruzeru stekao iskustvo koje je gotovo nemoguće postići klasičnim školovanjem. GlavnipovratkarazloziuMeđimurje - Preporučio bih rad na kruzeru zbog velikog radnog iskustva koje se može steći, pogotovo ako nakon srednje škole niste sigurni štobistetočnoželjeliraditi ilistudirati. Ujedno je rad na kruzeru odlična prilika da upoznaš svijet, a i samog sebe kada si solo i još se uvijek tražiš. Istražuješ svijet, upoznaješ ljude iz svih dijelova svijeta, druge kulture i hranu, ali u jednom trenutku shvatiš da si spreman za promjenu. razlozi su bili zasnivanje obitelji i rad na vlastitim idejama. Osim rada na kruzeru, Saša je radio i kao stjuard, kabinetsko osoblje u Croatia Airlinesu, a 2019. i 2020. godine kao agent u rezervacijskom centru u hotelima Bluesun u Zagrebu. Na kruzeru je upoznao svoju suprugu, rodom iz Tajvana, s kojom je prvo odabrao živjeti u Velikoj Gorici gdje je radio i u školi. - Ipak nas je pristranost obitelji i mojem rodnom gradu vratila u Čakovec za koji ujedno smatram da je odličan za obiteljski i poslovni život. Pogotovo u današnje vrijeme kad se poslovno možeš razvijati bilo gdje u svijetu zbog prisutnosti interneta, pojašnjava. Saša danas radi na recepciji poznatog čakovečkog hotela Castellum. Ima uredno radno vrijeme i zadovoljan je uvjetima rada. Voli raditi s ljudima, dobar je u komunikaciji s gostima i poznaje strane jezike. Nakon svog iskustva koje je godinama skupljao po svijetu može reći da se skrasio u Čakovcu, u vidu privatnog i poslovnog života. Jedan od razloga je i taj što Čakovec ima puno velikih i malih privatnika te se ujedno otvaraju i razne mogućnosti. Zaključuje kako Hrvatska možda nije najbolja zemlja na svijetu, ali definitivno postoji balans koji čini život u Čakovcu poželjnim.
5Aktualnowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 60126. kolovoza 2022. recepcionarbioMartišek:SašaRadionakruzeru,stjuard,adanasradikaouCastellumu TEMA BROJA TREND PROMJENE POSLA zahvatio i Međimurce radi� u Čakovec
Država vaučerima potiče promjenu struke
NOVE POSLOVNICE Ljekarne Kaštel Farm Mačkovec i Pušćine dobili svoje ljekarne
Tijekom 2017. godine tim Zdravstvene ustanove Ljekarna Kaštel Farm pokrenuo je ljekarnu online imena Tvoja ljekarna koja nudi najveći asortiman medicinskih proizvoda, kozmetičkih linija, organske kozmetike kao i ponudu organske i bezglutenske hrane. Posebnost leži u tome što su kupcima na raspolaganju i njihovi magistri farmacije koji savjetovanjem na mreži pomažu pri odabiru preparata i doziranju. Posjetite ih na www.tvojaljekarna.com Kupujte i u ljekarni online Ljekarna u Mačkovcu, Balogovec 97 i na COVID-19 i to za samo 50 kuna! Možda će zatrebati, ako je suditi po korona-trendovima.posljednjimKakojeotvaranjeljekarne sjelo mještanima Pušćina, ispričala nam je tamošnja djelatnica, Tamara Potočnik: - Kupci se za sada privikavaju na novinu u mjestu, no reakcije su odlične. Zadovoljni su što ne moraju potezati do grada radi lijekova kojih u našem asortimanu zaista ima mnogo, kaže nam sugovornica. - Primijetila sam da ih je iznimno oduševila činjenica što su u ljekarni dostupne sve vrste dječje nadohrane.KaštelFarm danas broji 19 ljekarni smještenih uglavnom duž Dalmacije i Istre, a dvije međimurske poslovnice možete posjetiti na adresama Balogovec 97 u Mačkovcu i Čakovečka ulica 54 u Pušćinama. Ljekarna u Pušćinama, Čakovečka ulica 54
6 Gospodarstvo 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA savjeti@savjetovaliste.infowww.savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati) Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN BERBE GROŽĐA u Međimurju ranije nego inače Piše: Sanja Heric Dok bobica za bobicom polagano zrije, vinogradari i vinari krenuli su s pripremama za prve ovogodišnje berbe grožđa, koje će se po svemu sudeći održati ranije nego prošlih godina. O tome kakva je bila vinogradarska godina i kakvo je stanje razgovarali smo s mladim vinogradarom i vinarom Nenadom Preinerom iz Svetog Urbana, kojeg smo posjetili na obiteljskom imanju. - Ova kiša je itekako dobrodošla jer sušno razdoblje napravilo je sad već ne baš dobre stvari. Vidi se to po trsovima i grožđe bi počelo trpjeti.Tobi se vidjelo po prinosima, kvaliteta bi bila bolja, ali prinosi bi bili smanjeni. Natjerali bi nas na berbu, a kiseline su još visoke, govori nam Preiner. Uskoro prve berbe Prvu berbu planiraju oko 5. rujna, no sve ovisi o vremenskim uvjetima. Unatoč ovoj kiši, nema razloga za nezadovoljstvo jer parametri u vinogradu obećavaju. - Više temperature koje su najavljene krajem tjedna su dobrodošle, za zriobu i da se osuši lišće da ne bi došlo do botritisa ili sive plijesni, uzročnika truleži grožđa. Grožđe u vlagi nije baš poželjno, rekao nam je naš domaćin. Prvu berbu započet će sa silvancem zelenim, koji pripremaju za projekt Mlado Međimurje. Nakon toga idu sa sauvignonom, muškatom, pušipelom za pjenušac, graševinom i klasičnim pušipelom. Ukupno će za berbe trebati oko tri tjedna, a s novim vinom krenut će ranije nego inače jer stare zalihe idu prema -kraju.Regija smo za koju se pročulo da, osim što imamo dobra vina, imamo i perfektnu sirovinu. Ove godine nije bilo previše bolesti u vinogradima što će dati zdravo grožđe za proizvodnju vrhunskih vina, pojašnjava nam svetourbanski vinar i vinogradar. O tome kakva je bila vinogradarska godina, ističe, ovisi od vinogradara do vinogradara.-Onajtko se više borio i provodio dosta vremena u vinogradu, on ima top robu. Trenutno izgleda da će ovo biti jedna od boljih godina, dodaje u nastavku dok obilazimo vinograd smješten podno obiteljske kuće. Kakve će biti cijena grožđa i mošta? Kako će se kretati cijene grožđa i mošta, još nije poznato i vlada velika misterioznost koga god da smo pitali. Kao da svi čekaju onaj posljednji trenutak, no s obzirom na to da sve ide gore, velika je vjerojatnost da će se i te cijene podići. - Još nitko ništa ne govori. Nitko ništa. Slovenci cijene skrivaju kao zmija noge. Ono što je sigurno je da će grožđe biti skuplje, a sad koliko, to ćemo uskoro vidjeti, zaključuje Preiner. Vinogradar i vinar Nenad Preiner iz Svetog Urbana svakog dana pomno motri stanje u vinogradu Zlatna žutica i dalje gorući problem Dotaknuli smo se i gorućeg problema sa zlatnom žuticom. Konstantno apeliraju na alarmantnost situacije jer se zlatna žutica širi eksponencijalno, no u svojim apelima nemaju širu podršku. A trebali bi ju imati, tako smatra naš sugovornik, jer se u Međimurju živi od vina. Ne dolaze nam turisti samo zbog toplica i nekih drugih sadržaja, već i zbog naših vina.
U Mačkovcu i Pušćinama otvorene su nove ljekarne poznatog lanca Kaštel Farm. Odlične novosti za stanovnike i za one koji se zateknu na tom području slučajno ili u želji da izbjegnu gužvu, traženje slobodnog parkinga i ostalog stresa koji prati centre gradova ili velikih mjesta!
Korisno je znati da se u tim ljekarnama možete testirati Djelatnice u Pušćinama, Tamara Potočnik i magistra Veronika Jarni Ljubitelji kupnje iz naslonjača znaju da se to odnosi i na nabavu potrepština za kućnu apoteku.
Već početkom rujna beremo silvanac zeleni
- Svi misle da će vinari to sami riješiti, ali nije to da ovisi samo o nama. Mi svoje vinograde konstantno čistimo od zlatne žutice, ali problem su manji vikend-proizvođači s nekoliko stotina čokota koji ili ne prepoznaju žuticu ili ju možda ne žele vidjeti. Tu trebamo podršku i Županije i Općine. Ako se to ne riješi, bojim se što će biti za deset godina s vinogradima, naglašava Preiner.
Proteklog su tjedna vrata otvorile dvije nove ljekarne i tim povodom i dalje daruju kupce velikim popustima i do 40 % na kozmetiku, vitamine i dodatke prehrani. Osim toga, nude širok asortiman receptnih i bezreceptnih lijekova te ortopedskih pomagala, a ističu se i po bogatoj ponudi homeopatskih, dijetetskih i kozmetičkih preparata te vlastitim magistralnim pripravcima.
UNIKATAN VIZUALNO - rekreativni spektakl u središtu Pule!
O 4. izdanju Pulskog maratona razgovarali smo s Turističkom zajednicom grada Pule. - Dolazi nam četvrto i dosad najveće izdanje Pula Marathona, kakva su predviđanja za ovogodišnje izdanje? - Nadamo se da ćemo nakon dviju pandemijskih godina ponovno privući blizu 1000 trkača, a sukladno dosadašnjim prijavama i predviđenim toplim vremenom koje nas očekuje sredinom rujna, možda i preskočimo tu čarobnu brojku.
nuliprviGodinepularannanašimprostorima.2013.napravilismomappinguPuliipokre-festivalkojismoutovrijemezvali Festival dizajna, rasvjete,novihtehnologijai da3Dmappinga.Tadnismoznalipostojefestivalisvjetlau svijetutakodasmotek2014. otkrilidrugefestivale. - Budući da je Visualia korijenska hrvatska svjetlosna manifestacija, što možemo očekivati od ovogodišnjeg 8. izdanja? Ima li kakvih ovogodišnjihinovacija? - Na svako izdanje pokušavamo donijeti nešto novo. Ljepota same svjetlosne scene je to što su uvijek prisutne inovacije. Umjetnici konstantnopromišljajuonovimnačinima rada s tehnologijom ili novim načinima umjetničkog izražavanja. Dolaze novi umjetnici iz raznih dijelova svijeta s novim instalacijama tako da vjerujem da će ljudima biti interesantnovidjetiovono-vo postpandemijsko izdanje festivala. -Počeli ste s radom u Društvenom centru Rojc. Koliko je za svaki grad bitno imati kulturno-društvene centre za sam razvoj nezavisnekulture?
Marko smokonkurencije,svjetlaLjepotaBolković:festivalajedanemavećsviobitelj
Pri samom početku utrke
OČEKUJTE NEVIĐENO, pravi svjetlosni spektakl za kraj ljeta Piše: Sven Tomašić Za mjesec dana dolazi nam kultni i spektakularni pulski festival svjetla. Festival Visualia je prvi festival svjetla u Hrvatskoj koji promovira suvremene i inovativne prakse vezane za svjetlosne i audiovizualne instalacije te 3D video-mappinge. Također, Visualia je jedna od glavnih kulturno-turističkih manifestacija u Puli i Istarskoj županiji, a u trima danima okuplja preko 15.000 posjetitelja. Nakon dviju godina pauze, festival Visualia vraća se jači nego prije! Festival traje od 15. do 17. rujna, a lokacije su samo središte grada. Uživate li u novim i inovativnim formama umjetnosti, Visualia je idealno mjesto gdje trebate biti sredinom rujna. Osim što budete imali prilike vidjeti mnogo svjetlosnih, audiovizualnih i mapping instalacija, 3D mapping-projekcija te interaktivnih skulptura, također će biti i bogati popratni sadržaj na ulicama Pule. Dođite i uvjerite se u moć svjetla! Razgovarali smo o zanimljivim pojedinostima i detaljima s direktorom festivala Markom Bolkovićem. -Kako je nastao prvi koncept Visualie i koliko se s godinama promijenio i nadogradio? - Kako je osnovana Udruga Sonitus 2008. godine koja je bila fokusirana samo na glazbu, 2012. ekipa entuzijasta htjela je proširiti svoju priču i ideju te smo počeli proučavati 3D mapping koji uto vrijeme nije bio još poDirektor festivala Marko Bolković (Foto: Zlatko Vrzan)
726.kolovoza 2022. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 60126. kolovoza
Društvenom centru Rojc jer ima 108 aktivnih udruga, 40 udruga koje čekaju prostor i po tome se vidi kreativna energija koja se razvila u različitim smjerovima Rojca. Za nezavisnu scenu potreban je takav centar koji nudi neformalne edukacije i interese raznih skupina. Od tih ideja dolazi do volontiranja, pokretanja raznih scena, pokreta, društveno-kulturnih inovacija, nezavisnog kazališta, 40-ak bendova itd. - Sam projekt i rad Visualie pročuo se po cijelome svijetu. Koji su vaši najdraži strani suradnici na festivalu? -Ljepota samih festivala svjetla je da nema konkurencije, već smo svi obitelj. Mi smo osnivači i članovi svjetske organizacije festivala svjetla koja broji preko 50-ak festivala svjetla, a bude ih i preko 200 ukomunikaciji.Nalazimose svi skupa jednom godišnje minimalno i stalno zajedničkim snagama surađujemo. Osobno, najviše surađujemo saslovenskimiportugalskimfestivalimasvjetla. kodražuImatelimoždasvojunaj-svjetlosnuinstalacijujasvijetlivećgodinama?
Piše: Sven Tomašić U Pulu stiže četvrti po redu Pulski maraton koji okuplja mnogobrojne amaterske i profesionalne ljubitelje trčanja i sporta općenito! I ove godine ponuđene su utrke od 5, 10 i 21 kilometar kroz cijelu Pulu. Zanimljivost maratona jest suradnja s Visualiom koja pretvara Pulu u inovativni vizualni svjetlosni spektakl. Stoga, želite li trčati ili navijati u predivnom mediteranskom gradu vizualno obogaćenim raznim specijalnim i svjetlosnim efektima, dođite u Pulu 16. i 17. rujna i doživite Pulu na drugačiji i unikatniji način! Laura je trčala prošle godine stazu od 5 kilometara, išla je s ekipom iz Čakovca i kako napominje, atmosfera i organizacija na visokoj su razini. Cijeli tim ostao je prezadovoljan i sam vrhunac maratona je magičan završetak u Pulskoj areni. Iva je također bila sudionica Pulskog maratona prošle godine te joj je iskustvo bilo za pamćenje. Ekipa je bila odlična, organizacija također te se nada da će ove godine cijeli maraton biti u još većem broju. Posebno je sretna jer će se ove godine po prvi put susresti s Visualiom. Ana je sudjelovala već na dvjema X-icama. Prošlogodišnja atmosfera prije i poslije utrke bila je super unatoč protupandemijskim mjerama. Veseli se ovogodišnjoj trećoj X-ici i festivalu Visualie koji će obogatiti maraton u posebnom i magičnom stilu.
Četvrto izdanje atraktivnog Pula Marathona
Ja sam u Rojcu 22 godine i bavim se nezavisnom scenom od tada te sam također član kulturnog vijeća. Pulajespeci�ičnaposamom Svjetlosna instalacija Point of View (Izvor: Visualia)
- Na Pula Marathonu postoje utrke od 5, 10 i 21 kilometar koje svečano zavr-šavaju u Pulskoj areni. Ima li možda još kojih ovogodišnjihinovacija? -Ovesegodinepreuzimanjestartnihpaketaorganizi-ra bismoispredsamogAmfiteatrakakoolakšaliprijave svim sudionicima. Također smo nakondvijugodinabezdječjih utrka ponovno uvrstili 5 starosnihkategorijakojećebiti organizirane u petak kao uvertira u ovaj spektakularan vikend koji će završiti s programom after-partyja nakon ulaska zadnjih natjecatelja. Ovim putem pozivamo i gledatelje da nam se priključe unutar same Arene kako bi svojim prisustvom uveličali jedinstven ulazak svih natjecatelja i primitak finišerske medalje u 2000 godina starom spomeniku antičkog graditeljstva. -Budući da ste u suradnji s već kultnom Visualiom, hoće li i ove godine biti spektakl?svjetlosno-rekreativni - Festival Visualia planiranaje15. 17.9.2022.kojaće svojim svjetlosnim instalacijama oživjeti glavne gradske prostoreitransformiratipovijesneikulturnegrađevine ucentru grada. Lokacije su to kuda prolazi trasa utrke Pula Marathona te će svakako to biti svjetlosno-rekreativni spektakl koji će svim trkačima pružiti jedinstven doživljaj trčanja kroz Pulu upotpunjen noćnim vizurama grada i festivalskim identitetom. Start i cilj svih utrka je ispred odnosno unutar Arene, a sve utrke prolaze uz najatraktivnije svjetlosne instalacije. - Postoji li veći odaziv sportaša u posljednjih nekoliko godina organizacije maratona? - Interes je svakako veći s obzirom na to da se manifestacija Pula Marathon u ovom obliku tijekom posljednjih par godina uspjela nametnuti kao jedna od najatraktivnijih utrka u Hrvatskoj, upravo zbog festivala Visualia, što je dodatno privlačilo pažnju Puljana i njihovih gostiju, a i jedinstvenim ciljem utrke te zabavnim programom za trkače i publiku u velebnoj Areni. S obzirom na to da je trčanje postao uzlazni trend kojim se sve više ljudi bavi prvenstveno zbog zdravlja i svih ostalih pozitivnih učinaka, na manifestaciji Pula Marathon kojom se najavljuje kraj ljetne sezone vidljiv je veći odaziv trkača ne samo iz regije nego i susjednih zemalja. Ovim putem pozivamo sve rekreativne i profesionalne trkače da se okušaju na utrkama na 5, 10 i 21 km. Prijave na utrke moguće su na mrežnoj stranici: www.pulamarathon.com - Planirate li u budućnosti proširiti koncept maratona i na neke druge sportske discipline? - Sport danas ima sve veću ulogu u promociji odredišta i više nije samo sadržaj boravka na nekoj turističkoj destinaciji, nego često i glavni motiv dolaska u neki grad. Posljednjih nekoliko godina Arena je postala glavna kulisa sportskih evenata poput hokeja na ledu, nogometnih legendi, legendi tenisa te borilačkih sportova čime se uz kulturu promovira i sport. Osim maratona u Puli i okolici već postoje natjecanja i u drugim disciplinama poput plivačkog maratona, zimske lige trčanja, biciklističkih i trail utrka, međunarodnih nogometnih turnira, jedriličarskih regata i sl. - Pula i okolica idealna su destinacija za sportaše zbog pogodne cjelogodišnje klime, prirode i prateće infrastrukture čime daje mogućnost bavljenja sportovima na jednom mjestu te će se svakako i u budućnosti proširiti sportska natjecanja i u drugim disciplinama. Ove godine destinacije Pula i Medulin dobile su domaćinstvo organizacije Svjetskog prvenstva u krosu koje će se održati na zimu 2024. godine čime potvrđuje da se u Puli i okolici mogu organizirati i najveće sportske priredbe izvan turističke sezone, zaključuje direktorica Turističke zajednice grada Pule, Sanja Cinkopan Korotaj.
Uz samu organizaciju festivala imamo i kreativni kolektiv Visualia group kojaradisvjetlosneinstalacije imappinge. Mojanajdraža svjetlosnainstalacijajePointof View.Dvijeriječi,tamaisvjetlo,kojeimajukontrastnoznačenjeuperspektivi.Prikazuje različiteriječi,aradiseoistim objektimakojipredstavljajuda svakapričaimadvijestrane. Instalacijajenekakodobila najvišeprilika za putovanja, takođerdobilajenajvišeupita imenenekakonajvišeispunjava.Poredteinstalacijeima instalacijeiuvijeknekihdrugihinstalacijakaoposljednjenapravljenebimitrebalebiti najdraže,ali,eto,PointofView mijenekakoostalanajviše istaknutaiupečatljiva.
(Foto:PulaMaraton)
Ono što ga pokreće je smisao u umjetnosti, posebnosti, tonu i riječi Piše i foto: Sven Tomašić Ladislav Radek jedan je impresivan Međimurec i dalje pun volje za životom s puno vječne umjetničke inspiracije, kako uz glazbu, tako i uz poeziju.Rođen je 30. travnja 1939. u Mihovljanu, a dugi niz godina živi u Šenkovcu. Osim što je glazbenik od ranih godina života, također je poznat po svojim pjesmama, poeziji, humoreskama i satiričnim radekizmima. Sve je to jednim nazivom sveo na termin radekizmi.Umlađim danima, kad je ujedno bio aktivniji u glazbi, njegove pjesme uglazbili su mnogi ugledni skladatelji poput Maria Bogliunia, Vanje Lisjak, Arsena Dedića, Hede Piliš i dr. S popevkom Sam jena je uz glazbu Arsena Dedića 1982. osvaja prvu nagradu publike i drugu nagradu stručnogPjesmažirija.Tam gore na bregu su Mihovljančani uzeli za svoju službenu himnu.
Svoju predzadnju knjigu Zamagljeno svitanje izdao je 2019. godine povodom 80. obljetnice svog života. Ono što ga pokreće je smisao u umjetnosti, posebnosti, tonu i riječi. - Ukratko nam prepričajte zanimljive stvari vezane za novu knjigu Akordi u stihovima. - U najnovijoj knjizi Akordi u stihovima samo su stihovi, zato je i takav naslov. Riječ u naslovu akordi predstavlja moje cjeloživotno bavljenje glazbom. Aktivno sam se bavio pjevanjem, skladanjem i pisanjem stihova za Krapinski festival na kojem sam sudjelovao 10 puta, što kao skladatelj, što kao pisac stihova, spominje Radek. Tu je moja duboka povezanost između riječi i stiha. Navedeni naslov objavio sam s 84 godine i ne mislim stati. - U kojem trenutku u svom životu ste se zaljubili u književnost i umjetnost općenito? - Opet je počelo sve od pjesme jer glazba i stih idu zajedno, oni su jedna forma. Moja majka i općenito ljudi nekad pjevali su u kućama cijelo vrijeme, nije bilo srama ili drugačijeg stila glazbe koja nekome glazbeno ne paše. Toga danas nažalost više nema. To je narodni moment koji znatno utječe na stvaralaštvo izvorne međimurske popevke, zamišljenim pogledom.. Danas jedino tradicionalno stvaralaštvo i kulturu drže KUD-ovi, ali to je sve isto, nema ničeg novog. Tradicija se u KUD-u ne mijenja, samo se nadograđuje detaljima i osvježava. - Kako ste došli s glazbene note na jednu humorističnu stranu? Jeste li Vi općenito karaktera?humorističnog - Ja sam rekao da je u meni jedinstvo suprotnosti. I lirika je nešto nježno, a satira nešto grubo. U životu treba biti kontrasta da sve normalno funkcionira. Kritičari su napisali za moju knjigu Izabrani radekizmi da je jedna posebna satirična vrsta koja se osovila na noge. Drugim riječima, imam pravo na termin radekizmi. Iako se često ljudi koriste svojim prezimenima za određene proizvode, to mi se činilo posebnim i upečatljivim. I da, jesam humorističnog karaktera, no ovisi u kojim situacijama. Treba nekad biti i ozbiljan. - Budući da ste dugogodišnji umjetnik na međimurskoj sceni, kako gledate na književnu scenu nekad i sad? - Da, sve se promijenilo. Kako ljudi, tako i stil života, kultura i tradicija određene zajednice. Mi Međimurci smo doista posebni ljudi na sjeveru Hrvatske s određenim subjektivnim mišljenjem prema umjetničkoj sceni, ali današnja književna scena ne funkcionira na razini kao i nekad. Pretpostavljam da ima više razloga za srozavanje književne scene, ali što je, tu je. Trebamo se svi zajedno prilagoditi novim tehnologijama, principima i uvjetima za život. Sve se mijenja, no to ne znači da treba nešto nestati. - Kakva je općenito međimurska književna scena i postoji li uopće? - Moj odgovor će nažalost biti pesimističan. Mi smo prije 20 godina osnovali književni krug koji je dobio naziv po mojoj pjesmi Reči reč. Radili smo uspješno kao organizacija i danas smo svi članovi Društva književnika. No, došlo je vrijeme da nismo više mogli dobivati novac od grada. Nakon toga bila je tišina jedno vrijeme i s vremenom je počela djelovati udruga Insula koja djeluje i danas. Oni su objavljivali književna izdanja, izdali su i dvije moje knjige. Osim njih, nema nikoga, pa si vi sad protumačite kakva je književna scena u našem kraju. - Imate li kakve životne hobije koji nisu vezani za glazbu i književnost? - Da vam sad ukratko kažem siže svog života. Ja sam vam prvo bio seljačko dijete. Također, u ranoj mladosti bio sam pastir. Dok je bilo naoružanje Njemačke vojske između Mihovljana i Mačkovca te dok je njihova municija eksplodirala, ja sam naknadno kao dijete skupljao otpatke municije. To je bio moj prvi zarađen novac. Onda sam imao više novca u džepu nego sad, šaljivo se podsmjehuje. Nakon toga sam završio malu maturu. Poslije osnovne škole htio sam ići u Varaždin u gimnaziju, no moji roditelji nisu imali novaca pa sam bio dvije godine doma. - S vremenom, moj otac je vidio da ništa neće biti od mene seljačića pa sam radio u trgovini s tekstilom i vanredno se školovao u ekonomskoj školi. Budući da je bio dvokratni posao, u noći sam učio, tijekom dana radio. Na doškolovanje sam išao u Čateks da mogu jednokratno raditi do 2 sata. Moje školovanje bilo je više-manje sve uz rad, tako je to nekad bilo. S vremenom sam od skladištara gotove robe došao do šefa skladišta pa referenta i na kraju do šefa prodaje u Čateksu. Sad sam u penziji od 1994. godine, imam dva voćnjaka i pečem viljamovku. Moglo bi se reći da mi je sad to hobi.
Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani Koristite elektroničku uslugu. Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag. Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa. Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima! Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade Stanovanje i okoliš (3)
16
Vruća jesen i hladna zima Kako se čini, tržišni špekulanti ove će godine imati najbogatiju žetvu u povijesti. Kretanje cijena energenata na europskom tržištu doseglo je kritičnu točku. Po prvi put u povijesti euro je pao ispod američkog dolara, sad vrijedi nešto manje od njega. Pad vrijednosti eura dogodio se zbog rasta cijene plina, trenutno se megavatsat plaća nešto manje od 300 dolara. Ako to prevedemo, za 1000 kilovatsati električne energije na tržištu Europe plaća se nešto više preko 300 eura, odnosno oko 2250 kuna da budeZajasnije.onekoji pokušavaju izračunati što nas čeka na jesen i zimu, recimo da je cijena plina po kubnom metru dosegla 3 dolara. Za 1000 kubnih metara plina treba platiti 3000 dolara i koji euro više jer mu je cijena pala. Tržišni špekulanti i dalje će ove jeseni dizati cijene, to je sigurno. Svi žele zaraditi na europskim mukama, a ni Amerika nije izuzetak. Ukapljeni plin na američkom tržištu stoji 335 dolara, a kad stigne u Europu, tu se prodaje za po 2000 dolara za tisuću kubnih metara. Ukratko, a da više ne plašimo tim podacima, u odnosu na prošlu godinu prije krize, cijena plina u Europi porasla je čak 1400 posto, odnosno četrnaestTipičniputa.hrvatski problem je pak zidanje cijena kad treba i kad ne treba. Zbog visokih cijena plina kao energenta već je najavljeno da će biti skuplja električna energija, a to znači i voda za kućanstva. Konkretno, novi korisnici u Zagrebu plaćaju plin četiri puta skuplje, a u riječkom vodovodu već plaćaju električnu energiju četiri puta skuplje. Cijena grijanja na električnu energiju ili na plin ove zime postaje nagradno pitanje kad je riječ o građanima. Čekaju se jesenske odluke Vlade, pa će mnogo toga biti jasnije. Ako je suditi po dosadašnjim odlukama Vlade radi zaštite standarda građana, vrlo je vjerojatno da će doći do poskupljenja energenata za kućanstva, no ta će poskupljenja biti u postupnim granicama. To bi moglo značiti da će cijene energenata biti više za slične postotke kao i protekle godine, što je s obzirom na in�laciju i za očekivati. Ono što brine više je dizanje cijena u trgovinama svega i svačega, tako da se građani zbog in�lacije svakog jutra bude siromašniji za pokoju kunu. Kako sad stvari stoje, plina će sigurno biti jer smo u boljem položaju od velikog dijela Europe, a pogotovo Njemačke, no energija čini tek jedan dio našeg životnog standarda. Drugim riječima, neće biti tako strašno kako nas plaše mnogi mediji, ne kaže se uzalud da su u strahu velike oči.
8 Život u Međimurju 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Piše: Josip josip.simunko@mnovine.hrŠimunkoGLOBALNO I LOKALNO
VJEČNA INSPIRACIJA, ima 16 zbirki satire i poezije, ne planira stati s pisanjem Ladislav Radek (84) napisao svježu zbirku Akordi u stihovima
Ladislav Radek i njegova najnovija zbirka
Piše: Sven Tomašić, Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Mještani mučnimponovnoMačkovcasvjedočescenamana Martici. Na prljavoj površini vode plutaju raspadnute ribe stvarajući nesnosni smrad. Ribe koje su se zbog niskog vodostaja našle na obali već su počele trunuti i prepune su crva. Zatekli smo i riblje kosti. Da priča bude gora, ovaj se problem vuče već godinama. O retenciji, koju mnogi smatraju ribnjakom što ona u stvari nije, nitko adekvatno ne brine te se stvara problem za cijeli taj umjetni eko sustav. Problem Martice je slojevit. U prošlosti je bila poznata kao lokacija za izvlačenje gline, a danas bi trebala služiti kako za obranu od poplave Grad Čakovec lopticu prebacio na Hrvatske vode
926. kolovoza 2021. Crna Kronikawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 NA MARTICI ponovno došlo do velikog pomora
Svi dižu ruke od raspadnutihsmrada riba!
O tome tko je nadležan brinuti o Martici pitali smo Grad Čakovec na čijem se području ova retencija i nalazi. Odgovorili su nam kako su nadležnost za upravljanje i brigu o ribnjaku preuzeli Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju VodnogospodarskaDravu,ispostava za mali sliv Trnava Čakovec.-Martica služi kao retencija za prikupljanje viška vode prilikom kiša. Grad je informiran o pomoru riba, no kako je ribnjak u nadležnosti Hrvatskih voda, oni su i zaduženi i za njegovo održavanje, uključujući i uklanjanje lešina. Ono što je u nadležnosti Grada je napravljeno, službenici Grada Čakovca zajedno s predstavnicima voda obišli su teren te se uvjerili da su na području ribnjaka poduzete prve mjere. Neslužbeno, do pomora je došlo zbog pada vodostaja i manjka kisika u ribnjaku uzrokovanog sušom, kazali su iz Grada Čakovca. (dv) tako i prikupljanje kišnice ili viška slivne vode. No ribolovni aktivisti retenciju su samoinicijativno pretvorili u ribnjak nastavivši ih ribama kako bi imali gdje pecati. Iako je to sad nezamislivo u retenciji se prije čak i kupalo. Danas Martica izgleda sve samo ne mjesto za kupanje i opuštanje. Prvo zbog velikog smrada, a i vizualno scene raspadnutih riba nisu za svačiji želudac. Postalo je pravilo da ribe stradavaju prilikom svakog većeg vremenskog kolebanja poput suše i niskog vodostaja. I tako nekoliko godina unazad. Zbog prevelike topline, premalo vode i posljedično manjka kisika u vodi, ribe prepuštene same sebi nisu imale šanse preživjeti ekstremne uvjete. Cijelo ljeto smrdi po trulim ribama Već prije pet mjeseci Mačkovčani su uočili jednog sumještanina kako traktorom ispumpava vodu za zalijevanje svojih polja. - Izmjerio sam nakon toga razinu jezera i nedostajalo je 30 centimetara vode, kaže nam očevidac koji zbog dobrosusjedskih odnosa inzistira na anonimnosti.Bezobziraza zabrinutost mještana, potrebno je pojasniti da zapravo retencija služi za sakupljanje vode i ustvari je problem u stradalim ribama koje su tamo ilegalno završile. - Godinama sam aktivan na lokaciji Martice i kako cijeli prostor ima veliki potencijal, ali ljudski nemar radi svoje. U vodi se nalaze velike štuke i babuške koje teže i do nekoliko kilograma te su upravo one najviše ugrožene, dodaje naš sugovornik. Naš drugi sugovornik, Franjo Bedić iz Mačkovca govori nam kako ga žalo-
Riba u raspadajućem stanju koja truli već danima Na retenciji u Mačkovcu zatekli smo grozne scene. Uginule ribe plutaju po površini ustajale vode i raspadaju se na obali, a najgore što se tamo često igraju i djeca
Kruno Vidačić, predsjednik Mjesnog odbora Mačkovec brine na sezonskoj bazi, rekao nam je Golub. A kako da se ovakve scene više ne ponavljaju pitali smo i Ivicu Mustača, Vodnogospodarskogdirektoraodjelaza Muru i gornju Dravu koji nam je rekao kako je glavni problem niski vodostaj u retenciji. Mustač je kontaktirao i Savez sportskih ribolovnih društava Međimurske županije i uputio ih u problem Martice i ilegalnog uzgajanja riba. Inspekcija na terenu U petak 19. kolovoza u jutarnjim satima mještani Mačkovca primijetili su prve uginule ribe na površini jezera te su kontaktirali Krunu Vidačića, predsjednika Mjesnog odbora Mačkovca. Vidačić je proučio situaciju te obavijestio Hrvatske vode o problemu. Iz Hrvatskih voda su mu rekli kako su poslali inspekciju na teren te provjerili na uzorku ribe što je točno izazvalo pomor. - Pošto je ljeto i traje sušno razdoblje, smanjio se postotak vode koja je postala topla te nije bilo dovoljno kisika za ribe, izjavio je Kruno Vidačić, predsjednik Mjesnog odbora Mačkovec i pokušao objasniti zbog čega dolazi do pomora riba. U trenutku završetka pisanja ove teme u četvrtak 25. kolovoza ponovno smo kontaktirali Vidačića i pitali ga je li se što promijenilo oko smrada. - Jučer sam ponovno bio na Martici i ribe dalje trunu u vodi i oko nje. Mi smo kontaktirali sve nadležne oko ove situacije i nadamo se da će se uskoro riješiti problem, kratko nam je Ribeporučio.kojeseniti nisu smjele naći u ovoj retenciji godinama stradavaju zbog ljudske sebičnosti. Potrebno je jače kontrolirati ovakva staništa i ribiče preseliti na lokacije koje su prikladne za ribolov. Dok riba više neće biti u Martici, prestat će i njihov nepotrebni pomor, a time i smrad.
Ivica Mustač, direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju dravu sti cjelokupno stanje jezera i čistoće vode. Na tom je području gotovo nemoguće boraviti jer vrućina dodatno pospješuje smrad trulih riba. Ne borave tamo samo odrasli, već i djeca koja zbog znatiželje nerijetko diraju takvu prljavu vodu. Na meti nisu samo ribe, već postoji i ugroza za ostale životinje koje se njima hrane. Kaže kako ne možemo utjecati na prirodni faktor i nepogodne sezone, ali možemo utjecati na čistoću i brigu oko vode. Što je dovelo do zapuštanja retencije pitali smo poznatog stručnjaka Sinišu Goluba iz Međimurske prirode. On smatra da je glavni problem što je ovo područje blatište, a ne ribnjak ili jezero. - Znači u prošlosti se tu kopala glina te je naknadno ostala voda u rupi koja nije previše s godinama zbrinuta. Također, problem je što se s tim blatištem nikad nije sustavno upravljalo, nema nekoga tko se aktivno angažira i Retencija je uređeno područje u slijevu vodotoka koje služi za privremeno zadržavanje vode radi zaštite od poplava. Retencija može biti izvedena tako da se puni nekontrolirano, a kontrolira se samo izlaz vode iz retencijskog prostora, ili se može puniti i prazniti kontrolirano.
Što retencija?je Siniša Golub Međimurskeizprirode
Oproštaj Vanovčara
Omiljenom župniku podršku su na oproštaju dali i bajkeri Župnik Puškadija iz Svetog Jurja na Bregu odlazi nakon 13 godina U subotu, 20. kolovoza 2022. godine, u župnoj je crkvi u Svetom Jurju na Bregu u 18 sati održan zahvalnički koncert pjevačkog zbora Svetog Jurja na Bregu u zahvalu župniku vlč. Ivici Puškadiji koji napušta župu. Predsjednica zbora Marta Lončar Vinković i ostali članovi zbora zahvalili su župniku na 13 godina uspješne i kvalitetne
Fotografiju Čakovca fra Županu je u znak zahvale uručila gradonačelnica Cividini
Ništa manje emotivno nije bilo samo sat kasnije u župnoj crkvi u Ivanovcu gdje je vl. Bistrović služio svoju posljednju misu kao tamošnji župnik. Istina, nikad se ne zna, možda će ga put ponovno dovesti u to prigradsko čakovečko naselje. Uz procesiju s križem ulicama mjesta do prave bakljade prijatelja bajkera jer je poznato da i on sam voli motore, župljani su mu poručili:-Hvala što ste živjeli s nama u našem Ivanovcu ovih 15 divnih godina, bili ste uz župljane u dobru i zlu, u zdravlju, veselju i bolesti. U svakom teškom trenutku znali ste nam uputiti prigodnu riječ i pružiti ruku prijateljstva. Hvala Vam što ste nas prihvatili kao svoje te ste nam riječi Svetog pisma približavali na najpristupačniji način. Mještani Ivanovca su se hranili Vašim riječima s oltara i vjerujemo da su se zbog toga mijenjali nabolje. Svi naši župljani su Vas zavoljeli, oduševljeno slušali i hvalili Vas u međusobnim razgovorima. Vjerujemo da ste i Vi s nama i uz nas stekli nova iskustva kojih ćete se uvijek sjetiti. Vaš polet pokrenuo je mnoge, potaknuo nas je na rad u našoj zajednici kroz mnoge skupine i mnoge aktivnosti i milosne trenutke darivanja. Nadamo se da nećete otići razočarani postignutim. Vjerujemo da ste i Vi uživali u dobrima koja je Bog sijao u ovoj zajednici i da osjećate našu ljudsku naklonost, prijateljstvo i zahvalnost. I nadalje uvijek ćete biti dobrodošao gost u svakoj kući u našem Ivanovcu. Vl. Bistrović će nadalje Božju riječ pronositi u župi u Svetom Jurju na Bregu. Radovi vrijedni 3,8 milijuna kuna u Ulici Ivana Gorana Kovačića
Od bolnice do Mihovljana sve se praši od radova Radovi u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Čakovcu ulaze u završnu fazu betonskih radova i izvedbe oborinske odvodnje te pripremnih radova za izvođenje asfalterskih radova. Radovi se odvijaju prema planu i ugovorenim rokovima. - Ovisno o tijeku i roku završetka same investicije, kao i o dobivenim iznosima vrijednosti investicija po provedenim postupcima javne nabave, ukupno planirani iznos za ove namjene u 2022. godini iznosi više od 84,6 milijuna kuna, potvrdila ja gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i dodala da je jedno od značajnijih ulaganja u ceste tijekom godine svakako ono u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Čakovcu, da je cilj novom prometnicom olakšati brojnim mještanima koji automobilom, pješice i biciklom redovito upotrebljavaju tu prometnicu.
OPROŠTAJ ŽUPLJANA od vl. Danijela Bistrovića, župnika iz Ivanovca
26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
suradnje. Koncert je trajao 45 minuta te je obilovao duhovnim i domoljubnim pjesmama. Na kraju župnik je istaknuo svoju veliku radost što je surađivao sa zborom koji je svima nama na ponos i siguran je da će tako uspješno djelovati i ubuduće. Nakon koncerta druženje je nastavljeno domjenkom u pastoralnom centru.
Emotivni odlazak omiljenog svećenika
Dan kasnije, 21. kolovoza, u 9 sati održana je sveta misa zahvalnica za sve župljane na kojoj se okupilo mnogo vjernika koji su svojom nazočnošću zahvalili i oprostili se od župnika Ivice Puškadije, predvoditelju euharistije, na svemu što je dao župi i župljanima u proteklih 13 godina. Na kraju mise zahvalni je govor pročitao župljanin Danijel Kralj u ime cijele župne zajednice, a potom je župniku uručeni prigodni poklon kao znak zahvalnosti. Vlč. Ivica Puškadija u svom je govoru zahvalio svima koji su ga podržavali. Novom župniku vlč. Danijelu Bistroviću župljani su uputili srdačnu dobrodošlicu. (st)
Župnik Ivica Puškadija i zbor Posljednja zajednička slika vl. Bistrovića kao štefanjskog župnika i Udruge žena
U maloj kapelici u Štefancu okupio se velik broj mještana i rijetko kome nije pobjegla suza. Ni njemu samom nije bilo lako pa je i on gutao knedle i posizao za maramicom Piše: Vlasta Vugrinec Ove nedjelje mještani Ivanovca i Štefanca oprostili su se od svog župnika vl. Danijela Bistrovića koji je župu vodio dugih 15 godina. Naravno, svatko u svojoj crkvi. Oproštaj Štefančara Oproštajno misno slavlje u maloj kapelici u Štefancu okupilo je velik broj mještana i rijetko kome nije pobjegla suza. Jer ipak je vl. Bistrović bio s njima 15 godina, dobro ih je upoznao, s većinom se sprijateljio, dijelio radost rođenja i vjenčanja kao i tugu zbog smrti i teške bolesti. Kako to i dolikuje rastanku, primio je pregršt poklona od slike s njegovim portretom, dar Udruge žena, preko kacige i simboličkog poklona zvonarice Marije Vugrinec. Ni njemu samom nije bilo lako tijekom čitanja oproštajnih govora mlade Tonke i Karoline koje je krstio pa je i on gutao knedle i posizao za maramicom. - Dijete, kada se rodi, ono nije svjesno vremena, miješa pojmove danas – jučer – sutra, poručio je u svom govoru vl. BIstrović te dodao: Prvo nauči razlikovati noć od dana, kasnije godišnja doba, tek u osmoj godini nauči ovladati kalendarom, a u desetoj je svjesno povijesnog vremena. Mi smo zajedno 15 godina, ako je to mjeriti tim dječjim godinama, onda smo zajedno ušli u povijesno vrijeme. Jedino biće izvan i iznad vremena je Bog. Nama je dao vrijeme kako bismo u njemu zajedno rasli i postigli zrelost, puni razvitak. Zato je najbolje kada se sve događa u svoje vrijeme… Dragi župljani, posljednjih 15 godina bio sam okružen vama, vašim životnim pričama, običajima, obiteljskim okupljanjima, rađanjima, rastu, vjenčanjima, ali i umiranjima i prelasku na onaj drugi svijet, koji put nažalost i tragičnima. I ja, kao i neki od vas, ostali smo u tom periodu od 15 godina bez svojih najmilijih. Sve se to događalo u ovom posvećenom vremenu koje smo zajedno posvetili. Na svemu tome vam iskrena srca zahvaljujem. Moj premještaj otvara mogućnost da na moje mjesto dođe netko drugi tko će zajedno s vama rasti, a i ujedno i preda me stavlja nove izazove za ponovni rast.
CRKVA sv. Antuna Padovanskog na jugu Župljani se oprostili od fra Josipa Župana Na svetoj misi u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Čakovcu u oproštajnom govoru fra Župan istaknuo je ponos na svoje župljane i vrijeme provedeno, kako u ovoj tako i prije toga u crkvi sv. Nikole biskupa. Župljani su iskoristili priliku da mu predaju prigodan dar i zahvale na njegovoj službi. Zaželjeli su mu puno sreće i uspjeha u vođenju nove župe. - Hvala što ste me slušali, hvala vam na strpljivosti, hvala što ste mi pomogli da se snađem ovdje, osobito na početku. Hvala vam na vašoj ljubavi i poštovanju. To nije nešto što sam ja zaslužio, to su zaslužila braća prije mene. Nadam se da sam tom tzv. kreditu ljubavi nešto nadodao da bi franjevci i dalje bili voljeni i poštovani u Čakovcu, rekao je između ostalog dosadašnji župni upravitelj i u neformalnom tonu nastavio u župnom klubu razgovor sa župljanima. Spomenimo pritom kako u župu na čakovečki Jug za župnog upravitelja dolazi fra Josip Šoštarić. (dv)
Pritom će se i rasteretiti prometovanje okolnim prometnicama te ujedno olakšati pristup kompleksu Županijske bolnice Čakovec. Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju prometnice, proširenje, oborinsku odvodnju i novi asfalt te izgradnju pješačko-biciklističke staze s istočneZapočetistrane.su zemljani radovi, odvodnja oborinske odvodnje, betonski radovi, radovi kolničke konstrukcije, a u planu su završni radovi te radovi na postavi vertikalne i iscrtavanju horizontalne signalizacije. Izgradnja prometnice i pješačko-biciklističke staze Ulice vrijedna je oko 3,8 milijuna kuna s PDV-om, a kako potvrđuju iz Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama Grada Čakovca radovi idu prema planu te se njihov završetak predviđa za početak rujna. (dv, zv)
SJEVERNA OBILAZNICA u Čakovcu
U GIMNASTIČKOM KLUBU MARIJAN ZADRAVEC MACAN sve spremno za novu sezonu treninga Uoči nove sezone u Macanu na redu gimnastički kamp i pokazni dan u centru Čakovca
Na svečanosti u Pribislavcu: Načelnik Matija Ladić, Aleksandra Belec koja je uzela zahvalnicu u ime Alenke Oreški, Franjo Oreški preuzeo je plaketu u ime Stjepana Oreškog, Josip Žganec, Josip Vučak, Ervin Šoltić i predsjednik OV-a Zoran Tomašić
PRIBISLAVEC svečanom sjednicom proslavio Dan općine i blagdan sv. Bartola
Tradicionalno s počet kom nove školske godine u našem najboljem gimnastič kom klubu – Marijan Zadra vec Macan iz Čakovca kreće i nova sezona treninga. U dvorani Macanovog doma u čakovečkom središtu, u kojemu svakodnevno tre nira najtrofejniji hrvatski gimnastičar Filip Ude, sve je spremno za prihvat broj nih mališan koji će s prvim ponedjeljkom u rujnu vjež bati gimnastičke elemente uz vodstvo provjerene i uhodane trenerske ekipe. Macanovci će prije toga u sklopu projekta Ljetnih sportskih kampova „Svaki tjedan sport jedan“ od 29. kolovoza do 2. rujna pro voditi gimnastički kamp. Stručna trenerska eki pa će svakog radnog dana od 9 do 11 sati u Macanov domu pripremiti zanimljiv sportski sadržaj za sve za interesirane osnovnoškolce. Gimnastički kamp jedan je od najposjećeniji u sklopu projekta Ljetnih kampova velikim dijelom zbog od lične komunikacije vrsnih trenera kao i mogućnosti vježbanja uvijek zanimlji vih elemenata na različitim spravama. Tako će krajem kolovoza i početkom ruj na Macanov dom i prateće vanjsko odbojkaško i ruko metni igralište postati pravi
MIHOVLJAN Glanca se Prvomajska ulica Mihovljan je mjesto u ko je se godinama nije ulagalo, posebice u obnovu promet ne infrastrukture, a novim odlukama i planiranjem proračuna nove gradske vlasti, tamošnji su mješta ni s veseljem dočekali ljetne temperature i mogućnost radova na otvorenom. U 2021. godini izvedeni su zemljani radovi, odvodnja oborinske odvodnje, beton ski radovi, radovi kolničke konstrukcije, završni radovi te radovi na postavi vertikal ne i iscrtavanju horizontalne signalizacije vrijedni više od 1,8 milijuna kuna, a u srp nju ove godine nastavila se druga faza radova na rekon strukciji tamošnje Prvomaj ske ulice. Za tu će namjenu Grad Čakovec utrošiti oko 1,5 milijuna Završetakkuna.druge faze već se nazire, a glavni cilj je bolja protočnost i prometna sigur nost kroz naselje. Nastavak uređenja prometnica u sta rom dijelu naselja Mihovljan najavljen je i u sljedećim pro računskim godinama Grada Čakovca. (dv) Stanovnici ove ulice imat će cestu dostojnu 21. stoljeća
ljudski mravinjak kojim će odjekivati dječji osmijesi. A što se sve može isprobati u programima gimnastičkog kluba bit će demonstrirano na otvaranju sezone u su botu 2. rujna 2022. kada će u gradskom središtu na Trgu Republike Macanovci postaviti poligon s brojnim spravama koja će moći isku šati djeca različite životne dobi. Svi koji su barem jed nom isprobali gimnastiku kažu da je riječ o divnom bazičnom sportu koji potiče motoriku cijelog tijela te je odličan prvi korak prema kasnijem bavljenju bilo kojim drugim sportom. Iz Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan s ponosom ističu kako su svi klupski programi odobreni i veri ficirani od strane Ministar stva znanosti, obrazovanja i sporta. A kako bi dodatno pomogli roditeljima na po četku nove vrtićke i školske godine, svim polaznicima U RUJNU DAJU 50% POPUSTA na članarinu. Ako još niste član Macan, a želite upisati svoje dijete u gimnastičke programe, možete to učiniti putem aplikacije IT Sport na linku ahr/app/gkmzm/register,https://itsport.svedodatneinformacije možete dobiti na telefon 0957020877 te mailom na gkmacan@gmail.com.
1126. kolovoza 2022. Središnje Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Plakete Josipu Vučaku,Josipu Žgancu i Stjepanu Oreškom Piše: Dora Vadlja Izvedbom himne ženske vokalne skupine Pučpuljike Čakovec započela je svečana sjednica Općine Pribislavec na blagdan sv. Bartola. Oda zvali su se brojni uzvanici, župan Matija Posavec, iza slanica Vlade RH Sunčana Glavak, saborska zastupnica Boška Ban Vlahek, predsjed nik Gradskog vijeća Grada Čakovca, Josip Varga, grado načelnik Preloga Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Mur skog Središća Dražen Srpak, načelnici susjednih općina i naravno domaćini, načelnik Matija Ladić, predsjednik Op ćinskog vijeća Zoran Tomašić i ostaliOpćinavijećnici.Pribislavec osno vana je 2002. godine i već 14. godinu povodom Dana Općine obilježava Feštetićeve dane, a ove godine obilježeno je i 20 godina od osnivanja Općine Pribislavec kao sa mostalne jedinice lokalne samouprave. Županija potaknula pro jekt obnove dvorca Feštetić - Veseli me što smo se okupili na drugoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća ove godine, a kako bismo otvorili tradicionalne dane Općine Pribislavec. U proteklom periodu pronađen je model revitalizacije dragog nam dvorca Feštetić te se ovim putem zahvaljujem županu na uključivanju županije u taj projekt koji će u budućnosti biti od iznimnog značaja za Općinu Pribislavec. Slijedeći i važan korak, a za kojim va pimo duži niz godina je škol sko-sportska dvorana koja je od značaja kako Pribislavcu, tako i gradu Čakovcu, rekao je načelnik Ladić te nabrojio brojne kapitalne projekte koji očekujuNakonPribislavec.obraćanja, stiglo je vrijeme za dodjelu plaketa i zahvalnica. Plakete i zahval nice dodijelili su načelnik Op ćine Pribislavec, Matija Ladić i predsjednik Općinskog vijeća Općine Pribislavec, Zoran To mašić. Zaplesali su i KUD-ovci Kaštela Pribislavec. Plakete i najuzornijimzahvalnice Pribislavčanima Plakete Općine Pribisla vec dodijelile su se Josipu Vučaku, dugogodišnjem profesoru u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribisla vec, inicijatoru i koautoru tek sta za prvu himnu NK Polet, aktivistu u sportskom životu općineJosipuPribislavec.Žgancu,sportskom aktivistu koji je s nekolici nom entuzijasta izradio prve koševe u dvorani Zadružnog doma, aktivnom igraču, a ka snije i treneru KK Pribislavec, jednom od osnivača, prvom predsjedniku, treneru svih selekcija ŽOK-a Kaštel te jed nom od inicijatora turnira od bojke na pijesku pod nazivom Pješčana oluja. Stjepanu Oreš kom, velikom humanitarcu i volonteru, koji je svoje tijelo prije smrti odlučio darovati u medicinske svrhe. Plaketu je preuzeo Franjo Oreški. Zahvalnice su dobili Alen ka Oreški, osnivačica i člani ca KUD-a Kaštel Pribislavec unatrag 24 godine koja svo jim znanjem i trudom njeguje kulturnu baštinu Međimurja, a spletovima na nastupima promovira Pribislavec diljem Europe, te osnivačici dječje folklorne skupine čija je vo diteljica 20 godina. Zahval nicu je u njeno ime preuzela Aleksandra Belec. Zahvalnicu je dobio i Ervin Šoltić, per spektivni i ambiciozni mladi sportaš, karatista koji trenira za KK Globus Čakovec i niže brojne uspjehe na razini Hr vatske i šire.
Kreću radovi u Ulici Antuna Mihanovića? Sredinom kolovoza trebali su početi radovi u Ulici Antuna Mihanovića u Pribislavcu koji će obuhva ćati područje od raskrižja ulica braće Radić i Antuna Mihanovića do raskrižja ulica Nikole Tesle i Antuna Mihanovića. Navedene ra dove izvodi tvrtka Pavlic asfalt-beton, a predviđa se da će radovi trajati 45 dana, odnosno najkasnije do 30. rujna 2022. godine. Za dodatna pitanja može te se obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Pribislavec, javljaju iz Pri bislavca. Načelnik Ladić nam je kratko poručio da radovi još nisu počeli, no nadaju se čim skorijem početku. (dv)
PRIBISLAVEC
VRATIŠINEC Školarcima po 200 kuna Od 23. kolovoza do 2. rujna u Vratišincu, točnije ulica Brodec (križanje LC20019 sa željezničkom prugom) bit će zatvorena zbog radova na izgradnji sanitarne kanalizacije. Promet će se odvijati zaobilaznim pravcima pa iz općine pozivaju sve mještane i sudionike u prometu na razumijevanje i strpljenje. (sh)
Zašto se ne iskoristi postojeći cestovni most?
Prvi koraci prema realizaciji tog novog projekta već su učinjeni. Idejno rješenje je napravljeno, a ovih dana Murs-ekomovi radnici prevezeni su uz pomoć središćanskih vatrogasaca na drugu stranu Mure kako počistili teren i pripremili ga za za geodetska mjerenja i za geomehanička mjerenja. Financijski iznos za ta dva koraka iznosi 41.562 kuna. - Dogovorena su geodetska mjerenje i bušenje terena kako bismo znali kakav je tamo teren i kakvi temelji bi se trebali izgraditi. Nakon toga može početi projektiranje pješačkog mosta u što će biti uključen i Građevinski fakultet iz Zagreba, objašnjava nam naš sugovornik. milijuna kuna. Želja im je da to bude iz EU fondova, ali s obzirom na to da je riječ o povezivanju prekomurskog hrvatskog teritorija, iz Grada smatraju da i Republika Hrvatska ima interes za uključivanje u spomenuti projekt.
ŠTRUKOVEC Za grijanje u Hajduku 50 tisuća kuna U cilju dogovora oko potrebnih ulaganja u naselje i Nogometni klub gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak održao je sastanak s članom Mjesnog odbora Štrukovec Lovrom Hrženjakom i predsjednikom Nogometnog kluba Hajduk Mariom Sabo. Tako je na sastanku dogovoreno da će se u svrhu unaprjeđenja Nogometnog kluba iz proračuna Grada izdvojiti 50.000 namijenjenih za obnovu sustava grijanja u klupskim prostorijama. Također, u okviru proračunskih mogućnosti također će se postaviti re�lektori na nogometnom igralištu. U društvenom domu u Štrukovcu kompletno će se urediti kuhinja. (sh) S druge strane Mure nalazi se preko 100 hektara prostora na kojoj su ribičke grabe Napolitanke i jezero Mali Balaton
Naime, to područje je i po arbitraži, a iz koje je Republika Hrvatska izašla, bilo priznato kao dio Republike Hrvatske. Uplatili loto od 200.000 kuna - Uplatili smo loto od 200.000 kuna za projektnu dokumentaciju, no projekt mora biti spreman ako se želimo prijaviti na natječaje. Zato ju želimo čim prije napraviti, napominje Srpak koji zdušno vjeruje da će projekt realizirati. Cijela šetnica u Murskom Središću, s obzirom na svakogodišnja ulaganja, već je sada magnet za cijelo Međimurje, a tim dodatnim sadržajem bio bi puno veći.
Kreće HlapičineasfaltiranjeiPeklenice
Priroda koja izgleda poput Amazone - Preko se nalazi stari rukavac Mure, tu je i deset ribičkih graba koje zovemo Napolitanke, zatim jezero Mali Balaton koje ima potencijala i za vodene sportove. Osobno sam preko stotinu puta prošetao tim dijelom i ova naša netaknuta priroda izgleda poput Amazone, nastavlja dalje gradonačelnik Srpak te ujedno ističe da bi to bio znak da je preko također Republika Hrvatska i daje primjer kako je procvjetao dio Svetog Martina na Muri nakon izgradnje tamošnjeg mosta.
ŠETNICA SVETE BARBARE u Murskom Središću dobiva nove sadržaje Do Napolitanki i Malog Balatona novim pješačkim mostom? - Preko se nalazi stari rukavac Mure, tu je i deset ribičkih graba koje zovemo Napolitanke, zatim jezero Mali Balaton koje ima potencijala i za vodene sportove, rekao nam je gradonačelnik Dražen Srpak Na redu igeodetskasumjerenjabušenjeterena
Kako bi realizirali zamišljeni projekt, moraju pronaći i izvor �inanciranja projekta koji bi koštao više
Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak
MURSKO SREDIŠĆE Navigacija vodi aute u slijepu ulicu Na ulasku u grad iz pravca Čakovca, druga ulica desno je Ulica Ruđera Boškovića i zasad je ona slijepa. Postoji pak problem u tome što navigacija vodi kroz tu ulicu prema tvrtkama koje su smještene u ulici Slatine, a obzirom na to da je ulica slijepa, događa se da ta vozila moraju unatrag izaći iz te ulice što nije jednostavno, a i problem je za stanovnike koji tu žive. Zbog toga će se na ulazu u tu ulicu iz Ulice Josipa Broza Tita postaviti prometni znak da se radi o slijepoj ulici kako bi se spriječile daljnje neugodnosti za stanovnike koji tu žive. Također se uz još neke ulice koje nisu bile obuhvaćene aglomeracijom u idućim godinama planira obnova kolnika jer nisu u najboljem stanju. (sh)
U ponedjeljak, 23. kolovoza, započele su pripreme za asfaltiranje ulica u Hlapičini. Kako su izvijestili iz Grada Mursko Središće, najprije je svakako na redu županijska prometnica i dalje redom sve ostale nerazvrstane ceste.
Kroz Peklenicu je županijska cesta već prije presvučena grubim slojem asfalta te su tamo problemi nešto manji, a također će se uskoro započeti s pripremom svih ostalih nerazvrstanih cesta za asfaltiranje. Očekuje se da će se u idućim mjesecima stanje u obama naseljima dovesti u prvobitno normalno stanje. (sh)
Načelnik Mihael Grbavac donio je odluku o su�inanciranju radnog materijala svim učenicima OŠ dr. Vinko Žganec Vratišinec. Jednokratna pomoć od 200 kuna dodjeljuje se za ukupno 116 učenika u svrhu pomoći pri kupnji radnih materijala za sljedeću školsku godinu. Iz općinskog će se proračuna ukupno u tu svrhu utrošiti 23.200 kuna.(sh) Piše: Sanja Heric - Novi pješački most nalazio bi se 200 metara uzvodno od Beach bara Trska na Šetnici svete Barbare. Smatramo da je to naša potreba i da će pješački most biti nova turistička atrakcija. Preko Mure nalazi se više od 100 hektara netaknute prirode koja je sada dostupna tek manjem broju ljudi, ribičima i lovcima, govori nam gradonačelnik Dražen Srpak na naš upit zašto žele izgraditi pješački most preko Mure.
Zatvara se za promet ulica Brodec
12 Gornje Međimurje 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
U razgovoru smo se dotakli i postojećeg cestovnog mosta koji prelazi preko rijeke Mure, no on se, kako nam je objasnio Srpak, ipak ne može iskoristiti u tu svrhu.-Granična crta na tom mjestu ide sredinom toka i ujedno sredinom cestovnog mosta, napominje Srpak. Dakle, to znači da bismo prelaskom na drugu stranu obale Mure zakoračili na teritorij Slovenije. Na kraju dodaje da je posljednja regulacija rijeke izvršena 1978. godine.
Novo radno vrijeme skele Fusek Radno vrijeme skele Fusek Mursko Središće subotom, nedjeljom i praznikom, koje je od 16. travnja 2022. godine do danas bilo od 14 do 19 sati, sada će biti od 15:30 do 19:30 i to do zaključno 30. rujna 2022. (sh)
Piše: Sanja Heric Deveta sjednica Općinskog vijeća Gornji Mihaljevec održana u je u utorak, 16. kolovoza, bez prisustva vijećnika oporbe koju čine vijećnici: Mladen Borko, Franjo Kovačić, Boris Resman i Željko Dvanajščak. Tako su na sjednici uz predsjednika Općinskog vijeća Roberta Veselka bili prisutni samo vijećnici Davor Miklin, Gordana Knezić, Mirjana Zadravec i Damir Flinčec s Kandidacijske liste grupe birača nositelja Gorana Lovreca, inače trenutnog načelnika općine.
DANI Malog Mihaljevca
1326. kolovoza 2022. Gornje Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr
NASTAVLJA SE FAJT u Gornjem Mihaljevcu između vijećnika oporbe i vijećnika KLGB-a
- Oporba OV Općine Gornji Mihaljevec nije se mogla odazvati na poziv i tako dati legitimitet nezakonitom radu Općinskog vijeća. Tako će biti dok vladajući ne počnu primjenjivati pozitivne hrvatske propise, Statut Općine i Poslovnik o radu Općinskog vijeća. Ne prihvaćamo više biti demokratski ukras samovolji i bahatosti vladajućih koji vode računa samo o svojim interesima, a potpuno zanemaruju interese mještana, posebno ugroženih kategorija, suglasni su oporbeni vijećnici. Što kaže načelnik Goran Lovrec?
BREŽNA PRIČAONICA
Zašto je oporba predala prijavu upravnoj inspekciji?
Oporba je zajednički zbog svega toga predala prijavu nadležnoj Upravnoj inspekciji koja je zatražila očitovanje od Općine kako bi donijela rješenje o legalnosti osme sjednice. Rekli su nam da do sa sada nije pristiglo rješenje o statusu osme sjednice, pa možebitno i o statusu Općinskoga vijeća.
Od zabavnih igri i budnice do plesnjaka i koncerta
dobio višenamjensku prostoriju Radovima se bliži kraj, uskoro dovršen prostor kluba
Za komentar na neodazivanje oporbenih vijećnika
Također, napominje da je uloženo 375 tisuća kuna za zatvaranje cijele nadstrešnice i strešnicestiliskogfunkcionalnogkonstruiranjevišenamjen-prostora.-Odličnosmoiskori-otvoreniprostornad-ipretvoriligau veliki zatvoreni prostor koji može služiti u više svrha. Može biti višenamjenski prostor za prije i poslije utakmica, za sastanke i druženja. Početkom rujna prostor će biti dovršen, govori načelnik Nagrajsalović.
Vijećnici oporbe Mladen Borko, Franjo Kovačić, Boris Resman i Željko Dvanajščak nisu se odazvali na 9. sjednicu OV-a
Novaka koji je dao ostavku, morali su aktivirati mandat sljedećeg s izborne liste, a to je Bojana Kovačić. Kako to nisu poštovali, glas Flinčeca je nevažeći jer nije mogao biti član Općinskog vijeća, a samim time i sve odluke koje su donesene na spornoj osmoj sjednici su nevažeće.”
Dio vijećnika oporbe koje smo zadnje uslikali na sjednici održanoj u prosincu prošle godine: Boris Resman, Željko Dvanajščak i Franjo Kovačić Načelnik Goran Lovrec
Na nogometnom igralištu u Malom Mihaljevcu od 2. do 3. rujna održavaju se Dani Malog Mihaljevca. U petak, 2. rujna, počinje program uz nastup domaćih mališana, pozdravne riječi gostiju i prijema sudionika Vatrogasne olimpijade. U 21 sat zakazan je koncert Marije Mirković uz besplatan Drugogulaz. dana, 3. rujna, program počinje budnicom kroz selo. U 14 sati zakazane su zabavne igre, a navečer u 19 sati na redu je plesnjak uz grupu Meteori. Svi ste (sh)pozvani!
Završavaju se radovi u klubu NK Venera NK VENERA iz Svetog Jurja na Bregu Milka od 34 kune! Da, dobro ste pročitali! Svaki odlazak u trgovinu novo je iznenađenje. Najviše je ovog tjedna iznenadila cijena velike Milke Noisette od 270 grama koja je u dućanu dosegla cijenu od nevjerojatnih 33,99 kuna. Iz principa sam odlučila da ju više neću kupovati jer ne vrijedi toliko ta čokolada. Osim što je svaki put sve tanja i tanja čokolada, sada joj je i nerealno visoka cijena. E, pa baš neću. No, stavimo na stranu čokoladu za koju znamo da nije neophodna u našoj prehrani. Poskupjela su recimo i jaja, čija je cijena za deset komada oko 20 kuna. Poskupjela su i drva koja sada možete nabaviti po cijeni od 450 do 500 kuna. Tu je i struja koja je već sad poskupjela za nekih od 15 do 20 posto. Do sad se štitila cijena za kućanstva, no kako je najavljeno, od 1. listopada to više neće biti tako. Ispada da će ove zime najbolje proći oni koji imaju svoje peći na drva i svoje šume. Isto ćemo tako i štedjeti na svemu, gledati koji aparati su nam uštekani u struju, a u trgovinama kupovati samo neophodno za život. A za ovo zadnje, koliko čujem od prodavačica, naši umirovljenici već i čine nekoliko zadnjih mjeseci. Kupuju samo ono što je na akciji i u srijedu kada su većinom popusti za umirovljenike. S druge strane, svakodnevno slušam na vijestima kako vlada priprema paket mjera za ublažavanja posljedica tih poskupljenja. Kao da nam se smiju u facu. Ispadaju kao narodni heroji koji gase vatru, umjesto da su se potrudili da do takvih katastrofalnih poskupljenja ne dođe. Jedina nam je utjeha, ako se to može nazvati utjehom, da u tome nismo sami. Svima će sve poskupjeti u Hrvatskoj. Svi smo u istoj gabuli. No kako kažu Balade Petrice Kerempuha: “Nigdar ni tak bilo/ da ni nekak bilo/ pak ni vezda ne bu/ da nam nekak ne bu.”
na sjednicu Općinskog vijeća upitali smo i trenutnog načelnika Goran Lovreca. - Iskreno, ne znam kako sve to komentirati. Sjednica je bila sazvana i donosila se bitna odluka za osnovnoškolce i srednjoškolce. Pitam se, da je netko s naše liste bio bolestan i nije mogao doći, onda bismo im uskratili tu jednokratnu pomoć. To pitanje morate postaviti oporbi, rekao nam je Lovrec. Lovreca smo upitali i što je s prijavom inspekciji od strane oporbenih vijećnika. - Prijave se gomilaju i to otkako su izbori završili. Nadležna tijela postupaju i dosad nije nijedna potvrđena. Prijavili su nas i zbog vijeća i zbog postavljanja kamera i da vam još sve ne nabrajam. Ispadamo kao najveći kriminalci. A oporba nije svjesna da time ne škode načelniku, nego svim žiteljima Gornjeg Mihaljevca, rekao nam je, između ostalog, na naš upit načelnik Goran Lovrec.
Oporba: Je li osma sjednica bila legalna? Odmah ujutro nakon održane sjednice oporba je dostavila medijima opširno priopćenje sa svojim razlozima zašto nisu prisustvovali sjednici. Vijećnici oporbe kažu da se na sjednicu nisu odazvali jer je ”Općinsko vijeće Općine Gornji Mihaljevec održalo prethodnu 8. sjednicu bez kvoruma jer se oporba nije odazvala na sjednicu, a umjesto člana Marija Novaka koji je dao ostavku, vladajući su aktivirali mandat Damira Flinčeca koji je bio deveti na listi Kandidacijske liste grupe birača čiji je nositelj bio Goran Lovrec kako bi imali kvorum, što po zakonu o lokalnim izborima nijeNadalje,moguće.”isto tako navode kako se “opetovano pokazalo da vladajući ne poštuju hrvatske zakone, jer umjesto Maria
Ljubitelji nogometa i kluba NK Venera iz Svetog Jurja na Bregu dobit će novi zatvoreni funkcionalni prostor koji je nekad bio otvorena nadstrešnica s pogledom na nogometni teren. Rok obnove i nadogradnje je 60 dana i početkom rujna radovi bi trebali biti dovršeni. Kako je klub sve jači i poznatiji i kako dolazi sve više gledatelja podržavati nogometnu priču, načelnik Nagrajsalović slaže se da treba biti veći i kvalitetniji prostor za prije i poslije utakmice.
Otkup zemljišta za zaobilaznicu Hrvatske ceste prikupile su svu potrebnu dokumen taciju za gradnju Sjeverne zaobilaznice grada Preloga. Ono što sada predstoji je otkup zemljišta za gradnju. Shodno tome, pozivaju sve vlasnike radi otkupa nekret nina i osnivanja prava služ nosti za potrebe zahvata. Na temelju lokacijske dozvole sačinjeni su geo detski elaborati te je Me đimurska županija, Uprav ni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove u Čakovcu provela osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina putem nalaza i mišljenja imenovanih sud skih vještaka za poljopri vredu i procjenu zemljišta te vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina (na laz i mišljenje Županija je dostavila vlasnicima posjed nicima).Naosnovu procjena sudskih vještaka nudi se vlasnicima nekretnina obu hvaćenih gore navedenim zahvatom sljedeća novčana naknada:-zazemljište po m² i objekte prema procje ni građevinskog vještaka ovisno o površini, starosti, kvaliteti i sl. - za usjeve i trajne na sade prema procjeni poljo privrednog vještaka ovisno o površini, starosti, kulturi, kvaliteti, prinosu i ostalim agronomskim kvalitetama, a za zemljište na kome su zatečeni usjevi.
Odbojka na vodi u organizaciji labudovaca
Na pragu nove školske godine
Roditelje osnovnoško laca ni ove godine neće boljeti glava zbog kupnje udžbenika.Naime, za sve učenike nabavlja ih Škola, a učenike će dočekati na školskim klu pama prvi nastavni dan u novoj šk. godini. Roditelji ku puju radne bilježnice, školski pribor i ostale potrepštine.(vv)
Došel sam ih prijaviti i hitili su me vun! -Smeta mi jer to nije primjereno jednom gradonačelniku, jednom gradu niti pak jed nom međunarodnom projektu, kaže Tomislav Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan - Došel sam ujutro u pre lošku gradsku upravu prija viti neprimjereno zalijepljene obavijesti na znakovima tu u prirodi, na Marini i hitili su me van uz obrazloženje da ja nemam kaj prijavljivati, da nemam kaj tu kaj delati, da kaj hodam, požalio nam se Tomislav Kregar, umirovlje nik iz Otoka. Devastacija prirode Tomislav je godinama živio u Totovcu i prije 20-ak godina preselio se u Otok. Novopečeni umirovljenik voli prirodu i često šeće te se vozi po Međimurju i foto grafira ono što ga ljuti. A to je u prvom redu, kaže, sme će, krupni otpad u šumama i šumarcima te devastacija. Smatra kako se uz šljun čanu stazu koja se proteže uz gradilište kućica na Marini, ali i okolo nje, jednostavno sve unakazuje i upropaštava. Nitko ne pazi, kaže, i nikoga ni za što nije briga, samo idu. Kako dalje kaže, pisane obavijesti koje ga ljute su na običnom papiru, nose pot pis preloškog gradonačelnika Ljubomira Kolareka, imaju i državni grb te su selotejpom zalijepljene na službenom znaku međunarodnog pro jekta INTERREG, koji plaća Europa i prekrivaju ga. - Smeta mi jer to nije primjereno jednom grado načelniku, jednom gradu niti pak jednom međunarodnom projektu, kaže Tomislav. No, to nije jedino što sme ta Tomislavu. Naime, tu je drveće čije je granje oštećeno prolaskom kamiona i ostalih građevinskih strojeva, sru šena stabla, a sve kako bi se sagradile kućice. - Pitam ih tko je im je dao dozvolu za takvu devastaciju, tko će to i kada misli sanirati, nabraja. Otkinuta grana na višedesetljenom stablu mo ra biti odrezana i propisano sanirana, a ne da tako visi i sušiSpomenuose. je i navoženje građevinskog materijala na obalu rijeke Drave. Jasno mu je da se gradi, no, kaže, zato se s druge strane ne treba sve okolo uništavati. Kako preko gradske upra ve ništa nije postigao, obratio se nama za pomoć. To je gradilište Naravno, kako ništa od toga nije u našoj nadležnosti, kontaktirali smo Ljubomira Kolareka, preloškog grado načelnika i zatražili objaš njenje “nesporazuma”. - Ja jednostavno ne znam što bih rekao na sve to, poručio je gradonačelnik Kolarek. To je službeno gradilište koje ima sve potrebne dozvole i sve se radi u skladu s njima. Ako nešto radimo, nije dobro, ako ne radimo, opet nije dobro. A ovdje je riječ o međunarod nom projektu vrijednom više od 5 milijuna kuna. Normalno je da se kod gradnje nešto i Tomislava Kregara ljute papirnate, neuredne obavijesti na ulazu u gradilište Oštećenagranaidaljevisisogromnogstablauzstazu ošteti, ističe gradonačelnik i dodaje da će se sve sanirati kako to treba i dolikuje. Što se pak Tomislava ti če, navodi kako u Gradu raz mišljaju o podizanju tužbe protiv njega: prijavljuje sve i svakoga.Samoda podsjetimo, pr vog ožujka ove godine krenula je gradnja tipskih kućica na području zapadnog sćeskasumaganompartnerom,suradnjiRES.akronimastorštenjejevatskeMarineSportsko-rekreacijskedijelazonePrelog.RiječjeozemljištuHrelektroprivredekojeGradPrelogdobionakorina20godinatećeproureditiusklopuprojektaAQUAADVENTUProjektseprovodiusprekograničnimmađarskomopćiKistolmács,asufinanciraEuropskaunijaizprograINTERREGV-AProgramradnjeMađarska–Hrvat2014.–2020.-Izgraditsedvijesanitarnezgradetuševima,60tipskihdrve nih nadstrešnica za boravak gostiju, urediti četiri igrališta za odbojku na pijesku, zelene površine i pristupni putovi. Vrijednost ugovorenih rado va je 5.495.863,69 kuna bez PDV-a, odnosno 6.869.829,61 kuna s uključenim PDV-om, kaže gradonačelnik Kolarek. Uz to postavit će se dr vena promatračnica za pro matranje brojnih vrsta ptica, 15 vrtnih grilova, 4 stalka za bicikle, a nabavit će i komplet opreme za osobe s invalidite tom te tri čamca i tri kanua s dodatnom godine.vršenmaterijali.suiziskujejutimamjesecatrebaleprilikama,Ovisnoopremom.ovremenskimnadstrešnicebibitigotovedokrajarujna.Riječjeodrvenimobjekzatvorenimsamosdvistranatakodagradnjanepunovremena,notujošvećspomenutipopratniProjektbitrebaobitizado31.listopadaove
Nautički klub Labud mi nulog je vikenda organizirao četvrti po redu Turnir u od bojci na vodi koji je održan na njihovu prostoru preloš ke Marine. Turnir je održan kao još jedna od aktivnosti, u sklopu projekta Aqua Ad ventures. Dobra zabava u or ganizaciji vrijednih članova kluba bila je zagarantirana, a na kraju su nagrađeni i naj bolji i najuspješniji odbojkaši i odbojkašice.
Tako je prvo mjesto osvojila ekipa Kou keri, drugi su bili Pajserovi pekmezi, a treće je mjesto osvojila ekipa Krim Tim 3. Četvrto mjesto i neslavna „drvena“ medalja ovaj je put pripala ekipi Reiff j.d.o.o. Najsimpatičnijom ekipom proglašene su Frajle, a titu lu najsimpatičnije igračice osvojila je Ema Kos. (vv)
TOMISLAV KREGAR iz Otoka optužuje gradsku vlast za devastaciju prirode na preloškoj Marini
14 Donje Međimurje 26.kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 PRELOG 28 stupova osvjetljavat će cestu Prelog-Čehovec Kratkom svečanošću, uoči ovogodišnjeg obilježa vanja blagdana sv. Roka u Čehovcu, obilježen je poče tak radova na izgradnji jav ne rasvjete, između mjesta Čehovec i Prelog. Uz pješač ko-biciklističku stazu, bit će postavljeno 28 stupova s ra svjetnim tijelima. Radove će izvoditi tvrtke DG Commer ce d.o.o. iz Preloga i Energy Plus d.o.o. iz Ludbrega, dok će poslove stručnog nadzora obavljati tvrtka Bitel d.o.o. iz Kotoribe. Ukupna planirana vrijednost radova je blizu 400.000 kuna, a želja je da radovi budu završeni do 26. listopada, kada se obilježava Dan mjesta Čehovec. Naime, još 26. listopada 2017. godi ne, u Čehovcu je održana svečanost kojom je obilježen završetak brojnih radova na području Čehovca. Tako je obilježen završetak rado va na izgradnji sanitarne i oborinske kanalizacije te radova na rekonstrukciji i modernizaciji prometnica i izgradnji pješačko-bicikli stičkih staza kroz mjesto Čehovec. Uz sve nabrojeno postavljena je LED rasvje ta u većem dijelu Čehovca, uveden je širokopojasni internet te je u mjesto Če hovec uloženo više od 15 milijuna kuna. Čehovec je tim ulaganjima postao jedno od najljepše uređenih mje sta u Međimurskoj županiji, a izgradnja javne rasvjete između Preloga i Čehovca novi je korak unapređenju standarda života mještana Čehovca. (vv)
Ne plašite nas više, dajte nam rješenje! Čeka nas sumorna i neizvjesna jesen, pa tko preživi zimu, pričat će. Dosta mi je više takvih najava od dobro (pre)preplaćenih ministara, političara, sindikalista i kojekakvih nazovi stručnjaka. Kao da i mi sami sve to ne znamo premda ne sjedimo u saborskim klupama. Kao da ne vidimo cijene koje lete u nebo, plaće koje nisu dovoljne da sve to pokriju i da nas čeka još jedna, ne zna se koja već po redu kriza. Za nas, ništa novo, naročito kako nas zovu “djecu komunizma”. Jer mi smo naučeni na stabilizacije, redukcije struje, čekanje u redovima za kilogram deterdženta za pranje veša, ali i na situacije: Ništa nas ne smije iznenaditi. Radili smo i bez plaća, za kompenzaciju, ispratili ovršene tvrtke u “vječna lovišta”, dobro smo upoznali riječ cesija i recesija i njima slične inačice i istoznačnice. Stoga nas predstojeća situacija niti iznenađuje niti plaši. Spremni smo za nju kao i uvijek svjesni da se krize pojavljuju periodično tijekom godina. Istina, ovu je ubrzao rat u Ukrajini pa klimatske promjene, ali i vodstvo naše zemlje nespremno za rješavanje situacije. Jer što nam znači dizanje cijena koje će dovesti do pada potrošnje, što nam znače vaučeri samo za one na dnu društvene ljestvice kad je većina radnog naroda tu, negdje blizu. U konačnici kome i kako dugo će taj radni narod proizvoditi ako proizvode nitko neće moćiČimekupovati.ćesepuniti državna blagajna? Opet dizanjem cijena. I tako u krug. Imam mali vrt, koju kokicu, radim zimnicu i nikad nisam podlegla konzumerizmu. Preživjet ću ovo vrijeme kako sam i sva prijašnja tim više što imam više iskustva s nedaćama. No, je li to rješenje? Je li rješenje preživjeti ili pak živjeti punim plućima bez straha od toga da te starost pita gdje ti je bila mladost? Umjesto da vodstvo naše države rastereti poslodavce i gospodarstvo kako bi mogli dizati plaće svojim radnicima, ona ih još više guši strujom, vodom, plinom. Još će više mladih pobjeći glavom bez obzira, a vladajući će se tješiti da je to normalna želja za odlaskom.
Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr
OTVOREN JE ETNOPARK s 5 drvenih kućica u Donjem Vidovcu
Jedna od kućica posvećena je medičarstvu Dani zlata i starih zanata
DONJA DUBRAVA Labudice i Fljojsari 2 okitili se peharima Minule subote Nautički klub Fljojsar iz Donje Dubrave trinaestu je godinu na odvodnom kanalu HE Dubrava organizirao regatu po rijeci Dravi. Ekipnom natjecanju uveslanju odazvalo se 17 ekipa i to u muškoj i ženskoj konkurenciji. Pet ženskih ekipa veslalo je na kraćoj stazi u dužini od 1760 metara, a najbolje ju je savladala ekipa Labudice 1 u sastavu Biserka Dolenec, Snježana Šalković, Suzana Kavran i Željka Kvakan. Druga je bila ekipa Crni labudovi u kojoj su veslale Hana Laptoš, Aleksandra Sinanović, Kristina Sinanović i Ira Resman, dok su Danica Miser, Smiljana Horvat, Morena Majcen i Valentina Lukša, odnosno ekipa Fljojsarice zauzele treće mjesto. U konkurenciji 12 muških ekipa stazu od 4060 metara najbrže su prešli veslači ekipe Fljojsar 2 u sastavu Miro Ivačić, Branko Ivačić, Miroslav Horvat i Dominik Miser. Prva ekipa Fljojsara, u sastavu Mijo Kolarić, Miroslav Duhović, Nikola Pongrac i Dejan Knez, bila je druga, a treće mjesto pripalo je ekipi preloškog Labuda u sastavu Denis Malek, Luka Marđetko, Saša Burić i Vrhaj Miroslav. Za tri prvoplasirane ekipe u objema konkurencijama osigurani su pehari i medalje, dok su svi ostali sudionici nagrađeni medaljama. (vv)
1526.kolovoza 2022. Donje Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Otvorenju Etnoparka odazvali su se brojni mještani
KOTORIBA Nedostatak radnika prolongira radove
Paralelno s otvorenjem Etnoparka održana je i sad već poznata manifestacija Dani zlata i starih zanata. Manifestacija se godinama organizira u čast jednom od napoznatijih ispirača zlata Mateja Horvata, svima znanom pod nadimkom Japica koji je u Europi slovio kao najstariji zlatar. U zgradi budućeg Zlatarskogdoma,članicetamošnjih udruga gostima i posjetite ljima nudile su svojih ruku djelo.Bilojetuukrasnihpre dmeta od papira pa cvijeća, preko domaćeg kozjeg sira doprerađevinaodlješnjaka. Franjo Miser iz Donje Du ka,bravenudioječipsodlješnjanamazi uljeteespresso, naravnoodlješnjaka. Recept jer vrlo jednostavan, otkriva Franjo. Žličici namazaodlješnjakadodase malomlijekaisvepotomide pod aparat za espresso koji to grije. Uz espresso, posjetitelji su najviše opsjedali štand s domaćim kolačima jer su se nudili međimurska gibanica, pogača sa sirom, dizani kolači, kuglof, kiflice…. medičarstva, košaraštva, lova i domaćih rukotvorina, rekla je prilikom otvorenja Bojana Petrić, načelnica općine. Park je su�inanciran je u sklopu projekta INTERREG programa Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020. Ukupan iznos namijenjen za provedbu aktivnosti Općine Donji Vidovec iznosi 94.866,25 €, od kojeg 85 % dodjeljuje Europska unija. Nositelj projekta je Općina Goričan, a uz Donji Vidovec, partneri na projektu su i Općina Legrad, Općina Tótszerdahely i Mura Regija EGTS. - Etnopark je ponos Donjeg Vidovca i naših zanatlija. Stari zanati, poput tih koje danas predstavljamo, zaista su bitni za ovo mjesto jer su naši bake i djedovi živjeli od spomenutih zanimanja, dodala je načelnica.
MEĐIMURSKA POSLA
U ženskoj konkurenciji nastupilo je 5 ekipa
Franjo Miser nudio je espresso od lješnjaka
Spoj lokalne tradicije i turističke ponude
-Etnopark je ponos Donjeg Vidovca i naših zanatlija. Stari zanati, poput tih koje danas predstavljamo, zaista su bitni za ovo mjesto jer su naši bake i djedovi živjeli od spomenutih zanimanja, kaže Bojana Petrić
Piše: Vlasta Vugrinec Kućica posvećena košaraštvu, pa ona koja svjedoči o povijesti zlatarenja, pa jedna o medičarstvu i tako do broja pet. Svih tih pet kućica čine Etnopark, svečano otvoren ove nedjelje u Donjem Vidovcu. Park se nalazi u sklopu novog turističko-etnocentra koji pak čeka svoje otvorenje. - Etnopark je spoj lokalne povijesti i turističke ponude u kojem posjetitelji u 5 drvenih etnokućica mogu upoznati stare zanate speci�ične za naš kraj. Unutar kućica izložit će se fotogra�ije i predmeti vezani za tradiciju zlatarenja,
Općina Sveta Marija uspjela se dogovoriti sa Županijskom upravom za ceste da se krene u projektiranje proširenja ceste između Svete Marije i Donjeg Mihaljevca. Uz cestu bi se izgradila i biciklistička traka, što je važno tamošnjim žiteljima. Riječ je naime o vrlo prometnoj dionici kojom se koriste stanovnici Donjeg Mihaljevca jer često idu do Svete Marije gdje se nalaze ljekarna, Dom zdravlja, a i sjedište općine. Cesta trenutno nema ni pješačku stazu i prema današnjim standardima, vrlo je uska. Krene li sve planiranim tempom, cesta bi novo ruho dobila 2024. godine. Pješačku stazu pak će iduće godine dobiti Ulica Andrije Habuša. Staza je inače trebala biti napravljena još ove, ali zbog nedostatka radne snage se sve to oteglo i prebačeno je na iduću godinu. - Voljeli bismo još napraviti biciklističku stazu uz lokalnu cestu koja ide od državne do županijske ceste uz kanal, dodaje Đurđica Slamek, načelnica općine. (vv)
Tajne recepture sira - Imam svoje tajne recepture, ističe Darija te dodaje kako sireve izrađuje malo drugačije od drugih, odnosno nije riječ o klasičnim sirevima. Koliko se pokazalo, ljudi su ih dobro prihvatili i zadovoljni su okusima.Riječje o kuhanim polutvrdim sirevima s raznim okusima, odnosno s dodatkom vlasca, buče ili medvjeđeg luka, pa ima dimljenog kao i običnog slanog. Uz njih, radi i svježi sir s vrhnjem, a turoše i slatki sir po narudžbi.Naravno, mlijeko i sir su u sustavu kontrole i redovno se ispituje kvaliteta i zdravstvena ispravnost. U sustavu kontrole je i prodaje jer mora imati �iskalnu blagajnu premda je riječ o uređaju koji se nalazi u sklopu obiteljskog Dragan,obogatiti,jekoposaoimagaMoždanajošii,izvodimahranučevrste.nekolikozatvarali.kišeNašeđimurju,ostalihranjapremdanimesoostalePDV�iskalizaciji.takviizuzetakgospodarstva.poljoprivrednogNijeutomejerodnedavnosviisličniuređajipodliježu-Malomemučitodajenasir25%,dokjenamliječneproizvodeisvega5%,požalilase.Sigurnausebe,Darijanepomišljananeuspjehsmosvjedocizatva-jajomata,mljekomataiuređajakojisuuMe-aliiostatkuLijepenicalikaogljiveposlijeteseistombrzinomiOstaloihjesvegakomadaodsvake-Nebojimseuopće,isti-našasirarka.Velidaćezaitakvimdomaćimpro-uvijekbitipotražnja.Prvikorakjenapravilakaže,pokaželisedobrimisplativim,mislinabavitikojisiromatilociratiganekomdrugommjestu.otvoriimljekomat,paobogatijogurtima…Idejaisadasveovisikakoćesasiromatomići.-Kaduspijesvenašemli-pretvoritiusir,ondaćeseporučiopakjeotacštoušali,štouzbilji.
Ako zaštomljekomat,postojinebi i siromat? Paleta domaćih sireva Darija Zdolec kraj siromata na pragu obiteljske kuće u Pušćinama
Logičan slijed razvoja obiteljskog gospodarstva Istina, nije krenula od početka, već je svojim siromatom zaokružila posao na obiteljskom gospodarstvu koje se godinama bavi uzgojem muznih krava. Oca Dragana pobliže smo upoznali nakon katastrofalne poplave nakon puknuća nasipa rijeke Drave kada je što direktno, što indirektno ostao bez gotovo cijelog stada krava. Trebalo mu je barem od 5 do 6 godina da seŠkolovanojoporavi. poljoprivrednici, a završila je višu poljoprivrednu školu u Križevcima, ovaj potez samo je bio logičan slijed obiteljskog posla. Srećom, za novi poduhvat nije morala na dodatan tečaj, ali ga ima u planu kako bi se još bolje usavršila.
Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan Krenuti danas u novi poslovni poduhvat u sektoru poljoprivrede doista je hrabar korak, a mnogi poljoprivrednici će sigurno reći da graniči s ludošću. Naime, u vremenima kada su inputi višestruko poskupjeli i ne vidi se kraj tom trendu, dok su suša i rat u Ukrajini poremetili cijelo tržište i dok krajnji proizvod stagnira, svi su više skloni staviti ključ u bravu, a ne kupovati novi i otvarati nešto, još uvijek neviđeno u našem kraju. No, mlada Darija Zdolec (28) iz Pušćina ne dijeli to mišljenje pa je ovih dana otvorila prvi siromat u Međimurju, možda treći ili četvrti u Hrvatskoj i to na pragu obiteljske kuće.
Suzana Pajić Zelena gnojidba Zelena gnojidba ili sideracija predstavlja planirano unošenje u tlo nadzemne mase pojedinih kultura uzgojenih isključivo za tu namjenu. Provedbom zelene gnojidbe doprinosi se poboljšanju stanja tla jer obogaćuje tlo organskom tvari, poboljšava njegovu biološku aktivnost kao i kapacitet za vodu, utječe na pedohigijenu i biološku drenažu, bolju uporabu teže pristupačnih hraniva, manje ispiranje hraniva i nitrata te smanjuje isparavanje vode iz tla (pokrovni usjev), kao i negativan utjecaj suše. Siderati su izrazito dobri kao interpolirani usjevi koji sprječavaju širenje nematoda, ali i drugih bolesti i štetnika u monokulturi. Indirektno utječe na smanjenje korovske populacije, smanjuje potrebu za dodavanjem gnojiva, zasjenjuje tlo u ljetnom periodu i zadržava vlagu u tlu te ga štiti od erozije. Odabir biljne vrste ili više njih kojima će se provesti zelena gnojidba ovisna je o: 1. tipu tla – na srednjeteškim tlima mogu se uzgajati sve kulture, uz uvjet da je ono dobrih određenepropusnitimaukukuruzu),ignojidbuMeđutim,moguusjeva,viluizvodnjegodina)(minimalnokoličinavegetacijskoggojnogmatskenosisjetvukrstašicasijatibogatimna,najboljedjeteline.boba,rezultatiteškimikemijsko-bioloških�izikalno-svojstavadaimadostahumusa.NatlimanajboljićeseostvaritisjetvomstočnoggraškaibijeleNalaganimtlimauspijevajužutalupi-heljdaiseradela.Natlimakalcijemnajboljejebiljnevrsteizporodiceileguminoze,doknakiselimtlimapod-jedinolupina.2.količinioborina–kli-prilikenekoguz-područja–dužinarazdobljateirasporedoborina400–500mm/3.sustavubiljnepro-–sideratiupra-dolazeizmeđuglavnihaliseoniuprivođenjutlakulturiuzgajaticijelegodine.kulturezazelenumoguseuzgajatikaopodusjev(npr.sojaualiseovamjeranašimagroekološkimuvje-provodiiznimnorijetka4.ciljukojiseželiposti-ćinjihovimuzgojem–unoszelenemase,utjecajnane-slojtla,ostavljanjekoličinedušikau tlu. Na učinkovitost zelene gnojidbe utječe i način inkorporacije siderata u tlo, koji treba biti podjednako dobro usklađen s dostizanjem optimalne biomase i sjetvom sljedećeg usjeva. Vlažnost tla je faktor koji taj postupak može ili usporiti ili ubrzati. Oranje je tradicionalan način unošenja biljaka za zelenu gnojidbu u tlo. Inkorporaciju treba obaviti pri povoljnom stanju tla za oranje, uz šine.ekološkikulturamješavineleniproizvodnji.zaonihstvasmijuplaćanjanjapada20.bitinimusjeviusjevivaljausjevparcelamađenimnaekološkićanjazahtjevasuvrednepjeskovitihkvalitetnavlažnotvuana,kolovozagnojidbuakostrukturešenjePosebnozimeobradomgaženjemizbjegavatiniva.tvarimineralizacijupogodnoPoravnatoporavnavanjeistovremenopovršine.inezbijenotlojezaintenzivnuorganskeioslobađanjehra-Uproljećetrebazbijanjetlaipretjeranomtlakojejenakonudobrojkondiciji.kvalitetnorje-sefektomčuvanjatlapostižesesubiljkezazelenuposijanekrajemilipočetkomruj-pustimodasesmrznu,uproljećeobavimosje-ispodmalčaurahloitlo.Timesepostižezaštitarahlihtala.Poljopri-proizvođačekojiprilikompopunjavazaizravnapla-zbogzadovoljavanjaznačajnihpovrši-odlučilidaćenaodre-poljoprivrednimzasijatipostrni(zelenugnojidbu)podsjetitidapostrniizelenipokrovninaekološkiznačaj-površinamamorajuprisutninajmanjeodkolovozado15.listo-ugodinipodnoše-Zahtjevazaizravnainanjimaseneprimjenjivatisred-zazaštitubilja,osimkojasuprihvatljivaprimjenuuekološkojPostrniize-pokrovniusjevisubaremdvijuprihvatljivihzaznačajnepovr-
- Vidjela sam uljomate, jajomate, mljekomate i sinula mi je ideja o siromartu, kaže Darija Zdolec. Iako ga nigdje nisam vidjela, vodila sam se mišlju kako je riječ o dobroj ideji jer bi ljudi lakše došli do sira jer ga mogu kupiti od 0 do 24 sata, jednostavno sam se zainteresirala za to. Nakon završetka škole radila je 4 godine van svoje struke i onda je prelomila i posvetila se obiteljskom poslu. - Šteta je mlijeko ne iskoristiti za proizvode jer nam je uvijek dobro, dodaje. Mlijeko su, naime, do sada isporučivali varaždinskoj Vindiji i tako će biti i dalje, odnosno ostatak koji ne pretvori u Farmasir. Zdolec trenutno ima 50 dojnih krava uz nešto podmlatka o kojima se brinu roditelji i brat. Po potrebi i ona uskače, ali i Siromat,obratno.odnosno univerzalnu rashladnu vitrinu nabavila je u Rijeci i samo je malo prilagodila prodaji sira. Ako se već u cijelom postupku mora na nešto požaliti, onda je to naša hrvatska birokracija koja zahtijeva veliko brdo papira i dozvola. S proizvodnjom sira nije se susrela po prvi put jer ga unazad triju-četiriju godina sama izrađivala u manjim količinama za vlastite potrebe te za rodbinu i prijatelje.
DARIJA ZDOLEC (28) iz Pušćina otvorila je prvi siromat u Međimurju
16 Poljoprivreda 26.kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
poljoprivrednikePiše:
SAVJETI za
Sireve po tajnoj recepturi proizvodi u svojoj maloj sirani
www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
Piše: dr. sc. Slavica Mu stač, dr. med. vet., voditeljica DDD službe Bioinstituta d.o.o., Čakovec ne tresti stare grane s dr veća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda • izbjegavati preširoku odje ću u koju bi se kukci mogli zavući i postati agresivni
SLUŽBAHIGIJENIČARSKA(DDD) veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Čakovec, R. Steinera 7
CIJENE PLAC Rajčica: 10 kn/kg Paprika: 10 kn/kg Patlidžan: 10 kn/kg Krastavci: 8-20 kn/kg Tikvice: 10 kn/kg Salata: 20 kn/kg Mrkva: 10 kn/kg Krumpir: 5 kn/kg Luk: 6 kn/kg Češnjak: 40 kn/kg Šljive: 12 kn/kg Kruške: 12 kn/kg Jagode: 15 kn/mjerica Grincajg: 7 kn/vezica Gnijezdo stršljena
za 100 kuna Marko Mandić redovno prodaje drva na sajmu - Ludi se ljute što smo digli cijenu drva, kaže Marko Mandić, prodavač na čakovečkom sajmu iz Križovaca, te dodaje da su cijenu digli za “svega” 100 kuna. S druge stra ne, dodaje da je sve ostalo poskupjelo za 100 i više posto. Stoga, sada metar bukve stoji 500 kuna, a agacije i graba 450. A da je doista skupo, svjedoči i cijena malih kra stavaca koji su dosegli 20 kuna za kilogram, dok onaj krupni stoji samo 5 kuna. Ništa nije bolja situacija s paprikom koja se drži oko 10 kuna kako na sajmu, tako i na placu, grah je i dalje 50 kuna, i to onaj mladi. Stari lanjski jeftiniji je samo par kuna. Iako je ovo idealna go dina za rajčicu jer je obilno rodila i ima doista krupne plodove, nudi se za 10 ku na, koliko stoji i patlidžan te tikvice. Na sajmu su ovoga tjedna jeftinije bile tek šljive, kruške, jabuke i krumpir. No, unatoč to me kupovala se paprika na vreće kao i krumpir jer se ljudi jednostavno boje jeseni i zime zbog nepre stanog bombardiranja o daljnjem rastu cijena.
CIJENE SAJAM Rajčica: 8-10 kn/kg Paprika: 9-10 kn/kg Patlidžan: 10 kn/kg Krastavci: 5-20 kn/kg Tikvice: 6-8 kn/kg Salata: 15-20 kn/kg Mrkva: 6-10 kn/kg Krumpir: 5 kn/kn Luk: 6 kn/kg Češnjak: 40 kn/kg Šljive: 12 kn/kg Kruške: 12 kn/kg Jagode: 15 kn/mjerica Drva: 450-500 kn/metar
dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465ČAKOVEC475 AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 8 sati Tel: 543 - 151 dežurni
• ne oblačiti odjeću intenziv nih boja
Teško je bilo odoljeti rajčici Brune Horvat iz Palinovca ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM Drva poskupjela
• ne nanositi intenzivne mirise • ne hodati bosonog po travi • voćne sokove i slatke na mirnice držati pokrivene posude sa smećem držati zatvorene • na vrata i prozore staviti zaštitne mrežice
(vv)
•
Ugrožavaju li navedeni kukci sigurnost ljudi, potreb no je posegnuti za mjerama suzbijanja.Oseistršljeni suzbijaju se aktivno i pasivno. Kada je poznata točna lokacija gni jezda i ako je gnijezdo dostu pno, uništava se polaganim prskanjem insekticidom te naknadnim mehaničkim uklanjanjem gnijezda. Ako je mjesto gniježđenja osa i stršljena nepoznato, tada se provodi pasivno uništavanje klopkama s mamcima.
Opasnosti od osa i stršljena te mjere opreza i suzbijanja Ose i stršljeni pripa daju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki opnokrilci, obično crne i žute boje te se odlikuju žutim prugama po crnom tijelu. Leglicom, koja je preobražena u žalac, uba daju plijen, ali i ljude. Jačina i težina simptoma nakon uboda opnokrilaca ovisi o samoj vrsti opnokrilaca, o samom mjestu i dubini ubo da, osjetljivosti organizma na ubod i ozbiljnosti reakcije organizma. Reakcije orga nizma mogu biti lokalne i sustavne. Kod lokalnih reakcija nakon uboda, koji mogu biti vrlo nelagodni, nastaje samo blaga nadra ženost najčešće na mjestu uboda, a nakon početne boli, javlja se crvenilo i oteklina kože s povišenom lokalnom temperaturom, svrbežom i osjećajem pečenja. Sustavne reakcije javljaju se samo kod osjetljivih osoba, a simptomi mogu biti od blagih (porast tjelesne temperature, crve nilo, svrbež, mučnina) do vr lo teških koji mogu dovesti do anafilaktičkog šoka koji može završiti smrću. Zato se za osobe koje su alergične na ubode osa i stršljena preporu čuju sljedeća pravila po našanja: • izbjegavati boravak u vr tovima i voćnjacima blizu cvijeća i zrelog voća • ne uznemiravati gore na vedene opnokrilce, ne ma hati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
•
1726. kolovoza 2022. Poljoprivredawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
Svijet tikvica u Nadinom vrtu - Obavezno svake godine sadim tikve butternut jer suprug i ja obožavamo kremjuhu,Onokaže.pak što ne stignu pojesti u svježem stanju, također spremi u škrinju pa u krepkim i gustim tikvinim juhama uživaju i zimi. No u njenom vrtu rastu i druge sorte tikvica. Pa su se tako tu našla i bijela tikvica patišon, izvrsna za punjenje, ali i kao dodatak varivima, umacima, mesu ili tjestenini. Tikvice imaju malo kalorija, a puno nutrijenata. To je odlična namirnica za mršavljenje jer ispunjava želudac i time daje sitost. Izvrstan je izvor vitamina B i C, mangana i kalija, dok su žute tikvice bogate i ljujućiizdravljesmanjujukontrolirajunostčisteprobavu,jetalnimjagulitinalaziVećinabeta-karotenom.tihvrijednihtvariseukoripajunemojtesmladihplodova.Svakodnevnakonzumaci-tikvicahraniorganizamdi-vlaknimakojapotičusprečavajuzatvoricrijevaodtoksina.Timesmanjujuvjerojat-odpojaverakacrijeva,šećerukrviiapetit.Spojeviutikvicičuvajukrvožilnogsustavasnizujukolesterol.Zahva-tomesmanjujurizik
•
A iako se već sezona polako bliži kraju, još uviTikvica bu�ernut jek bere krastavce, paprika se u potpunosti zacrvenjela, endivija polako stasa do pune kondicije kao i različite sorte tikvica.
Znate li da Veliki paci�ički otok smeća pluta tihim oceanom i da je veličine kao tri površine Francuske? Radi se naravno o plastici.
SVAKI NAŠ IZBOR NOSI SA SOBOM POSLJEDICE, SVAKI DAN. Velika je razlika hoćemo li svaki dan upotrebljavati novu plastičnu vrećicu i time napraviti smeće koje će stotinama godina ostati u ekosustavu kao problem ili ne napraviti to smeće. To je prvi korak, razmišljajte u smjeru da svojim svakodnevnim aktivnostima ne radite novo smeće. Nažalost, velik dio prikupljene plastike uopće se ne reciklira, nego nakon što mi to uredno razvrstavamo, miješa se s komunalnim i tako odlaže, stoga je zapravo najbitnije usmjeriti se k tome da ne stvaramo otpad.
• Već godinama upotrebljavam staklenu bocu za vodu koju nosim sa sobom kad idem na treninge, izlete i sl., ne kupujem u dućanima vodu u plastičnoj ambalaži i ne stvaram novo smeće • u autu imam nekoliko platnenih torbi za dućan, pa kad i idem nešto kupovati, ne trebam kupovati ambalažu (ili tražim rabljene kutije u dućanu)
Nada Višnjić ponosna je na urod rajčice Tikvica pa�šon
Ove sam se godine već nakuhala i nakuhala paradajza jer raste kao rijetko koje ljeto. Berem ga gotovo svaki dan, pohvalila se Nada Višnjić Rajčica, paprika, krastavci, salata, tikvice, peršin, luk i još štošta drugo raste u vrtu obitelji Višnjić iz Štefanca. I to kako je sve više običaj, dio u plasteniku, a dio na otvorenim gredicama. O vrtu se uglavnom brine gazdarica “kuće”, Nada Višnjić. Svi hvale rajčiceurod
•
• izbjegavam kupovati mala pakiranja prepuna nepotrebne plastike, a bolje je zapravo čim manje kupovati nepotrebne stvari • svu plastičnu ambalažu koju imam ne bacam, nego operem i spremim, ponovo upotrebljavam, ako, recimo, kupim sladoled u posudici, istu kasnije upotrebljavam za zamrzavanje voća i sl. i to godinama dok se ne polomi svaku stvar triput preokrenem i razmislim na koji način bi se dala iskoristiti, prije nego to stavim u smeće, zato i zapravo imamo jako malo smeća u svojem kućanstvu • ako je to moguće, biram ambalažu koja se poslije može nekako iskoristiti ili povratnu ambalažu plastične čašice od jogurta, vrhnja i sl. upotrebljavam za uzgoj presadnica za posjete većih skupina ljudi na moje imanje imam trajne plastične čaše: da, plastične su, ali iznova ih operem i upotrebljavam, ne nastaje novo smeće uporabom jednokratne ambalaže uzgajam vlastitu hranu pa tu nema nikakve ambalaže i nikakvih dodatnih zagađenja zbog transporta da ta hrana dođe do mene • radim vlastitu zimnicu i to u staklenkama koje isto tako godinama skupljam i stalno iznova recikliram A Vi?
od ateroskleroze, srčanog i moždanogIstraživanjaudara.pokazuju da �itonutrijenti iz tikvica pomažu u smanjenju simptoma povećane prostate, bolesti koja muškarcima otežava mokrenje i seksualne odnose. Zbog visokog udjela mangana tikvica povoljno djeluje na sve funkcije tijela. Pospješuje metabolizam proteina i ugljikohidrata, potiče libido i ubrzava sintezu masnih kiselina i kolesterola. Mangan je ključan i za proizvodnju prolina, aminokiseline koja dopušta formiranje kolagena, čineći kožu zdravijom, a zacjeljivanje rana bržim. Uz jestive, zasadila je i sjemenke ukrasnih vrsta koje će joj tijekom jeseni uljepšavati dom.
Ovo je očito godina rajčice jer se manje-više svi naši vrtlari hvale njenim urodom, ali i krupnim plodovima. Izuzetak nije ni naša ovotjedna vrtlarica. - Ove sam se godine već nakuhala paradajza, kaže Nada Višnjić iz Štefanca. Berem ga gotovo svaki dan, s time da sam neki dan ubrala plod koji je vagnuo 900 grama. Osim impozantnih plodova, ni sama stabljika nije slabunjava, već dosiže sam krov plastenika. Rajčice su Nadinih ruku djelo. Naime, sijala je i uzgojila presadnice iz vlastotog sjemena, naravno sorte koji dobro rode i gode njenoj obitelji. Kao i svaka međimurska žena, cijelu sezonu u svom je vrtu, njeguje i zalijeva svoje povrće kojim potom puni zamrzivač i police špajze.
AKO NISI DIO RJEŠENJA, DIO SI PROBLEMA. Često znam čuti ljude kako vele da što oni kao pojedinac mogu napraviti. Ali da, upravo mi svojim izborima utječemo na svijet svaki dan. Ali bez preuzimanja osobne odgovornosti nećemo napraviti ništa. Najlakše je okriviti nekog skrivenog neprijatelja, neke zle sile koje su se usmjerile protiv svih nas i eto, sad pripremaju ograničenja našoj komociji iz čistog zla. Ipak stvari nisu crno bijele i da, iako je svaki problem jako složen i ima više razina koje utječu na isti, velik je problem ljudska komocija i nepreuzimanje odgovornosti pojedinaca. A ima nas 8 milijardi na ovom planetu. Ovako kako danas živimo, jednostavno više ne ide. Realno, u RH nismo možda svjesni razmjera koliko je problem plastika na svjetskoj razini jer nismo dio tih siromašnih naroda kojima su rijeke i obale prepune smeća, ali to ne znači da si možemo priuštiti ne raditi ništa. I mi smo svojim svakodnevnim izborima dio problema i svi mi stvaramo otpad svaki dan, a itekako je bitno koje će to biti količine otpada koje stvaramo jer na to možemo utjecati.
18 Povrtlarstvo 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom Što svaki pojedinac može učiniti za ovaj planet? Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
U VRTU Nade Višnjić iz Štefanca
•
-
•
Rajčica je vagnula 900 grama
Što ja radim i kako sam promijenila neke navike?
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: Radno040/645-505vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji Ambulantabroj. za velike živo�njetel: Radno040/645-422vrijeme:radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj. Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936 Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni 040/863-110veterinar: VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj. VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.
26. kolovoza – Dan ploda 26. i 27. kolovoza odličan je dan za žetvu, sadnju novih nasada jagoda, preradu voća i bobičastog voća. 27. kolovoza – Dan ploda Upepeljavamo mrave za izradu vlas�tog škropiva pro�v mrava u stanu. Sunce i Mjesec ispred zviježđa Lava. 28. kolovoza – Dan ploda Nastavljamo s preradom voća. 29. kolovoza – Dan korijena Od 29. do 31. kolovoza spremanje, njega i sijanje korjenas�h biljaka. 30. kolovoza – Dan korijena Njegujemo i pospremamo korjenaste biljke. 31. kolovoza – Dan korijena Nastavljamo s radom oko korjenas�h biljaka. 1. rujna – Dan korijena Do 12 sa�, a od 13 do 18 sa� povoljno za biljke cvijeta. Od 18 sa� pa drugi dan 2. rujna do 20 sa� povoljno za rad s pčelama.
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
1926. kolovoza 2021. Povrtlartvowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 1926. kolovoza 2022. Povrtlarstvowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 BERNARDIN VRT PLAN SADNJE
To je bila odlična prilika da učenici nauče više o ekološkoj proizvodnji hrane te blagodati i važnosti raznolikog konzumiranja za naše zdravlje.
Konjukcije i okultacije (pomrčine) Okultacije i pozicije bliže planetarnim okultacijama djeluju još negativnije. Kao čvorovi i pomrčine, mogu uzrokovati kaotične poremećaje u tlu, biljkama kao i poslu koji se obavlja u to vrijeme. U svojim pisanjima M. Thun bilježi iznimno negativne efekte za vrijeme okultacija ili kada je Mjesec u blizini drugih planeta. Te planetarne pozicije pojavljuju se regularno i slijede ih simboli, a te periode označavamo u sivo obojenim poljima za trajanja 6 sati, kao i različite čvorove i pomrčine.
Edukacijski program na 6 predavanja sudjelovalo je 125 učenika obje škole, a na 28 vrtlarskih radionica i 6 terenskih edukacija sudjelovalo je 40 učenika koji su se educirali o vrtlarenju, bioraznolikosti i zaštiti okoliša. Održali smo i 7 volonterskih akcija na kojima je sudjelovalo preko 150 volontera te ostvareno preko 300 volonterskih sati. Uveli su učenike u zaboravljen svijet baštine naše lokalne zajednice, povezujući djecu, učitelje, roditelje, volontere i mještane u zajednicu koja zajedno uči i unapređuje kvalitetu svog života. Osim u školskim vrtovima svake škole, učenike smo educirali i na terenskoj nastavi. Učili su o očuvanju bioraznolikosti kod ustanove Međimurska priroda u centru "Med dvemi vodami", te na imanju Biovrt SilvijeOrganiziraliKolar-Fodor.smo i terensku edukaciju na ekološkim međimurskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima).
Posao prije i za vrijeme Mjesečeve Saturnuopozicije
Obavljamo sve sjetvene, sadne i presadne poslove. Kremen iz roga (501) može se pošpricati rano ujutro ili dan prije kako bi se povećala otpornost na gljivična oboljenja (plijesan, botritis, krastavost, crna pjegavost kod ruža i plijesan na porodici bundeva). Te aspekte prate simboli na datumskom polju kako bi Vam se skrenula pažnja na određene preferirane dane koji nisu pod utjecajem dugih negativnih faktora, kao što su čvorovi.Generalno, konjukcije oslabljuju i remete životne procese.
Kreirane nove školske banke sjemenja u Novom Selu Rok i Vratišincu Udruga Biovrt završava projekt „Školska banka sjemena za budućnost” u sklopu kojeg smo uz redovne nastavne biovrtlarske aktivnosti u PŠ Novo Selo Rok i OŠ Vratišinec oformili i dvije školske banke sjemena.Kroz
Udruga Biovrt je u sklopu projekta kreirala i edukativne alate: edukativnu društvenu memory igru „Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima“ gdje će učenici vježbati i pamćenje i prepoznati bilje u različitim fazama rasta i njihovo sjeme. Silvija Kolar-Fodor napisala je istoimenu brošuru o skupljanju sjemenja najčešćih biljaka koje uzgajamo u vrtovima. Ovi trajni edukacijski alati obogatit će školski kurikulum učenjem na zabavan način generacijama učenika osnovnih škola u Međimurju i šire. Napravili smo i edukativni video o čuvanju sjemenja koji je bio premijerno prikazani na završnim konferencijama projekta u PŠ N.S.Rok i u OŠHvalaVratišinec.svimakoji su sudjelovali u ovom projektu! Ovakvim projektima s trajnim edukativnim alatima i s puno praktičnih znanja stvaramo nove osviještene generacije koji će moći i sami napraviti velike primjene u društvu! Projekt “Školska banka sjemena za budućnost” traje od 08.11.2021.-31.08.2022. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec. Projekt �inancijski podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Čakovec i Međimurska županija.
4.a - Razrednica: Gordana Magdalenić Odlični učenici: Gabrijel Goriča nec, Josip Hadela, Janko Hajda rović, Abel Kolarić, Josip Kovačić, Ana Lukić, Zita Pokrivač, Klara Pongrac, Gita Radiković
4.razred Razrednica: Ruža Golić Učenici: Fran Kovačić, Sven Tkalčec, Šime Urem U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji rodi telji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
3.razred - Razrednica: Ruža Golić Učenici: Dora Kovačić, Bella Levačić, Roko Škvorc, Leon Turk
20 Dobro je znati 19.kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2021./2022.
Odlični učenici: Maša Hanžeko vić, Vid Koštarić, Hrvoje Levatić, Elena Malnar, Jona Markov, Fran Petković, Lucijan Reich, Neo Var ga, Lea Vidović
7.c - Razrednica: Jasminka Jakšić Odlični učenici: Lovro Deban, Fabian Horvat, Marin Hranilović, Oleksandr Hroshevoi, Ema Kra njec, Gabriel Novak, Leni Novak, Noel Novak, Kira Pavlova, Zoja Šestak, Magdalena Trupković
Odlični učenici: Lejla Begović, Lea Bralić, Dorotea Čurin, Roko Dobranić, Nera Horvat, Jakov Jakopec, Helena Kekić, Niko Križarić, Paula Sklepić, Martin Soldat, Kaja Šoštarić, Hana Tr stenjak, Jan Trupković, Korina Zemljić
5.a - Razrednica: Martina Košćak Odlični učenici: Bruno Blažević Pavić, Nikša Bubek, Hana De ban, Petar Filo, Oleg Jeđut, Jakov Kolar, Noa Kolar, Lovro Krčmar, Matej Novak, Pia Petković, Fran ka Radek, Nika Šarić Lajtman, Milla Šopar
3.aRadojkaRazrednica:Oreški Odlični učenici: Jura Blažević Pa vić, Fran Bubek, Jura Holetić, Leona Kerman, Dora Labazan, Emanuela Novak, Denis Petković, Erin Pintarić, Ilija Pintarić, Franka Podgorelec, Nela Rojko 3.bVesnaRazrednica:Golub Odlični učenici: Ivona Belović Ter, Dina Dobošić, Jana Hlapčić, Matej Horvat, Roko Juras, Filip Kocijan, Tin Korent, Sara Križarić, Lucija Kvakan, Mia Šafarić, Ivan Trupković, Ema Veseli
8.a - Razrednik: Karlo Petrović Odlični učenici: Matija Đeri, Laura Filipić, Kristina Goričanec, Manda Jeđut, Tiara Korent, Jakov Radek, Matija Talaš, Marko Vuk, Dino Zadravec
7.b - Razrednica: Valentina Miller Odlični učenici: David Dokleja, David Jelčić, Tara Marciuš, Lo rena Mihalković, Bella Mikulić, Mia Šalja, Dominik Škvorc, Sara Zadravec
8.b - Razrednica: Valentina Cirkvenčić Odlični učenici: David Horvat, Stela Jalšovec, Lorena Kajmović, Hana Labazan, Sara Markov, Vito Petković, Roko Radek, Hana Vidović, Nino Vodopija PŠ Mačkovec
4.bLadislavaRazrednica:Šestak-Horvat
6.b - Razrednica: Marijeta Stevanović Odlični učenici: Nika Đurinić, Teo Faić, Ema Jalšovec, Tena Mikolaj, Katja Novak, Lea Petković, Vilim Pintarić, Vito Podgorelec, Tija Šimič, Greta Šimunić, Tia Toplek
1.razred - Razrednica: Martina Moharić Učenica: Stella Ignac 2.razred - Razrednica: Martina Moharić Učenici: Lora Kovač, Tibor Kra ljić, Fabijan Ninić, Ian Novak, Mia Munđar, Dora Radiković
6.cMihaelaRazrednica:Novak
Odlični učenici: Vid Fučko, Mia Goričanec, Leona Kajmović, Ana Kovač, Rafael Medved, Leonar do Reich, Kiara Vugrinec, Marta Trojko
1.razred - Razrednica: Tihana Tuđan Odlični učenici: Vinko Abra mović, Hana Dobranić, Kaleb Kovačević, Lana Kovačić, Jakov Šardi, Nikola Tkalčec, Niko Turk, Peaches Vuković 2.razred - Razrednica: Ivana Horvat Odlični učenici: Stela Borovec, Sara Čanadi, Mihael Čeh, Bor na Dobranić, Matej Kiš, Neo Povodnja, Ian Radek, Andrija Vrbanec 3.razred - Razrednica: Senka Saško Odlični učenici: Roko Abramo vić, Andrija Božić, Jakov Ciglarić, David Čerepinko, Nino Deban, Leona Heric, Sara Kovačec, Mojsije Kovačević, Roko Kustec, Mila Lesar, Paola Novak, Patrik Sekačić, Julija Šardi, Dijana Tkal čec, Lara Žganec 4.razred - Razrednica: Lana Topličanec-Horvat Odlični učenici: Neo Končić, Katja Krištofić, Matija Krištofić, Franka Šalja, Luka Tomašek, Anamarija Toplek, Simon Zdo lec, Aleksandra Zobić PŠ ŽiŠkovec
PŠ ZaSaDBreg 1.C - razrednica: Zrinka Kapustić Učenici: Gita Galović, Klara Kovačić, Sandro Lesjak, Mateo Matoša, Hana Medlobi, Rahela Mesarić, Julija Šimunković, Niko Vrbanec 2.CMirnarazrednica:Vajda Učenici: Mateo Bakač, Dora Hatlak, Franka Kniplić, Petra Kovačić, Fran Levačić, Lorena Makovec, Lana Matoša, Patrik Novak, Jakov Sakač, Patrik Salaj, Melanie Srpak, Rebeka Šafarić
OŠ Sveta Marija i PŠ MihaljevecDOnji 1.a razred - razrednik: Damir Kos Učenici: Erik Balažin, Josip Gri vec, Alan Jurić, Lorena Kanižaj, Simon Kopasić, Gabriel Lukan, Gita Orehovec Širola, Mišel Šulj, David Štefok 1.b razred - razrednica: Nataša Nenadović Učenici: Laura Balent, Marta Bartolić, Rafael Bartolić 2.a razred - razrednica: Marija Bobić Učenici: Lora Erdelji, Sofija Frančić, David Jambrešić, Julia Kopasić, Elena Lisjak, Lana Peter, Leonard Pongrac, Viktor Štrok, Ervin Žižek 2.b razred - razrednica: Nataša Nenadović Učenica: Rebeka Mihalac 3.a razred - razrednica: Biserka Poljak Učenici: Ian Frančić, Cris Mustač, Karla Peter, Ivan Peter, Hana Orehovec 3.b razred - razrednica: Dijana Kolac Učenici: Mateja Bartolić, Tena Bartolić, Vito Orehovec, Silvio Sanjković 4.a razred - razrednica: Renata Šalković Učenici: Fran Fundak, Jakov Gašparić, Dominik Horvat, Lo vro Mučić, Ivano Orehovec, Ema Peter 4.b razred - razrednica: Dijana Kolac Učenica: Mia Vadas 5.razred - razrednica: Andrea Ermakora Učenici: Vito Benko, Dorjan Gori čanec, Niko Kanižaj, Karlo Košak, Antonio Kvakan, Tadej Mihalac, Tino Panić, Mishel Pintar 6.razred - razrednica: Smiljana Frančić Učenici: Pavla Igrec, Noa Jurić, Luna Kočiš, Lana Kovač, Luka Kuzmić, Karlo Pavčec, Karlo Pe ter, David Poljak, Lucija Stanko, Lucija Tokar, Ivan Ujlaki 7.a razred - razrednica: Marta Stella Učenici: Abel Goričanec, Lorena Kočiš, Sara Krušić, Tena Panić, Rina Zvošec 7.b razred - razrednica: Ivana Lukša Peranec Učenici: Mia Bogomolec, Renata Čurin, Dino Erent, Tea Horvat, Erik Orehovec, Lorena Orehovec 8.razred - razrednica: Dunja Oreški Učenici: Valentina Erdelji, Leo narda Gašparić, Petar Gašparić, Iva Hunjadi, Jana Kečkeš, Nika Komorski, Lana Kranjec, Rea Mustač, Fran Peter, Filip Poljak, Nika Vrabac OŠ Sveti juraj na Bregu 1.ATatjanarazrednica:Golub Učenici: Emanuel Dominić, Ilijana Durdov, Izabela Horvat, Luka Jurčević, Nela Klobučarić, Fran Krznar, Viktor Kocijan, Alina Ku runić, Lena Marodi, Eric Moharić, Gabrijela Osmić, Lovro Perko, Lucija Pintarić, Fran Radek, Ma tea Simić, Enisa Toplek 1.B - razrednica: Gordana Kolarić Učenici: Suri Blažeka Mezga, An dreas Čanadi, Bruna Halamić, Lucija Horvat, Jana Hren, Asja Jagec,Jan Lajtman, Leona Lesko var,Eva Mesarić,David Novak,Izak Pavlic,Ena Peras.Matej Perko, Jakov Pintarić, Dominik Škvorc, Lukas Tomašić Roko Vršić 2.A - razrednica: Vera Moharić Učenici: Ela Dragojević, Teo Go ričanec, Rina Guterman, Greta Košak, Jan Lepen, Noa Pintarić, Vida Tomašić, Leon Trupković, Eva Zadravec, Karlo Zeman 2.BJelenarazrednica:Dokleja Učenici: Leona Fic, Dina Jurišić, Nika Pergar, Emilija Živko, Dora Gregorinčić , David Krznar, Teo Bistrović, Emily Hižman, Gabri jela Kovačić, Mirko Nemet, Vito Perčić, Luka Škrobar 3.ASonjarazrednica:Rodinger Učenici: Blažeka Mezga Kim, Franković Ivan, Hergotić Roko, Horvat Maria Elena, Kamenar Eva, Kocijan Greta, Kralj Karla, Kralj Laura, Levec Helena, Me sarić Mila, Novak Ivona, Okre ša Mijo, Perko Mirta, Radiković Marina, Rebernik Leon, Sutnjak Karlo, Škrobar Tena, Škvorc Ella, Tomšić Jan, Zlatarek Niko 4.A - razrednica: Sanja Kovač Učenici: Lukas Fic, Tena Gotal, Ilija Horvat, Helena Karlovčec, Eva Korunić, Luka Kos, Nina Ne met, Dina Novak, Marko Novak, Jana Perko, Adela Petričević, Noa Talan 4.BVanjarazrednica:Horvat Učenici: Rina Dragojević, David Ivanović, Lena Jambrović, Ivan Jurčević, Sonja Jurišić, Doma goj Janušić, Matilda Ključarić, Kristian Kunčić, Ivona Šafarić, Rino Oreški 5.A - razrednica: Milana Gašparović Učenici: Bruno Horvat, Eva Hor vatić, Matej Jambrošić, Bruna Karlovčec, Lovro Kniplić, Ana bella Mesarić, Nela Mesarić, Fran Novak, Lovro Radiković, Marko Raić 5.BJasminarazrednica:Tratnjak Učenici: Ivana Horvat, Jan Ivan čok, Victoria Tkalec Levačić, Du nja Pintarić, Ela Pintarić, Ema Sabolčec 5.CNatalijarazrednica:Horvat Učenici: Dominić Paula, Glavina Vanja, Gregorinčić Leon, Horvat Ema, Kolar David, Miljančić Klara, Novak Antonio, Novak Ian, Perko Mia, Piškor Lara, Trupković Abel, Vugrinec Melina 6.A - razrednik: Željko Kraljić Učenici: Dora Čonda, Fran Đa ković Lea Lepen Ivan Levačić Lora Lisjak, Filip Moharić, Ga brijela Salaj Domagoj Šoštarić, Taša Tkalec 6.BMarijanarazrednica:Kneklin Učenici: Meri Fujs, Leon Herman, Lana Janušić, Ema Maria Lacko, Vito Novak, Mia Zanjko 6.CMarijanarazrednica:Belko Učenici: Kyara Dunjko, Vinko Košak, Dora Novak, Elena Per ko, Kira Petričević, Jakov Šprajc, Antonija Vinković 7.AIvanarazrednica:Varga Učenici: Katarina Hamonajec, Magdalena Janušić, Iva Mustač, Lorena Novak, David Oreški, Gr gur Pavlic, Simon Petričević, Kaja Topličanec 7.B - razrednik: Igor Jaušovec Učenici: Ema Bistrović, Noa Glavina, Lovro Hoblaj, Ela Le ko, Petar Pintarić, Luka Tkalec, Matija Žganec 8.A - razrednica: Jelena Grubić Učenici. Marta Doležaj, Ema Ma kovec, Antonija Matoša, Karlo Mesarić, Hana Novak 8.B - razrednica: Ružica Šikić Učenici. Leon Bistrović, David Jambrošić, Helena Janušić, Karlo Novak, Lucija Trupković, Anesa Vršić
3.C - razrednica: Marija Jambrović Učenici: Teo Hatlak, Simon Hor vatić, Tena Jakopić, Nino Lesjak, Izabela Salaj, Leon Šimunković, Lorena Vinković 4.C - razrednica: Jasmina Patafta Učenici: Luka Bakač, Roko Boj, Viktor Kneklin, Lovro Lisjak, Gabriel Šafarić, Lana Šoštarić, Luka Šparavec, Karla Vrbanec, Luka Vrbanec OŠ ŠenkOvec i PŠ Mačkovec i ŽiŠkovec
5.bAna-MarijaRazrednica:Korent Odlični učenici: Nela Blagus, Marina Cipot, Lora Flojhar, Lu ka Hrkač, Matija Hrustek, Tena Kiš, Marta Novak, Filip Sklepić, Lina Vuk
1.b - Razrednica: Snježana Blagus Odlični učenici: Franka Ban, Leon Gašparić, Lara Hlapčić, Stela Ko pjar, Emili Kraljić, Lovro Labazan, Mirta Levatić, Rubi Lisjak, Ivan Lukić, Eva Petković, Jona Pokri vač, Lejna Štampar, Vanessa Tomrecaj, Jakov Trojko
2.aNatašaRazrednica:ToplekVeseli
1.a - Razrednica: Jasminka Mesarić Odlični učenici: Ajla Korunek, Vita Kozjak, Marko Krčmar, Ma tija Lesjak, Jakov Levačić, Noa Malnar, Miha Palfi, Sven Pinta rić, Greta Ribić, Tena Ribić, Ena Senčar, Nikola Šimunić, Petra Škvorc, Lara Šoštarić, Dominik Veseli, Ida Zadravec
6.aLidijaRazrednica:Matoša Odlični učenici: Elina Colar, Fran Dobranić, Karlo Friščić, Tena Mi kolaj, Jelena Pongrac, Sabina Taradi, Tia Zadravec
7.a - Razrednica: Jasmina Trupković Odlični učenici: Elena Abramović, Vita Bajsić, Lucija Ban, Lovro Kri štofić, Lara Pergar, Zoja Pintarić, Lucija Posavec
JAVNI NATJEČAJ
Na adresu Međimurskih novina stiglo je priopćenje HSLS-a Međimurske županije vezano za funkcionalno ili stvarno spajanje općina, koje u nastavku u cijelosti štiniJL(R)S-ekapacitetavatskedaljnjemurskeDeklaracijeMeđimurskerazvojuDeklaracije(regionalnoj)nakalnojodspajanjafunkcionalnogmatikužupanijeHSLSobjavljujemo:Međimurskerazmatraojete-vezanuzanajavuilistvarnogopćina.PolazećiEuropskepoveljeolo-samoupravi,Zako-olokalnojipodručnojsamoupravi,oregionalnomijedinstvenostižupanijeteHSLS-aMeđi-županijeopotrebidecentralizacijeHr-tejačanja�iskalnihinadležnostidonesenenaSkup-HSLS-aMeđimurske županije 1. ožujka 2019. godine zaključujemo: 1. Podržavamo prijedlog racionalizacije stimuliranjem funkcionalnog ili stvarnog spajanja općina. Kod toga treba voditi računa o volji žitelja svake općine koji su se uglavnom zaživjeli sa svojim općinama te u slučaju stvarnog spajanja držimo da je potrebno provesti referendum.U slučaju funkcionalnog spajanja držimo da je dovoljna odluka predstavničkog tijela JLS-a. Kod stvarnog spajanja ne dijelimo mišljenje da se manje općine trebaju pripojiti većim, to nije demokratski, nego više liči na „veća riba jede manju“, držimo da je stvar dogovora među drugimiimajuneđimurjusadijelovaprometnabititerijibitijednu.dašnjihvezujućiaImeteljaizazivatiopćinevećimpripajanjećebudućaopćinamazainteresiranimkakoćesetaopćinazvatiigdjebitisjedište.Nametnutomanjihopćinateimetakvespojenesasvimćesigurnonezadovoljstvoži-dosadašnjihopćina.bitrebalopovezivati,toznačidatrebabitipo-faktorsvihdosa-općinaspojenihuSjedištebitrebalostvardogovora,akri-bieventualnotrebalištovećadostupnostipovezanostsvihtebudućeopćinesamimsjedištem.NapominjemodauMe-većupraksiopći-zajedničkirješavajuilizajedničkeustanoveslično,sigurnojetakoiusredinama.Realna je pretpostavka da će JLSovi preferirati funkcionalno spajanje u odnosu na stvarno.
Uz
HSLS Međimurske županije
OIB:Geodetski77095600371elaborat izvedenog stanja javne ceste izraditi će tvrtka Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec.
• mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare • ostala srodna 3- i 4- godišnja usmjerenja Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info. alucast@lthcastings.com ili na adresu �irme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec. Tražimo kadrove za sljedeća radna mjesta: OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž) OPERATER ĆELIJE ZA LIJEVANJE (m/ž) OD KANDIDATA OČEKUJEMO: • odgovarajuće obrazovanje • rad u više smjena • preciznost i motiviranost za rad • točnost, savjesnost i samostalnost u radu NUDIMO VAM: • dinamičan, samostalan i �leksibilan rad, mogućnost osobnog i stručnog razvoja • naknada za topli obrok i troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti
2. Daljnja decentralizacija Republika Hrvatska još je uvijek previše centralizirana, kako �iskalno, tako i u nadležnostima te je nužno, poželjno i potrebno sve što je moguće približiti građanima jer na taj način se smanjuje utjecaj središnje vlasti, stranačka pripadnost itd., a to znači pravedniji i brži razvoj, zadovoljstvo građana te veće oslobađanje kreativnih i drugih potencijala pojedinaca, udruga, JLS-ova, drugim riječima društva u cjelini. S poštovanjem,JosipGrivec
LTH Alucast d.o.o. traži kadrove za nove projekte. Radno mjesto Čakovec uz 6-mjesečno školovanje u pogonu LTH Castings d.o.o u Ljubljani (SLO)
je: • Smještaj • Topli
ZA PRODAJU nekretnine, arondacijske površine, kčbr. 1128/1, k.o. Mihovljan 1. Dana 02.09.2022. godine, petak u 12:00 sati održat će se javna dražba za prodaju čestice upisane u: zk.ul.br.1462 , k.o. Mihovljan, - čest.br.1128/1, vinograd, površine 56 m2 (u naravi nesamostalna građevna čestica, arondacijska površina) u vlasništvu Grada Čakovca. 2. Početna cijena za zemljište iznosi 11,073 EUR m2, u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan održavanja javne dražbe. Nekretnina se nalazi u zoni građenja, iza ulice Katarine Zrinski u Mihovljanu. Namjena predmetne čestice jest „S“ stambena, međutim ista ne može biti samostalna građevna čestica. Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovcamag.ing.traffwww.cakovec.hrGradonačelnicaLjerkaCividini,./univ.spec.oec. U slučaju spajanja općina potreban je referendum
2126. kolovoza 2022. Vaši stupciwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ČAKOVEC, MIHOVLJANSKA 70 OIB 77095600371 KLASA: URBROJ:340-01/22-05/262109-10-01-01-22-5 Na temelju članka 123. – 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) objavljuje se JAVNI POZIV Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena županijska cesta ŽC2254 (Gornji Mihaljevec (Ž2009) – Vučetinec –Lopatinec (D227)), u naselju VUČETINEC, OKRUGLI VRH: ŽC 2254 „Vučetinec“ u naselju Vučetinec i ŽC 2254 „Okrugli Vrh“ u naselju Okrugli Vrh u k.o. Lopatinec na kčbr. 10207, 9992, dio 10210/1, dio 10062/4, dio 9993/2, dio 9993/1, dio 9970, dio 8581, dio 8728, dio 8743/4, dio 8743/10, dio 8743/3, dio 6979, dio 6971/1, dio 7126/1, dio 7021, dio 8662, dio 8661/1, dio 8661/2, dio 8646/3, dio 8578, dio 9971, dio 9989/1, dio 9989/2, o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu. Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21), temeljem kojeg se javne ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske s pravom upravljanja Županijske uprave za ceste Međimurske Županije, Čakovec, Mihovljanska 70,
Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će 31. kolovoza 2022. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Josip Goričanec (Geo 1048) koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 01. rujan 2022. godine u vremenu od 08,00 do 12,00 sati u prostorijama Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec. Ravnateljica: Đurđica Hamer, mag. oec.
LTH Alucast traži djelatnike koji su u mogućnosti provesti 6 mjeseci na edukaciji i radu u pogonu LTH Castings u Ljubljani te se nakon 6 mjeseci vratiti uz stalno zaposlenje u LTH Alucast pogon u Čakovcu. naknadu plaće, za vrijeme rada u Ljubljani osigurano obrok u Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka, u 3 smjene. na suradnju: CNC operatere
�irmi • Dnevnice/terenski dodatak •
Pozivamo
•
REPUBLIKA GRADONAČELNICAGRADMEĐIMURSKAHRVATSKAŽUPANIJAČAKOVEC Temeljem Zaključka Klasa: 940-01/21-01/47, Urbroj: 21092-01-01-22-06, od dana 26. 07. 2022., gradonačelnica Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec. raspisuje
• 040 323 601
S ven Balaić iz Varaždina preuzeo svoje naočale u Briljantu Dobitnik 88. kola S Balaić preuzeo sv Najviše sreće u izvlačenju 88. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Stiven Balaić iz Varaždina koji je nagradu preuzeo u četvrtak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naš je sretan dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao naočale koje će mu savršeno pristajati. Kao vjeran čitatelj naših Međimurskih novina, gospodin Stiven jako se razveselio kad smo ga nazvali i javili da je upravo on osvojio naočale. Dioptrijske naočale gospodinu Stivenu odlično čć Briljanta. (mk, foto: zv) Novo, 89. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupoec najkasnije do utorka, 23. kolovoza. Sretnog dobitnika 89. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. kolovoza.(mk). www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr
i Adresa:prezime: kupona skupi inaočale pokupi3 1 Međimurske novine i BluKid vasBebe 2022.
22 Mozaik 19. kolovoza 2022.
Josip
do do 12 sa
10 dana Ime i Adresa:prezime: kupona skupi inaočale pokupi3 1 Međimurske novine i BluKid vasBebe 2022.
žena Malekoci-Oletić
Bojana Radovan iz Žiškovca sretna dobitnica vrijednih naočala 89. kola NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
22 Mozaik 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 60122 Mozaik 19. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina PokKarolina Kolarić i Admir Vuk iz Čehovca dobili su kćerkicu Niku rođenu 7. srpnja. informacije.Andreja Kosmač iz Dragoslavec Sela dugi niz godina čita i prati Međimurske novine. Vjerna je čitateljica i vine vrlo dobre tjedne novine. Od rubrika najviše voli čitati crnu kroniku i mediju iako uvijek pročita sve, neovisno o novinskim informacijama. (st)
S ven Balaić iz Varaždina preuzeo svoje naočale u Briljantu Dobitnik 88. kola S Balaić preuzeo sv Najviše sreće u izvlačenju 88. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Stiven Balaić iz Varaždina koji je nagradu preuzeo u četvrtak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naš je sretan dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao naočale koje će mu savršeno pristajati. Kao vjeran čitatelj naših Međimurskih novina, gospodin Stiven jako se razveselio kad smo ga nazvali i javili da je upravo on osvojio naočale. Dioptrijske naočale gospodinu Stivenu odlično čć Briljanta. (mk, foto: zv) gradnog natje na skupi i nao završava u ovom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo(mk).
Dora Vadlja
dora@mnovine.hr), Sanja Heric
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina PokKarolina Kolarić i Admir Vuk iz Čehovca dobili su kćerkicu Niku rođenu 7. srpnja i podijelile itateljske informacije.Andreja Kosmač iz Dragoslavec Sela dugi niz godina čita i prati Međimurske novine. Vjerna je čitateljica i o imati adi vijesti kojeita crnu kroniku, sport i izrecepte.Male jna je svim ikakvih primjedbi i vine vrlo dobre tjedne novine. Od rubrika najviše voli čitati crnu kroniku i mediju iako uvijek pročita sve, neovisno o novinskim informacijama. (st)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro il:medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez aj - tri kupona i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 27.9. Rok za podizanje nagrade je
22 Mozaik 19 kolovoza 2022
JER… 2022. NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina Poklon-bon možete preuze u redakciji Međimurskih novina Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr Karolina Kolarić i Admir Vuk iz Čehovca dobili su kćerkicu Niku rođenu 7. srpnja. Dobitnik 88. kola Stiven Balaić preuzeo svoje naočale Najviše sreće u izvlačenju 88. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Stiven Balaić iz Varaždina koji će poslužiti. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta. (mk, foto: zv) Joker kupon www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr
VOLIM
• 040 323 601
Međimurske novine i BluKids vas daruju Bebe 2022.
VOLIM JER…
Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn. U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju. Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Bojana Radovan iz Žiškovca. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. Novo 90. kolo počinje u sljedećem broju Novo, 90. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u sljedećem broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.Skupljene kupone od 16. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. rujna. Sretnog dobitnika 90. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30.rujna. (mk)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Bo (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), ć (mail: roberta@mnovine.hr), (mail: (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro il:medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o. NAKLADNIK MEDIA na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 27.9. do do 12 sa Rok za podizanje nagrade je 10 dana
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro il:medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Roberta Radovi
NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: fax:040/323-600,040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi naočale pokupi",
TRGOVINA KITRO 81, Podturen Naš čitatelj Mihael rado pogleda lijepe žene u novinama Vijesti iz sporta i crna kronika glavni su fokus u novinama našeg čitatelja Mihaela Kalanjoša iz Podturna kojeg smo zatekli u popodnevnoj kupovini u prodavaonici u Podturnu. Dodao je i kako rado pogleda lijepe žene u novinama. S obzirom na to da je naš redoviti čitatelj, poklonili smo mu promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu. Ljubazne prodavačice Mihaela Hajdarović i Mirjana Jambrović također čitaju Međimurske novine, pa su zato i one zaslužile promotivnu vrećicu. (dv) Naš čitatelj Mihael Kalanjoš s prodavačicama Mihaelom Hajdarović i Mirjanom Jambrović Renato Hrešć i Ivana Višnjić iz Preloga dobili su sina Gabriela 16. srpnja Dominik i Lorena Zver iz Križovca dobili su kćer Nolu rođenu 27. srpnja
odobrenja Media Novina d.o o. NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: fax:040/323-600,040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječ
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina PokKarolina Kolarić i Admir Vuk iz Čehovca dobili su kćerkicu Niku rođenu 7. srpnja. i novine. Vjerna je čitateljica i o imati adi vijesti kojeita crnu kroniku, sport i izrecepte.Male jna je svimviikakvih primjedbi i imurskevine.no-itati crnu kroniku i mediju iako ita sve, neovisno o novinskim informacijama. (st)
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: fax:040/323-600,040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 27.9. do do 12 sa Rok za podizanje nagrade je 10 dana Ime
Bebe
S ven Balaić iz Varaždina preuzeo svoje naočale u Briljantu Dobitnik 88. kola S Balaić preuzeo sv Najviše sreće u izvlačenju 88. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Stiven Balaić iz Varaždina koji je nagradu preuzeo u četvrtak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naš je sretan dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao naočale koje će mu savršeno pristajati. Kao vjeran čitatelj naših Međimurskih novina, gospodin Stiven jako se razveselio kad smo ga nazvali i javili da je upravo on osvojio naočale. Dioptrijske naočale gospodinu Stivenu odlično čć Briljanta. (mk, foto: zv) Novo, 89. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kuposnije do utorka, 23. kolovoza. Sretnog dobitnika 89. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. kolovoza.(mk). www.mno Međimurske novine i BluKids vas daruju
skupi
22 Mozaik
Ime i Adresa:prezime: kupona skupi inaočale pokupi3 1 Međimurske novine i BluKids vas darujuBebe 2022.
2,
- Zanimljivu priču o nedavnom posjetu u Iran pročitajte u nastavku novina na 31. str.
putoholičarka,JakšićMartinaRodiger,pjevačica,influencericaivelikazaljubljenicauDubaikojijeturističkiposjetilavećdesetputa
Dani
komorne8.ČakovecFes�valglazbe 21:00
potpunodružinepublikadaglavnimMuraMeđimurskekulturno-umjetničkihhrvatskihudrugažupanijeiKUD-aizMurskogSredišćatepokroviteljstvomGra-MurskogSredišća.PrilikajetodadomaćaupoznakazališneizcijeleHrvatskeibesplatnouživauodličnimpredstavama.Direk-torfestivalajeDejanBuvač,predsjednikZajedniceHKUUMeđimurskežupanije,aorganizacijski odbor čine još gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, ravnatelj Centra za kulturu Rudar Zoran Turk, predsjednik KUD-a Mura Slavko Bregović i stručna suradnica Hrvatskog sabora kulture MartineMurskoBrumen.Središće će time trajno postati domaćin te državne smotre. Festival nosi naziv Murski cimeri, nazvan je u čast tradicionalnoj folklornoj maski Murskog Središća jer na kazališnim pozornicama, baš kao i u karnevalu, svi postajemo netko drugi. Pozivamo publiku da u što većem broju pogleda sve predstave, koje su ovom prilikom potpuno besplatne! (dv)
FESTIVALSKO LJETO u Čakovcu Zaključite ljeto 3FF festivalom! Festivalsko ljeto još uvijek traje u Perivoju Zrinski! Ove godine bez pandemijskih ograničenja, šesti po redu 3FF festival vraća se u park. Udruga mladih 3FF i Centar za mlade Čakovec pobrinuli su se da Perivoj Zrinski ponovo odzvanja u ritmovima kvalitetne alternativne glazbe. Ispod zidina Starog grada očekuje vas prava glazbena poslastica. U petak, 2. rujna festival otvara čakovečki bend Revirgin koji nam donose pravo osvježenje za početak festivala. Dvojac koji se počeo probijati na hrvatskoj sceni svoj žanr opisuje kao eksperimentalni synth pop-rock/ post punk. Nakon njih slijede opet domaći dečki, čakovečki atmosferični post metal bend Emphasis.Zazagrijavanje plesnih cipela pobrinut će se sub reggae bend Antenat, dok će vrhunac večeri obilježiti Bas i Stega s pravim glazbenim mixom duba, funka, jazza, rocka i latino glazbe koji će vas zajedno s Antenatom rasplesati do zadnjeg atoma snage. Nakon plesnog petka očekuje vas prava punk subota! Subotnju večer otvara varaždinski punk bend BKD, a nakon njih u punk ritmovima zasvirat će i jedan od najdugovječnijih čakovečkih bendova – Bakterije. Kultni šibenski hardcore punk bend Nula nakon nedavnog reuniona zatrest će pozornicu 3FF-a. Nakon njih slijede zadarski pankeri Alergija koji su na sceni još od davne 1994. Festival će zaključiti jedan od najistaknutijih punk bendova nove generacije, zagrebački četverac Šank?! Dobre energije i žestokih ritmova sigurno neće nedostajati ni na ovom izdanju festivala, stoga rezervirajte vikend za Vidimo3FF!se na plesnom podiju u “jezeru” čakovečkog Perivoja Zrinski 2. i 3. rujna!
Mjesto i poštanski broj: Hena com i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI
28.nedjeljakolovoza 11:30
HENA COM NAGRAĐUJE - Leonardo Padura: Savršena prošlost Dobitnik knjige Elif Shafak: Pogled objavljene u prošlom broju je Lidia Vertnik iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1406
Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona: poklanja knjigu Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
21:00 Špancirfest PAN pozornica Let 3 MJESEČNI VODIČ 2. – 4. rujna 3FF fes�val 2022. Čakovec Prvi Fes�val hrvatske pučke drame Mursko Središće 8. – 11. rujna Zrinski Art fes�val Čakovec 10. rujna 20:00 CZK Čakovec VinkaKoncertSiladi VRHUNSKI
Leonardo Padura: Savršena prošlost Kratki sadržaj knjige: Novogodišnje jutro 1989. poručniku Mariju Condeu počinje grozno. Mamuran je, boli ga glava, ima samo jednu cigaretu, a šef ga, jasno je iz telefonskog poziva kojim ga budi iz kratka sna, ne namjerava poštedje� – novi misterij čeka njegovu pozornost. Netragom je nestao Rafael Morín Rodríguez, uspješni i pozna� Kubanac, a okolnos� njegova nestanka potpuno su mutne. Osebujni Morin pritom nije samo još jedan slučaj u nizu, on je trn u Condeovu oku još iz vremena nježne gimnazijske mlados�, kada je, uza sve uspjehe, osvojio i oženio Condeovu najveću ljubav – fatalnu Tamaru. Conde i Tamara ponovno će se sres� u opakim okolnos�ma, a slike iz davne prošlos� tjerat će poručnika na mnoga promišljanja, kao i na niz otkrića u još jednoj igri sjena po živim kubanskim ulicama. Mađerkin CZK i Scheierica Špancirfest MiroslavKoncertNedelišćeMESAPIlić Špancirfest Massimopozornica Donja Dubrava ljuka EUROPSKI JAZZERI drugi puta dolaze na Mađerkin breg Na vrijeme osigurajte kartu za Jazz u vinogradu Brojimo još nekoliko dana do drugog izdanja međunarodnog festivala jazza, Jazz u vinogradu, najavljuju organizatori. To jedinstveno trodnevno iskustvo na samom sjeveru Hrvatske nudi predivan scenarij za završetak ljeta. U vinorodnom kraju međimurske Štrigove, na Mađerkinu bregu, održat će se nastupi vrhunskih europskih jazzera i poznatih DJ-eva, ali i uživati u toj čarobnoj lokaciji i pogledu. Domaćini festivala, obitelj Štampar sa svojim nagrađenim vinima i chef Marko Pal�i (sa svojim novim projektom Full Circle), ponudit će enogastronomsku priču tog krajaUzHrvatske.Mađerkin breg, lokacija festivala je i Dom kulture u Štrigovi, prekrasno novo zdanje koje je i dom pušipela, lokalne autohtone sorte vina. Od petka 26. kolovoza može se pogledati izložba Velikani Jazza Davora Hrvoja, cijenjenog autoriteta u svijetu jazza (i urednika portala Jazz.hr), a u Domu će se u subotu 27. 8. održati i besplatan masterclass. Umijeće vježbanja koji održava poseban gost festivala, čuveni talijanski orguljaš Renatto Chicco i glazbeni voditelj festivala, naš proslavljeni gitarist Ratko Zjača, a pozvani su svi glazbenici i škole ovog kraja.Na bazenima Termi Sv. Martin DJ-evi će svojom glazbenom selekcijom dodatno inspirirati na uživanje i zagrijati za kvalitetan ostatak dana, petak i subotu od 11 do 14 sati. Da bi uživanje i opuštenost bili potpuni, ostavite auto na jednoj od lokacija i uskočite u Hop on-Hop off, turistički autobus koji će besplatno voziti među lokacijama u popodnevnim terminima! (dv, foto: sh)
Jazzeri su prošle godine prvi put posjetili štrigovski kraj i oduševili publiku
21:00
FESTIVAL hrvatske pučke drame u Murskom Središću Potpuno besplatno u Centru za kulturu Rudar Prvi vikend rujna, točnije od petka, 2. 9., pa do nedjelje, 4. 9., održat će se u Murskom Središću prvi Festival hrvatske pučke drame, državna smotra u organizaciji Centra za kulturu Rudar, Hrvatskog sabora kulture, Zajednice
VIKEND VODIČ 26. – 28. kolovoza 14:00 JAZZ u vinogradu
PAN
breg 26.petak,kolovoza 20:00
PAN pozornica SARS 27.subota,kolovoza 21:00
2 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Media kamo za vikend
INTERVJU S Dubiozom Kolektiv i bubnjarom čiji korijeni sežu iz Murskog Središća Senad Šuta: Kolinje, kupanje i zpropustiogostuvajesambogkoncerata
KAMO SUTRA Koji ste tim – Porcijunkulovo, Špancir ili Renesansni?
OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 07. RUJNA U CINESTARU VARAŽDIN. Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO Dobitnica ulaznica za film “Morski pas ljudožder” je: VALENTINA SIROČIĆ KAKO ULAZNICA?DO Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr
3www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media26.kolovoza 2022.
Povodom koncerta na Špancirfestu u Varaždinu razgovarali smo s legendarnim momcima iz Dubioze Senda Šuta, gore lijevo s vaterpolo kapicom na plakatu Dubioze Kolektiva Nasvakomkoncertuu
nodušan. Koprivničani su napravili dobar posao. Napravili su svijet koji nas teleportira u srednji vijek. Uz tu ljetnu manifestaciju postoji i zimska, pa su tako još lani napravili Srednjovjekovni božićni sajam koji je imao posebnu vibru. Vatra, kovanje, gužva, žene koje nose janjad, prodavači pravog krzna… Iako je to bilo napravljeno na relativno malom prostoru, meni je baš biloČinjenicafora. je da su ljudi ove godine posebno željni izlazaka nakon korone. Kad da sad svi lutaju sve po svuda samo da ponovno osjete barem djelić slobode. Kao da u zraku i dalje stoji ona neka neizvjesnost i bojazan od povratka na zatvaranje. Jao, zaista se nadam da neće.
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film “Slijepi putnik” Piše: Sven Tomašić Legendarni i neponovljivi momci iz Dubioze Kolektiv povodom nastupa na Špancirfestu dali su nam kratki i šaljivi intervju. Narodu je poznato da su bez dlake na jeziku te da svojim buntovnim pjesmama propagiraju jake političke poruke. Svojim najvećim hitovima poput Kažu, Himna generacije, Volio Bih, Firma Ilegal, Blam i Kokuz osvajaju razne skupine ljudi iz cijeloga svijeta. Moglo bi se zaključiti da su Dubioza Kolektiv jedan od najpoznatijih i najkvalitetnijih bendova današnjica ne Balkanu. Aktivno djeluju od 2004. godine i za sad imaju 10 albuma i more odrađenih turneja, festivala i nastupa za pamćenje.Poštojekorijenje bubnjara Senada Šute iz Murskog Središća, a i Dubioza je jučer svirala u Varaždinu na Španciru, izvolite kratki i slatki intervju. - Pošto imate obiteljsko korijenje iz Međimurja, dolazite li kad kod nas u posjet? (Pitanje za Senada Šutu) - U zadnjih par godina sam propustio kolinje,kupanje u Muri kao i gostuvaje od bratića usljed koncertnih aktivnosti,tako da ću posjet Varaždinu iskoristiti i za blic posjetu rodbini i prijateljima. - Koji je vaš općeniti stav prema Hrvatskom mentalitetu? Jesmo li slični u svakodnevnim radnjama i društvenome điru? - Primjećujemo da se tokom godina produbljuju razlike u mentalitetu i navikama. Sve je počelo sa burekom sa sirom, a kulminiralo je ove godine sa mljevnicima. Sada čekamo kako će nastaviti razvoj nepremostivih prepreka u razumijevanju među narodima. Ukoliko ovako nastavi biti ćemo prinuđeni da uposlimo našu staru suradnicu Googletu Translateović da simultano prevodi tekstove pjesama na koncertima. -Kako gledate na trenutnu svjetsku situaciju? Hoće li uskoro gorjeti „Babilon“? - Trenutno je sezona šumskih požara pa će Babilon po svoj prilici da sačeka. Mi u bendu imamo jednog pripadnika dobrovoljnog vatrogasnog društva - gitarista Jernej je član “PGD Bokrači” - i on nam redovno drži protupožarne vježbe tako da smo spremni za borbu sa vatrenom stihijom. - Svirali ste već nekoliko puta u Varaždinu na Špancirfestu i napravili ste totalnu ludnicu. Imate li kakvu energetsku povezanost s Varaždinom i općenito sjevernim dijelom Hrvatske osim korijena iz Međimurja? Varaždinu se obavezno energetski povežemo na varaždinsku elektro-distributivnu mrežu jer bi bez toga bilo užasno teško svirati koncert električne rock’n’folk muzike. - Koje lokacije i festivali su vam općenito ostali među najdražim nastupima? -Uslijed konzumacije velikih količina osvježavajućih alkoholnih pića, većine festivalskih lokacija se sjećamo samo kroz maglu tako da je teško precizno odgovoriti na ovoPunopitanje.bolje od lokacija se sjećamo pojedene hrane i pića pošto su svi u bendu velike poguzije ili kako se po međimurski kaže - ješčeci, pa je velika misterija kako svi nemamo po 250 kila.
Intervju tjedna
Moja podvojena ličnost najbolje se izražava krajem ljeta. Volim toplo i lijepo vrijeme, ali nakon ovih silnih vrućina iznad 37 stupnjeva uživam kad kiša rashladi. No, to nikako ne ide u prilog nama bliskim manifestacijama na kontinentu koje se održavaju pred kraj kolovoza. Porcijunkulovo čak ima i najbolji termin jer pada taman između srpnja i kolovoza pa je rijetko kad kišovito i hladno. Ako i padne pokoji pljusak, on više dođe da malo rashladi užareniŠpancir,Čakovec.kojiod ovih manifestacija traje najduže, ove godine počeo je kišovito. Koja ironija. Cijeli tjedan bilo je prevruće i onda taman za vikend kiša. No, Varaždince i pridošlice to nije spriječilo da prošetaju baroknim gradom, umjetničkim ulicama i upiju špancirovsku vibru. Dugo sam jedva čekala Špancirfest, no onda je na tron zasjeo Renesansni festival o kojem bih mogla pisati danima. Ovaj vikend zbog drugih obveza nisam mogla posjetiti taj, meni najdraži festival u okolici. Toliko autentična priča da je teško ostati rav-
26.kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čakovečka špica Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan kombinaci-proljetnimVedranaKlaraujama Evelin istaknula vitku figuru Suzana zna da se centrom grada ne smije vozi� biciklom Đurđa u crvenojhaljini Viktorija s Abelom i Pavelom kojima super ide furanje kroz grad Kristijan i Barbara u ljetnim, prozirnim bojama MatkoSimpa�čanBuvač Tomislava i Lea na čakovečkoj špici Obitelj Novak
SPORTSKI LJETNI KAMPOVI Košarkom završilo sportsko ljeto u Nedelišću
Najbolji strijelac bio je Martin Goričanec iz RK-a Nedelišće, fairplay ekipa RK-a Sokol Vratišinec, najbolji golman Bernard Matijević, a najbolji igrač Martin Simon iz MRK-a Čakovec štani i navijači gostujućih klubova pa se uz dobro jelo, poznate vratišinske lango še i bograč i piće za svačiji ukus, uz dobar rukomet i glazbu, zabavljalo dugo u noć. Pobjednici – MRK Čakovec Nastup u finalu EP-a u Njemačkoj (Foto: HGS)
- Nisam pao, to mi je najbitnije. Dobro je krenula vježba, ali taj flop me izbacio iz takta i puno snage sam na njemu potrošio. Sve ostalo je bilo OK, ali onda mi je na saskoku ponestalo snage pa sam napravio C saskok. I da sam napravio svoj saskok, bio bih peti, možda četvrti. Ne bi bilo dosta za medalju. Bilo je nevjerojatno finale, nitko nije pao, rijetkost u finalu, rekao je Filip te iskreno spomenuo kako je konkurencija bila izni mno jaka. - Nisam imao šanse. Ne mam si apsolutno ništa za za mjeriti. Konj je takva sprava, nije mi bilo suđeno. Možda nekome glupo zvuči, ali naj važnije mi je da nisam svoju malu Evu razočarao, da je vi djela da se tata bori do kraja. To mi je najbitnije na svijetu. Super je bilo nastupiti u punoj dvorani, bilo bi super da je uvi jek sedam, osam tisuća ljudi na gimnastici. I znam da me Eva gledala u takvoj atmosferi i da je ponosna. Nema ljep šeg osjećaja za mene, dodao je hrvatski reprezentativac u nastavku pa spomenuo kako puno veći pritisak ima kod kvalifikacija, nego u finalima. Dao je sve od sebe, a kćerkici Evi poslao pusu - To mi je problem kroz cijelu karijeru da se u kvalifika cijama potrošim i da se ne sti gnem oporaviti za finale. Treba mi više dana da se napunim, kao što na SP-u imamo malo više dana između 2 nastupa. Ponavljam, nisam razočaran, nemam si što zamjeriti. Obećao sam Evi da ću joj poslati pusu, nadam se da ju je vidjela na kameri, a nadam se da su i svi drugi doma vidjeli da sam dao sve od sebe, emotivno je spomenuo Filip koji se već po četkom godine kroz svjetske kupove plasirao na Svjetsko prvenstvo koje ga čeka krajem listopada u Liverpoolu. Mjesec dana prije toga čeka ga i na stup na SK u Parizu. Skroman i iskren nakon svih ovih godina - Na početku sezone zacr tao sam si cilj da se plasiram na SP i da uđem u europsko ili svjetsko finale. Već sam sve TK FRANJO PUNČEC Noa Levak odličan drugi u Đakovu Noa Levak, tenisač TK-a Franjo Punčec, ostvario je odličan rezul tat na međunarodnom teniskom turniru iz ka lendara Tennis Europe u Đakovu. Pobjedama protiv Vuka Pantića (Srbija), Ivo na Jovanovića (Hrvatska), Cipriana Florincasa iz Ru munjske i Emanuela Ivkića iz Hrvatske plasirao se u finale turnira. U finalnom susretu bolji od njega bio je prvi nositelj, Rumunj Radu Paisvant rezultatom 6:4, 6:1. (lm) ispunio, sve ostalo je samo bo nus, zaključio je Filip na kraju. Nakon davne 2006. kada je čakovečki gimnastičar izborio svoje prvo seniorsko europ sko finale, naredne godine uslijedio je Amsterdam gdje je bio 17. u višeboju i sedmi na konju s hvataljkama. Veliko srebro (konj s hvataljkama) stiglo je godinu nakon, 2008. u Lausanni u Švicarskoj. Slje deći uspjeh ostvario je 2011. u Berlinu kada je bio 19. u vi šeboju, dok je 2013. u Moskvi bio osmi na konju s hvatalj kama. Njegov ponovni uspon započinje u Sofiji 2014. kada je bio sedmi u istoj disciplini, da bi četiri godine kasnije u Glasgowu bio šesti. Još jedno veliko srebro osvojio je 2020. godine u Mersinu. Unatoč tome što dolaze mlađe generacije i što je već naredao brojne uspjehe na najvećim natjecanjima (Olim pijske igre, Svjetsko prven stvo, Europsko prvenstvo, Me diteranske igre), još uvijek ga krase skromnost i iskrenost. Upravo sve to potvrđuje kako se radi o jednom od najboljih hrvatskih gimnastičara.
RUKOMETKOŠARKA mjesto RK Nedelišće – RK Čakovec 12:18. Revijalna utakmica vete rana RK Sokol Veterani – RK Zalaegerszeg 8:8. Najbolji strijelac bio je Martin Goričanec iz RK-a Nedelišće, fair-play ekipa RK-a Sokol Vratišinec, najbolji golman Bernard Matijević, a najbolji igrač Martin Simon iz MRK-aUnatočČakovec.lošem vremenu, turnir su posjetili brojni mje
Da su sportski ljetni kam povi u Nedelišću pravi pogo dak, vidjeli smo svakog tjedna na osam različitih sportova. Proteklog petka završilo je još jedno sportsko ljeto u organizaciji Zajednice sport skih udruga općine Nedelišće. U osmom tjednu kampova mlade sportašice i sporta ši učili su nove vještine na košarkaškom kampu koji je vodio trenerski dvojac, Edu ard Bence i Tomislav Pintarić. Na zatvaranju sportskog ljeta bio je tajnik Zajednice Željko Kacun koji se za kraj ove lijepe sportske priče fotografirao sa sadašnjim i budućim sportašima. (nl)
Na turniru su sudjelo vali RK Sokol Vratišinec, RK Prelog, RK Nedelišće i MRK Čakovec, a odigrana je i revi jalna utakmica veterana RK-a Sokol i RK-a Zalaegerszeg iz Mađarske, što je također tra dicija na ovom turniru. Turnir se već nekoliko godina održava u spomen na rukometaše i aktiviste Danijela i Antuna Bukovca i Zlatka Farkaša iz Vratišinca pa se prije početka sportskog dijela išlo na groblje gdje su položene svijeće i cvijeće za pokojne igrače. Ove je godine pobjeda na turniru pripala MRK-u Čakovec, a rezultati su bili sljedeći:RKČakovec – RK Prelog 18:12; RK Sokol Vratišinec –RK Nedelišće 20:22; za treće mjesto RK Sokol Vratišinec – RK Prelog 16:14; za prvo
Zajednička fotografija mladih košarkaša TRADICIONALNI RUKOMETNI turnir u spomen na Bukovce i Farkaša Pobjeda pripala MRK-u Čakovec
TENIS
GIMNASTIKA FILIP UDE Sedmi u Europi s 36 godina na leđima - Najvažnije mi je da nisam svoju malu Evu razočarao, da je vidjela da se tata bori do kraja, poručio je Filip nakon finala Noa Levak na međunarodnom turniru
Piše: Aleksandra Sklepić U subotu, 20. kolovoza, u Vratišincu na igralištu kod osnovne škole održan je tradicionalni rukometni turnir Bukovec-Farkaš. Nakon dvogodišnje stanke, unatoč lošem vremenu i kiši koja je neumoljivo padala, na radost igrača, organizatora i posje titelja, uspjele su se odigrati sve planirane utakmice.
26. kolovoza 2022.
Piše: Luka Maruševec Nakon punih 16 godina otkada je izborio svoje prvo europsko seniorsko finale u grčkom Volosu, Filip Ude još je jednom zablistao na velikoj sceni. No, ovaj put puno isku sniji s 36 godina na leđima i ne u Grčkoj, već u Njemačkoj. Čakovečki gimnastičar je na svom 20. Europskom prvenstvu i 11. finalu po treći put zauzeo sedmo mjesto na konju s hvataljkama gdje je, u Münchenu, ocijenjen s 13.933 (start 5.4). Unatoč jakim bolo vima koje je zadobio u kvali fikacijama, odradio je finale i izdržao vježbu do kraja, bez obzira na pogrešku na flopu i slabiji C saskok. Jaka ukonkurencijafinalu
Seniorke kreću od 2. lige, pionirke i kadetkinje i dalje u 1. Iz kluba su dotakli i aktu alna događanja koja su vezana uz sami rad kluba. Novoosno vani klub Ženski nogometni klub Međimurje-Čakovec kao takav nije mogao dobiti sta tus prvoligašica prema pro pisima HNS-a te će seniorke koje su do sada igrale za NŠ Međimurje-Čakovec ponovno krenuti od druge lige. Seniorke će kao novoosno vani klub u novoj sezoni igrati u Drugoj ligi skupina B s eki pama: Dilj Vinkovci, Graničar Đurđevac, Graničar Županja, Koprivnica, Mikanovci Stari Mikanovci, Slavonija Požega, Varteks Varaždin i Višnjevac. Pionirke i kadetkinje će i dalje biti sudionice Prve lige. Senior ke i kadetkinje vodit će trener Gordan Golik. - Prošle sezone ispunili smo oba cilja, ostali smo u 1. ligi i afirmirali smo veliki broj mladih igračica. Zbog toga što zbog administrativnih proble ma ove godine igramo 2. ligu to ništa ne mijenja, cilj nam je brzi povratak u 1. ligu. Baza su cure koje su manje više osim Japanki ostale u klubu, zanima me samo kvaliteta, a ne koliko tko ima godina, a prvi pravi test imamo 4. rujna kada igra mo Kup utakmicu protiv Ko privnice. Prvenstvo počinje 12. rujna kada gostujemo u Požegi. Domaće utakmice seniorke će igrati na glavnom terenu ne djeljom, a kadetkinje subotom na terenu s umjetnom travom, izvijestio je trener Golik. Pionirke će voditi Mario Šarić, a najmlađe kategorije Ma tija Horvat i Domagoj Dominić. - Imamo kvalitetne pionir ke i kadetkinje, čak 14 njih su u mladim hrvatskim sastavima, sposobni smo u Prvoj ligi nositi se ravnopravno sa svim pro tivnicima. Orijentirat ćemo se i na osnovne škole gdje ćemo dati svoj maksimum kako bi privukli djevojčice u naš klub, a uskoro kreće i projekt UEFA Playmakers za djevojčice od pet do osam godina starosti, rekao je na kraju Šarić. Osim toga Hrvoje Goriča nec je poručio da će se izborna skupština, sada novog kluba ŽNK Međimurja-Čakovec odr žati tijekom rujna.
26. kolovoza 2022. NOGOMET TABLICA 2. NL 1. BJELOVAR 1 1 0 0 3 – 1 3 2. JADRAN LP 1 1 0 0 3 – 1 3 3. OSIJEK II 1 1 0 0 3 – 1 3 4. HRVACE 1 1 0 0 4 – 3 3 5. MEĐIMURJE 1 0 1 0 2 – 2 1 6. SESVETE 1 0 1 0 2 – 2 1 7. DUGO SELO 1 0 1 0 1 – 1 1 8. MARSONIA 1 0 1 0 1 – 1 1 9. OPATIJA 1 0 1 0 1 – 1 1 10. ZAGOREC 1 0 1 0 1 – 1 1 11. MLADOST (Ž) 1 0 1 0 0 – 0 1 12. ZRINSKI 1 0 1 0 0 – 0 1 13. JADRAN (P) 1 0 0 1 3 – 4 0 14. BELIŠĆE 1 0 0 1 1 – 3 0 15. GROBNIČAN 1 0 0 1 1 – 3 0 16. TRNJE 1 0 0 1 1 – 3 0 KUP MNS-a ispaliiPoletNedelišće,(SMnM)Međimurjeizkupa Ove srijede igrala se većina susreta šesnaestine finala kupa rujnačarUtakmicavozaigraKometDinamo(SV)Bratstvo(Č)vec2:5,2:1,Sloga(NSR)dukRudar11m),–1:111m),metalšangovi.Martinaifinalistapadanjejejedanaesteraca.MacincuispalopobjedniklišćenogometnogMeđimurskogsaveza.NedejekaoprošlogodišnjikupaMNS-anagostovanjuunakonizvođenjaSvakakoivelikoiznenađenjeisprošlosezonskogMeđimurja,kaoporazPoletaizSvetognaMuriuŠtriRezultati:BSK–Hodo4:4(3:111m),Centro–Nedelišće2:2(5:4Plavi–Međimurec(3:411m),DubravčanZasadbreg771:1(1:2Jedinstvo(NSD)–1:7,Naprijed–Haj(B)3:0,Omladinac–Dinamo(D)0:3,(Š)–Polet(SMnM)ČSK–Mladost(SM)Sloboda(S)–Draško2:4,Pobjeda–Sloga4:1,Jedinstvo(GM)–(J)4:1,Bratstvo–Međimurje1:0,(P)–Mladost6:0.UtakmicaGaleb–Poletseusrijedu31.kolo(17:00)uPribislavcu.Venera–Grani(K)igraseusrijedu21.(16:30)uPleškovcu.(dj)
Piše: Miljenko Dovečer Ovog utorka na konfe renciji za tisak ŽNK-a Međi murje teme su bile pripreme za međunarodni nogometni turnir za djevojčice ”VOLIM NOGOMET 2022.” i aktualna pitanja iz rada novog kluba. Na samoj konferenciji govorili su Hrvoje Goričanec, Gordan Golik i Mario Šarić. - Turnir će se ove godi ne održati peti puta po redu, no ove godine po prvi puta u organizaciji kluba ŽNK Međimurje-Čakovec koji je sa ženskim ekipama krenuo svojim putem i odvojio se od muških selekcija NŠ Me đimurje. Nogometni turnir održat će se ovaj vikend 27. i 28. kolovoza, a sudjelovat
Međimurje propustilo tri boda u sudačkoj nadoknadi Međimurje je utakmicom protiv Sesveta otvorilo prvenstvo na domaćem terenu MEĐIMURJE-ČAKOVEC
Piše: Miljenko Dovečer Ovaj vikend započela su prvenstvena natjecanja u ve ćini liga, pa tako i u novofor miranoj 2.NL (treći rang na tjecanja) koja se proteže po cijeloj Hrvatskoj i u direktnoj je ingerenciji HNS-a. Sudionik te lige je i čakovečko Međimurje koje je susretom sa Sesvetama prvo otvorilo prvenstvo na stadionu SRC Mladost. U utakmici koja se igra la prošli petak, gledatelji su vidjeli puno uzbuđenja i če tiri pogotka s dramatičnom završnicom. Domaćin je bio nadomak pobjede, imao je dva gola prednosti koje su mu do nijeli Ivan Đaković i imenjak mu Kegelj koji je uz vratara Kalca bio ponajbolji pojedinac Međimurja u ovom susretu. Činilo se da bodovi ostaju u Čakovcu, no nisu tako mislili gosti koji do kraja nisu odu stajali, smanjili su zaostatak preko Tina Kulenovića, a onda u sudačkom dodatku iskusni Neven Laštro matira mladog Olivera Kalca za konačnih 2:2. Liga će biti izjednačena, a prva polusezona upoznavanje - Možemo utakmicu po dijeliti na dva dijela, u prvom smo nakon uvodnog upozna vanja bili bolji, otvorili smo to golom što nam je olakšalo posao, na odmoru smo se do govorili da idemo još jače po drugi pogodak. Prodali smo gostima foru iz kornera i došli do tog toliko željenog gola, a onda kreće onaj drugi dio kada su oni krenuli na ho-ruk kako se kaže, prebacivanje, duge lop te na našu zadnju liniju gdje se mi nismo dobro snašli, dobili smo gol nakon prekida. Nakon toga smo imali šansu za 3:1 koju nismo iskoristili i onda u sudačkom dodatku primamo gol nakon jedne odbijene lopte, bilo je to zaleđe od dva metra, ali nije svirano i ostali smo bez dva boda. A, šta reći, na kraju kad saberem sve greške ovo je i realno. Mislim da će čitava liga biti ovakva, jako izjednačena, da će čitava prva polusezona biti čisto upozna vanje, da svatko svakoga ovdje može dobiti, izjavio je Ivica Solomun, trener Međimurja. - Uzeli smo bod i mora čovjek nakon dva gola minu sa biti zadovoljan. Ali s druge strane u uvodnih pet minuta da je bilo 2:0 za nas ne bi bilo nezasluženo, stvorili smo 3-4 opasne situacije, ne znam ni kako smo to promašili. Imali smo više šansi, ali nakon 2:0 zadovoljan sam, ovo je naj pošteniji rezultat jer stvarno nismo zaslužili izgubiti. Po kazali smo da smo kvalitetni, karakterni, znamo da će biti oscilacija, ali smo na dobrom putu, rekao je poslije utakmice gostujući trener Rajko Vidović. Na SRC Mladost u Čakovcu okupilo se oko 200 gledatelja, dok je pravdu dijelio Marko Cestarić (Sisak). Pomoćnici glavnom sucu su bili Trklja i Sinković, dok je četvrti sudac bio Meglić, a delegat Mavriček. Strijelci: 1:0 Đaković (28.), 2:0 Kegelj (51.), 2:1 Kulenović (71.), 2:2 Barišić Međimurje:(90.).Kalac, Marci juš, Težački, Harači, Havojić, Kuqi, Đaković, (66. Rendulić), Magdelinić (76. Fotak), Carlos, Kegelj (82. Kraljević), Popović. Trener: Ivica Solomun. Sesvete: Picak, Bilić, Musulin (46. Pranjić), Ku lenović, Zorica, Domić (82. Krznarić),Topić (61. Barišić), Opačić (82. Šuart), Laštro, Ađić (76. Brigić), Cvitanović. Trener: Rajko Vidović. U subotu gostovanje kod starog poznanika Ekipa Međimurja jako je mlada, ako ne i najmlađa u ligi, najstariji igrač koji je igrao ovu utakmicu ima 24 godine, Jan Marcijuš, a svi ostali su većinom izašli iz juniora. Bilo bi dobro kad bi klub uspio do kraja prijelaznog roka dove sti neka iskusnija pojačanja, u svakoj liniji po jedno ili barem stopera i napadača. Sigurno bi onda izgledali bolje, jer ovoj mladoj momčadi treba vre mena za sticanje iskustva. No iz te kože se za sada ne može, u srijedu su igrali županijski kup u Savskoj Vesi, a u subotu u sklopu drugog kola odlaze u goste starom poznaniku Mladosti u Ždralove. - Moram reći da dobro radimo, malo mi je čudno da sam ja s 24 godine najstariji u ekipi. Dečki su pravi, trude se i vjerujem da ćemo iz utakmice u utakmicu biti sve bolji. Pro tiv Sesveta smo bili nadomak pobjede, no nadam se da će nam se naš trud negdje drug dje vratiti. U subotu idemo na noge jakom protivniku kojeg poznajemo iz prošle sezone. Istina je da su oni favoriti, no vjerujem u sebe i u svoje suigrače i naše htijenje, pa po bjeda ne bi trebala biti iznena đenje, optimistično je izjavio krilni napadač Jan Marcijuš. Utakmica 2. kola 2.NL iz među Mladosti i Međimurja igra se u subotu u 17:00 u Ždralovima. će ekipe iz četiriju različitih zemalja (Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Hrvatske). Nastupit će 12 ekipa u kate goriji WU-15 (2007/2008 g.) te 12 ekipa u kategoriji WU-13 (2009/2010 g.), a na samom turniru se očekuje 450 dje vojčica. U Čakovec dolaze Do nat, Rijeka, Osijek, Istra 1961, Agram, Viktorija, Vojvodina, Spartak (SRB), Radlje, Saraje vo, Gorica, Viktorija, Podravje i Pregrada. Također, svaka ekipa igrat će šest utakmica, što je jako dobro za razvoj ženskog nogometa, rekao je šef organizacijskog odbora Hrvoje kakonogometnogHrvatskogTurnirGoričanec.jeukalendaruiMeđimurskogsaveza,aevotoizgledapogrupama.
NK MEĐIMURJE ČAKOVEC
WU-15: Grupa A: ŽNK Me đimurje-Čakovec, ŽNK Rad lje (Slovenija), ŽFK Sarajevo (BiH), HNK Gorica V. Gorica, grupa B: ŽNK Agram Zagreb, ŽFK Vojvodina Novi Sad (Sr bija), ŽNK Istra 1961 Pula, ŽNK Viktorija Sl. Brod, grupa C: ŽNK Osijek, ŽFK Spartak Subotica (Srbija), ŽNK Donat Zadar, ŽNK Rijeka. WU-13: Grupa A: ŽNK Osijek, ŽFK Vojvodina, ŽNK Podravlje (Slovenija), ŽNK Rijeka, grupa B: ŽNK Međi murje-Čakovec, ŽNK Pomur je (Slovenija), ŽNK Pregrada, ŽNK Donat, grupa C: ŽNK Agram, ŽFK Sarajevo, ŽNK Viktorija, ŽNK Istra 1961.
Rasporedgrupamapo
ŽNK
Sutra i u nedjelju u Čakovcu 5. izdanje turnira za djevojčice Volim nogomet
Iranje,kažunamRodigeri,izrazitozatvorenazemljau turističkom aspektu. Hotela jevrlomalo,gotovonitkone govori nijedan strani jezik osimiranskog,aupotrebljava seisključivoperzijskopismo. Engleski jezik se na ulici ne govori,paćetesetakosami teškosnaćivećprilikomnaručivanjataksijailiautobusa. -Bili smo svojevrsna atrakcija jer tamo ima izrazito malo turista. Za ulazak u Iran bio nam je potreban PCR test i viza koju smo dobili brzo. No, recimo da smo bili prije toga u Izraelu, teško da bi nam vizu odobrili. Isto tako sad zbog Irana moramo vidjeti što će biti s vizom ako planiramo ići u Ameriku, zbog političke situacije, objašnjava Martina. Prvi dio puta u Iranu proveli su u Isfahanu koji slovi kao najpoznatiji turistički grad, a poznat je i po tome što je kroz njega prolazio put svile. Također, prije Teherana bio je glavni grad Irana. Tamo su bili dva dana, nakon čega su se uputili u Kašan, manji, ruralni grad, čak i stereotipni. Zanimljiv je po tome što je cijeli napravljen od gline, a spavali su u jednoj palači. Nakon toga su proveli još deset dana u Teheranu. - U Iran bi željelo ići puno ljudi, ali smatram da je jako teško ako nemaš domaće vodiče ili preko agencije. Otvoriš bilo koju kartu, nema šanse da prepoznaš jedan znak, baš je sve drugačije i nema nikakve poveznice s europskim,
Nadiju Bistrović
Mar�na i Damir u Teheranu su proveli deset dana Unutrašnjost jedne od brojnih palača u Isfahanu Nadia Bistrović u Iranu živi već sedam godina pa je bila izvrstan vodič Mar�ni i njezinom suprugu Damiru
51
na javnim mjestima, kaže Martina. Vjerska policija provodi kontrolu Žene ne smiju pokazati ruke, noge i glavu. Tako morate imati laganu, ali ipak dugu odjeću koja vam pokriva te dijelove tijela. No, Iranci imaju fantastične materijale pa tako ni u dugom nije prevruće. Muškarci mogu imati kratku majicu, ali duge hlače. Ta pravila provodi i kontrolira njihova vjerska policija. Ako ih prekršite, čeka vas novčana kazna. - Prije nego smo išli, plašili su nas svime i svačime. Da imaju javna vješanja i takve priče. No, toga srećom nema. Dapače, imali smo osjećaj da smo baš u razvijenom svijetu. Osjećali smo se i više nego dobrodošlo.Gostoprimstvo je bilo na svakom koraku. Teheran je spoj modernog i starog, naravno postoji kao i u svakom većem gradu veliki nesrazmjer bogatog i siromašnog svijeta, kažu. Bogata povijest vidi se na svakom koraku, brojne palače prepune zlata dio su iranske kulture. Posjetili su brojne palače, muzeje, a u Teheranu je nedavno izgrađen najluksuzniji trgovački centar na svijetu koji izgleda više kao bogat muzej, nego mjesto za šoping.Iran će Rodigerima još dugo ostati pod kožom, ali već sad kuju planove za iduću destinaciju.
Iran je turističkomzatvorenvrlou smislu pa bi nam se bilo teško snalaziti bez Rodigerinamvodiča,domaćinareklisuputoholičari
SUPRUŽNICI PUTOHOLIČARI Martina Rodiger i Damir Rodiger zajedno proputovali zemlju Iranu posjetili i našu opernu divu
svijeta U
Jakšić
26.kolovoza 2022. Mozaikwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Otvoreni prema svijetu uputili su se u Iran koji ih je ostavio bez daha Piše: Dora Vadlja Foto: Damir Rodiger Prepuni dojmova vratili su se iz Irana supružnici, putoholičari i glazbenici Martina Jakšić Rodiger i Damir Rodiger iz Čakovca. Zajedno su proputovali 50 svjetskih destinacija, a 51. bio je upravo Iran. Prijateljica i operna pjevačica, Međimurka Nadia Bistrović, već ih godinama zove u posjet, a Rodigeri su odlučili da će to biti baš ovog ljeta. - Nadia se udala i preselila u Iran i dugo nas je zvala da dođemo u posjet. Bili smo baš uzbuđeni što ćemo ih posjetiti i bolje upoznati Iran, njihovu kulturu i civilizaciju. Pogotovo jer su upravo na teritoriju Irana nastale neke od najstarijih civilizacija u ljudskoj povijesti. Avionske karte i do 1500 eura - Iz Europe ne postoji direktan let do Irana, moguće je jedino uz presjedanje u Dohi, Istanbulu ili Dubaiju. I karte su izrazito skupe, 1500 eura po osobi. No, našli smo caku kako ipak proći nešto jeftinije. Kupili smo kartu za pa ni arapskim. Totalno drugi svijet, kaže Martina. Wi�i nigdje ne radi. Imaju otvorenu mrežu, a od društvenih mreža radili su samo Instagram i Whatsapp, jedino preko Nadjine kućne wi�i-adrese.-Namaje bilo pomalo fascinantno kako se ljudi tamo druže, razgovaraju i uživaju. Navečer donesu dekice, sjednu i uživaju. Da se razumijemo, imaju gotovo svi račun na Instagramu i u tom pogledu nisu ni najmanje zaostali. Zapravo, tek dok smo bili tamo i to sve doživjeli, možemo reći koliko smo imali nametnutih stereotipa prema Iranu. Da, činjenica je da postoje određena pravila ponašanja poput odijevanja Dubai, tamo smo prespavali, a Nadia je iz Irana kupila karte Dubai-Teheran-Dubai preko njihove agencije, pa su tako ispale oko 450 eura po osobi, rekla nam je na početku Martina Jakšić Rodiger koja na pro�ilu na tisućumartina_travel_lifeInstagramuima21pratitelja.No,nisuseprevišežalili jer su onda još pet dana ostali u njima voljenom Dubaiju koji često posjećuju. - Mogu reći da sam se u Iranu osjećao deset puta bolje nego u Dubaiju. Ljudi su izrazito dobroćudni, hrana je famozna, za naše pojmove sve je jeftino. Jeli smo po najskupljim restoranima, u slijedovima, a nismo platili više od 30 kuna po osobi. Hrana je domaća, nemaju uopće ništa uvezeno. Zbog klime i položaja imaju nevjerojatne začine i orašaste plodove koji kod nas koštaju abnormalno puno, govori nam Damir koji je inače i profesor glazbene umjetnosti u Gimnaziji J. Slavenskog u Čakovcu. Iranska kuhinja stara je 7 tisuća godina. Čak i kineska i indijska kuhinja imaju iranske korijene. Baza su roštilj irižakojisekombinirajuna malimilijunnačina Također upotrebljavajupunopovrćai zanimljivihzačina. Iran neturističkaizrazitozemlja
Baka Katarina Petrović ispred ograde dvorišta koji obiluje starinskim sortama cvijeća mi to po domaćem rečemo, muškatline, ružmarina, katalenčice, hortenzije koje zovemo dekle, govori nam baka Katarina. Kaže nam da je u vrtu briga od protuletja do jeseni. I u svako godišnje doba nešto cvate. Vrt se počinje buditi u proljeće kada cvatu narcisi, jaglaci i ostali vjesnici proljeća. Naša sugovornica istaknula je više puta da je velika ljubiteljica cvijeća i zato ga ima u svakom kutku svog dvorišta.
Ogjeci ili neveni uz obiteljsku kućuMuškatlini ili pelargonija u rozoj boji
I ove godine nastavljamo s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši. Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastaviti i ove godine. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje. Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine. hr ili telefon: 040/323-600. U mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitela te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta. Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh) Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615 h�ps://www.stella-floris.hr/
4. Rasadnik Stella �loris – poklon: šarenolisna vrba 5. i 6.: dvije nagrade, bon od 300 kuna u Međimurki BS (na vrtnom odjelu) šipki su cvetje
NAGRADE NAJLJEPŠIZAVRT Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond: 1. Košnja pobjedničkog dvorišta – Košnja Kovačić
2. Vrtni centar Iva – poklon-bon od 500 kuna
ogjeci,Dekle, katelenčice i
moje
Iako je već u trećem deceniju života, još uvijek joj je cvijeće najveće zadovoljstvo i blago, posebice kad ujutro vidi da je opet narastao jedan novi cvijetak. Osim cvijeća, bavi se i drugim aktivnostima, poput pletenja cekera, ali sada joj je ipak cvijeće u prvom planu. Veseli ju što će njezino cvijeće imati prilike vidjeti čitatelji Međimurskih novina.
Iako je već u trećem deceniju života, još uvijek joj je cvijeće najveće zadovoljstvo i blago Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan - Bavim vam se s cvetjom, i s vrtom, s kokošami i s racami. Od deteta volim cvetje, mama su ga meli i moja sestra je voljela cvetje, hmrle su oba dve. Moja ljubav prema cvetju ide po familiji, ispričala nam je naša natjecateljica nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši Katarina Petrović iz Podturna. Njezin vrt obiluje s 200-njak biljaka. Baka Katarina posebno je ponosna na svoje šipke, kojih ima 18 vrsta. Sama ih je zapelcala od svojega bratića. - Imam črlene, narančaste, žute i bele. Sako formu su. Tu su vam i moja lavanda, pa neveni ili ogjeci kak
3. Vrtlarija Vijenac – poklon mix trajnica: hortenzija, kana, alstromerija
32 Čiji je vrt najljepši 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Planirate sadnju? POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA 15., 16. I 17. TRAVNJA U VRTLARIJI VIJENAC telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70 h�ps://vrtlarija-vijenac.hr h�ps://vrtnicentariva.hr KATARINA PETROVIĆ iz Podturna KOŠNJA KOVAČIĆ telefon: 091/1555088 Mačkovec, Balogovec 103 PRIJAVI SE NA nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši Biramo najljepši vrt u Međimurju
Ispričali su nam zašto vole ljeto i kako provode ljetne dane: Ozren Balaž, Dječji vr�ć Srčeko Vra�šinec, 7 godina
• Veronica Gašparić, 3 godine: “Jer volim skaka� natrampolinu.”“Jervolimskaka�
• Franka Zember, 7 godina: “Jer se volim kupa� u bazenu i morem bi� u kratkim rukavima.” • Liam Šol�ć, 6 godina: “Jer se volim kupa� u bazenu i volim ići na more.”
društvu tete kuharice Aleksandre Hadeljan koja im priprema slasne zalogajčiće.
• Vito Zadravec, 5 godina: “Jer se doma morem kupa�.” • Elena Tuksar, 5 godina: “Jer onda ližem sladoleda.” Leo Drk, 5 godina: “Jer je onda jako vruće i morem i� v toplice.” • Nola Šafarić, 5 godina: “Jer se idemo na more kupa� i mogu ima� haljine.”
3326. kolovoza 2022. Vaši radoviwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Uređuje: Aleksandra Sklepić Djeca iz Dječjeg vrtića Srčeko iz Vratišinca, skupina Žira�ice, vruće ljetne dane provode u igri i zabavi, ali i u učenju sa svojom tetom Tanjom Hadela i u
• Dora Cerovec, 7 godina: “ Jer se volim igra� vani.”
• Emilli Jedvaj, 6 godina: “Jer volim ići na more i na bazene.”
Elena Tuksar, Dječji vr�ć Srčeko Vra�šinec, 5 godina Lucija Klujber, 5. a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Biserka Hren Ela Slamek, 7. c, OŠ Mursko Središće, učiteljica Biserka Hren
•
Dragi veliki i mali kreativci,nakon dužeg vremena ponovo pokrećemo našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj ćemo prikazivati pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između.
• Ozren Balaž, 7 godina: “Jer idem na more, ali ne volim dok u lje� pada kiša.”
• Petar Šol�ć, 6 godina: “Jer mi je onda rođendan i morem bi� vani i igra� nogomet.”
Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šireNemajavnosti.potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
34 Dobro je znati 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatske ceste d.o.o. su za navedeni zahvat ishodile slijedeću dokumentaciju: 1. Lokacijsku dozvolu Klasa: UP/I-350-05/15-01/000017, Urbroj: 531-061-15-5 od 25. 03.2015. godine, izdana od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za dozvole državnog značaja, Sektor lokacijskih dozvola i investicija; 2.Izmjenu i dopunu lokacijske dozvole Klasa: UP/I-350-05/19-01/000051, Urbroj: 531-06-2-1-1-20-0017 od 15. 01. 2020. godine, izdanom od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja, Sektor lokacijskih dozvola i investicija; 3.II izmjenu i dopunu lokacijske dozvole Klasa: UP/I-350-05/20-01/000148, Urbroj: 531-06-02-01-01/04-21-0013 od 15. 9. 2021. godine, izdanom od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprave za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja, Sektor lokacijskih dozvola i investicija Temeljem lokacijske dozvole sačinjeni su Geodetski elaborati, te je od strane Međimurske županije, Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove u Čakovcu provedeno osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina putem nalaza i mišljenja imenovanih sudskih vještaka za poljoprivredu i procjenu zemljišta, te vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina (nalaz i mišljenje dostavljeni vlasnicima-posjednicima od strane Županije).
Na osnovu procjena sudskih vještaka nudi se vlasnicima nekretnina obuhvaćenih gore navedenim zahvatom slijedeća novčana naknada: - za zemljište po m² i objekte prema procjeni građevinskog vještaka ovisno o površini, starosti, kvaliteti i sl. - za usjeve i trajne nasade prema procjeni poljoprivrednog vještaka ovisno o površini, starosti, kulturi, kvaliteti, prinosu i ostalim agronomskim kvalitetama, a za zemljište na kome su zatečeni usjevi. Temeljem članka 36. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21) građenje, rekonstrukcija i održavanje javnih cesta u interesu je Republike Hrvatske. Hrvatske ceste d.o.o. osigurale su sredstva potrebna za otkup zemljišta i osnivanje prava služnosti kao i za troškove provođenje postupka Pozivajuizvlaštenja.se vlasnici nekretnina na kojima se planira predmetni zahvat da se jave u Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, (tel: 01/4722425, GSM: 098/480-516 od 09,00 do 15,00 h, od ponedjeljka do petka), a radi dogovora o otkupu nekretnina, odnosno da se pismeno očituju na ponudu. Rok za prihvat ponude i sklapanje kupoprodajnih ugovora je 8 dana od objave ovoga oglasa. Spomenuti zahvat planira se preko zemljišta u k.o. Draškovec i k.o. Prelog na području Grada Preloga, te se otkupljuju sljedeće nekretnine: Hrvatske ceste d.o.o. Viši suradnik I za imovinsko pravne poslove Sanja Nikić, mag.iur.
određivanju naknade (NN 74/14, 69/17 i 98/19) Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, objavljuju sljedeći JAVNI OGLAS (PONUDA ZA OTKUP ZEMLJIŠTA) kojim se pozivaju svi vlasnici radi otkupa nekretnina i osnivanja prava služnosti za potrebe zahvata: Izgradnja Sjeverne obilaznice Preloga K.O. DRAŠKOVEC Rednibroj Katastarske čestice za otkup Površina(m2) 1 380/24 57 2 384/2 41 3 386/4, 386/5 62 4 418/2 17 5 419/3, 419/4 52 6 419/5 270 7 420/2 152 8 421/2, 421/3 295 9 422/2, 422/3 506 10 423/2, 423/3 745 11 426/9 44 12 483/2 107 13 484/3 79 14 484/4 100 15 485/2 162 16 486/2 200 17 488/3 912 18 489/2 362 19 490/3, 490/4 162 20 490/5 126 21 491 719 22 492/2, 492/3 31 23 507/2, 507/3 432 24 508 838 25 509/2, 509/3 81 K.O. PRELOG Rednibroj Katastarske čestice za otkupPovršina (m²) 1 3028/2 63 2 3029/2 370 3 3030/2 693 4 3031/3 1,449 5 3032/2 1,285 6 3033/2 703 7 3034/2 158 8 3090/3 472 9 3133/2 97 10 3134/5 1,671 11 3134/6, 3134/9 1,925 12 3134/7, 3134/8 359 13 3135/3, 3135/4 1,264 14 3135/5 760 15 3136/2, 3136/3 528 16 3137/4, 3137/6 1,368 17 3137/5, 3137/7 1,462 18 3138/2, 3138/3 836 19 3139/2 75 20 3189/2 100 21 3190/3, 3190/4 4,936 22 3191/2, 3191/3 285 23 3192/2, 3192/3 2,921 24 3193/12 553 25 3193/6, 3193/7, 3193/8 4,062 26 3193/9, 3193/10, 3193/11 901 27 3335/3, 3335/4 1,091 28 3336/2, 3336/3 142 29 3373/5, 3373/6 218 30 3373/7, 3373/8 274 31 3378/3, 3378/4 389 32 3379/3, 3379/4 409 33 3383/3, 3383/4 206 34 3384/3, 3384/4 194 35 3385/11, 3385/12 438 36 3385/13, 3385/14 535 37 3385/15, 3385/16, 3385/17, 3385/18,3385/19 2,728 38 3385/9, 3385/10 402 39 3387/2, 3387/3, 3387/4 661 40 3576/10, 3576/15 59 41 3576/11 9 42 3576/6, 3576/12 829 43 3576/7, 3576/8, 3576/13 560 44 3576/9, 3576/14 199 45 3577/3, 3577/4, 3577/5 1,455 46 3578/5, 3578/6, 3578/8 680 47 3578/7, 3578/9 464 48 3579/3, 3579/4 960 49 3580/3, 3580/4 664 50 3581/3, 3581/4 876 51 3582/3, 3582/4 604 52 3583/4, 3583/6 408 53 3583/5, 3583/7 955 54 3584/2, 3584/3 515 55 3585/2 236 56 3594/2 499 57 3595/3 805 58 3596/3, 3596/4 1,311 K.O. PRELOG Rednibroj Katastarske čestice za otkup Površina(m2) 59 3597/3, 3597/4 2,274 60 3598/2, 3598/3 1,028 61 3601/3 65 62 3654/2, 3654/3 67 63 3655/2, 3655/3 155 64 3656/2, 3656/3 254 65 3657/3, 3657/4, 3657/5, 3657/6 1,407 66 3658/3, 3658/4 1,538 67 3659/2, 3659/3 2,160 68 3660/2, 3660/3 1,462 69 3661/2 476 70 3661/3 325 71 3662/2, 3662/3, 3662/4 518 72 3663/2, 3663/3 74 73 3664/2 54 74 3765/4, 3765/9 1,351 75 3765/5, 3765/8 171 76 3765/6, 3765/7, 3765/10 362 77 3766/3, 3766/4, 3766/5 1,598 78 3767/5, 3767/7 583 79 3767/6, 3767/8 668 80 3768/2, 3768/3 1,107 81 3769/3 800 82 3769/4 103 83 3773/2 42 84 3828/5 849 85 3829/3 213 86 3830/3 224 87 3831/3 212 88 3832/3 238 89 3833/3 299 90 3834/3 654 91 3835/3 185 92 3836/10 166 93 3836/11 159 94 3836/9 316 95 3905/1 737 96 3907 3,017 97 3922/2, 3922/3 397 98 3923/2, 3923/3 623 99 3924/3, 3924/4 892 100 3925/2, 3925/3 1,646 101 3926/3 238 102 3927/2 570 103 3928/2 1 104 3929/1 17 105 3929/3 883 106 3931/2 348 107 3932/2 212 108 3933 299 109 3962/2 269 110 3963/2, 3963/3 590 111 3964/11, 3964/12 521 112 3964/13 95 113 3964/14 3 114 3964/7, 3964/8 1,228 115 3964/9, 3964/10 595 116 3966/2 138 117 3967/2 161 118 3968/2 427 119 3969/3, 3969/4 922 120 3973/4 182 121 3973/5 374 122 3974/2 225 123 3979/3, 3979/4 650 124 3990/2 83 125 3991/14, 3991/15 438 126 3991/16, 3991/17 851 127 3991/18, 3991/19 875 128 3991/20, 3991/21 262 129 3991/22, 3991/23 424 130 3991/24, 3991/25 866 131 3991/26, 3991/27 745 132 3992/3, 3992/4 572 133 3993/3, 3993/4 805 134 3994/2 63 135 4032/3 538 136 4033/3 34 137 4033/4 632 138 4034/3 3,253 139 4045/2 55 140 4046/5 405 141 4046/6 372 142 4047/2 2 143 4048/3 14 144 4048/4 19 145 4049/3 1,329 146 4050/10, 4050/11 716 147 4050/12, 4050/13 229 148 4050/14, 4050/15 150 149 4050/16, 4050/17 447 150 4050/18, 4050/19 507 151 4050/21, 4050/22 429 152 4050/24, 4050/25 408 153 4050/27, 4050/28 202 154 4050/30, 4050/31 9,952 155 4052/2, 4052/3 428 156 4054/13, 4054/20 361 157 4054/18, 4054/19 453 158 4057/58 2,250 159 6705/12, 6705/13 43 160 6705/14 6 K.O. PRELOG Rednibroj Katastarske čestice za osnivanje služnosti Površina (m²) 1 6705/9 2 2 6756/1 126 3 6756/2 30 4 6756/3 42 5 6757 71 6 6758/1 26 7 6758/2 8 8 6759 5 9 6760 5 10 6761/1 38 11 6761/2 19 12 6762/1 11 13 6762/5 7 14 6941 13 15 6932/1 9 16 6972 68 17 6926 25 18 6925 27 19 6922 44 20 6921 22 21 6920 21 22 6917 7 23 6916 26 24 6915/3 10 25 6912 62 26 6907 5 27 4057/25 12 28 3654/1 32 29 3385/8 46 30 3129 37 31 3127 42 32 3126 44 33 3125/2 64 34 3125/1 94 35 3123 70 36 3122 26 37 4057/25 37 38 3657/1 52 39 3658/2 7 40 3659/1 24
SEKTOR ZA PRIPREMU, GRAĐENJE I REKONSTRUKCIJU Odjel za imovinsko-pravne poslove Klasa: Urbroj:940-01/22-01/63345-400-420-421/164-22-41 Zagreb, 18. 8. 2022. Temeljem čl. 30. stavak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i
3526. kolovoza 2022. Automobilizamwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NOVITETI iz Chevroleta i GMS-a Chevrolet Colorado i GMC Canyon, dva srednjevelika pick-up modela General Motors, odnosno njegovi brendovi Chevrolet i GMS, predstavili su dva nova pick-up modela srednje veličine koji će dolaziti isključivo u izvedbi s dvostrukom kabi nom, a u odnosu na prethodnike donose više prostora i luksuza te štedljivije motore. Chevrolet Colorado GMC Canyon
Poboljšana je i stražnja klupa, kako bi putnicima straga bilo udobnije, dok se sprijeda na lazi potpuno nova 8-inčna di gitalna instrumentna ploča te novi 11,3-inčni multimedijski zaslon. Tu je bežični punjač za mobitele, a kupci su već navi kli i na dvozonsku klimu, a po prvi puta Chevrolet na ovom modelu nudi krovni otvor. Najavljeno je kako Colo rado u prodajne salone stiže početkom sljedeće godine, a u isto vrijeme će se u salonima naći i novi GMC Canyon, za koji kažu da je najnapredniji off-road pick-up model srednje veličine. Potpuno novi Canyon također donosi mnogo toga novoga, a poseban naglasak stavljen je na robusniji di zajn. Posebice se to odnosi na izvedbu s paketom AT4X Edition 1 koji donosi povećanu udaljenost od tla za 272 mm, a vozi se na 33-inčnim gumama. Dodatno je ugrađen i prednji bull-bar, a dolazi i s drugačijim izgledom branika. Za pogon se upotrebljava isti 2,7-litreni turbobenzinac kao i kod Colorada, no ovdje je dostupan samo u izvedbi koja razvija maksimalnu snagu od 231 kW/314 KS u kombinaciji s okretnim momentom od 582 Nm i 8-stupanjskim automat skim mjenjačem. Kupci pak mogu izabrati žele li pogon samo na stražnje kotače ili pak na sve kotače. Nosivost ovog modela je 744 kg, a mo že povući teret do težine od 3493 kg. Unutrašnjost je na prvi pogled ista, a razlike su tek u logotipu na volanu i bojama, tako da se i tu nalazi digital na instrumentna ploča i no vi multimedijski zaslon. Kod ovog se modela spominje i novi 6,3-inčni head-up zaslon, kao i premium audiosustav Bose sa 7 zvučnika, grijan volan te grijana i hlađena prednja sjedala te ostala opre ma. Tu su i novosti kao što je bežično spajanje na Android Auto i Apple CarPlay, kame re u 360 stupnjeva te Google Built-in sustav. General Motors ne stoji najbolje ni na domaćem tr žištu, no ta dva zanimljiva modela bi to konačno mogla preokrenuti u GM-ovu korist. Naime, ta klasa vozila je izni mno tražena na tržištu SAD-a, pa nije ni čudo da su baš svi aduti ponuđeni baš tu.
Iako General Motors više nije u potpunosti aktivan na europskom tržištu, sve veća su šuškanja da će se GM ipak vratiti, a tada bi mogao trži štu ponuditi jedan od ovih dvaju pick-up modela. Riječ je o novitetima za 2023. go dinu i to Chevrolet Colorado te GMC Canyon, a u obama slučajevima je riječ o mode lima srednje veličine, barem prema američkim standar dima. Naime oba modela su duga oko 5,5 metara, što je u rangu pick-up modela koji se prodaju na europskom tržištu.Zanimljiva je i činjenica da oba modela dolaze samo u jed noj karoserijskoj izvedbi i to onoj s dvostrukom kabinom, pa će mnogima nedostajati izvedba s većim tovarnim pro storom, no vjerojatno najbolje znaju koje izvedbe su im do sada bile najprodavanije. Tako se ipak može dosta uštedjeti pri proizvodnji, a i sami zna te da danas proizvođači vole štedjeti na svakom centu. Colorado je dobio potpu no novu platformu s među osovinskim razmakom od 3338 mm, ali i potpuno novi izgled, kako izvana, tako i u unutrašnjosti, a novosti su i što se tiče pogona. Naime, pogoni ga 2,7-litreni turbo benzinski motor koji dolazi u izvedbi sa snagom od 177 kW/240 KS i 351 Nm okret nog momenta te u izvedbi sa snagom od 231 kW/314 KS i 528 Nm okretnog momenta. U objema izvedbama je mo tor uparen s 8-stupanjskim automatskim mjenjačem, a u ponudi će biti i posebna izvedba Colorado ZR2 koja daje istu maksimalnu snagu od 314 KS, no nudi nešto veći okretni moment – 582 Nm. Svakako treba napomenuti i da osnovne izvedbe Colorada mogu povući teret od 1588 kg, dok top izvedbe mogu povući teret čak do 3493 kg. Što se izgleda tiče, nu dit će se u trima osnovnim izvedbama koje se kasnije mogu dodatno nadograđiva ti, a posebno se ističe izvedba Colorado Trail Boss koja dolazi s 51 mm dodatno podignutom karoserijom, širim tragom ko tača i pogonom na sve kotače, LSD diferencijalom i 18-inč nim naplatcima s 32-inčnim gumama za sve terene. Ako vam ni to nije dovolj no, tu je i izvedba Colorado ZR koja dolazi s karoserijom dodatno podignutom za 76 mm, tu su i 33-inčne gume, Multimatic DSSV amortize ri i drugačijim detaljima na karoseriji.Štose pak unutrašnjosti tiče, unutra se ugodno mo že smjestiti pet osoba, a na svim sjedalima će biti dovoljno mjesta i za koljena i za glavu.
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE 27. ROĐENI Čakovec: Dian Jankulija, Sin Maje i Dalibora Mera Belić, Kći Mirele i Vladimira Zrin Balog, Sin Paule i Filipa Rajan Gregurek, Sin Marije i Borisa Marija Kalanjoš, Kći Kornelije i Renata Julija Kos, Kći Petre i Marka Eva Baksa Kovač, Kći Marte i Nevena Adam Novak, Sin Emine i Davida Oriana Sontor, Kći Jasmine i Igora Dora Sever, Kći Verone i Leona Anamari Horvatić, Kći Mateje i Roka Ema Hum, Kći Kristine i Anđela Bruno Novaković, Sin Darine i Hrvoja Helena Horvat, Kći Sanje i Danijela Massej Dragović, Sin Melani i Nikole Roko Fučko, Sin Petre i Ivana VJENČANI Čakovec: Danijela i Baštijan Ana Črep i Andreja Dragović i Bogdan Marija Dokleja i Filip Hadela Mala Subotica: Marija Kranjčec i Ivan Režek Nedelišće: Tena Marčec i Ivan Matotek Lucija Špicar i Patrik Grof Štrigova: Katarina Košti i Andrija Rojko Prelog: Valentina Pintarić i Hrvoje Srnec UMRLI Čakovec: Marija Žarković R. Vinković R. 1941. Stjepan Janković R. 1972. Ljubica Majnić R. Tropša R. 1950. Mirko Blažeka R. 1965. Franjo Novak R. 1945. Stjepan Zebec R. 1937. Barbara Dolar R. Kuharić R. 1933. Kristijan Mikulaj R. 1975. Dragutin Sabol R. 1954. Đuro Vidović R. 1945. Bosiljka Novak R. 1952. Augustin Šafarić R. 1941 Julijana Štajerec R. Varga R. 1933. Dekanovec: Marta Kovačić R. Urbajs R. 1930. Zlatko Strahija R. 1966. Kotoriba: Jelena Kuhanec R. Sačer R. 1937. Slavko Ivančok R. 1949. Nedelišće: Josip Fegeš R. 1949. Mursko Središće: Marija Lisjak R. Farkaš R. 1933. Katarina Kovačić R. 1928. Štrigova: Štefanija Trstenjak R. Cmrečnjak R. 1933. Marta Marija Štuhec R. Kšela R. 1931. Dragica Srnec R. Šoštarić R. 1935. Ivana Lovrec R. Medjimorec R. 1932.
kolovoza
Denis Lukša
Drk
Valentino
36 Informacije 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112 besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222 Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444 Taxi Cammeo tel. 040 212 212 EKO TAXI tel. 040 330 033 Mura taxi tel. 099 36 60 304 Policija Čakovec tel. 040 373 111 Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755 Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900 HZZ Čakovec tel. 040 396 800 CZSS Čakovec tel. 040 391 920 MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne Prijavaintervencije:stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199 MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 info.dpcakovec@hep.hr404 Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651 CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100 Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595 Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859 POŠTA Čakovec tel. 040 804 007 Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319 PogrebneČAKOM usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662 Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Matični ured Čakovec tel. 040 374 147 Bolnica Čakovec tel. 040 375 444 Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370 Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356 Međimurska županija tel. 040 374 111 Komunalni redar za grad Čakovec mail: cakovec.hrkomunalno.gospodarstvo@ tel. 040 314 969 FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294 Gradovi i općine Grad Čakovec tel. 040 314 920 Grad Mursko Središće tel. 040 370 771 Grad Prelog tel. 040 645 301 Općina Belica tel. 040 845 402 Općina Dekanovec tel. 040 849 488 Općina Domašinec tel. 040 863 240 Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919 Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105 Općina Goričan tel. 040 601 192 Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117 Općina Kotoriba tel. 040 682 265 Općina Mala Subotica tel. 040 631 700 Općina Nedelišće tel. 040 821 107 Općina Orehovica tel. 040 635 275 Općina Podturen tel. 040 847 260 Općina Pribislavec tel. 040 360 211 Općina Selnica tel. 040 861 344 Općina Strahoninec tel. 040 333 088 Općina Sveta Marija tel. 040 660 001 Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305 Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231 Općina Šenkovec tel. 040 343 250 Općina Štrigova tel. 040 851 039 Općina Vratišinec tel. 040 866 966 Belica dr. Iva Trstenjak Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230 Čakovec dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310 dr. Klara Grahovec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915 dr. Božidar Poljak I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304 dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306 dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916 Goričan dr. Tonja Haničar Školska 16a, tel. 040/601-162 Macinec dr. Amela Srša G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207 Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689 Nedelišće dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803 Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855 Sveta Marija dr. Kristina Hutinec P. Miškine 1, tel. 040/660-103 Štrigova dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010
Sven
MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čako vec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740 DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033 UČINKOVITO UČINKOVITAENERGIJEKORIŠTENJEPOTROŠNJAPRIRODNOGPLINA UŠTEDITE KOD PRIRODNOGPOTROŠNJEPLINA: - UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859 CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kn / 5,31 eur TROMJESEČNA: 130 kn / 17,25 eur POLUGODIŠNJA: 260 kn / 34,51 eur GODIŠNJA: 520 kn / 69,02 eur • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600 NARUČITE PRETPLATU IZ MATIČNOG UREDA ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine od 26. kolovoza do 1. rujna 2022. P 26 Aleksandar, Branimir S 27 Monika, Cezarije, Anđelka, Bogoljub N 28 22. KROZ GOD. Augustin, Gustav; Proštenje Kraljice mira Zavešćak, Donji Pu stakovec P 29 Glavosijek Ivana Krstitelja, Sabina; Klanjanje Ivanovec U 30 Gaudencije, Emilijana, Radoslav, Miljenka S 31 BDM od Suza, Josip iz Arimateje, Nikodem Č 1 Jošua, Tamara, Verena, Ruta Imendani i proštenja kroz tjedan Sretan Vam imendan!
Vesna Fridrich nakon duge i teške bolesti preminula 17. kolovoza u 63. godini života Ivanka Košak rođ. Šafarić iz Gornjeg Mihaljevca preminula 17. kolovoza u 89. godini života Katarina Božek rođ. Mihac iz Preloga preminula 23. kolovoza u 96. godini života Ivan Furdi iz preminuoDomašincau56.godini života Dragutin Jurović iz Murskog Središća iznenada preminuo 18. kolovoza u 64. godini života Josip Andreić iz Donjeg Kraljevca preminuo u 65. godini života Mijo Novak iz Donje Dubrave preminuo u 79. godini života Anđela Šafarić rođ. Karlovčec iz Slakovca preminula u 71. godini života
3726. kolovoza 2022. Informacijewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 3726. kolovoza 2022. Informacijewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI IN MEMORIAM IN MEMORIAM hrvatski branitelj KREŠO MADIĆ 28.8.1992. - 28.8.2022. Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije hrvatski branitelj CHRISTIAN POŽGAJ 29.8.1992. - 29.8.2022. Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600s fotografijom u boji već od 70 kuna / 9,29 eur Marija Horvat iz Čakovca preminula 21. kolovoza u 76. godini života Zlatko Strahija iz Gardinovca preminuo u 56. godini života Vid Kocijan iz nakonpreminuoMihovljana23.kolovozadugeiteškebolesti u 76. godini života Vinko Košak iz Palinovca preminuo u 80. godini života Margarita Horvat rođ. Kemec Iz Cirkovljana preminula 20. kolovoza u 90. godini života Marija Črnčec rođ. Horvat iz Nedelišća preminula u 89. godini života Horvat Magdalena rođ. Marton iz Goričana preminula u 80. godini života
Mijo Ujlaki iz Donje Dubrave preminuo u 80. godini života Ana Horvat Rođ. Smrk iz Kotoribe preminula 18. kolovoza u 92. godini života Herbert Gebert iz Nedelišća preminula u 83. godini života
OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE iz Vratišinca Zauvijek ste s nama u našim srcima, molitvama i Obiteljmislima. na dragog oca, svekra, djeda i pradjeda BRESLAUERALEOPOLDA iz Čakovca 31.8.2006. – 31.8.2022. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe Obitelj Breslauer ELIZABETU PINTARIĆ 5.9.2018. IVANA PINTARIĆA 8.9.1993. TUŽNO SJEĆANJE na voljenog sina Maria Horvata iz Male Subotice 29.8.2019. - 29.8.2022. Fališ nam puno. Tvoji roditelji
40 Dobro je znati 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
vel.
NAUTIČKI099/404-7517PRSLUCI2komada,
TRAŽIMO SEZONSKE RADNIKE ZA BERBU JABUKA! Voćnjak Nedelišće i Voćnjak Čehovec traže sezonske radnike za berbu jabuka • Prijavi� se mogu nezaposleni, studen� i umirovljenici. Prijavi� se možete za Voćnjak Nedelišće na broj telefona 040 / 895 - 220 ili mail jagoszeljana@gmail.com Prijave za Voćnjak Čehovec primaju se na 040 / 645 - 353 ili na mail davor.vocnjakcehovec@gmail.com Prodajem štence čistokrvnih oštrodlakih jazavčara, čipirani
1406 putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu:
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. Carinski odvojak bb, www.prijatelji-zivotinja.orgČakovec,žiroračunzadonacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004
TLAKOMJER Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TV-antena, anatomski jastuk Dormeo te dva para muških ljetnih smeđih cipela vel. 42. Info na mob. PRODAJE098-91-58-640SEstroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287ŠATOR2453
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543Prodaje9006 se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE099/287-2453SEŽENSKA
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili PRODAJEM099/808-7586DVIJE
Agencija za www.sms-nekretnine.hrmob:tel:R.nekretninamaprometČakovec,Boškovića21040/390-766,099/325-5230
grob
i
a sa
u
u
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 STARIJEM BRAČNOM PARU ili samo ženskoj osobi nudim vrhunski doživotni smještaj. Upitati na tel. 095/897-8843 POSAO TRAŽIM POSAO poduka iz engleskog jezika za sve uzraste. info na mob. MUŠKA098/920-8882OSOBATRAŽI POSAOpomoćni poslovi, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 097/7289476 POZNANSTVA VITAK MUŠKARAC (56 g.), traži gospođu za prijateljstvo i druženje. Mob. 099/630-8344 NEKRETNINE PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900PRODAJE3184 SE STARIJA KUĆA u štrukovcu, priključak vode, struje i plina, Informacije na mob. 098 869 PRODAJE891 SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv, te INOX bačve za vino (300, 400, 480, 600 i 750 lit). Upita� na 040/364-354 IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE SOBA s kupaonom, posebni ulaz, mob. 098/195-7448 ŽIVOTINJE PRODAJEM MLADE PAPIGE �grice i fišere. Tel: 098/944-3339 Prodajem čistokrvne krupne šten-ce njemačkog ovčara, crveno-cr-nog plašta, očišćeni od parazita, cijepljeni, socijalizirani, roditelji s rodovnicom. Sve informacije na 097/7407-600 NEKRETNINESMS
nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili PRODAJE098/9422-821SEDIGITALNI
Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
ZA TRI OSOBE sa tri madraca, prodajem za 500 kuna. Novi Zagreb Utrina, 091/9240-293
još
kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova Prodajem
INOX BAČVE Le� na od 60 i 130 litara. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821
2, 40000
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu: Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa� MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava kupona daje njegove smije koris�� za unos zbirku osobnih njihovo obrađivanje, svrhom objave oglasa Međimurskim novinama. oglasnik@mnovine.hr osobno na Media novine, Kralja Tomislava Čakovec
mob:
ARES traži novi dom, ljude s iskustvom. Iznimno je zaigrane naravi, željan pažnje i ljubavi. Poslušan je u šetnji. Jako je pričljiv, a voli i pjeva�. Star je cca 2,5 godine, očišćen od nametnika, kastriran, cijepljen i čipiran. Ponekad pokazuje nepovjerenje prema nepozna�ma, stoga je s njim potrebno više radi�. Nalazi se u Bjelovaru. Kontakt: 091/613-6575
VINSKI OCAT po cijeni od 5 kn/lit, a poklanjam kokošji gnoj. Info na mob: 099/6714-888 PRODAJEM SUHU BLANJEVINUPILJEVINU u vrećama, može i na veliko. info na mob 098/1788-216 ili 040/899-269
2 Ispunjenjem
Dolazimo i radostdonosimo (više fotografija potražite Naknadawww.prijatelji-zivotinja.org)nazaudomljenjeseNEnaplaćuje,avašdobrovoljniprilogjeuvijekdobrodošao.Pseneudomljujemouboksilinalanac
USLUGE
4126.kolovoza 2022. Oglasnikwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
pošiljatelj
u
PRODAJEM CRNO VINO po cijeni od 8 kuna. info. na mob. 098-942-7646 PRODAJEM TRITIKAL, tel: 091/539PRODAJEM2870
PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: PRODAJE098/214-107SENOVAHESPO PODNICA dim. 200x90 cm. Cijena 250 kuna. Info na mob. 098/173-9167
adresu
Panasonic
LISA nije imala lijepi život prije nego nam je došla. Živjela je u malom boksu, mršava, tužna. Sad je dobila veliko dvorište gdje može protegnu� svoje duge noge koliko hoće, iako je više mirnija i nježna cura. Voli ljude i dobra je, ali bi voljela bi� jedini pas u obitelji jer nažalost nije imala priliku druži� se sa drugim pripadnicima svoje vrste i to joj je stresno i nepoznato. Vjerujemo da postoje dobri ljudi za nju koji će joj donije� radost i osmijeh na lice..
REKSI je malac od 5 godina, ostao je sam nakon što je umrla njegova baka. Malen je rastom, dobar, cijepljen, čipiran. Vjerujemo da negdje postoji netko tko bi mu želio pruži� dom pa da ne mora u veliko i glasno sklonište. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.
KUPUJEM AUTOMOBIL - ispravan, neispravan, karamboliran, registriran ili neregistriran. info na mob. PRODAJEM098/777-095ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505.
KUPUJEM STRIPOVE, Nintendo i Sega igrice. info na mob 098 92 190 92 PRODAJEM DVIJE PLINSKE BOCE, kemijski wc za kamp, sve novo i povoljno te kristalne pepeljare, čaše zdjele. info na mob. 098/167-4938 i cijepljeni od parazita, odlični roditelji, cijena 700 kn. Upita� na broj 098176-7910 RAZNO PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada na 091/761-3467 mobitel za starije osobe sa brojem. Info na mob. kožna bunda s krznom 48/50, također nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. cijena 200 kn/kom, te žuto odijelo kišno 100 kn. Šaljem poštom-pouzećem, Zagreb, 091/9240-293 nova ralica za snijeg Stiga KW (2000 obiteljski sa spomenikom selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841
ili poštom:
podataka i
MOTORNA VOZILA
PRODAJEM
ZEUS traži novi dom. Star je 4 godine. Zaigran, dobar, ali preskače preko ograde i sad su ga vezali lancem. Nalazi se u okolici Čakovca. Kontakt 099 4800 640.
model GGP SM 50 1.7
100 kn, info
PRODAJE SE
PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821
Tarot majstori
odgovaraju na Vaša pitanja! Dopus�te da Vam pomognemo riješi� ili ublaži� Vaše probleme. 064/50-22-05 tel. 3,49; mob. 4,78 kn/min Maratela mreće d.o.o. 072/700700, +18 NAZOVITE NAS ODMAH!
Sklonište za napuštene životinje
typ ST 301
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata Mali OGLASNIK
podatke Media Novine d.o.o
POLJOPRIVREDA
PRODAJEM BAČVE drvene izuzetno dobro očuvane (od 220 lit, 250 lit, 340 lit. i 480 lit) te dvije drvene kace od 350 lit, cijena prema dogovoru. Info na tel: PRODAJEM343-557INOXcisternu Le�na od 250 lit., sačuvana i uredna, te preša Gorenje od 300 lit., muta hidraulična ispravna i gveštra Mio Osijek na struju. info na mob. 098/9137-887
privolu da
Puno truda moraju uložiti da bi uklonili ili ignorirali sve one životne činjenice koje se ne uklapaju u njiho va tumačenja, da bi zatvo rili oči na druge ljude oko sebe koji ostvaruju svoje ljubavne priče, po nekim drugačijim pravilima koja oni nisu spremni prihvati ti. Osobe koje zalutaju na ljubavnom teritoriju mogu se tijekom dugih godina lutanja iscrpiti obuzdava jući svoju potrebu da vole i budu voljeni, jer se boje razočaranja i neuspjeha. Rigidna uvjerenja o ljubavi, idealizacije i fantazmi koji će osobu dovesti do unu tarnjih lomova, predmet su psihoterapije, nažalost najčešće tek kad se lomovi u duševnom zdravlju već jasno vide. A bilo bi puno bolje kad bi se osoba koja luta što prije odlučila na sa vjetovanje ili psihoterapiju, kako bi se utvrdilo koji su sadržaji u njenu shvaćanju ljubavi iskrivljeni i kako bi što prije uz stručnu pomoć krenula u potragu za is pravnijim uvjerenjima koja će joj omogućiti kvalitetnu ljubavnu vezu.
RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932. Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo) I ekonomsko stanje ima svoj utjecaj na alkoholizam. Moglo bi se pomisliti ako je nečije financijsko i ekonom sko stanje bolje, time će imati više sredstava za kupnju al kohola. Ali nije tako. Razna istraživanja pokazala su da rasprostranjenost prodajnih mjesta s alkoholom u siro mašnim četvrtima gradova potiče prekomjerno opijanje i pogoršava probleme povezane s alkoholom u zajednici. Tako đer je pronađeno da gubitak posla korelira s povećanjem potrošnje alkohola, odnosno da je rizična konzumacija alkohola raširenija među ne zaposlenima.Akojeokruženje stre sno, bez obzira na to je li to u obitelji i kod kuće, ili pak na poslu, ono može potaknuti pijenje. Tada se pije u cilju prevladavanja stresora: al kohol daje učinak prividnog opuštanja, a opijeno stanje donosi zaborav na stresor i na probleme. Ali ako se ra zvije alkoholizam, neugodne emocije vezane za stres će se pogoršati.Nedostatak negativnih posljedica, bilo formalnih (za koni) ili neformalnih (društve no neodobravanje) za one koji se upuštaju u neodgovorno pijenje ili stvaraju probleme dok su pijani, šalje poruke da je pijenje, odnosno ponašanje u alkoholiziranom stanju (vo žnja u pijanom stanju, napadi, vandalizam, uznemiravanje javnosti...) prihvatljivo. Ono što bi moglo imati željeni uči nak na smanjenje konzumaci je alkohola u društvu jest npr. prikazivanje posljedica pijenja alkohola u medijima, potom donošenje strožih zakona koji se tiču ponašanja u pijanom stanju (vožnje, remećenja jav nog reda i mira…), smanjenje oglašavanja i sponzoriranja alkoholnih pića, postavljanje minimalnih cijena pića i slično. Alkoholizam nikada nije rezultat samo jednog činite lja. To je izrazito kompleksan problem, koji obuhvaća i osob ne činioce. Reći ne alkoholu može zahtijevati snagu volje, posebno kada postoji pritisak osoba iz okoline. Među ostalim uputno je izbjegavati prilike koje bi mogle dovesti do zlo uporabeVezanoalkohola.zaopisane čimbe nike rizika za razvoj ovisnosti, na neke nepovoljne situacije u životu ne možemo utjecati. Međutim, možemo kontrolirati kako ćemo reagirati na situa cije, npr. na pritisak društva (ponudite se da budete vozač kada se ide na zabavu kako ne biste morali piti alkohol) ili potražiti stručnu pomoć ako ste zaključili da imate problem kontrole pijenja.
Nesretni u ljubavi? Razni aspekti okoline mogu utjecati na prekomjerno pijenje Postoji niz različitih ži votnih utjecaja koji mogu osobu dovesti do ovisnosti o alkoholu; ti čimbenici mo gu biti biološki, psihološki i okolišni (društveni). Pod biološkima podra zumijevamo razne genetske čimbenike. Psihološki čimbe nici su uglavnom emocional na stanja (nervoza, depresija, anksioznost...), neučinkovito nošenje sa stresom ili neke osobine ličnosti (narcisoid nost, pasivnost...) koje mogu olakšati razvoj ovisnosti. Pod okolinskim čimbeni cima podrazumijeva se niz izvora koji mogu utjecati na prekomjerno pijenje, a kojima ćemo se detaljnije pozabaviti dalje u tekstu. Odavno je utvrđeno da okolina u kojoj ljudi žive i ra de uvelike utječe na njihove stavove i ponašanje u vezi s pijenjem te može biti po kretač ovisnosti o alkoholu. Prihvaćanje pijenja potiče se kroz masovne medije, stavove osoba iz našeg okružja, uzore i stavove društva općenito. Činjenica je da se pijenje al kohola u barovima, na zaba vama i raznim događanjima smatra prihvatljivim ponaša njem, tako da smo, gdje god se našli, okruženi alkoholnim pićima. Lako je dostupan u trgovinama i ugostiteljskim objektima pri čemu je cjenov no prihvatljiv, a često jeftiniji od bezalkoholnih pića. Osobito je kod maloljet nika veća vjerojatnost da će piti alkohol ako je lako dostu pan. To uključuje mogućnost da sami kupe alkohol u kafi ću ili trgovini bez straha od posljedica i da imaju priliku slobodno piti na zabavama ili drugim društvenim do gađajima.Alkoholna pića nekad se reklamiraju s popularnim zvijezdama kao sponzori ranim osobama. Sportske figure, filmske zvijezde i lokalni uzori prikazuju se na način da pijenjem alko hola dobivaju popularnost, privlačnost i zabavu, i to bez štetnih posljedica. Alkohol je prikazan kao prihvatljiv i “cool” u filmovima, televi zijskim serijama, glazbenim spotovima i drugim medij skim proizvodima, pa se nerijetko čak i veličaju piće i pijano ponašanje. Reklami ranje alkohola pomaže pri stvaranju okruženja koje sugerira da su konzumacija i prekomjerno pijenje nor malne aktivnosti. Štoviše, značajan broj djece stječe znanje i stavove o pijenju alkohola na temelju onoga što vide u medijima. Takvi utjecaji okoline oblikuju želje tinejdžera da kušaju alkohol.
Znamo da ima ljudi koji odnosu.iliidealnomfantaziranjaadolescentnihodustajuurazočaravajuneprestanoseljubaviineodsvojihopartnerusavršenom
Čakovec, I. G. Kovačića 1e Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888 Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja Alkoholna pića nekad se reklamiraju s zvijezdamapopularnim posljedicaiprivlačnostpopularnost,alkoholanačinprikazujuifilmskeSportskeosobama.sponzoriranimkaofigure,zvijezdelokalniuzorisenadapijenjemdobivajuizabavu,tobezštetnih
42 Savjeti 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Naši stavovi o ljubavi, kao sustav vjerovanja o to me što je ljubav, ne nastaju slučajno. Izgrađujemo ih na različite načine, ovisno o karakteristikama naše ličnosti i specifičnih uvjeta u kojima smo odrastali i oblikovali poglede na se be i svijet u kojem živimo. Kad se uzme u obzir razina kulturne mistifikacije lju bavi i medijska mitologija koja nas zasipa sa svih strana, mala je mogućnost da u mladosti oblikujemo ispravna uvjerenja o lju bavi. Moglo bi se reći da su prva zaljubljivanja i ljubavi u najvećem bro ju slučajeva opterećena iskrivljenim predstavama o ljubavi, infantilnim ideali zacijama kakve mladi ljudi nose u svojim mentalnim strukturama. Kasnije, kad ostvarimo kvalitetne lju bavne veze, čak se s dozom nostalgije možemo sjećati mladenačkih zabluda koje smo nadrasli i demistifi cirali. Promjena sadržaja predstave o pravoj ljubavi spontani je proces koji je kod većine nas sastavni dio odrastanja. Sazrijevamo kroz neuspješne ljubavne veze i nesretna zaljublji vanja, analiziramo svoju ljubavnu patnju, razgova ramo s bliskim osobama i konzultiramo stručnu lite raturu da bismo proniknuli tajnu ljubavi, pa tako korak po korak dolazimo do is pravnijih pogleda na ljubav. Početnička lutanja po teri toriju ljubavi postupno se korigiraju i omogućavaju nam stvaranje kvalitetnijih veza. A što ako nije tako? Znamo da ima ljudi koji se neprestano razočaravaju u ljubavi i ne odustaju od svojih adolescentnih fanta CENTARPSIHOLOGIJSKI Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja ziranja o idealnom partne ru ili savršenom odnosu. Oni koji su nepokolebljivo uvjereni u ispravnost svo jih disfunkcionalnih kon cepcija ljubavi i ponosno ustraju u njima mogu se za čitav život onesposobiti za stvaranje trajnijeg ljubav nog odnosa, kontinuirano ponavljajući iste greške. Pri tome im se može činiti da je njihova dosljednost ono najdragocjenije što imaju, pa brižno njeguju svoje kriterije. Da bi godinama očuvali svoja iskrivljena uvjerenja o ljubavi, oni troše ogromnu energiju.
Domaćin DVD Vratišinec ponosan na šest pehara
4326. kolovoza 2022. Mozaikwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 VATROGASCI MEĐIMURJA “Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”
Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije održala je tokom srpnja 2022., u prostorima Restorana „PREPELICA“ U Otoku evaluaciju za osobne asistente, korisnike usluge osobne asistencije i članove njihovih obitelji. Evaluacija je održana u sklopu projekta “Olakšajmo život osobama s invaliditetom II“ �inanciranog iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom – faza III. Radi se o projektu u suradnji s Društvom osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije. Ukupna vrijednost projekta je 1.934.778,00 kuna, a trajanje provedbe je do 2023. godine. Na samom početku okupljenima se obratila i kratko predstavila suradnju na provođenju projekta Miljenka Radović, mag.iur., predsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije. Evaluaciju je provodila Lea Jurković, socijalna radnica s dugogodišnjem iskustvu u radu s osobama s invaliditetom. Prvi dio održan ja za osobne asistente, a drugi dio za korisnike osobne asistencije i članove njihovih obitelji.Usluga osobne asistencije obuhvaća neophodnu praktičnu pomoć za osobu s invaliditetom i njezinu obitelj, ali osim �izičke pomoći, obuhvaća i puno složeniji, često i zahtjevniji dio, u kojem čovjek u taj odnos daje sebeKadasamoga.osoba svakodnevno dolazi u neku obitelj, ona postaje dio te obitelji, dio intime koju najčešće volimo držati sami za sebe, veže se uz obitelj kao još jedan njezin član. To je vrlo važan i zahtjevan proces za obje strane.Istaknuta je potreba za većim vrednovanjem rada osobnih asistenata, koju prepoznaju ne samo osobni asistenti, već i sami korisnici. Istaknut je problem prekratkog radnog vremena, česte promjene osobnih asistenata i nedostatak asistenata mlađe životne dobi, što je najčešće rezultat premalih primanja, ugovora o radu vezanog uz trajanje projekta i drugih administrativnih uvjeta rada koji ne odgovaraju zaposlenim osobama.
VATROGASNO NATJECANJE uporabom podzemnih hidranata okupilo 36 ekipa
Mnoštvo navijača i mještana Vratišinca svojim je dolaskom bodrilo natjecatelje Piše: Sanja Heric Nakon dvogodišnje stanke ponovno je održano vatrogasno natjecanje uporabom podzemnih hidranata. Ovogodišnji domaćin bio je DVD Vratišinec koji je pokazao iznimnu kvalitetu i organizaciju.Ukupnojeu 4 kategorije bilo podijeljeno 36 ekipa. U kategoriji mladež ženske najbrže su bile članice DVD-a Novakovec ispred ekipe domaćina i ekipe DVD-a Domašinec na trećem mjestu. U kategoriji mladež muški najspretnija je bila prva ekipa domaćina ispred ekipe iz Novakovca na drugom, dok je treće mjesto zauzela druga ekipa DVD-a Vratišinec. U ženskoj kategoriji najbržima su se pokazale članice DVD-a Palinovec ispred ekipe DVD-a Vratišinec na drugom i ekipe DVD-a Domašinec na trećem mjestu. U najbrojnijoj kategoriji muški najbrža je bila prva ekipa domaćina ispred ekipe DVD-a Palinovec koja je osvojila drugo mjesto, dok je druga ekipa DVD-a Vratišinec osvojila treće mjesto. Svojim dolaskom natjecanje su uveličali gosti: predsjednica OV-a Vratišinec Milena Granatir, v. d. županijskog vatrogasnog zapovjednika Robert Meglić, predsjednik VZP-A Marko Strojko te mnoštvo navijača i mještana Vratišinca. Da bi to natjecanje bilo organizirano na visokom nivou, pomogli su brojni sponzori i donatori, a to su: Općina Vratišinec, Autoprijevoznik Zdravko Hutinec, Instalacije Tuksar, M-Garage, Grbavec-gradnja, Ivan i Snježana Grbavec, Ljekarna Bećirović, Mario Goričanec, Općina Donji Vidovec, Magma , OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec, LD Zec Vratišinec te im ovom prilikom zahvaljuju članovi DVD-a Vratišinec.
Evaluacija „Pružanje usluge osobne asistencije“ Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom – faza III.
DVD Vra�šinec nastupio je sa šest ekipa i osvojio šest pehara Članovi i članice DVD-a Domašinec pozirali s peharima
-
-
Pileće iznutrice s tjesteninom Recept plus Jastučići sa skutom i špinatom smjesa nije vodena kako ne bi iscurilaTijestovan.tanko razvaljajte i režite na kvadrate 10 x 10 cm. Na kvadrate stavite manju žlicu nadjeva, a vrhove kvadrata presavinite na sredinu i uštipnite da ih spojite. Prije pečenja premažite jastučiće s malo maslinovog ulja. Pecite 15-20 minuta na 200 °C ili dok ne dobiju blago rumenu boju.
U malo mlakog mlijeka dodajte kvasac i žlicu brašna te ostavite 10 minuta da se kvasac aktivira. Preostale sastojke izmiješajte mikserom za tijesto te dodajte mlijeko s kvascem. Umijesite glatko tijesto pa ostavite da se diže 20 minuta.Umeđuvremenu napravite nadjev. U posudi zagrijte malo maslaca na kojeg stavite smrznutiPirjajtešpinat.nalaganoj vatri dok se špinat ne otopi, a tekućina ne ispari. Umiješajte skutu koju ste prethodno izradili vilicom tako da dobijete kremastu smjesu. Dodajte naribanu koricu limuna i jedan žumanjak. Važno je da Priprema:
Sastojci: -
-
-
Uz pileće iznutrice i tjesteninu servirajte bijelo vino. Rado vam i najčešće preporučujemo vina gornjeg Međimurja. Ovaj put odabrali smo sauvignon (11,9 %). Odnjegovan je i proizveden u obiteljskoj vinariji Nemec. Riječ je o svježem i dopadljivom vinu upravo našeg štrigovskog podneblja. Svakako kušajte uz to, ali i druga jela. Uz to vino obitelj Kocijan proizvodi odlična bijela vina sorti kao što je pušipel, graševina, chardonnay, rajnski rizling i traminac mirisavi. Živjeli! (rr, zv). Njoki s kozicama
-
-
Đurđica Zanjko
44 Međimurska kuharica 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Sastojci: - kozice - vrhnje za kuhanje - češnjak - bijelo vino - jušni temeljac - sol, papar - crvena paprika - origano Sastojci za njoke: - 20 dag krumpira - 20 dag špinata - 5 dag maslaca - 40 dag oštrog brašna - 1 jaje Sauvignon obiteljske Vinarije Nemec IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA Vino tjedna Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan
-
Domaćin naše stalne rubrike Međimurska kuharica koja donosi preporuke za pripremu nedjeljnog ili bilo kojeg drugog tjednog obroka ovaj je put Dom za starije i nemoćne Čakovec. Kao i uvijek, jelovnik za korisnike tog doma temeljen je na smjernicama normativa prehrane za osobe treće životne dobi. Kuharica Đurđica Zanjko odabrala je za preporuku recept za pripremu pilećih iznutrica s tjesteninom.Jelojeto koje rado konzumiraju korisnici tog Doma, ali ga s veseljem na svom tanjuru vide i objeduju sve generacije. Priprema jela je jednostavna. Na malo ulja popržimo luk. Dodamo crvenu papriku, češnjak, peršin i kad peršin malo uvene, stavimo pileće želuce i srca. Dinstamo na laganoj vatri. Potom dodamo lovor, origano, pire od rajčice i ajvar (ne dodavati sol). Dinstamo oko dva sata. Na kraju dodamo jetrica i zgusnemo brašnom. Zatim posolimo, popaprimo i dodamo po želji malo vegete. U kipućoj vodi koju smo posolili i malo pouljili skuhamo tjesteninu (pužiće, špagete ili nešto drugo po želji). Dobar tek vam želi Đurđica Zanjko i ostali djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec! crveni luk bijelo ulje crvena paprika češnjak peršin pileće iznutrice lovor origano pire od rajčice Sastojci za tijesto: - 250 Čakovečkizapšeničnoggramabrašnatanka�jestamlinovi - pola pake�ća suhog kvasca - 125 ml mlijeka - 1 žličica soli - 2 velike maslinovogžliceulja - 1 žumanjak Sastojci za nadjev: - 200 g špinatasmrznutog - 200 g skute - naribana limunova korica - 1 žumanjak - sol - maslac
Za zelene njoke krumpir u ljusci skuhati, oguliti i napraviti pire uz dodatak maslaca. Špinat blanširati i sitnoOdisjeckati.pirea,špinata, jaja, žumanjaka, ribanog parmezana, soli i brašna umijesiti tijesto. Tijesto oblikovati duguljasto i rezati njoke. Njoke kuhati u slanoj vodi. Želimo li napraviti narančaste njoke, umjesto običnog krumpira uzmemo batat, a ostale sastojke dodajemo isto kao i za krumpir.Kakonapraviti kozice? Vrlo jednostavno. Na malo ulja popržimo lagano češnjak, dodamo bijelo vino i malo ribljeg ili povrtnog temeljca. Zatim dodamo kozice i lagano ih pirjamo. Kad omekšaju, dodamo vrhnje za kuhanje i začine (sol, papar, origano, na vrh noža crvene paprike). Promiješamo i još sve lagano pirjamo desetak minuta na laganoj vatri. Na tanjuru serviramo njoke prelivene kozicama. U slast! (rr)
-
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
Recepti iz kuhinjemeđimurskedomaće VINKOVIĆ iz Križovca Mjeseci od oraha s kremom
POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu? Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotbr. 1406 nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 16. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 19. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn) Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 16. kolovoza 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 19. kolovoza
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED
Mjeseci od oraha zauzimaju važno mjesto u ovoj obitelji, te im se, kad god ih Vesna pripremi, uvijek vesele njeni ukućani, ali i prijatelji, susjedi i rođaci ako navrate u posjet Piše: Aleksandra Sklepić Kad je riječ o kolačima koji uvijek imaju svoje obožavatelje, u Međimurju su jedan od njih svakako mjeseci od oraha s kremom. Nezaobilazni su na svim svečanostima: svadbama, rođendanima, krstitkama i bilo kakvom druženju gdje su gosti željni kvalitetnog tradicijskog kolača. Sadrži ih svaki miks kolača s kojim se susrećemo, bilo kupovni bilo domaći, te to pokazuje da ih traže i obožavaju sve strukture kupaca i sve generacije.Mjeseci od oraha ne zahtijevaju posebno mnogo vremena i vještine, a svojim Mjeseci s orasima omiljeni su kolač u ovoj obitelji dine uzgaja povrće za potrebe svoje obitelji. U slobodno pak se vrijeme voli posvetiti svojoj kreativnoj strani, izrađuje predivne ukrase i dekoracije: cvijeće od najlon-čarapa, zlatovez, ukrase za Božić, Uskrs, svetog Nikolu te razne dekoracije za kuću od papira i platna. Vesna je rođena u Podturnu, pa voli svratiti u svoj rodni kraj, gdje je također članica Udruge slobodnih umjetnika Mura Podturen. U organizaciji te Udruge svoje je divne ukrase i rukotvorine imala prilike pokazati na izložbi. Svoju je kreativnost otkrila zahvaljujući svojoj susjedi i prijateljici Radmili s kojom često dugo u noć provodi vrijeme u razgovoru i izradi različitih umjetničkih kreacija.
Tu smjesu uliti na biskvit i staviti natrag peći još od 10 do 15 minuta. Kad je pečeno, kolač malo ohladiti i na još topli naliti glazuru. Glazura se priprema tako da se otope zajedno 7 dag margarina i 7 dag šećera. Glazurom prekriti kolač i posipati orasima. Rezati u obliku polumjeseca željene veličine s pomoću kalupa ili čaše. Priprema: okusom, mirisom i izgledom podsjećaju na dane kad se cijenio domaći kolač i kad su se deserti jeli samo u posebnim prilikama. Orasi su u Međimurju tradicionalna “must have” namirnica, pa se tako i Vesna Vinković iz Križovca odlučila pridružiti čuvarima tradicije međimurskih deserata. U njenoj obitelji mjeseci od oraha zauzimaju važno mjesto, te im se, kad god ih Vesna pripremi, uvijek vesele njeni ukućani, ali i prijatelji, susjedi i rođaci ako navrate u posjet. Recept za mjesece Vesna je naslijedila od svoje pokojne mame Monike i nikad ga ne mijenja jer je najbolji upravo takav. Vesna živi u Križovcu sa svojim suprugom Ivanom i sinom Florijanom. Domaćica je pa najviše vremena provodi kod kuće, uređujući kuću i dvorište koje je ukrašeno raznolikim cvijećem i ukrasnim biljem. Ima i svoj povrtnjak u kojem cijele goSastojci: - Za �jesto (biskvit): - 14 dag margarina - 14 dag šećera - 14 dag oraha - 10 dag brašna - snijeg od 4 bjelanjka - malo praška za pecivo Za nadjev: - 2 žumanjka - 1 jaje - 7 dag šećera - 2 žlice brašna Za glazuru: - 7 dag margarina - 7 dag šećera - 7 dag mljevenih oraha
4526. kolovoza 2022. Narodna kuharicawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Ime i
BrojAdresa:prezime:telefona:
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�. Ovotjedni dobitnik: Monika Bistrović iz Brezja Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo rilegotovomamasketradicionalneobjavljivalimeđimur-recepte.Receptisutonašihibakakojesuniizčegastvo-�iniručakzasvoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, namirnice,jednostavneupotrebljavamodomaćečestoizvlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
Vesna sa svojim kolačima Otopiti margarin. Posebno miksati 4 bjelanjka i šećer za snijeg. Zatim dodati otopljeni margarin, brašno, orahe i malo praška za pecivo. Uliti u pleh i peći na 180 stupnjeva, ali ne ispeći do kraja, već pratiti kad se tijesto počne odvajati od lima. U međuvremenu u posebnoj posudi miksati 2 žumanjka, 1 cijelo jaje, 7 dag šećera i 2 žlice brašna.
VESNA
Dobar razvoj vaše ljubav ne situacije nastavlja se i danas. Ako ste još sami, svakako izađi te i povežite se s ljudima. Imate mogućnost prezentirati svoje ideje pred stručnim i uglednim ljudima. Oni će vas razumjeti i više nego dobro. Trenirajte ono što volite.
HOROSKOP Nastavljate se veseliti, do bro provoditi, jesti i piti u druš tvu voljene osobe ili one koju polako osvajate. Sve je dobro. Ovih dana će na vašem radnom mjestu biti gotovo anđeoska atmosfera. Svi će biti spremni pomoći jedni drugima. Inače puno jedete, malo skidate. Lucidnost i originalnost bit će vaše današnje osobine koji ma ćete obogaćivati ljubavnu svakodnevnicu. Danas ne po kazujte otvoreno svoje skrive ne ideje i zamisli jer vas neće najbolje razumjeti zbog zaoku pljenosti drugim stvarima.
(Fotoarhiva
Zbližavanje s osobom iz radne sredine bit će moguće i danas. Ako ste još sami, barem se potrudite bolje upoznati. Iako će neki vaši kolege malo dramiti i biti osjetljivi, dobra je strana što će to pokrenuti kreativnost i do nijeti nova rješenja. Neke od vas voljena bi oso ba mogla oduševiti. Imat će veli ke ljubavne i emotivne apetite, ali to će vas samo pokrenuti. Ne mučite se pitanjima na koja io nako znate odgovor. Idite dalje, surađujte s kolegama i vozite svoj brod najbolje što možete. Bacinger
Doticaj šezdesetosmaškog pokreta sa Starim gradom Zrinskih Paralelno s Hrvatskim proljećem događao se i čisto zapadnjački i gotovo univerzalni „šezdese tosmaški pokret“. Privukao je znatan dio svjetske mla deži koja je sanjala drukčije, pravednije društvo. Bio je to san o stvaranju svijeta bez društvenih nejednakosti, pre vlasti muškaraca nad ženama, bez granica, vojski, siromaštva. Mladi su sanjali svijet u kojem će se borba za moć zamijeniti suradnjom, svijet bez zadrto sti, nasilja, kapitalizma i stalji nizma, bez svega onoga zbog čega su prethodne generacije tijekom dvaju svjetskih ratova pobile stotinjak milijuna ljudi. Snovi su išli još dalje: svijet bez privatnog vlasništva, ljubomo re, hijerarhije, crkvi, moćnih država, bez pretjeranog kon zumerizma, svijet gdje bismo radili iz užitka, a ne za plaću. Danas te ideje zvuče kao bun canje, a tada su mnogi iskre no vjerovali u njih. Svojim buntovnim tekstovima taj pokret je nosila, nadahnjiva la, podupirala i pothranjivala tadašnja zapadna glazbena produkcija. I premda čako večka urbana rock-generacija zacijelo nije bila sasvim svje sna njegove dublje dimenzije, ona se s tim pokretom poi stovjećivala i solidarizirala kroz moderan avangardan glazbeni stil. Koliko je to bilo napredno i hrabro, govori i či njenica da je Đorđe Balašević kasnih 70-ih, kada je šezdese tosmaški studentski bunt već bio zaboravljen, a proljećari odavno ušutkani, napisao Ra čunajte na nas, pjesmu u kojoj se gotovo ispričava sumnjiča vim i nadmenim režimskim dušebrižnicima: “Sumnjaju neki da nosi nas pogrešan ton, jer slušamo ploče i svi ramo rok. Al negde u nama je bitaka plam i kažem vam šta dobro znam: računajte na nas.“ Čakovečki rokeri slušali su i svirali taj “pogrešan ton” već duže od jednog desetlje ća i nikome se zbog toga nisu ispričavali, a još manje nekog uvjeravali da bez obzira na taj “grijeh” može “računati na njih”. Uostalom, i čelnici međimurskih omladinskih organizacija, nesumnjivo povezani s partijskim struk turama, bili su uz njih i nese bično im pomagali. Dakako, socijalna dimenzija sponta nog svjetskog mladenačkog bunta smatrala se suvišnom, neželjenom i nepotrebnom u našoj “idiličnoj socijalističkoj samoupravnoj zajednici“, ali je politička i ekonomska kriza osamdesetih olabavila par
46 Mozaik 26. kolovoza 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Demoni sredinom šezdesetih: Božidar Damjan (solo-gitara), Emil Vugrinec (ritam-gitara), Miljenko Balić (bas-gitara), Igor (bubnjevi), (tehničar). Mirka Banjeglava) Pokušat ćete se predstaviti drugoj strani u najboljem svjetlu, ali to neće biti vaše najbolje iz danje. Rezultat – promjenjiv. Po slovi s ljudima i dogovaranjima ići će vam ako prihvatite neke male kompromise. Budite diplo mat. Ne ulazite u raspravljanja. Ako ste još sami, danas sva kako izađite jer ćete imati veliku priliku za novo ugodno poznan stvo koje može postati ljubav. Samom svojom pojavom vi ćete utjecati na druge u pozitiv nom pravcu. Projekti i poslovi razvijat će se dobro.
OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.) BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.)
Piše: mr. sc. Zlatko
tijsku stegu, pa su se počele buditi alternativne društve ne silnice, profilirajući se jed nim dijelom kroz novovalni glazbeni trend koji pamtimo po Azri, Idolima, Električnom orgazmu, Pankrtima, Filmu, Haustoru, Prljavom kazalištu i drugima. No, puno prije to ga, već sredinom šezdesetih, u Međimurju su se pojavile prve naznake modernog rock-naraštaja, koji je s oso bitim guštom upijao tu nado lazeću, provokativnu i bun tovnu glazbenu žesticu te se od ostatka mladeži izdvajao osebujnim načinom zabave, plesa, okupljanja i oblačenja. Među manjim svakako, ali i među srednjim i većim hr vatskim gradovima Čakovec se postupno uzdigao na pi jedestal hrvatske rock-prije stolnice. Već od 1972. godine, glavno okupljalište mladih koje je nosio taj “ludi” ritam bilo je u Starom gradu, u prizemlju sjevernog bastio na, donedavnom spremištu hrane – u diskaču Rupa. To formativno razdoblje čako večkih rokera potrajalo je do kraja sedamdesetih kad je diskač preseljen na drugu lo kaciju. Svoju blistavu karijeru glazbenika, a napose glazbe nog menadžera i osnivača le gendarnog autorskog benda Demoni, baš je nekako u to vrijeme okrunio Čakovčanin Toni Sabol, koji u svoj grad dovodi neke od najpoznatijih svjetskih glazbenih sastava. Uglavnom, Rupa je dala svo je, učvrstivši s Tonijem i De monima društvenu poziciju čakovečkih rock-glazbenika i publike, nakon čega je više desetljeća ostala zapuštena i gotovo zaboravljena, sve do temeljite obnove fortifikacije 2021. godine, kada je u njoj osvanuo hologram Nikole ŠubićaNo,Zrinskog.osimtog olujnog i uznemirujućeg ritma, pri kladnog za mlade dvadese tog i dvadeset prvog stolje ća, unutar zidina Staroga grada zacijelo su se tijekom stoljeća sporadično mogli čuti i smireniji i tom zdanju primjereniji tonovi crkvene i svjetovne glazbe: od sred njovjekovnih gregorijanskih korala, zabavnih trubadur skih nota putujućih pjesnika i glazbenika, renesansnih zborskih napjeva bez pratnje – a cappella, instrumentalnih baroknih izvedbi, pa sve do vedrih nota klasicizma i kuć nog muziciranja u razdoblju romantizma.Premda bi bilo preten ciozno tvrditi kako je u ča kovečkom dvoru glazba bila prisutna baš tim redom, u obimu usporedivom s puno raskošnijim i poznatijim eu ropskim dvorovima, ona je u nekom obliku ipak činila dio života njegovih nobl stana ra, osobito Jurja IV. Zrinskog, koji je u svoj čakovečki dom pozivao glazbenike i priređi vao glazbene večeri. Stoga, u procesu suvremenog brendi ranja Starog grada tu vrstu glazbene umjetnosti nikako ne bismo smjeli izostaviti. Ako ni zbog čega drugog, on da zato što je klasična glazba prikladnija tom prostoru i što najjasnije reflektira duh nje govih stanara, arhitekture i povijesti.
LAV (23.7. - 23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.) VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.) STRIJELAC (23.11. - 21.12.) JARAC (22.12. - 20.1.) VODENJAK (21.1. - 19.2.) RIBE (20.2. - 20.3.)
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1405 Možete uživati punim plu ćima u onom što vam život do nosi u ljubavi. Vezani su sretni, a samci osvajaju s lakoćom. U vašem radnom okruženju vladat će vrlo konstruktivna atmos fera. Tako ćete i vi raditi bez problema i s optimizmom. Vaš organizam je stabilan. Mnogi će slobodno vrije me poželjeti provesti u kuć nom ili obiteljskom okruženju. Bit ćete sretni u intimnom ozračju. Privatni i istraživački poslovi danas će dobiti nove poticaje i neke će se faze rada privoditi dobrom kraju. Radite vježbe za vratnu kralježnicu.
Lalić
MUZEJ ČAKOVECMEĐIMURJA Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
Vama draga osoba otvorit će svoje srce i pokazati vam svoje emocije. Uzvratit ćete jednakom mjerom. Možete slobodno učiniti nešto za se be. Kome god to objasnite, razumjet će vas i prihvatiti to kao nešto normalno. Okrenite se malo više sebi.
Najbolje se budete osje ćali u svom svijetu mašte gdje će sve biti idealno. Možda je tako zasad i bolje dok ne pro đe ovo prazno vrijeme. Oni koji rade u laboratorijima, bolnicama, institucijama za tvorenog tipa ili slično, dobit će velike poticaje ili rezultate. Bit ćete skloni popuštanju svemu, a neki će potpuno spu stiti kriterije za ljubav. Samci bi mogli biti s osobom po sistemu „daj što daš“. Porast će vaše poslovne ambicije, ali neće biti sasvim realne. Važno je da razlučite što je zaista ostvarivo.
Ivan Plantak
usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 25.8.) PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana • 28. kolovoza 1896. god. veliko nevrijeme i povodanj na otoku Braču • 1.i 2. rujna 1996. godine zbog obilnih kiša velike poplave u Slavoniji 6 Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće UGLODAVACZAŠTIĆENIPERIVOJU«ZRINSKI»UČAKOVCU TVARKEMIJSKUPOSPŠJE-KOJAŠUJEREAKCIJU IILIRSKARIMSKALUKANANERETVI ŠIŠKOVAMODELRUSKI RAKIJA,IRSKADŽIN AM. (1941-1967)REDDINGPJEVAČSOUL REKORDAVLASNIK POGLAVARKOZAČKI PROKUHANOREALNOSTIEUROPSKADRŽAVAČINJENICAMLIJEKOAUS-TRIJSKISLIKARSCHIELE(1890-1918) «BRKATA»RIJEČNAMUŽEVBRATRIBA NOGOMET.TRENERBJELICA POGOVORZAVRŠNARIJEČ;RADIJ OSIJEK OTOPINA «OSCAR»-aFILMSKOGDOBITNIK PRILOZIMA,OBLAGATIJELODODACIMA VILENICAGLUMICA ŽITELJ ROŽACKOZOROGRECIJEANT.JEDNO-(MIT.) SVOBODAVERA KRSTAŠICAPORODICEBILJKACRTATIIZ(MN.) ŠUMARICANAMJESTOOTOKULUZONUBILJKA «JUG» ULJIVAGRABEŽ-RIBAJ.AMERICIOKRUZI,PODRUČJA MATERIJALUŽLIJEBUREZANU«SKRA-ĆENICA» SLOJGORNJIKOŽE AZIJSKAPATNJA,ŽALOSTDRŽAVA OTOK JADRANUU OKRETAČPATKAMIŠIĆ(MN.) BLAGAJNA,DRŽAVNADRŽAVNAIMOVINA «GRADSKAAFRIČKARIJEKAUPRAVA» NADIMAKIVICEOLIĆATRPAK POKUĆSTVAZATROPSKABILJKAIZRADU TRAVOLTAJOHNTVARIZAGRIJANJEILIPOGON PREZIMENAPOČETNASLOVAIMENAI ŽENSKOJŠAVTRICIJNAČARAPI KALCIJ PJEVAČKIŽENSKIGLAS NASRTAJINAPADI, 7120. svibnja 2022. Prognoza i razbibrigawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 SKANDINAVKA VICOTEKA Autor: Mladen Mrčela MOZGALICA - pronađi 10 razlika Policija Zaustavlja policija mladića koji je pripit. Policajac: - Gospodine, vi budete sad puhali! Mladić: - Bogme nebum! Ja bum sad povraćal. Miran svibanj daje kruha i vina Pučka meteorologija IZLAZI ZALAZI 23.5. u 05:17 h 27.5. u 05:13 h 23.5. u 20:30 h 27.5. u 20:35 h Fakultet Svi se dive Japancima kad završe prugu u dva tjedna, a kad je moj direktor završio fakultet u Banja Luci u dva dana, niko ni bravo.
METEOROLOŠKIKALENDAR
VREMENSKA SLIKA: U proteklih nekoliko dana temperatura je postajala sve viša pa smo prošli četvrtak praktički posvuda uhvatili prvu ovogodišnju tridesetku u hladu! U nekim danima bilo je sparno uz lokalne pljuskove s grmljavinom. Zatim smo jučer ujutro imali hladnoću uz samo 3-6 Celzijevih stupnjeva, ali je danju opet brzo zatoplilo. Čini se da i u sljedećih sedam dana možemo očekivati pravo proljetno, skoro i ranoljetno vrijeme. Najveća mogućnost za kišu ili pljusak je potkraj subote i onda ponovno tijekom sljedećeg tjedna. Temperatura će u nekim danima biti oko 30°C. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: I petak nam donosi vedrinu i sunce uz slab do umjeren vjetar južnih smjerova. Jutarnja temperatura od 8 do 12, a najviša dnevna mogla bi narasti na 30 Celzijevih stupnjeva. Ujutro friško, a popodne vruće... U subotu vrlo toplo i sparno, ali nestabilno... Bit će djelomično sunčano, ali kako dan ide kraju tako uz povremeno više oblaka postoji mogućnost za kišu ili lokalni pljusak s grmljavinom. Čini se da temperatura zraka ostaje visoka, sasvim blizu 30 Celzijevih stupnjeva. Teško i sparno vrijeme. Nedjelja opet djeluje stabilnije. Većinom suho i djelomično sunčano uz slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova. Zato će dnevna temperatura biti malo niža, a vjerojatno će se i subotnja sparina u nedjelju smanjiti. Početak tjedna izgleda djelomično sunčan, ali uz mogućnost za lokalne pljuskove s grmljavinom. U ponedjeljak uz ugodnu temperaturu koja bi sredinom dana mogla biti oko 25 Celzijevih stupnjeva. Slično vrijeme se prognozira i za utorak - djelomično sunčano i ugodno toplo, ali nestabilno pa je mjestimice moguć pljusak.Uovom trenutku se čini da će i sredina tjedna proći u promjenjivom tonu. Mjestimice može biti kiše ili pljuska, ali svakako se očekuju i sunčana razdoblja. Ostaje toplo i pomalo sparno. Nešto stabilnije vrijeme bi se moglo pojaviti u drugoj polovici tjedna. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz �iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 19.5.)
Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće 6 ODLUKASUDSKAPRAVO-MOĆNA KORNJAŠ,KUKACJELENAK(MN.) GRADUCETINEUŠĆUNAMORE SLAKOVCATURGINJADRAMA-IZ ZAMJENICAOSOBNA (1892-1970)REDATELJSTROZZI OKOLINA,OKOLIŠ RIJETKOSTI EUROPSKOJPROMOCIJEVRŠITELJSTILUUMJET-NOSTI(11-13.ST.)ONAJKOJIAGITIRAONOŠTOPRIPADAVAMA ODREĐENPRAVACCESTEOLIVERMLAKAR OGNJENČALDA-ROVIĆ TRAVOLTABOROVAŠUMICAJOHN TOMEČAKŽITELJISTREIVAN ITALIJA AFRIČKADRŽAVA VAJSKATRAM-LIRA BROD(MN.)RIBARSKI OTOKBOJANJATEHNIKATKANINAKODZADRA JOD PRADAVNIHOKAMINEMEKUŠACAOBAVITIPASOM OREGONASTATIN SRDŽBAGNJEV, ČIN BILOZIVANJAIZA-KAMO IZASLANICI BULJEŠRIJEČNARIBA,(MN.)KORALJNIGREBEN ODKOKOŠIMILJA STARORIJEČNIRIBARIMEDUŠIKA ULANTANDOBAZIMSKO MJERASTARAZADUŽINU(26MM)DUŠIK GOGOLJEVAPRIČAPOREZ,DAĆA ŠPANJOLSKINARODNIJUNAKZAIMIMAMOVIĆ SLOVENSKIPIJANISTBERT-TONCELJ(1939-2002) DRUŠTVENOGSTUPANJVISOKIKULTURNOGRAZVOJAOTILIJAODMILJA «ENERGIJA»ONAJKOJIJEANONIMAN,ANONIMUS MRTVAČKISANDUK OBUHVAĆENPROSTORPOGLEDOM(MN.) PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana • 22. svibnja 1634. godine u Njemačkoj tuča veličine kokošjeg jajeta napadala do koljena i nije se otopila osam dana • 25. svibnja 1781. godine pao snijeg u Gorskom kotaru • 28. svibnja 1868. godine u Zagrebu izmjereno 34.3°C U nekim danima pljusak
4726. kolovoza 2022. Prognoza i razbibrigawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 SKANDINAVKA VICOTEKA Autor: Mladen Mrčela MOZGALICA - pronađi 10 razlika Kostur Što kaže kostur kad vidi čovjeka? - Ko’s ti?Kako se vrijeme zadnjeg dana kolovoza pruži, tako se i jesen drži Pučka meteorologija IZLAZI ZALAZI 28.8 u 06:10 h 28.8 u 06:14 h 26.8. u 19:40 h 26.8. u 19:34 h Konobar - Konobar! - Izvolite! - Jednu votku bez limuna, molim!Konobar,Odmah!poslije 2 minute: - Oprostite nemamo limun, jel’ može bez nečeg drugog? METEOROLOŠKIKALENDAR Toplo, ali nestabilno
VREMENSKA PROGNOZA: Pokoji (popodnevni) pljusak je moguć i tijekom petka, ali će dominaciju ipak uzeti sunčana razdoblja i porast temperature. Noć i jutro ostaju ugodni uz temperaturu oko 18°C, a danju se polako grijemo prema tridesetici. Pojava tih pljuskova, ako ih uopće bude, je vjerojatnija kasno popodne i predvečer. Za vikend se čini promjenjivo i toplo. Izmjenjivat će se oblaci i sunce, a povremeno može biti kiše ili grmljavinskih pljuskova. Veća je vjerojatnost za te pljuskove u kasnim popodnevnim i večernjim satima. Noćna temperatura zraka malo ispod 20, a najviša dnevna između 25 i 28 Celzijevih stupnjeva.Činiseda sljedeći tjedan počinje malo povoljnije pa u ponedjeljak možemo očekivati više sunčanih razdoblja, a manje pljuskova. Zbog toga bi dnevna temperatura opet mogla biti maloUtorakviša. je ponovno malo rizičniji za pljusak, ali bit će i sunčanih razdoblja. Ostaje ugodno toplo. Za srijedu vrijeme izgleda djelomično sunčano i vrlo toplo uz laganu južinu. Neka nova promjena moguća je u drugom dijelu četvrtka i prema petku. Tada ćemo već ući u rujan pa će početi i klimatološka jesen.Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz �iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj
VREMENSKA SLIKA: Stigla je promjena vremena s kojom je proteklih dana mjestimice bilo kiše, pljuskova i grmljavine. Nakon nekoliko oblačnijih i svježijih dana, u drugoj polovici tjedna postupno nam je opet sve toplije uz više sunca pa smo s temperaturom opet došli blizu 30 Celzijevih stupnjeva, ali i dalje uz kraće lokalne pljuskove. Čini se da je najveći rizik za pljuskove tijekom vikenda. Opširnije o prognozi u nastavku.
Otkak je Ante Čačičov došel za trenera Dinama jegovi kibici saki den čakajo kak ga bode uprava zmenila. A Čačič je žilavi kak vrag, očem reči, do torka je ne zgubil niti jedno utakmico. Teca Franca veli da se Tonček razme v posel jerbo je pobedil i Bugare, a i Hajdukovce. Ne bi se tu štel mešati, ali nikak ne razmem zakaj ovi kibici očejo zmeniti Tončeka, a jemo i jegovim labodoritašima jako dobroNajbržide?ovi kibici na Interneto to nejbole znajo, oni velijo: Ovoga Čačiča tre čim predi zmeniti. To kaj bode, predi lil posle, vništil Dinamo, ali ve je počel uništavati i Hajduka.
U istočnoj Istri postoje otisci dinosaura starih preko 230 milijuna godina. Ne vjerujete li u prapovijesne priče i dominantna bića iz stare ere, posjetite Istru, točnije grad Medulin i obližnji otok Fenoligi. Na otoku ima preko 150 zabilježenih otisaka dinosaura u kamenu. Prema navodima Javne ustanove Kamenjak i Udruge Zelena Istra tragove su davne 1975. otkrili slovenski biolog Matjaž Gogala i geolog Rajko Pavlovec. Lokalitet ima još jednu posebnost jer su na istom mjestu pronađeni otisci i mesojednih i biljojednih dinosaura što je važno za prepoznavanje određenih vrsta dinosaura te njihove reakcije, gdje su se kretali, kako su funkcionirali u životinjskom sustavu itd. Imate još jedan razlog zašto posjetiti Istru, osim uživanja u ljetnim čarima! (st)
PREMIŠLAVANJE
To je vredo, ali bi čuda bole zapamtili toga vekšega standarda ak bi nam plače odišle gori, a ne kaj nam plače stojijo na mesti, a čeki so nam se debleši i debleši. Ak nekaj pitam unda mi velijo da morem biti srečen dok so nam ne vodo ili pak plina zaprli ili pak strujo vgasnuli. Se to još moremo dočakati. Da bodo itak DinamovciČačiča?zmenili
Otkak so Rusija i Ukrajina počele ratuvati hajdi je toga na ovoj našoj kugli zemaljskoj podražilo. Negdi vejč negdi meje. Podražila je nafta, a žnjom i benzin, podražil je plin, struja, voda, a i v štacunima z špecerajom je skorom se dražeše. A niti dragi Božek nam je ne mogel reči zakaj je podražilo belo olje v štacuno, zakaj melja, sol, cukor? Verjem da ste čuli kak je se na našoj debeloj vodi, na našemo morjo čuda dražeše? Čuli smo i zazvedili kak je se dražeše, ali nam je nišči ne znal reči zakaj je itak dražeše? Več hajdi pot sam si probal pregruntati zakaj je podražila črna kava? Kuliko ja znuom, a z menom se slaže i teca Franca, niti Rusija, a niti pak Ukrajina ne sejajo, a niti pak berejo kavo, a ona je ipak podražila. V semaj ka�ičaj je kava držeša nek je bila lani: negdi je skočila z šest kuni na osem, negdi z sedem na devet ili pak z osem na deset. De so ka�iči malo lepši, de so stoli ili stolci noveši ili pak je mlajša i lepša kelnerica tam je kava po dvanajst kuni. Po morjo so kave od petnaest do tridesti kuni. Morem vam reči da sam gledal cene kave po štacunima i tam so odišle cene gori, ali sam za male pakunge od po 10 ili pak 20 deki dok so oni veliki kilnati ne podražili skorom nikaj. Kuliko vidimo niti med kavami ga ne pravice? Još nekaj me gvinta: je li ja ve vejč vredim ak spijem dražešo kavo?Razmim ove morske kave štere nudijo i morskoga zraka, ali i lani sam z kavom na morjo dobil morskoga zraka pak je bila faleša. No, kak bodemo znali da nam je standard porasel ak nikaj ne bode podražilo?
Pred par dni otpelal sam se doli na jug Lepe naše da vidim našega novoga Pelješkoga mosta. Ne sam kanil sam zbog radi toga putuvati tak dauko, ali me je teca Franca nagovorila kaj sam ga odišel po gledati. Rekla mi je: Jožek pak naj noreti kaj nejdeš glet toga našega novoga mosta šteroga smo tak dugo čakali? Si ga bodo išli glet i unda bodo se falili kak so bili jedino ti nejdeš? I ne mi je trelo tri pot reči nek sam se spakeral i ve vam se morem pofaliti kak sam videl toga našega novoga mosta. I ne sam da sam ga videl nek sam se prepelal po jemo i to ne sam jempot. Je da je malo koštalo, ali pet pot sam se prepelal gori doli. Morem vam reči da je jako fajni i da sam ne znal da so ga Kinezi delali nigdar ne bi pogunul. Nikaj nema v sebi kineskoga. Dok sam se dimo pelal furt sam si fruntal o mosto, ali ne o tomo kak se bodem pajdašima i pajdašicama pofalil kak sam bil na vugledima i kak sam se posle počastil z dingačom na Pelješco i z ribami na Korčuli. Gruntal sam si o tomo da mi toga mosta nigdar ne bi meli da ga ne bilo druga Ljubičice bele i jego vih komunistov. Več sam vam par pot pisal o tomo kak je drug Tito zahuzal, posle Drugoga rata, pol Lepe naše i da je ne tak bilo mosta niti ne bi nucali. Istina Božek ne bi meli mosta, ali bi meli Srema , meli bi Boko Kotarsko, meli bi Neuma i Bosno, očem reči Lepa naša bi bila do Drine i do Zemuna. Ne sam ruon siguren da je bilo spametno to se dati za jeden most makar tak fajni kak je Pelješki. No, ono kaj se je zdavnja, pred osemdeset let, pri petilo to smo se ne mogli pomoči, a kaj je tu je, ve nam je vredo te novi i jako fajni most šteroga smo tak dugo čakali. V restorano na Korčuli: - Gazda, vreme trajanja ovoj grčkoj šalato je več minulo. – Nikaj zato, Mate, napiši v jelovnik starogrčka šalata! Pital sam i na Korčuli, ali so mi ne znali reči: - Je li nešči zna, po bontono, dok te nekam pozovejo na obed ili pak na večerjo… z štere strane tajera se meče mobitel?? To si znajo: političari so si jednaki… Da so političari si jednaki to si znuomo, ali smo mortik to ne vupali naglas reči, očem reči, na pisati. Ve sam jaki jerbo so i drugi, i to državni cajtungi napisali pak imam črno na belo, ali bodem vam sejeno rekel tak da bodete i vi znali: Si znamo da je HDZ domoljubna stranka, a SDP je socijaldemokrac ka partija i zbog radi toga Hadeze ovci kupuvlejo diplome v Osjeko ili pak Mostaro, kak bi ono rekli „kupuvlejo hrvacko“, a eSDePeovci kupuvlejo v Tuzli i Kragujevco. Jeni i drugi kupuvlejo, a štere vejč vredijo bode vreme (čitaj: Ministarstvo znanosti) pokazalo. Dok dojde SDP (Peđa i drugovi) na vlast oni bodo morali donesti no voga zakona da se diplome morejo herbati. Kaj se ne bodo morale ku puvati dva pot! Što je itak nejvekše zlo ovoga našega sveta Pred par dni (v tork) smo obile žili Evropski den sječanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. Hajdi je ljudi, črez minulo dvade seto stoletje završilo pod zemljom zbog radi gore napisanih sustava. Najmeje kaj smo mogli naprajti je kaj smo vužgali sveče i pomolili se za dušice štere so odišle na drugi svet prek reda, očem reči, predi nek je trelo. Zazvedili smo da so totali tarni sustavi bili fašizam i nacizam, a sam tu i tam smo čuli da je to bil i komunizam. A si znamo da je ko munizam v Evropi i v sveto trajal sam sedemdeset let, a da je sfondal vejč ljudi (cirka sto milijonov) nek si ostali sistemi i si svecki rati skupa. Mi Međimorci moramo, ruon tak, vužgati sveče i pomoliti se za se one štere so partizani sfondali posle Drugoga rata. Makar je Međimorje naše malo ne veliko, ali je nekaj meje od jezero ljudi poslano k Božeko na račun sam zbog radi toga kaj so ne veruvali da je komunizam to svetlo na krajo ratnoga tunela štero se je presvetilo za se ljude ovoga sveta dobre volje. Štel sam reči sima onima šteri so krivo brojili da so bili tri, a ne dva, totalitarni sustavi i to fašizam, nacizam i komunizam i ne razmem zakaj mi to ve nej rekli jasno i glasno ak je to Evropa več zdavnja rekla. I ne sam to, pak smo v Međimorjo meli i nejveč žrtvi komunizma i za te žrtve još niti dendenes ne znamo što jiv je sfondal i de so jim grobi. Zazvedili smo da imamo koščično olje Zahvaljujem Svetomo Marti no, opčini, opčinarima i načelniko šteri so nam za Veliko mešo pre prajli Povorko starih (i starinskih) običaja i zanata. Fala sima šteri so bili v povorki od motorista, oldtajmera, Garde i gardista, pleh bandistov, mažoretkinja, Rimlja na, lovcov… i Stankeca Perčiča. To kaj so me gardisti splašili z topom to vam nebom priznal. No, mo ram vam reči da smo, na se zadje, itak zazvedili otkod dobavljamo črno olje. Več par let poslušamo, i ne sam poslušamo nek i čitamo da je to bučino olje, a dok nekoga pitaš kaj so to buče unda ti lepo veli kak saki bedak v Međimorjo zna da so buče tikve. To razmem, ali ne razmem ako su buče tikve zakaj je unda olje ne tikvino? Ali znate kakši smo mi Međimorci mi se jako štimamo dok moremo govoriti po štacunski. I to raz mem, ali bi vas prosil lepo kaj mi nešči pokaže da je črno olje dobil od buče ili pak od tikve? Morem vam reči da sam to još nigdar ne videl i nišči mi je to ne pokazal. Zakaj? Zato kaj od buče ili tikve čovek kaj god dela more dobiti sam jesti za pajceke ili pak svije. Još jempot očem zafaliti starešim ljudima z Svetoga Martina šteri so nam pokazali da se črno olje dobavlja od tikvini koščici i zato je to koščično olje i to bode ostalo kak god ga bodemo mi zvali. Vidli smo da se nejpredi tikve zbirajo, očem reči, jemlejo se koščice vum z tikvi bile to obične starinske tikve štere v sebi imajo „oble čene“ koščice ili pak so to ove noveše kaj nam rekel hibridne oliti „gole“ koščice. Dok imamo koščice i to posušene unda se one trebijo, ako so stare, ako pak so golice unda se sam prešajo i vum z preše teče koščično olje. Verjem da je ljudima šteri dojdo k nam v Međimorje sejeno kaj jim na flaši piše, nejglavneše je da je olje lepo, črno i tečno. I ne razmem zakaj unda ne pišemo istino na flaše i nek se jempot zna da je to KOŠČIČNO OLJE. Jempot i zanavek.
Napomena:
KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak
ZNATE LI koja je najviša građevina na svijetu? Burj Khalifa iz najvišaDubaija građevina na metaravisokaplanetu289 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr JOŽEKA RADNIKA mi prodiremodublje Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Nebre biti da ste ne čuli za Žarkija Puhovskog? To je čovek šteri je v zadjih pedeset let nejvečpot i najduže bil na televiziji tak da vam je nikak ne mogel zbeči. Dosti �letno se je zazvedilo za jega jerbo je s prstom kazal i svedočil protiv onih šteri so pred vejč od pedeset let otprli hrvacko prtuletje i šteli so kaj bi mi Hrvati več unda meli svojo Lepo našo, očem reči, kaj bi ostajli Jugo i odišli na svojo košto i svoj kruh. Znate kak je to zišlo, kak je drug Ljubičica bela se one šteri so senjali, i to glasno i jasno, Lepo našo, pospravil na Goli otok i zbil jim je z glave se ono kaj so senjali i se ono kaj je ne bilo povezano z Jugom. Naš Žarko je tu pomogel kaj so sima skupa zbili z glave se ono kaj je bilo povezano na Lepom našom i se ono kaj so naši prolječari senjali. V Karađorđevo so jugo- komunisti deli točnko na Lepo našo i dok je drug Ljubičica bela 1972. rekel v Slavonskomo Brodo da bode predi Sava tekla nazaj v Deželo nek bodo Hrvati meli svojo državo unda je sima bilo jasno da bodejo Hrvati još dugo senjali svojo državo. Što zna da bi jo dočakali da se je Juga ne restepla na svoje sastavne komade. Saka negdašja republika je štela biti sama za sebe da so ne istočni sosedi Srbi senjali Veliko Srbijo i to po onoj negdašjoj de je nogom stal i jeden Srbin tam je Srbija. Več je tridesti let prešlo, a verjem kak se si zmislimo kak je to bilo dok so četniki z jna tenkima genuli na Lepo našo kak bi jo deli pod svojo komando. Ruon tak nam je poznato da je rat trajal štiri leti i da je hrvacka „Oluja“ pretirala četnike nazaj v Srbijo i Lepa naša je bila zafremana. Ne moram vam tripot reči jerbo verjem da znate kak je Žarkec Puhovski bil na strani pobjednikov. On je svojega kruha služil na Filozofskomo fakulteto skupa z svojim pajdašima Klasičom, Goldštajnom, Jakovinom, Markovinom i pomalem so oni počeli pisati „svojo“ hrvacko povjest i po toj povjesti so vučili naše mlade navučitele. Kuliko vidimo Žarkec i jegovi pajdaši „�ilozo�i“ čuda bole znajo kaj se je pripetilo 1941.nek 1991., očem reči 1945. nek 1995. Da čovek ne poverje, ali je tak. Ne bi se zmislil na Žarkeca, makar sam ga hajdi pot videl na televiziji jerbo kaj god naši novinari ne znajo nejbole pitajo Žarkija! A kuliko vidimo on se nejbole zna. I to več duže od pedesetNitilet.je mesec dni je ne minulo otkak je Pelješki most v prometo, a Žarko se je i tu oglasil makar ga je ne nišči nikaj pital. Strašno se je resfucnul zakaj je velečasni blagoslovil toga novoga mosta jerbo se je to nigdar v komunizmo ne delalo. Rekel sam vam kak se Žarkec ne zmisli kaj je bilo 1991./92.dok so naši branitelji išli u boj za „narod svoj“ i Lepo našo i to krunicama i križom okoli šijaka, a ve mi unda nej mosta blagoslovili. Naši branitelji, naši heroji i vitezovi so oslobodili Lepo našo od četnikov i unda so si i oni, a i most zaslužili Božekovoga blagoslova. I još si je nekaj Žarkec pregruntal, on bi štel kaj bi mi v Lepoj našoj svetkuvali Olujo sakih pet let jerbo njemo je to dosti. I ne sam dosti nek i prekpreveč. Najgerek sam, jako sam najgerek, kaj bi Žarkec rekel da bi mo ja predložil kaj bi se den antifašizma obilježaval sakih pet ili deset let? Skočil bi na zadje noge kak nešterno vekše ili pak veliko marše. Ovi na Fejsbuko se znajo pak smo tak mogli zazvediti kak srpski vojniki imajo vu svojoj opremi navek kabanico i sunčane očale, jerbo se nigdar ne zna da bode „Bljesak“, a da pak „Ouja“. Zakaj je itak podražila kava?
Da ga ne bilo Titija
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Burj Khalifa je uistinu najviša izgrađena točka na planetu. Me galomanska građevina nalazi se u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i dalje drži rekord, ne vjerojatnih 828 metara. Zanimljivost same građevine jest da je na njoj radilo 12 tisuća radnika dnevno i zajedno su odradili 22 milijuna sati za cjelokupnu izgradnju. Također, potrebno je preko 4 mjeseca da se operu svi prozori kojih je 24 tisuća. Neboder je izgrađen u 6 godina i ko štao je 10,4 milijarde kuna. Izgrađen je s namjerom da bude najljepši, naj veći i najskuplji neboder na planetu. U tome su Arapi definitivno uspjeli i trenutno nemaju konkurenciju. (st)
SUMNJATE LI u postojanje dinosaura, svratite u Medulin O�sak dinosaura
Preko 150 otisaka prapovijesnih životinja na jednom istarskom otočiću Čovek za se i za sa vremena