Međimurske novine 1409

Page 1

Najbolji ribič na svijetu!

Svjetski naslov mu je donijelo znanje o navikama i ponašanju patuljastog somića te brzina skidanja somića s udice, kao i sama vještina primanja somića rukom jer ta riba ima 3 otrovne bodlje

LJUBOMIR KOLAREK v. d. predsjednika međimurskog HDZ-a

Kolarek čvrsto stao uz premijera Plenkovića

Ljubomir Kolarek, v. d. predsjednika međimurskog HDZ-a, u ime stranke dao je veliku podršku mjerama Vlade naglašavajući da će pomoći svakom stanovniku i gospodarstveniku Međimurske županije.

Tekst priopćenja Hrvatske demokratske zajed-

Ljubomir Kolarek, v. d. predsjednika međimurskog HDZ-a

Svi

ribolovni snovi ostvarili su se Mihaelu Pongracu iz Goričana nakon osvajanja titule svjetskog prvaka na 68. Svjetskom prvenstvu u ribolovu u disciplini lov ribe udicom na plovak, koje je ove godine održano od 5. do 11. rujna na staroj Dravi u Bilju u organizaciji Svjetske ribolovne federacije za slatkovodni ribolov FIPS i Zajednice športskih ribolovnih udruga Baranje.

- Postati svjetski prvak san je svakog natjecatelja u sportskom ribolovu. Neopisivo mi ta titula znači, ali iskreno, tek postajem svjestan što sam uspio postići prošlog vikenda u Bilju, rekao nam je nakon osvajanja titule 29-godišnji Pongrac.

Ribičko znanje kovao od treće godine

Po struci je inženjer gra�ičke tehnologije, trenutno radi u Muraplastu u Kotoribi, a strastveni je ribolovac, otkriva nam, od svoje treće godine. S natjecanjima je krenuo od prvih razreda osnovne škole,

a s vremenom je počeo loviti u više ribolovnih disciplina i trenirati mlade do 15 godina u SRK-u Klen Sveta Marija, čiji je i sam član.

- Većina ljudi iz moje okoline bavi se ribolovom, ali najveći “krivci” za moju ljubav prema ribolovu su tata Stjepan i sestra Paula.

Moja djevojka Simona Vlašić također je strastvena ribolovkinja i dvostruka prvakinja Hrvatske, stoga puno slobodnog vremena provodimo u ribolovu, prepričava nam svoje početke svjetski prvak.

Kaže da ribolovac treba biti brži i spretniji od drugih te ostati hladne glave tijekom lova bez obzira na sve probleme koji mu se događaju tijekom natjecanja.

- Riba koja se lovila na svjetskom prvenstvu bila

je patuljasti somić, a njega lovim otkad znam za sebe.

Znanje o navikama i ponašanju te ribe, brzina skidanja somića s udice i sama vještina primanja somića rukom jer ta riba ima 3 otrovne bodlje donijeli su mi naslov, govori Mihael.

Na ovom svjetskom prvenstvu lovila je svjetska elita, odnosno ribolovci profesionalci, oni koji nemaju drugi posao osim loviti ribu. To su bili i sponzorirani natjecatelji od najvećih proizvođača ribolovne opreme.

Pobijedio svjetsku ribolovnu elitu

- U dva dana natjecanja morao sam pobijediti nekoliko bivših prvaka svijeta te pobjednika sektora prvog dana da bih došao do svoje titule svjetskog prvaka.

VERICA BALENT (54), kuharica influencerica iz Podbresta

Disciplina se zove ribolov udicom na plovak, lovio sam na štap s rolom i u dva dana ulovio 19.345 grama, što je bilo dovoljno da uz 3 negativna boda osvojim svjetsko prvenstvo, prepričava nam naš sugovornik.

- Za ovakvo natjecanje i ovakvu priliku pripremamo se cijeli život i kad se takva prilika pruži, a ne pruži se često, sve do najmanje kockice se mora posložiti. Htio bih zahvaliti svojim dečkima iz kluba, dečkima iz logističkog tima svjetskog prvenstva te trenerima Martinu i Damiru.

Posebno bih zahvalio tati Stjepanu, sestri Pauli, mami Juliji i djevojci Simoni što su me pratili i navijali za mene, zaključio je svjetski prvak Pongrac, kojem su članovi SRD-a Klen Sveta Marija priredili doček za pamćenje.

ČETIRI MATIČNA ureda u Međimurskoj županiji su višak Zbog slabog prometa ukidaju se matični uredi

Vlada RH pristupila je organizaciji i racionalizaciji matičnih ureda. Posljednja reorganizacija iz mjesnih u matične urede bila je 1998. godine, kad ih je na području Međimurske županije bilo 26, uz daleko širu mjesnu nadležnost i širu količinu poslova nego danas. Sada, nakon gotovo 25 godina kako se bave samo poslovima matičarstva, nakon što je puno dokumenata za izdavanje iz nadležnosti matičnih ureda informatizirano, a službe koje se njima koriste u razne svrhe umrežene, došlo se na poticaj župana i u dogovoru s Vladom do zaključka da je 257 ureda na području Hrvatske prevelika količina za održavnje što kadrovski, a što zbog troškova održavanja informatičkih veza. Broj izdanih dokumenata drastično je smanjen jer i građani to mogu sami izvaditi preko sustava e-Građani.

Verica ručkovima inspirira tisuće domaćica

Verica Balent iz Podbresta 54-godišnja je kuharica, domaćica, majka troje djece i baka petero unučadi. U njenoj kuhinji stalno nešto �ino miriši. Kuha odmalena, a sve recepte naučila je od svoje majke.

- Svojim sam roditeljima bila dijete koje su dobili u poodmakloj dobi.

Jednostavno sam bila primorana rano naučiti biti odrasla i snalaziti se u kuhinji. Srećom da sam to brzo zavoljela pa mi danas nije problem ništa skuhati, započela je priču simpatična Verica koju smo

zatekli u kući u Podbrestu, dok je u naručju čuvala svog preslatkog šestomjesečnog unuka Bastijana.

Nema dana bez juhe

Kod Verice u kuhinji kao da je svaki dan nedjeljni ručak. Nema dana da se ne kuha juha, ne nužno govedska ili kokošja, ima tu i raznih krem-juha, a povrće domaće iz njenog raskošnog vrta.

Po dvije vrste mesa, kao i priloga. Tijesto radi sama, a hranu nikad ne baca. Ako ostane pirea, Verica brzo to pretvori u novo jelo, njoke ili knedle.

U trenutku kad smo ju zatekli u kuhinji pripremala

je đuveč s rižom i mljeveno meso sa širokom rezancima.

Na pitanje kako to da kuha dvije vrste jela, samo je kratko odgovorila: “Zakaj ne!” No, nije se samo to kuhalo u Veričinoj kuhinji. Pripremali su se razni džemovi, a naravno, sve od voća koje raste u njihovu dvorištu. Na pitanje voli li više kuhati slano ili peći slatko, Verica nam nije baš lako odgovorila.

Klipiće peče k’o od šale

- Klipiće bih zamijesila i spekla u snovima. Mislim da bi mi jako teško bilo nabrojiti koliko sam ih u životu spekla jer sam se nekad bavila proda-

jom Tupperwarea, a na svakoj prezentaciji sam pekla klipiće u njihovoj posudi. Prezentacija je bila jako puno, pa sad možete samo zamisliti koliko je to bilo klipića, nastavlja naša vrijedna sugovornica.

Nije baš preveliki fan kremastih kolača, ali nije joj problem napraviti. Na pitanje odakle crpi ideje za svakodnevna jela, kaže kako jednostavno otvori frižider i padne joj na pamet što kuhati. Sin Nikola nešto je izbirljiviji, a najviše voli kad mama Verica priprema piroške sa sirom.

Svoje recepte često dijeli na stranici na Facebooku Kaj danas kuhate? gdje po svakoj objavi dobije i više stotina, a

Ukratko, u Međimurskoj županiji zatvorit će se četiri ureda od sedam.

Razlog zatvaranju je slab promet. Čak 87 posto ukupnog prometa obavi se u matičnim uredima u Čakovcu, Murskom Središću i Prelogu, a u ostala četiri u Dekanovcu, Kotoribi, Maloj Subotici i Štrigovi zajedno samo 13 posto prometa.

Ukidanje suvišnih ureda po proceduri predlažu županije jer su, kao što je poznato, preuzele urede državne uprave i spojile sa županijskim prije dvije godine.

Po sve manje dokumenta odlazi se �izički u matični ured, a preostala četiri na 20 kilometara udaljenosti od mjesta koja prema njima gravitiraju bit će dovoljna za obavljanje potreba građana, pojasnio je Milorad Novković zadužen za matičarstvo u Međimurskoj županiji. (BMO)

16. rujna 2022. Aktualnowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 3
MIHAEL
PONGRAC iz Goričana postao svjetski prvak u ribolovu na plovak
Piše: Sanja Heric
Foto:
Zlatko Vrzan Mihael Pongrac slavi s peharima na dočeku koji su mu priredili kolege iz SRD-a Klen Sveta Marija Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan nekad i tisuću lajkova. Verica voli kuhati i dijeliti, a drugima da izvrsnu ideju što da i oni pripreme u svojoj kuhinji. Vericu smo zatekli dok je pripremala mljeveno meso sa širokim rezancima nice Međimurske županije s potpisom v. d. predsjednika Ljubomira Kolareka u cijelosti donosimo na 28. stranici.

Evo,

prošle su tri godine otkako živim novim, poprilično normalnim životom nakon izlaska iz Sigurne kuće, ponosno kaže žrtva obiteljskog nasilja koju ćemo u ovom tekstu zbog sigurnosnih razloga nazvati Marija.

Marija se, naime, i danas još uvijek boji da ju njezin nasilan partner ne pronađe, što je već bio slučaj, pa ne želi izlaziti imenom i prezimenom i naravno, fotogra�ijom.

A priča naše Marije koja je 15 godina proživljavala pakao zajedničkog života s partnerom nasilnikom, nažalost, nije osamljen slučaj ni u Međimurju ni u Hrvatskoj, a da se ne govori o ostatku svijeta.

Jedino je, možda, speci�ična po tome što se iz pakla izvukla, upoznala i ljepšu stranu života te što se usudila progovoriti kako bi i druge žrtve potakla na to. Iako o nasilju bilo koje vrste treba govoriti sada i uvijek, upozoravati, ono i dalje nekako ostaje tabu-tema što zbog srama ili osuđivanja okoline do neznanja jer je žrtva odrasla u takvom okruženju pa ne zna za bolje.

A o nasilju nad ženama posebno će se puno govoriti ovih dana jer se 22. rujna u Hrvatskoj obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kada je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić usmrtio svoju suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić te sutkinju Ljiljanu Hvalec, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

Marija: Sad vidim da sam bila u krivu

Naša Marija zatvorila je poglavlje teškog i traumatičnog razdoblja svog života i bilo joj je dosta teško ponovno se prisjećati batina, šivanja glave, maltretiranja i psihičkog i ekonomskog.

- Sada, kada se osvrnem iza sebe, vidim da su već u početku naše veze postojali oni sitni, suptilni znakovi nasilja koje ja jednostavno nisam htjela vidjeti, kaže Marija.

Bila je to, kaže, neprestana kontrola poput onoga gdje sam bila, s kim sam bila, tko te zvao, koga zoveš, kako si se to obukla, kakva ti je to frizura i slično. Naravno, sve je to pravdala partnerovom “zaljubljenošću”, brigom o njoj ili strahom da joj se nešto ne dogodi.

S vremenom se to pojačavalo uskraćivanjem novca, strogom kontrolom odlaska i dolaska s posla, a o kavi s kolegicama s posla mogla je samo sanjati.

Koliko je bila, kaže, slijepa, dovoljno govori i činjenica da ni dandanas ne razgovara s majkom i sestrom.

- Majka je shvatila da nešto nije u redu, pokušavala je razgovarati sa mnom, upozoriti me, ističe. Ali ja sam partnera branila i štitila i tek sada vidim koliko sam bila u krivu.

Branila je svoju obitelj zbog djece kojoj je željela osigurati odrastanje uz oca i majku. Ali…

- Ti si glupa, ništkoristi, nisi u stanju jedan j*** ručak skuhati, pogledaj se kak’ izgledaš, pa pljuska jedna, druga, batinanje, razbijena glava, šivanje… Imala sam osjećaj da je već izlaskom iz

Suptilni znakovi koji ukazuju na nasilnika

Nijednom ubojici ne piše na čelu da je opasan, pa tako ni nasilniku.

Generalne formule za njihovo prepoznavanje nema jer koliko su nasilnici slični, toliko su i pojedinačno različiti.

- Apsolutno neki znakovi postoje. Stvar je samo u

tome tko ih želi prepoznati i u kojoj mjeri, objašnjava Martina Šebrek.

U svom radu sjeća se i izreke jednog muškarca koja otprilike ide ovako: Žene imaju jako dobre instinkte, samo je sreća za nas muškarce što ih ne slušaju uvijek.

Pazite na ove znakove:

• brzo ulaze i izlaze iz veza

• mogu biti vrlo šarmantni i činiti se savršenima

• inzistiraju da se ne bavite nikakvim aktivnostima i ne provodite vrijeme s prijateljima i obitelji

• vrlo su ljubomorni i posesivni

• ne preuzimaju odgovornost za svoja djela i krive druge za sve što pođe po zlu

• kritiziraju partneričin izgled i često ju omalovažavaju

• njihove riječi i ponašanje nisu usklađeni

kreveta tražio razlog da me nalema.

Kad joj je razbio glavu, kaže, sam ju je vozio u bolnicu na šivanje i nije ju ispuštao iz vida ni sekunde: - Doktor koji me šivao nije povjerovao u priču da sam pala po stepenicama, no u muževoj prisutnosti nisam se usudila ni zucnuti. Uspio mi je samo reći da bez moje prijave za nasilje ne može ništa.

Ni sama ne zna koliko je puta bježala s djecom, kćeri i sinom, iz kuće, ali na nesreću, kaže, živjela je u maloj sredini gdje se svi poznaju i sve se zna.

- Moja je susjeda znala da me maltretira i tuče, dodaje. Jednom sam pobjegla i htjela se sakriti kod nje, ali mi nije dozvolila jer nije htjela, kako mi je rekla, imati probleme.

- Cure iz Sigurne kuće pomogle su mi naći posao, čekale su da stavim nešto novca za strane da bih mogla plaćati stan i tek kad sam se osamostalila, napustila sam Kuću, kaže Marija

Pamti i slučaj susjeda, inače kućnog prijatelja, koji je zvao njenog muža i obavijestio ga da je pobjegla i gdje se sakrila.

Mučila se i patila više od desetak godina uz jedno te isto razmišljanje: kamo ću i kuda s djecom i kako dalje. Na kraju su presudili, kaže, opako šakanje, razbijene usne, nos, natečeno oko i rasplakana djeca koja to moraju gledati.

- Rekla sam si: E, sad je dosta, moja djeca i ja zaslužujemo bolje, prisjetila se prekretnice.

Završila je u Sigurnoj kući, gdje joj nije bilo lako jer je morala poraditi na sebi, vratiti samopouzdanje i samopoštovanje, shvatiti da nije kriva za batinanje, da nije problem u njoj, već u partneru nasilniku.

Problemima ni tu nije bio kraj jer je s partnerom kupila kuću na kredit koji je trebalo otplaćivati.

- Kako s partnerom nije bilo moguće razgovarati, bilo mi je preporučeno da prestanem plaćati rate, dodaje. Naravno, ubrzo je došlo do ovrhe i deložacije muža koji je tada postao beskućnik. Ostala je bez kuće, propale su joj sve uplaćene rate: - Ne žalim, danas imam stan, radim, imam dvoje prekrasne odrasle djece koji su u stabilnim vezama i uskoro ću postati baka.

Kaže kako je zadovoljna i sretna s time da je muškarcima zauvijek zatvorila vrata u svom životu.

TEMA

E, ve je dosta, ne buš već mučil!

- Sada, kada se osvrnem iza sebe, vidim da su već u početku sitni, suptilni znakovi nasilja koje ja jednostavno nisam htjela

- Kad mi se budu htjele prati muške gaće, zvat ću sina da mi donese svoj veš, našalila se naša Marija.

Naslušala se, kaže, i opravdanja partnera, ispričavanja, obećanja da će se popraviti, ali život i sreća njene djece bili su joj ipak najvažniji pa je rekla: DOSTA JE!

Prijavljivala je nasilnika policiji: - Policajac mi je pri prvoj prijavi rekao zašto mu nisam uzvratila pljusku!

- U takvoj situaciji nitko vam ne može pomoći ako to sami ne želite jer teško je pomoći žrtvi koja pomoć ne prihvaća, kaže. I danas kažem da mira neće biti tako

dugo dok ženu ne otpeljaju u crnoj vreći!

Štefica: Molim Boga da me ubije, samo da agonija prestane!

Nažalost, mnoge žene ne mogu ili ne žele skupiti hrabrost i prerezati nit mučenja i agonije, izmučene batinama, u dubokoj depresiji kada im je već svejedno što će se s njima dogoditi.

O tome svjedoči primjer žrtve koju ćemo nazvati Šte�ica. - Kad idem s posla, već se počnem tresti jer znam što me čeka, kaže izmučena žena. Kad me tuče, skrčim se i samo molim Boga da me

ubije, zakolje, ustrijeli kako bi sve to završilo i da prestanem patiti, ispričala nam je u jednom dahu.

Svaki pokušaj da nešto dulje porazgovaramo s njom nije urodio plodom jer je rekla da je umorna od života, da joj je dosta i samo čeka svoj kraj! Druga je krajnost Snježana koja krivi svoju kolegicu koja ju je, kako je rekla, nagovorila na odlazak od muža nasilnika i razvod.

- Muž je bio jako dobar otac, ali užasan prema meni, rekla nam je. To sam i potvrdila na sudu pa su mi na kraju oduzeli djecu. Sada radim dva posla da bih mogla plaćati

4 Aktualno 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BROJA UZ NACIONALNI DAN borbe protiv nasilja nad
Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

me mučil!

početku naše veze postojali oni htjela vidjeti, kaže Marija

alimentaciju jer mi bivši pri jeti da ih u suprotnom neću moći viđati.

I mogli bismo tako nabra jati i opisivati slučajeve Vesne, Dragice, Anice i tko zna koje još žene. Međutim, nije poan ta iznositi u javnost njihove priče bez fotografije, imena i prezimena, već ih potaknuti da se maknu od nasilnika, da potraže pomoć, preokre nu svoj život i nastave dalje. Naravno, traume s kojima će se morati nositi ostaju. Ali ako već one imaju traume, ne bi smjele dozvoliti djeci da ih jedan nasilnik obilježi, uništi im šanse za sretno dje tinjstvo i zasnivanje obitelji.

Osim toga, puštajući djecu da rastu u takvom okruže nju grade temelje da im se i sinovi jednog dana pretvore u nasilnike.

Slušajte svoje instinkte!

Najbolje bi bilo već na početku veze slušati svoj instinkt, prepoznati sitne znakove zlostavljanja, što je doduše teško kada u silnoj zaljubljenosti život proma tramo ružičastim naočalama.

- Mi žene imamo jake razvije ne ili izražene instinkte, kaže Martina Šebrek, ravnateljica Sigurne kuće u Međimurju koja već desetak godina radi

sa žrtvama obiteljskog nasilja.

Kad vidimo ili čujemo nešto “sumnjivo”, osjećamo onaj grč u želucu. Samo je pitanje že limo li ga slušati ili ne.

Prema njenom iskustvu u radu s korisnicama Sigurne kuće, nasilje počinje upravo time, malim sitnim suptilnim znakovima.

- Ono što dosta puta čujem, nasilje kreće kontro liranjem, odnosno partner počinje pratiti i kontrolirati kretanje partnerice, počinje ju izolirati od prijatelja, obite lji, rodbine, često je slučaj da žrtva ne smije ni raditi što se odražava na ekonomsku samostalnost. Drugim rije

čima, partner potpuno preu zima kontrolu nad žrtvinim životom.

U početku to žrtve sma traju, objašnjava ravnateljica, znakovima iskazivanja ljuba vi, uživaju u tome da ih par tner cijelo vrijeme želi uz sebe i ne želi ih dijeliti s drugima, smatraju da su partneri briž ni. Druga pak je stvar ako je partner alkoholiziran pa onda za sve krive alkohol, a ne čovjeka koji ga je konzumirao jer on inače nije takav. S vre menom to prelazi u tzv. drugi stadij gdje se žrtva počinje osjećati nelagodnije, pa slijede isprike, obećanja i upada se u začarani krug.

Metode kojima nasilnik najčešće manipulira žrtvom

Žrtvama dugo treba da izađu iz nasilničke veze, bilo da je riječ o vlastitoj neod

lučnosti bilo o partnerovim vještim manipulacijama. Ne ke od njih su:

• prijeti samoubojstvom ako ga žrtva ostavi

Problemi s kojima se suočavamo su nizak broj prijava nasilja, a razlozi tome su strah od počinitelja, niske kazne za počinitelje, nepovjerenje u institucije i strah od nerazumijevanja. Nažalost, podaci govore da je u 2021. godini ubijeno 11 žena, a u samo 8 mjeseca ove godine 12, najviše od strane bliskih osoba

- Začarani krug vodi sve dalje i dalje dok ne iskalira, najčešće batinama, kaže Še brek.

Guranje i naguravanje, poneka pljuska znaju dovesti do teškog premlaćivanja i, ne daj Bože, još i goreg scenarija. Istina, ne mora to biti samo fizičko nasilje. Upravo nedo statak udaraca je i jedan od najvažnijih razloga zbog kojih žrtve ekonomskog, psihičkog, emocionalnog i seksualnog nasilja ne prijavljuju svoje napadače. - Kažu, što ću ga prijaviti, nije me tukao i tko će mi vjerovati. Tu onda do lazimo do velikih problema “skrivenog nasilja” o kojem se ne govori, koje se skriva i ne prepoznaje kao nasilje.

- Ovim putem pozivam žrtve da se odvaže, prijave nasilje i nasilnika jer nitko ne zaslužuje živjeti u takvom okruženju! Imamo, naime, sa mo jedan život i treba ga isko ristiti i živjeti punim plućima.

- Žrtve trebaju shvatiti da one same moraju preuzeti odgovornost za svoj život jer nitko, pa ni jedan stručnjak, koliko god se trudio, ne može živjeti njen život, kaže rav nateljica.

Drugim riječima, svaki zid, ma kako debeo bio, ako se žena nađe pred njim, može se savladati, a ako se već ne može probiti ili preskočiti, može se zaobići. Najgora je stvar nastaviti lupati glavom o zid i ne pomaknuti se.

A pomaknuti se žrtve imaju kamo, samo trebaju htjeti. - Nisu izgovor egzi stencijalni problemi, dodaje ravnateljica. U Kući ženi prvo pomognemo da se fizički i psihički oporavi, možemo joj pomoći pri doškolovanju, prekvalifikaciji, pri pronala sku posla i stana. Možemo čak pričekati da se financijski osamostali pa da tek onda izađe iz Kuće. Djeca također normalno nastavljaju s na stavom ili pak vrtićem. Jedi ni uvjet za to je da žena to doista želi i da je raskrstila s prijašnjim životom.Zna da nije lako, no izlaza ima, samo se treba ohrabriti i htjeti i ne posustati.

- Ovim putem pozivam žrtve da se odvaže i prijave nasilje jer nitko ne zaslužuje živjeti u takvom okruženju!

- I odlučne žene u Kući znaju upasti u krize, to je nor malno i mi smo tada tu za nju da joj pomognemo kako bi se digla i nastavila dalje. I ne samo to, po izlasku iz Kuće, stručnjaci su, nazovimo ih, bivšim žrtvama uvijek na ras polaganju, spremni pomoći pa makar i u gluho doba noći.

Žene, djeca i žrtve bilo koje vrste nasilja, progovo rite, prijavite svoje nasilnike, nemojte se bojati, izlaza ima! Nemojte čekati da vas odnesu u crnoj vreći i time postanete samo još jedan broj u bilanci crne statistike nasilja.

516. rujna 2022. Aktualnowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 nad ženama donosimo svjedočanstva žrtvi je buš
• prijeti da će ubiti žrtvu, djecu ili savjetnika
prijeti da će žrtvi oduzeti pravo skrbništva nad djecom
uznemirava žrtvine prijatelje i članove obitelji
pali odjeću ili predmete koji su žrtvi od sentimentalne vrijednosti
plače i govori da bez žrtve ne može živjeti
obećava da će potražiti pomoć
naglo postaje pobožan
obećava da će odmah prestati zlostavljati, piti…

Više su otpuštali, a manje zapošljavali

Krajem kolovoza u evi denciji Područnog zavoda za zapošljavanje u Čakovcu bilo je 2.220 nezaposlenih osoba, što je povećanje nezaposle nosti u odnosu na srpanj za 5,5 posto.

Prema podacima Hrvat skog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Međimurju su osigurane 42.552 osobe, a stopa registrirane nezapo slenosti prema administra tivnim izvorima za kolovoz je 5 posto.

Tijekom kolovoza iz evi dencije nezaposlenih izišlo je 166 osoba, a prijavljene su 282 osobe. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 119 osoba, dok je 14 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Osim zbog zaposlenja iz evidencije su zbog ostalih razloga bri sane 33 osobe. Već uobiča jeno najviše je zapošljavala prerađivačka industrija, gdje je posao našla 31 osoba, dje latnosti pružanja smještaja

te pripreme i usluživanja hrane zaposlile su 16 osoba, a građevinarstvo 14 osoba.

Po ispostavama u zapo šljavanju predvodi Ispostava Čakovec s 87 osoba, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Pre log s 26 osoba i Ispostavu Mursko Središće s 20 osoba.

Tijekom kolovoza u evidenciju nezaposlenih no voprijavljene su 282 osobe. Najviše novoprijavljenih na burzu došlo je direktno iz radnog odnosa (148 osoba), više od polovice prijavljenih. Nadalje, 83 osobe evidenti rane su iz neaktivnosti i 51 osoba direktno iz redovnog obrazovanja.

Kako i pri zapošljavanju, tako i pri otpuštanju pret hodi prerađivačka industrija iz koje je na burzu stigla 41 osoba, iz trgovine 21 osoba, djelatnosti pružanja smješta ja te pripreme i usluživanja hrane 17 osoba, a iz građe vinarstva 15 osoba. (BMO)

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakov ca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 940-04/22-01/49, Urbroj: 2109-2-01-01-22-01 od dana 06.09.2022., dana 16.09.2022. objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA DODJELU POTICAJA ZA KUPNJU NEKRETNINA NA PODRUČJU MJESNIH ODBORA GRADA ČAKOVCA

1. Raspisuje se javni natječaj za dodjelu poticaja za kupnju nekretnina na području mjesnih odbora Grada Čakovca sukladno Odluci o dodjeli poticaja za kupnju nekretnina na području mjesnih odbora Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca br. 2/22).

2. Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Gradonačelnica

Mladi liječnici preuzeli udarnu pest u borbi s Ministarstvom

Inicijativa mladih liječnika Hrvatske uz potporu krovnih liječničkih udruga organizira u subotu 24. rujna u 11:55 prosvjed pred Ministarstvom zdravstva u Zagrebu pod na zivom Izliječimo zdravstvo zajedno. Imaju podršku svih krovnih liječničkih udruga, pa iz tog kuta gledano, sta riji su liječnici mlade kolege isturili u bitku. O ozdravljenju zdravstva priča se desetljeći ma, ali ono je i dalje kronični bolesnik, premda je ministar zdravstva uvijek liječnik. Pa se postavlja pitanje kako on da taj sustav izliječiti, ako ne znaju ni oni kojima je liječenje struka.

Na konferenciji za novi nare održanoj u ponedjeljak, mladi liječnici iz čakovečke bolnice: Fran Stjepan Naran đa, dr. med., Merljinda Ljušaj, dr. med., Marin Smilović, dr. med., spec. kliničke radiologi je, Mirjana Livojević, dr. med., spec. urologije, predstavni ci inicijative Mladi liječnici Hrvatske, iznijeli su pregršt zahtjeva za koje smatraju da bi poboljšali njihov status, ali kako tvrde, time i pacijenata.

Zahtjevi su mješavina sin dikalno-reformskih prijedloga kako oni iznutra vide pobolj šanje zdravstvenog sustava. Kombinacija su zahtjeva za poboljšanje njihova statusa mladih liječnika, posebice tijekom specijalističkog usa vršavanja i ideja kako unapri jediti zdravstveni sustav. Ima i “idealističkih zahtjeva” za pozdraviti kao što je izrada mehanizama kvalitete rada liječnika i ishoda liječenja od strane stručnih liječnič kih društava, ali je javnosti

Mladi liječnici iz čakovečke bolnice: Fran Stjepan Naranđa, dr. med., Merljinda

Ljušaj, dr. med., Marin Smilović, dr. med., spec. kliničke radiologije, Mirjana

Livojević, dr. med., spec. urologije, predstavnici Inicijative

dobro poznato da je na toj problematici polomila zube njihova puno utjecajnija i isku snija kolegica Dijana Zadravec i nakon toga ušutjela.

Javnost je za sada mlaka oko najave prosvjeda, za koji mladi liječnici tvrde da će biti najveći do sada. Čakovečki liječnici upozorili su na odla zak preko tisuću liječnika iz Hrvatske unazad nekoliko go dina, ali taj se podatak utopio u brojci od 250.000 građana koji su Hrvatsku napustili od ulaska u EU, tako da će na tu kartu teško pridobiti podršku građana samo za sebe. Što prosvjedom žele iskamčiti?

Zahtjeve pripremljene za prosvjed podijelili su u četiri grupe uz puno razrađenih to čaka po svakoj od njih, a mi smo izdvojili one koji se tiču i pacijenata.

Među ostalim traže dovr šetak izrade i punu primjenu elektroničkog e-kartona kako bi se zdravstveni sustavi po vezali, a pacijenti ne bi papire prenosili iz jedne ustanove u drugu, a da bi liječnici u sva

kom dijelu sustava imali uvid u zdravstveno stanje pacijen ta, što omogućuje efikasnije liječenje.

Traže izradu mehanizama kontrole kvalitete liječnika i ishoda liječenja od strane stručnih liječničkih društava i smanjenje listi čekanja kroz telemedicinsko očitanje nala za u manjim centrima.

Traže reformu objedinje nih hitnih bolničkih prijema tako da svi pacijenti svugdje imaju isti standard i uvođe nje pismenih protokola za sve žurne službe i stanja, kao i obvezni nadzor specijalizana ta. Zahtijevaju zabranu rada liječnika na više radilišta u isto vrijeme te strogo ka žnjavanje poslodavaca koji nameću takvu radnu obvezu. Što su “robovlasnički ugovori”, a što naplata nehitnih stanja pacijentima?

Objasnili su i pojam "ro bovlasničkih ugovora". Radi se o ugovorima kojima se specijalizante tereti za odre đeni iznos specijalizacije koji moraju odraditi, jer u protiv

nom plaćaju ugovoreni iznos. Sada su ti ugovori neujedna čeni, kako kažu, i paušalno određeni iznosi, što liječnike dovodi u neravnopravni po ložaj i ne zaustavlja odljev liječnika.

Mladi liječnici zahtijevaju i reviziju specijalističkog ispi ta, na način da se definira što koji specijalizant po godini može samostalno raditi.

Traže isplaćivanje poseb ne naknade dok je specijali zant izvan mjesta stanovanja koja bi zamijenila dosadašnju naknadu za odvojeni život i pokrila realne troškove ovisno o tržišnim cijenama najma te druge materijalne zahtjeve vezane za položaj specijalizanata.

No, s druge strane pred lažu i kontroverzni prijedlog naplaćivanja nehitnih inter vencija, nakon što se pacijen tu pojasni da njegovo stanje nije hitno, ako želi nastavak liječenja, da to mora platiti.

Vrijeme će pokazati hoće li prosvjedom osvojiti mrvi cu prava više za sebe ili će prosvjed, ako se dogodi, biti početak liječenja zdravstva.

POGLED ODOZDO

Repriza socijalizma s nestankom robe s polica

Oni koji su živjeli u socijalizmu i pate od “amnezije” o nestašici robe na policama, sada će toga prisjetiti kad se ponov no nađu pred prazninom na mjestu gdje bi trebali biti šećer, ulje, mlijeko i mljeveno meso po “Vladinim cijena”.

U tržišnim uvjetima, s otvorenim granicama, takve mjere mogu donijeti samo nered, a ne zaštitu potro šača.

U ekonomiji, ma kakva bila, postoji trošak i zarada. Trošak je trošak i netko ga

mora platiti, a tržišnu ekono miju pokreće zarada.

Poduzetnici zato sigur no neće poslovati tako da ih umjetno regulirane cijene upropaste. Naći će način da zarade.

Najjednostavniji trik je sklanjanje robe s polica, tako dugo dok se ne ukaže prilika za povratak po višim cijenama.

Zbog toga cvate crno tržište na kojem uvijek ima robe po cijenama koje su kupci spremni platiti, mimo poreza i državne blagajne.

Danas lako i bez straha od nekadašnjih carinskih kontrola odlazimo po jef tiniju robu u najbliže trgo vačke centre u Sloveniju ili Mađarsku.

Kakav efekt su u Vladi mislili postići ograničava njem cijena nekih artikala, teško je ući u njihov mentalni sklop, osim ako su računali da će se tako dopasti gra đanima.

Građani će o tome misliti svoje kad shvate da je admi nistrativna odluka jedno, a stanje na policama drugo.

Dan iza odluke Vlade kupila sam miješano meso. Bilo je po redovnoj, a ne nižoj Vladinoj cijeni. Trebalo mi je za sutrašnji ručak, a ne zato što je Vlada snizila cijenu. Osim toga, dobavljač ga je zapakirao u pakovanje od 850 grama, a ne kilogram i spustio artikl ispod rada ra Vladine odluke. Srećom, još je deklarirani sastav bio pola svinjsko, pola juneće –miješano meso. Jer u toj igri s administracijom i jedan posto junetine umiješane u svinjetinu daje miješano

meso. Ni ulje ne mora biti u boci od litre jer postoje one od 1,2 ili dvije litre. Dakle, mogućnosti za igru u tržišnoj ekonomiji su neograničene, a najgori scenarij je izostanak robe s polica.

Premijer Plenković očito kao dječak nije znao za ne dostatak deterdženta, ulja, šećera, kave ili paste za zu be. Do toga se dolazilo preko crnog tržišta.

I za kraj, ništa tako ne korigira cijenu na niže kao kad kupci smanje potražnju za nekom robom.

6 Gospodarstvo 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 U KOLOVOZU 2.220 nezaposlenih u Međimurju
INICIJATIVA
MLADIH
liječnika Hrvatske uz potporu strukovnih
udruga organizira prosvjed
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Našim zaposlenicima omogućavamo put do uspješne karijere

Tvornica

HAIX u Hrvatskoj jedan je od najmodernijih pogona za proizvodnju obuće u svijetu, ali koja najveći pogon ima u Maloj Subotici. Od ukupno 1.850 djelatnika diljem svijeta, njih 1.350 radi u Maloj Subotici. Na koji način su uspjeli zaposliti toliko djelatnika i kako ih privlače za rad u svojoj tvornici obuće, razgovarali smo s Markusom Linsom, prokuristom tvrtke HAIX obuća.

- Koliko ljudi danas zapošljava HAIX i kako motivirate buduće zapo-

slenike da se pridruže vašoj brzorastućoj tvrtki?

- HAIX grupa zapošljava više od 1.850 djelatnika diljem svijeta, od čega 1.350 u Maloj Subotici. Budući da nastavljamo rasti, stalno smo u potrazi za novim zaposlenicima.

Ne samo da ih moramo pronaći, moramo ih i zadržati i dobro integrirati u HAIX obitelj. Zato nudimo siguran posao s mnogim pogodnostima i mogućnostima za razvoj karijere u tvrtki s dobrom svjetskom reputacijom.

- Koje pogodnosti i uvjete rada zaposlenici mogu očekivati od HAIX Obuće?

- Kao tvrtka kojom upravlja vlasnik, nudimo siguran posao sa stabilnom situacijom narudžbi i obiteljskom atmosferom, ne samo zahvaljujući brojnim događanjima poput naših ljetnih i božićnih zabava. HAIX je postavio posebno visoke socijalne standarde za svoje zaposlenike. Oni se redovito provjeravaju te ih potvrđuju vanjske i neovisne revizije. Osim toga, našim zaposlenicima nudimo uplatu u 3. mirovinski stup,

24/7 osiguranje od nezgode koje vrijedi i za njihovo slobodno vrijeme, isplate bonusa i naknada za prekovremeni rad, popuste za zaposlenike i, naravno, mnoge mogućnosti daljnjeg usavršavanja. Osobito nam je važno školovanje mladih ljudi. 24 naučnika trenutno započinju svoju karijeru u HAIX-u.

- Proizvodnja obuće razvila se u tehnološki naprednu industriju. Kako pratite suvremene proizvodne trendove u svojoj branši?

- Tvornica HAIX u Hrvatskoj jedan je od najmodernijih pogona za proizvodnju obuće u svijetu. To osiguravaju brojne investicije u zgrade i moderne strojeve. Na primjer, nedavno je pušten u rad novi sustav izravnog ubrizgavanja đonova DESMA. Najsuvremenija tehnologija, automatizacija i robotika već se upotrebljavaju kako bismo pojednostavili posebno naporne i monotone radne procese i učinili rad ugodnijim.

- Koliko je školovanja i edukacije potrebno za potrebe proizvodnje i otvara

li to mogućnost napredovanja u HAIX Obući?

- Trebamo motivirano, dobro školovano osoblje za proizvodnju naših visokokvalitetnih proizvoda.

Našim zaposlenicima omogućavamo put do uspješne karijere. U tu svrhu nudimo im tečajeve jezika te internu i eksternu obuku i potičemo ih na redoviti nastavak školovanja. Podržavamo svoje zaposlenike u daljnjem usavršavanju kako bi postali majstori, modelari, tehničari i mnoga druga zanimanja.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 RAZGOVOR S s Markusom Linsom,
prokuristom tvrtke HAIX Obuća Markus Lins, prokurist tvrtke HAIX obuća
Pogon u Maloj Subo�ci
Zadovoljni zaposlenici HAIX-a

Kaj god v životu prešli, i dalje se imamo največ radi

U njihovoj generaciji nitko se nije rastavljao, barem koliko se oni sjećaju. Rastava braka u to vrijeme bila je tabu-tema Piše i foto: Sven Tomašić

Ako je što točno u životu, to je činjenica da trebamo slušati i ugledati se na starije osobe koje imaju životnog iskustva i znanja. Što se tiče ljubavi i partnerske mudrosti, svakako se možemo ugledati na parove iz Domašinca, Mariju Toplek (81) i Pavla Topleka (85) te Katarinu Bočkaj (78) i Josipa Bočkaja (79) koje smo upoznali na susretu bračnih parova u Mačkovcu koji se tradicionalno održava svake godine u organizaciji Matice umirovljenika Međimurske županije.

Zanimljivost kod parova je da oba dolaze iz Domašinca i donekle su proživljavali

mladenačke dane u istim životnim razdobljima i okolnostima. U to vrijeme, kako su oni potvrdili, nije bilo toliko masovnih problema kao i danas. Naravno, uvijek dođe do životnih i partnerskih kriza, ali u ono vrijeme nije bilo toliko rutinske brzine, stresa i općenite negativne energije. Tko je živio u tim vremenima, složit će se s rečenim. Domašinec je nekoć bio pun ljubavi i poštenja!

Par Katarina (78) i Josip (79) Bočkaj

- Kad smo se upoznali moja žena Katarina i ja 1962. godine, uvijek smo bili zajedno, čak smo i skupa otišli u inozemstvo raditi u grad Linz u Austriju. Tamo smo

para proslavila

50 i 60 godina ljubavi

Uistinu je inspirativno vidjeti stare parove koji se i dalje vole i poštuju. Iako je njihov mladenački život odavno završio, to ne znači da u njima nema iskre i želje za ljubavi.

U Mačkovcu 7. rujna s početkom u 13 sati započela je svečanost susreta brakova. Bila su nazočna 84 para koja su došla podržati dugogodišnju tradiciju.

Predsjednica Udruge umirovljenika Međimurske županije Nada Lovrec iz Gornjeg Mihaljevca spomenula nam je da je Udruga aktivna 40 godina i da se svake godine obilježava tradicija susreta brakova. Udruga ima i 27 aktivnih podružnica koje daruju svoje parove.

Na susretu brakova bio je nazočan i župan Međimurske županije Matija Posavec koji je svakoj ženskoj osobi donio po jednu crvenu ružu i čestitao obljetnice brakova.

- Pedeset i 60 godina braka stvarno je nešto na što trebate biti ponosni! Meni je jako drago da održavamo tu tradiciju ovog zajedničkog okupljanja. Barem na taj jedan dan da zaboravite na brige i probleme i uživate u međusobnim osmijesima i svom danu. Kad imate jedan drugog i kad možete razgovarati i povjeriti se međusobno, onda vjerujte da ste i motivacija nama mladima koji u vama vidimo uzore i inspiraciju, istaknuo je župan Matija Posavec.

skupa živjeli i stvarno nam je bilo dobro. U mladosti živjeli su skupa u Linzu u Austriji

Imali smo svoj stan, nismo imali imovinskih problema i živjeli smo mirnim radničkim životima, spominje Josip Bočkaj.

U mladosti su živjeli skupa u Linzu u Austriji

Katarina je radila u fabrici, a Josip u metalurgiji. Tamo je i položio tečaj za viličara. S 57 godina otišao je u penziju, a Katarina je još jedno vrijeme radila. Provodili su svoje zajedničko vrijeme ugodno i mirno.

Spominju kako u svakom ljubavnom odnosu dolazi do problema, ali sve se da riješiti. I oni su imali krize koje su postepeno rješavali i uspjeli doći na zelenu granu. Pitali smo ih postoji li formula za savršeni brak

- Današnji mladi predugo zajedno hodaju, a dok se ožene, brzo se i rastave. Očito im već dosadi ljubav i međusobno si idu na živce. Nekad je bolje bilo po pitanju toga, napominje Katarina.

Može li ljubav biti vječna, Katarina je potvrdila da može.

- Naravno da može biti, samo treba popuštati jedan drugome. Danas toga nažalost više nema. Svi bi nešto odma, bez prostora i vremena za napredak. U njihovoj generaciji nitko se nije rastavljao, barem koliko se oni sjećaju. Rastava braka u to vrijeme bila je tabu-tema.

Katarina je završila priču sa zaključkom da su se nekad ljudi više poštovali, danas je nažalost poštenja i ljubavi sve manje.

Par Marija (81) i Pavao (85) Toplek

- Mi živimo u braku 60 godina, što za zajednički život nije mala brojka. Ja sam bila doma i brinula sam se o djeci, dok je muž Pavao radio u Njemačkoj, sve do penzije, prepričava Marija.

Marija je bila domaćica koja je radila oko kuće, bavila se poljoprivredom, odgajala je troje djece i čekala da muž u subotu dođe iz Njemačke. Znala je baratati i traktorom, što govori o njezinoj brizi i profesionalnosti u poljoprivredi. Budući da je muž Pavao radio u Njemačkoj, ponekad joj je bilo teško, ali djeca su joj puno pomagala, na čemu im je neizmjerno zahvalna.Danas sam jako ponosna na sebe i svoju djecu.

Svi troje su odlično ispali jer sam ih dobro odgojila, napominje Marija.

Čovjek mora govoriti istinu i biti pošten

I Mariju smo pitali za formulu kako uspjeti u zajedničkom životu i ona nam je potvrdila da je za nju najbitnija istina. - Čovjek mora govoriti istinu i biti pošten, i naravno, međusobno se ljudi moraju poštovati i opraštati si. Pavao je također potvrdio Marijine riječi.

Napominje kako je svaki petak došao iz Münchena gdje je bio zidar. Na pitanje kako je bilo nekad, a kako sad, samo su me žalosnim pogledom pogledali i otklimali glavama. - Ah, današnje vrijeme.. Sve je drugačije, ne mogu se ni snaći u današnjem društvu, to su danas neki drugi ljudi i vremena.

Ja sam siguran da je nama nekoć bilo puno ljepše, a današnjim generacijama, sretno im bilo, završio je Pavao.

ZNAČAJNI SPORTSKI uspjesi iz Šenkovca Okićeni trima zlatima, srebrom i broncom

Šenkovec ima na što biti ponosan. U ponedjeljak, 12. rujna 2022.godine, u vijećnici je održan prijem za troje uspješnih i mladih sportaša s područja Šenkovca. Meri

Furdi osvojila je 2 zlata i srebro te je sudjelovala na Prvenstvu Hrvatske u plivanju. Filip Goričanec s ekipom prvak je na Svjetskom prvenstvu u rukometu na pijesku u Grčkoj. Josip Đeri s udrugom Međimurski

slatkiši osvojio je brončanu medalju u futsalu u Poljskoj. Iznimno značajni rezultati za Šenkovec! Načelnik Šenkovca Robert Meglić jako je ponosan na uspjeh sportaša te im je čestitao na iznimnim uspjesima. Zahvalio je svima na velikom trudu te promoviranju općine i kraja u zemlji i svijetu te je na simboličan način nagradio sportaše. (st)

STRAHONINEC Horvatić: Popravite vidljivost u Kolodvorskoj!

Na mrežnoj sjednici održanoj proteklog tjedna u Strahonincu vijećnica Petra Horvat uputila je pismeno pitanje načelniku Franji Lehkecu.

- Ovim putem želim postaviti pitanje vezano za regulaciju prometa u Kolodvorskoj ulici u Strahonincu.

Naime, zaprimila sam upite i primjedbe mještana za zavoj u Kolodvorskoj ulici prema raskrižju u Ulicu Pavleka Miškine, gdje je vidljivost vrlo loša, a posebno kada se sa strane parkiraju automobili te je teško proći automobilom, a i bez toga je zavoj vrlo opasan.

+Molila bih, ako je moguće, da se na navedeno obrati pažnja i predlažem da se stavi prometno ogledalo kako bi se smanjila opasnost od sudara i prometnih nesreća.

- Vezano za regulaciju prometa u Kolodvorskoj ulici, a s ciljem osiguranja sigurnosti sudionika u prometu, pristupit će se pronalasku prometnog rješenja. Moram napomenuti da u posljednjih desetak i više godina na predmetnoj lokaciji nisu zabilježeni prometna nesreća, sudar ili bilo kakav drugi oblik nesreće, odgovor je načelnika Lehkeca.

ODRŽAN SEMINAR ZA OSPOSOBLJAVANJE uzgajivača malih životinja

Okupili rekordnih 160 uzgajivača

Članovi Udruge uzgajivača malih životinja iz Nedelišća prošle su nedjelje organizirali Seminar za osposobjavljanje uzgajivača malih životinja, na kojem je prisustvovalo čak 160 uzgajivača iz cijele Hrvatske. Naime, Zakonu o zaštiti životinja 4. srpnja ove godine Ministarstvo poljoprivrede pridodalo je novi Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji.

Važna novost u njemu je da se prodajom smatra ne samo komercijalna prodaja nego i bilo koji drugi oblik prijenosa vlasništva kućnog ljubimca, uključujući pokla-

njanje bez komercijalnog učinka.

Opisane su i obveze uzgajivača prema životinjama i kakvi moraju biti uvjeti gdje se životinje uzgajaju.

Predavači su bili Ronald Kolarević, Hrvoje Grmoja i Danijela Horvatek Tomić. Svi 160 prisutnih uzgajivača dobilo je doživotni certi�ikat, a do sada se on izdavao na određeno vrijeme. To je bio i najveći seminar uzgajivača malih životinja u Hrvatskoj. Sljedeća pokazno-prodajna izložba je 2. listopada na MESAP-u, za koju pripremaju i promociju međimurske kokoši.

11Središnje Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
LJUBAVNE ISPOVIJESTI najstarijih parova iz Domašinca, Bočkaja i Topleka
SUSRET bračnih parova u Mačkovcu 84
Josip Bočkaj i Katarina Bočkaj Pavao Toplek i Marija Toplek
(sz)
Josip Đeri, Meri Furdi, Robert Meglić i Filip Goričanec

MURSKO SREDIŠĆE Zebre prema školi i ambulanti

Zadužuje se Uprav ni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoli ša, stambene i komunalne poslove za iscrtavanje pje šačkog prijelaza na ulasku u Ulicu Vladimira Nazora

te kod Doma zdravlja u Murskom Središću te za iscrtavanje privremenog pješačkog prijelaza u Fran kopanskoj ulici u Murskom Središću.

(BMO)

Pomagače djeci u vrtiću sufinanciraju s 50 posto

Savez udruga Prvi korak poslala je upit za sufinanciranje pomagača djeci s teškoćama u razvo ju u predškolskom odgoju. Mursko Središće i dalje će

sufinancirati tri pomagača za troje djece s teškoćama u razvoju u predškolskom odgoju u 50-postotnom iznosu. (BMO)

Svakom osnovcu 10 bilježnica na dar

I ove godine svim osnov noškolcima s područja gra da, Mursko Središće osigu ralo je besplatne bilježnice za sve učenike Osnovne škole Mursko Središće, Područne škole Hlapičina i

Peklenica te učenike iz Štru kovca koji pohađaju Osnov nu školu Selnica. Učenici su dobili po deset bilježnica iz različitih predmeta na ko jima je otisnuta turistička karta grada. (BMO)

Studenti, javite se za 500 kuna potpore!

Grad Mursko Središće radi dodjele jednokratne novčane pomoći prikuplja popis redovitih studenata s područja grada.

Jednokratna novčana pomoć isplatit će se počet kom studentske godine, a jednokratna novčana po

moć iznosi 500 kuna. Pravo na dobivanje jednokratne novčane pomoći ostvaru ju studenti: koji su upisani kao redoviti studenti u aka demskoj godini 2021./2022. i imaju prebivalište na po dručju Murskog Središća. (BMO)

Od 15. rujna “glancanje” groblja

Zadužuje se Upravni odjel za gospodarstvo, gra diteljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne po slove da se najkasnije s 15.

9. 2022. počne s uređenjem groblja Mursko Središće i Križovec-Peklenica za Dan mrtvih. Krajnji rok za nave deno je 21. listopada. (BMO)

Službi za zaštitu divljači 12.500 kuna

Prihvaća se ponuda tvrtke Cedrus Forest d.o.o. za uslugu stručne službe u provođenju Programa za štite divljači grada Murskog

Središća od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. u iznosu od 12.500 kuna s uključe nim PDV-om.

(BMO)

Policajcima 1.000 kuna za vožnju biciklima do Vukovara

Policijskoj postaji Mur sko Središće se na temelju podnesene molbe odobrava isplata novčanih sredsta va u iznosu od 1.000 za pomoć kod organizacije

humanitarne vožnje bi ciklima Vukovar, Baranja 2022., odnosno sufinan ciranje troškova prehrane i smještaja sudionika.

(BMO)

Zaslužni primili priznanja na svečanoj sjednici

Na blagdan Uzvišenja Svetog Križa Vratišinec slavi svoj dan i župno proštenje. Svečanom sjednicom obilježili su taj dan u Domu kulture.

- Ako nosite svoj zavičaj u srcu, tad vidite njegovu li jepu stranu, ali znate da ima puno toga što još nedostaje, kazala je u uvodu sjednice Milena Granatir, predsjednica Općinskog vijeća, te dodala: Za ostvarenje zadanih ciljeva potrebno više nego prije za stupati interese građana čije povjerenje smo dobili.

U istom tonu nastavio je i Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, koji se posebno

osvrnuo na to kojim demo grafskim mjerama nastoje voditi brigu o svim katego rijama građana.

Predsjednica Općinskog vijeća Milena Granatir i na čelnik Mihael Grbavec na naj svečanijem su dijelu sjednice uručili priznanja zaslužnima za osobita postignuća i dopri nos od značaja za razvitak i ugled općine.

Najviše općinsko prizna nje, Plaketu općine Vratišinec, dobio je Nogometni klub Na predak iz Gornjeg Kraljevca za 50 godina djelovanja kluba.

Pečat općine Vratišinec primila je Julijana Kočila za

uspjehe u radu postignute s Vokalnom skupinom Društva žena Gornji Kraljevec i Anica Sabolčec, posthumno, za svoj rad u Mješovitom pjevačkom zboru dr. Vinko Žganec.

Pohvalnice su primili Ignac Mađarić, Blanka Jal šovec, Ivan Slamek, Mješo viti pjevački zbor dr. Vinko Žganec Vratišinec i Udruga mladih Vratišinec.

Svečanom ozračju svo jim pjevanjem doprinijeli su Mješoviti zbor dr. Vinko Žganec Vratišinec i Vokalna skupina Društva žene Gornji Kraljevec te učenica OŠ dr. Vinka Žganca recitacijom

Kad će asfalt na raskopane ulice?

U petak 9. rujna radove na Aglomeraciji Mursko Središće obišao je Davor Vukmirić, za mjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, te sanaciji ce sta, kako bi se uvjerio u tempo radova na terenu. Utvrdio je da se radovi izvode prema dogovoru, a Ivan Kolarić, direktor Tegre, jamči da će krajnji rokovi za završetak sanacije cesta biti ispoštovani.

To za naselje Hlapičinu znači do kraja listopada, a za naselje Peklenicu maksimalno do 15. studenog. Također je dogovoreno da se do najvećeg

proštenja u Međimurju koje se održava prvu nedjelju u listo padu u Peklenici uredi glavna županijska prometnica.

Sanacije ceste u Franko panskoj ulici u Murskom Sre dišću od centra do Ulice Rade Končara trebaju biti završe ne do kraja rujna, a do istog termina i na dionici ceste od pruge do kraja Murskog Sre dišća prema naselju Peklenici, a od Ulice Rade Končara do pruge do 15. listopada. Ulica Brezje asfaltirat će se najka snije tijekom listopada zbog još nekih nedovršenih radova,

dok će radovi na sanaciji ceste u Tekstilnoj ulici biti završeni do kraja rujna.

Radovi na rekonstrukciji Selske ulice, bivšeg prostora autobusne postaje gdje će

pjesme Našem čoveku koju je napisala učiteljica Franci ska Matoša, a posvećena je omiljenom Vratišinčaru, dr. Vinku Žgancu.

Slavlju su se odazvali Ljubomir Kolarek, izaslanik predsjednika Hrvatskog sa bora Gordana Jandrokovića, međimurski župan Matija Po savec, susjedni gradonačelnik i budući saborski zastupnik Dražen Srpak, predsjednik Gradskog vijeća Čakovec Jo sip Varga, načelnici okolnih općina te predstavnici javnih poduzeća i ustanova s kojima Vratišinec surađuje.

(BMO)

biti parkiralište te postav ljanje finog sloja asfalta na Trgu braće Radić planiraju se završiti prema ugovoru s izvođačem radova Tegrom do 15. prosinca. (BMO)

12 Gornje Međimurje 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VRATIŠINEC
14. rujna na
blagdan Uzvišenja Svetog Križa, kad je i župno
proštenje, proslavio svoj dan
Zajednička snimka nagrađenih na svečanoj sjednici Plaketu općine Vratišinec, najviše priznanje, dobio je NK Napredak iz Gornjeg Kraljevca, a u ime kluba primio ju je Dominik Mađarić Pečat općine Vratišinec dobila je Julijana Kočila, voditeljica Vokalne skupine Društva žena Gornji Kraljevec DAVOR VUKMIRIĆ, zamjenik direktora Hrvatskih voda, obišao radove na Aglomeraciji Mursko Središće U listopadu i studenom asfalteri će prekrivati raskopane ulice

Berba na mađarskom Julijanskom bregu

Počele su berbe grožđa po međimurskim goricama. No, Doljoncima, od Preloga do Kotoribe, ako imaju gorice, uglavnom im se one nalaze u Mađarskoj koja im je puno bliže.

Shodno tome, minulog se vikenda međimurska pjesma orila i po goricama na Julijanskom bregu, Kamanheđi i Šandorici. S jedne takve berbe javio nam se i Ivan Gudlin iz Preloga. (vv)

Zajedno u ratu, zajedno u miru

Ogranak Prelog Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske organizirao je ove subote druženje svojih članova. Druženje je održano na prostoru Sportskog parka u Otoku, a domaćinima

su se pridružili i kolege iz Drnja i Svetog Đurđa. Razgovaralo se o predstojećim aktivnostima Udruge, izletima u Hrvatsku Kostajnicu i Petrinju, a druženje se nastavilo sportskim aktivnostima. (vv)

14 ih se utopilo, a dvojica počivaju u Dravi

Dvije su osobe uspjele preživjeti tragediju. Jedna je Ana Pleter, a druga Franciska Šestan, koja je tada imala samo 17 godina

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Studio VIPRO

Prosječna dob utopljenika bila je 36 godina. Krenuli su preko rijeke rezati šibu potrebnu za vezanje kukuruzovine. Teško obučeni i s alatom u rukama nisu imali šanse protiv virova u rijeci. Rijeka Drava tada je postala grobnicom za četrnaestero ljudi, od kojih tijela dvojice nikada nisu pronađena. Kratki i jezgroviti je to opis nezapamćene tragedije na rijeci Dravi kod Preloga.

druga Franciska Šestan, koja je tada imala samo 17 godina. Sada su već i one pokojne.

Sveta misa u čast stradalih

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je varaždinski biskup, monsinjor Bože Radoš, uz domaće svećenike, župnika Župe sv. Jakoba Prelog Antuna Hoblaja te župnog vikara Dominika Cestara.

Mališani dobili novo igralište

Mališani dobili novo igralište

Prigodnom svečanošću, uz blagdan Male Gospe, u Draškovcu je otvoreno novoizgrađeno Dječje igralište Zelenišće. Mališani su tako dobili stazu za role/dječja vozila, tobogane, ljuljačke, klackalice i druga igrala, a

idejno je rješenje osmislila Ana Židov. Vrijednost radova bila je 478.084,50 kuna (s uključenim PDV-om), s time da su sredstva osigurana iz programa LAG-a Mura –Drava.

U jednoj od najvećih nesreća na rijekama, tog crnog 13. rujna 1953. godine, utopilo se 14 osoba, a tijela dvojice nažalost nikada nisu pronađena i njihovo je posljednje počivalište rijeka Drava. Dvije su osobe uspjele preživjeti tragediju. Jedna je Ana Pleter, a

- U životu pojedinaca, a posebno zajednice, jako je važno osjetiti važnost trenutka u pojedinim vremenskim previranjima, a posebno osjetiti odgovornost da ne previdimo potrebe, kao i da ne prepustimo izraziti svoju zahvalnost žrtvama, posebno ove najveće tragedije – nesreće na ovim prostorima. Važno je novim naraštajima dati poruku da je život za druge, sve do žrtve

života, zalog za budućnost. Zato se žrtve ne smiju prepustiti zaboravu, rekao je na početku misnog slavlja Antun Hoblaj, župnik preloške Župe sv. Jakoba ap. st.

Nakon mise svi su se okupljeni u procesiji uputili od kapelice do spomen-obilježja nazvanog Tragedija na Dravi te do korita rijeke gdje su uz pjesmu i molitvu položeni cvijeće i svijeće u vodu rije-

ke Drave. U obilježavanju su sudjelovali članovi Nautičkog kluba Labud, Zrinske garde Čakovec, Puhačkog orkestra grada Preloga, Mješovitog pjevačkog zbora Župe svetog Jakoba ap. st. iz Preloga, Vokalno-instrumentalnog sastava Agnus, zatim članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prelog, Lovačkog društva Prepelica te Sportsko-ribolovnog društva Glavatica.

Obnovljena spomen-soba međimurskih partizana

U Društvenom domu u Svetom Jurju u Trnju obnovljena je soba međimurskih partizana. Sobu su uredili članovi Društva Josip Broz Tito, uz pomoć općina Donji Kraljevec i Domašinec te mjesnih odbora Palinovec i Sveti Juraj u Trnju.

Predsjednik Ogranka Društva Josip Broz Tito u Svetom Jurju u Trnju Drago Pavlic iz Hodošana nam je rekao: - Uspjeli smo zalaganjem naših članova urediti spomen-sobu međimurskih partizana koja je obnovljena. Važno je znati da smo usprkos svim neprilikama sobu uspjeli očuvati da se povijest ne zaboravi. Uz pomoć Općine Donji Kraljevec soba je obnovljena te su uređeni prozori, a naš član Ivan Strahija iz Hodošana napravio je regal za knjige. U spomen-sobi je namješten veliki stol za tridesetak po-

sjetitelja, dok su po zidovima uvećane fotogra�ije poginulih međimurskih partizana. Naime, sve je više upita za posjet spomen-sobi, kako rodbine poginulih, tako i znatiželjnika koje zanima povijest kraja.

Koliko znamo, Općina Donji Kraljevec i Međimurska županija planiraju i izgradnju šetnice u Spomen-parku Međimurski partizani i druge sadržaje. Zasad je u izradi idejni projekt. Želja nam je da to bude još jedna turistička točka u Međimurju, nastojat ćemo ostvariti suradnju i s Muzejom Međimurja Čakovec.

Proteklog četvrtka održan je i sastanak predsjedništva Ogranka na kojemu je naglašeno da Društvo Josip Broz Tito nije politička ni stranačka opcija, već kulturno-povijesna. To kažu članovi predsjedništva Ogranka Drago Pavlic iz Hodošana, Zlatko Lovrenčić iz

Palinovca, Stjepan Zadravec iz Svetog Jurja u Trnju i Zvonimir Stanko iz Goričana. Članovi Društva trude se obilježiti značajne datume vezane za antifašizam. Ove godine uređena je Vrbulja, mjesto gdje se

14 Donje Međimurje 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Mons. Bože Radoš predvodio je misno slavlje OBILJEŽEN SPOMEN na jednu od najvećih tragedija na rijekama Čamcima se išlo po šibu za kukuruzovinu u Murščaku nalazi spomenik poginulim partizanima. Ogranak Društva Josip Broz Tito u Svetom Jurju u Trnju okuplja članove iz više općina, Donji Kraljevec, Goričan, Domašinec i grada Preloga. (JŠ)
(vv)
Berba u goricama Ivana Gudlina Dio obnovljene sobe sa slikama poginulih međimurskih par�zana u Drugom svjetskom ratu. Slijeva na desno: Pavao Koren, poginuo u Donjem Pustakovcu, Đuro Pintar, poginuo u Murščaku, Rok Mesarek, poginuo u Donjem Pustakovcu, Ignac Pintar, streljan u Starom gradu Čakovec, svi iz Turčišća. Eva Hanić iz Palinovca poginula je prilikom oslobođenja Zagreba, Ivan Vargec iz Palinovca poginuo je u Palinovcu, a Mato Srpak iz Palinovca poginuo je na Kalniku
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Važnost pravovremene sjetve trava, djetelina i travnodjetelinskih smjesa

Pravovremena sjetva

trava, djeteline i travno-djetelinskih smjesa na poljima u kasnoljetom i ranojesenskom periodu preduvjet je za uspješno zasnivanje travnjaka. To je posebno važno kod sjetve višegodišnjih trava jer višegodišnji urod ovisi o uspješnosti sjetve, a obično su troškovi kupnje sjemena veći u odnosu na jednogodišnje trave i djeteline. Uobičajeno je da se na poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave stočarskom proizvodnjom sjetva trava, djetelina ili djetelinsko-travnih smjesa sjetva obavlja u proljetnom ili ranojesenskom roku sjetve. Prilikom sjetve u kasnoljetnom ili ranojesenskom roku nešto su manji problemi s zakorovljenosti parcele nego prilikom sjetve u proljeće. Stoga se poljoprivrednici koji imaju stoku u većini slučajeva odlučuju na sjetvu trava nakon žetve kukuruzne silaže, a ponekad i nakon kombajniranja kukuruza za zrno. U godinama s povoljnim temperaturama tijekom listopada i studenog mogu i kasno posijani usjevi krajem rujna ili početkom listopada postići uvjete pogodne za prezimljavanje, dok u manje povoljnim jesenskim uvjetima biljke su slabije razvile korijenov sustav i postoji mogućnost da propadnu u zimskim uvjetima. U ovim slučajevima ponovna sjetva je neophodna u proljeće. Kasnije sjetve su problematičnije kod sjetve djeteline i djetelinsko-travne smjese jer je razvoj djeteline sporiji u

Prilikom sjetve u kasnoljetnom ili ranojesenskom roku nešto su manji problemi s zakorovljenosti parcele nego prilikom sjetve u proljeće

odnosu na travne vrste.

Problemi s prezimljavanjem mogu se javiti i kod rane sjetve, kada se sjetva obavlja odmah nakon žetve žitarica i do zime su usjevi narasli previsoko. Kod tih usjeva postoji opasnost od propadanja usjeva zbog pojave bolesti (pepelnica i snježna plijesan na djetelini te hrđa i septorioza na travnim vrstama). Od djetelina inkarnata je vrlo osjetljiva na pepelnicu. Ako se košnja takvih usjeva obavlja u listopadu, najpogodnije je od takvog usjeva napraviti silažu.

Tako razvijeni usjevi, osobito ako je zima bogata dugotrajnim snježnim pokrivačem, mogu potpuno ili djelomično propasti zbog snježne plijesni uzrokovane gljivama iz roda Fusarium.

Na mjestima na kojima je trava propala niče korov zbog čega se smanjuje hranjiva vrijednost uzgojene trave. Stoga je mjera košnje u prvoj polovici listopada ona koja nam osigurava bolje prezimljavanje travnjaka. Kosidbu u listopadu treba obaviti nešto više, barem od 6 do 8 cm i dovoljno rano kako bi se travnjak obnovio prije zime i bio spreman za prezimljavanje. Uz čišćenje košnjom uklanjaju se nastali korovi i stvaraju bolji uvjeti za razvoj trava. Nakon košnje, osobito ako je tlo zbijeno, može se obaviti plitko češljanje jer se na taj način trava može provjetriti i stvaramo bolje uvjete za razvoj. Posijane trave prihranjuju se u proljeće dušičnim gnojivima. Ako tlo na kojem se siju trave ili travno-djetelinske smjese nema odgovarajuće vrijednosti pH, mogu se također primijeniti u jesen i zimu kada su tlo i vremenski uvjeti povoljni vapneni materijali.

Nema straha za koščično ulje

- Unatoč svemu, ne možemo se požaliti na urod. Istina, nije godina za pamćenje, već se može govoriti o prosječnoj berbi, kaže Zvonko Just iz Vularije, poznati proizvođač bučina ulja

PIše: Vlasta Vugrinec

Kombajni i traktori, traktori i kombajni zavladali su našim međimurskim poljima. Bere se i skida krumpir, suncokret pa i kukuruz, a urod ovisi o tipu tla i primjeni agrotehnike.

A upravo ta dva faktora ključna su i za izgled tikvi koje se, poredane u redove, također mogu vidjeti.

U Međimurju su najzastupljenije uljne tikve koje su izrazito pogodne za uzgoj u našem podneblju. Nisu previše zahtjevne i uspijevaju na gotovo svakom tlu. Najčešće se siju tikve golice sorte Gleisdorfer Olkürbis, a ima i hibrida GL Opal, GL Rustikal i GL Maximal.

Unatoč tome što nisu previše zahtjevne, ipak su i na njih ove sezone utjecale suše i visoke temperature. Doduše, nije to u značajnoj mjeri. Uostalom, veći uzgajivači ne upuštaju se u ozbiljniji posao bez navodnjavanja.

- Unatoč svemu, ne možemo se požaliti na urod, kaže

Zvonko Just iz Vularije, poznati proizvođač bučina ulja. Istina, nije godina za pamćenje, već se može govoriti o prosječnoj berbi.

Naravno, dodaje, urod ovisi o kvaliteti zemlje pa gdje je ona bolja, veći su i prinosi i obratno. Sve u svemu, u prosjeku po hektaru bere oko 1100 kilograma mokrih koštica koje prije prerade treba dobro osušiti. Poznato je, naime, da kvaliteta bučina ulja ovisi i o dobro osušenoj koštici.

- Nema straha od eventualnog manjka ulja jer će sirovine biti dosta, kaže naš sugovornik iz čije uljare izlazi toplo i hladno prešano ulje koje je po kvaliteti godinama u samom vrhu. Osvojene medalje Zvonko više ni ne broji.

Redovi tikvi čekaju kombajne

Iako se u prvi mah čini kako su tikve nešto sitnije, naš sugovornik napominje kako su posljednjih godina sjemenarske kuće počele na tržište izbacivati sjeme koje

daje nešto sitnije tikve da bi se olakšala berba kombajnima. Samim time je i poljoprivrednicima lakše baratati manjim primjercima jer zrele tikve treba pripremiti za dolazak kombajna. Drugim riječima, moraju ih kidati s rozgve i “postrojiti” u redove po parceli koja se prije toga mora malčirati i očistiti od korova. Kombajn tek tada stiže u polje, pika tikve na svoje “bodlje” pri čemu odvaja sjeme od mesa i skuplja ga u spremnik za sjeme.

Vlažne koštice potom se moraju obvezno oprati da bi se odvojile od nečistoća, prije svega zaostale pulpe i kore. Potom slijedi onaj najvažniji dio o kojem praktički ovisi kvaliteta našeg poznatog, priznatog i cijenjenog međimurskog bučinog ili koščičnog ulja.

- Zasadili smo ove godine oko 3 hektara pod tikvom, što nam je taman za naše potrebe, ističe Zvonko. Već godinama imamo i svoju sušaru tako da nemamo problema sa sušenjem ni skladištenjem.

Sušare su, za razliku od sušenja na suncu, bogomdane jer se u njima kontroliraju uvjeti. Drugim riječima, koštice su 24 sata na temperaturi do 40 °C i vlažnosti od 8 do 9 posto. Dobro osušene i uskladištene koštice mogu stajati i

do jedne godine, naravno, ako se prije ne potroše.

Danas se buče uzgajaju u svim dijelovima svijeta. Najveći su svjetski proizvođači buča Kina i Indija koje zajedno čine gotovo polovicu svjetske proizvodnje tih kultura.

Koščično i maslinovo ulje gotovo su jednakovrijedna

U Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Srbiji i Hrvatskoj pretežno se uzgajaju buče golice koje služe za dobivanje ulja, dok se manjim dijelom proizvode obične buče koje se upotrebljavaju u ishrani stoke.

A priča o našem bučinom, koščičnom, tikvinom ili črnom ulju ispričana je puno puta i sagledana iz raznih aspekata.

Ali nikad onako jako i sveprisutno kao što je to slučaj s maslinovim uljem kojem črno može stati ravnopravno uz bok. U stvari, koliko jug preferira maslinovo ulje, toliko kontinent koščično i vječna je “borba” čije je bolje i zdravije.

Dobro je i jedno i drugo, s time da, da su oba ista ili identična, ne bi bilo fora jer bi se radilo o jednom te istom.

Ovako imamo bogatstvo ulja, možemo birati, kombinirati i nadopunjavati jela uz uvažavanje različitosti.

16 Poljoprivreda www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 SAVJETI za poljoprivrednike
Piše: Suzana Pajić Zvonko Just iz Vularije zadovoljan je ovogodišnjim urodom BERBA TIKVI na međimurskim poljima u punom je jeku

Sade se jagode mjesečarke

Paprika crvena i žuta, rog paprika, feferoni, para dajzerica i dalje su hit kako na našem središnjem grad skom placu, tako i na sajmu. S druge strane, rajčicu je već sve teže pronaći jer joj je se zona pri kraju. Ista situacija je i s krastavcima. No, zato je sve više domaće salate koju predvodi endivija, a na ništa manje ne mogu se požaliti ni kupci kelja i zelja. Naime, po lako stiže vrijeme sazrijevanja varaždinskog zelja, a samim time i njegova kiseljenja. Inte resantna je i ponuda tikvica, posebno onih ukrasnih jer je teško pronaći dvije iste.

Kako se kupuje povrće za zamrzivače i zimnice, tako se još uvijek kupuju i presadnice raznih salata, kasnih kupu snjača i naravno, presadnice

CIJENE PLAC

Paprika: 10-15 kn/kg

Rajčica: 15 kn/kg

Mahune: 20 kn/kg

Mrkva: 10 kn/kg

Kelj: 15 kn/kg

Brokula: 20 kn/kg

Jaja: 2 kn Krumpir: 6 kn/kg

Zelje: 10 kn/kg

Patlidžan: 10 kn/kg

Tikvice: 15 kn/kg

Grincajg: 7 kn/kg

Salata: 20 kn/kg

Presadnice povrća: 1 kn na dalje

jagoda. Trenutno su najpopu larnije mjesečarke koje rode cijele godine i koje je potrebno

CIJENE SAJAM

Paprika: 8-12 kn/kg

Rajčica: 8-10 kn/kg

Mahune: 15-20 kn/kg

Mrkva: 6-8 kn/kg

Kelj: 10 kn/kg

Brokula: 20 kn/kg

Jaja: 1,5-2 kn Krumpir: 3-4 kn/kg

Zelje: 10 kn/kg

Patlidžan: 6-8 kn/kg

Tikvice: 8-10 kn/kg Žitarice: 3 kn/kg

Drva: 450-500 kn/ kubik

Pilići i patke: 6 -60 kn

obnavljati svake od dvije do tri godine.

Tehnologija u proizvodnji suhomesnatih proizvoda

nastanak plijesni

Sušenje

je vjerojatno

jedan od najstarijih načina konzerviranja mesa. Rezultat postupka sušenja je prvenstveno gubitak vode (dehidracija i evaporacija) koji se očituje kao gubitak mase proizvoda (kalo). Smanjenjem količine vode u proizvodu smanjuje se aktivnost mikroorgani zama, a time i produljuje trajnost proizvoda. Temeljna promjena na kojoj se zasniva zaštita od kvarenja je sni žavanje aktivnosti vode u proizvodu, koja je određena zajedničkim djelovanjem sa držaja vode, topljivih tvari i tvari koje imaju sposob nost bubrenja. Povećanjem udjela topljivih tvari u mesu smanjuje se potrebna razina sušenja. Stoga se za postiza nje željene razine aktivno sti vode proizvoda sušenje uvijek kombinira s drugim postupcima konzerviranja (soljenje, dimljenje). Nadalje, i pH-vrijednost proizvoda utječe na ciljanu aktivnost vode (utjecaj na sposobnost bjelančevina mesa da vežu vodu) na način da niže vri jednosti pH omogućuju više vrijednosti aktivnosti vode. Brzina sušenja proizvoda od mesa ovisi uglavnom o trima čimbenicima: površine sušenja, razlike između ak tivnosti vode u proizvodu i relativne vlažnosti zraka (pokretačka snaga sušenja) te svojstava površinskog slo ja proizvoda. Održavanjem razlike između aktivnosti vode u proizvodu i relativ ne vlažnosti zraka, što se postiže reguliranjem brzine strujanja zraka i tempera ture zraka, održava se i pokretačka snaga sušenja. Postupnom migracijom vode iz dubljih dijelova mesa pre ma površini, istovremenom difuzijom soli i drugih oto pljenih sastojaka salamure unutar proizvoda i smanje njem aktivnosti vode, uz bakteriostatski učinak soli, stvaraju se nepovoljni uvjeti

za razvoj mikroorganizama, što je vrlo važno za trajnu odr živost proizvoda. Brojne kemij ske reakcije u procesu sušenja i zrenja trajnih suhomesnatih proizvoda (enzimska hidroli za, oksidacija i dr.) u kojima nastaje veliki broj različitih kemijskih spojeva (nehlapivih i hlapivih) odgovorne su za stvaranje poželjnih organo leptičkih svojstava proizvo da, prije svega okusa i arome. Tijekom dugotrajnog zrenja površinu proizvoda uobičajeno obrastaju plijesni. Plijesni su poželjne na suhomesnatim proizvodima jer one svojim metaboličkim procesima čine suhomesnati proizvod onim što on jest sa svim svojim karakteristikama. Plijesni rastom na površini proizvo da sprječavaju prodor kisika i svjetlosti u unutrašnjost proizvoda zahvaljujući čemu boja proizvoda ostaje intenziv na. Plijesan štiti suhomesnati proizvod od razvoja patoge nih mikroorganizama te tako sprječava kvarenje proizvo da. Negativna je činjenica što

plijesni stvaraju mikotoksine, kemijske spojeve koji već u niskim koncentracijama ima ju visoku toksičnost. Oni kod čovjeka uzrokuju mikotoksi koze, trovanja koja stvaraju niz raznovrsnih zdravstvenih problema s negativnim učinci ma na kardiovaskularni, pro bavni, dišni, živčani, mokraćni, reproduktivni i imunološki sustav te kožu. Nekoliko je stotina mikotoksina, no samo pedesetak ih je istraženo. Pli jesni počinju producirati mi kotoksine kad su potaknute vanjskim uvjetima. Kad dođe do odstupanja od „normale“ u temperaturi, vlazi, padalinama i količini ugljikova dioksida, kod nekih vrsta plijesni ka žemo da nastupa „stres“ te počinju producirati mikotoksi ne kao odgovor na nepovoljne uvjete u kojima su se našle. Na kvalitetu i sigurnost, suhome snatih proizvoda se odražava ju uvjeti u kojima zriju. Na što proizvođači mogu utjecati su održavanje higijene prostora i zraka u prostorijama gdje suhomesnati proizvodi zriju.

ČAKOVEC

AMBULANTA

1716. rujna 2022. Poljoprivredawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
i
Piše: Piše: Igor Igrec, dr. vet. med. Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464 HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475
ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 8 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
OPG Jakšić iz Ludbrega stigao je s presadnicama jagoda
(vv)
Terezija Zadravec iz Novog Sela Rok svakodnevno je na svom “radnom mjestu”

kupovina

cvijeća

Bamija je osvojila i kraljicu Kleopatru

Nedavno

su se police u dućanima napunile lukovicama cvijeća. Radi se o lukovicama cvijeća koje se sade najesen, a cvast će na proljeće. Za mnoge vrste koje se mogu naći u prodaji i na proljeće, poput šafrana, tulipana i narcisa, puno je bolja jesenska sadnja jer će onda ranije niknuti i cvasti na proljeće. Prije nego odete u kupnju lukovica, postoji nekoliko bitnih činjenica za koje bi bilo dobro da ste upoznati s njima.

Usporedite cijene prije same kupovine

Uzmite si vremena i usporedite malo cijene jer su razlike u cijenama ogromne.

Postoje dućani koji imaju bezobrazno skupe lukovice, dok te iste, u samo malo drugačijim pakiranjima, i često čak i kvalitetnije, možete pronaći u drugim dućanima po upola (i više) manjim cijenama.

Stoga, pogledajte na barem dvama mjestima prije same kupnje, da ne biste imali situaciju da platite paprenu cijenu za neko pakiranje lukovica i onda se osjetili opljačkanima kad vidite puno nižu cijenu u nekom drugom dućanu.

Dobro pogledajte stanje lukovica koje kupujete

Dobro pregledajte lukovice u pakiranjima. Lukovice moraju biti zdrave i neoštećene. Smežurane, osušene ili čak i lukovice pokrivene plijesni nemojte nikako kupovati. A vjerovali ili ne, takvih je jako puno u prodaji. Smežurane ili lukovice pune plijesni vjerojatnije će propasti nego proklijati.

Ako kupujete lukovice ili gomolje koji su pakirani s piljevinom ili tresetom, dobro pogledajte ima li u tom pakiranju uopće lukovica. Često se dogodi da su pakiranja lukovica poderana i lukovice u dućanu – pokradene. To se često događa kod onih skupljih lukovica, u većim trgovačkim lancima.

Pazite se neprodanih prošlosezonskih/ prošlogodišnjih zaliha lukovica

Trgovci će vam probati prodati svašta. Pazite se prošlosezonskih neprodanih zaliha koje pokušavaju ukamu�lirati u sezonske nove lukovice jer su te suhe i mrtve. Znala sam najesen uočiti u trgovačkim lancima među lukovicama i gomolje dalija, a to su pakiranja koja su im ostala od proljetne prodaje – bile su potpuno osušene i smežurane. Dalije se sade na proljeće, a ne najesen. Tko god da nasjedne na to, bacit će novac jer ti gomolji nikad neće proklijati, a i da su još nekim čudom živi, smrznut će se. Najčešće sam vidjela da to rade s dalijama, ali također se može dogoditi i s ostalim vrstama. Stoga, dobro obratite pažnju i na vrstu cvijeća koju kupujete, i naravno, na izgled lukovica/gomolja. A ako naiđete na nešto takvo, upozorite osoblje neka to ukloni iz prodaje.

Obratite pažnju na otpornost vrsta koje se prodaju

Postoji dosta vrsta na koje ćete nabasati najesen u dućanima i za koje će na pakiranjima pisati (ili neće) da se mogu saditi sada, ALI, ne mogu sve te vrste prezimiti naše kontinentalne zimske temperature. Stoga, ako niste posve sigurni može li neka vrsta prezimiti, prvo proučite malo po internetu. Vidjela sam u ponudi na više mjesta lukovice iksije, sparaksisa, frezije… za te vrste nema šanse da prezime vani kod mene. Stoga, ako ih kupite i posadite na otvoreno, na proljeće vam neće ništa niknuti, opet ćete se osjećati opljačkano. Ako ste već kupili takve lukovice i sad ne znate što – posadite ih u tegle i stavite u negrijano mjesto nutra, povremeno zalijte pa ih presaditi van možete na proljeće. I naravno, imajte na umu da ih morate izvaditi van najesen.

S obzirom na sva ljekovita sredstva koja ovo ukusno povrće posjeduje, bamija bi se trebala češće pronaći na našem jelovniku. Zdravstvena i nutritivna svojstva sadržana su u cijeloj biljci, plodovima, lišću, stabljici i korijenu

Piše: Vlasta Vugrinec

U ovećem povrtnjaku Nadice Gombar iz Totovca raste gotovo sve povrće koje je potrebno za njenu obitelj. Kao i mnogim Međimurcima i njoj je nezamislivo imati dvorište bez vrta, ne imati svoju rajčicu, krastavce, mrkvu, luk, peršin…

Već smo navikli na različite izglede vrtova pa tako ni njen nije tipičan. Nema strogo odvojene gredice, već su to plohe na kojima uz povrće raste i cvijeće, dok pak se posebno ističe velika parcela s hrenom.

Prva sjetva bamije

Međutim, ono što ipak “krade” oko u njenom vrtu su zeleni grmovi s prekrasnim bljedožutim cvjetovima s tamnoljubičastom unutrašnjošću. Iskusniji vrtlari odmah će prepoznati za sada još relativno rijetku vrstu povrća u našem kraju. Radi se naravno o bamiji.

- Bamija se uzgaja iz sjemena koje se sije direktno na gredicu, otkriva nam Nadica Gombar. Sjeme je dobila lani, no nije ništa znala o njoj niti pak ju je vidjela kako raste. Probala ju je jednom i svidio joj se okus. Kaže kako ju je navodno jela i kraljica Kleopatra.

Kako bi ju uopće zasijala, najprije se morala raspitati kako i kada se sije i uzgaja.

- Biljčice se čak mogu uspješno i presađivati, dodaje naša vrtlarica.

Prema njenim riječima, riječ je o biljci vrlo skromnih zahtjeva. Okopala ju je tek nekoliko puta,no bere ju nonstop. Ako se na nešto može požaliti, onda su to smrdljivi martini koji ih opsjedaju. Pro-

tiv njih se bori opušcima od cigareta.

Što je bamija

S obzirom na sva ljekovita sredstva koja to ukusno povrće posjeduje, trebala bi se češće pronaći na našem jelovniku. Zdravstvena i nutritivna svojstva sadržana su u cijeloj biljci, plodovima, lišću, stabljici i korijenu.

Najviše se može podičiti bogatstvom vitamina C, određenim količinama vitamina A, B6, folne kiseline, željeza i kalcija. Sadrži škrob, ponešto masnoća i ribo�lavin.

Mlada bamija može se upotrebljavati svježa, suha, smrznuta, marinirana, ukiseljena, kao čaj, tinktura i sl. U kulinarstvu se kuha s različitim vrstama juha, variva, čorbi, upotrebljava se pečena, pirjana, pohana, na roštilju ili se svježa stavlja u različite salate.

Recept za varivo

Bamiju naša sugovornica najviše voli pripremati, kako kaže, kao čorbu.

- Najprije se prodinsta nasjeckani luk, doda se crvena

mljevena paprika, meso narezano na kockice i isto tako narezani krumpir. U pravilu vam je to neka vrsta gulaša.

Sve se to podlije vodom, doda sol i dinsta. Petnaestak minuta prije kraja doda se i bamija. Ona veća se nareže, a manja se može staviti i cijela. Doduše, kako dodaje, čorba se može pripremiti i bez mesa

OSTALI DEŽURNI VETERINARI

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA

DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA

JUG ČAKOVEC,

jer je bamija sama po sebi dosta jaka i zasitna.

- Okusom, koji je iznimno bogat, bamija sa svojim sjemenkama podsjeća na patlidžan, dodaje.

Shodno tome, može se čak i pohati kao patlidžan, s time da se ne reže, već se priprema cijeli plod. Idealna veličina ploda je do 7 cm.

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

18 Povrtlarstvo 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom Udruga
“Biovrt – u
skladu
s prirodom”
U MEĐIMURJU VRTLARICA Jesenska
lukovica
U VRTU Nadice Gombar iz Totovca
Nadica Gombar ove godine je prvi put krenula u uzgoj zelenih tobolaca bamije Bamiju krasi prekrasan cvijet i plod u obliku tobolca sa sjemenkama

Bilješke sa seminara biodinamičke poljoprivrede (2. dio)

Seminar je održan 16. i 17. lipnja 2001. u Donjem Kraljevcu kraj Čakovca, a organizirale su ga međimurske udruge Lider i Duga. Seminaru je prisustvovalo i puno naših članova, a bilješke je zapisala Silvija Šurina.

Za pripravak gnoj iz roga uzima se kravlji rog koji se puni kravljom balegom i ukopa preko zime u tlo. Primjenom pripravka gnoj iz roga želimo snage iz kozmosa utkati u zemlju da ih stavimo biljkama na raspolaganje. Zimi se u tlu odvija kompostiranje. Tijekom zime organizmi prerađuju organsku tvar u rastresiti kompost. Postoji harmonija svih hranidbenih tvari koja je

prikladna upravo za to tlo. Uspostavljanje harmonije u tlu je kvaliteta tla za biljke i te snage želimo sačuvati u kompostu. Kremenom iz roga koji se preko ljeta ukopava u tlo želimo u biljku unijeti snage svjetla.

Snage Sunca i svjetla se unašaju u preparate i u biljke čime se u znatnoj mjeri povećava sposobnost biljke da upija kozmičke sile.

Biljka na vršcima korijena izlučuje kiseline koje imaju svojstvo da su u skladu s trenutkom rasta biljke (vegetativnog rasta – stabljika i lišće, generativnog rasta – plod, a između je postepeni prijelaz).

PLAN SADNJE

16. rujna – Dan korijena Njegujemo biljke korijena i prerađujemo biljke korijena jer je period za preradu.

17. rujna – Dan korijena Izrađujemo vlas�to škropivo D8 pro�v zla�ce, varoe i štetočina s crvenom krvlju.

18. rujna – Dan cvijeta Od 10 sa� radimo s pčelama, režemo kupus, a počeo je i period presadnje.

19. rujna – Dan cvijeta Ribamo zelje za kiseljenje.

20. rujna – Dan cvijeta Presađujemo i uređujemo naše biljke cvijeta.

21. rujna – Dan lista Do sredine rujna vrijeme je za zelenu gnojidbu. Na prazne površine sijemo gorušicu, grahorice, zob ili raž. Padaline neće ispra� zemlju ako su zasađene biljkama. Tamo gdje budu biljke zbog mraza odumrijele, na proljeće ćemo samo razhrali� zemlju, a biljke koje ne budu odumrijele, na proljeće ćemo obradi� u tlo.

22. rujna – Dan lista Do 11 sa�, a od 12 sa� povoljno za biljke ploda. Provodimo mjere pro�v puževa.

U sklopu međunarodnog projekta suradnje pod nazivom „Naša Drava“, LAG Međimurski doli i bregi je u suradnji s LAG-om Mura-Drava 05. i 06. rujna organizirao dvodnevno studijsko putovanje na područja LAG-ova partnera u Sloveniji. U navedenom projektu osim LAG-a Međimurski doli i bregi s hrvatske strane sudjeluje i LAG Mura-Drava te 8 partnera LAG-ova sa slovenske strane. Prvog dana sudionici su posjetili obiteljsku pekaru Metličar, gdje su degustirali domaća peciva i kolače, upoznali se s uzgojem i preradom crne soje. Sljedeća postaja je bila Kmetija Hergan na kojoj su im prezentirali uzgoj i prerada buče, te degustacija toplo i hladno prešanog ulja, bučinih sjemenki s različitim dodacima, suncokretovih sjemenki te različitih namaza od buče. Kmetija Lovrec sudionicima je predstavila turističku, gastronomsku i vinsku ponuda. U muzeju jednog od najvećih

slovenskih izumitelja Janeza Puha pogledali su izložbu motora i bicikla, fotogra�ija. Sve je začinjeno gibicom od sira, specijalitetom koji se pripremao u Puhovom domu. Obišli su stalnu postavu Dvorca Ptuj, te dan završili u Grajskoj kleti uz degustaciju autohtonog vina. Drugi dan studijskog putovanja sudionici su prvo posjetili Zavod Nazaj na konja koji provodi terapije za osobe s posebnim potrebama uz pomoć konja, i smještajne kapacitete. Na Kmetiji Žitnik prezentirana je poljoprivredna

i turistička djelatnost, prerada bučinih koštica te izrada suhih kolača od pira.

Na obroncima Pohorja sudionici su posjetili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Uranjek kojeg je dio turistička i ekološka kmetija Pri Baronu. Sudionici su obišli povrtnjak i voćnjak te imali prilike vidjeti različite životinje i kušati autentičnu slovensku kuhinju. Studijski posjet je završio kod „stare trte“ stare preko 400 godina koja se nalazi u Mariboru.

1916. rujna 2022. Povrtlarstvowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 BERNARDIN VRT
LAG Međimurski doli i bregi uči na primjerima dobre prakse u Sloveniji Kako njegovati tradiciju, a biti u trendu?
(SZ, foto: IH) OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Podmjera 19.2. “Provedba operacija unutar CLLD strategije”, podmjera 19.3. “ Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a” i Podmjera 19.4. “Tekući troškovi i animacija” u okviru Mjere 19 “LEADER - CLLD” LAG Međimurski doli i bregi PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020. Udio sufinanciranja: 90% EU, 10% RH Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja
Sudionici
putovanja u Dvorcu Ptuj

Samo ju njezini građani mogu ukinuti referendumom

Po svemu se čini da je Vlada stavila točku na te rasprave o ukidanju općina agendom o funkcionalnom povezivanju, koje će �inancijski nagrađivati.

Na posljednjem kolegiju međimurskih načelnika i gradonačelnika bio je i Mladen Puškarić, voditelj ureda Hrvatske zajednice općina koji je pojasnio je o čemu se radi i zašto je bez volje njezinih

građana općine nemoguće ukinuti.

- Zagovornici ukidanja općina to su predlagali bez da se o tome pita lokalnu samoupravu, načelnike, gradonačelnike i građane, već su se zalagali da se općine ukidaju potezom pera, ne mareći da je to protivno hrvatskom zakonu i kontra Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je iznad

hrvatskih zakona. Općine se mogu ukinuti samo dobrovoljno, voljom svojih građana, a da bi došlo do samoukidanja, potrebna je odluka predstavničkog tijela (općinskog vijeća), ali i izravno odlučivanje građana o tome, dakle referendum o tome žele li ukinuti svoju općinu. Slijedom toga, ukidanje općina je više na razini apstrakcije nego stvarnosti.

Pojasnio je da je sadašnja Vlada jasno dala do znanja da ukidanje općina može biti samo dobrovoljno za što do sada ni jedna općina nije iskazala želju, ali će zato Vlada nagrađivati (su�inancirati) funkcionalno spajanje. Ono već postoji među općinama.

Prvi oblik takve suradnje bili su zajednički komunalni redari za više općina. Đurđica Slamek, predsjedavajuća

kolegija gradonačelnika i načelnika u Međimurskoj županiji, izrazila je bojazan da će Vlada tom mjerom kompenzirati mjeru �iskalnog izravnanja iz čega nekim općina u proračun stižu i do četiri milijuna kuna u proračun godišnje.

Gubitak tih sredstva značajno bi utjecao na njihovo poslovanje, kazala je. (BMO) Mladen Puškarić, voditelj ureda Hrvatske zajednice općina

Privlačnost međimurskih gradova

Netko

tko godinu dana nije prolazio kraj grada Preloga cestom uz jezero HE Dubrava, vrlo će se iznenaditi kad ugleda cijelo jedno novo naselje netom izgrađenih modernih kuća na jugu Preloga. Kao da je netko na ledinu posljednjih godinu dana stavio urbanistički lijepo uređene kuće jer još nema uređenog okoliša i završene infrastrukture.

Slično je svojedobno bilo i u Čakovcu na jugu, koji je postao stjecište građana koji su mahom iz niza naselja Međimurja, pa je čakovečki jug postao Međimurje u malom.

No selo se još drži, ljudi iz istog mjesta doskočili su otuđenosti grada gdje susjed ne poznaje susjeda. Konkretno, u jednoj slastičarnici na jugu Čakovca sastaju se utorkom doseljenici iz Palinovca, a ima ih podosta. I drugi stanovnici juga u Čakovcu imaju već svoje uhodane „seoske“ dane i sate razgovora i druženja uz kavu. Tako je jamačno i u Murskom Središću, privlačnost gradova je zapravo nešto uobičajeno.

Očito je da su doseljenici u Čakovec, Prelog i Mursko Središća našli načine da produže svoj seoski način druženja i prijateljstava. Tek vrlo rijetki ne mogu se priviknuti na život u gradu i vraćaju se na selo, no ti se mogu nabrojiti prstima jedne ruke.

Dakako, riječ je o prvoj generaciji građana iz međimurskih sela, njihova djeca već nemaju te socijalne spone i druže se na mnoštvo drugih načina. Pitanje je zbog čega su gradovi u Me-

đimurju toliko privlačni za ljude izvan njih, naselja oko gradova već imaju svu infrastrukturu. Naime, mnogi su se u grad doselili iz mjesta udaljenog svega desetak kilometara ili manje.

Odgovor je donedavno bio vrlo rječit. Doseljenici iz susjednih mjesta došli su u grad ponajprije zbog posla, a kako bi smanjili svakodnevna putovanja, tu su izgradili kuće ili kupili stan.

No, nova generacija doseljenika u međimurske gradove, a ponekad i općinska središta, pak ima druge interese. Mlade obitelji sele se u grad zbog djece, kako bi im u djetinjstvu i mladosti bilo omogućeno ono što je njihovim roditeljima možda bilo uskraćeno. Naime, mlade obitelji procjenjuju na drugi način kvalitetu života, grad ima veće mogućnosti izbora kod odgoja i školovanja djece.

To je danas glavni razlog dolaska mladih obitelji u međimurske gradove, dok je tek drugi glavni razlog posao.

Dok se međimurski gradovi pune mladim obiteljima, njihove roditeljske kuće u nekoliko kilometara udaljenim naseljima ostaju prazne. Migracije u gradove unutar županije sve su izraženije, usprkos krizi i skupoći građenja, što postaje međimurski fenomen. Jednostavno je, urbanizacija sela je stigla prekasno, a mlade obitelji s djecom već traže nešto više.

2. Eko kotlić na Trgu međimurske prirode i Dan otvorenih vrata na Matulovu gruntu

Besplatno u Križovcu u subotu 24. rujna kušajte jela! Dan kasnije, u nedjelju 25. rujna u Frkanovcu slijedi druženje uz Pučpuljike, Gorana Šafareka i tim Međimurske prirode moći besplatno kušati od 14 sati. Posjetitelji manifestacije moći će razgledati i Centar Med dvemi vodami i upoznati se s vrijednostima prirodne baštine Međimurja. Na manifestaciji će sudjelovati članovi Gljivarskog društva Smrčak Čakovec s miniizložbom i determinacijom gljiva.

Kraj rujna donosi dva iznimno popularna događanja u organizaciji Međimurske prirode. U subotu 24. rujna u Križovcu održat će se drugo izdanje Eko kotlića na Trgu međimurske prirode, a dan kasnije, u nedjelju 25. rujna na Matulovu gruntu u Frkanovcu bit će druženje na Danu otvorenih vrata.

Kulinarska manifestacija 2. Eko kotlić na Trgu međimurske prirode okuplja ekološke udruge i srodne dionike koji svojim radom doprinose procesima zaštite prirode u Međimurskoj županiji. Sudionici će u ležernoj atmosferi razmjenjivati iskustva te se zajedno s posjetiteljima zabaviti. Ekipe od dvaju do pet članova s pripremom jela počet će u 10 sati, a jela će se

Nakon druženja i, vjerujemo, odlične atmosfere na Trgu Međimurske prirode, svi su pozvani u Frkanovec. Dan otvorenih vrata i zatvaranje sezone na Matulovu gruntu održat će se u nedjelju 25. rujna od 14 do 18 sati. Matulov grunt, stara „hiža‟ u Frkanovcu, građena je prije više od stotinjak godina u duhu tradicije međimurskog kraja. Predstavlja dobro očuvan primjer seoske arhitekture

Međimurja. Rekonstrukcijom i prenamjenom „hiže‟, pripadajuće gospodarske zgrade i gruntišta stvoren je edukacijsko-istraživački centar posvećen leptirima te značajnim staništima biljnih i životinjskih vrsta gornjeg Međimurja. Objektom upravlja Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, a njegova druga namjena je rezidencija za prirodoslovce i pisce.

Na danu otvorenih vrata moći ćete prošetati starom „hižom“, popratnim objektom u kojem se nalazi stara preša te cijelim „gruntom“ na kojem možete organizirati piknik. Kroz prezentaciju na interaktivnom zidu moći ćete saznati sve o leptirima plavcima Bedekovićevih graba i još poneku osobitost tih vlažnih livada. Svi posjetitelji moći će

isprobati audiovodič kroz koji vas vodi glas Iveka Špiranca.

A tko je Ivek? Dođite saznati! Uvjerit ćete se zašto su svi rezidenti Matulova grunta jednoglasni u stavu kako je riječ o osobitoj rezidenciji i zašto se svi žele ponovo vrati u srce Međimurja, Frkanovec. U programu Dana otvorenih vrata nastupit će i Ženska vokalna skupina Pučpuljike od 15:30 do 16:30. Goran Šafarek, biolog, publicist, istraživač, fotograf, redatelj i snimatelj također će oplemeniti druženje na frkanovečkom gruntištu. Od 15 sati nadalje predstavit će svoju najnoviju knjigu Iz dnevnika istraživača.

To djelo donosi odabrane priče s njegovih istraživačkih i avanturističkih putovanja kroz tropske predjele Afrike, Latinske Amerike i Azije.

20 Život u Međimurju 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hrGLOBALNO I LOKALNO
FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE UZBUDLJIV VIKEND
U nedjelju 25. rujna druženje u Frkanovcu na Matulovu gruntu je od 14 do 18 sa�
U subotu 24. rujna priprema jela na Trgu međimurske prirode kreće u 10 sa�. Degustacija je zakazana za 14 sa� OPĆINE štiti Europska povelja

TRGOVINA KRK (METSS) Savska

Saša Jalušić: Prvo se bacam na intervjue

Ovoga tjedna zatekli smo se u Savskoj Vesi i skrenuli u trgovinu Krk, bivši METSS, gdje smo susreli Sašu Jalušića, djelatnika Čateksa i čitatelja Međimurskih novina. Iako u žurbi, Saša nam je rado odgovorio na pitanje zašto voli prolistati baš naše crvene novine. Kaže da ga ponajviše privlače intervjui sa zanimljivim i uspješnim osobama te da rado pročita njihova stajališta o određenoj problematici.

Ne preskače ni crnu kroniku jer voli saznati što više provjerenih informacija o pojedinim slučajevima.

obradovali smo i voditeljicu trgovine Valentinu Habjan te djelatnicu Tenu Car koje također vole zaviriti u Međimurske novine. Vrećice

su im taman dobro došle jer su, kako kažu, zgodne za brzinski shopping nakon posla.

(ib)

Prvašići učili kako se ponašati na cestama

Budući da je počela nova školska godina, na cestama ima mnogo neopreznih prvašića koji prave prve korake sami na ulicama i cestama.

U sklopu regionalnog HAK-ova projekta Sigurno u školu s HAK-om, u ponedjeljak 12. rujna u 9 sati ispred CZK-a Čakovec prvašiće su policijski službe-

nici poučili kako se ponašati na cestama.

Na HAK-ovu poligonu ispred CZK-a Čakovec nazočni su bili župan Matija Posavec, gradonačelnica Ljerka Cividini, predsjednica Hrvatskog autokluba Čakovec Darinka Tompoš, predsjednica savjeta za sigurnost prometa na cestama Alenka Hošnjak i Nenad Plevnjak,

struč. spec. krim. Prvašići iz Prve i Druge osnovne škole Čakovec dobili su re�lektirajuće ruksake i kvalitetnu poduku policijskih službenika kako se ponašati na cestama. HAK je napravio poligon pa su djeca dobila kvalitetan primjer iz prakse kako će reagirati na cestama i u kritičnim situacijama. (st, foto st)

Bebe 2022.

Međimurske novine i BluKids vas daruju

NAKLADNIK

040/323-600,

Treći kupon 90. kola

Novo, 90. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 16. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom

s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. rujna.

Sretnog dobitnika 90. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30.rujna. (mk).

kupona skupi inaočale pokupi3

GLAVNI

Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail:

Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina

Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga

2116. rujna 2022. Mozaikwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena
roberta@mnovine.hr),
Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana
, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel:
fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 27 rujna do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana Ime i prezime: Adresa:
VOLIM JER…
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Ves
Sašu smo nagradili prigodnom poklon-vrećicom, a Naš čitatelj Saša Jalušić s prodavačicom Tenom Car i voditeljicom poslovnice Valen�nom Habjan Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr SIGURNO DO škole s HAK-om Prvašići pomno prate poduku policijske službenice
Foto: Vi�orio Zunino Celo�o, Ge�y Images Mezzosopranistica Vinka Siladi iz Čakovca u društvu profesora klavira Glazbene škole u Varaždinu Danijela Ota Foto: Mario Golenko

VINKA SILADI (22), mezzosopranistica iz Čakovca, održala samostalni koncert

Vidim se na sceni opere u Sydneyu

U našoj obitelji uvijek se slušala klasična glazba, od mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, a klavir, stari petrof, u našoj je kući uvijek bio moj izazov

Vinka Siladi iz Čakovca održala je u sklopu Zrinskog Art Festivala samostalni koncert u Centru za kulturu Čakovec uz klavirsku pratnju profesora klavira Glazbene škole u Varaždinu, Danijela Ota.

Glasovir je pohađala kod profesorice Varga

Vinka je pohađala Prvu osnovnu školu Čakovec i Umjetničku školu Miroslav Magdalenić, smjer glasovir kod profesorice Nade Varga.

- Zatim sam pohađala Srednju glazbenu školu Varaždin, smjerove teorija glazbe i pjevanje u klasi profesorice Margarete Matišić.

Trenutno sam na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, smjerovi glazbena pedagogija i pjevanje u klasi profesorice Vlatke Oršanić. Živim u Čakovcu i studiram u Zagrebu pa sam većinom u Zagrebu, govori nam mlada i uspješna mezzosopranistica.

Od malena je pjevala u zborovima, zatim nastavila osnovnoškolsko glazbeno obrazovanje, a nakon toga srednjoškolsko i naposljetku je uslijedila akademija.

- U našoj obitelji uvijek se slušala klasična glazba, od

mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, a klavir, stari petrof, u našoj kući uvijek je bio moj izazov.

Postoji anegdota, govori nam Vinka i nastavlja: Kada sam imala tri godine, tata mi je pokazivao enciklopediju i vidjela sam sliku operne kuće u Sydneyu i rekla sam da ja tamo želim pjevati kad odrastem i eto me na tom putu.

Vježba nekoliko sati dnevno. Trenutno je studentica pa još nije iskusila pravu karijeru, ali kako nam i kaže, vrlo se teško probiti jer je danas sve više pjevača.

Pjevala na Varaždinskim baroknim večerima - Još u srednjoj školi imala sam priliku pjevati na 48. Varaždinskim baroknim večerima uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra, te sam s istim orkestrom nastupila na koncertu talentiranih učenika srednje glazbene škole. Tijekom studija sudjelovala sam na raznim projektima Muzičke akademije kao što su: I. Kuljerić: Animal Farm, C. Orff: Carmina Burana i Antologija hrvatske zborske glazbe, nastavlja. Također je sudjelovala u projektu izvedbe Velike mise u c-molu Wolfganga Amadeusa Mozarta sa Zborom Hrvatske radiotelevizije uz prat-

nju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije na kojem je dirigirala poznata norveška dirigentica Grete Pedersen.

U pravilu klasični pjevači ne pjevaju samo opere, već je repertoar puno raznovrsniji,

objašnjava Vinka. Međutim, kako opera čini veliki dio repertoara, valja spomenuti da je pjevala poznate arije kao što su Habanera iz opere Carmen (G. Bizet), Che faro senza Euridice iz opere Orfej i Euridika (C. W. Gluck),

Connais-tu le pays iz opere Mignon (A. Thomas), Torna di Tito iz opere La clemenza di Tito (W. A. Mozart) i druge. U budućnosti se vidim na sceni opere u Sydneyu i u svijetu, ali o tom – potom, zaključuje mlada mezzosopranistica.

KAMO SUTRA

Rijetke je zaobišla vijest o smrti engleske kraljice Elizabete II. koja je vladala 70 godina. Portali su preplavljeni vijestima o njenom životu, vladavini, obiteljskim odnosima. Izvlači se sve i svašta. Od njenog turbulentnog ljubavnog života s Filipom u ranoj mladosti, do sestre koja je bila sve samo ne primjerena kraljevskoj obitelji. Svi mi koji smo napeto pratili seriju The Crown,

Kraljica zasjenila sve!

koja je čisto iz mojeg viđenja čista umjetnost, dobro smo se upoznali s kraljičinim životom. Kako u današnjem svijetu skoro pa ne postoji nijedna monarhija koja toliko privlači javnost, ne čudi što cijeli svijet bruji o smrti kraljice Elizabete. Žena je imala 96 godina, nije toliko prečudno da je umrla, ali vladari, pogotovo utjecajni, kao da su u glavama naroda besmrtni.

Pa je tako to šokantno, iako je bilo očekivano. Naravno, mogla je poživjeti još koju godinu, ali kako se to kaže u narodu, svi imamo svoju vuru.

Kraljica je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom i još 14 drugih zemalja Commonwealtha. Bila je ikona. Zanimljivo je i kako je slučajno postala kraljica.

Naime, njen otac George naslijedio je krunu

od svog brata koji je zbog ljubavi abdicirao i preselio se u Francusku. Kada joj je otac umro u veljači 1952., Elizabeta, koja je tada imala 25 godina, postala je kraljica sedam nezavisnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike, Pakistana i Cejlona, kao i še�ica Commonwealtha.

Magazin Forbes procijenio je vrijednost kraljičine

imovine na 280.000.000 funti, odnosno 500.000.000 američkih dolara. Palača je tu brojku proglasila preuveličanom, iako u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti.

U cifru nisu uključena ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, ni primanja od lankasterskog vojvodstva.

listopada

3www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media16. rujna 2022. 23. rujna 21:00 Dani piva Čakovec od 23. do 25. rujna Od 9:00 Jesen u Gradu Zrinskih 24. rujna Prijepodne Atrij Čakovec Bakini kolači Fes�val slas�ca 21:00 Prostor Čakovec Promocija albuma benda Dead Dog Summer 22:00 Koncert Gazde Šampion 29. rujna 20:00 Tribina ČČ Premijera filma Nosila je rubac črleni 1. listopada Vra�šinec Predstava Ja, trudnica Kerekesh Teatra 6. listopada 20:00 Tribina ČČ Centar za kulturu Hotel Zagorje Gradsko dramsko kazalište Gavella Predstava 8.
TZO Nedelišće Dvorana MESAP-a Dani zahvalnos� MJESEČNI VODIČ Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr Mezzosopranistica Vinka Siladi iz Čakovca održala je svoj prvi samostalni koncert u Centru za kulturu

Čakovečka špica

16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Dora Vadlja, Foto: Foto: Mario Golenko, Zlatko
Vrzan Vedrana Klara u proljetnim kombinacijama
Andrea u kombinezonu Luka i Ljiljana zagrljeni prošetali gradom Sara i Vjekoslav podarili nam osmijeh Dame
u društvu mladog gospodina
Simpa�čne sestre Tanja i Dušica Marko i Edi na čakovečkoj špici Vera
špicom prošetala kariranu haljinu i bezvremensku denim jaknu

Voditelj Odjela traumatologije: Ma�ja Branilović dr. med., specijalist opće kirurgije, subspecijalist traumatologije

- Nakon završenog Medicinskog fakulteta u Zagrebu 2008. odradio sam pripravnički staž u Županijskoj bolnici Čakovec nakon čega sam odlučio specijalizirati opću kirurgiju. Specijalistički sam ispit položio 2014. godine, a od 2018. godine do danas radim kao subspecijalist traumatolog na Odjelu traumatologije Županijske bolnice Čakovec. Voditelj Odjela traumatologije sam od 1. lipnja 2021 do danas.

traumatolozi

tako su svi specijalisti traumatolozi završili osnovne i napredne AO tečajeve zbrinjavanja prijeloma kostiju koji su zlatni standard edukacije traumatologa u svijetu. Danas je traumatologija nezamisliva bez moderne dijagnostike te su se traumatolozi Županijske bolnice Čakovec educirali u svladavanju vještina muskuloskeletnog ultrazvuka kako bi smanjili opterećenje na radiologe i pružili pacijentima bržu i sveobuhvatnu uslugu od kliničkog pregleda, dijagnostike, operativnog liječenja i postoperativnog praćenja.

Na Odjelu traumatologije je kadrovska pokrivenost izvrsna, radi šest specijalista traumatologa, jedan liječnik završava specijalizaciju iz traumatologije, a jedan liječnik je na početku specijalizacije. Traumatolozi obavljaju izni-

mno širok opseg operativnih zahvata, to su operacije prijeloma kostiju i zglobova gornjih i donjih udova minimalno invazivnim tehnikama primjenjujući najmodernije koštane implantate, rekonstruktivnih zahvata ligamenata i tetiva, proteza kuka, liječenja osteomijelitisa kostiju zahvatima artrodeze (ukočenja) zglobova, endoskopskih zahvata na zglobovima te zahvatima jednodnevne kirurgije u koju spada patologija šake. Uloga medicinskih sestara i tehničara od velike je važnosti u zbrinjavanju pacijenata. S posebnim osvrtom na poslove zdravstvene njege, predoperativne pripreme pacijenata, postoperativnog praćenja, previjanja rana, asistiranja, mobilizacije pacijenata, vođenja sestrinske dokumentacije i pratnje pacijenata u druge zdravstvene ustanove.

Fizikalna rehabilitacija započinje evaluacijom stanja pacijenta u svrhu sprječavanja mogućih komplikacija koje mogu nastati prije i nakon operativnog zahvata. Zbog smanjene mobilnosti pacijenata najčešće su respiratorne i cirkulacijske komplikacije. Odjel ima sljedeću opremu: EKG aparat, perfuzor, infuzomat, aspirator, aparate za torakalnu drenažu, VAC terapija i aparat za pasivno razgibavanje donjih ekstremiteta. Energetskom obnovom prostora Traumatologije koja je u tijeku još će se više poboljšati uvjeti zbrinjavanja pacijenata i rada zaposlenika.

Odjel traumatologije godišnje prođe više od �suću pacijenata

Glavna sestra Odjela: Štefanija Knok, bacc. med. techn.

- Završila sam Srednju medicinsku školu u Varaždinu, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu. Radno iskustvo i znanje stjecala sam od 1982. u MC Čakovec, zatim u KBC Sarajevo, VMA Beograd, OB Varaždin i od 1992. ŽB Čakovec, mentorica sam studentima Sveučilišta Sjever. Od 2015. sam glavna sestra Odjela.

Čuvari našeg zdravlja
Djelatnici Traumatologije

Proslavili 35 godina od napuštanja srednjoškolskih klupa

Maturanti

generacije

1987. Graditeljske škole u Čakovcu okupili su se proteklog vi kenda kako bi obilježili 35 godina od ulaska u svijet odraslih.

Okupljeni su se prisjetili i kolega koji više nisu s nji ma, kao i svoje razrednice prof. Jasne Makšan pa su ih posjetili na njihovim posljed njim počivalištima. Evocira nje uspomena nastavilo se nakon okupljanja u Hotelu Panorama u Prelogu, a za dobar štimung pobrinuo se duo Mix. (sh)

Mjere Vlade Republike Hrvatske pomoći će svakom stanovniku i gospodarstveniku Međimurske županije

Vlada Republike Hrvatske, na svojoj 147. sjednici, predsta vila je sveobuhvatan jesenski paket mjera pomoći građani ma i gospodarstvu u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor. Hrvatska demokrat ska zajednica Međimurske županije snažno podupire ove mjere, koje će, kao što je rekao premijer Andrej Plenković, zaštititi građane, zaštitit će cijeli javni, nevladin i neprofitni sektor i zaštitit će hrvatska poduzeća. Nitko nije ostavljen po strani u paketu mjera vrijednom 21 milijardu kuna. Kao i u brojnim lokalnim projektima, kojima se volimo pohvaliti i mi ovdje u našim gradovima i Međimurskoj žu paniji i ovdje zapravo država osigurava sredstva, štiti gra đane, osigurava nesmetano funkcioniranje javnih službi i ustanova, pomaže gospodar stvu da zadrži svoju visoku dinamiku.

Snagu ovih mjera, koje donosi Vlada Republike Hr vatske, sa premijerom Andre jom Plenkovićem i HDZ–om na čelu, snažno i bez iznimke osjetit će i stanovnici i gos podarstvenici Međimurske županije. Osjetit će to i svaka naša općina i grad, osjetit će to i županijska vlast, bez obzira tko u kojoj jedinici lokalne sa mouprave bio na vlasti. Važno je reći, da su ove mjere i 21 milijarda kuna koja se ulaže u

pomoć svima, dokaz da HDZ vodi politiku na nacionalnoj razini, koja Republiku Hrvat sku, bez obzira na određene kritike, vodi u pravom smjeru. HDZ je spreman ponuditi rje šenje u svakom trenutku, za razliku od mnogih koji rješe nja nemaju i ne mogu ih naći.

Prvi dio Vladina paketa odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije. Po prosječnoj cijeni od 59 eura za MWh za polugodišnju potrošnju do 2.500 kWh, mjera je fiksirana na razdoblje od 1. listopada do 31. ožujka 2023. i pokriva naj bitniji period, jesensko-zimski. Ono što kućanstva potroše povrh tih 2.500 kWh plaćat će po prosječnoj cijeni od 88 eura za MWh. Brojnim usta novama javnog i neprofitnog sektora osigurava se jeftinija električna energija u visini univerzalne usluge za kućan stvo s prosječnom cijenom od 62 eura po MWh. Što se tiče cijena električne energije za poduzetništvo, napravljena je gradacija, također za razdoblje od 1. listopada do 31. ožujka 2023. Tako se za polugodišnju potrošnju do 250.000 kWh plaća jeftinija cijena struje po jedinstvenoj tarifi od 0,5295 kuna po kWh, što je u biti ista početna cijena koja vrijedi za kategoriju javnog i neprofitnog sektora. Za polugodišnju po trošnju iznad 250.000 kWh cijene su sljedeće: za kupce po jedinstvenoj tarifi odre đena je cijena od 1,6176 kuna po kWh, a za kupce s nižom i višom tarifom ona iznosi

1,7215 kuna po kWh u višoj tarifi te 0,8447 kuna po kWh u nižoj tarifi. Prosječna cijena nakon što netko potroši tih 250.000 kWh iznosi 180 eura po MWh. U trećoj kategoriji, za velike potrošače, odnosno za polugodišnju potrošnju preko 2,5 GWh prosječna cijena će iznositi 230 eura po MWh. Što se tiče cijene plina za ku ćanstva, one su ograničene do 1. travnja 2023. godine, a onima koji su u sustavu to plinske energije cijena grijanja neće se promijeniti do kraja ogrjevne sezone. Osigurane su dodatne količine drva po povoljnim cijenama te se sni žava cijena plina u bocama. Poticanje zelene tranzicije i prijelaz u energetski učinko vito gospodarstvo spadaju u dugoročnije Vladine mjere. Kao primjere financiranja energetske tranzicije navodi se uvođenje novih energetski štedljivih tehnologija te ulaga nje u proizvodnju električne, toplinske ili rashladne energije iz obnovljivih izvora.

Drugi dio Vladina paketa odnosi se na posebne mjere ublažavanja rasta cijena kroz ograničavanje cijena osnov nih prehrambenih namirnica. Tako će jestivo suncokretovo ulje, čija je prosječna cijena bila 19,99, sada koštati 15,99 kuna, što je smanjenje za 20 posto, a mlijeko sa 2,8 posto mliječne masti, koje je koštalo 9,99 kuna, sada će biti 7,39 kuna, što je smanjenje za 26 posto. Glatko brašno će s 8,99 kuna pasti na 5,99 kuna, što

je smanjenje za 33 posto, dok će oštro brašno pasti s 8,99 na 6,29, odnosno za 30 posto. Cijena bijelog kristalnog šeće ra će s 9,99 kuna pasti na 7,99 kuna, odnosno za 20 posto. Kilogram cijelog pileta smanjit će se sa 34,99 kuna na 24,99 kuna, odnosno za 28 posto. Kilogram svinjskog vrata s kosti past će sa 37,99 kuna na 24,99 kuna, odnosno za 34 posto, dok će cijena kilograma svinjske lopatice bez kosti s 36,99 kuna smanjiti na 24,99 kuna, odnosno za 32 posto, a kilogram miješanog mljevenog mesa sa 49,90 kuna na 32,99 kuna, odnosno za 33 posto.

Vlada uvijek posebno vodi računa o onima najugrože nijim u hrvatskom društvu, onima kojima je potrebno da država pomogne svojim me hanizmima solidarnosti. Tako je broj korisnika socijalne na knade povećan sa 65 na 70 tisuća. Mjesečna naknada, koja je već na proljeće povećana s 200 na 400 kuna, sada se diže na 500 kuna. Korisnicima za jamčene minimalne naknade osigurat će se trošak stano vanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge. Uvodi se jednokratna naknada za umirovljenike. Oni umirovlje nici koji imaju visinu mirovine do 1.850 kuna, dobit će jed nokratnu naknadu od 1.200 kuna. Oni koji imaju mirovinu od 1.850,01 do 2.350 kuna, do bit će jednokratnu naknadu od 900 kuna. Za one čija mirovina iznosi između 2.350,01 i 3.350 kuna, jednokratna naknada

iznosit će 600 kuna, a za one umirovljenike kojima je miro vina između 3.350,01 i 4.360 kuna ta će naknada iznositi 400 kuna. Kada je riječ o pot pori nezaposlenima, uvodi se isplata mjesečnog novčanog primanja od 250 kuna. Što se tiče programa zapošljavanja žena "Zaželi", koji je postigao veliki uspjeh u svim dijelovi ma Hrvatske, udvostručuju se sredstva te će se iznaći dodatnih 245 milijuna kuna i zaposliti dodatno skoro 5.000 žena koje će skrbiti za gotovo 30 tisuća starijih i nemoćnih osoba. Isplatit će se posebno novčano primanje za korisni ke dječjeg doplatka. Obitelji s jednim djetetom dobit će 300 kuna, s dvoje djece 500 kuna, s troje djece 700 kuna, s četvero djece 900 kuna te s petero i više djece 1.100 kuna. Kada je riječ o potporama studen tima, one će se provesti kroz povećanje stipendija i potpore studentskim centrima. Uvodi se 2.000 dodatnih stipendija, pa će ih biti ukupno 12.000 umjesto 10.000, a povećavaju se na 1.506,9 kuna s dosadaš njih 1.200 kuna. Dodatno se uvodi potpora studentskim centrima kako bi studentima cijena obroka od 6,50 kuna ostala nepromijenjena.

Poljoprivrednicima je predviđena potpora radi po rasta troškova i zbog suše odnosi se na učinkovito kori štenje resursa i primjenjivanje ekološki i klimatski prihvat ljive metode proizvodnje, ako imaju rast izdataka veći od 20

posto u odnosu na referentno razdoblje 2021. Što se tiče jav nog prijevoza putnika, ići će se s mjerom potpore od 1,47 kuna po litri dizela. Koristi za prijevoznike koje ta mjera donosi su smanjenje troškova obavljanja prijevoza za oko 60 posto mjesečno, umanjenje gubitaka, mogućnost ulaga nja u modernizaciju voznog parka, zadržavanje vozača i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija.

Koristi za sve korisnike prijevoza su sigurnost i po uzdanost javnog prijevoza i sprječavanje daljnjeg rasta cijene prijevoznih karata. Ulagat će se i u energetsku učinkovitost, poticati izgrad nja sunčanih elektrana.

U paketu mjera pomoći i potpore, nizom mjera, sudje luje i Hrvatska banka za ob novu i razvitak i to kreditima i jamstvima za poduzetnike. Uvodi se i poseban porez na dobit koja je posebno narasla u vremenu krize.

Radi se o dodatnom opo rezivanju onih poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit, a koja je posebno narasla u vremenu krize.

Pravednost ovoga paketa ogleda se prije svega u tome što je on usmjeren upravo najviše na one koje najviše pogađa rast cijena i kojima je pomoć najpotrebnija.

Ljubomir Kolarek, dr.med. vet., v.d. predsjednika Žu panijskog odbora HDZ – a Međimurske županije

28 Vaši stupci 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 GRADITELJSKA ŠKOLA Čakovec
Na proslavu 35. godišnjice od završetka srednje škole odazvala su se 24 učenika generacije 1987. PRIOPĆENJE HRVATSKE
DEMOKRATSKE ZAJEDNICE
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE:

Petarda Poleta na domaćem terenu, remi Dinama s Papukom, poraz Rudara od lidera

Odigrano je 4. kolo Treće NL Sjever nakon kojega imamo novoga lidera. Iako je i do ovoga kola Radnik iz Križevaca bio poravnat na vrhu s vodećim Dinamom, remi ekipe Dalibora Gorupića uz pobjedu nad gostom iz Murskog Središća instalirala je Pavlovićevu momčad samostalno na čelo kolone. Odmah do prvog Radnika su naši klubovi Dinamo (D) i Polet.

Radnik je rutinirano i mirno došao do nove trojke slomivši otpor mlade momčadi Andrije Balajića pogocima na kraju prvog i početku drugog poluvremena da bi u samom �inišu susreta razriješio sve dvojbe oko pobjednika.

- Utakmica je u začetku protekla u dominaciji Radnika koji je u tom periodu stvorio jednu izrazitu šansu, a nakon toga smo mi imali mrtvaca i preuzeli kontrolu utakmice u narednih petnaestak minuta, no bez izrazite prigode. Ipak, prije odlaska na odmor, u 38. minuti Sandi Kovač je nakon kornera najviši u skoku i donosi domaćinu vodstvo što je bio i rezultat na odmoru. U drugi dio ulazimo agresivno, no u 50. minuti iz jedne kontre i šuta naš vratar odbija loptu na koju natrčava Brazilac Dos Anjos i posprema odbijanac u nebranjenu mrežu. Nakon

toga se domaćin orijentirao na obranu, mi smo kontrolirali utakmicu i imali posjed lopte, no nismo bili konkretni i stvorili smo tek nekoliko polušansi. U �inišu smo krenuli va bank što je domaćin iskoristio i zabio svoj treći pogodak za zasluženu pobjedu na kojoj im čestitam, rekao je trener Andrija Balajić i najavio sljedeću utakmicu protiv Koprivnice.

- Iako je Koprivnica teško poražena na domaćem terenu, protiv Koprivnice neće nam biti lako. Moramo popraviti realizaciju, do sada smo postigli samo jedan gol kojim smo nasreću osvojili tri boda. Kad imamo inicijativu i posjed, nije to dovoljno agresivno i okomito, no na klupi imamo još uvijek mlade i neiskusne igrače koji ne mogu još uvijek napraviti tu prevagu kod ulaska u igru. Treba malo strpljenja s njima, no protiv Koprivnice nam igra samo pobjeda, kazao je trener Rudara.

Polet uvjerljiv protiv Podravine

Raspucani Polet se u Svetom Martinu na Muri pobjedom uz petardu prišuljao na korak iza lidera. Strijelce je predvodio raspoloženi Marko Šarić u utakmici koja samo naoko izgleda jednostavna za domaćina koji je konačan slom gosta dočekao tek u samoj završnici meča. Domaći su vodili 2:0 već u 8. minuti golovima Šarića i Žganca, no do poluvremena gosti iz Ludbrega smanjuju na 2:1. Početkom nastavka Šarić povećava vodstvo Poleta da bi u 61. minuti Podravina došla na gol zaostatka. Odluka o pobjedniku riješena je u 75. minuti golom iskusnog Sabola, da bi za konačnih 5:2 pogodio

Horvat. - U sadržajnoj utakmici s puno intenziteta i dobrih poteza Polet je opravdao ulogu favorita i zasluženo slavi pobjedu i osvojena tri boda, kazao je trener Podravine Matija Kristić koji je prije dvije godine vodio Polet.

- Zaslužena pobjeda moje momčadi, bili smo dobri od prve do posljednje minute, svaka čast mojim dečkima na današnjoj prezentaciji, izjavio je poslije utakmice domaći trener Josip Brezovec.

Dinamo (D) i dalje neporažen

U Domašincu nije bilo pogodaka što sigurno nije zadovoljilo domaće željne nastavka svoje euforične serije, no neće sigurno biti pretjerano nezadovoljni jer su i nakon četiriju kola neporaženi u svom povijesnom nastupu među trećeligašima, a razlog zašto je tako utakmica završila leži u odličnim izdanjima vratara Prekupca i Mahačeka.

Pred oko 400 gledatelja Dinamo je na terenu prekrivenom vodom dočekao goste iz Orahovice i zajedno sa svojim protivnikom prikazao jednu borbenu, čvrstu i neizvjesnu utakmicu.

Priliku utakmice imao je Karlo Malenović koji se iznenada našao sam pred golom gostujućeg vratara Mahačeka koji odlično brani njegov udarac.

- Teška utakmica protiv protivnika koji je odlično organiziran prije svega u fazi obrane. Uz to je i teren bio težak, kiša je učinila svoje. Žalimo za propuštenim prilikama i pobjedom, ali još

uvijek smo neporaženi i pri vrhu. Veseli me što imamo sve više i više gledatelja na utakmicama, očito da su ljudi prepoznali kvalitetu momčadi i utakmica u ovoj ligi, izjavio je poslije utakmice domaći trener Dalibor Gorupić.

Dinamu slijedi teško gostovanje u Varaždinu protiv Varteksa koji se brzo oporavio nakon poraza od Nedelišća u Hrvatskom kupu. U međuvremenu na Kokotov vez je došao mladi devetnaestogodišnji vezni igrač Toma Sabo, dosadašnji igrač prvoligaša Varaždina.

- U ligi nema slabog protivnika bez obzira na dosadašnje stanje na tablici, svaka utakmica je za sebe i nemaš uvijek na raspolaganju sve igrače. Naš domaćin očito je digao formu i dobio samopouzdanja nakon dvije uzastopne pobjede.

Varteks ima nekoliko iskusnih i provjerenih igrača, dosta su pokretljivi i okomiti i imaju sigurno najbolje navijače. No i nas se nešto pita i znamo kako ćemo se postaviti protiv njih. Vjerujem da ćemo ostati najmanje neporaženi, optimistično je završio trener Dinama Gorupić.

Rezultati 4. kola: Polet –Podravina 5:2, Dinamo (D) – Papuk 0:0, Radnik Križevci – Rudar 3:0, Podravac – Virovitica 2:0, Koprivnica – Varteks 0:5.

Raspored 5. kola koje se igra u subotu, 17. rujna u 16:30: Rudar – Koprivnica, Varteks – Dinamo, Virovitica – Polet, Papuk – Podravac, Podravina – Radnik Križevci.

ŽRK ZRINSKI Na startu prvenstva Zrinskice u Atonu upisale pobjedu

Zrinskice su u novu sezonu krenule pobjedom. Utakmica je odigrana u Nedelišću u SGC-u Aton. U tvrdoj i zanimljivoj utakmici svladana je ekipa ŽARK-a Split.

Prvo poluvrijeme igralo se gol za gol i na poluvrijeme se otišlo neodlučenim rezultatom (16:16). Početkom drugog poluvremena Zrinskice su zaigrale čvršće u obrani i ubrzo su se odvojile od gošći iz Splita. U pojedinim trenucima razlika je iznosila i sedam-osam golova. Do kraja susreta igračice Zrinskog kontrolirale su rezultat i utakmicu te zasluženo slavile 35:31.

Presudila je odlična igra u drugom dijelu susreta, točnije od 31. do 48. minute kada su domaće riješile pitanje zasluženog pobjednika i osvojile prve prvenstvene bodove.

Rezultat: Zrinski – ŽARK Split 35:31 (16:16). U SGC-u Aton u Nedelišću okupilo se 150 gledatelja, a pravdu su dijelili suci Kristijan Kovačević (Zaprešić) i Velimir Šoić (Samobor), dok je delegat bio Dejan Plentaj (Bjelovar).

Zrinski: Kozjak (15+1), Car, Balent 3, Pratljačić 4, Milošević 8, Balić 3, Strbad, Posavac 3, Krizmanić 11 (6), Blagus 1, Rebernik, Makarova, Cvitanović 2, Zanjko. Trener: Goran Mrđen.

ŽARK Split: Čosić (6+0), Zorica, Galić 1, Lovrić 4, Juri-

čić, Bužančić (3+0), Mažurin 4, Mihaljević, Arar 4, Peričić 2 (1), Kljaković 7, Čukušić 9 (5), Klarić. Trener: Ljubo Vukić.

Cilj na početku ostvaren, sutra utakmica u Osijeku

- Na početku bih volio istaknuti da je cilj ostvaren i novo smo prvenstvo otvorili pobjedom. Kao što sam i očekivao, utakmica je bila tvrda i neizvjesna. Prvo poluvrijeme u obrani nismo bili dovoljno čvrsti i završili smo u egalu.

Na poluvremenu smo dogovorili da ćemo pokušati odigrati čvršću i agresivniju obranu i uspjeli smo se rezultatski odvojiti i do kraja kontrolirati utakmicu. Pred kraj nas je malo poremetilo treće isključenje Renee Posavac jer u današnjoj utakmici nismo imali našeg drugog pivota Emu Balaško zbog lakše ozljede. Za kraj čestitao bih svojim igračicama na pobjedi, a ekipi Ženski rukometni klub Split na fer i korektnoj borbi, kazao je nakon utakmice domaći trener Mrđen.

Zrinskice prvenstvo nastavljaju ove subote 17. rujna gostovanjem u Osijeku. Utakmica se igra od 20:00. Još da spomenemo da se od ove sezone druga ekipa Zrinskog natječe u jednom rangu niže, 2. ligi Sjever koja počinje u subotu, 24. rujna kada u 1. kolu mlade Zrinskice ugošćuju drugu ekipu Koke. (md)

18. svibnja 2018. 
NOGOMET RUKOMET TABLICA 3. NL SJEVER 1. RADNIK-KRIŽEVCI 4310 7-110 2. POLET (SMnM) 4220 11-3 8 3. DINAMO (D) 4220 7-4 8 4.PAPUK 4211 3-1 7 5. VARTEKS 4202 7-3 6 6. VIROVITICA 4202 7-6 6 7. PODRAVAC 4202 3-7 6 8. RUDAR 4103 1-8 3 9. PODRAVINA 4013 5-10 1 10. KOPRIVNICA 4013 1 – 9 1
3. NL SJEVER +18 N ovi napaljene Medimurke! Telefonski sex uživo! 0-24 Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn 064/50 20 27 Tel3,49kn•0,46€/min Mob4,78kn•0,63€/min Nogometaši Poleta na korak su do lidera prvenstva

Kap

Na kraju je lokva puna smokva čak je veća od krumpirovih vreća!

Šume listaju dok zvijezde blistaju svjetluca mala kap dok je još vani mrak

Kristijan Turk, 5. r, Križovec

Pomalem

Pomalem gledim vum čez oblok Na cvejtje gledijm pok

Pomalem i sunce je zišlo

Prošli den za menom je išlo.

Pomalem več i leto je dojšlo. Protuletje cvejtno �letno je prejšlo.

Temperatura roste, neje več zima. Pomalem souseda vnuke več ima.

Pomalem hrđovo lijstje vuni curij.

Sij oko mene se prijeli posla. Pomalem crkveno zvono zvonij. Medved već pomalem mirno spij.

Pomalem i nouč je črna. Se je vuni pobejlilo.

Mali ftičeki, ali i ludi… Se se je odselilo.

Pomalem kak da sem zgubijla se svoje, ali tebe nejsam, Međimurje moje!

Dora Tkalec, 7. b, OŠ Mursko Središće Učiteljica: Srebrenka Puklavec Trstenjak

NOVI LITERARNI natječaj Međimurskih novina

Moje ljeto na praznicima

Dragi naši kreativci, ljeto nam je završilo i nakon bezbrižnih praznika došlo je vrijeme za povratak u školske klupe. Za vas smo novu školsku godinu započeli novim likovnim i literarnim natječajem Moje ljeto na praznicima.

Pozivamo vas da nam svojim likovnim i literarnim radovima dočarate kako ste proveli dugo, toplo ljeto.

Nacrtajte nam ili opišite svoje najljepše doživljaje s ljetnih praznika, ili svoje želje – kako zamišljate svoje ljetovanje iz snova. Radove nam možete poslati

porukom na e-adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na našu redakciju: Međimurske novine, Kralja Tomislava 3, Čakovec.

Radovi se mogu slati zaključno do 15. listopada 2022., a proglašenje nagrada bit će 21. listopada 2022. godine.

Za vas smo pripremili i lijepe nagrade: igru u igraonici Cine&Fun u Jug Mallu Čakovec, palačinke u Pizzeriji Špizza Čakovec i poklon-bonove za jelo u restoranu Pomodoro u Čakovcu.

Radujemo se vašim radovima!

3316. rujna 2022. Vaši radoviwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Uređuje: Aleksandra Sklepić Kaja Drk, 4. razred, PŠ Peklenica, učiteljica Željka Repalust Kaja Novak, 4.razred, PŠ Peklenica, učiteljica Željka Repalust Neli Hižman, 4.razred, PŠ Peklenica, učiteljica Željka Repalust Mia Jambrošić 4.razred, PŠ Peklenica, učiteljica Željka Repalust Mama, tata, braco i seka na moru u čamcu, Katja Jurinec, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Čakovec

Postali smo prepoznatljiv brend na europskom tržištu

Zrakoplovni sektor i zračni promet odavno su prepoznati kao ključni stupovi transportne industrije, bilo da je riječ o prijevozu robe, poticanju turizma ili brizi o međunarodnoj povezanosti i globalizaciji. Jedan segment poslovanja u okviru spomenutih niša ipak u novije vrijeme dolazi do posebnog izražaja, a to je prijevoz poslovnih korisnika koji je u Hrvatskoj procvjetao zahvaljujući obitelji Vlašić. U njezinom je vlasništvu prestižni zrakoplovni operator Air Pannonia sa sjedištem u Osijeku. Uz znatnu pomoć i snažnu podršku HAMAG -BICRO-a, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, slavonska tvrtka u čijem je fokusu VIP zrakoplovstvo, uspješno je uplovila u poduzetničke vode kupnjom novog zrakoplova usprkos recentnim svjetskim zbivanjima i ekonomskim previranjima.

Hrvatska kompanija s najvećom zrakoplovnom flotom

Biti dovoljno hrabar i odvažan te pokrenuti vlastiti biznis stav je kojim većina teži, međutim, malo je onih koji zaista odluče napraviti taj korak. Jedna od iznimki je Air Pannonia koja danas slovi za vodeću domaću kompaniju u okviru zrakoplovnog

poslovanja. Vrijedna i uporna obitelj Vlašić ni iz čega je stvorila sve, a cjelokupnom korporativnom procesu razvijanja i unaprjeđenja itekako je doprinijelo ESIF pojedinačno jamstvo za koje je Air Pannonia aplicirala putem HAMAG-BICRO-a, čiji �inancijski instrumenti pomažu u mobilizaciji dodatnih izvora novčanog kapitala u svrhu prevladavanja tržišnih prepreka.

Cilj je bio jasan: mala obiteljska tvrtka iz Slavonije postat će prepoznatljiv brend na europskom tržištu VIP avijacije. To se i dogodilo.

„Počeli smo s jednim poslovnim zrakoplovom, a sada ih imamo tri, što nas u Hrvatskoj čini speci�ičnom �irmom s najvećom �lotom. Ne bi to postigli bez pomoći HAMAG-BICRO-a koji nas je podržavao kroz sve razvojne faze. Iznos kredita bio je pozamašan te smo zbog toga još zahvalniji Agenciji što je prepoznala našu tvrtku kao klijenta koji će u budućnosti bez problema moći otplatiti taj kredit“, naglašava Jasna

Vlašić, suvlasnica tvrtke Air Pannonia, dodajući da je uloga HAMAG-BICRO-a u projektima poput njihovog od iznimne važnosti, posebno kada se radi o poduzetnicima početnicima.

Osim prijevoza VIP poslovnih korisnika, kompanija Air Pannonia bavi se i servisiranjem aviona, testiranjem engleske jezičnosti pilota, prijevozom organa i školovanjem pilota.

Biti dovoljno hrabar i odvažan te pokrenuti vlastiti biznis stav je kojim većina teži, međutim, malo je onih koji zaista odluče napraviti taj korak. Jedna od iznimki je Air Pannonia koja danas slovi za vodeću domaću kompaniju u okviru zrakoplovnog poslovanja

Posao koji traje 365 dana 24/7 i još malo više

Zrakoplovni sektor glasi kao zanimljiva i primamljiva industrija u kojoj se, prema riječima mnogih, „vrti novac“, no potrebno je skinuti ružičaste naočale i situaciju sagledati realno, smatra obitelj Vlašić. VIP tretman označava bolju, bržu i kvalitetniju usluge od prosječne, što podrazumijeva da cijeli sustav poslovanja mora biti na najvišoj mogućoj razini kako bi poslodavac mogao uspješno odgovoriti na zahtjeve i potrebe putnika i korisnika.

„Ono što treba naglasiti jest da klijent ne vidi naš trud i rad koji ulažemo u svaki let.

Čistoća i održavanje prostora, unaprijed pripremljen catering, prilagodba vremena polijetanja i slijetanja prema željama gostiju i plaćanje pristojbi samo su neke od pojedinosti koje kontinuirano imamo na umu kako bi našim putnicima bilo što

ugodnije. Dio smo iznimno zahtjevne branše u kojoj nema stajanja. Naš posao traje 365 dana u godini,“ ističe gospođa Jasna.

Zaposlenici na prvom mjestu

Vrijeme pandemije i nepredvidljivih ekonomskih (najčešće) negativnih trendova re�lektiralo se na mnoga poslovanja, pa tako i na djelovanje tvrtke Air Pannonia. Lockdown je inicirao veliki strah kod ljudi, što od bolesti, što od egzistencijalne krize. Upravo je zbog toga ključno misliti na ljude koji nas okružuju i o kojima, na kraju krajeva, ovisimo, smatra obitelj Vlašić.

„Zaposlenicima je trebalo pružiti osjećaj sigurnosti, što poduzetnika dovodi do situacije da mora širiti optimizam i u svakom trenutku misliti pozitivno.

Spletom okolnosti, mi smo na vrhuncu pandemije jednoj zaposlenici ponudili ugovor na neodređeno, a zaposlili smo i novog pilota. Plaću nismo smanjivali,

Lockdown je inicirao veliki strah kod ljudi, što od bolesti, što od egzistencijalne krize. Upravo je zbog toga ključno misliti na ljude koji nas okružuju i o kojima, na kraju krajeva, ovisimo, smatra obitelj Vlašić

već smo u teškim trenucima posegnuli za našim zalihama. Dobre zaposlenike treba sačuvati, a upravo je to jedna od mjera za razvoj čvrstog poslovanja“, zaključuje Jasna.

HAMAG-BICRO sudjeluje u provedbi �inancijskog instrumenta su�inanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 SLAVONSKA TVRTKA AIR PANNONIA ostvaruje impresivne rezultate uz pomoć HAMAG-BICRO-a
Tvrtka obitelji Vlašić Air Pannonia danas slovi za vodeću domaću kompaniju u okviru zrakoplovnog poslovanja

Redizajnirani Citroen C5 Aircross starta od 232.740 kuna

Kada

je 2018. godine Citroen predstavio potpuno novi SUV C5 Aircross, vjerojatno ni sami nisu bili svjesni koliki će uspjeh postići. Naime, od tada je prodano preko 325.000 primjeraka, a zanimljivo je i kako plug-in hibridna izvedba na europskom tržištu čini čak 42 % prodaje, dok se kod nas ipak najbolje prodaju benzinske izvedbe. A da bi automobil i dalje bio atraktivan kupcima, Citroen je pripremio i njegov redizajn.

Prednji dio sada izgleda snažnije, ozbiljnije i modernije, a donosi potpuno nova svjetla, masku i branik. Sada svjetla više nisu odvojena, već su pod jednim staklom, a LED dnevna svjetla nastavljaju se

na produžetke ševrona, odnosno logotipa koji je sada veći nego ranije. Novi prednji branik donosi nisko postavljena svjetla za maglu, nove otvore, a donji dio branika neodoljivo podsjeća na prošle godine redizajniran C3 Aircross, pa je za očekivati da će i budući modeli imati jednak dizajnerski potpis.

Iako su najveće promjene napravljene sprijeda, gledajući s boka, tu su novi 18-inčni dvobojni aluminijski naplatci, kao i poklopci retrovizora i krovni nosači obojeni u crnu boju visokog sjaja. Airbump detalji su i dalje prisutni na vratima, a kromirana linija oko prozora daje dozu elegancije. Stražnja su svjetla dobila novu gra�iku

te i dalje imaju 3D-prikaz, a redizajniran je i stražnji branik. Straga su promjene minimalne, pa će, osim novih svjetala, rijetko tko vidjeti razlike.

Citroen je za taj model pripremio tri vrste pogona, a sve kreće od turbobenzinca s trima cilindrima koji razvija maksimalnu snagu od 96 kW/131 KS, a ponuda se nastavlja turbodizelskom izvedbom koja razvija jednaku snagu od 131 KS, a oba se motora mogu kombinirati sa 6-stupanjskim ručnim ili

8-stupanjskim automatskim mjenjačem. Vrh ponude čini plug-in hibridna izvedba koja donosi snagu od 165 kW/225 KS i bateriju koja omogućava autonomiju do 55 km.

Unutrašnjost je također dorađena, a najveća novost su središnja konzola i sjedala. Naime, iako su i do sada bila jedna od najudobnijih u klasi, sada su sjedala Advanced Comfort još poboljšana. Nova središnja konzola donosi ručicu, ako ju uopće tako možemo nazvati, automatskog mjenjača,

više prostora za sitnice, a na vrh je postavljen novi 10-inčni multimedijski sustav. Sada se pri izradi upotrebljavaju i kvalitetniji materijali nego prije, a produžen je i popis serijske, ali i dodatne opreme s mnogo mogućnosti personalizacije.

I za kraj ostaju cijene koje kreću od 232.740 kn (30.889,91 eura) za turbobenzinac, odnosno od 256.085 kn (33.988,32 eura) za izvedbu pokretanu turbodizelom. Doplata za automatik je oko 18.000 kuna (oko 2.389 eu-

ra). Plug-in hibridna izvedba pak kreće od 341.408,50 kn (45.312,69 eura), a određena količina vozila dostupna je uz brzu isporuku. Sve cijene se odnose na početnu razinu opreme Feel, a dostupni su još i paketi opreme Shine i Shine Pack. Samo za informaciju, već i početni paket opreme donosi 12,3-inčnu digitalnu instrumentnu ploču, tempomat, 8-inčni multimedijski zaslon, 18-inčne aluminijske naplatke, LED svjetla, sigurnosni paket i ostalu opremu.

3516. rujna 2022. Automobilizamwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 DRUGA MLADOST udobnog crossovera

90. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivano vec, traži m/ž voditelja alatnice i 2 m/ž cnc tokara na neodređeno, javiti se na mob. 098 803 355 ili na email: omt@omt.hr do 30.9.

91. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107a, traži, 2 m/ž radnika na izradi i montaže alu stolarije, m/ž voditelja montaže alu stolarije i m/ž djelatnika u proizvodnji alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na email: kristijana@ okno.hr do 30.9.

92. Ordinacija opće medicine Marija Hara mija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javiti se na mob. 099 2141 857 ili na email: mhstrbad@gmail. com do 30.9.

93. O TELEKOMUNIKACIJE d.o.o., Čakovec, traži m/ž agenta u call centru, m/ž tehničara za telekomunikacijske mreže i m/ž sistem administratora na određeno, javiti se na email: info@otelekomunikacije.hr do 30.9.

94. PANEX AGM d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača C kategorije - montera na ne određeno, javiti se na tel. 040 384 357 ili na mob. 098 354 980 ili na email: filip.miko@ panexagm.com do 16.9.

95. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., D. Kra ljevec, traži m/ž voditelja gradilišta i 2 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 30.9.

96. Perutnina Pipo - Ptuj, R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž radnika u valionici, m/ž radnika na farmi, m/ž skladištara, m/ž rad nika u proizvodnji, 2 m/ž operatera stroja, m/ž održavatelja u mješaoni, m/ž vozača traktora, m/ž čistača u proizvodnji i m/ž kontrolora kvalitete na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 5329 239 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 26.9.

97. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž vozača - dostavljača pekarskih proizvoda, nazvati na tel. 040 544 015 ili po slati zamolbu na email: panis@ck.t-com.hr do 30.9.; više info na: www.hzz.hr

98. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja pe radi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž prodavača u mesnici na određe no, javiti se na mob. 098 282 147 do 30.9.

99. PEVEX d.d., Čakovec, traži m/ž skladi štara - vozača na određeno, javiti se putem linka: https://karijere.pevex.hr/jobs/skla distar-vozac-mz-vAF do 19.9.

100. PLODINE d.d., Prelog, traži m/ž proda vača, m/ž mesara - prodavača na odjelu me sa i m/ž skladišno - transportnog radnika, javiti se na email: zaposljavanje@plodine. hr do 16.9.

101. PODRUM ŠTRIGOVA d.o.o., Štrigova, traži m/ž vozača - traktoristu na određeno, javiti se na email: posao@tpvz.hr do 26.9.

102. POLJODOM export-import d.o.o., M. Subotica, traži 2 m/ž fasadera - soboslikara na neodređeno, javiti se na mob. 098 908 4718 do 20.9.

103. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o., Josipa Broza 88, Mursko Središće, traži 2 m/ž tehnologa u proizvodnji na neo dređeno, javiti se na email: posao@pmtc.hr do 30.9.; više info na: www.hzz.hr

104. POZITIVA FOOD j.d.o.o., Prelog, Glav na 29, traži m/ž pizza majstora na neodređe no, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9755 465 ili pismena zamolba na adresu ili na email: 1310emina@gmail.com do 25.9.

105. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Franko panska 23, Čakovec, traži m/ž savijača, m/ž mehaničara - radnika na održavanju, m/ž električara - radnika na održavanju i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 369 553 ili na mob.098 1830 293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr do 30.9.

106. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera na određeno, javiti se na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr: ili putem linka: https://prima-karijere.talen tlyft.com/o/vtX/apply do 18.9.

107. PZC VARAŽDIN d.d., Motičnjak 6, Varaždin, traži 2 m/ž cestara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: pravni.poslovi@pzc-varazdin.hr

108. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vo zača C i E kat. na neodređeno, javiti se na tel. 040 895 555 ili mob. 099 589 5555 ili na email: rale@rale.hr do 15.10.

109. REINOX d.o.o., Brezje 81 A, Lopatinec, traži 2 m/ž tig zavarivača, 2 m/ž bravarastrojobravara i 2 m/ž pomoćna radnika na neodređeno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 855 845 ili na mob. 098 268 700 ili pismena zamolba na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 30.9.

110. RESTORAN PREPELICA, ugostiteljski obrt, vl. Dragica Horvat, Otok 2, traži m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž čistača na ne određeno, javiti se na mob. 098 393 001 do 7.10.

111. ROLETE d.o.o., Čakovec, B. Radića 8, traži m/ž radnika u proizvodnji roleta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 391 011 ili na mob. 091 3910 200 ili na email: info@rolete.hr do 7.10.

112. Ružić gospodarstvo d.o.o., Hodošan, traži m/ž vozača dostavnog vozila na neo dređeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 553 022 do 17.9.

113. SAMSIC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na održavanju higijene na određe no, javiti se na mob. 099 272 9279 do 30.9.

114. SECURITAS HRVATSKA d.o.o., Čako vec, traži 2 m/ž zaštitara - čuvara na odre đeno, javiti se ma email: ivica.budin@ securitas.com.hr do 26.9.

115. SOLEKTRA d.o.o., Trg E. Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž mag.ing. elektrotehnike i m/ž montera sunčanih elektrana na neo dređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: lara.klovar@solektra.hr

116. SOVA d.o.o., Čakovec, traži m/ž stola ra na neodređeno, javiti se na tel. 040 391 805 ili mob. 098 178 8856 ili na email: alan. kolar@kvantum-gradnja.hr do 16.9.

117. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž limara - krovopokrivača - tesara na ne određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 853 813 ili na mob. 091 5722 091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 9.10.

118. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž vozača teretnog motornog vozila u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na email: staffservicedoo@gmail. com do 30.9.

119. STREET TRANS j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača taxi vozila na neodređeno, javiti se na mob. 099 496 8945 ili na email: kristijan.detic@cammeo.hr do 21.9.

120. SUNTEC d.o.o., Industrijska ulica 46, Pribislavec, traži m/ž radnika na stroju za preradu plastike te pripremu sirovine i m/ž strojara - voditelja na stroju za proizvodnju plastike, ekstruzija i termoformiranje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 658 522 ili na email: suntec doo@gmail.com do 30.9.

121. TARNIMA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž dostavljača na neodređeno, javiti se na email: tarnima.osijek@gmail.com do 30.9.

122. TEHNIX d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osob no u Hotel Kralj, Ludbreška 93, ili na tel. 040 650 172 ili na mob. 099 310 9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 30.10.

123.

TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C + E kat. i m/ž knjigovođu na neodređeno, javiti se na mob. 091 4241 707 ili na email: info@

TMT

TMTL

soboslikara - fasadera i

m/ž pomoćna

graditeljstvu,

TOMI-BEL j.d.o.o., Čakovec, I.G. Ko vačića 30, traži 1 m/ž konobara

Caffe bar Therapia na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na 099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@gmail.com do 30.9.

126. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt vl. Željko Marković, Cvjetna 4, Čakovec, traži 6 m/ž šivača na neodređeno (smjena prije podne), javiti se tel. 040 391 422 ili osobno na adresu ili na email: info@tristar.hr do 30.9.

127. TRGOVINA KRK d.o.o., Žrtava fa šizma, traži m/ž prodavača mjesto rada Novakovec, Mursko Središće, Vularija, Turčišće, Štefanec, Šandorovec, Savska Ves, Pušćine, Podturen, Orehovica, Oporovec, Novakovec, Mursko Središće, Mali Mihaljevec, Lopatinec, Hodošan, Gardinovec, Draškovec, Donji Vidovec, Čakovec, i Celine na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.9.

128. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, traže 3 m/ž kućna majsto ra - električara, 1 m/ž slastičara, 2 m/ž spasitelja, 2 m/ž kuhara, 2 m/ž wellne ss terapeuta, 3 m/ž pizza majstora i 5 m/ž konobara, javiti se na mobitel: 099 5340673 ili poslati zamolbu na email: po sao@termesvetimartin.com do 10.10.; više info na: www.hzz.hr

129. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž mesara i m/ž prodavača za radno mjesto Donja Du brava, te više m/ž prodavača za radno mjesto Okrugli Vrh, Totovec, Miklavec, Savska Ves, Hodošan i Goričan na odre đeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 466 ili na email: posao@ tpvz.hr do 12.9.

130. TUN DESIGN j.d.o.o., Zagrebačka 85,Čakovec, traži m/ž manikera i m/ž kozmetičara na neodređeno, javiti se osobno

UO caffe-bar

traži 4 m/ž tesara za mjesto rada Austrija na neodređeno, ja viti se na email: virtusteam.info@gmail. com do 25.9.

133. UO VENERA,

138. Vodoinstalateri Balog d.o.o., Ča kovečka 66, Strahoninec, traži m/ž gra đevinskog strojarskog tehničara na neo dređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 333 521 ili na email: josip.jelic@ vodoinstalateri-balog.hr do 16.9.

adresu

danijela. risek@gmail.com

131. UNION d.d., Čakovec, Zrin sko-Frankopanska

traži m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara u Hotel Park na neodređeno,

se osobno na

139. ZAZ d.o.o., Čakovec, Globetka 12, traži m/ž prodavača - konobara na ne određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 313 696 ili na mob. 091 2022 089 ili na email: cakovec@coralenergy. hr do 1.10.

140. Zaštitarsko-ekološka udruga pri jatelji životinja i prirode, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za pse na određeno, javiti se na mob. 099 4800 640 ili na email: info@prijatelji-zivotinja. org do 24.9.

3916. rujna 2022. Informacijewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
tkalectrans.hr do 30.9. 123.
d.o.o., Čakovec, traži m/ž refe renta u nabavi na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na email: zamolbe@tmt.hr do 9.9. 124.
knauf i fassaden bau j.d.o.o., Križovec, traži 3 m/ž
2
radnika za završne radove u
javiti se na mob 098 9720 723 do 28.10.; više info na: www.hzz.hr 125.
za
na
ili na email:
do 13.10.
14,
javiti
adresu ili na email: uprava.hotelpark@gmail. com do 15.10. 132.
i noćni bar FORUM vl. Željko Slaviček, Prelog, Trg sv. Florijana 20, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 762 486 do 30.9.
Pleškovec, traži m/ž ku hara - pizza majstora na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 898 do 16.9. 134. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž kono bara na neodređeno, javiti se na mob. 098 241767 do 18.9. 135. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl. inž. elektrotehnike - smjer računarstva i m/ž dipl.inž. elektrotehnike na neodre đeno, javiti se na email: gordan.vrbane c@v-elin.hr 30.9. 136. VAR d.o.o., Gornji Kuršanec, traži 2 m/ž mehaničara - servisera za viličare na neodređeno, javiti se na tel. 01 3757 117 ili na mob. 098 817 842 ili na email: posao@ var.hr do 30.9. 137. VIRTUS d.o.o.,
40 Dobro je znati 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM AUTOMOBIL - ispravan, neispravan, karamboliran, registriran ili neregistriran. info na mob. 098/777-095

KUPUJEM Tomos mopede sve vrste i modele, stare automobile i skutere. Isplata odmah. mobitel 098 9656 624

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM GOLF III 1.9 CL, registriran do 02.12.2022. info na mob 091 2527 061

PRODAJE SE GOLF IV 1999.god., reg. do 12.mj., 238 tkm, povoljno i hitno za 6000 kuna. info na mob. 098/172-9885

POLJOPRIVREDA

NABERITE SAMI ARONIJU za 15 kn po kilogramu u Gornjem Hrašćanu, mob. 095 864 8947

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM DVIJE INOX BAČVE Le�na od 60 lit (600 kn) i 130 lit (1100 kn). Info na tel: 040/858424 ili 098/942-2821

PRODAJEM PLUG OLT Slavonacdvije brazde, malo korišten. Mob. 097/728-9476.

PRODAJU SE BETONSKI STUPOVI (50 kom) za vinograd visine 250 cm, cijena 30 kn/kom. Info na mob. 099/809-8897

KUPUJEM suhi kukuruz u zrnu i slamu u kockastim balama, a prodajem bačve drvene za vino i vinski ocat. Kontakt: 343-557

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

Zapošljavamo pomoćnog montera strojarskih i hidro instalacija. Informacije na telefon 042 232 293, Kociper company Varaždin

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAObranje grožđa ili jabuka, pomoćni poslovi, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 097/728-9476.

KUPUJEM PARCELU u briježnom

Međimurju za voćnjak i vrt, može i sa kućom/vikendicom. Info: 095 505 2760

ŽIVOTINJE

POZNANSTVA

VITAK MUŠKARAC (56 g.), traži gospođu za prijateljstvo i druženje. Mob. 099/630-8344

MUŠKARAC (50 g) traži žensku osobu za druženje. Javi� se na broj: 092/4144-678

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do

50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

IZNAJMLJUJE SE 2-sobni stan od 54m2 u soliteru kod hotela Park, EC/C i poslovni prostor od 105 m2 u centru Čakovca, EC/C. info na tel. 040/364-097

IZNAJMLJUJE SE POTPUNO MODERNO NAMJEŠTENI STAN u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, stari dva mjeseca, očišćeni od parazita, cijepljeni, socijalizirani, roditelji s rodovnicom. Sve informacije na mob 097 7407 600

PRODAJEM MLADE PAPIGE �grice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

PRODAJE SE digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TV-antena, anatomski jastuk Dormeo te dva para muških ljetnih smeđih cipela vel. 42. Info na mob. 098-9158-640

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. info na mob. 098 92 190 92

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/4047517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE KVAKA ZA PVC

Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina š� tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

BELINI

(Bavarska) u Njemačkoj, traži: vozača za kanalno

dozvolom kategorije

odnos. Ugovor

Ako

telefona

sklapa

(govorimo

PRODAJE

SE gusnata peć 10 KW, drvene bačve od 200, 280 i 300 lit., električna polirka za automobile i dvije mazalice za ležajeve. Info na mob. 098/925-6256

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te antikviteti: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm. Cijena 250 kuna. Info na mob. 098/173-9167

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467

Ova smiješna nasmijana simpatična njuškica je naša Belini. Belini je spašena iz romskog naselja, ak�vna je i vesela, uživa u trčanju i druženju, samo joj treba malkoc vremena da vas upozna. Kad vas zavoli, onda ste gotovi! Belini je rođena u ožujku 2021., visoka oko 45 cm.Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

KNUT A naš Knut je mladi dečko, rođen u studenom 2021. Visok je oko 53 cm, i u skladu s godištem je ak�van, smotan i sletan. Voli ljude i pažnju. Sad je omeđen je i sputan rešetkama i ogradama, a ima široki pogled na svijet i želio bi ga cijelog osvoji� pa se nada da će uskoro upozna� nekoga

ERIC A pogledajte ovu ljepotu i eleganciju!

To vam je naš Eric. Ericu je jako teško u skloništu. Budući da kao tzv radni pas želi uči� i radi� i bi� uz čovjeka s kojim će sve to, azilski stres i besposlenost mu nikako ne odgovaraju. Eric je dobar dečko, zna�željan, poslušan, odaziva se na poziv, dobar u šetnji. Rođen je u prosincu 2018., visok oko 62 cm. Želimo mu da čim prije pronađe svog čovjeka.

EINSTEIN

odrasta u skloništu čekajući svoju obitelj. Rođen je u listopadu 2021., visok je oko 50 cm, voli sve što vole mladi Trenutno se druži i igra sa svojim vršnjacima, a volio bi svoju azilsku svakodnevicu zamijeni� sa druženjima, igrom i srećom u svom novom domu.Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

4116. rujna 2022. Oglasnikwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu: Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa� MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama. 1409 putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
OGLASNIK
tko će mu zauvijek otvoriti vrata skloništa.Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec. Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004 Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac
+18 Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas odmah! Maratela mreže d.o.o., 072/700700, | 1 € = 7.53450 kn Tarot majstori odgovaraju na Vaša pitanja! +18 064/50-22-05 tel3.49kn|0.46€;mob4.78|0.63€/min
VRATA
Firma R.I.S Kanalni servis u Berchtesgadenu
vozilo sa vozačkom
C za stalni radni
se
direktno sa poduzećem u Njemačkoj.
ste zainteresirani i želite više informacija javite se na broj
+49 170 58 455 61
hrvatski).

Dijete uči od roditelja i u stvarnom i u virtualnom svijetu, a roditelj je taj koji bira sadržaje i vodi dijete

Dijete treba vodstvo i nadzor roditelja u digitalnom okruženju

Nadam se da vam ni sam postala naporna svo jim neprestanim naglaša vanjem važnosti roditelja u zdravom rastu i razvoju djeteta. Brine me kako će roditelji 21. stoljeća koji od gajaju djecu digitalnog doba prenijeti i sačuvati tekovine ljudskog roda koje se pre nose odgajanjem djece. Tre nutno stvari ne stoje dobro, nove generacije pametnih telefona i društvenih mre ža koje ciljaju na sve mlađe dobne skupine te promjene u navikama života uslijed pandemije koronavirusa u obiteljskom okruženju rezultirale su novim vari jantama otuđenja i poreme ćajima psihičke prilagodbe. Nove tehnologije trebale bi biti sredstvo rasta i razvoja, a ne izolacije i stagnacije u brojnim aspektima života, no pokazuje se da sa sva kom industrijskom revolu cijom, pa tako i s ovom digi talnom, čovječanstvo treba nadvladati neke negativne trendove. Ekrani svih vrsta za nas imaju magičnu pri vlačnost, a otkada je svaki od njih moguće povezati s internetom, ljudski je život dobio ranije nepoznatu di menziju globalne poveza nosti. Tehnologija postoji i razvija se, a na nama je da naučimo živjeti s njom, uz odluku da ona ne smi je dominirati nad našim stvarnim životima. To je in dividualna odluka, ljudska bića imaju svijest, slobodnu volju i slobodu izbora. Pre bacivanje iz virtualnoga u realni svijet i obrnuto tre balo bi nama odraslima po stati laka i normalna stvar,

a još je važnije djecu poučiti kako da balansiraju između realne i virtualne stvarno sti. Dijete prvo mora svla dati realne životne vještine, a u svijet novih tehnologija treba ga oprezno uvoditi. Roditelji, budite uzor i pri mjer svome djetetu. Ono nije vaš prijatelj ni partner, ono treba zaštitu i komu nikaciju primjerenu svojim razvojnim karakteristika ma. Kao što nećete dijete pustiti da samo ode u grad, nećete ga pustiti ni da samo surfa po internetu. I neće te se ponositi što prije zna brojiti na engleskom nego na hrvatskom, zar ne? Teh nologija treba raditi za nas, u skladu s našim ciljevima i vrijednostima, trebamo ju koristiti odgovorno i promišljeno. Dijete uči od roditelja i u stvarnom i u virtualnom svijetu, a rodi telj je taj koji bira sadržaje i vodi dijete. Roditeljstvo je za većinu ljudi najdulje životno razdoblje tijekom kojega prožive brojne unu tarnje i vanjske promjene, a najvažnija od njih je upravo odrastanje i osamostaljiva nje vlastite djece.

Danas ne možemo ni zamisliti kakav će biti svijet za pedeset godina i kako će izgledati privatni i profesionalni život djece koja su se tek rodila. Ono što možemo zamisliti od nosi se na zadaću roditelja u njihovom životu, a ta je uvijek ista: osigurati im uvjete za dobar psihički i tjelesni razvoj, pomoći im da ostvare sebe i postanu produktivne osobe. Samo to, a to je sve.

Kako i zašto prestati piti?

Alkoholizam je kronič na recidivirajuća bolest ovisnosti koja oboljelu osobu dovede u stanje fi zičke, psihičke, socijalne, ekonomske i razne druge iscrpljenosti. Alkoholičar ne uživa u svojoj bolesti, iako površno gledano, to može tako djelovati.

Mnogi, a posebno članovi njegove najbliže okoline i obitelji, stoga se pitaju: „Pa zašto jednostavno s tim pijenjem već je dnom ne prestane?“

Odgovor na to pitanje nije nimalo jednostavan.

Svjedoci smo da neki ljudi nikada ne prestanu piti, unatoč svim brojnim teškim nevoljama koje im to pijenje prouzroči. Neki prestanu tek kada osjete doista ozbiljne posljedice svog pijenja: teška ošte ćenja zdravlja, odlazak u zatvor zbog npr. počinje nja prometne nesreće u pijanom stanju, rastavu braka i raspad obitelji, oduzimanje djece i slične teške životne okolnosti.

Česti su tada komentari osoba koje ne razumiju problematiku alkoholiz ma – zašto nije prestao piti prije?

Rijetki su primjeri al koholičara koji se odlučuju otići na liječenje dobrovolj no. Većina alkoholičara od lučuje se na liječenje tek u trenucima teških životnih kriza. Neki od najčešćih razloga odlaska na liječe nje već su prije spomenuti: prijetnja rastavom braka i gubitka djece, prijetnja ot kazom na radnom mjestu, ozbiljno narušeno zdravlje ili izricanje sudske mjere obaveznog liječenja od al kohola. Čak i u tim situa cijama, mnogi još uvijek nemaju pravu motivaciju za liječenje, nego poku šavaju tražiti neke svoje izlaze i načine rješavanja takvih kriza, ali prihvaćaju odlazak na liječenje kao trenutni bijeg iz problema i mogući time-out koji će im omogućiti da kasnije opet nastave sa svojim po našanjem. Dok se liječenje ne započne i ne donese pr ve rezultate, alkoholičar ni ne shvaća zašto mu je ono

Mnogima je i teško povjerovati u to da će uspjeti prestati piti jer su to već puno puta i sami pokušavali i uvijek doživjeli neuspjeh

potrebno. Mnogima je i teško povjerovati u to da će uspje ti prestati piti jer su to već puno puta i sami pokušavali i uvijek doživjeli neuspjeh. Zato je proces motivacije alkoholičara da se odluči li ječiti iznimno važan i obično bude dugotrajan. Nekoliko razgovora sa stručnjakom samo su početak tretmana, a nikako nisu dovoljni za rješenje problema.

Važno je da to razumi ju i oni sami, ali naročito je važno da to razumiju članovi njihove obitelji koji budu jako razočarani zbog toga što su bili na nekoliko razgovora, a njihov se partner ponovno napio. Proces nastajanja alko holizma u biti je dugotrajan, te i samo liječenje zahtijeva dugotrajan i zapravo doži votan rad na promjeni po našanja.

U početku, često i sam ovisnik, a i članovi njegove obitelji negiraju da imaju veliki problem. Kad postane neizdrživo, onda se traže instantna rješenja, ali nažalost, takva ne postoje.

U samom početku rada na promjeni ponašanja važno je da alkoholičar uvidi da je njegovo pijenje izvor nje govih nevolja i problema, a ne zahtjevna partnerica, mrzovoljan šef na poslu, buntovna djeca, financijsko stanje u državi i svijetu itd. Treba prihvatiti da njegov prestanak pijenja ne može bi ti privremen, da to nije samo jedna mala pauza nakon koje će opet povremeno i pomalo piti. Alkoholičar više nikada ne može postati umjereni potrošač alkohola, njegov prestanak pijenja mora biti potpun i doživotan.

Shvatiti mora i da je prestanak pijenja nužan i neophodan prvi korak, ali da apstinencija od alkohola, nije sama sebi razlog i da nije dovoljna. Treba krenuti i s drugim pozitivnim promje nama u svom ponašanju pri čemu je važno i da promijeni svoje stavove i očekivanja. Neophodno je utjecati na promjenu stila života koji ga je i uveo u alkoholizam.

Kako bi to mogao, važno je da dobije podršku svoje obitelji, društva oko sebe, ali i podršku stručnjaka koji mu mogu davati smjernice tije kom tretmana. Iznimno je korisno uključivanje u klub liječenih alkoholičara u ko jem će dobiti podršku osoba koje su i same prošle put od alkoholizma do prestanka pijenja i uspostavljanja kva litetnih obiteljskih i drugih odnosa.

42 Savjeti 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Juraj Novak: Vatrogasac sam 60 godina, a u braku 53!

Knezovec je prošli vikend bio središnja točka vatrogastva. U subotu, 10. rujna, u 17 sati u Kulturnom centru Knezovec održana je svečana sjednica povodom 90 godina postojanja i djelovanja DVD-a Knezovec.

DVD Knezovec ima 40 ponosnih i aktivnih vatrogasaca koji dobrovoljno djeluju u Vatrogasnoj zajednici Međimurske županije. Od nazočnih na sjednici bili su župan Matija Posavec, načelnik Šenkovca Robert Meglić, predstavnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Srećko Mrazović, predstavnik Vatrogasne zajednice grada Čakovca Robert Pevec i predsjednik Mjesnog odbora Knezovec Jurica Koštarić.

Tko je dobio medalje i odlikovanja?

Predstavnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Srećko Mrazović uručio je spomenice za 40 godina rada Rudolfu Koštariću i Franji Levačiću. Za 50 godina rada spomenicu je dobio Božidar Horvat, za 60 godina rada Juraj Novak, dok su za 10 i 20 godina rada spomenice dobili Ivan Toplek i Zoran Mezga. Također, Mrazović je uručio diplome i medalje za poseban doprinos zaštiti od požara i vatrogastvu kojima se potvrđuje nošenje zlatne vatrogasne medalje. Medalje su dobili Rudolf Koštarić, Franjo Levačić i Rudolf Novak.

Za hrabrost i požrtvovnost na vatrogasnim intervencijama brončanu plamenicu

dobili su Tomislav Novak, Petar Kozjak, Alen Novak, Zoran Mezga i Luka Meglić.

Pokrovitelj svečanosti i predstavnik općine Robert Meglić u svom uvodnom govoru napomenuo je da je općina Šenkovec vrlo ponosna na svoja dva DVD-ova Knezovec i Šenkovec. Smatra kako su DVD-ovi u Šenkovcu dobro opremljeni i mogu odgovoriti na sve požare i intervencije.

Kratko smo razgovarali s Jurjem Novakom (76) koji je dobio spomenicu za 60 godina rada i djelovanja u vatrogastvu.

Sa svojih 14 godina počeo se baviti vatrogastvom, dok je davne 1961. godine službeno ušao u vatrogasni svijet. Spominje da su tad vremena bila drugačija, sve je bilo mirnije i opuštenije.

S 14 se godina počeo baviti vatrogastvom

- Mogu reći da je cijeli životni period prošao jako brzo, iako sam doslovno cijeli život vatrogasac. Ne bih nikad ništa mijenjao, biti vatrogasac je stil i način života koji meni odgovara i za koji živim i djelujem. Također, bitno za napomenuti je da sam 53 godine u braku, to je najbitnije i za svaku pohvalu, napomenuo je Juraj Novak.

DVD nastao iz spajanja triju društva proslavio 100 godina

Posebno je svečano bilo u subotu, 3. rujna, u DVD-u Pustakovec-Buzovec-Putjane, gdje je tamošnje dobrovoljno vatrogasno društvo proslavilo 100 godina postojanja.

Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je između 1907. i 1922. godine s ciljem zaštite od požara, a danas broji oko osamdeset aktivnih članica i članova. Predsjednik DVD-a je Mario Medved, a zapovjednik Zvonko Knezić.Više od jednog stoljeća aktivnog postojanja i nadasve uspješnog djelovanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva P-BP na načelima dobrovoljne aktivnosti i samoorganiziranosti građana na ostvarivanju humanih ideja, te međusobne pomoći u borbi protiv požarnih i drugih elementarnih opasnosti, razlog je za obilježavanje ovog značajnog jubileja.

DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane nastao je spajanjem triju DVD-ova. DVD Pustakovec bio je osnovan 1922. godine, Buzovec 1912. godine, dok se godina osnutka DVD-a Putjane još uvijek utvrđuje. Prema povijesnim činjenicama godina osnutka je 1907.

Na inicijativu trojice mještana Zasadbrega Stjepana Topleka, Vida Zadravca i Franje Žarkovića te naravno uz pomoć ostalih mještana Zasadbrega osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Zasadbreg 1932. godine.

Danas DVD broji sedamdesetak članova od kojih svaki na svoj način pomaže pri radu DVD-a.

Već nekoliko godina zaredom društvo zauzima

prvo mjesto u završnom bodovanju vatrogasnih društva općine, što pokazuje da se jako trude i da dobro rade tijekom svake godine.

Godine 2021. na izbornoj skupštini dolazi novo, mlađe vodstvo. Predsjednica DVDa Zasadbreg postaje Lucia Šajnović Novak, potpredsjednik postaje Damir Kovačić, tajnik društva postaje Josip Sabolčec, blagajnik društva Igor Salaj, zapovjednik ostaje Dražen Galović, a kao novitet dobiva čak dva zamjenika

zapovjednika, Luku Korošića i Damira Mezgu. Povodom 90 godina održana je svečana sjednica te su dodijeljena priznanja za najpožrtvovnije vatrogasce. Spomenicu za 30 godina rada dobili su Dalibor Radek i Dalibor Makovec.

Za 40 godina rada nagrađen je bio Milan Mesarić, dok su spomenicu za 50 godina rada dobili Dragutin Radek i Franjo Šafarić. Za 70 godina rada u DVD-u spomenicom je bio nagrađen Dragutin Novak. Potpredsjednik VZO-a

Nikola Babić uručio je brončane vatrogasne medalje sljedećim članovima: Milan Mesarić, Damir Mesarić, Igor Salaj, Goran Zadravec, Alen Srpak, Lucia Šajnović Novak, Dragan Jambrović, Viktorija Bestijanić i Elena Ko�jač.

Predstavnik VZMŽ-a Robert Meglić uručio je brončane plamenice Luki Korošiću, Josipu Sabolčecu i Josipu Novaku, srebrnu plamenicu Damiru Mezgi, a najviše odličje, zlatnu plamenicu, Draženu Galoviću.

U novije vrijeme društva, kada govorimo o posljednjih desetak godina, važno je istaknuti da je društvo imalo iznimne natjecateljske rezultate u seniorskim kategorijama gdje su ostvarili fantastične rezultate.

Nakon okupljanja svih gostiju organizirano je snimanje milenijske fotogra�ije Šime Strikomana ispred vatrogasnog doma. Zatim je uslijedila procesija po čakovečkom jugu nakon koje je predan

prijavak gradonačelnici Ljerki Cividini, a prijavak je podnio zapovjednik Zvonko Knezić.

U svečanosti nakon minute šutnje pozdravljeni su gosti: zastupnica Hrvatskog sabora Boška Ban Vlahek, župan Međimurske županije Matija Posavec, pokroviteljica proslave Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca, predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice Gordan Filinić i predstavnik VZMŽ-a Nikola Besedić.

Uslijedila je podjela priznaja. Brončane vatrogasne medalje dobili su: Matija Šarić, Milica Mesarić, Katica Rambrot i Romano Bogdan. Brončane vatrogasne plamenice primili su: Leon Jeđut, Robert Jarni, Jurica Horvat, Vito Pikl, Simeon Novak, Karlo Majcen, Borna Ladić, Kristijan Kuqi i Esad Huskić. Srebrna vatrogasna medalja dodijeljena je Mariji Ciglarić te Ani Perčić, dok su srebrnu vatrogasnu plamenicu dobili: Ivana Pejić, Tifani Ban, Šte�ica Jeđut, Mona Juričan, Martina Đurđek, Kristijan Đurđek, Luka Toplek, Zvonko Knezić, Ivana Mesarić, Damir Šarić i Luka Fodor.

Zlatne vatrogasne medalje primili su: Marijan Medved, Dubravko Patafta, Antun Podvezanec i Mario Medved.

Zlatnu vatrogasnu plamenicu stekao je Robert Ban, dok je vatrogasnu spomenicu za 50 godina aktivnosti dobio Antun Podvezanec. Fešta se nastavila uz bend Noćna smjena i pravu vatrogasnu zabavu do kasnih noćnih sati. (Piše i foto: Mario Golenko)

16. rujna 2022. VATROGASCI MEĐIMURJA “Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...” 43
Članovi DVD-a Zasadbreg na okupu povodom velikog jubileja DVD ZASADBREG proslavio svoj jubilej od 90 godina Zlatna plamenica pripala Draženu Galoviću
Piše: Sanja Heric
DVD
KNEZOVEC proslavio 90.
rođendan Srećko Mrazović, Rudolf Novak, Franjo Levačić, Rudolf Koštarić i Luka Meglić Predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice Gordan Filinić dodjeljuje Povelju Mirka Kolarića predsjedniku DVD-a Mariju Medvedu i zapovjedniku Zvonku Kneziću
DVD PUSTAKOVEC-BUZOVEC-PUTJANE
Juraj Novak

Pogača s tikvamabučnica

Uz glavno jelo na jelovniku korisnika Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec nalazi se i desert.

Dražen Polak, kuhar te institucije, za našu stalnu rubriku odabrao je ovaj put recept za pripremu pogače s tikvama ili kako se taj desert još naziva, za bučnicu. Sezo-

Sastojci:

- 20 dag maka - 2 vanilin-šećera - malo soli - 10 dag šećera - �jesto za savijače - 2 dcl vrhnja

na tikvica u punom je zamahu, tako da je pravo vrijeme da odaberemo svoju tikvicu i s radošću krenemo u kuhinju pridržavajući se savjeta i recepta kuhara Polaka.

Tikvice operemo, očistimo i naribamo. Naribane tikvice posolimo i ostavimo ih da malo odstoje kako bi pustile vodu.

Zatim ih stisnemo ili kako bi se “po domači reklo žmeknemo” preko tanke krpe ili gaze. Potom u tako stisnute tikvice dodamo mljeveni mak, vanilin-šećer i šećer te sve sastojke dobro promiješamo. Pripremimo kore za savijaču (napravimo ih sami, a možemo uzeti i gotove kore iz trgovine), na njih stavimo pripremljen nadjev koji prelijemo kiselim vrhnjem. Pogače s tikvama pečemo oko trideset minuta na 190 stupnjeva. Kad su pečene, narežemo ih, posi-

Vino tjedna

pamo šećerom u prahu i serviramo. Dobar tek vam želi Dražen Polak i djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec!

Muškat žuti obiteljske Vinarije Dvanajščak-Kozol

Uz pogaču s tikvicama i makom godit će konzumirati slađe vino.

Stoga servirajte neko bijelo desertno vino. Mi vam preporučujemo odabrati muškat žuti.

Odabrali smo muškat žuti odnjegovan u obiteljskoj

Vinariji Dvanajščak-Kozol (10,5 % alk.).

Ovo mirisno desertno vino najbolje je servirati dobro rashlađeno. Rijetki su ljubitelji vina koje nije osvojio ovaj muškat. Kušajte svakako! Živjeli!

Kolač s ribizlom i borovnicom

Šumsko voće uvijek je zahvalno za izradu kolača. Osim što je zdravo i vizualno doprinosi da naš kolač izgleda i više nego privlačno, o okusu ni ne treba raspravljati. Svaki kolač sa šumskim voćem fantastičan je. Donosimo recept za izradu slastice s ribizlom i borovnicama. U posudu treba staviti borovnice i ribizle, šećer i limunov sok. Sve se zagrije na srednjoj temperaturi i pusti da malo provrije, a kad voće malo omekša i šećer se otopi, smjesa se pusti da se ohladi.

Za kremu od bijele čokolade potrebno je najprije čokoladu otopiti na pari i malo

ju ohladiti. U međuvremenu u visoku posudu staviti sir mascarpone, dodati ohlađenu bijelu čokoladu i mikserom lagano promiješati dok se ne dobije �ina pjenasta krema. U visoki lim za pečenje kolača (dim 30 x 20) na dno poslagati petit-kekse koji su se prethodno umočili u mlijeko. Na prvi red petit-keksa staviti polovicu kreme i na to pripremljeno prokuhano voće. Zatim ponoviti postupak, odnosno složiti još jedan red petit-keksa na koje se stavlja preostala krema. Sve poravnati lopaticom i na kraju složiti preljev od želatine u koju je

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Recept plus Kukuruzna zlevka

Priprema:

Pjenasto izmiješajte jaja i šećer. Potom postepeno dodajte jogurt, vrhnje, ulje, mlijeko, sol, kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Sve zajedno dobro izmiješajte da dobijete jednoličnu smjesu. Smjesu izlijte u dobro nauljeni lim pa prelijte slatkim vrhnjem. Pecite oko 30 min na 180-200 stupnjeva. Pečenu i ohlađenu kukuruznu zlevku posipajte šećerom u prahu i poslužite.

Sastojci: - 150 g borovnica - 100 g ribizla - 40 g šećera - žlica limunova soka Krema: - sir mascarpone - 100 g bijele čokolade - 60 g šećera u prahu - žličica arome višnje (borovnice, ribizla) - 300 g grčkog jogurta - 100 g kiselog vrhnja - 5 g žela�ne - pe�t-keksi - mlijeko za umakanje

stavljeno malo arome od višnje (borovice, ribizla ili nekog drugog voća po želji) kako bi se dobila lijepa bordo boja. Slasticu staviti u hladnjak neka stoji prije serviranja barem tri sata. Najbolje preko noći, da se dobro ohladi. Kolač narezati na kocke i servirati. U slast!

Sastojci: - 2 jaja - 25 dag kukuruznog brašna Čakovečkih mlinova - 5 dag šećera - 200 ml jogurta - 200 ml kiselog vrhnja - 100 ml ulja - 500 ml mlijeka - 1 žličica soli - 1 žličica praška za pecivo - 100 ml slatkog vrhnja

44 Međimurska kuharica 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan
Dražen Polak
(rr)
- 1 kg �kvica

Muffini od rogača, heljde i jabuka

Matejini ukućani vesele se novim okusima i izazovima u pripremi drugačijih namirnica

U voćnjacima su počele dozrijevati jabuke, pa je pravo vrijeme za pripremu slastica od tog nezamjenjivog voća. Jabuka je simbol zdravlja, pa ne čudi što ju pronalazimo u mnogobrojnim ukusnim kolačima i jelima. Iako je od pamtivijeka jabuka dio međimurske kuhinje, u pogačama, pitama, kompotima, voćnim kolačima i tortama, sve se više mladih kuharica, svjesnih važnosti zdrave prehrane,

Sastojci: - 2 veće jabuke -

jaja - 100 g heljdinog brašna - 100 g fino mljevenog rogača - 80 g kokosovog šećera - 1 g vanilije u prahu - 3 g cejlonskog cimeta - 12 g praška za pecivo - 0,5 dl suncokretova ulja - 1 naranča

odlučuje za recepte gdje se jabuka odlično kombinira s drugim zdravijim namirnicama.

Kombinacija jabuka, heljdinog brašna i rogača jedna je od zanimljivijih, a još kad se pripremi u obliku popularnih muf�ina, daje ukusan i slastan kolač koji podjednako vole i mlađe generacije, ali i starije, sklone tradicionalnim receptima. Heljda je žitarica koja ima visoku prehrambenu vrijednost, a rogač, osim što se može koristiti kao zamjena za čokoladu u receptima za kolače, svojim izgledom i strukturom vrlo uspješno mijenja orahe jer je okusom i vrlo sličan. Ukusne muf�ine od rogača, heljde i jabuka pripremila je Mateja Novak (28) iz Lopatinca. Uz jabuke, heljda i rogač pružaju brojne blagodati za zdravlje organizma zbog niskog udjela masti i šećera pa s pravom ovom kolaču daju atribut zdravog.

Mateja je po struci učiteljica razredne nastave, a radi kao prodavačica u drogeriji. U slobodno vrijeme volontira u DVD-u Lopatinec, gdje je voditeljica mladeži i podmlatka, tajnica i prva vatrogasna časnica u DVD-u.

- Recept za ove zdrave muf�ine pronašla sam u jednoj zdravoj kuharici i to je bilo prvo što sam iz te kuharice isprobala. Oduše-

Priprema:

Jabuke operite, odstranite im sredinu s košticama, narežite ih na kocke i stavite u sjeckalicu.

Dodajte im jaja i miksajte otprilike 1 minutu dok smjesa ne postane pjenasta.

U zasebnoj posudi pomiješajte suhe sastojke: brašno, rogač, šećer, vaniliju, cimet i prašak za pecivo. Suhu smjesu pomiješajte sa smje-

vili su me muf�ini na prvu. Ukućani su već navikli na moje isprobavanje novih recepata i tzv. zdravih kolača iako su isprva uvijek bili sumnjičavi kakve im to kolače spremam. Sada se vesele novim okusima i izazovima u pripremi drugačijih namirnica. Ukusni kolači ne moraju uvijek biti kremasti. Mateja ne kuha i ne peče kolače prečesto, doznali smo, ali kad to radi, voli se tome posvetiti kako

som od jabuka, dodajte ulje i sok od naranče te pjenjačom izradite smjesu za muf�ine.

Napunite silinkonske kalupe smjesom te ih pecite u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva otprilike 20 minuta ili dok čačkalica ne izađe čista.

Ohladite na sobnoj temperaturi prije serviranja. Odlični su uz kavu ili čaj.

treba, a najviše voli isprobati nešto drugačije, zdravije.U slobodno vrijeme, Mateja voli obiteljska okupljanja i druženja s prijateljima te boravak u prirodi. Najviše se opušta na trčanju, u gledanju serija i čitanju uz ispijanje kave.

Zanimati za kuhanje počela se kad je odlučila promijeniti način prehrane i uvesti nove namirnice u svoju prehranu, a time i u prehranu svojih ukućana.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 16. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 19. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik: Lidia Vertnik iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

4516. rujna 2022. Narodna kuharicawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED
br. 1409
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 16. kolovoza 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 16. rujna
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
(vv)
MATEJA NOVAK iz Lopatinca
Mateja voli priprema� neobične, zdrave kolače
2
Slasni muffini od zanimljivih sastojaka

HOROSKOP

Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoristite ih tako da ojačate po vjerenje između sebe i partnera. Također je potrebno primijeniti samokontrolu jer ćete povre meno reagirati kako ne treba. U karijeri će uslijediti podrška drugih za ono što radite.

Neki bi mogli prolaziti isku šenje tajne erotske ljubavne veze ili svoju naklonost prema nekom skrivati jer tako određuju pravi la ponašanja. Nije baš tipično za vas. Moralne dvojbe pratit će ta kvo stanje po cijele dane. Pred vama je sve otvoreniji put za razvoj na profesionalnom planu.

Iskreni savjeti dobrih ljudi pomoći će vam da pregrmite ovo pomalo dosadno ljubavno razdoblje. Mnogi će posegnuti za praktičnom knjigom. Vjero jatan je krupniji materijalni do bitak koji će vas osnažiti i potaći da još predanije radite dalje.

Oni koji su još sami ne ka se dotjeruju i izađu među ljude, ali neka njihovi kriteriji budu realni. Volite kreativan ili umjetnički rad, ali ovih dana cijenite prije svega poslove ko ji su sigurni. Stabilnost je tema o kojoj ćete rado diskutirati s kolegama.

Ovih dana pratit će vas lijepe ljubavne prilike. Iskoristite to da uživate ili da nekom izrazite ljubav. Neki će povremeno osjećati nedo statak atrakcija. Ako vam je dosad no, pomozite nekom. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza.

Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, da prigovarate ili da kritizira te drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će lijepu priliku u svom radu.

Vaši privatni odnosi bit će dobri. Ova monotonija ponekad će biti razbijena malim svađama ili provokacijama. Ne dajte im da se razviju. Ostanite mirni i čuvajte ono što imate. I to je nešto. Uzet ćete stvari u svoje ruke, dati sve od sebe i napraviti veliki korak prema naprijed.

Malo ste iznenađeni novom situacijom, ali prilagodit ćete se. Svakome je draže biti s nekim nego sam. Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da bi ste morali. Sve ćete se više zani mati za financije ili nove sustave koji bi mogli poboljšati prihode u onom što radite.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Kaj su jeli naši prastari?

Kako bi što bolje spozna la složenu cjelinu vrijednosti, predodžaba i praksi koje su činile život prapovijesnih ljudskih skupina, arheologi ja se osim interpretiranjem ostataka materijalne kulture služi i suvremenim pomaga lima, metodama i tehnikama drugih znanosti. Tako je po većanjem broja znanstvenih analiza primjenjivanih tije kom arheoloških istraživanja, povećana i razina novih spo znaja te omogućena jasnija rekonstrukcija načina života čovjeka – glavnoga prota gonista prapovijesti. Njegov utjecaj na prirodu, širenjem kultiviranih biljaka te dome stikacijom i uzgojem domaćih životinja sada je moguće pra titi pomoću arheobotanike i arheozoologije – znanstvenih metoda koje se bave prouča vanjem biljnih i životinjskih ostataka pronađenih tijekom arheoloških istraživanja. Na temelju njihovih analiza ta ko znamo da je prapovijesno društvo bilo pretežno poljo privredno te da Panonska ni zina zbog svojih klimatskih i ekoloških faktora predstavlja jedno od najduže naseljenih područja Europe, na kojem uzgoj oplemenjenih biljaka i domaćih životinja započinje neolitizacijom prije 8000 go dina.

voća kao primjerice divlje loze, divljih jabuka i šumskih jagoda te nalazi bobičastih plodova niskih grmolikih biljaka poput trnine, gloga i drijena, a ustanovljeno je i re lativno mnogo vrsta korova, čija je prisutnost u stratigraf skim kontekstima važna radi utvrđivanja vremena sjetve kultiviranih biljaka.

Idućih dana ćete jednako uživati bilo kao samac s prijatelji ma, bilo udvoje s voljenom oso bom. Nećete osjećati pritisak da se pod svaku cijenu morate zbližiti s nekim. Bit ćete prilično indiferentni prema svima, ali s humorom. Idućih dana posao će vjerojatno pasti u drugi plan.

VODENJAK

Vjerojatno ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za ne ka značajnija ljubavna podu zimanja. Posljedica je to vaše zaokupljenosti svim drugim osim privatnog života. Pazite da se voljena osoba ne osjeća zapostavljeno. Ako nešto treba mijenjati, mijenjajte.

-

Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život ovih će dana biti raznoliki. Čas će vam se činiti da je moguće baš sve, a drugi čas da nije moguće ništa. Bit će potrebna dobra sposobnost prilagodbe kako biste izdržali sve ove šarene izazo ve. Pred vama su nešto zahtjevniji poslovni dani.

RJEŠENJE

Male sumnje bit će prola znog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Objektivno, vrata nečijeg srca vama su otvorena. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate. Naj radije biste se povukli u svoj rad ni kutak i radili nešto iz po svom.

Osnovu prehrane prapo vijesnih, točnije brončano dobnih populacija Panonske nizine činile su žitarice – pše nica, pir i ječam. Potonji zbog svoje otpornosti na različite temperature, kratko vegeta cijsko razdoblje i izvanrednu prilagodljivost, predstavlja jednu od najstarijih i najra širenijih kultiviranih biljaka. Korišten je za prehranu ljudi, ali i kao hrana za stoku. Ka sno brončano doba karakte rizira i pojava pojedinih vrlo raširenih vrsta biljaka, koje su tijekom ranijih razdoblja tek rijetko uzgajane, kao pri mjerice proso, a spomenute su okolnosti pretpostavlja se potaknute prekomjernim iscrpljivanjem tla i pogorša njem klime, što je rezultiralo umanjenom produktivnošću dotadašnjih vrsta i uvođe njem novih, bolje adaptiranih postojećim uvjetima.

Arheobotaničke nalaze mahunarki tijekom bronča noga doba čine grašak kao najučestalija biljna vrsta, zatim leća i bob te nešto rje đe obična i gorka grahorica. Iako malobrojne, uljarice su zastupljene arheobotaničkim nalazima lana (korišten kao hrana, ulje i pigment), maka i sjetvenoga podlanka. Otkri veni su i nalazi sjemenaka

Prostrana područja za uzgoj biljaka osiguravana su spaljivanjem postojeće vege tacije, nakon čega je slijedilo uklanjanje ostataka biljaka i oranje. Zemlja je iskorišta vana do iscrpljivanja, nakon čega je ista površina ostav ljena na ugaru, a u među vremenu su korištene druge plodne površine. Kasnije, nakon odmora i obnavljanja plodnosti, zemlja ostavljena na ugaru ponovo se koristila. Uzgojeni plodovi uglavnom su spremani u zemljane jame za skladištenje. Ljudi brončanoga doba svoja su kultivirana područja dijelili na polja, vrtove, pašnjake i voćnjake. Radi zaštite plod nog površinskog sloja zemlje od erozije, za ratarstvo su ko rišteni nizinski predjeli dok su oni brežuljkasti korišteni za pašnjake.

Nakon ratarstva, sljedeća prema važnosti poljoprivred na djelatnost bila je stočar stvo. Temeljem arheozoološ kih nalaza, znamo da je uzgoj goveda bio najrašireniji među brončanodobnim populacija ma Panonske nizine. Te su ži votinje imale veliku važnost u prehrani, ali i bile korištene kao radne životinje. Prema učestalosti slijede svinje te nešto rjeđe koze i ovce – ma le, plodne i mobilne životinje koje je bilo lako kontrolirati i njima upravljati. Od ostalih značajni su i rijetki arheo zoološki nalazi konja i pasa. Zbog spore reprodukcije i prije svega kulturne važnosti pretpostavlja se da konji nisu korišteni u prehrani, a jednak

je slučaj i sa psima, koji se smatraju komenzalnom vr stom, prilagođenom ljudskim staništima. Psi su uglavnom branili teritorij koji su dijelili s ljudima te služili kao pra titelji prilikom lova i uzgoja stoke, a njihov poseban sta tus tijekom brončanoga doba dokazuje postojanje metapo dija te amuleta napravljenih od primjeraka njihovih zuba. Malobrojni pak primjerci div ljih životinja poput divljega goveda, losa, divlje svinje, jelena, srne, divlje mačke i smeđega medvjeda – uglav nom otkriveni nedaleko od šumskih područja uz rijeke – upućuju ponajprije na sa kupljanje njihovih ostataka negoli na prisustvo lova.

Zabilježeni su i pojedinačni arheozoološki nalazi riba (ša ran, štuka), ptica grabljivica (sokol lastavičar) i barskih kornjača.

Da brončanodobne popu lacije nisu imale visoku kul turu pripreme i konzumira nja hrane potvrđuju analize organskih nalaza, koje nam ujedno daju i informacije o prehrambenim navikama te gastronomskim aspektima nosioca brončanodobnih kul tura. Iz uglavnom karbonizi ranih ostataka hrane spome nutim je analizama potvrđe no kako su uz kruh najčešće spremana jela bili žganci te kaše od žitarica s dodacima povrća, mahunarki, mesa ili voća. Uz ostatke hrane, ana lizirani ostaci prikupljeni u najvećoj mjeri iz keramičkih posuda sadržavali su i trago ve lijekova, bojila, ali i otrov nih tvari. Pretpostavlja se da su pripremane i raznovrsne varijante napitaka: pivo kao najstarija vrsta pića izrađi vano je pretežno od ječma te vino od bobičastoga voća i divlje vinove loze.

Jedinstven primjer mno gobrojnih karboniziranih biljnih vrsta otkriven je na nalazištu Igrišće na Kalnič

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 18 h

Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

koj gori, gdje su kraj ognjišta u unutrašnjosti kuće pronađe ne velike količine cijelih div ljih jabuka i žireva. Na temelju konteksta pronalaska pretpo stavljeno je da su korišteni za prehranu ljudi, što ne čudi, s obzirom na to da su obje vrste pogodne za dugo skladištenje, dok su žirevi nutritivno slični žitaricama i tijekom prapovi jesti konzumirani u obliku kruha, kaše, juhe i napitka sličnog kavi.

Da su pak raznovrsni biljni i životinjski sastojci ti jekom kasnoga brončanog doba korišteni i za sprema nje složenih jela, potvrđuju arheobotanički i arheozoo loški nalazi otkriveni na dnu otpadne jame na mađarskom nalazištu Balatonmagyaród – Hídvégpuszta. Spomenuti organski ostaci datirani u 1200. godinu pr. Kr. sadrža vali su sjemenke graška, siki rice i gorke grahorice, zatim ostatke jela od prosa nalik kaši, kosti riba i malih ptica s tragovima prženja te ostat ke najstarije dosad poznate europske slastice – torte od šumskih jagoda, sa pšenič nim i prosenim brašnom, svinjskom mašću i jajima.

46 Mozaik 16. rujna 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.) BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.) LAV (23.7. - 23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.) VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.) STRIJELAC (23.11. - 21.12.) JARAC (22.12. - 20.1.)
(21.1.
19.2.) RIBE (20.2. - 20.3.)
MOZGALICE IZ BROJA 1408
Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki Kasno brončanodobni srp s nalazišta na području sela Belica

Živleje

je hapilo čuda predi nek smo mi došli na of naš svet zato i mi moramo, kuliko moremo, čim vejč toga znati kaj se nej pripetilo kakne bi znali de nam je mesto na ovoj našoj kugli zemaljkoj, očem reči,de nam je mesto pod ovom kapo nebeskom. Ak malo bole poglednemo nazaj, ak poglednemo kud so hodali i kud so se tepli naši stari, naši Hrvati, a posebno naši Međimorci unda bodemo zazvedili, kaj se naših genov i naše genetike dotikavle kak smo mi Međimorci ne Južni Slaveni, kak se nam več hajdi let pripoveda neg smo mi Stari Hrvati ruon tak kak i Dubrovčani. Mi Međimorci i Dubrovčani smo pomogli kaj so Hrvati v Lepoj našoj meli svoje kralje več v 10. i 11. stoletju. Verjem da ste čuli za prvoga hrvackoga kralja Tomislava, pak unda Trpimira, Krešimira, Zvonimira, Branimira, Štefa…. i kaj nem dale nabrajal. I hrvatski kralji so se krunili vu hrvackomo kraljevskomo grado Knino čuda predi nek so Srbi zazvedili za jega.

A to kaj smo mi Međimorci Stari Hrvati znači da smo mi Međimorci na ovomo našemo sveto ne od stoletja sedmog kak drugi Hrvati, nek smo bili tu dok se je Jezuš narodil i dok je hodal po ovomo našemo sveto. Međimorci so Jezušo nosili dare vu štalico i to mam posle Tri Kraljov. Ak je to tak, a stare prašnate knige velijo da je tak jerbo povjest nigdar ne laže ak ne računamo na denešje povjesničare-�ilozofe, šteri prekajajo povjest i furt nam rivlejo pod nos da je svet počel postojati posle Oktobarske revolucije dok se je komunizam dorival na svetlo dneva. Zato verjem da bi moglo biti točno ono kaj na Interneto piše jerbo Internet, bar za ve zna se, očem reči, zna tuliko kuliko si mi kaj se potucamo i lojsamo po ovomo našemo belomo sveto: Joža Manolič nam se je na prtuletje žalil kak je on ne mel Vuzma i kak je ne farbal jajca dok je bil mali jerbo je mali Isusek još bil na sveto. I ne sam to, Joža je priznal kak je Jezuša videl sam jempot i to na Zadjoj večerji jerbo je tam delal kak konobar prek student servisa.

Historia est magistra vite – povjest je tu kaj se nekaj od je navčimo

To bi moglo biti točno, ali ne da je to bil naš Joža nek so to bili Manoliči kak Stari Hrvati, ali to se moglo priprertiti sam ak so stari Manoliči bili z Međimorja. A zakaj nej oni (čitaj: Manoliči) svoje živleje bili započeli v Međimorjo, a unda se preselili v Podravino, pak v Bjelovar? Pak je i svet, tak se bar pripoveda, i to pripovedajo oni šteri so prečitali nejveč prašnati knigi, nastal prinas v Međimorjo. Sima je poznato, a verjem da i vi znate, kak je svet nastal na falačko zemle med dvemi vodami, rečite mi, prosim vas lepo zakaj to nej bilo na našemo falačko med Dravom i Murom. Zakaj?

Župan je odišel z Međimorja

Sake štiri leti hodamo glase davat da bi zebrali nove-stare političare šteri bodo znami kormanili štiri leti. I tak sake štiri leti znova. Istina Božek da hajdi pot zahuzamo, unda hodamo znova i nejvečpot se nikaj ne pripeti. Ako mi zahuzamo dok zbiramo unda bar nikaj ne gombamo. Nemamo komo! Kak političari imajo svoj rok trajanja tak se i naši velečasniki po župama mejajo sake tri-štiri ili pak još vejč let. Oni so težaki v Božekovom vinogrado pak jiv provincijali ili biškupi pošiljajo tam de jiv nejbole nucajo. Tak je i ovo leto dosti velečasnikov šteri so hercuvali po međimorskim cirkvama i župama poslano v druge cirkve. Minulo leto je župnik na čakoskomo jugo bil fra-pater Jožek Župan i dobil je „prekomando“ v Podravino tak da je odišel z Međimorja, odišel je z Čakovca i ve je župnik v Rasinji. A Rasinja vam je na hataro od Ludbrega prema Koprivnici, očem reči, Križevco tak da ve i naša Međimorska županija ima sam jenoga župana.

Nikola Šubič Zrinski Sigecki

Minuli tjeden je čakoska Zrinska garda z svojim pajdašima organizerala obilježavanja 456. letnice Sigecke bitke i pogibije velikog našeg junaka i leonide Nikole Šubiča Zrinskog. Garda, gardisti i si oni šteri poštuvlejo Zrinske dojdo sako leto k Mauzolejo Zrinskih pre Sveti Jeleni i tam se poklonijo našim junakima i zafalijo jim za se kaj so naprajli za nas Međimorce i za nas Hrvate. Se je to lepo i dobro, fala jim, ali očem zašpotati medije, ovakše i onakše kaj jako malo i jako

slabo pišejo o tomo, a to je nam jako važno jerbo je Čakovec –grad Zrinskih, a naša županija Županija Zrinskih. Morem vam reči da državna televizija dojde sako leto, a ovi z cajtungi i drugi kaj pišejo ne ftegnejo dojti pak prepišuvlejo jeni od drugih i to unda dojde polovično. Napriliko, nišči je ovo leto ne videl da je mešo v Šenkovco služil biškup v miro, monsinjor Josip Mrzljak. Bitka pre Sigeto je bila velika, naši branitelji so si dali svoje živote sam kaj Turci ne bodo išli dale, a unda prečitate v novinaj par redi i to meje nek piše o tomo zakaj so paradajz i paprika podražili? Več bi morali znati kaj nam je važno i o tomo pisati i povedati ljudima. Pak neso Zrinski sam gardini makar je garda Zrinska!

I Erdogan je došel v Lepo našo!!

Turskoga precednika Erdogana je naš precednik Zoran Zoki Milanovič pozval k nam v Lepo našo kaj se bode na našemo hataro žnjim spominal o našim Hrvatima v Bosni de se Izetbegovič i jegova družina zbrčkavlejo žnjimi. Ne znati čemo se Zoki nadjal pre Erdogano ak mo je of več v muslimanskomo Sarajevo rekel kak je on protiv kaj bi se izborni zakon menjal, kaj znači da se tam niti na ovim izborima, šteri so pred nami, ne bode nikaj pripetilo kaj bi naši Hrvati mogli normalno dihati, očem reči, kaj bi v Bosni meli ono mesto štero jim pripada jerbo so Hrvati bili v Bosni predi tam nek Srbi i Muslimani. Ali, kak zgledi, ve so nekša druga vremena, drugi cajti i druge se pesme igrajo. I ne sam to, Zoki je pozval Erdogana v Lepo našo točno sedmoga septembra dok mi obilježavlemo obletnico Sigecke bitke.

Nebrem razmeti kak smo ga ne mogli pozvati bilo šteri drugi den, osim toga imamo još 364 druge dneve. Sramota je, velika je sramota ak mi ne znamo na šteri den nam je Erdogan došel i zakaj je došel ruon sedmoga septembra i otpral džamijo vu Sisko. Ak mi ne znamo, on sigurno zna! KUliko pot smo več ponovili da narod šteri ne zna i ne poštuvle svojo povjest nebre iti naprej, jer historia magistra vite est!

prodiremo dublje

NA SAMOM vrhu europskih vinskih regija Međimurska vinska cesta najnagrađivanija cesta na svijetu!

Osim kolača i slastica, Međimurje je poznato i po kvalitetnoj proizvodnji vina. Međimurje se uzdiglo na razinu najboljih europskih i svjetskih vinskih regija. Proizvodnja vina njeguje se još od antičkog doba, a kvalitetu dokazuju prestižne nagrade Decanter i pohvale koje međimurski vinari nižu od pamtivijeka. S 11 Decantera na 600 hektara

vinograda, Međimurska vinska cesta je najnagrađivanija cesta na svijetu! Navedeni vinski kraj ponosi se i autohtonom međimurskom sortom pušipelom. Tu sortu Međimurci pakiraju u posebne boce. Proizvodi se iz bijele vinske sorte grožđa koja je u Hrvatskoj najpoznatija kao moslavac. Budući da je sezona berbi, sretno s berbama! (st)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA mi
Napomena: Stavovi izneseni
u
kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora
i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak Poznate međimurske vinske obitelji i sorte mladog vina

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.