Međimurske novine 1410

ANKETA POD VUROM

Jesu li se ljudi nekoć više bavili poljoprivredom nego danas?

Poljoprivreda je najvrjednija gospodarska djelatnost od pamtivijeka bez koje se ne može. Također, ona je proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja te ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja za opću dobrobit. Pojavom suvremenih tehnologija koje su danas

presudan faktor za proizvodnju u cijelom procesu poljoprivrede, dolazi li do čovjekova manjka rada na poljima ili je rada na zemlji sve više, ali uz razne strojeve? Pitali smo Međimurke i Međimurce te saznali što oni misle o aktualnoj temi vezanoj za poljoprivredu. (st, foto: zv)

Zoran Topličanec, Čakovec: Nekoć su se svi bavili poljoprivredom, a ne samo neki. Prije je bilo normalno da budu svi na poljima, danas je normalno samo za one koji imaju jako puno zemlje jer je jedino tako ispla�vo. Današnja moderna tehnologija defini�vno pomaže pri radu, ali vidite da nije presudno jer prije je i bez tehnologije bilo više rada i povrća.

Zdravko Zobec, Strahoninec: Puno više su se ljudi nekad bavili poljoprivredom nego danas. Više se ne ispla� jer nema računice, financijske koris� i jednostavno ne ispla� se bavi� poljoprivredom. Danas uložiš u poljoprivredu 5 �suća eura, a dobiješ natrag 3 �suće eura. Materijal je neispla�v, gnojiva su preskupa, sve je poskupilo i ne ostaje nam mogućnos� za zaradu.

Rozalija Koncer, Hlapičina: Mislim da su ljudi nekad bili više na zemlji i općenito su imali više mo�vacije za rad. Mlade više ne interesira rad na polju, nemaju vremena za to i vremena su jednostavno drugačija. Starija populacija više nema toliko snage, mladi ih ne žele zamijeni� i nema druge formule za rad. Svakako su poljoprivredni poslovi nekad bili više cijenjeni i ispla�viji.

Josip Medved, Pribislavec: Ne da su se jednom bavili više poljoprivredom nego 100 puta. Svaka kuća je imala barem jednu, dvije krave, imali su puno zemlje. Danas nema nitko ništa, živi se kako se živi. Iako danas ima puno strojeva koji pomažu u većini poslova, nema ljudi koji uopće žele radi� na poljoprivredi i s �m strojevima, tu je problem. Također, nema mlade snage, ja uopće ne vidim mlade na poljima, nemaju interesa.

Stjepan Fečkeš, Totovec: Poljoprivreda je u interesu ovih briselskih moćnika koji žele uniš�� nas kao narod, a tako i naše tradicionalne zanate. Zato sve velike trgovačke, gospodarske i ekonomske sile upravljaju nama bokcima. Danas se uopće ne ispla� bavi� poljoprivredom jer je sve daleko preskupo. Skupo je u dućanu kupi� hranu, a kamoli ju uzgoji�. U svakom slučaju, uspjeli su nas uniš��, i ono malo što smo imali i za što smo se borili.

Elvis ubrao divovske puhare!

U Grabanicama u Nedelišću Elvis Trojnar pronašao je tri komada divovskih puhara. Svaka je vagnula preko kile, a nakon toga završila pohana u tanjuru.

(dv, foto: Zlatko Vrzan)

FOTO tjedna

Policija u “lovu” na vozače romobila bez kacige

Od 30. srpnja na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojem svi vozači romobila moraju imati kacigu te će u suprotnom biti novčano kažnjeni.

Novčanom kaznom od 300 kuna kaznit će se za prekršaj vozač osobnog prijevoznog sredstva koji se zatekne da upravlja njime bez zaštitne kacige, bez obzira na to u čijem je vlasništvu navedeno prijevozno sredstvo i bez obzira na površinu po kojoj upravlja. No, je li zaista netko u ovom razdoblju dobio kaznu, pitali smo glasnogovornika PU međimurske Radovana Gačala.

- Od 22. srpnja do 22. rujna međimurska policija utvrdila je 24 prekršaja vezana za vožnju električnih romobila bez kacige. Ti se prekršaji većinom odnose na kolovoz i rujan, kazao nam je glasnogovornik.

Na pitanje je li dosad netko zaista dobio novčanu kaznu od 300 kuna, Gačal odgovara kako su dosad bila pisana samo upozorenja.

- Potrebno je istaknuti i preventivno-edukativnu akciju namijenjenu za sve sudionike u cestovnom prometu osobnim prijevoznim sredstvima, konkretno električnim romobilima. Svi posjetitelji stariji od 16 godina moći će se upoznati s novim

izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vezano za korištenje električnim romobilima u cestovnom prometu, dok će svoje vještine upravljanja

moći provjeriti na prigodno osmišljenom poligonu na Sajmu sigurnosti i prevencije koji organiziramo 23. rujna, dodaje.

Vozačima u prekršaju zasad tek upozorenja

Ostavkom preduhitrila smjenu

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Sandra Herman podnijela je 20. rujna ostavku na mjesto državne tajnice u Ministarstvu turizma i sporta. Vijest i nije tako iznenađujuća jer se o tome govorilo još od ljeta kada je Radimir Čačić sa svojim Reformistima najavio razlaz s vladajućom većinom zbog, kako je tvrdio, opstrukcije projekta brze pruge.

- Na tu sam dužnost došla na temelju koalicijskog sporazuma Narodne stranke – Reformisti s vladajućom

većinom. Kako je sporazum raskinut, tako i ja odlazim, odgovorila je na naš upit još uvijek aktualna tajnica Herman.

Naime, u svojoj ostavci navela je 1. listopada kao datum kada bi ostavka trebala stupiti na snagu. To je ujedno i datum kada je prije dvije godine stupila na tu dužnost.

Ostavku još treba potvrditi Vlada RH na svojoj sjednici koje se inače održavaju četvrtkom. No, zbog službenog putovanja premijera Andreja Plenkovića ovoga je četvrtka izostala.

Nakon što ostavka stupi na snagu, rekla je kako će se napokon posvetiti završetku doktorata.

- Ostala mi je još samo obrana doktorata na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, kaže. Najradije bih se nakon toga vratila u obrazovanje jer sam svu životnu ušteđevinu potrošila na školovanje.

Tema doktorata joj je naravno turizam, odnosno Utjecaj kulture na razvoj kontinentalnog turizma.

U svijet politike i dužnosničkih funkcija krenula je s

Ivan Sokač i daljnjih pet godina glavni policajac

Ivan Sokač ponovno je imenovan za načelnika Policijske uprave međimurske na mandat od pet godina. Novo imenovanje uručio mu je pomoćnik glavnog ravnatelja i načelnik Uprave za javni red i sigurnost policije Dragan Tokić na kolegiju užeg rukovodstva održanom 21. rujna.

Novi stari načelnik u zvanju glavnog policijskog sa-

vjetnika stručni je specijalist kriminalistike, koji je tijekom 36-godišnje karijere u Ministarstvu unutarnjih poslova obavljao poslove od policijskog službenika do nekoliko rukovodećih funkcija. Ovim imenovanjem po treći put je izabran za načelnika Policijske uprave međimurske. Savjetnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber

čestitao je načelniku Sokaču na imenovanju. U svom obraćanju istaknuo je kako je Policijska uprava međimurska jedna od najproduktivnijih sredina u kojoj je boravio u svojoj dugogodišnjoj karijeri i nije ni čudo što ostvaruje dobre radne rezultate te uvijek stremi ostvarivanju još boljih.

(sh)

mjesta ravnateljice Osnovne škole u Pribislavcu. Kako se ravnatelji biraju na mandate, radno mjesto za sada ju nigdje ne čeka.

Jedina joj je trenutna opcija, kaže, aktivirati pravo u skladu sa Zakonom o državnim dužnosnicima, odnosno uzeti plaće 6+6.

Jedno je sigurno, poručila je da neće biti besposlena i doma idućih godinu dana.

Uz nju je ostavku podnio i Tomislav Paljak, njen stranački kolega iz Varaždina na dužnost tajnika u Ministarstvu znanosti.

I ove se godine očekuje dolazak helikoptera Ministarstva unutarnjih poslova

SAJAM PREVENCIJE i sigurnosti u Čakovcu

Interventni policajci pripremaju atraktivne vježbe

Nakon dvije godine pauze Policijska uprava međimurska nastavlja s organizacijom Sajma sigurnosti i prevencije, tradicionalnog okupljanja svih društvenih segmenata koji se u svom radu bave sigurnošću i prevencijom.

Jedan od najvećih preventivnih projekata međimurske policije, kao i prethodnih godina, organiziran je u suradnji s Vijećima za prevenciju Međimurske županije i Grada Čakovca. Jedinstvene i speci�ične sajmene aktivnosti održat će se u petak, 23. rujna 2022. godine na otvorenim terenima kod SRC-a Mladost u Čakovcu. Ulazak na Sajam sigurnosti i prevencije 2022. za sve posjetitelje je besplatan. Vrata Sajma otvaraju se u 10 sati, a zatvaraju u 16 sati.

Najatraktivniji dio Sajma svakako su pokazne vježbe Interventne jedinice policije Policijske uprave međimurske, dok će po prvi puta na sajmu posjetitelji moći vidjeti pokaznu vježbu službenog psa za detekciju droge Policijske uprave međimurske.

Tu je i megavježba združenog Stožera civilne zaštite Međimurske županije u kojoj će, osim pripadnika civilne zaštite, sudjelovati i pripadnici Crvenog križa, Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Čakovec, Javne vatrogasne postrojbe Čakovec te Policijske uprave međimurske.

Očekuje se i dolazak službenog helikoptera Ministarstva unutarnjih poslova. (dv)

U NEDJELJU JE na otvorenom prostoru iza varaždinske katedrale veliko euharistijsko slavlje

Biskup poziva: Vjernici, dođite na slavlje srebrnog jubileja Varaždinske biskupije

Ivan Sokač je �jekom 36-godišnje karijere obavljao poslove od policijskog službenika do nekoliko rukovodećih funkcija

Za nas je priča završena, nije oštećen ni državni ni europski proračun

Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) nadređen je uhićenoj Magdaleni Dovečer, voditeljici projekta BOND za razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija (opširnije na str. 9.) pa smo ga zamolili za odgovore na neka pitanja Međimurskih novina.

Prije svega, je li imao saznanja da su određene istraž-

ne radnje vezane za uhićenu Magdalenu Dovečer provođene već u siječnju ove godine?

- Ne mogu potvrditi te stvari, to morate pitati policiju, kazao je.

Nije želio odgovoriti ni na pitanje je li imala toliku samostalnost u radu da to nije znao kao nadređeni. Kazao je samo: - Svi smo iznenađeni nastalom situacijom.

Istaknuo je: - Za HAMAG-BICRO situacija je za-

vršena, jer je ugovor (po spornim natječajima op. ur.) zaključen s drugom �irmom, a de�initivno moram naglasiti da ni državni ni europski proračun pritom nisu oštećeni, kazao je.

- Druge informacije o postupku nemamo, pratimo što se zbiva kao i vi iz medija, kazao je Vjeran Vrbanec, predsjednik uprave HAMAG-BICRO.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

- Sveti papa Ivan Pavao II. je na blagdan slavenskih apostola, svetih Ćirila i Metoda, 5. srpnja 1997. godine utemeljio Varaždinsku biskupiju i imenovao mons. Marka Culeja prvim varaždinskim biskupom

Srebrni jubilej Varaždinske biskupije bit će proslavljen svečanim euharistijskim slavljem u nedjelju, 25. rujna 2022. godine, na otvorenom prostoru iza varaždinske katedrale s početkom u 17 sati, kojim će predsjedati kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup i metropolit. U 16 sati započet će molitveni program na prostoru za slavlje te će u katedrali biti prilika za svetu ispovijed.

Varaždinski biskup Bože Radoš poziva sve vjernike da dođu u Varaždin na to slavlje: svećenike, vjeroučitelje, odgojiteljice u vjeri, članove župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća, sakristane, zvonare, pjevače, čitače, ministrante, članove župnih

Caritasa, molitvenih skupina, zajednica mladih, živih vjerničkih krugova i buduće krizmanike.

U subotu uoči toga slavlja, 24. rujna 2022. godine, u svim župnim crkvama Varaždinske biskupije vjernici će se okupiti na euharistijskom klanjanju kako bi zajedno zahvalili za srebrni jubilej Biskupije i molili za njezine potrebe.

Podsjetimo, sveti papa Ivan Pavao II. je na blagdan slavenskih apostola, svetih Ćirila i Metoda, 5. srpnja 1997. godine utemeljio Varaždinsku biskupiju, odijelivši od nekadašnje Zagrebačke nadbiskupije Podravinu, Međimurje i dio Hrvatskog zagorja te imenovao mons. Marka Culeja prvim varaždinskim biskupom. U nedjelju, 28. rujna 1997. godine, svečanim euharistijskim slavljem uspostavljena je naša Biskupija, a mons. Culej uveden je u službu njezina prvog biskupa. (BMO)

SANDRA

VJERAN VRBANEC, predsjednik uprave HAMAG-BICRO, nadređen uhićenoj Magdaleni Dovečer

Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i inves�cije (HAMAG-BICRO)

Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta

Tomica (31), Denis (29) i Mario (24)

Furdi braća su iz Hodošana koja su odlučila nastaviti i preuzeti obiteljsko gospodarstvo. Zatekli smo ih u hangaru u Hodošanu tijekom pakiranja luka. Kažu, iako je to �izički posao, ne bi ga mijenjali ni za što na svijetu.

Njihov otac Josip Furdi, inače iz Domašinca, došao je za “snehu” u Hodošan gdje je pokrenuo taj cijeli posao. Nije bilo lako, no uz puno znoja i rada stvorio je zavidno gospodarstvo. Danas obrađuju više od 100 hektara zemlja, od Kotoribe, preko Svete Marije do Gardinovca. Sinovi Tomica, Denis i Mario uz takav su ritam odrastali. Tako im nije strano zasukati rukave i odraditi posao na polju.

- Završili smo srednju Gospodarsku školu u Čakovcu, smjer poljoprivredni tehničar. Rasli smo u poljoprivrednom okruženju i na neki način nam je bilo prirodno da se nastavimo razvijati u tom smjeru. Tako su nas doma učili odmalena i to nam je ostalo u krvi, rekli su nam mladi Furdiji na početku razgovora.

Kako to da su se odlučili preuzeti biznis?

Nismo mi jedini koji smo primijetili da je to svojevrstan fenomen, da su baš sva trojica odlučila biti i ostati u istom poslu i to onom u kojem su odrasli. Većinom svatko krene svojim putem, nerijetko tek jedan od braće odluči ostati u obiteljskom poslu. No, to nije tako kod Furdija.

- Bavimo se prvenstveno povrćarstvom i ratarstvom. Obrađujemo sto hektara zemlje koja nije objedinjena, već je rascijepana po cijelom donjem Međimurju. Imamo par većih zemlji koje obrađujemo i dosta manjih, tako nam je bar zanimljivije, kažu nam braća.

Od poljoprivrednih kultura uzgajaju luk, krumpir, mrkvu i od ove godine ciklu koja još raste. Već su izvadili luk i mrkvu, a krumpir sad dolazi na red. No, za krumpir ima vremena do studenog.

Na pitanje kako im izgleda prosječan radni dan, dečki su se samo nasmiješili i dodali kako to ovisi o dobu godine. Najmlađi brat Mario kaže kako najesen i zimi

mogu malo odahnuti, nije tako napeto kako je to u vrijeme najveće sezone u proljeće i ljeto kada je navodnjavanje i žetva.

- U ljetno doba, kada je špica sezone, budimo se oko 4 ujutro, a radimo dok je danjeg svjetla, znači do 9, pola 10 navečer. No, čak i uz takav tempo uspijemo se međusobno dogovoriti pa tako jedan po jedan idemo na more sa svojim familijama, dodaje Denis.

U 2021. godini u Međimurskoj županiji bilo je 537 nositelja obiteljskih gospodarstava, poljoprivrednih obrta, zadruga ili drugih oblika poljoprivredne djelatnosti mlađih od 41 godine, što predstavlja porast u odnosu na 2020. godinu kada ih je bilo 516

Na obiteljskom gospodarstvu imaju i jednog stalno zaposlenog, a dok je baš puno posla u ljetnim mjesecima, imaju i pomoćne radnike. Zimi pakiraju.

Rade za hrvatsko tržište. Prije 25 godina dogovorili su posao s KTC-om, a suradnja traje i danas. Zasad sve ide kao po loju. Sjeme većinom dolazi iz Njemačke i Nizozemske.

- To nam je velika sigurnost. Znamo cijeli proces posla, oni nam šalju narudžbu koju mi isporučimo. Da to nije tako, sigurno bi bilo teže, sad, recimo, da imamo neko nesigurnije tržište na koje izvozimo robu, govore nam.

Na ljetnoj praksi kod Furdijevih u Hodošanu Matija Ovčar (18) svoju budućnost vidi baš u poljoprivredi!

Maturant Matija Ovčar odmalena je fasciniran traktorima, kombajnima i poljoprivredom.

Ljubav prema tome usadio mu je deda Stjepan Vuk zvan Epi. Iako je Matija odrastao i živi u Čakovcu, svaki slobodni trenutak iskoristi za odlazak u Hodošan. U poljoprivrednim radovima uživa odmalena. Nema toga što Matija ne zna napraviti.

Uz to je i vrsni glazbenik, pa tako pohađa dvije srednje škole, Glazbenu u Koprivnici i Gospodarsku školu Čakovec, smjer agrotehničar. Dok nije u školi, cijelo ljeto provodi na praksi kod obiteljskog gospodarstva Furdi u Hodošanu. Dečki za njega imaju same riječi hvale. Čak se i zezaju da nikad ne bi rekli da je Matija “gradsko dete”.

U 2021. godini u Međimurskoj županiji bilo je 537 nositelja obiteljskih gospodarstava, poljoprivrednih obrta, zadruga ili drugih oblika poljoprivredne djelatnosti mlađih od 41 godine, što predstavlja porast u odnosu na 2020. godinu kada ih je bilo 516.

Ukupno je u 2021. godini bilo 4738 nositelja poljoprivrednih djelatnosti, prema podacima Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije.

Poljoprivrednici mlađi od 40 godina nalaze se na čelu samo 11 posto svih poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji. Motivirati više mladih ljudi da

Složna braća biznis grade!

Piše:

braća Furdi grade!

U školama sve manji interes za poljoprivredna zanimanja

Budućnost poljoprivrede u rukama je mladih generacija. Nažalost, interes za tim poslom sve je manji, a to govori statistika. Tako ove godine Gospodarska škola Čakovec nije upisala ni jedan razred agrotehničara. Kako nam objašnjava ravnateljica Gospodarske škole Čakovec Vesna Stunković, prema novom kurikulu agrotehničar je zapravo novi naziv za smjer poljoprivredni tehničar.

- U našoj školi imamo 31 agrotehničara u trima razredima, kao i tri razreda poljoprivrednih gospodar-

se počnu baviti poljoprivredom popriličan je izazov.

S obzirom na to da su poljoprivrednici sve stariji, EU intenzivnije potiče mlade da se uključe u tu djelatnosti. Pomoć pri pokretanju poslovanja mladim poljoprivrednicima pruža se bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potporom dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje. Tako primjerice sva trojica imaju otvorene vlastite OPG-ove.

Pružanjem potpore sljedećoj generaciji europskih poljoprivrednika povećava se buduća konkurentnost poljoprivrede EU-a i usto pridonosi sigurnosti opskrbe hranom u Europi u godinama koje dolaze.

Braća Furdi su preko EU fondova izborila novu hladnjaču koja ima kapacitet skladištenja od 1000 tona. Prijavili su se na natječaj i prošli, a povrat je 70 posto.

Godišnje potroše 20 tisuća litara nafte

Velika poskupljenja nisu zaobišla ni poljoprivrednike. To najviše osjećaju kod potrošnje nafte. Godišnje potroše 20 tisuća litara, a cijena je dupla. Uz to vrlo je važno navodnjavanje, bez njega teško da bi nešto raslo zbog visokih ljetnih temperatura. Suša je glavni uzrok.

- Zalijevamo već od proljeća, nakon sijanja. Ako biljka osjeti da ima manjak vlage, automatski zaostaje u rastu. To je kao da čovjek dehidrira, kaže nam Tomica.

Tijekom godine prva je sjetva mrkve, zatim luka, krumpira pa kukuruza. U lipnju vade luk koji su prošlu jesen posijali. Drugi dan, dok izvade luk odmah se sadi

stvenika. Razlika je u tome što je smjer agrotehničar četverogodišnje zanimanje, a poljoprivredni gospodarstvenik trogodišnje. U školi ih je ukupno 14, a imamo i 33 cvjećara, ističe ravnateljica Vesna Stunković i dodaje kako ove godine nažalost nije bilo interesa za upis agrotehničara.

To zanimanje bavi se proizvodnjom hrane, dakle onog bez čega ljudski rod ne može opstati. Pa se tako nadamo da će se uskoro popraviti interes prema poljoprivrednim zanimanjima.

kukuruz, tako na istoj zemlji znaju imati i dvije kulture.

- Imamo kukuruz i pšenicu, ne baš u takvim količinama kao ostalo, ali se zbog velikih površina i to isplati, ističe Mario i dodaje kako imaju vlastiti kombajn.

Treba se boriti kako bi osigurali što bolju budućnost u ovom poslu. Hrana je život, a ta braća to jako dobro znaju. Tomica i Denis već imaju i vlastite obitelji, kažu kako žene često pomažu iako svaka radi svoj posao. Hoće li i njihova djeca naslijediti posao, to će tek budućnost pokazati.

- Nije ni kod nas uvijek sve idealno. Ne može uvijek ići sve glatko, pogotovo kad je u sezoni puno posla. Ljudski je da imamo razmirice, no sve to na kraju dana uspijemo izravnati.

Pa nam tako to ne škodi ni poslu, a ni našim privatnim, obiteljskim odnosima, kažu nam.

Raspored posla dogovori se dan ranije, pa tako ujutro svatko zna kamo mora ići i koji mu je zadatak. Danas je poljoprivredu lijepo raditi, kažu nam dečki. Iako je to zahtjevan i �izički posao, na kraju, kad se podvuče crta, isplati se od njega živjeti. Nije to više kao nekad, kad se sve radilo ručno. Strojevi danas puno pomognu. Poljoprivreda se ponovno cijeni, ističu nam ovi radišni, mladi gospodarstvenici. Ljudi se okreću domaćem i prirodnom, pa se tako cijeni domaće, međimursko.

Pandemija je potaknula trend domaćeg uzgoja, pa tako uz takve velike i ozbiljne poljoprivrednike, sve više kućanstava ima svoje povrtnjake.

Mario, Denis i Tomica, braća koja su odlučila radi� i živje� od poljoprivrede

Videća pratnja slijepoj osobi podrška u svakodnevnom životu

Udruga slijepih Međimurske županije konstantno radi na poboljšanju kvalitete života svojih članova. Od 1. srpnja 2021. do 1. ožujka 2023. godine Udruga provodi projekt Novi izazovi koji �inancira Europski socijalni fond. Uz pomoć tog projekta slijepim i slabovidnim osobama osigurana je usluga videćeg pratitelja u najrazličitijim svakodnevnim situacijama kako bi što više bile uključene u društvo. Ukupna vrijednost projekta je 499.968,87 kuna, a iznos EU potpore je 424.973,51 kuna.

Videća pratnja jedna je od najvažnijih socijalnih usluga koje Udruga slijepih Međimurske županije pruža svojim članovima. Videći pratitelj za slijepu ili slabovidnu osobu obavlja sljedeće zadaće: pruža

uslugu prijevoza i pratnje korisniku u različitim svakodnevnim aktivnostima, pomaže u obavljanju kućanskih i administrativnih poslova te potiče članove na druženje i sudjelovanja u aktivnostima Udruge i u zajednici. U prvih godinu dana provedbe projekta ukupno je pružena 841 usluga za 32 korisnika projekta.

U ovom razdoblju izrađene su i promotivne jakne koje videćoj pratnji uvelike olakšava posao i čini ju vidljivom bez dodatnih objašnjenja u raznim situacijama gdje dolazi s slijepom osobom.

Projekt Novi izazovi provodi se s ciljem povećanja socijalne uključenosti i unapređenja kvalitete života slijepih osoba kroz osiguravanje usluge videćeg pratitelja.

FERRO-PREIS

Obljetnicu proslavili puštanjem nove proizvodne linije u pogon

Osim nove hale od 450 kvadrata, rekonstruirano je i 1500 kvadrata postojećih proizvodnih prostora

Piše: Snježana Zorković Foto: Zlatko Vrzan

Tvrtka Ferro-Preis iz Čakovca izrađuje proizvode i komponente za renomirane svjetske proizvođače u različitim područjima industrije i među najvećima je u ovom dijelu Europe. Njihovi proizvodi između ostalog ugrađuju se u elektromotore, generatore, pumpe, ležajeve, industrijske strojeve, medicinske uređaje, poljoprivredne strojeve, peći i još nebrojeno toga širom svijeta.

Postižu godišnju proizvodnju od oko 10.000 tona odljevaka, a zapošljavaju preko 200 djelatnika, što Ferro-Preis čini jednom od vodećih ljevaonica za proizvode od sivog i nodularnog lijeva u jugoistočnoj Europi. Svoje proizvode i komponente Ferro-Preis danas izvozi u preko 40 zemalja Europe, a odnedavno i na tržišta Bliskog istoka, sjeverne Afrike i Kana-

de. Dokaz njihove kvalitete je i činjenica što su sudjelovali u izgradnji Pelješkog mosta, na što su naročito ponosni.

Kvaliteta i razvoj tvrtke ne bi se mogli održati bez kontinuirane obuke zaposlenika, primjene sustava osiguranja kvalitete certi�ikatima ISO 9001, ISO 14001 i BS OHSAS 18001 te neprestanim ulaganjem u najmoderniju opremu i pogone.

Vlasnik tvrtke Peter Jägersberger prilikom obljetnice vratio se u povijest tvrtke i opisao njezinu današnju organizaciju:

- Tvrtka Ferro-Preis dio je Preisgrupe iz Austrije, koja osim u Čakovcu ima svoje tvrtke u Sloveniji (Preis Sevnica) te u Bosni i Hercegovini (Preis Usora).

Kad smo počeli 1991. godine, preuzeli smo staru Ljevaonicu Čakovec. Danas je Ferro-Preis moderna ljevaonica koja je spremna pratiti zahtjeve EU tržišta. Našu kvalitetu prepoznale su mnoge renomirane europske tvrtke za koje radimo.

Sada prerađuju 9.000 tona, a cilj im je 15.000 tona godišnje na nivou cijele ljevaonice

Za svojih 200 zaposlenika trudimo se osigurati sigurna radna mjesta i dobre uvjete rada. Ponosni smo i na to što se naši proizvodi gotovo u cijelosti mogu reciklirati. Dnevno proizvodimo 40 kalupa na sat, a puštanjem nove linije u pogon, cilj nam je dnevno proizvoditi 80 kalupa na sat , ai u svaki stane 250 kilograma bruto rastaljene taline. Trenutna nam je mogućnost godišnje preraditi 9.000 tona, dok nam je krajnji cilj preraditi ukupno 15.000 tona na nivou cijele ljevaonice. Osim što smo izgradili novu halu od 450 kvadrata, rekonstruirali smo i 1500 kvadrata posto-

jećih proizvodnih prostora. Nama je važna i okolina u kojoj djelujemo pa cijelo vrijeme s puno pozornosti vodimo brigu kako bi okoliš u kojem djelujemo bio i ostao čist.

Željko Marić, generalni direktor Ferro-Preisa između ostalog napomenuo je da su u izgradnji sudjelovale i renomirane međimurske tvrtke Međimurje PMP iz Čakovca, NDK iz Štrigove i Metal Sistem iz Kotoribe.

Teško je živjeti u maloj zemlji, gdje su svi među sobom bliža ili daljnja rodbina. Dužnosnik na poziciji još da prstom nije mrdnuo, već je jednom nogom na banani. Posebno je to izazovno pri podjeli subvencija i potpora jer bi rodbinu trebali isključiti iz podjele, da svoji svoje ne “odvedu” u Remetinec.

Mora li se rodbina dok je netko njegov na funkciji strpjeti i pričekati na prijavu za subvenciju ili potporu dok

njihov ne siđe s funkcije da mu ne naškode?

U društvu prevladava uvjerenje da baš naprotiv, rodbina i prijatelji imaju najbrži prst.

Bi li u sustav trebalo kao protuzaštitu od rodbine ugraditi i nekakav algoritam čiji bi dio bilo obiteljsko stablo svakog dužnosnika?

Tada bi sustav, a ne čovjek, automatski rodbinu isključio iz prijava. Da se dužnosnici ne zamjere rodbini. No, treba imati na umu da su građani

Hrvatske iznimno inovativan narod i da bi i u tom slučaju zaobišli algoritam. Za dobru naknadu svoje bi prijavljivali pod tuđim imenom.

E sad, bi li dužnosnici trebali biti samo siročad bez rodbine i prijatelja?

Bismo li na dužnosnička mjesta trebali uvoziti strance koji nemaju rodbinu i prijatelje u Hrvatskoj?

Jer, ruku na srce, i poduzetnici koji imaju rođake dužnosnike imaju pravo na

potpore kao i oni drugi koji ih nemaju. Vrag je u nijansama. No, do nijansi mi još nismo došli. Kod nas je sve ili crno ili bijelo. Javni novac je u našim glavama “ničiji”, a tko je bliže toj “ničijoj” kasi, iz nje se poslužuje kao da je na pultu na “izvol'te”.

Posrnulih članova vladajući HDZ sada se promptno odriče. U pravilu o rabotama posrnulim članovima prilikom privođenja ne znaju ništa. Kakva je to unutarstranačka demokracija u ko-

joj članstvo ništa ne zna? Ne propituje, a afere se množe?

Kako onda razvijati demokraciju u društvu, ako su stupovi društva sazdani od krhkog demokratskog materijala?

Ne ide to. No, najžalosnije je to da se taj slab demokratski imunitet lijepi i na ostale stranke. Sve se svodi na onu: sjaši Kurta pa uzjaši Murta. Apatija među građanima raste, što je plodno tlo za negativnu selekciju i stagnaciju društva.

UDRUGA SLIJEPIH Međimurske županije u novom projektu za bolji život svojih članova

Ruku pod ruku s videćom osobom lakše je obavi� svakodnevne zadaće

Željko Marić, generalni direktor, Peter Jägersberger, vlasnik, Branislav Branković, rukovoditelj razvoja ljevaonice i inves�cija, Kurt Jägersberger Jr., Nicole Schönthaler, prodaja i nabava Preis Pernitz i Matej Nöthig simbolično su prerezali vrpcu za 31. godišnjicu poslovanja, otvorenje novog postrojenja i pogona

Vlasnik tvrtke Peter Jägersberger

Moderna hladnjača štiti krumpir od klijanja

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Početkom listopada prošle godine u Belici je otvorena prva u nizu specijaliziranih hladnjača za skladištenje krumpira koja je u vlasništvu četiriju poznatih beličkih krumpiraških obitelji i poduzeća koje se bavi sjemenskim materijalom.

Godinu dana kasnije, odnosno krajem minulog tjedna, ministrica poljoprivrede Marija Vučković prerezala je vrpcu i na drugoj hladnjači od njih 11. Ovaj put radi se o objektu u vlasništvu osam proizvođača krumpira iz Belice, Pribislavca i Domašinca udruženih u proizvođačku organizaciju Agrobela.

- Kapacitet hladnjače je 3600 tona, ima 4 komore od kojih svaka prima 900 tona,

istaknuo je prilikom otvorenja direktor Kristijan Mihalic. Uz to, tu su i predprostor za pakiranje, uredski prostori, sanitarni čvor, sve ono što nam treba.

Svaki od proizvođača zakupio je prostor veličine koji odgovara njegovoj proizvodnji, odnosno nisu svi vlasnici u istom omjeru.

Vrijednost investicije je 15 milijuna kuna, od čega je 50 % su�inancirano fondovima Europske unije i Ministarstva poljoprivrede. Ostalo su pokrili vlastitim sredstvima ili kako su rekli, kreditima.

- Objekt je bio gotov još lani, u listopadu, ali zbog situacije oko koronavirusa nismo organizirali svečano otvaranje, dodao je direktor. Moderno skladište opremljeno rashladnim ventilacijskim sustavom omogućit će čuva-

nje krumpira tijekom cijele godine, bez uporabe tuberita.

Krenula je berba krumpira

U skladu s time, prvi gomolji krumpira u skladištu su završili već prošle godine. Što se pak ovogodišnje berbe tiče, odnosno zbiranja kalampera kako kažu Beličanci, ona je počela. Nažalost, izostao je tradicionalan Festival krumpira kojim se službeno otvorila berba.

- Već 20-ak dana beremo krumpir namijenjen za skladištenje, kaže dalje. Ali sve što smo pobrali praktički nije ni stiglo do hladnjače jer se sve prodalo. Ono malo krumpira, kaže, stotinjak tona koje se uspjelo uskladištiti, također ima kupca.

Ističe kako ove godine u cijeloj Europi vlada nestašica

krumpira, manje ga je čak 40-ak posto, naravno zbog katastrofalnih suša koje se ne pamte unatrag 30 godina. Drugim riječima, skladišta su tu, ali neće biti krumpira.

Organizacija je osnovni oblik dobrovoljnog udruživanja proizvođača nastao na inicijativu njezinih članova s ciljem zajedničke proizvodnje, skladištenja, pakiranja i prodaje krumpira. Tako organizaciju čine Kristijan Mihalic, Damir Mesarić, Matija

Mesarić, Matija Drk, Marija Drk, Kristijan Šajnović, Marija Šajnović i Milan Šafarić.

Proizvođačka organizacija Agrobela osnovana je prije dvije i pol godine i otvorenje moderne, specijalizirane hladnjače za krumpir kruna je njihova dosadašnjeg rada.

- Nismo udruga, već proizvođačka organizacija pod imenom Agrobela, kaže njen direktor Kristijan Mihalic. Na početku nas je bilo 7 OPG-ovaca, a u međuvremenu nam se pridružio i 8. član.

Proizvođačke organizacije relativno su novi oblik udruživanja poljoprivrednika na koje ih je praktički “prisilila” EU. Naime, tako udruženima lakše im je doći do sredstava iz njenih fondova.

21 zaposlena žena unosit će toplinu u domove

Dana 20. 9. 2022. održana je početna konferencija projekta Želim – pomoć dijelim III. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije (DOSTI) nastavilo je s pružanjem usluge pomoći u kući diljem Međimurske županije. Radi se nastavku projekta Želim – pomoć dijelim, u okviru Poziva Zaželi – program zapošljavanja žena, faza III. Projekt je �inanciran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda u ukupnoj vrijednosti 1.036.740,00 kn.

Obvezni partneri na projektu su Centar za socijalnu skrb Čakovec, Centar za socijalnu skrb Prelog i Hrvatski zavod za zapošljavanje

– Područni ured Čakovec. Konferenciji su prisustvovali predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Čakovec gospodin Nikola Hren, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Prelog Melita Novak-Ban, predstavnici medija, žene zaposlene na usluzi pomoći u kući, članovi Društva, korisnici usluge pomoći u kući.

Projekt je ukratko predstavila voditeljica projekta Tina Štefan Markušić. Okupljene je pozdravila i Predsjednica DOSTI-ja Miljenka Radović, svima je zahvalila na kvalitetnoj suradnji i susretljivosti prilikom prijave i provedbe projekta. Opći cilj projekta je omogućiti pristup zapošljavanju i tržištu rada ženama pri-

padnicama ranjivih skupina s naglaskom na slabije razvijena područja i područja s većom nezaposlenosti. Ranjive skupine su žene od 50 godina i više, liječene ovisnice, osobe s invaliditetom, azilantice, beskućnice, pripadnice romske nacionalne manjine, žrtve obiteljskog nasilja i povratnice s odsluženja zatvorske kazne. Ciljana skupina projekta su nezaposlene žene s najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem prijavljene u evidenciju HZZ-a u okviru kojih je prijavitelj/partner dužan dati prednost teže zapošljivim/ranjivim skupinama u lokalnoj zajednici. Korisnici projekta su osobe s invaliditetom, starije osobe i/ili nemoćne osobe s područja

Međimurske županije. Projekt traje 8 mjeseci, dok se usluga pomoći u kući pruža u ovoj fazi 6 mjeseci. Započeo je 28. 7. 2022. i završava 28. 3. 2023. Zaposlena je ukupno 21 žena, pripadnice ranjive skupine koje pružaju uslugu pomoći u kući krajnjim korisnicima projekta.

Prisutnima su se obratili ravnateljica CZSS-a Prelog i predstojnik HZZ-a – Područni ured Čakovec koji je naglasio da možemo očekivati IV. fazu programa Zaželi već iduće godine koja bi mogla ponovno trajati 24 mjeseca kao što je to bilo u prvoj fazi. Svoje iskustvo rada podijelile su i jedna od zaposlenica na projektu Katarina Pongrac te jedna od korisnica usluge

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Godišnje proizvode preko 4000 t krumpira različitih sorti. Osim prodaje u Hrvatskoj, izvoze u Sloveniju, Mađarsku, Rumunjsku, Ukrajinu... POMOĆ DIJELIM

Katarina Marčec. Možemo zaključiti da je provedba ovog projekta jednako vrijedna kako zaposlenim ženama, tako i korisnicima usluge pomoći u kući. Ovim vrijednim projektom ojačat ćemo ulogu žena u obitelji i zajednici, povećati stupanj zaposlenosti

teže zapošljivih skupina na tržištu rada, ublažiti posljedice nezaposlenosti, pružiti uslugu pomoći u kući za 126 korisnika, povećati kvalitetu njihova života, povećati stupanj socijalne uključenosti te prevenirati preranu institucionalizaciju korisnika.

PROIZVOĐAČKA ORGANIZACIJA Agrobela svečano otvorila svoju hladnjaču

Moderno skladište opremljeno rashladnim ventilacijskim sustavom omogućit će čuvanje krumpira tijekom cijele godine, bez uporabe štetnog i zabranjenog tuberita

Članovi Agrobele: David Šajnović, Kris�jan Šajnović, zaposlenik Petar Glumac, Marija Šajnović, Marija Drk, Milan Šafarić, Slavica Šafarić, Ana-Marija Mihalic, Kris�jan Mihalic, zaposlenik Kris�jan Držanić, ministrica Marija Vučković, načelnik općine Zvonimir Taradi, Damir Mesarić, Božica Mesarić, župan Ma�ja Posavec, Ma�ja Drk (u krugu)

Nuklearni referendumi

Uspjesi

ukrajinske

vojske u oslobođe nju dijelova svoje zemlje od ruske okupacije očekivano su doveli do br zog odgovora Rusije. Od 23. do 27. rujna Rusija planira provesti referendum u če tirima oblastima u okupi ranim dijelovima Ukrajine, a prvenstveno Donjecku i Lugansku te Hersonu i djelu Zaporožja. Navodno su se proruski čelnici na okupi ranim dijelovima Ukraji ne dogovorili o provedbi referenduma o pripajanju Rusiji. Dakako da je iza tog dogovora Ruski Medvjed, odnosno predsjednik Putin, čija logika postaje sad mno go jasnija: treba požuriti dok nije kasno jer se nakon provedbe referenduma sve mijenja.

Predsjednik Putin do bro zna da je spletom po vijesnih okolnosti Ukrajina bila kolonija Rusije od 1654. godine. Davno prije toga bila je grčka žitnica, odnosno druga Elada, danas nam je kao sjećanje na to doba ostao običaj da goste nudi mo kruhom i solju.

Rezultati referenduma unaprijed se znaju, velika većina proruskih separa tista glasat će za pripojenje Rusiji, a Ukrajinci su ionako mahom izbjegli.

U Rusiji smatraju da će referendumi u Donbasu „promijeniti geostrateški položaj Rusije, ali i svijeta“. Naime, nakon referenduma za koji već unaprijed znamo rezultate, napad ukrajinske vojske na Donbas i Herson smatrat će se iz ruske vizure „napadom na Rusiju“.

To bi pak značilo da predsjednik Putin može provesti opću mobilizaciju i proglasiti obrambeni rat

protiv Ukrajine i Zapada. Za sada to odgađa jer ima veliku cijenu, gotovo nikom se u Rusiji ne ratuje sudeći po slabom odazivu za rat u Ukrajini.

No politička histerija već je počela, ruska televizija puna je poziva pojedinaca na nuklearni rat, a čuju se i ozbiljnije ruske prijetnje o taktičkim nuklearnim uda rima. Pitanje je što će tada učiniti Zapad, Ukrajina nije članica pakta NATO. Ame rički predsjednik Biden još je prije dva tjedna ponovno jasno upozorio Putina da ne poseže za nuklearnim oružjem jer tada ne bi bilo pobjednika, svi bi bili gu bitnici.

Malo po malo, ukra jinska kriza na taj je način došla do svog vrhunca. Slično se zbilo davne 1962. godine kad su 38 dana svi ljudi svijeta sa zebnjom pra tili kubansku krizu i ruske rakete na Kubi.

U jednom Rusi imaju pravo: nakon provedbe referenduma, ako ih bude, više ništa neće biti isto, za počet će stvarna prijetnja taktičkih nuklearnih udara jer je geostrateška igra rata podignuta na najviši stupanj, a da nama koji želimo miran život to još nije jasno.

AlenkA košišA ČiČin-šAin, direktorica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Međimurskoj županiji najavila

Javni poziv za energetsku obnovu kuća otvaramo 28. rujna

- Prijave će se primati od 15. studenog do kraja godine i neće biti po modelu najbržeg prsta

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će 28. rujna objaviti javni po ziv za ugradnju obnovljivih izvora energije za obiteljske kuće, najavila je za posjeta Međimurskoj županiji Alenka Košiša Čičin-Šain, direktorica Fonda. Prijave će se primati od 15. studenog, a natječaj će biti otvoren do kraja godine i neće biti po modelu najbržeg prsta, naglasila je. Krajem go dine ga moraju zatvoriti zbog završetka fiskalne godine te ponovno otvoriti sljedeće godine. U ovom natječaju se planira raspodjela 95 miliju na kuna za obnovljive izvore energije i to za: fotonaponske ćelije, dizalice topline, solarne panele i postavljanje ili kup nju kotlova na pelete.

Za postavljanje fotonapo na potrebno je izraditi pro jektnu dokumentaciju i dobiti suglasnost distributera elek trične energije na priključenje. Za tri druga izvora obnovljive energije nije potrebno radi ti projektnu dokumentaciju do 30 kw snage, a iznad te snage potrebno je izraditi dokumentaciju.

Direktorica Fonda izrazila je nadu da će ubrzo zaživjeti i novi zakon kojim se planira skinuti PDV s takvih investi cija. - To bi nam omogućilo financiranje većeg broja za primljenih prijava, kazala je. Ugradnja obnovljivih izvora energije odnosi se na zgra de koje već imaju energet ski učinkovite ovojnice i to energetske certifikate A, B i C, nabrojila je.

Javni pozivi za fasade obiteljskih kuća iduće godine

Dodala je: - Za zgrade ko je nemaju energetske fasade Fond će također raspisati jav ni poziv, ali je termin objave za sada prilično vremenski rastezljiv, moguće od travnja do najkasnije 1. rujna. Planira se javni poziv za energetsku obnovu za 10.000 obiteljskih kuća i oko 300 višestambenih zgrada.

Na pitanje iz Međimur skih novina promišljaju li u Fondu da natječaji za gra đane za energetsku obnovu i obnovljive izvore energije budu kontinuirani kako bi se građani na njih mogli javljati i narednih godina, direktorica Fonda potvrdila je da upravo tako promišljaju, kako bi se svi građani mogli uključiti u obnovu stambenog fonda u jednom dužem periodu.

- Očekujem s obzirom na trend u energetici koji dolazi iz Europe i priljev sredstava iz raznih izvora da će to biti moguće, kazala je direktorica Fonda.

Dodala je: - Svi akti Eu ropske komisije upućuju na važnost obnove kompletnog stambenog fonda i obiteljskih kuća i višestambenih zgra da. Iz takvih dokumenata hrvatska država s Ministar stvom graditeljstva promišlja o kompletnoj obnovi svih stambenih obiteljskih i vi šestambenih kuća u kojima se živi jer u stambenom fon du Hrvatske je i jako puno

objekata u kojima se ne živi, naglasila je direktorica Fonda.

Po sadašnjem zakonu građani mogu očekivati 40 posto udjela u sufinancira nju. Iznimke su područja gdje sufinanciranje može ići do 60 posto ili područja od posebne državne skrbi gdje se sufinanciranje penje i do 80 posto.

Međimurska županija prednjači u energetskoj obnovi javnih zgrada

Međimursku županiju, kad je u pitanju energetska obnova javnih zgrada, di rektorica Fonda posebno je pohvalila jer u tome pred njačimo u Hrvatskoj. Župan

Matija Posavec kazao je da je energetski obnovljeno 50 posto škola kojima je osnivač Međimurska županija.

Također i dom umirovlje nika, učenički dom, školska radionica Tehničke škole, Eko nomska škola i Gimnazija, a na čekanju je Gospodarska škola Čakovec, koja nije proš la na prošlom natječaju za obnovu.

No istaknuo je: - Čekamo sljedeću mogućnost prijave jer je dokumentacija spremna. Jednako tako spremna je i dokumentacija za još desetak škola za energetsku obnovu. Time uz obnovu škola dobiva mo i uštedu energije i smanje nje troškova za nju, istaknuo je župan Matija Posavec. (BMO)

Alenka Košiša Čičin-Šain, direktorica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i župan Matija Posavec sa suradnicima nakon sastanka o energetskoj obnovi zgrada

Neuspješno rođaku namještala natječaj pa oboje završili u pritvoru

Zamjenici europske tužiteljice vjeruju da je Magdalena Dovečer napravila sve što je mogla da natječaj za posao s promotivnim materijalima za spajanje općina vrijedan 113.000 eura prilagodi tvrtki svog tetka kako bi ga upravo on i dobio

Nakon župana Matije Posavca koji je bio uhićen prije godi nu dana i Darka Horvata, bivšeg ministra gra diteljstva u veljači ove godi ne, Međimurje potresa novo uhićenje. Tako su 21. rujna uhićeni pravnica Magdalena Dovečer (36) iz Mihovljana i njen rođak Tihomir Pajić (49) iz Čakovca, vlasnik grafičkog obrta Studio P u Nedelišću.

Pokrenuta je istraga pro tiv sad već bivše HDZ-ove

voditeljice HAMAG-BICRO-a i njenog rođaka Tihomira Pajića kojem je, prema optuž bama, ona htjela namjestiti natječaj za posao vrijedan oko 848.000 kn.

Odzvonilo zbog anonimne prijave?

Navodno je anonimna prijava bila povod zbog kojeg je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) po krenuo istragu protiv dvoje hrvatskih državljana zbog

Ekspresno izbačena iz HDZ-a

Sve se dogodilo već po viđenom scenariju. Ujutro u šest sati policijski istražitelji potegnuli su iz Zagreba do Mihovljana u obiteljsku ku ću Dovečerovih i napravili premetačinu tražeći doka zne materijale. Nacionalni mediji objavili su izvanred nu vijest o novom uhićenju u Međimurju samo dva sata kasnije.

Ono što je dosad još neviđeno je brzina kojom se međimurski HDZ oglasio vrlo ekspeditivno već prije 14 sati, tek par sati nakon uhićenja, s priopćenjem da je Sud časti Županijskog od bora HDZ-a Međimurske županije donio odluku o is ključenju Magdalene Dove čer iz stranke, a na prijedlog

Gradskog odbora HDZ-a. U potpisu priopćenja je v. d. predsjednika HDZ-a Međi murske županije Ljubomir Kolarek.

Nije poznato zbog čega bi se HDZ tako brzo odre kao svoje vrlo perspektiv ne mlade članice kojoj su predviđali svijetlu buduć nost, a još više čudi kako se tako brzo uspio sastati čakovečki Gradski odbor HDZ-a te njihov županijski Sud časti. No, oni koji su upoznati sa stranačkim previranjima tvrde kako je u stvari ta direktiva o izbacivanju iz stranke došla direktno s vrha. Dakle iz Zagreba, odakle su stigle i medijske kuće koje su cijeli slučaj popratile.

kaznenih djela nezakonitog pogodovanja i poticanja na nezakonito pogodovanje. Obje su osumnjičene osobe uhićene jučer 21. rujna 2022. na njihov zahtjev.

Posjetimo, EPPO je nad ležan za podizanje optužnica u slučaju kaznenih djela koja utječu na financijske interese Europske unije.

Zamjenici europske tuži teljice vjeruju da je osumnji čena Dovečer napravila sve što je mogla da natječaj za posao s promotivnim mate rijalima za spajanje općina prilagodi tvrtki svog rođaka kako bi ga upravo on i dobio.

Sumnja se da je Dove čer, kao djelatnica Hrvatske agencije za malo gospodar stvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BI CRO) na Pajićevo traženje i koji je vlasnik grafičkog obrta, s kojim je rodbinski povezana, tijekom 2020. i 2021. godine, tijekom po stupka javne nabave usluge –Usluga grafičkog oblikovanja i izrade promotivnih materi jala za projekt BOND, proci jenjene vrijednosti 848.000 kuna ili oko 113.000 eura, financiranog sredstvima EU, poduzimala radnje u cilju da Pajićevu obrtu osigura dodjelu navedenog projekta.

Tako je Dovečer, iako je za pripremu i provedbu postupka predmetne javne nabave formalno bilo zadu ženo stručno povjerenstvo,

od rujna do prosinca 2020., najprije sama pripremila do kumentaciju o predmetnoj nabavi, i to na način da je uv jete prilagodila mogućnosti ma i referencama grafičkog obrta osumnjičenog Pajića. Nakon toga, u siječnju 2021., inicirala je pokreta nje predmetne nabave, a kada su u roku otvorenom za podnošenje ponuda, osim ponude grafičkog obrta Stu dija P, pristigle ponude još četiriju ponuditelja, od kojih su ponude triju ponuditelja bile cjenovno povoljnije, su protno preporukama djelat nika društva angažiranog za podršku u provedbi javne nabave sukladno odgova rajućim zakonima, sastavila zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda u kojem je sve pri stigle ponude osim ponude dotičnog grafičkog obrta odbila kao nepravilne.

Slijed neuspješnog namještanja

Slijedom toga je ponu du grafičkog obrta Studija P ocijenila ekonomski najpo

voljnijom i predložila Upravi HAMAG-BICRO-a donošenje odluke o odabiru iste, a ta odluka je i donesena dana 30. ožujka 2021. godine.

Nakon što je povodom žalbe jednog od ponuditelja Državna komisija za kontro lu postupaka javne nabave poništila navedenu odluku i predmet vratila na ponov no postupanje HAMAG-BI CRO-u, Dovečer je još jednom sastavila zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda u kojem je iznova eliminirala ponude svih ostalih ponuditelja pa je Uprava HAMAG-BICRO-a da na 30. lipnja 2021., po njezinu prijedlogu, ponovno donijela odluku o odabiru ponude grafičkog obrta drugoosum njičenika Pajića.

Kada je zatim, kao i u prethodnom slučaju, Dr žavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u žalbenom postupku ponovno poništila odluku o odabiru ponude grafičkog obrta i predmet vratila na ponov no postupanje HAMAG-BI CRO-u, prvoosumnjičena je

predmetno rješenje pokušala osporiti podnošenjem tužbe Visokom upravnom sudu Re publike Hrvatske pa je tek nakon neuspješnog ishoda iste, u ponovljenom postup ku pregleda i ocjene ponuda nabave predmetnih usluga na koncu dodijeljena jednom od ostalih ponuditelja.

Nakon pretrage doma u srijedu, dan kasnije u četvr tak 22. rujna, Devečer i Pajić dovedeni su na zagrebački Županijski sud jer je EPPO, po čijem su nalogu i uhićeni, zatražio da se protiv oboje odredi istražni zatvor. Sudac istrage je Magdaleni Dove čer odredio jednomjesečni istražni zatvor zbog utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela, a Pajiću zbog utjecaja na svjedoke. U predmetu će biti ispitano nekoliko desetaka svjedoka.

Spomenimo kako Magdalenu Dovečer brani varaždinski odvjetnik Božidar Klepač, a Tihomira Pajića Davorin Zlatarek, poznati čakoveč ki odvjetnik. (Foto: Željko Hladika Pixsell)

UHIĆENI Magdalena Dovečer obrta Tihomir Pajić

Magdalena Dovečer, uhićena pravnica i voditeljica u HAMAG-BICRO-u

JESENSKA ČISTKA u subotu 24. rujna Čisti se svaki kutak Čakovca, pridružite se!

Nakon proljetnog Grad Čakovec u subotu 24. rujna organizira i jesensko čišćenje okoliša u okviru ekološke akcije Zelena čistka. Akcija je postala svojevrsni sinonim za očuvanje prirode, u koju se i naši sugrađani rado uključuju, a naglasak je na čišćenju poznatih ilegalnih odlagališta na administrativnom području grada koje redovno obilaze i komunalni redari.

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama preuzet će organizaciju u vidu osiguranja potrebne opreme, kao što su rukavice, vrećice, kontejneri, potrebna oprema i mehanizacija za čišćenje, odlaganje otpada i zbrinjavanje za vrijeme akcije, uključenje komunalnih službi i komunalnih redara, određivanje zbirnih mjesta, označavanje lokacija, odvoz otpada i sl.

Veće količine otpada evidentirane su na lokacijama od Glavnog željezničkog kolodvora do Čakovečkog groblja, MO Novo Selo na Dravi, potez šljunčanog puta kod nasipa, pročistač, divlji deponij u Krištanovcu, potez Ulicom I. G. Kovačića do Šenkovca, MO N. S. Rok kod šume prema Mačkovcu, poljski put N. S. Rok-Mačkovec, Globetka, Ulica Dragutina Domjanića (Loka), šumarak između Savske Vesi i Totovca i prostor oko odlagališta Totovec.

Prethodnih godina i tijekom proljetne akcije sudionici su bili predsjednici MO s članovima, umirovljenici, lovačka društva, nogometni klubovi, razne udruge i djelatnici GKP-a ČAKOM, uz nadzor i prisustvo komunalnih redara.

Pozivamo sve volontere koji žele da se i ove godine uključe u akciju! (dv)

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Sukladno Zaključku gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec, Klasa: 940-01/22-01/15, Urbroj: 2109-2-01-01-22-04 od dana 16.09.2022. raspisuje se

JAVNI

NATJEČAJ ZA

PRODAJU

čestica kčbr. 940/2 i 940/3, obje k.o. Mačkovec, u obuhvatu UPU naselja Mačkovec

1. Dana 30.09.2022. petak, u 12:00 sati, održat će se javna dražba za prodaju građevinskog zemljišta upisanog u: zk.ul.br.1946 , k.o. Mačkovec, -čest.br. 940/2, Mačkovec, dvorište, površine 32 m2 , -čest.br.940/3, Mačkovec, dvorište površine 68 m2 , u vlasništvu Grada Čakovca.

2. Početna cijena za zemljište iznosi 12,285 EUR/ m2, (slovima: dvanaesteura i dvjestoosamdesetpet) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan održavanja javne dražbe. Zemljišta se prodaju zajedno. Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

gradonačelnica Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec.

PETRA MATIĆ (37) iz Štefanca promovirana je u doktoricu znanosti

Zadovoljna sam i ne razmišljam o inozemnoj karijeri

- Definitivno, mislim da je i u Hrvatskoj dobro. Nije uvijek trava zelenija kod susjeda. Stvar je u kutu gledanja i iskorištavanju vlastitih šansi i mogućnosti, ističe Petra Matić

Piše: Vlasta Vugrinec

- Doktorat je samo logički slijed mog rada na osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera, rekla je za naše novine Petra Matić, novopromovirana doktorica znanosti.

Petra, rođena Krivak, doktorirala je 2. lipnja prošle godine, no zbog situacije oko pandemije koronavirusa promocija je održana 11. rujna ove godine u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu.

Promociji su nazočili i njeni ponosni roditelji, Ružica i Slavko.

- Ponosna sam do neba, pohvalila se mama Ružica nakon promocije.

Od Preloga do Osijeka

Mlada doktorica znanosti rođena je 22. svibnja 1985. godine u Čakovcu i do preseljenja u Osijek živjela je u Štefancu. Nakon završene osnovne škole u Ivanovcu kroz koju je prošla bez problema s najvišim ocjenama, upisala je Srednju školu u Prelogu, smjer prehrambeni tehničar. Želja za daljnjim obrazovanjem odvela ju je u Osijek gdje je zbog svog srednjoškolskog uspjeha i bodova stekla pravo direktnog upisa, bez prijemnog ispita koji se još pisao u to vrijeme, dakle 2004. godine. Naučena na rad i učenje te gladna znanja, diplomirala

je roku i prva zaposlenja kao dipl. ing. prehrambene tehnologije našla je u proizvodnom sektoru. Probala je tamo naći svoj životni put, no znanstveni zov bio je jači pa se vratila na svoje Sveučilište radeći kao asistentica. Možda je u svemu tome okidač bio i njen suprug Tomislav koji radi kao izvanredni profesor na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku.

- Doktorat sam upisala iz područja kemije, a kako toga nema u Osijeku, morala sam otići u Zagreb na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i tamo doktorirala, ističe dalje. Tema i sam doktorat bili su u dogovoru, kaže,

s mentorima i nastavak dosadašnjeg rada na Fakultetu.

Doktorirala je na temu Ravnotežna i kinetička istraživanja adsorpcije polifenolnih spojeva na beta glukanu, u podrucju prirodnih znanosti, polja kemije. Trenutno radi kao poslijedoktorand na Katedri za primijenjenu kemiju, biokemiju i instrumentalne metode na osječkom Sveučilištu. Nakon doktorata, kaže, ne staje s učenjem i daljnjim usavršavanjem jer želi doći do statusa redovnog profesora. Uostalom, na Sveučilištu se uvijek uči, napreduje i nikad nije dosta znanja.

Zadovoljna je u Hrvatskoj

Petra iz Štefanca i suprug Tomislav iz Orašja snašli su se i savili svoje obiteljsko gnijezdo u Osijeku sa svojom trogodišnjom kćerkom Paulom. Trenutno su zadovoljni životom i poslom i ne razmišljaju o odlasku u inozemstvo ili preseljenju u neki drugi grad poput Zagreba radi daljnjeg napredovanja.

- Zasad inozemstvo ne dolazi u obzir, odlučno kaže Petra. Eventualno ako bi bila riječ o daljnjem usavršavanju.

Šanse za napredovanje ima i na svom fakultetu, van se može otići tek da se vidi kako se drugdje radi.

- De�initivno, mislim da je i u Hrvatskoj dobro. Nije uvijek trava zelenija kod susjeda kako se to kolokvijalno kaže. Stvar je u kutu gledanja i iskorištavanju vlastitih šansi i mogućnosti, ističe dalje. Drugim riječima, može se ostvariti znanstvena karijera i tu, u Hrvatskoj, samo treba imati volje i ustrajnosti i onda se sve može. Naravno, Međimurje i Štefanec joj fale, jer kako kaže: Dom je dom, gdje se god čovjek nalazio, ipak je doma najljepše. Stoga, svaki slobodni trenutak, naročito ljeto, iskoristi kako bi posjetila rodni kraj, roditelje, rodbinu i prijatelje. Tim više što je Štefanec malo mjesto u odnosu na veliki Osijek.

Petra Ma�ć, doktorica znanos�

Ponosni roditelji, majka Ružica i otac Slavko sa svojom Petrom

Sve u znaku slamnatih strašila, OPG-ovaca i Beerfesta

Piše: Dora Vadlja Zlatko Vrzan

Vikend u Čakovcu od 23. do 25. rujna bit će prepun zanimljivih sadržaja u sklopu već tradicionalne jesenske manifestacije Jesen u gradu Zrinskih. OPG-ovci i domaće radinosti na jednom mjestu objedinit će i prezentirati domaće tradicionalne proizvode, voće i povrće, med, vino i druga pića te delikatese svih vrsta.

O tome što nas sve očekuje za vikend u gradu raz-

U Čakovcu će se u subotu 24. rujna u atriju Starog grada održati 7. Festival međimurskih slastica Bakini kolači u organizaciji Udruge

govarali smo s direktorom TZ-a grada Čakovca Filipom Horvatom koji nam je rekao kako pripremaju zanimljiva događanja za sve građane. Brojne lokacije u Čakovcu pružat će za svakog ponešto. Očekuju vas bogati programi u izlagačkom, sportskom, edukativnom te glazbenom sadržaju za sve generacije. Laganom šetnjom moći ćete obi-

ći sve što vas zanima, najbolje krenuvši od Teniskih terena Punčec i Perivoja Zrinski, kroz atrij Muzeja Međimurja prema Trgu Republike, centralnoj šetnici, Ulici Matice hrvatske i Franjevačkom trgu. Ugostiteljski objekti Mamas&Tapas, Casa Latina, Fox bar, Arcus, Paladin i Pivovara Lepi Dečki, mjesta su gdje će odličan provod biti zagarantiran.

Daniel Hampamer Kiga s velikanima

David Bowie, Chuck Norris, Branko Lustig, Toni Sabol i Štolcer Slavenski oživjeli centar

Piše: Sven Tomašić Foto: Zlatko Vrzan

Dolaze svježe jesenske šetnje našim gradom i time nove umjetničke inovacije na ulicama Čakovca. Osim novog murala Murske dekle Matije Bajca na Knjižnici Nikole Zrinskog, na ulice su došli i standeeji. Razgovarali smo s Danielom Hampamerom Kigom, autorom novih standeeja koji su ovaj tjedan postavljeni u strogom centru Čakovca.

je autor Daniel Hampamer Kiga.

Standeeji slavnih osoba postavljeni su 19. rujna u prijepodnevnim satima te su razmješteni po samom centru grada. Standeeja ima više, a najznačajniji su oni Davida Bowieja, Chucka Norrisa, Branka Lustiga, Tonija Sabola i Josipa Štolcera Slavenskog.

- Cilj je na neki način oživjeti centar grada i određenim osobama vezanima za naš kraj dati obilježje, a sve je nastalo u dogovoru s Turističkom zajednicom grada Čakovca, rekao nam

Autor Kiga napominje da bi mu bilo draže da su ulicama grada nacrtani murali slavnih osoba, ali i to je za početak dovoljno za pružanje novih kulturnih sadržaja turistima.

Instalacije će sigurno ostati u gradu do prosinca, a vjerojatno će dobiti i novo društvo.

22.00 – 4.00

Igraonice i radionice Matije Bobeka prvo, zagonetno drvo” (6) - 12.00

Radionica Otpadnici radionice Mario Jakšić - 13.00

Festival međimurskih slastica

“Bakini kolači” (15)

Udruga Međimurska gruda Dunjkovec - 16.00

1. euro kindergarten football cup Čakovec 2022.

Sportska udruga Megiba - 18.00

Izložba gljiva (1)

Gljivarsko društvo Smrčak - 24.00

Beer fest Čakovec (2, 3) 19.00 22.00

Stand up Goran Vugrinec & dj Easy

Viber (2)

15:00

Rotary teniski turnir parova (15)

16.00 - 18.00

Igraonice i radionice Matije Bobeka

“Kao prvo, zagonetno drvo” (6)

za očuvanje kulturne baštine Međimurska gruda. Osim izložbenog i degustacijskog, festival ima i natjecateljski i prodajni karakter. kolače! igre (6)

Trash 90’s (10)

22.00 – 4.00

G-spot party (11)

22.00 – 4.00 White sensation (12)

nedjelja, 25.09.2022.

9.00 - 18.00

Jesen u gradu Zrinskih (8) sajam

10.00 - 18.00

Izložba gljiva (1)

Gljivarsko društvo Smrčak

10.00 – 18.00

Jesenske dječje igre (6)

10.00-17.00

Sajam vinila (9)

12.00 - 24.00

Beer fest Čakovec (2, 3)

Ricardo Luque i prijatelji(2) - 18.00

Igraonice i radionice Matije Bobeka

“Kao prvo, zagonetno drvo” (6) - 18.00

Radionica Otpadnici (6) voditelj radionice Mario Jakšić

Mjesta odvijanja

U jednom danu prodano

1720 ulaznica

Tijekom prvih pet mjeseci 2022. godine dnevni prosjek prodanih ulaznica na Gradskim bazenima Marija Ružić u Čakovcu bio je 396, dok je otvorenjem novih otvorenih bazena u trima ljetnim mjesecima svakog dana prosječno prodano 746 ulaznica. Rekordni su bili 26. lipnja s 1720 i 3. srpnja s 1706 prodanih ulaznica, a kada tome pribrojimo mlađe od 4 godine za koje je ulaz besplatan, možemo reći da je tih dana na bazenima bilo oko 2 tisuće kupača.

treba, ujedno nam dala prve dojmove i mišljenja naših građana, koje ćemo uvažiti i već pripremamo neke radove, dopune i projekte, rekla je u uvodu čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini i dodala da je u nabavci zaštita od sunca vanjskog plivališta, a direktor Miodrag Novosel objasnio je da je plan za sljedeću sezonu i stavljanje u funkciju travnatog dijela kupališta.

16.00 - 18.00

Radionica Otpadnici (6)

voditelj radionice Mario Jakšić

21.00

Izložba starih traktora i strojeva (5) klub međimurje - 12.00

Hladno pivo (13) – live koncert

“Tamo preko drave” (15) Godišnji koncert ženska vokalna skupina KUU “Veseli Međimurci” Gosti Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan-Stipić” 21.00

Darko Rundek & Haustor (10)

- Otvoreni bazeni bili su tema i potreba u Čakovcu 25 godina te mi je drago da je iza nas uspješna prva ljetna sezona otvorenog kupališta nakon dugo vremena i da smo bili centar za kupače hrvatskog sjevera. Ova ljetna sezona pokazala je da takvo zdanje našem gradu

Uz još veći prihvat korisnika najavljeni su i već započeti radovi na proširenju parkirališta koje će omogućiti parkiranje više od stotinu automobila. Projekt proširenja provodi Grad Čakovec, kao i onaj nove sunčane elektrane koja će značajno doprinijeti smanjenju troškova, posebice u vrijeme porasta cijena energenata.

Jesen će ponovno zavlada� ulicama Čakovca

POSTAVLJENI NOVI standeeji slavnih osoba u Čakovcu

VANJSKI BAZENI u Čakovcu ljetni hit

Na području Pribislavca nakon godinu dana „borbe“ s dovozom otpada na divlja ilegalna odlagališta nije vidljiv nikakav napredak, odnosno navedeni otpad dovozi se i na nove lokacije, stoji u apelu načelnika Matije Ladića.

Iz zatečenog stanja vidljivo je da navedeni otpad ne predstavlja samo otpad mještana koji se nalaze u blizini divljih ilegalnih odlagališta već i drugih mještana te osoba s područja Međimurske županije, a i šire. Utvrđeni odbačeni otpad obuhvaća sve vrste otpada, elektronički, građevinski, opasni (azbest) i drugi otpad.

Ladić apelira da se, ovisno o vrsti otpada, isti odvozi kontaktiranjem s odgovarajućim pravnim osobama, poduzećima, a informacije o njima dostupne su na mrežnim stranicama poduzeća kao što su npr. GKP PRE-KOM, GKP ČAKOM i drugih. Za svaku vrstu otpada postoje poduzeća koja

su ovlaštena za zbrinjavanje određene vrste otpada, a čiji su kontakti lako dostupni pretraživanjem mrežnih stranica.

- Ovim putem molimo sve stanovnike Međimurske županije da se navedeni otpad zbrinjava sukladno spomenutoj uputi te Zakonu o gospodarenju otpadom, kako bi se spriječilo narušavanje životnih uvjeta mještana i daljnje uništavanje prirode, koje je vidljivo u fotogra�ijama u privitku, kaže načelnik. (dv)

ULICA MARTINA VILJEVCA u Nedelišću pliva za vrijeme svake kiše

Tko je kriv za “bazen” usred pješačke staze?!

Službenici će provjeriti je li potrebno postavljanje i dodatnih slivnika kako bi se taj problem kvalitetno riješio, komentirao je među ostalim načelnik Nikola Novak

Piše: Dora Vadlja

Ogorčeni čitatelj i stanovnik Ulice Martina Viljevca iz Nedelišća požalio nam se na dugogodišnji nemar općinskih vlasti u Nedelišću koji dolazi na naplatu kod svake kiše.

– Napravljena je biciklistička staza kojom se koristi veliki broj biciklista iz našeg sela, ali i okolnih, ali je isto tako opasnost za bicikliste / pješake jer se u našoj ulici vozi veliki broj teretnih kamiona, dok vozači automobila često ne prilagode brzinu vožnje. Svi znamo da je stotinka dovoljna za tragediju, napisao je, te dodao da su nažalost primorani pješačiti po vrlo staroj pješačkoj stazi koja nema uvjete za normalnu šetnju.

Ogorčeni čitatelj: Lokve daju dodatnu raskoš i ljepotu

– Možete tek zamisliti kako je osobama s invaliditetom ili roditeljima koji bi svoju djecu provozali u dječjim kolicima. Dok pojedine ulice u naselju imaju vrlo uređene

pješačke staze tlakovcima, uređena parkirna mjesta, a naša se jedino može pohvaliti velikim brojem lokvi koje joj daju dodatnu “ljepotu”. Kiša nije bila jaka, ali je pokazala svu “raskoš” naše pješačke staze, što možete vidjeti po fotogra�ijama, dodao je uz opis fotogra�ija.

Za kraj je napisao kako moli vlast da barem jednom prošeću spomenutom ulicom, bilo po kiši bilo po suncu, pa se uvjere u kakvim uvjetima djeca pješače u školu, s čime se bore susjedi s invaliditetom te osjete sve vibracije u dječjim kolicima. Za komentar smo pitali načelnika Nikolu Novaka koji nam je rekao kako je Ulica Martina Viljevca u Nedelišću jedina ulica u Nedelišću koja ima dvostruku stazu uz prometnicu.

Načelnik Novak odgovorio

- Uz državnu cestu nalazi se “nova” pješačko-biciklistička staza koja je u jako dobrom stanju. Takve staze uz prometnicu imaju brojna naselja

diljem naše županije i ona se normalno može upotrebljavati kako za kretanje pješaka, tako i biciklista. Postoji i “stara” pješačka staza koja je građena tako da se nalazi neposredno uz kuće. Istina je da je ta staza u lošem stanju, na dosta mjesta je “krpana” i trebalo bi ju obnoviti. Fotogra�ije koje je Vaša redakcija objavila pokazuju dva problema – jedan za koji je odgovorna Općina, tj. nekvalitetno održavanje pješačke staze u jednom dijelu koji je obrastao travom, koji će sanirati poduzeće NED-KOM.

Službenici će provjeriti je li potrebno postavljanje i dodatnih slivnika kako bi se taj problem kvalitetno riješio. Drugi problem koji je vidljiv na slici je ispuštanje oborina

s krovišta kuće neposredno na pješačku stazu iako postoji sustav fekalno-oborinske odvodnje na koji bi kućanstvo trebalo biti spojeno. Naravno da na takav način dolazi do stvaranja “bazena” na pješačkoj stazi. Takve probleme bi građani trebali prijaviti općinskom Odsjeku za komunalne poslove i gospodarstvo koji će reagirati i izvršiti potrebne radnje i radove jer, koliko je meni poznato, mediji i grupe na Facebooku ne se bave komunalnim poslovima, komentirao je načelnik Novak.

Golosjek šume starije od 60 godina

Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec od 26. rujna do 2. listopada 2022. godine obilježava Tjedan cjeloživotnog učenja.

Na dan 26. rujna 2022. u multimedijalnoj dvorani održat će se učenje hrvatskoga jezika za izbjegle iz Ukrajine. Sate će održati prof. Tina Novak. Na dan 27. rujna 2022. u multimedijalnoj dvorani Knjižnice održat će se predavanje Koristi, troškovi i tijek uvođenja eura u RH. Predavanje će održati prof. Josip Posavec iz Ekonomske i trgovačke škole Čakovec. Na dan 27. rujna 2022. od 17 do 18 sati u igraonici Dječjeg odjela održat će se pričaonica Deutsch macht Spass – učimo njemački kroz igru i priče. Pričaonica je namijenjena starijim predškolcima i učenicima nižih razreda.

Od 27. do 29. rujna 2022.

će se na Općem odjelu prezentirati rad 3D printera Prusa, svaki dan od 9 do 13

sati. Na dan 28. rujna 2022. od 17:00 do 18:30 sati održat će se radionica za djecu Možete li, molim vas, pokazati mi kako se hekla? Radionicu će održati polaznice programa Heklice u knjižnici. Na dan 29. rujna 2022. u 14 sati u Domu za odrasle osobe Orehovica održat će se čitateljska radionica i podjela rukavića, knjiga i časopisa korisnicima Doma.

Na dan 30. rujna 2022. u 12:30 sati održat će se druženje mladih pisaca s aktualnim književnikom Krunoslavom Mikulanom pod nazivom Knjižnica u opasnosti – dolaze nam mladi pisci. Na dan 4. listopada 2022. u multimedijalnoj dvorani Knjižnice u suradnji s Udrugom odgajatelja Krijesnice održat će se predavanje za roditelje Digitalno opismenjavanje djece: roditeljski izazovi i mogućnosti, a predavačica je Vida Risek, odgajateljica. (dv)

Hrvatske šume početkom mjeseca krenule su u sječu šume u naselju Mačkovec iznad jezera Martica. Prvo je naizgled bilo da čiste šumu, rješavaju bolesno drveće, no već sada je vidljivo da rade cijeli golosjek šume koja tamo obitava već duže od 60 godina, ističu zabrinuti mještani Mačkovca koji su nas molili da istražimo slučaj i da pokušamo zaustaviti lošu praksu Hrvatskih šuma u našoj županiji. Napomenuli su da se golosjek radi i u šumi između Macinca i Badličana.

Odgovore o golosjeku potražili smo u Šumariji Čakovec, odnosno kod voditelja Benjamina Horvata, dipl. ing. šum.

Prema njegovim riječima, riječ je o gospodarskoj jedinici Gornje Međimurje, a šuma je u vlasništvu Republike Hrvatske, kojom upravljaju Hrvatske šume Zagreb, Uprava šuma Podružnica Koprivnica, u čijem sastavu je i Šumarija Čakovec.

Kako je rekao, sječa nema baš nikakve veze s današnjom energetskom situacijom.

- Navedeni odsjek uređajni je razred bagrema s ophodnjom od 40 godina, starosti od kada se može obaviti sječa. Programom gospodarenja s važnošću od 1. siječnja 2020.

do 31. prosinca 2029., koji je odobren od strane Ministarstva poljoprivrede i na koji je dana suglasnost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, za taj odsjek propisan je glavni prihod, što znači, a s obzirom na uređajni razred, da se izvrši čista sječa na površini cijelog odsjeka.

Nadalje, Odsjek je redovnim postupkom, s pola površine, uvršten u Plan sječa za 2022. godinu, gdje je planirano da se izvrši čista sječa prvenstveno bagrema, a druga polovica odsjeka ide u Plan sječa za 2023. godinu. Ovako je odlučeno jer je za pripremu staništa iza bagrema potrebno utrošiti više vremena i rada, kako poslije izbojci bagrema

ne bi ometali rast novih posađenih mladih biljka, navodi Horvat.

- Do jeseni 2023. vršit će se radovi na pripremi staništa, tj. terena za sadnju. Također će se prije sadnje, negdje u rujnu ili listopadu, podići ograda i tada će se u zadnjem kvartalu 2023. izvršiti sadnja 7.000 komada sadnica po ha. Planom konverzije predviđeno je da se na cijeloj površini odsjeka 6,19 ha posadi 43.330 komada sadnica, i to 36.831 komada hrasta lužnjaka, 4.333 komada sadnica bukve i 2.167 komada sadnica trešnje, ističe upravitelj.

Zaključak je da je ovogodišnja sječa u ovom odsjeku, kao i sječa koja će se obaviti iduće godine, redovni rad koji šumarija prema Programu gospodarenja može i mora izvršiti. Prema Ugovoru o �inanciranju europskim sredstvima, ti radovi moraju biti gotovi do 30. lipnja 2024. godine.

- To obrazloženje također vrijedi i za spomenuta rušenja u Macincu i Badličanu, samo se radi o drugim odsjecima iste gospodarske jedinice, stoji u priopćenju. (Vlasta Vugrinec)

ZAŠTO SE RUŠE stabla na Martici, zabrinuto se pitaju mještani Mačkovca

Benjamino Horvat, voditelj Šumarije Čakovec

Posječena stabla stare šume

Dio staze koji je obrastao sanirat će NED-KOM

Načelnik Nikola Novak

PRIBISLAVEC i dalje vodi borbu s ilegalnim odlaganjem otpada Ladić: Baca se sve, od građevinskog otpada do azbesta

TJEDAN CJELOŽIVOTNOG učenja u Knjižnici Nikola Zrinski Od 26. rujna do 2. listopada naučite sve i svašta!

Načelnik is�če kako za svaku vrstu otpada postoje poduzeća koja ju zbrinjavaju

Načelnik Ma�ja Ladić

Torta dvorac za unuke blizance Davida i Dinu!

- Nije išlo sve baš glatko, ali opet je priskočio deda Marijan i svojim znanjem građevine uspješno smo sagradili svoj dvorac, prepričala nam je Alenka

Piše: Sanja Heric

- Gušt mi je i pravo veselje kada svoje ukućane mogu iznenaditi tortom za rođendane. Imam tri sina i kada su bili manji, uvijek sam im za rođendane slagala torte. Kako su odrastali, tako smo ih radili manje, a sad kad imam unuke, ponovno sam nastavila s tom lijepom praksom, ispričala nam je Alenka Kovačić iz Strahoninca koja je za osmi rođendan svojih unuka blizanaca Davida i Dine napravila ogromnu tortu dvorac.

Kao osnovu za tortu stavila je tortu ferrero rocher s lješnjacima natopljenu čokoladnom kremom. Za kremu je upotrijebila sir mascarpone, nutellu, pržene mljevene lješnjake, mljevene napolitanke od lješnjaka i slatko vrhnje.

- Prvotno su pitanje i problem bili na koju podlogu

staviti da to bude čvrsto. Priprema je tekla nekoliko dana jer uz posao i ostale aktivnosti oko unuka to bi bilo jako teško napraviti dan prije samog rođendana. Radili smo ju većinom u večernjim satima, rekla nam je Alenka Kovačić.

Dodaje da je za takav “veliki projekt” imala pomoć djeda Marijana, potom je pomogao i tata slavljenika, koji su izrezali od oblatni stranice dvorca, pomagali u pranju suđa, mljevenju lješnjaka, oraha i keksa. U izradi zastavica sudjelovali su pak i

sami slavljenici David i Dino za koje se i dvorac slagao.

- Bilo je u kuhinji dosta živo i glasno, ali nadam se će im to ostati dugo u sjećanju.

Sam �iniš ukrašavanja bio je u nedjelju kada je bilo slavlje osmog rođendana naših unuka, blizance Davida i Dinu za koje se dvorac i radio.

Nije išlo sve baš glatko, ali opet je priskočio deda Marijan i svojim znanjem građevine uspješno smo sagradili svoj dvorac, prepričava nam Alenka, kojoj je pravljenje slastica u malom prstu.

Željeli su da svi ukrasi i sve što je na njemu bude jestivo. Bilo je tu svega, raznih šarenih gumenih balona, čokolada, tutica od sladoleda… Kada su sve dovršili, bili su jako sretni i jedva su dočekali da vide lica svojih unuka i unučića kada vide dvorac.

- Rekli su mi: Baka, nisi nam morala ništa dati za rođendan, ispekla si nam za tortu.

To je ono što grije oko srca i izmami ti suzu iz oka. Njihovo hvala baki i dedi briše sav napor oko torte, zaključuje maherica u pravljenju torti.

GORIČAN Kaj su jeli naši stari uz predstavu Kerekesh Teatra

Ove subote 24. rujna 2022. godine u Goričanu na Šuderici održava se manifestacija Kulturna baština općine Goričan – Kaj su jeli naši stari u organizaciji Općine Goričan.

U sklopu manifestacije održat će se Starinska brotva kuruze u organizaciji udruge sportske rekreacije Sport za sve na kojoj će se imati prilike uživo vidjeti kako je berba kukuruza izgledala nekad. Sve počinje rano ujutro u 8 sati međimurskim pranjem usta, domaćim međimurskim zojtrekom: vrući cvirki, kuruzni žgonci, boci s truskovima, kosana mast i kruzni kruh.

Slijedi odlazak na polje domaće kruze konjima i kolima, žetva kurzinja, vezanje snopova, branje kruze i dovoz natrag na Šudericu. Nakon toga prikazat će se tradicijsko ljuštenje i spremanje ljuščija za pletenje cekera te poseban gastronomski doživljaj – ručno rezanje pršuta. Moći će se razgledati izložba cekera i ukrasa od ljuščija, a nastupit će i djeca KUD-a Donji Vidovec s prikazom starinskih igara. Kroz program će vas voditi i dobro zabavljati poznati Gruntovčani i Puhački bend Boemi. Održat

će se i prvenstvo svijeta u ružđenju kruze, a za najbrže su osigurane nagrade. Nakon uprizorenja tog starinskog običaja Goričanom, članom Europske grupacije za teritorijalnu suradnju, proširit će se mirisi jela od ekološki uzgojenih proizvoda koji će se spravljati u sklopu te turističke i kulinarske manifestacije prekograničnog programa Hrvatska – Mađarska, a manifestaciju je su�inancirala Europska unija.

Od 12 sati slijedi zajednički ručak i besplatna degustacija jela koja su jeli naši stari. Naime, udruge iz Goričana za sve prisutne pripremit će �ina autohtona međimurska jela i prisjetiti se predivnog okusa ukusne hrane koja je bila redovito na jelovniku naših baka i djedova.

U 15 sati očekuje se nastup Kerekesh Teatra sa svojom predstavom Ja, trudnica koji će, vjerujemo, sve nasmijati do suza. Ulazak je besplatan.

To je manifestacija osmišljena da povezuje ljude, stoga pozivamo sve mještane da ju posjete, dobro se zabave i na taj način pridonesu očuvanju tradicije, kulturne baštine i običaja. (dv)

HUMANITARNA UTRKA u Mačkovcu Trčite za downiće!

Udruga Zajedno za druge iz Mačkovca organizira humanitarnu utrku za Udrugu za sindrom Down Međimurske županije. Datum održavanja utrke je 24. rujna s početkom u 17 sati. Mjesto održavanja je Sportski dom Mačkovec pokraj NK-a Omladinac. Ruta kojom se trči je 5,7 km i kružnog tijeka oko Mačkovca s kraćim dijelom po makadamu u mje-

Svaki peti Mačkovčanin bio je KUD-ovac

Piše: Sven Tomašić Foto: KUD Mačkovec

Prošlog vikenda Mačkovčani su imali razlog za veliko slavlje. Naime, 17. rujna obi-

postojanja KUD-a Mačkovec i promocija monogra�ije o samom kulturnom društvu. KUD aktivno djeluje od 1982. i mnogi članovi i voditelji prisutni su i dandanas.

KUD Mačkovec prošao je svojim djelovanjem cijelu regiju i sudjelovao na raznim folklornim festivalima, smotrama, manifestacijama, a najviše su ponosni na nastup na televiziji u emisiji Lijepom Našom.

u ime Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije Miljenko Zelenbaba.

Monografija KUD-a na 132 stranicama

stu Novo Selo Rok. Startnina se plaća simboličnih 50 kuna na dan utrke kod stola za preuzimanje broja.

Za sve natjecatelje osigurani su hrana i piće, a za najbolje iz svake kategorije predviđena su priznanja i poklon. Za najmlađe će biti postavljen napuhanac na nogometnom igralištu u Mačkovcu od 15 do 19 sati. (st)

TOTOVEC RUN

Priključite se humanitarnoj trki

U sklopu 40. obljetnice od osnutka KUD-a Mačkovec izdana je Monogra�ija u povodu četrdesete obljetnice djelovanja Društva koju su predstavili autor Vlado Mihaljević Kantor i predsjednik KUD-a Nemec Branko.

scene. Predsjednik KUD-a Branko Nemec ukratko nam je potvrdio uspješnu realizaciju povodom obljetnice 40 godina KUD-a. - Zadovoljan sam cjelokupnom manifestacijom. Koliko sam čuo po komentarima posjetitelja, svidjelo im se viđeno. Unatoč lošem vremenu, došlo je oko 80 posjetitelja što je odličan broj.

Saznalo se da je kroz sam KUD prošlo 800 stanovnika Mačkovca što znači da je svaki peti stanovnik bio KUD-ovac. To je odlična i izvanredna vijest za nas Mačkovčane, istaknuo je predsjednik KUD-a Branko Nemec.Mihaljević Kantor

Na obilježavanju proslave prisustvovala je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, predsjednik Gradske zajednice kulture Nikola Kotur, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga i

Monogra�ija na 132 stranicama obuhvaća fotogra�ije i dokumentaciju koje govore o njezinim akterima, članovima i aktivnostima KUD-a od samih početaka kulturne

U suorganizaciji s Atletskim klubom Međimurje Čakovec i ove godine organizira se tradicionalan 3. Totovec Run. Potaknuti Svjetskim danom duševnog zdravlja, sportskim duhom i humanosti, Mjesni odbor Totovec u suradnji s Udrugom žena Totovčice Totovec, DVD-om Totovec i Odbojkaškim klubom Totovec ove godine 8. listopada s početkom u 10 sati u Totovcu organizira humanitarnu utrku. Naknadni će se prihodi dobiveni od kotizacije darovati Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma Čakovec. Trkači mogu odabrati stazu od 5

ili 10 kilometara te uživati i vježbati u krajolicima sela i prirode. Sve trkače očekuje osvježenje i besplatan obrok. Organizatori će također proglasit najbrže trkače koji će biti nagrađeni pripadajućom medaljom. Start i cilj su kod Društvenog doma u Totovcu. Kotizacija je 50 kuna.

Možete se natjecati u sljedećim kategorijama: M/Ž U23 (..-22), M/Ž S (23-34), M/Ž 35 (35-44), M/Ž 45 (4554) i M/Ž 55+.

Prijave su moguće na mrežnoj stranici na www. akm.hr, na dan utrke do pola sata prije početka utrke. (st)

ALENKA KOVAČIĆ Strahoninca prava je maherica u pravljenju slastica za rođendane

Djed Marijan u naručju s najmlađom unukom Julijom, baka Alenka čuva Leonoru, Ema, slavljenici David i Dino te Sara

Najviše su ponosni na nastup u emisiji Lijepom Našom

KUD Mačkovec

MURSKO SREDIŠĆE

Kako do ambulante zbog radova u Frankopanskoj ulici

Do 30. rujna zbog ra dova u Frankopanskoj ulici promet prema centru Murskog Središća odvijat će se prema privremenoj regulaciji. Najveće pitanje koje muči građane je ka ko u vrijeme najavljenih radova doći do ambulan te. Krunoslav Tarandek iz ŽUC-a nam je pojasnio da se Frankopanskom neće moći prometovati jedino preko željezničke pruge na križa nju s Kolodvorskom ulicom zbog prekopa radi radova na kanalizaciji. Da bi se izbjegnuo taj raskopani dio prometnice, iz pravca Pekle nice do ambulante moći će

se doći skretanjem prema Muralu i preko industrijskog dvorišta te u nastavku pre ko Ulice Marka Kovača i Uli ce Rade Končara ponovno ući u Frankopansku prema centru ili u Ulicu Vladimira Nazora do ambulante i škole. Drugi, dulji pravac je obila zno preko Vratišinca. Nagla simo, Frankopanska ulica za vrijeme radova neće u biti u potpunosti zatvorena za promet, osim preko pruge. Promet duž Frankopanske ulice odvijat će se jednim prometnim trakom, ali su prometnom regulacijom označeni i alternativni obi lazni pravci. (BMO)

Svi žele na Marijanovu terasu s čarobnim pogledom

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Pogled šetača na šetni ci uz Muru u Murskom

Središću privlači neo bična konstrukcija vidikovca terase koja se nedaleko od zvonika svete Barbare uzdiže iznad šetnice. Pažnju plijeni jedinstvenom konstrukcijom za koju se pitate je li tako izra đena da bi izazivala ljepotom ili bijela “jedra” oblikovana u krov u obliku suncobrana imaju i određenu funkciju.

Zbog radova na kana lizacijskom cjevovodu u centru Peklenice kod mo sta preko potoka Brodec također se zatvara cesta za promet do 26. rujna. Za vrijeme trajanja radova pro

met će se odvijati obilazno.

Iz smjera Murskog Sredi šća prema Peklenici promet će se odvijati preko Ulice Marka Kovača, Vratišinca s ulazom u Peklenicu kroz Čakovečku ulicu. (BMO)

Djecu čeka novo igralište u dvorištu vrtića

Gradonačelniku Draže nu Srpaku je u četvrtak 15. rujna uručen ugovor vrijedan 44.283,00 kune za opremanje vanjskog dječjeg igrališta Dječjeg vrtića Ma slačak u Murskom Središću. Iz Grada su sredinom lipnja ove godine prijavili projekt opremanja na natječaj Sre dišnjeg državnog ureda za demografiju i mlade za

VRATIŠINEC

poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2022. godini. Vrtić Masla čak je otvoren u prosincu 2019. godine iz programa Ruralnog razvoja. Vrijednost novoizgrađenog vrtića je iznosila 9.200.000 kuna, a financiran je u omjeru 85 posto EU sredstva i 15 posto nacionalna sredstva. (BMO)

Mladima poticaji za nekretnine

U tijeku je Javni poziv za dodjelu poticaja za kupnju i gradnju nekretnina za sta novanje na području Vrati šinca u 2022. godini. Poticaj se odobrava korisnicima koji su od 11. studenog 2021 do 10. studenog 2022. godine kupili ili počeli graditi ne kretninu za stanovanje na području Vratišinca.

Poticaj iznosi 10.000 ili 15.000 kuna ovisno o ispu njavanju uvjeta propisanih općinskom odlukom. Rok za podnošenje prijave je 1. pro sinca 2022. godine do 15 sati bez obzira na način dostave, a više o samom pozivu mo žete pročitati na službenoj internetskoj stranici Općine Vratišinec. (BMO)

Dječici igralište za zabavu

Ni najmlađi nisu zaobi đeni. Uz Dan općine Vra tišinec dobili su iznimno vrijedno dječje igralište pokraj škole. Prepuno je zabavnih sprava gdje će se moći družiti i igrati. Igralište je financirano iz projekta LAG – Poboljšanje opće

društvene infrastrukture i proširenje lokalnih temelj nih usluga na koji se općina Vratišinec prijavila krajem prošle godine. Vrijednost projekta je 200.000 kuna, a dio je financirala Općina iz vlastitih sredstava. (A. Sklepić)

Do vidikovca terase sa šetnice vode stepenice pa se mnogi požele popeti na nju. Diskretna pločica daje do znanja da se radi o privatnom posjedu. I nas je radoznalost dovela do vlasnika Marijana i Marije (Marijane) Kraljić na njihovu jedinstvenu terasu.

Doznali smo da je autor ideje za tu terasu, odnosno vi dikovac iznad šetnice Marijan Kraljić. Ali ne samo ideje već i izrade. Svojim ju je rukama gradio oko godinu i pol.

- Kad se počela uređiva ti šetnica, bilo mi je logično, budući da se naše dvorište uzdiže nekoliko metara iznad šetnice, da iznađem rješenje kako da se spustimo do nje, kazao je.

Visinska razlika je velika pa je jedino moguće rješenje bilo stepenište, dijelom spi ralno od metalne konstruk cije, a pri dnu od betonskih stepenica.

Vrijeme u mirovini iskoristio za izradu jedinstvenog vidikovca terase

Marijan Kraljić diplomira ni je inženjer naftnog rudar stva u mirovini, ali je tijekom karijere prošao razne faze,

od mehaničara do tehnič kog menadžera u slovenskoj energetskoj firmi tako da su mu poznati rad sa željeznim konstrukcijama i varenje.

Za betoniranje se koristio uslugama građevinara. Vidi kovac, odnosno terasa ima dvojaku funkciju. Čuva teren koji se uzdiže iznad šetnice od urušavanja i služi svojim vla snicima kao mjesto odmora s prelijepim pogledom na Muru, koji se mijenja s izmjenom godišnjih doba i dijela dana. Da bi se učvrstila konstrukcija i stabilizirao teren, u beton sku konstrukciju ugrađena su dva miksera betona, oko 15 kubika. - Bilo je važno postići i stabilnost kosine i spriječiti klizanje terena, obja snio je Marijan. Dio tla koji je na kosini, a nije obuhvaćen

konstrukcijom, supruga Mari jana je od erodiranja zaštitila i sadnjom puzavaca i drugih biljaka da svojim korijenjem čuvaju tlo od odrona. Čak su i panjeve ostavili u tlu da ga čuvaju od erodiranja, kazao nam je Marijan.

Atraktivne metalne kon strukcije za vidikovac tera su nastale su kao zamisao u Marijanovoj glavi. Izrada je iziskivala puno vremena, ali mu je i sadržajno ispunjavala vrijeme u mirovini.

Radoznalci sa šetnice rado se popnu na terasu

Time je ispunio svoju želju da uživa u pogledu na Muru iz vlastitog dvorišta, a spuštanjem po stepenicama direktno silazi na šetnicu.

Uživanje na terasi vidi kovcu ima umirujući i opu štajući učinak, uvjerili smo se za boravka kod njih. Začudo, unatoč uvjerenju da će vam boravak na njoj kvariti ko marci, to se ne događa. Koma raca naprosto nema. I za to je zaslužna konstrukcija krova u obliku suncobrana s bijelim pločama koje su poput oblatni poslagane jedne iznad drugih, ali sa zračnim razmakom iz među njih. Takva izvedba ima točno određenu funkciju. Bi jela krila od otpornog materi jala koji se inače upotrebljava za plastičnu stolariju služe za zaštitu od sunca, vjetra i komaraca. Protok zraka i za štita od sunca reguliraju se uz pomoć posebnog mehanizma zakretanjem pomičnih ploča.

- Boravak na terasi je zbog visine i konstrukcije zaštitnog

krova vrlo ugodan. Na njoj je zimi nešto toplije, a ljeti nešto svježije nego u okolnom prostoru. Za ljetnih sparina sam pogled na vodu hladi, a tome doprinosi i lahor s rijeke.

Terasa je zapravo mala površinom, ali je vrlo domi šljato iskorištena postavlja njem polukružnih klupica koje prate liniju ograde terase. Na njoj je i stolić za karta nje koji se izvlači i postaje ugodno mjesto za druženje s prijateljima.

Nije stoga čudno što od travnja do prvih mrazeva vla snici svako slobodno vrijeme provode na svojem vidikovcu, odnosno terasi. Marijan je šet nici podario još jedan sadr žaj. Na ulazu u Muru složio je molić za ribiče i lakši ulaz za kupače u Muru.

Susjedi ljeti s tog mola od laze na plivanje niz Muru. I Marijan se ponekad kupa u Muri za koju veli da je čišća nego što je bila ranije jer se očito smanjilo zagađivanje u gornjem toku.

Šetnica nerijetko privlači šetače da im dolaze i na te rasu pa čak i za uspomenu slikaju na njoj.

- Svakoga rado primimo i ne smeta nam njihova ra doznalost, a pločicom kojom smo označili da se radi o pri vatnom posjedu samo smo diskretno dali do znanja da tražimo malo privatnosti, ali to ne znači da šetači ne mogu sjesti i odmoriti se na stepe nicama uz Muru.

Onima koji su nas pitali omogućili smo da se i popnu na našu terasu, kazali su nam Marijan i Marijana.

Zatvoren je i prijelaz preko mosta na županijskoj cesti u Peklenici

MARIJAN KRALJIĆ iz Murskog Središća izradio je najljepšu terasu vidikovac

Marijan Kraljić terasu vidikovac nad Murom izradio je vlastitim rukama

Denis Jelenčić: Volim kad vlada pravda!

- Ovdje na Općini nema nikoga pravne struke tako da smatram da će to biti veliki doprinos, rekao nam je pročelnik Denis Jelenčić

Piše: Sanja Heric

Općina Štrigova zaposlila je novog djelatnika. Na to su bili primorani zbog zakonskih propisa te nakon nekoliko godina zatezanja od 1. rujna na neodređeno na pola radnog vremena zaposlen je prvi pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela (JUO), a to je domaći dečko, inače magistar prava Denis Jelenčić iz Grabrovnika.

- Došao sam prije otprilike tri tjedna i polako se snalazim. Prije sam radio u privatnoj �irmi, no dolaskom pandemije smo se razišli, govori nam na početku razgovora novi

ŠTRIGOVA

štrigovski pročelnik. Trenutno se još uhodava na novom poslu i tu mu puno pomaže dugogodišnja općinska tajnica Mirjana Gregur Sever, koja je jako dobro upoznata sa zakonskim okvirima u kojima se očituje rad jedne općine.

- Glavni posao pročelnika je nadzirati usklađenost jedinice lokalne samouprave sa zakonom i da sve ide po propisima.

To je u stvari najbitniji posao pročelnika. A osim toga, radim sve što treba. Uskačem kada nešto nekome treba, nije mi problem ni otići nekamo pješke po nešto ili bilo što

drugo proučiti. Ne biram si posao. Na takav način smo funkcionirali i u prijašnjoj �irmi pa prakticiram sada tu praksu i ovdje, objašnjava nam Jelenčić.

Iako se čini da je Štrigova mala općina, govori nam naš sugovornik, ima puno posla. Tu je u prvom redu puno administracije, a potom i zahtjevnih europskih projekata.

- Ovdje nema nikoga pravne struke na Općini tako da smatram da će to biti veliki doprinos, rekao nam je pročelnik Jelenčić, koji se inače na fakultetu specijalizirao za trgovačko pravo. Na naš

Komunalni redar Pozderec: Smiju mi se što vozim ralicu za snijeg po ljeti!

Štrigovski komunalni redar Stjepan Pozderec nakon svake malo veće kiše ima pune ruke posla. Osim košnje trave i klaštrenja granja, dodatan posao mu je je popravljanje makadamskih putova koje gotovo uvijek razrova bujica vode nakon obilnih kiša.

I onda točka na i, govori nam naš sugovornik, neki mještani mu se smiju što na traktoru za komunalne radove ima cijele godine namontiranu ralicu. Pogotovo im je to jako smiješno za vrijeme ljetnih mjeseci, kao što su sad ovi iza nas.

Komunalni redar objasnio nam je zašto ustvari ima ralicu

za snijeg na traktoru. Naime, malim tehničkim preinakama na ralici za čišćenje snijega na samom početku korištenja općinskim komunalnim traktorom Pozderec si je ujedno omogućio poravnavanje šljunčanih cesta, posebice nakon bujičnih poplava kad su ceste na padinama toliko razrovane da je promet motornim vozilima često nemoguć.

- Stoga dobro posluži ralica za snijeg koja je najčešće cijelu godinu priključena na općinski komunalni traktor pa se osim košnje bankina i šišanja granja i šikara u regulacijskim pojasevima nerazvrstanih cesta usput i poravnaju

Ekspresni život

Od završetka moje osnovne škole prošlo je već 15 godina.

Kada smo se ovog tjedna susreli kako bismo organizirali okupljanje, shvatili smo da će biti problematično napraviti feštu, a da to svima donekle odgovara.

Od nas 32 razasuli smo se na sve strane i svatko živi svoj život, svojim tempom. Tek s nekolicinom prijatelja

vidiš se nekoliko puta na godinu, ako i toliko. Jedni su promijenili adresu i otišli živjeti u inozemstvo, drugi su osnovali obitelji i imaju nekoliko djece, dok su treći u poslu.

Bilo je lijepo čuti čime se sve kolege bave, što su sve prošli do sada i kako se snalaze. U jednom smo se složili, tih 15 godina svima je prošlo ekspresno. Možda

Komunalni redar Stjepan Pozderec objasnio je za što se koris� ralicom za snijeg po lje�

upit zašto je upisao pravni fakultet nakon srednje škole, rekao nam je da je uvijek volio biti među papirima i u administraciji.

- Kako da to kažem, volim kada vlada pravda i da svi imaju jednaka prava. Bitno mi je i da posao koji radim ima svoju svrhu.

Zato sam upisao pravo. Odvjetništvo me nije zanimalo previše, više sam bio za menadžment i trgovačko pravo. Ovaj posao je sada dosta sličan tome, samo je to menadžment na razini lokalne samouprave, zaključuje Jelenčić.

ŠTRIGOVA Pristigla 71 prijava štete od suše

U Općinu Štrigovu pristigla je ukupno 71 prijava štete od suše. Prema prvim procjenama šteta iznosi oko 5 milijuna kuna, no nastale

štete na poljoprivrednim kulturama još mora utvrditi Povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. (sh)

Slavlje uz Oremušovo ili blagdan svetog Jeronima

Ovogodišnji Dani svetoga Jeronima održavaju se od 30. rujna do 2. listopada. Na blagdan sv. Jeronima ili na Oremušovo svečanu će svetu misu u 18 sati u crkvi sv. Jeronima predvoditi gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. Drugoga dana, 1. listopada u 12 sati, u Domu kulture Štrigova bit će otvorena izložba U čast svetomu Jeronimu slikarice Vjere Reiser, a u 19 sati u crkvi sv. Jeronima bit će održan Festival sv. Jeronima

na kojem će nastupiti Akademski muški zbor FER-a Sveučilišta u Zagrebu, pod ravnanjem mo. Josipa degl’Ivellia te Ženska vokalna skupina Stridonne iz Štrigove. Za nedjelju 2. listopada predviđen je Dan otvorenih vrata crkve sv. Jeronima uz stručno vodstvo, a u 10 sati predavanje o štovanju sv. Jeronima u Međimurju održat će povjesničar Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Za ljepšu skelu 150.000 kn

U Skelarskoj kući u Svetom Martinu na Muri u utorak, 20. rujna, održano je svečano potpisivanje ugovora o su�inanciranju troškova vezanih za plovila za prijevoz putnika i robe na unutarnjim vodama za JLRS.

Na potpisivanju je prisustvovala i Duška Kunštek, ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, sa svojim suradnicima te između ostalih gradona-

čelnik Murskog Središća Dražen Srpak, načelnik Podturna Perica Hajdarović te domaćin, načelnik Svetog Martina na Muri Martin Srša. Na temelju dokumentacije Općini Sveti Martin na Muri dodijeljeno je 150.000 kuna za skelu Sveti Martin na Muri, Gradu Murskom Središću 100.000 kuna za skele Mursko Središće-Fusek i Križovec te Općini Podturen 58.472 kuna za skelu Podturen. (sh)

Mijenja se pravilnik o stipendijama

i pro�iliraju putovi i pripreme za navoz šljunka gdje je to potrebno, koji se nakon toga i na �ino poravna, objašnjava nam komunalni redar.

- Dakle, ralica za snijeg nije turistička atrakcija i nepotreban detalj na traktoru, nego vrlo koristan alat koji donosi značajne uštede za općinski proračun jer za te poslove nema potrebe plaćati ugovorne izvođače, dodatno nam je rekao Pozderec. (sh)

Općinski vijećnici izglasali su novi pravilnik o stipendijama. Novost je ta što se u svakoj od kategorija povećava iznos stipendije za 200 kuna te da će se

stipendija isplaćivati od početka akademske godine. Isto tako, sav postupak prijave za stipendiju ići će elektronskim putem. (sh)

malo prebrzo. Shvatili smo i da smo “odrasli”. Više nas ne zanimaju izlasci, već radije guštamo u vikendu u prirodi ili pak idemo na neku �inu večericu u restoran. Ili jednostavno provodimo slobodno vrijeme ispred TV-ekrana i gledamo neki �ilm uz čašu vina. Uz sve, to slobodno vrijeme provodimo baveći se rekreacijom ili nekim ozbiljnijem sportom.

Više-manje smo svi prošli tridesete i ono što smo zapazili jest da vrlo pažljivo biramo s kim provodimo vrijeme pa se krug prijatelja jako, jako sužuje. Ne da ti se više isprazno provoditi vrijeme jer ga imaš jako malo, kao ni slušati one koje uvijek mlate praznu slamu, jadikuju i svi su im ostali za sve krivi, a nisu još svjesni, ni nikada vjerojatno neće biti,

da promjene moraju krenuti od njih samih.

Ono što je najvažnije je ne doživljavati probleme kao dramu. Jer na kraju se to sve nekako riješi, a trošenje energije i doživljavanje svakodnevnog stresa nije nešto što nam treba u životu. Umjesto toga trebamo više smijeha, više kvalitetnih odnosa i više opuštenosti u životu. Jer samo je jedan i leti ekspresno.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

OPĆINA ŠTRIGOVA zaposlila pročelnika JUO-a

Denis Jelenčić, magistar prava iz Grabrovnika, novi je pročelnik JUO-a Općine Štrigove

Ralicom popravlja makadamske putove nakon kiše

PRELOG

Srčano Priločko srce

Članice Udruge žena Priločko srce poznate su po svom humanitarnom radu. Sav novac koji skupe u svojim akcijama redovito upotrebljavaju ne bi li ra zveselile nečija srca.

Ovaj put odlučile su se razveseliti učenike i učitelje razredne nastave Osnovne

škole Prelog. Tako su im predale na uporabu po kretni zvučnik, opremljen mikrofonima, kojima će se učenici i učitelji razredne nastave koristiti na raznim priredbama, susretima s pjesnicima i obilježavanji ma važnih datuma.

Tjedan župnog Caritasa

Dvadeset i sedmi po redu Tjedan župnog Cari tasa u organizaciji Župe sv. Jakoba ap. st. Prelog te žu pnog Caritasa održat će se ove godine od 25. rujna do 2. listopada. Misao vodilja ovogodišnje akcije je „Gdje ti je blago, ondje ti je srce“.

Niz zanimljivih događa nja održat će se u sklopu Tjedna župnog Caritasa. Caritas će organizirati posjete starijim i bolesnim župljanima, a tradicionalno će se organizirati i susret s osamdesetogodišnjacima s područja Župe sv. Jakoba, uz svetu misu zahvalnicu za 80 godina života.

Također, organizirat će se i susret s članovima i volonterima Kluba Duga u Pastoralnom centru Bl. Alojzije Stepinac, koji će predvoditi vlč. Leonardo Šardi, biskupijski povjere nik za pastoral osoba s in

validitetom i njihovih obite lji. U suradnji s tamošnjom Turističkom zajednicom, na Trgu slobode ispred Doma kulture te na Trgu sv. Jako ba, u subotu, 1. listopada prijepodne, organiziraju se Dani kruha i zahvale uz su djelovanje brojnih udruga s područja Preloga.

Tjedan Caritasa završit će u nedjelju, 2. listopada, svečanom misom zahvalni com za plodove zemlje uz Kruničarsko proštenje, koju će predvoditi varaždinski biskup u miru, mons. Josip Mrzljak. Za kraj Tjedna žu pnog Caritasa, a u sklopu ovogodišnjih Varaždinskih baroknih večeri, u Prelogu, u crkvi sv. Jakoba, u nedjelju 2. listopada, s početkom u 19 sati, nastupit će irski ansambl Camerata Kil kenny. Ulazak na koncert je besplatan.

(vv)

Je li pao dogovor za hladnjaču? značaj tog projekta za sam grad te poljoprivredne proizvođače s područja cijele Međimurske županije pa se aktivno uključio u pripremu. Ukupna vrijednost projekta koja se može dobiti iz Europskog fonda je 10.000.000 eura

Piše: Vlasta Vugrinec

Dani Kalmana Mesarića

Šesti po redu Dani Kal mana Mesarića donose i ove godine zanimljiv i ra znovrstan program.

Pokrenuti su 2014. go dine s ciljem upoznavanja s Kalmanom Mesarićem i njegovim djelima te afirma cije Kalmanova svjetona zora i poetike predstavlja njem kreativnih sugrađana iz Preloga i okolice koji stvaraju poeziju, prozu ili dramu iz pučke poetike.

Ove će se godine odr žati pub-kviz s učenicima Osnovne škole Prelog, raz

DONJI KRALJEVEC

govarati o romanu Poker Baltazara Bodora u Sred njoj školi Prelog, gdje će se održati i niz radionica, koje će voditi glumac Andro Damiš.

Ove se godine Dani Kal mana Mesarića održavaju od 16. do 23. rujna, nositelj projekta je Kazališna scena Kalmana Mesarića, vodite ljica projekta profesorica Mirjana Hržić, a cijeli se projekt odvija pod pokrovi teljstvom Ministarstva kul ture Republike Hrvatske. (vv)

Javite se ako želite pomoć u kući

Općina Donji Kraljevec objavila je poziv starijim osobama i osobama u ne povoljnom položaju da se jave kako bi im se osigurale pomoć i podrška. Prijaviti se mogu osobe starije od 65 godina, mlađe od te dobi ako su u nepovoljnom po ložaju te osobe koje pravo

na socijalnu uslugu potpore i podrške ne ostvaruju po drugoj osnovi.

Svi prijavljeni koji za dovolje kriterije dobit će pomoć druge osobe pro gramom Snažno zaželi III. Rok za dostavu prijava je 26. rujna ove godine. (vv)

Sve su jače i glasnije gla sine o gradnji distributivnog centra za voće i povrće u Međimurju. Najprije je o cen tru govorio Ljubomir Kola rek, preloški gradonačelnik. Prema njegovim riječima, Grad Prelog želi nešto učiniti i za svoje poljoprivrednike, i to gradnjom distributivnog centra, svojevrsne hladnjače za voće i povrće. Iz centra bi se potom ono razvozilo po javnim ustanovama poput škola i vrtić

Prema planu bilo bi to u Gospodarskoj zoni Sjever.

- U intenzivnim smo pregovorima sa Župani jom jer bi se centar gradio sredstvima EU, poručio je nedavno Kolarek. Ona daje

85 posto, a jedinica lokalne samouprave 15 posto.

Kako je objasnio, u tih 15 posto uračunalo bi se i zemljište te izrada projekta.

O istom centru govori i župan Matija Posavec, no ne spominje mjesto gradnje.

Prelog ili?

- Želja nam je da se na području županije izgradi regionalno-distributiv ni centar na kojem će se skladištiti poljoprivredni proizvodi i iz kojeg će se poljoprivredni proizvodi distribuirati u naše javne ustanove, ponavljao je žu pan Posavec već izrečene Kolarekove riječi.

Potvrdu cijele priče sada smo dobili i od ministrice poljoprivrede Marije Vučko

Domaćinstvo Državnog natjecanja orača

Posljednjih godina grad Prelog postaje i grad orača jer je često domaćin župa nijskog natjecanja. Ove pak je godine, uz domaćinstvo Županijskom, domaćin te suorganizator 18. Državnog natjecanja. Najbolji hrvat ski orači svoje će vještine i

spretnosti u Prelogu odmje ravati od 7. do 8. listopada.

Bit će to prva nacional na smotra nakon izbijanja pandemije koronavirusa zbog koje se natjecanje nije održalo dvije godine zaredom.

vić tijekom boravka u Belici, a potom i u Prelogu.

Naime, Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je javni poziv za dostavu pro jektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za ulaganja u logističko-dis tributivne centre za voće i povrće. Projekt logistič ko-distributivnog centra za voće i povrće proglašen je strateškim projektom Me đimurske županije, a Grad Prelog prepoznao je značaj tog projekta za sam grad te poljoprivredne proizvođače s područja cijele Međimur ske županije pa se u isti aktivno uključio. Ukupna vrijednost projekta koja se može dobiti iz Europskog fonda je 10.000.000,00 eura.

Upravo je o tome mini strica Vučković i razgovara la s preloškim gradonačelni kom tim više što je i jedna od tema predstojeće sjedni ce Gradskog vijeća Preloga koja se održava 22. rujna u 18 sati izrada Urbanističkog plana uređenja područja Krč u Čehovcu.

Zemljište za distributiv ni centar trebalo bi obuhva ćati oko 4 ha. Procijenjeno je da je kvalitetna lokacija za tu namjenu područje Krč u Čehovcu, pogotovo zbog blizine autoceste, odnosno buduće zaobilaznice Prelo

ga. Zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske i tražit će se dodjela istog bez na knade pa je to bila jedna od tema radnog sastanka.

A da je takav centar potreban, štoviše nasušna potreba našim poljoprivred nicima, jasno je svima i to već godinama.

Grad je praktički sve osigurao

Zna se, a i oni sami če sto ističu, kako im ništa nije problem proizvesti ili uzgojiti, već to plasirati na tržište.

Jer oni su prvenstveno proizvođači, a ne admini stratori i prodavači.

Lijep primjer jednog ta kvog centra je u susjednoj Varaždinskoj županiji gdje poljoprivrednici dogovaraju proizvodnju, preko centra kupuju jeftiniji repromate rijal i gotovi proizvod voze direktno s polja u centar i nemaju više brige s njim.

Ostaje im tako više vre mena i snage za bavljenje svojim poslom, a osim toga, ne moraju robu prodavati budzašto zbog nedostatka skladišnog prostora.

A i nama, krajnjim po trošačima, to dobro dođe jer ćemo duže vrijeme na raspolaganju imati domaće proizvode.

Ministrica Marija Vučković i preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek (foto: studio VIPRO)

KOTORIBA obilježila svoj Dan

Načelnik Friščić: Sva ulaganja usmjerili smo na mještane

Višednevnim programom mještani Kotoribe obilježili su Dan svoje općine. Ipak, najsvečanije je bilo u petak, 16. rujna, kada je održana svečana sjednica tamošnjeg Općinskog vijeća. Svečana sjednica uvijek je prilika da se sumira rad općine u posljednjih 365 dana, a to je prikazano u desetominutnom �ilmiću u kojem je bilo govora o provedenim projektima, onim aktualnima te budućim planovima za razvoj mjesta.

Po tradiciji, na svečanosti su bila dodijeljena i najviša općinska priznanja, pa su tako Medalju općine za svoj dugogodišnji rad i angažman dobili Ladislav Kovač iz Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata, Đurđa Vidović iz Udruge umirovljenika Međimurske županije, Krunoslav Siladi iz Kulturno-umjetničkog društva Kotoriba, Miljenko Vidović iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kotoriba te Zvonko

Štimac iz Nogometnog kluba Graničar. Zahvalnice općine primili su Romina Volar za inicijativu, osnivanje i provedbu aktivnosti Izviđačke družine Kotoriba, Karmen Somi za mentorstvo na Državnom natjecanju iz informatike te Lovro Erdelja za osvojeno treće mjesto na Državnom natjecanju iz informatike.

Za 70 godina rada i djelovanja Povelje općine Kotoribe dodijeljene su Udruzi Društvo žena Kotoriba, Stolnoteniskom

Preko GP Goričan stiglo je najviše oružja za obranu Hrvatske

U nedjelju 18. rujna u Goričanu obilježena je 31. godišnjica oslobođenja vojnog objekta Karaule Narodni heroj Marko Kovač na Graničnom prijelazu Goričan. Svečanost je otvorio predsjednik UDVDR-a Goričan Mario Harmicar, a općinski vijećnik Franjo Šavora je u ime Općine Goričan i načelnika Emanuela Sinkovića uz ostalo rekao:

- Preko Graničnog prijelaza Goričan 1990. i 1991. godine stiže najveći dio oružja za obranu Hrvatske, što je

budno pratio KOS i pojedine strane službe. Odluka o blokadi vojnih objekata JNA donesena je 8. rujna, a stupila je na snagu 13. rujna 1991. godine. Karaula Goričan predala se 18. rujna nakon dogovora o mirnoj predaji, a Međimurje je prvi oslobođeni teritorij od snaga JNA.

Predsjednik Kriznog štaba bivše općine Čakovec, a danas županije u 1991. godini, Anton Jurinec, prisjetio se najvažnijih trenutaka oslobođenja Međimurja u rujnu 1991. godine i

mučnih pregovora: - Najvažnije je da nitko nije stradao, bilo je teških trenutaka. Svi koji su sudjelovali u obrani Međimurja danas moraju biti ponosni.

Dožupan Josip Grivec zahvalio je u ime Međimurske županije svim braniteljima koji su na bilo koji način sudjelovali u akcijama u rujnu 1991. godine te čestitao Dan međimurskih branitelja.

Saborski zastupnik Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, u ulozi izaslanika

predsjednika Hrvatskog sabora, prisjetio se događaja iz rujna 1991. godine te podsjetio da je to prvi put u povijesti da je međimurski čovjek sam oslobodio Međimurje u cijelosti.

Na svečanosti su bili nazočni i članovi Kriznog štaba Mjesne zajednice Goričan iz 1991. godine, uz ostalo Đuro Medvar, kao izaslanik predsjednika Kriznog štaba Goričan te Mijo Baranašić. Nakon svečanosti održan je domjenak u prostorima NK-a Trnava u Goričanu. (JŠ)

OPĆINSKO VIJEĆE GORIČAN

Svakom učeniku 300 kuna za radne bilježnice i školski pribor

U utorak 13. rujna održana je 8. sjednica Općinskog vijeća Goričan na kojoj su imenovani članovi Vijeća časti prema Etičkom kodeksu nositelja političkih dužnosti. Za predsjednicu Vijeća časti imenovana je Martina Pahek, a članice su Ana Bergovec i Nada Dominik.

Vijećnici su dali suglasnost na odluku načelnika Emanuela Sinkovića o su�inanciranju radnih bilježnica i ostalog školskog pribora za sve učenike koji imaju prebivalište na području Goričana. Prema toj odluci, svaki učenik osnovne škole kao i srednje škole iz Goričana bit će pomognut s 300 kuna. Roditelji učenika moraju podnijeti zahtjev za su�inanciranje do 26. rujna.

Na sjednici su prihvaćene i izmjene i dopune proračuna Općine Goričan za 2022. godinu. Prihodi su bili planirani u visini od 20,53 milijuna kuna, a re-

balansom su smanjeni za 106.718 kuna, što znači da su ostvareni s 99,48 posto. Ukupni rashodi i izdaci bili su planirani u visini od 21, 23 milijuna kuna, ostvareni su nešto manji i iznose 20,53 milijuna kuna, što je 96,94 posto od plana. Ukupni plan izgradnje komunalne infrastrukture predviđa rashode od 10,25 milijuna kuna ako se ostvare svi planovi. Radovi će se odvijati prema priljevu sredstava, pa je načelniku općine Emanuelu Sinkoviću dana mogućnost mijenjanja i nadopunjavanja opsega radova. Uz ostalo, udruzi građana Dvorščekov most Općina Goričan daje bez naknade na privremeno korištenje nekretnine 4552/9 u k. o. Goričan u vlasništvu općine na rok od pet godina.

U slučaju da Općina kandidira nekretninu prema europskim fondovima, može raskinuti ugovor. (JŠ)

KOTORIBA Kreditom do veće likvidnosti

Zbog povećanja tekuće likvidnosti Kotoriba ide u dozvoljeno prekoračenje po poslovnom računu. Zadužit

DONJA DUBRAVA

će se za 1.200.000 kuna, na rok od jedne godine od dana početka korištenja prekoračenjem. (vv)

Poljoprivrednici će dobiti 20 % od ukupne štete

Općina Donja Dubrava odlučila je pomoći svojim poljoprivrednicima koji su pretrpjeli štete od tuče. Svatko od njih mogao je ispuniti obrazac i dostaviti ga Općini. To je učinilo 15

njih pa će iz proračuna Općina za tu namjenu izdvojiti oko 40.000 kuna. Naime, oštećenicima će se na njihove račune isplatiti naknada u visini od 20 % ukupno prijavljene štete. (vv)

Logističko-distributivni

centar za voće i povrće nova je međimurska akvizicija vrijedna nekoliko milijuna eura. Doduše, toliko se sredstava može dobiti za projekt iz europskih fondova. Priča se već duže o projektu i jedino je grad Prelog otvoreno izašao u javnost sa željom da se upravo tamo izgradi. Vezano za to, čak nudi i zemljište. Drugo je pitanje hoće li i uspjeti u tome jer se ipak radi o velikoj

i vrijednoj investiciji. Čak je i ministrica Vučković došla u Prelog i razgovarala te dala podršku. Naravno, o svemu će ipak odlučiti politika.

Bio centar u Prelogu ili ne, činjenica je da je nešto takvo itekako potrebno Međimurju i da se trebao napraviti ne u narednom razdoblju, već kako se popularno kaže, još jučer.

Naime, već i vrapci na krovu znaju da smo mala, prenapučena županija, da

nam fali poljoprivredno zemljište, a postojeće je rascjepkano. Ta rascjepkanost poskupljuje proizvodnju pa je već odavno iz županije i ostalih institucija dana preporuka da se poljoprivrednici preorijentiraju na uzgoj povrća. No, pitanje je kamo s njim. Jer poljoprivrednicima, ratarima i povrćarima nije problem ništa zasaditi i zasijati te uzgojiti, već je problem prodaja, čitaj: nesređeno tržište. Paprika ili

rajčica ne može, kao kukuruz ili pšenica, stajati po nekoliko mjeseci, odnosno nema otkupljivača takve vrste robe na veliko.

Lakše je uvoziti robu sumnjive kvalitete iz okolnih zemalja i prodavati ju kao prvoklasnu.

Nama pak kupcima, koliko god se mi kleli na želju za konzumacijom domaće i zdrave hrane, ipak je cijena glavni kriterij. Naravno, čast izuzecima. Tako da je vijest

o logističkom centru iz kojeg bi se domaće voće i povrće razvozilo po školama, vrtićima, javnim ustanovama važno i za poljoprivrednike i nas potrošače.

Ojačala bi naša poljoprivreda, ratari i povrćari ne bi se bavili prodajom, već onim što najbolje znaju, proizvodnjom. A mi bismo jeli, nadam se, naše domaće međimurske jabuke, salatu, rajčicu i to po “normalnim” cijenama za svoje džepove.

Dobitnici javnih priznanja općine Kotoribe

Jedva čekamo taj distributivni centar za voće i povrće

klubu Kos-Kotoriba te Sportsko-ribolovnom društvu Som Kotoriba. (vv)

Načelnik

Novosti u provođenju “zelene prakse“

Zaštita okoliša i ublažavanje klimatskih promjena najvažnija su zadaća u predstojećem razdoblju zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. S ciljem smanjivanja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene do 2030. godine, želja je postići sljedeće: - smanjiti za 50 % ukupnu uporabu pesticida

- postići da je najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološkim uzgojem uz značajan porast ekološke akvakulture

- smanjiti prodaju antimikrobnih sredstava namijenjenih uzgoju životinja i akvakulturi za 50 % - smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20 %

- vratiti barem 10 % poljoprivrednih površina pod visoko raznolika obilježja krajobraza.

Budući da će se od iduće godine intenzivirati raznolikost usjeva na poljoprivrednim površinama, a približava nam se sjetva ozimih žitarica, kako bi na vrijeme poljoprivredni proizvođači mogli planirati sjetvu i površine pod glavnom kulturom, donosimo nove odredbe.

Do ove godine poljoprivredna gospodarstva koja su obrađivala do 10 ha nisu trebala poštovati raznolikost usjeva, odnosno mogla su uzgajati jednu kulturu. Međutim, od sljedeće godi-

Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine.

Razlike prema dosadašnjoj „zelenoj praksi“

je i u tome što isključuje dosadašnje ekološki značajne površine na ugaru

ne takva gospodarstva trebaju imati najmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite poljoprivredne površine, gdje površina glavne kulture ne smije prelaziti 75 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

Poljoprivredno gospodarstvo koje obrađuje od 10 do 30 ha treba imati najmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/ nasada i/ili različite poljoprivredne površine, pri čemu površina glavne kulture ne smije zauzimati više od 75 % poljoprivredne površine, a dvije glavne zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina gospodarstva.

Gospodarstva koja obrađuju više od 30 ha trebaju uzgajati najmanje četiri različite vrste (kulture), pri čemu glavna kultura ne smije zauzimati više od 70 % poljoprivrednih površina, a tri glavne kulture zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina.

Također se proširuje postojeći oblik „zelene prakse“ (održavanje ekološki značajnih površina na najmanje 5 % oraničnih površina na gospodarstvima većim od 15 ha). Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine. Razlika prema dosadašnjoj „zelenoj praksi“ je i u tome što isključuje dosadašnje ekološki značajne površine na ugaru.

Stoga, prema navedenom, već je u ovo vrijeme potrebno planirati plodored na oraničnim površinama kako bi se mogle poštovati potrebne mjere.

Okus maruna čista je fantazija

- Berba kreće isto kad i berba grožđa. Moram reći da maruni imaju puno žešće, odnosno oštrije i jače bodlje koje prodiru čak i ispod “radničkih” rukavica, kaže Marijan Branilović Pajo

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

- Radeći godinama u Italiji, maruni su me naprosto opčinili, kaže Marijan Branilović Pajo koji ovih dana bere marune na svom gospodarstvu u Zasadbregu.

Prije svega, kaže, u voćarnicama su uvijek imali najveću cijenu, a tu je naravno i njihova veličina.

- Što se okusa tiče, to je nešto sasvim drugo u odnosu na naš autohtoni šumski kesten, dodaje. Puno su slađi, čista fantazija i puno se lakše čiste.

Maruni i grožđe beru se u isto vrijeme

Onako na prvu, sve nas maruni asociraju na Istru i Lovran. No, sve više Međimuraca ima ih u svom dvorištu s time da posljednjih godina niču i prave male plantaže. Već ih sada ima nekoliko i kako se može vidjeti, stabla sasvim lijepo napreduju i rode krupnim plodovima. - S marunima sam krenuo

među prvima u našem kraju, kaže naš sugovornik. Nabavio sam sadnice iz Španjolske i to dvogodišnje.

Istina, bio je to, kako kaže, promašaj jer su ih suša i visoke temperature desetkovale pa se u novoj rundi odlučio za jednogodišnje. Voćka nije samooplodna pa stoga za nasad treba nabaviti nekoliko vrsta. Očito je to bio pun pogodak jer se grane savijaju pod težinom plodova. Marune vole i voluharice koje su mu trenutno najveći neprijatelj. Probao je sve “recepte” i preporuke koje je čuo. Od stakla pod korijen i ovčje vune, a zasadio je i na kilograme lukovica narcisa oko stabla. Sve uzalud. Upoznao je i rak kore koji mu je zahvatio nekoliko stabala.

- Berba kreće isto kad i berba grožđa, dodaje dalje. Moram reći da maruni imaju puno žešće, odnosno oštrije i jače bodlje koje prodiru čak i ispod “radničkih” rukavica.

Kao i kod običnih kestena, u ovojnici se obično nalazi po od dva do tri komada maruna. Pohvalio nam se i primjer-

kom od čak sedam komada. Najkrupniji plod koji je dosad ubrao imao je 51 gram. Riječ je o nutritivno vrijednoj namirnici čiji je glavni sastojak škrob pa ga se može usporediti s krumpirom. Poput lješnjaka i badema, ni kesten ne sadrži gluten, pa je popularan sastojak u bezglutenskoj prehrani. Osim toga, bogat je vitaminom C i ftalatima, koji su bitni pri sintezi crvenih krvnih zrnaca i DNK.

Potražnja veća od proizvodnje

Sve ubrane plodove ne stigne ni spremiti, a kamoli skladištiti ili pak nešto raditi od njih jer odmah idu na tržište. Nema ih, kaže, toliko kolika je potražnja za njima.

Inače, maruni rode već prvu godinu. Preporuka je da se tada plodovi otkidaju kako bi stablo ojačalo, odnosno bolje se razvilo.

Ako su toplija ljeta, odnosno jeseni, već se tada mogu pojavljivati cvjetovi, muški i ženski koji su slični cvjetovima oraha i lješnjaka.

Inače cvjeta početkom lipnja u vrijeme kada više nema proljetnih mrazova, a plodovi dozrijevaju početkom listopada. Što se samog tla tiče, voli kiselkasta tla, veću nadmorsku visinu i poziciju

s više sunca. Kesten spada u porodicu s hrastom i bukvom pa je i ono dugovječno. Može naime poživjeti i do 500 godina. Interesantna je činjenica da ju mnogi smatraju voćkom poput badema, lješnjaka i oraha.

Budući da je već savladao njihov uzgoj, sviđa mu se plod, sada kreće u novi pothvat, proizvodnju vlastitih sadnica. Naime, zasadio je obični divlji kesten na koji će nacijepiti grančice svojih maruna. Doduše, neće to raditi sam jer još nije to naučio i ne želi eksperimentirati.

Razlika između kestena i maruna nije samo u imenu, već i u boji, veličini te slatkoći ploda.

Kesten (lat. Castanea sativa) jedna je od devet vrsta roda Castanea i predstavnik je porodice bukovki. Postoje arheološki dokazi da je upravo on jedna od prvih namirnica u čovjekovoj prehrani.

Marun je oplemenjena sorta kestena. Kao i običan, pitomi kesten upotrebljava se najviše u slastičarstvu.

Upotrebljava se u izradi torti, raznih pita, kolača, rolada, pudinga, pjenastih krema, palačinki, fritula, uštipaka i sladoleda. Zbog velike količina škroba, od njega se dobiva i brašno.

SAVJETI

Piše: Suzana Pajić

Marijan Branilović Pajo očaran je marunima BRALI SMO marune na imanju Marijana Branilovića u Zasadbregu

Kesteni i varaždinsko zelje najavljuju jesen

Ne trebamo gledati ka lendar da bismo doznali da smo stigli u jesensko godišnje doba. Dovoljan je samo pogled na ponudu naše središnje trž nice i čakovečkog sajma. Nai me, na klupama su se pojavili prvi plodovi šumskih kestena i velike glavice varaždinskog zelja za kiseljenje.

I dok je cijena kilograma kestena čak 30 kuna za kilo gram, zelje se nudi od 4 do 8 kilograma, ovisno kupuje li se na vreće ili glavica-dvije.

Naravno, svi koji kisele zelje biraju upravo varaždin sko zbog velikih i krupnih listova te glavica pogodnih za sarmu. Treba reći da se i u Međimurju sadi dosta te sorte zelja.

Još uvijek ima dosta pa prike, dok se rajčica nudi tek sporadično, isto kao i krastav ci. S druge strane, na svoje dolaze ljubitelji voća jer ima doista svega, od domaćih go ričnih bresaka, preko krušaka i jabuka do grožđa. Stigle su i prve mandarine čija je cijena zasad 15 kuna po kg.

Varaždinsko

zelje: 8 kn/kg

Mahune: 20-30 kn/kg

Krastavci: 15 kn/kg

Krumpir: 5 kn/kg

Luk: 6 kn/kg

Mrkva: 10 kn/kg

Paprika: 9-15 kn/kg

Tikvice: 20 kn/kg

Rajčica: 15 kn/kg

Blitva: 20 kn/kg

Kruške: 12 kn/kg

Breskve: 12 kn/kg

Brokula: 30 kn/kg

Kesteni: 30 kn/kg

Varaždinsko 4-8 kn/kg

Mahune: 20 kn/kg

Krastavci: 15-18 kn/kg

Krumpir: 3-4 kn/kg

Luk: 5 kn/kg

Mrkva: 6-10 kn/kg

Paprika: 5-15 kn/kg

Tikvice: 12-15 kn/kg

Rajčica: 8-12 kn/kg

Mandarine: 15 kn/kg

Kruške: 10 kn/kg

Breskve: 10kn/kg

Grožđe domaće: 10 kn/kg Žitarice: 3 kn/kg

Tetanus u konja

Tetanus je nekontagi

ozna akutna (obično afebrilna) zarazna bolest raznih životinjskih vrsta (pretežno konja) i čovjeka, koja se očituje pojačanom reflektornom nadražljivošću motornih živčanih centara i trajnim grčem voljnih mišića.

Uzročnik tetanusa je egzotoksin koji stvara anae robna bakterija Clostridium tetani. Od tetanusa najčešće oboljevaju konji, koji su zbog svoje primjene (jahanje, vožnja) izloženi dubokim kopitnim ranama (npr. na gaz na čavao). Kod krava je prisutan poseban oblik tetanusa nakon poroda (pu erperalni tetanus). Ovce, psi i mačke rjeđe obolijevaju od tetanusa, a svinje raz mjerno često, osobito nakon nestručnih kastracija. Cl. te tani mora imati anaerobne prilike za umnažanje, a to se ostvaruje ili kod rana gdje je došlo do gnječenja i umrtvljenja tkiva ili kod dubokih rana u koje su ušle osim Cl. tetani i neke ana erobne bakterije. Cl. tetani obično ostaje na ulaznom mjestu u organizam gdje se razmnožava, a egzotok sini prodiru perineuralno u središnji živčani sustav. Cl. tetani stvara dva toksina: tetanospazmin koji djeluje na živčano tkivo i tetano lizin koji razara eritrocite.

Simptomi u konja:

Prvo počinje lokalni spazam pa grč žvačnih mi šića (masetera). Životinja oprezno žvače, polagano guta, ukočeno hoda, treća vjeđa prolabira, uške su ukočene i uspravljene, rep je

podignut i ukočen, vrat ispru žen. Tetanus rijetko počinje na nozi ili repu. Zbog trajne napetosti (grča) mišića, koja postaje sve jača, javljaju se druge smetnje; životinja ne može jesti ni piti, ne defeci ra ni urinira, peristaltika je crijeva stišana. Refleksi su pojačani, životinja je jako nadražljiva, znoji se. Disanje je učestalo i površno, kasni je nastupa dahtanje, javlja se hiperemija i edem pluća. Temperatura je pred uginuće iznad 42 Celzijevih stupnjeva, a i nakon smrti neko vrijeme raste.

Diferencijalno dijagnostič ki treba isključiti bjesnoću, meningitis, poliartritis i en zootsku mioglobinuriju konja. Terapija tetanusa je složena i

uključuje obradu rane (ulazno mjesto uzročnika – potreb no je kirurški obraditi vodeći računa da je tu žarište i mje sto umnažanja uzročnika), etiološku terapiju (tetanus antitoksin serum od 250 do 500 tisuća internacionalnih jedinica, antibiotici), seda tivnu terapiju (acepromazin, combelen), njegu i prehranu pacijenta (hranjenje konja na sondu) te smještaj u zamrače nu štalu. Drži se da je ishod tetanusa to nepovoljniji što je inkubacija kraća.

Preventivnu vakcinaciju potrebno je provoditi jednom, a kod sportskih konja dva pu ta godišnje. Ždrebad se prvi put cijepi u dobi od 3 do 4 mjeseca, a docjepljuje se od 4 do 5 mjeseci starosti.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 8 sati

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati MIHALJEVEC

Sonja Bistrović iz Plešivice među prvima nudi šumske kestene

Varaždinsko zelje za kiseljenje preporučuje Boro Vugrinčić iz Nove Vesi

Polygonum cuspidatum – japanski dvornik

Danas mnogi vrtlari uzgajaju brojne vrste u svojim cvjetnjacima i povrtnjacima koje su porijeklom iz raznih strana svijeta. Međutim, iako su namjere dobre i biljke većinom korisne, ne ponašaju se sve biljke jednako u različitim staništima. Naime, određene strane biljke mogu “pobjeći” iz vrtova gdje se uzgajaju ili su ih ljudi namjerno unijeli u okoliš. Ako se počnu nekontrolirano širiti i tako počnu ugrožavati biološku raznolikost, zdravlje ljudi ili čine ekonomsku štetu, tada ih nazivamo invazivnim vrstama. Nažalost, često se u trenutku unošenja strane vrste ne razmišlja dalekosežno, a i priroda uvijek biva nepredvidiva. Smatra se da je jedan od najvećih izazova zaštite prirode danas upravo kontrola invazivnih vrsti i njihova utjecaja na zavičajne vrste.

Kao ukrasnu vrstu mnogi su vrtlari nabavili Polygonum cuspidatum. Od narodnih imena diljem svijeta zanimljivi nazivi biljke su magareća rabarbara (iako nije rabarbara) te japanski (ali i meksički te američki) bambus (nije bambus). Stabljika mu doista izgleda snažno i jako kao bambus, ali je zapravo krhka i raspadne se do iduće sezone.

Ta je vrsta porijeklom iz istočne Azije i Japana, a proglašena je najgorom svjetskom invazivnom vrstom. Ima jaki korijenski sustav i

snažan rast, pa ne samo što doslovno “guta” biosustave, čak može u urbanim sredinama ošteteti građevine i ceste. Ništa drugo ne raste gdje se ta biljka proširi.

S druge strane, vole ju pčelari jer je medonosna, a zbog oksalne kiseline neki su pčelari primijetili da su im pčele zdravije (što se tiče varoe). Osim toga, prekrasno miriši. Naraste u visinu i preko 2 metra.

Mladi izdanci su jestivi i okusom podsjećaju na rabarbaru, a kako sadrže veće količine oksalne kiseline, osobe s artritisom i bubrežnim kamencima ne smiju ju previše konzumirati. A zapravo, korištenje biljke kao divljeg samoniklog bilja može biti jedno od rješenja za njeno suzbijanje.

U mom susjedstvu, kad sam bila dijete, u svom ju je dvorištu imala jedna obitelj. Dok im se previše raširila, iskopali su ju i odvezli na rub obližnjeg šumarka. Tamo se je naravno primila i započela invaziju pa je zaposjela nekoliko većih površina oko navedenog šumarka. Stoga, oprezno kakve biljke nabavljate i na koji način ih se rješavate kad vam više nisu zanimljive. Posljedice ponekad mogu biti ozbiljne po biosustav.

Ta biljka je trenutno na kraju cvatnje pa ju je teško ne zamijetiti. Oko nje se širi divan miris i prepuna je pčelica i ostalih kukaca.

Robert Pintarić iz Pleškovca 52-godišnji je električar koji svaki slobodan trenutak provodi u svom dvorištu i vrtu. Voli saditi, ali kaže nam kako ponekad ima i previše posla s održavanjem. To i ne čudi jer ima 150 sadnica lješnjaka, 6 kestena maruna, a uzgaja i bademe. Uz to ima i brojno cvijeće, kao i par nasada zdrave aronije.

- Tih 150 nasada lješnjaka je puno u kontekstu ako ga se obrađuje pojedinačno, a za strojnu obradu je premalo, kaže Robi i kaže kako je lješnjak inače dosta zahvalna biljka.

Od rezidbe do berbe Što se tiče samog procesa od cvijeta do ploda, prva je na redu rezidba, poslije špricanje pa košnja trave do berbe. Bere se jednom

ROBERT PINTARIĆ (52) iz Pleškovca rekreativno se bavi uzgojem orašastih plodova

Lješnjaci su ove sezone baš urodili!

godišnje, tako da se plod trese i pada na cerade koje su postavljene ispod grma.

- Dva i dva stabla stresemo čim više, stavljamo u vreće i na prikolicu. Imamo takozvani komušač koji skida zeleno i potrebno je plod staviti još dva puta da bi se dobro očistio. Ove smo godine imali desetak berača, ali to je više bilo druženje. Makar smo ove godine brali duže, nekih od četiri do pet sati.

Očišćeni lješnjaci prodaju se po 60 kuna

Robert je lješnjake posadio prije šest godina, a bile su potrebne tri godine da postane rodan. Očišćene lješnjake prodaje po cijeni od 60 kuna za kilogram. Kad dođe nova valuta, cijena će biti 10 eura.

Lješnjak je jako dobar izvor dijetalnih vlakana

Robert u svojem vrtu ima i badem

kao i dobar izvor minerala - mangana, bakra, magnezija

fosfora i željeza. Bogati su vitaminima E, B i folnom kiselinom.

Ako želite smanjiti rizik od pojave raka, srčanih oboljenja ili dijabetesa, usporiti starenje, poludite za lješnjacima i orašastim plodovima.

Studije preporučuju konzumiranje između 30 i 60 g orašastih plodova dnevno kako bi se maksimalno iskoristila ljekovita svojstva.

Osim uzgoja, Robi pronađe vremena i za još jedan hobi.

- Volim starine i pokušavam restaurirati stari namještaj, ali to je dugoročni proces pa se zasad još ne mogu pohvaliti nekim velikim projektima. To je čisto za moj gušt, govori nam naš sugovornik kojeg većinom od milja zovu Robi.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Piše: Dora Vadlja

Simpa�čan Robi u carstvu svojih lješnjaka

Lješnjak je izvrstan izvor dijetalnih vlakana i dobar izvor minerala

Bilješke sa seminara biodinamičke poljoprivrede (3. dio)

Seminar je održan 16. i 17. lipnja 2001. godine u Donjem Kraljevcu kraj Čakovca, a organizirale su ga međimurske udruge Lider i Duga. Seminaru je prisustvovalo i puno naših članova, a bilješke je zapisala Silvija Šurina.

Kiseline upravljaju životom mikroorganizama u okolici korijena koji se snabdijevaju vodom iz tla. To je prirodan proces rasta korijena. Kad čovjek doda mineralna gnojiva, lužine, kiseline i soli, one vodom dolaze u područje korijena. Mješavina tla, vode i tvari koje izlučuju mikroorganizmi hrana su za biljke. Dodavanjem mineralnih gnojiva poremećuje se prirodni

proces i biljka prima ono što joj mi dajemo, a ne ono što ona želi i treba. Mijenja se sastav staničnog soka i mijenjaju se kiseline koje biljka izlučuje i njihova funkcija, a time i sastav i funkcija mikroorganizama. Biljka više ne razlikuje vegetativni i generativni rast.

Ako još više hraniva ulazi u biljku, doći će do suviška u odnosu na ono što biljka može preraditi s pomoću Sunčeve energije. Dolazi do poremećaja u proizvodnji ugljikohidrata i bjelančevina. Hranidbene tvari preko korijena ulaze u biljku, a zahvaljujući kozmičkoj energiji prerađuju se u biljci. Ako dodamo više hrane, onda ju biljka ne može oblikovati i preraditi do kraja.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska AMBULANTA

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�.

PLAN SADNJE

23. rujna – Dan ploda Od 21 sat pa sljedeći dan 24. rujna do 1 sat u noći izradit ćemo vegetabilni preparat od stolisnika.

24. rujna – Dan ploda Jesensko zakopavanje preparata, sijemo ozime žitarice, za bolje dozrijevanje poslijepodne prskamo kivi, vinovu lozu, maline i sl. kremenom.

25. rujna – Dan korijena Njegujemo biljke korijena.

26. rujna – Dan korijena Izrada vegetabilnog preparata od maslačka, njega korjenas�h biljaka.

27. rujna – Dan korijena Cijeli dan i sljedeći dan 28. rujna do 18 sa� sadimo luk i zimski luk te spremamo korjenaste biljke.

28. rujna – Dan korijena Spremamo korjenaste biljke.

29. rujna – Dan cvijeta Miholje je priča o kozmosu i nije priča za laku noć. Pravo je upozorenje, skupljamo mlade koprive za čaj i režemo kupus.

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

DOMAŠINEC

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 040/688-936

Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

BERNARDIN VRT

Na temelju članka 35. i čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)

i Odluke Općinskog vijeća Općine Selnica o prodaji nekretnina i objavi javnog natječaja („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 14/22), načelnik Općine Selnica dana 20. rujna 2022. godine raspisuje

NATJEČAJ

za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine Selnica

I. PREDMET PRODAJE I POČETNA PRODAJNA CIJENA Predmet natječaja su sljedeće nekretnine u vlasništvu Općine Selnica:

• zk.č.br. 6269/1 upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Čakovcu u zemljišnoknjižni odjel Čakovec u zk.ul.br. 4954 k.o. 303496 SELNICA, u naravi BUKOVČAK sveukupne površine 2629 m2, od čega ŠUMA površine 2629 m2, koja zk.č.br. u katastarskom operatu odgovara k.č.br. 6269/1 u naravi BUKOVČAK sveukupne površine 2629 m2, ŠUMA površine 2629 m2, upisanoj u P.L. 9572 k.o. SELNICA (1)

• zk.č.br. 6268/2 upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Čakovcu u zemljišnoknjižni odjel Čakovec u zk.ul.br. 13010 k.o. 303496 SELNICA, u naravi BUKOVČAK sveukupne površine 245 m2, od čega ŠUMA površine 2629 m2, koja zk.č.br. u katastarskom operatu odgovara k.č.br. 6268/2 u naravi BUKOVČAK sveukupne površine 245 m2, od čega ŠUMA površine 245 m2, upisanoj u P.L. 13014 k.o. SELNICA (2) (u daljnjem tekstu: nekretnina)

Početna cijena za prodaju predmetnih nekretnina iznosi ukupno 507.400,00 kuna. Nekretnina se prodaje isključivo skupno, po sistemu „viđeno-kupljeno“ te se neće priznati naknadni prigovori na pravne ili materijalne nedostatke nekretnine iz članka 1. ove Odluke. Nekretnina iz st. 1. ovog članka prodaje se strogo namjenski u svrhu izgradnje zgrade stambeno društvene namjene s poslovnim sadržajima sukladno opisu i uvjetima javnog poziva od 01.09.2021. godine objavljenog na službenim web stranicama Općine Selnica.

II. NAČIN I UVJETI PRODAJE

Način i uvjeti prodaje detaljno su de�inirani Odlukom o prodaji nekretnina u vlasništvu Općine Selnica i objavi javnog natječaja („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 14/22), a koja je objavljena na stranici Općine Selnica, www.selnica.hr.

III. PONUDA I DOSTAVA PONUDE

Ponude se predaju u zatvorenoj omotnici s naznakom „Ponuda za natječaj - prodaja nekretnine zk.č.br. 6269/1 i zk.č.br 6268/2 k.o. SELNICA - ne otvaraj“. Ponude se dostavljaju poštom preporučeno s povratnicom ili se predaju neposredno u Jedinstveni upravni odjel Općine Selnica (Općina Selnica, Jelačićev trg 4, 40314 Selnica) zaključno s danom 28.09.2022. godine.

Ponuda se piše na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i obavezno sadrži:

- ime, prezime, adresu, OIB i potpis �izičke osobe, odnosno za pravne osobe i trgovce službeni izvadak iz upisnika u koji je ponuditelj upisan ne stariji od 30 dana, tvrtku i naziv, sjedište, MBS i OIB, te puno ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje sa potpisom i pečatom

- broj računa radi eventualnog povrata jamčevine i e-mail adresu - ponuđenu kupoprodajnu cijenu (iznos ponuđene cijene u kunama (HRK) napisan brojkama iskazan na dvije decimale) - dokaz o uplaćenoj jamčevini - izjavu ponuditelja o prihvaćanju uvjeta ovog javnog natječaja i javnog poziva od 01.09.2021. godine - izjavu ponuditelja da je proučio i razumio uvjete ovog javnog natječaja i javnog poziva od 01.09.2021. godine Nepotpune ponude kao i ponude s ponuđenom kupoprodajnom cijenom ispod utvrđene početne cijene smatrat će se nevažećim te će se odbaciti bez razmatranja.

Ponuditelj je obvezan uplatiti jamčevinu u visini od 10% (deset posto) iznosa početne kupoprodajne cijene. Jamčevina se uplaćuje na poslovni račun Općine Selnica IBAN: HR88 2390 0011 8385 0000 9 (HPB), model 68, poziv na broj 9016-OIB ponuditelja, a dokaz o uplaćenoj jamčevini se prilaže ponudi.

IV. OTVARANJE PONUDA I SKLAPANJE UGOVORA O

KUPOPRODAJI

Povjerenstvo za provedbu natječaja može predložiti da se ne prihvati niti jedna ponuda.

Ako nakon otvaranja ponuda najpovoljniji ponuditelj odustane od svoje ponude, on gubi pravo na povrat jamčevine, a najpovoljnijim ponuditeljem smatra se sljedeći ponuditelj koji je ponudio najvišu kupoprodajnu cijenu.

U slučaju da za Predmetnu nekretninu dva ili više ponuditelja ponude jednaku kupoprodajnu cijenu, natječaj za prodaju se poništava i ponavlja.

Ostale odredbe o otvaranju ponuda i sklapanju ugovora o kupoprodaji utvrđene su Odlukom o prodaji nekretnina u vlasništvu Općine Selnica i objavi javnog natječaja („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 14/22), a koja je objavljena na stranici Općine Selnica, www.selnica.hr.

KLASA: 943-01/22-01/29

URBROJ: 2109-15-22-01 Selnica, 20. rujna 2022.

Mladen Flac darovao krv 98 puta, a MiraŽnidarić 65 puta

- U firmi u kojoj radim animiram dečke da daruju krv, rekao nam je Mladen Flac iz Novog Sela Rok

Piše i foto: Sven Tomašić

Mladen Flac (58) dolazi iz Novog Sela Rok i radi u �irmi u Ivanovcu već 10 godina. Uz posao, bavi se poljoprivredom i obavezno prati NK Omladinac iz Novog Sela Rok i NK Mladost iz Ivanovca. Kao mlada osoba, bojao se igle i igrom slučaja dogodila mu se sportska nezgoda koja mu je obilježila čitav život.

Zbog nesreće počeo davati krv

Naime, sa 17 godina smrskao je kuk pa je nakon nezgode i bolnice shvatio koliko zapravo krvi treba. Kako kaže, čim je ozdravio i imao zdravstvene uvjete, počeo je darivati krv. Od tog dana, kad god je prilika, Mladen ide donirati krv. Napominje da će sljedeći tjedan također donirati krv i to će mu biti nevjerojatni 98. put! Mladen je inače krvna grupa A+.

- Sreća što me zdravlje donekle prati i vjerujem da ću ispuniti svoju želju da prođem brojku 100 kako sam darovao krv, govori nam Mladen.

Napominje da u �irmi u kojoj radi animira i zove mlade dečke da se ne boje i da humanitarno daruju krv te je neke i motivirao. Kaže da je najveći problem što bi mladi darivali krv pod uvjetom da im taj dan poslodavac omogući jedan dan godišnjeg, a

to nije praksa u �irmama i nažalost zbog toga mladi gube volju za humanitarnim darivanjem krvi.

Mira Žnidarić 41 godinu daruje krv Mira Žnidarić (58) dolazi iz Čakovca, radi u Vajdi već punih 40 godina i 41 godinu daruje krv.

- Moja baka bila je dobrovoljna darivateljica krvi i ja sam u mladosti bila aktivistica Crvenog križa i volonterka. Jednostavno, želja da nekome pomognem nečime što se ne može kupiti došla je sama od sebe. Svaki put kad darujem krv, osjećam se kao mali heroj, napominje Mira.

Za sad je donirala 65 puta i ne planira stati s doniranjem tako dugo dok ju zdravlje bude služilo. Napominje kako je danas puno teže darivati krv nego prije dok su u �irmama imali organizirano darivanje. Također, nekad je bilo obvezno dva puta na godinu u određenom poduzeću, sada više ne.

Spominje kako si taj dan izgubio pola sata vremena na darivanje krvi i nastavio s radom u �irmi, neovisno o poslu.

Danas, ako radiš duže, jednostavno ne stigneš, dok je negdje organizirano darivanje krvi. U Čakovcu na transfuzijskom odjelu nažalost se već godinama ne može darovati krv, već se treba ići u Varaždin. Sve to onemogućava ljudima da

Tko su najveći darivatelji krvi u Međimurju?

doniraju možda i više puta nego bi htjeli.

Krvne grupe AB- nema dovoljno na zalihama

Budući da su završili kolovoz i ljetno razdoblje, raspitali smo se o stanju krvi u bolnicama sjeverne Hrvatske.

Iz Crvenog križa Čakovec javili su nam da je dobrovoljno darivanje krvi u mjesecu kolovozu prošlo odlično, odazvalo se 558 darivatelja, a dragocjenu tekućinu darovala su 472 dobrovoljna darivatelja krvi, dok ih je 86 odbijeno zbog zdravstvenih razloga.

Na pitanje postoji li i dalje manjak krvi u bolnicama, iz Crvenog križa Čakovec poslali su nam stanje zaliha krvnih grupa. Vežu se za Opću bolnicu Varaždin i Zavod za transfuzijsku medicinu Zagreb, Petrova 3.

sljedeće: krvne grupe A+ ima dovoljno, a A- ima premalo. Grupe B+ ima dovoljno, kao i B-. Krvne grupe O+ ima dovoljno, a O- malo nedostaje da je bude dovoljno. Krvne grupe AB+ ima previše, dok AB- ima dovoljno.

Svatko od 18 do 65 godine može darivati krv

Krv nije moguće proizvesti, jedini izvor tog lijeka je čovjek – darivatelj krvi. Svakodnevno brojni bolesnici trebaju liječenje krvnim pripravcima, stoga, kako bi se osigurao dovoljan broj krvnih pripravaka, potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja.

Darivati možete punu krv i/ili krvne sastojke na staničnom separatoru. Krvne sastojke možete darivati samo u HZTM-u, nakon što ste više puta darivali punu krv.

OPĆINSKI NAČELNIK Ervin Vičević, v.r.

Spomenut ćemo i pohvaliti još nekoliko darivatelja Međimurske županije u starosti od 55 do 65 godina. Od žena to su Mirjana Cenko iz Donjeg Vidovca koja je darovala 58 puta, Biserka Horvat iz Nedelišća koja je darovala 63 puta i Elizabeta Jankoci

iz Donje Dubrave darovala je 57 puta.

Od muškaraca u starosti od 55 do 65 godina krv su darovali Branimir Gavez iz Nedelišća 86 puta, Josip Mikolaj iz Čakovca 85 puta i Marijan Mošmondor iz Čakovca 88 puta.

Stanje zaliha krvi na Odjelu za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin je sljedeće: krvne grupe A+ ima dovoljno, također i A-. Krvne grupe O+ isto ima dovoljno, a B+ ima prevelikih zaliha. Grupe B- ima dovoljno, AB+ previše. Posljednje krvne grupe AB- nema dovoljno na zalihama pa bi tu krvnu grupu najviše trebalo donirati u Općoj bolnici Varaždin.

Što se tiče stanja zaliha krvi u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu Zagreb, Petrova 3, stanje je

Krv može darivati svaka osoba dobrog općeg zdravstvenog stanja u dobi od 18 do 65 godina (do 60. god. ako krv daruje prvi put). Osoba mora imati iznad 55 kilograma i tjelesnu temperaturu do 37 °C.

Prije same donacije krvi pojedite lagani obrok i uzmite dovoljno bezalkoholne tekućine. Pripremite osobnu iskaznicu ili putovnicu i zdravstvenu iskaznicu te ponesite i iskaznicu darivatelja krvi, kako bi vam mogli upisati darivanje.

Mladen Flac iz Novog Sela Rok Mira Žnidarić iz Čakovca

Najbolji pušipel raste kod Horvata

Od prvog nasada i početnih 32 klonova pušipela zasađenih na ovoj lokaciji kod obitelji Horvat, izdvojeno je ukupno 5 najboljih klonova

Piše: Sanja Heric

– Godina je bila za pamćenje. Što se tiče kvalitete grožđa, jako smo zadovoljni, isto kao i količinom, šećerima i kiselinama, rekao nam je vinogradar Robert Horvat iz Svetog Urbana, kod kojeg je protekle srijede, 21. rujna, obavljena berba pušipela, međimurske zaštićene robne marke.

Kod Horvatovih se već preko 10 godina provodi projekt klonske selekcije pušipela u suradnji s Međimurskom

županijom i Agronomskim fakultetom iz Zagreba uz suradnju Savjetodavne službe iz Čakovca s ciljem brendiranja tog vina kao autohtonog međimurskog vina.

Matična baza najboljih klonova

Od prvog nasada i početnih 32 klonova pušipela zasađenih na ovoj lokaciji kod obitelji Horvat, izdvojeno je ukupno 5 klonova koji su upotrijebljeni za podizanje baznog matičnog nasada.

- Fakultet je radio mikrovini�ikaciju. Dakle, nisu se gledala samo vanjska svojstva, nego i kakvoća vina koja se dobiva iz klonova. Sada bi se iz tih izdvojenih klonova trebale uzimati plemke za sve ostale vinograde u kojima će se saditi pušipel. Ovdje kod Horvatovih nalazi se matična baza.

Onda će biti potpisan ugovor s nekim rasadnikom koji bude ovdje uzimao plemke i njima proizvodio lozne cijepove, pojasnio nam

je Milorad Šubić iz Savjetodavne službe.

Berbi pušipela prisustvovali su župan Međimurske županije Matija Posavec i predstavnici podružnice Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe – Podružnica Međimurske županije Milorad Šubić i Marijan Čižmešija.

- Kad govorim u ime Međimurske županije, mislim da mogu itekako biti ponosan na naše vinare jer tijekom tih 12 godina stvo-

rili smo odličan temelj za daljnju nadogradnju cijepova. Na tržište je stavljeno 42.000 boca pušipela i ta vrsta vina dobila je tri Decantera i postoji tendencija daljnjeg rasta. Stvorili smo odlične temelje, u koje su ugrađeni trud, muka, vrijednosti i pamet naših vinara, savjetodavne službe i svih stručnjaka kojima će se ponositi vinari i svi stručnjaci, rekao je na to župan Matija Posavec, koji se također okušao u berbi grožđa.

Plan izgradnja vinskog hotela

Naći domaćini obavili su dvije trećine berbe pa nakon berbi slijedi posao u podrumu. Uz to planiraju proširiti svoju ponudu u vidu smještajnih kapaciteta.

- U sljedećih tri-četiri godine željeli bismo napraviti vinski hotel s 12 soba. U sklopu njega će se nalaziti kuhinja, sala i recepcija, a gore bi se napravilo 12 soba, najavio je Robert Horvat.

U BERBI GROŽĐA autohtone međimurske sorte u Svetom Urbanu

Marijan Čižmešija, Robert Horvat, Milorad Šubić, Vladimir Horvat, Darko Radanović i Ma�ja Posavec prilikom berbe pušipela

Vesna Vlahek u našim novinama čita sve po redu

Vesnu Vlahek iz Hodošana zatekli smo u podnevnoj kupovini u prodavaonici Krk (METSS) u Hodošanu. U našim novinama čita sve po redu, nema ništa što bi baš posebno izuzela.

S obzirom na to da je naša redovna čitateljica, poklonili smo joj promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu, kao i ljubaznoj prodavačici Andreji Kolonić iz Svetog Jurja u Trnju koja također čita Međimurske novine. (dv, zv) U trgovini smo zatekli Vesnu Vlahek i Andreju Kolonić

Novo, 90. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom

s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. rujna.

Sretnog dobitnika 90. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30.rujna. (mk).

Međimurske novine i BluKids vas

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj skupinaočale pokupi

KADA će proraditi polubranici

Što se to čeka?

Brojni mediji proteklih dana informirali su nas o teškim željezničkim nesre ćama diljem Hrvatske.

Danas, 2022. godine, i mi u Međimurskoj župani ji imamo cestovne prelaze preko željezničkih pruga, na kojima još nisu postavljene ili nisu u funkciji (čitaj po međimurskim) rampe.

Željeznička pruga iz smjera Budimpešta-Kotori ba-Čakovec-Varaždin-Zagreb jednim svojim dijelom prola zi i kroz područje Goričana.

Naselje Hemuševec (Grad Prelog) povezano je asfal tiranom cestom s naseljem Goričan. Cestovni promet vrlo je intenzivan danju i noću, a na tom Željeznič kom cestovnom prijelazu Goričan nikako da prorade polubranici.

Radovi su započeli 14. srpnja 2020. godine. Sve je postavljeno osim polubrani ka. I tako već “godinu“ da na sve to skupa tamo stoji i čeka. Što se to čeka? Dolazi jesen, magle, a polubranici

Sve je postavljeno osim polubranika (Foto: Josip Horvat Majzek)

na samom željezničkom pri jelazu još nisu u funkciji! Mo žemo li od HŽ-a dobiti neku informaciju o tom pružnom

prijelazu ŽCP Goričan KM 81+287 i kada će konačno proraditi polubranici? Josip Horvat Majzek

• inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

• inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

• CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

• električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta: TEHNOLOG (m/ž)

KONTROLOR U PROIZVODNJI (m/ž) ALATNIČAR (m/ž)

CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

• odgovarajuće obrazovanje

• rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu)

Na početku školske go dine uvijek je živo i veselo u OŠ Strahoninec. Ove škol ske godine školu su upisala 54 prvašića u dva razredna odjela. Među njima je i učenik koji boluje od specifične bole sti – celijakije, koja zahtijeva poseban režim prehrane bez glutena. Odavno je lokalna zajednica prepoznala inici

jativu škole o važnosti pre hrane učenika u školi tako da Općina Strahoninec već petu godinu zaredom, a od ove godine i Grad Čakovec s čijeg područja dolazi 40 % učenika, u potpunosti financira školsku užinu za sve učenike. Pritom treba na glasiti da djeca jedu kuhanu hranu. S obzirom na specifič

nost prehrane spomenutog učenika uz 480 obroka koji se dnevno pripremaju, školska kuhinja nije u mogućnosti pripremati poseban režim prehrane. Stoga je na prijed log škole Caritas Župe Marije Pomoćnice Strahoninec kupio i donirao školi jedan hladnjak u vrijednosti od 1.800,00 kn. U njemu će posebnu hranu

imati učenici koji boluju od celijakije. Uz zahvalne rodi telje Dušanku i Miroslava Mlinarića primopredaji su prisustvovali vlč. Vladimir Kolarić, župnik Župe Marije Pomoćnice Strahoninec, Mar kus Pilić, voditelj Caritasa i Josip Šipek, ravnatelj OŠ Strahoninec.

Markus Pilić

• preciznost i motiviranost za rad točnost, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM: dinamičan, samostalan i fleksibilan rad

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta op sega poslovanja LTH Alucast d.o.o. traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji

Festival je okupio 254 žene rekreativke iz 19 međimurskih udruga koje su se natjecale u šest sportsko-rekreacijskih disciplina: pikadu, visećoj kuglani, gađanju koša, tunelu, gađanju kolutima i vođenju lopte nogama

Jedna

od najaktivnijih udruga sportske rekrea cije, USR Sport za sve iz Male Subotice i Međimurski savez sportske rekreacije bili su domaćini 26. Međimur skog festivala sportske rekre

acije žena. Festival je okupio 254 žene rekreativke iz 19 udruga koje su se natjecale u šest sportsko-rekreacijskih disciplina: pikadu, visećoj ku glani, gađanju koša, tunelu, gađanju kolutima i vođenju lopte nogama. Masovnim sportskim natjecanjem ujed no je obilježen i Dan naselja

Mala Subotica te Hrvatski olimpijski dan. Sportska re kreacija ne samo žena već cijelih obitelji raširena je po cijeloj našoj županiji. Udruge su u stvari i osnovane s misijom upoznavanja ljudi kako je kretanje, i to svakod nevno, jedini put do zdravlja, jedino se tako mogu potisnuti

stresovi kojima smo svakod nevno izloženi.

Tjelesna je aktivnost prevencija svim bolestima današnjice, bilo to direktno bilo indirektno, opće stanje organizma uvijek je polazišna točka, pri postavljanju bilo koje liječničke dijagnoze. A snaga se najjednostavnije

Međimurska županija 17. rujna slavi Dan oslobođenja Međi murja i međimurskih brani telja u spomen na 17. rujna 1991. godine kada je oslobo đena vojarna u Čakovcu, čime su osigurane i znatne količine oružja u Domovinskom ratu koji se tek tada zahuktavao. Bila je to prva vojarna u Hr vatskoj koja je u potpunosti oslobođena. Skupština Međi murske županije proglasila je taj važan dan iz međimurske povijesti spomendanom.

Svečanost obilježavanja održana je u subotu. Zapo čelo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spo menika poginulim i nestalim braniteljima iz Domovinskog rata u Perivoju Zrinski u Ča kovcu, a nastavljeno je sveča nom akademijom u Centru za kulturu Čakovec kojoj su, uz međimurske branitelje i pri padnike braniteljskih udruga, nazočili izaslanik predsjednika

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

VIKEND

petak,

23. rujna

Od 9:00

Čakovec

Jesen u gradu Zrinskih

19:00

CZK

Večer kazališnih amatera 21:00

Dani piva Čakovec

20:00

Mursko Središće

CZK Rudar

Pjesnički opus Magdice Mikulić

subota,

24. rujna

MooseFest - Čakovec Beer

Fes�val, u petak i subotu od 12 do 24

Od 9:00

Čakovec Jesen u gradu Zrinskih

Prijepodne Atrij Čakovec Bakini kolači Fes�val slas�ca 18:00

Sve� Juraj na Bregu Crkva U sklopu Baroknih večeri Sopran Gabriela Hrženjak 18:00

Čakovec Scheierica Solis�čki koncert Marija Magdalena Kočila 17 i 20:30

CZK Čakovec Večer kazališnih amatera 20:30 Lepi Dečki Pivovara Koncert Hladno pivo 21:00 Prostor Čakovec Promocija albuma benda Dead Dog Summer 22:00 Koncert Gazde Šampion, Domašinec

Ne propustite kazališne uspješnice 23. i 24. rujna!

Nagrađene kazališne skupine iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske odigrat će svoje kazališne uspješnice u Čakovcu na

16. Međunarodnom festivalu amaterskih kazališta. Festival će biti održan 23. i 24. rujna 2022. u Centru za kulturu Čakovec, a festivalski program ponudit će publici 3 izvrsne komedije.

Petak, 23. 9.

Festival u petak, 23. 9. u 19 sati otvara Amatersko pozorište Neretva Konjic iz Bosne i Hercegovine s komedijom CSI-jaset, parodijom bosanskohercegovačke stvarnosti koja uvijek uspije iznenaditi čak i onda kada

CENTAR ZA KULTURU Rudar u Murskom Središću

od 23. rujna do 9. listopada

Mesec ober Mure

Varaždinske barokne večeri Varaždin

svi vjeruju da ih više ništa ne može iznenaditi.

Subota, 24. 9.

U subotu, 24. 9. na programu je komedija (O)glas savjesti Kazališne družine Komedijaši KUU Stažnjevec s početkom u 17 sati. Ne propustite pogledati kako radi savjest jednog udovca koji nakon ženine smrti audicijom traži novu životnu partnericu.

Istoga dana u 20:30 slovenska skupina Gledališče Toneta Čufarja Jesenice izvest će nagrađivanu komediju Fetiš na puter o susretu dvaju potpunih neznanaca u jednom dizalu. Dođite u Čakovec i nasmijte se uz izvrsne nagrađivane komedije.

VIKEND U PIVOVARI Lepi dečki

Od ovog petka u multimedijalnoj dvorani Centra za kulturu Rudar zaživjet će novi miniprojekt, na inicijativu voditelja dramske sekcije KUD-a Mura i MAKAMUS-a, Ivana Goričanca. Petkom će se predstavljati poezija i proza središćanskih umjetnika, nakon prikupljanja i predstavi u kulturnom godišnjaku. Miniprojektom Mesec ober Mure glumice i glumci Dramske sekcije KUD-a Mura, MAKAMUS-a i XENIXA uz podršku Centra

za kulturu Rudar i Gradske knjižnice i čitaonice Mursko Središće žele publici predstaviti svoje sumještane, pjesnike i prozaiste. Prve tri književne večeri odvijat će se u multimedijalnoj dvorani CZK Rudar. Opus Magdice Mikulić bit će predstavljen 23. rujna, Viktorije Kontrec 4. listopada, a Vladimira Varšića 18. listopada. Glazbeni dodatak večerima bit će Nenad Srpak na gitari. Ulazak je slobodan. (BMO)

DANI SMIJEHA u Prelogu

Tri predstave Kerekesh Teatra

Šesti put u nizu Kerekesh Teatar u suradnji s Gradom Prelogom poziva na Dane smijeha. Ove će se godine Dani smijeha održati od 21. do 23. listopada. Prva je na redu predstava Beba 21. listopada u 19 sati, 22. listopada Dobra večer, došao sam po vašu kćer i 23.

Stiže Hladno pivo i Pips, Chips & Videoclips

Ove subote 24. rujna Lepi Dečki ugostit će Hladno pivo, a nakon toga na otvoreni prostor u subotu 8. listopada 2022. dolaze i Pips, Chips & Videoclips. Jedan od kultnih zagrebačkih rock-bendova u povijesti tako će nastupiti prvi put nakon koncerta na stadionu Šalata održanog prije gotovo dva tjedna.

listopada Ništa ljubav samo sex. Cijena ulaznica je 50 kuna za svaku predstavu, a broj mjesta je ograničen. Pretprodaja ulaznica počinje od 3. listopada na blagajni Doma kulture od ponedjeljka do petka od 8 do 11 sati, subotom i nedjeljom od 16 do 20 sati.

od 23. do 2. listopada

Irish Corner Kapucinski trg, Varaždin

29. rujna

20:00 Tribina ČČ Premijera filma Nosila je rubac črleni

1. listopada

8:00 Dani kruha i zahvalnos� Trg slobode, Prelog

2. listopada 19:00

Varaždinske barokne večeri u Prelogu, Koncert ansambla Camerata Kilkenny, crkva sv. Jakoba, Prelog

4. listopada

Mursko Središće CZK Rudar Pjesnički opus Viktorije Kontrec

6. listopada

20:00 Tribina ČČ Centar za kulturu Hotel Zagorje Gradsko dramsko kazalište Gavella Predstava

8. listopada

TZO Nedelišće Dvorana MESAP-a Dani zahvalnos�

Lepi Dečki Pivovara Koncert Pips, Chips & Videoclips kazališta u Čakovcu

Pips, Chips & Videoclips vraćaju se u Čakovec na dobro poznati teritorij

i koncertni prostor koji su već punili u prošlosti. Ulaznice su u prodaji od srijede, 21. rujna, od 9 sati. Cijena će iznositi 90 kuna do 30. rujna.

Dan nakon cijena se penje na 100 kuna, dok

će na dan koncerta cijena biti 120 kn. Ulaznice su dostupne na svim �izičkim prodajnim mjestima sustava Eventim kao i na mreži na www.eventim. hr te u Pivovari Lepi Dečki.

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Intervju tjedna

Murska dekla u centru Čakovca

U samom centru grada mogli ste primijetiti velik i zanimljiv mural djevojke koja lebdi među knjigama. U sklopu Zrinskog Art Festivala koji je završio pretprošli vikend osvanuo je mural na zidu Knjižnice Nikole Zrinskog, a svečano otvorenje murala bilo je u subotu, 10. rujna.

Mural je doista osebujnog i mističnog karaktera i autor Matija Bajc ukratko nam je ispričao kako je došao

do same ideje za muralom Murske dekle koja je povijesno zabilježila mističnu tradiciju Međimurskog područja, a sad i centar grada.

- Otkud sama inspiracija te koliko dugo si se pripremao i crtao mural?

- Početna inspiracija su mi bile vile, tako sam došao na ideju Murske dekle (Međimurska vila) koja čita knjige i svojom magijom materijalizira stvari o kojima čita.

Za pripremu, tj. izradu skice, trebalo mi je par dana sve dok nisam bio zadovoljan

�inalnim rješenjem, dok je za zid trebalo malo više od tjedan dana zbog nedostatka slobodnog vremena.

- Jesi li imao slobodan izbor oko tematike murala ili je tematiku zadala organizacija?

- Za mural je bio izdan natječaj preko ZAF-a (Zrinski Art Festival).

Ovogodišnja tema festivala bila je LIGHT & SHADOW tako da sam se morao držati nekih smjernica isto kao i svi ostali umjetnici koji su prijavljivali svoje radove

za taj isti zid. Osim toga, sve ostalo je slobodan izbor.

- Jesi li zadovoljan krajnjim rezultatom?

- Ako je veći dio publike zadovoljan, onda sam i ja zadovoljan.

- Smatraš li da bi u samom centru Čakovca trebalo biti više murala i umjetničkih kreacija?

- Apsolutno da, smatram da bi općenito trebalo više murala i umjetničkih radova u svim gradovima.

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Iako bi o poštenju morali govoriti kao o nečemu što se podrazumijeva, svi znamo da u realnom vremenu to nije tako.

Sjetite se samo koliko ste puta pročitali u grupi na Facebooku da se traže svjedoci koji su možda vidjeli kako je netko nekome trknul auto. Ako se to dogodi

kod šoping-centra, krivac se brzo nađe jer su na parkingu postavljene kamere. No, što kad se to dogodi na području koje nema kamera ni svjedoka?

Pitam se kako ti ljudi spavaju. Pa ja da nekome tresnem auto, proživljavala bih osobne krize, osvrtala se oko sebe i na kraju raz-

mišljala o karmi i sudbini koja će me sad sačekati. Drama, drama i samo drama u mojoj glavi. A očito nisam jedina takva.

Nedavno sam na vlastitoj koži svjedočila kako ima dobrih i poštenih ljudi. Našem susjedu dogodilo se nešto što se može dogoditi apsolutno svakom vozaču

na planetu. Izlazio je iz parkinga, pukla mu je guma i puknuo je naš auto koji je bio parkiran. Sebi je oštetio branik, ali i nama. I još je k tome bila nedjelja popodne. Kakav peh!

Detektirao je čiji je auto lupio, �ino pozvonio na vrata i objasnio što se dogodilo. Izmijenili smo police osigu-

ranja i to je to. Glatko smo izgladili stvar. Naravno da nikome u toj situaciji nije svejedno, pogotovo jer su auti završili na popravku. Srećom, živimo u Čakovcu gdje više-manje sve možemo obaviti pješice.

Plastika će se promijeniti, a naši dobrosusjedski odnosi opsati.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 28. RUJNA U CINESTARU VARAŽDIN.

VODE KINO

MATIJA

Piše

Foto: Mario Golenko

Umjetnik Matija Bajc, autor Murske dekle

rekreativke u akciji

prikuplja redovitom tjelo vježbom.

Naravno, uz redovitu tje lovježbu, sudionice Festivala pojačano su vježbale i uvjež bavale discipline u kojima su sudjelovale.

Neke su bile brže i spretnije, a neke su se vo dile mišlju kako je najvažnije

sudjelovati, odnosno razgiba vati se u društvu i dobro se zabaviti. Kako je sportska manifestacija ipak bila na tjecateljskog karaktera, suci su mjerili vrijeme, zbrajali bodove i na kraju proglasili pobjednice.

Tako je najviše bodova osvojila ekipa Murskog Sre

dišća I, druga je bila ekipa domaćina, odnosno ekipa Male Subotice I, dok je treće mjesto osvojila ekipa Stra honinec I.

Ne treba posebno spomi njati kulturno-zabavni pro gram te obilje kolača koje su pripremili i osigurali brojni volonteri.

Sudionice Festivala:

UG Gardruža Gardinovec 1 ekipa, 10 osoba; USR SZS Donji Hrašćan 1 ekipa, 10 osoba; USR Sport sve Mačkovec 2 ekipe, 25 osoba; USR SZS Mala Subotica 3 ekipe, 27 osoba; USR SZS Mursko Sre dišće 2 ekipe, 16 osoba; USR SZS Orehovica 1 ekipa, 10 osoba; USR SZS Plešivica 1 ekipa, 10 osoba; USR SZS Selnica 1 ekipa, 10 osoba; USE SZS Strahoninec 2 ekipe, 20 osoba; USR SZS Sveti Juraj na Bregu 1 ekipa, 8 osoba; USR SZS Sveta Marija 2 ekipe, 16 osoba; USR SZS Šenkovec 1 ekipa, 10 osoba; USR SZS Štrigova1 ekipa, 10 osoba; USR SZS Zgorčan Goričan 1 ekipa, 10 osoba; Udruga žena Breza Brezje 1 ekipa, 10 osoba; Udruga žena Dunjkovec 1 ekipa, 10 osoba; Udruga žena Belica 1 ekipa, 10 osoba: Udruga žena Palovčanke Palovec 2 ekipe, 17 osoba; Udruga žena Štefanec 2 ekipe, 15 osoba

vojarne naoružala Hrvatska

Republike Hrvatske, načelnik stožera i zamjenik zapovjed nika Hrvatske kopnene vojske general bojnik Tihomir Kundid, izaslanik predsjednika Hrvat skog sabora Ljubomir Kolarek, izaslanik predsjednika Vlade RH Dražen Srpak, izaslanik ministra hrvatskih branitelja general Darko Rukavina, iza slanik ministra obrane Vlado Hranjec, župan Međimurske županije Matija Posavec sa za mjenikom Josipom Grivcem, predsjednik Skupštine Me đimurske županije Dragutin Glavina sa zamjenicima Ivicom Baksom i Marijom Medvedom, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, saborske zastupnice Andreja Marić i Boška Ban Vlahek, predstavnici Policijske uprave Međimurske s načelni kom Ivanom Sokačem, pred stavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – Podružnice Međimurske županije na čelu sa Stjepanom Horvatom, članovi Kriznog

štaba Općine Čakovec na čelu s predsjednikom Anto nom Jurincem, zapovjednici postrojbi koje su sudjelovale u oslobađanju Međimurja, ratni zapovjednici međimurskih po strojbi Hrvatske vojske, obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, predstavnici insti tucija i političkih stranaka, a molitvu za poginule i nestale branitelje uputio je gvardi jan Župe sv. Nikole biskupa fra Josip Grubišić. Središnji događaj obilježavanja bila je svečana akademija u Centru za kulturu Čakovec. Predsjednik tadašnjeg Kriznog štaba Op ćine Čakovec Anton Jurinec kazao je: - Tog 17. rujna 1991. godine zavladali smo svojim objektima te je to bila velika i uspješna pobjeda ne samo za Međimurje već i za Hrvatsku.

- Hrvatska se počela oslo bađati sa sjevera, upravo iz Međimurja. Mi smo postali prvi oslobođeni teritorij u Hr vatskoj koji smo sami oslobo

dili, bez ičije pomoći, rekao je Stjepan Horvat, predsjednik Udruge dragovoljaca i vete rana Domovinskog rata RH – Podružnice Međimurske županije. - Oslobađanju vo jarne u Čakovcu prethodilo je oslobađanje karaule u Donjoj Dubravi i Kotoribi, a kasnije i Goričanu. Vremena nisu bila laka, ali vaša odlučnost, mo tiviranost, hrabrost i želja da zaštitite svoje domove, obitelji, svoj zavičaj bila je jača od bilo kojeg agresora i vrijedna je svakog divljenja. Hvala vam na tome, poručio je braniteljima župan Matija Posavec.

U raznim postrojbama Hr vatske vojske i Zbora narodne garde tijekom Domovinskog rata sudjelovalo je preko 7.700 Međimuraca, od čega 5.892 u međimurskim postrojbama, a kroz vukovarsko ratište prošlo je oko 200 međimurskih poli cajaca, od kojih su 24 završila u srpskim logorima. (BMO, foto: Mario Golenko)

Zajednička fotografija svih sudionika festivala

Vijenac polažu Stjepan Horvat, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – Podružnice Međimurske županije, Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca i župan Matija Posavec

Došli smo da grozdje beremo i da se zezamo!

Posjetili smo berbe grožđa kod obitelji Tomašić, Novak, Turk i Heric

Piše: Sanja Heic Sven Tomašić

Vrlo je živo ovih dana u međimur skom vinogorju. S obzirom na prote kle kišovite dane, manjak berača, posebice usred rad nog tjedna, prava je mala umjetnost izbalansirati sve te komponente i organizirati berbu grožđa, no ipak nije nemoguće kad se male ruke slože.

Konačno lijepo vrijeme protekle nedjelje je tako odlično poslužilo za berbu grožđa obiteljima Tomašić iz Šenkovca i Novak iz Čakovca koje su brale na svom bregu u Vučetincu. U berbi grožđa pomogle su im obitelji Crn čec i Klobučarić iz Brezja te ostatak bliskih prijatelja.

- Jako smo zadovoljni ovogodišnjom berbom te smo iskoristili ovaj lijep

dan za rad među trsima i druženje s obiteljima i naj milijima.

Naprešali smo preko 1300 litara mošta raznih sorti, od graševine do char donnayja i rizlinga. Šećer

grožđa bio je izmjeren na 16 što je odlična brojka.

Pamtit ćemo berbu 2022. u Vučetincu kao vrlo uspješnu i kvalitetnu, rekle su nam obitelji Tomšić i Novak.

Nekoliko dana ranije ugo

stile su nas i obitelji Turk iz Zasadbrega te Heric iz Železne Gore. Kod svake od njih dočekala nas je vesela atmosfera koju možete vi djeti na fotografijama koje smo uslikali.

Vesela ekipa berača i putara kod Damira Turka u Zasadbregu

Jasmina Marčec zna koliko treba dozirati putaru Mihaelu Martinjašu, dok kolega iz drugog reda Marijan Benko pomno prati kako ne bi što pošlo po zlu

Najmlađu beračicu, dvogo dišnju Franku Jakopić, zatekli smo u vinogradu obitelji Heric u Orehovčaku Sestrama Aristeji Crnčec i Deborah Klobučarić dobro ide ispijanje gemišta, kao i pravljenje mošta

Emu Novak, Gorana Crnčeca, Aristeju Crnčec i Igora Buhaneca sreli smo u veselom raspoloženju u vinogradu u Vučetincu

Piše: Miljenko Dovečer

Nakon pet rundi na čelu 3. HNL-a Sjever i dalje je Radnik iz Križevaca koji samostalno stoluje na vrhu i s malim odma kom gleda pratnju ispod sebe.

I Polet je bio neugodan gost pa se nakon ovoga kola i prometnuo u izglednog kan didata za jesenski naslov jer igra u odličnom ritmu na tragu prošlosezonskih izdanja, a to je na svojoj koži osjetio i doma ćin u Virovitici koji je očito u rezultatskoj krizi i već tri kola ne zna za bodove.

Horvat i Barat su u smiraj prvoga dijela postigli oba po gotka za momčad Josipa Bre zovca koja je do kraja očuvala mrežu netaknutom i bodove spakirala u autobus za Sveti Martin. Polet je uz Radnik još uvijek neporažen, a pobjednič ki niz želi nastaviti u doma ćoj utakmici protiv Papuka iz Orahovice.

- Odlična i borbena tekma od prve do posljednje minute u kojoj smo bili uvjerljivo bolji i zasluženo pobijedili. Slijedi domaća utakmica s Papukom u kojoj očekujem dobru igru i naravno pobjedu, rekao je trener Poleta Josip Brezovec.

- Nažalost, doživjeli smo domaći poraz, iako protiv proš logodišnjeg osvajača lige Poleta rezultatom 0:2, ali ni to nije olakotna okolnost. Uvjeti za igru loši, dva prekida bila su kobna za nas. Sada se okrećemo sljedećem kolu i idemo pokušati uzeti bodove, nezadovoljan je bio domaći trener Krešimir Crvenka.

Prava golijada Murskom Središću

Prava golijada na tragu uta kmica vaterpola po golovima,

ali i uvjetima, vrlo otvoren nogomet i dva raspoložena takmaca viđeni su u Mur skom Središću gdje je nakon brojnih preokreta i čak sedam pogodaka na kraju jezičac na vagi otišao na stranu domaći na, a gost itekako može žaliti za bodovima jer tri pogotka u gostima trebala bi ponuditi pu no više od nule koju je upisala Koprivnica.

Nakon tri dana kiše koja je padala bez prestanka nije bilo mogućnosti za kombinatornu igru jer je teren vise sličio na vaterpolske uvjete.

- Lopta se samo napucavala i s jedne i s druge strane. Ali i bez toga moram priznati da je utakmica bila jako zanimlji va, ako ne za aktere na terenu, onda sigurno za publiku jer je bilo preokreta s obiju strana, a na kraju to rezultat i potvrđuje. Poveli smo odmah na početku utakmice, zatim je Koprivnica preokrenula rezultat na 2:1 u par minuta, a do kraja polu vremena odnosno u zadnjoj minuti uspjeli smo izjednačiti iz slobodnjaka. Na odmor se otišlo s 2:2. Opet početkom

drugog poluvremena dolazimo u vodstvo, ali gosti su se opet uspjeli vratiti i izjednačiti na 3:3. Ipak u zadnjih 10 minuta smo opet poveli i uspjeli saču vati stečeno vodstvo do kraja utakmice. Rekao bih da je u ovim nemogućim uvjetima za igru pobijedila spretnija i sret nija momčad. Moglo se okrenuti i na drugu stranu, ali ovaj put je sreća bila na našoj strani. Čestitam i svojoj i protivničkoj ekipi te sucima na korektnosti jer jako je bilo teško kontrolirati sebe, loptu i protivnika, rekao je poslije utakmice trener Rudara Andrija Balajić.

Trener Koprivnice nije baš bio zadovoljan poslije utakmice.

- Danas je pobijedila spret nija i sretnija momčad. Onome tko je dozvolio da se danas igra treba zabraniti rad u nogome tu jer ovo su bili sve samo ne nogometni uvjeti. Čestitam svo jim dečkima, ali i domaćinu na borbi jer nogometa nije bilo, a nama preostaje borba i nadam se da je ovo zadnji put da nam se određene osobe ispričavaju jer ovo više nema smisla, kazao je trener Goran Volf .

Recimo još da što se Rudara tiče, ta je utakmica osim bodova Rudaru donijela još nešto lije poga, a to je povratak u natje cateljski pogon, nakon ozljede i operacije Roberta Skolibera u drugom dijelu utakmice, koji je odmah pokazao koliko znači ovoj ekipi, te koliko joj je nedo stajao u ovih nekoliko mjeseci. U sljedećem kolu Rudar odlazi u goste Dinamu u Domašinec.

Dinamo (D) poražen na gostovanju kod Varteksa Novajlija u ligi. domaši nečki Dinamo. tek u petom

kolu je upisao prvi poraz i to na gostovanju u Varaždinu kod Varteksa rezultatom 2:1. Jedini pogodak za Dinamo postigao je, tko bi drugi, nego Čepa Krznar.

Po teškom i potopljenom terenu Slobode na subotnjoj utakmici uvodni dio pripao je gostima iz Domašinca koji su se bolje snašli. Oni prvi prijete preko iskusnog Krznara čiji udarac odlično brani Valentić, no kako uta kmica odmiče, domaćin sve više boravi na polovici gostiju i steže obruč oko njihovog gola. U 16. minuti Jakupak odlično upošljava Šoštarića koji se majstorski oslobađa svog čuvara i rutinski zabi ja za vodstvo Varteksa. Na samom početku drugog po luvremena Horaček zabija na odlično dodavanje Šoštarića.

Gosti se potom otvaraju i kreću na sve ili ništa. U 78. minuti nakon jednog centar šuta Krznar zabija glavom i postavlja konačan rezultat 2:1. Ovom pobjedom Varteks je preskočio na tablici Dinamo koji se okreće međimurskom derbiju gdje dočekuje ekipu Rudara.

- Čestitam Varteksu na pobjedi. Mislim da nismo zaslužili poraz jer smo imali dobre prilike i dobar dio uta kmice smo igrali jako dobro. Varteks je svoje prilike isko ristio, mi nismo. Okrećemo se novome tjednu gdje nas čeka puno posla i derbi protiv Ru dara, rekao je trener Dinama Dalibor Gorupić.

Rezultati 5. kola: Rudar – Koprivnica 4:3, Varteks –Dinamo 2:1, Virovitica – Polet 0:2, Papuk – Podravac 1:2, Po dravina – Radnik Križevci 0:1.

Raspored 6. kola koje se igra u subotu (16:30): Dinamo (D) – Rudara, Polet – Papuk, Podravina – Virovitica, Rad nik Križevci – Koprivnica, Podravac – Varteks.

U čakovečkom Međi murju još jedna smjena trenera, nakon Solomuna priliku je dobio Zoran Ivančić koji je u trima kolima upisao jedan bod. Nakon utakmi ce s Grobničanom odradio je još dva treninga, nakon toga uslijedila je nova pro mjena na klupi Međimurja. Momčad će do daljnjeg voditi Damir Vugrinec, pomoćni trener i trener vratara.

Težak i razmočen teren dosta je onemogućavao igru u derbiju začelja između Međimurja i Grobničana. U prvom dijelu inicijativa do maćih s dvama pokušajima prema gostujućem golu, ali su Harači i Težački bili ne precizni.

U nastavku prve dvije prilike za goste, ali je vratar Kalac siguran. Međutim agil nost Grobničana isplatila se u 64. minuti. Na desnoj stra ni Bosančić je ispremiješao domaću obranu i pogodio Prtenjaču koji glavom po gađa za 0:1.

Međimurje pokušava poravnati, a gosti prijete iz kontri. U 72. minuti Kalac spašava zicer, ali je tri mi nute kasnije nemoćan. Mla di Kovačević puca s deset metara, Kalac brani, ali na

odbijenu loptu nalijeće Bosančić koji iz blizine povećava na 0:2.

Trener Dušan Gruevski nije krio zadovoljstvo nakon što je njegova mlada momčad upisala prvu prvenstvenu pobjedu ove sezone.

- Utakmica koja je i nama i njima značila strašno puno. U prvom poluvremenu se igralo jako oprezno s obiju strana, s obzirom na to da je riječ o jako mladim ekipama, to se i moglo očekivati, bilo je puno straha od grešaka. U drugom dijelu smo malo promijenili raspored, igrači koji su ušli u igru, Bosančić i Golić, donijeli su novu energiju i te promjene su nam se isplatile, kazao je gostujući trener Gruevski.

Međimurje je u nastavku, umjesto da pritisne protivnika, smanjilo gas i dozvolilo gostima iz Čavla da nesmiljeno jurišaju na gol vratara Kalca. Mladi vratar je bio kao na streljani i samo za hvaljujući sebi držao svoju ekipu u nadi do drugog gola gostiju.

Ovim porazom Međimurje je palo na posljednje mjesto i već sada se dovelo u tešku situaciju. Hoće li će popular ni Vuga donijeti nešto novo, vidjet ćemo ove subote kada Čakovčani gostuju kod Zagorca u Krapini. Utakmica se igra od 16:30. (md)

Centrometal nastavio dobru formu, kiks Nedelišća, kiša golova u Palovcu

Polet (P) nadigrao Hajduk iz Brezja, Mali Mihaljevec bolji od Pušćina, Graničar (N) trima komadima ispratio Otok, sedmica Mure protiv Dinama (Ž)

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj premier ligi Centrometal nastavlja sa svojom vrlo dobro formom. Ovog puta bili su bolji minimalnim rezultatom protiv Naprijeda. U 35. minuti do suđen je kazneni udarac za Macin čane. Siguran realizator bio je Jaša Kocijan. Kiks Nedelišća. Mladost iz Svete Marije nakon prvih 45 minuta igre imala je prednost 1:0 zgoditkom Nikole Valjaka. Bod domaćinu donosi „jocker“ s klupe Kayo Oliveira, desetak minuta prije završetka susreta. Petarda Sloge u Draškovcu. Mrežu domaćeg vrata ra Luke Fodora tri puta je pogodio Goran Spasić, a po jednom Daniel Vuković i Nikola Ferlin.

Kiša golova u Palovcu. Nakon dvadesetak minute igre dvama zgodicima Davora Štroka Dinamo je imao vodstvo 2:0. Gosti u samo dvjema minutama izjednačuju re zultat preko Denija Zanjka i Filipa Škvorca. Palovčani ponovno vo de zgoditkom Štroka iz kaznenog udarca. Početkom drugog dijela Karlo Baksa zabija za 4:2. Dvadese tak minuta prije završetka susreta Škvorc postiže svoj drugi zgoditak na susretu za Bratstvo. Isti igrač u pretposljednjoj minuti utakmi ce svojim hattrickom donosi bod Savčanima. Treba spomenuti da su Palovčani posljednjih desetak minuta igrali s desetoricom zbog isključenja Mihaela Jančeca koji je namjerno udario protivničkog igrača u predjelu lica. Podturen do pobjede protiv Međimurca. Zanimljivo da su po jedan zgoditak u vlastitu mrežu postigli domaći igrač Darko Vabec i gostujući Lovro Hranilović. Za goste su još strijelci bili Igor Šegović i „jocker“ s klupe Lovro Koščak. Spomenuti igrač Koščak isključen je u posljednjoj minuti utakmice zbog dviju opo mena.

Petarda Graničara. Nakon tridesetak minuta Dario Nađ postigao je dva zgoditka za Ko toripčane. Četiri minute kasnije za Jedinstvo iz kaznenog udarca zgoditak postiže Mihael Ladić. Dvadesetak minuta kasnije sigu ran s 11 metara za domaćine bio je Danijel Brčić. Za 4:1 je strijelac bio Karlo Jadanić. Do kraja susreta Nađ je dodao još jedan zgoditak te tako kompletirao hattrick. Mla dosti Komet gradski derbi. Mrežu Galeba dva puta je pogodio Srećko Šegović, a jednom Tino Hladnik i Filip Reif.

„Vruće“ u Belici. U 25. mi nuti Bratstvo iz Jurovca stiglo je do vodstva zgoditkom Borisa Vurušića. Gostima je u 42. minuti isključen kapetan Luka Jambrović zbog dviju opomena. Za BSK je u 37. minuti dosuđen kazneni

udarac. Siguran realizator bio je Edi Lacković. Za potpuni preokret domaćina pobrinuo se kapetan Petar Šarić u 41. minuti. Vodstvo BSK na 3:1 povisuje Gabriel Firmo.

Za Jurovčane je u 74. minuti do suđen kazneni udarac. Strijelac s bijele točke bio je Boris Vurušić. Po završetku susreta domaći je predstavnik vrijeđao pomoćnog suca, dok je gostujući predstavnik vrijeđao glavnog suca utakmice.

Rezultati: Draškovec – Sloga (Š) 0:5 (3x Spasić, Vuković, Fer lin), Dinamo (P) – Bratstvo (SV) 4:4 (3x Štrok, Baksa; 3x Škvorc, Zanjko), Centrometal – Naprijed 1:0 (Kocijan), Nedelišće – Mladost (SM) 1:1 (Kayo Oliveira; Valjak), Graničar (K) – Jedinstvo (GM) 5:1 (3x Nađ, Brčić, Jadanić; Bubek), Galeb – Mladost Komet 0:4 (2x Šegović, Hladnik, Reif), Međimu rec – Podturen 1:3 (Hranilović ag; Šegović, Vabec ag, Koščak), BSK – Bratstvo (J) 3:2 (Lacković, Šarić, Firmo Perez; 2x B. Vurušić).

U sljedećem kolu u subotu (16:00) sastaju se: Podturen –Centrometal, Mladost Komet –Međimurec, Graničar (K) – Galeb, Bratstvo (SV) – Jedinstvo (GM). U nedjelju (16:00) na rasporedu su utakmice: Mladost (SM) – Draš kovec, Bratstvo (J) – Nedelišće, Naprijed – BSK, Sloga (Š) – Di namo (P).

I. MEĐIMURSKA LIGA

Polet je nadigrao Hajduk iz Brezja. Ivan Deglin zabija za Pribi slavčane u 15. minuti. U posljed njoj minuti prvog dijela susreta za Brezovčane izjednačuje Karlo Mesarić. U drugom dijelu Polet dolazi do uvjerljive pobjede zgo dicima Fabricija Cruza de Souze, Miše Palfija i još jednim zgoditkom Deglina. U 65. minuti gostima je isključen Edvin Ambruš zbog dviju opomena. Istim rezultatom Ho došan je bio bolji od Omladinca. Gosti su nakon prvih 45 minuta igre imali prednost 1:0 zgoditkom Tonija Capana. U nastavku se do maćin „budi“ te preokreće rezultat u svoju korist dvama zgodicima kapetana Zorana Strahije te po jednim Nikole Vlaha i Sandija Magdalenića.

Uvjerljiv Spartak. Mrežu ČSK-a pogađali su Denis Halić, Marko Blažona, Mario Medved i Mateo Orehovec, dok je Ivan Židov po godio vlastitu mrežu. Za goste su strijelci bili Damjan Habuš i Aldin Begović. „Kiša“ golova u Straho nincu. Domaćini su nakon prvog dijela susreta imali vodstvo 3:1 dvama zgodicima Tomislava Ša farića i jednim Luke Lađevića. Za Kraljevčan 38 postigao je zgoditak Emanuel Šegović. U drugom dijelu

spomenuti igrač otvara svojim drugim zgoditkom na susretu te smanjuje na 3:2. Pet minuta kasni je za goste izjednačuje Ante Kuljiš. Potpuni preokret Kraljevčana 38 u 65. minuti preko Šegovića, koji ostvaruje hattrick. Za 3:5 zabija Yutaro Funami. Još jedan hattrick na susretu upisao je domaći igrač Šafarić u posljednjoj minuti.

Preokret Sokola. Nakon prvog poluvremena čakovečka Sloga imala je prednost 2:0 u Vratišincu, oba zgoditka postigao je Nikola Krištofić. U posljednjih tridesetak minuta igre domaćini dolaze do pobjede zgodicima Mišela Bistro vića, Nine Horvata i Marka Šolti ća. Venera PMP bolja od Trnave. Rezultat je bio 2:0 za domaćine, dvostruki strijelac bio je Dražen Hudoletnjak. Zasadbreg slavio u Ivanovcu. Sa jednim zgoditkom ka petana Filipa Rodingera u prvom dijelu te jednim zgoditkom Filipa Levačića u drugom dijelu gosti su stigli do triju bodova u ovome kolu. Istim rezultatom Plavi su na domaćem terenu bili bolji od Dubravčana. Oba zgoditka za Pe kleničane postigao je Siniša Čeko.

Rezultati: Polet (P) – Hajduk (B) 4:1 (2x Deglin, Fabricio Cruz, Palfi; Mesarić), Plavi (Pek.) – Du bravčan 2:0 (2x Čeko), Hodošan – Omladinac (NSR) 4:1 (2x Strahija, Magdalenić, Vlah; Capan), Venera PMP – Trnava 2:0 (2x Hudoletnjak), Mladost (I) – Zasadbreg 77 0:2 (Fi. Rodinger, Levačić), Sokol – Sloga (Č) 3:2 (Bistrović, N. Horvat, M. Šoltić; 2x Krištofić), Spartak – ČSK 5:2 (Halić, Židov ag, Blažona, Med ved, Orehovec; Habuš, Begović), Strahoninec – Kraljevčan 38 4:5 (3x Šafarić, Lađević; 3x Šegović, Kuljiš, Funami).

U sljedećem kolu u subotu (16:00) sastaju se: ČSK – Stra honinec, Sloga (Č) – Spartak, Omladinac (NSR) – Mladost (I), Dubravčan – Hodošan, Hajduk (B) – Plavi (Pek.). U nedjelju (16:00) na rasporedu su utakmice: Kraljevčan 38 – Polet (P), Trnava – Sokol, Zasadbreg 77 – Venera PMP.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Mali Mihaljevec bio je bolji od Pušćina. Dvostruki strijelac bio je Marin Kelner, dok su jedan zgodi tak postigli Riku Fukushi i Damjan Tomšić. Poraz gostiju ublažio je David Đurinec. Borcu PMP su sjedski derbi. Mrežu Omladinca, pogađali su Karlo Košak i Dalibor Jankulija. Preokret Dekanovčana. Drava iz Donjeg Mihaljevca povela je zgoditkom Dine Žmuka da bi na kraju bili poraženi 3:1. Za rezultat ski preokret Mladosti najzaslužniji su Secco Alves, Dominik Bajs i Sven Hohšteter. Desetak minuta

prije završetka susreta domaćinu je isključen Dominik Bajs, zbog pljuvanja gostujućeg vratara tije kom prekida igre.

Budućnost nastavlja svoju vrlo dobru formu. Ovog puta bili su bolji od Jedinstva. Dva zgoditka postigao je Robert Punčec, a jedan Krunoslav Majerić. Jedini strijelac na susretu za Jedinstvo bio je Petar Krizman. Slakovčani poraženi u Donjem Vidovcu. Dvo struki strijelac za domaćine bio je David Posavec, dok su jedan zgo ditak postigli Marin Posavec i Ivan Podravec. Za Slobodu su strijelci bili Igor Mihalic i Alen Kokotec. Sedmica Mihovljančana. Mrežu Drave iz Kuršanca tri puta je po godio Krešo Kovač, a po jednom Kristijan Culjak, Patrik Cerovec, Bruno Goričanec i Fran Novak.

Croatia poražena u Štrukovcu. Hajduk je poveo već u 6. minuti zgoditkom Karla Goričanca. Vod stvo domaćina povisuje prekra snim zgoditkom Filip Vrtarić u 22. minuti. Poraz gostiju ublažio je „jocker“ s klupe Ivan Ivanušić u 55. minuti. Bez pobjednika u Gardinovcu. Nakon prvog dijela nije bilo zgoditaka, da bi u dru gom dijelu prvi poveo Radnički zgoditkom Marka Bakse u 51. minuti. Samo dvije minute ka snije za Pobjedu izjednačuje iz kaznenog udarca Leon Mikulan. Za preokret gostiju najzaslužniji je Lovro Kregar. Bod domaćinu svo jim drugim zgoditkom na susretu donosi Baksa petnaestak minuta prije završetka susreta.

Rezultati: Hajduk (Š) – Croatia 2:1 (Goričanec, Vrtarić; Ivanušić), Mali Mihaljevec – Pušćine 4:2 (2x Kelner, Fukushi, Tomšić; Đu rinec), Sloboda (M) – Drava (K) 7:0 (3x Kovač, Culjak, P. Cerovec, B. Goričanec, F. Novak), Radnički – Pobjeda 2:2 (2x Baksa; Mikulan, L. Kregar), Budućnost (M) – Je dinstvo (NSnD) 3:1 (2x Punčec, Majerić; Krizman), Mladost (D) –Drava (DM) 3:1 (Secco Alves, Bajs, Hohšteter; Žmuk), Omladinac (DS) – Borac PMP 0:2 (Košak, Jankulija), Vidovčan – Sloboda (S) 4:2 (2x D. Posavec, M. Posavec, Podravec; Mihalic, Kokotec).

U sljedećem kolu u subotu (16:00) sastaju se: Sloboda (S) –Hajduk (Š), Pušćine – Omladinac (DS), Drava (K) – Radnički. U ne djelju (16:00) na rasporedu su utakmice: Borac PMP – Vidovčan, Drava (DM) – Mali Mihaljevec, Jedinstvo (NSnD) – Mladost (D), Pobjeda – Budućnost (M), Croatia – Sloboda (M).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Graničar je trima komadima u mreži ispratio kući Otok. U pr

vom dijelu zgoditak za domaćine postigao je Nenad Orehovec, a u drugom su pogađali Karlo Bo bičanec i „jocker“ s klupe Darko Levačić. Sedmica Jadrana. Sa čak sedam zgoditaka razlike mornari su bili bolji od Napretka. Dvostruki strijelac bio je Sandro Novak, dok su jedan zgoditak još upisali An tonijo Fegeš, Boris Novak, Danijel Štampar, Dino Mićanović i Yushi Toshiyama.

Susret u Sivici između Dubra ve i Budućnosti završen je bez zgoditaka. Taj rezultat je i najreal niji ishod prema prikazanome na terenu za igru. Četvorka Borca.

U prvom dijelu mrežu Torpeda pogodio je Leonard Bistrović. Isti igrač početkom drugog dijela po novno se upisuje u listu strijelaca. Treći zgoditak domaćina djelo je Mateja Pozdereca. Konačan rezul tat utakmice postavlja hattrickom Bistrović.

Rezultati: Graničar (N) – Otok 3:0 (Orehovec, Bobičanec, Leva čić), Borac (DH) – Torpedo 4:0 (3x Bistrović, M. Pozderec), Dubrava – Budućnost (P) 0:0, Jadran – Na predak 7:0 (2x S. Novak, Fegeš, B. Novak, Štampar, Mićanović, Toshiyama).

U sljedećem kolu u subotu (16:00) sastaju se: Graničar (N) – Torpedo. U nedjelju (16:00) na rasporedu su utakmice: Otok –Napredak, Budućnost (P) – Jadran, Borac (DH) – Dubrava.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Donji Koncovčak bio je bo lji od Trnovca. U prvom dijelu Koncovčani su poveli 2:0, oba zgoditka postigao je Leon Sakač. Poraz gostiju ublažio je Tomislav Novoselec desetak minuta prije završetka susreta. Iznenađenje u Preseki. Bratstvo je nakon prvog dijela imalo vodstvo 2:0 zgodicima Bojana Novaka i Luke Potočnika. U posljednjih tridese tak minuta susreta Parag dolazi do pobjede dvama zgodicima „jockera“ s klupe Nedina Balo ga te po jednim Dade Ignaca i Vedrana Oršoša.

Omladincu susjedski derbi. U 10. minuti za Omladinac zabija Bojan Balaško. Vodstvo domaćina dvadesetak minuta kasnije povisu je Luka Ciglarić. Za treći zgoditak u mreži Šenkovca pobrinuo se Dino Krištofić, postavivši tako konačan rezultat utakmice. Sedmica Mure. Momčad iz Hlapičine nije imala ve ćih problema te je sigurno upisala nova tri boda protiv Dinama. Tri zgoditka postigao je Nikola Šoltić, dva Nenad Radiković, a po jedan Marko Jurović i Ivica Telebuh.

Rezultati: Mura – Dinamo (Ž) 7:0 (2x Radiković, 3x N. Šoltić,

TABLICA PREMIER LIGA 1. NEDELIŠĆE 6 4 1 1 16 – 6 13 2. BSK 6 4 1 1 15 – 6 13 3. GRANIČAR (K) 6 3 2 1 22 – 13 11 4. PODTUREN 6 3 2 1 14 – 7 11 5. MEĐIMUREC 6 3 1 2 11 – 7 10 6. CENTROMETAL 6 3 1 2 9 – 13 10 7. SLOGA (Š) 6 2 3 1 11 – 7 9 8. NAPRIJED 6 3 0 3 9 – 6 9 9. DINAMO (P) 6 2 3 1 14 – 13 9 10. MLADOST KOMET 6 2 2 2 11 – 9 8 11. BRATSTVO (SV) 6 2 2 2 17 – 19 8 12. MLADOST (SM) 6 2 2 2 10 – 12 8 13. BRATSTVO (J) 6 2 1 3 14 – 13 7 14. DRAŠKOVEC 6 1 1 4 6 – 20 4 15. JEDINSTVO (GM) 6 0 1 5 5 – 17 1 16. GALEB 6 0 1 5 3 – 19 1

TABLICA 1. MNL 1. SPARTAK 6 5 0 1 21 – 8 15 2. SOKOL 6 5 0 1 18 – 8 15 3. VENERA PMP 6 5 0 1 15 – 9 15 4. POLET (P) 6 4 0 2 16 – 7 12 5. OMLADINAC (NSR) 6 4 0 2 13 – 12 12 6. TRNAVA 6 3 2 1 13 – 7 11 7. HODOŠAN 6 3 2 1 14 – 9 11 8. ZASADBREG 77 6 3 1 2 15 – 13 10 9. KRALJEVČAN 38 6 2 1 3 11 – 13 7 10. PLAVI 6 2 1 3 9 – 11 7 11. DUBRAVČAN 6 2 1 3 9 – 12 7 12. STRAHONINEC 6 2 0 4 13 – 23 6 13. MLADOST (I) 6 1 1 4 7 – 12 4 14. SLOGA (Č) 6 1 1 4 9 – 16 4 15. HAJDUK (B) 6 1 0 5 9 – 20 3 16. ČSK 6 0 0 6 9 – 21 0

TABLICA 2. MNL

1. MLADOST (D) 6 6 0 0 12 – 3 18 2. SLOBODA (M) 6 4 2 0 25 – 5 14 3. POBJEDA 6 4 1 1 24 – 8 13 4. CROATIA 6 4 0 2 17 – 8 12 5. BUDUĆNOST (M) 6 4 0 2 14 – 9 12 6. M. MIHALJEVEC 6 3 2 1 17 – 11 11 7. BORAC PMP 6 3 1 2 9 – 7 10 8. VIDOVČAN 6 3 1 2 11 – 9 10 9. HAJDUK (Š) 6 3 0 3 11 – 14 9 10. SLOBODA

TABLICA 3. MNL-A

TABLICA

Jurović, Telebuh), Bratstvo (P) –Parag 2:4 (Novak, Potočnik; 2x N. Balog, Ignac, V. Oršoš), Donji Koncovčak – Trnovec 2:1 (2x Sa kač; Novoselec), Omladinac (M) – Šenkovec 3:0 (Balaško, Ciglarić, Krištofić).

U sljedećem kolu u subotu (16:00) sastaju se: Šenkovec –Trnovec, Parag – Donji Koncovčak u Donjem Koncovčaku. U nedjelju (16:00) na rasporedu su utakmice: Dinamo (Ž) – Bratstvo (P), Omla dinac (M) – Mura.

RUKOMET

Rukometaši Čakovca prvenstvo su otvorili go stujućom utakmicom u legendarnoj zagrebačkoj dvorani Kutija šibica, a prvi protivnik bila im je Maksimir Pastela. Protivnik kojeg do sada još uvijek nisu uspjeli pobijediti u prvenstvenim utakmicama. U ovoj su bili nadomak pobjede, dijelile su ih sekunde.

Iako su Čakovčani imali sve u svojim rukama i vod stvo od dva razlike dvije minute do kraja susreta, pobjedu i dva boda ipak je upisala domaća momčad.

Na odmor se otišlo s prednošću domaćeg sasta va 14:12. U drugom dijelu Čakovčani igraju bolje, a u 51. minuti imaju tri pogotka

KOŠARKA

prednosti. Svoju prednost održavaju sve do posljednje minute kada domaći izjed načuju na 27:27. Posljednjih 40 sekundi Čakovčani igraju s igračem manje, promašuju svoju priliku, dok gosti ka žnjavaju grešku Čakovčana i pogotkom Pervana četiri sekunde prije kraja upisuju prvu ligašku pobjedu.

Rezultat: Maksimir Pastela – Čakovec 28:27 (14:12).

Čakovčani imali inicijativu, no ipak poraženi

- Nismo dobro otvorili utakmicu i već u 10. minuti gubili smo 6:2, a gosti pokazu ju ozbiljnost i želju, da su došli samo s jednom namjerom,

da pobijede i vrate se kući s dvama bodovima. Uzbuđenje se nastavlja i u drugom po luvremenu, mi posustajemo, a gosti ponovno preuzimaju inicijativu, te u 52. minuti vo de rezultatom 25:22. Opet se vraćamo, a velika motivi ranost, želja za pobjedom i karakter koji u tom trenutku dolaze do maksimuma kod svih naših igrača, donose nam na kraju pobjedu i velika dva boda, kazao je domaći trener Boris Nemec.

- Nažalost, dobivena uta kmica izgubljena je u posljed njim trima minutama. Vodili smo tri razlike, no nismo do kraja susreta imali hrabre i čvrste igrače koji bi to uspjeli privesti kraju. Fali nam jedan iskusni srednji vanjski i ako

ga uspijemo dobiti, bit će mo još bolji. No moramo konsolidirati redove, a po prvu pobjedu idemo ove subote kada nam u goste dolazi druga ekipa Nexe.

Čakovec: Žibek, Ho zjan (3), Zadravec (3), Tkalčec (4), Kranjec (2), Varšić, Zvonarek (1), Ude Tkalčec (1), Vuković, Ko cijan, Horvat V., Horvat E. (2), Pavlic, Toplek (4), Ćuk (7), Jurišak. Trener: Vladimir Canjuga.

U subotu dolazi Nexe

U sljedećem kolu Čakovčane čeka domaći susret protiv druge mom čadi Nexea, a utakmica se igra u subotu 24. rujna u 19:15 u dvorani Graditelj ske škole u Čakovcu.

Osijek i naše Zrinskice odigrali su vjerojatno naj zanimljiviji susret 2. kola 1. HRL-a za žene. Svaka ekipa imala je svojih uspona i pado va pa je na kraju remi nekako najpravedniji.

Domaćinu je pripalo prvo poluvrijeme. Nakon što su u 16. minuti domaće rukome tašice povele 9:3, malo tko je mogao pomisliti da će tu biti neke neizvjesnosti. Šest minuta prije predaha imale su Osječanke i plus devet (15:6), da bi Zrinski serijom 1:6 us pio doći na minus četiri na poluvremenu (16:12).

Osijek je vodio i cije lo drugo poluvrijeme. Ali Zrinski je stalno pritiskao. Do drugog izjednačenja (prvo je bilo 3:3), gošće su stigle u 58. minuti. U sljedećem napa du Osijek je poveo 28:27. Ali nije izdržao do kraja. Lucija Cvitanović je 90 sekundi prije kraja donijela novo izjedna čenje Zrinskom.

U posljednjim sekunda ma Zrinski je dobio napad za pobjedu, ali Čakovčanke nisu uspjele doći do prave prilike za udarac pa su bodovi na kraju podijeljeni.

Goran je razgovor zapo čeo u šaljivom tonu rekavši da je sve u Osijeku bilo OK, samo što su njegove igračice čule da utakmica počinje u pola devet umjesto u osam i kada je došlo pola devet sve je krenulo svojim tokom.

Trener Mrđen zadovoljan

- Šalu na stranu, odigrali smo jednu dobru utakmicu

protiv vrlo kvalitetnog pro tivnika i iako na trenutke u prvom poluvremenu ni je izgledalo lijepo, bio sam uvjeren da se možemo vratiti. Drugo poluvrijeme smo ih stizali i imali neko liko prilika i ranije dovesti utakmicu u egal, ali nismo uspjeli. To nam je uspjelo tek četiri minute prije kraja. Imali smo i zadnji napad za pobjedu. Tu smo dogovorili da idemo do kraja i šutne mo s istekom vremena pa što bude. Nismo uspjeli i na kraju smo osvojili bod. Sa da, kada razgovaramo dva sata nakon utakmice, rekao bih da smo osvojili i više od boda, a posebno me veseli činjenica da moja ekipa ni u jednom trenutku nije ni pomišljala odustati i igračice nisu ni trenutak gubile vjeru da se možemo vratiti, izjavio je poslije utakmice trener Mrđen.

Izuzetno je raspoložena bila Selena Milošević koja je upisala čak 13 pogodaka, dok je na golu odlična bila Marta Kozjak s 14 obrana.

Za Zrinski su nastupile: Marta Kozjak (14/42), Dora Car, Anja Balent (2), Ema Balaško, Monika Pratljačić (3), Selena Milošević (13, 6-7m), Melani Balić (2), Bi anca Strbad, Renee Posavac (5), Sara Krizmanić (2), Lana Blagus, Viktorija Rebernik, Lucija Cvitanović (1).

U drugom kolu Zrinski je domaćin ekipi Dugo Selo 55 ove subote u dvorani Gradi teljske škole u 17:00. (md)

Košarkaši Međimurja osvojili su još jedan kup za područje naše župani je. Da bi stigli do još jedne „kante“, morali su svladati dvije veteransko-rekreativ ne ekipe, najprije Čakovec Globetku u polufinalu, a u finalu Međimurje Wildbo ars. U objema je utakmica

ma razlika bila identična – plus 25 za čakovečkog drugoligaša.

Polufinale: Čakovec Glo betka – Međimurje 70:95 (21:33, 11:27, 18:21, 20:14).

Čakovec Globetka: Hor čička 2, Novak 3, Podveza nec 8, Terek D. 15, Capek 10, Golubić 5, Vugrinec 4,

Vurušić 8, Terek M. 2, Bi ševac 8, Marković 5.

Međimurje: Kuzmić 10, Novak 17, Kranjčec M. 26, Bar tolić 4, Totić 2, Horvat 2, Drk 3, Golik 13, Gašparić 5, Rodek 3, Glumac 7, Kranjčec F. 3.

Finale: Međimurje Wild boars – Međimurje 62:87 (16:28, 18:21, 15:18, 13:20).

Međimurje Wildboars: Kranjčec S. 10, Hren 13, Mar ciuš 2, Juras 4, Mišković 6, Šegović 2, Ostoja 15, Pustić 5, Ganzer 3.

Međimurje: Gašparić 4, Novak 39, Kranjčec M. 11, Horvat 2, Golik 8, Glumac 5, Totić 2, Bartolić 2, Kranjčec F. 2, Kuzmić 10. (bh)

Sestre Ivančok su rari tet u europskom rukometu. Obitelj Ivančok upisala se u povijest Lige prvakinja na stupom Lene za Lokomotivu u sklopu prvog kola elitnog natjecanja. Naime, Lena je već treća sestra Ivančok koja je igrala u Ligi prvakinja, a svoj dobar nastup okrunila je s 12 obrana.

Prva od sestara Ivančok koja je nastupala u Ligi prva kinja je najstarija sestra Kar la koja je igrala za austrijski Hypo Niederosterreich u sezoni 2010/2011. Sedam godina kasnije i druga sestra Ivančok stigla je na veliku scenu. Ines je nastupala za njemački BBM Bietigheim s kojim je u dvama navra tima igrala u europskom natjecanju.

Obitelj Ivančok povijest je ispisala u subotu kada je najmlađa kći tate Miljenka i mame Draženke nastupila za Lokomotivu.

- Kao roditelj koji inten zivno prati razvoj svoje djece u sportu jako sam ponosan na rezultate koje ostvaruju. Nije lako doći do igranja u Ligi šampiona, a naročito nije lako u tim godinama koje su moje kćerke imale ili imaju. Ne znam za primjer gdje su tri sestre igrale na svjetskim i europskim prvenstvima te u Ligi šampiona kao Karla, Ines i Lena. Još me čini za dovoljnijim činjenica da još uvijek nije završen razvoj u sportskom smislu moje djece i nadam se još puno njihovih uspjeha, poručio je ponosan tata Miljenko. (nl)

NOGOMET

U neravnopravnoj utakmi ci 2. HNL-a za žene nogometa šice Međimurja su praktično izbušile mrežu gošći iz Starih Mikanovaca.

Njihova golmanica Polašek čak je 22 puta vadila loptu iz mreže. Treba ponovo posebno spomenuti japansku igračicu Saki Yoshidu koja je postigla čak 10 pogodaka.

Na SRC Mladost u Čakovcu okupilo se pedesetak gleda telja. Sudac: Gabriel Kovačić (Čakovec). Rezultat: ŽNK NŠ Međimurje – ŽNK Mikanovci 22:0 (13:0). Strijelci: Yoshida 10, Višnjić 6, Puljić 2, Blagus, Kuzmić , Vizinger i Čurin po 1.

ŽNK NŠ Međimurje: Šoltić (46. Kelava),Vizinger, Blagus (59. Bister), Sedmak, Višnjić, Kuzmić, Yoshida, Puljić, Škrlec (6.Čurin), Pintarić (46. Damjanović), Var ga. Trener: Gordan Golik.

ŽNK Mikanovci: Polašek, Brletić, Kikić (55. Miljević), Gudelj, Kolarević, K. Jukić, Jarić, Ilić, N. Jukić, Mesić (21. Kamerla), Plivelić. Trener: He lena Kirchbauer.

U narednom kolu naše no gometašice u nedjelju gostuju u Đurđevcu kod tamošnjeg Graničara.

Pionirke do pobjede, remi kadetkinja

U mlađim dobnim kate gorijama u 1. HNL-u pionirke

su došle do pobjede protiv Neretve, dok su kadetkinje remizirale.

Utakmice su se odigrale po kišovitom vremenu na sta dionu SRC-a Mladost Čakovec na terenu s umjetnom travom. Prve su utakmicu odigrale pi onirke te u vrlo dobroj i di namičnoj utakmici zasluženo pobijedile rezultatom 5:3.

Pionirke: Kralj, Peharda, Mustač, Letonja, Kolar, Kivač, Jalšovec, Cirkvenčić, Balaško, Pleh, Bračko (Tkalčec, Štrek, Moharić, Modrić, Leskovar).

Trener: Mario Šarić.

Boljom i efikasnom igrom pionirke Međimurja su pobije dile rezultatom 5:3, a pogotke su postigle Karla Kivač dva, a Paulina Cirkvenčić, Vivian Mustač i Mihaela Letonja po jedan.

Odmah nakon njih kadet kinje su završile svoj susret bez pobjednika 1:1. Vodeći pogo dak postigla je Kaja Županić što ipak nije bilo dovoljno za konačni uspjeh.

Kadetkinje: Bartolić, Viš njić (33. Presečki), Županić, Vujević, Čurin, Pintarić, Zor ković, B. Horvat, A. Horvat, Tkalčec, Murk (16. Hrnčić). Trener: Gordan Golik.

Mlađe kategorije ŽNK Me đimurje u sljedećem kolu go stuju kod ŽNK Dinamo Zagreb na stadionu Maksimir. (md)

Mlada reprezentacija igra u Čakovcu

Izbornik mlade hrvatske U-20 reprezentacije, Ognjen Vukojević, objavio je popis igrača za predstojeći prija teljski međunarodni turnir u Čakovcu.

Na Vukojevićevom popisu našli su se sljedeći igrači: Fran ko Kolić (Osijek), Karlo Špeljak (Šibenik), Fran Žilinski (Loko motiva), Karlo Lusavec (Varaž din), Luka Škaričić (Varaždin), Novak Tepšić (Slaven Belupo), Luka Stojković (Lokomotiva), Ivan Šaranić (Bravo), Leonar

do Vonić (Nürnberg), Ante Crnac (Slaven Belupo), Ivan Laća (Rudeš), Mislav Zadro (Rijeka), Niko Rak (Šibenik), Leon Belcar (Varaždin), Luka Bradarić (Istra 1961), Ivo Čen gić (Dugopolje), Vinko Škrbin (Gorica), Matija Frigan (Rijeka), Bartol Barišić (Domžale) i Mi hael Rovis (Istra 1961).

Hrvatska U-20 reprezen tacija u okviru turnira odigrat će utakmice protiv Saudijske Arabije (22. rujna, 16:30) i Al banije (25. rujna, 16:30). (nl) DOMJANIĆ

Drugog dana turnira na zvanog Samobor handball cup Zrinski je klub bio za stupljen s dvjema ekipama. Ekipu U-12 je čekalo razigra vanje za medalje, a generacija 2012. i mlađe je nastupila u minirukometu.

Djevojčice 2012. i mlađe u grupnom su dijelu turnira pobijedile ekipu Samobora, Ivanića 2 i Gorice te se kao prva ekipa svoje skupine

SPORTSKE VIJESTI

plasirale u polufinale. U po lufinalu je pobijeđena ekipa Lokomotive, a u finalu bile su bolje od svojih vršnjakinja iz Podravke te osvojile zlatnu medalju. Iz ove generacije Tara Vrban proglašena je najboljom golmanicom tur nira u svojoj generaciji.

Ekipa U-12 u polufinalu je poražena od ekipe Sesveta. U borbi za treće mjesto nisu uspjeli pobijediti Novsku pa

su turnir završile na četvr tom mjestu.

Osim gore navedenih rezultata podsjećamo da je na istom turniru U-16 ekipa osvojila brončanu medalju, a da je U-14 ekipi samo za jedan gol izmakao nastup u polufinalu. Rezultati na ovom jakom međunarodnom turni ru, na kojem su nastupale sve najkvalitetnije ekipe sjeverne i središnje Hrvatske, jasno

pokazuju da su u ŽRK Zrinski prvenstveno posvećeni radu i razvoju mladih igračica.

- Želite li i vi da vaša djeca sudjeluju na ovakvim turni rima, putuju, treniraju, druže se, stvaraju nova prijateljstva, upišite ih u školu rukometa svakodnevno od 19:00 u dvo rani Ekonomske škole Ča kovec. Upisujemo djevojčice rođene od 2006. do 2015., poručili su iz kluba. (nl)

Ozljeda na pripremama spriječila ga je da upiše prve minute u najvišem hrvatskom rangu, a sada kako bi ostao u natjecateljskoj formi, Niko Domjanić nastupa za juniore Varaždina.

Domjanić je do sada u šest kola odigrao četiri utakmice, a upisao je četiri pogotka. Po gotke je redom zabijao Inkeru,

Goricu dok je dva pogotka postigao u derbiju sa Slaven Belupom. Uz Domjanića, za juniore Varaždina igraju Bor na Lesjak, Nikola Obadić, Filip Kirić i Petar Ratajec.

Domjanić je u dobroj formi, a nadamo se kako će uskoro dobiti priliku i u seniorskom sastavu kod Ko vačevića. (nl)

Željka Bedić, Ana Marija Čelig, Josip Čelig, Blaženka Heric, Rahela Horvat, Vje koslav Hrženjak, Igor Igrec, Tomica Jakopec, Dora Kapu stić, Andreja Korunek, Sanja Kozar, Zvonimir Lepoglavec, Marta Martinjaš, Ranko Ore hovec, Nenad Popijač, Alan Resman, Marko Sambolec, Denis Šimek, Silvija Škvorc, Simona Tošić, Jasminka Va bec i Emica Vukoja promovi rani su u voditelje sportskorekreacijskih aktivnosti u Međimurju na svečanosti u Termama Sveti Martin pro teklog petka, 16. rujna.

Naime, Hrvatska olim pijska akademija u suradnji s Međimurskim savezom sportske rekreacije Sport za sve i uz podršku Međi murske županije, Zajednice športskih udruga i saveza Međimurske županije i Uči

teljskog fakulteta, odsjekom u Čakovcu organizirala je tijekom svibnja i lipnja 2022. program za voditelja sportsko-rekreacij skih aktivnosti koji su uspješno završila 22 polaznika. Svi pre davači bili su iz Međimurja, a predavanja i praktični dio bili su održani na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu.

Svečanu dodjelu uvjerenja za osposobljavanje voditelja sportske rekreacije otvorio je ravnatelj Hrvatske olimpijske akademije doc. dr. sc. Saša Ceraj kazavši kako je riječ o jednoj posebnoj grupi koja će novim stečenim znanjima dati novi poticaj sportu i rekreaciji u Me đimurju. Međimurski župan Matija Posavec u svom je go voru istaknuo kako Međimurje ima najveći broj registriranih sportaša u odnosu na broj sta novnika, a sport u Međimurju usporedio je s kućom.

- Temelj te kuće je sport djece u vrtićima, a krov je sportska rekreacija. Ta naša sportska kuća ima i svoju dnev nu sobu, a to je obrazovanje, rekao je Posavec dodavši ka ko je simbolično što je takav program pokrenut u godini kada Međimurje nosi titulu Europske regije sporta.

Među onima koji su uspješ no prošli program je i naš vrsni gimnastičar Marko Sambolec. 20-godišnji član Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan kaže kako će mu uvjerenje i stečeno znanje dobro doći u daljnjem radu u klubu. Nakon svečanosti dodjele uvjerenja uručene su i zahvale svima koji su pripomogli da se taj pro gram održi u Čakovcu. Time su ostvarene znatne uštede što je sigurno pripomoglo da program osposobljavanja vo ditelja sportsko-rekreacijskih

aktivnosti upiše tako veliki broj polaznika.

Predsjednik županijske sportske zajednice Mato Kljajić prilikom preuzimanja zahva le kazao je kako međimurska krovna organizacija uvijek potiče obrazovanje kadrova u sportu.

- Siguran sam kako će ovi ljudi dati novi impuls bavljenju sportom i rekreacijom u na šem kraju i da će se zbog njih još više ljudi okrenuti sportu, rekao je.

Posebnu zahvalu primio je i tajnik Međimurskog save za sportske rekreacije Sport za sve Marijan Vugrinčić koji je bio začetnik ideje o ospo sobljavanju u Čakovcu pa je svojim radom i upornošću te komunikacijom s Hrvatskom olimpijskom akademijom uspio u tom naumu.

MEĐUNARODNI

ČAKOVEC, Ulica Matice hrvatske 10 objavljuju

1. VODOINSTALATER II grupe – 1 izvršitelj/ica

SSS/KV – vodoinstalater ili instalater grijanja i klimatizacije ili plinoinstalater

Radno iskustvo: sa ili bez radnog iskustva

Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca Rad se obavlja na području Međimurske županije

2. RADNIK NISKOGRADNJE – R-3 – 1 izvršitelj/ica KV/SSS

Radno iskustvo: sa ili bez radnog iskustva

Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca Rad se obavlja na području Međimurske županije.

3. ZIDAR II GRUPE – 1 izvršitelj/ica

KV/SSS – tehničke struke

Radno iskustvo: sa ili bez radnog iskustva Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca Rad se obavlja na području Međimurske županije.

4. ELEKTRIČAR MAJSTOR I – 1 izvršitelj/ica

SSS/VKV – elektrotehničar, elektroinstalater ili elektromehaničar Radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca Rad se obavlja na području Međimurske županije

5. POSLOVOĐA I. – 1 izvršitelj/ica SSS/VKV – tehnički smjer Radno iskustvo: 5 godina na poslovima poslovođe u graditeljstvu Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 6 mjeseci Rad se obavlja na području Međimurske županije

6. REFERENT ZA IZGRADNJU PRIKLJUČAKA I SUGLASNOSTI – 1 izvršitelj/ica SSS/VŠS – građevinski tehničar/inženjer građevine Radno iskustvo: minimalno 5 godina radnog iskustva u struci Znanje stranog jezika: engleski ili njemački jezik Informatička znanja: poznavanje rada u AutoCAD i MS Office Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 6 mjeseci Rad se obavlja na području Međimurske županije

7. VODITELJ PROJEKATA I – 1 izvršitelj/ica

VSS – diplomirani inženjer građevinarstva/magistar inženjer građevinarstva Radno iskustvo: minimalno 5 godina radnog iskustva u struci Znanje stranog jezika – napredno poznavanje: engleski ili njemački jezik Informatička znanja: poznavanje rada u AutoCAD i MS Office

Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 6 mjeseci Rad se obavlja na području Međimurske županije

8. VODITELJ PROJEKATA II - PRIPRAVNIK – 1 izvršitelj/ica

VSS – diplomirani inženjer građevinarstva/magistar inženjer građevinarstva Znanje stranog jezika: engleski ili njemački jezik

Informatička znanja: poznavanje rada u AutoCAD i MS Office

Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme od 12 mjeseci – pripravništvo Rad se obavlja na području Međimurske županije

Zamolbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta, dostaviti na adresu: Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Ul. Matice hrvatske 10, 40000 Čakovec ili na email: voda@medji murske-vode.hr, do 03.10.2022.

Za radna mjesta pod br. 6., 7. i 8. mogućnost je provođenja testiranja kandidata koji zadovoljavaju uvjete o čemu će kandidati biti pravodobno obaviješteni. U skladu s politikom zaštite osobnih podataka Međimurskih voda d.o.o. sva zaprimljena doku mentacija temeljem ovog oglasa (zamolbe kandidata i dokazi o ispunjavanju uvjeta te ostali podaci koje kandidati dostavljaju dobrovoljno) biti će vraćena na zahtjev kandidata, odnosno trajno uništena u roku od 18 mjeseci nakon odabira kandidata te ista neće biti korištena za druge natječaje za zapošljavanje ili u druge svrhe.

SEKTOR ZA PRIPREMU, GRAĐENJE I REKONSTRUKCIJU Odjel za imovinsko-pravne poslove

Klasa: 940-01/22-01/69 Urbroj: 345-400-420-421/164-22-41-1 Zagreb, 13. 9. 2022.

Temeljem čl. 30. stavak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17 i 98/19) Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, objavljuju sljedeći

JAVNI OGLAS (PONUDA ZA OTKUP ZEMLJIŠTA)

kojim se pozivaju svi vlasnici radi otkupa nekretnina za potrebe zahvata:

Izgradnja Sjeverne obilaznice Preloga

Hrvatske ceste d.o.o. su za navedeni zahvat ishodile slijedeću dokumentaciju:

1. Lokacijsku dozvolu Klasa: UP/I-350-05/15-01/000017, Urbroj: 531-06-1-15-5 od 25. 03. 2015. godine, izdana od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za do zvole državnog značaja, Sektor lokacijskih dozvola i investicija;

2. Izmjenu i dopunu lokacijske dozvole Klasa: UP/I-350-05/19-01/000051, Urbroj: 531-06-2-11-20-0017 od 15. 01. 2020. godine, izdanom od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja, Sektor lokacijskih dozvola i investicija;

3. II izmjenu i dopunu lokacijske dozvole Klasa: UP/I-350-05/20-01/000148, Urbroj: 531-06-0201-01/04-21-0013 od 15. 9. 2021. godine, izdanom od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprave za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja, Sektor lokacijskih dozvola i investicija

Temeljem lokacijske dozvole sačinjeni su Geodetski elaborati, te je od strane Međimurske županije, Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove u Čakovcu provedeno osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina putem nalaza i mišlje nja imenovanih sudskih vještaka za poljoprivredu i procjenu zemljišta, te vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina (nalaz i mišljenje dostavljeni vlasnicima-posjednicima od strane Županije).

Na osnovu procjena sudskih vještaka nudi se vla snicima nekretnina obuhvaćenih gore navedenim zahvatom slijedeća novčana naknada: - za zemljište po m² i objekte prema procjeni gra đevinskog vještaka ovisno o površini, starosti, kvaliteti i sl.

- za usjeve i trajne nasade prema procjeni poljo privrednog vještaka ovisno o površini, starosti, kulturi, kvaliteti, prinosu i ostalim agronomskim kvalitetama, a za zemljište na kome su zatečeni usjevi.

Temeljem članka 36. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21) gra đenje, rekonstrukcija i održavanje javnih cesta u interesu je Republike Hrvatske. Hrvatske ceste d.o.o. osigurale su sredstva potrebna za otkup zemljišta i za troškove provođenje postupka izvlaštenja.

Pozivaju se vlasnici nekretnina na kojima se pla nira predmetni zahvat da se jave u Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, (tel: 01/4722-425, GSM: 098/480-516 od 09,00 do 15,00 h, od ponedjeljka do petka), a radi dogovora o otkupu nekretnina, odnosno da se pismeno očituju na ponudu. Rok za prihvat ponude i sklapanje kupoprodajnih ugovora je 8 dana od objave ovoga oglasa.

Spomenuti zahvat planira se preko zemljišta u k.o. Cirkovljan na području Grada Preloga, te se otku pljuju sljedeće nekretnine: Hrvatske ceste d.o.o. Viši suradnik I za imovinsko pravne poslove Sanja Nikić, mag.iur.

K.O. CIRKOVLJAN 26582/9 45 27583/3, 583/7 18 28583/4 16 29583/5, 583/6 72 30583/8 30 31584/2 34 32584/3 4 33 593/5, 593/6, 593/7, 593/8, 593/9, 593/10, 593/11, 593/12, 593/13 11349 34 595/27, 595/28, 595/29, 595/30, 595/31, 595/32 3341 35685/2, 685/3 165 36911/3, 911/4 455 37912/3, 912/4 834 38915/5, 915/6 383 39915/7, 915/8 397 40916/11, 916/12 500 41916/7, 916/8 224 42916/9, 916/10 270 43917/3, 917/4 376 44918/3, 918/4 560 45919/3, 919/4 641 46920/3, 920/4 487 47921/5, 921/6 487 48921/7, 921/8 479 49922/3, 922/4 346 50923/3, 923/4 304 51924/3, 924/4 630 52925/4, 925/5 597 53926/4, 926/5 209 54926/6, 926/7 988 55927/2 356 56928/2 250 57946/2, 946/3 33 58947/2, 947/3, 947/4 370 59948/2, 948/3 613 60949/2, 949/3 2287 61950/2, 950/3, 950/4 1951 62951/3, 951/4, 951/5, 951/6, 951/71594 63952/3, 952/4, 952/5, 952/6 1049 64953/10, 953/11 682 65953/12, 953/13 441 66953/14, 953/15 193 67953/7, 953/8, 953/9 478 68954/2, 954/3 95 691028/3 23 701029/3, 1029/4 472 711030/3, 1030/4 680 721031/5, 1031/6 409 731031/7, 1031/8 381 741032/5, 1032/6 372 751032/7, 1032/8 361 761036/5, 1036/6 380 771036/7, 1036/8 874 781037/3, 1037/4 307 791038/3, 1038/4 539 801039/5, 1039/6 713 811039/7, 1039/8 715 821040/5, 1040/6 412 831040/7, 1040/8 406 841041/5, 1041/6 292 851041/7, 1041/8 243 861042/11, 1042/12 252 871042/7, 1042/8 283 881042/9, 1042/10 268 891043/3, 1043/4 1028 901099/2, 1099/3 433 911100/2, 1100/3 239 921101/2, 1101/3 78 931102/3, 1102/5 70 941102/4, 1102/6 85 951103/2 91 961104/2 65 971105/2, 1105/3, 1105/4 336 981106/3, 1106/4 169 991106/5, 1106/6 137 1001107/3, 1107/4 234 1011107/5, 1107/6 189 1021108/3, 1108/4 482 1031108/5, 1108/6 214 1041109/2, 1109/3 910 1051111/2, 1111/3 963 1061112/2, 1112/3 324 1071113/2, 1113/3 711 1081114/3, 1114/4 647 1091114/5, 1114/6 553 1101115/2, 1115/3 448 1111116/2, 1116/3 1352 1121117/2, 1117/3 518 1131118/2, 1118/3 493 1141119/2, 1119/3 560 1151120/3, 1120/4 584 1161121/3, 1121/4, 1121/5 521 1171122/3, 1122/4, 1122/5, 1122/6964 1181123/3, 1123/4, 1123/5, 1123/6724 1191124/3, 1124/4, 1124/5 756 1201125/3, 1125/4 410 1211126/3, 1126/4 432 1221127/2, 1127/3 479 1231128/2 290 1241129/2 233 1251130/2 167 1261132/3 13 1271132/4, 1132/5 32 1281137/2, 1137/3, 1137/4 615 1291139/2 30

Vrt Suzane Kemec iz Prekope najljepši u Međimurju!

Pobjednički vrt tome što ima 350 vrsta i kaskadni

Piše: Sanja Heric

Završio je naš ovogo dišnji nagradni natje čaj Čiji je vrt najljepši koji smo proveli u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. Kao i nekoliko godina unatrag, tako smo i ove godine naišli na vaš sjajan odaziv. Ovog puta u našem je natječaju sudjelovalo ukupno 15 sudi onika iz cijelog Međimurja.

Ovim putem zahvaljuje mo svima koji su sudjelova li, otvorili nam svoja vrata i pokazali svoje originalno uređene vrtove. Pred našim žirijem u čijem su sasta vu bile novinarke Snježana Zorković, Vlasta Vugrinec i

Sanja Heric nije bio nimalo lagan zadatak. Naime, svaki je bio lijep na svoj način, no pobjednik, nažalost, može biti samo jedan.

Svi u žiriju složili su se da je apsolutnu pobjedu za služio vrt Suzane Kemec iz Prekope.

Suzanin vrt nalazi se nedaleko od nekadašnjeg poznatog Izletišta Rasad nik, a osim što zapanjuje veličinom i raznolikošću biljaka, poseban je po tome što ima preko 350 vrsta hosta i kaskadni dio s pre ko 1000 različitih biljaka. Pobjednički vrt osvojio je poklon-paket uređenja vrta (košenje trave, obrezivanje živice…) tvrtke Košnja Ko

Najljepši vrt u 2022. prema odabiru našeg žirija je vrt Suzane Kemec u Prekopi

vačić u skladu s potrebama i dogovoru s vlasnicom.

Drugu nagradu i poklon-bon od 500 kuna odnijela je Suzana Belić iz Preloga. Za treću nagradu odabran je zajednički vrt stanara Uske ulice u Čakovcu koji održava glavna vrtlarica Nada Lajtman.

Četvrta nagrada pripala je Bojani Novak iz Martinuševca koja je ponosna vlasnica preko 1500 komada različitih kaktusa. Rasadnik Stella Floris darovat će joj širokolisnu vrbu.

Rozina Fučko iz Ivanovca osvojila je petu nagradu i poklon-bon od 300 kuna u Međimurki BS na vrtnom odjelu. Šesto mjesto

pripalo je Ivici Dodleku iz Miklavca koji je također osvojio bon od 300 kuna u Međimurki BS. Za preuzimanje nagrada sve dobitnike kontaktirat će naše kolegice iz marketinga.

Isto tako, organizirat ćemo i završnu svečanost te izlet za sve sudionike natječaja, o čemu će vas također izvijestiti kolegice iz marketinga.

Zahvaljujemo još jednom svima koji ste se prijavili ili ste kandidirali svoje prijatelje, susjede i rodbinu jer se doista u Međimurju ima što vidjeti i pokazati.

Najviše da se brinete o svojoj okućnici, uređujete

ju, a samim time doprinosite i ljepoti svog mjesta, a u konačnici i cijelog našeg malog Međimurja.

Moje ljeto

Ftičeki popijevledu

Ines zbudi se ti Sončeko ti na oblok svjeti

Dojdi vum, pogledni v nebo bodeš vidla veliki oblak vu obliku tvega srca

Prazniki su kratki ali jako slatki

Igraj se ve dijete dok ga škole nije pleši bosa po travi koliko ti srce želi

Dok dojde drugi dijen pogledni Sončece još spi a Mesec z vogla gledi

Leži si još malo ti prazniki su gotovi

Ines Vranović, 7 godina, Gardinovec

NOVI LITERARNI natječaj Međimurskih novina

Moje ljeto na praznicima

Dragi naši kreativci, ljeto nam je završilo i nakon bezbrižnih praznika došlo je vrijeme za povratak u školske klupe. Za vas smo novu školsku godinu započeli novim likovnim i literarnim natječajem Moje ljeto na praznicima.

Pozivamo vas da nam svojim likovnim i literarnim radovima dočarate kako ste proveli dugo, toplo ljeto.

Nacrtajte nam ili opišite svoje najljepše doživljaje s ljetnih praznika, ili svoje želje – kako zamišljate svoje ljetovanje iz snova. Radove nam možete poslati

porukom na e-adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na našu redakciju: Međimurske novine, Kralja Tomislava 3, Čakovec.

Radovi se mogu slati zaključno do 15. listopada 2022., a proglašenje nagrada bit će 21. listopada 2022. godine.

Za vas smo pripremili i lijepe nagrade: igru u igraonici Cine&Fun u Jug Mallu Čakovec, palačinke u Pizzeriji Špizza Čakovec i poklon-bonove za jelo u restoranu Pomodoro u Čakovcu.

Radujemo se vašim radovima!

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Asja Vranović, 10 godina, Gardinovec

Doris Vidović, 2. r., PŠ Sivica

Vranović Sara, 8 godina, Gardinovec

Izabela Poljaković, 2. r., PŠ Sivica

Žan Bedi, 2. r., PŠ Sivica

Emily Novak, 4. razred, Štrigova

Pravi šminker u klasi

Iako su donedavno coupe SUV modeli bili dostupni samo u visokim i (pre)skupim klasama, Renault je modelom Megane Conquest približio taj oblik i širokim masama zahvaljujući pri stupačnijoj cijeni, a mi smo testirali snažniju izvedbu sa 160 KS koja je bila opremljena i bogatim paketom opreme R.S. Line.

Prvotno

su coupe SUV modeli bili ismijavani zbog svojeg nezgrapnog oblika koji je debelo odskakao od prosjeka. Istina, takav oblik karoserije nudili su samo pre mium proizvođači pa nisu ni bili dostupni masama, već sa mo kupcima koji si ih mogu i priuštiti. No Renault je svojim Meganeom Conquestom sve to promijenio i bio je prvi model takvog karoserijskog oblika koji je bio dostupan široj publici. A u međuvre menu je i SUV coupe postajao i izgledom sve prihvatljiviji publici spajajući eleganciju i robusnost. Moglo bi se dodu še reći kako je Renault ovim vozilo približio premium se gment masama.

Megane Conquest bio je predstavljen još u svibnju 2019. godine u Rusiji, gdje je poznat pod imenom Arka na, no on je bio postavljen na stariju platformu, dok je u proljeće 2020. godine u Južnoj Koreji predstavljen Samsung XM3 koji je donio isti izgled, no postavljen je na moderniju platformu CMF-B kakvom se koriste novi Clio i Captur, a na toj se izvedbi temelji i europ ska izvedba koja je predstav ljena najesen 2020. godine. U zapadnoj Europi opet pod nazivom Arkana, no u našoj regiji nosit će ime Conquest.

Dostupan je s turboben zincima snage 140 KS i 160 KS te sa 145 KS snažnim hi bridnim sustavom koji čine elektromotor i atmosferski benzinski agregat. U svim izvedbama serijski dolaze automatski mjenjači, dok su i „čiste“ benzinske izvedbe opremljene i blagom hibrid nom tehnologijom. Dizelskog motora u ponudi nema, niti će ih biti.

Testirali smo snažniju izvedbu od 160 KS koja se ko risti 1,3-litrenim mikrohibrid nim četverocilindričnim ben zinskim TCeturbomotorom s izravnim ubrizgavanjem. Mi krohibridizacija ustvari znači da je dodan elektropokretač generator povezan s 12-vol tnom litij-ionskom baterijom smještenom ispod suvozače va sjedala. Ako jako pojedno stavimo njegovu funkciju, reći ćemo kako on svojim uplita njem u rad benzinskog agre gata spušta potrošnju goriva za nekih 8 posto, a bateriju puni tijekom kočenja i rada motora. U svakom slučaju, četverocilindrični motor radi mirno i uglađeno i s okret nim momentom od 270 Nm pri 1800 do 3750 okretaja u minuti čini dobro usklađenu cjelinu.

Što se pak dizajna tiče, po nama je Renault odradio odli čan posao, posebice sa sport skim paketom opreme R.S.

Line, kada Megane Conquest i izgleda najatraktivnije. Gledajući izvana, poveznice s modelom Megane vidljive su iz svih kuteva. Sprijeda je to najvidljivije, gdje se nalaze LED svjetla, ali i maska mo tora istog oblika kao i kod ostalih izvedbi, a drugačiji je jedino branik. Straga je po veznica oblik stražnjih LED svjetala, dok je sve drugo novo i drugačije. Coupe li nija je fluidna, a ugrađen je i maleni i diskretni spojler, a zanimljivo je kako nema ugrađenog brisača stražnjeg stakla. To je sve češće kod takvog oblika karoserije, a osim uštede, linija jedno stavno izgleda čišće i bolje. Doduše, radi svojeg oblika i aerodinamike, stražnje sta klo se gotovo čisti samo od sebe, a špricanje sa stražnjih kotača gotovo je neprimjetno zbog oblika stražnjeg dijela. Ipak, najatraktivnije izgleda gledajući s boka, a odlično mu stoji bijela boja karoseri je, kao i 18-inčni aluminijski naplatci.

A osim atraktivnog izgleda, ovaj model donosi i praktičnost, jer mu je obu jam prtljažnog prostora 480 litara, ima dvostruko dno i prilično pravilne linije. Naslon stražnje klupe se preklapa, dobiva se ravna utovarna po vršina, no obujam je tek 1263 litre. Direktan je to rezultat

dizajna, no i sami znate kako kažu – za ljepotu je potrebno nešto i žrtvovati.

Kada uđete u kabinu, očekuje vas iznenađenje, jer unutrašnjost nije preuzeta iz Meganea, već iz manjeg Cap tura. To međutim nije negativ no jer je Captur noviji model, pa je i izgled moderniji.

Sportski štih je naročito izražen prišivenošću crvenim koncem na upravljaču, sje dalima te crvenim linijama kroz upravljačku ploču. In strumentna je ploča digitalna i dijagonale je 10,2-inča, te donosi prilagodljivost i dovolj no dobru čitljivost, a središnji multimedijski zaslon ima dija gonalu 9,3 inča. Multimedijski je sustav dovoljno brz za lako korištenje, a i pregledan je. Jedino je šteta što nema ni

Piše: Tomislav Novak

TEST

Automatski mjenjač je

jednu fizičku tipku, odnosno barem onu koja vraća na po četni ekran jer bi upravljanje tada bilo još lakše. Podno njega su već dobro poznate ''klavirske'' tipke prečaca najvažnijih funkcija vozila te komande klima-uređaja koje su odvojene od multi medijskog zaslona, što uvijek volimo vidjeti u automobilima.

Megane Conquest nudi i mnogo načina spajanja u vo zilu, pa je tako u središnjoj konzoli dostupan priključak Aux, dva USB priključka te

12 V utičnica, dok će putnici straga imati još dodatna dva USB priključka za punjenje te dodatnu 12 V utičnicu. To bi trebao imati svaki moderan automobil.

Što se tiče prostranosti, sprijeda je prostora napretek i za vozača i za suvozača, i to u svim smjerovima, a put nike na stražnjim sjedalima očekuje dovoljno prostora za koljena, ali i iznenađujuće dovoljno prostora za glavu. Doduše, prilikom ulaska u vozilo morat će više pognuti

glavu, no kada sjednu, prosto ra za glavu ima više nego što bi se kod ovakvog automobila očekivalo. Uz to, očekuju ih i ventilacijski otvori, što će im omogućiti dovoljno svje žine ljeti odnosno dovoljno topline zimi.

Testni model košta 260.817 kuna (34.603 eura), što nije mali novac, no gleda jući konkurenciju, riječ je o iznimno povoljnom modelu. Uz takvu cijenu, atraktivan izgled i dobru motorizaciju, ovaj model očekuje svijetla budućnost.

Potrošnja motora je pohvalna za vozilo od 1400 kg: oko 6 litara benzina na otvorenoj cesti te 7 do 8 litara po autocesti

Zapremina prtljažnika od 513 litara prilično je prostrana za SUV, preklapanjem stražnjeg sjedišta provećava se na 1296 litara

Dužina od 4568 mm osovinski razmak od 2720 mm osiguravaju prostranost za vozača putnike. Može postići maksimalnu brzinu od 205 km/h.

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 24. rujna

dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Klara Grahovec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Božidar Poljak I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Goričan dr. Tonja Haničar Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec dr. Amela Srša G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sveta Marija dr. Kristina Hutinec - zamje na: dr. Damjan Mikec P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čako vec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740

ROĐENI

Čakovec:

Viktor Domjanić, Sin Katarine i Maria

Dora Goričanec, Kći Vlatke i Nikole

Borna Sokač, Sin Sanje i Roberta

Emilio Gabriel Musić, Sin Elene i Jasmina

Artur Šegović, Sin Marije i Igora

Klara Mesarić, Kći Marine i Gorana

Irena Samardžija, Kći Milene i Nikole

Petra Klobučarić, Kći Larise i Luke

Dino Krznar, Sin Sandre i Dejana

Mateja Murota, Kći Valentine i Igora

Maya Horvat, Kći Melani i Daria

Teo Bezjak, Sin Ivane i Tomislava

Petar Dolenec, Sin Natalije

Ivan Bogdan, Sin Josipe i Ivana

Rafael Vinković, Sin Zlatke i Dejana

Nare Oršoš, Kći Suzane i Manuela Vanda Vilaj, Kći Paule i Igora

VJENČANI

Čakovec: Maria Sertić i Tibor Tkalčec Dora Šarić i Bruno Blažeka

Ivelina Georgieva Kondzharova i Miroslav Barukčić Tajana Vidović i Darko Žunec

Antonio Marković i Valentina Bogdan

Kotoriba: Slađana Popadić i Mitar Ignac

Mursko Središće: Lana Kovačić i Mario Novak

Prelog: Sara Balent i Ivan Magić Natalija Mirić i Emanuel Glavina

UMRLI

Čakovec: Željko Tišlarić R. 1966.

Marija Čurin R. Štingel R. 1959.

Gizela Rebić R. Meglić R. 1926. Draga Golub R. Rudolf R. 1947. Emil Hudin R. 1928.

Boris Culjak R. 1959.

Tomica Obadić R. 1979.

Milena Habuš R. Orehovec R. 1936. Štefanija Jambrović R. Ivanjko R. 1939. Stjepan Šarić R. 1949.

Marija Posavec R. Tkalec R. 1975. Mirko Šoltić R. 1933. Ana Horvat R. Jambrošić R. 1950. Ladislav Tot R. 1939. Branko Kropek R. 1946.

Dekanovec: Josip Trstenjak R. 1945.

Kotoriba:

Josip Bradač R. 1949.

Gizela Horvat R. Hrašćanec R. 1938. Katarina Bartolić R. Habuš R. 1927.

Mala Subotica: Pavao Horvat R. 1946.

Melko Ključarić R. 1945. Ruža Lončarić R. Klobučarić R. 1957.

Nedelišće: Franjo Lesar R. 1950.

Mursko Središće: Emilija Horvatić R. Kuzma R. 1935. Terezija Bažika R. Turk R. 1933.

Štrigova:

Leonard Posedi R. 1948.

Prelog: Magda Mirić R. Mikec R. 1936.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595 Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec

mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

OBAVIJEST O SMRTI

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenu bakicu

Veroniku Bujan iz Šenkovca

Katica Gal rođ. Horvat Šandorovca preminula 20. rujna u 86. godini života Zeko iz Čakovca preminuo 17. rujna u

Mujo Bašić

Brzo je prošla godina dana, ali još uvijek ne vjerujemo da te više nema.

Tvoji unuci Dijana, Vlatka i Dino

Mirjana Preksavec rođ. Dorić

iz Križovca preminula 14. rujna u 59. godini života

Kata Kožnjak Donjeg Kraljevca

Vinko Samardžija Preloga preminuo u 83. godini života

Ivan Igrec

iz Donjeg Mihaljevca preminuo u 86. godini života

Magdalena Brisar

iz Donjeg Kraljevca preminula u 79. godini života

Marija Barlović

iz Donjeg Kraljevca preminula u 78. godini života

Milena Habuš iz Donjeg Mihaljevca preminula u 87. godini života

Leonard Posedi iz Goričana preminuo 12. rujna u 74. godini života

Terezija Novak rođ. Novak

iz Pretetinca preminuo u 82. godini života

Danica Novak rođ. Jovanović

iz Strahoninca preminula u 81. godini života

Marija Posavec rođ. Posavec

iz Nedelišća preminula u 83. godini života

TUŽNO

na dragog djeda i oca Franju Novaka iz Selnice 27.9.2015. - 27.9.2022.

Nedostaješ. Vrijeme leti, ali sjećanja ne blijede.

SJEĆANJE

na Orehovec Josipa 21.9.2021. - 21.9.2022.

Nije te izbrisala godina, nije te prekrila tama, ti vječno živiš s nama.

Tvoja

Zlatko Čakovca 21. rujna 70. godini života

Đurđa Domašinca preminula 17. rujna 66. godini života rođ. Novaković iz Ivanovca preminula 21. rujna 46. godini života

Nada Žeželj rođ. Patafta iz Preloga preminula 15. rujna 64. godini života

Marija Peroković – Belalov iz Zagreba preminula 15. rujna 74. godini života Mirko Šoltić iz Mačkovca preminuo 14. rujna 90. godini života

93. NMP-PRODUKT d.o.o., Dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na otpre mi pozicija, m/ž radnika na pjeskarenju i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 328 432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 4.10.

94. NOVI FERMONT d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 80b, traži m/ž radnika na tračnoj pili i m/ž cnc operatera na ne određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 655 331 ili pismenom zamo lbom na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 23.9.

95. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži m/ž planera proizvodnje, m/ž ured skog administratora, m/ž kontrolora kva litete, 2 m/ž tehnologa na izradi uzoraka, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž radnika na tisku, 5 m/ž šivačica, m/ž po moćnog skladišnog radnika, m/ž radnika na održavanju strojeva u tekstilnoj indu striji i m/ž logističara na neodređeno, javiti se na tel. 040 313 235 ili na email: jelena. buhanec@ntt-hr.com do 30.9.

96. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži 1 m/ž njegovatelja i 1 m/ž socijalnog radnika na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 091 933 5666 do 31.10.

97. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž voditelja alatnice i 2 m/ž cnc tokara na neodređeno, javiti se na mob. 098 803 355 ili na email: omt@ omt.hr do 30.9.

98. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107a, traži, 2 m/ž radnika na izradi i monta že alu stolarije, m/ž voditelja montaže alu stolarije i m/ž djelatnika u proizvodnji alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na email: kristijana@okno.hr do 30.9.

99. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javi ti se na mob. 099 2141 857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 30.9.

100. O TELEKOMUNIKACIJE d.o.o., Čakovec, traži m/ž agenta u call centru, m/ž tehničara za telekomunikacijske mreže i m/ž sistem administratora na određeno, javiti se na email: info@ otelekomunikacije.hr do 30.9.

101. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž voditelja gradilišta i 2 m/ž automehaničara na neodređeno (rok prijave 30.9.) i 2 m/ž rukovatelja građ. strojevima i 2 m/ž operatera na betonariasfaltnoj bazi na neodređeno (rok prijave 31.10.), javiti se na tel. 040 655 525

102. Perutnina Pipo - Ptuj, R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž radnika u valionici, m/ž radnika na farmi, m/ž skladištara, m/ž rad nika u proizvodnji, 2 m/ž operatera stroja, m/ž održavatelja u mješaoni, m/ž vozača traktora, m/ž čistača u proizvodnji i m/ž kontrolora kvalitete na neodređeno, ja viti se osobno na adresu ili na mob. 099 5329 239 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 26.9.

103. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Sredi šće, traži 2 m/ž vozača - dostavljača pekar skih proizvoda, nazvati na tel. 040 544 015 ili poslati zamolbu na email: panis@ck.tcom.hr do 30.9.; više info na: www.hzz.hr

104. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustako vec 76, traži 2 m/ž prodavača u mesnici na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 30.9.

105. PODRUM ŠTRIGOVA d.o.o., Štrigo va, traži m/ž vozača - traktoristu na odre đeno, javiti se na email: posao@tpvz.hr do 26.9.

106. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o., Josipa Broza 88, Mursko Sre dišće, traži 2 m/ž tehnologa u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: posao@ pmtc.hr do 30.9.; više info na: www.hzz.hr

107. POZITIVA FOOD j.d.o.o., Prelog, Glavna 29, traži m/ž pizza majstora na ne određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9755 465 ili pismena zamolba na adresu ili na email: 1310emina@gmail. com do 25.9.

108. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Franko panska 23, Čakovec, traži m/ž savijača, m/ž mehaničara - radnika na održavanju, m/ž električara - radnika na održavanju i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 369 553 ili na mob.098 1830 293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr pismenomzamolbom na adresu ili na email: lara.klovar@solektra.hr do 5.10.

116. SPAR d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž rad nika na poslovima čišćenja na određeno, javiti se emailom: posao@spar.hr do 30.9.

117. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž limara - krovopokrivača - tesara i 2 m/ž radnika za radove na visini na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 853 813 ili na mob. 091 5722 091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 9.10.

118. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž vozača teretnog motornog vozila u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na email: staffservicedoo@gmail. com do 30.9.

119. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 1 m/ž krojača na neodređeno, javiti se na tel: 040 858 170 do 31.10.

120. SUNTEC d.o.o., I.G. Ko vačića 30, traži 1 m/ž konobara za Caffe bar Therapia na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na 099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@gmail.com do 30.9.

127. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt vl. Željko Marković, Cvjetna 4, Čakovec, traži 6 m/ž šivača na neodređeno (smje na prijepodne), javiti se tel. 040 391 422 ili osobno na adresu ili na email: info@tristar. hr do 30.9.

128. TRGOVINA KRK d.o.o., Žrtava fašiz ma, traži m/ž prodavača mjesto rada No vakovec, Mursko Središće, Vularija, Tur čišće, Štefanec, Šandorovec, Savska Ves, Pušćine, Podturen, Orehovica, Oporovec, Novakovec, Mursko Središće, Mali Miha ljevec, Lopatinec, Hodošan, Gardinovec, Draškovec, Donji Vidovec, Čakovec i Celine na određeno, javiti se pismenom zamol bom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 30.9.

129. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvor ska 3, traže 3 m/ž kućna majstora - elektri čara, 1 m/ž slastičara, 2 m/ž spasitelja, 2 m/ž

kuhara, 2 m/ž wellness terapeuta, 3 m/ž pizza majstora i 5 m/ž konobara, javiti se na mobitel: 099 5340673 ili poslati zamolbu na email: posao@termesvetimartin.com do 10.10.; više info na: www.hzz.hr

130. TWIX-TRADE, Čakovec, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob: 091 201 6015 do 15.10.

131. UO kavana Braco, Čakovec, Dr. I. Novaka 46, traži 1 m/ž perača suđa - pom. radnika u kuhinji na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na telefon: 040 328 505 ili 099 738 2010 ili emailom: info@ braco.hr do 30.09.

132. UNION d.d., Čakovec, Zrinsko-Fran kopanska 14, traži m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara u Hotel Park na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: uprava. hotelpark@gmail.com do 15.10.

133. UO caffe-bar i noćni bar FORUM vl. Želj ko Slaviček, Prelog, Trg sv. Florijana 20, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osob no na adresu ili mob. 098 762 486 do 30.9.

134. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži 1 m/ž prodavača naftnih derivata na neodređe no, javiti se na mob: 098 259 865 do 19.10.

135. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.inž. elektrotehnike - smjer raču narstva i m/ž dipl.inž. elektrotehnike na neodređeno, javiti se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr 30.9.

136. VAR d.o.o., Gornji Kuršanec, traži 2 m/ž mehaničara - servisera za viličare na neodređeno, javiti se na tel. 01 3757 117 ili na mob. 098 817 842 ili na email: posao@ var.hr do 30.9.

138. ZAZ d.o.o., Čakovec, Globetka 12, traži m/ž prodavača - konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 313 696 ili na mob. 091 2022 089 ili na email: cakovec@coralenergy.hr do 1.10.

139. ZT – ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 1 m/ž serviser plinskih trošila i 2 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija na neodre đeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili 095 112 3469 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 15.10.

140. Zaštitarsko-ekološka udruga prijate lji životinja i prirode, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za pse na određeno, javiti se na mob. 099 4800 640 ili na email: info@prijatelji-zivotinja.org do 24.9.

137. VIRTUS d.o.o., traži 4 m/ž tesara za mjesto rada Austrija na neodređeno, javiti se na email: virtusteam.info@gmail.com do 25.9.

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME na felgama dim. 185/65 R14. telefon 040/620-468

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na tel: 091/3960-505

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME u dobrom stanju dim. 165/70 R14. Molim sms na mob. 098/9640-763

KUPUJEM AUTOMOBIL - ispravan, neispravan, karamboliran, registriran ili neregistriran. info na mob. 098/777-095

PRODAJEM OPEL GRANDLAND 2018. god., 1.vl., prijeđeno 35.000 km, povoljno. Info na tel. 098/170-5311

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM INOX bačve za vino razne veličine. Upita� na 040/364-354

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM DVIJE INOX BAČVE Le�na od 60 lit (600 kn) i 130 lit (1100 kn). Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM prikolicu za motokul�vator i drugo (400 kn), crijevo za vodu, čvrsto, armirano, duž. 20 m s motalicom (500 kn), el. stroj za mljevenje jabuka i sl. voće (755 kn) i motornu pumpu za vodu sa usisnim crijevom i zaš� tnom košarom, malo korištenu (1000 kn). Zagreb, info na mob. 091/9240-293

PRODAJEM TRAKTOR TORPEDO Deutz 45-06 45 KS 1984. god., 2100 rs, cijena 3.500 eur. Upita� na mob. 098/170-5311

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570

NEKRETNINE

PRODAJE SE VIKENDICA sa vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upita� na 040/364-354

PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

ŽIVOTINJE

POKLANJA SE KUJICA stara dvije godine, jako niskog rasta, sterilizirana. Molim u dobre ruke, možda najbolje starijoj osobi željnoj društva. Na broj mob. 098 900 1808

PRODAJEM MLADE PAPIGE � grice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

PRODAJE SE digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TV-antena, anatomski jastuk Dormeo te dvije zimske gume dimenzija 175/70 R14. Info na mob. 098-9158-640

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

OČUVANE GRAMOFONSKE PLOČE s omotima, rock, pop, metal, jazz, blues… kolekcije otkupljujem po najpovoljnijim cijenama! info na mob. 098-486-285, Robert

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. info na mob. 098 92 190 92

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm. Cijena 250 kuna. Info na mob. 098/173-9167

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJEM vrlo povoljno el. štednjak, kotao i kotlenka, bačva za vino od 280 lit., motorna kosilica Iskra i freza Goldoni. info na mob. 098/840-364

FLOWER S obzirom na to da je mješanka u �pu belgijskog ovčara, od nje se očekivalo da će bi� ak�vna i puna energije, ali ona je jedna mirnija, dobra i draga kujica kojoj priželjkujemo drage ljude uz koje će bi� sretna i voljena.Rođena je u studenom 2019., visoka oko 56 cm. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

DAX Dax je mješanac u �pu njemačkog ovčara koji obožava ljude. Pogotovo kad Domagoj ima vremena pa se onda igraju i ganjaju i natežu i maze. E, onda Dax zaboravi na sve to vrijeme iza rešetki i na sve te godine na svojim leđima i ponaša se kao dječarac, kao razigrano i veselo štene Možda će se i njemu jednom osmjehnu� sreća. Kontakt: 060/600105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

TARIK

O sebi može reći da ima dosta energije i da bi najsretniji bio da ima što radi� preko dana, a ne da se dosađuje tu gdje sada živi. Bilo bi mu jako drago da se može s vama druži�, izvršava� zadatke, ići u šetnje, trča�, radi� i sve bi to radio vrlo poslušno i privrženo. Tada bi navečer mogao mirno i blaženo zaspa�. Naravno, žicao bi vas i pažnju i maženje, to isto jako, jako voli. Kontakt: 060/600105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

ARON je živio na lancu i od tog je života spašen. Sad čeka svoj novi bolji dom. Rođen je u listopadu 2020., visok je oko 50 cm, jako je veseo i zaigran. Obožava slobodu, pažnju, akciju i igru. Voli lop�ce i igračke, vjeran je i privržen. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Hoće li me odbaciti ili prihvatiti?

Nepopularna djeca ili ljudi gnjavatori skloni su upravo nasilnom samonametanju, prenaglo se upliću u situaciju i unose neželjenu promjenu, na neprimjeren način privlače pozornost na sebe, kao da nemaju takta ni mjere.

Pitanje iz naslova jedno je od onih koje svatko od nas postavlja u različitim životnim situacijama kada je neizvjesno kako će drugi ljudi reagirati na nas. To nas pitanje muči čitavoga života, a počinjemo ga postavljati već u ranom djetinjstvu. Jedna od najkri tičnijih točka u životu djeteta je situacija kad ono stoji pored skupine djece koja se igraju i kojoj se želi pridružiti. Istra živači dječjeg razvoja otkrili su izraziti kontrast u načinu kako tom problemu pristupaju popularna, a kako odbačena djeca. Svaki se roditelj na šao u situaciji da promatra svoje dijete kako kruži oko druge djece koja ga drže na distanci ili je slušao njegovo jadanje zbog odbacivanja i ne prijateljstva koje doživljava u vrtiću ili školi. Riječ je o uni verzalnoj sudbini koju svatko mora doživjeti bar jednom u životu. Ni najpopularnije osobe nisu uvijek prihvaće ne i dobrodošle, ali ipak se to gorko iskustvo nekima češće događa i ostavlja jače poslje dice. Situacije okrutne dječje iskrenosti kada pridošlici kažu ‘’nećemo se s tobom igrati’’ ili ‘’ne volimo te’’ ostavljaju nas tijekom kasnijega života nesigurnima i opreznima dok pristupamo drugima koji bi nas mogli povrijediti i odba citi. Tu je nelagodu i nesigur nost potrebno nadvladati. Iako nikad nismo sasvim sigurni da nećemo doživjeti neko ši kaniranje, posve je pogrešno razviti pretjerani oprez i ne povjerljivost u međuljudskim kontaktima. Oko nas ima ljudi koji će nas prihvatiti i onih koji neće. Već od malih no gu valja djecu ohrabrivati da razvijaju društvena umijeća kojima će se drugima dopasti i približiti. Takve se vještine

uče, pa kao u ostalim oblicima učenja, i ovdje možemo imati bolje ili slabije rezultate, ovisi koliko se trudimo. Istini za volju, treba reći da samo neki od nas imaju prirodni dar da postanu društvene zvijezde. To su oni koji su sposobni ući u referentni okvir neke sku pine, mogu osjetiti atmosferu u društvu koje ih privlači i diskretno promatraju, a zatim se, u malim koracima, približa vaju. Najveći problemi nastaju zbog pokušaja preuranjenog nametanja ili zbog neuskla đenosti s grupnim norma ma. Potrebno je odmjereno nastupiti, a situaciju dobro procijeniti. Nepopularna djeca ili ljudi gnjavatori skloni su upravo nasilnom samona metanju, prenaglo se upliću u situaciju i unose neželjenu promjenu, na neprimjeren način privlače pozornost na sebe, kao da nemaju takta ni mjere. Razumljivo je da to kod drugih izaziva odbijanje ili barem ignoriranje. Ako ste gledali kako to rade omiljena djeca, mogli ste uočiti da naj prije neko vrijeme promatraju skupinu kako bi prije ulaska u nju shvatila što se događa. Nakon toga učine nešto čime pokažu da prihvaćaju i odo bravaju postojeću aktivnost, pa čekaju da se njihov status unutar skupine potvrdi, a tek potom preuzimaju inicijativu u predlaganju onoga što bi skupina trebala dalje činiti. Uspješne taktike približavanja počivaju na osjetljivosti pre ma tuđim preokupacijama i nenametljivom usklađivanju s njima, kako bi se uspostavila i održala veza. Ne uspijeva svaki put ni onima koji imaju dara, kao ni maherima koji su dugo vježbali, ali ipak se isplati potruditi jer je izvrsno cjepivo za naše samopoštovanje!

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Potraga za brzim otriježnjenjem

Scenarij 1: Zabavna noć se privodi kraju. Treba se autom odvesti kući, ali popili ste pre više… Možda vam se prikrao prejak koktel. Ili ste možda po pili jedno piće previše. Svjesni ste da ste prepijani za sjesti za volan. Postoji opcija da uzmete taksi (ali vam je preskup) ili da se nabrzinu otrijeznite.

Scenarij 2: Probudili ste se mamurni. Još osjećate alkohol u svom sistemu (organizmu). Očito ste sinoć popili previše,… ili prebrzo, ali ne sjećate se točno. Treba ići na posao, ali kako raditi mamuran? Treba se što prije otrijezniti.

Postoji li način za brzo otriježnjenje?

Potraga za načinom da se brzo otrijeznimo je beskraj na. Postoje mnoge priče i tajni recepti koji navodno pomažu riješiti taj problem. Nažalost, nijedno od tih “rješenja” nije poduprto znanošću ni medi cinom. Ako pitamo bilo kojeg liječnika kako se brzo otrije zniti, reći će: “To je nemoguće.” Jedino što smanjuje koncen traciju alkohola u krvotoku je vrijeme.

tuširanje nikako ne pridonosi tome da poništi učinke alkohola u tijelu. Može čak biti i kontra produktivno, šok od hladnog tuša može kod nekih pijanih ljudi pridonijeti gubitku svije sti. Hladan tuš može čak sniziti tjelesnu temperaturu do točke hipotermije.

Neki spominju ispijanje jake crne kave. To može pomoći u po ticanju osjećaja budnosti nakon konzumiranja alkohola, ali ne razgrađuje alkohol u tijelu i ne smanjuje razinu alkohola. Osje ćaj budnosti nakon pijenja kave ne znači da osoba nije pijana. No, kao i alkohol, kofein može uzrokovati dehidraciju, stoga kava može pogoršati učinke alkohola i dodatno dehidrirati. Bolje je popiti vodu.

Jedan od mitova o brzom otriježnjenju odnosi se na je denje masne hrane. Točno je da želudac pun hrane može usporiti apsorpciju alkohola u krvotok, ali kad je alkohol već u krvi, nikakva količina ni vrsta hrane koja se pojede nakon pijenja ne može pomoći otrijezniti se.

Potraga za načinom da se brzo otrijeznimo je beskrajna. Postoje mnoge priče i tajni recepti koji navodno pomažu riješiti taj problem.

Kada alkohol uđe u že ludac, brzo se apsorbira u krvotok kroz želučanu slu znicu i tanko crijevo. Neka se alkoholna pića apsorbiraju brže od drugih. Općenito, jača pića (npr. žestoka pića) brže se apsorbiraju, pa će čašica rakije napiti osobu brže od piva. Učinci alkoholnog pića mogu se početi osjećati unu tar 10 minuta nakon pijenja, a dosegnut će vrhunac oko od 40 do 60 minuta nakon pije nja. Čimbenici poput tjelesne težine i sitosti / gladi mogu utjecati na to koliko brzo tijelo apsorbira alkohol.

Nakon što alkohol uđe u krvotok, jetra ga razgrađuju. Jetrima je potrebno oko sat vremena da razgrade količi nu alkohola u standardnom alkoholnom piću (jedno pivo, jedna čaša vina ili jedna čašica žestokog). Ako se alkohol pije brže nego što ga jetra dospiju razgraditi, razina alkohola u krvi raste i pojedinac se po činje osjećati pijano.

Ne postoji ništa što bi se moglo učiniti da se pojača br zina kojom jetra razgrađuju alkohol u krvi, zbog čega je nemoguće natjerati se na brzo otriježnjenje.

Postoji niz mitova o tri ježnjenju koji mogu dovesti u zabludu. Primjerice, ljudi često kažu da je tuširanje hladnom vodom učinkovit način otriježnjenja. Međutim,

Povraćanje također neće smanjiti razinu alkohola u krvi. Budući da alkohol brzo ulazi u krvotok, ne može ga se samo povratiti. Međutim, povraća nje može pomoći u ublažavanju mučnine.

Neki ljudi preporučuju tje lovježbu, tvrdeći da to može pomoći tijelu da brže metabo lizira alkohol. Nakon vježbanja, pijana osoba može se osjećati svjesnije, ali je još uvijek pija na. Dio alkohola apsorbiranog u krvotok može “izaći” znojenjem, ali to neće imati značaj, jer su jetra odgovorna za 90 posto iz bacivanja alkohola iz organizma.

Ne treba smetnuti s uma rizike tjelesnog vježbanja pod utjeca jem alkohola, zbog poremećene koordinacije i ravnoteže vrlo lako može doći do ozljede.

Iako ne možete učiniti ni šta da potaknete jetra da brže razgrade alkohol, dobra je vijest da postoje koraci koje možete poduzeti kako biste izbjegli da se napijete. Pojedite puni obrok prije pijenja, posebno će pomoći ugljikohidrati. Grickajte nesla nu hranu dok pijete kako biste preusmjerili konzumaciju s pića na hranu (slano će jačati žeđ pa je tu dodatni rizik za pijenjem).

Naizmjence birajte alkoholna i bezalkoholna pića (po moguć nosti vodu). Izbjegavajte igre s pićem, čak i virtualne, jer potiču na prebrzo ispijanje previše alko hola. Stvorite sustav prijateljstva za podsjećanje na sporije pijenje.

Ili još bolje, uopće nemojte birati alkohol.

Kad čovjek jednom primi u ruku vatrogasni šmrk, teško ga se odriče. Vatrogastvo mu jednostavno uđe u “krv” i ako već zbog godina života nije u stanju ići na intervencije, to ne znači da

se umirovljuje. Štoviše, vatrogasni veterani imaju svoj klub, program rada, održavaju sjednice i skupštine i naravno natjecanje. Klub je osnovan 1987. godine i trenutno broji 308 aktivnih

članova. Drugim riječima, ove godine obilježavaju 35. godišnjicu postojanja, a kruna svečanosti bit će druženje svih članova na skupštini čiji će domaćin, krajem listopada, biti DVD Gornja Dubrava.

Posljednji susreti i sportsko natjecanje održani su u Maloj Subotici na novom vatrogasnom poligonu DVD-a Mala Subotica. Natjecanju se odazvalo 7 ekipa i to iz Nedelišća, Orehovice, Čakovca, Murskog Središća, Koto-

ribe, Donjeg Kraljevca i naravno domaćina.

Najviše spretnosti kroz sedam disciplina poput natjecanja sa ručnom špricom pokazali su veterani iz VZO Donji Kraljevec-Goričan.

Idući veliki susret veterana dogovoren je već za idući mjesec. Naime, tada se održava proslava 35. godišnjice postojanja njihova kluba. Domaćin skupštine i veselice bit će DVD Gornja Dubrava. (vv; zv)

Slagali box barijere u slučaju izlijevanja Kupe

Zbog velikih oborina na gornjem toku rijeke Kupe proteklog tjedna došlo je do naglog porasta vodostaja, stoga je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković uputio izvanrednu dislokaciju vatrogasnih snaga iz Međimurske županije sa sedam vatrogasaca i trima vatrogasnim vozilima u ispomoć karlovačkim kolegama u izgradnji box barijera.

Od subote do nedjelje na području Karlovačke županije boravili su: Mladen Kanižaj, Josip Sušec, Nikola Besedić, Miljenko Vidović, Nikola Besedić, Vilim Čituš i Abel Lovrek.

- U pomoć su otišli vatrogasci koji su osposobljeni i uvježbani za brzo postavljanje zaštita od poplava, brana i boxova. Postavili smo 22 brane koje se pune vodom, u njih stane 18 kubika vode. Uz

njih su još išle i box barijere, ispričao nam je zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj, koji je i sam bio na ispomoći.

Upitali smo ga imamo li i mi u Međimurju imamo takav sustav zaštite pa nam je napomenuo da imamo i brane, kao i box barijere, u slučaju za, nedajbože, sličnu situaciju i da su naši vatrogasci i više nego spremni.

(sh)

Postavljanje box barijera na Kupi u kojem su sudjelovali i naši vatrogasci

Mač Zrinskih na način restorana Pomodoro

Velikaška obitelj Zrinski inspiracija je povjesničarima, znanstvenicima, muzealcima, književnicima i umjetnicima, političarima, turističkom sektoru i brojnim pojedincima koje je njihova slavna prošlost potakla na pisanje, stvaranje i promišljanje. Ga-

Sastojci:

- svinjski lungić

- pile�na

- panceta

- prešana

hamburška slanina

- šunka

- pekarski krumpir

- povrće sa žara ajvar luk

stronomska struka također je posegnula za tim za Međimursku županiju prepoznatljivim povijesnim brendom. Pripremaju se jela inspirirana jelovnicima obitelji Zrinski ili pak se jela imenuju prema poveznicama s tom velikaškom obitelji. Kako je restoran i pizzeria Pomodoro smješten u neposrednoj blizini Starog grada Zrinskih, utvrđenog plemićkog dvorca i kulturnog dobra od nacionalnog značaja, s punim se pravom u jelovniku tog ugostiteljskog objekta nalazi i jelo Mač Zrinskih.

Kuharica restorana Pomodoro Elena Hunjadi s radošću je s nama podijelila recept za pripremu jela Mač Zrinski. Za pripremu je potrebno u “pac” staviti odležati svinjski lungić, pancetu, prešanu hamburšku slaninu i šunku. Za to je potrebno meso narezati, staviti u mediteransku marinadu i pustiti ga

da odstoji nekoliko sati. Zatim meso pečemo na grillu s pekarskim krumpirom i povrćem. Jelo se servira u obliku mača te servira uz dodatak ajvara i luka. Dobar tek vam želi Elena Hunjadi i ostali djelatnici restorana Pomodoro!

Sastojci: 1 kg brašna (glatko) mlijeka

Domaći slatki perec

Najprije zagrijemo mlijeko.

U zdjelu ulijemo malo toplog mlijeka, dodamo šećer i kvasac i pustimo dobivenu masu nadignuti. Zatim stavimo brašno, dolijemo preostalo mlijeko, te dodamo dva jaja i dva žumanjka, ulje i naribanu koricu limuna. Dobiveno tijesto lagano umijesimo i pustimo da se diže oko dva sata. Tijesto se razvalja na debljinu oko 3 cm, u pravokutni oblik (30 cm širine i 40 cm duljine).

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sa strane se nareže škarama kako bi dobilo “regast” oblik. Dobivena forma se preklopi i gornji dio nareže škarama, a jedan dio malo dublje zarežemo. Na kraju se oblikuje oblik polukruga. Perec pečemo u tepsiji kružnog oblika kako bi se sačuvao polukružni oblik.

Kad je perec pečen, izvadimo ga iz pećnice, premažemo vodom u kojoj smo prije rastopili šećer i vanilin šećer.

Sastojci:

- 250 g glatkog brašna TIP 550 Čakovečkih mlinova

Od brašna, maslaca, soka, žumanjka i soli umijesite elastično tijesto. Omotajte ga prozirnom folijom i na jedan sat odložite na hladnom mjestu. Glatko izmiješajte marmeladu od ribizla. Ugrijte pećnicu na 180 stupnjeva i lim obložite masnim papirom.

Postupak:

Železne Gore. Riječ je o snažnom vinu blage boje rubina. Krasi ga aroma crnog ribizla s primjesama zelene paprike. U okusu je prisutna �ina taninska podloga. Svakako kušajte to �ino zaobljeno i harmonično vino! Živjeli! (rr, zv)

Na radnoj površini posutoj brašnom vrlo tanko razvucite tijesto valjkom, a potom ga okruglim kalupom promjera 7 cm narežite na kolutove. Na svaki položite po žličicu marmelade, tijesto preklopite i po rubovima

dobro stisnite. Punjene kekse slažite na obloženi lim i pecite 10 minuta. Još vruće kekse odmah uvaljajte u mješavinu šećera u prahu prosijanog s vanilin-šećerom.

- 250 g maslaca

- 5 žlica soka od krušaka

- malo soli

- 1 žumanjak

- marmelada od ribizla

vrećice

Kuharica Elena Hunjadi

Štrukli sa zeljem – jelo naših baka

Piše: Aleksandra Sklepić

Foto: Zlatko Vrzan

U potrazi za kuharicama koje još uvijek rado pripremaju autohtona jela naših baka, u Dunjkovcu smo pronašli Anku Hergotić koja je specijalistica za sve vrste domaćih jela i kolača, a posebno voli i rado priprema štrukle sa zeljem. Anka ima 68 godina i živi u Dunjkovcu sa suprugom Ivanom. Oboje su u zasluženoj mirovini, a s njima žive i njihovi sinovi Ivica i Božidar.

Anka je radila u tekstilu, a suprug u pekari, pa su se cijelog radnog vijeka naradili.

Sastojci:

Za tijesto:

-½ kg glatkog brašna -1 žlica mas� -1 žličica octa -1 žličica soli

Za nadjev i premaz:

-2 kg svježeg bijelog zelja -malo bibera -malo soli -1 – 2 dl kiselog vrhnja -mast za premaz lima za pečenje

Sada u mirovini, Anka ne zna što je to miran odmor, već je i dalje aktivna jer ne zna biti na miru, rekla nam je u šali.

- Živim u kući s trima dečkima i naravno da moram stalno nešto pripremati. Ja samo pitam kakvi budu kolači, a dečki daju narudžbe. Kod nas se doma svaki tjedan barem četiri puta peku kolači, od jednostavnih zlevanki do svima drage mađarice. Važno je kaj šporhet dela.

Osim što rado kuha i peče, Anka je vrlo aktivna u Udruzi žena Dunjkovec gdje sudjeluje u brojnim događanjima. Ove je godine naribala 30 kilograma zelja za svoje štrukle koje je pripremala za natjecanje u kuglanju na Hrastinki, na gulašijadi u Nedelišću, na gulašijadi u Dunjkovcu, za sportski dan u Dunjkovcu i za proslavu muževa rođendana gdje se tradicionalno okupljaju prijatelji. O posebno �inim Ankinim štruklima doznali smo baš od onih koji su u njima imali priliku uživati na jednom takvom okupljanju.

- Još kad sam išla u osnovnu školu, mama Katarina učila me pripremati kolače i domaća jela. Bili smo brat i sestra, pa sam ja bila ta na koju se moralo prenijeti znanje, a mami je trebala i pomoć oko kuhinje, ispričala nam je Anka.

U svom selu Anka rado uskače kod priprema zakuski

Priprema:

Zamijesiti tijesto od navedenih sastojaka. Dodavati vodu prema potrebi tako da tijesto ne bude pretvrdo, da se da lijepo razvući.Kad je tijesto gotovo, ostaviti ga da odmara na sobnoj temperaturi, obvezno 2 sata.

Za to vrijeme pripremiti nadjev od zelja. Zelje naribati, osoliti i stisnuti da izađe višak vode. U zdjelu staviti mast i zelje popeći do crvenkaste boje. Kad se zelje ohladi, malo ga začiniti biberom.

na različitim okupljanjima, ali je i aktivna sportašica pa s Udrugom sudjeluje na sportskim natjecanjima. Nedavno su se plasirale na državno prvenstvo u Salinovcu, a discipline u kojima se natječu su kuglanje, pikado i košarka.Anki najbolje ide kuglanje pa ima osvojeno 1. mjesto u parovima i zlatnu medalju na jednom od natjecanja koje se održalo u kolovozu ove godine.

Tijesto najprije malo razvaljati, a zatim rukama razvući po stolu, što se više može. Ohlađeno zelje rasporediti na vanjske rubove tijesta, a u sredini ostaviti prazno. zarolati i rezati na kocke pa stavljati u dobro namašćen lim. Na posložene štrukle uliti vrhnje tako da svi budu prekriveni pa sve još premazati uljem. Peći u pećnici na 250 stupnjeva, a kad se zacrvene, ostaviti da radi još donji grijač desetak minuta da se naprave korice.

S udrugom su posjetile brojna mjesta u Hrvatskoj: Delnice, Zadar, Viroviticu i Vukovar gdje su sudjelovale na sportskim natjecanjima.

Vedar duh naše kuharice Anke uveseljava njene ukućane, ali i susjede i brojne prijatelje. Još kad se tome doda pre�in okus štrukli sa zeljem, Anka je bez sumnje omiljena svugdje gdje se pojavi sa slasnim štruklima.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava

2. Rok za pre-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 16. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 19. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 16. kolovoza 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 16. rujna

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ovotjedni dobitnik: Mateja Bel iz Mihovljana

KOD stalno dela

Ove je godine Anka naribala 30 kilograma zelja za svoje štrukle, za razne prigode

Anka sa svojim štruklima

Slasni

HOROSKOP

Distanca koju budete pri mijetili u osobnim odnosima ponekad će vas zaista zabrinja vati. Prihvatite je kao priliku da poradite na svojoj unutarnjoj osobnoj inventuri. Iziđite u su sret jednoj osobi koja nije sigur na kako obaviti zadano. Budite otvoreni i kooperativni.

Vaši privatni odnosi bit će dobri, ali nećete imati razloga za oduševljenje. Ta monotonija ponekad će biti razbijena ma lim svađama ili provokacijama. Zamislit ćete se nad svojom budućnošću, a posebno nad svojim talentima.

Premda bude vaša veza objektivno odlično napredovla, sami ćete biti skloni čačkanju po sitnicama, a posebno svom unu trašnjem svijetu. Takvim pristu pom oduzet ćete nešto od spo tanosti pa nemojte pretjerivati. Volite ravnotežu više nego borbu, ali ovih dana ipak ćete se morati izboriti za neka svoja prava.

Tokom narednih dana ući ćete u diskretnu ljubavnu fazu. Potreba za povlačenjem ojačat će. Oni koji su još sami neće inzi stirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće u društvu partnera. Koliko ste dugo planirali neke poslovne poteze, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće.

S vakodnevne strasti i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događati nešto lijepo, ali ne uvijek i ugodno. Osobe suprot nog spola pozivat će vas u svoje društvo. Nakon što dobijete po trebne informacije, krenut ćete u akciju.

Diskrecija i intimnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojima ćete se rukovoditi u osobnom živo tu ovih dana. Možda ćete voljenoj osobi čak ići i na živce. Budite malo kooperativniji. Ponekad će vam se činiti da je oko vas previše ljudi s kojima morate komunicirati oko nevažnih stvari.

Još nije sasvim sazrelo vrije me za velike ljubavne pothvate, ali slutite da će oni uskoro možda doći na dnevni red. Zato maštate i planirate u tišini. Oni koji su u vezama voljet će na diskretan na čin i bez previše zahtjeva. Jedno stavno ćete znati da se kockice slažu sve većom brzinom.

Razmišljat ćete i analizirati što nedostaje u vašem privatnom ži votu. Imat ćete potrebu za povla čenjem, a vaše ljubavno raspolo ženje bit će klimavo. Smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja i postati pravi realist. Mnogo posla je pred vama, a uz to idu i napori.

Tibet – nakit Međimurki

Jedan od najstarijih prika za Međimurki odjevenih u tibete donosi Ferencz Gön czi, mađarski učitelj u knjizi Muraköz és népe objavljenoj 1895. godine. Tekst knjige prate Gönczijeve vlastoruč ne ilustracije te se na onima koje se odnose na odijevanje ljudi jasno vidi tibet kod že na. Tibet postaje dio svečane odjeće Međimurki polovicom 19. stoljeća te se upotrebljava i danas.

Oni koji su već u vezama razmišljat će kako učvrstiti svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pra vila i utemeljiti stabilnije kriteri je međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami, neće previše izlaziti, ali neće im biti ni loše. Intenzivirat će se suradnja sa šefovima.

Broj tibeta koje je posje dovala jedna obitelj govorio je o njihovu bogatstvu. Obično su ih dobivale djevojke pri likom udaje te ih s pažnjom čuvale čitava života. Siromaš nije obitelji često nisu svojim kćerima mogle priuštiti tibet pa su te djevojke na svadbi nosile majčin ili posuđen ti bet.

Nastavit će se vaša zani mljiva ljubavna faza u kojoj neće nedostajati ni strasti, ali ni opuštenosti u odnosu s oso bom koju volite. Pred vama su zanimljivi izazovi. Nezgoda je u tome što su neminovno poveza ni sa stresovima, pa i borbama. Prvo dobro pogledajte što vam se nudi.

Ljudi će opet postati otvo reniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mje sto. Samci će se opet probuditi i izaći iz kuće. Bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisi ti o vašoj sposobnosti suradnje s drugima.---

Većinu idućih dana ćete na neki način trpjeti ili bar osjećati frustracije kad se radi o ljubavi. Izdržite, a najviše jer je to prilika da istinski preispitate sebe i svo ja ljubavna očekivanja. Povucite se i razmislite, pa će sve krenuti nabolje. Konačno će se drugi pokrenuti.

Drugu polovicu 19. sto ljeća, a posebno 20. stoljeće karakterizira proces izjed načavanja odjeće koja se nosi u seoskim i gradskim sredi nama. Etnologinja Smiljana Petr-Marčec donosi podjelu na dva tipa nošnje: „bijelu“ i „raznobojnu“. „Bijela“ pred stavlja stariji sloj odijevanja u kojoj prevladavaju odjevni predmeti izrađeni od doma ćeg platna, dok je „raznoboj na“ mlađeg postanka s većim prisustvom kupovnih mate rijala i krojeva sličnih onima koji se koriste u građanskom odijevanju. Tibeti su prisutni u obama tipovima.

Činjenica da tibet i dalje ostaje dio svečane odjeće duboko u 20. stoljeću uka zuje na njegovu važnost i izrazitu statusnu simboliku. Od trenutka kad je postao dio međimurske svečane odjeće tibet je smatram luksuznim predmetom koji si nisu mo

gli svi priuštiti pa ga može mo promatrati kao nakit u odjevnoj kulturi Međimurki. Velik značaj tibeta očituje se i u njegovoj uporabi u pogreb nim običajima. Naime, još u drugoj polovici 20. stoljeća ljudi su se pokapali u ljeso vima ukrašenima tibetima. Nažalost, korištenjem tibeta u pogrebnim običajima naj vrjedniji primjerci zauvijek su izgubljeni.

Simbolika tibeta je toli ko jaka da je postala motiv u međimurskim narodnim pjesmama, kao npr. u pjesmi Kraljevec je malo selo koju je Vinku Žgancu pjevala Ana Blažeka iz Donjeg Kraljevca, a objavljena je u knjizi Hrvat ske pučke popijevke iz Međi murja, knjiga 3. 2002. godine:

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 18 h

Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

(...)

Kupil sem ji tibet robec ka na rekla da sem bogec. Kupil sem ji za pol štiri, kaj mi dojde po mašini (Žganec 2002: 224).

(...)

Piše: Janja Kovač, viša kustosica etnografskih zbirki, magistra etnologije i kulturne antropologije, magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Jedan od najstarijih prikaza Međimurki u tibetima

Sprovod Zlate Horvat iz Kotoribe, oko 1977. godine (MMČ 34475)

Članovi KUD-a Kotoriba 2021. godine (MMČ FOT 9863)

Južina donosi promjenjivije vrijeme

VREMENSKA SLIKA: U drugoj polovici prošlog tjedna su stigli oblaci, kiša, sjeverac i značajan pad temperature nakon kojeg više neće biti ni blizu tako toplo. Pala je obilna kiša, u najvišem gorju i snijeg, nakon toga je mjestimice bilo čak i slabog mraza. Pravi udarac ljetu. U ovom tjednu ponovno je malo ljepše vrijeme, ali temperatura više nije toliko viso-

ka. Osobito noći ostaju dosta prohladne. Krajem tjedna dolazi južina pa će malo zatopliti, ali raste mogućnost za kišu, osobito na početku sljedećeg tjedna. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak pretežno sunčano i suho vrijeme. Jutro će biti prohladno, moguće je da se temperatura spusti na vrijednosti između 1 i 4

stupnja, a danju malo toplije uz dnevni maksimalac blizu 20°C. Lijepi ranojesenji dan. U 3,04h nam i astronomski počinje jesen tako da je petak prvi dan astronomske jeseni. Ujedno imamo i jesensku ravnodnevicu.

Vikend izgleda djelomično sunčano, za subotu je vjerojatno posve suho vrijeme, ali uz jačanje južine. Zapuhat će umjeren i pojačan jugoza-

padni vjetar pa će i noću i danju biti malo toplije. Izmjenjivat će se sunca i oblaci bez kiše.

Južina se nastavlja i u nedjelju kad bi moglo pasti i nešto kiše, vjerojatnije u popodnevnim ili večernjim satima. Temperatura zraka će ujutro biti dosta viša, a dnevna između 20 i 22 Celzijeva stupnja, ovisno o količini sunca.

U ponedjeljak izgleda promjenjivo uz mogućnost za nešto kiše ili pljuskova. Moguća su i kraća sunčana razdoblja, a čini se da bi ostala južina uz umjeren jugozapadni vjetar. Zbog toga i temperatura ostaje ugodna.

Utorak i srijeda nastavljaju s izmjenom oblaka i sunca, ali i mogućim naletima kiše i pljuskova. U utorak relativno toplo uz južinu, dok bi u srijedu temperatura mogla biti nešto niža. Četvrtak bi nam mogao donijeti prohladno ju-

tro uz moguću maglu, a danju promjenjivo uz sunčana razdoblja i ponegdje malo kišice.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“.

Ako na Miholje sjever vuče, veliki snijeg i zimu dovuče ZALAZI 06:45 06:51

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov 22.9.2022.)

• 25. rujna 1979. godine tajfun Mac u Kini je uzrokovao katastrofalne poplave, palo je preko 800 mm kiše

• 28. rujna 1786. godine u Našicama je pao snijeg • 30. rujna 1884. godine postavljen je meteorološki stup na Zrinjevcu u Zagrebu

Nemoram vam niti govori ti kuliko je tinte i papera potrošeno vu ovih minulih, nekaj meje od mesec dni, kak se piše o onoj milijardi štero so Škugor i pajdašija pozobačili v INI i to prek trgovine (čitaj: šverca) plina. Si smo čuli za penzionera šteri je našel na svojemo računo pol milijarde kuni, a neje znal što mo je poslal toga pušlina penez. No, tu je još ne kraj jerbo, kak nam je sima poznato, INA je pol – pol fabrika, očem reči, pol je od mađarskoga MOL-a, a pol je naše sam kaj Mađari gospodarijo z celom Inom makar mi imamo pol Uprave. Dok se je zazvedilo kak je z INE zginula milijarda, a da je to nišči ne primetil, mađarski dečki z Uprave Ferenc i Jozsef so podnesli ostavke kaj bo se znalo da so oni tu ne meli prste, ali so kak hezi v Upravi krivi kaj so penezi zginuli. Tak so naprajli ovi poštejaki v Up ravi, a naši Barbara, Niko i Darko, skupa z precednikom Šandorom, so se ne osječali krivi pak so i dale ostali. I ne sam to nek so si, kak Poncije Pilat, oprali roke i posipali se z pepelom, očem reči, isplatili so si nagrade za to kaj so v minulom leto jako dobro posluvali. Ne bo dete veruvali, ali saki je odnesel prek šesto jezer kuni. Posle, kak so dobili peneze dobili so i otkaze. Mađari so podnesli ostavke, a naši so dobili otkaze kaj znači da imajo pravo dobiti i otpremnine. Kak i seposot tak i tu se ne zna kuliko je tua otpremnina, a verjem da je ne mala jerbo so jim plače bile cirka deset jezer ojerov (bruto).

Ve vidite kak je spametno i bogato biti političar i to ne običan političar nek političar z debelom kožom šteri je za se zaslužan (zato je dobil i nagrado), a neje nikaj kriv i zato je ne podnesel ostavko nek je poharačil i otpremnino. Moramo deti roko na srce i priznati da to si nebremo, treba za to meti vupeše i ne sekerati se na to kaj obični mali ljudi i poštejaki velijo i kak te gledijo. Čuda je leži magaditi dok imaš pune žepe tak da imaš z kim platiti plina kak god dragi bil.

Čuda nam je leži bilo sima pre srco dok nas je naš precednik Vla de, Drašek Plenkovičov utješil kak

Što o čemo, političari o poštejo

so penezi šteri so zginuli z INE v megli (čitaj: plino) na sigurnomo v rokami stranjke na vlasti, očem reči, Hadezeja. Kaj reči, več hajdi dugo Hadezeovci so na glaso kak „poštejaki“ i oni so glavni „gosti“ v Remetinco. Ne bi štel nikaj hudoga reči o tim čuvarima penez, ali sam jako najgerek da jiv itak bode INA znova vidla. A kaj bodo INI davali peneze ak so se nigdar ne žalili da jim plin fali?

Kaj god bodete vi rekli, ali po štejaki so negda čuda meje krali nek denes!

Hajdukovci so pak zmenili trenera

Engleska kraljica Elizabeta 2. je odišla k Božeko na račun pred tri tjedne v devedesetsedmom svoje mo leto i posle kak je sedemdeset let nosila kraljevsko kruno. To si znamo, ali smo ne znali kak je vu vreme dok je bila kralica ispratila vejč od sto trenerov Hajduka. Več ve negdašji hajdukov trener litvanac, Valdas Dalmauskas, je trebal biti te sretnik šteri bi kraljico ispratiti na vječno počivalište. No, kak so Englezi toga kraličinoga sprevoda muhljavo prepravljali hajdučka metla je pomela i Valdas tak da je, na se zadje, nišči z Hajduka ne išel kraljici na sprevod. A kak se je pripovedalo kraljica je navijala za Hajduk i nadjala se da bode itak još jempot doživela kaj bode Hajduk prvak predi nek jo Božek pozove k sebi. Ali kuliko vidimo neje se fčekala.

Joža Manolič, vu svojemo stotre tjemo leto, se još navek nadja!

Sveti Jeronim se je narodil v našoj Štrigovi

Drugi tjeden, zadjega dneva vu septembro bodemo obslužava li Remuševo v Štrigovi. Kak i sako leto. Pred šest let je zišla na svetlo dneva debela kniga pavlina Jožeka Bedekoviča „Natale solum“ („Mesto rođenja“), a par let posle je doktor, profesor, monsinjor i Cirkovljančan Matija Berljak izdal knigo o tomo kak je Papa Nikola peti napisal bulo da je naša Štrigova on Stridon vu šteromo se pred nekaj vejč od 1650 let narodil sveti Jeronim.

Mi Međimorci, očem reči, Štri govčanci imamo črno na belo da je sveti Jeronim Štrigovčanec i več šest let čakamo kaj bi opčinski oci ili pak turistički težaki napisali na table kak je tu rođeni sveti Jeronim, ali ne znati

je li se bodemo toga fčakali. Dobro nam je poznato kak so si Dalmoši zeli svetoga Jeronima kak svojega makar jedino Štrigovčanci imajo knige v šterima to piše.

Ruon tak se i naši sosedi Ja nezi rivlejo, očem reči, oni pri povedajo kak je v Deželi rođeni naš sveti Jeronim. No, to je jako teško za poveruvati, a posebno nam šteri znamo da je Dežela postala država pred nekaj vejč od sedemdeset let, a več smo rekli da se je sveti Jeronim rodil jezerošesto let predi. Oni bi šteli, ali kaj nejde nejde.

Kakše je vreme prinas v Međimorjo?

Naša državna televizija je nas Međimorce, več zdavnja, hitila v škarpo kaj se dotikavle tempera ture i prognoze vremena.

Rekli so Zoki Vakula i pajdaši da je prinas v Čakovco navek isto vreme kak i vu Varaždino pak unda nas ne bodo spominjali jerbo smo mi menši od Varaždina i jive županije. Zbrčkavlejo se z nami kak da mi nej plačali tv pretplato. A mi smo plačali predi, a plačamo još navek i nikaj se ne bunimo.

Nekaj si gruntam, pak nema mo mi v Međimorjo sam Čakov ca, šteri je preblizo Varaždina, imamo i druge grade, mesta ili pak opčine štere so hajdi dale od Zagorja. Napriliko, mogla bi prognoza vremena iti z Štrigove. Makar se Zagorje i Varaždin vidi z Mađerkino brega, ali neje ruon tak blizo Varaždina kak zgledi. Verjem, očem reči, siguren sam da bi hajdi ljudi v Lepoj našoj šteli znati kakše je vreme bilo, kakše bode i je li je bilo vroče ili pak zima, je li je bil mraz, sneg, dežđ ili pak sonce svetilo na Mađer kinomo brego, na Štrigovčako ili pak v Štrigovi, očem reči, naši sosedi prek Drave bi šteli znati kakše je itak vreme v mesti de se je narodil sveti Jeronim? Zato bi naša državna televizija, Zoki Vakula, šteri je naš međimorski zet, i cirkovljančan i metereolog gospon Mikec tu, ruon tak, mogli pomoči. Nek se čuje za Međimorje, nek se čuje za Štrigovo.

Dok bode tak unda bodo si v Lepoj našo znali da se bere grozdje, da mošt vri, da je Vince kovo, da je Remušovo ili pak Mar tinje kaj ne bodo furt spituvali!

SVE BLAGODATI najslađih mandarina

Znate li zašto nema soka od mandarina?

Budući da je Kina rodno mjesto mandarina, u Kini se mandarine smatraju simbolom sreće i dugovječ nosti. Kinezi, kad odlaze u posjete, domaćinima daruju mandarine po kazujući tako da im žele sve najbo lje. Također, domaćini gostima prije odlaska daruju mandarine. Postoji pretpostavka da sam naziv man darina, preveden s kineskog jezika, znači bogataš.

Stablo mandarine je zimzeleno i plodovi sazrijevaju od 6 do 8 mje

seci. U prosjeku se s jednog stabla ubere oko 600 plodova. Mandarine su bez nitrata.

To je zbog činjenice da voće sa drži puno limunske kiseline, koja zbog svojih svojstava neutralizira njihovo štetno djelovanje.

Unatoč popularnosti mandarina u cijelom svijetu, gotovo je nemo guće pronaći sok od mandarina na prodaju zbog činjenice da tijekom toplinske obrade gubi sva svoja korisna svojstva.

KARIKATURA

Autor Damir Novak

Sočne mandarine