Međimurske novine 1411

Uljnim radijatorima griju se Pedijatrija i rodilište

Piše: Dora Vadlja foto: Zlatko Vrzan

Pacijent ŽB Čakovec i naš čitatelj požalio nam se proteklog tjedna kako u bolnici ne radi grijanje.

Već je od prošlog tjedna poprilično zahladilo i potrebno je grijanje barem malo upaliti. Tragom toga zašto grijanje ne radi u bolnici pitali smo ravnatelja ŽB Čakovec Igora Šegovića koji nam je

između ostalog rekao kako je to sve zbog energetske obnove.

- U tijeku je energetska obnova Županijske bolnice Čakovec. Izvođač radi zaista sve da se zahtjevni radovi dovrše na vrijeme i da se novi sustav grijanja pusti u funkciju. S obzirom na to da je posljednjih nekoliko dana u jutarnjim satima zahladilo, morali smo nabaviti prijenosne uljne radijatore da

ugrijemo prostorije poput rodilišta, rađaone, pedijatrije i prema potrebama druge prostore.

Aktivno je 25 uljnih radijatora

Prema informacijama koje imamo od izvođača, sustav grijanja bi trebao biti u funkciji u sljedećih tjedan dana.

Do tada će sve glavne sestre i voditelji odjela pratiti stanje na odjelima te ćemo

Ovisnici ne mogu dobiti broj za krizna stanja

Naši čitatelji požalili su se na nejavljanje dežurnih brojeva Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Naime, na mrežnim stranicama Zavoda u podsektoru Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenje ovisnosti stoje dva kontaktna broja koje pacijenti zovu i nitko im se ne javlja. Čitatelji napominju kako su u različita doba dana zvali te pokušali dobiti Zavod, no bezuspješno.

Mi smo također pokušali u različito doba dana nazvati navedene brojeve pa nam se nitko nije javio. Brojevi faxa koje ljudi zovu, a nitko im se ne javlja su 040/314-401 i 040/314-400.

Uz brojeve faxa stoji i mobitel doktorice medicine Diane Uvodić-Đurić pa smo kontaktirali i taj službeni broj. Na navedeni broj doktorica nam se momentano javila pa nam objasnila cjelokupnu situaciju oko brojeva i

nejavljanja djelatnika. Naime, Zavod se privremeno preselio na drugu lokaciju zbog adaptacije starog djela, stoga dizajneri stranice nisu promijenili brojeve na koje pacijenti mogu nazvati. Ako imate upit ili trebate pomoć, nazovite na službeni broj doktorice Uvodić-Đurić na 098/206-523.

Ispričava se u ime cijelog Zavoda javnog zdravstva Čakovec, a brojevi će uskoro biti promijenjeni. (st)

prema potrebama nabaviti nove uređaje za grijanje da pacijenti budu zadovoljni, rekao je ravnatelj.

Dodao je kako se mijenjaju cijevi za grijanje i da su nabavljeni radijatori za grijanje kako bi se ujutro pokrila kritična mjesta.

- U narednih tjedan dana grijanje će se pustiti u pogon. To vrijedi za paviljon 1 Županijske bolnice, kazao je ravnatelj Bolnice.

PITALI STE treba li ugovore o isporuci plina donositi u Međimurje-plin Isporuka plina građanima automatski se nastavlja

Na adrese građana korisnika usluge Međimurje-plina stigli su ugovori koje treba potpisane dostaviti natrag. Kako većinu potrošača čine njihovi dugogodišnji korisnici, dobili smo upit korisnika treba li ugovor dostaviti na adresu ili će i bez toga Međimurje-plin automatski produžiti pružanje usluge.

Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina, odgovorio nam je da potrošači nemaju razloga za brigu, u roku od 30 dana stići će im na kućnu adresu ugovori o javnoj usluzi, kojim će se regulirati odnos s

Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina

potrošačem. Drugim riječima, za stalne korisnike ništa se ne mijenja, niti pak trebaju posebno dostavljati ugovore u Međimurje-plin. (BMO)

NOVI TREND javne službe više “in” Murskosredišćanski pročelnik Miljenko Štefanić ide u privatne vode

Miljenko Štefanić, pročelnik ureda Grada Murskog Središća, pravnik po struci, najdugovječniji je pročelnik u Murskom Središću. U gradskoj upravi radi desetljeće i pol, a sada odlazi iz Grada u privatne vode.

Njegov odlazak na kraju posljednje sjednice Gradskog vijeća najavio je gradonačelnik Dražen Srpak.

Miljenko Štefanić kazao je: - Moja odluka nije od “jučer”, dugo sam promišljao o odlasku u privatne vode. Najavio je da će se baviti poreznim savjetovanjem.

Grad će ubrzo raspisati natječaj za novog pročelnika jer sadašnji pročelnik

Miljenko Štefanić, pročelnik ureda Grada, odlazi u privatne vode, bavit će se poreznim savjetovanjem

Štefanić u Gradu ostaje do kraja ove godine. Miljenka Štefanića vijećnici su nagradili pljeskom pokazujući time da cijene njegov dosadašnji rad. (BMO)

GKP PRE-KOM priprema teren za poskupljenje odvoza komunalnog otpada Odvoz crne kante poskupljuje od 1 do 2 kune

Odvoz komunalnog otpada, barem koliko je sad poznato, od 1.1. iduće godine poskupjet će za korisnike usluga GKP-a PRE-KOM, Prelog. Razlog poskupljenja, kako novodi Siniša Radiković, direktor poduzeća, drugo je ovogodišnje poskupljenje odlaganja miješanog komunalnog otpada. Prvo poskupljenje korisnici nisu osjetili, kaže, na svojim računa, no drugo će ipak neznatno povećati mjesečni iznos na računima. Istina, porast će cijena samo tzv. varijabilnog dijela, odnosno cijena predaje

miješanog otpada. Drugim riječima, što se manje pune i predaju crne kante, računi će biti manji. Tako će spremnik od 60 litara biti skuplji za 1,06 kn bez PDV-a, od 80 litara za 1,41 kn bez PDV-a, a onaj od 120 litara za 2,12 kn bez PDV-a.

Cijena minimalne javne usluge neće se mijenjati. Povećanje cijene odvoza komunalnog otpada trenutno je u postupku javne rasprave nakon čega ide na gradsko, odnosno općinska vijeća po blagoslov.

Doktoricu Dianu Uvodić-Đurić upitali smo zašto se ne javljaju na brojeve

uštede na preselili smo vikendicu

Čistite i održavajte svoje dimnjake

Vatrogasci na početku svake sezone početka grijanja apeliraju da se dimnjaci redovito čiste i da se pozornost obrati na ono čime se loži vatra. Najčešći uzrok požara je upravo neodržavanje dimnjaka. Požar dimnjaka nastaje uslijed zapaljenja čađe u dimovodnom kanalu. Ako

- Osobno rušim drva za sebe godinu dana prije uporabe. Uvijek krajem zime i na proljeće, kada je i vrijeme za rušenje, rušim drva i onda ih ostavim godinu dana da se ona osuše. Uvijek je bolje da se prije skladištenja drva raskole jer se osuše prije, objašnjava nam ovaj šumar s dugogodišnjem iskustvom te dodaje da se grab, bijela joha i bukva pod obvezno moraju raskoliti prije jer može doći do toga da se one “vužgeju”, a tada se gubi na kvaliteti drva.

Drva prilikom loženja moraju biti suha i što tvrđa kako bi se čim više topline moglo raspršiti.

Na što obratiti pažnju kod kupovine i kako ga skladištiti?

Kako ne bismo ostali nasamareni tijekom kupnje drva, potrebno je znati sljedećih nekoliko stvari. Drva se kupuju u prostornom metru i ona nisu potpuno posložena jedno do drugog, već između njih postoji prostor. U stvari, ispada da kupujete oko 70 posto drveta i 30 posto zraka.

Prilikom same kupnje najbolje je sa sobom imati metar i na licu mjesta izmjeriti kako su drva koja kupujete posložena, odnosno jesu li unutar tog metra.

- Uvijek treba obratiti pažnju na to kako su drva koje kupujete posložena, odnosno ima li između drva šupljina. Ako zamijetite velike praznine unutar posloženih drva, onda bi ona morala biti do 1,20 metara visine, a što se tiče dužine, ona može biti od 1 metra do 1,50 metara. Manje od toga nikada ne smije biti. Postoji i onaj okvir od jednog metra, koji se mogao kupiti u Trgocentru, u njega možete posložiti drva kako vam paše.

Tijekom same kupnje drva za loženje najbolje je sa sobom imati metar i na licu mjesta izmjeriti kako su drva posložena i ima li unutar metra puno šupljina

je dimnjak ispravan i kvalitetno napravljen, požar u dimovodnom kanalu sam po sebi ne predstavlja opasnost jer će čađa izgorjeti bez posljedica. Ali ako se radi o starim i neispravnim dimnjacima, posljedice od požara mogu biti katastrofalne, stoga je potreban veliki oprez.

No u praksi se pokazalo da u njega ide i manje drva od jednog metra, objašnjava nam šumar.

Kod grijanja na drva jako je važno i kako se drva prethodno skladište. Drva je najbolje pospremiti u drvarnicu ili neki sličan prostor. Ako pak ste drva primjerice pospremili u podrum, morate osigurati dovoljan protok zraka kako biste što više pospješili njegovo sušenje.

No ako nemate tu mogućnost, možete ga ostaviti na otvorenom, ali na mjestu koje je većinu dana izloženo suncu. Pritom je važno da drva za ogrjev izdignete nekoliko centimetara od zemlje kako ne bi bila vlažna. Tako ga čuvate od propadanja, kao i pojave termita. Drvo za loženje moralo bi se sušiti najmanje godinu dana.

Optimalna vlaga drva za ogrjev trebala bi biti oko 15 posto i ne bi smjela prelaziti preko 20 posto.

Ako je drvo prevlažno, ono se samo “žnjavi”, dimi te je automatski manje toplinski učinkovito. Isto tako, treba napomenuti, da drvo od četinjača nije dobar izbor jer sadrži velike količine smole koja zagađuje unutrašnjost peći ili pamina, stvara se velika količina dima i čađe te naposljetku zagađuju dimnjake.

I oni koji imaju svoje šume, kupuju drva

- Sada je slučaj da si drva kupuju i ljudi koji imaju svoje šume. Evo u čemu je tu stvar. Pa u tome što nemaju pilu, traktor ili jednostavno ne znaju porušiti drva, a i više ljudi je potrebno da se sruši drvo, a naći nekoga u današnje vrijeme za to je prava lutrija, govori nam u trenutnoj situaciji šumar Hrastić.

- Ljudi često ne idu u svoje šume po 10 ili 15 godina. Ni ne znaju gdje im je šuma, potom su tu nečisti gruntovni računi i potom je to podloga za one kradljivce koji poruše tuđu šumu i potom prodaju ta drva. Krađe su zbog svega dosta prisutne u našim krajevima, upozorava na samom kraju razgovora Hrastić.

Dolazi li nam Recesija 2.0?

Rotary Club Varaždin

1181 poziva vas na Rotary Business forum Dolazi nam recesija 2.0. koji će biti održan u subotu, 8. listopada 2022. s početkom u 10 sati u velikoj koncertnoj dvorani HNK-a Varaždin.

U panel-diskusiji sudjelovat će ekonomski analitičari Velimir Šonje, Andrej Grubišić i Hrvoje Stojić. Kroz raspravu će pokušati odgovoriti na sljedeća pitanja: Jesmo li što naučili iz globalne i domaće recesije 2008. godine? Imamo li vremena

pripremiti se ili će ova najveća prijetnja modernog doba zaobići hrvatsko gospodarstvo, poduzetnike i građane?

Predviđeno trajanje panela i rasprave je 90 minuta.

Nakon završetka službenog dijela, pozivaju sve prisutne na domjenak koji će biti održan u HNK-u Varaždin.

Prijaviti se možete tako da pošaljete ime i prezime te kontakt na tajnistvo@rotary-varazdin1181.hr. Kotizacija iznosi 250 kuna, u što je uključen i ručak. (sh)

UDRUŽENJE OBRTNIKA Međimurske županije

Ivan Kolmanić je novi predsjednik

Ivan Kolmanić, vlasnik Strojobravarskog obrta METAL-KO iz Svetog Urbana novi je predsjednik Udruženja obrtnika Međimurske županije. Izbori za tijela Udruženja obrtnika Međimurske županije za mandatno razdoblje 2022.-2026. održani u skladu s odlukom Hrvatske obrtničke komore o raspisivanju i provođenju izbora za tijela jedinstvenog komorskog sustava HOK-a i odlukom o kriterijima za provođenje izbora za tijela Udruženja

Ivan Kolmanić vlasnik je strojobravarskog obrta METAL-KO iz Svetog Urbana

obrtnika Međimurske županije za naredno mandatno razdoblje, izvijestili su na službenim stranicama Obrtničke komore Međimurske županije. (BMO)

Mi još guramo će gurti nas?

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Izpopisa u popis stanovnika Međimurja sve je manje. Prema rezultatima popisa iz 2021. godine po broju stanovnika vratili smo se u vrijeme oko Drugog svjetskog

rata. Po prvom poslijeratnom popisu iz 1948. u Međimurju je bilo 110.685 stanovnika, a 1938. godine broj stanovnika Međimurja kretao se preko 98.000. Prema posljednjem popisu stanovnika iz 2021. godine Međimurje je imalo 105.250 stanovnika. U raz-

U Orehovici 33,68 posto stanovnika su Romi

doblju od samo deset godina izgubili smo 8.554 stanovnika, kada ih je prema popisu bilo 113.804.

Od devedesetih godina prošlog stoljeća broj stanovnika u našoj županiji konstantno pada.

Postavlja se logično pitanje zašto se smanjuje broj stanovnika u Međimurju. Mogući odgovori su da nas se sve manje rađa i da više iseljavamo.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

U Međimurskoj županiji su najveća nacionalna manjina Romi. Prema službenim podacima na posljednjem popisu stanovništva bilo je 6.954 deklariranih Roma, odnosno 6,69 posto stanovništva Međimurske županije. Građana koji su se izjasnili kao Hrvati je 95.069, odnosno 90,33 posto. Ostatak čine pripadnici dvadesetak nacionalnih manjina i nekoliko skupina koje se nisu izjasnile što su ili su izrazili samo regionalnu pripadnost. Ali njihov postotak ne prelazi ni u jednom slučaju 0,5 posto u ukupnoj strukturi stanovništva.

Prema popisu iz 2011. godine od 113.804 stanovnika bilo je 106.744 Hrvata, odnosno 93,8 posto, a Roma je prema ondašnjem popisu bilo 5.107, odnosno 4,49 posto. Znači, za 2,2 posto porastao je njihov broj na posljednjem popisu iz 2021. godine, kada ih je u ukupnoj populaciji bilo 6,69 posto.

Postotno prema posljednjem popisu stanovnika 2021. godine najviše Roma u ukupnom stanovništvu živi u Orehovici, čak 33,68 posto, odnosno njih 916. U Pribislavcu Romi čine 26,36 posto stanovnika, a ima ih 718. U Maloj Subotici čine 20,37 posto stanovnika, odnosno ima ih 885, u Nedelišću čine 14,30 posto stanovnika i ima ih 1.575. U Kotoribi čine 13,30 posto stanovnika i ima ih 415. U Domašincu čine 7,85 posto stanovnika i ima ih 151, u Murskom Središću čine 6,97 posto stanovnika i ima ih 408, a na području Čakovca čine 4,88 posto stanovnika i ima ih 1.323.

Ako se vratimo na popis stanovnika iz 2001. godine, u Međimurju je bilo 118.426 stanovnika, od čega 122.746 građana koji su se izjasnili kao Hrvati odnosno 95,2, njih. Kao Rom se tada izjasnilo 2.887 stanovnika, odnosno njih 2,44 posto.

Štedjeti ili hedonistički trošiti, što da se radi u loša vremena?

Ako usporedimo podatke iz posljednjih dvaju popisa stanovnika iz 2011. i 2021. godine, podaci potkrepljuju obje teze. Te će godine i kasnije biti markeri za pojave u društvu koje su nas obilježile za duže vrijeme. Popis iz 2011. godine je posljednji prije ulaska Hrvatske u EU, a popis iz 2021. godine je prvi nakon ulaska Hrvatske u EU.

U tom razdoblju su se dogodile značajne migracije uzrokovane otvaranjem tržišta radne snage za naše radnike u zemljama Europske unije.

Statistika to nedvojbeno pokazuje. Pogledali smo usporedne podatke u dobnoj skupini od 20 do 59 godina, dakle najvitalnijoj radno aktivnoj dobi. Gubitak stanovništva u toj skupni iznosi 635 stanovnika, a najveći je u dobnoj skupini od 40 do 45 godina.

S time da time nisu obuhvaćeni svi iseljeni jer mnogi se nisu ispisali kao iseljeni. Brojka “nestalih” samo je pokazatelj koliko je u tim dobnim skupinama građana manje u odnosu na deset godi-

Postotno najviše Roma u ukupnom stanovništvu živi u Orehovici, čak 33,68 posto, odnosno njih 916. U Pribislavcu Romi čine 26,36 posto stanovnika, a ima ih 718. U Maloj Subotici čine 20,37 posto stanovnika, odnosno ima ih 885, a u Nedelišću čine 14,30 posto stanovnika i ima ih 1.575.

na prije. U dobnim skupinama od 0 do 14 godina također je statistički očigledan pad za 53 djece manje u odnosu na deset godina ranije. A u daljnjoj skupini od 15 do 19 godina je 43 mladih manje nego prije deset godina. To će značiti daljnje demografsko urušavanje s obzirom na kontinuirani pad djece i mladih svih dobnih skupina do 19 godina starosti. U budućnosti će biti manje bračnih parova ili partnera, manje žena u fertilnoj dobi i manje novorođene djece. 80-godišnjaci žrtve korone: za 637 ih je manje nego 2011.

Popis je došao nakon korone i bilo je zanimljivo pogledati što se dogodilo sa starijim generacijama.

Uvelikim

svjetskim krizama ljudi si postavljaju temeljno pitanje, da li štedjeti ili hedonistički trošiti jer život je kratak, ali živjeti se mora.

U kratko vrijeme pohodila su nas tri jahača apokalipse: pandemija, in�lacija i rat za koji se ne zna vodi li sumraku čovječanstva.

Pa živimo kao u pjesmi TBF-a Smak svijet s dilemom čovjeka koji je milijune na kladionici dobio na dan smaka svijeta.

Racionalni ljude štede da bi kao marljivi mravi bili sigurni u starosti.

Hedonisti imaju drugačiji pristup životu. Oni proživljavaju svaki trenutak i njima je odricanje strano.

Najbolja kombinacija je biti bogati hedonist, ali to nije uobičajena pojava. No, postoji li garancija sigurnosti? In�lacija jede štednju, a ona iziskuje odricanje? Pa ti budi pametan. U Hrvatskoj je omiljeno “sigurno” ulaganje u nekretnine. Hrvati vole

čvrsto, opipljivo, nešto što neće nestati kao stara devizna štednja, kao - pojela novac in�lacija. Burzovnim mešetarima se ne vjeruje, jer previše nam je “mešetara “ zamračilo novac i bez burze.

No, sjever Hrvatske po pitanju nekretnina nije u tako dobroj poziciji kao jug. Nakon berićetne turističke sezone Dalmatinci odlaze u Zagreb u šoping nekretnina, kao što mi idemo u obnovu jesenske garderobe. Na sjeveru jedva skucaš cijeli život

za kuću, eventualno za drugu nekretninu, ako si crnčio u Njemačkoj. Na jugu si privilegiran položajnom rentom. Dovoljno je imati nekoliko apartmana u kući treći red do mora i ugošćavati turiste od svibnja do sredine rujna da s buntom novčanica u jesen kreneš put Zagreba po još jednu nekretninu. Nju rentaš studentima sa sjevera, jer djeca s juga već imaju svoje.

Zato se prazni kontinentalna Hrvatska u kojoj se ne živi, nego crnči. Popis stanov-

nika je ogolio demografske mrlje od istoka do sjevera Hrvatske.

Shvatili Slavonci da im je bolje otići put Irske, nego put Jadrana gdje bi konobarili, gulili krumpire ili spremali turistima sobe danju, a noću spavali na strunjači u kakvoj ostavi da bi s novcem zarađenim u sezoni preživjeli do proljeća na kontinentu.

Prepustili su svoja radna mjesta radnicima s dalekog Istoka, koji su u većoj nevolji do naših.

Ima li i njih nakon popisa stanovnika provedenog 2021. godine manje, nakon koronske 2020. godine? Najveća vid ljiva promjena je smanjenje broja stanovnika u dobi od 85 do 89 godina. Prije deset godina u toj dobi bilo je 2.182 stanovnika, a 2021. godine 1.545, dakle, smrt je pokosila 637 građana više u toj dobi nego na prethodnom popisu stanovnika. U nešto nižim dobnim skupinama od 75. do 84. godine broj pripadnika tih skupina je praktički u istom broju kao i prije 10 godina, manji je za svega 7 građana u odnosu na prethodni popis. Vjerojatno vas zanima i koje dobne skupine su najbrojnije u Međimurju. Tu je baby-bo om generacija rođena krajem pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Najbrojnija dobna skupina su oni koji su stari između 60 i 64 godine. U

Međimurju živi 7.814 pripad nika te generacije koja je sada pred mirovinom ili su neki od njih svježe umirovljeni.

Slijedi ih dobna skupina od 65 do 69 godina čijih je pri padnika 7.288 u Međimurskoj županiji. U generaciji od 25 do 29 godina ima 5.740 pri padnika. Za ilustraciju, 7.814 pripadnika generacije od 60. do 64. godine koja sada odlazi u mirovinu na svojim će leđi ma nositi pripadnici generacije koji sada imaju od 25 do 29 godina, ukupno ih je 5.740, za čak dvije tisuće manje nego njihovih roditelja.

To je izazov na koji će na čin živjeti baby-boom genera cija koja je radni vijek odradila u tranzicijskom razdoblju, a zbog neodrživosti modela mi rovinskog sustava po princi pu generacijske solidarnosti, starost im je neizvjesnija nego prethodnim generacijama.

Pada broj vjernika, a ateista raste

Na popisu stanovni štava iz 2001. godine u Međimurju je bilo 112.529 građana koji su se izjašnja vali kao pripadnici Katoličke crkve. Dvadeset godina ka snije Međimurska županija nema ni toliko stanovnika. No treba reći da je tada udio pripadnika Katoličke crkve u Međimurju bio 95,02 po sto. Onih koji su se izjasnili da nisu vjernici bilo je 1.195, odnosno 1,01 posto.

Prije deset godina 107.057 građana na popi su stanovništva izjasnilo se pripadnicima Katoličke crkve. I taj broj premašuje broj stanovnika Međimur

ske županije po posljednjem popisu stanovnika, kojih je tada bilo 113.804. No, pri padnika Katoličke crkve u Međimurskoj županiji tada je bilo 94,07 posto. Udio ne vjernika se povećao na 2,31 posto, odnosno na 2.632 građana.

Oko pitanja vjerske pri padnosti na posljednjem popisu 2021. godine bilo je dosta zbrke.

Ono što je zamijećeno u drugim krajevima očito je i u Međimurskoj županiji. Pod rubrikom katolici deklari rano je 81.845 katolika ili 77, 76 posto. Ali je u rubrici “ostali kršćani” upisano čak

12.164 građana ili njih 11,56 posto.

Kako je navedeno u fu snoti službene prezentacije Državnog zavoda za statisti ku, u rubrici “ostali kršćani” uključeno je 96 posto osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od če ga se na pitanje o vjerskoj zajednici njih 87,26 posto izjasnilo da pripadaju Ka toličkoj crkvi, a njih 0,84 posto da pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Očito su ljude zbunili dvama pitanjima o vjeri.

Ako je građanin na prvo odgovorio da pripada kr šćanskoj vjeri, a na drugo

da pripada Katoličkoj cr kvi, sustav te podatke nije objedinio u jednu brojku, nego statistički smanjio broj katolika, svrstajući dio njih u ostale kršćane.

U slučaju u Međimurju taj postotak “krivo” svrsta nih iznosi barem 11 posto.

Dakle, neosporno je da je broj vjernika Katoličke crkve u Međimurskoj župa niji manji, ali 77 posto nije realna brojka, već je realnija brojka od 88 posto katolika u Međimurskoj županiji.

Ateistima se izjasnilo 3.417 građana ili njih 3,25 posto. Najviše ih je u Ča kovcu, 1.933 ili 7,13 posto.

Tko će nas gurati jer mladih je u populaciji sve manje

Trenutak istine za Rusiju

Autor Jamesa Bonda, proslavljeni pisac

Ian Fleming, jednom je napisao riječ-dvije o slučajnostima i zaključio: ako se dogodi prvi put, to je nesreća, ako se nešto dogodi dvaput, to je slučajnost, no ako se nešto dogodi triput, to je djelovanje neprijatelja.

Upravo to se dogodilo ovih dana. Sve tri cijevi plinovoda Sjeverni tok i Sjeverni tok 2 koje dovode ruski plin u Njemačku odjednom su istog dana doživjele havariju, plin negdje curi, a Danska i Švedska već su brodovima naznačile da zaobilaze određena područja. U stvari, ne bi to bila neka važna vijest da taj plinovod nije od geostrateškog značenja. Ruski izvori navode da je riječ sabotaži.

Kako je poznato, plinovod Sjeverni tok 2 bio je u „remontu“, ruska je strana na taj način ucjenjivala Europu. Sad se dogodilo obratno, netko je nepoznat prekinuo dotok plina u morskim dubinama.

Zašto se to dogodilo baš sad? Nema sumnje da je ubrzavanje prijetnji s ruske strane dovelo do toga, već i ne brojimo koliko su puta zaprijetili atomskim oružjem, a sad i nelegalnim referendumima.

Pravi je razlog prekida dotoka plina, bila havarija ili ljudska ruka, politički trenutak istine. Rusko pripajanje dijela Ukrajine gotovo nitko od važnih sila u svijetu ne odobrava, pa to postaje trenutak istine.

Kineski državni mediji, a Kina je skriveno protiv rata u Ukrajini, govore da gotovo nitko neće priznati rezultat referenduma i da je mobili-

zacija priznanje gubitaka na bojnom polju. Osim toga, kineski predsjednik nedavno nije htio potpisati ugovor o gradnji toliko razvikanog projekta Snaga Sibira 2, što dovoljno govori o statusu Rusije.

Indijski predsjednik poručio je pak nedavno Putinu da “nije vrijeme za rat” i da se razmirice moraju rješavati pregovorima. Turska je već najavila da neće priznati pripajanje, a otvoreno je pitanje mobilizacije Tatara.

Istovremeno Rusija ima probleme s mobilizacijom. Vojni analitičari smatraju da će Rusija uputiti dva milijuna poziva za mobilizaciju, no da će odaziv biti samo oko 30 posto i da mobilizirane jedinice neće mnogo toga promijeniti na bojištu.

Aneksijom ukrajinskog teritorija predsjednik Putin bacio je rukavicu u lice Zapadu, ali i svim građanima Rusije, kojima nije do rata. Havarija ili eksplozija na Sjevernom toku 2 zbog toga djeluje kao odgovor na referendume i aneksiju, no još nije jasno tko dobiva havarijom plinovoda i tko je počinitelj. Naime, to može biti upozorenje da bi se nešto slično moglo dogoditi i drugim plinovodima u Europi. Sigurno je jedino da rat će postati još razorniji.

“Kaj se bu sutra kuhalo?”

Bograči, gulaši od gljiva i divljači, ribe, roštilj, kobasice i jeger, krpice sa zeljem, voćni napici, salate i ražnjići tek su dio maštovito osmišljenih i iznimno ukusnih jela pripremljenih na 2. Eko kotliću na Trgu međimurske prirode. Udruga turističkih vodiča Međimurski vodiči (Čakovec), Planinarsko društvo Bundek (Mursko Središće), Motonautički klub Mura (Kotoriba), Motonautički klub Vidovski zlatari (Donji Vidovec), Gljivarsko društvo Smrčak (Čakovec), Planinarski klub Extrem (Čakovec), Ekološka udruga Platana

MARINA PRELOG

(Nedelišće), Fotoklub Čakovec, Zaštitarsko-ekološka udruga Čaplja (Podturen),

U nedjelju promatranje ptica

Međimurska priroda –Javna ustanova za zaštitu prirode pridružuje se Europskom danu promatranja ptica (EuroBirdwatch) u nedjelju 2. listopada na lokaciji Marine Prelog od 15 do 17 sati. Za promatranje će biti dostupno nekoliko daleko-

zora i durbina, a za određivanje vrste ptica nekoliko priručnika Ptice Hrvatske i Europe.

Prethodna prijava nije potrebna. Dovoljna je odjeća i obuća primjerena za boravak na otvorenom, i naravno, dobra volja.

Mjesni odbor Miklavec, Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Čakovec, Dečki ‘z Frkanovca i Međimurska priroda kao domaćin i sudionik manifestacije te su subote 24. rujna u ležernom izdanju razmjenjivali iskustva i znanja na temu zaštite prirode što i jest cilj te kulinarske manifestacije. Sudionici su također posjetiteljima, kojih je u Križovec stiglo više od tristo, zasigurno dali ideju na vječno teški odgovor na pitanje: Kaj se bu sutra kuhalo? Gljivarsko društvo Smrčak posjetitelje je izložbom i krat-

kim predavanjem upoznalo s djelićem bogatstva iz čarobnog svijeta gljiva. Začin druženja u Križovcu bili su gosti iznenađenja, odnosno članovi Glazbenog sastava Maruleki.

Na Trg međimurske prirode donijeli su između ostalog i zvuk cimbula u izvedbi mladog cimbalista Josipa Brdara.

Uz svirku Maruleka kuhanje i kušanje jela bilo je još veselije i atraktivnije. Priliku predstaviti svoje proizvode imali su i lokalni proizvođači. Holera d.o.o. iz Goričana oplemenila je kulinarsku manifestaciju s ponudom zimnice, bučina ulja i bučinih sjemenki. Sudionici i posjetitelji razgledali su postav Centra Med dvemi vodami, a 2. Kotlić na Trgu međimurske prirode obišli su i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak te dožupan Međimurske županije Josip Grivec. Sudionici su poručili:Svakako dolazimo i sljedeće godine. Recepte za treće izdanje Eko kotlića na Trgu međimurske prirode već osmišljavamo!

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani

Piše: Roberta Radović

Glazbeni sastav Maruleki na tren je zamijenio novi postav...

Vidovski zlatari počas�li su goste Eko kotlića odličnom ribom

Piše: Josip Šimunko

Uz naše policajce možemo biti sigurni!

Na terenima sportsko-rekreacijskog centar Mladost od 10 do 16 sati mnogobrojni posjetitelji razgledali su 50-ak informativnih punktova

Piše: Dora Vadlja

U sklopu 7. Sajma sigurnosti i prevencije, a u organizaciji Policijske uprave međimurske

održana je svečana akademija povodom Dana policije.

U svom obraćanju uzvanicima načelnik Policijske uprave međimurske Ivan Sokač iznio je ostvarene rad-

ne rezultate tijekom protekle godine. Istaknuo je kako su ostvareni dobri rezultati svakako i odraz uspješnog rada svih djelatnika Policijske uprave međimurske. - Sva-

kodnevno nas očekuju sve zahtjevniji i kompliciraniji izazovi, ali mi smo spremni da se s njima nosimo i da ih uspješno savladamo, zaključio je načelnik Sokač.

Rad i zalaganje naših policajaca

Međimurskim policajcima prvo i treće mjesto na Memorijalu Matko Maršić

Na strelištu u Vrbovcu u organizaciji Policijske akademije održano je natjecanje u streljaštvu Memorijal Matko Maršić. Natjecanje je osim iskazivanja počasti i održavanja uspomene te sjećanja na prerano preminulog

kolegu imalo i edukativan karakter. Policijsku upravu međimursku predstavljali su Željko Turk, Vjeran Horvat, Zoran Horvat, Marin Peran, Goran Sokač i Filip Novak. Obje ekipe bile su više nego uspješne pa su u kategoriji

„Službenici“ ekipno osvojili prvo i treće mjesto od ukupno 18 ekipa. Natjecanje je imalo i humanitarni karakter pa je sav prihod prikupljen od kotizacija uplaćen na račun Zaklade policijske solidarnosti.

PROSLAVLJENA JE 25. OBLJETNICA uspostave Varaždinske biskupije Biskupija je pri osnutku imala 380 tisuća vjernika

Sveta Stolica obznanila je na blagdan slavenskih apostola svetih Ćirila i Metoda 5. srpnja 1997. odluku pape Ivana Pavla II. o ustanovljenju novih biskupija sa sjedištima u Požegi i Varaždinu. Odijelivši od Zagrebačke nadbiskupije Podravinu, Međimurje i dio Hrvatskog zagorja, Sveti Otac utemeljio je Varaždinsku biskupiju i za prvog biskupa imenovao Marka Culeja, dotadašnjeg zagrebačkog pomoćnog biskupa.

Varaždinska biskupija na sjeverozapadu Hrvatske prostire se na prostoru triju županija: Međimurske, Varaždinske i dijelom Koprivničko-križevačke, a nekoliko župa nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Svečanost osnutka Varaždinske biskupije i ustoličenja prvog biskupa koji je vodio novoosnovanu biskupiju održana je 28. rujna 1997. u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Varaždinu koja je

osnutkom biskupije postala katedrala.

Marko Culej bio je prvi biskup - Pri osnutku biskupija je imala 380 tisuća vjernika. Sada ih je nešto manje jer se broj stanovnika i vjernika u svim našim županijama, tako i u biskupijama, smanjuje.

Pri osnutku je imala 97 župa, sada ih ima 106. Posljednja, 106., Župa sv. Ane u Varaždinu, osnovana je ove godine. Biskupija ima 149 svećenika od kojih je u biskupiji aktivno oko 110, umirovljeno ih je 30ak, a 15-ak je svećenika izvan naše biskupije. Kao župnici i kapelani, u biskupiji su aktivna sedmorica redovnika, a u samostanima ih živi još više.

Tu su i časne sestre redovnice koje djeluju u desetak kuća, predstavio je varaždinski biskup.

Mons. Culej upravljao je biskupijom do smrti 2006. godine. Njegovi zemni ostaci počivaju u varaždinskoj katedrali. Biskupiju je papa Benedikt XVI. povjerio

dotadašnjem zagrebačkom pomoćnom biskupu Josipu Mrzljaku koji je biskupijom upravljao od 2007. do umirovljenja 2019. Tada je papa Franjo imenovao za pastira Varaždinske biskupije mons. Božu Radoša, dotad rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.

Zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić predsjedao slavljeničkom misom

Srebrni jubilej, 25. obljetnica uspostave Varaždinske biskupije, proslavljen je u nedjelju 25. rujna svečanim euharistijskim slavljem, na prostoru iza varaždinske katedrale. Na misnom slavlju, kojim je predsjedao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, sudjelovali su brojni vjernici, biskupi, svećenici, redovnici, redovnice i laici.

Na početku mise okupljenima je riječi pozdrava i dobrodošlice uputio biskup domaćin mons. Bože Radoš, osobito kardinalu Bozaniću i mons. Želimiru Puljiću, za-

Voditeljica Službe prevencije Ravnateljstva policije Sandra Veber u svom obraćanju pohvalila je izniman rad i zalaganje svih policijskih službenika Policijske uprave međimurske na provođenju preventivnih projekata. Njeni policijski službenici poznati su po uspješnom provođenju i osmišljavanju novih preventivnih projekata, a pravi primjer dobrog rada je dugogodišnja organizacija Sajma sigurnosti i prevencije.

Sajam sigurnosti prepoznatljiv događaj

Na terenima sportsko-rekreacijskog centar Mladost od 10 do 16 sati mnogobrojni posjetitelji razgledali su 50-ak informativnih punktova, gdje su im predstavljena razna tehnička pomagala i oprema kojima se u svom radu

koriste policija, vatrogasci, civilna zaštita, gorska služba spašavanja, hitna medicinska pomoć, razne civilne udruge građana i privatne tvrtke.

Najatraktivniji dio sajma svakako su bile pokazne

vježbe Interventne jedinice policije Policijske uprave međimurske, a posjetitelji su po prvi put na sajmu mogli vidjeti pokaznu vježbu službenog psa za detekciju droge Policijske uprave međimurske.

darskom nadbiskupu i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije, ali i svim ostalim nadbiskupima i biskupima koji su na ovo slavlje došli iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore te Slovenije.

Izrazio je radost zbog prisutnosti brojnih svećenika, redovnika i redovnica te poručio kako njihova brojnost govori da je cijela Varaždinska biskupija na svoj način simbolično prisutna na ovom slavlju. Pozdravio je i predstavnike civilnih vlasti: župane, gradonačelnike, načelnike kao i prisutnost voditelja kulturnih, znanstvenih, školskih, zdravstvenih i humanitarnih ustanova koje djeluju na području biskupije.

Istaknuo je i kako u Crkvi nisu samo biskupi te je broj-

nim lijepim riječima uputio zahvale i poruke ohrabrenja svećenicima, vjeroučiteljima, djeci, obiteljima te osobama s invaliditetom kojima je poručio da su dragocjenost i blago Crkve.

Nije propustio spomenuti i “nebesku pratnju“ Crkve varaždinske, sv. Marka Križevčanina i bl. Alojzija Stepinca te ih pozvao da podrže i prate te da zajedno s okupljenima daju čast i slavu Bogu.

Kardinal Josip Bozanić u svojoj je homiliji između ostalog rekao kako je srebrni jubilej Varaždinske biskupije prigoda ponovo vidjeti što je sve zasijano te što se i kako razvija.

Preč. Krunoslav Novak, generalni tajnik HBK-a, pročitao je čestitku apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj,

mons. Giorgia Lingue, koju je uputio biskupu Radošu: - Prigodom 25. obljetnice uspostave Varaždinske biskupije Sveti Otac pridružuje se biskupijskoj zajednici u zahvali Bogu na darovima koje ste primili od Njegove božanske dobrote. Bog je vjeran. Dao vam je revne pastire, mnogo svećenika, redovnika i redovnica, vjeroučitelja i vjeroučiteljica koji su posvetili svoje živote kako bi Krist bio prisutan među vama, stoji među ostalim u poruci.

Naposljetku, biskup domaćin zahvalio je još jednom svima koji su taj dan molili za biskupiju i pridružili se slavlju. Vjernicima je biskup Radoš zaključno poručio kako preporučuje sebe, sve biskupe i svećenike u njihove molitve. (BMO, foto: Studio Vipro)

Biskup Božo Radoš, kardinal Josip Bozanić i umirovljeni biskup Josip Mrzljak

Ivan Sokač rukovao se s direktorom Šestanom Bušom koji je Interventnoj policiji PU međimurske darovao 10 kaciga

Sajam prevencije posje�li su i najmlađi uzras�

Ekipno nagrađeni policajci: Zoran Horvat, Vjeran Horvat, Željko Turk, Goran Sokač, Marin Peran i Filip Novak

Uz sve namete i “reket” od Grada nismo više mogli plivati

Uza sve to, ne mogu se više boriti s tim da gradskoj vlasti objašnjavam da centar grada ne završava kod Franjevačkog trga, ističe naš sugovor nik

RADOVI na buzovečkom rotoru u Čakovcu Vozači, koristite se zaobilaznim pravcima prema Jugu!

Svoja

vrata zatvorio je još jedan kafić u centru Čakovca, kultni Zrin koji većina publike zna kao Zrin ski. Kafić su krajem 2019. go dine preuzeli Boris Bistrović i Boštjan Perc, inače suvlasnici i kafića Case Latine, također u centru Čakovca. No, nakon ove ljetne sezone donijeli su odluku. Povlače se iz ugosti teljstva. Kažu, u ovakvim je uvjetima nemoguće raditi.

Zrin zatvoren, Casa Latina dobiva novog vlasnika

Tako je Zrinski u pot punosti prestao s radom, dok je Casu Latinu preuzeo Edvin Lesjak koja će dalje nastaviti raditi pod istim imenom. O razlozima odlaska iz ugosti teljstva razgovarali smo sa sad već bivšim vlasnikom Borisom Bistrovićem, inače i vijećnikom Fokusa u grad skom vijeću.

– Jedan od razloga je i to da Strossmayerova ulica, koja je dio strogog centra grada, a Grad to jako dobro zna naplatiti, nije imala javni sadržaj. Bili smo prepušteni sami sebi, ali naplatu vanj ske terase, spomeničke rente, komunalne naknade, TZ-a, ilitiga gradski “reket” nije bilo

moguće izbjeći. E, pa dragi gosti, bilo je to sve od nas. Doviđenja uz poruku: nikad više u “centru” grada, kazao nam je.

Bilo je super, dok nije došla pandemija, govori nam naš sugovornik Boris Bistro vić. A sve jer su se striktno držali zakona, u vrijeme trajanja korona-mjera. In spekcija je svaki vikend bila i u Casi i u Zrinu, brojili su se gosti, mjerio se razmak među stolovima. Sve je bilo legitimno. Nisu našli nikakve nepravilnosti i nikad nisu dobili kaznu. No, posao je svakako trpio.

- Navike potrošača, go stiju nisu iste kao što su bile prije pandemije. Publika i u Casi i u Zrinu je zrelija. Shvatili su da, ako imaju neku zabavu, bolje im se isplati rentati neki prostor, staviti svoju cugu i klopu.

To je isplatljivija varijanta u svakom slučaju, kaže nam Bistrović. Rastu cijene svega. Veliki je problem i s kadrom. Osoblja ima na kapaljku. Od ljev je preveliki. Da ih se za drži, potrebno im je ponuditi bolje radne uvjete.

- Počinje sezona grijanja. Cijena je narasla 8 i pol puta. A prostor se mora zagrijati. Po novim cijenama u zim skim mjesecima nama bi plin bio preko 10 tisuća kuna. Ne znam kako bismo sa svim tim troškovima mogli doći na zelenu granu. Teško ili nikako, rekao je.

Uza sve to, ne mogu se više boriti s tim da gradskoj vlasti objašnjavam da cen tar grada ne završava kod Franjevačkog trga, nastavlja.

- Imamo ulicu koja se zo ve Strossmayerova, Kralja Tomislava od broja 18 do 30 koje su bez javnog sadr

žaja. Turistička zajednica isto ništa neće napraviti. Ispada da smo mi budale. Plaćamo pravo na korištenje javnom površinom čija je cijena ogro mna. U centru smo grada, a nemamo taj feedback. Pla ćamo spomeničku rentu i komunalnu naknadu jer smo nulta kategorija, parking do 15 sati popodne, a uz to mo ramo plaćati obveznu čla narinu Turističkoj zajednici, dok ta ista TZ nama ništa ne vraća u našu ulicu, kaže.

Zatvorila se i Pizzeria Porto

To je maćehinski od nos Grada, kao nekoga tko upravlja javnim sadržajima i prostorom koji ih je doveo do toga da se više ne mogu i ne žele baviti ugostiteljstvom. Svoja vrata zatvorila je i poznata čakovečka Pizzeria Porto. (dv, foto: zv)

Cekerašice, čipkarice i keramika u prvom planu

U multimedijalnoj dvorani u Muzeju nematerijalne baštine Riznica Međimurja u Čakov cu održan je Transnacionalni promotivni događaj Adrionet.

Događaj je organiziran u okviru projekta Adrionet, su financiranog u sklopu Interreg V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014. – 2020. u kojem REDEA su djeluje kao jedan od partnera.

Predstavljanje i promocija naših općina

Kako su na početku do gađaja rekli organizatori, cilj događaja je predstavljanje i

promocija Transnacionalne mreže autentičnih sela te pre zentiranje uspješne provedbe pilot-akcija na području Međi murske županije kao primjera dobre prakse. - Želim zahvaliti svima u ime Međimurske županije na ovom projektu koji je vr lo značajan za nas. Nekoliko radionica koje smo održali u Nedelišću, Svetoj Mariji i ostalim naseljima dio su na šeg identiteta, rekao je župan Matija Posavec.

Pilot-područja uključena u Transnacionalnu mrežu auten tičnih sela predstavljaju gosto ljubive zajednice, područja od

društvene, kulturne i ekološke važnosti.

Na području Međimurske županije kao pilot-područja odabrane su općine Nedeli šće, Štrigova i Sveta Marija. Na predstavljanju projekta bile su čipkarice Svete Marije, ce kerašice ispred Udruge žena Nedelišće i Pušćine i učenice, dizajnerice keramike Anja Rukljač, Lorena Novak i Ema Žvorc. Predstavnici odabranih pilot-područja iznijeli su svoja iskustva u sudjelovanju na pro vedbi projekta te predstavili planove za jačanje turističkih potencijala u narednom raz doblju. Ispred REDEA-e obra

tila se i ravnateljica Sandra Polanec Marinović.

Tko su vodeći partneri?

Na događaju su biti prisut ni i vodeći partner iz Italije te ostali partneri iz Italije, Grčke, Srbije, Bosne i Hercegovine, Al banije i Slovenije. - Ova mreža obuhvaća 28 područja iz sedam zemalja partnera. U Međimurju mi smo odabrali tri, to su Nede lišće, Sveta Marija i Štrigova. U suradnji s njima, iznimno smo kvalitetno organizirali projek tne aktivnosti, zaključila je vo diteljica projekta Maja Golubić. (Dora Vadlja)

Krenula je druga faza radova izvođenja kružnog raskrižja Preloške ulice, Ulice Tomaša Goričanca i Buzovečke ulice u Čakovcu. Tako se promet preusmje rava obilaznim pravcem. Predviđen je jedan obilazni pravac prema južnoj obi laznici: Preloškom ulicom promet se desnim skreta njem vodi u Ulicu dr. Vladka Mačeka, lijevim skretanjem u Ulicu Ivana Sokača, lijevim skretanjem u Ulicu Milke Tr nine, dok je suprotan smjer iz pravca južne obilaznice prema željezničkoj stanici.

Podsjetimo, izvest će se tzv. montažni rotor koji je specifičan po tome da će

biti „prolazan“, zbog prostor nih ograničenja vezanih za promet teretnih, motornih vozila i autobusa, a elemen ti rubnici su od posebnih materijala i vizualno će biti istaknuti posebnim bojama koje “utječu” na sudionike u prometu.

Vrijednost investicije je 993.965,66 kuna, a u planu su rekonstrukcija i izgradnja montažnog kružnog raskri žja, izgradnja pješačko-bici klističke staze, izrada nasipa od šljunčanog materijala, rekonstrukcija vodovoda i oborinske odvodnje te izra da nosivog i habajućeg sloja asfalta.

(dv, zv)

VELIKA ZELENA čistka Čistio se svaki kutak Čakovca i okolice

Nakon proljetnog Grad Čakovec organizirao je i jesensko čišćenje okoliša u okviru ekološke akcije Zele na čistka. Volonteri su poči stili nekoliko lokacija diljem grada, u Ivanovcu, Savskoj Vesi, Mihovljanu, Žiškovcu i Mačkovcu te je pritom priku pljena oko tona i pol otpada.

Akcija je poslužila kako bi se i ovom prigodom oči stila poznata ilegalna odla

gališta na administrativnom području grada koja redovno obilaze i komunalni redari, a time su se Čakovčani pri družili aktivnostima koje se održavaju diljem Hrvatske uz World cleanup day. Uz pro ljetnu, i ova jesenska akcija najbolji je poziv svima da ču vamo okoliš i ne ostavljamo otpad na lokacijama koje za njega nisu predviđene. (dv)

Jedan od obilaznih smjerova je kod NK-a Sloga u Čakovcu

Boris Bistrović, sad već bivši vlasnik Zrina i Case Latine

Na projektu su sudjelovale i učenice dizajnerice keramike Anja Rukljač, Lorena Novak i Ema Žvorc

NEDELIŠĆE Dođite na pokaznu izložbu malih životinja

U Nedelišću na ME SAP-u će se 1. listopada odr žati druga Jesenska izložba malih životinja.

- Družimo se ponovo i sljedeće nedjelje na drugoj Jesenskoj izložbi malih ži votinja u Nedelišću ispred

dvorane MESAP-a. Kao i uvijek do sada, s veseljem vas očekuje ekipa Udruge Nedelišća uz obilje izne nađenja, na vama je samo da odvojite svoje vrijeme i dođete uživati u nedjeljnom jutru, kažu iz Udruge. (dv)

Kopa se između Međimurske i Vrtne ulice

Nastavlja se izgradnja vodovodne mreže u stambe noj zoni između Međimur ske i Vrtne ulice dužine 180 metara. Najpovoljniji ponu ditelj je tvrtka Hidrotehnika d.o.o. Savska Ves koja će s radovima započeti počet kom mjeseca listopada.

Isto tako nastavlja se izgradnja kanalizacijske mreže u stambenoj zoni u istoimenoj ulici dužine 205 metara. Najpovoljniji po nuditelj je tvrtka Kumulus d.o.o. Nedelišće koja će s ra dovima započeti sredinom mjeseca listopada. Završet

kom navedenih radova, koji je planiran krajem listopada, u stambenoj zoni između Međimurske i Vrtne ulice bit će završena sva komu nalna infrastruktura FAZE 1 i FAZE 4 osim plinovoda.

- Iskreno se nadam da će uskoro i Međimurje-plin d.o.o. izgraditi / izmjesti ti plinovod u navedenim ulicama i da možemo prije dolaska hladnijih i kišnih dana krenuti s izgradnjom prometnice u navedenim ulicama, kazao nam je na čelnik Franjo Lehkec. (dv)

Glanca se Pribislavec

sa svih strana

Općina Pribislavec nabavila je 30 koše va za smeće koji će biti postavljeni na lokacijama uz pje šačke staze, rekao nam je među osta lim načelnik Ladić

Pribislavec je ovih tjedana pravo gradilište. Nakon što je vlast preuzelo novo vodstvo, Matija Ladić iz Demokrata, našli su se pred nizom iza zova. Za sanaciju građevinskog otpada u Ulici Zrinskih Općina Pribislavec zadužila je tvrtku KAŠTEL REMONT.

Na području od caffe bara Omege do kuće Toplekovih, kod ribičke kuće ŠRD-a Sun čanica i na području prilaza na aerodrom koji se veže na Ulicu Nikole Šubića Zrinskog u Belici, počeli su radovi na površinskoj obradi puta, od nosno stabilizacije šljunčane površine. Navedene radove izvodi tvrtka STM - Südde utsche Teerindustrie GmbH & Co. KG - Podružnica Virje, koja se za izradu puta koristi

tehnologijom hladnih asfaltnih presvlaka proizvedenih pr skanjem sredstava za vezanje na podlogu te posipavanjem kamene sitneži na vrhu, što će rezultirati nastankom obra đene površine s dobrim vo znim karakteristikama i koja će imati dugi vijek trajanja uz mogućnost recikliranja.

Obnova dvorane

Društvenog doma Pribislavec

- U sportskoj dvorani Društvenog doma Pribisla vec tvrtka Antolović parket

Postavlja se videonadzor u romskom naselju

sanirala je i obnovila parket, Obrt za soboslikarske usluge Žbečko uredio je unutrašnjost, oličio zidove i obnovio svlači onice sa sanitarnim čvorom. Također, dogovoreni su radovi na sanaciji krovišta na ulazu u navedenu dvoranu od strane Bratića, rekao nam je načelnik Matija Ladić.

Nadalje, kod prije nave denog objekta ŠRD-a Sunča nica također je ZEC postavio tlakovce.

GORIČAN

Pokazali kak’ se ručno bere kuruza i jede zajtrek

Na Šuderici u Goričanu održana je manifestacija Kulturna baština općine Goričan – Kaj su jeli naši stari u organizaciji Općine Goričan, a u sklopu projekta MR-EGTC Heritage HUHR koji se temelji na gastro nomskim i kulturnim obi čajima te povezivanju ljudi koji žive s obiju strana Mure.

Vrijedne udruge iz Goričana za sve prisutne pripremile su autohtona međimurska jela. Bilo je tu svega, od tradicionalnog graha sa zeljem, variva od hajdinske kaše, pohanih i pečenih odrezaka, faši ranaca, mesnih štruca do

čvaraka, trganaca, sireva ličenaca i turoša, mesa s ti blice i hladnetine. Prikazom starinskog običaja ručnog branja kukuruza posjetitelji su vraćeni u vremena kada je život na selu izgledao pot puno drugačije nego danas: nije bilo traktora ni mobi tela ni toliko svakodnevnih obaveza.

Djeca iz Goričana i Do njeg Vidovca kroz druženje i zabavu prikazala su starin ske dječje igre s kukuruzom i ljuščijem. Oni najhrabriji, a bilo ih je mnogo, među njima i najmlađi, okušali su se u jahanju konja. (dv, foto: Studio Vipro)

Do kraja 2022. godi ne u romskom naselju u Pribislavcu predviđa se strojno čišćenje kanaliza cije te se također u skladu s izrađenim Planom ukla njanja otpada odbačenog u okoliš na području Pri bislavca predviđa sanacija ilegalnih deponija odba čenog otpada i postavlja nje videonadzora na 15 “kritičnih” lokacija, govori

PODTUREN

nam načelnik Ladić. Nave deno strojno čišćenje ka nalizacije u stopostotnom iznosu financirat će Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, dok će sanaciju ilegalnih de ponija odbačenog otpada i postavu videonadzora u stopostotnom iznosu financirati Fond za zašti tu okoliša i energetsku učinkovitost.

Tvrtka Pavlic asfalt-beton, koja je zadužena za asfaltira nje ceste i pripadajuće pješač ko-biciklističke staze u Ulici Antuna Mihanovića, navedene radove privodi kraju. Navedeni projekt je sufinanciralo Mini starstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Na kon izvedene prve faze radova i pripreme za asfaltiranje, slje deći tjedan počinju radovi na asfaltiranju malonogometnog / rukometnog igrališta na lo kaciji Nogometnog kluba Polet, na način da navedeno igralište obuhvaća dva košarkaška te jedno rukometno igralište. Navedene radove izvodi Tegra.

Postava tlakovaca na više lokacija

- Općina Pribislavec zadu žila je tvrtku Blažon – usluge

građevinskom mehanizacijom da se do kraja ove godine izvr še radovi na postavi tlakovaca na prilaznom putu od pješačke staze do ulaza u dvoranu NK Poleta i na području pješačke staze u Ulici Ljudevita Gaja. Također, navedenim radovi ma obuhvatit će se i plato koji se nalazi sa stražnje strane Društvenog doma Pribislavec, kako bi se umirovljenicima, ali i ostalim mještanima Pri bislavca omogućilo korištenje istim, ističe.

U skladu sa sklopljenim Ugovorom o javnoj nabavi između Općine Pribislavec i Gradaxa počinju radovi na rekonstrukciji pješačke staze i pješačko-biciklističke staze u Ulici bana Josipa Jelačića i Ulici braće Radić u Pribislavcu. Izvođenje navedenih radova sufinancira Županijska uprava za ceste Međimurske županije.

Općina Pribislavec nabavi la je 30 koševa za smeće koji će biti postavljeni na lokacijama uz pješačke staze, na kojima je vidljivo da postoji potreba za njima.

Svi navedeni radovi, pro jekti i spomenuti troškovi uz sufinanciranja i financiranja navedenih subjekata pred stavljaju okvirnu vrijednost od 6.000.000 kuna.

Pacijentima nova doktorska i zubarska ambulanta

Završavaju se radovi na unutarnjem uređenju ambu lante u Podturnu koja je na kon 40 godina u potpunosti renovirana.

Ovom renovacijom uklju čena je kompletna zamjena podova, stropova, stolarije, sanitarnih čvorova i kotlov nice. Dio prostorija koje se do sada nisu koristile pretvoren je u koristan poslovni pro stor. Vrijednost radova bila je 1.120.000 kuna bez PDV-a, od čega je 300.000 kuna su Ovaj će

financiralo Ministarstvo re gionalnog razvoja, a ostatak Općina Podturen.

- Ovom obnovom će mje štanima biti poboljšana zdrav stvena usluga, a uređenjem dodatnih prostorija proširena usluga zdravstvene namje ne. Obnovom će se poboljša ti i energetska učinkovitost zgrade, a djelatnice doktorica i zubarica osjećati ugodnije i ljepše u novom okruženju, istaknuo je načelnik Perica Hajdarović. (dv)

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

uskoro koristiti na obostrano zadovoljstvo

Načelnik općine Pribislavec Matija Ladić kod gradilišta u Pribislavcu

Emanuel Sinković

Najvažnije mi je da sam orače iz EU ostavio iza sebe

- Svi natjecatelji su uglavnom sa sobom imali svoje traktore i plugove, a mi smo ih rentali u Irskoj. Niti je traktor bio bogzna kakve kvalitete, a o plugu da se i ne govori jer je bio savijen, ističe Fran

Piše: Vlasta Vugrinec

- Dal sam sve od sebe, a s obzirom na to kakvu sam opremu imao, odnosno trak tor i plug, još sam i dobro se zdural, kaže Fran Andrej Jalušić iz Ivanovca nakon povratka sa Svjetskog pr venstva u oranju koje se 21. i 22. rujna održalo u Irskoj.

Fran je bio najmlađi hr vatski predstavnik u povije sti, jer, kako je rekao, ni na jednom svjetskom natjeca nju naša zemlja nije imala orača mlađeg od 35 godina. A njemu je tek 25.

Unatoč svojoj mladosti, Fran je već desetak godina neprikosnoveni orač u Međi murju, višestruki županijski prvak i sudionik na desetak državnih smotri.

Uz Frana je našu zemlju predstavljao i Zrinko Miličić iz Radikovca, Osječko-ba ranjske županije koji je osvo jio 16. mjesto.

Sva oprema bila je rentana

U Irsku je išao, kaže, spreman dati sve od sebe, svjestan da će se naći uz bok puno iskusnijim i bolje opremljenim kolegama iz cijelog svijeta.

- Svi natjecatelji su uglavnom sa sobom imali svoje traktore i plugove, a mi smo ih rentali u Irskoj, dodaje. Niti je traktor bio

bogzna kakve kvalitete, a o plugu da se i ne govori jer je bio savijen.

- U Irsku smo otišli de setak dana prije natjecanja kako bismo još dodatno tre nirali, kaže.

Bilo je naporno, napeto i mogu reći da sam zado voljan. Najvažnije mi je da sam iza sebe ostavio orače iz “razvikanih” zapadnoeu ropskih zemalja poput Slo venije, Njemačke i Austrije. A o pobjednicima ni ne želi razmišljati jer su oni svojim treninzima i opremom uda

Prelog je domaćin Državnog natjecanja u oranju

U petak i subotu, 7. i 8. listopada, Prelog će ugo stiti Državno natjecanje u oranju. Nacionalna smotra održava se nakon dvije go dine pauze zbog pandemije izazvane koronavirusom.

Predstavnici iz 16 župani ja natjecat će se u dvjema

kategorijama: plugovi rav njaci i plugovi premetnjaci.

Trening orača održat će se u petak, 7. listopada, na par celi u Gospodarskoj zoni

Sjever, a samo natjecanje u subotu, 8. listopada, na parceli uz cestu prema Če hovcu. (vv)

ljeni “svjetlosne godine” u odnosu na njega.

- Hrvatska je na svjet skoj razini s ovom pripre mom i vremenom koje je imala te zapravo samom neizvjesnošću napravila odličan rezultat i mi kao udruga smo izrazito ponosni na ovog mladog i talentira nog dečka. Očekujemo još svjetskih natjecanja, kažu u Udruzi orača Međimurja.

I doista, Franu je ovo bilo veliko iskustvo koje će pamtiti još dugo kako po broju natjecatelja, tako i broju posjetitelja. Naime, u ekipi od 200 natjecatelja i pratitelja, nalazilo se 49 orača, a sve njih popratilo je oko 300.000 ljudi. Nakon svakog natjecanja obično kaže kako mu je to posljed nje, ali uvijek se predomisli.

- Da, ovo mi je posljednje natjecanje do iduće godine, našalio se na svoj račun.

Nastavit će trenirati, ako ništa drugo, onda barem u svom svakodnevnom radu

Subota, 8. listopada:

8 sati – 8:30:

Postrojavanje traktora

8:30 – 9 sati: Mimohod i dolazak trak tora na parcelu s postro javanjem

9:30 – 10:15:

Svečano otvaranje 10:40: Početak oranja 11:00 – 11:45: Pauza za ocjenjivanje i dostava lunch-paketa oračima

11:45 – 14:05: Oranje 15:00: Ručak u šatoru za natjecatelje 16 – 17 sati: Proglašenje pobjednika i utovar trak tora nakon natjecanja

na svom obiteljsko-poljo privrednom gospodarstvu. Jesen je tu i plug je već za kvačen za traktor. Iskustvo u Irskoj itekako će mu sada dobro doći, možda već i za jednu od narednih svjetskih smotri.

kuna za Udrugu Down Na utrci sudjelovala 93 trkača

Prošlu subotu, Udruga Zajedno za druge organizi rala je 24. 9. 2022. huma nitarnu utrku za Udrugu Down iz Čakovca. Start utrke bio je na nogomet nom igralištu u Mačkovcu i trčalo se 5,7 kilometara na području Mačkovca i i manjeg područja Novog Sela Rok. Prijavila su se 93 trkača te su sudjelovali na utrci u ženskoj i muškoj kategoriji. Kotizacija za sudionike bila je 50 kn pa je ukupno prikupljeno 4700 kuna koje će se donirati na račun Udruge za sindrom Down Međimurske župani je. U ženskoj kategoriji prvo mjesto osvojila je Lea Kos, drugo mjesto Ana Goriča nec, a treće Dijana Novak.

Predsjednik humani tarne udruge Tomislav Toplek ukratko je proko mentirao utrku.

- Oduševljeni smo i više nego zadovoljni odazivom trkača i cijelom organiza cijom. Sretni smo što smo prikupili 4700 kuna za Udrugu Down Međimur

ske županije i što može mo pomoći onima kojima je najpotrebnije. Veselimo se budućim suradnjama i humanitarnim projektima.

U muškoj kategoriji prvo mjesto osvojio je Ve dran Rešetar, drugo mjesto Siniša Škvorc, a treće Darko Okreša. Najboljim trkačima podijeljena su priznanja i prigodni pokloni. Startu utrke prisustvovala je i gra donačelnica Ljerka Cividini koja je pohvalila i podržala humanitarnu utrku.

Udruzi Zajedno za dru ge pri cjelokupnoj organiza ciji pomogao je i DVD Mač kovec, a iz Crvenog križa priključila se Alenka Novak.

Iz udruge Zajedno za druge zahvaljuju svim sponzorima koji su pomogli sponzorstvom utrke i cije le organizacije. Događaj je sponzoriran sredstvima iz proračuna Grada Čakovca, a ostali sponzori su Me đimurska županija, Katex, Meta Bar, Gradska kavana i Intermegrad d.o.o. (st)

ŠENKOVEC

Najnoviji kvart uŠenkovcu u novom ruhu

Ulica Damira Lehkeca i najnoviji kvart u Šenkovcu napokon su dobili asfalt.

Asfaltom se proširila i kritična uska Ulica Vla he Bukovca tako da će sad automobili moći ići u dvama smjerovima bez problema propuštanja.

Također, nedavno je u Šenkovcu postavljen novi asfalt na rukometnom i košarkaškom igralištu pa će mladi imati prilike trenirati na novom ruhu terena. Načelnik Robert Meglić ukratko se na dovezao na asfaltiranje i oborinsku odvodnju u

iznosu od 530.000 kuna s PDV-om.

- Zadovoljni smo sve ukupnim radovima u op ćini. Relativno su se brzo napravili radovi, naravno, nije još sve dovršeno. Goto vo je asfaltiranje ulice i još su ostale sitnice asfaltiranja raskrižja između Ulice Vlahe Bukovca i Ulice Damira Leh keca te je potrebno dodati rubnike i šaht.

Također, napomenimo da su počeli i radovi u Ulici Franje Barića u Šenkovcu. Asfaltirat će se cca 40 meta ra ulice i radovi će biti gotovi za mjesec dana. (st, foto: st)

Fran Andrej Jalušić, mladi talentirani orač iz Ivanovca

Vlasnik obrta Hogra Igor kos i načelnik Šenkovca Robert Meglić ispred nove ulice

Upisala poznatu akademiju Mozarteum u Salzburgu

- Motivira me želja za srećom, znanjem i novim avanturama te onaj osjećaj kada vidiš u očima svojih bližnjih da su ponosni i sretni, rekla nam je mlada glazbenica

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

- Pjevam još od pelena. Prvi službeni nastup imala sam sa šest godina na Međimurskoj popevki te sam kao najmlađa sudionica Popevke predstavljala svoj Dječji vrtić Sunčeko na glavnoj smotri u Nedelišću. Tada sam shvatila što znači imati tremu, ali i osjetiti zadovoljstvo i ovacije publike, ispričala nam je 19-godišnja Marija Magdalena Kočila iz Selnice koja se upisala na Univerzitet Mozarteum u Salzburgu te se solističkim koncertom u Scheierici protekle subote oprostila od domaće publike.

U obitelji Kočila uvijek je pjesme Oduvijek je htjela biti pjevačica. Zbog toga je, uz Osnovnu školu Selnica, najprije upisala Glazbenu školu Miroslav Magdalenić u Čakovcu. Nakon toga upisuje Glazbenu školu Varaždin s glavnim predmetima klavir i teorija. Započela je u klasi profesorice Dragice Stojko, nastavila u klasi prof. Daniela Marija Novaka, a završila u klasi profesorice Marije Pavlović. Usput je učila i solo pjevanje u klasi prof. Blanke Tkalčić. Ljubav prema glazbi prenijela joj je njezina mnogobrojna obitelj. Svi zajedno pjevaju i uživaju uz glazbu.

- O glazbi učim otkad sam se rodila. Odrasla sam u glazbenoj obitelji. Iako nitko nije diplomirani glazbenik, svi imaju puno iskustva i puno volimo i uživamo u zajedničkom sviranju i pjevanju. Moja sestra završila je srednju glazbenu školu s temeljnim predmetom solo pjevanje, a majka već 40-ak godina svira orgulje u našoj župnoj crkvi svetog Marka evanđelista u Selnici, prepričava nam naša sugovornica.

Iza nje su već mnogi nastupi i mnogobrojne glazbene suradnje. Pjevala je u Ženskoj vokalnoj skupini Sveti Marko, vokalnoj skupini KUU-a Zasadbreg, Dječjem zboru Sveti Marko, vokalnoj skupini Učeničkog doma Varaždin, zboru Glazbene škole i dječjem zboru Čakovečki mališani.

Također je i plesala u KUD-u Selnica i KUD-u Veseli Međimurci, vodila Dječji zbor svetog Marka u Selnici te bila orguljašica u Župi svetog Petra i Pavla u Mačkovcu. Osim toga, članica je kazališne skupine Xeniks, glumila je u mjuziklu Glazba srca mog gdje je surađivala s poznatim glumcima Barbarom Rocco i Ivanom Čuićem te redateljicom Marinom Pejnović.

Uvijek se trudi biti dobro raspoložena, svijet gleda kroz ružičaste naočale i nikada ne zaboravlja dijete u sebi.

BREŽNA PRIČAONICA

Kolaju nove prevare

Prevaranti postaju sve lukaviji i lukaviji i nikad nije naodmet ponavljati jedne te iste stvari, pogotovo starijim građanima, roditeljima, bakama i dedama ili starijim susjedima. Ako vam se, recimo, netko javi preko Facebooka da mu se u nekom udaljenom mjestu pokvario auto pa vas na temelju poznanstva moli da mu pošaljete određenu svotu novca, vrlo je vjerojatno da je

u pitanju prevara, iako vam se možda na prvi pogled čini da je osoba stvarno u nekakvoj nevolji. Uvijek imajte na umu da je u pitanju igra s vašim emocijama i ne padajte lako na takve stvari.

Najnovija prijevara ide ovako. U kući vam zvoni telefon, vi se javljate i s druge strane je osoba koja se predstavlja da je iz MUP-a te vas pokušava uvjeriti da je netko od vaših ukućana zapeo u

- Snagu i energiju crpim iz vjere i molitve, ali i ljudi kojima sam okružena. Osobito iz obitelji i prijatelja koji su mi neizmjerna podrška i oslonac. Bez njih nikako ne bih bila ono što danas jesam, a motivira me želja za srećom, znanjem i novim avanturama te onaj osjećaj kada vidiš u očima svojih bližnjih da su ponosni i sretni, dodaje u nastavku.

Osobito voli zvuk tamburice…

Jako voli slušati tradicionalnu glazbu svih krajeva Hrvatske samim time što je odrasla u obitelji gdje se njeguje tradicija i prenosi s koljena na koljeno. Osobito voli tamburaške sastave i zvuk tamburica. Jako voli slušati Zvonka Bogdana, ali i Đorđu Balaševića, Olivera Dragojevića, Tetu Lizu te

klapsku pjesmu i a capella sastave. Glazbenih uzora, priznaje nam, nema.

- Veselim se studiju, novim avanturama i izazovima. Odlazim u Salzburg bez ikakvih očekivanja.

Idem iz dana u dan i trenutno se samo nadam da ću se uspješno snaći u moru novih informacija na stranom jeziku, rekla nam je Marija Magdalena, koja slobodno vrijeme najviše voli provoditi s obitelji i čitati knjige.

- Htjela bih zahvaliti profesorici Blanki Tkalčić koja je sa mnom ovih godina radila i pripremala me te mom korepetitoru, profesoru Danijelu Otu za neizmjernu podršku u svemu tijekom ovih četiriju godina rada na mojim pjevačkim i interpretativnim sposobnostima, rekla nam je na kraju mlada sopranistica.

SVETI MARTIN NA MURI Mještani negoduju zbog čestog zatvaranja cesta

Puževim korakom idu radovi na izgradnji rotora u centru Svetog Martina na Muri. Radovi su morali biti gotovi do kraja 9. mjeseca, ali prema svemu sudeći neće ni ovog tjedna. - I sami smo ostali zatečeni koliko

SELNICA

sve to traje. Pet su puta zatvarali cestu, ljudi s pravom negoduju. Izašla je na teren i ravnateljica ŽUC-a. Govore da nema radne snage. Kada će sve završiti još uvijek ne znamo, rekao nam je načelnik Martin Srša. (sh)

Gotov teniski teren od 600 tisuća kuna

Ovih je dana završen teniski teren ispod crkve svetog Marka u Selnici. Ukupno je u njega uloženo 600.000 kuna te je Međimurska županija obećala dati 100.000 kuna u tu svrhu.

- Sljedeće će se godine još urediti mali sanitarni čvor te postaviti dva re�lek-

tora. Crkva je dala općini tu parcelu na 30 godina, a vjerojatno će i nakon toga dati ponovno, rekao nam je načelnik Ervin Vičević. Igralište će Općina Selnica dati na korištenje Teniskom klubu Selnica i oni će biti zaduženi za njegovo održavanje. (sh)

Ugasio se NK Selnica

Načelnik Selnice Ervin Vičević je kao likvidator dobio rješenje o gašenju NK-a Selnica. Imovinom koja je ostala iza kluba upravljat će

Općina. Uskoro će se raspisati javni poziv za korištenje prostorom pa će se na poziv moći javiti svi zainteresirani. (sh)

ŠTRIGOVA Županija će financirati orgulje

Prošlo je već više od dva mjeseca otkako je otvoren vidikovac Goričko sviralo na Mađerkinu bregu, no orgulje koje bi trebale odzvanjati bregom i svirati međimurske pjesme još uvijek nisu ugrađene u vidikovac. Načelnik Stanislav Rebernik najavio nam je odlazak kod majstora orguljaša u Sloveniju radi dogovora o njihovoj izradi s predstavnicima Međimurske županije. Naime, župan Matija

Posavec obećao je da će se orgulje i njihova ugradnja �inancirati iz županijskog proračuna.

Usporedno s time radi se i na projektu zip-linea s Mađerkina brega. Osmišljava se izgled nove atrakcije, kao i točan položaj do kojeg će se zip-line protezati. Općina se s tim projektom planira prijaviti na prekogranični natječaj u suradnji sa Slovenijom.

banci ili na bankomatu i da hitno dođete s pravim novcem u zamjenu i spasite ju. Naravno, obećavaju da će vam izdati pri tome potvrdu. Ponavljamo, nemojte nasjedati na takve pozive.

Ministarstvo unutarnjih poslova na svojim je internetskim stranicama objavilo i upozorenje o novoj prijevari koja se širi putem e-maila. U njima se nepoznata osoba predstavlja kao rukovoditelj

organizacijske jedinice Uprave kriminalističke policije te iznosi teške optužbe na račun primatelja maila.

U lažnom mailu tako se tvrdi kako je, nakon “zapljene kibernetičkog kriminalca”, protiv primatelja maila poduzeto nekoliko pravnih radnji i to za ozbiljna kaznena djela koja, među inim, uključuju pedo�iliju i cyber-pornogra�iju. Prevarant od primatelja maila traži da odgovori na

mail u strogom vremenskom roku od 72 sata, a ako primatelji ne odgovore, protiv njih će se izdati nalog za uhićenje. Prevarant naglašava kako će te osobe biti registrirane kao seksualni prijestupnici, dok će podaci o njima biti objavljeni u medijima.

Svi koji prime ovaj mail nikako na njega ne smiju odgovarati ni klikati na bilo kakve linkove. Opreza nikad dosta!

SOPRANISTICA Marija Magdalena Kočila iz Selnice nastavlja glazbenim stopama

Sopranis�ca Marija Magdalena Kočila veseli se novim izazovima i studiju u Austriji

Piše:

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventualni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama

Piše: Vlasta Vugrinec

- Za nas je priča oko društva AAT Geothermae i utapališta pasa završena, odgovorili su u Gradu Prelogu, ali i iz Geothermae na naš upit vezan za poduzete korake.

Naime, nakon našeg teksta o grabi koja je postala svojevrsno utapalište pasa digla se poprilična prašina kako u Međimurju, tako i na nacionalnoj razin, a na teren je izašla i rudarska inspekcija Državnog inspektorata iz Zagreba.

Nisu uočene nepravilnosti

Uputili smo pisani upit rudarskoj inspekciji da bismo dobili uvid u zapisnik, no do zaključenja naših novina nismo dobili nikakav odgovor. Prema onome što su nam re-

kli odgovorni u društvu AAT Geothermae, inspekcija nije našla nikakve nepravilnosti.

- Ovim putem društvo AAT Geothermae obavještava zainteresiranu javnost kako je, sukladno dobivenim smjernicama, izvršena sanacija bušotinskog prostora projekta Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva, na način obnove postojeće kao i postavljanja dodatne zaštitne ograde na dijelu prostora spremnih jama za testiranje vode ukupne duljine 635 m.

Također, obnovljeno je i postavljeno ukupno 12 izlaznih rampi, s plutajućim platoima, za slučaj “probijanja” ranije spomenutih zaštitnih ograda od strane životinja, a sve u svrhu onemogućavanja navodnih nemilih događaja sa životinjama koje su ulazile u

taj prostor, o kojima je ranije izvještavano, stoji u odgovoru iz draškovskog društva.

Drugim riječima, na postojeću ogradu s trima bodljikavim žicama koje su međusobno bile razmaknute oko 70 cm dodana je gusta žica, mi Međimurci bismo rekli, drot, koji sprečava ulaz životinja i eventualan pad u bazen. No, ako ju divlje životinje ili pak psi ipak uspiju preskočiti ili potrgati, bazen više nije smrtonosna klopka. Na sklisku nepropusnu foliju kojom je graba prekrivena i po kojoj se prije nisu uspjele popeti i izaći iz vodene zamke, postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama.

Isprike za nemile događaje

Odgovorni iz društva AAT ovom se prilikom ispričavaju

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici

Unašem Međimurju ili se ne događa ništa ili pak je sve prepuno i natiskano manifestacijama. Pri tome ne mislimo samo na lokalne već i one nacionalne. Tako je idući vikend, kako mi novinari to volimo reći, “za bika zatuči”.

Naime, u subotu, 8. listopada, Prelog je domaćin Državnog natjecanja u oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

privući će naravno veliki interes Međimuraca. S

obzirom na satnicu, proglašenje najorača je u 16 sati, a najuzornije žene u 17 sati, pa je za zaključiti da se očekuje i dolazak visokih gostiju iz Zagreba, pri čemu mislimo na ministricu Mariju Vučković.

Lijepo je napokon vidjeti da se nacionalne manifestacije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

sve to događa istog dana jer je u svemu tome najvažnija promocija Međimurja. Pitanje je samo hoće li to turističke zajednice, uredi i kojekakve srodne udruge i društva prepoznati, htjeti se uključiti u sve to pa makar i na vlastitu inicijativu.

Jer ne treba se kao uvrijeđena Gera ljutiti ako netko nije slučajno pozvan, izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

svim vlasnicima životinja za nemile događaje i ističu kako su sada poduzeli sve što je u njihovoj moći da se nešto takvo ne ponovi.

- Istovremeno želimo naglasiti da su predmetne spremne jame za vodu izgrađene u skladu sa svim dozvolama i s ciljem poštovanja visokih ekoloških standarda i zaštite okoliša te podzemnih voda prilikom izgradnje energane.

Radi se o privremenim objektima za testiranje vode tijekom izgradnje, a koji će biti u cijelosti sanirani i nivelirani s okolnim terenom nakon završetka izgradnje i puštanjem energane u pogon najkasnije do kraja 2024. godine.

Nakon svega samo se može dodati je li trebalo doći do svega ovoga i tko zna kako dugo bi graba bila smrtonosna klopka za životinje da se mještani nisu nama obratili.

A trebalo je imati samo malo više sluha za njih i pokazati dobru volju.

DONJA DUBRAVA Tko želi upravljati sportskim prostorima?

Općina Donja Dubrava raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građevina u njenom vlasništvu.

Riječ je o javnoj sportskoj građevini ukupne površine 321 m2, s nadstrešnicom ukupne površine 201 m2, nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-

dajućim zemljištem ukupne površine 11988 m2, na adresi Krbulja 19.

Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neodređeno vrijeme. (vv)

KOTORIBA

Međunarodna izložba malih životinja

Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi. Od 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge.

Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih

i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju svake dvije godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja.

Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih životinja. (vv)

DONJI VIDOVEC Stari papir za nove igračke

Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo je doista veselo. A kako i ne bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farmera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavljene od novčane nagrade koju su dobili u akciji Papir nije smeće, Unimera iz Čakovca, za osvojeno 2. mjesto

u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn.

Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira i već najavljuju dolazak kontejnera sredinom 10. mjeseca.

imamo dosta toga, samo što sve uzimamo zdravo za gotovo. Doći će ljudi iz cijele Hrvatske, pozivamo se na gostoljubivost i bogatu enogastronomiju, pa onda pokažimo to što imamo. Izvadimo iz podruma i špajzi koščično ulje, meso z tiblice, međimursku gibanicu, domaće pekmeze, zimnicu, sireve i uz to �ina vina.

Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

ta suvenirnice, Međimurske riznice, pozovimo ljude jer mnogi ne znaju što imamo, što uzgajamo na svojim imanjima.

Ne budimo i dalje samozatajni Međimurci kojima je važan samo rad, a ne i prezentacija rezultata tog rada! Ne dozvolimo našim političari da i na polju poljoprivrede budu u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama

je ograđena

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

Preventivne mjere u jesenskom periodu za suzbijanje kukuruznog moljca

Mada ove godine kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis) na usjevima kukuruza nije prouzrokovao veće štete, s ciljem smanjenja iduće godine potrebno je provesti ujesen nakon berbe kukuruza određene preventivne mjere. Taj štetnik može uzrokovati štete koje se očituju u sniženju prinosa od 2 do 25 %, a u povoljnim godinama za njegov razvoj i više (u prosjeku uzrokuje smanjenje prinosa od 7 %), što nije malo ako se uzmu u obzir površine pod kukuruzom. Kukuruzni moljac osim kukuruza napada oko 200 biljnih vrsta, no najveće štete čini na kukuruzu, paprici, jabukama, krizantemama itd. Na usjevima paprike i jabukama štete čini druga generacija kukuruznog moljca. U našim uvjetima (vezano za sumu temperatura) može razviti dvije generacije, a u povoljnim godinama čak i tri generacije tijekom vegetacijske sezone. Kako prezimljava u obliku ličinke u ostacima kukuruza (štrljci kukuruza i kukuruzovina koja ostaje na parceli), jako je bitno da se ti ostaci kukuruzovine što više usitne i unesu u tlo. Ličinke kukuruznog moljca koje prezime prolaze preobražaj kada prosječne temperature u proljeće iznose od 15 do 16 ºC u uvjetima povišene vlage. Faza lutke traje od 10 do 25 dana, što ovisi o vremenskim prilikama. Pretjerana vlažnost i niske temperature izazivaju propadanje lutki.

Let prve generacije leptira kukuruznog moljca započinje od sredine svibnja i nastavlja se tijekom lipnja. Pojava leptira poklapa se s pojavom metlice kukuruza.

Mlade gusjenice hrane se mladim još nerazvijenim listom ili se uvlače u pazušce listova na kojima su kasnije vidljive rupice u nizu. Osim toga gusjenice čine štetu na metlicama, stapkama klipa koji se lomi, ubušuju se u stabljike gdje nastavljaju s ishranom te su takve stabljike sklonije slamanju što se često opazi tek ujesen. Dio gusjenica ostaje u stabljici i tu prezimi, a ostale daju drugu generaciju kukuru-

Piše: Suzana Pajić

znog moljca. U godinama kada bilježimo povećani napad kukuruznog moljca zbog oštećenja stabljike i klipa često dolazi do razvoja različitih plijesni na zrnu kukuruza zbog lakog ulaska patogena kroz nastala oštećenja. U cilju smanjenja šteta uzrokovanih kukuruznim moljcem treba prvenstveno provoditi preventivne mjere zaštite bilja: agrotehničke, mehaničke i uzgoj otpornih sorta (hibrida).

Agrotehničke mjere baziraju se na poštovanju plodoreda, čime se smanjuje potencijal bolesti i štetnika.

Kod hibrida klasične selekcije postoje razlike u otpornosti na kukuruznog moljca. Mehaničke mjere su za sada najznačajnije mjere koje se trebaju provoditi na cijelom području uzgoja kukuruza, a podrazumijevaju uništavanje kukuruzinca u kojem prezimljava kukuruzni moljac.

Najvažnije �itosanitarne mjere za suzbijanje kukuruznog moljca ujesen su:

• tijekom žetve kukuruza potrebno je biljne ostatke što kraće usitniti (manje od 10 cm)

• nakon berbe potrebno je ostatke kukuruzovine na oranici dobro usitniti/malčirati, kako bi se uništile gusjenice i onemogućilo prezimljavanje kukuruznog moljca u ostacima kukuruza

• preporuka je usitnjene ostatke kukuruza dovoljno duboko unijeti u tlo Na područjima s jače zabilježenim napadom kukuruznog moljca za sjetvu sljedeće sezone preporučuju se izbor manje osjetljivih hibrida kao i selekcije hibrida s jačom i robusnijom stabljikom koja lakše podnosi oštećenja od gusjenica kukuruznog moljca.

Moj je moto:Žene su stup društva

- Ak’ žena nije sretna i zadovoljna, onda nema ništ’, niti pak muž i djeca, a u konačnici ni društvo, ističe Ivanka Horvat

Piše: Vlasta Vugrinec

- Natalija Hunjadi iz naše Savjetodavne službe me predložila, prijedlog sam prihvatila i odlučila sam predstaviti Međimurje najbolje kaj morem, poručuje Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca, međimurska predstavnica ovogodišnjeg 22. Izbora najuzornije hrvatske seoske žene.

Podršku obitelji ima, a isto tako ima i što pokazati iako rodom nije Međimurka, već dolazi iz Karlovca.

Ivanka je vlasnica OPG-a Geler i PG-a Geler na kojima se prvenstveno njeguje međimurska tradicija. Iskustva joj također ne nedostaje. Uostalom, bila je jedno vrijeme i predsjednica Udruge žena Malog Mihaljevca. - Moj moto počiva na činjenici da su žene stup društva, kaže Ivanka. Ak’ žena nije zadovoljna, onda nema ništ’, niti pak muž i djeca, a u konačnici ni društvo.

Vidi se u poslu s tradicijom

Kako kaže, odlučila se u životu baviti tradicijom još u vrijeme dok je živjela u Karlovcu. - Volim sve što odiše tradicijom i nema veze je li

to isključivo moja ili međimurska koju sam prihvatila.

Svakom je roditelju važno, ističe, pa i njoj, raditi najbolje što zna za svoju obitelj, svoju djecu. Sa suprugom Marijem ima dvoje djece, kćer od 16 godina i sina od 20.

- U tome imam veliku motivaciju jer vidim da djeca imaju interesa, žele biti stalno tu, u Hrvatskoj, svoji na svome.

U Međimurje se doselila nakon Domovinskog rata, 14. travnja 2000. godine i zaljubila se u naš kraj i našu tradiciju.

- Tu sam ostvarila sebe, živim život kakav želim. To sam jednostavno ja, naglasila je naša sugovornica.

Ivanka Horvat nije nam nepoznata jer smo ju upoznali kao vrsnu proizvođačicu sira.

- Šest sam godina proizvodila sir, vrhnje, turoše i prodavala te tradicijske proizvode na čakovečkom placu, prisjetila se tih dana. S vremenom se posao na farmi krava i s djecom gomilao i više to �izički nisam stigla pa sam odlučila okrenuti novi list i posvetiti se turizmu, odnosno spojiti poljoprivredu i turizam. Prije pet godina otvorila je adrena-

22. Izbor najuzornije hrvatske seoske žene održava se u Čakovcu

Lanjska najuzornija hrvatska seoska žena i još uvijek aktualna, Mateja Vranović iz Gardinovca, dovela je Izbor u Međimurje.

Tako će se ove godine, u subotu, 8. listopada u čakovečkoj Graditeljskoj školi 18 žena natjecati za tu laskavu titulu. Cijeli program počinje u prijepodnevnim satima, a sam izbor je na rasporedu u 17 sati. Među natjecateljicama je i naša Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca. Izbor se održava u organizaciji Udruge Uzorne hrvatske seoske žene.

linski park PG Geler, odnosno Pomakni granice Geler koji se i dandanas nadograđuje dodatnim sadržajima. Danas tako svojim turistima koji su željni boravka u prirodi i adrenalina nude poligon, zip-line, divovsku ljuljačku, paintball i vožnju quadom ili džipom. Svjesni toga da

Cilj je projekta promocija vrijednosti i važnosti žene na selu, a�irmacija i podizanje kvalitete življenja na hrvatskom selu, očuvanje obitelji i kulturne baštine.

Najuzornija hrvatska seoska žena mora biti stara između 25 i 65 godina, hrvatska državljanka, koja živi na selu, uživa ugled u svojoj sredini, ima lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo, proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvara umjetnička djela.

bez ponude noćenja posao i nije nešto, izgradili su i 5 drvenih kućica, tzv. ecofriendly kućica koje nude i autentičan smještaj. I taman jedno naprave, a već se stvori ideja za nešto novo ili pak se javi nasušna potreba. Shodno tome, uvijek su u pokretu, uvijek nešto rade i grade, no u svemu tome međimurska tradicija je na prvom mjestu.

Vidljivo je to i po novom “restoranu” koji je napravljen od dasaka i greda sa starog štaglja, umjesto kupljenih pločica ili laminata, pod je od dasaka stare preše koja je bila osuđena na propast.

Stari lusteri, oni poznati “bijeli tanjuri s plavim obrubom”, stari ormari i prozori na PG-u Geler ponovo su oživjeli. A tu živi i međimurski turoš, pretepena juha, pečena raca s mlincima, gibanica sa sirom…

Ivanka Horvat, međimurska kandidatkinja za najuzorniju hrvatsku seosku ženu

I

Malog Mihaljevca

predstavnica

Izboru

BIOINSTITUT

Kemija u kuhinji

Kiseline i lužine

Metar bukvinih cjepanica po 600 kuna

Mnogi članci u novinama i internetske stranice upozoravaju nas na opasne kemikalije u našem domu i kuhinji te nas potiču da se što manje upotrebljavaju. Problem je što je u tom kontekstu riječ kemikalija pogrešno protumačena. Sve što upotrebljavamo su kemikalije, odnosno kemijski spojevi: obična kuhinjska sol (natrijev klorid) pa čak i voda (dihidrogen oksid). Kemijski spojevi u našoj prehrani uglavnom se dijele u četiri kategorije: ugljikohidrati, proteini, masti i lipidi te sve ostalo. Posljednja kategorija nije posebno de�inirana, u nju spadaju vitamini, minerali i stotine kemijskih spojeva u tragovima koje konzumiramo svakodnevno.

Makronutrijenti

Kiseline zvuče loše, međutim mnoge kiseline nalaze se u našim smočnicama i hladnjacima. U to spadaju razne vrste hrane i sokova koji su kiseli. Klasičan primjer koji često čujemo je da Coca-Cola ima pH vrijednost od 3,2, što je dovoljno kiselo da ukloni hrđu s metala. To je i točno, zahvaljujući fosfornoj kiselini iz Coca-Cole. Međutim, i u želučanoj kiselini nalaze se male količine fosforne kiseline (uz klorovodičnu kiselinu), čiji pH je još kiseliji. Također, jabuke i naranče imaju sličnu pH vrijednost kao i Coca-Cola. Suprotno tome, lužine imaju pH vrijednost veću od 7. Primjeri lužina u kuhinji su rjeđi, a uključuju jaja, kekse i sodu bikarbonu.

Kuhanje je kemija

I kuhanje samo po sebi zapravo jest kemija. Zagrijavanje, smrzavanje i miksanje

procesi su koji se upotrebljavaju i u laboratoriju i u kuhinji. Pri kuhanju hrane, istovremeno se odvijaju različiti �izikalni i kemijski procesi kojima se mijenjaju kemijski spojevi, sastojci hrane. Zanimljiv primjer su ugljikohidrati. Jednostavni šećeri spajaju se s proteinima u Maillardovoj reakciji, zbog čega hrana posmeđi kad se kuha. Budući da različite namirnice sadrže različitu količinu reducirajućih šećera i aminokiselina, tako na kraju dobivaju i različite okuse. Nadalje, djelovanjem veće temperature dolazi do karamelizacije šećera. Sljedeći primjer je škrob koji tvori gel uslijed zagrijavanja praškastog škroba pomiješanog s vodom.

Sljedeći put kad čujete nekog da kaže: “Ne želim unositi kemikalije u svoje tijelo”, slobodno se nasmijte. Sve je napravljeno od kemikalija, odnosno kemijskih spojeva.

Ljetno povrće i voće gotovo pa nestaje iz ponude naše središnje tržnice i čakovečkog sajma. Rajčicu i krastavce zamjenjuje varaždinsko zelje, sve je više krumpira, luka i naravno crvene rog paprike. S druge strane, kesteni se nude na sve strane premda se cijene po 30ak kuna, tu su gorične breskve, domaće grožđe, jabuke, kruške i (pre)skupe mandarine.

A ako još kome nije jasno da je jesen tu, samo treba pogledati ponudu cvijeća gdje prevladavaju maćuhice, erike, calune i multi�lore čije vrijeme tek dolazi. Sada je i pravo vrijeme za nabavku buketa suhog cvijeća koji će krasiti naše domove tijekom tmurnih jesenskih i zimskih dana. Primjetna je i veća ponuda meda i mednih proizvoda.

Na sajmu ne nedostaje ni životinjskog svijeta, prije svega peradi. Ima pilića, od jednod-

CIJENE SAJAM

Salata: 20 kn/kg

Brokula: 20-25 kn/kg

Rajčica: 8-12 kn/kg

Paprika: 5-15 kn/kn

Krastavci: 10-18 kn/kg

Mahune: 20 kn/kg

Mrkva: 6-10 kn/kg

Krumpir: 3-4 kn/kg

Varaždinsko zelje: 4-8 kn/kg

Kesteni: 30 kn/kg Žitarice: 3 kn/kg

Drva: 500-550 kn/ metar

Rezanje drva: 50 kn/metar

Industrijska drva: 300 kn/metar

nevnih pa do odraslih kokoši, a ista je stvar i s patkama.

CIJENE PLAC

Salata: 20 kn/kg

Brokula: 30 kn/kg

Rajčica: 15 kn/kg

Paprika: 10-15 kn/kn

Krastavci: 15-20 kn/kg Mahune: 20-30 kn/kg

Mrkva: 10-12 kn/kg

Krumpir: 4-5 kn/kg

Varaždinsko zelje: 8 kn/kg

Kesteni: 30 kn/kg

Breskve: 12 kn/kg Kruške: 12 kn/kg

Domaća

tjestenina: 15 kn/vrećica

Multiflore: 20 kn nadalje

Proteini, masti i ugljikohidrati poznati su kao makronutrijenti koji nas svakodnevno opskrbljuju energijom. Periodni sustav broji 118 elemenata, međutim, spojevi iz tih triju kategorija sastoje se od samo četiriju elemenata: ugljika, vodika, kisika i dušika, uz ostale elemente u tragovima. Kemijski spojevi zvani aminokiseline povezuju se i tvore proteine. Najbogatiji izvor proteina su meso i jaja, ali značajne količine proteina nalaze se i u grahoricama, leguminozama i pšeničnom brašnu. Ugljikohidrati se sastoje samo od atoma ugljika, kisika i vodika povezanih na određene načine, a uključuju šećere, škrob i celulozu koji se probavljaju na različite načine. Kao i ugljikohidrati i masti se sastoje od ugljika, kisika i vodika, ali probavom otpuštaju dva puta više energije od ugljikohidrata i proteina, zbog čega su na „lošem glasu“. Međutim, neke masti nužne su za zdravu prehranu.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

Tel:

Klupa Željka Hermana iz Držimurca prepuna je goričnih bresaka

Vladimir Drk iz Kloštar Vojakovačkog nudi rezanu i kalanu bukvu ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Veterinarske ambulante Bioins�tuta:

AMBULANTA

Prijavi se na edukaciju Kako kreirati šumski vrt 8. 10. 2022.

Š

umski vrt ili šuma hrane oblik je uzgoja hrane u kojem se imitiraju prirodni biosustavi mlade šume i šumskog ruba. Iako relativno nepoznat pojam kod nas, šumski vrt najstariji je način ljudskog bavljenja poljoprivredom.

To su kompleksni sustavi koji se dizajniraju višedimenzionalno, čak u 7 slojeva, a obuhvaćaju stabla, voćke, grmlje, penjačice, zeljaste trajnice, ljekovito bilje, gomolje i samonikle biljke te povrće.

Šumski vrt bazira se na biljkama trajnicama, ali ne isključuje i jednogodišnje povrće. Iako ne moraju sve biljke u šumskom vrtu biti jestive, biramo biljke koje imaju korisne funkcije u biosustavu, npr. �iksacija dušika, zaštita od vjetra, hrana, lijek itd.

Šumski vrt možemo dizajnirati ispočetka, ali i postojeći vrt ili voćnjak možemo preraditi u takav oblik uzgoja hrane. Ako se sve dobro odradi, za 15-ak godina jedini posao bit će vam berba plodova.

Na radionici ćete naučiti osnove kreiranja šumskog vrta te imati prilike napraviti plan svog budućeg šumskog vrta, odnosno šume hrane. Sama radionica održat će se u šumskom vrtu voditeljice edukacije Silvije Kolar-Fodor, tako da imate jedinstvenu priliku učiti o tom obliku uzgoja hrane na stvarnom primjeru šumskog vrta koji je bio formiran 2012. godine.

Voditeljica edukacije:

Silvija Kolar-Fodor je autorica, biovrtlarka i ak-

tivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige Vrtlarenje u skladu s prirodom i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.

Predsjednica je Udruge Biovrt – u skladu s prirodom u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije.

Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

Kada održavamo edukaciju: Radionicu održavamo 8. 10. 2022. (subota) od 10 do 14 sati na imanju Biovrt u Novom Selu Rok. Broj mjesta je ograničen, prijave su obvezne online prijavnicom koju možete naći na naslovnici www.biovrt.com.

Tikva mi ima oko 40 kilograma

Između zelenila lišća i rozgvi nazire se veliki narančasti plod koji će naš vrtlar ostaviti još neko vrijeme kako bi sazrio do kraja. A da nije zreo, vidi se, kaže, po zelenom kličku i isto takvom listju

Piše: Vlasta Vugrinec

Svestranog i osebujnog Mladena Srneca iz Malog Mihaljevca poznaje gotovo svaki voćar i povrtlar, ljubitelj starinskih sorata. Upoznali smo ga i mi prije desetak i više godina kada smo pisali o njegovu voćnjaku i stablima na kojima raste i po nekoliko sorata jabuka. Naime, Mladen je strastveni zaljubljenik u prirodu i to se vidi u njegovu dvorištu.

Kompost kao podloga za tikve

No, ovoga puta nismo ga posjetili zbog jabuka premda smo i to razgledavali, već zbog tikvi, i to onih običnih za jelo. Međutim, kod njega

ništa nije obično pa ni tikve koje su se raširile po pola dvorišta i obilno urodile.

- Sjeme tikvi posadio sam na hrpu komposta, kaže Mladen Srnec. Očito je to bila dobra ideja jer sam dobio tikvu koja po mojoj procjeni teži oko 40 kilograma.

I doista, između zelenila lišća i rozgvi nazire se veliki narančasti plod koji će naš vrtlar ostaviti još neko vrijeme kako bi sazrio do kraja. A da nije zreo, vidi se, kaže, po zelenom kličku i isto takvom listju.

Nema u njegovu dvorištu i vrtu klasičnih gredica ni klasičnog povrća koje raste u našim vrtovima.

Probijajući se do “nasada” tikvi, morali smo paziti

Tikva od impresivnih 40-ak kilograma

da glavom ne zapnemo za tegle pune zemlje koje vise s grana voćaka. Ne, nisu to tegle s cvijećem, već tegle u

koje će zarezane grane voćaka pustiti korijen i tako će nastati nova sadnica. To je samo jedan od postupaka kojima naš domaćin razmnožava stare sorte voćaka. Jer, kako je poznato, nema tog načina cijepljenja koji on nije savladao.

Paradajz u kadi

Iako je zašao u godine, Mladenu IT tehnologija i internet nisu strani pojam. Štoviše, vrelo su mu inspiracija. Posebno se to odnosi na voćarstvo i povrtlarstvo. Pa tako kod njega paradajz ne raste samo na gredici, već i u kadi.

- Je, vidio sam to na internetu i rado poberem koju novu ideju, s osmijehom nam je pojasnio naš domaćin.

Stara kada tako nije završila na otpadu, već je izvrsno poslužila kao velika posuda za uzgoj rajčice. Prije nje tu su stasali i mladi cjepovi jabuka, trešanja i tko zna koje sve još vrste voća i povrća.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

U VRTU Mladena Srneca iz Malog Mihaljevca

Stara

Bilješke sa seminara biodinamičke poljoprivrede (4. dio)

Seminar je održan 16. i 17. lipnja 2001. godine u Donjem Kraljevcu kraj Čakovca, a organizirale su ga međimurske udruge Lider i Duga. Seminaru je prisustvovalo i puno naših članova, a bilješke je zapisala Silvija Šurina.

Nitrate u bjelančevine može preraditi samo ako ima Sunčeve energije, ostatak nitrata nakuplja se u biljci. Supstance nisu usklađene i biljka obolijeva. Svako živo biće u prirodi ima neku zadaću. Neka živa bića imaju zadaću da se mrtva supstanca preradi u humus. To su gljivice. One se brinu za to da se bolesne i slabe biljke uklone, a na takve biljke dolaze i insekti.

Pripravak gnoj iz roga miješa se s vodom, i to ritmički jedan sat, tako da se mijenja smjer. Mijenjanjem smjera nastaje kaos, daljnjim miješanjem stvaramo red, a promjenom smjera ponovo kaos. To se ritmički izmjenjuje tijekom jednog sata i naziva se dinamizacija. Izmjenom reda i kaosa oponašamo procese koje biljka prolazi tijekom godine. U sjemenu vlada maksimum reda. U zrnu je snaga koja upravlja da nastane točno određena biljka. Kad ga položimo u tlo, bubrenjem nastaje kaos u sjemenu. Kaos se razvija tjeranjem korjenčića, preko stvaranja cvijeta do stvaranja sjemenke u kojoj je opet red.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA

DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA

DOMAŠINEC

Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA

JUG ČAKOVEC,

PLAN SADNJE

30. rujna – Dan lista Njegujemo lisnate biljke.

1. listopada – nepovoljan dan za rad s biljkama Od dinamiziranog pepela ili niže potencije izradit ćemo pripravak D8 pro�v rovaca.

2. listopada – nepovoljan dan za rad s biljkama Završava period presadnje.

3. listopada – Dan ploda Sjetva ozimih žitarica, berba i prerada grožđa i bobičastog voća.

4. listopada – nepovoljan dan za rad biljkama zbog Perigeja

5. listopada – Dan korijena Spremanje korijenas�h biljaka.

6. listopada – Dan cvijeta od 10 sa� Sakupljamo mlade koprive za čaj jer sadržavaju puno meteorskog željeza, radimo s pčelama.

Preparat gnoj iz roga primjenjuje se na tlo, a primjena se povezuje s obradom tla. To će djelovati na rast korijena.

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

Kristina Janković Ružić iz Donjeg Kraljevca sretna dobitnica vrijednih naočala 90. kola

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Kristina Janković Ružić iz Donjeg Kraljevca. Dobitnicu ovog kola

kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Novo 91. kolo počinje u ovom broju

Novo, 91. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i

narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 14. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. listopada. Sretnog dobitnika 91. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. listopada. (mk)

Međimurske novine

Marija i Dejan najviše vole crnu kroniku i sport

Mariju Vražić iz Palinovca i Dejana Vadlju iz Svetog Jurja u Trnju sreli smo u popodnevnoj kupovini u prodavaonici Kitro u Svetom Jurju u Trnju. Sve po redu, ali posebno vijesti iz

sporta i crna kronika glavni su fokus u novinama naših čitatelja, kažu da bi ih više interesiralo da ima događaja iz prometa. S obzirom na to da su naši redoviti čitatelji, poklonili smo im promotivnu

platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu.

Ljubazne prodavačice Mihaela Švenda i Marina Slaviček također čitaju Međimurske novine. (dv, zv)

Malekoci-Oletić

bozena.malekoci@mnovine.hr),

Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr),

Vadlja

dora@mnovine.hr),

Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr),

sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja

Tomašić

Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija

UPRAVA: Tomislav

(mob:

i Dalibor Đebi iz Hodošana dobili su sina Viktora rođenog 22. kolovoza.

TRGOVINA KITRO Sveti Juraj u Trnju

U trgovini smo zatekli Marinu Slaviček, Mariju Vražić, Dejana Vadlju i Mihaelu Švenda

BLUKIDS ČAKOVEC Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

petak,

30. rujna

Čakovec

18:00

Parks’ caffe

6. godišnjica

Grupa Lajk

18:00

MMČ

Izložba

Josipe Ga�n Vojtjehovski

19:00

Prelog Muzej

Izložba slika Franje

Ružmana

21:00

Meta bar Čakovec

Queen real tribute

22:00

Fox bar Čakovec

Glazbeni vremeplov

subota,

1. listopada

8:00

Dani kruha i zahvalnos� Trg slobode, Prelog

15:30

Alkemija zvuka i pokreta, glazbena radionica Krea�vno-eduka�vni centar MURAI, Pleškovec

21:00 Fox bar Čakovec rock koncert grupe Kula 22:00

Klub Prostor Čakovec OPASNO!

nedjelja,

2. listopada

19:00

Varaždinske barokne večeri u Prelogu Koncert ansambla Camerata Kilkenny, crkva sv. Jakoba, Prelog

kamo za vikend

Izložba o Josipi Gattin Vojtjehovski

Izložbom i katalogom Muzej Međimurja Čakovec skreće pozornost na sveukupno javno djelovanje Josipe Gattin Vojtjehovski tijekom četvrt stoljeća u krugu likovnih umjetnika sjeverozapadne Hrvatske

te osobito na njezin rad na čakovečkoj Pedagoškoj akademiji, gdje je kao voditeljica Katedre za likovnu umjetnost od 1961. do 1975. kontinuirano radila na unapređenju kvalitete izobrazbe budućih likovnih

Najuspješniji europski tribute band Queen u Čakovcu

Jedan od najuspješnijih kultnih svjetskih bendova Queen ima iza sebe mnoštvo tribute bendova, ali najuspješniji europski tribute bend dolazi 30. rujna u Meta bar. Ulaznice u pretprodaji možete nabaviti u Meta baru

i Gradskoj kavani po cijeni od 50 kuna.

Na dan koncerta karta je 70 kuna. Ulaznice su dostupne i na sustavu Entrio.

Za rezervacije stolova javite se u inbox na stranici na Facebooku Meta bara.

MUZEJ Croata insulanus grada Preloga poziva Retrospektivna izložba slika Franje Ružmana

Muzej Croata insulanus grada Preloga i Likovna udruga Donjeg Međimurja Prelog pozivaju na otvorenje retrospektivne izložbe slika Franje Ružmana, u petak, 30. rujna 2022. godine, u 19 sati u Muzej Croata insulanus grada Preloga.

Izložba predstavlja presjek likovnog stvaralaštva Franje Ružmana od 70-ih godina do najnovijih radova, a može se razgledati do 4. studenog 2022. godine u multimedijalnoj dvorani Muzeja grada Preloga.

pedagoga. Njezini studenti postali su uspješni likovni pedagozi, umjetnici i kulturni djelatnici u raznim dijelovima Hrvatske, a u Varaždinu i Čakovcu to su Ernest Fišer, Jelena Valkaj, Robert Wrana, Slobodan

Benković, Sunčanica Tuk i dr. Ovo je ujedno prva samostalna slikarska izložba Josipe G. Vojtjehovski na kojoj su izložena djela sačuvana u njezinoj obitelji i čakovečkom Muzeju. (dv)

SASVIM NEOBIČAN DAN premijera predstave u CZK-u Čakovec Dječje gradsko kazalište Čakovec slavi 25. obljetnicu

Premijerom predstave Sasvim neobičan dan Dječje gradsko kazalište Čakovec slavi 25. obljetnicu, 1. listopada u 16 sati.

Čakovec ima bogatu tradiciju kazališnog amaterizma čiji počeci sežu u 30-e godine prošlog stoljeća, a u diskontinuitetu to traje sve do naših

dana. U četvrt stoljeća Dječjeg gradskog kazališta u njemu se okupljalo oko 150 djece. Riječ je doista o dječjem kazalištu –repertoar je namijenjen djeci, a izvođači su djeca u dobi od osam do osamnaest godina.

Na njihovom repertoaru našle su se do sada 62 premijere i ukupno 340 izvedbi.

Megakoncert Mladena Grdovića na MESAP-u Nedelišće će odzvanjati hitovima zabavne glazbe

Ljubitelji zabavne glazbe doći će na svoje koncertom Mladena Grdovića 22. listopada na MESAP-u u Nedelišću. MESAP je ponovno

meta velikih koncerata koji povezuju mase uz narodne i zabavne hitove svih generacija. Karta je 70 kuna u pretprodaji.

VODIČ

4. listopada 20:00 Mursko Središće CZK Rudar Pjesnički opus Viktorije Kontrec

6. listopada

20:00 Tribina ČČ Centar za kulturu

8. listopada

TZO Nedelišće

MESAP-a Dani zahvalnos�

Lepi Dečki Pivovara Koncert

Videoclips

18. listopada

Središće

Rudar

opus Vladimira Varšića

22. listopada

MESAP Nedelišće Koncert

3. prosinca

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Kratki sadržaj: Clanton, Mississippi. Pod sučevim pri�skom, odvjetnik Jake Brigance postaje branitelj u iznimno kontroverznom sudskom procesu Drewu Gambleu, plahom šesnaestogodišnjaku optuženom za ubojstvo omiljenog lokalnog policajca. Čini se da je slučaj naizgled riješen, jer Drew priznaje svoj zločin, pa mnogi u Clantonu žele brz proces i smrtnu kaznu. Među�m, Brigance uskoro otkriva da slučaj nije nimalo jednostavan. Jakeova odlučnost da spasi Drewa od plinske komore u opasnost dovodi njegovu karijeru, financijsku stabilnost, ali i sigurnost njegove obitelji…

John

Meta bar u starom rock-stilu

intervju tjedna

Najviše od svega volim svirati klavir

Na ljetnoj se školi okupljaju brojni ljubitelji klavira i glazbe, to je jedna divna priča, jedna avantura koja na jednom mjestu okuplja zaljubljenike u klavir iz cijelog svijeta

Piše: Aleksandra Sklepić

Foto: Zlatko Vrzan

joj se ostvari san, da jednog dana svoje znanje prenosi drugima.

Klaviristička avantura

Una

Strbad iz Čakovca učenica je 1. razreda srednje škole u Glazbenoj školi u Varaždinu. Najviše od svega voli svirati klavir i njezina želja je da

Ove je godine već drugi put sudjelovala na međunarodnoj pijanističkoj školi u Grožnjanu, odakle svaki put ponese lijepe dojmove i brojna nova prijateljstva.

Međunarodna pijanistička škola u Grožnjanu ove je godine održana 52. put. Na ljetnoj se školi okupljaju brojni ljubitelji klavira i glazbe, to je jedna divna priča, jedna avantura koja na jednom

KAMO SUTRA

mjestu okuplja zaljubljenike u klavir iz cijelog svijeta. Mjesto je to gdje se stvaraju nova prijateljstva, a najviše se od svega svira.

Kako je ove godine Una krenula u srednju školu, jedno je razdoblje života završilo, dok drugo, kojem se jako veseli, tek počinje.

“

sebično dijeleći svoje znanje, iskustvo i koji izvlači iz mene ono najbolje, ispričala nam je mlada Una. Također moram zahvaliti i prof. Džanko koja me je posljednje

Međunarodna pijanistička škola u Grožnjanu ove je godine održana 52. put. Na ljetnoj se školi okupljaju brojni ljubitelji klavira i glazbe

- Svaki profesor koji je bio uz mene ostavio je svoj trag. Osoba koja je posebno zaslužna i koja mi je bila veliki poticaj je profesor Danijel Oto koji mi daje veliki vjetar u leđa, ne-

dvije godine pripremala za prijemni ispit.

Upis u Glazbenu školu Varaždin nastavak je na temelje koje je Una dobila u OŠ Miroslav Magdalenić Čakovec. Na pitanje ima li uzora u pijanističkom svi-

Velika ljubav na Instagramu, no kakva je uživo?

jetu, istaknula je Frédérica Chopina.

Uz klavir, Una i pleše Osim što obožava klavir, Una pleše u Studiju suvremenog plesa Teuta, a rado se druži s prijateljicama i prijateljima. Jako voli mačke i seriju La Casa De Papel, a velika je obožavateljica glazbene grupe Abba.

Put do ostvarenja željenog cilja za ovu će svestranu umjetnicu sigurno biti težak, ali uz puno truda i rada, nema prepreka koje se neće savladati, da se dođe do uspjeha. Uz prave ljude, Una polako ide prema svom cilju. Tata, sestra i mama uvijek su tu – da grle, da tješe, da dižu i da razgovaraju, rekli su nam Unini roditelji.

Svi

znamo da u današnjem društvu postoje dvije stvarnosti – ona uživo i ona na društvenim mrežama. Ako nemaš pro�il na Facebooku ili Instagramu, malo je reć’ da si čudak. Ili genijalac. Ovisno s kim razgovaraš o tome. Pro�il o tebi govori sve. Otkriva tvoje a�initete, strasti, s kim si prijatelj, koliko si puta jednu te

istu haljinu imala na svadbi… Stvara o tebi sliku. Naravno, uglavnom ne realnu.

Na društvenim mrežama želiš stvoriti čim idealniju sliku o sebi. Tko želi staviti fotku na kojoj je čudan/ ružan/debeli. Nitko. Barem ne u našoj generaciji. Ona malko starija generacija ne štuje društvene mreže na isti način. To možete primijetiti

po pro�ilnim slikama koje su mutne, di se vidi podbradak i obavezno je stavljen okvir da si antivakser ili da si cijepljen. Da odmah svijet vidi u kojem si klubu.

Pro�ile često koriste i poslodavci. I već se tu o tebi stvara određena slika. Koje stranice lajkaš, jesi li u političkoj stranci, imaš li čudan smisao za humor i slično.

Iako to uopće ne mora biti realnost, prvi dojam je tu. I sad postoje dvije vrste ljudi – oni koji se grčevito trude imati čim bolje spimpani pro�il, da sve bliješti koliko si divan i krasan ili oni koji o tome uopće ne mare. Oni koji ništa ne objavljuju su već polupsihopati (ha-ha).

Parovi, koji svako toliko stave barem 50 storyja na

dan, što rade, gdje su, Maldivi, pijesak, kokteli, koliko su puta oprali veš i slično, jednostavno vole da ih se vidi. Kako se oni vole. Sve pršti od ljubavi. A gdje je idila kad se ugasi kamera? To neka svatko prosudi za sebe. Ništa ja ne kažem, teško je odoljeti kad neka slika baš lijepo ispadne. Treba to objaviti, no u kojoj mjeri?

Una na svom najdražem mjestu, uz klavir

Trenutak odmora s prijateljima u Grožnjanu

LJUBAV

Dok Sunce i ljupka Ve nera zajedno brode vašom zonom partnerstva, potpu no ste okrenuti najvažnijoj vezi ili ste spremni za onu pravu osobu, ako ste slo bodni. Oko 1. se prepušta te hedonističkim užicima i niste pretjerano koncentri rani, pa ne možete pravilno ni procijeniti cijelu situaciju. U vrijeme Punog Mjeseca, možda malo predramatič no, želite da vam se posveti više pažnje. Ne tražite kruha povrh pogače, sasvim vam je dobro, a veza je stabilna, što se pokazuje 13.-14. Uživajte u sjajnim, seks vibracija ma (17.-19.), dok šarmirate svojom pojavom svakog u društvu.

NOVAC I POSAO

Brzo pokazujete sposob nost otkrivanja važnih detalja u radnim projektima (6.-7.). Mala konfuzija i intelektualna iscr pljenost pojavljuje se 9.-15., zbog čega ste nemirni i nestrpljivi. Ne činite glupe poteze, već se malo povucite. S partnerom obavite sve razgovore nakon 11., ali bez krivih procjena! Možete dosta napraviti na očuvanju zarade i položaja na poslu. Tema troško va i dijeljenih resursa posebno je važna u šest mjeseci od po mrčine Sunca (25.).

ZDRAVLJE

Prvu polovicu mjeseca obilježava konfuzija ili čak sklo nost depresiji, ali uz samo malo napora sve ćete moći promije niti i okrenuti u svoju korist.

LJUBAV

Prva tri dana još doživlja vate nesporazume i konfuziju u ljubavnom odnosu, zahvalju jući retrogradnom Merkuru, ali već 3. kreće u direktni hod, pa imate prilike riješiti sve ne jasnoće. Možda ste se i malo previše opustili u hedonistič kim užicima. Pokažite svoju strast i ljubav nekim poklonom (17-19.), što će opet završiti u strastvenom zagrljaju. No ono pravo stiže od 23., kad zajed nički u Škorpiona uđu Sunce i vaša Venera. U zoni partnerstva se pojavljuje i pomrčina Sunca (25.), pa će ta tema biti posebno važna u sljedećih šest mjeseci.

NOVAC I POSAO

Vraćaju vam se teška društvena ograničenja i udar

na osobne financije, ali imat ćete prostora da uz veliki trud i dobru organizaciju ipak stabilizirate svoj posao i prihode. Inventivna rješe nja, snalažljivost, ali i dobri odnosi sa šefovima i kolega ma, pomažu vam u održa vanju prihoda i postavljanju konstruktivnog plana na po slu. Dva i pol mjeseca nakon 30., zaboravite na trošenje i okrenite se discipliniranoj štednji.

ZDRAVLJE

Bez obzira na teškoće, do bro ste raspoloženi većinom mjeseca, ali ipak duboko u podsvijesti analizirate što bi vas psihički smirilo. Češće se odmarajte i opuštajte. Ljubav vam može održati pozitivan stav.

Blizanci

-

LJUBAV

Mars u Blizancima daje pu no energije i pojačanih apeti ta, a u vrijeme Punog Mjeseca (10.) želite više izlazaka, iako se odlično osjećate u društvu ljubavnog partnera. Nakon 11., poboljšajte komunikaciju i pri čajte o stvarima koje su vam zajedničke. Ionako će sve za vršiti u strastvenom zagrljaju (17.-19.). Od 19. do 26. osjećate kako vam se produbljuju emo cije i uživate u svakoj vrsti druženja s dragom osobom. Kako mjesec napreduje, do nosit ćete bolje odluke.

NOVAC I POSAO

Morate zadržati visoku razinu koncentracije, ali i ne predavati se kad ćete biti po malo depresivni (9.-15.) jer

vas loše raspoloženje može učiniti inertnima. Imate do voljno pomoći planeta koji bude vašu kreativnu snagu i stabiliziraju napore u pravom smjeru. Posvetite dovoljno pažnje svakom važnom de talju i pokažite strast u po slu, posebno nakon 23. Samo je važno da postavite realne ciljeve u profesionalnim ak tivnostima. Pomrčina Sunca (25.) govori da je zaposlenje važna tema u idućih šest mjeseci.

ZDRAVLJE

Frustracije i blokade aktiv nosti stižu od 30., nakon što Mars u vašem znaku krene u retrogradni hod. Dva i pol mje seca nakon toga ne započinjete nikakve nove inicijative, već održavajte ono što već radite.

Veliki

horosko

za listopad

Strijelac

LJUBAV

Toliko ste prepuni ljubavnih emocija i želje za uživanjem, da ste spremni potpuno se predati hedonizmu, a tada vam opada koncentracija i pomalo ste zbu njeni u razmišljanjima. Imate dovoljno razloga za uživanje u najljepšim ljubavnim i seksi vi bracijama (13.-19.). Sunce i vaša Venera zajedno plove Vagom, a zatim skupa ulaze u strastvenog Škorpiona (23.). Nekih pritisaka u ljubavnom životu će biti ovaj mjesec, ali uz puno truda sve mo žete preokrenuti i smiriti nega tivnosti. Za Punog Mjeseca (10.), partner traži više vaše pažnje.

NOVAC I POSAO

Merkur dolazi u vaš znak (11.) i pridružuje se

Suncu i Veneri, pa je logično da najviše razmišljate o se bi u prva tri tjedna. Nakon što Sunce i Venera prijeđu u znak Škorpiona, okrećete se temi osobnih financija, koja je ovaj mjesec veoma važna. Naime, Mladi Mjesec (25.), istovremeno je i pomrčina Sunca, pa će vaši prihodi biti u glavnom fokusu u slje dećih šest mjeseci. Putovanja i strane zemlje nisu dobro as pektirani u dva i pol mjeseca od 30. listopada.

ZDRAVLJE

Početkom listopada pazite na zbunjenost, lakomislenost ili konfuziju, zbog kojih može te donijeti neke pogrešne od luke, a slično je i 12. Saberite se i ostanite koncentrirani.

LJUBAV

Još ovaj mjesec osjetit ćete teški aspekt Saturna i Urana, koji drma odnosima u domu i glavnim partnerstvom. Ne re agirajte naglo, naročito u prvim danima. U glavi vam u prvih nekoliko dana vlada konfuzija i ne donosite dobre odluke, a neki Škorpioni su se možda upustili u tajnu vezu. Uz malo više truda, možete riješiti kuć ne probleme. Mladi Mjesec u vašem znaku (25.), istovreme no je i pomrčina Sunca, a u prvi plan stavlja vas, vaše interese i odluke u sljedećih šest mjeseci.

NOVAC I POSAO

Još uvijek procjenjujete ko liko vas sadašnje radno mjesto zadovoljava, dok podnosite

nova ograničenja i pritiske, ali svejedno ćete uz malo više truda radom iza scene ostva riti neki napredak. Nakon 23., nastupa vaše doba, puni ste šarma i vedrog raspoloženja pa ćete pokazati svu moć svo jih vještina. Nakon 30., ne upu štajte se ni u kakve investicije ili nove kredite, već u sljedećih dva i pol mjeseca štedite što više. Merkur vam pomaže u donošenju odluka od 29.

ZDRAVLJE

Nakon što krene u direktni hod, vaš moćni vladar Pluton oslobađa blokadu misli pa mo žete nastaviti s novim idejama. Energija vam je u prva tri tjed na na nešto nižoj razini, ali na kon toga opet ste puni snage i energije.

LJUBAV

Vaš partner je prilično za htjevan, a vas muči situacija u domu ili nešto u vezi člana obitelji (9.-15.). Draga osoba traži više va še pažnje (oko 10.), dok još uvijek procjenjujete vrijednost ove veze. Možete se prepustiti strastvenim i seksi trenucima (17.-19.) s vašim energičnim partnerom ili, ako ste slobodni, naći nekog novog u izlascima s prijateljima. Nakon što Sunce i Venera prijeđu u zonu skrivenog i znak Škorpiona (23.), uživate u vrućim zagrljajima, možda u tajnoj vezi. Nakon 30., očekujte trzavice u glavnom od nosu u sljedeća dva i pol mjeseca.

NOVAC I POSAO

Mentalno ćete biti opet veoma opterećeni ovaj mje

sec zbog velikih promjena ili zahtjeva na radnom mje stu pa morate uložiti mnogo napora kako biste ostvarili svoje planove. U tome ćete uspjeti zadržite li pozitiv no razmišljanje i primite se posla. Prvi dani još donose neke nesporazume u profe sionalnim aktivnostima, ali brzo se snalazite i rješavate financijske poslove. Zadržite koncentraciju pri odlukama.

ZDRAVLJE

Pomrčina Sunca (25.) u zoni unutarnje psihologije u sljedećih šest mjeseci u fokus stavlja vaš mir i psihičku do brobit. Vrijeme da nađete više unutarnjeg mira. Ovaj mjesec se trebate čuvati i ozljeda.

Rak

LJUBAV

Prva tri tjedna tu uživate u najljepšim emocijama kod kuće, tamo gdje se i inače najbolje osjećate, a svi nesporazumi u komunikacijama rješavaju se već nakon 3., no prva dva dana ne računajte ni na racio, ni na in tuiciju. Sve kućne poslove rješa vate organizirano i uvodite više stabilnosti u svoj dom i odnose s članovima obitelji. Nakon 23., uživate u najljepšim ljubavnim emocijama, ispunjenim vrućim, strastvenim trenucima! Pomrči na Sunca (25.), ukazuje na važ nost veze u sljedećih pola godine, pa se pripremite na donošenje važne odluke.

NOVAC I POSAO

Retrogradni Jupiter po maže vam u osjećaju opu

štenosti, možda donosi i malo hedonizma u kućnu atmosferu, ali ne smijete se zato prepustiti nemaru na radnom mjestu. Moguće je da procjenjujete vrijednost svog doprinosa i zadovoljava li vas uopće sadašnja profesi ja. Krajem mjeseca vraća se u Ribe, pa ćete analizirati i svoj dugoročni životni plan. Tako đer, osjećat ćete i potrebu za bogatijim duhovnim životom.

ZDRAVLJE

Ne podliježite nekim cr nim mislima (9.-15.), već se bacite na posao, koji će vas brzo oraspoložiti. Od 30., Mars će u sljedeća dva i pol mjeseca buditi frustracije iz podsvijesti, zbog čega ćete biti nemirni i napeti.

mjesecni horoskoP

listopad

LJUBAV

Ponovo se javljaju nesređe na pitanja u ljubavnom odnosu (ili kreativnom radu), koja se periodično ponavljaju u zadnje dvije i pol godine. Sad je vrije me da to konačno riješite, a u podlozi svega vjerojatno stoji novac. Prvi dani mjeseca nisu dobri za putovanja, ali od 3. sve kreće nabolje. Neko važno pita nje morate riješiti kod kuće ili s članom obitelji u vrijeme Punog Mjeseca (10.).

NOVAC I POSAO

Ugriz troškova morate opet podnijeti, jer se ponavlja ciklus pritiska, zbog čega će patiti neki kreativni projekt. Ipak, svojom poznatom dis ciplinom i konstruktivnim

pristupom, uspijevate puno toga riješiti i uz veliki trud, ali i naklonost autoriteta, ostva rujete uspjeh na poslu. Od 11. je važno posvetiti se svakom detalju u profesionalnim aktiv nostima, ali time stabilizirate prihode na duži rok. Pomoći će vam i što vaš vladar Saturn napokon kreće u direktni hod (23.). Pomrčina Sunca stavlja u fokus jedan važan plan u šest mjeseci nakon 25.

ZDRAVLJE

Mars u zoni rada i zdravlja pokazuje da imate puno ener gije, koju koristite za svoje uspjehe, ali vas to iscrpljuje. Toliko da ćete nakon 30. mo rati usporiti i nekoliko mjese ci trpiti frustracije zbog manje prilika za radne uspjehe.

LJUBAV

Ovaj mjesec ponovo ćete osjetiti napetosti u glavnom odnosu, koji može biti i po slovni, pa je važno zadržati samokontrolu i konstruktiv no raditi na stabilizaciji. To će vam uz nešto truda i uspjeti, a vi možete izdržati svaki napor svojom energijom. Ako ste slobodni, posebno ste šar mantni u prva tri tjedna, kad su svi opčinjeni vašom poja vom. Od 23., najljepše emocije doživljavate u kućnom okru ženju, a tema doma i obitelji bit će posebno važna nakon pomrčine Sunca (25.).

NOVAC I POSAO

Pritisak promjena na poslu i odnos s autoritetom opet je nešto što vas može

frustrirati, no izdržite još ovaj mjesec i dio sljedećeg. Bez ob zira na sve, nalazite načina za održavanje dobrog stanja, pa i poboljšanja. U prvim danima budite oprezni s troškovima, jer još ima neke konfuzije, ali nakon 3. pohvatat ćete sve konce. Ugodni ste u komuni kacijama i promovirate svoje ideje nakon 11. Napredujete u ostvarenju ciljeva, poseb no od 17. do 19., kad možete pokazati strast i u privatnim odnosima.

ZDRAVLJE

Nakon 23., dolazi do po puštanja napetosti u glavnom odnosu, pa ćete se lakše no siti s teškoćama. Transfor macija na radnom mjestu je završena, zbog čega osjećate i sve manji fizički pritisak.

LJUBAV

Vaš vladar Merkur je re trogradan do 3., a za to vrije me ulazi u nezgodan aspekt s Neptunom u zoni partner stva, pa vam je sposobnost procjenjivanja prilično zama gljena. Ne izvlačite nikakve zaključke, jer najvjerojatnije mislite krivo. Srećom, već 6.-7. u stanju ste kao pravi detek tiv otkriti svaki važan detalj i smiriti ljubavni odnos. Jače trenutke strasti otkrivate 17.19., a nakon 23. iz vas izbija vruća seksualna privlačnost. Nakon 28., analizirat ćete pravu vrijednost svoje veze.

NOVAC I POSAO

Sunce zajedno s vlada ricom novca Venerom plovi kroz vaše polje prihoda, pa

je jasno gdje su vam usmje rene misli u prva tri tjedna. Uz dobro planiranje godiš njeg budžeta, postavit ćete dobre temelje za sljedeću godinu dana, iako ste voljni potrošiti na dragu osobu već 17.-19. Velika su opterećenja i radni zahtjevi ovaj mjesec, a naročito se čuvajte početka retrogradnog hoda Marsa (30.), jer sljedeća dva i pol mjeseca nema prostora za profesionalni napredak.

ZDRAVLJE

Posebno morate paziti na fizičko zdravlje zbog velikih radnih opterećenja, naročito ako imate neke kronične pro bleme. Redovno se odmarajte i lagano vježbajte, a važno je dobro istezanje kako biste bili što elastičniji.

Vodenjak

LJUBAV

Još ovaj mjesec morate tr pjeti povratak starih osobnih ograničenja vezanih uz dom i obitelj, što ne znači da trebate tugovati i prepustiti se neaktiv nosti. Mars potiče kreativnost, ali jača i seksualne apetite, zbog čega ćete posebno uživati 17.-19. Kreativne ideje ili zanimljive ljubavne trenutke doživljavate kroz listopad, a stabilnost je jaka 13.-14. Posebno uživate s dragom osobom dok dijelite iste interese (19.-23.). Ipak, nakon 30., bit će manje aktivnosti i želje u ljubavnom odnosu u iduća dva i pol mjeseca.

NOVAC I POSAO

Budite veoma oprezni u financijskim odlukama u pr

vih nekoliko dana, jer ne pro cjenjujete dobro. Opterećeni ste problemima u privatnim poslovima, stoga se potrudite malo više kako biste ih riješili. Naročito ćete dobre rezultate vidjeti u kreativnim projek tima. Merkur vam od 11. po maže u poslovnom planiranju, a sve će vam biti lakše nakon 23.. Pomrčina Sunca (25.), u glavni fokus stavlja karijeru i vašu profesiju pa ćete se u slje dećih pola godine najviše ba viti daljnjim životnim putom.

ZDRAVLJE

Psihološka stabilnost vam je sve bolja, što će se najviše pokazati u tjednima nakon 8., a to vam pomaže na svim ra zinama. Nakon 23. počet ćete se opuštati.

LJUBAV

Vaš sneni vladar Neptun u kontaktu s Merkurom u prva tri dana donosi nesporazume i nejasnoće u glavnom odnosu, ali ubrzo imate priliku riješiti sve prepreke. Istina, kod kuće će vas situacija prilično depri mirati (9.-15.), možda baciti i u letargiju, no bilo bi bolje da se prepustite slatkim užici ma i zagrljajima strasti do 23. Tako će vam se vratiti dobro raspoloženje. Vjerojatno i zra čite seksi vibracijama, pa ste i pri izlascima vrlo otvoreni i zavodljivi.

NOVAC I POSAO

Oko 1. biste si mogli pri uštiti neki skupi užitak, iako je ovo vrijeme u kojem pro cjenjujete svoje prave vrijed

nosti, pa i one novčane. Niste nešto posebno zadovoljni situ acijom na poslu, a nakon 28., propitivat ćete što je ono što bi vas najviše zadovoljilo, ka ko biste bili i duhovno sretni. Pun Mjesec (10.), naglašava pi tanje nekog troška ili prihoda. Šest mjeseci nakon pomrčine Sunca (25.), najviše ćete raz mišljati o svojoj dugoročnoj perspektivi.

ZDRAVLJE

Cijeli mjesec će vas mučiti unutarnje frustracije i ogra ničenja, što utječe i na vaš tijek misli, pa morate uložiti puno napora kako biste osta li koncentrirani. Razmišljate pozitivno i razvijajte unutarnji optimizam jer će nakon 23. sve ići lakše.

Čekić i bačva piva kao na Oktoberfestu

Otvaranjem prve bačve piva započeo trodnevni čakovečki Beerfest

Piše i foto: Mario Golenko

Beerfest koji se održavao u sklopu manifestacije Jesen u gradu Zrinskih. Direktor Tu rističke zajednice grada Ča kovca Filip Horvat spomenuo je da sličnu tradiciju održava i čuveni Oktoberfest, ali mu je najvažnije da atmosfera i ambijent ovog dijela manife stacije budu nešto drugačiji nego dosada.

Direktor Turističke zajed nice grada Čakovca Filip Hor vat trima udarcima čekićem otvorio je bačvu iz koje je po teklo pivo koje se u narednim danima moglo kušati.

Beerfest van šatora - Prvi put radimo Beer fest na malo drugačiji način. Dosada se stalno održavao

pod šatorom, pa smo po prvi put željeli iskoristiti priliku da ljepotu Čakovca prikažemo i van šatora jer kad se zatvoriš u šator, onda prevladava neka sterilna atmosfera, a ovaj pre krasan ambijent Ulice Matice hrvatske sa svim svojim ča rima, okupan zrakama sunca, daje poseban ugođaj i mislim da je baš u skladu s onim kako Čakovec inače diše, tako da je ova vrsta prezentacije puno ljepša nego ona pred šatorom. Osim Beerfesta na kojem TZ grada Čakovca surađuje s ča kovečkim Angry Mooseom, do nedjelje će čakovečke ulice i trgovi biti ispunjeni obiljem sadržaja.

Nit vodilja je pivo i sve vezano za pivo, što uključuje

hranu, dobru glazbu i još puno toga. U beergardenu Angry Moosea točit će se pivo, a po nuda hrane i svirka održavat će se u Ulici Matice hrvatske.

Nesmetano uživanje u hrani i pivu

- Raduje me što nas je vri jeme poslužilo pa u ovim tri ma danima festivala možemo

nesmetano uživati u glazbi, hrani, pivu i nizu drugih sa držaja među kojima će svatko pronaći nešto za sebe, ukratko je najavio festivalske sadržaje Horvat.

– Imamo koncert SoulBe

ata ovdje pod kupolom, koja je, također, svojevrsna umjet nička instalacija, čime guramo minimalizam, a ne nekakvu

Završni koncert Hladnog piva u Čakovcu u velikom izdanju

zahvaljujući najširem popi su najvećih hitova što ih je izvela.

U manje od godinu i pol Hladno pivo, omiljena punk-rock skupina iz za grebačkih Gajnica, po treći put u smiraj ljetne koncer tne sezone održala je veliki koncert na pozornici Ljeta u Pivovari Lepi dečki na kojem je u reprezentativnom svi račkom izdanju predstavila kompletnu povijest benda,

Oduševljenu i brojnu pu bliku u Pivovari Lepi dečki dočekao je velik broj pjesama tijekom koncerta zamišlje nog poput kronološke utr ke kroz tri desetljeća duge impresivne karijere Hladnog piva. Bend iz Gajnica svoje je najveće glazbene dosege objedinio u jedinstvenom,

dugom nastupu koji je počeo najvažnijim pjesmama s kul tnog debitantskog albuma Džinovski pa se nastavio nizom hitova objavljenih na albumima G.A.D., Deset ka, Pobjeda, Šamar i Knjiga žalbe, Svijet glamura i Dani zatvorenih vrata. Ekipa iz benda bila je vidno odušev ljena publikom koja je uglas s njima pjevala hitove. Poseb no se i nezaboravno osjećala

mlada djevojka koju je Mile pozvao iz publike i pustio da gotovo sama otpjeva Teško je full biti cool. Hrabra cura to je odlično odradila, a kasnije od uzbuđenja nije mogla doći do daha. Inače je od samog po četka koncerta bila u prvom redu i iz sveg glasa pjevala sve pjesme.

Na glazbenoj proslavi čla nove Hladnog piva dočekalo je nekoliko generacija njihovih poklonika, kako onih koji su se zakačili na prvi riff Pjevajte nešto ljubavno ili energiju Für immer punk, tako i onih koji su se zarazili zvukom HP-a kad su prvi put čuli hitove sa Šamara ili Pobjede. Bez obzira na to koliko godina broje, s Hladnim pivom u omi ljenom koncertnom prostoru na otvorenom, svima njima bit će savršena prilika za ponav ljanje glazbenog gradiva koje spada u antologiju domaće rock-scene.

Basit Krešo je rekao kak je nama bilo kad nam je Kekin rekao to je gotovo, nikad više na binu s njim.

megalomansku produkciju. Zatim nam dolazi stand-up komičar Goran Vugrinec i održava se DJ program, dok u nedjelju nastupa Ricardo Luque kojeg, vjerujem, svi dobro znaju po suradnji Cu bismom, tako da nas očekuje mnoštvo kvalitetnih i inte resantnih nota, poručio je Horvat.

Usredištu Čakovca otva ranjem prve bačve pi va započeo trodnevni

HLADNO PIVO, legendarni rock-sastav, najavio svoj raspad

Piše i foto: Mario Golenko

Članovi

prije početka nastupa

Pivovari

Djevojka u kariranim hlačama zapjevala je u duetu s Kekinom

Thorov čekić i bačva piva

Mogla se kušati odlična hrana

Kući se vratile s trima zlatima

Trostruko zlatne “flikovke” su Marta Novak, Leni Novak, Eva Novak, Leona Kajmović, Mia Goričanec, Mia Legin, Saša Matić, Eva Varga, Anela Golubović, Idora Gogić, Jana Magdalenić, Vida Mlinarić, Lora Lesjak, Katja Kovačić, Kimi Taradi i Paula Tošić Piše: Dora Vadlja

Europsko prvenstvo u akrobatici i plesu održalo se od 22. do 25. rujna u Novalji. Među 4600 natjecatelja iz 27 zemalja i 100 klubova sudjelovale su i naše vježbačice Plesno-gimnastičkog kluba Flik Šenkovec, ponosno no-

sile hrvatske boje i osvojile su vrhunske rezultate.

Tako je koreogra�ija Dreams u disciplini acro dance produkcija u juniorskoj kategoriji osvojila 1. mjesto i naslov europskih prvakinja.

Koreogra�ija Join the forces u plesnoj disciplini open produkcija u juniorskoj ka-

tegoriji također je osvojila 1. mjesto, a koreogra�ija Aliens u disciplini show dance uz velike ovacije brojne publike osvojila osim 1. mjesta u toj disciplini i nominaciju za Galu, gdje je osvojila 3. mjesto među TOP 30 koreogra�ija prvenstva. U vrlo jakoj acro dance konkurenciji gdje su

dominirale predstavnice Mađarske i Cipra naše djevojke Saša Matić i Eva Varga u duetu bile su brončane. Solistica Marta Novak izborila je �inale i bila je 5. u juniorskoj kategoriji, a Saša Matić 6. u kategoriji youth.

Trostruko zlatne “�likovke” su Marta Novak, Leni Novak, Eva Novak, Leona Kajmović, Mia Goričanec, Mia Legin, Saša Matić, Eva Varga, Anela Golubović, Idora Gogić, Jana Magdalenić, Vida Mlina-

rić, Lora Lesjak, Katja Kovačić, Kimi Taradi i Paula Tošić.

- Upornost, zalaganje i sportska disciplina uvijek se isplate, kaže ponosna na sve cure trenerica Tatjana Stojiljković i zahvaljuje brojnim donatorima i roditeljima na pomoći i podršci u ostvarenju sportskih uspjeha mladih naraštaja. Pobjedničke koreogra�ije �likovki možete uskoro pratiti na malim ekranima na Novi TV u emisiji Supertalent Hrvatska.

SAJAM VINILA u Casi Latini odlazi u povijest Razmjenu ploča zasad stavite na “stop”

Četrnaesti po redu tradicionalni Sajam vinila (ploča) privukao je veliki broj ljubitelja glazbe, no hoće li biti idućeg, zasad nije poznato

Casa Latina već je tri i pol godine domaćin

Sajma vinila kao i drugih zanimljivih kulturnih događanja kao stand-up nastupa, koncerata i predstavljanja knjiga, ali nažalost krajem mjeseca zatvara svoja vrata.

Četrnaesti po redu tradicionalni Sajam vinila (ploča) privukao je velik broj ljubitelja glazbe.

Tužni četrnaesti Sajam vinila održan je po depresiv-

nom vremenu, a još je uslijedila i vijest da je posljednji u tom formatu. Kako je Boris Bistrović rekao, pritisnut brojnim gradskim davanjima, kao i porastom cijena energenata, nažalost, mora odustati od daljnjeg vođenja ovog poznatog ka�ića. Tu je i tužna činjenica da iako se nalazi u samom centru grada, kao da je u nekom slijepom crijevu. Boris kaže: - Nikad više u centru.

Robert Šestak, organizator Sajma, ne krije zado-

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

voljstvo i rado dijeli savjete kupcima na svom velikom štandu s najvećim izborom ploča.

Kupaca nije manjkalo, već su svima počela nedostajati druženja i to je dobar način za naći si zabavu. Ponuda je stvarno velika, i LP-a i singlea, tako da je potraga za omiljenim naslovom vrlo zabavna.

Kako će biti u budućnosti, nije poznato. Hoće li novi vlasnik imati želje za nastavkom kulturnih projekata?

Europskom prvenstvu u akrobatici i plesu u Novalji

Flikovke okićene vrhunskim rezulta�ma

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 12. LISTOPADA U CINESTARU VARAŽDIN.

Dobitnica ulaznica za film Dobra kuća je:

Tanja Koloda Hlapčić

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Dobra kuća

Polet nastavlja s pobjedama, Dinamu (D) međimurski derbi protiv Rudara

Piše: Miljenko Dovečer

Bez puno senzacija i promje na mjesta na tablici proteklo je šesto kolo 3. NL-a Sjever, a vodeća je trojka pobjedama zadržala istu brojku ispred imena te ostala na identičnom razmaku.

Polet je također upisao domaću pobjedu nad gostom iz Orahovice koji je s obzirom na raspoloživi kadar na kraju bio zadovoljan podnošljivim porazom. Kod kuće je dočekao sedmoplasiranu momčad Pa puka koja je poklekla u zadnjih pola sata. Domaćin je zabio za minimalno vodstvo u 36. minuti preko Dejana Glavice. Do kraja poluvremena promjene rezultata nije bilo. U 61. minuti Marko Ša rić povećava vodstvo na 2:0, da bi konačan rezultat u 74. minuti postavio Nino Patafta.

- Otišli smo na teško go stovanje s 11 igrača i na kraju smo dobro prošli. Čestitam ekipi Poleta na odličnoj igri. Nama ostaje da se u sljedećim dvje ma utakmicama vadimo. Krajnji rezultat od 3:0 je još i dobar za nas, rekao je trener Papuka Zoran Mandić.

U sljedećem kolu slijedi derbi drugoplasiranog Poleta i trećeplasiranog Varteksa u Va raždinu. Polet na drugom mjestu ima 15 bodova, a treći Varteks 13 bodova.

- Svaka čast mojim dečkima, svaku tekmu su odlični, ali protiv Papuka su bili savršeni i rezultat je mogao biti puno veći. Idemo utakmicu po utakmicu, slijedi teška utakmica s Varteksom koji

ima četiri uzastopne pobjede. No, ja vjerujem u svoje igrače i zanima nas samo pobjeda, riječi su mladog trenera Poleta Josipa Brezovca.

Uvjerljiva pobjeda Dinama (D) protiv Rudara

Međimurski derbi u Doma šincu završio je uvjerljivom pobje dom domaćeg Dinama, dok su pred Rudarom teški dani.

Dinamo nastavlja živjeti svoj san pa preko Rudara stiže do nove trojke unatoč solidnoj pre zentaciji Balajićeve momčadi. Iako Stjepan Krznar nije zabio nijedan pogodak, domaćin je stigao do uvjerljive pobjede, ovoga puta na krilima raspo loženog i vrlo smirenog Filipa Petaka koji je zabio polovicu pogodaka svoje momčad i to oba puta s kreča.

- Danas smo preslikali odli čan tjedan treniranja na utakmi cu. Sve što smo zamislili smo i sproveli na utakmici i ostvarili uvjerljivu pobjedu. Kada pobijediš 4:0 momčad kao što je Rudar, trebaš biti sretan i zadovoljan. Čestitam svojim igračima na odličnoj utakmici. No vremena za slavlje nema, okrećemo se novom protivniku. Iako je naš sljedeći takmac ekipa Koprivni ce posljednja sa samo jednim bodom, to nam ne daje za pra vo da ih podcijenimo. Dapače, smatram da će to biti jako, jako teška utakmica u kojoj moramo dati puno energije da dođemo do povoljnog rezultata, rekao je trener Dinama Dalibor Gorupić.

Balajić dao mandat na raspolaganje, no ostaje trener

Trener Andrija Balajić rekao je nakon susreta da je razočaran, ljut s odnosom igrača te je dao svoj mandat dao na raspolaganje.

- Prvo poluvrijeme to talna naša dominacija s puno propuštenih prilika pa nakon toga slijedi sta ro pravilo ako ne zabiješ, dobiješ gol. Nažalost jedna nesmotrenost nas je koštala pogotka s 11 metara. Drugo poluvrijeme primamo vrlo brzo drugi pogodak i nakon toga je bio totalni raspad kod moje ekipe. Na kraju 4:0 rezultat je mjerilo sve ga. Čestitke domaćinu na borbenosti, želji i zasluženoj pobjedi koja je mogla biti i uvjerljivija. Nas očito čeka još jedna turbulentna sezona kao i prošle sezone. Nadam se da ćemo se uspjeti vratiti na pravi put, kazao je nakon derbija Andrija Balajić.

Kako nam je u kratkom razgovoru potvrdio sportski direktor Rudara Tomislav Ne deljko, trener Balajić će i dalje voditi momčad. U sljedećem, sedmom kolu Rudaru u goste dolazi ekipa Podravca iz Virja koja na dvama dosadašnjim gostovanjima bilježi obje po bjede.

Rezultati 7. kola: Dinamo (D) – Rudar 4:0, Podravac –Varteks 1:3, Polet – Papuk 3:0, Podravina – Virovitica 0:2, Rad nik Križevci – Koprivnica 3:1.

Raspored 8. kola koje se igra u subotu (16:00): Rudar – Podravac, Varteks – Polet, Koprivnica – Dinamo (D), Viro vitica – Radnik Križevci, Papuk – Podravina.

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC Međimurje do boda u Krapini, Igor Budiša novi trener

Privremeni trener Međimurja

Damir Vugrinec dobro je debitirao, momčad se iz Krapine vratila s ve likim bodom. No, opet je došlo do promjena na klupi pa je Vugrinca ubrzo zamijenio Igor Budiša.

Derbi sjevera u Krapini završen je bez pobjednika uz pogodak na svakoj strani. Do prednosti je došao Zagorec golom nezaustavljivog Ma tije Smrekara u 42. minuti, dok je u samoj završnici na sceni bila prava drama. U 88. minuti isključenje i kazneni udarac za goste iz Čakovca skrivio je Andrej Landripet koji je igrao rukom u obećavajućoj poziciji, a kako je već imao žuti, ovaj ga je poslao pod tuš. Njega pod tuš, a Jozefa Kuqija na bijelu točku, koji je to sigurno pretvorio u konačnih 1:1. S obzirom na sve ovaj rezultat veliki je uspjeh za goste iz Međimurja, dok će nogometaši Zagorca sigurno žaliti za tim bodovima.

- A prije svega, razočarani smo rezultatom, odnosno rezultat je možda čak i realan, nego smo razočarani izvedbom. Nismo bili pravi, nismo bili na svom maksi mumu, previše smo griješili i od prve minute se vidjelo da nismo u utakmici. Imali smo puno neforsira nih grešaka, netočnih pasova. Puno duela smo gubili, druge lopte nisu bile naše, izjavio je aktualni trener Zagorca Tomislav Barišić.

Važan bod za samopouzdanje, Igor Budiša preuzima klupu - Mislim da smo osvojili zaslu ženi bod. Nitko baš nije zaslužio pobjedu. U prvom dijelu smo bili bolja momčad, no kada uđemo u zadnjih 20 metara, ova mlada eki pa se prestraši od mogućnosti da zabije gol. Naravno, ostaviš Matiju Smrekara na sekundu samog i to je gol, taj ne prašta. Loše smo ušli u drugo poluvrijeme, no izmjenama smo se pribrali, ponovno napali i, eto, pet minuta prije kraja je sudac vidio igranje rukom, ne mogu to komentirati jer stvarno nisam vi dio, ali ne vjerujem da bi svirao da nije on dobro vidio, iskoristili smo tu priliku, poravnali i osvojili bod koji bi ovoj mladosti trebao puno

Nino Baša rasturio konkurenciju

Prošle subote se u Svetoj Nedelji održao memorijalni tur nir u stolnom tenisu u spomen na poginulog hrvatskog branitelja Peru Perčevića. Među natjecateljima bio je i naš mladi stolnotenisač Nino Ba ša, inače 59. igrač svijeta. Nakon

osvajanja skupine Nino se u četvrt finalu sastao s Marijom Martinović koju je također svladao. Polufinalni meč naš stolnotenisač igrao je s Hasibom Alibegovićem i također slavio rezultatom 3:0 u setovima. Na red je došao finalni susret s aktualnim državnim prvakom u

kategoriji u kojoj nastupa i Nino, Dejanom Nišandžićem.

Državni prvak u ovom meču nije imao nikakve šanse pa je Nino opet slavio s 3:0 i turnir osvojio bez većih problema. Nini je ovo drugi osvojeni turnir u samo dva tjedna, čime je pokazao da mu

značiti na planu samopouzdanja u nastavku sezone. Mislim da je remi OK, pošten rezultat i nama sigurno vrlo dobar i vrlo poticajan za novog trenera, kazao je nakon utakmice privremeni trener Damir Vugrinec.

Kako nam je potvrdio direktor Rajko Toplek, klupu je preuzeo Igor Budiša koji je već odradio trening te se s momčadi sprema za novo, 7. kolo.

Budiša je nekada bio igrač Osi jeka, ali i brojnih drugih domaćih i inozemnih klubova. Trenersku ka rijeru počeo je razvijati isto tako u Osijeku gdje je radio s mlađim sastavima, a najveći uspjeh postigao je u ŽNK-u Osijek. Nakon toga zapu tio se u zemlju domaćina svjetskog prvenstva, Katar, gdje se nije dugo zadržao pa je novi angažman nakon povratka preuzeo u Đakovu.

Danas utakmica protiv Osijeka II

Danas na stadionu Mladosti igrači Međimurja od 15:30 dočeku ju drugu ekipu Osijeka u utakmici 7. kola Super Sport Druge lige.

- Druga ekipa Osijeka vrvi mla dim talentima koji su željni dokaziva nja i da čim prije dođu do pozornosti trenera osječkog prvoligaša. Oni igraju praktično bez opterećenja tako da mogu iznenaditi svaku eki pu. To se desilo i prošlo kolo kada su pobijedili favorita iz Jurjevca. Nama je ovaj remi u Krapini dao puno samopouzdanja i vjerujem da ćemo danas doći do prve pobjede, kazao je vratar Kalac, ponajbolji igrač Međimurja u dosadašnjem dijelu prvenstva. (md, lm)

je mjesto u samom vrhu stolnog tenisa u Hrvatskoj.

U daljnjem rasporedu međi murskog stolnotenisača očekuje trening kamp u Poreču gdje će nekoliko najboljih reprezentacija iz Europe brusiti formu za nadolaze će svjetsko prvenstvo. (nl)

DONACIJA KLUBA

Prekrasna gesta NK-a Dubravčan

David i Roko članovi

su Nogometne škole NK-a Dubravčan. Njihov prerano preminuli otac, Franjo Bo gomolec, bio je vjerni navijač NK-a Dubravčan.

Mladim nogometašima prije subotnje ligaške uta

Nogometašice Međimurja ponovo upisale visoku pobjedu

Seniorska ekipa ŽNK-a Međi murje i u 3. kolu nastavlja niz po bjeda. Ove nedjelje gostovale su kod ŽNK-a Graničar iz Đurđevca.

Tijekom cijele utakmice do minirale su na terenu i na kraju zasluženo pobijedile visokim rezul tatom 0:19. Ovaj put posebno se istakla Lucija Vizinger koja se čak sedam puta upisala u strijelkinje. Nakon triju odigranih kola osvojile su maksimalnih devet bodova uz gol razliku 47:0.

RUKOMET

Na utakmici u Đurđevcu na ŠRC-u Vlado Leščan Duspe okupilo se pedesetak gledatelja, dok je pravdu dijelio sudac Ma teo Vodomin. Strijelci: Vizinger 7, Yoshida 3, Višnjić, Blagus po 2, a Čurin, Bister, Fot i Cikač po 1.

ŽNK Graničar: Nemčić, Ne rendić (41. Gazdić), Bilać, Čižme šija, Dražetić, Hudjek (65. Velić), Pecek, Jadanec, Županić (6. Šlji var), Vlašić, Didač (25. Messer). Trener: Andrija Puhač.

ŽNK NŠ Međimurje Čako vec: Šoltić (46. Kelava), Yoshida, Vizinger, Višnjić (54. Fot), Puljić, Pintarić, Kuzmić, Čurin, Blagus, Bister (54. Cikač), Varga. Trener: Gordan Golik.

U nedjelju slijedi gostovanje u Dilju kod istoimenog kluba.

Slavlje pionirki i kadetkinja

Njihove mlađe kolegice, pionir ke i kadetkinje bile su uspješne na

gostovanju u Zagrebu kod vršnjaki nja zagrebačkog Dinama. Prvo su pionirke bile uvjerljive, pobjeda 1:3 to potvrđuje, a pogotke su postigle Karla Kivač dva i Helena Pleh.

Odmah iza toga kadetkinje pod vodstvom trenera Gordana Golika bile su još rezultatski uvjerljivije, pobijedile su 1:4, a strijelkinje su bile Dora Kuzmić i Karla Vujević, svaka je postigla po dva pogotka. U subotu su Čakovčanke domaćini vrš njakinjama splitskog Hajduka. (md)

Hozjan pobjedudonioČakovcu tri sekunde prije kraja

Ono što su u prošlom kolu protiv Maksimir Pastele izgubili u posljednjim trenucima susreta, sada im se vratilo u domaćem susretu.

Najbolji igrač domaćeg MRK Čakovca, Mateo Hozjan, donio je tri sekunde prije kraja svojim osmim golom pobjedu svojoj eki pi protiv druge momčadi Nexe. U drugom kolu 1. HRL-a Sjever Čakovec bio je domaćin drugoj momčadi prvoligaša Nexe iz Na

šica koje je imalo stalno vodstvo od početka pa sve do četvrte minute prije kraja kada Zvonarek prvi puta poravnava (26:26).

Od tada pa do kraja igra se gol za gol, da bi tri sekunde pri je kraja Hozjan donio dva boda ekipi Čakovca rezultatom 30:29. Rezultat: Čakovec – Nexe II 30:29.

Čakovec: V. Horvat, Varšić, Hozjan (8), Zadravec (3), Tkalčec (2), Kranjec (1), Zvonarek (1), Ude/ Tkalčec, Vincek, Vuković (1), E.

Horvat, Pavlic (1), Toplek (7), čuk (5), Malović (1). Trener: Vladimir Canjuga.

Nexe II: Markanović, Čuić (2), Božić, Hajmler (5), Janeski (2), Lovrić (2), Godec (1), Oreš ković, Vešligaj (1), Javorček (5), Freuk, Hrčak, Mirković,Uščić (9),

Kotromanović, Petrović (2). Tre ner: Marko Mrđenović. U sljedećem kolu MRK Čako vec gostuje u Rugvici, a utakmica se igra u subotu s početkom u 19:00. Iz čakovečkog kluba poru čuju da očekuju napetu utakmicu u lovu na nove bodove. (md)

kmice protiv NK-a Hodošan, Franjo Knez, predsjednik kluba i Nikola Radmanjić, klupski tajnik, poklonili su bicikle, lopte, trenirke i ko pačke. Sredstva za poklon donirali su igrači i uprava NK-a Dubravčan. (nl)

USPOMENA NA IVANA VABECA

Prisjetili se prerano preminulog suigrača

Tog kobnog 10. rujna nešto prije 5 sati u Čakov cu u proizvodnom pogonu poduzeća u kojem je radio dogodila se nesreća na radu u kojoj je nažalost smrtno stradao 34-godišnji radnik Ivan Vabec, nekadašnji ka petan NK-a Vučetinec.

Osim Vučetinca, Ivan je igrao za Nedelišće i Veneru,

a uvijek je bio dobri duh svlačionice.

Njemu u čast, drugu go dinu zaredom, NK Vučetinec i NK Venera odigrali su prija teljski susret u kojem rezultat nije bio nimalo važan. Jedino što je bitno je uspomena na omiljenog kapetana i dobrog duha svlačionice. (nl)

VELIKO PRIZNANJE Lovro Zvonarek među 60 najvećih svjetskih talenata

Poznati britanski sportski časopis koji je cijenjen u svije tu izabrao je novu generaciju svjetskih nogometnih talena ta. Ove godine na red je došla generacija 2005. godišta među kojima se našao međimurski nogometaš Lovro Zvonarek.

Zvonarek je drugi najmla đi debitant u hrvatskoj ligi i najmlađi strijelac u povijesti lige. Krajem prošle sezone bio

ODBOJKA

je i kapetan momčadi, prije nego što je navršio 17 godi na. Tada je već bilo jasno da odlazi. Bayern ga je pokupio u ljeto 2021., ali ga je ostavio na posudbi u Slavenu cijelu sezonu.

Vrlo inteligentan, dobro zaokružen i vrijedan središ nji/napadački veznjak, tre nutno je u Bayernovoj drugoj momčadi. (nl)

PRIPREME ZA SEZONU

Odbojkaški turnir u Nedelišću

Prije službenog početka sezone koji je 8. listopada, već tradicionalno će se u Nedeli šću održati pripremni turnir. Ove godine osim domaćina OK-a Nedelišće Elting sudje luju i ekipe iz Ivanca, Gori

ce te slovenska ekipa OK-a Benedikt. Za Nedelišćanke je ovo je posljednji test prije debitantske sezone u 1.B ligi. Dobre odbojke neće faliti pa dođite, uživajte i pružite po dršku ekipama! (nl)

Veliko slavlje nakon zaslužene pobjede

Mateo Hozjan s

pogodaka bio je najefikasniji

Vjeran Toplek zabio je važnih

pogodaka

50 godina KK-a Međimurje Čakovec

U subotu i nedjelju prigodnim turnirom povo dom 50 godina uspješnog djelovanja Košarkaški klub Međimurje proslavit će ovaj vrijedni jubilej. Igrat će se u dvorani u Strahonincu u petak 30. rujna od 17:30, a sučelit će se Radnik Križev ci i Vindija Varaždin. Od 19:30 igraju Međimurje i Podravac Virje. Idućega da na u subotu 1. listopada od 16:00 igra se utakmica za treće mjesto, a od 18:00 finale.

Košarkaški vikend vo dič: kategorija U-17 Nede lišće – Labrada u nedje lju 2. listopada od 14:00 (dvorana Aton), kategorija U-13 Rudar – Lepoglava u srijedu 5. listopada u 19:30 (dvorana Mursko Središće). (bh)

Domaći poraz Zrinskica od iskusnih gošći iz Dugog Sela

Piše: Miljenko Dovečer

Nakon uspješnog starta Zrinskice nisu ponovile rezul tat iz prvog kola, na domaćem parketu poražene su od Dugog Sela 55.

Kao što se moglo i pretpo staviti, jako velika borba vodila se u susretu Zrinskog i Dugog Sela 55. Domaćin ga otvara s 4:1. Onda se u igru punom snagom uključuju gošće i s pet pogodaka zaredom sve okreću na svoju stranu. Do predaha su uspjele stvoriti tri pogotka razlike (9:12).

Premda se domaći sastav silno trudio, u nastavku ipak nije uspio izdržati ritam gošći. Stalno su zaostajale, trošile strahovito mnogo energije u jurnjavi zaostatka. U takvoj igri dosta su i griješile pa je iskusnija ekipa Dugog Sela 55 sve to na kraju naplatila čistom pobjedom 24:28.

Zaslužena pobjeda gošći, Ema Balaško najefikasnija

Najraspoloženija u domaćim redovima bila je Ema Balaško sa šest pogodaka. U samoj utakmici igračicama Zrinskog nije nedosta jalo ni htijenja ni borbenosti, ali jednostavno se promašivalo što se promašiti ne smije ako se hoće pobijediti kvalitetna ekipa kao što su gošće iz Dugog Sela.

- Odlično smo otvorili utakmi cu i igrali dobru čvrstu obranu. U

prvih 15 minuta gošće smo sveli na samo tri gola, ali problem je bio što smo u istom periodu bili de koncentrirani u napadu ili možemo reći da je njihova golmanica bila odlična i nismo uspjeli kapitalizirati tu našu dobru obranu. U nastav ku smo malo popustili u obrani i nastavili griješiti u napadu što je rezultiralo zasluženom pobjedom gošći, riječi su domaćeg stratega Gorana Mrđena.

Zrinski: Kozjak, Makarova, Car, Balent (3), Balaško (6), Pratljačić (3), Milošević (3), Janaković, Balić (1),

Njihov život sport ispunjava 24 sata dnevno

Trkačku obitelj Sanjković čine mama Marina (33) po zanimanju voditeljica financija, tata Leo (36) po zanimanju građevinski inženjer te kćeri Ana (7), učenica 2. razreda OŠ M. Središće te Maria (5) koja je polaznica Dječjeg vrtića Pahuljica. Žive u Murskom Središću, može se reći da su dosta introvertne osobe koje slobodno vrijeme pro vode u krugu obitelji uz sportske aktivnosti, održavanje dvorišta, šetnje i zajedničku igru.

Sanjkovići žive sport, posebno trčanje i nogomet, a "krivci" za to su mama Marina i tata Leo.

Sport kao način života

- Sportom smo oboje veza ni još od malih nogu, naš je to način života koji nas ispunjava i kojim se oboje opuštamo nakon radnog dana u uredu i u tome uživamo, a tome istome učimo našu djecu. Oboje se oduvijek re kreativno bavimo nekim sportom te smo uvijek slobodno vrijeme provodili u zajedničkim treninzi ma, aktivno i u prirodi, bilo da smo otišli na trčanje, pješačenje, bicikliranje, plivanje, skijanje bilo planinarenje. Tijekom obje trud noće i nakon što smo dobili djecu nismo mijenjali način života koji

su i naše cure objeručke prigrlile te već od najranije dobi sudjeluju na plivačkoj obuci Športko bebe ribe, ljeti bicikliraju, rolaju, trče, a zimi skijaju samostalno otkako su navršile četiri godine. Kad nas dvoje trčimo, one kraj nas voze bicikl i svi smo zadovoljni. Uz to obje aktivno treniraju atletiku u AK-u Mursko Središće i nogomet u ŠN-u Rudar M. Središće, kazali su nam Sanjkovići.

Leo je dugogodišnji trener nogometa mlađih uzrasnih kate gorija u ŠN-u Rudar M. Središće i ŠN-u Međimurje Čakovec, trenutno rekreativno igra nogomet u vete ranskoj ekipi NK-a Mura Hlapičina i odnedavno je i trener seniora NK-a

Torpedo Križovec, a ako se neka od trkačkih utrka ne poklopi s njegovim gustim nogometnim rasporedom, uvijek se rado odazove. Marina je članica TK-a Rudar i aktivno sudje luje na brojnim utrkama, a dok su djeca na treningu, vrijeme iskoriste za zajednički trening.

Osobni napredak je prioritet, a uz to dođu i brojne medalje - Najvažniji rezultat kojim se svi četvero ponosimo jest to što smo iz utrke u utrku sve bolji i brži, pokušavajući uvijek srušiti svoj osobni rekord, razvijajući svoju osobnost, upornost i borbu

sa samim sobom, posebno kod Ane i Marije koje to tek trebaju iskusiti u pravom smislu. Osim tog nemjerljivog uspjeha, ne ne dostaje nam u kući ni medalja. Ana je ponosna na prvo mjesto u proljetnom krosu Međimurja za učenice 1. razreda, sudjeluje na HALS natjecanjima na kojima je već krenula sa skupljanjem medalji, iako se još uvijek natječe sa stari jim dobnim skupinama, osvojila je brojne medalje i pehare na dječjim utrkama u Međimurju, a nedavno je osvojila 1. mjesto na 28. Joma Varaždinskom polumaratonu na dužini od 500 m. Također je i naj mlađa članica lige Rudar na stazi od 3,1 km i pri samom je vrhu, na 5. mjestu prema trenutnom poretku, opisali su veseli Sanjkovići dio svog sportskog života.

- Maria je sa svojih pet godina tek krenula s natjecanjima u koji ma skuplja dragocjena iskustva i razvija upornost s obzirom na to da se natječe uz bok sa starijim djevojčicama. Marina se također može pohvaliti brojnim medaljama na utrkama u kategoriji Ž Seniorke i ukupnom poretku po međimur skim i okolnim utrkama i ligama, dok su Leovi rezultati vezani za nogomet i trenerske pozicije s mla đim uzrastima s kojima je unazad 10 godina osvojio brojne turnire i lige diljem Hrvatske i Slovenije,

Posavac (1), Krizmanić (5), Strbad, Siročić, Rebernik, Cvitanović (1), Blagus (1). Trener: Goran Mrđen.

Dugo Selo 55: Budić, Lukšić, Čalušić (2), Vladić, Petković, Jake šević (7), Žerdin, Bebek (11), Blažek (5), Miličević, Štritof (1), Oršulić, Grgošević (1), Dičak (1). Trener: Nenad Plašić.

Slijedi pauza u prvenstvu, druga ekipa upisala pobjedu

Sada slijedi dvotjedna pauza u prvenstvu, a Zrinskice se natjecanju

vraćaju gostovanjem u Trogiru 8. listopada. Stručnom stožeru pauza će sigurno dobro doći da ispravi uočene nedostatke u prvim trima kolima. Zrinskice će ponovno za igrati pred svojom publikom 15. listopada kada ugošćuju ekipu Podravke.

Za razliku od iskusnijih igračica prve ekipe, Zrinski II je u prvom kolu upisao pobjedu protiv druge ekipe Koke 37:28.

Zrinskice su u predigri otvorile svoj nastup u 2. HRL-u pobjedom protiv susjeda iz Varaždina. Iza branice trenera Buvača domini rale su cijelu utakmicu i na kraju zasluženo slavile. Neke od igračica upisale su prve minute seniorskog rukometa.

dodali su naši sugovornici u na stavku razgovora.

Najvažniji su zajedničko druženje i međusobna podrška

Sanjkovići su aktivni članovi TK-a Rudar, a gotovo svakog vi kenda možemo ih vidjeti negdje na utrci. Na utrkama ih ne vesele samo rezultati, već i dobra atmos fera, pozitivna energija, društvo...

- Volimo osjećaj nakon istrčane rute ili utrke, adrenalin prije svake utrke, atmosferu tijekom i nakon utrke, pozitivnu energiju koja se stvara kada si okružen sportaši ma i koju prenosimo i na ostale

aktivnosti i obveze tokom dana.

Ako se pak radi o nekoj huma nitarnoj utrci, tada je osjećaj još bolji, pomaganje drugima, sreća… Kod trčanja nam se najviše sviđa to što samo krenemo, nema ogra ničenja, pa do kamo ide, nema odustajanja, posebno kada Leo i ja treniramo zajedno, tada je mo tivacija na još višoj razini… Opće nito je sport način života u kojem svi članovi naše obitelji uživaju, nije nikoga potrebno nagovarati ili forsirati, a ujedno smo i jedni drugima podrška, a vrijeme koje tada zajedno provodimo i odnos koji razvijamo zapravo su najvažniji dio cijele ove priče, zaključili su naši veseli sugovornici.

Piše: Nikola Lukman

Marina i Leo najveća su si podrška

Sportska obitelj Sanjković

Rukometašice Dugog Sela ovaj put bile su prejake za Zrinskice (Foto: Siniša Ludaš)

Obilježen Europski ekološki dan i Svjetski dan turizma 2022.

Biodinamička poljoprivreda predstavlja nadstandard ekološkom načinu proizvodnje, kao održivo rješenje za izazove zaštite okoliša. David Pejić s ekoimanja ZRNO je u Briselu proglašen najboljim muškim ekološkim poljoprivrednikom za 2022. godinu

Sveobuhvatnim

programom od 21. do 23. rujna u ustanovi Centar dr. Rudolfa Steinera obilježena je međunarodna manifestacija EU ORGANIC DAY (Europski ekološki dan) pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.

Europska komisija, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), Europski odbor regija (OR), organizacije COPA-COGECA i IFOAM Organics zajednički su osmislili Europsku nagradu za ekološku proizvodnju koja će se dodjeljivati svake godine na prvi dan jeseni (European Organic Awards). Ove godine dodijeljeno je 8 nagrada u 7 kategorija. Za najboljeg muškog ekološkog poljoprivrednika EU izabran je upravo hrvatski kandidat David Pejić s ekoimanja ZRNO.

Zajedno s Turističkom zajednicom Međimurske žu-

panije tom prilikom obilježen je i Svjetski dan turizma koji se ove godine održava pod geslom World Tourism Day 2022: Rethinking tourism. U Centru dr. Rudolfa Steinera uvodno su se obratili i pozdravili prisutne ravnateljica Centra Dijana Posavec i Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije. U radu okruglog stola Mali ekorazgovori sudjelovali su: Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Zagreb, Gordana Gorupić Šarić iz Ministarstva poljoprivrede, Vlatka Gulan Zetić i Andreja Matošević, predstavnice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Darko Radanović, pročelnik za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije, Bojan Šarkanj sa Sveučilišta Sjever, Romana Lekić iz Visoke škole Bernays, Silvija Zemen s Međimurskog veleučilišta, Sanja

Krišto�ić, predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi te Mario Moharić, predsjednik LAG-a Mura-Drava, Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove Međimurske prirode, Dražen Lušić iz organizacije IFOAM AgriBioMediterraneo, Nuša Korotaj, direktorica Termi Sv. Martin, nastavnici s učenicima iz Gimnazije Josipa Slavenskog, Graditeljske škole te Gospodarske škole Čakovec, Gordana Šoltić Siladi, ravnateljica DV-a Cipelica, Zvonko Lajtman, vlasnik kuće za odmor s europskim certi�ikatom EcoLabel, Nevenka Belak, predsjednica Biodinamičke udruge Duga i Jasminka Martinčević, predsjednica Udruge Pogled.

Zaključak okruglog stola išao je u smjeru još boljeg

međusobnog povezivanja i nastavka suradnje te uključivanja što više dionika u edukacije i inovativne radionice koje doprinose ostvarenju ciljeva Europskog zelenog plana.

U programu Zelena vizija s kreativcima budućnosti sudjelovali su dječji vrtići Ftiček iz Donjeg Kraljevca i Cipelica iz Čakovca. Izložbom svojih crteža oduševili su učenici Graditeljske škole Čakovec, a plesno-glazbenom izvedbom publiku su iznenadili profesionalni euritmisti iz Engleske i Irske. Druženje je završilo otvaranjem nove čitaonice u Centru dr. Rudolfa Steinera koju su izradili učenici prvog razreda Graditeljske škole Čakovec, smjer stolar pod mentorstvom Vladimira Hatlaka.

POVRATAK PIKAČA – novi projekt Udruge Pikač Selnica Kad se male ruke slože, pikač se vratiti može!

Upravo su ta sjećanja i pričanja nadahnula članove Udruge Pikač Selnica na osmišljavanje novog projekta Povratak Pikača – projekta očuvanja, prezentacije i prijenosa umijeća izrade pikača koji će se provesti u suradnji s kulturno-umjetničkim društvima s područja gornjeg Međimurja Sastanak je okupio predstavnike HKUU-a Sveti Martin, KUD-a Sv.

Jeronim Štrigova i KUU-a Zasadbreg koji su s nositeljima projekta razmijenili ideje o daljnjim koracima u provedbi projekta.

- Planiramo provesti nekoliko praktičnih radionica s 30-ak polaznika

na terenu. Radionice će obuhvatiti elemente izrade pikača i prezentirati tehnike izrade slamnate užadi, tehniku namatanja, izradu skulptura od slame i sl.

Na taj će se način osigurati očuvanje tradicije i prijenos znanja na mlađe naraštaje kao i na širu populaciju na području Međimurske županije, kaže nam Nenad Jambrović, predsjednik Udruge.

Povratak Pikača je projekt inovativnog koncepta koji su prepoznali i su�inancirali Ministarstvo kulture i medija RH te Međimurska županij natječajem za javne potrebe u kulturi za 2022. godinu.

U VLASNIŠTVU OPĆINE PODTUREN

Vlasnički dio za sve nekretnine je 1/1.

ponuđena cijena smatrat će se najpovoljnijom ponudom.

važećoj prostorno planskoj dokumentaciji (SGMŽ

6/15 i 9/19) nekretnina se nalazi unutar granica građevinskog područja naselja Podturen.

za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina izloženih na prodaju u ovom Javnom natječaju je 15 dana, a počinje se računati od početka sljedećeg dana od dana objave teksta natječaja u novinama.

Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je na mrežnim stranicama Općine Podturen www.opcinapodturen.hr i na oglasnoj ploči Općine Podturen, Ivana Grščića 5.

natječaja, zainteresirani se mogu obratiti

Dr. Medić i ravnateljica Posavec na otvaranju čitaonice u Centru dr. Rudolfa Steinera

Održan je okrugli stol o ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana

Donjem

Zlatko Korunić, KUU Zasadbreg; Nenad Jambrović, Udruga Pikač Selnica; Mirjana Korunić, KUU Zasadbreg; Ma�ja Moharić, Udruga Pikač Selnica; Matej Ščavničar, KUD Sv. Jeronim Štrigova i Dominik Padarić, HKUU Sve� Mar�n

Svemirska lutanja na slikarskom platnu

Budući da je bio zadužen za postavljanje izložbi, snimanje događanja i slično, do bio je i sam želju da se okuša u slikanju

Piše: Aleksandra Sklepić

Marijan Petković iz

Murskog Središća umjetnik je koji slika motive iz svemira kombini ranom tehnikom. Slikanjem se počeo baviti prije nekoliko godina, pa je od prvih skro mnih pokušaja napredovao i 2018. godine imao svoju prvu samostalnu izložbu slika u Sv. Martinu na Muri pod nazivom Svemirska lutanja.

Godine 2021. imao je izložbu zajedno sa suprugom Milenom, koja je također sli karica, u Čakovcu u zgradi Scheier.

- Slikati sam počeo negdje prije sedam godina, ali prije toga imao sam još od djetinj stva interes za fotografiranje. Od početka nastanka Likovne republike koju organiziram sa suprugom, fotografirao sam i arhivirao događaje (što i sada

radim), da bih i sam probao slikati raznim tehnikama i mo tivima, dok se nisam našao u „svemiru“, i drago mi je da sam uspio postići prepoznatljivost svoje tehnike u društvu u ko jem se krećem.

Djetinjstvo je proveo u Vratišincu. Oženjen je i otac dviju kćeri. Sa suprugom živi u Murskom Središću. Sred nju školu završio je u Maribo ru u Sloveniji. Po zanimanju je elektrotehničar. Radio je u Hidromontaži Maribor, a sada je zaposlen u Iliriji u Lendavi.

Dopredsjednik je u Udruzi slikara Likovna republika iz Svetog Martina na Muri koja okuplja slikare sjeverozapad ne Hrvatske i iz inozemstva. Budući da je bio zadužen za postavljanje izložbi, snimanje događanja i slično, dobio je i sam želju da se okuša u sli kanju, što se pokazalo jako dobrom idejom.

Marijan je sudionik mno gih slikarskih kolonija u Hr vatskoj i inozemstvu. Često izlaže i na skupnim izložbama Likovne republike.

- Teško je odgovoriti oda kle mi inspiracija za svemirske motive, ali znam da se vidim u tim motivima i smatram da se sve događa s razlogom. U nekoj mojoj viziji sve što stvorim u stvari tamo neg dje i postoji, što je naravno plod moje mašte, ali i ne mora

biti samo mašta. Teško je reći jesam li se posebno educirao. Više sam eksperimentirao.Teš ko je govoriti o sebi jesam li talentiran, to mogu samo drugi komentirati. Moj stav je da se u životu treba nečim baviti, nešto stvarati, nešto ostaviti iza sebe, pa se svatko odluči kako će provesti život. Kao što sam već rekao, smatram da se sve događa s razlogom, a edukacija ili stimulacija dolaze same kroz život.

Marijan je sudjelovao na mnogo izložbi, a iza sebe ima više zajedničkih i dvije sa mostalne izložbe. Budući da sudjeluje na mnogo likovnih kolonija, bile one humanitar nog ili drugog karaktera, svoje radove rado poklanja ili ostav lja organizatoru tih događaja. U pravilu svoje radove ne pro daje jer je emotivno vezan za njih i teško se od njih odvaja.

Marijanov hobi nije samo slikanje i fotografiranje. Voli

svirati gitaru, biti kreativan na svim područjima, pa sma tra da je i posao koji radi, njegov hobi. Ništa što radi nije mu teško ili dosadno, doznali smo. Uvijek se ne što događa, ali glavni mu je uvjet da u društvu vlada pozitiva.

Želja mu je u budućnosti i dalje stvarati djela koja će na njega i okolinu djelovati ili zračiti nekom pozitivnom, smirujućom energijom.

Marijan u svom ateljeu

Ljeto

Ljeto je meni jedno najljepše godišnje doba kad ne trebamo ići u školu, kad su školski praznici i kad doma sa roditeljima i prijateljima uživamo i hodamo na druženja.

Tu je i more koje se ne smije izostaviti, jer svako ljeto je meni posebno i po moru.

Tad idem sa svojom mamom i tatom i tamo maksimalno uživamo i kupamo se svi.

Ljeto iskoristim i za bazene i za svoje hobije, kao i šetnje s prijateljima. Tako da je po tome meni ljeto najljepše i najtoplije.

Emily Novak, 4. razred, Štrigova

NOVI LITERARNI natječaj Međimurskih novina

Moje ljeto na praznicima

Dragi naši kreativci, ljeto nam je završilo i nakon bezbrižnih praznika došlo je vrijeme za povratak u školske klupe. Za vas smo novu školsku godinu započeli novim likovnim i literarnim natječajem Moje ljeto na praznicima.

Pozivamo vas da nam svojim likovnim i literarnim radovima dočarate kako ste proveli dugo, toplo ljeto.

Nacrtajte nam ili opišite svoje najljepše doživljaje s ljetnih praznika, ili svoje želje – kako zamišljate svoje ljetovanje iz snova. Radove nam možete poslati porukom na e-adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na našu redakciju: Međimurske novine, Kralja Tomislava 3, Čakovec.

Radovi se mogu slati zaključno do 15. listopada 2022., a proglašenje nagrada bit će 21. listopada 2022. godine.

Za vas smo pripremili i lijepe nagrade: igru u igraonici Cine&Fun u Jug Mallu Čakovec, palačinke u Pizzeriji Špizza Čakovec i poklon-bonove za jelo u restoranu Pomodoro u Čakovcu.

Radujemo se vašim radovima!

U Dječjem vrtiću Maslačak u Murskom Središću obilježen je Europski tjedan kretanja (16.-22.9.2022.). Nakon brojnih tematskih aktivnosti koje su s njima provele njihove tete Marta Varga i Željka Škvorc, maleni su vrtićanci dali zanimljive odgovore na postavljena pitanja.

Što za vas znači pojam “kretanje”?

Adela Cimerman, 6 godina: “To znači da se pokre-

nemo i da se idemo voziti biciklom, romobilom ili skateboardom.”

Matilda Marčec, 6 godina: “Vježbati sklekove, raditi vježbe za glavu, ramena, koljena, ruke, šake, igrati nogomet i plivati.”

Što mislite da je također važno za očuvanje zdravlja?

Jakov Mikolaj, 6 godina: “Važno je jesti jabuke, povrće i voće. Važne su sve vježbe.

Moje omiljene vježbe su sklekovi, čučnjevi i utrkivanje. U utrkivanju sam uvijek prvi.

Kako brinuti za svoje zdravlje?

Leo Sakač, 6 godina: Ja radim sklekove do 10, preskačem krevet i trčim vani. Važno je biti vani jer dobimo više snage i možemo udahnuti. Ja volim nogomet i volim jesti lubenicu.

Marin Horvat, 6 godina: Nacrtao sam vožnju bici-

klom i trčanje na traci. To je zdravo. Važne su i vježbe za tijelo: vrat, glavu, noge.

Koje aktivnosti radimo u vrtiću za očuvanje zdravlja?

Mia Jambrošić, 6 godina: Zdravo se hranimo, jedemo voće, povrće, juhe. Radimo sa priborom, to je važno za mozak. Trčimo, skačemo, razgibavamo se na sportskoj igraonici.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

DJEČJI VRTIĆ Maslačak

Fran Bubek, 4. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

Marin Horvat, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Mursko Središće

Mia Jambrošić, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Mursko Središće

Ma�lda Marčec, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Mursko Središće

Nela Rojko, 4. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

Ljubimac domaćih privatnih kupaca u najsnažnijoj izvedbi i s automatikom

Jedan od najprodavanijih modela domaćim kupcima, ali i općenito, Dacia Duster nudi mnogo toga po atraktivnoj cijeni, a posebno se ističe najsnažnija izvedba koja je i jedina dostupna s automatskim EDC mjenjačem, a šteta je što dolazi samo u izvedbi s pogonom na prednje kotače.

Dacia

Duster je od svog prvog predstavljanja 2010. godine pobu dio velik interes i od mah je postao prilično tražen model, dok je druga generacija, predstavljena krajem 2017. go dine, pobudila još više interesa jer je donijela atraktivniji diza jn i još modernije motore, ali i bogatiju opremu, kao i mno gobrojnu dodatnu opremu. No, već na ljeto 2021. godine stiže i blagi facelift koji donosi novi svjetlosni potpis, ali i rediza jniranu središnju konzolu s novim multimedijskim zaslo

nom, a po prvi puta je prednji središnji naslon postavljen na središnji dio između sjedala, što je puno bolje rješenje od naslona koji je pričvršćen na naslon sjedala. Upravo smo tu posljednju izvedbu i testirali, a testni je model bio bogato opremljen, a pokretao ga je najsnažniji turbobenzinac u ponudi, koji je kombiniran s automatskim EDC mjenjačem, a pogon je na prednje kotače.

Riječ je o 1,3-litrenom tur bobenzincu koji je razvijen u suradnji s Mercedes-Benzom, a razvija maksimalnu snagu

od 110 kW/150 KS, a nudi i 250 Nm okretnog momenta, koji je dostupan već od 1700 okretaja. Kao što smo rekli, EDC automatski mjenjač sa 6 stupnjeva i dvjema spojkama je i jedini izbor za najsnažniju izvedbu, a u ovoj kombinaciji dostupan je samo pogon na prednje kotače.

Kako je težina praznog Duster manja od tone i pol, Duster je promijenio ćud i mo tor kao da se poigrava lakom karoserijom. Tako ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 9,7 sekun di, dok je maksimalna brzina

199 km/h. No tu su i snažna međuubrzanja koja vas pone kad i „zalijepe“ za sjedalo, pa se i sami iznenadite. Doduše, to nisu neke previše sportske vrijednosti, ali je za Daciju riječ o brzom automobilu.

Mjenjač ima klasičnu ruči cu, a omogućeno je i ručno pre bacivanje brzina, no polugice za prebacivanje nisu ugrađene iza volana, već to možete raditi samo klasično, na mjenjaču. Mjenjač je dobro podešen, pa se prebacivanje brzina gotovo ni ne osjeti, a jedino nekada zna biti sporiji, ako se vozite

nižim brzinama i onda snažno pritisnete papučicu gasa, kada mu treba nešto više vremena da „odluči“ u koju brzinu da prebaci. No takvi su slučajevi rijetki, pa ni zamjerka nije ve lika, no moramo ju spomenuti.

Iznenađujuće je i što Du ster u ovoj kombinaciji nije previše rastrošan, pa je pro sječna potrošnja bila oko 6,5 litara na 100 km, dok će ona u gradskoj vožnji iznositi i 7 litara, odnosno na otvorenoj će cesti pasti i na tek nešto preko 5 litara, što je odličan rezultat. A uz pristojnu po trošnju, Dacia je poradila i na zvučnoj izolaciji, pa je sada tiše u kabini, što se posebice osjeti pri vožnji na autocesti, kada je najugodnije voziti do 140 km/h. Iznad toga se buka

povećava, kao i potrošnja, pa ne preporučujemo dugu vožnju na višim brzinama. Za pohvalu je i što se pri ovim brzinama ne čuje fućkanje vjetra oko serijskih krovnih nosača! Što se tiče unutrašnjosti, ona je dovoljno moderna, no i dalje je tu analogna instru mentna ploča koja je pregledna i pomalo retro u ovoj poplavi digitalnih instrumentnih ploči. Sviđa li se nekome ili ne, zai sta je stvar osobnih afiniteta. A na vrhu središnje konzole postavljen je novi 8-inčni mul timedijski zaslon s najnovijim softverom koji donosi nešto drugačiji izgled, veću rezoluciju i puno brži rad nego prije. Uz to, serijski dolazi podrška za bežično spajanje s uređajima Android Auto i Apple CarPlay

Automatski

korektno

koje ne nude ni svi, puno sku plji, modeli. Vrlo pohvalno. A uvijek volimo hvaliti i komande klimatizacijskog uređaja koje su odvojene od multimedijskog zaslona, a u ovom slučaju, to su bile tri okrugle tipke s ekranči ćima unutar gumbiju, a riječ je o automatskom klima-uređaju.

A za pohvalu je i novi sre dišnji tunel koji je smješten između prednjih sjedala, a na koji je, po prvi put, postavljen i središnji naslon za ruke, ispod kojeg se nalazi maleni pretinac. Površina naslona je sada veća, a i sam naslon je puno stabil niji od onog prijašnjeg koji je bio montiran u naslon sjedala.

A uz to, sa stražnje se strane nalaze i dva USB priključka za punjenje gadgeta, što je za svaku pohvalu u ovom cjenov nom razredu.

Sjedi se i dalje prilično povišeno, mogli bismo reći i puno više nego kod konku rencije, pa je i pogled na cestu i oko vozila bolji. Vozačku je poziciju lako pronaći, iako bismo voljeli da je sjedeća površina sjedala malo veća. Uz to, Duster nudi i dovoljno prostora straga, pa ni viši putnici neće imati problema sa smještajem te će imati dovoljno prostora, kako za koljena, tako i za glavu. Uz to, tu je i prtljažnik obujma 445 litara, što nije vrhunski rezul tat, no dovoljan je za većinu potreba. Za pohvalu je i što je pokrov prtljažnika čvrsta polica, na koju ipak možete staviti neke stvari, a oblik prtljažnog prostora prilično je pravilan. Onome kome to nije dosta, lako će postaviti

krovni prtljažnik, a mogu se preklopiti i nasloni stražnjih sjedala, kada se dobiva prt ljažni prostor obujma 1478 litara. Utovarni prag je mrvicu viši od konkurencije, a pod je gotovo ravan, no ne postoji mogućnost dvostrukog dna.

Pred sam kraj komenti rajmo i dizajn, koji je i više nego atraktivan, posebice u bogatijim paketima opreme, a posebno se ističu 17-inčni alu minijski naplatci, ali i Y izgled LED dnevnih svjetala sprijeda, odnosno LED svjetala straga. Uz to, vjerojatno ste već vidjeli fotografije Dustera s novom maskom motora i Dacijinim logotipom, koji će mu dati do datnu dozu robusnosti, pa će biti još atraktivniji.

Ovako motoriziran Du ster vjerojatno neće biti čest

prizor na našim cestama, gdje se uglavnom nalaze ili izvedbe s plinom i pogonom na prednje kotače ili pak izvedbe s pogonom na sve kotače u kombinaciji s tur bodizelskim motorom. I to je prava šteta jer je riječ o zanimljivoj kombinaciji koja nudi dobre performanse i ni sku potrošnju, pa ju svakako treba uzeti u obzir.

Testna izvedba s paketom opreme Prestige i dodatnom opremom u vidu metalik boje, rezervnog kotača, MultiView kamere i paketa kartica ko šta 172.700 kuna (22.921,23 eura), što nije mali iznos, no ako pogledate konkurenciju s jednakom motorizacijom i opremom, cijena je i više nego poštena, a ipak se dobiva pri lično pouzdano vozilo.

Ovaj Duster može juriti i 199 km/h

Pregled kamerom od 360 stupnjeva je vrlo moderan i koristan dodatak koji u tijesnim situacijama itekako pomaže pa nam mehanički pokazivači brzine i broja okretaja ne smetaju, naprotiv simpatična su retroproturječnost

Zapremina prtljažnika je 445 l, ali stražnju klupu možete preklopiti u omjeru 1/3:2/3 ili u potpunosti, a tako volumen raste do 1478 litara

Turbobenzinac od 1332 ccm razvija 150 KS pri 5250 o/min, okretni moment od 250 Nm pri 1700 o/min i do stotke dolazi za 9,7 s

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 30. rujna do 6. listopada 2022.

P 30 Sv. Jeronim, Jerko, Grgur, Časlav; Proštenje Sv. Jeronim Štrigova

S 1 Terezija od Djeteta Isusa, Emanuel, Zita

N 2 27. KROZ GOD. Anđeli čuvari, Anđelko; Proštenje Kraljice Svete Krunice Peklenica

P 3 Kandida, Gerhard, Svjetlana

U 4 Franjo Asiški, Franka, Franciska; Titular Dan vojno policijske kapelanije Sv. Franje Asiškog u Čakovcu

S 5 Sv. Faustina K.; Flavijan; Posveta Crkve Šenkovec

Č 6 Bruno, Maria od pet rana, Vjera

ROĐENI

Čakovec:

Mila Dobranski, Kći Viktorije i Daria

Ela Novak, Kći Ive i Benjamina

Rea Horvat, Kći Marije i Daria

Tara Tkalec, Kći Isaure i Damira

Dora Baranašić, Kći Sanele i Dalibora

Arija Dokuš, Kći Božice i Miljenka

Valentino Ivanović, Sin Zlate i Nikole

Amanda Makar, Kći Sare i Tomasa

Matias Zadravec, Sin Martine i Nikole

Arian Blagus, Sin Martine i Daria

VJENČANI

Čakovec:

Doris Matjašić i Mario Antolović Elena Mikolaj i Vilim Dretar

Karolina Novak i Nikola Sakač

Tihana Moharić i Dubravko Tuksar

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 1. listopada

Čakovec

dr. Vlatka Pleh

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

dr. Dorotea Lebar I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Sven Jevtić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

Dekanovec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Macinec dr. Amela Srša G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Orehovica dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012

Prelog dr. Zrinko Karlović Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575

Selnica dr. Monika Friščić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Vratišinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čako vec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740

Barbara Kacun i Marin Oreški

Dekanovec:

Manuela Novak i Marcel Makar Elena Mesarek i Jurica Bihar

Nedelišće: Martina Tkalčec i Goran Cikač Marija Senčar i Marko Košak Štrigova: Lidija Pokrivač i Dino Dolenec

Prelog: Melani Naranđa i Matija Blažin

UMRLI

Čakovec:

Vinko Samardžija R. 1939. Mirjana Šopar R. Petričević R. 1960. Ivan Igrec R. 1936. Drago Grašić R. 1938. Marija Posavec R. Posavec R. 1940. Terezija Novak R. Novak R. 1940. Mato Zeko R. 1956.

Dekanovec: Đurđa Tratnjak R. Novak R. 1956.

Mala Subotica: Magdalena Brisar R. Frančić R. 1944. Ana Novak R. Pongračić R. 1928.

Nedelišće: Milan Kerš R. 1968.

Mursko Središće: Mirjana Preksavec R. Dović 1964.

Augustin Novinščak R. 1931. Dragutin Bujan R. 1937.

Prelog:

Zlatko Logožar R. 1957. Kata Kožnjak R. Balent R. 1939.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec

mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000

ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

intervencije:

Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj MLADEN VINKO

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Julijana Kovačić r. Bečaj iz Mačkovca preminula

Antonija Topličanec rođ. Kosmač iz Šenkovca preminula 26.

Dejan Topličanec iz Šenkovca iznenada preminuo

Ana Risek rođ. Ciglar iz Novog Sela Rok preminula

Milan Jesenović iz Goričana preminuo 22. rujna u

Ivan Branilović iz Varaždina preminuo u 76. godini života

Ivan Vurušić iz Dunjkovca preminuo u

Dragica Novak rođ. Horvatić iz Pušćina preminula u

Dragutin Bujan iz Strahoninca preminuo

Zvonimir Jambrošić

Križovca preminuo

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj IVAN VURUŠIĆ

30.9.1991. -

Udruga roditelja poginulih i

branitelja Domovinskog

Međimurske županije

OBAVIJEST

Marijan Medved

SMRTI

Renato Herjavec

Katarina Grabant

OBAVIJEST

Ivan Šalamon

SMRTI

Emilija Lajtman

OBAVIJEST

Terezija Kukovec

Sabol

SMRTI

Franjo Petković

OBAVIJEST O SMRTI

Nada Lepen rođ. Lovrenčić

OBAVIJEST O SMRTI

Milka Janković rođ. Sanjković

PUTEM

Matija Brizo

OBAVIJEST O SMRTI

Bašnec

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM AUTOMOBIL - ispravan, neispravan, karamboliran, registriran ili neregistriran. info na mob. 098/777-095

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino više dimenzija i vinski ocat od grožđa na brajdama, sve povoljno. Info: 343 557

PRODAJEM DVIJE INOX BAČVE Le�na od 60 lit (600 kn) i 130 lit (1100 kn). Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

KUPUJEM KOCENJE OD KUKURUZA - potreban vaš prijevoz u Ivanovec. Tel: 099 3111 520

PRODAJE SE STIHL motorni trimer za travu s nastavcima, motorna mo�ka i nož za rezanje grmlja. Novi ZagrebUtrina, mob 091/9240-293

PRODAJE SE motorna pila HORTECH XY-CS 520, malo korištena, za 400 kuna. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIMO ČISTAČICU za povremeno čišćenje 2,5 sobnog stana u prizemnici, u blizini grada Preloga. Udaljenost 2 km od gospodarske zone Sjever grada Preloga. Po dogovoru. Tel. 091/972-8867

TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA IZ MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu. Pripremam za državnu maturu. Upita� na broj 099/680-9583

TRAŽIMO RADNIKA na 2-3 dana za ispomoć u poslovima oko kuće i dvorištu… Po dogovoru. Tel. 091/972-8867

POZNANSTVA

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

AKO SI SAM I NESRETAN kao i ja, molim te javi se ženi od 63 godine i nećeš se nikad pokaja�. Molim neka se javljaju samo ozbiljne osobe. Alkohol i kocka isključeni. Molim samo pozivi, na poruke ne odgovaram. Mob. 098/930-7045

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJEM 2-sobni renovirani stan od 55 m2 u soliteru, Vukovarska 5, EC/C i poslovni prostor u centru Čakovca od 105 m2. Info na tel. 040/364-097

PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

PRELOG - IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni 2,5-sobni stan apartman od cca 60m2 u prizemnici u nizu. Po želji sa vrtom, parkingom i dvorištem. Najam samo od 11. mj. 2022. do 5. mj. 2023., blizina gospodarske zone Sjever, vlaka, marketa, parka, dj. igrališta, busa… Grijanje na gradski plin ili klimu. Cijena najma 550 eura + Režije. Sve informacije na telefon 091/972-8867 između 18 i 19 sa�.

ŽIVOTINJE

POKLANJA SE KUJICA stara dvije godine, jako niskog rasta, sterilizirana. Molim u dobre ruke, možda najbolje starijoj osobi željnoj društva. Nazva� na broj mobitela 098 900 1808

PRODAJEM MLADE PAPIGE � grice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. ponude na mob. 098 92 190 92

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE DJEČJA ZIMSKA JAKNA vel. 140. info na mob. 098 9277 506

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve info na telefon: 098/214-107

PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm. Cijena 250 kuna. Info na mob. 098/173-9167

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š� tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Božjakovine, Eko-Međimurja, Tehnomonta, Hotela Zadar, Tvornice stočne hrane Čakovec i druge dionice. mob. 098 905 1011

PRODAJU SE DVA NOVA MADRACA dim. 200x90 cm, povoljno, može i pojedinačno. mob 099/410-7566

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJE SE: Crijevo za vodu duž. 100 m s motalicom (800 kn); Motorna pumpa za vodu sa usisnim crijevom i zaš�tnom košarom, malo korištena (1000 kn); Prikolica za motokul�vator, malo korištena (400 kn) i Mlin za mljevenje voća, repe i dr. (755 kn). Novi Zagreb-Utrina, mob 091/9240-293

FLOWER

S obzirom na to da je mješanka u �pu belgijskog ovčara, od nje se očekivalo da će bi� ak�vna i puna energije, ali ona je jedna mirnija, dobra i draga kujica kojoj priželjkujemo drage ljude uz koje će bi� sretna i voljena.Rođena je u studenom 2019., visoka oko 56 cm. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

DAX Dax je mješanac u �pu njemačkog ovčara koji obožava ljude. Pogotovo

igraju

na

ponaša

veselo

jednom

TARIK

O sebi može reći da ima dosta energije i da bi najsretniji bio da ima što radi� preko dana, a ne da se dosađuje tu gdje sada živi. Bilo bi mu jako drago da se može s vama druži�, izvršava� zadatke, ići u šetnje, trča�, radi� i sve bi to radio vrlo poslušno i privrženo. Tada bi navečer mogao mirno i blaženo zaspa�. Naravno, žicao bi vas i pažnju i maženje, to isto jako, jako voli. Kontakt: 060/600105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

ARON

je živio na lancu i od tog je života spašen. Sad čeka svoj novi bolji dom. Rođen je u listopadu 2020., visok je oko 50 cm, jako je veseo i zaigran. Obožava slobodu, pažnju, akciju i igru. Voli lop�ce i igračke, vjeran je i privržen. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

DANIJELA CIRKVENČIĆ iz Podbresta

Štruca od maka i pekmeza od šljiva

Odrastajući uz baku, baka joj je probudila želju i volju za pripremanjem domaćih, međimurskih kolača i jela, a i poučila ju kako se pripremaju

Piše: Aleksandra Sklepić

Kolači od dizanog tijesta pripremljeni u domaćoj kuhinji vječna su poslastica koja nikada ne izlazi iz mode. U kombinaciji s mekanim biskvitom i pekmezom od domaćih šljiva, pretvaraju se u slasticu koja je posebnija od klasične, a rado prihvaćena u svakoj prilici. Kako se u Podbrestu priprema ovaj neobičan kolač koj3m su glavni sastojci mekano tijesto, mak i šljive, pokazala nam je Danijela Cirkvenčić iz Podbresta. Danijela je u mirovini i živi sa suprugom Slavkom. Cijeli radni vijek radila je u tekstilu, a Slavko u nekadašnjem Trgocentru, pa sada zasluženo odmaraju nakon brojnih godina teškog rada. Roditelji su kćeri Snježane i sina Gorana i ponosni baka i djed četvero unučadi: Miroslava, Natalije, Sandra i Lorene koji su svi već veliki, stari od 17 do 23 godina. Vrijeme u mirovini,

osim u kuhinji, Danijela krati aktivnim angažmanom u Udruzi žena Brest iz Podbresta, čija je predsjednica već 7 godina. Udruga broji 21 članicu, a aktivne su na svim poljima: izrađuju prigodne ukrase od komušine za Božić i Uskrs, sudjeluju na izložbama kolača, a rado organiziraju druženja i izlete za sebe i svoje bolje polovice. Muževi pak rado pomažu pri radu Udruge, kad je riječ o muškim poslovima.

Članice Udruge osvojile su već brojne nagrade i priznanja, a na Festivalu bakinih kolača koji se organizira u Čakovcu sudjeluju već 7 godina zaredom. Osim toga prijavljuju se na sve izložbe i festivale hrane i kolača, gdje god imaju mogućnost.

Danijelini roditelji radili su u inozemstvu, pa je odrasla s japicom i mamicom. Odrastajući uz baku, baka joj je probudila želju i volju za pripremanjem domaćih, međimurskih

kolača i jela, a i poučila ju kako se pripremaju. Sada za svoju obitelj i dalje nastavlja pripremati tradicionalna jela, u čemu je vrlo uspješna. Svoja je znanja prenijela i na kćer, a najviše se veseli kad joj se unuka pridruži u pripremi tijesta na domaći, starinski način.

Sastojci:

Za biskvit: - 6 cijelih jaja - 16 žlica šećera - 16 žlica glatkog brašna - 16 žlica mlijeka - 4 žlice ulja - 1 vanilin-šećer - 1 prašak za pecivo

Za �jesto: - 60 dag glatkog brašna - ½ kocke kvasca - 2 žlice šećera - 5 žlica ulja - 1 vanilin-šećer - 2 jaja - malo soli - malo mlijeka

Za fil: - 40 dag mljevenog maka - 2 vanilin-šećera - šećer prema ukusu - malo mlijeka - domaći pekmez od šljiva

Uz rad u Udruzi, Danijela se rado zabavlja na svom vrtu, a u dvorištu imaju i kokice, racike i guske, čime upotpunjuju svoj budžet. Kad ima vremena, Danijela rado hekla, pa je naheklala već mnogo stolnjaka, ukrasa za bor, pa čak i zavjese.

Aktivnim životom, hobijima i pozitivnom energijom, ova vrijedna domaćica “vježba svoj mozak”, otkrila nam je, a ukusni kolači koje je pripremila sigurno će biti velik izazov našim čitateljicama.

Priprema:

Najprije ispeći biskvit od sastojaka za biskvit. Sastojke izmiksati i peći u većem nauljenom plehu, da biskvit bude tanji. Kad je pečen, izvaditi ga iz pleha i zarolati u roladu te ostaviti da se hladi jer ga je hladnog teško zarolati. Zamijesiti dizano tijesto. U

posebnoj posudi staviti malo mlijeka i šećera pa dodati kvasac i pričekati da se digne. U većoj posudi zamijesiti brašno, mlijeko s kvascem pa dodati ostale sastojke za tijesto. Zamijesiti malo mekše tijesto, da se lakše razvalja. Mlijeko dodavati po potrebi. Ostaviti tijesto da se digne.

Priprema �ila: Zajedno izmiješati mak, šećer i vanilin-šećer pa dodati malo mlijeka, paziti da ne bude presuho ni previše tekuće.

Kad se tijesto digne, razvaljati ga na dva dijela. Na tijesto premazati �il, zatim na svako tijesto staviti pola biskvita pa premazati biskvit domaćim pekmezom od šljiva. Zarolati u dvije jednake rolade i premazati jajetom. Peći u plehu na 175 stupnjeva od 40 do 50 minuta, dok ne dobije lijepu boju i da bude dobro pečeno.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 4. listopada do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 7. listopada. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik je: Božica Štrukelj iz Dunjkovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Danijela sa štrucom od maka i šljiva

Neobična kombinacija biskvita i dizanog �jesta

HOROSKOP

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokven tni. Sve su to osobine kojima možete ostvariti ugodna po znanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samovati jer su ovo vaši dani kad imate pove ćane šanse za ljubav. Na dnevni red dolaze ambicije.

Činit će vam se kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Bit će te u pravu, ali i ovi dani mogu donijeti nešto od razvoja ako definirate svoja ljubavna očeki vanja. Usredotočite se na sebe i provedite malu unutrašnju in venturu. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti.

Ako želite nekoga osvojiti, budite diskretniji. Drugi dio tjed na donosi bolje ljubavne prilike, ali ne još takve da biste se mogli razmahati. Idite korak po korak, pa će i rezultati biti trajniji. Ra do biste pokazali što znate, ali osjećate da nije još vrijeme za pokazati sve adute.

Vaš privatni život ovih će se dana vrtjeti oko vaših prijatelja. Kao da ćete zaboraviti da se može biti i udvoje i potpuno ćete se preda vati boravku u grupi. Vaša najdraža osoba mogla bi vam to zamjeriti i osjećati se zanemareno. Da biste popravili ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Osmanlije u tamnicama Zrinskih čakovečkog Starog grada

Činit će vam se da vam ljubav izmiče iz ruku za milimetar. To će vas živcirati i rastužiti. Trebate shva titi da nije sve u vašem nastupu, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Nitko ne voli da ga se tlači, pa tako ni vaša ljubavna meta. Nekima će biti ponuđeno da vode cijelu stvar i tome će biti jako dobri.

Imat ćete dobar vjetar u leđa kad se radi o ljubavi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit će te pozivani na zanimljiva okup ljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude. Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan.

Zasićenje izlascima usmjerit će vas na mir i povlačenje. Najbo lje ćete se osjećati u svom domu, a ako je voljena osoba uz vas, tim bolje. Oni koji su još sami ipak će više boraviti u društvu, ali istovre meno njihova mašta kao da neće imati granice. Da biste popravili ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima.

Uspjet ćete odoljeti svakom iskušenju. Vi znate što tražite i toga ćete se i držati. Pokazat će se da ste bili u pravu. Ona osoba koju sad osvojite znat će da su vaše namjere ozbiljne. Stoga ćete se zbližiti samo s onima koji isto to očekuju. Neki će se okrenuti nepoznatom i tajanstvenom.

Pred vama su dani kad ćete imati mnogo prilika za učvršćenje svoje veze. Svima vama porast će ljubavno samopouzdanje, a ako ste još sami, prema osobama su protnog spola nastupat ćete vrlo sigurno. Ni rezultati ne bi trebali izostati. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na ulaganja.

Shvatit ćete da su ponekad dovoljni i mali koraci da biste došli do nečijeg srca. Bit ćete gotovo nevidljivi, a onda, kad se pokažu rezultati, drugoj strani postat će jasno da ste upravo vi osoba koju je tražila. Možda će vam se činiti kao da vas pritišću sa svih strana, no zapravo se ra di o izazovima.

Pred vama su lijepe ljubav ne prilike, susreti s dragim oso bama, dobre zabave. Pokrenite se i idite među ljude, a pogo tovo ako ste još sami. Budite mudri, otvoreni i staloženi kako samo vi znate biti. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na financijska ulaganja.

Uživat ćete udvoje u miru i tišini. Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu du šu također neće mnogo izlaziti pa će najvjerojatnije ostati sami. Svo je poslovne planove polako ćete usmjeravati na širenje horizonata.

Jedan od najdražih poslova mnogih kustosa je komu nikacija s posjetiteljima muzeja. Osobno mogu po svjedočiti da sam šetnjom po muzeju sa starijim osobama ili zaljubljenicima u povijest i istraživačima saznala za mnoge zanimljive stvari i sudbine Međimuraca s koji ma nisam bila upoznata.

Upravo zahvaljujući ta kvim posjetiteljima u fundus Muzeja Međimurja Čakovec došla je jedna od najnovijih, i nama zbog obrađene teme, vrlo vrijednih akvizicija. Po sjetitelji koji su posjetili tek otvorenu Riznicu Međimur ja, zbog tamnice koja govori o Osmanlijama kao zatvore nicima Zrinskih, upoznali su nas s činjenicom da se proda je slika koja prikazuje upravo tu temu.

Radi se o satu u slici (njem. Bilderuhr) iz prve po lovine 19. stoljeća, vremena kad su bili moderni takvi satovi uklopljeni u sliku na slikanu uljem na željeznom limu. Nažalost, kompletni glazbeni i satni mehanizam s kazaljkama nedostaje. U donjem desnom kutu stoji natpis na njemačkom jeziku koji objašnjava sliku: Otmjeni Turčin sa svojom mladenkom nudi grofu Nikoli Zrinskom 60.000 talira otkupnine. Na žalost, ne znamo koga žele otkupiti, ali s obzirom na to da žena kleči pred Zrinskim, izgleda da se radi o nekome njima vrlo važnom i bliskom.

U 16. i 17. stoljeću, u vrijeme neprestanih bor bi s Osmanlijama, kad su Međimurjem, odnosno Ča kovečkim vlastelinstvom,

gospodarili grofovi Zrinski, zarobljavanje neprijatelja bilo je ponajprije izvor za rade. Zarobljenici su mogli biti otkupljeni ili prodani. Za visokog osmanskog dostojan stvenika, kao što je bio beg, moglo se dobiti čak 50.000 forinti otkupnine, odnosno, iznos za koji je Nikola IV. Zrinski dobio svoj najbogati ji posjed, Međimurje. Zrinski su u svojim ratnim pohodima zarobili mnoštvo Osmanlija i njihovih suradnika koje su držali u čakovečkom Starom gradu, kao i u drugim svojim utvrdama.

U povijesnim izvorima mogu se pronaći zabilježeni osmanski zatvorenici gotovo svih Zrinskih koji su gospo darili Međimurjem. Juraj IV. Zrinski bio je osobito spretan u trgovanju zarobljenicima te ih je znao dobro unovčiti. Juraj je, tipično za tzv. mali rat u pograničnim područji ma, znao prekršiti primirje i prekograničnim prepadom zarobiti mnogo ljudi.

Nizozemski učenjak i pu topisac Jacob Tollius posjetio je 1660. godine Nikolu VII. Zrinskog i u svojem je pismu Nikoli Witsenu opisao postu panje sa zarobljenim Osman lijama u čakovečkom Starom gradu. Tollius spominje veliki broj osmanskih zarobljenika i kažnjavanje onih koji nisu mogli ili nisu htjeli platiti ot kupninu. Iako je sve to, kako sam kaže, slušao s „izvjesnim užasom“, on opravdava Zrin skog jer Osmanlije na isti na čin postupaju s Ugrima i Hr vatima te se „s njima drukčije ne može živjeti.“ Osmanski zapovjednici, age, za koje se

očekivala bogata otkupnina, bili su posebno zatvoreni i njima se davala bolja hrana, odnosno, s njima se bolje po stupalo.

Najbolje dokumentirani otkup osmanskoga zaroblje nika zatvorenog u čakoveč kom Starom gradu dogodio se u vrijeme gospodstva Ni kole VII. Zrinskog. On je opi san u Putopisu osmanskoga putopisca Evlije Čelebija koji je bio zadužen za otkup biha ćkog kapetana Mustaj-bega Hasumovića zarobljenoga nakon poraza kraj Križa nić-Turnja 1656. godine. Iako je Putopis vrlo vrijedan po vijesni izvor, u Evlijinu opisu vidljivo je strahopoštovanje koje osjeća prema Zrinskom, kao i bombastičan stil pisanja kojim teži zabaviti tadašnju čitateljsku publiku, zbog čega ga je potrebno čitati sa stano vitom rezervom.

Bihaćki kapetani imali su prvenstvo među kapeta nima Bosanskoga pašaluka i sam veliki vezir Köprülü Mehmed-paša (Ćuprilić) u studenom 1660. godine uputio je sultansku zapovi jed bosanskom beglerbegu Melek Ahmed-paši da se Mustaj-beg otkupi iz zaroblje ništva. Evlija navodi kako je krenuo iz Bihaća s pratnjom i dvanaest srijemskih kola otkupnine prema Čakovcu. Kao otkupnina spominju se tkanina, odjeća i obuća, stoga ne čude osmanski elementi u odjeći i dvoru Zrinskih. Zrin ski je navodno očekivao i 40 brzih arapskih konja, ali ih Melek Ahmed-paša nije po slao jer je klima prehladna za njihove konje.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do

Ponedjeljkom,

državnim praznicima muzej

Osim otkupnine Melek Ahmed-paša poslao je Zrin skom i osobne poklone. Zrin ski je navodno Mustaj-begu poklonio odijelo, ogrtač od samurovine, konja sa sed lom izvezenim srebrom te okove kojima je bio okovan, a darovao je i Evliju. Melek Ahmed-paši poslao je pisma. Sve to svjedoči o uzajamnom poštovanju i komunikaciji vojskovođa na razmeđi dva ju carstava zbog čega i naš Mustaj-beg Hasumović ima najbolji tretman u tamnica ma Riznice Međimurja.

Slika spomenuta na po četku teksta također ima do bar tretman dok je u tamnici zbog mikroklimatskih uvjeta izložena njezina reprodukcija kako bi posjetitelji ipak mogli vidjeti to zanimljivo djelo.

Piše: Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki

Jedna od tamnica u stalnom postavu Riznice Međimurja

Od subote stižu ljepši dani

VREMENSKA SLIKA:

Krajem prošlog tjedna je stigla južina pa je malo zatoplilo, ali uz mjestimičnu kišu. U ovom tjednu nastavilo se promjenjivo i manje hladno vrijeme. Sve do petka ćemo imati mogućnost za kišu i pljuskove, ali i kraća sunčana razdoblja. Čini se da bi za vikend bilo više suhog vremena, a početkom sljedećeg tjedna možda i više

sunca jer dolazi stabilnije razdoblje. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak još uvijek puno oblaka. Povremeno se očekuju kiša ili pljuskovi pa treba računati na dodatne oborine i kišobran. Temperatura zraka ipak ostaje relativno ugodna. Naime, nad ovim dijelom Europe nema većih zaliha hladnoće pa su

ove temeprature primjerene kraju rujna, blizu 20 Celzijevih stupnjeva.

Za vikend imamo bolje vijesti. U subotu sve više suhog vremena, još možda samo ponegdje tijekom jutra malo kišice ili rosulje. I dalje nešto oblaka, ali se tijekom dana očekuju i dulja sunčana razdoblja, osobito u popodnevnim satima. Ujutro prohladno, a danju slično ili

stupanj-dva toplije nego u petak tako da ćemo možda prijeći dvadesetku.

Nedjelja djeluje većinom suha uz sunčana razdoblja. Ujutro svježe uz moguću maglu i niske oblake, a sredinom dana i poslijepodne ugodno toplo s tim sunčanim razdobljima. Možda dođemo i do 22 Celzijeva stupnja.

Čini se da nas u ponedjeljak očekuje većinom suho i ugodno toplo vrijeme uz svježe i možda maglovito jutro.

Po trenutnim pokazateljima i utorak i srijeda bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti i dužih sunčanih razdoblja. Zapuhat će sjeveroistočni vjetar pa će biti malo hladnije. Noćna temperatura malo ispod 5, a dnevna bi mogla

narasti do 16-17 Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja. Slično i u četvrtak.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu

napisao: Kristijan Božarov 29.9.2022.)

METEOROLOŠKI

KALENDAR

listopada

padanje

listopada

Istri zamije-

Posao - Gazda, jel mogu ne raditi sutra? - Što? - Što što?

Mrvice

Kako se zove zla mrvica za pohanje?

De so vekši poštejaki?

Kaj

bom vam rekel, ne sam mogel veruvati dok sam to čul? Najme kaj, zazvedil sam prek javnih medijov (nejso to ovi lič ki) da bode od ve nadale plina prodaval HEP mesto INE. Mam sam se pital, a to me je zapitala i teca Franca, pak kaj so v HEP-o vekši poštejaki nek vu INI? Još ne tak zdavnja dok je haenesovec Ivo Vrdoljakov koaleral z Hade zeovcima v HEP-o i dok so on i jegova „šefica“ Vesna Pusičova tu uhljebljivali svoje haenesovce se je pripovedalo kak je to bankomat za kajkoga. Verjem da se zmislite kak so na tapeti bile vetro i sun čane elektrane sam za zebrane i za one z pomaranđastaj knigi caj i da je hepov med i hepovo mleko teklo sam za „poštejake“ i neje ruon saki mogel dojti med te zebrane kak god je štel. A ve čujem, da se je, posle korone, to se spremenilo i oni šteri iščejo kruha prek kolačov i pogače so se preselili med plinače. Kuliko vidi mo prinas je teško biti spameten i teško je potrefiti na šteroj strani i v kakšaj majcaj so poštejaki, a šteri so oni drugi? Nikaj se nej čudil ak bodemo zutra dok se stanemo zazvedili kak bodemo dobavljali jenoga računa za plin i strujo tak da nikak ne bodemo mogli zazvediti kuliko nas košta struja, a počim je plin? Najte me nikaj čudno gledati, pak več haj di dugo plačamo plina v kilovat vurama kak i strujo tak da nam to ne bode nikaj novoga!

Denes trebate meti celi pu šelj paperov ak očete na škedjo ili pak hižici meti sunčane ploče, ali papere so vam ne dosti, morate meti i nejbržešega prsta ak očete kaj vam bode sunčana sekirka v hepov med pala.

Ve se stopram vidi kak je Zdravkec Mamičov srečen kaj je moral pobeči prek Save v Bosno, očem reči, Hercegovino jerbo tam je čuda leži došel do sunčani elek trani i črez leto – dve bode glavni strujač pre našim sosedima, a o tomo bi v Lepoj našoj sam mogel

senjati. Kuliko vidimo sako zlo za nekše dobro tak da si bode črez par let povrnul se one peneze kaj mo je Lepa naša zela i štere je to bož vrnula Dinamovcima. A zakaj bi i dala Dinamovcima ak so oni ne niti za kuno terjali Zdravkeca! Zakaj je Magdica v rešto?

Najte me krivo razmeti, ali nikak nebrem razmeti zakaj je Dovečerova Magdalena završila v rešto? Znuom, štela je svojemo vujčijo Tihomo pribaviti nekšega posla prek jenoga poduzeča, ali je na se zadje to ipak ne uspela naprajti. No, makar je ne uspela ali evropske roke pravice so jo sejeno zaprle v rešt, najbrž očejo zazvediti zakaj je ne uspela ili pak se čudijo zakaj vujči, Ak nema stri ca, a nema, unda joj je vujča prva vekša rodbina.

Ne sam da je završila v rešto nek so Magdico hitili vum z Hade zeja. Nesam ruon do kraja vpučeni je li so i se ove z plinskoga „biznisa“ hitili vum z stranke? Da se razme mo tam je bila v pitanjo milijarda štero so dečki sranili na privatne (i penzionerske) račune, a tu je vujča trebal odelati posla za milijon kuni. Još nekaj, pak kaj se čudimo kaj je posla trebal dobiti vujča, šteri je mel nejnižešo ceno jerbo znuamo da je ponuda z nejnižešom cenom ne nejpovoljneša ponuda. Teca Franca mi je pošepetnola da ona razme to kaj so zaprli Magdico za te drobne peneze, ali ne razme zakaj so zaprli vujčo? Pak je on ne niti nikaj delal, kaj bi rekli, niti je luka jel, a niti podehaval? Kaj reči, malo nam je čudna tua Evropa, nek se ona ne čudi, ali nam je čudna!

Još bi nekaj pital, je li so Hade zeovci shitali vum se one šteri so rivali roke v naše državne žepe, od Sanadera, Vidoševiča, Kuščeviča, Gabike Žalac, Pepice Rimac pak nadale, kaj nem nabrajal… Ili pak si i to tre zaslužiti?

Nebrem niti sam sebe razmeti kaj i komo se tu čudim, pak so niti haenesovci ne hitili vum z stranjke Anko Mrak Taritaš posle „velikih poslov“ v obnovi Gunje!

Od čega, itak, dobavlamo bučino olje?

Več sam hajdi pot pisal o tomo kak se naše međimorsko črno olje

dobavlja od koščici i to ne bilo kaši koščici nek tikvini koščici. Veruval sam da je spametnomo par sto reči dosti, ali kuliko vi dim i tu sam v kmico vritnol. Najme kaj, ve kak je došla jesen tak so došle i jesenske bratve, tak da beremo se kaj nam je zraslo pod ovim sunčekom ne beskim. Pobrali smo kalampera, kuruzo, grozdje pak so i tikve došle na red. Tu, med tikvami se pripetilo kaj sam se nigdar ne nadjal. Najme kaj, naši ljudi, naši Međimorci, šteri rovlejo v zemlji, sejajo tikve i tikve zra stejo, pobirajo i zbirajo tikve tak da jim koščice ostanejo. Te tikvine koščice tiskajo, očem reči, prešajo i žjiv vum ide črno koščično olje. I se je vredo tak dugo dok to koščično olje ne počnejo prodavati jerbo unda prodavlejo bučino olje. Prosim vas lepo, rečite mi, da je što i kak od buči dobil koščično olje?

Den oslobođenja Međimorja

Pred dva tjedne smo presla vili Den oslobođeja Međimorja. Bilo je hajdi ljudi, bilo je jako svetešje. Došli so skorom si šteri so morali makar je dežđ curel. Kak veli teca Franca, mora se preslaviti i po dežđo jerbo so i naši branitelji ratuvali po dežđo. Donesli smo vence, vužgali sve če pre spomeniko v čakoskomo parko i zmislili smo se kak je to bilo pred nekaj vejč od tri desti let na Svetešjoj akademiji v Kulturnomo centro. To je se bilo dopolne i okoli polneva, a meša se je za naše branitelje, Međimorje naše malo i Lepo našo služila navečer v starešoj čakoskoj cirkvi. Verjem da ste čuli ili prečitali kak je po zadje mo popiso pučanstva na Falač ko zemle med dvemi vodami (2021.leta) bilo cirka osemdeset procentov katolika, a na mešo jiv je došlo meje nek imamo prsti na rokami. Ne znati je li je meša v krivo vreme služena (navečer je več ne dežđ curel) ili pak je nekaj drugo v pitanjo? Pak so braniteli i dragi Božek zaslužili kaj jim se zafalimo za se kaj so za nas i naše Međi morje dali!

Grad ima svega tridesetak stanovnika

U središtu predivne i posebne

Istre, ujedno našeg najvećeg poluo toka u Hrvatskoj i jadranskoj obali, nalazi se Hum, najmanji grad na svijetu. Često ga se naziva i gradom spomenikom. Nalazi se nedaleko od Buzeta i Roča. Postoji legenda prema kojoj se smatra da je Hum nastao od preostalog kamenja kojim su divovi gradili gradove u

Dolini rijeke Mirne. Pretpostavlja se da je Hum nastao krajem 11. stoljeća. Najveća zanimljivost jest da grad ima tridesetak stanovnika i na glasu je kao jedan od najpo željnijih izletničkih i avanturističkih lokacija u cijeloj Hrvatskoj. Ako ćete u skorije vrijeme u posjetiti Istru, svakako proučite Hum! (st)

prodiremo dublje

Napomena: Stavovi izneseni

kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

ZNATE LI koji je najmanji grad na svijetu?

Istarsko malo blago (Izvor: valamar-experience.com)