Međimurske novine 1413

ANKETA POD VUROM

Što mislite o uvođenju dvojezičnih ploča za Rome?

Ovih dana aktualna je tema uvođenja dvojezičnih ploča za romsku populaciju. Romi su po prvi put dobili pravo na dvojezične ploče i međimurska općina Orehovica prva je

lokalna samouprava u kojoj je romska manjina prešla udio stanovništva od 33 posto. Pitali smo građane što oni misle o uvođenju dvojezičnih ploča. (st)

Lidija Vrbanec, Čakovec: Nikako nisam za, Romi su u manjini i ne bi trebali dobi� svoje ploče za sebe. Oni su u Hrvatskoj, našoj zemlji i oni bi se trebali prilagodi� nama, našem standardu, jeziku i kulturi. Nikako ne mi njima, nije fer za nas. Dobivaju jako puno benefita, čak i više od nas, sad još da dobiju i ploče…

Željko Grabar, Čakovec: Za uvođenje ploča nisam baš za, oni žive na našem teritoriju, kod nas važe hrvatski zakoni, tako bi trebalo i za njih. Priznamo ih da su manjina, imaju mnogo benefita, ali sad još da dobiju prava za svoj jezik, nema mi to baš previše smisla. Oni bi trebali zna� i nauči� naš jezik jer su kod nas. Mislim da je to bezvezno i nepotrebno trošenje para, polovica ih tak’ i tak’ ne zna ni pisa� ni čita�.

Bruno Grabar, Čakovec: Moje mišljenje jest da je svakako nepotrebno uvođenje novih zakona vezanih za Rome. Nek’ se oni radije drže naših zakona jer i ovak’ imaju previše ovlas�. Da ne bi bilo da budu jači začas od nas, a nacionalna manjina su. Ne znam, nemam ništa pro�v njih, ali ne bismo trebali pretjeriva� sa zakonima vezanima za manjine.

Vjera Zenko, Zagreb: Znam da je u Vukovaru bila situacija da ako manjina ima preko 30 posto, ima pravo na svoje jezične ploče. Ako je taj postotak ispunjen u Međimurju, to bi bilo opravdano, ako nije ispunjen postotak, bilo bi u redu da govore naš hrvatski jezik i hrvatsko pismo.

Đurđica Magaš, Novo Selo Rok: Ja iskreno nisam baš za. Mislim da Romi traže previše pogodnos� i prava za sebe, nije fer s naše strane. Možda smo i mi krivi, trebali bismo im da� više mogućnos� da rade i uđu u našu zajednicu, pa onda kad ne prihvate taj posao i ponašaju se loše, onda im ne bismo trebali da� naknade.

FOTO tjedna

Zmajski čamac bježi od Pesjaneka!?

Prelošku Marinu okupirali su dragon boats ili zmajski čamci i to u okviru veslačkog natjecanja. Zanimljiv i po prvi puta viđen sport na tim prostorima privukao je brojne veslače koji su se iz petnih žila borili i veslali kao da im prijeti Pesjanek, čudovište iz Drave. (vv, zv)

Od doma naručite novu vozačku i putovnicu

Policija je predstavila novi projekt uvođenja digitalne osobne iskaznice. Da odmah na početku razjasnimo, eOsobna ne mijenja vašu �izičku osobnu iskaznicu. Ako vam je osobna istekla, i dalje uredno morate doći na šalter policije i predati zahtjev. No, ako aktivirate eOsobnu, nećete barem morati šetati do policije da podignete vozačku dozvolu i/ili putovnicu.

O čemu se zapravo radi?

Aktivacija eOsobne pruža vam visoku razinu sigurnosti prilikom prijave u sustav e-Građani, u rangu s Fininim osobnim certi�ikatom. Prilikom toga, ako se koristite visokom razinom sigurnostim možete upotrebljavati sve usluge platforme. Pa tako možete od doma naručiti važne dokumente, poput vozačke i

putovnice, a koja vam potom stigne na kućnu adresu. Ako primjerice upotrebljavate značajnu razinu sigurnosti, ulogirate se u sustav e-Građani s tokenom bankovne kartice, nećete moći upotrebljavati te gore navedene usluge. To vam je tek dovoljno da izvadite primjerice domovnicu ili rodni list.

Kako aktivirati eOsobnu?

Za aktivaciju osobne iskaznice više nije potreban čitač kartice, već građani mogu osobnu iskaznicu odmah aktivirati na aktivacijskom kiosku koji se nalazi u prostorijama Policijske uprave međimurske. Dođete u policiju, zamolite za pin svoje osobne iskaznice i dođete do čitača. Tamo se nalazi pomoćnik koji će vam objasniti i pomoći kako da aktivirate

ROTACIJA HDZ-ovih vijećnika

eOsobnu. Obavezno morate imati pametni telefon i pristup internetu.

Nova osobna iskaznica donijela je čak šest noviteta, a ključan se odnosi na povezanost s mobilnom aplikacijom Certilia koja omogućava upotrebu mobilnog digitalnog

Ivan Borović HDZ-ov jocker-vijećnik

Ivan Borović, vijećnik u Županijskoj skupštini Međimurske županije, stranački je jocker-vijećnik HDZ-a. Do sada je u skupštini mijenjao Ljubomira Kolareka, gradonačelnika Preloga, a sada će mijenjati Vjerana Vrbanca. No, pođimo redom. Ljubo-

mir Kolarek stavio je svoj izvorni mandat u Skupštini u mirovanje i aktivirat će ga ponovno od 18. listopada. Do tada ga mijenja Ivan Borović. No, nakon što odradi Kolarekovu zamjenu i dalje će biti vijećnik, ali kao druga zamjena za izvornog vijećnika Tomi-

identiteta i pouzdano udaljeno potpisivanje dokumenata. Preuzimanjem udaljenog potpisnog certi�ikata, koji ima istu pravnu snagu kao i vlastoručni potpis, građani će mobilnim uređajima moći pravovaljano potpisivati digitalne dokumente. (dv, zv)

slava Markovića. Do prošle sjednice je Markoviću zamjena bio Vjeran Vrbanec, koji se iz rada Skupštine povukao zbog osobnih razloga. Tako da će se Ivan Borović sada s mjesta zamjenika Ljubomiru Kolareku premjestiti na zamjenu Tomislavu Markoviću. (BMO) Ivan Borović, vijećnik HDZ-a

KAKO DO NOVE eOsobne iskaznice i čemu služi

Projekt je predstavila Ines Papeš iz AKD-a, tvrtke koja se bavi izradom naših dokumenata

Stekli pravo na dvojezične ploče, ali na tuđem jeziku!

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Rome doživljavamo kao jedna narod, no među njima Romima postoje razlike pogotovo pogotovo u jeziku kojim govore. U Hrvatskoj manji dio Roma, oko 10 posto, govori svjetski priznati romano chib. Bajaški, koji je starorumunjski jezik, govori ostalih oko 90 posto Roma, među njima i naši, međimurski Romi. Budući da je posljednji popis stanovništva koji je konačan, ali ne i služben, pokazao da u Orehovici trećinu građana čine Romi po ustavnom zakonu oni imaju pravo na dvojezične natpise na pločama. Od toga u Orehovici ne mogu pobjeći jer je ustavni zakon iznad ostalih zakona, ali to ne znači da će se ploče postaviti po automatizmu.

Tomu predstoji procedura za njihovo uvođenje. Općinsko vijeće mora donijeti odluku na svojoj sjednici o uvođenju dvojezičnih ploča. Radi se o unošenju te odluke u statut. Sve jedinice lokalne samouprave svoje akte uz to moraju dostavljati na suglasnost Ministarstvu uprave, koje gleda jesu li odluke donesene u skladu sa zakonima.

To je tehnički dio procedure, međutim, prije te tehničke procedure postavlja se pitanje na kojem jeziku bi se postavile dvojezične table u Orehovici: na bajaškom ili jeziku romano chib.

Međimurski Romi ne govore Kajatizevim jezikom

U Međimurju živi gotovo sedam tisuća Roma (6.954), s

time da nisu sve osobe koje su se izjasnile kao Romi navele romski kao materinski jezik. Njih 6.914 se izjasnilo da govori romski jezik misleći na bajaški jezik. Međutim, bajaški kojim govore nije postojao kao opcija u popisu stanovništva. Dakle, da Romi Bajaši ostvare svoje pravo na dvojezičnost, ploča bi trebala biti na bajaškom. Međutim, on se tretira kao dijalekt ili narječje, pa se postavlja pitanje može li biti dio zakonom regulirane natpisne ploče na javnoj ustanovi jer ako je tako, i Međimurci kao kajkavci mogli bi tražiti da se sve službene ploče u Međimurskoj županiji postave na kajkavskom.

U slučaju primjene ustavnog zakona, Romi u Orehovici bi kao što inzistira Veljko Kajtazi, zastupnik nacionale manjine u Hrvatskom saboru, dobili ploču na jeziku romano chibu, internacionalnom jeziku Roma, kojim naši ne govore i ne pišu. Oni pak imaju pravo izraziti što žele ili ne žele. Referendum nije opcija, jer ta vrsta pitanja nije u skladu s Ustavom RH, ali kao građani imaju pravo na izjašnjavanje svojih stavova kroz peticiju da se čuje njihov glas.

Maja Odrčić Mikulić, v. d. pročelnice za civilno društvo i nacionalne manjine u Međimurskoj županiji, objasnila nam je da u Međimurju žive Romi Bajaši koji se bolje razumiju i sporazumijevaju s Romima u susjednoj Mađarskoj, također govornicima starog rumunjskog jezika, nego što se mogu sporazumjeti s Romima u Zagrebu, Sisku ili negdje drugdje koji govore

U TURISTIČKOM vrhu Hrvatske

na jeziku romano chib i u Hrvatskoj su manjina među Romima. Osim u Međimurju Roma Bajaša ima još i u Slavoniji oko Darde gdje su se prilično integrirali u društvo. Veljko Kajtazi koji je zastupnik nacionalne manjine u Hrvatskom saboru pripada manjinskoj skupini Roma koji govore romano chib, a zastupa i međimurske Rome koji pripadaju Bajašima.

Ne zahtijeva dvojezičnost svaka manjina

No dvojezični natpisi ne moraju se uvijek postavljati. U slučaju Vukovara prilikom uvođenja dvojezičnih ploča prethodila je želja lokalnih Srba da iskoriste svoje pravo na dvojezičnost.

Ali u Hrvatskoj postoji i slučaj sa slovačkom manjinom koja je izrazila da ne želi ostvarivati pravo na dvojezičnost na pločama jer govore hrvatski jezik.

Glas naših Roma još se nije čuo, a trebao bi se da im se ne nametne jezik koji ne razumiju. Sporno je i to što u ustavnom zakonu nema ništa o dvojezičnosti na službenim pločama u slučaju da manjina govori dijalekt.

Jednako tako loša bi bila majorizacija manjine koja govori jezik romano chib nad većinom Bajaša koji govore svojim dijalektom. Kad se radio popis stanovnika, ta distinkcija nije bila među pitanjima pa sad izaziva samo nove kontroverze.

Odrčić Mikulić je zatražila mišljenje Sektora za nacionalne manjine pri Ministarstvu pravosuđa i od kako bi ih

Dvije nagrade stigle u Međimurje

Na Danima hrvatskog turizma u Šibeniku dodjeljivale su se nagrade za najbolje u različitim turističkim kategorijama. Međimurje je proglašeno najuspješnijom destinacijom održivog turizma, Terme Sveti Martin najboljim wellness hotelom u Hrvatskoj, dok je među �inalistima iz Međimurske županije bila i agencija Potepuh putovanja iz Podbresta, nominirana u kategoriji malih turističkih agencija. (sh)

CENTAR ZA KULTURU Čakovec dobio novo vodstvo Helga Lajtman nova je v.d. ravnateljica

Nakon što je proteklu srijedu na gradskom vijeću smijenjen dosadašnji ravnatelj Romano Bogdan, imenovana je nova v.d. ravnateljica Centra za kulturu Čakovec. Kako nam je potvrdila gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, od petka 14. listopada Centar za kulturu Čakovec vodit će Helga Lajtman, rodom iz Zenice. Diplomirala je 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjek kulturologija. Helga Lajtman dugogodišnja je

Kormilo CZK-a umjesto Romana Bogdana preuzima Helga Lajtman

djelatnica Centra za kulturu Čakovec te je radila kao organizatorica programa. (dv, zv)

upoznala s tim problemom jer zakon ne predviđa situaciju kao što je ova u kojoj su se našli međimurski Romi Bajaši koji govori jednim dijalektom, a nameću im se table na drugom jeziku koji ne razumiju. Svi za problem znaju, ali tumačenje se čeka, kazala je.

U naputku za primjenu tog zakona piše da je rok za uvođenje dvojezičnosti 6 mjeseci od stupanja na snagu uvjeta za stjecanje tog prava, u ovom slučaju od konačnih rezultata popisa stanovništva, a u roku od 3 mjeseca Općina dvojezičnost mora unijeti u Statut.

Maja Odrčić Mikulić, v.d. pročelnica nam je kazala da će sada Općina Orehovica zatražiti pismeno očitovanje od Vijeća nacionalne manjine Općine Orehovica da li žele iskoristit pravo na dvojezičnost i na kojem jeziku. Nakon njihova očitovanja slijede daljnji koraci oko toga.

Općina Orehovica je inače jedna od onih općina u kojoj su Romi postigli visok stupanj integracije i značajno uključivanje u obrazovanje. Iz te općine je šest studenata iz romske populacije, što je veliko postignuće za njihovu zajednicu.

OPTUŽNO VIJEĆE o slučaju župana Matije Posavca Obrana smatra da je prvo ispitivanje provedeno nezakonito

Na sjednici optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu u slučaju optuženog međimurskog župana Matije Posavca te dvojice suoptuženika, Josipa Kobala, člana Upravnog vijeća Županijske uprave za ceste Međimurske županije i Milorada Novkovića, bivšeg pročelnika Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Međimurske županije, raspravljalo se o nezakonitim dokazima.

Obrana tvrdi da je prvi iskaz međimurskog župana u USKOK-u uzet na nezakonit način, a nezakonite smatraju i mjere, zbog čega traže da se sve to izdvoji iz spisa. Tako da će na idućoj sjednici 27. listopada Optužno vijeće pregledavati i preslušavati cijeli iskaz koji je Posavec dao odmah nakon uhićenja, a prema kojem je priznao djelo pa je pušten iz istražnog zatvora. (sh)

AUSTRIJSKI VELEPOSLANIK posjetio Međimurje Razglabali o dvostrukom oporezivanju gastarbajtera

Međimurje su službeno posjetili veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj Josef Markus Wuketich i direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Sonja Holocher-Ertl. Uz župana Matiju Posavca i gradonačelnicu Ljerku Cividini, održali su radni sastanak.

- Razgovarali smo o gospodarstvu, 830 milijuna kuna prema podacima za 2020. godinu bio je izvoz međimurskog gospodarstva u Austriju, a uvoz iz Austrije je bio nekih 500 milijuna kuna. Dakle, međimursko gospodarstvo više izvozi u Austriju nego iz Austrije uvozi, napomenuo je župan Posavec.

Podsjetimo, Međimurska županija je od nedavno najuspješnija regija održivog turizma i bila tema o kojoj se raspravljalo na globalnoj razini.

- U razgovoru s veleposlanikom pokrenuli smo i pitanje dvostrukog oporezivanja naših ljudi koji rade

u Austriji, posebno njegovateljica. Međimurska županija daje punu potporu Hrvatskom sindikatu radnika migranata koji nastoje poboljšati porezni status naših radnika, istaknuo je župan Posavec.Austrija je drugi najveći investitor u Hrvatskoj. - Austrijski turisti vrlo su vjerni Hrvatskoj, moguće da ćemo ove godine nadmašiti rekordnu 2019, istaknuo je veleposlanik Josef Markus Wuketich. Veleposlanik je uz Riznicu Međimurja posjetio i vidikovac na Mađerkinu bregu i Štrigovu. (st, foto st)

Maja Odrčić Mikulić, v. d. pročelnice za civilno društvo i nacionalne manjine u Međimurskoj županiji

U OREHOVICI trećinu stanovništva čine Romi

Načelnik Štrigove Stanislav Rebernik, direktor turis�čke agencije Potepuh Nikola Balent, direktorica Termi Sve� Mar�n Nuša Korotaj, direktor TZ-a Međimurske županije Rudi Grula i župan Ma�ja Posavec na predstavljanju nagrade u novootvorenom vidikovcu na Mađerkinu bregu

Veleposlanik Josef Markus

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Senka, Sila i Simba tri su kobile međimurskog konja koje bezbrižno pasu travu na terenima uz aerodrom u Pribislavcu. U svom svijetu ni ne slute kako su pripadnice pasmine čija grla se broje tek na nekoliko desetaka ili točnije rečeno, u Međimurju, području po kojem nose ime, ima ih svega, brojkom i slovom, 33. A kako sada stvari stoje, ako se nešto bitno ne promijeni za par godina, moglo bi se dogoditi da ih više nema. Naime, osim privatnih osoba koje ih drže radi vlastitog gušta, nitko drugi i nema previše sluha za njih i njihovo očuvanje premda se radi o autohtonoj pasmini konja i zakonom zaštićene životinje čiji uzgoj država materijalno stimulira. Međimurski uzgajivači, naime, za njega dobivaju 502 eura po grlu.

Uz našeg međimurskog konja u toj skupini još su hrvatski posavac, lipicanac i hrvatski hladnokrvnjak. Dakle, s 500-tinjak eura država je posao riješila, Udruga međimurskog konja jedva da i postoji, Županija ne daje novac jer se ne pišu programi, Ministarstvo poljoprivrede nije zainteresirano… - Ostajemo jedino mi, entuzijasti, rekao bih budale koje se posvećujemo životinjama, kaže Matija Ladić, 35-godišnjak koji 25 godina svog života živi s međimurskim konjem. Konj nije ptica ni pas, nije ni bicikl koji neg-

dje prisloniš i ostaviš dok ti obavljaš svakodnevne stvari i posvetiš mu se dok budeš imao vremena. To je velika životinja s kojom treba biti svaki dan i brinuti se o njoj.

Ekonomski gledano, nije i da se može pro�itirati njenom prodajom jer se cijena konja kreće oko 1500 eura.

Udruga uzgajivača međimurskog konja je na stand byu

Već i vrapci na krovu znaju da Udruga nije aktivna već nekoliko godina u onom smislu kako je bio zamišljen njen rad pri osnivanju. Imala je ona svoje vrhunce i očito je došla do zida. Drugim riječima, ili će se ugasiti ili pak radikalno promijeniti svoj plan i program rada.

A to je očuvanje pasmine međimurskog konja čiji broj stagnira. Izbori u Udruzi su već idućeg mjeseca, barem je tako najavljeno.

- Ja jesam predsjednik i to, moglo bi se reći, silom prilika jer nitko drugi nije htio, rekao je za Međimurske novine Miljenko Zvonar iz Preloga, predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja. Kako sam zaposlen i predsjednik Udruge Međimurska lastavica iz Donje Dubrave, posao oko papirologije i svega potrebnoga obavlja Marijan Belčić, tajnik Udruge.

Priznaje da Udruga ne radi kao što je to bilo nekada jer ni nema onoga entuzijazma ni novca ni živaca za natezanje s Ministarstvom.

Radi, kaže, onako kako može. Uvijek se prije išlo na ruku uzgajivačima, Udruga

Međimurski konj

Početak nastanka ove plemenite čistokrvne pasmine konja seže najvjerojatnije čak do prijelaza između kraja 18. i početka 19. stoljeća, kada se započelo s postupnim križanjem domaćih kobila, koje su imale primjese angloarapske krvi, s pastusima noričke, ardenske, peršeronske i brabantske uzgojne linije. S obzirom na to da je Međimurje u to vrijeme (do 1848. godine, te ponovno od 1861.) niz godina bilo pod mađarskom administrativnom upravom, u međunarodnoj stručnoj literaturi redom se navodi da pasmina ima mađarsko podrijetlo.

Međimurski konj krupnog je rasta i čvrste građe, visine grebena 155 – 165 cm, po čemu je sličan hrvatskom hladnokrvnjaku, a viši od treće autohtone hrvatske pasmine, hrvatskog posavca. Razmjerno je male glave i manjih, šiljatih ušiju, kratkog mišićavog vrata, širokih prsa i leđa, te

snažnih, ne predugih nogu. Prevladavajući primjerci su dorati, alati (riđani) i vranci, ali ima i drugih kombinacija boja. Pastusi mogu doseći težinu i do 900 kilograma.

Karakter međimurskog konja je uravnotežen, skromnih je hranidbenih zahtjeva, izdržljiv i otporan, s izraženom voljom i upornošću u radu. Koristi se kao radni konj za vuču i rad u poljoprivredi, ali je, s obzirom na sve veće uvođenje mehanizacije, izgubio značaj pa danas sve više služi i za proizvodnju mesa.

U pogledu čistokrvnosti, koja je ponekad bila osporavana, genetičkom analizom, odnosno laboratorijskim uspoređivanjem uzoraka mitohondrijske DNK većeg broja međimurskih konja iz hrvatske i mađarske populacije, te srodnih pasmina (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, norički konj i dr.), utvrđeno je njegovo nedvojbeno izvorno podrijetlo.

je nabavljala svježu krv iz Mađarske, preko Udruge su se renovirale staje, nabavljalo se drvo, željezo, čak je davala i �izičku pomoć, odnosno članovi su pomagali jedni drugima.

I to su ljudi očito uzeli zdravo za gotovo pa očekuju da se i dalje tako radi, navodi predsjednik te dodaje:- Očekuju da mu Udruga dopelja potkivača i veterinara i da na kraju sve plati.

- Nažalost, trenutna budućnost međimurskog konja je neizvjesna. Ne može opstanak autohtone pasmine biti samo na udruzi, ne može takav dio kolača biti na entuzijastima, naglašava Ladić

A Udruga već dvije godine nema nikakva �inancijska sredstva. Ne javljaju se na natječaj Županije jer su svrstani u isti “koš” s Udrugom slijepih, gluhih, nagluhih, Udrugom Duga i sličnima pa ne žele uzimati njihov novac. Uostalom, ističe da se na tim natječajima dobiva svega od 5.000 do 10.000 kuna što njima ne znači ništa.

- Županija za romske pse nije obavezna ništa dati jer je to u nadležnosti općina i gradova, ističe predsjednik, a dala je poslije nove godine 260.000 kuna. Dojdemo mi ispred Udruge s gotovim projektom i svime ostalim što je potrebno i župan nas se izogiba, prebacuje lopticu na svoje suradnike.

Suradnici pak, naravno, bez njegove privole i potpisa ništa ne mogu. Istu stvar doživljavaju i u Ministarstvu.

- Kad idem u Zagreb, moram si uzeti godišnji odmor, ističe predsjednik. Moram reći da je dosta osoba tamo aljkavo i nije zainteresirano, a nažalost to moram reći i za ministricu Vučković. Potrošim svojega godišnjega, kaj idem tam, na žalost, na kavu jer se vraćam neobavljena posla.

Tko može spasiti konja od mesarskog noža?

- Ministrica nas zove na sastanak u Zagreb, nas četvero, uključujući i župana Posavca, na kojemu se ne pojavi jer je otišla drugamo svojim putem.

Dodaje: - Niti je ostavila poruku da je nema niti je osigurala svoju zamjenu. Dogodilo se to tako nekoliko puta i rekao sam nek’ dalje ide tko hoće, ja ne idem više.

Slična situacija, gdje su samo jedna ili dvije osobe podmetale svoja leđa, bila je i u udruzi ratara, voćara zbog čega su se ugasile već ranije.

Ne treba biti posebno dalekovidan pa reći da je i ova Udruga na tom putu. Udruga je trasila put uzgajivačima i sada mogu svaki svojim putem dalje i bez nje.

Hoće li mladi entuzijasti imati volje nastaviti raditi “za opće dobro” ili će se posvetiti vlastitom biznisu oko konja, tek će se vidjeti.

- Razgovaramo intenzivno kako i na koji način oživiti rad Udruge, ali nije baš da se mičemo s neke mrtve točke, isto kao i s našim konjem, ističe Matija Ladić.

Sudbina međimurskog konja

- Nažalost, trenutna budućnost međimurskog konja je neizvjesna, dodaje Ladić. Ne može opstanak autohtone pasmine biti samo na Udruzi, na entuzijastima. To je ono što aktivno govorim i pred županom Matijom Posavcem, njegovim zamjenikom Josipom Grivcem, na savjetu i gdje god imam priliku.

Uzgoj i očuvanje treba dići na višu razinu, primje-

Miljenko Zvonar, predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja

Ladić

međimurska konja može

mesarskog

TEMA BROJA

Konj nema ekonomsku, ali ima turističku vrijednost

Danas konj više nema ekonomsku vrijednost. Zamijenili su ga traktori i kombajni, ali zato može imati itekakvu turističku vrijednost, svoju posebnu priču. Samo ju treba znati ispričati i ukomponirati u manifestacije. Vožnja kočijom, prezentacija nekadašnjeg rada ili pak sama pojava na nekom događaju.

novoga se ne izmišlja, već samo ono što postoji i što je barem 50-ak puta isprobano.

Bilo je prijedloga gdje bi se i kako napravila ergela pa se sjećamo i spominjanja prostora bivše vojarne u Čakovcu. Sada pak nedostaje taj glavni inicijator, a po njemu to je Županija koja bi dala zemljište koje je prema prostornom planu namijenjeno

- Ostajemo jedino mi, entuzijasti, rekao bih budale koji se posvećujemo životinjama. Konj nije ptica ni pas, nije ni bicikl koji negdje prisloniš i ostaviš pa mu se posvetiš dok budeš imao vremena, kaže Matija Ladić

za to. Potom pak sa svime time treba krenuti prema Ministarstvu kako bi napravili tu ergelu koja nam je nužno potrebna.

- Pojedinac, nažalost, to ne može sam, dodaje. Očito smo mi Međimurci “s nekšim jalom ili nesuvislom pričom krenuli u to da: of oče, of neče, of more, of nemre”. Jednostavno, nema zajedništva, da svi stavimo glave skupa i krenemo puhati u isti rog.

Ispada, dodaje, da su Slavonci pametniji jer hrvatskog hladnokrvnog konja ima oko 13.000, posavskog konja oko 10.000. Sve te uzgajivače potiču i njihove matične općine i gradovi.

- Dobivamo i mi poticaj, ali pitanje je kak’ se mi nismo genuli već deset godina s tih 30-ak grla na više, pita se Ladić.

Aktualni vlasnici međimurskih konja

• Cujzek, centar za odgoj i zaštitu međimurskog konja, Macinec: Eko (m), Etno (m), Dukatina (ž), Azra (ž)

• Bioenerga d.o.o., Čakovec: Lukacs (m), Erik (m), Zvonka (ž), Zlata (ž), Lasta (ž), Samba (ž), Sunja (ž)

• Danijel Petković, Selnica: Lasta (ž), Zora (ž), Vilma (ž)

• Matija Ladić, Pribislavec: Simpa (ž), Sila (ž), Senka (ž)

• Dražen Topličanec, Čakovec: So�ija (ž), Linda (ž)

• Marinko Lisjak, Donja Dubrava: Rička (ž)

• Ivanka Horvat, Mali Mihaljevec: Zekan (m), Grom (m)

• Mario Vranović, Gardinovec: Suza (ž)

• Josip Furdi, Domašinec: Lira (ž)

• Nikola Siladi, Kotoriba: Zara (ž), Sziszi (ž), So�ija Prva (ž), Lara (ž), Sila (ž)

• Zlatko Radiković, Peklenica: Luna (ž)

• Ergela u Žabniku: Suzy (ž), Sana (ž), Suzy (ž)

• Josip Magić, Leštakovec: Zeba (ž), Zeka (ž), Zita (ž)

• Nenad Štibić, Sokolovac: Lada Munja (ž)

• Domagoj Pikija, Novi Marof: Suzi (ž), Vita (ž)

• Josip Lukač, Lužan Biškupečki: Čila (ž), Zeka (ž)

rice ići na osnivanje ergele. Nije bitno hoće li to biti na nacionalnoj razini, regionalnoj. Da se to može, svjedoče i izvrsni primjeri iz ostatka zemlje. Hrvatska naime ima ergelu u Lipiku, pa u Đakovu.

- Znači, samo bi trebalo doći, reći: Dobar dan, kak’ ste vi to napravili, dajte nam pomorite, dodaje Ladić.

U tom aspektu razgovaralo se već s REDEA-om, uspjelo se doći do nekakvih kontakata, ali nije se pomaklo s mrtve točke. Da se razumijemo, to nije ništa novo, ništa

I dok se traži inicijator, s druge strane jača privatna inicijativa, privatne osobe koje kupuju konje i pastuhe i kobile poput Letine koji u tome vidi budućnost. Konje kupuju osobe koje vole životinje i koje taj trošak mogu �inancijski podnijeti. No, njega nitko ne može prisiliti da svoje konje dijeli, sudjeluje na manifestacijama za popularizaciju konja i Međimurja.

Ergela u Žabniku

Javna ustanova – Međimurska priroda je 2015. godi-

ne kroz projekt na 8 hektara gmajne u Žabniku ustanovila “ergelu” međimurskog konja, s matičnim fondom od 8 selekcijski odabranih kobila, odgovorio je Siniša Golub, ravnatelj Ustanove. Klasična win-win situacija u kojoj se kroz institucionalizaciju grla očuvao značajan genetski materijal ugrožene pasmine od nepovratnog gubitka, a s druge strane gmajna je opet zaživjela i uz pomoć ispaše konja. Konji (točnije kobile!) su kupljene iz zemaljskog uzgoja, većinom od vlasnika starije životne dobi koji za svoja grla više nisu mogli brinuti. I to je sudbina većine grla.

Danas, 4 godine kasnije, dodaje, može se slobodno reći da svoju namjenu u revitalizaciji gmajne savršeno ispunjavaju. Iako povećanje brojnosti grla nije bio cilj u počecima projekta, Međimurska priroda odradila je brojne predradnje i po tom pitanju.

Međutim, broj grla je i do danas ostao na početnih 8. Četiri godine iskustva pokazale su da je za to je potreban značajan zaokret u politici, programima i projektima očuvanja međimurskog konja, na lokalnoj, a posebice na državnoj razini.

Pašnjak kobile polako napuštaju, tj. jedna po jedna odlaze u privatne ruke koji s njima imaju rasplodne planove. Kobile su na gmajni živjele kao carice, ali nije došlo do rasploda jer taj proces već traži puno više od onoga što zaštitari prirode znaju, mogu i umiju. A konkretne pomoći od bilo koje institucije nije bilo, osim klasične retorike “morali bismo, trebali biste”.

U svakom slučaju, kad bi se pronašao interesent koji bi preuzeo bokseve i infrastrukturu u Žabniku, Međimurska priroda bi mu drage volje predala na upravljanje svoj dio.

Dakako, voljni su prenijeti i iskustva zašto se stvari s povećanjem brojnosti konja kreću sporo ili nikako – ako to uopće koga zanima.

Trenutno se tamo nalaze samo tri kobile koje će do kraja ove godine završiti ili kod privatnih uzgajivača ili, ne daj Bože, u mesnici za kobasice. Matija je zbog toga vratio kobilu Senku. Sada iz Žabnika čeka i kobilu Suzy, 25 godina staru, svoju prvu životinju.

Držim se očevih riječi: Sine, napravi 10 posto više!

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Studio VIPRO

- Svaka generacija mora napraviti nešto više nego što je naslijedila i ta me očeva misao vodi kroz život, istaknuo je Dražen Novak, novoizabrani predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije

Dražen Novak, soboslikar iz Preloga, novoizabrani je predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije, od izborne skupštine održane minulog petka.

- Iznenadio sam se novim obvezama koje sam preuzeo, ali znam da ću uspjeti jer sam takva osoba. Kad nešto preuzmem, sav sam u tome. Rad s ljudima me odmara, zbog toga radim i u Nautičkom klubu u Prelogu. Hranim se time da nešto radim, organiziram i upravo iz tog razloga su me i kolege obrtnici izabrali na

ovu funkciju, kazao je novoizabrani predsjednik. Dodaje: - Bitno mi je da nešto ostane iza mene. Moj pokojni tata mi je još dok sam išao u školu govorio: Sine, napravi 10 posto više nego ja, već će biti dobro. Njegova misao da svaka generacija mora napraviti nešto više nego što je naslijedila vodi me kroz život, kazao je Dražen Novak.

Iz sebe ima 29 godina staža obrtništvu, a aktivan je i angažiran u politici i društvu tako da mu je nova dužnost u Obrtničkoj komori logičan slijed u životnoj karijeri.

U obrtništvo je ušao na speci�ičan način. Školovao se u Sloveniji u Mariboru i po završetku školovanja se i zaposlio, ali vrlo kratko, jer se �irma zatvorila. I tako je nakon godinu dana radnog staža otvorio vlastiti obrt s 22 godine života, početkom

devedesetih. - Bilo je puno jednostavnije u to vrijeme biti obrtnik. Prvi porezi koje sam plaćao iznosili su 366 kuna mjesečno i to je bio jedini porez koji sam plaćao prve tri godine. No kasnije su se nameti samo povećavali. Možda je zbog toga danas teže nego tada.

Trenutno sam mali obrtnik s dvoje zaposlenih pa uglavnom radim na održavanju zgrada na području Međimurske županije. Prije sam imao više zaposlenih i mogao sam preuzimati i nove poslove, kaže.

Nema zlatnog doba u obrtništvu, samo izmjene dobrih i loših ciklusa

Dražen Novak dobro poznaje politiku i gospodarstvo i to je dobar spoj na novoj

funkciji. - Bio sam aktivan i u radu udruženja obrtnika i u Komori. Pretpostavljam da su drugi obrtnici primijetili moj rad i da je to bio razlog zašto su se odlučili izabrati me za predsjednika. U Prelogu sam odradio četiri mandata u gradskom vijeću, a aktivan sam u Nautičkom klubu. S obzirom na gotovo tri desetljeća iskustva u obrtništvu zanimalo nas je kada je bilo “zlatno doba” u obrtništvu koje bi moglo poslužiti kao model za dalje.

- Teško je govoriti o “zlatnom dobu”. Gledano kroz moj radni vijek više se može govoriti o “biblijskim ciklusima”, o izmjenama sedam dobrih i sedam loših godina. Izmjeni uzlaznih i silaznih trendova u poslovanju.

Nastavlja: Teško je izdvojiti neko doba, važnije je da obrtnik bude konstantno

uporan. Tri stvari su ključne: naći posao, odraditi ga i naplatiti. Ako se u samo jednom od tih triju elemenata kiksa, poslovanje trpi.

Dakako da bi obrtnicima bilo puno lakše poslovati uz manje porezno opterećenje. Država bi trebala odrediti paušalni porez prema broju zaposlenih kod obrtnika.

Nije isto imaš li jednog, dva, tri ili više zaposlenih. Obrtnici se moraju posvetiti

svom poslu da bi zaradili, ali se uz to koprcaju s papirologijom, za kojom nema potrebe.

S obzirom na OIB, svim institucijama su svi podaci dostupni i nema potrebe za raznošenjem papira u razne institucije kad je sve vidljivo u sustavu, smatra Novak.

Ovako je obrtnik osoba koja cijeli dan radi svoj posao, navečer piše ponude i još se bakće s papirologijom. U posljednje vrijeme ponovno raste

Tko su novi novoizabrani čelnici Obrtničke komore Međimurske županije

Izbori za tijela Obrtničke komore Međimurske županije za mandatno razdoblje od 2022. do 2026. održani su 7. listopada ove godine. Osim novoizabranog predsjednika Dražena Novaka u sljedećem mandatnom razdoblju dužnost potpredsjednika Obrtničke komore Međimurske županije obnašat će Božidar Krušelj, uz kojeg će u Upravnom odboru Obrtničke komore Međimurske županije interese međimurskih obrtnika braniti: Ivan Kolmanić, Darko Mihalic, Franjo Golub, Marko Panić, Kristina Strniščak, Josip Murković, Izabela Benjak-Horvat i Josip Pintar.

Hoće li dvojezične table poboljšati romsko pitanje?

Ako otklonimo licemjernu političku korektnost vrlu sličnu onoj �loskuli: o pokojnicima sve najbolje, tada bi odgovor na pitanje iz naslova hoće li dvojezične romske ploče poboljšati romsko pitanje bio potvrdan.

Odbacimo li političku korektnost i zagrebemo u stvarno tkivo problema: razbarušeno, kompleksno i višeslojno, natpisne ploče i kad se postave, ostat će samo mrtvo slovo na limenoj

ploči. Bile one na bajaškom ili jeziku romano chib, neće riješiti probleme romskih geta. Neće riješiti traume malih Roma pri polasku u školu, ako ne poznaju hrvatski jezik jer vlastiti preci im nisu ostavili vlastite škole. Ostat će problem što s onima koji ni u 21. stoljeću nisu završili osnovnu školu, slaba polaznost srednjih škola, a kamoli fakulteta.

U 21. stoljeću bez obrazovanja osuđen si na život iz kamenog doba. Ne poma-

že tu ni novac iz socijalne blagajne jer on život u getu čini nešto ugodnijim, ali ne stvarnim. Novac koji nije zarađen vlastitim rukama svakodnevnim odlaskom na posao je tuđi novac i ne cijeni se njegova vrijednost. Politička korektnost ostalim građanima zabranjuje propitivanje dvostrukih pravila za Rome u slučajevima kršenja reda i mira, krađa, socijalnih naknada koje nerijetko premašuju prihode od plaća zaposlenih, uživanja u blago-

datima standarda kojem kao zajednica ne pridonose kroz doprinose.

U interesu je svih građana da Romi izađu iz tog duhovnog i ne samo prostornog geta, ali to se neće dogoditi povećanjem socijalnih naknada i i postavljanjem dvojezičnih ploča. Pristanu li Romi na položaj socijalnih ovisnika, neobrazovani, siromašni i nezaposleni, zauvijek će ostati samo materijal pogodan za političku manipulaciju. Obrazovani, dobrostojeći građani

to nisu jer oni misle svojom glavom i svojim novčanikom.

Socijalno ovisni ostat će na margini, premda dobili zamjenika župana, načelnika ili gradonačelnika i dvojezične natpise na svim javnim mjestima. Na potezu je mlađa generacija Roma koja se upravo sada probija kroz obrazovni sustav, radeći i kupujući kuće izvan romskih naselja, stječući poštovanje svojih novih susjeda svojim primjerom i životom jer put u integraciju ne vodi kroz geta.

DRAŽEN

predsjednik Obrtničke komore Međimurske

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije

broj obrtnika. Na dan našeg razgovora bilo ih je 1527, a prošle godine na taj dan 1473 u Međimurskoj županiji.

Postoji razlog za taj rast, kaže predsjednik Novak. - Dr žava ga potiče kroz potpore za samozapošljavanje. U stvarno sti je puno zaposlenih kod ne kog obrtnika odlučilo započeti vlastitu karijeru. No pitanje je hoće li potpore doprinijeti povećanju ukupnih prihoda od rada u obrtništvu kao i mase poreza od povećanog broja obrtnika.

Potpore su mamac za povećanje broja obrtnika

Potpora od 100.000 kuna za samozapošljavanje velik

je mamac mnogima, prem da to u stvarnosti i nije velik novac. Za ulazak u privatni posao potrebni su kombi, alati i ugovoreni poslovi. Tako da se često događa da novope čeni obrtnici ne ostvare veću zaradu kojoj su se nadali kad su bili samo zaposlenici. No, svatko ima pravo okušati se.

Moguće je da samo veći broj obrtnika konkurira za isti kolač.

Usitnjavanje ne mora nužno dovesti do povećanja prihoda. To je vidljivo po tome što stariji obrtnici u odrađi vanje poslova uključuju svoje bivše djelatnike, novopečene obrtnike, jer zbog usitnjeno sti zasebno ne mogu odraditi veće poslove.

Naime, i u obrtništvu postoji problem nedostatka radne snage, a uvoz ovdje ne rješava stvar. U industriji je to moguće tamo gdje posto je jednostavni poslovi, pa su dovoljne manje vještine, a je zična barijera nije prepreka za obavljanje posla.

U obrtništvu to nije tako jer su tamo važne i komuni kacija i vještine.

Mnogi naši poduzetnici su i izvozno orijentirani. Posebno oni koji svoje proizvode mogu izraditi u svojim radionica ma: kao što je izrada stolari je, ograda i slično, a montažu odraditi u inozemstvu.

Tako šire svoj posao pa će im i skori ulazak u šengenski prostor ići na ruku. Predsjed nik Komore nije pesimističan

što se tiče odljeva naše radne snage.

Kaže da je vrhunac od ljeva prošao i da smo sada u silaznoj putanji. Počeo je povratak ljudi kući, zbog energetske krize i skupoće životnih troškova vani. S dru ge strane, odljev radnika je kod nas izazvao rast plaća.

Dobra strana toga je što veće plaće omogućavaju i veću potrošnju tuđih proi zvoda i usluga, što pokreće ekonomiju. Doduše, trenutno inflacija to pojede i s jedne i druge strane, ali kao što je Dražen Novak naglasio, u gos podarstvu postaje silazni i uzlazni trendovi pa i na tu situaciju možemo gledati u tom svjetlu.

Inspiraciju pronalazim i u hororima

Kako je to kad vam je posao loviti anakonde…

Piše: Sanja Heric

Ulica Črna Mlaka u Selnici krije 20-godišnju Elenu Zadravec, kći Dražena i Nene, s iznimnim talentom za umjetnost. Nevjerojatan dar za crtanje pokazala je već tijekom pohađanja vrtića, a u tom su ju smjeru dalje poticali i njezini roditelji.

Piše: Roberta Radović

je on zaslužan za sve to, rekla nam je sa smiješkom na licu mlada slikarica i dodala da su roditelji presretni jer se nastavila baviti onim što je

Tako je nakon osnovne škole u Selnici upisala Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, što joj je bio

- Moj je tata uvijek sa mnom crtao dok sam bila mala. Znali smo precrtavati, crtati skupa različite likove iz dječjih crtića. Tata voli reći da

Biolog, pisac, fotograf i snimatelj Goran Šafarek predstavio je na Matu lovu gruntu svoju novu knjigu Iz dnevnika istraživača. Bio je dio programa zatvaranja ovogodišnje sezone događanja na Matulovu gruntu zajedno s Ženskim vokalnim sastavom Pučpuljike. Kamo će čitatelj ove putopisne knjige putovati slikom i riječju s Šafarekovim potpisom, sam autor je kazao: - Knjiga opisuje moja istraživanja zadnjih petnae stak i više godina, po tropima širom svijeta od Afrike, La tinske Amerike, jugoistočne Azije. Opisujem kako je to kad je znanstvenik dva mjeseca u Amazoni ili u Africi. Kako je to kad vam je posao loviti anakonde, crne mambe i dru ge opasne životinje. Kako je to biti u potpuno drugačijim krajevima i kulturama. Jer, kad

Mjesec hrvatskog turizma u Centru Med dvemi vodami Od 1. do 31. listopada 2022. godine održava se Mjesec hrvatskog turiz ma. Sudjelovanjem u akciji Mjesec hrvatskog turizma Centar za posjetitelje Med dvemi vodami daje popust od 50 do 60 % na ulaznice za individualne posjetitelje od 1. do 31. listopada 2022. godine.

ste biolog i istraživač, onda istražujete prirodu, ali ste okruženi i lokalnim stanov ništvom, primjerice s Indijan cima u Amazoni ili u Africi s plemenima. Sve to čini jedan paket doživljaja prirode u koji stavljam i čovjeka.

- Svaki trenutak borav ka u tropima, na određen je način opasnost?

Jedan od njezinih digitalnih crteža Slika koju je Elena nazvala Buđenje

Najdraže joj je slikati portrete - Već u vrtiću, dok sam imala šest godina, tete su skupljale moje crteže, napravile bojanku, a zatim ih prodavale. Tako je bio prepoznat moj talent. Potom sam išla u sedmom razredu u ŠAF Čakovec, Školu animiranog �ilma, kod njih sam napravila jedan crtić i on je išao na Dubrovnik �ilm festival i neke manje festivale. Bilo je nekako prirodno da dalje nastavim u tom smjeru, rekla nam je mlada slikarica pokazujući nam svoje radove najprije na računalu, a potom nas je odvela u svoj atelje koji se nalazi pored obiteljske kuće. U Zagrebu se, kako nam

- To su opasni krajevi zbog opasnih životinja, parazita, bolesti, klime. Ekspedicija se uvijek dobro priprema. Imao sam dosad sreću ili smo se dobro pripremili i čuvali, ta ko da osim sitnih bolesti nije bilo nekih osobitih problema. Možda je najopasniji trenu tak bio kad nas je u Amazoni lovila, zamislite ne jaguar, ne divlja mačka ni zmija, nego najobičnija tapirica. To je jed na životinja veličine svinje.

Podsjeća na konja, na slona s rilom, inače je biljojed. Ali njoj se nešto izgleda desilo.

Pratila nas je okolo, vjerojatno su joj Indijanci ubili roditelje.

Taj inače pitomi stvor, počeo nas je loviti po džungli, sve je bilo kao u crtiću. Zaletjela se u punom gasu prvo do mene, pa do kolege, tako da smo se oko drveća sakrivali od tih tristo kila žive vage. Sad to zvuči smi

voli na sve to crtati i portrete ljudi te prikazivati njihove emocije, posebice ljude iz svog okruženja. Slika različitim tehnikama, od tuša, olovke do akrila, a u posljednje vrijeme obožava crtati digitalne crteže na svom računalu.

ješno, ali je bilo dosta opasno, posebno kad smo vidjeli kakve zube ima. Ti zubi mogu bez problema “precvikati” kost ili prelomiti ruku, nogu. Situacija nije bila nimalo bezazlena. Već svaka ranica u vlažnoj kišnoj šumi može se ozbiljno infici rati, a na ozbiljno ranjavanje ne smije se ni pomišljati. Tapir nije klasičan grabežljivac, ali ova je tapirica baš poludjela. Od toga dana tapiri su mi na listi opasnih životinja.

- Najdraže mi je crtati portrete. Puno je lakše iskomunicirati poruku ako ljudi vide ljudski lik, portret. Lakše se povezuju s djelom. Dakako, može se povezati i s apstrakcijom, ali nije to to. Portreti su više prisniji, objašnjava nam naša sugovornica.

- Hoće li tvoj dnevnik istraživača uskoro ubilježiti i putovanje u Australiju?

Upala na Akademiju likovnih umjetnosti

Nakon završetka srednje škole godinu je dana pauzirala, a sada je upala na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na smjer Animacija i nove umjetnosti.

- Prošle godine još nisam bila točno sigurna na što bih točno išla, dizajn, slikarstvo ili

- Na tom kontinentu dosad nisam bio. Nakon projekta Ri jeke Hrvatske unutar kojeg su napravljeni knjiga, film, mrež ne stranice, odlučio sam se na jedan dugoročni projekt. Zove se Rijeke svijeta. Naravno, ne mogu se sve rijeke svijeta proći jer ih ima bezbroj. Ali želim na svakom kontinentu odabrati desetak ili petnaest rijeka, s

obzirom na kulturnu i prirodnu baštinu, sportsku i turističku, i tijekom nekoliko godina obići te najljepše dijelove voda svije ta. To mi daje motiv da se ode i u Australiju, Sibir, Aljasku, čak i na Antarktici ima nekih malih potočića u ljetnom dobu. Ove godine posvetio sam se promociji prirode kroz medi je, preko fotografija i filmova. Ovih dana su me kontaktirali iz Nat Geo Wild, žele raditi novi film o prirodi Hrvatske. Prošle godine sam radio za BBC. Ve lik je interes inozemstva za prirodu Hrvatske, a mi sami toga nismo dovoljno svjesni.

U zimsko doba Šafarek planira opet nekamo u svijet, u toplije krajeve. Svi koji volite čitati, zagrijte se uz njegovu novu knjigu. U suvenirnici Cen tra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu mogu se na baviti Šafarekove knjige Divlja priroda Hrvatske i Ušće Mure - Hrvatska Amazona.

Tihi rekvijem za kunu

Zazivanje mira sve glasnije Č

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

ini se da je svima do sta rata u Ukrajini, po gotovo nakon novog stupnja eskalacije. Eksplozija na Krimskom mostu bila je povod za novi stupanj eskalacije, no ruski napad raketama na ukrajinsku in frastrukturu bio je planiran tjedan dana ranije.

Europski lideri se sve više pitaju kako zaustaviti nove eskalacije, došlo se do ruba nuklearnog ponora. Opasnost ne prijeti samo od potencijalnih atomskih bombi već i od najveće nu klearne elektrane Zaporožje koja postaje još jedno sred stvo pritiska.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Aneksijom četiriju ukra jinskih oblasti predsjednik Putin bacio je svijetu ruka vicu u lice, no baš mu ne ide. Ukrajinske snage oslobodile su značajan dio na sjevero istoku, ali i na jugu, koji je strateški važniji.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Oštar odgovor ukrajin skog vodstva je da nema pregovora dok je Putin na vlasti. Dalje od toga se ne može.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Što slijedi? Svakako nastavak borbi, dok su eu ropski lideri sve zabrinutiji. Mađarski premijer Orban govori da bi u miru trebali razgovarati „Putin i Trump“, a ruski ministar vanjskih poslova Lavrov govori da je Moskva otvorena za raz govore, no čeka „ozbiljan prijedlog“. Istovremeno se američki prijedlog o poten cijalnom miru proglašava „licemjernim“ od strane Rusije jer se Ukrajini i da lje pomaže oružjem. Naime, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigur nost John Kirby izjavio je da je SAD zbog ruske nuklear ne prijetnje zainteresiran za brzo rješavanje sukoba u Ukrajine i mirnim putem. Zazivanje mira dolazi iz još jednog razloga. Ocjenjuje se

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

da Putin nije uspio ucijeniti Europu plinom, skladišta su više-manje puna, no strah od zime zamijenio je strah od atoma. Raste strah od neočekivane eskalacije „što bi bilo kad bi bilo“, Finci i Amerikanci kupuju veće zalihe joda, a na tom su putu i neke druge zemlje. Postajemo li taoci Putinove politike? Glavni tajnik NA TO-a Stoltenberg izjavio je da bi bilo kakav napad na kritičnu infrastrukturu bio napad na NATO.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Rezultat straha zbog po dizanja eskalacije na višu razinu od strane Putina prve su osjetile burze. Već neko liko dana padaju europske dionice, zbog rata kapital bježi u obveznice. Cijena nafte pala je na svjetskim burzama za 30 posto zbog predviđene krize i smanje nja potražnje.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zaziva se tiha diploma cija Rusije i SAD-a, ali i pro mjena smjera, dio američkih medija smatra da Amerika mora promijeniti smjer prema Ukrajini. To pak ni je moguće. Rat će potrajati, no sa sve više nepoznanica i prijetnji, mir je još daleko.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Vrijeme međutim više nije na strani Rusije nakon osam mjeseci rata, sve više nedostaje vojnika, raketa i streljiva, a i sredstava. Za pad je barem četrdeset puta bogatiji nego Rusija.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

I U VARAŽDINU, Gajeva 5

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

GLOBALNO I LOKALNO Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Puno je lakše iskomunicirati poruku ako ljudi vide ljudski lik, portret. Lakše se povezuju s djelom. Dakako, može se povezati i s apstrakcijom, ali nije to to. Portreti su više prisniji, rekla nam je slikarica Elena Zadravec

ELENA ZADRAVEC iz Selnice, slikarica koja oduševljava od malih nogu

Slikarica Elena Zadravec

uz svoje radove u ateljeu – portret prijateljice Nere

i ugledati svjetlo dana

GORAN ŠAFAREK u Frkanovcu

O knjizi Iz dnevnika istraživača Goran Šafarek govorio je na Matulovu gruntu

Izgorjeli auto u Zebancu GORNJI ZEBANEC

Probudila ih eksplozija u dvorištu!

U gluho doba noći, točni je u 4:14 sati, vlasnike auto mobila u Gornjem Zebancu probudila je snažna eksplozi ja. Na teren su nakon dojave o požaru izašli vatrogasci DVD-a Selnica, a kasnije i JVP-a Čakovec.

Iz PU međimurske po tvrdili su kako se radi o samozapaljenju automobi la i da je šteta minimalna.

Kontaktirali smo predsjed nika DVD-a Selnica koji nam je iznio više detalja. – Do požara osobnog automobila najvjerojatnije je došlo zbog elektroinstalacija. Nakon što ih je probudila eksplozija gu me, vlasnici su brzo reagirali pa su do našeg dolaska sami pristupili gašenju, rekao je Davor Debelec, predsjednik DVD-a Selnica. (st)

SVETI JURAJ NA BREGU

Posudio 4 milijuna kuna za kladionicu

Hitna je na mjesto nesreće stigla za 13 minuta, no nisu mogli pomoći stradalom Josipu Varšiću zamjenica općinske državne odvjetnice.

Kako je došlo do prometne nesreće?

Sljedećeg dana PU me đimurska iznijela je detalje prometne nesreće. - U Sve tom Urbanu na raskrižju žu panijske i pristupne ceste dogodila se prometna ne sreća gdje je vozačica, stari ja maloljetnica, državljanka Republike Slovenije, uprav ljala osobnim automobilom slovenskih registarskih oznaka, prije stjecanja prava na samostalno upravljanje

motornim vozilom, kolnikom pristupne ulice, izvijestila je PU međimurska.

Kako u nastavku navode, prilikom dolaska do raskrižja s kolnikom županijske ceste, a koja je prometnim znakom označena kao cesta s pred nošću prolaska, maloljetna vozačica ušla je u raskrižje skrećući na kolnik županij ske ceste, a da pritom nije propustila sva vozila koja se kreću tom cestom. Zbog toga je u bočnu stranu vozila udario motocikl čakovečkih registarskih oznaka kojim je kolnikom županijske ce

ste upravljao Josip Varšić iz vrhovljana.

- Nakon udara vozačica je osobnim automobilom dje lomično sišla izvan kolnika i udarila u betonski zid, dok je vozač motocikla nakon udara pao na kolnik. Vozač je, na žalost, na mjestu događaja preminuo, izvijestili su iz PU međimurske.

Protiv vozačice slijedi kaznena prijava Tijelo preminulog pre vezeno je bilo na Odjel pa

tologije Županijske bolnice Čakovec zbog sudske obduk cije, dok su osobni automo bil i motocikl prevezeni u dvorište Policijske uprave međimurske zbog obavlja nja izvanrednog tehničkog pregleda i vještačenja. - Protiv vozačice sli jedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela izazivanje prometne nesre će u cestovnom prometu nadležnom državnom od vjetniku, izvijestili su iz PU međimurske.

Dovršenim krimina lističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 32-go dišnjak s područja Sv. Jurja na Bregu, kako saznajemo, iz Frkanovca, počinio kazne na djela prijevare i davanja lažnog iskaza.

Sumnja se kako je tije kom dužeg razdoblja u više navrata lažnim prikaziva njem činjenica i dovođenjem oštećenih, 33-godišnjaka i 44-godišnjaka, u zabludu od njih pozajmio nešto manje od 4 milijuna kuna. Pozaj mljeni novac osumnjičeni je potrošio za osobne potrebe i klađenje putem kladioni ca. Ujedno, istraživanjem je

KRAĐE

PRELOG

Unesrećeni zatražili liječničku pomoć zbog šoka

Između Sitnica i Mur skog Središća 10. listopa da u popodnevnim satima došlo je do sudara triju au tomobila. Uzrok nesreće bio je oduzimanje prednosti prolaska.

Većih fizičkih povreda nije bilo, no tri osobe za tražile su liječničku pomoć zbog izazvanog stresa i psi hičkog šoka koji se pojavio nakon nesreće.

(st, foto: zv)

utvrđeno kako je osumnjiče ni tijekom rujna 2021. godi ne na referadi za izdavanje osobnih iskaznica Policijske uprave međimurske dao lažnu izjavu da je izgubio osobnu iskaznicu da bi se potom u srpnju ove godine, tom izgubljenom osobnom iskaznicom, prijavio u jed nom pansionu na području Varaždina.

Protiv osumnjičenog 32-godišnjaka podneseno je posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzor niku Policijske uprave me đimurske. (dv)

Ušetala u nezaključanu kuću te ukrala novčanik

Dovršenim krimina lističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 45-go dišnjakinja s područja Male Subotice počinila kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se kako je u četvrtak, 18. kolovoza 2022. godine oko 14 sati u Prelogu, u Ulici kralja Zvonimira, iz neza ključane obiteljske kuće sa

ČAKOVEC

stola u spavaćoj sobi ukra la novčanik u kojem su se nalazili novac, razni osob ni dokumenti i bankovne kartice. Protiv 45-godišnje osumnjičenice podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Materijalnu štetu 69-go dišnji vlasnik procijenio je na 1.000 kuna. (dv)

S terase kuće ukrali torbicu s novcem i dokumentima

Na dan 10. listopada 2022. godine u večernjim satima u Čakovcu, s terase obiteljske kuće u Ulici Ivana Sokača, nepoznati počinitelj ukrao je torbicu u kojoj su se nalazili novac, osobni do kumenti, bankovne kartice i

drugi predmeti, izvijestila je PU međimurska. Materijalna šteta prema izjavi 55-godiš njeg vlasnika procijenjena je na nekoliko tisuća kuna. Pro tiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

PROMETNA NESREĆA između Sitnica i Murskog Središća

Prednji dijelovi automobila su uništeni, plastika je letjela na sve strane

Gradsko vijeće usvojilo je i nekoliko prostorno-planskih dokumenata, prvi je vezan za Izmjenu i dopunu Prostornog plana Gospodarske zone Istok koja je vezana za uređenje budućeg novog gradskog parka na prostoru bivšeg vojnog hipodroma, dok je drugi vezan za sjeverni dio Čakovca i Odluku o donošenju UPU Vojni vrtovi sjever, II. etapa, konkretno prostor gdje će se, prema planu, graditi nova IV. osnovna škola.

IVANOVEC

- To je mahom neizgrađeno zemljište, odredit će se prometni koridori i zelene površine te je potrebno otkupiti zemljište.

Za to je vezana i točka oko rješavanja imovinsko-pravnih pitanja, jer je potrebno otkupiti dio zemljišta koji je u privatnom vlasništvu, a na njemu će se nalaziti škola, dvorana i otvorena sportska borilišta, rekla je o točki gradonačelnica Ljerka Cividini. (dv)

Preko puta škole gradnja stambeno-poslovnog kompleksa

Vijećnici na čelu s predsjednikom Gradskog vijeća Grada Čakovca Josipom Vargom glasali su i o pokretanju postupka za prodaju zemljišta u Ivanovcu, nasuprot tamošnje osnovne škole, gdje postoji interes za gradnju stambeno-poslovnih sadržaja pa je donesena

Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u k.o. Čakovec, ali i imenovani članovi Povjerenstva za provedbu javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda za prodaju nekretnina koje čine predsjednica Tatjana Horvat i članovi Neda Šarić i Vedran Jalšovec. (dv)

Promocija žena poduzetnica dovela je do nagrade Women Leaders

- Izuzetno sam ponosna i zahvalna na priznanju jer ono predstavlja poticaj i potvrdu da smo na dobrom putu prema naprijed, ali i viziju koja je postavljena na samom početku osnivanja udruge, kaže čakovečka poduzetnica

Piše: Dora Vadlja

SLEMENICE

Uskoro dječja cika u novom vrtiću

Nazire se kraj radova u Društvenom domu u Slemenicama, gdje će u dijelu prostora niknuti jaslice, uz dvije odgojno-obrazovne skupine koje će kao područni odjel djelovati pod okriljem Dječjeg vrtića Cipelica Čakovec. Time će Grad Čakovec osigurati toliko potrebne nove jasličke kapacitete, prostor za djecu u dobi od 1 do 3 godina, projektom vrijednim više od 1,9 milijuna kuna.

Radi se o dječjem vrtiću ukupne površine 348 m2 koji obuhvaća dvije veće prostorije za svaku od skupina vrtićaraca, zatim garderobu, sanitarne čvorove, dva uredska prostora, kuhinju, kotlovnicu te terasu s antistresnom podlogom površine 55 m2.

Kako bi se uvjerila da radovi teku po planu, ali i da će već tijekom listopada svi dogovoreni uvjeti dočekati djecu i njihove odgojitelje, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini obišla je

prostor. - Zadovoljna sam s odrađenim, smatram kako će ovo biti vrhunski uvjeti za naše mališane koji gravitiraju Slemenicama i okolici.

No svakako će oni, njihovi roditelji i odgojitelji biti najmjerodavniji za suditi o tome, kako smo u projekt i krenuli zbog velikog interesa roditelja potencijalnih malih polaznika. Sada nam predstoje završni unutarnji radovi uz uređenje okoliša. Na vanjskom dijelu djeci će na raspolaganju biti igra u prirodi koja okružuje vrtić, ali i na uređenom vanjskom dječjem igralište te pješčaniku, naglasila je gradonačelnica dodavši da će na raspolaganju za vrtić biti i asfaltirani dio s 14 parkirnih mjesta za automobile te dodatni za bicikle.

Kako je pritom naglašeno, uslijed situacije s povećanjem cijena energenata, u planu je i izvedba fotonaponske solarne elektrane na objektu. (dv)

Janja

Varga iz Čakovca 39-godišnja je predsjednica Udruge Žene poduzetnice Međimurja i dobitnica je priznanja Women Leaders 2022.

Ova marljiva poduzetnica dizajnerica je interijera/ CAD-specijalistica, dok joj je hobi gra�ički dizajn iz kojeg je iznjedrila dva brenda na spomenutom području.

Također, Janja je autorica serije suvremenih međimurskih suvenira za što je dobila i priznanje TZ-a Čakovec tijekom izlaganja na Porcijunkulovom.

Plete mrežu međimurskih poduzetnica

- S obzirom na to da sam službeno zaposlena u struci, logičan korak nakon osniva-

nja Udruge, zbog velike zainteresiranosti, bio je sve snage uprijeti u to što smo počele graditi. Mrežu međimurskih žena poduzetnica koje će se međusobno podupirati, surađivati i promovirati. Tako sam se iz tradicionalnog poduzetništva prebacila u ovo društveno. I sama sam bila volonterka u mnogim udrugama, a 2013. i nagrađena kao najvolonterka na području nenasilja i ljudskih prava, te mi je taj način rada itekako poznat i radim ga iz srca, rekla nam je o sebi poduzetnica Janja.

Ovogodišnja je dobitnica priznanja Women Leaders za poticanje i inovativnost u promociji ženskog poduzetništva kroz javne događaje koji uključuju lokalnu zajednicu, a nominirala ju je stalna članica Sekcije za žensko preduzetništvo Pri-

RASTEREĆEN PROMETNI pravac u Čakovcu

vredne komore Srbije. - Samu nominaciju i poziv na dodjelu s ponosom sam i prihvatila, kaže nam.

U ugodnom ambijentu hotela Hyatt Regency Beograd u Srbiji 26. rujna održana je svečana dodjela priznanja. Godišnja priznanja Women Leaders dodjeljuju se povodom promoviranja ženskog poduzetništva te ekonomskog i socijalnog razvoja, kao i promocije svih društvenih vrijednosti koje su neizostavni dio svakog procesa.

Priznanje vjetar u leđa

Ova manifestacija jedan je od načina da se predstave uspješne žene, organizacije i pojedinci kako bi šira javnost vidjela da je uspjeh ženskog poduzetništva moguć uz planiranje, marljivi rad i odricanje.

- Izuzetno sam ponosna i zahvalna na priznanju jer ono predstavlja poticaj i potvrdu da smo na dobrom putu prema naprijed, ali i viziju koja je postavljena na samom početku osnivanja Udruge, kao i inovativnost u promociji ženskog poduzetništva. Ovo priznanje veliki je vjetar u leđa te poticaj da se i dalje radi na poticanju ženskog poduzetništva, kao i na budućoj međunarodnoj suradnji, rekla je Janja Varga, predsjednica Udruge Žene poduzetnice Međimurja.

Cilj manifestacije je promocija ženskog poduzetništva, uspješnog poslovanja i djelovanja u komercijalnim i nekomercijalnim sektorima, javnoj upravi i umjetnosti u Srbiji i regiji, kako bi se postigao cilj sveukupnog ekonomskog i socijalnog razvoja u društvu.

U promet pušten novi rotor kod Buzovca

Sredinom tjedna u promet je pušten novi rotor u Buzovcu kod čakovečkog Juga. Time se na tom pravcu rasteretio promet i gužve u vrijeme kad ljudi idu s posla.

Podsjetimo, novi rotor nalazi se na raskrižju Preloške ulice, Ulice Tomaša Goričanca i Buzovečke ulice u Čakovcu pa će tako vozači moći od danas nesmetano upotrebljavati taj pravac.

Izveden je takozvani montažni rotor koji je speci�ičan po tome da će biti „prolazan“, zbog prostornih ograničenja vezanih za promet teretnih, motornih vozila i autobusa, a elementi rubnici su od posebnih materijala i

Na sreću vozača ovaj je pravac u Čakovcu postao prohodan vizualno će biti istaknuti posebnim bojama koje „utječu” na sudionike u prometu.

Vrijednost investicije je 993.965,66 kuna, a u pla-

nu su bile rekonstrukcija i izgradnja montažnog kružnog raskrižja, izgradnja pješačko-biciklističke staze, izrada nasipa od šljunčanog

materijala, rekonstrukcija vodovoda i oborinske odvodnje te izrada nosivog i habajućeg sloja asfalta.

ČAKOVEČKO VIJEĆE usvojilo novi dokument Prostornog plana Novi gradski park na prostoru bivšeg vojnog hipodroma

Društveni dom konačno će dobi� svrhu

JANJA VARGA (39) iz Čakovca, predsjednica udruge Žene poduzetnice Međimurja

Janja Varga, ovogodišnja dobitnica priznanja Women Leaders

Čije smo mandarine onda jeli dosad?

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Prodavače mandarina susrećemo u Međimurju već od početka rujna. Na svakom plakatu koji prodaje ovu voćku izložen je plakat na kojem piše neretvanska mandarina. No, jedemo li zaista neretvansku mandarinu toliko ranije, ako je ona u potpunosti zrela tek od početka listopada?

Iako to nitko ne želi reći na glas, ispada da ono što se prodaje pod domaću mandarinu uopće to nije, a pogotovo u trgovačkim centrima. Tako ranije najvjerojatnije se prodaje uvozna mandarina, iz drugih država mediterana.

Ostali prodavači na ulici vjerojatno i prodaju domaću neretvansku mandarinu, no ona sigurno u rujnu nije dovoljno zrela i slatka. Posjetili smo prodavača Darka Mihaljevića iz Metkovića koji ima vlastiti uzgoj mandarina u dolini Neretve. Na naše pitanje kako to da je štand u Pribislavcu postavio tek početkom ovog

tjedna, dakle 10. listopada, odgovorio nam je kako je mandarina tek sad dovoljno zrela i slatka za prodaju.

Darko u Pribislavcu treću sezonu prodaje mandarine

Darko Mihaljević već treću godinu prodaje na raskrižju Industrijske ulice i Ulice dr. Ante Starčevića u Pribislavcu. Zasigurno ste ga često susretali, a mnogi stanu kako bi kupili vrećicu slatkih mandarina.

- Prodajem svoje mandarine koje uzgajam u dolini Neretve. Pričekam da mandarina prirodno sazreli, ove sam godine u Međimurje stigao početkom ovog tjedna. Mo-

gu se mandarine prodavati i ranije, ali nije to to onda, a ja ne volim varati svoje kupce, rekao nam je ovaj simpatičan prodavač iz Dalmacije.

Darko ima proizvodnju od 7 do 10 tona godišnje, ovisno o godini. U Međimurje je došao prodavati mandarine, eto, da proba. Zarada ide. Ljudi ga već znaju, pa se vraćaju. Međimurci su dobar narod, ne smiješ ih prevariti, govori nam prodavač mandarina. Prodaje od 200 do 300 kila dnevno.

Od berbe do upotrebe maksimalno tjedan dana

Na pitanje gdje skladište mandarine Darko odgovara:

- Prodajem sve iz kombija, od utorka do subote do podne i onda idem po novu robu u dolinu Neretve. Tako nema skladištenja, sve je svježa roba, kaže nam.

Cijena je ove godine ostala skoro pa ista. Pakiranje od 3 kile je 30 kuna, a vrećica od 5 kila 45 kuna. Za usporedbu, cijena je prošle godine bila 35 kuna za 4 kile.

- Sad smo ostali s cijenom relativno pribrani, s obzirom na porast svih ostalih cijena. Ostajem ovdje u Pribislavcu do sredine prosinca, ovisno o tome koliko prodam.

Konkurencije se ne boji, kaže, svatko radi svoj posao kako najbolje zna.

Najkolač Valentine Marciuš, najslano jelo priredile žene iz Pretetinca

U Nedelišću je uspješno održano 18. izdanje Dana zahvalnosti opet na staroj lokaciji u dvorani MESAP-a koja je bila središte sjajne atmosfere, šarenila okusa, boja i mirisa.

Vrata dvorane za sve posjetitelje bila su otvorena od 10 sati kada je blagoslovom hrane svečano započela ova najveća jesenska manifestacija u općini.

Od kolača i cekera do keramike

Posjetitelji iz svih dijelova Međimurja, ali i šire, imali su prilike na šezdesetak štandova udruga, OPG-ova i domaćih radinosti iz cijelog Međimurja i regije kušati i kupiti njihove najbolje proizvode: od kolača, povrća, ulja, namaza i začina do suvenira, nakita, cekera i keramike. Bogati sajamski dio manifestacije bio je upotpunjen veselim kulturno-umjetničkom programom u kojem su nastupile Mažoretkinje Nedelišća, Ča-

ŠENKOVEC

Zašto dio razreda u Šenkovcu plaća užinu, a dio ne?

Nadovezujući se na 13. općinsku sjednicu Šenkovca, jedno od aktualnih pitanja postavila je vijećnica Jelena Fuss iz HSU-a. Naime, u Šenkovcu polovica učenika razredne nastave jednog razreda plaća užinu, dok druga polovica razreda ne plaća užinu. Užinu plaćaju samo učenici iz Šenkovca i Knezovca koji ne spadaju u Grad Čakovec koji �inancira užinu djeci iz Mačkovca jer spadaju pod Čakovec. Kako napominje, to je jedinstven slučaj u Međimurskoj županiji, a možda i šire.

Postavila je pitanje načelniku Robertu Megliću je li razmišljao da Općina Šenkovec osigura besplatnu užinu i za drugu polovicu razreda, odnosno za učenike s područja naše općine. Vijećnica Fuss zamolila je načelnika ako može za sljedeću sjednicu pripremiti potpune informacije o broju učenika, o ukupnom mjesečnom i godišnjem trošku te je li moguće �inancirati i drugu polovicu razreda.

Načelnik Meglić napomenuo je kako je upoznat sa situacijom i da je očekivao da će ga netko pitati o toj situaciji. Spomenuo je kako je bio kod ravnatelja škole i da su razgovarali o tome i da

Vijećnica Jelena Fuss (HSU) pitala je načelnika Meglića je li razmišljao da Općina Šenkovec osigura besplatnu užinu i za drugu polovicu razreda

je �inancijski teško zasad pokriti i ostatak razreda zbog povećanja cijena za boravak.

Također, načelnik je spomenuo da je na zadnjem kolegiju gradonačelnika i načelnika župan Matija Posavec spomenuo da se radi nešto na tome i da bi Županija �inancirala školske obroke, ali još ništa nije dogovoreno i �inalizirano.

- Zasad nije planirano osigurati i ostatak razreda, ali postoji mogućnost da na sljedećoj sjednici budemo predvidjeli u nadolazećom proračunu točne �inancije plaćanja za ostatak razreda, napomenuo je načelnik Meglić. (st)

bograč, a podijeljeno je i 50 kg prženih ribica.

Osim u dvorani, živo je bilo i vani gdje se odvijala akcija pečenja langoša u humanitarne svrhe, a svojom atraktivnošću poglede su privlačila vozila Oldtimer kluba Međimurje.

Čak 27 prijavljenih slastica

ŠTEFANEC Na glavnoj cesti osvanula nova zebra

Ove godine birala se najbolja slastica u kategorijama Najslano i Najslatko, a glavna namirnica koju je morao imati svaki kolač bio je sir. U konkurenciji od 27 prijavljenih slastica komisija je imala vrlo težak zadatak odabrati onu najbolju.

nità degli Italiani Dignano. Da nitko s manifestacije ne ode gladan pobrinuli su se članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Nedelišće, Sportsko ribolovno društvo Amur i Lovačko društvo Fazan. Posjetitelji su imali prilike probati pravi lovački

Načelnik Nikola Novak priznanja je uručio Sanji Topolnjak iz Udruge žena Prete�nec i Valen�ni Marciuš iz Udruge Maxenca Macinec kovečke mažoretkinje, dječji vrtići Zvončić i Zvjezdica iz Nedelišća, Dječji pjevački zbor Josip Vrhovski, Ženska vokalna skupina JUA iz Obreža, KUD Šokadija Ivanovci-Marjančaci-Zelčin te Folklorna skupina Zajednice Talijana Vodnjan –Gruppo folkloristico Comu-

Odlučivale su nijanse, a pobjedu je na kraju u kategoriji Najslatko odnijela Udruga Maxenca Macinec, i to kolač Valentine Marciuš, a u kategoriji Najslano trijum�irala je Udruga žena Pretetinec i njihova članica Sanja Topolnjak. (dv, foto: Ivan Trojnar)

Nakon novoizgrađene dionice Hrvatskih cesta, koja iz Štefanca vodi prema Maloj Subotici, mještani Štefanca na čelu s Vijećem Mjesnog odbora zatražili su dodatan pješački prijelaz. Uvidom na terenu službe Grada Čakovca prihvatile su molbu pa je zbog velike udaljenosti između dvaju postojećih omogućen i realiziran još jedan pješački prijelaz.

Uz izradu elaborata prometne signalizacije te troškove ishođenja potrebnih suglasnosti Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskih cesta, Grad Čakovec u

dogovoru s HC-om dodatno je su�inancirao izvođenje prijelaza u 50-postotnom iznosu na dionici DC3, sve kako bi u što skorijem roku mještani Štefanca imali traženo, s ciljem povećanja sigurnosti na toj dionici. Novi prijelaz nalazi se uz trgovinu u mjestu, na kojoj traje opsežna obnova, a koja će nakon obnove označiti itekako frekventno mjesto za prelazak ceste. Ujedno je na toj dionici odrađena i zamjena sigurnosnih laminiranih stakala na autobusnom stajalištu. (dv)

DANI ZAHVALNOSTI u Nedelišću proslavili punoljetno izdanje uz bogat program

NERETVANSKE MANDARINE tek sad zrele stigle u Međimurje

- Međimurci su dobar narod, ne smiješ ih prevariti, govori nam prodavač mandarina Darko Mihaljević iz Metkovića

Darko uzgaja mandarine u dolini Neretve koje potom prodaje u Međimurju

Zebra će barem malo uspori� vozače koji na ovoj dionici često s�snu po gasu

Do 1. svibnja iduće godi ne Mursko Središće trebalo bi zanimljive lokacije učiniti dostupnima kroz tražilicu Google kako bi bile do stupne većem broju ljudi, s ciljem privlačenja novih posjetitelja.

Za izradu mrežne virtu alne 360-panoramske šetnje prihvaćena je ponuda firme Meditel usluge u iznosu od 23.375 kuna.

Virtualna šetnja omogu ćuje mrežno razgledavanje najatraktivnijih lokacija s područja grada Murskog

Središća u visokoj rezoluciji na mrežnim stranicama, pri čemu je dostupna na svim uređajima, implementirana izravno na Google karte i tražilicu Google, stoji javno na Googleu i implementira se izravno na mrežu i Fa cebook.

Budući da Mursko Sre dišće s okolnim općinama formira zajedničku turi stičku zajednicu, taj potez također doprinosi većoj vidljivosti grada i njegovih zanimljivosti pred širom publikom. (BMO)

Traži se osoba godine

Grad Mursko Središće je 2019. godine pokrenuo proglašenje – Osoba godine grada Murskog Središća.

Kako bi se došlo do oso be koja zalužuje tu prestižnu titulu, klub ili pojedinac s područja grada može pred ložiti jednu osobu iz svog područja djelovanja koja će ući u izbor za Osobu godi ne grada Murskog Središća. Udruga, klub ili pojedinac koji prijavljuju kandidata za izbor moraju dostaviti detaljno opisane rezultate i postignuća tijekom 2022. godine za osobu koju pri javljuju.

Osoba koja se prijavljuje mora svojim djelovanjem doprinositi poboljšanju kva litete života osobe, skupine osoba ili općoj dobrobiti, ak

tivnom uključivanju osobe ili skupine osoba u druš tvena zbivanja te razvoju humanijeg društva, koji doprinose razvoju u udru gama, društvenom životu grada i promociji grada.

Na temelju dostavljenih podataka Povjerenstvo za dodjelu priznanja će razmo triti dostavljena postignuća i rezultate te predložiti kan didata za Osobu godine gra da Murskog Središća Grad skom vijeću Grada Mursko Središće na usvajanje.

Podaci za osobu godine dostavljaju se do 18. listo pada ove godine na mail: grad@mursko-sredisce.hr ili osobno u Gradsku upravu Grada Mursko Središće, Trg braće Radić 4.

(BMO)

NK-u Muri 20.000 kuna za uređenje klupskih prostorija

Nogometnom klubu Mura Hlapičina na temelju podnesene molbe, a prema Ugovoru o financiranju pro grama i projekata, odobrava

se isplata kapitalne donacije u iznosu od 20.000 kuna za uređenje klupskih pro storija. (BMO)

Za pehare Trkačem klubu Rudar 1.500 kuna

Grad je prihvatio po kroviteljstvo 4. Lige Rudar. Pomoći će Trkačem klubu Rudar pri kupnji pehara

Proste pogače bit će glavni hit ove godine

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Manifestacija Ma mičina škrija koju svake jeseni orga nizira KUU Društvo žena Gornji Kraljevec središnji je događaj u tom mjestu.

Kombinacija je kulturnog programa, proslave u čast za hvalnosti za plodove zemlje i bogatog stola punog domaćih delicija, kojima se časte gosti i publika koja prati manife staciju. Uz to svi posjetitelji imat će priliku pogledati i prebogatu zbirku doma ćih uporabnih predmeta u zbirci koja se nalazi u dijelu prostora društvenog doma. Zbirka je rezultat dugogodiš njeg predanog sakupljanja uporabnih predmeta iz ne kadašnjih domova koje su članice Društva očuvale za buduće generacije kao svo jevrsnu vremensku kapsulu.

Ovogodišnja Mamičina škrija održat će se u nedjelju, 16. listopada, s početkom u 15 sati. Središnji dio pro grama prepušten je gostima KUD-a Prigorje iz Križevca. U 40-minutnom programu prikazat će svoju narodnu i kulturnu baštinu kroz običaje i pjesme te pratnju tamburaša. Vokalna skupina Društva žena Gornji Kralje vec otpjevat će također četiri pjesme. Kulturni dio progra ma održat će se u dvorani društvenog doma.

Posjetitelji Mamičine škrije zasigurno će jednako tako uživati i u gurmanskom dijelu programa posvećenom

u čast zahvalnosti plodovima zemlje.

- Kažu da su se u Gor njem Kraljevcu pripremale najbolje “proste pogače”, tako će one biti kraljice ovogodiš nje proslave, otkrila nam je Štefica Jambrošić, predsjed nica KUU Društvo žena Gor nji Kraljevec. “Proste pogače” taj naziv nose da bi se razli kovale od sličnih “zdiganih”. Pogače su se pekle za blagda ne i svečanije prigode, ali i za

težake prilikom većih poljo privrednih radova, kazala je Štefica Jambrošić. Zato smo se odlučile da ove godine proste pogače budu kraljice manifestacije punjene svim domaćim nadjevima: slat kim i slanim sirom, makom, orasima, jabukama, pečenim zeljem, mješavinom tikvi i maka te nadjevom od sira i blitve, što je nova tradicija.

Gornji Kraljevec poznat je i po proizvođačima kozjeg

sira i mlijeka, ali i kravljeg mlijeka i prerađevina, pa će i te delicije biti među plo dovima zemlje, ali i čvarci, “slanine i meso z tiblice”. Svi koji žele nagraditi vrijedne žene iz Gornjeg Kraljevca mogu to učiniti dobrovoljnim prilogom ili uključivanjem u tombolu koja je također sa stavni dio manifestacije. Sat vremena prije manifestacije svi, koji to žele, mogu si dati izmjeriti šećer u krvi i tlak.

POZIV ZA predlaganje kandidata za sportska ostvarenja s područja Murskog Središća

Predložite najsportaše i rekreativce

koje će izraditi firma Uni com. Za izradu izdvojit će 1.550 kuna.

(BMO)

U Peklenici žele nove čemprese na groblju

Vijeće Mjesnog odbora Peklenica predložilo je da se na mjesnom groblju zamje ne čempresi jer su postojeći dotrajali i narušavaju izgled cijelog groblja. Upravni odjel

za gospodarstvo, graditelj stvo, zaštitu okoliša, stam bene i komunalne poslove dobio je zaduženje da to provede u djelo.

(BMO)

Pozivaju se građani, sportaši, pojedinci i sport ski klubovi s područja grada Murskog Središća na dosta vu prijedloga kandidata za dobivanje godišnjih nagra da za postignuta sportska ostvarenja.

Nagrade se dodjeljuju sljedećim natjecateljskim kategorijama:

Godišnja nagrada za sportaša i sportašicu godi ne za pojedince i Godišnja nagrada za momčad godi ne – članovima sportskih ekipa u ekipnom sportu i to za ostvarenje određenog

sportskog rezultata, odnosno poredak na službenim natje canjima kao znak priznanja za ostvarene sportske rezul tate od iznimne vrijednosti za lokalnu zajednicu.

Pravo na nagradu ostva ruje se za sportska ostva renja na temelju iznimnih međunarodnih rezultata; ostvarenog poretka na služ benom natjecanju na koje su upućeni kao članovi sport skog kluba, a čiji nastup je odobren ili je u programu odgovarajućeg sportskog sa veza; kao sportaši pojedinci u pojedinačnim sportovima.

Pravo na nagradu za sport ska ostvarenja mogu dobiti sportaši u svim dobnim kategorijama: kadeti, juni ori, seniori i ostale dobne kategorije po sportovima u skladu s pravilima pripada jućega sporta.

Osim godišnjih nagra da za sportska ostvarenja u natjecateljskoj kategoriji dodjeljuju se i godišnje na grade za sportska ostvarenja u rekreacijskoj kategoriji i to: Godišnja nagrada za rekrea tivca i rekreativku godine za pojedince i Godišnja nagra da za rekreacijsku momčad

godine za ostvarenje zna čajnijeg rezultata na rekre acijskim natjecanjima kao znak priznanja za ostvarene rezultate.

Svaki sportski rezultat ili poredak za koji se dodje ljuje nagrada sportašima za sportska ostvarenja treba biti dokumentiran određe nim pisanim dokazom.

Prijedlozi se upućuju u pisanom obliku na adresu Grad Mursko Središće, Odbor za sport, Trg braće Radić 4, najkasnije 15 dana od dana objave javnog poziva. (BMO)

MURSKO SREDIŠĆE odlučilo se i virtualno promovirati virtualnom svijetu Virtualna šetnja pozivat će u grad

KUU DRUŠTVO žena Gornji Kraljevec ove godine priprema bogato izdanje Mamičine škrije

Štefica Jambrošić, predsjednica KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, pred kredencom iz etnozbirke kakav je sredinom prošlog stoljeća bio u svakoj međimurskoj kuhinji

PRELOG

40-ak kg kestena planulo u trenu

Članovi Nautičkog kluba Labud i ove su godine organizirali svoju tradicionalnu kestenijadu na prostoru svog doma Vrbica, na preloškoj Marini. Prostorom se širio opojni miris pečenih kestena i kolača za što su se pobrinule supruge, a bilo je

pečenog odojka, salata i svega što ide uz dobro druženje. Čak je zainteresiranima bila omogućena i plovidba čamcem po Dravi.

Da je bila dobra fešta i podosta posjetitelja svjedoči i 40-ak kilograma kestena koji su nestali u trenu. (vv)

Odgajateljima veće plaće

Početkom tjedna u preloškoj Gradskoj upravi potpisan je VIII. aneks Kolektivnom ugovoru za djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja za radnike Dječjeg vrtića Fijolica Prelog. Rezultat je to višemjesečnog pregovaranja između Grada Preloga i Sindikata o usklađivanju plaća radnika sa Zakonom o predškolskom odgoju i

obrazovanju. Tako je izjednačena osnovica za obračun plaće radnika s osnovicom utvrđenom u Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama u visini od 6.286,29 kn. Drugim riječima, povećavaju se plaće zaposlenih u vrtiću u prosjeku od 12,26 %, a prva će biti isplaćena već ovoga mjeseca. (vv)

Udruge, prijavite svoje projekte!

Grad Prelog objavio je Javni natječaj za �inanciranje javnih potreba u 2023. godini. Predmet natječaja je prikupljanje pisanih prijedloga projekata organizacija civilnog društva koje djeluju na području grada kroz nekoliko prioritetnih područja: kultura, tehnička kultura, udruge osoba s invaliditetom te ostale udruge. Ukupna planira-

na vrijednost natječaja je 337.000 kuna/44.727,59 eura. Prijave se mogu dostaviti: poštom, na adresu Grad Prelog, Upravni odjel za upravu i društvene djelatnosti, Glavna 35, Prelog ili neposredno u pisarnicu Grada Preloga, kao i slanjem na mail. Rok za podnošenje prijava projekata je zaključno do 14. studenog 2022. godine. (vv)

Natječaj za povlaštene studentske kredite

Grad je i ove akademske godine raspisao natječaj za dodjelu povlaštenih studentskih kredita. Kredit je namjenski i služi za pokrivanje osnovnih troškova studija. Natjecati se mogu svi redovni i izvanredni studenti (uz uvjet da u roku upisuju godinu za godinom) dodiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija s područja grada Preloga. Iznos kredita je različit i kre-

će se od 500 do 600 kuna mjesečno za dodiplomski i diplomski studij na području Međimurske županije pa od 1000 do 1500 kuna za studije u inozemstvu.

Za poslijediplomske studije kredit se kreće od 800 do 1200 kuna za područje Republike Hrvatske, odnosno od 800 do 1500 za studije u inozemstvu. Natječaj je otvoren do 28. listopada. (vv)

Dosta je bilo jeftine kupnje parcela i skupe preprodaje

Dok je potražnja za parcelama velika, a ponuda slaba, naravno da ljudima na pamet padnu kojekakve ideje, koje, ruku na srce, nisu ilegalne ni zakonom zabranjene

- Odlučili smo se podići cijenu građevinskog zemljišta za individualnu stambenu izgradnju jer smo vidjeli da se ona jeftino kupuju i onda preprodaju po višestruko višoj cijeni, naglasio je Ljubomir Kolarek na posljednjoj sjednici tamošnjeg gradskog vijeća.

Shodno tome, početna prodajna cijena zemljišta na području Mjesnog odbora Prelog II, odnosno na jugu grada sada iznosi 263,71 kn/ m2 ili 35,00 eura/m2 (�iksni tečaj konverzije 7,53450).

Naravno, riječ je samo o početnoj cijeni. A zna se kako se gradilišta prodaju licitacijom pa ona može, ako je više zainteresiranih za istu parcelu, biti i znatno viša.

Marifetluci s gradilištima na jugu grada

Prelog je dosta limitiran prostorom za širenje stambenog prostora. Naime, na sjevernom i istočnom dijelu nalaze se dvije velike

gospodarske zone, zapad je limitiran. Stoga, jedino preostaje jug, ali i revitalizacija starijih dijelova grada gdje ima dosta napuštenih gruntišta. Tu pak je problem što vlasnici, odnosno nasljednici traže previše za ono što nude. I tako čekaju dok imovina propada, a samim time i gubi na vrijednosti, što im je teško priznati. Taj najstariji dio poput područja uz Čakovečku ulicu i Konopljišća pravo su blago koje u sebi krije 30-ak i više novih parcela. Doduše, i po tom pitanju se stvari kreću nabolje pa se ide u izradu urbanističkih planova tih dijelova. Prije svega to je uređenje područja Leščaća do Srednje škole Prelog, područja Pod vrti do Čakovečke ulice i područja između Ulice Nikole Tesle i Konopljišće.

- Infrastruktura tu već postoji, kakva je, takva je, a i trebamo grad popunjavati iznutra. Riječ je o dugim i uskim gruntima s pretežno starim kućama, dodao je gradonačelnik. Kuće treba urediti, a grunte prepoloviti.

A preloški jug je itekako atraktivan za gradnju obiteljske kuće jer se nalazi u neposrednoj blizini rijeke Drave, blizu je škola, trgovački centar, a gradi se i višestambena POS-ova zgrada. Stoga i nije čudno da je velika potražnja za parcelama upravo tu. Da je tome tako, svjedoči i posljednja masovna prodaja gradilišta kada je u nešto manje od 20 minuta naprosto planulo 18 gradilišta s početnom cijenom od 160 kuna.

No, priča ima i svoj nastavak. Naime, bilo je kupaca koji su kupili i po nekoliko parcela, pa je tako licitacijom jedan ponuđač kupio 4 gradilišta, jedan dva, dok su ostali pokupovali po jednu parcelu.

Najviša postignuta cijena bila je 190 kuna po kvadratnom metru s time da su sve parcele oko 600 kvadrata.

- I sada smo došli do toga da neki kupuju samo da bi poslije mogli preprodati, ističe gradonačelnik te dodaje kako time mnoge mlade obitelji ostaju bez mogućnosti da si izgrade svoj dom.

S druge strane, ističe kako Grad zakonski nikoga ne može prisiliti da krene s gradnjom odmah ili pak da zadrži parcelu, odnosno da ju ne smije prodati jer se radi o

privatnom vlasništvu. A dok je potražnja velika, a ponuda slaba, naravno da ljudima na pamet padnu kojekakve ideje, koje, ruku na srce, nisu ilegalne ni zakonom zabranjene.

Veliki je interes za život u Prelogu

Gradilišta se ne prodaju i traže samo u gradu, već i u okolnim naseljima poput Čehovca i Draškovca gdje se također neprestano otvaraju nove ulice i pripremaju nove stambene zone.

Da bi se spriječila preprodaja, Grad je stoga povisio početnu cijenu. Pitanje pak je samo hoće li to i kako pomoći mladim obiteljima koje su tek na početku svog pravog života i hoće li imati dovoljno sredstava da bi si kupile gradilište. Ovako na prvu, izgleda da se ide na ruku privatnom kapitalu koji jedino ima sredstva za �inanciranje građevinskih parcela. Jer, gradilišta, kako smo rekli, idu na licitaciju što znači da tih 35 eura po kvadratu početne cijene može narasti i do 40 ili 50 eura. Ako se uzme da se radi o prosječnoj veličini od oko 600 kvadrata, cijena može biti u rasponu od 21.000 eura pa nadalje.

Mario Naranđa, predsjednik Labuda, bio je glavni “kuhar”, a pomagali su mu Vlado Vuk i Dražen Novak

GRAD PRELOG podignuo početnu cijenu gradilišta na 35 eura

Piše: Vlasta Vugrinec

Atrak�vna gradilišta na jugu Preloga

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga

SAVJETI za poljoprivrednike

Utjecaj faze rasta usjeva na potrebe za vodom

Velike razlike u potrebama za vodom ima tek zasađen usjev od već potpuno razvijenog usjeva. Ove razlike su zbog različitih potreba usjeva za vodom ili evapotranspiracije usjeva koja se sastoji od transpiracije biljke i isparavanja vode s tla i površine biljke. Kada su biljke vrlo male, isparavanje će biti važnije od transpiracije. Kada su biljke potpuno odrasle, transpiracija je važnija od isparavanja. Prilikom sadnje i tijekom početnih faza razvoja, isparavanje je važnije od transpiracije, a evapotranspiracija ili potreba usjeva za vodom tijekom početne faze procjenjuje se na 50 posto potrebe usjeva za vodom tijekom faze srednje sezone, kada je usjev potpuno razvijen.

S obzirom na fazu razvoja usjeva za vrijeme ubiranja možemo razlikovati dvije skupine usjeva:

Svježe ubrani usjevi su primjerice salata, kupus itd. Kod tih usjeva potreba usjeva za vodom ostaje ista tijekom i u vrijeme berbe usjeva kao što je bila tijekom srednjeg dijela vegetacije. Usjevi se beru svježi i zato im je potrebna voda do posljednjeg trenutka.

Suho požnjeveni usjevi su primjerice pamuk, kukuruz (za proizvodnju žitarica), suncokret itd. Tijekom kasnijih faza razvoja tim se usjevima dopusti da se osuše,

stoga su njihove potrebe za vodom tijekom kasne fazama minimalne.

Tehnologija u poljoprivredi može pomoći da se smanji potrošnja vode –bilo izravno, pomoću boljih sustava navodnjavanja ili uzgoja poljoprivrednih kultura koje traže manje vode, bilo neizravno, pomoću proizvoda i metoda za povećanje prinosa. Svake godine, od 20 do 40 % svjetskih usjeva propada zbog zakorovljenosti, biljnih štetočina i bolesti. Smanjiti te gubitke uz pomoć optimizirane zaštite usjeva ili povećanjem otpornosti usjeva na sušne uvjete kroz ciljani uzgoj ili genetske modi�ikacije znači osigurati veći prinos po jedinici vode (učinkovito korištenje vode).

Druge mogućnosti uključuju promjene u prehrani i odabiru usjeva za uzgoj s naglaskom na usjeve i prehrambene proizvode koji zahtijevaju manje vode.

Također, u konačnici, moramo voditi računa o tome da ne bacamo hranu jer bacati hranu znači rasipati vodu.

ukupno razdoblje

Bernard Matijević osmi, a Luka Perko deveti

- Domaći teren je prednost jer smo imali svoje navijače, veću podršku, dobiješ više savjeta. S druge strane, mana je bila veliki pritisak. Svi očekuju od tebe nešto veliko pa ne želiš razočarati ni publiku ni sebe, poručili su međimurski natjecatelji Piše: Vlasta Vugrinec

Naši dečki, Preložani, Bernard Matijević i Luka Perko, dobro su se držali na ovogodišnjem 18. Državnom natjecanju u oranju koje se održalo u Prelogu. Bernard je u kategoriji plugova premetnjaka sa 117,5 bodova zauzeo 8. mjesto, dok je prvi bio Zoran Piskač iz Bjelovarskobilogorske županije sa 164,5 bodova.

Pritisak domaćeg terena

Luka Perko pak je sa 117 bodova osvojio 9. mjesto u kategoriji pluga ravnjaka. Prvoplasirani bio je Saša Višak iz Koprivničko-križevačke županije.

- Prezadovoljan sam svojim nastupom, rekao je za naše novine Bernard Matijević. Ujutro je bila magla pa nisam vidio stupiće, tzv. trasirke, em je bilo dosta sječke od slame koja se vukla. No, kako se magla dizala i pojavilo se sunce, tako je i oranje bilo bolje i na kraju sam prezadovoljan kako je sve završilo.

Njegov sumještanin nije bio tako oduševljen svojom izvedbom.

- Bilo mi je tak, rekao je Luka Perko. Dobro do razora jer mi je tu ostalo previše pa nije pasalo. Ali zadovoljan sam, kaj mogu drugo reći.

Preložanima je domaći teren u jednu ruku bio i otegotna okolnost.

- Bila je prednost što smo imali svoje navijače, veću podršku, dobiješ više savjeta. S druge strane, mana je bila veliki pritisak. Svi očekuju od tebe nešto veliko pa ne želiš razočarati ni publiku ni sebe.

Mladi Preložani, kažu, prijavljivat će se i dalje na natjecanja.

Možda je u početku postojao skepticizam spram prijave, no, ističu, želja za oranjem i pobjedom ipak prevlada. A njih dvojica su unatrag par godina konstantno na postolju županijskog natjecanja.

Rezultati natjecanja

Na natjecanju koje su organizirali Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja orača, Grad Prelog i Ministarstvo poljoprivrede natjecalo se 27 orača iz 14 županija. Bilo je to prvo natjecanje nakon izbijanja pandemije koronavirusa. Drugim riječima, tri se godine

orači nisu natjecali pa su svi jedva čekali ovu, kako su rekli, najvažniju poljoprivrednu manifestaciju.

Prvo mjesto u kategoriji ravnjaka osvojio je Saša Višak iz Koprivničko-križevačke županije, drugo je pripalo je Mihaelu Sklizoviću iz Osječkobaranjske, a treće Željku Goldašiću iz Karlovačke županije.

Zoran Piskać iz Bjelovarsko-bilogorske županije pobijedio je u kategoriji plugova premetnjaka, drugi je bio Josip Martinović iz Koprivničkokriževačke, a treći Matej Vuksanović iz Brodsko-posavske županije.

Ekipno je pobijedila Koprivničko-križevačka županija. Najstariji orač bio je Željko Šebalj iz Virovitičko-podravske županije, najmlađi David Aleksa iz Vukovarsko-srijem-

Mogli smo biti i bolji domaćini

Lijepo je to što se Državno natjecanje održalo u Prelogu. Stigli su autobusi ljudi iz svih krajeva Lijepe Naše. I to ne samo natjecatelji već i njihove obitelji, djeca, prijatelji…

I svi su donijeli nešto sa sobom. Pa je tu bilo istarskog pršuta i vina, baranjskih kobasica, klipića, kolača i rakije. Gosti su roštiljali, pekli kotlovinu i janjce, svirali harmoniku, tamburice, pjevali i zabavljali se. Čak su sa sobom ponijeli i prospekte kraja iz kojeg dolaze. A naši domaćini? Oni su skuhali grah za sve, nije bilo sira turoša, koščičnog ulja, mesa z tiblice, međimurskog vina, zdiganih kolača, kalampera, pa čak ni brošure o županiji u koju su stigli prepuni autobusi. Ni međimurski konj nije zaorao prvu brazdu.

ske županije, a najsimpatičniji po izboru ženskih osoba od strane organizatora bio je Mihael Sklizović iz Osječkobaranjske županije.

Natjecatelje i njihovo oranje ocjenjuju certi�icirani suci koji sagledavaju više parametara. Ne ocjenjuje se brzina, nego kvaliteta oranja, odnosno otvaranje prve brazde, naor, sjetveni sloj, ulazi i izlazi parcele, razor i pravac. Natjecanje se odvija po pravilima Svjetske oračke organizacije.

Pobjednike čeka nastup sljedeće godine na 68. Svjetskom natjecanju gdje će odmjeriti snage i znanje s natjecateljima iz 30-ak zemalja članica. A prema najavama, Hrvatska bi ponovno mogla biti domaćin Svjetskog natjecanja 2028.

Piše: Suzana Pajić

PRELOG je bio domaćin Državnog natjecanja u oranju

Preložani Bernard Ma�jević i Luka Perko

Postupak s mliječnim kravama u raznim razdobljima suhostaja

Suhostaj predstavlja kratko razdoblje između dvije laktacije.

Sam suhostaj podijeljen je na tri dijela: zasušivanje i tjedan dana kasnije, središnji dio suhostaja do tri tjedna prije teljenja i prijelazna hranidba tijekom posljednja tri tjedna prije teljenja. Hranidba ima bitnu ulogu tijekom samog postupka zasušivanja životinja. Najbolji način je da se tjedan dana prije potpuno uklone žitarice i da voluminozna hrana bude osrednje ili loše kakvoće. Nakon promjene hrane slijedi i prestanak mužnje pri čemu treba obratiti posebnu pažnju na moguće upale vimena.

Isplati se kupovati na vreće

Zelje, grah i krumpir očito će biti glavne zimske namirnice u našim kuhinjama. Barem se tako može zaključiti po kupcima koji kupuju te vrste povrća na vreće. Istina, isplati se tako kupovati jer zelje na kilograme stoji od 8 do 10 kuna, a ako se kupuje na veliko, tada mu je 5 kuna. Naravno, najviše se traži varaždinsko zelje koje je najbolje za kiseljenje. Ista je stvar i s krumpirom te grahom koji sada ipak ima nešto nižu cijenu.

Kako je jesen vrijeme gljiva, naišli smo i na nekoliko trgovaca vrganjima koji to šumsko meso cijene i po 120 kuna za kilogram. Nažalost, nisu htjeli stati pred objektiv našeg fotografa.

I dalje se nude kesteni na sve strane pa je i njima pala cijena na 20ak kuna. S druge strane, rajčice gotovo više ni nema, a ono malo što stigne, brzo se proda. Na svoje dolaze ljubitelji cvijeća jer je vrijeme sadnje i presadnje, a i bliži nam se prvi studeni. (vv)

CIJENE PLAC

Vrganji: 120 – 140 kn/kg

Grah: 15 – 40 kn/kg

Krumpir: 5 kn/kg

Cikla: 8 kn/kg

Salata: 20 – 25 kn/kg

Zelje: 8 – 10 kn/kg

Zelje na vreće: 5 kn/kg

Paprika: 15 kn/kg

Mrkva: 10 kn/kg Med: 70 kn/ 900 gr

Kesteni: 20 kn/kg

Orasi: 80 – 100 kn/kg

Mandarine: 15 kn/kg

Maćuhice: 5 kn

CIJENE SAJAM

Vrganji: 120 kn/kg

Grah: 12 – 40 kn/kg

Krumpir: 3 – 4 kn/kg

Cikla: 6 kn/kg

Salata: 20 kn/kg

Zelje: 8 kn/kg

Zelje na vreće: 5 kn/kg

Paprika: 10 – 12 kn/kg

Mrkva: 6 – 10 kn/kg Med: 60 – 80 kn/900 gr

Kesteni: 20 kn/kg

Orasi: 80 – 100 kn/kg

Mandarine: 10 kn/kg Maćuhice: 5 kn

Središnji dio predstavlja najduži dio suhostaja. Hranidba direktno ovisi o kondiciji životinje. Iako je korigiranje kondicije najlakše tijekom kasne laktacije, ipak se i tijekom suhostaja to može uspješno napraviti, kako bi se postigla idealna tjelesna masa životinje. Tijekom ovog razdoblja potrebno je obaviti i neke druge zahvate poput dodavanja minerala i vitamina, vakcinacije.

Graviditet, smanjen unos hrane tijekom kasnog graviditeta, laktogeneza i samo teljenje imaju dramatičan utjecaj na metabolizam krave u prijelaznom razdoblju koji traje od tri tjedna prije teljenja do tri tjedna nakon teljenja. Tijekom posljednja tri tjedna najvažnije je da se mikroorganizmi buraga i papile priviknu na hranu koja će se upotrebljavati tijekom laktacije. Hranjenje s više fermentabilnih ugljikohidrata tijekom prijelaznog razdoblja prilagođava mikrobnu populaciju na obroke u laktaciji, omogućava razvoj papila buraga, povećava apsorptivnu sposobnost epitela buraga i smanjuje lipolizu dostavljanjem glukoneogenetskih tvari u jetru. U ovom razdoblju potrebne su značajne promjene u hranjenju i postupku sa životinjama.

Količina žitarica mora se povećati kako bi se podmirile potrebe ploda koji u to vrijeme raste izrazito brzo. Ta količina žitarica navikava burag na još veće količine koje će biti potrebne tijekom laktacije. Pri tome se mikroorganizmi buraga mijenjaju iz većinom celulolitičkih u većinom amilolitičke. U prijelaznom razdoblju dolazi i do promjena papila buraga koje postaju duže kako se povećava količina hlapivih masnih kiselina, naročito propionske. Pri tome je bitno da prijelaz u hranidbu

u laktaciji bude postupan, ali ne prebrz jer to može dovesti do poremećaja u metabolizmu minerala i bjelančevina. Glavni cilj je postupno povećavanje količine žitarica uz istovremeno održavanje konstantne količine bjelančevina i minerala. Potrebno je uključiti i voluminozna krmiva koja će biti dio obroka i u laktaciji. Od dodataka hrani pažnju treba obratiti na dodavanje niacina koji smanjuje vjerojatnost nastanka ketoze. Isto tako potrebno je dodavati vitamin E i selen za bolju otpornost životinje na bolesti.

Hranjive tvari su u ovom razdoblju potrebne za uzdržne potrebe, ali i za rast ploda, maternice, plodnih voda, placente i vimena koje se naglo razvija. Ako je životinja još u rastu, troši određenu količinu i na vlastiti rast. Potrebe za rast ploda i maternice naglo rastu tijekom ovog razdoblja. Često se događa da potrebe nisu zadovoljene, što dovodi do značajnih poremećaja u laktaciji. Budući da hranjive tvari pri nestašici prvenstveno dobiva plod, on će biti normalno razvijen dok će krava crpiti svoje

rezerve. Potrebe za energijom i bjelančevinama kod fetusa u kasnom graviditetu podmiruju se uzimanjem majčine glukoze i aminokiselina preko placente. To dovodi do porasta majčinih potreba za od 30 do 50% koje se podmiruju povećanim unosom hrane i djelomično prilagodbom metabolizma. Ta prilagodba uključuje povećanu glukoneogenezu, smanjeno iskorištavanje glukoze na periferiji, povećanu mobilizaciju masnih kiselina iz masnog tkiva te povećano iskorištavanje aminokiselina iz mišića, ako je moguće.

Unutar četiri dana od poroda, potrebe mliječne žlijezde za glukozom, aminokiselinama i masnim kiselinama se uvećavaju za nekoliko puta u odnosu na potrebe gravidnog uterusa prije poroda.

Tijekom tri tjedna prije teljenja unos hrane se smanjuje od 30 do 50 %, no negativna energetska bilanca nikad nije velika kao u početku laktacije čak i najveći unosi hrane u razdoblju nakon teljenja, nisu više dovoljni za podmirivanje potreba što zahtijeva daljnje prilagodbe metabolizma.

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Ana Tkalčec i Mirjana Podvezanec iz Ivanovca svakog su dana na poslu

Kupce su najviše zanimale vreće s grahom i zeljem

Prijavi se na edukaciju Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka!

Znate li da je idealno vrijeme za sadnju voćaka bilo pred 5 godina? Toliko je potrebno čekati da voćke koje smo posaditi daju nekakav značajniji rod.

Ali nemojte očajavati, drugo idealno vrijeme je upravo sad – i to na jesen.

Stoga nemojte propustiti priliku da posadite voćnjak ove jeseni.

Upravo sada je idealno vrijeme da se pripremite za sadnju vašeg voćnjaka i osigurate si obilje voća za vas i vašu obitelj u godinama koje slijede.

Ako vas muče pitanja koje vrste voćki odabrati, koje sorte, kako isplanirati voćnjak, kako posaditi voćku, kako se zaštititi od nametnika… na pravom se mjestu – sve to ćete naučiti u mojoj edukaciji. Sama radionica održat će se u mojim voćnjacima i bobičnjacima, tako da imate jedinstvenu priliku učiti o kreiranju voćnjaka na konkretnim primjerima.

Neke od tema koje će biti posebno obrađene na radionici:

• planiranje voćnjaka (izbor vrsti, sorti, podloga, razmak kod sadnje….)

• sadnja voćaka i bobičastog grmlja

• zaštita voćaka od nametnika i voluharica

• zaštita voćaka od divljači

• zaštita voćaka od mrazopuca

• kako sam uzgojiti i razmnožiti voćke

• osnovne tehnike kalemljenja voćaka – praktični prikaz

Moguće su promjene termina sukladno vremenskoj prognozi, što će biti dogovoreno s polaznicima.

KADA ODRŽAVAMO EDUKACIJU:

10.

–

(subota),

Kako se prijaviti: Sve ostale detalje o samoj radionici i kako se prijaviti pogledajte na naslovnici stranice www.biovrt.com.

Prijave primamo isključivo mrežnom prijavnicom koja se nalazi na stranici. Broj sudionika je ograničen.

Tikvu sam moral žagati

- Lani sam imal tikvu koja je težila čak 47 kilograma. I ove godine mogu se pohvaliti kapitalcima, kaže Branko Mavrin

Piše: Vlasta Vugrinec

Branko Mavrin iz Belice doista ima sreće s uzgojem turskih tikvi. Kako kaže, od svega dvije-tri koštice narastu mu plodovi koje mora čak i pilom rezati sa stabljike.

- Lani sam imal tikvu koja je težila čak 47 kilograma, pohvalio se.

I ove godine može se pohvaliti kapitalcima koje je uzgojio jer nimalo ne zaostaju za onim lanjskim.

Čuda malog plastenika

Kako živi sam, nema ni potreba za velikim vrtom,

već se zadovoljio malim, priručnim plastenikom. U njemu ima sve, od salata, paprike, rajčice, uglavnom sorte cherry koje vole njegovi unuci, pa do luka i češnjaka. Naravno, ništa nije prskano pesticidom, već je sve, kaže, zdravo i prirodno, ekološki uzgojeno.

- Ni ovo kaj zraste nemrem sam pojesti pa podijelim djeci i unucima.

I sada, na kraju sezone, plastenik mu se zeleni. Jesensko-zimska salata je već poprilično stasala, češnjak je niknuo, a bere još papriku i rajčicu koje će u zatvorenom prostoru davati plodove do

Branko Mavrin sa svojim kapitalcem

jačih jutarnjih minusa. No, ono što ipak privlači oko jesu plodovi turske tikve. Pogodan položaj, odgovarajuća zemlja ili jednostavno zna s tikvama, sasvim je svejedno. Rozgve se svake godine “otmu kontroli” i šire se iz plastenika daleko u dvorište.

- Čak sam morao porezati okolno bilje kako bi imale mjesta za širenje, kaže naš vrtlar. Tikve sadi jer je svi u obitelji obožavaju, i to pečenu u pećnici.

- Sada čekam da se obitelj okupi pa da ju bacim u peć skupa s kostanjima. To je nešto posebno �ino i po okusu i po mirisu, ističe.

Turska tikva ili turkinja

Miris pečene turske tikve, još ako se doda malo cimeta, dobro je znan u Međimurju. I to ne bez razloga jer je riječ o tikvi koja ima debelo slatko meso. Tikva sazrijeva ovih dana, no najbolje je da odstoji neko vrijeme. U pravilu je najslađa kad ju na polju uhvati mraz.

Literatura kaže da je turkinja jedna od najstarijih bundeva koja se uzgaja na našim područjima. Iako se najčešće peče u pećnici, od nje se prave guste juhe, pire, pite i kolači, pudinzi, kreme, ali i slatka zimnica. Začini koje najviše “voli” su muškatni oraščić, đumbir, cimet, majčina dušica i peršin.

I za kraj, iako je riječ o običnoj tikvi, ne zovu ju bez razloga “kraljicom jeseni” i namirnicom koja jednostavno pršti od zdravlja. Naime, tikva je odličan izvor minerala, vitamina i ostalih nutrijenata, a u isto vrijeme ima nisku energetsku vrijednost (otprilike 30 kalorija u 100 grama) što je čini dobrim izborom za sve one koji paze na unos kalorija. Osim toga, lako je probavljiva pa je prikladan izbor i u prehrani oboljelih.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

U VRTU Branka Mavrina iz Belice

Zimska salata u plasteniku

Bilješke sa seminara biodinamičke poljoprivrede (6. dio)

Seminar je održan 16. i 17. lipnja 2001. godine u Donjem Kraljevcu kraj Čakovca, a organizirale su ga međimurske udruge Lider i Duga. Seminaru je prisustvovalo i puno naših članova, a bilješke je zapisala Silvija Šurina.

U hrpi se moraju stvoriti sasvim određeni uvjeti, a to se mora vidjeti i osjetiti. Optimalni sastav kompostne hrpe je 50 % suhog materijala (slama i otpaci povrća), 25 % zraka i 25 % vode. Ulažemo i dio zemlje (mineralni dio). Optimalan odnos ugljika i dušika

je 10-20:1, a to znači količinski 10-20 dijelova ugljika na 1 dio dušika.

Za procese pretvorbe u kompostnoj hrpi upotrebljavamo kompostne preparate. To su pripravci od stolisnika, kamilice, hrastove kore, maslačka, valerijane i koprive. Za svaki preparat postoji točno određen način na koji se pripravljaju. Oni se u kompostnoj hrpi koriste tako da se rasporede po točno određenom rasporedu. Svaki preparat sa svakim ima stanovit odnos koji prožima kompost linearnim snagama.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA

DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA

DOMAŠINEC

Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

PLAN SADNJE

14. listopada - Dan korijena Posebno ugodno od 2 do 12 sa�. Provodimo mjere pro�v zla�ca, varoe i štetnika s crvenom krvlju. Izradit ćemo D8 iz pepela ili niže potencije.

15. listopada - Dan korijena do 17 sa� Biljke mogu dulje osta� u vrtu ako ih kod prodora hladnog vremena i mraza prskamo preparatom 507.

16. listopada - Dan cvijeta Radimo s pčelama, berba i prerada voća, berba grožđa. Počinje period presadnje.

17. listopada - Dan cvijeta Do 11 sa�, a od 12 sa� povoljno za biljke korijena. Nakon 12 sa� prskamo prazne površine preparatom Marie Thun te posipavamo dozreli kompost.

18. listopada - Dan lista Do 15 sa�, a od 15 sa� nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog Apogeja. Provodimo mjere pro�v puževa.

19. listopada - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Apogeja

20. listopada - do 17 sa� nepovoljno za rad s biljkama zbog Apogeja

Nema slađeg od svježe ubrane jabuke i ušteđenog novca

Samoberba jabuka u Agrinu voćnjaku u Vratišincu je u punom jeku, a trenutno se mogu ubrati sočne jabuke sorte fuji po cijeni od 4 kune po kilogramu. Za kilogram idareda i ostalih sorti izdvojit ćete tek 3,50 kuna

Agra vas poziva u Vratišinec na samoberbu jabuka. Po dolasku u voćnjak potrebno je sa sobom donijeti neku ambalažu, najbolje sanduk ili košaru. Po izlasku se voće važe i voilà!

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

Umjesto redovnih 7 kuna za kilogram jabuka sorte fuji ili 6 kuna za kilogram ostalih sorti, plaćate gotovo upola manju cijenu za svježe voće. Trenutno se mogu ubrati sočne jabuke sorte fuji po cijeni od 4 kune po kilogramu, dok ćete za kilogram idareda i ostalih sorti morati izdvojiti tek 3,50 kuna. Milina!

U voćnjak u Vratišincu dobrodošli ste svakog dana od 8 do 18 sati, a nedjeljom i praznikom od 8 do 15 sati. Naravno, po gore navedenoj redovnoj cijeni

možete i samo kupiti jabuke, bez branja. Dakako, za pravu avanturu, iz Agre preporučuju samoberbu i obiteljski boravak u voćnjaku. Slatko, �ino, zdravo i jeftino!

BERNARDIN VRT

AGRA D.O.O. poziva berače u Vratišinec u samoberbu jabuka

Za više informacija posjetite stranicu na Facebooku Agra – rješenja za voćarstvo i vinogradarstvo ili nazovite na broj telefona 099/843-1500.

Voditeljica Simona Murković u voćnjaku

Centra DOSTI u završnoj fazi

Impozantno izdanje

Centra DOSTI u Podturnu poprima završne konture i polako se nadzire konačni izgled centra. Podsjetimo, u središtu Podturna gradi se građevina posebne namjene za boravak osoba s tjelesnim invaliditetom u kojoj će se pružati usluge za dnevni i poludnevni boravak osoba s invaliditetom.

Zgrada će biti polivalentna te će pružiti osobama s invaliditetom usluge boravka, ali i mnoge druge mogućnosti, od korištenja raznovrsnih terapeutskih do društvenih sadržaja.

Centar kakav Međimurje do sada nije moglo zamisliti biti će sada realiziran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program

Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020. te iz proračuna Republike Hrvatske.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 17,2 milijuna kuna. Udruga je u projekt uložila i dio vlastitih sredstava te se istovremeno pokušava zatvoriti �inancijska konstrukcija zajedničkim sporazumom između općina i gradova te Međimurske županije, budući da se dio od 17,2 milijuna kouna, točnije 2,5 milijuna kuna �inancira iz vlastitih sredstava.

Vjerujemo da će svi stanovnici Međimurske županije, a posebno žitelji Općine Podturen biti vrlo ponosni na zgradu i njezine funkcije nakon potpune izgradnje te će uvelike imati koristi od iste.

Položio vozački usprkos cerebralnoj paralizi

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Da je u životu moguće pomjeriti granice svojih mogućnosti, najbolji je dokaz Dino Višnjić, 25-godišnjak iz Podbresta. Rodio se s cerebralnom paralizom, no usprkos tome proteklog je tjedna uspio položiti vozački ispit i steći pravo na samostalno upravljanje autom. Za njega vozačka dozvola znači pravi preporod u životu.

- Dugo mi je bila želja položiti vozački. Za mene je dobivanje vozačke kao da sam doslovno dobio natrag svoje noge. Fleksibilan sam i to mi daje jednu novu dimenziju života. Sada više nikoga neću morati moliti za prijevoz, bilo da idem na posao bilo u teretanu.

Više neću morati moliti mamu, sestru ili svoje prijatelje, kojima sam jako zahvalan što su uvijek tu za mene. Sada ću si sam moći organizirati svoje vrijeme i osjećat ću se puno bolje. Postat ću sam vladar svojeg vremena, rekao

Dino se bavi i powerliftingom u kategoriji bench press ili potisak s klupe, za što je osvojio niz medalja

nam je Dino sretan i ispunjen zbog svog podviga.

Pronašao i posao te sport u kojem osvaja medalje

Sa svojim invaliditetom se pomirio i odlučio ga iskoristiti u svoju korist. Krenuo je u tom smjeru pa je prije tri godine upisao teretanu i počeo se baviti powerliftingom u kategoriji bench press ili potisak s klupe. Do sada je osvojio niz zlatnih medalja, što ga iznimno veseli.

- Dobro se osjećam dok treniram i pomičem svoje granice. Najbolje mi je u sjećanju ostalo moje prve natjecanje. Na njemu sam s 47 kilograma uspio podignuti utege od 65 kilograma. To mi je dalo poticaj i energiju za dalje. Tu sam shvatio da si čovjek granice sam stvara u svojoj glavi, istaknuo je Dino.

- Moja velika potpora prilikom treniranja su Dominik Krišto�ić i Sindy Bubek. Zbližili smo se i postali smo prijatelji, dodaje u nastavku naš sugovornik, koji s lica nije skidao osmijeh.

Kaže da mu je teretana pomogla i da pronađe posao pa sada trenutno radi kao mrežni administrator u socijalnoj zadruzi Humana nova.

- Uređujem webshop Humane nove. Slikam proizvode i stavljam ih na mrežu. Odgo-

varam na razne upite na društvenim mrežama. Zaprimam narudžbe i distribuiram ih dalje u skladište pa sve ostalo po potrebi. Stvarno sam iskreno presretan što sam dobio šansu u Humani novi. Ovdje imam priliku dokazati se i rasti iz dana u dan, naglasio je Dino, kojemu je rad u Humani novi prvo radno iskustvo.

Za svoju �irmu voli reći da su svi zajedno kao jedna velika obitelj. Jedni drugima pomažu i uvijek su tu na pomoć što god da zatreba.

O svojem invaliditetu vrlo otvoreno progovara, no to nije oduvijek bilo tako.

Posebno teško mu je bilo nositi se s hendikepom u pubertetu. Gledao je svoje prijatelje kako bezbrižno igraju nogomet, koji jako voli i bilo mu je jako frustrirajuće da i on ne može igrati zajedno s njima.

- To je bilo razdoblje dok se pojavljuju upitnici nad glavom. Zašto se to baš meni događa? No, kad sam sazrio i proširio svoje vidike, promijenio sam svoje razmišljanje.

Sada sam mišljenja, ako je već to moralo biti tako, hvala Bogu da su to samo noge.

Ovo ostalo u životu sve možeš nadoknaditi glavom.

Ako si to sve posložiš tako u glavi, to ti čak može biti prednost u životu. Rušiš

barijere i tuđa mišljanja o invalidima, rekao nam je Dino. Iako se po pitanju odnosa prema invalidima dosta toga promijenilo nabolje, još uvijek postoji tabu-tema kad je u pitanju invaliditet. U tom smislu posebno mu smeta kada ga ljudi gledaju sa samosažaljenjem i govore mu: - Jadan dečko!

Ne želim da me ljudi sažaljevaju - Želim da me ljudi pamte kao Dinija, kao osobu, a ne kao osobu s invaliditetom. Ne bježim ja od toga, to na neki način usmjerava moj život. Ali smatram da to nije nikakva prepreka da ja ne bih mogao imati kvalitetan život kao ostali. Pa možda čak i kvalitetniji, govori nam Dino.

U slobodno vrijeme jako voli čitati knjige, posebno iz područja psihologije. Jako voli komunikaciju i način na koji ljudi funkcioniraju.

- Moraš imati cilj u životu, nećemo težiti. Vjerovati u samog sebe. Još nemam svoj auto, želja mi ga je nabaviti što je prije to moguće, govori nam na kraju.

Dino na svojim ciljevima ovdje ne misli stati. Želja mu je nastaviti sa svojim školovanjem i nadograditi se znanjima u svim sferama svog života. Jer samo znanje je istinska moć.

DOSTI Centar

Dino Višnjić nakon polaganja vozačkog ispita planira kupi� auto prilagođen za invalide

DINO VIŠNJIĆ iz Podbresta ruši granice svog hendikepa

- Za mene je vozačka doslovno moje noge. Fleksibilan sam i to mi daje jednu novu dimenziju života, istaknuo je 25-godišnji Dino Višnjić

U najboljim smo godinama!

U petak, 7. listopada, ge neracija osmaša 1991./1992. iz Osnovne škole Ivana Go rana Kovačića Sveti Juraj na Bregu proslavila je 30. godišnjicu izlaska iz osnov noškolskih klupa. Položili

su cvijeće i zapalili svijeće na grobu jednog od svojih razrednika, prof. Josipa Peteka. Sat razrednika u školi vodili su gosp. Pa vao Dretar i gosp. Vlatko Kapun i zaključili kako su

sada u najboljim godinama. Na Satu razrednika gene racija, čiji su neki članovi raspršeni diljem Europe, pa i šire, došla je do zaključka kako je „život lijep“, unatoč svim nedaćama i životnim

pričama i ta je poštapalica ostala misao vodilja do kraja proslave, koja je nastavljena u restoranu Fontana u Mač kovcu. Proslava je potrajala do ranih jutarnjih sati. (tr)

DEmANtI tEKstA „Bi li i nama MUP dao kombi za planinarenje na Velebit?“ objavljenog u prošlom broju Službena vozila korištena su u skladu s propisima MUP-a

Poštovani čitatelji, u prošlom broju našeg tjed nika Međimurske novine broj 1412. od 7. listopada 2022. godine došlo je do nenamjernog propusta u tekstu pod naslovom „Bi li i nama MUP dao kombi za planinarenje na Velebit?“, objavljenom na 23. stranici u rubrici Mozaik. U tom je tekstu čitatelj želio preis pitati ispravnost nekih po stupaka u vezi unutarnje organizacije Međimurske policije, točnije PP Mursko Središće oko njihovih ak tivnosti. Na osnovi toga mi smo poslali upit PU me đimurskoj iz koje nam je susretljivo i odgovorio na upit njihov glasnogovornik Radovan Gačal.

No, došlo je do pogreš ke koju sada ispravljamo kako cijeli događaj ne bi došao pod pogrešno svje tlo javnosti, a rad policije nepotrebno ispao nega tivan.

Naime, greškom je po liciji iz naše redakcije po slana nedovršena verzija teksta upita policiji pa je glasnogovornik odgovorio samo na dio koji mu je i poslan, dok je u navede nom tekstu objavljen cijeli prijeporni tekst čitatelja. Zbog toga službeni odgo vor iz PU međimurske is pada nedorečen i najblaže rečeno – čudan.

Ovdje sada donosimo odgovor na cijeli tekst ka ko bismo ostali u uzusima vlastitih visokih standarda točnosti i pravovremenosti informiranja javnosti koji ma se Međimurske novine jako ponose, a na čemu razvijaju i svoju konku rentsku prednost.

Generacija učenika 1985./86. prisjetila se lijepih osnovnoškolskih dana

Nepokoreni, uporni, uspješni, iskreni, svoji i ponosni

Generacija učenika 1985./86. okupila se ispred škole u Svetom Jurju na Bre gu. Prisjetili su se lijepih škol

međimurske, temeljem godišnjeg Izvedbenog pla na za provedbu policijskog treninga, sudjelovalo je na vožnji biciklima od Đako va do Murskog Središća, a sve u sklopu opće tjelesne pripreme policijskih služ benika. Pripreme su odra đene uz stručni nadzor policijskog službenika za stručno usavršavanje Poli cijske uprave međimurske, dok su troškove smještaja i prehrane podmirili sami sudionici.

Tom prilikom svi policijski službenici ko ristili su slobodne dane ili godišnji odmor, dakle samim time nisu ni mogli ostvariti prekovremene sate.

Temeljem Naputka o načinu uporabe i održa vanja vozila Ministarstva unutarnjih poslova, tije kom spomenutih pripre ma sudionicima je omo gućeno korištenje dvaju službenih vozila (kombi vozila) Policijske uprave međimurske. Službena vozila korištena su isklju čivo za prijevoz sudioni ka, bicikala i dr. sportske opreme, dakle korištena su namjenski i sukladno pozitivnim propisima, koji reguliraju rad Ministar stva unutarnjih poslova.

skih dana, pokojnih kolegica i razrednice Kelnerić. Pozdrave i poklone uručili su razredni cama Jerosimić i Dretar. Vesela

ekipa druženje je nastavila u restoranu Šut u Nedelišću. Svi su tako iskusni, a tako mladi, još uvijek djeca u odraslom tijelu.

Nepokoreni, uporni, uspješni, iskreni, svoji, ponosni, nepo novljivi… Do novog susreta, na stavljaju plesati kroz život. (jv)

Ispričavamo se zbog svog propusta PU međi murskoj te PP Mursko Središće, kao i njihovim načelnicima Ivanu Sokaču i Miljenku Vrbancu te u nastavku donosimo od govor PU međimurske na čitav tekst prijepore našeg čitatelja u vezi biciklističke vožnje članova PP Mursko Središće između Murskog Središća i Đakova objav ljen u prošlom broju: Tijekom dana vikenda od 9. do 11. rujna ove go dine deset policijskih služ benika Policijske uprave

Tijekom spomenutih priprema došlo je do kva ra na jednom službenom vozilu te je u dogovoru s voditeljem voznog parka obavljena zamjena neis pravnog vozila ispravnim. U tu svrhu angažirana su dvojica policijskih služ benika Policijske postaje Mursko Središće, koji su toga trenutka bili u služ bi te su tijekom zamjene vozila ostvarili prekovre mene sate.

Iz svega prethodno navedenog proizlazi ka ko policijski službenici, sudionici priprema, nisu ostvarili prekovremene sate rada, dok su službena vozila MUP-a korištena sukladno pozitivnim propisima, koji pobliže reguliraju rad Ministar stva unutarnjih poslova.

Tomislav Novak, glavni urednik Međimurskih novina

Generacija osmaša 1991./1992. iz Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu na okupu TRIDESETA OBLJETNICA OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu

GENERACIJA UČENIKA 1985./86. OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu

Nagrađeni za najvrtove preuzeli svoje nagrade

Sponzori za našu nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši bili su: Košnja Kovačić, Međimurka BS, Vrtni centar Iva i Vrtlarija Vijenac

Ovogodišnje

dobitnice našeg natječaja Čiji je vrt najljepši proteklih su tjedana preuzele od sponzora svoje nagrade. Podsjetimo, pobjedu ove godine odnio je vrt Suzane Kemec iz Prekope. Suzana Kemec osvojila je poklon-paket uređenja vrta (košenje trave, obrezivanje živice…) tvrtke Košnja Kovačić.

Drugu nagradu i poklon-bon od 500 kuna u Vrtnom centru Iva odnijela je Suzana Belić iz Preloga.

Za treću nagradu odabran je zajednički vrt stanara Uske ulice u Čakovcu koji održava glavna vrtlarica Nada Lajtman. Nagradu su joj uručile Tea Šparavec iz Zasadbrega i Snježana Pintarić iz Frkanovca iz Vrtlarije Vijenac.

Četvrta nagrada pripala je Bojani Novak iz Martinuševca koja je ponosna vlasnica preko 1500 komada različitih kaktusa. Rasadnik Stella Floris darovao joj je širokolisnu vrbu.

Rozina Fučko iz Ivanovca osvojila je petu nagradu

i poklon-bon od 300 kuna u Međimurki BS na vrtnom odjelu. Šesto mjesto pripalo je Ivici Dodleku iz Miklavca koji je također osvojio bon od 300 kuna u Međimurki BS. Nagrađeni su se razveselili poklonima i zahvalili Međimurskim novinama i svim sponzorima u nagradnom natječaju Čiji je vrt najljepši. Čestitamo još jednom našim dobitnicima, a vas koji marljivo uređujete svoje okućnice i time Međimurje činite ljepšim i ugodnijim mjestom za život pozivamo da se i druge godine prijavite na natječaj. (sh)

NAGRADNI NATJEČAJ Čiji je vrt najljepši 2022.

1.Suzana Kemec iz Prekope osvojila je prvu nagradu tvrtke Košnja Kovačić

Suzani Belić iz Preloga nagradu je uručila Valen�na Juras u Vrtnom centru Iva

Bojani Novak iz Mar�nuševca

nagradu je uručila Monika Just iz Podbresta u Stella Florisu

Rozini Fučko iz Ivanovca poklon-bon od 300 kuna uručio je Žarko Strelec iz Međimurke BS

Šesto mjesto i poklon-bon od 300 kuna u Međimurki BS pripali su Ivici Dodleku iz Miklavca, a nagradu mu je uručio Žarko Strelec

Nadi Lajtman iz Čakovca nagradu su uručile Tea Šparavec iz Zasadbrega i Snježana

Pintarić iz Frkanovca iz Vrtlarije Vijenac

Vurmohar proslavio 100. rođendan

Stogodišnji Franjo ponosan je na svojih šest kćerki, 2 sina, 20 unuka, 25 praunuka i 4 prapraunuka Piše i foto: Sanja Heric

Kada smo zadnji put bili kod Franje Karlovčeca u Zaveščaku kod Selnice, pao je dogovor da će naš idući susret biti kada napuni stotu godinu.

Na svu sreću, život mu je podario još dvije godine od našeg zadnjeg susreta pa smo ga u subotu, 8. listopada, posjetili u Izletištu Goričanec u Svetom Martinu na Muri gdje je sa svojom velikom obitelji i rodbinom proslavio jedinstveni – 100. rođendan.

Najstariji urar u Međimurju

Djed Franjo, kojeg svi zovu Vurmohar, još je uvijek bistra uma, vitalan i pravi je šaljivdžija.

Svako malo izvali neki vic ili neku foru na koju se svi uvijek grohotom nasmiju. Pa tako i kada smo ga pitali koji je to njegov recept za dug život, kao iz topa je i uz zagonetni smiješak odgovorio: - Pa najte hmreti.

Jedan je od najstarijih stanovnika Međimurja, a u svojih 100 godina prošao je 2. svjetski rat i mađarsku vojsku da bi na kraju pao u ruke Rusa.

Uvijek je bio snalažljiv u životu, pa tako i u ruskom zarobljeništvu gdje je Rusima počeo popravljati satove koje su krali od Nijemaca i nisu ih znali naštelati. Satove popravlja i dandanas pa možemo reći da je i najstariji urar na ovom području.

Rodio se 7. listopada 1922. godine u Žabniku u Svetom Martinu na Muri. Dvaput se ženio, prvo s Milkom, a potom s Jelenom. Ponosan je na svojih šest kćerki, 2 sina, 20 unuka, 25 praunuka i 4 prapraunuka.

- Jedan sin mu je poginuo, ali ostali su živi, dio ih je ostao u Međimurju, a dio otišao u inozemstvo. Danas nas se ovdje okupilo 70-ak, no fali nas još najmanje 30. Jedni su spriječeni zbog posla u Italiji, a neki imaju koronu, rekla nam je organizatorica

rođendana, Franjina najmlađa kćerka Marina.

Deda najbolje radi starinsku zlevanku

Još uvijek popravlja satove. To mu je hobi. Vid ga dobro služi još uvijek, ali ima ono svoje dodatno oko – povećalo. Uglavnom prijateljima popravlja satove.

Svakog dana ustaje u sedam sati ujutro. Još prije dvije godine vozio je auto. Uvijek je bio leteći. Kada je vozio auto, nikad nije bio doma. Volio je otići i na sok u lokalni ka�ić i tamo popričati s poznanicima.

- Spije si retko kad, ali kada si spije, to je žuti muškat. Hrani se starinskom hranom, žgancima s mlijekom. Prije si je hranu sam pripremao, a sada mu mi pripremamo hranu. Moram priznati da slaže najbolju zlevanku, onu starinsku, to mu je specijalitet. To ni mama ne zna tako dobro ispeći, priča o dedi Franji kći Marina. Rijetko je kad u svojih sto godina išao do doktora. Uvijek su ga jedva nagovorili kada je to bila zadnja opcija.

- Prije mjesec dana bio je dosta kritično, ali hvala Bogu, oporavio se. Ugrizao ga je

krpelj, uzimao je antibiotike, pa je bio prehlađen, ostao je bez apetita i nije mogao piti vodu.

Doktorica nam je rekla da smo ga dopelali u zadnji čas. Zahvaljujem ovim putem svim doktorima, priča nam Marina.

Djed Franjo zbog slabijeg stanja trenutno živi kod kćerke Marine u Čakovcu. Teško mu je to palo jer je 70 godina živio u Zaveščaku i misli se vratiti natrag u svoj dom. Tamo se najbolje osjeća.

Nitko mu ne bi dao 100 godina

Usprkos tome što se u zadnje vrijeme osjećao loše, djed Franjo je na svojoj proslavi povodom 100. rođendana zablistao. Svatko tko ga je ovih dana vidio, prokomentirao je kako mu ni u kom slučaju ne bi dao 100 godina. Možda kojih 80 godina, ali stotku nikako. Za ovu jedinstvu prigodu rođendansko iznenađenje pripremili su mu i kolege iz LD-a Srndać iz Selnice, čiji je dugogodišnji član, o čemu više možete pročitati na stranici 51.

Elektronička javna dražba

Elektronička javna dražba

Poslovna zgrada i mlinsko postrojenje, Kotoriba

Poslovna zgrada i mlinsko postrojenje, Kotoriba

EOS nekretnine vas pozivaju na elektroničku javnu dražbu.

EOS nekretnine vas pozivaju na elektroničku javnu dražbu.

Više informacija o nekretnini na www.eos-nekretnine.hr

Više informacija o nekretnini na www.eos-nekretnine.hr

FRANJO KARLOVČEC iz Zaveščaka jedan je od najstarijih stanovnika Međimurja

Deda Franjo sa svojom mnogobrojnom obitelji i prijateljima na rođendanskom slavlju

Rođendanska torta za 100. rođendan sa slikama koje opisuju njegov život

TRGOVINA TP VARAŽDIN 43, PEKLENICA

Tomičini favoriti su nogomet, humor i događaji iz grada

Tomica Nerer iz Peklenice ovotjedni je dobitnik platnene poklon-vrećice Međimurskih novina.

Zatekli smo ga u prodavaonici TP Varaždin u jutarnjoj

brzoj kupnji. Pitali smo što voli čitati. - Većinom čitam sportske vijesti i rezultate nogometnih liga.

Volim humor, pročitam viceve. Nakon toga prelistam

Treći kupon 91. kola

Novo, 91. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 14. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

sve teme, a od toga me najviše zanimaju vijesti i sve što se događa u mom gradu, kazao je Tomica Nerer kojega smo fotogra�irali s prodavačicom Valerijom Peršak. (BMO)

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. listopada. Sretnog dobitnika 91. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. listopada. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Zorković, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati

Valerija Peršak i Tomica Nerer

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Zlatko Vrzan

VIKEND VODIČ petak,

14. listopada

10:00

CZK Čakovec Od muhe do slona Suvremena i interak�vna plesna predstava 16:00

CZK Čakovec Plavo sunce na žutom nebu Predstava 19:00

Prelog Izložba Marine Čorić subota,

listopada

11:00

Perivoj Zrinskih Jesenski kros Međimurja kros za polaznike vr�ća i škola s područja Međimurja 15:00

CZK Rudar Mursko Središće Sasvim neobičan dan Predstava za djecu 20:00

CZK Rudar Mursko Središće Zbor Eliam Koncert duhovne glazbe 21:00

Arena Varaždin Koncert Halid Bešlić nedjelja,

16. listopada

14:00 - 17:00

Žabnik, Mlin na Muri Dan otvorenih vrata mul�medijalne zbirke i mlina 14:30

Žabnik, Mlin na Muri Povratak Pikača Radionica “kak se dela pikač odnosno sejnov ded” 15:00

CZK Rudar Mursko Središće Bremenski svirači Predstava za djecu 15:00

Gornji Kraljevec Mamičina škrija Kulturno-gastronomska manifestacija 17:00 CZK Rudar Mursko Središće Kaos prije premijere Predstava za djecu 19:00

CZK Rudar Mursko Središće Afera, predstava

intervju tjedna

Nikad ne zaboravimo holokaust

Židovska općina Čakovec po prvi put u svom dugom djelovanju provodi međunarodni projekt �inanciran iz programa Europske unije. - Izazovno je i počašćeni smo što imamo priliku organizirati niz aktivnosti kojima

pobuđujemo razmišljanje, razgovor, sjećanje, poučavanje na teme povezane s ljudskim pravima, tolerancijom, igrađanskim duhom Europske unije.

Projekt Never projekt - Nikad ne zaboravimo posvećen je i komemoriranju

žrtava holokausta, a�irmaciji židovske ostavštine na prostoru na kojem danas živimo te židovske kulture.

Srdačno Vas pozivamo na izložbu i koncert koje upriličujemo 18. listopada u 18:30 i 20 sati, javljaju organizatori. (dv)

Ovo je dobra pozivnica da od četvrtka 27. listopada odete u najbliže kino i pogledate hrvatsku komediju koja ne štedi nikoga, a i da provjerite koliko dobro upijaju kino sjedala.

Premijera s gostima bit će i na Tribini ČČ u Centru za kulturu.

Skupština selskog odbora sela Črevo održava se jednom godišnje, a pripreme za jednu takvu skupštinu traju cijelu godinu.

Vrhunac godišnje selske skupštine je 'umjetno-kulturnička' priredba u izvedbi svih članova odbora sela Črevo.

U �ilmu glume: Draško Zidar, Ljubomir Kerekeš, Mijo Pavelko, Marija Krpan, Jan Kerekeš, Milan Pavlović, Andro Damiš, Ksenija Marinković, Ana Begić Tahiri, Boris Svrtan, Darko Janeš, Matko Knešaurek, Luka Petrušić, Goran Koši, Hana Hegedušić, Darko Plovanić i drugi. (dv)

PRELOG

listopada

Mursko Središće CZK Rudar Pjesnički opus Vladimira Varšića

18:30 i 20:00

CZK Čakovec Never Forget Izložba i koncert

22. listopada

21:00

MESAP Nedelišće Koncert

Mladen Grdović, predgrupa Priva� band

od 21. do 23. listopada

Prelog

6. Dani smijeha Dom kulture

27. listopada

20:00

Tribina ČČ

ZNANJE KNJIGA nagrađuje - Stacy Willingham: Sjena zla

Kratki sadržaj:

Šest je �nejdžerica nestalo u gradiću u Louisiani kad je Chloe Davis imala dvanaest godina. Do kraja ljeta njezin je otac bio pritvoren i optužen kao serijski ubojica. Chloe i ostatak njezine obitelji bili su primorani suoči� se s is�nom i nastavi� živje� s posljedicama.Dvadeset godina poslije, Chloe je psihologinja s privatnom praksom u Baton Rougeu i priprema se za svoje vjenčanje. Napokon je uspjela ostvari� krhku sreću, no ponekad joj se čini da je njezin život izvan kontrole, baš kao i živo� njezinih pacijenata �nejdžera.

Tada nestane nova �nejdžerica. Za�m još jedna. I ono strašno ljeto kao da se ponavlja. Je li samo paranoična pa vidi poveznice koje zapravo ne postoje ili će još jedanput razotkri� ubojicu?

3. prosinca

Izložba Marine Čorić u Muzeju Croata insulanus

Muzej Croata insulanus grada Preloga poziva na otvorenje samostalne izložbe Marine Ćorić pod nazivom Godišnji u petak, 14. listopada 2022. u 19 sati. Marina Ćorić rođena je 1987. godine u Zadru, gdje je završila svoje osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. U svojem stvaralaštvu nije ograničena na jedan medij, pa se podjednako bavi slikarstvom,

fotogra�ijom, ilustracijom, a recentnih godina povremeno i videom.

Svoje radove izlagala je na nizu grupnih i samostalnih izložbi, prvenstveno u regiji, ali i u inozemstvu. Osim kroz izložbe, umjetnički djeluje i kroz sudjelovanje u međunarodnim projektima, likovnim radionicama i likovnim kolonijama. (dv)

Dobitnik knjige Jussi Adler-Olsen: Ožiljci prošlos� objavljene u prošlom broju je Goran Holcinger iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

LJUBOMIR KEREKEŠ napisao je i režirao film Marginalci Želi da se u kinima popišate od smijeha

Stacy Willingham: Sjena

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

događaj tjedna

Mateja Vranović predala je titulu Antoniji Mrzlić Budak

- U svemu što rade, od njihovog društvenog i političkog angažmana pa do proizvoda visoke dodane vrijednosti, zaštićenim proizvodima, riječ je o ženama koje brišu granice između ruralnog i urbanog, kazala je ministrica Vučković

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Mateja Vranović iz Gardinovca ponosno je nosila titulu najuzornije hrvatske žene osvojene lani u Pitomači. Zahvaljujući tome, ovogodišnji izbor došao je u Međimurje gdje je i održan, u subotu, 8. listopada. Naime, u čakovečkoj dvorani Graditeljske škole natjecalo se 17 natjecateljica iz 14 hrvatskih županija, koje su uredile svoj izložbeni prostor ručnim radovima, proizvodima sa svojeg gospodarstva, cvijećem, ukrasima, zimnicom, tradicijskim jelima, vinom te kolačima i drugim slasticama, dok su se na pozornici predstavile

narodnom nošnjom svoga kraja, a odgovarale su i na pitanja članova žirija.

Promocija vrijednosti i važnost žene na selu

Organizacijom ovakvog izbora želi se promicati vrijednost i važnost žene na selu s ciljem podizanja kvalitete življenja na hrvatskom selu, očuvanju obitelji i kulturne baštine.

Međimursku županiju na ovogodišnjem izboru predstavila je Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca, koja je na izlagačkom prostoru predstavila sve ono najbolje što Međimurje pruža. Na svojem gospodarstvu proizvodi autohtoni sir turoš, uzgaja međimurske konje,

ima dva koji su licencirani za pripust, a voditeljica je adrenalinskog parka PG Geler, koji nudi sport i rekreaciju te ecofriendly smještaj.

Kako izbor uglavnom ide po teritorijalnom ključu, pobjednica ne može dvaput zaredom biti iz iste županije. Pa je tako najuzornija hrvatska seoska žena za 2022. godinu Antonia Mrzlić Budak koja dolazi iz Svetog Petra u Šumi, iz Istarske županije.

Udana je i majka je troje djece. Zajedno sa suprugom bavi se proizvodnjom autohtonih suhomesnatih proizvoda koje nude u svojoj konobi Doma. Na farmi uzgajaju svinje i perad, a obrađuju 25 hektara poljoprivredne površine. Vlasnici su klaonice, pršutane i

prostorije za preradu mesa limitiranih proizvoda.

Lentu joj je s ponosom uručila dosadašnja nositeljica titule, naša Mateja Vranović. Prva pratilja je Ivančica Kudlek iz Sisačko-moslavačke županije, dok je druga pratilja Kristina Ivić iz Brodsko-posavske županije.

Druge godine Izbor za najuzorniju hrvatsku ženu tako seli u Istru kamo će, vjerujemo, putovati i naša međimurska predstavnica. Žene brišu granice između ruralnog i urbanog

Na svečanosti je bila i Marija Vučković, ministrica poljoprivrede koja se, kako je rekla, svake godine iznova iznenadi koliko su seoske žene kreativne te kako uspješno obavljaju i najteže poslove.

- U svemu što rade, kad govorimo o njihovom društvenom i političkom angažmanu, o njihovim proizvodima visoke dodane vrijednosti, zaštićenim proizvodima, o teškom �izičkom radu ili bilo čemu drugom, mogu reći da ovaj izbor govori o ženama koje brišu granice između ruralnog i urbanog, kazala je ministrica. Izrazila je zadovoljstvo što trendovi pokazuju da se u Hrvatskoj sve više mladih

obitelji odlučuje preseliti iz urbane u ruralnu sredinu i na bavljenje poljoprivredom.

Na Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu mogle su se kandidirati žene koje žive na selu, uživaju ugled u svojoj sredini, imaju lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo te proizvode poljoprivredne proizvode.Uz izlagačke prostore natjecateljskog ka-

raktera svoje rukotvorine predstavile su žene iz Udruge građana Gardruža Gardinovec, Udruge žena Belica, Kulturno-umjetničke udruge Florijan Andrašec Dekanovec, Udruga žena Nedelišće, Udruga žena Zlatne ruke, Društvo žena iz Murskog Središća, Čipkarice iz Svete Marije, a predstavile su se Žene poduzetnice Međimurja te OPG Vranović.

Antoniji Mrzlić Budak lentu je uručila naša Mateja Vranović

Prva pra�lja Ivančica Kudlek iz

Sisačko-moslavačke županije, pobjednica

Antonia Mrzlić Budak i druga pra�lja Kris�na Ivić iz Brodsko-posavske županije

Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca dostojno je predstavila sve ono što Međimurje ima

U ČAKOVCU je održan 22. Izbor najuzornije hrvatske seoske žene

događaj tjedna

7. MEĐUNARODNA IZLOŽBA karikatura iznjedrila pobjednike

Damir Novak donio svjetske karikature u Čakovec

Pristiglo je čak 528 radova od 271 autora iz 53 država, a u kategoriji do 16 godina pristiglo je 85 radova od 163 autora iz pet država

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Ucaffe baru Bedem u Čakovcu održano je 7. listopada otvorenje izložbe i proglašenje pobjednika 7. Međunarodne izložbe karikature Čakovec 2022. čiji je organizator i začetnik Damir Novak iz Malog Mihaljevca.

Amaterski sport kao

zanimljiva tema

Ujedno je i karikaturist Međimurskih novina, a njegove radove donosimo svaki tjedan u novinama na zadnjoj stranici. Ovogodišnja

tema međunarodne izložbe bila je amaterski sport.

U kategoriji starijih od 16 godina pristiglo je 528 radova od 271 autora iz 53 država, a u kategoriji do 16 godina pristiglo je 85 radova od 163 autora iz pet država.Prvu nagradu osvojila je Ana Barić (na idućoj stranici donosimo intervju) u kategoriji do 16 godina, a u kategoriji od 16 godina Ba Bilig iz Kine. U kategoriji U-14 3. mjesto zauzeo je Patrik Peras.

- Ovogodišnja tema sport i rekreacija nama u Hrvatskoj je izuzetno bli-

ska. Volimo sebi tepati da smo sportska nacija, živimo s uspjesima i neuspjesima naših sportaša, nema te discipline u kojoj nismo stručni. Amaterski sport kod nas je izuzetno razvijen, volimo se natjecati, biti publika, ali i komentatori i savjetnici našim sportašima, bez obzira na natjecateljsku razinu ili važnost pojedinih utakmica. Hvala svima koji su sudjelovali u natječaju te velike čestitke pobjednicima, vaše divne radove gledamo do 21. 10. do kad je otvorena izložba, rekla je o izložbi gradonačelnica Ljerka Cividini.

Damir Novak, inicijator i organizator ove međunarodne izložbe karikatura

Karikatura Konstan�na Kazancheva iz Ukrajine

Rad Ivailova Tsvetova iz Bugarske

Prvo mjesto u kategoriji od 16 godina osvojio je Ba Bilig iz Kine

intervju tjedna

Vidim se na sceni opere u Sydneyu

Skijaš bježi od lavine, ali mora napraviti selfie!

našoj obitelji uvijek se slušala klasična glazba, od mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, a klavir, stari petrof, u našoj je kući uvijek bio moj izazov

- Na slici mu je glavni prioritet dobra fotka pa ne primjećuje da će za nekoliko sekundi pasti jer je ispred njega znak za zabranu prolaza, objašnjava nam svoj zanimljiv rad mlada karikaturistica

Dora Vadlja Mario Golenko

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Vinka Siladi iz Čakovca održala je u sklopu Zrinskog Festivala samostalni konCentru za kulturu Čauz klavirsku pratnju profesora klavira Glazbene u Varaždinu, Danijela

AnaBarić, 14-godišnjakinja iz Čakovca, osvojila je prvo mjesto

mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, a klavir, stari petrof, u našoj kući uvijek je bio moj izazov. Postoji anegdota, govori nam Vinka i nastavlja: Kada sam imala tri godine, tata mi je pokazivao enciklopediju i vi-

na 7. Međunarodnoj izložbi karikatura. U velikoj konkurenciji od čak 528 radova, Anin je rad osvojio prvo mjesto. Ovogodišnja tema međunarodne izložbe bila

je amaterski sport, a Ana se baš dobro dosjetila i nacrtala aktualnu temu.

Karikature crta u slobodno vrijeme

Ana je učenica Prve osnovne škole u Čakovcu, a kako nam kaže, karikature crta kad stigne.

Glasovir je pohađala kod profesorice Varga

Vinka je pohađala Prvu osnovnu školu Čakovec i Umjetničku školu Miroslav Magdalenić, smjer glasovir profesorice Nade Varga.

Zatim sam pohađala Srednju glazbenu školu Varažsmjerove teorija glazbe i pjevanje u klasi profesorice Margarete Matišić.

Trenutno sam na Muakademiji u Zagrebu, smjerovi glazbena pedagogija pjevanje u klasi profesorice Oršanić. Živim u Čai studiram u Zagrebu sam većinom u Zagrebu, nam mlada i uspješna mezzosopranistica.

malena je pjevala u zborovima, zatim nastavila osnovnoškolsko glazbeno obrazovanje, a nakon toga srednjoškolsko i naposljetku uslijedila akademija. našoj obitelji uvijek slušala klasična glazba, od

U čakovečkom Centru za kulturu svečano je otvoren 25. susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra Assitej, jedna od vodećih kazališnih manifestacija u Hrvatskoj.

baroknim večerima - Još u srednjoj školi imala sam priliku pjevati na 48. Varaždinskim baroknim večerima uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra, te sam s istim orkestrom nastupila na koncertu talentiranih učenika srednje glazbene škole. Tijekom studija sudjelovala sam na raznim projektima Muzičke akademije kao što su: I. Kuljerić: Animal Farm, C. Orff: Carmina Burana i Antologija hrvatske zborske glazbe, nastavlja.

Prilika je to u kojoj publika na raspolaganju ima selektirane ponajbolje kazališne i lutkarske predstave za djecu i mlade koje su ove godine nastale u Hrvatskoj.

Također je sudjelovala u projektu izvedbe Velike mise u c-molu Wolfganga Amadeusa Mozarta sa Zborom ske radiotelevizije uz prat-

Ove će godine publika ukupno vidjeti 12 predstava kazališta iz cijele zemlje i iz Njemačke. Predstava koja je

KAMO SUTRA

ijetke je zaobišla vijest o smrti engleske kraljice Elizabete II. koja vladala 70 godina. Portali preplavljeni vijestima o njenom životu, vladavini, obiteljskim odnosima. Izvlači se i svašta. Od njenog turbulentnog ljubavnog života s Filipom u ranoj mladosti, do sestre koja je bila sve samo primjerena kraljevskoj obitelji. Svi mi koji smo napeto pratili seriju The Crown,

- Karikaturama sam se zapravo počela baviti kad je tata poslao moj rad na ovaj natječaj. Znala sam prije da postoje karikaturisti, ali nikad mi nije došlo da ja budem jedna od njih. Na mojoj karikaturi nalazi se skijaš koji bježi od lavine snijega i također slika sel�ie. Na slici mu je glavni prioritet dobra fotka pa ne primjećuje da će za nekoliko sekundi pasti jer je ispred njega znak za za-

branu prolaza, govori nam o pobjedničkoj karikaturi ova mlada autorica.

Ostala ugodno iznenađena prvom nagradom Za ideju za karikaturu joj i nije trebalo predugo pa

je, dok je shvatila da je baš ona osvojila prvo mjesto, bila zaista iznenađena.

- Meni i mojoj obitelji nitko nije javio da sam pobijedila, pa dok smo došli na proglašenje, bili smo jako oduševljeni, kaže nam ova mlada karikaturistica.

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Illyricvm” (projekcija u Varaždinu)

KAKO DO ULAZNICA?

Publika na otvorenju ovogodišnjeg Assiteja otvorila susret bila je Carevo novo ruho Gradskog kazališta mladih Split, dok će čast

zatvoriti imati čakovečka Kazališna družina Pinklec predstavom Plavo sunce

Kraljica zasjenila sve!

RKAMO SUTRA

Pred sad već dosta godina u rukama mi se našla knjiga naslova Hotel Zagorje, ratni biografski roman autorice Ivane Bodrožić. U to vrijeme, kad sam čitala knjigu, ne mogu reći da sam imala neka prevelika saznanja o Domovinskom ratu i Vukovaru. Jesam, ali većinom ono što smo u tom

koja je čisto iz mojeg viđenja čista umjetnost, dobro smo se upoznali s kraljičinim životom. Kako u današnjem svijetu skoro pa ne postoji nijedna monarhija koja toliko privlači javnost, ne čudi što cijeli svijet bruji o smrti kraljice Elizabete. Žena je imala 96 godina, nije toliko prečudno da je umrla, ali vladari, pogotovo utjecajni, kao da su u glavama naroda besmrtni.

na žutom nebu u petak, 14. listopada. Svečanost otvorenja održana je uz pred-

stavu I Cyrano i djevojčica Riječkog kazališta mladih Kamov i teatra Poco Loco, a u izvedbi su uživali učenici međimurskih osnovnih škola, oduševljeni što su kao i glumci bili dio glavne pozornice CZK-a.

Connais-tu le pays iz opere Mignon (A. Thomas), Torna di Tito iz opere La clemenza di Tito (W. A. Mozart) i druge. U budućnosti se vidim na sceni opere u Sydneyu i u svijetu, ali o tom – potom, zaključuje mlada mezzosopranistica.

Kako je u uvodu naglasio Romano Bogdan, predsjednik Hrvatskog centra Assitej, Centar je dio udruga profesionalnih kazališta za djecu i mlade Assitej International, a koji djeluje u 80-ak zemalja cijelog svijeta. (dv)

koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Pa je tako to šokantno, iako je bilo očekivano. Naravno, mogla je poživjeti još koju godinu, ali kako se to kaže u narodu, svi imamo svoju vuru.

trenutku učili u školi ili ako sam čula preko medija. Doma o tome i nismo pretjerano razgovarali.

I onda sam pročitala tu knjigu i nekako sam se osobno s time povezala. U smislu, stavila sam se u te Ivanine cipele i razmišljala o tome kako bi bilo meni da sam prognanik. Uvijek se na-

Kraljica je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom i još 14 drugih zemalja Commonwealtha. Bila je ikona. Zanimljivo je i kako je slučajno postala kraljica.

daš i misliš da se baš tebi ne može dogoditi. Zato postoji i ono ali. Ali, može. U ovih 30 godina koliko postojim na Zemlji ne mogu reći da mi se nešto posebno teško izdešavalo. Većinom je to mir i dobro.

I tako sam ja malo i zaboravila na taj roman. Do prošlotjedne Tribine ČČ na

Naime, njen otac George naslijedio je krunu

od svog brata koji je zbog ljubavi abdicirao i preselio se u Francusku. Kada joj je otac umro u veljači 1952., Elizabeta, koja je tada imala 25 godina, postala je kraljica sedam nezavisnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike, Pakistana i Cejlona, kao i še�ica Commonwealtha.

Hotel Zagorje ostavio nas s knedlom u grlu

kojoj je Gavella izvela fantastičnu predstavu Hotel Zagorje uz još bolju glumačku ekipu. Igraju Dijana Vidušin, Ksenija Pajić, Perica Martinović, Bojana Gregorić Vejzović, Lana Meniga, Antonija Stanišić Šperanda, Ivana Bolanča, Tena Nemet Brankov i Đorđe Kukuljica. Autorski je projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić.

Magazin Forbes procijenio je vrijednost kraljičine

imovine na 280.000.000 funti, odnosno 500.000.000 američkih dolara. Palača je tu brojku proglasila preuveličanom, iako u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti.

Predstava koja nas je nasmijala, rasplakala, šokirala, posramila i začudila. Mislim da smo, nakon što smo tri puta pljeskom vratili glumce na pozornicu, izašli iz Centra za kulturu s knedlom u grlu.

U cifru nisu uključena ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, ni primanja od lankasterskog vojvodstva.

Drago mi je da i ovakve, poznate i inspirativne predstave gostuju u našem Čakovcu. Nek’ ih bude i više.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

VINKA SILADI (22), mezzosopranistica iz Čakovca, održala samostalni koncert

Mezzosopranistica Vinka Siladi iz Čakovca održala je svoj prvi samostalni koncert u Centru za kulturu

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 26. LISTOPADA U CINESTARU VARAŽDIN.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

VODE VAS U KINO

Dobitnik

Klobučarić

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice.

Ovogodišnja tema bila je amaterski sport, a Ana je prikazala skijaša koji bježi od lavine, radi selfie i ne uviđa opasnost pred sobom

ANA BARIĆ (14) iz Čakovca napravila pobjedničku karikaturu na Međunarodnoj izložbi

CZK ČAKOVEC, 25. susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade Assitej otvorila predstava Carevo novo ruho

Popevke mamica i japica iznova oduševile brojnu publiku i žiri

I ove su godine prezentirani glazbeno bogatstvo i baština koji se ovom manifestacijom čuvaju od zaborava za buduće generacije

Piše: Siniša Obadić

Kako zvuče međimur ski autohtoni taktovi posjetitelji su u nedje lju 9. listopada imali prilike čuti u sportskoj dvorani OŠ Ivanovec, gdje je organizaciji Kulturno-umjetničkog druš tva Katruže uz pokrovitelj stvo Ministarstva kulture RH, Međimurske županije, Grada Čakovca te Vijeća Mjesnog odbora Ivanovec i Međimurje-plina održana 16. Smotra izvornog pjevanja starih međimurskih narod nih i sakralnih pjesama.

Ovogodišnja smotra oku pila je ponovo velik broj izvo đača, a kao gosti nastupili su članovi Mješovite vokalne skupine Fijolica Međimur skog folklornog društva Ivan Car iz Ljubljane i Petrinske rožice iz susjedne Mađarske,

dok su od domaćih čuvara tradicije nastupili i ljepote kulturne baštine svog kraja predstavili Mješovita vokal na skupina KUD-a Katruže Ivanovec, Ženska pjevačka skupina KUD-a Goričan, Mješovita vokalna skupina KUD-a Mura Novakovec, Ženska vokalna skupina KUD-a Podturen, Nadica Patafta i Katarina Sabol, Pjevački zbor Strahoninec, Jelena Bašek, Pjevački zbor umirovljenika Čakovec, Ce cilija Merkač-Hudopisk, Žen ska pjevačka skupina Udruge žena Sivica, Ženska vokalna skupina KUU Društvo žena G. Kraljevec, KUD Šandoro vec – Ivan Mađarić, Mješovita vokalna skupina Zbora Ma tice umirovljenika Međimur ske županije – Podružnice Nedelišće i Ženska vokalna skupina KUD-a Žiškovec.

Ocjena komisije više je kao dobra sugestija nego kritika

Kao i proteklih godina, sve izvedbe pratila je stručna komisija u sastavu profeso rica Senka Bašek, emeritus dr. sc. Stjepan Hranjec te mr. art. Bojan Pogrmilović. Bojan Pogrmilović, dirigent i vokalni pedagog koji Pe smaricu naših mamica prati već deset godina, pritom je istakao kako je značaj ove manifestacije u tomu što su i izvođači i organizatori spoznali važnost onoga što rade, a oni tu, kao komisija, nastoje biti više sugestivni nego kritičari.

Dejan Buvač uputio prigodne riječi

Na početku smotre izvo đačima, organizatorima i posjetiteljima prigodnim se riječima obratio Dejan Buvač, predsjednik Zajed nice HKUU-a Međimurske županije i predsjednik UO Hrvatskog sabora kulture te zamolio sve nazočne za minutu šutnje kojojom je odana počast nedavno pre

minulim članovima Katruže Sabini Bujanić i bivšem pred sjedniku Stjepanu Mesariću koji je bio i jedan od idejnih začetnika ove manifestacije.

- Gotovo svaka stara na rodna međimurska pjesma jedna je životna priča koja tekstom i glazbom govori o dalekoj prošlosti, o životu naših predaka. Ona pjeva o radu, o ljepoti prirode, o ljubavi. S pjesmom se raduje, tuguje i plače, te je bogatstvo nama ostavljeno u nasljeđe, baštinu koju treba sačuvati od zaborava za buduće ge neracije, istaknuo je Buvač.

Samu smotru otvorila je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, pritom ka zavši kako je Ivanovec naj veće naselje nakon Čakovca u sastavu grada, a posebno se ističe po bogatom javnom životu i njegovanju naše kulture i tradicije. S druge strane međimurska je pje sma jedna je od posebnosti našeg kraja, na koju smo s razlogom ponosi. Ona je svjetska nematerijalna bašti na, uvrštena na UNESCO-vu listu, no s druge strane, ona je dio nas jer govori o nama,

našim usponima i padovima, životnim stremljenjima. Sje ta, ljubav i žudnja česta su tema međimurskih pjesama, a ponajbolje ih interpretiraju upravo oni koji su ih čuli od svojih baka i djedova, koji su živjeli u vremenima kad su se međimurske pjesme pjevale u svim prigodama, od veselih do tužnih.

Hvala ti, Štef, za ovu manifestaciju

- Hvala ivanovečkim Ka tružama što nam neumorno iz godine u godinu omogu ćuju ovako lijep povratak u prošlost, ali i što na ovaj način od zaborava čuvaju poznate i manje poznate međimurske napjeve.

Uvjerena sam da Pe smaricu nadgleda Stjepan Mesarić, koji nas je nedav no napustio. Mi, koji smo ga poznavali, zvali smo ga striček Štef, a upravo je on svojim neumornim radom u KUD-u postao sinonim za Pesmaricu.

Hvala ti, Štef, što si nam u nasljeđe ostavio ovu ma nifestaciju, rekla je čakoveč ka gradonačelnica, otvorila

smotru i zahvalila svima koji rade na očuvanju me đimurske pjesme, koja će u budućnosti biti inspiracija našim nasljednicima.

Na samom je kraju predsjednica KUD-a Katru že Slavica Petković svim udrugama i pojedincima koji su sudjelovali u programu i organizaciji manifestacije uručila zahvalnice, ali i riječi zahvale pritom podsjetivši na riječi Đure Horvata kako je sve počelo 2005. godine s ljubavlju i željom da stare međimurske narodne pje sme zapjevaju osobe treće životne dobi.

S razlogom, jer mnoge od tih pjesama dio su nji hove mladosti i oni ih mogu najbolje otpjevati – onako izvorno, kako su ih naučile njihove majke, bake i djedovi.

- Ovogodišnja smotra je najbolji pokazatelj da će se ovakvi naši susreti uspješno organizirati i u budućnosti, zaključila je i pozvala sve pri jatelje međimurske kulturne baštine na novo druženje i Pesmaricu naših mamica koja bi se trebala održati 15. listopada 2023. godine.

PJESMARICA NAŠIH MAMICA, tradicionalna smotra u Ivanovcu

KUD Katruže Ivanovec otvorio je ovogodišnju smotru

scena

U 25 godina 64 predstave i 347 izvedbe

TRIBINA ČČ u Centru za kulturu uz Gavellinu predstavu

Hotel Zagorje podario emocije publici

Predstava je od 14. veljače 2020. godine, kada je premijerno prikazana, pokupila brojne nagrade

Piše: Siniša Obadić Foto: Mario Golenko

Usklopu Kazališne tri bine za djecu i mlade Cukorek čakovečkog Centra za kulturu 1. listo pada održana je premijera predstave Dječjeg gradskog kazališta Čakovec Sasvim neobičan dan. Autorica je Kristina Štebih, dok režiju potpisuje Dejan Buvač, po moćnica redatelja je Dijana Kirić, a riječ je o predstavi kojom Dječje gradsko ka zalište Čakovec slavi 25. rođendan.

Mladi glumački ansambl

Kroz četvrt stoljeća Dječ jeg gradskog kazališta u nje mu se okupljalo više od 170 djece, a trenutno ansambl ima 20 članova. Riječ je do ista o dječjem kazalištu –repertoar je namijenjen djeci, a izvođači su djeca u dobi od osam do osamnaest godina. Na njihovom repertoaru naš le su se do sada 64 premijere i ukupno 347 izvedbi. Valja spomenuti te podatke koji

kao brojke djeluju suhopar no, ali iza njih se krije mladi glumački ansambl koji je u interakciji s mladom publi kom shvatio draž kazališta. Malo je reći draž kazališta jer riječ je o savladavanju mnogih vještina (scenski govor, pokret…) bez kojih kazališne predstave ne bi bilo, a to znači scenski odgoj i obrazovanje koji su bitni u lepezi estetskog odgoja mladih.

- Nema dakle odgoja i obrazovanja za umjetnost i kulturu bez stvaralaštva za djecu i bez dječjeg stvaralaš tva jer za učiti jezik umjet nosti valja poznavati i jezik i umjetnost. Bez poznavanja jezika nema istraživanja, ali ni pravog doživljaja, istakla je između ostalog dr. sc. Mira Kermek Sredanović u predgovoru fotomonografije tiskane upravo povodom 25. rođendana Dječjeg gradskog kazališta Čakovec.

U četvrt stoljeća Dječjeg gradskog kazališta jedan je čovjek bio osnivač, voditelj, redatelj, dramaturg, a ako

je trebalo i scenograf, pa i glumac, nastavlja Kermek Sredanović. Riječ je o Deja nu Buvaču, neponovljivom čovjeku, koji poznaje dječju psihologiju i kazališni “zanat“ i s mnogo ljubavi pristupa mladima. Zahvaljujući njemu i njegovom timu – kostimo grafkinji, realizatorima sce nografije, glazbenim surad nicima, ovo dječje kazalište djeluje u kontinuitetu odga jajući tako buduću kazališnu publiku našeg grada.

Troje mladih kazališnih akademaca poniklo je upravo iz Dječjeg gradskog kazali šta Čakovec i odabralo svoj životni poziv, što svjedoči o kvaliteti scenskog odgoja i obrazovanja u ovoj kazališnoj družini mladih.

Elokventnost i sigurnost u sebe No, ne smiju se zaboraviti ni oni koji su danas učitelji, liječnici, pravnici i novinari. Svi oni danas ističu kako su zbog vremena provedenog u kazalištu postali elokventniji i sigurniji u sebe. Dejan ih je naučio da nema malih uloga i kako je svaka osoba bitna, bi lo to na kazališnim daskama bilo u životu. Naša malena čakovečka pozornica, prisje tili su se mnogi na proslavi

prilikom rezanja slavljeničke torte, bila je put prema otvo renim vratima života koji ih je odnio na razne strane svijeta.

Treba spomenuti kako od prvog dana uz osnivača i voditelja kazališta Deja na Buvača kostime svojim čarobnim rukama izrađuje Dragica Jagec, a u realizaciji scenografije tu je neumorni Ivan Levačić, a niz godina i Štefanija Gomzi.

Ono što je vrijedno za spomenuti je i dobra dugo godišnja suradnja sa Studi jom suvremenog plesa Teuta Nikoline Mekovec, dok su glazbu pisali Ladislav Varga i Damir Rodiger. Kako ističe voditelj Dječjeg gradskog ka zališta, ne smije se zaboraviti ni na tehničku podršku koju pružaju dečki tehničke ekipe čakovečkog Centra za kultu ru, kao i svi ostali djelatnici Centra.

Sv oni koji su propustili premijeru nove predstave Sasvim neobičan dan imat će ju prilike vidjeti već 15. listopada u 15 sati na pozor nici Centra za kulturu Rudar u Murskom Središću u koji mali čakovečki kazalištarci stižu nakon jutarnje mati neje u susjednoj slovenskoj Lendavi.

Nakon zabavnog filma Nosila je rubac črleni, na čakovečkoj popularnoj Tri bini ČČ Gradsko dramsko kazalište Gavella odigralo je predstavu Hotel Zagorje. To je autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić pre ma motivima romana Ivane Bodrožić.

Igraju poznata lica hr vatskog glumačkog svijeta Dijana Vidušin, Ksenija Pajić, Perica Martinović, Bojana Gregorić Vejzović, Lana Meniga, Antonija Stanišić Šperanda, Ivana Bolanča, Tena Nemet Brankov i Đor đe Kukuljica.

Nakon romana, Gavellina predstava

Objavljen prije gotovo deset godina, Hotel Zagorje Ivane Bodrožić – dirljiva, potresna, kritična priča koja se lako čita, a teško zaboravlja – jedan je od nezaobilaznih naslova no ve hrvatske književnosti. Hotel Zagorje ne mjeri se mjerilima jedne ili deset književnih sezona. Riječ je o romanu koji obilježava cijeli naraštaj, zabilježeno je o ovoj knjizi.

Ni njezina tema ne prestaje biti aktualnom, a oživjeti je na pozornici intrigantno je i pulsirajuće nastojanje. Osim toga, go vor o izbjeglištvu u ovome trenutku ima i globalne di

menzije. Takav je utisak ova predstava ostavila i na broju publiku Tribine ČČ. Pljeskom publike glumci su se čak tri puta vratili na naklon.

Brojne kazališne nagrade

Predstava je od 14. veljače 2020. godine, kada je premijerno prikazana, pokupila brojne nagrade. Redom su to Nagrada hr vatskog glumišta, 2020. za najbolju predstavu u cjeli ni i za najbolje redateljsko ostvarenje Anici Tomić, na 28. Festivalu glumca, 2021. slijedila je nagrada za naj bolju predstavu u cjelini, na 31. Marulićevim danima 2021. nagrada za predstavu u cjelini, nagrada za najbolju režiju Anici Tomić, nagrada za najbolju dramaturgiju predstave/dramatizaciju/ adaptaciju Anici Tomić i Jeleni Kovačić, nagrada za glumačko ostvarenje Dijani Vidušin, nagrada za najbolju scenografiju Igoru Vasilje vu i nagrada za glumačko ostvarenje žirija čitatelja Slobodne Dalmacije Dijani Vidušin. Nadalje, na 27. Me đunarodnom festivalu malih scena Rijeka 2022. nagrada je pripala Nenadu Šegviću za najbolju predstavu, a nagrada za najbolju režiju Anici Tomić. (Dora Vadlja, foto: Gavella)

Predstavom Sasvim neobičan dan, au torice Kristine Štebih, obilježena velika proslava Dječjeg gradskog kazališta

Tortu su rezali Matko Buvač i Dijana Kirić koji su od početka u Dječjem gradskom kazalištu

JUBILEJ Dječjeg gradskog kazališta Čakovec

Scena iz dramatične i emocionalne predstave Hotel Zagorje

Čakovečka

obiteljska gradom

Ruku

Ove

Rudara,

Piše: Miljenko Dovečer

Nema promjena na vrhu, Radnik i Polet novim pobjedama pobjegli su svojim pratiteljima i vjerojatno će se između njih tražiti prvak 3. NL Sjever.

Na impresivan je način Radnik očuvao vodeću poziciju otprativši gosta iz Domašinca 6:0, pokazavši da je ovo očito bio tek derbi na papiru. U Križevcima je domaćin lakše dobio utakmicu nego je očekivao, gosti iz Domašinca, dosadašnje iznenađenje prvenstva, pali su bez ispaljenog metka.

- Dobro otvaranje utakmice i pravovremeno postignuti zgodici koji su bili plod naše kvalitetne igre, ali i koji su nam dali preveliku opuštenost nakon 3:0 i ulaskom u drugo poluvrijeme skoro smo zbog toga bili i kažnjeni, no opet smo vratili svoj ritam igre i ponovo s još 3 zgoditka u nastavku zasluženo ostvarili visoku pobjedu nad nezgodnom i kvalitetnom ekipom Dinama, rekao je domaći trener Anthony Pavlović.

Gostujući trener Gorupić nije bio sretan zbog ovog šamara, pa će bodove tražiti protiv novog protivnika. U subotu na "Kokotov vez" dolazi Podravac iz Virja.

- Čestitam Križevcima na pobjedi. Dobili smo šamarčinu na najjače i vraćeni smo na tvorničke postavke. Utakmicu smo izgubili u prvom poluvremenu. Ja ne pamtim

GIMNASTIKA

USPJEH U TURSKOJ

da smo ikada odigrali ovako loše poluvrijeme kao danas. Tješi me jedino to da vjerujem da ovako loše više ne možemo odigrati. Imamo obavezu što prije se vratiti u stanje u kojem smo bili prije ove utakmice. Ovo danas nije bilo nimalo ugodno. No u nogometu nema prevelikog tugovanja ili slavlja, okrećemo se novom protivniku. Vjerujem, dapače siguran sam, da ćemo u subotu protiv Podravca ponovo biti pravi i doći do novih triju bodova, kazao je Dalibor Gorupić, trener Dinama.

Bodovi iz

međimurskog derbija ostali u Svetom Martinu

U međimurskom derbiju upola manje golova nego Radnik zabili su igrači Josipa Brezovca za očuvanje razmaka s kojim su i dalje na dva boda do Križevčana. Polet je pred 500 gledatelja bez problema s 3:0 u lokalnom međimurskom derbiju otpratio Rudar s dvama golovima Glavice i jednim Jurinića.

Utakmicu je dosta opširno komentirao trener Rudara Balajića.

- Utakmica praktički nije ni krenula, a već u prvoj minuti smo gubili 1:0. Domaćin nas je nakon toga stiskao i u kratkom vremenu postigao drugi zgoditak iz 11 metara. Nakon toga smo se konsolidi-

rali i počeli igrati kako treba. Promašili smo puno izglednih prilika odnosno njihov golman Jambres je danas bio na vrhunskom nivou. U drugo poluvrijeme smo ušli još odlučnije i kontrolirali utakmicu 30 minuta s opet dosta šansi, ali jednostavno lopta nije htjela ući u gol što zahvaljujući Jambresu, što našoj nespretnosti. U 75. minuti pogotkom Dejana Glavice utakmica je bila riješena te nas je na kraju domaćin mogao kazniti i s još kojim pogotkom. Čestitke na kraju domaćinu na zasluženoj pobjedi, a nama očito fali više hrabrosti u završnici da bismo realizirali šanse koje stvaramo. Čestitke i sucima na dobrom suđenju, pogotovo što nam je sudio jako mladi

Tijana Korent osvojila broncu na Svjetskom kupu

Na posljednjem natjecanju Svjetskog kupa u 2022. godini, koje se održalo u turskom gradu Mersinu, Tijana Korent osvojila je brončanu medalju na preskoku čime je potvrdila treće mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa za ovu godinu.

Gimnastičarki GK Nedelišća ovo je bilo peto ovogo-

dišnje �inale na ukupno šest turnira svjetskog Challenge cupa i savršen završetak još jedne uspješne sezone.

- Ne mogu biti sretnija i zadovoljnija, pogotovo s ovakvim završetkom sezone i trećim mjestom na svjetskoj rang-listi. Nemam riječi. Idem doma malo se odmoriti, a onda ubrzo kreću pripreme za novu

sudac Anić kojemu ne treba zamjerati na pokojoj grešci, nego mu treba dati punu podršku da nastavi još hrabrije donositi odluke, izjavio je poslije susreta Andrija Balajić.

Rudar dočekuje Podravinu, Poletovci po sva tri boda u Koprivnicu

Slijede im sada dvije domaće utakmice u kojima mogu do važnih bodova, prvo su domaćini posljednjoj Podravini.

- Idemo od utakmice do utakmice, prvo dočekujemo Podravinu koja se nalazi na nerealnom posljednjem mjestu i sigurno ih ne možemo podcijeniti. Samo borbom, zalaganjem i discipliniranom igrom možemo do bodova, a vjerujem da će nam u tome pomoći i novo pojačanje u

napadu, Slaven Hlišć, rekao nam je trener Rudara Balajić.

Mladi trener Poleta Josip Brezovec dosta je škrt na riječima poslije utakmica tako da je kratko komentirao i ovaj derbi s Rudarom.

- Svaka čast mojim dečkima koji doista svaku tekmu igraju na vrlo visokom nivou, a danas su bili ponovo savršeni i rezultat je mogao biti puno veći, rekao je popularni "Breza" i najavio sljedeću utakmicu.

- Odlazak u Koprivnicu uvijek je neizvjestan bez obzira na poziciju koju naš domaćin ima. Loše su startali u prvenstvo i sigurno se neće predati sami od sebe. Na kvalitetnom koprivničkom travnjaku moramo od prve

minute nametnuti svoj ritam i pokušati slomiti domaćina. Vjerujem da ćemo kao i do sada biti pravi i uz pomoć naših vjernih navijača doći do novog uspjeha, zaključio je trener Poleta Josip Brezovec. Rezultati 8. kola: Radnik Križevci – Dinamo (D) 6:0, Polet – Rudar 3:0, Podravina – Varteks 1:1, Virovitica – Papuk 2:2, Podravac – Koprivnica 1:3.

Papuk iz Orahovice i Radnik iz Križevaca u srijedu, 12. listopada, unaprijed su odigrali utakmicu 9. kola koja je završila 1:1. Raspored preostalih utakmica 9. kola koje se igra u subotu, 15. listopada, u 15:30: Rudar – Podravina, Dinamo – Podravac, Koprivnica – Polet, Varteks – Virovitica.

sezonu, rekla je nakon �inala Tijana Korent. Tijani je ovo bilo 40. �inale na Svjetskom kupu u kojem je došla do svoje devete medalje i tako novu broncu pridodala zlatu iz Ostrave 2010., srebrnim medaljama iz Guimaraesa 2019., Dohe 2010. i Osijeka 2009. te broncama iz Mersina 2019., Maribora 2012., Osijeka 2010. i Dohe 2009. (lm) Tijana s medaljom u Turskoj

Rezultatom 3:0 Polet je nanio poraz Rudaru

NOGOMET

Graničaru (K) derbi kola protiv Centrometala, Naprijed bolji od Mladosti (SM)

Hajduk sa 6:0 nadigrao Mladost (I), minimalna pobjeda Pušćina protiv Slobode (S), derbi Jadrana i Graničara (N) bez pobjednika, Donji Koncovčak niže samo pobjede

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj premier ligi, Mladost Komet i BSK odigrali su susret bez zgoditaka. Tijekom 90 minuta igre izjednačene snage na terenu za igru s time da su go sti iz Belice za nijansu bili bolji s izraženijim prilikama za zgoditak. Kod domaćina dvojica opomenutih igrača, a kod gostiju jedan. Grani čaru derbi kola. Vodeća momčad lige dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Luke Mustača u 6. minuti. Vodstvo Kotoripčana povisuje Dario Nađ u 22. minuti. Domaćinu je u pretposljednjoj minuti prvog dijela susreta isključen Luka Harači, zbog namjernog udaranja protivničkog igrača otvorenim dlanom u predjelu lica. Unatoč igraču manje na terenu za igru, mrežu Centrometala u 70. minuti pogađa Dean Volar postaviv ši time konačan rezultat utakmice.

Bez pobjednika u Podturnu. U prvom dijelu Nedelišće je po velo zgoditkom Moraesa Kaye. U 62. minuti opravdano je dosu đen kazneni udarac za gostujuću momčad. Udarac Vedrana Kršlaka brani domaći vratar Dino Kolar. Bod Podturnu donosi Igor Šegović tri minute prije završetka susreta. U posljednjoj minuti gostima je is ključen trener Danijel Jagec, zbog psovanja glavnog suca utakmice Gorana Žganca. Međimurec po ražen u Savskoj Vesi. Filip Škvorc dovodi Bratstvo u prednost u 24. minuti. Za goste pet minuta kasnije izjednačuje Tomoya Shimamura. Dvadesetak minuta prije završetka susreta pobjedu domaćinu donosi Škvorc svojim drugim zgoditkom na susretu. Međimurcu je u posljed njoj minuti isključen trener Jurica Vručina zbog učestalog prigovaranja glavnom sucu utakmice Damiru Klariću.

U derbiju donjeg Međimurja Naprijed je bio bolji od Mladosti iz Svete Marije. U posljednjih tridese tak minuta utakmice oba zgoditka za Cirkovljančane postigao je Atilla David Takacs. U posljednjoj minuti Naprijedu je isključen David Jur čan zbog dviju opomena. Galeb je poveo u Štrigovi ranim zgoditkom Matije Meznarića. Samo nekoliko minuta kasnije konačan rezultat

postavlja napadač Sloge Goran Spasić. Trica Jedinstva. Momčad iz Gornjeg Mihaljevca upisala je i treću uzastopnu pobjedu ovog puta na gostovanju u Palovcu. Čvrsti otpor Dinama slomili su u posljednjih dvadesetak minuta igre zgodicima Mihaela Ladića, Ervina Sokača i Igora Kvezića.

Iznenađenje u Jurovcu. Zani mljivo da je igrač Bratstva Mario Turk u prvih dvadesetak minuta igre pogodio vlastitu i suparničku mre žu. Za domaćine je za 2:1 zgoditak postigao Leo Vurušić. Jurovčanima je desetak minuta prije završetka susreta isključen Turk zbog pre grubog prekršaja. Draškovec izjed načuje u 85. minuti preko Marija Sačera. Spomenuti igrač precizan je i u posljednjoj minuti utakmice. Konačan rezultat utakmice, postav lja gostujući napadač Saša Škvorc u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena.

Rezultati: Podturen – Nedelišće 1:1 (Šegović; Moraes Kayo), Mladost Komet – BSK 0:0, Graničar (K) – Cen trometal 3:0 (Mustač, Nađ, Volar), Bratstvo (SV) – Međimurec 2:1 (2x Škvorc; Shimamura), Dinamo (P) –Jedinstvo (GM) 0:3 (Ladić, Sokač, Kvezić), Bratstvo (J) – Draškovec 2:4 (Turk, L. Vurušić; Turk ag, 2x Sačer, Škvorc), Naprijed – Mladost (SM) 2:0 (2x Takacs), Sloga (Š) – Galeb 1:1 (Spasić; Meznarić).

U sljedećem kolu u subo tu (15:30) sastaju se: Draškovec – Jedinstvo (GM), Centrometal – Bratstvo (SV), Nedelišće – Mla dost Komet. U nedjelju (15:30) na rasporedu su utakmice: Galeb –Dinamo (P) u Cirkovljanu, Međimu rec – Sloga (Š), BSK – Graničar (K), Mladost (SM) – Podturen, Bratstvo (J) – Naprijed.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Trica Plavih. Mrežu Hodošana dva puta je pogodio Siniša Čeko te jednom kapetan Sebastijan Anto ković. Hajduk je s čak 6:0 nadigrao Mladost iz Ivanovca. Hattrick je za Brezovčane upisao kapetan Saša Krnjak, dva zgoditka Davor Buha nec, a jedan Luka Marčec. Treba spomenuti da domaćini dvadesetak

minuta prije završetka susreta nisu realizirali kazneni udarac.

Preokret Omladinca. Nakon prvih 45 minuta susreta Sokol je imao prednost 1:0 zgoditkom Ale na Horvata. U drugom dijelu doma ćini dolaze do potpunog preokreta dvama zgodicima Mihalea Jurinca i jednim Franje Ladića. Kraljevčan 38 poražen u Čakovcu. Još jedan preokret u ovome kolu dogodio se u susretu Sloge i Kraljevčana 38. Gosti su poveli zgoditkom Vjekoslava Cveka, dok domaćini izjednačuju potkraj prvog dijela preko Filipa Čalopeka. Tri boda Slogi donosi desetak minuta prije završetka susreta Marko Vinković. Dubravčan bolji od Venere PMP. U prvom dijelu domaćini dolaze do vodstva zgoditkom Dominika Klarića iz kaznenog udarca. Vodstvo Dubravčana povisuje početkom drugog dijela Ivan Kosteleac. Poraz gostiju ublažio je Gabriel Mihalić desetak minuta prije završetka susreta.

Slavlje Poleta u Čehovcu. Za Pribislavčane je dvostruki strijelac bio Emanuel Varga, dok su jedan zgoditak još postigli Mišo Palfi i Fa bricio Cruz. Za ČSK je jedini strijelac na susretu bio Roberto Višnjić. U derbiju kola Zasadbreg 77 bio je bolji od Spartak. Odlučujući tre nutak utakmice dogodio se u 33. minuti, kada zgoditak za pobjedu domaćina postiže Tomas Makar. Ovo je Spartaku prvi prvenstveni poraz ove sezone. Četvorka Straho ninca u Goričanu. Zanimljivo da su sva četiri zgoditka postigli različiti igrači. Redom su to bili Luka La đević, Jakov Kovačić, Filip Žunić i Tomislav Šafarić.

Rezultati: ČSK – Polet (P) 1:4 (Višnjić; 2x Varga, Palfi, Cruz Fabri cio), Sloga (Č) – Kraljevčan 38 2:1 (Čalopek, Vinković; Cvek), Omladi nac (NSR) – Sokol 3:1 (2x Jurinec, Ladić; A. Horvat), Dubravčan – Ve nera PMP 2:1 (Klarić, Kostelac; G. Mihalić), Hajduk (B) – Mladost (I) 6:0 (3x S. Krnjak, 2x D. Buhanec, Marčec), Plavi (Pek.) – Hodošan 3:0 (2x Čeko, Antoković), Trnava – Strahoninec 0:4 (Lađević, J. Ko vačić, Žunić, Šafarić), Zasadbreg 77 – Spartak 1:0 (Makar).

U sljedećem kolu u subotu (15:30) sastaju se: Polet (P) – Ho došan, Venera PMP – Hajduk (B), ČSK – Sloga (Č). U nedjelju (15:30) na rasporedu su utakmice: Mladost (I) – Plavi (Pek.), Sokol – Dubravčan, Spartak – Omladinac (NSR), Straho ninec – Zasadbreg 77, Kraljevčan 38 – Trnava.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Vodeća Mladost nije imala ve ćih problema kod posljednjeplasi rane Drave iz Kuršanca. U prvih dvadesetak minuta Dekanovčani ne koriste tri vrlo izgledne prilike za zgoditak, gdje je uspješno in

tervenirao domaći vratar Damir Martinčević. Ipak gosti su poveli potkraj prvog dijela zgoditkom Sve na Hohštetera. Vodstvo Mladosti početkom drugog dijela povisuje Luka Tomašek. Treći zgoditak De kanovčana djelo je Gustava Cruza Alvesa. Poraz Drave ublažio je kape tan Robert Herić dvadesetak minuta prije završetka susreta.

Minimalna pobjeda Pušćina. Odlučujući trenutak na utakmici dogodio se u 85. minuti. Tada mrežu Slobode iz Slakovca poga đa Yoshito Motonaga te donosi tri boda domaćinu. Lokalni derbi Mi haljevčanima. Dvostruki strijelac za Dravu bio je Dino Žmuk, dok su još jedan zgoditak dodali Goran Pon grac i Josip Igrec. Počasni zgoditak na susretu za Vidovčan je postigao Marin Posavec. Miklavčani slavili u Orehovici. U prvom dijelu zgoditak za Budućnost postiže kapetan Alen Drk, dok početkom drugog dijela pobjedu svoje momčadi potvrđuje Krunoslav Majerić. Iznenađenje u Mihovljanu. Radnički je poveo u 29. minuti zgoditkom Antoni ja Dodleka iz kaznenog udarca. Za Slobodu izjednačuje Tomislav Novak u 38. minuti. Dodlek je po drugi puta na susretu precizan s 11 metara u 44. minuti. Pobjedu Gardinovčana potvrđuje Dominik Toplek dvadeset minuta prije za vršetka susreta.

Borac PMP je ispratio kući Haj duk s tri komada u mreži. Dvostruki strijelac bio je Karlo Košak, dok je jedan zgoditak postigao Dalibor Jankulija. Derbi začelja Jedinstvu. Dva zgoditka za Jedinstvo postigao je Simon Novak, a po jedan Nikola Tarodi i Petar Krizman. Poraz Omla dinca ublažili su Dejan Lovrenčić i Bojan Cirkvenčić. Preokret Pobjede. Mali Mihaljevec je nakon prvog dijela imao vodstvo 1:0 zgoditkom Riku Fukushija. U drugom dijelu momčad iz Gornjeg Hrašćana dolazi do sva tri boda. Dva puta se u listu strijelaca upisao Bojan Kregar, a po jednom Roko Kregar i Dominik Jambrošić.

Rezultati: Pušćine – Sloboda (S) 1:0 (Motonaga), Drava (K) –Mladost (D) 1:3 (Herić; Hohšteter, Tomašek, Secco Alves), Borac PMP – Hajduk (Š) 3:0 (2x Košak, Jankuli ja), Drava (DM) – Vidovčan 4:1 (2x Žmuk, G.Pongrac, Igrec; Posavec), Jedinstvo (NSnD) – Omladinac (DS) 4:2 (2x Si. Novak, Tarodi, Krizman; Lovrenčić, B. Cirkvenčić), Pobjeda – Mali Mihaljevec 4:1 (2x B. Kre gar, R. Kregar, Jambrošić; Fukushi), Croatia – Budućnost (M) 0:2 (Drk, Majerić), Sloboda (M) – Radnički 1:3 (T. Novak; 2x Dodlek, Toplek).

U sljedećem kolu u subotu (15:30) sastaju se: Hajduk (Š) –Radnički, Mali Mihaljevec – Drava (K), Sloboda (S) – Drava (DM). U nedjelju (15:30) na rasporedu su utakmice: Budućnost (M) – Slo boda (M), Mladost (D) – Croatia,

Omladinac (DS) – Pobjeda, Vidovčan – Jedinstvo (NSnD), Borac PMP –Pušćine.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Derbi kola završen je bez po bjednika. Nakon udarca iz kuta glavom je zgoditak za Graničar postigao Matija Orehov u 20. minuti. Jadran na isti način dolazi do izjednačenja desetak minuta prije završetka susreta zgoditkom Antonija Fegeša. U prvom dijelu Novakovčani s više inicijative, dok mornari pogađaju vratnicu preko Sandra Novaka. U drugom dijelu domaći nogometaši s većim posje dom lopte i konstantnim pritiskom ne koriste još dvije izgledne prilike za postizanje zgoditka.

Budućnost do boda u završnici susreta. U susjedskom derbiju Otok je nakon prvih 45 minuta imao prednost 1:0 zgoditkom Josipa Novaka. Bod gostima donosi Nino Sraka sedam minuta prije završet ka susreta. Petarda Borca. Mrežu Napretka dva puta je pogodio Pa trik Dominić, a po jednom Karlo Pintač i Josip Harmicar. Dubravi lokalni derbi. Dvostruki strijelac za Sivičane bio je Shota Sasaki, dok je još jedan zgoditak dodao Petar Kovač. Poraz Torpeda ublažio je Karlo Pintarić.

Rezultati: Napredak – Borac (DH) 0:5 (2x Dominić, Pintač, Bistro vić, J. Harmicar), Otok – Budućnost (P) 1:1 (J. Novak; N. Sraka), Jadran –Graničar (N) 1:1 (Fegeš; M. Orehov), Dubrava – Torpedo 3:1 (2x Sasaki, Kovač; Pintarić).

U sljedećem kolu u subotu (15:30) sastaju se: Torpedo – Ja dran, Graničar (N) – Napredak. U nedjelju (15:30) na rasporedu su utakmice: Dubrava – Otok, Borac (DH) – Budućnost (P).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Šenkovec je slomio čvrsti ot por Paraga u posljednjih dvade setak minuta susreta. Strijelci za domaćine bili su Patrik Cirkvenčić i Filip Vabec. Trica Mure. Momčad iz Hlapičine nije imala većih pro blema na gostovanju u Preseki. Slavili su sa zgodicima Valentina Bogdana, Nenada Radikovića i Ivice Telebuha.

Preokret Donjeg Koncovčaka. Koncovačni su poveli u 18. minuti zgoditkom Marka Vukovića. Za Omladinac izjednačuje Bojan Ba laško u 37. minuti. Gosti vode u 69. minuti preko Antonija Bakse. Samo tri minute kasnije za doma ćine izjednačuje Leon Sakač. Spo menuti igrač dvije minute prije završetka susreta donosi tri boda svojoj momčadi. Gostima je u 84. minuti isključen Dino Horvat zbog vrijeđanja suca i delegata. Uvjerljiv Trnovec. Tri puta je mrežu Dinama

TABLICA PREMIER LIGA

3 3

TABLICA 1. MNL

TABLICA 2. MNL

MLADOST (D) 9 8 1 0

BUDUĆNOST

(NSnD)

(DM)

TABLICA 3. MNL-A

TABLICA

pogodio Tomislav Novoselec, a dva puta Karlo Koprivec.

Rezultati: Šenkovec – Parag 2:0 (Cirkvenčić, Vabec), Donji Koncovčak – Omladinac (M) 3:2 (2x Sakač, M. Vuković; Balaško, Baksa), Bratstvo (P) – Mura 0:3 (Bogdan, Radiković, Telebuh), Trnovec – Dinamo (Ž) 5:0 (3x Novoselec, 2x Koprivec).

U sljedećem kolu u subotu (15:30) sastaju se: Bratstvo (P) –Šenkovec, Mura – Donji Koncovčak. U nedjelju (15:30) na rasporedu su utakmice: Omladinac (M) – Trnovec, Dinamo (Ž) – Parag.

NOGOMETNI

međimurskih

RUKOMET

Zrinskice se vratile iz Trogira s vrijednom pobjedom

S dalekog gostovanja kod Trogi ra čakovečke rukometašice vraćaju se s dvama bodovima u sigurnoj pobjedi 22:25.

Jedino vodstvo domaće ruko metašice su imale u samom početku kada u četvrtoj minuti imaju 2:0. Nakon toga pa sve do kraja utakmice Zrinskice imaju igru pod kontro lom. Na odmor Čakovčanke odlaze s prednošću od dvaju golova (9:11).

U nastavku prednost se stalno povećava tako da u dvama navra tima imaju +6 (11:17 i 17:23), da

NOGOMET

bi pred kraj domaće cure samo uspjele ublažiti poraz 22:25. Sara Krizmanić i Selena Milošević postigle su po šest pogodaka, dok je Anja Balent poentirala pet puta. Nakon četiriju odigranih kola Zrinski ima pet bodova i nalazi se u sredini na sedmom mjestu.

- Teško smo osvojili bodove u utakmici s amplitudama. Dojam je da je pobjednik onaj tko je manje griješio u napadu. Trogir je i lani rastao u prvenstvu, a to je borbena ekipa, dok smo mi imali problema

s bolešću i mijenjali smo mjesta igračicama, riječi su trenera Zrinskog Gorana Mrđena nakon utakmice.

Rezultat: Trogir 58 – Zrinski 22:25.

Trogir 58: Katić, Cvijić (2), Gašpić, Šušak (6), Piteša (5), Radić, Mrkonjić, M. Odak (7), Tomić, Eći mović, Ćaleta, Stipišić, Čarija, Braj nov, Gašpić (2), K. Odak. Trener: Ivan Mitar.

Zrinski: Kozjak, Makarova, Balent (5), Balaško, Milošević (6), Janković, Balić (4), Posavac (2), Kriz

manić (6), Blagus (2), Lukman, Rebernik, Cvitanović. Trener: Goran Mrđen.

U sljedećem kolu već ovaj petak u 19:00 Zrinskice su doma ćin Podravka Vegeti. Utakmica se igra u Nedelišću u dvorani Aton. Gošće predvođene bivšim izbor nikom Željkom Babićem sigurno su favoritkinje u ovoj utakmici, ali Goran Mrđen i mlada ekipa Zrinskica sigurno se ne misle pre dati i sportski se nadaju da gošće mogu uhvatiti na spavanju. (md)

1. HRL SJEVER MRK Čakovec poražen od bivšeg premierligaša Spačve

Čakovčani su na svom par ketu poraženi od prošlogodišnjeg premierligaša Spačve iz Vinko vaca 26:33.

To je trebao biti derbi su sret četvrtog prvenstvenog kola, možda i više od toga, nažalost ništa se nije ostvarilo, gosti su opravdali ulogu favorita i lakše od očekivanja zasluženo pobi jedili.

Od samog početka Vinkov čani su pokazali da su došli u Čakovec po bodove. U prvom dijelu imali su stalno vodstvo od 2 ili 3 gola razlike da bi se na odmor otišlo njihovim vod stvom 14:15.

Početak drugog dijela do nosi prvo izjednačenje (15:15), no to je bilo sve od strane domaćih rukometaša. Spačva stalno diže prednost koje je u 48. minuti nedostižnih 19:26. Do kraja utakmice ništa se ne mijenja i gosti bilježe sigurnu i uvjerljivu pobjedu 26:33. Stan dardno najefikasniji kod Čakovca bio je Vjeran Toplek koji je upisao devet pogodaka.

U dvorani NGC Aton u Ne delišću okupilo se dvjestotinjak gledatelja, a pravdu su dijelili suci Josip Cepanec (Turčin) i Dalibor Dragočajac (Novska).

Čakovec: Varšić, V. Horvat, Žibek, Hozjan (2), Batisweiler, Za dravec (4), Tkalčec (3), Zvonarek, Ude-Tkalčec (2), Vuković (1), E. Horvat, Pavlic, Toplek (9), Čuk (4), Jirasak, Malović (1). Trener: Vladimir Canjuga.

Spačva Vinkovci: Rimac, Ma roš (3), B. Mažurana (1), Nađ, Božičević (9), Blašković, Ćirović, Lasić (2), F. Mažurana (5), Pekić (1), Kuže (7), Mandić, Jakirević, Hideg, Stojanović, Marić (5). Tre ner: Josip Mečić.

- Prije svega čestitke Spačvi koja je pokazala da je jaka pr voligaška ekipa koja na svakoj poziciji ima po dva kvalitetna igrača. Svojim igračima zamjeram nepotrebne tehničke greške i na pad, u obrani smo dobro parirali, petnaest obrana vratara. Dobro smo se držali prvo poluvrijeme kada smo od -6 došli na -1, no u nastavku smo puno griješili i uz tehničke greške puno smo promašivali. Borba je bila, želja je bila, ali pokazali smo nivo nezrele tehničko-taktičke ekipe, nezado voljno je komentirao utakmicu domaći trener Vladimir Canjuga.

Ovaj vikend u subotu MRK Čakovec gostuje kod Novog Za greba. Utakmica se igra u neuo bičajenom terminu, u 13:15. (md)

uvjerljive na gostovanju

kadetkinje poražene

Pionirke i kadetkinje Ženskog nogometnog klu ba Međimurje ove subote u sklopu šestog kola I. HNL Ženske mladeži gostovale su u Županji kod ŽNK-a Graničar Županja.

Obje utakmice odigrale su se na Spomen-stadionu u Županji. Kadetkinje su poražene rezulta tom 5:2 pred sedamdesetak gle datelja. Za naše djevojke pogotke su zabile Brigita Presečki i Kaja Županić. Pionirke su pred se

damdesetak gledatelja uvjerljivo pobijedile 0:6. Mihaela Letonja zabila je hattrick, Karla Kivač dva, dok je još jedan pogodak dodala Nera Štrek.

U sljedećem kolu 22. listo pada naše mlade nogometašice

dočekuju zadarski Donat. Njihove starije kolegice imale su pauzu protekli vikend, a ove nedjelje u sklopu petog kola 2. HNLŽ-a skupina B na SRC Mladost do maćin su ekipi Višnjevca. (md)

Međimurje s posljednje pozicije danas protiv Bjelovara traži prvu pobjedu

Nogometaši Međimurja, pri kovani na dnu, još uvijek su bez pobjede nakon osmog kola Su persport Druge lige.

Prošle subote važnu pobjedu upisale su Hrvace na domaćem terenu kojom je potvrđen uspjeh iz prošlog kola, dok su njihovi gosti, nogometaši Međimurja, unatoč dobrom otporu još jednom poklekli.

Dugo su se gosti iz Čakovca uspješno branili, bili su tvrd orah i ako će nastaviti ovim pravcem, Budišina momčad ima razloga vje rovati u bolje i uspješnije dane.

Hrvace su do prednosti došli u 51. minuti preko Marina Bakića, a pobjedu su ovjerili tek u samoj

završnici kada je na konačnih 2:0 u 84. minuti postavio Krešimir Luetić. Na igralištu Hrvace okupilo se 150 gledatelja, a glavni sudac bio je Nikola Kristić.

Hrvace: Brdar, Matanović, Lju bić, L. Kekez (60. Jandrek), Vučko vić, Radoš, Luetić, Bilić, Botić (74. Botica), Bakić (85. Udovičić), Škarić (A. Kekez). Trener: Grgica Kovač.

Međimurje: Kalac, Težački, Đa ković (62. Benko), Fotak (85. Popo vić),, Kegelj, Rendulić (77. Kraja), Marcijuš (62. Magdelinić), Kuqi, Cerovčec, Harači, Zorica. Trener: Igor Budiša.

- Dosta teška utakmica, teško izborena pobjeda. Ja sam to i očeki

vao, trudio sam se igračima prenijeti ozbiljnost, tri boda koja Međimurje ima nisu realna, ne zaostaju oni kvalitetom za ostatkom lige, očito su imali nekih problema, ali vjerujem da će se to ispraviti, rekao je domaći trener Grgica Kovač.

U sljedećem kolu Međimurje je domaćin ekipi Bjelovara.

- Svaka čast našim igračima na prikazanoj igri i pristupu kod vrlo nezgodnog domaćina, ne želim nika kve kritike ni jednom od njih uputiti jer su mnogi od njih dali svoje limite. Čestitao bih domaćinu na pobjedi, a posebne čestitke sudačkoj četvorci koja je odradila vrhunski posao, komentirao je Igor Budiša, trener

Međimurja i najavio današnji susret s Bjelovarom.

- Vjerujem da je došlo vrijeme da se i mi osladimo pobjedom do koje možemo doći samo odgovornom i dis cipliniranom igrom protiv isku sne ekipe Bjelovara. Danas na terenu pred našim navijačima moramo ostaviti srce jer samo velika želja i stalni napadi pre ma gostujućem golu mogu nam osigurati neophodna tri boda, najavio je susret Budiša.

Utakmica se igra na stadio nu Mladosti u Čakovcu danas u petak, 14. listopada, s početkom u 15:00. (md)

U subotu 1. listopada održalo se prvenstvo Hrvatske za mlađe kadetkinje i kadete u Zagrebu. Judaši iz Čakovca imali su pet predstavnika.

Luka Huljak (+81 kg) prvu bor bu je dobro odradio i pobijedio, nažalost zaustavljen je u drugom kolu. Nikola Jalšovec (-66 kg) tako đer je otvorio turnir s pobjedom, ali u drugom kolu zbog grešku te pada u parter i gubi borbu. Leon Resman (-60 kg) krenuo je dobro u borbu, vidjelo se da je dovoljno čvrst te je kontrolirao napad, pokušao baciti protivnika preko sebe gdje je otišao u parter, imao je lošu tranziciju te se nije snašao i izgubio borbu.

Jona Žvorc (-50 kg) koji je osvajač državne medalje za dječake U-14, odlučio je izaći na državno prvenstvo za starije. Otvorio je natjecanje odlično, kontrolirao je protivnika te ga je bacio ručnom tehnikom i pobi jedio, dok u sljedećem kolu ulazi fokusirano te odličnom nožnom tehnikom pobjeđuje. U trećem kolu je zaustavljen od kasnijeg prvaka Hrvatske pa je u repasažu zaustavljen od brončanog osva jača. Zauzeo je sedmo mjesto.

Loren Janković Crnčec (-42 kg) također je osvajač brončane medalje u uzrastu dječaka U-14 te je on kao i Jona odlučio izaći na prvenstvo i boriti se s dvije godine starijima od sebe. U prvu borbu ulazi smireno i koncentrirano gdje ne dozvoljava protivniku da pre uzme dominaciju, nakon nekog vremena Loren pobjeđuje te ulazi u polufinale. Polufinala borba je bila sa starim znancem, teška i čvrsta borba se vodila, nakon par napada Loren baca i dobiva bod, ali treći sudac je gledao snimku te je poništio čisti bod. Tu se je malo teško bilo vratiti u borbu, protivnik je krenuo u napad te ga je Loren zaustavio, ali nije zatvorio ruku gdje gubi borbu na polugu. U repasažu je imao borbu za broncu, maksimalno je ušao u borbu te odličnim gardom krenuo u napad, dominirao je cijelu borbu te pobijedio i osvojio brončanu medalju za mlađe ka dete koji su ujedno i dvije godine stariji od njega.

Borio se odlučno te je pre zentirao judo u pravom smislu te riječi, gdje ne mora uvijek veći i jači pobijediti. Dobrom tehnikom, znanjem i hladnom glavom po stao je treći najbolji mlađi kadet u državi.

Piše: Nikola Lukman

Pionirke

S dalekog gostovanja Zrinskice su se vratile s važnim bodovima (Foto: ŽRK Trogir 58)

JUDO PRVENSTVO HRVATSKE Loren Janković Crnčec osvojio broncu

RUKOMET

MLADE ZRINSKICE

Emi i Anji poziv u juniorsku reprezentaciju

Novi izbornik hrvatske ruko metne ženske juniorske reprezen tacije Nenad Smiljanec objavio je popis igračica za prvo okupljanje ove jeseni. Na njemu se nalazi 20 rukometašica koje će nakon okupljanja u Zagrebu 24. listopada 2022. godine provesti tjedan dana u Ivanić Gradu. Tu će odigrati i dva prijateljska susreta protiv Češke. Prvi je na rasporedu u petak 28., a drugi u subotu 29. listopada.

Izbornik Neven Smiljanec na kontrolno je okupljanje Hrvat ske ženske juniorske rukometne reprezentacije pozvao i igračice

ŽRK-a Zrinski Anju Balent i Emu Balaško. Anja i Ema standardne su igračice seniorske ekipe Zrinskog i njihovi dobri nastupi nisu promakli ni izborniku Smiljanecu.

Inače, riječ je o igračicama koje se već nekoliko godina prate i razvijaju kroz program nacional nih selekcija. Veći dio njih bio je s izbornikom Nenadom Smilja necom na dvama posljednjim velikim kadetskim natjecanjima: Europskom prvenstvu u Crnoj Gori i ovoga ljeta na Svjetskom prvenstvu u Sjevernoj Makedoniji. (nl)

Najbolji bili Anja Jambrešić i Jurica Tomac

DRUGA LIGA SJEVER

Prvo, pa muško

Već u prvom kolu nove sezo ne košarkaši Međimurja su kod kuće igrali protiv prošlogodišnjeg prvaka – Podravca iz Virja. Prvo po luvrijeme su čakovečki drugoligaši odigrali kao u transu – dobra, u drugoj četvrtini i odlična obrana, precizni šutevi, kontre i na velikom odmoru plus 15 (43:28).

No, trener gostiju u trećoj di onici igre postavlja zonsku obranu, domaćin ili ima lošu selekciju šuta, ili ne pogađa iz izrađenih akcija i prednost se topi, sve do egala. U zadnjim minutama u povucipotegni situacijama domaćin ima više sreće i pobjeđuje 73:70. Da kle, u drugih 20 minuta utakmice domaćin zabija samo 30 poena. U sljedećem kolu Međimurje gostuje u Križevcima kod Radnika.

Rezultat i koševi: Međimur je – Podravac 73:70 (30:22, 23:6,

LIGA DJEČAKA U-13

Košarkaši Međimurja nadjačali su prošlogodišnjeg prvaka

Iako je prošle subote 8. listopada trkače dočekalo maglovito startno jutro, ni ružno vrijeme nije moglo spriječiti sudionike za odli čan odaziv na humanitarnu utrku za oboljele od leuke mije i limfoma. Naime, na 3. humanitarnoj utrci Totovec Run dosad je bilo najviše trkača, 152 sudionika. Trčalo se stazama od 5 i 10 kilometara, tako da su trkači mogli odabrati koja im staza najviše odgovara, amaterskog ili profesional nog karaktera. Prikupljen je i rekordan iznos donacija Udruzi oboljelih od leukemi je i limfoma Čakovec. Najbo lji trkači na dugoj stazi bili su Anja Jambrešić i Jurica Tomac. Na kraćoj stazi naj bolji su bili Lea Kos i Vedran Rešetar. Organizatori 3. To tovec Runa bili su Mjesni odbor Totovec, Udruga že na Totovčice, DVD Totovec, OK Totovec i AK Međimurje Čakovec. Sveukupne dona cije uz dobrovoljne priloge i

ODBOJKA

1.B HOL

ostalih utakmica: Vindija – Virka 93:66, Vedi Bje lovar – Varteks

Labrada – Bjelovar

Ivančica – Petar Zrinski

Radnik slobodan.

Nedelišće pobijedilo Lepoglavu

U trećem kolu lige za mlade košarkaše rođene 2010. godine Ne delišće je kod kuće nadjačalo Lepo glavu i usput popravilo koš razliku. Mladost Ivanovec je izgubilo domaću utakmicu od varaždinske Vindije, a Grafičar lako svladao Varteks.

Rezultati i koševi: Nedelišće –Lepoglava 59:29 (10:5, 22:9, 11:7, 16:8). Nedelišće: Maček 12, Fegeš 6, Špiranec 2, Ciglarić 5, Vidović 4, Poznić 30. Trener T. Pintarić. Mladost Ivanovec – Vindija 21:43 (3:14, 10:11, 0:10, 8:8). Mladost Iva

donacije na žiro-račun iznosile su 20 tisuća i 235 kuna.

- Jako smo zadovoljni oda zivom, preko 150 sudionika bilo je na utrci. Inicijatori utrke su Marta Gluhak, dopredsjed

nica i Luka Beč, tajnik Udruge. Imamo sreće što nas je vrijeme poslužilo i što smo skupili veli ku svotu novca koja u cijelosti ide za oboljele od leukemije i limfoma. Nadamo se da će se

humanitarna tradicija proširiti na svaku sljedeću godinu jer pomoći ljudima koji si ne mogu priuštiti lijekove i liječenje je najbitnije, zaključuje predsjed nik Udruge Emil Vibović. (st)

Nedelišćanke krenule pobjedom, Kaštelanke porazom

U 1. kolu 1.B HOL u pe tak navečer u beličkoj dvo rani Kaštelanke su ugostile sjajnu ekipu zagrebačkog OK Dinama II, momčad iz samog vrha lige.

Naše cure odigrale su vrlo dobru utakmicu i po kazale koliko se naporno radilo na pripremama uoči sezone, no nažalost falilo je malo sreće i spretnosti u ključnim trenucima te se na kraju sjajne Zagrepčan ke kući vraćaju s osvojenim trima bodovima, rezultatom 3:0 u setovima.

Konačno su odbojkašice Nedelišća dočekale toliko že ljeni prvi nastup u 1.B ligi. U Nedelišće je stigla ekipa zagrebačkog Medveščaka, mlada i vrlo visoka ekipa.

Domaće igračice krenule su odlučno i na servise Vnuk i Treska stigle do prednosti od 8:1. Već tad je bilo jasno u kojem će smjeru ići ova utakmica. Domaće su igrale dobro u svim segmentima

igre, bile ubitačne u napadu ili čekale greške protivnika. Rezultat je samo rastao i prvi set završava 25:12.

Na početku drugog seta gošće su krenule bolje i povele 6:4. Nakon 7:7 domaće više

ne popuštaju, dolaze do 13:8 i kasnije samo odrađuju posao za 25:17. U trećem setu odmah velika prednost Nedelišćan ki od 10:3. Nakon toga četiri uzastopna poena Medveščaka. Nedelišće uzvraća i vodi 15:9,

kasnije bez problema privodi utakmicu kraju s 25:15.

Odličan nastup svih igračica domaćeg sastava, a u igri je tre ner Kirić koristio sve igračice. U sljedećem kolu Nedelišće gostuje u Vrbovcu, a Kaštel u Petrinji.

Piše: Nikola Lukman

NA

utrci Totovec

sudionika trčala za oboljele od leukemije i limfoma

Ivan Čekunec, Dragan Nedelkovski, Anđelko Kiš, Jurica Tomac, Matej Djerdji, Đino Pospišil, Hrvoje Slaviček, Marko Vuković i Željko Škvorc

Marija Horvat, Melita Panić, Nikolina Golec, Nada Siladi, Anja Jambrešić, Iris Jambrešić, Ana Kreso jević, Dijana Novak, Sandra Tkalec i Lidija Klobučarić

Seniorska ekipa ŽOK-a Kaštel

Projekt AQUA ADVENTURES ulazi u završnu fazu

Grad

Prelog je 1. stu denog 2020. krenuo u provedbu projekta akronima AQUA ADVENTU RES koji sufinancira Europ ska unija u sklopu programa INTERREG V-A Program su radnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. Partner Grada Preloga je mađarska opći na Kistolmács, a glavni cilj projekta je unapređenje tu rističke ponude na jezerima uz Prelog i Kistolmács.

U zapadnom dijelu Sport sko-rekreacijske zone Prelog u završnoj je fazi izgradnja 60 individualnih korisničkih je dinica, odnosno drvenih obje kata s dvije zatvorene i dvije otvorene stranice, zatim dvije sanitarne zgrade s tuševima, četiri igrališta za odbojku na pijesku, pristupnih staza, a uskoro će biti postavljena i drvena promatračnica za promatranje brojnih vrsta ptica te 15 vrtnih grilova i četiri stalka za bicikle.

U sklopu projekta nabav ljena je i nova oprema koja će proširiti veslačku ponudu na jezeru, odnosno tri rafting čamca i tri kanua s dodat nom opremom, a prije kraja projekta planira se i nabava kompleta opreme za invalide.

Organiziran je i niz edu kacija te turističkih mani festacija. Učenici osnovnih i srednjih škola sudjelovali su na pet radionica o lokalnoj flori i fauni koje su se odr žale u Sportsko-rekreacijskoj zoni Prelog, a vodili su ih Mi šo Rašan, iskusni nastavnik biologije i kemije iz Srednje

škole Prelog te Luka Herci gonja, fotograf prirode i član udruge BIOM.

Turistički djelatnici i dru ge zainteresirane osobe upo znate su sa sustavom ETIS u sklopu dvodnevne radioni ce koju su vodili stručnjaci s Instituta za turizam. ETIS (European Tourism Indicator System) je sustav uspostave

monitoringa i menadžmenta za informirano upravljanje destinacijama koje je Eu ropska komisija uspostavila kao dobrovoljni alat još 2016. godine.

Mali Lošinj je jedina de stinacija u Hrvatskoj koja je uspješno sudjelovala u pilot projektu i sustav održava u funkciji i danas.

Članovi Nautičkog kluba Labud iz Preloga i druge zain teresirane osobe sudjelovale su na trodnevnoj veslačkoj školi u sklopu koje su se okušali u veslanju na SUP-u, rafting čamcu i kanuu pod vodstvom člana HGSS-a Ni kole Želimorskog i trenera kajaka Nenada Ujlakija. Če trdesetak osnovnoškolaca iz

Hrvatske i Mađarske sudjelo valo je u dvodnevnoj školi u prirodi na kojoj su se upoznali s lokalnom florom i faunom pod vodstvom stručnjaka iz Međimurske prirode te lo kalnom kulturom, običajima i vjerovanjima vezanim uz rijeku Dravu pod vodstvom Maje Lesinger, ravnateljice Knjižnice i čitaonice Grada Preloga.

U sklopu projekta po krenuti su Dani dravske ri be na kojima su se okupila ribolovna društva s područja Grada Preloga te pokazala svoje umijeće u pripremi ribe na tradicionalan način, a po sebnu atrakciju predstavljao je šaran na rašljama.

Lov na labuđe pero je nau tički događaj koji tradicional no organizira Nautički klub Labud, a uključuje utrku drav skim čamcima (drafski čon), utrku kajacima za ljubavne parove, turnir u praćkanju, glazbeni program i gastro nomsku ponudu. Posljednje dvije godine događaj su orga nizirali Grad Prelog i Marina Prelog d.o.o. te je uveličan na stupima Kerekesh teatra na

otvorenom. Projekt akronima AQUA ADVENTURES će zavr šiti 28. veljače 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.321.852,50 eura, a dio koji se odnosi na Grad Prelog iznosi 662.807,50 eura. Eu ropska unija će sufinancirati 85% iznosa.

Sadržaj je isključiva od govornost Grada Preloga i ni pod kojim uvjetima ne odra žava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.

Blagoslov hrane nakon jutarnje mise

KUU Zvon i udruge s po dručja Male Subotice ove su nedjelje organizirali dobro poznatu manifestaciju Dan zahvale za plodove zemlje.

Štandovi prepuni kolača, kruha, domaćih proizvoda te raznih rukotvorina mamili

su mještane u dvorištu žu pnog dvora. Osim izlagačkog dijela, sve se moglo i kupiti, odnosno primali su se do brovoljni prilozi koji će ta mošnjim udrugama pomoći u daljnjem radu. Svečanost je započela, kako to i dolikuje,

blagoslovom kruha i plodova zemlje župnika Tomislava Kosa i to nakon ranojutarnje svete mise. Misa zahvalni ca uslijedila je u 10:30 sati u župnoj crkvi. Za dobru atmosferu pobrinuo se TS Frikovi. (vv; zv)

Osnovnoškolci recitirali o jeseni

Dan kruha i zahvalnosti za plodove jeseni obilježen je i u Štefancu. I ovoga puta manifestaciju su organizira le članice tamošnje Udruge žena. Društveni dom tog su nedjeljnog poslijepodne va napunili brojni mještani

koji su uživali u prigodnom programu. Nastupali su ma li recitatori te njihovi stariji osnovnoškolski kolege, pje vala je vokalna ženska sku pina te crkveni zbor. Iznena đenje je bio nastup KUD-a Lipa iz Gornjeg Mihaljevca

sa šaljivom scenskom pri čom. Ne treba posebno na glašavati da su stolovi dvo rane bili puni kruha i poga ča, kolača i voća te ostalih jesenskih proizvoda kojima su se nakon službenog dijela svi počastili. (vv)

DAN KRUHA i plodova zemlje u Maloj Subotici

DAN KRUHA i zahvalnosti za plodove zemlje u Štefancu

Prvi javni nastup najmlađih mještana Štefanca

Plodove zemlje blagoslovio je župnik Tomislav Kos

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETA MARIJA

Načelnica KLASA: 604-01/22-01/01

URBROJ: 2109-24-22-2

Sveta Marija, 14.10.2022.

Na temelju članka 9. Pravilnika o stipendiranju redovnih studenata s prebivalištem na području Općine Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 16/18), načelnica Općine Sveta Marija dana 14.10.2022. g. objavljuje

OBAVIJEST

o raspisivanju Natječaja za dodjelu stipendija redovnim studentima s prebivalištem na području općine Sveta Marija za akademsku godinu 2022./2023. Obavještavaju se studenti s područja općine Sveta Marija da je dana 14.10.2022. godine objavljen Natječaj za dodjelu stipendija redovnim studentima s prebivalištem na području općine Sveta Marija za akademsku godinu 2022./2023.

Prijave na natječaj dostavljaju se do 28.10.2022. godine. Cijeli tekst Natječaja s potrebnim obrascima za prijavu može se naći na oglasnoj ploči Općine Sveta Marija i VMO Donji Mihaljevec te na službenoj internet stranici Općine Sveta Marija (www.svetamarija.hr).

Načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, v.r

ZA NAJPOVOLJNIJI NAČIN GRIJANJA IZABERITE KLIMA UREĐAJ

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MIHOVLJANSKA 70, ČAKOVEC

KLASA: 340-01/22-05/10

URBROJ: 2109-10-02-04-22-5

Čakovec, 06. listopada 2022. god.

Na temelju članka 123.-133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22) te članka 67., 74. i 75., „Pravilnika o geodetskim elaboratima“ (NN 59/2018) Županijska uprava za ceste Međimurske županije objavljuje

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena javna cesta: - Lokalna cesta LC 20015 (dio) u k.o. Železna Gora, čbr. 3610, u naselju Prekopa, dionica Prekopa - Praporčan o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.–133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22) temeljem kojeg će se javna cesta evidentirati u katastru i upisati u zemljišnu knjigu kao: Javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske s pravom upravljanja Županijske uprave za ceste Međimurske županije, Čakovec, Mihovljanska 70.

Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste izradit će �irma MREŽA M d.o.o.,Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21, (ovlašteni inženjer geodezije Ivan Žamić).

Obilježavanje granice zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će dana 20.10.2022. god., (četvrtak) od 9.00.sati uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane, te uz prisustvu predstavnika ŽUC-e Međimurske županije.

Nositelji stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena javna cesta mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te tražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 24.10.2022. god. (ponedjeljak) od 9.00 do 13.00 sati u prostorijama �irme Mreža M, Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21.

Ravnateljica Đurđica Hamer, mag. oec.

Deda Miodrag majstor za sve i roker u duši

Kako djeda prijaviti na natječaj?

Pa i samo jedan od nabrojenih ili još više neki od nenabrojenih razloga dovoljan su povod da djeda prijavite na natječaj te svoju i njegovu priču podijelite s ostalim čitateljima.

Piše i foto: Sven Tomašić

Mislim da je naš deda najbolji jer ima puno životnog znanja i vještina. Uvijek nam želi sve pokazati i želi nas naučiti svemu što on zna. Jako ga volimo, obožavamo provoditi slobodno vrijeme s njim i naš deda je uvijek tu za nas, započeo je razgovor najstariji unuk Filip Lesar (16). Unuci Petar (10) i Filip (16) Lesar često borave u prirodi sa svojim djedom Miodragom Lesarom (61), skupa uređuju okućnicu i kako napominju, prije su često boravili u garaži gdje su popravljali stare stvari poput elektronike, kosilica, bijele tehnike itd.

Miodrag je sam svoj majstor Danas nisu više toliko u garaži kao prije zbog obveza u školi, ali i dalje njeguju tradiciju kad stignu. Obojicu unuka zanima kako to da deda ima toliko vještina i kako može popraviti skoro sve. Pomno ga prate i uče da i oni jednog dana mogu biti tako vješti i spretni kao njihov djed Miodrag. I Petar i Filip složili su se da najviše obožavaju slušati dedine stare priče iz mladosti jer mogu naučiti iz njegovih grešaka. Mlađi unuk Petar napominje kako najviše

voli s djedom šarafati i ići na utakmice te bodriti njihov klub NK Pušćine.

Miodrag Lesar (61) iz Pušćina već je dvije godine u penziji i hobi su mu mehanika i popravljanje starih stvari.

- Sad većinu vremena provodim doma, uvijek si nađem neku zanimaciju i imam vremena za sve. Prije, dok sam bio mlađi, radio sam kuću i nikad nisam imao slobodnog vremena, uvijek se nešto radilo. Eto, sad imam puno više vremena za svoje najmilije, spominje Miodrag. Kako kaže, sad mu je puno ljepše pod stare dane nego u mladosti

Najdedu Marijana Kovača smo prekrstili!

Kandidata za najdedu, Marijana Kovača iz Novog Sela Rok, u proteklom smo 1412. broju Međimurskih novina slučajno prekrstili. Ovim mu se putem ispričavamo na nenamjernoj grešci. (dv)

kad je imao energije i snage, ali nikad nije imao vremena za osobne stvari. Pod stare dane nema toliko sile i stresa, sve se polako da riješiti. Kroz život, pet godina je radio u GK-u Međimurje i onda je prešao u Hrvatske željeznice gdje je radio sve do penzije.

U početku je bio pomoćnik strojovođe pa je naknadno otišao godinu dana u školu u Zagreb za pregledača vagona. Često je i na poslu svašta šara�io i popravljao, stoga mu je hobi nastao iz posla. Mogli bismo reći da je Miodrag pravi sam svoj majstor.

Čim je starije za popraviti, to je interesantnije

- Uvijek si nađem u slobodno vrijeme neki posao u garaži, čim je starije za popraviti, to je interesantnije. U mlađim danima bavio sam se pjevanjem, obožavao sam rock and roll, dodaje Miodrag. Ono u čemu smo se složili jest da je nekad bilo puno više prijateljske pomoći. Kako kaže Miodrag, nekoć nije prošao tjedan da nisi bio negdje kod prijatelja i nešto mu pomogao, svi su gradili kuće i nešto radili. Danas se više toliko ne

pomaže, svi gledaju samo na sebe i kako će sebi udovoljiti. Prošla su ta vremena gdje si je cijela zajednica pomagala.

Na kraju razgovora priključila nam se i njegova žena Gordana Lesar (60).

- Nemam što reći, stvarno je dobar i pošten prema svima, i prema obitelji i pajdašima. Pogotovo za nešto pomoći i za napraviti, uvijek je tu za sve nas. Evo, skupa smo već 39 godina, uskoro dolazi 40. obljetnica braka.

Sudjelovanje u natječaju je jednostavno. U svojoj prijavi e-porukom u nekoliko rečenica opišite zašto je baš vaš djed najbolji. Ne dvojite mnogo jer nije važno je li za prijavu razlog ljubav prema unucima, inspirirajuća životna priča ili neki skriveni talent ili hobi vašeg djeda. Prijavu na natječaj s kratkom natuknicom zbog čega je vaš djed najbolji pošaljite na e-adresu redakcija@ mnovine.hr ili javite na broj telefona 323-600.

Navedite ime, prezime i adresu svoga dede te ostavite broj svog mobitela ili telefona da bismo vas mogli povratno kontaktirati. Prijave na naš novi nagradni natječaj primamo do 30. studenog.

Jedini uvjet koji mora biti ispunjen je da osoba koju prijavljujete na nagradni natječaj živi na području Međimurske županije.

Naravno, to nije sve, pripremili smo i bogat nagradni fond. Stoga, požurite s prijavom!

NAGRADA za prvo mjesto Što osvaja najbolji deda?

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

NAGRADNI NATJEČAJ MOJ DEDA JE NAJBOLJI - MIODRAG LESAR (61) iz Pušćina

Filip Lesar, Miodrag Lesar i Petar Lesar u njihovom dvorištu koje rado skupa uređuju

- Obožavamo slušati dedine stare priče iz mladosti jer možemo naučiti iz njegovih grešaka, rekli su nam unuci Petar i Filip

DEMANTI za objavu u 1412.

Međimurskih novina

Najdeda Marijan Kovač u društvu svojih unuka

Moja ljetna priča

Učenici 3. razreda Područne škole Novo Selo Rok sa svojom učiteljicom Alexandrom Sašek-Strbad poslali su nam svoje ljetne priče. Ljeto im je bilo zabavno, ali su jedva čekali da se vrate u klupe i da sa svojom učiteljicom podijele nezaboravne doživljaje!

***

Na početku školskih praznika vrlo sam se veselio. Išao sam na more. Dok sam bio na otoku Krku puno sam se kupao. Poslije Krka sam bio na Viru. Tamo sam jeo puno sladoleda. Išao sam na Cres. Tamo sam vidio puno uskih ulica. Pa sam opet bio na Viru. Bio sam i u Belgiji. Tamo sam vidio puno zanimljivih građevina. Jedna od tih građevina je bila velika zgrada u kojoj radi moj tata i zove se Europski parlament. U njemu rade zastupnici svih zemalja Europske unije. Bilo mi je zabavno.

***

Fran Vuković

Poslije škole počeli su praznici! Ja sam se na praznicima provela vrlo dobro! Prvo sam išla u Beograd na svadbu! Bilo nam je lijepo! Ulovila sam buket!! Najčešće smo šetali. Nekoliko tjedana poslije smo išli u lunapark u Čakovcu. U lunaparku sam bila na jednom skakanju i na zmaju. Nakon toga išli smo na more na Pašman. Na moru mi je bilo lijepo! Svaki dan sam se kupala, ronila sam školjke i poklonila ih jednoj obitelji. Jedan dan bila je dječja predstava a zadnji dan se i nisam baš kupala jer je more bilo hladno. Nakon mora bila sam u Sloveniji u šopingu. Bilo mi je zabavno! Na Veliku Gospu mama i tata su nas vodili u toplice Ptuj. Imala sam malu nezgodu. Ubola me osa.

Kroz praznike sam išla na razne radionice i kamp “Svaki tjedan sport jedan”. Zadnji dan praznika bili smo na Mariji Bistrici. Bilo mi je lijepo. Kroz praznike sam bila puno sretna, malo tužna i malo zbunjena. Uglavnom, uživala sam! Franka Šimunić

Ovih ljetnih praznika bila sam na puno mjesta. Radila sam puno zabavnih stvari. Najviše vremena bila sam sa svojom obitelji. U srpnju sam išla na more. Na moru sam plivala, ronila, šetala se i igrala s kumovima. Nakon mora išli smo u zoološki vrt. Tamo smo vidjeli puno raznih životinja. Bila sam na Mariji Bistrici i posjetila svetište i križni put. I naravno - čitala sam puno knjiga. Par dana kasnije smo išli na bazene. I tamo sam plivala i ronila. Išla sam na razne radionice i puno sam naučila: šivati, ukrašavati majice, izrađivati makete. Vozili smo se biciklima skoro svaku subotu s mamom, bakom i Davidom. Ostale dane sam se kupala doma u bazenu i igrala se s prijateljima, prijateljicama i sa psom. Jedva čekam nove ljetne praznike, more igru i šetnje.

Hanah Koštarić

Ove godinu sam bio na moru u Pirovcu. Bili smo u hotelu 3 dana.

Kad smo išli doma stali smo u na morskim orguljama. Onda smo krenuli dalje. Na putu smo vidjeli stari napušteni hotel. Došli smo doma i lijepo nam je bilo. Kupao sam se na moru i u bazenu. I super mi je bilo s mamom i tatom.

Patrik Kolar Fodor

Kad je škola završila krenula sam na “Svaki tjedan sport jedan” . Bila sam na karateu, tenisu, plivanju, gimnastici. Nakon toga smo išli na more. Bili smo u Vrsima. Kupali smo se na pješčanim plažama. Izronila sam puno školjki. Posjetili smo Nin i Zadar. Kad smo išli kući stali smo u Macoli da vidimo medvjede. Bilo mi je super. Kad smo stigli kući igrala sam se s Frankom. Upisala sam se na tenis. Brzo su prošli ljetni praznici.

Tia Zadravec

Kad je škola završila, bila sam doma tri tjedna. Poslije tri tjedna, išla sam na more u Pirovac. Svaki sam dan se kupala po više sati. Tražila sam školjke na plaži i navečer sam išla u centar. Svaki dan navečer sam probala nešto drugo za jelo. Predzadnji sam dan s vlasnikom apartmana i tatom išla na ribičiju čamcem. Jako mi je bilo lijepo na praznicima!

Lena Ciglarić

Moje ljeto na praznicima

Dragi naši kreativci, ljeto nam je završilo i nakon bezbrižnih praznika došlo je vrijeme za povratak u školske klupe. Za vas smo novu školsku godinu započeli novim likovnim i literarnim natječajem Moje ljeto na praznicima.

Pozivamo vas da nam svojim likovnim i literarnim radovima dočarate kako ste proveli dugo, toplo ljeto.

Nacrtajte nam ili opišite svoje najljepše doživljaje s ljetnih praznika, ili svoje želje – kako zamišljate svoje ljetovanje iz snova. Radove nam mo-

žete poslati porukom na e-adresu stvaraonica@ mnovine.hr ili poštom na našu redakciju: Međimurske novine, Kralja Tomislava 3, Čakovec.

Radovi se mogu slati zaključno do 15. listopada 2022., a proglašenje nagrada bit će 21. listopada 2022. godine.

Za vas smo pripremili i lijepe nagrade: igru u igraonici Cine&Fun u Jug Mallu Čakovec, palačinke u Pizzeriji Špizza Čakovec i poklon-bonove za jelo u restoranu Pomodoro u Čakovcu. Radujemo se vašim radovima!

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Leo Tkalec, 3.r PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Jan Kovačić, 3.r PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Una Šajnović, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak Čakovec

Ilija šoštarić, 3.r PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

NOVI LITERARNI natječaj Međimurskih novina

Matej Tkalec, 6.5 godina, Dječji vr�ć Maslačak Čakovec

Potpuno novi X-Trail i dalje nudi 7 sjedala

Nissan je predstavio četvrtu generaciju poznatog SUV modela X-Trail koji će po novno biti dostupan u izvedbama s pet i sedam sjedala, a donosi mnogo tehnolo gije, ali i napredni električni pogonski su stav e-POWER, uz preciznu kontrolu po gona na sve kotače s inovativnim dualnim motorom e-4ORCE.

Posljednje

tri genera cije X-Traila plijenile su pozornost upe čatljivim dizajnom koji ostavlja dojam čvrstoće i robusnosti, a da pritom ne djeluje agresivno. To se kupci ma svidjelo jer je dosad X-Trail prodan u gotovo 7 milijuna primjeraka!

Dizajn ide u smjeru koji je najavio novi Qashqai, a ko ji uključuje i karakterističnu masku motora V-Motion i ka rakterističan izgled prednjih LED svjetala. Ispupčeni blato brani daju dozu mišićavosti bočnim stranama, dok se na stražnjoj strani zategnuta vo doravna linija proteže iznad i ispod nosača registarskih oznaka, a podijeljena svjetla koja se protežu preko poklop ca prtljažnika omogućuju mu širi otvor. Novi će X-Trail biti dostupan u 10 boja karoserije i pet dvobojnih kombinacija, pa je kupcima na izbor dano ukupno 15 boja karoserije.

No ipak je važnije ista knuti inovativni pogon e-PO WER, a novi X-Trail drugi je model u Nissanovoj ponudi za europsko tržište u koji će se on ugrađivati. Riječ je o jedinstvenom pristupu elektrifikaciji motora kojim se postiže gotovo autentičan

doživljaj vožnje električnog automobila, no bez potrebe za punjenjem na punionici! Sustav je prvi put predstavljen u modelu Note u Japanu 2017. godine. Sastoji se od snažne baterije, benzinskog motora s varijabilnim kompresijskim omjerom, generatora, inverte ra i 150 kW snažnog električ nog motora koji je ugrađen sprijeda. Budući da kotače pokreće isključivo električni motor, ubrzanje je trenutačno i linearno. Jedinstveno obiljež je sustava e-POWER je to da se benzinski motor upotre bljava samo za proizvodnju električne energije, a kotače pokreće isključivo električni motor. To znači da motor uvi jek radi u optimalnom raspo nu okretaja, čime se znatno smanjuje potrošnja goriva u gradu. Zahvaljujući pogonu na čistu struju, nema odgode u reakcijama kao kod motora s unutarnjim izgaranjem ili u tradicionalnim hibridima.

Središnji je dio tehnolo gije e-POWER sustav Line ar Tune koji kontrolira rad benzinskog motora kako bi osigurao da njegova brzina bude približna brzini vožnje. Time je izbjegnuto povećanje broja okretaja bez razmjer nog povećanja brzine koje se

u tradicionalnim hibridima javlja pri snažnom ubrzanju. Sustav se odlikuje i uglađenim radom: rad motora prilago đen je uvjetima vožnje, pa je u gradskoj i prigradskoj vožnji njegova brzina obično mala.

Osim navedenim prednosti ma, sustav e-POWER može se pohvaliti i tihim radom. Pri brzinama od 40 km/h, buka u putničkom prostoru manja je za 8 dB u usporedbi s konkurentnim modelima.

Budući da vozači 70 % vremena provode na prigrad skim prometnicama, Nissan je razvio e-Pedal Step – potpu no novi sustav za vožnju uz pomoć samo jedne papučice.

U „kreni-stani” vožnji gradom značajno smanjuje potrebu za pomicanjem stopala s jedne papučice na drugu, a voza čima omogućuje da ubrzaju i uspore koristeći se samo papučicom gasa. Sustav je

najprije potrebno aktivirati s pomoću tipke na središnjoj konzoli. Nakon toga, papučica gasa i dalje će služiti za ubr zavanje, no kad ju otpustite, vozilo će naglo usporavati. Otpuštanjem papučice gasa sustav e-Pedal Step kočit će X-Trail silom od 0,2 G, što je dovoljno za aktivaciju kočio nih svjetala i smanjenje brzine na brzinu hoda pješaka, ali ne i za potpuno zaustavljanje. Zahvaljujući tomu, parkiranje pri nižim brzinama odvija se bez ikakvog napora. Uprav ljanje jednom papučicom omogućuje brze prilagodbe u vožnji, što gradsku vožnju čini još intuitivnijom, manje napornom i uglađenom.

X-Trail će biti dostupan i s tradicionalnim, blago elektrificiranim 1,5-litrenim turbomotorom s varijabilnim kompresijskim omjerom. Taj 120 kW/163 KS snažan motor

koji razvija okretni moment od 300 Nm bit će dostupan u kombinaciji s pogonom na dva kotača i bestupanjskim auto matskim mjenjačem Xtronic sa simuliranim stupnjevima. U uvjetima jednolične vožnje i laganog ubrzanja, omjer kompresije bit će viši kako bi se smanjila potrošnja. U uvjetima dinamične vožnje, sustav će smanjiti kompresij ski omjer kako bi se povećala snaga. Prilikom usporavanja sustav za regeneraciju pri kuplja oslobođenu energiju i pohranjuje ju u litij-ionskoj bateriji. Tako prikupljena energija služi za napajanje potrošača u vozilu kada je motor isključen. Primjerice, dok čekate na semaforu. Osim toga, sustav prilikom ubrza nja može isporučiti dodatan okretni moment od 6 Nm.

Novi X-Trail za europsko tržište bit će predstavljen s

tehnologijom e-4ORCE, no vim pogonom na sve kotače koji je posebno prilagođen za elektrificirane modele marke. Riječ je o Nissanovoj najna prednijoj tehnologiji kontrole svih kotača koja jamči pouz dano prianjanje i ubrzavanje u svim uvjetima vožnje. Slovo „e” u imenu e-4ORCE označa va da je riječ o pogonskom sustavu s posve električnim motorom. „4ORCE” označava fizičku snagu i performanse vozila, dok se „4” odnosi na pogon na sva četiri kotača. Ta će tehnologija biti ugrađivana i u električni crossover Ariya koji će biti predstavljen do kraja godine.

Dualni električni pogon razvija ukupnu snagu od 157 kW (213 KS) zahvaljujući 94 kW snažnom stražnjem mo toru koji omogućuje žustro ubrzanje (od 0 do 100 km/h za 7 sekundi). U usporedbi s

mehaničkim pogonom na sve kotače, okretni se moment na stražnju osovinu isporučuje 10.000 puta brže. Neprestana raspodjela okretnog momenta i gotovo savršena raspodjela mase pridonose sigurnijem

upravljanju i većoj udobnosti, pretvarajući vožnju u dina mično, ali i krajnje ugodno iskustvo.

Opremljen je naprednim multimedijskim sustavom s bogatom ponudom pove

zanih usluga, uključujući integraciju pametnog te lefona, ugrađeni Wi-Fi koji omogućuje povezivanje do sedam uređaja, uslugu Ni ssanConnect Services i po sebnu aplikaciju za povezi vanje s vozilom i nadzor nad njim. Veći, 12,3-inčni zaslon sustava NissanConnect veće rezolucije digitalni je ulaz u navigaciju, multimediju i po stavke vozila. Kompatibilan je sa sustavima Android Auto i Apple CarPlay, s kojima se može povezati i bežično. No vi potpuno digitalni 12,3-inč ni zaslon visoke razlučivosti može se konfigurirati na ra zličite načine za prikaz uputa navigacijskog sustava, mul timedijskih sadržaja, stanja

u prometu ili informacija o vozilu. Svim tim značajkama upravlja se s pomoću novog okretnog gumba na uprav ljaču. Na pozadinu digitalnog zaslona primijenjena je tra dicionalna tekstura rezanog stakla Kiriko, kojom se odaje počast Nissanovim japan skim genima. Inovativni novi 10,8-inčni head-up zaslon (s prikazom na vjetrobranskom staklu) ima najveću površinu prikaza u klasi. Najvažnije informacije navigacijskog sustava, sustava za pomoć u vožnji i informacija o sa moj vožnji projiciraju se na vjetrobransko staklo izravno u vidnom polju vozača. Uz to, Nissan najavljuje i korištenje puno kvalitetnijim materija

lima, pa će i duži boravak u kabini biti ugodniji.

Praktičnosti pridonosi otvaranje stražnjih vratiju pod kutem od gotovo 90 stupnjeva, a stražnja sjedala imaju i otvor za vožnju dužih predmeta. Također se stra žnja klupa može pomicati prema naprijed, a sve kako bi se putnicima u trećem redu omogućilo više prostora za noge. Putnike u drugom redu očekuju ventilacijski otvori, opcijska trozonska klima, ali i USB-A i USB-C priključak za punjenje.

Zasebna sjedala u trećem redu jednostavno se prekla paju u ravninu s podnicom, a posebno su dizajnirana za putnike visine do 160 cm te

su jedna od najprostranijih sjedala takve vrste u se gmentu. Prostor je dodatno optimiziran kako bi putnici u trećem redu mogli ispru žiti stopala ispod sjedala u drugom redu. Trećem redu moguće je pristupiti jed nostavnim preklapanjem i pomicanjem bočnog sjedala prema naprijed. Obujam prt ljažnika s 5 sjedala u funkciji je 585 litara.

To je tek jedan dio novo sti koje donosi potpuno nova generacija Nissana X-Trail, koja će uskoro stići i na na še tržište. Cijene zasad nisu poznate, no možete očekivati oko 10 % višu cijenu u od nosu na jednako opremljen Qashqai.

Margareta

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Leon Glavina, Sin Dine i Denisa Žan Vuk, Sin Ivane i Nikole

Mauro Hegeduš, Sin Marije i Maria

P

U

Posveta Crkve Pribislavec

Ignacije Antiohijski, Vatroslav, Izidor

Sv. Luka, evanđelist; Lukša

Pavao od Križa,

Vendelin, Irena, Kornelije

Imendani i proštenja kroz tjedan Sretan Vam imendan!

Liam Bacinger, Sin Melanije i Bojana Maja Kanizsai, Kći Monike i Tamása

Lena Petričević, Kći Monike i Kristijana Hana Radek, Kći Maje i Jurice Gabriel Flinčec, Sin Mihajele i Mihaela Franka Foder, Kći Natalije i Tomice David Spajić, Sin Karle i Mire Tereza Rožej, Kći Mirne i Janeza Sven Novak, Sin Dajane i Steve Marin Grubić, Sin Ene Nikoline i Benjamina Alina Layla Hozjan, Kći Mirele i Aleksandra Sandija Ana Paola Horvatić, Kći Petre i Antonia Lucija Sakač, Kći Lidije i Sebastijana Paula Ignac, Kći Patricije i Valenta Ilija Petanović, Sin Maje i Hrvoja Hana Levačić, Kći Željke i Božidara

VJENČANI

Čakovec:

Marina Vuk i Dejan Oršoš Nola Kovačić i Ivan Ivanek

Anamarija Novak i Ivan Novak Dora Cerovčec i David Vadas

Dekanovec:

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 15. listopada

dr. Marta Domljanović

Poliklinika Medikol, Prešer nova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Macinec dr. Ana Ratajec Galović Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Nedelišće Tim bez nositelja-dr. Mikulaj Martina Varaždinska 23a

Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Sveta Marija dr. Kristina Hutineczamjena dr. Damjan Mikec P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čako vec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740

Milka Mrazović i Mihael Hamušić Petra Tot i Maro Pinčević

Mala Subotica:

Lidija Čurin i Petar Slivar

Mursko Središće:

Ana Škvorc i Manuel Katić

Prelog:

Željka Carević i Tomislav Hunjadi Nikolina Petković i Vanja Novak Monika Horvat i Tamás Kanizsai

UMRLI

Čakovec:

Ivan Šalamon R. 1936.

Marija Horvat R. Gunc R. 1941.

Julijana Novak R. Grulja R. 1931.

Antun Čurin R. 1924.

Željko Okreša R. 1962.

Terezija Jambrović R. 1933.

Franjo Kolarić R. 1943.

Milan Branović R. 1953.

Marija Barbić R. Zadravec R. 1939.

Marija Juršić R. Lipić R. 1926.

Antun Kodba R. 1930.

Magdalena Kukovec R. Puconja R. 1942.

Rozina Capek R. Kozjak R. 1933.

Rozalija Jurčec R. Vugrinec R. 1932.

Dekanovec:

Vjekoslava Posavi R. Majerić R. 1938.

Matilda Žganjar R. Štimec R. 1929.

Nada Golubić R. Filipović R. 1951.

Viktorija Vrtarić R. Mikolaj R. 1929.

Josip Petak R. 1937.

Kotoriba:

Ljudevit Lisjak R. 1930.

Franciska Grivec R. Rusak R. 1935.

Štefanija Horvat R. Horvat R. 1930.

Mala Subotica:

Dora Bartolić R. Peter R. 1931.

Nedelišće:

Zdenka Zarić R. Kalnić R. 1958.

Mursko Središće:

Antun Janković R. 1947.

Božena Vrbanec R. Tušek R. 1936.

Milan Gašparović R. 1952.

Ana Kosalec R. Dolović R. 1951.

Branko Horvat R. 1956.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112 besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356 Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

NARUČITE PRETPLATU

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Petek

Vuk

Slaviček

Draškovca preminula

godini života

Katarina Beti Rođ. Kiš

Goričana preminula

godini života

Rozalija Jurčec Rođ. Vugrinec

Goričana preminula

godini života

Đuro Trojko

Kotoribe preminuo

godini života

Josip Tomašić

Donje Dubrave preminuo

godini života

Verona Majer

Donje Dubrave preminula

godini života

Ljudevit Lisjak

Donje Dubrave preminuo

godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Petković rođ. Novak

Ivanovca preminula 8. listopada nakon duge i teške bolesti

78. godini života

ZAHVALA

Marije Nikolić rođ. Sabolčec iz Šenkovca preminule dana 7. listopada nakon duge i teške bolesti u 87. godini života

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, kolegama i poznanicima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njezin odar, te prisustvu posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Najljepše zahvaljujemo osoblju Doma za starije i nemoćne osobe Novinščak na nesebično pruženoj pažnji i maksimalnoj brizi tijekom njezine bolesti. Posebno hvala vlč. Antunu Štefanu na molitvi i toplim riječima ispraćaja.

Tugujući: kći Danica, sin Željko, zet Željko, snaha Edith, unuci Tea, Karlo i Markus, praunuci Irina, Vittorio i Andreas, te nećakinja Danica

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenoj majci, baki, prabaki i teti Mariji Nikolić rođ. Sabolčec

Sve su zvijezde s tobom legle, nakon teških putovanja, sad ti samo možemo reći budi dobro lijepo spavaj. Posebni ljudi su u našim srcima i kad nisu pored nas. Sjećanje nas tješi i daje nadu o postojanju nekog boljeg svijeta u vječnosti. Bol je prevelika, praznina nenadoknadiva. Bila si jedinstvena u svakom pogledu. Zauvijek ponosni na tebe. Dok živimo mi, živjet će sjećanje na tebe.

Veliko ti hvala za sve!

U raj poveli te anđeli. Počivaj u miru.

Tugujući: Kći Danica, sin Željko, zet Željko, snaha Edith, unuci Tea sa suprugom Goranom, Karlo sa suprugom Ivanom i Markus, praunuci Irina, Vittorio i Andreas, te nećakinja Danica

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Čanadi –Čedo

iz Mačkovca preminuo 7. listopada nakon kratke i teške bolesti u 66. godini života

Duboko dirnuti iskazanom pažnjom u trenucima naše velike boli i tuge zbog preranog gubitka našeg voljenog Mirka Špicara

iz Nedelišća preminulog dana 5. listopada u 71. godini života

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, kolegama i znancima koji su nam usmeno ili pismeno uputili riječi utjehe, te polaganjem vijenaca, svijeća i cvijeća ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni supruga Marija, sin Mario s obitelji, kćerka Silvija i sestra Marija s obitelji

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Vjekoslava Drča

Mesarić

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Šafar

Vovkodav

OBAVIJEST O SMRTI

Korent

Novak

povodom gubitka drage majke, bake, prabake i tete

Monika Dolović

Branko Horvat

Boj

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Ča kovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara i zaštitaratehničara te 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 22.10.

2. ALLVAR d.o.o., Dr. Ante Star čevića 40, Peklenica, traži 1 m/ž bravara i 1 m/ž pomoćni bravara i zavarivača na neodređeno, javiti se na mob: 098 242 336 do 31.10.

3. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, traži 2 m/ž administrativ na djelatnika, m/ž bageristu i m/ž vozača šlepera na neodređeno, javiti se na osobno na adresu ili na tel: 040 845 806 ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert. krajner@ab-metalpromet.hr do 15.10.

4. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čako vec, Obrtnička ulica 3, traži 1 m/ž autolimara, 3 m/ž automehani čara i 1 m/ž administrativnog djelatnika na određeno, javiti se osobno na gornju adresu do 7.11.

5. AGROTAR d.o.o., I. G. Kovači ća 1, Čakovec, traži m/ž konoba ra za radno mjesto Finimo Bar na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 556 7184 ili na email: filip.tarandek@gma il.com do 3.11.

6. ARCUS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara - baristu - koktel majstora na neodređeno, javi ti se na mob: 091 314 6090 do 23.10.

7. ARION d.o.o., Pušćine, traži 6 m/ž montera solarnih elektrana i 10 m/ž samostalnih ili pomoćnih montera dizala na neodređeno, javiti se na mob. 091 5150 158 ili na email: darko.perenc@ arion-it.hr do 29.10.

8. Athena d.o.o., B. J. Jelačića 22 c, Čakovec, traži m/ž voditelja projekta - inženjera strojarstva na neodređeno, javiti se osob no na adresu ili na email: mario. horvat@athena.hr do 31.10.

9. Auto moto centar Međimurje d.o.o., Čakovec, Športska 8, traži 1 m/ž mehaničara - automehani čara - autoelektričara na neodre đeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na email: vtompos@ amc-medjimurje.hr do 31.10.

10. Autoprijevoznik vl. Vladimir Meznarić, Čakovec, traži m/ž vozača kamiona s prikolicom za domaći promet na određeno, javiti se na mob. 098 426 840 do 15.10.

11. Auto servis Alen d.o.o., Selni ca, traži 1 m/ž skladištara na odre đeno, javiti se emailom: info@ autoservis-alen.hr do 31.10.

12. Auto servis Rafko d.o.o., Krištanovec 103, traži 1 m/ž au tomehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091 252 3637 do 26.10.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

13. AUTO ŠKOLA PRILOK d.o.o., Prelog, Glavna 5, 1. kat, traži m/ž vozača motornog vozila D katego rije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 355 ili na mob. 095 868 6684 ili na email: autoskola@ prilok.com do 17.10.

14. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg republike 3, traži 2 m/ž inž. tek stilne tehnologije, 10 m/ž šivača, 5 m/ž krojača i 2 m/ž tekstilnog teh nologa na određeno, javite se na tel: 040 688 511 ili mob: 098 802 286 ili emailom: infobalidoo@ gmail.com do 31.10.

15. BARONE j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodre đeno, javiti se na mob: 091 263 2358 do 31.10.

16. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se pisme nom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 30.10.

17. BRACERA j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara za mjesto rada Patrix Bar Čakovec na ne određeno, javiti se na mob: 091 2632 358 do 22.10.

18. CE GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž ekonomistu - ljudski resursi, kadrovska na određe no, javiti se na email: danijela@ cegrupa.com do 15.10.

19. City projekt d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodre đeno, javiti se na email: human resources@castellum-cakovec. com do 31.10.

20. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži 1 m/ž pomoćnog radnika i 2 m/ž do stavljača pekarskih proizvoda na određeno, te 1 m/ž pomoćnika vođe smjene na neodređeno, ja vite se na tel: 040 375 512 ili mob: 091 618 6446 ili na gornju adre su ili emailom: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 21.10.

21. DETROIT d.o.o., Nedelišće, Va raždinska 65, traži 4 m/ž konobara na neodređeno, javite se osobno na adresu ili na mob: 091 413 4433 ili emailom: infoivanajuras@ gmail.com do 21.10.

22. D.GREGORINČIĆ d.o.o., Pr hovec 17, traži 2 m/ž administra tivna radnika u računovodstvu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 189 5242 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dario.gregorincic@gmail. com do 31.10.

23. Dinamic trade d.o.o., Čako vec, traži m/ž prodavača vozila u autosalonu na određeno, javiti se na email: dinamic.trade@ dinamic-trade.hr do 24.10.

24. DIMOS - dimnjačarski obrt, Strahoninec, traži m/ž dimnjača ra na neodređeno, javiti se na tel. 040 333 977 ili na mob. 091 3000 268 do 15.10.

25. DIRECTA d.o.o., Pribislavec, Industrijska 28, traži 1 m/ž teh ničara za sustave zaštite i 1 m/ž pomoćnog radnika za poslove elektroinstalacija na neodređe no, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 500 935 ili emailom: posao@directa.hr do 31.10.

26. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, traži m/ž nje govatelja i 1 medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili na mob. 098 242 319 ili na email: dom@strahija.com

27. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž njegovatelja na neodređe no, javiti se na tel. 040 682 806 ili 098 377 304 ili pismena zamolba na gornju adresu ili na email: rav natelj.kotoriba@dom-bistricak. hr do 31.10.

28. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži 1 m/ž njegovatelja (rok prijave 20.10.) i 1 m/ž spremača (rok prijave 17.10.) na neodređeno, javiti se na tel: 040 829 181, mob: 091 571 3658 ili emailom: info@ domzastarije-slakovec.hr

29. Drvo-aluminij d.o.o., Donja Dubrava, traži 1 m/ž bravara na neodređeno, javite se na tel: 040 688 105 ili emailom: info@ drvo-aluminij.hr do 15.10.

30. DRVOTRADE d.o.o., Nedeli šće, V. Nazora 32 , traži 2 m/ž rad nika na sortirnici trupaca, 2 m/ž radnika na glodaču kore trupaca, 5 m/ž radnika na sortiranju dasa ka, 3 m/ž vozača C i E kat. za šu mara s dizalicom, m/ž djelatnika za rad s viličarom - utovarivačem i 3 m/ž vozača viličara na neodre đeno, javiti se na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 ili osobno na gornju adresu do 23.10.

31. EKO Međimurje d.d., Šenko vec, traži 3 m/ž cnc operatera, 5 m/ž strojobravara i 5 m/ž zava rivača na neodređeno. Javite se emailom: posao@eko.hr do 15.10.

32. ELECTA d.o.o., Mursko Sredi šće, traži 5 m/ž elektromontera na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 15.10. i tra žimo 1 m/ž koordinatora elektro projekata na neodređeno, javiti se na email: nenad.sabo@electa. hr do 15.10.; više info na: www. hzz.hr

33. EUROLUX d.o.o., Križovec, traži 2 m/ž izolatera za rad u Nje mačkoj na neodređeno, zamolbu poslati na email: eurolux1.info@ gmail.com do 15.10.; više info na www.hzz.hr

34. EURO-UNIT d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž servisera glazbenih in strumenata i profesionalne audio opreme na neodređeno, javiti se emailom: jobs@euro-unit.com do 14.10.

35. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, Dr. Tome Bratkovića 2, traži 5 m/ž operatera kalupiranja i 2 m/ž ope ratera elektropeći i lijevanja na određeno, javiti se na tel: 040 386 446 ili pismena zamolba na gornju adresu ili emailom: hr.croatia@ preisgroup.com do 31.10.

36. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž prodajnog savjetnika - dizajnera, 2 m/ž radnika u pro izvodnji - stolara i m/ž tehnolo ga za pripremu proizvodnje na neodređeno, javiti se emailom: posao@filo.hr do 31.10.

37. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž ad ministrativnog referenta - taj nika - knjigovođu na neodređe no, javiti se na email: posao@ gmniksi.com do 31.10.

38. GKP PRE-KOM d.o.o., Pre log, Hrupine 7b, traži, traži 2 m/ž komunalna radnika - vozila, javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 334 4451 ili pismenom za molbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 11.11.

39. HAIX OBUĆA d.o.o., Gospo darska 1, Mala Subotica, traži 50 m/ž djelatnika u proizvodnji obu će, javiti se sa zamolbom na gor nju adresu ili na email: posao@ haix.hr ili na tel. 040 386 391 do 21.10.

40. HP–HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž poštare za op ću dostavu za mjesto rada Mur sko Središće (1) i za Čakovec (2), javiti se na email: posao@posta. hr ili putem linka: https://www. posta.hr/predaja-zivotopisaonline/2190 do 30.10.

41. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž projektanta i nadzornog inženjera - konstruktora na neo dređeno, javiti se na email: velimir. pavlic@ingolab.hr do 14.10.

42. Interijeri Vesna j.d.o.o.,, traži 10 m/ž stolara - montera namještaja za mjesto rada Austrija na neodre đeno, javite se na mob: 098 9841 949 ili emailom: interijerivesna@ gmail.com do 31.10.

43. IVEK-NAMJEŠTAJ, Vučetinec 100 a, traži 1 m/ž stolara na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098 546 209 do 27.10.

44. Jakopić d.o.o., Dr. Tome Bratkovića 1b, Čakovec, traži 2 m/ž vozača autobusa, 2 m/ž konobara i 1 m/ž čistačicu za rad u Žabniku na neodređeno, javi� se na mob 098 488 105 ili 098 9737 090 ili na mail: dejan@jakopic-travel. hr ili na adresu: Čakovec, K. Zrinski 2, do 31.10.

45. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila C kategorije i 2 m/ž vozača C i E kategorije na neodređeno, javi� se osobno sa zamolbom na gornju adresu ili na tel: 040 645 750, mob: 098 241 479 ili emailom: info@jurcec-transpor�.com do 31.10.

46. KABEL-MONT d.o.o., Hodošan, Prvomajska 45, traži 1 m/ž elektrotehničara - poslovođu na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040 863 700 ili na mob. 098 393 017 ili na email: administracija@kabel-mont.hr do 31.10.

47. K-GANESA d.o.o., traži 1 m/ž prodavača za mjesto rada Prekopa na neodređeno, javiti se osobno na adresu: Dravska 7, Strahoninec ili emailom: kganesa97@gmail.com do 31.10.

48. KRUNO-INN d.o.o., Sveti Križ, traži m/ž konobara u Caffe baru Inn BP Petrol na neodređeno, javi� se na tel. 040 631 207 ili na mob. 099 631 2070 ili na email: info@kruno-inn.hr do 31.10.

49. LEKI-PROMET j.d.o.o., Selnica, traži 1 m/ž djelatnicu na posluživanju pića za radno mjesto Caffe bar Route 66 na neodređeno, javite se tel: 040 861 097, 095 901 5985 ili na email: leonardo. hozjan@gmail.com do 19.10.

50. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec (rok prijave 24.10.) i 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji za mjesto rada Pušćine (rok prijave 17.10.), javi� se na mob. 099 456 7630 ili na email: leslas�ce100@gmail. com

51. LTH ALUCAST d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 2 m/ž tehnologa, 4 m/ž kontrolora u proizvodnji, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž radnika na održavanju strojeva na određeno, javi� se sa zamolbom na gornju adresu ili emailom: info. alucast@lthcastings.com do 21.10.

52. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Zagrebačka 38, Čakovec, traži 1 m/ž pomoćnog bravara (rok prijave 26.10.) i 1 m/ž skladištara na neodređeno i 1 m/ž limara na određeno (rok prijave 31.10.), javite se sa zamolbom na gornju adresu ili na email adresu: dubravka.brkljacic@mik.com.hr ili mik@mik.com.hr

53. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, Maršala Tita 74, traži 4 m/ž šivača trikotaže i rukavica na neodređeno, javi� se osobno na mob: 098 260 087 ili emailom: mario.nadj@ck.tcom.hr do 31.10.

54. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž djelatnika na laseru za rezanje limova, javi� se na tel. 040 630 730 ili na email: info@mar�.hr do 31.10.

55. METAL DEKOR d.o.o., P. Miškine 24, Ivanovec, traži m/ž samostalni knjigovođa - financijsko knjigovodstvo na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040 338 070 ili na mob. 098 345611 do 17.10.

56. Metal prime j.d.o.o., Sivica, traži m/ž bravara na neodređeno javi� se na email: dejan.nikolov10@ gmail.com do 13.11.

57. MDS d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera metalnih konstrukcija na određeno, javi� se na mob. 099 3711 521 do 26.10.

58. MEC d.o.o., za proizvodnju i trgovinu, Pribislavec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javi� se emailom: ks@mec. hr do 31.10.

59. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži 1 m/ž energe�čara - frigomehaničara, 1 m/ž radnika u klaonici i rasjekaonici, 1 m/ž radnika u skladištu smrznute robe, 1 m/ž radnika u preradi, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekaonici, 1 m/ž vagara u pakirnici svježeg mesa, skladištu svježe i suhe robe i makro pakiranje i 1 m/ž administratora na određeno, javi� se na email: info@vajda. hr do 31.10.

60. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Ul. Gorčica 1, Gospodarska zona Goričica, traži 2 m/ž zavarivača MIG-MAG (rok prijave 26.10.) i 2 m/ž samostalna bravara (rok prijave 24.10.) na neodređeno, javi� se osobno na gornju adresu ili mob: 098 9951 559 ili emailom: posao@ metal-euro.hr

61. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera na neodređeno, javi� se na mob. 091 7987 553 do 18.10.

62. MIKLOŠKA d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž podopolagača na neodređeno, javi� se na mob: 098 918 5083 ili emailom: info@mikloska.hr do 19.10.

63. MIRAKUL d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž servisera plinskih bojlera, klima uređaja i toplinskih pumpi na neodređeno, javi� se na mob: 098 242 742 ili emailom: info@mirakul.com.hr do 29.10.

64. MN projekt j.d.o.o., Krištanovec 57, traži 1 m/ž bravarazavarivača na neodređeno, javi� se osobno na gornju adresu ili na mob: 098 776 291 ili emailom: info.mnprojekt@gmail.com do 31.10.

65. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača na�nih derivata na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.10.

66. MTH STROJEVI d.o.o., Čakovec, A. Starčevića 2, traži 1 m/ž inž. strojarstva i m/ž inž. elektrotehnike na neodređeno, javi� se pismeno na gornju adresu ili nazva� na mob 098 3808 470 ili putem emaila: v.krizan@mth-strojevi. com do 15.10.

67. MULTI-ING d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 6655 006 ili na email: mul�.ing.hr@gmail. com do 10.11.

68. NEORES d.o.o., Mursko Središće, Teks�lna 1, traži 10 m/ž šivača, 10 m/ž pomoćnih radnika, 1 m/ž konstruktora, 1 m/ž referenta nabave i m/ž administratora na odjelu fakturiranja na neodređeno, molbe sla� na adresu ili na mail: neores@neores.hr do 31.10.; više info na: www.hzz.hr

69. NTT New Tex�le Technologies d.o.o., traži m/ž radnika na automatu, 5 m/ž radnika na �sku, 2 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž šivača i 5 m/ž radnika na ručnim fazama, javiti se na tel. 040 313 235 ili na email: jelena.buhanec@ n�-hr.com do 3.11.

70. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži 1 m/ž njegovatelja i 1 m/ž socijalnog radnika na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 091 933 5666 do 31.10.

71. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javi� se na mob. 099 2141 857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 30.10.

72. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž rukovatelja građ. strojevima i 2 m/ž operatera na betonari - asfaltnoj bazi na neodređeno, javi� se na tel. 040 655 525 do 31.10.

73. PERUTNINA PTUJ - PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kontrolora kvalitete, m/ž skladištara, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž operatera stroja, m/ž održavatelja u mješaoni i m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 24.10.

74. PLODINE d.d., traži 1 m/ž prodavača, 1 m/ž skladišno-transportnog radnika mjesto rada Čakovec, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, m/ž prodavača, m/ž skladišnotransportnog radnika za mjesto rada Prelog na određeno, javi� se emailom: zaposljavanje@ plodine.hr do 16.10.

75. Pozi�va Food j.d.o.o., Prelog, Glavna 29, traži 1 m/ž radnika na roštilju na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel: 040 602 042 ili mob: 098 9755 465 ili emailom: 1310emina@gmail.comdo15.10.

76. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na neodređeno, javi� se na mob. 099 676 2864 ili ili na email: prometal.ck@gmail.com do 31.12.

77. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vozača C i E kat. i m/ž pomoćnog radnika na sor�ranju metalnog otpada na neodređeno, javi� se na tel. 040 895 555 ili mob. 099 589 5555 ili na email: ured@rale.hr do 30.11.

78. Rasadnik IVA d.o.o., Štefanec, B.Radića 54, traži 2 m/ž radnika u rasadniku na određeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040 337 781 ili na email: ivana.rasadnik@gmail.com do 21.10.

79. SARA TRANS d.o.o., Pribislavec, Dr. Ante Starčevića 63G, traži 1 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 370 751 ili mob: 098 211 104 ili sa pismenom zamolbom na email: sasa@saratrans.eu do 31.10.

80. SENSE LOGISTICS d.o.o., Čakovec, traži m/ž 4 m/ž vozača hladnjače u međunarodnom prometu na neodređeno, javi� se na mob. 095 2999 333 ili na email: sanela@sense-logis�cs. eu do 31.10.

81. SMITH TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž ekonomistu - komercijalistu na određeno, javiti se emailom: smith. trgovina@gmail.com do 31.10.

82. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 1 m/ž krojača na neodređeno, javi� se na tel: 040 858 170 do 31.10.

Slobodna radna mjesta

83. TEHNIX d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno u Hotel Kralj, Ludbreška 93, ili na tel. 040 650 172 ili na mob. 099 310 9413 ili na email: hotelkralj@tehnix. com do 30.10.

84. TE-PRO d.o.o. Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 5 m/ž zavarivača, 5 m/ž glodača i 5 m/ž tokara na neodređeno, javi� se na telefon: 040 500 831 ili na email: office@te-pro.net do 31.10.; više info na: www.hzz.hr

85. Tesarski obrt Ceilinger Ljubomir, Nedelišće, Žarkovice 12, traži 2 m/ž tesara - krovopokrivača na neodređeno, javi� se na mob: 098 426 080 do 29.10.

86. TOMI-BEL j.d.o.o., Čakovec, I. G. Kovačića 30, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@gmail.com do 15.11.

87. TMTL knauf i fassaden bau j.d.o.o., Križovec, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera i 2 m/ž pomoćna radnika za završne radove u graditeljstvu, javi� se na mob 098 9720 723 do 28.10.; više info na: www.hzz.hr

88. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, traže 3 m/ž kućna majstora - električara, 1 m/ž slas�čara, 2 m/ž spasitelja, 2 m/ž kuhara, 2 m/ž wellness terapeuta, 3 m/ž pizza majstora i 5 m/ž konobara, javi� se na mobitel: 099 5340 673 ili poslati zamolbu na email: posao@ termesvetimartin.com do 20.10.; više info na: www.hzz.hr

89. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logis�čara na određeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 31.10.

90. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59 D, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javi� se osobno na adresu ili na mob: 091 352 7030 do 31.10.

91. Transport, trgovina i usluge vl. Zlatko Mišak, Trnovec, Varaždinska 86., traži 1 m/ž vozača teretnog vozila u domaćem i međunarodnom prijevozu na neodređeno, javite se na mob: 091 2022 747 ili emailom: misaktrans@gmail.com do 15.10.

92. TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaničara i 9 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javi� se sa zamolbom na adresu ili emailom: posao@tubla.hr do 31.10.

93. TUN DESIGN j.d.o.o., Zagrebačka 85, Čakovec, traži m/ž manikera i m/ž kozmetičara na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na email: danijela.risek@ gmail.com do 13.10.

94. Tvornica stočne hrane d.d., Čakovec, Dr. Ivana Novaka 11, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji za mjesto rada Čakovec, m/ž veterinara na farmi, m/ž poljoprivrednog tehničara na farmi i m/ž radnika na farmi - za mjesto rada Belica na određeno, javi� se na tel: 040 329 138 ili sa zamolbom osobno ili na adresu ili emailom: marko. krnjak@tsh-cakovec.hr do 31.10.

95. TWIX-TRADE, Čakovec, traži 1 m/ž konobara (rok prijave 15.10.), 1 m/ž radnika za čišćenje restorana i okoliša i 2 m/ž pomoćna kuhara (rok prijave 31.10.) na neodređeno, javiti se na mob: 091 201 6015 ili na email: sonja@ tra�oriarus�ca.hr

96. Ugos�teljstvo - Kavana Braco, Ul. dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž perača suđa i m/ž pomoćnog radnika u kuhinji na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040 328 505 ili na mob. 099 738 2010 ili na email: info@braco.hr do 31.10.

97. UNION d.d., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 14, traži m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara u Hotelu Park na neodređeno, javi� se osobno na gornju adresu ili na email: uprava.hotelpark@gmail.com do 15.10. i tražimo m/ž sobara - čistača u Hotelu Park na određeno, javi� se osobno na gornju adresu ili na email: recepcija@hotelpark.hr ili na tel. 040 311 255 do 31.10.

98. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži 1 m/ž prodavača na�nih derivata na neodređeno, javi� se na mob: 098 259 865 do 19.10.

99. Vlahko d.o.o., Merhatovec 5, traži 4 m/ž telekomunikacijska montera - tehničara na neodređeno, javi� se na mob: 098 9621 432 ili na email: posao@vlahko.hr do 31.10.

100. ZE STEEL j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača i 2 m/ž bravara na određeno, javi� se na mob: 095 389 3603 ili emailom: info.zesteel@gmail.com do 31.10.

101. ZT–ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 1 m/ž servisera plinskih trošila, 2 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija na neodređeno (rok prijave 15.10.), m/ž administrativnog referenta na neodređeno (rok prijave 10.11.), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili 095 112 3469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335p.p. 160, 40000 Čakovec

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM OPEL GRANDLAND X 2018. god., prijeđeno 45tkm, prvi vlasnik, povoljno. Info na mob. 098/170-5311

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM SKUTER JINLUN 2007. god., prijeđeno 3000 km, registr. do 5. mj. 2023., info na mob. 098/997-3689

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505.

POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM INOX BAČVU Le�na od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM DRVA ZA OGRJEV uz uslugu piljenja drva. Info na mob. 095/828-6459

PRODAJU SE SVJEŽE UBRANI KESTENI, cijena za kg/15 kn, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM INOX bačve za vino razne veličine. Upitati na 040/364-354

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POZNANSTVA

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJEM STAN od 50 m2 samcu, u centru Čakovca, V. Nazora, sa parkirnim mjestom, info na mob. 091/390-7371

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

40000 Čakovec

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. info na mob. 098 92 190 92

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE NOVA KVAKA ZA PVC VRATA Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š� tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM ŠUMU u Globetki kod šanca (NOVI GOJ), površine 1649 m2, cijena 50 kn/m2. Info na mob. 098/911-5452.

PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018 m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

IZNAJMLJUJE SE UHODAN KAFIĆ u Prelogu, preko puta Srednje škole. info na mob. 098/832-575

KUPUJEM PARCELU u briježnom Međimurju za voćnjak (može sa vikendicom). Info: 095 505 2760

PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upita� na tel. 040/364-354

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM poslovno-stambeni prostor (bivša picerija Porto), pogodan za ugos� teljstvo, ured, trgovinu, ordinaciju. Ukupno cca 330 m2. Adresa: Ante Starčevića 16 Čakovec, Telefon: 0043 699 819 23924

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

KUPUJEM DIONICE EKO Međimurja d.d., zvati na mob.: 098/985-7916

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091/503-4863

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te antikviteti: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm. Cijena 250 kuna. Info na mob. 098/173-9167

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te dvije zimske gume dim. 175/70 R14. Info na mob. 098-91-58-640

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJEM KUHINJSKI štednjak Gorenje (3 plin, 1 struja), rabljeni, sačuvani, kao nov, bijeli, emajl. Čakovec, mob. 098/173-9100

PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino 220, 250, 340 i 480 litara, a kupujem suhi kukuruz u zrnu prošlogodišnji. Info na tel: 343 557

Dolazimo i donosimo radost

LUPO

je zaigran, veseo, ak�van i jako friendly. Voli ljudsko društvo, a voli i društvo drugih pasa. Rođen je u lipnju 2018. i visok oko 47cm. Već godinu dana čeka da netko u njemu prepozna svog novog najboljeg prijatelja. Jesi to �?

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

PABLO

je veliki dečko, čak skoro 70 cm u ramenima, a rođen je u studenom 2016. Njemu trebaju veliko dvorište, šetnje, akcija, ali više od svega treba mu njegov čovjek. Jer kad se on jednom prepus�, onda se svi � njegovi cen�metri pretvore samo u želju za maženjem. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

SENTA

je rođena u studenom 2014., visoka je 57 cm. Zna�željna je, voli istraživa� i trča�, a istovremeno je i dobra dama i super je u šetnji, ali i zna što hoće. A mi joj želimo obitelj i dom. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

ROSE zovemo od milja Roza ili Ruža jer je posebna cura. Posebne boje, posebnih očiju i posebna po tome što je „gledaj srcem“ pas. Rose ima staru ozljedu prednje noge koja nije baš operabilna i zbog toga šepa. Zbog toga su joj u startu smanjene šanse za udomljavanjem, ali nju to ne sprječava da bude draga, vesela i ak�vna, da se igra sa svojim cimerom Hotspotom pa čak i da skače na krov svoje kućice otkuda ima bolji pogled na sve što se u skloništu događa. Rose voli život i voli ljude i nadamo se da će i ona jednom bi� među odabranima, među onima kojima ćemo mahnu� i poželje� sreću na izlazu iz skloništa. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Puna glava misli

Govorim o svojoj glavi u ovom trenutku. I o Vašoj?

Mišljenje može biti i konstruktivno i destruktivno, a svatko od nas doživljava i jedno i drugo u različitim područjima življenja, kao i u različitim fazama života.

Onda nastavimo zajedno kroz tekst posvećen misli ma, koje su kao psihološki sadržaj u uskoj vezi s našim doživljavanjem stvarnosti i ponašanjem u raznim ži votnim situacijama. Toliko toga bih htjela napisati o toj važnoj temi da jedva stignem krotiti bujicu misli koje pro valjuju i takmiče se oko toga koja će prije uskočiti u tekst. Nadam se da shvaćate kako mi je teško i može Vam biti drago što niste na mom mje stu. Uostalom, ne bih ni ja htjela biti na Vašem mjestu, jer tko zna kakve sve misli Vas muče i što s njima činite, samo si ih imajte, meni su i moje previše. Mi ljudi imamo tu sreću ili nesreću da ne možemo ne misliti. Kad bi to bilo moguće, od palente bismo znali napraviti zlato. Ne znate to?! Vjerojatno zna te neku verziju te priče, nije alkemičarska nego je psiho loški poučna: Čuo čovjek da na vrh planine živi mudrac koji zna čarobnu formulu kako se pravi zlato pa po šao na dug i težak put kako bi saznao recept. Namučio se, danima se penjao, a kad je konačno stigao do kolibe mudraca, u sebi se zapitao zašto tako živi netko tko bi mogao biti najbogatiji na svijetu pa to pitanje otklonio zaključkom da su mudraci čudni i drugačiji od njega samog, kome je bogatstvo prijeko potrebno. Mudrac ga je lijepo primio, kao što je običavao kad bi dobio gosta, a na njegovo mu pitanje dao ovaj odgovor: Zlato se pravi tako da u posudu uspemo pola mjere kukuruznog braš na, pola vode i kuhamo kao

palentu, samo pri tome ne smijemo misliti na krokodi le. Glupost, mislio je čovjek, tko još misli na krokodile dok kuha palentu, mora da ima neka tajna u receptu. Nema druge tajne, rekao je mudrac, sve je baš tako jed nostavno i tko tako postupi, imat će zlata koliko god hoće. Sad kad znate, ako još niste isprobali ovaj recept, krenite i napokon se obogatite. Samo nemojte misliti na krokodile. Čovjeku iz priče nije uspjelo. I što ćemo zaključiti? Naše su misli i zlato i krokodili u našoj glavi i često nam treba prava mudrost da to shvatimo. Nemoguće je ne misliti, pogotovo kad postoji nešto što unosi nejasnoću ili problem u naš život. Tada razmišljajući nastojimo shva titi situaciju i s njom se na određeni način nositi. Mišlje nje može biti i konstruktivno i destruktivno, a svatko od nas doživljava i jedno i drugo u različitim područjima živ ljenja, kao i u različitim fa zama života. Puno razmišlja mo o sebi, svojim bližnjima, poslu, zdravlju, prijateljima, novcu, imovini, obvezama i brigama, brigama svih vrsta. Nema o čemu se ne može misliti, pa i upasti u vrtlog razmišljanja. I nema nekog tko u takvu zamku nikada nije upao. Neki se i ne izvuku jer ih pretjerano razmišlja nje i zabrinjavanje povuku u ponor nekog psihičkog poremećaja. Neee, nemojte sad izvući najgori mogući zaključak, da su vaše vlastite misli opasne za vaš vlastiti život. Zaboga, krokodili su negdje daleko. Vaše su misli zlato koje vas čini bogatima sve dok krokodile držite na distanci...

Piše Nikola Petričević, magistar psihologije

SAVJETOVALIŠTE ZA

UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Pijenje alkohola kod osoba starije životne dobi

U mjesecu listopadu obilježili smo Svjetski dan mentalnog zdravlja (pod temom „Učinimo mental no zdravlje i dobrobit za sve globalnim priorite tom“) i Međunarodni dan starijih osoba (pod temom „Otpornost starijih ljudi u svijetu koji se mijenja“). Ti dani se obilježavaju kako bi se skrenula pozornost na bitne javnozdravstve ne teme kojima je cilj po boljšanje kvalitete života svakog čovjeka.

Usto, povećana osjetljivost na alkohol povećava i vjero jatnost trovanja alkoholom.

Budući da velika većina starijih osoba zbog kroničnih bolesti uzima neku vrstu lijekova, jedan od najvećih zdravstvenih rizika u ovoj dobi predstavlja miješanje lijekova i alkohola.

Raširen problem koji negativno utječe na kva litetu života je alkohol. Prekomjerno pijenje al kohola kod osoba starije dobi je problem o kojem se ne govori puno, no on je itekako prisutan. Una trag nekoliko desetljeća, a naročito tijekom pan demije bolesti COVID-19, u stalnom je rastu broj osoba starije životne dobi koji piju više i češće. To je problem koji se ne smije previdjeti, pogotovo kada znamo da starije osobe zastupaju velik dio uku pnog stanovništva – pre ma popisu stanovništva iz 2021. godine, osobe u dobi 65 i više godina či ne gotovo četvrtinu svih stanovnika Hrvatske. U toj životnoj dobi alkohol je sredstvo ovisnosti ko je se najčešće zloupotre bljava. Razlozi za pijenje mogu biti vrlo različiti: dosada ili neaktivnost, neprestano razmišljanje o neugodnim situacijama iz prošlosti, smrt bliskih osoba, kronična bol ili bo lest, nesanica, depresija, anksioznost, nisko samo poštovanje… Alkohol se zapravo upotrebljava kao (nezdravi) način suočava nja sa stresom.

Kako osoba stari, tako se mijenja i način na koji alkohol djeluje na tijelo i um. Promjene se odnose na povećanu osjetljivost na alkohol, dehidraciju, fizičke i mentalne zdrav stvene probleme, interak ciju s lijekovima i rizik od spolno prenosivih bolesti. Starenjem osobe posta ju osjetljivije na alkohol, odnosno starije se osobe, u usporedbi s mlađima, lakše i jače napiju od ma nje količine pića te duže ostaju pijane. Tako će zbog alkohola imati veće probleme pri održavanju ravnoteže, oslabljen vid i sporije vrijeme reakcije, što u kombinaciji poveća va šanse za ozljedu uslijed pada ili drugih nezgoda.

Starije osobe su izlože ne i riziku od dehidracije. Kako ljudi stare, osjećaj žeđi se smanjuje, funkcija bubrega opada, tjelesna masa se mijenja, kao i ravnoteža vode i natrija u tijelu. Znakovi dehidracije su pronađeni kod oko 40 % starije populacije koja je zaprimljena u bolnicu. Alkohol može pogoršati opisanu situaciju jer potiče na češće mokrenje, a time lakše dovodi do dehidracije.

Prekomjerno pijenje al kohola loše utječe na gotovo sve organe u tijelu te mo že pogoršati zdravstvene probleme s kojima se sta rije osobe obično susreću, kao što su dijabetes, visoki krvni tlak, zatajenje srca, problemi s jetrom, teško će pamćenja i poremećaji raspoloženja.

Mnogi lijekovi na re cept, bez recepta, ali i biljni preparati mogu imati nega tivne posljedice kad se mi ješaju s alkoholom. Štoviše, neki lijekovi u kombinaciji s alkoholom mogu biti vrlo opasni ili čak smrtonosni. Budući da velika većina sta rijih osoba zbog kroničnih bolesti uzima neku vrstu lijekova, jedan od najvećih zdravstvenih rizika u ovoj dobi predstavlja miješanje lijekova i alkohola. Alkohol može učiniti neke lijekove neučinkovitima, pojačati određene nuspojave, a u nekim slučajevima i pove ćati toksičnost lijeka. Neki od lijekova koji su opasni u interakciji s alkoholom su aspirin, paracetamol, lije kovi za prehladu i alergiju, sirup protiv kašlja, tablete za spavanje, lijekovi protiv bolova, stabilizatori raspo loženja, anksiolitici, antide presivi i antipsihotici.

Problem kod starije po pulacije je i širenje spolno prenosivih bolesti, pogoto vo među onima koji žive u staračkim domovima. Al kohol smanjuje inhibiciju, povećava impulzivnost i vjerojatnost za donošenje loših odluka (spolni odnos bez zaštite) te je zbog to ga bitan faktor pri širenju spolno prenosivih bolesti.

Ako kod sebe ili svo jih bližnjih primijetite da alkohol nepogodno utječe na kvalitetu bilo kojeg pod ručja života, javite se struč njacima u Savjetovalištu za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Natalija i Goran Mrazović vruće kršteni i spremni za lov

Tko kaže da se i danas ne štuju stari tradicionalni običaji i ceremonije? Kako napominje tek krštena Natalija

Mrazović, prema staroj pisanoj i usmenoj tradiciji, svaki lovac mora biti kršten želi li postati pravi i istinski lovac. Da i oni budu pravi vješti lovci, supružnici Natalija i Goran Mrazović iz Murskog

Središća, koji su inače članovi Lovačkog društva Srndać iz Selnice, pristupili su svečanom krštenju. Obveza krštenja jest da se ujutro obavi lov, a u popodnevnim satima se okupljaju članovi društva i ostali uzvanici. Oni su se okupili u Lovačkom društvu Srndać u Selnici gdje su uprizorili sud i krštenje.

Kažnjeni za počinjene grijehe Običaj je da se mlade lovce prvo osudi i kazni za počinjene grijehe, a na kraju krsti drvenom šibom po guzici. Za tu prigodu je i oformljen lovački sud. Tako je ovog puta za suca bio izabran Ignac Šardi, tužilac je bio Franjo Bestjanić, doktor Marjan Stojko, branitelj Antun Kontrec, a porotnik Marjan Kočila.

Supružnici Natalija i Goran, kao mladi lovci, morali su obećati da će biti odani lovu i lovačkim kolegama i da će čuvati i uzgajati divljač. Također, obećali su da će se držati zakona, lovačke etike i

propisa. Nakon njihovih obećanja, Ivan Stojko, Natalijin kum, krstio ju je trima batinama, a na isti je način Gorana Mrazovića krstio njegov kum Branko Voduček.

Šaljivoj ceremoniji pridružili su se i ostali lovci da odrade presudu do samog kraja. Natalija Mrazović dobila je šest udaraca, a Goran Mrazović osam udaraca.

Ništa bez batinanja po guzici

Kao uspomenu na vatreno krštenje mladi su lovci dobili batine svih lovaca koji su bili nazočni na ceremoniji. Lovci Natalija i Goran Mrazović poslije krštenja i svečanog obreda počastili su sve prisutne dobrom kapljicom i večerom te velikom tortom u čast krštenja. Za glazbeni ugođaj pobrinuli su se veseli trojac Dragutin Flinčec, Kristijan Hadela i August Dvanajščak. Supružnicima će krštenje de�initivno ostati u lijepom i dugom sjećanju!

Humoristične lovačke anegdote

Na svakom krštenju prisutne su i humoristične anegdote i vicevi vezani za lovce i društvo općenito. Predsjednik Lovačkog Društva Srndać Selnica, Ignac Šardi, izdvojio nam je nekoliko najboljih.

- Što je to de�inicija lovaca?

- Lovci su naoružana skupina ljudi koji idu kroz šumu u krčmu.

- Kad lovac postane lavina?

- Kada oženi zgodnu ženu. - Tko je točno slabi lovac? -Vegetarijanac.

- U životu lovčeve žene glavnu ulogu igraju četiri životinje: jaguar u garaži, lisica u ormaru, tigar u postelji i magarac koji sve to plaća.

Franjo Karlovčec suosnivač je i jedan od prvih članova LD-a Srndać koji je u lovstvu već pola stoljeća

Naročito veselo bilo je i prošlog petka u lovačkom domu LD-a Srndać u Selnici.

Franjo Karlovčec, poznatiji kao Vurmohar, njihov najstariji član, a neki kažu i najstariji lovac u Hrvatskoj, dočekao je svoj 100. rođendan.

Tim povodom kolege lovci priredili su mu pravo iznenađenje. Naime, dočekali su ga s tortom i brojnim, zvučnim čestitarima. Tako su se uz Ignaca Šardija, predsjednika LD-a Srndać, čestitkama pridružili

i predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor u pratnji dopredsjednika Graciana Prekalja, Ljubomir Grgec, predsjednik Lovačkog saveza Međimurske županije i potpredsjednik Ivica Varga te tajnik Mladen Lacković. Njima su se pridružili i Damir Perić, predsjednik LS-a Zadarske županije, Matko Knežić, predsjednik LS-a Dubrovačko-neretvanske županije te Ivan Novak, predsjednik LD-a Fazan iz Štrigove, a čestitarima

se pridružio i selnički načelnik Ervin Vičević.

Čestitkama i dobrim željama nije bilo kraja, a kako je Franjo i pola svog životnog vijeka aktivan lovac, od međimurskog LS-a dobio je i tortu te plaketu veterana i Plaketu Nikole Zrinskog VII. za 50 godina lovačkog staža uz što je došlo i Zlatno priznanje Hrvatskog lovačkog saveza.

Svečanost su svojom svirkom uveličali i Međimurski rogisti, a slavljenik je itekako pokazao kako ne misli stati na toj brojki. Naime, kad je Franjo nakon svoje zahvale

svima spomenuo svoje brojne nasljednike, osmero djece, dvadeset unuka, 25 praunuka i 4 prapraunuka, dobio je ogroman pljesak, na koji je

KRŠTENJE u LD-u Srndać iz Selnice

Piše: Sven Tomašić

Supružnici Natalija i Goran Mrazović s tortom za ceremoniju krštenja

LD SRNDAĆ iz Selnice priredilo iznenađenje

svojem najstarijem članu

Članovi LD-a Srndać iz Selnice i gos� okupljeni oko slavljenika

uz smijeh reagirao riječima:Kaj je sad? Nije vam to dosta? Treba ih još?

Još uvijek zanimljiv, još uvijek spreman na šalu, od

predsjednika Budora dobio je i kalendar za 2023. godinu, da slučajno ne zaboravi pozvati sve na svoj sljedeći rođendan. (tn)

Franjo Karlovčec uvijek ima neku anegdotu ili šalu skrivenu u rukavu

Natalija Mrazović leži na klupi te ju Ivan Stojko i Branko Vodušek krste udarcima po stražnjici

Pečena svinjetina u sosu i rizi bizi

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Domaćin naše ovotjedne rubrike je Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec. Iz njihovog jelovnika odabran je recept za pripremu pečene svinjetine u sosu, a kao prilog serviran je rizi-bizi. Korisnici doma kažu kako se vesele kad je ovo jelo na rasporedu, a vjerujemo da ga rado i naši

Sastojci:

čitatelji pripremaju i konzumiraju. Evo recepta na način Đurđice Zanjko.

Svinjsku lopaticu nasolimo i stavimo ju u lim za pečenje. Pećnicu zagrijemo na 190 stupnjeva i meso pečemo oko dva sata s povremenim podlijevanjem. U međuvremenu napravimo sos tako da u tavici na malo ulja prepržimo malo brašna, zalijemo jušnim temeljcem, dodamo češnjak, svježi peršin i na kraju dodamo temeljac od pečenja. Za ribi-bizi potrebno je na malo ulja prepržiti luk. Zatim dodamo rižu koju glaziramo oko tri minute, dodamo grašak i zalijemo kipućom vodom (najbolje je uzeti omjer 2:1, odnosno dvije mjerice vode na jednu mjericu riže). Začinimo po želji (sol, vegeta) i dinstamo oko deset minuta. Dobar tek vam žele djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec!

Vino tjedna

Chardonnay barrique obiteljske Vinarije Hažić

Ovotjednu preporuku i izbor za vino tjedna ponijelo je vino proizvedeno u obiteljskoj Vinariji, odnosno Obiteljskom gospodarstvu Hažić. Riječ je o vinu chardonnay barrique (s osvojenom brončanom medaljom u Londonu na prestižnom natjecanju

vina iz cijeloga svijeta, Decanteru). Vino sadrži 12,4 % alkohola. Zahvalno je za servirati bilo uz jelo kao što je pečena svinjetina u sosu s prilogom rizi-bizi bilo uz neko drugo jelo po vašem izboru. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Recept plus

Ljubičasto varivo

Jesen je idealno doba za jela, kako to Međimurci vole reći, “na žlicu”. Donosimo recept za pripremu variva u ljubičastom tonu. Tu krasnu boju dat će ljubičasti batat i ljubičasta korabica. Prema znanstvenim istraživanjima ljubičasti batat sadrži antioksidanse koji imaju pomlađujući učinak, a ima ih tri puta više nego borovnice. Ljubičasta korabica odličan

je izvor vitamina C i kalija. Kada se to povrće ljubičastih tonova spoji s keljom, mrkvom i korijenom celera, dobit ćemo tanjur prepuna zdravlja.

Za pripremu jela povrće je potrebno očistiti i nasjeckati na komadiće. Sve osim batata stavimo kuhati u vrelu vodu. Kad povrće omekša, začinimo ga (sol, papar) prema želji pa na kraju dodamo batat koji vrlo brzo omekša i brzo se

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- ljubičas� batat - ljubičasta korabica - kelj - mrkva - korijen celera - sol, papar

skuha. Ostavimo još par minuta sve zajedno provrijeti. Ljubičasto varivo serviramo kao samostalno jelo ili prema potrebi kao uvod u glavni obrok. Dobar tek! (rr)

Vučeno tijesto (osnovni recept)

Priprema:

U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu.

Po potrebi dodajte vode. Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite.

Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju bacajte o podlogu od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena. Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro

omotajte plastičnom folijom. Ostavite da se odmori oko 30 minuta.

Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano nauljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može

ispucati. Možete se koristiti i valjkom za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama.

Tim se osnovnim receptom za vučeno tijesto možete koristiti za sve slane i slatke varijante bureka i savijača.

Sastojci:

500 g pšeničnog polubijelog brašna za burek Čakovečki mlinovi

prstohvat soli - 5 velikih žlica ulja - 280 ml mlake vode

Kuharica Đurđica Zanjko

IVANKA BENE iz Pušćina

Povetica se peče u jesen na listu od zelja

Osim što voli peći tradicionalne kolače, Ivanka je čuvarica tradicije pletenja cekera od luščija, što je u Pušćinama pravi brend

Piše: Aleksandra Sklepić

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Rana

jesen svojim nas ukusnim plodovima poziva na pripremanje raznih domaćih kolača i slastica. Svuda oko nas skupljaju se bogati darovi prirode, a neizostavni orasi trenutno igraju glavnu ulogu u mnogobrojnim kreativnim receptima naših kuharica.

Jedan od egzotičnih kolača u kojima se neizostavno pronalazi okus davnih dana je povetica, koja će zbog svog okusa i izgleda sigurno biti zvijezda svakog stola. Povetica je kolač od prhkog tijesta, a

posebnost joj je što se peče na listu svježeg zelja, što joj daje karakterističan okus.

Recept za poveticu otkrila nam je Ivanka Bene iz Pušćina.

- Recept za ovaj zanimljiv kolač pronašla sam u jednoj staroj međimurskoj kuharici i odmah sam ga htjela isprobati. Uživam u pripremi jela i kolača koje sam naučila od svoje mame i bake, a prilikom pečenja naviru mi sjećanja u kojima uživam pa u spomen njima pokušavam zadržati na životu sve njihove recepte i prenijeti ih na kćeri i unuke. Poveticu najradije pripremam

Recept za poveticu

Sastojci:

ZA TIJESTO: - 50 dag glatkog brašna - 1 prašak za pecivo - 20 dag margarina ili mas� - 10 dag šećera - malo soli - 1 vrhnje

ZA FIL: - mljeveni orasi (20 – 25 dag), što ih je više, kolač je ukusniji - šećer po ukusu - vanilin-šećer malo mlijeka * Umjesto oraha može se stavi� mak ili pekmez.

Priprema:

Zamijesiti tijesto od navedenih sastojaka i ostaviti da odmara neko vrijeme. Po potrebi se može dodati malo vrhnja ako je tijesto pretvrdo.

Priprema nadjeva: mljevene orahe izmiješati sa šećerom i malo mlijeka.

Razvaljati tijesto na podlozi i premazati nadjevom od oraha. Zarolati u roladu i staviti peći na list svježeg bijelog zelja. Ako je pleh manji ili se peče u okrugloj posudi, zarolati u obliku puža ili napraviti dvije rolade, tako da stanu u pleh. Peći dok se ne zarumeni i ne dobije koricu.

u jesen, na listu svježeg zelja koji uberem iz svog domaćeg vrta.

Ivanka ima 72 godine i u mirovini je. Živi u Pušćinama, uz grunt na kojem je odrasla i kaže za sebe da je autohtona Pušćinčarka. Cijeli je svoj radni vijek, punih 35 godina, radila u Varteksu, u tekstilnoj industriji, a zajedno sa suprugom Ignacom uživa u mirovini. Ignac je do mirovine radio u bolnici u Varaždinu, a sada zajedno provode umirovljeničke dane, uživajući u svojoj djeci i unucima te u vrtu koji im je dva koraka od ulaznih vrata. Veliki su zaljubljenici u čitanje, pa su oboje članovi knjižnice, a novine ne propuštaju pročitati od prve do zadnje stranice.

Imaju dva sina, Robija i Marija i kćer Martinu, pet prekrasnih unuka: Lanu, Saru, Franku, Anju i Miu i s veseljem se očekuje prvi praunuk koji je na putu. Osim što voli peći tradicionalne kolače, Ivanka je čuvarica tradicije pletenja cekera od luščija, što je u Pušćinama pravi brend. U sklopu projekta LAG cekeri su uvršteni u nematerijalnu baštinu, čime se vrlo ponose.

Pletenje cekera zimski je posao, kad se ima više vremena za to, rekla nam je Ivanka.

- Plesti cekere naučila sam još u srednjoj školi, ali sam nakon škole, zbog brojnih obveza, posla, troje djece i drugih briga, na jedno vrijeme prestala. Tada me kolegica pozvala da idem s njom na Renesansni festival u Kopriv-

nicu, pa sam odlučila probati imam li još uvijek tu vještinu. Ugodno sam se iznenadila!

Od tada Ivanka vrijedno plete, a za svoje je unuke nedavno isplela moderne ruksake od luščija, s kombinacijom kože, gdje je spojila moderni dizajn s tradicijom.

Najveći problem s pletenjem cekera je nabava sirovine jer danas više nema domaćeg kukuruza, ispričala nam je Ivanka. Hibridi koji se sada nalaze na poljima nisu dovoljno dobri, ali u Pušćinama to nije problem jer se kod jednog gazde u selu dio kukuruza sije i bere na tradicionalan način, posebno za luščije. Na toj se berbi tradicionalno okupljaju

brojni zaljubljenici tradicije pa se ručno bere i lušči kukuruz, uz bogatu trpezu i veselje. Ivankin zet je kuhar, pa na taj način pruža potporu tom lijepom čuvanju tradicije.

- Volim tradiciju, kuhanje i ručni rad jer na taj način oživljavam sjećanje na svoju mamu i baku. Cijenim sve što sam donijela iz roditeljskog doma i nastojim to prenijeti na svoju djecu i unuke. Posebno me raduje što se sve moje unuke koje su stare od 12 do 29 godina rado uključuju u moje aktivnosti te vole učiti od mene. Znam da ću na taj način postići da se, barem što se tiče moje obitelji, tradicija prenosi na buduće generacije.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

daju kupona

za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 18. listopada do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 21. listopada. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

telefona:

BESPLATAN OČNI PREGLED

POLIKLINIKA

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 18. listopada 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 21. listopada

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ovotjedni dobitnik je: Brigita Strojko iz Peklenice

Ivanka sa svojom pove�com

HOROSKOP

Možda će vam se katkada činiti da je ljubav daleko od vas. Ipak, ona je zapravo bliže nego što vam se čini, samo što se trenutno ne pokazuje. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija. Mnogi će ići na sigur no jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako.

Ipak dolazite na zelenu gra nu. Ovo je vrijeme dobro za ja čanje povjerenja u vezama, ali i za otvorenije razgovore. Nekima će pak više odgovarati samoća ispunjena filozofiranjem. Većina će se osjećati dobro. Bit ćete pomalo umorni od svega. Neki kolege će vas k tome i zadirkivati.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Neka vaša ljubavna očeki vanja bit će ispunjena unatoč ponekoj prepreci ili frustraci ji. Ipak, u nastavku treba biti oprezan i mirom održavati ono što ste dosad ostvarili. Druga strana će na kraju prepoznati i cijeniti vaš trud oko svega. Vaš trud bit će prepoznat, a vi dobiti na cijeni.

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno, osim ako samoća nije vaša želja. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad budu trebali dosta trezvenosti da izdrže. To neće trajati još dugo, zato jednostavno prođite kroz to. Radi te u tišini i prema pravilima igre. Strpljivo čekajte svojih pet minuta. One će doći.

Prolazni nesklad u osobnim odnosima i još više u vašim ljubav nim očekivanjima učinit će da se osjećate frustrirano ili usamljeno. Bilo bi dobro prihvatiti ono što jest i bez velikih ambicija čekati povolj nije dane. Nađite u sebi snage da postavite bolje kriterije u poslu i da obavite ono što morate obaviti.

Vaša potreba za društvom bit će i dalje naglašena pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam done se i novu ljubav. Riješili ste veće poslovne dvojbe.

Otvorena likovno-dokumentarna izložba o slikarici i likovnoj pedagoginji Josipi Gattin Vojtjehovski

Vaša energičnost i poduzet nost u ljubavnom životu ponekad će graničiti s ludošću. Nisu isklju čene ni male ljubomore. No kako dođe, tako će i proći. Potrebno je malo više samokontrole da biste bili sretniji. Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo.

Ovih dana mnogi će od vas početi pretjerivati u strastima ili obratno, u hladnoći. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom ili ćete težiti potpunoj samoći. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti po slovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom konti nentu.

Uizložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec 30. rujna 2022. otvorena je likov no-dokumentarna izložba koja obrađuje životni i profe sionalni put akademske sli karice i likovne pedagoginje Josipe Gattin Vojtjehovski.

Strastvenost koju ćete poka zivati prema drugoj strani pone kad će ju uplašiti. Čini se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe. Ipak, tre bat će malo više takta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi. Bit će dana kad ćete se zateći u iskuše nju samodopadnosti.

Pojavit će se novo svjetlo na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i nećete moći vjerovati da vam se otva raju nove ljubavne prilike. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadr žaja.

Strpljenjem i tolerancijom mo gli biste poboljšati odnos s voljenom osobom. Vrijeme je igranja igre za tvorenih karata pa budite suzdrža ni. Bit će dobro. Zaposleni u svim djelatnostima povezanim s akcijom moći će u bavljenju svojim poslom doći do izražaja više nego inače.

Imperativ u vašem privat nom životu bit će zabavljanje. Ne ćete težiti ozbiljnoj vezi, no ako se ona dogodi, prihvatit ćete je. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mladim društvom. Moguće je da ćete se zateći u situaciji kad će se mjeriti vaša postignuća.

Josipa (r. Filagić) rodila se 1924. godine u Osijeku. Upisala je Akademiju likov nih umjetnosti u Zagrebu te diplomirala 1951. u kla si prof. Ive Režeka. Nakon završetka studija zaposlila se kao nastavnica crtanja na čakovečkoj Učiteljskoj školi. Radila je i na drugim uglednim obrazovnim usta novama poput varaždinske gimnazije te IV. i V. osnov ne škole te na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu gdje se profilirala kao stručnja kinja na području likovne pedagogije. Na Pedagoškoj akademiji, koja je osnovana kao viša škola za obrazo vanje nastavnika, Josipa je ustrojila Katedru likovne umjetnosti te bila njezina voditeljica sve do umirov ljenja 1975. godine.

Josipa Vojtjehovski obna šala je dužnost predsjednice Društva likovnih pedagoga Čakovec te je bila aktivna članica Društva likovnih pe dagoga Varaždin i Saveza likovnih pedagoga Hrvatske. Kao stručna suradnica bila je angažirana u radu mno gih obrazovno-prosvjetnih udruga i društava poput Zavoda za osnovno obra zovanje SRH-a i Centra za dječje crteže u Zagrebu.

Svojim radom na čakoveč koj Pedagoškoj akademiji i u okviru krovnih udruga i društava doprinijela je ra zvoju likovne pedagogije te porastu kvalitete nastave likovnog odgoja u školama.

Naročito područje nje zina interesa bilo je dječje likovno stvaralaštvo, pa je sudjelovala u organizaciji brojnih izložbi likovnih radova djece predškolske i školske dobi, a organizirala je i izložbe svojih studena ta koji su često izlagali u izložbenom salonu Muzeja. Njezini studenti postali su uspješni likovni pedagozi te istaknuti umjetnici i kul turni djelatnici poput Jele ne Valkaj, Ernesta Fišera, Roberta Wrane, Slobodana Benkovića, Sunčanice Tuk i drugih.

Josipa Vojtjehovski su djelovala je u kulturnom ra zvoju grada Čakovca i šireg

regionalnog područja i kroz vlastito likovno stvaralaštvo i izlagačku djelatnost. Svoje radove poglavito je izlaga la na skupnim izložbama likovnih umjetnika Hrvat skog zagorja i Međimurja. Ovo je ujedno i njena prva samostalna slikarska izlož ba na kojoj se mogu vidjeti likovni radovi u vlasništvu njezine obitelji i Muzeja Me đimurja Čakovec.

Izložbu potpisuju muzej ska savjetnica Erika Nađ Jer ković i kustosica Magdalena Vrbanec koje su pripremile ilustrativno bogat katalog koji obrađuje slikaričin život, njezino slikarstvo i likovno-pedagoški rad. Izložbom i publikacijom želi se skrenuti pažnja javnosti na rad i djelovanje Josipe Vojtjehovski na području obrazovanja, umjetnosti i kulture te istaknuti nje zin doprinos unaprjeđenju

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 18 h

Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

nastave likovnog odgoja. Izložba je otvorena sve do 6. studenog 2022. godine, a razgled je moguć u radno vrijeme Muzeja Međimurja Čakovec.

Piše: Magdalena Vrbanec, kustosica/vodičica

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Otvorenje izložbe Josipe Gattin Vojtjehovski 1924. – 1994.

Izložba Josipe Gattin Vojtjehovski

Nastavlja se povoljno vrijeme

VREMENSKA SLIKA: Nakon što je rujan posvuda završio kišnije od prosjeka, ponegdje čak i rekordno kišan rujan u povijesti mjerenja, prvi listopadski tjedan je bio puno povoljniji pa je čak cijeli tjedan prošao suho uz puno sunca i ugodnu toplinu. Izgleda da bi se i sljedećih tjedan dana moglo nastaviti u sličnom tonu. Bit će nešto više oblaka, u nekim danima i magle, ali kiša

će biti vrlo rijetka pojava ili će sasvim izostati.

Temperatura zraka ostaje relativno ugodna cijeli tjedan. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak nastavlja povoljno. Neki prognostički izračuni pokazuju više oblaka i jutarnje magle, ali bi trebalo ostati suho ili samo ponegdje uz koju kap kiše tako da ne trebamo strahovati od

neke promjene vremena. Tijekom dana se očekuju i sunčana razdoblja. Jutarnja temperatura od 7 do 10, a najviša dnevna između 17 i 20 Celzijevih stupnjeva.

Čini se da će i tijekom subote dominirati većinom suho i danju ugodno vrijeme uz temperaturu zraka sredinom dana oko 20 Celzijevih stupnjeva. I dalje je moguća jutarnja magla, sad smo ušli u doba godine kad će ona

biti sve češća pojava pa budite oprezniji u prometu. Noći prohladne, ali bez neke veće hladnoće.

I u nedjelju slično. Ujutro prohladno uz mogućnost za maglu pa pripazite u prometu. Tijekom dana će biti i sunčanih razdoblja, ali i povremeno nešto oblaka.

Vjetar većinom slab, a temperatura zraka se neće bitnije mijenjati u odnosu na subotu pa će danju biti ugodno toplo, između 18 i 20 Celzijevih stupnjeva.

Po trenutnim pokazateljima i ponedjeljak i utorak bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti djelomično sunčano. Vjetar većinom slab. Noćna temperatura između 7 i 10, a dnevna bi mogla narasti do 20-ak Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja.

Izgleda da bi se suho vrijeme nastavilo i sredinom tjedna, ali uz umjeren sjeveroistočni vjetar temperatura zraka bi mogla biti nekoliko stupnjeva niža. Mala je mogućnost za koju kišnu kap.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 13. 10. 2022.)

METEOROLOŠKI

KALENDAR

početka hladnije

YouTube

Nema ništa gore nego kad dođeš ujutro na posao, popiješ kavu, upališ kompjuter, a youtube ti pusti dvije reklame za redom.

Helikopter

Jučer je bio svjetski dan bez automobila, pa je šef morao helikopterom na posao da pokaže da i on brine za okoliš.

Hajdi vode je preteklo i spod pod mostima na našemo međimorskomo potoku Trnavi predi nek se je zazvedilo kak je negdašji precednik hrvacke Vlade Ivo Sanaderov ne nikaj kriv. Soci so sima nama rekli kak je Ivo Sanaderov kak precednik Vlade ne zel nikše peneze od Hypo banke. Ne bodete veruvali kuliko je rešti Ivo spremenil vu minulih trinaest let, kuliko pot je zbetežal, kuliko je živci zgubil kaj nem spominjal kak je štel pobeči vum z Lepe naše, ali so ga cariniki na meji z Deželom prijeli dok si je išel „mejat zimske gume“ i se one hucvuntarije štere smo meli priliko videti, čuti i doživeti. I pitam vas, ruon tak kak i sebe: čemo se to ak je čovek ne nikaj kriv? I još nekaj, pak kaj našim socima i �iškalima tre tak čuda cajta kaj zazvedijo je li je nešči nekaj kriv ili pak ne?

Nekaj tu ipak ne razmem: Bankari so priznali da so dali peneze, a ve smo zazvedili kak so ne došli do Ivija? Kuliko pak bodo cajta ve nucali naši sodi kaj zazvedijo kam so itak odišli te penezi šteri so bez potnoga naloga odišli z Hypo banke i si so pripovedali kak so završili v Ivijovim žepima?

Ve dok vidimo kak so �letni naši soci unda moramo reči kak nišči od naših penzionerov se ne bode fčakal kaj bi zazvedil kaj i kuliko so krivi ovi kaj so prodavali Ininoga plina i kaserali milijardo kuni. Najte me krivo razmeti, ali predi bode i Hajduk postal prvak Lepe naše v labodoritanjo!

Nejnoveša Zg purgerska kletva: Smetje jeno nesorterano! Dinamovci so se poškliznoli v Ligi prvakov

Skorom si znuomo kak so Dinamovci zigrali ove štiri utakmice štere so do ve igrali. Nejpredi so pobedili Engleze, londonski Čelzi, a posle so zgubili v Milano pak vu Salzburgo. Posle toga so v Maksimiro odigrali ejnštelj z Austrijancima tak da so ve zadji na tablici. Planerali so da bodo, prek Austrijancov ostali i na prtuletje v Evropi, ali so mesto planeranih, nejmeje, štiri bodi osvojili sam jenoga. No, to nej bilo tak strašno da so ne Austrijanci osvojili štiri i tak so hitili zagrebečke modre na zadje

Ivo je, na se zadje, ne nikaj kriv!?

mesto. Makar je se zišlo drugač nek so Dinamovci planerali ipak so oni još navek v igri (tak je rekel i Dinamov trener Tonček Čačičov) i tak bodo dugo dok se bode igralo. Zakaj nej Dinamovci pobedili Milan v Zagrebo kak so to naprajli z Englezima?

Napriliko “beli ftiči” (čitaj: Hajdukovci) nemajo takše probleme kak Dinamovci i nikak nebrejo ispasti. A zakaj nebrejo? Zato kaj so ne niti hapili igrati v Ligi prvakov.

Ak Zagrepčanci ne znajo kam z smetjom nek pitajo prinas v Tehnikso

Več leto i pol oni kaj se “Morejo” i jivi pajdaši hercujejo v belom Zagreb grado, a glavni med jimi je Tomek Tomaševičov. Neje bilo tak zdavnja pak se si jako dobro zmislimo, a i teca Franca je ne pozabila, kak se je Tomek delal norca z Bandiča i jegovih smetlarov, a ve ne zna kam bi z smetjom. Tomek je ne stoprocentno siguren je li bi purgeri trebali smetje metati v konte ili pak vu vreče? I ne sam to, nebre si nikak pregruntati kakše farbe bi te konte ili pak vreče morale biti? Kaj nek vam rečem, to sorteranje i prebiranje smetja je tak zakompliceral kaj niti sam ne zna v kakšo konto, očem reči, v kakše boje konto se meče kakše smetje? Do dneva denešjega je zebral šest farbi konti, a još dosti smetja ostaja okoli konti.

Znate kak je to dok nekaj nompak gene unda dojdejo na svetlo dneva i oni problemi na štere je Tomek ne računal, tak ve lezbijke i pederi očejo meti konte vu svojim farbama. Si znuomo da so to farbe rodice, ali so ne, niti one, a niti oni, nikaj rekli je li oni kanijo se smetje metati vu te svoje pederske kante ili bi oni i nekaj sorterali. Bogec Tomek ve ne zna kaj bi tu napravil, i lezbe i pederi so jegovo biračko telo i teško je nekaj protiv jiv naprajti.

Nej�letneše so se znašli Priločanci z priločke Sredje škole. Sima nam je poznato kak Priločanci nejbole v Lepoj našoj znajo kam se štero smetje meče, pak so otprli večernjo školo o sorteranjo smetja. Ne bodete veruvali, ali razred se je popunil črez tjeden dni, a nejveč đakov imajo ruon z belog Zagreb grada. Purgeri, šteri očejo kaj bode Zagreb i dale beli, a ne znajo kak to naprajti, so se zapisali vu priločko večernjo školo. Priločanci so nam sima pokazali kak se i z smetja more dober “biznis” naprajti. Čakosko

Gracko veče je svoje reklo, čakoska četrta pučka škola bode se delala na Vojnim vrtima. To je čakoski hatar bliže Miholjanaj. Spominek o toj školi je bil još pred vejč od deset let, pak si ve furt gruntam zakaj bi se škola delala tam pre Miholjanaj ak so zgrade z decom napravlene na čakoskom Semiščo?

Na semiščo ga jeno dvanajst zgradi vu šterima stanuje hajdi mladi familiji štere imajo deco kak za zabavišta tak i za školo. Najbrž bi bilo čuda bole da bi se škola naprajla bliže deci, napriliko vu vojarni de ga je dosti mesta kak za školo tak i za dvorano. A dvorano bi mogli hasnuvati i študenti na MEV-o tak kaj bi Čakovčanci mogli z jenim udarcom sfondati dve muhe. A i negdašji GK ne Semiščo je gracki i tam hmajikuje!

Kulturnjak Romano se nekaj zameril čakoskim večnicima

Več se hajdi dugo črno kadelo z rafunga čakoskoga Kulturnoga centra. Sako malo je Romano Bogdan kak ravnatelj bil na dnevnomo redo i furt so mo članovi Kulturnoga upravnoga vječa našli nekše falinge. Nesam ruon veruval da so to tak velike falinge kaj bi mo vječniki podmeknoli ravnateljsko foteljo, ali na se zadje je Romano kak ravnatelj odišel v ropotarnico povjesti Kulturnoga centra. Morem vam reči da dok smo to zazvedili teca Franca si je ne mogla najti mesta. Znuom da ona Romanija niti ne pozna, znuom da ga je vidla sam na sliki v cajtungima, ali skorom so joj pobegle suze. Ne mi je znala reči zakaj joj je Romano tuliko prirasel srco, ali dva dni je mela visokoga tlaka, a i srčeko joj je tuklo čuda bole nek normalno. Kak bilo da bilo Romano je odišel po riti k meši i to tak naglo kaj se je premilil SDP-eovcima i to bili so protiv smene i to ove nagle. Ve vidijo kak je to bilo dok so oni vedrili i oblačili skupa z grackim načelnikom Štefom i da so kajkaj koga zmenili, a kaj je nišči pravzaprav ne znal zakaj se je to pripetilo. Kaj reči, vlast je slast štero je dosti pod teško držati na cuglama.

Jempot je nešči jako spametno rekel: - Zapamtite ljude po šterima gazite dok idete gori jerbo bodete se žnjimi zišli dok bodete se spuščali!

mi prodiremo dublje

Smještena je na jugu Hrvatske

Hrvati se mogu pohvaliti da imaju najstariju katedralu na svijetu. Radi se o splitskoj katedralnoj crkvi svetog Dujma, odnosno svetog Duje. Također, zanimljivo je da je rimski car Dioklecijan bio jedan od većih progonitelja kršćana, a baš u njegovu gradu stoji najstarija kršćanska građevina koja ponosno

drži titulu najstarije katedrale na svijetu. Splitska katedrala izgrađena je u četvrtom stoljeću kao mauzolej rimskog cara Dioklecijana. Osim što nosi titulu najstarije, katedrala je poznata po velikim drvenim vratima koje je izradio domaći majstor Andrija Buvina 1214., izrezbarivši 28 prizora Isusova života. (st)

PREMIŠLAVANJE

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Katedrala svetog Dujma u Splitu ZNATE LI koja je najstarija katedrala na svijetu?