Međimurske novine 1414

GROBLJANSKO CVIJEĆE Dijane Vrbanec

ANKETA POD VUROM

Kupujete li manje zbog inflacije?

In�laciju i povišenje cijena osjetili smo svi, nebitno imamo li puno novca ili jedva spajamo kraj s krajem. Svaki put kad uđemo u dućane i šoping-centre, znatno osjetimo možda već i sad previsoke

cijene za naš hrvatski standard. Pitali smo prolaznike u centru kako se oni bore s visokim cijenama, šparaju li ili su u potpunosti prestali kupovati proizvode koji su znatno poskupjeli. (st, foto: zv)

Ksenija Gala, Čakovec: Iskreno, zasad još nisam prestala kupova� određene proizvode, ali bome je sve jako poskupjelo. Moram prizna� da mi nije svejedno te ako i dalje nastavi sve ići prema prema gore, ne znam kako će srednja klasa preživje�.

Željka Žganec, Čakovec: Da, globalno stanje je takvo, ali ne možemo bira� ili utjeca� previše na inflaciju. Kupujem i dalje sve kao i prije, kupovat ću nebitno o cijenama. Eventualno promislim prije kupovine ako mi to nužno treba, ali za sad nisam prestala kupova� najbitnije proizvode zbog povećanja cijena.

Jasmina Stanić, Čakovec: Ja sam smanjila boravak u dućanima i sve rjeđe idem kupova�. Ono što ne trebam ne kupujem i zasad je sve OK. Pomno pra�m rast cijena, ne kupujem proizvode reda radi i zasad nije previše skupo, da se još normalno živjeti, ali svakako trebamo bi� na oprezu i pra�� koje su cijene na akcijama.

Dragu�n Taradi, Belica: Zanimljivo je da sam prvi put u životu počel špara�. Dogodilo se i to čudo. Ali uglavnom, ta inflacija je katastrofa. One stvari koje su nužne kupimo, kaj nam ne treba, ne kupujemo. Supruga i ja živimo sami tako da nemamo veliku potrošnju. Žalosno je to što se događa, ja mislim da je sve to povišenje cijena napuhano i da ide u nečiju korist.

Stjepan Brezi, Čakovec: Ja nisam upoznat s povišenjem cijena i inflacija jer u dućan ne idem već godinama. Kupuje žena, zato ju i imam. Bez zezancije, stvarno ne znam kakvo je trenutno stanje u dućanima, ja to ništa ne pra�m i ne zanima me. To bi trebalo moju gospođu pita�, mog najdražeg stražara.

FOTO tjedna

Vraća se vrteći brusač

U ŽB ČAKOVEC pokvarila se dva uređaja na odjelu radiologije i intervencijske kardiologije

CT ponovno pušten u rad

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Iz Županijske bolnice Čakovec priopćili su da se 11. listopada pokvario uređaj MSCT, zbog čega je uređaj bio van funkcije neko vrijeme za naše pacijente. Radilo se o većem kvaru i to čak dva puta za redom. Prvi kvar bio je u kratkom roku uklonjen, CT je bio pušten u rad, da bi se za nekoliko sati ponovno pokvario jedan drugi dio.

- Pokvarila se rendgenska cijev po koju je trebalo otići u Pariz. U skoro slično vrijeme pokvarila se i rendgenska cijev na intervencijskoj kardiologiji. Uspjeli smo u kratkom roku popraviti oba kvara i uređaji su ponovno u funkciji za pacijente, rekao nam je ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović.

Godišnje se napravi 6.000 pretraga na CT-u

Dodatno smo upitali u našu bolnicu da nam pobliže objasne za što se sve koristi uređajem MSCT i koliko se godišnje napravi pretraga na njemu.

- MSCT je dijagnostički uređaj kojim se uz pomoć RTG-zraka prikazuje unutrašnjost tijela. Služi za pregled bilo kojeg dijela tijela. Metoda se upotrebljava u postavljanju dijagnoze, procjeni proširenosti i praćenju učinka liječenja brojnih bolesti, objasnio nam

je voditelj Odjela radiologije i ultrazvuka dr. Miljenko Novak. Inače, u Županijskoj bolnici Čakovec godišnje se napravi oko 6000 pregleda MSCT-om, a koristi se uostalom i za hitna snimanja.

- Ovaj 16-slojni uređaj MSCT kojim se trenutno koristimo započeo je s radom u lipnju 2015. godine i do sada je na njemu obavljeno oko 38.000 pregleda. Na njemu pregled obavi više od 90 posto pacijenata iz Međimurske županije i tek rijetki moraju na pregled izvan naše županije, a nerijetko na pregled MSCT-om dolaze i pacijenti izvan Međimurja, istaknuo je doktor Novak u nastavku.

Kako dalje objašnjava, trenutno je došlo do kvara RTG-cijevi uređaja MSCT, uslijed velikog broja pregleda na njemu jer svaka RTG-cijev

ima vijek trajanja. Zadnji put je mijenjana u srpnju 2020. godine i dosad je na njoj odrađeno 13.300 pregleda, a tendencija je porasta broja pregleda svake godine.

- Nakon zamjene cijevi uređaj će biti dostupan pacijentima, a sve propuštene pretrage bit će nadoknađene, dodaje.

Ravnatelj ŽB-a Čakovec Igor Šegović napominje da su tijekom ovog sadašnjeg kvara svi bolnički pacijenti kojima je bio potreban pregled CT-om bili pregledani u OB-u Varaždin, a da su nalaze očitavali naši čakovečki radiolozi. Po prijavi kvara napravljen je sastanak na kojem je sve dogovoreno s OB-om Varaždin, OB-om Koprivnica i Zavodom za hitnu medicinu Međimurske županije s ciljem zbrinjavanja pacijenata.

Otkrio nam je i da je želja Bolnice nabava novog uređaja za ŽB Čakovec uzevši u obzir starost trenutnog uređaja i napredak tehnologije.

- Neovisno o sadašnjem kvaru, želja nam je, a mislim da to i stanovnici naše županije zaslužuju, nabava novog 128-slojnog ili 256-slojnog uređaja MSCT. Nadamo se da ćemo opet uz pomoć Međimurske županije i Ministarstva zdravstva kao što je to bilo kod nabave uređaja za magentsku rezonancu uspjeti nabaviti takav moderan CT za što je potreban proces javne nabave koji može potrajati od 6 do 12 mjeseci, rekao nam je Šegović te je dodao da novi takav uređaj košta do 6 milijuna kuna.

Sve tanji novčanici tjeraju nas na štednju pa se noževi, sjekire i ostali alat ne bacaju, već se ponovno bruse. A za to je najpogodniji, zaboravljeni vrteći brusač koji je nekad davno kružio našim selima. Stoga i nije čudno da je brusač Faruka Mehanovića na čakovečkom sajmu bio prava atrakcija. (vv, foto: Zlatko Vrzan)

Novi CT košta do 6 milijuna kuna

CT na odjelu radiologije ponovno je pušten u rad, kako nam je pokazala Jadranka Novaković, prvostupnica radiološke tehnologije

Fine su postale i drobne jabuke

Male jabuke, kruške, šljive i ostalo voće umjesto u biokanti završavaju u sokovima, pekmezima ili u finoj domaćoj rakiji

Piše: Vlasta Vugrinec

- Primijetili smo promjenu sadržaja kanti za biootpad, ističe Siniša Radiković, direktor Gradskog komunalnog poduzeća PRE-KOM Prelog. Nije to ništa revolucionarno, ali je ipak primjetno.

Naime, u kantama ima za oko 8 posto manje biootpada iz vrtova, voćnjaka, ali i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Razlog je vrlo banalan. Ljudi su se počeli racionalnije odnositi prema hrani, iskorištavaju primjerice i sitnije plodove, a s druge strane i kupuju racionalnije i ne rade velike zalihe kako je to bilo prije godinu-dvije.

Kriza učinila ono što svi stručnjaci prije nisu uspjeli

O racionalnijem korištenju hranom, odnosno o bacanju hrane posljednjih se godina pričalo nadugo i naširoko i to u smislu globalnog problema stvaranja goleme količine otpada, a samim time i utjecaja na onečišćenje okoliša.

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj se godišnje

baci gotovo 400.000 tona hrane koja završi u smeću. U toj brojci najviše hrane baca se upravo u domaćinstvima, i to čak 53 %. Upozoravali su nas da bacanjem hrane ne samo da trošimo novac, već i prirodne resurse. Tako na primjer za proizvodnju samo jednog kilograma kruha, u procesu „od polja do stola“, treba čak 1608 litara vode!

Osim toga, hrana koja završi na odlagalištu kao otpad tijekom razgradnje proizvodi štetne tvari koje negativno utječu na okoliš, doprinose stvaranju stakleničkih plinova, a u konačnici i klimatskim promjenama.

Pisali su se vodiči, izdavale su se knjižice o racionalnoj kupnji, pripremi i tko zna što već ne. No, ništa nas tako nije natjeralo na racionalno ponašanje kao divljanje cijena prehrambenih proizvoda.

- Kuhinjskog otpada ima kao i prije, dodaje direktor Radiković te dodaje da se ipak divljanje cijena osjeti na sadržaj kante.

Trend, kaže, nije primjetan samo kod �izičkih osoba već i primjerice kod vlasnika obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava. Tako im sve manje dovoze sitne jabuke, luk i ostalo.

- Ne da toga nema, već sve završi u preradi, dodaje.

Planska kupnja

Ako se već direktno i ne štedi na hrani, onda se racionalnije i planski kupuje kako bi što manje namirnica propalo. Pa se umjesto pune haube vreća krumpira kupuju jedna do dvije, a kad se one potroše, kupuje se dalje.

Podivljale cijene dovele su i do kupnje povrća i voća na komade, tek onoliko koliko se može pojesti za par dana.

A oni pak koji imaju vrtove, kuhaju i najmanji korijen cikle za zimnicu, krastavci su se više kiselili, paprika se kuhala ili rezala za škrinju itd. Sitne jabuke, kruške, šljive i ostalo voće umjesto u biokanti završavaju u pekmezima, marmeladama, sokovima i u �inoj domaćoj rakiji.

RASPISANI IZVANREDNI izbori za predsjednika međimurskog HDZ-a Hoće li Ljubomir Kolarek ostati na čelu HDZ-a?

Ljubomir Kolarek, v. d. predsjednika HDZ-a Međimurske županije raspisao je izvanredne izbore za predsjednika stranke.

Izbori će se održati 4. prosinca, a eventualni drugi krug bit će 11. prosinca, i to u stranačkim prostorijama u Čakovcu. Novi predsjednik birat će

se po principu "jedan član = jedan glas".

Naime, kako je poznato, izbori su raspisani jer je dosadašnji predsjednik, Darko Horvat, podnio ostavku na tu dužnost zbog osobnih razloga. Ostao je član Županijskog odbora stranke.

(vv)

PITALI STE zašto Međimurje-plin potrošačima šalje ugovore i što to znači

Ne brinite za ugovore, isporuka plina automatski se nastavlja

Potrošači Međimurje-plina ne prestaju pitati zašto im Međimurje-plin dostavlja ugovore i što to znači.

Slanjem ugovora samo vam potvrđuju da će vam i dalje isporučivati plin kao i do sada.

(BMO)

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije preuzeo je cjepivo protiv sezonske gripe u 13.200 doza.

Cijepljenje protiv sezonske gripe u našoj županiji počelo je u ponedjeljak 17. listopada 2022. godine kada je i službeno počela ovogodišnja kampanja cijepljenja protiv sezonske gripe u Hrvatskoj te se, kao i do sada, sve osobe za koje je cijepljenje namijenjeno

mogu cijepiti isključivo kod svog izabranog liječnika.

Zbog provođenja protuepidemijskih mjera i povećanog obima posla tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Zavodu za javno zdravstvo se neće ni ove godine provoditi cijepljenje protiv gripe pa će se zbog toga veće količine cjepiva distribuirati u ambulante liječnika primarne zdravstvene zaštite.

(dv)

Hrvatske autoceste nastavljaju s radovima na sanaciji asfalta na ulazno-izlaznim krakovima čvora Čakovec. U četvrtak, 20. listopada. započela je druga faza u kojoj je za sav promet zatvoren silazni krak čvora iz smjera Zagreba u smjeru Čakovca.

Shodno tome, vozačima su na raspolaganju obilazni pravci.

Drugim riječima, za sada se možete uključiti na autocestu u Goričanu i Svetom Križu ukoliko idete u smjeru Zagreba. No, pri

povratku je situacija malo drugačija. Idete li prema Čakovcu, trebate sići s autoceste u Varaždinu, odnosno izlaz za Prelog je na čvoru Ludbreg.

Nakon toga slijedi i zatvaranje ulaznog čvora kod Goričana i Svetog Križa a alternativni ulazi bit će naknadno objavljeni.

Planirano trajanje tako postavljene privremene regulacije prometa je do 30. studenog 2022. godine.

Vozači, stoga, pojačan oprez!

POSKUPLJENJE životnih namirnica mijenja naš odnos prema hrani

Siniša Radiković, direktor GKP-a PRE-KOM

U žgajarama je sve više voća

RADOVI NA sanaciji asfalta zatvorili ulazni i izlazni krak prema Zagrebu Skinite se kod Varaždina

SEZONA GRIPE je pred vratima Dođite se cijepiti protiv gripe, doza ima dovoljno

Cijene hrane veće i preko granice, no što se ipak isplati kupovati?

Uputili smo se u trgovačke centre u Nagykanizsi, Lendavi i Čakovcu kako bismo vidjeli koliko su cijene porasle u proteklih šest mjeseci

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Ići po špeceraj preko granice u Sloveniju ili Mađarsku normala je za većinu Međimuraca. Dapače, naši građani odlaze u mjesečni šoping preko granice jer se određene prehrambene artikle zaista bolje isplati kupovati tamo nego kod nas. Pogotovo za one koji žive u pograničnom području kao što su okolica Murskog Središća i Goričana.

Cijene prehrambenih proizvoda luduju od početka godine, pa smo tako još u ožujku 2022. godine otišli u Mađarsku i Sloveniju, napravili popis namirnica i usporedili što se više isplati kupovati preko granice nego kod nas. Upisali smo cijene kako bismo točno vidjeli što se isplati kupovati, a što

je ipak možda malo jeftinije kod nas.

Cijene u trgovinama skočile u nebo

In�lacija nas je pošteno zahvatila pa tako nema osobe koja nije primijetila da su cijene namirnica u trgovinama skočile u nebo. Svakim dolaskom u dućan neugodno nas iznenade nove, nažalost, veće cijene prehrambenih proizvoda. Pitamo se dokle.

Kako bismo utvrdili kakve su cijene sad s odmakom od šest mjeseci ponovno smo se uputili preko granice, a baš kako bismo vidjeli jesu li cijene namirnica ipak ostale niže jer je in�lacija zahvatila i naše susjede Mađare i Slovence.

Uputili smo se u Nagykanizsu koja je pola sata udaljena od graničnog prijelaza Goričan i otišli po špeceraj. Među policama s namirnica-

- Inače već jako dugo nismo bili u špeceraju u Mađarskoj. Zapravo ne pamtimo. Čuli smo da su tu cijene ipak niže pa smo se, evo, uputili čisto da istražimo. Za sad smo primijetili da nigdje nema šećera, a ovo nam je treći dućan u koji smo došli, rekli su nam i produžili dalje u šoping.

Forinte smo odmah preračunavali u eure na koje se već sad počinjemo privikavati s obzirom na to da će biti naša valuta od 1. siječnja 2023. godine. Primijetili smo da su u Mađarskoj skoro sve namirnice skuplje nego što su bile u ožujku. Nije da nas je to nešto posebno iznenadilo, ali već smo na prvu vidjeli da je skuplje sigurno za 10 centi ili više.

Mađarska i dalje ima najniže cijene mlijeka, ulja, brašna…

Ipak i dalje ima puno proizvoda koji su jeftiniji nego kod nas ili u Sloveniji. Kako možemo vidjeti u Tablici 1. mlijeko, ulje, brašno, šećer,

riža, ubrusi, kava, smoki, čokolada Milka, meso, tuna, pašteta, smrznuto povrće, jaja i pelene i dalje su jeftiniji u Mađarskoj makar su cijene većine tih proizvoda skuplje nego su bile prije pola godine.

Ono što je skuplje u Mađarskoj nego kod nas su WC-papir, dnevni ulošci, kobasice, omekšivači, a to smo uočili i prije šest mjeseci kad smo uspoređivali cijene.

Nakon Mađarske krenuli smo prema Sloveniji. Ispred trgovine u Lendavi sreli smo naše Međimurce. Ivana Čurila Božanić iz Strahoninca i Davor Zrna iz Čakovca često kupuju preko granice.

- Pa hodamo u Sloveniju u špeceraj tako svaka dva-tri mjeseca. Napravimo popis i onda kupimo sve što nam treba. Pa do sad smo stvarno znali proći jeftinije, ali sad su i tu cijene porasle. Većina proizvoda je i tu skuplja za kojih 30, 40 centi sigurno. Za sad još ne znam koliko sam trenutno prešparala, moram doći doma i sve staviti na papir, govori nam naša sugovornica Ivana.

- Pa inače hodam redovno u Sloveniju po špeceraj, ali,

da, primijetio sam da su i tu cijene malo porasle. Ipak postoje određeni proizvodi koji su tu duplo jeftiniji, kaže nam Davor pokazujući na limenke graha koje su u Sloveniji puno jeftinije nego da ih je kupio u Hrvatskoj.

U Mađarskoj najviše poskupila riža, vegeta, jaja, svinjski but i mljeveno meso.

U Sloveniji jogurt, sredstva za čišćenje i mljeveno meso.

U Hrvatskoj riža, vegeta i pileći file

Prema našem popisu u Sloveniji se više isplati kupovati vegetu, smoki, vode, piva u limenki, kiselo vrhnje, Nutellu i sredstva za čišćenje. Naravno, neke stvari ovise i o a�initetu kupaca, s obzirom na to da ima proizvoda koji imaju poprilično veliki raspon cijene. Omekšivače, prah za veš i sredstva za čišćenje imaju različite marke, a o tome ovisi i cijena. Ipak,

mi smo gledali da uspoređujemo cijene onih jeftinijih verzija proizvoda.

U Hrvatskoj najpaprenije cijene

U Hrvatskoj su cijene najpaprenije. U proteklih šest mjeseci narasla je cijena gotovo svih namirnica s našeg popisa. Većini je proizvoda cijena i duplo veća nego je bila u ožujku. Primjer je meso, kao što su krilca, svinjski i goveđi but.

Također, treba spomenuti i kako je u Mađarskoj nestašica šećera, a tako je kod nas s jajima. Nema ih, pogotovo u manjim trgovinama, a nije ih bilo ni u glavnom Konzumu u Čakovcu.

Prema našem terenskom istraživanju možemo zaključiti da se većinu živežnih namirnica ipak najbolje isplati kupovati u Mađarskoj.

Iako su cijene svugdje veće, Mađarska prednjači u nižim cijenama, pogotovo onih osnovnih namirnica kojima se koristi većina kućanstava. Na nama je hoćemo li ganjati akcije u Hrvatskoj kod nas ili ipak sjesti u auto i otići preko granice.

ISTRAŽILI SMO kako inflacija utječe na porast cijena prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj

ma načuli smo hrvatski jezik i tako se upoznali s Nikolom i Gordanom Kosec iz Trnovca.

NAMIRNICE

MAĐARSKA

SLOVENIJA

OžujakListopadPromjenaOžujakListopadPromjenaOžujakListopadPromjena Mlijeko0,670,77 14,93 % 0,970,89-8,25%1,060,98-7,55%

Ulje suncokretovo, 1 l 1,91,4 -26,32 % 2,582,9915,89%1,962,128,16% Brašno, glatko, 1 kg 0,5 0,53 6,00% 1,59 1,1 -30,82% 0,93 1,19 27,96% Šećer, 1 kg 0,660,66 0,00 % 0,95 1,39 46,32% 0,9 1,06 17,78% Riža 1,091,64 50,46% 1,711,29 -24,56% 1,98 3,85 94,44%

Ubrusi, 2 kom 1,851,44 −22,16% 2,78 1,79 −35,61% 1,85 2,65 43,24% Vegeta 0,76 1,2 57,89% 1,071,07 0,00% 1,06 3,85 263,21% Kava, 200 g 5,62 5,82 3,56% 9,99 6,99 −30,03% 9 9,98 10,89% Čips 0,86 1,27 47,67% 1,89 0,75 −60,32% 1,591,33 −16,35% Smoki 0,61 0,72 18,03% 1,291,49 15,50% 1,32 1,13 −14,39% Milka, 100 g 0,730,73 0,00% 1,19 1,29 8,40% 1,061,33 25,47% Voda, 1,5 l 0,330,34 3,03% 0,590,29−50,85% 0,73 0,8 9,59%

Pivo, limenka 0,610,67 9,84% 0,650,55 −15,38% 1,19 1,26 5,88% Coca-Cola 1,01 1,16 14,85% 1,12 1,29 15,18% 1,6 2,24 40,00%

Pileći file, 1 kg 2,53 3,49 37,94% 9,29 7,98 −14,10% 7,38 13,66 85,09% Krilca 2,07 2,65 28,02% 6,796,79 0,00% 6,15 4,78 −22,28%

Jogurt, čašica 0,19 0,72 278,95% 0,210,89 323,81% 0,50,58 16,00%

Tuna, 3 konzerve 4,05 4,32 6,67% 5,495,67 3,28% 5,295,89 11,34%

Tost kruh 0,880,88 0,00% 1,16 0,99 −14,66% 1,39 1,19 −14,39%

Pašteta, kokošja 0,50,52 4,00% 1,091,35 23,85% 1,19 1,26 5,88%

Povrće mix 1,211,65 36,36% 1,591,99 25,16% 1,72 2,49 44,77% 10 jaja 1,31 2,59 97,71% 1,691,99 17,75% 2,05 2,58 25,85%

Pahuljice, 500 g 2,25 1,65 −26,67% 3,37 2,49 −26,11%3,17 4,2534,07%

Svinjski but, 1 kg 3,79 6,6 74,14% 9,89 7,98 −19,31% 4,91 5,97 21,59%

Pelene 10,38 6,6 −36,42% 15,28 6,89 −54,91% 17,73 20,31 14,55%

Tjestenina 2,02 1,37 −32,18% 1,191,19 0,00% 1,721,86 8,14%

Sokovi 1,06 0,35 −66,98% 0,74 1,19 60,81% 1,591,72 8,18%

Vrhnje 0,680,63 −7,35% 0,560,55 −1,79% 0,75 0,93 24,00%

Nutella 4,934,23 −14,20% 4,89 5,39 10,22% 5,295,97 12,85%

Sredstva za čišćenje 1,541,8 16,88% 0,83 1,49 79,52% 2,51 2,65 5,58% Mljeveno meso 2,88 9,63 234,38% 4,3 7,98 85,58% 7,01 8,18 16,69%

Pastrva 6,026,020,00% 8,39 9,9919,07% 3,84 6,77 76,30% Wc-papir 6,58 10,12 53,80% 4,88 6,99 43,24% 4,23 5,31 25,53% Kobasice 4,81 4,21 −12,47% 4,294,99 16,32% 4,23 5,57 31,68% Goveđi but, 1 kg 11,1111,56 4,05% 12,99 13,01 0,15% 8,34 10,62 27,34%

1,391,59 14,39% 1,21 1,26 4,13% Ulošci

2,89 3,39 17,30% 2,38 2,15 −9,66%

3,99 −22,97% 2,652,52 −4,91% Cedevita

5,845,99 2,57% 5,29 5,84

U Mađarskoj

supružnike Kosec koji su se nakon dugo vremena upu�li u prekogranični

sami usporedili cijene

Ivana Čurila Božanić iz Strahoninca i Davor Zrna iz Čakovca redovito hodaju u špeceraj u Sloveniju iako

primije�li

cijene porasle

* OPREZ! Cijene

informa�vnog karaktera, skupljene

srijedu

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA dobila povećanu naknadu na ime plinske rente Na što će potrošiti 9 milijuna kuna od crpljenja plina?

Općine i gradovi te Me đimurska županija na svoje račune dobili su znatno veće svote na ime plinske renta.

Vijećnik Ivica Baksa pitao je župana hoće li te povećane naknade od rente općine i gra dovi kao i Županija usmjeriti prema građanima.

Župan Matija Posavec od govorio je: - Županija i sada većinu sredstava izvornog prihoda proračuna nastoji usmjeriti prema građanima kroz razne oblike potpora, sti pendija i financiranjem prije voza. Iznos od 9 milijuna kuna

od plinske rente, koliko se od nosi na Međimursku županiju, izgleda velik, ali bi ga trebalo povećati. Postotak rente koji se plaća na ime iscrpljivanja plina lokalnoj i regionalnoj samoupravi za sada je jako malen. Naglasio je da će se sredstva dobivena od rente usmjeriti prema građanima.

Radimo na modelu be splatne školske prehrane za sve osnovnoškolce u suradnji s općinama i gradovima. Za to je potrebno izdvojiti ukupno oko 10 milijuna, kazao je žu pan. (BMO)

Za Međimurce i druge kontinentalce dvostruki porez, ali za pomorce ne

Problem dvostrukog oporezivanja naših građana u Austriji nepravda je koju trpe dnevni ili tjedni migranti na radu u Austriji. Otišli su trbuhom za kruhom, mnogi u situaciji kada ovdje nije bilo posla, a kod kuće su ostavi li obitelji. I sada ih je Vlada preko novog nameta odlučila “nagraditi” dvostrukim opo rezivanjem i to retroaktivno šest godina unatrag jer žive tu i tamo. U ugovorima o izbje gavanju dvostrukog oporezi vanja s Austrijom, Slovenijom, Italijom i Švicarskom stoji da Hrvatska ne bi trebala opo rezivati one koji više od 183 dana borave u tim zemljama, ako im je poslodavac iz tih zemalja, u kojima primaju dohodak i porez.

Mnogi radnici koji rade u Austriji ili Sloveniji, a obitelji ma se pridružuju tek vikendi ma, bili su šokirani kad ih je Porezna uprava početkom go dine pozvala na dobrovoljno prijavljivanje radi oporeziva nja i to za šest godina unatrag. Radi se o zaposlenima koji su uredno platili poreze u državi u kojoj rade, ali sada i naša država želi svoj dio kolača.

Međimurska županija da je na prodaju preostala ze mljišta u svojem vlasništvu u Poslovnom parku Međimurje iza bivše vojarne. Odluku o prodaji donijeli su vijećnici na posljednjoj Skupštini Međi murske županije. Zemljišta su smještena na području podu zetničke zone Poslovni park Međimurje uz bivšu vojarnu, na katastarskim općinama Čakovec i Pribislavec. Radi se o parcelama za gospodarsku namjenu. - U proteklom raz

doblju na području Poslovnog parka prodano je pet parcela, a interes za ulaganjima ne opada, kazao je župan Ma tija Posavec zbog čega je na Skupštinu upućen prijedlog da se na prodaju stave i pre ostale parcele. Oglasit će se ukupno 12 parcela i to tri s područja katastarske općine Čakovec i 9 s područja kata starske općine Pribislavec. Prema ovlaštenoj procjeni ukupna vrijednost parcela je blizu 23 milijuna kuna. (BMO)

Naši radnici se obraćaju i austrijskom veleposlanstvu

Pošli tjedan u Međimur skoj županiji boravio je i au strijski veleposlanik, koji je također potvrdio da su zasuti pitanjima naših radnika koji svoj kruh zara đuju u Austriji.

Već duže protiv dvo strukog oporezivanja bori se Hrvatski sindikat radni

Raspoloženje građana vidi se i po boji fasada

ka migranata sa sjedištem u Varaždinu, koje pokriva tri sjeverne županije odakle je najviše radnika na radu u Austriji. Prema njihovim podacima iz Krapinsko-zagor ske, Varaždinske i Međimur ske županije je oko 20.000 radnika radi u Austriji, naj manje jedna trećina i naše županije. Prema neslužbenim podacima oko 900 njih je već zatražilo pomoć poreznog sa vjetnika, a 303 su se učlanili i u Sindikat radnika migranata, radi zaštite svojih prava.

I Sindikat je angažirao od vjetnika da pomogne radnici ma migrantima, a podršku za rješenje problema traže i od lokalnih čelnika koji problem bolje razumiju od naše Vlade kojoj je taj problem daleko od očiju i srca. Istodobno pomor ce Vlada tretira drugačije pa iz Sindikata prosvjeduju pro tiv dvostrukih mjerila Vlade.

Na prošlotjednoj skup štini Međimurske županije, koja je održana nakon što je austrijski veleposlanik po sjetio Međimursku županiju, vijećnik Željko Pavlic (MDS) pitao je župana što će po tom pitanju poduzeti Međimurska županija.

Županija će intervenirati preko Porezne, ministarstva i sabornika

Župan Posavec naveo je korake koje će poduzeti u zaštitu naših radnika migra nata: - Shvaćam problem i putem stručnih službi Me đimurske županije reagirat ćemo prema Poreznoj upravi i prema Ministarstvu financija i Vladi da damo institucio nalnu podršku građanima koji se susreću s tim proble mom. - Iskoristit ću svaku

mogućnost s našom Vladom, hrvatskim veleposlanstvom u Austriji i preko naših sa borskih zastupnika da se taj problem riješi, kazao je župan. Podcrtao je da je to nepravedno prema radnicima ne samo s područja Međi murske županije nego i cijelog sjevera Hrvatske, tim više što je Vlada izuzela pomorce iz dvostrukog oporezivanja koji su u sličnoj situaciji.Do voljan argument da to nije dobro rješenje je i podatak da je zbog dvostrukog opo rezivanja prema dostupnim podacima 1500 ljudi iselilo iz Varaždinske županije da izbjegnu dvostruke poreze iz svojih prihoda, kazao je. - Vlada problem dvostru kog oporezivanja može rije šiti jednostranom odlukom u korist radnika migranata, istaknuo je župan Posavec. (BMO)

Mnogo

toga otkriva raspoloženje građa na, među ostalim i kuće i stanovi u kojima ži ve. Sjećate se faze kad su se građani natjecali po tome tko će kuću obojiti življom bojom fasade. Odjednom su u našim mjestima počele ni cati barbi-roza, limun-žute, mlada trava-zelene, nebeski plave pa čak i izazovno crvene fasade. Najhrabriji su čak i kombinirali nespojive boje, hladno plavu sa zagasito cr venom. U razgovoru s jednim

poduzetnikom građevinarom koji je u svom radnom vijeku prošao razne trendove, pitala sam ga kako to da su ljudi poludjeli za bojama.

Njegovo objašnjenje bilo je više nego zanimljivo, kazao je da ljudi biraju življe boje kad u društvu vlada optimizam, a neutralne kad su vremena više pesimistična.

I gle čuda, nedavno sam razgovarala s jednim obrtni kom kojemu su boje posao i nisam mogla, a da se ne do taknem pitanja koje boje ljudi

trenutno najradije biraju za uređenje svojih interijera. Od govorio mi je: Bijele te razne nijanse sive. Opet u skladu sa sivilom koje nas je zahvatilo posljednjih godina.

Dakle, prolazeći našim naseljima puno možemo na učiti o stanju u društvu, pa čak i uspoređivati pojedina razdoblja. Kućice građene pedesetih i šezdesetih po kazuju kako se tada skromno živjelo. Ogromne kućerine iz sedamdesetih, prije prve energetske krize, pokazuju

da su kvadrati zidanice impo zantnih gabarita bile statusni simbol njezinih vlasnika. Taj kunare iz devedesetih ističu se svojim kičastim detaljima, s betonskim opločnicima i ukrasnim grmljem i kovanim ogradama. Zatim su na pri jelazu stoljeća u modu došle živahne boje fasada kao iz temperamentnih južnoame ričkih sapunica.

To je bilo vrijeme pro buđenog optimizma koji se ogledao i na vanjskim i unu tarnjim zidovima kuća.

Energetska kriza i sku poća gradnje nakon prve ovostoljetne krize, a po gotovo u najnovije vrijeme svele su gradnju kuća na racionalnu mjeru. Predvodi minimalizam koji se svodi i na primjenu neutralnih boja, uz dodavanje pri rodnih tonova u boji drva i kamena.

Iz svega proizlazi da trendove diktira raspolože nje građana, a da ga stilisti, arhitekti i dizajneri samo primjenjuju u prostoru.

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

MOŽE LI Županija pomoći radnicima migrantima u Austriji (Sloveniji, Italiji i Švicarskoj) kojima prijeti dvostruko oporezivanje?

NA PRODAJU zemljišta iza bivše vojarne Još 12 parcela čeka buduće investitore

Ove godine općine, gradovi i Županija dobili su veće plinske rente od crpljenja plina

Radnici migranti na radu u Austriji nisu obuhvaćeni ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i u nepovoljnijem su položaju nego oni u Njemačkoj (ilustracija)

Najbolji smo wellness hotel u Hrvatskoj

Wellness u našem resortu nisu samo masaže, tretmani i saune, već je osmišljen na način da potiče sklad i harmoniju fizičkog, psihičkog, duhovnog, emocionalnog i društvenog stanja svake osobe

Terme Sveti Martin proglašene su najboljim wellness hotelom u Hrvatskoj. Koje kriterije ste zadovoljili da ste dobili tu titulu?

- Dobivanje ove nagrade velika je čast i znak kako su Terme Sveti Martin jedan od lidera kontinentalnog turizma. Ponosna sam što je dugogodišnji trud svih mojih kolegica i kolega prepoznat na ovaj način jer su upravo oni najzaslužniji za ovu vrlo bitnu nagradu i potvrdu. Terme Sveti Martin tijekom godina izrasle su iz običnog kupališta do prvog healthness resorta u Europi, koji u centar svog poslovanja stavlja zdravlje i dobrobit svojih gostiju. Na-

ša je želja da svakom gostu ponudimo nešto jedinstveno i drugačije, kvalitetne usluge bazirane na domaćem, lokalnom i autohtonom. Ovo nas čini drugačijim od ostalih resorta ovog tipa, što i dokazuje kako ova, tako i nedavno primljena glavna nagrada u kategoriji najbolja inovativna spa edukacija Europskog spa udruženja. Ovakva priznanja potvrđuju da hrabro kročimo pravim putem, ali su nam i velika motivacija te „vjetar u leđa“ za razvoj naših ideja, kreiranje novih programa i nastojanje da budemo još bolji u onome što radimo.

- Organizacija ESPA (European Spas Association) dodijelila vam je i međuna-

Kod nas ne vrijedi “hvalite me usta moja”

- Kakve su reakcije vaših gostiju kada posjete vaš hotel? Što im se najviše sviđa, a što bi voljeli da se poboljša? - Gosti koji posjete naš hotel vrlo su ugodno iznenađeni kada vide da sve ono što piše na našim mrežnim stranicama i sve ono što drugi pišu o nama zapravo i je istinito te točno tako kako je napisano. Kod nas ne vrijedi ona „hvalite me usta moja“, mi puštamo da se gosti dođu sami uvjeriti kako je kod nas. Svakom gostu volimo

se potpuno posvetiti iako smo veliki resort koji može primiti i do 500 gostiju odjednom. Uvijek naglasak stavljamo na zdravlje svakog gosta, što povlači za sobom mnogo stvari, od čistoće prostora, higijene, sve do zdravih i lokalnih namirnica koje stavljamo na tanjur. A to je ono što naši gosti vide i prepoznaju kao hvalevrijedno te nam se i zbog toga većina njih i vrlo rado vraća iz godine u godinu pa postaju naši stalni gosti.

rodnu nagradu u kategoriji Innovative Spa Education. Što je doprinijelo u vašem slučaju za dobivanje međunarodne nagrade?

- Naša je želja da konstantno mijenjamo način razmišljanja i loše navike, a sve to uz velik naglasak na održiv i „zeleni“ način poslovanja. Mi smo uvijek u potrazi za novim i inovativnim programima koji pomažu svima koji se nađu u našem resortu da nauče nešto novo i da zdraviji napuste naše terme. Putem antropozofskih elemenata dr. Rudolfa Steinera postavili smo temelje našeg healthness koncepta i jedinstvenih holističkih programa kojima vraćamo ravnotežu tijela, uma i duha u život svakog pojedinačnog gosta. Healthness program Terma Sveti Martin u potpunosti je prilagođen svakom pojedinom gostu, a ono što nastojimo raditi je ponuditi posebno iskustvo kao i promijeniti perspektivu gostiju te im dati poticaj da promijene svoj stil života, da se brinu za svoje tjelesno kao i psihičko stanje i da nauče nove zdrave navike. Takvo što se ne može vidjeti u drugim resortima ovog tipa u Europi.

- Što sve vaši gosti mogu dobiti od tretmana na wellnessu?

- Wellness u našem resortu nisu samo masaže, tretmani i saune, već je osmišljen na način da potiče sklad i harmoniju �izičkog, psihičkog, duhovnog, emocionalnog i društvenog stanja

svake osobe koja ga posjeti. Osim moderno uređenog Svijeta sauna, tu je i naš dio Wellness centra s izborom raznih autentičnih tretmana i masaža koje su kreirali vlastiti profesionalni terapeuti, a koje moram naglasiti kao posebne zato što se oni rade ručno rađenim proizvodima kao što su pilinzi, masažne pločice, maske za tijelo i lice, koji su bazirani na ekološkim i lokalnim proizvodima iz prirode i koje izrađujemo sami u našem resortu. U sam wellness možemo ubrojiti i autentične i tradicionalne tajlandske masaže koje obavlja osoblje educirano na Tajlandskoj kraljevskoj akademiji u Tajlandu, a svakako je tu i naša termomineralna voda na bazenima The Temple of Life, za koju zbog analiza znamo da je starija od 43.000 godina te je jedna od najljekovitijih termalnih voda u Europi.

Najvažnije je reći kako mi u Termama Sveti Martin zapravo najveći naglasak stavljamo na individualni pristup svakom gostu, pa tako i u našem Wellness centru nudimo Centar frekvencijske medicine čije su glavne karakteristike brzo, bezbolno i jednostavno. Naš Body Vitality Scan program omogućuje preventivnu provjeru cjelokupnog stanja tijela i sklonosti određenim zdravstvenim poteškoćama s provjerom vitalnosti, kao i stanje rezerva kardiovaskularnog, vegetativnog i centralnog živčanog sustava.

Termomineralna voda na bazenima The Temple of Life starija je od 43.000 godina te je jedna od najljekovitijih termalnih voda u Europi

S kombinacijom najnovijeg znanja i uređaja frekvencijske medicine lako je dobiti uvid u kompletno stanje organizma, a na temelju toga tada svakom gostu radimo individualni program, što uključuje frekvencijske terapije kao i alternativne te suportivne terapije kanabinoidima, nutricionistički plan i posebno određene termine spavanja, plan aktivnosti kao što je tjelovježba, joga i meditacija te preporuke za određene tretmane u našem Wellness centru.

- Što biste posebno izdvojili kao inovaciju, odnosno na što ste posebno ponosni da ste ponudili svojim gostima? Što je to što nitko drugi nema?

- Cijeli naš Healthness koncept je nešto na što smo posebno ponosi i što volimo isticati kao jedinstveno jer upravo on je rezultat našeg vlastitog znanja. Temelji se na holističkoj �ilozo�iji dr. Rudolfa Steinera, koja predstavlja sklad duha i tijela kao glavni izvor zdravlja i sreće, što ga čini jedinstvenim u Europi. Naš program je u potpunosti

prilagođen svakom pojedinom gostu jer on je u fokusu našeg poslovanja. Želja nam je ponuditi jedinstveno iskustvo kao i promijeniti perspektivu naših gostiju i dati poticaj da promijene svoj stil života, brinu se za svoje tjelesno kao i psihičko blagostanje i naučiti nove zdrave navike. Kao autentični Spa Resort u Hrvatskoj, nastojimo biti drugačiji u svakoj razini, nudeći gostima jedinstvene usluge koje se zajedno kombiniraju u programe prilagođene njihovim potrebama i željama, a koji se ne mogu vidjeti u drugim resortima ovog tipa u Hrvatskoj, ali i u Europi.

- Imate li u planu proširiti svoju ponudu za svoje goste?

- Mi nemamo more, ali smo zato više kreativni za osmišljavanje i kreiranje ponude koja u svakom pojedincu budi emocije i motivira ga na uvođenje zdravih promjena u svoj život. Kao i svake godine i ove imamo planove kako obogatiti svoju ponudu, bilo to novim uslugama, renovacijom lokacija bilo nečim drugim. Unatrag nekoliko godina mnogo toga smo napravili kako bismo našim gostima uljepšali njihov boravak (renovirali smo sobe, djelomično i apartmane, restorane, dječju igraonicu, postavili nove tobogane na vanjske bazene, novo dječje igralište u bazenu i na pijesku), a svakodnevno radimo na uvođenju novih usluga u sve svoje odjele, od wellnessa i autorskih tretmana, do novih jela na našim jelovnicima.

Termi Sveti Martin

direktoricom

Međimurju

Bauk inflacije kruži svijetom

hororima prijateljice Nere

se povezuPortreti su više

Zato se nisam ni fakultet. Ove godine da želim ići na uspjela sam u tome, je u razgovoru Elena. slobodno vrijeme voli različitih žanrova, obožava klasike na jeziku.

najviše voli navečer, spusti noć i oko nje je crta i ilustracije Sav svoj fokus na ilustracije za svog sumještaŠardija, koja bi trebala biti ukoričena svjetlo dana

Tihi rekvijem za kunu

ože li se obuzdati inflacija? To pitanje više nije samo teorijsko već i političko. Prema prognozama njemačkog Instituta IFO i Instituta za ekonomsku politiku koja se temelji na prognozama preko tisuću ekonomista iz preko 129 zemalja svijeta, inflacija se može obuzdati tek postupno i trajat će duže nego što očekujemo.Prema tim prognozama, očekuje se da će globalna inflacija u cijelom svijetu u 2023. godini iznositi 7,5 posto, a 2026. godine oko 5 posto. No, to je takozvana medijalna stopa inflacije koja će se razlikovati od kontinenta do kontinenta. Tako će na primjer očekivana stopa inflacije i rast cijena u Istočnoj Africi iznositi oko 60 posto, u sjevernoj Africi 47 posto, u Južnoj Americi i zapadnoj Aziji 30 oko posto, u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi oko 7 posto, u Istočnoj Europi 19 posto. Drugim riječima, očekuje se da će inflacija potrajati još najmanje tri godine i da će biti različita od regije do regije.Gdje je tu Hrvatska? Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u rujnu dosegla 12,8 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 9,8 posto, a 2023. pasti na 5,5 posto. Najteže će biti najsiromašnijima, zaposleni će se već nekako izboriti za veći rast plaća. Uostalom, rast plaća i inflacija nisu u direktnoj vezi

MU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

i ne mogu sami bez ostalih utjecaja stvoriti inflatornu spiralu.

Najviše zasad rastu cijene hrane, oko 19 posto, a dok su cijene energije za kućanstva pod mjerama Vlade, rast iznosi oko 10 posto. Čini se da smo dosegli plafon inflacije.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

NADZORNI ODBOR dao suglasnost za povećanje cijene vode, čeka se samo blagoslov načelnika i gradonačelnika na Skupštini

Međimurske vode dižu cijene u prosjeku za 10,61 posto

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Istovremeno međunarodne institucije prognoziraju rast BDP-a ove godine u Hrvatskoj od gotovo 7 posto, a u idućoj godini, kad se očekuju posljedice globalne recesije, smanjenje na oko 3 posto.Kako i uvijek, postavlja se pitanje treba li vjerovati prognozama ekonomista. Iskreno, ne sasvim. Ekonomisti su kao stručnjaci previše zaneseni brojkama i premalo uvažavaju takozvane bijele labudove. To su neočekivani događaji koji mogu promijeniti prognoze nabolje, za razliku od crnih labudova, koji mijenjaju situaciju nagore.Konkretno, ova sadašnja kriza i inflacija u svijetu su nastale zbog rata u Europi, odnosno političkih razloga. Ako rat za godinu dana prestane, to će drastično promijeniti prognoze i psihološka očekivanja rasta spirale inflacije. Do tada valja izdržati.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

- Kubik vode povećava se za jednu kunu. Odvodnja za 30 lipa po kubiku, a povećavaju se i stavke u fiksnom dijelu računa

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Međimurske vode traže povećanje cijena vodnih usluga. U utorak je na tu temu održana sjednica Nadzornog odbora. Nikola Hren, predsjednik Nadzornog odbora, kazao nam je nakon sjednice da je Nadzorni odbor dao suglasnost Međimurskim vodama za povećanje cijene vode i odvodnje. No konačna odluka donosi se na Skupštini koja će se održati 28. listopada.

Nadzornog odbora, naveo je i razloge zbog kojih su Međimurske vode zatražile poskupljenje svojih usluga. - Razlog povećanju cijene vodnih usluga je značajno povećanje cijena struje.

Međimurske vode troše velike količine struje na vodocrpilištima, prepumpnim stanicama i pročistaču. Osim toga, došlo je do povećanja cijena građevinskog materijala, s obzirom na gradnju kanalizacije na području aglomeracija Donja Dubrava i Mursko Središće.

donačelnici dobili su prije Skupštine na kojoj će odlučiti o poskupljenju materijal za tzv. javno savjetovanje u kojem je detaljno obrazloženo poskupljenje s novim cijenama. Iz Međimurskih voda zahtjev za povećanjem cijena opravdavaju ne samo značajnim porastom ulaznih troškova nego i “značajnim gubitkom u poslovanju”.

Što se sve povećava i koliko

sto dosadašnjih 32,52 kn/ mjesečno (4,32 EUR) + PDV na 33,34 kn/mjesečno (4,42 EUR) + PDV za odvodnju otpadnih voda te s umjesto dosadašnjih 4,56 kn/mjesečno (0,61 EUR) + PDV na 5,57 kn/mjesečno (0,74 EUR) + PDV za pročišćavanje otpadnih voda.

Poduzeće Cromatic d.o.o. traži:

Djelatnika za kontrolu kvalitete gotovih proizvoda (elektroormara) prije isporuke, kontrola kvalitete obuhvaća slijedeće:

• Poznavanje čitanje elektro dokumentacije

• Funkcionalno testiranje i simuliranje rada elektroormara na mašini,

• Vizualna provjera ormara,

• Provjera oštećenja i prijava reklamacija,

• Kontrola završne dokumentacije,

• Kontrola tipskih oznaka i tehničkih specifikacija elektroormara,

VARAŽDINU, Gajeva 5 specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

• Priprema tehničke dokumentacije i dokumentacije za testiranje elektroormara (mogućih novih projekata koji nemaju test proceduru),

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

• Spremanje i dokumentiranje grešaka uočenih na proizvodu,

• Minimalno SSS po mogućnosti VSS elektro smjera,

• Minimalno iskustvo 3 godine rada u struci i sličnim poslovima.

Informacije:

- Cijena usluga Međimurskih voda u prosjeku bi porasla za 10,61 posto. Na bazi potrošnje od 10 kubika mjesečni računi građanima bili bi veći za mjesečno od 13 do 18 kuna. Kubik vode povećava se za jednu kunu, odvodnja za 30 lipa po kubiku, a povećavaju se i stavke u �iksnom dijelu računa. Detaljnije o svim razlikama u cijeni donosimo u nastavku teksta. Nikola Hren, predsjednik

- Nismo sretni s povećanjem cijena vodnih usluga, ali smo dali suglasnost kako bismo održali poslovanje Međimurskih voda, kazao je Nikola Hren, predsjednik Nadzornog odbora Međimurskih voda.

Kubik vode skuplji za jednu kunu, ali to nije sve

Račun za vodu sastoji se od �iksnog i varijabilnog dijela cijene. Načelnici i gra-

Primjeri novih računa za vodu

Potrošač koji ima vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje u Čakovcu za mjesečno utrošenih 10 m3 do sada je plaćao račun u iznosu od 164,05 kn (21,77 EUR), a prema novom prijedlogu cijene plaćao bi račun u iznosu od 182,67 kn (24,24 EUR).

Radi se o povećanju od 11,35 %.

Potrošač koji ima vodoopskrbu i odvodnju bez pročišćavanja u Kotoribi za mjesečno utrošenih 10 m3 do sada je plaćao račun u iznosu od 159,70

kn (21,20 EUR), a prema novom prijedlogu cijene plaćao bi račun u iznosu 177,18 kn (23,52 EUR).

Radi se o povećanju od 10,95 %.

Potrošač koji ima samo vodoopskrbu, bez odvodnje i pročišćavanja u Domašincu za mjesečno utrošenih 10 m3 do sada je plaćao račun u iznosu od 125,35 kn (16,37 EUR), a prema novom prijedlogu cijene plaćao bi račun u iznosu 138,50 kn (18,38 EUR). Radi se o povećanju od 10,49 %. (BMO)

Prema prijedlogu Međimurskih voda �iksni dio osnovne cijene vodnih usluga koji se plaća mjesečno za domaćinstva, ustanove i udruge bi se povećao za javnu vodoopskrbu s umjesto dosadašnjih 14,91 kn/ mjesečno (1,98 EUR) + PDV na 16,55 kn/mjesečno (2,20 EUR) + PDV.

Za javnu odvodnju s pročišćavanjem bi se �iksni dio osnovne cijene za domaćinstva, ustanove i udruge povećao s umjesto dosadašnjih 8,63 kn/mjesečno (1,15 EUR) + PDV na 9,45 kn/mjesečno (1,25 EUR) + PDV za odvodnju otpadnih voda te s umjesto dosadašnjih 4,56 kn/mjesečno (0,61 EUR) + PDV na 5,57 kn/mjesečno (0,74 EUR) + PDV za pročišćavanje otpadnih voda.

Fiksni dio osnovne cijene vodnih usluga za trgovačka društva, obrtnike i slobodna zanimanja bi se povećao za javnu vodoopskrbu s umjesto dosadašnjih 40,65 kn/mjesečno (5,40 EUR) + PDV na 42,29 kn/ mjesečno (5,61 EUR) + PDV.

Za javnu odvodnju s pročišćavanjem bi se �iksni dio osnovne cijene za trgovačka društva, obrtnike i slobodna zanimanja povećao s umje-

U varijabilnom dijelu cijene vodnih usluga koja se plaća prema utrošenoj količini isporučenih vodnih usluga izraženoj u kubnim metrima, sadašnja osnovna cijena vodne usluge bi se povećala za 1 kn/m3 za sve kategorije potrošača (domaćinstva, ustanove i udruge te trgovačka društva, obrtnici i slobodna zanimanja), a osnovna cijena vodne usluge javne odvodnje bi se povećala za 0,30 kn/m3, isto za sve kategorije potrošača (domaćinstva, ustanove i udruge te trgovačka društva, obrtnici i slobodna zanimanja).

Stoga osnovna cijena vodne usluge vodoopskrbe, odnosno varijabilni dio bi iznosio za domaćinstva, ustanove i udruge, 5,56 kn/ m3 (0,74 EUR) umjesto dosadašnjih 4,56 kn/m3 (0,61 EUR), a odvodnje otpadnih voda (varijabilni dio) 1,59 kn/m3 (0,21 EUR) umjesto dosadašnjih 1,29 kn/m3 (0,17 EUR).

Za trgovačka društva, obrtnike i slobodna zanimanja bi osnovna cijena vodne usluge vodoopskrbe, odnosno varijabilni dio iznosio 7,67 kn/m3 (1,02 EUR) umjesto dosadašnjih 6,67 kn/ m3 (0,89 EUR), a odvodnje otpadnih voda (varijabilni dio) 2,87 kn/m3 (0,38 EUR) umjesto dosadašnjih 2,57 kn/m3 (0,34 EUR).

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Nikola Hren, predsjednik Nadzornog odbora Međimurskih voda

Čakovčaninu (28) trajno oduzet

Porsche Cayenne

Od 1. kolovoza 2019. go dine do 1. listopada 2022. godine policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec privremeno su oduzeli 14 vozila. Od spo menutog broja privremeno oduzetih vozila pravomoć nim sudskim presudama trajno je oduzeto sedam vozila u korist Republike Hrvatske. Među trajno odu zetim vozilima nalaze se i vozila čija se pojedinačna vrijednost procjenjuje na više od 700.000 kuna. Jedan od njih je i iz Čakovca.

Naime, na temelju op tužnog prijedloga Postaje prometne policije Čakovec, Općinski sud u Čakovcu donio je presudu kojom se 28-godišnjaku trajno oduzi ma osobni automobil marke

Porsche Cayenne proizve den 2021. godine koji košta preko 100 tisuća eura.

Automobil je postao trajno vlasništvo RH, dok se izvršenje mjere povje rava Policijskoj upravi me đimurskoj. Na tu prvostu panjsku presudu okrivljenik je pravodobno podnio žalbu Visokom prekršajnom sudu RH, ali je ona odbijena. Podsjetimo, u petak 11. ožujka ove godine u 14:35 sati u Čakovcu, u Preloš koj ulici, policijski službenici Postaje PP Čakovec tijekom nadzora cestovnog prometa zaustavili su osobni auto mobil Porsche Cayenne, kojim je upravljao pret hodno spomenuti muška rac. Utvrdili su da je vozač upravljao vozilom u vrijeme dok mu je zbog sakupljenih 12 negativnih prekršajnih bodova u razdoblju od dvi je godine oduzeta vozačka dozvola. Vozač je uhićen, a nakon dovršenog krimi

nalističkog istraživanja, uz optužni prijedlog, doveden je dežurnom sucu Općinskog suda u Čakovcu Prekršajnog odjela koji mu je odredio za državanje pa je predan u varaždinski zatvor. Okrivljeni je pravomoć nom presudom proglašen krivim i kažnjen kaznom

zatvora u trajanju od 46 dana s uvjetnom osudom od šest mjeseci. Izrečena mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozi lima kategorije B u trajanju od 12 mjeseci kao i oduzi manje osobnog automobila, bez prava na naknadu. (st, foto zv)

ČAKOVEC Djevojci (21) ukrao Golf pa ga preprodao

Dovršenim kriminali stičkim istraživanjem utvr đeno je kako je 36-godišnjak s područja Podturna počinio kazneno djelo krađe. Sumnja se kako je početkom kolo voza ove godine u Čakov cu, na parkiralištu ispred trgovačkog centra u Ulici Stjepana Radića, ukrao VW Golf proizveden 2000., čako večkih registarskih oznaka, vlasništvo 21-godišnjakinje.

Osumnjičeni je pomoću vozila namijenjenog za pri jevoz automobila odvezao ukradeni automobil do tr

KURŠANEC

govačkog društva koje se bavi otkupom sekundarnih sirovina te ga prodao kao otpadno vozilo, a koje je naknadno uništeno.

Materijalna šteta poči njenja opisanim kaznenim djelom procijenjena je na oko 6.000 kuna. Protiv 36-godiš njeg osumnjičenika podnijet će se posebno izvješće nad ležnom državnom odvjetniš tvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počini telja. (st)

Ukrao auto, slupao ga i pobjegao

U noći sa subote na ne djelju 15./16. listopada 2022. u Kuršancu, u Uskoj ulici, nepoznati počinitelj ukrao je parkiranu i zaključanu Opel Tigru, čakovečkih re gistarskih oznaka, vlasništvo 25-godišnjakinje. Ukradeni automobil pronađen u Za grebačkoj ulici prevrnut na bok i s mnogobrojnim ošte ćenjima. Materijalnu štetu

vlasnica je procijenila na oko 15 tisuća kuna. Kriminali stičko istraživanje se nastav lja kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice vezane za to kazneno djelo te otkrio počinitelj. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena pri java nadležnom državnom odvjetništvu, priopćili su iz PU međimurske. (st)

25-godišnjak demontirao i ukrao kameru sa stupa

Dovršenim kriminali stičkim istraživanjem utvr đeno je kako je 25-godišnjak s područja Čakovca počinio kazneno djelo krađe. Sum nja se da je krajem rujna ove godine u Kuršancu, u Varaždinskoj ulici, sa stupa javne rasvjete demontirao i potom ukrao videokameru s pripadajućom SD karticom,

KOTORIBA

Dvojac u benzinskoj pokrao slatkiše i cigarete

Provalnici i kradljivci zaželjeli su se malo slatkog i cigareta pa su došli na ideju da bi mogli provaliti u benzinsku postaju. Točnije, nešto prije ponoći u nedjelju, 9. listopada 2022., u Turčišću nepoznati počinitelji provalili su u benzinsku postaju, vla sništvo trgovačkog društva iz Zagreba, gdje su ukrali razne slatkiše i cigarete, izvijestila je PU međimurska.

Posjetili smo benzinsku nakon provale i pronašli tra

gove provalnika te polupana vrata. Lopovi su najvjerojat nije lupali tupim predmetom u metalnu kvaku koja je na knadno uništena. Materijalna šteta utvrdit će se po zapri manju odštetnog zahtjeva. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadlež nom državnom odvjetništvu. To nije prvi slučaj provale u benzinsku pumpu. Naime, već prije smo svjedočili sličnim provalama.

vlasništvo Međimurske županije. Materijalna šteta procijenjena je na oko 3.500 kuna. Protiv 25-godišnjeg osumnjičenika podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavlje noj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (st)

Radnici iskopali minobacačku granatu

U poljskom predjelu zvanom Jales, nedaleko od Kotoribe, u subotu, 15. li stopada 2022. godine oko 17 sati, prilikom izvođenja zemljanih radova radnim strojem iskopana je mino

bacačka granata kalibra 82 mm, bez upaljača.

Granatu je preuzeo policijski službenik protu eksplozijske zaštite pa ju pohranio u skladištu Policij ske uprave međimurske. (st)

PUŠĆINE Građani tijekom šetnje pronašli streljivo

U Pušćinama u nedjelju, 16. listopada 2022., nešto poslije 15 sati, u produžetku Ulice Matije Gupca građani su tijekom šetnje pronašli plastični sandučić s raznim puščanim streljivom i dva

spremnika za automatsku pušku.

Pronađeno streljivo i spremnici za automatsku pušku pohranjeni su u skladištu Policijske uprave međimurske. (st)

Oduzet Porsche Cayenne stoji u dvorištu PU međimurske

Provaljena benzinska pumpa u Turčišću

(st) Provalnici su udaranjem uništili kvaku

MAČKOVEC

Vrtić Mrav proslavio

40. rođendan

Dječji vrtić Mrav iz Mačkovca prigodnim programom proslavio je 40 godina rada i postojanja. Svoje goste svečano su u narodnim nošnjama dočekali Matija i Dina, a program je donio dječju pjesmu, nastupe i rođendansku tortu, koju su rezali vrtićarci Anela i Grga.

Vrtićki objekt u Mačkovcu izgrađen je 1982. godine,

kao jedan od tek nekoliko tada napravljenih na području Čakovca. Danas djeluje u sklopu Dječjeg vrtića Cipelica Čakovec, a u njemu je 40 mališana okupljenih u 2 mješovitim skupinama od 3 do 7 godina. Za njih brinu 4 odgojiteljice i dvije spremačice, odnosno pomoćne kuharice. (dv)

GIMNAZIJA J. Slavenskog Čakovec

Martina Strahija prenijela iskustvo volontiranja

U sklopu projekta Volonterskim klubom do volonterske zajednice uz projekt Europe goes local, čiji je nositelj Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, održana je edukacija za volontere na kojoj je sudjelovalo 70-ak učenika srednjih škola i njihovih voditelja – profesora i stručnih suradnika s područja grada Čakovca. Društveni centar Čakovec proveo je edukaciju

o prednostima i uvjetima volontiranja, a potom je Martina Strahija prenijela dio svog bogatog volonterskog iskustva održavši inspirativno predavanje o volontiranju u Africi. Bila je ovo jedna u nizu planiranih edukacija, a krajnji je cilj projekta promicanje volonterstva među mladima i proširenje volonterske mreže u Čakovcu. (dv)

ČAKOVEC Kotar – Jug Što će se sve događati na čakovečkom jugu?

Vijeće gradskog kotara Čakovec – Jug održalo je svoju 15. sjednicu. Kako je prijedlog programa usmjeren na rješavanje stvarnih problema u kotaru, dogovoreno je da se dio programa riješi u skorom periodu.

Naglasak su stavili na rekonstrukciju Dravske ulice, Ulice Josipa Bedekovića te Ulice Jurja Križanića prema dječjem vrtiću. Raspravljalo se i o potrebnoj rasvjeti u Travničkoj ulici te mogućnostima i načinima da se ista riješi, a pritom se dotakla i tema drugih lokacija za koje će se izraditi potrebni projekti. Tako će se odraditi i horizontalna signalizacija u Ulici dr. Vinka Žganca, s obzirom na to da se radi o prometnici uz Dječji vrtić Žibeki. Predstavnici Gradskog kotara – Jug dali su ideju o

organiziranju akcije čišćenja i bojanja dječjih igralište te klupa. Gradonačelnica Cividini podržala je inicijativu te obećala podršku Grada, uz davanje informacije kako je Grad prijavio Park Martane, a paralelno s time i dječje igralište u Martanama na natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te da sada kreće e-savjetovanje u koje ih je zamolila da se uključe jer je njihovo mišljenje najvažnije.

Uz uvjete za Kotar koji ima sve više mladih i djece, najavila je kako je proširenje II. osnovne škole sadržano u izmjenama i dopunama Gradskog urbanističkog plana, a osim proširenja vrtića Maslačak, najavljena je rekonstrukcija te izgradnja drugih vrtića na području Čakovca. (dv)

Sportašima trening u novoj dvorani od siječnja 2023.!

Dvoranu će, osim Učiteljskog fakulteta za potrebe nastave, upotrebljavati sportske i druge udruge s čakovečkog i međimurskog područja

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Čakovec

ima novu montažnu balon-dvoranu koja je postavljena proteklog tjedna kod Učiteljskog fakulteta na tamošnjem vanjskom rukometnom terenu. Iako je bilo negodovanja susjeda koji su pozvali i građevinskog inspektora, te su zavrzlame završile i dvorana je postavljena.

Impozantna dvorana od 1100 kvadrata

Kako nam je rekao Mario Vukoja, sportski direktor Kluba Marijan Zadravec Macan, u postavljanju balona pomagali su marljivi i nasmijani studen-

ti uz stručnjake iz slovenske tvrtke Duol.

Ideja je da se ta nova i moderna dvorana od 1100 kvadratnih metara upotrebljava kao još jedna sportska dvorana u Čakovcu koja, kažu sportaši, i više nego nedostaje. U prijepodnevnim satima upotrebljavat će ju studenti MEV-a i Učiteljskog fakulteta, dok u kasnijem terminu klubovi i udruge s područja grada: rukometaši, odbojkaši, košarkaši, mažoretkinje, a imat će čak i tribine pa će se vikendom moći igrati utakmice.

Dvoranu će, osim Učiteljskog fakulteta za potrebe nastave, upotrebljavati sportske i druge udruge s čakovečkog i međimurskog područja. Kori-

štenje dvoranom �inancirat će se na uobičajen način, preko najma.

- Održan je i sastanak s potencijalnim korisnicima, udrugama s područja Čakovca koji će se tom dvoranom koristiti, nadamo se, od siječnja 2023. godine.

Svi su uzbuđeni i jedva čekaju da se počne upotrebljavati. Također, moram naglasiti kako je sastanak bio vrlo konstruktivan, kazao je Vukoja i dodao kako je sada na redu nabava i postavljanje podloge.

Sportašima adekvatni termini za trening

- Treba odabrati podlogu i krenuti u nabavku, rok je sedam tjedana.

Na tržištu su tri vrste podloge koje su u užem izboru, a logika govori da idemo od srednje prema višoj klasi kako bi se mogle održavati utakmi-

ce, dodaje sportski direktor. Čak je bilo i govora da dvorana bude trodjelna, što bi značilo da se čak tri sportske udruge mogu njom koristiti u istom terminu.

Time će se sigurno riješiti problemi s terminima koji već godinama muče čakovečke sportaše, govori nam Vukoja.

Zbog toga se sportaši moraju voziti i van grada da mogu adekvatno trenirati, a opet da ne moraju kasno dolaziti doma s treninga i već ujutro u školu.

- Dobro je da smo u cijeloj priči svi pokazali međusobno razumijevanje. Ostaju nam još nedoumice oko plina, koji bi trebao bi biti spojen sljedeći tjedan, a nadamo se da će cijene biti donekle normalne i da će Vlada imati razumijevanje jer ćemo u suprotnom biti u problemu. Struju smo riješili i cijena nam je kao za kućanstva, zaključio je sportski direktor Vukoja.

Gdje je zamjenica Gradišer i što je s Centrom za odgoj?

Darko Zver i Boris Bistrović (Fokus) postali su konačno prava oporba u čakovečkom vijeću. To kažemo jer su još do “jučer” bili dio vlasti, no nakon smjene Zvera s mjesta predsjednika Gradskog vijeća odnosi su dodatno zahladili. U vrijeme aktualnog sata za riječ se javio vijećnik Bistrović i pitao gdje je i što se događa sa zamjenicom gradonačelnice Marinom Gradišer koju realno nitko nije vidio ni čuo od početka mandata.

- Namjerava li se aktivirati zamjenicu gradonačelnice i uključiti ju u aktivnosti izvršne vlasti Grada s obzirom na to da bi gradonačelnici pomoć dobro došla? Ne želim ni pomisliti što bi se dogodilo da je gradonačelnica spriječena ili u nemogućnosti obavljati svoju dužnost na duži rok, pitao je Fokusov vijećnik. Josip Varga zatražio je odgovor od

pročelnice Dragice Kemeter. Dragica Kemeter očitovala se da gospođa zamjenica gradonačelnice postoji, a na njoj je da odluči koliko će i kako volontirati. U slučaju potrebe bila bi pozvana na preuzimanje vođenja Grada.

Darko Zver postavio je pitanje vezano za tijek novog Centra za odgoj i obrazovanje koji se već trebao početi graditi u čakovečkim Martanama.

- S obzirom na to da je krajem prošle godine bilo najava o skorom početku radova, barem tako piše u medijima, a Vlada je osigurala 8 milijuna kuna, gdje je zapeo projekt Centra za odgoj i obrazovanje te kada počinju radovi i kada završavaju?

Ljerka Cividini odgovorila je da su odradili dio dokumentacije i pripremili sve za Ministarstvo obrazovanja, u kojem je, kao što ste infor-

mirani, bio održan sastanak s gospodinom Mamićem. Odgovor Ministarstva čeka se već 3 mjeseca. - Tjedno razgovaram s ljudima koji se u Ministarstvu žele ili mogu javiti, kako bi se potpisao sporazum i krenulo s javnom nabavom. Financiranje Centra za odgoj i obrazovanje na stavci je državnog prora-

čuna pa Ministarstvo pokreće postupak. Nitko sretniji od nas ako počne gradnja tog Centra. Sjevernom obilaznicom Čakovca upravljaju Hrvatske ceste koje imaju svoj plan rada i program izvođenja pojedinih dionica. Za treću fazu sjeverne obilaznice ishođuje se građevinska dozvola, odgovorila je Cividini. (dv)

MONTAŽNI BALON u Čakovcu kod VUŠ-a poprimio svoj oblik

Mario Vukoja ispred novog sportskog objekta u Čakovcu kod Učiteljskog fakulteta

FOKUSOVCI Darko Zver i Boris Bistrović pitali gradonačelnicu Cividini

Darko Zver, vijećnik Fokusa Boris Bistrović, vijećnik Fokusa

Dekanovec se štima svjetskim karatistom!

Inače učenik prvog razreda Srednje škole Čakovec, smjer fizioterapeut, već četvrti mjesec zaredom u svojoj kategoriji kadeta –70 kg drži prvo mjesto na svjetskoj ljestvici kadeta karatea

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

U Općinskoj vijećnici Općine Dekanovec održan je

prijem za mladog vrhunskog sportaša Svena Strahiju iz Dekanovca koji postiže odlične sportske uspjehe na

svjetskom nivou. Ugostio ga je načelnik Ivan Hajdarović i uručio mu u ime Općine 5000 kuna uz dobre želje za daljnjim uspjehom. 15-godišnji Sven, inače učenik prvog razreda Srednje škole Čakovec, smjer �izioterapeut, već četvrti mjesec zaredom u svojoj kategoriji kadeta – 70 kg drži prvo mjesto na svjetskoj ljestvici kadeta karatea.

Mladi karatist svjetskog stasa

Ima se čime dičiti. Tako su mu najvažniji rezultati u sezoni 2021./2022. srebro na Svjetskoj ligi u Veneciji

2021., bronca na Svjetskoj ligi Limassol 2022., bronca na Prvenstvu Europe Prag 2022. i zlato na Svjetskoj ligi u Poreču 2022. godine koje se održalo u srpnju, kao i prvo mjesto na službenoj ljestvici Svjetske karate federacije u konkurenciji kadeta reprezentativac Republike Hrvatske.

Obitelj Strahija može se pohvaliti i Svenovom sestrom Laurom koja je također sjajna karatistica Karate kluba Globus. Bila je četiri puta prvakinja Hrvatske, treća na Prvenstvu Balkana i treća na Svjetskom kupu.

MALA SUBOTICA Nitko ne želi biti vatrogasni zapovjednik!?

Predsjedništvo Vatrogasne zajednice općine Male Subotice ponovno je raspisalo javni poziv za izbor i imenovanje općinskog vatrogasnog zapovjednika. Bira se jedna osoba koja će mandat obnavljati na dobrovoljnoj bazi idućih 5 godina.

Kandidat treba imati najmanje srednju stručnu

spremu, imati zvanje vatrogasnog časnikabte najmanje 3 godine iskustva na poslovima vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornostima.

Prijave na javni poziv uz obaveznu dokumentaciju dostavljaju se u roku od 10 dana od objave javnog poziva. (vv)

OREHOVICA

I Reovčane se pita o POS-u

I stanovnici Orehovice mogu sudjelovati u anketi o zainteresiranosti građana za društveno poticajnu stanogradnju. Provodi ju Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina. Program društveno poticane stanogradnje (POS) provodi se izgradnjom stanova, odnosno stambenih zgrada te se omogućuje prodaja stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjeti-

ma od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate. Kupnjom stanova putem POS-a moguće je ostvariti niz pogodnosti kao što su rok otplate kredita 30 godina +1 godina počeka, bez jamca, maksimalna cijena korisne površine stana do 1350 €/m2 i prosječna godišnja kamatna stopa oko 2 % godišnje.

Rok za ispunjavanje ankete je najkasnije do 30. studenog 2022. godine. (vv)

Nagrade uspješnim studentima

Dijana Novak, načelnica Orehovice, odlučila je jednokratnom novčanom nagradom nagraditi i uspješne studente s područja općine koji su diplomirali u ovoj akademskoj godini, dakle 2022./23.

U obzir dolaze sve visokoškolske ustanove u zemlji ili inozemstvu bez obzira na to jesu li privatne ili javne. Pravo ostvaruju i dobitnici dekanove i rektorove nagrade, naravno za ovu godinu. Shodno pozivu, dobitnici dekanove nagra-

de dobivaju 800 kuna, a rektorove nagrade tisuću kuna.

Za diplomu na specijalističkim diplomskim stručnim studijima dobiva se 1250 kuna, na integriranim diplomskim 1500 kuna, koliko je nagrada i za diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski specijalistički nagrađuje se s 2000 kuna i poslijediplomski sveučilišni 2500 kuna.

Zahtjevi se podnose do 31. listopada 2023. gdine. (vv)

Hoće li Međimurska županija kupiti MESAP?

Kako je rekao načelnik Nedelišća Nikola Novak, dovršena je izrada proširenja Privredne zone Nedelišće II čime se omogućava daljnji razvoj poduzećima u toj zoni kao i dolazak novih investitora. Prodano je i zemljište u vlasništvu Općine u spomenutoj zoni, a kupio ga je poduzetnik s područja općine.

- U zoni Goričica nije bilo gradnje novih objekata, ali sam uputio nekoliko

investitora na pregovore s postojećim vlasnicima zemljišta koji nisu realizirali svoje investicije, nadajući se da možda novi vlasnici pokrenu izgradnju svojih poslovnih prostora.

Što se tiče ostalih gospodarskih tema u općini, Novak ističe kako su u nekoliko navrata održani sastanci s temom MESAP-a.

Međimurska županija ponudila je Općini Nedelišće

kupnju svojeg udjela pa je naručena procjena objekta koji se nalazi na zemljištu općine. Vrijednost procjene iznosi 7.200.000 kuna te u narednim mjesecima predstoji dogovor svih vijećnika Općinskog vijeća o daljnjoj sudbini MESAP-a. Moja želja je staviti ga u funkciju poduzetništva, što u ovom trenutku zasigurno nije slučaj, rekao je načelnik Novak. (dv, zv)

Nikola Novak, načelnik Nedelišća

BELICA

Nove, više cijene vrtića

Općina Belica su�inancirat će boravak djece rane i predškolske dobi u Dječjem vrtiću Belica u iznosu od 730 kn mjesečno za svako dijete bez obzira na duljinu boravka.

Ekonomska cijena za boravak djece rane dobi u tamošnjem vrtiću i to za jaslice (od 6. mjeseca života do navršene 3. godine života) kreće se od 1600 do 2000 kuna, ovisno radi li se o cjelodnevnom ili poludnevnom boravku. Na

roditelje se odnosi od 550 do 650 kuna �inancijskog kolača.

Boravak djece predškolske dobi pak stoji od 1500 do 1800 kuna, također ovisno o kojoj vrsti boravka se radi. Roditelji će plaćati od 500 do 600 kuna. Na drugo dijete, polaznika Dječjeg vrtića Belica, odobrava se popust od 50 % cijene, a na svako sljedeće dijete odobrava se još dodatnih 10 % popusta. (vv)

Sven Strahija, mladi kara�st u usponu

Načelnik Ivan Hajdarović uručio mu je novčanu nagradu uz dobre želje

SVEN STRAHIJA (15), član KK-a Globus. primio nagradu od 5000 kuna

Daljnja sudbina MESAP-a uskoro će se raspravi�

MURSKO SREDIŠĆE

Tko će zamijeniti pročelnika Štefanića?

Miljenko Štefanić, pro čelnik Upravnog odjela ureda Grada krajem godine odlazi iz Grada u privatne vode, pa je Grad Mursko Sre dišće raspisao novi natječaj za imenovanje pročelnika.

Traži se magistar struke ili stručni specijalist prav nog smjera, s najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Potrebni su poznavanje rada na računalu, organizacijske sposobnosti i komunikacij

ske vještine potrebne za uspješno upravljanje uprav ni tijelom i položen državni stručni ispit.

Uvjet magistra, odnosno stručnog specijalista ispu njavaju i osobe koje su po ranijim propisima stekle visoku stručnu spremu.

Natjecati se mogu i kan didati koji nemaju položen stručni ispit, uz obvezu da ga polože u roku od jedne godine od imenovanja. (BMO)

Umirovljenicima božićnice od 150 do 350 kuna

Grad Mursko Središće i ove je godine osigurao jed nokratnu novčanu pomoć za umirovljenike sa svog pod ručja u obliku poklon-bono va povodom božićno-novo godišnjih blagdana.

Pravo na božićnicu ostvaruju svi umirovljeni ci kojima je zbroj mirovina – prihoda manji od 3.000 kuna i to po sljedećim kriterijima: za mirovine – prihode do 1.800 kuna ostvaruje se pravo na bon u vrijednosti od 350 kuna, za mirovine – prihode od 1.801 do 2.500 kuna ostvaruje se pravo na bon u vrijednosti od 250 kuna, za mirovine –prihode od 2.501 do 3.000 kuna ostvaruje se bon u vrijednosti od 150 kuna.

Potvrde o visini mi rovine, zadnji izvadak iz banke ili pošte potrebno je dostaviti u Podružnicu umirovljenika Mursko Sre dišće u uredovnim danima: utorkom i petkom od 8 do 12 sati.

Prijave za božićnicu po činju od 10. listopada, a rok za predaju dokumentacije je 6. prosinca ove godine. Umirovljenici koji se ne pri

jave do navedenog roka ne mogu ostvariti pravo na bon za božićnicu.

S obzirom na to da je došlo do promjene visine prosječne mirovine u Hrvat skoj, Grad Mursko Središće povisio je kriterije prihoda u odnosu na visinu darovnog bona, u korist umirovljeni ka. Time se želi izbjeći da umirovljenici zbog porasta mirovine budu uskraćeni za poklon-bon koji su do sada dobivali. Ujedno je uvećana i vrijednost bona, a najviše za one s najmanjim miro vinama.

Lani je najviši iznos po klon-bona bio 200 kuna za umirovljenike s mirovinama do 1600 kuna. Oni koji su primali mirovine od 1.600 do 2.100 kuna lani su ostva rili pravo na poklon-bon u vrijednosti od 150 kuna, a oni s mirovinama od 2.100 do 2.600 kuna na bon u vri jednosti od 100 kuna.

Novčana sredstva za tu namjenu osigurana su iz proračuna Grada Mursko Središće, dok su svi kriteriji usuglašeni s Podružnicom umirovljenika Mursko Sre dišće. (BMO)

Povećali sredstva za rad HGSS-a

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) – Sta nica Čakovec podnijela je molbu Gradu Mursko Sre dišće za povećanje sredsta

Kak se delaju pikač i sejnov ded?

Udruga Pikač Selnica obnovila je umijeće izrade “sejnovog deda” na području Sv. Martina na Muri

U Žabniku kod Mlina protekle je nedjelje održana radionica Povratak pikača. Članovi Udruge Pikač Sel nica demonstrirali su i po dučili mnogobrojne članove Hrvatske kulturno-umjetničke udruge Sveti Martin te članove Kulturno-umjetničke udruge Zasadbreg tradicionalnom umijeću izrade pokladne maske pikač.

Sama radionica prošla je vedro i polaznici su bili vrijed ni. Iako su organizatori predvi djeli samo prezentaciju izrade konopa od sijena, polaznici su ih s veseljem izradili dovoljno za namatanje pravog sejnovog deda pa je tom prigodom pre zentirana i tehnika namatanja užadi oko osobe.

Tako je Dominik Padarić, predsjednik HKUU Sveti Mar tin, nakon gotovo 50 godina zaborava, likom i djelom oživio sejnovog deda. Nakon neza boravnog iskustva Padarić je rezimirao svoje dojmove:

- Definitivno sam podcijenio težinu i teškoću nošenja odjela sejnovog deda. Zasigurno mi je težina porasla za nekih 10 kg. Sada kada sam to isprobao, mogu reći da, iako je atrak tivno za vidjeti, osoba mora biti itekako fizički spremna za “nositi” sejnovog deda. Sad mi preostaje vježbanje hodanja u tome i spreman sam za jednu šetnju do Selnice, rekao je kroz smijeh.

Stariji članovi udruge Pi kač koji imaju iskustva u noše nju maske ipak su mu poručili da isproba prvo odraditi jednu normalnu povorku prije nego

se odvaži na ovakav maraton ski put, tim više što projektom nije predviđena i suradnja s HGSS-om, a potreba za njiho vom intervencijom u ovakvom pothvatu bila bi vrlo vjerojat

na! Na radionici je objašnjena i tehnika izrade kape sejnovog deda pa preostaje pričekati fašničku povorku da vidimo hoće li i sejnov ded ponovno zaživjeti! (ib)

Sejnov ili slamnati ded

Prema navodima starijih članova udruge, selnički je pi kač zapravo porijeklom iz Sv. Martina na Muri! Tamošnji su stanovnici, kreatori tzv. sejnovog deda okupljeni u neformalnom sastavu, preni jeli umijeće izrade specifične slamnate maske članovima tadašnjeg Kulturno-umjet ničkog društva Obnova Sel nica. Jedan od kreatora je Stanko Trstenjak koji nam je objasnio kako se izrađivao famozni i Sejnov iliti Slamnati ded: - Delali smo vresli (sla mnate snopiće), smo vlekli vun, sukali i namatali. Med tem smo se mi zafrkavali pa jen drugoga zamatali!

Njihov se ded izrađivao od slame ili sijena – ovisno o tome čega su se kao dje ca uspjeli dočepati. Također,

umjesto poznate košnice koju današnji selnički pikač nosi na glavi, Stanko i društvo namatali su kape po kalupu od tzv. korpice za krave, tj. svojevrsne brnjice koje su krave ponekad morale no siti kako ne bi pasle travu za vrijeme dok su morale raditi u polju.

Stariji su članovi tako prenijeli umijeće na mlađe i ostalo je povijest! U Svetom Martinu je vještina polako padala u zaborav, dok se u Selnici uspjela zadržati sve do danas. Iako je bilo potreb no mnogo godina, Selnica je zasluženo postala sjedište pikača kakvog poznajemo i danas – čovjeka umotanog u slamu s košnicom na glavi, okruženog zemljoradnicima u narodnim nošnjama.

Posjetili voćnjak obitelji Derk

Piše: Aleksandra Sklepić

va za redovni rad Stanice. Zahtjev im je odobren u iznosu od 10.000 kuna za 2022. godinu. (BMO)

Za božićne čestitke 700 kuna slikarima ustima i nogama

Izdavačka kuća umjet nika koji slikaju ustima i nogama podnijela je Gradu molbu za kupnju božićne kolekcije: čestitki, kuverti

i kalendara. Gradonačelni kov kolegij odobrio je isplatu novčanih sredstava u iznosu od 700 kuna.

(BMO)

Učenici 2. i 4. razreda Područne škole Peklenica sa svojim učiteljicama Lidijom Škvorc i Željkom Repalust obilježavaju Dane zahvalnosti za plodove zemlje na razne, kreativne načine. Ovih su dana posjetili voćnjak obite lji Derk u Peklenici i iz prve ruke vidjeli i doživjeli berbu jabuka i načine prerade voća.

Dočekali su ih vrlo su sretljivi domaćini Mihaela i Slavko Derk, stručno ih pro veli kroz voćnjak i objasnili tijek poslova tijekom cijele

godine te ih na kraju počastili jabukama i slatkišima. Naučili su da je težak posao i dug put da lijepa, sočna jabuka dođe iz voćnjaka do našeg stola.

Lijepo jesensko vrijeme omogućilo im je nastavak šetnje po Peklenici pa su te rensku nastavu završili po sjetom Spomen-parku nafte i igrama na igralištu. Tu su učili o prošlosti Peklenice i važnosti otkrića nafte baš u njihovom selu.

Nisu ni znali čega sve ima u njihovoj Peklenici! Baš je bilo lijepo... Šteta što terenska nastava nije svaki dan!

DANI ZAHVALNOSTI za plodove zemlje u PŠ Peklenica

Domaćini Derk na kraju su učenike počastili jabukama i slatkišima

RADIONICA POVRATAK pikača kod Mlina na Muri

Sejnov ded Dominik Padarić s ostalim članovima HKUU-a Sveti Martin te članovima KUU-a Zasadbreg i članovima Udruge Pikač Selnica

Izrada slamnate užadi na radionici Povratak pikača

Traže se dobitnici javnih priznanja

Grad Prelog i ove godine dodjeljuje javna priznanja zaslužnim građanima i udrugama, koji su, svatko na svoj način, pomogli pri razvoju grada. Slijedom toga, objavljen je oglas za podnošenje inicijative za dodjelu javnih priznanja. Pozivaju se građani i pravne osobe da podnesu svoje prijedloge uz pisana obrazloženja. Javna priznanja

grada Preloga su: Počasni građanin grada Preloga, Nagrada grada Preloga za životno djelo, Grb grada Preloga te Plaketa grada Preloga.

Prijedlozi se primaju do 15. studenoga, a priznanja će laureatima biti uručena na svečanoj sjednici uz Dan grada koji se obilježava 6. prosinca. (vv)

Srednjoškolci se natječu u Senigallii

Tri tima učenika Srednje škole Prelog otputovala su u talijanski grad Senigallia gdje je 17. listopada započela 35. konferencija i natjecanje AEHT, najjače i najprestižnije natjecanje turističko-ugostiteljskih škola iz cijele Europe.

Natjecanje će trajati cijeli tjedan, a najbolji učenici iz najboljih turističko-ugostiteljskih škola iz cijele Europe natjecat će se u 11 različitih disciplina: Pastry, Barista, Restaurant Service, Wine Service, Cocktail, Culinary Art, Decathlon, Front Of�ice, Hospitality Management, Tourist Destination i Strategic Thinking.

Preloški učenici natjecat će se u trima disciplinama: - u disciplini Front Of�ice (Poslovanje recepcije hotela) natječe se Ema Kos iz

4. razreda turističko-hotelijerskih komercijalista pod mentorstvom prof. Marine Branilović - u disciplini Dechatlon (kuhanje u timu pred publikom) natječe se Karlo Gracin Šardi iz 3. razreda kuhara pod mentorstvom nastavnice kuharstva Anice Naranđa - u disciplini Cocktail (pripremanje koktela) natječe se Ivana Hansderfner, iz 4. razreda turističko-hotelijerskih komercijalista pod mentorstvom nastavnika Zorana Tomašića.

Kako zbog organizacijskih razloga sva tri mentora nisu mogla s njima na put, prate ih samo mentorica Anica Naranđa i koordinatorica projekta Receza u Srednjoj školi Prelog Sanja Kovačić. (vv)

Trasira se put za hladnjaču

Grad Prelog pokrenuo je postupak izrade Urbanističkog plana uređenja područja Krč u Čehovcu. Riječ je o neizgrađenom i neuređenom građevinskom području površine oko 6,2 ha. Zbog svoje se pozicije u odnosu na Gospodarsku zonu Sjever i sjevernu obilaznicu ocjenjuje najpogodnijom raspoloživom lokacijom za izgradnju skladišnih prostora za poljoprivredne proizvode (hladnjače i slično) te drugih kompatibilnih poslovnih sadržaja. Plan

uređenja predviđa, između ostaloga, i formiranje čestice za novu ulicu za pristup području Krč prikladnu za gospodarska vozila, pa određivanje pozicije za formiranje zaštitne zelene površine između planiranih poslovnih sadržaja i stambenih sadržaja unutar naselja. Naime, ispitat će se i mogućnosti formiranja manjeg broja individualnih stambenih gradilišta, neposredno uz izgrađenu mješovitu, pretežito stambenu zonu. (vv)

Knjižnica poziva

Knjižnica i čitaonica grada Preloga i ove se godine vrlo aktivno uključuje u obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige te uz najavljene i organizirane posjete knjižnici vrtićanaca i školaraca nudi pregršt javnih događanja, akcija i druženja

za širu zajednicu. Uz partnere Društvo naša djeca i Srednju školu KIČ Prelog poziva sve zainteresirane na druženje u prostorima knjižnice uz zanimljive, inovativne i neočekivane goste i sadržaje. (vv)

Priločko križoje potrtih groja

- Samo se pitamo kad će stradati prva žrtva.To je već nemoguće gledati kak ti auti letiju, zatiraju se tam od polovice Ulice Franje Glada i gas prema Industrijskoj zoni Sjever, ističe Martina Savanović

Piše: Vlasta Vugrinec

Stanovnici Ulice Franje Glada, Ulice Stjepana Mlinarića i Ulice Antuna Mihanovića, a to se prvenstveno odnosi na one koji imaju obiteljske kuće na križanju tih ulica, već su se navikli na strahovite udarce i popratne zvukove te automobile koji se bespomoćno okreću po raskrižju i završavaju u njihovim ogradama. Jer to je trenutno u Prelogu najopasnije raskršće, srećom zasad, bez ljudskih žrtava. Nisu više ni sigurni isplati li im se popravljati ograde jer se beton još ni ne osuši, a već ju neki novi auto sruši.

Strpljenje stanara je pri kraju

- Samo se pitamo kad će stradati prva žrtva, poručuje Martina Savanović koja živi na tom raskršću.

To je već nemoguće gledati kak ti auti letiju, zatiraju se tam od polovice Ulice Franje Glada i gas prema Industrijskoj zoni Sjever. Već niti ne brojimo koliko su mi puta potrli ogra-

du. Najgora je bila posljednja nesreća, kaže u kojoj je automobil probio ogradu i završio u kući razbivši pri tom klupčicu na podrumskom prozoru i oštetivši klima uređaj.

- Sreća u nesreći je bila kaj je probio kaštru jer da se zaletio u stup ograde, bio bi mrtav, dodaje Martina.

I doista, i sami smo se uvjerili kolikom brzinom jure automobili bez obzira na znakove ograničenja brzine. Promet Ulicom Franje Glada doista je velik jer je riječ o cesti koja vodi prema Čehovcu i Gospodarskoj zoni Sjever koja ima veliku koncentraciju zaposlenih. S druge strane, sječe ju sporedna ulica koja također ima znakove upozorenja, čak i svjetlosne, no često se zanemaruju i samo se preleti preko.

Ljuti se i tamošnji gradonačelnik Ljubomir Kolarek koji navodi da se polovica nesreća dogodi zbog prevelike brzine, a ostala polovica zbog oduzimanja prednosti prolaska.

- Ono što je najžalosnije, navodi Kolarek, je činjenica da

većinu nesreća izazovu sami Preložani.

Trebamo li staviti pikeče drote?

O problematičnom raskrižju upoznata je i policija koja pokušava pronaći rješenje. Drugim riječima, kako spriječiti vozače da ne lete stotkom i više po ravnoj i preglednoj ulici usred grada. Pješaka na cesti nema jer su staze sa svake strane. Mislim, čovjek ne mora biti posebno pametan i školovan da bi kaznio takvog vozača, a očito ih treba itekako lupiti po džepu. Jer sve ostalo je bez efekta jer vozači ne poštuju prometne znakove.

Potvrđuje to i gradonačelnik koji je naglasio kako policija radi studiju uz riječi: Ne znamo više kaj napraviti. Trebamo li staviti pikeče drote kaj si budu vozači gume bušili, trebamo li postaviti hupsere koje nitko neće pred svojom kućom? Moguće je još i postavljanje semafora koji će pokazivati brzinu i govoriti da se uspori.

Napravi li se nešto takvo, upozorava Kolarek, stvorit će se veliki prometni čep, naročito ujutro i popodne kad radnici idu na posao ili s posla. Po njemu to će izazvati još veće nezadovoljstvo kod stanara.

Obilazni pravci za zonu ne postoje, a dosta mještana Čehovca stiže i u Prelog na posao. Na prvu nerješiv problem, no samo malo jača kontrola, strože kazne i ne bi trebala nikakva studija ni posebno rješenje prometne situacije. U svakom slučaju, kaže kako će se do kraja ove godine pronaći adekvatno rješenje.

U DVA mjeseca na križanju ulice F.Glada dogodilo se 8 prometnih nesreća

U posljednjoj nesreći automobil je probio ogradu i završio u kući

Uvučena živa ograda i tragovi guma

Razbijena ograda

Mar�na Savanović nedavno je friško sanirala ogradu

SAVJETI za poljoprivrednike

Smanjivanje površina pod uljanom repicom

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ribarstvu na području Međimurske županije uljana repica uzgajala se u prošloj vegetacijskoj sezoni na ukupno 1324 ha. Mada repica u plodoredu predstavlja vrlo vrijednu kulturu na našem području, u narednom razdoblju može se očekivati smanjenje površina na kojima će se uzgajati. Razlog je u smanjenju dostupnih e�ikasnih insekticida za suzbijanje najvažnijeg štetnika te kulture, repičina sjajnika (Meligethes aeneus).

Uljana repica omogućava racionalnu uporabu klimatskih i zemljišnih resursa čime direktno utječe na plodnost tla i intenzivira ratarsku proizvodnju. Zbog iznimno razvijenog korijenova sustava, brzog rasta nadzemne mase i ranijeg sazrijevanja, visoko je vrijedna kao predusjev za većinu drugih biljnih kultura. Osim štetnika, repica je podložna biljnim bolestima od kojih su najznačajnije:

1. Rak ili crna noga jedna je od ekonomski najznačajnijih bolesti čiji je uzročnik gljiva Leptosphaeria maculans. Osim uljane repice domaćini te bolesti su vrste iz porodice Brassicaceae iako postoje podaci da je gljiva izolirana i s biljnih vrsta iz drugih porodica. Bolest može uzrokovati štete i na kupusu, korabi, kelju, kelju pupčaru i cvjetači. Od korovnih vrsta važniji su domaćini L. Maculans vrste iz rodova Capsella, Cordaria, Raphanus, Thlaspi i Sinapis. Do zaraze može doći od stadija klijanaca do formiranja komuški, a gljiva napada kotiledone, lišće, stabljiku i komuške. Ovisno o osjetljivosti genotipa, količini primarnog inokuluma, vremenskim uvjetima i stadiju razvoja u kojem je nastala zaraza, prinos može biti umanjen i za više od 30 %. Ako se zaraza ostvari u fazi klijanaca ili tijekom formiranja prvih pravih listova, mlade biljke mogu propasti ili zaostaju u porastu te su kod tih zaraza štete najveće. Karakteristični su simptomi na lišću pjege prljavo bijele boje, okruglog do nepravilnog oblika. Bolest se prvo javlja na donjim listovima, a potom se širi na gornje.

2. Suhu trulež stabljike uzrokuje gljiva Macrophomina phaseolina koja je raširena u cijelom svijetu i danas je poznato više od 500 njezinih domaćina među kojima su i suncokret, kukuruz, šećerna repa, sirak, grah, luk, mrkva,

Piše: Suzana Pajić

kupus, paprika i krumpir. U umjerenom klimatu bolest se javlja u izrazito sušnim i vrućim godinama. Tipičan je simptom venuće biljaka jer parazit napada iz tla korijen koji potamni i propada. Iz korijena gljiva prelazi u stabljiku i prstenasto opkoli prizemni dio koji potamni, a zatim dobije sivu boju. Bolest najčešće zahvaća do 30 centimetara stabljike, mjereći od površine tla.

3. Crna pjegavost lišća i komuški bolest je koja se javlja u svim uzgojnim područjima repice, a uzrokuju ju Alternaria brassicae i Alternaria brassicicola.

Na repici se simptomi javljaju na svim nadzemnim dijelovima, a veličina pjega ovisi o domaćinu i vrsti Alternarie. Osobito je štetna pojava pjegavosti na komuškama koje mogu ostati bez sjemena ili se komuške raspucavaju pa se sjeme rasipa.

Gljiva se održava kao sapro�it na ostacima biljaka i na korovima. Sjeme također može biti izvor primarnih zaraza, a na njemu se gljiva održava u obliku micelija.

4. Bijela trulež čiji je uzročnik gljiva Sclerotinia sclerotiorum potencijalno je destruktivna bolest repice, osobito u godinama s vlažnim i prohladnim proljećem. Gljiva je fakultativni parazit s više od 400 domaćina među kojima su osim uljane repice i suncokret, soja, rajčica, kupus, grah, mrkva, salata, paprika, patlidžan, krastavac, dinja i lubenica.

Na repici gljiva može izazvati palež klijanaca, trulež stabljike, a zaražava i komuške unutar kojih se među sjemenjem formiraju sitne sklerocije koje bojom i veličinom podsjećaju na sjeme i teško se izdvajaju prilikom dorade. Gljiva se održava u obliku sklerocija koje ostaju vitalne i više od osam godina. U ratarskoj proizvodnji važno je zbog pojave ove bolesti provoditi pravilni plodored u kojem bi trebalo obratiti pažnju da se uljana repica, soja i suncokret siju na istoj parceli svake 4 godine.

PLASTENICI DIJANE VRBANEC iz Novog Sela Rok prepuni su tzv. grobljanskog cvijeća

Krizantema je simbol zahvalnosti

i dugovječnosti

- Cvijeće je u pripremi, zapravo u završnoj je fazi i samo što ga ne beremo, ističe Dijana Vrbanec iz Novog Sela Rok koju smo zatekli u plasteniku prepunom bijelih krizantema.

No, ne cvjetaju krupne krizanteme, već i one sitne, tu su popularni zeleni gumbeki, pa lilasti, margarete u bijeloj, žutoj i lilastoj boji, žute, bijele i zelene margarete. I mogli bismo tako nabrajati sve do 1. studenog, blagdana Svih svetih za kada je sve cvijeće i tempirano. U moru tzv. grobljanskog cvijeća, svojim cvjetovima ističu se i lila ljiljani.

Obiteljski posao prešao je na sina

Obitelj Vrbanec uzgojem cvijeća bavi se već 25 godina i upravo ove godine obilježavaju taj vrijedni jubilej s novim nositeljem gospodarstva, sinom Matijom. Ljubiteljima cvijeća, koliko god da se radilo o cvijeću za groblje, od sve te ljepote naprosto zastaje dah. Ne zna čovjek na koju bi stranu pogledao, koji cvijet pomirisao i koju laticu dodirnuo.

- Je, nažalost, koliko god krizanteme, špine i margarete bile lijepe, rijetko tko ih kupuje za vazu, već svi za groblje. Stoga ga i tempiramo samo za taj datum, dodaje iskusna cvjećarka. A tempiranje podrazumijeva zamračivanje plastenika jer je krizantema biljka kratkog dana, pa ju je prije cvatnje potrebno pokrivati tamnom tkaninom kako bi se inicirala cvatnja. Obično se to radi tijekom mjeseca kolovoza, 3 – 4 tjedna u razdoblju od 13 do 14 sati sve dok ne izbiju pupovi. Iako je u pravilu izrazito nezahtjevna biljka za uzgoj i uspijeva i u težim uvjetima, cvjećari s njom imaju podosta posla. - Svi žele jedan veliki, krupni cvijet i stoga biljku moramo obavezno pincirati, odnosno odstranjivati pupove sa strane i ostaviti samo jedan, glavni, objašnjava dalje.

Ovo ljeto, kaže, dosta su se mučili s visokim temperaturama koje su u plasteniku

Zanimljivosti o krizantemi

Krizantema je biljka koja je još u 10. st. pr. Kr. bila poznata u Kini, a osim zbog njezine ljepote, cijenili su ju i kao eliksir života. Ubrzo su ju počeli uzgajati u Japanu, gdje i danas uživa veliki značaj. Tijekom 17. stoljeća dopremljena je u Europu gdje su zbog njezine ljepote započela križanja i otkrivanje novih vrsta.

Danas je rasprostranjena po cijelom svijetu, a stalnim se križanjem svakodnevno upoznaju nove vrste. Najviše se proizvodi u Nizozemskoj i Italiji.

Krizantema se u našim krajevima upotrebljava za ukrašavanje grobova, prvenstveno jer se smatra simbolom zahvalnosti i dugovječnosti. Zbog tog je

sezale i do 50 stupnjeva pa su morali često prozračivati, zasjenjivati i zalijevati te naravno, štititi ih protiv bolesti i štetočina. To zadnje im zadaje glavobolje jer su se i cvjećari našli na udaru EU i zabrane kojekavih sredstava za zaštitu bilja. Stoga posebnu pažnju posvećuju preventivi.

- Samo jedan krivi korak i sve može poći po zlu, kaže. Ništa ne znače ne znam kako lijepi i krupni cvjetovi, pa makar bili i badava nakon Svih svetih, jer više nikoga ne zanimaju.

razloga često zanemarena kao dekorativna biljka iako se u SAD-u održavaju sajmovi gdje se predstavljaju nove vrste i uspoređuju dosadašnji uspjesi u razvoju. Tradiciju upotrebe za ukrašavanje grobova započeli su u Austriji te je raširena po cijeloj Europi.

U Japanu ima poseban značaj, upotrebljavala se na pečatu carske obitelji, a sadila se i u carskom vrtu te je čest motiv za ukrašavanje svakodnevnih predmeta. Danas se u Japanu održava i festival krizantema gdje su najveća atrakcija živi zidovi od ubranih krizantema, posebna odijela i kimona od krizantema te pjevanje pjesama u njihovu čast.

Druga je stvar sa sve prisutnijima multi�lorama koje se kupuju u tegli.

One ni ne moraju biti u punom cvatu jer se kupuju kao tzv. dopunski cvijet ili cvijet koji će držati puno dulje od rezanog u aranžmanima.

Osim toga, multi�lore se sad sve više viđaju i u našim dvorištima, balkonima i pred ulazima.

Cvijet je to koji odolijeva hladnoći, jutarnjim minusima te svojim bojama prkosi jesenskoj magli i sivilu.

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Margarete i špine bit će također spremne za blagdan Svih sve�h

Dijana

Vrbanec u svom carstvu bijelih krizantema

ČAKOVEČKI plac i sajam

Cvjetni plac i zeljarski sajam

Margarete, špine i multi�lore uz maćuhice glavne su zvijezde i placa i čakovečkog sajma. Doduše, ne smije se izostaviti ni zelje jer stiže vrijeme njegova kiseljenja.

Dakle, i jedno i drugo mjesto polako se pretvaraju u cvjetnu tržnicu potiskujući sve ostalo u drugi plan. Tako se već ovih dana nude, ali i traže multi�lore, rascvjetale ili pak u pupovima. Ima ih malih, srednjih i velikih varijeteta, dok je boje teško nabrojiti.

Mnogi još kalkuliraju kupiti sada po 40-ak kuna ili kupnju ostaviti za posljednje dane uz nadu da će možda cijena pasti za koju kunu. Stiglo je i rezano cvijeće, pa se buket od 6 gladila nudi po 15 kuna, grana margareta i špina je po 10 kuna, a pušleki po 25 kuna.

Rezane krizanteme, zavisno od klase, za sada se nude po cijeni od 15 do 20 kuna. Naravno, to je tek početak jer prava ponuda se tek očekuje idućeg tjedna.

A o njoj će ovisiti hoće li cijene cvijeća ostati ovakve. Iskustvo govori da će ipak doći do korekcije.

CIJENE PLAC

Zelje: 5-10 kn/kg

Salata: 20-25 kn/kg

Mahune: 30 kn/kg Med: 60-80 kn/900 gr

Mrkva: 10 kn/kg

Krumpir: 4-5 kn/kg

Poriluk: 15 kn/kg

Kesteni: 15 kn/kg

Maćuhica: 5 kn

Multiflora: 40 kn

Grana špina: 10 kn

Pušlek

margareta: 25 kn

Krizanteme: 15-20 kn/kom

Buket gladiola: 15 kn

Zelje: 4-10 kn/kg

Salata: 20 kn/kg Mahune: 20 kn/kg Med: 70 kn/900 gr

Mrkva: 6- 10 kn/kg

Krumpir: 3-5 kn/kg

Poriluk: 15 kn/kg

Kesteni: 16-25 kn/kg

Maćuhica: 4-5 kn

Multiflora: 30-40 kn

Paprika: 12 kn/kg

Žitarice: 3 kn/kg

Trajnice: 10 kn na dalje

Drva: 500-600 kn/ metar

Inspekcija mesa temeljena na riziku

Inspekcija mesa kao veterinarska javnozdravstvena disciplina ima važnu ulogu u zaštiti zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Iako je odgovornost za zdravstvenu ispravnost danas usmjerena na subjekte u poslovanju hranom, veterinarske kontrole na farmama i u klaonicama moraju biti najvažnije u procjeni ispravnosti mesa.

Danas se higijena mesa suočava s drugim opasnostima i rizicima pa veterinarska struka dobiva još veću važnost u kontekstu integriranog sustava osiguranja sigurnosti mesa i pristupa zasnovanog na riziku u službenim kontrolama. Naime, doktori veterinarske medicine najkompetentniji su za identi�iciranje i analizu svih čimbenika koji mogu ugroziti sigurnost mesa (i ostale hrane životinjskog podrijetla) kroz cijeli poljoprivredno-prehrambeni lanac. Tijekom procjene sigurnosti mesa u klaonici nužno je analizirati podatke o lancu prehrane (engl. food chain information, FCI), epidemiološke pokazatelje, zdravlje stada, dobrobit životinja i higijensku praksu/biosigurnost klaonice i farme. U tom je kontekstu važnost veterinara na razini farmi očita, kao i protok informacija o prehrambenom lancu od farme do klaonice i obrnuto (Zdolec, 2019.). Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) predlaže uspostavljanje sveobuhvatnog integriranog sustava kontrole mesa radi unapređenja sigurnosti mesa i inspekcije mesa. Sustav se temelji na prepoznavanju stvarnih javnozdravstvenih rizika i provođenju kontrolnih mjera u cijelom proizvodnom lancu od farme do klaonice. Tako se predviđa i nadogradnja tradicionalnog koncepta kontrole sigurnosti mesa u klaonicama sustavnom kontrolom postojećih, primarno bioloških opasnosti

i rizika za potrošače mesa. U praksi to znači usmjerivanje kontrolnih mjera u klaonicama prema prethodno uočenim opasnostima/riziku na farmi. Kategorizacija farmi i klaonica trebala bi pridonijeti boljoj informiranosti potrošača o razini (bio)sigurnosti u objektima, što može povratno utjecati na praksu rizičnijih objekata. Nadalje, podaci o lancu prehrane trebaju postati temelj u analizi rizika na razini klaonice, ako su ti podaci iz primarne proizvodnje vjerodostojni, potpuni i primjenjivi. Trenutačno taj sustav podataka s farme zahtijeva ozbiljne preinake i poboljšanja. Najvažnije biološke opasnosti u proizvodnji mesa, na razini farme i klaonice, su Salmonella spp., Campylobacter spp., Yersinia enterocolitica, verotoksična Escherichia coli, Trichinella i Toxoplasma gondii. Na temelju podataka iz proizvodnog lanca o tim opasnostima odabiru se mjere smanjivanja ili eliminacije rizika, poput dekontaminacije trupova, zamrzavanja mesa,

vizualne inspekcije mesa ili laboratorijskih testiranja (Buncic i sur., 2019.; Zdolec, 2017.)

Općenito, glavni elementi inspekcije mesa danas su analiza podataka o lancu prehrane, ante mortem i post mortem pregled. Ocjenjuje se i dobrobit životinja za klanje, kontrolira speci�ičan rizični materijal i nusproizvodi klanja te provode uzorkovanja za laboratorijske analize (Blagojević i Antić, 2012.). Inspekcija mesa logična je nadogradnja preventivnim mjerama u primarnoj proizvodnji, kad je nužno kontrolirati rizike na razini farme, poljoprivrednog gospodarstva, u prometu životinja. No, ni savršena preventiva i kontrola u primarnoj proizvodnji ne mogu jamčiti smanjen rizik ako je higijenska i proizvodna praksa u klaonicama na niskoj razini (Zdolec i sur., 2013.).

Izvor: https://veterina. com.hr/?p=83257; Knezić, A., N. Zdolec (2020): Inspekcija mesa temeljena na riziku-primjer lanca proizvodnje svinjskog mesa.

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

CIJENE SAJAM

Ivan Trupković iz Šenkovca uz povrće nudi i cvijeće

Ivica Škrep iz Cargovca sa svojim varaždinskim zeljem

Dunjo moja, prefina!

Mušmula – Mespilus germanica

Mušmula

(Mespilus germanica) veliki je listopadni grm ili malo stablo iz obitelji ružovki (Rosaceae). Poznata je i pod narodnim nazivom divlja kruškica. I uistinu, zreli plod medenog je okusa koji podsjeća na okus kruške. Porijeklom je iz jugozapadne Azije i jugoistočne Europe, a u Europu su ju donijeli Rimljani kojima je bila važno voće. Posljednjih nekoliko stoljeća nepravedno je zaboravljena pored ostalog konzumnog voća, ali ipak se polako vraća u naše vrtove i voćnjake.

Raste ili kao grm ili manje stablo i naraste do 8 metara visine te ima relativno kratak životni vijek – 30 – 50 godina. Posljednjih godina može se naći u ponekim rasadnicima, a tamo je većinom cijepljena na dunju pa raste kao malo drvce.

Mušmula me je oduševila time što jako brzo rodi nakon sadnje, nerijetko već iduće godine (cijepljena na dunju). Cvate vrlo kasno, tijekom svibnja, pa tako izbjegne kasne proljetne mrazeve i redovito rodi. A rodi svake godine sve obilnije.

Cvjetovi su bijeli, veliki i vrlo dekorativni. Nakon cvatnje razvijaju se mali smeđi plodovi koji dozore tek u kasnu jesen, tijekom listopada. Nezreli plodovi su čvrsti, svijetli iznutra i vrlo trpki, pa se ne upotre-

bljavaju u tom stanju – osim za liječenje afti i krvarenja u ustima radi stezajućih svojstava. Plodovi su zreli dok potamne i omekšaju, lagano se objese na granama te iznutra postanu smeđi. Tada se konzumiraju i odličnog su okusa – medenog okusa koji malo podsjeća na okus kruške. Konzumiranje mušmule je kao da jedete gotovi prirodni medeni pekmez direktno s stabla. U plodu je 5 izrazito velikih sjemenki.

Kada se bere mušmula?

Neki čekaju prve mrazeve kad mušmule dozore na granama, ali zapravo možete ju pobrati i malo prije. Naime, kad je već zrela, ona ne stoji dugo i morate ju pojesti isti dan ili najkasnije drugi dan jer počne brzo fermentirati i truliti. Na samom stablu kod niskih vanjskih temperatura stoji duže pa ju onda radije berite postepeno, koliko vam treba tijekom jeseni. Podijelite nešto i s ptičicama. A možete pobrati i nezrele plodove – naravno u vrijeme dok se i očekuje da će početi zoriti, rasporediti ih u sanduke ili košare i plodovi će s vremenom i tako omekšavati te ih možete probirati i konzumirati. To je i jedini način kako se ona može i prodavati, jer kako sam napisala, dok je već potpuno zrela, brzo počne propadati.

Željko Herman sa svojim dunjama

Ako je jabuka kraljica voća, onda je mirisna, žuta dunja ili kutina, kako ju još zovu, zasigurno kraljica jeseni. Naročito ove jer su stabla iznimno rodila.

- Nakon nekoliko godina, dunja mi je napokon pošteno rodila, pohvalio se Željko Herman iz Strelca. Bilo je toliko plodova da sam ih čak trgao jer sam se bojao da se grane ne polome.

Dunja s ormara

Miris dunje mnoge vraća u djetinjstvo, na bake koje su ih stavljale na ormar kako bi se njen miris širio prostorijom. Dunja je bila i nezaobilazan sastojak zelja koje se kiselilo.

A da se ne govori o velikoj i skladnoj krošnji koja je nudila hlad pa se ispod nje sjedilo tijekom ljetnih mjeseci.

Nažalost, dunja je nekako nestala iz naših dvorišta

i vrtova pa se treba dobro potruditi kako bi se pronašlo stablo kraljice jeseni.

- I ja imam dunju tek nekoliko godina, kaže naš sugovornk, inače dobro nam poznat poljoprivrednik u čijem se dvorištu mogu naći i grmovi ili stabla dreneka, kupina, malina, joste, jabuka, krušaka i da dalje ne nabrajamo.

Prema njegovim riječima, s dunjom treba znati jer ju rado napadaju bolesti. Najčešće se radi o truljenju plodova još na stablu prije nego što dozriju, a i često se zna dogoditi da ubrana dunja ima smeđe meso.

- Moje iskustvo govori kako je to najbolje spriječiti zaštitnim sredstvima, kaže Željko.

Prefina delicija

U literaturi smo pronašli kako neki povjesničari smatraju da je upravo dunja, a ne jabuka, bila zabranjeno voće u

- Nakon nekoliko godina, dunja mi je napokon pošteno rodila. Bilo je toliko plodova da sam ih čak trgao jer sam se bojao da se grane ne polome, pohvalio se Željko Herman iz Strelca

Edenu. Mirisna dunja, latinskog naziva Cydonia oblonga, služi kao simbol plodnosti od starih vremena. Tako su mladenci, uoči vjenčanja, morali pojesti dunju kako bi im brak bio plodan i sretan.

Manje je poznata činjenica da naziv za marmeladu potječe od portugalske riječi za dunju, marmeleiro. Tako se marmelada isprva pravila od dunje. Na nju ne treba gledati samo kao ukrasno

voće, već i kao lijek te ukusan i zdrav jesenski desert.

Sirova dunja zbog svoje trpkosti nije jestiva, ali ako odstoji dovoljno dugo na stablu, donekle gubi tu trpkost. Stoga ju je najbolje toplinski obraditi uz dodavanje meda ili šećera čime se dobiva prava delikatesa.

Od nje se mogu pripremati marmelada, džem, kompot, žele, sok, kolači, salate i umaci.

Žute, mirisne dunje

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Piše: Vlasta Vugrinec

Stablo dunje prepuno plodova

U DVORIŠTU Željka Hermana iz Strelca

Bilješke sa seminara biodinamičke poljoprivrede (7. dio)

Seminar je održan 16. i 17. lipnja 2001. godine u Donjem Kraljevcu kraj Čakovca, a organizirale su ga međimurske udruge Lider i Duga. Seminaru je prisustvovalo i puno naših članova, a bilješke je zapisala Silvija Šurina.

Preparati stvaraju red u kompostnoj hrpi i ona zrije brže, bolje i harmoničnije. Preparati u kompostnoj hrpi su antene koje privlače snage iz kozmosa. U hrpi se odvijaju procesi koji međusobno surađuju, a preparatima ulažemo kozmičke snage u kompost,

a zatim preko komposta u biljku.

Važno je da uvijek razmislimo što kod naših biljaka želimo zapravo postići. Moramo znati kakve će reakcije izazvati svaki postupak koji provodimo.

Npr. ako biljci nedostaje dušik, poduzet ćemo mjere koje omogućuju biljci da dobije taj dušik, a ako želimo potaknuti rast nadzemnog dijela biljke, poduzet ćemo mjere koje potiču rast. Važno je da znamo što želimo postići.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA

DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA

DOMAŠINEC

Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

PLAN SADNJE

21. listopada – Dan ploda Voćke rano ujutro prskamo preparatom 501. Presadnja bobičastog voća, berba i prerada voća i berba grožđa.

22. listopada – Dan ploda Do 15 sa�, a od 15 sa� kasni usjevi ozimih žitarica.

23. listopada – Dan korijena Spremanje vlas�tog sjemenskog krumpira, slažemo i prepariramo komposte.

24. listopada – Dan korijena do 14 sa� Dani korijena u vremenu za presadnju, znači kad je Mjesec ispred zviježđa Djevice od 22. do 25. listopada u vrijeme korijena, odlični su za spremanje našeg sjemenskog krumpira iz sjemena. Mrkvu i ciklu najbolje je skladiš�� u sijenu i slami. Sloj mora bi� dovoljno debeo da se ne smrznu.

25. listopada – Dan korijena od 15 sa�

listopada – Dan cvijeta od 13 do 17 sa�

listopada – Dan lista od 10 sa� Požurimo sa završetkom jesenskih radova.

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

BERNARDIN VRT

OGLAS

1. VODOINSTALATER II grupe – 2 izvršitelja/ice

SSS/KV – vodoinstalater ili instalater grijanja i klimatizacije ili plinoinstalater

Radno iskustvo: sa ili bez radnog iskustva Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca

Rad se obavlja na području Međimurske županije

2. RADNIK NISKOGRADNJE – R-3 – 2 izvršitelja/ice

KV/SSS

Radno iskustvo: sa ili bez radnog iskustva Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca

Rad se obavlja na području Međimurske županije.

3. ASFALTER II – 1 izvršitelj/ica

KV/SSS

Radno iskustvo: prednost sa iskustvom na građevinskim poslovima Vozačka dozvola: B kategorija Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca

Rad se obavlja na području Međimurske županije.

4. RUKOVATELJ STROJEVIMA

ZA ZEMLJANE RADOVE I GRUPE

– 1 izvršitelj/ica

KV/SSS – tehničkog smjera, osposobljenost za rad s rovokopačem, utovarivačem ili kombiniranim građevinskim strojevima.

Radno iskustvo: sa ili bez radnog iskustva Vozačka dozvola: B i C kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme.

Probni rok: 3 mjeseca

Rad se obavlja na području Međimurske županije

Zamolbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta, dostaviti na adresu: Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Ul. Matice hrvatske 10, 40000 Čakovec ili na email: voda@medjimurske-vode.hr, do 28.10.2022.

U skladu s politikom zaštite osobnih podataka Međimurskih voda d.o.o. sva zaprimljena dokumentacija temeljem ovog oglasa (zamolbe kandidata i dokazi o ispunjavanju uvjeta te ostali podaci koje kandidati dostavljaju dobrovoljno) biti će vraćena na zahtjev kandidata, odnosno trajno uništena u roku od 18 mjeseci nakon odabira kandidata te ista neće biti korištena za druge natječaje za zapošljavanje ili u druge svrhe.

Kreirali mobilnu aplikaciju Attendio

Karlo Posavec je diplomirao u sedmom mjesecu, a Petar Strbad nedavno je otvorio vlastiti obrt

Piše: Sanja Heric

Student FOI-ja u Varaždinu Petar Strbad s kolegom Karlom Posavcem sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu osvojio je nagradu za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili skupina za projekt Startup projekt Attendio.

Ovaj međimurski tandem koji se poznaje već od srednjoškolskih dana spojio je svoja znanja te zajednički osmislio mobilnu aplikaciju Attendio.

Njena svrha je olakšati evidentiranje i praćenje prisustva zaposlenika odnosno učenika kroz automatizaciju. Time bi se eliminirala potreba za prozivanjem učenika u obrazovnim ustanovama ili potreba za nošenjem i provlačenjem kartica na početku i kraju radnog vremena.

Aplikacija ima primjenu i u proizvodnji i građevini

- Za završni rad i diplomski rad radio sam računalni video i bavio se dubokim učenjem, a kolega Petar se više fokusirao na web-development i razvoj mobilne

aplikacije jer smo vidjeli da postoji potreba za nekim sredstvom za evidenciju, a trenutni to nisu zadovoljavali. Na primjer, kartice za bilježenje prisutnosti i prozivanje, pokušali smo napraviti neki e�ikasniji način. Spajanjem svojih znanja došli smo do mobilne aplikacije Attendio, rekao nam je Karlo Posavec, kojem je ovo inače druga po redu Rektorova nagrada.

Aplikacija se temelji na bilježenju prisutnosti osoba na temelju prepoznavanja lica. Nije namijenjena primjeni samo u obrazovanju, nego se može primijeniti i primjerice u proizvodnji.

- Recimo, ako radnik radi neki repetitivan posao, može pratiti što on radi i upozoriti ga ako je preskočio neki korak. Isto tako, može se upotrebljavati i za sigurnost. Ako u neki objekt uđe nepoznata osoba, aplikacija može to javiti, odnosno javit će da ne prepoznaje osobu, uključio se u razgovor i student Petar Strbad.

Aplikacija ima i primjenu u zaštiti na radu u građevinarstvu.

- Kad se ulazi u gradilište, sve mora biti ograđeno. Prvo zbog sigurnosti samih

radnika i drugih ljudi koji dolaze, kao i zbog sprječavanja krađa s gradilišta. Zbog zaštite na radu uvijek se treba točno znati gdje se nalazi koji čovjek na gradilištu, a ovaj sustav bi to automizirao i spriječio neke ljudske pogreške.

Na primjer, ako bi netko krivo zapisao radnika, iako te osobe nema, sustav bi to znao prepoznati, dodaje student Posavec, koji je sad u sedmom mjesecu diplomirao.

Sa svojim projektom sudjelovali su i na dvama natjecanjima. Prvo su išli na natjecanje Start It Up u Zagrebu i potom na Effectus poduzetnički inkubator.

- To je studentsko natjecanje za start up-ove u Zagrebu. Sama edukacija je trajala 4 tjedana i zadnji �inalni tjedan bio je natjecanje, �inalni pitch.

Tada smo prezentirali svoje poslovne ideje i osvojili smo treće mjesto, prepričava nam Karlo.

Kroz natjecanje su bile organizirane i četiri radionice kroz koje su studenti imati priliku educirati se o pokretanju vlastitog poslovanja. Te radionice su bile poduzetniš-

tvo, prikupljanje kapitala, računovodstvo, marketing i računovodstvo. Sa svojom novom aplikacijom osvojili su i prvo mjesto u �inalu projekta Lansirajmo ideju unutar studentskog EFFECTUS poduzetničkog inkubatora – EPI koji predstavlja primjer modela razvoja i promocije obrazovanja za poduzetništvo.

Projekt je usmjeren k „podizanju“ svijesti i osobne motivacije za poduzetničko obrazovanje, razvijanju poduzetničkih znanja i vještina koji će studentima pomoći prilikom pokretanja posla i upravljanja poduzećem.

Planiraju ostati u Hrvatskoj

Inače, Karlo Posavec je diplomirao u sedmom mjesecu te trenutno traži posao, dok je Petar Strbad nedavno otvorio svoj vlastiti obrt. Obojica se dalje vide i planiraju ostati u Hrvatskoj.

- Međimurje mi je najbolja okolina. Ovdje se u posljednje vrijeme događa mnogo dobrih stvari, što se tiče tehnologija. Mislim da se isplati ostati doma, zaključio je student Petar Strbad.

MEĐIMURSKI STUDENTI Petar Strbad i Karlo Posavec osvojili Rektorovu nagradu

Kolege Petar Strbad i Karlo Posavec zajednički su osmislili aplikaciju i za nju pokupili najpres�žniju nagradu u visokoškolskom obrazovanju

MEĐIMURSKE VODE d.o.o. ČAKOVEC, Ulica Matice hrvatske 10 objavljuju

za zasnivanje radnog odnosa

Titulu ambasadora zelenog Međimurja primilo 15 natjecatelja

Cilj nagradnog natječaja je pota knuti stanovnike Međimurja na održavanje i uljep šavanje svojih okućnica

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Tjednik Međimurske novine u suradnji s Turističkom zajed nicom Međimurske županije i Međimurskom žu panijom ove je godine proveo 9. po redu nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši kojim se želi potaknuti stanovnike Međimurja na održavanje i uljepšavanje okućnica.

Ambasadore zelenila i me đimurskog cvetnjaka najprije je u svom vrtu u Okruglom Vrhu ugostio prošlogodišnji pobjednik i poznati čakoveč ki krojač Josip Radek Hari, a potom su se okupili na vidi kovcu na Mađerkinu bregu kako bi im se osobno uručila priznanja.

Lijepi vrtovi važni za razvoj turizma Marljivim Međimurcima priznanja su uručili direk tor Međimurskih novina Tomislav Novak, međimur ski župan Matija Posavec i direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula. Cilj akcije Čiji je vrt naj

ljepši je potaknuti stanovnike Međimurja na održavanje i uljepšavanje okućnica, a time i cijele županije.

- Neizmjerno mi je drago što ste se prijavili i ove godine i zaista sam vam zahvalan.

Posebice zato što je nama Međimurcima uvijek teško pohvaliti se i izići iz te samo zatajne zone. Imate se čime ponositi i drago mi je što ste podijelili s nama svoj vrijedan rad, istaknuo je Tomislav No vak, direktor i glavni urednik Međimurskih novina.

Direktor Turističke zajed nice Međimurske županije Rudi Grula također je čestitao

svima i objasnio kako je okoliš prva stvar koja se primijeti kada nekamo dođete: - Ka da naši gosti prolaze Međi murjem, u vašim okućnicama vide ljubav i pažnju koju im pridajete i velika vam hvala što brigom o svojim vrtovi ma i okućnicama doprinosite činjenici da smo zaista apso lutni prvaci u Hrvatskoj kada se govori o uređenju okoliša, što je iznimno važno za ra zvoj našeg turizma. Ambasa dorima zelenog Međimurja obratio se i župan Matija Posavec koji je svim sudio nicima natječaja zahvalio na ovogodišnjem uključivanju.

– Prema osobnom mišlje nju, ovo je zaista hvalevrije dan i važan projekt. Kuća je lijepa ne kad ima lijep dnevni boravak, nego kad se pobri neš o njoj u potpunosti. Upra vo to i vi činite, vi ste srce bez kojeg ništa ne bi imalo smisla. Zahvaljujem svima i želim da znate da netko za ista cijeni tu istinsku ljubav koju vidimo iz svakog cvjetića u vašim vrtovima, rekao je župan Posavec.

Najljepši vrt Suzane Kemec iz Prekope

Vrtove i zelene oaze pet naestero prijavljenih ocje

njivala je stručna komisija Međimurskih novina koju su činile Snježana Zorković, Vlasta Vugrinec i Sanja Heric, koje su obišle sve prijavljene i izabrale dobitnike.

Tijekom proteklih tjeda na prvih je šestero dobitnika preuzelo nagrade od pokro vitelja natječaja. Podsjetimo, šesto mjesto i poklon-bon od 300 kuna na vrtnom odje lu u Međimurki BS osvojio je Ivica Dodlek iz Miklavca, peto mjesto i poklon-bon od 300 kuna na vrtnom odjelu u Međimurki BS osvojila je Rozina Fučko iz Ivanovca, dok je četvrto mjesto i širokolisnu

Nadalje, treće mjesto i poklon-bon Vrtlarije Vijenac (mix trajnica) osvojili su sta nari Uske ulice u Čakovcu s glavnom vrtlaricom Nadom Lajtman, a drugo mjesto i poklon-bon od 500 kuna u Vrtnom centru Iva osvojila je Suzana Belić iz Preloga. Prvo mjesto, titulu najljep šeg vrta u Međimurju 2022. godine, ponio je vrt Suzane Kemec iz Prekope. Vrt je po seban po tome što ima preko 350 vrsta hosta te kaskadni dio s preko 1000 različitih biljaka. Suzana je osvojila ure đenje pobjedničkog dvorišta u izvedbi tvrtke Košnja Kovačić.

Novi

ambasadori zelenog

Međimurja

Priznanja i titulu ambasadora zelenog Me đimurja primili su svi sudionici: Bojana Novak, Rozina Fučko, Suzana Be lić, Lidija Žganec, Suzana Kemec, Nada Dvanajščak, Anika Bašek, Milena i De jan Marodi, Nada Lajtman, Andrijana Drk, Karmela Maček, Darinka Trojnar, Irena Zamuda, Katarina Petrović i Ivica Dodlek.

Natjecateljice ovogodišnjeg nagradnog natječaja u svom je vrtu u Okruglom Vrhu ugostio Josip Radek Hari

Svečana dodjela na Mađerkinu bregu obilježena je zajedničkom fotografijom sudionika i organizatora

vrbu Rasadnika Stella Floris osvojila Bojana Novak iz Mar tinuševca.

ČIJI JE VRT NAJLJEPŠI, nagradni natječaj Međimurskih novina, završio dodjelom nagrada i priznanja

Kavalir svakoj učenici darovao crvenu ružu

Nekadašnja osnovnoš kolska generacija 1966./67., razreda A i B, danas sedam desetogodišnjaci, okupili su se kako bi obilježili 55 godina od završetka osnovne škole.

Marija Mikolaj, odmilja zva na Marika (na fotografiji prvi red, prva zdesna), tadašnja učenica razreda B o ponov

nom susretu generacije koji se dogodio u petak 7. listo pada nam je kazala: - Okupljamo se svakih pet godina. Ovog puta do godio nam se kavalir koji je svakoj "djevojčici" darovao na dolasku crvenu ružu. Pre lijepa gesta. Potom smo sjeli u školske klupe, a naša ra

zrednica Agneza Siladi prozi vala nas je redom. Zaključili smo kako smo jednako lijepi, brbljavi i glasni kao nekad u prvom razredu.

Prisjetili smo se onih kojih više nema među na ma, kao i razrednice Štefice Šantek te minutom šutnje odali počast i sjećanje na

njih. Nas dvadesetpetero učenika i razrednica Siladi uputilo se potom u restoran Fontana u Mačkovcu gdje smo do jutarnjih sati evo cirali uspomene, smijali se i plesali. Na rastanku smo dali obećanje da ćemo se ponovo sresti. (rr)

JAVILA NAM se čitateljica Marija Benjak iz Pušćina s pohvalom Ima još dobrih i poštenih ljudi!

Gospođa Marija Benjak iz Pušćina javila se u našu redakciju Međimurskih no vina da nam ispriča svoje pozitivno iskustvo. Našla se u situaciji gdje je ostala ugodno iznenađena ljudskim poštenjem i dobrotom, a ka ko smo svjedoci sve većeg otuđivanja ljudi jednih od drugih i okretanja glave od tuđe nevolje, ova priča vraća vjeru u poštenje i ljudsku dobrotu.

- Dana 13. listopada 2022. primila sam jedan ne običan telefonski poziv. Zvao me gospodin s nepoznatog broja i pitao jesam li ja Mari ja. Bio je vrlo ljubazan, a ja u strahu što će mi reći. Slušala sam, a on mi se predstavio i rekao da zove iz Euroherc osiguranja. Njegova klijentica

mu je javila da je na parkingu u Čakovcu malo udarila nečiji auto i nazvala ga da provjeri ako može doznati o čijem se autu radi. Tako su došli do mog broja. Gospođa je zamolila neka si provjerim auto, je li ga oštetila i rekla da mi je voljna popraviti nastalu štetu, ako je ima. Bili su toliko fer da su me kontaktirali iako se radilo samo o jednoj maloj ogrebo tini. Ipak, jako me dirnulo da još uopće postoje tako fer, dobri i pošteni ljudi. To što su se javili mi više znači nego bilo što na svijetu. Ovim bih putem javno zahvalila gospođi koja je željela ostati anonimna i gospodinu Ivanu Karlotiju koji me kontaktirao jer, nažalost, takvih poštenih ljudi ima sve manje.

DRUŠTVO POTROŠAČA Međimurja Što da radim s mobitelom?

Udruzi Društvo potro šača Međimurja javila se potrošačica sa sljedećim problemom:

Imam problema sa sof tware na mobitelu marke „Samsung“. Kod prve na dogradnje software, mobitel više ne mogu priključiti na Internet preko wifi-a na svoj ruter, na javne rutere se mo gu priključiti. To se isto do godilo prije nekoliko godina kad sam mobitel „Samsung“ kupila kćeri. Mobiteli su ku pljeni u Elipsu, ako kako se radi o software kontaktirala sam „Samsung“ i oni su mi rekli da je to tehnička greš ka kod te serije mobitela, ali mi nisu željeli zamijeniti mobitel. Napominjem da je mobitel pod garancijom.

Potrošačica iz

Donacijama na Kestenijadi prikupljeno 2700 kuna

Protekle subote, 15 li stopada, u središtu Čakovca prodavali su se kesteni kako bi se pomoglo oboljelima od raka. Klub oboljelih od raka

prostate Županijske lige protiv raka Čakovec na Trgu Repu blike je održao svoju, već tra dicionalnu, akciju Kestenijadu, a sve kako bi se skupio novac

za aktivnosti čakovečkog Klu ba oboljelih od raka prostate. Dan je bio lijep, građani su se rado odazvali na akciju, a do nacijama je prikupljeno 2700

kuna. - Zahvaljujemo Gradu na donaciji kestena i kestenjara te svim građanima koji su po držali našu akciju, poručili su organizatori. (sh, zv)

Savjet:

Čakovca

Napravili ste početnič ku potrošačku grešku i to dva puta za redom koja je očigledno posljedica neinfor miranosti. Naime, naime Vi

ste mobitel kupili od trgovca (Elipso), a ne kod proizvođa ča (Samsung). Dok traje jam stvo ili propisano vrijeme za pozivanje na materijalni nedostatak, sve probleme s proizvodom rješavate s trgovcem i ne zanima Vas proizvođač niti servis.

Nemojte zanemarivati tu proceduru tj. propis jer Vam se može dogoditi na izgubite jamstvo.

Nema veze što se radi o software, Vi ste u Elipsu kupili mobitel sa software.

Predlažem Vam da zbog navedenog nedostat ka predate prigovor trgovcu (Elipso u Vašem slučaju) i tražite da se kvar otkloni ili da Vam se zamijeni mobitel ili vrati novac. Trgovac Vam mora odgovoriti u roku od 15 dana, a ako trgovac odgo vori negativno ili ne odgovo ri prijavite slučaj Državnom inspektoratu RH, osobno u ispostavi ili preko online obrasca: https://dirh.gov. hr/podnosenje-prijava/83

OŠ

Osnovnoškolci ponovo u razredu nakon 55 godina

"Djeca", nekadašnji učenici iz Šenkovca i Mačkovca s razrednicom

KLUB OBOLJELIH od raka prostate

Dio donatora i organizacijskih članova tradicionalne Kestenijade

Mariji Benjak javila se preko osiguranja žena koja joj je malčice ogrebla auto pa je bila spremna platiti štetu

• inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

• inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

• CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

• električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobrava kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

TEHNOLOG (m/ž)

OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

KONTROLOR U PROIZVODNJI (m/ž)

ALATNIČAR (m/ž)

RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

obrazovanje

NUDIMO VAM:

•

Joker kupon 91. kola

Novo, 91. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” polako ide prema kraju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 14. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. listopada. Sretnog dobitnika 91. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. listopada. (mk).

Obavezno čitamo recepte

Ovaj tjedan svratili smo u METSS-ovu prodavaonicu br. 44 u Zasadbregu i podijelili svoje vrećice za kupnju. Sreća je htjela Blaženku Dobranić iz Zasadbrega, koja nam je rekla da prolista cijele novine i čita sve po

redu. Platnene poklon-vrećice podijelili smo i izrazito simpatičnim prodavačicama Mirjani Zadravec i Emi Lisjak.

One su nam otkrile da prvo u našim novinama pročitaju recepte i viceve, a

potom vijesti iz svojeg kraja, Zebanca i Zasadbrega. Kao šećer na kraju dolaze sport i tablice.

Osim njih u ovoj prodavaonici rade i Boža Kerčmar, Anita Meglić i Sanja Bakač. (sh)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati

Svjetlana i Nedeljko Šarić iz Gornjeg Hrašćana dobili su sina Tina rođenog 19. kolovoza. Njihov stariji sin Karlo ima 6 godina, a kćerkica Patricija 5 godina. Naša kamera snimila je mamu Svjetlanu i malog Tina.

TRGOVINA

Mirjana Zadravec, Blaženka Dobranić i Ema Lisjak s poklon-vrećicama s logoom Me-

BLUKIDS ČAKOVEC

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o.traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji

Foto: Zlatko Vrzan

Eva Varga, europska prvakinja u solo kategoriji na Europskom prvenstvu u Italiji

Međimurja

povjesničar

Rudolf

subota,

listopada

MESAP Nedelišće Koncert Mladen Grdović, predgrupa Priva� band

CZK Čakovec Koncert povodom 20. obljetnice Zrinske garde Čakovec Klapa Sve� Juraj Hrvatske ratne mornarice

smijeha

listopada

intervju tjedna

LJUBOMIR KEREKEŠ napisao je i režirao film Marginalci

Želi da se u kinima popišate od smijeha

Ovo je dobra pozivnica da od četvrtka 27. listopada odete u najbliže kino i pogledate hrvatsku komediju koja ne štedi nikoga, a i da provjerite koliko dobro upijaju sjedala u kinu.

Premijera s gostima bit će i na Tribini ČČ u Centru za kulturu. Skupština

selskog odbora sela Črevo održava se jednom godišnje, a pripreme za jednu takvu skupštinu traju cijelu godinu.

Vrhunac godišnje selske skupštine je "umjetno-kulturnička" priredba u izvedbi svih članova odbora sela Črevo. U �ilmu glume: Draš-

SVEČANA 20. OBLJETNICA

Zrinske garde Čakovec uz Klapu Sveti Juraj, Hrvatske ratne mornarice u CZK Čakovec

Ovog vikenda Klapa Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice imat će glazbeni nastup povodom 20. obljetnice Zrinske garde Čakovec. Zrinska garda Čakovec ove subote će održati svečanost prisege novih gardista i prijema novih civilnih članova.

Nakon svečanosti koja će biti u Palači Zrinskih Muzeja Međimurja Čakovec u sklopu 20. obljetnice u Centru za kulturu Čakovec održat će se koncert Klape Svetog Jurja. Ulazak na koncert je besplatan te se ulaznice podižu na blagajni Centra za kulturu.

ko Zidar, Ljubomir Kerekeš, Mijo Pavelko, Marija Krpan, Jan Kerekeš, Milan Pavlović, Andro Damiš, Ksenija Marinković, Ana Begić Tahiri, Boris Svrtan, Darko Janeš, Matko Knešaurek, Luka Petrušić, Goran Koši, Hana Hegedušić, Darko Plovanić i drugi.

PANKERI U čast preminulim Topleku i Tusti

Memorijalni punk-spektakl ponovno u Prostoru

Svake godine u Prostoru u Čakovcu organiziran je memorijalni koncert prerano poginulom prijatelju Danku Topleku koji je stradao u tragičnoj nesreći 2014. godine. Također, koncert je posvećen i Branku Črncu Tusti, pjevaču benda Kud Idijoti koji je preminuo

od raka 2012. godine. Punkerski koncert We salute you nakon dvije godine ponovno je u Prostoru, a prošle dvije godine nije bio aktivan zbog situacije s pandemijom.

Organizatori poručuju da je Memorial zapravo za sve ljude koji su ostavili

neki pozitivan utjecaj na njih i otvorili im put koji ih je doveo do toga da se jednom godišnje okupe, prisjete, proslave i naravno, da sviraju punk njima u čast!

Poslije koncerta bit će organiziran after-party by Bush Weedl. Donacija za punk-spektakl: 30, 40 kuna.

listopada

prosinca

Izložba Hrvatskog povjesničara dr. Rudolfa Horvata bit će otvorena 21. listopada u 18 sati u multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Izložba je nastala u suradnji Muzeja grada Koprivnice, Gradskog muzeja Varaždin

i Muzeja Međimurja Čakovec. Izložba je nazvana Život i djelo o 75. godišnjici smrti. Rudolf Horvat rođen je 14. 3. 1873. i preminuo u Zagrebu 25. 5. 1947.

Podsjetimo, 1937. Horvat je osnovao povijesno

društvo Hrvatski rodoljub, a u vrijeme Banovine Hrvatske pokreće časopis Hrvatska prošlost.

Također, jedan je od inicijatora osnivanja Hrvatske pučke seljačke stranke.

Kratki sadržaj knjige:

Kad Jamiejev spektakularni slom živaca na poslu rezultira otkazom, a Laura dobije izvrsnu ponudu za novi posao u Australiji, obitelj Newman uvjerena je kako su im se ostvarili

snovi. Zamjena svakodnevnog stresa vlastitim komadićem osunčanog raja i novi početak za njihovu mladu obitelj zvuči savršeno. Naposljetku, to bi moglo popraviti i neke trzavice koje su nastale u njihovom braku posljed-

njih mjeseci. No, Jamie i Laura ubrzo će otkriti da problemi ipak mogu pronaći način da vas sustignu, bez obzira koliko daleko pokušate pobjeći. Može li ljubav preživjeti i na sasvim drugom kraju svijeta?

Dobitnik knjige Stacy Willingham: Sjena zla objavljene u prošlom broju je Mateja Perhoč iz Mihovljana. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

VIKEND

IZLOŽBA O 75. godišnjici smrti Dr. Rudolf Horvat, osnivač povijesnog društva Hrvatski rodoljub

događaj tjedna

MEĐIMURSKE MAŽORETKINJE rasturile na Europskom prvenstvu u Italiji

Vratile se kući sa sedam medalja!

Mažoretkinje Čakovca, Goričana, Murskog Središća i Donjeg Kraljevca ovim medaljama dokazuju kako se uporan rad itekako isplati

Piše: Dora Vadlja

Na25. Europskom pr venstvu u mažoret plesu koje se održa lo u Italiji zasjale su naše međimurske mažoretkinje i kući se vratile s čak sedam osvojenih medalja.

Osvojenih sedam medalja potvrda su da u Međimur ju zaista imamo vrhunske mažoretkinje, koje iz godine u godinu osvajaju sve više medalja na prvenstvima.

Mažoretkinje i twirling klub Goričan, grupa mlađih juniora s rekvizitima osvojila je zlatnu medalju, a u katego riji dueta Tena Bašnec i Vivien Marđetko osvojile su broncu. Uspješne su bile i Mažoret kinje Murskog Središća. Eva

Varga osvojila je zlato u ka tegoriji solo s rekvizitima, a Zali Bedić je osvojila srebrnu medalju.

Srebrnu medalju osvojile su Čakovečke mažoretkinje u kategoriji baton flag team, dok su u kategoriji tradicio nalnog mažoret plesa osvojile brončanu medalju. U katego riji tradicionalni mažoret ples osvojile su odličnu broncu.

Mija Nedeljko osvojila je 6. mjesto u kategoriji solo s rekvizitima i okitila se me daljom.

Uspješna je bila i Lana Na ranđa iz Donjeg Kraljevca koja je osvojila brončanu medalju u kategoriji solo s rekvizitima.

Ena Goričanec i Lana Naran đa nastupile su s klubom iz Ludbrega i ekipno osvojile

zlato i srebro. Uspjeh naših cura potvrda je stručnog i kvalitetnog rada klubova, koji

su na najljepši mogući način Europi predstavili Međimurje – Europsku regiju sporta.

Srebrnu medalju osvojile su Čakovečke mažoretkinje u kategoriji baton flag team

Brončane Vivien Marđetko i Tena Bašnec u društvu Bernarda Barača iz Goričana

Mažoretkinje Goričana u kategoriji mlađih juniora s rekvizitima osvojile su zlatnu medalju

Uspješna je bila i Lana Naranđa iz Donjeg Kraljevca

Izložba je uvod u knjigu i film o Židovima

iz Međimurja

U Centru za kulturu Čakovec 18. listopada s početkom u 18:30 otvorena je izložba Nikad ne zaboravimo, Židovske općine Čakovec, autorice Čakovčanke Mirjam Despinić-Biškup. Autorica serije portreta i fotogra�ija je Sara Murk, a autor portreta Mikija Grünwalda je Zoran Fras. Galerija je bila puna posjetitelja koji su radoznalo proučavali fotogra�ije i portrete židovskih obitelji.

- Ovim se aktivnostima pobuđuje razmišljanje, razgovor, sjećanje i poučavanje o temama povezanima s ljudskim pravima, tolerancijom, građanskim duhom Europske unije, zaključio je predsjednik Židovske općine dr. Andrej Pal.

Nikad ne zaboravimo je međunarodni projekt posvećen komemoriranju žrtava holokausta, jačanju europske građanske kulture i demokracije te poštivanju ljudskih prava i razmišljanju o europskoj kulturnoj raznolikosti. Puni naziv projekta je Nikad ne zaboravimo – Sjećanje na Holokaust i izgradnja

tolerancije i solidarnosti u EU i u cijelosti se �inancira iz programa Citizens, Equality, Rights and Values (CERV) Europske unije. - Teško mi je bilo te tragične slike smjestiti u svoje Međimurje, u svoj rodni Čakovec. S tugom sam prolazila gradom znajući da su ovdje nekoć živjeli, veselili se, stvarali moju i našu budućnost Židovi iz Međimurja. Zadovoljna sam jer je puno ljudi došlo i sa zanimanjem i suosjećanjem gledalo fotogra�ije i čitalo izdvojene tekstove. To me veseli jer znači da postoji svijest i želja da se zna. Izložba je uvod u knjigu i dokumentarni �ilm o Židovima iz Međimurja, riječi su autorice Mirjam Despinić-Biškup.

Poslije izložbe u 20 sati bio je organiziran koncert židovske glazbe u kojem su sudjelovali Nikola David, tenor i Maja Grujić na klaviru. Izveli su duhovnu židovsku glazbu, a glazbena etnoskupina Kontra kvartet odsvirala je glazbenu tradiciju klezmer istočnoeuropskih Židova Aškenaza.

(st, mg, foto mg)

događaj tjedna

Koreografija o nesretnoj ljubavi dovela ju do zlata

- Kao mala sam bila vrckava i energična pa me mama odlučila upisati u mažoretkinje u Mursko Središće. I od tada treniram mažoret ples, govori nam prvakinja Eva

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Eva Varga iz Peklenice učenica je 2. razreda opće gimnazije u Srednjoj školi Čakovec, a ovih ju dana kiti titula zlatne europske prvakinje. Naime, na Europskom prvenstvu u Italiji u mažoret plesu Eva je osvojila zlato u kategoriji solo s rekvizitima, juniori. Uz nju srebrom se okitila i njena mažoretska suputnica, Zala Bedić, u kategoriji solo s rekvizitima, najmlađi.

Žestoka konkurencija

Tako Mažoretkinje Murskog Središća zaista imaju razloga biti ponosne s obzirom na to da je sudjelovalo preko tisuću natjecatelja iz 14 zemalja, 195 članova reprezentacije, osam kategorija u trima dobnim skupinama u Italiji. Njihova trenerica Lara Podgorelec ispričala nam je što sve stoji iza ovog uspjeha. S trenericom Larom i prvakinjom Evom proveli smo ugodno popodne u Murskom Središću na popularnoj šetnici.

- Kao mala sam bila vrckava i energična pa me mama odlučila upisati u mažoretkinje u Mursko Središće. I od tada treniram mažoret ples. Uz to bavim se i gimnastič-

kom akrobatikom u Fliku u Šenkovcu. Sve stignem jer to volim, rekla nam je na početku razgovora mlada i simpatična prvakinja Eva.

Svojom solo točkom osvojila je žiri i okitila se zlatom. Tema je ljubavna, nesretna priča zbog koje Eva završi u mentalnoj instituciji. No, na kraju ipak pronađe sebe i stavi krunu na glavu. Eva nam kaže da voli takve malo i morbidne teme, pa joj je ova solo točka baš legla. Za nju se aktivno pripremala četiri mjeseca.

Red, rad, disciplina

- Treniram sat i pol četiri puta tjedno. Treninzi su intenzivniji kad se pripremam za natjecanje. No, nije mi to nešto što bi mi teško padalo, dapače.

To me sve raduje i ne mogu zamisliti život bez štapa i plesa, kaže nam Eva i dodaje kako se mažoret plesom planira baviti i u budućnosti.

Pokraj Eve stoji njena trenerica Lara Podgorelec koja je također u mažoretskom vodama od malih nogu. Preuzela je odgovornost u svoje ruke i danas vodi uspješne mažoretkinje Murskog Središća jer kakav bi to grad bio bez njih.

Imaju 50 aktivnih članica, a bilo je razdoblja kad je bilo

i sto, govori nam trenerica kojoj se u očima vidi ponos zbog zlatne Eve i srebrne Zale. Iza svega toga stoji puno rada i discipline. No, sve je to moguće kad se radi iz ljubavi.

- Jako sam ponosna na svoje djevojke. Kad se osvoje ovakve medalje, onda znaš da se sav rad i trud isplate. Mislim da smo dobra grupa,

dokazujemo i da smo uspješne, govori nam trenerica Lara.

Trenirale su marljivo i u pandemiji. Sve se može kad se hoće, pa je tako trening na mreži bio izvediv. No, trenerica Lara napominje kako ju najviše veseli cjelina, kad su mažoretkinje uspješne u plesu, kao i u školskim obavezama.

EVA VARGA iz Peklenice u mažoretskim vodama od svoje treće godine

Trenerica Lara Podgorelec i prvakinja Eva Varga

Zala Bedić zasjala je koreografijom Zubić vila

NIKAD NE zaboravimo u CZK-u

Autorica izložbe Mirjam Despinić-Biškup

SILADI (22), mezzosopranistica iz Čakovca, samostalni koncert

Vidim se na sceni opere u Sydneyu

intervju tjedna

INTERVJU S Helgom Lajtman

našoj obitelji uvijek se slušala klasična glazba, od mojeg rođenja. Roditelji su me na mnogo koncerata, a klavir, stari u našoj je kući uvijek bio moj izazov

Vadlja Golenko

Želim obnoviti dvoranu CZK-a Čakovec

Siladi iz Čakovca u sklopu Zrinskog Festivala samostalni konCentru za kulturu Čaklavirsku pratnju klavira Glazbene Varaždinu, Danijela

Piše i foto: Sven Tomašić

Helga

Glasovir je pohađala profesorice Varga je pohađala Prvu školu Čakovec i Umjetničku školu Miroslav Magdalenić, smjer glasovir profesorice Nade Varga. Zatim sam pohađala glazbenu školu Varažsmjerove teorija glazbe i klasi profesorice Matišić. Trenutno sam na Muakademiji u Zagrebu, glazbena pedagogija klasi profesorice Oršanić. Živim u Častudiram u Zagrebu većinom u Zagrebu, mlada i uspješna mezzosopranistica. malena je pjevala u zatim nastavila osnovnoškolsko glazbeno obrazovanje, a nakon toga srednjoškolsko i naposljetku akademija. našoj obitelji uvijek klasična glazba, od

Lajtman (36), kulturologinja po struci, velika ljubiteljica �ilmskog svijeta i umjetnosti, nova je vršiteljica dužnosti ravnatelja CZK-a Čakovec. Rođena je u Zenici, no dugi niz godina živi i djeluje u Međimurju. Preko 10 godina radi u CZK-u Čakovec kao organizatorica programa i vrlo je svestrana osoba u svom poslu. Kako navodi, tijekom godina koje radi u Centru za kulturu Čakovec dosta je slušala i primijetila da su „zatvoreni“ prema posjetiteljima i građanima i to joj je jedna od stvari koje želi promijeniti. Također, jedan od glavnih ciljeva joj je novo ruho dvorane Centra za kulturu Čakovec. U intervjuu ispod upoznajte bolje Helgu Lajtman, novu vršiteljicu dužnosti ravnatelja CZK-a Čakovec.

mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, a klavir, stari petrof, u našoj kući uvijek je bio moj izazov. Postoji anegdota, govori nam Vinka i nastavlja: Kada sam imala tri godine, tata mi je pokazivao enciklopediju i vidjela sam sliku operne kuće u Sydneyu i rekla sam da ja tamo želim pjevati kad odrastem i eto me na tom putu.

Vježba nekoliko sati dnevno. Trenutno je studentica pa još nije iskusila pravu karijeru, ali kako nam i kaže, vrlo se teško probiti jer je danas sve više pjevača.

službi televizije u Sarajevu, u Sarajevu sam i upoznala svog supruga koji je autohtoni Međimurec. Nakon posla u Sarajevu radila sam u izdavačko-nakladničkoj kući u Zagrebu, ali sam zbog trudnoće ostala bez posla i tada smo se preselili, odnosno u slučaju mog supruga, vratili u Međimurje. Već imam sasvim dovoljno staža u Međimurju i od starta sam u Centru za kulturu Čakovec.

gu reći da su upravo ta dva segmenta u obrazovanju bila ključna u izgradnji moje vizije kulture i samog rada u kulturi.

- Po Vašem subjektivnom mišljenju, što od umjetničkog programa nedostaje u Čakovcu?

- Kako ste se našli u Čakovcu? Koliko godina već živite i djelujete u Međimurju?

- Nakon fakulteta u Rijeci izazov sam pronašla u PR

Pjevala na Varaždinskim baroknim večerima - Još u srednjoj školi imala sam priliku pjevati na 48. Varaždinskim baroknim večerima uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra, te sam s istim orkestrom nastupila na koncertu talentiranih učenika srednje glazbene škole. Tijekom studija sudjelovala sam na raznim projektima Muzičke akademije kao što su: I. Kuljerić: Animal Farm, C. Orff: Carmina Burana i Antologija hrvatske zborske glazbe, nastavlja.

- Ukratko nam prepričajte svoje umjetničko-kulturološke vode. Što Vas najviše inspirira i motivira za rad?

- Primarno sam po struci kulturologinja tako da sam tijekom fakulteta, što teorijski, što kroz praksu, imala sreću slušati kolegije, ali i kroz praktični dio obraditi većinu segmenata u kulturi od �ilma i medija do izvedbeno-scenske kulture tako da je to zapravo i odredilo, donekle, moje poglede na kulturu općenito. Moja druga struka su odnosi s javnostima koji se baziraju na strateškom planiranju i komunikaciji „na van“ i mo-

- Čakovec kao grad ima dosta sadržaja. Nismo mi milijunska sredina tako da je nama kao organizatorima programa u kulturi ponekad teško pronaći svježi sadržaj ili nešto što publika već nije vidjela. Drago mi je da Čakovec dolaskom mladih ljudi na pozicije mijenja kulturološki i programski zrak sredine i tu de�initivno mislim na Muzej Međimurja, Turističku zajednicu grada Čakovca, ali i Knjižnicu Nikola Zrinski Čakovec koja ima fantastične programe, posebno Dječji odjel. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni ostale festivale, manifestacije, samostalne umjetnike i udruge u kulturi.

mojih ciljeva de�initivno je obnova, odnosno novo ruho dvorane Centra za kulturu Čakovec. Bavim se natječajima i europskim projektima. A o ostalim vizijama ću polako, strateško planiranje je jako bitno.

- Što od kulturno-umjetničkog programa Međimurce najviše interesira? Što najčešće posjećuju?

Filmovi i serije, ali nadasve dobra knjiga de�initivno su moj odabir.

- Posljednje pitanje za kraj, što mislite, je li umjetnost općenito u svijetu doživjela katarzu?

Također je sudjelovala u projektu izvedbe Velike mise u c-molu Wolfganga Amadeusa Mozarta sa Zborom Hrvatske radiotelevizije uz prat-

Helga Lajtman imenovana je vršiteljicom dužnosti ravnatelja CZK-a. Na toj dužnosti može biti najduže godinu dana, a unutar 30

KAMO SUTRA

ijetke je zaobišla vijest o smrti engleske kraljice Elizabete II. koja vladala 70 godina. Portali preplavljeni vijestima o životu, vladavini, obiodnosima. Izvlači se svašta. Od njenog turbulentnog ljubavnog života s u ranoj mladosti, do koja je bila sve samo primjerena kraljevskoj Svi mi koji smo napratili seriju The Crown,

Mezzosopranistica Vinka Siladi iz Čakovca održala je svoj prvi samostalni koncert u Centru za kulturu

nju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije na kojem je dirigirala poznata norveška dirigentica Grete Pedersen.

Po novom zakonu, gradonačelnik bira ravnatelja

- Kakva je Vaša vizija CZK.a Čakovec u budućnosti? U kojem bi se smjeru trebalo gledati i zalagati?

U pravilu klasični pjevači ne pjevaju samo opere, već je repertoar puno raznovrsniji,

dana mora se raspisati javni natječaj. Po novom zakonu koji je nedavno stupio na snagu, gradonačelnik bira ravnatelja.

Kraljica zasjenila sve!

- Tijekom godina koje radim u Centru za kulturu Čakovec dosta sam slušala, a i sama primijetila da smo „zatvoreni“ prema posjetiteljima i građanima i to je jedna od stvari koje želim promijeniti. Prema viđenome, po pitanju infrastrukture ustanova u kulturi na području Europe, ali i u Hrvatskoj, jedan od

objašnjava Vinka. Međutim, kako opera čini veliki dio repertoara, valja spomenuti da je pjevala poznate arije kao što su Habanera iz opere Carmen (G. Bizet), Che faro senza Euridice iz opere Orfej i Euridika (C. W. Gluck),

- Kultura možda ponajviše oscilira i generalno dosta toga ovisi o kvaliteti programa i interesu javnosti. O ukusima publike ne bih raspravljala, ali često zna iznenaditi odabir publike ili broj posjetitelja na nekom programu.

- Koje forme i žanrove umjetnosti najviše pratite? Jeste li više tradicionalni ili suvremeni tip osobe u umjetnosti i kulturi?

- Prvenstveno sam kulturologinja po struci pa je tu i moja profesionalna deformacija da pratim sve. Više sam suvremeni tip, kod nas se kod kuće sluša glazba (živim s bubnjarima) i dosta obiteljski hodamo na koncerte, ali i s djetetom na predstave.

Connais-tu le pays iz opere Mignon (A. Thomas), Torna di Tito iz opere La clemenza di Tito (W. A. Mozart) i druge. U budućnosti se vidim na sceni opere u Sydneyu i u svijetu, ali o tom – potom, zaključuje mlada mezzosopranistica.

- Umjetnost je po meni trenutno u nekom vakuumskom prostoru. Koordinatorica sam na velikom EU projektu i imali smo nekoliko sastanaka na Zoomu na kojima smo razgovarali i generalno o problematici kulture i umjetnosti, ali i rada ustanova u kulturi. Generacije su se promijenile, poimanje umjetnosti, ali i poslovanja u kulturi se promijenilo. U posljednje dvije godine bili smo dio promjena na koje nismo imali nikakav utjecaj, a upravo su te promjene uzrokovale katastrofalne posljedice kako na sve, tako i na kulturu. Katarza se de�initivno desila, ako ćemo gledati razvojno, ta katarza je pozitivna, ali ako gledamo iz perspektive nas kojih radimo u kulturi, bojim se da je ta katarza u obliku streaminga i brzo dostupnih sadržaja nažalost negativna.

KAMO SUTRA

Ako nešto volim, to je dok je u listopadu 20 stupnjeva. Taman. Niti prevruće niti prehladno. Taman za neku jaknu, mogu i čizme. A opet se ne smrzneš.

Da mogu, potpisala bih da ovakvo vrijeme bude zauvijek.

Vrijeme je kakvo je, možemo mu se samo veseliti. Naravno, ima i onih koji se vesele kiši. Ima ljepote u kiši,

koja je čisto iz mojeg viđenja čista umjetnost, dobro smo se upoznali s kraljičinim životom. Kako u današnjem svijetu skoro pa ne postoji nijedna monarhija koja toliko privlači javnost, ne čudi što cijeli svijet bruji o smrti kraljice Elizabete. Žena je imala 96 godina, nije toliko prečudno da je umrla, ali vladari, pogotovo utjecajni, kao da su u glavama naroda besmrtni.

kad ne moraš izaći iz kuće. Pred nama je razdoblje Svih svetih. Kad to stavimo u kontekst da je prekjučer bilo ljeto, a sad dolazi Božić, shvatimo kako vrijeme zaista leti.

Pa je tako to šokantno, iako je bilo očekivano. Naravno, mogla je poživjeti još koju godinu, ali kako se to kaže u narodu, svi imamo svoju vuru.

život uvrstiš posao i obaveze, od Božića do Božića prođe par minuta.

Kraljica je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom i još 14 drugih zemalja Commonwealtha. Bila je ikona. Zanimljivo je i kako je slučajno postala kraljica.

Barem meni. Ne stignem se okrenuti i već prođe godina. Vele da je to tako kad uđeš u radni odnos. Istina, kad sam bila mlađa, vrijeme je išlo kao da sam tapkala na mjestu. Kad u svakodnevni

To znaju i trgovački lanci. Ako dođete u Galeriju Sjever u trgovinama s glupostima (koje nam svima trebaju iako nam ne trebaju), božićno raspoloženje traje od početka rujna.

od svog brata koji je zbog ljubavi abdicirao i preselio se u Francusku. Kada joj je otac umro u veljači 1952., Elizabeta, koja je tada imala 25 godina, postala je kraljica sedam nezavisnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike, Pakistana i Cejlona, kao i še�ica Commonwealtha.

Gdje mogu potpisati za ovo bablje ljeto?

Da, između je Halloween, ali nama kršćanima taj praznik baš i nije svet, pa se ljudi s tim dekoracijama ne zamaraju baš previše. Ali zato Božić kod nekih počne već krajem rujna. Znate ono, 100 dana do Božića i te fore.

imovine na 280.000.000 funti, odnosno 500.000.000 američkih dolara. Palača je tu brojku proglasila preuveličanom, iako u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti.

Da, ima ljepote u tome. Topli čaj, kuhano vino, cimet. Kao da su svi u tom razdoblju godine bolje susretljivi, ugodniji i razdraganiji.

Naime, njen otac George naslijedio je krunu

Taman dok se vraćaš s godišnjeg, već počinješ razmišljati o božićnim dekoracijama.

Magazin Forbes procijenio je vrijednost kraljičine

Ja baš i nisam taj lik. Zato što generalno ne volim hladno vrijeme, pa mi taj ugođaj zapravo bolje paše tik do božićno-novogodišnjih praznika.

U cifru nisu uključena ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, ni primanja od lankasterskog vojvodstva.

I onda nakon toga nastupa klasična siječanjska depresija. E, taj prvi i drugi mjesec meni prolaze cijelu vječnost. A od Uskrsa do jeseni vrijeme preleti. No, da je stalno 20 stupnjeva, ne bismo im se toliko radovali kao sada.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

- Umjetnost je po meni trenutno u nekom vakuumskom prostoru

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 2. STUDENOGA U CINESTARU VARAŽDIN.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

VODE VAS U KINO

Dobitnik ulaznica za film Nema stajanja je: Dubravka Turk

KAKO DO ULAZNICA?

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Nema stajanja” (projekcija u Varaždinu)

kultura

Marija Varošanec: Ne bute ju naučili iz recepta, već od vješte gazdarice

-

Naziv “prosta” na našem kajkavskom narječju znači jednostavna kako bi se time napravila jezična razlika u odnosu na drugu vrstu pogače, tzv. “zdigane”

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Marija Varošanec iz

Remisa, članica KUU

Društvo žena Gornji Kraljevec, jedna je od vjernih čuvarica kulturne baštine i običaja svojega kraja, među ostalim i pripreme tradicionalnih jela i kolača koji su nekada bili svakodnevica na stolu međimurskih obitelji.

Prosta pogača nekada je bilo uobičajeno seosko jelo. Naziv “prosta” na našem narječju znači jednostavna kako bi se time napravila jezična razlika u odnosu na drugu pogaču, tzv. zdiganu. Prosta pogača se češće pripremala i bila na stolu jer je zahtijevala kraću pripremu od zdigane. Razlika je u tome što se u proste pogače ne stavlja kvasac kao u “zdigane”, po čemu su dobile i ime.

Bilo kako bilo, proste pogače su omiljenije od “zdiganih” i više su proslavile Međimurje, posebno one iz Gornjeg Kraljevca za čiju pripremu su članice Društva žena Gornji Kraljevec često bile i nagrađivane. Žene su pogače nadijevale domaćim sastojcima koje su imale pri ruci.

Marija Varošanec, sudionica manifestacije Mamičina škrija koja se održala u nedjelju u Gornjem Kraljevcu, otkrila nam je tajne popularnosti, ali i izrade dobre proste pogače.Prosta pogača je bila omiljena jer su za njezinu izradu žene gotovo sve sastojke imale kod kuće: brašno, jaja, sir, zelje, mak, jabuke, tikve kao i vrhnje kojima su se prelijale pogače prije pečenja. Kupovni su bili jedino sol, ulje i šećer.

- Pogače su jednostavne, ali vještinu njezine izrade

potrebno je učiti, najbolje od neke iskusne kuharice, kazala je Marija. Dodala je: - Dobre proste pogače nećete naučiti iz knjige recepata, nego od vješte gazdarice koja će vam prenijeti vještinu izrade tijesta. Nekada se to učilo gledajući i pomažući majci ili baki dok su mijesile, rastezale tijesto i pripremale nadjev na nju.

Marija svoje pogače radi po obiteljskoj tradiciji još iz vremena svoje bake. Poznato je da je pogača u svakoj kući bila malo drugačija premda su osnovni sastojci isti. Za tri starinska pleha (vidi pleh koji Marija drži na slici) koji su uži i dublji od onih standardnih kakve danas isporučuju proizvođači pećnica, potrebno je oko kilogram brašna. Brašno se malo posoli i doda jedno jaje pa malo ulja. Dodaje se mlaka voda. Mijesi se ručno,

a bit će gotovo kad se tijesto odvaja od prstiju i ruke kojom se mijesi. Tajna je u tome da tijesto bude dovoljno mekano, ali i dovoljno rastezljivo, a to se nauči praksom. U starinskim receptima nema preciznih mjera ni vremena potrebnog za izradu. Tajna je bila u vještini otkrivanja potrebnih mjerila, što ćete svladati nakon više pokušaja, poučila nas je Marija.

Kad se tijesto umijesi, mora odstajati oko pola sata prije nego ga počnete izvlačiti na plahti, najbolje na kuhinjskom stolu. Pukne li vam prilikom razvlačenja, nemojte ga pokušati lijepiti drugim komadom tijesta nego rupu prekrijte drugim dijelom tijesta dok ga budete rolali s nadjevom. Nadjev se nanosi nabacivanjem na rastegnuto tijesto žlicom ili rukama. Pazite da ga ne nanesete u predebelom sloju. Pogače se pune nadjevom od sezonskih sastojaka koje su naši stari proizvodili sami. Za nadjev su se upotrebljavali: sir, mak, orasi, zelje, tikva ili jabuke. Ili su se radile kombinacije: orasi – zelje, tikva – mak. Proste pogače mogle su biti slatke ili slane.

Zelje s orasima paše u ovo doba godine

U ovo doba godine pripremala se pogača sa zeljem i orasima ili slana samo sa zeljem. Za nadjev s orasima i zeljem potrebna je glava svježeg zelja.

Treba ju naribati i kratko obariti pa zatim procijediti da iz zelja izađe gorčina. Procijeđeno se zelje nakon toga

popeče na ulju da požuti i u tako se priređeno zelje umiješaju pošećereni mljeveni orasi. Za slanu pogaču sa zeljem popečeno zelje se samo posoli.

S nadjevom ne treba pretjerivati jer tijesto za pogače se razvuče jako tanko pa ga pretežak nadjev poklopi pa se tijesto prilikom pečenja ne nadigne kako treba i ne izgleda lijepo.

Nekada su se pogače prije pečenja prelijale domaćim vrhnjem, a otkada nema krava u našim stajama, upotrebljava se kupovno. I ne manje važno, u brašno prilikom izrade tijesta ide malo ulja, ali se pleh u koji se stavljaju pogače obavezno premaže svinjskom mašću da se pogača ne zalijepi za pleh.

Proste pogače s raznim nadjevima bile su kraljice ovogodišnje manifestacije Mamičina škrija koju su članice KUU

Društva žena Gornji Kraljevec uz potporu Općine organizirale kao jesensku manifestaciju spojivši kulturni program sa zahvalom za plodove zemlje. Zbog spoja narodne pjesme, plesa i tradicionalnih ukusnih domaćih proizvoda manifestacija je bila je pun pogodak jer je privukla mnoštvo mještana i gostiju. Načelnik Mihael Grbavec je mještanima i organizatorima uputio riječi pohvale za ovaj događaj koji je okupio brojne ljude.

Raspjevani članovi

KUD-a Prigorje razveselili Kralovčane

Raspoloženju su znatno doprinijeli i gosti KUD-s Prigorje iz Križevaca sa svojom folklornom, muškom i žen-

skom vokalnom skupinom i tamburašima koji su pjesmama i svirkom iz podkalničko-prigorskog kraja vrlo razveselili publiku, koja ih je veći dio priredbe radosno pratila pljeskom. Domaćoj publici u razmacima između nastupa gostiju pjevala je i Vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec.

Na početku su ponosno otpjevale svoju himnu koja nosi naziv Kralovec, domaći naziv Gornjeg Kraljevca u kojoj su opjevale svoje mjesto i povezani Remis.

Nakon priredbe na otvorenom, pod šatorom su sve koji su došli na manifestaciju pogostile brojnim domaćim specijalitetima: prostim pogačama sa svim vrstama domaćih nadjeva, suhomesnatim proizvodima, pečenom jaretinom, raznim vrstama osvježavajućih napitaka, ali i domaćih aperitiva, voća i kolača. A svoj doprinos dali su i članovi Udruge Vredne roke iz Dragoslavca.

U Gornjem Kraljevcu djeluje više mljekara koji izrađuju i domaće sireve koji su se također mogli kušati. Uz sve to u ponudi su bile i tombolske karte od kojih je svaka bila dobitna.

Bilo je to veselo i ugodno poslijepodne, uz sunčan dan koji je izmamio mnoge na ovogodišnju Mamičinu škriju, tako da je društveni dom bio pretijesan za sve koji su došli na ovogodišnju manifestaciju. Bila je to prigoda za zahvalu za plodove zemlje i ljude koji će ih blagovati, a sve ih je blagoslovio župnik Josip Blažon.

PROSTE POGAČE bile su kraljice ovogodišnje Mamičine škrije

Ovogodišnji gos� u kulturnom dijelu programa bili su KUD Prigorje iz Križevaca

Marija Varošanec iz Remisa s prostom pogačom od zelja s orasima

scena

INTERVJU S Đurom Belom, predsjednikom Zrinske garde Čakovec

Vjerujemo da smo postali brend naše Županije

Ove subote 20. obljetnica osnutka Zrinske garde

Piše: Sven Tomašić Foto: Zlatko Vrzan

Udruga Zrinska garda Čakovec osnovana je kao udruga građana 30. travnja 2001. godine s ciljem promocije i očuvanja povijesne, kulturne i vojne ostavštine hrvatske plemićke obitelji Zrinski. Ove subote, 22. listopada 2022. godine, svečano se obilježava obljetnica osnutka Zrinske garde. U sklopu Udruge djeluje povijesna postrojba u odorama iz doba Zrinskih koje su izradile kostimogra�kinje iz Hrvatskog narodnog kazališta. Vrijednost jedne odore je oko 25 tisuća kuna. Bitno je za napomenuti da Zrinska garda Čakovec ima oko dvije tisuće nastupa po cijeloj regiji i Europi. Također, 2023. godina je 20. godina od početka djelovanja Garde i planiraju osnovati kadete Zrinske garde, kao podmladak iz koje će dobivati buduće gardiste. - Što Zrinska garda znači za Međimurje?

- Zrinska garda postoji već 20 godina i nijedno značajnije događanje u Čakovcu i Međimurju ne prođe bez po-

strojbe Zrinske garde. Vjerujemo da smo postali, u neku ruku, brend naše županije. Osim toga Garda je u minulih 20 godina organizirala 5 međunarodnih znanstvenih skupova na temu Zrinskih i njihove baštine, a postavila je sve spomenike Zrinskima u Čakovcu, Šenkovcu, Sigetu i Zagrebu tako da je i time našla svoje mjesto u očuvanju baštine Zrinskih.

- Tko i kako može postati gardist?

- Svaka muška osoba starija od 18 godina koja želi svjedočiti junaštvom i viteštvom vojskovođa Zrinskih može postati pripadnikom povijesne postrojbe nakon jednogodišnjeg stažiranja i vježbanja na svečanostima prisege. Također, članom istoimene udruge može postati svaki punoljetni i moralni hrvatski državljanin.

- Koliko gardista imamo sveukupno u Zrinskoj gardi?

- U povijesnoj postrojbi imamo tridesetak gardista u kojima djeluju topnik, konjanik i bubnjarski orkestar, a

garda ima ukupno preko 200 članova: redovnih, podupirajućih i počasnih.

- Gdje ste se sve u posljednje vrijeme predstavili i nastupali?

- Nastupali smo u Beču na poziv Veleposlanstva RH u Austriji. Garda je 9. lipnja 2022. sudjelovala na proslavi Dana državnosti i Dana Oružanih snaga te 30. obljetnice međunarodnog priznanja RH.

Svečanost je bila održana u prostoru parka dvorca Schönbrunn. Nastupali smo i u Zürichu povodom obilježavanja 30. obljetnice međunarodnog priznanja RH i 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa RH i Švicarske Konfederacije. Također, na poziv hrvatske europarlamentarke Sunčane Glavak u sklopu proslave 20. obljetnice Zrinske garde Čakovec i 15 pripadnika Garde uz trojicu članova rukovodstva boravili smo 12. i 13. listopada 2022. u Bruxellesu gdje smo posjetili Europski parlament. I sad najnovije, 22. listopada 2022. Zrinska garda obilježit će 20. obljetnicu postojanja i djelovanja što zbog pandemije nije mogla prošle godine. - Ima li nešto što vas koči u još boljem djelovanju Garde?

- Očekujemo svoje prostorije u Starom gradu, Gradu Zrinskih, i želja nam je da osnujemo kadete Zrinske garde i da postavimo lutke s odorom Zrinske garde u svim srednjim školama, a postavili smo ih do sada u Prelogu, Murskom Središću, Hotelu Park, Turističkom uredu grada Čakovca, Sigetu i Pakracu. Do kraja godine izlazi iz tiska knjiga Obiteljsko stablo obitelji Zrinski. Željeli bismo da ta knjiga dođe u sve međimurske škole. Isto tako bismo željeli da se u svakoj međimurskoj školi održe barem dva predavanja o baštini Zrinskih kako bi naši najmlađi više znali o Zrinskima nego mi stariji i tako povećamo, odnosno obogatimo turističku ponudu grada Čakovca – Grada Zrinskih i Međimurske županije – Županije Zrinskih.

Također, želja nam je da Zrinska garda bude brend županije i svih gradova i općina u Međimurju i da svi skupa podmirujemo troškove Garde jer gardisti su volonteri i treba podmirivati sve ostale troškove kako bismo mogli redovito predstavljati Međimurje u zemlji i diljem Europe.

IMPROVGRUPA.002 nastavlja predstave Kome zvono zvoni kreće u svoju drugu sezonu

Čakovečka improvizacijska grupa Improvgrupa.002 već je dobro poznata domaćoj publici. Nakon uspješne sezone i zaslužene ljetne pauze tijekom koje se nije samo odmaralo, vrijeme je za novi početak i novu veselu sezonu.

Rodna kuća Improvgrupe.002, čakovečki Prostor, spreman je za novih deset izvedbi. Utorkom u Prostoru, jednom mjesečno, neće vam biti dosadno, a dobro poznata ekipa sprema vam i nova iznenađenja.

Grupu čini sedmero stalnih članova, no ove sezone pojačani su, a ponajviše pomlađeni svježim akademcima. Grupu čine čakovečki kazalištarci, što profesionalci, što amateri, a oni su redom: Bruno Kontrec, idejni začetnik i voditelj, zatim Mario Jakšić, Alen Barbić, Marko Baksa, Silvio Štefanac, Dalibor Strišković i Kristina Štebih. Priča se u gradu i to nije samo trač, da će im se ove sezone pridružiti i Ena Jagec te Aleksandar Filo, dvoje mladih akademskih glumaca. Ovo su

ljeto članovi grupe malo odmarali, no ponešto i radili, pa je tako ostvareno i gostovanje u Rijeci, dok će se čakovečki obožavatelji još dugo sjećati srpanjskog rođendanskog nastupa u dvorištu Prostora. Prvi dani jeseni krenuli s pripremom noviteta, ali i nekih starih poslastica bez kojih nastup ne bi bio ono što je.

Štand s bedževima, majicama, olovkama, šalicama i dalje prati nastupe s boka, a u novoj sezoni neće nedostajati ni gostiju iznenađenja.

Novost za publiku je da osim karata za pojedinačni show mogu nabaviti i sezonsku kartu koja će vrijediti za sve izvedbe u Prostoru u narednih deset mjeseci. Uz kućne nastupe u Prostoru, za „impruvače“ su u novoj sezoni dogovorena i nova gostovanja te humanitarni nastupi, a sve to možete pratiti na pro�ilima grupe na Facebooku i Instagramu.

Večer otvaranja nove sezone je 25. listopada u 20 sati.

Đuro Bel, predsjednik Zrinske garde

Zrinski gardis� u Čakovcu

Vesela grupa glumaca čeka vas u Prostoru od 25. listopada

Željka

Polet novim trima bodovima preuzeo vrh, Dinamo i Rudar preokretima do pobjeda

Piše: Miljenko Dovečer

HRVATSKI NOGOMETNI KUP

U Nedelišće dolazi prvoligaš

Hrvatski prvoligaš

Završio

je prvi krug na tjecanja u 3. NL Sjever, nakon devet kola na vrhu su poravnati Polet i Radnik Križevci s 23 bodovima, dok je iznenađu juće posljednja Podravina sa samo dvama bodovima.

Polet je uspio u naumu domoći se pobjede koja do nosi ujedno i prvu poziciju što smo znali uoči ovih 90 minuta devetog kola koje su u ranijem terminu odradili Rad nik i Papuk. Momčadi Josipa Brezovca je za to bila dovoljna bilo kakva pobjeda zbog bolje gol razlike pa unatoč bodov nom poravnanju ipak stolu ju na vrhu ljestvice. Glavica i Šarić su zabijali za pobjedu u Koprivnici kod raspolože nog i vrlo dobrog suparnika koji je na kraju ostao kratkih rukava. Varteks i Dinamo su pobjedama i dalje u utrci s malo osjetnijim zaostatkom, no ne i nedostižnim.

Polet slavio u Koprivnici, "Red Boys" u Domašinec stižu vlakićem

- Koprivnica me iznenadi la. Jako su dobro stajali na te renu. Mi smo se bavili sobom, svaka čast dečkima na trudu, želji i htijenju. Zasluženo smo dobili, a moglo je biti i više razlike. Koprivnici iskrene čestitke na otporu. Mi kad radimo što se dogovorimo, onda je rezultat u našu korist, rekao je nakon utakmice Josip Brezovec, trener Poleta.

Trener Koprivnice Volf bio je zadovoljan svojim igračima, no očito ne i sucima.

- Na terenu je danas izgle dalo da smo mi drugi, a Polet deveti. Čestitam svojim deč kima na igri, borbi i svemu što su pokazali na terenu. Na neke stvari koje se događaju ne možemo utjecati, a žao mi je da se događaju obično na našu štetu, rekao je Goran Volf, trener Koprivnice.

Neporaženi Polet odlazi na međimurski derbi u Doma šinec s prednošću od šest bo dova više od Dinama, a tamo neće biti sami jer se njihovi

navijači popularni "Red Boys" spremaju u Domašinec doći turističkim vlakićem.

- Svakako da imponira podrška naših vjernih navi jača koji igrače prisiljavaju da zapnu iz petnih žila i uspjeh je zagarantiran. Dobro nam ide pobjeđujemo, dečki su puni samopouzdanja. Nećemo ništa posebno planirati protiv izne nađenja prvenstva Dinama. Idemo se nadigravati, vjerujem da će publika uživati, a mi na kraju slaviti, optimist je uoči derbija trener Poleta Brezovec.

Dinamo (D) golovima u završnici utakmice do svih triju bodova

Preokret u Domašincu gdje su gosti iz Virja vodili do 75. minute kada poravnava Mlinarić, da bi legenda kluba Čepa Krznar pogotkom u 81. minuti donio pobjedu svojim suigračima.

- Najprije želim čestitati svojim igračima na pobjedi. Kada gubiš u 75. minuti 0:1 i nakon toga preokreneš uta kmicu, to mogu samo momča di s karakterom. Ja volim jako ovaj posao trenera, međutim počeo sam se pitati koliko je on dobar za moje zdravlje.

Imam najkarakternije igra če, svi od reda su sjajni dečki, ali iz utakmice u utakmicu prirede neki novi show. Valjda

tako mora biti. Osobno bih htio zahvaliti svima koji su nam bili iskrena podrška ovaj tjedan nakon debakla i sramote u Križevcima. Danas smo po bijedili za te iskrene navijače, koji svaku našu utakmicu i rezultat proživljavaju s nama, kazao je Dalibor Gorupić tre ner Dinama.

Ove subote čeka ih me đimurski derbi, nakon što su prije mjesec dana isprašili Ru dar s četiri razlike, sada im dolazi lider na tablici, Polet iz Svetog Martina na Muri. U prvoj utakmici u prvom kolu s istim protivnikom u gostima iznenađujuće su remizirali.

- Nakon te prve utakmi ce u 3. NL Sjever i remija bio sam siguran da možemo bi ti konkurentni u tom za nas novom, jačem rangu. Držimo visoko treće mjesto što nam daje za pravo da protiv vodeće momčadi i favorita utakmice imamo i mi tražiti bodove. Međusobno se dobro pozna jemo, vjerujem da će i navijači obiju ekipa uživati, a nadam se da će bodovi ostati u Do mašincu, rekao je uoči derbija trener Dinama Gorupić.

Rudar u posljednjim sekundama izborio pobjedu

Još dramatičnije nego u Domašincu bilo je u Murskom

Središću gdje je Rudar do triju bodova došao u trećoj minuti sudačke nadoknade golom mladog Frana Antolovića koji je iskoristio pomutnju u gostujućoj obrani i glavom zakucao za pobjedu. U jeku Rudarovih napada u prvom dijelu gosti iz Ludbrega iz jed ne kontre u 33. minuti dolaze u vodstvo. U nastavku prvo Cimerman poravnava u 65. minuti, a gol odluke pada na prije opisan način.

Poslije utakmice trener Rudara bio je jako sretan.

- Cijelu utakmicu smo dominirali, opet promašili puno šansi, ali ovaj put sreća se okrenula na našu stranu. Gosti su vodili prvo poluvri jeme pogotkom Tropšeka, koji se najbolje snašao u 16 metara i lakoćom matirao našega vratara Kodbu. Dru go poluvrijeme smo krenuli još agresivnije i jednostavno prisilili protivnika da se brani svih 45 minuta i naravno da je takva igra urodila plodom. Prvo izjednačujućim zgodit kom Cimermana na centaršut Zeljka te praktički u zadnjoj sekundi utakmice golom An tolovića izvojevali pobjedu od 2:1. Činjenica je da je protiv nički golman mogao i bolje reagirati u toj situaciji, ali kao što sam rekao i na početku ovaj put se sreća okrenula na

našu stranu, Andrija Balajić Rudar.

U sljedećem 10. kolu Ru dar je ponovno domaćin, a u goste im dolazi momčad Virovitice.

Lijepa je to prigoda da se uzvrati za uvjerljiv poraz u prvom kolu od 0:3. Rudar je u ovom dijelu prvenstva kao domaćin odigrao četiri utakmice i sve četiri završio u svoju korist, tako da i u ovaj sraz s ekipom Viroviti ce ulaze sa željom da taj niz pobjeda i nastavi. Treneru Balajiću svi su igrači na ras polaganju, osim Borne Belaja koji je već duže vrijeme izvan stroja.

Rezultati 9. kola: Papuk – Radnik Križevci 1:1, Rudar – Podravina 2:1, Dinamo – Po dravac 2:1, Koprivnica – Polet 0:2, Varteks – Virovitica 2:0.

Raspored 10. kola koje se igra u subotu (15:30): Dinamo – Polet, Rudar – Viro vitica, Koprivnica – Podravina, Radnik Križevci – Podravac, Varteks – Papuk.

Slaven Belupo dolazi u Nedelišće u goste.

Koprivnička mom čad u prošlom kolu kupa povela je protiv Solina na stadionu u Dugopolju s 1:0 po gotkom Žuljevića u 22. minuti. Iako se činilo kako će Slaven Belupo s minimalnom pobjedom proći dalje, Zekićeva momčad doživjela je šok u sudačkoj nado knadi. Solin je preko Nimelija izjednačio i od veo susret u produžet ke. Hrvatski prvoligaš ipak dolazi do pogotka u produžecima. U 100. minuti za osminu finala mrežu domaćih pogo dio je Krstanović.

Susret osmine finala SuperSport hrvatskog nogometnog kupa igrat će se 2. studenoga na SRC-u Trate u Nedeli šću s početkom u 14:00. Utakmica se trebala održati tjedan dana ka snije, no zbog program skih i produkcijskih potreba radi izravnog televizijskog prijenosa na programu MAXSport 1, termin je pomaknut na 2. studenog. (nl, lm)

Neporaženi Polet (SMnM) slavio je na Gradskom stadionu u Koprivnici (Foto: Miroslav Miletić)

BSK pobjedom protiv Graničara

preuzeo prvo mjesto, Mladost Komet do boda u Nedelišću

Tri kluba izjednačena na vrhu 1. MNL – a, nastavlja se odličan niz Mladosti iz Dekanovca, kiks Dubrave protiv Otoka, derbi između Mure i Donjeg Koncovčaka bez pobjednika

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj premier ligi

Mladost Komet je osvojila bod u Nedelišću. Domaćini su nakon prvog dijela imali prednost 1:0 zgoditkom Davida Juraka. Bod gostima iz Preloga donosi Rey Fe renčina, dvadesetak minuta prije završetka susreta. U posljednjoj minuti Nedelišću je isključen Ve dran Kršlak zbog dviju opomena. Svakako treba spomenuti vratara Mladosti Komet Marka Galošija, koji je u par navrata tijekom su sreta odlično intervenirao.

Još jedan susret bez pobjed nika u ovom kolu odigran je u Draškovcu. Domaćini su nakon prvih 45 minuta igre imali vod stvo preko Tonija Zagoršćaka. Bod Jedinstvu donosi Shushei Wakayama petnaestak minuta prije završetka susreta. Mihaljev čanima je u 81. minuti isključen Izidor Kolarić zbog dviju opome na. Savčani slavili u Macincu. U prvom dijelu mrežu Centrometala pogodio je Vedran Knežević. Tri minute prije završetka susreta pobjedu Bratstva potvrđuje Filip Škvorc. Međimurec uvjerljiv protiv Sloge. Mrežu Štrigovčana pogađali su redom Marin Zadravec, Patrik Kirić, Bojan Vručina i Kento Suzuki. Dinamo upisao gostujuću pobjedu kod Galeba. Već nakon 25 minuta igre Palovčani su postavili konačan rezultat utakmice zgodicima Leo narda Lackovića i Karla Bakse. U posljednjoj minuti Oporovčanima je isključen Matija Meznarić zbog namjernog udaranja protivničkog igrača nogom po nozi.

Preokret Podturna. Mladost iz Svete Marije povela je u 27. minuti zgoditkom Domagoja Dežđeka. Za goste u 35. minuti izjednačuje Josip Lepen. Samo minutu kasnije pobjedu Podturnu donosi Andrej Goričanec. Jurovča ni bolji od Naprijeda. U 13. minuti Bratstvo je stiglo u prednost zgo ditkom Borisa Vurušića. Pobjedu domaćina potvrđuje Leo Vurušić u 31. minuti. BSK-u derbi kola.

U prekrasnom ambijentu pred 300-tinjak gledatelja domaćini su bili bolji od Graničara iz Kotoribe. BSK dolazi u vodstvo zgoditkom Edija Lackovića u 23. minuti. Isti igrač precizan je i u 44. minuti za potvrdu pobjede svoje momčadi. Kod domaćina dvojica opomenu tih, a kod gostiju trojica.

Rezultati: Draškovec – Jedin stvo (GM) 1:1 (Zagoršćak; Wakaya ma), Centrometal – Bratstvo (SV) 0:2 (Knežević, Škvorc), Nedelišće – Mladost Komet 1:1 (Jurak; Fe renčina), Galeb – Dinamo (P) 0:2 (Lacković, Baksa), Međimurec –Sloga (Š) 4:0 (Zadravec, P. Kirić, Vručina, Suzuki), BSK – Graničar (K) 2:0 (2x Lacković), Mladost (SM) – Podturen 1:2 (Dežđek; Lepen, Goričanec), Bratstvo (J) – Naprijed 2:0 (B. Vurušić, L. Vurušić).

U sljedećem kolu u subo tu (15:00) sastaju se: Podturen – Bratstvo (J), Mladost Komet – Mladost (SM), Graničar (K) –Nedelišće, Bratstvo (SV) – BSK, Dinamo (P) – Međimurec. U ne djelju (15:00) na rasporedu su utakmice: Naprijed – Draškovec, Sloga (Š) – Centrometal, Jedinstvo (GM) – Galeb.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Općinski derbi završen je bez pobjednika. Nakon prvog dijela Brezovčani su imali vodstvo 1:0 zgoditkom Karla Mesarića. Na početku drugog dijela za Veneru PMP izjednačuje Dražen Hudolet njak. Gosti ponovno vode u 60. minuti preko Davora Buhanca. Bod domaćinu šest minuta kasnije donosi Karlo Šopar. Kraljevčanu 38 susjedski derbi. Domaćini su poveli u 10. minuti zgoditkom Emanuela Šegovića. Za Trnavu je u 33. minuti dosuđen kazneni udarac koji ne uspijeva realizirati Filip Pišpek. Pobjedu Kraljevčana 38 potvrđuje Yutaro Funami.

Nastavlja se loš rezultatski niz Ivanovčana. Ovog puta poraženi su na domaćem terenu od Pla vih. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 57. minuti. Tada

za pobjedu Pekleničana zgoditak postiže Gabriel Da Cunha Simao. Spartaku derbi kola. Omladinac je nakon prvog poluvremena imao vodstvo preko Marka Lukmana. Za domaćine izjednačuje Denis Halić iz kaznenog udarca u 63. minuti. Samo sedam minuta ka snije pobjedu Spartaku donosi Takuto Miki. Zasadbreg 77 slavio u Strahonincu. Nakon 60 minuta igre gosti su imali prednost 2:0 zgodicima Filipa Levačića i Mi roslava Lisjaka. Poraz domaćina ublažio je Tomislav Šafarić.

Slogi derbi začelja. ČSK je u prvom dijelu poveo zgoditkom Roberta Višnjića. Sloga se „bu di“ u drugom dijelu te dolazi do potpunog rezultatskog preokreta. U 61. minuti izjednačuje Kazuto Akagi. Isti igrač samo pet minu ta kasnije zabija za 1:2. Pobjedu gostiju potvrđuje Filip Čalopek u 85. minuti. Dubravčanu tri boda u Vratišincu. Već u 2. minuti gosti vode zgoditkom Ivana Kostelca. Za drugi zgoditak u mreži Soko la pobrinuo se Dino Pomper u 72. minuti, potvrdivši pobjedu svoje momčadi. Bez pobjednika u Pribislavcu. Hodošan dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Nikole Vlaha u 76. minuti. Za Polet je u 83. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je „jocker“ s klupe Davor Vuković.

Rezultati: Polet (P) – Hodošan 1:1 (Vuković; Vlah), Venera PMP – Hajduk (B) 2:2 (Hudoletnjak, Šopar; Mesarić, D. Buhanec), ČSK – Sloga (Č) 1:3 (Višnjić; 2x Akagi, Čalopek), Mladost (I) – Plavi (Pek.) 0:1 (Simao), Sokol – Dubravčan 0:2 (Kostelac, Pomper), Spartak –Omladinac (NSR) 2:1 (Halić, Miki; M. Lukman), Strahoninec – Za sadbreg 77 1:2 (Šafarić; Levačić, Lisjak), Kraljevčan 38 – Trnava 2:0 (Šegović, Funami).

U sljedećem kolu u subotu (15:00) sastaju se: Sloga (Č) – Po let (P), Omladinac (NSR) – Stra honinec, Dubravčan – Spartak, Hajduk (B) – Sokol, Plavi (Pek.) –

Venera PMP, Hodošan – Mladost (I). U nedjelju (15:00) na raspo redu su utakmice: Trnava – ČSK, Zasadbreg 77 – Kraljevčan 38.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Preokret Radničkog u završ nici susreta. Hajduk iz Štrukovca dolazi do vodstva zgoditkom Karla Goričanca u 69. minuti. U 86. za Gardinovčane izjednačuje Mate Omazić. Tri boda gostima donosi samo dvije minuta kasnije Antonio Dodlek. Minimalna pobjeda Sla kovčana. Sloboda je bila bolja od Drave iz Donjeg Mihaljevca zgodit kom Kristijana Fegeša. Domaćinu

je tri minute prije završetka susre ta isključen Matija Marciuš zbog namjernog udaranja protivničkog igrača u predjelu glave tijekom prekida igre.

Mali Mihaljevec do pobjede u završnici. Nakon prvih 45 minuta igre Drava iz Donjeg Mihaljevca imala je prednost 1:0 zgoditkom Luke Alavanje. U posljednjih dva desetak minuta domaćini dolaze do pobjede 3:1. Dva puta je s bije le točke bio precizan Ivan Mesarić, dok je jedan zgoditak još postigao Patrik Mesarić. Omladinac je bio bolji od Pobjede zgoditkom Bo jana Cirkvenčića. Gostima je u pretposljednjoj minuti isključen Goran Lončarić zbog korištenja lakta kao oruđa. Pušćine do triju bodova u Turčišću. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 66. minuti. Tada pobjednički zgoditak za goste postiže „jocker“ s klupe Taisei Arai.

Istim rezultatom je i Mladost iz Dekanovca bila bolja od Croati je. Vodeća momčad lige došla je do triju bodova zgoditkom Igora Bešteka u pretposljednjoj minuti prvog dijela susreta. Vidovčan bolji od Jedinstva. Gosti su tijekom susreta imali vodstvo 1:0 i 2:1 te su na kraju poraženi 4:2. Kod domaćina je hattrick upisao Ivan Podravec, dok je jedan zgoditak još dodao Marin Posavec. Za Jedinstvo su strijelci bili Simon Novak i Nikola Tarodi. Gostima je deset minuta prije završetka susreta isključen Petar Krizman zbog dviju opomena. Remi u Mi klavcu. Nogometaši Budućnosti i Slobode iz Mihovljana tijekom 90 minuta igre nisu pronašli put do protivničke mreže pa je susret završen s nepopularnih 0:0.

Rezultati: Hajduk (Š) – Radnič ki 1:2 (Goričanec; Omazić, Dodlek), Mali Mihaljevec – Drava (K) 3:1 (2x I. Mesarić, P. Mesarić; Alava nja), Sloboda (S) – Drava (DM) 1:0 (Fegeš), Budućnost (M) – Sloboda (M) 0:0, Mladost (D) – Croatia 1:0 (Beštek), Omladinac (DS) – Pobje da 1:0 (B. Cirkvenčić), Vidovčan –Jedinstvo (NSnD) 4:2 (3x Podravec, Posavec; Si. Novak, Tarodi), Borac PMP – Pušćine 0:1 (Arai).

U sljedećem kolu u subotu (15:00) sastaju se: Pušćine – Haj duk (Š), Drava (K) – Omladinac (DS). U nedjelju (15:00) na ras poredu su utakmice: Drava (DM) – Borac PMP, Jedinstvo (NSnD) –Sloboda (S), Pobjeda – Vidovčan, Croatia – Mali Mihaljevec, Sloboda (M) – Mladost (D), Radnički – Bu dućnost (M).

III. MEĐIMURSKA LIGA – A

Graničar je s čak osam ko mada u mreži ispratio kući Na

predak. Hattrick je upisao Matija Orehov, dva zgoditka je postigao Dario Ivanuša, a po jedan Karlo Bobičanec, Marko Jakšić i Anto nio Drvoderić. Bez pobjednika u Donjem Hrašćanu. Borac je poveo u prvom dijelu zgoditkom Luke Krampača. Budućnosti je potkraj prvog dijela igre isključen Antonio Maček zbog dviju opo mena. Ipak, bod gostima donosi početkom drugog dijela Matej Pozderec koji pogađa vlastitu mrežu.

Kiks Dubrave. Nakon prvog dijela, Otok je imao minimalnu prednost zahvaljujući zgoditku Petra Trupkovića u vlastitu mre žu. Ipak, bod Sivičanima dvije minute prije završetka susreta donosi Shota Sasaki. Gosti su posljednjih dvadesetak minu ta igre bili s desetoricom zbog isključenja Antonija Belića koji je namjerno udario nogom po nozi protivničkog igrača tijekom igre. Jadran slavio u Križovcu. Dvostruki strijelac za mornare bio je Sandro Novak, dok je jedan zgoditak dodao Shinji Uchiba. Za Torpedo su precizni bili Andi Hatlek i Leon Magić.

Rezultati: Torpedo – Jadran 2:3 (An. Hatlek, Magić; 2x S. Novak, Uchiba), Graničar (N) –Napredak 8:0 (3x M. Orehov, Bobičanec, 2x Ivanuša, Jakšić, A. Drvoderić), Dubrava – Otok 1:1 (Sasaki; Trupković ag), Borac (DH) – Budućnost (P) 1:1 (Krampač; M. Pozderec ag).

U sljedećem kolu u subotu (15:00) sastaju se: Napredak –Torpedo. U nedjelju (15:00) na rasporedu su utakmice: Otok – Borac (DH), Budućnost (P) –Graničar (N), Jadran – Dubrava.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Bratstvo iz Preseke bilo je bolje od Šenkovca. Oba zgo ditka za domaćine postigao je „jocker“ s klupe Patrik Kovačić. Gostima je tridesetak minuta prije završetka susreta isključen Filip Vabec zbog dviju opome na. Derbi kola bez pobjednika.

U 19. minuti Donji Koncovčak dolazi do vodstva zgoditkom Andrije Flaca. Bod Muri donosi u 81. minuti Nenad Radiković.

U istoj minuti Koncovčanima je isključen Leon Sakač zbog dviju opomena.

Trica Trnovca. Mrežu Omla dinca redom su pogađali Matej Flac, Tomislav Novoselec i Mati ja Paman. Paragu derbi začelja. Trostruki strijelac za Dinamo bio je Sandi Ignac. Za goste su po dva zgoditka postigli Alen Oršuš i Sandi Balog, a jedan „jocker“ s klupe Luka Sever.

DINAMO (P)

4 4 2

10 4

NAPRIJED 10 4 2 4 12 –

2

2

(Š)

2

MNL

0 2

TABLICA 2. MNL

MLADOST (D) 10 9 1 0 24

BUDUĆNOST (M) 10 7 1 2 22

SLOBODA (M) 10 6 3 1 32

POBJEDA 10 5 2 3 31 –

SLOBODA (S) 10 5 1 4 23

BORAC PMP 10 5 1 4 16

CROATIA 10 5 0 5 21

M. MIHALJEVEC 10 4 3 3 27

VIDOVČAN 10 4 2 4 17

RADNIČKI

4 1

(NSnD)

(DM)

(Š)

(K)

1

(DS)

TABLICA 3. MNL-A

TABLICA 3.

Rezultati: Bratstvo (P) – Šen kovec 2:0 (2x P. Kovačić), Mura – Donji Koncovčak 1:1 (Radiković; Flac), Omladinac (M) – Trnovec 0:3 (Flac, Novoselec, Paman), Dinamo (Ž) – Parag 3:5 (3x S. Ignac; 2x A. Oršuš, 2x S. Balog, Sever).

U sljedećem kolu u subotu (15:00) sastaju se: Šenkovec –Dinamo (Ž), Donji Koncovčak –Bratstvo (P). U nedjelju (15:00) na rasporedu su utakmice: Parag – Omladinac (M) u Mačkovcu, Trnovec – Mura.

TABLICA PREMIER LIGA

NOGOMET

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Međimurje poraženo kod kuće protiv Bjelovara te i dalje zabetonirano na dnu

Piše: Miljenko Dovečer

Međimurje ni nakon deve tog kola ne zna za pobjedu. Stari znanac ekipa Bjelovara bila je pu no bolja u prvom dijelu i samo zahvaljujući nespretnosti svojih napadača i obranama Kalca na odmor je otišla s prednošću samo jednog gola.

Bivši igrač Međimurja Domi nik Glavina u tri navrata je bio blizu pogotka. Još jednom su u prilici bili Motika i Fernandes, dok je pogodak vrijedan prednosti 0:1 nakon ubačaja iz kornera glavom postigao Glavina u 29. minuti.

Međimurje jalovo, bezvoljno, no ipak su mogli povesti kada je Magdelinić s centra išao sam prema golu, ali loše puca. Još je priliku za poravnanje u 40. minuti imao Kuqi na pas Đakovića no Iličević skreće loptu u korner.

U nastavku domaći nešto agilniji, u 50. minuti Kuqi nakon proboja po lijevoj strani puca po red stative. U 70. minuti Težački slično radi, ali s desne strane. No i gosti u 73. minuti preko Fer nandesa ne realiziraju izglednu priliku, tj. domaći vratar Kalac uspješno brani udarac. Do kraja utakmice bez prigoda i triju bo dova odlaze u Bjelovar, a novim porazom Međimurje je i dalje prikovano za dno.

Čakovečki dječji vrtić uspio je namučiti drugu momčad lige, no ne i doći do važnog boda ili bodo va. Međimurje ima za čim žaliti,

RUKOMET

no i dalje plaća danak mladosti i neiskustvu.

Loša realizacija kao gorući problem

- Prvo poluvrijeme su gosti bili bolji, imali su tri prilike koje nisu iskoristili, a pogodak su zabili ne regularno, nakon očitog prekršaja na našem igraču, svi su to vidjeli osim suca koji je pokazao na centar.

Nakon toga smo i mi složili tri lijepe kontre, no nismo to realizirali. Što da kažem o realizaciji u drugom poluvremenu? Jednostavno nam to nedostaje, u nastavku kao da smo samo mi izišli na teren, odigrali smo sjajno, ali do gola nikako ne možemo, nedostaje nam i malo sportske sreće da neki otpadak po spremimo. Dečkima ne da nemam što zamjeriti nego im skidam kapu do poda, svaka im čast i kako su se

borili i kako su odigrali i stvarno ne mogu prežaliti što nisu nagrađeni za ovo danas, nakon utakmice poručio je Igor Budiša, trener Međimurja. Gostujući trener bio je nešto raspoloženiji jer ovom pobjedom Bjelovar je ponovo na visokom drugom mjestu.

- Najvažnija je pobjeda koja nije lako ostvarena, sa mi smo sebi zakomplicirali završnicu što nismo ranije riješili pitanje pobjednika. Nji hov golman je obranio četiri odlične situacije i držao ih u životu. Hvala domaćinu na fer i korektnoj utakmici, a mi idemo dalje korak po korak, rekao nam je Luka Bilobrk, trener Bjelovara.

Slijedi gostovanje kod Zrinskog u Jurjevcu

Još je preostalo šest kola do kraja ovog dijela natjecanja, Međimurje tri puta gostuje i tri puta je domaćin. U ovoj teškoj situaciji svaki bod je bitan da konkurenti, moramo reći već sada, za ispadanje ne pobje gnu previše. Prva prilika je ovaj petak kada Međimurje gostuje kod Zrinskog u Jurjevcu.

- Veseli me igra iz drugog poluvremena i to mi daje nadu da u sljedećim utakmicama i mi ubilježimo pokoju pobjedu. Protiv Zrinskog nemamo što izgubiti, ići ćemo hrabro iako su domaći favoriti. Možda se nam osmjehne sreća i vratimo se kući barem s bodom, op timističan je čakovečki trener Igor Budiša.

Utakmica 10. kola između Zrinskog i Međimurja igra se danas, u petak 21. listopada u Jurjevcu s početkom u 15:00.

ŽNK MEĐIMURJE ČAKOVEC ŽNK Međimurje pobjedonosno protiv gošći iz Višnjevca

Čakovečke nogometašice i dalje su na maksimalnom učinku, a u stopu ih prate cure iz Ko privnice s istim brojem bodova.

Prošle nedjelje seniorska ekipa Ženskog nogometnog kluba Međimurje ugostila je u sklopu petog kola druge ženske nogometne lige ŽNK Višnjevac iz Višnjevca. Utakmica je odigrana na nogometnom terenu SRC-a Mladost Čakovec gdje se okupi lo pedesetak gledatelja, dok je glavni sudac bio Gabrijel Kovačić iz Čakovca. Igračice ŽNK-a Međi murje zasluženo su pobijedile i ovu utakmicu. Konačni rezultat 7:1, poluvrijeme 4:1.

ŽNK NŠ Međimurje Čakovec: Šoltić (60. Kelava), Varga, Pintarić (60. Fot), Sedmak, Vujević, Kuzmić (60. Cikač), Blagus, Damjanović, Vizinger, Višnjić (60. Bister), Yoshi da. Trener: Gordan Golik.

NŠM Višnjevac: Jelačić (86. Halgaš), Kolarić, Madueno, Antu nović, Žeželj, Puškadija, Kovačević,

ODBOJKA ŽOK KAŠTEL

TABLICA 2. NL – ŽENE – B

Lončar (80. Božičević), Šukić (70. Oršolić), Keler (46. Kiš), Ahmeti. Trener: Mario Amidžić.

Strijelci: 0:1 Lončar (15.), 1:1 Yoshida (18.), 2:1 Višnjić (36.), 3:1 Vizinger (44.), 4:1 Višnjić (46.), 5:1 Damjanović (77.), 6:1 Yoshida (84.), 7:1 Vizinger (88.).

Na listi strijelkinja prva četiri mjesta zauzimaju čakovečke no gometašice, Yosida je postigla 22, Vizinger 13, Višnjić 11, a Blagus pet golova. Nakon pet kola naše igračice imaju pet pobjeda uz gol razliku 65:1, a ovaj vikend gostuju u Županji kod trećeplasirane ekipe ŽNK-a Graničar. (md)

Poraz Kaštela u Petrinji

Odbojkašice Kaštela iz Pribi slavca u drugom kolu gostovale su u Petrinji.

Prvi set su domaće igračice stalno imale manju prednost. Međimurke su to pratile, igra le dobro i približavale se. Kod vodstva Petrinje od 20:19 slijedi odlična serija gošći. Uzimaju pet uzastopnih poena, kasnije i set s 25:21. U drugom i trećem setu

mnogo bolji domaćin dozvolio je Kaštelankama samo 13 odnosno 14 poena. Nešto bolji je bio če tvrti set gdje su gošće popustile tek u završnici osvojivši 18 poena.

Kaštel: Škvorc, Hranilović, Šmitran, Babok, Jelenić, Peršak, Križnik, Vuković, Frančić, Mandir. U sljedećem kolu Kaštel u Belici dočekuje drugu ekipu Karlovca. (nl)

Prošli petak su unaprijed susret petog kola 1. hrvatske rukometne lige za žene odigrali Zrinski i Po dravka Vegeta. Sastav iz Koprivnice slavio je očekivano i to s golemom razlikom 15:36, potvrđujući još jed nom da je u sjajnoj formi.

Sve je bilo jasno već nakon prvih 30 minuta. Podravkašice su susret započele serijom 1:6 i već nakon sedam minuta bile na sigurnoj udaljenosti od Zrinskica. Nakon 20 minuta igre imale su gošće sedam razlike da bi prvo poluvrijeme završile serijom od 1:6 i na predah otišle s velikih 5:17.

Ništa se bitno nije promijenilo ni u drugom dijelu. Još jedno vrije me trener Željko Babić držao je na terenu prvu postavu, a onda dao priliku mlađim igračicama, odnosno onima koje su do sada manje igrale. Sredinom drugog poluvremena Po dravka je bila na plus 15. A završilo je s 21 pogotkom razlike.

Četirima pogocima Sara Kriz manić bila je najbolja u domaćim

redovima. Kod gošći od 12 igrači ca koje su se upisale u strijelkinje najbolja je Andrea Šimara sa šest pogodaka.

Zrinski: Kozjak (6+0), Strnad, Car, Balent 2, Balaško 2, Pratljačić, Milošević 3 (1), Balića, Posavac 2, Krizmanić 4 (2), Blagus 2, Lukman, Siročić, Cvitanović, Rebernik. Trener: Goran Mrđen.

Podravka Vegeta: Tucaković (5+0), Bešen (6+0), Zadravec 2,

Vuković 5, Stelmakh 2, Popović 2, Strugar, L. Kalaus 1, Šenvald 1, D. Kalaus 3, Mrđen 2, Vuljak 3, Barišić 5 (1), Šimara 6 (1), Pandža 4. Trener: Željko Babić.

Sutra protiv ekipe Bjelovara - Ja bih pohvalio svoje igrači ce, imali smo fantastičan pristup i igrali smo jako čvrsto u obrani. Iz te obrane smo stvarali lagane šanse i davali lake golove. Imali smo i dobru disciplinu u napadu.

Rekao bih očekivano, jer smo se dobro pripremili i trudimo se da nikad nikog ne podcijenimo, zadovoljan je bio gostujući tre ner Željko Babić.

Domaći strateg nije se pre više uzbuđivao nakon uvjerljivog poraza jer pred Zrinskim slijedi pravi izazov u subotu kada ugo šćuju visoko plasirani Bjelovar.

- Ovu utakmicu treba čim prije zaboraviti i okrenuti se ekipama protiv kojih možemo nešto učiniti. U subotu nam dolazi, ove sezone, jaki Bjelovar koji do sada ima samo jedan poraz. Puno napora moramo učiniti da protiv njih izvučemo povoljan rezultat. Nadam se da uz podršku naših navijača možemo do bodova, rekao je trener Zrinskica Goran Mrđen.

Utakmica između Zrinskog i Bjelovara igra se u subotu 22. listopada u dvorani Graditeljske škole s početkom u 18:00. (md)

S teškog gostovanja kod No vog Zagreba čakovečki rukometaši vraćaju se s pobjedom izborenom Ćukovim golom tri sekunde prije kraja.

U utakmicu su bolje ušli ruko metaši Čakovca koji su imali stalno vodstvo do 42. minute kada do maćini prvi puta dolaze u vodstvo (22:21). Novi Zagreb je prednost držao do 59. minute kada igrači trenera Canjuge prvo izjednačuju na 29:29 Ćukovim golom, da bi isti igrač u posljednjim trenucima donio slatku pobjedu svojoj ekipi 29:30.

Uz Ćuka koji je postigao sedam golova, još učinkovitiji je bio Erik Horvat koji se devet puta upisao u strijelce. Nakon 5. kola MRK Čakovec je na šestom mjestu s pet bodova.

Novi Zagreb: Kocen, Mlakar (1), Doknjaš (1), Goda, Družinec (8), Franjko (2), Bakarić, Lipovac, Lopac

(6), Pranjić, Divjak (7), Kočonda, Po plašen (4). Trener: Antun Starešina. Čakovec: V. Horvat, Varšić, Ži bek, Hozjan (4),Zadravec (3), Bati sweiler, Tkalčec, Kranjec, Zvonarek (1), Ude-Tkalčec, Vuković (1), E. Horvat (9), Pavlic, Toplek (5), Čuk (7), Malović. Trener: Vladimir Canjuga.

U sljedećem kolu u međužu panijskom derbiju naši rukometaši dočekuju Vidovec. Utakmica je na rasporedu u subotu 22. listopada u dvorani Graditeljske škole s po četkom u 20:00. Iz kluba je došao poziv navijačima, a na parket se vraća se i Plesna skupina PS Korak, kreativna plesna podrška.

- Pozivamo na utakmicu sve navijače i prijatelje rukometa kako bi našim seniorima pružili podršku s tribina u lovu na nove bodove i uživali u uzbudljivim sportskim trenucima, poručuju iz MRK-a Ča kovec. (md)

Igrači

upisali bodove (Foto: Dea Malašić)

“Kak’ gore, tak’ i dole”

Dvadeset i pet kilometa ra bila je duga ruta petog ju bilarnog Pohoda na Mohokos u organizaciji Planinarskog kluba Extrem Čakovec. U nedjelju 9. listopada šezde set planinara krenulo je od SRC-a Mladost u Čakovcu prema službeno najvišem

STOLNI TENIS

vrhu Međimurja, Mohoko su. Osim organizatora, u pohodu su sudjelovali čla novi planinarskih društava HPD Međimurje, PD Bundek Mursko Središće, HPD MIV Varaždin te brojni planina ri iz Vinice. Tijekom hodnje od startne točke u Čakovcu

MEĐIMURSKE LIGE MEĐIMURSKE NOVINE

Počela stolnoteniska sezona

Proteklog vikenda za počela je nova sezona Me đimurskih liga pod pokro viteljstvom Međimurskih novina. U sezoni 2022./23. natječe se 65 ekipa odno sno 10 ekipa u prvih pet liga te 15 ekipa u šestoj ligi podijeljenoj na dva dijela (A i B).

Na otvaranju su uspješ niji bili domaćini, koji su od 29 odigranih utakmica bili bolji u 13, osam utakmica je završilo neriješeno, a u osam susreta oba boda od nose gosti. Tri su utakmice odgođene.

- Upozoravam voditelje da se dogovor oko utakmi ce vrši na početku tjedna odnosno igra li se u re

dovnom terminu (subota u 17:00) ili zamjenskom rezervnom terminu te osi guraju dostupnost dvorane i uvjete za igranje u tom terminu. Ako ne dođe do dogovora, važeći je služ beni termin odigravanja. Novost u propozicijama je da se odgođene utakmice moraju odigrati najkasnije 14 dana od termina odgo đene utakmice, poručio je voditelj liga Denis Tratnjak.

Sve rezultate odigra nih i raspored nadolazećih utakmica, tablice svih liga, skor igrača uz komentare na odigrana kola možete pronaći na portalu Međi murskih novina.

(dt, lm)

do Mohokosa (344,4 m) u Pleškovcu te u povratku u smjeru prema Šenkovcu, pla ninari su ugodnom šetnjom upoznali pitomi pejzaž ovog dijela Međimurja i njegove osobitosti.

Pohod je organiziran uz slogan “Kak’ gore, tak’ i do

le.“ Kružna staza kojom su planinari prošli obuhvaćala je sljedeća mjesta: Čakovec – Ksajpa – Brezje – jezero Jegerseg – Lopatinec – Sveti Juraj na Bregu – Vučetinec – Mohokos – Pleškovec – Be dekovićeve grabe – Šenkovec – Čakovec. Tako su planinari

prošli pored dviju retencija, Je gerseg i Šenkovec, a povratak je mnogima bio osobito zani mljiv jer su neki prvi put prošli Bedekovićevim grabama. Kraj table na jednoj od početnih točki ulaza u Bedekovićeve grabe, planinarka i djelatnica Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode Roberta Radović poučila je sudionike pohoda o značaju Bedekovićevih graba, zašto su proglašene spomenikom prirode, ukratko opisala ži votni ciklus zaštićenih leptira

plavaca te podsjetila kako je upravo ove godine dvadese ta obljetnica proglašenja ovih vlažnih livada spomenikom prirode (6. prosinca 2002. –6. prosinca 2022.). Planinari, nakon što su saznali da se u Frkanovcu na Matulovu grun tu interpretira značaj livadnih plavaca, iskazali su želju da se iduće godine organiziraju pohod i ruta uključujući i tu točku. Vodiči pohoda bili su Silvija Špicar, Anđelko Borko vić, Stjepan Šajnović i Vesna Levanić. (rr)

Debakl Međimurja u Križevcima KOŠARKA

DRUGA LIGA SJEVER

Ni najveći pesimisti nisu očekivali ovakav (103:69!) rezultat/poraz košarkaša Međimurja na gostovanju u Križevcima.

Domaći su ih košarkaši jednostavno pomeli s parke ta, od prve sekunde Radnik je krenuo silovito i u obrani (primili 12 koševa u prvih 10 minuta utakmice) i u napadu (zabili 26). Nijednom tijekom

TREĆA LIGA

ovog očito neravnopravnog dvoboja gost nije bio u utakmi ci, razlika se od prve minute pa sve do kraja dizala u korist Radnika. Posebno upada u oči da je najveći "krvnik" Međi murja bio Borna Katanović s 26 postignutih koševa, rođen 2007. godine!

U ostalim utakmicama drugoga kola Bjelovar je s pola koša nadjačao Ivančicu,

u Varaždinu je Varteks izgubio domaću utakmicu od Labrade, u Virovitici je Virka prepustila bodove bjelovarskom Vediju, dok je Podravac kod kuće upi sao prvu pobjedu, žrtva je bila varaždinska Vindija.

Na vrhu tablice su oba bjelovarska kluba Vedi i Bje lovar s po dvjema pobjedama, Međimurje je sedmo s jednom pobjedom i jednim porazom.

Već u prvom kolu derbi

Čakovec Globetka od ove sezone nastupa pod imenom Čakovec i već u prvom kolu voljom žrijeba dobili su za protivnika takmaca u finalu prošlogodišnjeg prvenstva, momčad Međimurje Wildbo ars. Utakmica neizvjesna do zadnje sekunde u kojoj je Me đimurje Wildboars zabilo koš i pobijedilo s pola koša. Pobjede od međimurskih klubova su još upisali Rudar na gostovanju kod Dubravčana, Donji Kralje vec nad nedoraslom Koprivni com, dok je Mladost Ivanovec

poražena u Ludbregu, a Koto riba u Đurđevcu.

Rezultati: Čakovec –Međimurje Wildboars 79:80 (19:18, 19:19, 22:14, 19:29).

Čakovec (Novak 4, Stanić 5, Capek 7, Golubić 6, Vurušić I. 6, Terek D. 14, Vurušić V. 12, Terek M. 14, Biševac 6, Vojko vić 5) – Međimurje Wildboars (Pintarić 1, Kranjčec 24, Hren 16, Pustić 5, Juras 7, Marcijuš 2, Mišković 11, Ostoja 12, Ha ramija 2).

Donji Kraljevec – Kopriv nica 112:54. Donji Kraljevec:

Štefok 10, Kovač 14, Švenda 14, Ivanović J. 24, Ivanović D. 25, Balent 5, Ružić 15, Srpak

2, Trupković 3.

Dubravčan – Rudar 56:59 (16:26, 10:14, 14:8, 15:11). Du bravčan (Klipić K. 19, Krušelj 3, Raić 11, Igrec 2, Ujlaki 3, Klipić Kr. 5, Jakupak 3, Ribić

10) – Rudar (Brodar 2, Rošić 24, Perčić 3, David 4, Bedi 2, Radiković 14, Bogdan 10).

Grafičar – Mladost Ivano vec 71:49 (17:11, 13:4, 21:25, 20:9). Mladost Ivanovec: Jelenić 13, Martinović 8, Kocijan 2,

Rezultati: Radnik – Me đimurje 103:69 (26:12, 28:20, 26:21, 23:16). Međimurje: Ba lent 2, Kuzmić 7, Novak 10, Kranjčec M. 4, Bartolić 2, Drk 10, Golik 23, Gašparić 3, Kranj čec F. 8. Trener S. Novak.

Bjelovar – Ivančica 62:61, Varteks – Labrada 78:85, Po dravac – Vindija 91:83, Virka – Vedi 75:93. (bh)

Momčilović L. 14, Momčilović I. 8, Drvenkar 4. Mladost Đur đevac – Kotoriba 79:53 (28:9, 23:4, 13:16, 15:24). Kotoriba: Fuš I. 15, Fuš P. 9, Ujlaki N. 8, Ujlaki D. 18, Habuš 3. Košarkaški vikend vodič: Kotoriba – D. Kraljevec (nedje lja 23. listopada u 16:00 u OŠ Kotoriba), Mladost Ivanovec – Mladost Đurđevac (nedjelja 23. listopada u 16:00 u OŠ Ivanovec), Rudar – Grafičar (subota 22. listopada u 17:00 u OŠ M. Središće).

PLANINARSKI KLUB EXTREM poveo 60 planinara od Čakovca do Mohokosa i natrag

Na Mohokosu planinari svih generacija, od najmlađeg sudionika s dvije godine do onih koji se bliže osmom desetljeću

On je moj 2 u 1 –

i djed i tata bez kojeg sam odrasla!

Odrasla sam bez tate i djed je uvijek bio tu za mene. Velika mi je podrška i uvijek mi čuva leđa. Jako sam sretna jer uz mene kroz život korača tako veliki čovjek velika srca, rekla nam je unuka Anja za svog djeda

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Sljedeći kandidat našeg nagradnog natječaja Moj deda je najbolji je Zlatko Hergotić iz Dunjkovca, koji će uskoro napuniti 68 godina. Na natječaj ga je prijavila unuka, 22-godišnja Anja Hergotić, koja kaže da je njezin djed uvijek bio tu za nju, već od samog njezina rođenja.

- Odrasla sam bez tate i djed je uvijek bio tu za mene. Dok sam bila mala, uvijek je uskakao kada je bilo što bilo potrebno za školu, a sada kada sam već velika i renoviramo si kuću, djed ponovno uskače dok ga zovemo. Sve imam rada u obitelji, ali njega najviše i od navek sam najviše straha za njega, prepričala nam je Zlatkova unuka Anja.

Igra stolni tenis više od 50 godina

Djed Zlatko rekreativno trenira stolni tenis već preko 50 godina u Stolnoteniskom klubu Nedelišće u drugoj ekipi. Već dugi niz godina hoda na natjecanja te je osvojio niz medalja.

Po struci je bravar, a u mirovini je već osam godina. Prije penzije radio je u Radionici željezničkih vozila, poznatijoj pod imenom Kolska. Ukupno je tamo proveo

41 godinu radeći na remontu cesterni.

- Bilo mi je jako neobično kada sam došao u penziju.

Samo je bio dvosjed, trosjed i televizija. Puno sam sanjao �irmu, nikako se je nisam mogao ostaviti, priča nam simpatični djed, koji je ponosan i na prestale svoje unuke Miu (8) i Mišela (18).

Najviše su ga u životu obradovale svadbe, rođenja djece i rođenja unuka.

- On je jedan moderan deda, tako svi kažu. Bavi se sa svime što mu dođe pod ruke, ali trenutno nam pomaže u adaptaciji kuće i jako je dobar u tome. Cijelog sebe daje u taj projekt. Bez njega bi to sve bilo puno teže, priča nam njegova unuka.

Dobrih osobina ima jako puno. Marljiv je, radišan, zabavan, smiješan, simpatičan, susretljiv, brižan, nabraja unuka Anja, i jednostavno, poseban.

Vrlo često, nažalost, posjećuje bolnice jer boluje od hemo�ilije. Inače, hemo�ilija je rijetka nasljedna bolest sustava zgrušavanja krvi koja se prenosi spolno, recesivnim nasljeđivanjem putem kromosoma X.

- Bolujem od hemo�ilije pa sam onda zaradio i hepatitis C, onda još imam migrenu i visoki tlak. Zbog hemo�ilije na primjer nisam ovdje mogao vaditi zube bez lijeka. Morao sam donijeti lijek iz Zagreba. Samo za zube sam primjerice bio u našoj bolnici

četiri puta po 30 dana, samo za jedan zub, prepričava nam djed Zlatko, što ga muči.

Uvijek joj čuva leđa

Njegova unuka Anja sretna je da u današnje vrijeme ima takvu osobu pored sebe. U njemu ima toliko dobrote i želje da ti pomogne na bilo koji način, govori Anja, čak i onda kad ima najmanje snage u njemu.

- Uvijek je spreman dati sve od sebe, barem da ti vrati mali osmijeh na lice. Velika mi je podrška i uvijek mi čuva leđa. Jako sam sretna jer uz mene kroz život korača tako veliki čovjek velika srca. On je moj 2 u 1 i zato je baš on najbolji deda, zaključuje njegova unučica Anja.

Kako djeda prijaviti na natječaj?

Pa i samo jedan od nabrojenih ili još više neki od nenabrojenih razloga dovoljan su povod da djeda prijavite na natječaj te svoju i njegovu priču podijelite s ostalim čitateljima.

Sudjelovanje u natječaju je jednostavno. U svojoj prijavi e-porukom u nekoliko rečenica opišite zašto je baš vaš djed najbolji.

Ne dvojite mnogo jer nije važno je li za prijavu razlog ljubav prema unucima, inspirirajuća životna priča ili neki skriveni talent ili hobi vašeg djeda.

Prijavu na natječaj s kratkom natuknicom zbog čega je vaš djed najbolji pošaljite na e-adresu redakcija@ mnovine.hr ili javite na broj telefona 323-600.

Navedite ime, prezime i adresu svoga dede te ostavite broj svog mobitela ili telefona da bismo vas mogli povratno kontaktirati. Prijave na naš novi nagradni natječaj primamo do 30. studenog.

Jedini uvjet koji mora biti ispunjen je da osoba koju prijavljujete na nagradni natječaj živi na području Međimurske županije.

Naravno, to nije sve, pripremili smo i bogat nagradni fond. Stoga, požurite s prijavom!

NAGRADA za prvo mjesto Što osvaja najbolji deda?

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

NAGRADNI

Dunjkovca

Unučica Anja zagrljena s djedom Zlatkom Hergo�ćem

Njegujemo kajkavštinu i našu međimursku reč

- Klinci vole folklor, čak imaju i svoje nošnjice koje doduše nemaju veze s folklorom, ali su izrazito ponosni kad u njima nastupaju, ističe ravnateljica Knez

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Mi smo mali vrtić s dvjema odgoj nim skupinama, svi se dobro zna mo i poznamo i djelujemo kao jedna skladna obitelj, poruču je Anita Knez, ravnateljica Dječjeg vrtića Mala tratinčica iz Podturna. To je vrtić s ko jim započinjemo novu sezonu svog nagradnog natječaja gdje u suradnji s Vrtnim centrom Iva i Rasadnikom Iva nagra

Skenirajte ovaj kod i više o natječaju pročitajte na našoj web stranici

đujemo jedan vrtić uređenjem dvorišta u vrijednosti od 8000 kuna.

Vrtić trenutno polazi 48 mališana raspoređenih u mlađu skupinu Mišići i sta riju Rodići. Interesantna je povijest imena Rodići.

- Kad smo se prije 16 godina doselili na ovu loka ciju, u dvorištu se na banderi nalazilo veliko gnijezdo roda s mladima pa smo odlučili svoju prvu skupinu nazvati upravo po rodićima. Očito su rode to prepoznale jer

im se vraćaju svake godine i stvaraju novo potomstvo. Uz mališane tu su i četiri odgo jiteljice i jedna teta kuharica.

Prati se interes djece

Kao i u svim vrtićima, glavna dječja aktivnost je igranje te učenje kroz niz aktivnosti poput crtanja, pjevanja, plesanja i tjelesne aktivnosti pa često šeću uz Muru, drugim riječima, tru de se djeci približiti prirodu kroz razne aktivnosti. To je

Kako se prijaviti?

Prijave za natječaj primamo do 1. siječnja. Pošaljite nam ih na e-adresu marketing@mnovine. hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli raditi, a niste u mogućnosti kako bismo vas posjetili što spremniji.

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban

ili neobičan način. Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom...

Nakon prijave, svaki pri javljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavlju jemo početkom ožujka. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvo rištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

ujedno i naglasak rada. - Sva ke jeseni idemo na izlet po Međimurju, a u lipnju i malo dalje van Međimurja, ističe ravnateljica. Djeci su uvijek najinteresantnija ona mjesta gdje ima životinja. Prati se interes djece i onda im se to i ponudi.

Po čemu smo posebni?

A interes djece usmjeren je i prema pjesmi i plesu, no ne bilo koje vrste, već folklor ne. Vezano za to, posebno se njeguje naša kajkavština, naša domaća međimurska riječ.

- Klinci vole folklor, čak imaju i svoje nošnjice koje doduše nemaju veze s folklo rom, ali su izrazito ponosni kad u njima nastupaju, ističe ravnateljica. Nastupaju pak često. Imaju svoju jesensku, božićnu i završnu priredbu koje su posvećene kajkavštini. Redovni su gosti i na svim općinskim zbivanjima tako đer s međimurskom riječi, međimurskom pjesmom i plesom i tradicijom. Koliko im je tradicija važna, vidljivo je i po provođenju vjerskog odgoja prilagođenog dječjom dobi. Tako im obrok uvijek

započinje kratkom molitvom, a nerijetki su odlasci i u cr kvu, naročito pred najveće blagdane.

Domaća atmosfera Premda su mali, imaju svoju vlastitu kuhinju u kojoj pripremaju isključivo domaću hranu. Variva su barem tri pu ta na tjedan na meniju, jede su puno povrća i voća i pazi se da djeca dobivaju domaću, zdra vu prehranu. Kako bi uspjeli u tome, surađuju s lokalnim OPG-ovcima. Stoga i nije čudno da je mališanima omiljeno jelo “juhica s brokulicom”.

DJEČJI VRTIĆ Mala tratinčica iz Podturna

Rodići se vesele svemu, a posebno folkloru

Skupina Rodići s ravnateljicom Anitom Knez i odgojiteljicom Michaelom Tarandek Lisjak

NAGRADNI NATJEČAJ Moje ljeto na praznicima

Tko su pobjednici i dobitnici nagrada?

Poštovani naši čitatelji umjetnici, završio je nagradni natječaj Moje ljeto na praznicima.

Jesen je već zavladala našim krajem pa se s nostalgijom prisjećamo toplog ljeta. Vaši su nas predivni radovi malo ugrijali i produljili nam osjećaj uživanja na plaži i bezbrižnog odmora. Opet nam je među vašim radovima bilo teško izabrati najbolje, ali pripremamo još mnogo natječaja pa će svatko dobiti priliku pokazati svoju uspješnost, u crtanju ili pisanju.

Dobitnici nagrada u natječaju Moje ljeto na praznicima su:

• 2 sata igre u igraonici Cine&Fun u Jug Mallu Čakovcu - Katja Jurinec, 6 godina, Dječji

vrtić Maslačak, Čakovec

• 1 metar palačinke u Pizzeriji Špizza, Nikole Pavića 2, ČakovecIzabela Poljaković, 2. razred, PŠ Sivica

• 2 puta po 2 pizze po izboru u Pomodoro pizza i grill, Trg Republike 2, Čakovec _ Fran Krsto Golub Dobranić, 3. r., PŠ Novo Selo Rok, Franka Podgorelec, 4. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec

Nagrade za igraonici i Pizzeriju Špizza preuzimaju se uz predočenje osobnog dokumenta, na licu mjesta, a za Pomodoro u redakciji Međimurskih novina na adresi Kralja Tomislava 3, Čakovec.

Hvala svima na sudjelovanju. Čitajte nas, pratite nas i šaljite nam i dalje svoje radove!

JESEN

Lišće žuto pada, jesen je došla sada.

Kestena je šuma puna jer je jesen došla svuda. S neba lišće pada, pada, pada…

Uređuje: Aleksandra Sklepić

JESEN

Tiho se s vjetrom došuljala, u maglu sakrila, slatkim mirisom voća zamirisala i sa svojim zlatnim kistom moje selo u najljepše boje narisala. S vjetrom zaplesala i kišnim kapima zemlju natopila.

Hrvoje Taradi, 3. b, OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

JESEN JE STIGLA

Obojila jesen lišće u jesenske boje.

Ljudi polako šalove kroje. S oblaka padaju kiše, dok hladni vjetar poruku nam piše:

„Ljeta nema više!“

KAD BI ŠKOLA BILA IGRAONICA

Kad bi škola bila igraonica, Djeca bi se samo igrala, Crtala, pjevala i plesala.

Jela bi samo grickalice i slatkiše, Pila samo sokove.

Kad bi škola bila igraonica, Svaki bi dan bilo pet sati igre, A škola bi postala školionica!

Franka Božić, 5. b, OŠ Mursko Središće Učiteljica Sonja Vršić

Luka Luketić Mesarek, 3. b, OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Ozren Grgić, 8.r, OŠ Belica, Mentor Emina Kefelj

Fran Krsto Golub Dobranić, 3. razred PŠ Novo Selo Rok, učiteljica Alexandra Sašek - Strbad

Zara Mlinarić, 3. b, OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Nina Turk, 8.r, OŠ Belica, mentor Emina Kefelja

Tia Mlinarić, 8.r, OŠ Belica, mentor Emina Kefelja

V 40 let skuhal sam bograča od Kraljevca do Kotoribe!

Članovi ekipe 34. inženjerijske bojne Čakovec odnijeli su pobje du na prvom Memorijalnom bogračfestu u Gornjem Mihaljevcu

Piše i foto: Sanja Heric

Najbolji bograč na Memo rijalnom bogračfestu koji je po prvi put održan u Gor njem Mihaljevcu u nedjelju,

16. listopada, skuhala je eki pa veterana 34. inženjerijske bojne Čakovec. - U naš bograč išli su jelen, vepar, junetina i svi njetina. I jelenska čonta

od košute, a od začina sol, papar i vegeta. Inače vam kuham gulaše i bograče od 80-ih godina. Nikad na pa piru nisam imal recepta, sve sam skuhal iz glave. Ljudi su mi rekli da je to recept od pokojnog Hrženjaka koji je prvi u Međimurju skuhal lovačkoga gulaša, ispričao nam je glavni kuhar Stjepan Strahija zvani Finta iz Doma šinca s kojim su Vlado Jakšić i Vladimir Andrašec.

- Skuhao sam u životu toliko gulaša da bi se mogli pometati jen do drugoga od Donjeg Kraljevca do Kotori be, dodao nam u nastavku Strahija, inače i dugogodišnji lovac.

Osim njihove ekipe, na tjecali su se i Udruga vuko varskih branitelja i logoraša Međimurja, Krovna udruga veterana 54. samostalne boj ne Međimurske županije, Ve terani domobranske bojne

Čakovec te VETERAN – druš tvo branitelja Domovinskog rata, koji je i organizator cjelokupnog gastronomskog natjecanja.

Ocjenjivački žiri činili su Milena Štajerec i Damir Na ranđa iz Srednje škole Prelog, a ocjenjivali su izgled, boju, gustoću, okus i kvalitetu.

Po završetku natjecanja natjecateljima su bili uruče ni pehari, medalje i vrijedne nagrade, a najbolji su osvojili besplatan vikend u Selcu te dan u Termama Sveti Martin.

Što je bograč?

Bograč je slano jelo na žlicu koje svoje korijenje vuče iz Mađarske te je jedno od simbola tradicionalne prek murske kuhinje u Sloveniji. Jelo je specifično po tome što se sastoji od najmanje triju vrsta mesa, od čega jedno mora biti divljač – srnetina, vepar ili jelen. Naravno, kuha se u kotliću, a uz začine u njega se na kraju stavlja krumpir i malo vina.

Predsjednik Društva Željko Tomašić istaknuo je da se ovo natjecanje održava u sklopu obilježavanja Dana

međimurskih branitelja, ali i kao sjećanje na stradanja i gladovanja zarobljenih hrvat skih branitelja u logorima.

Dragutin Remenar, Stjepan Strahija, Vladimir Andrašec, Vlado Jakšić i Marijan Baranja skuhali su pobjednički bograč

Ekipu domaćina činile su Snježana Miljančić, Slavica Novinić i Milka Tomašić

Oni su tu za nas kada smo u opasnosti!

Naproslavi Dana policije nagrađeni su policijski službenici iz Policijske uprave međimurske. Prigodna nagrada dodjeljuje se pojedincu i skupini za djelo ili izvedenu akciju, kojima se osobito pridonosi zaštiti života, prava, sigurnosti i nepovredivosti osobe ili zaštiti imovine, od-

nosno kojima su postignuti iznimni rezultati u obavljanju policijskih poslova.

Iz Službe kriminalističke policije nagrađeni su Davor Trstenjak, Josip Jalšovec, Dejan Novak, Nikola Kontrec, Nikola Zadravec i Nenad Posel. Iz Policijske postaje Čakovec nagrađeni su Mladen Perko, Nino Posavec, Karlo Ivano-

vić, Dino Kolar, Mario Fundak, Robert Tkalčec, Vjeran Topolnjak, Ana Požgaj, Šte�ica Markan, Abel Šprajc, Dejan Kočiš i Dejan Ignac.

Iz Policijske postaje Mursko Središće nagrađeni su Tomislav Tkalec, Igor Posel, Srećko Fajfar, Franjo Hergotić, Juraj Hergotić, Damir Srnec i Krunoslav Drk. Iz Policijske postaje Prelog

nagrađeni su Tomislav Grubić, Ines Goričanec, Vedran Baranašić, Dajana Fajić, Jurica Jovan, Ljubomir Levačić, Marko Vugrinec, Nino Žnidarić, Ivan Čerepinko i Dario Ratkajec. Iz Interventne jedinice policije nagrađeni su Bruno Hozmec, Nenad Veselko, Ante Goleš i Marina Kefelja. (dv)

NAJPOLICAJCI 2022. PU međimurske

ZA NAJPOVOLJNIJI NAČIN GRIJANJA IZABERITE KLIMA UREĐAJ

Ante Goleš, Interventna jedinica policije

Bruno Hozmec, Interventna jedinica policije

Dario Ratkajec, PP Prelog

Franjo Hergotić, PP Mursko Središće

Nino Žnidarić, PP Prelog

Tomislav Tkalec, PP Mursko Središće

Tomislav Grubić, PP Prelog

Vedran Baranašić, PP Prelog

Srećko Fajfar, PP Mursko Središće

NAJPOLICAJCI 2022. PU međimurske

Nenad Veselko, Interventna jedinica policije

Dajana Fajić, PP Prelog

NOVI BREND u Hrvatskoj

DS Automobiles hrvatskom tržištu

PARIS MOTOR SHOW

Dacia predstavlja koncept Manifesto i novi vizualni identitet

Dacia je na Pariškom salonu automobila predstavila novi vizualni identitet na svim vozilima iz ponude, izložila je konceptni automobil MANIFESTO koji utjelovljuje njezine vrijednosti, a po prvi put je predstavljen i kolekcionarski primjerak Dustera pod nazivom „Mat Edition”.

Dacia je nedavno okrenula novu stranicu u svojoj priči i usvojila novi vizualni identitet. To je podrazumijevalo istovre menu implementaciju novog logotipa na svim modelima u ponudi (Spring, Sandero, Logan, Duster i Jogger), redi zajn koncesija, usvajanje novih dizajnerskih načela i primjenu novih boja. Pariški salon au tomobila odabran je da bude mjesto na kojem će Dacia široj javnosti po prvi put predstaviti nove proizvode koje razvija. Tom će prilikom izložiti sva vozila s novim amblemom Da cia Link, u kojem slova „D” i „C”, isprepletena poput karika lanca, simboliziraju robusnost i jednostavnost. Dacia svojim logotipom ističe vrijednosti na kojima počiva, pozicionirajući se kao esencijalna, kul, robu sna, pustolovna te financijski i ekološki osviještena marka.

Konceptni automobil MA NIFESTO zvijezda je Dacijinog izložbenog prostora. MANIFE STO nije prototip nekog budu ćeg modela, već utjelovljenje Dacijine vizije esencijalnog, kul, robusnog, pristupačnog i eko loški prihvatljivog automobila. Novi koncept sredstvo je za te stiranje najnovijih inovativnih rješenja od kojih će neka zaži vjeti u budućim proizvodnim modelima. MANIFESTO je vrlo kompaktan i lagan automobil, više okretan nego dinamičan, dizajniran za istraživanje div ljine i boravak u prostranstvi ma prirode. Slobodan je izraz Dacijine vizije i opipljiv odraz njezinih vrijednosti i područja interesa.

MANIFESTO dolazi s jed nostrukim prednjim svjetlima koja se mogu odvojiti, multime dijskom sustavu Media Control te pričvrsnom sustavu YouClip koji će se ugrađivati u nadola zeću generaciju Dustera. On je

robustan i sposoban svladati sve vrste terena svojim bezrač nim gumama. Vodootporan je i jednostavno se čisti mlazom vode, iznutra i izvana! On je i ekološki napredan jer je izra đen od jedinstvenog materi jala starkle, proizvedenog od 20 % reciklirane plastike sa svjetlucavim efektom. I taj će materijal doživjeti premijeru u sljedećoj generaciji Dustera.

Legendarni model marke, Dacia Duster, prodan je u vi še od 2 milijuna primjeraka otkako je predstavljen 2010. godine, a kako bi se udovo ljilo zahtjevima zaljubljenika u automobile, na salonu je predstavljen i poseban kolek cionarski model „Mat Edition”.

To ekskluzivno izdanje iz dvaja se sa snažnim motorom TCe 150 koji je kombiniran s automatskim mjenjačem EDC, najboljom opremom koju Dacia trenutačno nudi i ekskluzivnom bojom karose rije. Upečatljiv dizajn inačice „Mat Edition”, koja će se moći naručiti od kraja godine, još je jedan pokušaj marke da pove ća svoju privlačnost.

140 KS snažan hibridni motor predstavljen je u obliku demonstracijskog modela. Jo gger bi sljedeće godine trebao postati prvo hibridno vozilo marke Dacia. Rastuća ponuda ekološki naprednih rješenja sada po prvi put uključuje i

140 KS snažan hibridni motor. Tehnologija usavršena u okvi ru Renault Grupe omogućila je Daciji da još jednom iskoristi provjerene i dokazane dije love i tehnologije. Narudžbe će započeti početkom 2023., a službena prodaja kreće u proljeće 2023. godine.

I za kraj, Dacijina linija proizvoda uključuje ruksake, boce za vodu, kape i kabanice, odnosno samo ono što je doista potrebno da bismo se ponovno povezali s prirodom i pritom promicali vrijednosti marke: jednostavnost, robusnost i autentičnost. U skladu s no vim identitetom marke, svi proizvodi iz ove linije izrađeni su od recikliranih (kabanice i ruksaci izrađeni su od reci kliranog poliestera, a kape od reciklirane mješavine pamuka) i održivih materijala (aluminij ske boce za vodu).

Čitava linija proizvoda ujedno je i ekološki odgovor na, počevši od proizvodnje pa sve do distribucije. Štovi še, ova ekološka kolekcija bit će izložena u koncesijama, na stalcima izrađenima od reci kliranog kartona i kartona koji se može reciklirati, a koji se već upotrebljavaju za izlaganje ostalih promotivnih proizvoda. Nastojanje da se riješi svega suvišnog Dacia je još jednom u cijelosti primijenila na vlastiti lanac vrijednosti.

DS Automobiles je francuski brend koji je osnovan 2014. godine. Vođen je duhom avangar de i ima za cilj utjeloviti francusko znanje i umije će luksuznog oblikovanja automobila. Svako obiljež je je dio povijesti koja se proteže od nastanka brenda DS do današnjeg dana. Neovisno o tome predstavljaju li poveznicu između brenda i svijeta luksuza, tehnološki uspjeh ili eleganciju vozila, sva obilježja zajedno čine identitet brenda.

DS Automobiles utje lovljuje znanje i umijeće francuskog luksuza. Ovaj know-how je rezultat stručnosti i vještina na slijeđenih od obrtnika koji su iz generacije u genera ciju težili k izvrsnosti. Što se tiče luksuza, on je ned vojbeno područje izričaja brenda, poput svjetskih poznatih imena francuske industrije luksuza. Brend DS potvrđuje svoju bašti nu kroz profinjene mate rijale izrađene od strane vrhunskih majstora. Bilo da se radi o obradi kože, izrade satova ili nakita, DS Automobiles je snaž no povezan s francuskim luksuznim znanjem i umi jećem.

Luksuzna podmarka Citroena od sada je dostupna i domaćim kupcima, a dostupni su modeli DS 3 Crossback, DS 7 Crossback, DS 4 i DS 9, a za sada ih se može pogledati i isprobati na zapadnom dijelu Zagreba. i tehnologiju. U tom istom duhu kreiran je brend DS Automobiles.

U Parizu je 1955. ro đen pravi uzor elegancije, stručnosti i prestiža. Mo del DS je ubrzo postao ikona, a danas je legen da. Novo vozilo, kreirano 1970. iz projekta DS Sport i akvizicije s markom Mase rati, utjelovljuje duh bren da DS Automobiles svojim futurističkim linijama, V6 motorom i profinjenim završnim obradama. Mo del SM postao je simbol progresivne tehnologije kao i njegov suvremenik, zrakoplov Concorde. Te dvije automobilske iko ne predstavljaju nasljeđe brenda DS Automobiles.

Oni utjelovljuju temeljne vrijednosti brenda: avan gardu, izvrsnost, inovaciju

Kada kupci u potrazi za osobnim izričajem izaberu vozilo iz game DS Auto mobiles, to nije samo zbog njegovog izvanrednog stila ili iznimne profinjenosti već i zbog toga što kroz tehnolo giju imaju pristup savršenoj ravnoteži između dinamič nosti i udobnosti. Vozila DS

Automobiles posebno su osmišljena za tehnološki osviještene kupce koji žele izraziti svoju osobnost, in dividualizam i avangardni stil. Ona su avangardnog dizajna, luksuzna i iznimno udobna. DS Automobiles na svojim modelima spaja prepoznatljiv dizajn i tehno logiju, udobnost i dinamič

nost, plemenite materijale i profinjenost. Naglasak je stavljen na karizmatičan di zajn, ručno izvezene detalje, obradu metala, vrhunsku ko žu, ugrađeno drago kamenje kao i vrhunsku tehnologiju. Gama se sastoji od modela DS 3 Crossback, DS 4, DS 7 Crossback i DS 9.

Svaka tkanina, metal ili materijal koji odabiru DS majstori zadovoljava najza htjevnije standarde vrhun ske kvalitete. Svaki potez u izradi precizan je rad koji zahtijeva rijetko i iznimno znanje i umijeće vrhunskih majstora. Više od svega, DS Automobiles poziva svoje kupce na putovanje u „pr voj klasi“ gdje se susreću dinamičnost, profinjenost i udobnost bez kompromi

DS 9

DS 7 Crossback

DS 4

Automobiles od sada i na tržištu

sa. „Umijeće putovanja“ za brend DS Automobiles sje dinjenje je s izvrsnošću kroz nenadmašan osjećaj u vožnji koji nude DS vozila.

Od svog nastanka, DS Au tomobiles je transformirao

električnu energiju u perfor manse i adrenalin. Bilo da se radi o 100 % električnim ili plug-in hibridnim vozilima, mobilnost E-Tense nudi vr hunski užitak u vožnji: bez vibracija, iznimno ubrzanje

uz maksimalnu učinkovitost zahvaljujući regenerativnoj energiji i neograničenom pri stupu gradskim središtima. Kao dvostruki prvak u For muli E (2019. i 2020.), brend je elektrificirao cijelu gamu

i tako zauzeo vodeći položaj u području električne mobil nosti. Pod oznakom E-TENSE sada nudi 100 % električna i plug-in hibridna vozila snage do 360 KS te s pogonom na sva četiri kotača.

Postoje dva profila ku paca DS Automobiles: Social Climber & Upper Liberal. DS Automobiles se obraća kupcima koji traže osobni izričaj hedonizma. Oni su individualisti u potrazi za

lijepim, neovisni su, ali nisu egocentrični. Vode brigu o svom imidžu i osjetljivi su na društveno priznanje. Vole uživati, nagrađuju se i žele luksuz, posebice francuski.

DS

Crossback

Imendani i proštenja kroz tjedan Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

David Klarić, Sin Anite i Krešimira Ana Ščavničar, Kći Nikoline i Mateja Lara Lacković, Kći Gordane i Zorana Leon Malek, Sin Mojce i Darka Paula Varga, Kći Andriane i Krešimira Toma Krnjak, Sin Kaje i Marka Karlo Modlic, Sin Maje i Karla

Lijas Kalanjoš, Sin Verice i Dejana Teo Tkalec, Sin Nikoline i Dejana

Sofia Lovrenčić, Kći Martine i Dejvid-Ivana Mila Hunjadi, Kći Elene i Ivana

VJENČANI

Dekanovec:

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 22. listopada

Belica dr. Iva Trstenjak Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310 dr. Božidar Poljak I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Anja Vurušić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Donji Vidovec dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Goričan dr. Tonja Haničar Školska 16a, tel. 040/601-162

Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Sveti Juraj na BreguLopatinec dr. Sara Mudri Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Štrigova dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čako vec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740

Gordana Janušić i Vanja Varga

Mala Subotica:

Viktorija Kalamari i Benjamin Gal

Mursko Središće:

Ivana Petković i Simon Vutek

UMRLI

Čakovec:

Franjo Sabol R. 1941.

Stjepan Marđetko R. 1933.

Mirko Špicar R. 1951.

Franjo Čanadi R. 1956.

Stjepan Hrženjak R. 1941.

Đuro Trojko R. 1933.

Monika Dolović R. Premuš R. 1939.

Nada Sabolić R. Gombar R. 1954.

Ljubica Kolarić R. Balog R. 1951.

Vera Ključarić R. Okun R. 1959.

Marija Nikolić R. Sabolčec R. 1935.

Katarina Beti R. Kiš R. 1948.

Marija Petković R. Novak R. 1945.

Jelena Šebalj R. Matotek R. 1947.

Stjepan Strah R. 1941.

Kotoriba:

Martin Kodba R. 1953.

Verona Majer R. Jakupak R. 1932.

Mala Subotica:

Josip Drvenkar R. 1935.

Nedelišće:

Ivan Marčec R. 1946.

Mursko Središće:

Josip Kovačić R. 1939.

Mirko Boj R. 1934.

Štrigova:

Željko Raus R. 1965

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112 besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356 Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

PRETPLATE

komercijala3@medjimurje-plin.hr

dijana@medjimurje-plin.hr

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj ZDRAVKO TURK 23.10.1995. – 23.10.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj ZLATKO OVČAR 18.10.1991. - 18.10.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj BLAŽENKO FLAC 16.10.1991. - 16.10.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

SJEĆANJE

RUDOLF ZORČEC

Pribislavca 22.10.2002. - 22.10.2022.

20 godina živiš samo u našim sjećanjima.

supruga Elizabeta i kći Ružica s obitelji

Kristina ŽemljićPelaić

Nedelišća preminula u 34. godini

OBAVIJEST

Marija Zlatarek rođ. Jurinić

Kuršanca preminula 14. listopada u 92. godini života

Lesjak rođ. Vrbanec

Katarina Radiković rođ. Frančić

Križovca preminula 15. listopada

83. godini života

Sidonija Bubek rođ. Škvorc

Pribislavca preminula 16. listopada

godini života

Čakovca 25.10.2010. – 25.10.2022.

ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

si u našim mislima.

Branko s obitelji

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj DANIJEL DONKO 26.10.1994. - 26.10.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Marija Sraka

Novak

Podbresta preminula

listopada

godini života

Elizabeta Vurušić

Novak

Mačkovca

18. listopada

85. godini života

Leček

Šenkovca

Kralja

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitaračuvara i zaštitara - tehničara te 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 13.11.

2. ALLVAR d.o.o., Dr. Ante Starčevi ća 40, Peklenica, traži 1 m/ž bravara i 1 m/ž pomoćnog bravara i zava rivača na neodređeno, javiti se na mob: 098 242 336 do 31.10.

3. AB METAL PROMET d.o.o., Be lica, traži 2 m/ž administrativna djelatnika, m/ž bageristu i m/ž vo zača šlepera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 845 806 ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@abmetalpromet.hr do 18.11.

4. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrtnička ulica 3, traži 1 m/ž auto limara, 3 m/ž automehaničara i 1 m/ž administrativnog djelatnika na određeno, javiti se osobno na gornju adresu do 7.11.

5. AGROTAR d.o.o., I. G. Kovačića 1, Čakovec, traži m/ž konobara za radno mjesto Finimo Bar na neo dređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 556 7184 ili na email: filip.tarandek@gmail.com do 3.11.

6. ARCUS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara - baristu - koktel majstora na neodređeno, javiti se na mob: 091 314 6090 do 23.10.

7. ARION d.o.o., Pušćine, traži 6 m/ž montera solarnih elektrana i 10 m/ž samostalnih ili pomoćnih monte ra dizala na neodređeno, javiti se na mob. 091 5150 158 ili na email: darko.perenc@arion-it.hr do 29.10.

8. Athena d.o.o., B. J. Jelačića 22 c, Čakovec, traži m/ž voditelja projek ta - inženjera strojarstva na neodre đeno, javiti se osobno na adresu ili na email: mario.horvat@athena. hr do 31.10.

9. Auto moto centar Međimurje d.o.o., Čakovec, Športska 8, traži 1 m/ž mehaničara - automehaničara - autoelektričara na neodređeno, javiti se osobno na gornju adre su ili na email: vtompos@amcmedjimurje.hr do 31.10.

10. Auto servis Alen d.o.o., Selni ca, traži 1 m/ž skladištara na odre đeno, javiti se emailom: info@ autoservis-alen.hr do 31.10.

11. Auto servis Rafko d.o.o., Kri štanovec 103, traži 1 m/ž autome haničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091 252 3637 do 26.10.

12. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg republike 3, traži 2 m/ž inž. tekstil ne tehnologije, 10 m/ž šivača, 5 m/ž krojača i 2 m/ž tekstilnog tehnologa na određeno, javite se na tel: 040 688 511 ili mob: 098 802 286 ili emailom: infobalidoo@gmail.com do 31.10.

mjesta

13. BARONE j.d.o.o., Čakovec, tra ži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob: 091 263 2358 do 31.10.

14. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži 2 m/ž šiva ča, m/ž radnika na izradi madraca i m/ž skladištara (rok prijave 14.11.); te m/ž čistača (rok prijave 30.10.) na neodređeno, javiti se pisme nom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr

15. BRACERA j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara za mjesto ra da Patrix Bar Čakovec na neodre đeno, javiti se na mob: 091 2632 358 do 22.10.

16. City projekt d.o.o., V. Nazora 16, Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellumcakovec.com do 31.10.

17. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži 1 m/ž pomoćnog radnika i 1 m/ž do stavljača pekarskih proizvoda na određeno, javite se na tel: 040 375 512 ili mob: 091 618 6446 ili na gornju adresu ili emailom: ljudski. resursi@cak-mlinovi.hr do 31.10.

18. DETROIT d.o.o., Nedelišće, Va raždinska 65, traži 4 m/ž konobara na neodređeno, javite se osobno na adresu ili na mob: 091 413 4433 ili emailom: infoivanajuras@gmail. com do 21.10.

19. D.GREGORINČIĆ d.o.o., Prho vec 17, traži 2 m/ž administrativ na radnika u računovodstvu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 189 5242 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dario.gregorincic@gmail. com do 31.10.

20. Dinamic trade d.o.o., Čako vec, traži m/ž prodavača vozila u autosalonu na određeno, javiti se na email: dinamic.trade@ dinamic-trade.hr do 24.10.

21. DIRECTA d.o.o., Pribislavec, Industrijska 28, traži 1 m/ž teh ničara za sustave zaštite i 1 m/ž pomoćnog radnika za poslove elektroinstalacija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 500 935 ili emailom: posao@ directa.hr do 31.10.

22. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, traži m/ž nje govatelja i 1 medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili na mob. 098 242 319 ili na email: dom@strahija.com

23. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž njegovatelja na neodređe no, javiti se na tel. 040 682 806 ili 098 377 304 ili pismena zamo lba na gornju adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak. hr do 31.10.

redakcija@mnovine.hr

HRVATSKI ZAVOD

ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

24. Dom za starije i nemoćne Sivi ca, Mirogojska 21, traži m/ž njego vatelja za starije i nemoćne osobe, m/ž kuhara i m/ž socijalnog radni ka na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 853 943 ili na email: svanasivica@gmail.com do 14.12.

25. Dom za starije i nemoćne osobe Stubičar, Kolodvorska 32, Mursko Središće, traži 1 m/ž nje govatelja na neodređeno, javiti na mob. 098 989 7674 ili na mail: stu bicardom@gmail.com do 31.11.; više info na: www.hzz.hr

26. DRVOTRADE d.o.o., Nedeli šće, V. Nazora 32 , traži 2 m/ž rad nika na sortirnici trupaca, 2 m/ž radnika na glodaču kore trupaca, 5 m/ž radnika na sortiranju dasaka, 3 m/ž vozača C i E kat. za šumara s dizalicom, m/ž djelatnika za rad s viličarom - utovarivačem i 3 m/ž vozača viličara na neodređeno, javiti se na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 ili osobno na gornju adresu do 23.10.

27. ELECTA d.o.o., Mursko Sredi šće, traži 5 m/ž elektromontera na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr i tražimo 1 m/ž koordinatora elektro projekata na neodređeno, javiti se na email: nenad.sabo@electa.hr do 25.11., više info na: www.hzz.hr

28. FERRO-PREIS d.o.o., Ča kovec, Dr. T. Bratkovića 2, traži 5 m/ž operatera kalupiranja i 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja na određeno, javiti se na tel: 040 386 446 ili pisme na zamolba na gornju adre su ili emailom: hr.croatia@ preisgroup.com do 31.10.

29. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji - stolara i m/ž tehnologa za pripre mu proizvodnje na neodređeno, javiti se emailom: posao@filo.hr do 31.10.

30. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž administra tivnog referenta - tajnika - knjigo vođu na neodređeno, javiti se na email: posao@gmniksi.com do 31.10.

31. GRADIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja gradilišta na neodre đeno, javiti se na mob. 099 3800 585 ili na email: dijana.bujanic@ gradis.hr do 12.11.

41. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 1 m/ž vo zača teretnog vozila C kategorije i 2 m/ž vozača C i E kategorije na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom na gornju adresu ili na tel: 040 645 750, mob: 098 241 479 ili emailom: info@jurcectransporti.com do 31.10.

51. MDS d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera metalnih konstruk cija na određeno, javiti se na mob. 099 3711 521 do 26.10.

52. MEC d.o.o., za proizvodnju i trgovinu, Pribislavec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji na neodre đeno, javiti se emailom: ks@mec. hr do 31.10.

32. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži, traži 2 m/ž ko munalna radnika - vozila, javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 334 4451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@ pre-kom.hr do 11.11.

33. HAIX OBUĆA d.o.o., Gospo darska 1, Mala Subotica, traži 50 m/ž djelatnika u proizvodnji obu će, m/ž skladištara i m/ž djelatni ka u šivaoni uzoraka, javiti se sa zamolbom na gornju adresu ili na email: posao@haix.hr ili na tel. 040 386 391 do 21.10.

34. HP–HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž poštare za op ću dostavu za mjesto rada Mur sko Središće (1) i za Čakovec (2), javiti se na email: posao@posta. hr ili putem linka: https://www. posta.hr/predaja-zivotopisa-onli ne/2190 do 30.10.

35. Industrija konfekcije, građe vinarstvo i turizam d.o.o., Poljska 43, Mursko Središće, traži 3 m/ž šivača, javiti se na mob. 099 663 3330 ili na email: i-kong@ck.tcom.hr ili osobno na gornju adresu do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

36. INPRO d.o.o., Čakovec, V. Ma čeka 8, traži m/ž administratora mreže na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob 098 241 433 ili na email: branko@ inpro.hr do 24.10.

37. INTERNATIONAL EVONA d.o.o., Čakovec, traži m/ž blagajni ka u automat klubu na određeno, javiti se na email: club.cakovec@ oc.eu do 13.11.

38. Interijeri Vesna j.d.o.o.,, traži 10 m/ž stolara - montera namje štaja za mjesto rada Austrija na neodređeno, javite se na mob: 098 9841 949 ili emailom: interijerive sna@gmail.com do 31.10.

39. IVEK-NAMJEŠTAJ, Vučeti nec 100 a, traži 1 m/ž stolara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098 546 209 do 27.10.

40. Jakopić d.o.o., Dr. T. Bratkovića 1b, Čakovec, traži 2 m/ž vozača au tobusa i 2 m/ž konobara za Adria Oil Čakovec na neodređeno, javiti se na mail: dejan@jakopic-travel. hr ili na adresu: Čakovec, K. Zrinski 2, te tražimo 1 m/ž čistačicu za rad u Žabniku na neodređeno, javiti se na 098 9737 090 do 31.10.

42. KABEL-MONT d.o.o., Hodo šan, Prvomajska 45, traži 1 m/ž elektrotehničara - poslovođu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 863 700 ili na mob. 098 393 017 ili na email: administracija@kabel-mont.hr do 31.10.

43. K-GANESA d.o.o., traži 1 m/ž prodavača za mjesto rada Prekopa na neodređeno, javiti se osobno na adresu: Dravska 7, Strahoninec ili emailom: kganesa97@gmail.com do 31.10.

44. KRUNO-INN d.o.o., Sveti Križ, traži m/ž konobara u Caffe baru Inn BP Petrol na neodređeno, javi ti se na tel. 040 631 207 ili na mob. 099 631 2070 ili na email: info@ kruno-inn.hr do 31.10.

45. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kra ljevec, traži m/ž prodavača za mje sto rada Donji Kraljevec, javiti se na mob. 099 456 7630 ili na email: leslastice100@gmail.com do 24.10.

46. LTH ALUCAST d.o.o., Čako vec, Republike Austrije 3, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 2 m/ž tehnologa, 4 m/ž kontrolora u proizvodnji, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž radnika na održavanju strojeva na određeno, javiti se sa zamolbom na gornju adresu ili emailom: info.alucast@ lthcastings.com do 21.10.

47. MARAVIĆ - inženjering i kon strukcije d.o.o., Zagrebačka 38, Čakovec, traži 1 m/ž pomoćnog bravara na neodređeno (rok pri jave 26.10.) i 1 m/ž skladištara na neodređeno i 1 m/ž limara na određeno (rok prijave 31.10.), javite se sa zamolbom na gornju adresu ili na email adresu: dubrav ka.brkljacic@mik.com.hr ili mik@ mik.com.hr

48. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, Maršala Tita 74, traži 4 m/ž šivača trikotaže i rukavica na neodređe no, javiti se osobno na mob: 098 260 087 ili emailom: mario.nadj@ ck.t-com.hr do 31.10.

49. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž djelatnika na laseru za rezanje limova (rok prijave 31.10.), m/ž asistenta u prodaji i m/ž voditelja ključnih kupaca (rok prijave 15.11.), javiti se na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti.hr

50. Metal prime j.d.o.o., Sivica, tra ži m/ž bravara na neodređeno, ja viti se na email: dejan.nikolov10@ gmail.com do 13.11.

53. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži 1 m/ž energetičara - frigomehaničara, 1 m/ž radnika u klaonici i rasjekaonici, 1 m/ž rad nika u skladištu smrznute robe, 1 m/ž radnika u preradi, 5 m/ž me sara u klaonici i rasjekaonici, 1 m/ž vagara u pakirnici svježeg mesa, skladištu svježe i suhe robe i makro pakiranje i 1 m/ž administratora na određeno, javiti se na email: info@ vajda.hr do 31.10.

54. METAL-EURO d.o.o., Nedeli šće, Ul. Gorčica 1, Gospodarska zo na Goričica, traži 2 m/ž zavarivača MIG-MAG (rok prijave 26.10.) i 2 m/ž samostalna bravara (rok prija ve 24.10.) na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili mob: 098 9951 559 ili emailom: posao@ metal-euro.hr

55. MIRAKUL d.o.o., Čakovec, tra ži 1 m/ž servisera plinskih bojlera, klima uređaja i toplinskih pumpi na neodređeno, javiti se na mob: 098 242 742 ili emailom: info@mirakul. com.hr do 29.10.

56. MN projekt j.d.o.o., Krišta novec 57, traži 1 m/ž bravarazavarivača na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob: 098 776 291 ili emailom: info. mnprojekt@gmail.com do 31.10.

57. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača naftnih derivata na neodređe no, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail. com do 31.10.

58. MULTI-ING d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 6655 006 ili na email: multi.ing.hr@gmail.com do 10.11.

59. NEORES d.o.o., Mursko Sredi šće, Tekstilna 1, traži 10 m/ž šivača, 10 m/ž pomoćnih radnika, 1 m/ž konstruktora, 1 m/ž referenta nabave i m/ž administratora na odjelu fakturiranja na neodre đeno, molbe slati na adresu ili na mail: neores@neores.hr ili tina@ neores.hr do 31.10.

60. NTT New Textile Technolo gies d.o.o., traži 2 m/ž radnika na automatu, 5 m/ž radnika na tisku, 2 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž šivača i 5 m/ž radnika na ručnim fazama, javiti se na tel. 040 313 235 ili na email: jelena.buhanec@ ntt-hr.com do 3.11.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

Izvor podataka: e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335p.p. 160, 40000 Čakovec

Slobodna

61. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži 1 m/ž njegovatelja i 1 m/ž socijalnog radnika na ne određeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 091 933 5666 do 31.10.

62. Ordinacija opće medici ne Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javiti se na mob. 099 2141 857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 30.10.

63. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž rukovatelja građ. strojevima, 2 m/ž operatera na betonariasfaltnoj bazi (rok prijave 31.10.) i 2 m/ž strojara na finišeru (do 30.11.) na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525

64. PERUTNINA PTUJ - PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kon trolora kvalitete, m/ž skladišta ra, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž operatera stroja, m/ž održavatelja u mješaoni, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž zamjenika voditelja računovod stva, m/ž administratora u skla dištu, m/ž poslovođu na farmi, m/ž voditelja wholesale i horeca kupaca - kontinent na neodre đeno javiti se na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 24.10.

65. PEVEX d.d., Čakovec, traži m/ž trgovca na određeno, javiti se putem linka: https://karijere. pevex.hr/jobs/trgovac-mz-wdN dp do 24.10.

66. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na ne određeno, javiti se na mob. 099 676 2864 ili ili na email: prometal. ck@gmail.com do 31.12.

67. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vozača C i E kat. i m/ž po moćnog radnika na sortiranju metalnog otpada na neodređe no, javiti se na tel. 040 895 555 ili mob. 099 589 5555 ili na email: ured@rale.hr do 30.11.

68. SARA TRANS d.o.o., Pribi slavec, Dr. Ante Starčevića 63G, traži 1 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 370 751 ili mob: 098 211 104 ili sa pi smenom zamolbom na email: sasa@saratrans.eu do 31.10.

69. SENSE LOGISTICS d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž vozača hladnjače u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na mob. 095 2999 333 ili na email: sanela@sense-logistics. eu do 31.10.

70. SMITH TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž ekonomi stu - komercijalistu na određe no, javiti se emailom: smith. trgovina@gmail.com do 31.10.

71. SMRTIĆ oprema stolarija, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, tra ži m/ž stolara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 980 6580 do 17.11.

72. SPAR Hrvatska d.o.o., Ča kovec, traži 2 m/ž prodavača na odjelu delikatesa, m/ž mesara, m/ž prodavača - blagajnika i 2 m/ž radnika na poslovima čišćenja na određeno, javiti se na email: posao@spar.hr do 21.10.

73. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 1 m/ž krojača na neodređeno, javiti se na tel: 040 858 170 do 31.10.

74. TEHNIX d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno u Hotel Kralj, Lud breška 93, ili na tel. 040 650 172 ili na mob. 099 310 9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 30.10.

75. TE-PRO d.o.o. Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 5 m/ž zavarivača, 5 m/ž glodača i 5 m/ž tokara na neodređeno, javiti se na telefon: 040 500 831 ili na email: office@ te-pro.net do 31.10.; više info na: www.hzz.hr

76. Tesarski obrt Ceilinger Ljubo mir, Nedelišće, Žarkovice 12, traži 2 m/ž tesara - krovopokrivača na neodređeno, javiti se na mob: 098 426 080 do 29.10.

77. TOMI-BEL j.d.o.o., Čakovec, I. G. Kovačića 30, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@gmail. com do 15.11.

78. TMTL KNAUF I FASSADEN BAU j.d.o.o., Križovec, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera i 2 m/ž po moćna radnika za završne radove u graditeljstvu, javiti se na mob 098 9720 723 do 28.10.; više info na: www.hzz.hr

79. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, traže m/ž vodi telja ugostiteljskog objekta, 2 m/ž recepcionara i 2 m/ž ekonoma, javiti se na mob: 099 5340 673 ili na email: posao@termesveti martin.com do 12.11.; više info na: www.hzz.hr

80. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logističa ra na određeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 31.10.

81. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59 D, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s po luprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž disponenta i m/ž djelatnika za održavanje strojeva na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091 352 7030 do 15.11.

82.

TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Vula rija, Štefanec, Orehovica, Mala Subotica na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adre su ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 30.11.

83. TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaniča ra i 9 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se sa zamolbom na adresu ili emailom: posao@ tubla.hr do 31.10.

84. Tvornica stočne hrane d.d., Čakovec, Dr. I. Novaka 11, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji za mje sto rada Čakovec, m/ž veterinara na farmi Belica, m/ž poljoprivred nog tehničara na farmi Belica i m/ž radnika na farmi Belica na određe no, javiti se na tel: 040 329 138 ili sa zamolbom osobno ili na adresu ili emailom: marko.krnjak@tsh-ca kovec.hr do 31.10.

85. TWIX-TRADE, Čakovec, tra ži 1 m/ž konobara (rok prijave 30.11.), 1 m/ž radnika za čišćenje restorana i okoliša i 2 m/ž pomoć na kuhara (rok prijave 31.10.) na neodređeno, javiti se na mob:

na email: sonja@ trattoriarustica.hr

6015

86. Ugostiteljstvo - Kavana Braco, Ul. dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž perača suđa i m/ž pomoćnog radnika u kuhinji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 328 505 ili na mob. 099 738 2010 ili na email: info@braco.hr do 31.10.

87. UNION d.d., Čakovec, Zrin sko-Frankopanska 14, traži m/ž sobara - čistača u Hotelu Park na određeno, javiti se osobno na gor nju adresu ili na email: recepcija@ hotelpark.hr ili na tel. 040 311 255 do 31.10.

88. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 767 do 15.11.

89. Vlahko d.o.o., Merhato vec 5, traži 4 m/ž telekomuni kacijska montera - tehničara na neodređeno, javiti se na mob: 098 9621 432 ili na email: posao@vlahko.hr do 31.10.

90. Zaštitarsko-ekološka udruga prijatelji životinja i prirode, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za pse na određeno, javiti se na mob. 099 4800 640 ili na email:

info@prijatelji-zivotinja.org do 31.10.

91. ZE STEEL j.d.o.o., Nedeli šće, traži 2 m/ž zavarivača i 2 m/ž bravara na određeno, ja viti se na mob: 095 389 3603 ili emailom: info.zesteel@gmail. com do 31.10.

92. ZT–ZGRADARSKA TEHNI KA d.o.o., Novakova 7, Nedeli šće, traži m/ž administrativnog referenta na neodređeno, javi ti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili 095 112 3469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 10.11.

SEKTOR ZA PRIPREMU, GRAĐENJE I REKONSTRUKCIJU Odjel za imovinsko-pravne poslove Klasa: 940-01/21-01/227 Urbroj: 345-400-420-421/164-22Zagreb, 14. 10. 2022.

Temeljem čl. 30. sta vak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17 i 98/19) Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, objavljuju sljedeći

JAVNI OGLAS

(PONUDA ZA OTKUP ZEMLJIŠTA)

kojim se pozivaju svi vlasnici radi otkupa nekretnina za potrebe zahvata:

Izgradnja sjeverne obilaznica grada Čakovca II i III faza

Hrvatske ceste d.o.o. su za navedeni zahvat ishodile slijedeću dokumentaciju:

1. Lokacijsku dozvolu Klasa: UP/I-350-05/16-01/000008, Urbroj: 2109/2-05-02-17-0014 od 15. svibnja 2017. godine, izdana od Grada Čakovca, Upravnog odjela za prostorno uređenje i europske fondove, Odsjek za provođenje dokumenata prostornog uređenja i izdavanja akata o gradnji.

Temeljem lokacijske dozvole sačinjeni su Geodetski elaborati, te je od strane Međimurske županije, Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove u Čakovcu provedeno osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina putem nalaza i mišljenja imenovanih sudskih vještaka za poljoprivredu i procjenu zemljišta, te vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina (nalaz i mišljenje dostavljeni vlasnicima-posjednicima od strane Županije).

Na osnovu procjena sudskih vještaka nudi se vlasnicima nekretnina obuhvaćenih gore navedenim zahvatom slijedeća novčana naknada:

- za zemljište po m² i objekte prema procjeni građevinskog vještaka ovisno o površini, starosti, kvaliteti i sl. - za usjeve i trajne nasade prema procjeni poljoprivrednog vještaka ovisno o površini, starosti, kulturi, kvaliteti, prinosu i ostalim agronomskim kvalitetama, a za zemljište na kome su zatečeni usjevi. Temeljem članka 36. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21) građenje, rekonstrukcija i održavanje javnih cesta u interesu je Republike Hrvatske.

Hrvatske ceste d.o.o. osigurale su sredstva potrebna za otkup zemljišta i za troškove provođenje postupka izvlaštenja.

Pozivaju se vlasnici nekretnina na kojima se planira predmetni zahvat da se jave u Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, (tel: 01/4722-425, GSM: 098/480516 od 09,00 do 15,00 h, od ponedjeljka do petka), a radi dogovora o otkupu nekretnina, odnosno da se pismeno očituju na ponudu. Rok za prihvat ponude i sklapanje kupoprodajnih ugovora je 8 dana od objave ovoga oglasa.

Spomenuti zahvat planira se preko zemljišta u k.o. Mihovljan, k.o. Pribislavec i k.o. Ivanovec na području grada Čakovca, te se otkupljuju sljedeće nekretnine:

Hrvatske ceste d.o.o. Viši suradnik I za imovinsko pravne poslove Sanja Nikić, mag.iur.

K.O. PRIBISLAVEC

Redni broj Katastarske čes�ce za otkup i osnivanje prava služnos�

3549/3, 3549/4

3550/3, 3550/4

Površina (m²)

3551/6, 3551/7 298

3551/8, 3551/9,3551/10 162

3552/3, 3552/4, 3552/5 163

3553/3, 3553/4, 3553/5 214

3556/12, 3556/13 504

3556/6, 3556/7, 3556/8 709

3556/9, 3556/10, 3556/11 1557

3559/2 19

3560/2, 3560/3 448

3561/3, 3561/4, 3561/5 3689

K.O. IVANOVEC

Redni broj Katastarske čes�ce za otkup Površina (m²)

467/7

468/7

468/8

469/2

470/5

470/6

470/7

470/8

471/3

471/4

472/19

K.O. MIHOVLJAN

Redni broj Katastarske čes�ce za otkup Površina (m²)

1966/8

1968/2 4

1971/4

1972/4

1973/4

1975/5

1976/5

1977/5

1978/5

1979/5

1980/5

1981/5

1982/5

1983/5

1984/5

1988/5

1989/5

1990/5

1991/5

1994/5

1996/5

1999/5

2000/5

2003/5

2004/5

2005/5

2006/5

2007/5

2009/5

2012/5

2013/5

2014/5

2016/5

2018/5

2019/5

2020/7

2020/8

2021/4

2022/4

2023/4

2024/4

2025/4

3562/4 3562/5 1165

3562/6, 3562/7 854

3562/8, 3562/9 534

3563/2, 3563/3 374

3564/2, 3564/3 208

3565/4 217

4525/2 14

4526/2, 4526/3 128

4527/2, 4627/3 611

4528/4, 4528/5, 4528/6 772

4528/7, 4528/8, 4528/9 266

4529/3, 4529/4, 4529/5 1902

4530/3, 4530/4, 4530/5 2649

4531/3, 4531/4, 4531/5 2331

4532/4, 4532/5, 4532/6 555

4532/7, 4532/8, 4532/9 575

4533/3, 4533/4, 4533/5 962

4533/6, 4533/7 480

4534/2, 4534/3 1533

4535/3, 4535/4 155

4535/5 41

4540/2, 4540/3, 4540/4 5942

4541/2, 4541/3 1044

4542/2, 4542/3 473

4543/3, 4543/4 91

4609/2 125

4610/2 716

4611/2 908

4612 962

4614/3 318

4614/4 234

4615/2 342

4616/2 116

4618/2 103

4665/2 18

4666/2, 4666/3 201

4667/3, 4667/4 434

4667/5, 4667/6, 4667/7 629

4668/5, 4668/6, 4668/7 724

4668/8, 4668/9, 4668/10 710

4669/3, 4669/4, 4669/5 728

4670/3, 4670/4, 4670/5 632

4671/5, 4671/6, 4671/7 501

4671/8, 4671/9, 4671/10 808

4676/3, 4676/4, 4676/5 1334

4677/3, 4677/4, 4677/5 656

4680/3, 4680/4, 4680/5 672

4681/3, 4681/4, 4681/5 978

4682/3, 4682/4, 4682/5 769

4683/2 13

4684/4, 4684/5 290

4684/6, 4686/7 279

4684/8, 4684/9, 4684/10 359

4685/4, 4685/5 131

4685/6, 4685/7 107

4685/8, 4685/9 73

4687/2, 4687/3 93

4688/3, 4688/4, 4688/5 658

4693/3, 4693/4, 4693/5 682

4696/3, 4696/4, 4696/5 821

4697/5, 4597/6, 4597/7

4697/8, 4697/9, 4697/10

4701/2, 4701/3

4702/2

4802/2

4845/2

4846/2

4847/2, 4847/3, 4847/4

4848/2, 4848/3, 4848/4, 4848/5

4849/2, 4849/3, 4849/4

4850/2

4851/2, 4851/3

4852/2, 4852/3

4853/2, 4853/3

4854/2, 4854/3

4855/2, 4855/3

4856/2

4857/2

besplatni mali oglas 0 - 24 sata Mali OGLASNIK

oglasnik@mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM AUTO - ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran ili registriran. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM dvije zimske gume dim. 175/70 R14. Info na mob. 098-91-58-640

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME u dobrom stanju dim. 165/70 R14, cijena 400 kuna. Poslati sms na mob. 098/9640-763

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505.

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N.S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM SADNICE VINOVE LOZE Izabela po cijeni od 20 kn/kom. Šaljem poštom, plaćanje pouzećem. Novi Zagreb-Utrina, mob 091/9240293

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino 220, 250, 340 i 480 litara, a kupujem suhi kukuruz u zrnu prošlogodišnji. Info na tel: 343 557

SADNICE - dvogodišnje crvenog ribizla i stalno rađajućih malina, prodajem po 15 kn/kom. Šaljem poštompouzećem. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM INOX bačve za vino razne veličine. Upita� na 040/364354

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

Vendes d.o.o. Gornji Hrašćan traži za stalni radni odnos u Italiji: STOLARI za rad na brodskoj montaži, CNC operateri, BRAVARI i ZAVARIVAČI. Plaćeni stan, topli obrok, prijevoz. Za više informacija nazva� na broj 099 742 6262 ili posla� e-mail na: info@vendes.hr

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

KUPUJEM PARCELU u gornjem Međimurju za voćnjak. Info: 095 505 2760

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE �grice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

PRODAJEM REGAL ZA DNEVNU SOBU duž. 3m (sastoji se od tri dijela koja je moguće kombinira� po želji), cijena 800 kn; i prodajem kuhinjski stol na razvlačenje okrugli koji kad se razvuče ima ovalni oblik za šest osoba, cijena 800 kn. Info na mob. 091/611-3605

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre, info na mob. 098 92 190 92

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA ŠENKOVEC KLASA: 350-02/22-01/01

URBROJ: 2109/25-02-22-02

Šenkovec, 17. listopad 2022.

Nositelj izrade Jedinstveni upravni odjel Općine Šenkovec temeljem članka 96. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'' broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) objavljuje, Josipa Bedekovića 11 Šenkovec, 40000 Čakovec

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Šenkovec (u daljnjem tekstu Prijedlog plana)

Javni uvid o Prijedlogu plana trajat će 15 dana, od 24.listopada do 07. studenog 2022.godine

ELEKTRIČARE

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

PRODAJEM GARNITURU od kože na razvlačenje (trosjed, dvosjed i fotelja), tamno zelene boje, cijena samo 1500 kn; te prodajem trosjed, dvosjed i fotelju na razvlačenje (razvlači se trosjed i dvosjed), štof-drvo, cijena 800 kn. Tel: 091/611-3605

PRODAJEM KUHINJSKI ŠTEDNJAK Gorenje (2 plin, 2 struja), rabljeni, sačuvan, kao nov, bijeli emajl. Čakovec, mob. 098/173-9100

Prodajem ženku njemačkog ovčara s HR rodovnicom staru 16 mjeseci. Kuja se nije parila do sada. Sad je pred tjeranjem. Razlog prodaje je nemogućnost držanja. Info. na mob 097 7407 600

PRODAJE SE digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TV-antena. Info na mob. 098-91-58-640

Prodaje se VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upita� na 040/364-354

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

KUPUJEM DIONICE tvrtke EKO Međimurje d.d. Ponude na tel. 098/985-7916

Javno izlaganje o Prijedlogu plana održat će se 26.listopada 2022. godine u 17.00 sati, u prostorijama Općine Šenkovec (Josipa Bedekovića 11, Šenkovec, 40000 Čakovec).

Izloženi materijal može se vidjeti radnim danom od 08:00 do 14:00 sati u prostorijama Općine Šenkovec – (Josipa Bedekovića 11, Šenkovec, 40000 Čakovec) te na mrežnim stranicama Općine Šenkovec (https:// senkovec.hr) i Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije (https://zavod.hr) odakle se može preuzeti od dana početka javne rasprave.

Poziva se javnost - sudionici u javnoj raspravi, da temeljem izlaganja i uvida u izloženi materijal svoje prijedloge i primjedbe na Prijedlog Plana, osim na javnom izlaganju, bilo upisom u knjigu javnog uvida ili u pisanom obliku, dostave najkasnije do 07. studenog 2022. na adresu Općine (Josipa Bedekovića 11, Šenkovec, 40000 Čakovec).

Primjedbe koje nisu čitko potpisane s adresom predlagatelja ili su dostavljene poslije zakazanog roka, neće se razmatrati.

Dopustite

Provoditelj Javne rasprave Jedinstveni upravni odjel, Pročelnik Nino Hren, mag.inf.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Smiriti se – ali kako?

Istraživanja na pacijentima koji boluju od teške depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja pokazuju dugotrajno prisutne visoke vrijednosti kortizola.

Emocija nas izbacuje iz ravnoteže, ne da nam miro vati, aktivira misli i potiče na određeno (ne)djelovanje. Isprovocirani emocijom trebamo neko vrijeme da se vratimo u osnovno stanje smi renosti, da se oporavimo od nje. Poznato je da osoba koja se može brzo oporaviti ima ni žu razinu kortizola, hormona nadbubrežne žlijezde, koji ima važnu ulogu u stresu. Kada se u okolini događa stresan događaj, većina će ljudi ot pustiti kortizol, ali ljudi koji se brže oporavljaju od emo cionalnog stresa imaju niže razine kortizola u osnovnom stanju organizma. Istraživanja na pacijentima koji boluju od teške depresije ili posttrau matskog stresnog poremećaja pokazuju dugotrajno prisutne visoke vrijednosti kortizola. Duboke su razlike među ljudi ma u načinima kako reagiraju na isti događaj i te su razlike zapisane u njihovom mozgu, ali ne samo kao genetske, već i kao posljedice različi tih iskustava koja mijenjaju funkcioniranje mozga. Neu roznanost omogućava pro vjere u funkcioniranju mozga kojima se potvrđuje da neki ljudi imaju produljeni odgovor na emocionalno uzbuđenje, a neki se vrlo brzo vraćaju u osnovno stanje. Istraživanja pokazuju da ljudi koji se brzo oporavljaju od emocije imaju manju aktivaciju u amigdali i u lijevom prefrontalnom kor teksu-području, važnom za pozitivne emocije. Introspek tivni izvještaji opisuju ih kao osobe ispunjene osjećajima snage, optimizma i entuzi jazma. Eksperimenti nadalje pokazuju da kada se osobe koje se brzo oporavljaju od negativnog događaja zamoli da voljno kontroliraju svoje

emocije, da zatome ljutnju ili strah, oni to mogu bolje učiniti od osoba sklonijih dugotrajnijoj emocionalnoj uznemirenosti. Znači: spon tano iskazuju kraće vrijeme reakcije i brže se vraćaju u osnovno stanje, a k tome su i sposobniji aktivno kontrolira ti svoje emocije. Oni također imaju bolje fizičko zdravlje i imunitet. Kao primjer, oni imaju višu razinu prirodne aktivnosti ubijanja stanica, osnovne obrane kojom se imunološki sustav koristi kako bi se obranio od mno gih vrsta stranih antigena, od kanceroznih tumorskih stanica do obične prehlade. E, sad, svi bismo mi voljeli biti u tom dijelu populacije koji je otporniji na emocionalni stres, a ako već pripadamo onoj drugoj skupini, htjeli bi smo naučiti bolje upravljati uznemirujućim emocijama i brže povratiti svoj unutarnji mir. Naravno, to je donekle moguće, postoji određeni potencijal za promjenu u toj dimenziji zbog opće biološke plastičnosti, pogotovo u rani joj životnoj dobi. Dijete od tri godine koje ima dugu reakciju na stresni događaj neće nužno iskazivati istu reakciju u dobi od trinaest godina. Moguć nosti okoline u oblikovanju psihe možemo dobro iskori stiti tijekom djetinjstva, puno lakše nego u odrasloj dobi, ali ni kad odrastemo nismo nepromjenjivi i nepopravljivi. Kako idemo kroz život biolo gija našeg organizma se mije nja, stječemo različita znanja i iskustva te polako uviđamo da nema smisla previše se uzrujavati i zadržavati u ne gativnim emocijama. Tko zna gdje bi nam bio kraj da smo mudrost starosti posjedovali u svojoj mladosti...

Piše Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

i sri: 15-18 sati

09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Razumijevanje pomaže, osuđivanje ne!

Alkoholizam je po svojoj definiciji kronična recidivi rajuća bolest zbog koje pati alkoholičar, ali i cijela njegova obitelj. Na početku liječenja razvijenog alkoholizma, kao i kod liječenja svake druge kronične bolesti, cijeloj obitelji predstoji faza života u kojoj se oboljela osoba i njena okolina moraju suočiti s činjenicom da im se mijenja način života, te prihvatiti novonastalu situa ciju i početi funkcionirati pre ma novim pravilima, dajući pri tome svoj doprinos. Kada se radi o nekoj malignoj ili drugoj teškoj kroničnoj bole sti, članovi obitelji suosjećaju s oboljelim, žale ga i skloni su pomagati mu i prihvaćati nove obrasce ponašanja.

U alkoholizmu, kao i u svim drugim bolestima ovisnosti, te nekim drugim mentalnim poremećajima, obično je drugačije. Potroši se često puno vremena dok članovi obitelji prihvate činje nicu da im alkoholičar sve te probleme ne radi namjerno, jer je loš čovjek koji može vrlo jednostavno odlučiti prestati piti i biti onakav kakvim ga žele, kakav je bio prije svog alkoholičarskog ponašanja, nego da se radi o oboljeloj osobi koja treba pomoć.

veliki je broj, danas liječenih alkoholičara, koji već godinama uspješno apstiniraju i mlađi članovi obitelji uopće ne pamte njihov alkoholičarski period, ali se oni i njihovi partneri i stariji sjećaju koliko je bilo pokušaja i pogrešaka i koliko je godina „borbe“ prethodilo uspjehu. Kako bi liječenje bilo uspješno, nije presudan samo onaj njegov dio koji se provodi u bolnici. Mnogi alkoholičari dožive bolnicu kao „sigurno mjesto“, dobrovoljnu izolaciju od vanjskog svijeta i njegovih iskušenja i nemaju problem s uspostavljanjem apstinencije (prestankom pijenja), naročito stoga što u bolnici dobivaju svu potrebnu vrstu medikamen tozne i psihološke podrške koja je toliko važna kada se osoba odluči na liječenje.

Podrška obitelji je u toj fazi iznimno važna, a kako bi doista pomagali, članovi obitelji moraju biti educirani što su i koji su dobri načini pomoći.

Posebno je teško onda kad se moraju mijenjati neke, često duboko ukorijenjene na vike u prehrani, provođenju slobodnog vremena, modeli ma međusobne komunikacije itd. To je redovito teško i sa moj oboljeloj osobi, a ponekad još teže njenim najbližima, koji ne shvaćaju zašto se oni moraju prilagođavati, a nisu oni bolesni.

Dok dođe do početka lije čenja, obitelj alkoholičara bu de ranjena i iscrpljena teškim problemima koji su ih godina ma mučili. Naviknuti na to da brojni pokušaji osvještavanja i nagovaranja na liječenje ne donose uspjeh, prestaju se nadati da se problem uopće može riješiti i nakon nekog vremena prepuštaju se apa tiji i pokušavaju iznaći način za kakvo-takvo „normalno“ funkcioniranje u zapravo, vrlo nenormalnim okolnostima. Pogotovo se to događa brač nim partnerima onih alko holičara koji su se više puta „odlučili“, ili bolje rečeno, bili primorani na liječenje, nakon kojega su neko duže ili kraće vrijeme apstinirali, pa pali u recidiv i ponovo počeli piti i raditi veće probleme nego prije.

Ne zvuči utješno, ali je dobro znati, da zapravo manji broj alkoholičara uspostavi apstinenciju odmah nakon prvog liječenja. Takvih svi jetlih, dobrih primjera ima, pogotovo u klubovima lije čenih alkoholičara i oni su važni jer svoje pozitivno iskustvo prenose onima koji još trebaju pomoć. Međutim,

Izlazak iz bolnice, povratak u obitelj, na radno mjesto i u društvo puno je zahtjevnija faza liječenja osobi koja mora potpuno odbaciti alkohol, a još uvijek joj se javlja žudnja za pijenjem. Podrška obitelji je u toj fazi iznimno važna, a kako bi doista pomagali, članovi obitelji moraju biti educirani što su i koji su dobri načini pomoći. U neznanju se naime, unatoč želji da se pomogne, često rade pogrešni potezi. Ne samo da ne pomaže nego je i štetno stalno podsjećanje na ono što je bilo prije liječenja, podsjećanje na propuštene godine i prilike, pretjerano i nekritično upo zoravanje na rizične situacije za ponovni početak pijenja, stal no sumnjičenje i provjeravanje itd. Cijela obitelj mora značajno promijeniti obrasce komunika cije, pristup rješavanju proble ma, organizaciju života, način provođenja slobodnog vremena i brojne druge dijelove obitelj skog funkcioniranja. Ako to nije uvijek spojivo s nekadašnjim načinima druženja, mijenjati treba i društvo i birati osobe koje su sklone zdravim stilo vima života i druženja, koji ne uključuju stalno točenje alkohola.

Stoga je puno veći uspjeh liječenja u obiteljima koje se na kon bolničkog liječenja uključe u klub liječenih alkoholičara jer na sastancima kluba cijela obitelj uči kako na novi način funkcionirati i kako jedni dru gima pomoći da apstinencija njihovog člana bude stabilna. Obitelji u klubu se često spri jatelje i povežu te na taj način stvaraju društvenu mrežu i mogućnost ugodnih druženja bez alkohola. Nauče i da ne treba odustati od poticanja alkoholičara da se odluči na liječenje, jer su putevi i načini uspostavljanja apstinencije ra znoliki i uvijek individualni, a proces motivacije dugotrajan. Ustrajnost obitelji i stručnjaka u nastojanju da ovisnik prihvati liječenje, uz osobni angažman ovisnika u procesu liječenja, u većini slučajeva ipak rezultira dobrim ishodom.

Iz vatre spasili četvero djelatnika tvrtke Pib Extra

Piše i foto: Sven Tomašić

U Štefancu su vatrogasne postrojbe Vatrogasne zajednice grada Čakovca i operativnog područja Centar 19. listopada u 17 sati odradile kvalitetni i spontani scenarij taktičko-pokazne vježbe. Naime, gorjela je tvrtka PIB Extra i cilj vježbe bio je ugasiti objekte trgovačkog društva PIB Extra i evakuirati unesrećene djelatnike. Također, vatrogasci su trebali spriječiti daljnje širenje požara koordiniranim djelovanjem te odraditi provjeru sustava dojave i alarmiranja preko aplikacije UVI.

Uz to, vatrogasci su u vježbi provjerili svoju vatrogasnu opremu i tehnike koje drugi DVD-ovi posjeduju. Vatrogasne postrojbe koje su bile uključene u taktičko-pokaznu vježbu su JVP Čakovec, DVD Štefanec, DVD Ivanovec, DVD Gornji Vidovec, DVD P-B-P i DVD Čakovec.

Nisu znali što ih čeka

Vatrogasci su isprobali vatrogasne tehnike dobrovoljnih vatrogasnih društava. Svi sudionici su pri dolasku na taktičko-pokaznu vježbu, odnosno s pretpostavkom

da je to intervencija, dobili zadatak od zapovjednika na samom mjestu, znači nisu znali scenarij same vježbe. Postupili su po zapovjedi istog zapovjednika.

- Vježba je uspješno privedena kraju, isprobala su se sva vatrogasna vozila i oprema. Uočeni su neki nedostaci na kojima trebamo poraditi u budućnosti i samim time vatrogasci su usput i provjerili svoju opremu da bude spremna, ne daj Bože, 365 dana u godini i 24 sata na dan, istaknuo je Nikola Besedić, zapovjednik VZG-a Čakovec.

Svaki od DVD-a dobio je svoje operativne zadatke, što točno mora obavljati na licu mjesta nesreće.

Zapovjednici DVD-a bili su zaduženi osigurati sve potrebne zaštitne opreme za članove prema postavljenim zadacima koje su dobili 15 minuta prije same vježbe na mobilni uređaj.

Takvim pristupom uvježbava se taktika i brzina postrojbi za rješavanje kritičnih situacija. Cijela vježba je zapravo bila simulacija stvarnog događaja napisana uz kvalitetni scenarij.

Djelatnici firme gasili improvizirani požar

- Ovo je jedna od dviju vježbi koje ćemo provesti na području Vatrogasne zajednice grada Čakovca ove godine. Iznimno sam zadovoljan današnjom pokazno-taktičkom vježbom jer ona je opet pokazala da su naši vatrogasci spremni se nositi sa svim situacijama koje se pred njih postave.

Isto tako, ovo je vježba gdje imamo prilike isprobati svu svoju opremu, ali isto tako sva ona znanja koja su naši vatrogasci tijekom godina upijali kroz razna osposobljavanja, bilo to osposobljavanja za vatrogasne specijalnosti bilo za vatrogasna zvanja, zaključio je Mario Medved, predsjednik VZG-a Čakovec i predsjednik VZ-a Međimurske županije.

Na samom kraju taktičke vježbe, djelatnici �irme PIB Extra mogli su detaljnije proučiti vatrogasnu opremu, gasiti improvizirani požar te se bolje informirati kako reagirati i što poduzeti u kritičnim situacijama.

VATROGASNA ZAJEDNICA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Stjepana Radića 5, 40 000 Čakovec Telefon: 040 390 922, fax: 040 390 923 e-mail: vzmz@yahoo.com Broj: 567 / 2022. Čakovec, 18.10.2022.

Na temelju članka 3. Pravilnika o postupku izbora županijskog vatrogasnog zapovjednika i zamjenika županijskog vatrogasnog zapovjednika odnosno vatrogasnog zapovjednika grada Zagreba (Narodne novine br: 27/21), a u vezi s člankom 19. Zakona o vatrogastvu (Narodne novine br: 125/19.) te na temelju članka 51. Statuta Vatrogasne zajednice Međimurske županije i odluke Predsjedništva Vatrogasne zajednice Međimurske županije od 14. prosinca, 2021. godine, Vatrogasna zajednica Međimurske županije raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za izbor i imenovanje

ŽUPANIJSKOG VATROGASNOG ZAPOVJEDNIKA

- Jedan izvršitelj (m/ž) na mandat od pet godina.

Uvjeti:

- hrvatsko državljanstvo;

- završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili završeni preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij te najmanje 10 godina iskustva na poslovima vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornostima na državnoj, županijskoj ili lokalnoj razini, odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili kratki stručni studij ili preddiplomski stručni studij u trajanju od tri godine i 15 godina iskustva na poslovima vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornostima;

- položen stručni ispit za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima;

- položen ispit za vozača B kategorije;

- osoba mora imati posebno zdravstveno stanje i psihičku sposobnost za obavljanje vatrogasne djelatnosti što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove;

- osoba ne smije biti kažnjavana za kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv opće sigurnosti (glava XXI.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.) i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), a koja su propisana Kaznenim zakonom (Narodne novine br: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18.);

- osoba ne smije biti kažnjavana za kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine (glava XX.) i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), a koja su propisana Kaznenim zakonom (Narodne novine br: 110/97., 27/98.

- ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105-04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.).

U prijavi za javni natječaj potrebno je navesti naziv tijela kojemu se upućuje prijava, naznaku na koje radno mjesto se prijavljuje, osobne podatke podnositelja/ice prijave (osobno ime, adresa stanovanja, broj telefona/mobitela te adresa elektroničke pošte), naziv radnog mjesta na koje se osoba prijavljuje, popis dokumentacije priložene uz prijavu te datum sastavljanja prijave.

Prijavu je potrebno vlastoručno potpisati.

Podnošenjem prijave na natječaj suglasni ste s načinom prikupljanja i obrade vaših osobnih podataka. Kao dokaz o ispunjavanju uvjeta kandidati su obvezni priložiti:

- kratku zamolbu i životopis;

- dokaz o stručnoj spremi (preslika diplome);

- dokaz o državljanstvu (preslika domovnice); - presliku uvjerenja o položenome stručnom ispitu za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima

- dokaz o radnom iskustvu na poslovima s posebnim ovlastima i odgovornostima; - dokaz o ukupnom radnom stažu i radnom iskustvu na odgovarajućim poslovima navedene stručne spreme i struke u trajanju od najmanje deset odnosno petnaest godina, - potvrda ovlaštene zdravstvene ustanove o posebnom zdravstvenom stanju i psihičkoj sposobnosti za obavljanje vatrogasne djelatnosti (ne starije od 6 mjeseci); - dokaz o položenoj kategoriji za upravljanje motornim vozilima (preslika vozačke dozvole); - preslika osobne iskaznice.

Dokazi se prilažu u izvorniku ili preslici koja ne mora biti ovjerena, a izabrani kandidat je prije donošenja Odluke o imenovanju dužan predočiti izvornike.

Vatrogasna zajednica Međimurske županije će po službenoj dužnosti pribaviti uvjerenje o nekažnjavanju sukladno članku 51. stavak 1, točka 6. i 7. Zakona o vatrogastvu (Narodne novine br: 125/19). Prijave se podnose neposredno ili poštom na adresu: Vatrogasna zajednica Međimurske županije, Stjepana Radića 5, 40 000 Čakovec, s naznakom „Javni natječaj – županijski vatrogasni zapovjednik“.

Rok za podnošenje prijava je 10 dana od objave javnog natječaja u Narodnim novinama.

Smatra se da je prijava podnesena u roku, ako je prije isteka roka zaprimljena u tijelo kojem je trebala biti predana. Ako je prijava upućena poštom preporučeno ili je predana ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje tijelu kojem je upućena. Potpunom prijavom smatra se ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju. Osoba koja nije podnijela pravovremenu ili potpunu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz javnog natječaja, ne smatra se kandidatom u postupku javnog natječaja, o čemu joj se dostavlja pisana obavijest na adresu elektroničke pošte koju je naznačila u prijavi.

Kandidati koji ostvaruju prednost pri zapošljavanju sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, uz prijavu na javni natječaj dužni su, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843.

Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova. Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom javnom natječaju odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

O rezultatima izbora kandidati će biti obaviješteni u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

ČAKOVEČKI VATROGASCI pokazali odličnu spremnost

Mlada vatrogaskinja brine se za unesrećenu žrtvu

Zapovjednik VZG-a Čakovec Nikola Besedić objašnjava djelatnicima kako ugasi� požar

Vježba spuštanja ozlijeđenog djelatnika s krova

Pileći medaljoni u curry umaku s njokima

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečki ugostiteljski objekt melodičnog imena Bambina nalazi se na adresi Mihovljanska 70. Restoran s mnogo inspiracije i profesionalnosti vode supružnici Ljubica i Dario Pintarić. Specijalizaciju su usmjerili prema organizaciji raznih

Sastojci:

Njoki:

vrsta svečanosti, cateringu i besplatnoj dostavi hrane i gableca. Za našu ovotjedno izdanje i stalnu rubriku Međimurske kuharice odlučili su svoja gastronomska umijeća predstaviti jelom od piletine. Pripremili su pileće medaljone u curry umaku s njokima. Rado su s nama podijelili recept za pripremu ovog �inog i aromatičnog jela. Jelo je s puno duše pripremila Ljubica Pintarić.

Od pilećih prsa oblikujemo medaljone, začinimo ih, uvaljamo u brašno te pržimo na zagrijanom ulju sa svih strana. Kada porumene, podlijemo pilećim temeljcem i dodamo curry. Ostavimo da provrije deset minuta. Na kraju povežemo vrhnjem za kuhanjem. Jelo kušamo, pa prema potrebi možemo dodati još sol i papar. Od kuhanog krumpira, brašna i jajeta napravimo njoke, skuhamo ih i poslužimo uz jelo.

Vino tjedna

Muškat žuti obiteljske Vinarije Tomšić

Uz pileće medaljone u curry umaku i njoke Dario Pintarić iz restorana Bambina preporučuje servirati poluslatko bijelo vino.

Odabrao je muškat žuti (11,5 % alk.), proizveden i odnjegovan u obiteljskoj Vinariji Tomšić. Ovo vino ka-

rakterizira zavodljiv miris slatkastih cvjetnih aroma pomiješanih s primjesama zrelog muškatnog grožđa.

Tomšićev muškat žuti krasi također osobita svježina i pitkost. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Recept plus

Kocke s višnjama

Najprije pripremite tijesto. Maslac i žumanjke miješajte pjenasto, zatim dodajte vanilin-šećer, žumanjke, brašno pomiješano s praškom za pecivo i na kraju dodajte čvrst snijeg od bjelanjaka. Smjesu stavite u lim (oko 40x20 cm) obložen papirom za pečenje. Pecite na 180 stupnjeva. Napola pečeno i malo ohlađeno tijesto prelite kremom od višanja.

Kremu od višanja napravite tako da najprije višnjama izvadite koštice, ocijedite ih, a dobiveni sok razrijedite vodom i stavite na vatru. Gustin pomiješajte sa šećerom i 6 žlica vode, dodajte uzavrelu soku, smanjite vatru i kuhajte 3 minute. Neprekidno miješajte mikserom. Zatim umiješajte višnje i kuhajte još 5 minuta, ali sada smjesu miješajte ku-

hačom. Preko vruće kreme od višanja prelijte bijeli biskvit i sve zajedno pecite oko pola sata na 175 stupnjeva.

Bijeli biskvit napravite tako da izmiksate čvrst snijeg od bjelanjaka, zatim snijegu postepeno dodajte šećer, ulje i na kraju brašno pomiješano s praškom za pecivo. Pečeni kolač ohladite i premažite žutom kremom.

Žutu kremu napravite tako da brašno i gustin razmutite s malo hladnog mlijeka pa dodajte u preostalo vruće mlijeko. Maknite s vatre i miješajte mikserom kako se ne bi napravile grudice. Dodajte šećer i kuhajte na laganoj vatri 5 minuta. Maknite dobivenu smjesu s vatre, umiješajte vanilin-šećer i žumanjke pa smjesu miješajući hladite.

Sastojci:

Krema od višanja - 2 staklenke kompota od višanja - 5 dcl soka od višanja - 4 žlice gus�na - 6 žlica vode - 15 dag šećera

Bijeli biskvit - 5 bjelanjaka - 20 dag šećera - 2 žlice ulja - 6 žlica brašna - na vrhu noža prašak za pecivo

Žuta krema: - 1/2 l mlijeka - 3 žlice brašna (oštro) - 3 žlice gus�na - 5 žlica šećera - 20 dag maslaca - 1 vanilin-šećer

Čokoladna glazura: - 10 dag čokolade - 4 dag maslaca

Izmiksajte pjenasto maslac i postepeno mu dodajte ohlađenu kremu. Kolač premazan kremom stavite u hladnjak i neka stoji najmanje 7 sati. Potom ga prelijte čokoladnom glazurom. U slast!

Kukuruzni kruh

Priprema:

U dublju zdjelu stavite kukuruzno brašno, prelijte ga mlakom vodom i dobro promiješajte kuhačom. Dodajte bijelo glatko brašno, sol, prašak za pecivo i dobro promiješajte. U sredini napravite udubinu pa u nju dodajte suhi kvasac, šećer, mlijeko, otopljeni maslac pa ih umiješajte kuhačom.

Kad se svi sastojci povežu, na pobrašnjenoj podlozi rukom umijesite glatko i jednolično tijesto. Tijesto stavi-

te u zdjelu, pokrijte krpom i ostavite na toplom oko jedan sat dok se ne digne.

Tijesto premijesite pa ga oblikujte u kuglu. Stavite ga u papirom za pečenje obloženi željezni lonac ili pekač s poklopcem, pospite kukuruznim brašnom i ostavite da se još diže (što se duže diže, kruh će biti manje zbijen). Zagrijte pećnicu na 180 Celzijevih stupnjeva, pecite 40 – 50 minuta poklopljeno, a zatim oprezno uklonite poklopac i pecite još 10 minuta.

Sastojci:

- 300 g kukuruznog brašna Čakovečki mlinovi - 300 g pšeničnog bijelog brašna Čakovečki mlinovi - 2 žličice soli - 1 prašak za pecivo - 1 suhi kvasac - 1 žličica šećera - 100 g otopljenog maslaca - 150 – 180 ml mlake vode - 250 ml mlakog mlijeka

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuharica Ljubica Pintarić

Dobar tek želi vam Ljubica Pintarići ostali djelatnici restorana Bambina.

JASNA PERKO iz Lopatinca

Zdigana kuruzna zlevanka od maka i šljiva

Proizvodi od kukuruznog brašna omiljeni su i zbog svoje lijepe žute boje i zbog slatkastog okusa kukuruznog brašna

Piše: Aleksandra Sklepić

Kolači od kukuruznog brašna u vrijeme naših baka pripremali su se gotovo svakodnevno. Kukuruznog brašna bilo je u svakoj kući, a zbog njegovih dobrih osobina, kuharice su ga rado koristile u prehrani. Posebno se rado pripremao kruh jer je kukuruz kao sirovina bio jeftin i pristupačan. Kukuruzno brašno i danas se često upo-

trebljava kao zamjena za pšenično jer ne sadrži gluten, a za razliku od klasičnog pšeničnog brašna ima veću energetsku vrijednost.

Proizvodi od kukuruznog brašna omiljeni su i zbog svoje lijepe žute boje i zbog slatkastog okusa kukuruznog brašna.

Posebno je popularna kuruzna zlevanka, čiji smo recept dobili od Jasne Perko iz Lopatinca.

Recept za zlevanku

Sastojci:

ZA TIJESTO: - 500 g kukuruznog brašna - 200 g oštrog brašna - 1 kvasac - 500 ml mlijeka - 200 ml ulja - 2 jaja - 30 g šećera - sol - korica limuna - 200 ml vrhnja - 250 g mljevenog maka

ZA NADJEV: - 2 dl mlijeka

- 15 dag šećera - 1 vanilin-šećer

ZA PRELJEV: - 2 dl vrhnja pekmez od šljiva Priprema:

Sastojke za tijesto izmiksati mikserom. Pola tijesta izliti u pleh željene veličine. Na tijesto uliti nadjev i drugu polovicu tijesta, pa nakon toga prelijati vrhnjem i žlicom rasporediti pekmez od šljiva po cijelom kolaču.

Sve zajedno peći na 180 stupnjeva oko 45 minuta.

Jasna je vrlo aktivna umirovljenica, a u Lopatincu živi od udaje, kad joj je bilo 18 godina. Rođena je Dunjkovčanka, a kuhati i peći kolače naučila je, kaže, sama, kroz isprobavanja i vježbu.

Kuruznu zlevanku Jasna voli pripremati jer ju vole svi iz njene obitelji. Sa suprugom Ivanom koji je također u mirovini najviše se veseli posjeti svoje djece i unuka. Imaju tri sina, Nenada, Dragana i Sinišu i kćer Štefaniju i četvero unuka: Ivan (13), Hana (18), Leona (17) i Jana (11).

U slobodno vrijeme Jasna se voli zabavljati pletenjem cekera od luščija, čemu se posvećuje kad se ne može raditi ništa drugo. Vješta je u pletenju, a za jedan joj ceker treba

jedan dan. Aktivna je članica Udruge žena Lopatinec. Članice te Udruge rado se druže, povremeno se rekreiraju kroz sportske susrete, posjećuju sajmove kolača i domaćih proizvoda i razne manifestacije, a održavaju i radionice izrade cvijeća od najlonskih čarapa. Na prošlom natjecanju Bakinih kolača koje je održano u Belici 2019. godine, Jasna je sa svojom pitom od šljiva osvojila prvo mjesto.

- Volim pripremati domaću hranu za svoju obitelj, od kolača do jela kao što su krpice sa zeljem, variva od povrća, gulaši, klipići i mnoga druga jednostavna međimurska jela. Priprema uglavnom jela koja naruče unuci, a posebno im je zanimljiva pita od jabuka koju

uvijek naruči unuka Jana. Ja sam baka koja ispunjava želje, ispričala nam je Jasna.

Prije mirovine Jasnina obitelj bavila se uzgojem i prodajom cvijeća u svojoj obiteljskoj cvjećarnici, a sada je taj posao preuzeo sin. U svom dvorištu još uvijek imaju cvijeće za svoju dušu, a uzgajaju i vlastito domaće povrće za svoje potrebe pa na taj način skraćuju dane u mirovini.

Veliki su ljubitelji povrća pa rado uživaju u slasnim domaćim plodovima.

Djeca im žive u blizini, a najsretniji su kad je cijela obitelj na okupu, za kakvo slavlje ili blagdan, kad se svi zajedno druže i zabavljaju te planiraju zajedničke poslove kojih uvijek ima i koje složno rješavaju.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 25. listopada do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 28. listopada. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik je: Tamara Babić iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 25. listopada 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 28. listopada

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Jasna se ponosi svojim domaćim kolačima

HOROSKOP

Činit će vam se kao da je ljubav daleko od vas. Kod ne kih će to i biti doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno biti odsutna. Čežnje će ojačati, a s njima i osjećaj usamljenosti. Neki će mir nalaziti u aktiviranju mašte i svojih snova. Šefovi bi mogli promijeniti svoju taktiku.

Polako ulazite u dinamičnu fazu kad će vas ljubavne prilike iznenađivati. Ako već jeste u ve zi, moglo bi doći do obostranog zavođenja što se može pretvo riti u festival taštine. Ponekad ćete pretjerivati, ali bit ćete za dovoljni. Otvaraju vam se vrata jedne suradnje koja financijski obećava.

Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gle dajući ljubavne filmove ili sanja reći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubav ne veze. S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili.

Povezanost s voljenom oso bom bit će jaka u dalekim i pomalo egzotičnim temama. Pred vama su dani u kojima ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Oni koji su još sami tražit će samo osobu iz svojih snova. U poslovnim komunikacija ma i kontaktima izbjegavajte otvo reno pokazivanje emocija.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Povjest Medjumurja

UMultimedijalnoj

dvo

Dobar razvoj ljubavnog i druš tvenog života ohrabrit će vas da idete dalje. Mnogi će u svoju vezu unijeti dašak svježine kroz odlazak na neko zanimljivo mjesto. Oni koji su još sami trebali bi češće izlaziti van iz kuće. Niste sigurni u svoje ideale. Zato tražite nove uzore.

Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će prolazno turbulentno razdoblje gdje će trebati pokazati dosta tolerancije i samokontrole. Neka ne ulaze u jalove rasprave. Radije se malo strpite, dobro je. Kako tjedan bude odmicao, primijetit ćete da postajete sve kreativniji.

Moguće je da će vam nedo stajati izazova u privatnom živo tu. Atrakcije koje vi priželjkujete izostat će pa nemojte stvarati umjetne situacije zbog sporta. Prihvatite ovo kao prolazno za tišje i uživajte u sitnicama. Pred vama su dani kad ćete vjerojatno imati priliku pokazati koliko ste ljubazni.

Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u ve zama balansirat će između par tnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom pomalo škripiti. Samci će ostati kod kuće.

Konačno će doći do po boljšanja u vezama, ali još uvi jek ćete povremeno dolaziti u iskušenja svađa. Naklonost će biti veća, ali brzina kojom ćete se rastužiti i dalje je tu. Zato se kontrolirajte i vjerujte u ljepše sutra. Ono je pred vratima. Pri like za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom.

Sazrela vam je ideja o tome kako zabaviti i zavesti jednu osobu do koje vam je stalo, pa ćete se potruditi to i učiniti. Vjerojatno ćete uspjeti, ali pod uvjetom da prihvatite i neki kompromis. Bit će ih i da lje. Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što vas možda zbunjuje.

rani Riznice Međi murja otvara se u petak 21. listopada izložba “Hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat”. Izložbu o Horvatovu životu i djelu povodom 75. godišnjice njegove smrti inicirao je viši kustos Muzeja grada Koprivnice Dražen Ernečić, a uz njega su autorice tek stova muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin i viša kustosica Muzeja Međi murja Čakovec Ana Šestak. Izložba nakon Koprivnice i Varaždina gostuje u Čakov cu te će se moći razgledati do 11. studenoga.

Rudolf Horvat napisao je dvije knjige i dvadesetak članaka o različitim temama međimurske prošlosti što je zaista mali dio opusa toga plodnog hrvatskog povjesni čara. No o odnosu Rudolfa Horvata i Međimurja moći će se pročitati na samoj izložbi, kao i u Hrvatskom kajkavskom kolendaru 2023.

U vrlo složenoj situaciji početkom 20. stoljeća koja je prethodila globalnom suko bu postoji nesuglasje među onodobnim političkim čim benicima oko državno-po litičkog statusa Hrvatske. Također ne smijemo smet nuti s uma da nisu u istoj situaciju, a prema tome i djeluju, oni koji su direktno pogođeni nekim problemom i oni koji se trude pomoći im.

Varaždinski tjednik Na še Pravice od samog počet ka svog izlaženja u veljači 1904. godine piše o situaciji u Međimurju te objavljuje tekstove i brošure koje pod pseudonimima pišu međi murski intelektualci, uglav nom mladi svećenici, koji su se obrazovali u Varaždinu i Zagrebu.

Vedrina, pozitivan duh, šarm i uživanje u malim stvarima – sve će to obilježiti vaš privatni život ovih dana. Zato se ne brinite oko sitnica, one nisu toliko važne. Radije uživajte u onome što imate i živite. Neki će maštati. Bit će previše želja i premalo prilika za njihovo trenu tačno ostvarenje.

Vjerojatno ćete se osjećati pomalo usamljeno ili ćete sanja riti na javi. Ne očekujte baš mno go više od onog što trenutačno imate. Tako ćete najbolje održati solidan status quo. Okolnosti, ljudi i događaji sve će vas više navoditi na to da trebate poraditi na svom profesionalnom razvoju.

Vrlo je zanimljiva atmos fera u kojoj je napisana i izdana Horvatova prva knjiga, Povjest Medjumurja, jer nam odlično prikazuje stanje u Međimurju počet kom 20. stoljeća koje je u to vrijeme bilo u sklopu ma đarske županije Zala. Me đimurski nacionalno osvije šteni intelektualci borili su se s posljedicama sustavne mađarizacije provođene de setljećima u Međimurju te su tražili pomoć od Hrvata preko Drave koji su im se na razne načine trudili po moći. Iako su svi imali isti cilj – sjedinjenje Međimurja s maticom zemljom Hrvat skom – ta borba nikako nije bila jednostavna kao što se to na prvi pogled čini.

Krajem 1905. godine u Našim Pravicama možemo iščitati da su Varaždinci na zahtjev Međimuraca odlučili objaviti posebnu povijest Međimurja za koju smatraju da će biti najsigurniji širitelj hrvatske svijesti. Angažirali su tada već poznatog Rudo lfa Horvata da napiše članke koji će se najprije objavljivati u novinama, a nakon toga otisnuti u posebnu knjigu koja će se besplatno dijeli ti međimurskim Hrvatima. Podlistak Povjest Medju murja u Našim Pravicama objavljivao se više-manje re dovito od prosinca 1906. do lipnja 1908. godine. Tiskanje se knjige zbog još neutvr đenog razloga odužilo, što je vidljivo iz impresuma na kojem je kao godina tiskanja navedena 1907., dok je na naslovnici 1908. godina, koja je i realna s obzirom na to da je te godine još izlazio podlistak.

Jedan od predvodni ka hrvatskog narodnog

Naslovnica knjige Rudolfa Horvata Povjest Medjumurja (1908.)

pokreta u Međimurju dr. Ivan Novak u svojoj brošuri Istina o Medjumurju 1907. godine osvrnuo se na pod listak Povjest Medjumurja.

On smatra da da Horvat iznosi manje fragmente iz opće hrvatske povijesti i to većinom one iz turskih rato va, a najveća je pogreška ove povijesti što nije pisana po pularno i što je kod pisanja smetnuto s uma zašto i za koga se piše. Novak još piše: Neka me se ne prekori, ako kažem, da će izdanjem te povjesti biti uzaludno bačen novac i promašena svrha. Medjumurci se ne će njome okoristiti!

Iako je žestina kritike u ovoj Novakovoj brošuri razumljiva, u nekim je stva rima nepravedna. Kao po bornik južnoslavenske ideje, glavni neuspjeh rada za Me đimurje od strane Hrvata, pa tako i Naših pravica čiji je bio suradnik neko vrije me, vidi u pogrešnoj taktici koja je kako kaže pravaška, tj. državnopravna, teritori jalna. Osim toga Novak je

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

svoj sud o Horvatovoj knjizi donio prije nego što je bila dovršena.

I sam je Horvat bio svje stan ograničenja ove knji ge, no smatrao je da mu je pošlo za rukom dokazati da je Međimurje povijesno prava hrvatska zemlja, što je njegov doprinos ovoj za jedničkoj borbi.

Piše: Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki

Isječak iz varaždinskog tjednika Naše Pravice, 28. prosinca 1905.

Nastavlja se bablje ljeto

VREMENSKA SLIKA: Prva dva listopadska tjedna su prošla suho uz puno sunca i ugodnu toplinu. Izgleda da bi se i sljedećih tjedan dana moglo nastaviti u sličnom tonu.

Bit će nešto više oblaka, u subotu predvečer dolazi i nešto kiše. Ali nakon toga opet bablje ljeto. Temperatura zraka ostaje relativno ugodna i u sljedećih tjedan

dana. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak ujutro prohladno uz mogućnost za maglu pa pripazite u prometu. Tijekom dana će biti i dužih sunčanih razdoblja. Vjetar većinom umjeren, poslijepodne mjestimice i jak jugozapadni.

Temperatura zraka će ujutro biti malo niža, a danju malo viša nego u četvrtak,

opet oko 20 Celzijevih stupnjeva.

Subota je promjenjiva. Kombinacija oblaka i sunčanih razdoblja uz dosta jak jugozapadni vjetar. Tu i tamo koja kap kiše, ali glavni val kiše ili pljuskova dolazi kasno popodne i navečer. Čini se da bi taj jedan kišni val prešao preko nas ipak u drugom dijelu dana pa veći dio subote još izgleda dobro

za boravak na otvorenom. Ostaje ugodna temperatura jer se nastavlja jaka južina.

Po trenutnim pokazateljima nedjelja i ponedjeljak bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za kratkotrajnu maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti djelomično sunčano.

Puhat će umjeren i pojačan jugozapadnjak pa će još malo zatopliti. Noćna temperatura između 6 i 12, a dnevna bi ponovno mogla narasti iznad 20 Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja i južinu.

Slično i sredinom tjedna, djelomično sunčano i uglavnom suho vrijeme. I dalje ćemo biti u južini pa se nastavlja iznadprosječna toplina. Noćna temperatura zraka oko 10, a najviša dnevna i dalje između 20 i 25 Celzijevih stupnjeva. Na

SKANDINAVKA

Pučka meteorologija

Ako list na drvu dugo ostane, jaka zima nestane

kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 20. 10. 2022.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 22. listopada 1993. u Istri je palo preko 200 mm kiše uz poplave

•24. listopada 1739. počela je nečuveno duga i jaka zima

•26. listopada 1964. strašna poplava Save u Zagrebu uz 17 poginulih

VICOTEKA

Suprug

Kažem danas tati da može i moj muž doći pomoći.

Tata odovara: Ljubi te tajo, on je nama najviše pomogao kada je tebe oženio. Ne moramo ga više maltretirati...

Prezime

Kako se zoveš? - Marko. Kaži prezime. - Prezime.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Mladen Mrčela

IĆI BEZ

LUTATI

GRČKA MUZA LJUBAVNE POEZIJE

Zagrebečki gradonačelnik navija za plave

Nejbolši

so oni šteri se znajo, se morejo i nikaj ne delajo, a takši ve hercujejo v belom Zagreb grado. Družba Perre Kvržice, očem reči, družba Moremo i jena pajdašija drmajo s zagrebečkim purgerima. Neje bilo tak zdavnja pak se još zmislimo kak je Tomek Tomaševičov šinfal i na galge razapinjal ve več pokojnoga negdašjega grackoga načelnika Milana Bandiča. Posle toga je Bandič naglo odišel k Božeko na račun, a zagrebečko biračko telo je Tomeka zebralo kaj popravi se ono v belom Zagreb grado kaj je Milanček zahuzal. Malo je vode pretklo spod pod saskim mostom i mam se je vidlo da Tomek ne bode nikaj napravil od onoga kaj je pripovedal ili još huje, obečuval. Neje to tak le�ko dok se sedi v oporbi i gledi kak drugi delajo. No, to je još ne se, Tomek je „hičeni“ vu zagrebečko gradonačelničko foteljo bez minote radnoga staža v realnomo sektoro, kak se to školano veli, tak da se je poškliznol več na prvoj štengi, a to je skupljanje, sorteranje i odvoz purgerskoga smetja.

Tomek si je navek gruntal da je to jako le�ko, a ve vidimo smetje na kupima po celomo Zagrebo, a nikoga odnikod što bi to otpelal tam de so to prebere, skuri i vred pospravi. Ne znati je li si je Tomek sam to pregruntal, ali ve najempot se menja po belom Zagreb grado. Najme kaj, otkak so Dinamovci počeli igrati Ligo prvakov Tomek je počel hodati na utakmice na staro igrališče prek pota Maksimirske šume i najempot mo se plava boja tak dopala da bode ve Zagrepčancima dal za smetje plave kontejnere, plave kante i plave vrečice, očem reči, se plavo i smetje se bode samo od sebe nabralo, presorteralo i otpelalo. Da bi boja bila nejglavneša i da bi se rešavala unda bi i Hajdukovci igrali v plavim dresima sam kaj bi bili prvaki Lepe naše. Ali kaj vam bodem rekel, neje to se, Tomek je dal prefarbati i se tramvaje na plavo tak da je v Zagrebo se plavo, a posebno bode unda dok Dinamo igra v plavim dresima i dok bodo si kibici, očem reči, BBB oblečeni vu plave obleke. Ve bode najempot beli Zagreb grad

postal plavi nek se zna i nek se vidi da je sim purgerima Dinamo i plava boja vu srco. Tomek je školani pak niti mi ne znamo da tua plava boja more rešiti i to nakupčano smetje. Brzčas se je i Pripuz počel čohati za vuhima?

Dok sam to prečital legel sam si spat kaj k sebi dojdem, a dok sam se vjutro zbudil zgledal sam kak da mi je istekel rok trajanja!

Filipinci so dobili uvoznoga zeta

Negdašji naš međimorski profesor, političar i sabornik, Branimir Bunjac, ostavil je Lepo našo i odišel želocom za kruhom v Irsko mesto v Brisel kam se je ravnal, ali je ne mogel preskočiti Živoga zida i Iveka Vilibora Sinčiča. To je bilo zadje kaj smo o jemo čuli, a ve najempot smo zazvedili i to prek Interneta kak se je oženil na Filipinaj.

Toplo se nadjam da oni Filipinci šteri kruheka služijo v našaj međimorskaj fabrikaj ne bodo poslali glasa dimo kakše cvetje so dobili za zeta. Mortik se ne bode zazvedilo kak je ne se zajme vrnul prinas v Lepoj našoj, a najbrž si je več zel zajma kaj gostuvanje plati predi nek se zazvedi kakše so mo �inanciske mogučnosti, očem reči, kak mo je „globoki“ i strgani žep.

Nesam ruon siguren je li so ovi na Fejsbuko čuli za Branimira, ali sam prečital:

V raj ne bodem stoprocentno išel, ali ak se bodem i dale tak potepal po sveto i na sakomo kontinento se znova ženil i za pekel bodo mi trebale debele veze!

Gospon z našom kravatom

Verjem da si znamo kak smo mi Hrvati zmislil kravato bez štere denes niti jeden moški nebre niti zamisliti bilo kakši malo bole svetešji zestanek. V kravati mi moški hodamo i na rendes z plavušama sam kaj bodemo fajneši i kaj jim se dopadnemo. Malo meje nam je poznato da se sako leto osemnajstoga oktobra obslužavlemo Den kravati. Kuliko znomo, tak je i navek bilo, da kravate furt nosijo gospoda, a ne klošari. Zakaj vam to pripovedam makar to i znate, ali vam očem reči kak je naš fahman za strujo, Nikola Tesla, saki den nosil kravato , a to je

još jeden dokaz kak se je narodil prinas v Lepoj našoj. Kak bi i da došel do kravate i kak bi bil gospon da se je ne prinas narodil – to te ja pitam?

Kaj je ve vredo, se ili nikaj ???

Vejč od leto dni je trelo brojačima popisa pučanstva kaj napravijo svojega posla i kaj zazvedimo kuliko nas ga je i kakši smo to mi vu toj Lepoj našoj. Dok so nam brojači pokazali brojke do šterih so došli nišči je ne bil zadovolen tak da ve, na se zadje niti pravzaprav ne znamo kuliko nas je je pod ovim soncem štero nas greje. Z jene strane falijo katoliki, a na drugoj strani ga preveč krščanov, a ateisti i agnostiki so se do ve ne nikaj bunili jerbo mortik so paperi još do jiv ne došli ili pak oni ne verjejo da so došli.

Očem reči da ve niti ne znamo točno kaj je istina, kaj je točno, a kaj so brojači zahuzali? Ve je došlo na svetlo dneva da naši Romi v našoj Revici morajo ili pak morejo meti table na dva jezike: jeden bode naš, a drugi pak jiv. Čim je to došlo na svetlo dneva ve se najempot ne zna šteri je to jezik z šterim govorijo Romi jerbo ga vejč jivi jezikov.

No, to je još ne se, nejpredi bi trelo videti je li so brojači tu dobro prebrojili i zakaj bi ruon tu dobro prebrojili ak so seposot drugdi sfušali? To se ve ja pitam, ali me još nekaj gvinta: deca Romi hodajo v naše škole i govorijo hrvatski i kaj jim treba ploče na romskom jeziko ako i našega razmijo. Kak veli teca Franca: neje važno kakšega jezika govorimo važno je da se razmimo. Najbrž bodejo naši saborniki zglasali nekše poverenstvo štere bode prekontroleralo brojače i unda bodemo mi stoprocentno znali je li Romi nucajo te svoje ploče ili bodo se i dale z nami spominali po naši jerbo se jedino tak morejo socijalizerati. Kak sam to spametno rekel, kaj velite?

Nazval me je Mladen Grdovič i priznal: - Od sih testovi jedino sam alkotesta od prve položil. Za jeno vuro me je nazval i Alen Vitasovič i rekel: - I ja isto! Najbrž so bili skupa na šanko?

Prefini jesenski pečeni kesteni (izvor: noninazdravakuhinja)

Služila je kao nadomjestak za kavu

Trenutno traje možda i najljepše doba godine za provod u prirodi. Tko je ljubitelj dugih popodnevnih šetnji na svježem zraku, trenutno ima još jedan razlog za provesti u prirodi, branje kestena! Pitomi kesten jedna je od prvih namirnica koje je čovjek jeo. Najviše raste u južnoj Europi i na Sredozemlju. Pretpostavlja se da se počeo širiti po Europi preko Grčke. Legenda kaže da je grčka vojska preživljavala na kestenju tijekom

povlačenja iz Male Azije 401. godine prije Krista.

Najstarije drvo kestena zvano Sto konja nalazi se na silicijskoj planini Etni i vjeruje se da je staro između 2000 i 4000 godina. Također, od mljevenog kestena preci su pravili napitak koji je služio kao nadomjestak za kavu. Vrlo je kvalitetna i bogata namirnica koju možemo pronaći u svojim šumama. (st)

mi prodiremo dublje

PREMIŠLAVANJE

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

JEDNA OD prvih namirnica koju je čovjek jeo

POSEBNI

KAKO ĆEMO SE

OVE ZIME

Grijanje s pogledom u budućnost

Zima je pred vratima, neizvjesnija nego prijašnje.

Piše: Josip Šimunko

Foto: Zlatko Vrzan

Međimurci se naj više griju na plin, a tako će biti i ove zime, no pažljivije i štedljivije nego prije. Sve se vi še upotrebljavaju i drva i ugljen kao jedini izvor ili kao dopun ski izvori energije ako dođe do nestašice plina, dok su peleti postali (pre)skupi.

Do početka ove godine i ukrajinskog rata alternativni izvori energije, a tu se misli na solarne elektrane i toplinske pumpe, rasli su postupno i uobi

čajeno za naše prilike, da bi na kon početka rata i krize energije u Europi nastao pravi pravcati energetski stampedo i u našem kraju.

Interes za alternativne izvo re energije povećan je od ove godine višestruko, što je zapra vo dobra vijest za ekologe zbog smanjenja CO2, ali i za državu jer alternativni izvori donose uštede energije. Nažalost, još su uvijek nedovoljno jeftini za građane, no i to vrijeme dolazi.

Sve više građana uviđa da je došlo vrijeme da se sami po brinu za vlastite izvore energije, danas tehnološke mogućnosti to podržavaju.

čak i ako je vani minus 25 stupnje va. Prema mojem višegodišnjem iskustvu, grijanje kuće dizalicom topline povoljnije je od grijanja pli nom za oko 50 posto, kaže Alek sandar Markov.

Therm, koja je vrlo pogodna za ugradnju u našim uvjetima.

Ugradnjom dizalice topline i solarnih panela postižu se velike uštede, u potpunosti se izbacuje trošak plina te većina troškova struje i goriva za automobil. Go dišnja ušteda na taj način je oko od 3000 do 4000 eura.

Solarni paneli

Grupacija

CEE d.o.o. iz Čakovca zahvaljujući svojim zaposlenicima i vodstvu postaje jedin stveno mjesto u čitavoj Hrvatskoj za energetsku neovisnost. Centar nudi pametna energetska rješenja koja garantiraju uštedu uz visoku razinu ekološke prihvatljivosti. Go voreći o dizalicama topline, Alek sandar Markov kaže:

- Električnu energiju, koja je u Hrvatskoj socijalna kategorija, mnoga kućanstva mogu za svoje potrebe proizvesti i sama iz obnov ljivih izvora. Tijekom godina ta će proizvodnja iz kućanstava biti sve veća i isplativija i donositi sve veće

uštede vlasnicima, dok naftu i plin moramo uvoziti.

Dizalice topline

Naše dizalice topline Green Therm imaju iskoristivost (COP) od 2 do čak 5,2, a to znači da za jedan kilovat električne energije proizvede od dva do pet puta više energije za grijanje, ovisi o tome je li riječ o sustavu voda-voda ili zrak-voda. Na primjer, za kuću od oko 200 kvadrata površine, dovoljna je dizalica topline snage od 12 kW pod uvjetom da je dobro izolirana.

Moguće je koristiti klima-ure đaje za grijanje i hlađenje prostora

Dizalice topline sa solarnom energijom čine idealan spoj. Zbog toga Grupacija CEE nudi ugrad nju i fotonaponskih elektrana, gdje dizalice topline i elektrana čine idealan spoj, pa su grijanje i hlađenje još jeftiniji. Dizalice topline ili toplinske pumpe pre uzimaju toplinu iz okoliša i ima ih više vrsta.

Dizalica voda-voda kao izvor topline koristi podzemne vode, dizalica zemlja-voda koristi to plinu tla na određenoj dubini, a dizalica zrak-voda toplinu vanj skog zraka. Dizalice topline štede energiju, ako na primjer dizalica topline ima COP 4,5, to znači da za 1 kW uložene električne ener gije dobijemo 4,5 kW toplinske energije.

U centru CEE osmišljen je i vla stiti brend, dizalica topline Green

Pretpostavka je da će svako kućanstvo u narednih od pet do deset godina imati barem jedan električni automobil, koji se može puniti putem vlastite proizvodnje električne energije te tako štedje ti.

Trošak ugradnje dizalice to pline i solarnih panela može se isplatiti unutar od četiri do se dam godina, a potom obitelj ima besplatnu energiju još najmanje dvadeset godina. Takva pametna energetska rješenja omogućena su cjelovitim pristupom radi uštede energije i zalaganjem za ekološka rješenja.

Sve se promijenilo, dolazi vrijeme energetske neovisnosti

Aleksandar Markov: - Višestruko je pojačan interes za alternativne izvore energije, a sve više građana i obitelji želi energetsku neovisnost. To donedavno nije bilo tako. Prema mojem višegodišnjem iskustvu, grijanje kuće dizalicom topline povoljnije je od grijanja plinom za oko 50 posto. Najveće uštede donose dizalice topline u sprezi sa solarnim elektranama, kuće i stanove na taj način mogu postati energetski neovisni. Mi u Grupaciji CEE d.o.o. nudimo izračune, savjete i rješenja kao i izvedbu za svaki pojedini slučaj

Najčešća veličina solarnih sustava za kućanstva je od 4 do 6 kW za više od 4 osobe. Takav sustav proizvodi godišnje oko 6900 kWh električne energije te zadovoljava od 83 do 100 posto potrebe za električnom energijom u kućanstvu. Cijena ugradnje ta kvog sustava je oko od 5500 do 8000 eura, a radni vijek mu je 30 godina. Puni učinak uštede takav sustav bi postigao ako vlasnik ima i električni automobil.

Timovi tvrtke CEE d.o.o. i Mar kov Trade mogu osigurati komplet nu podršku, izračune dokumenta cije i savjetovanje i najpovoljnije rješenje za svaki objekt, kako za obiteljsku kuću, tako i za manje ili veće poslovne i javne zgrade. Stručni timovi tvrtke montiraju sve komponente solarne elektrane te je potom puštaju u rad.

Građani se mogu prijaviti na natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća i postavljanje solarnih elektrana, no nedavno raspisan natječaj popunjen je istog dana.

Novi natječaj Fonda 15. studenog

Novi natječaj Fonda za energet sku učinkovitost planiran je za 15. studenog ove godine, no natječaja će biti još više idućih godina. Kako za natječaj treba pripremiti doku mentaciju, tako HEP zbog dozvola treba čekati do 60 dana, a svi zain teresirani trebaju se što prije prija viti u Centar energetske efikasnosti CEE i Markov Trade u Čakovcu, Bra će Graner 5 radi savjeta, izračuna i dokumentacije za prijave.

Cilj - energetski neovisan dom

Danas zbog skupoće energije i kriza koje su pratitelji energije svaki građanin koji želi unapri jediti svoj životni standard može to postići planiranjem vlastitog neovisnog energetskog doma. Optimalna rješenja energetski neovisnog doma na jednom mje stu nude timovi i Grupacija CEE i Markov Trade. Zbog toga – plani rajte svoju neovisnu budućnost!

Centar energetske efikasnosti nalazi se u Čakovcu na adresi Braće Graner 5

U izložbenom salonu CEE model energetski neovisnog doma Krajem ove godine izložbeni salon Centra energetske efikasnosti CEE u Čakovcu bit će u potpunosti dopunjen najnovijim rješenjima za uštedu energije, prije svega uređajima za energetsku neovisnost, ali i mnogo više od toga. Bit će prikazano na koji način svaka kuća ili objekt u Međimurju mogu postati proizvođači energije, koju potom mogu prodavati najpovoljnijem distributeru, za što doduše još trebaju novi zakonski okviri.

ALEKSANDAR MARKOV, GRUPACIJA MARKOV TRADE, CEE D.O.O., BRAĆE GRANER 5, ČAKOVEC:

Sigurna opskrba plinom svim našim korisnicima

Grijanje na plin i dalje je najisplativije i tako će ostati još niz godina. Tehnološke promjene koje dolaze stižu polako, tranzicija na obnovljive izvore energije bit će postupna i trajat će desetljećima

Kako

u Međimurju dostup plinu ima gotovo svako kućanstvo, plin je kao energent na prvom mje stu, što znači da se buduća cijena plina tiče gotovo svakog građa nina. Cijena energenta, odnosno plina ne ovisi o distributeru, osim u vrlo maloj i gotovo zanemarivoj mjeri.

Razgovarali smo s Nenadom Hranilovićem, direktorom Međi murje-plina što će se događati s cijenom i isporukom plina tijekom predstojeće sezone loženja, kakve će biti cijene te očekuju li nas do datna poskupljenja.

• Kako se po isplativosti plin pozicionira za grijanje kućan stva u odnosu na ostale ener gente?

- Po mome mišljenju prirodni plin je još uvijek najpovoljniji ener gent na tržištu i ne samo zbog nje gove komotnosti upravljanja već i s cjenovnog aspekta. Zbog uvedenih reguliranih vladinih subvencija i smanjenja poreza na dodanu vri jednost na 5 posto kao i ogromnog našeg doprinosa kao opskrbljivača, ukupni su iznosi računa za plin za kućanstvo daleko manji, odnosno prihvatljivi u odnosu na ono što se događa na energetskom tržištu gdje je cijena plina na referentnim burzama u pojedinim trenucima dosegla povećanje do gotovo ne vjerojatnih 1500 posto, s nekadaš njih 20 eura za MWh na preko 300 eura.

• Iako je tržište nestabilno, imaju li vaši korisnici razloga za zabrinutost što se tiče opskrbe plinom? Prijeti li nam nestašica?

- Naši kupci mogu biti bezbriž ni što se tiče opskrbe plinom. Uči njene su sve aktivnosti za sigurnu i pouzdanu opskrbu što podrazumi

jeva i osiguranje dovoljnih količina plina, zakupljenost i optimiziranje transportnih kapaciteta, odabir pouzdanog dobavljača plina, dis perzija pravaca opskrbe plinom iz plinovoda, LNG-a i skladišta. Naravno, ovo spominjem uz dozu opreza s obzirom na okolnosti na koje mi ne možemo utjecati, podra zumijevajući da do većih nestabil nost u međunarodnoj opskrbi neće doći, kao i eventualnih prepreka ili prekida na plinskoj infrastrukturi.

• Kakvi su Međimurci po trošači? Jeste li kod svojih korisnika primijetili da štede na potrošnji energenata?

- Međimurci su jako dobri po trošači, posebice najstariji koji su i najredovitiji platiše. Štedljivi su i svjesni trenutka u kojemu živimo, kao i energetske krize i potrebe da svi moramo smanjiti troškove grijanja. O potrebi smanjenja troš kova grijanja za 15 posto govore

i europske smjernice i svakako je za očekivati da ćemo se svi toga pridržavati.

• HERA je donijela odluku koja se odnosi na ugovore za domaćinstva. Što to konkretno znači?

- Temeljem Odluke Hrvatske energetske regulatorne agencije od 23. 9. 2022. godine o početku pružanja javne usluge opskrbe pli nom krajnjim kupcima kategorije kućanstvo kojima prestaje ugovor o opskrbi plinom, krajnji kupci iz kategorije kućanstvo imaju pravo da s danom 30. 9. 2022. godine pre staje važiti dosadašnji Ugovor o op skrbi plinom te imaju pravo sklo piti novi Ugovor o opskrbi plinom u obvezi javne usluge primjenom od 1. 10. 2022. godine. To znači da svim krajnjim kupcima prirodnog plina kategorije kućanstvo presta je važiti ugovor o opskrbi plinom, a s 1. 10. 2022. godine krajnji kupci

opskrbljuju se temeljem Ugovora o opskrbi plinom u obvezi javne usluge te se mole da nas o dalj njem prihvaćanju ugovora o op skrbi plinom o tome obavijeste. Također, svim krajnjim kupcima na distribucijskom području do staviti će se Ugovor o opskrbi u obvezi javne usluge na sklapanje, kao i uvjete ugovora opskrbljivača u obvezi javne usluge.

Ono što mogu učiniti građani je štedjeti energiju u svojim domovi ma pametnim postupanjem kad je riječ o grijanju plinom.

U Međimurje-plinu su pripre mili savjete za građane kako bi za grijanje prostora trošili što manje plina i tako uštedjeli. Jedan od naj važnijih savjeta je da se temperatu ra u grijanom prostoru ne spušta ispod 15 stupnjeva jer se onda ohlade zidovi i treba mnogo više energije da se ponovno zagriju. (S. Zorković, foto: Z. Vrzan)

SAVJETI IZ MEĐIMURJE PLINA KAKO UŠTEDJETI KROZ LOŽNU SEZONU

Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina

Šest korisnih savjeta za građane

Ne spuštati temperaturu ispod 15 stupnjeva, a zimi provjetravati dva puta dnevno po tri minute

Za optimalnu potrošnju plina moramo uzeti u obzir više eleme nata koji presudno utječu na po trošnju plina, a to su: željena tem peratura životnog prostora, duljina boravka u prostoru, vlažnost zraka i, prije svega, stanje i vrsta građevinskog objekta.

Temperatura prostora uvelike utječe na potrošnju plina. Opti malna temperatura u prostoru u kojemu se duže boravi je 20 °C ( u rasponu od 18 do 22 °C). Za svaki stupanj povećanja prosječne tem perature prostora u ovom rasponu povećava se potrošnja energenta za oko 5 %.

Jako je važno ne spuštati tem peraturu ispod 15 °C jer se ispod te temperature značajno ohlade zido vi i pod pa se kod ponovnog diza nja temperature na optimalnih 20 °C troši značajno više energije nego kad se prostor samo dogrijava za od 2 do 3 °C.

Značajno se više energije troši za zagrijavanje prostora sa sma njenim udjelom kisika u zraku i povećanom vlagom pa je potrebno provjetravati prostor najmanje dva puta dnevno po tri minute. Toli ko je potrebno da se zrak zamje ni svježim, a zidovi se ne ohlade. Za optimalnu potrošnju važno je plinska trošila održavati ispravni ma i paziti da trošilo ima dovoljnu količinu zraka za izgaranje i ispra van odvod dimnih plinova kako bi iskoristivost energenta bila što je moguće viša. To se prije svega odnosi na starija trošila (ne na kon denzacijska), kojih je još uvijek ve ćina. Dobra izolacija zidova, fasada i kvalitetni prozori mogu donijeti uštede i do 40 posto.

Akontacijski način plaćanja manje narušava kućni budžet

Akontacijski način plaćanja potrošnje plina ima prednost jer se plaćanje u takozvanom zimskom

polugodištu obavlja u jednakim ratama pa se izbjegavaju veliki računi za mjesec ili dva s izrazito niskim temperaturama. Tako se ne narušava kućni budžet, ali se mo gu pojaviti pozitivne ili negativne razlike na kraju obračunskog raz doblja, ovisno je li zima značajno toplija ili hladnija od prethodne.

Plaćanje prema mjesečnoj potrošnji je usluga koju u Repu blici Hrvatskoj, od opskrbljivača plinom, pruža jedino Međimurje plin, a time naši potrošači mogu intervenirati - kod velikih računa smanji se grijanje za koji stupanj (smanjenje prosječne temperatu re u stanu za 1 °C može donijeti i smanjenje potrošnje plina i do 6 % zimi). Hoće li plaćati akontacijski ili mjesečno, odlučuje svaki gra đanin.

3.

Prirodni je plin najisplativiji za kućanstva

Sagledavajući sve prednosti i nedostatke pojedinih energenata koji se koriste za zagrijavanje pro stora u kućanstvu, prirodni je plin najisplativiji energent i to iz više razloga: konkurentan je cijenom svim drugim energentima, pogo tovo ako uzmemo u obzir jedno stavnost uporabe, dostupan je u svako doba te ga koristimo samo kad ga trebamo, plaćamo ga nakon potrošnje i to točno onoliko koliko smo ga potrošili, dakle ne moraju se stvarati zalihe koje se plaćaju unaprijed kao kod svih drugih energenata osim el. energije. Ta ko da nam ne trebaju skladišta niti posude, planiranje potrošnje unaprijed, a niti osiguranje značaj nih sredstava za kupnju energenta odjednom za ložnu sezonu. Upo raba prirodnog plina vrlo je jed nostavna i započinje regulacijom termostata na željenu temperaturu ili čak daljinskom regulacijom (pa metne kuće).

Prirodni plin je i ekološki naj prihvatljiviji fosilni energent jer metan sagorijeva gotovo u pot punosti, a da pri tome na nastaje pepeo i ima manju emisiju CO2 od drugih energenata i gotovo sto postotnu iskoristivost kod novih kondenzacijskih uređaja.

Ne spuštati temperaturu ispod 15 °C jer se značajno ohlade zidovi i pod pa treba više energije za ponovno zagrijavanje

Kondenzacijska tro šila najbolja su opci ja za budućnost

Europskim, pa tako i našim hr vatskim zakonima, regulirano je da se kod novih, kao i u rekonstru iranim građevinskim objektima, mogu ugrađivati samo kondenza cijska plinska trošila koja imaju i do 97% iskoristivosti utrošenog plina i neusporedivo su sigurnija jer ne uzimaju potreban zrak za izgaranje iz prostora, već se isti za tvorenim sustavom dovodi izvana.

Uz značajnu povećanu efi kasnost iskoristivosti prirodnog plina jednako je važna, pogotovo za budućnost, i ekološka kompo nenta uporabe takvih trošila koja su pogodna za sve načine grija nja: klasično radijatorsko, podno, kombinirano kao i u kombinaciji sa solarnom tehnologijom ili ener getskim pumpama.

4. 5. 6.

Optimalne tempera ture grijanja ovise o namjeni prostora. Ne treba grijati sve sobe jednako.

Optimalna temperatura u prostoru u kojem boravimo je ra zličita, ovisno o namjeni prostora. Za dnevni boravak i dječje sobe optimalna temperatura 20 - 23 °C, u kupaonici 23°C, u kuhinji 18 - 20 °C, a u spavaćoj sobi 15 - 18 °C. Takozvana noćna temperatura ne

bi se trebala spuštati ispod 18 °C, osim u spavaćoj sobi.

Prostori se moraju provjetra vati jer se u prostorijama u koji ma boravimo smanjuje koncen tracija kisika i povećava vlažnost zraka, a takav se zrak puno teže zagrijava, a i zbog osjećaja ugode i zdravlja.

Uobičajeno je dovoljno provje travati prostore tri do četiri puta dnevno, zimi do 5 ili 10 minuta, ovisi o potrebi, a u prijelaznom ili proljetno-jesenskom vremenu 10 - 15 minuta.

Važno je naglasiti da se pro stor mora provjetriti kratko i in tenzivno kako se zidovi i podovi ne bi ohladili, a za njihovo ponovno zagrijavanje potrebno je više ener gije nego za samo održavanje do stignute temperature.

Dugotrajno provje travanje „na kip“ zimi se ne preporu čuje

Dugotrajno provjetravanje ‘na kip’ zimi nije efikasno, odnosno postiže se suprotni učinak, jer se zrak u prostoru mijenja sporo, a hlade se stakla i okolni dijelovi zida pa ga treba ponovno grijati.

Kad se sve sagleda, grijanje na plin je i ekološki prihvatljivo zbog vrlo čistog izgaranja. Prirod ni je plin najčišće fosilno gorivo s malom emisijom stakleničkih plinova.

Zašto grijanje?

Znate li da povećanje vlage u zidu od samo 4% iznad prosjeka smanjuje funkciju izolacije za 50%?

Osnovna razlika između infracrvenog grijanja i većine ostalih (zračnih) grijanja je u tome da IC grijanje grije i zidove i predmete.

IC GRIJANJE SUŠI ZIDOVE

Zaštita od vlage i prirodna regulacija topline imaju ključnu ulogu u trajnom i efikasnom održavanju zidova i građevina.

SUHI ZIDOVI ŠTEDE ENERGIJU

Infracrveno grijanje je jedino grijanje koje može trajno isušiti zidove, te ih održati suhima jer njegove toplinske zrake, poput sunčevih, prodiru duboko u građevnu supstancu te je zagrijavaju i održavaju suhom.

BEZ POTREBE ZA ODRŽAVANJEM

Svaki dio panela je osmišljen tako da ne radi izvan svoje granice opterećenja, to se odražava na gotovo neograničen rok trajanja panela.

NEMA CIRKULACIJE PRAŠINE U PROSTORU

Toplina se prostorijom širi putem refleksije pa ne dolazi do cirkulacije zraka u prostoru. U prostorima grijanim IC grijanjem temperaturne razlike su manje od 2°C.

KLASIČNO GRIJANJE

INFRACRVENO GRIJANJE

Prednosti IC grijanja

Brza i jednostavna montaža Može se koristiti kao zidno, stropno ili kao mobilno grijanje (na stalku).

Učinkovito i ekonomično grijanje Dugi vijek trajanja panela - bez održavanja i habanja materijala. IC grijanje suši zidove, što dodatno štedi troškove grijanja i održavanja zgrade.

Održivo grijanje

Infracrveno grijanje koristi električnu energiju, jedinu energiju koja se može proizvesti na 100% ekološki prihvatljiv i održiv način. Dugi vijek trajanja naših sustava grijanja također pomaže u zaštiti prirodnih resursa, a time i našeg okoliša. U kombinaciji s fotonaponskim sustavima, troškovi grijanja se mogu dodatno smanjiti.

Zdravo i sigurno grijanje Sprječava pojavu plijesni. Infracrveno grijanje isušuje zidove, ali ne i zrak. U prostorima grijanim IC grijanjem, za razliku od zračnih grijanja, nema cirkulacije prašine. Nema opasnosti od požara ili eksplozije, nema opasnosti od plina ili ugljičnog monoksida.

Grijanje sadašnjosti i budućnosti Izvrsno u novogradnji ili adaptaciji kao osnovno ili dodatno grijanje. Fleksibilna instalacija - kao zidno, stropno ili mobilno dodatno grijanje. Može se kombinirati sa svim termostatima i SMART HOME rješenjima.

Grijanje na klimu sada se najviše isplati

Piše i foto: Snježana Zorković

Sezona grijanja nam je pred vratima i svi razmišljaju kako uštedjeti na ener gentima, a da se pritom ne trebamo odreći toplog doma.

- Inverterski klima-uređaj od 3,5 kilovata nazivne snage potrošit će u vrijeme dok zagrijava prosto riju na željenu temperaturu samo 800 vati na sat, a kad se prostor zagrije na željenu temperaturu, zadana temperatura se održava potrošnjom od svega 200 vati na sat. To znači da se za grijanje, kad je prostor zagrijan, potroši oko 5 ki lovata dnevno, odnosno oko 20 lipa na sat, započinje svoju priču Žarko Bukal, vlasnik Bukal elektronike iz Čakovca. Optimalno je da klimauređaj jačine 3,5 kilovata zagrijava prostor od 50 metara kvadratnih i da je temperatura u prostoriji ugodnih 22 Celzijevih stupnjeva uz uvjet da je prostor izoliran.

Bukal elektronika je jedna od najuspješnijih tvrtki u Međimur ju koja se specijalizirala u prodaji elektroničkih uređaja svih vrsta. Kad govorimo u klima-uređajima za grijanje i hlađenje, u Bukalu kažu da je trenutno marka MI DEA najbolja što se tiče omjera cijene i kvalitete. Takva klima od 3,5 kilovata košta 4.499 kuna, a njihovi vam stručnjaci mogu iste i instalirati po cijeni od 999 ku na. Tvrtka Bukal elektronika ima svoje prodavaonice u Čakovcu, Prelogu i Varaždinu gdje kupci mogu razgledati uređaje i dobiti sve potrebne savjete.

Zašto su inverterski uređaji postali toliko uspješni?

Razlog je napredak u tehnolo giji posljednjih godina, inverterski klima-uređaji danas postižu učin kovitost od gotovo 4:1 kad je riječ o potrošnji električne energije. To

jednostavnim rječnikom znači da takav klima-uređaj daje četiri pu ta više energije nego što je u njega uloženo.

- Inverterski klima-uređaji da nas su vrlo cijenjeni na tržištu zbog niza svojih prednosti. To nisu više nekadašnje klime koje su bile buč ne, to su moderni uređaji koji troše malo električne energije i isplativi su. Prednost modernih klima-ure đaja jest u tome što sami birate kad trebate grijati ili hladiti u kući i koji dio prostora grijete ili hladite. Osim toga, željena temperatura u kući ili grijanom prostoru može se

postići već za nekoliko minuta, sve daljinskim upravljanjem.

Održavanje je jednostavno, u pravilu samo treba očistiti filtere za pročišćavanje zraka koje tre ba provjeravati svakih od mjesec do dva zbog nakupljanja prašine i krutih čestica. Ostalo održa vanje prepušta se stručnjacima, no to je rijetko. U sustav mogu biti ugrađeni i ionizatori zraka, a znanstveno je dokazano da negativni ioni snižavaju tlak i pogoduju zdravlju.

Tvrtka Bukal elektronika nudi više svjetskih brendova kad je riječ

Inverterski klima-uređaji danas su vrlo cijenjeni na tržištu zbog niza svojih prednosti. To nisu više nekadašnje klime koje su bile bučne, to su moderni uređaji koji troše malo električne energije i isplativi su. Prednost modernih klima-uređaja jest u tome što sami birate kad trebate grijati ili hladiti u kući i koji dio prostora grijete ili hladite

o inverterskim klima-uređajima: Midea, Korel, Toshiba i druge.

Grijanje zimi do -25 Celzijevih stupnjeva

Danas kvalitetne inverterske klime imaju jače kompresore na vanjskim jedinicama koji se uz to i griju pa tako vodeći klima-uređaji svjetskih proizvođača mogu grijati prostor iako je vani -25 Celzijevih stupnjeva.

Osnovni je problem svih klimauređaja zimi velika vlaga u zraku koja se smrzava i lijepi na lamela ma isparivača što stvara izolaciju i onda uređaj slabije radi. U tom momentu moderni klima-uređaji prestaju s grijanjem i kompre sor potom zagrijava izmjenjivač vanjske jedinice pa na taj način otapa led. Kad se led za otopi, kli ma-uređaj ponovno počinje grijati unutrašnjost prostora. Zbog toga je kod kupovine klima-uređaja bit no znati da za grijanje treba kupi ti uređaj koji ima bolji kompresor, odnosno savjetovati se s prodava čem. Današnje zime u našem kraju više nisu tako oštre iako ima i po vremenih većih minusa, tako da je moguće grijati se cijelu zimu, a ljeti istim uređajem hladiti.

ŽARKO BUKAL, VLASNIK BUKAL ELEKTRONIKE IZ ČAKOVCA, SAVJETUJE

Žarko Bukal, vlasnik tvrtke Bukal elektronika, preporučuje marku MIDEA jer, kako kaže, one imaju najbolji omjer cijene i kvalitete

Drvo, peleti i Sunce –energija budućnosti

Udanašnje

vrijeme ne kontrolirane promjene cijena fosilnog goriva i povremene nestašice pojedinih izvora topline, traže se kotlovi koji se na jednostavan način mogu koristiti različitim vrstama goriva, bez narušavanja komfora grijanja. Jedan takav kotao je i kombinirani kotao Bio Tec Plus (cijepano drvo + drveni peleti). Kada se ima vremena, ko tao se loži cijepanim drvom koje u njemu izgara procesom piroli ze, a kada je vremena manje ili kad nismo kod kuće, automatski se pali pelet strana kotla i zagrija va sustav grijanja. Kotao je opre

mljen sofisticiranom digitalnom regulacijom koja upravlja proce som izgaranja u obama ložištima preko ugrađene lambda-sonde, zagrijavanjem akumulacijskog spremnika i grijanjem cijele ku će. Kako bismo povećali komfor korištenja kotla, na kotao je mo guće spojiti automatsku dobavu peleta (ili preko transportera ili vakuum-dobave) i komunikaci ju kotla s web-portalom preko wifi-box-a.

Jednostavno održavanje kotla

Održavanje kotla vrlo je jed nostavno jer drvo skoro potpuno

izgara postupkom pirolize pa u kotlu ostaje vrlo malo pepela, dok pelet strana kotla ima ugrađeno automatsko čišćenje pa korisnik jedino treba povremeno iznositi pepeo iz pepeljare. Ako se kori stimo suhim cijepanim drvom i drvenim peletima klase ENplus A1, efikasnost je kotla iznad 93 %, a kotao ima energetsku klasu A+.

Korištenje energijom Sunca

Sunčeva je energija “besplat na”, ima je svugdje i najčešće se upotrebljava za zagrijavanje po trošne tople vode ili dogrijava nje sustava grijanja. S obzirom

na to da je s kombiniranim ko tlom obvezna ugradnja akumu lacijskog spremnika, solarni se sustav jednostavno može spojiti na njega i upotrebljavati se ili za ljetno zagrijavanje potrošne tople vode ili pak za dogrijavanje ne kog niskotemperaturnog sustava grijanja. Moderna solarna regu lacija (CM-SOL) može se spojiti na web-portal čime se omogu ćuje aktivno praćenje solarnog sustava i jednostavna detekcija grešaka.

Za više informacija o opremi za grijanje obnovljivim izvorima energije slobodno posjetite mrež ne stranice www.centrometal.hr.

NOVI SOFISTICIRANI NAČINI GRIJANJA OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE

MARKO TOMAŠIĆ, DIREKTOR GP-A STANORAD ČAKOVEC

Obnovljene zgrade štede i više vrijede

Piše: Snježana Zorković, foto: Zlatko Vrzan

Iakotrenutno nema otvorenih natječaja, ovo je vrijeme kad treba pripremiti potrebnu do kumentaciju, kako bi se spre mno dočekao natječaj (poziv) za energetsku obnovu višestambenih zgrada, a koji je najavljen za slje deću godinu, rekao nam je Marko Tomašić, direktor GP-a Stanorad.

Mnogi stanari u zgradama koji ma upravljamo su se uvjerili da se ulaganjem u energetsku obnovu, osim vidljive obnove zgrade (fa sada, stolarija, krov...), smanjuju režijski troškovi, a dobiva se lijep, uređen i kvalitetan prostor, koji štedi energente, a ima veću tržišnu vrijednost. Na posljednji smo Jav ni poziv MPGI u svibnju prijavili 6 zgrada u Međimurju, i to u Čakov cu na adresama Vladimira Nazo ra 8A, 24A i 32, Mažuranićeva 9, Tome Masaryka 11 te u Orehovici na adresi Čakovečka 10, a rezultati prijave još se očekuju. Do sada smo energetski obnovili 11 zgrada na području Čakovca i 4 zgrade na po dručju Varaždina. Iako je na počet ku trebalo vremena da se stanari zgrade dogovore, usklade želje, potrebe i mogućnosti, već nakon

prve obnovljene zgrade u Čakovcu probijen je led.

Stanari zgrade su se uvjerili da ulaganje u energetsku obnovu vrijedi jer dobivaju zgradu koja ima veću vrijednost, niže režijske troškove, moderan izgled i veću kvalitetu življenja. Ujedno poziva mo stanare zgrada da razmišljaju o obnovi jer zgrade su sve starije i sufinanciranje je jedina mogućnost da se zgrade obnove, bez preveli kih vlastitih ulaganja.

Osigurani majstori za intervencije

GP Stanorad ima portfelj izvo đača s kojima surađuje i sve se hitne i nužne intervencije rješa vaju promptno, nastavlja priču Marko Tomašić. Danas, dok je do mnogih majstora jako teško doći i dugo se čeka, mi imamo dogovorene stalne izvođače pa stanari mogu biti sigurni da će se radovi izvesti u razumnom ro

ku. Kontinuirano organiziramo izvođenje radova održavanja, a prema željama naših stanara.

Ako je u pitanju veći zahvat, tada se dogovara kreditni aranžman kod neke od poslovnih banaka.

Trenutno imamo 40-ak zgrada koje se koriste kreditom za rado ve. Zgrade su sve starije, trebamo početi intervenirati, počevši od krova nadalje pa apeliramo na sve stanare zgrada koje još nisu obnovljene da o tome razmisle.

Marko Tomašić, direktor GP-a Stanorad

Obnovljena zgrada, Strossmayerova 9

Obnovljena zgrada u Uskoj 1 u Čakovcu

Profesionalan alat i najam građevinskih strojeva za svakog dobrog meštra

ALATITURK d.o.o. je speci jalizirana trgovina s prvo klasnom, visoko kvalitet nom robom u svim bran šama graditeljstva, po prihvatljivim cijenama. Jedinstvena je u okolici jer na više od 200 m² nudi bogatu po nudu profesionalnih alata, zaštitne opreme i strojeva za majstore u gra diteljstvu, kao i najam strojeva – sve na jednom mjestu.

Više o najmu ispričao nam je vlasnik i direktor Dušan Turk:

- Strojeve iznajmljujemo po principu rent-a-car. Iznajmljuje se po danu, a cijena varira ovisno o stroju, od 100 do 350 kuna po danu. Potrudili smo se olakšati iznajmljivačima pa smo grupira li najam po namjeni i kreirali tri grupe: strojeve za travnjake, vanj ske radove i unutarnje uređenje. U praksi najčešće to funkcionira

Najam strojeva po grupama: Travnjaci– uključuju strojeve za košnju trave, rezanje živice, prozračivač trave i sl. Vanjski radovi – uključuju vibroploče i vibronavijače u različitim veličinama, ručne i mehaničke strojeve i alate za rezanje betonske galanterije i sl.

Unutarnje uređenje – uključu ju razne “štemerice” po veličina ma (3 – 20 kg) i slične strojeve i alate

na način da majstori i građevin ske firme više nadopunjuju svoj asortiman za određene poslove koje obavljaju rjeđe pa nabavka strojeva i nije toliko isplativa, dok privatni iznajmljivači iznajmljuju strojeve za uređenje okućnice (npr. prozračivač trave, strojeve za koš nju trave ili rezanje živice i sl.). To je uobičajena praksa primjerice u Austriji i Njemačkoj i drago mi je vidjeti da se sve više naših građe vinara odlučuje za istu poslovnu strategiju, kaže Turk.

Naravno, tu je i prodaja profe sionalnog alata za majstore svih građevinskih struka. Više o po nudi ispričao nam je Daniel Turk, Dušanov sin koji će jednog dana preuzeti poduzeće.

- Prodaju smo koncipirali na način da majstor bilo koje građe vinske struke kod nas može pro naći sve što bi mu moglo zatrebati u poslu. Bez obzira na to radi li se o soboslikaru, zidaru, keramičaru ili knauferu, kod nas može kupiti sav alat. Ono što je također važno, u ponudi imamo i sve što je gra đevinarima potrebno u okviru za štite na radu – propisana obuća, odjeća, zaštitne rukavice, šljemovi i sve što omogućava siguran rad na gradilištu ili mjestu obavljanja posla, kaže Daniel.

Posjetite ih u na početku kom pleksa Stari hrast u Čakovcu i uvje rite se sami u kvalitetnu uslugu i ljubaznost “međimurskih dečki” iz Šenkovca!

Alati Turk d.o.o.

Ulica dr. Ivana Novaka 38 (Stari Hrast) 40 000 Čakovec

Dr. Ivana Novaka 38 40 000 Čakovec Tel.: 040 / 321 -

T: +385 40 321 518

T: +385 95 577 7631

E: alati.turk@gmail.com www.alati-turk.hr

Dio asortimana za najam izložen ispred trgovine

Daniel i Dušan Turk, vlasnici poduzeća Alati Turk d.o.o.

GIPS-ART AKUSTIKA D.O.O.

Rješenja za sve vaše izazove u gradnji

Akoimate potrebu za pre gradnim zidovima, spušte nim stropovima, protupo žarnim zidovima ili stropovima, instalacijskim ili protuprovalnim zidovima ili nekim drugim popu larnim sustavom u suhoj gradnji, možete prestati tražiti. Gips-Art Akustika nudi “suhu gradnju na jednom mjestu”, tj. sve što mo žete zatrebati iz područja suhe gradnje.

Snaga ovog čakovečkog podu zeća leži u stručnim zaposlenici ma i više od 20 godina iskustva u području završnih radova u gra diteljstvu. Među njihovim usluga ma mogu se pronaći i zanimljive posebnosti poput tzv. suhe žbuke, akustičnih stropova ili besplatnog mrežnog kalkulatora za suhu grad nju, dostupnog na njihovoj službe noj internetskoj stranici.

Više o akustičnim stropovima ispričao nam je direktor poduzeća, Vladimir Posavec:

- Stropovi se često rade i radi estetskog izgleda i ambijentalne ra svjete koja se može ugraditi u spu štene stropove. Akustični spušteni stropovi su druga priča, čak i bolja priča po mom mišljenju. Dobra aku stika nije primjetna. Osjećaj ugode boravka u prostoriji s kvalitetnom akustikom predstavlja savršenu ravnotežu između zvuka koji čujete i ambijenta koji vidite, kaže Posavec.

TEKELI PROJEKT INŽENJERING D.O.O.

Primjenjuju se u različitim prosto rima, kao što su uredi, restorani, hoteli, kafići, zdravstvene ustanove, trgovački centri, prostori i dvorane za zabavne sadržaje itd.

Ukupna cijena građevinskih radova ovisi o nizu faktora. Za sigurnu procjenu svih varijabli vezanih za vašu gradnju, javite se ekipi Gips-Art Akustike i pomoć je zagarantirana!

Naš rad za vaše povjerenje

Gips-Art Akustika d.o.o. J. Š. Slavenskog 16, 40 000 Čakovec T: +385 91 527 3922

E: info@gaa.hr www.gaa.hr

Već

punih 27 godina povjera vamo se ovom obiteljskom poduzeću iz Murskog Sre dišća, bilo da je riječ o gradnji ili sanaciji objekata visokogradnje ili niskogradnje, projektiranju i izgradnji drvenih kućica za ra zne namjene bilo izradi i ugradnji ogradnih sistema.

Vrlo česti neprijatelj u stari jim kućama jesu i vlažni zidovi s kojima nerijetko muku mučimo. Obitelj Tekeli doskočila je i tom problemu te sa svojim zaposleni

cima sanira vlažne zidove podre zivanjem i drugim praktičnim hidroizolacijskim tehnikama. Od posebnosti valja još istaknuti i da u sklopu poduzeća djeluje pilana koja se bavi piljenjem građe za krovišta, izradom oblica i drvenih paleta po narudžbi.

Poduzeće su osnovali otac An drija i njegova dva sina, Dalibor i Igor. Njihova je usmjerenost po trebama i zadovoljstvu investito ra na prvom mjestu, stoga brinu o kvalitetno i brzo izvršenom poslu

te kompletnoj isporuci uz brigu o zaštiti okoliša i očuvanje prirodnih resursa.

Glede tehničke opremljeno sti, u Tekeli Projekt Inženjeringu nema brige. Sav alat, građevinski strojevi, teretna motorna vozila, dizalice, kranovi i sredstva koja se upotrebljavaju pri realizaciji usluge građenja u njihovom su vlasništvu.

Ako ste u potražnji za bilo ko jom od njihovih stručnih usluga, javite se i nećete pogriješiti. Tekeli Projekt Inženjering je tu za vas!

Tekeli Projekt Inženjering d.o.o.

Marka Kovača 72, 40 315 Mursko Središće T: +385 40 543 130 E: tekeli@ck.t-com.hr www.tekelipro.com

Jedan od objekata prije i nakon obnove Tekeli Projekt Inženjeringa u kompleksu bivše vojarne u Čakovcu

MONIKA LESAR, VLASNICA TVRTKE RITEH PROJEKT, SAVJETUJE

Štednja energije započinje pri projektiranju

Optimalni

parametri poput: veličine, orijentacije, geome trije, rasporeda, dimenzije otvora itd. ključni su elementi ušte de energenata. U sklopu projekta obvezni dio je i dio građevinske fizike u kojem se detaljno proraču navaju karakteristike građevine i daju se izračuni potrebne energije za grijanje/hlađenje, toplinski gu bici i sl. Najčešća pogreška koju kasnije nije moguće ispraviti je upravo u tom prvom koraku. Kod obiteljskih kuća je česta pojava da su one predimenzionirane, tj. pre velike, a to znači puno veće troš kove: izgradnje, grijanja/hlađenja, komunalnih doprinosa, poreza, održavanja itd. Oblik građevine, tj. sama geometrija također znat no utječe na potrošnju energije, nije isto ima li građevina ravan ili kosi krov, postoje li tzv. „hladni mosto vi“ koje je teško ili nemoguće izoli rati. Također dimenzije, orijentacija i toplinska svojstva prozora i vrata,

kao i karakteristike toplinske izo lacije ovojnice (fasade) igraju vrlo značajnu ulogu. Sve to su bitne stavke koje projektant i investitor trebaju pomno razraditi.

Kada je zgrada izgrađena, tada se njena toplinska svojstva doka zuju, tj. iskazuju energetskim cer tifikatom. Pitali smo Moniku Lesar, vlasnicu tvrtke Riteh projekt: • Što nam govori energetski certifikat?

Govori o svim energetskim ka rakteristikama građevine, tj. koli ko neka građevina troši energije za grijanje i hlađenje tijekom godine, a ujedno daje i prijedlog mjera za poboljšanje energetske učinkovito sti s izračunom povratka troškova investicije. To nije samo formalni papir, već bi trebao biti rezultat vrlo detaljnog pregleda i izračuna, samim time ima i svoju cijenu. Sve zgrade se prema izračunu svrsta vaju u neki od energetskih razreda od A+ do G.

• Koliko je kvaliteta materi jala bitna za energetsku učinko vitost i tko to kontrolira?

Treba razlikovati kvalitetu od energetskih svojstava. Svaki građe vinski materijal se obavezno ispitu je i prilikom dostave na gradilište, a prije ugradnje bi nadzorni inže njer trebao pregledati materijale i popratnu dokumentaciju i odobriti ugradnju ili upozoriti investitora. Nerijetko investitori, da bi uštedje li, izbjegavaju ozbiljan angažman nadzornog inženjera (angažiraju ga samo formalno) te nabavljaju materijale prema iskustvu iz na roda ili prema informacijama s ra znih mrežnih foruma, misleći kako su dobro i jeftino prošli. No, kasnije se često pojave problemi s hladnim mostovima, kondenzacijom, vla gom, ljuštenjem, propadanjem ma terijala, oksidacijom itd. Sanacija je uvijek tada nekoliko puta skuplja. • Isplati li se energetska obnova?

Monika Lesar upozorava: Najčešća pogreška koju kas nije nije moguće ispraviti up ravo je u tom prvom koraku

Povrat investicije može biti za od 8 do 9 godina, sa subvencijama taj se rok znatno skraćuje pa čak i na pola. Svima savjetujemo da s energetskom obnovom krenu što prije. Kvalitetan i pouzdani ener getski certifikat prvi je korak.

WÜSTENROT STAMBENA

Na jednom mjestu štedite i vrijeme i novac

stambena štedionica iz Ča kovca za vas bez naknade pronalazi rješenje za sve vaše financijske situacije. Pristup svakom klijen tu je individualan, a svaki njihov klijent uživa dostupnost svog fi nancijskog savjetnika u svakom trenutku. Glavni cilj financijskih eksperata Wüstenrota je ušteda vremena i mogućnost da umje sto vas bez naknade odrade svu papirologiju vezanu za rješava nje vaših financijskih situacija. Wüstenrot na prvo mjesto stav lja svoje klijente kojima pruža najkvalitetnije ponude i usluge kojima nastoji osvojiti i zadržati povjerenje i zadovoljstvo klijenta.

Wüstenrot

Krediti za hrvatske državljane koji rade u inozemstvu

Za sve građane Hrvatske za poslene u Hrvatskoj i inozemstvu nude kredite s fiksnom i niskom kamatnom stopom na čak 23 godine. Kredit možete ostvariti i bez statusa štediše, što znači da

ga možete realizirati odmah i bez čekanja.

Smanjite troškove električne energije u svojem domu instaliranjem solarne elektrane

Financiranjem ugradnje solar nih panela od strane Wüstenrot stambene štedionice olakšava se vaš put od ideje do realizacije jer sav posao za vas obavlja Štedio nica u suradnji s partnerima spe cijaliziranim u ovom području. Dakle, Wüstenrot će za vas odra diti apsolutno sve, od ideje pa do montaže panela.

Gotovinski krediti

Wüstenrot će za vas u suradnji s bankama partnerima besplatno pronaći najbolje moguće trenutno rješenje i izraditi više mogućnosti

te na kraju s vama odabrati najpo voljniji gotovinski kredit za vas u ovom trenutku. Ono što vi morate je doći samo na kraju na potpisi vanje dokumentacije i isplatu, zato što nam je najbitnije da uštedimo vaše vrijeme i da mi to odradimo za vas.

Kontaktirajte Wüstenrot u Čakovcu!

Kontakt voditelja poslovnice Marka Štebiha:

+385 98/1694-879

+385 40/311-960

E: cakovec@wuestenrot.hr www.facebook.com/wustenrot. cakovec/

Josipa Kozarca 15, 40 000 Čakovec

Financijski eksperti Simona Horvat, Lana Kovačić, Petar Horvat, Erik Koraj, Marko Štebih i menadžerica poslovnih jedinica Sanja Zvornik

Cilj je energetska neovisnost i smanjenje troškova

Jedan

od glavnih ciljeva Me đimurske županije je ener getska neovisnost, što po tvrđuje posljednji uspješno završen projekt ugradnje sustava obnovljivih sustava ener gije na zgrade Centra znanja Međi murske županije, ali i objedinjene javne nabave plina i struje u usta nove i škole u vlasništvu Županije zahvaljujući kojima će se postići velike godišnje uštede s obzirom na povećanje cijena energenata.

Da je naša županija perjanica Hrvatske i vodeća u energetskoj obnovi javnih zgrada te privat nih kuća, potvrđuje činjenica da je u proteklom razdoblju obnov ljen niz javnih zgrada, a na mno ge od njih ugradila je obnovljive izvore energije. Obnovljeno je 16 škola, Učenički dom u Čakovcu, radionice Tehničke škole Čakovec,

Dom umirovljenika Čakovec i niz zdravstvenih ustanova, a u tijeku je i drugi krug investicija od kojih se najveća odnosi na obnovu pre ostalih četiriju zgrada Županijske bolnice Čakovec.

Sustav obnovljivih izvora energije ugrađen u zgrade Centra znanja Međimurske županije čime će se postići značajne uštede

Projektom vrijednim 1,2 mi lijuna kuna ugrađeni su sustavi obnovljivih izvora energije na zgrade Centra znanja Međimur ske županije zahvaljujući kojima će se postići godišnja ušteda od oko 60.000 kuna s obzirom na trenutno visoke cijene energenata. Sama ideja projekta proistekla je iz MENEA-e koja je u suradnji s

Međimurskom županijom i osta lim korisnicima Centra znanja pripremila prijavu za natječaj Fonda za zaštitu okoliša i ener getsku učinkovitost. Elektrane će na godišnjoj razini proizvesti 68.000 kWh električne energije, a godišnja ušteda elektrane u kunskoj protuvrijednosti iznosit će oko 60.000 kuna.

Projekt ugradnje sustava ob novljivih izvora energije u zgra de Centra znanja Međimurske županije ukupne je vrijednosti 1.278.780,09 kuna, a Fond za za štitu okoliša i energetsku učinko vitost dodijelio je gotovo 500.000 kuna bespovratnih sredstava.

Fotonaponske elektrane ugrađene su na 3 zgrade, TICM 1, TICM 2 i Upravnu zgradu u kojoj su smještene Javna ustanova za razvoj Međimurske županije RE

DEA, MENEA i MIN, a na svaku zgradu postavljena je elektrana snage 20 kW, dok je u Upravnoj zgradi ugrađen sustav grijanja i hlađenja. Ukupno je ugrađen 191 solarni panel.

Ugradnjom sustava grijanja i hlađenja eliminirano je korište nje fosilnim gorivom, poboljšani su uvjeti boravka, višak energije će se prodati, a nakon nešto više od mjesec dana kako je elektra na puštena u pogon, postignuta je ušteda od 10.000 kuna.

Projekti koji vode uštedama i energetskoj neovisnosti na razini Međimurske županije prepoznati su kao prioritetni posljednjih go dina, što se pokazalo odličnom politikom, posebice u ovo vrije me energetske krize. Fiksirajući cijene plina i električne energije javnih ustanova u vlasništvu Žu

Energetskom obnovom Županijske bolnice Čakovec predviđa se ušteda energije za grijanje za oko 60 %

panije postići će se ušteda od 5,5 milijuna kuna na električnoj ener giji i ušteda od 17 milijuna kuna na plinu. Već ranije na natječaj Fon da za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijavljeni su projekti ugradnje obnovljivih izvora ener gije na područne škole u Zebancu, Peklenici i Prekopi, u osnovnim školama u Štrigovi i Orehovici te na Domu zdravlja Čakovec, čime se nastavlja jasna županijska politika o postizanju energetske neovisno sti i učinkovitosti.

Započinje energetska obnova Županijske bolnice Čakovec, investicijom vrijednom 40 milijuna kuna zaokružit će se ciklus ulaganja u standard i kvalitetu zdravstvene usluge u Međimurju

Jedan od najvažnijih proje kata energetske obnove u Međi murskoj županiji je obnova Žu panijske bolnice Čakovec čime

će se omogućiti bolji uvjeti rada za djelatnike i bolji uvjeti borav ka za pacijente te postići značaj ne uštede. Ulaganje u zdravstvo prioritet je Međimurske županije, što potvrđuju provedeni projek ti posljednjih nekoliko godina, a završetkom energetske obnove Bolnice zaokružit će se veliki investicijski ciklus ulaganja u zdravstvene ustanove koje su okupljene u jednom dvorištu kako bi građanima zdravstvena usluga bila što dostupnija.

Jedan od najvažnijih projekata energetske obnove u Međimurskoj županiji je obnova Županijske bolnice Čakovec čime će se omogućiti bolji uvjeti rada za djelatnike i bolji uvjeti boravka za pacijente te postići značajne uštede. Ulaganje u zdravstvo prioritet je Međimurske županije, što potvrđuju provedeni projekti posljednjih nekoliko godina

Energetskom obnovom Bolni ce bit će obuhvaćene četiri zgrade, i to paviljon 1, zgrada opskrbnoservisnog centra, spojni hodnik i paviljon 2. Ukupna građevinska (bruto) površina kompleksa zgra da iznosi 20.263 m2. Ukupna vri jednost projekta je 39.679.641,13 kuna, od čega je najveći dio finan ciran bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog pro grama konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., dio sredstava osigu rat će Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dok će Međimurska županija u provedbu projekta uložiti oko 18 milijuna kuna vlastitih sredstava.

Energetska obnova Županij ske bolnice Čakovec obuhvatit će radove na vanjskoj ovojnici, kro vištu, stropovima, izvršit će se to plinska izolacija vanjskih zidova, automatizacija sustava za grijanje i hlađenje te se predviđa ušteda energije za grijanje oko 60 %, a Županijska bolnica Čakovec time će postati jedna od najmodernijih županijskih bolnica.

Činjenicu da je Međimurska županija doista predvodnik u energetskoj obnovi svojih zgrada dokazuju podaci o 50 % energet ski obnovljenih škola u vlasništvu Međimurske županije. Pripremlje na je sva projektna dokumenta cija za obnovu preostalih škola, a obnove će omogućiti uvođenje jednosmjenske nastave u sve me đimurske škole.

Fotonaponske elektrane, svaka od 20 kW, ugrađene su na 3 zgrade: TICM 1, TICM 2 i Upravnu zgradu u kojoj su smještene Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, MENEA i MIN

Obnovljena je škola u Gornjem Hrašćanu

Koji osjećaj želite postići u svom domu?

Iako je primamljivo pratiti trendove prilikom uređenja interijera, najviše treba voditi računa o funkcionalnosti, veličini opreme, bojama te o tome tko će boraviti u tom prostoru i na koji način, savjetuje dizajnerica interijera Iva Drk

DIZAJNERICA

Najveća greška koju većina radi je kupnja prevelikih komada namještaja za svoj prostor, što se kasnije odražava i na kvalitetu života jer primjerice, djeca ne mogu nesme tano trčati po dnevnoj sobi i igrati se jer kutna garnitura zauzima većinu prostorije. Ili pak, kad smo već kod djece, nije najpametnije u stan u kojem žive mala djeca staviti neku skupu skulpturu na pijede stalu (iako je trenutno to trend) jer će vrlo vjerojatno kad tad završiti na podu.

Crna boja je sve češće korištena

Kod manjih prostora vodite se time da većina zidova i opre me bude u svjetlijim bojama, no to nipošto ne znači da ne može te u prostor uklopiti akcente u tamnijim bojama. Dapače, takvi kontrasti će obogatiti prostor i on neće djelovati sterilno i beživotno. Jedan od vodećih trendova je crna boja koja se pojavljuje sve češće. Za

one koji su u procesu uređenja ku paonica, sigurno su primijetili da su moderne i sve više zastupljene crne kupaonske armature (služ beni naziv za sve vrste slavina), galanterije, profili za tuš stakla i kabine. Iako sam veliki estet, uvi jek treba paziti i na funkcionalnost, tako da predlažem da prije kupnje crnih armatura provjerite koliko je tvrda voda u području na kojem živite. Ako je tvrđa od standarda, a vi silno želite crne armature, ne bi bilo naodmet kupiti uređaj za omekšavanje i filtriranje vode. Ta ko ćete biti sigurni da će vaše crne armature trajati dugi niz godina.

Luksuzno, ali toplo

Sve više postajemo svjesni da sve što je oko nas utječe na našu psihu. Treba biti pažljiv s odabirom boja, materijala, rasvjetnih tijela i ostalih detalja jer će sve to utjecati na osjećaj koji ćete razviti borav kom u prostoru. Zato obavezno postavite pitanje sami sebi, koji osjećaj želite postići u prostoru? Svi žele onaj "wow" efekt u svom

domu, da im interijer izgleda po sebno, luksuzno, međutim svi na glašavaju da žele osjetiti toplinu u tom prostoru.

Toplina se može postići ko rištenjem različitih materijala, odnosno, izbjegavanjem istih. Primjerice, ako želite postići efekt toplog doma, staklo izbjegavajte ili pak ga koristite u manjoj mjeri.

Također može pomoći da umjesto ravne staklene plohe date izraditi staklenu stijenu koja nije cijela od jednog komada stakla, nego ima i metalne profile koji će dati dozu razigranosti i topline prostoru.

Materijali poput drva i tkani ne nezaobilazni su u takvim inte rijerima, dok osjećaj topline mogu pojačati zidovi koji su obrađeni različitim tehnikama, primjerice efekt neravnih zidova ili pak ta pete u imitaciji tkanine. U modu se opet vraćaju nekad popularne drvene zidne obloge. One također mogu vizualno utopliti i obogatiti prostor jer se mogu koristiti u ra

zličitim bojama drva, monolitnim bojama, mogu se izraditi od medi japana i frezati u različite oblike.

Bitan faktor su također zavje se i dekori. Oni uvelike vizualno omekšavaju prostor. Ako više na ginjete luksuznom stilu, predlažem da stavite dvokanalni karniš za bi jele zavjese te dekorima sa svake strane otvora. Pazite da dekori budu od mekog, gustog i kvali tetnog materijala. Ako pak težite prirodnijim interijerima, dovoljno je staviti jednostruke zavjese koje mogu biti i u boji. Također pazite da materijal bude kvalitetan, onaj koji filtrira svjetlost, ali ne i onaj koji zamračuje prostoriju. U interi jere u kojima želite postići osjećaj topline i luksuza izbjegavajte stav ljati rolo, trakaste ili panel-zavjese.

Druženje, a ne TV

Mnogi od nas postaju sve svjesniji problematike razvitka društvenih mreža jer iako dono se i dobre stvari, tehnologija sve

DOME, TOPLI DOME

više odvlači ljude jedne od drugih u stvarnom svijetu. Iz tog razloga sve se više u interijerima izbjegava gledanje televizije jer je primarna funkcija dnevne sobe razgovor i druženje. Sve više interijera nema TV ili je to "skriveni" televizor koji izgleda kao slika. Jedan takav je i osmislio Samsung te ga nazvao ''Frame''. Televizor ima nekoliko varijanti okvira koji izgledaju kao okvir za sliku te tri načina rada –gledanje programa, ugašeni i imi tiranje neke slike, na ekran možete staviti koju god sliku poželite.

Još jedna posljedica takvog sta jališta vezanog za način druženja su zaobljene sofe. Kutne garniture koje su bile najčešći oblik garnitu re koju su ljudi kupovali te su bile okrenute prema televizoru; polako se zamjenjuju kombinacijama tro sjeda i dvosjeda ili fotelja te se u prostoru pozicioniraju tako da su okrenuti jedni prema drugima i ''zovu'' na razgovor. Takvo uređe nje odlično odgovara u prostorija ma kvadratnog oblika i većih po vršina, a cijelu kombinaciju može upotpuniti i okrugli tepih koji do datno naglašava zonu za druženje.

Naglasite jedan zid

Vrijeme pandemije je u interije re donijelo jedan trend, a to je tzv.

''statement'' zid, zid koji je nagla šen. To je posljedica rada od doma i online druženje gdje su mnogi komunicirali s kolegama i prijate ljima putem videopoziva te je vrlo privlačno imati iza sebe atrakti van zid, odnosno pozadinu. Ta kvi zidovi su uglavnom naglašeni tapetama, ogledalima, rasvjetom ili pak policama duž cijelog zida. Jako efektno izgleda kad su police u boji zida pa na taj način možete naglasiti dekoracije koje mijenjate prema potrebi i prilici.

Zaobljene forme su sve zastupljenije

Osim zaobljenih garnitura, za obljene forme sve više vladaju u bilo kojem obliku. Ovo je najzna čajniji trend koji je krenuo prošle godine, a zasigurno će se nastaviti i narednih godina. Najpopularniji načini korištenja ovog trenda su obli uglovi zidova, zaobljeni namje štaj po mjeri, garniture, stolići... sve to unosi dozu monumentalnosti u prostor te ga čini posebnim. Zao bljene forme stavljaju se ondje gdje želite prostor naglasiti. Primjerice, možete izraditi i sami oble police koje imitiraju niše za skladištenje. Ili pak oble zidove prema kojima je prilagođen namještaj po mjeri. Ovakvi primjeri mogu djelovati vrlo luksuzno, posebno, ali daju i dozu mekoće prostoru.

Stropovi mogu biti uređeni

Nekad se stropovima nije davalo mnogo pažnje, a danas se naglašavaju bojom, tapetama, štukaturama i rasvjetom. Takav način oblikovanja posebno odgo vara u moderno-klasični i art deco stil uređenja. Ako želite prostoru dati dozu luksuza, ali pritom vizu alno povisiti prostor, najbolje da na strop stavite ukrasne štukature te ih obojite u bijelo zajedno sa stro pom.

Profilirani namještaj kao obogaćenje prostora

Još jedan trend koji je poslje dica želje da se vizualno obogate prostori su profilirani namještaj i zidne obloge. Na taj način svatko može potpuno po svom ukusu ure diti komad namještaja ili zid. Takve obloge i namještaj je najbolje izra diti od medijapana koji se freza u željene oblike i potom boji. Takve elemente možete i nakon nekog vremena prebojati i opet osvježiti prostor. Ologe u dekoru drva od pravog drva ili furnira su dodat

na toplinska i zvučna izolacija pa su i iz tog razloga sve popularnije.

Ugradite neprimjetna vrata

Nekad se pažnja pridavala is ključivo komadima namještaja, me đutim sad se sve više daje svakom elementu u interijeru, a pogotovo zidovima. Tako su zidovi postali glavni ''nositelji'' priče interijera i pravilo je da pravila nema. Poslje dica toga su i takozvana sakrivena vrata, službenog naziva ''Filomuro'' vrata koja su montirana na način da su u ravnini sa zidom i nemaju vidljiv dovratnik niti okov kao da su gotovo neprimjetna. Omiljena su kod arhitekata i dizajnera jer su prilagodljiva i mogu se obrađivati na isti način kao i zidovi, s obzirom da vrata nisu element koji volimo naglašavati i često su ograničava jući faktor kod primjerice, bojanja zidova ili tapeta. Također se mnogo koriste za ulaz u prostorije koje ne želimo naglašavati – između ku hinje i izbe, u spremište i sl. Ako želite ovakva vrata, izvođačima je to potrebno naglasiti prije ili za vrijeme izvedbe pregradnih zido va, jer se za njih mora pripremiti sakriveni aluminijski dovratnik.

Bojama izbjegnite monotonost

Nekoliko godina su hit bile bo je neutralnih tonova – bijela, siva i drveni dekor. Takav odabir boja je bezvremenski i nepogriješiv, pogotovo kada je baza u tim boja ma, no ako se barem u detaljima ne doda neka boja, može ispasti i monotono. Ljudi uređenje interi jera ne smatraju momentom koji se događa jednom ili dva puta u životu, kako je to bilo nekad, nego su shvatili da se interijer mijenja i nadopunjuje godinama, da je to cjeloživotni proces. Dizajneri, ali i korisnici, s godinama su se opustili i žele sve više svoj prostor učiniti originalnim i prilagođenim sebi. Svi s godinama mijenjamo ukus, tako da nam sad može biti lijepa jedna boja i tapeta, a za nekoliko godina ćemo je već možda htjeti promijeniti i osvježiti prostor. Sve više klijenata nas traži da u interi jere stavljamo boje, što nas nakon nekoliko godina sivila jako veseli. Takvi interijeri su vrlo ugodni za život i preporučujemo da ukoliko imate namještaj u neutralnim boja ma, barem zidove ili detalje stavite u neku boju. I neka to ne bude sa mo jedna boja istog tona, bolje da odredite paletu boja koja zajedno dobro funkcionira i da detalji budu u barem dvjema.

Mramor

Trend imitacije mramora po javio se u interijerima u obliku keramike koja je bila cjenovno prihvatljivija od pravog mramora, a izgledom se većina proizvođača podnih obloga vrlo vjerno približi la pravom mramoru. Danas mra mor ili imitaciju mramora može mo ukomponirati u svoj prostor na mnogo načina, a najčešći su radne površine u kuhinji, zidne i podne obloge, tapete, manji ko madni namještaj poput klupskih stolića pa čak i dekorativni tekstil

(ukrasni jastuci, tepisi i slično).

Osobno imitacije mramora ne volim na tekstilu i tepisima jer smatram da ako se imitira uzorak mramora, on ljepše izgleda na po vršinama i materijalima sličnima pravom mramoru i onda to ima smisla.

Budite vjerni svom ukusu

Najveći ''trend'' je biti origina lan, vjeran sebi i svojem ukusu. Može se izraditi što god zamislite, jedini ograničavajući faktor može biti cijena zbog komplicirane izved be. No, vješti dizajneri mogu interi

jer učiniti prekrasnim bez preveli kog budžeta. Ako želite kvalitetno uređen prostor koji je u trendu, a osmišljen u skladu sa standardima struke, predlažemo da angažirate stručne osobe koje će vas upoznati i osmisliti dizajn koji će biti prila gođen vašim željama i potrebama.

Popust na kompletan asortiman do kraja listopada –

Moderan dizajn

Vrhunska kvaliteta

Odličan omjer cijene i kvalitete

vrijeme: od ponedjeljka do subote od 10-20 sati

DAN KÜCHEN STUDIO, VARAŽDIN

Trajne i kvalitetne kuhinje DAN KÜCHEN mogu biti vaše od 6 do 8 tjedana!

Svi žele trajnu i kvalitetnu kuhinju u kojoj će bezbriž no spremati obroke svojoj obitelji i prijateljima, bez nepotrebnih popravaka i ulaganja u dodatke. Kupnja kuhinje u studi ju Dan Küchen u Varaždinu investi cija je koja se isplati jer ćete dobiti modernu i trajnu kuhinju koju go dinama nećete morati mijenjati. Isporuka je brza, čeka se samo od 6 do 8 tjedana, a njihovi stručnjaci će vam besplatno dostaviti i monti rati kuhinju. Kuhinje se proizvode u Austriji, što je dodatna garancija kvalitete i dugotrajnosti, kao i mo dernog dizajna.

Kuhinje Dan Küchen koriste se najkvalitetnijim materijalima

U proizvodnji kuhinja DAN ni šta se ne prepušta slučaju. Svi stan dardi visoko su definirani, a proi zvodnja prolazi kroz stroge kon trolne točke. Konstantno se ulaže u nove sisteme, a oni se prilagođavaju

boravku u kuhinji koji mora biti što ugodniji i funkcionalniji. Fokus je na iskorištavanju prostora i pretvara nje svakog centimetra kuhinje u ko ristan skladišni prostor. Zbog toga su kuhinje DAN jedne od najboljih kuhinja na našem tržištu. Kvaliteta drvenog dijela nadilazi sve ostale kuhinje, a na okove vrata i ladica dobivate tvorničku garanciju.

Postignite WOW efekt svoje kuhinje

Dođite na individualno savjetovanje i besplatno projektirajte svoju kuhinju!

DAN KÜCHEN omogućava vi soku razinu kreativnosti pri di zajniranju kuhinje, a prednost je što možete odabrati svaki detalj

i učiniti ga posebnim i jedinstve nim. Naravno, ljubazni DAN-ovi stručnjaci pomoći će vam pri oda biru, skrenuti pozornost na bitne stvari i upoznati vas s novitetima na tržištu. Upoznat će vas s mo gućnostima koje pružaju kuhinje DAN i njihovi kuhinjski sustavi, što će vam kasnije olakšati sva kodnevnicu. Personalizirajte apsolutno sve, od izgleda fronti, mat ili visokog sjaja, oštrine lini ja, vrste ručica, boje, razmještaja, stila, dekora, do dodatne opreme, organiziranosti, razmještaja u ladicama i policama, dekoracija i kutnih elemenata.

Posjetite ih u Optujskoj ulici u Varaždinu

Posjetite ih u Varaždinu u Op tujskoj ulici, radnim danom od 10 do 19 sati, a subotom od 9 do 13 sati. Posjetite ih i zaljubite se u svoju kuhinju iz snova, jer uz DAN KÜCHEN moći ćete ju ostvariti.

Rezervirajte svoj termin na broj telefona 042/30-090 ili ih posje tite na FB stranici i napravit će projekt te vam reći cijenu točno onakve kuhinje kakvu trebate.

Odabirom kuhinja

Dan Küchen dobit ćete partnera u izboru, planiranju, montaži i servisu kuhinje. Za vas će pronaći savršeno kuhinjsko rješenje. Vaše će želje staviti na prvo mjesto te vas maksimalno uključiti u proces nastajanja kuhinje.