Međimurske novine 1416

ANKETA

POD VUROM

Odgovara li vam mijenjanje kazaljke na satu?

Pomicanje kazaljke ostalo je aktualno do dandanas, no sve je više ljudi koji se protive pomicanju sata. Pitali smo naše Međimurce što oni točno misle o pomicanju i je li i dalje potrebno mijenjati kazaljke na satu. (st, foto: zv)

Zvonimir Resman, Čakovec: Ma ja imam zbog toga samo problema sa satom. Uvijek zaboravim promijeni� kazaljku u noći 30. listopada i onda mi se sve pošemeri. Prošle godine je zet slagal sat pa nisam ni primijetio, no ove godine sam zaboravio promijeni� kazaljku i eto, sve ide zbrda-zdola. Ja sam pro�v mijenjanja i bolje je da ostane samo zimsko računanje vremena.

Sanja Goleš, Čakovec: Ostavila bih samo zimsko računanje vremena, to je ujedno i normalno računanje, tak’ da nema potreba za pomicanjem kazaljke, samo nas sve to zbuni. Po meni nema smisla, osim toga, zagađenje svjetlošću je veliko tak’ da pomicanje kazaljke više ne utječe ni na što, jedino na živo�nje, one osjete promjenu.

Nenad Ciglar, Čakovec: Po meni treba mijenja� kazaljku na satu zbog iskorištavanja dnevnog svjetla. Lje� mi znači jer se dosta vozim na biciklu pa mi puno znače sunčeve zrake i buđenje po danu. Što se �če zimskog računanja, nije lijepo ići u 5 ujutro na posao dok je mrak, tak’ da meni paše mijenjanje s ljetnog na zimsko.

Generacije svih slogaša u jednom kolu!

Na proslavi 85. obljetnice osnutka KUU Seljačka sloga u Nedelišću sve generacije su na kraju svečanosti zaplesale u istom kolu. Više donosimo na 8. str., u rubrici Život u Međimurju. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

Stjepan Balog, Pribislavec: Meni je svejedno, ali budući da smo već tako naučeni, bolje da ostane mijenjanje kazaljke. Da se sad ostavi samo zimsko računanje vremena, opet bi ljudima trebalo puno vremena da se priviknu, tak’ da po meni nema potrebe za promjenom. Znate i sami koliko su ljudi osjetljivi i kako se teško prilagođavaju na promjene.

Ilona Lenac, Buzet: Satovi moraju bi� u skladu s našim bioritmom. Ja bih da bude kao nekad, bez pomicanja kazaljke. Neka traje samo zimsko računanje vremena, da imamo više dana za iskoris��, treba nam više svjetla. Što ćemo točno s danom kad dođemo doma tek poslije 3, a u 5 već pada mrak?

ZVJEZDARNICA U Savskoj Vesi obnovljena i spremna za nove posjetitelje

tjedna

Piše: Dora Vadlja

tog jedinstvenog objekta u Međimurju.

Uređena je unutrašnjost, a ovih dana završeno je oslikavanje pročelja. Zahvaljujući mladim umjetnicama Tei Mesarić Rekanović i Sari Bene, koje su izradile rješenje i oslikale objekt, rekao je da vjeruje da je počelo novo vrijeme za zvjezdarnicu.

Posjet zvjezdarnici potpuno je besplatan

teleskop služi, vrijeme je za nove. Zvjezdarnica u Savskoj Vesi jedina je u cijelom Međimurju, a ako ju želite posjetiti, kontakt je Zoran Novak, predsjednik Astronomskog društva Vega i vrsni poznavatelj neba.

Gledanje zvijezda i neba besplatno je za sve, samo je potrebno dogovoriti termin sa Zoranom Novakom.

Zlatko Marciuš iz Nedelišća izabran je na pet godina

PROMJENE u

Klubu vatrogasnih veterana VZMŽ-a

Kako nam je rekao predsjednik Mjesnog odbora Savska Ves Srećko Vranović, objekt je izgrađen 1971. godine, a godišnjica je bila povod da se krene u obnovu

U pripremi je nabavka dvaju novih teleskopa, kako nam je rekao Vranović, jedan za dnevno, a drugi za noćno gledanje neba. Iako taj, sad već 50 godina stari

Franjo Lehkec, načelnik Strahoninca, kamo djeca iz Savske Vesi idu u školu, rekao je da je siguran da će i osnovnoškolci dio svoje nastave održavati u zvjezdarnici jer je ona neraskidivo vezana za školu.

Zlatko Marciuš novi predsjednik vatrogasnih veterana

Na mandat od pet godina izabran je novi predsjednik međimurskih vatrogasnih veterana Zlatko Marciuš iz Nedelišća, koji je zamijenio Ivana Novaka iz Malog Mihaljevca.

- Velika mi je čast što sam postao predsjednik među 308 članova, koji su već preko 50 i 60 godina nosioci vatrogasaca, rekao nam je novi predsjednik Kluba vatrogasnih veterana Vatrogasne zajednice Međimurske županije.

Osim njega, u novo predsjedništvo izabrani su i sljedeći članovi: Franjo Blažeka, Josip Jezernik, Vladimir Jambor, Mijo Novak, Gabrijel Friščić, Stjepan Gregorinčić, Valent Srpak, Stjepan Repalust, Dragutin Petričević i Zlatko Orsag.

Za dopredsjednika Kluba izabran je Josip Jezernik, a Vladimir Jambor kao tajnik. (sh)

Foto: Zlatko Vrzan

Zvjezdarnica u Savskoj Vesi koja se nalazi između crkve i nogometnog igrališta još je prošle godine proslavila 50 godina postojanja, no zbog pandemije je taj rođendan održala proteklog vikenda. Iako zbog magle brojni posjetitelji nisu mogli gledati planete i zvijezde, očito je da interes postoji.

Međimursko nebo gledat će se s dva nova teleskopa

Teleskop star 50 godina još služi, a zvjezdarnica je jedinstvena u Međimurju

HRVATSKA VOJSKA pozvala rezerviste na uvježbavanje

33 Međimurca idu na vojnu vježbu

Desetodnevno osposobljavanje provodit će se do kraja studenog na vojnim poligonima u Kninu, Slunju, Karlovcu, Gakovu i Gašincima

Nemalo su se začudili ovih dana Međimurci koji su dobili poziv od Hrvatske vojske da se odazovu vojnoj vježbi 8. studenog 2022. Među njima su ukupno 33 Međimurca, od 784 koliko ih je pozvano s područja cijele Hrvatske.

Zanimljivo je što su pozvani i rezervisti “zrelih godina”, jer neki od njih

prebacili su već i 50 godina preko grbače. No s druge strane, to i ne čudi kad je obavezno služenje vojnog roka ukinuto pa se novi militarni kadar ne proizvodi tempom kakav je bio ranije.

O kakvoj je vojnoj vježbi riječ te koliko traje obuka upitali smo Područni odsjek za poslove obrane

Čakovec, koji pak nas je uputio direktno na Ministarstvo obrane.

- Riječ je o redovnom, planskom godišnjem uvježbavanju razvrstane pričuve. Pozivanje razvrstanih pričuvnika započelo je u rujnu, a nastavilo se u listopadu i studenome 2022. godine. Obuka traje deset dana. S područja Međimurske županije pozvana su 33 razvrstana pričuvnika, odgovorili su nam ukratko iz MORH-a.

Ministarstvo obrane objavilo je još 5. listopada

na svojim stranicama da pozivaju pričuvne časnike, dočasnike i vojnike te pričuvnike dijela postrojbi razvrstane pričuve Oružanih snaga Republike Hrvatske na redovno, plansko godišnje uvježbavanje.

- Planirano je osposobljavanje 784 pripadnika razvrstane pričuve, a sukladno planovima popune u 2022. godini. Osposobljavanje će se provoditi od polovine listopada do kraja studenoga 2022. na vojnim poligonima u Kninu, Slunju,

Nisam potrošio ni lipu (centa) na sebe

- Nisam imao nikakve osobne koristi od tih sredstava, niti sam bio zaposlen u tvrtki Naš izvor, niti sam primio jednu lipu kao plaću, odnosno naknadu, odgovorio je za naše novine Milan Logožar iz Preloga kojeg čakovečki Općinski sud tereti za subvencijsku prijevaru tešku oko pola milijuna kuna.

Sve poslove je, kaže, odrađivao volonterski i ne osjeća se krivim za djelo koje mu se stavlja na teret.

Optužnica na Općinskom sudu u Čakovcu

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je 19. listopada 2022. podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv Milana Logo-

žara zbog počinjenog kaznenog djela produljene subvencijske prijevare. Tereti ga se da je od svibnja 2017. do prosinca 2018. godine, kao zastupnik trgovačkog društva Naš izvor iz Čakovca, počinio navedeno kazneno djelo, odnosno da, nakon što je na temelju ugovora o su�inanciranju programa za inovativno zapošljavanje društvu bespovratno dodijeljeno više od 560.000 kuna isključivo za nabavu i ugradnju novih tehnologija i opreme, nije kupio tehnologiju i opremu, već je novac utrošio na vraćanje i davanje pozajmica i isplatu plaća.

Naš izvor zapošljavao je osobe s invaliditetom

Tvrtku Naš izvor osnovalo je 2014. godine Društvo distro�ičara, invalida cerebral-

ne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida. Namjera je bila zapošljavanje teško zapošljive kategorije ljudi koja je izrađivala kožnu galanteriju od “otpada”. Drugim riječima, izrađivali su razne etuie, privjeske za ključeve, ženske torbice, novčanike…

- Bile su zaposlene svega četiri osobe koje su dolazile i odlazile, dodaje Logožar. Teško je bilo dobiti više njih jer su se ljudi bojali da zaposlenjem ne izgube pravo na invalidnine.

Nažalost, nad tvrtkom je otvoren stečaj i radila je dok i posljednji zaposlenik nije stekao uvjete za mirovinu.

- Poslovali smo kao i sve tvrtke na tržištu pa i uzimali pozajmice koje blokadom nismo uspjeli vratiti. Pokušavali smo dogovoriti obročni povrat novca, no Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s inva-

liditetom koji nas je ovršio nije pristao. Za naše novine priznao je da dobiveni novac nije trošio strogo namjenski, odnosno za opremu.

- Istina, tek dio smo potrošili za opremu, a većim dijelom za plaće radnika i vraćanje pozajmica.

Optužnica je podignuta i sada čeka poziv na ročište. A dok se to ne desi i dalje radi, odnosno, kako kaže, volontira u poslu s osobama s invaliditetom, pomaže im i piše projekte za njih.

Karlovcu, Gakovu i Gašincima. Po završetku vojnog osposobljavanja pričuvnici će dobiti potvrdu o sudjelovanju na osposobljavanju razvrstane pričuve, priopćili su iz MORH-a.

Prema zakonu o radu pričuvnici koji su zaposleni, a pozvani su zbog izvršenja vojne obveze, imaju pravo na novčanu naknadu dok izvršavaju vojnu obvezu, isto kao i poslodavac koji ostvaruje pravo na troškove naknade plaće i drugih materijalnih prava rezervista.

Kako stoji na stranicama MORH-a, rezervisti su obvezni odazvati se na njihov poziv u vrijeme i na mjesto koji su naznačeni u pozivu za sudjelovanje u vojnoj obvezi. Ako se rezervist ne odazove pozivu i ne opravda svoj izostanak, nadležna jedinica Ministarstva obrane može zahtijevati raspisivanje potrage i dovođenje. Za neodazivanje na vojnu vježbu propisana je i novčana kazna od 1.000 do 5.000 kuna.

DOM ZDRAVLJA napušta dr. Branko Vrčić

Nova ravnateljica je Vlatka Pleh

- Njezina privatna ordinacija obiteljske medicine prelazi u Dom zdravlja, a pacijentima će se osigurati novi liječnik za kojega se mora raspisati natječaj

Od početka iduće godine Dom zdravlja dobit će novu ravnateljicu, Vlatku Pleh, dr. med. koja je vodila privatnu (ugovornu) specijalističku ordinaciju obiteljske medicine na lokaciji Doma zdravlja. - Sadašnjem ravnatelju dr. Branku Vrčiću poklopilo se nekoliko okolnosti za kraj mandata, ali i stečeni uvjeti za odlazak u redovnu mirovinu, s obzirom na to da ima i braniteljski staž. On će na dužnosti ravnatelja ostati do kraja godine kako bi završio poslovnu i �inancijsku godinu, kazala je pročelnica za zdravstvo Sonja Tošić-Grlač.

Već drugi put ove godine raspisan je javni natječaj za izbor i imenovanje županijskog zapovjednika na mandat od pet godina. Kako smo neslužbeno saznali, dosad je pristigla samo jedna prijava i to aktualnog v. d. zapovjednika međimurskih vatrogasca Roberta Meglića, ujedno i šenkovečkog načelnika.

- Trenutno je sve ni na nebu ni na zemlji. Komisija mora pregledati pristigle molbe, a predsjedništvo potom

odlučuje o izboru, rekao nam je kratko Robert Meglić na naš upit je li istina da će biti novi zapovjednik VZMŽ-a. Upitali smo ga i potom hoće li moći biti u isto vrijeme načelnik Šenkovca i zapovjednik VZMŽ-a.

- Kada sam postao načelnik, nisam istovremeno mogao biti profesionalni vatrogasac i načelnik, pa sam se ostavio posla vatrogasca. Sada ću moći obavljati posao načelnika, ali neću više

obavljati to profesionalno, nego volonterski, kazao nam je Meglić.

Kako neslužbeno saznajemo, ako izbor padne na Meglića, dobivat će kao zapovjednik plaću od oko 12.500 kuna neto, odnosno oko 20.000 kuna bruto. Uz to treba napomenuti da zapovjednik ima službeni auto i mobitel, a tu su još i dnevnice koje mu se isto tako isplaćuju.

- Za izbor novog ravnatelja na raspisani natječaj javilo se više kandidata, ali je na natječaju izabrana Vlatka Pleh. Ona će na novu dužnost stupiti 6. siječnja iduće godine, kazala Sonja Tošić-Grlač.

Budući da Vlatka Pleh, dr. med. odlazi na novu dužnost, njezina privatna ordinacija obiteljske medicine prelazi u Dom zdravlja, a pacijentima će se osigurati novi liječnik.

No, po proceduri se za njega mora raspisati natječaj, kazala je pročelnica. (BMO)

Piše: Vlasta Vugrinec

MILANU

Branko Vrčić dr. med. na mjestu ravnatelja Doma zdravlja Čakovec ostaje do kraja godine

Vlatka Pleh dr. med. preuzima dužnost ravnateljice od početka iduće godine

Milan Logožar

Robert Meglić, ako postane novi zapovjednik VZMŽ-a, funkciju načelnika Šenkovca obavljat će volonterski

PIŠE: Božena Malekoci-Oletić FOTO: Zlatko Vrzan

Za jednog od posljednjih posjeta Međimurju premijer Andrej Plenković, koji je uvijek u našu županiju dolazio odlično bri�iran, onako kao usput je komentirao da nas ima dosta i to dobro pozicioniranih u vrhu vlasti. U najboljim danima te pozicioniranosti Međimuraca u vrhu državne vlasti to je izgledalo ovako: Darko Horvat bio je ministar i to najprije gospodarstva, pa potom graditeljstva, Sunčana Glavak, parlamentarka u EU parlamentu, Sandra Herman državna tajnica u Ministarstvu turizma, Vjeran Vrbanec u vjerojatno najmoćnijoj državnoj agenciji HAMAG-BICRO, a Stjepan Baranašić u Upravi Hrvatskih cesta, ali i još neki Međimurci na nižim pozicijama.

Činilo se da su Međimurci svladali lekciju da ljubav prema Međimurju najbolje prolazi kroz središnju vlast.

U Međimurju su moćne pozicije držali i dobro parirali Vladi u Zagrebu Matija Posavec, neprikosnoveni “kralj srca međimurskih birača” i prijašnji Stjepan Kovač koji je drmao u Čakovcu, bez čijeg utjecaja se ništa nije radilo i gradilo u gradu.

Optužnice za korupciju alat za rušenje

A onda su nakon posljednjih lokalnih i parlamentarnih izbora međimurski anđeli počeli padati s političkog neba. Pali su valovi borbe protiv korupcije, zapljusnuli i preplavili političke obale Međimurske županije. Doduše, Darko Horvat je pao kao ministar u Vladi, zbog optužnice da je namještao natječaje “svojima”.

Matija Posavec i Stjepan Kovač pak su pali anđeli međimurskog političkog neba premda bi cjepidlake mogli reći da je Kovač pao već na izborima. No treba gledati širu sliku i da je taj udarac Kovaču ujedno i dodatni udar SDP-u da se ta nekada nepobjediva utvrda ljevice u Čakovcu više nikada ne oporavi. Nije nevažno ni to kome bi se time otvorio novi politički prostor micanjem ljevice. Stjepan Kovač i Matija Posavec, međimurski politički igrači, bili su vječiti rivali u Međimurju. Stjepana Kovača na lokalnim izborima pobijedila je Ljerka Cividini i zasjela na mjesto gradonačelnice Čakovca uz otvorenu pomoć i podršku župana Posavca. USKOK-ove akcije nakon izbora i gotovo istodobno protiv Kovača i Posavca među ostalim sugeriraju, slučajno ili ne, da Čakovec

kao politički poligon nije njihov, nego da se prostor otvara i za nove političke opcije.

HDZ ne krije da bi nakon Preloga i Murskog Središća rado osvojio i Čakovec. Za sada nisu pronašli odgovarajućeg političara koji bi osvojio srca birača u Čakovcu.

Budući da živimo u izrazito centraliziranoj državi, projekti i podrška iz središnje vlasti prema regionalnoj i lokalnoj razini idu po principu svoji svojima, a to je vidljivo i po tome da Centar za odgoj i obrazovanje, projekt Grada Čakovca, stoji na mjestu.

Koliko je važno biti u središtu moći, “pri peći” u državi s nezrelom demokracijom, očito je i po tome što stvari ne funkcioniraju po unaprijed utvrđenim pravilima i kriterijima koje svi poštuju, nego prema onome “tko je bliže peći, bolje se grije”.

Bez svojih nema političkog utjecaja

Bez svojih ljudi u izvršnoj vlasti teško ćemo ostvariti potreban politički utjecaj kako bismo osigurali da se poštuju naše vrijednosti i naše potrebe koje su drugačije nego u drugim regijama Hrvatske koja je poprilično raznolika. Kakav će biti naš daljnji politički utjecaj zbog pada naših utjecajnijih političkih �igura na hrvatskom političkom polju, veliko je pitanje. Ako smo osuđeni na marginalizaciju, to nije dobro. Vidjeli smo to na primjeru drugih regija da tamo gdje se ništa ne događa i ničega nema, to povlači za sobom iseljavanje i pražnjenje prostora.

Na međimurskoj političkoj sceni izgubili smo ministra Darka Horvata, Sandra Herman je izišla iz izvršne vlasti, optužnica visi i nad glavom župana Posavca. Naš politički utjecaj je u slobodnom padu, a s druge strane gospodarski doprinos društvenom bruto proizvodu, a posebice izvoznoj bilanci je natprosječan u odnosu na veličinu županije i broj stanovnika u odnosu na hrvatski prosjek. Kako to izbalansirati?

- Temeljni problem naše države je strahovita centralizacija, kaže Sandra Herman. U nacionalnoj blagajni je 95 posto novca, a svega pet posto se dijeli na Grad Zagreb i sve ostale lokalne razine. Ni govora o decentralizaciji. I zato je politička moć tako bitna i jer središnja politička vlast odlučuje o novcu, projektima, natječajima. Zato je kod nas važno je li si župan dobar s Vladom ili nije, jesam li ja i netko drugi član vladajuće koalicije ili nisam, imamo li ministra ili nemamo, pojasnila je naša sugovornica. Samo zbog izrazito centralizirane države je to jako važno. Nažalost, zbog

toga prevladava taj politički model moći: koliko kome. A da se dogodi decentralizacija, bilo bi drugačije. Iz primjera školstva, a 15 godina radila sam u školi, znam da se s terena bolje zna što je potrebno školi u Pribislavcu ili Belici od ministra u Zagrebu. Kao što bolje znam što je potrebno za kontinentalni turistički proizvod nego netko tko globalno kreira politike. Nažalost, dok smo tako centralizirani, ovisimo o politici i političarima.

Međimurje po tom pitanju trenutno jako slabo stoji. Darko Horvat koji je imao najviše iskustva u izvršnoj vlasti na različitim pozicijama i dva puta kao ministar, iz vlade je morao otići pod teretom optužnica za korupciju. Dok je bio ministar, kao nositelj liste za Sabor, osigurao je svojim zamjenicima na mandatu, HDZ-ovim gradonačelnicima Kolareku i Srpaku, da iskuse što znači biti u središtu. Dolascima u Sabor češće su u prilici biti bliže peći, na izvoru informacija i dragocjenih kontakata.

Međimurje je dugo vremena bilo izvan korupcijskih afera, tretirano kao kraj marljivih i radišnih ljudi i tako je doživljavano i unutar hrvatskog političkog prostora. Po mnogočemu smo slovili kao dobar primjer drugima. Međutim, to nabijanje na nos drugima da smo drugačiji i bolji nekome je u političkom prostoru dozlogrdilo. Osim toga ostaje dojam da se htjela stvoriti ravnoteža u smislu da se nisu razbahatili samo ministri u vladi, već i da “lokalni šeri�i imaju putra na glavi”. I tako je krenuo val otkrivanja korupcijskih skandala po županijama.

Međimurci su inatljivi, ako je i na njihovu štetu

Po prvi put u međimurskom političkom prostoru pred lokalne izbore pojavio se gra�it “Matija Posavec u Remetinec”, da bi nedugo nakon toga na zabezeknutost Međimuraca bio i uhićen. Remetinec je izbjegao samo zahvaljujući činjenicama da je priznao primanje 10 tisuća kuna i promptno dao ostavku na mjesto župana.

No, Međimurci su se unatoč tome odlučili na neposlušnost i ignoriranje tih otkrića iz istrage i prkosno su opet izglasali Matiju Posavca za župana. Međutim, kako je županu u međuvremenu potvrđena optužnica, birači su se sami doveli u situaciju da su u ovako centraliziranoj konstelaciji političkih snaga taoci vlastitog izbora. Pitanje je koja vrata i kod koga župan Posavec u izvršnoj vlasti u ovakvim okolnostima može otvoriti.

U Čakovcu gdje je SDP imao svoj centar moći i neo-

KAKAV JE UTJECAJ međimurske politike na hrvatskom političkom nebu

Što nakon međimurskih palih anđela

Darko Horvat kao ministar pao zbog korupcijske afere

- Kad se činilo da su Međimurci svladali najbolje prolazi kroz središnju

10.000

nakon međimurskih anđela

svojivu tvrđavu, na rušenju te moći nešto su učinili sami razdori u stranci “pucajući si u noge”, nešto bivši gradonačelnik Kovač kojega su građani percipirali kao bahatog, a čavao u lijes toj opciji zabio je na kraju i bedastim potezom o navodnoj prijetnji koju je primio tijekom predizborne kampanje zbog čega je završio u rukama pravosuđa.

No, kopka to što su u rukama pravosuđa istodobno završili i župan Posavec i Stjepan Kovač, bivši gradonačelnik i aktualni saborski zastupnik, najveći rivali na međimurskoj političkoj sceni dok je jedan bio gradonačelnik, a drugi župan. Bilo kako bilo, nakon pravosudne akcije nad njima, Međimurje je politički ušutkano. Poruka je jasna: - Niste više za primjer, isti ste kao i svi drugi.

Kad se sada napravi inventura koga zapravo Međimurci imaju u Zagrebu, knjiga je spala na dva i pol slova. Vjeran Vrbanec za sada je još na čelu agencije HAMAG-BICRO koja je iznimno značajna za potpore poduzetnicima, ali i tu je međimurski utjecaj načet, preko afere Magdalene Dovečer, zbog pokušaja da natječaj prilagodi uvjetima svog rođaka.

Samo Sunčana Glavak “nadživjela” nekoliko premijera

Za sada se najbolje drži Sunčana Glavak koja je preživjela nekoliko premijera, od Sanadera do Plenkovića. Trenutno je europarlamentarka, s liste vladajućeg HDZ-a. Osim što je najbolje plaćena međimurska političarka, zasigurno i najbolje od svih međimurskih političara poznaje zakulisnu političku scenu na nacionalnoj razini, ali je imala prilike do sada i dobro upoznati i političku kuhinju EU. No, ona ipak nije u izvršnoj vlasti u Zagrebu i po tome je nedostupna da bi otvarala vrata Međimurcima u Zagrebu.

Na važnoj poziciji na nacionalnoj razini je i Stjepan Baranašić u upravi Hrvatskih cesta, ali zaobilaznice Nedelišća, Preloga i Murskog Središća za sada se nisu baš odmakle od početka.

U Hrvatskom saboru imamo četiri zastupnika, Stjepana Kovača koji je zbog svoje afere suspendiran iz SDP-a, ali je ostao u saborskim klupama. Na lokalnim izborima za gradonačelnika nije dobio potrebnu potporu birača u Čakovcu, a nije aktivirao ni svoj mandat u Gradskom vijeću. Postao je politički nevidljiv i pitanje je koga predstavlja ili samo uživa u zastupničkim privilegijama.

Uz njega imamo još dvije zastupnice, ali u oporbenim klupama, Andreju Marić (SDP) i Bošku Ban Vlahek koja je SDP-ovka, ali u Sabo-

SANDRA HERMAN, bivša državna tajnica u Ministarstvu turizma

Ako si

u centru moći, uvijek možeš primiti i uputiti čovjeka iz svoje sredine

Koliko je važno u takvim političkim odnosima snaga biti u centru moći, razgovarali smo sa Sandrom Herman, sada već bivšom državnom tajnicom u Ministarstvu turizma koja se povukla svojom odlukom s te funkcije nakon što je stranka Reformisti kojoj ona pripada razvrgnula koalicijski sporazum s vladajućim HDZ-om. Zbog lojalnosti stranci Sandra Herman je sama dala ostavku, ne čekajući hoće li ju premijer razriješiti svojom odlukom na sjednici Vlade, kako je to uobičajeno u takvim situacijama.

- Jako je važno je da regija, u ovom slučaju Međimurska županija, ima svoje ljude u središtu izvršne vlasti, kaže Sandra Herman, jer imaš čvrste i konkretne, a ne insajderske informacije. Ako si u centru moći, uvijek možeš primiti čovjeka iz svoje sredine, uputiti ga nekome tko je relevantan za njegov problem. To sam radila dvije godine koliko sam bila državna tajnica u Ministarstvu turizma zadužena za kontinentalni turizam. Primala sam naše ljude. Zvali su me, kontaktirali i kad sam bila na terenu. Točno sam im znala reći važne informacije, primjerice kad se priprema natječaj za OPGove, privatnike, za javnu turističku infrastrukturu. Nazivala sam ravnatelje javnih ustanova ili uprava koji se bave kontinentalnim turizmom da obavijeste ljude kojih se to tiče i daju im potrebne informacije o različitim projektima. Zbog toga je jako važno biti regionalno zastupljen u vlasti. Ako si još i u vladajućoj većini, onda možeš donositi i neke odluke. Možeš doprinositi kreiranju natječaja uzimajući u obzir regionalne razlike i potrebe. Primjera radi, ja znam što znači kontinentalni turizam i što je potrebno z njegov razvoj, kazala je Sandra Herman. Kad dolaziš s nekog područja, u izvršnu vlast unosiš duh tog kraja, ideje tog kraja, vrlo konkretne inpute za ljude iz tog kraja.

Jako je važna ta politička snaga pri donošenju odluka. Kad smo kod mojeg bivšeg

ru je zahvaljujući izvornom mandatu Matije Posavca. Jedini naš zastupnik u Saboru iz kvote vladajućih je Dražen Srpak (HDZ) koji je na izvornom mandatu Darka

Sandra

resora, kontinentalnog turizma, jako malo ljudi poznaje tu tematiku. To je ono čime sam se najviše bavila u Ministarstvu, pokušala objasniti njegovu važnost i za što sam se najviše zalagala. Jasno je da ne možemo imati dvostruke zakone, jedan za more, drugi za kontinent, ali je te razlike moguće regulirati kroz pravilnike jer su morski i kontinentalni turizam različiti kao nebo i zemlja. Ali na raspolaganju su drugi mehanizmi kojima se mogu poticati obje vrste turizma, bez obzira na njihovu raznolikost. Kontinentalni turizam je moguće poticati, primjerice kroz Fond za razvoj kontinentalnog turizma, moguće je to i kreiranjem natječaja. Samo je bitno da netko shvati koliko je to važno, a važno je i zbog toga što smo se kroz strategiju odlučili za razvoj održivog turizma i da više nismo zadovoljni sezonalnim, nego želimo produžiti turizam na cijelu godinu, što se bez razvoja turizma na kontinentu ne može postići. Prije 20 godina ni ovdje na sjeveru ni u Slavoniji nismo imali uvjete za jači razvoj kontinentalnog turizma. Sada ih imamo, ali to nije dovoljno. Država mora početi znatnije ulagati i što je još važnije, jače ga promovirati. Naime, i nadalje najviše državnog novca odlazi na promociju Jadrana. Počelo se raditi nešto malo na Slavoniji, znamo zašto, a mi na sjeveru smo po strani, kaže Sandra Herman.

Sve navedeno odnosi se samo na regionalnu zastupljenost iz rakursa turizma, a to je tek jedno područje gdje je očita neravnoteža u razvijenosti. (BMO)

Horvata. Od rujna je na tom mjestu zamijenio Ljubomira Kolareka. Je li Srpak sad taj koji će morati otvarati vrata svim međimurskim interesima u Zagrebu?

Matija Posavec priznao uzimanje

kuna, a sada traži izuzeće tog priznanja

Stjepan Kovač lažirao prijetnje u predizbornoj kampanji

Herman, bivša državna tajnica u Ministarstvu turizma izašla iz Vlade zbog raskida koalicijskog sporazuma Reformista s HDZ-om

Odluka o cijeni vodnih usluga

Zbog sveopćeg rasta cijena struje, goriva i građevinskog materijala, nakon 11 godina Međimurske vode d.o.o. mijenjaju dio cijene vodnih usluga. Prosječno povećanje iznosit će, ovisno o vrsti vodne usluge koju potrošači koriste, oko 11%, a bit će vidljivo na računima koji će tijekom studenog stizati za obračunate vodne usluge u listopadu.

Dana 27.10.2022. godine održana je sjednice Skupštine Međimurskih voda, koja je uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora donijela odluku o povećanju cijene vodnih usluga.

Cijena usluge javne vodoopskrbe povećava se za 1,00 kn/m3, a cijena javne odvodnje za 0,30 kn/ m3, dok se �iksni dio za potrošače koji koriste javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju s pročišćavanjem, povećava za 3,47 kn/ mjesečno.

Odluka o cijeni vodnih usluga objavljena je na web stranicama Međimurskih voda (https://medjimurske-vode.hr/odluka-o-cijeni-vodnih-usluga/).

Dio cijene vodnih usluga primjenjuje se još od 2011. godine, a od tada su troškovi koji ulaze u izračun cijene vodnih usluga porasli i do 100%. Cijene građevinskog materijala i goriva porasle su za više od 20 %, cijena električne energije i preko 100%, a daljnje unapređenje vodoopskrbnog sustava i razvoj sustava odvodnje koji

su nam svima imperativ, zahtijevaju nove vodne objekte (precrpne stanice, uređaje za pročišćavanje i dr.) koji pak generiraju povećane troškove. Redovna mjesečna očitanja vodomjera omogućavaju učinkovitije upravljanje gubicima vode (trenutno smo na oko 22% dok je prosjek Hrvatske 40% i više) ali i zadovoljnije korisnike s obzirom na veću točnost stvarne potrošnje, no ona podrazumijevaju i dodatne troškove. Postojeća cijena vodnih usluga bila je bazirana na očitanju vodomjera jednom na godinu, a tad su i gubici vode bili puno veći.

Vodovodna mreža duljine 1.122 km proteže se čitavim Međimurjem, neki dijelovi sustava stariji su više od 30 godina, neki su dijelovi slabije naseljeni, u nekim područjima ima malen broj korisnika iako postoji mogućnost priključenja - sve su to razlozi koji održavanje čine kompleksnijim, a u današnje vrijeme radi porasta cijena materijala, sirovina, energije i usluga i puno skupljim.

Jasno nam je da će povećanje cijene vodnih usluga biti dodatni udar na standard Međimuraca i Međimurki, no da bi i dalje pružali stabilnu distribuciju vode, kako bi do naših građana, poduzeća i udruga dolazila i nadalje zdrava i kvalitetna pitka voda, nužno je bilo izmijeniti cijenu vodnih usluga.

Pronalaze odgovore na zahtjevne tržišne izazove

Ovogodišnji dobitnici prestižne gospodarske nagrade plakete Zlatne kune u svojoj kategoriji su: Tehnix iz Donjeg Kraljevca u kategoriji velikih poduzeća, Cromatic iz Preloga u kategoriji srednjih poduzeća i Ventfas iz Podturna u kategoriji malih poduzeća.

Time su ušli u nominaciju za dobivanje Zlatne kune na nacionalnoj razini koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora.

Nagrade Županijske gospodarske komore plaketom Zlatna kuna im je na svečanosti u Castellumu uručio Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore u nazočnosti međimurskog župana te brojnih poduzetnika te uzvanika iz politike.Nagradu za najuspješnije malo poduzeće dobila je tvrtka Ventfas iz Podturna koja se bavi montažom ventilirajućih fasada i zapošljava 15 montera. Osnivač i direktor �irme je Dražen Posavec. Fasade koje montira ta �irma iz Podturna su moderne i visoko estetske, kvalitetne i energetski prihvatljive, a montiraju ih na velikim poslovnim i stambenim objektima diljem zemlje. U kategoriji srednjih

poduzeća ovogodišnji dobitnik plakete Zlatna kuna je �irma Cromatic iz Preloga koja je u kratkom vremenu narasla s 2 na 50 zaposlenika, a imaju planove i za širenje poslovanja. Bave se industrijskom automatikom i izradom elektromotora za potrebe proizvođača strojeva, industrijskih postrojenja i energetike, a većinski vlasnik je jedna danska �irma. Direktor i vlasnik �irme u Prelogu je Nikola Kvakan. U prošloj godini ostvarili su prihode u iznosu od 33 milijuna kuna, a posluju od Skandinavije do SAD-a.

Plaketu Zlatna kuna u kategoriji velikih poduzeća dobila je kompanija Tehnix iz Donjeg Kraljevca, koja zapošljava 550 djelatnika. Kompanija je prerasla u ekoindustriju koja 80 posto svojih proizvoda izvozi. Širok asortiman proizvoda koji izlaze iz Tehnixa namijenjeni su zaštiti okoliša, a izdvajamo postrojenja za obradu komunalnog otpada, komunalna vozila i robote za baliranje otpada. Njihovi proizvodni pogoni prostiru se na impozantnih 15.000 četvornih metara prostora. Tvrtka je višestruko nagrađivana u zemlji i inozemstvu, a glavni motor �irme je njezin vlasnik i direktor Đuro Horvat.

NIKOLA KVAKAN, Cromatic

Na

dobavu

repromaterijala

čeka se i do 8 mjeseci

- Za nas je trenutno najveći izazov dobava repromaterijala. To nas nažalost koči u poslovanju. Posla imamo dovoljno. Nije problem naći ni nove kupce ni nove klijente. U tome nas ne priječi ni korona-kriza ni stanje u Ukrajini. Međutim, velik problem je nabava repromaterijala. Dolazi prekasno. Događa nam se da čekamo i do osam mjeseci na dolazak nekih komponenti ili materijala, pa samim time ni mi ne možemo isporučiti svoje proizvode na vrijeme.

toplo vrijeme za studeni, tako da je smiješno da se tako topli mjesec zove tim imenom.

DRAŽEN POSAVEC, Ventfas

Radnike zadržavam i božićnicom od tisuću

- Trenutno mi je najveći izazov zadržati ljude koje imam i da oni budu zadovoljni, kako bismo zadržali razinu poslovanja, kazao je Dražen Posavec. Na naše pitanje, na koji način ih zadržava, kazao je - Mi u kontinuitetu povećavamo plaće, dajemo zaposlenima i druge bene�ite da bismo ih zadržali za sebe. Među ostalim nagradama su i božićnice, koje kod nas iznose tisuću eura otkad �irma postoji, a poslujemo od 2018. godine. No tu su i drugi dodaci za radnike. Važno mi je to zadovoljstvo kod ljudi. Poslujemo na području cijele Hrvatske. Ventilacijske fasade postavljamo na velike

ĐURO

eura

objekte. Imamo zaposleno 15 djelatnika, ali indirektno zapošljavamo oko 50 ljudi, preko od tri do četiri kooperantske �irme.

HORVAT, Tehnix

Imali smo viziju u pravi čas zbog čega smo prerasli u ekoindustriju

- Veseli me to što smo od ekološkog poduzeća prerasli u ekoindustriju i da izvozimo preko 80 posto svoje proizvodnje u svijet. Svi znamo što su donijele klimatske promjene i upravo znanje koje smo imali mi u rukovodstvu i vještine radnika su pokazale da je potrebno imati viziju i boriti se na tržištu.

Znanje je najveći kapital. Tehnix se počeo baviti zaštitom okoliša kada to još nije bilo tako prepoznato kao danas. To je bila moja odluka da se bavimo zaštitom okoliša, zahvaljujući čemu danas stvaramo preko 350 proizvoda koje izvozimo. Imamo preko 50 inženjera

Đuro

i suradnike iz znanstvenog svijeta. Za nas radi više od 300 kooperanata, čime su od tri do četiri tisuće ljudi vezane za kompaniju Tehnix, kazao je Horvat.

novog

i tisućljeća, ali sve je isto kao i prije sto godina. Živimo u ratno doba, na granici svjetskog rata, uz sve strahote koje donosi razaranje i mučenje ljudi na zvjerske načine. Kao i uvijek, dijelimo se u blokove i političke saveze. Čak i klimatske promjene nisu nove, samo su uzroci drugi. Neobično je

Čak i strah postaje apsurdan u okolnostima na koje ne možemo utjecati.

Pred mogućnošću potpunog razaranja prosvjedi, logika i argumenti djeluju djetinjasto naivno.

Nije prvi put u povijesti čovječanstva da se takvo nešto događa. Jahači apokalipse već su više puta poharali i deset-

kovali stanovništvo, samo se iz današnje perspektive čine kao zaboravljene epizode iz povijesti čovječanstva. Usprkos tome ljudi su sve te krize preživjeli i ubrzo zaboravili katastrofe i zdušno ponovili greške iz prošlosti. Rusi su zaboravili svoj poraz u Afganistanu i sve svoje uzalud izginule vojnike. Krenuli su na Ukrajinu, donoseći njima i sebi nevjerojatne patnje i razaranja. Ne mare za patnju svojih sugrađana kad

u kovčezima dobivaju svoje mrtve vojnike kući. Na čelu svake tragedije grandioznih razmjera stoji ličnost koja ne može odoljeti, a da se u pohlepi za još većom moći na kraju ne okupa u tuđoj krvi. Svaka moć teži biti bezgranična, a očito nema veće od one nad tuđim životima.

Običnom čovjeku koji voli svoju obitelj teško je shvatiti tu grabežljivu narav tiranina koji poseže za tuđom djecom da bi

prolijevao njihovu krv za svoje interese. Nevjerojatno je da se ništa pod kapom nebeskom nije promijenilo od početka svijeta, samo se rađaju novi tirani i nove ovce koje oni vode na klanje. Ironično da povijest nazivamo učiteljicom života. Ona jest, uvjetno rečeno, učiteljica, ako želimo naučiti što možemo očekivati od života, jer drugo iz tih starih lekcija nismo naučili, samo ponavljamo stare grijehe.

POGLED ODOZDO

DOBITNICI PLAKETE Zlatna kuna su Tehnix, Cromatic i Ventfas

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Dražen Posavec, Ven�as

Nikola Kvakan, Croma�c

Horvat, Tehnix

PRIBISLAVEC

Tri nove skupine mališana u dograđenom vrtiću

Općina Pribislavec na čelu s načelnikom Matijom Ladićem prijavila je projekt dogradnje i rekonstrukcije vrtića u Pribislavcu na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja u sklopu Poziva za dodjelu bespovratnih sredstva u kategoriji Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

U skladu s obavijesti Ministarstva znanosti i obrazovanja, Općini Pribislavec dodjeljuju se bespovratna sredstva u ukupnom izno-

su od 3.672.000 kuna. Po primitku Odluke o �inanciranju pokrenut će se postupak javne nabave, nakon čega će se sklopiti ugovor s odgovarajućim izvođačem radova, čime će biti de�inirani početak i rok završetka dogradnje i rekonstrukcije vrtića. Postojeći dječji vrtić u Pribislavcu trenutnog je kapaciteta od 71 mjesta za djecu predškolske dobi, dok će se nakon navedene dogradnje i rekonstrukcije vrtića taj kapacitet povećati za 60 mjesta, odnosno za tri skupine po 20 mjesta. (dv)

ČAKOVEC

Navek z vami za 15 nezaposlenih žena

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH ovih je dana odobrilo projekt Hrvatskog Crvenog križa –Gradskog društva Crvenog križa Čakovec i partnera Grada Čakovca, Centra za socijalnu skrb Čakovec i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Čakovec, u okviru Poziva Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III. Radi se o projektu Navek z vami

NEDELIŠĆE

kojim će se na području Čakovca omogućiti zapošljavanje 15 žena koje će pružati uslugu potpore i podrške starijim i nemoćnim osobama u svojim zajednicama u narednih godinu dana. Prve korake projekta dogovorili su gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Čakovec Kristijan Valkaj, pa se tako s njegovom provedbom krenulo od 1. studenog. (dv)

NED-KOM-u odobrili

od 166 tisuća kuna

Krajem rujna 2022. godine trgovačko društvo NEDKOM podnijelo je zahtjev za izdavanje suglasnosti za dugoročno zaduživanje, a namjena je kupnja komunalnog stroja, vozila za obavljanje komunalnih djelatnosti.

Nadzorni odbor trgovačkog društva NED-KOM dao je prethodnu suglasnost na zaduživanje. Slijedom svega iznesenog, predložilo se Općinskom vijeću Općine Nedelišće da donese Odluku o davanju suglasnosti za dugoročno zaduživanje.

GORNJI KURŠANEC

kredit

Općina Nedelišće dala je suglasnost NED-KOM-u za dugoročno zaduživanje u iznosu od 166.000 kuna u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. u svrhu kupovine stroja za obavljanje komunalnih djelatnosti, a pod uvjetima da je iznos kredita 166.000 kuna, a vrsta kredita dugoročni kredit u kunama. Kako je potvrdilo i Općinsko vijeće Nedelišća, kredit će se koristiti jednokratno, namjenski, na temelju dostavljene dokumentacije za namjensko korištenje. (dv)

Idejni projekt za izgradnju vatrogasnog doma

Kako je rekao načelnik Nedelišća Nikola Novak, dogovorena je izrada idejnog projekta za izgradnju vatrogasnog doma u Gornjem Kuršancu koji je usuglašen s članovima tamošnjeg DVD-a i Mjesnog odbora.

- U tijeku je izrada glavnog projekta kako bismo spremno dočekali prijavu za izgradnju koju namjeravamo

realizirati putem natječaja koji će krajem godine raspisati Vatrogasna zajednica Republike Hrvatske, kazao je Novak. Nadalje, dogovorena je i izrada projekta za uređenje parka u centru naselja, kojim bi se uz uređenje omogućili i dodatni sportski sadržaji i obnovilo dječje igralište.

SELJAČKA SLOGA Nedelišće proslavila 85 godina kulturnog djelovanja

Slogaši veliki promicatelji Međimurja kroz pjesmu i ples

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Usubotu 30. listopada 2022. godine s početkom u 17 sati u prepunoj sportskoj dvorani OŠ Nedelišće održan je cjelovečernji slavljenički koncert KUU Seljačka sloga Nedelišće.

Koncert su otvorili folkloraši i tamburaši koreogra�ijom Međimurje nakon čega se svim nazočnima obratila predsjednica Udruge Mia Srnec.

Ana Srnec pozvala publiku da budu dio Sloge

U kratkom govoru zahvalila je svim bivšim i sadašnjim slogašima, svim sponzorima i donatorima bez kojih rad Udruge ne bi mogao funkcionirati i naravno svoj publici koja prati rad tijekom gotovo

stoljeća rada i bez kojih sve što rade u Slogi ne bi imalo smisla.

Na kraju je dodala da se nada kako će i ovaj koncert biti poticaj da se i oni koji to još nisu uključe u rad Udruge bilo kao plesači, tamburaši, glumci, bilo kao puhači te obogate svoje slobodno vrijeme jednom plemenitom aktivnošću.

U programu su se nadalje predstavili oni najmanji, članovi dječjeg folklora, a za njima i članovi puhačkog orkestra koji također djeluje u sklopu Sloge. Veteranski sastav folkloraša okupljen je u sklopu Udruge umirovljenika MŽ-a – Podružnica Nedelišće koju vodi Ana Srnec, a za nastup su pripremili splet izvornih međimurskih kola te dvije popijevke uz pratnju tamburaškog sastava KUD-a Šandorovec.

U središnjem programu podijeljene su zahvalnice

Hrvatskog sabora kulture i Zajednice HKUU MŽ-a za 10, 20, 30 i 40 godina rada u kulturnom amaterizmu te povelje Hrvatskog sabora kulture za 50 i 60 godina rada.

Povelje su primili Marija Kukolić, Ana Srnec, Josip Jalušić, Ladislav Lesar i Dragutin Srnec. Zahvalnice i povelje podijelio je Dejan Buvač, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture i predsjednik Zajednice HKUU MŽ.

U nastavku programa predstavili su se tamburaši obradama skladbi iz različitih dijelova Hrvatske. Plesovima Posavine nastavili su program Slogine fakultetlije, članovi Sloge koji su zbog fakultetskih i privatnih obaveza nakratko prestali plesati, a za ovu prigodu uvježbali potpuno novu koreogra�iju.

Razigrane plesne točke

Međimursku popijevku, koja je zapravo zaštitni znak KUU Seljačke sloge Nedelišće kao organizatora smotre Međimurske popevke i jednih od najzaslužnijih da je međimurska popijevka ušla na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva, donijela je na scenu vrsna sopranistica Tamara Korunek, također

STARINSKI MUŠKATLI i dalje u punom sjaju u Nedelišću

Spomenka Marciuš brine o muškatlima već 35 godina

Spomenka Marciuš, vrsna umjetnica iz Nedelišća, voli i uživa u cvijeću cijeli svoj život. U mladosti su joj prvo deda i baka usadili ljubav prema cvijeću, zatim majka i onda je ona na kraju to prenijela na svog brata. Spomenka je i napisala pjesmu za svoje muškatle Mamičin muškatljin.

gruntu o muškatlinima i ne planiram prestati. Znali su prijašnjih godina biti u punom sjaju čak do 27. prosinca, budemo vidjeli kako će sad reagirati i do kad će izdržati, spominje Spomenka Marciuš.

(dv)

- Sad postoje razne nove vrste muškatla, ali ja imam još te prave starinske. Već 35 godina brinem se na svom

Muškatli su vrlo popularni i omiljen dekori na mnogim terasama diljem Hrvatske. Raznih su boja, no najpoznatiji su žarkocrveni i svjetloljubičasti. Svako cvijeće ima posebnu simboliku, a muškatli

su de�initivno simbol radosti i ljepote. Istraživanja su pokazala da, ako imate bar jedan

članica Sloge. Pred kraj programa svim nazočnima obratili su se zamjenik načelnika Nedelišća Zlatko Marciuš i župan Matija Posavec koji je u svom govoru čestitao svim slogašima na velikoj obljetnici te prekrasnoj promociji Međimurja i Hrvatske.

Za kraj programa folkloraši i tamburaši sve su razveselili temperamentnim plesovima Zagorja, a na samom kraju plesnom su točkom na binu prvo izašli mali folkloraši, veterani, pa veliki folkloraši uz zajedničku pratnju tamburaša i puhača.

Sve okupljene za kraj je dočekala prekrasna završna slika stotinjak izvođača. Sve točke pripremili su voditelji Ivana Hajdinjak, Miroslav Novak, Bruno Bogdan, Daniel Đunđuš i Ana Srnec. Program su vodili članovi kazališne skupine Sloge Šte�ica Oreški, Ljudevit Bošćak i Dejan Buvač. Još bismo napomenuli da je u holu dvorane bila i mala izložba fotogra�ija povodom Slogine obljetnice.

- Ovim putem zahvalila bih svim nazočnima što su svojim dolaskom uveličali našu proslavu, kao i svim članovima Sloge na pomoći u organizaciji, kazala je tajnica KUU Seljačka sloga Nedelišće Jasna Hajdinjak.

U narodnim nošnjama zaplesale su slogašice pred publikom u Nedelišću

Spomenka Marciuš sa svojim tradicionalnim muškatlima

Povelju su primili Josip Jalušić, Marija Kukolić, Ladislav Lesar, Ana Srnec i Dragu�n Srnec

muškatl u kući, to smanjuje rizik od nesanice i glavobolje.

OPREZ VOZAČIMA Naleti na divljač sve češći

Na međimurskim prometnicama 31. listopada i 1. studenoga 2022. evidentirano je pet naleta vozilima na divljač (srneća divljač), koja je pretrčavala kolnik. Naleti na divljač evidentirani su na prometnicama u Dragoslavcu, između Šenkovca i Brezja, između Sivice i Podturna, između Dekanovca i Gardinovca te između Murskog Središća i Štrukovca. Kako bi se spriječili ovakvi događaji, iz PU međimurske upozoravaju vozače da tijekom vožnje obrate pažnju na postavlje-

nu prometnu signalizaciju, koja ih upozorava na moguće pojavljivanje divljači na cesti. Pojava divljači na našim prometnicama najučestalija je u ranim jutarnjim i večernjim satima. Ujedno, iz PU međimurske apeliraju na sve sudionike u cestovnom prometu da prilagode brzinu kretanja stanju i uvjetima na cesti te da poštuju prometna pravila i postavljenu prometnu signalizaciju kako bi sigurno stigli na svoja odredišta.

Ispuzao iz auta bez ogrebotine!

U ponedjeljak, 31. listopada, kada je magla okovala cijelo Međimurje, došlo je do slijetanja automobila marke Opel Astra na dionici ceste između Štrukovca i Žiškovca

nešto poslije 7 sati. Slijetanju su pridonijeli vlažni uvjeti na cesti. Sreća u nesreći bila je što je vozač osobnog auta samo sletio s ceste i da nije došlo do sudara s nekim drugim

vozilom. Nije bilo ozlijeđenih iako je izgledalo jako loše. Prema pričama očevidaca, vozač se sam uspio izvući iz vozila koje je završilo u jarku okrenuto na bok. Iz vozila je

nasreću ispuzao bez ogrebotine. Na mjesto nesreće naletjelo je i vozilo saniteta Županijske bolnice Čakovec utvrdilo kako vozaču zaista nije potrebna pomoć. (sh)

Alkoholiziran (66) uletio u raskrižje, skrivio nesreću i završio u bolnici

Piše: i foto Sven Tomašić

Čula sam da je napuhao skoro 3 promila, to je de�initivno previše alkohola u tijelu za starog čovjeka, a kamoli još da sjeda za volan. I eto, sad je zbog ozljeda odvezen u bolnicu, sva sreća da nije ništa preozbiljno. Valjda će sad doći k pameti da ne vozi pijan, prepričala nam je očevitkinja na mjestu nesreće kod benzinske i ka�ića Formule u Nedelišću.

Kako obavještava PU međimurska, 28. listopada 2022. godine nešto poslije 13 sati u Nedelišću dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđen 66-godišnji vozač osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka.

Upravljajući peugeotom 206, pristupnom cestom benzinske postaje pod utje-

ČAKOVEC

cajem alkohola od 2,91 g/kg, 66-godišnji vozač dolaskom do raskrižja s kolnikom Čakovečke ulice, koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ušao je u raskrižje, a da prethodno nije propustio sva vozila koja se kreću tom cestom.

- Odjednom se čula jaka buka i trubljenje ostalih automobila, bilo je baš kaotično. Moram priznati da sam se prestrašila jer mi je na prvu sudar baš zastrašujuće i opasno izgledao, zaključuje očevitkinja koja je bila u blizini mjesta nesreće.

Ozlijeđeni alkoholizirani vozač prevezen u čakovečku bolnicu

Zbog opisane prometne situacije u prednji dio peugeo-

ta prednjim bočnim dijelom naletjela je opel corsa, varaždinskih registarskih oznaka, kojom je Čakovečkom ulicom upravljao 47-godišnji vozač. Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni 66-godišnji vozač peugeota prevezen je u čakovečku bolnicu te nakon

utvrđivanja težine zadobivenih ozljeda slijedi kvali�ikacija događaja.

Vozaču peugeota izdana je naredba o određivanju mjere opreza zabrane upravljanja motornim vozilima uz privremeno oduzimanje vozačke dozvole.

Kvar na električnom vodu zapalio šupu

Prošlog vikenda, 30. listopada 2022. godine, nešto poslije 19 sati u Čakovcu, u Ulici Ivana Sokača, izbio je požar u pomoćnom gospodarskom objektu, koji je smješten u nastavku obiteljske kuće. U požaru je nagorjela unutrašnjost objekta, vrata te razni električni alat, izvijestila je PU međimurska. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec. Nagorio pomoćni gospodarski objekt

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem u sklopu kojeg je obavljen očevid uz prisustvo protupožarne inspektorice, utvrđeno je kako je do požara došlo uslijed kvara na električnom vodu. Materijalnu štetu 72-godišnja vlasnica procijenila je na oko 15.000 kuna. Nadležnom državnom odvjetništvu dostavit će se obavijest o požaru. (st)

KRAĐE

ČAKOVEC

Provalio u obiteljsku kuću pa ukrao razni nakit

Posljednjeg dana listopada 2022. godine oko podneva u Čakovcu, u Ulici kralja Zvonimira, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 69-godišnjaka,

odakle je ukrao razni nakit. Materijalnu štetu vlasnik je procijenio na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (st)

Na željezničkom kolodvoru ukraden zaključani bicikl

U poslijepodnevnim satima u četvrtak, 27. listopada 2022. godine, na Željezničkom kolodvoru Čakovec, u Kolodvorskoj ulici, nepoznati je počinitelj sa stalka za bicikle ukrao zaključani bicikl, vlasništvo

23-godišnjaka. Materijalna šteta prema izjavi vlasnika procijenjena je na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (st)

TRNOVEC

Došetao u otvoreno spremište i ukrao trimer

Između 28. i 31 listopada 2022. godine u Trnovcu iz otvorenog spremišta u sklopu obiteljske kuće, vlasništvo 62-godišnjaka, nepoznati počinitelj ukrao je motorni trimer.

Materijalnu štetu vlasnik je procijenio na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (st)

NOVAKOVEC

Lopovima ni veš više nije svet

U razmaku od 16. kolovoza i 29. listopada ove godine u Novakovcu, u Brodarskoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 70-godišnjaka, odakle je ukrao razne tekstilne

predmeta. Materijalnu štetu vlasnik je procijenio na nekoliko stotina kuna.

Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (st)

SUDAR DVAJU osobnih automobila u Nedelišću

Smrskani Peugeot pijanog vozača

U ZAVOJU između Štrukovca i Žiškovca sletio s ceste i završio bokom u jarku

Astrom je završio u jarku

Dedi u čast se na slavlju okupila obitelj razasuta po svijetu

Josip Stojko iz Bukovca proslavio je 90. rođendan.

Rijetkima je dano da dožive tako visoku dob. U tu čast Josipova djeca, unuci i praunuci okupili su se na proslavi dedina rođendana u restoranu Schloss u Murskom Središću.

O njegovu životu govorila su nam njegova djeca: Ivan, Marijan i Anica.

- Cijeli život deda Josip proveo je radeći u Sloveniji. Vrijeme od početka radnog staža do mirovine proveo je radeći u jednoj slovenskoj �irmi koja se bavila polaganjem kamenja uz obale rijeke, radi zaštite od poplava, kazao je Marijan.

- Falio nam je tata dok smo bili djeca, rekla je kćerka Anica. Mama nam je rano umrla, već prije 33 godine. Otac je bio ne samo dobar tata već i dobar čovjek. Svi su ga imali radi jer je volio pomagati drugima. Hodao je po selu šišati, ali i kose “klepati”, ispričala je Anica s kojom otac Josip živi. Dodala je: - Kao obitelj jako volimo feštati i dedin rođendan bio je prilika za to. Ništa nas ne zanima toliko kao druženje, kazala je.

Gastarbajtersko nasljeđe

Josip Stojko je i sinove Ivana i Marijana, čim su odrasli, također povukao za sobom na rad u Sloveniju, a

kasnije su otišli u Austriju, ispričao nam je sin Marijan. Ništa neobično ako znamo da je gastarbajterski način života upisan u nasljeđe ove obitelji. Ostatak obitelji, uključujući i unučad ili njihove supružnike, također su gastarbajteri. Razasuti su od Austrije i Njemačke do Slovenije. Zbog toga su im obiteljska okupljanja sve.

Premda je deda Josip na slavlje zbog teškog kretanja stigao u invalidskim kolicima, po kući se kreće uz pomoć štaka. Tih je i miran čovjek. Bio je dirljivo ganut okupljanjem obitelji. Nije krio suze koje su same našle put na oko kad su mu dali najmlađeg praunuka, jednomjesečnog Nou, u naručje.

Josipovo su bogatstvo šest unuka i deset praunuka Josip je blagoslovljen velikom obitelji. Ima troje djece: sinove Ivana i Marijana i kćer Anicu.

Oni su mu podarili šest unučadi. To su: Mišel, Maja, Mirela, Matija, Filip i Klementina.

No još više se može pohvaliti bogatstvom praunučadi. Ima ih deset. To

su: Neo, Kevin, Vern, Liam, Ryan, Paul, Leon, Kenn, Ben i jednomjesečni Noa. - Od deset praunučadi ni jedno nije praunuka, a nadali smo se barem jednoj, iskrena je Anica.

Već po imenima praunuka vidljivo je da su potomci djeda Josipa razasuti po svijetu. Zbog toga su im obiteljska okupljanja sve. Žive za to da se okupe, vesele i druže kad se svi skupa nađu u domovini.

- Rad u stranom svijetu i odvojenost od obitelji teška su sudbina, kazao je Marijan, koji je kao i brat Ivan najprije radio u Sloveniji, a sada u Austriji.

Dodaje: - Dojdemo mi doma svaki tjedan, ali zapravo nisi s obitelji, nije to isto kao kad radiš doma.

Tako je bilo kad smo bili mali, kad nam doma nije bio otac, a sada i mi. No, unatoč svim teškoćama, ovoj obitelji je veselje u krvi.

PEKLENICA

U fokusu sportski tereni po naseljima

U Hlapičini se na sportskim objektima NK-a Mura izvodi rekonstruira prostorija kluba kako bi se time uredili sanitarni čvorovi te povećala kvadratura samog objekta, a su�inancirat će se i navodnjavanje terena.

Za NK Torpedo u Križovcu osiguran je novac za rekonstrukciju sportskih prostorija, a NK-u Hajduk iz Štrukovca osigurana su

sredstva za rekonstrukciju grijanja u sportskom objektu.

U Murskom Središću na Šoderki djeluju hrvatski trećeligaš NK Rudar te škola nogometa. Za njihove potrebe se grade tribine i rekonstruira travnjak. Planirana je izgradnja malonogometnog terena čije �inanciranje će se prijaviti u NPOO.

(BMO)

NAZIRE SE ZAVRŠETAK

Čeka li nas blatna zima ili asfalt?

Ulazimo u zimsko doba godine, a zbog radova na kanalizaciji još uvijek sve ceste na području obuhvata radova nisu asfaltirane. Kod građana to izaziva zebnju kako će to izgledati u slučaju obilnijih oborina te blata i bljuzgavice u zimskom periodu. Hoće li radovi biti dovršeni prije zime? Što mogu očekivati od izvođača radova, koji kubure i s nedostatkom radne snage? Tim povodom je

gradonačelnik Dražen Srpak sa suradnicima pozvao na sastanak sve dionike radova na kanalizaciji vezan za planirane rokove završetka radova. Na sastanku su bili direktor Tegre Ivan Kolarić sa suradnicima, predstavnik naručitelja Krunoslav Vuk te nadzorni inženjer Vladimir Višnjarić.

Evo kakvo je stanje radova po naseljima. U Peklenici bi u idućih desetak dana sve

prometnice trebale biti sanirane. U Hlapičini bi iza blagdana Svih svetih trebala biti završena županijska cesta, a u iduća dva-tri tjedna i sve ostale ceste u Hlapičini.

U Murskom Središću većim dijelom je završena i Frankopanska ulica. Ta ulica je ujedno i županijska cesta koja povezuje gornje i donje Međimurje, a do kraja godine planira se završetak radova kod pruge na precrpnoj sta-

nici, kako bi se moglo pristupiti asfaltiranju prometnice. Rudarska ulica i Ulica Josipa Šajnovića na redu su za asfaltiranje tijekom prosinca ove godine. Na spoju Murske i Martinske ulice još je preostalo izvođenje kompleksnih radova koji su planirani tijekom nadolazeće zime. Asfaltiranje u Murskoj ulici predviđeno je za ožujak iduće godine.

JOSIP STOJKO iz Bukovca proslavio 90. rođendan

Piše: Božena Malekoci-Oletić

radova na kanalizaciji na području Murskog Središća

Josip Stojko (90) u naručju drži jednomjesečnog praunuka Nou

Obitelj okupljena na rođendanu dede Josipa

Upisala poznatu akademiju Mozarteum Salzburgu

me želja za srećom, znanjem i avanturama te onaj osjećaj kada visvojih bližnjih da su ponosni i nam je mlada glazbenica

Golenko

od pelena. nastup imala godina na Međite sam kao sudionica Popevke svoj Dječji vrtić glavnoj smotri u sam shvatila tremu, ali i zadovoljstvo i ovaciispričala nam je Marija Magdalena koja se upisaMozarteum se solističkim Scheierici prooprostila od

- O glazbi učim otkad sam se rodila. Odrasla sam u glazbenoj obitelji. Iako nitko nije diplomirani glazbenik, svi

Mještani negoduju zbog čestog zatvaranja cesta

NOVAK na internacionalnom kulinarskom natjecanju u Meksiku

Oduševio svjetske kuhare i osvojio visoko šesto mjesto

Puževim korakom idu radovi na izgradnji rotora u centru Svetog Martina na Muri. Radovi su morali biti gotovi do kraja 9. mjeseca, ali prema svemu sudeći neće ni ovog tjedna. - I sami smo ostali zatečeni koliko

SVETI MARTIN NA MURI Studenti, javite se za novčane potpore!

sve to traje. Pet su puta zatvarali cestu, ljudi s pravom negoduju. Izašla je na teren i ravnateljica ŽUC-a. Govore da nema radne snage. Kada će sve završiti još uvijek ne znamo, rekao nam je načelnik Martin Srša. (sh)

ničkom sviranju i pjevanju. Moja sestra završila je srednju glazbenu školu s temeljnim predmetom solo pjevanje, a majka već 40-ak godina svira orgulje u našoj župnoj crkvi svetog Marka evanđelista u Selnici, prepričava nam naša sugovornica.

Sasamo 21 godinom Amos Novak iz Dragoslavca stao je uz bok najboljim svjetskim mladim kuharima u Mexicu Cityju na kulinarskom natjecanju međunarodne organizacije Chaine des Rotisseurs.

Kočila pjesme

htjela biti toga je, uz Selnica, najGlazbenu školu Magdalenić u Čatoga upisuje Varaždin s predmetima klavir Započela je u klasi Dragice Stojko, prof. DanieNovaka, a završila profesorice Marije je učila i solo prof. Blanke prema glazbi njezina mnoobitelj. Svi zajedno uživaju uz glazbu.

Natjecanje je to na kojem sudjeluju kuhari do 27 godina, a Hrvatska je po prvi put imala predstavnika na tom natjecanju i to Međimurca, kojem je kuhanje posebna strast. Hrvatska podružnica Chaine des Rotisseurs u Splitu ove je godine organizirala državno natjecanje gdje je Amos pobijedio i plasirao se na međunarodno natjecanje u Meksiku.

na uvid. Kad su ga oni vidjeli, jelovnik se više nije smio mijenjati. Poštujući stroga pravila Amos je za predjelo osmislio tartar od kamenica i škampa s emulzijom od ulja kopra i vrhnja te pečene mrkve.

Iza nje su već mnogi nastupi i mnogobrojne glazbene suradnje. Pjevala je u Ženskoj vokalnoj skupini Sveti Marko, vokalnoj skupini KUU-a Zasadbreg, Dječjem zboru Sveti Marko, vokalnoj skupini Učeničkog doma Varaždin, zboru Glazbene škole i dječjem zboru Čakovečki mališani.

Nije znao što kuha dok nije vidio namirnice

- Na natjecanju u Meksiku bilo je super, to je novo iskustvo za mene. Bilo je drugačije natjecanje od svih ostalih na kojima sam bio dosada zato što je tema bila mystery box. Tek kada smo došli na natjecanje, vidjeli smo namirnice od kojih smo morali napraviti jela, ispričao nam je mladi kuhar Novak, koji inače radi u Restoranu Terbotz u Železnoj Gori.

Također je i plesala u KUD-u Selnica i KUD-u Veseli Međimurci, vodila Dječji zbor svetog Marka u Selnici te bila orguljašica u Župi svetog Petra i Pavla u Mačkovcu. Osim toga, članica je kazališne skupine Xeniks, glumila je u mjuziklu Glazba srca mog gdje je surađivala s poznatim glumcima Barbarom Rocco i Ivanom Čuićem te redateljicom Marinom Pejnović.

Sopranis�ca Marija Magdalena Kočila veseli se novim izazovima i studiju u Austriji

Za glavno jelo napravio je sous vide new york strip steak s farsom od kratkih goveđih rebra i ružmarinom, dodao juliene podlogu za okruglicu od kukuruznog brašna, pire od čičoke i luka te umak od dijon senfa.

Za šećer na kraju, žiriju je donio desert koji se sastojao od glaziranog ananasa, posluženog na crumbleu od grožđica, gelu od naranče i umaku od karamele.

- Snagu i energiju crpim iz vjere i molitve, ali i ljudi kojima sam okružena. Osobito iz obitelji i prijatelja koji su mi neizmjerna podrška i oslonac. Bez njih nikako ne bih bila ono što danas jesam, a motivira me želja za srećom, znanjem i novim avanturama te onaj osjećaj kada vidiš u očima svojih bližnjih da su ponosni i sretni, dodaje u

- Ukupno smo imali samo tri sata za kuhanje, a nakon toga je svakih 15 min izlazio jedan slijed jela van. Iskustvo je zaista bilo predivno, suci nisi isprobavali samo hranu nego su pazili i na tehnike kuhanja i baratanja aparatima, prepričava nam mladi kuhar, koji ne prestaje iznenađivati.

Oduševili ga kaktus i skakavci u jelima Konkurencija je bila žestoka. Naime, u Meksiko je došlo 17 najboljih mladih kuhara iz cijelog svijeta. Amos je svojim zavidnim kulinarskim znanjem uspio izboriti visoko šesto mjesto, što ga čini ponosnim, kao i cijelu njegovu

Uvijek se trudi biti dobro raspoložena, svijet gleda kroz ružičaste naočale i nikada ne zaboravlja dijete u sebi.

Nakon što su vidjeli namirnice, morali su osmisliti i napisati jelovnik i dati ga žiriju

BREŽNA PRIČAONICA

BREŽNA PRIČAONICA

nove prevare

revaranti postaju sve lukaviji i lukaviji i ninije naodmet pojedne te iste stvari, starijim građaniroditeljima, bakama i destarijim susjedima. se, recimo, netko Facebooka da mu udaljenom mjepokvario auto pa vas na poznanstva moli da pošaljete određenu svotu je vjerojatno da je

Općina Sveti Martin na Muri raspisala je Natječaj za dodjelu stipendija redovitim studentima i jednokratnih stipendija studentima za akademsku godinu 2022/23. Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu redovitih stipendija imaju redoviti studenti druge i daljnjih godina preddiplomskih i diplomskih

SELNICA Gotov teniski teren od 600 tisuća kuna

Ovih je dana završen teniski teren ispod crkve svetog Marka u Selnici. Ukupno je u njega uloženo 600.000 kuna te je Međimurska županija obećala dati 100.000 kuna u tu svrhu.

obitelj te kolektiv u kojem radi. Posjet Meksiku bio je prilika da isproba i nešto od njihove što tradicionalne, što moderne hrane.

klapsku pjesmu i a capella sastave. Glazbenih uzora, priznaje nam, nema. - Veselim se studiju, novim avanturama i izazovima. Odlazim u Salzburg bez ikakvih očekivanja.

Idem iz dana u dan i trenutno se samo nadam da ću se uspješno snaći u moru novih informacija na stranom jeziku, rekla nam je Marija Magdalena, koja

BREZOVEC

sveučilišnih, integriranih i stručnih studija s prebivalištem na području općine Sveti Martin na Muri. Prijave se podnose mrežno, na poveznici na stranici Općine, a dokumenti mogu biti iz sustava e-Građani ili skenirane preslike. Rok za predaju prijave je srijeda, 16. studenog. (sh)

Trninu uz senokošu pretvorila u džem

- Sljedeće će se godine još urediti mali sanitarni čvor te postaviti dva re�lek-

- Sad kad sam bio u Meksiku, mogu reći da sam probao baš pravi meksički tacos. Meksička kuhinja bila je dobra, ali moram reći, nije me baš previše oduševila. Tek tu i tamo se osjetila razlika u začinima koji mi nisu ni baš najbolje sjeli. No kaktus u salati i skakavci najviše su me iznenadili i to pozitivno, istaknuo je kuhar Novak, koji se doma vratio s novim vještinama i okusima koje će iskoristiti u budućnosti, a naravno i s lijepim uspomenama za cijeli život.

Nakon 15 godina ponovno na okupu

tora. Crkva je dala općini tu parcelu na 30 godina, a vjerojatno će i nakon toga dati ponovno, rekao nam je načelnik Ervin Vičević. Igralište će Općina Selnica dati na korištenje Teniskom klubu Selnica i oni će biti zaduženi za njegovo održavanje. (sh)

Ugasio se NK Selnica

Načelnik Selnice Ervin Vičević je kao likvidator dobio rješenje o gašenju NK-a Selnica. Imovinom koja je ostala iza kluba upravljat će

Rajku Čekunec iz Nedelišća susreli smo na obilježavanju Dana jabuke u Brezovcu. Na svom je izlagačkom stolu imala pomno posložene teglice s domaćim džemom. Bilo je tu pravo malo carstvo džemova, počevši od višnje, jagode, rabarbare, šljive, trešnje, marelice, gloga, borovnice, maline, kivija, smokve, drijena, bazginih bobica, ribizla, zelenog paradajza pa sve do džema od trnine, koji nam je najviše zapeo za oko.

- Trnina vam raste na senokošama te uz rubove šuma. To su vam debele, ljubičaste bobice, imaju lagani trpki okus, ali je jako �ino. Plodovi su puni antioksidansa i nekada su ljudi trninu jeli usput kada su

Prošlo je već više od dva mjeseca otkako je otvoren vidikovac Goričko sviralo na Mađerkinu bregu, no orgulje koje bi trebale odzvanjati bregom i svirati međimurske pjesme još uvijek nisu ugrađene u vidikovac. Načelnik Stanislav Rebernik najavio nam je odlazak kod majstora orguljaša u Sloveniju radi dogovora o njihovoj izradi s predstavnicima Međimurske županije. Naime, župan Matija

Općina. Uskoro će se raspisati javni poziv za korištenje prostorom pa će se na poziv moći javiti svi zainteresirani. (sh)

- Trnina je trpka, ali je jako fina, rekla nam je Rajka Čekunec

ŠTRIGOVA Županija će financirati orgulje

išli u šumu ili na senokošu, rekla nam je majstorica u pravljenju džemova. Danas pomalo zaboravljena trnina smatra se pretkom današnje šljive i pripisuju joj se brojna ljekovita svojstva. Plod sadrži pektine, vitamin C i druge bioaktivne sastojke, no koštice su joj otrovne jer sadrže glikozid-amigdalin s cijanovodikom. (sh)

Posavec obećao je da će se orgulje i njihova ugradnja �inancirati iz županijskog proračuna.

SVETI JURAJ NA BREGU Prošećite kroz virtualni prostor općinom

Tijekom druge polovice listopada obavljena su panoramska snimanja dronom i fotogra�iranja važnijih znamenitosti i lokacija kroz cijeli Sveti Juraj na Bregu.

- Općina je naručila od �irme Virtualno 360 panoramsko snimanje za turističku ponudu pa je projekt realiziran u suradnji s Google partnerom, rekao nam je

Usporedno s time radi se i na projektu zip-linea s Mađerkina brega. Osmišljava se izgled nove atrakcije, kao i točan položaj do kojeg će se zip-line protezati. Općina se s tim projektom planira prijaviti na prekogranični natječaj u suradnji sa Slovenijom.

načelnik Anđelko Nagrajsalović.

Rezultate možete pogledati kroz Google karte i aplikacije na stranici Općine. Virtualne šetnje su prezentacija objekata koja omogućuje mrežno virtualno kretanje snimanog prostora, što znači da svojim pametnim telefonom možete proučiti cijelu općinu od kuće. (st)

(sh)

Nakon

u pitanju prevara, iako vam se možda na prvi pogled čini da je osoba stvarno u nekakvoj nevolji. Uvijek imajte na umu da je u pitanju igra s vašim emocijama i ne padajte lako na takve stvari.

15 godina okupio se moj nekadašnji razred. Od 32 učenika koji su činili dva razreda, na obljetnicu nas je došlo svega 13. U ugodnom ležernom druženju prisjetili smo se lijepih osnovnoškolskih dana, svojih nepodopština, ali uglavnom pozitivnih događaja koji su nam svima ostali u sjećanju. Svatko je otišao nekim svojim putem

Najnovija prijevara ide ovako. U kući vam zvoni telefon, vi se javljate i s druge strane je osoba koja se predstavlja da je iz MUP-a te vas pokušava uvjeriti da je netko od vaših ukućana zapeo u

pa tako u generaciji imamo svećenika, vinare, trgovkinje, ekonomiste, učiteljice, ugostitelje, programere, vozače kamiona… Mnogi od njih otišli su u inozemstvo i oni nam se nažalost ovog puta nisu pridružili, a neki se se preselili na naše jadranske otoke.

banci ili na bankomatu i da hitno dođete s pravim novcem u zamjenu i spasite ju. Naravno, obećavaju da će vam izdati pri tome potvrdu. Ponavljamo, nemojte nasjedati na takve pozive.

na Korčulu i na naš susret putovala busom 10 sati. Uz to je i ponosna majka triju djevojčica te radi kao učiteljica u područnoj školi na Korčuli. Usprkos svemu uspjela je odvojiti vrijeme za druženje i doći u svoje rodno Međimurje. Svaka čast!

organizacijske jedinice Uprave kriminalističke policije te iznosi teške optužbe na račun primatelja maila.

Pozitivno smo bili iznenađeni dolaskom naše Danijele koja se preselila

Ministarstvo unutarnjih poslova na svojim je internetskim stranicama objavilo i upozorenje o novoj prijevari koja se širi putem e-maila. U njima se nepoznata osoba predstavlja kao rukovoditelj

Razrednica Srebrenka Šenji podsjetila nas je na to kakvi smo razredi bili te usporedila s nama današnju

U lažnom mailu tako se tvrdi kako je, nakon “zapljene kibernetičkog kriminalca”, protiv primatelja maila poduzeto nekoliko pravnih radnji i to za ozbiljna kaznena djela koja, među inim, uključuju pedo�iliju i cyber-pornogra�iju. Prevarant od primatelja maila traži da odgovori na

djecu. Kaže da je danas puno teže biti učitelj i da roditelji imaju jako malo povjerenja u svoju djecu pa na kraju ispadne da imaju više “problema” s takvim roditeljima. A djeca s druge strane ne znaju gdje su im granice pa ih stalno iskušavaju.

Uz to, kako je pričala, nekada su učenici s veseljem čekali na sat tjelesne i zdravstvene kulture, veselili

mail u strogom vremenskom roku od 72 sata, a ako primatelji ne odgovore, protiv njih će se izdati nalog za uhićenje. Prevarant naglašava kako će te osobe biti registrirane kao seksualni prijestupnici, dok će podaci o njima biti objavljeni u medijima. Svi koji prime ovaj mail nikako na njega ne smiju odgovarati ni klikati na bilo kakve linkove. Opreza nikad dosta!

su se igrama na otvorenom, trčanju i bilo kakvim drugim aktivnostima na otvorenom. Danas jedva da ih nekako uspiju pridobiti na šetnju prirodom jer su jako prikovani za svoje mobitele. A roditelji djece im, s druge strane, prigovaraju zbog �izičke aktivnosti da se slučajno njihovo dijete, nedajbože, ne prehladi. Ima li to baš kakvog smisla?!

Piše: Sanja Heric

Piše: Sanja Heric

AMOS

- Ukupno smo imali samo tri sata za kuhanje. Suci nisi isprobavali samo hranu nego su pazili i na tehnike kuhanja i baratanja aparatima, ispričao nam je mladi kuhar Amos Novak

Kuhar Amos Novak sredinom listopada otputovao je na kulinarsko natjecanje u Mexico City

Za predjelo je pripremio tartar od kamenica i škampa, za glavno jelo steak s juliene podlogom za okruglicu od kukuruznoga brašna, pire od čičoke i luka te umak od dijon senfa, a za desert glazirani ananas na crumbleu od grožđica, gel od naranče i umak od karamele

Briga za zdravlje korisnika

Grad Prelog je krajem srpnja 2022. počeo s provođenjem projekta „Pomozi, Zaposli, Usreći III“ koji se na području Grada Preloga provodi kroz projekt „Zaželi - program zapošljavanja žena - faza III“. Ukupna vrijednost projekta je 494.400,00 kuna/65.618,16 EUR, a iznos potpore je 100%.

Na području Grada Preloga zaposleno je 10 žena koje rade na poslovima pomoći u kući te brizi, potpori i podršci za najmanje 60 starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju.

Koje poslove pomoći u kući žene obavljaju, provjerili smo kod gospođe Karoline Dragice Pigac, korisnice usluge pomoći u kući. Gospođa Karolina ili kako je svi zovu Dragica, ove godine je napunila 94 godine te je najstarija korisnica usluge pomoći u kući pri Gradu

Prelogu. Skromna, vesela i vedra, ispričala nam je kako je izuzetno zadovoljna uslugom i gospođom Ružicom Horvat, pružateljicom usluge pomoći u kući. Iako je u svojim visokim godinama života još uvijek pokretna i uspijeva većinu poslova napraviti sama, društvo joj uvijek dobro dođe.

Gospođa Ružica joj pomaže najviše oko brige za zdravlje. Dva puta tjedno mjere krvi tlak te vode i dnevnik mjerenja, kako bi pratile zdravstveno stanje korisnice. Gospođa Ružica ističe kako joj je briga za zdravlje korisnika najvažnija, a osim toga, kod korisnice obavlja i kućanske poslove.

Promatrajući ih tako u prijateljskom tonu, zaključili smo da nema ničeg ljepšeg od tople ruke koja pruža pomoć potrebitima.

Slijedimo djela i učenje svog zaštitnika

- U tih deset godina održano je na stotine koncerata, kako u sklopu kulturnih događanja, tako i humanitarnih akcija. Među posljednjima u nizu bio je nastup za izbjeglo stanovništvo iz Ukrajine, ističe Jelena Vadas, članica Udruge Prijatelji sv. Roka

Piše: Vlasta Vugrinec

Udruga Prijatelji svetog Roka i njen Mješoviti pjevački zbor minule su nedjelje prigodnim koncertom obilježili 10. godinu osnutka i djelovanja Zbora. Riječ je o zboru osnovanom unutar jedinstvene Udruge koja djeluje u okviru Župe sv. Roka u Draškovcu. Naime, ta je Župa 2008. godine, prva u Hrvatskoj, osnovala udrugu Prijatelji sv. Roka koja inače

djeluje u svim zemljama Europske unije.

Kako joj i samo ime govori, u svom se radu Udruga vodi radom i djelima svetog Roka. Drugim riječima, članovi Udruge bave se socijalnim, humanitarnim i karitativnim djelovanjem u društvu. Shodno tome, svake godine odrede si cilj, bilo da je riječ pomaganju nekoj obitelji, bolesnom članu zajednice, potrebi tamošnje škole bilo pak o pomoći iseljenom sta-

novništvu iz Ukrajine, članovi su tu i organiziraju prigodne akcije.

U njihovu se radu nekako kao logičan slijed javila i želja za osnivanjem pjevačkog zbora koji im itekako nesebično pomaže pri humanitarnim akcijama. Početkom mjeseca ožujka 2012. godine održan je inicijalni sastanak, a već mjesec dana kasnije prvi pjevači počeli su s probama. Zbor vode Vesna Tota i Margita Blažeka.

U lokomotivi pekli kestene

- U tih deset godina Zbor je održao na stotine koncerata, kako u sklopu kulturnih događanja, tako i humanitarnih akcija, poručila je u uvodu Jelena Vadas, članica Udruge Prijatelji sv. Roka. Među posljednjima u nizu bio je nastup za izbjeglo stanovništvo iz Ukrajine.

A nova akcija Udruge Prijatelja očekuje se oko Božića.

PRELOG

Nova vozila za groblje i komunalni otpad

Preloško gradsko komunalno poduzeće ovih je dana za poslove na održavanju javnih površina i groblja nabavilo rabljeni kombi vrijedan 133 tisuće kuna bez PDV-a. Tim nabavkama nastoji se pomladiti vozni park i smanjiti troškove goriva i održavanja jer će se prestati koristiti kombijem starim 21 godinu.

A samo par dana ranije, u sklopu modernizacije komunalnih vozila, stiglo je novo komunalno vozilo Fuso/ Coseco za sakupljanje otpada

kapaciteta 8 m3 vrijedno 640 tisuća kuna. Vozilom će se koristiti za sakupljanje manjih terena i pri ispomoći kod većih terena za sakupljanje otpada. Nabavom novih komunalnih vozila očekuju se također uštede u potrošnji goriva. Održavanja novih komunalnih vozila osjetno su jeftinija od održavanja rabljenih komunalnih vozila, a kako su opskrbni lanci rezervnih dijelova usporeni, kod novih vozila ti problemi su osjetno manji. (vv)

Uoči koncerta održano je druženje uz kestenijadu s kuhanim vinom na otvorenom prostoru školskog dvorišta. Za razliku od prijašnjih godina kada je i kestenijada imala humanitarni karakter pa su se kesteni prodavali po simboličnoj cijeni, u nedjelju su se kesteni, vino i kolači dijelili uz obljetnicu Zbora.

Kestenijada bi bila kao i svaka druga kestenijada da nije bilo jedinstvene kestenjare, odnosno pečarnjice u obliku lokomotive, specijalno izrađene za tu namjenu koja je mamila poglede.

- Ta mašina je u vlasništvu preloških rotarijanaca, objasnio nam je Vjekoslav Kvakan iz Draškovca, voditelj kestenijade. Preložani

su lokomotivu napravili za svoje potrebe, odnosno svoju humanitarnu kestenijadu pa ju rado iznajmljuju i drugim udrugama.

Lokomotiva tako zna putovati i do Zagreba. Princip rada pečenjare vrlo je jednostavan. Kesteni se peku na vatri od drva, dok pak se bubanj u kojem

se nalaze vrti na struju. - Prednost je ta što u nju ide najednom 15 kilograma kestena što je idealno za više ljudi na jednom mjestu, dodaje.

Kesteni su pečeni za 25 minuta. Oni su to poslijepodne ispekli 100 kilograma kestena koji su se, naravno, u slast pojeli.

OBLJETNIČKI KONCERT Mješovitog pjevačkog zbora Prijatelja sv. Roka

Zbor Udruge Prijatelji sv. Roka

Jedinstvena kestenjara u obliku lokomo�ve

U bubanj najednom ide 25 kg kestena

PROJEKT GRADA PRELOGA “Pomozi, Zaposli, Usreći III”

Ružica Horvat, radnica i Karolina Dragica Pigac, korisnica usluge pomoći u kući

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Grada Preloga.

Jelena Vadas, članica Udruge Prijatelji

Zgrada u kutu i nikome na putu

Minulog je tjedna općinu posjetio župan Matija Posavec i zgrada je ponovno bila jedna od tema. Obje strane su se složile kako školu treba obnoviti i staviti u funkciju. Pitanje je samo u koju i čijim sredstvima

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

DONJA DUBRAVA

Tko želi upravljati sportskim prostorima?

raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građevina u njenom vlasništvu.

dajućim zemljištem ukupne , na adre-

Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neodređeno vrijeme.

Zgrada

stare škole u Kotoribi, koja je izgrađena daleke 1860. godine, nakon izgradnje nove školske zgrade i sportske dvorane izgubila je svoju namjenu. Stajala je tako zgrada više od deset godina, sama, napuštena i prepuštena zubu vremena.

No, 2018. godine nakon što je Međimurska županija prenijela vlasništvo na Općinu Kotoribu, činilo se kako za “staru damu” stižu bolja vremena jer planova je bilo puno.

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Od etnomuzeja do kulturnog centra i natrag

Piše: Vlasta Vugrinec

- Za nas je priča oko društva AAT Geothermae i utapališta pasa završena, odgovorili su u Gradu Prelogu, ali i iz Geothermae na naš upit vezan za poduzete korake.

Još za vrijeme mandata Ljubomira Grgeca na čelu Kotoribe govorilo se kako Općina ima zatvorenu �inancijsku konstrukciju za projekt koji obuhvaća uređenje kompletne infrastrukture i vanjsko uređenje kako bi se u nju preselio etnomuzej sa starog farofa te ostali kulturni i turistički sadržaji.

Naime, nakon našeg teksta o grabi koja je postala svojevrsno utapalište pasa digla se poprilična prašina kako u Međimurju, tako i na nacionalnoj razin, a na teren je izašla i rudarska inspekcija Državnog inspektorata iz Zagreba.

kli odgovorni u društvu AAT Geothermae, inspekcija nije našla nikakve nepravilnosti.

Ništa od toga nije zaživjelo i uslijedio je novi pokušaj njenog pretvaranja u kulturni i turističko-informativni centar. Raspisali su se svi o radovima koji su nažalost prekinuti zbog izostanka �inanciranja od strane fonda i mjere na koju je bila prijavljena.

- Ovim putem društvo AAT Geothermae obavještava zainteresiranu javnost kako je, sukladno dobivenim smjernicama, izvršena sanacija bušotinskog prostora projekta Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva, na način obnove postojeće kao i postavljanja dodatne zaštitne ograde na dijelu prostora spremnih jama za testiranje vode ukupne duljine 635 m.

prije nešto više od godinu dana Dario Friščić, načelnik općine. Ali, nisu prošli i opet je sve na početku.

izvještavano, stoji u odgovoru iz draškovskog društva.

dozvola biti izdana tako da će obuhvaćati i već izvedene radove.

mne jame za vodu izgrađene u skladu sa svim dozvolama i s ciljem poštovanja visokih ekoloških standarda i zaštite okoliša te podzemnih voda prilikom izgradnje energane.

skoj građevini ukupne površine 321 m nicom ukupne površine 201 m , nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-

Čišćenje urušenih dijelova bivše karaule

DONJA DUBRAVA

Branitelji u radnoj akciji

KOTORIBA Međunarodna izložba malih životinja

UDVDR Donje Dubrave nekoliko puta godišnje čisti Spomen-uzletište Predrag Jurčec, bivšu karaulu. Minule subote odradili su posljednju ovogodišnju radnu akciju.

Prema riječima predsjednika Nevena Lisjaka,

travnate površine su “tarapirali” mehanizacijom, a ručno su čistili unutrašnjost urušenih objekata. To je bila zadnja ovogodišnja radna akcija na spomen-izletištu. Sljedeća je planirana za proljeće, tj. travanj iduće godine. (vv)

Na redu staze i opločnici

Obavljeno je posljednje asfaltiranje u Donjoj Dubravi i to u Ulici 3. travnja. Riječ je o radovima nakon projekta aglomeracije. Budući da je

Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi. Od 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge.

i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju svake dvije godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja.

asfaltiranje završeno, slijedi idući korak, a to je sanacija pješačko-biciklističkih staza i opločnika. (vv)

Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih

GORIČAN Udruge, javite se!

Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih životinja.

Nisu uočene nepravilnosti

Uputili smo pisani upit rudarskoj inspekciji da bismo dobili uvid u zapisnik, no do zaključenja naših novina nismo dobili nikakav odgovor. Prema onome što su nam re-

- Nakon kratkog vremena krenuli smo u novi projekt kulturnog centra koji je bio kandidiran na isti fond i mjeru kako bismo tu zgradu završili i dobili jedan lijepi kulturni centar kakav Kotoriba zaslužuje, a opet da ne ulažemo vlastita sredstva, govorio je

Također, obnovljeno je i postavljeno ukupno 12 izlaznih rampi, s plutajućim platoima, za slučaj “probijanja” ranije spomenutih zaštitnih ograda od strane životinja, a sve u svrhu onemogućavanja navodnih nemilih događaja sa životinjama koje su ulazile u

- Na natječaj na koji smo se javili još prošle godine te smo bili odbijeni pisali smo žalbu, koja je Ministarstvo prihvatilo pa je vraćena na daljnji postupak prema Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kaže načelnik Friščić. Međutim, Agencija je ponovno odbila projekt jer smatraju da se radi o istom projektu unatoč činjenici da je u pitanju drugi projekt, različiti troškovnik i različita namjena zgrade. Ukratko, pozivaju se na činjenicu da će uporabna

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

našem Međimurju ili se ne događa ništa ili pak je sve prepuno i natiskano manifestacijama. Pri tome ne mislimo samo na lokalne već i one nacionalne. Tako je idući vikend, kako mi novinari to volimo reći, “za bika zatuči”.

UHumanitarna, ali i ekološka akcija Plastičnim čepovima do skupih lijekova nadaleko je poznata u cijeloj našoj zemlji. Nema tog čovjeka koji čep nije držao u ruci i pri tome razmišljao o oboljelima koji trebaju (pre)skupi lijek o kojem im ovisi život. Naravno, govorimo o lijeku koji nije na listi HZZO-a, govorimo o medicinskom pomagalu nedostupnom običnom čovjeku, potrebnom prijevozu

Naime, u subotu, 8. listopada, Prelog je domaćin Državnog natjecanja u oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj

privući će naravno veliki interes Međimuraca. S obzirom na satnicu, proglašenje najorača je u 16 sati, a najuzornije žene u 17 sati, pa je za zaključiti da se očekuje i dolazak visokih gostiju iz Zagreba, pri čemu mislimo na ministricu Mariju Vučković.

Lijepo je napokon vidjeti da se nacionalne manifestacije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se

Sve je opet na početku

Drugim riječima, na postojeću ogradu s trima bodljikavim žicama koje su međusobno bile razmaknute oko 70 cm dodana je gusta žica, mi Međimurci bismo rekli, drot, koji sprečava ulaz životinja i eventualan pad u bazen. No, ako ju divlje životinje ili pak psi ipak uspiju preskočiti ili potrgati, bazen više nije smrtonosna klopka. Na sklisku nepropusnu foliju kojom je graba prekrivena i po kojoj se prije nisu uspjele popeti i izaći iz vodene zamke, postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama.

Isprike za nemile događaje Odgovorni iz društva AAT ovom se prilikom ispričavaju

Friščić smatra kako nova žalba ne bi urodila plodom pa je sve stalo kao što je i bilo prije gotovo četiri godine. Doduše, zgrada je malo izmijenila izgled jer je tijekom početnih radova na njenoj rekonstrukciji srušen naknadno dozidan dio zgrade. I to rušenje je u biti dovelo do nesporazuma s Agencijom koja se povukla, a Općina je svojim sredstvima morala platiti izvršene radove. Minulog je tjedna općinu posjetio

Radi se o privremenim objektima za testiranje vode tijekom izgradnje, a koji će biti u cijelosti sanirani i nivelirani s okolnim terenom nakon završetka izgradnje i puštanjem energane u pogon najkasnije do kraja 2024. godine.

Nakon svega samo se može dodati je li trebalo doći do svega ovoga i tko zna kako dugo bi graba bila smrtonosna klopka za životinje da se mještani nisu nama obratili.

A trebalo je imati samo malo više sluha za njih i pokazati dobru volju.

župan Matija Posavec i zgrada stare škole ponovno je bila jedna od tema. Obje strane su se složile kako školu treba obnoviti i staviti u funkciju. Pitanje je samo u koju i čijim sredstvima.

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici

do kliničkog centra i slično. Jer sve su to stvari o kojima naše resorno ministarstvo ne razmišlja pozivajući se na važeće zakone, pravilnike i odluke. S njihova stajališta, malom, običnom čovjeku sve je dostupno, na sve ima pravo i tako dalje. No, stvarnost je puno drugačija i tu dostupnost svakodnevno osjećaju oboljeli, naročito s teškim dijagnozama. A kome drugome će se obratiti nego ljudima koji su prošli

sve to događa istog dana jer je u svemu tome najvažnija promocija Međimurja. Pitanje je samo hoće li to turističke zajednice, uredi i kojekakve srodne udruge i društva prepoznati, htjeti se uključiti u sve to pa makar i na vlastitu inicijativu.

sličnu golgotu i na sreću ostali živi, koliko-toliko zdravi. Upravo o tome svjedoči naša Udruga oboljelih od leukemije i limfoma koja na sve moguće načine prikuplja sredstva kako bi koliko-toliko skupila tih naših jadnih kuna i pomogla potrebitima. Njih pak je sve više i više. Hvalevrijedna akcija je skupljanje plastičnih čepova, nikome potrebnima, plastici osuđenoj na reciklažu. Animirali su ljude,

Jer ne treba se kao uvrijeđena Gera ljutiti ako netko nije slučajno pozvan, izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a

imamo dosta toga, samo što sve uzimamo zdravo za gotovo. Doći će ljudi iz cijele Hrvatske, pozivamo se na gostoljubivost i bogatu enogastronomiju, pa onda pokažimo to što imamo. Izvadimo iz podruma i špajzi koščično ulje, meso z tiblice, međimursku gibanicu, domaće pekmeze, zimnicu, sireve i uz to �ina vina.

tvrtke, ustanove, strane i domaće ljude, svi im šalju koliko mogu i ponose se što su barem malo pomogli. Pa je to učinila i gospođa iz Amerike. Ali, pazi vraže.

Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

Država, također želi svoj dio kolača kao i kod svih humanitarki gdje se ne odriče PDV-a. Jer njoj novac više treba nego oboljelima za lijekove. Pa kako bi oni razumjeli kad svoje zdravlje mahom čuvaju u inozemstvu? I tako je paket, vri-

Načelnik Goričana Emanuel Sinković raspisao je Javni natječaj za �inanciranje javnih potreba u kulturi u 2023. godini. Natječaj je otvoren do 30. 11. 2022. godine.

nanciranje javnih potreba u kulturi je 150.000 kuna.

DONJI VIDOVEC Stari papir za nove igračke

Ukupna planirana vrijednost natječaja za �i-

SVETA MARIJA

Najmanji iznos �inancijskih sredstava koji se može odobriti i ugovoriti po pojedinom projektu je 1.000 kuna, a najviši iznos 30.000 kuna. Jedna udruga može prijaviti najviše dva projekta. (vv)

u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn.

Deset studentskih stipendija

Općina Sveta Marija ove će akademske godine stipendirati deset redovnih studenata sa svog područja. Shodno odluci, za studij u

Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo je doista veselo. A kako i ne bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farmera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavljene od novčane nagrade koju su dobili u akciji Papir nije smeće, Unimera iz Čakovca, za osvojeno 2. mjesto

Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira i već najavljuju dolazak kontejnera sredinom 10. mjeseca. (vv)

mjestima udaljenima do 50 km stipendija će iznositi 300 kn mjesečno, a za studij u mjestima udaljenima više od 50 km 500 kn mjesečno. (vv)

jedan cca 9 kuna, Udrugu stajao oko 280 kuna. I što reći na to? Zakon je zakon, očito zabetoniran samo za male, dok ga velike ribe zaobilaze kad i kako se sjete. Nisam za bezakonje, ali uvijek u svemu postoji izuzetak koji potvrđuje pravilo. Pa zar carina ne bi mogla tu mizeriju od čepova tretirati nekako drugačije? Nisu oni za vlastite potrebe, nitko se od njih neće obogatiti, ali će nekome itekako pomoći.

ta suvenirnice, Međimurske riznice, pozovimo ljude jer mnogi ne znaju što imamo, što uzgajamo na svojim imanjima.

Ne budimo i dalje samozatajni Međimurci kojima je važan samo rad, a ne i prezentacija rezultata tog rada! Ne dozvolimo našim političari da i na polju poljoprivrede budu u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventualni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

OBJEKT STARE škole u Kotoribi i dalje na čekanju

Stara dama čeka bolja vremena

Dario Friščić, načelnik Kotoribe

ŽELJKO TRUPKOVIĆ iz Novog Sela Rok svojim medom ukupni je pobjednik Ulišta 2022.

Novosti u provođenju “zelene prakse“

Pristup gnojidbi u kojem se u najvećoj mjeri uvažavaju agronomski, ekonomski i ekološki aspekti gnojidbe je onaj koji vodi računa o stanju tla uz istovremeno poznavanje potreba uzgajane vrste je gnojidba tla i biljaka. Ovakav pristup gnojidbi ima zadatak održavanje ili povećanje plodnosti siromašnih tala do razine potrebne za postizanje mogućeg, ekonomski isplativog prinosa, što zahtijeva podmirenje potrebe biljaka hranivima za postizanje određene visine (i/ili) kakvoće prinosa, a istovremeno se vodi računa o okolišu i produktivnoj kondiciji tla.

Zaštita okoliša i ublažavanje klimatskih promjena najvažnija su zadaća u predstojećem razdoblju zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. S ciljem smanjivanja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene do 2030. godine, želja je postići sljedeće:

- smanjiti za 50 % ukupnu uporabu pesticida

- postići da je najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološkim uzgojem uz značajan porast ekološke akvakulture

- smanjiti prodaju antimikrobnih sredstava namijenjenih uzgoju životinja i akvakulturi za 50 % - smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20 %

Složenost takve �ilozo�ije, njeno razumijevanje i primjena u praksi osnovni su razlozi čestim pojednostavljenjima ove strategije gnojidbe. Međutim, brz napredak informacijske tehnologije i prakticiranje sustavne kontrole plodnosti zemljišta omogućili su primjenu najsloženijih sustava procjene zemljišne pogodnosti i optimizaciju agrotehnike uz pouzdano vrednovanje, kao i vizualizaciju poljoprivrednog prostora GIS-om.

Najšire primjenjivana �ilozo�ija gnojidbe iz treće grupe (gnojidba tla i biljaka) poznata je kao koncept ciljnog prinosa koja podrazumijeva poznavanje:

- vratiti barem 10 % poljoprivrednih površina pod visoko raznolika obilježja krajobraza.

Budući da će se od iduće godine intenzivirati raznolikost usjeva na poljoprivrednim površinama, a približava nam se sjetva ozimih žitarica, kako bi na vrijeme poljoprivredni proizvođači mogli planirati sjetvu i površine pod glavnom kulturom, donosimo nove odredbe.

1) količine hraniva potrebne za postizanje jedinice gospodarskog prinosa (najčešće u kg aktivne tvari po toni prinosa)

2) količine hraniva koju biljke mogu usvojiti iz tla (bioraspoloživost hraniva) i

3) učinkovitosti gnojidbe (agronomska ili �iziološka), kao i iskoristivosti hranjivog elementa iz gnojiva.

Do ove godine poljoprivredna gospodarstva koja su obrađivala do 10 ha nisu trebala poštovati raznolikost usjeva, odnosno mogla su uzgajati jednu kulturu. Međutim, od sljedeće godi-

Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine.

Potrebna količina hraniva za postizanje jedinice gospodarskog (merkantilnog) prinosa često se uzima iz zastarjelih tablica, koje su netočne i neprovjerene jer se odnose na stari sortiment, a i najčešće su utvrđene u posve drugačijim agroekološkim uvjetima. Stoga je potrebno poljskim pokusima i kemijskom analizom biljaka (biološkog, odnosno ukupnog, kao i merkantilnog prinosa) utvrditi točno te vrijednosti za određeno agroekološko područje, odnosno klimatske, zemljišne i agrotehničke uvjete (sorta, gnojidba, tip tla, zaštita i dr.).

Količina hraniva koja je iz tla raspoloživa za usvajanje utvrđuje se najčešće standardnom kemijskom analizom tla za neko područje, regiju ili državu, a rezultati mogu jako

Međimurski med potukao konkurenciju u Kastavu

ne takva gospodarstva trebaju imati najmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite poljoprivredne površine, gdje površina glavne kulture ne smije prelaziti 75 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

varirati ovisno o izabranoj metodi ekstrakcije hraniva iz tla, načinu uzimanja uzoraka tla i dr.

Učinkovitost gnojidbe, odnosno utvrđivanje iskorištavanja hraniva iz gnojiva je najdelikatniji dio koncepta ciljnog prinosa. Obično se učinkovitost utvrđuje povećanjem prinosa po jedinici primijenjenog gnojiva (agronomska učinkovitost) ili povećanjem prinosa po jedinici usvojenog hraniva (�iziološka učinkovitost), i to kao prosječna veličina iskorištavanja aktivne tvari gnojiva. Na tu vrijednost utječu vrsta, odnosno svojstva gnojiva koje primjenjujemo, no veliki utjecaj imaju i zemljišni, klimatski, agrotehnički te biljni uvjeti.

Poljoprivredno gospodarstvo koje obrađuje od 10 do 30 ha treba imati najmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/ nasada i/ili različite poljoprivredne površine, pri čemu površina glavne kulture ne smije zauzimati više od 75 % poljoprivredne površine, a dvije glavne zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina gospodarstva.

Tako se npr. organska gnojiva razlažu do elemenata ishrane uz pomoć mikroorganizama, koji za svoju aktivnost zahtijevaju pogodne uvjete. S druge strane, mineralna gnojiva su u različitoj mjeri topiva u vodenoj fazi tla i različito pokretna u tlu jer su vezana za aktivnu frakciju tla različitim silama promjenjive jakosti (kemijskim ili �izikalnim).

Gospodarstva koja obrađuju više od 30 ha trebaju uzgajati najmanje četiri različite vrste (kulture), pri čemu glavna kultura ne smije zauzimati više od 70 % poljoprivrednih površina, a tri glavne kulture zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina.

Integrirani sustav uzgoja odabrane biljne vrste koji primjenu agrotehničkih mjera usklađuje s ekonomskim i ekološkim principima možemo smatrati dobrom poljoprivrednom praksom jer su ciljevi integrirane proizvodnje:

- U dobivanju prvoklasnog meda postoji puno caka koje treba znati. Osim toga, treba znati iz koje bačve uzeti uzorak, gdje ga uzeti, drugim riječima, znanje i iskustvo su presudni, ističe Željko Trupković

dun, javor, drača, lipa, kesten, suncokret i cvjetni.

Da Međimurci znaju napraviti dobar, odnosno vrhunski med odavno je i nadaleko poznato. O tome govore brojna natjecanja s kojih se obvezno vraćaju okićeni medaljama i punih ruku priznanja. Najnoviji je primjer iskusnog, dugogodišnjeg pčelara Željka Trupkovića iz Novog Sela Rok koji je svojim medovima osvojio titulu ukupnog pobjednik Ulišta 2022. godine.

Željko je osvojio i srebro za heljdu, uz posebno priznanje za rijetku vrstu meda. Uz Željka, nagrađena je i Natalija Branović, i to plaketom za cvjetni med.

Natalija je iz Orehovice, ali svoj pčelinjak ima u Caskoj, kraj Novalje na otoku Pagu.

Znanje i iskustvo su presudni

- U dobivanju prvoklasnog meda postoji puno caka koje treba znati, kaže. Treba znati iz koje bačve uzeti uzorak, gdje ga uzeti, drugim riječima, znanje i iskustvo su presudni.

nas pa bi se i na županijskom ocjenjivanju mogao pojaviti još pokoji te vrste.

Riječ je o rijetkoj vrsti meda i tek pokoji pčelar ga uspije izvrcati.

Naime, za med od bagrema dobio je 99,84 od mogućih 100 bodova. Natjecanje je održano u Kastavu, u Primorsko-goranskoj županiji, koje okuplja gotovo sve naše obalne pčelare. U konkurenciji su bila, kaže naš pčelar, 54 odlična uzorka. Među ostalim kadulja, me-

- Osvajanje ove titule ne znači da imam najbolji bagremov med u Međimurju, skromno ističe Željko Trupković. No, jedini sam ja iz Međimurja poslao uzorak na ocjenjivanje.

Naravno, i puno sreće. Ali sreća čovjeka može jednom pogoditi, no ne iz godine u godinu, koliko je obitelj Trupković svojim medovima na hrvatskom vrhu. I što je najvažnije, vjeruje u svoj med za koji živi cijela obitelj.

- Berba kreće isto kad i berba grožđa. Moram reći da maruni imaju puno žešće, odnosno oštrije i jače bodlje koje prodiru čak i ispod “radničkih” rukavica, kaže Marijan Branilović Pajo

Doduše, dodaje kako je iza njega već 26 godina pčelarenja, puno rada i iskustva u vrcanju meda.

Šteta je što više naših međimurskih pčelara ne odlazi na natjecanja, daje medove na analizu jer je to s jedne strane potvrda kvalitete, ali i učenje te ispravljanje eventualnih pogrešaka.

Sezona pčelara je završila

Okus maruna čista je fantazija

Pčelari kažu kako je s 1. kolovoza za njih započela nova pčelarska godina, no neslužbeno, sezona je gotova i što su izvrcali, izvrcali su i sada se posvećuju samo pčelama, njihovom zdravlju i zimovanju.

Većina pčelara stoga pred sobom ima pakiranje i plasiranje dobivenog meda na tržište te čekanje rezultata ili slanje uzoraka na natjecanje kako bi dobili potvrdu kvalitete svog rada i svojih pčela.

s više sunca. Kesten porodicu s hrastom i pa je i ono dugovječno.

Doduše, postoji u Međimurju tradicija ocjenjivanja meda koja je upravo pred nama. Naime, na predstojećem Jesenskom sajmu u Nedelišću bit će dodjela priznanja za kakvoću ovogodišnjih medova, naravno onih pčelara koji su uzorke poslali na analizu i ocjenjivanje.

naime poživjeti i do 500 na. Interesantna je da ju mnogi smatraju kom poput badema, i oraha.

1) smanjivanje ekološkog opterećenja, odnosno onečišćenje okoliša uz pro�itabilan prinos i visoku kakvoću proizvedene hrane

2) očuvanje i podizanje plodnosti tla prirodnim putem i

3) čuvanje i poticanje biološke raznolikosti.

Također se proširuje postojeći oblik „zelene prakse“ (održavanje ekološki značajnih površina na najmanje 5 % oraničnih površina na gospodarstvima većim od 15 ha). Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine. Razlika prema dosadašnjoj „zelenoj praksi“ je i u tome što isključuje

Maruni i grožđe beru se u isto vrijeme Onako na prvu, sve nas

među prvima u našem kraju, kaže naš sugovornik. Nabavio sam sadnice iz Španjolske i to Istina, bio je to, kako kaže, promašaj jer su ih suša i visoke temperature desetkovale pa se u novoj rundi odlučio za jednogodišnje. Voćka nije samooplodna pa stoga za nasad treba nabaviti nekoliko vrsta. Očito je to bio pun pogodak jer se grane savijaju pod težinom plodova. Marune vole i voluharice koje su mu trenutno najveći neprijatelj. Probao je sve “recepte” i preporuke koje je čuo. Od stakla pod korijen i ovčje vune, a zasadio je i na kilograme lukovica narcisa oko stabla. Sve uzalud. Upoznao je i rak kore koji mu je zahvatio nekoliko stabala. - Berba kreće isto kad i

kom od čak sedam komada. Najkrupniji plod koji je dosad ubrao imao je 51 gram. Riječ je o nutritivno vrijednoj namirnici čiji je glavni sastojak škrob pa ga se može usporediti s krumpirom. Poput lješnjaka i badema, ni kesten ne sadrži gluten, pa je popularan sastojak u bezglutenskoj prehrani. Osim toga, bogat je vitaminom C i ftalatima, koji su bitni pri sintezi crvenih krvnih zrnaca i DNK.

A što su napravile Željkove pčele i pčele sina Marka, potvrđeno je već u Kastavu. Trupkovići tu ne staju jer ih čeka natjecanje u Splitu, Međimurju, Osijeku i naravno međunarodni ZZZAGImed.

Potražnja veća od proizvodnje

- Lani, nakon 25 godina rada s pčelama, dobili smo po prvi puta i med od heljde koji je pobijedio na međimurskom ocjenjivanju, a dobili smo ga ponovno i ove godine, pohvalio se naš sugovornik. On je u Kastavu osvojio srebro i posebno priznanje za rijetku vrstu meda.

Sve ubrane plodove ne stigne ni spremiti, a kamoli skladištiti ili pak nešto raditi od njih jer odmah idu na tržište. Nema ih, kaže, toliko kolika je potražnja za njima.

Naime, med od heljde prvi se put pojavio na njihovu ocjenjivanju. To pak znači da je dosta heljde zasijano kod

- Sin i ja zajedno imamo oko 300 košnica, dodaje. Uglavnom smo stacionirani na području uz Muru, no u potrazi za kvalitetnom pašom znamo potegnuti širom zemlje i po nekoliko stotina kilometara dalje.

Budući da je već njihov uzgoj, sviđa mu sada kreće u novi proizvodnju vlastitih ca. Naime, zasadio divlji kesten na koji jepiti grančice svojih Doduše, neće to raditi jer još nije to naučio eksperimentirati.

Razlika između maruna nije samo već i u boji, veličini te ploda.

Sve se to ne bi moglo napraviti bez pomoći drugog sina Nikole, koji nažalost ne smije blizu pčela jer je alergičan na njihov ubod i “glave kuće”, supruge. I dok se njih dvojica brinu o pčelama, Nikola i supruga su potpora u kući i na tržištu.

Inače, maruni rode već prvu godinu. Preporuka je da se tada plodovi otkidaju kako bi stablo ojačalo, odnosno bolje se razvilo.

Ako su toplija ljeta, odnosno jeseni, već se tada mogu pojavljivati cvjetovi, muški i

Kesten (lat. Castanea tiva) jedna je od devet roda Castanea i predstavnik je porodice bukovki. arheološki dokazi da on jedna od prvih namirnica u čovjekovoj prehrani. Marun je oplemenjena sorta kestena. Kao

Piše: Suzana Pajić

dosadašnje

Marijan Branilović Pajo očaran je marunima BRALI SMO marune na imanju Marijana Branilovića u Zasadbregu

Piše: Suzana Pajić

Željko Trupković s nagradom za ukupnog pobjednika

Piše: Vlasta Vugrinec

Bagremov med apsolutni je pobjednik u Kastavu

Ispuhale se ponuda i potražnja

Vikend i ponedjeljak pretvorili su našu gradsku tržnicu u pravu košnicu. Tiskao se čovjek na čovjeku u ponudi i potražnji za cvijećem, zelenilom i svim onim što ide uz blagdan Svih svetih. No, nakon blagdana, kako to obično i biva, sve se ispuhalo i samo su se rijetki pojavili na svom radnom mjestu i na placu i na sajmu srijedom. Uostalom, nije bilo baš nešto ni kupaca. Više su dolazili stalni šetači u potrazi za “čašicom razgovora” i ubijanju jednolične svakodnevice.

A ono što se nudilo svelo se više na voće nego povrće. Drugim riječima, prevladavale su jabuke, kruške, grožđe, mandarine, kaki i mušmule.

Istina, mogli su se kupiti i krumpir, zelje, presadnice jagoda po 6 kuna, a zimskih salata po jednu kunu. Kako stižu jesenske viroze, med i proizvodi od meda također su svakodnevno u ponudi. Pa se uz �lašice meda, nude i saće, cvjetni prah… (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC Osobitosti prehrane pasa i mačaka dijabetičara

CIJENE PLAC

Salata (1kg): 20 kn

Mrkva (1kg): 10 kn Krumpir (1kg): 4-5 kn

Cvjetača (1kg): 20 kn Med (900g): 60-80 kn

Mandarina (1kg): 10 kn

Grožđe (1kg): 15 kn Kesten (1kg): 20 kn Jabuke (1kg): 5-7 kn Mušule (1kg): 15 kn

Maćuhice: 4-5 kn

Domaća tjestenina (vrećica): 15 kn

Salata (1kg): 20 kn

Mrkva (1kg): 8-10 kn

Krumpir (1kg): 5 kn

Cvjetača (1kg): 10-15 kn Med (900g): 60-80 kn

Mandarina (3kg): 10 kn

Grožđe (1kg): 15 kn Kesten (1kg): 15-20 kn

Jabuke (1kg): 5-7 kn

Žitarice (1kg): 3 kn

Turska tikva(1kg): 7 kn

Luk (1kg): 6-10 kn

Grah (1kg): 35-60 kn

Dijabetes je kronični endokrini poremećaj koji se javlja i u pasa i u mačaka. Uzrokovan je relativnom ili apsolutnom de�icijencijom hormona inzulina kojeg proizvode beta-stanice gušterače. Inzulin stimulira transport glukoze i drugih hranjivih tvari preko stanične membrane za staničnu upotrebu. Nedostatak inzulina dovodi do povišene količine glukoze u krvi (hiperglikemija) i nesposobnosti tkiva da primaju glukozu. Primarni klinički znakovi dijabetesa su poliurija (učestalo mokrenje), polidipsija (povećano uzimanje vode) te gubitak tjelesne mase. U mačaka je najznačajniji rizični faktor nastanka dijabetesa starija dob. Između 70 i 90 % mačaka oboljelih od dijabetesa starije su od 7 godina. Ostali pogodovni faktori su nedostatak kretanja, tumori gušterače i genetski čimbenici.

Tip I dijabetesa ovisan je o inzulinu. Očituje se apsolutnim nedostatkom endogenog inzulina i on nije zabilježen u mačaka. Tip II neovisan je o inzulinu i očituje se oštećenom sekrecijom inzulina, rezistencijom na inzulin te amiloidnim taloženjem u otočićima gušterače. Rezistencija na inzulin nastaje kada su potrebne povišene koncentracije cirkulirajućeg hormona za održavanje količine glukoze u krvi i najčešći je oblik dijabetesa u mačaka. Pretpostavlja se da je mačka po svojoj prirodi rezistentna na inzulin u usporedbi s biljojedima ili svejedima. Od dijabetesa tipa II češće obolijevaju starije mačke koje se slabo kreću, koje konzumiraju hranu bogatu ugljikohidratima i koje su pretile. Dijabetes pogađa otprilike jednog od 200 pasa. Kao i kod mačaka, glavni klinički znaci su polidipsija, poliurija i gubitak tjelesne mase. Bitan uvjet je netolerancija ugljikohidrata zbog

nedostatka inzulina, što povećava količinu šećera u krvi i izlučivanje putem mokraće. U liječenju dijabetesa koristimo se uglavnom inzulinom iz humane medicine, a uz to osobito je važno u potpunosti kontrolirati prehranu. Otprilike jednu četvrtinu dnevnog unosa hrane treba davati prije injekcije inzulina, a hrana se daje svakodnevno u isto vrijeme. Ostale 3/4 obroka psu se daju kada se inzulin počne maksimalno izlučivati.

Mačke oboljele od dijabetesa trebalo bi hraniti visokokvalitetnim bjelančevinama u količini koja zadovoljava njihove dnevne potrebe. Unos masti kod oboljelih mačaka mora se umjereno ograničiti ako životinja ima prekomjernu tjelesnu masu. Hrana za pse i mačke oboljele od dijabetesa treba sadržavati manje količine masti, ali adekvatne količine esencijalnih masnih kiselina. Količina masti u kupovnim hranama namijenjenim za životinje oboljele od dijabetesa ne smije premašiti 20 % od metaboličke energije u hrani. Sadržaj ugljikohidrata u hrani za dijabetične životinje

vrlo je važan jer ima veliki utjecaj na količinu glukoze u krvi nakon jela. Hrana koja smanjuje glikemični indeks je poželjna jer ublažava �luktuacije glukoze u krvi što doprinosi boljoj kontroli dijabetesa. Općenito složeni ugljikohidrati imaju niži glikemični indeks od jednostavnih jer se sporije probavljaju i apsorbiraju. Ječam je izvrstan izvor škroba prikladan za prehranu životinja oboljelih od dijabetesa. Najveći glikemični indeks u hranidbi pasa ima riža, stoga se u prehrani dijabetičara mora izbjegavati. Hranidba ječmom ili sirkom modulira odgovor glukoze i inzulina i zato je bolji izbor za životinje oboljele od dijabetesa od riže. Uloga sirove vlaknine u prehrani životinja oboljelih od dijabetesa također je vrlo značajna.

Važno je naglasiti da je uz terapiju inzulinom takav režim ishrane kod dijabetičara doživotan i svako odstupanje može imati kobne posljedice za životinju, stoga je potrebna dobra suradnja između vlasnika i veterinara kliničara koji vodi liječenje pacijenta.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

Piše: Ivan Taradi, univ. mag. vet. med.

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

CIJENE SAJAM

Natalija Bojko iz Štrigove nudi široku paletu voća ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Marija Zadravec iz Novog Sela Rok s turskom �kvom

Je li zaprljati ruke u vrtu sramota – ili radost?

Često se susrećemo s mišljenjem kako je rad na zemlji sramota i da bi ljudi, ako su u životu pametniji ili uspješniji, sigurno izbjegli rad na zemlji. I meni su govorili kad sam odlazila iz �irme gdje sam dobila ponudu da vodim tu �irmu kako je to žalosno što kao visokoobrazovana osoba odlazim raditi na zemlju jer je za većinu to sramotni posao, posao nižeg ranga od, eto, onog u uredu.

Ali ja nisam birala prema tim, po meni, izvrnutim društvenim vrijednostima, nego srcem.

A jednom kad sam isprobala stvaranje i rad na vrtu, ma nema te pozicije u uredu ili u nekom društvenom položaju koju bih mijenjala za ovu radost stvaranja i slobodu koju imam u stvaranju svog imanja.

Iako posao koji danas radim zahtijeva još uvijek dosta rada na računalu i imam previše papirologije, pogotovo što se tiče administracije kod provođenja projekata, svaki slobodni trenutak trčim u vrt i voćnjake.

Tu pronalazim pravu radost i zadovoljstvo, i to da, upravo u zaprljanim rukama i blatom pod noktima.

I ne, ne smatram to nikako sramotnim, nego privilegijom što mogu to raditi. Privilegija mi je što i drugi-

ma mogu pokazati ovakvu radost stvaranja, pogotovo radeći projekte u školama, gdje poučavamo i djecu kako zaprljati ruke, točnije kako stvarati rukama u suradnji s prirodom.

I ne trebamo se bojati zemlje. U zdravom tlu nalazi se zdravi mikrobiom koji pomaže pri našem zdravlju. Radeći na zemlji vraćamo se prirodi, ponovo dobivamo shvaćanje naše uloge i ravnoteže u prirodi. Vraća nam se poniznost prema tom čudu života oko nas. Vraća nam se radost i inspiracija u život.

Ovih sam dana zaprljala ruke sadeći ribiz i presađujući turske karan�ile oko njih. Već sad vidim to prekrasno obilje i cvjetnu raskoš iduće sezone, a koje sam ovih dana stvorila.

I za kraj točka na i. Znate li da su bakterije u tlu zapravo prirodni antidepresiv? Mycobacterium vaccae, bakterija koja živi u tlu i koju najčešće udišemo ili unosimo u organizam rukama koje su bile u kontaktu sa zemljom dok provodimo vrijeme u prirodi ili radeći vrtlarske i zemljoradničke poslove, zaslužna je za to.

Stoga, prljajte ruke i bit ćete sve sretniji.

A uz to dobivate i plodove, vlastitu zdravu hranu. Pa zar to nije super?

Nešprih se mora sprfčiti i onda je živi med

Mušmula je još jedna nepravedno zaboravljena naša stara voćka. Srećom, ponovno se vraća u dvorišta i na naše stolove zbog obilja hranjivih i zdravih sastojaka

Piše: Vlasta Vugrinec

- Mi to v Međimurju zovemo nešprih, a književni naziv je mušmula, ističe Terezija Kamenić iz Štefanca koju smo zatekli u berbi nešpriha.

Naime, mušmula ili nešprih dozrijeva ovih dana. Istina, ne najednom, već onako, u valovima. Stoga plodova ima i ispod drveta, ali i na stablu.

- Ovi plodovi na stablu još su tvrdi, znam ih obrati i pospremiti za poslije jer mo-

raju odstajati kako bi omekanili, kaže naša ovotjedna vrtlarica.

Bere se i do Božića

Jedino stablo nešpriha u njenom dvorištu prepuno je plodova. Na oko, svojom smeđom bojom i ne ističu se previše u moru lišća koje je počelo žutjeti.

Ali zreli i mekani plodovi naprosto se tope u ustima i oduševljavaju svojim okusom i mirisom.

Malo ih je nezgodno jesti jer treba paziti na oveće koštice.

Plod se ne može brati direktno sa stabla i jesti, osim ako nije u potpunosti dozrio jer je trpak.

Tek omekšali s potpuno smeđom pulpom prava je delicija. Na prvi pogled djeluje kao da je pulpa trula, slično kao kod starinske sorte kruške.

- Nešprih je inače jako kasna voćka, dodaje. Cvjeta tek kad prođe opasnost od proljetnih mrazeva, a plodove znam brati čak i u prosincu, negdje oko Božića.

No, kako kaže, vrijeme se promijenilo pa je toplo tako da prije dozrijeva i plodovi padaju sa stabla. Vjeruje kako će nešto ipak ostati do prosinca. Još je i ukusniji ako ga mraz “popari” ili malo promrzne jer je sam “živi med.” U njenoj obitelji

nešprih se jede isključivo u svježem stanju jer ga jedino tako svi vole. Nažalost, kaže, mana mu je što ubrani baš i ne može dugo stajati jer brzo počne truliti.

Nepravedno zaboravljena voćka

Nešprih ili mušmula još je jedna nepravedno zaboravljena naša stara voćka. Srećom, ponovno se vraća u dvorišta i naše stolove zbog obilja hranjivih i zdravih sastojaka.

Truli, vrlo hranjivi plodovi pomažu pri funkcioniranju skoro svih probavnih organa. Korisne su i sjemenke i to za izbacivanje pijeska iz mokraćnog mjehura.

Osim konzumacije u svježem obliku, plodovi se mogu iskoristiti i za pripremu ukusnih i zdravih marmelada i džemova te ljekovitih likera i rakije.

U DVORIŠTU Terezije Kamenić iz Štefanca

Terezija Kamenić uz stablo nešpriha

Smeđa unutrašnjost ploda

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Briga za kultivirane biljke

Biološko-dinamička metoda proizvodnje hrane

S mineralnim gnojivima smo dobili veće prinose, ali to vodi u bolest biljaka. Bolesne biljke potrebne zdravlja donose životinjama i čovjeku bolesti, ne zbog ostataka upotrebljenih otrova, nego prije svega zbog odsutnosti energija zdravlja.

Čovjeku je dano sve što je potrebno da bi poslove gospodara mogao raditi, a talente mora još iskopati. Svakodnevni problemi nam polažu u ruke brigu za našu zemlju i ostatak kultiviranih biljaka i danas je to možda najvažnija zadaća. Kako pomoći biljkama?

Neuobičajeni vremenski uvjeti, previše padalina, velike vrućine i suša, dotok energija iz Svemira nije nam dovoljan. Rad u skladu s koz-

mičkim ritmovima i biološko-dinamičkim preparatima jača zdravlje biljaka.

Korisno je prskanje čajevima Čaj iz koprive jača zdravlje biljke, čaj iz stolisnika potiče bolji stabilan rast, čaj iz kamilice dobar je za zaštitu, čaj iz cvjetova maslačka smanjuje kiselost zemlje, a čaj iz njivske preslice pomaže protiv gljivičnih bolesti.

Svi navedeni čajevi dobra su pomoć biljkama koje su stradale od tuče.

Kod pojave buhača pomaže posipavanje kamenim brašnom. Pelinov čaj ili kalijev sapun pomaže protiv gusjenica i kupusnog belina na zelju.

I još važnije: biljke trebaju vašu pozornost, ljubav i zahvalu te svijest i odgovornost probuđenog gospodara.

PLAN SADNJE

4. studenog – Dan lista od 10 sa� Njegujemo lisnate biljke koje smo posadili u plastenik ili staklenik.

5. studenog – Dan lista Kada su vrtovi već skoro prazni, voluharica se poslužuje onime što je ostalo, najčešće glavicama radiča. Ako narežemo grančice bazge te ih cijelom dužinom zabodemo oko gredice, riješit ćemo se voluharica. Bazga im previše smrdi!

6. studenog – Dan lista Brinemo o lisna�m biljkama.

7. studenog – Dan ploda Njegujemo kasne usjeve ozimih žitarica, a poslijepodne prskamo voćke preparatom 501.

8. studenog – nepovoljno za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora

9. studenog – nepovoljno za rad s biljkama zbog silaznog čvora

10. studenog – Dan korijena Izradit ćemo D8 iz pepela ili niže potencije pro�v zla�ca, varoe i štetnica s crvenom krvlju.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�.

U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA

DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC

Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

BERNARDIN VRT

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Odlični smo nogometaši i još bolji vatrogasci

- Sudjelovali smo na 1. Međunarodnom nogometnom turniru dječjih vrtića na kojem su naša djeca pokazala zavidne nogometne vještine. Sudionici smo i Vatrogasnog natjecanja u Žiškovcu i naša je skupina Točkice osvojila odlično 2. mjesto, pohvalila je Ana Vinko svoju skupinu Točkice, naše nove kandidate u nagradnom natječaju Vrtionica

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Odgojiteljica Ana Vinko vodi skupinu od 23 mališana predškolske dobi što znači da ih ujesen iduće godine čeka polazak u školu.

Spretan i zdrav kao vjeverica

Predškolci u svom vrtiću, uz to što su posvećeni igri,

pjesmi, plesu, druženju te pripremi za školu, puno vremena provode vani, na svom velikom vrtićkom igralištu.

Svakodnevnim boravkom na vanjskom zraku djeca sudjeluju u brojnim aktivnostima poput trčanja, loptanja, provlačenja, skakanja, puzanja i slično. Vrtić im je za tu priliku osigurao sve potrebne rekvizite, no nekako im je lopta najdraža.

- Mi smo svi sportski orijentirani, dodaje odgojiteljica Vinko. Ove smo godine, na nivou cijelog Vrtića, proveli projekt Spretan i zdrav kao vjeverica pa su nam studentice s čakovečkog Učiteljskog fakulteta dolazile i učile nas vježbati.

Vidljivo je kako u današnje vrijeme djeca puno vremena provode pred različitim ekranima što podrazumijeva

Kako se prijaviti?

Prijave za natječaj primamo do 1. siječnja. Pošaljite nam ih na e-adresu marketing@mnovine. hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli raditi, a niste u mogućnosti kako bismo vas posjetili što spremniji.

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban

ili neobičan način. Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom...

Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo početkom ožujka. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

dugotrajno sjedenje. Stoga, u suradnji s roditeljima i vanjskim suradnicima potiču djecu na igru i druženje na otvorenom.

Mali nogometni majstori

Posebno zabavno mališanima je bilo obilježavanje Olimpijskog dana u Parku Zrinski, a svi od reda pamte Međunarodni nogometni turnir. Shodno tome, nogomet je glavna igra na igralištu.

- Otac jednog našeg polaznika, inače mag. kineziologije, ponudio nam se za trenera kako bi Točkice pripremio za taj turnir, pojasnila je.

Ima roditelja koji su treneri, ali i aktivni igrači pa ni ne čudi dječja zaluđenost “najvažnijom sporednom stvari na svijetu”.

Nisu se popeli na postolje, ali nisu puno zaostali za konkurencijom. Nogometom su se zarazili i rado su nam

odmah prezentirali svoje igračke i driblerske vještine. I laik je mogao odmah primijetiti dobre, štoviše odlične poteze malih poletaraca, o kojima ćemo, uopće u to ne sumnjamo, čitati za desetak godina.

Ako su nas nogometaši zabavljali spretnošću loptom, vatrogaskinje su “sve u 16” pričale kako je to bilo biti vatrogasac, kako se razvlači teški šmrk i kako su �ino jele nakon natjecanja.

DJEČJI VRTIĆ Cipelica, Područni odjel Vjeverica, Čakovec

Skenirajte ovaj kod i više o natječaju pročitajte na našoj web stranici

Skupina Točkice s peharom osvojenim na Vatrogasnom natjecanju u Žiškovcu

Okupili se u Zasadbregu i proslavili 59. godišnjicu mature

Generacija učenika 63. godišta okupila se u Zasadbregu u Zlatnom bregu kako bi proslavila 59. godišnjicu mature. Zbog raznih bolesti i drugih obveza odlučili su

se naći šest mjeseci ranije do jubileja da bi proslavili tu veliku obljetnicu. Maturanti TŠUP-a Čakovec, mnogima poznatijeg kao ŠUP, prisjetili su se kako je to bilo u njiho-

vim školskim danima. Redom su na obljetnici bili Josipa Đuranović (djevojački Žerjav), Marija Šardi (Nađ), Vera Solak (Jalšovec), Vinko Čituš, Bernarda Orehovec (Šinko),

Vera Držanić (Kontrec), Franjo Žemljić, Zdenka Buvač (Prstec), Valentina Turek (kao gošća), Marija Toplek (Ambruš), Stjepan Novak i organizator Josip Turek. (dv)

Maleni David peto je kršteno dijete u obitelji Klarić

RADOŠ u crkvi sv. Nikole krstio Davida Klarića

BOŽE

Peto dijete krstio biskup

Za vrijeme euharistijskog slavlja u crkvi sv. Nikole biskupa u centru Čakovca biskup mons. Bože Radoš krstio je malog Davida koji je peto dijete obitelji Klarić. - Radost

novog života uvijek obogaćuje Kristove vjerne. Molimo dobrog Boga da blagoslovi njihovu obitelj i sve obitelji da budu otvorene za dar života, rekli su iz crkve. (dv)

GENERACIJA 63. godišta u Zlatnom bregu slavila

Josipa Đuranović, Marija Šardi, Vera Solak , Vinko Čituš, Bernarda Orehovec, Vera Držanić, Franjo Žemljić, Zdenka Buvač, Valen�na Turek (kao gošća), Marija Toplek, Stjepan Novak i Josip Turek

Međimurske novine i BluKids vas darujuVOLIM JER…

Čitateljica

Ljuba Krznar čita sve po

Ljubu Krznar iz Novakovca zatekli smo u podnevnoj kupovini u prodavaonici Kitro u Novakovcu. U našim novinama čita sve po

redu, nema ništa što bi baš posebno izuzela. S obzirom na to da je naša redovna čitateljica, poklonili smo joj promotivnu platnenu vreći-

redu

cu kao svojevrsnu nagradu, kao i ljubaznoj prodavačici Nataši Čemerika iz Novakovca koja također čita Međimurske novine. (dv, zv)

Dobitnica 91. kola Damira Krčar iz Čakovca preuzela naočale

Najviše sreće u izvlačenju 91. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Damira Krčar iz Čakovca koja je nagradu preuzela u srijedu u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naša je sretna dobitnica uz

pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala naočale koje će joj savršeno pristajati. Kao vjerna čitateljica naših Međimurskih novina, gospođa Damira jako se razveselila kad smo je nazvali i javili da je upravo ona osvojila naočale.

Dioptrijske naočale gospođi Damiri odlično će poslužiti. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.

Drugi kupon 92. kola Novo, 92. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri ku-

kupona skupi inaočale pokupi

pona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 11. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 22. studenoga.

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Zorković, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja

TRGOVINA KITRO Novakovec 31

Prodavačica Nataša Čemerika i čitateljica Ljuba Krznar

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

Mario i Vlatka Šimunković iz Nedelišća dobili su Viktora rođenog 13. listopada. Stariji Leon ima pet i pol godina.

Damira Krčar iz Čakovca nagradu je preuzela u Op�ci Briljant

Sretnog dobitnika 92. kola objavljujemo u Međimur-

skim novinama 25. studenoga. (mk, foto: zv)

Valerija Vlah, 18-godišnjakinja iz Belice, osvojila je titulu druge pratilje na izboru Miss Beauty Hrvatske. Svečana ceremonija održala se u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Foto: Luka Stanzl/ Pixsell

Pinkleci imaju novu predstavu Drvljaci

Izvođači i publika zajedno na sceni

Pinkleci ovog vikenda, 5. i 6. studenog, s početkom u 16 sati predstavljaju novu predstavu Drvljaci redatelja Vanje Jovanovića. Predstava traje 50 minuta i namijenjena je višim razredima osnovne škole i srednjoškolcima. U predstavi glume Karolina Horvat, Mario Jakšić, Davor Dokleja i Bruno Kontrec. Zanimljivo obilježje predstave je da su izvođači i publika zajedno na sceni. Ulaznice možete nabaviti na blagajni CZK-a za 30 kuna.

kamo za vikend

25. i 26. studenog na MESAP u Nedelišće dolazi

Lepa Brena zabavljat će Međimurce dva dana zaredom!

koncert bude i dan ranije, 25.

Beogradska trap-diva u Čakovcu

Anđela Ignjatović, poznatija kao Breskvica, poznata je mlada beogradska trap/pop-kantautorica koja je oduševila cijeli Balkan

svojim hitovima poput Utopia, Vrati me, Budi tu i Koraci u noći. Poznata je i po suradnjama s bivšim dečkom i glazbenim

suradnikom Voyageom i poznatim MC-em Stojanom. Stoga, želite li se dobro provesti uz trap-hitove iz Beograda, zabilježite 18.

Pogledajte Marginalce, Nosila je rubac črleni i Sigurno mjesto

Marginalci su napunili Centar za kulturu Rudar i ovaj je vikend nova prilika da se pogleda komedija Kerekesh Teatra. Uz njih, za sve koji još nisu pogledali, na repertoaru

će biti i sjajna kajkavska komedija Nosila je rubac črleni. Uz to, donosimo i hrvatskog kandidata za nagradu Oscar, dramu Sigurno mjesto, redatelja Jurja Lerotića. Donosimo

i posebno iznenađenje za djecu – u 16 sati prikazat ćemo kultne dječje �ilmove Družba Pere Kvržice i Vlak u snijegu, a iznenađenje je da su potpuno besplatni.

studenog za ludi provod. Ulaznice su u prodaji od srijede 2. 11. po cijeni od 70 kuna u Meta Baru, a na dan koncerta su 90 kuna.

RASPORED:

Petak

• 18:00 Marginalci

• 20:00 Sigurno mjesto

Subota

• 16:00 Družba Pere Kvržice

• 18:00 Marginalci

• 20:00 Nosila je rubac črleni

Nedjelja

• 16:00 Vlak u snijegu

• 18:00 Marginalci

• 20:00 Sigurno mjesto

past Meta bar Trash party 29. prosinca 20:00 Arena Varaždin Koncert Željko Bebek

Kratki sadržaj:

“Uzbudljiv i potpuno neodoljiv roman o nevjerojatnoj ženi... Sisi će osvoji� srca svih.”

Baš kao i u Ne�lixovoj seriji, Carica je očaravajuća, slikovita i nevjerojatno suvremena priča o zaljubljivanju i pronalaženju vlas�ta unutarnjeg glasa.

Godina je 1853. Princeza Elizabeta “Sisi” Bavarska neda se pokoleba�: čekat će onu pravu, veliku ljubav o kakvoj pišu pjesnici ili se uopće neće zaljubljiva�. To što njezina starija sestra Helena revno sluša majčine savjete i priprema se za udaju za austrijskog cara Franju Josipa ne znači da se i Sisi mora podvrgnu� takvim životnim

MLADA SENZACIJA Breskvica dolazi u Meta Bar

Nakon što je Lepa Brena rasprodala koncert na MESAP-u u Nedelišću 26. studenog, organizatori su zbog velikog interesa odlučili da

studenog. Tako će Lepa Brena dva dana pjevati u Međimurju. Karte za termin u petak su u prodaji od 2. studenog.

VIKEND HRVATSKOG FILMA u CZK-u Rudar Mursko Središće

Lepa Brena

Kako su spojene legende svetom Martinu i krštenju

Piše: Josip Šimunko

Naprijelazu iz jeseni u zimu jedan od najvažnijih kajkavskih običaja je Martinje, krštenje mošta, koji se slavi na dan svetog Martina, 11. studenog.

Uobičajeno je da se dan krštenja mošta koji time postaje vino obilježava pjesmom, šalama, veselom gozbom i vinskim pjesmama.

Običaj krštenja mošta do nas je dospio iz Hrvatskog zagorja i sjeverozapadne Hrvatske pa se može smatrati da

je tu pradomovina tog običaja u Hrvatskoj. Prema pojedinim istraživačima kulturnih korijena Martinja, moguće da su običaj producirali sitni feudalci.

LEGENDA O KRALJU ARTURU U SVETOM MARTINU NA MURI

Za nas u Međimurju je posebno zanimljiv podatak da se kod prvog spomena katoličkih župa u Međimurju 1334. godine spominju i četiri župe svetog Martina i to u gornjem dijelu Međimurja. To je intrigantan podatak, koji povjesničari i etnolozi

još nisu dovoljno rasvijetlili. U Svetom Martinu na Muri koji ima jednu od najstarijih crkvi posvećenih svetom Martinu i danas žive legende i vitezovima templarima i ivanovcima. Tako i danas u Svetom Martinu postoji legenda da su kroz njega proputovali vitezovi Okruglog stola te glavom i bradom – kralj Artur. Naime, sveti Martin se kao svetac veže za vitezove templare.

No, povjesničar i predsjednik Ogranka Čakovec Matice hrvatske Zoran Turk smatra da nema dovoljno dokaza o viteškim redovima u Međimurju, legende koje

govore možda su tek dijelom istinite. Gornje Međimurje i Prekmurje bilo je u u doba europskih viteških redova u kasnom dvanaestom i trinaestom stoljeću jedinstven prostor i iz tog vremena ostalo je mnogo legendi.

Te legende koje su došle do nas možda imaju svoje lokalno utemeljenje upravo u četirima župama svetog Martina u gornjem Međimurju.

Kako se spominju u 13. stoljeću, one su sigurno nastale ranije. Prema nekim analizama, moguće je da je riječ doista o vitezovima, no daleko je to od vitezova templara.

Čini se da je jedan ugarskih kraljeva, Andrija II., pozvao vitezove da čuvaju granicu u gornjem Međimurju, ili su dobili posjede u Međimurju po zasluzi zbog križarskog pohoda.

Tome u prilog ide nedovoljno zapažen podatak koji iznosi Zoran Turk, da je Međimurjem u trinaestom stoljeću vladao plemeniti rod Haholda. Naime, to su dobro poznata prva međimurska vlastela Buzad (osnivač Buzovca), Čak (osnivač Čakovca), ali i Tristan i Lankret koji se spominju u listinama. Zoran Turk smatra mogućim da je zapravo riječ o imenu Lancelot, a ne Lanukret ili Lankret.

Osim toga, etnologinja Antonija Zaradija Kiš spominje da je možda opat Martin bio prvi hrvatski biskup u ranom sedmom stoljeću. Danas pedesetak župa u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji nosi ime po svetom Martinu i to sigurno nije slučajno.

Prava je nepoznanica kako je kult svetog Martina spojen s vinom, a to se dogodilo, čini se, upravo u našim krajevima. Naime, sveti Martin je u europskim zemljama, posebno Francuskoj, bilo slavljen kao istinski svetac. Antonija Zaradija Kiš zbog toga zaključuje: “Aktualni hrvatski sv. Martin konstantno gubi na svojem prvobitnom značenju i iskonskoj svetosti, utapajući se u so�isticiranom folklornom nasljeđu krštenja mladoga vina te izgrađujući tako tradiciju pijančevanja uz šarolike pučke inovacije koje ga transformiraju u hedonističkog i raskalašenog sveca, što je daleko od one stvarnosti koju čuvaju povijest, a posebice umjetnost.”

PRI KRŠTENJU VINA POMAŽE BOG

Zašto guska, raca ili

Običaj je da se za Martinje na stolu nađe i pečena guska. Na pitanje zašto baš guska nije nimalo lako odgovoriti, pa se počesto poseže i za ranom legendom da su guske spasile Rim od požara. Međutim, s obzirom na dostupnost guski i peradi u Hrvatskom zagorju, guska za Martinje mogla je zapravo biti uobičajeno i dostupno jelo.

posvećuje starim bogovima Hrvata. Zapravo, jedino se na taj način može tumačiti tako mnogo starih pretkršćanskih običaja sačuvanih do danas. Jedino nije jasno što su davni preci mislili; koji je bog pomagao pri krštenju vina, kršćanski ili pretkršćanski, koji je trebao umilostiviti sile prirode.

• VEPAR ZA GULAŠ 83,90 kn/kg ( 11,14 eura/kg) • SRNA ZA GULAŠ 110,00 kn/kg (14,60 eura/kg)

• JELEN ZA GULAŠ 83,90 kn/kg (11,14 eura/kg)

• KOBASICA JELENA/ VEPRA 99,00 kn/kg (13,14 eura/kg)

• PRŠUT VEPRA 250,00 kn/kg (33,18 eura/kg)

• SUĐUK JELENA 80 kn/kg (10,62 eura/kg)

čurke (črne i bele)

pečenice

meso z tiblice

slanine

bunceki • svježe meso divljači: srna, jelen, vepar

Prerada mesa: Stane�nec 37a, 040/ 584-138

Kako su Tristan i Lancelot doista bili legendarni vitezovi kralja Artura, čini se da je najmanje dvoje plemića iz roda Haholda dobilo imena upravo po njima, a legenda je na neki način spojena. Moguće je da je i samim Haholdima imponirala usporedba s vitezovima Okruglog stola kralja Artura, pa su je na svoj način i podržavali. Kako god bilo, legenda o kralju Arturu i danas je živa u svetom Martinu. Čini se da je riječ o spojenoj legendi od više vremenskih razdoblja.

To bi na određen način objasnilo zbog čega su četiri gornjomeđimurske župe, za koje se kaže da su prastare, posvećene svetom Martinu. On je bio najveći franački svetac, što znači da se često spominjao na našim prostorima još od osmog stoljeća.

Očito je u životu ljudi našega kraja i susjednih kajkavskih krajeva vino značilo toliko mnogo da ga je trebalo "krstiti", to jest umilostiviti sile prirode da se mošt pretvori u vino, što može biti i reakcija na mnoge loše pretvorbe mošta u vino. Po tome bi se dalo zaključiti da je kult svetog Martina pogodovao širenju vina, a isto je tako moguće da je katolička crkva u Hrvata i zbog pokrštavanja (misno vino) širila ideju vina i putem kulta svetog Martina, a kako bi se zaboravila medovina i stari običaji i mitovi.

U Hrvatskoj je pokrštavanje prema nekim autorima trajalo sve do 16. stoljeća. Od ranog sedmog stoljeća pa do zrelog srednjeg vijeka postojalo je takozvano „dvojevjerje“, o čemu više pišu Vitomir Belaj i Radoslav Katičić, a u najnovije vrijeme i Lidija Bajuk i drugi autori. Konačno, i Josip Belostenec u djelu Natale solum u osamnaestom stoljeću cijelo jedno poglavlje

Naši pradavni preci nisu poznavali vinovu lozu i krštenje mošta, no poznavali su dobro medovinu kao biće ljudi i bogova. Nimalo slučajno, pčele se u starih Slavena, a tako i južnih Slavena pa onda i starih Hrvata, nalaze na stablu svijeta u sredini stabla. Značaj medovine kod naših starih bio je posebno važan kod rituala i godišnjih svečanosti.

Prema etnologu Ivanu Šestanu, u Dalmaciji i na današnjem jugu Hrvati su prihvatili grčki niski način uzgoja trsa, a na sjeveru rimski način proizvodnje vina na brajdama i kolcima. Odjednom je svatko tko je posjedovao komad zemlje mogao imati novo božansko piće zvano vino, kao zamjenu za nekadašnju medovinu koja je bila teže dostupna. Nije čudo da se kultura pijenja vina širila kao požar u Europi i po Hrvatskoj. Kultura medovine kao podsjećanje na davnu prošlost ipak nije zaboravljena, me-

legende o kralju Arturu, krštenju mošta

guska, a ne odojak?

Zapravo, nije se čulo da se za Martinje služi na primjer odojak ili šunka, to je očito bilo ostavljeno za najveće blagdane. Za racu se to ne može reći, pa je možda ponekad poslužila i kao zamjena za gusku.

Martinje se većinom slavi u kletima u goricama ili pak u restoranima, a manje okupljanjima u obiteljskim kućama. Za Martinje je nagla-

sak na prijateljima. Pjevaju se martinjske pjesme kao što je ova:

Prišev je prišev sveti Martin, On bu ga krstil, ja ga bum pil, Hej, kumek moj dragi, daj se napi, Dugo nas nebu, daj se ga vži..

sveti Dimitrije. Zanimljivo je da je papa Grgur VIII. u šesnaestom stoljeću svojom reformom kalendara dodatno „zakomplicirao“ datume, pa su se 1. studenog počeli slaviti Svi sveti, 2. studenog Dušni dan, a 11. studenog Martinje, koje je tako postalo „pomični“ blagdan.

OD PARODIJE

DO VESELICE

Naša najstarija očuvana tradicija krštenja mošta očuvana je u Križevačkim statutima. Prema legendi došlo je do sukoba „plemiča šljivara“, koji su pomogli kralju Beli, i građana Križevčana, pa je prilikom mirenja organizirana velika svečanost uz rituale krštenja mošta.

cek.“ Prema etnologinji Dragici Cvetan obred krštenja započinje dolaskom svetog Martina kad se pjeva: „Došel je došel, sveti Martin, vince po krstil, ja ga bum pil. Kumek moj dragi, daj se napij, dugo na nebu da se navžij.”

“ To su međutim stihovi Josipa Keresturija iz Štrigove s početka devetnaestog stoljeća, je li ih on samo prenio ili napisao, ne zna se. Danas je pjesma „Nikaj na svetu lepšega ni“ smatra himnom Martinja.

ČESTITKA ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Matije Posavca

Drage Međimurke i Međimurci, dragi ljubitelji dobre kapljice!

dovina se do danas pije na našim prošćenjima i kupuju slastice od meda.

Prema dr. Vitomiru Belaju, današnje Martinje je u davna vremena spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom prije pokrštavanja 1. studenog, kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine, za njih bi se onda pripremila svečanost i čašće-

nje. S tim bi datumom počeo zimski dio godine, poznato je da su naši stari poznavali samo zimski i ljetni dio godine te slavili samo dva godišnja doba. Tamo gdje je postojala keltska tradicija slavili su se 1. svibnja i 1. studenog kao razdjelnice ljeta i zime, a u kršćanskoj Europi 23. travnja, odnosno Jurjevo i 26. listopada kad se slavio

To je dakako još jedna legenda. Nije do kraja jasno zašto se parodira baš crkvena svečanost, no običaji krštenja mošta koji postaje vino imaju svoje „stroge“ rituale.

Zanimljivo je da se u nedalekom Virju mošt „krstio“ i uz pomoć boga Bakhusa, govorilo se: - Tako mi pomogao otec vina vinski bog Bakus, krstitelj vina sveti Martin i podrumar sveti vinski Vin-

Martinjska guska

Žemljice namočite u mlijeko, dobro ocijedite, dodajte jetra i sve zajedno smeljite. Mljevenu masu popržite na zagrijanoj masti.

Kuhane, oguljene kestene narežite i dodajte žemlji i jetri, pa kratko popržite. Skinite s vatre, ohladite i dodajte jaja.

Sve dobro pomiješajte. Gusku dobro očistite i operite. Izvana je posolite i popaprite. Nadjenite je smjesom od kestena i jetri, pa otvor sašijte koncem ili pričvrstite čačkalicama.

Gusku stavite peći u pećnicu i pecite dok meso ne

postane mekano, a guska rumena i hrskava. Ostavite da se malo ohladi, pa nareži-

U suvremeno doba kultura krštenja mošta u vino seli se iz privatne sfere u javnu, danas gotovo svaki ka�ić organizira krštenje mošta na svoj način, njegujući time davni veseli dionizijski kult. Više se i ne zna je li običaj Martinja parodija, povratak poganskih dionizijskih običaja ili šaljiva estradna veselica. Najvažnije je da se slavi jedan lijep prirodni proces i gotovo narodni običaj.

Kad bi bilo po starim pravilima, bilo bi još više veselja i opijanja, jer bi oni koji su krstili mošt morali probati –baš svaki mošt koji je trebao postati vino.

Tradicija već stoljećima nalaže da se 11. studenog, na blagdan svetog Martina, održava ceremonija krštenja mladog vina, odnosno blagoslov vinograda. Njegovanje tog običaja obično ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze, no on za nas Međimurce predstavlja mnogo više od tradicionalnog pučkog obreda i veselog druženja. Dan je to kada slavimo svoje vinare, vinogradare i njihova međimurska vina koja su posljednjih godina, s razlogom, sve prepoznatljivija u svijetu. Potvrda tome je i rekordnih 25 medalja koje su ove godine stigle s najvećeg i najutjecajnijeg vinskog ocjenjivanja na svijetu, Decantera, koji je ponovno potvrdio vrhunsku kvalitetu vina iz Međimurske županije. Posebno veseli što su je naša autohtona sorta vina pušipel nagrađena trima Decanterima. Vinovu lozu na pitomim međimurskim brežuljcima zasadili su još stari Rimljani, a danas se vinogradi u Međimurju prostiru na više od 600 hektara. Udruga koja okuplja međimurske vinare i vinogradare Hortus Croatiae ove je godine obilježila 30 godina postojanja, a međimurska vinska cesta već je 2007. godine proglašena najboljim turističkim proizvodom kontinentalne Hrvatske. Posljednjih se godina mnogo uložilo u razvoj enogastronomskog turizma što potvrđuju čak tri nagrade Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) po čemu je Međimurje je-

a ujedno je i najuspješnija destinacija kontinentalne Hrvatske prema ocjeni HTZ-a, dok nam je nedavno stigla i nagrada za najbolju destinaciju održivog turizma u Hrvatskoj.

Sva spomenuta priznanja rezultat su truda, odricanja i ulaganja naših vrijednih ljudi, a na nama svima je da zajedno i dalje promoviramo svoj prekrasan kraj i iskoristimo potencijale Međimurja. Za međimurska vina već se sada daleko čuje, no moramo još jače raditi na tome da turistima usadimo svijest o kvaliteti međimurskih vina.

Stoga, nazdravite i ovog Martinja čašom međimurskog vina jer naši će vam vinari i vinogradari velikim gostoprimstvom otvoriti vrata svojih podruma, no osvijestite i ljepote koje se kriju u vašoj neposrednoj blizini – bacite pogled s novootvorenog vidikovca na Mađerkinu bregu, uživajte u prekrasnim zelenim brežuljcima i kraju „med Murom i Dravom“.

Mir i dobro nek s vinčekom bude da na ljubav i slogu snubi ljude. Živeli!

ŽUPAN Matija Posavec

(Tako je davno pjevao Gus� Novak iz Rimščak kraj Svetog Urbana, prema zapisu dr. Stjepana Hranjeca)

POSJETITE FESTIVAL mladog vina u Čakovcu

Ovog petka i subote predstavlja se vino Mlado Međimurje!

Deset međimurskih vinarija je i ove godine na tržište izbacilo Mlado Međimurje, novo mlado vino iz berbe 2022. Mlado Međimurje je nježno, živahno i atraktivno vino. Karakterizira ga lagani okus, niski alkohol, vrlo intenzivan i privlačan miris te lepršava svježina.

U petak 4. studenog od 20:00 do 24:00 sata te u subotu 5. studenog od 17:00 do 24:00 sata posjetite Festival mladog vina u „Starom pasažu“ u Čakovcu. Svoja mlada vina će predstaviti obitelji Cmrečnjak, DK – Dvanajščak-Kozol, Horvat,

Jakopić, Kocijan, Kunčić, Medenjak, Munđarov breg, Preiner i Štampar.

Osim vrhunskih vina očekuje vas zabavni glazbeni program te slatko-slane delicije.

Projekt Mlado Međimurje pokrenuli su mladi međimurski vinari koji su, prvi u Hrvatskoj, odlučili kupcima ponuditi mlada vina.

Na taj su se način pridružili svjetskim vinskim regijama, posebice onima u Austriji i Francuskoj gdje se odabrana mlada, buteljirana vina nude na tržištu samo od dva do tri mjeseca nakon berbe.

Speci�ičnost ovog projekta su i sami autori vina koji su redom mladi i ambiciozni pripadnici druge generacije vinara koji uspješno nastavljaju obiteljsku tradiciju proizvodnje vina.

Posjetite Festival mladog vina jer će mlada vina osvježiti vašu svakodnevicu!

Restoran Atlantik ne treba posebno predstavljanje, barem ako se Međimurce pita. Zlatko Kračun se s obitelji već 30 godina brine o našim gladnim trbusima i to na najbolji mogući način: svježim i kvalitetnim namirnicama i jelima po povoljnim cijenama.

U restoranskoj ponudi zaista možete pronaći sve – gablece, jela a la cart, domaća jela

poput mesa ‘z tiblice i slično, a najveća njihova posebnost jesu riblja jela. Obitelj posjeduje svoje ribnjake u kojima uzgaja ribu kako bi ista bila uvijek svježa za njihove goste.

U ponudi se mogu naći šaran, som, štuka, pastrva, ali i škarpina, brancin, lignje, hobotnica i ostala morska stvorenja dobra za roštilj, peku, juhu ili salatu.

U svakodnevnoj ponudi nikada ne izostaju bograč i �ileki, a šaran na rašljama nudi se svakoga petka i redovito puni kapacitet restorana.

Osim ribnjaka, obitelj Kračun na svom imanju posjeduje i plastenike i krave pa i ne čudi što su namirnice svježe,

domaće i ukusne. Zato i ne treba “razbijati glavu” o tome kamo da okrenete na martinjski ručak ili večeru – Restoran Atlantik ima sve što možete poželjeti.

U posebnoj martinjskoj ponudi naći će se tradicionalna martinjska jela poput dimljenog bunceka ili krvavica s pri-

MARTINJE u Hotelu Panorama u Prelogu 11.

• PLATA ZA 2 OSOBE

Gulaschsuppe (pikantna juneća gulaš juha)

Slane štrukle sa sirom

Mlado vino 0,5

Cijena: 220,00 kuna

i 12.studenoga

*** Krvavice, pečenice, kuhani buncek

Kiseli kupus s domaćim špekom Restani krumpir s čipsom od batata

Domaći trganci zapečeni na kosanoj masti ***

U MURSKOM SREDIŠĆU Na Šetnici sv. Barbare u četvrtak 10. studenog

Martinje

u

gradu rudara

U gradu rudara proslava povodom Martinja ove godine održat će se u četvrtak 10. studenog s početkom u 17,00 sati na Šetnici sv. Barbare. Kao i prethodnih godina posjetitelji će moći uživati u besplatnoj degustaciji vrhunskih vina međimurskih vinara, kolačima koje će pripremiti članice

Društva žena Mursko Središće, pečenim kestenima, kuhanom vinu, pečenim kobasicama te langošima koje će pripremiti Društvo žena Hlapičina. Naravno, da bi posjetitelji

dodatno uživali u svemu pripremljenom pobrinuti će se tamburaški sastav „Podrumari“, a održat će se i tradicionalna ceremonija krštenja mošta. Dođite i zabavite se!

logom po specijalnim cijenama. Ljubitelji ribljih jela moći će uživati i u sočnom šaranu na rašljama, a mjesta ima za sve. Restoran prima 150 gostiju i pogodan je za sve vrste druženja – privatnih ili poslovnih, kao i za proslave rođendana, vjenčanja i sl. Posjetite ih u Nedelišću i uvjerite se sami!

Prvi u regiji okićeni Decanterovim zlatom za sauvignon

- Zlato za sauvignon nije dobio nitko u ovoj trećoj regiji koja obuhvaća austrijski i slovenski Steiermark, Međimurje, Zagorje i Plešivicu, gdje inače nastaju najbolji sauvignoni na svijetu. To je jako veliki uspjeh za nas, naglasio je David Štampar

PIŠE: Sanja Heric FOTO: Zlatko Vrzan

Uužurbanom tempu u Vinariji Štampar u Svetom Urbanu ugostio nas je domaćin David. Iako ima pune ruke posla jer je berba završila te su u tijeku završne radnje za izlazak mladog vina na tržište, podijelio je s nama novosti iz svojeg podruma.

Ove su godine posebno ponosni na zlato za sauvignon, inače prvo zlato za sauvignon u Hrvatskoj, koje su osvojili na Decanteru u Londonu, na najvećem i najutjecajnijem svjetskom vinskom natjecanju.

UKUPNO OSVOJILI 15

MEDALJA S DECANTERA

- Zlato za sauvignon nije dobio nitko u ovoj trećoj regiji koja obuhvaća austrijski i slovenski Steiermark, Međimurje, Zagorje i Plešivicu, gdje inače nastaju najbolji sauvignoni na svijetu. To je jako veliki uspjeh za nas i pitanje je kad će se to ponoviti, govori nam mladi David, iznimno sretan što im je to pošlo za rukom.

Da bi dobio takvo vino vrhunskih kvaliteta, uložio je puno truda i svog znanja koje je nadograđivao posljednjih nekoliko godina.

- Prije svega, lanjska godina bila je top za vinogradare. Između ostalog, to je bio osnovni preduvjet za dobivanje vina sa zlatnim karakteristikama, govori nam vinski maher Štampar.

- U našoj obitelji sauvignon tradicionalno radimo tako da ga najprije beremo u trima različitim vremenskim odmacima. Prva je ona dok je još zeleni, druga je neka sredina, a na kraju slijedi berba malo prezrelog grožđa. Nakon toga svaku berbu posebno vini�iciramo, a u siječnju ili veljači nastalo vino pomiješamo skupa. Svake godine nastojimo dati sve od sebe da to bude najbolje što možemo ponuditi našim kupcima, objašnjava u nastavku.

Zlato za sauvignon im je ukupno 15. medalja s Decantera i po broju medalja s tog prestižnog natjecanja prvaci su u Međimurju, što ih posebno veseli i izdvaja

Pušipel nakon boce dobiva i svoju čašu

Dotaknuli smo se u razgovoru i naše autohtone međimurske sorte pušipela, koji sve više i više kotira i na nacionalnoj razini.

- Zaista smo a�irmirali pušipel classic. Kamo god dođemo, svi su čuli za naš pušipel, restorani i sommelieri su čuli za njega i puno je lakše prodati ga nekom ozbiljnijem restoranu. Naravno, treba spomenuti i pjenušce jer oni daju top rezultate. Pušipel ima svoju

pozitivnu putanju prema gore. Ima svoju bocu, a ima i svoju čašu, napominje naš sugovornik.

- Naručili smo čaše i već ih imaju pojedine vinarije, naglašava Štampar dodajući da su na taj način zaokružili priču s pušipelom i da to je jedan veliki plus za cijeli međimurski vinorodni kraj. Sada im samo preostaje raditi dalje na još većoj kvaliteti i boljem plasmanu pušipela.

od ostalih vinogradara. Osim toga prvi, - Ove smo godine osvojili šest medalja. Godine 2017. prvi smo put poslali uzorke na natjecanje i dobili broncu, lani srebro i sada zlato za sauvignon. To je veliki uspjeh za redovnu berbu koja ide u prodaju, ističe u nastavku Štampar, koji je i ekološki osviješten pa tako prelazi na papirnate poklon-vrećice s dosadašnjih plastičnih vrećica.

MLADI ZELENI SILVANAC SPREMAN

JE ZA PRODAJU

Zaliha u podrumu nema jer je, kao i kod ostalih vinara, sve vino rasprodano. Nikada dosad nije bila takva potražnja za vinima, kako nam kaže David, kao što je to bilo od Uskrsa ove godine pa do sada.

Nastavljaju i s projektom Mlado Međimurje, koji ide već petu godinu zaredom. Za tu prigodu u butelje pune silvanac zeleni.

- Službeno s prodajom mladog vina počinjemo 3. studenog. S vinogradarima smo razgovarali hoćemo li iduće godine početi ranije s prodajom mladog vina. Primjerice, u Austriji su već 25. listopada počeli s prodajom mladog vina, a zanimljivo je to da su berbu imali dva ili tri tjedna kasnije i već idu van na tržište s mladim vinom, govori nam Štampar, koji je ujedno i predsjednik Društva Hortus Croatiae, koje okuplja međimurske vinogradare i vinare.

Kao što Vincekovo označava početak vinogradarske godine, Martinje je kruna svega onoga što se te godine proizvelo u vinogradu i podrumima te da se to popije i degustira.

- Ako bude lijepo vrijeme, otvorit ćemo svoj ugostiteljski objekt na Mađerkinu bregu. Ponudit ćemo svoj asortiman vina s naglaskom na mlado vino silvanac zeleni. Dakako, uz ponudu naših poznatih plata, najavljuje Štampar.

OSVOJILI TRŽIŠTE

U BEOGRADU

Ove godine posebnu pozornost usmjerili su i prema osvajanjima novih tržišta. Osim u Zagreb, južnu Dalmaciju i Kvarner, Vinarija Štampar izvozi svoja vina u Njemačku i Švicarsku.

- Otvaramo tržište u Beogradu. Prijavili smo se

projektom na EU natječaj koji nam je na našu sreću prošao. Tako smo ove godine u sedmom mjesecu započeli s aktivnostima. Cilj je kroz dvije godine a�irmirati se na njihovu tržištu, ispromovirati svoja vina, ali i Međimurje, govori nam Štampar.

- U trima navratima u posjet će nam dolaziti tamošnji novinari i ugostitelji.

Već su jedanput bili kod nas pa smo ih vozili na vidikovac, u čakovečki novi muzej Riznicu Međimurja i Centar za posjetitelje Med dvemi vodami. Želimo im dočarati naše Međimurje našim običajima. Vozili smo ih i u stari grad u restoran i Međimursku hižu da dožive i našu gastronomiju, prepričava nam govoreći da im je cilj iduće godine ući i na tržište Crne Gore.

U nastavku dodaje: - Ono što je zanimljivo, svi su znali

za međimursku gibanicu i svi su si kasnije v Pinklecu kupovali naše črno olje.

U PLANU

RENOVACIJA NASADA

Govoreći o planovima za dalje, Štampar je istaknuo da imaju gotove projekte za renovaciju nasada i da čekaju dobru priliku da se prijave na EU natječaj. Spreman im je i projekt za dovršetak i opremu podruma, te isto tako čekaju novi EU fond kako bi išli u daljnje investicije.

- Kapaciteti su se pojačali i stvarno postoji potreba za proširenjem podruma, od inoksica do tehnologije. Sve da bismo mogli lakše, i na kraju krajeva, i bolje raditi, istaknuo je domaćin i pozvao sve zainteresirane da ovih martinjskih dana navrate do Mađerke i isprobaju njihova mlada vina, ali i sve njihove ostale etikete.

Za Martinje u butelje pune mlado vino silvanac zeleni

“

David

Štampar

najavljuje novu vinsku godinu i odličan start uz silvanac zeleni

VINARIJA CMREČNJAK

Pušipel izvozimo u Bordeaux, najpoznatiji svjetski vinski kraj!

- Francuzi ne žele ništa drugo, već samo pušipel. Sve ostalo već imaju, a naš pušipel im je nešto novo. Pun pogodak im je i aša jer je drugačija od svih ostalih, rekao nam je vinski virtuoz Marko Cmrečnjak

Svaki put kada dođemo k obitelji Cmrečnjak u Svetom Urbanu, iznova se iznenadimo novim postignutim uspjesima te međimurske vinarije.

Ovaj nas je put iznenadila činjenica da se vinarija uspjela probiti na francusko tržište, odnosno pokrajinu Bordeaux, koja slovi za najpoznatiji svjetski vinski kraj.

NAŠA AUTOHTONA SORTA ODUŠEVILA FRANCUZE

Ogroman je to uspjeh za Vinariju Cmrečnjak, kao i za cijeli međimurski vinorodni kraj, jer svi znamo da se probiti na tržište najveće kontrolirane vinogradarske regije u Francuskoj, gdje je dom više

od 10.000 proizvođača i majstora vina, nije nimalo lako. Tim više je taj uspjeh značajniji.

- Naše glavno tržište je Zagreb, ali izvozimo svoja vina i u Francusku, Njemačku i Austriju. Posebno bih se pohvalio da u pokrajinu Bordeaux izvozimo svoj pušipel. Ne žele ništa drugo, već samo pušipel. Sve ostalo već imaju, a naš pušipel im je nešto novo. Pun pogodak im je i �laša jer je drugačija, govori nam nasmiješena lica vinski virtuoz Marko Cmrečnjak, kojeg smo uspjeli uloviti usred posla u podrumu.

To dakako nije bilo lako jer je u podrumu, ususret Martinju, najviše posla. Kako nam kaže vinogradar i vinar Marko, podrumi su gotovo prazni, a vinoljupci s nestr-

Ako želiš biti frajer, pravi vino od rizlinga

Poznavatelji vina rajnski rizling nazivaju najplemenitijom vinskom sortom i kraljem bijelih vina, no kod nas je zapostavljen.

- Rizling je totalno zapostavljen, a kod nas vrhunski uspijeva, naglašava Marko.

- Problem je što na tržištu njime nećeš puno

zaraditi. Inače, rizling se pio dok nije bilo francuskih novih sorata, sauvignona ili pinota.

No, ako želiš biti frajer, moraš imati rizling u svom podrumu. To je Rolls Royce među vinima, ispričao nam je Marko dajući mig na čemu posebno radi.

ZA MARTINJE

- Za Martinje pripremamo sortu rizvanac. Inače smo ga već od 2006. godine punili pod mlado vino po uzoru na Austrijance. To je bijela sorta grožđa Müller-Thurgau, u našem prijevodu rizvanac, križanac rizlinga rajnskog i silvanca zelenog, opisuje nam Marko, kojem pravljenje vina nije posao, nego strast.

- Vino je izuzetno svježe, laganog tijela i lijepe strukture. On se od svih sorti prvi bere i zato je kao mlado vino uvijek spreman, dodaje u nastavku.

U posljednjih nekoliko godina vidi se povećan trend konzumacije vina, posebno je to vidljivo kod mladih ljudi. Iako je sada već dobro udomaćeno mlado vino, gledajući cijelu godinu, najprodavanija sorta u Vinariji Cmrečnjak je pušipel, zatim dolazi sauvignon i na trećem mjestu je muškat.

- Pušipel i sauvignon naše su najpoznatije sorte i nisu se bezveze tu dobro udomaćile. Svake godine ispadnu savršeno, tu nema greške. Muškat je slatko vino pa je ono primamljivo i ženskom dijelu i onima koji tek započinju kušanje vina, dodaje u nastavku naš sugovornik.

S druge strane, kod nas još nema navike pijenja pjenušaca, ali i to se mijenja, samo ide jako, jako sporo.

- S pjenušcima treba imati puno strpljenja. Sve je to ručna proizvodnja pa samim time nema ni većih količina, a zbog toga je i cijena veća. Inače, ujutro bi se za razbuđivanje umjesto kave morao piti pjenušac, kao u hotelima s pet zvjezdica, prepričava nam vinski znalac Marko, koji na svoje pjenušce obraća puno pažnje.

NOVITET

NARANČASTO VINO

Ono što je također novo u Vinariji Cmrečnjak jest da sljedeće godine pripremaju drugu generaciju pušipel X², narančasto vino.

- Sljedeće godine na tržište ćemo pustiti drugu generaciju pušipela X², to je speci�ično orange vino. Vino je to s maceracijom koja traje oko šest mjeseci. Ili najjednostavnije objašnjeno, to je bijelo vino napravljeno na principu crnog vina.

Tako se i dobije oranžna, narančasta boja. Nakon maceracije od šest mjeseci vino ide na odležavanje u drvene bačve. Postupak traje minimalno dvije godine, objašnjava nam Marko princip na temelju kojeg će napraviti to speci�ično vino.

Ovogodišnjom berbom vrlo je zadovoljan pa vjeruje da će nova vina biti na tragu lanjskih, a lani je bila jedna od izrazito boljih godina.

- Svake godine vidi se napredak i u crnim vinima, ona su sve bolja i bolja. To je vjerojatno zbog klimatskih promjena, a i potražnja za kontinentalnim vinima sve je veća, dodaje u nastavku.

Uspoređujući općenito vina u Međimurju otprije desetak godina i danas, razlike su i više nego očigledne, naglašava vinar Cmrečnjak. Ponajprije, velika je razlika u kvaliteti vina, podrumi su moderno opremljeni, a i tu su nova znanja i spoznaje koje su naši vinogradari naučili na stručnim putovanjima. Ono na čemu će u nastavku morati poraditi jest smanjenje sortimenta.

- Naša vinarija ima nekih 18 etiketa, ali to ćemo morati smanjiti. Već smo počeli, pa tako graševinu više uopće ne buteljirano. Osim toga, na etikete ćemo staviti i imena položaja vinograda. Primjerice, to smo već počeli raditi s linijom Mađerka.

Na naše pitanje, kako se slavi Martinje kod Cmrečnjakovih, Marko nam je odgovorio da obvezno naprave jednu temeljitu degustaciju vina, naravno uz prigodna martinjska jela. Svi ste pozvani pridružiti im se u petak i subotu, 11. i 12 studenog.

PETAK, 11.

STUDENOG 2022.

• Radno vrijeme vinoteke: 8 – 19 sati

• Standardna ponuda vinoteke

• (sva vina iz ponude vinoteke, plate mesa s tiblice te plata sireva)

• Promocija mladog vina rizvanac berbe 2022.

• Dodatna ponuda jela: pečeni buncek, pečenice i dinstano zelje

SUBOTA, 12.

STUDENOG 2022.

• Radno vrijeme vinoteke: 8 – 21 sat

• Standardna ponuda vinoteke

• (sva vina iz ponude vinoteke, plate mesa s tiblice te plata sireva)

• Promocija mladog vina rizvanac berbe 2022.

• Dodatna ponuda jela: pečeni buncek, pečenice i dinstano zelje

• Od 15 sati zabavljat će vas Tamburaški sastav DOREMU

PIŠE: Sanja Heric

pljenjem čekaju kada će na tržište izbaciti mlado vino.

RIZVANAC SPREMAN

Martinje u Vinariji Cmrečnjak

Marko Cmrečnjak poziva vas da ih posjetite povodom Martinja

Martinje na Međimurskoj vinskoj cesti 2022.

I ove godine Martinje je na Međimurskoj vinskoj cesti od 11. do 13. studenog. Na samo Martinje, u petak 11. stude nog, u Domu kulture Štrigova od 18 sati očekuje vas Mlado Međimurje gdje ćete biti u mogućnosti degustirati mla da vina vinara Međimurske vinske ceste, točnije vinarija Cmrečnjak, DK - Dvanajščak Kozol, Horvat, Jakopić, Kocijan, Kunčić, Medenjak, Munđarov Breg, Preiner i Štampar. Tako đer, tijekom cijele večeri ponudu će upotpuniti OPG-ovi sa svo jim domaćim proizvodima. U 18:30 u velikoj dvorani Doma kulture odigrat će se predstava KUD-a Gruntovec „Odpiranje ambulante v Gruntovcu“. Pro gram se nakon toga nastavlja uz Dixieland band iz Čakovca i posebnog gosta Mišu Kovača z Gruntovca koji će se pobrinuti za martinjske špelancije.

Vinoteka Cmrečnjak

• petak, 11.11., radno vri jeme: 8 19 sati

• Ponuda: Standardna ponu da vinoteke i mlado vino Rizvanac berbe 2022. uz plate mesa s tiblice i sireva.

• Subota, 12.11., radno vri jeme: 8 – 21 sati

•

Ponuda: Standardna ponu da vinoteke i mlado vino uz pečeni buncek, pečenice i dinstano zelje

• TS DOREMU od 15 sati

Vinarija DVana jščakkozol

Vinarija štampar, mađerkin breg

• petak 11.11. od 16 sati, subota 12.11. i nedjelja 13.11. od 10 sati

• Ponuda: Mlado vino uz ostala vina iz asortimana te mesne i sirne plate

•

•

petak 11. i subota 12.11. od 12 do 20 sati i nedjelja 13.11. od 9 do 13 sati

Ponuda: Degustacija mla dog vina sorte Pinot bijeli uz domaće delicije kao što su meso s tiblice, slanine, kravlji sir s vrhnjem, po lutvrdi sirevi, međimurski sir, sezonska salata, bučino ulje i domaći kruh.

Vinarija knehtl meDenjak

•

•

subota 12.11. od 12 do 20 sati

Ponuda: Degustacija mla dog vina i meso s tiblice.

Vinarija koCijan

• petak 11.11. od 19 sati

• Ponuda: Degustacija mla dog vina i standardna po nuda vinarije uz ponudu jela

• TS Frikovi

RestoRan terbotz

• petak, 11.11. od 18 sati

• Ponuda: Bistra juha s po vrćem i mesnim žličnjaci ma, domaće črne čurke, pačji batak-zabatak, din stano kiselo zelje, mlinci, popečci od krumpira uz lisnatu salatu i ciklu s bu činim uljem, cheesecake u čaši od grožđa „Izabela“ i pogačice od čvaraka

• TS Podrumari

• Krštenje mošta uz čašu mladog vina.

• Dodatne informacije prona đite na www.strigova.info. Provedite i ovo Martinje na Međimurskoj vinskoj cesti gdje dobrog vina i odlične atmosfere neće nedostajati.

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ŠTRIGOVA vas poziva

SILADI (22), mezzosopranistica iz Čakovca, samostalni koncert

Vidim se na sceni opere u Sydneyu

našoj obitelji uvijek se slušala klasična glazba, od mojeg rođenja. Roditelji su me na mnogo koncerata, a klavir, stari u našoj je kući uvijek bio moj izazov

Vadlja Golenko

Siladi iz Čakovca u sklopu Zrinskog Festivala samostalni konCentru za kulturu Čaklavirsku pratnju klavira Glazbene Varaždinu, Danijela

Glasovir je pohađala profesorice Varga je pohađala Prvu školu Čakovec i Umjetničku školu Miroslav Magdalenić, smjer glasovir profesorice Nade Varga.

Zatim sam pohađala glazbenu školu Varažsmjerove teorija glazbe i klasi profesorice Matišić.

Trenutno sam na Muakademiji u Zagrebu, glazbena pedagogija klasi profesorice Oršanić. Živim u Častudiram u Zagrebu većinom u Zagrebu, mlada i uspješna mezzosopranistica. malena je pjevala u zatim nastavila osnovnoškolsko glazbeno obrazovanje, a nakon toga srednjoškolsko i naposljetku akademija. našoj obitelji uvijek klasična glazba, od

mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, a klavir, stari petrof, u našoj kući uvijek je bio moj izazov. Postoji anegdota, govori nam Vinka i nastavlja: Kada sam imala tri godine, tata mi je pokazivao enciklopediju i vidjela sam sliku operne kuće u Sydneyu i rekla sam da ja tamo želim pjevati kad odrastem i eto me na tom putu.

Vježba nekoliko sati dnevno. Trenutno je studentica pa još nije iskusila pravu karijeru, ali kako nam i kaže, vrlo se teško probiti jer je danas sve više pjevača.

KAMO SUTRA

Valerija Vlah, koja je prošlog tjedna dobila titulu druge pratilje na izboru Miss Beauty Hrvatske, ima 18 godina i dolazi iz Belice. Pohađa Gospodarsku školu Čakovec i u slobodno vrijeme bavi se modelingom i šminkanjem. Iako ima 18 godina, nosi već nekoliko značajnih titula iz modelinga. Podsjetimo, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog prošlog je tjedna održan izbor Miss Beauty Croatia 2022. Cijela manifestacija održana je u trima dijelovima, a cijeli je festival slavio ljepotu žene. Prvi dio zvao se Top Beauty i okupio je dosadašnje okrunjene ljepotice u revijalnoj šetnji poznatih misica relevantnih izbora. Drugi dio nazvan je Timeless Beauty, a vezan je za žene iz javnog života, a treći i najveći bio je Miss Beauty. Pobjednica trećeg dijela je Laura Vlahović iz Dugog Sela. Titulu

Pjevala na Varaždinskim baroknim večerima - Još u srednjoj školi imala sam priliku pjevati na 48. Varaždinskim baroknim večerima uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra, te sam s istim orkestrom nastupila na koncertu talentiranih učenika srednje glazbene škole. Tijekom studija sudjelovala sam na raznim projektima Muzičke akademije kao što su: I. Kuljerić: Animal Farm, C. Orff: Carmina Burana i Antologija hrvatske zborske glazbe, nastavlja.

prve pratilje osvojila je Ema Stanić, a titulu druge pratilje osvojila je naša Međimurka Valerija Vlah. Titulu miss fotogeničnosti osvojila je Elena Frajt.

- Koliko dugo si u modelingu i hoćeš li nastaviti u tom smjeru?

- Modelingom se bavim već sada 3 godine i planiram se baviti njime i dalje. Godine 2021. osvojila sam plasman Miss supranational catwalk Varaždina i V dinske županije. Godinu dana kasnije sudjelovala sam na izboru u Zagrebu gdje sam pobijedila i osvojila plasman The best model of Zagreb, a sada par mjeseci kasnije osvojila sam plasman druge pratilje na izboru Miss Beauty Croatia.

Također je sudjelovala u projektu izvedbe Velike mise u c-molu Wolfganga Amadeusa Mozarta sa Zborom Hrvatske radiotelevizije uz prat-

nju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije na kojem je dirigirala poznata norveška dirigentica Grete Pedersen.

- Čime se baviš i imaš li kakve hobije?

- U slobodno vrijeme bavim se šminkanjem. Obožavam šminkati, proučavati kozmetički svijet i sve što ide uz to.

grebu? Jesi li zadovoljna cjelokupnim procesom?

- Jako sam zadovoljna cjelokupnim procesom na posljednjoj ceremoniji.

U pravilu klasični pjevači ne pjevaju samo opere, već je repertoar puno raznovrsniji,

Od samog početka imala sam veliku podršku obitelji, dečka, a i prijatelja. Sve je prošlo odlično.

objašnjava Vinka. Međutim, kako opera čini veliki dio repertoara, valja spomenuti da je pjevala poznate arije kao što su Habanera iz opere Carmen (G. Bizet), Che faro senza Euridice iz opere Orfej i Euridika (C. W. Gluck),

- Iskreno, sasvim sumnjam da ću biti opet kandidatkinja na istom izboru, radije bih prepustila ostalim curama da se okušaju u čemu sam ja već imala prilike i da ostvare svoj san.

Connais-tu le pays iz opere Mignon (A. Thomas), Torna di Tito iz opere La clemenza di Tito (W. A. Mozart) i druge. U budućnosti se vidim na sceni opere u Sydneyu i u svijetu, ali o tom – potom, zaključuje mlada mezzosopranistica.

nestrpljivo čekaju sljedeće natjecanje na kojem će biti prisutni.

- Koje je tvoje mišljenje o pobjednici Lauri Vlahović iz Dugog Sela? Je li zasluženo pobijedila?

VODE VAS U KINO

- Kako je prošao cijeli izbor Miss Beauty u Za-

Kraljica zasjenila sve!

- Planiraš li se javiti i sljedeće godine na izbor Miss Beauty?

- Kako obitelj, prijatelji i partner komentiraju tvoju titulu druge pratilje?

- Sada, nakon osvojene titule druge pratilje, svi su neizmjerno ponosni i

- Smatram da je stvarno zaslužila pobjedu, prvenstveno zbog njenog hoda i visine te joj želim svu sreću i da nastavi tim putem kojim je započela.

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE

Dobitnik ulaznica za film Lola i velika tajna je: Mar�na Vrbanec

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

ijetke je zaobišla vijest o smrti engleske kraljice Elizabete II. koja vladala 70 godina. Portali preplavljeni vijestima o životu, vladavini, obiodnosima. Izvlači se svašta. Od njenog turbulentnog ljubavnog života s u ranoj mladosti, do koja je bila sve samo primjerena kraljevskoj Svi mi koji smo napratili seriju The Crown,

KAMO SUTRA

Jutarnja magla koja se zadržava i do podneva znak je da smo već debelo ušli u jesensko doba koje naslućuje na zimsko. Tikve su izrezbarene, vještice su proslavile Halloween, stigao je i 1. studenog.

Prisjetili smo se svojih najmilijih koji su nas napustili. Odnijeli smo im cvijeće i svijeće i pomolili se za njihove duše.

koja je čisto iz mojeg viđenja čista umjetnost, dobro smo se upoznali s kraljičinim životom. Kako u današnjem svijetu skoro pa ne postoji nijedna monarhija koja toliko privlači javnost, ne čudi što cijeli svijet bruji o smrti kraljice Elizabete. Žena je imala 96 godina, nije toliko prečudno da je umrla, ali vladari, pogotovo utjecajni, kao da su u glavama naroda besmrtni.

Magla, zimsko računanje i Svi sveci

Kako je moja obitelj rasprostranjena i u donjem i gornjem Međimurju, tako mi za Sve svece obiđemo pet groblja.

Pa je tako to šokantno, iako je bilo očekivano. Naravno, mogla je poživjeti još koju godinu, ali kako se to kaže u narodu, svi imamo svoju vuru.

Startamo u Donjem Kraljevcu, pa preko Hodošana i Murskog Središća dođemo do Štrigove i Gornjeg Mihaljevca gdje je rodbina mojeg Matije. I moramo primijetiti da je unazad pet godina iznadprosječno toplo vrijeme.

Kraljica je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom i još 14 drugih zemalja Commonwealtha. Bila je ikona. Zanimljivo je i kako je slučajno postala kraljica.

Sjećam se Svih svetih dok sam bila mala, zabundali su me kao da idem na Sjeverni pol. Kapa, šal, rukavice, bunda i još smo drhtali. Znao je zaperutati i snijeg. Ove godine bila su 22 stupnja. 22! To je ono, skoro pa za kratke rukave, a na suncu ti je vruće.

Naime, njen otac George naslijedio je krunu

No, to veselje kratko traje jer, čim se spusti mrak, a to je sa zimskim računanjem vremena već oko pola 5 po-

od svog brata koji je zbog ljubavi abdicirao i preselio se u Francusku. Kada joj je otac umro u veljači 1952., Elizabeta, koja je tada imala 25 godina, postala je kraljica sedam nezavisnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike, Pakistana i Cejlona, kao i še�ica Commonwealtha.

podne, tako naglo zahladi. Da se mene pita, ljetno računanje vremena bilo bi zauvijek. Depra me primi čim počine zimsko (normalno) računanje. Mrak padne prerano, a u mojem svijetu kao da je dan gotov.

imovine na 280.000.000 funti, odnosno 500.000.000 američkih dolara. Palača je tu brojku proglasila preuveličanom, iako u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti.

Naravno, uz sezonu grijanja mene odmah počnu loviti i boleštine.

Magazin Forbes procijenio je vrijednost kraljičine

Kad jednom dođem doma, a vani je mrak, teško mi se natjerati da izađem. No, imaju ta magla i jesen neke svoje čari. Kao i svako godišnje doba.

Pa sam tako protekli tjedan provela prikovana za krevet, čaj i brufene. Koronu sad već drugi put nisam izbjegla. Srećom, prošla je bez značajnih posljedica.

U cifru nisu uključena ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, ni primanja od lankasterskog vojvodstva.

A ja se odviknula od kave. Javljam kakve su prednosti kad prođe malo više

Piše: Sven Tomašić

Foto: Marko Furdi

Piše: Dora Vadlja

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 16. STUDENOGA U CINESTARU VARAŽDIN.

PREDSTAVLJAMO

Čakovečka špica

Čakovečka špica

NOGOMET

U petak su odigrana prva četiri susreta 11. kola Super Sport 2. NL u kojima su domaćini upisali tri pobjede, dok je jedini gost koji se osladio bodovima Dugo Selo i to u Čakovcu protiv Međimurja.

Nakon prve prvenstvene po bjede kod Zrinskog iz Jurjevca Međimurje je dočekalo Dugo Selo osakaćeno. Zbog triju žutih kartona nisu igrali Kegelj, Đaković i Težački, dok je kapetan Kuqi propustio susret zbog ozljede.

Dugo Selo je pod vodstvom Tihomira Šeperca došlo do vri jednih bodova u Čakovcu ko jima su si kupili prilično veliku dozu mira za završnicu ovog jesenskog dijela sezone. Sve su gosti obavili u prvom poluvre menu, Karlo Darojković donio je rano u 4. minuti vodstvo gostima, da bi nakon nešto više od pola sata igre pobjedu Du gog Sela u 33. minuti zapečatio Petar Radoš.

U nastavku inicijativa i nešto bolja igra domaćih nogometa ša u polju, ali bez prilika. Gosti orijentirani na kontre s nekoliko prilika, no bezuspješno, međutim tri boda odlaze u Dugo Selo.

- Važna pobjeda i važni bo dovi, bilo nam je ovo jako važ no i zbog atmosfere u klubu i svlačionici. Objektivno smo bolja ekipa od Međimurja, no trebalo je to i pokazati na terenu što su dečki i odradili, bili su maksimalno koncentrirani, odradili su sve što smo se dogovorili. Dobro smo snimili protivnika, napravili pra vu pripremu, a oni su zaista sve odradili po dogovoru, taktički je to bila sjajna partija i svaka im čast. Slijedi nam Jadran Poreč, nama je svaka utakmica bitna, dobro ćemo se spremiti i idemo na pobjedu, nema kalkulacija, komentirao je trener gostiju Ti homir Šeperac.

Domaći trener sigurno nije bio zadovoljan rezultatom, no pohvalio je svoje igrače.

- Zaslužena pobjeda gosti ju, zabili su nam iz svojih prvih prilika i do kraja to sačuvali te odnijeli bodove. Mi nismo bili dovoljno konkurentni u napa dačkom dijelu, dok smo u obrani nažalost dva puta darivali goste koji su to objeručke prihvatili. Ne mogu nešto zamjeriti svojim dečkima, borili su se, dali sve do sebe, ali danas nije išlo, osjetili

TABLICA 2. NL 1. JADRAN LP 11 7 4 0 18 – 6 25 2. SESVETE 11 7 3 1 19 – 6 24 3. BJELOVAR 11 7 2 2 22 – 9 23 4. BELIŠĆE 11 6 2 3 17 – 11 20 5. ZRINSKI 11 5 3 3 17 – 12 18 6. OPATIJA 11 4 5 2 16 – 11 17 7. HRVACE 11 5 2 4 15 – 15 17 8. MLADOST (Ž) 11 4 3 4 11 – 8 15 9. DUGO SELO 11 4 3 4 14 – 13 15 10. JADRAN (P) 11 3 4 4 23 – 22 13 11. OSIJEK II 11 3 3 5 16 – 18 12 12. TRNJE 11 2 6 3 13 – 17 12 13. MARSONIA 11 3 2 6 14 – 20 11 14. ZAGOREC 11 2 2 7 10 – 27 8 15. MEĐIMURJE 11 1 3 7 6 – 23 6 16. GROBNIČAN 11 1 1 9 7 – 20 4

su se brojni izostanci u odnosu na prošlo kolo, riječi su Igora Budiše, trenera Međimurja.

Dolazi neporaženi lider iz Ploča

U sljedećem kolu Međimurje je ponovo domaćin, dolazi lider, Jadran iz Ploča. U momčad se vraćaju kartonirani igrači Kegelj, Težački i Đaković, te vjerojatno Kuqi koji nije do kraja fit. Zbog triju žutih kartona mora pauzirati Marko Harači.

Gosti će biti nešto hendi kepirani jer zbog triju kartona

utakmicu propuštaju Rodin i Perić, te najbolji strijelac lige Nikola Marić. Unatoč svemu gosti su apsolutni favorit, sku pili su do sada 25 bodova i na prvom mjestu još uvijek su jedina neporažena momčad lige. Međutim u nogometu je teško predvidjeti i ako pole tarci Međimurja ponove igru kao protiv Zrinskog kada su bili hrabri, agresivni i visoko napadali protivnika, bodovi bi mogli ostati u Čakovcu.

- Mlada smo ekipa i pre više osciliramo, kao da nam u pojedinim trenucima pada koncentracija i ne reagiramo dobro čime se protivnik ko risti. Protiv lidera nemamo što izgubiti, ionako su nas već svi otpisali, moramo se boriti, napadati ih i zabiti gol više. Vjerujem da možemo zajedništvom doći do pobje de iako je naš gost prvi, a mi predzadnji, optimističan je mladi Daniel Turk.

Utakmica 12. kola izme đu Međimurja i Jadrana LP iz Ploča igra se danas, u petak 4. studenog na SRC-u Mladost u 14:00. (md)

RUKOMET

U derbiju prvenstva 2. NL za žene skupina B u Čakovcu su se sastale neporažene ekipe Međi murja i Koprivnice.

Kad je najviše trebalo, do maće su zakazale, poražene su 0:2 i prvi dio prvenstva završile na drugom mjestu. Pogotke su primile u prvoj i pretposljednjoj minuti nastavka utakmice, oba pomalo nepotrebno iz prekida, nisu iskoristile inicijativu tijekom svih devedeset minuta, a propu stile su i nekoliko prilika za bolji rezultat.

Gošće su sve to dobro isko ristile, pametno i organizirano se branile i opravdano se veselile naslovu jesenjeg prvaka.

Na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu okupilo se 150 gledatelja, dok je pravdu dijelio Nikola Graf iz Nedelišća. Strijelkinje: 0:1 Čurić (46), 0:2 Čurić (89).

ŽNK NŠ Međimurje Čakovec: Šoltić, Vizinger, Blagus, Sedmak, Damjanović, Višnjić (65. Fot), Yoshida, Vujević (85. Bister), Pu

odigrano 8. kolo 1. HNL-a

Rukometaši Čakovca protekli tjedan imali su dva službena na stupa, prvo su prošle srijede bili bolji od Koprivnice i plasirali se u drugo kolo Hrvatskog kupa, a u nedjelju su u sedmom kolu 1. HRL-a Sjever bili bolji u gostima kod Viro Virovitice.

To im je bila četvrta pobje da i s devet osvojenih bodova nalaze se na četvrtom mjestu. Uvjerljivo prva je Spačva koja je upisala svih sedam pobjeda.

U utakmici s posljednjim Vi rom Čakovčani su se od početka postavili kao favoriti. Rutinska, očekivana i važna pobjeda Ča kovčana ostvarena je pametnom igrom i taktikom tijekom cijelog susreta. Već nakon prvog dijela bilo je mnogo toga jasno oko konačnog pobjednika.

Vodili su Čakovčani na po luvremenu 15:8, a u drugom su dijelu to vodstvo stalno poveća vali i zaustavili se na velikih, ko načnih +9 (19:28). Cijela momčad zaslužuje čestitke za igru, doma ći su im na kraju mogli samo sportski čestitati. Standardno je najefikasniji bio Vjeran Toplek koji u ukupnoj ljestvici strijelaca lige zauzima treće mjesto s 50 postignutih golova.

U sportskoj dvorani u Virovi tici okupilo se stotinjak gledatelja, dok su suci bili Dalibor Feletar (Bjelovar) i Igor Rendulić (Kutina).

Viro Virovitica: Meter, Fla njak, Vašarević, Smutni (2), Re šetar, Štimac, Vrbančić (3), Rein hard, Arsić, Oršulić (4), Dujmović (3), Čavelak (1), Velić, Zečević, Starčević, Moslavac (6). Trener:

Čakovec: V. Horvat, Žibek, Hozjan (5), Zadravec (5), Bati sweiler, Tkalčec (3), Kranjec (2), Varšić, Ude Tkalčec, Vuković (1), E. Horvat, Pavlic, Toplek (8), Ćuk (3), Kupec, Jurišak (1). Trener: Vladimir Canjuga.

U subotu 5. studenog u Čakovcu slijedi susret s Dugim Selom, svi se nadaju novoj po bjedi i ponovo važnim bodovi ma. Utakmica se igra u dvorani Graditeljske škole s početkom u 19:15.

Pobjedom nad Koprivnicom ušli u 2. kolo Kupa

Dugo su se čakovečki ruko metaši mučili da slome otpor Koprivničana u prvom kolu Hr vatskog kupa.

Domaća Koprivnica odo lijevala je do 41. minute kada je još imala vodstvo 23:22. U sljedećih osam minuta Čakovčani postižu šest uzastopnih golova za vodstvo 23:28 i tu je utakmica bila riješena. Do kraja rutinirano provode igru kraju i pobjeđuju 28:33. Najefikasniji u redovima MRK Čakovca bio je Vjeran To plek s devet pogodaka, dok je Matej Ćuk pogodio sedam puta.

Ostala dva međimurska predstavnika nisu se uspjela plasirati u drugo kolo. Prelog je kod kuće uvjerljivo poražen od Ludbrega 36:27, dok je Ne delišće na svom parketu ispalo od Trnovca nakon sedmeraca. U regularnom dijelu je bilo 36:36, da bi Trnovec nakon raspucava nja odnio pobjedu 39:40.

Raritetno kolo po rezultatima odigrali su sudionici 3. NL-a Sjever. Gosti nisu uspjeli postići niti jedan pogodak, a nisu u proteklih 90 minuta uspjeli sačuvati mrežu ne taknutom tako da su svi bodovi pripali domaćinima.

Najistaknutiji susret je svaka ko bio onaj u Varaždinu gdje je Varteks zaustavio odličnu mom čad iz Križevaca te se tako uključio u borbu za jesenski naslov čemu je nakon nove pobjede u svome dvorištu najbliži Polet. Iznimno vrijednu pobjedu je ostvarila Podravina koja je tim trima bo dovima preskočila Koprivnicu i ostavila je na začelju, a pri tome je pomogla i Virovitica koja je slavila na svom terenu upravo protiv Zelenih. Papuk je u nekako najbezbrižnijem susretu svladao goste iz Murskog Središća.

Pobjeda Poleta za vrh tablice

Polet je u Svetom Martinu na Muri ugostio momčad Podravca iz Virja te opravdao ulogu favorita. Nakon 90 minuta bodovi ostaju domaćinu s rezultatom 3:0. Gosti koji su došli bez četiri standardna igrača odolijevali su domaćinu prvih tridesetak minuta.

Polet je poveo preko Marka Šarića koji je zabio za minimalno vodstvo u 29. minuti, ujedno i re zultat s kojim se odlazi na predah. U 70. minuti Šarić se ponovno upisuje u strijelce za povećanje vodstva na 2:0. Samo sedam minuta kasnije za konačnih 3:0 pogađa Marko Žulić.

- Odlična utakmica, od prve minute smo pokazali dominaciju i napadali, zabili lijepe golove i zasluženo slavili, dečki prate sve zahtjeve i uživancija je s njima raditi. Jako sam ponosan na sve igrače, klub i navijače koji su na vijali od prve do zadnje minute, hvala im svima na tome, riječi su Josipa Brezovca, trenera Poleta.

- Polet je zasluženo osvojio sva tri boda, iskoristili su naš pad koncentracije i u trenucima naše dominacije, a isto tako naših grešaka u napadu praktički riješili utakmi cu kontrama i polukontrama. Mi smo danas kao i do sada nastavili sa slabom realizacijom pa i dalje propuštamo realizirati periode u utakmici kada imamo kakvu takvu dominaciju, rekao je poslije utakmi ce Mladen Karan, trener Podravca.

Slijedi derbi prvenstva

U subotu slijedi u Križevcima derbi prvenstva, sastaju se prvi i

FINALA HRVATSKOG KUPA

Drugi put u 32-godišnjoj povijesti hrvatskog nogometnog kupa Nedelišće je igralo osminu finala. U srijedu su na SRC Trate stigli nogometaši Slaven Belupa, a utakmica je bila neizvjesna prvih dvadesetak minuta nakon čega je uslijedila potpuna dominacija gostiju.

Nakon pomutnje u šesnaester cu Farmaceuti uspijevaju probiti domaći blok pogotkom Mioča u 20. minuti, a samo osam minuta kasnije najspretniji je Arb Manaj koji povisuje na 0:2. Ubrzo je uslijedio pad u igri domaćih te utakmica po staje u potpunosti jednosmjerna pa već u 37. minuti primaju treći pogo dak i to iz mrtvog kuta kada zabija Branšteter. Nakon sporog ulaska u drugo poluvrijeme te napravljenih izmjena, atraktivnost igre je pala, a

drugi, Radnik i Polet u utakmici u kojoj nema favorita. Obje ekipe su pretendent za naslov prvaka i očekuje se otvorena utakmica u kojoj mogu profitirati gledatelji. Prva utakmica u Svetom Marti nu na Muri završena je podjelom bodova 1:1.

- Sigurno najteža utakmica ove jeseni jer smo se na tablici mi i Radnik malo odvojili od ostalih ekipa. Vjerujem u svoje dečke, igrat ćemo otvoreno, jer drukčije ne znamo i nadam se povoljnom rezultatu, rezolutan je bio trener Poleta Brezovec.

Rudar poražen u Orahovici

Rudar je u derbiju sredine ta blice gostovao u Orahovici protiv momčadi Papuka te upisao poraz 2:0. Podsjetimo, Rudar je kod kuće upisao sve pobjede, dok poraze bilježe samo na gostovanjima.

Iako su igrači Rudara pružili solidan otpor domaćinu, ipak se

osjetilo neigranje dvoje važnih veznjaka, Nevena Hlišća i Arpa da Vaša te napadača Roberta Skolibera.

- Opet nam se ponavljaju iste stvari kao i prije. Utakmica praktički nije ni počela, a već gubimo 1:0 (2 min.). Nakon to ga protivnik podiže agresivnost, a samim time i igru te u prvih 20 minuta imaju 4 ili 5 situacija gdje nisu dobro reagirali na našu radost. Nakon toga smo počeli igrati puno bolje, uspostavili igru i počeli stvarati šanse. Promašili smo dvije 100-postotne prilike. Jednom golman odlično brani, drugi put pogađamo stativu. Dru go poluvrijeme tvrda utakmica s obiju strana. Jako malo prilika te jedna kontra Papuka u 72. minuti preko lijeve strane, povratna lopta na 11 metara i odlično utrčavanje suigrača i pogodak za 2:0 te ko načan rezultat. Zaslužena pobjeda Papuka, kazao je Andrija Balajić trener Rudara.

Nakon ovog poraza Rudar je prepustio svoju petu poziciju Papuku s istim brojem bodova (15), ali slabijom razlikom golova.

U daljnjem natjecanju Rudar je domaćin u sljedećim dvama kolima, a kako na svojoj Šuderki ima stopostotni učinak, možemo se nadati nastavku tog niza. No sigurno neće biti lako prvo protiv Varteksa koji je u pobjedničkom nizu, a tjedan dana kasnije dolazi drugoplasirani Radnik.

- Dolazi nam zahuktali Var teks, no doma smo nešto goro padniji nego u gostima, a osim toga vraćaju nam se stožerni igrači Hlišć i Vaš, vjerojatno će i oporavljeni Skoliber konkurirati. Očekujem tešku utakmicu, no vjerujem da ćemo mi do bodova, rekao je trener Balajić.

smo ipak mi imali svoj dan i radu jemo se prvoj pobjedi u prvenstvu koja će nam biti poticaj za dalje, riječi su Matije Kristića, trenera Podravine nakon utakmice.

Mladi trener Dinama poslije ovog visokog poraza bio je prilično rezigniran i onako vruć ponudio ostavku.

Dinamo

teško stradao u Ludbregu

Domašinečki Dinamo gosto vao je u Ludbregu protiv posljed nje plasirane Podravine te upisao visoki poraz 5:0. To je treći poraz Dinama (D) ove sezone.

Možda malo iznenađenje međutim posljednja Podravina u puno utakmica je bila nadomak remija ili pobjede i sada im se protiv Dinama otvorilo. Svakako je bio zadovoljniji domaći trener Kristić i nakon ove pobjede fenjer su prepustili Koprivnici.

- Čestitke mojoj ekipi na od ličnoj prezentaciji. Napokon smo uspjeli povezati dobru igru u de fanzivi s učinkovitošću u napadu. Dinamo je odlična ekipa s odličnim trenerom, što pokazuje i njihov bodovni saldo, međutim danas

- Čestitam Podravini na zasluženoj pobjedi. Preuzimam odgovornost za ovo danas, jer mislim da je momčad ogledalo trenera. Nisam jedan od onih koji miču odgovornost sa sebe. Danas sam odstupio i od nekih svojih principa, a kazna je stigla jako brzo. Naše dobre rezultate u 3. ligi je krasila igra puna energije, želje, trke, entuzijazma. A kad toga nema, nemoćni smo na terenu. I tu vidim najveći razlog zašto je odgovornost na treneru. Ponudio sam odgovornima u klubu svoju ostavku, mislim da je to moja moralna obaveza, rekao je Dalibor Gorupić, trener Dinama.

Dinamo je s 18 bodova još uvijek na visokom četvrtom mjestu, a u sljedećem kolu na svom "Kokotovom vezu" doče kuje Viroviticu u utakmici u kojoj su zasigurno favorit i pokušat će isprati gorak poraz od Podravine.

Rezultati 11. kola: Podravina – Dinamo 5:0, Papuk – Rudar 2:0, Polet – Podravac 3:0, Varteks –Radnik Križevci 1:0, Virovitica –Koprivnica 3:0.

U 12. kolu ove subote od 14:00 sastaju se: Radnik Križevci –Polet, Dinamo – Virovitica, Rudar – Varteks, Podravac – Podravina, Koprivnica – Papuk.

NK RADNIČKI GARDINOVEC

Heroj vikenda dolazi iz Radničkog

Nogometaši Radničkog pro teklog su vikenda gostovali u su sjedskom derbiju protiv Mladosti iz Dekanovca, vodeće momčadi 2. Međimurske nogometne lige. Uoči susreta, na samom zagrijavanju, vratar Radničkog Antonio Đuranić osjetio je bol u ručnom zglobu na kon jedne obranjene lopte. Stisnuo je zube te je unatoč ozljedi odlučio braniti cijeli susret. Đuranić se ista knuo s nekoliko obrana, a mrežu je uspio sačuvati netaknutom.

Nakon susreta, saznao je lošu vijest te će morati pauzirati nekoli ko tjedana bez nogometa. Naime, odlaskom u Županijsku bolnicu zaradio je langetu na palcu lijeve ruke. Vrataru Radničkog želimo što brži oporavak nakon te “herojske” ozljede. (nl)

Piše: Miljenko Dovečer

redom su za koprivničku momčad zabijali Mihalić, Žuljević te ponovno Branšteter za konačnih 0:6.

Visoki poraz i oprost od Su perSport Hrvatskog nogomet

domaćih ekipa

Denis Tratnjak

Uz ne tako intenzivne mjere protiv koronavirusa kao prošle sezone, ali još uvijek prisutne uspješno je odigrano je 3. kolo Međimurskih liga Međimurskih novina. U ovome kolu uspješnije su bile domaće ekipe, koje su od 29 odigranih utakmica bile bolje u njih 13, šest utakmica je završilo neriješeno, a u 10 su sreta s obama bodovima vraćaju se gostujuće ekipe, dok su tri utakmice odgođene. Odigrane su i zaostale utakmice prvog i drugog kola.

1. županijska liga

U Mihovljanu na krilima trice Roberta Mikaca visoka pobjeda domaćina nad ekipom USTA Belica. U Kotoribi najraspo loženiji je bio Matija Barić, koji je tricom najzaslužniji za visoku pobjedu ekipe ZEN-Šenkovca i vrh tablice. U dvorani III. OŠ Čakovec prošlogodišnji je prvak doživio i treći poraz zaredom. Kod domaćih se tricom istaknuo Filip Godina.

U Putjanama je Boris Preksa vec tricom slomio otpor i donio visoku pobjedu u srazu s ekipom Hodošan. Druga ekipa Putjane MLD tijesno je svladala ekipu Zasadbrega, dok se tricom ista knulo pojačanje iz Zagreba Viktor Grantverger te neporaženi i po bjedom u zadnjoj partiji Tomislav Koprivec.

USTA Belica nadoknadila je i odigrala odgođene utakmice, međutim bolji su bili dečki iz ZENŠenkovca gdje se tricom istaknuo Zoran Vidović i neporaženi Matija Barić. Također i poraz od Putja ne MLD gdje se istaknuo Viktor Grantverger tricom.

Rezultati: Mihovljan 2 –USTA Belica 1 8:2, Kos-Kotoriba 2 – ZEN-Šenkovec 2 2:8, MSTC Čakovec – Mihovljan 3 Primabiro 6:4, Putjane Brid – Hodošan 1

KOŠARKA

7:3, Putjane MLD – Zasadbreg 1 6:4. Odgođene utakmice: USTA Belica 1 – Putjane MLD 4:6, ZENŠenkovec 2 – USTA Belica 1 9:1.

Raspored 4. kola: USTA Be lica 1 – Zasadbreg 1, Hodošan 1 – Putjane MLD, Mihovljan 3 Primabiro – Putjane Brid, ZENŠenkovec 2 – MSTC Čakovec, Mihovljan 2 – Kos-Kotoriba 2.

2. županijska liga

U derbi susretu vrha tablice podjela bodova ekipa Prelog i Goričan, tricu i odličnu formu ove je sezone potvrdio Dubravko Hozjak. Na domaćem terenu ekipa Donji Kraljevec u zadnjem krugu potvrdila je pobjedu nad ekipom Male Subotice, a tricom se istaknuo Dominik Filipašić.

Maja Trupković tricom i po bjedom u zadnjoj partiji donijela je pobjedu ekipi ZEN-Šenkovec u srazu s ekipom KOS-Kotoriba. Ti jesna i vrijedna pobjeda Lopatinca nad ekipom Nedelišća u susretu gdje nije bilo neporaženog igrača. Zbog praznika i dvorane utakmica između Čakovca i HE-DRA-e se igra u četvrtak.

U zaostalim utakmicama visoka pobjeda Nedelišća nad ZEN-Šenkovcom u susretu bez neporaženog igrača, te ekipe Čakovca na gostovanju u Maloj Subotici gdje se tricom istaknuo Goran Spahija.

Rezultati: GSTK Prelog 1 –Goričan 1 5:5, Donji Kraljevec 2 – Mala Subotica 1 7:3, ZENŠenkovec 3 – Kos-Kotoriba 3 6:4, Lopatinec 1 – Nedelišće 1 6:4, STK Čakovec 1 – HE-DRA 1 Draškovec igraju u četvrtak. Odgođene utakmice: Nedelišće 1 – ZEN-Šenkovec 3 8:2, Mala Subotica 1 – STK Čakovec 1 2:8.

Raspored 4. kola: HE-DRA 1 Draškovec – Nedelišće 1, Kos-Ko toriba 3 – Lopatinec 1, Goričan 1 – ZEN-Šenkovec 3, Mala Subotica 1 – GSTK Prelog 1, STK Čakovec

1 – Donji Kraljevec 2.

3. županijska liga

U susjedskom derbiju u Ča kovcu ekipa ČAK-a uzela je bod domaćinu Čakovec Eurolandu, te je tricom za bod zaslužan Nino Bašek. U Hodošanu tricom Dejan Ivanuša uzeo je bod domaćinu i nosi ga u Lopatinec, iz sraza ekipa Hodošan 2 i Lopatinec 3.

U Mihovljanu je dobro starta la domaća ekipa, međutim gosti iz ekipe Čakovec 3 su preokrenuli susret i visoko porazili domaćine. Tricom se istaknuo Danko Šimon.

U Draškovcu visoka pobjeda domaćina HE-DRA-e u srazu s Beličancima. Tricom se istaknuo Josip Repalust koji žali za svojim 40 godina starim slomljenim reketom.

U Draškovcu tek trima po bjedama u posljednjem krugu do pobjede je došla ekipa Go ričana, za koju je tricom zaslu žan Siniša Dvorski, dok je kod domaćina ostao Mihael Vadas neporažen.

Rezultati: Čakovec 2 Euroland – ŠŠK ČAK Čakovec 5:5, Hodošan 2 – Lopatinec 3 5:5, Mihovljan 4 – Čakovec 3 2:8, HE-DRA 2 Draškovec – USTA Belica 2 7:3, HE-DRA 3 Draškovec – Goričan 3 4:6.

Raspored 4. kola: ŠŠK ČAK Čakovec – Goričan 3, USTA Belica 2 – HE-DRA 3 Draškovec, Čakovec 3 – HE-DRA 2 Draškovec, Lopa tinec 3 – Mihovljan 4, Čakovec 2 Euroland – Hodošan 2.

4. županijska liga

U Nedelišću miroljubiva po djela bodova između ekipa Ne delišća i ekipe Putjane 3. Za bod domaćinu zaslužan je pobjedom u zadnjoj partiji i tricom Dejan Marčec.

U tijesnom meču između ekipe Goričana 2 i ZEN-Šenko vec 5 došlo je do pobjede gostiju i prekida niza od 31 utakmice neporaženosti ekipe Goričana, koji su posljednji poraz doživjeli

u veljači davne 2020. godine u Kotoribi. Za prekid niza je tricom zaslužan iz gostujućih redova Ivan Hajdinjak.

U Donjem Vidovcu gosti iz ekipe Čakovec 4 odnose puni plijen. Najiskusniji veteran Vla dimir Šestak istaknuo se tricom. Zbog bolesti igrača i samoizolacije dvije utakmice su odgođene i to između ekipa Donji Vidovec 2 i Kos-Kotoriba te Putjana 7 i Putjana 4.

Rezultati: Nedelišće 2 –Putjane 3 5:5, Goričan 2 – ZENŠenkovec 5 4:6, Donji Vidovec 1 – Čakovec 4 2:8.

Donji Vidovec 2 – Kos-Kotori ba 5 odgoda zbog bolesti igrača, Putjane 7 – Putjane 4 odgoda zbog samoizolacije igrača.

Raspored 4. kola: Putjane 4 –Čakovec 4, Kos-Kotoriba 5 – Donji Vidovec 1, ZEN-Šenkovec 5 – Do nji Vidovec 2, Putjane 3 – Goričan 2, Putjane 7 – Nedelišće 2.

5. županijska liga

U susretu ekipa Lopatinca i Dragoslavec Brega, bodovi su otišli na stranu gostiju, dok po raz nije uspio spriječiti tricom Mladen Trbuhović. U Belici u susretu između ekipa USTA Belica i HE-DRA 4, domaćini su spašavali bod u zadnjoj partiji nakon vodstva prije posljednjeg

ODBOJKA

kruga, u susretu gdje nije bilo neporaženog igrača.

Goričan je na svome terenu visoko svladao ekipu Preloga. Najraspoloženiji su bili tricom Filip Blažek i neporaženi Roko Lesinger. U Svetoj Mariji bolje su krenuli gosti iz Donjeg Kraljevca, međutim nakon igre parova i ulaskom neporaženog Antuna Mustača, domaća ekipa preo kreće rezultat i dolazi do tijesne pobjede.

Na domaćem terenu u Maloj Subotici domaća ekipa morala je priznati poraz ekipi Joka-Ča kovec. Tricom se istaknuo Ivan Lovrek i neporaženi Slobodan Kopjar.

Rezultati: Lopatinec 4 – Dra goslavec Breg 1 4:6, USTA Beli ca 3 – HE-DRA 4 Draškovec 5:5, Goričan 5 – GSTK Prelog 2 8:2, Sveta Marija 1 – Donji Kraljevec 1 6:4, Mala Subotica 2 – JokaČakovec 4:6.

Raspored 4. kola: Dragosla vec Breg 1 – Joka-Čakovec, Donji Kraljevec 1 – Mala Subotica 2, GSTK Prelog 2 – Sveta Marija 1, HE-DRA 4 Draškovec – Goričan 5, Lopatinec 4 – USTA Belica 3.

6.A županijska liga

U Pribislavcu u susretu StareVage i Udruge OKUS Knezovec pobjedu je odnijela domaća ekipa.

Renato Varga tricom nije uspio donijeti bodove gostujućoj ekipi.

U Nedelišću visoka pobjeda domaćina nad mladom ženskom ekipom iz Preloga. Trice su u ovo me susretu ostvarili Zlatko Tkalčec i Miroslav Hren. U Svetoj Mariji skupljanje iskustva više igranja u ligi mladoj ekipi domaćina, dok su gosti ostvarili čistu desetku, izgubivši samo dva seta u cijelom susretu.

Rezultati: Stara Vaga – Udru ga OKUS Knezovec 6:4, Nedelišće 3 – GSTK Prelog 4 8:2, Sveta Ma rija 4 – STK Pribislavec 1367 0:10.

Raspored 4. kola: GSTK Pre log 4 – Sveta Marija 4, Udruga “OKUS” Knezovec – Nedelišće 3, Zasadbreg 2 – Stara Vaga, STK Pribislavec 1367 slobodan.

6.B županijska liga

Za pobjedu na gostovanju u Hodošanu tricom se istaknuo Sven Poljak u pobjedi svoje ekipe Sveta Marija 3. U napetom susre tu bez neporaženog igrača, gdje su pobjedu do zadnje zamjene imali dečki iz ekipe Preloga, na njihovu žalost proigrala je ekipa Svete Marije 2 i odnijela tijesnu pobjedu.

Goričan je bio domaćin u susretu s drugom ekipom Pribi slavca. Željko Mihalic je tricom najzaslužniji da gostujuća ekipa odlazi kući s bodom. U susjed skom derbiju između Dragosla vec Brega i Zasadbrega bodovi su ostali na domaćem terenu. Iskusni veteran Anton Jambro vić se tricom istaknuo u pobjedi domaćina.

Rezultati: Hodošan 3 – Sveta Marija 3 3:7, GSTK Prelog 3 – Sve ta Marija 2 4:6, Goričan 4 – STK Pribislavec 2022 5:5, Dragoslavec Breg 2 – Zasadbreg 3 7:3.

Raspored 4. kola: Sveta Mari ja 3 – Zasadbreg 3, STK Pribislavec 2022 – Dragoslavec Breg 2, Sveta Marija 2 – Goričan 4, Hodošan 3 – GSTK Prelog 3.

Zbog Europskog prvenstva u rukometu za žene nema na tjecanja u prvenstvu 1. HRL-a u kojem sudjeluju naše Zrinskice, a sljedeću prvenstvenu utakmi cu Zrinski igra 26. studenog u Zagrebu s Lokomotivom. To će vrijeme Goran Mrđen iskoristiti za uigravanje ekipe kroz trenin ge i neke kontrolne utakmice. No prvenstvo se ne prekida za ostale lige pa je tako druga ekipa Zrinskog protekli vikend igrala utakmicu šestog kola 2. HRL-a Sjever u Zelini. Nažalost, uslijedio je novi poraz mladih

Čakovčanki koje su nastupile u nekompletnom sastavu, uku pno peti. Do 13. minute igrale su dobro, imale rezultatsko vodstvo 7:6, a kasnije do kraja susreta sve u znaku domaćih. One su već na poluvremenu imale vodstvo 18:14, a tijekom drugog dijela povećale su na konačnih +8 (39:31). Ozljede ove sezone ne zaobilaze mladu ekipu Zrinskica. Ekipa doma ćina vodila je veći dio susreta i na kraju slavila.

Zelina: Kranjec (7), A. Šelko (3), Grbavec, Ćaleta, Madžarac

(8), Dananić, Tokić (3), Nizek, Gudek (3), I. Šelko (1), Antolić, Šimunec, Bešker (6), Briški (6), Jantolek (1), Marković (1). Tre nerica: Sandra Novak.

Zrinski II: Makarova, Str bad, V. Novak (3), G. Novak (9), Golubić, Lukman (2), Car (9), Vidović, Janković (4), Rebernik (1), Mihalković (3). Trener: Ne bojša Buvač.

Slijedi u subotu susret u Čakovcu s osječkom Olimpi jom. Utakmica počinje u 15:00 u dvorani Graditeljske škole. (md)

Odbojkaši Centrome tala nastavili su dobrim igrama. U petom kolu dočekali su zagrebački Medicinar Trnje koji je do tada imao tri pobjede kao i Međimurci.

Krenuli su domaći u sastavu Peterlin, Juras, Vincek, Zelenika, Šućur, Martinko i libero Radoš. I Centrometal je odmah pokazao da želi do po bjede. Peterlin i Juras su bili ubojiti u napadu i Centrometal vodi 9:5 pa

13:8. U drugom dijelu seta gosti su u jednom trenutku na dva poena zaostataka. Centrometal ipak sigurno dolazi do tri set-lopte i za vršava 25:22.

U drugom setu ulazi Lu čić. Gosti više ne drže pri ključak. Centrometal dolazi do 13:5 i samo odrađuje po sao za konačnih 25:14.

U trećem setu u igru ulazi i Vuk. Centrometal i dalje mnogo bolji na tere nu. Naročito se Šućur isticao blokovima, gosti nemoćni u

napadu. Brzo je 14:6 i uta kmica je riješena. Utakmicu kuhanjem završava Krsta nović za ponovnih 25:14. Dojam je da su Međimurci mnogo lakše od predviđanja došli do pobjede. Sa skorom 4-1 i set-razlikom 12:5 sada dijele treće mjesto s Ribola Kaštelom.

U sljedećem kolu Cen trometal je opet domaćin. U subotu u Nedelišće dolazi Rijeka, a utakmica počinje u 19:00. Domaći sastav očeku je petu pobjedu. (nl)

Piše:

Josip Repalust (HE-DRA)

Ivan Dominić i Luka Liklin zatresli mreže

Rijetko se kada me đimurski nogomet može pohvaliti da u istom kolu dva igrača s našeg područja zatresu mrežu u drugom hrvatskom rangu. Proteklog vikenda mrežu protivnika uspjeli su zatresti Ivan Do minić u dresu Solina te Lu ka Liklin u visokoj pobjedi Rudeša.

Ivan Dominić odradio je svih 90 minuta na lijevoj

strani obrane Solina, a svoj dobar nastup okrunio je po gotkom za 1:0 u 18. minuti. Njegova momčad na kraju je slavila protiv Orijenta 2:1. Dres Orijenta do 70. minute nosio je Karlo Senčar. Luka Liklin stigao je do svog dru gog pogotka u SuperSport hrvatskoj nogometnoj ligi. U igru je ušao u 52. minuti, a mrežu Jaruna zatresao je u 84. minuti. (nl)

Od plus 20 do poraza

Dugo će košarkaši i fanovi Međimurja pamtiti utakmicu u Ivanovcu pro tiv varaždinske Vindije. Čakovečki je drugoligaš preciznom igrom u napa du i solidnom obranom (uz dodatak vrlo neprecizne protivničke momčadi prvo poluvrijeme) u 24. minuti utakmice imao točno 20 koševa prednosti.

Do svršetka treće če tvrtine Vindija je smanji la razliku na 11 koševa prednosti za domaćina i boljim poznavateljima košarke je bilo jasno da je utakmica ponovno posta la rezultatski zanimljiva. U posljednjoj dionici igre gostujući je trener naredio presing po cijelom terenu s udvajanjem na igraču s loptom, krale su se lopte igračima Međimurja, te uz mnogo bolju preciznost u šutu košarkaši Vindije su dostigli i prestigli Međi murje. Rezultat posljednje četvrtine (8:25) znak je da je u košarci zaista svaka prednost dostižna.

Vindija i Podravac na vr hu tablice nakon četiri kola imaju skor 3/1, a Međimurje s 1/2 drži deveto mjesto. U idućem kolu čakovečki dru goligaš gostuje u Bjelovaru kod Vedija.

Budući da dvije ekipe igraju van konkurencije (Me đimurje Wildboars i Ivančica II), u tablici ekipa u konku renciji su na vrhu bez pora za Donji Kraljevec, Mladost Đurđevac, Grafičar i Čakovec.

Donji Kraljevec je s lakoćom riješio Mladost Ivanovec već u prvom poluvremenu (plus 35 na kraju druge četvrtine), a Čakovec je svoje probleme s Kotoribom riješio u trećoj dionici igre i na kraju po

Rezultati: Varteks –Petar Zrinski 75:89, Virka – Ivančica 81:72, Podravac –Labrada 111:82, Međimurje – Vindija 67:73 (21:15, 18:11, 20:22, 8:25). Međimurje: Ku zmić 2, Novak 17, Kranjčec M. 18, Drk 1, Golik 13, Glu mac 15. Trener Novak S. (bh) bijedio s plus 20. Rudar je glatko izgubio u Đurđevcu od Mladosti s preko 30 koševa razlike.

Rezultati: Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 92:55 (25:11, 28:8, 19:19, 20:17). Donji Kraljevec (Štefok 10, Pađan 4, Kovač 13, Švenda 15, Ivanović J. 12, Vlah 8, Ivanović D. 6, Ružić 12, Trupković 6, Sinković 6) – Mladost Iva novec (Keresteš 8, Mihoci 2, Vibović 4, Martinović 10, Bje

lobrk 3, Kocijan 2, Momčilović L. 15, Jelenić 11). Čakovec – Kotoriba 82:62 (18:17, 19:15, 31:15, 14:15). Čakovec (Novak 8, Podvezanec 16, Golubić 14, Vugrinec 17, Horčička 6, Vurušić I 2, Terek M. 11, Vojković 8) – Kotoriba (Fuš I. 15, Habuš 2, Fuš P. 11, Munka 13, Puštek 2, Ujlaki D. 23). Mladost Đur đevac – Rudar 75:42 (21:4, 26:19, 19:8, 9:11). Rudar: Ne

rer 6, Perčić 3, Radiković 17, Bogdan 16. Međimurje Wildboars – Koprivnica 83:55, Grafičar – Ivančica II 92:65.

Košarkaški vikend vo dič: Kotoriba – Međimurje Wildboars (nedjelja 6. stude ni u 16:30, OŠ Kotoriba), Mla dost Ivanovec – Čakovec (nedjelja 6. studeni u 18:30, OŠ Ivanovec), Rudar – D. Kraljevec (subota 5. stude ni u 18:00, OŠ M. Središće), Dubravčan – Grafičar (su bota 5. studeni u 18:00, OŠ Kotoriba).

KOŠARKA DRUGA LIGA SJEVER

Košarkaši Međimurja nisu uspje li zadržati vodstvo (Foto: KSMŽ)

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA MALA SUBOTICA

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 604-01/22-01/2

URBROJ: 2109-10-02-22-1

Mala Subotica, 04. studenog 2022. godine

Na temelju članka 5. Odluke Općinskog vijeća o stipendiranju redovnih studenata koji se školuju na visokim školama i fakultetima („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/02) Pravilnika o stipendiranju studenata („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 14/19), općinski načelnik Općine Mala Subotica raspisuje

NATJEČAJ

za dodjelu studentskih stipendija

1. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju redoviti studenti s područja općine Mala Subotica koji zadovoljavaju sljedeće uvjete:

• da su državljani Republike Hrvatske • da su u ak.god. 2022/23. studenti prve ili narednih godina studija na višim, visokim školama i fakultetima u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu

• čiji prosjek ocjena tijekom srednjoškolskog obrazovanja iznosi najmanje 4,00 (za studente prve godine)

• čiji prosjek ocjena svih položenih ispita tijekom studija iznosi najmanje 3,00

• čiji roditelj/skrbnik ima prebivalište na području općine Mala Subotica najmanje 5 godina prije objave natječaja.

2. Uz pisanu molbu s kratkim životopisom potrebno je dostaviti:

• uvjerenje o redovnom upisu na studij koje sadrži podatak akademske godine ili semestra koji je student upisao

• potvrdu o ukupnom prosjeku tijekom srednjoškolskog obrazovanja

• potvrdu fakulteta o prosjeku ocjena svih položenih ispita tijekom studija

• presliku osobne iskaznice

• izjavu da kandidat ne prima niti jednu drugu stipendiju

• izjavu o članovima kućanstva (ime i prezime, srodstvo)

• potvrdu škole ili fakulteta o školovanju užeg člana obitelji

• presliku rješenja Porezne uprave o razrezanom porezu na dohodak svih punoljetnih članova kućanstva za prethodnu godinu po svim osnovama (uključujući i preslike rješenja • Porezne uprave u inozemstvu za tamo ostvarene dohotke)

• potvrdu poslodavca o prosjeku plaća za prethodno tromjesečje, za sve članove kućanstva koji su u radnom odnosu

• potvrdu o dodatnim prihodima u tekućoj godini za članove kućanstva koji ih ostvaruju

• potvrdu o mirovini ili odrezak o isplati tuzemne/inozemne mirovine za članove kućanstva koji je primaju

• potvrdu Ureda za obranu za roditelje/ skrbnike hrvatske branitelje koji su u Domovinskom ratu sudjelovali najmanje 90 dana

• potvrdu Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti odnosno rješenje o pravu na novčanu naknadu za nezaposlene roditelje/ skrbnike

• potvrdu Centra za socijalnu skrb za roditelje/skrbnike korisnike stalne novčane pomoći

• izjavu kandidata ukoliko je dijete bez jednog ili oba roditelja, ili dijete samohrane majke ili oca.

Uz natječajnu dokumentaciju na stranom jeziku potrebno je priložiti prijevod iste na hrvatski jezik.

Prijevod natječajne dokumentacije može izvršiti kandidat uz vlastoručno potpisanu izjavu na kraju prijevoda kojom izjavljuje da je prevedeni tekst autentičan originalu.

3. Iznos stipendija za studiranje u Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici i Križevcima iznosi 500,00 kn mjesečno, dok u Zagrebu, u ostalim udaljenijim gradovima Republike Hrvatske i u inozemstvu iznosi 700,00 kn mjesečno. Za de�icitarna zanimanja iznos stipendije povećava za 100,00 kn, zavisno od mjesta studiranja. De�icitarnim zanimanjima smatraju se zanimanja iz sljedećih područja: tehničke znanosti (računarstvo, strojarstvo, elektrotehnika i informacijska tehnologija), prirodne znanosti (matematika i �izika i to nastavnički smjer), biomedicina i zdravstvo (medicina,farmacija, sestrinstvo), društvene znanosti (logopedija, rehabilitacija, psihologija, radna terapija), građevinarstvo, socijalni rad te rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

4. Pravilnik o stipendiranju studenata dostupan je na www.opcina-mala-subotica. hr u kategoriji Odluke načelnika uz objavu ovog natječaja te u Službenom glasniku Međimurske županije broj 14/19 od 31.10.2019.

5. Molbe za dodjelu stipendija podnose se u roku 15 dana od dana objave natječaja u lokalnom tjedniku i službenoj web stranici na adresu: Općina Mala Subotica, Glavna 29 A, 40321 Mala Subotica, s naznakom

„Natječaj za stipendije 2022. – NE OTVARATI“.

6. O rezultatima natječaja podnositelji molbi biti će obaviješteni u roku 15 dana od dana obavljenog izbora.

Općinski načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA MEĐIMURSKA

Na temelju Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora ("NN" 125/11, 64/15 i 112/18) i Odluke o uvjetima i postupku davanja u zakup poslovnog prostora Ministarstva državne imovine: Klasa: 372-01/19-01/186, Urbroj: 536-02/01-19-02 od 29.11.2019. godine, Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava međimurska sa sjedištem u Čakovcu, Jakova Gotovca 7, kao zakupodavac objavljuje:

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora

Predmet javnog natječaja je prikupljanje ponuda za davanje u zakup dijela poslovnog prostora ukupne površine 4 m2 radi postavljanja aparata za prodaju toplih napitaka, na sljedećim lokacijama:

• PU međimurska (sjedište) — Čakovec, J. Gotovca 7, dio prostorija hodnika površine 3 m2, za smještaj tri aparata za prodaju toplih napitaka;

• PP Prelog — Prelog, Trg bana Jelačića 4, dio prostorije hodnika površine 1 m2, za smještaj jednog aparata za prodaju toplih napitaka.

Poslovni prostor daje se u zakup na određeno vrijeme, na rok od pet godina, a početna cijena zakupnine je 200,00 kn (26,54 €). Utvrđena mjesečna zakupnina uvećat će se za PDV. Zakupnik će imati obvezu plaćanja režijskih troškova u paušalnom iznosu od 100,00 kn (13,27 €) mjesečno.

Ponude će se otvarati 16. studenog 2022. godine u 11,00 sati u sjedištu Policijske uprave u Čakovcu, Jakova Gotovca 7, a ponudu je potrebno dostaviti do zaključno 14. studenog 2022. godine do 12,00 sati neposredno ili preporučenom pošiljkom u zatvorenoj omotnici s tekstom „PONUDA ZA SUDJELOVANJE U JAVNOM NATJEČAJU ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA — NE OTVARATI".

Cjeloviti tekst javnog natječaja će se objaviti na internetskim stranicama Policijske uprave: medjimurska-policija.gov.hr, a dodatne obavijesti mogu se zatražiti na broj telefona 040/373-006 ili putem adrese elektroničke pošte: zeljka_horvat@mup.hr

NAČELNIK POLICIJSKE UPRAVE

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG Upravni odjel za gospodarstvo i �inancije

KLASA: 350-01/22-01/04 URBROJ: 2109/14-04-22-29 Prelog, 02. studenog 2022. godine

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), Zaključka gradonačelnika Grada Preloga o utvrđivanju prijedloga UPU područja između ulica Nikole Tesle i Konopljišće u Prelogu, KLASA: 350-01/22-01/04, URBROJ: 2109/14-02-22-28 od 02. studenog 2022. i Zaključka gradonačelnika Grada Preloga o utvrđivanju prijedloga UPU područja „Pod Vrti“ do Čakovečke ulice u Prelogu, , KLASA: 350-01/22-01/03, URBROJ: 2109/14-02-22-28 od 02. studenog 2022. objavljuje se

JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOZIMA URBANISTIČKIH PLANOVA UREĐENJA

UPU područja između ulica Nikole Tesle i Konopljišće u Prelogu i UPU područja „Pod Vrti“ do Čakovečke ulice u Prelogu

1. Javna rasprava traje od 10.11.2022. do 09.12.2022.

2. Javni uvid u prijedloge predmetnih urbanističkih planova uređenja, moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Grada Preloga, Glavna 35, 40323 Prelog, svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme, te na mrežnim stranicama Grada Preloga http://www.prelog.hr/, a poveznica je dohvatljiva na mrežnim stranicama stručnog izrađivača http://urbia.hr/ .

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG

POZIV ZA DOSTAVU ZAHTJEVA ZA DODJELU SUBVENCIJA

U POLJOPRIVREDI ZA 2022. GODINU

Grad Prelog obavještava �izičke i pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom s područja Grada Preloga da se do 30. studenog 2022. godine zaprimaju zahtjevi za dodjelu subvencija za okrupnjavanje i povećanje posjeda poljoprivrednog zemljišta i za posebne vrste poljoprivredne proizvodnje za 2022. godinu.

Uvjeti za odobravanje subvencije i potrebna dokumentacija objavljeni su na oglasnoj ploči i na internet stranici Grada Preloga (www. prelog.hr).

Dodatne informacije mogu se dobiti u Upravi Grada Preloga, Glavna 35, Prelog ili na broj telefona 645-301 i 638-686.

GRAD PRELOG

3. Javno izlaganje stručnog izrađivača o prijedlozima UPU održat će se prostorijama Grada Preloga, Glavna 35, 40323 Prelog, dana 22.11.2022.

za UPU područja između ulica Nikole Tesle i Konopljišće u Prelogu s početkom u 13:00 sati za UPU područja „Pod Vrti“ do Čakovečke ulice u Prelogu s početkom u 13:30 sati.

4. Primjedbe i prijedlozi na rješenja iz prijedloga urbanističkih planova uređenja mogu se davati tijekom javne rasprave, zaključno s 09.12.2022. i to: - postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja stručnog izrađivača - davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja - upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Gradu Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora.

Ivan Sokač

i jednostavnosti prikaza, dok je Heritage prikaz inspiriran modelima iz šezdesetih i se damdesetih godina prošlog stoljeća.

IGiulia

i Stelvio su s na ma od 2016. godine, pa je sada već pravo vrije me za osvježenje obaju modela. Doduše, oba modela i danas izgledaju dovoljno atraktivno, no „blago umi vanje lica“ im je donijelo još atraktivniji izgled. Bolji poznavatelji brenda će od mah primijetiti kako je za inspiraciju iskorišten model Tonale, što nije nimalo loše.

Nova prednja svjetla s tehnologijom LED Matrix i novim potpisom LED dnev nih svjetala, nova maska motora i novi branik donose osvježenje, ali i još snažniji nastup. Redizajnirana je i grafika stražnjih svjetala, kao i paketi opreme koji imaju iste nazive kao i kod modela Tonale – Super, Sprint, Ti, Veloce i Compe tizione, a uz potonji je dos

tupna i posebna siva boja Moon Light.

No promjene nisu vidljive samo izvana već ih ima i u unutrašnjosti gdje se odmah primijeti potpuno nova di gitalna instrumentna ploča dijagonale 12,3 inča. Budući vlasnici će moći birati jedan od triju prikaza – Evolved, Relax i Heritage. Evolved predstavlja budućnost brenda, Relax je baziran na udobnosti

Osim toga, tu je i novi multimedijski zaslon dijago nale 8,8 inča na kojem dolazi najnoviji softver. Tu su i ne ke nove boje i kombinacije boja koje se upotrebljavaju u unutrašnjosti, a poboljšana je i kvaliteta materijala, a sve kako bi boravak u kabini bio što ugodniji.

Sada su i Giulia i Stelvio opremljeni tehnologijom NFT, a riječ je o zaštićenom i nepromjenjivom digitalnom zapisu vozila, koji zapisuje sve

važne informacije o vozilu, uključujući i potencijalne kva rove i probleme, a koji nije moguće zamijeniti ili promi jeniti. S time Alfa Romeo želi omogućiti budućim vlasnici ma lakšu prodaju automo bila, ali i kupcima rabljenih jednostavan pregled čitave povijesti automobila.

Što se tiče pogonskih mo tora u ponudi su izvedbe s 2,0-litrenim turbobenzincem koji raspolaže sa snagom od 206 kW/280 KS i dolazi s pogonom na sve kotače, kao i izvedba koju pokreće 2,2-li treni turbodizel koji raspolaže sa snagom od 154 kW/210 KS. Obje izvedbe standar

dno dolaze s 8-stupanjskim automatskim mjenjačem. Na nekim će tržištima biti dostu pne i izvedbe s turbodizelom snage 160 KS i s pogonom na stražnje kotače, a još nema informacija što će biti s izved bama Quadrifoglio s 510 KS.

Zanimljivo je kako nijedna izvedba nije elektrificirana, već se i dalje nude provjereni klasični motori koje mnogi cijene u današnje doba elek trifikacije. Hrabar potez Alfe. Redizajnirane izvedbe u prodaju kreću početkom godine, a usporedno s time kreću i prve isporuke. Cijene za sada nisu objavljene, no ne bi se trebale puno mijenjati.

NOVITETI iz Alfa Romea

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 4. do 10. studenoga 2022.

P 4 Sv. Karlo Boromejski, Dragu�n, Karolina, Drago

S5 Srijemski mučenici, Mirko, Elizabeta

N 6 32. KROZ GOD. Leonard pustinjak, Melanija, Vedran; Titular Sv. Leonard: Goričan

P 7 Engelbert, Anđelko, Ernest

U 8 Gracija Kotorski; Klaudije, Bogdan

S 9 Posveta lat. bazilike; Vitomir, Vito, Gabrijel

Č 10 Leon Veliki, Lavoslav, Lav, Leona; Posveta Crkve: Donja Dubrava

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Toma Vugrinec, Sin Petre i Siniše

Merlin Oršuš, Sin Minee i Jasmina

Noa Čižmešija, Sin Ive i Danijela

Aurora Šimunić, Kći Petre i Gorana

Alina Juras, Kći Vedrane i Tomislava

Fran Zamuda, Sin Anje i Vinka

Jakov Marciuš, Sin Matee i Filipa

Nia Filipović, Kći Karle i Dominika

Bruna Tot, Kći Aleksandre i Renata

Klaudia Bogdan, Kći Ivanke i Miljenka

Sara Dolinščak, Kći Ančice i Mihaela

Rea Obadić, Kći Dore i Nikolasa

Ema Ignac, Kći Klaudije i Kemala

Ema Petković, Kći Ines i Samira

Andreas Balog, Sin Milene i Danijela

VJENČANI:

Dekanovec:

Karolina Kolarić i Davor Purić

Kotoriba:

Ana Slamek i Miroslav Taradi

Monika Horvat i Igor Munka

Mala Subo�ca:

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 5. studenoga

Čakovec

dr. Vlatka Pleh I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

dr. Dorotea Lebar I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Sven Jevtić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

Dekanovec dr. Zdenka Ivanović-Azenić Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec dr. Ljiljana Fujs Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Nedelišće dr. Jurica Vidović, M. Tita 1, tel. 040/313-216

Orehovica dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012

Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Selnica dr. Monika Friščić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sve� Juraj na BreguLopa�nec dr. Sara Mudri Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vra�šinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sa�, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sa� uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sa� do 18:00 sa�, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se ču� s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740

Valen�na Balog i Jurica Balog

Mursko Središće:

Petra Nerer i Neven Matjašić

UMRLI

Čakovec:

Đuro Frančić R. 1953.

Stanislav Mesarić R. 1947.

Josip Tučić R. 1941.

Amalija Branilović R. Štajerec R. 1944.

Marija Lastavec R. Živčec R. 1943.

Rudolf Filipović R. 1930.

Ivanka Flac R. Nerer R. 1963.

Mirjana Lesjak R. Vrbanec R. 1939.

Eva Habijan R. Vlašić R. 1933.

Dragu�n Jarni R. 1948.

Andrija Tomašić R. 1972.

Valent Mudri R. 1935.

Josip Herman R. 1947.

Ivan Krivak R. 1950.

Vid Zagorec R. 1935.

Marijan Krajačić R. 1944.

Zlatko Železnjak R. 1959.

Sabina Fujs R. Kosi R. 1928.

Ivan Vadlja R. 1936.

Ivan Marčec R. 1955.

Agneza Makar R. Vrban R. 1931.

Marija Mikac R. Vrabec R. 1939.

Mirko Mlinarić R. 1951.

Dekanovec: Ana Petak R. 1927.

Kotoriba:

Sofija Lukša R. Mravljek R. 1939.

Mala Subo�ca:

Viktorija Novak R. Janković R. 1942.

Marija Sraka R. Novak R. 1935.

Rozalija Horvat R. Balog R. 1944.

Nedelišće:

Amalija Strah R. Hrustek R. 1939.

Amalija Topolnjak R. Sudec R. 1931.

Mursko Središće: Ana Tibaut R. Novak R. 1950.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sve� Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sve� Mar�n na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vra�šinec tel. 040 866 966

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

TUŽNO SJEĆANJE

Josipa Mezgu

Jošuvijekzatečenitvojimpreranim odlaskom,obnavljamousebisveonoštosi nenametljivo,usvomlaganomstiludijelios nama:nježnost,dobrotu,ljubav,znanjeisvoj

MEMORIAM

hrvatski branitelj BOŽIDAR KOŠIR 1.11.1991. - 1.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

hrvatski branitelj BRANKO KOS 9.11.1991. - 9.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

hrvatski branitelj ŽELJKO PONGRAC 9.11.1991. - 9.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

hrvatski branitelj DRAŽEN ŠKORJANEC 10.11.1991. - 10.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

TUŽNO SJEĆANJE

na našeg voljenog MIROSLAV ZEČAR – MIŠO 30.4.1952. - 29.10.2022.

Sjećanja koja dodiruju naša srca, nisu nikad zaboravljena.

Supruga Štefanija, sin Nikola i kćer Helena s obiteljima

IN MEMORIAM

Mirko Špicar

iz Nedelišća 5. listopada - 4. studeni 2022.

Danas je tvoj dan, danas je tvoj rođendan…. fališ…

Obitelj

MEMORIAM

hrvatski branitelj DAVID KUKOVEC 28.10.1991. - 28.10.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

MEMORIAM

hrvatski branitelj DAMIR LEHKEC 1.11.1991. - 1.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

hrvatski branitelj VLADIMIR ROJKO 28.10.1991. - 28.10.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

hrvatski branitelj DARKO VRANČIĆ 29.10.1991. - 29.10.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

TUŽNO. SJEĆANJE

na dragog brata AUGUSTINA BELA

iz Novog Sela Rok 16.10.2020. - 16.10.2022.

Još i danas sve nas na njeg’ sjeća stare kopačke vise pokraj vrata.

I što mati znala nam je reći Bog je dao srce mu od zlata!

Sestra Verica, braća Đuro i Ladislav s obiteljima

SJEĆANJE

na našu dragu majku JULIJANU BEL 6.11.2015. – 6.11.2022.

Ostavila si tragove koji se ne brišu I dobrotu koja se zauvijek pamti...

Kćerka Verica te sinovi Đuro i Ladislav s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

Velika hvala svim dobrim ljudima koji su s nama podijelili našu beskrajnu tugu, bili uz nas riječima ohrabrenja, sućuti i sjećanja

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Šardi

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Petar Šarić

OBAVIJEST O SMRTI

mr.ph. Marija

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Fučec

OBAVIJEST O SMRTI

Andreja Kalšan rođ. Kneklin iz Čakovca preminula 29. listopada nakon kratke i teške bolesti u 59. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Mikolaj rođ. Gerenčir iz Mačkovca preminula 29. listopada u 92. godini života

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD

ZA ZAPOŠLJAVANJE

Marija

Juračić iz Domašinca preminula 29. listopada u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Barila iz Domašinca preminula 29. listopada u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Fučko iz Nedelišća preminuo u 65. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Grof rođ. Čurin iz Murskog Središća preminula 25. listopada u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Darko Radojčić iz Nedelišća preminuo u 54. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Leček

rođ. Sabolčec iz Nedelišća preminula u 80. godini života

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kal nička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara i zaštitara - tehničara te 2 m/ž vatrogas ca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 13.11.

2. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, traži 2 m/ž administrativna djelatnika, m/ž bageristu i m/ž vozača šlepera na neodređeno, javiti se osobno na adre su ili na tel: 040 845 806 ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@ ab-metalpromet.hr do 18.11.

3. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrt nička ulica 3, traži 1 m/ž autolimara, 3 m/ž automehaničara i 1 m/ž administra tivnog djelatnika na određeno, javiti se osobno na gornju adresu do 7.11.

4. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Gori čan, traži m/ž komercijalnog managera na neodređeno, javiti se na email: info. arteferro-gorican@arteferro.com do 30.11.

5. AGROTAR d.o.o., I. G. Kovačića 1, Čakovec, traži m/ž konobara za radno mjesto Finimo Bar na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 556 7184 ili na email: filip.tarandek@gmail. com do 8.11.

6. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec 59, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 3011 985 ili email: dino@ blazeka.hr

7. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakoveč ka 136a, traži 2 m/ž šivača, m/ž radnika na izradi madraca i m/ž skladištara (rok prijave 14.11.); te m/ž čistača (rok prijave 30.11.) na neodređeno, javiti se pisme nom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr

8. BU-JAN TIM j.d.o.o., Pretetinec, traži m/ž zidara i m/ž građ. radnika na neo dređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismena zamo lba na adresu ili na email: bu.jan.tim@ gmail.com do 30.11.

9. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži 1 m/ž pomoćnog radni ka i 1 m/ž viličaristu na određeno, javite se na tel: 040 375 512 ili mob: 091 618 6446 ili na gornju adresu ili emailom: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr ili mlin. dk@cak.mlinovi.hr do 15.11.

10. DIKA ŠTIK d.o.o., Vratišinec, Brodec 6, traži 1 m/ž radnika za štik (jedna smje na) na neodređeno, javiti se osobno ili e-mailom: dika@dika.hr do 25.11., više info na: www.hzz.hr

11. DIMOS-dimnjačarski obrt Zver Ro bert, Strahoninec, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na tel. 040 333 977 ili na mob.091 3000 268 do 30.11.

12. DINAMIC TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika na prijemu vozila na servis na neodređeno, javiti se na email: barbara-z@dinamic-trade.hr do 26.11.

13. Dječji vrtić Hižica, Čakovec, traži m/ž odgojitelja na neodređeno, javiti se na email: dv.hizica@gmail.com do 11.11.

14. DOBRA HRANA j.d.o.o., Čakovečka 47, Pušćine, traže m/ž čistača - sobara i m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 576 3986 ili na email: mamica@mamica. com.hr do 30.11.

15. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž njegovatelja i m/ž čistača na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 806 ili 098 377 304 ili pisme na zamolba na gornju adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak.hr do 10.11.

16. Dom za starije i nemoćne Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž njegovatelja za starije i nemoćne osobe, m/ž kuhara i m/ž socijalnog radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 853 943 ili na email: svanasivica@gmail. com do 14.12.

17. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž njegovatelja i me dicinsku sestru ili tehničara na neodre đeno vrijeme, javiti se na tel. 040 829 181 ili 091 571 3658 ili na email: info@ domzastarije-slakovec.hr do 25.11.

18. Dom za starije i nemoćne osobe Stubičar, Kolodvorska 32, Mursko Sre dišće, traži 1 m/ž njegovatelja na neo dređeno, javiti na mob. 098 989 7674 ili na mail: stubicardom@gmail.com do 31.11.; više info na: www.hzz.hr

19. DRVOTRADE d.o.o., Nedelišće, V. Nazora 32 , traži 2 m/ž radnika na sortir nici trupaca, 2 m/ž radnika na glodaču kore trupaca, 5 m/ž radnika na sortira nju dasaka, 3 m/ž vozača C i E kat. za šu mara s dizalicom, m/ž djelatnika za rad s viličarom - utovarivačem i 3 m/ž vozača viličara na neodređeno, javiti se na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 ili osobno na gornju adresu do 30.11.

20. ELECTA d.o.o., Mursko Središće, traži 5 m/ž elektromontera na neodre đeno, javiti se na email: posao@electa. hr i tražimo 1 m/ž koordinatora elektro projekata na neodređeno, javiti se na email: nenad.sabo@electa.hr do 25.11., više info na: www.hzz.hr

21. GRADIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja gradilišta na neodređeno, ja viti se na mob. 099 3800 585 ili na email: dijana.bujanic@gradis.hr do 12.11.

22. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hru pine 7b, traži, traži 2 m/ž komunalna radnika - vozila, javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 334 4451 ili pisme nom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 11.11.

23. HOMELAND d.o.o., Gornji Koncov čak 43, traži 2 m/ž njegovatelja i 1 m/ž kuhara, javiti se na tel. 040 857 447 ili 098 9200 804 ili na email: bibekavac4@ gmail.com ili osobno do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

24. Industrija konfekcije, građevinar stvo i turizam d.o.o., Poljska 43, Mur sko Središće, traži 3 m/ž šivača, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 099 663 3330 ili na email: i-kong@ck.t-com. hr do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

25. INTERNATIONAL EVONA d.o.o., Ča kovec, traži m/ž blagajnika u automat klubu na određeno, javiti se na email: club.cakovec@oc.eu do 13.11.

26. Interijeri Vesna j.d.o.o.,, traži 10 m/ž stolara - montera namještaja za mjesto rada Austrija na neodređeno, javite se na mob: 098 9841 949 ili emailom: interijerivesna@gmail.com do 30.11.

27. KERAMBIS j.d.o.o., Plešivica, traži 1 m/ž keramičara, 1 m/ž pomoćnog polagača keramičkih pločica i 1 m/ž po moćnog radnika, javiti se na mob. 099 671 9055 ili na email: kerambis@gmail. com do 25.11.; više info na: www.hzz.hr

28. KRETCH DIGITAL d.o.o., Čakovec, traži m/ž programera na neodređeno, javiti se na email: jobs@krtech.digital do 24.11.

29. KOCKA TM d.o.o., Glavna 63, M. Subotica, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž kuhara - pizza majstora na određe no, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 139 3037 ili na email: kockatm63@ gmail.com do 25.11.

30. KOMUNA TOPLEK d.o.o., Žiškovec, traži m/ž vozača C i E kat. u međunarod nom transportu na neodređeno, javiti se na tel. 040 337 392 ili na mob. 098 235 990 do 30.11.

31. LA MODA d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž šivača tekstila na neodređeno, ja viti se na mob. 099 7941 792 ili na email: lamoda.svetamarija@gmail.com do 31.12.

32. LE SLASTICE d.o.o., traži 2 m/ž po moćnog radnika u proizvodnji na neo dređeno, javiti se na mob. 099 456 7630 do 14.11.

33. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara na određeno, javiti se na mob. 091 313 2299 ili na email: igor. novak@liming.hr do 19.11.

34. LTH Alucast d.o.o., R. Austrije 3, Ča kovec, traži 6 m/ž alatničara, 5 m/ž ope ratera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž radnika na održavanju strojeva na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adre su ili na email: info.alucast@lthcastings. com do 30.11.

35. MARAVIĆ - inženjering i konstruk cije d.o.o., Zagrebačka 38, Čakovec, traži 1 m/ž pomoćnog bravara i 1 m/ž skladištara na neodređeno, javite se sa zamolbom na gornju adresu ili na email adresu: dubravka.brkljacic@mik.com. hr ili mik@mik.com.hr do 31.11.

36. MAG-COMMERCE d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja odjla financija i raču novodstva na neodređeno, javiti se na email: ljudski.potencijali@mag-com merce.com do 16.11.

37. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž vo ditelja ključnih kupaca, javiti se na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti. hr do 15.11.

38. Metal prime j.d.o.o., Sivica, traži m/ž bravara na neodređeno, javiti se na email: dejan.nikolov10@gmail.com do 13.11.

39. METAL – EURO d.o.o., Ul. Goričica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalnog bravara na neodređeno, javiti se osob no na adresu ili na mob. 098 9951 559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 30.11.

40. MIHA PROJEKT d.o.o., M. Gupca 16, Štefanec, traži m/ž radnika u vrtnom centru na određeno, javiti se pisme nom zamolbom na adresu ili na email: iva.vrtnicentar@gmail.com do 4.11.

41. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetoje lenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača naftnih derivata na neodre đeno, javiti se osobno na adresu ili pisme nom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.11.

42. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Čako večka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara, javitiseosobnonaadresuilinatel.040821 599 ili na email: moharic.commerce@ gmail.com do 15.11.

43. MULTI-ING d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera za mjesto rada Njemačka naneodređeno,javitisenamob.0996655 006 ili na email: multi.ing.hr@gmail.com do 10.11.

44. NUMBER ONE d.o.o., Donji Mihalje vec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara za mjesto rada Village bar na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 660246ilinamob.0981863044do31.12.

45. OKNO d.o.o., Pušćine, traži m/ž djelat nikau proizvodnji alu stolarijei m/žvodite lja montaže alu stolarije na neodređeno, javitiseosobnonaadresuilinatel.040821 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@okno.hr do 30.11.

46. OPTIKA SPECTO d.o.o., Glavna 44, Prelog, traži m/ž prodavača optičkih po magala na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 184 9701 do 12.11.

47. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž strojara na finišeru na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 30.11.

48. PERUTNINA PTUJ - PIPO d.o.o., Ča kovec, traži m/ž kontrolora kvalitete, m/ž skladištara, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž operatera stroja, m/ž održavatelja u mješaoni, m/ž rad nika u proizvodnji, m/ž vozača traktora, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije te m/ž čistača na neodređeno, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina. hr do 7.11.

49. PLASTOMETALIK d.o.o., Mala Su botica, traži m/ž administratora, m/ž alatničara i m/ž elektromontera na neo dređeno, javiti se na mob. 098 706 106 ili na email: plastometalik@plastometalik. hr do 20.11.

50. PLODINE d.d., traži m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, javiti se zamolbom na e-mail: zaposljavanje@ plodine.hr do 20.11.

51. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrin sko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž laki rera, m/ž savijača, 3 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara i 3 m/ž brusača na neodređeno, javiti se osobno na adre su ili na tel. 040 396 553 ili 098 1830 293 ili pismenom zamolbom na adresu li na email: e.filipic@primabiro.hr do 30.11.

52. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na neodređeno, javiti se na mob. 099 676 2864 ili ili na email: prometal.ck@gmail.com do 31.12.

53. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog traži m/ž radnika u skladištu na neodre đeno, javiti se pismenom zamolbom na email: office@p-pg.hr do 15.11.

54. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vo zača C i E kat. i m/ž pomoćnog radnika na sortiranju metalnog otpada na neo dređeno, javiti se na tel. 040 895 555 ili mob. 099 589 5555 ili na email: ured@ rale.hr do 30.11.

Slobodna radna mjesta

55. REINOX d.o.o., Brezje 81a,Lopatinec, traži m/ž poslovođu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 855 845 ili na mob. 098 426 419 ili pisme nom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 20.12.

56. RENE GRADNJA d.o.o., traži 2 m/ž soboslikara za rad u Njemačkoj na neo dređeno, javiti se na mob. 099 336 9938 do 20.11.

57. SCONIUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika u palačinkarnici - konobaraugostitelja na određeno, javiti se na mob. 098 171 0002 ili na email: sc@sconium. com do 20.11.

58. SENKO d.o.o., Štefanec, V. Nazora 22, traži m/ž komercijalistu u prodaji na određeno, javiti se na tel. 040 337 344 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@senko.hr do 15.11.

59. SMITH TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž ekonomistu - komercijalistu na određeno, javiti se na email: smith. trgovina@gmail.com do 30.11.

60. SMRTIĆ oprema stolarija, G. Kur šanec, Zrinskih 11a, traži m/ž stolara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 980 6580 do 17.11.

61. SOVA d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja tehničke pripreme drvene stolarije na neodređeno, javiti se na mob. 098 1788 856 ili na email: sinisa@ kvantum-gradnja.hr do 20.11.

62. STOLARIJA NOVAK-M, Dragoslavec breg 6, traži m/ž stolara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 899 269 ili na mob. 091 5320 559 ili na email:miro.novak@gmail.comdo25.11.

63. TOMI-BEL j.d.o.o., Čakovec, I. G. Kovačića 30, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adre

su ili na mob. 099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@gmail.com do 15.11.

64. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o.,Izvor ska 3, traže m/ž voditelja ugostiteljskog objekta, 2 m/ž recepcionara i 2 m/ž eko nomista, javiti se na mob: 099 5340 673 ili na email: posao@termesvetimartin. com do 12.11.; više info na: www.hzz.hr

65. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Straho ninec, Dravska 59 D, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuze mni i inozemni prijevoz, m/ž disponenta i m/ž djelatnika za održavanje strojeva na određeno,javitiseosobnonaadresuilina mob: 091 352 7030 do 15.11.

66. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mje sto rada Vularija, Štefanec, Orehovica, Oporovec, Mala Subotica na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.11.

67. TWIX-TRADE, Čakovec, traži 1 m/ž konobara, 1 m/ž radnika za čišćenje re storana i okoliša i 2 m/ž pomoćna kuhara na neodređeno, javiti se na mob: 091 201 6015 ili na email: sonja@trattoriarustica. hr do 30.11.

68. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž ko nobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 767 do 15.11.

69. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži m/ž prodavačanaftnihderivatananeodređe no,javiti senamob. 098259865do 26.11.

70. ZT–ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži m/ž admi nistrativnog referenta i m/ž vozača mo tornog vozila C+E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili 095 112 3469 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.comdo19.11.

Dragi veliki i mali kreativci, nakon dužeg vremena ponovo pokrećemo našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj ćemo prikazivati pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

JESEN JE STIGLA

Obojila jesen lišće u jesenske boje. Ljudi polako šalove kroje.

S oblaka padaju kiše, dok hladni vjetar poruku nam piše: „Ljeta nema više!“

PRVI DAN JESENI

Danas je prvi dan jeseni. Sprema se kiša. Vjetar jako puše. Njiše grane na drveću. U šumi je ostao samo ježić. Skrio se ispod lišća. Ptice selice veselo su otišle na jug.

Aleks Jambrošić, 3. razred, PŠ Peklenica

Učiteljica Tajana Rihtarec Višnić

STIGLA JE JESEN U MOJ KRAJ

Stigla je jesen u moj kraj. U jesen često pada kiša i vjetar kida lišće s grana. Ptice selice se sele u toplije krajeve. Šuma polako ostaje bez lišća, a s otpalim lišćem jež gradi zimsko gnijezdo.

Mia Medved, 3. razred, PŠ Peklenica Učiteljica Tajana Rihtarec Višnić

Aleksandra Sklepić

KIŠNI DAN

Dan je počeo kišom. Kišilo je svud po lišću, po drveću, a mali jež je htio skupljati hranu. Vjetar je puhao i puhao, skoro je otpuhao ježa. Ježić je čekao i čekao kada će već stati kiša. Jato ptica selica žurno je krenulo u tople krajeve.

Oko podneva kiša je prestala. Ježić se nasmijao jer su u šumu konačno došle zrake sunca.

Eva Sršan, 3. razred, PŠ Peklenica

Učiteljica Tajana Rihtarec Višnić

Zara Mlinarić, 3. b, OŠ Strahoninec Učiteljica Sanja Hozmec

ŠARENA

JESEN VLADA

U šumi vjetar lišće s grana trese u šumi jež jabuku kući ponese. Na nebu ptice selice na jug lete pauk kroz grane mrežu plete U šumi kiša pada i šarena jesen vlada.

Patrik Lajtman, 3. razred, PŠ Peklenica

Učiteljica Tajana Rihtarec Višnić

Uređuje:

Ema Habula, 8. r, OŠ Belica, Mentor: Emina Kefelja

Nina Turk, 8. r, OŠ Belica, Mentor: Emina Kefelja

Adela Cimerman, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće

Jakov Mikolaj, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

2, 40000 Čakovec

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 372-03/20-01/12, Urbroj: 2109-2-01-01-22-18 od dana 04.11.2022., dana 04.11.2022. objavljuje se

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan. Klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena 9.800 eura. Upit na broj: 091 561 57 93.

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

KUPUJEM AUTO - ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran ili registriran. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJE SE motorna motika, trimer za travu, nož za grmlje, STIHL, prodajem za 3000 kn. Zagreb, mob 091/9240-293

PRODAJEMO ŠUMU k.č. 2250/2 k.o. Šenkovec cijena 75 kn/m2, info na mob 098/168-5574

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

STARIJEM BRAČNOM PARU ILI SAMO ŽENSKOJ OSOBI povoljno nudim vrhunski smještaj. Info na mob. 095/897-8843

JAVNI NATJEČAJ ZA DODJELU GRADSKOG PROSTORA NA KORIŠTENJE UDRUGAMA

1.Raspisuje se javni natječaj za dodjelu gradskog prostora na korištenje udrugama prikupljanjem pisanih prijava u zatvorenim omotnicama za prostor na adresi Strossmayerova 9, 40 000 Čakovec, površine 9,41 m², energetski razred zgrade B (Speci�ična godišnja potrebna toplinska energija) i A (Speci�ična godišnja primarna energija).

2. Mjesečni iznos naknade za korištenje prostora iznosi 24,10 EUR (slovima: dvadesetčetiri eura i deset centi) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a, uvećano za iznos PDV-a.

Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Gradonačelnica

• inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

• inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

• CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

• električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

TEHNOLOG (m/ž)

ALATNIČAR (m/ž)

RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, Savska Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N. S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

SADNICE joste, ogrozda, aronije tajberi, sadnice vinove loze Izabela (za brajde i nadstrešnice), sadnice crnog i bijelog ribiza, kupina, goji, prodajem po 20 kn/kom, te sadnice crvenog ribizla i stalno rađajućih malina, dvogodišnje, po cijeni od 15 kn/kom. Šaljem poštom - pouzećem, Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEMO ŠUMU Novi Goj k.č. 2052/2 k.o. Šenkovec, 1649 m2, širina 5.58 m, cijena 50/m2. info na tel 098 911 5452 ili 040 343 509

POSAO

TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA iz matematike za osnovnu i srednju školu. Pripremam za državnu maturu. Upita� na broj 099/6809583

TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj por�elj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo.com ili 091/788-3017

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN od 35 m2 za 1.600 kn plus režije i trosobni stan od 115 m2 za 3.600 kn plus režije. Zva� na 040/524-079 i na broj mob. 0043/677-6303-4195. U nedelju se prijepodne od 10 h do 12 h mogu vidje� stanovi.

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE �grice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA DOMAŠINEC

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 604-01/22-01/02

URBROJ: 2109-4-02-22-3

Domašinec, 31. listopada 2022. godine

OBAVIJEST

O RASPISANOM JAVNOM POZIVU ZA DODJELU STIPENDIJA UČENICIMA KOJI SE ŠKOLUJU ZA DEFICITARNA ZANIMANJA I REDOVNIM STUDENTIMA S PODRUČJA OPĆINE DOMAŠINEC U 2022. GODINI

Općinski načelnik Općine Domašinec, dana 31. listopada 2022. godine raspisao je Javni poziv za dodjelu stipendija učenicima koji se školuju za de�icitarna zanimanja i redovnim studentima s područja Općine Domašinec u 2022. godini (u nastavku: Javni poziv). Cijeli tekst Javnog poziva dostupan je na službenoj mrežnoj stranici Općine Domašinec: www. domasinec.hr. Prijave na Javni poziv podnose zaključno do 14. studenog 2022. godine do 15:00 sati, bez obzira na način dostave. Sve ostale informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Domašinec ili na telefon: 040/863-240.

Općinski načelnik Mario Tomašek, dipl.ing.prom.

KUPUJEM DIONICE tvrtke EKO Međimurje d.d. Ponude na tel. 098/985-7916

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

POKLANJAM NAMJEŠTAJ ZA DJEČJU SOBU. Za informacije nazva� na mob. 099/8022-033

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te dvije zimske gume dim. 175/70 R14. Info na mob. 098/91-58-640

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200 x 75 cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, šir. š� tnika 35 mm, duž. š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an� kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107 KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098 92 190 92

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM dvosjed na razvlačenje, očuvan, plave boje (samo 500 kn); regal za dnevnu sobu, jako dobro očuvan, 3-djelni s mog. kombinacije (samo 800 kn); garnituru na razvlačenje trosjed, dvosjed i fotelja, razvlači se i trosjed i dvosjed (800 kn). Info na mob. 091/611 36 05

PRODAJEM kuhinjski štednjak (2 plin, 2 struja) Gorenje, bijeli, rabljeni, sačuvani, kao nov. Čakovec, mob. 098/467-111

• odgovarajuće obrazovanje

• rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu)

• preciznost i motiviranost za rad

• točnost, savjesnost i samostalnost u radu

• dinamičan, samostalan i fleksibilan rad

• mogućnost osobnog i stručnog razvoja

• naknada za topli obrok i troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti

• mogućnost 6-mjesečne edukacije i rada u LTH Castings Ljubljana

Prodajem ženku njemačkog ovčara s HR rodovnicom staru 16 mjeseci. Sve informacije na 097 740 7600

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o.traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Prvo upoznaj stvarni svijet, ima vremena za internet!

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Dijete mlađe od dvije godine ne treba biti izloženo ni jednom ekranu jer njegove kognitivne i senzoričke funkcije nisu dovoljno formirane da bi ono moglo konzumirati tako posredovane informacije.

Eh, da mogu taj slogan ubaciti u glave roditelja male djece pa da im bude stalni podsjetnik kojeg će se držati. Danas ću obrazložiti zašto mislim da je to jako važno. Otkada su pametni telefo ni postali naši novi članovi obitelji, koji većinu ukućana tijekom 24 sata, sedam da na u tjednu čine dostupnima ostatku svijeta, nešto se nez dravo i štetno događa s našim obiteljskim odnosima i šire, sa svim našim stvarnim me đuljudskim odnosima, koji su uzmaknuli pred virtualnim komunikacijama na koje smo se masovno navukli. Nervoza što ne stižemo uraditi puno potrebnih i važnih zadataka i stres što nam stalno fali vremena posljedica su jed nostavne činjenice: stvarni svijet nikamo nije otišao (zasad) i mi u njemu treba mo analogno i sukcesivno odraditi sve što smo i prije trebali, a kako ćemo kad nam virtualni svijet stalno uzima pažnju i dragocjeno vrijeme? Tako da se sjetimo da sami možemo, znamo, ho ćemo i trebamo povremeno i pravovremeno isključivati virtualnu stvarnost koja se „uekranila“ svuda oko nas. Još nije kasno da u vlastitom životu uspostavimo ravnote žu između realne i virtualne stvarnosti, o tome sami odlu čujemo. To je prioritet ove ge neracije roditelja male djece koja neće znati kako je svijet izgledao prije no što je svaki pojedinac, svojom voljom, bez imalo prisile, pristao biti nonstop „prikopčan“ na internet. Roditelji male djece imaju sada posebnu odgovornost da djecu najprije dobro upoznaju sa stvarnim svijetom u kojem trebaju steći sve potrebne životne vještine, kako bi ona, polako, u primjerenim doza ma i oblicima, u predškolskoj dobi krenula s upoznavanjem sadržaja na internetu. Rodi telji dragi, dijete mlađe od dvije godine ne treba biti izloženo ni jednom ekranu jer njegove kognitivne i sen zoričke funkcije nisu dovoljno formirane da bi ono moglo konzumirati tako posredo vane informacije. Ne ulazeći u analizu štete li ekrani i ko liko zdravlju i psihofizičkom razvoju djeteta kažem vam jednostavno to da dvodimen zionalna elektronička slika nije informativna za malu djecu, jednostavno nema edukativnu vrijednost. Tra žiti na internetu sadržaje koji su prikladni za tu dob je gubljenje vremena jer sve što malo dijete treba vidjeti, čuti, dodirnuti, pomirisati, nanjušiti, osjetiti, razumjeti, izraziti i primiti postoji samo u okruženju u kojem dijete raste, a izvori, prenositelji i tumači svih informacija su roditelji i uža socijalna okolina koju dijete postepe

no upoznaje. Da bi odrasli mogli to omogućiti malom djetetu, oni sami se trebaju dobro snalaziti u svemu što zovemo stvarni život. Mame i tate, stvarni život koji vodite sa svojom stvarnom djecom treba biti neometan virtual nim sadržajima, sve ono što nudi beskraj interneta samo je dodatak u vašem životu, dodatak za koji imate vrlo malo vremena jer maloj djeci trebate omogućiti različite praktične aktivnosti koje uključuju osjetilna iskustva u svim senzornim modalite tima, dvosmjernu komunika ciju kroz koju djeca najbolje uče i socijalne igre kojima se povezuju s okolinom. Ka da uvodite digitalne medije, obvezno odaberite primjeren sadržaj koji ćete i vi gledati s djetetom, pokazivati mu i tumačiti, baš kao da gledate slikovnicu. U dobi od dvije do pet godina digitalne medije treba ograničiti na sat vre mena, a u kasnijem djetinj stvu maksimalno dva sata. Ekrani se ne upotrebljavaju za zabavljanje, umirivanje, uspavljivanje ili distrakciju za vrijeme hranjenja ma log djeteta, ta svakodnev na praksa mnogih roditelja posve je pogrešna, zar ste stvarno tako slabo informi rani?! Ni televizor ne treba biti uključen kao pozadinska zvučna kulisa u prostoriji s malim djetetom jer ono treba pretežno čuti zvukove i go vor na materinskom jeziku, a ekranima nije mjesto ni ta mo gdje dijete spava. Barem sat vremena prije odlaska na spavanje treba isključiti sve digitalne medije i s malim djetetom provesti večernje rituale hranjenja, higijene, maženja, pričanja i ušuška vanja u krevet. Zar ima nešto ljepše od toga?

Piše Nikola Barat, bacc. med. techn.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Alkohol na radnom mjestu

Mnogo je radnih mjesta na kojima je izrazito opasno konzumirati alkohol: profesionalni vozači, piloti, građevinski radnici itd. Opasnost leži u potencijalnom ozljeđivanju samog sebe, radnih kolega, ali i mnogih drugih osoba u neposrednom kontaktu.

Alkohol na poslu je za branjen, no svejedno ga neki konzumiraju zbog stresnih si tuacija na poslu, utjecaju radne okoline i dr. Neki pak piju jer su razvili ovisnost o alkoholu i bez njega jednostavno ne mo gu. Alkoholizam je bolest koja, osim što narušava organizam čovjeka, vrlo negativno utječe i na njegovu društvenu i rad nu sredinu. Mnogo je radnih mjesta na kojima je izrazito opasno konzumirati alkohol: profesionalni vozači, piloti, gra đevinski radnici itd. Opasnost leži u potencijalnom ozljeđiva nju samog sebe, radnih kolega, ali i mnogih drugih osoba u neposrednom kontaktu. Na žalost, na nekim radnim mje stima se čak i potiče radnike na uzimanje alkoholnih pića, npr. u ugostiteljskim objektima. Koja su prava i obveze po slodavca, ako sumnja da neki radnik konzumira alkohol na poslu, ili da dolazi u alkoholizi ranom stanju na posao? Prema Zakonu o zaštiti na radu, poslo davac ponajprije mora napravi ti interni akt kojim se opisuje provođenje postupka, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata te postupanje u sluča ju sumnje na opijenost radnika, ali i u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri. Ako poslo davac ne donese interni akt, provođenje alkotestiranja na poslu je pravno neutemeljeno. Nadalje, poslodavac je dužan imenovati radnika koji će biti osposobljen za provođenje po stupka testiranja na alkohol od strane ovlaštene tvrtke. Ako poslodavac nema osposoblje nog radnika za provjeru, mo že ugovoriti provjeru s nekom drugom ustanovom koja ima za to osposobljene osobe.

Smatra se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 mg/L u izdahnutom zraku. Ako odbije provjeru, također se smatra da je pod utjecajem alkohola. U tim

slučajevima, poslodavac je dužan udaljiti radnika s mjesta rada na siguran način. Ako se dogodi da radnik odbija napustiti mjesto rada, tada poslodavac kontaktira nadležnu redarstvenu službu.

Poslodavac može, prije ili tijekom radnog odnosa, poslati radnika na zdravstveni pregled kod specijalista medicine rada, koji ocjenjuje zdravstvenu i psi hofizičku sposobnost radnika. Ako radnik posjeduje potvrdu da je u programu liječenja, od vikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, te u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti, poslodavac nema pravo provje ravati je li radnik pod utjeca jem sredstava ovisnosti. Ono što može je poslati radnika na spomenuti zdravstveni pregled kod specijalista medicine rada, da se utvrdi je li sposoban za obavljanje poslova.

Stigmatizacija je velik pro blem za osobe koje su u procesu liječenja od sredstava ovisnosti, a imaju dozvolu za rad specija lista medicine rada. Na radnom mjestu se često moraju nositi s raznim uvredama i osudama, što dodatno pogoršava situaciju. Razumijevanje i podrška poslo davca i radnih kolega ključni su u procesu liječenja. Naravno, sve dok radnik obavlja sve radne obveze koje je dužan obavljati prema ugovoru o radu.

Prevencija i edukacija o štet nosti alkohola nužne su mjere jer alkoholizam je bolest koja u konačnici dovodi do trajne nes posobnosti za rad, preuranjenog umirovljenja i veće smrtnosti te bi mu trebalo posvetiti mnogo više pozornosti zbog bolje pro duktivnosti i očuvanja što dulje radne sposobnosti radnika. Sa mo timskim radom poslodavaca, liječnika, psihijatra, psihologa, socijalnog radnika i ostalih čla nova tima može se kvalitetno pristupiti tom zajedničkom problemu i time pridonijeti rje šavanju pojedinačnih slučajeva, kojima je često potrebna pomoć prije nego što problem postane prepoznatljiv.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

RADNO VRIJEME:

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

Strastveni motorist koji obožava knjige

- Uuuh, motori su moja ljubav, promijenio sam za života skoro 30 komada. Držali su me jedno vrijeme i auti, imao sam jaguara u kakvom se engleska kraljica vozila, rekao nam je deda Ljubo Treska

Piše

i foto: Sven Tomašić

- Volim se družiti s dedom jer je jako drag, smiješan i zabavan. Također, volim prije škole doći k dedi jer jako �ino i dobro kuha, na samom početku spomenula je unuka Vita Jagečić (12).

Vita se inače bavi plesom, pohađa Plesni studio Korak već 7 godina i deda Ljubo ju podržava u tome i hoda na svaki njezin nastup. Ponekad i on sam pleše s unukom Vitom. Deda Ljubo napomenuo je da su u kuhinji za vrijeme spremanja ručka vježbali valcer.

I unuk Tibor obrazložio je zašto voli svog dedu.

- Obožavam svog dedu jer pričamo viceve i često se smijemo i zabavljamo. Volim

kad mi prepričava svoje priče iz mladosti kad je radio na željeznici. Kad nam se pokvari auto, uvijek nam posudi svoj i dok smo išli skupa u Austriju, deda Ljubo nam je svima najbolje kuhao. Moj deda je pravi frajer jer vozi motore i uvijek je tu za mene, zaključio je unuk Tibor Treska (11).

Prošao je motorom sve hrvatske otoke

Slavoljub (Ljubo) Treska (67) u ranijim danima radio je skoro 20 godina na željeznicama. Poslije željeznice otvorio je svoj obrt i imao prehrambenu trgovinu Treska u Istarskoj ulici u Čakovcu i pletionicu čipke i gumilastike za gaće.

Kako kaže, sad pod starije dane uživa u penziji i vožnji

motorom. Ljubo je strastveni ljubitelj automobila i motora. Bio je prije predsjednik u varaždinskom motoklubu. I dalje obožava vožnju, ali turistički. Uživa u vožnji motora preko 40 godina i svim relacijama koje je prošao, a bilo ih je bome puno.

Ove godine je motorom posjetio kompletne Dolomite u Italiji, dio hrvatske obale i Učku. Također, prošao je motorom sve hrvatske otoke i velik dio Europe.

- Uuuh, motori su moja ljubav, promijenio sam za života skoro 30 komada. Držali su me jedno vrijeme i auti, imao sam jaguara u kakvom se engleska kraljica vozila. Svake dvije godine zamijenim ili auto ili motor. Vozim se i uživam, stari sam, ali se ne dam, kroz smijeh je zaključio deda Ljubo.

Ljubo je i veliki čitatelj, obožava knjige Osim limenih ljubimaca, uživa u provođenju slobod-

nog vremena s obitelji, unucima te u prirodi i pješačenju. Ljubo je i veliki čitatelj, obožava knjige i učlanjen je u čakovečku knjižnicu.Jedno vrijeme pratio je hrvatske i jugoslavenske autore, krimiće, romane i najviše putopise. Kako kaže, nije imao presudan trenutak za čitanje, već čita od rane mladosti. Od glazbe sluša i uživa u rock’n’rollu.

Ljubo ima dvoje djece, Ivančicu Jagečić i Tomislava Tresku. Tomislav živi u Varaždinu i Tiborov je otac, a Ivančica je Vitina majka. Svi se super slažu i složno žive svoje obiteljske živote. Njegova supruga Danica preminula je 2010., a sad ima partnericu Jasenku koju ovim putem pozdravlja.

Na samom kraju, Ljubo je zaključio:

- Mi stariji imamo neke svoje vrijednosti i principe, mlađi imaju svoje i drugačije stavove. Pogled na život se s vremenom mijenja, pogotovo

dok stariš, ali ne trebamo nužno sve shvaćati i osuđivati, bitno da se podržavamo i volimo!

Kako djeda prijaviti na natječaj?

Pa i samo jedan od nabrojenih ili još više neki od nenabrojenih razloga dovoljan su povod da djeda prijavite na natječaj te svoju i njegovu priču podijelite s ostalim čitateljima.

Sudjelovanje u natječaju je jednostavno. U svojoj prijavi e-porukom u nekoliko rečenica opišite zašto je baš vaš djed najbolji.

Ne dvojite mnogo jer nije važno je li za prijavu razlog ljubav prema unucima, inspirirajuća životna priča ili neki skriveni talent ili hobi vašeg djeda.

Prijavu na natječaj s kratkom natuknicom zbog čega je vaš djed najbolji pošaljite na e-adresu redakcija@ mnovine.hr ili javite na broj telefona 323-600.

Navedite ime, prezime i adresu svoga dede te ostavite broj svog mobitela ili telefona da bismo vas mogli povratno kontaktirati. Prijave na naš novi nagradni natječaj primamo do 30. studenog.

Jedini uvjet koji mora biti ispunjen je da osoba koju prijavljujete na nagradni natječaj živi na području Međimurske županije.

Naravno, to nije sve, pripremili smo i bogat nagradni fond. Stoga, požurite s prijavom!

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

NAGRADNI NATJEČAJ MOJ DEDA JE NAJBOLJI - SLAVOLJUB TRESKA (67) iz Čakovca

NAGRADA za prvo mjesto Što osvaja najbolji deda?

Slavoljub Treska, unuka Vita Jagečić i unuk Tibor Treska u zagrljaju

Recept plus

Kolač od rogača

Sočni šaran na rašljama

Piše: Ivana Bolković Foto: Sven Tomašić

ribe i ribljih jela napokon dolaze na svoje. Šaran na rašljama delicija je za koju često čujemo, a napokon se možemo pohvaliti i činjenicom da smo ju i probali i to u Nedelišću! Da, slasno je upravo onako kako se priča, a najvažnije je što svojim nepcima možete priuštiti to zadovoljstvo svakog petka u Restoranu Atlantik, u Varaždinskoj 65 u Nedelišću.

Ljubitelji

Petkom vas, dakle, prilikom dolaska u restoran, očekuje prizor šarana na rašljama koji se peku ispred restorana i mame mirisom. Jasno, kao i brojni posjetitelji, odlučujete se upravo za tanjur riblje delicije i izlazite siti i presretni što ste donijeli baš tu odluku.

Porcija je velika, gotovo dva kilograma šarana samo za vas uz prilog krumpir-salatu i grah-salatu, pola-pola, onak’, pravo međimurski, z črnim oljem.

Sastojci: - šaran težine od 1,5 do 1,8 kg - sol, crvena paprika - maslinovo ulje Preljev od češnjaka ili tršćanski umak: - češnjak - peršin - maslinovo ulje

“Maher” za to jelo je sam vlasnik, Zlatko Kračun, koji je s nama podijelio svoj recept i način pripreme. Šarani su svježe ulovljeni, u privatnom ribnjaku obitelji Kračun. Dobro su očišćeni i prerezani na dvije polovice, skupa s glavom. Potom se dobro nasole i začine crvenom paprikom te se privezuju na rašlje. Važno je da teže od 1,5 do 1,8 kg i važno je paziti da se peku, a ne kuhaju! Na rašljama se peku od 2 do 3 sata, uz povremeno prskanje maslinovim uljem.

Kad su gotovi, serviraju se uz prilog, a po želji se dodaje i tršćanski umak koji se priprema po uobičajenoj recepturi. Pomiješaju se sitno sjeckani češnjak, svježe sjeckani peršin i maslinovo ulje. Dobar tek vam žele obitelj Kračun, glavna kuharica Marija Novak i djelatnici Restorana Atlantik!

Dani jeseni donose i nove slastice. Jedna od njih je i kolač od rogača. Prirodna slatkoća rogača omogućava da se njime odlično zamjenjuje kakao jer je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica, posebice za osobe oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je kod pripreme slastica od rogača potrebno dodati manje šećera nego kada se rade slastice od kakaa. Donosimo recept za brz, jednostavan i vrlo ukusan kolač od rogača. U visokoj posudi umute se žumanjci sa šećerom, doda se ulje, mlijeko i brašno u koje smo prije doda-

li pecilni prašak. Na kraju se dodaju naribane jabuke koje se lagano promiješaju žlicom s dobivenom smjesom. Smjesu ulijemo u lim za pečenje. Kolač pečemo oko od 30 do 40 minuta na od 180 do 200 stupnjeva. Kad je kolač pečen, stavimo ga hladiti. Ohlađeni kolač prelijemo glazurom.

Glazuru pripremimo tako da rastopimo margarin do vrenja. U njega dodamo čokoladu i tri kapi ulja te sve lagano promiješamo dok se ne sjedini. Toplu glazuru prelijemo preko kolača. Kad se glazura ohladi, kolač od rogača režemo na kocke. U slast! (rr)

PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- 1 šalica šećera - 1 šalica ulja - 1 šalica brašna - 1/2 dcl mlijeka - 1 pecilni prašak - 100 g rogača - 4 naribane jabuke

Glazura: - 10 dag čokolade - 7 dag margarina - 3 kapi ulja

Knedle sa šljivama

Priprema:

Kuhane krumpire ogulite i još vruće protisnite. Stavite ih na dasku dok su još topli i zamijesite tijesto uz dodatak brašna, maslaca i jajeta.

Takvo tijesto razdijelite na nekoliko dijelova, a svaki oblikujte poput svitka.

Od tih svitaka odrežite prikladan komad i splosnite ga dlanovima.

U sredinu tog komada tijesta stavite jednu šljivu, preklopite krajeve tijesta na šljivu i napravite okruglice. Gotove okruglice stavite u vrelu vodu i kuhajte ih nekoliko minuta

dok se ne pojave na površini vode. Kuhane okruglice valjajte u prženim mrvicama.

Uzmite tavu, zagrijte preostali maslac i pržite mrvice do rumenkaste boje. U toj tavi valjajte okruglice da budu sa svih strana obložene mrvicama. Gotove okruglice složite u zdjelu i posipajte ih šećerom u prahu.

Sastojci:

- 1 kg krumpira - 35 dag oštrog brašna Čakovečkih mlinova - 1 cijelo jaje - 1 dag maslaca - 1/2 kg šljiva - 10 dag krušnih mrvica - 8 dag maslaca - šećer u prahu za posipanje

IZ

Konobar Karlo Tepavac servira šaran

IVANA PERKO iz Lopatinca

Jesenske rolice s povrćem iz domaćeg vrta

Kad je domaće povrće u rukama prave kuharice, od njega može nastati čarobno jelo

Sklepić

maštovitih kuharica pronašli smo u Lopatincu.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Duga

topla jesen i obilni urod s vrta naprosto nas pozivaju na kreativnost i na izradu maštovitih jesenskih jela i uživanje u njima. Kad je domaće, raznoliko povrće u rukama prave, spretne kuharice, od njega nastaje čarobno jelo koje će svatko poželjeti isprobati. Jednu od takvih vrijednih i

Ivana Perko (46) predstavila nam je neobično jesensko jelo – prekrasne Jesenske rolice.

Povrće koje se u njemu nalazi dostupno je svim kuharicama, a okus rajčice, paprike, patlidžana, kukuruza i graha obilježje je naše domaće, međimurske hrane, pa će odgovarati svakom našem

međimurskom gurmanu. Ivana je rođena u Varaždinu, a u Međimurje je došla “trbuhom za kruhom”, 1995. godine.

Udala se s dvadeset godina i ostala živjeti u Međimurju, sa suprugom Marinkom. Imaju prekrasnu djecu, kćer Idu (25) i sina Marina (20). Po struci je kuharica, a trenutno je domaćica, gdje također stalno ima posla za svoju obitelj. Suprug radi u inozemstvu, kći

Recept za jesenske rolice

Sastojci:

1 lisnato �jesto za savijače - 1 glavica luka - 250 g mljevenog mesa - ½ patlidžana - ½ �kvice - 2 manje rajčice - 1 paprika

- grah, količina po želji - 100 g riže ili hajdinske kaše - kukuruz šećerac - šampinjoni po želji - 1 kiselo vrhnje ili jogurt

- sol, papar, vegeta, vlasac, po želji

Priprema:

Prvo skuhati rižu (ili kašu, ako ste se odlučili za kašu) do pola. U međuvremenu nasjeckati luk i prodinstati ga na ulju ili masti. Kad je luk prodinstan, dodati mljeveno meso, rajčicu i papriku narezane na sitno i polako krčkati da pusti sokove. Zatim dodati patlidžan i tikvicu, također prethodno narezane, šampinjone, kukuruz šećerac i kuhani grah.

Začiniti s malo soli, papra, vegete i vlasca, odnosno pre-

ma vlastitom ukusu. Na kraju u meso dodati prokuhanu rižu ili kašu, promiješati i zajedno lagano krčkati još desetak minuta. Skinuti sa štednjaka i ostaviti da odstoji od 15 do 20 minuta.

Lisnato tijesto odmotati i prerezati na pola. Tijesto rezati na veličinu željene rolice i za svaku rolicu idu 2 žlice nadjeva. Zarolati i staviti peći u nauljen pleh. Prije pečenja premazati vrhnjem ili jogurtom. Peći na 150 stupnjeva, od 20 do 25 minuta.

Uz rolice odlično paše jesenska salata po želji.

studira termotehničko strojarstvo i radi, a sin je zaposlen u jednom poduzeću u nabavi i kao vozač. Kad se svi okupe, nakon brojnih obaveza, to im je najljepše vrijeme.

- Potječem iz jedne velike obitelji, imam majku i još četvero braće, a otac je nažalost pokojan. Živjelo se teško, ali mi je djetinjstvo bilo lijepo. Nije bilo mobitela, pa smo se više družili i radili. Kao najstarije dijete, morala sam brzo učiti svaki posao, jer nekad je tako bilo. Svoj prvi kruh ispekla sam već s deset godina. Majka Nada Levatić naučila me kuhati jer uvijek je govorila da se nikad neću udati ako ne budem znala kuhati, i na tome

joj hvala, ispričala nam je Ivana. Osim kuhanja, Ivana ima i brojne druge talente. Voli cvijeće, a posebno kaktuse i sukulente. Ima cijelu zbirku kaktusa i sukulenata na koju je vrlo ponosna. Nakon napornog dana cvijeće ju opušta i smiruje. Kad nije u kuhinji ili okružena svojim dragim cvijećem, Ivana se zabavlja ručnom izradom ukrasnih tegli te aranžiranjem. Također se bavi crtanjem, za svoju dušu.

- Ako vam je ponekad teško ili nemate volje, nikad nemojte odustati od svog hobija, poručila je na kraju Ivana, jer nikad nije kasno započeti bavljenje nečim u čemu uživate.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 8. studenoga do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 11. studenoga. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 8. studenoga 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 11. studenoga

Piše: Aleksandra

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ovotjedni dobitnik je:Tena Mikolaj iz Mačkovca

Ivana s jesenskim rolicama

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Možda će vam se katkada činiti da je ljubav daleko od vas. Ipak, ona je zapravo bliže nego što vam se čini, samo što se trenutno ne pokazuje. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražava nje emocija pod svaku cijenu. Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Neka vaša ljubavna očeki vanja bit će ispunjena unatoč ponekoj prepreci ili frustraci ji. Ipak, u nastavku treba biti oprezan i mirom održavati ono što ste dosad ostvarili. Druga strana će na kraju prepoznati i cijeniti vaš trud oko svega. Vaš trud bit će prepoznat, a vi ćete dobiti na cijeni.

LAV (23.7. - 23.8.)

Prolazni nesklad u osobnim odnosima i još više u vašim ljubav nim očekivanjima učinit će da se osjećate frustrirano ili usamljeno. Bilo bi dobro prihvatiti ono što jest i bez velikih ambicija čekati povolj nije dane.

Nađite u sebi snage da po stavite bolje kriterije u poslu i da obavite ono što morate obaviti.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaša energičnost i poduzet nost u ljubavnom životu pone kad će graničiti s ludošću. Nisu isključene ni male ljubomore, ali s većim intenzitetom. No kako dođe, tako će i proći. Potrebno je malo više samokontrole da biste bili sretniji. Djelovat ćete na raznim frontovima.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Strastvenost koju ćete poka zivati prema drugoj strani pone kad će je uplašiti. Čini se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe.

Ipak, trebat će malo više tak ta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi. Bit će dana kad ćete se zateći u iskušenju samodopad nosti.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Nikakva rasprava, a pogotovo motivirana ljubomorom neće doni jeti rezultate. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata, pa budite suzdr žani. Bit će dobro. Zaposleni u svim djelatnostima povezanim s akcijom moći će u bavljenju svojim poslom doći do izražaja više nego inače.

BIK (21.4. - 20.5.)

Malo po malo ipak dolazite na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za jačanje povjerenja u vezama, ali i za otvorenije raz govore. Nekima će pak više od govarati samoća ispunjena filo zofiranjem. Većina će se osjećati dobro. Bit ćete pomalo umorni od svega. Neki kolege će vas k tome i zadirkivati.

RAK (22.6. - 22.7.)

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno, osim ako samoća nije vaša želja. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad će trebati dosta trezvenosti da izdrže. To neće trajati još dugo, zato jed nostavno prođite kroz to.

Radite u tišini i prema pravi lima igre. Strpljivo čekajte svojih pet minuta.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Vaša potreba za društvom bit će i dalje naglašena, pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav. Ri ješili ste veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjeriva ti u strastima. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom, ili ćete težiti potpunoj samoći. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslov ne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Pojavit će se novo svjetlo na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i nećete moći vjerovati da vam se otva raju nove ljubavne prilike. Do tjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Na poslu ćete imati mnogo zani mljivih sadržaja.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Imperativ u vašem privat nom životu bit će zabavljanje. Nećete težiti ozbiljnoj vezi. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mladim društvom pa će zajedno tulumariti. Moguće je da ćete se zateći u situaciji kad će se najoz biljnije mjeriti vaša postignuća.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1415

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Na raskrižju promjena – Međimurje u ranom brončanom dobu

Simbioza istočnoeuropskih stepskih zajednica koje su posjedovale znanja o metalurgiji bronce i kasno bakrenodobno europskih po pulacija tijekom prve polovice 3. tisućljeća pr. Kr. uvjetovala je nastanak brončanoga doba –jedne od ključnih razvojnih fa za ljudske prošlosti. Napredna proizvodnja slitine bakra i kosi tra, koja više nije bila prestižan materijal, već sirovina za izra du raznovrsnih svakodnevno korištenih predmeta, otvorila je vrata svijetu inovacija koje su unaprijedile mnogobrojne aspekte prapovijesnog čovjeka, a njezina sve veća potražnja potencirala je ubrzan razvoj mreže komunikacija.

Budući da su riječni tokovi sa svojim dolinama oduvijek predstavljali važne prirodne prometnice, položaj Međimurja između Mure i Drave te pitomi brežuljci i plodne ravnice ispre sijecane manjim vodotocima pružale su idealne uvjete za naseljavanje tijekom cjelokupne prapovijesti. Spomenuta su dva velika riječna toka pripadala razgranatoj mreži srednjoeu ropskih riječnih komunikaci ja te osiguravala brže i lakše kretanje, a njima su srednjom Europom prenošeni kulturni utjecaji tijekom cijeloga bron čanog doba. Stoga se područje međimurskoga međuriječja –kao dijela Panonske nizine u užem i Karpatske kotline u širem smislu – tijekom prapo vijesti nalazilo na svojevrsnom raskrižju kulturnih promjena.

Početak brončanog doba datiran je u sredinu 3. tisuć ljeća pr. Kr., kada se na teme ljima vučedolske tradicije uz utjecaje s južnoga i srednjega Balkana razvila jedna od prvih ranobrončanodobnih kultur nih pojava Karpatske kotline – kultura Somogyvár-Vinkovci. Obuhvaćala je područje sjever ne Hrvatske, dio zapadne Voj vodine, mađarsko Podunavlje i periferiju slovenskoga istočno alpskog područja, a temeljem radiokarbonskih datuma da tirana je u razdoblje od 2600. do 2300./2250. godine pr. Kr. Obrazac naseljavanja kulture Somogyvár-Vinkovci s homo genim raštrkanim uglavnom malim naseljima na prilično velikom području, uz posto janje sporadičnih utvrđenih naselja smještenih na prirod nim uzvisinama, naslijeđen je iz razdoblja kasnog bakrenog doba. Spomenuti način naselja vanja upućuje na nisku gusto ću naseljenosti, dok svojevrsni

hijerarhijski način naseljavanja s glavnim središnjim te pri padajućim okolnim naseljima sugerira na postojanje dife rencijacije prema karakteru i funkciji. Najučestalija jednosloj na i kratkotrajna, otvorena naselja, pripadnici su kulture Somogyvár-Vinkovci uglavnom gradili na nizinskim povišenim predjelima blizu vodotoka ili ocjeditim riječnim terasama. Pretežnost takvih naseobina sugerira na postojanje nomad skog načina života s gospodar stvom baziranim na stočarstvu te ratarstvom kao sporednom djelatnošću, što potvrđuje i od sustvo velikih groblja.

Jedino zasad poznato nala zište kulture Somogyvár-Vin kovci na području Međimurja otkriveno je tijekom nedavno provedenih arheoloških istra živanja na brežuljku Čestinka kod sela Šenkovec. Naime, na spomenutom je nalazištu usta novljeno postojanje naselja s ostacima jamskih naseobin skih objekata koji su temeljem analize pokretnih arheoloških nalaza i radiokarbonskih da tuma datirani u razdoblje od 2574. do 2200. godine pr. Kr.

Sljedeća kulturna pojava ranoga brončanog doba koja je nastala na temeljima kulture Somogyvár-Vinkovci te obu hvaćala i područje Međimur ja bila je Kisapostag kultura. Rasprostirala se Podunavljem, među rijekama Dunavom, Ra bom i Dravom, zatim srednjom i sjeveroistočnom Slovenijom te sjevernom Hrvatskom. Poseb nost kulture Kisapostag čine specifični oblici keramičkih posuda te vrpčast način ukra šavanja izveden utiskivanjem tekstilnih niti na površinu nepečene posude, a njezin je nastanak potaknut utjecajima regionalnih kultura vrpčaste keramike sa slovačkih, mo ravskih i poljskih područja. Temeljem radiokarbonskih

datuma utvrđenih prilikom arheoloških istraživanja su sjednih slovenskih nalazišta, kultura Kisapostag datirana je u razdoblje od oko 2200./2100. do 1900./1800. godine pr. Kr. Obrazac naseljavanja popula cija kulture Kisapostag – sli čan onome prethodne kulture Somogyvár-Vinkovci – činila su jednoslojna, kratkotrajna naselja, raštrkana na velikom području.

Baština kulture Kisapo stag, donedavno nepoznata na području Međimurja, ustanov ljena je tijekom novijih arhe oloških istraživanja nalazišta Čestinka kod Šenkovca i Čre čan kod Nedelišća. Pojedinačni nalazi ulomaka dviju keramič kih posuda kulture Kisapostag otkriveni su u površinskom sloju na brežuljku Čestinka kod Šenkovca, dok je na na lazištu Črečan kod Nedelišća otkrivena jama s ulomcima uglavnom grubih keramičkih posuda kulture Kisapostag, radiokarbonskim datumima datirana u razdoblje od 1951. do 1771. godine pr. Kr.

Kasna faza ranoga bron čanog doba obilježena je li censkom keramikom ili kul turnom pojavom nazvanom prema načinu ukrašavanja, odnosno postupku izvođenja ukrasa utiskivanjem vrpce (prema njem. Litze – vrpca).

Rasprostranjena je na širokom području zapadne Panonske nizine od jugozapadne Slovač ke na sjeveru, uzduž rubnoga istočno alpskog područja do međurječja Save i Drave na istoku te istočne jadranske obale i njezinoga zaleđa na jugu. Nastala je na osnovama kulture Kisapostag, a trajala je do kraja 17., ali i tijekom 16. stoljeća pr. Kr.

Tijekom revizijskih arhe oloških istraživanja grobnih humaka iz starijeg željeznog doba na nalazištu Močva

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga - 31. ožujka Utorak - petak: od 8 do 15 h

Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

re kod Turčišća, provedenih 2013. godine, ustanovljeni su prvi dosad poznati arheološki nalazi licenske kulture. Naime, iskopavanjem jugozapadnoga dijela tzv. tumula III, utvrđeno je da je podignut na mjestu starijega naselja iz razdoblja kasne faze ranoga brončanog doba, što su potvrdili otkriveni nalazi jamskoga naseobinskog objekta i vatrišta s pokretnim nalazima licenske keramike. Temeljem radiokarbonskih datuma spomenuti su nalazi datirani u razdoblje od 1890. do 1700. godine pr. Kr.

Licenskom keramikom na području sjeverozapadne Hrvatske završava razdoblje ranoga brončanog doba –razdoblja čiji su temelji pred stavljali osnovu za napredak društva tijekom nadolazećega srednjeg i kasnog brončanog doba.

Spomenuta novootkrivena ranobrončanodobna baština iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec bit će u obliku mu zejske izložbe i popratnoga kataloga tijekom prosinca i siječnja predstavljena javnosti u prostoru Izložbenog salona Muzeja Međimurja Čakovec.

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Brončanodobna sjekira otkrivena na području sela Belica

Počinje svježije vrijeme

VREMENSKA SLIKA: Posljednjih tjedan dana listopada u nizinama je bilo dosta magle. U pojedinim danima i mjestima ta magla je potrajala i cijele dane. U okolnom brdovitom području i na Jadranu je sunčano i nevjerojatno toplo za datum – u planinama je temperatura rasla do 28 °C, a na Jadranu ponegdje i do 30 Celzijevih stupnjeva! I prva dva dana studenog bilo je nevjerojatno toplo, ali uskoro se tome

bliži kraj. U petak i za vikend bit će oblačnije i hladnije, mjestimice s kišom. Iako će tijekom vikenda i u sljedećem tjednu opet biti uglavnom suho vrijeme, temperatura će biti primjerenija dobu godine. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak promjena vremena. Naoblačenje s kišom, jugoistočnim vjetrom i umjerenim padom temperature. Trenutno se glavnina kiše čini za

sredinu dana i poslijepodne. Dnevna temperatura malo niža nego prethodnih dana, ali to će biti potpuno normalno za ovaj datum. Ujutro oko desetke, prije kiše oko 15 °C, a krajem dana hladnije. Navečer će i vjetar zapuhati iz smjera sjeveroistoka.

U subotu većinom oblačno, svježe i vlažno vrijeme. Tu i tamo koja zraka sunca, ali može pasti i koja kap kiše, osobito rano ujutro i prema večeri, dok bi sredinom dana

bilo uglavnom suho. Puhat će umjeren i pojačan sjeveroistočni vjetar. Temperatura zraka cijeli dan uglavnom od 8 do 12 Celzijevih stupnjeva. Normalan jesenski dan.

I u nedjelju puno oblaka, ali će tijekom dana vjerojatno biti i kraćih sunčanih razdoblja. Puhat će umjeren i pojačan sjeveroistočni vjetar uz nešto nižu temperaturu zraka nego u prvoj polovici tjedna. Ujutro oko 6, a poslijepodne 11 – 12 Celzijevih stupnjeva.

Za ponedjeljak i nastavak tjedna prognozira se većinom suho i stabilnije vrijeme. To ponovno znači i veliku mogućnost za maglu, a nije isključena ni pojava slabijeg jutarnjeg mraza ako noći budu vedre. Noćne temperature ispod 5 °C, a ni dnevne neće više biti ni blizu tako visoke kao do sada – uglavnom oko 10 do 13 stupnjeva ako bude malo sunca. Ako se zadrži

Pučka meteorologija

Kakav je studeni, takav bude ožujak

maglovito, bit će i svježije.Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 3. 11. 2022.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 5. – 8. studenog 1980. dugotrajna ledena kiša uzrokovala štete na dalekovodima u Lici i Gorskom kotaru

• 11. studenog – Procvate li o Mar�nju koje drvo, sljedeća godina bit će slaba

IZLAZI ZALAZI 4.11. u 06:39h 9.11. u 06:46h 4.11. u 16:35 h 9.11. u 16:29 h

• 10. – 13. studenog 2013. ciklona Teodor donijela orkanski vjetar, na Medvednici srušeno 10 �suća stabala

SKANDINAVKA VICOTEKA

Recept

Čitam recept za neko novo jelo

Student

Pitali su studenta od čega živi. Student: - Od pisanja. - Oooo, bravo! A šta pišeš? Student: - Pišem roditeljima da mi šalju novac.

Autor: Mladen Mrčela

i od svega što je potrebno imam samo četiri osobe.

Autor:

Pred sto let smo mi Međimorci zeli zdraviče vu svoje roke, očem reči, pred sto let je v Čakovco, glavnomo i nejvekšemo grado na „Falačko zemle med dvemi vodami“ otprta bolnica. To je bilo tak zdavnja kaj je unda po grackomo potoko Trnavi još tekla voda i to celo leto. Voda je bila mokra, mrzla i čista kak se to i pravim potokima šika. Kak bi to lepo rekli, v ono vreme je čakoska varoš mela i svojega Črnoga potoka šteri je tekel po sredini varoši i skupljal je se one vode štere so bile z viška jerbo unda ga još ne bilo kanalizacije. Morem vam reči da sam vesel i zadovolen kaj je to bilo jako zdavnja i kaj smo se več unda mi Međimorci počeli brigati o svojemo zdravičo, ali sam tožen kaj je Joža Manolič dve leti stareši od naše bolnice. No, moram pofaliti kak smo se mi Međimorci črez ovih minulih sto let brigali i za svojo bolnico i za svoje zdraviče. Zazvedili smo da je Međimorje naše malo i negda bilo na „krajo sveta“ pak so se i unda Međimorci morali boriti i z rokami i nogami kaj so uspeli dobiti svojo bolnico. Saka čast onima kaj so bolnico shodili kak i onima šteri so na jo pazili, kaj nam rekel i nam starešima šteri smo jo tri – štiri – pet ili pak šest pot dozidavali kaj je ona takša kakšo denes imamo. Još nekej, nigdar je zdraviče nas Međimorcov ne bilo v rokami bolnice nek doktorima šteri so se brigali kak so znali i mogli kaj bi naše živleje na ovomo sveto čim duže trajalo i bilo čim zdraveše. Fala sima šteri so tu pomagali kak i onima šteri se denes brigajo za naše zdraviče. Saka čast doktorima i doktoricaj, a ruon tak i medicinskaj sestricaj bez šterih nebremo mi betežniki, a niti pak naši doktori. Znuom da si znamo, ali štel bi još sam jempot reči da imamo sam jeno živleje i zato moramo si skupa (doktori, sestrice i mi) na jega paziti jerbo jempot dok ga čovek zgubi teško ga je znova najti. Očem reči sima v bolnicaj: Nek vam dragi Božek sto pot plati za se ono dobro kaj ste napravili za nas, naša tela i naše dušice!

Pred sto let smo zdraviče zeli vu svoje roke

Kaj nam je itak Evropa dužna???

Ne bi se štel mešati, ali nikak ne razmem kaj je Evropa tak čuda dužna Lepoj našoj kaj nam je dala kaj bodemo pazili Šengensko mejo?

Pak nam so naši ljudi �krali milijardo kuni z naše, makar je napol i Mađarska, INE i nesmo to niti vidli. Najgerek sam, jako sam najgerek kak bodemo itak unda pazili mejo i to tak kaj nam ne bode nišči prek odišel što nesme.

Znuom, rekli bodete, penezi so nekaj drugo, jiv ne vidiš i ne ostavljajo traga, ali navek ga je ljudi šteri bi šteli, kak i Lepa naša, v Evropo, a ne spadajo k nam. No, mi v Lepoj našoj smo nejbolši dok se to nejmeje nadjamo pak verjem da je i Evropa na to računala?

Što je hujši: gripa ili pak korona???

Poglednite ve na kaj smo došli, jeni navijajo za gripo, a drugi za korono. Najme kaj, nišči je, pak niti Vilijov stožer rekel da je korona na ovomo našemo sveto naprajla se kaj je kanila i da more oditi v ropotarnico povjesti, ali se več skorom nišči ne spomina o joj makar još navek, i to saki den, brojimo one šteri imajo vručino, kašljajo, prdijo ili pak so ne negativni. Dok dojdete k doktoro on vas pita je li se očete cepiti protiv gripe makar si znamo da imajo vu frižidero nejmeje dve vrste cjepiva protiv korone. Spominal sam se z Vilijom i z Capakom, ali sam ne nikaj spametneši, a niti pak mi je teca Franca ne znala nikaj reči o tomo.

Ali dok me je fajna doktorova sestrica tak lepo trucala moral sam si nekaj zeti. Kak z frižidera dok otpreš vrata, a svetlo se vužge sam zbogradi tebe, i zel sam si nekaj protiv gripe. Gruntal sam si, gripa je stareša i nečem žnjom posla meti, a sam dragi Božek zna je li imam praf i za šterim voglom me pak korona čaka?

Nesmo mi takši bokci kak pripovedamo!!!

Minoli so Si Sveci, minul je den mrtvih i verjem da smo si bili na grobjo? Kak smo stareši imamo se vejč pajdašov i rodbine po grobjima, pak jiv tre pohoditi bar jempot na leto kaj bodo vidli da smo jiv ne po-

zabili. Kaj bom vam rekel, cvetja i lampašov ga bilo vejč nek sam se nadjal. Kak zgledi zvlekli smo zadje peneze vum z štom�i kaj naša rodbina, naši pokojni ne bodo znali v kakšim kriznim vremenima živimo, a nesmo šteli kaj bi zišlo da šparamo na pokojnima. Se smo dovlekli na grobje, pak nek nam sosedi bodo jalni jerbo nišči je još nigdar ne rekel kuliko cvetja moraš donesti i kuliko sveči vužgati kaj bode dosti, očem reči, kaj se neš osramotil. Ovo leto smo zadje kune dali za naše pokojne, za cvetje i lampaše, jerbo kleto bodemo ojere davali, ak nam Božek da zdraviče.

Direktor ili menadžer?? Nigdar ne bi čovek rekel da mi v Međimorjo v komunalnomo poduzečo, kak so napriliko Međimorke vode, nucamo menađera? Dok smo predi jeno šest, sedem let zbirali prvoga čoveka Međimorski vodi unda smo zbirali direktora i si šteri so se javili so predali se papere šteri so se iskali. Si so dali se, a zebrali so onoga šteri je mel i partijsko knigico. I to črleno. Takša je unda šega bila i takši je veter puhal. Dok se je znova zbiral direktor te isti Međimorski vodi zebrali smo istoga jerbo on je mel i knigico, a i radno iskustvo. Dok je vreme naprajlo svoje, dok so prebrojili direktorova leta unda se je vidlo da je čovek dal se od sebe i da mo je skradja vura kaj odide v penzijo. I odišel je. Stopram dok je odišel v penzijo se je zazvedilo da je Vladek Topolnjakov ne bil direktor Međimorskih vodi nek je bil menadžer. Pak to ti je isto –rekla mi je teca Franca. Slažem se da je to isto sam z jenom malom razlikom: direktor ide v penzijo dok mu životna vura ottuče 65 let, a menadžer dobi još otpremnino i to ne malo nek puno vrečo. Tak je i naš menadžer Vladek odišel v penzijo z punom vrečom otpremnine. Se razmim, ali da mi v Međimorjo nucamo menađera šteri nam bode prodaval vodo (i to drago), štero nam dragi Božek zabadav pošilja z neba, to nebrem nikak razmeti!

Zgrada u kojoj živi cijeli grad

Aljaska je poznata po svojim posebnim i izoliranim područjima koja su vrlo zahtjevna i nepogodna za život. Zanimljivost iz Aljaske je grad Whittier u kojem danas ima nešto više od 300 stanovnika i jedan neboder u kojem živi većina populacije gradića. Neboder je izgrađen davne 1956. godine i u počecima je služio za vojne svrhe i smještaj vojnika. S vremenom je neboder

postao stambena zgrada s poštanskim brojem, policijskom stanicom, ambulantom, poslovnim uredima, igralištem, prodavaonicama i čak vlastitom crkvom.

Do gradića možete doći samo kroz jedan tunel koji je dugačak 4 kilometara. Biste li vi mogli živjeti u izoliranom području Aljaske u jednoj zgradi u kojem ste susjed s cijelim gradom? (st)

mi prodiremo dublje

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Neboder u kojem živi skoro cijeli grad ZANIMLJIVOST IZ hladne Aljaske