Međimurske novine 1418

ANKETA

POD VUROM

Daje li se poginulim međimurskim braniteljima dovoljno pažnje?

naše građane dajemo li dovoljno pažnje i poštovanja poginulim međimurskim braniteljima, jesmo li ih možda prebrzo zaboravili te kako oni odaju počast preminulima. (st, foto: zv)

Ivan Vabec, Čakovec: Dovoljno se daje pažnje. S druge strane, nisam neki pobornik pretjerivanja ili da se u potpunos� zaboravi. Većina ljudi cijeni i poštuje poginule branitelje. Podržavam da se cijene branitelji, prošlost i sve što je bilo dobro. Što nije bilo dobro, treba se iskri�zira�, nauči� i ne ponovi�. Učimo na greškama!

Stjepan Goričanec, Čakovec: Smatram da se daje dovoljno pažnje i poštovanja poginulim međimurskim braniteljima. Nije dobro previše pretjeriva�, ali mislim da smo mi Međimurci na nivou i da cijenimo naše stradale koji su dali život za našu slobodu i neovisnost.

Nada Jurinić, Mačkovec: Moje mišljenje jest da ne mogu druge e�ke�ra�, ali mi u zajednici svakako nastojimo obilježi� stradale. Idemo na misu u našem Mačkovcu, imamo i organizirana paljenja svijeća na trgu, tako da barem s misom i našim poštovanjem odajemo i prisjećamo se branitelja i svega što se dogodilo.

Dragu�n Bratko, Nedelišće: Mislim da ih nismo zaboravili, pogotovo u našoj lokalnoj zajednici. S obzirom na protok vremena, mislim da je davanje počas� i obilježavanje Domovinskog rata i dalje ostalo aktualno i značajno. Što se �če edukacije i prisjećanja na žrtve i branitelje, mislim da bi tu škola prvenstveno trebala educira� mlade da budu svjesni poginulih i samog rata.

Kristijan Valkaj, Železna Gora: Naši ljudi dobro pamte to razdoblje i naravno da se često prisjećamo tih događaja. Naši branitelji su dali život za nas, najmanje što možemo je da� počast i prisje�� se njih. Također i mladi bi trebali bi� informirani o tome, samo da ne padnemo u zamku, da ne ponavljamo povijest i iste stvari kao i prijašnji režim.

tjedna

Sanjkovići i Križaići donirali adventske bodljikave smreke!

Dvije bodljikave smreke krase centar Čakovca na lokacijama ispred Trga Republike i Franjevačkog trga. Prva je stigla iz čakovečkog dvorišta obitelji Sanjković, a druga iz dvorišta obitelji Križaić iz Novog Sela Rok. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

U ČAKOVCU pogođen Eurojackpot od 1,4 milijuna kuna

Međimurce prati sreća

- Bilo je ovdje već osvojenih jackpota, očito ovdje vlada sreća. Svaka čast dobitniku i sretno mu bilo s potrošnjom velikog iznosa, sigurno će sad imati stalni osmijeh na licu, izjavila je prodavačica koja je htjela ostati anonimna.

Prodavačica u trgovini NLK otkriva kako je na lokaciji Obrtnička 1 bilo već nekoliko osvojenih eurojackpota raznih vrijednosti, no ne sjeća se o kojim je točno iznosima bila riječ.

Podsjetimo, 8. studenog u popodnevnim satima netko je iz Šenkovca uplatio 45 kuna na kiosku Tiska na adresi Maršala Tita 19. Novčani dobitak koji je otišao u Šenkovec iznosio je 399.599,82 kuna. Tko zna, možda i sljedećeg tjedna netko iz Međimurja osvoji Eurojackpot, treća sreća! (st)

MESAP, JESEN 2022. godine

Velika sajamska ponuda uz nagrađivanje pčelara

Na MESAP-u u Nedelišću već se tradicionalno organizira sajamska priredba MESAP jesen koja će po 14. puta zaredom predstaviti gospodarstvenike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i udruge s bogatom ponudom roba i usluga s područja poljoprivrede, ekologije i zdrave pre-

hrane, obnovljivih izvora energije i pčelarstva.

- Uvjereni smo da biste izlaganjem uspješno potvrdili svoj renome te širokoj publici i potencijalnim kupcima i partnerima prikazali svoju bogatu ponudu, a samim time upotpunili i obogatili ovogodišnju sajamsku priredbu, najavljuju iz MESAP-a. (dv)

SELNICA dobila svjetskog prvaka u jiu-jitsuu

Alen Kontrec iz Selnice je na održanom Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju osvojio zlatnu medalju u jiu-jitsuu.

Selniščanin je u polu�inalu bio bolji od Igora Fadeyeva iz Kazahstana rezultatom 0-8, da bi u �inalu rezultatom 2-0 svladao Alekseija Salimgareeva iz Rusije za zlatnu medalju i titulu svjetskog prvaka u svojoj kategoriji.

- Natjecao sam se u kategoriji master ljubičasti pojas, 85 kilograma. Turnir još traje nekoliko dana, ima strašno puno natjecatelja iz velikog broja država.

Organizacija turnira je na velikom nivou, rekao nam je Alen Kontrec, inače vlasnik Autoservisa Alen.

- Jako sam sretan i zadovoljan, nisam očekivao zlato. Dugoročan trud, svakodnevno treniranje i rad na poboljšanju tehnika jiu-jitsua doveli su do postignutog rezultata. Supruga me prati na svakom turniru i velika mi je podrška na natjecanjima, dodao je u nastavku.

Čestitamo ovim putem Alenu Kontrecu, članu Brazilian jiu-jitsu kluba iz Murskog Središća, na ovom iznimnom postignuću.

(sh,lm)

Koja je vjerojatnost da u razmaku od tjedan dana netko iz Međimurja osvoji dva eurojackpota? Naime, jučer 15. studenog u 79. kolu Eurojackpot dobitka 5+0 u iznosu od 1.440.664,99 kuna otišao je u Čakovec! Sretnik je uplatio svoj listić na adresi Obrtnička 1 odigravši dvije kombinacije pretplate na tri kola i precrtao da za dodatnu igru Jocker.

Alen Kontrec zlatni u Abu Dhabiju

U petak, 18. studenog, obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Vukovara i Škabrnje. Vijencima i prigodnim govorima odavat će im se počast širom Hrvatske pa tako i u Međimurju.

Neki su već obilježili taj dan, a neki će ga tek obilježiti. Tako su u subotu, 12. studenog, u Selnici hrvatski branitelji na već tradicionalan poziv načelnika općine

i Škabrnje

Slobodni smo zahvaljujući njima

Ervina Vičevića odali počast kod spomenika poginulima u centru Selnice.

U četvrtak, 17. studenog, u Čakovcu će u 17 sati biti polaganje vijenca na spomen -ploču na igralištu NK-a Sloga,

a u 18 sati sveta misa za poginule, umrle i nestale branitelje u crkvi svetog Antuna Padovanskog, nakon toga u 18:30 sati kolona sjećanja te u 19:15 paljenje lampiona u Vukovarskoj ulici, a sve završava u 20

sati polaganjem vijenaca kod spomenika u Perivoju Zrinski. Isti dan u Murskom Središću je u 17:30 sveta misa u crkvi Marije Kraljice i sv. Ladislava, polaganje vijenca i paljenje svijeće ispred spome-

nika poginulim braniteljima Piramide.

U Prelogu pak je u četvrtak, 17. studenog, u 17 sati paljenje svijeća ispred spomenika Domovinskom ratu u Prelogu te u 18 sati

predstavljanje knjige Prelet za Hrvatsku autora Danijela i Snježane Borović u prostoru Multimedijalne dvorane Muzeja Croata insulanus grada Preloga.

U petak, 18. studenog, u 7 sati bit će sveta misa u župnoj crkvi sv. Jakoba u Prelogu, a u 8:30 polaganje cvijeća i paljenje svijeća ispred spomenika Domovinskom ratu u Prelogu.

Smršavio sam pa izbjegao operaciju srca

Svako jutro, već 6 godina jede isti doručak: jogurt, pola žličice cimeta, tri žličice sjemenki čija i dvije žličice mljevenih oraha. To napravi navečer i ostavi u frižideru do jutra. Uz to idu i dvije šnite parizera, cca centimetar debele koje stavi na kukuruzne va�le koji su prethodno namazani sirnim namazom. Slijedi vožnja oko Čakovca, od 12 do 13 kilometara, a to je dio jutarnjeg rituala Antuna Kovačevića iz Čakovca koji je bio prisiljen skinuti desetak kilograma zbog operacije srca.

I ne samo da je kilograme skinuo pravilnom prehranom jer zbog životne dobi nje bio kandidat za veliku �izičku aktivnost, uspio je skinutu kilažu održati do sada, punih 6 godina. Naravno, uz usvojene navike zdrave prehrane. Moto mu je: Nikad nemoj biti gladan i jedi zdravo i raznoliko.

A put do zdrave tjelesne težine i u konačnici i odustajanje od operacije koju više nitko ni ne spominje, opisao je sam svojim riječima.

Kao poklonik bicikliranja, u mjesecu svibnju 2016., biciklom sam se obreo u jednom

trgovačkom centru po „špar“ žarulju. I dok sam odabirao žarulju, osjetio sam slabost i znojenje. Osoblje koje se tamo zateklo posjelo me na stolac, ponudilo čašu vode i nešto šećera. Čim sam se malo oporavio, biciklom sam otišao obiteljskoj liječnici. EKG joj se učinio nekako čudnim, pa sam biciklom produžio do hitne, a s hitne u horizontali na bolničkim kolicima na nefrologiju ŽB u Čakovcu. Saznao sam tek navečer da radilo se o akutnom infarktu miokarda. Po obradi u našoj bolnici, slijedio je zagrebački KBC Merkur i koronarogra�ija. Liječnik preporučuje: prije ugradnje premosnice pacijent bi trebao smršaviti barem deset kilograma. Majko mila, deset kila!? Zgrozio sam se! Došavši doma odlučio sam „mršavjeti“! Mjesec dana sam se hranio baš onako kako su me kao pacijenta hranili u bolnici. I moj je jednomjesečni domaći prehrambeni eksperiment rezultirao čistom nulom! Zero kila manje!

Od tadašnjih mojih 110,8 kg u mjesec dana domaćeg eksperimentiranja s prehranom ni grama nisam skinuo. Moja obiteljska liječnica dr. Kristina Poljski mi preporučuje Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije…

Od 22. 9. 2016. (bio je četvrtak) počinje moje putovanje s njima, putovanje s osobljem Zavoda za javno zdravstvo koje još uvijek traje.

Pregledavši moju zdravstvenu dokumentaciju, dr. Renata Kutnjak Kiš pozorno me saslušala, savjetujući mi, naravno, ako to želim, što i kako mi oni mogu pomoći usput me predajući u ruke nutricionistice magistre Marijane Krajačić sa suradnicima.

Nutricionistica mi nudi nekoliko jelovnika i ako doista kanim skinuti koji kilogram, doma moram nešto odabrati za sebe.

Tog četvrtka u rujnu 2016. popodne sam u dućanu pokupovao namirnice koje sam s ponuđenih jelovnika odabrao misleći ih i ubuduće

konzumirati. S nutricionisticom dogovaram dvotjednu kontrolu. I prvog jesenjeg petka 23. rujna 2016. započeo sam borbu s dotadašnjih 110,8 kilograma.

U rokovnik sam bilježio svaki obrok, svaki zalogaj, koliko i što sam tog dana konzumirao strepeći što će za dva tjedna reći vaga i metar. A vaga je 6. 10. pokazala lijepih 106,8 kg, struk i bokovi bili su za 2 cm manji!

Iščekujući sljedeće vaganje vrijedno sam zapisivao i obroke i međuobroke, a na kontroli 20. 10. 2016. vaga je pokazivala 106,2 kg. Naredna kontrola bilježila je 104,3 kg, struk 118 cm, bokovi 117 cm. Uz odabranu prehranu nastavilo se topljenje viška mojih kilograma.

Nakon punih šest godina, 5. 9. 2022. godine, vaga i metar pokazali su sasvim pristojne rezultate: 81,4 kg. Premda sam kupovao novu garderobu, što nije zanemariv �inancijski trošak, ipak me veseli vidjeti kazaljku na vagi

kad se zaustavi na sasvim pristojnih 29,4 kg manje, dok mi se struk smanjio za čitavih 27 cm.

Zadovoljan sam postignutim, zadovoljan vlastitim zdravljem, zadovoljan i zahvalan vrijednoj i marnoj

ekipi Javnog zdravstva Međimurske županije u Čakovcu i, naravno, zadovoljan svojom ustrajnošću.

Srećom, nitko više ne spominje premosnicu iliti, engleski rečeno, bypass! A, život je lijep, zar ne!

PRIČA ANTUNA KOVAČEVIĆA (79) iz Čakovca dobio je bitku s kilogramima i vratio zdravlje

- Zadovoljan sam postignutim, vlastitim zdravljem i svojom ustrajnošću. Srećom, nitko više ne spominje premosnicu iliti, engleski rečeno, bypass, kaže Antun

Piše: Vlasta Vugrinec

DAN SJEĆANJA na žrtve Domovinskog rata, Vukovara

Antun Kovačević nakon jutarnje vožnje oko Čakovca

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Prošla je 31 godina otkad su Mihaela Jurčević i Maja Oreški Bradarić posljednji put vidjele svog tatu, Ivana Oreškog iz Čakovca, koji je kao 41-godišnji policajac iz PU Varaždin otišao u Vukovar 11. rujna 1991. godine.

Tata ih je zvao često, većinom u kasnim satima

- Već smo bile dovoljno velike da se sjećamo tih trenutaka. Nismo mi doma znali što se zapravo događa niti smo do kraja bili svjesni. Zapravo, sve informacije koje smo dobivali, bile su preko televizije. Tata je trebao ići na od dva do tri tjedna i vratiti se. Ono što mi je prvo palo na pamet dok ste postavili pitanje čega se sjećamo su telefonski pozivi. Kad je tata bio u Vukovaru, zvao je svako malo dok je mogao. I svaki put je i nas tražio na telefon da nas čuje. To su bili kratki, svakidašnji razgovori, kako smo, kako je u školi. I ti su pozivi bili većinom po noći, prisjetile su se Ivanove kćeri tih dana kada im je otac otišao u obranu Vukovara koji je pao 18. studenog 1991. godine.

Najstarija Ivanova kći Mihaela Jurčević (46) živi u Pleškovcu sa suprugom, a rođena je i živjela je u Čakovcu. Danas je majka dvojice sinova, Ivana (11) i Luke (8) te radi u Policijskoj upravi međimurskoj od 1999. godine. Dugi niz godina radila je u krim-policiji, dok danas radi na granici. Inače je magistra ekonomije.

Mlađa kći, Maja Oreški Bradarić (43), živi u Pleškovcu nedaleko od sestre. Živi sa suprugom i Davidom (12) kojeg su udomili. Radi u Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec. Prije je radila u Udruzi za pomoć osoba s intelektualnim teškoćama i kao suradnica u Udruzi za sindrom Down Međimurske županije. Završila je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet te je edukacijska rehabilitatorica.

One su danas odrasle žene, osnovale su vlastite obitelji, rade svoje poslove. No, nestanak oca u Vukovaru obilježio je njihove sudbine zauvijek. U trenutku kada im je tata otišao u Vukovar, bile su djevojčice. Mihaela je imala 15, a Maja 11 godina.

- Sjećam se kada je tata odlazio, da sam mu rekla nek’ se gura pred kameru da vidimo je li dobro. Sjećam se trenutka kada je primio poziv i dok se išao opraštati sa svojom mamom i maminima.

Još se šalio kakve je sreće, da bude dobio metak u guzicu. Takav je bio naš tata. Veseljak, uvijek je zbijao šale. Sjećam se i dok je odlazio po

stepenicama i kada smo ga posljednji puta vidjele, govori Maja kroz suze koje nije moguće suspregnuti.

Ivan Oreški gotovo je cijeli svoj radni vijek proveo u graničnoj policiji, prvo na Graničnom prijelazu Kotoriba – Murakeresztúr, a potom na Graničnom prijelazu Goričan. Spremao se i za mirovinu, no zbog političke situacije je morao ostati. On je kao policajac PU Varaždin u Vukovar upućen u zadnjoj grupi koja je najteže stradala.

- Tata je bio ranjen 4. studenoga, a upravo je taj dan u 5 sati ujutro posljednji put nazvao doma. U Vukovaru je već onda bila strašna situacija. Mama ga je pitala ako želi čuti i nas, ali jednostavno nije želio. Kasnije smo saznali da je taj dan bio smješten u zgradu tadašnje Općine, govore nam sestre.

Zbog ranjavanja amputirana mu je noga

Na cesti po povratku s dužnosti teško je ranjen. Prema priči branitelja, jedan je čovjek nedaleko od Ivana ranjen, a kada je Ivan pošao da ga izvuče s ceste, pala je granata od čijih je gelera i on ranjen u stopalo i u glavu, u predjelu oka. Od sljedeće granate poginuo je još jedan branitelj koji je pokušao pomoći njima dvojici. Kada su ih napokon uspjeli maknuti s ceste i odvesti u bolnicu, Ivanu je amputirano stopalo, no zbog plinske gangrene nakon nekoliko dana urađena mu je i reamputacija potkoljenice.

Službeno je posljednji put viđen u dvorištu vukovarske bolnice iz koje je iznesen na nosilima s obzirom na to da mu je bila amputirana noga. No, povezivanje s Hajdarom Dodajem koji je preživio Ovčaru i svjedočio na sudu u Den Haagu dalo je tračak nade za novi trag

Njegova supruga Mirjana i kćeri više ga nisu čule. Nakon sloma obrane Vukovara i ulaska JNA i četnika u vukovarsku bolnicu, Ivanu se gubi svaki trag. Nakon toga krenula je iscrpna borba njegove obitelji, supruge i kćeri da saznaju sudbinu svog oca koja je i do danas ostala nerazriješena.

Do 1995. godine svi su se oni vodili kao nestali, govore nam Mihaela i Maja. Većina je kasnije prilikom iskopavanja grobnica pronađena, ali ne i njihov otac. Nikada nisu bile pozvane na prepoznavanje, dale su jedino krv zbog DNK.

U to je vrijeme trajala šuma informacija koje su stizale. Nije ga bilo ni na jednom popisu. Sjećaju se sestre kako njihova mama Mirjana nema kamo nije išla, od Crvenog križa, čekala je razmjene, ispitivala preživjele.

- Mama je jednom bila pozvana na identi�ikaciju, ali ne ciljano nego su svi bili pozvani da im pokažu protokole i slike, pa ako netko možda nešto prepozna. Čak je bio i na jednom spisku, ali je već drugi dan maknut s njega. Kontaktirala je mama nepoznate osobe s kojima ni na koji način u životu ranije nije bila povezana u Hrvatskoj, Srbiji i Njemačkoj. Bilo je različitih informacija, čak da je u bolnici u Srbiji, u Sremskoj Kamenici, govore nam naše sugovornice koje su pristale prisjetiti se tih izrazito teških vremena.

Službeno je posljednji put viđen u dvorištu vukovarske bolnice iz koje je iznesen na nosilima s obzirom na to da mu je bila amputirana noga. No, povezivanje s Hajdarom Dodajem koji je preživio Ovčaru i svjedočio na sudu u Den Haagu dalo je tračak nade za novi trag. Tako su došle do saznanja da je Ivan moguće posljednji put viđen u Negoslavcima.

- Ono što mi znamo je da je odvezen u ambulantnim kolima JNA iz dvorišta bolnice. To su mami rekle dvije medicinske sestre. Onda sam ja prije par godina došla do Hajdara Dodaja koji je s njim bio u podrumu kuće u Negoslavcima koje su najveće zlo u pitanju nestalih. Tu je bio krizni štab, četnici su po privatnim kućama imali logore. To smo sve saznale tek prije par godina, a tata je završio u jednome od njih. To nije službena informacija, ali ako mene pitate, to je 98 posto točna informacija, govori nam Mihaela.

Na promociji �ilma Ovčara, neispričana priča u Prelogu jedan od suradnika pitao ih je ako se žele povezati s nekim od ljudi koji su u �ilmu podijelili svoja svjedočanstva. On ih je povezao s Hajdarom Dodajem kojeg je Mihaela potom i nazvala, a da nije imala nikakva očekivanja. Na kraju je ispalo da je Dodaj i njih tražio, a baš kako bi im rekao da misli da je u podrumu bio zatočen s njihovim ocem.

- To bilo toliko poziva godinama s ljudima koji su to jednostavno željeli ostaviti iza sebe. Zato i nisam imala nikakva očekivanja od Dodaja. Pripremila sam se na brzinu ispričati mu tko sam i zašto ga zovem, a on je krenuo vikati: “Stanite, stanite!” i pitao me je li naš otac varaždinski policajac. Na što mi je rekao da je on bio s njim u podrumu i da već godinama pokušava doći do nas. Rekao mi je da je on imao povez na očima i da nije mogao jasno vidjeti. Nije

KĆERI NESTALOG IVANA OREŠKOG i nakon 31 godine ne znaju

Tata je posljednji nazvao doma je ranjen, od gubi svaki trag

mi govorio detalje, samo da su nam oca tamo tukli, maltretirali, govori nam Mihaela koja je nakon toga pronašla Hajdarovo svjedočanstvo iz Haaga u predmetu Vukovarska trojka.

Svjedočanstvo Dodaja o zlostavljanju Ivana Oreškog u Negoslavcima

Iz tog svjedočanstva Hajdara Dodaja stoji da su

bili zarobljeni u podrumu. - Sjećam se da su baš tog Varaždinca tukli. Jedan ga je ispitivao: “Šta si ti tražio iz Varaždina ovdje u Vukovaru?” On bi jadan rekao da su ga poslali.

Izvadio je nož i toliko ga je tukao po oku, dok nije nož od automatske puške pukao, tako da mu je sve ovo razbio. Ja mislim da od tada... Ne znam da li je taj čovjek uopće živ, ali ako je živ, mislim da on na to oko više ni ne vidi. A ove civile bi vojnici JNA tukli.

Pustili bi muziku i onda bi s njima plesali i udarali bi ih čizmama po nogama. I odvezeni su iz tog podruma prije nego što smo mi otišli odande. Kamo su ih odvezli, šta su s njima radili, ne znam…”

Nesretnik je molio da ga ne udara po ranjenom oku, a ovaj mu je, ljut što mu je nož pukao, rekao: “Sad ću ti ga izvaditi cijelog!” Mi smo slušali skamenjeni.

Ne znam koliko je to moglo trajati, ni koje je bilo doba kada su došli po njega. On je

Bio je ranjen 4. studenoga, a upravo je taj dan u 5 sati ujutro posljednji put nazvao doma. U Vukovaru je već onda bila strašna situacija. Mama ga je pitala ako želi čuti i nas, ali jednostavno nije želio, ispričale su njegove kćeri Mihaela i Maja

posljednji put doma na dan kad onda mu se trag

jaukao i hroptao dok su ga pokušali iznijeti na nosilima uz stepenice koje su išle u koso, no onda su odustali pa su ga nekako podigli i izgurali kroz prozor.

Od toga je prošlo više od 30 godina, a sudbina je i dalje nepoznata. Je li taj Varaždinac zaista bio Ivan Oreški, kamo su ga odveli, ne zna se.

Njegova obitelj i dalje traga i dalje će tragati za istinom. - Nakon toliko godina, koliko se on smatra

nestalim, koliko god znaš da je nerealno da se vrati, ostaje tračak nade.

U trenutku kada se rasvijetli što se zaista dogodilo, to će nama biti završetak potrage. Koliko god to bilo strašno.

Naš tata nema grob, svijeću zapalimo kod raspela, govore nam sestre. U njihovim obiteljima ta tema nije tabu.

Govori se o djedu Ivanu, svake se godine ide u Vukovar. Obitelj Mihaelina

muža je iz Osijeka tako da oni Vukovar obilaze i nekoliko puta godišnje.

- Djeca idu s nama. Znaju okvirno što se dogodilo, ali ne i neke strašne detalje.

Da je bio rat znaju, ali moj je stav da djecu ne moramo odgajati za nove ratove.

Nema kod nas mjesta u odgoju za propagandu ili mržnju, rekla nam je starija sestra Mihaela i zaključuje kako ni ona nije znala što je rat prije nego se dogodio.

Hvala vam, dečki!

Zasebna policijska postrojba Varaždin oformljena je početkom rujna 1991., a sačinjavali su ju policijski službenici iz postrojbi u Varaždinu, Čakovcu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu. Odmah po osnutku, 11. rujna 1991. godine, 185 članova Zasebne postrojbe upućeno je iz sjedišta Policijske uprave varaždinske u obranu grada Vukovara i

Borovog Naselja. Među njima bilo je i 58 policajaca iz tadašnje Policijske stanice Čakovec.

U herojskim borbama 11 branitelja iz čakovečkog dijela

Oni

Damir Lehkec,

postrojbe položilo je svoje živote.

su:

Dragutin Lehkec, Vladimir Rojko, Josip Šajnović, Mladen Vinko, Dragutin Friščić, Dražen

Štefulj, Darko Tišljarić, Antun Mutvar, Ljubomir Jalšovec, Božidar Košir, Vladimir Štampar i Ivan Oreški.

Sestre Maja i Mihaela i dalje tragaju za svojim ocem

- Plasmanom među 500 najboljih hrvatskih tvrtki vratili ste sjaj međimurskom graditeljstvu, jer se naše građevinske �irme ne pojavljuju više u takvom društvu. Čestitke na prošlogodišnjim rezultatima. Kakve rezultate očekujete ove godine? Najprije, zahvaljujem na čestitkama i, kao netko tko je u građevini cijeli svoj radni vijek, moram reći kako se nakon podužeg vremena ovime međimursko graditeljstvo vraća značajnije na nacionalnu scenu.

Prošlogodišnje brojke su prvenstveno rezultat dugogodišnjeg rada, stvaranja povjerenja s domaćim i stranim investitorima koji danas, u trenutku kada se odlučuju graditi nove industrijske hale, prvo zovu Međimurje PMP. Do toga se ne dolazi preko noći, to nije nešto što ti padne na pamet pa samo napraviš.

To uključuje kontinuitet, dobro napravljen posao, poštovanje rokova i možda najbitnije, tretiranje svakog investitora prvenstveno kao partnera, a ne kao “kupca“ kojem se nešto prodaje. Možda je to duži put kada su rezultati u pitanju, ali u konačnici donose puno više. I poslovne dobiti, ali i osobnog zadovoljstva jer si svjesniji kako si malim, sigurnijim koracima došao do onoga gdje si danas.

A ove godine nastavljamo još jače nego prošle i ugovaramo projekte koje smo prije mogli samo iz daljine promatrati. Uza sve naše stare, dobre i kvalitetne partnere i investitore, koji su temelj našeg poslovanja, dozvolite mi da se pohvalimo i kako smo nedavno započeli s realizacijom projekata u IT sektoru koji je jedna sasvim nova niša u poslovanju Međimurje PMP-a.

Samo ću reći kako trenutno u Varaždinu radimo najveći podatkovni centar u Hrvatskoj, investiciju koja u ukupnom iznosu vrijedi preko 110 milijuna kuna i čijom ćemo izgradnjom dobiti reference kojima će rijetki moći parirati. Sve u svemu, posla ima jako puno, Međimurje PMP se poslaguje sve više i više svakog dana te sam sigurna kako će vrijeme dodatno potvrditi ispravnost našeg puta.

Kod nas investitor može pratiti kako njegov objekt doslovno proizvodi, od prvog do zadnjeg elementa

- Ove ste godine počeli reorganizirati tvrtku, ulaziti u nove projekte i mijenjate organizaciju same proizvodnje. Kakve promjene uvodite i kako je uopće danas organizirana moderna građevinska tvrtka? Istina, ove smo godine krenuli u nešto značajniju reorganizaciju proizvodnje. Prvenstveno tu mislim na davanje više na značaju planiranju proizvodnje, povezivanju svih pojedinih radnih jedinica i usklađivanju njihovog rada. Time bolje kontroliramo same procese u proizvodnji, vlastite ljude odnosno bolje rečeno sami sebe. Podižemo više našu ljestvicu očekivanja, ali ipak u nekim realnim okvirima, što je bitno. Kažu kako, jedino što je stalno je promjena, a u ovom slučaju je to sposobnost da se sami promijenimo

i prilagodimo zahtjevima tržišta. To je proces, a mi smo s njim intenzivnije krenuli i dug je put pred nama. No, rezultati, makar i oni sitni, već se primjećuju. U planu nam je i osuvremenjivanje opreme, strojeva, povećavanje produktivnosti i maksimalno prilagođavanje uvjetima proizvodnje na koju utječe puno faktora koje treba predvidjeti i ukalkulirati.

BOBIČANEC, tehnički voditelj

- Uspješno ulazite na nova područja tržišta. Mogu li vaši kapaciteti pratiti potrebe tržišta ili ste odlučili selektirati poslovne projekte u kojima sudjelujete?

Iako se možda očekivalo drugačije, zbog najava krize i svega što se događa oko nas, posla ima više nego prije. I kako ste sami rekli, ulazimo svjesno u nova područja na kojima prije nismo bili prisutni, ali ciljano i s jasnom namjerom. Polako smo, s vremenom, počeli donositi odluke kojim smjerom ići u budućnosti i počeli svjesno odbijati neke projekte. Dok su se neki borili za posao s općinama i gra-

dovima, mi smo se odlučili u potpunosti okrenuti privatnim investitorima i industrijskim halama. Rekli su rizična odluka, ali s obzirom na to kako je moja zadaća organizacija rada svih gradilišta zajedno s voditeljima gradilišta te njihovo praćenje, mogu reći da bolju odluku nismo mogli donijeti. Privatni investitori puno lakše shvaćaju promjene cijena materijala na tržištu i što to znači za naše poslovanje, objektivne i realne probleme s kojima se svakodnevno suočavamo i iako su zahtjevniji po pitanju rokova i nekih drugih stvari, pravila igre su sasvim jasna i čista. Tako da, u pravu

dana shvaćamo bene�ite te odluke. A na kapacitetima se radi non-stop, bez prestanka. Na ljudima i s ljudima treba raditi svaki dan, pratiti svaki dio gradilišta, a oko same proizvodnje i produktivnosti su Vam rekli više moje kolege iz proizvodnje. Pokušavamo uvijek dogovoriti onoliko posla koliko možemo proizvodnjom i ljudima na gradilištima ispratiti. Pogodimo li uvijek? Ne, ali i onda si svi skupa pomažemo i iznalazimo rješenja što i kako. Nekada je to najbolje za �irmu jer se ljudi onda povezuju, upoznavaju speci�ičnosti posla drugih odjela. Neke se stvari onda lakše razumijevaju…

DAVOR VINCEK, voditelj proizvodnje

TAMARA BOBIČANEC, voditeljica komercijale i odnosa s investitorima

GORAN

prvom planu i na njoj temeljimo rast

investitor kako se doslovno prvog

Iako je gotovo uvijek, kada se govori o rezultatima poslovanja neke tvrtke, običaj da o tome govore direktori, predsjednici uprava ili vlasnici, u ovom primjeru tvrtke koja je prošle godine po prvi put ušla u top 500 Hrvatske po poslovnim rezultatima dogodilo se nešto suprotno. Naime, Uprava Međimurje PMP-a d.o.o. odlučila je da o svemu što se tiče same tvrtke govore oni ljudi

koji svaki dan vode svoje resore, upravljaju proizvodnjom i proizvodnim procesima, kontaktiraju investitore i provode sate razmišljajući što i kako napraviti da �irma sutra napravi novi iskorak dalje. Ne nailazi se na puno takvih primjera, posebno kada se govori o pozitivnim rezultatima u poslovanju neke tvrtke, ali se nekako nadamo kako je to znak da je i međimurski gra-

đevinski sektor zahvatio uzlazni val koji bi trebao otvoriti jednu novu knjigu uspješnih rezultata u vremenu pred nama.

Međimurju i Međimurcima je građevina oduvijek na posebnom mjestu jer osim bogate građevinarske tradicije na kojoj se nekad temeljila industrija ovog kraja, ni privatno nema pravog Međimurca koji nije barem jednom u životu držao

fanglin ili zidarsku žlicu u ruci i pomagao negdje na gradilištu. Točnije, barem nema među onim nešto starijima... Zato posebno veseli dobar rezultat jedne međimurske građevinske tvrtke na nacionalnoj razini, a i ovaj njihov novi pristup. Jesu li to doista naznake da se građevina u Međimurju napokon vraća starom sjaju? Nadamo se kako će nadolazeće vrijeme to potvrditi...

IVAN PINTARIĆ, tehnički voditelj AB konstrukcija

- U kojem segmentu građevinske industrije se vidite kao čvrsto pozicionirani i kao nositelj kvalitete i razvoja branše? Nedavno nas je jedan investitor pitao po čemu smo mi toliko posebni, odnosno tko bi se mogao s nama usporediti. Odgovor je bio da usporedbe nema, jer ovo što ima Međimurje PMP mislim da nema nitko u široj okolici.

Mi smo jedna od rijetkih građevinskih tvrtki ne samo na sjeveru nego i na području cijele Republike Hrvatske koja ima zaokruženu cjelinu – od izvora samog materijala, “šudrana“, iscrtavanja i izrade sve potrebne dokumentacije u našem projektnom birou, do gotovog proizvoda kojeg potom sami, s vlastitim ljudima, ugrađujemo po gradilištima od našeg sjevera do Zagreba, Istre, Dalmacije i Slavonije.

Kako mi to volimo reći, napokon imamo kontrolirani proces proizvodnje na kojem se mora raditi svaki dan, usavršavati ga do najsitnijeg detalja, jer vrag je u detalju.

Drugi su mahom ovisni o proizvodnji nekog drugog, a najčešće je tu riječ upravo o proizvodnji prefabrikata, betonskih elemenata, a kod nas mi govorimo o cjelovitom, kontinuiranom i kontroliranom procesu proizvodnje gdje investitor u svakom trenutku, na jednom mjestu, može pratiti

kako se postepeno proizvodi njegov objekt. Ne gradi, nego doslovno proizvodi… A da jesmo nositelji kvalitete nam govore naši investitori koji nam se vraćaju iz investicije u investiciju i inzistiraju da upravo Međimurje PMP bude taj izvođač.

Otkad znam za sebe sam u ovom poslu i uvijek sam bio ta poveznica, spona između proizvodnje i realizacije investicije, ali danas više nego ikad mogu slobodno reći kako je budućnost međimurskog graditeljstva sigurna.

Imamo još puno toga za sposložiti, moramo vratiti vjeru našim radnicima, građevinskim tehničarima, inženjerima u naš sustav rada, također smo u pregovorima s pojedinim fakultetima oko međusobnog povezivanja i buduće suradnje jednako kao i sa srednjim školama… Mislim da je najbitniji zaključak – imamo plan, viziju i točno znamo kako ćemo to postići.

DRAGO NOVAK, voditelj nabave

- Kako rješavate zahtjeve koje diktira današnje nestabilno tržište s velikim oscilacijama cijena i povremenim nestašicama repromaterijala?

Unabavi sam dugi niz

- Visoka kvaliteta

i stručne kadrove kojih na hrvatskom tržištu radne snage sad već poslovično nema dovoljno. Kad smo prolazili po pogonu, primijetili smo “šaroliko društvo“, od mlađih do onih koji su pred mirovinom.

Baš ste dobro rekli, šaroliko. I ja volim misliti kako spadam u onu kategoriju mlađih iako sam svejedno pomalo bačen u vatru prije 7 mjeseci kada su me postavili za voditelja armiračnice. Međutim, nije mi žao. Teških je trenutaka bilo i bit će ih, ali kada vidite da se ide na-

prijed, onda nekako pregrmiš sve i odradiš što treba.

Problem s ljudima o kojem govorite je ne samo problem PMP-a nego svih nas skupa. Ova iskusna garda su oni koji znaju sve tajne zanata, a takvi moji armirači mogu napraviti čuda.

Ali onda opet kod njih postoji problem s prihvaćanjem novih metoda rada, pa nam nekada treba više vremena na objašnjavanje zašto je lakše vezati armaturu novim pištoljem nego ručno. Imamo dobre ljude, nisu savršeni, ali to nitko ni ne traži. Ovo je speci�ič-

na branša i kao takvu je treba prihvatiti. Da, nema dovoljno ljudi, i moramo se potruditi ih privući da dođu upravo k nama. Koliko znam, sada se kao �irma povezujemo i sa srednjim školama i sveučilištima pa se i tu nadam nekom pomaku. Imamo nešto stranih radnika.

Ono što mogu reći je da posla ima te kako se uvjeti rada poboljšavaju svaki dan. Plaća je sigurna, redovita, a mi ovdje u samoj proizvodnji nemamo terenskog rada, pa je time lakše. Može bolje, a i bit će, siguran sam.

godina i stvarno nikada nisam imao situaciju u kojoj se danas svi skupa nalazimo. Špekulacije, oscilacije, gomilanje lagera da bi se cijena nerealno povećavala, skok cijene u jednom tjednu po skoro 20 %... Mislim da je to svima bio šok i malo je onih koji nisu osjetili posljedice te nestabilnosti. Zato nam je prošla godina u smislu završnih brojki bila lošija od planiranog.

Ali kao i svi u takvim situacijama, nismo imali puno vremena i morali smo se prilagođavati okolnostima, bolje plani-

rati naručivanje materijala za proizvodnju, što nam je izuzetno bitno, a opet ne raditi preveliku zalihu da si ne dovedemo u pitanju svakodnevno poslovanje.

Trenutno je situacija malo popustila, ali ono što smo naučili u proteklih 2 godine je da od sada uvijek planiraš i ono što je nemoguće. Jer nikada se ne zna.

traži

JOSIP SLAVIČEK, voditelj armiračnice

U LISTOPADU broj nezaposlenih pao ispod dvije tisuće

Novčanom

se naknadom koristi 370 nezaposlenih

Krajem listopada u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Područnom uredu u Čakovcu bilo je 1.967 nezaposlenih osoba.

Istodobno pri Mirovinskom zavodu evidentirano je 43.281 zaposlena osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti je 4,3 %.

Tijekom listopada iz evidencije nezaposlenih izašlo je 313 osoba, od čega je evidenciju zbog zaposlenja napustilo 240 osoba, a ostali iz drugih razloga.

Najviše zapošljavanja bilo je iz prerađivačke industrije – 67 osoba, trgovine – 28 osoba, građevinarstvo – 22 osobe i djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 21 osoba.

Tijekom listopada u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 356 osoba. Broj ulazaka u blagom je padu u odnosu na rujan. U evidenciju nezaposlenih izravno iz radnog odnosa došlo je njih 191. Nadalje, 89 osoba evidentirano je iz neaktivnosti i 76 osoba direktno iz redovnog obrazovanja.

Kako i pri zapošljavanju, tako i pri otpuštanju predvodi prerađivačka industrija. Izravno iz radnog odnosa iz

prerađivačke industrije došle su 44 osobe, iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 30 osoba, iz uslužnih djelatnosti 25 osoba, a iz trgovine 22 osobe.

Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih prevladavaju žene, njih 1.075, a muškaraca je 892.

Što se tiče dužine čekanja na zaposlenje, 631 osoba na posao čeka duže od godinu dana. Među dugotrajno nezaposlenima je 357 žena i 274 muškaraca. Prvi put posao je tražilo 609 nezaposlenih osoba, od toga 360 žena i 249 muškaraca.

Promatrano prema ispostavama, odnosno teritorijalno, u Ispostavi Čakovec broj nezaposlenih zadržao se na gotovo istoj razini, u Ispostavi Mursko Središće pad nezaposlenosti je 5,8 %. S druge strane, u Ispostavi Prelog zabilježen je značajan porast nezaposlenosti za čak 17,4 %.

U listopadu 2022. godine novčanom se naknadom koristilo 370 nezaposlenih osoba ili 18,8 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Naknadu primaju 234 korisnice i 136 korisnika. (BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

Željko Pavlic: Sačuvajmo Županijsku bolnicu pod svojom kontrolom

- Županijska bolnica Čakovec izgrađena je samodoprinosom stanovnika Međimurja, da bi im se prijenosom bolnice na državu na kraju uskratila mogućnost upravljanja

aspektima života svojih građana.

sno upravitelj općih bolnica postane Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo zdravstva.

Međimurski demokratski savez uključio se u javnu raspravu oko izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, upozoravajući da bi izmjene pridonijele daljoj centralizaciji države, ovaj put u sektoru zdravstva, istaknuo je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a.

Najveći dužnici su kliničke bolnice pod upravom države

Kao osnovni razlog za pokretanje te centralizacije u zdravstvenom sustavu nije zapravo racionalizacija, koja u ovakvim slučajevima služi kao alibi, jer se neće mnogo uštedjeti. Država već sada kontrolira najveće troškove; plaće i limite potrošnje po bolnicama, a također je važna činjenica da 75 % dugova u zdravstvu prave klinički centri koji su već sada pod upravom države, pojasnio je Pavlic.

Po našem mišljenju, tim više dolazi do izražaja politička dimenzija ove centralizacije, a to je namjera centralizirane države, što Hrvatska svakako jest, da upravlja svim

Predloženim promjenama Zakona sve opće bolnice, među njih spada i Županijska bolnica Čakovec, dobivaju novog osnivača, odnosno upravitelja, a to je Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo zdravstva. Tako će se, zapravo, o zdravstvenoj zaštiti u Međimurju odlučivati u Zagrebu, a ne u Međimurju, ističe Pavlic.

Nastavlja: - MDS se posebno protivi promjenama članaka 70. i 83. postojećeg Zakona. Naime, u postojećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti od 31. listopada 2018. godine, člankom 70., određeno je da opću bolnicu osniva jedinica područne, regionalne samouprave, županija, odnosno Grad Zagreb. Temeljem toga upravno vijeće zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica područne, regionalne samouprave ima pet članova i čine ga predstavnici osnivača, županije ili grada, predsjednik i dva člana i radnika ustanove.

Država preuzima još veću kontrolu Novim prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti predlaže se da osnivač, odno-

Upravno vijeće opće bolnice, po novom Zakonu, imalo bi sedam članova i čine ga predstavnici osnivača, države, predsjednik i tri člana, jedinice područne, regionalne samouprave: jedan član i radnika ustanove: dva člana. Dakle, predstavnik osnivača, država, ima većinu u Upravnom vijeću, organu koji upravlja zdravstvenom ustanovom i postavlja se pitanje čije će interese zastupati ovakvo upravno vijeće. Županija je unutar nekoliko zadnjih godina pokrenula investicijski ciklus u Županijskoj bolnici u Čakovcu, prepoznajući potrebe međimurskog zdravstva, za što nismo sigurni da će ga prepoznati buduće upravno

vijeće, koje će morati slijediti politike i planove Ministarstva zdravstva i Vlade. A često je u takvim planovima Međimurje zapostavljeno.

Na ovaj način se prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti želi doslovce “potezom olovke” oteti Županiji njezina imovina i upravljanje Županijskom bolnicom Čakovec. Stanovnici županije i Međimurska županija ulagali su godinama vlastita sredstva u naše zdravstvene ustanove, Županijska bolnica Čakovec izgrađena je samodoprinosom stanovnika Međimurja, da bi im se na kraju uskratila mogućnost upravljanja. Zbog toga, za Međimurje bolnica u Čakovcu nije opća bolnica, već Županijska bolnica Čakovec, istaknuo je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a.

MDS će tražiti da bolnicu zaštiti

i Skupština

Željko Pavlic (MDS) će za iduću Skupštinu Međimurske županije predložiti da se Bolnica uvrsti na dnevni red sjednice. - Tražit ću zaključak Skupštine kojim se tražiti od Vlade i Ministarstva zdravstva da se Županijska bolnica Čakovec ne prenosi na državu,

kazao je Pavlic. Jednako tako ćemo se obratiti i saborskim zastupnicima da ne prihvate izmjene zakona kojima bi se omogućilo prenošenje vlasništva na državu. Posebno ćemo se obratiti i međimurskim saborskim zastupnicima da obrane našu bolnicu, kazao je. (BMO)

POGLED ODOZDO

Tko zna kako će izgledati Međimurje za deset godina?

Deseta je godina otkako smo ušli u EU, tko još pamti ono vrijeme kad smo zajapureno pratili zatvaranje poglavlja koja smo morali ispuniti da bismo ušli u klub EU. Krajem 2012. znali smo da je proces pristupanju u članstvo EU završen i da te 2013. postajemo punopravna članica.

Ove godine taj se proces integracije u EU dovršava. Opraštamo se od kune i ulazimo u Schengen bez graničnog

režima na graničnim rampama prema drugim članicama. Što se promijenilo? I puno i malo toga. Stvari kojih smo se pribojavali nisu se ostvarile. Plakali smo da nećemo moći praviti sir i vrhnje i imati kolinje po kućama, a onda smo te običaje dragovoljno napustili.

Postali smo građani Europe: hladniji, zatvoreniji, škrtiji. Slični onima u čiju zajednicu smo ušli. Hranu manje proizvodimo sami, a više ju

kupujemo u dućanima. Tko je prije deset godina mogao zamisliti da će nam gotovu hranu dostavljati dostavljači? Manje se družimo po obiteljskim slavljima, a više si lajkamo obiteljske događaje. Nestale su obiteljske tajne jer sve dijelimo sami u realnom vremenu na društvenim mrežama. Ulice su prazne, čak i po selima, koja više ne izgledaju tako. Ljudi su se zatvorili u svoje domove. Nestali su s polja. Mrcine od traktora

zamijenile su male “zetore”. Rijeke naših radnika nakon otvaranja graničnih rampi otišle su raditi u inozemstvo, a k nama su došli radnici s Dalekog istoka. Međimurje se nepovratno izmijenilo. Iz dana u dan postajemo sve više multikulturalni. Tko zna kako će izgledati Međimurje za deset godina?

Neki dan o tome vodili smo razgovor u manjem obiteljskom društvu. Netko je nostalgično zaključio da

ćemo biti kao domoroci –Indijanci u Americi ili Aboriđini u Australiji, jer će “drugi zaposjesti” našu zemlju.No, istini za volju, zemlja nije naše vlasništvo, tu smo tek privremeni stanovnici. I Europljani, među njima i Hrvati, također su odlazili u tuđe zemlje i druge kontinente i “zaposjedali” tuđu zemlju, potiskujući domoroce. Ljudi samo kruže po zemlji, nekada u miru, nekad ratujući za nju, ali svi smo tek privremeni stanari na zemlji.

MDS (Međimurski demokratski savez) upozorava da se nastavlja centralizacija države novim zakonom o zdravstvu

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Željko Pavlic, predsjednik MDS-a i županijski vijećnik

Cijepite se i na vrijeme spriječite nepotrebne komplikacije!

Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije prim. Marina Payerl-Pal otkrila nam je kakvo je stanje na terenu u Međimurskoj županiji kada govorimo o cijepljenju protiv gripe i pneumokoka koji najčešće uzrokuje upalu pluća te očekuje li se veći broj oboljelih ove zime

- Epidemiološke mjere su ove sezone blaže. Znači li to i moguće veći broj oboljelih od gripe, ali i pneumokoka, koji najčešće uzrokuje upalu pluća?

- Gripa, kao i najčešće infekcije uzrokovane pneumokokom su zarazne bolesti dišnog sustava, koje se u pravilu prenose kapljičnim putem i kontaktom. S obzirom na to da su ublažene epidemiološke mjere, koje su se provodile tijekom dugog perioda pandemije uzrokovane virusom SARS CoV-2, možemo očekivati olakšano širenje tih uzročnika u populaciji, odnosno veći broj oboljelih.

Posljednje dvije godine zabilježene su vrlo blage epidemije gripe s malim brojem oboljelih upravo zbog striktne provedbe epidemioloških mjera, kao što su nošenje maski, zabrana okupljanja, odnosno smanjeno okupljanje, rad na daljinu i �izička distanca.

- Cjepiva protiv gripe i pneumokoka, koji najčešće uzrokuje teški oblik upale pluća, dostupna su u Hrvatskoj. Kada i gdje se građani Međimurske županije mogu cijepiti? Može li se istodobno cijepiti protiv gripe i pneumokoka?

- Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije početkom listopada preuzeo je 13.200 doza cjepiva protiv gripe. Cjepivo je prema iskazanim potrebama distribuirano u sve ambulante liječnika obiteljske medicine. Namijenjeno je cijepljenju osoba s kroničnim bolestima te je za njih besplatno. Ostali stanovnici naše županije zainteresirani za cijepljenje

protiv gripe moći će se cijepiti nakon završetka cijepljenja kroničnih bolesnika preostalim cjepivom. Cijepljenje protiv gripe provodi se u ordinacijama izabranih liječnika obiteljske medicine. Zdravstvenim radnicima omogućeno je cijepljenje u Zavodu za javno zdravstvo.

Cijepljenje zdravstvenih radnika i pojedinih kroničnih bolesnika u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije provodi se svakodnevno. Moguće je istodobno cijepljenje protiv gripe i protiv pneumokoka. U tom je slučaju potrebno svako cjepivo aplicirati u drugu ruku. Cjepivo protiv pneumokoka prema iskazanoj potrebi liječnika obiteljske medicine nabavlja Zavod za javno zdravstvo.

- Kada je zapravo najbolje cijepiti se protiv gripe i pneumokoka?

- Cijepljenje protiv gripe svake godine započinje u čitavoj zemlji na isti dan. Ove godine je započelo 17. 10. 2022. Preporučljivo je cijepiti se prije početka sezone gripe, u jesen, tj. krajem 10. mjeseca, jer su za stvaranje imuniteta potrebna od 2 do 3 tjedna. Međutim, cijepiti se može i tijekom cijelog zimskog perioda, kada je virus gripe već dokazan u našoj sredini.

Zavod za javno zdravstvo raspolaže dovoljnom količinom cjepiva protiv pneumokoka pa ga može dostaviti svakom liječniku obiteljske medicine, sukladno njegovoj procijenjenoj potrebi. Protiv pneumokoka može se cijepiti tijekom cijele godine, ali je preporučljivo cijepiti se prije zimske sezone u kojoj se očekuje veći broj težih respi-

ratornih infekcija uzrokovanih s pneumokokom.

- Možete li nam reći koje su skupine građana s povećanim rizikom od razvoja teških oblika gripe i teške upale pluća i do kojih komplikacija ih mogu dovesti?

- Građani koji boluju od kroničnih bolesti dišnog sustava, kardiovaskularnog sustava, bolesti bubrega, oboljeli od šećerne bolesti, pretile osobe i svi oni s narušenim imunološkim sustavom u povećanom su riziku od razvoja teže kliničke slike bolesti s brojnim komplikacijama. Cijepljenje se preporuča i svim osobama starijim od 65 godina.

Komplikacije gripe su brojne, a od njih je najteža upala pluća, kao i povećani rizik od srčanog i moždanog udara.

- Spomenuli ste osobe sa šećernom bolešću kao i kroničnim srčanim bolestima. Koliko gripa i pneumokok povećavaju rizik od komplikacija tih bolesti?

- Osobe sa šećernom bolešću imaju tri puta veći rizik od razvoja komplikacija, dok one s kroničnim srčanim bolestima imaju od 3 do 4 puta veći rizik.

Obolijevanje od gripe i od pneumokokne infekcije najrizičnije je za osobe koje pate od kronične opstruktivne bolesti. Te su osobe izložene čak sedam puta višem riziku.

- Na žalost, procijepljenost u Hrvatskoj je niska. Kako potaknuti građane, a posebno one s povećanim rizikom, na cijepljenje i objasniti da na taj način štite sebe i svoje zdravlje?

- Da, nažalost, procijepljenost je niska. Vjerujem da je

Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije prim. Marina Payerl-Pal poziva da se javite svojem obiteljskom liječniku i na vrijeme se cijepite

tome razlog nedovoljna informiranost građana o svim koristima cijepljenja, kao i premalo znanje o potencijalnim komplikacijama gripe i pneumokokne infekcije te o neželjenim ishodima tih komplikacija.

Stoga je važno raditi na zdravstvenom opismenjavanju pučanstva, kako bi se podigla razina znanja o opasnostima koje sa sobom nose zarazne bolesti, kao i o mogućnostima njihove prevencije, pri čemu cijepljenje ima važnu, slobodno možemo reći, vodeću ulogu.

Naime, velike znanstvene studije pokazuju da dobra informiranost građana dobro korelira s procijepljenošću, manjom potrošnjom antibiotika, većim znanjem o uzročnicima bolesti, kao

što su na primjer virusi i bakterije.

Vjerujem da liječnici obiteljske medicine također mogu značajno doprinijeti većem odazivu na cijepljenje zbog povjerenja koje uživaju kod svojih pacijenata.

Svi zdravstveni radnici, bez obzira na mjesto rada, mogu i vlastitim primjerom dati velik doprinos promociji cijepljenja.

Cijepljenje je najmoćnije sredstvo u sprječavanju mnogih zaraznih bolesti i zasigurno jedno od najvećih otkrića u medicini.

Stoga smatram poraznim u današnje vrijeme gubitak ijednog ljudskog života kao posljedicu necijepljenja.

- U tijeku je cijepljenje protiv gripe. Imate li podatke s terena, kakav

je odaziv građana u Vašoj županiji?

- Cijepljenje protiv gripe provodi se u ordinacijama obiteljske medicine i u Zavodu za javno zdravstvo. Još uvijek nemamo povratne informacije o broju procijepljenih, ali prema preuzimanju dodatnih količina cjepiva u nekoliko ordinacija u Međimurju, možemo zaključiti da je interes prisutan i da se cijepljenje uspješno provodi.

- Što se tiče pneumokoka, je li se zainteresiranost za cijepljenjem povećala?

- S obzirom na sve veći broj preuzetih doza cjepiva iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije kod liječnika obiteljske medicine, evidentno je da je interes porastao i da se cijepljenje protiv pneumokoka češće provodi.

ZBOG BLAŽIH EPIDEMIOLOŠKIH MJERA očekuje se veći broj oboljelih od gripe i pneumokoka

TEŠKA PROMETNA nesreća u Goričanu

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Šokantne slike dočekale su nas na mjestu prometne nesreće koja se dogodila u večernjim satima u nedjelju, 13. studenoga, na cesti između Graničnog prijelaza Goričana i naselja Goričan. Dijelovi auta bili su razasuti po cesti, a sam auto izgledao je kao da je “preoran”. O prometnoj nesreći naknadno je izvijestila i PU međimurska. Do nesreće je došlo na način da se vozač traktora s pridodanim rotobranom i pod utjecajem alkohola od 1,69 g/kg alkohola nije kretao sredinom obilježene prometne trake pa je u zavoju s rotobranom djelomično prešao na prometnu traku namijenjenu za kretanje prometa vozila iz suprotnog smjera.

Uslijed opisane situacije u rotobran je bočnim dijelom udario osobni automo-

Stravične slike s mjesta prometne nesreće bil, austrijskih registarskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljao 60-godišnji vozač. Ozlijeđeni vozač osobnog automobila vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je zadržan na

liječenju, dok će se zadobivene ozljede naknadno okvali�icirati.

U izvlačenju ozlijeđenog vozača iz osobnog automobila sudjelovali su pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Goričan. Vozač traktora je uhi-

ćen i priveden u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. Od 19:35 do 22:37 sati zbog obavljanja očevida kolnik županijske ceste bio je zatvoren za sav promet te se odvijao obilazno.

SUBOTIČKI VATROGASCI intervenirali u Benkovcu

U utorak, 15. studenog, vatrogasci iz DVD-a Mala Subotica zaprimili su u 18:32 dojavu o požaru kuće u ulici Benkovac pa su izašli su na intervenciju. Sreća u nesreći bila je da nije došlo do širenja požara s dimnjaka na krovište i ostatak kuće.

- Dolaskom na mjesto intervencije nalazimo požar dimnjaka u razbuktaloj fazi, ali zbog dobre izvedenosti dimnjaka nije bilo opasnosti od širenja. Vanjska stijenka dimnjaka bila je hladna, a Vatrogasci DVD-a Mala Subo�ca na intervenciji u Benkovcu spodnji metalni dio bio je temperature od 150 Celzijevih stupnjeva. Odlučili smo ne gasiti požar u dimnjaku, već pustiti da sve samo izgori do kraja.

Pri tome smo osiguravali mjesto događaja, ispričao nam je Ivica Kovačić, predsjednik DVD-a Mala Subotica koji je i sam sudjelovao u intervenciji.

DVD-a Mala Subotica. Bili su i u stalnom kontaktu s JVP-om Čakovec, no nije bilo potrebe za njihovim dolaskom.

Benzinska postaja u Kalničkoj ulici bila je već nekoliko puta opljačkana

U Čakovcu u jutarnjem terminu nešto prije 4 sata, 16. studenoga 2022., na benzinskoj postaji u Kalničkoj ulici na južnoj obilaznici, nepoznati maskirani muškarac počinio je kazneno djelo razbojništva.

Uz prijetnju vatrenim oružjem od zaposlenika zatražio je novac. Nakon što su mu predali novac, počinitelj

je s prodajnih polica ukrao nekoliko artikala te se udaljio iz objekta. U događaju zaposlenici benzinske postaje nisu ozlijeđeni, dok je materijalna šteta procijenjena na nekoliko tisuća kuna. Kako doznajemo, to nije bio prvi put da se pljačkala navedena pumpa i počinilo kazneno djelo. Trenutno traje kriminalističko istraživanje. (st)

Otac uskratio djetetu

138 tisuća kuna

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 25. listopada 2022. podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1978.) zbog počinjenih kaznenih djela povrede dužnosti uzdržavanja i povrede djetetovih prava.

Optužnicom se okrivljenog 44-godišnjaka tereti da je počinio navedena kaznena djela od studenog 2014. do rujna 2022. godine na štetu svog djeteta (2007.) te mu uskratio iznos od 138.000 kuna.

(sh)

što

Nakon što je čađa izgorjela do kraja, obavili su čišćenje ostalih produkata gorenja. Na intervenciju je izašlo preko 10 članova

Predsjednik DVD-a Mala Subotica Ivica Kovačić uputio je i apel svim čitateljima: - Jedini savjet koji mogu dati je da se dimnjaci čiste redovito. Čak i kada vas nema doma prilikom dolaska dimnjačara, nazovite ga povratno i dogovorite termin kada vam odgovara. Dimnjačar je u tome najstručniji. (sh, foto: zv)

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 17. listopada 2022. podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1980.) zbog počinjenog kaznenog djela neisplate plaće iz kaznenog zakona i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

Okrivljenog 42-godišnjaka se tereti da od kolovoza 2020. do veljače 2021.

godine, kao direktor trgovačkog društva iz Čakovca, iako je društvo raspolagalo novcem, nije isplatio trojici zaposlenika društva plaće u ukupnom iznosu većem od 30.000 kuna niti im je uručio obračune iznosa plaća koje im je bio dužan predati. Okrivljenika se tereti i da nije vodio poslovne knjige društva koje je po zakonu bio obvezan voditi.

(sh)

ČAKOVEC

Iz dvorišta bolnice ukrao željezo

trenutno izvodi radove na energetskoj obnovi zgrade bolnice. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Uplašio ih vrući dimnjak

Pijan traktorist rotobranom predrljao audi

je sve

PONOVNO OPLJAČKANA benzinska u Kalničkoj ulici Prijetio zaposlenicima oružjem

PODIGNUTA optužnica

ČAKOVEC

Stoljetna zgrada Pučkog učilišta u obnovi

U tijeku je sanacija i rekonstrukcija uličnog pročelja zgrade Pučkog otvorenog učilišta Čakovec. Radi se o drugoj fazi projekta, pa su tako nakon svih projektnih aktivnosti tijekom 2021. ove godine izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi, a trenutno su na redu oni građevinski. Kako bi se uvjerili da radovi teku prema planu i da će II. faza biti dovršena do kraja 2022. godine, rekonstrukciju su zajedno obišli ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Mario Zamuda i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini sa suradnicima, uz predstavnike partnera na projektu iz Ministarstva kulture i medija, odnosno

Konzervatorskog odjela u Varaždinu.

Zgrada potječe iz 1903. godine te je izgrađena u stilu mađarske secesije, a njezina prvotna namjena bila je pučka škola te i danas služi u funkciji obrazovanja. Nalazi se unutar kulturno-povijesne cjeline grada Čakovca kao zaštićeno kulturno dobro. Vanjština zgrade je u lošem stanju što se prije svega odnosi na njeno pročelje i fasadu što zahtijeva hitnu intervenciju. S druge strane, kulturno-povijesna vrijednost i zaštićeni status nalažu primjenu isključivo najkvalitetnijih rješenja u svim restauratorsko-građevinskim segmentima, što je upravo u realizaciji. (dv)

volonteri u akciji

Gimnazijalci radili ukrase za Udrugu za sindrom Down MŽ-a

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec nositeljica je projekta Volonterskim klubom do volonterske zajednice, koji su mladi odabrali putem javnog poziva u okviru programa Europe Goes Local. U subotu 12. studenog, u okviru projekta, organizirana je volonterska akcija, u sklopu koje su mladi izrađivali božićne ukrase.

Uz domaćina, Gimnaziju Josipa Slavenskog Čakovec, u organizaciji i provedbi akcije sudjelovale su sve čakovečke srednje škole te Udruga za

sindrom Down Međimurske županije. Pedesetak učenika srednjih škola s područja Čakovca izrađivalo je božićne ukrase koje će donirati Udruzi za sindrom Down Međimurske županije i na taj im način pripomoći u ostvarenju ciljeva.

Budući da je krajnji cilj projekta promicanje volonterstva među mladima i proširenje volonterske mreže u Čakovcu, zaista je pohvalna činjenica da među srednjoškolcima postoji velik interes za volontiranje. (dv)

ZELENA STRATEGIJA Čakovca

Hoće li se konačno povećati zelene površine u gradu?

Prva točka na Dnevnom redu na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća bila je donošenje Odluke o usvajanju Strategije zelene urbane obnove grada Čakovca od 2022. do 2030. godine.

Radi se o dokumentu koji de�inira očuvanje, unapređivanje i razvoj zelene infrastrukture na području Čakovca, kojim je predviđeno učinkovitije upravljanje postojećim zelenim površinama na području grada, a kasnije i uspostava i uređenje novih.

- Kao što svi znamo, mi Čakovčani smo posebno osjetljivi na stanje parkova i travnjaka na području grada, te svaki zahvat koji se tiče tih površina potiče na raspravu. To je dobro jer nijedan zahvat koji smanjuje

zelene površine ne može i ne smije proći „ispod radara“. Strategija je planski dokument iz kojeg je vidljivo u kojem smjeru ide zaštita zelenih površina na našem području te vjerujem da ćemo zahvaljujući njoj u budućnosti izbjeći sve nejasnoće u komunikaciji, ali što je i najvažnije, zadržati i povećati kvadrate zelenih površina u gradu. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine osigurat će sredstva za izradu Strategije, a ona će nam u narednom razdoblju omogućiti da spremno dočekujemo svaki novi natječaj, otvaranje fondova ili projekte navedene u Strategiji, objasnila je usvojenu Strategiju gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. (dv)

Ustanova koja svakodnevno brine o zdravlju svih Međimuraca!

Bolnica ima 192 liječnika, 422 medicinske sestre i još 154 ostala zdravstvena radnika. Glavni je cilj kvalitetno zbrinuti što više pacijenata iz Međimurske županije

Prije točno 100 godina, točnije 12. studenoga 1922. godine, službeno je osnovana Županijska bolnica Čakovec, a Međimurke i Međimurci dobili su svoju najveću zdravstvenu ustanovu, stoga je s razlogom veliki jubilej dostojno obilježen velikom svečanošću u Centru za kulturu Čakovec.

Kako je u uvodnom dijelu svečanosti rekla voditeljica Aleksandra Ličanin, bolnica ima veliku važnost u životu svih Međimuraca. Ovom ceremonijom obilježen je veliki jubilej pružanja organizirane zdravstvene usluge u Međimurju i kontinuiteta vrijednog svakog poštovanja.

Na početku je pozdravila uvažene goste: zastupnicu u Europskom parlamentu Sunčanu Glavak, izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića – saborskog zastupnika Dražena Srpaka, gradonačelnika Murskog Središća, saborske zastupnice Andreju Marić i Bošku Ban Vlahek, izaslanika Predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića – državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva Silvija Bašića, župana Međimurske županije Matiju Posavca, Sonju Tošić-Grlač ispred Upravnog vijeća Bolnice, Dragutina Glavinu, predsjednika Skupštine MŽ-a, gradonačelnicu Čakovca Ljerku Cividi, gradonačelnika Preloga Ljubomira Kolareka, župane iz prijašnjih saziva Marijana

Ramuščaka, Josipa Posavca, Ivicu Perhoča, načelnike općina, ravnatelje zdravstvenih ustanova, predstavnike komora, zbora, udruga, sindikata, gospodarstvenike, predstavnike obrazovanja i kolege iz medijskih kuća.

Sjetili se svih umirovljenih ravnatelja i djelatnika bolnice

– I na kraju, a zapravo na početku, posebno pozdravljam umirovljene ravnatelje i djelatnike ŽBČ-a, aktualne djelatnike koji su u publici i na radnim mjestima večeras, rekla je Ličanin, a potom dala riječ ravnatelju ŽB Čakovec Igoru Šegoviću koji se u svom iscrpnom govoru dotaknuo svih aktivnosti, ali i planova koji još očekuju bolnicu. Iako će broj zaposlenih uskoro dosegnuti tisuću, danas ih je 977 od kojih je 777 zdravstvenih djelatnika, ali osoblja nikad nije dovoljno.

Bolnica neprestano povećava broj odjela i novih usluga, a i medicina se mijenja, postaje sve kompliciranija i usmjerena prema pacijentu, što zahtijeva i sve više ljudi.

Ipak, usporedi li se ŽB Čakovec sa sebi sličnim bolnicama, kadrovska popunjenost je relativno dobra. Bolnica ima 192 liječnika, 422 medicinske sestre i još 154 ostala zdravstvena radnika. Glavni je cilj kvalitetno zbrinuti što više pacijenata iz Međimurske županije, da ih se ne mora na pretrage

slati u druge ustanove. Bolnica je tako, između ostaloga, osigurala da većina djece kojoj treba gastroskopija na pretragu više ne mora u Zagreb, obavlja se u ustanovi.

- Također, ogroman je uspjeh Odjel interventne kardiologije zahvaljujući kojem su znatno veće šanse za preživljavanje srčanog infarkta. Uvedena su i dvojna dežurstva na Odjelu ginekologije, što je izuzetno važno radi sprečavanja neočekivanih komplikacija, a čakovečka bolnica zbrine oko 1100 poroda godišnje. Da je kvaliteta neonatologa, primalja, ginekologa, ali i mogućnosti pratnje kod poroda na zavidnoj razini, govori i podatak da u ŽB Čakovec dolaze rađati i trudnice iz drugih dijelova Hrvatske. Također, pacijenti s najtežim traumama glave samo se rijetko prevoze u Zagreb jer neurokirurzi KB Dubrava kad je hitno dolaze u Čakovec, rekao je ravnatelj Igor Šegović.

Bolnica je u 100 godina postojanja konstantno rasla i razvijala se, rekao je Šegović.

Simbol borbe za bolje Međimurje - Županijska bolnica Čakovec ne samo da je naša najveća zdravstvena ustanova, ustanova čiji djelatnici svakodnevno i nesebično skrbe o našim građanima, već je simbol zajedništva i borbe za bolje Međimurje. Zdravstveni kompleks u Čakovcu, kao što smo obećali, postao je veliko gradilište, a osim zahvata na ener-

getskoj obnovi preostalog dijela bolničkog kompleksa Međimurska županija simultano ulaže u opremu, ali i u stručni kadar.

Rekonstruirali smo i dogradili Paviljon III, odnosno ”staru internu” te tako omogućili bolje i kvalitetnije uvjete za Odjel �izikalne medicine i rehabilitacije, Centralne dnevne bolnice s kemoterapijom, Odjel psihijatrije i Psihijatrijske dnevne bolnice, kazao je župan Matija Posavec.

Slijedi rekonstrukcija Odjela neurologije, rekonstrukcija “kurije” Feštetić u stacionarni odjel palijativne skrbi što je ogroman projekt koji radimo u suradnji s Međimurskom županijom, a slijedi i izgradnja novih laboratorija u jednoj zgradi jer danas su tri laboratorija smještena u podrumu bolnice. Projekti će se �inancirati iz europskih fondova, rekonstrukcija kurije sa 172.000 eura, laboratoriji s više od 117.000 eura.

Nakon toga Srebrenka Mesić uručila je ravnatelju bolnice Igoru Šegoviću povelju u ime predsjednika HLZ-a Željka Krznarića. Povijesni pregled činjenica i zanimljivosti o Županijskoj bolnici Čakovec predstavio je pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Sven Pal. Reviju Žive slike iz povijesti sestrinstva, za mnoge prigode organiziraju Sandra Franković i Božica Jurinec iz Društva za povijest sestrinstva Hrvatske udruge medicinskih sestara.

ČAKOVEČKI

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Srebrenka Mesić uručila je ravnatelju Bolnice Igoru Šegoviću povelju uime predsjednika HLZ-a Željka Krznarića

SLAVLJE u Nedelišću uz mažoretkinje i puhački orkestar

Ivanka Bene otkriva:

Koja je tajna prave domaće hladetine?

Pripremili 1400

porcija hladetine

Veselo je bilo od jutra na Martinju u Nedelišću koje je već jubilarno organizirala Turistička zajednica općine Nedelišće. Članovi Kluba Vinoljub izlagali su vina, kao i brojne udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Tako je bilo i jela i pila za sve posjetitelje.

Ipak, sve je bilo u znaku hladetine, one prave domaće međimurske. Vrijedne ruke članova udruga s područja općine Nedelišće prema svojim provjerenim receptima pripremile su čak 1400 porcija hladetine. U čemu je tajna hladetine, ispričala nam

je članica Udruge žena Pušćine Ivanka Bene. Na svom su štandu žene uz hladetinu imale i brojne domaće delicije, slatke i slane. Za svakoga ponešto.

- Za domaću hladetinu osnovno je imati domaće namirnice. Juha mora četiri vure vreti. Hladetina je naša tradicija, na kolinama se nekad sve iskoristilo, od nogica, kožica sve se to kuhalo, ništa se nije bacalo. Dobro, danas mi hladetinu malo i pojačamo s buncekom pa stavljamo suhe jezike da bude aroma još i bolja, rekla nam je Ivanka Bene iz Pušćina. Točno u podne posjetitelje je

dočekala vesela ceremonija krštenja mošta u kojoj je mošt krštenjem postao mlado vino. Ceremonijal krštenja vodili su Slavko Faltak, Đuro Bel, Gordan Vrbanec i Andrija Sitar. Kuma moštu bila je Jasna Hajdinjak.

Da cjelodnevno druženje uz odličnu vinsku kapljicu i nezaobilaznu hlad(n)etinu prođe u zabavnom i veselom tonu u popratnom kulturno-umjetničkom programu nastupili su Puhački orkestar općine Nedelišće, među kojima je bio i načelnik Nikola Novak te Mažoretkinje Nedelišća, a zabava se nastavila uz glazbu uživo grupe Atomi.

ŠENKOVEC Završena fontana na Trgu svete Jelene

U sklopu rekonstrukcije Trga svete Jelene u Šenkovcu u rad je puštena fontana. Fontana je početkom studenog puštena u probni rad, a sljedećeg proljeća bit će svečano otvorenje. Fontana ima jedan vodeni mlaz koji iskače u zrak. Podsjetimo, cijeli trg je u novom ruhu, zamijenjeni su tlakavci, postav-

ljene su klupe, postavljeno je dječje igralište, uređena je zelena površina i posađeno je drveće.

- Sretan sam što imamo na sredini trga fontanu i što je sad cijeli trg modernog i primamljivog urbanog karaktera, kako to i Šenkovec zaslužuje, spomenuo je načelnik Robert Meglić. (st)

UDRUGA UZGAJIVAČA malih životinja iz Nedelišća Majstor uzgoja i dva šampiona na državnoj izložbi u Virovitici

Članovi Udruge uzgajivača malih životinja iz Nedelišća prošle su nedelje posjetili 45. Izložbu malih životinja u Vi-

rovitici, koja je ujedno bila i Državna izložba. Izloženo je bilo 800 golubova, 200 kunića, 300 ukrasne i vodene

peradi, oko 100 ptica, papiga i raznolikih egzota te oko 40 zamorčića.

Na izložbi je izlagalo 13 članova s 89 životinja Udruge iz Nedelišća.

Od izloženih 720 golubova, Mato Košak petu je godinu zaredom ponio laskavu titulu hrvatski majstor uzgoja. Mato je od 2018. godine prvak Europe u uzgoju pomeranskih gušana, koji su jedni od najvećih golubova. Na zadnjoj izložbi u Danskoj u jakoj konkurenciji od preko 34.000 golubova Mato je izložio 8 golubova i svih 8 je osvojilo nagrade. Njegovi su golubovi od 2018. godine europski prvaci. Veselje je bilo to veće jer su oba kunića Denisa Dobše iz Nedelišća dobila na-

slov šampiona u konkurenciji izloženih 200 kunića. Izlagao je pasminu velika činčila.

Asfaltirana je Ulica Franje Barića nakon 20 godina

Nakon skoro dva desetljeća asfaltirano je 40 metara sporedne Ulice Franje Barića u Šenkovcu. Mještani su čekali dugi niz godina da se napokon sanira put koji je prije bio šudrenog i ruralnog tipa. Bitno za napomenuti je da je u toj ulici bilo i klizište, stoga je bilo potrebno asfaltiranje za očuvanje puta. Radovi su započeli krajem proljeća te se cijeli proces asfaltiranja završio sredinom listopada. Mještani su spomenuli da su prošla četiri načelnika tijekom svih tih godina čekanja na saniranje ulice.

SLAKOVEC

- Jako sam zadovoljan saniranom ulicom zato što se svih tih godina nije izvela realizacija preko potrebnog asfaltiranja ulice. Sve se završilo u kratkom periodu, stoga moram pohvaliti načelnika Meglića što je ažurno riješio posao koji smo svi dugo čekali.

Također, dugo smo slušali obećanja bivših načelnika Šenkovca za asfaltiranje, i eto, nakon skoro dvadeset godina dobili smo asfaltiranu ulicu, spomenuo je mještanin Dražen Šprajc.

Sve u znaku oborinske odvodnje

Od tvrtke Viz-Ex iz Nedelišća naručena je projektna dokumentacija, tj. izrada idejnog i glavnog projekta zajedno sa troškovnikom za oborinsku odvodnju zapadnog dijela sliva naselja Slakovec koji gravitacijski prelazi prema potoku Goričica u visini troškova od 37.187,50 kuna.

Napravljena je projektna dokumentacija za projekt rekonstrukcije ŽC 2015 s

oborinskom odvodnjom i izgradnjom pješačke staze u iznosu od 45.675 kuna.

Izvedeni su radovi na asfaltiranju nerazvrstane ceste SL05 u iznosu od 42.668,44 kuna. Općina Nedelišće �inancirala je radove na vanjskom uređenju ispred objekta DVD-a u Slakovcu koje radove je ugovorila i izvela tvrtka Zec iz Belice u visini od 402.692,80 kuna. (dv)

Piše: Dora Vadlja

Ivanka Bene, ispred Udruge žena Pušćine, pokazala je raskošnu hlade�nu koju su pripremile za ovu manifestaciju

Na Mar�nju u Nedelišću sudjelovale su i žene iz Udruge Maxenca Macinec

Ceremonijal krštenja vodili su Slavko Faltak, Đuro Bel, Gordan Vrbanec i Andrija Sitar

MARTINJSKO

U rad je puštena fontana na Trgu svete Jelene

Mato Košak ponosan na svoje pomeranske gušane europske i hrvatske prvake

Denis Dobša iz Nedelišća sa svojim šampionom kunićom pasmine velika činčila

MURSKO SREDIŠĆE

Mađarski učenici upoznali našu rudarsku povijest

Učenici gimnazije i srednje strukovne škole iz Lentija kao i partneri iz projekta Energy tour došli su u Mursko Središće na obilazak čiji sadržaj je bio upoznavanje s rudarskom prošlošću. Razgledavanje su započeli u Spomen-par ku naftaštva koji je uređen kroz spomenuti projekt, te naučili sve o mjestu s pr vom koncesijom za vađenje nafte.

Nastavili su put u In terpretacijskom centru Cimper, spomen-domu ru darstva, također uređenom

kroz spomenuti projekt. Tako su naučili zašto je Mursko Središće i pede set godina od zatvaranja posljednje rudne jame Grad Rudara. Izlet su završili na izletištu Fusek, gdje su uži vali u vožnji skelom preko rijeke Mure.

Svi su dobili i suve nire vezane za Cimper, spomen-dom rudarstva, rudarske majice i torbe. Izletnike i partnere iz Mađarske pozdravio je i gradonačelnik i saborski zastupnik Dražen Srpak. (BMO)

Asfaltiranje kod Ekonomije u Hlapičini

Zadužuje se Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu oko liša, stambene i komunal ne poslove za provođenje

NK Plavi dobit će uvjete kao da je Dinamo

postupka jednostavne na bave za asfaltiranje ulice kod “Ekonomije” u naselju Hlapičina. (BMO)

Maknuti deponiran višak materijala

Komunalnom redar stvu naloženo je da s na ručiteljem radova na pro jektu Aglomeracija Mursko Središće, izvođačem i vla snikom zemljišta na koje je

deponiran višak materijala iz iskopa, dogovori zbrinja vanje viška materijala. Rok za rješavanje navedenog od strane komunalnog redar stva je 15 dana. (BMO)

Skloništu za životinje

Prijatelji 3000 kuna

Zadužuje se pročelnik Upravnog odjela za financi ranje, proračun, društvene djelatnosti i socijalnu skrb da se zbog velikog porasta

cijena hrane i energenata napravi aneks ugovora sa Skloništem za životinje Prijatelji na iznos od 3.000 kuna. (BMO)

Hajduku iz Štrukovca

20.000 kuna

Nogometnom klubu Hajduk Štrukovec, na te melju podnesene molbe, a prema ugovoru o financi ranju programa i projekata

udruga, odobrava se isplata kapitalne donacije u iznosu od 20.000 kuna za uređenje klupskih prostorija. (BMO)

Defensoru povjerena briga za

civilnu zaštitu

Ustanovi za obrazo vanje odraslih Defensoru povjereno je izvršenje po slova i zadaća iz područja civilne zaštite, gospoda renja otpadom, zaštite od

požara i djelovanja Grada Mursko Središće u područ ju prirodnih nepogoda za 2022./20023. godinu u mjesečnom iznosu od 880 kuna + PDV. (BMO)

Život građana u malim mjestima najvećim dije lom odvija se oko udru ga. Posebno uz sportske koje uključuju igranje, navijanje i druženje na utakmicama nedjeljom. Paralelno s infra strukturnim radovima kao što su izgradnja kanalizacije i sanacija cesta, u Murskom Središću fokusirali su se i na to da građanima osiguraju i što kvalitetnije uvjete na sportskim terenima.

Peklenica je najveće na selje iza Murskog Središća u sklopu grada pa je važno da se proračunska sredstva rav nomjerno ulažu i u razvoj tog naselja i u poboljšanje uvjeta za rad udruga.

Tim povodom sastao se gradonačelnik Dražen Srpak s predsjednikom i članovima Uprave NK-a Plavi oko ula ganja u bolje uvjete za klub koji igra u 1. ŽNL-u i oko sebe okuplja mlade igrače, ljubitelje nogometa i brojne

navijače. Ove godine je radi poboljšanja uvjeta u klupskoj zgradi napravljena fasada, a već ranije su iz gradskog proračuna uređeni krovište, sanitarni čvor te preuređene društvene prostorije. Na no gometnom terenu saniran je travnjak. Dokupljena je snaga električne energije za potrebe rasvjete oko igrališta. Da bi se zaokružio ciklus uređenja, potrebno je izvesti i navodnja vanje zbog isušivanja terena.

Za djecu i mlade će se ure diti i malonogometno igralište za što postoji odgovarajući prostor te rekonstruirati ra svjeta.

Sve navedeno iziskuje znatna financijska sredstva od gotovo 400.000 kuna. Iznos je to koji odgovara trošku gra donačelnikove plaće na koju se više neće trošiti sredstva iz gradskog proračuna jer je on od rujna na saborskoj plaći, kazao je sam gradonačelnik. Dogovor za uređenje igrališta NK-a Plavi rezultat je ranijih sastanaka i dogovora s pred

stavnicima mjesnog odbora i vodstvom NK-a Plavi na ko jima je član Mjesnog odbora Franjo Novinić zadužen za sport i sportske udruge uka zao na potrebu pokretanja tih projekata, kao i predsjednik NK-a Plavi Rudolf Goričanec. Gradonačelnik Dražen Srpak je na sastanku izvijestio člano ve Mjesnog odbora te vodstvo NK-a Plavi da je u proračunu za 2023. godinu osiguran no vac za projekt automatskog navodnjavanja travnjaka no gometnog terena i asfaltiranje platoa koji će se prostirati od ograde do sportskog objekta te dio novca za rekonstrukciju rasvjete.

Navodnjavanje nogometnih igrališta i tribine za NK Rudar

No, time nisu zanemare ni ostali sportski tereni po drugim naseljima u sklopu grada. U Hlapičini se na sport skim objektima NK-a Mura konstruiraju prostorije kluba.

Državni tajnik Tomislav Družak predstavit će novi Zakon o sportu

Grad Mursko Središće organizira predavanje na temu novi Zakon o sportu koje će se održati u ponedje ljak 21. studenog s početkom u 17 sati u velikoj dvorani Centra za kulturu Rudar Mursko Središće. Predavači su državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak i ravnatelj Uprave za sport Krešimir Šamija. Predviđeno trajanje predavanja je sat i pol. Novim Zakonom o sportu bit će realiziran niz

aktivnosti Nacionalnog pro grama športa 2019. – 2026., a koji se odnosi na katego rizaciju sportova, kriterije vrednovanja programa jav nih potreba, načine dodjele i kontrolu trošenja sredstava, sustav stipendiranja vrhun skih sportaša, radno-pravni status profesionalnih spor taša, sustav zdravstvene skrbi, mirovinsko i zdrav stveno osiguranje vrhun skih sportaša, uspostavu mreže sportskih građevi na, uvjete izgradnje, odr

žavanje i sigurnost sport skih građevina, povećanje broja sportskih građevina, obnovu postojeće sportske infrastrukture, usklađivanje programa osposobljavanja sa stvarnim potrebama, po ticanje usavršavanja, propi sivanje zadaća nacionalnih sportskih saveza, prevenciju sukoba na sportskim borili štima te bavljenje sportskim djelatnostima putem obrta itd. Prilika je to za sve koji su u sportu da novine čuju iz prve ruke. (BMO)

Uređuju se sanitarni čvorovi te povećava kvadratura samog objekta, a sufinancirat će se i navodnjavanje terena.

Nogometnom klubu Tor pedo u Križovcu osiguran je novac za rekonstrukciju sportskih prostorija, a NK-u Hajduk iz Štrukovca osigurana su sredstva za rekonstrukciju grijanja u sportskom objektu.

U Murskom Središću na Šoderki djeluju NK Rudar koji je hrvatski trećeligaš i ne ma nje važno, uz njega djeluje ško la nogometa koju polaze brojni klinci s područja grada i okoli ce. Za potrebe Kluba se grade tribine i rekonstruira travnjak. Tribine su dugo priželjkivana investicija, vrijedna 2,7 miliju na kuna. Iz Središnjeg držav nog ureda za šport osigurano je 850.000 kuna, a nedavno je gradonačelnik Srpak na svom profilu na Facebooku objavio i vizuale budućih tribina koje dočaravaju kako će izgledati kad budu izgrađene.

Atletska borilišta u Sportskom parku

Za Sportski park u Ulici Franje Koroša u tijeku je izrada glavnog projekta, rješavanje pravno-imovinskih poslova te ishođenje građevinske do zvole.

U sklopu Sportskog parka predviđena je izgradnja nogo metnog igrališta s umjetnom travom, atletska staza, borili šte za skok u dalj i skok u vis. Time bi se osigurali primjereni uvjeti za bavljenje sportom svima koji to žele na području grada.

Za projekt rekonstrukcije stare sportske dvorane koja bi pak značajno riješila op terećenje sadašnje sportske dvorane još uvijek se čekaju rezultati prijave na natječaj iz sredstava ruralnog razvoja.

MURSKO SREDIŠĆE fokusira se na uređenje sportskih terena oko kojih se odvija i društveni život građana

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Marko Varga, Rudolf Goričanec, Franjo Novinić, Rudi Mesarić i Dražen Srpak u dogovoru za radove na igralištu NK-a Plavi

- Velik dio života građana u malim naseljima odvija se uz njihove nogometne klubove i druge sportske udruge

Sajam rabljene robe na prostoru gradske tržnice

Prije nekoliko godina, u Prelogu, na prostoru gradske Tržnice, pokrenut je Sajam rabljene robe. Nakon duge pauze, Sajam rabljene robe se vraća. Održavat će se svake prve nedjelje u mjesecu, u vremenu od 8 do 13 sati, na prostoru Tržnice Prelog. Pridružite se, prodajući nešto od onoga što vam je višak u kućanstvu ili jednostavno

dođite, pogledajte i kupite nešto korisno. Po povoljnim cijenama ovdje će se sigurno moći nabaviti dobro očuvana odjeća i obuća, kao i igračke, knjige, nakit i kućne potrepštine te brojne druge zanimljive i nekome sigurno potrebne stvari. Prvo druženje na Tržnici Prelog, zakazano je za nedjelju, 4. prosinca 2022. godine. (vv)

Potpisani prvi ugovori o ugradnji solarnih panela

U Prelogu je ovih dana potpisano prvih trinaest ugovora na temelju javnog poziva za su�inanciranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima.

Javni poziv raspisan je još u mjesecu srpnju i odnosi se na su�inanciranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima, odnosno za vlastitu potrošnju na području Preloga u ovoj godini.

Drugim riječima, osigurava se gradnja fotonaponskih sustava do 10 kW na krovove kuća i stambenih zgrada.

Financijska sredstva osigurana su u gradskom proračunu u iznosu od 30.000 kuna.

Javni poziv je i dalje otvoren, a planira se odobrenje do ukupno 30 bespovratnih subvencija za izradu glavnog projekta. Rok za podnošenje prijava trajno je otvoren do iskorištenja predviđenih sredstava, a najkasnije do 31. 12. 2022. godine. (vv)

14 novih stipendista

Zaklade Mikec

I ove je godine Zaklada Mikec nastavila sa svojim djelovanjem, kroz dodjelu stipendija studentima s područja Međimurske županije.

Osnovana je 2016. godine, osnivač je dr. Antun Mikec koji ujedno i osigurava sva sredstva za njen rad. Osnovna joj je svrha dodjela stipendija nadarenim studentima slabijeg imovinskog stanja s područja Međimurja. Članovi Zakladne uprave su: Mijo Bergovec, prof. dr. sc., Antun Hoblaj, vlč., Ljubomir Kolarek, dr. vet. med., Juraj Kolarić, mons. prof. dr., Matija Posavec, mag. ing. i Neven Mikec, dipl. oec., predsjednik Zakladne uprave.

Od svog osnivanja Zaklada je kroz stipendiranja i ostale donacije dodijelila ukupno preko 4.400.000 kuna, a u sedmoj godini još 800.000 kuna. Ukupno je

do ove godine dodijeljeno 312 stipendija čemu treba pridodati još i 48, koliko je ovogodišnjih stipendista. Među njima našlo se i 14 studenata s područja grada Preloga.

Iznos mjesečne stipendije je povećan s 1.100 kn na 1.300 kn mjesečno. Kriteriji za novoprijavljene kandidate bili su: prioritetno socijalni kriterij, odnosno imovinsko stanje, de�icitarnost zanimanja s obzirom na tržište rada te uz njih i težina fakulteta i razina obrazovne ustanove, prosjek ocjena i preporuke, a sve prema podacima koji su dostupni iz prijava kandidata, priložene dokumentacije i saznanja članova Zakladne uprave. Prilikom odluke o dodjeli stipendija prednost su imali prošlogodišnji stipendisti koji su imali prosjek ocjena 4,3 ili veći. (vv)

Velika svečanost uz 25. obljetnicu proglašenja grada

Kulminacija proslave je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se podijeliti najviša javna priznanja zaslužnim građanima. Prelog će ovom prilikom dobiti još jednog počasnog građanina, otkriva Ljubomir Kolarek

Piše: Vlasta Vugrinec

Kraj kalendarske godine, odnosno mjesec prosinac svake je godine prepun događanja u gradu Prelogu. S jedne strane riječ je o blagdanskom mjesecu koji i inače vrvi manifestacijama, a s druge strane, Prelog 6. prosinca obilježava svoj dan. Uz to, održava se i tradicionalan susret tamošnjih gospodarstvenika koji je prešao u pravi Gospodarski forum. Istina, on se sada preselio u mjesec studeni pa će se ove godine održati 25. studenoga.

Gospodarski forum

Dakle, početak intenzivnih događanja u Prelogu kreće sa susretom gospo-

darstvenika. Ovogodišnji Forum sastoji se od dvaju dijelova. U prvom dijelu održat će se nekoliko zanimljivih predavanja i radionica vezanih za aktualnu gospodarsku situaciju.

- Prvo nas očekuje prezentacija Hrvatske banke za obnovu i razvoj vrlo važna za sve nas, čelnike jedinice lokalne samouprave, jer ćemo saznati kojim �inancijskim sredstvima i na koji način nam Banka može pomoći u realizaciji kapitalnih objekata, kaže Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik u najavi Gospodarskog foruma.

Slijedi već uobičajeni Sajam inovacija s radionicom 3D prinatanja za osnovnoškolce i srednjoškolce.

Nagrade Najstudentima

Uz to što se priprema bogati prosinac, krajem kalendarske godine grad Prelog ne zaboravlja ni na svoje mlade. Višegodišnja je tradicija da se novčano nagrađuju najuspješniji učenici i studenti koji su tijekom svog školovanja postigli zapažene rezultate. Za učenike su to županijska i državna natjecanja, a za studente uspjeh, dekanova ili rektorova nagrada.

Kako bi se nagradili najbolji, iz grada pozivaju preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studenti s područja Grada Preloga da im dostave svoje prijave za dodjelu nagrade “Naj student”. Pravo na dodjelu nagrade stječe student koji ima prosjek ocjena od najmanje 4,30

s prethodne akademske godine 2021./2022. Dodatni kriterij za dodjelu nagrade je vrsta fakulteta koji pohađa student i godina studija. Prijave treba dostavitI najkasnije do 16. prosinca 2022. godine na propisanom obrascu na adresu Grad Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog ili na mail adresu: m.igrec@prelog.hr, uz napomenu “Za nagradu Naj student”. Napomena: Uz prijavu obavezno dostaviti ovjereni ispis ocjena.

Nagrade će im biti dodijeljene na prigodnom domjenku na kraju same kalendarske godine, između Božića i Nove godine. Bit će to prilika i za upoznavanje te druženje i naravno, zahvale s jedne i druge strane. (vv)

Panel-diskusijom i prezentacijom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. završava službeni dio i započinje neformalno druženje tamošnjih malih, srednjih i velikih gospodarstvenika.

Za sada je svoj dolazak potvrdio i ministar gospodarstva Davor Filipović.

Dan grada Preloga

Grad Prelog 6. prosinca obilježava svoj dan u spomen na prvo spominjanje njegova imena, daleke 1264. godine. Ovogodišnja proslava bit će u znaku 25. obljetnice proglašenja Preloga gradom.

Sam program zamišljen je kao jednodnevna proslava koja započinje polaganjem vijenca i paljenjem svijeća ispred središnjeg križa na tamošnjem gradskom groblju, a potom je druženje za sve građane uz glazbu i prigodnu okrepu.

U popodnevnim satima je sveta misa pa polaganje vijenaca na Spomen-ploču znamenitim Hrvatima priločke župe te otkrivanje biste prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana na Trgu svetog Jakoba, odnosnu u Aleji velikana.

Kulminacija proslave je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se podijeliti najviša javna priznanja zaslužnim građanima: Grb i Plaketa grada. Prema riječima gradonačelnika Kolareka, Prelog će ovom prilikom dobiti još jednog počasnog građanina čije će se ime javno obznaniti na sjednici Gradskog vijeća koja je zakazana za 1. prosinca.

Od sv. Nikole do dočeka Nove godine

Što se pak tiče blagdanskog predbožićnog i novogodišnjeg programa, on kreće paljenjem prve adventske svijeće, posljednje nedjelje u studenom. Prosinac kreće s dočekom svetog Nikole u župnoj crkvi sv. Jakoba gdje će se podijeliti oko 500 prigodnih poklona. Nautički klub Labud, dan prije, točnije u nedjelju, 4. prosinca, na svom prostoru na preloškoj Marini postavit će bistu svetog Nikole, između ostaloga i zaštitnika pomoraca koji će se tom prigodom i posvetiti.

KUD Seljačka sloga će 10. prosinca nastupom obilježiti 95 godina rada, a dan kasnije slijedi koncert gradskog Pjevačkog zbora.

Subota 17. prosinca rezervirana je za Božićni sajam koji će se održati u prijepodnevnim satima, dok u večernjim satima svoj koncert imaju sestre Husar u župnoj crkvi.

Naravno, tu su i božićne priredbe vrtićkih mališana, pa osnovnoškolaca, dok će se na Štefanje, nakon dvije godine pauze, održati Božićni koncert, naravno u župnoj crkvi svetog Jakoba.

Brojnim događanjima priključio se i Dom kulture koji će tijekom zimskih praznika za školarce svakodnevno organizirati zanimljive �ilmske predstave.

Kako to i dolikuje, i ova 2022. godina ispratit će se bučno, na otvorenom na tamošnjem Trgu ispred Doma kultura, uz kuhano vino i glazbu Zodiac banda.U gradu se nadaju kako ih pri tome neće omesti loše vrijeme.

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga

SAVJETI za poljoprivrednike

Kakva je kvaliteta ozime pšenice nakon uvođenja kodeksa o otkupu

Kodeks o otkupu žitarica i uljarica stupio je na snagu 14. studenog 2014. godine. Do tog vremena otkup žitarica na području Republike Hrvatske obavljao se po zakonskoj legislativi iz davne 1954. godine.

Nakon usvajanja Kodeksa u narednim godinama urod naše najvažnije žitarice, pšenice, reguliran je Pravilnikom o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice.

Kodeks predstavlja preporuku proizvođačima pšenice za proizvodnju kvalitetne robe koja će biti konkurentna na tržištu Europske unije, a otkupljivačima preporuku vezana za otkup te ujedno predstavlja temelj za sklapanje ugovo-

ra između proizvođača i otkupljivača. Tijekom osam godina od uvođenja Kodeksa dolazilo je do malih promjena u parametrima razreda kvalitete, a 2022. godine prilikom otkupa važili su sljedeći parametri:

Proteini (%) >15 13,514,99 12,0013,49 10,511,99 <10, 49 Hektolitar (kg/hl) 80 7878 74<74 vlaga (%) 13,513,513,513,513,5 primjese (crna) (%) najviše 2 najviše 2najviše 2najviše 2najviše 2 Ukupna primjesa (%) najviše 5najviše 5najviše 5 najviše 5najviše 5

Najvažniji parametri koji se primjenjuju prilikom otkupa uroda pšenice su sadržaj proteina u zrnu i postignuta hektolitarska masa. Na navedene kriterije veliki utjecaj imaju: izbor sortimenta te provedene agrotehničke mjere i vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone uzgoja. Poznato je da selekcija pšenice ide u dva smjera: postizanje visokih prinosa ili postizanje visoke kvalitete zrna. Vrlo mali broj sorata na tržištu postiže dosta visoke prinose zadovoljavajuće ili visoke kvalitete. No, za

postizanje visoke kvalitete zrna pšenice i uz primjenu visoke agrotehnike (kod čega je jako bitna pravovremena gnojidba dušičnim gnojivima – bitna su za sintezu proteina), a ako vremenske prilike nisu pogodne, može se dogoditi da visokokvalitetna sorta pripadne u niži kvalitativni razred.

Postignute cijene uroda pšenice tijekom tog perioda dosta su varirale, a može se primijetiti da su male razlike u cijenama između razreda kvalitete, a najveće cijene postignute su ove godine.

2015. 1,4 1,22 1,15 1,12

2016. 1,1 1,0 0,9

2017. 1,2 1,1 1,0 2018. 1,2 1,1 1,0 0,9

2019. 1,22 1,15 1,06 0,97

2020. 1,18 1,1 1,02 0,95 0,88

2021. 1,5 1,4 1,31 1,25 1,2

2022. 2,3 2,2 2,14 2,08 2,02

PROSJEK 1,55 1,34 1,24 1,16 1,24

Lopatare i košute uzgajamo iz vlastitog gušta

- Ne pada nam na pamet da se njima koristimo za meso ili za prodaju jer je zarada minimalna. Ljepše ih je ovako gledati i uživati u njima, kaže Tatjana Janušić

Prolazeći Belicom, put nas je doveo i u Zagrebačku ulicu, odnosno na sam njen kraj. Možda bismo jednostavno projurili kraj kućnog broja 10 da nismo tamo zatekli muškarca koji opčinjeno gleda preko ograđenog dvorišta. Došavši bliže, prizor je i nas zatekao i ostavio bez teksta. Naišli smo, naime, na pravu farmu jelena i to lopatara koji su bezbrižno pasli ono malo trave što je ostalo u ove jesenske dane.

Naravno, posjetili smo vlasnicu farme, Tatjanu Janušić, koja je s nama podijelila priču o svom hobiju.

- Jeleni su se sasvim slučajno nastanili na našem imanju, kaže Tatjana. Na tom dijelu dvorišta nalazio se prostor obrastao šikarjem, a kako se nalazimo na kraju ulice, nerijetko je šumarak poslužio i kao svojevrsno divlje odlagalište smeća. Odlučili smo prostor urediti i privesti ga nekakvoj svrsi.

- Ni sama ne znam kako smo prije desetak godina došli na ideju da tu nastanimo jelene, dodaje. Uglavnom, u Goričanu smo kupili prva tri jelena koji su se razmnožili i sada ih imamo 25.

Lopatara nema u međimurskim šumama

Lopatari su relativno rijetki u Međimurju premda svako malo saznajemo za neke nove uzgajivače. Riječ je pretežno, kao što je to i slučaj s beličkom farmom, o hobistima ili pak o uzgajivačima koji životinje nude dalje za uzgoj.

Ovim dvopapkarima paše naša klima, a i nisu pretjerano zahtjevni po pitanju hrane. Ona se svodi na travne smjese, poput sijena, ljulja i kukuruza, dok im je zob glavna prehrambena namirnica. Hranu proizvode sami i paze kako i čime ih hrane kako bi njihovi ljubimci živjeli što duže i kvalitetnije.

- Vole i sušeni kruh, jabuke pa čak i mandarine, dodaje na-

ša sugovornica. Nije rijetkost da nam dolaze ljudi, naročito s djecom i hrane ih.

Lopatari su znatno manji od običnog jelena. Težina odraslog mužjaka doseže od pedeset do sto kilograma, dok ženke dostižu pedesetak. I dok mužjaka nazivaju lopatar zbog njegovih rogova u obliku lopate, ženke nose puno prozaičnije ime – košuta.

Lopatar, kao i druge vrste jelena, nosi rogove, koji su proizvod rožišta, odnosno čeone kosti. Njihova je posebnost što umjesto krune, koju čine parošci na vrhu roga kao kod običnog jelena, imaju lopatu, po čemu su i dobili ime. Rogovi im počinju rasti krajem prve godine života te dostižu težinu od triju kilograma, a onih kapitalaca i od triju i pol do četiriju kilograma. Odrasli primjerci odbacuju rogove, no već nakon tjedan ili dva počinju im rasti novi. Kako godine idu, tako im rastu sve veći rogovi. Naravno, rogovi nisu samo ukras mužjaka već su i vrlo poželjni trofeji. Naša

sugovornica ih dijeli prijateljima i rodbini, a dio zadržava za za svoju kolekciju.

Uzgoj iz gušta Životinje, rekli smo, uzgajaju iz hobija, za svoj gušt. Ako treba nešto kupiti ili zamijeniti, onda je to mužjak, zbog svježe krvi i podmlatka.

- Ne pada nam na pamet da se njima koristimo za meso ili za prodaju jer je zarada minimalna. Ljepše ih je ovako gledati i uživati u njima, ističe.

Riječ je o vrlo plahim životinjama koje se boje svakog naglog pokreta i samo se svojim domaćinima daju hraniti iz ruke.

Kako su na otvorenom i ograđenom prostoru, ne treba im čistiti, već im se hrana samo baci više puta na dan. U slučaju lošeg vremena imaju nadstrešnice pod koje se mogu skloniti. Čak se i same otele.

Drugim riječima, na farmi veterinar uopće nije potreban, barem za sad. Kako nema puno pripadnika te životinjske vrste, nema ni opasnosti od širenja bolesti.

Interesantna je činjenica kako lopatar nije monogaman, već se u vrijeme parenja pari s više ženki.

Parenje se odvija u mjesecu listopadu i onda se čuje mužjakova rika koja u pravilu traje mjesec dana.

- Rika se čuje cijelog dana, ali i po noći, kaže Tatjana.

Ako se više mužjaka nađe tada u blizini, dolazi i do borbe u kojima uglavnom stradavaju samo lopate rogova.

Košuta je bređa 8 mjeseci ili 33 tjedna, nakon čega u lipnju ili srpnju donosi na svijet jedno, a rjeđe dva teleta.

Piše: Suzana Pajić

Piše: Vlasta Vugrinec

POSJETILI SMO FARMU Jelena lopatara Tatjane Janušić u Belici

Tatjana Janušić uživa u pogledu na svoje lopatare i košute

Jeleni lopatari is�ču se rogovima u obliku lopate

Parametri kvalitete Kvalita�vne klase pšenice Premium I. klasa II. klasaIII. klasa IV. klasa

GODINA

Nestašica jaja

Svi oni koji žele kupiti jaja na placu moraju požuriti i stići na plac prije deset sati jer ih kasnije više nema. Kako smo čuli, vlada prava nestašica.

S jedne strane to se obra zlaže zimom i vremenom u kojem kokice i nisu baš ras položene za nošenje jaja, a s druge nestankom kokoši iz naših dvorišta. Što se cijene tiče, ona se kreće od 1,40 do 1,80 za jaja od uzgojih kokica nesilica pa od 2,5 do 3 za ona domaća.

Ostala ponuda placa i saj ma je standardna. Krumpir, zelje, salate, med, domaća tjestenina, drva za ogrjev pa nadalje. Istina, prodavača je nešto manje, reklo bi se kako dolaze samo oni najuporniji, odnosno oni koji nude svoju robu tijekom cijele godine.

CIJENE PLAC

Salata (kg): 20 kn Zelje (kg): 8-10 kn Kelj (kg): 10 kn

Kelj pupčar (kg): 20 kn Krumpir (kg): 5 kn Mrkva (kg): 10-12 kn Repa (kg): 8 kn Naranča (kg): 15 kn Šipak (kg): 25 kn Jabuke (kg): 6-8 kn Med (900 g)60-80 kn Jaja (kom) 1,4-3 kn Kesteni (kg): 15 kn

Kako pak je sad sezona juž nog voća, ono i prevladava u toj kategoriji, naravno uz domaće

CIJENE SAJAM

Salata (kg): 20 kn Zelje (kg): 6-8 kn Kelj (kg): 12 kn Kelj pupčar(kg): 15 kn Krumpir (kg): 5 kn Mrkva (kg): 10-12 kn Repa (kg) 8 kn Naranča (kg): 15 kn Šipak (kg): 20 kn Jabuke (kg): 4-8 kn Med (900 g): 60-80 kn Žitarice (kg): 3 kn Drva (metar): 500-550 kn

jabuke, kruške, mušmule pa i nešto malo kakija. (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC Plastika koja dolazi u dodir s hranom

Plastika, materijal koji je najviše zastupljen od materi jala koji dolaze u neposredan dodir s hranom, omogućava dulji rok trajanja, održavanje senzorskih svojstava hrane, olakšava prezentaciju hra ne i manipulaciju hranom, lako se oblikuje. Plastikom se imenuju organski makro molekularni kemijski spojevi dobiveni kemijskim postupci ma iz jednostavnijih spojeva malih molekulskih masa ili modificiranjem prirodnih makromolekula. U svijetu se količinski najviše proizvode polietilen (PE, polipropilen (PP), polivinil-klorid (PVC) i polistiren (PS). Sami polimeri nemaju onakva svojstva koja smo navikli kod ambalaže za hranu. Da bi se pobolj šala svojstva polimera, kod proizvodnje se dodaju razni dodaci i tu često nastaju pro blemi. Iako plastika izgleda inertno, što se tiče hrane, ona to nije. Monomeri od kojih nastaje plastika, dodaci koji se upotrebljavaju za pobolj šavanje svojstava plastike su male molekule i zbog toga su jako mobilne i lako prelaze u hranu, vodu,… Da bi se zna la kakva opasnost prijeti iz pojedinog polimera, dobro je znati kako nastaju.

PVC (poli(vinil-klorid)

PVC je najčešće korište ni sintetski materijal. Iako je njegova upotreba u pro izvodni hrane ograničena, on se još uvijek koristi. U proizvodni PVC-a najveći su problem ftalati koji se koriste kao omekšivači i spadaju u reproduktivno otrovne ke mikalije. No problem je i osnovni sastojak od kojeg se dobiva PVC, vinil klorid, koji je karcinogen. Zaostali vinil – klorid monomer koji nije u vezan u strukturu PVCa difundira u hranu. Zbog navedenih svojstava PVC se zamjenjuje poliolefinima ili PET-om.

PS (polistiren)

Osnovna sirovina iz koje se dobiva polistiren je stiren

monomer i tu je njegova slaba strana. U proizvodnji ostaje nevezani monomer koji lako prelazi u hranu, a efekt je po jačan višim temperaturama. Stiren monomer je toksičan i njegova je količina u hrani ograničena.

Važno je napomenuti da je to materijal koji se koristi za čašice na aparatima za tople napitke i kao jedno kratna ambalaža za brzu hranu. Dobra je stvar što je cijena polistiren visoka i što se polako zamjenjuje po liolefininima.

PA (poliamid)

Poliamid je naziv za grupu polimera koji se međusobno razlikuju po strukturi. Češće je u općoj populaciji poznat po nazivu najlon (Nylon). Mate rijal je ima jako dobra me hanička i kemijska svojstva. Polazne tvari za proizvodnu su različite pa su i različiti spojevi koji mogu migrirati u hranu. Spojevi koji mogu migrirati su kaprolaktam koji uzrokuje promjenu okusa hrane, primarni aromatski amini koji su potencijalno karcinogeni, a ima i polaznih

tvari koje su alergene, muta gene i karcinogene.

PC (polikarbonat)

Osnovna polazna sirovi na je bisfenol A (BPA). Poli karbonati su nešto skuplji u odnosu na ostale materijale, ali njihova je cijena rezultat dobrih mehaničkih svojstava i njegove inertnosti te široke primjene. Kod njega je sporna polazna sirovina BPA koji je klasificiran kao karcinogen i mutagen. Njegovo djelovanje na organizam je sporno jer postoje studije na glodavcima i zaključci tih studija prenije ti su na ljude, iako je različiti metabolizam BPA u ljudima.

Zajedničko svim „plastika ma“ je što su to dobri, povolj ni materijali koji su doveli do toga da je hrana dostupnija, jeftinija, odnosno poboljšali su kvalitetu života. Sporan je utje caj na zdravstvenu ispravnost hrane. Često se upotrebljavaju neadekvatno jer se doživljava ju kao inertni materijali. Važ no je upotrebljavati ih za ono što su namijenjeni i u kojim uvjetima te tražiti kod kupnje podatke o sastavu i otpuštanju opasnih tvari u hranu.

AMBULANTA

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

Piše: Mario Posedi, prof. fizike i kemije

GORNJI MIHALJEVEC

Jaja se mogu naći samo rano ujutro ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Krunoslav Marković iz Jalžabeta nudio je šampinjone po akcijskoj cijeni od 18 kn

iz Belice

Kada je idealno vrijeme za sadnju voćke

Jesen i proljeće idealno su vrijeme za sadnju voćaka. Voćke većinom sadimo u periodu nakon prvog mraza kad voćkama otpadne lišće i počnu fazu mirovanja, pa sve do proljeća dok ne počnu pupati i to sve dok tlo nije zamrznuto. Iako postoje različita mišljenja je li voćke bolje saditi na jesen ili na proljeće, po mom iskustvu to je bolje na jesen.

Dva su razloga za to: Voćke posađene na jesen tijekom zime razvijaju korijenje u tom periodu mirovanja, pa su do proljeća kad kreću s vegetacijom dobro ukorijenjene. Za razliku od toga, one koje posadimo na proljeće, odmah kreću s vegetacijom pa se ukorijenjuju tek iduće jeseni – a to može biti prilično opasno za njihovo preživljavanje ako te sezone imamo ekstremnu sušu – što više nije rijetkost u našim krajevima.

Kad posadimo voćku na jesen, možemo računati na zimske padaline koje će dodatno pogodovati rastu voćke – a time mi nemamo brigu oko zalijevanja. Tu je onda dovoljno zalijati samo kod sadnje, a dalje zalijevanje rade zimske kiše i snijeg. Ako sadimo na proljeće – tu smo opet više izloženi mogućnosti nekog

sušnog razdoblja, a time trebamo zalijevati voćke da nam se ne posuše. Imala sam upravo to iskustvo kad sam 2012. godine na proljeće posadila jedan od svojih voćnjaka, a onda je uslijedila velika suša koja je trajala cijelo proljeće i ljeto. Kako mi parcela nije bila blizu i nisam imala dostupnu vodu za zalijevanje, dio voćaka mi se te godine osušio i morala sam ponoviti sadnju iduće sezone.

Vrtni centri i rasadnici od početka studenog imaju dostupne voćke golog korijena za sadnju, pa svakako posadite ove jeseni barem jednu voćku. Ako nemate dovoljno mjesta, neka bude barem neki grm bobičastog voća, koji će vam možda već iduće sezone dati i nešto prvih plodova.

A da bih vama pomogla u planiranju i sadnji vašeg voćnjaka, na vaše traženje snimila sam dvije mrežne edukacije: “Kako kreirati šumski vrt” i “Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka”. U njima ćete dobiti sva potrebna znanja za kreiranje vašeg samoodrživog malog raja u kojem ćete svake godine imati sve manje posla, a sve više obilja. Videi mrežnih edukacija dostupni su na www.biovrt.com.

I Međimurci znaju uzgajati citruse

- Samo pazim da nije na direktnom mrazu ili na snijegu. Kad je bio manji, čuvali smo ga preko zime u negrijanoj garaži, a sada na natkrivenoj terasi, ističe Marija Baksa

Piše: Vlasta Vugrinec

- Limun imam već sedam ili osam godina i svake godine me obraduje svojim krupnim i mirisnim plodovima, pohvalila nam se Marija Baksa iz Belice.

Naime, i ona je ljubiteljica cvijeća i ukrasnog grmlja te, naravno, pomalo egzotičnog bilja poput limuna, ako se za limun već uopće može reći da je egzotičan jer je česta biljka u našim dvorištima.

Više ga ni ne treba unositi unutra

- Ne znam što je ljepše na njemu, dodaje. Jesu li to krupni plodovi ili pak mali bijeli cvjetovi čiji se miris širi cijelim dvorištem.

Nije za zanemariti ni miris prerezanog domaćeg ploda koja je također vrlo intenzivan te korica koja se bez straha od raznih pestisida može naribati u kolače ili pak naguliti u osvježavajuću limunadu.

A kako su nam zime sve blaže i blaže, starija stabla limuna čak više ni ne treba unositi u kuću. Dovoljno je, kaže naša vrtlarica, skloniti ga nekamo u zavjetrinu, odnosno ona ga ostavlja na

natkrivenoj terasi. - Samo pazim da nije na direktnom mrazu ili na snijegu, kaže. Kad je bio manji, čuvali smo ga preko zime u negrijanoj garaži, a sada na natkrivenoj terasi.

Snijeg i nije tako opasan za njega. Eventualno mu se mogu polomiti grane pod njegovom težinom. Štoviše, prije će stradati u toploj prostoriji jer mu obavezno otpadaju lišće, plodovi i cvjetovi.

Pričajući s njom, ispada da se limun, inače biljka toplih krajeva, sasvim lijepo udomaćila tu kod nas, u Međimurju. Niti je posebno zahtjevna niti traži neku posebnu njegu. Eventualno ga mogu napasti štitaste uši.

Sva njega se sastoji od redovnog presađivanja u veću posudu i to do jedne određene veličine. Tada se u tegli mijenja samo gornji sloj zemlje.

- Mi smo ga orezali i formirali malu krošnju kako bismo lakše baratali njime, ili kako se to kaže, “da se ne otme kontroli”, otkrila je svoju malu tajnu.

Svoj limun svake godine malo pognoji. Gnojivo ne kupuje, već stavlja malo ptičjega jer doma unuka Nika ima kanarince u kavezu. Doda mu

još i malo željeza kako bi lišće bilo zelenije.

Jednom kad se kupljeni limun privikne na “nove” uvjete u domaćinstvu, može opstati godinama pa i desetljeće i više. I što je najinteresantnije, vrlo ga je lako razmnožiti uz pomoć reznica kao i bilo koji drugi primjerice ukrasni grm.

Stablo prepuno naranča

No, nije limun jedino tzv. egzotično voće, odnosno voće toplije klime koje raste i prezimljuje u Međimurju. Naravno, u teglama. Riječ je dakako o narančama, mandarinama i u novije vrijeme i kumkvatu. Za razliku od limuna koji na

svom stablu tijekom godine ima zrele plodove, one tek stasale i cvjetove jer u biti cvate tri puta na godinu, naranča se odlikuje tek jednom cvatnjom godišnje. I njeni cvjetovi su bijeli i vrlo intenzivnog mirisa. A o plodu ne treba puno pričati jer su slatki i mirisni poput meda.

Dovoljno je samo da se čovjek očeše o grm bilo kojeg agruma i već lišće pušta onaj poznati miris citrusa.

Ni naranča nije posebno osjetljiva ni zahtjevna, dovoljno ju je također skloniti pod krov i preživjet će zimu.

Pokaže li zima svoje zube, biljke se unose unutra ako se temperatura spušta ispod od 5 do 7 stupnjeva.

U DVORIŠTU Marije Baksa

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Mlada naranča prepuna plodova

Marija Baksa s unukom Nikom Sitar uz stablo limuna

Klasični elementi i zodijak

Rudolf Steiner prikazuje razvoj našeg Sunčeva sistema kroz četiri stupnja.

U prvom stupnju se iz zviježđa Lava pokreće, potaknuto njegovim snagama, veliko toplo tijelo. Promiče pored cijelog zodijaka da bi se ponovo vratilo zviježđu Lava. Na putu kroz kozmos događa se prvo stvaranje. Prvo stvoreno tijelo ispunjavalo je prostor koji opkružuje planet Saturn. Za jedan krug Saturnu treba 30 godina. Saturn je primio snage toga prvog stupnja stvaranja i djeluje s njima. U spomen na ta vremena djeluje na Zemlji element toplina.

U drugom stupnju opisan je preobražaj toplinskog tijela koje se zgušnjava u plin.

To tijelo dolazi iz zviježđa Orla, putuje pored zodijaka i prima nove stvaralačke impulse.

Ono je postalo gušće i manje. Završilo je svoje razdoblje pred područjem Škorpiona. Prostor koji je zauzimalo opisuje svojom putanjom današnji Jupiter. On i danas isijava životne snage koje ja tada dobio na dar. Kao sjećanje na to vrijeme djeluje na Zemlji element svjetlo/zrak.

Na trećem stupnju dolazi do još većeg zgušnjavanja te promjene u vodeno planetarno stanje. Poticaj stiže iz zviježđa Vodenjaka. Tamo se ta faza stvaranja, nakon što je prihvatila nove impulse iz cijelog zodijaka, i završava. Nakon daljnjeg

zgušnjavanja, vodeno tijelo zauzimalo je prostor što ga u dvije godine opkruži današnji Mars. To stvaralačko doba darovalo je Marsu snage koje iz njega djeluju i sada. U spomen na to vrijeme djeluje na Zemlji element voda. Četvrtu fazu razvoja našeg Sunčeva sistema potiče zviježđe Bika. Ono je još i dalje u pokretu. Postepeno dolazi do sve većeg zgušnjavanja, sve do skrućivanja u minerale. Preostale snage topline povezuju se s planetom Merkurom. Snage svjetla, preostale iz drugog stupnja, povezuju se s današnjom Venerom. Vodene snage, preostale iz trećeg stupnja, povezuju se s Mjesecom. Sunce postaje zvijezda stajačica, a ujedno i središte našeg zvjezdanog sistema. Zemlja svojom sadašnjom putanjom opisuje prostor tadašnjeg tijela, koje je sadržavalo današnje Sunce, Veneru, Merkur, Mjesec i Zemlju. Zemlja je kod skrućivanja u minerale što se događalo pod uplivom elementa zemlje "zarobila" preostale elemente u svoju tjelesnost. Zatvorena toplina pokazuje se kod određenih konstelacija planeta u vulkanskim erupcijama. Zarobljeni element voda pretvorio se u magnetizam koji kod određenih položaja planeta izaziva potrese. Zatvoreno svjetlo zamrlo je u elektricitet. Kod određenih konstelacija planet pokušava

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA

DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

PLAN SADNJE

18. studenog – Dan ploda Presađujemo voćke i bobičasto voće.

19. studenog – Dan korijena Posipavamo dozreli kompost te slažemo i prepariramo nove kompostne kupove.

20. studenog – nepovoljan dan za rad s biljkama

21. studenog – nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora

22. studenog – nepovoljan dan za rad s biljkama do 5 sa� Od 5 do 10 sa� radimo s biljkama cvijeta, a od 11 sa� presađujemo u vrtu i posudama naše cvjetnice.

23. studenog – Dan cvijeta do 17 sa� Sadimo u cvjetnjaku prigodno cvijeće za proljeće i ljeto.

24. studenog – Dan lista do 12 sa�

U plastenicima i staklenicima uređujemo gredice sa salatama i lisna�m biljkama samo do 12 sa�. Poslije 12 sa� nepovoljno za rad s biljkama, zbog djelomične pomrčine.

kroz oluje pronaći svoju vezu "s onim vani". Četiri klasična elementa djeluju kao ovoj oko Zemlje i prenose prirodnim carstvima snage planeta i dalekog svemira. Tako je dovršeno stvaralačko djelo.

Živimo u vrijeme kad se čovjek mora sjetiti svog zadatka: da to djelo njeguje i čuva. Možemo se samo nadati da ga neće razoriti.

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

BERNARDIN VRT

Na jedan dan ponovno su bili razigrani đaci

- Na slavlju ih se okupila otprilike polovica, njih 34, a pridružila im se i razrednica Marija Jambrović koja im je predavala hrvatski jezik

Na jedan dan nekadašnji osmaši OŠ Sveti Martin na Muri, koji su osnovnu ško lu napustili prije točno pola stoljeća, ponovno su bili razi grani đaci. Nekada ih je bilo

preko 60, možda 64 ili čak i više, jer razredi su tada bili veliki, a djece u školi puno više.

Bili su podijeljeni u dva razredna odjeljenja, a na

slavlju ih se okupila otprilike polovica, 34. Pridružila im se i njihova razrednica Marija Jambrović koja im je preda vala hrvatski jezik.

Okupili su se u školskoj učionici na satu razredne za jednice radi “prozivke”. Svojih pokojnih kolega prisjetili su se na svetoj misi, a nakon toga počeo je neformalni dio dru

ženja u Jastrebu, gdje su se opustili, u mislima i pričama vratili dogodovštinama koje pamte iz školskih dana te kako su im se dalje odvijali životi nakon što su krenuli svojim putem po završetku osnovne škole. Bilo je lijepo i veselo na jedan dan vratiti se u dane kad su bili školarci na pragu života. (BMO)

Ogorčeni što im se nisu udostojili ni odgovoriti

Hrvatski sindikat rad nika migranata poslao je preporučenom poštom pi sma predsjedniku Republike Hrvatske, ministru financija i predsjedniku Vlade RH o problemima vezanima za dvostruko oporezivanje.

- Ogorčeni smo da od nikoga od njih na navedena pisma nismo dobili povratni odgovor, poručili su iz Sin dikata.

U nastavku donosimo tekst priopćenja koje su upu tili medijima:

- Vezano za zalaganje našeg Sindikata, posljednji sastanak odvio se dana 9. stu denog u 10:30 na aplikaciji Zoom sa županom Krapin sko-zagorske županije gosp. Željkom Kolarom pri čemu smo iznijeli problematiku dvostrukog oporezivanja (Au strija, Italija, Švicarska, Slove nija…). Župan nam je predlo žio inicijativu da počinjemo prikupljati potpise župana,

gradonačelnika i načelnika cijele RH te time krenemo za Ministarstvo financija sa zahtjevom za promjenu za kona. Župan Krapinsko-za gorske županije također je napomenuo da se u petak 11. studenog treba sastati s međimurskim i varaždinskim županom pri čemu će nave deno spomenuti i zatražiti od njih osobno mišljenje, u ponedjeljak bismo trebali do biti njihov odgovor. Isto tako, prije navedenog sastanka sa županom Krapinsko-zagorske županije bili smo nazočni i na sastanku s međimurskim županom Matijom Posavcem koji je bio održan 29. rujna u 9 sati u zgradi Međimurske županije.

Tijekom tog sastanka međimurski nam je župan povjerio informaciju o budu ćem sastanku s austrijskim veleposlanikom koji je tako đer bio objavljen u medijima gdje se ujedno spominje i naš

Sindikat. Također smo ima li sastanak s varaždinskim županom Anđelkom Striča kom koji je bio 14. srpnja i 22 . srpnja. Vjerujemo da imamo podršku navedenih župana. Dana 10. listopada poslali smo svim županima, gradonačel nicima i načelnicima upite za sastanak. Povratni odgovor za sada imamo sa županom Istre, s terminom sastanka dana 17. studenog.

Hrvatski sindikat apelira također na sve ostale župa ne Republike Hrvatske da se odazovu na naše pozive za sastanak.

Zadnji osvrt na izlazak članka dr. sc. Balija koji je bio objavljen u medijima da se Hrvati iseljeni u Austriju u posljednjem valu neće vra titi prije mirovine, Hrvatski sindikat radnika migranata potpisuje od gospođe Balije jer Sindikat svakodnevno u ured prima više od 20-ak po ziva s velikom ogorčenošću

ishoda poreznih uprava gdje nam članovi sami najavlju ju da su spremni trajno se iseliti iz Republike Hrvatske. Hrvatski sindikat radnika mi granata ponovo apelira na hrvatsku Vladu: Ne tjerajte mlade obitelji van, već im pružite mogućnost ostanka u Lijepoj Našoj.

Još jedna novost je ta da je Sindikat dobio dodatnu pravnu pomoć. Članovima je na raspolaganju dostupan odvjetnik jedan dan u tjednu u uredu za informiranje te pisanje prigovora i davanje pravnih savjeta u uredu u Ul. Kralja Petra Krešimira IV, 5, Varaždin ili na navedeni kontaktni broj koji stoji na stranicama Hrvatskog sin dikata radnika migranata.

Za bilo kakve informacije stojimo na raspolaganju svaki radni dan od 8 do 12 sati.

(Mateja Lazar, zastupnica Sindikata, HSRM – Hrvatski sindikat radnika migranata)

DRUŠTVO POTROŠAČA Međimurja

Što s robom kojoj je prošao rok trajanja?

Udruzi Društvo potro šača Međimurja javila se potrošačica iz Preloga sa sljedećim problemom:

- U jednom trgovačkom lancu htjela sam kupiti domaće koščično ulje (cr no ulje) od renomiranog proizvođača koje kupu jem godinama i prvo sam zapazila da je poskupjelo za skoro trideset kuna, ali sve je poskupjelo pa me to nije iznenadilo. Tijekom dvoumljenja kupiti ili ne zapazila sam da je ulju prije 5 dana istekao rok trajanja. Doduše, nije pisalo „upo trijebiti do“, nego „najbolje upotrijebiti do“, a ulje je u dalje bilo na polici i zamalo sam platila 120 kuna za nešto čemu je istekao rok trajanja.

Smiju li trgovine drža ti na policama i vitrinama prehrambene proizvode kojima je istekao rok tra janja?

Potrošačica iz Preloga

Savjet:

- Proizvodi kojima je istekao rok trajanja bez ob zira na to imaju li oznaku „upotrijebiti do“ ili “najbolje upotrijebiti do“ ne smiju ni biti na policama trgovina. A ako trgovac odluči proi zvode kojima uskoro istječe rok trajanja prodavati po sniženoj cijeni, na to ima

pravo, no tada podliježe odredbama Zakona o za štiti potrošača za „posebne oblike prodaje“, što znači da za proizvode koji su ta ko izdvojeni i na sniženju, uz jasno, vidljivo i čitljivo istaknutu sniženu cijenu obavezno mora istaknuti i najnižu maloprodajnu cijenu tog istog proizvoda tijekom razdoblja od 30 da na prije početka primjene snižene cijene.

Zakon o zaštiti potroša ča određuje da roba koja se prodaje po nižoj cijeni od cijene u redovnoj prodaji jer joj istječe rok uporabe mora imati dodatno jasno, vidljivo i čitljivo istaknut krajnji rok uporabe te se poslije toga roka ne može prodavati.

Vaš slučaj se prema Zakonu o zaštiti potro šača smatra nepoštenom poslovnom praksom (za varavajućom poslovnom praksom) koja je tim za konom zabranjena, pa je očigledno da je bilo posla i za tržišne inspektore Dr žavnog inspektorata.

Kako Vi niste kupili proizvod, niste oštećena potrošačica, ali time što se obratili nama, pomogli ste nam da preko DIRH zašti timo potrošače od takvih oblika prijevare.

APEL DIMNJAČARA građanima Pustite nas da radimo svoj posao!

Međimurski dimnjačari mole građane da im omogu će kontrolu i čišćenje dimo vodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka. Posebno se to odno si na pristup vratašcima za kontrolu i čišćenje koja mo raju biti osposobljena da se mogu otvarati.

Dimnjačari također apeliraju na građane kod kojih je uočen nedostatak da ga riješe te ih pozovu na pregled istih. Događa se na terenu da vlasnici nekret nina ignoriraju problem pa umjesto rozete za dovod zraka stave stiropor da im se ne gubi toplina iz stana, a nisu svjesni da sami sebi i svojoj obitelji mogu načiniti štetu i prouzročiti trovanje monoksidom.

Dimnjačari navode ka ko ne žele snositi nikakvu odgovornost za štetu koju prouzroče neodgovorni vla snici nekretnina.

U sklopu svog svakod nevnog posla, dimnjačari

Koljeno kondenzacijskog boj lera koje “uradi sam serviser” nije namjestio pa je umalo došlo do tragedije. Stvar je spasio dimnjačar tijekom re dovne dvogodišnje kontrole svake dvije godine obavlja ju kontrole kako bi se uo čili eventualni nedostaci ili oštećenja. Rade se i zapisnici te se građane upozorava na potencijalne opasnosti, sto ga se mole građani kojima su uočeni nedostaci da ih otklone u propisanom roku.

Ugljikov monoksid je plin s kojim se ne igra, naročito ne “uradi sam serviseri”. (pj)

OKUPILI SU se nekadašnji učenici koji su prije 50 godina završili OŠ Sveti Martin

Prije 50 godina završili su OŠ Sveti Martin na Muri

HRVATSKI SINDIKAT radnika migranata pisao premijeru, ministru financija i predsjedniku RH o problemu dvostrukog oporezivanja

Trgovina i pekarnica LOW CARB i KETO namirnica, otvorila svoja vrata na atraktivnoj lokaciji!

Smanjeni udio ugljikohidrata i unešenih kalorija prvo su od čega krećemo želimo li promijeniti svoj izgled, odnosno skinuti onaj višak nakupljenih kilograma. No, uz današnji ritam života,

teško je svakodnevno brojiti kalorije i razmišljati o zdravim varijantama obroka. No, Update Nivo doskočio je tom problemu otvorivši trgovinu proizvoda sa smanjenim udjelom ugljikohidra-

ta u Čakovcu, nadomak Galerije Sjever. Ta jedinstvena trgovina ukusnih proizvoda i pekarnica low carb proizvodima oduševit će vas jer možete na licu mjesta uživati u slasnim pecivima

i pekarskim proizvodima, bez grižnje savjesti. Izvrstan je odabir za one koji žele niskokalorični gablec, a nemaju vremena za pripremu kod kuće.

Također, u trgovini Update Nivo potražite najširi izbor LOW CARB i KETO friendly namirnica. Najbolje u ovoj trgovini Update Nivo je da postoji kvalitetnija i “lakša” verzija za sve što se svakodnevno nalazi na našem meniju. Stoga potražite manje kaloričnu tjesteninu, brašna, krušne mrvice, slane i slatke snackove, juhe u vrećici, gotove umake, čokolade, sokove, radlere i dodatke prehrani. Zamijenite proizvode koji nakupljaju kilograme onima koji vas zadržavaju u kalorijskom

de�icitu i time vam omogućuje brže mršavljanje i lakše održavanje dobre �igure. Uz proizvode iz trgovine Update Nivo jedite normalno, ali bez grižnje savjesti.

KRŠTENJE MOŠTA lijepa tradicija u Dragoslavec Bregu

Kod Zorana Srneca mošt je postao vino!

Na samo Martinje 11. studenoga u podrumu Zorana Srneca u Dragoslavec Bregu održala se lijepa tradicija međimurskog običaja krštenja mošta. Tako je prema tradiciji pogani mošt postao vino uz ceremoniju krštenja.

To je tradicija koja traje već 30 godina, pokrenuli su

ju roditelji Ivan i Marija Srnec, a koju su nastavili njihov sin Zoran i njegova supruga Mirjana, inače iz Mačkovca. Ove je godine ceremoniju već tradicionalno vodio obiteljski prijatelj Vladimir Kovač. Veselo društvo oprostilo se s moštom i nazdravilo mladom vinu. (dv)

Na krštenju mošta bili su slijeva nadesno: Darko Zorković, Ma�ja Zorković, Đuka Kovač, Miroslav Šprajc, Mirjana Šprajc, Mirjana Srnec Zoran Srnec, Suzana Šajnović, Vladimir Kovač, Roman Šajnović i Robert Pintarić

preselila nasuprot Galerije Sjever

Posje�te trgovinu Update Nivo i pekarnicu na adresi Planinarski put 8, a za sve informacije obra�te im se na broj 040/313-642.

U umijeću kuhanja vinskih gulaša natjecalo se čak 68 ekipa

Pobjednički gulaš skuhala je domaća ekipa

Althea-New casino

Piše: Sanja Heric

Da je Gulašijada u Svetom Martinu na Muri uistinu najveći kulinarski događaj u gornjem Međimurju, govori činjenica da se ove subote, 12. studenog, u kuhanju martinskog vinskog gulaša natjecalo čak 68 ekipa. Najveći je to dosad broj prijavljenih ekipa pa su se kotlovi za kuhanje morali posuditi čak i iz susjedne Lendave.

Što je bila tajna pobjedničkog gulaša?

Za svaku od 68 ekipa bilo su pripremljeno 1,5 kg svinjetine, 3 kg krumpira, 1 kg luka,

paket slatke paprike, sol, ulje i 2 dcl vina. Svi su dakle krenuli od istog, a potom su na red došle kulinarske vještine ekipa. Najboljom u tome pokazala se domaća ekipa Althea-New casino koja je skuhala pobjednički gulaš.

- Tamara je bila glavna kuharica. Najprije smo stavili na svinjsku mast dinstati oko 1,5 kg luka i to smo dinstali oko sat i pol. Potom smo stavili mrkvice, meso i još dinstali sve. Na kraju je išao unutra krumpir i vino. Sveukupno smo kuhali 4,5 sati, rekla nam je pobjednička ekipa.

Susreli smo i veselo društvo koje često posjećuje ovakva kulinarska događanja. Vole kušati različita jela i uz

to se i dobro zabaviti, a na Gulašijadi im je to itekako pošlo za rukom.

- Jako teško se odlučiti koji nam je najbolji gulaš. Probali smo ih oko četiri do sada. Meni se najviše sviđa da nije preljuto i preslano te da se ne osjeti brašno, istaknuo je Josip Matić iz Čakovca, zvani Tanker, i Boris Lajavec iz Ptuja.

Mesec i curica iz Male Subotice

- Mi smo vam prijatelji iz Male Subotice, a nazvali smo se Mesec i curica. Kod kuhanja gulaša najbitnije vam je čim jednostavnije kuhati.

Na kušanje smo pozvali prijatelje iz Male Subotice i Čakovca, istaknuli su dobro raspoloženi Franjo Puklek i Ivan Dominić.

Stručnom gastrožiriju nije bilo nimalo lako izabrati onog najboljeg pa su odlučili izabrati pet najboljih i onda prepustiti da ti izabrani natjecatelji izaberu najbolji gulaš.

- Ocjenjivali smo boju, okus i izgled. Oni koji su u svom gulašu imali papriku, paradajz ili govedinu, njih smo zaobišli jer to nije martinski vinski gulaš, odgovorio je iz žirija Josip Benko na kritike onih čije gulaše nisu ni kušali.

GULAŠIJADA u Svetom Martinu na Muri privukla najveći broj ekipa i kušača dosad

Vladimir Faić i Luka Požgaj, uhodani tandem, zasukali su kulinarske rukave

Ekipa Althea-New casino koju su činili Stanislava Kraljić, Branko Rendarić, Josip Tkalčić, Viktor Vinković, Tamara Nemec Tkalčić i Nenad Jurković skuhala je pobjednički gulaš

Franjo Puklek i Ivan Dominić na Gulašijadu su potegnuli iz Male Subo�ce

Kušači Josip Ma�ć i Boris Lajevac vole gulaše koji nisu prelju� ni preslani

Policajci iz Murskog Središća zamijenili su uniforme kuhačama i okušali se u kuhanju vinskog gulaša

Dragica voli pročitati recepte

U trgovini METSS u centru Nedelišća ovog smo tjedna upoznali našu čitateljicu Dragicu Cvetković iz Gornjeg Hrašćana. Kako nam je rekla, u novinama

voli pročitati sve rubrike, no najviše ju zanimaju recepti, savjeti za vrt te događaji iz njezine župe i općine.

Dragica se iznenadila i zahvalila na prigodnom po-

Joker kupon 92. kola

Novo, 92. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 11. studenoga možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor po-

klonu te je rekla da će se platnenom vrećicom koristiti za iduću kupnju namirnica i da joj je jedna takva baš trebala. (sz)

Međimurske novine i BluKids vas daruju

UNICEF ZA Hrvatsku nagradio učenice iz Male Subotice Anu Jurčec, Leu Dodlek, Gretu Sabol i Saru Camatta

Našle način da zapušten prostor preobraze u edukativnu stazu

kraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 22. studenog.

Sretnog dobitnika 92. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. studenoga. (mk)

U povodu Svjetskog dana djece, Ured UNICEF-a za Hrvatsku dodijelio je nagradu za najbolji projekt mladih nastao u programu UPSHIFT u školskoj godini 2021./2022.

Na nagrađenom projektu Od škole do Vrbe radile su učenice Dina Mišić, Ana Jurčec, Lea Dodlek, Greta Sabol i Sara Camatta uz podršku mentorice. Zahvaljujući ovom projektu, zapušten i onečišćeni prostor u blizini Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica uređen je kao edukativna staza u prirodi.

U realizaciju su se uključili i drugi učenici OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica

Edukativna staza o biljnom i životinjskom svijetu učenicima osnovne škole pruža prostor za druženje i nastavu izvan učionice, u kojem mogu upoznati okoliš u kojem žive i učiti kako ga očuvati. Stazom se koriste i djeca iz Dječjeg vrtića Potočnica te drugi mještani koji

ovdje mogu provoditi aktivno slobodno vrijeme u prirodi. Realizaciju projekta podržali su i drugi učenici OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Ekološka udruga Vrba Jurčevec te Općina Mala Subotica.

Vrba je postala lijep komadić prirode - Jako smo ponosne i zahvalne na nagradi našem projektu. Zahvaljujući UPSHIFT radionici i našoj mentorici Luciji Dugorepec mnogo smo toga naučile. Predstavile smo svoju ideju u školi nakon čega je uslijedila zajednička akcija čišćenja i uređenja Vrbe, lijepog komadića prirode koji je bio zapušten i onečišćen. Postavljene su ploče s informacijama o biljkama i životinjama, ploča s pravilima ponašanja, hotel za kukce, kućice za ptice i meteorološka stanica. Sada je to uredno i lijepo mjesto za druženje, kako nas učenika, tako i svih mještana iz Male Subotice. Posebno nas raduje

što smo potaknuli i nadležne da se uključe te je plan da Vrba postane dio šetnice koju će urediti Općina. Nadamo se da će buduće generacije nastaviti paziti na okoliš i prirodu, izjavila je Dina Mišić prilikom preuzimanja nagrade.

Cilj je programa UPSHIFT potaknuti razvijanje poduzetničkih vještina i podržati mlade u kreiranju rješenja za izazove u svojim zajednicama, a provodi se u okviru UNICEF-ova programa za adolescente i mlade ZABUM – Za budućnost mladih, u suradnji s Hrvatskim uredom za kreativnost i inovacije. Projekti mladih UPSHIFT timova obuhvaćaju brojna područja – obrazovanje, vršnjačko nasilje, borbu protiv diskriminacije, inkluziju, očuvanje mentalnog zdravlja, međugeneracijsku solidarnost, sigurnost u prometu, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i drugo. Najbolji projekti dobivaju �inancijsku i mentorsku podršku za realizaciju.

(BMO)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Zorković, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina

Na nagrađenom projektu Od škole do Vrbe radile su učenice Dina Mišić, Ana Jurčec, Lea Dodlek, Greta Sabol i Sara Cama�a uz podršku mentorice

TRGOVINA KRK (METSS), Martina Viljevca 2 u Nedelišću Čitateljica

Našoj čitateljici Dragici Cvetković darovali smo platnenu vrećicu

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

Martina Strahija, poznata fotografkinja iz Novog Sela Rok, u društvu Bake Mraz (Rija Molnar) te vilenjaka (Lorena Mezga i Martina Srnec)

VIKEND VODIČ

petak,

18. studenog

21:00

Noma bar Čakovec

Prvi rođendan

Tamburaši DoReMu

21:00

Meta Bar

Čakovec

Koncert Breskvica

21:00

Gradska kavana Čakovec

Petkom u Kavani

Tamburaši Špancir

21:00

Mamas and Tapas Čakovec Zibbe Unplugged

subota,

19. studenog

Kino za mlade

CZK Čakovec

Filmska radionica Izrada filmskog spota

16:00

CZK Rudar

Mursko Središće Moj prijatelj je vampir

20:00

Improvgrupa.002

– Kome zvono zvoni

21:00

Meta Bar Čakovec Koncert Zadruga

20:00

CZK Čakovec Predstava Julija i Julija Dada, Pinkleci

21:00

Prostor Čakovec Party

Heavyweight večer Sandroid, Kninjah, Niniva, Andy

nedjelja, 20. studenog

16:00

CZK Rudar

Mursko Središće

Moj prijatelj je vampir

17:00

Dvorana OŠ Nedelišće

Godišnji koncert Puhačkog orkestra 20:00

CZK

RUDAR Mursko Središće

Prva ratna drama o bitki za Vukovar

Vikend koji protiče u znaku sjećanja na žrtve Vukovara u Centru za kulturu Rudar donosi prvu pravu ratnu dramu o bitki za Vukovar.

Riječ je o �ilmu Šesti autobus Eduarda Galića s respektabilnom glumačkom ekipom. Film će se prikazati u četvrtak, petak i nedjelju, dok će subota biti rezervirana za Noć kazališta. Tom prilikom u Centru za kulturu Rudar odigrat će se kazališna predstava Improvgrupe.002 pod naslovom Kome zvono zvoni. U terminima rezerviranim za djecu u subotu i nedjelju u 16 sati prikazat će se dječji animirani �ilm Moj prijatelj je vampir.

Za �ilmove je cijena ulaznica standardna od 25 kn, dok je za djecu i umirovljenike 15. Cijena kazališne predstave je 30 kn.

Ulaznice se mogu kupiti na blagajni neposredno prije projekcije/predstave i nije ih potrebno rezervirati.

Za Noć kazališta u Centru za kulturu Rudar Improvgrupa.002

U subotu 19. studenog u 20 sati na samu Noć kazališta, u Centru za kulturu Rudar nastupit će Improvgrupa.002 s nastupom Kome zvono zvoni. Grupu čine čakovečki kazalištarci, što profesionalci, što amateri i imaju sedmero stalnih članova. Redom su to Bruno Kontrec, idejni začetnik i voditelj, te redom Mario Jakšić, Alen Barbić, Marko Baksa, Silvio Štefanac, Dalibor Strišković i Kristina Štebih. Ove godine s njima nastupa i dvoje mladih akademskih glumaca, Ena Jagec i Aleksandar Filo. Kome zvono zvoni je improvizacijski show, odnosno improvizacijski performans baziran na dramskim vježbama u kojima se, prema prijedlozima iz publike, izvode dramske situacije izmišljene na licu mjesta na sveopće zadovoljstvo publike i izvođača.

28. JAZZ FAIR – 23. – 25. studenog 2022. u Centru za kulturu Jazz se vraća u Čakovec!

Krajem studenog očekuje nas još jedan, 28. po redu, Jazz Fair. Ove godine festival će trajati tri dana, od 23. do 25., a predstavit će nam se ukupno pet

izvanrednih jazz-sastava koje čine a�irmirani hrvatski glazbenici. Prvi dan imat ćemo priliku čuti The Cool Jazz Duo – Veljka Glodića i Sašu Nestorovića, drugi dan

Besplatne filmske radionice za učenike

Otkrivena bista Nikole Zrinskog autora Borisa

Leinera

Nedelišće

MESAP

Koncert Lepa Brena

Knjižnica Nikola Zrinski u Čakovcu bogatija je za još jednu umjetničku skulpturu. Naime, dana 15. studenog s početkom u 17:30 svečano je otkrivena bista Nikole Zrinskog. Bistu su �inancirali Grad Čakovec i Zrinska garda Čakovec, a autor je kipar Boris Leiner.- Smatrali smo kako je i više nego

primjereno upravo ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige završiti dostojanstveno, postavljanjem biste čovjeku čija djela još uvijek odzvanjaju tijekom povijesti te koji je u njoj ostao zapamćen i kao pisac, intelektualac te prosvjetitelj, zaključila je gradonačelnica Cividini. Također, spomenula je da,

kada govorimo o simbolici, ne smijemo zaboraviti ni studeni, mjesec u kojem se na isti dan obilježava vukovarska tragedija, ali i smrt Nikole Zrinskog Čakovečkog. Iako ih dijeli više stoljeća, oba događaja predstavljaju velike prekretnice nacionalne povijesti. (st)

Trap-pjevačica iz Beograda osvojit će Čakovec Senzacionalna

Matiju Dedića i Kristijana Beluhana i B’s FUNstallation, a treći Bruno Mičetić trio i naše domaće snage – Kovačević Brothers feat. Marko Ramljak i Zvonimir Šestak.

U sklopu noći kazališta dvije predstave u CZK-u Čakovec

U sklopu Noći kazališta 19. studenog CZK Čakovec i Kazališna družina Pinklec organiziraju dvije kazališne predstave. Prva je Vuka se ne bojim ja koja počinje u 16 sati i ulaznica iznosi 20 kuna. Druga

predstava Julia i Julia počinje u 20 sati i ulaznica iznosi 10 kuna. Uz predstave, za Međunarodni dan srednjoškolaca za učenike je CZK organizirao besplatne �ilmske radionice. U četvrtak, petak i subotu tra-

ju od 10 sati do 13 sati te od 16 sati do 18 sati. Voditeljica radionica je Marina Zlatarić, a sama tema je izrada glazbenog spota za zadani instrumental. Mjesto održavanja radionica je Mala scena Vinko Lisjak/CZK.

Breskvica ovaj vikend u Meti

Anđela Ignjatović, poznatija po svom pseudonimu Breskvica, poznata je mlada beogradska zvijezda nove generacije koja će zasjati i u Čakovcu! Uz njene poznate

hitove koji se vrte po cijelom Balkanu, dođite na trap-spektakl i uživajte u kontroverznom žanru današnjice! Cijena ulaznice na dan koncerta je 90 kuna.

Pravi zagorski punk-rock-spektakl Dolazi bend Zadruga, poznat po kajkavskom narječju

Zadruga je stari punkrock-bend iz Zaboka koja ima korijenje još od 90-ih. Prepoznatljivi su po tekstovima na kajkavskom narječju i pretežno se u pjesmama bave tematikom

ZNANJE KNJIGA NAGRAĐUJE - CILLA I ROLF BÖRJLIND: Slatko snivaj, vrbo mala

“Okrutan krimić o stvarima s kojima se ne želimo suoči�, a tu su oko nas, svaki dan.”

Kratki sadržaj:

Beskućnica Muriel jedne noći nabasa na mršavu, uplakanu djevojčicu. Djevojčica se zove Folami i izbjegla je iz Nigerije. Muriel joj pruži utočište u kolibi u šumi, no djevojčicu jednog popodneva brutalno napadne muškarac iz susjedstva. Ne usuđujući se osta� u kolibici, Muriel potraži pomoć kod bivšeg

beskućnika Toma S�ltona. S�lton je upravo počeo radi� za inspektoricu krim-policije Me�e Olsäter. Zajedno s Olivijom Rönning istražuje ubojstvo nepoznata �nejdžera, pronađenog s prerezanim grkljanom i zakopana u Smålandu. Istraga ih odvede na najmračnija mjesta, čak do bukureštanske kanalizacije. Upoznavši Folami, Olivia primije� da djevojčica nosi ogrlicu povezanu s jednim drugim ubijenim dječakom. Ona i S�lton uz Folami uspiju raskrinka� šokantnu ilegalnu djelatnost.

Dobitnik knjige Kate Bateman: Princeza i grof objavljene u prošlom broju je Ksenija Virgej iz Kotoribe. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

života na selu. Uz najveće hitove Mala Čiči, Živim u malome selu i Dok bil sam još tolike mlad, vratite se u pankerski selski đir! Cijena ulaznice na dan koncerta je 50 kuna.

kupon br. 1418

Cilla i Rolf Börjlind: Slatko snivaj, vrbo mala

Predsjednik Garde Đuro Bel, ravnateljica Knjižnice Ljiljana Križan, gradonačelnica Ljerka Cividini i župan Matija Posavec KNJIŽNICA NIKOLA Zrinski u Čakovcu

SILADI (22), mezzosopranistica iz Čakovca, samostalni koncert

Vidim se na sceni opere u Sydneyu

intervju tjedna

našoj obitelji uvijek se slušala klasična glazba, od mojeg rođenja. Roditelji su me na mnogo koncerata, a klavir, stari u našoj je kući uvijek bio moj izazov

Baka Mraz i vilenjaci zahuktali božićnu atmosferu u Novom Selu Rok!

Siladi iz Čakovca u sklopu Zrinskog Festivala samostalni konCentru za kulturu Čaklavirsku pratnju klavira Glazbene Varaždinu, Danijela

- Kod mene nema odustajanja od pravila tako da za Božić nema pravila, pa sam tako ove godine ugostila Baku Mraz i vilenjake. Oni su vrlo bitan element božićne priče, rekla nam je Martina

Glasovir je pohađala profesorice Varga je pohađala Prvu školu Čakovec i Umjetničku školu Miroslav Magdalenić, smjer glasovir profesorice Nade Varga.

Piše: Dora Vadlja Foto: Privatna arhiva

mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, a klavir, stari petrof, u našoj kući uvijek je bio moj izazov. Postoji anegdota, govori nam Vinka i nastavlja: Kada sam imala tri godine, tata mi je pokazivao enciklopediju i vidjela sam sliku operne kuće u Sydneyu i rekla sam da ja tamo želim pjevati kad odrastem i eto me na tom putu. Vježba nekoliko sati dnevno. Trenutno je studentica pa još nije iskusila pravu karijeru, ali kako nam i kaže, vrlo se teško probiti jer je danas sve više pjevača.

Zatim sam pohađala glazbenu školu Varažsmjerove teorija glazbe i klasi profesorice Matišić.

Martina Strahija iz Novog Sela Rok i ove je godine pripremila Božićnu čaroliju u Studiju MaЯRtinez. Za sve oni koji možda još ne znaju, Martina je u svom studiju u Novom Selu Rok još 2013. napravila pravu pravcatu podružnicu Djeda Božićnjaka koja već godinama uoči božićnih praznika veseli djecu i roditelje. Na ovom bajkovitom mjestu nastaju fotouspomene koje ispunjavaju obiteljska srca.

Trenutno sam na Muakademiji u Zagrebu, glazbena pedagogija klasi profesorice Oršanić. Živim u Častudiram u Zagrebu većinom u Zagrebu, mlada i uspješna mezzosopranistica. malena je pjevala u zatim nastavila osnovnoškolsko glazbeno obrazovanje, a nakon toga srednjoškolsko i naposljetku akademija. našoj obitelji uvijek klasična glazba, od

KAMO SUTRA

ijetke je zaobišla vijest o smrti engleske kraljice Elizabete II. koja vladala 70 godina. Portali preplavljeni vijestima o životu, vladavini, obiodnosima. Izvlači se svašta. Od njenog turbulentnog ljubavnog života s u ranoj mladosti, do koja je bila sve samo primjerena kraljevskoj Svi mi koji smo napratili seriju The Crown,

Deveta božićna čarolija ispred Martinina objektiva

I tako je već došlo do jubilarne desete božićne čarolije ispred Martinina fotoobjektiva. To sve čine tri najdragocjenija elementa: fotogra�iranje, djeca i Božić. - Kod mene nema odustajanja od pravila da za Božić nema pravila, pa sam tako ove godine ugostila Baku Mraz i vilenjake! Oni su vrlo bitan dio Božićne čarolije, samo što su svih ovih godina bili u pozadini priče. Vrlo

Pjevala na Varaždinskim baroknim večerima - Još u srednjoj školi imala sam priliku pjevati na 48. Varaždinskim baroknim večerima uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra, te sam s istim orkestrom nastupila na koncertu talentiranih uče-

su hrabro iskoračili u prvi plan i unijeli smijeh, veselje, pjesmu i ples u podružnicu Ureda Djeda Mraza u Studiju MaЯRtinez, rekla nam je autorica ovog božićnog projekta.

nju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije na kojem je dirigirala poznata norveška dirigentica Grete Pedersen.

U pravilu klasični pjevači ne pjevaju samo opere, već je repertoar puno raznovrsniji,

Martina je i sama velika obožavateljica božićne čarolije, što se i podrazumijeva, jer kako bi inače svoj studio pretvorila u bajku.

atmosfera dodatno “zakuhala”, tu su Baza Mraz i njezine pomoćnice vilenjaci. Svi su oni dio božićne priče kod Martine.

Tko je

Baka Mraz?

objašnjava Vinka. Međutim, kako opera čini veliki dio repertoara, valja spomenuti da je pjevala poznate arije kao što su Habanera iz opere Carmen (G. Bizet), Che faro senza Euridice iz opere Orfej i Euridika (C. W. Gluck),

Atmosfera je kod nje uvijek zabavna, a o tome svjedoče brojne obiteljske fotogra�ije čija je ponosna autorica. Kako bi se božićna

Kraljica zasjenila sve!

KAMO SUTRA

Nakon Martinja kreću velike pripreme za advent. Upravo je adventsko doba mnogima ono najsretnije u godini. Sve je nekako ugodno. Vani je zahladilo, oblače se kaputi i zimske jakne. Pije se kuhano vino i vrući čaj. Ne zaboravimo na vruću čokoladu! Nadamo se i prvom snijegu iako je to malo nerealno s

koja je čisto iz mojeg viđenja čista umjetnost, dobro smo se upoznali s kraljičinim životom. Kako u današnjem svijetu skoro pa ne postoji nijedna monarhija koja toliko privlači javnost, ne čudi što cijeli svijet bruji o smrti kraljice Elizabete. Žena je imala 96 godina, nije toliko prečudno da je umrla, ali vladari, pogotovo utjecajni, kao da su u glavama naroda besmrtni.

Ho-ho-ho, božićni

obzirom na to da u zadnje vrijeme snijega gotovo i nema. A kad i padne, rastopi se u kratkom roku.

Pa je tako to šokantno, iako je bilo očekivano. Naravno, mogla je poživjeti još koju godinu, ali kako se to kaže u narodu, svi imamo svoju vuru.

No, advent je tu. Kormilo Turističke zajednice grada Čakovca preuzeo je Filip Horvat koji ima novitete vezane za blagdansko doba u gradu. Teško mi se i sjećati proteklih Advenata u Čakovcu koji su bili kičasti i bez božićnog

Connais-tu le pays iz opere Mignon (A. Thomas), Torna di Tito iz opere La clemenza di Tito (W. A. Mozart) i druge. U budućnosti se vidim na sceni opere u Sydneyu i u svijetu, ali o tom – potom, zaključuje mlada mezzosopranistica.

Baka Mraz je poznata po izradi kolačića s vilenjacima, brizi za sobove i pripremanju igračaka sa svojim mužem Djedom Mrazom.

Ona ima tajni život pomažući u isporuci božićnih darova jer ipak, ne može Djedica baš sve sam.

- Jer iza uspješnog muškarca uvijek stoji još uspješnija žena. Sjeverni pol, Ured Djeda Mraza i Božić nezamislivi su bez pomoći vilenjaka – njihove proizvodnje igračaka u radionici, njihova rada na sigurnosti Sjevernog pola, a najviše njihove pomoći kod osiguranja saonica i letećih sobova koji moraju proći puno policije oko svijeta. Vrlo su nestašni i zabavni, a samim time nas uveseljavaju, zaključuje naša poznata fotogra�kinja Martina.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

duh uvlači se u grad!

duha. Ona bijela vata koja je glumila snijeg, a bila je zmazana za pola sata kako su ju postavili. Stil i ukus nisu postojali u proteklih par godina na čakovečkom Adventu.

Kraljica je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom i još 14 drugih zemalja Commonwealtha. Bila je ikona. Zanimljivo je i kako je slučajno postala kraljica.

Naime, njen otac George naslijedio je krunu

Varaždin nas je prešišao velikom brzinom. Tamo si želio doći na Advent i fotkati se na raznim lokacijama, uz žaruljice, borove, kućice,

od svog brata koji je zbog ljubavi abdicirao i preselio se u Francusku. Kada joj je otac umro u veljači 1952., Elizabeta, koja je tada imala 25 godina, postala je kraljica sedam nezavisnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike, Pakistana i Cejlona, kao i še�ica Commonwealtha.

sobove i sve ostalo što je s ukusom bilo pripremljeno na varaždinskom Adventu. Ove godine gajim nadu da bi se to moglo promijeniti, barem prema onome što mi je ispričao Filip.

Magazin Forbes procijenio je vrijednost kraljičine

Osim što će glavna ulica dobiti nove ukrase, dakle neće biti onih žaruljica, posebno mi je za uho zapela dječja radionica Djeda Božić-

imovine na 280.000.000 funti, odnosno 500.000.000 američkih dolara. Palača je tu brojku proglasila preuveličanom, iako u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti. U cifru nisu uključena ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, ni primanja od lankasterskog vojvodstva.

njaka gdje će djeca u starom pasažu (koji će kao takav konačno dobiti svoj smisao) izrađivati dječje igračke koje će potom sam Djed Božićnjak na badnje jutro preuzeti i darovati potrebitoj djeci. To je ujedno jedna prekrasna priča koja veže djecu, božićni duh i radost. Baš se veselim božićnom vremenu koje dolazi!

Piše: Dora Vadlja

Piše: Dora Vadlja

Vadlja Golenko

Mezzosopranistica Vinka Siladi iz Čakovca održala je svoj prvi samostalni koncert u Centru za kulturu

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 30. STUDENOGA U CINESTARU VARAŽDIN.

Čakovečka špica

NOGOMET

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Međimurje se iz Slavonije ponovo vraća s bodovima

Novim trima bodovima kojima se vraća iz Slavonskog Broda s teškog gostovanja, Međimurje je trenutno van zone ispadanja.

Nema kraja mukama za navijače Marsonije, serija loših rezultata se nastavila, a ovaj poraz od Međimurja je svaka ko onaj koji im po njihovim riječima najteže pada od svih do sada.

Dva pogotka Kuqija, Harači zapečatio pobjedu

S druge strane nema kraja veselju za Čakovčane kada putuju u Slavoniju, Igor Budiša na svom terenu radi velike stvari, nakon Čepina slavlje nički je odradio i Slavonski Brod. Jozef Kuqi je ponovno bio junak Međimurja, glavom je zabio dva komada, kod drugog gola i započeo akci ju. Početkom nastavka kada se očekivao nekakav pritisak domaćih, stigao je gostujući, serija od triju kornera završila je trećim golom koji je posti gao Marko Harači.

Domaća Marsonia je bolje krenula s dvjema prilikama, prvu prijetnju ima u 13. minuti preko Mateja Sivrića, međutim, mladi vratar Međimurja Oliver Kalac uspio je to zaustaviti. No vi pokušaj imali su Brođani u 19. minuti kada je Mahmutović krenuo prema golu Čakovčana, međutim, Kalac još jednom brani, dok odbijenu loptu ne koristi najbolje Svrzlić. Prva polovica prvog poluvremena bila je u znaku domaćina, dok su gosti u 24. minuti prvi put prešli centar i odmah postigli pogodak.

Jan Marcijuš dobro je uba cio s desne strane, dok pred golom domaćih kapetan Jozef Kuqi nije imao težak zadatak poslati loptu u mrežu za 0:1. Vidjelo se nakon toga da je pri mljeni pogodak bio veliki šok za Brođane koji su samo pet minuta kasnije primili i drugi. Ponovno su akteri bili isti.

Igrala se 29. minuta u kojoj je ponovno Marcijuš dobro na ciljao glavu svog kapetana, dok je Kuqi svojim trećim golom u sezoni pogodio za 0:2. Nakon toga najvjerniji navijači Marso nije Legija iz protesta su napu stili utakmicu, dok su domaći u prvom poluvremenu mogli smanjiti u 43. minuti. Slobodni udarac dobro je izveo Antonio Svrzlić, međutim, Kalac je na mjestu te se s 2:0 u korist Me đimurja otišlo na poluvrijeme. Odmah u trećoj minuti na stavka gosti iz Čakovca riješili su pitanje pobjednika. Korner je izveo dvostruki strijelac Kuqi, pred golom je Kramer odbio loptu koja je došla do Marka Haračija koji je preci zno pogodio nebranjena vrata za 0:3.

Tračak nade Marsoniji donio je njen najbolji strije lac Selmir Mahmutović koji je u 57. minuti dobio dobru dubinsku loptu od Mateja Sivrića te mu je prvi udarac odbio Kalac, dok je drugi za vršio u mreži za 1:3. Ubrzo su domaćini imali još dvije jako dobre prigode kojima bi, da su ih pretvorili u go love, možda izbjegli poraz. U samoj završnici gosti su imali tri dobre prigode, no ostalo je 3:1 u korist Me đimurja.

Trener Marsonije dao ostavku, Budiša zadovoljan nakon pobjede

Ovo 13. kolo bilo je kobno za trenera Marsonije Darija

Damjanovića koji je nakon utakmice dao ostavku.

- Izgubiti od Bjelovara nije sramota, a zasluženo izgubiti od ekipe koja je zadnja na tablici je sramno. Odgovornost za ovaj današnji poraz preuzimamo na svoja leđa tako da cijeli stručni sto žer podnosi ostavku. Dosta toga ne funkcionira na razini na koju se možemo osloniti tako da je naš potez mora lan i logičan. Međimurje je dobilo zasluženo, mi nismo bili na razini htijenja kao u prošlim utakmicama i da nas je pobijedila ekipa koja je više željela pobjedu. Znao sam da će ovakva utakmica doći kad-tad zbog igračkog kadra kakav je, ali nije se smjela dogoditi sada i zato plaća trener. Želio sam da se napravi nešto zdravije od onoga što je, ali mislim da je ovo u ovom trenutku maksimum i tko misli da je drugačije, on laže, a poslije Tr nja sam rekao da nas očekuje borba za opstanak međutim nisu me pojedini ljudi shvatili ozbiljno. Nije sve gotovo, ima se još igrati, a pred nama je zimska stanka i dobro ju tre ba pripremiti. Neke će stvari s vremenom doći na svoje, a naše namjere su bile uvijek iskrene i časne, poručio je Dario Damjanović, sada već bivši trener Marsonije.

Trener Međimurja koji je u svojoj nogometnoj karijeri nosio i dres Marsonije bio je kratak nakon utakmice.

- Očekivali smo da će naš domaćin pokušati u samom početku da nas iznenadi ranim golom. Imali su dvije prilike koje smo otklonili, a mi smo svoje iskoristili. Krasilo nas je zajedništvo i borbenost u ovoj utakmici i mislim da smo zasluženo pobijedili u go stima kod vrlo respektabilnog protivnika. Sve zasluge za ovu pobjedu pripadaju igračima NK-a Međimurje. Domaćinu zahvaljujem na pravoj natje cateljskoj utakmici, poruka je zadovoljnog Igora Budiše, trenera Međimurja.

Na igralištu Stanko Vlai nić Dida u Slavonskom Brodu okupilo se dvjestotinjak gle datelja, dok je pravdu dijelio sudac Darko Jurčević. Strijelci: 0:1 Kuqi (24.) 0:2 Kuqi (29.), 0:3 Harači (48.), 1:3 Mahmu tović (57.).

Međimurje: Kalac, Zorica (83. Rendulić), Težački, Đa ković (87. Havojić), Cerovčec, Fotak, Harači, Kegelj, Popović, Marcijuš, Kuqi. Trener: Igor Budiša.

U petak protiv Opatije

Ovo je druga gostujuća pobjeda nogometaša Međi murja, dok kod kuće još nisu osjetili slast pobjede. U ovoj pobjedi veliki doprinos je dao kapetan Jozef Kuqi koji se vratio nakon što je sanirao ozljedu. S njim u igri Međi murje je puno jače, a sutra će imati i dodatni motiv protiv Opatije čije boje je branio pred dvije godine.

Utakmica 14. kola 2. NL Supersport između Međimur ja i Opatije igra se sutra, u petak 18. studenog na SRC-u Mladost u 13:30.

Piše:

Međimurje s dalekog gostovanja nosi važna tri boda (Foto: Facebook/NK Marsonia)

Druga gostujuća pobjeda vjetar je u leđa pred susret s Opatijom (Foto: Facebook/NK Marsonia)

NOGOMET

Graničar (K) jesenski prvak, Podturen sa šest komada ispratio Mladost Komet

Prava “ludnica” na vrhu I. MNL, Drava iz Donjeg Mihaljevca ispratila Jedinstvo (NSnD) s čak 7 golova, Jadranu (Š) derbi protiv Budućnosti

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj premier ligi Nedelišće je upisalo i drugu uzasto pnu prvenstvenu pobjedu. U 58. minuti opravdano je dosuđen ka zneni udarac za domaćine. Siguran realizator s11 metara bio je Marcos Gabriel da Costa. Kod Nedelišća jedan opomenuti, a kod Dinama trojica opomenutih igrača. Bez po bjednika u Draškovcu. Nakon prvog dijela Međimurec je imao prednost 2:0 zgodicima Bojana Vručine i Tomoye Shimamure. U drugom dijelu Draškovčani dolaze do boda preko Marka Švagelja i „jockera“ s klupe Gontija Avelara Viniciusa. U vrlo nervoznom susretu, kod Draškovca trojica opomenutih, a kod Međimurca čak petorica opomenutih igrača.

Centrometal bolji od Galeba. Macinčani su slomili čvrsti otpor posljednjeplasiranog Galeba u dru gom dijelu igre, zgodicima Darija na Treske i Filipa Kirića. Podturen ispratio kući Mladost Komet sa šest komada u mreži. Dvostruki strijelci bili su Josip Lepen i Igor Šegović, jedan zgoditak postigao je Lovro Koščak, dok je vlastitu mrežu pogodio Jan Oto. Poraz Preložana ublažio je Tino Hladnik.

Preokret Svetomarčana. Sloga iz Štrigove povela je u 14. minuti zgoditkom Gorana Spasića. Za do maćine izjednačuje Nikola Valjak dvadesetak minuta kasnije. Isti igrač zabija i za 2:1 u 60. minuti. Pobjedu Mladosti potvrđuje Mihael Matotek sedam minuta prije zavr šetka susreta. Savčani do boda u završnici susreta. U dvoboju dvaju Bratstva nije bilo pobjednika. Gosti iz Savske Vesi dolaze do predno sti zahvaljujući zgoditku Vedrana Kneževića u 17. minuti. Samo dvije minute kasnije za Jurovčane izjed načuje Antonio Zadravec. U 26. minuti domaćini vode, strijelac Leo Vurušić. Bod gostima donosi Filip Škvorc u drugoj minuti sudačke nadoknade vremena.

Graničar jesenski prvak. Koto ripčani su stigli do vrlo vrijedna tri boda na zahtjevnom gostovanju u Cirkovljanu. Već u 7. minuti poveli su zgoditkom Deana Volara. Igrač

Naprijeda Deni Pečarko pogađa vlastitu mrežu u 65. minuti. Počasni zgoditak za domaćine postigao je Attila David Takacs u 82. minuti. Kod Naprijeda trojica opomenutih, a kod Graničara čak petorica. Če tvrti uzastopni poraz BSK. Hattrick je za Jedinstvo upisao „jocker“ s klupe Dario Bubek. U pretposljed njoj minuti utakmice za domaćine zgoditak postiže Petar Šarić.

Rezultati: Draškovec - Međi murec 2:2 (Švagelj, Gontijo; Vru čina, Shimamura), CentrometalGaleb 2:0 (Treska, Kirić), Nedelišće - Dinamo (P) 1:0 (Marcos Gabriel), Podturen - Mladost Komet 6:1 (2x Lepen, 2x Šegović, Koščak, Oto ag; Hladnik), BSK - Jedinstvo (GM) 1:3 (Šarić; 3x Bubek), Mladost (SM) –Sloga (Š) 3:1 (2x Valjak, Matotek; Spasić), Bratstvo (J) - Bratstvo (SV) 2:2 (Zadravec, L. Vurušić; Knežević, Škvorc), Naprijed - Graničar (K) 1:2 (Takacs; Volar, Pečarko ag).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Mladost KometDraškovec, Graničar (K) - Podturen, Bratstvo (SV) - Naprijed, Dinamo (P) - Mladost (SM). U nedjelju (13:30) su na rasporedu utakmice: Sloga (Š) - Bratstvo (J), Jedinstvo (GM) - Nedelišće, Galeb - BSK u Cirkov ljanu, Međimurec - Centrometal.

I. MEĐIMURSKA

LIGA

Derbi kola pripao je Poletu. U 4. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Veneru PMP. Siguran s bijele točke bio je kapetan Dino Novak. Za Pribislavčane izjed načuje u 16. minuti Ivan Deglin. Gosti ponovno vode u 30. minuti, strijelac Borna Škrobar. Domaćini po drugi put na susretu izjednačuju u 57. minuti zgoditkom kapetana Miše Palfija. Svojim drugim zgo ditkom na susretu Deglin u 83. minuti donosi sva tri boda Poletu.

Preokret Omladinca. Sloga je povela u 8. minuti zgoditkom Filipa Čalopeka. Za goste u 34. minuti izjednačuje Mihael Jurinec. Spo menuti igrač precizan je i u 77. minuti za pobjedu momčadi iz No vog Sela Rok. Minimalna pobjeda ČSK. U 35. minuti za domaćine zgoditak postiže Roberto Višnjić.

Samo šest minuta kasnije momčad ČSK ne koristi opravdano dosuđen kazneni udarac. Sedam minuta prije završetka susreta domaćinu je isključen Hrvoje Kavran zbog dviju opomena. Kod ČSK-a dvojica opomenutih, a kod Dubravčana četvorica opomenutih igrača. Pekleničanima tri boda u Strahonincu. Nakon prvog dijela domaćini su imali prednost 1:0 zgo ditkom Filipa Žunića. U 72. minuti za Plave izjednačuje Caio Santana. Tri minute prije završetka susreta pobjedu gostima donosi „jocker“ s klupe Tomica Nerer. Četvorka Kraljevčana 38. Mrežu Hajduka iz Brezja pogađali su Yutaro Funami, Emanuel Šegović i Nikola Talan, dok je vlastitu mrežu pogodio Roko Zelić. Brezovčanima je u 40. mi nuti isključen Luka Marčec zbog dviju opomena. „Kiša“ golova u Vratišincu. Pod vodstvom novog trenera Smiljana Liklina, Sokol je upisao pobjedu rezultatom 5:4 pro tiv Mladosti iz Ivanovca. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Marko Šoltić, dok su po jednom pogađali Alen Horvat, Nino Horvat i Saša Obradović. Za goste su precizni bili Saša Novak, Ehor Korovin i Filip Krivak.

Trica Spartaka. U prvih 45 mi nuta igre mrežu Hodošana pogađali su Kodai Sumikava i Niko Frančić. U drugom dijelu zgoditkom Takuta Mikija domaćini su upisali nova tri boda u borbi za vrh prvenstvene ljestvice. Bez pobjednika u Gori čanu. U posljednjoj minuti prvog dijela susreta Zasadbreg 77 je poveo zgoditkom Filipa Levačića. Bod Trnavi donosi Dino Špoljar u 78. minuti zgoditkom iz kaznenog udarca.

Rezultati: Polet (P) - Venera PMP 3:2 (2x Deglin, Palfi; Novak, B. Škrobar), ČSK - Dubravčan 1:0 (Višnjić), Sloga (Č) - Omladinac (NSR) 1:2 (Čalopek; 2x Jurinec), Sokol - Mladost (I) 5:4 (2x M. Šoltić, A. Horvat, N. Horvat, Obradović; 2x S. Novak, Korovin, Krivak), Spartak - Hodošan 3:0 (Sumikava, Frančić, Miki), Strahoninec - Plavi 1:2 (Žunić; Santana Caio, Nerer), Kraljevčan 38 - Hajduk (B) 4:0 (Funami, Šegović, Zelić ag, Talan), Trnava - Zasadbreg 77 1:1 (Špoljar; Levačić).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Omladinac (NSR) - Trnava, Dubravčan - Sloga (Č), Hajduk (B) - ČSK, Plavi - Kraljevčan 38, Hodošan - Strahoninec, Venera PMP - Sokol. U nedjelju (13:30) su na rasporedu utakmice: Zasadbreg 77 - Polet (P), Mladost (I) - Spartak.

II. MEĐIMURSKA

LIGA

Vodeća momčad lige slavila je u Štrukovcu. Mreže su mirovale sve do posljednjih petnaestak mi nuta susreta. Mladost u vodstvo dovodi Roman Trtinjak, dok samo

tri minute kasnije mrežu Hajduka pogađa Eugen Pintarić. Croatia do pobjede u završnici susreta. Nakon prvog dijela momčad iz Orehovice imala je prednost na gostovanju u Slakovcu zgoditkom Matea Hanže kovića. Na početku drugog dijela za Slobodu izjednačuje „jocker“ s klupe Danijel Košak. Svojim drugim zgoditkom na susretu Hanžeković donosi u 80. minuti pobjedu svojoj momčadi.

Pušćinama susjedski derbi. Mrežu Pobjede redom su pogađali Taisei Arai, Filip Pintarić i Yoshito Motonaga. Drava iz Donjeg Mi haljevca ispratila je kući Jedinstvo s čak sedam zgoditaka u mreži. Hattrick je za domaćine upisao De jan Kraus, dva zgoditka postigao je Josip Igrec, a po jedan Filip Horvat i Goran Pongrac. Jedini strijelac na susretu za goste bio je Simon Novak. Borac PMP bolji od Drave. Tijekom 90 minuta igre dosuđena su tri kaznena udarca. Za domaćine je strijelac bio Nikola Patafta, dok su za goste s bijele točke bili precizni Danijel Mavriček i Nino Đurić. Za Borac PMP još se dva puta u listu strijelaca upisao Patrik Težak.

Petarda Mihovljančana u Do njem Vidovcu. Dvostruki strijelac za Slobodu bio je Krešo Kovač, dok su po jedan zgoditak još dodali Neven Ivković, Patrik Cerovec i Tomislav Novak. Bez pobjednika u Malom Mihaljevcu. Već u 9. minuti domaćini dolaze do pred nosti zahvaljujući zgoditku Sandija Pušara. Bod Budućnosti iz Miklavca donosi Rok David u 55. minuti. Pet minuta prije završetka susre ta Malom Mihaljevcu je isključen Božidar Makšadi zbog dviju opo mena. Omladincu lokalni derbi. Dva zgoditka za domaćine postigao je iskusni Bojan Cirkvenčić, a po jedan Dejan Lovrenčić i Sandro Lacković. Poraz Radničkog ublažio je Antonio Dodlek.

Rezultati: Hajduk (Š) - Mla dost (D) 0:2 (Trtinjak, Pintarić), Mali Mihaljevec - Budućnost (M) 1:1 (S. Pušar; David), Sloboda (S) - Croatia 1:2 (Košak; 2x M. Hanžeković), Pušćine - Pobjeda 3:0 (Arai, F. Pintarić, Motonaga), Omladinac (DS) - Radnički 4:1 (2x B. Cirkvenčić, Lovrenčić, Lacković; Dodlek), Vidovčan - Sloboda (M) 0:5 (2x Kovač, Ivković, Cerovec, T. Novak), Borac PMP - Drava (K) 3:2 (2x Težak, Patafta; Mavriček, Đu rić), Drava (DM) - Jedinstvo (NSnD) 7:1 (3x Kraus, 2x Igrec, Horvat, G. Pongrac; Si. Novak).

U sljedećem kolu u subo tu (13:30) sastaju se: Drava (K) - Pušćine. U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Jedinstvo (NSnD) - Hajduk (Š), Pobjeda - Drava (DM), Croatia - Borac PMP, Sloboda (M) - Sloboda(S), Radnički - Vidov čan, Budućnost (M) - Omladinac (DS), Mladost (D) - Mali Mihaljevec.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Otok slavio u Gornjem Kra ljevcu. Za pobjedu gostiju strijelci su bili Matej Gorupić i Renato Tomašić. Treba spomenuti da je momčadi Otoka u 73. minuti is ključen Renato Tomašić zbog dviju opomena. Jadranu derbi kola. U 7. minuti mornari su poveli zgo ditkom Sandra Novaka. Vodstvo domaćina u 52. minuti povisuje Shinji Uchiba. Samo četiri minute kasnije za treći zgoditak u mreži Budućnosti pobrinuo se Denis Vuk. U 62. minuti konačan rezultat uta kmice postavlja kapetan Jadrana Josip Kranjčec.

Graničaru tri boda u Križov cu. Torpedo je poveo zgoditkom Leona Magića, dok gosti dolaze do prednosti 4:1 hattrickom Iva na Krznara i jednim zgoditkom Leona Blažona. Za domaćine su još strijelci bili Erik Kraljić i Soni Matoša. Novakovčani su od 65. minute igrali s igračem manje zbog isključenja vratara Luke Orehova, koji je prekršajem zaustavio do maćeg igrača u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Dubrava bolja od Borca. Dva zgoditka za Sivičane postigao je kapetan Mark Bistrović, a po jedan Petar Kovač i Josip Čutura. Jedini strijelac za goste bio je Leon Branilović.

Rezultati: Napredak - Otok 0:2 (Gorupić, Tomašić), Torpedo - Graničar (N) 3:4 (Magić, Kraljić, So. Matoša; 3x Krznar, L. Blažon,), Jadran - Budućnost (P) 4:0 (S. No vak, Uchiba, Vuk, Kranjčec), Dubra va - Borac (DH) 4:1 (2x Bistrović, Kovač, Čutura; Branilović).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Graničar (N) - Dubrava. U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Otok - Torpedo, Borac (DH) - Jadran, Budućnost (P) - Napredak.

III. MEĐIMURSKA LIGA - B

Vodeći Donji Koncovčak nije imao većih problema protiv Paraga. Dvostruki strijelci bili su Deni Pola nec i Leon Sakač, dok su po jedan zgoditak postigli Andrija Flac, Davor Horvatić i Marko Vuković. Za goste su precizni bili Nino Oršoš i Sandi Balog. Petarda Mure. Omladinac je poveo zgoditkom Perice Šoštarića, da bi na kraju bili uvjerljivo poraženi s 5:1. Po dva zgoditka za domaćine su postigli Nikola Šoltić i Nenad Radiković, dok je jedan dodao još Filip Vrbanić.

Trnovec bolji od Šenkovca. Dva zgoditka postigao je Karlo Koprivec, a jedan Marinko Bahun za tri boda Trnovčana. Sedmica Bratstva. Čak četiri puta mrežu Dinama pogađao je Bojan Novak, dok su po jednom strijelci bili Dario Balog, Patrik Ko vačić i Dino Ferlin.

TABLICA

PREMIER LIGA

1. GRANIČAR (K) 14 10 2 2 50 – 22 32 2. PODTUREN 14 7 3 4 35 – 18 24 3. MEĐIMUREC 14 7 3 4 31 – 21 24 4. CENTROMETAL 14 7 3 4 21 – 23 24 5. NEDELIŠĆE 14 6 5 3 27 – 17 23 6. BRATSTVO (SV) 14 6 4 4 32 – 36 22 7. BSK 14 6 3 5 23 – 16 21 8. MLADOST (SM) 14 6 2 6 25 – 23 20 9. NAPRIJED 14 6 2 6 18 – 16 20 10. DINAMO (P) 14 5 4 5 20 – 27 19 11. JEDINSTVO (GM) 14 5 3 6 25 – 25 18 12. BRATSTVO (J) 14 5 2 7 25 – 34 17 13. DRAŠKOVEC 14 4 4 6 23 – 33 16 14. SLOGA (Š) 14 3 5 6 19 – 25 14 15. MLADOST KOMET 14 3 4 7 20 – 28 13 16. GALEB 14 0 3 11 7 – 37 3

TABLICA 1. MNL 1. SPARTAK 14 10 1 3 34 – 16 31 2. POLET (P) 14 9 3 2 35 – 14 30 3. OMLADINAC (NSR) 14 10 0 4 34 – 22 30 4. DUBRAVČAN 14 9 1 4 29 – 20 28 5. VENERA PMP 14 8 2 4 33 – 24 26 6. ZASADBREG 77 14 7 2 5 25 – 25 23 7. PLAVI 14 7 1 6 25 – 21 22 8. SOKOL 14 7 1 6 30 – 28 22 9. HODOŠAN 14 5 5 4 33 – 28 20 10. TRNAVA 14 5 5 4 25 – 22 20 11. KRALJEVČAN 38 14 5 2 7 25 – 29 17 12. SLOGA (Č) 14 4 3 7 26 – 33 15 13. STRAHONINEC 14 4 2 8 35 – 43 14 14. HAJDUK (B) 14 3 2 9 27 – 39 11 15. ČSK 14 2 1 11 23 – 46 7 16. MLADOST (I) 14 1 1 12 14 – 43 4

TABLICA 2. MNL 1. MLADOST (D) 14 10 2 2 27 – 10 32 2. SLOBODA (M) 14 9 3 2 48 – 16 30 3. BUDUĆNOST (M) 14 8 2 4 27 – 16 26 4. CROATIA 14 8 1 5 30 – 17 25 5. PUŠĆINE 14 8 1 5 32 – 26 25 6. BORAC PMP 14 7 2 5 26 – 19 23 7. SLOBODA (S) 14 7 1 6 32 – 21 22 8. M. MIHALJEVEC 14 6 4 4 40 – 31 22 9. POBJEDA 14 6 3 5 33 – 19 21 10. VIDOVČAN 14 5 3 6 21 – 25 18 11. JEDINSTVO (NSnD) 14 6 0 8 32 – 52 18 12. RADNIČKI 14 5 2 7 28 – 35 17 13. DRAVA (DM) 14 4 3 7 26 – 25 15 14. OMLADINAC (DS) 14 5 0 9 20 – 37 15 15. HAJDUK (Š) 14 4 1 9 17 – 35 13 16. DRAVA (K) 14 0 0 14 10 – 65 0

TABLICA 3. MNL-A 1. JADRAN 13 9 2 2 39 – 14 29 2. GRANIČAR (N) 13 9 2 2 39 – 15 29 3. DUBRAVA 13 8 2 3 28 – 19 26 4. BUDUĆNOST (P) 13 7 4 2 26 – 14 25 5. BORAC (DH) 13 4 3 6 18 – 21 15 6. OTOK 13 3 3 7 15 – 25 12 7. TORPEDO 13 3 1 9 28 – 30 10 8. NAPREDAK 13 0 1 12 5 – 60 1

TABLICA 3. MNL-B 1. D. KONCOVČAK 13 12 1 0 46 – 13 37 2. MURA 13 11 1 1 80 – 7 34 3. TRNOVEC 13 8 1 4 45 – 17 25 4. OMLADINAC (M) 13 6 1 6 34 – 26 19 5. BRATSTVO (P) 13 4 2 7 36 – 36 14 6. PARAG 13 3 2 8 21 – 64 11

ŠENKOVEC 13 2 1 10 9 – 45 7 8. DINAMO (Ž) 13 1 1 11 13 – 76 4

Rezultati: Donji KoncovčakParag 7:2 (2x Polanec, 2x Sakač, Flac, Horvatić, Vuković; N. Oršoš, S. Balog), Bratstvo (P) - Dinamo (Ž) 7:0 (4x Novak, Balog, Kovačić, Ferlin), Mura - Omladinac (M) 5:1 (2x Šoltić, 2x Radiković, Vrbanić; Šoštarić), Trnovec - Šenkovec 3:0 (2x Koprivec, M. Bahun).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Šenkovec - Mu ra. U nedjelju (13:30) na raspore du su utakmice: Omladinac (M) - Bratstvo (P), Dinamo (Ž) - Donji Koncovčak, Parag - Trnovec.

(P), petarda Mure protiv Omladinca (M)

NOGOMET

3. NL SJEVER

Polet ponovo na vrhu nakon što je Rudar otkinuo dva boda

gostujući bod

Kolo prije kraja jesenske dionice Polet i Radnik porav nati su na vrhu, Dinamo će prezimiti na visokom četvr tom mjestu, dok je Rudar na dobrom 5. mjestu.

Radnik nije uspio doći do svih triju bodova u Murskom Središću za razliku od svoga glavnog konkurenta pa su se ljuti rivali poravnali na vrhu s jednakim brojem bodova, ali je zbog bolje gol-razlike Po let na čelu pa ima veće šanse prezimiti na vodećoj poziciji.

Rudar i Radnik nisu odigrali u skladu s imenima, barem što se pogodaka tiče pa su na isteku regularnog vremena mreže ostale netaknute, dok je u Ludbregu pao tek jedan pogodak i to u mrežu doma ćina, a glavni je krivac za to Andrej Jurinić koji se na naj ljepši mogući način zahvalio treneru na povjerenju nakon ulaska u igru.

Rudar na Šuderki zaustavio Radnik

I nakon posljednje odigra ne utakmice u jesenskom dijelu natjecanja na svom igralištu Rudar nije poražen na svojoj Šuderki. Od sedam odigranih utakmica u pet susreta na svom igralištu izlazio je kao pobjednik uz dvije neriješe ne utakmice i osvojenih 17 bodova.

Vrijedan bod pripao je ekipi Rudara protiv lidera na ljestvici, momčadi Radnika iz

Križevaca. Domaćini ističu da su vidjeli na djelu najkvalitet niju momčad koja se dosad prezentirala u Murskom Sredi šću u ovom dijelu natjecanja. S time ovaj bod Rudara još više dobiva na vrijednosti, a izbo ren je velikom požrtvovnošću cijele momčadi.

Utakmica je bila puna čvr stih duela s obiju strana, ali ne grubih, s puno želje i borbeno sti, no ne i prelijepih poteza što se moglo i očekivati s obzirom na važnost utakmice.

Gosti su bili malo bliže osvajanja svih triju bodova jer imali su i dvije stative, dvije prečke, no zahvaljuju ći odličnoj igri zadnje linije Rudara i još boljim obrana ma opet igrača utakmice, domaćeg mladog vratara Nike Kodbe, do zgoditka nisu uspjeli doći.

- Svoju dominaciju na terenu kroz cijelu utakmicu nismo uspjeli potvrditi zgo ditkom iz nekoliko izglednih šansi i to nas je koštalo bo dova, naravno zahvaljujući borbenoj i motiviranoj ekipi Rudara koja se junački borila da ostane i dalje neporažena na svojem terenu. Igrali smo dobro i stvarali prilike, no danas lopta jednostavno nije htjela u gol, kazao je poslije utakmice Anthony Pavlović, trener Radnika. S njime se složio i domaći trener.

- Rezultat 0:0 nije realan s obzirom na viđeno. Radnik je danas odigrao jednu vrhun sku utakmicu gdje nam nije dozvolio udarac u okvir gola.

Dok s druge strane izvrsne obrane našega golmana Kod be te nepreciznost protivnika spriječile su da nas Radnik uni šti. Pogađali su i stativu i dva puta gredu te nas je i tu sreća pomazila. Uz Kodbu obrana je isto odigrala vrhunski i ispo štovala sve što smo se dogovo rili. Nakon svega moramo biti sretni rezultatom, a Radniku želim puno sreće u sljedećim utakmicama i da naštimaju nišanske sprave, iskreno je priznao Andrija Balajić, tre ner Rudara.

U posljednjoj jesenskoj dio nici Rudar odlazi u Koprivnicu s nadom da se vrate barem neporaženi.

Pobjedom u Ludbregu Polet na vrhu

Remi Radnika iskoristio je Polet koji je gostujućom pobje

dom u Ludbregu došao na vrh gdje ima isti broj bodova kao i Radnik, ali bolju gol-razliku.

U samoj utakmici na gosto vanju u Ludbregu igrači trene ra Brezovca bili su dominantni sa sijaset prilika koje je u više navrata ukrotio domaći vratar Edi Kovačić, a u ranoj fazi uta kmice obranio je i penal Marku Šariću. Domaća Podravina do bro se obranila u prvom dijelu, a gol odluke pao je u 5. minuti nastavka. Priliku je iskoristio jocker s klupe Andrej Jurinić koji je ušao odmah u drugom dijelu, a gol je postigao lijepim volej udarcem u suprotni kut. Ispostavilo se da je to bilo do voljno za novu pobjedu Poleta.

- Zanimljiva utakmica u kojoj smo odlično parirali pretendentu na naslov. Veseli me činjenica da počinjemo izgledati kao ekipa koja ima glavu i rep i da momci koji su dobili priliku svojim izvedba

TABLICA 3. NL SJEVER 1. POLET (SMnM) 13 9 3 1 29 – 6 30 2. RADNIK-KRIŽEVCI 13 9 3 1 26 – 7 30 3. VARTEKS 13 8 2 3 24 – 11 26 4. DINAMO (D) 13 6 4 3 20 – 22 22 5. RUDAR 13 5 2 6 15 – 22 17 6. VIROVITICA 13 5 1 7 19 – 22 16 7. PAPUK 13 4 4 5 12 – 18 16 8. PODRAVINA 13 2 3 8 16 – 21 9 9. PODRAVAC 13 3 0 10 10 – 28 9 10. KOPRIVNICA 13 2 2 9 14 – 28 8

ma opravdavaju povjerenje, rekao je Matija Kristić, trener Podravine.

- Zaslužena pobjeda, odi grali smo fenomenalnu uta kmicu uz jako puno šansi za sebe, a protivniku nismo dali disati, pritiskali smo i bavili se samo nogometom i to nas je nagradilo. Skidam kapu svojim dečkima i hvala domaćinima na lijepom domaćinstvu i ča šćenju, zadovoljan je bio poslije utakmice Josip Brezovec, tre ner Poleta.

Priliku da ovaj dio prven stva okonča na prvoj poziciji Polet će pokušati iskoristiti ove subote na domaćem terenu protiv Virovitice.

Dinamo do boda u Orahovici, u subotu protiv

Varteksa

U Orahovici nije bilo po bjednika, a oba suparnika za bijala su golove u razmaku od samo dviju minuta. Domaćini su poveli u 36. minuti, a u 38. minuti poravnao je Leon Rališ i donio vrijedan bod svojoj ekipi.

- Jedna čvrsta, prava pr venstvena utakmica podjed

nakih ekipa. Mi kao domaćini imali smo laganu inicijativu i koju priliku više od dobrih go stiju. Da je naš najbolji strijelac Vratković danas bio pri udarcu, bilo bi zanimljivo. Čestitke i jednima i drugima kao i su cima na dobroj igri i suđenju, rekao je Zoran Mandić, trener Papuka.

- Mislim da je ovaj re zultat najrealniji pokazatelj zbivanja na terenu. I jedni i drugi imali smo dobra raz doblja tijekom utakmice. Za nas je ključni trenutak uta kmice bio brzo postignuti gol, odmah kako smo ga primili. To nas je vratilo u igru i sre tan sam da su moji igrači bili jaki u glavi nakon primljenog gola. Na kraju smo zadovoljni bodom s ovog teškog i dale kog gostovanja. Veselim se ponedjeljku, novom tjednu treniranja, lijepo je trenira ti kada ti igrači pokažu na utakmici karakter i da im je stalo, zadovoljan je bio poslije utakmice Dalibor Gorupić, trener Dinama.

Dinamo u posljednjem kolu ove jeseni u međužupanijskom derbiju dočekuje Varteks koji je jedno mjesto iznad njih, na 3. mjestu.

Rezultati 13. kola: RudarRadnik Križevci 0:0, Podravina - Polet 0:1, Papuk - Dinamo 1:1, Varteks - Koprivnica 3:1, Virovitica - Podravac 2:0.

U 14. kolu ove subote od 13: 30 sastaju se: Polet - Virovi tica, Dinamo - Varteks, Kopriv nica - Rudar, Podravac - Papuk, Radnik Križevci - Podravina.

S gostovanja u Sisku ru kometaši Čakovca vraćaju se s bodom u utakmici koja je završila rezultatom 29:29.

U utakmici 9. kola 1. HRL Sjever domaći Sisak imao je vodstvo većim dijelom uta kmice da bi u posljednjoj četvrtini golom najboljeg strijelca susreta Mateja Ćuka Čakovčani poravnali (24:24).

U 52. minuti naši igrači imaju dva gola razlike (25:27) što domaći uskoro stižu. U 57. mi nuti ponovo je +2 za Čakovec s dvama golovima mladog Ude Tkalčeca (27:29), no puleni trenera Canjuge i to vodstvo

ispuštaju. Domaći uspijevaju izjednačiti na 29:29 i dolaze do jednog boda.

U utakmici u kojoj su igra li bez svog najboljeg topnika Vjerana Topleka istaknuo se Matej Ćuk koji se 11 puta upisao u strijelce.

- Bod k'o kuća u utakmici u koju smo ušli oslabljeni. Gubili smo, stizali vodstvo i konačno su mladi dobili priliku. Pretkraj smo dva puta imali i dva razli ke međutim naše neiskustvo kod tih mladih igrača dovelo je do nekih grešaka i na kraju veliki bod, prokomentirao je susret trener Canjuga.

Sisak: Novinc, Senčar, Devčić, Draženović, Gnjatić, Pijalović (2), Demić, Milić, Prišek (2), Ražić (4), Žarko vić, Huremović, Čunčić (9), Balija (5), Peljuši, Jurković (7).

Trener: Domagoj Orlić.

Čakovec: V. Horvat, Ži bek, Hozjan (3), Zadravec (3),Tkalčec, Varšić, Zvonarek (3), Ude-Tkalčec (4), Vincek,

Vuković (3), Kocijan, E. Horvat (1),Pavlic, Čuk (11), Jurišak (1), Malović. Trener: Vladimir Canjuga.

U sljedećem 10. kolu slijedi još jedno gostovanje, ovaj put kod drugoplasirane Slatine. Utakmica je na rasporedu u subotu 19. studenog s počet kom u 19:30.

Piše: Miljenko Dovečer

Čakovčani se iz Siska vraćaju s bodom (Foto: RK Sisak)

STOLNI

U županijskim ligama napeta borba za svaki poen

Brid, Kos-Kotoriba 2 – MSTC Čakovec.

Uspješno je odigrano i 5. kolo Međimurskih liga Međimur skih novina. Ovo kolo uspješniji su opet bili domaćini, koji su od 31 odigrane utakmice bili bolji u njih 13, šest utakmica je završilo neriješeno, a u 12 susreta gostu juće ekipe odnose bodove kući. Jedna će se utakmica odigrati tijekom tjedna, a također su odigrane i zaostale utakmice četvrtog kola.

1. županijska liga

U Kotoribi najraspoloženiji je tricom bio Miljenko Vračar te je najzaslužniji da gosti iz USTA Belice Martinje slave bodom. Na domaćem terenu tijesna pobjeda za priključak na vrhu ekipe MSTC Čakovec u srazu s Mihovljanom 2, dok je tri pobjede ostvario Filip Godina.

U derbiju kola između Putja na i ZEN-Šenkovca, bolji su za jednu partiju bili domaćini, ka ko je susret bio napet, govori o tome da nije bilo neporaženog igrača. Također i međimurski lepi dečki iz Putjana tijesno su ostvarili pobjedu u srazu s Mi hovljanom, u susretu gdje nitko nije ostao neporažen.

Zasadbreg i Hodošan su podijelili bodove u susretu gdje također nitko nije ostao nepo ražen. U zaostaloj utakmici na domaćem terenu Mihovljan 2 je uvjerljivo bio bolji od gostiju iz Kotoribe uz tricu Kristijana Kovačića.

2. županijska liga

U Donjem Kraljevcu visoka pobjeda gostiju iz Draškovca uz tricu Tihomira Kovača. Dubravko Hozjak još uvijek neporažen i tricom se istaknuo te donio po bjedu u srazu svoje ekipe Preloga s Čakovcem.

Tricom se istaknuo Marko Friščić i neporaženi Igor Vese njak u pobjedi ekipe Goričana na gostovanju u Lopatincu. Vi soka desetka ekipe Nedelišća u susretu s Kotoribom.

Šenkovec i Mala Subotica igrat će tijekom ovog tjedna. U zaostaloj utakmici nakon ostva rene desetke ekipa Nedelišća doživjela je desetku na svojoj koži. Raspoložena ekipa HE-DRAe je istaknula kandidaturu da se vrati natrag u prvu ligu.

Draškovcu te su se uz visoku po bjedu tricama istaknuli Zvonimir Turk i Danko Šimon.

Goričan na domaćem tere nu ispustio bodove ekipi USTA Belica. Iako bez svojeg najboljeg igrača dolaze do tijesne pobjede, gdje se tricom u redovima gostiju istaknuo Damir Sečan.

TABLICA 3. ŽUPANIJSKA LIGA

1 Čakovec 3 5 5 0 0 38 12 10

2 ŠŠK ČAK Čakovec 5 4 1 0 37 13 9

3 HE-DRA 2 Draškovec 5 4 0 1 31 19 8

4 USTA Belica 2 5 3 1 1 29 21 7

5 Čakovec 2 Euroland 5 2 2 1 25 25 6

6 Goričan 3 5 2 0 3 21 29 4

7 Lopatinec 3 5 1 1 3 23 27 3

8 Hodošan 2 5 0 3 2 19 31 3

Šenkovec bila je dovoljna samo za podjelu bodova u susretu na gostovanju kod ekipe Donji Vidovec 1.

Veteran Vladimir Šestak nastavlja tricama donositi po bjede svojoj ekipi Čakovec 4, gdje su svladali na domaćem terenu ekipu Kos-Kotoribe 5. U zaostaloj utakmici Putjane 4 su iznenadile ekipu Putjane 7, gdje se tricom istaknuo To mislav Volf.

TABLICA 4. ŽUPANIJSKA LIGA

1 Čakovec 4 5 4 0 1 34 16 8

2 ZEN-Šenkovec 5 5 3 2 0 31 19 8

3 Putjane 3 5 3 2 0 30 20 8

ostaje na vrhu tablice te su svla dali na domaćem terenu ekipu HE-DRA-e.

U derbiju začelja u Maloj Subotici, bolji su bili i to viso kom pobjedom, gostujući igrači iz Preloga. Tricom su se istaknuli Miro Štefok i Nenad Martinec. Joka hvata vrh tablice pobjedom na domaćem terenu protiv eki pe Donjeg Kraljevca. Tricom su

TABLICA 5. ŽUPANIJSKA LIGA

1 Sveta Marija 1 5 4 1 0 33 17 9

2 Joka-Čakovec 5 4 0 1 32 18 8

3 Goričan 5 5 3 1 1 33 17 7

4 Dragoslavec Breg 1 5 3 1 1 26 24 7

5 Lopatinec 4 5 2 1 2 27 23 5

TABLICA 6A. ŽUPANIJSKA LIGA 1 STK Pribislavec 1367 4 3 1 0 30 10 7

Stara Vaga 4 3 1 0 24 16 7

Nedelišće 3 5 2 2 1 29 21 6 4 Udruga "OKUS" Knezovec 4 1 2 1 20 20 4 5 Zasadbreg 2 4 1 1 2 22 18 3 6 GSTK Prelog 4 5 1 0 4 16 34 2 7 Sveta Marija 4 4 0 1 3 9 31 1

Rezultati: Nedelišće 3 – Za sadbreg 2 5:5, Sveta Marija 4 – Udruga OKUS Knezovec 5:5, STK Pribislavec 1367 – GSTK Prelog 4 7:3.

Raspored 6. kola: Udruga OKUS Knezovec – STK Pribislavec 1367, Zasadbreg 2 – Sveta Marija 4, Stara Vaga – Nedelišće 3, GSTK Prelog 4 slobodan.

6.B županijska liga

Rezultati: Kos-Kotoriba 2 –USTA Belica 1 5:5, MSTC Čakovec – Mihovljan 2 6:4, Putjane Brid – ZEN-Šenkovec 2 6:4, Putjane MLD – Mihovljan 3 Primabiro 6:4, Zasadbreg 1 – Hodošan 1 5:5. Rezultat odgođene utakmi ce: Mihovljan 2 – Kos-Kotoriba 2 8:2.

Raspored 6. kola: USTA Belica 1 – Hodošan 1, Mihov ljan 3 Primabiro – Zasadbreg 1, ZEN-Šenkovec 2 – Putjane MLD, Mihovljan 2 – Putjane

0 4 9 31 0 10 Kos-Kotoriba 3 5 0 0 5 7 43 0

Rezultati: Donji Kraljevec 2 – HE-DRA 1 Draškovec 3:7, GSTK Prelog 1 – STK Čakovec 1 6:4, Lopatinec 1 – Goričan 1 2:8, Nedelišće 1 – Kos-Kotoriba 3 10:0, ZEN-Šenkovec 3 – Mala Subotica 1 odigrat će tijekom ovog tjedna. Rezultat odgođene utakmice: HE-DRA 1 Draškovec – Nedelišće 1 10:0.

Raspored 6. kola: HE-DRA 1 Draškovec – Kos-Kotoriba 3, Goričan 1 – Nedelišće 1, Mala Subotica 1 – Lopatinec 1, STK Čakovec 1 – ZEN-Šenkovec 3, Do nji Kraljevec 2 – GSTK Prelog 1.

3. županijska liga

U Hodošanu visoka pobjeda ekipe ČAK-a, dok se tricom ista knuo Domagoj Turk i neporaženi Nino Bašek. U napetom susretu u Mihovljanu u kojem nije bilo neporaženog igrača, pobjedu su ipak odnijeli gosti iz ekipe Čakovec 2 Euroland.

U Draškovcu trica Dejana Ivanuše bila je dovoljna samo za poraz svoje ekipe Lopatinca u srazu s domaćom ekipom HEDRA-e. Vodeći Čakovec 3 se nije dao iznenaditi na gostovanju u

9 HE-DRA 3 Draškovec 5 0 0 5 14 36 0

10 Mihovljan 4 5 0 0 5 13 37 0

Rezultati: Hodošan 2 – ŠŠK ČAK Čakovec 2:8, Mihovljan 4 –Čakovec 2 Euroland 4:6, HE-DRA 2 Draškovec – Lopatinec 3 7:3, HE-DRA 3 Draškovec – Čakovec 3 1:9, Goričan 3 – USTA Belica 2 4:6.

Raspored 6. kola: ŠŠK ČAK Čakovec – USTA Belica 2, Čako vec 3 – Goričan 3, Lopatinec 3 –HE-DRA 3 Draškovec, Čakovec 2 Euroland – HE-DRA 2 Draškovec, Hodošan 2 – Mihovljan 4.

4. županijska liga

Tricom Dejana Marčeca i Sanimira Mihalkovića domaća ekipa Nedelišća dolazi do visoke pobjede nad ekipom Putjana 4. Na domaćem terenu također visoka pobjeda domaćina Gori čana u srazu s ekipom Putjana 7, gdje su se tricom istaknuli Patrik Bašnec i neporažena Barbara Čižmešija.

Druga ekipa Donjeg Vidovca poražena je na domaćem tere nu od treće ekipe Putjana, gdje su se tricom istaknuli Dražen Šoltić i Zlatko Murković. Trica Ivana Hajdinjaka iz ekipe ZEN-

4 Goričan 2 5 2 1 2 28 22 5

5 Kos-Kotoriba 5 5 1 3 1 26 24 5

6 Nedelišće 2 4 1 2 1 22 18 4

7 Donji Vidovec 1 5 1 2 2 20 30 4

8 Putjane 4 5 1 1 3 18 32 3

9 Donji Vidovec 2 5 0 2 3 19 31 2

10 Putjane 7 4 0 1 3 12 28 1

Rezultati: Nedelišće 2 – Putjane 4 9:1, Goričan 2 –Putjane 7 9:1, Donji Vidovec

2 – Putjane 3 3:7, Donji Vidovec

1 – ZEN-Šenkovec 5 5:5, Ča kovec 4 – Kos-Kotoriba 5 7:3.

Odgođena utakmica: Putjane 7 – Putjane 4 3:7.

Raspored 6. kola: Putjane

4 – Kos-Kotoriba 5, ZEN-Šen kovec 5 – Čakovec 4, Putjane

3 – Donji Vidovec 1, Putjane 7 – Donji Vidovec 2, Nedelišće

2 – Goričan 2.

5. županijska liga

U Belici trica gostujućeg Da nijela Kosa bila je iznenađenje i za njega te je uvelike pridonio da se bodovi voze u Dragoslavec Breg. Goričan i Lopatinec odigrali miroljubivo i podijelili bodove ovo kolo. Tricom se istaknuo u gostujućim redovima Mladen Trbuhović.

Antun Mustač tricom je naj zaslužniji da ekipa Svete Marije

6 USTA Belica 3 5 2 1 2 25 25 5

7 HE-DRA 4 Draškovec 5 1 2 2 21 29 4

8 GSTK Prelog 2 5 1 1 3 24 26 3

9 Mala Subotica 2 5 1 0 4 18 32 2

10 Donji Kraljevec 1 5 0 0 5 11 39 0

se istakli Marijan Sirc i Branko Lovrek.

Rezultati: USTA Belica 3 –Dragoslavec Breg 1 3:7, Goričan 5 – Lopatinec 4 5:5, Sveta Marija 1 – HE-DRA 4 Draškovec 7:3, Mala Subotica 2 – GSTK Pre log 2 1:9, Joka-Čakovec – Donji Kraljevec 1 9:1.

Raspored 6. kola: Dragosla vec Breg 1 – Donji Kraljevec 1, GSTK Prelog 2 – Joka-Čakovec, HE-DRA 4 Draškovec – Mala Su botica 2, Lopatinec 4 – Sveta Marija 1, USTA Belica 3 – Go ričan 5.

6.A županijska liga

U Nedelišću, podjela bo dova između ekipa Nedelišća i Zasadbrega. Da oba boda ne odu gostima, pobrinuo se tricom Miroslav Hren.

Podjela bodova u Svetoj Ma riji. Neporaženi Renato Varga, tricom je samo osigurao bod gostujućoj ekipi OKUS iz Knezov ca u susretu s gostima iz Svete Marije.

U Prelogu visoka pobje da domaće ekipe nad trećom ekipom iz Svete Marije. Neven Šafarić istaknuo se tricom u domaćim redovima. U Goriča nu se tricom istaknuo veteran Josip Pintarić, koji je najzasluž niji za pobjedu svoje ekipe Ho došana u srazu s domaćom ekipom Goričan 4.

U derbiju na vrhu smjena. Gosti iz ekipe Sveta Marija 2 su uzeli oba boda i prvo mjesto na tablici u Dragoslavec Bregu. Tricom se kod gostiju istaknuo Damir Kos i neporaženi Branko Vučenik. Za pobjedu kod mlade ekipe Zasadbrega, tricom je zaslužan za svoju ekipu Pribi slavca Željko Mihalic.

TABLICA 6B. ŽUPANIJSKA LIGA

Rezultati: GSTK Prelog 3 – Sveta Marija 3 7:3, Goričan 4 – Hodošan 3 3:7, Dragoslavec Breg 2 – Sveta Marija 2 3:7, Zasadbreg 3 – STK Pribislavec 2022 4:6.

Raspored 6. kola: Sveta Marija 3 – STK Pribislavec 2022, Sveta Marija 2 – Za sadbreg 3, Hodošan 3 – Dra goslavec Breg 2, GSTK Prelog 3 – Goričan 4.

Piše: Denis Tratnjak

Pribislavec je na domaćem terenu svladao ekipu GSTK Pre log. Tricom se istaknuo Ali Avdi ja, ali i neporažena kod gostiju Helena Cmrečki.

Igrači i igračice STK-a Goričan i STK-a Šenkovec

• inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

• inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

• CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

• električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

• TRANSPORTNI RADNIK (m/ž)

• REFERENT NABAVE (m/ž)

• TEHNOLOG (m/ž)

• KONTROLOR U MJERNOJ STANICI (m/ž)

• INŽENJER KVALITETE (m/ž)

• OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

• OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

• CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

• ALATNIČAR (m/ž)

• RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

• odgovarajuće obrazovanje

• rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu)

• preciznost i motiviranost za rad

• točnost, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM:

• dinamičan, samostalan i fleksibilan rad

• mogućnost osobnog i stručnog razvoja

• naknada za topli obrok i troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti

• mogućnost 6-mjesečne edukacije i rada u LTH Castings Ljubljana

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o.

Što se zavoli u djetinjstvu, čuva se cijeli život

Prije dva desetljeća osmi šljena je Prva smotra dječjeg folklornog stva ralaštva radi prenošenja lju bavi prema narodnoj baštini na najmlađe generacije. Što se zavoli u djetinjstvu, čuva se cijeli život. Prvu smo tru 2001. godine organizirali su članovi KUD-a Bisernica iz Novog Sela Rok. Na njoj se okupilo 9 društva i 270 sudionika.

U Maloj Subotici je u nedje lju održana 20. Smotra dječjeg folklornog stvaralaštva. Bila je to jubilarna smotra, čiji rođendan je bio proslavljen s odgodom zbog pandemije.

Na ovogodišnjoj smotri okupilo se 7 društava iz Me

đimurske županije i gosti iz Varaždinske županije.

Iz naše županije na smotri u Maloj Subotici nastupili su: mješovita dječja skupina iz Zasadbrega, folklorna skupi na djece od 4 do 6 godina iz vrtića Stonoga iz Novog Sela Rok, dječja folklorna skupina do 10 godina iz Žiškovca, dječja folklorna skupina do 10 godina iz Svete Marije, dječja folklorna skupina Fijolica iz Orehovice, dječja folklorna skupina od 5 do 13 godina Seljačke sloge iz Donje Dubrave, mješovita dječja folklorna skupina iz Do njeg Vidovca, dječja folklorna skupina do 10 godina KUD-a Žiškovec i dječja folklorna skupina od 10 do 15 godina

Sončece iz Varaždina. Djeca su na sceni prikazala brojilice, dječje igre s pjevanjem, dječja kola te međimurske narodne plesove i kola. Organizatori

smotre su: KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica, Za jednica HKUU Međimurske županije i Odbor za dječje stvaralaštvo. Suorganizator

je HDS ZAMP, a smotra je financirana sredstvima Mi nistarstva kulture i medija, Međimurske županije, Općine Mala Subotica i donatora. KUU

Zasadbreg na smotri uručena je zahvalnica za 20 godina dje lovanja u dječjem folklornom stvaralaštvu i sudjelovanju na svim smotrama.

20. SMOTRA DJEČJEG folklornog stvaralaštva

- Prvu smotru 2001. godine organizirali su članovi KUD-a Bisernica iz Novog Sela Rok

Folklorna skupina djece od 4 do 6 godina iz vrtića Stonoga iz Novog Sela Rok Dječja folklorna skupina do 10 godina, KUD Sveta Marija

Mješovita dječja skupina, KUU Zasadbreg

Dječja folklorna skupina do 10 godina, KUD Žiškovec

Dječja folklorna skupina od 5 do 13 godina, KUD Seljačka sloga iz Donje Dubrave

Dječja folklorna skupina KUD Fijolica iz Orehovice

Mješovita dječja folklorna skupina, KUD Donji Vidovec

Piše: Božena Malekoci Oletić, Foto: Z. Vrzan

Veliki prirodnjak, rekreativni sportaš i vozač hitnih kola

- Ja bih sve današnje moderne stvari vratio i zamijenio za jednu klupu ispred kuće gdje se pola sela okupljalo i družilo, istaknuo je djed Mladen Kolarić

Piše i foto: Sven Tomašić

Mladen Kolarić (57)

živi u Pribislavcu od 1996. godine, a rodom je iz Palovca.

Na pitanje gdje mu je ljepše živjeti i provoditi vrijeme, bez razmišljanja istaknuo je da sve ima svoje čari i da svako mjesto ima svoje prednosti i nedostatke. No, svakako napominje da u Palovcu ima više prirodnih ljepota, što mu je daleko najbitnije zbog njegova boravka i rekreativnog treniranja u prirodi. Mladen obožava duge šetnje, vožnju biciklom i plivanje u rijekama i jezerima. Prirodni ambijent i mir su mu nešto sveto.

Inače, deda Mladen je po struci profesionalni vozač kamiona. U mlađim danima

vozio je kamione po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, punih 28 godina. Trenutno radi u Zavodu za hitnu medicinu Međimurske županije već 9 godina, također kao vozač hitnih kola.

Što se tiče njegova posla u Zavodu za hitnu medicinu, rekao je da mu je trebalo jedno vrijeme da se prilagodi novom poslu. Budući da je dugo radio kao vozač kamiona, voziti hitna kola velik je kontrast šoferskom poslu. Svakako posao pun avantura i kriznih situacija koje treba brzo rješavati.

- U tom poslu moraš biti priseban, fokusiran, ljubazan i sve probleme moraš ostaviti kod kuće. Uz to, moraš biti spreman u svakom trenutku svakome pružiti pomoć, napominje Kolarić.

Prati i proučava razne kanale na Youtubeu

Osim što je rekreativni sportaš, Mladen voli čitati knjige i pratiti razne kanale na Youtubeu, od informativnog do zabavnog medijskog karaktera.

- Budući da se danas sve moderniziralo, preusmjerio sam se s knjiga na mobitel, Youtube i srodne aplikacije pa onda tamo pratim kanale, prvenstveno pratim kanale usko vezane za misterije i alternativne izvore, spominje Mladen Kolarić.

Budući da je Mladen medijski pismena osoba, na pitanje kad mu je bilo ljepše i ugodnije društveno okruženje, nekad ili sad, bez razmišljanja je odgovorio:

- Sad se vraćam kojih 45 godina unazad. Ispred obiteljske kuće imali smo klupu na kojoj se svaki dan družilo, pričalo i zabavljalo. Od 7 do 77 godina, i nema razlike, svi su

se uklapali u tadašnju društvenu interakciju. Danas imamo nove aute i kuće, gotovo u svakoj kući više televizora i previše nepotrebnih stvari koje nam odvraćaju pažnju od nekih dragocjenih vrijednosti koje su u nama. Ja bih sve današnje moderne stvari vratio i zamijenio za jednu klupu ispred kuće gdje se pola sela okupljalo i družilo. Svakako mi fale ta vremena, nostalgično je zaključio je Mladen.

Zabavlja

često me nasmijava i zabavlja svojim trikovima, mimikama. Znamo biti i ozbiljni te skupa čitati i proučavati razne knjige, zaključila je unuka Marta.

Kako djeda prijaviti na natječaj?

Pa i samo jedan od nabrojenih ili još više neki od nenabrojenih razloga dovoljan su povod da djeda prijavite na natječaj te svoju i njegovu priču podijelite s ostalim čitateljima.

Sudjelovanje u natječaju je jednostavno. U svojoj prijavi e-porukom u nekoliko rečenica opišite zašto je baš vaš djed najbolji.

Ne dvojite mnogo jer nije važno je li za prijavu razlog ljubav prema unucima, inspirirajuća životna priča ili neki skriveni talent ili hobi vašeg djeda.

Prijavu na natječaj s kratkom natuknicom zbog čega je vaš djed najbolji pošaljite na e-adresu redakcija@ mnovine.hr ili javite na broj telefona 323-600.

Navedite ime, prezime i adresu svoga dede te ostavite broj svog mobitela ili telefona da bismo vas mogli povratno kontaktirati. Prijave na naš novi nagradni natječaj primamo do 30. studenog.

Jedini uvjet koji mora biti ispunjen je da osoba koju prijavljujete na nagradni natječaj živi na području Međimurske županije.

Naravno, to nije sve, pripremili smo i bogat nagradni fond. Stoga, požurite s prijavom!

svojim

trikovima i mimikama

Unuka Marta Kolarić (10) dolazi iz Palovca i ide u Osnovnu školu Tomaša Goričanca u Maloj Subotici. Obožava svog djeda, nerazdvojni su prijatelji i puno vremena provode skupa družeći se.

- Njegova zanimljivost je to što uvijek dođe k nama biciklom od Pribislavca do Palovca. Jako sam ponosna na njega i na njegov zdravi život. Jako je humoristična osoba,

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

NAGRADNI NATJEČAJ MOJ DEDA JE NAJBOLJI - MLADEN KOLARIĆ (57) iz Pribislavca

NAGRADA za prvo mjesto Što osvaja najbolji deda?

Unuka Marta Kolarić i deda Mladen Kolarić

Biodinamička poljoprivreda je poljoprivreda budućnosti

Usklopu 2. Međunarodne konferencije o biodinamičkoj poljoprivredi 5. i 6. studenog 2022. godine u nacionalnom Centru dr. Rudolfa Steinera održan je „Tečaj o prijelazu na biodinamičku poljoprivredu“. Događaju je prisustvovalo 40-ak polaznika iz Švicarske, Italije, Crne Gore, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Hrvatske. Organizatori su bili ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera uz podršku Ministarstva poljoprivrede uz suradnju Biodynamic Federation Demeter International, Wanderschule Biodynamic Field Works i Demeter Slovenija.

Tečaj o prijelazu na biodinamičku poljoprivredu vodili su eminentni stručnjaci iz područja biodinamičke poljoprivrede pa smo tako ugostili dr. sc. Reta Ingold, vrhunskog eksperta odbora za edukaciju i certi�ikaciju pri Biodynamic Federation Demeter International, zatim dr. sc. Maju Kolar, članicu Nadzornog odbora Biodynamic Federation Demeter International zaduženu

za edukaciju, proizvodnju i standarde prerade te označavanje hrane proizvedene biodinamičkom metodom i Sergia Stancich, savjetnika za Demeter International za regiju Slovenija-Italija-Hrvatska. Na tečaju su predavale i ravnateljica Centra, dr. sc. Dijana Posavec te Amalka Vukelić, dipl. ing. agr., stručna savjetnica za biodinamičku poljoprivredu.

Neke od tema tečaja koje su se prezentirale odnosile su se na razumijevanje sustava čovjek-gospodarstvenik u odnosu na tlo, biljke i životinje koje je predstavio dr. sc. Reto Ingold.

Biodinamička poljoprivreda smatra se poljoprivredom najviših i najstrožih standarda Demeter, a upravo o njihovoj primjenjeni i praksi u svijetu govorili su dr. sc. Maja Kolar te Sergio Stancich. Osvrnuli su se i na postupak prijelaza na biodinamičku poljoprivredu, odnosno certi�iciranje proizvođača Demeter. Biodinamička proizvodnja pruža najveću ekološku kvalitetu proizvo-

da i smatra se najodrživijim oblikom poljoprivrede.

Taj pristup osigurava kontinuirani rast humusnog sloja tla koji izdvaja ugljik i stoga je iznimno važan s obzirom na klimatske promjene. Koristeći se tehnikama i pripremama tla jedinstvenima za biodinamički pristup, promicanje plodnosti tla najvažnije je u biodinamičkoj poljoprivredi. Ne samo da to koristi tlu, već se i proizvodima omogućuje razvoj i sazrijevanje ritmom koji je priroda zamislila, što rezultira hranom punom okusa i mirisa. Još jedno temeljno načelo biodinamičkog uzgoja je omogućavanje raznolikosti farme, krajolika i vrta, uvijek stavljajući žive ekološke sustave na prvo mjesto. Biodinamički proizvođači s velikim poštovanjem u stalnom su dodiru sa zemljom, biljkama, životinjama i ljudima. Taj tečaj samo je korak u prepoznavanju biodinamičke poljoprivrede kao poljoprivrede budućnosti, a velik broj sudionika dokazao je da interes za takvu vrstu poljoprivrede postoji i da je nužan.

O nastanku, značaju i trendu biodinamičke poljoprivredne prakse i neophodnim praksama govorila je ravnateljica dr. sc. Dijana Posavec

Mali svjetski putnici

Foto:

- Ja sam prvi čovjek koji bude putovao u sve države, tim nas je riječima dočekao mali Abel, polaznik DV-a Dječja mašta iz Čakovca, iz skupine Mravići. Išao bum u Francusku, Maltu i cijeli svijet.

Skupina Mravići ovotjedni su kandidati našeg nagradnog natječaja u kojem se bore za 8000 kuna. Riječ je o 26 predškolaca od 5 do 7 godina života. A zašto su nas mališani dočekali s pričama o putovanju, nabrajali države i

objašnjavali nam boje zastava pojedinih europskih država, saznali smo od njihove odgajateljice Ivančice Treska.

Virtualni put po Europi

- Na početku ove pedagoške godine krenuli smo s projektom Putujemo Europom. Naime, djeca su dolazila u vrtić s pričama gdje i u kojoj zemlji čiji tata, mama ili baka i djed rade. Kako su im te priče bile zanimljive, zaključili smo kako su one dobra podloga za projekt. I tako je krenulo svojevrsno putovanje po Europi.

- Povezali smo se s vrtićima u Grčkoj, Francuskoj, Malti i Portugalu i onda ih simultano obrađujemo. Primjerice, mi Grčku, a oni Hrvatsku, pojasnila je odgojiteljica Treska.

A ta obrada znači slušanje himni, pozdravljanje na njihovu jeziku, crtanje zastavi, obrađivanje znamenitosti određene države, razgovaranje o hrani, kako izgledaju tamo vrtići i škole. Ono najinteresantnije što slijedi na kraju je pjevanje pjesmice Kad si sretan na jeziku te države. Drugim riječima, mališani pjevaju tu pjesmicu na grčkom,

Kako se prijaviti?

Prijave za natječaj primamo do 1. siječnja. Pošaljite nam ih na e-adresu marketing@mnovine. hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli raditi, a niste u mogućnosti kako bismo vas posjetili što spremniji.

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban

ili neobičan način. Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom...

Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo početkom ožujka. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

francuskom, portugalskom i malteškom jeziku. Ta pjesma im je u stvari poveznica za sve države kroz koje virtualno putuju. S Maltežanima i Grcima čak su se i vidjeli uživo preko aplikacije Zoom.

- Mi smo njima otpjevali njihovu, a oni nama našu pjesmicu i djeci je to bilo veliko oduševljenje.

Na kraju su djeca skužila, kako su rekla, da i u Grčkoj ljudi imaju kuće, zgrade i aute kao i kod nas, odnosno da je sve isto.

Malteški čamac, portugalski pijetao

Znamenitosti pojedine države uče, naravno, u skladu sa

svojim godinama. Pa im je tako asocijacija na Maltu čamac koji su sami izradili i obojili u boje njihove zastave. Portugal pamte po pijetlu, Francusku po Eiffelovu tornju…

Odgojitelji se trude da i hranom djeca dožive određenu državu pa su tako, uz učenje o Francuskoj, pekli kroasane.

O državama uče i igrom da su na svakom stolu puzzle s kartom Europe, igra memori se također igra kartama država i njihovim glavnim gradovima.

- Naš je cilj bio da djecu upoznamo s tim državama, njihovom kulturom i da oni vide da smo svi jednaki, je-

dino govorimo svatko svojim jezikom, ističe teta Ivančica.

Uče djecu da na te različitosti treba gledati kao na vrijednost, a ne sa strahom.

U svakoj su državi po desetak dana, uče kako se pozdravlja. A kako su mališani kao prave spužve, upijaju svaku novu riječ, svaku rečenicu i pjesmicu. Na rastanku su nam i pjevali Kad si sretan na svim četirima stranim jezicima i naravno na hrvatskom jeziku. I sada i doista razumijemo zašto nas je na ulazu dočekao budući pustolov i svjetski putnik Abel koji još nema dojam gdje se nalazi Francuska, ali zna više francuskih riječi od nas.

DJEČJI VRTIĆ Dječja mašta, Čakovec

- Povezali smo se s vrtićima u Grčkoj, Francuskoj, Malti i Portugalu i onda ih simultano obrađujemo. Primjerice, mi Grčku, a oni Hrvatsku, kaže odgojiteljica Treska Piše: Vlasta Vugrinec

Zlatko Vrzan

Skenirajte ovaj kod i više o natječaju pročitajte na našoj web stranici

Upoznavanje država uz puzzle i igru memori

Skupina Mravići

Dragi veliki i mali kreativci, nakon dužeg vremena ponovo pokrećemo našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj ćemo prikazivati pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

JESEN

Jesen je magla prekrila, takvo selo mi baš nije sjelo. Vjetar zanjihao grane i otjerao vrane.

Lišće šareno uljepšava prirodu, prekrilo cijelu livadu.

Medvjed traži slastan med, vjeverica lješnjake te puni svoje dupljice, a ljudi svoje smočnice. Plodna nam jesen prolazi, hladna zima dolazi.

Adela Jalušić, 3. razred, PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica Andrijana Jakopić

JESEN

Vjetar je lišće s grana otpuhao, kišu dopuhao. Jabuka rumena miriše, mali ježić u lišće zbriše. Vjeverica hranu skuplja, puna je već njena duplja. Ujutro magla biva, u šumi nikla gljiva.

Ilija Šoštarić, 3. razred, PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica Andrijana Jakopić

Uređuje: Aleksandra Sklepić

PRVI DAN JESENI

Prvi je dan jeseni, kestenjar na ulici, vrući kesteni, žuto lišće, jesen nam stiže. Od grada do sela, od sela do grada, miris vrućih kestena svuda vlada

Leo Tkalec, 3. razred, PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica Andrijana Jakopić

PLAVA PJESMA

U plavoj rijeci plavi šaran, za njim pliva plava štuka tako da je šaranu muka.

U plavom moru plave meduze, za njima u strahu masa ljudi različitih rasa.

Magdalena Potočnjak, 3. b, OŠ Strahoninec Učiteljica Sanja Hozmec

Nadja Kovač, 4. a, OŠ V. Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Luka Horvat, 2. c, II. OŠ Čakovec, učiteljica Ida Veselovac

Ebril Veselko Đebi, OŠ V. Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Preko 1000 km između posjeta benzinskim postajama

Danas je potrošnja automobila važnija nego prije i važe se svaka lipa po prijeđenom kilometru, pa se onda izvedbe s plinom posebno ističu, posebno kada dolaze iz tvorni ce i dolaze s tvorničkim jamstvom, a Captur ima baš jednu takvu izvedbu.

Foto: Zlatko Vrzan

Iako nije bio među pr vim modelima u klasi, Renault je Capturom postigao veliki uspjeh. Za to su bili zaslužni do bra cijena, motorizacija, ali i simpatičan izgled, pa su dizajneri druge generacije Captura imali težak posao uspješnog dizajniranja. No svoj su posao napravili od lično, pa druga generacija izgleda još bolje od prve, a uz to je i elegantniji. No donosi i veće dimenzije u svim smjerovima, koje omogućavaju više prostora, kako za putnike, tako i za prtljagu, pa stoga više nije baš kompaktan. No, sve je u gabaritima klase, pa nema mnogo odskakanja.

Pa kad smo već kod pro stora, krenimo od prtljažnog prostora koji u osnovi za prima 422 litre prtljage, a posebno je praktična stražnja klizna klupa koja omogućuje više prostora za putnike stra ga ili pak veći prtljažnik bez preklapanja naslona. Kada se ipak preklope stražnja sjeda la, prtljažnik ima obujam od 1275 litara i potpuno je jed

nak benzinskim inačicama. A gdje je onda spremnik plina? Pa smješten je u prostor koji je namijenjen rezervnom ko taču, a koji se (uglavnom) io nako više ne dobiva s novim automobilima. Zahvaljujući tome, praktičnost je ostala ista, uključujući i potpuno ravnu podnicu kada su sje dala, odnosno nasloni, pre klopljeni.

Unutrašnjost također donosi mnogo prostora, pa ni dvometraši neće imati problema sa smještajem

sprijeda, dok bi im straga ipak moglo ponestati malo prostora za glavu ili kolje na. No oni prosječne visine sa smještajem na stražnjoj klupi neće imati nikakvih problema. Tamo će se osje ćati ugodno i zahvaljujući ventilacijskim otvorima koji će ih zagrijati ili ohladiti, a tu su i dva USB priključka za punjenje te dodatna 12V utičnica. Ništa tu ne nedo staje.

Vozač će lako pronaći idealnu poziciju zahvalju

jući izdašnom podešavanju upravljača i sjedala, a sam je upravljač najnovije generacije i donosi poboljšano pode šavanje multimedije. Tu je i digitalna instrumentna ploča s prilagodljivim središnjim dijelom, dok se na bočnim stranama uvijek nalaze po kazivač temperature motora, odnosno pokazivač razine goriva. Prikaz je pregledan i jednostavnog dizajna, no voljeli bismo da postoji više mogućnosti personalizacije. Ručica je ručnog mjenjača sa

6 brzina povišena i idealne je visine, čak i kada ste desnom rukom naslonjeni na središnji naslon za ruke. Ergonomija je odlična.

A kad smo već na po hvalama, uvijek nam je puno draže upravljati klimatiza cijom putem fizičkih tipki i gumbi, a u Capturu je to jako dobro riješeno. Em ko mande dobro izgledaju, em su iznimno jednostavne za uporabu, a u svakom tre nutku imate informacije na malenim ekranima koji se nalaze unutar kotačića za podešavanje.

Iznad njega je doplatni 9,3-inčni multimedijski su stav koji se „vrti“ na najno vijem softveru koji je puno brži i ugodniji u radu od prethodnih generacija. Uz to je i pregledniji i nudi vi še opcija i mogućnosti pri lagodbe. Pri dnu se nalazi i polica za mobitel s bežičnim punjenjem, a tu su i dva USB priključka, jedan AUX priklju čak te 12V utičnica. Znači da istovremeno možete puniti do 7 uređaja i slušati glazbu s osmog! Toliko nitko nikada neće puniti.

A sada prelazimo na najzanimljiviji dio ove izved be, a riječ je o pogonskom sustavu koji se sastoji od 1,0-litrenog turbobenzinca i plinske instalacije, a ujedno se i raspolaže s različitom

snagom. Naime, kada se upotrebljava benzin, motor razvija snagu od 67 kW/91 KS i nudi 160 Nm okretnog momenta koji je dostupan od nešto viših 2100 okreta ja. Kada se pak upotrebljava plin, onda motor razvija sna gu od 74 kW/100 KS i nudi malo veći okretni moment od 170 Nm, koji je dostupan od nešto nižih, no još uvijek visokih, 2000 okretaja. Motor je povezan sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem, a pogon se prenosi na prednje kotače. Naravno, već su tvornički na pravljene i malene preinake na motoru i na dijelovima koji se više troše prilikom vožnje na plin, tako da će vlasnici noću mirno spavati, bez razmišljanja o dodatnom održavanju.

Prelazak na plin ili ben zin se odvija automatski, iako ga i sami možete ručno prebacivati. Tako da onaj, tko ne zna voziti izvedbu s tvornički ugrađenim pli nom, to ne mora ni sazna ti. Jedini pokazatelj takve izvedbe je prekidač koji se nalazi lijevo od upravljača i koji ujedno pokazuje i koli činu plina u spremniku. Kad se prebaci u plinski mod, onda se pojavljuju i LPG po daci o potrošnji i dometu vožnje na plin.

Captur je na benzin u prosjeku trošio oko 6,5

Pište: Tomislav Novak

Renault Captur Intens TCe 100 LPG

Veliki 9,3 inčni ekran zauzima centralnu poziciju i prava je uživancija raditi na njemu

litara kombinirane vožnje (otvorena cesta, autoce sta i grad), dok je na plin potegnuo oko od litar do dva više. Treba spomenuti kako je to auto skromne snage, predviđen uglavnom za lokalnu vožnju na kojoj može biti i štedljiviji od ove naše vožnje koja je nešto zahtjevnija pa je s time i potrošnja viša.

Captur s plinom je od izvedbe samo s benzinskim pogonom skuplji tek 5.000 kuna (663 eura), odnosno cijena bez dodatne opreme je 158.900 kuna (21.089 eura) što će se brzo ispla titi svima koji prolaze puno kilometara, a oni su ujedno i glavni kupci ove izvedbe. Naime, dizelaša nema u po nudi, a najpovoljnija hibridna

izvedba košta 193.900 kuna, odnosno 25.734 eura! Šteta je samo što je ovakva izvedba dostupna isključivo s počet nim paketom opreme, koji je doduše bogato opremljen, no za šminku ćete ipak morati doplatiti.

U današnje vrijeme se automobili s plinskim insta lacijama sve više traže, bez obzira na to što se cijena plina formira slobodno, jer i uz veću potrošnju, svakih 100 km vožnje plaća se puno manje. Posebno kada je cije na novog modela tek mrvicu skuplja. A dodatni plus je i što je sve tvornički ugrađeno, pa nema ružnih priključaka za punjenje plinom probuše nih u branik, već se on nalazi odmah pored otvora za toče nje benzina, odnosno ispod poklopca, te na kraju, tu je i tvornička garancija na sve.

LED svjetla ugrađena su i sprijeda i straga

Potrošnja tijekom testa bila je oko 6,5 litara benzina ili oko 8 litara plina

Mjenjač je ručni sa šest stupnjeva

Prtljažni prostor ima zapreminu od 422 litra kao i benzinska inačica

Prtljažni prostor može se povećati i na 536 litara pomicanjem zadnje klupe prema naprijed

Tank za plin zapremine je 32 litra

Motor zapremine 999 cm3 razvija snagu od 91 KS kad vozi na benzin, a 100 KS kad vozi na plin

Mjesta za punjenje plina i benzina smještena su jedno kraj drugog

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 18. do 24. studenoga 2022.

P 18 Posv. bazilika sv. Petra i Pavla, Roman; Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

S 19 Janja Asiška, Matilda, Borka, Eva

N 20 Krist Kralj Feliks Valois, Srećko, Edmund; Proštenje Krista Kralja: Turčišće

P 21 Prikazanje. BDM; Gospa od Zdravlja

U 22 Cecilija, Dobrila, Slavujka, Dobrila

S 23 Klement, Lukrecija

Č 24 Andrija Dung-Lac i dr., Krizogon, Krševan

Sretan Vam imendan!

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 19. studenoga

dr. Marta Domljanović

Poliklinika Medikol, Prešer nova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović Kralja Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Macinec

dr. Ana Ratajec Galović Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Nedelišće

Tim bez nositelja-dr. Mikulaj Martina Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čako vec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Linn Hasnaš, Sin Mirjane i Igora

Marin Otorepec, Sin Zorice i Maria

Abel Bergovec, Sin Karmen i Ivana

Aron Mikloška, Sin Lorene i Josipa

Maša Pavić, Kći Leonarde i Božidara

Lori Radovan, Kći Mirele i Zvonimira

Sofia Tkalec, Kći Kristine i Lea

Meri Migles, Kći Sane i Ivice

Deni Međumurac, Sin Sare i Gorana

Magdalena Miklin, Kći Maje i Davora

Isabel Novak, Kći Marije i Bojana

Una Marčec, Kći Doroteje i Denisa

Lenna Oršoš, Kći Dragane i Milorada

VJENČANI

Nedelišće: Sara Vinković i Darijan Treska

UMRLI

Čakovec:

Ana Mikolaj R. Gerenčir R. 1931.

Petar Šarić R. 1934.

Štefanija Posedi R. Žnidarić R. 1933.

Katarina Mutvar R. Lepen R. 1937.

Marija Kolarić R. Kolarić R. 1943.

Katarina Kranjec R. Kolonić R. 1951.

Ana Golubić R. Sanjković R. 1938.

Ivan Hunjadi R. 1944.

Amalija Jaklin R. Carović R. 1932.

Božica Mustač R. Karažinec R. 1960.

Miljenka Mišćin R. Blažeka R. 1960. Helena Novak R. Rambroth R. 1927.

Mala Subotica:

Ana Bajkovec R. Vrtarić R. 1934. Josip Domjanić R. 1948.

Nedelišće: Stjepan Borko R. 1954.

Mursko Središće:

Ivan Levačić R. 1962.

Josip Šestak R. 1959.

Zvonko Fodor R. 1967.

Magdalena Peras R. Vinko R. 1940. Slava Brzuhalski R. Haček R. 1952.

Prelog:

Ivan Pongrac R. 1939.

Ružica Turek R. Teklić R. 1956.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe! Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007 Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

SJEĆANJE

STJEPAN

BEDENICKI

19.11.2019. - 19.11.2022.

Ne vidimo ti oči i ne čujemo glas, ali osjećamo da si tu, između nas.

Tvoja obitelj

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj IVAN HIŽMAN

19.11.1991. - 19.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN

MEMORIAM

hrvatski branitelj DRAŽEN BOŽEK

20.11.1994. - 20.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog supruga, oca i brata VLADIMIRA GAKIĆA

16.11.2002. – 16.11.2022.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Julijana, sinovi Miroslav i Miodrag, te sestra Dragica s obitelji

OBAVIJEST O SMRTI

Veronika Kržina rođ. Mihoci iz Novog Sela Rok preminula u 87. godini života

Elizabeta Čavlek

iz Čehovca preminula 12. studenog u 101. godini života

Stjepan Mati iz Goričana preminuo 11. studenog u 78. godini života

Katarina Blagus iz Hodošana preminula u 79. godini života

Stjepan Čižmešija

iz Donje Dubrave preminuo u 67. godini života

Stjepan Žinić

iz Donje Dubrave preminuo u 80. godini života

Božica Mustač iz Svete Marije preminula u 63. godini života

Ana Hržić iz Čukovca preminula 9. studenog u 82. godini života

Ana Kocijan rođ. Novak iz Pušćina preminula u 88. godini života

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Ča kovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara i zaštitara - tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 14.12.

2. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž ko mercijalnog managera na neo dređeno, javiti se na email: info. arteferro-gorican@arteferro. com do 30.11.

3. AUTOSET TUREK d.o.o., Pre log, traži m/ž skladištara, m/ž montera i servisera opreme za radione na neodređeno, javiti se na email: info@autosetturek.hr do 30.11.

4. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 2 m/ž tekstilnog tehnologa, 2 m/ž inženjera tekstilne tehnologije, 10 m/ž šivača i 5 m/ž krojača na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 688 511 ili na mob: 098 802 286 ili emai lom: infobalidoo@gmail.com do 30.11.

5. BERNARDA d.o.o., Pušći ne, Čakovečka 136a, traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@ bernarda.hr do 30.11.

6. Beauty VIVA Health & Style j.d.o.o., traži 2 m/ž kozmetiča ra na neodređeno, javiti se na email: beautyviva.ck@gmail. com do 30.11.

7. BU-JAN TIM j.d.o.o., Preteti nec, traži m/ž zidara i m/ž građ. radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismena zamo lba na adresu ili na email: bu.jan. tim@gmail.com do 30.11.

8. BV PRODUCT d.o.o., Gori čan, traži 10 m/ž stolara, 5 m/ž instalatera grijanja i klimati zacije, 2 m/ž cnc operatera, 5 m/ž montera suhe gradnje i 10 m/ž bravara na neodređeno za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095 8750 312 ili ema ilom: product.bv@gmail.com do 31.12.

9. CITY PROJEKT d.o.o., Ča kovec, traži 2 m/ž konoba ra na neodređeno, javiti se emailom: humanresources@ castellum-cakovec.com do 30.11.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD

ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

10. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži 1 m/ž barmena i 1 m/ž konobara (rok prijave 24.11.), te 1 m/ž spremača (rok prija ve 30.11.) na određeno, javite se emailom: info@dg-sport. com

11. DIKA ŠTIK d.o.o., Vrati šinec, Brodec 6, traži 1 m/ž radnika za štik (jedna smje na) na neodređeno, javiti se osobno ili e-mailom: dika@ dika.hr do 25.11., više info na: www.hzz.hr

12. DIMOS-dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoni nec, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na tel. 040 333 977 ili na mob. 091 3000 268 do 30.11.

13. DINAMIC TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelat nika na prijemu vozila na servis na neodređeno, javi ti se na email: barbara-z@ dinamic-trade.hr do 26.11.

14. DOBRA HRANA j.d.o.o., Čakovečka 47, Pušćine, tra že m/ž čistača - sobara i m/ž konobara na neodređeno, te 1 m/ž kuhara - slastičara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 373 433 ili 091 576 3986 ili na email: mamica@mamica.com.hr do 30.11.

15. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž medicinsku se stru ili m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili 098 242 319 ili pisme na zamolba na adresu ili na email: dom@strahija.com do 31.12.

16. Dom za starije i nemoć ne osobe Novinščak, Mi hovljanska 46c, Čakovec, traži 2 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osob no na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: kristi na.sardi@domnovinscak.hr do 11.12.

17. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Ko lodvorska 16, traži m/ž kuhara, m/ž njegovatelja i m/ž čistača na neodređeno, javiti se na mob. 098 377 304 ili pismena zamolba na gornju adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 30.11.

18. Dom za starije i nemoćne Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž njegovatelja za starije i nemoć ne osobe, m/ž kuhara i m/ž so cijalnog radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 853 943 ili na email: svanasivica@gmail.comdo14.12.

19. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž nje govatelja i medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno vrijeme, javiti se na tel. 040 829 181 ili 091 571 3658 ili na email: info@domzastarijeslakovec.hr do 25.11.

20. Dom za starije i nemoćne osobe Stubičar, Kolodvorska 32, Mursko Središće, traži 1 m/ž njegovatelja na neo dređeno, javiti na mob. 098 989 7674 ili na mail: stubicar dom@gmail.com do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

21. Društvo multiple skle roze Međimurske županije, traži 2 m/ž osobna asistenta -gerontodomaćina za mjesto rada Belica na određeno, ja viti se na mob: 098 9606 523 ili emailom: info@dmsmz.hr do 30.11.

22. DRVOTRADE d.o.o., Ne delišće, V. Nazora 32, traži 2 m/ž radnika na sortirnici trupaca, 2 m/ž radnika na glodaču kore trupaca, 5 m/ž radnika na sortiranju dasaka, 3 m/ž vozača C i E kat. za šuma ra s dizalicom, m/ž djelatnika za rad s viličarom - utovariva čem i 3 m/ž vozača viličara na neodređeno, javiti se na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 ili osobno na gornju adresu do 30.11.

23. ELECTA d.o.o., Mursko Sredi šće, traži 5 m/ž elektromontera na neodređeno, javiti se na ema il: posao@electa.hr i tražimo 1 m/ž koordinatora elektro proje kata na neodređeno, javiti se na email: nenad.sabo@electa.hr do 25.11., više info na: www.hzz.hr 24. 3 E d.o.o., Pribislavec, dr. A. Starčevića 63/a, traži 2 m/ž rad nika na ugradnji pvc stolarije i alu bravarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 5640 130 ili pisme nom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 30.11.

25. EURO-UNIT d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisera glazbenih instrumenata i profesionalne audio opreme i m/ž radnika na održavanju na određeno, javiti se na email: jobs@euro-unit. com do 25.11.

26. FERRO-PREIS d.o.o., Čako vec, traži 2 m/ž operatera elek tropeći i lijevanja, 1 m/ž energe tičara - mehatroničara (ing. elek trotehnike/ing. mehatronike), m/ž moderala i m/ž skladištara modela na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: hr.croatia@preisgroup. com do 31.12.

27. GERMANIA SPORT d.o.o., traži m/ž prodavača - operatera za mjesto rada Prelog i m/ž pro davača - operatera za mjesto rada Kotoriba, javiti se na mob. 091 4441 204 ili na email: goran. makar@germaniasport.hr do 25.11.

28. GRADIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja gradilišta na neodređeno, javiti se na mob. 099 3800 585 ili na email: dijana. bujanic@gradis.hr do 25.11.

29. GRADAX d.o.o., Pušćine, tra ži m/ž građevinskog tehničara, m/ž građ. inženjera, m/ž građ. inž. niskogradnje, m/ž građe vinskog tehničara - poslovođu na gradilištu niskogradnje, m/ž zidara, m/ž mehaničara radnih građevinskih strojeva i m/ž skla dištara na određeno, javiti se na email: gradax@gradax.hr do 14.12.

30. GKP PRE-KOM d.o.o., Pre log, Hrupine 7b, traži, traži 2 m/ž komunalna radnika - održavanje, m/ž dimnjačara i m/ž pomoćnog dimnjačara, javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 334 4451

pismenom zamolbom na adre su ili na email: marina@pre-kom. hr do 31.12

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335p.p. 160, 40000 Čakovec

31. HAIX Obuća d.o.o., Gos podarska 1, M. Subotica, traži m/ž djelatnika u odjelu osigu ranja kvalitete QS, 2 m/ž me haničara-mehatroničara, m/ž djelatnika u šivaoni uzorka, 30 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i 2 m/ž skladištara na neodređeno, javiti se pisme nom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 24.11.

32. HOMELAND d.o.o., Gor nji Koncovčak 43, traži 2 m/ž njegovatelja i 1 m/ž kuhara, javiti se na tel. 040 857 447 ili 098 9200 804 ili na email: bibe kavac4@gmail.com ili osobno do 30.11.; više info na: www. hzz.hr

33. HP – HRVATSKA POŠTA d.d., traži 2 m/ž poštara za opću dostavu za mjesto rada Čakovec i Mursko Središće na neodređeno, javiti se na ema il: posao@posta.hr ili na link: https://www.posta.hr/pre daja-zivotopisa-online/2190 do 9.12.

34. Industrija konfekcije, gra đevinarstvo i turizam d.o.o., Poljska 43, Mursko Središće, traži 3 m/ž šivača, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 099 663 3330 ili na email: i-kong@ck.t-com.hr do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

35. Interijeri Vesna j.d.o.o.,, traži 10 m/ž stolara - montera namještaja za mjesto rada Au strija na neodređeno, javite se na mob: 098 9841 949 ili ema ilom: interijerivesna@gmail. com do 30.11.

36. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 1 m/ž kv vozača C i E na neo dređeno, javiti se osobno na adresu, na tel: 040 645 750 ili na mob: 098 241 479 ili ema ilom: info@jurcec-transporti. com do 4.12.

37. JVM METALIK d.o.o., Iva novec, traži 1 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na mob: 098 160 2237 ili emailom: info@jvm-metalik.hr do 3.12.

38. Kavana „ORIJENT“ vl. Majda Kocen, Štrigova 76, traži 2 m/ž kuhara na neo dređeno, javiti se osobno na adresu, na mob: 098 802 595 do 30.11.

39. KERAMBIS j.d.o.o., Pleši vica, traži 1 m/ž keramičara, 1 m/ž pomoćnog polagača kera mičkih pločica i 1 m/ž pomoć nog radnika, javiti se na mob. 099 671 9055 ili na email: ke rambis@gmail.com do 25.11.; više info na: www.hzz.hr

40. KITRO d.o.o., Podravska 11, Varaždin, traži 2 m/ž mesaraprodavača za mjesto rada Do nja Dubrava na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: kadrovska@kitro.hr do 11.12.

41. KRTECH DIGITAL d.o.o., Ča kovec, traži m/ž programera na neodređeno, javiti se na email: jobs@krtech.digital do 24.11.

42. KOCKA TM d.o.o., Glavna 63, M. Subotica, traži m/ž po moćnog kuhara i m/ž kuhara - pizza majstora na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 139 3037 ili na ema il: kockatm63@gmail.com do 25.11.

43. KOMUNA TOPLEK d.o.o., Žiškovec, traži m/ž vozača C i E kat. u međunarodnom tran sportu na neodređeno, javiti se na tel. 040 337 392 ili na mob. 098 235 990 do 30.11.

44. KRIKA vl. Robert Kriković, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži 1 m/ž konobara na neo dređeno, javiti se osobno na adresu, na tel: 040 822 190, mob: 098 632 113 ili pismena zamolba: Varaždinska 25a, Nedelišće ili emailom: krika@ krika.hr do 30.11.

45. KRUNO-INN d.o.o., traži m/ž konobara za mjesto rada Caffe bar INN, Sveti Križ, javiti se na mob. 099 631 2070 ili 098 546 207. do 8.12.

46. LA MODA d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž šivača teksti la na neodređeno, javiti se na mob. 099 7941 792 ili na email: lamoda.svetamarija@gmail. com do 31.12.

47. LE SLASTICE d.o.o., traži 2 m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i m/ž prodavača za Donji Kraljevec na neodređeno, javiti se na mob. 099 456 7630 do 30.11.

48. LIMING PLUS d.o.o., Nede lišće, traži m/ž limara na odre đeno, javiti se na mob. 091 313 2299 ili na email: igor.novak@ liming.hr do 19.11.

49. LTH Alucast d.o.o., R. Au strije 3, Čakovec, traži 6 m/ž alatničara, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž radni ka na održavanju strojeva na neodređeno, javiti se pisme nom zamolbom na adresu ili na email: info.alucast@ lthcastings.com do 30.11.

50. MABURA j.d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž konobara za radno mjesto Miklavec 84a na neodre đeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098 942 5825 do 3.12.

51. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Za grebačka 38, Čakovec, traži 1 m/ž pomoćnog bravara i 1 m/ž skladištara na ne određeno te 1 m/ž limara na određeno (rok prijave 30.11.), 3 m/ž konstrukto ra elektroničkih proizvoda / programiranje tiskanih pločica - inž. elektrotehnike / elektronike, 1 m/ž lima ra, 1 m/ž inž. strojarstva i 1 m/ž samostalnog bravara na neodređeno (rok prijave 3.12.). Javite se sa zamolbom na gornju adresu ili na email adresu: dubravka.brkljacic@ mik.com.hr ili mik@mik. com.hr

52. MARKO - tesarski obrt vl. Marko Čerjavić, Prelog, Stjepana Radića 14, traži 4 m/ž zidara - tesara - građ. radnika na neodređeno, ja viti se na mob: 098 9386 382 do 21.11.

53. MARTI d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž lansera u metal noj proizvodnji. Javiti se na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti.hr do 15.12.

54. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž vagara u pakirnici i skladištu, 5 m/ž mesara, 5 m/ž radnika u klaonici i rasje kaonici, 1 m/ž energetičara - frigomehaničara i 1 m/ž radnika u preradi, zamolbu poslati na adresu ili na email: info@vajda.hr do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

55. METAL – EURO d.o.o., Ul. Goričica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalnog bravara na neodređeno, javiti se osob no na adresu ili na mob. 098 9951 559 ili na email: posao@ metal-euro.hr do 30.11.

56. MDS d.o.o., Čakovec, tra ži 4 m/ž montera metalnih konstrukcija na određeno, javiti se na mob. 099 3711 521 do 15.12.

57. MOBENZ d.o.o., Čako vec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž pro davača naftnih derivata na neodređeno, javiti se osob no na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail. com do 30.11.

58. Montaža Ružman d.o.o., Prelog, traži 5 m/ž radnika na montaži - stolara za mje sto rada Njemačka na neo dređeno, javiti se na mob: 095 547 6728 ili emailom: montaza.ruzman@gmail. com do 23.12.

59. NTT new textile technolo gies d.o.o., Savska Ves, traži 1 m/ž servisera strojeva i opre me, 2 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika na tisku, 2 m/ž radnika na automatu, 5 m/ž ši vača i 5 m/ž radnika na ručnim fazama na određeno, javiti se emailom: jelena.buhanec@ ntt-hr.com do 30.11.

60. NUMBER ONE d.o.o., Donji Mihaljevec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara za mjesto rada Village bar na neodređeno, ja viti se osobno na adresu ili na tel. 040 660 246 ili na mob. 098 186 3044 do 31.12.

61. OKNO d.o.o., Pušćine, traži m/ž djelatnika u proizvodnji alu stolarije i m/ž voditelja monta že alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@ okno.hr do 30.11.

62. OPG VIDIVIĆ IVICA, Stra honinec, traži m/ž mesara u proizvodnji i m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji na neo dređeno, javiti se na mob. 098 778 882 do 30.11.

63. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, Donji Vidovec, traži 1 m/ž doktora medicine na određeno, javiti se na mob: 099 2141 857 ili emailom: mhstrbad@gmail. com do 30.11.

64. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž strojara na finišeru (rok prijave 30.11.), 2 m/ž autome haničara i 1 m/ž operatera na betonari - asfaltnoj bazi (rok prijave 23.12.) na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 ili na mob. 091 6655 508

65. Peradarstvo Dalibor Bla gus, Donji Pustakovec 76, traži 5 m/ž radnika na pakiranju i ra sijecanju mesa, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 2 m/ž vozača C katego rije, m/ž vozača B kategorije, 5 m/ž radnika u klaonici peradi za mjesto rada Donji Pustakovec, traži 1 m/ž prodavača za mjesto rada Krapina, 1 m/ž prodavača za mjesto rada Pitomača, te 1 m/ž prodavača za mjesto rada Zagreb na određeno, javiti se na mob: 098 282 147 do 30.11.

66. PERUTNINA PTUJ - PIPO d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž skla dištara, 2 m/ž operatera stroja, 1 m/ž održavatelja u mješaoni, 1 m/ž održavatelja u industriji mesa i m/ž radnika u proizvod nji na neodređeno, javiti se na email: ljudski.resursi@perut nina.hr do 23.11.

Slobodna radna mjesta

67. PLASTOMETALIK d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž admi nistratora, m/ž alatničara i m/ž elektromontera na neodređe no, javiti se na mob. 098 706 106 ili na email: plastometalik@ plastometalik.hr do 23.11.

68. PRIMABIRO d.o.o., Ča kovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž lakirera, m/ž savijača, 3 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara i 3 m/ž bru sača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 396 553 ili 098 1830 293 ili pi smenom zamolbom na adresu li na email: e.filipic@primabiro. hr do 30.11.

69. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu: Velimira Škorpika 22, 10090 Zagreb ili e-mailom: ibarisic@prima-namjestaj.hr ili putem linka: https://prima-ka rijere.talentlyft.com/o/wNi/ apply do 23.11.

70. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na neodređeno, javiti se na mob. 099 676 2864 ili ili na email: pro metal.ck@gmail.com do 31.12.

71. PPM d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž cnc operatera na neodre đeno, javiti se osobno na adre su ili na email: ured@ppm-alati. hr do 23.11.

72. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vozača C i E kat. i m/ž po moćnog radnika na sortiranju metalnog otpada na neodre đeno, javiti se na tel. 040 895 555 ili mob. 099 589 5555 ili na email: ured@rale.hr do 30.11.

73. REINOX d.o.o., Brezje 81a, Lopatinec, traži m/ž poslovođu na neodređeno, javiti se osob no na adresu ili na tel. 040 855 845 ili na mob. 098 426 419 ili pismenom zamolbom na adre su ili na email: reinox@reinox. hr do 20.12.

74. Smith trgovina d.o.o., Ča kovec, traži 1 m/ž ekonomistu - komercijalistu na određeno, javiti se emailom: smith.trgovi na@gmail.com do 30.11.

75. SPORT VISION d.o.o., Ča kovec, traži 5 m/ž prodavača na određeno, javiti se na ema il: posao@sportvision.hr do 30.11.

76. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž vozača teretnog motornog vozila u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se emailom: staffservicedoo@gmail.com do 2.12.

77. STOLARIJA NOVAK-M, Dra goslavec Breg 6, traži m/ž stolara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 899 269 ili na mob. 091 5320 559 ili na email: miro.novak@gmail.com do 25.11.

78. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 1 m/ž krojača, javiti se na tel. 040 858 170 do 10.12.; više info na: www.hzz.hr

79. Tesarski obrt vl. Ljubomir Ceilinger, Nedelišće, Žarkovice 12, traži 2 m/ž pomoćna tesara ili krovopokrivača na neodređe no, javiti se na mob: 098 426 080 do 30.11.

80. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, traže m/ž vo ditelja ugostiteljskog objekta, 2 m/ž recepcionara, 2 m/ž eko nomista, 3 m/ž kućna majstora - električara, 1 m/ž slastičara, 2 m/ž spasitelja, 2 m/ž kuha ra, 2 m/ž wellness terapeuta, 3 m/ž pizza majstora, 5 m/ž konobara te 3 m/ž sobara na određeno, javiti se na mob: 099 5340 673 ili na email: posao@ termesvetimartin.com do 3.12.

81. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59 D, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i ino zemni prijevoz, m/ž disponenta i m/ž djelatnika za održavanje strojeva na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091 352 7030 do 25.11.

82. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Donji Vidovec, Hodošan, Gardinovec, Palinovec, Čakovec, Savska Ves, Orehovica, Sivica, Podturen, Domašinec, Celine, Šenkovec, Ivanovec, Šandorovec na odre đeno, javiti se pismenom za molbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 10.12.

83. TWIX-TRADE Čakovec, traži 1 m/ž konobara, 1 m/ž radnika za čišćenje restorana i okoliša i 2 m/ž pomoćna kuhara na ne određeno, javiti se na mob: 091 201 6015 ili emailom: sonja@ tattoriarustica.hr do 30.11.

84. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži m/ž prodavača naftnih de rivata na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 do 26.11.

85. ZT–ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži m/ž administrativnog refe renta i m/ž vozača motornog vo zila C+E kat na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili na mob. 095 1123 469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 29.11.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

2, 40000 Čakovec

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan. Klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena 9.800 eura. Upit na broj: 091 561 57 93.

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM VW Passat 2004. god., ispravan i registriran. Telefon 099/6505-071

Prodajem OPEL ASTRU G 1,4 90 KS, bordo, uščuvana, sa zimskim i ljetnim gumama. info na mob. 098/942-7646

PRODAJE SE SIVI PASSAT 2000. god. dizel, u dobrom stanju, upita� na mob. 091/5320-543

POVOLJNO PRODAJEM ZIMSKE GUME (4 kom) dim. 215x65x17 cola, malo korištene, info na mob. 098/170-5311

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N.S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

SADNICE crvenog ribizla i malina 15 kn/kom, te crni i bijeli ribiz, kupine 20 kn/kom. Šaljem poštom. Zagreb, 091/9240-293

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

G R A D O N A Č E L N I C A

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ILI 098/942-2821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM MOTORNU PILU S�hl 41 (orig. iz Njemačke), jako malo korištena, cijena 500 eur. info na mob. 098/184-7364

PRODAJE SE motorna motika, trimer za travu i nož za grmlje STIHL, 3 u 1, za 3000 kuna. Zagreb, 091/9240-293.

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz matematike za osnovnu i srednju školu. Pripremam za državnu maturu. Upita� na broj 099/680-9583

POZNANSTVA

STARIJI MUŠKARAC atletske građe (182 cm) traži atrak�vnu i diskretnu prijateljicu, posla� sms na mob. 099/7447-710

NEKRETNINE

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedelišću 1200 čhv, starija kuća za rušenje (dozvoljena gradnja). Telefon 099/6505-071

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE �grice i fišere. Tel: 098/944-3339

PRODAJEM ŠTENCE ČISTOKRVNIH JAZAVČARA s rodovnicom cijepljeni i čipirani, povoljno, info na mob 098 1767 910

RAZNO

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca od dana 11.11.2022. godine, Klasa: 945-03/22-01/2, Urbroj: 2109-2-01-01-22.02, objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU

NEKRETNINE U TOTOVCU

JAVNIM NADMETANJEM

Dana 28.11.2022. godine, ponedjeljak s početkom u 12:00 sati na licu mjesta, održat će se javno nadmetanje za prodaju nekretnine upisane u: zk.ul.br.879, k.o. Totovec, -čest.br.76/72, oranica Stari lug, površine 800 čhv-a, ident. s kčbr. 209/23, k.o. iste u mjestu, kuća u mjestu, dvorište, oranica, ukupne površine 2399 m2, u vlasništvu Grada Čakovca.

2. Početna cijena za nekretninu iznosi 22.679,93 EUR, (slovima: dvadesetdvije tisućešestosedamdesetdevet eura i devedesetricenti) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan održavanja javnog nadmetanja. Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Prodaje se nova kvaka za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina š� tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice, info na mob. 098 92 190 92

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te dvije zimske gume dim. 175/70 R14. Info na mob. 098-91-58-640

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

G R A D O N A Č E L N I C A

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca od dana 14.11.2022. godine, Klasa: 940-01/2201/29, Urbroj: 2109-2-01-01-03, objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU ZEMLJIŠTA U IVANOVCU

JAVNIM NADMETANJEM

1. Dana 29.11.2022. godine s početkom u 12:00 sati na licu mjesta održat će se javno nadmetanje za prodaju zemljišta upisanog u: zk.ul.br.374, k.o. Gornji Pustakovec- Stari, -čest.br.207/B/3/1, oranica Krtine, površine 420 čhv-a, ident. s kčbr. 92/3, k.o. Gornji Vidovec selo, oranica površine 1511 m2

2. Početna cijena za zemljište iznosi 15,84 EUR/m2, (slovima: petnaesteura i osamdesetčetiricenti) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan održavanja javne dražbe. Predmetno zemljište nalazi se u obuhvatu GUP Grada Čakovca – VI. ID (Službeni glasnik Grada Čakovca broj 5/05, 1/09, 4/11, 6/14, 1/16, 3/16 i 1/17), unutar granica građevinskog područja naselja Ivanovec, postojeće zone stambene namjene.

Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Depresija u djetinjstvu Alkoholizam i dječja prava

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Djeca s dijagnozom depresije nisu takva zato što tuguju za kućnim ljubimcem ili zato što teško uče matematiku, njihovi su problemi daleko složeniji i mučniji.

Stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da sva ka nova generacija u svijetu u odnosu na svoje roditelje živi u većoj opasnosti od toga da će ju u nekoj fazi života zahvatiti prava depresija. Ne misle na onaj pojam koji ljudi u svakodnevnom go voru upotrebljavaju kad su neraspoloženi i nezadovoljni, nego na ozbiljan psihijatrijski poremećaj. Depresija nije tek obična tuga ili potištenost, već beživotnost koja paralizira, očaj i beznadnost sve do potpune praznine. Takve se epizode kliničke depresije u suvremenom svijetu javljaju u sve ranijoj životnoj dobi. De presija u djetinjstvu u prošlim je vremenima bila praktički nepoznata (ili možda neprepo znata?), a danas imamo djecu predškolske dobi s razvijenim slikama depresije. Vjerojatnost izbijanja depresije raste s godi nama života, ali studije posvu da u svijetu pokazuju najveći porast među mladima. Kod svake nove generacije početak prvog susreta s depresijom u prosjeku se događa u sve ranijoj životnoj dobi. Postoje istraživanja koja pokazuju da čak i blagi oblici depresije u djeteta mogu rezultirati težim oblicima u kasnijem životu. To je zabrinjavajuća spoznaja jer je ranije vladao stav da depresije u djetinjstvu nemaju dugoročan učinak. Sve je to bilo evidentno već prije po četka globalne krize izazvane pandemijom koronavirusa, pa ćemo tek za nekoliko godina vidjeti kako će se ona odraziti na stopu psihičkih poremeća ja. Stručnjaci se slažu da je de presija u djetinjstvu problem koji treba nužno rješavati. Ne treba ju samo liječiti nego ju treba i sprječavati, djelova ti mjerama koje će smanjiti njenu učestalost. Potreba za

prevencijom depresije ne od nosi se na povremene dječje periode potištenosti i razoča ranja zbog sitnih neuspjeha i poraza koje prati emocionalna bol, to su životna iskustva koja svatko treba proći i dobro su emocionalno cjepivo. Djecu ne treba anestezirati od ži votnih opterećenja jer su ona potrebna za razvoj kompeten tne osobe. Želim to naglasiti zbog roditelja koji često pre više štite djecu od različitih životnih izazova i frustracija i tako ih pasiviziraju i čine neotpornima na izazove, što nije dobro. Djeca s dijagnozom depresije nisu takva zato što tuguju za kućnim ljubimcem ili zato što teško uče matemati ku, njihovi su problemi daleko složeniji i mučniji. Američke epidemiološke studije kažu da je kod dječaka i djevojčica u dobi između deset i trinaest godina stopa ozbiljnih sluča jeva depresije tijekom godine čak 8 %, a u pubertetu se ta stopa kod djevojčica udvo stručuje, dok se kod dječaka ne mijenja značajnije. Među djecom čija je depresija bila dovoljno intenzivna da su upućeni na bolničko liječenje, njih tri četvrtine u kasnijem je životu doživljavalo teške oblike depresije. Zabrinjava jući su nalazi prema kojima su kod djece gdje je blaga depresija započela već u dobi od pet godina smetnje trajale čak oko četiri godine. Takva dugotrajna ometenost u svakodnevnom životnom i školskom okruženju dovodi do značajnih posljedica. Kad ta djeca dođu u adolescent sku i odraslu dob, kod njih se simptomi depresije ili manič no-depresivnog poremećaja pojavljuju u prosjeku svake treće godine. Možemo se tje šiti da je kod nas stanje bolje nego u Americi...

Piše Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja

Svjetski dan djece obi lježava se 20. studenog, jer je na taj datum 1989. go dine Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila Konvenciju o pravima djete ta. Konvencija je važan stra teški dokument koji definira obveze država potpisnica u svrhu zaštite dječjih prava i omogućavanja nesmetanog rasta i razvoja svakog dje teta. Do sada ju je potpisalo 196 država među kojima je i Republika Hrvatska.

zbog alkoholizma jednog ili obaju roditelja, dijete ideali zira i doživljava ispravnima ponašanja koja to nikako nisu. Pijanstvo roditelja i njihovo promijenjeno pona šanje djeci su zbunjujuća i najčešće izazivaju zabrinu tost i strah. Svjesni da se s roditeljem nešto loše događa, boje se za njegovo zdravlje. Roditelj im nedostaje, ostaju željni njegove ljubavi i pažnje.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I

ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Dječja prava su prava koja štite svaku osobu mla đu od 18 godina, a njihovo poštovanje od strane odra slih osoba doprinosi težnji da se djeci omogući život u svijetu koji će biti podržava jući za njihove potrebe. Pri tome se naročito ističe pra vo djeteta na zdravstvenu skrb, obrazovanje, hranu, pravo na igru i odrastanje u sigurnom obiteljskom okruženju. O tome posebno govori Članak 19. Konven cije o pravima djeteta koji naglašava da države trebaju osigurati da roditelji i svi ostali koji se brinu o djeci to rade na način da ih štite od svake vrste nasilja, zlo stavljanja i zanemarivanja.

Drugi roditelj, koji ne pije, nerijetko u djetetu traži save znika i prenosi na njega svoje brige i strahove. Umjesto da ima oslonac u obama rodi teljima, dijete samo postaje oslonac roditeljima, iako za to nipošto nema snage. Postaje dežurno „rame za plakanje“ i počinje dobivati osjećaj da mora nešto učiniti da tata prestane piti, a mami da bude malo lakše nakon što ju je pijan izvrijeđao ili na drugi način izmaltretirao.

Dijete alkoholičara postaje nesigurno, teško mu je odijeliti pravilno od nepravilnog ponašanja jer je u sebi krhko i nalazi opravdanje za roditeljev nemar, nedosljednost, čak i agresivnost.

Svjedoci smo da se u mnogim obiteljima zanema ruju dječja prava. Posebno je to izraženo u obiteljima alkoholičara.

Djeca alkoholičara izlo žena su kontinuiranom stresu i napetosti. Obiteljski dom postaje izvor nesugla sica, svađa, neugodnosti i trauma. Svakodnevica po staje ispunjena strahovima i nesigurnošću, umjesto „mirne luke“ u kojoj bi dijete trebalo osjećati sigurnost i zaštitu, obitelj postaje glav ni izvor frustracije i neza dovoljstva. U obitelji alko holičara dijete kontinuirano prima pogrešne poruke o tome što znači stabilnost, pouzdanost i koji je dobar način za pokazivanje ljubavi i brige prema nekome.

Unatoč svemu, djeca vole svoje roditelje i u nji ma vide modele za iden tifikaciju i učenje kako se u određenim situacijama trebaju ponašati. Dijete alkoholičara postaje nesi gurno, teško mu je odijeliti pravilno od nepravilnog ponašanja jer je u sebi krhko i nalazi opravdanje za roditeljev nemar, nedo sljednost, čak i agresivnost. Instinktivno ipak osjeća da nešto nije u redu, čak i onda kada ga drugi roditelj uvjerava da je „tata samo malo umoran“, da „mamu boli glava“ i da zato cijelo poslijepodne spava i nema vremena za njega.

U okolnostima poreme ćenih obiteljskih odnosa

Što pijanstvo duže traje, dijete postaje sve bespomoć nije i opterećenije situacijom u obitelji. Javlja mu se i osjećaj krivnje jer misli da je nes posobno poput druge djece imati normalnu obitelj. Krije svoju obiteljsku situaciju od prijatelja jer se srami pijanog roditelja, osamljuje se i sve više povlači u sebe.

Sve više jača osjećaj ljut nje na roditelje, ali i na sebe, jer osjeća nemoć. U maloj glavi se vrti bezbroj pitanja na koje ne dobiva odgovor. Vrte se i izmišljeni odgovori koje daje kad bude upitan o svojoj obiteljskoj situaciji od strane svojih prijatelja, susjeda i drugih. Zapliće se u klupko izbjegavanja i laži na koje je prinuđen ako ne želi da njegov roditelj posta ne predmetom ismijavanja njegovih prijatelja iz razreda ili ulice.

Istovremeno pokušava naći rješenje i pomoći rodite lju da se prestane opijati. Ako ti pokušaji ne daju rezultate, dijete počinje sumnjati u sebe i svoje sposobnosti. Iz takve situacije izvlači krivu pouku, a ta je da se ni ne isplati po kušavati rješavati probleme. Kasnije će u životu i dalje no siti taj biljeg bespomoćnosti i neće pravodobno reagirati u situacijama u kojima je rješenje dostupno.

U obiteljima alkoholičara odnosi su poremećeni, uloge su obrnute. Alkoholičar igra ulogu najmlađeg i najslabijeg djeteta za kojeg se svi brinu. I nikome nije dobro.

Promjena će nastati tek kada alkoholičar prizna svoj problem i pristane na liječe nje. Liječenje i oporavak alko holičara omogućit će njegovu djetetu uživanje temeljnih dječjih prava među kojima su i pravo na ljubav i sigurnost u obiteljskom domu.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

RADNO VRIJEME:

Subotom prema dogovoru

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

I SLOVENCI educirali članove JVP-a Čakovec

Kako spasiti ljude iz gorućeg električnog auta

U Karlovcu je po treći put održano dvodnevno osposobljavanje u sklopu međunarodnog projekta Vatrogasci u podizanju pri-

pravnosti i svijesti u području prometne sigurnosti. Cijela vatrogasna obuka trajala je 8. i 9. studenog u skladišno obučnom kompleksu Jamadol. Partneri projekta su Hrvatska vatrogasna zajednica i CTIF Norway. U osposobljavanju su sudjelovali vatrogasci iz cijele

Hrvatske kao i predstavnici županijskih zavoda za hitnu medicinu te po 3 vatrogasna instruktora iz Norveške i Slovenije.

Na spomenutom osposobljavanju bila su i četvorica zaposlenika javne vatrogasne postrojbe Čakovec, Tomislav Faić, Robert Bister, Marko Dokleja i Josip Sušec.

Radionice simuliraju razne scenarije prometnih nesreća

Bitno je za napomenuti da su radionice vrlo potrebne zato što simuliraju razne scenarije i situacije vezane za prometne nesreće i požare u prometu te uz njih vatrogasci osvježavaju i nadopunjuju znanja. Također, razmjena iskustva među vatrogascima i suočavanje s velikim izazovima vrlo su bitni jer je razvoj tehnologije u prometu i razvoju novih vozila značajan.

- Zadovoljni smo cjelokupnom edukacijom i radionica-

ma. Cilj je daljna edukacija za nove potrebe i poteškoće u prometu te da se naši vatrogasci znaju suočiti s novim problemima u prometu. Kako se rade sve jači i kvalitetniji automobili, teže je prerezati sam kalup automobila ili zaustaviti požar kod novih automobilskih komponenti.

Također, bila je simulacija teže prometne nesreće autobusa što znatno komplicira spašavanje pa je uz takav pothvat potrebno veliko znanje i fokus vatro-

gasaca, zaključio je Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP-a Čakovec.

Vatrogasci su spremni na budućnost koja nam dolazi Također, Kanižaj je napomenuo da moramo biti spremni na budućnost koja nam dolazi. Treba jako puno vremena i volje da se nauče nova znanja vezana za nove tehnologije, a tu ima i prednosti i mana. Sa stan-

dardnim vozilima je teško kad se zapale ili kad se treba prerezati kalup, a kamoli s električnim i hibridnim vozilima. Izgleda jednostavno, no nikako nije. Jako puno napora vatrogasci troše da bi savladali sve izazove.

Spomenuo je da i kupuju novu opremu za takve progresivne nesreće i da su naši međimurski vatrogasci spremni za nove izazove i zapreke o kojima su učili na edukaciji i radionicama u Karlovcu.

Vatrogasci rješavaju kri�čnu situaciju s autobusom

Piše Sven Tomašić

Foto: Hrvatska vatrogasna zajednica

NORVEŽANI

Vatrogasci iz cijele Hrvatske pregledavaju uništeni automobil

Bambina odrezak u međimurskom umaku s hajdinskom kašom

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečki restoran Bambina za vaš nedjeljni objed izvlači svoj “as” iz kuharskog rukava. Ovo puta predstavljaju svoj način pripreme odreska u međimurskom umaku. Za prilog

Sastojci:

- svinjski odrezak (but) - kiselo vrhnje - mlijeko - glatko brašno - slatka mljevena paprika - lovorov list - ulje - sol, papar - hajdinska kaša - luk - kosana mast

su odabrali hajdinsku kašu. Jelo je pripremila kuharica Ljubica Pintarić, a evo u nastavku i recepta za pripremu.

Svinjski but se lagano potuče, posoli i popari. Zatim se uvalja u brašno i stavi peći na zagrijano ulje. Kada se meso zarumeni, na njega se stavi prstohvat crvene paprike. Meso se potom zalije. Čime? Uzmite pritep. Pritep se pripremi tako da se mlijeko, kiselo vrhnje i brašno umute pjenjačom. Na odreske s pritepom dodamo lovorov list i ostavimo na srednjoj vatri “krčkati” dok meso ne omekša.

U međuvremenu na kosanoj masti popržimo sitno sjeckani luk. Kad luk porumeni, dodamo opranu hajdinsku kašu, vodu, papriku, sol, papar i lovor list pa desetak minuta pirjamo dok kaša ne omekša. Na tanjuru serviramo odreske s međimurskim umakom i hajdinskom kašom. Dobar tek

Vino tjedna

Cuvée obiteljske Vinarije Tomšić

Dario Pintarić iz čakovečkog restorana Bambina uz odrezak u međimurskom umaku i hajdinsku kašu preporučuje servirati bijelo vino. Odabrao je cuvée proizveden u obiteljskoj Vinariji Tomšić. Riječ je o

suhom bijelom vinu (11 % alk.) koje je sjajna kupaža arome, mirisa i kiselina stvorena za osvježavajući “gemišt”. Svakako kušajte uz to ili neko drugo jelo po vašem odabiru. Živjeli! (rr, zv)

Recept plus

Jesen na tanjuru

Želite pripremiti brz objed, a ukusan, mirisan i “na oko” vedar? Mi smo ga nazvali “Jesen na tanjuru”. Što nam je ova gastronomska jesen donijela? Pohanu svinjetinu i lepezu batata: žuti, narančasti i ljubičasti. Jelo smo pripremili tako da smo svinjski odrezak najprije lagano potukli batićem pa ga time malo stanjili. Meso nasolimo i paniramo tako da ga najprije uvaljamo u brašno, pa u jaja i na kraju u krušne mrvice. Meso se peče na

običnom suncokretovu ulju, u koje se može dodati malo masti ili maslaca (po želji) kako bi se dobio bolji okus.

U međuvremenu batat očistimo i stavimo ga peći na papir za pečenje u pećnici. Možemo upotrijebiti jednu vrstu batata ili tri, kako bismo dobili lijepu rapsodiju boja na tanjuru. Batat nije potrebno dugo peći jer vrlo brzo omekša. Kad je pečen, posolimo ga cvjetnom soli. Vrlo je dobar za dijabetičare. U slast svima bilo! (rr)

Sastojci:

- batat (žu�, narančas�, ljubičas�)

- svinjski odrezak - malo brašna - jaje - krušne mrvice - ulje - cvjetna sol

Focaccia

Priprema:

Umijesite sve sastojke u tijesto i ostavite da fermentira 12-18 sati na sobnoj temperaturi. Nakon toga tijesto premijesite i stavite u hladnjak na 2 sata. Nakon 2 sata izvadite tijesto na sobnu temperaturu da se temperira tridesetak minuta. Razvucite rukom tijesto po plehu, obilato

nauljite maslinovim uljem i utisnite prstima. Posipajte ružmarinom ili bilo kojim drugim začinom.

Ovo je bazni recept kojeg možete koristiti za razne nadjeve - rajčica/grožđe/koromač/luk - kako god volite. Mi smo svoju pečenu focacciu posipali sa sušenom rajčicom iz ulja.

Sastojci:

Za �jesto: - 300 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova - 50 grama integralnog brašna Čakovečkih mlinova - 1 žličica kvasca - 1 žličica soli - 200 ml vode

Za nadjev: - sušena rajčica iz ulja - ružmarin

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuharica Ljubica Pintarić

vam želi Ljubica Pintarić i ostali djelatnici restorana Bambina.

MELANIJA NOVAK iz Malog Mihaljevca

Sarma je najbolje zimsko jelo

Tradicionalno zimsko jelo u narednim će mjesecima često biti na jelovnicima

Piše: Aleksandra Sklepić Foto: Zlatko Vrzan

Gusta magla i hladni dani koji su se izredali u kuhinji nas u pravilu podsjećaju na topla variva i kuharice su počele s pripremom zasitnih, zimskih jela. Kiselo zelje u brojnim je domaćinstvima već spremno za upotrebu, a njegov predivan okus i bogatstvo vitamina koje u sebi nosi s nestrpljenjem se iščekuju na stolu.

brojnim jelovnicima pa smo pronašli recept za nju, a otkrila nam ga je Melanija Novak (44) iz Malog Mihaljevca.

Melanija živi u nevjenčanom braku s dečkom Darkom koji je iz Sračinca i kćerkicom Leonom koja će uskoro napuniti 8 godina.

Osim kuhanja, Melanija najviše voli boraviti u vrtu pa ima čak dva velika vrta u kojima uzgaja povrće za svoju obitelj.

- Igrom slučaja sam s 32 godine završila u mirovini zbog posljedica teške prometne nesreće i od onda smo umjesto redovnog,

jednog velikog vrta napravili još jedan jer mi je bilo dosadno bez posla. Dio povrća spremam za zimnicu (ukiseljeno povrće, kompoti od voća, marmelade, pekmezi, sokovi i med), a dio u ledenicu (grah, grašak, mahune, ribani krastavci, paprika, paradajz, cherry rajčice, lišće peršina, pa čak i narezani mladi luk).

S povrćem iz vlastitog vrta priprema jela je još ljepša i zanimljivija, a o kvaliteti domaćeg povrća nije potrebno ni govoriti. Melanija je kuhati naučila od bake i mame i redovno kuha od svoje 15. godine. Tradicionalna jela voli

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Recept za sarmu

Sastojci:

1 kg miješanog mljevenog mesa - 1 ukiseljena glava kupusa - sol, vegeta, crvena mljevena slatka paprika - malo brašna - 2 jaja - biber po želji - malo kurkume - suhi hamburger ili dimljeni kare - sos od rajčice, cca ½ litre

Priprema:

Najprije odvojiti listove zelja jednog po jednog na hrpu, slažući ih jedne na druge.

Dobro pomiješati mljeveno meso sa soli, vegetom, jajima i začinima i količinu jedne žlice rukom formirati u kuglicu.

Listove najprije preklopiti sa strane pa onda samo zarolati ili napraviti “torbice” koje je dobro probosti čačkalicom da se ne odvoje od mesa. Na dno lonca na što sitnije komade narezati ostatak zelja ili staviti ribano zelje pomiješano s

narezanim hamburgerom ili dimljenim kareom. Gore poslagati sarmice jednu do druge, ubaciti paketić domaćeg sosa od rajčice, začiniti vodu u kojoj se kuhaju sarme 2 žličicama soli, 2 žličicama vegete i biberom, zaliti vodom i kuhati od 2 do 2,5 sata.

Na kraju u mikseru ili ručno napraviti pritep: 3 dl vode, 3 žličice crvene mljevene paprike i 2 žlice bijelog brašna. Dobro izmiješati da ne bude grudica i uliti u lonac da se jelo zgusne.

Ostaviti na vatri par minuta i sarmica je gotova.

dorađivati novim namirnicama ili začinima. Voli kuhati juhice i razna variva, a obitelj se veseli svakom jelu koje ona pripremi jer svako je originalno na svoj način.

- Volim se poigrati s mljevenim mesom i napraviti svega pomalo od njega, mesne okruglice, šiš ćevape, pljeskavice, ćevape, faširance. Volim kuhati i modernija jela poput chili con carnea, raznorazne tortilje, buritos, pečenja s puno povrća, lazanje, francuski krumpir, bolognese, razne pizze i složence od ostataka hrane. Ljeti Melanija voli pripremati razne maštovite miješane salate s puno vrsta povrća, kojima dodaje kuhana

jaja, razno voće, majonezu, vrhnje, tjesteninu i tunu. Iako sama nije ljubiteljica morskih plodova, za svoju obitelj rado ih priprema. Osim kuhanja voli i peći kolače, najviše voli kremaste, a ipak najčešće peče kekse i svašta od dizanog tijesta. Zimi pak često peče i kruh u koji dodaje više vrsta brašna i puno sjemenki.

Najdraži hobi joj je gljivarenje, čime je “zarazila” i dečka i kćer, koja s njima već od malih nogu ide u šumu brati gljive. Gljive također spremaju u ledenicu, a dio suše. Svestrana Melanija osim kuhanja i vrtlarenja voli pisati pjesme i heklati, a rado se opušta u dugim šetnjama.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 22. studenoga do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 25 studenoga. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Sarma, omiljeno jelo s kiselim zeljem i dimljenim mesom, zasigurno će u zimskim mjesecima biti često na Ime

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 22. studenoga 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 25. studenoga

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ovotjedni dobitnik je: Paola Bratinščak iz Križovca

Melanija voli priprema� jela s povrćem iz svog vrta

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Možda će vam se katkada činiti da je ljubav daleko od vas. Ipak, ona je zapravo bliže nego što vam se čini, samo što se tre nutno ne pokazuje. Budite mir ni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu. Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Neka vaša ljubavna očeki vanja bit će ispunjena unatoč ponekoj prepreci ili frustraciji. Ipak, u nastavku treba biti opre zan i mirom održavati ono što ste dosad ostvarili. Druga strana će na kraju prepoznati i cijeniti vaš trud oko svega. Vaš trud bit će prepoznat.

LAV (23.7. - 23.8.)

Prolazni nesklad u osobnim odnosima i još više u vašim ljubav nim očekivanjima učinit će da se osjećate frustrirano ili usamljeno. Bilo bi dobro prihvatiti ono što jest i bez velikih ambicija čekati povolj nije dane. Nađite u sebi snage da postavite bolje kriterije u poslu.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaša energičnost i poduzet nost u ljubavnom životu ponekad će graničiti s ludošću. Nisu isključe ne ni male ljubomore, ali s većim intenzitetom. Potrebno je malo više samokontrole da biste bili sretniji. Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Strastvenost koju ćete po kazivati prema drugoj strani ponekad će ju uplašiti. Čini se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe. Ipak, trebat će malo više takta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi. Budite umjereni. Bit će dana kad ćete se zateći u iskuše nju samodopadnosti.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Strpljenjem i tolerancijom mogli biste poboljšati odnos s vo ljenom osobom. Nikakva rasprava, a pogotovo motivirana ljubomorom neće donijeti rezultate. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata, pa budite suzdržani. Zaposleni u svim djelatnostima povezanim s akcijom moći će u bavljenju svojim poslom doći do izražaja više nego inače.

BIK (21.4. - 20.5.)

Malo po malo ipak dolazite na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za jačanje povjerenja u vezama, ali i za otvorenije raz govore. Nekima će pak više od govarati samoća ispunjena filo zofiranjem. Većina će se osjećati dobro. Na poslu ćete biti pomalo umorni od svega. Pokušajte se malo i odmoriti.

RAK (22.6. - 22.7.)

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno, osim ako samoća nije vaša želja. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad će trebati dosta trezvenosti da izdrže. To neće trajati još dugo, zato jed nostavno prođite kroz to. Radite u tišini i prema pravilima igre. Strplji vo čekajte svojih pet minuta.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Vaša potreba za društvom bit će i dalje naglašena, pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjeriva ti u strastima ili obratno. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom ili ćete težiti potpunoj samoći. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti po slovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom konti nentu.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Pojavit će se novo svjetlo na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i neće te moći vjerovati da vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, me đu ljude. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada krea tivan sigurno će biti u plusu.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Imperativ u vašem privat nom životu bit će zabavljanje. Nećete težiti ozbiljnoj vezi, bar ne pod svaku cijenu, no ako se ona dogodi, prihvatit ćete ju. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mladim društvom i zajedno tulumariti. Moguće je da ćete se zateći u situaciji kad se budu mje rila vaša postignuća.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1417

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Studeni – bliži se zima

Jesen je već odavno poku cala na naša vrata. Vrije me je to ubiranja plodova rada i njihova spremanja za dugu i hladnu zimu. Vino gradi kao da su usnuli, sveti Martin je posvetio vino i već s nestrpljenjem iščekujemo hoće li nam sveta Kata stići sa snijegom. Ali do prvoga ovogodišnjeg snijega nema odmora. Ako ne znate što sve, naravno uz svakodnev ne poslove, morate obavi ti u studenom, zavirite u Univerzalni etnokalendar za Međimurje i okolicu ili svake godine ispočetka, u kojem autorica Smiljana Petr-Mar čec navodi svece i običaje kroz godinu, savjete iz sta rih međimurskih stoljetnih kalendara, pučka vjerovanja i praznovjerja. Uvrstila je i nekoliko novijih datuma i običaja, osobne komentare, pa i sretne i nesretne dane u godini. Neke svece nažalost više ne nalazimo u današ njim kalendarima, a gotovo da su zaboravljeni i radovi i običaji uz njih te pojedine dane u godini.

Stoga, 15. studenog, pre ma kalendaru, morate drevje skapati i presajati Dana 19. studenog mora te v žitnici zluftati, obračati i, mešati i čistiti, a 21. studenog

koli čmel moraju si posli biti gotovi, koše več ne smeti od pirati jer zima je na pragu, bliži se 25. studenog, tj. Sve ta Kata koja nosi snijeg na vrata i označava posljednje dane jeseni i najavljuje zimu. Osim što donosi snijeg, za svetu se Katarinu vjeruje da je simbol hrabrosti jer se suprotstavila caru Mak siminu II. i njegovoj želji da iskorijeni sve kršćane u Aleksandriji. Katarina je bačena u tamnicu i mučena glađu, a preživjela je zahva ljujući pruženoj pomoći od anđela. Za boravka u tamnici na kršćanstvo je preobratila i carevu suprugu pa je car naredio da se svi kršćani pobiju osim Katarine od koje je zatražio brak i od bacivanje vjere. Katarina je odbila ponudu i samim time i sebi potpisala smrtnu presudu. Car je naredio da se za nju izradi nova sprava za mučenje, kotač s bodeži ma, kako bi bila isječena na komade, ali plamen s neba je spalio kotač i Katarini je naposljetku odrubljena glava. Iz krvi koja je potekla iznikle su ruže šireći svoj miris po cijelom svijetu, a njezino su tijelo anđeli pre nijeli na Sinaj gdje je u 6. stoljeću izgrađen samostan

koji postoji i danas. Danas svetu Katarinu slavimo i kao zaštitnicu učitelja, pravnika, teologa, tajnika, knjižničara, arhivista, učenika i brojnih drugih osoba koje u svojoj struci posežu za knjigama i znanjem koje one sadrže. Ako nam ove godine ne donese snijeg, neka nam donese trunku hrabrosti za svaki novi dan…barem do 30. studenog kada je Dan svetoga Andrije. Dan za sno ve! Pazite o kome sanjate toga dana… možda vam se snovi ostvare!

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga - 31. ožujka Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak - petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

PREDSTAVLJANJE USPJEHA

potpore dobilo čak 18 korisnika iz turizma

Piše i foto: Sven Tomašić

Umultimedijskoj dvorani Riznice 15. studenog s početkom u 12 sati održala se dvostruka medij ska konferencija povodom svjetske nagrade našeg zna čajnog kuhara Amosa Novaka.

U drugom dijelu konferencije podijelilo se čak 18 bespo vratnih potpora u turizmu Međimurske županije za 2022. godinu.

Amos Novak predstavio je svoj značajan uspjeh na

svjetskom natjecanju u kuli narstvu kuhara do 27 godina u Meksiku na kojem je osvojio veliko 6. mjesto! Spomenuo je kako je bilo zahtjevno na tjecanje i da su dobili samo crnu kutiju u kojoj su bile namirnice kojima su trebali napraviti predjelo, glavno jelo i desert.

Obratio se župan Matija Posavec koji je neizmjerno ponosan na Amosa Novaka i ostale značajne uspjehe naših učenika i korisnika iz kulinarstva, turizma i kulture.

- Kad sve te uspjehe stavi mo u jednu kutiju s bespovrat nim potporama u turizmu, ne samo ove godine nego i 11 godina unazad, onda to ispada da se stvarno isplati sve ono što radimo i kako strateški promišljamo, zaključio je žu pan Posavec.

Bespovratne potpore do bilo je 18 korisnika iz raznih turističkih sfera poslovanja Međimurske županije. DG Sportu odobreno je 20 tisu ća kuna, PG Geleru 40 tisuća kuna, Toplicama Sveti Martin

50 tisuća kuna, Siniši Šajnovi ću 30 tisuća kuna, Željku Aze niću 20 tisuća kuna, Dubravku Horvatu 30 tisuća kuna, Igoru Bogdanu 30 tisuća kuna, Na taliji Mesarić 30 tisuća kuna, Apoloniji Polak 20 tisuća kuna, Mariju Hrešću, Mariji Dobranić, Nenadu Novaku, Davidu Štamparu, Damiru Dominić, Mirjani Trstenjak, Antunu Zadravcu i Benjaminu Kranjčecu odobreno je 15 ti suća kuna te Biserki Lajtman 10 tisuća kuna bespovratnih potpora za turizam.

Martinje (Autor: Ivan Hans Haramija)

Mokrije i hladnije

VREMENSKA SLIKA: I u prošlom tjednu nastavilo se relativno blago i mirno vrijeme, najtoplije je bilo u srijedu uz južinu i temperaturu blizu 20 °C. Sad nam dolazi nešto svježije vrijeme primjerenije sredini studenog. I kiša će biti sve češća pojava tako da bi druga polovica tjedna trebala donijeti ono pravo tmurno, vlažno i hladno kasnojesenje vrije-

me. Krajem tjedna u gorju moguć je i snijeg. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Nakon malo povoljnijeg četvrtka, od petka ulazimo u mračnije i tmurnije razdoblje. Dan će biti siv i oblačan, a povremeno se očekuje i kiša. Vjetar će okrenuti na sjeverni i sjeveroistočni pa će se temperatura zraka još malo sniziti u odnosu na

prvu polovicu tjedna. Cijeli dan će vjerojatno ostati oko 10 Celzijevih stupnjeva.

I vikend izgleda oblačan i prohladan, i dalje uz mogućnost za povremenu kišu. Temperatura zraka bit će još nekoliko stupnjeva niža nego u petak. Čini se da bi uz dolazak sve hladnijeg zraka u gorju trebalo biti i nešto snijega, osobito u noći na nedjelju i tijekom

nedjelje. Ako ćete putovati kroz gorske dijelove Hrvatske, imajte to na umu.

Za sad za nizine to ipak izgleda većinom kao kiša jer će temperatura zraka noću biti od 2 do 5, a danju između 4 i 7 Celzijevih stupnjeva. No, sve je to blizu graničnoj temperaturi pa se ne može isključiti da malo pahulja doleti i do nižih područja. Uglavnom, tijekom vikenda dominacija sivila, hladnoće i vlage. Izgleda da bi najmanje oborina bilo ovdje na sjeveru Hrvatske, ali i tu su povremeno moguće. Čini se da u ponedjeljak možemo očekivati malo povoljnije vrijeme jer bi trebalo proći uglavnom suho. Velika je vjerojatnost za maglu i niske oblake, ali uz malo sreće možda negdje probije i koja zraka sunca. Oko utorka je izvjesna nova promjena vremena s

Pučka meteorologija

Ako studeni ne da kiše, posijano neće nići

kišom ili susnježicom. Po trenutnim pokazateljima temperatura ostaje relativno niska pa će u gorju možda biti i snijega. U srijedu polagani prestanak oborina. Ostat će prohladno. Na kraju napomena da

je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 16. studenog 2022.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 20/21. 11. 1927. u Crkvicama europski rekord oborine (480 mm)

IZLAZI ZALAZI 20.11. u 07:02h 25.11. u 07:05h 20.11. u 16:19 h 25.11. u 16:15 h

• 24. 11. 1739. na području Iloka pao snijeg koji nije kopnio do Blagovijes� (25. 3.)

SKANDINAVKA VICOTEKA

Tina i Nina Vozač hitne pomoći ima dvije kćeri, Tinu i Ninu.

- Tinu, Ninu - Tinu, Ninu...

Ljubav

Pita kolegica kolegicu:

- Kako je na poslu?

- Jaooo, samo me o poslu ne pitaj!

- Dobro. Kako ljubav?

- Ma super mi je na poslu...

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Neje bilo tak zdavnja kaj se nej zmislili kak je Tomek Tomaševičov predi zadjih izborov v belom Zagreb grado hital drvje i kameje na negdašjega purgerskoga gradonačelnika Milana Bandiča. Nikaj kaj je Bandič za dvajsti let, kuliko je hercuval z purgerima, napravil je ne bilo vredo i zato so purgeri poverovali kak Tomek i jegova družina se Morejo i da bode po Zagrebo tekel med i mleko. Neje čuda vode preteklo cpod pod savskim mostom i Tomekov Zagreb se je zrušil kak hižica od karti. Ne sam da nikaj ne štima nek je još i huje jerbo je Tomek opal na smetjo i nikak je ne posložil kaj bi se gracko smetje, a šteroga ga ne melo, vozilo saki den kak je to bilo dok je Bandič vedril i oblačil v glavnomo i nejvekšomo našemo grado. Kak smetje ne zna kaj se je gracki načelnik promenil pak je počelo smrdeti. Dojdete v beli Zagreb grad, a na se strane duha kak da zagrebečko Sljeme ima koce po celomo grado, očem reči, smrdi tak kaj si čovek nebre najti mesta. Još se nekak magadilo dok so se maske za korono nosile, ali ve posle je to ne za zdržati. Hajdi let je minulo od unda dok so naši japice, a posle i japeki čistili Zagreba, unda je Zagreb bil čisti i purgeri so se žnjim ptimali. Ali več hajdi let mi Međimorci ne delamo toga posla, a i čuda sega je zmišleno (vreče, kante, kontejneri, kamioni, bageri, deponije) prek čega se smetje pospravlja sam treba reda v grado naprajti. Ne znati kam bode to došlo črez kratek čas dok bode celi Zagreb zaklajeni i dok se bode duha poznala tijam od Jakuševca do Sljemena, a vlekla se bode i črez Jelačičov plac?

I još nekaj, pred nami je Advent, pak tak i Advent vu Zagrebo pak si nekaj gruntam da bode Tomek znova delil maske onima šteri dojdo na advent kaj jiv ne bode duha dimo stirala jerbo brez maski je ne muoči zdržati v belom Zagreb grado. A kak sam več rekel na nas Međimorce Tomek nebre računati jerbo smo se i mi zaškolali i ve delamo bolše i vredneše posle. Verjem da ste čuli kak je Barika

Nebre beli Zagreb grad bez nas Međimorcov!?

pripovedala kak je to bilo dok si je moža iskala i zbirala. Veli ona:- Ja sam molila Božeka nek mi da dobroga i skrbnoga moža i takšega sam dobila, a moj mož je ne nikaj molil pak je dobil kaj je dobil.

Počel je i Uskok spovedati, a pokore so mo čistam kredne

Pomalem dohaja na svetlo dneva istina o tomo što je pošiljal sms poruke negdašjemo čakoskomo grackomo načelniko Štefo Kovačo, štere so Štefa rasplakale. I to ne bilo de nek na glavnomo čakoskomo placo, pre čakoski vuri i to pred televizijom. A čim se je nekaj pripetilo pred televizijom to je ne tak mala huncvutarija. Došel je i Štefov partijski šef Peđa Grbinov kaj mo je brisal soze. Ve dok vidimo kak je gospon Damir zišel na spoivedi pre Uskoko de je priznal kak je on pošiljal te sms poruke, ali na se zadje ne znamo je li je bil volonter ili pak je nekaj i kaseral? To so nam Uskoki ne rekli. Nekaj se pripoveda da je Štef mel priliko dojti na spoved, ali jo je ne skoristil. Nekaj si gruntam, ak je to tak, a najbrž je tak, jerbo ljudi morejo zlagati, ali selo ne, pak mi je unda jako čudno kaj se je Štef ne spovedal pak bi se mortik prinas v Čakovco unda išlo na nove izbore. Ak je čovek ne nikaj kriv unda mo tre dati još jeno šanso.

Tak je i direktorov šofer pelal v šoping direktorovo ženo. Dok so došli nazaj žena je mam, mimo tajnice, dobežala k direktoro i nagovarjala ja moža nek da šofero otkaza jerbo je tak vozil kaj je napravil tri unfale i skorom jo je vmoril. Direktor je ženo globoko pogledal, nasmejal se je od vuha do vuha i otpovedal joj je: - Pak nej biti takša, dečko je još mladi i dober je pak mo moramo dati još jeno šanso.

Kuliko nas košta voda štero zabadav dobavlamo???

Kam bode suzta nek na oko tak i se nevole curijo na grbačo maloga čoveka. Ovo leto se nevole ido ne sam prek grbače nego i prek žepov nas malih. Nejpredi so počele v zrak skakati cene benzina i nafte, unda je podražila struja, pak plin, kaj nem špeceraja i šekret papera spominjal, a ve, na se zadje, i čeki za vodo so se malo zdebljali. Da je živ, Cezar bi znova pital: pak kaj i ti sine,

Brute, jerbo ak se ide gori unda ne mora iti i voda. (Vidla žaba kak mečejo potkovo kojima pak je i ona zdigla nogo) Si znamo da nam vodo dragi Božek pošilja z neba zabadav, a dok teče, i to kak god pomalem, z naši pipi unda je draga kak suho zlato. Dok je cena odišla gori, dok so se čeki zdebljali kak debeli maček, smo zazvedili kaj se plačamo prek vode? Kaki velijo naši novinari voda je zabadav, kak jo i dobavljamo, a koštajo naše Međimorske vode, očem reči, jivi težaki. Još plačamo nekšega razvoja, a ne znamo kaj i koga razvijamo jerbo si naši Međimorci imajo vodovode i to v hižama i v kletima? Dok si malo bole pregruntam pak te cevi po šterima tua voda teče smo več platili nejmeje tri pot. I to je još ne se, ve je došlo na svetlo dneva da so naše Međimorske vode posluvale z gubičkom, a nišči ne zna zakaj? Staroga direktora Vladeka smo sprajli v penzijo i nafalili smo ga kak je bil dober, jako dobro smo ga plačali, a i z poštenom otpremninom smo ga otprajli da bi se ve zazvedilo kak nam je stavil velikoga manjka. Seposod isto, jeni kaserajo i delajo manjke, a mi drugi to se plačamo. Pitam vas i sebe kak dugo bodemo mi zdržali i de bodemo zeli tulikše peneze kaj se to povrnemo. Milijardo kuni smo dužni v INI za plin, strujači nam, ruon tak, ne stojijo nejbole, kaj nem zaprte ra�inerije i Agrokora spominjal, a ve so tu i naši vodači… I kaj je nejtožneše ne vidim kraja?

Si znuomo da so velike krize i da moramo šparati seposod de moremo pak je tak zbog radi šparanja vgašjeno svetlo i na krajo tunela. Rečite mi, prosim vas lepo čemo se mi mali ljudi moremo nadjati. Ak nemamo za vodo kak bodemo unda došli do gemišta? Naši biškupi so nas, za Martinje, lepo podučili da je, brzčas, korona dišla i da nazaj moramo paziti na gripo i to po onoj staroj pučkoj: - Što se drži pipe ne boji se gripe! A ono z lagva je ne, ruon tak, zabadav!

Pes, šteri je ne nejbolši čovekov prijatel: - Pes je, pije, dremle na kaučo, čoše se… Žena veli da je preslatki i ima ga jako rada. Ja delam se isto i veli da sam prasec i lenčina…

mi prodiremo dublje

Površina mu iznosi 210.500 kvadrata

Dvorac Malbork u istoimenom poljskom gradu smatra se najvećim dvorcem na svijetu. Po UNESCOovu mjerenju površine dvorca i pripadajuće mu zemlje čija površina iznosi 210.500 metara kvadratnih, doista je najveći dvorac! Izgradili su ga vitezovi Teutonskog reda i dandanas je u vrlo dobrom i očuvanom stanju.

Dvorac je smješten uz rijeku Nogat pa mu je u srednjem vijeku bilo moguće prići i brodovima. Zdanje od cigle nalazi se na samom sjeveru Poljske i uvršteno je na popis svjetske baštine u Europi. Sam stil dvorca je klasičan prikaz srednjovjekovne arhitekture i tradicionalne gradnje utvrda. (st)

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Najveći dvorac na svijetu Malbork ZNATE LI koji je najveći dvorac na svijetu?