Međimurske novine 1419

ANKETA

POD VUROM

Smatrate li da Nikola Zrinski Čakovečki zaslužuje spomenik u centru Čakovca?

Već u nekoliko navrata predsjednik Zrinske garde Đuro Bel potaknuo je međimursku zajednicu i vladajuće da razmišljaju o mogućnosti postavljanja skulpture Nikole Zrinskog na konju u centru grada Čakovca. Posljednji je put

Bel spomenuo tu ideju na otkrivanju biste Nikole Zrinskog u knjižnici. Pitali smo prolaznike što misle o toj ideji, kamo bi oni smjestili skulpturu i kako bi točno skulptura po njihovoj zamisli trebala izgledati. (st, foto zv)

Marija Levačić, Novo Selo Rok: Da, to je odlična ideja koja bi se svakako trebala realizira�. Nikola Zrinski je stvarno napravio puno toga za Međimurje, ali i cijeli sjeverni dio današnje Hrvatske i Europe. To je najmanje što možemo napravi� za njega, da� mu takvu umjetničku počast. Što se �če lokacije, centar grada dolazi u obzir jer je tamo najvidljivije područje.

Mijo Jakšić, Donji Kraljevec: Da, čuo sam već o toj ideji, ali nisam previše razmišljao o tome. Svakako sam za što se �če odavanja počasti Zrinskom i uljepšavanja samog prostora centra grada. Meni bi bilo bolje da je na konju nego da samo stoji, ipak konj daje moć cijelom ugođaju skulpture i cijelog prostora.

Ivan Naranđa, Čakovec: Naravno da Nikola Zrinski zaslužuje veliki umjetnički prostor u centru grada. Čim veća skulptura, to bolje. Napravio je jako puno dobrih stvari za budućnost svih nas tako da defini�vno treba veliku skulpturu. A sad, što se �če prostora gdje bi točno bio smješten, ima nekoliko zanimljivih lokacija, ili centar grada ili desni dio parka.

Ka�ca Ljubek, Čakovec: Da, zaslužuje ima� skulpturu, čudno je što ju još nema. Puno sam o njemu čula i slušala, on je svakako najveća ikona sjevera Hrvatske. Imao je veliki utjecaj na cijeli prostor današnjeg Međimurja. Po meni bi bilo bolje da je na konju i svakako bi mu trebalo da� više prostora, sad točno koja lokacija, ima ljudi koji će najbolje odluči�.

Stanko Sever, Čakovec: Defini�vno zanimljiva ideja, ali bit će ključno tko bude skulpturu točno napravio i kamo ju bude smjes�o. Ako bude napravljena reda radi, onda bolje ne. Treba bi� kvalitetna i pomno konstruirana. To je zapravo skulptura koju smo propustili napraviti dugi niz godina. Sad mi imamo kompleks nedovršenih poslova koje bismo trebali napravi� jer ih nismo napravili u ono potrebno vrijeme.

FOTO tjedna

Štrigovske “šeike” ne brine smanjena plinska renta

AKO MAĐARI mogu imati dva spomenika Zrinskog, onda možemo i mi imati jedan Na trg bi mogao doći

spomenik Nikole Zrinskog na konju

U utorak 15. studenog u popodnevnim satima u Knjižnici Nikole Zrinskog Čakovec svečano je otkrivena biste Nikole Zrinskog, čime je ujedno završen Mjesec hrvatske knjige.

ska garda Čakovec i cijelo Međimurje, spomenuo je predsjednik Garde Đuro Bel.

VIRUS PTIČJE GRIPE prijeti peradi

Kokoši u kokošinjac!

Zimski mjeseci i razdoblje migracije divljih ptica močvarica sa sjevera u toplije krajeve ponovno su aktualizirali zarazu virusom ptičje gripe. Kao što je već poznato, radi se o virusu koji normalno živi u organizmu tih divljih ptica, a opasan je za našu domaću perad. Perad promptno ugiba i time se gospodarstvu nanose ekonomske štete. Kako je virus potvrđen u našoj zemlji, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i širenja in�luence ptica na području cijele naše zemlje koja je stupila na snagu u utorak, 22. studenog 2022. godine. Mjerama je određeno obvezno držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu u zatvorenim nastambama kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama. Vodena perad (patke i guske) moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.

U svrhu ranog otkrivanja visoko patogene in�luence ptica iznimno je važno nadležnoj

ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji odmah prijaviti svaku promjenu zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, smanjenje proizvodnje, smanjenje unosa hrane i/ili vode te uginuća peradi i ptica u zatočeništvu.

Apelira se na odgovorno ponašanje svih posjednika peradi i ptica u zatočeništvu s molbom da se pridržavaju mjera kako bi se spriječila daljnja pojava bolesti u domaćim uzgojima peradi te širenje te bolesti. Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24-satnu pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u ptica.

Dok je mala vjerojatnost za zarazu virusom kod velikih farmi, u puno nepovoljnijoj su situaciji domaće kokoši, patke i guske koje slobodno šeću po dvorištu i kljucaju sve što im se nađe na putu.

Zaraza se može proširiti i vodom ili hranom ako divlje ptice slete u dvorište i posluže se “ponuđenim” kukuruzom, pšenicom, šrotom....

- Svi znamo da je za vrijeme njegove vladavine počela trgovina od Budimpešte pa do mora, prema tome, on je nama puno toga dao i mi smo njemu ostali dužnici, bez obzira na ovaj spomenik koji tu sad imamo. Samo ako se priča o našim Zrinskima te cijeni Nikola Čakovečki, razvija se Zrin-

Također, Bel je spomenuo da mu je želja da se postavi spomenik Nikole Zrinskog na konju i to na čakovečkom trgu u blizini obeliska. Bel je potvrdio da su iz Zrinske garde slali već nekoliko puta molbe za gradnju kipa Zrinskog.

- Ako Mađari mogu imati dva spomenika Nikole Zrinskog, onda vjerojatno možemo i mi imati jedan, zaključio je Đuro Bel. (st)

POLICIJA zapošljava na radna mjesta upravnog odjela Prioritet imaju osobe s invaliditetom

Ministarstvo unutarnjih poslova je 23. studenoga 2022. godine objavilo prvi dio natječaja za prijam u državnu službu na neodređeno i određeno vrijeme, a na koje se ravnopravno s ostalim kandidatima mogu prijaviti i osobe s invaliditetom.

Rok za podnošenje prijava s dokazima o ispunjavanju uvjeta je 8 dana, dakle do 1. prosinca 2022. godine, neposredno na adrese koje su navedene u natječaju na koji se javljate ili poštom na istu tu adresu. Radna mjesta su viši upravni referent i upravni referent. (dv)

POVODOM ADVENTA u gradu rudara Doživite drevni običaj čehara!

U sklopu Adventa u Murskom Središću organizira se i Advent po naseljima koji počinje u Hlapičini, 26. studenog od 18 sati.

Naime, Društvo žena Hlapičina uz podršku Mjesnog odbora i Grada Mursko Središće organizira selsku

zabavu uz prikaz drevnog običaja čehara koji je gotovo zaboravljen u međimurskih naseljima. Dođite i osjetite stari običaj gdje će glumice Društva žena Hlapičina uz podršku dramske sekcije KUD-a Mura istinski dočarati čeharu. (st)

U bijelim, jednostrukim haljama šeika koje se inače nazivaju dishdasha ili khandura vesela ekipa iz Štrigove i Svetog Urbana bodrila je našu nogometnu repku na utakmici protiv Maroka na Svjetskom prvenstvu u Kataru.

Kokice opet moraju u zatočeništvo

Tko je ovdje glup, a tko gluplji?

Piše: Tomislav Novak

Ma kakav se samo igrokaz odigrao prošlog tjedna u našem Hrvatskom saboru. Na pozornici su glavni glumci bili Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Dario Hrebak, saborski zastupnik HSLS-a i gradonačelnik Bjelovara te u odsustvu optuženi i popljuvani Međimurje-plin d.o.o., a uz njega i međimurska politička elita. Ako niste gledali uživo, znajte, teško je opisati riječima.

Ali dok je ideja i zaplet ove drame bio dostojan Molierea, Shakespearea te Zole (koji bi bio zadužen za osmišljavanje ministrova moralističkog naricanja), glumački kadar bio je ipak daleko ispod zadatka. Navikli smo obično gledati daleko bolje glumce rođene u Sarajevu od Plenkovićeva ministra Filipovića, a Dario Hrebak i inače toliko loše glumi liberala da i pokojni prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pored njega izgleda kao teški liberal.

Kako se to odigralo? Najprije je diplomirani kriminalist Dario Hrebak (HSLS), malo službeni, malo neslužbeni koalicijski partner HDZ-a u Saboru i gradonačelnik Bjelovara, naručenim pitanjem nabacio loptu ministru Filipoviću direktno na nogu u šesnaesterac pred praznim golom. I to iz ofsajda. Hrebak je najprije blagoglagoljivo nahvalio trud, muku i poteze Vlade u smanjenju energetskog udara na Hrvatsku, ma bomboni su mu ispadali iz usta o Vladinim dobročinstvima. Da bi nakon toga navalio na nevaljalu tvrtku iz Čakovca koja njihovim školama ne želi prodavati plin po povlaštenoj cijeni, koju je propisao Sabor.

Lopta na volej

Ministar Filipović je spremno prihvatio loptu, nastavio u istom stilu napucavati Međimurje-plin kako ne želi spustiti cijenu plina školama i vrtićima, da bi poentirao lažnom moralkom:

- Nevjerojatno mi je da netko može nekakav pro�it stavljati ispred dobrobiti svojih sugrađana, a to trenutno radi Međimurje-plin. To je pitanje za lokalne čelnike koji su većinski vlasnici, kako dopuštaju toj �irmi da naplaćuje takve račune, rekao je Filipović, koji je sipao o Međimurje-plinu podatke kao iz rukava. Pitanje je očito bilo naručeno.

Dakle imamo najprije Hrebaka, koji je kao liberal trebao u najmanju ruku pitati zbog čega nije svim tvrtkama omogućen povlašteni plin od 41 eura po MWh-u, a ne samo HEP-u, kako bi i one mogle isporučiti plin ustanovama koje su stavljene u povlašteni položaj, pa i njegovim školama, vrtićima i institucijama, a s kojima imaju potpisane ugovore. To je najmanje što se moglo očekivati od navodnog liberala (za one koji žele znati više, proučiti osnove politologije), a ne da ni ne zna za što bi se trebala zalagati njegova stranka.

Nakon toga imamo ministra, doktora znanosti, profesora ekonomije (?!) koji poziva Međimurje-plin neka raskine ugovore sa školama kako bi HEP mogao uletjeti umjesto njih. Drugim riječima, silom i makinacijama izbacuje Međimurje-plin iz tržišne utakmice s najsigurnijim kupcima, a pritom ih navodi i na kršenje vlastitih ugovornih obveza, zbog čega bi na kraju kao kršitelj ugovornih

Ministar Filipović opleo je po Međimurje-plinu kao problematičnoj tvrtki koja odbija dati ustanovama plin po povlaštenoj cijeni, a prešutio kako je ustvari njima uskraćen plin po povlaštenoj cijeni kako bi ga mogli distribuirati dalje

Karikatura, Damir Novak

klanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije po cijeni od 41 eur/MWh kada se Međimurje-plinu po toj cijeni plin i osigura. Međutim, do sada Vlada RH plin po toj cijeni za naše kupce, bolnice, škole, vrtiće i ustanove, Međimurje-plinu nije osigurala, rekao nam je Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina.

Pri tome je naveo članke i stavke Uredbe po kojoj je Hrvatska elektroprivreda d.d. trebala tu cijenu omogućiti i Međimurje-plinu, no to pravo od HEP d.d. dano je isključivo samo HEP-Plin d.o.o. Osijek, rekao nam je Hranilović.

- Smatramo da i Međimurje-plin za kupce iz Uredbe koje opskrbljujemo ima pravo na plin po cijeni od 41,00 EUR + troškovi opskrbe. Kada nam isto pravo bude omogućeno od strane Vlade Republike Hrvatske i nadležnog Ministarstva, moći ćemo institucijama prodavati plin toj cijeni.

- Ističemo da i dalje molimo Vladu Republike Hrvatske da nam kao energetskom subjektu po tim uvjetima, na isti način osigura plin kao što je osigurala za kupce HEP-PLIN d.o.o. Osijek. Želimo da i kupci Međimurje-plina, javni naručitelji, koje opskrbljujemo plinom na više od 1700 obračunskih mjernih mjesta na području cijele Republike Hrvatske, imaju osiguran plin po navedenoj cijeni kako se ne bi pogoršalo i ugrozilo poslovanje bolnica, škola, vrtića i ostalih ustanova, kao i poslovanje Međimurje-plina, odgovorio je Hranilović između ostalog na naša pitanja.

Svi dovedeni u nezavidan položaj

obveza Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina, mogao i zakonski odgovarati.

S druge strane, Davor Filipović, kao ni Dario Hrebak, upravo zbog istog razloga, kaznene odgovornosti, ne „tentaju“ ravnatelje vrtića, škola, bolnica i inih da jednostrano razvrgnu ugovore.

Iz svega skupa može se samo zaključiti kako nekome smeta Međimurje-plin u zahuktaloj tržišnoj utakmici oko plina. Razlozi mogu biti različiti, ili samo jer je direktor Nenad Hranilović u krivoj stranci ili jer je Filipović predugo bio po raznim nadzornim odborima državnih �irmi pa gospodarstvo poistovjećuje s državnim intervencionizmom, koji je ustvari i doveo do ovih kriza kojima danas svjedočimo. Što god da je u pitanju, razvidno je kako je riječ o sapunanju daske međimurskom plinskom distributeru nauštrb svim pravilima poslovanja i upornom šamaranju Međimurja kao pokvarenog miljea.

U svakom slučaju, izvedeno je javno pljuvanje po �irmi koja u svom nazivu nosi ime Međimurje i jedinicama lokalne samouprave u našoj županiji, dok se istovremeno plin koji se crpi u upravo u Međimurju daje državnoj �irmi po povlaštenoj cijeni i onda

se taj plin uopće ne distribuira u Međimurje, osim ako ne potpišete ugovor s HEP-om.

Da ne bi bilo zgoreg, treba znati i ovo: Otkako INA sav plin koji iscrpi u Međimurju mora prodati HEP-u po povlaštenoj cijeni, otada je počeo i manji priljev u općine i gradove od plinske rente. Pa je tako npr. umjesto nekih 600.000 kuna mjesečno, Općina Selnica za prošli mjesec dobila 133.000 kn, dok je, evo još jednog primjera, Općina Štrigova umjesto uobičajenih 1,7 milijuna kuna dobila tek oko 350.000 kuna. Već i po navedenom Međimurje i njezine jedinice lokalne samouprave itekako sudjeluju u rješavanju plinske krize u Hrvatskoj i od Filipovića zaslužuju ljubljenje skuta, a ne bljuvanje �loskula o pro�itu ispred interesa svojih građana.

Na kraju svega daleko više liči na onu poznatu komediju Glup i gluplji, umjesto na ozbiljnu dramu. No, u doba populizma to izgleda jedino i prolazi.

Međimurje-plin bezuspješno traži povlaštenu cijenu od Vlade - Mi naravno možemo prodavati plin institucijama, odnosno poduzetništvu koji su obuhvaćeni Uredbom Vlade RH o ot-

Zbog navedene ministrove prozivke u neugodnoj situaciji su i međimurski gradonačelnici i načelnici i ravnatelji vrtića. Naime pazite, oni kao vlasnici Međimurje-plina trebali bi narediti toj �irmi da ide u minuse, kako zbog cijene plina vrtići i druge jedinice ne bi otišle u �inancijske dubioze. Ako svojim vrtićima narede da otkažu ugovor Međimurje-plinu, penali koje bi plaćali bili bi enormni. Ako narede direktoru Međimurje-plina da otkaže ugovore jedinicama, on sam krši zakon jer radi protiv vlastite �irme.

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini rekla nam je kako će se sjednica Nadzornog odbora Međimurje-plina održati u petak. Znači, u trenutku kada već držite ovaj broj Međimurskih novina u rukama. Situacija je krajnje bizarna, a hoće li uspjeti napraviti pritisak na Vladu, vidjet ćemo. Mogućnost postoji naročito jer su među većim vlasnicima i gradovi Prelog i Mursko Središće, čiji su pak gradonačelnici članovi HDZ-a, obojica s nacionalnim političkim iskustvom. Vidjet ćemo imaju li ikakav utjecaj na politiku vlastite stranke ili pak je u pitanju sasvim neka druga igra.

Rješenje je banalno, iste uvjete bi morali imati svi koji su na plinskom/energetskom tržištu, posljedično i pristup povlaštenom plinu. To bi spomenuti saborski zastupnik, liberal Hrebak, prvi trebao znati ili neka hitno promijeni stranku zbog mentalne higijene svojih birača. Radnička fronta se čini najbliskija njegovu razmišljanju, mada ideološki, čini se, ni Plenkovićev HDZ nije daleko.

MEĐIMURJE-PLIN d.o.o. našao se na nasapunanoj dasci i dobio cijelu predstavu u Hrvatskom Saboru

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan i privatna arhiva

Uživotu smo često okruženi nevjerojatno inspirirajućim ljudima koji nam pokazuju da baš ništa, ali stvarno ništa, u životu nije nemoguće. To su priče koje nam daju snagu u teškim vremenima i daju nadu u sivilu kojim smo danas prečesto okruženi. One nam govore da svatko od nas može biti feniks ma kakve nas god ružne i neugodne situacije snašle u životu.

Upravo nam je jednu takvu životnu priču ispričao Denis Makovec iz Grabrovnika u općini Štrigovi. Nakon završetka srednje škole u Čakovcu krenuo je kao i svi ostali u potragu za poslom. U Hrvatskoj je radio nekoliko mjeseci, da bi potom našao dobar posao u

Austriji na jednom velikom poljoprivrednom imanju. Nije mnogo dvojio hoće li otići u inozemstvo ili ne jer je mjesto rada bilo udaljeno manje od 100 kilometara od njegova rodnog mjesta. To je ujedno značilo da će i često biti doma.

U to vrijeme bio je mladić u najboljim godinama, željan izlazaka, druženja, zabave, sve dok ga nesreća na radu nije prikovala za invalidska kolica.

Na Denisa je pala traktorska šprica od tonu i pol

- Kod nas je 2004. bilo jako teško pronaći dobar posao u mojoj struci. Radio sam kakva tri mjeseca u dućanu s dijelovima za traktore u Čakovcu, a potom sam pronašao sezonski posao u Austriji. Čekao me posao mehaničara u radionici te rad po poljima poljoprivrednim strojevima.

Meni je to bilo u krvi jer smo doma imali poljoprivredno gospodarstvo i odmah sam prihvatio posao, prepričao nam je Denis, danas 38-godišnjak.

Tamo je radio oko tri godine i nakon toga mu je �irma Class ponudila posao mehaničara za sjeverozapadnu Hrvatsku. Sve su se već dogovorili, međutim, do zaposlenja nikad nije došlo.

- Bio mi je to posljednji tjedan rada u Austriji. Nakon toga morao sam se vratiti nazad u Hrvatsku. U ponedjeljak sam došao u Austriju da još odradim otkazni rok i tad se dogodila nesreća. U garaži na betonu bila je ostavljena traktorska šprica i ja sam ju htio pomaknuti da unutra parkiram traktor. Kako sam ju pomaknuo, tako se ona prevrnula na mene. Gazda je zaboravio transportne kotače potegnuti van da bi ona bila stabilnija i tako se ona prevrnula, prepričava nam Denis što se dogodilo tog kobnog dana.

- Prije toga smo ju stalno vlekli, primjerice i po zemlji i ona se nikad prije toga nije prevrnula. Meni nije ni palo na pamet da bi se to moglo dogoditi. Šprica je težila tonu i pol. Koban je bio taj trzaj kad je pala na mene i stisnula me na tlo, tada je kralježak iskliznuo van. Nije se prekinula leđna moždina, već je bila nagnječena. No, za to više nema spasa, još ne postoji operacija kojom bi se to moglo riješiti. S tim treba dalje živjeti, prepričao nam je u nastavku.

Sreća u toj teškoj nesreći bila je da je Denis imao sve papire o radu iako je to bio sezonski posao s prijavom od 4 sata, no i to mu je bilo dostatno za sva prava s obzirom na to da je postao invalid.

DENIS MAKOVEC

završio je u invalidskim kolicima nakon što je na njega pala traktorska šprica

Htio sam biti uzor sinovima Lukasu i Tinu!

Denis Makovec u kolicima je već 16 godina

- Mene je Hrvatska totalno, kako da kažem, odšibala. U Hrvatskoj nemam pravo dobiti nijednu stvar jer ovdje nisam radio minimalno šest mjeseci. Da sam gore u Austriji radio bez papira, ja bih sada bio siroče, govori nam u nastavku.

Nakon nesreće završio je u bolnici uz gotovo nesnošljive bolove, a zatim je stupila na red rehabilitacija. Na rehabilitaciji u Austriji pripremili su ga doslovno na sve što ga je nakon nesreće dočekalo kod kuće. Učili su ga kako sam može sjesti u auto, kako se može prebaciti u kadu, odnosno spremili su ga na sve situacije kako bi dalje mogao funkcionirati u invalidskim kolicima.

- Nikad neću zaboraviti kada su nas dovezli u šumu, stavili dolje i rekli nam neka se sami podignemo nazad u kolica. Rekli su nam da nas to doma čeka, prepričao nam je u nastavku trenutke s rehabilitacije.

TEMA BROJA

Doktori su mu rekli da ne znaju hoće li ikada moći hodati. Rekli su mu da će možda za deset godina moći, a možda neće. Sve ovisi o tome koje će se funkcije vratiti, a to nikad ne mogu znati kod takve ozljede.

Kosi travu, postavlja pločice, ruši drva u šumi

Danas, kada vidite Denisa i što sve radi iako je u kolicima, svi uvijek ostanu u šoku. Osim što si je napravio malu radionicu u kojoj sebi i obitelji može napraviti servis na autu i kosilici, Denis uz to bez problema kosi travu u dvorištu, a kada zatreba, ide i u šumu podno kuće porušiti drva za sezonu grijanja.

- Sve radove u kući i oko kuće pokušavam napraviti sam. Radim to iz hobija i da odvrnem misli. Legnem se na pod, pod auto i šraj�im. Popravljam i kosilice i sve ostale uređaje koje mogu, prepričava nam Denis, koji je po struci inače mehaničar.

Denis je uredio i kompletnu terasu ispred ulaza u kuću i sam postavio pločice i zidić uz škarpu. Naravno da sve nije mogao napraviti sam, no tu su onda bili obitelj i prijatelji koji mu uvijek uskaču u pomoć. Ali bitno je naglasiti da većinu toga napravi sam i da mu za to treba ipak dosta vremena.

Ispod kuće napravio je i ribnjak za opuštanje s obitelji u ljetnim mjesecima. U kući ima vlastitu teretanu kako bi svakog dana vježbao na jačanju svoga trupa i ruku, kojima se kreće s jednog mjesta na drugo. Kaže nam da ne želi invalidska kolica s motorom jer njima ne bi jačao svoje mišiće ruku prijeko potrebne za kretanje.

Uz �izičku aktivnost, kaže, bolje se osjeća. Sve to radi i kako bi skrenuo misli s invalidskih kolica, ali i konstantnih bolova koje osjeća u nogama. Vjetar u leđa daje mu kada ga drugi ljudi vide, prepoznaju njegovu snagu i volju za životom te kažu: -

Iako je u invalidskim kolicima, Denis servisira svoj auto, kosi travu po gruntu, ruši drva u šumi te uređuje terasu i ribnjak

biti sinovima

BROJA

Svaka ti čast na onome što radiš! Ja sam zdrav, ali mene je sram koliko toga ne znam, a koliko ti sve znaš raditi!

Pozitivac ostao i nakon nesreće

Denis je i prije nesreće bio veliki pozitivac, a ostao je to i dandanas iako je u invalidskim kolicima. Ta ga pozitivnost jednostavno tjera naprijed. Čvrsto je odlučio nakon nesreće i dalje živjeti

svoj život. Pobijedio je samoga sebe, a tada mu se promijenio svijet.

Bol koji je doživio otkrio mu je neke nove puteve i propitkivao one stare, tjerao ga je da nastavi sve dok nije prihvatio identitet koji ga je podsjetio na onaj prethodni.

- Stalno govorim da čovjek ne zna koliko je jak sve dok ne doživi nekakvu nesreću. Sve do onda ne znaš koliko si �izički i psihički jak

U Međimurju 52 nesreće na radu u pet godina

U prvih 10 mjeseci ove godine na području Policijske uprave međimurske evidentirano je osam slučajeva nesreća na radu. U tim je nesrećama jedna osoba, nažalost, smrtno stradala.

U 2021. godini evidentirano je ukupno 16 nesreća na radu u kojima

nitko od sudionika nije smrtno stradao, dok su u proteklih pet godina na području Policijske uprave međimurske evidentirane ukupno 52 nesreće na radu među kojima je nažalost jedna osoba smrtno stradala, rekli su nam u PU međimurskoj.

jer ti se život preokrene naglavačke, a samo o tebi ovisi kako ćeš to prihvatiti, dodaje u nastavku.

Naravno da se u trenutku nesreće upitao zašto se to baš njemu trebalo dogoditi. Trebalo mu je i dosta vremena da se “glava” privikne na novo stanje. Doslovno je započeo život iz nule.

- Dok nešto teško doživiš u životu, dođeš do samog ruba i zapitaš se kamo ćeš dalje krenuti. Lijevo ili desno ili ćeš stajati na mjestu? Ja sam se sam pitao što mi je od tog života ostalo, doći ću u sobu i zatvoriti se unutra? Kome je to pomoglo u životu? Nikome, prepričava nam svoju unutarnju borbu.

- Nesreća mi je zatvorila jedna vrata i otvorila mnogo drugih vrata, pozitivnih i na tome sam zahvalan. Istraživao sam, rastao sam i prihvatio sebe takvog. Na rehabilitaciji sam dobio dobar temelj i znao sam gdje se i za što se trebam boriti, govori nam.

Iako ga je teška nesreća na poslu prikovala za invalidska kolica, to ga nije spriječilo da nastavi živjeti, osnuje obitelj i bude podrška svojim sinovima

Iako je u invalidskim kolicima preko 16 godina, tek prije godinu i nekoliko mjeseci na pomoć je dobio i asistenticu na 4 sata na dan. Pomoć mu jako dobro dođe jer treba pomoć jer ne može sve stvari odraditi potpuno sam.

Oženio se i osnovao obitelj Svoju suprugu Manuelu iz Svibovca Podravskog upoznao je 2012. godine na jednom od susreta udruge DOSTI. Za dvije godine su se vjenčali i osnovali obitelj, a u braku su im se rodila dvojica sinova na koje su izrazito ponosni.

- Nakon nesreće pitao sam se hoću li uopće moći imati curu, hoću li se ikada oženiti. Nasreću, svoju suprugu sam upoznao na druženju s udrugom gdje je došla kao asistentica. Počeli smo hodati zajedno i oženili smo se, prisjeća se Denis.

Kaže da su mu druženja preko udruge jako pomogla i da je preko njih proširio krug prijatelja koji mu danas mnogo znače. Jedni drugima pružaju veliku podršku kroz

život jer samo oni znaju s kakvim se mukama i poteškoćama bori u svom životu.

- Ne mogu reći da nije bilo teško, teško je i danas. Taj prvi moment, korak kada sam sjeo u kolica, kada sam prvi put došao u grad i među ljude. To me satralo, tamo gdje sam bio najtanji. Tada sam bio manji od miša. Gledao sam tko me sve gleda, što misle o meni, a danas to uopće više ne primjećujem. A samim time ljudi me danas više ni ne gledaju kao invalida, prepričava nam naš sugovornik.

Dodatni poticaj u životu su mu i njegovi sinovi. - Djeca me gledaju svakog dana i nisam želio da im budem tata u kolicima koji se samo vozi iz sobe u sobu. Želio sam da im budem uzor, da im pokažem da se u životu možeš i moraš boriti, dodaje u nastavku.

Denis je svojim primjerom danas podrška svim ostalima koji su završili u invalidskim kolicima, ali i svim ostalim, potpuno zdravim ljudima. Pravi je dokaz da se uz snažan duh i čeličnu volju ipak mogu pomicati “brda i planine”. Hvala mu na tome!

Denis sa suprugom Manuelom i sinovima Lukasom i Tinom

Tijekom radova na izgradnji terase

U

Jednako kao što je u Hr vatskoj najveća koncentra cija gospodarske aktivnosti u Zagrebu, tako je i u Me đimurskoj županiji najveća koncentracija gospodarstva u Čakovcu, u kojemu poslu ju 1.423 od ukupno 3.623 poduzetnika u Međimurju.

No, u Međimurskoj žu paniji nema općine u kojoj nema poduzetničke aktiv nosti. Brojčano najmanje poduzetnika posluje u De kanovcu, njih 17, a najviše u Nedelišću, najvećoj općini u Međimurju, njih 306, što je brojčano za pet poduzetnika više nego u Prelogu koji je po gospodarskoj snazi drugi na rang-list iza Čakovca.

U Belici posluju 74 po duzetnika, u Domašincu 57, Donjoj Dubravi 45, Donjem Kraljevcu 143, Donjem Vidov cu 21, Goričanu 58, Gornjem Mihaljevcu 45, Kotoribi 58, Maloj Subotici 92, Podturnu 61, Pribislavcu 74, Selnici 65, Svetom Jurju na Bregu 102, Svetom Martinu na Muri 102, Orehovici 38, Straho nincu 113, Svetoj Mariji 42, Šenkovcu 100, Štrigovi 77, a Vratišincu 33 poduzetnika.

Po ukupnim prihodi ma među općinama sve je “prešišao” Donji Kraljevec s ostvarenim prihodima od 1,477 milijardi kuna.

Donji Kraljevec, Nedelišće i Mala Subotica predvodnici u zapošljavanju Prema broju zaposlenih, iza poduzetnika iz Čakovca s 11.662 i Preloga s 3.535, slijede poduzetnici Donjeg Kraljevca s 1.949, Nedelišća s 1.936, Male Subotice s 1.486 i Murskog Središća s 1.229.

Najveći su prihod ostva rili poduzetnici sa sjedištem u Čakovcu, Prelogu, Donjem Kraljevcu i Nedelišću. Od 25 gradova i općina Međimur ske županije, ukupno gleda jući, pozitivno su poslovali poduzetnici svih gradova i 20 općina, a samo je u dvjema općinama, Svetom Martinu na Muri i Pribislav cu, ostvaren neto gubitak. Najveću neto dobit iskazali su poduzetnici sa sjedištem u Čakovcu, a najmanju u Gor njem Mihaljevcu.

U Čakovcu i četirima okolnim općinama 60 posto svih poduzetnika

Općina Nedelišće još iz vremena socijalizma vuče jače razvijeno privatno po

duzetništvo nego bilo koja druga općina zbog blizine Čakovca i dodira s njegovim gospodarskim utjecajem. Ko rist od položaja u prstenu Čakovca imaju i druge općine u njegovoj neposrednoj blizi ni. U Strahonincu posluje 113 poduzetnika, u Šenkovcu 100 poduzetnika, u Pribislavcu 74 poduzetnika, uz spomenutih 306 u Nedelišću. Zbrojeno, u općinama u prstenu Ča kovca posluju ukupno 593 poduzetnika. Kad se tome dodaju 1.423 poduzetnika u Čakovcu, to je ukupno 2.016, odnosno oko 60 posto podu zetnika u usporedbi s 3.623 koliko ih posluje u Međimur skoj županiji.

Nedelišće prednjači i sa 168 obrtnika

U Međimurskoj županji posluje 1.496 obrtnika od čega u Čakovcu 483, u Ne delišću 168, u Prelogu 103 u Prelogu u Murskom Sre dišću 87.

U Međimurskoj županiji nema općine u kojoj nema obrtnika. Najmanje ih je 9 u Dekanovcu i 10 u Donjem Vidovcu . U Belici ih je 49, u Donjoj Dubravi 36, u Donjem Kraljevcu 43, u Goričanu 17, u Gornjem Mihaljevcu 26, Kotoribi 15, Maloj Subotici 51, Orehovici 26, Podturnu 34, Pribislavcu 33, Selnici 25, Strahonincu 39, Svetoj Mariji 26, Svetom Jurju na Bregu 57, Svetom Martinu na Muri 32, Šenkovcu 55, Štrigovi 38,, Vratišincu 12.

Broj obrtnika smanjio se samo u općinama Goričan i Podturen i to brojkom i slo vom u svakoj općini samo za jedan obrt manje, dok je u općinama Dekanovec, Sveta Marija i Štrigova ostao isti. U svim ostalim gradovima i općinama bilježimo manji ili veći porast broja obrtnika, ukupno za 82 obrtnika.

U obrtništvu je vidljivo prilagođavanje suvremenim trendovima što je rezultira lo je promjena djelatnosti kojima se bavi najveći broj međimurskih obrtnika. Naj veći dio njih ima registriranu uslužnu djelatnost vezanu uz IT sektor, tj. intelektualne usluge. Slijedi građevinska djelatnost i ostale uslužne djelatnosti: frizeri, kozmeti čari, cvjećari, popravci i odr žavanje, trgovina na malo, ugostitelji iprijevoznici. Me đu proizvođačima najviše je onih metalske djelatnosti, a zatim slijedi proizvodnja od drva, tekstilci te proizvodnja hrane i pića. (BMO)

GOSPODARSKI FORUM GRADA PRELOGA 2022.

Petak, 25.11.2022. Hotel Panorama DG Sport Prelog

OBAVIJEST O OBJAVI JAVNOG NATJEČAJA

Obrtnička komora Međimurja

deficitarna obrtnička zvanja. Na tječaj i uvjeti natječaja objavljeni su na web stranici www.obrtnicka-komora-medjimurja.hr, a upućen je i svim srednjim strukovnim školama na području Međimurja, radi objave na njihovim web stranicama i/ili oglasnoj ploči. Natječaj je otvoren do 21.12.2022., a za dodatne informacije možete se obratiti u Obrtničku komoru Me đimurja, Čakovec, I.G.Kovačića 4, tel. 312 643 ili 313 971.

Cilj nam je postati referenca za proizvodnju ambalaže u Europi

Imamo vrlo sposobne i lojalne ljude koji rješavaju svaki problem i svaki zahtjev koje dobijemo od poslovnih partnera. Ni kada se ne štedi na investicijama, a ni na zaposlenicima

Piše: Tomislav Novak Foto: Muraplast

MURAPLAST se vi nuo među najjače hrvatske tvrtke ra deći samozatajno, ali uporno i dosljedno. Prošle godine izvoz mu je porastao 47 posto, ta koreći duplo te su ostvarili ukupne prihode preko 525 milijuna kuna (za 44 posto veći od prethodne godine), od čega je opet na stranom tržištu ostvareno preko 434 milijuna kuna. To ih je svrstalo u sam vrh među najjače hrvatske izvoznike među kojima su na 55. mje stu po ostvarenom prihodu na stranim tržištima. Što je zaista dojmljivo. Kako im je to pošlo za rukom, rekao nam je direktor Davor Ujlaki.

- U prošloj ste godini napravili nevjerojatan rast ukupnih prihoda i povećali ih gotovo 44 posto. Kako ste uspjeli napraviti toliko veliki pomak u poslovanju?

- Prošlogodišnji rast bio je rezultat kombinacije pla niranog organskog rasta i povećanja cijena sirovina. U industrijskoj zoni kod ulaza u Kotoribu 2020. izgradili smo novu proizvodnu halu. U nju smo tijekom 2020. i 2021. in

stalirali dodatne proizvodne linije koje smo popunili novim poslovima. Slijedimo planira ni investicijski ciklus i rast, a i investicije su se nastavile i u ovoj godini.

- Što čini osnovu Vašeg poslovanja i kakve sve pro izvode plasirate na tržište?

- MURAPLAST je prven stvo proizvođač ambalaže. Dvije trećine proizvodnje su plastični proizvodi, a preo stala trećina čine papirnate vrećice za nošenje. U plastič nom segmentu imamo vrlo širok asortiman proizvoda te smo u mogućnosti proizvesti gotovo svaku vrstu fleksibil ne ambalaže od polietilena (vrste plastike). Dugoročni cilj nam je postati referenca za proizvodnju ambalaže u Europi.

- Veliki ste izvoznik i većinu prihoda ostvarujete na inozemnim tržištima. Na koja tržišta najviše izvozite i kako ste se uspjeli plasi rati na njih?

- Najviše izvozimo u Njemačku, Nizozemsku i Austriju. Trenutno tržište MURAPLAST-a je Europa s radijusom od 1500 km, ali sve su nam primamljivija i područja van Europe. Izvoz smo započeli prije dvadese

tak godina, proizvodom po kojem smo i dalje najpoznatiji, a to je ambalaža za pakiranje pića, tzv. termoskupljajuća folija. Početak je bio težak, pun skupih lekcija.

- Kako ste uspjeli odr žati stabilnost poslovanja u vrijeme pandemije i ne stabilnosti tržišta koje su uslijedile nakon toga?

- Za vrijeme korone i dalje je vladala velika potražnja za našim proizvodima jer radimo proizvode koji se svakodnevno upotrebljava ju poput ambalaže za hranu. Veći izazovi bili su prilagodba novom izvanrednom stanju koje je zahtijevalo rješavanje do tada neviđenih logističkih i organizacijskih problema. Nestašicu sirovina koja je slijedila nakon vala korone osjetili smo među prvima i stabilnost poslovanja nam je najviše ovisila o sposobnosti nabave ključnih sirovina. Tu su se posebno iskazali odjeli tehnologije i nabave koji su se prilagodili novoj situaciji i spriječili da naši kupci osjete nestašice sirovina na tržištu.

- Prošle ste godine po većali i broj zaposlenih. Koliko danas imate zapo slenih i na koji način dola zite do njih, osposobljavate i naravno, stimulirate?

-Trenutno imamo 350 za poslenih te tražimo dodatnih 5 osoba. Prosječna primanja su veća od prosječnih plaća

u susjednoj Sloveniji. Najviše novih zaposlenih dolazi nam iz područja okolice Koprivni ce. Novi zaposlenici dobivaju mentore i prolaze prilagođe nu edukaciju kako bi se što kvalitetnije mogli uklopiti u naš tim. U budućem razdoblju planiramo poboljšati komu nikaciju i raditi na što većoj angažiranosti zaposlenika kako bi zaposlenici dobili što jasniju sliku što se zbiva u poduzeću.

- Investirali ste dosta u proširenje proizvodnje, kakvi su daljnji planovi MURAPLAST-a? Nastavljate li širenje istim tempom ili

slijedi nekakva konsolida cija društva?

-Ako se ne raste, znači da se pada. Investirali smo jako puno, ali imamo i ideje za dalje. Trenutno ipak moramo ići malo laganije. Prvo ćemo morati popuniti postojeće proizvodne kapacitete, a za to treba neko vrijeme. Čekaju nas uzbudljivi izazovi, uklju čujući značajne promjene na tržištu i zakonodavstvu na koje se moramo adekvatno pripremiti.

- Na što ste naročito po nosni u MURAPLAST-u, što vas izdvaja od konkurencije ili drugih firmi?

- Mislim da mi u MURA PLAST-u drugačije pristupa mo problemima.

Imamo vrlo sposobne i lojalne ljude koji rješavaju svaki problem i svaki za htjev koji dobijemo od po slovnih partnera. Nikada se ne štedi na investicijama, a ni na zaposlenicima.

Gledamo unaprijed u do ba koja tek dolaze s promje nama koje će revolucionirati sektor ambalaže. Na sve to sam ponosan i mislim da ra diti „kao i obično“ više neće biti moguć model poslova nja, rekao je Davor Ujlaki za Međimurske novine.

MURAPLAST d.o.o. iz Kotoribe

Stroj

je dio postrojenja za izradu plastičnih filmova

Papirnate vrećice danas čine trećinu proizvodnje Muraplasta

Nova proizvodna hala u industrijskoj zoni Kotoriba

Tihi rekvijem za kunu

Trenutak istine za Rusiju

Autor Jamesa

PROMETNA NESREĆA kod raspela u Prelogu

SUBOTA U KRIŽOVCU ZA

pisac Ian Fleming, jednom je napisao riječ-dvije o slučajnostima i zaključio: ako se dogodi prvi put, to je nesreća, ako se nešto dogodi dvaput, to je slučajnost, no ako se nešto dogodi triput, to je djelovanje neprijatelja.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Održivi turizam na čekanju

Pred ulaskom smo u eurozonu, što je za Hrvatsku vrlo važno. Kako su već naglasili ekonomisti, uvođenje eura ne smije biti samo po sebi cilj, već samo sredstvo da bolje živimo. Možda najvažniji psihološki moment uvođenja eura bit će mnogo šira i veća vidljivost naših znanja, što će utjecati na brži razvoj gospodarstva.

Upravo to se dogodilo ovih dana. Sve tri cijevi plinovoda Sjeverni tok i Sjeverni tok 2 koje dovode ruski plin u Njemačku odjednom su istog dana doživjele havariju, plin negdje curi, a Danska i Švedska već su brodovima naznačile da zaobilaze određena područja. U stvari, ne bi to bila neka važna vijest da taj plinovod nije od geostrateškog značenja. Ruski izvori navode da je riječ sabotaži.

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

zacija priznanje gubitaka na bojnom polju. Osim toga, kineski predsjednik nedavno nije htio potpisati ugovor o gradnji toliko razvikanog projekta Snaga Sibira 2, što dovoljno govori o statusu Rusije.

U ovom trenutku najvažnije je pitanje kako se nositi s in�lacijom koja rađa nesigurnost, svi očekuju njezino smirivanje uvođenjem eura, no to je tek nada.

Kako je poznato, plinovod Sjeverni tok 2 bio je u „remontu“, ruska je strana na taj način ucjenjivala Europu. Sad se dogodilo obratno, netko je nepoznat prekinuo dotok plina u morskim dubinama.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Indijski predsjednik poručio je pak nedavno Putinu da “nije vrijeme za rat” i da se razmirice moraju rješavati pregovorima. Turska je već najavila da neće priznati pripajanje, a otvoreno je pitanje mobilizacije Tatara.

Uvođenje eura nije cilj sam po sebi, već mnogo više od toga. To je pomalo nerazumljivo dok ne uviđamo kakve su sve razvojne promjene u segmentima društva potrebne. Tako na primjer, u turizmu. Prije mjesec dana dobili smo Strategiju razvoja održivog turizma do kraja ovog desetljeća. Sama izrada takve strategije znak je da nam je održivi turizam u zapećku, usprkos sto milijuna noćenja prošle godine kojima se hvalimo.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Zašto se to dogodilo baš sad? Nema sumnje da je ubrzavanje prijetnji s ruske strane dovelo do toga, već i ne brojimo koliko su puta zaprijetili atomskim oružjem, a sad i nelegalnim referendumima.

Pravi je razlog prekida dotoka plina, bila havarija ili ljudska ruka, politički trenutak istine. Rusko pripajanje dijela Ukrajine gotovo nitko od važnih sila u svijetu ne odobrava, pa to postaje trenutak istine.

nisam ni Ove godine želim ići na u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Kineski državni mediji, a Kina je skriveno protiv rata u Ukrajini, govore da gotovo nitko neće priznati rezultat referenduma i da je mobili-

i na nama zarađuju. Pitanje je koliko nam ostaje zarade.

U kobnom sudaru dvoje djece prebačeno u bolnicu

“Kaj se bu sutra kuhalo?”

ograči, gulaši od gljiva i divljači, ribe, roštilj, kobasice i jeger, krpice sa zeljem, voćni napici, salate i ražnjići tek su dio maštovito osmišljenih i iznimno ukusnih jela pripremljenih na 2. Eko kotliću na Trgu međimurske prirode. Udruga turističkih vodiča Međimurski vodiči (Čakovec), Planinarsko društvo Bundek (Mursko Središće), Motonautički klub Mura (Kotoriba), Motonautički klub Vidovski zlatari (Donji Vidovec), Gljivarsko društvo Smrčak (Čakovec), Planinarski klub Extrem (Čakovec), Ekološka udruga Platana

BU ponedjeljak 21. studenog oko 18 sati u Prelogu na raskrižju lokalne ceste i kolnika ulice Zrinski, vozač iz Preloga (44) upravljao je osobnim automobilom, a dolaskom do raskrižja skrenuo je ulijevo, a da nije prethodno propustio vozilo iz suprotnog smjera kojem je ujedno uzeo i prednost.

S druge strane, razvoj kontinentalnog turizma debelo je zanemaren, sve zbog nedovoljne razvojne politike u državi. U Francuskoj 80 posto čine domaći turisti, a turistička sezona traje deset mjeseci. U Europi se turisti sve manje kupaju u moru, a sve više ih zanimaju kulturni događaji i prirodne ljepote i zabava, vinska kultura i gastronomija, kao i druženja u seoskom turizmu.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Istovremeno Rusija ima probleme s mobilizacijom. Vojni analitičari smatraju da će Rusija uputiti dva milijuna poziva za mobilizaciju, no da će odaziv biti samo oko 30 posto i da mobilizirane jedinice neće mnogo toga promijeniti na bojištu.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

MARINA PRELOG

Osobno vozilo koje je imalo prednost prolaska vozio je čovjek (38) iz Donjeg Vidovca. Njega je hitna prevezla u čakovečku bolnicu. Kako doznajemo od PU međimurske, u automobilu koji je oduzeo prednost bila su djeca (9) i (6) koja su također hitnim kolima prevezena u čakovečku bolnicu. Težina ozljeda za sad još nije de�inirana. (st) Teško

(Nedelišće), Fotoklub Čakovec, Zaštitarsko-ekološka udruga Čaplja (Podturen),

U nedjelju promatranje ptica

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

U Hrvatskoj pa tako i u Europi još ne postoji održivi turizam, to je tek cilj, osim pojedinih oaza, tako u Francuskoj i još ponegdje. No puna su nam usta održivog turizma iako od njega u našem kraju i Hrvatskoj živi vrlo malo ljudi, odnosno proizvođača. Prva je pretpostavka održivog turizma da se hrana za turistički sektor proizvodi u Hrvatskoj, tako na primjer u Slavoniji za Jadran. No to naprosto nije moguće jer su vlasnici hotela većinom stranci koji svoje pro�ite odnose izvan zemlje

Aneksijom ukrajinskog teritorija predsjednik Putin bacio je rukavicu u lice Zapadu, ali i svim građanima Rusije, kojima nije do rata. Havarija ili eksplozija na Sjevernom toku 2 zbog toga djeluje kao odgovor na referendume i aneksiju, no još nije jasno tko dobiva havarijom plinovoda i tko je počinitelj. Naime, to može biti upozorenje da bi se nešto slično moglo dogoditi i drugim plinovodima u Europi. Sigurno je jedino da rat će postati još razorniji.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Ipak, prve laste održivog turizma u Hrvatskoj vide se u Istri i Baranji, ali i u Međimurju. U Međimurskoj županiji već imamo sto tisuća gostiju godišnje, što i nije mnogo, no moramo znati otkud smo krenuli. Tu je međimurska vinska cesta i novi smještajni prostori, no događaja koji privlače domaće goste još je premalo. Ako nam i na kontinentu održivi turizam budu razvijali strani vlasnici kao na Jadranu, od njega neće ostati mnogo. Već se čuje da strani vlasnici kupuju stare kuće za odmor i u njih smještaju svoje – turiste. Možda nas euro opameti pa ćemo zbilja jednog dana moći govoriti o održivom turizmu kao spoju kulturne i ekološke baštine, a da to ne budu samo riječi.

Međimurska priroda –Javna ustanova za zaštitu prirode pridružuje se Europskom danu promatranja ptica (EuroBirdwatch) u nedjelju 2. listopada na lokaciji Marine Prelog od 15 do 17 sati. Za promatranje će biti dostupno nekoliko daleko-

zora i durbina, a za određivanje vrste ptica nekoliko priručnika Ptice Hrvatske i Europe.

Prethodna prijava nije potrebna. Dovoljna je odjeća i obuća primjerena za boravak na otvorenom, i naravno, dobra volja.

Na raskršću potrtih ograda autom im oštetio fasadu

Od siline udarca prometne nesreće auto je završio u obiteljskoj kući

24. rujna u ležernom izdanju razmjenjivali iskustva i znanja na temu zaštite prirode što i jest cilj te kulinarske manifestacije. Sudionici su također posjetiteljima, kojih je u Križovec stiglo više od tristo, zasigurno dali ideju na vječno teški odgovor na pitanje: Kaj se bu sutra kuhalo? Gljivarsko društvo Smrčak posjetitelje je izložbom i krat-

Ponovno je došlo do sudara na kobnom raskrižju u Prelogu. Naime, na toj lokaciji događaju se nesreće skoro pa svakodnevno.

Prošlog četvrtka u prijepodnevnom terminu nešto prije 12 sati, dogodila se prometna nesreća dvaju osobnih vozila na preloškom raskrižju ulica Franje Glada, Antuna Mihanovića i Stjepana Mlinarića. Jedna je osoba

ozlijeđena te je prevezena u čakovečku Županijsku bolnicu. Kako nam je potvrdila Policijska uprava Međimurska, do nesreće je došlo zbog oduzimanja prednosti prolaska na raskrižju.

O silini udarca govori i vozilo koje je završilo u obiteljskoj kući i oštetilo joj fasadu. Na mjesto nesreće stigli su i vatrogasci. (st)

kim predavanjem upoznalo s djelićem bogatstva iz čarobnog svijeta gljiva. Začin druženja u Križovcu bili su gosti iznenađenja, odnosno članovi Glazbenog sastava Maruleki. Na Trg međimurske prirode donijeli su između ostalog i zvuk cimbula u izvedbi mladog cimbalista Josipa Brdara. Uz svirku Maruleka kuhanje i kušanje jela bilo je još veselije i atraktivnije. Priliku predstaviti svoje proizvode imali su i lokalni proizvođači. Holera d.o.o. iz Goričana oplemenila je kulinarsku manifestaciju s ponudom zimnice, bučina ulja i bučinih sjemenki. Sudionici i posjetitelji razgledali su postav Centra Med dvemi vodami, a 2. Kotlić na Trgu međimurske prirode obišli su i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak te dožupan Međimurske županije Josip Grivec.

Sudionici su poručili:Svakako dolazimo i sljedeće godine. Recepte za treće izdanje Eko kotlića na Trgu međimurske prirode već osmišljavamo!

unapređujemo odnos s potrošačima!

Piše: Roberta Radović

Glazbeni sastav Maruleki na tren je zamijenio novi postav...

Vidovski zlatari počas�li su goste Eko kotlića odličnom ribom

Bonda, proslavljeni

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

VARAŽDINU, Gajeva 5 za specijalne i progresivne naočalne leće

oštećeni automobili koji su se sudarili kod raspela

UKLETO RASKRIŽJE svakodnevnih nesreća u Prelogu

Darinka Rebernik poginula u potoku tik do kućnog praga

Pretpostavlja se da je Darinka pokušala izaći iz auta, u tome je uspjela, ali ne i iz jarka u kojem je bilo dosta vode

Šok i nevjerica vladaju u Toplicama Sv. Martin dan nakon nesreće u kojoj je smrtno stradala njihova sumještanka 56-godišnja Darinka Rebernik vraća jući se s posla. Nešto po slije 22 sata 23. studenoga skretala je u svoju ulicu gdje živi, pokraj Sportske dvorane u Toplicama, sle tjela s ceste i autom upala u potok koji se prostire duž cijelog naselja.

Tom se rutom Darinka gotovo svakodnevno vozi la, znala je cestu dobro, pa stoga ostale sumještane čudi što se dogodilo da je autom završila u potoku.

Pronašao ju prvi susjed i pokušao reanimirati

Zasad se čeka nalaz obdukcije koji bi točno potvrdio uzrok smrti, pa se tako okolnosti ovog ne sretnog događaja mogu tek nagađati. U jarku u vodi pronašao ju je prvi susjed, 66-godišnjak. Izvukao ju je iz vode i pokušao reani

mirati. No, nažalost bezu spješno, kao i djelatnici hitne pomoći koji su ubrzo nakon stigli na poprište nesreće.

Kako je izvijestila PU međimurska, u Železnoj Go ri kod raskrižja Županijske ceste broj 2004 i Sportske ulice naselja Toplice Sveti Martin, 56-godišnja vozačica honde jazz, čakovečkih regi starskih oznaka, upravljala je kolnikom županijske ceste te je dolaskom do raskrižja s kolnikom Sportske ulice, sišla automobilom izvan kol nika na travnatu površinu, a u nastavku kretanja pred njim dijelom automobila ušla u odvodni kanal.

- Nešto kasnije, vozačicu honde u odvodnom kanalu

kraj otvorenih suvozačevih vrata pronašao je 66-godiš njak. Odmah je izvukao vo začicu iz vode te ju pokušao reanimirati. Nakon dolaska na mjesto događa daljnje pružanje pomoći preuzeli su djelatnici hitne medi cinske pomoći te je nešto kasnije, nažalost, dežurni liječnik konstatirao smrt 56-godišnje vozačice.

Vrata od auta otvorena, bez znakova oštećenja

O događaju je obavije štena zamjenica općinske državne odvjetnice, koja je naložila obavljanje obdukcije te je tijelo preminule 56-go dišnjakinje prevezeno na

Odjel patologije čakovečke bolnice. Ujedno, honda jazz vučnom službom prevezena je u dvorište sjedišta Poli cijske uprave međimurske radi obavljanja izvanrednog tehničkog pregleda, stoji u priopćenju PU međimurske.

Prema fotografijama i svjedocima nesreće, vrata automobila bila su otvore na, bez znakova bilo kakvog oštećenja. Pretpostavlja se da je Darinka pokušala izaći iz auta, u tome je uspjela, ali ne i iz jarka u kojem je bilo dosta vode. Inače je radila u Toplicama Sv. Martin u Odjelu domaćinstva, a ka ko doznajemo, planirala je uskoro otići na rad u ino zemstvo.

Vatra progutala hranu za stoku i radni stroj

U večernjim satima, 22. studenoga oko 22 sata u Donjoj Dubravi, u okružju farme za uzgoj stoke u Ulici 3. travnja, vlasništvo poduze ća iz Čakovca, izbio je požar u poluotvorenom skladištu hrane za stoku.

U požaru je nagorjelo dr veno krovište, uskladištena hrana za stoku te radni stroj. Požar su ugasili pripadnici lokalnih dobrovoljnih dru štava te JVP-a Čakovec.

- Zaprimili smo dojavu u večernjem terminu da gori farma u Donjoj Dubravi i u intervenciju su krenuli vatro gasci DVD-a Donja Dubrava, DVD-a Kotoriba i JVP-a Ča

OTOK

Nekome palo na pamet krasti prometne znakove!?

Na lokaciji izvođenja radova nedaleko od Oto ka ukradeni su prometni znakovi tijekom srijede i četvrtka, 16. i 17. stude noga. Nepoznati počinitelj ukrao je nekoliko promet nih znakova te pripadajuća postolja s nosačima za pro

metne znakove. Prometni znakovi bili su postavljeni na prometnici zbog izvo đenja radova na polaganju električnog kabla te su vla sništvo izvođača radova iz Domašinca. Materijalna šteta procijenjena je na ne koliko tisuća kuna. (st)

PRELOG Nadzorna

kamera na

školi meta pljačke

Provedenim krimina lističkim istraživanjem utvrđeno je da je u subo tu, 12. studenoga ove go dine, nešto poslije ponoći u Prelogu, sa zgrade škole na Trgu bana Jelačića, nepo znati počinitelj demontirao

PRIBISLAVEC

i potom ukrao nadzornu kameru. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća kuna. Protiv počini telja podnijet će se kaznena prijava nadležnom držav nom odvjetništvu. (st)

Provalio u lovački dom te ukrao smrznuto

U subotu, 19. stude noga, u kasnim večernjim satima u poljskom predjelu zvanom Remiza nedaleko od Pribislavca, nepozna ti počinitelj provalio je u lovački dom, vlasništvo

meso

lovačkog društva iz Ča kovca, odakle je ukrao smrznuto meso, povrće i druge predmete. Materi jalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina kuna. (st)

SVETA MARIJA

Iz šume ukradena stabla

bagrema

Počela je sezona kra đe stabala. Između 23. listopada i 16. studenoga 2022. godine u šumskom predjelu zvanom Fojsak, nedaleko od Svete Marije, nepoznati počinitelj mo tornom je pilom porušio i

potom ukrao više stabala bagrema, vlasništvo 87-go dišnjakinje. Materijalna šte ta procijenjena je na više tisuća kuna. Protiv počini telja podnijet će se kaznena prijava nadležnom držav nom odvjetništvu. (st)

nevnim satima obavljen je očevid u Donjoj Dubravi, na požarištu u krugu farme za uzgoj stoke.

Očevidom uz prisustvo inspektora za zaštitu od po žara utvrđeno je kako je do požara došlo uslijed kvara na električnim instalacijama radnog stroja bagera, koji je bio parkiran u prosto ru skladišta. U požaru je izgorjelo krovište objekta, uskladištena hrana te radni stroj bager.

MURSKO SREDIŠĆE

Htio ubiti tasta uz kojeg je spavalo

dijete

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je 2. studenog 2022., nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Varaždinu optužnicu protiv 29-godišnjaka.

terenu.

smo požar pod kontrolom, potvrdio nam je Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP-a Čakovec. Na dan 23. studenoga 2022. u prijepod

Materijalna šteta utvrdit će se po zaprimanju odštet nog zahtjeva. O događaju će se izvijestiti nadležno državno odvjetništvo. (st, foto: JVP Čakovec)

Okrivljenog 29-godiš njaka tereti se da je 10. lipnja 2022. oko 3 sata u Murskom Središću, s ci ljem da usmrti svog 47-go dišnjeg tasta, uz kojeg je spavalo maloljetno dijete,

drvenom drškom alata za dao 47-godišnjaku udarac u glavu i srušio ga na tlo te ga nastavio udarati po glavi i tijelu nanijevši mu tešku ozljedu, prijelom čeone ko sti s utisnućem ulomaka i zrakom u unutrašnjosti lubanje. Okrivljenik je pobjegao s mjesta doga đaja kada su naišli ostali ukućani. Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvor.

TRAGIČNA NESREĆA u Toplicama Sv. Martin kod Sportske dvorane

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Jeziv prizor potopljenog automobila u jarku u kojem je stradala 56-godišnjakinja

SKLADIŠTE STOČNE HRANE u Donjoj Dubravi stradalo u požaru

kovec. Iz JVP-a Čakovec bila

Vatrogasci gase zapaljeno skladište hrane za stoku su osigurana dva vatrogasna vozila, jedno je bilo na inter venciji, a drugo je vraćeno u postrojbu jer nije bilo po trebe za dvama vozilima na

Imali

Svaki dan u Adventu novi događaj!

Ured Djeda Božićnjaka bit će smješten u čakovečkom Starom pasažu gdje će se održati svakodnevne dječje radionice i predstave

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Advent u Čakovcu svoja vrata otvara

26. studenoga kada dočekuje Međimurce, Čakovčane i mnogobrojne goste, ispunjen čarolijom božićnih

blagdana, zimskim ugođajem, blagdanskom kulisom žaruljica na svakom koraku, nezaboravnim mirisima i okusima, uz niz noviteta.

Velik broj građana, posebice onih nešto mlađih, jedva će dočekati klizalište na Trgu Republike koje će

ove godine obogatiti čakovečku manifestaciju.

Klizanje svaki dan od 10 do 21 sat

U klizanju svi ljubitelji aktivnosti na ledu mogu uživati čak do 8. siječnja 2023. godine, svaki dan od

Vjerski dio Adventa: Došašće koje traje četiri tjedna

Čakovec će 2022. godinu ispratiti događanjima koja donose spoj tradicionalnog i modernog Božića, uz naglasak na obitelj, zajedništvo i vjerski dio manifestacije.

Došašće kao neposrednu pripremu za blagdan Božića najavio je gvardijan i dodao kako se slavlje otvara tradicionalnim paljenjem prve adventske svijeće na velikom adventskom vijen-

cu, u subotu 26. studenoga. - Početkom došašća kreću i jutarnje mise zornice koje počinju u 6 sati, a pred nama je i slavlje sv. Nikole, zaštitnika naše župe. Na sam dan 6. prosinca mise će se održati u 6, 9 i glavno misno slavlje u 18:30 sati. U nedjelju prije blagdana, 4. prosinca, proslavit ćemo Nikolinje s najmlađima tijekom mise u 9 sati. Na sam

Badnjak jutarnja misa je zornica, a polnoćke u župnoj crkvi su u 20 sati, to je misa bdijenja, te glavna misa polnoćka u 24 sata, naglasio je fra Grubišić i najavio kako će se u Novom Selu Rok i Mihovljanu polnoćke održati u 22 sata. Na sam Božić u 17 sati očekuje nas blagoslov djece, dok je za blagdan sv. Stjepana najavljen božićni koncert.

10 do 21 sat. Prostirat će se na površini od 450 m2 klizačkog prostora, uz sam Perivoj Zrinski, te će na taj način uz bogatu gastronomsku ponudu povezati centralnu blagdansku priču Čakovca koja će krenuti od Franjevačkog trga.

Čakovec svojim posjetiteljima sve do Badnjaka 24. prosinca donosi svakodnevno uživanje u novom i originalnom programu.

- Velika je privilegija raditi nešto novo i zanimljivo za naš grad, želja nam je i u ovoj manifestaciji u prvom redu uključiti našu lokalnu zajednicu, što više sugrađana i po prvi puta za vrijeme Adventa pokušavamo se koristiti prostorima koji dosad nisu bili korišteni, a adekvatni su za odvijanje programa.

Tako pripremamo pravi Ured Djeda Božićnjaka koji će biti smješten u čakovečkom Starom pasažu gdje će se održati svakodnevne dječje radionice i predstave. Zahvaljujući odličnoj suradnji s vrtićima i udrugama koje se bave kazališnom umjetnošću i sadržajima zanimljivima za djecu, donosimo jedan novi program, a za Badnjak ćemo sve što će se izraditi na radionici pokloniti potrebitoj djeci, rekao je o programu direktor Turističke zajednice grada Čakovca Filip Horvat.

Gastro ruta i nagradne igre A baš kao i na adventskom kalendaru, svakodnevno će se otvarati i vrijedne nagrade koje će posjetitelji moći osvojiti

na tjednom izvlačenju, uz novu speci�ičnost grada –Gastrorutu.

- U skladu s drugačijim pozicioniranjem Čakovca na turističkoj karti Hrvatske pripremljena je ruta koja vas uz uživanje u međimurskoj enogastronomiji vodi na skupljanje žigova i sudjelovanje u nagradnoj igri. Gastroruta novi je turistički proizvod koji će nam ostati kao infrastruktura za dalje i uključiti većinu ugostitelja koji žele biti dio ove priče speci�ične za naš grad, dodao je direktor i naglasio kako će se u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec prvi put prikazati autohtona međimurska bajka, dostupna na dvama jezicima za sve prijatelje Čakovca koji će grad posjetiti u vrijeme manifestacije.

zmaja položili su vijence i zapalili svijeće u počast Zrinskom.

Također, i u Gornjem Kuršancu održano je okupljanje kod spomenika Nikole Zrinskog gdje se polagao vijenac, palile svijeće te je bio održani prigodan počasni govor. Bila je i organizirana sveta misa u crkvi Uznesenja BD Marije.

Župan Posavec spomenuo je kako obilježavajući žrtvu obitelji Zrinskih i Frankopana cijenimo sve što su oni tijekom stoljeća učinili, ne samo za međimursku i hrvatsku povijest već i za europsku.

- Važno je baštiniti sve ono što su nam Zrinski i Frankopani ostavili u nasljeđe, zaključio je Posavec.

Direktora TZ-a Čakovca Filipa Horvata ulovila je božićna atmosfera

Istvan Paal, predsjednik Društva Rakoci iz županije Zala, predsjednik Zrinske garde Đuro Bel i načelnik Šenkovca Robert Meglić

Za treće i svako drugo dijete smještaj je besplatan!

Pred vijećnicima Općine Nedelišće našlo se nekoliko točaka dnevnog reda vezanih za usklađivanje zakonskih regulativa koje se tiču Dječjeg vrtića Zvončić, a ono najbitnije je povećanje su�inanciranja za smještaj

djeteta u predškolske ustanove. Do sada je su�inanciranje za prvo dijete iznosilo 600 kuna, za drugo 900, a za treće 1200. Kako je objasnio načelnik Nikola Novak, taj se iznos sada povećava, pa će tako su�inanciranje za prvo dijete iznositi 979 kuna (130 eura), 1280 kuna, to jest 170

eura za drugo dijete te za treće i svako iduće 1506 kuna, dakle 200 eura.

Najveće sufinanciranje za mališane u jaslicama - Novost je i ta što se su�inanciranje u jaslicama povećalo za 30 eura. Pa ta-

Romobili Bolt odlaze u povijest?

Nakon Varaždina izgledno je da će zeleni romobili Bolt koje od proteklog proljeća viđamo na ulicama Čakovca i Nedelišća otići u povijest. To je pitanje načelniku Nikoli Novaku postavio vijećnik Franjo Cimerman (HDS).

- Čuli smo da romobili Bolt odlaze iz Varaždina, pa mi se nekako čini da to posljedično znači da će otići iz Nedelišća?

Također, sukladno tome, je li Vam žao što niste s Čakovcem prihvatili onaj natječaj prema kojem smo

mogli kupiti vlastite električne bicikle, pa da se građani voze besplatno? Jer smo sad uzeli privatnu tvrtku kojoj se to ne isplati pa smo ostali i bez jednoga i bez drugoga, konstatirao je i pitao Cimerman načelnika Novaka. Načelnik je odgovorio kako je informaciju o romobilima Bolt dobio tek nekoliko sati prije početka sjednice. Doći će i službeni dopis prema kojem oni svakako u zimskim mjesecima neće svoju uslugu nuditi građanima, ni na području Varaždina

ko za prvo dijete u jaslicama su�inanciranje iznosi 1205 kuna, to jest 160 eura, za drugo 1506, 200 eura, za treće i svako drugo dijete 1732 kuna, odnosno 230 eura. Dakle, radi se o značajnom povećanju su�inanciranja za prvo i drugo dijete po 400 kuna, dok je za jaslice taj iznos još i veći te

i Čakovca, a prema tome ni Nedelišća.

- Hoće li nastaviti s tim na proljeće, nisu nam dali konkretnu informaciju. Rekli su da se radi o tome kako su im porasli troškovi i da su im druge tvrtke konkurencija. Dakle, radi se o njihovoj vlastitoj poslovnoj odluci. Što se tiče električnih bicikala, da, meni je žao, ali nije to bilo do nas, nego do Čakovca koji je bio nositelj projekta koji je od toga odustao, rekao je načelnik i dodao kako će pratiti takve natječaje ubuduće sami.

iznosi 600 kuna. Vjerujem da će svi naši mještani ovom odlukom biti zadovoljni, pogotovo oni koji imaju smještenu djecu na području Nedelišća, ali i na području drugih općina i gradova jer je za sve roditelje su�inciranje isto, rekao je načelnik Nikola Novak. Predviđeno je također i da će od 1. prosinca ekonomska cijena Dječjeg vrtića Zvončić biti 200 eura, dok je su�inanciranje za prvo dijete 130 eura. Dakle, cijena će za roditelje pasti s 600 na 500 kuna. Za drugo dijete je su�inanciranje 170 eura, dakle radi se o 30

eura, tako da će to biti pad s 300 na 215 kuna. A za treće dijete će biti isto kao i sad, 200 eura, što pokriva su�inanciranje pa je tako vrtić za roditelje besplatan.

Isti iznos sufinanciranja i za dadilje

- Isti iznosi se primjenjuju i za djelatnost dadilje. Imamo dva obrta na području Nedelišća koji se bave čuvanjem djece, naravno ne individualno, nego grupno i za njih vrijede ti isti iznosi, zaključio je načelnik Novak.

Romi i dalje misle da ne moraju plaćati otpad jer ga imaju kamo bacati

Piše i foto: Sven Tomašić

Prije samog početka zasjedanja Općinskog vijeća Pribislavec došli su izrađivači iz Zavoda za prostorno uređenje prezentirati točku izmjene i dopune prostornog plana općine Pribislavec za koju su vijećnici donijeli odluku na 11. sjednici. Izrađivači su predložili ukidanje gospodarske zone iza Poleta jer smatraju da se tamo neće ništa realizirati i jer cijela zona neupotrebljivo stoji još od 2004. godine.

Svi vijećnici bili su protiv ukidanja gospodarske zone

Na to se nadovezao vijećnik Dragutin Prprović (HSLS) koji smatra da je tamo predviđena mogućnost izgradnje gospodarske zone, nije na prostoru županije, da je u skladu s prostornim planom i smatra da je najbolje da se ne ukine.

- U bliskoj budućnosti, ako se ta zona ukine, Pribislavec neće imati prostora za širenje

gospodarskih zona i praktički nas je Županija ograničila, stoga osobno ne bih da se ukine ta zona. Automatski nam se nameće mogućnost nečega drugoga ili nemogućnost širenja gospodarske zone koju možemo u budućnosti prenamijeniti u stambenu zonu, zaključio je Dragutin Prprović.

Svih 11 vijećnika složilo se da ne ukidaju tu zonu, nikad se ne zna što će se raditi u budućnosti i za što će se točno moći iskoristiti to zemljište. Također, na početku samog vijeća vijećnik Prprović ponovio je svim vijećnicima da se trasa obilaznice mijenjala tri puta. Čak je bio prijedlog općinskog vijeća da trasa obilaznice ide na granice KO Pribislavec.

- Samim tim, izgradnjom obilaznice Pribislavec gubi dosta zemljišta, znači nametnuto nam je nešto. Malo ste mlađi za to znati, ali čak je bilo 580 potpisa protiv trase obilaznice. Znači, ne protiv obilaznice, već protiv trase obilaznice, napomenuo je vijećnik Prprović.

Koliko romskih kućanstava plaća komunalnu naknadu?

Na aktualnom satu vijećnica Vesna Sobočanec postavila je pitanje o komunalnoj naknadi i koliko je kućanstva u romskom naselju koja imaju rješenje o komunalnoj naknadi i koji je postotak tih kućanstva prihvatio plaćanje te plaća li naknadu. Također, pitala je je li se riješilo pitanje PRE-KOM-a i odvoza smeća u romskom naselju.

Načelnik Pribislavca Matija Ladić (Demokrat) odgovorio je na pitanje komunalne naknade u romskom naselju da stanovnici romskog naselja nisu bili nikad zaduženi za komunalnu naknadu.

- Radimo na cijeloj toj priči oko rješavanja problematike i evidencije vezano za komunalnu naknadu za koju su direktno zaduženi pročelnica i referent Hrvoje. Znači da se do kraja godine zaduže sva nezadužena domaćinstva na području općine Pribislavec,

Pročelnica Ivana Lesjak nadovezala se da će do kraja godine izrealizirati cijelu bazu podataka što se tiče komunalnih naknada.

- Iduće godine idu svim kućanstvima ponovno nova rješenja, tako da smo narednih

šest godina mirni. Po tome se bude pratilo i što se tiče stipendija i su�inanciranja vrtića. Ako postoje dugovanja, nema potvrda o su�inanciranju, zaključila je pročelnica Ivana Lesjak.

PRE-KOM i dalje odvozi romski otpad

Sljedeće pitanje postavio je načelnik Nenad Pintarić

(SDP), također za PRE-KOM. Vozi li i dalje PRE-KOM otpad i smeće iz romskog naselja ili su odustali od te radnje?

Na to je načelnik Ladić odgovorio: - Što se tiče PREKOM-a, oni i dalje odvoze otpad iz romskog naselja onim domaćinstvima koja imaju plaćene sve račune ili koja nisu platila jedan račun. Znači, ostali su deaktivirani, PRE-KOM ide na ovrhu i postupa prema Zakonu o ovrhama. Mještani romskog naselja svaljuju krivicu naravno na Općinu Pribislavec i sve nas, zašto još nije očišćeno romsko naselje, oni misle da nemaju potrebu plaćati odvoz smeća jer trenutno imaju kamo bacati, napomenuo je Ladić.

Također, načelnik Ladić spomenuo je da mu je žao što ponovno nije došao predstavnik Roma na vijeće da skupa prokomentiraju opće stanje otpada u romskom naselju i što planiraju napraviti po tom pitanju.

OPĆINA NEDELIŠĆE regulirala cijenu sufinanciranja dječjeg vrtića za roditelje

Piše: Dora Vadlja

Načelnik Nikola Novak vjeruje kako će roditelji iz Nedelišća bi� zadovoljni novim cijenama vr�ća i obrta za čuvanje djece

Vijećnik Cimerman pita se kakva je sudbina električnih romobila u Nedelišću

U PRIBISLAVCU na vijeću rasprava o gospodarenju otpadom iz romskog naselja

Pročelnica Ivana Lesjak: - Ako postoje dugovanja, nema potvrda o sufinanciranju

Vijećnica Vesna Sobočanec prva je otvorila raspravu o otpadu u romskom naselju

spomenuo je načelnik Ladić. Što se tiče romskog naselja, oni trenutno još nisu zaduženi, ali rade i na tome.

Novi caffe bar i teren za paintball u Parku mladosti

Park mladosti svečano je otvoren krajem svibnja ove godine. Za Dan općine otvara se kafić, a u planu je još i teren za paintball

Piše: Sanja Heric

Općina Gornji Mihaljevec svoj dan slavi na blagdan svete Katarine, 25. studenog. Tim smo povodom razgovarali s načelnikom Goranom Lovrecom o aktualnostima, ali predstojećim radovima i projektima u općini.

- Kako planirate proslaviti Dan općine?

- Kao i obično, za Dan općine ne pripremamo pregršt toga, većinom na skroman način obilježavamo Dan općine Gornji Mihaljevec. Tako će to biti i ove godine. U petak, 25. studenog, u 16 sati održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća Gornji Mihaljevec u konferencijskoj dvorani u Parku mladosti. Nakon toga uslijedit će i službeno otvorenje ka�ića Korner poduzeća Park mladosti d.o.o. Gornji Mihaljevec. Tvrtka je u općinskom vlasništvu i upravlja kompleksom Parka mladosti. Nadalje, 27. studenog, u nedjelju za sve mještane i goste održat će se predstava Kavica u podne Theatra Gavran s početkom u 15 sati u Domu kulture, a nakon toga slijedi i paljenje prve adventske svijeće. Od ostalih stvari, turniri koji su bili organizirani prošlih godina, ove ih godine nema.

- Hoćete li povodom Dana općine dodijeliti općinska priznanja mještanima?

- Ove godine nećemo dijeliti općinska priznanja. Prijašnjih godina radili smo natječaj, međutim na kraju se ispostavilo da ti natječaji nisu pravi pogodak onoga što se njima želi postići. Znači, ljudi ne predlažu kandidate. Većinom je to bio jedan te isti predlagač koji je nametao svoju volju i mislim da to nije u redu. Vjerojatno ćemo iduće godine dodijeliti općinska priznanja.

- Koje biste značajnije projekte istaknuli u posljednjoj godini, a koji su napravljeni u Gornjem Mihaljevcu?

- Istaknuo bih dva velika projekta. Jedan je u stvari najveći u povijesti općine, to je dovršetak SRC-a Mladost Gornji Mihaljevec koji je završen u lipnju 2022., a paralelno s tim otvorili smo i Sportski dom u Dragoslavec Bregu. Ta dva projekta obilježila su razdoblje od posljednjeg dana općine.

Što se tiče komunalne infrastrukture, napravili smo i neke manje projekte. Svake godine radimo na modernizaciji cesta, ove je godina asfaltiran i moderniziran dio ceste Badličan-Gornja Dubrava te spojnica između Martinuševca, takozvani Bađov breg.

Važno je istaknuti da su krenuli radovi, i prije Dana općine, na implementaciji širokopojasnog interneta. Trenutno završavaju radovi u Gornjoj Dubravi, a kamo će dalje ići raditi, nije poznato jer imaju tri ili četiri podizvođača radova. U svakom slučaju, rok

je jesen, odnosno rujan 2023., kada bi sve skupa trebalo biti pušteno u pogon.

Oko rasvjete nemamo puno posla jer smo sa zelenom ravjetom krenuli davne 2015. godine i od onda su skinute sve natrijeve i živine lampe te je postavljena LED rasvjeta. Ono što nam predstoji je eventualna nadopuna na onim mjestima gdje se čeka rekonstrukcija niskonaponske mreže, odnosno gdje stupovi nisu smješteni uz prometnicu, već su “napikani” po poljima i šumama. Dok se taj dio riješi, ići ćemo u stopostotnu realizaciju javne rasvjete. Možemo reći da je 95 posto javne rasvjete na području općine riješeno.

- Što vam je u planu od radova iduće godine?

- Pa gledajte, u planu može biti više toga, a što bude realizirano, kakvi natječaji budu raspisani, to ćemo vidjeti. Uglavnom radimo na pripremi projektne dokumentacije. U tom smislu mogu istaknuti dobivanje građevinske dozvole za dogradnju bivše zgrade poljoprivredne

zadruge s dogradnjom garaža i priručnih prostora za DVD Gornji Mihaljevec.

Isto tako, u fazi smo dobivanja građevinske dozvole za pristupni put s parkiralištem na našem groblju. Projektira se i produžetak pješačke staze od Gornjeg Mihaljevca prema Dragoslavec Bregu. U planu je modernizacija nekoliko odvojaka cesta u općini.

U suradnji s Hrvatskim vodama imamo građevinsku dozvolu za zasebni kanalizacijski sustav Bogdanovec. Prema onome što je rečeno, trebalo bi se to odraditi 2023. godine, ali živi bili pa vidjeli. Dugo se već o tome govori, oni su isto rekli da čekaju �inanciranje iz natječaja Nacionalnog oporavka i otpornosti. Mi smo svoj dio isto tako osigurali u proračunu. U svakom slučaju, budemo vidjeli što će se dogoditi.

Najveći problem je sportska dvorana. Jedna smo od triju općina u Međimurju koja još nema sportsku dvoranu, uz Sveti Martin na Muri i Vratišinec. Na vijeću smo rješavali taj dio za sportsku

dvoranu, no jednostavno kroz to razdoblje pandemije gotovo da se nije ništa pomaknulo s mrtve točke. Prema posljednjem sastanku sa Županijom rečeno je da će se to pokrenuti, međutim koliko imam saznanja, isto tako čeka se taj raspis natječaja. Idejno rješenje postoji za dalje.

- Kao načelnik općine upoznati ste s problemima koji muče mještane. Pa ako nam možete reći, s kakvim problemima Vam dolaze mještani Gornjeg Mihaljevca?

- Šaroliki je spektar problema, ali ja to ne bih nazvao globalnim problemima, već problemčićima koji se rješavaju u hodu. Tako da tu nema nečeg alarmantnog ili upečatljivog, da imam neki specijalni problem, nemam. Ima različitih zahtjeva koji se tiču komunalne infrastrukture ili javnih usluga, ali mislim da je to općenita stvar. Nismo mi neki različiti JUO od bilo kojeg JUO-a bilo koje općine ili grada.

- Na općinskom vijeću bilo je spomenutu da u

- Ono što znam, zadnje parcele koje su prodane 2021. godine u fazi su dobivanja građevinske dozvole za poslovne objekte. Jedna �irma je iz Slovenije, a jedna je naša. Slovenska ima proizvodnju suhe gradnje, metalnih šina i knauf-sistema, a druga �irma vezana je isto tako za metalurgiju.

- Kako ste zadovoljni funkcioniranjem Parka mladosti?

- Park mladosti dobio je svoju funkciju onoga trenutka kad je općinska tvrtka preuzela upravljanje tim objektom. Terenima se koriste i škola nogometa, jedan nogometni klub, veterani i osnovna škola. Još uvijek nismo završili modernizaciju i dogradnju trim staze, jedina nova ideja je, odnosno riješili smo pitanje zemljišta uz trim stazu. Tu smo predvidjeli teren za paintball. Tu je prvenstveno korištenje tim prostorima uz najam i tu je spomenuti caffe bar.

Načelnik Gornjeg Mihaljevca Goran Lovrec

Gospodarsku zonu dolaze dvije �irme?

Proračun za 2023. godinu oko 8 milijuna eura

Grad Prelog pred donošenjem je svog proračuna za iduću kalendarsku godinu. Prema prijedlogu koji će se naći pred vijećnicima, 1. prosinca, najvažniji strateški dokument Grada bio bi težak 8.194.500 eura.

Nakon pokrića procijenjenog manjka poslovanja

za tekuću 2022. godinu u iznosu od 300.000 eura ukupni prihodi i primici za 2023. godinu iznosili bi 7.894.500,00 eura. Projekcija proračuna za 2024. godinu iznosi 7.836.300 eura, a za 2025. godinu 8.066.300,00 eura. (vv)

Napokon i uređenje ulica u Cirkovljanu

Projekt izgradnje Aglomeracije Donja Dubrava u ovom je trenutku najveća investicija na području Preloga. U tijeku su radovi na izgradnji sanitarne kanalizacije te kućnih priključaka u naselju Cirkovljan, Draškovec, Hemuševec i Oporovec te se ujedno intenzivno uređuju prometnice po izgradnji kanalizacije.

Vezano za to, ovih je dana potpisan ugovor o

javnoj nabavi radova za rekonstrukciju Cvjetne i Dravske ulice s izgradnjom pješačko-biciklističkih staza i uređenje parkirališta kod groblja u Cirkovljanu. Radovi, čija je vrijednost 3.123.465,81 kuna (s uključenim PDV-om), trebali bi krenuti nakon radova na Aglomeraciji Donja Dubrava. Izvodit će ih tvrtka Szabadics Építöipari Zrt. iz Mađarske. (vv)

SNJEŽANA I DANIJEL BOROVIĆ objavili knjigu Prelet za Hrvatsku

Prelet je napet kao scenario za neki Hitchcockov film

- Ljudima je bio interesantan moj prelet avionom MIG-21 kojem je prethodilo puno priprema i što je najgore, unatoč tome, po zlu je pošlo sve što je moglo poći, kaže Danijel Borović

Piše: Vlasta Vugrinec

- Puno se pisalo i govorilo o meni i mom preletu MIG-om iz Bihaća u Pulu, no detalji su u javnost izlazili na kapaljku, rekao je za naše novine Danijel Borović na promociji svoje knjige Prelet za Hrvatsku u Prelogu.

zrakoplovstva Hrvatska dobila prvi nadzvučni borbeni zrakoplov, čime je označen početak ustroja eskadrile lovaca u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu.

je, kaže, poslužio kao osnova za knjigu na koju su ga nagovorili prijatelji i rodbina.

Prelet izgleda naoko kao vrlo jednostavan čin

I sam se složio kako izraz “prelet” izgleda i zvuči kao vrlo jednostavan čin.

Otkrivanje biste Franje

Tuđmana

Kao što je bilo i najavljeno, Prelog će dobiti bistu prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana. Bista će biti postavljena u tzv. Aleji velikana, u parku

ispred župne crkve svetog Jakoba. Svečanost otkrivanja spomenika planirana je za Dan grada, 6. prosinca u 17:30. (vv)

Autokarting zamijenio speedway

Tradiciju autosporta i motosporta u Prelogu posljednjih nekoliko godina nastavljaju članovi Auto karting kluba DS Racing Prelog. Uz organizaciju utrke autoslaloma, sada već širom Hrvatske poznatih Fletnih i steklih, članovi DS-a Racing Prelog, uspješno nastupaju u raznim kategorijama automobilističkog Prvenstva Hrvatske. Prije nekoliko dana stigli su u Prelog, s brojnim osvojenim peharima, a dočekao ih je gradonačelnik Ljubomir Kolarek sa svojim suradnicima. Na druženju u Prelogu, članovi Kluba, predvođeni predsjednikom Davo-

rom Belićem, predstavili su dio voznog parka kojim se pripremaju za novu sezonu te najavili svoje planove. Dakako, najvažnije natjecanje u organizaciji kluba je utrka autoslaloma Fletni i stekli koja će se održati 13. 5. 2023. i bodovat će se za Prvenstvo Hrvatske u autoslalomu, Centralno europsko zonsko prvenstvo te Otvoreno prvenstvo Zagreba. U Prelogu se ove godine organizira pravi oktanski vikend, od 12. do 14. svibnja, a sve detaljne informacije znat će se nakon potvrde HAKS/FIA kalendara za 2023.

(vv)

Izložba Ivana Lackovića Croate

Uz paljenje prve adventske svijeće, u Pastoralnom centru Bl. Alojzije Stepinac otvorit će se izložba radova Ivana Lackovića Croate, iz zbirke Muzeja Croata insulanus grada Preloga, a

prigodom obilježavanja devedeset godina rođenja tog istaknutog autora. Izložba će se otvoriti u subotu, 26. studenoga u 19 sati, a može se razgledati tijekom prosinca. (vv)

O svom ratnom putu zajedno sa suprugom Snježanom napisao je knjigu koja je zaokružena priča onih ratnih vremena. U njoj su opisani vrlo dramatični i uzbudljivi događaji koji su prethodili samom preletu, događaji koji su obilježili njihovu obitelj, a mogli su i vrlo tragično završiti.

Naime, kako je poznato, 4. veljače 1992. godine u večernjim satima, unatoč iznimno nepovoljnim uvjetima, pilot kapetan 1. klase Danijel Borović preletio je avionom lovcem tipa MIG-21 s Aerodroma Bihać, sletio u Pulu i stavio se na raspolaganje Hrvatskoj vojsci.

Tim je Borovićevim preletom iz sastava ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane Jugoslavenske narodne armije u sastav Hrvatskog ratnog

Nakon pogibije zapovjednika Rudolfa Perišina, Danijel Borović preuzeo je zapovjedništvo nad borbenom eskadrilom. Za vrijeme Domovinskog rata Borović je sudjelovao u svim akcijama oslobađanja okupiranog teritorija RH.

Ratni i poratni zapovjednik 1. lovačke eskadrile umirovljen je 2003. godine.

Knjiga je nastala spontano

Knjiga je nastala sasvim slučajno, odnosno rekli bismo spontano i to zahvaljujući supruzi Snježani.

- Još dok smo živjeli u Bihaću te 1991. i 1992. godine, kad se situacija polako kuhala, moja supruga je svakodnevno bilježila događaje na papir kojih je doista bilo puno, kaže Danijel Borović te dodaje kako uopće nije ni znao za to. Tek nakon prebjega u Zagreb saznao je za taj materijal koji

- Ljudima je bio interesantan moj prelet kojem je prethodilo puno pripreme i što je najgore, unatoč opsežnim pripremama, po zlu je pošlo sve što je moglo poći. Uvijek sam iznova sve to morao prepričavati, a u datom se trenutku čovjek ni ne može svega sjetiti. Stoga sam samo nadopunio suprugine materijale svojim doživljajima.

Naime, da bi knjiga imala svoj smisao, odnosno neki početak i kraj, dodali su još događaje koji su se odvijali u tim vremenima zbog mlađih generacija koje se još nisu ni rodile.

- To je u neku ruku i povijesna knjiga, moglo bi se reći udžbenik, jer ga neke škole već upotrebljavaju, kako bi ljudi dobili dojam kako je to bilo, izravno od ljudi koji su doživjeli i prošli ratna zbivanja.

Knjiga je zato svjetlo dana ugledala zbog zainteresirane javnosti, a i kao ostavština sinu Vanji koji je tada imao svega 5 godina.

- Teško je bilo kome shvatiti i predočiti si događaje kojima nije svjedočio, dodaje naš pilot, a kamoli ta opasna vremena u kojima su još djelovale tajne službe, mjesecima planirati događaj i glumiti da je sve normalno.

Da se ne govori o letu po noći, bez ikakvih svjetala, radionavigacije, radioveze i po ruti koja nije planirana. Uza sve to još se i vrijeme pokvarilo, sve je bilo suprotno od onoga što je bilo planirano. Kao da je let Alfred Hitchcock režirao za svoj �ilm.

Iz današnje perspektive, to je bio ludo, hrabar čin, no u ono vrijeme nije nedostajalo motivacije, bili su naputci iz Zagreba.

- To je bio ludo, hrabar potez, pilotsko iskustvo došlo je do izražaja, a trebalo je i prihvatiti svojevrsno dezerterstvo u koje sam ušao s punim srcem. Bio sam mlad, pun snage i napona, profesionalac i jake volje i želje za stvaranjem naše države.

O potencijalnim opasnostima nije razmišljao jer u suprotnom se ne bi ni odlučio na taj čin.

A dok je on “krao” MIG- 21 bivšoj JNA, supruga Snježana sa sinom Vanjom proživljavala je svoje pustolovine izvlačeći se iz Bihaća. Dva je dana putovala do Zagreba preko Jajca, Posušja, Splita zaobilazeći arkanovce, četnike, zatvorene ceste i puteve.

Živi i zdravi, ponosni na svoj put, knjigu ostavljaju budućim generacijama kako bi vidjele kako se stvara Hrvatska i što su sve ljudi bili spremni dati i proživjeti.

Snježana i Danijel Borović

Knjiga Prelet za Hrvatsku neke škole već upotrebljavaju kao udžbenik

Novosti u provođenju “zelene prakse“

Zaštita okoliša i ublažavanje klimatskih promjena najvažnija su zadaća u predstojećem razdoblju zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. S ciljem smanjivanja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene do 2030. godine, želja je postići sljedeće: - smanjiti za 50 % ukupnu uporabu pesticida

- postići da je najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološkim uzgojem uz značajan porast ekološke akvakulture

Vijeće je formalno donije lo novu zajedničku poljopri vrednu politiku (ZPP) koja će se primjenjivati u razdoblju 2023. – 2027., a usmjerena je na uspješnost poljoprivrednih gospodarstava. Novim ZPP-om nastoji se: povećati doprinos poljoprivrede okolišnim i klimatskim ciljevima EU-a, pružiti usmjerenija potpora malim poljoprivrednim gos podarstvima i mladim po ljoprivrednicima i državama članicama omogućiti veća flek sibilnost u prilagodbi mjera lokalnim uvjetima. Plaćanja poljoprivrednim proizvođači ma značajno će se promijeni ti u narednom razdoblju. Do 2023. godine plaćanja su se sastojala od obveznih uvjeta koje je bilo potrebno primjenji vati na gospodarstvu, a činili su ih: višestruka sukladnost i zelena plaćanja. Dobrovoljne prakse su se dodatno plaćale ako ih je gospodarstvo provo dilo prema svim propisanim zahtjevima u sklopu Poljopri vredno-okolišnih-klimatskih mjera. U novom je periodu obveza poljoprivrednog gos podarstva, kako bi ostvarilo osnovna plaćanja, poštivanje uvjetovanosti.

- smanjiti prodaju antimikrobnih sredstava namijenjenih uzgoju životinja i akvakulturi za 50 % - smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20 %

- vratiti barem 10 % poljoprivrednih površina pod visoko raznolika obilježja krajobraza.

Uvjetovanost predstavlja poboljšan set osnovnih pravila za poljoprivredne proizvođače korisnike potpore po površini i/ili za uzgoj životinja s ciljem postizanja općih ciljeva nove ZPP kao i učinkovitijeg progra miranja u okviru strateških planova baziranih na procjeni nacionalnih uvjeta i potreba.

Sastoji se od:

• GAEC 1 – Očuvanje trajnih travnjaka

•

• GAEC 7 – Plodored na oraničnim površinama

• SMR 3 – Očuvanje ži votinjskih vrsta i kraj obraza

• SMR 4 – Očuvanje pri rodnih staništa i biljne flore i faune

• GAEC 8 – Minimalni udio poljoprivrednih površina pod neproi zvodnim obilježjima

ne takva gospodarstva trebaju imati najmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite poljoprivredne površine, gdje površina glavne kulture ne smije prelaziti 75 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

Očuvanje obilježja krajobraza

Sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom

• GAEC 9 – Zabrana pre namjene ili oranja okoliš no osjetljivih travnjaka unutar NATURA 2000 područja

• SMR 5 – Standardi za sigurnost hrane

Jaja zasad imamo, ali za dalje ne znam!

- U trgovinama se javlja nestašica jer su velikog proizvođača jaja iz Zagreba zbog salmonele zatvorili i time je naše tržište ostalo bez 10 % jaja. Osim toga, nema ni uvoza jaja, kaže Marko

•

GAEC 2 – Zaštita močvara i tresetišta

GAEC 3 – Zabrana spaljiva nja žetvenih ostataka osim u svrhu sprječavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje

Poljoprivredno gospodarstvo koje obrađuje od 10 do 30 ha treba imati najmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/ nasada i/ili različite poljoprivredne površine, pri čemu površina glavne kulture ne smije zauzimati više od 75 % poljoprivredne površine, a dvije glavne zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina gospodarstva.

• SMR 6 – Standardi za korištenje određenih tvari hormonskog i ti reostatskog djelovanja i beta agonista

•

Budući da će se od iduće godine intenzivirati raznolikost usjeva na poljoprivrednim površinama, a približava nam se sjetva ozimih žitarica, kako bi na vrijeme poljoprivredni proizvođači mogli planirati sjetvu i površine pod glavnom kulturom, donosimo nove odredbe.

SMR 1 – Korištenje vode za navodnjavanje

• SMR 2 – Zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla

•

Do ove godine poljoprivredna gospodarstva koja su obrađivala do 10 ha nisu trebala poštovati raznolikost usjeva, odnosno mogla su uzgajati jednu kulturu. Međutim, od sljedeće godi-

GAEC 4 – Uspostava za štitnih zona duž vodotoka

• GAEC 6 – Minimalna pokri venost tla

Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina

• SMR 7 – Standardi za korištenje sredstava za zaštitu bilja

• SMR 8 – Održiva upora ba sredstava za zaštitu bilja

• SMR 9 – Standardi za zaštitu teladi

• SMR 10 – Standardi za zaštitu svinja

Gospodarstva koja obrađuju više od 30 ha trebaju uzgajati najmanje četiri različite vrste (kulture), pri čemu glavna kultura ne smije zauzimati više od 70 % poljoprivrednih površina, a tri glavne kulture zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina.

• SMR 11 – Standardi za zaštitu životinja koje se uzgajaju u svrhu proi zvodnje

Do 2023. godine plaćanja su se sastojala od obveznih uvjeta koje je bilo potrebno primjenjivati na gospodarstvu, a činili su ih: višestruka sukladnost i zelena plaćanja. Dobrovoljne prakse su se dodatno plaćale ako ih je gospodarstvo provodilo prema svim propisanim zahtjevima. U novom je periodu obveza poljoprivrednog gospodarstva, kako bi ostvarilo osnovna plaćanja, poštivanje uvjetovanosti

Također se proširuje postojeći oblik „zelene prakse“ (održavanje ekološki značajnih površina na najmanje 5 % oraničnih površina na gospodarstvima većim od 15 ha). Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki zna-

- Mi se za sad držimo dobro i nemamo nikakvih problema s jajima, ističe Mar ko Medved iz Pribislavca čija obitelj više desetljeća uzgaja kokoši nesilice.

Međutim, Marko dodaje da ne zna što će biti dalje i hoće li ih imati jaja za božić no-novogodišnje blagdane kada se ona i najviše traže.

- Moglo bi se desiti da se i kod nas pojavi eventu alna nestašica jaja, više zbog prevelike potražnje, a manje zbog nesivosti naših kokica.

vima, približavaju nam se najljepši blagdani u godini pa je i potražnja za jajima veća.

Bez obzira na sve te či njenice, do sada se nismo su očavali sa situacijom da jaja moramo tražiti obilazeći i po nekoliko trgovačkih lanaca.

- U trgovinama se jav lja nestašica jer su velikog proizvođača jaja Marijana Lukača iz Zagreba zatvori li, kaže Marko. Pronađena mu je navodno salmonela u jajima i naše tržište je time ostalo bez 10 % jaja. Osim toga, nema ni uvoza jaja.

od nekoliko, kako kaže, ma njih proizvođača jaja jer ima “svega” 3000 kokoši nesilica. Posao je naslijedio od oca Zvonka koji je prva jaja počeo skupljati još 1983. godine. Kako su godine išle, učili su, rasli i razvijali se sa svojim crvenim kokicama.

- Berba kreće isto kad i berba grožđa. Moram reći da maruni imaju puno žešće, odnosno oštrije i jače bodlje koje prodiru čak i ispod “radničkih” rukavica, kaže Marijan Branilović Pajo

van jer se ne želimo igrati i preozbiljno smo u tom poslu, ističe. Bit će zatvorene po cijele dane što će se naravno odraziti i na nesivost.

Okus maruna čista je fantazija

Popularni jajomati iteka ko su dobrodošli jer su jaja dostupna 24 sata na dan, bez obzira na to je li petak ili svetak. Puno je tu rada, kaže, i čovjek se tim poslom ne može obogatiti preko noći, no može se živjeti od njega ako mu se posveti cijelim svojim bićem.

Tim više što je sa supru gom Nevenkom po cijele da ne na farmi jer to nije posao od 8 sati. Znamo i da Marko, zasada jedini u Međimurju, ima svoje jajomate koje ta kođer treba na dnevnoj bazi servisirati odnosno opskrblji vati: - Osjeća se nešto veća potražnja na jajomatima koje moram češće puniti.

s više sunca. Kesten porodicu s hrastom i pa je i ono dugovječno.

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Nestašicu bi, kako to obično i biva, mogla prou zročiti histerija i panika pa će se jaja gomilati doma u zalihama.

Poremećaj na tržištu jaja

No, da se s tržištem jaja nešto događa svjedočimo već jedno vrijeme. Ili ih nema u trgovinama i na placu ili kad dođu, razgrabe se u tre nu. Istina, zima je godišnje doba u kojem kokoši, zbog smanjenja svjetlosti, odnosno kratkoće dana ionako manje nesu. S druge strane, više se zadržavamo u toplim domo

- Radeći godinama u Italiji, maruni su me naprosto opčinili, kaže Marijan Branilović Pajo koji ovih dana bere marune na svom gospodarstvu u Zasadbregu.

Sve to ni najmanje ga ne vuče da krene u širenje i povećanje kapaciteta svoje farme, odnosno da iskoristi situaciju i preokrene sve preko noći. Ziheraš je i zna kako je to trenutna situacija te da može biti i gore, ali i bolje. Drugim riječima, ostaje tu gdje je, ima taman toliko koliko može sam, uz pomoć obitelji raditi.

Prije svega, kaže, u voćarnicama su uvijek imali najveću cijenu, a tu je naravno i njihova veličina.

među prvima u našem kraju, kaže naš sugovornik. Nabavio sam sadnice iz Španjolske i to dvogodišnje.

- U skladu sa standardi ma EU-a, kokoši smo podije lili na kavezni uzgoj gdje ih imamo 2000, dok se preosta le nalaze u tzv. slobodnom uzgoju, kaže Marko.

Ptičja gripa

- Što se okusa tiče, to je nešto sasvim drugo u odnosu na naš autohtoni šumski kesten, dodaje. Puno su slađi, čista fantazija i puno se lakše čiste.

je i njegove kokice

- Kod nas je sve isto, normalno radimo i kokice normalno nesu za ovo doba godine, dodaje naš sugovor nik. Marko Medved jedan je

Istina, bio je to, kako kaže, promašaj jer su ih suša i visoke temperature desetkovale pa se u novoj rundi odlučio za jednogodišnje. Voćka nije samooplodna pa stoga za nasad treba nabaviti nekoliko vrsta. Očito je to bio pun pogodak jer se grane savijaju pod težinom plodova. Marune vole i voluharice koje su mu trenutno najveći neprijatelj. Probao je sve “recepte” i preporuke koje je čuo. Od stakla pod korijen i ovčje vune, a zasadio je i na kilograme lukovica narcisa

kom od čak sedam komada. Najkrupniji plod koji je dosad ubrao imao je 51 gram. Riječ je o nutritivno vrijednoj namirnici čiji je glavni sastojak škrob pa ga se može usporediti s krumpirom. Poput lješnjaka i badema, ni kesten ne sadrži gluten, pa je popularan sastojak u bezglutenskoj prehrani. Osim toga, bogat je vitaminom C i ftalatima, koji su bitni pri sintezi crvenih krvnih zrnaca i DNK.

Suočeni sa stanjem na tržištu, poskupljenjem ener genata i hrane za kokoši, bili su prisiljeni podići cijenu jaja ali tek toliko da se pokriju.

naime poživjeti i do 500 na. Interesantna je da ju mnogi smatraju kom poput badema, i oraha.

zatvorila

To znači da kokice slo bodno šeću po ograđenom prostoru koji se sastoji od vanjskog i unutarnjeg dije la. Ujutro ih puštaju van, a navečer zatvaraju. I sad se dogodilo ono što su najmanje priželjkivali, stigla je ptičja gripa.

- Ako je nama sve posku pjelo, onda je i našim kup cima također, otkriva svoj način razmišljanja mladi farmer.

Potražnja veća od

proizvodnje

Sve ubrane plodove ne stigne ni spremiti, a kamoli skladištiti ili pak nešto raditi od njih jer odmah idu na tržište. Nema ih, kaže, toliko kolika je potražnja za njima.

- Na sve što nas je snašlo, samo nam je još ta gripa fa lila. Naredbom o zatvaranju peradi, ne puštamo ih više

Marko sa svojom obitelji nema vlastite zemlje i ništa ne u obrađuje u zakupu, već sve kupuje, od kukuruza pre ko smjese do vitamina.

Budući da je već njihov uzgoj, sviđa mu sada kreće u novi proizvodnju vlastitih ca. Naime, zasadio divlji kesten na koji jepiti grančice svojih Doduše, neće to raditi jer još nije to naučio eksperimentirati.

Posljednjih godinu dana, ako se to tako može reći, ne što im je lakše što se tiče hra ne jer ju nabavljaju u Austriji, proizvođač im ju doveze u dvorište i još je jeftinija nego tu kod nas.

Inače, maruni rode već prvu godinu. Preporuka je da se tada plodovi otkidaju kako bi stablo ojačalo, odno-

Razlika između maruna nije samo već i u boji, veličini te ploda.

Kesten (lat. Castanea tiva) jedna je od devet roda Castanea i predstavnik je porodice bukovki. arheološki dokazi da

Piše: Suzana Pajić

Marijan Branilović Pajo očaran je marunima BRALI SMO marune na imanju Marijana Branilovića u Zasadbregu

Piše: Suzana Pajić

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

MARKO MEDVED iz Pribislavca, uzgajivač kokoši nesilica, normalno tržište opskrbljuje jajima

Markove kokoši za sada jaja nesu normalno

Više se pio topli čaj nego što se prodavalo

Nije bilo lako ovih dana našim prodavačima na sre dišnjoj čakovečkoj tržnici. Stisla je zima, na “posao” ih je došlo svega nekolicina, dok su se kupci mogli brojiti na prste jedne ruke. Stoga su se više grijali uz topli čaj ili kavu nego što su prodavali. Slično je bilo i na čako večkom sajmu. Naime, uz prvi ovogodišnji snijeg svi su uglavnom ostali u toplom tako da je sajmište zjapilo gotovo pa prazno. Mogao se naći tek poneki kamion s dr vima te nekoliko najhrabrijih prodavača. Oni pak su nudili standardnu robu, s time da su se na placu pojavile i prve kante s kiselim zeljem. Na ravno, i s novom višom cije

CIJENE PLAC

Salata (kg): 20 kn

Poriluk (kg): 20 kn Rajčica (kg): 20 kn Mrkva (kg): 10 kn

Zelje (kg): 10 kn Cikla (kg): 10 kn

Grah (kg): 60-70 kn

Paprika (kg): 18 kn Češnjak (kg): 50 kn Med (900 g):60-80 kn

Jaja (kom) 1,4-3 kn

Kiselo zelje (kg): 20 kn

CIJENE SAJAM

Salata (kg): 20 kn

Poriluk (kg): 15 kn Rajčica (kg): 20 kn

Mrkva (kg): 6-10 kn Zelje (kg): 6-8 kn Cikla (kg): 6 kn Grah (kg): 50-70 kn Paprika (kg): 15-18 kn Češnjak (kg): 35-50 kn Jabuke (kg): 4 kn Žitarice (kg): 3 kn Drva (metar) 500-550 kn

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC Biorazgradivost tvari u okolišu

Biorazgradivost je svoj stvo tvari da se razgradi, od nosno transformira u drugi oblik biokemijskim reakcija ma posredstvom mikroorga nizama ili drugih bioloških elemenata. Pojam označava stupanj do kojeg neka tvar može istrunuti djelovanjem bakterija, gljivica ili sličnom biološkom aktivnošću. Osim organskih tvari koje prven stveno potječu iz živih bića, biološki se mogu razgraditi i neki umjetni i anorganski materijali.

Biorazgradivost je uglav nom poželjno svojstvo tva ri, posebice otpadnih tvari odnosno zagađivala jer se takvi predmeti smatraju ekološki prihvatljivima. Postoje i slučajevi kada je biorazgradnja nepotpuna pa kao posljedica ostanu otpaci koji su čak štetniji od izvorne tvari. Tvari koje se ne mogu biološki razgraditi (npr. pesticidi) zadržavaju se u okolišu i akumuliraju u živim organizmima gdje nepovoljno djeluju na brojne načine.

Biološka razgradnja prirodan je proces kojem podliježu tvari u okolišu. U procesu biološke razgradnje organske tvari razlažu se na anorganske komponente (nitrati, fosfati, karbonati, sulfati, voda, minerali…), pri čemu se oslobađa energija. Biološka razgradnja tvari može se odvijati u uvjetima uz prisutnost kisika (aerob no) ili bez prisutnosti kisika (anaerobno).

Proces biološke razgrad nje u prirodi uvjetovan je sljedećim čimbenicima: svojstvima tvari koja se razgrađuje (struktura, koli čina, fizikalno-kemijska svoj stva, toksičnost), okolišnim uvjetima (pH, temperatu ra, svjetlost, otopljeni kisik, hranjive tvari) te svojstvima mikroorganizama koji tvar razgrađuju (raznovrsnost, količina, aktivnost, adapta cija). Ovisno o navedenim okolnostima u prirodi se različiti materijali razgra đuju različitim brzinama i do različitog stupnja.

Stupanj biološke razgrad nje nekih tvari (razna zaga đivala, otpadni materijali iz kućanstva i industrije, otpad na voda…) može se odrediti brojnim laboratorijskim te stovima. Princip testa je taj da se ispitivana tvar izloži djelovanju odabranih mikro organizama u kontroliranim uvjetima na određeni period.

Postoje specifične i nes pecifične analize kojima se određuje stupanj biorazgra divosti. U specifičnim analiza ma direktno se prati kretanje koncentracije ispitivane tvari, dok se u nespecifičnim anali zama prate drugi parametri koji upućuju na biološku raz

gradnju (kemijska potrošnja kisika, ukupni organski ugljik, utrošeni kisik, oslobođeni ugljikov dioksid i sl.). Rezul tati laboratorijskih ispitivanja biorazgradivosti temelj su za daljnje odluke o postupanju s ispitivanim zagađivalima, u skladu sa zakonskim regu lativama.

Kroz proces biološke razgradnje našem planetu je osiguran prirodan mehanizam upravljanja otpadom, odno sno vlastiti reciklažni sustav, no količina otpada koji proi zvodimo uvelike premašuje mogućnost prirodne biološ ke razgradnje, stoga je takvo stanje dugoročno neodrživo.

Primjeri brzine biološke razgradnje nekih svakodnevnih predmeta u morskom i kopnenom okolišu prikazani su u tablici:

Materijali Vrijeme razgradnje u oceanu

Vrijeme razdradnje na kopnu

Kora jabuke 2 mjeseca6 mjeseci Plastična vrećica 10 – 20 godina više od 500 godina

Limenka 50 godina50 – 100 godina Vuna 1 godina1 – 5 godina Pamuk 1 – 5 mjeseci6 mjeseci Tetrapak 3 mjeseca5 godina Papir 6 tjedana 2 – 5 mjeseci Staklo 1 000 000 godina zauvijek

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA

SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

Piše: Dunja Turk, dipl. ing.

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Katarina Mikloška iz Čakovca uzalud je čekala kupce ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

nom od 20 kuna za kilogram. Kupnja jaja je i dalje lutrija pa tko ih želi, mora doći dosta

rano jer ih već oko 10 sati nema ili pak ostaju samo ona najskuplja. (vv)

Ljudi koji inspiriraju – Masanobu Fukuoka

Japanac Masanobu Fukuoka jedan je od poznatih predstavnika prirodne poljoprivrede koju je on sam nazvao „prirodnim poljodjelstvom“. Svoju metodu nazivao je “nedjelatnom” metodom – metodom u kojoj većinu posla za vas odradi sama priroda. Njegova osnova svodila se je na to da trebamo tražiti ne ono što moramo napraviti, nego što možemo od posla izostaviti. Raditi apsolutno ništa, to je ultimativni oblik poljoprivrednog uzgoja – njegova je �ilozo�ija. Promovirao je uzgoj bilja “bez uplitanja čovjeka, prepušten prirodi, koja jedina zna kako ispraviti štetu uzrokovanu ljudskim djelovanjem i ponovo vratiti čovjeka vlastitom izvoru.“ U takvu pristupu poljoprivreda nema za glavni cilj uzgoj hrane, nego razvijanje ljudskih bića.

Fukuoka je uzgajao žitarice, povrće i voće na većim površinama, a da svoja polja nije nikad preorao, nikad prekopao, nikad upotrijebio nikakva „zaštitna sredstva“, niti mu nije trebao kompost ili bilo kakvo gnojivo. Koristio je tzv. seed balls (sjetvene loptice) – sjeme obloženo mješavinom gline i komposta za sjetvu na zemljištu koje nije bilo obrađeno. Loptice

su ujedno služile kao zaštita od miševa i ptica. Tom tehnikom sjetve pomagao je i zajednicama u Aziji i Africi u područjima s nestašicom hrane i područjima u koja se širila pustinja.

Na svom imanju upotrebljavao je samo pokrivač tla od korova i djeteline te povremeno malč od sijena i male količine organskog gnojiva da održi tlo plodnim. Njegovo tlo je bilo je sve plodnije i postizao je prinose jednako visoke kao kod konvencionalne poljoprivrede, a na njegovo imanje u Japanu dolazili su učiti ljudi iz cijelog svijeta.

Upravo djelo Masanobu Fukuoke i njegova �ilozo�ija suradnje s prirodom bile su mi glavna inspiracija i glavna misao vodilja na mom vrtlarskom putu. Zahvaljujući inspiraciji koju mi je donijela njegova �ilozo�ija, na mom imanju danas je puno manje posla nego je to bilo na početku – a imanje je 10 puta veće, jer sam vrt povećala s početnih kvadrata na preko 4 hektara koliko imam danas. Fokus je na suradnji s prirodom i vječitom učenju od nje.

U knjižnicama možete potražiti njegove knjige Revolucija jedne slamke i U harmoniji s prirodom koje svima preporučujem.

Bračni par Nada i Dragutin Novak nisu nam nepoznati jer smo u našim novinama već nekoliko puta pisali o njima i njihovu vrtu. Naime, oni su jedni od rijetkih vrtlara koji su nas zadivili svojom paletom egzotičnog povrća i voća. Na njihovu imanju u Okruglom Vrhu sreli smo se sa slatkim pelinom, tamarilom i tamatilom, daikonom, čajotom, crvenom i bijelom čičokom, kakijem, kivijem, indijskom bananom, čokoladnom akebijom, krastavcima pepino, ašvagandom i drugim biljem kojem nismo imena ni zapamtili. Naravno, imaju oni i obične biljke. Imaju oni i “obične” kulture kao što je veliki grm lovora koji već godinama prkosi zimskim minusima. Tu je i josta, uzgajaju hren, batat, sibirske borovnice, maline, kupine, a mjesta ima i za dobravski luk, domaće sorte kukuruza, pa za krumpir, mrkvu, peršin itd.

Mediteranska sikavica cvate u međimurskim bregima

- Čovjek u našim godinama mora se za nešto uhvatiti i nečemu se veseliti. Nama su to nove biljke koje uspijemo sami uzgojiti ma kako to u početku nemoguće izgledalo, kaže Nada Novak

Sikavica – biljka tople klime

I kad smo mislili da nas već ničime ne mogu iznenaditi, ipak nas jesu. Naime, uspjeli su uzgojiti i sikavicu te kurkumu.

- Čovjek u našim godinama mora se za nešto uhvatiti i nečemu se veseliti. Nama su to nove biljke koje uspijemo sami uzgojiti ma kako to u početku nemoguće izgledalo. A kad ih već uspijemo uzgojiti, onda ih naravno treba i znati pripremiti te pojesti.

Treba se naime i naviknuti na nove okuse, odnosno treba biti otvoren za nešto novo, neisprobano. Okusi jesu novi, govore nam složno Dragutin i Nada, no nisu baš tako neobični da se čovjek ne bi mogao naviknuti na njih i koristiti se njima, ako ne redovno, onda barem povremeno u svojoj kuhinji.

No, sve njihovo bilje nije samo isključivo za jelo, nego je dio toga i za bolje stanje našeg organizma, čemu i služi sikavica. Riječ je o dvogodišnjoj biljci koja je rasprostranjena po Sredozemlju, a u Hrvatskoj je ima uzduž Jadrana, osobito na Biokovu. Drugim riječima, radi se o biljci tople klime koja uspijeva i u Međimurju.

- Uspijeva i to jako dobro, otkriva nam naša vrtlarica. I pčele obožavaju njene ljubičaste cvjetove. Jedina joj je mana to što je jako pikava pa nije baš zgodna za branje.

Kad beru plodove, ruke su im jako ranjive pa makar imali i rukavice. A plodovi

Nada je uspjela uzgoji� i egzo�čnu kurkumu

su u stvari sjemenke koje je potrebno očistiti.

- Jako ih je ružno čistiti, ali su sjemenke sikavice jako ljekovite.

Biljka za ljudsku jetru

Razmnožava se sjemenom, u principu biljka se samozasijava bez problema.

O njenoj dobrobiti po ljudsko zdravlje ne treba puno govoriti. Za naše tijelo pogodni su svi njeni dijelovi, od plodova sa sjemenkama, biljke u cvatu, ali ipak su

sjemenke najbolje. Još je u srednjem vijeku bila vrlo cijenjena, te se upotrebljavala za liječenje kroničnih bolesti jetre i slezene, kašlja, žutice i grčeva uzrokovanih žučnim kamencima. U slučaju trovanja s gljivama amanita koje razaraju jetru, sikavica je jedina opcija liječenja. Na sličan način služi i za detoksikaciju od acetaminofena i alkohola. Odobrena je 1986. godine kao tretman za bolesti jetre kao što su alkoholni hepatitis, masna jetra, ciroza jetre i virusni hepatitis.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” VRTLARICA

Piše: Vlasta Vugrinec

Nada Novak voli biljke koje nisu �pične za naš kraj

NA IMANJU obitelji Novak iz Nedelišća

Autor knjiga Masanobu Fukuoka

BERNARDIN VRT

Mjesec

Mjesec zapravo pripada Zemlji. Iako odlazi od nje, to mu uspijeva samo do određene udaljenosti. Magijski očaran gleda ju uvijek s iste strane, ne usuđuje se okrenuti. Pokušava se otrgnuti od Zemlje, pa se na svom putu oko nje udalji približno 20.000 km od srednje udaljenosti. Ako tada sijemo biljke, one to osjećaju, a ako ih niz godina sijemo u to vrijeme, postaju penjačice. Njihova žudnja za visinom je prevelika. Mjesec bi htio bliže Suncu, ali Sunce ga odbija oholim kozmičkim pokretom. Mjesec je uvrijeđen i opet se odlučuje za Zemlju, hoće natrag.

Veličanstveno je to što se događa!

Približno dva tjedna nakon te odluke i nakon oko 40.000 km puta udara ponovo u Zemljine velove, ali ga ona opet odbija. Za biljke na Zemlji prava je katastrofa sijemo li ih kad je blizu Mjesec. Biljke su kao u zemlju ugažene jer se u gornjem dijelu ne mogu slobodno razviti; često ih napadaju plijesni, ne mogu razviti zdravo sjeme. Tog dana na Mjesecu dolazi do potresa. Poremećaji su najjači kad Mjesec, uz to što je blizu Zemlje, stoji ispred zviježđa povezanog s elementom zemlja. Tad je šok dva puta jači. Kad se oporavi,

Sunčeva sustava

PLAN SADNJE

25. studenog – Dan lista Do 14 sa�, a nakon 14 sa� ćemo od dinamiziranog pepela ili niže potencije izradi� pripravak D8 pro�v rovaca.

26. studenog – nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog Perigeja Od 16 sa� možemo radi� s biljkama ploda.

27. studenog – Dan ploda do 20 sa� Njegujemo biljke ploda u zatvorenom prostoru, plastenicima i staklenicima.

28. studenog – Dan korijena Njegujemo biljke korijena, posebice ugodno od 7 do 22 sata zbog Trigona, slažemo i prepariramo nove komposte.

29. studenog – Dan korijena do 19 sa� Njegujemo biljke korijena, a višak pospremamo i skladiš�mo.

30. studenog – Dan cvijeta Radimo s pčelama i uređujemo grede s cvijećem.

1. prosinca – Dan cvijeta Do 14 sa�, a nakon 14 sa� radimo s pčelama. Od 15 sa� povoljno za rad s biljkama lista.

četiri klasična elementa. Elementi potom naizmjence tvore odgovarajuću mikroklimu. Biljka tako prima poticaje za stvaranje korijena, lista, ploda i cvijeta.

Najbolje je saditi najesen

Počelo je najbolje vrijeme za sadnju voćaka i bobičastog voća, a sve se može saditi do smrzavanja tla, podijelila je s našim čitateljima Željana Jagoš iz Voćnjaka Nedelišće, te nastavila: - Ove smo godine pripremili svim našim kupcima odličnu ponudu sadnica jabuka (zlatni delišes, fuji, green smith, jonagold, idared, braeburn i �lorina).

Kupci najviše traže klasične sorte, a u posljednje vrijeme traži se sve više starinskih sorti jabuke bobovec, kanada, božićnica, koje nam također stižu ovih dana.

Imamo i breskve, nektarine i marelice gdje se trudimo uz klasične uvoditi i nove sorte. Jako su popularne šljive, najtraženija je čačanska, te kruške viljamovke. Danas se ljudi sve više okreću i nekim vrstama koje su se manje sadile ili se baš i nisu sadile na našem području poput badema, smokve, kestena, kivija, kakija, joste, a vraćaju se i neke stare vrste poput duda bijelog i crnog, drijena i mušmule. Imamo i sve vrste klasičnog bobičastog voća od ribizla, ogrozda, kupina i malina te agrume limun i nar, kaže Željana.

Ljubazni i uslužni zaposlenici Voćnjaka svojim kupcima dat će najbolje savjete kako koju sadnicu zasaditi

Ako želite, simpa�čne Dragica Ritmanić i Maja Vrbanić uvijek će vam pomoći savjetom prilikom kupnje

i njegovati kako bi se ona što brže i ljepše razvila, a na licu se mjesta i radi stručno obrezivanje sadnice. Ako pak ipak ne stignete najesen

može i na proljeće jer bolje posaditi nego ne, poručuju iz Voćnjaka.

Kontaktirati ih možete i na telefon: 040/895-220

Kupite jabuke ubrane ove jeseni!

Kupite jabuke iz voćnjaka u Voćnjaku jer one su tek nedavno brane i još imaju sve okuse friške jabuke.

da svatko može birati prema svom ukusu i namjeni, a izabrati možete među onima u sanduku, prve klase ili u vrećicama u drugoj klasi. Rade svakodnevno od 8 do 15, a subotom od 8 do 13 sati.

SADNICE I JABUKE iz Voćnjaka Nedelišće

Mjesec pokušava sve iznova – i tako dolazi u položaje – najbliže Zemlji (Pg) i najdalje od Zemlje (Ag).

Svi planeti našeg

vrte se oko vlastite osi, čak i zvijezda stajaćica Sunce. Sunce je plinovita kugla pa je razumljivo da se njegovo središte i površina ne kreću jednakom brzinom. Razlike su od 23 do 27 dana. To znači da rub Sunca (korona) u 27 dana jednom pogleda cijeli Zodijak. U žudnji za Suncem i vlastitom svjetlošću Mjesec uvijek gleda prema Suncu. Pri tome je postao ovisan o Suncu te Zemlju opkruži u vremenu potrebnom za jedan okretaj Sunca oko vlastite osi. Zbog prejakog svjetla ne možemo pratiti kamo gleda Sunce, koje zviježđe ima ispred sebe. Zato nam Mjesec svojim položajem ispred Zodijaka pokazuje kamo gleda Sunce. Mjesec, znači, postaje posrednik svemirskih poticaja koji utječu na biljke, organizme u tlu i na

Pčelari spasili sajam

Kremasti med kod nas nije toliko prepoznat, dok je na Zapadu najtraženiji jer se veli da je kremasti med među medovima kao rolls royce među autima, kaže Marko Trupković

Nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije koronavirusa, svoja je vrata minulog vikenda otvorila jesenska manifestacija Mesap Jesen u Nedelišću. Po tradiciji bila je posvećena poljoprivredi, ekologiji, zdravoj prehrani, obnovljivim izvorima energije te pčelarstvu.

Bilo je tu gospodarstvenika, obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava te udruga. Nudilo se doista puno toga, a najviše meda i proizvoda od meda. Stoga se i stječe dojam kako su upravo pčelari svojim prisustvom te organizacijom dodjele priznanja za najbolji med na ovogodišnjem županijskom ocjenjivanju te biranjem najboljeg

medenog kolača spasili cijelu manifestaciju. Jer, drugi su se izlagači vrlo lako izbrojili na prste. Interesantno je bilo, primjerice, na izlagačkom prostoru Međimurske prirode koja je nudila kućice za ptice badava, pa na štandu gljivara s izložbom gljiva. Gužva je bila i kod Udruge za autizam koja je nudila božićno-novogodišnje ukrase uz dobrovoljni prilog.

Preklapanje manifestacija, zasićenost dosadašnjim osmišljavanjem sajmova ili nešto, pitanje je koje se već duže provlači među osnivačima, odnosno vlasnicima. A kako će izgledati nova izdanja sajmova na MESAP-u, očito će morati odlučiti novi direktor jer je sadašnji, Vitomir Kirić, u subotu najavio povlačenje i odlazak u mirovinu.

Priznanja pčelarima za kvalitetu meda

Već duži niz godina u sklopu jesenskog izdanja Sajma održava se i dodjela priznanja našim pčelarima za kvalitetu medova čije su uzorke poslali na ocjenjivanje za županijsko natjecanje. Ove je godine na analizu bilo poslano čak 66 uzoraka čiju je kvalitetu prosuđivao tročlani ocjenjivački sud u sastavu: Dragan Bubalo, Lidija Svečnjak i Saša Prđun.

Žiri je procijenio kako je 20 medova zlatne kvalitete, 35 srebrne, 10 brončane, dok je jedan dobio zahvalnicu.

Najveći broj bodova, 19,58, dobio je med od heljde Pčelarstva Trupković iz Novog Sela Rok. Zlato su osvojili: Pčelarstvo Trupković (3) iz Novog Sela Rok, Branko Lipić iz Murskog Središća, Sanja Đuran iz Selnice, Damir Rainer (2) iz Štrigove, Goran Novak iz Male Subotice, Mladen Vinko iz Murskog Središća, Dragutin Pintarić iz Pretetinca, Pčelarstvo Kanaan iz Šenkovca, Boris Kovačević iz Čakovca, Željko Mrazović iz Ferketinca, Ivan Vrbanec iz Palinovca, Alojzije Friščić iz Nedelišća, Marijan Kutnjak iz Murskog Središća, Franjo Petek iz Štrigove, Darinka Horvat iz Stanetinca i Marijan Borko iz Trnovca.

Najveći broj bodova, 19,58, dobio je med od heljde Pčelarstva Trupković iz Novog Sela Rok. Uz heljdin, zlato su Trupkovići dobili još i za bagremov med te kremasti.

- Kremasti med je u stvari cvjetni med koji kristalizira te se potom ti kristali u strojnoj mješalici razbijaju i dobiva se gusta čvrsta smjesa, objašnjava Marko Trupković.

Pritom mu se ne narušavaju ni struktura ni svojstva, samo mu se malo promijeni okus.

U ustima se ti sitni kristalići ni ne osjećaju, a tekstura podsjeća na maslac.

Kremasti med na našim prostorima nije toliko zastupljen ni prepoznat, dok je na Zapadu najtraženiji od

svih medova: - Obično se veli da je kremasti med među medovima kao rolls royce među autima.

Medena torta

Marije Hajdinjak

Kako se med probio u prvi plan, udruge žena mogle su se prijaviti za natjecanje u pripremi najboljeg medenog kolača.

Posla su se ovoga puta prihvatile članice Udruge žena Izvor Ivanovec, Udruge žena Dunjkovec, Udruge žena Strahoninec, Udruge žena Nedelišće i Udruge žena Brest iz Podbresta.

Žiri je imao dosta težak zadatak jer su iskusne žene doista priremile �ine, čak štoviše, pre�ine medene pite. Ipak, svima je u oko, a potom i za nepce zapela medova torta Marije Hajdinjak iz Ivanovca koja je oduševila

i izgledom i okusom. Nije ni čudno što je nestala vrlo brzo.

- Medova torta ima 8 kori od meda, laganu kremu od sira i vrhnja, a ukrašena je bijelom čokoladom i karamelom, pohvalila nam se pobjednica Marija Hajdinjak.

Ne samo da se mučila korama koje je pekla svaku posebnu već je i veliku pozornost posvetila ukrašavanju. Naime, htjela je tortu ukrasiti čokoladnom oblogom koja podsjeća na pčelinje saće.

- Mučila sam muku kako pronaći foliju s mjehurićima za saće, kaže. Kupila sam najprije foliju u trgovini, no nije bila dobra. Onda sam otišla u poštu i kupila veliku kovertu za osjetljivije pošiljke i tek ta je bila dobra.

Ne treba spominjati kako su tortu krasile i male pčelice od tijesta.

SAJAMSKA PRIREDBA Mesap Jesen u Nedelišću

Piše: Vlasta Vugrinec

Pčelari s nagradama za svoj med

Marko Trupković sa zlatnim kremas�m medom

Marija Hajdinjak sve je oduševila medovom tortom

Za Međimurske novine ne želim ništa izjaviti

Nacionalnim medijima odgovarao pak je nadugo i naširoko hvaleći se pritom postignućima svog rada jer oni ne znaju stvarnu međimursku romsku problematiku

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Ja za Međimurske novine ne želim ništa dati, znate zašto, jako dobro znate i ne želim imati tu ništa, riječi su Veljka Kajtazija, saborskog zastupnika romske i drugih nacionalnih manjina izrečene usred Čakovca.

Naime, u četvrtak, 24. studenoga, u Čakovcu se u organizaciji Udruge KALI SARA održavao okrugli stol Kako iz začaranog kruga siromaštva?Veljko Kajtazi bio je jedan od izlagača. U dobroj maniri htjeli smo popričati

s njim o aktualnim temama vezanima za romsku populaciju, no glatko i uvrijeđeno nas je odbio. Tim više što smo poziv uredno dobili na e-mai i odazvali se.

Međutim, kao i obično, nije odbio nacionalne medije na čija je pitanja odgovarao nadugo i naširoko hvaleći se pritom o postignućima svog rada na polju poboljšanja života Roma. Jer ipak oni puno više znaju o životu u Međimurju nego mi sami Međimurci.

I sada će opet iz Međimurja ići samo njegove

riječi, vijesti viđene njegovim očima, očima koje vide samo ono što žele i njegova mantra koju stalno i svuda ponavlja: - Najveći je problem u lokalnim sredinama koje ne poduzimaju dovoljno kao osnivači obrazovnih ustanova i uopće ne posvećuju romskoj zajednici, a onda ni ženama i djevojkama dovoljno pažnje.

Ignorirajući nas, sada nam je i jasan poziv pojedinih Roma koji su se požalili kako nisu dobili poziv na okrugli stol. I oni prozivaju saborskog zastupnika koji dolazi

u Međimurje među “svoje” i to doslovno svoje koji ga bespogovorno podržavaju dok ga ostali ni ne vide u svom naselju.

Možda i stoga Kajtazi nije želio imati posla s nama kako ne bi morao odgovarati na konkretna pitanja, već samo ono što

je unaprijed pripremio. A pitanja i neriješenih problema ima puno i sigurno se neće riješiti na ovakav način, ignoriranjem ne samo nas već i cjelokupne romske nacionalne manjine u Međimurju.

Naime, gledajući prisutne na okruglom stolu,

u velikoj dvorani Hotela Park, najmanje je bilo Roma i žena kojima je tema namijenjena.

Nije bilo ni gradonačelnika i načelnika, osim čakovečke gradonačelnice Ljerke Cividini pa ni župana umjesto kojeg je došao njegov zamjenik Josip Grivec.

VELJKO KAJTAZI, saborski zastupnik, usred Čakovca ignorirao lokalne medije

Veljko Kajtazi, saborski zastupnik

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRADONAČELNIK

Klasa: 007-01/22-01/376

Ur.broj: 2109/11-22-01/1-1

Mursko Središće, 17.11.2022.g.

Temeljem članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20), članka 391.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) i članka 52. Statuta Grada Mursko Središće (Službeni glasnik Međimurske županije br. 06/21) gradonačelnik Grada Mursko Središće raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju nekretnina u k.o. Mursko Središće (I)

Grad Mursko Središće prodaje nekretnine u svojem vlasništvu: GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA - GRADILIŠTA OZNAČENA KAO:

- kat.čest.br.1837/10 k.o. Mursko Središće, u naravi pašnjak od 745 m2 , - kat.čest.br.1837/11 k.o. Mursko Središće, u naravi pašnjak od 566 m2 , - kat.čest.br.1837/12 k.o. Mursko Središće, u naravi pašnjak od 540 m2 , - kat.čest.br.1837/13 k.o. Mursko Središće, u naravi pašnjak od 540 m2 , - kat.čest.br.1837/14 k.o. Mursko Središće, u naravi pašnjak od 551 m2 ,

i to javnim nadmetanjem pod uvjetima utvrđenim Odlukom Gradskog vijeća Grada Mursko Središće o prodaji nekretnina Klasa: 021-05/22-05/61, za potrebe i u korist Grada Mursko Središće.

Namjena građevinskih čestica : stambena namjena – S Način gradnje: individualni mješoviti - MJ Etažnost: Po + P + 1 + Pk

Visina (Vos): 7 m

(II)

Početna vrijednost parcela iznosi 25,30 EUR-a/m2, a kupoprodajna cijena se isplaćuje prema postignutoj cijeni na javnom nadmetanju u protuvrijednosti na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji.

Prije početka nadmetanja, svaki sudionik treba na žiro račun Grada Mursko Središće položiti jamčevinu u iznosu od 15.000,00 kuna.

Navedenu jamčevinu za pravo nadmetanja za nekretninu potrebno je uplatiti najkasnije pet dana prije održavanja javnog nadmetanja na žiro račun Grada Mursko Središće broj:HR8223400091827600003 poziv na broj 68-7757-OIB.

Prije početka javnog nadmetanja iznos jamčevine mora biti proknjižen na račun Grada Mursko Središće. Dozvoljava se isključivo jednokratna isplata kupoprodajne cijene, u roku od trideset dana od dana završetka javnog nadmetanja a prije sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine. Jamčevina se uračunava u iznos kupoprodajne cijene. U slučaju naknadnog odustajanja od kupnje nakon provedenog javnog nadmetanja, najpovoljnijem ponuditelju za kupnju nekretnine iz točke (I) ove odluke jamčevina se ne vraća.

Javno nadmetanje će se održati dana 15.12.2022. godine u gradskoj vijećnici Grada Mursko Središće s početkom u 12:00 sati.

(III)

Sudionici u nadmetanju dužni su u naznačeno vrijeme doći s osobnom iskaznicom ili ovjerenom punomoći i potvrdom o uplati jamčevine.

Ukoliko se sva građevinska zemljišta ne prodaju na prvom javnom nadmetanju, javno nadmetanje ponoviti će se svakog prvog četvrtka u mjesecu s početkom u 12:00 sati, sve do prodaje svih građevinskih zemljišta

GRADONAČELNIK: Dražen Srpak

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje - tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne slučajeve zva� 091/5101078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12 sa�.

Vremena krize u povijesti Međimurja

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu poslao je priopćenje za medije o predstavljanju zbornika radova Vremena kriza u povijesti Međimurja u nakladništvu Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i Centra za istraživanje Međimurja održanog u srijedu, 23. studenog 2022. godine.

Knjigu su predstavili urednici Zoran Turk i Anđelko Vlašić te gra�ička urednica Maja Žvorc. Autori zbornika stručnjaci su iz različitih područja znanosti, povjesničari, povjesničari umjetnosti, etnolozi, zbog čega je zanimljivo kako se iz različitih gledišta može pristupiti vremenu nesreće u određenom povijesnom razdoblju. Zoran Turk istaknuo je kako se tim istraživanjem uvidjelo da ima prostora za još sličnih radova u budućnosti koji bi se mogli objaviti u znanstvenom časopisu Matice hrvatske Hrvatskom sjeveru ili kao zasebni zbornik.

Zbornik radova uključuje sedam radova o raznim temama vezanim za krizna razdoblja u povijesti Međimurja. Autori radova u zborniku Vremena kriza u povijesti Međimurja redom su

članovi Centra za istraživanje Međimurja. Urednik Anđelko Vlašić predstavio je sadržaj i teme pojedinog znanstvenog rada, a gra�ička urednica

Maja Žvorc vizualni identitet zbornika. Glazbena pratnja večeri, mlada kantautorica Lea Šprajc, izvedbom pjesama uveličala je događaj.

Predstavljen i ratni roman

Suze i smijeh na nišanu

U ponedjeljak, 21. studenog 2022. godine, održano je predstavljanje drugog izdanja ratnoga romana Smijeh i suze na nišanu autora Ivice Procaja, piše u priopćenju Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.

Roman govori o autorovu ratnom putu dragovoljca Domovinskog rata. Prvo izdanje koje je objavio Letis 2017. godine više nije dostupno te je danas predstavljeno njegovo drugo izdanje u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu kojem je taj roman 103. tiskana knjiga. U ime Ogranka nazočnima se obratio predsjednik Zoran Turk koji je istaknuo kako je to samo jedna od objavljenih knjiga s temom Domovinskog rata i važnosti branitelja te da Ma-

tica hrvatska već ima u pripremi knjige koje će objaviti nadolazeće godine. Uvodnu riječ vodio je glavni urednik romana Ivan Pranjić te predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Međimurske županije Stjepan Horvat, dok nam je Vinko Grgić u ime udruge HVIDRA Jug Čakovec pobliže prikazao život Ivice Procaja. Naime, prof. Grgić bio je na bojištu zajedno s Procajem. Rekao nam je kako je Procaj bio veliki avanturist, boem koji je volio svoju zemlju. Često je bio nadahnut te je svoje napisane stihove posvećivao bliskim osobama. Glazbena pratnja večeri, sopranistica Tamara Korunek, upotpunila je večer oduševivši svojim glasom u izvedbi međimurskih popevki. (sh)

Temeljem članka 30. stavak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“ 74/2014, 69/2017, 98/2019) MEĐIMURSKE VODE d.o.o. objavljuju sljedeći

JAVNI OGLAS (PONUDU ZA OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI NA ZEMLJIŠTU)

kojim se pozivaju svi vlasnici na sporazumno rješavanje pitanja ustanovljenja služnosti na sljedećim nekretninama: K.O. PRELOG

KAT.ČEST.BR. ZK.ČEST.BR. KULTURA POVRŠINA SLUŽNOSTI

3991/10 1210/3/2 k.o. Prelog livada Pu�ce Grabe 286 m2 3991/9 1210/2/2 k.o. Prelog livada Police Grabe 120 m2 3991/8 1/6/1 k.o. Jalšovec livada Police Grabe 121 m2 3992/1 1/6/2 k.o. Jalšovec oranica Grabe Pu�ce 65 m2 3993/1 1/6/3 k.o. Jalšovec oranica Pu�ce Grabe 33 m2 3977/1 1/9/1 k.o. Jalšovec livada Po�ce 158 m2 3977/2 43/1 k.o. Jalšovec livada Po�ce 126 m2

MEĐIMURSKE VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u interesu Republike Hrvatske, prilaze realizaciji projekta izgradnje magistralnog vodovoda Prelog – Zapad – II. faza, duljine 819,0 m na katastarskim česticama u k.o. Prelog (Prelog, uz Sjevernu obilaznicu Grada Preloga).

Za izgradnju magistralnog vodovoda Prelog – Zapad – II. faza izdana je Lokacijska dozvola, KLASA: UP/I-350-05/21-01/000005, URBROJ: 2109-09-3/03-22-0009 od dana 27.01.2022. godine po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostava Prelog Međimurske županije.

POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES da sa MEĐIMURSKIM VODAMA d.o.o. kao korisnikom služnosti (nepotpuno izvlaštenje), zaključe ugovore o osnivanju prava služnosti temeljem procijenjene vrijednosti nekretnina i to kako slijedi:

KATASTARSKA OPĆINA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (kn/m2) k.o. Prelog 6,04 kn / 0,80 EUR

Fiksni tečaj konverzije 7,53450 kuna za 1 euro

Rok isplate naknade radi ustanovljenja prava služnosti je 8 dana od dana sklapanja ugovora.

POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES DA PRISTUPE, u roku od 8 dana od dana objave ovog oglasa, U PROSTORIJE MEĐIMURSKIH VODA d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 (5. kat – pravna služba), svakim radnim danom od 7,00 do 15,00 sati ili da se pismeno izjasne na ponudu sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (osnivanje prava služnosti).

zapošljava ELEKTROINŽENJERA

Sa znanjem engleskog jezika, prednost poznavanje i njemačkog jezika. Potrebna završena viša ili visoka škola.

Tvrtka CROMATIC d.o.o. je podružnica danske tvrtke Holtec Automa�c A / S. Croma�c d.o.o. imasjedište u Prelogu, a kompanija je orijen�rana na rastu razvoju tehnologije u automa�zaciji. Specijalizirani su za razvoj složenog so�vera i hardvera.

OSNOVNA ŠKOLA PODTUREN Čakovečka 5, PODTUREN Podturen, 23.11.2022.

OBAVIJEST

Osnovna škola Podturen raspisala je JAVNI NATJEČAJ za prikupljanje ponuda za prodaju stana sa zemljištem na adresi I. Zaloka 1, 40317 Podturen dana 23.11.2022.godine.

Tekst javnog natječaja nalazi se na web stranici OŠ Podturen.

Za bilo kakva pitanja i informacije, molimo obratiti se na telefon 040/373-719.

MEĐIMURSKE VODE d.o.o.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ. spec.oec., Klasa: 372-03/20-01/12, Urbroj: 2109-2-01-01-22-20 od dana 25.11.2022., dana 25.11.2022. objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA DODJELU GRADSKOG PROSTORA NA KORIŠTENJE UDRUGAMA

Raspisuje se javni natječaj za dodjelu gradskog prostora na korištenje udrugama prikupljanjem pisanih prijava u zatvorenim omotnicama za prostor na adresi Strossmayerova 9, 40 000 Čakovec, površine 9,41 m², energetski razred zgrade B (Speci�ična godišnja potrebna toplinska energija) i A (Speci�ična godišnja primarna energija).

Mjesečni iznos naknade za korištenje prostora iznosi 24,10 EUR (slovima: dvadesetčetiri eura i deset centi) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a, uvećano za iznos PDV-a.

Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Ravnateljica škole: Marijana Cerovec

OGRANAK MATICE hrvatske u Čakovcu predstavio dvije nove knjige

Poduzeće Cromatic d.o.o. iz Preloga

Vijesti iz sporta i crna kronika glavni su fokus u novinama našeg čitatelja Elvisa Kuzme iz Žiškovca kojeg smo zatekli u kupovini u prodava-

a onda sve po redu!

onici Krk 125 u Žiškovcu. S obzirom na to da je naš redoviti čitatelj, poklonili smo mu promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu. Lju-

bazne prodavačice Smiljana Peršak i Željka Igrec također čitaju Međimurske novine, pa su stoga i one zaslužile promotivnu vrećicu. (dv, zv)

Vladimir Levačić iz Štefanca sretni dobitnik vrijednih naočala 92. kola

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Vladimir Levačić iz Štefanca. Dobitnika ovog kola kontaktirat

će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Novo 93. kolo počinje u idućem broju Novo, 93. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u sljedećem broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima broje-

vima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 16. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. prosinca. Sretnog dobitnika 93. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. prosinca. (mk)

MALIŠANI

CVRČKA pravi su navijači

Repka se pratila na velikom ekranu u vrtiću!

Od rano jutros vrtićem su se orile navijačke pjesme kao podrška našim nogometašima na Svjetskom prvenstvu u Kataru. Djeca su donijela rekvizite, obukla prepoznatljive crveno-bijele kockice i zagrijavala atmosferu za utakmicu. Utakmi-

cu su gledale sve vrtićke skupine zajedno u vrtićkoj dvorani na platnu. Osim navijačke euforije, razvijali su osjećaj prisnosti i povezanosti kako svaka skupina za sebe, tako i sve skupine zajedno. Danas su bili jedno s cijelom Hrvatskom i navi-

jačima diljem svijeta, a time su konkretnom aktivnošću približili pripadnost svom narodu.

Tintilinići, Prstići, Sun�lowers, Butter�lies, Ribice i Fijolice navijali su sa svojim odgojiteljicama i ostalim zaposlenicima ustanove. (dv)

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Zorković, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati,

Naš čitatelj Elvis te prodavačice Smiljana i Željka

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

U kockicama se navijalo za naše nogometaše na Svjetskom prvenstvu

Dečki iz čakovečkog rock-benda Clone Age izdali su novi singl Probudi se u sklopu njihova novog albuma koji dolazi sredinom 2023. godine! foto: Martina Strahija

petak, 25. studenog

16:00

Predstavljanje Hrvatskog kajkavskog kalendara KTC Čakovec Ogranak Ma�ce hrvatske

20:00

Nedelišće MESAP Koncert Lepa Brena

22:00

Mamas&Tapas and Angry Moose Jazz Fair - A�er party jam session

subota, 26. studenog

Čakovec Advent u gradu Zrinskih Paljenje prve adventske svijeće Crkva sv. Nikole biskupa

18:00

Strahoninec Velika dvorana Zlatni hitovi evergreena

20:00

Nedelišće MESAP Koncert Lepa Brena

20:00

DJ Burak Yeter Arena Varaždin

20:00

Kafansko veče Prostor – CeZaM Čakovec

kamo

LEPA BRENA kao od šuba rasprodala subotu, 26. studenog, a popunila i petak na MESAP-u

Međimurci vole balkansku ikonu!

Nakon što je Lepa Brena rasprodala koncert na MESAP-u u Nedelišću 26. studenog, organizatori su zbog velikog interesa odlučili da koncert bude i dan ranije, 25. studenog. Tako će Lepa Brena dva dana pjevati i boraviti u Međimurju.

Balkanskoj ikoni ovo nije prvi nastup u Međimurju, a posljednji je imala u Šampionu u Domašincu. Kako nam je rekao njen menadžer u Hrvatskoj Miroslav Šincek, inače iz Varaždina, Lepa Brena raduje se i spremna je za čak dva nastupa u Nedelišću.

Ulazak na MESAP predviđen je u 19:30, nakon toga od 21 sat nastupa naš poznati Vulkan bend, dok se dolazak Lepe Brene na pozornicu očekuje u 22:30. Od 0:45 ponovno će vas zabavljati vulkanovci uz DJ-a Daraca i DJ-a Mireka. (dv)

PJEVAČKI ZBOR Strahoninec poziva 26. studenog

Američki automobili i promocija novog pin-up kalendara

Zimski TRASH&BURN Kustom Art Festival vraća se 2. prosinca u Čakovec u Meta bar uz promociju novog pin-up kalendara i nastup LHD-a, novog benda članova nekadašnjih The Bambi Molesters.

Američki automobili, motori, promocija novog pin-up kalendara, tattoo-artisti, buvljak starih odjevnih predmeta, časopisa, sajam vinil-ploča, nakita, majica, retrobrijačnica, rockabilly i rock and roll DJ-evi, samo su dio atmosfere koja vas očekuje u Meta baru Čakovec.

Za glazbeni dio zaduženi su LHD u sastavu: Lada, Hrvoje i Dinko, članovi ne-

kadašnjih The Bambi Molesters. Ako ste ih propustili na ovogodišnjem ljetnom Trash&Burnu, ovo je prilika da provjerite kako zvuči novi album Off the Grid koji je izašao u svibnju ove godine, a nedavno i u vinilnom izdanju i spoj je garažnog rocka, exotice, psihodelije, 60’s soula i njihovog prepoznatljivog surf zvuka.

Kao predgrupa najavljeni su Los Pantalones De Mierda, garage punk rock bend iz španjolskog Benidorma. Upad je 40 kuna, a za vlasnike američkih automobila ulazak je besplatan. Festival počinje u 20 sati. (dv)

Pjevat će se zlatni hitovi evergreena!

Pjevački zbor Strahoninec ove subote 26. studenog u velikoj dvorani u 18 sati organizira event Zlatni hitovi evergreena. Uz festivalski bend Noćna smjena, voditelj je Zdravko Fundak.

Nastupaju Meri Šeparović, Zoran Grujić Glaž, Antonija Jurinec, Marija i Marko Jambrošić, Nadica Patafta, Vladimir Kočiš Tonka, Ivica Jurgec, Vesna Čekolj, Željko Pokupec Šero, Mirjana Hu-

din, Marijan Lastavec Lasto, Dejan Kolar, Jelena Dombaj, Nenad Gavez, Marta Maček, Danijel Vidović, ŽGV Iskrice, Pjevački zbor Strahoninec, a gost večeri je MVS Juraj na Bregu. (dv)

Kratki sadržaj:

Blizu je ponoći kada Jack Reacher izlazi iz autobusa na stanici u Nashvilleu. Nikamo mu se ne žuri. On nema dogovorene obaveze ili sukob koji treba riješi�. Barem ne još.

Ujutro odlazi u mali gradić Pleasantville i postaje svjedokom pokušaja otmice mladog muškarca koji ni ne slu� što se zbiva oko njega.

Čovjek kojeg spašava je Rusty Rutherford, skromni gradski IT menadžer koji je nedavno okrivljen i otpušten, nakon što je ucjenjivački internetski so�ver blokirao sve kompjutere u gradu, pa tako i sve gradske zapise, informacije i tajne. Iako mu prijete, Rutherford želi osta� u Pleasantvilleu i pokuša� dokaza� svoju nevinost.

koncert 18. prosinca!

Pjevački zbor Josip Vrhovski Nedelišće poziva na tradicionalni 23. po redu Božićni koncert u Nedelišću koji će se održati u nedjelju 18. prosin-

ca 2022. u 18 sati u SGC-u Aton. Karte po cijeni od 75 kn (parter, donje i gornje tribine), odnosno 60 kuna (bočne tribine) već su u prodaji na sljedećim

prodajnim mjestima: SGC Aton Nedelišće - recepcija, Ured Općine Nedelišće, Pekara IN Nedelišće i Mesnica KIŠ Čakovec - Centar i Jug. (dv)

Dobitnik knjige Cilla i Rolf Börjlind: Slatko snivaj, vrbo mala objavljene u prošlom broju je Marko Golubić iz Krištanovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Lee

Lepa Brena

PJEVAČKI ZBOR Josip Vrhovski Nedelišće poziva Dođite na tradicionalni Božićni

ZIMSKI TRASH&BURN Kustom Art Festival u Meta baru u Čakovcu

JAZZ FAIR u Centru za kulturu u petak 25. studenog ugošćuje

Bruno Mičetić trio i naši Međimurci Kovačić Brothers

Jazz Fair posljednji dan u petak 25. studenog ugošćuje Bruno Mičetić trio, naše Međimurce Kovačić Brothers feat. Marko Ramljak i Zvonimir Šestak s početkom u 20 sati. Bruno Mičetić trio osnovan je 2013. godine, a čine ga još Ratko Divjak i Joe Kaplowitz. Te godine trio je izdao prvi studijski jazz album na kojem su se našli svjetski standardi jazza.

Kovačević Brothers sastav čine Joshua Kovačević, Abel Kovačević i Maasej Kovačević, vrsni akademski glazbenici koji žive i dišu glazbu od malih nogu. Svoje bogato znanje i vještinu imali su čast prezentirati publici na festivalima i nastupima diljem Europe i svijeta, surađujući s vrsnim imenima popularne i jazz-glazbe. (dv)

kamo za vikend

ADVENT u Štrigovi donosi brojne događaje

Novost Božićna priča na vidikovcu na Mađerkinu bregu

Ne propustite adventske koncerte sopranistice Kristine Hlebec i tradicionalan Božićni koncert u crkvi sv. Marije Magdalene

Advent u Štrigovi ove godine donosi brojna događanja te se program proširuje i na novoizgrađeni vidikovac na Mađerkinu bregu.

Predstavljanje godišnjaka Hrvatski kajkavski kolendar

Ovog petka 25. studenog u 16 sati u KTC-u Čakovec organizirat će se predstavljanje godišnjaka Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, Hrvatskog kajkavskog kolendara za 2023. godinu. To je sad već tradicionalno predstavljanje kalendara. (dv)

Adventsko razdoblje započinje paljenjem prve adventske svijeće u subotu, 26. studenog, s početkom u 18 sati. Svijeće će se od ove godine paliti kod Doma kulture Štrigova, što omogućuje održavanje u svim vremenskim uvjetima. Naravno, svake subote za sve prisutne bit će osigurani i topli napitci.

Istovremeno će se Advent odvijati i na vidikovcu na Mađerkinu bregu,

gdje vas očekuje posebna božićna priča popraćena prigodnim osvjetljenjem i malim božićnim sajmom koji će se odvijati vikendima.

- Osvijetlit ćemo vidikovac lampicama, postaviti božićne jelke i postaviti drveni štand na kojem će posjetitelji moći kupiti tople napitke i nešto za prigriznuti, najavio je načelnik Štrigove Stanislav Rebernik.

U adventskom programu u Štrigovi istaknuli bismo i dva koncerta. Adventski koncert sopranistice Kristine Hlebec uz pratnju Marka Žerjava

na gitari i gošću Silviju Novak, koji će se održati u Domu kulture Štrigova 23. prosinca u 19 sati i Božićni koncert koji će se održati na Štefanje, 26. prosinca u 15 sati u crkvi sv. Marije Magdalene, gdje će nastupiti Mješoviti župni zbor, ŽVS Stridonne, Tamburaška sekcija KUD-a Sv. Jeronim Štrigova, Dječji župni zbor i školski zborovi. Također, organizirat će se i doček nove 2023. godine na Mađerkinu bregu.

Posjetite Štrigovu i vidikovac na Mađerkinu bregu i uživajte u posebnoj adventskoj priči! (sh)

studenog

Klub Prostor mijenja identitet i postaje kafana!

U subotu 26. studenog Klub Prostor mijenja identitet i postaje kafana. Uskočite u vremeplov i nakratko zaplovite u neka prošla vremena! Nadamo se da ste izdržljiva srca jer vas očekuju zvukovi starogradske, narodne, kafanske glazbe i nezaobilaznih sevdaha koji udaraju u dušu.

Za muziku uz koju ćemo nazdravljati, feštati pa i pustiti pokoju suzu zaslužan je DJ Šaman Šaulić.

Da ga slučajno ne biste zamijenili s legendom narodne glazbe Šabanom Šaulićem, on naprosto nema

nikakve glasovne sposobnosti pa je svoj život odlučio posvetiti diđejingu. Kafa, rakija, cigare i koja runda kartanja ne mogu proći kroz zvukove harmonike i prekrasne glasove Silvane, Šemse, Lepe, Tome, Cunea i da ne nabrajamo dalje pa je njegov život ispunjen kafanskom i narodnom glazbom.

Da bismo se zaista vratili u stara vremena, dress code je obvezan. Izvadite naj�inija odijela i kostime svojih predaka iz naftalina, začešljajte kosu i probudite svoju kafansku dušu! (dv)

TRIBUTE TO Emil Marciuš, pokretaču čakovečke scene

The Bassonic Legacy koncerti u Prostoru

Već su prošle dvije godine otkako nas je napustio Emil Marciuš, poznat kao pokretač underground glazbene scene na međimurskim prostorima. Osim toga, bio je strastveni glazbenik, organizator i velika pozitivna osoba.

Nakon ljetnog dub tribute eventa sa soundsystemom i selektorima,

dolazi nešto mnogo žešće, live nastup bendova kojima je Emil bio osnivač ili su na neki način povezani s njegovim dugogodišnjim glazbenim djelovanjem.

The Basonic Legacy – Tribute to Emil će se održati u petak 2. 12. 2022. u čakovečkom klubu Prostor. Bendovi koji će nastupiti na The Basso-

nic Legacyju su Kolomize, Kranks, Najveribest! i Waitapu. Između bendova glazbu će puštati Mateja i Dorotea.

Zadnji će nastupati dub selektor Mefa iz Slavonija Vibes Syndicatea. Upad je 20 kuna, a prihod će u potpunosti biti reinvestiran u daljnji razvoj međimurske scene. (dv)

30. studenog 20:00 Tihomir Pop Asanović Grupa 2. prosinca 20:00 Zimski TRASH&BURN Kustom Art Fes�val Meta bar Čakovec 20:00 The Bassonic Legacy Tribute to Emil Prostor Čakovec

3. prosinca 20:00 Arena Varaždin Koncert Dino Merlin 21:00 Prostor Čakovec Clone Age, promocija albuma 7. prosinca 20:00 Večer KUD-ovca Čakovca CZK 10. prosinca 18:00 Svetomar�nski krampus Krampuslauf Toplice Sve� Mar�n na Muri

22. prosinca 20:00 Božićni koncert čakovečkih amatera CZK

18. prosinca 18:00 Pjevački zbor Josip Vrhovski Nedelišće Aton

25. prosinca 19:00 A blast from the past Meta bar Trash party

29. prosinca 20:00

Arena Varaždin Koncert Željko Bebek

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

KAFANSKO VEČE u Čakovcu 26.

Emil Marciuš koji je ostavio neizbrisiv trag na underground sceni

Dobro je znati

MEĐIMURSKO KOLINJE bez svinje u svinjcu Kolinje bez krvi i masnih

Ako danas poželimo imati vlastito meso, kupimo svinju, odvezemo ju kod mesara i čekamo da odradi svoj posao. A mogu se kupiti i obrađeni komadi mesa

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Mjesec studeni i prosinac, prije tride setak i više godina, bili su mjeseci u kojima su se tradicionalno u našem kraju odvijale koline ili kolinje, ovi sno u kojem kraju Međimurja su se svinje klale. Bio je to za jedne pravi praznik i fešta, dok je za druge to značilo tjedan dana posla, posuda na svim stranama kuće, ma snih kvaki i jurnjave. Jer tek što je mesar otišao, počeo je pravi posao spremanja mesa, pravljenja kobasica, krvavica, prezvuršta, masti i slanina. Ovisno o veličini obitelji kla le su se jedna, dvije ili više svinja. Svinjetina je tada bila osnovna mesna namirnica ispred kokoši, pilića, patki i guski. Svaki Međimurec koji je držao do sebe želio je čuti kako mu “svinja cvili na gruntu”.

Ipak, najveći pokolj svinja odvijao se tijekom državnog praznika, 28. ili 29. studeno

ga, jer se nije radilo pa su gla ve obitelji bile doma. Gazda je svog mesara, a u pravilu se radilo o priučenom meštru, odnosno susjedu, prijatelju ili članu šire, tj. dalje rodbine, dočekao već u 6 sati ujutro s kropom. Drugim riječima, ustao je puno ranije kako bi naložio vatru u kotlenki da bi voda ključala do dolaska mesara. Naravno, prije nego što se otišlo do svinjca, malo su se domaćom rakijicom ili kojom drugom žesticom za grijale ruke, grlo i želudac ili, kako se znalo reći, trebalo je osigurati bolju cirkulaciju jer je bilo poprilično hladno, a i pred njima je bio dug dan. Dakle, sve je počelo od ranog jutra dok je zima šti pala uši i nos, a ruke su se crvenjele od hladne vode. Dobro se znao red i tko što radi. Klanje, pa haranje, svi nju na galge, guljenje kože i komadanje mesa kod čega je bilo neophodno prisustvo gazdarice. Ona je mesaru asi stirala i govorila kako velike komade kojeg mesa treba, kako narezati vratinu, želi li krmenadlu s lokotima ili bez, koliko će se mesa ostaviti za

kobasice, koji dio glave ide u prezvuršt, a koji u krvavice… Istina, gazdarica je bila i kod klanja kako bi držala zdjelu u koju je skupljala krv za kr vavice.

Crijeva za kobasice i kr vavice te za prezvuršt nisu se kupovala, eventualno u nedostatku domaćih koje je mesar sam čistio.

Dok su muški vani ili u komorama, sobicama, gara žama, škednjima ili gdje su se već smjestili radili kobasice, krvavice i prezvuršt, žene su se posvetile špeku. Dio se rezao na kockice kako bi se rastopio za mast i čvarke, dok pak se onaj ljepši poseb no kuhao za kosanu mast, tj. slanine. Cijeli dan je bilo posla s mesarom, ali i nakon njegova odlaska. Kobasice je trebalo odnijeti na selhanje, odabrati komade za rasol koji će nakon tri tjedna također u selh, a potom dio na tavan, a dio u tiblice. Ostatak mesa pak se spremao u zamrzivač. Pakirali su se u vrećice veći i ljepši komade za nedjeljno pečenje, rezali šnicli, pa ko madići za gulaš, nešto se ga sameljelo za sarmu, punjenu papriku ili faširano meso…

O količni prljavog suđa, lonaca, plastičnih posuda i ostalog pribora ne treba po sebno govoriti.

Danas više nitko ne želi masne podove i kvake

Takve prizore oni stariji danas mogu samo prizivati u sjećanju, dok mlađe genera cije ne znaju za taj običaj niti pak si mogu zamisliti kako se nekad moglo uživati u kolinju, kako su se mogle svinje klati, držati posuda i skupljati krv. Radije bi bili gladni ili nikad ne jeli meso, samo da ne mo raju gledati takve prizor ili, ne daj Bože, uzeti nož u ruke. Istina, danas kada se svinje prodaju preko razno raznih oglasa više se ni ne govori da su svinje za klanje već svinje za obradu. Međutim, htjeli mi to priznati ili ne, taj se posao i danas radi i radit će se. Uosta lom, svinje se uzgajaju i tove upravo za ljudsku prehranu. Čovjek je svejed i jede meso, ribu, voće i povrće, sviđalo se to nekome ili ne.

Dakle, imali li mi koline u dvorištu ili u ovlaštenoj

Obradom svježeg špeka dobiva se mast i čvarci klaonici, sve se svodi na isto. Jedina je razlika u tome što klaonica odrađuje onaj prlja viji dio posla, a mi samo po kupimo “vrhnje”, čisto meso i prerađevine i spremimo ih u zamrzivač.

Razlika je i u vremenu u kojem danas živimo. Prije je svinjetina bila glavna namir nica dok je se danas klonimo k’o vrag tamjana. Em crveno meso nije zdravo za čestu konzumacija, em slanine treba dozirano jesti itd.

S druge strane, sve većim zapošljavanjem žena, dostu pnosti svega i svačega u trgo vačkim lancima, “nestala” je potreba za hranjenjem svinja doma. Rušili su se svinjci jer uz dnevni tempo života vi še nitko nije imao vremena ili nije želio imati te zalaziti među svinje i hraniti ih.

Novo doba i ubrzani tem po života nisu baš pogodni za dugotrajno stajanje kraj štednjaka i kuhanje takve složenije i kompliciranije hra ne, već se sve svelo na nešto na brzinu. Ako pak je i netko poželio imati vlastito meso,

kupio je svinju, odveo je kod mesara koji ju je u svom do mu obradio, eventualno na pravio osnovne prerađevine, a mi smo samo došli s posu dama po gotovo, narezano meso. Neki put nismo svinju ni vozili, već ju je vlasnik sam dopremio do mesara, a mi smo samo iskeširali potreb ni iznos.

Bilo je i slučajeva da su se dvije obitelji dogovorile za polovice jedne svinje, no opet bez masnih kvaka u vlastitom domu.

Domaće je domaće

No, kako to obično biva u životu, sve se mijenja pa su se ljudi opet zaželjeli mirisa domaćih kobasica, domaće šunkice, krvavica, a da se o čvarcima i domaćim slanina ma i ne govori.

O domaćoj hladetini pak dovoljno govori navala na raznim jesenskim i zimskim manifestacijama te na stolo vima u novogodišnjoj noći.

Želja za domaćom hra nom, često povlačenje mesa

Miris domaćih prerađevina ne može se mjeriti s kupovnim

masnih posuda

na. Tada su koline, onako po starinski.

A po starinski se i meso sprema. Dio je u zamrzivaču, dio završi u prerađevinama, a dio u rasolu, pa selhu i na kraju se suši na tavanu. Me đutim, danas zime nisu ono što su nekad bile pa šunka ne dočeka Uskrs na tavanu, već se zbog toplog vremena mora već krajem siječnja ili u veljači, ovisno o temperaturi, spre miti u zamrzivač. Za selh iliti dimljenje također treba imati prijatelja, poznanika ili pak nekoga tko to radi uslužno, uz plaćanje. Među tim sušenim komadima uz kobasice, špek, kare je svakako i oveća šunka za uskršnji stol. Naime, neka se nitko ne uvrijedi, ali miris domaće šunke je poseban i nijedna kupljena ne može se mjeriti s njom. Jer se ipak dimi danima, polako i uz određenu vrsta drva.

Obrada polovice svinje

SVJEŽE MESO:

Powered by:

s polica trgovačkih lanaca, negativne konotacije o uvozu mesa i cijene koje lete u nebo nekako su preokrenuli naše prioritete pa se meso i mesne delicije sve češće spremaju doma. Nisu to više kolinje uz cviljenje životinja jer smo ipak danas puno humaniji i civiliziraniji te govorimo o etičnijem načinu postupanju sa životinjama. Dakle više se svinje ne kolju nego obrađuju.

Kupovina cijele svinje

Kako se danas gotovo više nikome ne isplati hraniti svinje za vlastite potrebe bez odgo varajućih količina obradivih površina i mehanizacije, velike obitelji najčešće se odlučuju na kupnju svinje ili više njih kod uzgajivača svinja. Bilo da je riječ o većim ili manjim koji tov tempiraju upravo u ovo zimsko vrijeme. Stalni kupci uglavnom već imaju svoje stalne uzgajivače, dok oni povremeni životinje traže preko oglasa, poznanika ili pak mesara koji već ima svoje dobro znane izvore. Uzgajivači

koji nude svoje životinje na tržištu omogućuju čak i klanje svinje na svom domaćinstvu, a nerijetko i obradu. Druga je mogućnost, kupnja svinje, do govor s ovlaštenim mesarom koje ode po nju, odveze ju u svoju klaonicu te ju obradi, napravi prerađevine i gazda samo s posudama dođe po svoje i plati. Čist račun, duga ljubav, nema puno posla, nema ostataka dlake, svinjske kože i ostalih dijelova svinje koje vam ne trebaju, a mora ih se zbrinuti na za to odgovarajući način.

Drugim riječima, kupite samo ono što želite. Nema ni nošenja mesa na trihine loskopski pregled i čekanje nalaza. Sve to mesar napravi umjesto vas. Vaš je zadatak samo objasniti što želite od svinje.

Doduše, ima i onih koji svinju kupe i kolju ju doma. Naravno ne sami, već unaj mljeni mesar. Bilo da je to li cencirani kod kojeg se treba tjednima ranije naručiti ili pak je to priučeni susjed, prijatelj, kum, bližnja ili daljnja rodbi

Međutim, danas su velike obitelji rijetkost, a i svinjetina nije svakodnevno na stolu pa se velika većina obitelji odlu čuje za kupnju samo polovice svinje. I sve je češći slučaj da se dvije obitelji dogovore pa kupe cijelu svinju koju da ju mesaru i onda podijele i troškove i meso. Mesar im osim toga prema želji napravi i prerađevine. Toga su svje sne mesnice i trgovački lanci koji također nude svinjske polovice po tzv. popular nim cijenama. A svaka iole vještija osoba zna polovicu raskomadati prema vlastitim željama. Samo se prati meso, kosti i zglobovi. U stvari, ne mora ni to jer trgovine nude i komadanje mesa pa čak i mljevenje. Drugim riječima, posla ni nema puno. Eventu alno ako se koji komad mesa želi posušiti, odnosno dimiti i ostaviti da se prirodno osuši.

Kupnja

obrađenih komada

Ovisno o željama i pri oritetima obitelji ili pak sa mačkih kućanstava kojima ne treba ni polovica svinja, u mesnicama i trgovačkim centrima mogu se kupiti i tzv. obrađeni komadi. Riječ je o većim ili manjim šunkama, lopaticama, vratini, kareu, špeku.

Komadi mesa su obliko vani i upravo se oni kupuju za rasol i dimljenje. Tek nešto malo da se nađe, onako za želju ili pak veće blagdane. Rekli bismo da se čovjek vrati

Cijena

Svinjsko carsko meso, kg 24,90 kn / 3,30 eur Svinjska polovica klasična, kg 19,90 kn / 2,64 eur Svinjska polovica EWG obrada 20,90 kn / 2,77 eur Svinjska lopatica s kosti 22,90 kn / 3,04 eur Svinjski vrat s kosti/svinjska lopatica bez kosti 24,99 kn / 3,32 eur Svinjski kare s kosti i kožom/svinjski kare i vrat s kosti i kožom 27,90 kn / 3,70 eur Svinjski but s kosti ravni rez 22,90 kn / 3,04 eur Svinjski but s kosti dalmatinska obrada manji 26,90 kn / 3,57 eur Svinjski but sk dalmatinska obrada veći 27,90 kn / 3,70 eur Slanina (čvrsto masno tkivo), kg 18,90 kn / 2,51 eur nogice 6,90 kn / 0,92 eur

IZNUTRICE: jetra 9,90 kn / 1,31 eur bubreg 7,90 kn / 1,05 eur srce 14,90 kn / 1,98 eur jezik 21,90 kn / 2,91 eur kožice 7,90 kn / 1,05 eur želuci 9,90 kn / 1,31 eur pluća 5,90 kn / 0,78 eur *količine iznutrica su ograničene

OVITCI: Svinjska crijeva 10m 32/34 15,90 kn / 2,11 eur Kolageno crijevo 45mm 1,90 kn / 0,25 eur Kolageno crijevo 55mm 2,29 kn / 0,30 eur Ovitak za tlačenicu 90/50 rezano/vezano 4,90 kn / 0,65 eur

OSTALO: Heljdina kaša, kg 26,90 kn / 3,57 eur

u ono doba domaćih kolina i domaćih delicija.

Svježe meso za prerađevine

Postoji i mogućnost koli nja samo uz izradu prerađevi na. Drugim riječima, kupi se svježe meso i onda se doma, u kuhinji po isprobanim re ceptima rade delicije. Kule ni, kulenova seka, kobasice, prezvuršt.

Naime, mogu se kupiti i svinjske nogice, kožice, srce, bubrezi. Jedino su problem krvavice jer je svježu krv teško nabaviti. No, zato su tu bijele krvavice s prosenom kašom i bez krvi. Čak ni me so ne mora ići u njih, već je dovoljna samo svinjska mast. Kad smo već kod masti, i ona se sve češće radi kod kuće.

Danas nisu to više kolinje uz cviljenje životinja jer smo ipak puno humaniji i civiliziraniji te govorimo o etičnijem načinu postupanju sa životinjama. Dakle više se svinje ne kolju nego obrađuju

“Oglasi su prepuni svježeg špeka koji se bez problema može kupiti i u trgovinama. Nusproizvod masti su narav no, prefini čvarci. Međutim, tko nije navikao na njih, teško se odlučuje na njihovu konzu maciju jer su masni i prepuni kolesterola. No, onako za gri cnuti pokoji, tu i tamo, nije preveliki grijeh. Ista je stvar i sa svinjetinom i mesnim pre rađevinama. Stvar je samo u umjerenosti i onda nema razloga da se hladetina ne nađe na novogodišnjem stolu, da se kobasice ne pojedu koji put za ručak kao i krvavice te dimljeno meso.

A pravo domaće može imati svatko, bez masnih kvaki, krvi i cviljenja svinja. Jer danas se svinje ne kolju, već se obrađuju.

BIOINSTITUT d.o.o. Čakovec

Koline (nekad) i kolinje (danas)

Piše: Sandro Korent, DVM, sveučilišni magistar hiologije

Eto, stigao je i taj stu deni mjesec, mjesec u kojem se nekad, ne tako davno, prije 25 – 30 godina tradicionalno klalo svinje u seoskim dvorištima. Kako i sam živim na selu i nekad smo uzgajali krmače, odojke, tovljenike, tako ću se pokušati prisjetiti i prenijeti mladim generacijama kako je to nekad bilo. Ostala su mi u lijepom sjećanju ta druženja, okupljanja susjeda, kumova, rodbine na sam dan kolinja, koji je započeo vrlo rano, oko 6 sati ujutro. Prvo bi se do govorilo s mesarom hoće li se svinja šuriti ili će se guliti koža; u većini slučaja se svi nja šurila (harala), tako da se moralo pripremiti vruće vode (krop), koji se kuhao vani na dvorištu u alfi (kotlenki), a kad je krop bio pri kraju, onda je mesar zaklao svinju i često uzeo krv u posudu s malo soli kojom bi se kasnije

koristili za pravljenje krva vica (čurki). Gazda je morao pripremiti kadu za haranje svinje, a ako nije imao svoju, u selu ih je bilo barem 20 ko mada (obično su to bile dvi je limene bačve, prerezane na pola i duljim polovicama zavarene i ojačane, s malo modificiranim ručkama za lakšu manipulaciju), u tu kadu su se stavila dva lanca i na njih se položila svinja (jedan lanac iza prednjih nogu, je dan ispred stražnjih nogu), a dvojica pomagača pri klanju su okretali svinju lancima, a jedan je po svinji polijevao krop, tako dugo dok ne bi skoro sve dlake i čekinja bile sastrugane posebnim alatom za haranje svinja. Nakon toga se svinja izvadila iz te kade i objesila na galge, oprala se vodom i do kraja ju je mesar oštrim nožem očistio od zao stalih dlaka. Zatim je izvadio iznutrice, jetra bi se odmah svježa s češnjakom ispekla za doručak, a crijeva i želudac bi obično bake čistile, prale, stru gale i pripremale za upotrebu u izradi kobasica, krvavica (čurki), prezvuršta, a da mi mlađi da ne bismo bili previše dosadni i smetali mesaru, na ma su bile dodijeljene svinjske nogice i glava da ih temeljito očistimo od ostataka dlaka i da bi se mogle nogice iskoristi ti u izradi hladnetine. Glava se kuhala i iz nje se radio domaći prezvuršt (tlačenica). Kad je

mesar izvadio unutarnje or gane i presjekao svinju po pola, uzeo je uzorak ošita za pretragu na Trichinellu (često nazvanu i "svinjski crv"): to je parazitarna bolest zoonoza koja se uobičajeno prenosi s životinje na čovjeka. Parazit se prenosi konzumacijom ne

dovoljno termički obrađenog i sirovog mesa. Nakon toga se trup svinje oprao hladnom vodom i ostavio par minu ta da se ocijedi, a to je bila prilika da se i mesaru malo osvježi grlo hladnim gemi štom. Poslije te male pauze mesar je komadao (pandlao)

svinju i rezao komade mesa, pripremao ih za škrinju, od vajao špek od kože za pripre mu slanine ili kosane masti i za cvrenje i dobivanje bijele masti i čvaraka za potrebe kućanstva, a sve to prema volji i želji gazdarice. Uvijek je prilikom pandlanja ostalo puno komadića mesa koje je mesar stavljao sa strane i koji su služili kasnije (drugi dan) u pripremi kobasica, čvarka, krvavica… Cijeli taj događaj je u ono doba trajao minimal no dva cijela dana i odvijao se u nekakvim garažama, nadstrešnicama, "svinjskim kuhinjama" i uvijek je za tim ostala hrpa masnih posuda, noževa, tanjura i ostalog pri bora. Dvorište je izgledalo kao da ga je izorao traktor (puno blata, zgnječene trave, plivalo je u vodi), ali da, tako je nekad izgledalo tradicionalno kolinje na selu. Danas je, nažalost, to sasvim druga priča, sela se prazne, većina mladih ljudi radi, malo ih ostaje doma na poljoprivredi, stariji ljudi sve manje hrane svinje za svo je potrebe, velika je dostu pnost svih vrsta proizvoda od svinjskog mesa u mnogim trgovačkim lancima, tako da postajemo komotni otići u bilo koje doba dana u dućan ili me snicu i kupiti ono što želimo.

Danas kolinje (ono malo što se kolje doma) traje najdu že jedan i pol sat, samo klasič no klanje, pandlanje i većina

mesa se sprema u škrinju, nešto malo se radi kobasica, a krvavice i tlačenice se go tovo više i ne rade u kućnim radinostima, već se kupuju gotovi u raznim trgovačkim centrima ili mesnicama.

Nadalje, sve svinje u Re publici Hrvatskoj moraju biti označene ušnim markicama ili tetoviranim brojem te je obavezna pretraga na Tric hinellu spiralis u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji. Isto tako, klanje svinja na gospo darstvima koja su prilikom kategorizacije dobila ocijenu 1, a čije je meso namijenjeno za osobnu uporabu u kućan stvu, potrebno je prijaviti veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije kla nja, nužno je provođenje svih potrebnih preventivnih mjera radi ranog otkrivanja i spre čavanja unosa virusa afričke svinjske kuge u RH. Prema Uredbi o zdravlju životinja 2016/ 429, sve lokacije, od nosno farme i gospodarstva na kojima se drže svinje, bez obzira na njihov broj, moraju se registrirati.

Kolinjski recepti

ČRNE ČURKE OD HAJDINSKE KAŠE

SVJEŽA SVINJSKA JETRICA NA NAGLO

Sastojci: - svježa svinjska jetrica - luk, češnjak, sol i papar.

PriPrema: Iznutrice je važno pripremati svje že, pa je kolinje idealno za pripremu ove delicije. Tradicionalna je priprema svinjskih jetrica pirjanih na luku. Jetra imaju jak okus pa je najbolje narezati je na tanke kriške i marinirati kratko u mlijeku kako bi

se izgubila gorčina. U tavici prvo pirjate luk, dok se ne karamelizira. Izvadite luk sa strane pa na ulje dodate jetrica. Pecite ih kratko dok površina ne postane sme đa, dodajte tanke ploškice češnjaka, izmiješajte s ka rameliziranim lukom i na kraju posolite i popaprite. Po želji, jetru se prije pir janja može uvaljati u malo brašna.

Kilogram svinjske jetre stoji 9,90 kuna.

Sastojci: - 2 kg heljdine (hajdinjske) kaše - 2,5 l svinjske krvi - polovica svinjske glave - 1 svinjska pluća - 300 g luka - mljevena crvena paprika - 1 žlica masti - 100 g začina za krvavice (čurke)

PriPrema: Glavu i pluća kuhajte s lovorom. Nakon što se skuha, ohla dite i sameljite. Heljdinu kašu operite i na nju ocije dite vodu u kojoj se kuhalo meso.

Kaša treba dobro na bubriti. U međuvremenu, luk popržite na masti. Ka da je sve pripremljeno, u veću posudu stavite kašu, meso, luk i pola količine krvi te sve dobro promi ješajte. Dodajte začin za krvavice, sol, papar po želji

te još krvi prema potrebi. Dobro sve promiješajte i punite crijeva. Oblikujte kolutove željene veličine i crijeva dobro vežite tankim konopcem.

Krvavice kuhajte u vreloj vodi oko 10 minuta i ohladite. Prije posluživanja pecite 20 minuta u pećnici zagrijanoj na 170 stupnje

va. Poslužite uz dinstano (pirjano) kiselo zelje i re stani krumpir.

Za črne čurke treba 54 kune za kašu, 10 kune za polovicu glave, 6 kune za kilogram pluća, 15,90 kn za deset metara crijeva, dakle 86 kuna. Kako Vajda ne dr ži krv, za taj dio trebate se snaći sami.

BELE ČURKE

Sastojci: - 1 kg prosene kaše - 4 luka - pileća mast - sol i papar po potrebi - 1 glavica češnjaka - crijeva.

PriPrema: Kašu skuhajte, dodajte pečeni luk, sitno sjecka ni češnjak, sol, papar te pileću mast. Izmiješajte i napunite crijeva, a zatim ih prokuhajte pet minuta i ohladite. Prije po služivanja ispecite ih u pećnici ili na tavi.

Kilogram prosene kaše stoji 25 kuna.

Sastojci:

CVIRKI

Pri P re ma: Domaći svinjski špek koji nismo izdvojili za slanine, dakle, onaj nešto manje kvalitete, obično od potrbušine i sala, narežite na kockice i pecite u prikladnoj posudi na laganoj vatri tako dugo dok čvarci ne porumene. Kada su čvarci pečeni, dodajte malo mlijeka, stisnite ih prešom za čvarke. Stisnute čvarke posolite dok su još topli. Ako ih jače stisne te, čvarci će biti tanji i hrska viji. Za kilogram čvaraka, ovi sno koliko su stisnuti, treba od 8 do 10 kilograma špeka. Drugim riječima, kilogram čvaraka stajat će od 112 do 140 kuna jer se špek prodaje po 18,90 kuna za kilogram.

PriPrema: Meso sameljite na krupnijim šajbama. Nakon to ga sve sastojke dobro zamijesite i začinite te napunite svinjska crijeva dobivenom smjesom. Kada napunite crijeva, vežite ih na dužinu oko 10 cm. Nakon toga ih stavite dimiti 2-3 dana. Kada ih izvadite iz dima, možete ih malo prepeći te dobro ohlađe ne staviti u tiblicu. Ako ih želite jesti kuhane, kuhajte ih oko 15 minuta.

Napomena: Dan prije nego ćete spremati kobasice, 4 glavi ce češnjaka kuhajte u 1 litri vo de dok ne omekša te kroz gazu procijedite sav sok. Za kobasice će vam trebati 220 kuna za svi njetinu, 130 kuna za juneću lo paticu i još 50-ak kuna za crijeva u koje idu kobasice. Sve skupa je oko 400 kuna.

Sastojci: - svinjski špek od potrbu šine ili sala (ako ne radite slanine, može i špek ski nut s leđnog dijela svinje).

HLADNETINA

Sastojci:

- 1 kg sušenog bunceka - 1 kg ostalog mesa poput svinjskih nogica, kožica, svinjskog repa, otprilike u stim omjerima - voda

- 4 lovorova lista - 2 glavica luka - 3-4 češnja češnjaka - 4 žličice soli - 1 žličica papra u zrnu, Vegeta.

PriPrema: U veći lo nac stavite nasječene no gice, buncek, kožice i sve ostale sastojke.

Zalijte hladnom vodom koja mora dobro prekriti meso i posolite.

Juhu kuhajte na laganoj vatri oko 4 sata sve dok no gice i meso dobro ne omek šaju. Kožice izvadite iz juhe.

Kada je meso kuhano, izvadite ga iz juhe i raspo redite u zdjelice. Juhu osta vite u loncu pola sata da se slegne kako bi ostala bistra. Preko cjedila nalijevajte ju hu na meso.

Računamo li cijenu me sa, dakle, kilogram bunceka je 27,90 kn, dok su ostali komadi po 8 kuna, samo za meso treba izdvojiti 38ak kuna.

Sastojci:

- svinjski želudac - 5 kg svinjskog mesa od glave - 20-25 dkg svježi špek - 20-25 dkg masne i ne masne kožice - papar, crvena mljevena paprika (i slatka i malo ljuta po želji) - sol po potrebi.

SLANINE (kosana mast)

Pr iPr ema: Svježi svinjski špek, i to onaj najkvalitetniji odnosno najtvrđi odvojenom od leđa svinje, narežite na komade i kuhajte za jedno s kožom. Kada je kuhan, odstranite kožu i dobro ohladite. Nakon toga špek sameljite što sitnije. Mljevenom špe ku dodajte sol i dobro promijesite. (Sol se mo že dodati i prije samog

mljevenja i to tako da se dvije strane komada la gano uvaljaju u sol i po tom se stavljaju u mašinu za mljevenje).

Napomena: Potrebno je dodati 2 % soli na ko ličinu kuhanog špeka.

Kilogram špeka sto ji 18,90 kn pa sve zavisi koliko želite slanina, toli ko ćete kupiti i potrošiti za špek.

Pri Pre ma: Svinjski želudac i meso stavite u rasol na 2-3 dana. Za jedan svinjski želudac potreban je nadjev od otprilike 5 kg mesa (i masniji i manje masni dio), špeka i kožice.

Ako će biti više kožica, prezvušt će se ljepše stisnu ti. Sve sastojke narežite na rezance, dodajte papar, sol, crvenu slatku i ljutu mljevenu papriku - sve po želji.

Sve dobro promiješajte i napunite svinjski želudac, a krajeve čvrsto zavežite špa gom. Špagu možete zavezati tako da želudac stavite na štap na kojem će se kuhati, zato što želudac mora visjeti

PREZVURŠT

u vodi, a ne smije biti na dnu. Kuhajte na laganoj vatri sat i pol do dva sata.

Na nekoliko mjesta želu dac probodite iglom kako bi izašao zrak te tako provjeri te je li prezvušt kuhan. Kada

je kuhan, izvadite ga, stavite na ravnu površinu, pokrijte čistom daskom te na njega stavite kamen.

Pritom pazite da kamen ne bude pretežak jer bi prez vušt mogao puknuti. Kada se

dobro stisne, sušite ga na di mu najmanje 24 sata.

Cijena: Svinjska glava stoji 50 kuna, oko 5 kune špek, kožice oko 3 kune, dakle, za meso treba oko 56 kuna.

MESO Z TIBLICE - RASOL

opere se meso te se stavi pe ći u pećnicu. Meso se nakon toga ohladi i tako ohlađeno spremi u tiblicu.

Ovisno koji komad mesa odaberete i naravno koju

količinu, tako će na kraju is pasti i računica. Uglavnom, svinjski vrat kilogram stoji 24,99 kuna, lopatica bez kosti 24,99 kuna, but 27,90 kuna, slabina 26,90 kn.

PriPrema: Meso natr ljajte solju i paprom. Pripre mite rasol: voda, sol, malo octa. Stavite meso u rasol te ga svaki dan polijevajte i okrećite. To radite do deset dana. Nakon toga maknite rasol. Natrljajte meso češnja kom i ostavite tijekom noći. Ujutro na meso nalijte hladnu vodu i ostavite nekoliko sati. Nakon toga ga dobro obrišite i stavite sušiti. Sušenje traje 3-4 dana. Nakon što je suše nje završeno, u vrućoj vodi

Druga motivacijska knjiga poznate pjevačice oduševila Čakovec

i foto: Mario Golenko

Pred prepunom Gradskom kavanom Ivana Plechinger održala je promociju svoje nove knjige u organizaciji Dušice Žišković. Pretežno ženska publika upijala je svaku Ivaninu riječ i burnim pljeskom pratila.

Tko je Ivana Plechinger?

Motivacijski sam govornik, radijska i TV voditeljica, jutuberica, pjevačica, ali sebi ponajviše – žena, majka, kraljica.

Za one koji me ne znaju – razne sam stvari radila u ovih četrdeset i nešto sitno godina; završila sam Glazbenu akademiju u Zagrebu, u devedesetima sam bila pjevačka i televizijska zvijezda; moje hitove Mala ptica nebeska i Pitali momci rado se slušalo i pjevalo, a emisija za djecu Hugo show – koju sam na HTV-u radila osam godina – bila je jedna od najgledanijih. Trenutno prijepodne vikendom radim na Narodnom – najslušanijem radiju u Hrvatskoj.

Odakle motivacija za pisanje?

Nakon moždanog udara u 39., dvije godine kasnije, iznenada – otišao je moj tata, u Čakovcu su ga svi poznavali na njegovom voljenom biciklu… Bio mi je

ponajprije prijatelj, bio je i mama i tata jer smo mamu izgubili kad sam imala 12. Tad smo mislili da smo i sebe izgubili. Danas znam da sam imala veliku sreću što me odgajao optimist jer sam tako rano upila tatin životni credo da smo na ovaj svijet došli da se radujemo, koliko god da nas nekad život natjera da to zaboravimo.

Kad su najbliži mi ljudi pročitali što pišem, nagovorili su me da izvučem knjigu iz kompjutera i knjiga Ono što ostaje, uvijek ljubav je strelovitom je brzinom objavljena u Nakladi Ljevak, od prvog dana je bestseller, obišla sam zbog nje gotovo 90 knjižnica po čitavoj Hrvatskoj, počela snimati svaku srijedu videe na Youtubeu.

Druga knjiga brzo

je nastala Da, dok sam predstavljala prvu knjigu u jednoj istarskoj školi, mislila sam da će me ta djeca pojesti, ali kad sam shvatila da upijaju svaku moju riječ i da su pohrlili na potpisivanje i doslovno razgrabili sve knjige, shvatila sam da imam još za reći.

Tako je nastala ova knjiga kojom želim prenijeti znanja za koja mislim da su potrebna puno prije nego kasnije.

kultura

MEMORIJAL Deca, moja deca u Donjoj Dubravi

Zapjevali u čast Teti Lizi

Teti Lizi u čast Osnovna škola Donja Dubrava već pet godina provodi školski projekt Deca, moja deca s ciljem očuvanja međimurske popevke i kulturne ba-

štine našeg kraja. Završnica projekta održala se 17. studenog 2022. s početkom u 17 sati u Školskoj sportskoj dvorani OŠ Donja Dubrava. Nastavak svečanosti čuva-

nja međimurske pjesme i glazbe uslijedio je u subotu 19. studenog kada se održao Memorijal Deca, moja deca u organizaciji KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava. Četvrti

Memorijal u čast Elizabeti Toplek – Teti Lizi održao se tako u sportskoj dvorani Osnovne škole Donja Dubrava.

Nastupili su ljubitelji i čuvari međimurske popevke koji popevku, ali i Tetu Lizu nose u srcu, Nenad Peršak i glazbeni sastav Vremeplov, KUD Donji Vidovec, Ženska vokalna skupina KUU Veseli Međimurci, Ženska vokalna skupina KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, Puhački orkestar Donje Dubrave, Ivan Brljak, Saša Šte�ić Sale, Dora Bogomolec i učenici OŠ Donja Dubrava. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

11. Županijska smotra međimurskih narodnih običaja

U Žiškovcu pokazali svu raskoš naše nošnje

U organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Žiškovec, Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije i Odbora za narodne običaje, održana je 11. Županijska smotra međimurskih narodnih običaja.

Ove godine u Domu kulture u Žiškovcu predstavili su se KUD Katruža Ivanovec, KUU Veseli Međimurci Čakovec, KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, KUD Goričan, KUD Žiškovec, Cecilija Merkač Hudopisk i Stanko Trstenjak, a program je uz temu Kaj se k meši oblečeno nosilo, na velike cirkvene svetke, do 1950. leta vodila Snježana Sternad.

Sve prisutne, kako organizatore, tako i sudionike, pritom je pohvalila prisutna gradonačelnica Čakovca

Ljerka Cividini. Smotra je na efektan način pokazala kako su se naši preci odijevali za odlazak na misu povodom crkvenih blagdana, pa su tako prikazane nošnje na

osnovi starih fotogra�ija, a posebno je bilo zanimljivo vidjeti da je velik dio odjevnih predmeta originalan i sačuvan iz nekih davnih, no ne i zaboravljenih vremena.

Spomenimo kako je međimurske nošnje pomno pratio i ocjenjivački sud u sastavu prof. emer. Stjepan Hranjec i muzejska savjetnica Smiljana Petr Marčec. (dv)

Nenad Peršak i Vremeplov dugogodišnji su čuvari glazbe Tete Lize

Piše

IVANA PLECHINGER odlično se snalazi u motivacijskim vodama

Vesela Ivana uz svoju drugu knjigu

STUDIO TEUTA predstavnik hrvatske amaterske plesne kulture u Sloveniji

Izvor kao najbolje autorsko-umjetničko plesno djelo

Studio suvremenog plesa

Teuta Čakovec nastupio je prošle godine na 32. Susreti ma hrvatskih plesnih ansam bala, u organizaciji Hrvat skog sabora kulture, u Velikoj Gorici, gdje se okupilo 140

plesača u 12 plesnih ansam bala. Stručno povjerenstvo toga Susreta čine eminentni stručnjaci s velikim i bogatim iskustvom vrednovanja, pra ćenja, poznavanja i praktici ranja plesnog amaterizma,

Uskoro i proslava 30. rođendana uz predstavu Miris moje majke

Kako Teuta ove godine slavi 30 godina svojeg postojanja, poklanjaju vam plesnu predstavu Miris moje majke koju će održati u petak 16. prosinca u 20:30 sati u Centru za kulturu Čakovec, a ulazak je besplatan. (so)

Vrijedno hvale

Oni su svom zadatku pro cjenjivali najbolju koreogra fiju i to prema elementima plesnog nastupa, koreogra fiji i izvedbi, izboru glazbe, scenskom izgledu dakle ko stimografiji i scenografiji te cijelog umjetničkog dojma, a najuspješniji plesni ansambl nakon njihove ocjene ima mogućnost predstaviti se u Hrvatskoj i inozemstvu.

scena

Originalnost plesnog potpisa

Koreografija Studija su vremenog plesa Teuta, auto rice Nikoline Mekovec, pod nazivom Izvor, proglašena je za najbolje autorsko-umjet ničko plesno djelo koje je zavrijedilo i daljnje predstav ljanje, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.

Izborom stručne ko misije plesači Teute su po osmi puta bili predstavnici hrvatske plesne amaterske kulture, gostujući u Ljubljani, od 17. do 19. studenog ove godine na Festivalu plesne ustvarjalnosti mladih - Živa 2022., održanom u Centru kulture Španskih borci, među najboljim radovima

slovenskih plesnih skupina i ansambala. Ovime su još jednom potvrdili kvalitetu i originalnost svog plesnog rukopisa. U Sloveniji su ko reografiju Izvor otplesale Jana Stojko, Tia Mekovec, Anja Radović, Dea Dominić, Frida Kraljić, Aliana Pongrac i Ema Slaviček.

(so)

Umjetnici koji rade od igle do lokomotive

Najmlađi članovi udruge, Dora Dolenec, Tian Dolenec, Kaja Tkalec i Ena Andrašec, za vrijeme izložbe sudjelovali su u radionici izrade čestitki

U nedjelju, 20. studenog 2022. u poslijepodnevnim satima, u Društvenom do

mu u Križovcu otvorena je izložba radova Udruge slo bodnih umjetnika Mura iz Podturna. Članovi te Udru ge uglavnom su iz Podturna,

ima ih i iz Preloga, ali je ne koliko vrlo aktivnih članica iz Križovca, pa su se odlučili radove izložiti za posjetitelje iz druge općine.

Udruga slobodnih umjetnika Mura aktivna je od 2018. godine, a broji 30 članova.

Na izložbi su se svojim maštovitim i vrlo original nim radovima predstavili: Katarina Petrović, Rudolf Radovan, Radmila Žižek, Ka tarina Žižek, Vesna Vinković, Kaja Tkalec, Sara Mesarić, Jadranka Tomašek, Marija Jambrošić, Josipa Gombar, Svjetlana Gombar, Irena Tot, Ivanka Munđar, Dora Dolenec, Dejan Dolenec, Da libor Polanec, Vladimir No vaković, Ivan Zrna, Nevenka Zrna, Ena Andrašec, Klara Vrančić i Biljana Sklepić.

Bilo je tu likovnih ra dova, prigodnih božićnih i uskrsnih radova od pri rodnih materijala, maketa motora od otpadnog metala, replika nekadašnjih alata u smanjenoj verziji, jaslica, božićno selo, te svakojakih ukrasa za božićno drvce, ke ramičkih posuda, oslikanih

kutija i slično. Najmlađi čla novi udruge Dora Dolenec, Tian Dolenec, Kaja Tkalec i Ena Andrašec za vrijeme izložbe sudjelovali su u ra dionici izrade čestitki pod vodstvom Nevenke Zrna, predsjednice Udruge.

Izložbu je svečano otvo rio gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, a prisutan je bio i Marko Strojko, predsjednik VMO-a Križovec.

Gradonačelnik je svima čestitao na prekrasnim ra dovima i trudu te ponudio pomoć pri organizaciji ova kvih izložbi i u budućnosti.

Na otvorenju izložbe Zlata Varga otpjevala je pje smu dobrodošlice, a poznata umjetnica iz Murskog Sredi šća Milena Petković izvela je 2 recitacije svojih autorskih pjesama posvećenih Muri i Murskom Središću.

Uz fine kolače koje su ispekle domaćice, uz kavu, čaj i veselo raspoloženje, uživalo se u predivnim, kreativnim radovima koji zaista iziskuju da ih se još mnogo puta pogleda. Izložba je bila otvorena za posjeti

telje tijekom subote i ne djelje, a doznali smo da je posjećenost bila jako dobra, što je veselilo sve izlagače. Gradonačelnik je sve prisutne autore

pozvao da svoje radove izlože na adventskom sajmu na Šetnici svete Barbare u Murskom Sre dišću koji će se održati u prosincu.

IZLOŽBA RADOVA Udruge slobodnih umjetnika Mura iz Podturna

Piše: Aleksandra Sklepić

Teute još jednom potvrdile kvalitetu i originalnost plesnog rukopisa

Melita Spahić Bezjak, Branko Banković i Jasminka Petek Krapljan.

Dejan Dolenec izrađuje metalne makete motora od metalnog otpada

Ivan Zrna predstavio se radovima od drva

Čakovečka špica

Čakovečka špica

Za Katarinu i Tonija neizostavne su sunčane naočale kao modni dodatak Alenka

Romana

Bernarda uskladila karirani kaput, bež haljinu-vestu i torbicu

Danica, Ana i pas Lun u šetnji gradom

Gordana

NOGOMET

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Turbulentni tjedan završio pomirbom i rehabilitacijom suspendiranih igrača

U proteklih sedam dana pratili smo turbulentna zbi vanja u čakovečkom drugo ligašu, od odbijanja većina prvotimaca da igraju protiv Opatije, suspendiranja od strane Uprave, pa do reha bilitacije suspendiranih igrača koji su ponovo u trenažnom procesu.

13 igrača odbilo igrati, iz kluba brzo odgovorili

No krenimo redom, prvo je prošlog četvrtka 13 igrača, prvotimaca NK-a Međimurje, odbilo igrati nadolazeću pr venstvenu utakmicu protiv Opatije i o tome poslalo pri općenje za javnost pri čemu su spomenuli kako se orga nizacija, djelovanje i vođenje kluba nalaze u ekstremno neodrživom stanju.

Između ostaloga su dodali da klub nema kompletiran stručni stožer, igrački kadar, sportsku opremu, nogometnu loptu, liječničku službu te da ne primaju novac za smještaj i hranu.

Na odgovor Uprave kluba nije se dugo čekalo, istog dana je čelništvo poslalo priopćenje u kojem su spomenuli kako se kontinuirao suočavaju s pro blematikom financiranja, kao i vodstva većine nogometnih klubova u Hrvatskoj.

Spomenuli su kako klub uz napore nastoji što kvali tetnije rješavati probleme te da zbog toga unatrag nekoliko godina ispunjava sve krite rije za licenciranje, pa i one financijske.

Budući da je dio igrača u svojem priopćenju istaknuo kako je klub definiran kao udruga te da pripada svim građanima, iz kluba su odgo vorili da će se po završetku jesenske polusezone otvo reno razgovarati o načinu financiranja i vođenja kluba kako bi se raščistilo postoji li model financiranja kluba unutar sredine u kojoj djeluje ili pak putem zainteresiranih investitora.

Utakmica protiv

Opatije ipak odigrana, Budiša podnio ostavku

No prvenstvena utakmica s Opatijom prošli petak ipak je odigrana, uz nekoliko pr votimaca zaigrali su juniori, u sastavu je bilo 11 igrača, točno koliko ih treba, bez zamjena. Još da spomenemo da se s igračima koji su odbili igrati solidarizirao i trener Igor Budiša koji je podnio ostavku. Bez obzira na visoki poraz 0:5 mladi igrači koji su igrali nisu razočarali.

Odmah nakon utakmice s Opatijom, Izvršni odbor NK Međimurja održao je hitnu telefonsku sjednicu i glede događanja nekoliko dana prije i uoči same utakmice donio odluku o suspenziji igrača koji su odbili igrati na spomenutoj utakmici. To su: Oliver Kalac, Jan Marcijuš, Ivan Kegelj, Jozef Kuqi, Ivan Đaković, Kristijan Popović, Marko Harači, Bruno Petrčić, Danijel Kraljević, Fran Cerovčec, Joao Carlos, Mauro Benko i Mihael Zorica.

Osim toga Uprava je odlu čila da više nemaju pravo na smještaj te da su zaduženu opremu dužni predati eko nomu kluba. Suspenzijom je otvoren disciplinski postupak,

a spomenuto je da će svakom igraču konačna odluka biti do stavljena pojedinačno (osobno ili poštom), a ista će biti ista knuta na oglasnoj ploči kluba.

Igrači se ipak vratili, u su botu utakmica protiv Belišća

S nestrpljenjem smo očekivali daljnje događaje u klubu. Preostalo je da se odi gra još posljednje kolo protiv Belišća u gostima i privremeni trener Vugrinec zakazao je poslije utakmice s Opatijom sljedeći trening u utorak.

Nakon razgovora sa sus pendiranim igračima direktor kluba Rajko Toplek obavijestio nas je da klub skida suspen ziju i da se igrači uključe u trenažni proces. Kako je rekao privremeni trener Vugrinec, na treningu u uto rak prisustvovalo je čak 26 igrača. Dakle rehabilitirani su svi suspendirani igrači, trenirali su, a tko će igrati u subotu protiv Belišća, odredit će trener još kroz treninge u četvrtak i petak.

Slavonski domaćin je u svakom slučaju favorit iako će nastupiti bez trojice karto niranih igrača, a među njima je i najopasniji igrač i strijelac Silvio Anočić. Jedine dvije po bjede Međimurje je ostvarilo na slavonskom tlu, zašto ne bi i treći put trijumfirali. Uta kmica 15. kola između Belišća i Međimurja igra se u subotu u 13:30.

ODBOJKA

Centrometal slavio u kupu

Odbojkaši Centrometa la izborili su četvrtfinale Hrvatskog odbojkaškog kupa. S laganih 3:0 slavili su u Slavonskom Brodu kod tamošnje Marsonije. Sada slijedi derbi poluse zone. U Nedelišće dolazi

Ribola Kaštela, direktni protivnik u borbi za prva tri mjesta. Ta se utakmica igra u subotu 26. stude nog s početkom u 17:00 uz direktan TV-prijenos na Sportskoj televiziji. (nl)

Još jedan uspješan vi kend je iza odbojkašica Štrigove.

U petak je seniorska ekipa slavila u napetoj završnici od pet setova u Ivancu protiv njihove druge ekipe. Nije sve išlo glatko kako je moglo, gubile su koncentraciju u važnim trenucima, ali bitno je da

su dva boda u džepu te da su zasjale na vrhu tablice.

Već u subotu je druga ekipa ostvarila uvjerljivu pobjedu s 0:3 u setovima protiv ŽOK-a Ivanec IV. Ne djelju su seniorke završile uvjerljivom pobjedom nad OK-a Brcko s 0:3 u seto vima.

Kaštelu pobjeda u međimurskom derbiju

Pobjeda djevojaka Ka štela u međimurskom der biju. OK Nedelišće Elting - ŽOK Kaštel 0:3 (23:25, 19:25, 19:25).

Gledali smo zanimljiv susret koji je pripao ekipi Kaštela 3:0. Kaštelanke su ušle bolje u ovaj dvoboj te su mirno kontrolirale svoju dobru igru.

U osmom kolu Kaštelu stiže ekipa OK-a Medveš čak, koja se trenutno nala zi na posljednjem mjestu s jednim osvojenim bodom. Ovom pobjedom ostaju na 7. mjestu s devet osvojenih bodova. Nedelišćanke su ostale na 10 bodova te še stom mjestu, a u sljedećem kolu gostuju kod Gorice. (nl)

Piše: Miljenko Dovečer

NOGOMET

Graničar (K) jesenski prvak, Savčani u pravoj golijadi bolji od Cirkovljančana

Omladinac (NSR) pobjedom protiv Trnave do jesenskog naslova I. MNL, Mladost iz Dekanovca vodeća momčad II. MNL, Jadran (Š) “doplovio” do prvog mjesta III. MNL – A, Donji Koncovčak prvak III. MNL – B

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj premier ligi Savčani bolji od Cirkovljančana. Na prijed je poveo zgoditkom Matije Božeka, dok Bratstvo ubrzo dolazi do preokreta zgodicima Matea Hor vata i Filipa Škvorca. Za goste izjed načuje Fran Pintač te se na odmor odlazi s rezultatom 2:2. U drugom dijelu za Savčane se čak četiri pu ta u listu strijelaca upisao Vedran Knežević, dok je za Cirkovljančane još jedan zgoditak postigao Fran Pintač i Ljerko Varga u posljednjoj minuti utakmice.

Petarda Dinama. Mrežu svog bivšeg kluba Mladosti iz Svete Ma rije Davor Štrok pogađao je čak tri puta. Za Palovčane su još precizni bili Karlo Baksa i Krunoslav Gajnik. Jedini strijelac na susretu za Sveto marčane bio je Nikola Valjak, zgo ditkom iz kaznenog udarca. Susret Graničara iz Kotoribe i Podturna završio je 3:3. Lovro Hranilović je zabio za vodstvo gostiju u 13. mi nuti. Pri samom kraju prvog dijela Nikola Golenja postiže pogodak za izjednačenje. Pogotkom Mihovila Balenovića u 57. minuti Podturen vodi 1:2. “Krvavi” su povećali vod stvo u 73. minuti, a strijelac za 1:3 bio je Matija Petak. Danijel Brčić četiri minute prije kraja smanjuje gostujuće vodstvo, a isti igrač u pretposljednjoj minuti drugim po gotkom na susretu stavlja “točku na i” ovog sjajnog susreta.

Mladosti Komet gradski derbi. Preložani su poveli u 33. minuti zgoditkom Filipa Reifa. Početkom drugog dijela za Draškovec izjedna čuje Saša Škvorc. Pobjedu domaćinu donosi Emanuel Pintarić, zgoditkom šest minuta prije završetka susreta. Štrigovčanima lokalni derbi. Mrežu Bratstva iz Jurovca dva puta je po godio Goran Spasić, dok je jedan zgoditak postigao Mateo Radiković te gostujući igrač Dominik Kirec koji je pogodio vlastitu mrežu. Nedelišće upisalo i treću uzastopnu prvenstve nu pobjedu. Nakon prvog poluvre mena gosti su imali prednost 2:0 zgodicima Iana Treske i Marcosa Gabriela. Shushei Wakayama u 61. minuti postiže zgoditak za Jedinstvo. Pobjedu Nedelišća potvrđuje Kayo

Halen, desetak minuta kasnije. Kod Jedinstva četvorica opomenutih, a kod Nedelišća čak petorica opome nutih igrača.

BSK se vratio na pobjedničke staze. Mrežu Galeba su po dva puta pogađali Petar Šarić i Edi Lacko vić te jednom David Partlić. Poraz Oporovčana ublažio je Albino Ribić u posljednjoj minuti utakmice. Me đimurec bolji od Centrometala. Već u 7. minuti strijelac za domaćine bio je Bojan Vručina. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta rije šio je Patrik Kirić, pogodivši mrežu Macinčana u 76. minuti.

Rezultati: Mladost Komet –Draškovec 2:1 (Reif, Pintarić; Škvorc), Graničar (K) – Podturen 3:3 (Gole nja, 2x Brčić; Hranilović, Balenović, Petak), Bratstvo (SV) – Naprijed 6:4 (4x Knežević, Škvorc, Horvat; 2x Božek, Pintač, Lj. Varga), Dinamo (P) – Mladost (SM) 5:1 (3x Štrok, Gajnik, Baksa; Valjak), Sloga (Š) –Bratstvo (J) 4:0 (2x Spasić, Radiković, Kirec ag), Jedinstvo (GM) – Nedelišće 1:3 (Wakayama; I. Treska, Marcos Gabriel, Kayo Halen), Galeb – BSK 1:5 (Ribić; 2x Šarić, 2x Lacković, Par tlić), Međimurec – Centrometal 2:0 (Vručina, P. Kirić).

I. MEĐIMURSKA

LIGA

Spartak kiksao u Ivanovcu. U prvom dijelu igre gostujući igrači ne koriste nekoliko izglednih prilika za postizanje zgoditka. U drugom dijelu također bez zgoditka, dosta nervoze na terenu s četiri opomenutih kod Mladosti te pet kod Spartaka.

Preokret ČSK. Hajduk iz Brezja poveo je u 17. minuti zgoditkom Denisa Moharića. Početkom drugog dijela za goste izjednačuje Denis Vuk. Domaćini ponovno vode u 65. minuti zgoditkom Saše Krnjaka. Dvije minute kasnije ČSK izjednačuje preko Dejana Lončarića. Dvadesetak minuta prije završetka susreta Bre zovčanima je isključen Roko Zelić, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. U istoj minuti opravdano je dosuđen kazneni uda rac za gostujuću momčad. Siguran realizator bio je Lončarić. U prvoj minuti sudačke nadoknade vreme na navijači ČSK polijevali su pivom

drugog pomoćnog suca Benjamina Dominića, a po završetku susre ta prilikom ulaska sudačke trojke u službene prostorije spomenuti navijači opet polijevaju pivom sve službene osobe.

Plavi bolji od Kraljevčana 38. U 71. minuti Pekleničani dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Ivana Rožmana. Šest minuta kasnije vodstvo domaćina povisuje Robert Jezernik. Poraz gostiju ublažio je Dino Novak desetak minuta prije završetka susreta. U 87. minuti Plavima je isključen Jezernik, zbog grubog starta s leđa na protivničkog igrača. Omladinac do triju bodova u završnici. Nakon prvih 45 minuta igre domaćini su imali prednost 1:0 zgoditkom Mihaela Jurinca iz kazne nog udarca. Isti igrač i početkom drugog dijela zabija za domaćine. U 55. minuti Trnavi je isključen Luka Horvat, zbog dviju opome na. S igračem manje na terenu za igru gosti dolaze do zgoditka u 72. minuti, strijelac Tomica Mlinarec. Sedam minuta kasnije za 2:2 zabija „jocker“ s klupe David Vugrinec. Tri minute prije završetka susreta pobjedu Omladincu donosi Karlo Paler. Ovom pobjedom, Omladinac je osigurao i jesenski naslov prvaka. Petarda Dubravčana. Mrežu čakovečke Sloge, pogađali su dva puta Lovro Rebrek, te po jednom Dominik Klarić, Neven Andrlon i Ivan Kostelac. Polet poražen u Zasadbre gu. U 18. minuti domaćini dolaze do vodstva, zgoditkom Miroslava Lisjaka. Vodstvo Zasadbrega 77, povisuje Tomas Makar u 51. mi nuti. Pribislavčanima je u 67. minuti isključen Jurica Jalušić, zbog dviju opomena. Četiri minute kasnije za Polet je strijelac „jocker“ s klupe Emanuel Varga. Šest minuta prije završetka susreta pobjedu domaćina potvrđuje Marko Korošić.

Bez pobjednika u Hodošanu. Momčadi Strahoninca u 31. minuti isključen je Tomislav Šafarić, zbog dviju opomena. Ipak, gosti dolaze do prednosti na susretu zgoditkom Luke Lađevića u 52. minuti. Bod domaćinu donosi kapetan Zoran Strahija u 88. minuti. Venera PMP bolja od Sokola. Za vodstvo Vra tišinčana u 11. minuti pobrinuo se Marko Šoltić, pogodivši mrežu domaćina iz kaznenog udarca. U 78. minuti, za Veneru PMP izjednačuje Dražen Hudoletnjak. Isti igrač tri mi nute prije završetka susreta svojim drugim zgoditkom na susretu donosi tri boda svojoj momčadi.

Rezultati: Omladinac (NSR) – Tr nava 3:2 (2x Jurinec, Paler; Mlinarec, D. Vugrinec), Dubravčan – Sloga (Č) 5:0 (2x Rebrek, Klarić, Andrlon, Kostelac), Hajduk (B) – ČSK 2:3 (Mo harić, S. Krnjak; 2x Lončarić, Vuk), Plavi – Kraljevčan 38 2:1 (Rožman, Jezernik; D. Novak), Hodošan – Stra honinec 1:1 (Strahija; Lađević), Vene ra PMP – Sokol 2:1 (2x Hudoletnjak; M. Šoltić), Zasadbreg 77 – Polet (P)

3:1 (Lisjak, Makar, Korošić; Varga), Mladost (I) – Spartak 0:0.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Radnički bolji od Vidovčana. U prvom dijelu Gardinovčani su imali vodstvo 1:0 zgoditkom Dominika Topleka. Za goste u 79. minuti izjednačuje Dino Nemet. Svojim drugim zgoditkom na susretu To plek u posljednjoj minuti donosi pobjedu domaćinu.

U dvoboju dviju Sloboda, bo lja je bila ona iz Mihovljana. U 10. minuti Mihovljančanima je isključen vratar Dino Križaić zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgo ditka. Samo četiri minute kasnije, unatoč igraču manje na terenu za igru domaćini dolaze do vodstva zgoditkom Patrika Cerovca. U 16. minuti, već je 2:0, strijelac Krešo Kovač. Spomenuti igrač pogađa mrežu Slakovčana i u 73. minuti. U pretposljednjoj minuti utakmi ce, opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran s 11 metara bio je Mario Matulin.

„Kiša“ golova u Gornjem Hra šćanu. Za Pobjedu su se u listu strijelaca upisali tri puta Roko Kregar, dva puta Bojan Kregar i jednom Nenad Balić, a za Dravu iz Donjeg Mihaljevca dva puta je bio precizan Dino Žmuk i jednom Dejan Kraus. Jedinstvo je s čak šest komada u mreži ispratilo kući Haj duk iz Štrukovca. Gosti su poveli zgoditkom Filipa Vrtarića, dok su za domaćine redom zabijali dva puta kapetan Nikola Hlapčić, te po jed nom Matija Janović, Simon Novak, Marko Mihalinčić i Luka Merlak. Budućnost bolja od Omladinca. Nakon prvog dijela Miklavčani su imali uvjerljivo vodstvo 4:0 s po dva zgoditka Vinka Berdina i Roberta Punčeca. U drugom dijelu gosti dolaze do konačnih 4:2 zgodici ma Dine Jančeca i Petra Ružića. Domaćinu je desetak minuta prije završetka susreta isključen Alen Drk, zbog udaranja laktom protivničkog igrača u predjelu ramena.

Pušćine nije imalo većih proble ma na gostovanju kod posljednje plasirane Drave. Mrežu Kuršančana pogađali su Siniša Dovečer, Yoshito Motonaga, Taisei Arai i Karlo Leva nić. Mladost iz Dekanovca jesenski prvak. U 13. minuti Dekanovčani dolaze do vodstva zgoditkom Secca Alvesa. Četiri minute kasnije za Mali Mihaljevec izjednačuje Aoi Nishide. Pobjedu Mladosti donosi „jocker“ s klupe Dominik Bajs u 67. minuti. Minimalna pobjeda Borca PMP u Orehovici. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 67. minuti. Tada zgoditak za pobjedu gostiju postiže Nikola Patafta.

Rezultati: Drava (K) – Pušćine 0:4 (Dovečer, Motonaga, Arai, Le vanić), Jedinstvo (NSnD) – Hajduk (Š) 6:1 (2x Hlapčić, Janović, Novak,

Mihalinčić, Merlak; Vrtarić), Pobjeda – Drava (DM) 6:3 (3x R. Kregar, 2x B. Kregar, Balić; 2x Žmuk, Kraus), Croatia – Borac PMP 0:1 (Patafta), Sloboda (M) – Sloboda (S) 4:0 (2x Kovač, P. Cerovec, Matulin), Radnički – Vidovčan 2:1 (2x Toplek; Nemet), Budućnost (M) – Omladinac (DS) 4:2 (2x Berdin, 2x Punčec; Jančec, Ružić), Mladost (D) – Mali Mihaljevec 2:1 (Secco Alves, Bajs; Nishide).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Graničaru općinski derbi. U 28. minuti Novakovčani dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Marka Jakšića. U 70. minuti pobje du domaćina potvrđuje kapetan Valentino Bukal. Kod Graničara dvojica opomenutih, a kod Du brave jedan opomenuti igrač. Trica Jadrana u Donjem Hrašćanu. Sva tri zgoditka za mornare postigao je Sandro Novak. Budućnost bolja od Napretka. Hattrick je za momčad iz Podbresta upisao Gianluca Halić, dva zgoditka je postigao Filip Mar tinec, a jedan Denis Višnjić. Strijelci za goste bili su Dominik Mađarić i Marinko Žganec.

Bez pobjednika u Otoku. Doma ćini su poveli u 18. minuti zgoditkom Nina Rojka. Igrač Torpeda Hrvoje Novak pogađa vlastitu mrežu u 55. minuti. Za Križovčane desetak mi nuta kasnije zgoditak postiže Daniel Kivač. Sedam minuta prije završetka susreta gostima je isključen Dominik Novak zbog dviju opomena. Bod Torpedu donosi u posljednjoj minuti utakmice Andi Hatlek zgoditkom iz kaznenog udarca.

Rezultati: Graničar (N) – Du brava 2:0 (Jakšić, Bukal), Otok –Torpedo 2:2 (Rojko, H. Novak ag; Da. Kivač, An. Hatlek), Borac (DH) – Jadran 0:3 (3x S. Novak), Buduć nost (P) – Napredak 6:2 (3x Halić, 2x Martinec, Višnjić; Mađarić, Žganec).

III. MEĐIMURSKA LIGA – B

Mura je uvjerljivo slavila u Šenkovcu. Čak četiri zgoditka za momčad iz Hlapičine postigao je Nenad Radiković, dva je dodao Filip Vrbanić, a po jedan Valentino Bogdan, Nikola Šoltić i Deni Vincek. Trnovcu lokalni derbi. Mrežu Paraga po dva puta su pogađali Matej Flac, Karlo Koprivec i Darko Šincek, a po jednom Tomislav Novoselec, Josip Kirić, Matija Paman, Jurica Mikulić i Lucian Režek. Za Parag je dvostruki strijelac bio Vedran Oršoš.

Preokret Bratstva. Omladinac je poveo zgoditkom Emila Trupko vića, da bi na kraju bili uvjerljivo poraženi s 4:1. Za goste je dva puta strijelac bio Bojan Novak, a jednom Manuel Horvat i Dario Balog. Donji Koncovčak jesenski prvak. U posljednjem jesenskom kolu uvjerljivim su rezultatom stigli do tri boda na gostovanju u Žiš

TABLICA

PREMIER LIGA

1. GRANIČAR (K) 15 10 3 2 53 – 25 33 2. MEĐIMUREC 15 8 3 4 33 – 21 27 3. NEDELIŠĆE 15 7 5 3 30 – 18 26 4. PODTUREN 15 7 4 4 38 – 21 25 5. BRATSTVO (SV) 15 7 4 4 38 – 40 25 6. BSK 15 7 3 5 28 – 17 24 7. CENTROMETAL 15 7 3 5 21 – 25 24 8. DINAMO (P) 15 6 4 5 25 – 28 22 9. NAPRIJED 15 6 2 7 22 – 22 20 10. MLADOST (SM) 15 6 2 7 26 – 28 20 11. JEDINSTVO (GM) 15 5 3 7 26 – 28 18 12. SLOGA (Š) 15 4 5 6 23 – 25 17 13. BRATSTVO (J) 15 5 2 8 25 – 38 17 14. MLADOST KOMET 15 4 4 7 22 – 29 16 15. DRAŠKOVEC 15 4 4 7 24 – 35 16 16. GALEB 15 0 3 12 8 – 42 3

TABLICA 1. MNL 1. OMLADINAC (NSR) 15 11 0 4 37 – 24 33 2. SPARTAK 15 10 2 3 34 – 16 32 3. DUBRAVČAN 15 10 1 4 34 – 20 31 4. POLET (P) 15 9 3 3 36 – 17 30 5. VENERA PMP 15 9 2 4 35 – 25 29 6. ZASADBREG 77 15 8 2 5 28 – 26 26 7. PLAVI 15 8 1 6 27 – 22 25 8. SOKOL 15 7 1 7 31 – 30 22 9. HODOŠAN 15 5 6 4 34 – 29 21 10. TRNAVA 15 5 5 5 27 – 25 20 11. KRALJEVČAN 38 15 5 2 8 26 – 31 17 12. STRAHONINEC 15 4 3 8 36 – 44 15 13. SLOGA (Č) 15 4 3 8 26 – 38 15 14. HAJDUK (B) 15 3 2 10 29 – 42 11 15. ČSK 15 3 1 11 26 – 48 10 16. MLADOST (I) 15 1 2 12 14 – 43 5

TABLICA 2. MNL 1. MLADOST (D) 15 11 2 2 29 – 11 35 2. SLOBODA (M) 15 10 3 2 52 – 16 33 3. BUDUĆNOST (M) 15 9 2 4 31 – 18 29 4. PUŠĆINE 15 9 1 5 36 – 26 28 5. BORAC PMP 15 8 2 5 27 – 19 26 6. CROATIA 15 8 1 6 30 – 18 25 7. POBJEDA 15 7 3 5 39 – 22 24 8. M. MIHALJEVEC 15 6 4 5 41 – 33 22 9. SLOBODA (S) 15 7 1 7 32 – 25 22 10. JEDINSTVO (NSnD) 15 7 0 8 38 – 53 21 11. RADNIČKI 15 6 2 7 30 – 36 20 12. VIDOVČAN 15 5 3 7 22 – 27 18 13. DRAVA (DM) 15 4 3 8 29 – 31 15 14. OMLADINAC (DS) 15 5 0 10 22 – 41 15 15. HAJDUK (Š) 15 4 1 10 18 – 41 13 16. DRAVA (K) (-1) 15 0 0 15 10 – 69 0

TABLICA 3. MNL-A 1. JADRAN 14 10 2 2 42 – 14 32 2. GRANIČAR (N) 14 10 2 2 41 – 15 32 3. BUDUĆNOST (P) 14 8 4 2 32 – 16 28 4. DUBRAVA 14 8 2 4 28 – 21 26 5. BORAC (DH) 14 4 3 7 18 – 24 15 6. OTOK 14 3 4 7 17 – 27 13 7. TORPEDO 14 3 2 9 30 – 32 11 8. NAPREDAK 14 0 1 13 7 – 66 1

TABLICA 3. MNL-B

D. KONCOVČAK 14 13 1 0 53 – 14 40

MURA 14 12 1 1 89 – 7 37

TRNOVEC 14 9 1 4 56 – 19 28 4. OMLADINAC (M) 14 6 1 7 35 – 30 19

BRATSTVO (P) 14 5 2 7 40 – 37 17

PARAG 14 3 2 9 23 – 75 11

ŠENKOVEC 14 2 1 11 9 – 54 7

kovcu. Čak četiri zgoditka za goste postigao je Leon Sakač, dva Leo nardo Živcec i jedan Deni Polanec. Utješni zgoditak za Dinamo djelo je Sandija Ignaca.

Rezultati: Šenkovec – Mura 0:9 (4x Radiković, 2x Vrbanić, Bogdan, Šoltić, Vincek), Omladinac (M) –Bratstvo (P) 1:4 (E. Trupković; 2x Novak, M. Horvat, Balog), Dinamo (Ž) – Donji Koncovčak 1:7 (S. Ignac; 4x Sakač, 2x Živcec, Polanec), Parag – Trnovec 2:11 (2x V. Oršoš; 2x Flac, 2x Koprivec, 2x Šincek, Novoselec, Kirić, Paman, Mikulić, Režek).

Završen je prvi krug natjecanja na treće ligaškom sjeveru koji je imao sjajan finiš u kojem je za prsa prvi kroz ciljnu ravninu prošao Polet, što sugerira iznimno zanimlji vo proljeće i nastavak mrtve trke s momčadi iz Križevaca.

Na koncu su obje mom čadi završile jesenski dio pr venstva s jednakim brojem bodova, ali je gol-razlika za dva pogotka prevagnula na stranu momčadi Josipa Bre zovca. Kandidati za jesenski naslov igrali su domaće uta kmice i očekivali su pobjede, no način na koji su došli do njih mogao je vrlo lako ponu diti i drugačiji rasplet.

Polet je do titule stigao u nadoknadi vremena kada za slavlje i veliko zadovoljstvo u redovima Poleta zabija Elvis Sabol koji je na najbolji mogući način opravdao povjerenje trenera Brezovca nakon ula ska u igru.

Radnik je prema rezultatu bio vrlo uvjerljiv, ali nedosta jala su još dva gola u mreži Podravine za prvo mjesto. No sigurno u redovima Radnika nisu pretjerano tužni i neza dovoljni jer su u konačnici odi grali jako dobru polusezonu.

Vodila se istovremeno zanimljiva borba na začelju, a na kraju je fenjer ponijela ekipa iz Koprivnice koja je doista igrala dobar nogomet, no rezultat nije bio na razini tih izdanja pa je i ovaj zadnji ovogodišnji susret zorno osli kao događanja u redovima Zelenih. Svoje prigode nisu iskoristili, a strpljiva i upor na Balajićeva momčad, eki pa Rudara, dočekala je prvi gostujući pogodak koji im je donio tri boda, a potpisao ga je Neven Hlišć.

Sjajnu polusezonu za povijesne knjige odradio je Dinamo koji je na najbolji mo gući način otišao na predah, pobjedom nad odličnim Va raždincima na pogon Sabola, Krznara i Novaka.

Polet eurogolom Sabola do naslova jesenskog prvaka

U proljetni nastavak Po let kreće s prvog mjesta na kojem je zbog bolje gol-razli ke u odnosu na konkurenta iz Križevaca. Igrači trenera Brezovca ovaj dio natjecanja završili su pobjedom do koje su došli prekrasnim golom

Elvisa Sabola iz slobodnog udarca u posljednjoj minuti utakmice.

Domaći su puno bolji bi li u prvom poluvremenu, ali su od brojnih prilika samo jednu realizirali i to golom kapetana Barata u 44. mi nuti. U nastavku Polet ima i dalje veći posjed, ali gosti postaju goropadniji i u jed nom kontranapadu Sinjaković sam izlazi na Jambresa i u 66. minuti rezultat je poravnat, 1:1. Do kraja utakmice Polet traži pobjedu do koje dolazi na prije opisan način kada Sabol s 18 metara prebacuje živi zid za 2:1.

- Čestitam svojoj ekipi na cijeloj jeseni, na trudu karak teru i kvaliteti. Pokazali su da su najbolji i zasluženo smo jesenski prvaci. Danas je uta kmica bila teška, ali zasluženo smo pobijedili i nagradilo nas je jer smo u 90. minuti postigli pobjednički gol. Sada idemo profeštati, uživati u blagda nima, biti ponosni na sve kaj smo napravili i uživati. Hvala našim navijačima na pratnji i svima oko kluba, a najviše

našem predsjedniku Mirosla vu Novinščaku koji živi svaku sekundu za ovaj klub i ovo mu je najljepši poklon pod bor, rekao je poslije utakmice Josip Brezovec trener Polet. I mi im čestitamo na zasluženom naslovu jesenskog prvaka! Iznenađenje prvenstva domašinečki Dinamo na 4. mjestu

U više navrata smo spomenuli da je novajlija u ligi Dinamo iz Domašinca najpozitivnije iznenađenje prvenstva. U prvoj sezoni u najvišem rangu natjecanja u svojoj povijesti prvu dionicu natjecanja završili su na viso kom 4. mjestu sa samo bodom manje od Varteksa kojeg su u ovom 14. kolu pobijedili 3:0.

U toj utakmici tako se nije činilo u prvom poluvremenu u kojem su opasno prijetili gosti iz Varaždina, no nisu bili efikasni. Dinamo se čvrsto postavio i prijetio iz kontri što im se isplatilo u nastavku kada golovima Sabola, Kr znara i Novaka dolaze do visoke 3:0 zaslužene pobje

de i velikog slavlja sa svojim navijačima.

- Velika i važna pobjeda za nas. Pobijedili smo odličnog protivnika kojega vodi odli čan trener pa je samim time pobjeda još veća. Varteks je prvo poluvrijeme dominirao, a mi smo ponovno u drugom poluvremenu bili bolji i okre nuli utakmicu u našu korist. Na najbolji mogući način smo završili ovu polusezonu koja je bila sve samo ne jednostav na. Bilo je svega, međutim, Dinamo Domašinec je najbolji pokazatelj da se stvari ne rje šavaju preko noći, već teškim i predanim radom. Mislim da smo na jako dobrom putu, samo treba ovako nastaviti, nekad bude i teško, ali treba vjerovati i dokazali smo da se sve može. Hvala navijačima na podršci kroz ovu poluse zonu, mislim da mogu i oni itekako biti zadovoljni. Htio bih zahvaliti i Upravi kluba, koja radi svaki dan da nama,

blistao je nakon utakmice tre ner Dinama Dalibor Gorupić.

Na klupi Varteksa bio je nekadašnji trener Dinama, Međimurec Nikola Goričanec.

- Nismo na najbolji mogući način zatvorili polusezonu. Odigrali smo dobro prvo po luvrijeme, imali posjed, ništa konkretno, ali kontrolirali smo tekmu. Drugo poluvri jeme promašili smo stopostot nu šansu, dobili gol iz prekida pa promašili mrtvac za 1:1, dobili drugi gol iz jedne kon tre i tu je bilo gotovo. Falilo je danas energije za nešto više. Čestitam domaćinu na pobjedi i polusezoni, zahvalio bih svom stručnom stožeru, upravi i naravno igračima na odličnoj polusezoni. Nama je svaka utakmica gostujuća s obzirom na to da nemamo svoj teren tako da taj rezultat, treće mjesto, daje još više na vrijednosti, riječi su trenera Varteksa Goričanca.

Prvom gostujućom

TABLICA 3. NL SJEVER 1. POLET (SMnM) 14 10 3 1 31 – 7 33

RADNIK-KRIŽEVCI 14 10 3 1 31 – 9 33

VARTEKS 14 8 2 4 24 – 14 26 4. DINAMO (D) 14 7 4 3 23 – 22 25 5. RUDAR 14 6 2 6 16 – 22 20 6. VIROVITICA 14 5 1 8 20 – 24 16 7. PAPUK 14 4 4 6 14 – 25 16 8. PODRAVAC 14 4 0 10 17 – 30 12 9. PODRAVINA 14 2 3 9 18 – 26 9 10. KOPRIVNICA 14 2 2 10 14 – 29 8

prigodi u posljednjim trenu cima utakmica, no i tada su domaćini bili neprecizni.

Rudar pak je u tom dije lu stvorio nekoliko izglednih prigoda nakon nekoliko br zo odigranih kontranapada, no nažalost nedostajalo je koncentracije za povećanje vodstva. Sve u svemu, ap solutno zaslužena pobjeda vrlo dobre borbene i nadah nute momčadi Rudara u ovoj zadnjoj jesenskoj utakmici, za što su ih vjerni navijači Rudara nagradili pjesmom i zajedničkom proslavom. Ta su tri boda donijela Rudaru peto mjesto na prvenstvenoj ljestvici i odmak na četiri bo da pred pratiocima na šestoj i sedmoj poziciji.

- Odlična i otvorena uta kmica s obiju strana. Domaćin puno bolji u prvih 20 minuta gdje ima dvije stopostotne prilike koje ne realizira. Na kon toga preuzimamo igru, sve više stišćemo protivnika i stvaramo šanse koje isto tako ne realiziramo. Ali upornost se ipak isplatila pred kraj po luvremena kada postižemo pogodak koji se na kraju po kazao i konačnim rezultatom utakmice. Ovo nam je prvi pogodak i prva pobjeda vani i zbog toga smo jako sretni. A

Piše: Miljenko Dovečer

Slavlje nogometaša Poleta s navijačkom skupinom Red Boys (Foto: NK Polet)

STOLNI

TENIS

Kolo u znaku derbija i domaćih pobjeda

(11-7), Stjepan Vidović (10-8), Matija Strbat (8-9)...

Uspješno je odigrano i 6. ko lo Međimurskih liga Međimur skih novina. Ovo kolo domaćini su bili opet uspješniji od gostiju, koji su od 29 odigranih utakmica bili bolji u njih 14, sedam uta kmica je završilo neriješeno, a u osam susreta gostujuće ekipe su uzele bodove. Nije bilo zaostalih utakmica, ali čak su tri utakmice odgođene, što zbog dogovora i slobodnog termina dvorane, što zbog bolesti.

1. županijska liga

U Belici bod gostima do slovno je tricom iščupao Davor Vidović, spašavajući meč lopte u četvrtom i petom setu, pa se u Hodošan ekipa vraća s bodom. U derbiju začelja, Mihovljan do lazi do prve pobjede na doma ćem terenu. Nikola Mikac je tricom najzaslužniji da bodovi ne putuju u Zasadbreg.

U derbiju kola između Putja na i Mihovljana 2, bolji su za jednu partiju bili gosti koji ostaju na vrhu tablice, a kako je su sret bio napet, govori da nije bilo neporaženog igrača i da su čak četiri susreta odigrana u pet setova.

U Kotoribi se gosti iz MSTC Čakovca vraćaju doma s oba boda. Uz tricu Filipa Godine, za jednu partiju su bili bolji gosti. Utakmica između Šenkovca i Putjana odgođena je za kraj tjedna.

TABLICA 1. ŽUPANIJSKA LIGA

1 Putjane Brid 6 6 0 0 43 17 12 2 MSTC Čakovec 6 5 0 1 35 25 10 3 ZEN-Šenkovec 2 5 4 0 1 35 15 8 4 Hodošan 1 6 2 2 2 30 30 6 5 Putjane MLD 5 3 0 2 21 29 6 6 Mihovljan 2 6 3 0 3 36 24 6 7 USTA Belica 1 6 1 2 3 24 36 4 8 Kos-Kotoriba 2 6 1 1 4 22 38 3 9 Mihovljan 3 Primabiro 6 1 0 5 23 37 2 10 Zasadbreg 1 6 0 1 5 21 39 1

Rezultati: USTA Belica 1 – Hodošan 1 5:5, Mihovljan 3 Primabiro – Zasadbreg 1 7:3, Mihovljan 2 – Putjane Brid 4:6, Kos-Kotoriba 2 – MSTC Čakovec 4:6, ZEN-Šenkovec 2 – Putjane MLD (odgođeno).

Igrači: Filip Godina (17-1), Matija Barić (12-2), Davor Vi dović (14-4), Boris Preksavec (14-4), Viktor Grantverger (72), Nikola Mikac (11-4), Paula Markati (13-5), Nikola Magda lenić (13-5), Kristijan Kovačić (10-4), Robert Mikac (12-5), Rinaldo Jurinec (9-4), Eugen Šimon (12-6), Miljenko Vračar (12-6), Miroslav Magdalenić (8-5), Zoran Vidović (8-5), Fi lip Panić (11-7), Dean Lajtman

Raspored 7. kola: MSTC Ča kovec – USTA Belica 1, Putjane Brid – Kos-Kotoriba 2, Putjane MLD – Mihovljan 2, Zasadbreg 1 – ZEN-Šenkovec 2, Hodošan 1 – Mihovljan 3 Primabiro.

2. županijska liga

U Draškovcu desetka vo deće ekipe u srazu s trenutno posljednje plasiranom ekipom Kotoribe. U Goričanu tijesna pobjeda domaćina u srazu s ekipom Nedelišća. Susret je završio bez neporaženog igrača.

U Maloj Subotici trice Kar la Šoltića i Rajka Bela bile su dovoljne za visoku pobjedu gostiju iz Lopatinca. Čakovec je na domaćem terenu u sra zu s ekipom Šenkovca odnio pobjedu. Za pobjedu je tricom zaslužan Goran Spahija.

Dubravko Hozjak tricom je najzaslužniji za bod svoje eki pe Preloga osvojen u srazu sa susjedima iz Donjeg Kraljevca.

TABLICA 2. ŽUPANIJSKA LIGA 1 HE-DRA 1 Draškovec 6 6 0 0 51 9 12 2 Goričan 1 6 5 1 0 42 18 11 3 GSTK Prelog 1 6 3 3 0 38 22 9 4 Lopatinec 1 6 3 1 2 31 29 7 5 STK Čakovec 1 6 3 0 3 35 25 6 6 Nedelišće 1 6 2 1 3 30 30 5 7 ZEN-Šenkovec 3 6 2 1 3 27 33 5 8 Donji Kraljevec 2 6 2 1 3 27 33 5 9 Mala Subotica 1 6 0 0 6 12 48 0

10 Kos-Kotoriba 3 6 0 0 6 7 53 0

Rezultati: HE-DRA 1 Draš kovec – Kos-Kotoriba 310:0, Go ričan 1 – Nedelišće 1 6:4, Mala Subotica 1 – Lopatinec 11:9, STK Čakovec 1 – ZEN-Šenkovec 3 7:3, Donji Kraljevec 2 – GSTK Prelog 1 5:5.

Igrači: Dubravko Hozjak (18-0), Kristian Lipić (13-1), Tomislav Repalust (16-2), Igor Vesenjak (11-2), Marko Friščić (11-2), Dominik Filipašić (10-2), Tihomir Kovač (13-3), Anja No vak (9-3), Mario Uršanić (11-4), Dario Grd (13-5), Goran Spahija (12-5), Karlo Šoltić (12-6), Siniša Mesarić (11-7), Rajko Bel (9-6), Ivan Pongračić (10-8), Vinko Legin (10-8), Michell Čeh (6-5), Alen Veseli (9-9), Damir Ivanuša (8-9), Mario Glavak (7-8), Maja Trupković (8-10)...

Raspored 7. kola: GSTK Prelog 1 – HE-DRA 1 Draško vec, ZEN-Šenkovec 3 – Donji Kraljevec 2, Lopatinec 1 – STK Čakovec 1, Nedelišće 1 – Mala Subotica 1, Kos-Kotoriba 3 –Goričan 1.

3. županijska liga

Na domaćem terenu visoka pobjeda ekipe ČAK-a u srazu

s ekipom USTA Belice, dok se tricom istaknuo Nino Bašek i neporaženi Domagoj Turk. U Čakovcu tricama Zvonimira Turka i Danka Šimona tijesna pobjeda nad ekipom Goričana i sa 100-postotnim učinkom su na vrhu.

U Lopatincu podjela podova u susretu s ekipom HE-DRA-e 3. U napetom susretu nije bilo neporaženog igrača. U Čakovcu tijesna pobjeda ekipe HE-DRA 2 nad domaćinom. Neporaženi iz ovog susreta je bio Josip Repa lust. U Hodošanu visoka pobjeda nad fenjerašom iz Mihovljana uz trice Jana Zrne i Jurice Pandura.

TABLICA 3. ŽUPANIJSKA LIGA

1 Čakovec 3 6 6 0 0 44 16 12

2 ŠŠK ČAK Čakovec 6 5 1 0 45 15 11

3 HE-DRA 2 Draškovec 6 5 0 1 37 23 10

4 USTA Belica 2 6 3 1 2 31 29 7

5 Čakovec 2 Euroland 6 2 2 2 29 31 6

6 Hodošan 2 6 1 3 2 28 32 5

7 Lopatinec 3 6 1 2 3 28 32 4

8 Goričan 3 6 2 0 4 25 35 4

9 HE-DRA 3 Draškovec 6 0 1 5 19 41 1

10 Mihovljan 4 6 0 0 6 14 46 0

Rezultati: ŠŠK ČAK Čakovec – USTA Belica 2 8:2, Čakovec 3 – Goričan 3 6:4, Lopatinec 3 – HE-DRA 3 Draškovec 5:5, Čakovec 2 Euroland – HE-DRA 2 Draškovec 4:6, Hodošan 2 –Mihovljan 4 9:1.

Igrači: Nino Bašek (17-0), Danko Šimon (17-1), Domagoj Turk (12-2), Zvonimir Turk (153), Josip Repalust (14-3), Dejan Ivanuša (13-3), Vladimir Rapaić (14-4), Nikola Varga (7-4), Mar ko Tota (10-7), Jurica Pandur (8-6), Dražen Bubek (8-6), Jan Zrna (10-8), Vinko Grgić (9-8), Danijel Matjačić (9-8), Damir Sečan (9-8), Slavko Tratnjak (99), Dejan Gudlin (8-10), Siniša Dvorski (8-10), Dragan Jelenić (8-10), Marijan Čižmešija (7-9), Arien Kovačić (5-7)...

Raspored 7. kola: Mihovljan

4 – ŠŠK ČAK Čakovec, HE-DRA

2 Draškovec – Hodošan 2, HEDRA 3 Draškovec – Čakovec 2 Euroland, Goričan 3 – Lopatinec

3, USTA Belica 2 – Čakovec 3.

4. županijska liga

U Putjanama tijesna pobje da ekipe Kotoribe nad doma ćinom Putjane 4. U napetom susretu nije bilo neporaženog igrača. Treća ekipa Putjana je na domaćem terenu visoko porazi la prvu ekipu Donjeg Vidovca. Tricom su se istaknuli Dražen Šoltić i Zlatko Murković.

Tricama Mateja Šlibara i Zorana Matulina, druga ekipa Donjeg Vidovca vraća se kući s oba boda u srazu s ekipom Putjane 7. U Nedelišću podjela

bodova između ekipa Nedelišće 2 i Goričan 2. Tricom za bod go stima se istaknuo Patrik Bašnec. Utakmica između Šenkovca i Čakovca je odgođena.

TABLICA 4. ŽUPANIJSKA LIGA

1 Putjane 3 6 4 2 0 39 21 10

2 Čakovec 4 5 4 0 1 34 16 8

3 ZEN-Šenkovec 5 5 3 2 0 31 19 8

4 Nedelišće 2 6 2 3 1 33 27 7

5 Kos-Kotoriba 5 6 2 3 1 32 28 7

6 Goričan 2 6 2 2 2 33 27 6

7 Donji Vidovec 2 6 1 2 3 28 32 4

8 Donji Vidovec 1 6 1 2 3 21 39 4

9 Putjane 4 6 1 1 4 22 38 3

10 Putjane 7 6 0 1 5 17 43 1

Rezultati: Putjane 4 – KosKotoriba 5 4:6, Putjane 3 – Donji Vidovec 1 9:1, Putjane 7 – Donji Vidovec 2 1:9, Nedelišće 2 –Goričan 2 5:5, ZEN-Šenkovec 5 – Čakovec 4 (odgođeno zbog bolesti igrača).

Igrači: Patrik Bašnec (17-1), Ivan Hajdinjak (13-2), Vladimir Šestak (12-3), Krešimir Marđet ko (12-3), Dejan Marčec (14-4), Dražen Šoltić (14-4), Stanislav Sović (11-5), Zoran Matulin (126), Željko Odorčić (6-3), Ervin Bajuk (6-3), Darko Trojko (9-5), Zlatko Murković (11-7), Marko Puškadija (10-7), Matej Šlibar (10-8), Željka Podgorelec-Sirc (9-9), Dražen Novak (7-7), Josip Šestanj (6-6), Tomislav Volf (7-8), Dragan Šajn (7-8), Dražen Korent (6-7), Vlado Granatir (4-5)... Raspored 7. kola: Goričan 2 – Putjane 4, Donji Vidovec 2 – Nedelišće 2, Donji Vidovec 1 –Putjane 7, Čakovec 4 – Putjane 3, Kos-Kotoriba 5 – ZEN-Šen kovec 5.

5. županijska liga

U Dragoslavec Bregu trica domaćeg Bojana Jambrovića i neporaženi Mario Dokleja glavni su razlog za pobjedu nad gosti ma iz Donjeg Kraljevca. Nenad Martinec i neporaženi Miro Šte fok donijeli su oba boda doma ćoj ekipi Preloga 2 u susretu s Joka-Čakovec.

U napetom susretu, gdje nije bilo neporaženog igrača, u Draškovcu do zadnje partije susret između ekipa HE-DRA 4 i Mala Subotica 2 završio je po djelom bodova. U derbiju začelja u Maloj Subotici, bolji su bili i to visokom pobjedom, gostujući igrači iz Preloga. Tricom su se istaknuli Miro Štefok i Nenad Martinec.

Ekipa Svete Marije tijesnom pobjedom u Lopatincu zadržala je vrh tablice. Iako su nakon polovice odigranih partija gubili 4:1, do kraja su dobili sve po jedinačne partije i vraćaju se s oba boda. Tricom se istaknuo

TABLICA 5. ŽUPANIJSKA LIGA

1 Sveta Marija 1 6 5 1 0 39 21 11

2 Dragoslavec Breg 1 6 4 1 1 34 26 9

3 Joka-Čakovec 6 4 0 2 35 25 8

4 Goričan 5 5 3 1 1 33 17 7

5 Lopatinec 4 6 2 1 3 31 29 5

Ivan Mustač. Utakmica između Belice i Goričana je odgođena. Vrbanec (12-3), Ali Avdija (113), Marko Pergar (6-2), Saša Kneklin (11-4), Predrag Šafarić (7-3), Hrvoje Kulić (9-4), Ivan Gabaj (10-5), Damir Posavec (5-4), Helena Cmrečki (6-5), Zlatko Tkalčec (8-7), Nika Burić (4-5), Lucija Hozjak (5-7), Zoran Musić (4-6)...

6 HE-DRA 4 Draškovec 6 1 3 2 26 34 5

7 USTA Belica 3 5 2 1 2 25 25 5

8 GSTK Prelog 2 6 2 1 3 31 29 5

9 Mala Subotica 2 6 1 1 4 23 37 3

10 Donji Kraljevec 1 6 0 0 6 13 47 0

Rezultati: Dragoslavec Breg

1 – Donji Kraljevec 1 8:2, GSTK Prelog 2 – Joka-Čakovec 7:3, HE-DRA 4 Draškovec – Mala Subotica 2 5:5, Lopatinec 4 –Sveta Marija 1 4:6, USTA Belica 3 – Goričan 5 (odgođeno).

Igrači: Nenad Martinec (161), Filip Blažek (10-1), Mladen Trbuhović (15-3), Roko Lesinger (9-2), Marijan Sirc (12-3), Slobo dan Kopjar (7-2), Antun Mustač (10-3), Bojan Jambrović (13-5), David Štefić (12-6), Danijel Kos (10-6), Danijel Mavrin (8-5), Ivan Mustač (11-7), Rafael Dominik (8-6), Nikola Merdanović (6-5), Miroslav Mikec (6-5), Stjepan Kolarić (7-6), Željko Varga (8-7), Stjepan Mikec (9-9), Mario Do kleja (7-7), Draženko Igrec (6-6), Stjepan Mikulić (8-9), Branko Lovrek (4-5)...

Raspored 7. kola: Goričan 5 – Dragoslavec Breg 1, Sve ta Marija 1 – USTA Belica 3, Mala Subotica 2 – Lopatinec 4, Joka-Čakovec – HE-DRA 4 Draškovec, Donji Kraljevec 1 –GSTK Prelog 2.

6.A županijska liga

U Knezovcu visoka pobjeda gostiju iz Pribislavca. Domaći Renato Varga tricom je samo ublažio poraz svoje ekipe. Za sadbreg je kao domaćin svladao mladu ekipu iz Svete Marije. Neporaženi je iz susreta izašao Marko Pergar. Stanko Vrbanec se tricom istaknuo u pobjedi svoje ekipe Stare Vage u susretu s trećom ekipom Nedelišća.

TABLICA 6A. ŽUPANIJSKA LIGA

Raspored 7. kola: Sveta Marija 4 – Stara Vaga, STK Pribislavec 1367 – Zasadbreg 2, GSTK Prelog 4 – Udruga OKUS Knezovec, Nedelišće 3 slobodan.

6.B županijska liga

U Svetoj Mariji u susretu prvoplasirane i posljednje plasi rane ekipe trenutno na tablici, čista desetka domaćina iz Svete Marije. Treća ekipa Svete Marije u srazu s gostima iz Pribislavca slavila je visokom pobjedom u kojoj se tricom istaknuo Sven Poljak i neporaženi Emil Pon grac.

U Hodošanu u susretu za drugo mjesto podjela bodo va s drugom ekipom Drago slavec Brega. Veteran Josip Pintarić se kod domaće ekipe istaknuo trima pobjedama. U Prelogu također podjela bodova između ekipa Prelog 3 i Goričan 4. Da bod ode u Goričan, tricom je najzasluž niji Patrik Dominić.

TABLICA 6B. ŽUPANIJSKA LIGA 1 Sveta Marija 2 6 5 1 0 46 14 11 2 Dragoslavec Breg 2 6 4 1 1 33 27 9 3 Hodošan 3 6 3 2 1 33 27 8 4 GSTK Prelog 3 6 3 1 2 37 23 7 5 Sveta Marija 3 6 2 1 3 26 34 5 6 Goričan 4 6 1 2 3 25 35 4 7 STK Pribislavec 2022 6 1 1 4 24 36 3 8 Zasadbreg 3 6 0 1 5 16 44 1

Rezultati: Sveta Marija 3 –STK Pribislavec 2022 7:3, Sveta Marija 2 – Zasadbreg 3 10:0, Hodošan 3 – Dragoslavec Breg 2 5:5, GSTK Prelog 3 – Goričan 4 5:5.

Rezultati: Udruga OKUS Knezovec – STK Pribislavec 1367 3:7, Zasadbreg 2 – Sveta Marija 4 7:3, Stara Vaga – Ne delišće 3 7:3.

Igrači: Renato Varga (15-0), Miroslav Hren (14-3), Stanko

Igrači: Josip Pintarić (17-1), Branko Vučenik (13-2), Damir Kos (13-2), Željko Mihalic (13-2), Anton Jambrović (15-3), Neven Šafarić (14-4), Nebojša Novak (13-4), Goran Gotal (13-5), Antonija Matoša (9-4), Patrik Dominić (11-5), Sven Poljak (9-6), Dino Štirinić (7-5), Josip Zrna (9-9), Domagoj Heric (66), Mario Kovačić (8-10), Leon Mlinarec (5-7), Nikola Božek (7-10), Josip Novak (4-6), Emil Pongrac (5-8)...

Raspored 7. kola: Goričan 4 – Sveta Marija 3, Dragosla vec Breg 2 – GSTK Prelog 3, Zasadbreg 3 – Hodošan 3, STK Pribislavec 2022 – Sveta Marija 2.

MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Piše: Denis Tratnjak

KOŠARKA TREĆA LIGA

Mladost Ivanovec našla žrtvu

Mladost Ivanovec kod ku će je poderala Koprivnicu s 42 koša viška, pa su dečki iz Ivanovca imali razloga proslaviti prvu pobjedu, pa još ovakvu! Do svoje prve pobjede još će uvijek čekati ekipe Dubravčana i Kotoribe.

Donjodobravski košarkaši u ovom su kolu izgubili kod jakoga Donjega Kraljevca, koji pak još uvijek ne zna za poraz. Čakovec je teže od očekivanog svladao Ivančicu II na gostovanju, dok je Rudar očekivano izgubio od Međi murje Wildboars.

Rezultati i koševi: Mladost Ivanovec - Kopriv

nica 81:39 (26:12, 12:17, 20:6,21:4). Mladost Ivanovec: Mihoci 8, Vibović 6, Martino vić 15, Kocijan 2, Momčilović

L. 5, Momčilović I. 12, Jelenić 5, Hajdinjak 3, Vehtersbah 14, Drvenkar 11.

Rudar - Međimurje Wild boars 59:76 (10:14, 13:18, 23:22, 13:22). Rudar: Nerer 2, Bedi 15, David 10, Bedi Mat. 4, Bedi Mih. 11, Radiković 5, Bogdan 12.

Ivančica II - Čakovec 67:71 (24:26, 12:15, 17:8, 14:22). Ča kovec: Novak 10, Levačić 6, Capek 6, Golubić 20, Vugri nec 10, Vurušić V. 6, Terek 7, Vurušić I. 6.

Donji Kraljevec - Dubrav čan 83:47 (23:8, 25:11, 19:16, 16:12). Donji Kraljevec (Sin ković 2, Lepen 17, Pađan 12,

Kovač 8, Švenda 2, Ivanović J. 9, Ivanović D. 20, Ružić 9, Trupković 2, Balent 2)Dubravčan (Klipić 5, Ujlaki 7, Raić 8, Jakupak 9, Ribić 2, Krušelj 12, Miser 4).

Košarkaški vikend vodič: Donji KraljevecGrafičar (subota 26. stu deni u 18:00, OŠ D. Kralje vec), Čakovec - Dubravčan (subota 26. studeni u 17:30, II. OŠ ČK), Međimurje Wild boars - Ivančica II (subota 26. studeni u 15:30, OŠ Iva novec), Kotoriba - Mladost Ivanovec (subota 26. stu deni u 19:00, OŠ Kotoriba). (bh)

DRUGA LIGA SJEVER Dobro drugo poluvrijeme dovoljno za nove bodove

Na gostovanju u Ivancu košarkaši Međimurja prvo su poluvrijeme "odspavali", posebno su "učinkoviti" bili u napadu - za punih 20 minuta prvoga poluvremena uspjeli su polučiti 24 koša, cifru koje

RUKOMET

normalne ekipe zabijaju u jednoj četvrtini. No, drugo poluvrijeme, posebno treća četvrtina briše sve loše iz prvih dviju dionica. Čakovečki drugoligaš u drugih 20 minuta zabija 54

koša, prima 23 i - pobjeđu je. Međimurje sada ima dva poraza, a Podravac, Vindija i Radnik po jedan, uz "šare nu" tablicu u kojoj je netko odigrao sedam, netko šest, a netko četiri (?!) utakmice,

pa će se raspored na tablici znati na kraju. Za sada su mjerodavni porazi.

Rezultati i koševi: Labrada - Vindija 75:85, Bjelovar - Podravac 72:83, Ivančica - Međimurje 59:78

(17:13, 19:11, 10:29, 13:25). Međimurje: Kuzmić 11, No vak 16, Kranjčec 9, Drk 3, Golik 12, Gašparić 2, Ro dek 3, Glumac 22. Trener: S. Novak. (bh)

1. HRL za žene Zrinskice u subotu gostuju u Zagrebu kod državnih prvakinja

U subotu, 26. studenoga, sedmim kolom nastavlja se prvenstvena sezona 1. HRL za žene koja je zbog Europ skog prvenstva seniorki bila u prekidu mjesec dana.

Utakmica između Lo komotive i Zrinskog igra se u Zagrebu u Kutiji šibica u subotu u 18:00.

Hozjan je upisao nekoliko fantastičnih obrana (Foto: Dea Malašić)

VITO HOZJAN

Sa 16 godina debitirao u 2. HNL-u

Sada već i vrapci na grani znaju o stanju u NK-a Međimurje, ali u ovom članku nećemo se baviti njihovom problematikom. Iz prošle utakmice i cjelotjednog događanja, pokušali smo izvući barem jednu pozitivnu stvar. I našli smo je.

U utakmici s Opatijom u sa stavu je bilo pet međimurskih no gometaša (najviše u ovoj sezoni), a priliku da zaigraju u SuperSport 2. HNL-u uz Danijela Turka, koji je već igrao, dobili su Edo Novak, Matej Bacinger, Stjepan Balić i najmlađi među njima Vito Hozjan. Upravo je najmlađem Hozja nu bilo najteže. 16-godišnji vratar član je kadetske momčadi, ali od početka sezone trenira sa se niorskim sastavom. U nekoliko navrata bio je na klupi za pričuve, a sada je dobio (ne)očekivanu priliku. Bio je na streljani, primio pet pogodaka, ali upisao je i neko liko fantastičnih obrana kojima je zaslužio dobiti članak u kojem će ga međimurska javnost upoznati.

Hozjan cijeli svoj nogometni put gradi kroz NK Međimurje, priliku da zaigra dobio je već sa 16 godina te je postao jedan od najmlađih igrača u ligi. (nl)

S teškog gostovanja kod Slatine oslabljeni rukometaši Čakovca vraćaju se praznih ruku, trenutni lider bio je bolji i zabilježio pobjedu 34:27. Ovim porazom su znatno umanje ne šanse Čakovčana za visoki plasman.

Domaći pak su pred ve likim brojem gledatelja, pred njih 700, opravdali ulogu fa vorita. Nakon prvih 30 minu ta imali su vodstvo 16:13, u drugom su dijelu susreta to vodstvo još i povisili za kraj nju pobjedu od sedam golova razlike.

Najefikasniji u redovima Čakovca bili su Mateo Hozjan, Luka Ude Tkalčec i Matej Ćuk s pet postignutih pogodaka.

Slatina: Frajhaut, Fazekaš (1), Greganić (12), Kekez (1), Repić (7), Loparac, Bačani, Dra gojević (2), Butorac (1), Somođi, Lisinski (2), Hankić (3), Mataija (3), Lukac (2), Berkec. Treneri ca: Biljana Frajhaut.

Čakovec: Varšić, V. Hor vat, Hozjan (5), Zadravec (3), Tkalčec (1), Zvonarek (2), UdeTkalčec (5), Vincek, Vuković (2), Kocijan (1), E. Horvat (3), Pavlic, Čuk (5), Jurisak, Malo vić.

a većina igrača nije bila na nivou koji se od njih očekuje. Čestitam domaćinu na zaslu ženoj pobjedi, pogotovo što su napunili dvoranu i vidi se da grad živi za rukomet, kazao je čakovečki strateg Canjuga nakon utakmice.

U ovoj pauzi rukometa šice čakovečkog Zrinskog svakodnevno su intenziv no trenirale, odigrale dvije prijateljske i jednu kup-uta kmicu i dobro pripremljene i motivirane čekaju nastavak jesenje sezone. U subotu ih čeka teško iskušenje, gostu ju u Zagrebu kod aktualnih državnih prvakinja Loko motive.

Mlade Zrinskice do druge pobjede

Za razliku od seniorki njihove mlađe kolegice u 2. HRL Sjever došle su do 10. kola. U prošlom 9. kolu mlade Zrinskice došle su do druge pobjede s novim trenerom, iskusnim Dubravkom Ho zjakom.

KVALIFIKACIJE za Europsko prvenstvo

Zvonarek odveo

Trener: Vladimir Canjuga.

- Loša utakmica prije svega u obrani, primili smo previše golova, još lošiji smo bili u na padu. Ne možemo igrati bez vanjskog šuta. I danas smo bili bez Topleka i Kranjeca koji bi malo odmorio Karla Zadravca,

U MRK-u Čakovec tre baju se okrenuti idućem protivniku, zagrebačkom Metalcu koji u subotu gostu je u Čakovcu, gdje je pobjeda imperativ, a sigurni smo da podrška s tribina ni ovaj puta neće izostati.

Utakmica 11. kola 1. HRL Sjever između Čakovca i Metalca igra se u dvorani Graditeljske škole 26. stu denog u 18:00. (md)

- Lokomotiva je apsolutni favorit, pokušat ćemo im, međutim, dobrom igrom pa rirati, dobro smo se pripre mile za nastavak sezone, a ne nedostaje nam ni motivacije za dobru igru. Nama su bit nije utakmice koje slijede po slije, Umag, Zamet, Sesvete, protiv al pari protivnika gdje možemo očekivati bodove. No da ponovim, unatoč tome što je Lokomotiva apsolutni favorit, dat ćemo sve od sebe, rekla je prije utakmice mlada reprezentativka Anja Balent.

Odličnom igrom, poseb no u drugom dijelu susreta, mlade su Čakovčanke zaslu ženo pobijedile Pitomaču u gostima 32:25. Najefikasnija u redovima mladih Zrinskica bila je Nina Siročić s devet pogodaka. Ova pobjeda nakon niza slabih igara i poraza dobro je došla pred završnicu prvenstva i pred susret s ekipom Multinorm Cernom kojoj su Čakovčan ke u nastupajućem vikendu domaćini.

Utakmica se igra u su botu u Čakovcu u dvorani Graditeljske škole u ranom terminu od 12:30. (md)

Hrvatsku u drugi krug

Hrvatska reprezentacija do 19 godina u utorak je protiv Izraela upisala važnu pobjedu koja ih je odvela u drugi krug kvalifikacija za Europsko prvenstvo.

U susret su izabranici Josipa Šimunića ušli s pobjedom nad Farskim Otocima i porazom od Finske te su morali izboriti pobje du kako bi nastavili san o Euru.

Hrvatima je to uspjelo pobje dom 3:0 na krilima Lovra Zvona reka. Mladić iz Preloga postigao je prvi i treći pogodak na susretu, dok je kod drugog bio asistent. (nl)

Košarkaši Donjeg Kraljevca još ne znaju za poraz (Foto: KSMŽ/tb)

Podijelite s nama omiljeni božićni recept za slastice i pokupite nagrade

Božićne praznike ne možemo zamisliti bez svima omiljenih blagdanskih kolača, torti i ostalih slastica. Malo tko može odoljeti onom zamamnom mirisu cimeta, čokolade, oraha, meda, vanilije i naranče tijekom pripreme kolača koji se savršeno nadopunjuju, vraćaju nas u bezbrižno djetinjstvo i stvaraju pravu blagdansku atmosferu.

Naravno, u toj blagdanskoj atmosferi nemoguće je stati samo na jednoj vrsti kolača, pa tako naše hladnjake ispunjavaju suhi božićni keksići, kremasti kolači, kolači po receptima naših baka ili pak moderne verzije starinskih kolača. U našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač tražimo kolače u čijoj pripremi ste najbolji i koje najradije pečete za Božić.

Što morate učiniti da se uključite u natječaj?

Pošaljite nam fotogra�ije svojeg najboljeg božićnog kolača na e-adresu: redakcija@ mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj - Najbolji božićni kolač.

Uz fotogra�ije kolača i sebe uz svoj kolač, pošaljite nam recept i upute za njegovu pripremu, svoje ime i prezime, mjesto odakle ste i broj telefona.

Tako da vaš kolač i vas možemo predstaviti u Međimurskim novinama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601.

Naš natječaj Biramo najbolji božićni kolač je otvoren do petka, 6. siječnja 2023. S radošću očekujemo vaše prijave!

MARIJA BENJAK iz Pušćina

Karpati sa šumskim voćem

Piše: Aleksandra Sklepić

Marija Benjak iz Pušćina vješta je u spremanju svakojakih jela, a kad su u pitanju božićni kolači, to je posebno vrijeme i teško joj se odlučiti za određeni recept.

Marija je u mirovini i uživa u druženju sa suprugom Ivanom, ali je uvijek u pokretu. Vedra i nasmijana, ima puno prijatelja, a njene tri kćeri Monika, Klaudija i Ivana te šestero unuka svaki trenutak iskoriste da ju posjete, zbog čega je Marija uvijek u pripravnosti s �inim jelom ili predivnim kolačima.

Marija jako voli kuhati, pa je sudjelovala i u kulinarskim emisijama na televiziji: Večera za 5 i 3, 2, 1 - kuhaj, gdje su ju gledatelji doživjeli kao dragu i simpatičnu osobu te je stekla brojna nova poznanstva i drage prijatelje. Za naš je natječaj Marija pripremila kolač karpati sa šumskim voćem. Ovaj je kolač zbog neobičnog izgleda tijesta koje podsjeća na planine dobio to lijepo ime, a neizostavan je u vrijeme pripreme božićnih kolača. Svečanog izgleda, a neodoljivog okusa, svaka mu se prava kuharica vraća kad želi ostaviti pravi dojam.

Za Marijine kolače svi znaju da su najbolji

Priprema tijesta:

U lonac dodajte mast, vodu i malo soli. Stavite kuhati dok ne prokuha i mast se rastopi. Čim maknete s vatre, dodajte brašno i sve promiješajte pa ostavite da se ohladi. Miksajte i dodajte jedno po jedno jaje. U malo veći pleh postavite masni papir. Pola pripremljenog tijesta rasporedite po masnom papiru i stavite peći. Tijesto mora dobiti lijepu boju i krivine. Ispecite drugo tijesto i ohladite.

Priprema kreme:

Puding i šećer pomiješajte s malo mlijeka, ostatak mlijeka stavite kuhati. Kad mlijeko uzavre, maknite s vatre i umiješajte pripremljeni puding. Vratite natrag kuhati. Gotov

puding ostavite da se ohladi i ohlađeno izradite mikserom. Dodajte narezani margarin ili maslac sobne temperature. Kremu dobro izmiksajte. U posebnoj posudi stavite prokuhati

šumsko voće i 3 žlice šećera, a kad provrije, ukuhajte razmućeni gustin neka provrije par minuta pa ohladite. U dublji pleh postavite jednu koru i premažite kremom. Rasporedite

pripremljeno voće. Premažite šlagom i poklopite drugim tijestom. Kolač je najbolje preko noći ostaviti u hladnjaku. Prije služenja posipajte šećerom u prahu.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najbolji božićni kolač

Predivni slatki karpa� za adventski stol

RECEPT I UKRASE

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Otkako smo prije nekoliko godina pokrenuli natječaj Biramo najljepše božićne ukrase, uvjerili smo se da se u međimurskim domovima krije pravo bogatstvo stvaralaštva. Zato i ove godine nastavljamo naš nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase.

Ove nedjelje palimo prvu adventsku svijeću, a kako bismo stvorili blagdansku atmosferu u svojim kućama, ukrašavamo ih adventskim vijencima i aranžmanima te ostalim ukrasnim �iguricama. Kao vrhunac svih događanja pred sam Božić slijedi priprema ukrasa za božićni bor i jaslice.

svoje domove i pokažete što ste ove godine ili prijašnjih godina svojim rukama izradili kako bi advent i Božić u Vašem domu bilo najljepše razdoblje. Vaš trud nagradit ćemo prigodnim nagradama.

Kako sudjelovati u natječaju?

Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj - Biramo najbolje božićne ukrase.

Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.

Kućice su razrađene do najsitnijeg detalja

Mario Jerković i ove godine izrađuje kućice koje potom spaja u božićno selo

Piše: Dora Vadlja

Adventsko vrijeme je pred vratima, pa tako počinje i naš tradicionalni božićni natječaj u kojem biramo najbolje i najkreativnije ukrase naših sugrađana. Kandidat koji ove godine probija led je Mario Jerković iz Pribislavca koji nam se i prošle godine predstavio svojim ručnim radom.

Ovaj kreativac 47-godišnji je umirovljeni hrvatski vojnik kojeg je iz Slavonije u Međimurje doveo rat, a potom je ovdje pronašao ljubav koja ga je zadržala.

Kućice razrađene do najsitnijeg detalja

U Pribislavcu živi sa suprugom i kćerima, a u slobodno vrijeme ima zanimljiv i kreativan hobi. Naime, napravio je već preko sto kućica koje zajedno tvore pravo božićno betlehemsko selo.

Time se sad bavi već dvije godine, a kako nam kaže, nikad nisu imali nešto slično ispod bora.

Ideja mu je sinula kad je na društvenim mrežama i Pinterestu gledao što sve ljudi izrađuju u ovo božićno vrijeme. Krenulo je s manjim kućicama za pod bor, ali je to ubrzo preraslo u malo veće

projekte. - Ove sam si godine kupio strojeve za rezanje stiropora i drvenih letvica pa mi je sada lakše i brže raditi. Pa ako ću brojiti i onu najmanju, običnu kućicu, brojka je preko 100 komada sigurno.

I dalje me drži izrada i dalje mi je to gušt izrađivati, pogotovo kada ljudi vide uživo i ostanu otvorenih usta

stajati i gledati. To daje motivaciju i volju za dalje, govori nam ovaj božićni kreativac.

Praksa je već tu

Kućice izrađuje od stirodura koji je zahvalan za obradu, govori nam Mario.

Lijepi ih vrućim ljepilom, a nakon toga gleta glet-masom. Nakon toga slijedi bojenje običnom bijelom bojom za zidove u koju doda dipi ili akrilne boje da bi dobio tonove.

Drvenariju, stolariju i ogradice izrađuje od modelarskih letvica 0,5 x 0,5 x 100 cm te špatula za grlo.

Tako je malo-pomalo u tri tjedna nastao pravi Betlehem kako ga je Mario zamislio. Mario je služio i u Afganistanu gdje je vidio arhitekturu sličnu tim kućicama.

Kada se na to dodaju lampice i biblijski likovi, ova sela nas zaista teleportiraju u vrijeme Isusova rođenja.

Kako bi dekoriranje kuće imale što veći osobni pečat, mnogi naši čitatelji vlastoručno izrađuju božićne �igurice, kuglice, ukrase, čestitke ili pak božićne ukrase za stol i kuću, a neki od vas izrađuju i jaslice za pod bor. Zato bi zaista bilo šteta da nam ih ne pokažete i ovaj put i pohvalite se njima. Pozivamo Vas da nam i ove godine otvorite

Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama.

Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 6. siječnja 2023.

NAGRADNI FOND

Osvojite poklon-bonove

od 500 i 200 kuna!

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najbolji božićni ukras osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će poklon-bon od 500 kuna u Vrtlariji Vijenac. Za drugo i treće mjesto pripremili smo poklon-bonove od 200 kuna u trgovačkom centru Jana u Čakovcu.

• 1. nagrada: Poklon-bon od 500 kuna Vrtlarije Vijenac iskoristiv do lipnja 2023.

• 2. nagrada: Poklon-bon od 200 kuna Trgovačkog centra Jana (BIMA)

• 3. nagrada: Poklon-bon od 200 kuna Trgovačkog centra Jana (BIMA)

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase

MARKO JERKOVIĆ iz Pribislavca ima zavidnu kolekciju božićnih kućica iz stirodura

Kućice

Pravi smo istraživači prirode

- Skupljamo lišće, uspoređujemo boje i oblike, tražimo i brojimo gljive, proučavamo ih pod povećalom, beremo ži reve, a čak smo si jedan posadili u teglu u dvorištu vrtića, kaže odgojiteljica Ines

Mali područni vrtić Suncokreti iz Pekle nice koji je u sasta vu Dječjeg vrtića Maslačak iz Murskog Središća polazi svega 20 mališana u dobi od tri do sedam godina. No, iako su brojčano mali, svojim radom i aktivnostima iteka ko su veliki, a najveći su po svojim pričama i iskustvima iz obližnje šume i ribnjaka.

- Volimo reći da je naša velika prednost blizina šume,

polja i ribnjaka što nam daje neograničene mogućnosti za igre i istraživačko-spoznajne aktivnosti, ističe odgojiteljica Ines Božić.

U šumu s povećalom

Šuma, polje i ribnjak njihovo su glavno područje učenja i istraživanja. Dječja mašta i znanje odgojitelji ca idealan su spoj za prave istraživačke pothvate.

- Skupljamo lišće, uspore đujemo boje i oblike, tražimo i brojimo gljive, proučavamo ih pod povećalom, beremo

žireve, a čak smo si jedan posadili u teglu u dvorištu vrtića, dodaje teta Ines.

Natječu se tko pozna je više biljaka, uče njihova imena, a neke, poput paprati, donose u vrtić i presađuju. Naravno, interesantan im je i životinjski svijet od ptica do malih sičušnih kukaca.

Istina, malo se i preplaše kad ptica izleti iz nekog grma uznemirena brojnim dječjim pitanjima i pričama.

Na ribnjak se ide u prat nji roditelja jer im je važna dobra obostrana suradnja i

Kako se prijaviti?

Prijave za natječaj primamo do 1. siječnja. Pošaljite nam ih na e-adresu marketing@mnovine. hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli raditi, a niste u mogućnosti kako bismo vas posjetili što spremniji.

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban

ili neobičan način. Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom... Nakon prijave, svaki pri javljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavlju jemo početkom ožujka. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvo rištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

obiteljska atmosfera i okru ženje.

Penjanjem po drveću stječe se spretnost

U malom vrtićkom dvori štu njeguju mali voćnjak koji je ujedno i idealno mjesto za uvježbavanje penjanja po drveću, stjecanja spretnosti i koordinacije pokreta.

- Išli smo čak i u berbu maruna, posjetili smo pra vi voćnjak jabuka gdje smo pekli hrenovkice i lijepo se najeli, kaže odgojiteljica Ines.

Mali istraživači prirode proučili su i život ptica pa znaju da im tijekom zime, kako je vani hladno, one

nemaju što jesti. Stoga su napravili hranilice za ptice, izradili kuglice od raznih sje menki i masti te ih povješali po voćkama. Znaju i da se mali kukci, inače korisne ži votinjice, moraju sakriti od snijega i zime pa su izradili i njima kućice pa i one vise sa stabla. Što su djeca duže vani, što više vide i saznaju, još su radoznalija i postavljaju milijun novih pitanja.

Višak žireva, raznih sje menki i češera dobro će im doći ovih predblagdanskih dana za ukrašavanje njiho vog vrtića.

- Naš vrtić preslika je pri rodnog, zdravog i obiteljskog

okruženja. Jednostavno vas poziva na igru, istraživanje i korištenje svakog kutka svim osjetilima. Mogućnosti za primarnu, “zdravu” igru, kakva je nekad bila, sve je manje. U našem prirodnom okruženju takva igra domi nira. Djeca imaju mogućnost raznih taktilnih, vestibular nih i senzornih stimulacija te uvježbavanja i isprobavanja raznih motoričkih vještina, pohvalile su se odgojiteljice Martina i Ines.

Posebno naglašavaju kvalitetno partnerstvo s roditeljima kojim se pospje šuje razvoj djeteta na svim područjima.

DJEČJI VRTIĆ MASLAČAK, Područni odjel Suncokreti, Peklenica

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Skenirajte ovaj kod i više o natječaju pročitajte na našoj web stranici

Pod povećalom se na gljivama može pronaći puno toga

Mališani sa svojim odgojiteljicama Ines i Martinom

Dragi veliki i mali kreativci, nakon dužeg vremena ponovo pokrećemo našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj ćemo prikazivati pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

LJUBIČASTA PJESMA

Kad bi cijeli svijet ljubičaste boje bio ja bih sretna bila. Gledala bih kako s ljubičastih grana ljubičasto lišće pada. Ljubičasti automobili prelazili bi preko ljubičastih pruga.

Na ljubičastoj livadi ljubičasto cvijeće bi plesalo i pri zalasku sunca ljubičastu noć pozdravljalo.

Ema Brumen. 3. b, OŠ Strahoninec Učiteljica Sanja Hozmec

TIHO JE STIGLA JESEN

Tiho je stigla jesen u naš kraj. Jesenske su boje lijepe, a trave i dalje meke. Sve lastavice male na jug lete.

Sunca je malo, dani postaju sve kraći, dozrijevaju nam plodovi slatki.

Tea Tkalec, 3. razred, PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica Andrijana Jakopić

Aleksandra Sklepić

JESENSKA

PJESMA

Jesen je kada pada puno kiše, pečeni kesten zamiriše. Vjetar grane njiše, a ježić od hladnoće kiše.

Jesensko šareno lišće uz putić je palo i lisici kuću zatrpalo.

Jan Kovačić, 3. razred, PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica Andrijana Jakopić

Uređuje:

Ebril Veseko Đebi, 4. a, OŠ V. Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Ivan Marciuš, 4. a, OŠ V. Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Kaja Srpak, II. OŠ Čakovec, 2. C, učiteljica Ida Veselovac

Lucija Pergar, II. OŠ Čakovec, 2. C, učiteljica Ida Veselovac

Mnogo prostora i niska potrošnja – je li ovo najpovoljniji obiteljski auto?

Dacijin najnoviji model Jogger je nasljednik Logana MCV, ali i monovolumena Lodgy, no za razliku od njih nudi skladniji izgled, još veću praktičnost, ali i nisku cijenu prijeđenog kilometra s tvornički ugrađenom plinskom instalacijom. Uz to, moguće je doplatiti i za dva dodatna sjedala u trećem redu…

Piše: Tomislav Novak Foto: Zlatko Vrzan

Dacia u ponudi ima sve za nimljivije modele, a posljednji u nizu je model Jogger, praktičan obiteljski karavan koji je dostu pan u izvedbi s 5 ili sa 7 sjedala, a to će ujedno biti i prvi Dacia model koji će pokretati hibridni pogonski sklop od proljeća slje deće godine. No cjenovno naj zanimljivija izvedba domaćim kupcima je zasigurno testna, koju pogoni jednolitreni tur bobenzinski motor koji je već

u tvornici opremljen i plinskom instalacijom, pa i na nju vrijedi tvornička garancija.

A osim tvorničke garancije tu je i puno skladnije riješeno i punjenje, gdje se otvor za pu njenje nalazi ispod poklopca rezervoara goriva, a tipka za prebacivanje pogonskog goriva je skladno dizajnirana kao i ostale tipke na komandnoj plo či, pa većina neće ni znati kako se vozi u vozilu opremljenom plinskom instalacijom.

Riječ je o pogonskom su stavu koji se sastoji od turbo

benzinskog motora obujma 999 s trima cilindrima, koji razvija najveću snagu od 67 kW/91 KS i nudi 160 Nm okret nog momenta kada ga pokreće benzin, odnosno 74 kW/100 KS i nudi 170 Nm okretnog mo menta kada ga pogoni plin. Uvi jek je uparen sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem, a pogon je na prednje kotače.

Kao i svaki drugi automo bil opremljen plinskom insta lacijom, dok je hladan, vozi se isključivo na benzin, no brzo postiže radnu temperaturu i

prebacuje se na plin, ako ga u spremniku ima dovoljno. Prebacivanje je neprimjetno i teško da ćete moći reći na što trenutno vozite bez da pogle date zaslon putnog računala. Naime, na njemu se prikazuje prosječna potrošnja i doseg s preostalom količinom plina odnosno benzina, no ne mo žete istovremeno vidjeti obje vrijednosti, već samo vrijed nost za onu vrstu goriva na koju trenutno vozite.

Jogger nije sportski au tomobil, posebice pod punim opterećenjem, no prijevoz ljudi i stvari će napraviti bez pro blema, osim ako ga potpuno opteretite, a ruta su mu duge uzbrdice, kada ćete često po sezati za brzinom ili dvije niže. No s druge strane to je danak povoljnijoj vožnji. Na otvorenoj cesti nam je trošio oko 6 litara plina, dok je ta vrijednost na autocesti bila između 8,5 i 9

litara. U gradu je pak potrošnja oko 7 litara. A u obzir trebate uzeti da je potrošnja prilikom vožnje na benzin niža za oko li tru u odnosu na ove vrijednosti.

Jogger je jako zanimljiv automobil i po tome što je do stupan u izvedbi sa 7 sjedala, no testni je bio u standardnoj izvedbi te je stoga nudio i obilje prostora u prtljažniku. Naime, ova izvedba u osnovi zaprima 607 litara, a s preklopljenom stražnjom klupom obujam raste na čak 1819 litara! Da, ovim ćete automobilom moći raditi i selidbe bez ikakvih pro blema, a jedino je šteta što je nosivost između 420 i 460 kg, ovisno o izvedbi. No prtljažnik je praktičan, a spremnik plina se nalazi ispod podnice na mje stu rezervnog kotača, tako da u ECO-G izvedbi uvijek dolazi isključivo set za krpanje.

Prostrano je u unutraš njosti za četiri odrasle osobe

ili dvije odrasle osobe i troje djece. Stražnja klupa je malo izdignuta, a zahvaljujući iz dignutom krovu prostora za koljena i za glavu ima više nego u modelu Sandero, na temelju kojeg je ovaj model i nastao. A to se posebice vidi kada sjed nete na vozačko mjesto, jer je sve preuzeto iz navedenog modela. No nemojte to krivo shvatiti, to nije nimalo loše. Na ime, treća generacija Sandera je donijela velike promjene u unutrašnjosti i sada se može uspoređivati sa svim ostalim modelima u klasi, a jedino što joj nedostaje je digitalna in strumentna ploča. No to kupci Dacije ni ne traže.

Iako nije vrhunska, završna obrada je dobra, iako su kori šteni nešto jeftiniji materijali. No umetak od tkanine na ko mandnoj ploči izgleda odlično i daje dašak luksuza u inače tamnu unutrašnjost. Nov je i

Dacia Jogger Extreme 1.0 ECO-G

Unutrašnjost je dovoljno moderna i laka za korištenje

središnji multimedijski zaslon koji je dovoljno brz i pregledan za ugodno korištenje. Doduše, ne nudi mnogo mogućnosti personalizacije, no to su detalji koji opravdavaju nižu cijenu vozila. Instrumentna je ploča klasična i stoga vrlo pregled na, a i dalje daje sve potrebne informacije koje vozač mora znati, a između dvaju analognih mjerača smješten je i maleni ekran putnog računala. Isto je i sa sjedalima koja ne nu de mnogo bočnog oslonca, no presvlake izgledaju kvalitetno i nude osjećaj kako će izdržati mnogo prijeđenih kilometara.

Tu je i automatski kli ma-uređaj s trima odvojeni ma kotačićima za podešavanje koji, osim što izgledaju dobro, nude i lako podešavanje bez potrebe za micanjem pogleda s ceste. Još jedna novost je i prednji naslon za ruke, koji više nije postavljen na naslon sjedala, već je većih dimenzija i postavljen je na tunel izme đu prednjih sjedala. Time se dobilo na stabilnosti, ali i na kvaliteti, jer će se teško ra sklimati kao „stari“ koji su bili postavljeni u naslon.

Što se pak izgleda tiče, Jo gger izgleda skladno, iako ima povećan međuosovinski raz mak na popriličnih 2898 mm, a tu su i duga stražnja vrata, a razlog je lakši ulazak do trećeg reda sjedala. Sprijeda, odnosno do B nosača, Jogger dijeli diza jn sa Sanderom Stepway, dok se od B nosača sve razlikuje.

Stražnji kraj je „kockast“, a za hvaljujući visoko postavljenim svjetlima pomalo podsjeća na karavane Volvo. Naravno, tu su još i crne plastične zašti te oko čitavog vozila, a crni aluminijski naplatci dodatno poboljšavaju izgled.

Krovni nosači su serijski i vrlo praktični, jer se jednostav no iz vodoravnih pretvaraju u poprečne, pa nije potreb no dodatno trošenje novaca za kupnju poprečnih prečki. Dobro rješenje koje ne nudi nitko drugi.

Kad se sve zbroji i oduzme, Jogger je zaista zanimljiv auto mobil koji po povoljnoj cijeni nudi iznimno mnogo prostora i praktičnosti u ne baš preveli kim vanjskim dimenzijama. Uz to, tu je i poštena cijena testnog modela, čija je cijena sa svom dodatnom opremom 155.430 kuna (20.629,10 eur), dok je početna cijena izvedbe Extre me 152.200 kuna (20.200,41 eur). Ovo je ujedno i najbogatiji paket opreme, a i srednji paket Expression je dovoljno bogat za većinu korisnika, a donosi po voljniju cijenu od 144.700 kuna (19.204,99 eur). Doplata za dva dodatna sjedala u trećem redu je 6.600 kuna (875,97 eur).

Trenutno se na europskom tržištu nudi sve manje i manje monovolumena, ali i povoljnijih karavana, pa će Jogger svakako lako naći put do kupaca, po sebice onih koji traže najbolji omjer uloženo/dobiveno. Dacia je tu uvijek bila prvi izbor.

Veliki međuosovinski razmak nudi više prostora za putnike na stražnjim sjedalima i lakši ulazak na treći red sjedala u izvedbi sa 7 sjedala

Okomita stražnja svjetla koja se spuštaju s krova pomalo podsjećaju na Volvo

Sprijeda Jogger dizajn dijeli s modelom Sandero Stepway

Motor je dovoljno snažan za prosječne potrebe, a nudi i nešto nižu potrošnju

Prtljažnik ima obujam od 607 litara i teško da će vam ponestati prostora

Prostora je na stražnjim sjedalima dovoljno, a tu su i praktični preklopni stolići

od 25. studenoga do 1. prosinca 2022.

P 25 Katarina Aleksandrijska, Kata, Katica; Titular Sv. Katarina: Gornji Mihaljevec

S 26 Konrad, Leonard, Dubravko

N 27 1. Ned. Došašća BDM od čudotvorne medaljice

P 28 Jakov Markijski; Držislav, Božica, Božana

U 29 Svi sveti franjevačkog reda, Svjetlana, Vlasta

S 30 Sv. Andrija apostol, Andrija, Andro

Č 1 Edmund, Naum pr., Natalija; Božena

Imendani i proštenja kroz tjedan Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Roko Đurić, Sin Ane i Dominika

Rina Goričanec, Kći Katarine i Igora

Lina Brezovački, Kći Nikoline i Davida

Tesa Režek, Kći Lucije i Damira

Josipa Oršuš, Kći Ivane i Valenta

Helena Žerjav, Kći Sanje i Dragana

Lovre Cvetković, Sin Tee i Valentina

Magdalena Kerman, Kći Renate i Davora

Meliss Mihalic, Kći Sanje i Ivana

Belica

DOKTORI KOJI

Macinec

dr. Iva Trstenjak Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Božidar Poljak I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Anja Vurušić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

dr. Novak Martina I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

Goričan dr. Tonja Haničar Školska 16a, tel. 040/601-162

dr. Amela Srša G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Sveta Marija dr. Kristina Hutineczamjena dr. Damjan Mikec P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čako vec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

VJENČANI

Čakovec:

Liljana Topličanec i Vladimir Miketek

Dekanovec: Veronika Sokač i Dominik Bajs

Nedelišće: Kristina Novak i Saša Toplek

UMRLI

Čakovec: Dragan Kocijan R. 1968.

Marija Kos R. Plevnjak R. 1929.

Valentin Vugrinec R. 1934.

Stjepan Žinić R. 1942.

Katarina Blagus R. Sabol R. 1943.

Ana Bacinger R. Horvat R. 1943.

Petar Špancer R. 1943.

Ana Kocijan R. Novak R. 1934.

Marija Sermek R. Tkalec R. 1940.

Julijana Jagec R. Šoltić R. 1930.

Dekanovec: Antun Sokač R. 1958.

Kotoriba: Stjepan Čižmešija R. 1954.

Mursko Središće:

Veronika Kržina R. Mihoci R. 1936.

Katarina Mikac R. Bašek R. 1934.

Stjepan Cipot R. 1957.

Olga Tompić R. 1938.

Prelog:

Ana Hržić R. Mihoci R. 1941.

Ivka Borko R. Zlatar R. 1947. Stjepan Mati R. 1944.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007 Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj ŽELJKO ĐUNĐUŠ 28.11.1995. - 28.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj FRANJO TARADI 27.11.1991. - 27.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Katarina Novak

rođ. Miri iz Čakovca preminula 21. studenog u 98. godini života

Ivan Cilar iz Čakovca iznenada preminuo 20. studenog u 57. godini života

Eduard Miri iz Štefanca preminuo 17. studenog u 79. godini života

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj BRANKO MARINČIĆ 28.11.1991. - 28.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Vid Oršoš iz Orehovice preminuo 19. studenog u 65. godini života

Jelena Gregurić

rođ. Čekunec iz Vularije preminula 19. studenog u 96. godini života

Josip Kontrec iz Čakovca preminuo 16. studenog u 81. godini života

Marija Mikec udata Petrić iz Čakovca preminula 16. studenog u 91. godini života

Nada Krištofić iz Pribislavca preminula 16. studenog u 72. godini života

Rok Novosel iz Belice preminuo 17. studenog u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Božena Glavak operna pjevačica preminula 11. studenog u 93. godini života

Josip Tomljanović iz Čakovca preminuo u 84. godini života

Franjo Stojko iz Mihovljana preminuo u 84. godini života

Dragica Horvat iz Kuršanca preminula u 62. godini života

August Kuzmić iz Donjeg Vidovca preminuo u 90. godini života

Andrija Konopljak iz Svete Marije preminuo u 85. godini života

Ružica Kovač iz Kotoribe preminula u 84. godini života

Blaž Fran iz Kotoribe preminuo u 82. godini života

Ana Habijan iz Donjeg Vidovca preminula u 91. godini života

Anđa Mihoci iz Draškovca preminula 20. studenog u 81. godini života

Vinko Zvonar iz Donje Dubrave preminuo u 97. godini života

Đurđa Horvat iz Kotoribe preminula u 72. godini života

Antun Bermanec iz Preloga preminuo 16. studenog u 82. godini života

Ivan Mesarić iz Čakovca preminuo u 76. godini života

Stjepan Verteš (Pišta) iz Dunjkovca preminuo u 69. godini života

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čako vec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zašti tara - čuvara i zaštitara - tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 14.12.

2. ARNO d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila - hlad njača na neodređeno, javiti se na mob. 091 2433 462 ili na email: transporti@arno.hr do 31.12.

3. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž komercijal nog managera na neodređeno, javiti se na email: info.arteferrogorican@arteferro.com do 30.11.

4. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž skladištara, m/ž montera i servisera opreme za radione na neodređeno, javiti se na email: info@autoset-turek.hr do 30.11.

5. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 2 m/ž tekstilna tehnologa, 2 m/ž inženjera tek stilne tehnologije, 10 m/ž šivača i 5 m/ž krojača na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 688 511 ili na mob: 098 802 286 ili emailom: infobalidoo@gmail. com do 30.11.

6. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Ča kovečka 136a, traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 30.11.

7. Beauty VIVA Health & Style j.d.o.o., traži 2 m/ž kozmetičara na neodređeno, javiti se na email: be autyviva.ck@gmail.com do 30.11.

8. Bistro BARRACUDA d.o.o., K. Zvonimira 30, Prelog, traži m/ž kuhara, m/ž pom. kuhara i m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 356 1973 ili na email: ivica. balent@gmail.com do 16.12.

9. BLAŽON FPK j.d.o.o., Dr. Ivana Novaka 2, Čakovec, traži 1 m/ž dostavljača, javiti se na 040 390 199 ili 099 752 1407 ili na email: blazon.fpk@gmail.com do 17.12.; više info na: www.hzz.hr

10. BU-JAN TIM j.d.o.o., Prete tinec, traži m/ž zidara i m/ž građ. radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismena zamolba na adresu ili na email: bu.jan.tim@ gmail.com do 30.11.

11. BV PRODUCT d.o.o., Goričan, traži 10 m/ž stolara, 5 m/ž instala tera grijanja i klimatizacije, 2 m/ž cnc operatera, 5 m/ž montera suhe gradnje i 10 m/ž bravara na neodređeno za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095 8750 312 ili emailom: product. bv@gmail.com do 31.12.

12. CITY PROJEKT d.o.o., Ča kovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se emailom: humanresources@castellumcakovec.com do 30.11.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD

ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

13. DIMOS-dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoninec, traži m/ž dimnjačara na neodređe no, javiti se na tel. 040 333 977 ili na mob. 091 3000 268 do 30.11.

14. DINAMIC TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika na prijemu vozila na servis na neodređeno, javiti se na email: barbara-z@dinamic-trade.hr do 26.11.

15. Dječji vrtić Zvjezdica, Ne delišće, Varaždinska 25b, traži m/ž odgojitelja predškolske djece na određeno, javiti se pi smenom zamolbom na adresu ili na email: anne.panic@gmail. com do 29.11.

16. DOBRA HRANA j.d.o.o., Ča kovečka 47, Pušćine, traže m/ž čistača - sobara i m/ž konobara na neodređeno, te 1 m/ž ku hara - slastičara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 373 433 ili 091 576 3986 ili na email: mamica@mamica. com.hr do 30.11.

17. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž medicinsku sestru ili m/ž njegovatelja na neodređe no, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili 098 242 319 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dom@ strahija.com do 31.12.

18. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž njegovatelja na neodređeno javiti se osob no na adresu ili na tel. 040 646 788 ili na mob. 098 460403 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dommesmar@gmail. com do 21.12.

19. Dom za starije i nemoćne osobe Novinščak, Mihovljan ska 46c, Čakovec, traži 2 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: kristina.sardi@ domnovinscak.hr do 11.12.

20. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Ko lodvorska 16, traži m/ž kuhara, m/ž njegovatelja i m/ž čistača na neodređeno, javiti se na mob. 098 377 304 ili pismena zamolba na gornju adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 30.11.

21. Dom za starije i nemoćne Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž njegovatelja za starije i nemoćne osobe, m/ž kuhara i m/ž socijal nog radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 853 943 ili na email: svanasivica@ gmail.com do 14.12.

22. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž nje govatelja i medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno vrije me, javiti se na tel. 040 829 181 ili 091 571 3658 ili na email: info@ domzastarije-slakovec.hr do 25.11.

23. Dom za starije i nemoćne osobe Stubičar, Kolodvorska 32, Mursko Središće, traži 1 m/ž nje govatelja na neodređeno, javiti na mob. 098 989 7674 ili na mail: stubicardom@gmail.com do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

24. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, traži 2 m/ž osobna asistenta -geronto domaćina za mjesto rada Belica na određeno, javiti se na mob: 098 9606 523 ili emailom: info@ dmsmz.hr do 30.11.

25. DRVOTRADE d.o.o., Nedeli šće, V. Nazora 32, traži 2 m/ž rad nika na sortirnici trupaca, 2 m/ž radnika na glodaču kore trupaca, 5 m/ž radnika na sortiranju dasa ka, 3 m/ž vozača C i E kat. za šu mara s dizalicom, m/ž djelatnika za rad s viličarom - utovarivačem i 3 m/ž vozača viličara na neodre đeno, javiti se na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 ili osobno na gornju adresu do 30.11.

26. EKOS PEKARNICA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na mob. 098 220 158 ili na email: komerci jala.dkraljevec@ekos-pekarnica. hr do 20.12.

27. ELECTA d.o.o., Mursko Sredi šće, traži 5 m/ž elektromontera na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr i tražimo 1 m/ž koordinatora elektro projekata na neodređeno, javiti se na ema il: nenad.sabo@electa.hr do 25.11., više info na: www.hzz.hr

28. 3 E d.o.o., Pribislavec, dr. A. Starčevića 63/a, traži 2 m/ž rad nika na ugradnji pvc stolarije i alu bravarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 5640 130 ili pismenom za molbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 30.11.

29. EURO-UNIT d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisera glazbenih instrumenata i profesionalne audio opreme i m/ž radnika na održavanju na određeno, javiti se na email: jobs@euro-unit. com do 28.11.

30. FERRO-PREIS d.o.o., Čako vec, traži 2 m/ž operatera elek tropeći i lijevanja, 1 m/ž energe tičara - mehatroničara (ing. elek trotehnike/ing. mehatronike), m/ž modelara i m/ž skladištara modela na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: hr.croatia@preisgroup. com do 31.12.

31. GRADIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja gradilišta na neodređeno, javiti se na mob. 099 3800 585 ili na email: dijana. bujanic@gradis.hr do 28.11.

32. GRADAX d.o.o., Pušćine, tra ži m/ž građevinskog tehničara, m/ž građ. inženjera, m/ž građ. inž. niskogradnje, m/ž građe vinskog tehničara - poslovođu na gradilištu niskogradnje, m/ž zidara, m/ž mehaničara rad nih građevinskih strojeva i m/ž skladištara na određeno, javiti se na email: gradax@gradax.hr do 14.12.

33. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži, traži 2 m/ž ko munalna radnika - održavanje, m/ž dimnjačara, m/ž pomoćnog dimnjačara, m/ž radnika za po slove u građevini (tesar, zidar), javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 334 4451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 31.12.

34. HAIX Obuća d.o.o., Gospo darska 1, M. Subotica, traži 2 m/ž mehaničara-mehatroniča ra, m/ž djelatnika u šivaoni uzor ka, 30 m/ž djelatnika u proizvod nji obuće i 2 m/ž skladištara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 2.12.

35. HOMELAND d.o.o., Gornji Koncovčak 43, traži 2 m/ž njego vatelja i 1 m/ž kuhara, javiti se na tel. 040 857 447 ili 098 9200 804 ili na email: bibekavac4@gmail. com ili osobno do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

36. HP–HRVATSKA POŠTA d.d., traži 2 m/ž poštara za opću do stavu za mjesto rada Čakovec i Mursko Središće na neodređe no, javiti se na email: posao@ posta.hr ili na link: https://www. posta.hr/predaja-zivotopisaonline/2190 do 9.12.

37. Industrija konfekcije, građe vinarstvo i turizam d.o.o., Polj ska 43, Mursko Središće, traži 3 m/ž šivača, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 099 663 3330 ili na email: i-kong@ ck.t-com.hr do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

studenoga 2022.

38. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž bravara na neodre đeno, javiti se na tel. 040 360 888 ili na email: inpirio@inpiro. com do 31.12.

39. Interijeri Vesna j.d.o.o.,, traži 10 m/ž stolara - montera namještaja za mjesto rada Au strija na neodređeno, javite se na mob: 098 9841 949 ili ema ilom: interijerivesna@gmail. com do 30.11.

40. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 1 m/ž kv vozača C i E na neodređeno, ja viti se osobno na adresu, na tel: 040 645 750 ili na mob: 098 241 479 ili emailom: info@jurcectransporti.com do 4.12.

41. JVM METALIK d.o.o., Iva novec, traži 1 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na mob: 098 160 2237 ili emailom: info@ jvm-metalik.hr do 3.12.

42. Kavana „ORIJENT“ vl. Majda Kocen, Štrigova 76, traži 2 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu, na mob: 098 802 595 do 30.11.

43. KERAMBIS j.d.o.o., Plešivica, traži 1 m/ž keramičara, 1 m/ž pomoćnog polagača keramičkih pločica i 1 m/ž pomoćnog rad nika, javiti se na mob. 099 671 9055 ili na email: kerambis@ gmail.com do 28.11.; više info na: www.hzz.hr

44. KITRO d.o.o., Podravska 11, Varaždin, traži 2 m/ž mesa ra - prodavača za mjesto rada Donja Dubrava na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: kadrovska@kitro.hr do 11.12.

45. KOMUNA TOPLEK d.o.o., Žiš kovec, traži m/ž vozača C i E kat. u međunarodnom transportu na neodređeno, javiti se na tel. 040 337 392 ili na mob. 098 235 990 do 30.11.

46. KRALJEVSKE SLASTICE d.o.o., D. Vidovec, traži m/ž prehrambenog tehnologa na neodređeno, javiti se na mob. 098 419 457 ili na email: info@ kraljevskeslastice.hr do 5.12.

47. KRIKA vl. Robert Kriković, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu, na tel: 040 822 190, mob: 098 632 113 ili pismena zamolba: Varaždin ska 25a, Nedelišće ili emailom: krika@krika.hr do 30.11.

48. KRUNO-INN d.o.o., traži m/ž konobara za mjesto rada Caffe bar INN Sveti Križ, javiti se na mob. 099 631 2070 ili 098 546 207 do 8.12.

49. K-Tech d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž bravara na određeno, javi ti se na mob. 095 9066 471 ili na email: info@k-tech.hr do 15.12.

50. KUMULUS d.o.o., Savska Ves, Radnička 1, traži m/ž mehaniča ra na održavanju, m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@kumulus.hr do 30.11.

51. LA MODA d.o.o., Sveta Ma rija, traži m/ž šivača tekstila na neodređeno, javiti se na mob. 099 7941 792 ili na email: lamo da.svetamarija@gmail.com do 31.12.

52. LE SLASTICE d.o.o., traži 2 m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i m/ž prodavača za Donji Kraljevec na neodređeno, javiti se na mob. 099 456 7630 do 30.11.

53. Ljekarnička ustanova HO MEOSAN, Pribislavec, traži m/ž farmaceutskog tehničara na određeno, javiti se na email: jago da.ceric25@gmail.com do 28.11.

54. LTH Alucast d.o.o., R. Austrije 3, Čakovec, traži 6 m/ž alatničara, 5 m/ž operatera na ćeliji za lije vanje i 3 m/ž radnika na održa vanju strojeva na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info.alucast@ lthcastings.com do 30.11.

55. MABURA j.d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž konobara za radno mjesto Miklavec 84a na neodre đeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098 942 5825 do 3.12.

56. MARAVIĆ - inženjering i kon strukcije d.o.o., Zagrebačka 38, Čakovec, traži 1 m/ž pomoćnog bravara i 1 m/ž skladištara na neodređeno te 1 m/ž limara na određeno (rok prijave 30.11.), 3 m/ž konstruktora elektroničkih proizvoda / programiranje tiska nih pločica - inž. elektrotehnike / elektronike, 1 m/ž limara, 1 m/ž inž. strojarstva i 1 m/ž samostal nog bravara na neodređeno (rok prijave 3.12.). Javite se sa zamol bom na gornju adresu ili na email adresu: dubravka.brkljacic@mik. com.hr ili mik@mik.com.hr

57. MARTI d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž lansera u metalnoj proi zvodnji. Javiti se na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti.hr do 15.12.

58. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž vagara u pakirnici i skladištu, 5 m/ž mesara, 5 m/ž radnika u klaonici i rasjekaonici, 1 m/ž energetičara - frigomehaničara i 1 m/ž radnika u preradi, zamo lbu poslati na adresu ili na email: info@vajda.hr do 30.11.; više info na: www.hzz.hr

59. METAL – EURO d.o.o., Ul. Go ričica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž sa mostalnog bravara na neodređe no, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9951 559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 30.11.

60. METALNE KONSTRUKCIJE ŠVENDA d.o.o., Palovec, Glavna 64, traži m/ž bušača, 2 m/ž lakire ra, 2 m/ž zavarivača i 2 m/ž brusa ča-čistača kovina na neodređe no, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 958 6878 do 30.11.

61. MDS d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera metalnih kon strukcija na određeno, javiti se na mob. 099 3711 521 do 15.12.

62. MIKLOŠKA d.o.o., Prelog, Zrinskih 34, traži 4 m/ž podo polagača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 918 5083 ili na email: info@ mikloska.hr do 30.12.

63. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pi smenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail. com do 30.11.

64. Montaža Ružman d.o.o., Prelog, traži 5 m/ž radnika na montaži - stolara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob: 095 547 6728 ili ema ilom: montaza.ruzman@gmail. com do 23.12.

65. NOVI FEROMONT d.o.o., Ko lodvorska 80b, D. Kraljevec, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž zavarivača, 2 m/ž kranista, 3 m/ž lakirera i 3 m/ž smjenovođe, javiti se osob no na adresu ili na tel. 040 655 331 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 2.12.

66. NTT new textile technologies d.o.o., Savska Ves, traži 1 m/ž ser visera strojeva i opreme, 2 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radni ka na tisku, 2 m/ž radnika na au tomatu, 5 m/ž šivača i 5 m/ž rad nika na ručnim fazama na odre đeno, javiti se emailom: jelena. buhanec@ntt-hr.com do 30.11.

67. NUMBER ONE d.o.o., Donji Mi haljevec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara za mjesto rada Village bar na neodređeno, javiti se osob no na adresu ili na tel. 040 660 246 ili na mob. 098 186 3044 do 31.12.

68. OKNO d.o.o., Pušćine, traži m/ž djelatnika u proizvodnji alu stolarije i m/ž voditelja monta že alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@okno. hr do 30.11.

69. OPG Vidović Ivica, Straho ninec, traži m/ž mesara u proi zvodnji i m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na mob. 098 778 882 do 30.11.

70. O TELEKOMUNIKACIJE d.o.o., Čakovec, traži m/ž teh ničara za telekomunikacijske mreže na određeno, javiti se na email: info@otelekomunikacije. hr do 16.12.

71. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, Donji Vidovec, traži 1 m/ž doktora medicine na određeno, javiti se na mob: 099 2141 857 ili emai lom: mhstrbad@gmail.com do 30.11.

72. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž strojara na finišeru (rok prijave 30.11.), 2 m/ž autome haničara i 1 m/ž operatera na betonari - asfaltnoj bazi (rok prijave 23.12.) na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 ili na mob. 091 6655 508

73. PERFECT BUILDING d.o.o., D. Mihaljevec, traži 3 m/ž građe vinskog radnika i 3 m/ž fasadera na neodređeno, javiti se na ema il: perfect.building@gmail.com do 27.11.

74. Peradarstvo Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 5 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesa, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 2 m/ž vozača C kategorije, m/ž vozača B kategorije, 5 m/ž radnika u kla onici peradi za mjesto rada Donji Pustakovec, po 1 m/ž prodavača za mjesto rada Krapina, Pitoma ča i Zagreb, te 1 m/ž prodavača u mesnici za mjesto rada Prelog na određeno, javiti se na mob: 098 282 147 do 30.11.

75. PLODINE d.d., Čakovec, tra ži m/ž prodavača, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa i m/ž skladišno - transportnog radnika na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 30.11.

76. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž lakirera, m/ž savijača, 3 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna brava ra i 3 m/ž brusača na neodređe no, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 396 553 ili 098 1830 293 ili pismenom zamolbom na adresu li na email: e.filipic@ primabiro.hr do 30.11.

77. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na ne određeno, javiti se na mob. 099 676 2864 ili ili na email: prometal. ck@gmail.com do 31.12.

Slobodna radna mjesta

78. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vozača C i E kat. i m/ž po moćnog radnika na sortiranju metalnog otpada na neodređe no, javiti se na tel. 040 895 555 ili mob. 099 589 5555 ili na email: ured@rale.hr do 30.11.

79. REJO d.o.o., Draškovićeva 15, Draškovec, traži 2 m/ž ko nobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: josiprepalust@gmail.com do 29.11.

80. REINOX d.o.o., Brezje 81a, Lopatinec, traži m/ž poslovođu na neodređeno, javiti se osob no na adresu ili na tel. 040 855 845 ili na mob. 098 426 419 ili pismenom zamolbom na adre su ili na email: reinox@reinox. hr do 20.12.

81. SENSE LOGISTICS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž vozača hladnjače u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na mob. 095 907 5232 ili na email: vv@sense-logistics.eu do 30.11.

82. Smith trgovina d.o.o., Čako vec, traži 1 m/ž ekonomistu - ko mercijalistu na određeno, javiti se emailom: smith.trgovina@ gmail.com do 30.11.

83. SMRTIĆ OPREMA STOLARI JA vl. Tanja Smrtić Vugrinec, G. Kuršanec, Zrinskih 11, traži m/ž stolara i m/ž pomoćnog radnika u stolariji na neodređeno, javi ti se na mob. 098 980 6580 do 17.12.

84. SPORT VISION d.o.o., Ča kovec, traži 5 m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: posao@sportvision.hr do 30.11.

85. Specijalistička ginekološka ordinacija Marta Lajtman Kri žaić, Čakovec, traži m/ž medicin skog tehničara na određeno, ja viti se na email: marta.krizaic@ gmail.com do 30.11.

86. STAFF SERVICE d.o.o., Čako vec, traži 10 m/ž vozača teretnog motornog vozila u međunarod nom prometu na neodređeno, ja viti se emailom: staffservicedoo@ gmail.com do 2.12.

87. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 1 m/ž kroja ča, javiti se na tel. 040 858 170 do 10.12.; više info na: www. hzz.hr

88. TEHNODOM d.o.o., Trg Re publike 2, D. Dubrava, traži m/ž prodavača tehničke robe na ne određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 631 176 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dstefic3@gmail.com do 15.12.

89. TE-PRO d.o.o., Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 5 m/ž zavariva ča, 5 m/ž glodača i 5 m/ž tokara na neodređeno, javiti se na te lefon 040 500 831 ili na email: office@te-pro.net do 31.12.; više info na: www.hzz.hr

90. Tesarski obrt vl. Ljubomir Ce ilinger, Nedelišće, Žarkovice 12, traži 2 m/ž pomoćna tesara ili kro vopokrivačananeodređeno,javiti se na mob: 098 426 080 do 30.11.

91. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, traže m/ž vodi telja ugostiteljskog objekta, 2 m/ž recepcionara, 2 m/ž ekonomista, 3 m/ž kućna majstora - električa ra, 1 m/ž slastičara, 2 m/ž spasite lja, 2 m/ž kuhara, 2 m/ž wellness terapeuta, 3 m/ž pizza majstora, 5 m/ž konobara te 3 m/ž sobara na određeno, javiti se na mob: 0995340673ili naemail:posao@ termesvetimartin.com do 3.12.

92. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Stra honinec, Dravska 59 D, traži 5 m/ž vozačateretnogvozilaspoluprikoli com za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž disponenta i m/ž djelatnika za održavanje strojeva na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091 352 7030 do 16.12.

93. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fa šizma2/a,Čakovec,tražim/žproda vača za mjesto rada Donji Vidovec, Hodošan, Gardinovec, Palinovec, Čakovec, Savska Ves, Orehovica, Sivica, Podturen, Domašinec, Celi ne, Šenkovec, Podbrest, Križovec, Štrukovec, Novo Selo Rok, Ivano vec, Šandorovec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 10.12.

94. TWIX-TRADE Čakovec, traži 1 m/ž konobara, 1 m/ž radnika za čišćenje restorana i okoliša i 2 m/ž pomoćnakuharananeodređeno, javiti se na mob: 091 201 6015 ili emailom: sonja@tattoriarustica. hr do 30.11.

95. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara za rad u Caffe baru Čapa na neodređeno (1 na puno radno vrijeme, 1 na pola radnog vremena) javiti se na mob. 098 241 767 do 21.12.

96.VALMATd.o.o.,Vrhovljan,tra ži m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 do 26.11.

97. ZT–ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži m/ž vozača motornog vozi la C+E kat i 5 m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili na mob. 095 1123 469 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 16.12.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335p.p. 160, 40000 Čakovec

Unučica Rose Marie iz Konga prvo je upoznala dedu Brankeca!

Kako djeda prijaviti na natječaj?

Pa i samo jedan od nabrojenih ili još više neki od nenabrojenih razloga dovoljan su povod da djeda prijavite na natječaj te svoju i njegovu priču podijelite s ostalim čitateljima.

Sudjelovanje u natječaju je jednostavno. U svojoj prijavi e-porukom u nekoliko rečenica opišite zašto je baš vaš djed najbolji.

Ne dvojite mnogo jer nije važno je li za prijavu razlog ljubav prema unucima, inspirirajuća životna priča ili neki skriveni talent ili hobi vašeg djeda.

Prijavu na natječaj s kratkom natuknicom zbog čega je vaš djed najbolji pošaljite na e-adresu redakcija@ mnovine.hr ili javite na broj telefona 323-600.

Navedite ime, prezime i adresu svoga dede te ostavite broj svog mobitela ili telefona da bismo vas mogli povratno kontaktirati. Prijave na naš novi nagradni natječaj primamo do 30. studenog.

Jedini uvjet koji mora biti ispunjen je da osoba koju prijavljujete na nagradni natječaj živi na području Međimurske županije.

Dragutin Ribarić iz Nedelišća, kojeg od milja obitelj zove Brankec naš je idući kandidat u nagradnom natječaju Moj je deda najbolji. Ovaj šarmantni 73-godišnjak većinu radnog vijeka radio je u Metalcu. Po struci je strojarski tehničar, a tamo je radio od samih početaka i naučio je zanat. Kad se Metalac raspao, otišao je raditi dvije godine u Njemačku.

Anegdota zbog koje je prestao biti lovac Aktivno se bavio i vinogradarstvom u Grabrovniku, u kraju koji se lokalno zove Tri Kralov. I to čak 30 godina.

Sada su to naslijedila njegova djeca. Bio je i lovac, no jedna situacija ga je toliko pogodila da se prestao baviti lovom.

- Bio sam lovac u Lovačkom društvu Nedelišće i imali smo lov na visoku divljač, srne. I onda sam našao ranjenu srnu, došao sam do nje, a ona je digla glavicu, pogledala me i kao da me htjela pitati: “Ti si taj koji me upucao, što sam ti skrivila?” To me jednostavno tako pogodilo da sam odustao od lova. Oružje sam predao na policiju i sad divljač i ostale životinje samo gledam kroz prozor, govori nam deda Dragutin. Ribolovom se bavi samo dok je na moru.

U Nedelišću u dvorištu ima i veliku bananu koja daje plodove. Iako ne dozrije zbog naše klime, kao drvo je lijepo.

Deda Dragutin ima četvero bioloških unuka: Petra (32), Anu (30), Amy (12) i Anni (10), a posebnu je vezu stekao s Rose Marie (14) koja je prije osam godina iz Konga posvojena u obitelji njegove kćeri Andreje.

Prve hrvatske, kao i međimurske riječi Rose je naučila na moru baš od dede Dragutina. Od samog početka su se povezali, a to naravno traje i dalje.

- Deda, ne piti, to su bile prve riječi koje je Rose naučila i to već u prva dva dana kad je stigla u Hrvatsku, prisjetio se naš sugovornik Dragutin.

A što njegove unuke kažu o dedi?

Rose Marie, kada je stigla u Hrvatsku, uz Andreju i njenog supruga Tomislava prvo je upoznala baš dedu Dragutina i baku Dragicu. Pripremili su joj balone, tortu i priredili toplu dobrodošlicu u obitelj.

- Svaki puta kad dođem k njemu, sjedimo na terasi i razgovaramo o bananama koje ima u vrtu. Pričao nam je i kako su se deda i baka upoznali. Naš deda je najbolji jer ima jako dobre fore i uvijek nas nasmije, govore o svojem dedi Dragutinu unuke Amy, Anni i Rose Marie.

Deda je najviše vremena provodio s njima kad su bile manje. Sad je to nešto rjeđe jer su tu školske i izvanškolske aktivnosti. Ipak, svi jedva čekaju ljetne praznike koje zajedno provode na moru u Tribunju gdje imaju kuću.

- Ja tamo imam društvo, unuke su sa mnom i baš nam je dobro. Idemo na kavu, jedemo, kupamo se. To su vam tri mjeseca uživancije, govori nam deda Dragutin s osmijehom na licu. U obiteljskoj kući u Nedelišću, gdje živi sa suprugom Dragicom, nekada je bilo puno kućnih ljubimaca. Danas deda nema svoje, ali zato pazi pse

svoje kćeri Andreje. U slobodno vrijeme voli pogledati i koji dobar povijesni dokumentarac.

Naravno, to nije sve, pripremili smo i bogat nagradni fond. Stoga, požurite s prijavom!

najbolji deda?

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

Deda ima četvero bioloških unuka: Petra (32), Anu (30), Amy (12) i Anni (10), a posebnu je vezu stekao s Rose

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

NAGRADA za prvo mjesto Što osvaja

Deda Dragu�n u društvu svojih unuka Anni, Rose Marie i Amy

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM OPEL ASTRU G 1.4 90 KS, bordo boje, očuvana, info na mob. 098/942-7646.

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena 9.800 eura. Upit na broj: 091 561 57 93.

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821

KUPUJEM AUTO - ispravan, neispravan, karamboliran, stariji ili noviji. Ponude na tel. 098/777095

PRODAJE SE PASSAT 2000. god., u dobrom stanju, za sve informacije upita� na mob. 091/527-3932

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop (4 kom) dim. 205/55 R16, DOT 1116, uredno skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM PRIKOLICU za motokul�vator i drugo, malo korištena, za 400 kuna. Novi Zagreb-Utrina, mob 091/9240-293

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM MOTORNU PILU S�hl 1 original njemačka, malo korištena, upita� na mob. 098/184-7364

PRODAJEM CRNO vino povoljno mlado i staro info na mob. 098942-7646

SADNICE crvenog ribizla i malina po 15 kn, te crni i bijeli ribiz, kupine i josta po 20 kn. Šaljem poštom. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJE SE ORANICA u Pušćinama, upita� na mob. 099/676-9821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJU SE ORASI. Info na mob. 099/7833-589

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POZNANSTVA

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

IZNAJMLJUJE SE LIJEPO UREĐENI STAN. Info na tel. 095/897-8843

PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv, te INOX bačve za vino razne veličine. Upita� na 040/364-354

PRODAJU SE ČETIRI IZGRAĐENA STANa u osnovnom roh bau po 83 m2 (3 sobe + dnevni boravak + blagovaona + kuhinja + 2 wc + 2 kupaone) u Pribislavcu – novo naselje blizina škole. Info na mob. 091 57 27 670.

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE �grice i fišere. Tel: 098/944-3339

PRODAJEM ŠTENE HASKIJA staro 3 mj., čipiran. Info na mob. 098/9363490

RAZNO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJEM muške i ženske pancerice, očuvane, u odličnom stanju. Mob. 091 3445 661

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM dvosjed na razvlačenje (500 kn); Regal za dnevnu sobu duž. 3 m, očuvan (800 kn); Bračni krevet metalni bijeli s ukrasom od mesinga (1000 kn). Tel 091/611 36 05

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

d.o.o.

• inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

• inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

• CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

• električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

• TRANSPORTNI RADNIK (m/ž)

• TEHNOLOG (m/ž)

• OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

• OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

• CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

• ALATNIČAR (m/ž)

• RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

• odgovarajuće obrazovanje

• rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu)

• preciznost i motiviranost za rad

• točnost, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM:

• dinamičan, samostalan i fleksibilan rad

• mogućnost osobnog i stručnog razvoja

• naknada za topli obrok i troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti

• mogućnost 6-mjesečne edukacije i rada u LTH Castings Ljubljana

KUPUJEM

ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N.S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

IZNAJMLJUJE SE: 3-sobni stan od 110 m2 za 3600 kn + režije i 1-sobni stan od 36 m2 za 1600 kn + režije. Zva� na broj mob. 0043/6776303-4195

PRODAJEM garnituru od štofa na razvlačenje (trosjed, dvosjed i fotelja) cijena samo 800 kn, stol kuhinjski okrugli za šest osoba na razvlačenje u ovalni oblik (cijena 800 kn) i krevet metalni na kat “IKEA”(1.000 kn). Tel. 091/611 36 05

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJEM dva francuska ležaja (nekorišteni) dimenzije 210x160 cm i 210x95 cm, dvosjed, tapeciranu garnituru masiv(trosjed na razvlačenje, dvije fotelje, ljuljačku), elemente predsoblja, regal, nekoliko po dvije različitih stolica, 3 televizora, ploče-iverice za podove ili sličnog za cca. 80 m2, rodlin za autogeno plinske boce, dvije metalno-drvene palete, profi ručni flex, bušilicu i još razni ostali alat, te manja preša za grožđa, muljača i drugo. info na mob 091 57 27 670.

PRODAJEM garnituru na razvlačenje, trosjed, dvosjed i fotelja (800 kn); Dvosjed na razvlačenje, plave boje (500 kn); Regal za dnevnu sobu dužine 3 m (800 kn); Tel: 091/611 36 05

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. info na mob. 098 92 190 92

PRODAJEM bračni krevet metalni bijeli sa ukrasom od mesinga (950 kn); Stol kuhinjski okrugli na razvlačenje u ovalni oblik za šest osoba (800 kn);

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

Korito sudopera, dvodjelno sa jednoručnom pipom na izvlačenje (500 kn). Tel: 091/611 36 05

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast

Pon - Pet:

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Svako četvrto dijete treba psihologa!

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Ozbiljne simptome depresivnosti, anksioznosti i stresa navelo je od 20 do 30 posto učenika, a četiri posto adolescenata pokušalo je počiniti samoubojstvo.

Prema UNICEF-ovu izvješta ju Stanje djece u svijetu 2021., oko 44 tisuće adolescenata u dobi od 10 do 19 godina u Hrvatskoj ima problema u mentalnom zdravlju. Toliko ste puta to već pročitali u ovoj kolumni, a opet ću ponoviti: najčešće probleme djece i mladih čine anksiozni i depresivni poremećaji, praćeni suicidalnošću te samoozljeđiva njem. Ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da polovica svih psihičkih smetnji počinje prije 14. godine života, a tri četvrtine svih psihičkih poremećaja do sredine 20-ih. godine. Rezultati liječenja psihičkih poremećaja u dječjoj dobi uz pravovremenu detekciju i terapiju su do 80 posto učin koviti, ali, prema istraživanjima, samo od 10 do 30 posto psihičkih poremećaja u dječjoj dobi se lije či. Prevenirati pojavu psihičkih oboljenja u odrasloj dobi moguće je samo uz adekvatnu skrb za mentalno zdravlje djece i mladih. A ta skrb u ovome trenutku nije adekvatna nigdje na svijetu. Go dinama su se na svjetskoj razini spominjale brojke 20 - 20. Dakle, pojednostavljeno, oko 20 posto mladih ima neki oblik psihičkih smetnji, a 20 posto od njih dobije psihološku pomoć, ostale smetnje nisu prepoznate. Sadašnji podaci govore o 25 posto, dakle ne svaki peti, nego svaki četvrti učenik ima poteškoće u mentalnom zdravlju. Školski psiholozi tre bali bi biti na prvoj crti obrane mentalnog zdravlja učenika, ali njih nema dovoljno u školama. Situacija s dječjim kliničkim psiholozima u zdravstvenom sustavu još je poraznija, kao i sa psihijatrima koji bi se ovom populacijom trebali baviti već iz pozicije primarne zdravstve ne zaštite, kako bi se smanjio pritisak na nedostatne bolničke kapacitete. Osim deklarativne razine skrbi za mentalno zdravlje djece u hrvatskom zdravstvenom sustavu nema naznaka rješenja za epidemiju mentalnih poreme ćaja djece i mladih za koju već

sada znamo da će nas snaći. Puno je istraživanja zadnjih godina i sva jednoznačno govore o tom problemu. Evo najsvježijeg, s domaćeg terena. Nedavno su predstavljeni rezultati prvog vala istraživanja Edukacij sko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje se provodi u pet hrvatskih gradova, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Varaždinu. U petogodišnji projekt koji je počeo od školske godine 2021./2022. uključeno je uku pno 3464 učenika prvih razreda srednje škole, kao i 1710 roditelja te 1012 nastavnika. Rezultati prve godine istraživanja pokazali su slične trendove u svim uklju čenim gradovima. Zabrinjavajući rezultati istraživanja u Varaždin skoj županiji na koje ovdje želim skrenuti pozornost odnose se na visoko prisutne simptome nekih mentalnih poremećaja. Ozbiljne simptome depresivnosti, anksi oznosti i stresa navelo je od 20 do 30 posto učenika. Četiri posto adolescenata pokušalo je počiniti samoubojstvo. Više od 20 posto učenika izjasnilo se da su se na mjerno samoranjavali. Dosta su prisutni i poremećaji prehrane. Između 20 i 30 posto adolesce nata opterećuje se promišljanjem o hrani, 34 posto smatra da su debeli, iako to ne smatra nitko u njihovoj okolini, a njih 10 posto izjavljuje da je u posljednja tri mjeseca izgubilo čak od osam do deset kilograma. Daljnji problem je ogromna konzumacija opojnih sredstava u srednjoškolskoj do bi. Nekadašnju sklonost konzu miranju alkohola i marihuane, nadvladala je sklonost ljepilu, što je također zabrinjavajući po datak jer se sve više ide prema jeftinijim sredstvima koja brzo dovode do ovisnosti. U nama su sjednoj županiji alarmantni su i podaci vezani uz konzumaciju energetskih pića kod mladih, a na temelju vlastitog kliničkog iskustva ja bih rekla da je kod nas situacija identična. Jednom riječju, katastrofalna.

Piše Nikola Petričević, magistar psihologije

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Psihička ovisnost o alkoholu

Kada se govori o alko holizmu i njegovim poslje dicama na zdravlje osobe, na pamet najprije pada ra zarajući učinak koji alkohol ima na tjelesno zdravlje. No, prekomjerna konzumacija alkohola može izazvati ne samo fizičku, već i psihičku ovisnost, što znači da al kohol negativno utječe na tjelesno i mentalno zdrav lje osobe. Psihička i fizička ovisnost su isprepletene i međusobno djeluju jedna na drugu. Zbog toga je ne ki simptom teško nazvati isključivo psihičkim.

ke ovisnosti su i veze koje mozak alkoholičara stvara između ljudi, mjesta i stva ri povezanih s alkoholom. Mozak ovisnika razvija jake veze između upotrebe alko hola i mjesta konzumacije, prisutnog društva, emocija koje se osjećaju te situacija i događaja vezanih za alko hol. Te su veze toliko jake da mogu aktivirati centar za nagrade u mozgu čak i ako alkohol nije prisutan. Zbog toga već i sama blizina tih ljudi, mjesta ili stvari može stvoriti snažnu žudnju i na gon za korištenje alkoholom.

Mozak ovisnika razvija jake veze između upotrebe alkohola i mjesta konzumacije, prisutnog društva, emocija koje se osjećaju te situacija i događaja vezanih za alkohol.

Tijekom fizičke ovisno sti tijelo postaje ovisno o al koholu kako bi uopće moglo funkcionirati. Početak ovi snosti može biti potraga za ugodnim osjećajem koji al kohol isprva omogućuje. Što se češće pije, to se mozak sve više počinje oslanjati na alkohol radi postizanja ugo de. Kada se prestane piti, živčani sustav ulaže mnogo energije kako bi uspostavio ravnotežu i postigao ugodu bez „pomoći“ alkohola. Tada se počinju osjećati fizički simptomi odvikavanja koji su tipični za fizičku ovisnost – glavobolja, mučnina, drh tavica, problemi probavnog trakta, povraćanje, znojenje, a u rijetkim slučajevima može doći do alkoholnog delirija pa i smrti.

Simptomi psihičke ovi snosti mogu se razlikovati od osobe do osobe, no obič no uključuju kombinaciju sljedećeg: uvjerenje da je alkohol potreban za obav ljanje određenih stvari (npr. spavanje, druženje ili čak svakodnevno funkcionira nje), jaka emocionalna žud nja za alkoholom, osjećaj tjeskobe ili depresivnosti kad nemate alkohol ili ga ne možete dobiti kada ga želite, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, provođenje značajne koli čine vremena koristeći se alkoholom ili razmišljajući o njemu, izbjegavanje doga đaja na kojima alkohol neće biti dostupan te nastavak zlouporabe alkohola unatoč negativnim posljedicama na odnose, posao, financije i zdravlje. Primjer psihič

Tijekom psihičke ovisno sti misli mogu biti zaokuplje ne time kada će se opet kon zumirati alkohol ili kako doći do novih količina alkohola, a doživljene negativne po sljedice ovisnika ne odbijaju od pijenja iako ih je on sam svjestan. Psihička ovisnost ne izaziva fizičke senzacije, već se umjesto toga iskazuje kao mentalna želja za pijenjem, ali i kao osjećaji koji su povezani sa zlouporabom alkohola. U usporedbi s fizičkim simpto mima odvikavanja, psihički simptomi su prisutni duže vrijeme, mogu trajati neko liko tjedana ili čak mjeseci, a u tom periodu dolazi do postupnog poboljšanja. Dok se živčani sustav oporavlja, mogu se doživljavati psihički simptomi odvikavanja kao što su zbunjenost, nesanica, razdražljivost i uznemirenost, promjene raspoloženja, niska razina energije, niska moti vacija, problemi pamćenja i koncentracije, anksioznost, depresivnost, teškoće u odr žavanju društvenih odnosa te smanjena sposobnost no šenja sa stresom. Navedeni simptomi mogu varirati kroz vrijeme, tj. u nekom periodu se možete osjećati bolje na kon čega se, usred razdoblja većeg stresa, simptomi opet intenziviraju. Upravo su raz doblja većeg stresa opasna jer tada postoji povećana šansa korištenja alkohola kao nači na suočavanja sa neugodnim osjećajima, odnosno simp tomima odvikavanja. Osoba se na taj način može vratiti problematičnoj redovitoj kon zumaciji alkohola od koje je u početku i pokušala pobjeći.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

RADNO VRIJEME:

08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

Opasni otpad gasili u specijalnim zaštitnim kombinezonima

Za situacije koje uključuju potencijalno opasne kemikalije potrebna je specijalna obuka i oprema

Piše: Sven Tomašić Foto: Zlatko Vrzan

Iza društvenog doma u Držimurcu, u subotu, 19. studenog s početkom u 15:30, u organizaciji DVD-a DržimurecStrelec organizirala se javnopokazna vježba svih DVD-ova Vatrogasne zajednice općine Male Subotice. Vatrogasna društva koja su sudjelovala na vježbi su DVD DržimurecStrelec, DVD Mala Subotica, DVD Palovec i DVD Sveti Križ.

Scenarij vježbe sadržavao je gašenje požara društvenog doma koji se proširio i na vozilo te vanjski prostor. Blizu zapaljenog automobila bilo je i kemijskih opasnih tvari za koje su potrebna RKB (radiološko-kemijsko-biološka zaštita) odjela. Također, izvlačili su osobe iz gorućeg podruma. Vatrogasci su ponovili i ob-

novili svoja znanja i vještine vezane za gašenja automobila, gašenja vanjskog i unutarnjeg požara te sanaciju istjecanja opasne tvari.

Zapovjednik Vatrogasne zajednice općine Male Subotice i zapovjednik DVD-a Mala Subotica Matej Obadić spomenuo nam je kako je prošao cijeli proces javno-pokazne vježbe.

- To je bila godišnja vježba u kojoj je sudjelovalo 38 vatrogasaca sa 7 vozila. Od četvero općinskih DVD-ova, svaki DVD imao je svoje zaduženje za navedeni scenarij koji su dobili na licu mjesta, znači vatrogasci nisu znali što će se točno dogoditi. Vrlo sam zadovoljan cijelom vježbom, naši vatrogasci pokazali su spremnost za kompleksnije

Novu opremu isprobavali na drobilici biootpada

- Smatramo da je nužno odrađivati takve scenarije i zadatke gdje se vatrogasci podsjete kako se barata novom opremom i kritičnim situacijama

Piše: Sven Tomašić

Foto: Vatrogasci

Murskog Središća

U reciklažnom dvorištu tvrtke Murs-ekom u Murskom Središću 19. studenog odvila se javno-pokazna vježba gdje su se Vatrogasci iz Murskog Središća susreli sa scenarijem koji ne viđaju prečesto. Naime, u tvrtki Murs-ekom pokvario se stroj za drobljenje biootpada pa je zbog kvara na motoru došlo

do zapaljenja stroja. Požar je zahvatio i uskladišteni biootpad koji se nalazio pored stroja drobilice pa se vatra nije mogla ugasiti standardnim aparatom za početno gašenje.

Na samoj pokaznoj vježbi sudjelovalo je 12 vatrogasaca s trima vozilima

koji su uspješno odradili cjelokupnu javno-pokaznu vježbu.

- To su rutinske vježbe koje odrađujemo svake godine. Vježba je ocijenjena jako dobro. U kratkom vremenu naši vatrogasci odlično su se snašli i odradili svoj posao. Zadovoljni smo

i opasne radnje, zaključio je Matej Obadić.

Jedan od sudionika javno-pokazne vježbe bio je Ivica Kovačić, predsjednik DVD-a Mala Subotica koji je također napomenuo da je jako zadovoljan cijelim ishodom vježbe i samog scenarija.

- Ako se što dogodi našoj općini, imamo kvalitetne i spremne vatrogasce koji su dobro istrenirani i za teže podhvate. Naši vatrogasci radili su u RKB odijelima koja su posebno dizajnirana za opasne kemikalije, spomenuo je Kovačić.

NIKOLA BESEDIĆ educirao radnike tvrtke PIB Extra

Zapovjednik Nikola na zadatku

U sklopu programa rada za 2022. godinu VZG Čakovec organizira mnoge vatrogasne vježbe, a u sklopu tih vježbi po �irmama koje djeluju na području grada Čakovca uvijek se s djelatnicima obavi i kratka obuka (ponavljanje) aktiviranja vatrogasnog aparata i pristupa početnom gašenju požara istim.

Nedavno je u sklopu vježbi u �irmi PIB Extra zapovjednik Zajednice Nikola Besedić održao jednu takvu s ciljem prevencije i ponavljanja gradiva za sve djelatnike �irme. Nakon

50 kandidata na vatrogasnom ispitu

Piše: Sven Tomašić

U vatrogasnom domu DVD-a Mala Subotica, prošlog vikenda, 5. studenog s početkom u 14 sati, održao se tečaj za voditelje vatrogasne mladeži Vatrogasne Zajednice Međimurske županije. Samom tečaju pristupilo je 50 kandidata, njih 23 trebalo je obnavljati ispit, dok je ostatak bio prvi put na osposobljavanju. Ukupno su imali četiri termina predavanja. Prvi je uključivao praktični dio rada sa spravama za mladež u DVD-u Male Subotice. Ostatak teorijskih predavanja bio je u dvorani DVD-a Male Subotice. Svi kandidati uspješno su prošli vatrogasno osposobljavanje. Licenca za voditelja mladeži vrijedi 5 godina.

Tečaju se priključilo puno mladih vatrogasaca

Na samom tečaju bilo je angažirano dvoje instruktora, Hrvoje Novaković, predsjednik Savjeta mladežih Vatrogasne mladeži Međimurske županije iz Čakovca i Radovan Zadravec, predsjednik sportske vatrogasne udruge DVD Žiškovec. Iz Hrvatske vatrogasne zajednice za provjeri znanja nazočan je bio Goran Vikšić.

odlično, skroz sam zadovoljan. Odlučio sam se da upišem tečaj zbog osobnog interesa, napretka i edukacije naših najmlađih koji su zainteresirani za vatrogasni svijet, napomenuo je Ivica Kovačić, predsjednik DVD-a Mala Subotica.

I Sandra Obadić iz DVDa Mala Subotica ukratko nam je opisala svoje iskustvo.

Zadovoljna cijelim procesom tečaja

cijelim procesom javno-pokazne vježbe i smatramo da je nužno odrađivati takve scenarije i zadatke gdje se vatrogasci podsjete kako se barata novom opremom i kritičnim situacijama, spomenuo je zapovjednik DVDa Murskog Središća Rajko Bogdan.

- Raduje me što se uključilo puno mladih vatrogasaca na tečaj za voditelje vatrogasne mladeži. Uz mene na osposobljavanju iz DVD-a Mala Subotica bili su prvi put Paula Pintarić i Karlo Toplek, a na obnovi Sandra Obadić i Nina Horvatić. Ja sam bio prvi put na tečaju i sve je prošlo

- Kao dugogodišnja voditeljica mladeži u DVD-u Mala Subotica, mogu reći da ispit nije težak i da sam zadovoljna ispitom za obnavljanje licence za voditelja mladeži. Cijeli proces osposobljavanja se sastoji od predavanja i praktičnog dijela izvođenja vježbe za vatrogasnu mladež, nakon čega slijedi ispit. Pohvalila bih predavače Hrvoja Novakovića, predsjednika Savjeta mladeži VZMŽ-a i Radovana Zadravca, koji su nam stručno i iz svojih iskustava prenijeli znanje o radu s vatrogasnom mladeži. Također, nadovezala se da kako i svugdje, tako i u vatrogastvu treba puno truda uložiti u rad s mladima i da je osim osvajanja pehara na raznim natjecanjima najvažnije da ta mladež ostane u vatrogastvu u odrasloj dobi.

- Iznimno sam ponosna što u svom DVD-u imam članove kojima smo odmalena svojim radom i trudom uspijeli usaditi ljubav prema vatrogastvu pa tako danas imam kolege operativce koji me još uvijek zovu teta Sandra.

DVD MALA SUBOTICA domaćin tečaja za voditelje vatrogasne mladeži

JAVNO-POKAZNA vježba VZO-a Mala Subotica

Vatrogasci s RKB odijelima i opasnim kemikalijama

Uspješno ugašen auto

ZAPALIO SE stroj u firmi u Murskom Središću

Vatrogasci gase drobilicu za biootpad

Nikola Besedić poučava radnike firme kako gasi� požar toga djelatnici su probali na improviziranom početnom požaru ugasiti vatru vatrogasnim aparatom. (dp, foto: st)

Cvirkove pogačice

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

U čakovečkom Domu za starije i nemoćne osobe za kvalitetne obroke brine se odličan kuharski tim. Jedan od kuhara koji već niz godina za našu stalnu rubriku Međimurske kuharice odabire recepte je kuhar Dražen Polak. Ovog puta odabrao je slanu deliciju, cvirkove pogačice koje mnogi jednostavno zovu čvarkuši. Stoga nije teško dokučiti kako je jedan od bitnih sastojaka za

Sastojci:

pripremu tih pogačica upravo čvarak. Polak preporučuje nekoliko jednostavnih koraka kako biste na stol s ponosom mogli iznijeti svoju zdjelu tih izvrsnih pogačica.

U zdjelu stavimo malo mlakog mlijeka, dodamo žlicu šećera i dodamo kvasac te pustimo da se nadigne. U prosijano brašno stavimo ulje, malo soli te lagano promiješamo. Kad se kvasac nadigne, dodamo ga u brašno. Sve zajedno zamijesimo s preostalim mlijekom i pustimo da se tijesto digne. Čvarke sameljemo te u njih stavimo sol i papar te vruće mlijeko kao bismo dobili masu koja je maziva. Kada se tijesto digne, razvaljamo ga i premažemo cvirkima te preklopimo kao za lisnato tijesto. Kad se tako preklopljeno tijesto digne, ponovimo to još tri puta. Zatim tijesto razvaljamo na debljinu kao što su otprilike dva prsta, narežemo kalupima (kao za krafne), premažemo žumanjkom, posolimo i lagano popaprimo. Ostavimo da se digne

Vino tjedna

na limu za pečenje. Pogačice stavimo peći na 190 stupnjeva oko 10 minuta. Dobar tek želi vam Dražen Polak i djelatnici Doma za starije i nemoćne Čakovec!

Viteško crno – Lovrec

Uz slanu deliciju kao što su cvirkove pogačice pripremljene na način kuhara Dražena Polaka iz Doma za starije i nemoćne Čakovec odličan će odabir biti crno vino.

Odabrali smo Viteško crno odnjegovano i proizvedeno u obiteljskoj Vinariji Lovrec. - Viteško crno vino posvećeno je svim vitezo-

vima svojih profesija, ne samo vinskima, koji u današnjem svijetu izokrenutih vrijednosti ne odustaju od stvaralačke izvrsnosti i poštenja, naglašava obitelj Lovrec u svom opisu ovog vrhunskog vina stvorenog od vinske kupaže sorti cabernet sauvignon – syrah (alk. 13,5 %). Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Recept plus

Zdravi kolačići od pistacija

Bliži se vrijeme pripreme božićnih kolačića. Donosimo recept za sitne zdrave kolačiće koje nije potrebno peći. Glavni sastojak su pistacije koje će kolačićima dati lijepu zelenkastu boju, a završnica će biti prava mala energetska bomba. Proces pripreme počinje mljevenjem sjemenki suncokreta, oraha i pistacija. Jedan dio �ino sameljite, a drugi dio malo na krupnije komadiće koji će poslužiti za valjanje. U visoku zdjelu stavite mljevene orahe, suncokretove sjemenke i pistacije. Dodajte javorov sirup kako

bi se sastojci lijepo sjedinili. Prema potrebi dodajte maslac od kikirikija (od dvije do tri žlice), a zatim kokosovo brašno, nasjeckano sušeno voće po izboru (grožđice, marelice, smokve).

Sve sastojke zamijesite dok ne dobijete �inu masu. Potom ih stavite u hladnjak sat-dva kako bi se masa stisnula. Kad se dobivena masa izvadi iz hladnjaka, prstima oblikujte kuglice ili ki�lice pa ih uvaljajte u krupnije sjeckane pistacije i orahe. Orahe možete zamijeniti bademom. U slast! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- 1 veća šalica oraha - 1 veća šalica sjemenki suncokreta - 2 veće šalice pistacija - 1 šalica mljevenog sezama - javorov sirup - maslac od kikirikija - 1/2 šalice kokosova brašna - suho voće po želji

Kolač od banana

Priprema:

Tijesto: Pjenasto istucite cijela jaja sa šećerom, dodajte kakao i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Smjesu izlijte u namašćen i pobrašnjen lim, te pecite na 180 stupnjeva. Ohlađen biskvit premažite kremom.

Krema: Jaja, šećer, vanilin šećer i gustin promiješajte s malo mlijeka i zakuhajte u preostalom mlijeku, u vruću kremu dodajte čokoladu. Kuhajte sve zajedno oko 10 minuta da se

zgusne. U ohlađenu kremu dodajte izrađeni margarin i izmiksane banane. Kremu premažite sa šlagom.

Sastojci:

Za �jesto: - 6 jaja - 6 žlica šećera - 1 žlica kakaa - 5 žlica glatkog brašna Čakovečkih mlinova - pola praška za pecivo

Krema: - 2 jaja - 7 žlica šećera - 2 žlice gus�na - 2 dl mlijeka - 7 dag čokolade - 1 vanilin šećer - 1 margarin - 3 banane

Glazura: - 2 šlag pjene

NADICA PINTARIĆ iz Preloga

Kuruzna zlevanka s makom ili orasima

Kad ima vremena, cijela obitelj rado sjedne za stol i časti se kolačima ili grahom sa zeljem koji baka Nadica najfinije skuha

Brz i ukusan domaći kolač, zlevanka s pšeničnim ili kukuruznim brašnom, ne silazi s ljestvice popularnosti, pa donosimo još jedan recept za tu �inu međimursku poslasticu.

Ovaj put predstavljamo zlevanku u kombinaciji s

kukuruznim brašnom i orasima iz donjeg Međimurja, a recept za nju otkrila nam je Nadica Pintarić (67) iz Preloga.

Nadica je domaćica u mirovini, a sa svojim suprugom Ivanom živi u Prelogu. Imaju dva sina, Stjepana i Ivana, četvero unuka: Emanuela, Andreja, Ivanu i Karla i praunuka Niku koji ima

Recept za kuruznu zlevanku

Sastojci:

Za �jesto: - 2 dl šećera - 2 jaja - 2 dl ulja - 2 dl mlijeka - 2 dl oštrog brašna - 2 dl kukuruznog brašna - 1 prašak za pecivo - malo soli

Za nadjev: - 15 - 20 dag oraha ili maka, ovisno o željenom nadjevu, a umjesto maka i oraha može se stavi� i domaći pekmez

Priprema:

Sastojke za tijesto izmiksati i polovicu izliti u pleh. Ispeći na pola i gore rasporediti nadjev.

Orahe ili mak u zasebnoj posuti preliti vrućim mlijekom, ali da ne bude previše tekuće.

Na nadjev izliti ostatak smjese za tijesto i staviti peći. Peče se na 180 stupnjeva, a proba se je li pečeno pomoću čačkalice. Ako tijesto ubodemo čačkalicom i ono se više ne uhvati za nju, zlevanka je gotova.

Ta je količina sastojaka predviđena za manji pleh, ako želite veći, udvostručite sastojke.

jednu godinu. Sin Stjepan živi u obiteljskoj kući s roditeljima, a Ivan živi na drugoj adresi.

- Jako se dobro slažemo svi, cijela obitelj se dobro razumije i rado se družimo. Poslove koje možemo, obavljamo zajedno.

Kad mogu, najviše se veselim paziti dragog praunuka. Volim i kuhati za svoju obitelj te za sina i snahu koji žive s nama, ali i za drugog sina kad dođe u posjet.

Nema tog jela koje ne kuham, a najradije spremam variva, od kelja, kupusa, mahuna i slično. Volimo i juhe, a kao i svi, i kolače. Uz tradicionalna jela, volim isprobavati i moderne recepte, ispričala nam je Nadica.

Nadica je aktivna članica Udruge žena Priločko srce. Ta je udruga poznata po humanitarnom radu pa se mogu pohvaliti brojnim donacijama koje su skupile prodajom svojih kolača te ukrasa izrađenih na radionicama.

Pomažu obiteljima koje su u težem materijalnom stanju, školi, kupile su vagu za nedonoščad za bolnicu, televizor za vrtić te mnogo puta pomogle svakome tko je bio u potrebi. Nadica se

udala jako mlada, već sa 16 godina. U početku je bila snaha u muževoj obitelji pa je dosta naučila od svekrve. Savjet je, naravno, rado tražila i od svoje mame I�ke Hajdinjak koja je bila kuharica na svadbama, a živjela je u blizini.

U mladosti se teško radilo u poljoprivredi, a doma su imali krave, svinje i teliće o kojima je trebalo brinuti. Sada u mirovini, Nadica i

Ivan, koji je uz poljoprivredu radio i na benzinskoj, uživaju u svojoj kući i dvorištu. Za sebe hrane kokice i piliće, a povrće uzgajaju u svom vrtu, jer domaće im je naj�inije.

Suprug još uvijek rado pomaže unuku koji se bavi poljoprivredom, a kad imaju vremena, svi zajedno sjednu za stol i časte se kolačima ili grahom sa zeljem koji baka Nadica naj�inije skuha.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 29. studenoga do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 2 prosinca. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 29. studenoga 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 2. prosinca

Piše: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ovotjedni dobitnik je: Zdravko Novak iz Svetog Urbana

Nema kolača koji Nadica ne zna ispeći

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Ulazite u manje zanimljivu ljubavnu fazu kada će se prilike prorijediti, a vi sve teže nalazi ti zajednički jezik s osobama suprotnog spola. Pomirite se i snagom samokontrole održavaj te solidan status quo. Na poslu ćete rješavati složenije zadatke bez ikakvih problema.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Možete očekivati raznolike utjecaje na svoj privatni život. S jedne strane, postojat će moguć nost mirnog uživanja i sklada, no s druge, bit će vanjskih izazova na koje ćete oboje morati reagi rati. Vaši nadređeni mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom.

LAV (23.7. - 23.8.)

Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim zrelim pristu pom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače.

Ovaj stil odgovarat će svima onima koji su u duljim vezama. Bez obzira na stres, vaša uvjerljivost ko jom ćete zračiti omogućit će vam da utječete na druge.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vjerojatno vam je već dosta svojih vlastitih ljubavnih očekiva nja, pa ćete ili sve preokrenuti, ili svesti na realnu mjeru. Istina je da će vam nedostajati atrakcija, ali život donosi neka rješenja koja se tek kasnije pokažu kao najbolja. Budite otvoreni za to. Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Manjak interesa za ljubav koji ćete vjerojatno osjećati idu ćih dana brinut će vas. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. Premda će se zahtijevati da se posao obavi u rokovima, na radnom mjestu će ipak vladati veselo i opušteno ozračje, pa ćete svi raditi lakše.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Pred vama su iskustva koja će vjerojatno obogatiti vaš privatni ži vot. Oni koji su još sami imat će više udvarača, premda će im se neki od njih činiti pomalo ludi.

Kasnije će sve postati jasnije. Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se poja vite, sve krene.

BIK (21.4. - 20.5.)

Nekima će se činiti kao da je ljubav daleko od njih, a zapravo je blizu. Treba bolje otvoriti oči. Ipak, mnogi će se više posvetiti sebi ili će svoja ljubavna očeki vanja instinktivno smanjiti. Kako god bilo, izlasci bi mogli biti ugod ni. Okrećete se novim poslovnim idejama koje su kreativne.

RAK (22.6. - 22.7.)

Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludova nja i ljubavi. Vjerojatno ćete biti rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propustite. Bi lo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provoditi. Rezultati vaših napora polako izlaze na vidjelo.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Malo je toga što bi u ovim zahtjevnim danima moglo smi riti vaše emocije. Bacat će vas amo-tamo, a vi budite dovoljno čvrsti i hladni da odolite iskuše njima naglih reagiranja zbog ko jih bi vam kasnije moglo biti žao. Komunicirat ćete sa suradnicima oko sitnijih tema.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Osjećat ćete sreću u svom sr cu zbog stvari koje su vam drage, bit će ugodnih zabava po vašoj mjeri, a neće izostati ni susreti s dragim osobama.

Pred vama su bogati druš tveni dani. Budite otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole i bit ćete zadovoljni.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Sposobni ste razlučiti što vam je važno, a što nije. S takvim sta vom možete stići dalje nego do sada. Vaša zrelost i promišljenost smirivat će poneku provokaciju ili situaciju u kojoj druga strana neće znati kako reagirati. Do nedavno ste samo maštali o nekim poslov nim potezima, a sada ćete imati vremena sve to osmisliti i razraditi.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Vjerojatno će vas mučiti ne očekivane čežnje, ali prihvatite to kao prolaznu fazu u kojoj će iskristalizirati svoje ljubavne že lje i ciljeve. Planeti će vam i ovaj tjedan donositi različite utjecaje, a na vama je da se prilagođava te. Plodovi vaših napora polako izlaze na vidjelo.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1418

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Mikado štruca i radio kifle iz kuharice Slavke Kralj

Iz muzejske čuvaonice ovaj vam put donosimo nekoliko recepata gospo đe Slavke Kralj (Prnjavor, 1902.), čakovečke učiteljice i supruge našeg poznatog slikara Ladislava Kralja Me đimurca (Čakovec, 1891. –1976.). Za one koji ne znaju, bračni par Kralj živio je na početku današnje Ulice Ru đera Boškovića, nasuprot Međimurske županije, u sli karovoj rodnoj kući gdje je od 1979. smještena njegova Memorijalna zbirka. Živjeli su povučeno, bez djece i dok je Ladislav slikao, gospođa Slavka brinula se o kućan stvu te između ostalog, poput mnogih žena, isprobavala, skupljala i bilježila različite recepte u posebnu bilježni cu. Recepte je počela bilježiti vjerojatno i prije udaje jer je na koricama bilježnice na pisano njezino djevojačko prezime Knežević. Kuharica gospođe Slavke broji četr desetak požutjelih stranica ispisanih njezinim urednim, ali teže čitljivim rukopisom. U bilježnicu je umetnuto i dvadesetak ceduljica s recep tima članica njezine obitelji ili znanica te nekoliko istr gnutih novinskih stranica s receptima.

Kuharica gospođe Slavke započinje receptom za Mika do štrucu, koja se izrađuje od:

- 25 dag šunke

- 15 dag salame ili kakve kobasice

- 3 sardine

- 21 dag putra

- 3 cijela kuhana jaja

U nastavku gđa Slavka opisuje postupak izrade: To se sve skupa samelje ili fino skoše i nafilja se s time štru ca, koja se ispeče kao kruh s

mlijekom, izdube se i s tom masom nafilja i metne stajati do drugog dana. Tada se reže na tanke šnite.

Taj recept lako mogu isprobati i početnici, a na vedeni sastojci nalaze se vjerojatno u svačijem hlad njaku, osim ako su ukućani pobornici vegetarijanske ili veganske prehrane. Nije nuž no ni da sami pečemo kruh, ako želimo skratiti vrijeme pripreme.

Daljnjim listanjem kuha rice otkrivamo da je zapisano više recepata za razne druge slane zalogaje među kojima su i Sardineta, Kugli od žemlje, Knedle od krumpira, Kned le od griza ili Pohane gljive. Nalazimo i recepte za Kaffe liker, Voće u rumu ili Dunje u vinu, ali su najbrojniji oni za spravljanje slastica. Među njima su klasične torte zvuč nih naziva Reform, Doboš, Mi kado i Panama te torte od griza, čokolade, vanilije i dr. Tu su i recepti za spravljanje raznih sitnih kolača poput paprenjaka, išlera, piškota, medenjaka ili pak pite od ribizla, mandela, oraha i sira Od nama nepoznate osobe gđa Slavka je 1946. godine dobila recept za Radio kifle, koji možete isprobati. Sastojci za Radio kifle su: - 45 dag brašna - 20 dag putra - 3 dag kvasa - 1 ½ dcl mlijeka - 1 žumanjak - malo soli i šećera Od toga se umijesi tijesto i načine mali kifli, koje puni mo pekmezom i ostavimo da počivaju jedan sat, a zatim ih pečemo u vrućoj rerni. Kuharica nam osvjetljava djelić svakodnevnog života

supružnika Kralj. Slavka je bezrezervno podržavala svog supruga kao umjetnika slikara. Živjela je uglavnom samozatajno u muževoj sje ni, ali je u analima kulturne povijesti Čakovca trajno zabi lježena zbog predana rada s mnogim pokoljenjima pučkoš kolaca i učiteljskih pripravni ka, napisao je književnik Zvo nimir Bartolić, nakon Slav kine smrti početkom 1990. Bartolić navodi da je slikar Kralj dobio reprezentativnu memorijalnu zbirku zahva ljujući u prvom redu svojoj supruzi, koja je kuću i slike nakon umjetnikove smrti darovala Gradu, uvrstivši se time među najznačajnije promicatelje kulture našega grada. (Z. Bartolić. Kronika jednog kritika, Čakovec 1991).

Životni put Slavke Kne žević nije bio lagan. Ostala je

MUZEJ

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga - 31. ožujka Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak - petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

siroče u dobi od četiri godine, kada brigu o njoj, njezinoj sestri i dvama bratima pre uzima strina u Glini. Nakon pučke škole školovala se u Zagrebu na Učiteljskoj školi. Bila je izvrsna učenica i uz državala se dajući instrukcije iz matematike. Po završetku škole radila je nekoliko godi na kao učiteljica u Vojvodini, a 1929. dolazi u Pribislavec, zatim Čakovec gdje poučava sve do okupacije 1941. kada odlazi u Vidovec, pokraj Va raždina. Tijekom rata vjenča la se s Ladislavom Kraljem, s kojim je prijateljevala i prije rata. Nakon rata bračni par vraća se u Čakovec gdje je Slavka nastavila raditi u osnovnoj i Učiteljskoj školi, a zapamćena je kao jedan od najboljih čakovečkih učitelja i metodičara (Z. Bartolić).

Piše: Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica

MEĐIMURJA

Slavka sa suprugom Ladislavom Kraljem Međimurcem, 1950-ih

Slavkina bilježnica s receptima

Jako malo sunca

VREMENSKA SLIKA: Malo-pomalo zavladalo je ono pravo tmurno, vlažno i hladno kasnojesenje vrijeme. Naravno, to je datumski potpuno uobičajeno za ovo doba godine. Tu je i sv. Kata koja “doziva” prvi snijeg, a on je u višim predjelima zaista i pao. U Gorskom kotaru mjestimice je palo i do 40 cm snijega! Malo mokrog snijega zabilježeno je i ovdje kod nas u nizinama na sjeveru Hr-

vatske. U sljedećih sedam dana nastavlja se prohladno vrijeme, u nekim danima uz vrlo malo slabih oborina, ali bez većih količina. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak izgleda uglavnom suho, ali uz veliku mogućnost za maglu i niske oblake koji se mogu zadržati veći dio dana. Možda probije malo sunca, ali ovo su one situacije kad na Jadranu i u gorju

bude ljepše nego u nizinama unutrašnjosti. Jutarnja temperatura oko ili malo ispod nule pa je moguć i mraz, a dnevna će temperatura uvelike ovisiti o pojavi sunca. Tamo gdje se magla zadrži veći dio dana, ostaje ispod 5°C, a uz malo sunca temperatura može narasti i na 8 ili 9 Celzijevih stupnjeva.

U danima vikenda čini se nešto vjetrovitije vrijeme uz umjeren sjeveroistočnjak.

To će značiti nastavak nižih temperatura. Neki proračuni vide mogućnost za vrlo malo slabih oborina na granici kiše i snijega, ali još nije sigurno hoće li ih biti i koliko. Zasad se čini kao neka sitna slaba isprekidana kišica, a u gorju i slab snijeg. Jutarnja temperatura dva-tri stupnja viša, taman da bude malo iznad nule, a dnevna malo niža nego u radnom dijelu tjedna. Prohladno kasnojesenje vrijeme. Prvi dan novog tjedna zasad izgleda prohladan uz puno oblaka. I dalje postoji mogućnost za vrlo malo slabih oborina bez bitnije promjene temperature zraka. Čini se da slično vrijeme ostaje i u utorak i srijedu. Puhat će i dalje umjeren sjeveroistočni vjetar pa ostajemo u hladnom vremenu, prosječnom zapravo za doba godine. Puno oblaka, sunce u nekim da-

Pučka meteorologija

Sveta Kata, snijeg na vrata

nima možda uopće nećemo vidjeti. Nema ni nekih obilnih oborina, ali tu i tamo može pasti sasvim malo kišice ili susnježice. Temperatura noću oko nule, a danju oko 5, 6 Celzijevih stupnjeva... Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu

na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 24. studenoga 2022.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• od 28. do 30. 1993. studenog obilne snježne oborine (Zg 50 cm, Križevci 75 cm, Bjelovar 79 cm)

• 1. 12. 1861. počela radi� meteorološka postaja Zagreb-Grič

IZLAZI ZALAZI 25.11. u 07:05h 30.11. u 07:10h 25.11. u 16:13 h 30.11. u 16:08 h

• 2. 12. 1973. na Muri kod Murskog Središća registrirana je najranija pojava ledohoda

SKANDINAVKA VICOTEKA

Zubar

Kaže meni danas zubar: - Gospođo vama treba kruna. Hvala Bogu da je netko i to prepoznao i shvatio!

Perilica rublja

Imam najpametniju perilicu rublja na svijetu. Kad završi s pranjem, dođe kod mene u dnevni boravak da je isključim.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

KARATIST KK «GLOBUS» IZVRŠNI DIO NEKE SKUPINE ILI ZAJEDNICE

SNAŽNO TRESTI

PTICA IZ PORODICE SOKOLOVKI, STRVINAR

VLASNIK TVORNICE DRUŠTVENA KARTAŠKA IGRA BUDŽETI, PRORAČUNI (TUĐ.)

VELIKA ELEMENTARNA NESREĆA; PROPAST POTICAJ KUŠALICA ZA KEMIJSKE POKUSE SUSTAV ZA AUTOMAT. KONTROLU BRZINE U VOZILU ŠARENA PAPIGA IZ J. AMERIKE DATI ABOLICIJU, POMILOVATI

DRONJAK, KRPA AZIJSKA PALMA ZA IZRADU POKUĆSTVA «DA» KOD KAJKAVACA

IVAN KUŠAN MJENIČNO JAMSTVO NATRIJ GRČKI POLUOTOK ŽITELJ RIJEKE STARO IME ZA ANTIMON KODIAK ISLAND

UZGAJIVAČ I PRERAĐIVAČ LANA LITIJ DREVNA AZIJSKA DRŽAVA

BITI U IŠČEKIVANJU MANJI MORSKI ZALJEV PISAC, IVICA (1936-1988)

STRAGA RIJEČ ČUĐENJA

«IBORNA JEDINICA» BLAGAJNIK (MN.) MJERICA OD 1/2 LITRE, POLITRA

BARE, LOKVE ITALIJA LUČKI GRAD U ALŽIRU

IRIDIJ VITOMIRA OD MILJA

PUTEM, PREKO (LAT.) KINESKI OGROZD

HLADNO RUČNO ORUŽJE ONAJ KOJI SLABO VIDI VEĆI ORUŽANI SUKOB

KARLOVAC AUSTRIJA SATOVI BILJARSKI ŠTAP, TAK

ODRPANCI ALUMINIJ

«UNITED NATIONS» «ENERGIJA»

MONGOLI OBRI BRODSKA KABINA GLUMICA BEGOVIĆ (1960-2000)

PLIN ZA AUTOGENO ZAVARIVANJE

Več sam vam parpot pripovedal kak mi nikak nejde v glavo zakaj Štrigovčanci ne napišejo poleg table svojega mesta, svoje opčine Štrigove da je to Stridon, mesto vu šteromo se rodil sveti Remoš (čitaj: Jeronim). Rekli so mi da je to ne naučno dokazano da se je sveti Remoš tu rođeni. Dok sam to čul ne sam mogel k sebi dojti. I ne sam to nek sam se dve noči obračal v posteli. Rečite mi, prosim vas lepo, ak je do ve ne dokazano da je sveti Remoš tu rođeni da unda bode jerbo je pred dve leti minulo 1600 let ot kak je hmrl. Štrigovčanci imajo v rokama Bulo pape Nikole V, štero je Papa izdal pred nekaj meje od pecto let i ve so se Štrigovčanci počeli špotariti z onim kaj je Papa pred pecto let napisal. Očem reči, ve so Štrigovčanci došli na to kaj ne verjejo Papi, a kak bodo unda veruvali školanomo pavlino Jožeko (mojemo imejako) Bedekovičo, šteri je, ruon tak pre nekaj meje od tristo let napisal kak je sveti Remoš naš čovek i to Štrigovčanec. Štrigovčanci imajo knjigo, imajo Bulo i ne vupajo se pofaliti kak je sveti Remoš naših Štrigoskih bregecov list, a naši Dalmoši nemajo nikaj, ali se navelikom falijo kak je sveti Remoš (tam je sveti Jeronim) rođen negdi okoli Splita ili Trogira. Znate kaj, bil sam v Splito i tam sveti Jere (čitaj: Jeronim) ima nekšo kapelico i oni ga svojatajo, a prinas v Štrigovi smo mo mi zazidali katedralo z dva turne i z Rangerovim freskama i još čakamo kaj nam nešči, nekši naučnik, to potvrdi. Nebrem to razmeti, Bulo Pape je monsinjor Matija Berljakov, naš Cirkovljančan, donesel z tajnoga arhiva vu Vatikano i poklonil Štrigovčancima, a oni čakajo kaj jim se, još jempot, skaže zvezda repatica.

Si se slažejo z tem kak se je sveti Remoš narodil na meji Panonije i Dalmacije i makar si znamo da je Panonija nigdar ne preplivala Savo, očem reči, meja Panonije je nigdar ne bila onkraj Save i ne znam kak so jo unda Dalmoši odvlekli tijam do Trogira oliti Splita. Ruon tak so naučniki, i to geogra�i, dokazali kak je Sava nigdar ne tekla črez Dalma-

Zazvedil sam zakaj Štrigovčanci nečejo svetoga Remoša

cijo, ali Dalmoši so kak Dalmoši, neso strahopezdeci kak mi Međimorci i svetoga Remoša so odvlekli na more jerbo jim se to bode splatilo. Ak ne denes unda zutra.

Ne znati šteri so to naučniki dokazali kak je naš čakoski Stari grad, očem reči, Grad Zrinski zafremani na pozojo, a ne na drvenim fondošima?

Neso niti jani, ali ak se bode o tomo govorilo, a i pisalo, kak se počelo, par let unda bode zišlo na to da je to tak bilo. Pozoj je v Staromo grado, pozoj je vu sim knigama i prospektlinima o čakoskomo Staromo grado makar se zna da so ga zmislile Čakovčanke i Čakovčanci i to pred cirka tridesti let, a sveti Remoš je več na čekanjo duže od jezerošesto let.

Naši labodoritaši so se ne hapili kak smo se mi nadjali

Svecko labodritaško prvenstvo se je hapilo igrati v minulo nedelo i ve bodemo bez brige od sega drugoga skorom mesec dni. Ne znati je li bo što mogel skubicerati kuliko se bode pive, gemištov, žganice, kojekov, viskija ili pak bambusov spilo ili kuliko se bode sakefele oblizekov pojelo, kaj roštilja, tibilce, boncekov, jegera, pršota ili pak kulena.

Sega toga bodo stoli puni predi utakmice, a se bode prazno ostalo posle sam ak bodo naši labodoritaši igrali kak treba i pobjeđivali kak so to delali pred nekaj vejč od štiri leti v Rusiji. Katar nam je čuda dale i se je čuda dražeše nek je to bilo v Rusiji tak da bode tam čuda meje naših kibicov, ali niti to prvenstvo ne bode prešlo bez naših črleno –belih kockici. Moramo deti roko na srce i priznati kak smo se nadjali da bodemo pobedili Maroko, ali, na se zadje smo i srečni bili kaj smo osvojili boda i kaj smo ne odišli po riti k meši kak so to naprajli Argentinci protiv Saudijske Arabije ili pak Švabi protiv Japancov.

Teh par dni kuliko prvenstvo traje se je pokazalo da denes več si znajo labodo ritati i da se niti z jenom labodoritaškom reprezentacijom ne muoči špotariti. Ne sam kaj je ne počelo onak kak smo se si nadjali nek smo odma posle tekme z Marokom

počeli mejati ne sam igrače nek i našega trenera Zlatkija Daličovoga. Do ve nam je pet let dober bil, a ve najempot nikaj ne zna i nikaj se ne razmi v posel šteroga več dugo dela.

Posle Rusije smo ga falili kak je jako dober i čuda bolši od trenera sih trenera Čirija Blaževiča. Tak je rekla i naša negdašja precednica Kolinda Grabar Kitarović. Se zmislite? No, vreme bo pokazalo kuliko pravzaprav vredijo naši labodoritaši i je li bodemo tak dauko došli kak je to bilo pred štiri leti. Bilo bi lepo da se Luka Modričov i pajdašija skažejo onak kak so nam obečali i kak smo se mi nadjali dok smo jiv pošiljali v Katar.

Verjem da ste čuli kak je minister za škole, đake, navučitele, navučitelice, profesore i podvornike dal svoj blagoslov kaj veliki odmor v školi tak dugo traje kak dugo naši labodoritaši igrajo. Kak smo več rekli ova tekma protiv Maroka je ne bila onakša kakšo smo se nadjali, niti tekma, a niti pak rezultat. Naši so tak hudo igrali kaj so nešterna deca iskala kaj se vrnejo nazaj na nastavo.

Znate da se v Kataro niti za vreme Sveckoga prvenstva nesme piti alkohol kak je to inače šega ne sam naših kibicov.

Kuliko sam mel za čuti sa je sreča kaj si naši kibici nebrejo kupiti pivo jerbo bi bankroterali. Najme kaj, pivo košta blizo sto ojerov, a neje niti čudno ak kava, i to ona kratka bez mleka, košta deset ojerov. Ve bi i ja pital ove glavne labodoritaške šrajfe kam so itak zarivali to Svecko prvenstvo? Ali kaj reči, kuliko sam do ve videl se so tribine pune, pak unda nešči ima peneze kaj dojde to glet? Neso si bokci na ovoj kugli zemaljskoj! Črni petek

je za se??

Kak sam mel za čuti i naši policaji so se uključili v črni petek. Najme kaj, što bode nekaj zahuzal v (črni) petek, očem reči denes, bode mel pedeset procentov popusta. I unda bode nešči rekel kak naši policaji nemajo srca.

Koje su dobrobiti hladnoće za naše tijelo?

Često se priča kako je hladnoća dobra za naše zdravlje, no nismo svjesni što točno i zašto. Ima li niska temperatura uistinu bene�ita za naše tijelo i um?

Dokazano je da izloženost hladnim temperaturama ispunjava naše tijelo energijom i da smo poslije šetnje na hladnoći uistinu energičniji. Također, spavanje u hladnom pro-

storu pomoći će ljudima da bolje spavaju. Stoga, svi vi koji patite od nesanice, znate kako si pomoći. Za ljude koji se bore sa smeđim masnim tkivom, hladnoća potiče sagorijevanje kalorija. I kao posljednja najbitnija stvar, dokazano je da mozak radi bolje na hladnoći zbog sporijeg iscrpljivanja naše rezerve glukoze. (st)

mi prodiremo dublje

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Djevojka uživa u hladnom vremenu (Izvor: Pixabay)

ZANIMLJIVOSTI o hladnom vremenu