Međimurske novine 1424

ANKETA

POD VUROM

Kamo na doček Nove godine?

Jedno od najčešćih pitanja na kraju godine koje možemo čuti na svakom uglu jest: Gdje si za Novu? Ima li boljeg načina za prisjetiti se i oprostiti od stare godine uz pravu feštu i va-

tromet s bližnjima? Kamo se danas ide slaviti Nova godina, kako se feštalo nekad, a kako sad, pitali smo naše mještane u Anketi pod vurom. (st, foto: zv)

Dejana Brežnjak, Sveti Urban: Više nigdje ne slavim Novu godinu, prošla su ta vremena. Dočekat ću 2023. doma s bližnjima. Gledajući slavlja vezana za doček Nove godine, smatram kako je nekoć bilo puno bolje i kvalitetnije nego danas. I što se tiče ljudi, a bome i same fešte.

Jaslice iz Švicarske stigle u Ivanovec

Marija Šafarić, Čakovec: Iskreno, nisam baš neki tip za izlaske tako da nisam baš previše feštala za doček Nove. Općenito mi nisu javni događaji i fešte toliko zabavne i zanimljive. Više sam za šetnju s djecom po prirodi i volim popiti kavicu na lijepom vremenu. Doma ću se opustiti s najmilijima i dočekati Novu godinu u kući.

Franjo Varga, Čakovec: Za doček ću ići u Vodice u hotel Olympia Sky. Tamo se uvijek nešto događa i slavi. Doček će biti na 10. katu tako da pogled bude spektakularan, a pretpostavljam i sama fešta. Gledajući fešte nekad i sad, mislim da je svakako bilo bolje prije. Nije do sadržaja, već do ljudi i opuštenosti koje je prije više bilo.

Mirko Vrbanec, Čakovec: Najbolje zabave su bile po okolnim selima. Jedini problem je što se nije moglo curama naručiti samo jedno piće pelinkovca, već si trebao uzeti cijelu bocu. Današnje vrijeme se uopće ne može mjeriti s nekadašnjim. Za ovaj doček ću biti doma, možda koji prijatelj dođe do nas, vidjet ćemo.

Lana Novković, Čakovec: Idem s dvama prijateljima u Beograd. Dogovorili smo se da idemo po kafanama, razgledati grad i unajmit ćemo si apartman na nekoliko dana. Bit će dobro iskustvo za pamćenje, odmah i izlet da se maknemo malo iz Međimurja. Treba sad uživati dok još možemo.

FOTO tjedna

Ivan Šavora iz Ivanovca svoje je dvorište pretvorio u pravu božićnu bajku. Nakon srčanog udara, put prema ozdravljenju pronašao je u radu vlastitim rukama. Izrada jaslica oduvijek je bila njegova želja, a sad je konačno za to pronašao vremena. Jaslice je izrađivao u Švicarskoj gdje živi i radi, a uz pomoć obitelji postavio ih je u Ivanovcu na radost i veselje djece i unuka. (mk)

OBNOVLJEN JE

ODJEL pedijatrije Županijske bolnice Čakovec

Kvalitetniji uvjeti za male pacijente, liječnike i medicinske sestre

- Rekonstrukcijom su dobivene

sobe za pacijente s više

Obnovu i rekonstrukciju dočekao je i Odjel pedijatrije. Okončana faza radova vrijedna je 4,33 milijuna kuna. Obuhvatila je građevinske, strojarske i elektroinstalaterske radove, a zahvati su omogućili suvremeno opremljene i funkcionalne ambulante, nove sobe za pacijente s više sanitarnih čvorova, novu rasvjetu i grijanje.

Paralelno s navedenim izvode se radovi povećanja energetske efikasnosti objekta.

Rekonstrukcijom je proširen prostor dnevne bolnice, a uređene su čekaonica i prostorije za zaposlenike.

Adaptacijskim zahvatom u prostoru za dnevnu terapiju sada je medicinskim sestrama olakšan nadzor djece.

Ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović, i sam pedijatar, od srca je zahvalio Međimurskoj županiji, nazvavši preuređeni Odjel najljepšim darom Županijskoj bolnici Čakovec za njezin stoti rođendan.

- Brojimo dane do kraja ove, za našu ustanovu, napete godine, s jedne strane, a s druge pozitivne i pune pobjeda. Rezimiranje rezultata čini nas ponosnima kao i otvorenje

ovog obnovljenog bolničkog Odjela, ulaganje koje će najranjivijoj skupini pacijenata, njihovim roditeljima te zaposlenicima Bolnice omogućiti ugodniji boravak i liječenje, odnosno rad, naglasio je ravnatelj Šegović.

- Posljednjih godina obnovljeni su Odjel neonatologije te rađaonica, zatim prostori dječje i abdominalne kirurgije, potpuno je obnovljena „stara interna“ u moderni bolnički kompleks s Centralnom dnevnom bolnicom, najmodernijim Odjelom fizikalne terapije te je

rekonstruiran prilaz ustanovi. Paralelno ulažemo i u sve ostale zdravstvene ustanove kojima je Međimurska županija osnivač s ciljem stvaranja što kvalitetnijih uvjeta za rad zaposlenicima i boljih uvjeta za pacijente, kazao je župan Posavec.

Najavio je : - Nakon obnove Odjela pedijatrije, naš razvojni ciklus obuhvatit će i obnovu Odjela neurologije, nabavku nove radiološke i ostale opreme, a u planu nam je i formiranje centra za palijativnu skrb, dogradnju bol-

ničke zgrade za transfuzijsku medicinu, pri čemu nećemo zapostaviti ostale zdravstvene ustanove.

U prigodnom programu svečanosti nastupili su učenici čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog i Područnog školskog odjela iz Žiškovca te mališani iz Dječjeg vrtića Cipelica Čakovec. Obnovljeni Odjel otvorio je ministar zdravstva Vili Beroš, istaknuvši poslovanje i funkcioniranje Županijske bolnice Čakovec kao primjer.

suvremeno opremljene i funkcionalne ambulante, nove

sanitarnih čvorova, nova rasvjeta i grijanje

Vili Beroš, ministar zdravstva, Dijana Farkaš, glavna sestra Odjela pedijatrije, Dejan Balažin, voditelj Odjela i Matija Posavec, župan

Ministar od centralizacije ne odustaje

Ministar je čestitao županu

i bivšem

su prije dvije godine prepoznali funkcionalnu integraciju bolnica

Dolazak ministra Beroša na otvorenje obnovljene Pedijatrije iskoristili smo za pitanje o statusu Županijske bolnice Čakovec.

- Zašto nemate povjerenja u to da lokalna samouprava dobro prepoznaje zdravstvene probleme svojih građana i inzistirate na centralizaciji i hoće li netko iz Zagrebu dobro prepoznati ono što je nama potrebno, pitali smo ministra.

- Shvatio sam vaše pitanje, nije riječ o povjerenju, smisao je u poboljšanju suradnje, a ne razlikama i podjelama, odgovorio je ministar. Nastavio je: - Župani-

jama smo ostavili specijalne bolnice, domove zdravlja, primarnu zdravstvenu zaštitu, lječilišta. Kad je riječ o zahtjevnom zdravstvenom sustavu - bolnicama, mišljenja smo, kao što su i mišljenja EU komisije, da moramo napraviti iskorak u upravljanju i suradnji, kazao je.- Iznimno mi je žao što se prijenos osnivačkih prava stavlja ispred svih drugih, ali je to nužni preduvjet za ono što slijedi. Istaknuo je: - Tu bih čestitao županu Posavcu i bivšem županu Čačiću što su prije dvije godine prepoznali funkcionalnu integraciju bolnica, a preduvjet za to je

da se županije slože, kao što su se složili župan Posavec i Čačić. Naglasio je: - Uveli smo članak zakona da se župan mora usuglasiti s izborom ravnatelja i dodao: - U pravu ste da županijske vlasti najbolje mogu prepoznati zdravstvene potrebe.

Na pitanje o udaljenosti i dostupnosti usluga pacijentima, ministar je kazao da udaljenost u kilometrima nije jedini relevantan faktor. Ako se u pojedinoj bolnici ne može osigurati adekvatna kvaliteta zdravstvene usluge, onda je potpuno jasno da je za pacijenta bolje otići 10, 15 ili 17 km dalje. A to u

slučaju da neki liječnik koji radi speci�ičnu pretragu ili operaciju nema dovoljan broj pacijenata da postigne kvalitetu, pojasnio je ministar. Zatim se obratio županu i pitao ga: - Župane, kolika je udaljenost čakovečke od varaždinske bolnice? - 15 kilometara, odgovorio je župan. - Znači, 15 kilometara dalje da se pacijentu pruži kvalitetna zdravstvena zaštita, kazao je ministar. Zatim je zaključio: - Osim toga, cilj ove Vlade je uvođenje hitne helikopterske službe pa će tih 40 kilometara pasti u drugi plan.

(BMO)

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA župana Međimurske županije Matije Posavca

Zajedništvom stvaramo nove vrijednosti

Poštovani građani Međimurske županije, drage Međimurke i Međimurci!

Otvaramo novo poglavlje našega doba, a ono stoji na čvrstim temeljima izgrađenim upornošću i zajedništvom. Na tim temeljima nastavit ćemo graditi postojanu budućnost novim generacijama da nas se s ponosom sjećaju i da im svako postignuće, svaka pozitivna promjena budu putokaz.

U godini koju ostavljamo iza sebe ostvarili smo pobjede na koje trebamo biti ponosni. Ponijeli smo pregršt nagrada, dosegnuli najviše brojke… Kada su drugi govorili o nama, mnogo je puta naše Međimurje okićeno riječima – prvo, primjer dobre prakse, jedino. Sva ta postignuća se ne događaju slučajno, uvijek ih prate predanost, marljivost i nepokolebljivost.

Vjerujmo da smo najteže godine ostavili iza sebe i da ćemo zajedništvom nastaviti stvarati

nove vrijednosti u ovom našem „horvatskom cvetnjaku“. Često su nas na putu razvoja i napretka dočekivali veliki izazovi, nerijetko i visoki zidovi koje je trebalo preskočiti, no oni su nas samo osnažili. Zajednica u kojoj je svaki čovjek važan – društvo je od kakvog ne odustajemo. Neka vas u novoj godini prate dobro zdravlje, radost i mir. Njegujmo duh solidarnosti i hranimo smjelost kojom ćemo kročiti prema novim ciljevima.

Svim građankama i građanima naše županije od srca želim sretnu 2023. godinu!

Vaš župan Matija Posavec

Želimo jaku donjomeđimursku turističku zajednicu

Prema najavama Ljubomira Kolareka, gradonačelnika grada Preloga, Sandra Herman s prvim danima 2023. godine postaje njegova službena savjetnica za turizam.

- Neće raditi profesionalno, već volonterski jer se trenutno koristi pravom na 6+6 plaća, naglasio je grado-

načelnik Kolarek te dodao kako je ona time zadovoljna i da joj je to izazov koji je voljna prihvatiti.

Kolarek smatra da Sandra Herman ima više negoli dovoljne kapacitete i reference za taj posao.

- Smatram da ona može otvoriti brojna vrata, donijeti svježe ideje koje ćemo

znati iskoristiti, dodao je Kolarek.

Nije tajna da Prelog želi povezati, odnosno objediniti cijelo donje Međimurje u jaku turističku zajednicu koja ima što pokazati, primjerice svetomarska čipka, Vidovski zlatari, dobravski ljuk i preloška Marina. (vv)

Županija časti autobusnim kartama i 2023.

U pola godine umirovljenici su uzeli 35.000 besplatnih karata za prijevoz autobusima po Međimurju, koristeći se povlasticom koju im je ove godine omogućila Međimurska županija.

Besplatan prijevoz otpočeo je 1. svibnja ove godine. To je autobusnim prijevoznicima okupljenim u M Grupu prema riječima Davora

Tkaleca, voditelja Prometnog ureda autobusnog kolodvora, podiglo promet za oko 35 posto. Međimursku županiju pak je to koštalo 520.000 kuna. Osim umirovljenika pravo na besplatan prijevoz imaju i starije osobe od 65 godina i osobe s invaliditetom uz predočenje iskaznice, odreska od mirovine ili iskaznice udruge umirovljenika.

U četvrtak je održana konferencija za novinare na kojoj je župan najavio nastavak besplatnog prijevoza i za iduću godinu, Na konferenciji su bili i Nada Lovrec, predsjednica Matice umirovljenika MŽ-a, Zlatko Marciuš, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika MŽ-a, Franciska Ćetković, predsjednica Udruge umi-

rovljenika Čakovec i članica HSU-a, Franjo Bašek, predsjednik Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba MŽ-a i Nada Igrec, predsjednica Saveza udruga osoba s invaliditetom MŽ-a, koji su pohvalili nastavak �inanciranja besplatnog prijevoza za umirovljenike, starije osobe i osobe s invaliditetom. (BMO)

U Belicu odlazi najviše

Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o raspodjeli sredstava pomoći za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2022. godini i dijelom u 2021. godini. U Međimurje će stići ukupno 1.857.379 kuna. Odlučeno je tako na sjednici Vlade Republike Hrvatske. Najviše će nov-

ca otići u Belicu, kojoj je odobreno 1.129.019 kuna. U Čakovec isplatit će se 266.298 kuna, Malu Suboticu 117.053 kuna, Domašinec 103.199 kuna, Orehovicu 81.423, Pribislavec 75.508, Dekanovec 42.375, Mursko Središće 23.458 te u Podturen 19.042 kuna.

GRANICE ODLAZE u povijest

Obilježavanje ulaska u šengensku zonu

Ulaskom u novu 2023. ujedno ulazimo i u šengensku zonu. Ulazak Republike Hrvatske u Schengen povijesni je trenutak za cijelu zemlju, baš kao i trajno ukidanje granica između Murskog Središća i Lendave, dvaju pograničnih gradova.

U Murskom Središću taj se povijesni događaj obilježava na poseban način pa će se u ponoć na Graničnom prijelazu organizirati svečanost ulaska Republike Hrvatske u Schengen, uz vatromet i tamburaše. Ujedno će se sutra u petak, 30. prosinca 2022. godine, s početkom u

12 sati na cestovnom mostu preko rijeke Mure, kod Graničnog prijelaza Mursko Središće povodom završetka kalendarske godine, održati i posljednji tradicionalni susret i razmjena čestitki predstavnika slovenske i hrvatske policije te predstavnika lokalne samouprave i uprave susjednih država. Bit će to posljednje bacanje kapica nakon 31 godine. Ulazak u schengenski prostor bit će prigodno obilježen na državnoj razini na graničnom prijelazu s Mađarskom u Goričanu.

KREĆE isplata za štete od vremenskih nepogoda

(sh)

MINISTAR VILI BEROŠ o statusu Bolnice

Posavcu

županu Čačiću što

SANDRA HERMAN postaje savjetnica za turizam Ljubomira Kolareka

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA osigurala besplatan prijevoz za starije, umirovljenike i osobe s invaliditetom

- Umirovljenici prijevoznicima podigli promet za 35 posto

Sandra Herman, savjetnica za turizam

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Doček Nove godine do devedesetih je bio događaj godine. Za razliku od danas, u kalendaru su bila su dva neradna dana, 1. i 2. siječnja. Istini za volju, tada je zbog ideologije Božić bio radni dan, kao i Štefanje, pa je sve veselje bilo prebačeno na Novu godinu. U devedesetima je Božić dobio dva neradna dana u kalendaru, a Nova godina samo jedan dan. No ovaj put naša tema je veseli doček Nove godine, a ne zašto su koji blagdani u kalendaru. Zanimalo nas je nekadašnje uzbuđenje i veselje kakvo je danas nestalo, a proslave Nove godine u lokalima praktički su zamrle i preselile se na puno kraće vrijeme na ulice i trgove. No, ne mogu se mjeriti s nekadašnjim dočecima za koje se živjelo mjesecima unaprijed. Za taj događaj pripremala su se društva jer se doček obavezno slavio u većem ili manjem društvu. Pomno se planirala i kupovala garderoba po koju se odlazilo i u inozemstvo. Za taj dan pripremali su se ugostitelji kojima je to bila najbogatija godišnja žetva, ali i glazbenici koji su bili srž dočeka, na kojima se plesalo do zore. Danas je teško reći što bi to pokrenulo ljude da se zabavljaju od srca na taj nekadašnji način. Naprosto nema više tog raspoloženje i veselja.

Odlučili smo vam prenijeti duh tog prohujalog vremena, a naši sugovornici su Ivan Zrna, čovjek koji je ugostiteljsku profesiju ispekao od konobara do direktora Hotela Park u njegovo zlatno doba i Marija Jambrošić, koja je barem 15 puta pjevala u Hotelu Park na dočeku Nove godine.

- U Hotel Park došao sam 1. svibnja 1967. godine, kao konobar i to radio dvije-tri godine, nakon toga sam otišao raditi u Plavi podrum. Zatim sam išao u Hotelijersku školu u Zagrebu. Godinu sam dana radio u Međimurskoj hiži koja je također bila poznata po legendarnim zabavama, ali i dočecima Nove godine. U petak, subotu i nedjelju ljudi su u 500 metara dugim redo-

vima čekali na ulaz i mjesto u tom lokalu, kazao nam je. Nakon Međimurske hiže, Zrna se vratio u Hotel kad je direktor bio Dugina, Zrna postao upravitelj, a potom napredovao i do direktora Hotela kad je Dugina otišao za direktora Uniona, tadašnjeg najvećeg ugostiteljskog poduzeća u Međimurju u sklopu kojeg su poslovali i Hotel Park i Međimurska hiža i brojni poznati lokali znani starijim generacijama. Zrna je ugostiteljsku karijeru završio umirovljenjem 2000. godine.

U sitne noćne sate moljakali rezervaciju za doček

- Teško je opisati s koliko se veselja i iščekivanja nekada dočekivala Nova godina. Imao sam situacije da su me ljudi u dva sata u noći nazivali da im rezerviram doček Nove godine. I ne samo to, kad su odlazili s dočeka, u tri ili četiri sata ujutro, odmah su se na recepciji zapisali za rezervaciju za doček i iduće godine, dakle godinu dana unaprijed, otkrio nam je Zrna.

Nastavlja: - U hotelu smo mogli primiti oko 300 gostiju, a Međimurska hiža bila je posebna priča. Ona je mogla primiti oko 250 gostiju i sve je bilo puno.

Oni koji nisu uspjeli rezervirati doček Nove godine, 31. prosinca, morali su se zadovoljiti s reprizom dočeka 1. siječnja, što je također bilo vrlo popularno, svečano i puno gostiju. Kao što smo rekli, dio gostiju svoj je doček rezervirao godinu dana unaprijed, a za ostale je rezervacija puštena barem mjesec dana prije samog dočeka.

Na doček u hotel se dolazilo od osam sati navečer, a svečana večera na staru godinu počinjala je oko devet sati. Meni je goste čekao na stolu, a sastojao od predjela, glavnog jela i deserta.

Hit su bili odresci u umaku od suhih vrganja s njokima Obvezno se pripremala juha od vrganja i to pravih sušenih koji su se nabavljali iz Slovenije. A u ponudi je bila i goveđa juha. Za glavna jela su se pripremali piletina, puretina i bifteci. Najpopularniji su bili odresci s vrganjima. Budući da su to bili pravi suhi vrganji iz Slovenije, juha od vrganja i nakon toga umak od vrganja s odrescima

i njokima kao prilogom bili su omiljeni novogodišnji meni, fenomenalnog okusa. Za desert su se posluživali štrukli sa sirom, palačinke, ali je bilo i drugih kolača. Štrukle i palačinke pripremali su kuhari u hotelskoj kuhinji, a kolači su se naručivali iz gradske slastičarnice u sklopu ugostiteljskog poduzeća.

Goste raspoređene u tri sale posluživalo je šest konobara. Jela su se pripremila na dan dočeka, kao i uređenje sale i serviranje stolova tako da, kad su gosti stigli, sve je bilo podređeno njima, serviranju i posluživanju jela i pića na stol.

Doček bez dobre glazbe i plesa bio je nezamisliv, uglavnom je o njima brinula čuvena Lira i Josip Turk. Međimurje je u to vrijeme imalo odlične glazbene sastave i pjevače.

Ples i plesna glazba bili su srž proslave, a plesna kultura vrlo raširena. Plesnjaci su bili toliko popularni da je svojedobno Hotel Park imao živu glazbu svaku večer, osim ponedjeljka, a kasnije samo svake subote i nedjelje i praznicima. Toliko su se nekada ljudi voljeli zabavljati i plesati.

Gosti su umjesto konobara bilježili popijene litre vina

- Na dočeku je bilo nevjerojatno veselo, tu se pjevalo, plesalo, skakalo, pogotovo u ponoć, sjeća se Zrna. Gosti su bili velikodušni prema konobarima i ostavljali im izdašne napojnice, čak su im govorili da ne treba pisati koliko smo vina popili, sami će vući crte i sve je štimalo. U ono vrijeme su se pili gemišti, a društvo od četiriju osoba u pravilu je popilo barem od pet do šest litara vina tu večer. Sokovi nisu bili previše u modi ni kod žena. Gosti Uniona godišnje su popili 150.000 litara vina, sjeća se Zrna.

No ispraćaj stare i doček nove godine nije se slavio samo ta dva dana, 31. prosinca i 1. siječnja. Proslavu su otvarale ranije ondašnje �irme koje su priređivale slavlja za svoje djelatnike. To su bila jednako vesela slavlja kao i pravi dočeci, uz jelo, piće, živu glazbu i ples. Ljudi su naprosto uživali u druženju. Među njima je vladalo veselje, ali uz sve to nije bilo vrijeđanja ni deranja.

No negdje devedesetih godina, vjerojatno zbog rata, tranzicije i promjena u društvu, kao da su ugasli veselje i žar za takvom vrstom zabave. Dočeci Nove godine preselili su se na trgove i ka�iće i klubove. Nove generacije slave na novi način.

Marija Jambrošić barem je petnaest godina pjevala na dočecima Nove godine u Hotelu Park. Međimurska pjevačica lijepog, lirskog glasa u glazbenoj povijesti bit će zapisana po vokalnoj interpretaciji pjesme Tu dobri su ljudi Lacija Varge. Ta pjesma je svojevrsna

Rezervacije Park tražile dana unaprijed

- Plesalo se do zore, a na odlasku su se gosti na recepciji Hotela Park zapisali za rezervaciju za doček za iduću godinu, otkrio nam je Ivan Zrna, legenda čakovečkog ugostiteljstva i nekadašnji direktor Hotela

NEKADA se doček Nove godine slavio s posebnim veseljem i uzbuđenjem

Doček Nove godine u Hotelu Park

Ivan Zrna, dugogodišnji direktor Hotela Park

Rezervacije za Hotel tražile su se godinu unaprijed TEMA BROJA

oda Međimurju, koja u više slojeva govori o mentalitetu i sudbini Međimurja.

Za doček su se šivale haljine po mjeri ili se kupovale u inozemstvu

Međutim, Mariju smo za našu temu zamolili da nam prenese dio atmosfere s nekadašnjih dočeka Nove godi-

ne. Nevjerojatno je da je ona znala u jednoj noći dočeka Nove godine pjevati na trima različitim lokacijama.

- Pripreme za nastup za Novu godinu za nas glazbenika počele su i dva mjeseca prije. Sve je trebalo pomno pripremiti. Sašiti haljinu po mjeri. Haljine po mjeri šiva-

la mi je i Ksenija, danas poznata dizajnerica. Uz to sam imala sestru koja je radila u Švicarskoj i ona mi je znala slati garderobu, ne samo za nastupe za Novu godinu već i za ljeto, jer sam puno nastupala i pjevala na moru.

Pokazala nam je fotografiju jedne od tih haljina

za nastup, koju je kasnije od nje iz ormara za svoje nastupe uzela kćerka Žaklina. Fotografija govori o ljepoti i bezvremenosti Marijinih haljina za nastupe. Jednako tako kao i Marija, kao pjevačica, i gošće hotela na dočeku nosile su svečane haljine, po koje se odlazilo i u inozemstvo u

Austriju u Bad Radkersburg i Graz ili u Italiju u Trst.

- Mi izvođači iza sebe smo imali Liru koja nas je angažirala, i prema kojoj smo kao izvođači imali određene obveze. Doduše, ja sam tamo i radila, kao komercijalistica, kaže Marija. Lira je bila čuvena estradna agencija koja se je brinula za muzičare. - Morali smo svi biti na vrijeme na angažmanu, tip-top spremni i sređeni. Sve su to iz agencije i provjeravali, pogotovo za nastupe u Hotelu Park. Trebalo je unaprijed znati kakvi će biti gosti na večeri i prema tome prilagoditi repertoar. U moje vrijeme bila je iznimno popularna grupa ABBA i ja sam pjevala puno njihovih pjesama, kazala nam je.

Sjeća se: - Bilo je to posebno vrijeme, koje je obilježavalo veselo raspoloženje. Ljudi su na doček dolazili jako sređeni. Muškarci su obvezno imali ili leptir-mašne ili kravate, a žene su dolazile u blještavim haljinama, svečanog kroja. Prevladavale su svečane boje: crna, siva i crvena.

Frizure su bile obvezne, frizerka Nada koja je radila u Hotelu bila je poznata i popularna. Ona je bila i moja prijateljica i uvijek mi je radila predivne frizure, kazala je Marija. Bila mi je na raspolaganju i kada sam imala nastup. Znala mi je pod pauzama popraviti frizuru da budem besprijekorna.

Marija Jambrošić u jednoj noći dočeka pjevala na trima lokacijama

Osim u Hotelu Park Marija je pjevala i u varaždinskom Turistu i Međimurskoj hiži, ali ipak najviše u Hotelu Park.

- Pjevala sam spletove pjesma iz Dalmacije iz Slovenije, jer su i odande dolazili ljudi na slavlje, spletove pjesama iz Slavonije, Istre. Ipak, prevladao je repertoar stranih pjesama jer su to gosti najviše tražili. Od domaćih izvođača Oliver Dragojević uvijek je bio popularan. Imala sam i veliki repertoar pjesama Zorice Kondža, Doris Dragović i Fosila.

Dobrih petnaest-šesnaest godina imala sam angažmane za dočeke novih godina i to

ne samo u Hotelu Park. Dogodilo mi se, budući da sam bila zaposlena u Liri kao komercijalistica, da uskočim ako netko od izvođača nije mogao doći na dogovoreni nastup. Kako Dubravka Jusić iz Dubrovnika u Hotel Turist nije mogla doći zbog velikog snijega ili nevremena, direktor Lire Joža Turk rekao mi je: - Gledaj, ići ćeš u Hotel Turist u Varaždinu pa ćeš tamo otpjevati, jedan ili dva seta, a onda ćeš doći u Hotel Park pa ćeš tamo pjevati, a nakon toga i u Međimursku hižu. U jednoj večeri su me selili na tri mjesta. Srećom da su me vozili autom da pjevam u svakom od tih triju ugostiteljskih lokala. Uvijek sam imala jako dobrog vozača, pokojnog Marijana Marcijuša.

Premda sam radila kao komercijalistica u Liri, pjevanje mi je uvijek bilo prvo. U Liri sam završila tako što sam se tamo zaposlila jer sam ostala sama s kćeri. Najbolje sam poznavala udruženje muzičara i sve te glazbenike. Voljela sam raditi s njima, poznavala sam njihove probleme, slušala ih pa su se posao komercijalistice i pjevanje prirodno nadovezivali, oba vezana za glazbu.

Moglo se u to doba uz nastupe i dobro zaraditi. Na tri mjeseca otišla sam na more i zarađenim novcem mogla sam si kupiti auto. Danas ljudi nisu spremni i ne žele platiti muzičare, a vole se zabavljati. Zbog toga je teško imati i platiti cijeli bend. A ja sam nekad pjevala u hotelu kad je živa glazba svirala i pjevala i radnim danima u tjednu navečer i sve je bilo puno. Ljudi su plesali i zabavljali se. U hotelu su naučili plesati, a najbolji plesači ostali su najduže na podiju. Ne samo dočeci već i rođendani slavili su se uz ples i glazbu. Dolazili su roditelji s djecom. U Hotelu Park sam bila kao doma, s nostalgijom se sjeća Marija Jambrošić, kojoj je glazbena karijera donijela poznanstva s brojnim legendarnim imenima s estrade, puno lijepih susreta, nastupa i pjesama te nezaboravne nastupe na dočecima Nove godine.

Marija Jambrošić, pjevačica koja je barem petnaest puta pjevala na dočeku Nove godine u Hotelu Park

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Povratak Hrvata

Generacija rođena sredinom prošlog stoljeća napokon je dočekala dugo sanjani san, postali su punopravni građani Europske unije. San je napokon ostvaren, već ga slavimo. No nitko nije očekivao tako težak put, mnogi ondašnji studenti, danas već sijedi, bili su uvjerenja da je Europa tu odmah, iza ugla, vjerujući u slobodoumnost i ljudska prava. Prevarili su se.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Gdje se zabaviti i dočekati novu 2023. godinu?

ČAKOVEC

• Noćna smjena uvest će nas u 2023.

ideala. Jednostavno je, od Nove godine počinje obrnuti proces. Zemlje Europske unije tjeraju nas da budemo u punom smislu Hrvati, da budemo različiti i da se u demokratskoj areni borimo za svoje interese.

Na Trgu Republike ispred klizališta bit će postavljena bina na kojoj će u novu 2023. godinu Čakovčance uvesti bend Noćna smjena. Kao gosti nastupit će Zoran Grujić Glaž (Demoni) i Srećko Krišto�ić.

na stotinu vatrometa koji će okružiti vidikovac i uz čašu međimurskog pjenušca ući u 2023. godinu. Ulaz na Vidikovac je besplatan tijekom Stare godine za sve koji ga žele posjetiti.

TERME SVETI

uz kuhano vino ili kuhani džin i savršenu poziciju na fotelji uz kamin. Hotel Panorama za Silvestrovo sprema gurmanski meni i otvoren je do 1 sat.

KOTORIBA

titelje u Novu godinu uvesti bend Dobre vibracije, a točno u ponoć plesat će se tradicionalni valcer. Vatrometa ove godine neće biti.

KOPRIVNICA

Na kraju su odlučile političke silnice i propast komunizma u Europi devedesetih godina. Za Hrvatsku je to bila povijesna šansa da se izbori za svoju samostalnost, nažalost, najtežim putem, Domovinskim ratom. Nositelji slobode bili su hrvatski branitelji, a prije njih i svi oni koji su potiho i s nadom sanjali slobodnu Hrvatsku.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

MURSKO SREDIŠĆE

MARTIN

• Doček u podne uz Zodiac band

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Zbog tog su sna već devedesete određeni osnovni politički pravci razvoja demokratske Hrvatske –ulazak u Europsku uniju i NATO.

To pak znači da smo uistinu bojni brod koji plovi pučinom europske politike, kako su nas nazvali neki u nogometnim vodama. Doduše, kapetan broda i prvi časnik palube zasad su u neslozi, možda nešto i naučimo iz te nesloge za budućnost. Barem spoznaju da prvi ljudi ove zemlje mogu imati različite puteve do istog cilja.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću doček Nove godine po drugi put zaredom uranit će u podne. Program započinje u 11:30 sati i traje do 15 sati. Centrom i šetnicom odjekivat će zvuci poznatog Zodiac banda. Točno u podne umjesto vatrometa u nebo će biti pušteni baloni. Uz glazbeni program organizirana je i bogata ugostiteljska ponuda.

• Doček uz svirku New Casino banda Na prostoru ispred Termi Sveti Martin pokraj klizališta priređuje se doček na otvorenom na koji su pozvani svi koji se žele pridružiti dočeku. Za dobro raspoloženje brinut će u New Casino band, uz gastroponudu iz kućice na otvorenom.

PRELOG

• U novu uđite uz Zodiac band na Trgu slobode

• Uz vatromet dočekajte Novu godinu Uz vatromet, glazbu i besplatno kuhano vino i čaj u 2023. godinu ući će mještani Kotoribe.

Općina Kotoribe za svoje je sumještane pripremila doček 2023. godine na otvorenom, na prostorima tržnice od 22 sata. Pozvani su svi, a jedino što moraju ponijeti sa sobom je dobra volja i dobro raspoloženje.

MALA SUBOTICA

• U Maloj Subotici u podne puštaju balone

• Glavna zvijezda Dražen Zečić

Na dočeku Nove godine u Koprivnici glavna zvijezda bit će Dražen Zečić. Početak koncerta na Florijanskom trgu predviđen je za 23 sata, a nakon prigodnog novogodišnjeg vatrometa i čestitke gradonačelnika, novogodišnja zabava nastavit će se i u prvim satima 2023. godine

LUDBREG

• Veliki vatromet u ponoć

Trebalo je više od trideset godina da se to ostvari, čini se da smo za to vrijeme svi zajedno postali jači i otporniji. Postali smo doista punopravni Europljani, generacije nakon nas bit će nam zahvalne. No tek sad počinje prava bitka.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Prvi korak je učinjen, odjednom smo počeli govoriti da smo mala zemlja, a to znači da moramo biti bolji i pametniji da bismo imali šanse. Saznali smo da je u Europi važna realpolitika, da su koristi počesto ispred

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Cilj je zapravo unaprijed poznat, što bolja i što jača Hrvatska. Veliki uspjesi godine koja je na izmaku, Pelješki most, Schengen, Katar, uvođenje eura, terminal za plin, zasluge su ove Vlade, to je bar jasno.

ŠTRIGOVA

• Novu dočekajte na Vidikovcu na Mađerkinu bregu

Kao i neuspjesi, petljanje s obnovom i obnovljivim izvorima energije kojih je daleko premalo sve zbog politike, ali i predstojeća stagnacija u idućoj godini.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Ukratko, ne vraćamo se samo u Europu. Doista se vraćamo sami sebi, svojim korijenima i kulturi, ali i našim budućim pobjedama znanja i ljudskog duha.

Općina Štrigova, Turistička zajednica općine Štrigove i Komunalno poduzeće Štrikom pozivaju vas na doček Nove godine i obilježavanje ulaska Republike Hrvatske u Schengen na Vidikovcu Mađerkin breg.

Okupljanje započinje u 21 sat, a za sve prisutne bit će osigurani grijani šator i gastronomska ponuda.

Točno u ponoć imat ćete priliku doživjeti pogled

Tradicionalno građani Preloga i njihovi gosti u novu će godinu ući zajedničkim dočekom na Trgu slobode ispred Doma kulture u Prelogu. Za dobru feštu pobrinut će se Zodiac band, a uz šampanjac i čestitke gradonačelnika Ljubomira Kolareka, čeka vas i tradicionalni vatromet te kuhano vino za zagrijavanje. Odličan provod počinje u 22 sata. Novogodišnji doček u zatvorenom prostoru organizira se u Gradskoj kavani Lovac od 19 sati uz Mustač bend. U Restoranu Prepelica u Otoku goste će zabavljati Duo Vremeplov.

Hotel Panorama u Prelogu priprema miran doček

Nogometna škola općine Male Subotice organizira doček Nove godine u podne uz pokroviteljstvo Općine. Doček počinje malo prije 12 sati. Umjesto vatrometa u podne pustit će balone. Za dobro glazbeno raspoloženje brinut će DJ, a da građane će grijati kuhano vino i čaj.

VARAŽDIN

• Trčeći u novu 2023. i bez vatrometa

Varaždinci će u Novu godinu ući trčeći. Tradicionalna 44. po redu utrka odvija se i ove godine s početkom u ponoć, a trčat će više od 200 trkača iz čak osam zemalja svijeta. Na Korzu će posje-

U Ludbregu se ove godine neće organizirati doček Nove godine na otvorenome u središtu grada, već će, kako je najavio gradonačelnik Dubravko Bilić, u ponoć biti organiziran veliki vatromet.

NOVI MAROF

• Ex Zodiac za doček u podne

Uz nastup Ex Zodiac banda program počinje na Staru godinu u 10 sati. Doček će se održati točno u podne na vanjskoj pozornici kod Kulturnog centra Ivan Rabuzin. U novom Marofu se isto tako s početkom u 7 sati održava se Šetnja Rabuzinovim bregima za rastanak od 2022. godine, kao i tradicionalan Šic na bic od 10 do 13 sati. (sh, bmo, vv, dv)

Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi.

Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko

VARAŽDINU, Gajeva

Nakon optužnog vijeća održanog u srijedu, 28. prosinca, Ana Mandac i dvoje bivših državnih dužnosnika iz afere ‘’Po babi i stričevima’’ priznalo je krivnju te su, nakon nagodbe s USKOK-om, pravomoćno osuđeni, dok je postupak u odnosu na četvoricu bivših ministara, među kojima je i Međimurec Darko Horvat, razdvojen pa će se o osnovanosti optužnice protiv njih raspravljati naknadno, najvjerojatnije krajem siječnja.

Krajem siječnja odlučuje se o osnovanosti optužnice protiv Darka Horvata Ana Mandac bila je desna ruka bivšeg ministra Darka Horvata, te je osuđena na 11 mjeseci zatvora,

Ana Mandac, desna ruka ministra Horvata, priznala krivnju

no zatvorska kazna joj je zamijenjena radom za opće dobro.

Katica Mišković, ravnateljica Uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, uvjetno je osuđena na devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od dviju godina. Uvjetnu kaznu dobio je i Velimir Žunec, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od triju godina.

Za ostatak optuženika nastavlja se cijeli sudbeni proces. Podsjetimo, USKOK je krajem listopada podigao optužnicu i protiv četvorice bivših ministara Darka Horvata, Borisa Miloševića, Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića te protiv gradonačelnika Županje Damira Juzbašića. Budući da je postupak pro-

tiv njih u srijedu razdvojen, o osnovanosti optužnice odlučivat će se nakon što se zakaže nova sjednica optužnog vijeća.

Horvat jedini bio u zatvoru Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio 10 dana u istražnom zatvoru, USKOK sumnjiči da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suosumnjičenih nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran.

Horvat je, kako se neslužbeno doznaje, uhićen nakon što je njegova bivša pomoćnica Mandac, ranije osumnjičena u aferi Vjetroelektrane, na USKOK-u posvjedočila da su se sporni poticaji dodjeljivani “po babi i stričevima”.

Rekla je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac. Ostaje nam za vidjeti hoće li se Horvat i ostali ministri odlučiti na priznanje krivnje ili će nastaviti dalje svoju “borbu” u sudbenom procesu.

NESREĆA na Badnjak u Nedelišću Pijani 70-godišnjak autom naletio na 70-godišnjeg pješaka

U subotu, 24. prosinca, nešto poslije 12 sati u Nedelišću, dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđen 70-godišnji pješak.

Vozač rođen 1952. godine upravljao je pod utjecajem alkohola od 1,25 g/ kg renault kadjarom, čakovečkih registarskih oznaka, kolnikom Ulice maršala Tita. Tom prilikom brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste (nailazak na obilježen pješački prijelaz), već je neposredno ispred prijelaza, koristeći se biciklističkom trakom i travnatom površinom, obilazio renault megan, varaždinskih registarskih oznaka, kojim je ispred njega brzinu kretanja smanjivao zbog propuštanja pješaka na pješačkom

prijelazu 28-godišnji vozač. Uslijed opisane je situacije 70-godišnji vozač kadjara na obilježenom pješačkom prijelazu prednjim dijelom automobila udario u bočni dio bicikla, koji je preko prijelaza gurao 70-godišnjak. Nakon udara pješak je oboren na kolnik.

Ozlijeđeni 70-godišnji pješak vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć, dok će klasi�ikacija ozljeda biti poznata nakon zaprimanja liječničke dokumentacije.

Vozaču kadjara određena mjera smještaja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja alkohola.

(sh)

POŽAR u Gardinovcu Zapalila se automehaničarska radionica

U petak, 23. prosinca, oko 10:30 sati u Gardinovcu izbio je požar u automehaničarskoj radionici, vlasništvo trgovačkog društva iz spomenutog naselja, u kojoj se za grijanje upotrebljava peć na lož-ulje. Požar su ugasili pripadnici JVP-a Čakovec i lokalnog vatrogasnog društva.

Očevidom uz stručnu pomoć inspektora za za-

štitu od požara i eksplozija utvrđeno je kako je do požara došlo uslijed prijenosa toplinske energije s dimovodne cijevi peći na drvenu oplatu zida radionice, a potom se požar proširio i na krovište radionice. Materijalna šteta procijenjena je na oko 75.000 kuna. Nadležno državnom odvjetništvu dostavit će se posebno izvješće o ovom događaju. (sh)

KRAĐE

GORIČAN

Iz vikendice ukrao alkohol

U utorak, 20. prosinca, u poslijepodnevnim satima nedaleko od Goričana u poljskom predjelu zvanom Baranašica, nepoznati počinitelj provalio je u vikendicu,

vlasništvo 52-godišnjaka, odakle je ukrao razna alkoholna i bezalkoholna pića te druge predmete. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća kuna. (sh)

Petak, 23. prosinca 2022. godine, nije dobro započeo za 49-godišnju vozačicu osobnog automobila te 77-godišnjeg putnika koji su bili ozlijeđeni u prometnoj nesreći koja se dogodila oko 11:20 sati na županijskoj cesti između Totovca i Savske Vesi.

Do prometne nesreće došlo je tako da je vozač rođen 2000. godine upravljao BMW-om serije 3, čakovečkih registarskih oznaka, te je zbog neprilagođene brzine u zavoju prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera. U tom je trenutku prednjim dijelom automobila udario u prednji bočni dio renault twinga, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljala 49-godišnja vozačica. Uslijed siline udara oba

bolnicu Čakovec, gdje im je pružena liječnička pomoć, dok će klasi�ikacija ozljeda biti poznata nakon zaprimanja liječničke dokumentacije. Na mjesto nesreće pristigli su

i pripadnici DVD-a Savska Ves i JVP-a Čakovec koji su morali rezati vrata auta kako bi djelatnici Hitne unesrećenima pružili pomoć. (sh, foto: zv)

ČAKOVEC

Ispred robne kuće nestao bicikl

U noći s četvrtka na petak (23./24. prosinca 2022.) u Čakovcu, sa stalka za bicikle ispred glavnog ulaza u robnu kuću na Trgu Republike, nepoznati počinitelj ukrao je zaključani bicikl,

TURČIŠĆE

novac Izvadili

Jučer, 28. prosinca između 5 i 14 sati u Turčišću, nepoznati je počinitelj iz nezaključane kuće ukrao novac. Materijalnu je štetu

vlasništvo 18-godišnjakinje. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Ana Mandac bila je desna ruka ministra Darka Horvata

U PROMETNOJ NESREĆI u Totovcu stradala vozačica (49) i suputnik (77)

Priznala je krivnju te je, nakon nagodbe s USKOK-om, pravomoćno osuđena na 11 mjeseci zatvora, no zatvorska kazna joj je zamijenjena radom za opće dobro

O osnovanos� optužnice pro�v Darka Horvata odlučivat će se krajem siječnja iduće godine

Na mjestu prometne nesreće intervenirali su i vatrogasci automobila izletjela su izvan kolnika na travnatu površinu. Vozilom hitne medicinske pomoći 49-godišnja vozačica i 77-godišnji putnik iz twinga prevezeni su u Županijsku

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Izgradnja cestovne i željezničke infrastrukture, domovi za starije i nemoćne, poljoprivreda i zdravstvo bile su glavne teme sastanka premijera Andreja Plenkovića sa suradnicima na ovotjednom sastanku s 5 župana sjeverozapadnih županija u Čakovcu.

Naime, prije točno godinu dana potpisan je razvojni sporazum Sjever u Varaždinskoj županiji. A nakon godinu dana, svi vinovnici našli su se u Međimurju, u Čakovcu da se vidi gdje se stiglo i dokud se ide. Drugim riječima, župan Matija Posavec bio je domaćin županima Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije te saborskim zastupnicima i gradonačelnicima s tog područja.

Desetljeće ulaganja u željezničku infrastrukturu

Predsjednik Vlade Plenković najprije je u Maloj vijećnici Međimurske županije održao radni sastanak sa županom Međimurske županije Matijom Posavcem, zamjenikom Josipom Grivcem, predsjednikom Skupštine Međi-

murske županije Dragutinom Glavinom i gradonačelnicom Čakovca Ljerkom Cividini. Na sastanku je otvoren niz tema među kojima se našla reforma zdravstvenog sustava vezana za preuzimanje upravljačkih prava nad zdravstvenim ustanovama, status naših državljana koji rade u Austriji i Sloveniji vezan za dvostruko oporezivanje, govorilo se o radnim pravima bivših zaposlenika velikih gospodarskih subjekata koji su završili u stečaju, potrebi gradnje domova za starije i nemoćne osobe te poboljšanju stanja sigurnosti boljom organizacijom policijskih službenika nakon ulaska Hrvatske u šengenski prostor. Nije izostalo ni pitanje ulaganja u željezničku prugu Kotoriba-Čakovec.

- Ovo pitanje bit će riješeno u narednih deset godina jer se nalazimo u desetljeću ulaganja u željezničku infrastrukturu, odgovorio je na naše pitanje premijer Andrej Plenković.

Premijera smo pitali i hoće li čakovečku bolnicu, s obzirom na njenu povijest i speci�ičnosti, zaobići državna kapa.

- Pa neće nitko odnijeti bolnicu iz Čakovca niti će itko doći upravljati njom tko nije odavde. Ono što je cilj reforme zdravstvenog sustava je učin-

kovito i puno bolje upravljanje �inancijskim sredstvima, odgovorio je.

U Međimurje stiglo 12 milijuna kuna

Premijer i ministri, Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondove Europske unije, Marin Piletić, ministar rada i mirovinskog sustava te Marija Vučković, ministrica poljoprivrede u Međimurje su stigli s ugovorima vrijednim 12 milijuna kuna koji se pritom podijelili u zgradi Metalske jezgre.

Međimurskoj županiji i njenim ustanovama tako su uručene odluke o �inanciranju 90 % troškova projektne dokumentacije za pet kapitalnih projekata, a vrijednost �inanciranja je 8.043.290 kn. Preostalih 10 % su�inancirat će Međimurska županija, a nakon izrade projektne dokumentacije krenut će se u izgradnju novog bolničkog paviljona medicinsko-biokemijskog, patološko-citološkog te transfuzijskog laboratorija te obnovu dotrajale zgrade u krugu Županijske bolnice Čakovec koja će se pretvoriti u Centar za palijativnu skrb. Pripremit će se projektna dokumentacija za izgradnju nove osnovne škole u Nedelišću, obnoviti preostali bivši vojni objekti u Centru znanja

ANDREJ PLENKOVIĆ s ministrima posjetio Međimurje

Kako EU komisija kaže!

Ministar Beroš, na pitanje zašto ide centralizacija Županijske bolnice Čakovec, kazao je da EU komisija tako traži. - Ona će dati značajna sredstva za pokrivanje �inancijskih dubioza u bolnicama, a tko daje pare, ima pravo postavljati i uvjete, kazao je ministar.

Pare iz EU-a trebale bi promijeniti i “paradigmu upravljanja” itd., itd., itd, pričao je ministar Beroš, a nama će ostati na upravljanje sve ostale zdravstvene

ustanove, osim bolnice.Po toj logici, postavlja se pitanje, što ako država zariba i ne uspije riješiti �inancijske dubioze u bolnicama parama za oporavak, iz EU-a?

Što ako ne uspije promijeniti paradigmu upravljanja ni unatoč centralizaciji? Ta riječ se, doduše, ministru ne mili.

Hoće li nakon toga i Ministarstvo zdravstva, ako zariba, također izgubiti pravo na upravljanje našim zdravstvenim sustavom i prenijeti ga na upravljanje nekakvom

europskom zdravstvenom tijelu?

Naime, država je već imala sve bolnice pod svojom upravom i nije se iskazala u e�ikasnom upravljanju, niti je promijenila paradigme. Nakon poraza u upravljanju vratila je bolnice s gubicima natrag županijama.

Naravno da je ministar govorio o tome da će u središtu biti pacijent i kvaliteta usluge pacijentu.

O tom potom. Pacijenti će kvalitetu zdravstvenih usluga ocjenjivati po tome

Što nam je premijer

Plenković

došao obećati

za potrebe gospodarstva i znanstvene izvrsnosti, a taj dio grada Čakovca dobit će i novi suvremeni gradski park imena Zelena oaza Čakovca.

Ugovori iz projekta Zaželi uručeni su Udruzi slijepih Međimurske županije te Centru za pomoć u kući Međimurske županije, svaki vrijedan oko pola milijuna kuna te će njima poticati zapošljavanja teško zapošljivih osoba.

- Ovo je sad već treća faza u kojoj je Vlada osigurala sredstva u iznosu od 445 milijuna kuna koja će se upotrijebiti nakon završetka korištenja sredstvima iz EU-a kako bi svi oni koji su se prijavili mogli dobiti i zaposliti žene koje su na tržištu rada, a koje će onda pružati uslugu pomoći u kući, poručio je ministar Piletić.

Cilj programa je prevencija institucionalizacije, odnosno smještaja u domove

za sve kategorije starijih i nemoćnih ljudi i projekt se pokazao iznimno uspješnim.

- Mi svakako i u sljedećoj �inancijskoj perspektivi, dakle do 2027. godine, imamo osigurana sredstva da se projekt nastavi. No ne više u razdoblju od 6 mjeseci, godinu ili dvije, već će biti ugovori na tri godine. Time bi i usluga bila sigurnija i kontinuirana.

Ministar je najavio i novinu s obzirom na to da stanovništvo Hrvatske stari, mirovine su male, a i udruge su svojim programima već postavile neke standarde i zalaufale razne oblike ponoći starim osobama.

Naime, Ministarstvo je pozvalo zainteresirane JLSove i regionalne samouprave da se jave za izgradnju centara za starije osobe diljem Hrvatske. To je u stvari nadogradnja projekta Zaželi, ali bi usluge bile strukturirane

kroz specijalizirane centre za starije osobe. Centri bi nudili mogućnost smještaja, pomoć u kući, poludnevni boravak i čitav niz drugih aktivnosti poput dostave prehrane. Time bi se smanjio pritisak na domove za starije i nemoćne čije liste čekanja višestruko premašuju kapacitete.

Ministrica Marija Vučković dodijelila je tri ugovora za ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju vrijednosti oko 3 milijuna kuna i to Voćnjaku Čehovec, OPG-u Marko Šarčević i OPG-u Tomica Janković.

Župan Posavec istaknuo je kako očekuje da se tijekom siječnja potpiše i ugovor o početku provedbe javnog natječaja za izgradnju Centra za odgoj i obrazovanja s obzirom na to da su sredstva za prvu fazu osigurana u državnom proračunu, a dio i u proračunima Grada Čakovca i Međimurske županije, te je

kako će brzo i uspješno moći riješiti svoj zdravstveni problem. Ministar je govorio o preventivnim pregledima i otkrivanju bolesti u ranoj fazi, kao znakovitom pomaku. Tu je lopticu prebacio pacijentima, kao da oni mogu na preventivne preglede kad se sjete, kad ne mogu na red ni kad su teže bolesni. Naime, liječnika i uređaja ima koliko ima pa pacijenti dođu na red, kad dođu.

Pitanje je imaju li pacijenti u Hrvatskoj na raspolaganju lijekove i metode

liječenja kao u drugim razvijenim zemljama. Naime, nešto o zdravlju nacije govori i kraći prosječni životni vijek u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje i peto mjesto po smrtnosti od raka u EU. Sigurno da preventiva puno toga može spasiti, ali i liječenje još više.

Za koju ćemo godinu znati kamo će nas odvesti najnovija reforma zdravstva. Hoće li biti dostupnija i kvalitetnija za sve ili će ići u pravcu: koliko para, toliko zdravlja.

POGLED ODOZDO

Obilaznica Nedelišća kreće za dvije godine, nastavak čakovečke samo što nije počeo, a preloška kreće u proljeće iduće godine

Ma�ja Posavec, Andrej Plenković i Ljerka Cividini

je sve Plenković obećati

apelirao na ubrzanje ulaganja u cestovnu infrastrukturu jer ulaganje u infrastrukturu cesta, u nadležnosti Hrvatskih cesta, ne prati dinamična gospodarska aktivnost, osobito intenzitet prometa na cesti koja spaja Čakovec i Varaždin kao središta dviju županija, uz potrebu i za ostalim investicijama u cestovnu i željezničku infrastrukturu.

Tri zaobilaznice i jedan most

Svih pet župana uglavnom je govorilo i tražilo pomoć za izgradnju brzih cesta te zaobilaznica. Naravno, među njima i naš, Matija Posavec. Kako zbog bolesti Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, nije došao, na pitanja o brzoj cesti Čakovec-Varaždin, mostovima preko Mure i Drave te zaobilaznicama odgovarao je Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta. Naime, svi župani i gradonačelnici, a i sam predsjednik Uprave složio se kako sve ide vrlo sporo,

ali papirologije ima puno kao i izrade studija koje traje.

- Pri samom smo završetku dokumentacije za obilaznicu Nedelišća i Turčina, poručio je Škorić. Vrijednost te investicije je oko 10 milijuna eura i već ćemo u prvom kvartalu iduće godine pokrenuti natječaj za arheološka istraživanja, a u drugom za radove. Za dvije bismo godine mogli početi i s radovima na izgradnji.

Spomenuo je i nastavak izgradnje zaobilaznice Čakovca, i to drugu i treću fazu. Druga faza praktički već ima građevinsku dozvolu, a ukupna vrijednost radova je 69 milijuna kuna, s time da se mora izgraditi još jedan poljski put.

S druge strane, najavio je kako bi početkom proljeća s �izičkim radovima trebala krenuti zaobilaznica grada Preloga.

Što se tiče mosta u Kotoribi, Hrvatske ceste su tu samo koordinatori, dok je sve ostalo u nadležnosti Ministarstva prometa.

- U dogovoru s mađarskom stranom napravljena je studija izvedivosti i početkom iduće godine kreće izrada studije utjecaja na okoliš tako da sve ide svojim tokom.

Obećanja su tu, još samo da doživimo i prvu lopatu.

Špekulanti neće zarađivati preko leđa građana

Ministar Davor Filipović pohvalio se kako su kroz jesenski paket mjera uspjeli osigurati svim građanima sigurnu i toplu zimu. Snažnim intervencijama građani sada električnu energiju dobivaju po svega 59 eura. Za ilustraciju je uzeo susjednu Sloveniju gdje je struja skuplja 60 %.

Uz struju, Vlada se pobrinula i za plin, također po pristupačnim cijenama, a nepro�itnim organizacijama čak i zajamčenu cijenu od 41 euro. Spomenuo je i kako je na razini EU-a dogovorena gornja granica cijene plina od 180 eura.

- No, nakon toga su tržišta reagirala i cijena je dogovorno pala, pa je plin sada između 70 i 80 eura, napomenuo je ministar Filipović. Time je po-

slana poruka špekulantima da neće zarađivati preko leđa građana i preko leđa gospodarstva, zadovoljno je naglasio ministar.

Ministar je to izrekao tijekom radnog sastanka tako da nismo mogli postaviti pitanje na koga je to mislio.

Sastanak premijera i ministara sa županima, saborskim zastupnicima i gradonačelnicima

Već tradicionalno novu godinu započinjemo intervjuom s međimurskim županom Matijom Posavcem kako bismo iz prve ruke od prvog čovjeka naše županije doznali što Međimurje očekuje u ovoj godini. U novogodišnjem razgovoru Matija Posavec ispričao je za Međimurske novine sve o ambicioznim planovima za ovu godinu u sferi obrazovanja i zdravstva. Dotaknuli smo se i neizbježnog romskog pitanja, kao i prometne izoliranosti Međimurja.

- Što će obilježiti iduću godinu u Međimurskoj županiji?

- Godina pred nama bit će izazovna zbog razvojnog ritma od kojeg ne odustajemo. Zahtjevno je �inancijski pratiti ovoliko projekata su�inanciranih iz EU fondova koliko ih mi uzimamo i završavamo, no – zahvaljujući dobrom planiranju – likvidnost nam nikada nije došla u pitanje. Svaki realizirani projekt naša je nova pobjeda. Kad govorimo o izazovima, bit će ih u svakoj domeni, a među prioritetima Međimurske županije ostaje i područje obrazovanja. Nastavit ćemo sve uhodane modele pomoći učenicima, studentima i njihovim roditeljima uz uvođenje novih rješenja.

Sljedeći prioritet nam je zdravstvo: već u prvom dijelu 2023. godine očekuje nas završetak dosad najvećeg investicijskog ciklusa u međimurskom zdravstvu, a njegov kraj zapravo označava početak novog niza ulaganja na tom području. Nakon izrade projektne dokumentacije podići ćemo bolnički paviljon za medicinsko-biokemijski, patološko-citološki te transfuziološki laboratorij, obnovit ćemo dotrajale zgrade u krugu Županijske bolnice Čakovec te formirati centar za palijativnu skrb. Ulaganja su jedini put prema poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite i stvaranju najboljih mogućih uvjeta za rad i mogućnost uvođenja suvremenih medicinskih postupaka i usluga s ciljem da liječnike i ostale zdravstvene radnike zadržimo u našem Međimurju.

Rezultati koje smo postigli u promociji Međimurja kao bisera kontinentalnog turizma također obvezuju i trebat će ih nadgrađivati novim vrijednostima, kako u turizmu, tako i u kulturi.

Ostaje nam završiti započeto poput obnove i rekonstrukcije preostalih bivših vojnih objekata u Centru znanja koje ćemo također staviti u službu gospodarstva i znanstvene izvrsnosti. Taj dio grada dobit će i suvreme-

ni park nazvan Zelena oaza Čakovca.

- Spomenuli ste nastavak ulaganja u obrazovanje, jedno od područja koje je u vrhu liste prioriteta Međimurske županije. O kojim se projektima radi?

- Na području obrazovanja naši nastavnici, učenici i studenti ostvaruju iznimne rezultate. Broj studenata s našeg područja koji osvajaju rektorove nagrade raste iz godine u godinu. Nedavno smo na svečanom prijemu pozdravili i 171 mentora iz naših osnovnih i srednjih škola čiji su učenici dosegnuli pobjednička postolja na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima. Takvi rezultati čine nas ponosnima, ali i obvezuju. Dali smo sebi zadatak da u svim našim osnovnim školama stvorimo uvjete za prelazak na jednosmjensku nastavu i od toga nećemo odustati. U Međimurskoj županiji potrebno je povećanje kapaciteta za petnaestak osnovnih škola, za neke će biti potrebno izgraditi nove zgrade poput OŠ Nedelišće i IV. osnovne škole Čakovec, dok je za osnovne škole u Vratišincu, Gornjem Mihaljevcu, Svetoj Mariji, Svetom Martinu na Muri, Macincu, Pribislavcu i Domašincu predviđena izgradnja školskih sportskih dvorana.

Spremno čekamo natječaje kako bismo ostvarili taj – ne samo cilj – već novi početak. Paralelno ćemo i dalje jačati rad naših područnih školskih odjela koji – bez obzira na broj učenika – imaju svoj speci�ičan duh i važnu ulogu u zajednici. Da ulaganje u obrazovanje te podrška učenicima, studentima i njihovim roditeljima uistinu ostaje prioritet Međimurske županije, dokazuje činjenica da nastavljamo osiguravati besplatan prijevoz autobusom ili vlakom za učenike neovisno o udaljenosti od škole, osiguravat ćemo i dalje pomoćnike u nastavi, asistente u vrtićima kao što smo činili proteklih godina i u čemu smo jedina županija u Hrvatskoj. Srednjoškolcima smo i ove godine osigurali 300 kuna pomoći za nabavku radnih materijala, uz što potičemo rad centara izvrsnosti u našem srednjoškolskom obrazovanju.

Novim proračunom obuhvaćeno je više od 50-ak kapitalnih projekata za Međimurje

Svake godine Međimurska županija raspisuje natječaj za dodjelu stipendija djeci hrvatskih branitelja, a riječ je o oko 50 učenika koji su stipendirani s 3.000 kn tije-

kom školske godine, stipendiramo i učenike de�icitarnih zanimanja koji primaju 6.000 kuna godišnje. Nastavljamo s besplatnom školom plivanja za sve učenike trećih razreda, kao i s projektom Medni dan kojim se prvoškolcima osigurava domaći med, a studentima ćemo – osim jednokratne �inancijske pomoći – osigurati besplatnu i neograničenu vožnju vlakom diljem Hrvatske.

Međimurska županija je s općinama i gradovima radila na modelu besplatne školske prehrane za sve osnovnoškolce u Međimurju, no prema odluci Vlade od narednog polugodišta svi osnovnoškolci u Hrvatskoj imat će besplatan obrok. Od sljedećeg polugodišta osnivači će dobiti 10 kuna po učeniku kako bi svakom osnovnoškolcu mogli osigurati barem jedan besplatan obrok.

- Proračun za iduću godinu donesen je i podrškom vijećnika HDZ-a. Kako to tumačite?

- Proračun je razvojan, istovremeno usmjeren prema ljudima s jasno istaknutim prioritetima i stabilnom projekcijom. Na vrhu su ulaganja u obrazovanje uz kvalitetno praćenje dinamike provedbe ostalih zacrtanih ciljeva. Nismo izostavili nijedan segment društva: kako je poticajan za područje obrazovanja, tako je poticajan za poduzetništvo i poljoprivredu, kao i druge domene u kojima se ostvaruju rezultati i stvara dodana vrijednost. Tim temeljnim dokumentom obuhvaćeno je više od 50ak kapitalnih projekata! To je dobar proračun i nije bilo razloga da ga ne prihvati netko kome je stalo do razvoja našeg Međimurja.

- Hoćemo li uspjeti sačuvati status Županijske bolnice i zašto je to važno?

- Našu smo Bolnicu u ranijem razdoblju predali u ruke državi koja je pokušala sanirati poslovanje i znamo da je taj pokušaj bio neuspješan. Bolnicu su nam vratili natrag na upravljanje. Kad smo se obratili državi s potrebom gradnje nove zgrade Doma zdravlja, odgovorili su nam da to nama ne treba, pa smo podigli kredit i sada imamo novi Dom zdravlja. Već mjesecima apeliram i ukazujem da smo u našu Bolnicu mnogo uložili te da imamo jasnu strategiju i viziju kako ćemo nadgrađivati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u skladu s našim speci�ičnostima, potrebama našeg stanovništva… jer nitko bolje od nas ne zna što nam je uistinu potrebno.

Vjerujem da će argumenti koje stalno ističem i koje sam i osobno iznio premijeru Andreju Plenkoviću i ministru zdravstva Viliju Berošu biti uvaženi. Tim argumentima ne pokazujemo samo da je

Nitko bolje ne zna

uistinu

Foto:

Potrebna nam je brza cesta Čakovec – Varaždin. Obilaznica Nedelišće – Pušćine – Kuršanec u ovom trenutku je prometnica kojom dnevno prođe 20.000 vozila

za našu jedinu sekundarnu zdravstvenu ustanovu dobro da upravljačka prava ostanu u rukama Međimurske županije, već je to dobro i za državu. Bolnica koja se ne razvija nije dobro mjesto za liječnike i ljude ostalih medicinskih struka i oni će ju napuštati, nije dobra ni za pacijente koji tada moraju odlaziti u druge ustanove, što na koncu poskupljuje sustav i generira nove probleme u njemu.

Zato stalno ističem stav da je i državi najisplativija opcija da bolnica poput naše, koju smo doveli do velikog razvojnog zamaha, ostane u rukama regionalne samouprave, uz pravednije uvjete naplate medicinskih usluga u usporedbi kakvi su sada i kakvi su bili ranijih godina.

- Koliko je Centar znanja s potpornim institucijama na prostoru bivše vojarne promijenio gospodarsku sliku Međimurja?

- Bivši kompleks vojarne u Čakovcu 2007. godine prenesen je u vlasništvo Međimurskoj županiji, čime je otvoren prostor razvoju Centra znanja Međimurske županije s ciljem da se na jednom mjestu razvijaju institucije iz visokoobrazovnog, poslovnog i javnog sektora kako bi se omogućila njihova interakcija te kvalitetniji zajednički rad. U Centru znanja nalazi se 8 obrazovnih i znanstvenih institucija u koje je tijekom 13 godina uloženo više od 95 milijuna kuna.

Centar znanja Međimurske županije, kao dio poslovne zone Poslovni park Međimurje, predstavlja najbolji primjer i nadahnjujuću inicijativu revitalizacije prostora, strateškog planiranja, usmjerenog djelovanja i sinergije potpornih, obrazovnih i znanstvenih institucija.

Centar znanja razvija se iznimnom brzinom i već sada multiplicira uloženu vrijednost, on je zamišljen kao mjesto sinergije obrazovanja i gospodarstva, što najbolje potvrđuje Metalska jezgra, prva znanstveno-istraživačka ustanova na području sjeverozapadne Hrvatske u području strojarstva, koja provodi suvremena znanstvena istraživanja i time stvara plodnu podlogu za rast društva znanja, ali i pomaže pri konkurentnosti u metalskoj i srodnim industrijskim granama. No, najveća vrijednost Metalske jezgre jest dosegnuta sinergija obrazovanja, gospodarstva i tržišta, naš početni san od

kojeg smo krenuli u taj investicijski ciklus.

Omogućili smo ugradnju sustava obnovljivih izvora energije u zgrade Centra znanja Međimurske županije zahvaljujući čemu će se postići godišnja ušteda od oko 60.000 kuna, što je važno u svjetlu trenutno iznimno visoke cijene energenata.

- Međimurju hitno treba brza cesta od Čakovca do Varaždina, ali i bolja povezanost sa Zagrebom gdje radi mnogo mladih koji bi rado živjeli u Međimurju zbog skupih zagrebačkih stanova. Gdje su stali ti projekti i kako probiti prometnu izoliranost Međimurja?

- Kad je o prometnoj povezanosti riječ, malo je toga u našim rukama, iako smo nebrojeno puta slali poruke i komunicirali s nadležnima. Da, svjedoci smo djelomične izoliranosti kada je riječ o željezničkom prometu, a o obilaznici, čija je gradnja u nadležnosti Hrvatskih cesta, govorimo i na njezinu važnost upozoravamo godinama. Nastavit ćemo se boriti i dalje.

Potrebna nam je brza cesta Čakovec – Varaždin. Obilaznica Nedelišće – Pušćine – Kuršanec u ovom je trenutku prometnica kojom dnevno prođe 20.000 vozila jer je za Međimurce, ali i sjever Hrvatske, od vitalnog prometnog značaja. Stoga ćemo zajedničkim snagama apelirati i dalje te prosljeđivati argumente Hrvatskim cestama ne bismo li postigli ubrzanje realizacije.

- Romsko pitanje: nazire se raslojavanje pri čemu se dio populacije uključuje u svijet rada, kupuje kuće izvan romskih naselja, a s druge strane dio ne pokazuje volju da izađe iz začaranog kruga socijalne ovisnosti. Kako će se županijska vlast postaviti prema tome?

- I na posljednjoj sjednici Skupštine Međimurske županije jasno sam poručio da je došlo vrijeme promjene ustaljene paradigme “dajte nam novac”. Od romske zajednice i njihovih političkih predstavnika očekujem višu razinu zrelosti te uklapanja u zajednicu drugačijim pristupom. Očekujem prijedloge, ali još više konkretne korake i realizacije. Ne mora se raditi o velikim koracima. Za početak, bio bih zadovoljan da se naši Romi late posla u svojim naseljima te ne čekajući državu ili nas, primjerice, očiste divlje deponije otpada.

OVOGODIŠNJA ČESTITKA gradonačelnice Ljerke Cividini

Uspješnu godinu čini svih naših 27 tisuća sugrađanki i sugrađana

Poštovane Čakovčanke i Čakovčanci, dragi sugrađani i sugrađanke, Međimurke i Međimurci!

Prosinac je doba godine kada u svečarskoj atmosferi ispraćamo godinu na izmaku, vrijeme kada zatvaramo jedno životno poglavlje te otvaramo novo, nadajući se da ćemo stranice ispuniti usponima, uspjesima i postignućima. No prije nego što 2022. godinu stavimo na policu i prepustimo je povijesti, osvrnimo se iza sebe i prisjetimo se kakav je ona bila. Baš kao i knjiga, donijela je svima pozitivne i negativne trenutke, dane kada smo lako prolazili štivom, ali i one kada možda nismo bili sigurni što je pisac htio reći. Svaki redak danas nas ipak čini takvima kakvi jesmo i na tome moramo biti zahvalni. Možda se uspjeh ogleda u novom poslovnom koraku, odluci koja je pomogla zajednici, novom članu obitelji ili nečem drugom, a sve to dobro uvijek prevlada nad onim lošim, i to treba cijeniti i pamtiti.

Zahvalni moramo biti i na onome što je 2022. učinila za naš grad. Uspješnu godinu čini svih naših 27 tisuća sugrađanki i sugrađana koji su svaki na svoj način pridonijeli da Čakovec i dalje bude grad u kojem je lijepo živjeti i stvarati, te u kojem svaki njegov stanovnik

ima priliku razviti svoje potencijale. To vidim svaki dan, u razgovoru s vama, u vašim programima, aktivnostima, projektima, humanitarnim akcijama i trenucima kada je potrebno biti još jači i bolji.

U vama vidim u prvom redu zajedništvo i toleranciju kroz koje rastemo kao zajednica i radimo ono što je svima nama glavni cilj, našoj djeci ostaviti uređen i skladan Čakovec koji prije svega ima perspektivu!

Hvala svima čiji uspjesi i rezultati Čakovec čine gradom primjerom, hvala onima koji uz konstruktivan i otvoren dijalog sudjeluju u promjenama nabolje te sugrađanima koji vole, podržavaju i promiču sve što je čakovečko. Drage sugrađanke i sugrađani, želim vam sretnu i uspješnu 2023. godinu!

Naučite klizati do 5. siječnja!

Turistička zajednica grada Čakovca i gradska Zajednica sportskih udruga suorganizatori su projekta Zimski sportski praznici koji su počeli 27. prosinca. Tako će se i po završetku čakovečkog Adventa 2022. nastaviti programi na klizalištu koji su i dosada privukli veliki broj zainteresiranih, posebice Program asistencije u osnovama klizanja. Prema riječima direktora čakovečke Turističke zajednice Filipa Horvata, želja je da se svojevrsna besplatna škola klizanja nastavi i dalje.

- Više smo nego zadovoljni programom koji je za svaku pohvalu provela Udruga sportske rekreacije Urbani sportovi i zato želimo svima koji rade prve

klizačke korake dati dodatnu mogućnost da ih učine pod stručnim nadzorom. Zbog toga ćemo korisnicima tog programa svakodnevno osigurati pomoć troje iskusnih kineziologa pod vodstvom prof. Željke Sirc Podgorelec, rekao je Horvat.

Zimski sportski praznici na čakovečkom će klizalištu trajati od 27. do 30. prosinca 2022. i od 2. do 5. siječnja 2023. godine, svakodnevno od 9 do 12 sati. Termini su podijeljeni u tri ture od 9 do 9:45, od 10 do 10:45 i od 11 do 11:45. Korištenje klizalištem i najam klizaljki u tom periodu bit će, kao i dosad, besplatni, a dežurne kineziologe prepoznat ćete po posebnim markerima.

(dv)

Najbolje rješenje je ono bez šatora na glavnom trgu!

Piše: Dora Vadlja

O oronulom središtu Čakovca ne treba se dodatno puno pisati. Ploče napuknute i idealne da si polomiš nogu, tako bi se ukratko mogao opisati trenutni izgled Trga Republike ispred Centra za kulturu Čakovec, koji se proteže sve do vure. O rekonstrukciji se već dugo govori, no sada se ipak nešto i konkretno krenulo raditi. Iako još nije de�inirano kada bi Trg dočekao svoju rekonstrukciju, gradonačelnica Cividini spomenula je 2024. godinu.

Prvu nagradu dobila tvrtka AG PLANUM

Zato je još 2. rujna 2022. godine raspisan Javni natječaj za izradu idejnog urbanističkog-arhitektonskog rješenja uređenja Trga Republike u Čakovcu. Natječaj je provodilo Udruženje arhitekata Međimurja, a o kvaliteti radova odlučivala je stručna komisi-

ja. Nju su činili arhitekti prof. dr. Tihomir Jukić, Kata Marunica, Josip Kovač, Oliver Ilić te Damir Šoltić, mag. ing. traff., a odabrali su najbolja rješenja te ih rangirali za dodjelu nagrada. Za najbolje rješenje, odnosno prvu nagradu dobila je tvrtka AG PLANUM d.o.o. iz Zagreba. Prema propozicijama javnog natječaja prvonagrađeni rad stječe pravo na izradu glavnog-izvedbenog projekta za uređenje Trga Republike na osnovi koje će se izdati građevinska dozvola i urediti Trg. U planu je da se tijekom 2023. godine izradi projektna dokumentacija te ishode sve potrebne dozvole, kako bi 2024. godine dobili novouređeni Trg. S obzirom da su, očekivano, javni natječaj te odabrana rješenja zainteresirali javnost, smatramo da je nužno naglasiti sljedeće. Grad je tijekom 2021. godine, uoči pokretanja postupka Javnog natječaja za uređenje Trga Republike, objavio anketu u kojoj su mogli sudjelovati svi

zainteresirani građani te izraziti svoje mišljenje o namjeni Trga, predložiti sadržaje te navesti urbane elemente za koje smatraju da bi se trebali na njemu nalaziti.

1602 građana glasalo o izgledu Trga - U anketi su sudjelovale 1602 osobe, što smatramo odličnim. Prilikom raspisivanja natječaja Udruženje arhitekata sistematiziralo je prijedloge te ih uvrstilo u propozicije natječaja, kažu iz Grada Čakovca.

Zanimljivo je da su praktički svi građani koji su sudjelovali u anketi predložili uklanjanje „šatora“ ispred Međimurke. Neovisno o njihovu mišljenju, oni bi se svakako uklonili, jer su neprimjereni središnjem gradskom trgu, ružno izgledaju, neodržavani su te ograničavaju kretanje. O tome da takvim intervencijama u prostoru nije mjesto na Trgu Republike svjedoče i

pristigli radovi jer nijedan nije predvidio takvo ili slično rješenje za taj dio prostora.

Kako bi izbjegli neke pogreške u prošlosti, za provoditelja natječaja odabrano je Udruženje arhitekata Međimurja. Članstvo čine arhitekti, dakle stručnjaci, a kako okuplja članove iz Čakovca, smatra se da su imali dodatni interes da bude odabrano najkvalitetnije rješenje.

- Naravno, s njihovim se odabirom ne trebaju složiti svi građani, no vjerujemo da će vam rado obrazložiti zašto su prvonagrađeni rad odabrali kao najbolji. Natječaj je inače proveden poštujući važeće zakonske odredbe te nije moguće izvesti neku drugo rješenje, neovisno o tome je li prijavljeno na natječaj ili ne. Ono što je moguće je da se u dogovoru s projektantom izmijene neki dijelovi prvonagrađenog rada, koji su primjerice preskupi ili prezahtjevni za izvedbu, zaključuju.

ČAKOVEC nagrađuje svoje studente

Stipendije od

Čakovec će ovih dana postati bogatiji za točno 100 novih studenata koji su svojim prosjekom ocjena, traženim zanimanjem i izvrsnošću zaslužili potporu svog grada koja za 2023. godinu iznosi oko 2,3 milijuna kuna, za nove i već postojeće stipendiste. Čakovec u ovoj akademskoj

400 do 900 kuna

godini sveukupno podupire oko 290 stipendista.

Lovro Vincek, student na Sveučilištu Sjever u Varaždinu, rekao je kako će mu stipendija pomoći ponajviše s troškovima prijevoza i menze. Novčane potpore iznose 400 kuna za mlade koji studiraju u Čakovcu, 500 kuna u Varaž-

dinu te 900 kuna mjesečno za studente koji se školuju u Zagrebu i ostalim gradovima u RH i u inozemstvu.

- U 20-ak godina ove mjere, čakovečkim studentima je iz gradskog proračuna dodijeljeno oko 40 milijuna kuna, a među tih oko dvije i pol tisuće osoba, mnogo je danas vrsnih

liječnika, inženjera, profesora, akademskih umjetnika, onih koji svojim inovacijama, znanjem i radom obogaćuju Čakovec i Međimurje.

Hvala im što svako ulaganje vraćaju višestruko u našu zajednicu, zaključila je gradonačelnica.

ZIMSKI PRAZNICI u centru grada

Gradonačelnica Ljerka Cividini

S�pendije su dobili: Teuta Blažić, Fran Železnjak, Lara Topolnjak, Elena Tomašić, Jan Mađar, Tija Budiša, Una Jakšić, Vito Kozjak, Anita Bulat, Ema Bilaver, Lovro Vincek i Marko Punčec

TRG REPUBLIKE u Čakovcu konačno će promijeniti vizuru

Ovako bi prema najbolje odabranom projekta trebao izgleda� rekonstruirani Trg Republike

Kreće rekonstrukcija Vrapčića za preko 5 milijuna kuna

Oko 80 posto rekonstrukcije vrtića financirat će država, a ostatak Općina Šenkovec

Piše i foto: Sven Tomašić

Velika pozitivna novost u Šenkovcu je rekonstrukcija Dječjeg vrtića Vrapčić. O tome se govorilo na sjednici Općinskog vijeća Šenkovec održanoj u srijedu, 21. prosinca.

Iznos od 5 milijuna i 46 tisuća kuna financirat će država, što je cca 80 posto, a preostalih 20 posto financira Općina. Djeca iz Vrapčića imat će tako novi obnovljeni vrtić po europskim standardima i kvaliteti.

Što ćemo s potpornim zidom kod Ulice Vlahe Bukovca?

Na aktualnom satu raspravljalo se i o sigurnosti potpornog zida kod Ulice Vlaha Bukovca i Josipa Bedekovića. Naime, dvoje djece već je stradalo, jedno dijete završilo je sa šivanjem arkade i mještani su već u nekoliko navrata kontaktirali načelnika Meglića da nešto poduzme zbog sigurnosti.

- Točno je što se tiče ovog potpornog zida, kontaktirali su me mještani u dvama navratima. Razgovarao sam s policijom i oni su rekli da je to u našoj ovlasti, da možemo staviti neki znak i da ne moramo. Neformalno je

bilo rečeno što uopće djeca imaju hodati po tom zidu. Mi ćemo svakako postaviti znak opreza ili budemo postavili najvjerojatnije ogradu, barem tih četiri metara da opet netko ne padne i ozlijedi se, istaknuo je načelnik Meglić.

Drugo pitanje bilo je vezano za osvijetljenost drvenog mosta nedaleko od Sportskog centra Gorčica jer po noći mještani zbog neravnina na mostu često zapinju prelazeći ga. - Što se tiče drvenog mosta, možemo postaviti katadioptere, mada on je na nivou pješačke staze, stoga je povišen i ne može auto naletjeti na pješake. Budemo postavili reflektirajuće znakove, nadamo se da će to biti dovoljno, zaključio je načelnik Meglić.

Također, predsjednik Vijeća Alen Lajtman postavio je važno pitanje o zebri u gornjem dijelu Šenkovca prema Mačkovcu. Naime, zadnja zebra postavljena je u središtu općine kod semafora. Gornji dio Šenkovca nema zebru i

mještani moraju prelaziti glavnu i konstantno prometnu cestu bez zebre, što je podosta opasno.

- Kontaktirat ćemo Hrvatske ceste jer je to državna cesta. Tražit ćemo, ako postoji mogućnost, da iscrtaju zebru u gornjem dijelu Šenkovca prema Mačkovcu, zaključio je načelnik Meglić.

Rebalans

Dječjeg vrtića Vrapčić

Jedna od točaka rasprave bila je rebalans proračuna Dječjeg vrtića Vrapčić za 2022. koji iznosi 2 milijuna i 811 tisuća kuna.

Također, pričalo se o rebalansu proračuna Knjižnice i čitaonice Šenkovec za 2022. godinu.

- Rebalansom dio, koji je Općina planirala na ime tog projekta prebaciti Knjižnici, nije realiziran, već je Općina samostalno krenula u investiciju obnove Knjižnice, istaknuo je pročelnik Hren.

Veće cijena najma u Sportskom centru Gorčica

Prethodne godine vijećnici su se dogovorili da bi trebalo malo više definirati koja prava i uvjete imaju stipendisti Općine Šenkovec. Uvjeti su da redovito polažu, da budu redoviti studenti, da nisu na privatnim sveučilištima i da imaju pravo na jednu godinu mirovanja. Također, ako student ne diplomira nakon tri godine, stipendija se vraća, zaključila je vijećnica Melita Kozjak iz Nezavisne liste. U financijskom planu bilo bi to nekih 169 tisuća kuna.

Budući da su skočile cijene energenata, vijećnici su bili primorani dići cijene najma prostora Sportskog centra Gorčice, a odluka se prvenstveno odnosi na kafić. Donesena je odluka da bude 100 eura za vanjske korisnike, 50 eura polog i 50 eura za domaće mještane općine.

MAŽORETKINJE

Nedelišća plesno

završile ovogodišnju sezonu Svi

uzrasti koreografije

pripremali čak dva mjeseca

Nakon što je prošle godine Plesna čarolija Mažoretkinja Nedelišća organizirana samo za uži krug ljudi, u Nedelišću se ponovno održala pred punom dvoranom osnovne škole.

Jedan od najljepših božićno-novogodišnjih programa obuhvatio je niz plesnih točaka, videa te poneko iznenađenje za publiku, a za što je zaslužno sto mažoretkinja i tim od ukupno 12 trenerica, asistentica i članica Upravnog odbora Udruge.

Program je realiziran uz sufinanciranje Općine Nedelišće i Međimurske županije, a okupljenima se obratio načelnik Nedelišća Nikola Novak. Na Plesnoj čaroliji zaplesali su svi sastavi Mažoretkinja Nedelišća. Nastupili su mažoret vrtić pod vodstvom trenerice Barbare Pleh, dječji sastav trenerice Dore Toplek, kadetkinje trenerica Emili Hunjadi i Ane Šegović,

juniorke trenerice Hane Novak i seniorke trenerice Lucije Novak s koreografijama koje su pripremale posljednjih dva mjeseca. Kao gosti nastupili su svirači iz Puhačkog orkestra općine Nedelišće koji su sa seniorima izveli svjetleću točku u mraku.

Mažoretkinje su tijekom blagdanskog programa već tradicionalno dodijelile priznanja za pet, deset, 15 i velikih 20 godina članstva u Udruzi, a prikazana je i retrospektiva rada za 2022. godinu koja je za cure bila intenzivna kao i u predpandemijskim godinama.

Ponovno je dodijeljena nagrada za najuzorniju mažoretkinju za plesnu sezonu 2021./2022. i to seniorki Rei Matovini. Emotivnim videomaterijalima djevojke su se oprostile od cura koje su završile svoju plesnu karijeru u seniorskom sastavu.

(dv)

Općina Nedelišće proglašava 2023. godinu Godinom nedelišćanske platane, kako bi se dostojno obilježila i javnosti skrenula pažnja na punih 60 godina zaštite tog stabla, prvog zaštićenog objekta prirode na području današnje Međimurske županije.

Platana je zaštićena 4. veljače 1963. godine, kao prvi objekt prirode službeno zaštićen u Međimurju. Procijenjena današnja starost

stabla je preko 300 godina, a njezina impresivna krošnja dominira vizurom Nedelišća. Aktivnosti povodom Godine nedelišćanske platane Općina Nedelišće provest će u uskoj suradnji s Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom za zaštitu prirode. Općina će za te potrebe u svojem proračunu osigurati 1.350 eura za promidžbene i stručne aktivnosti tijekom 2023. godine.

15. SJEDNICA Općinskog vijeća Šenkovec

Mažoretkinje Nedelišće na okupu napravile zajedničku fotografiju za pamćenje

Dječji

u Šenkovcu

NEDELIŠĆE kreće u suradnju s Međimurskom prirodom Godina 2023. bit će u znaku nedelišćanske platane

Tradicionalno gradonačelnik Srpak pripremio je na kraju godine niz prijema za različite skupine građana, medije te istaknute udruge i pojedince. U Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću održan je prijem svih onih koji su zadužili grad svojim rezultatima.

MURSKO SREDIŠĆE

Prijem za uspješne udruge, klubove i pojedince

To su ove godine bili: Sportsko-ribolovno društvo Mura Mursko Središće, Udruga umirovljenika – Podružnica Mursko Središće,

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA gradonačelnika Dražena Srpaka Za 2023.

Drage sugrađanke i dragi sugrađani!

Prošle su nam tri godine obilježile krize, prvo izazvane pandemijom koronavirusa, a onda i ratom. Zahvaljujući ponajprije uspješnim mjerama Vlade Republike Hrvatske nisu se ostvarile crne prognoze i te krize nisu ostavile preveliki utjecaj na naše živote. Mjerama smo se prilagođavali, nove investicije pokretali i nastavili sa svakodnevnim radom.

Ipak, za godinu 2023. ne mogu poželjeti ništa drugo nego da se vratimo u normalu, da zaboravimo na pandemiju i rat i vratimo se svojim svakodnevnim problemima koji su se nekad činili tako ozbiljnima.

Želim također da prestanu patnje ukrajinskog naroda, da se prognani ljudi vrate u svoje domove, a nama svima želim da budemo ljudi u tuđoj nevolji i pomognemo onima kojima je pomoć potrebna. Želim nam da suosjećamo s patnjama onih koji prolaze isto što i naš narod prije tridesetak godina. Želim svima i puno zdravlja, naučili smo nažalost na teži način po-

sljednjih godina koliko je ono važno i dragocjeno i koliko ga premalo cijenimo dok ga imamo...

Želim vam i uspješnu prilagodbu na povijesne promjene, ulazak Republike Hrvatske u Schengen i uvođenje eura kao službene valute. Time smo završili dva ključna procesa, nacionalnu integraciju naših zemalja i potpuno sjedinjenje s europskom zajednicom, kojoj povijesno i mentalitetom pripadamo. Želim vam i obilje svega što si sami možete poželjeti.

Drage sugrađanke i dragi sugrađani, sretnu novu 2023. godinu želi vam vaš gradonačelnik!

Odbojkaški klub Plavi Peklenica, Dobrovoljno vatrogasno društvo Mursko Središće, Škola nogometa Rudar, Osnovna škola Mursko Središće,

Dječji vrtić Pahuljica, Udruga mažoretkinja Mursko Središće, Shotokan karate klub Muraken, Atletski klub Mursko Središće, Udruga sportske

rekreacije Sport za sve Mursko Središće, Klub liječenih alkoholičara Povratak, Stanko Tuksar, Edvin Nedeljko i Luka Liklin. Povodom božićno-no-

vogodišnjih blagdana gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak upriličio je prijem za Udrugu udomitelja djece Međimurja, obitelj Hoblaj iz Murskog Središća, koja ima šestero posvojene djece i petero udomljene, a do sada su udomili sedamnaest djece. (BMO)

Sve će biti podređeno većoj sigurnosti pješaka

- Semafori s kamerama zatvarat će promet samo kad naiđe vozilo

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Svakome tko je nekoliko puta prolazio kroz centar Murskog Središća, a kamoli njegovim građanima ne treba tumačiti zašto je nužna rekonstrukcija glavnog raskršća prije granice u centru Murskog Središća. Razlozi su veća sigurnost pješaka i svih sudionika u prometu, ali i protočnost prometa. Tijekom godine trebali bi počeli radovi na rekonstrukciji raskršća koje je u sadašnjem obliku vrijeme pregazilo i zahtijeva temeljitu rekonstrukciju.

Kako će izgledati? Kakva će biti regulacija prometa tijekom radova i nakon završetka radova? Odgovore na ta pitanja potražili smo u Gradu.

- Centar grada, tj. glavno raskršće će nakon rekonstrukcije dobiti dodatne trake za skretanje desno prema Lendavi te desno iz pravca Čakovca prema Peklenici, s

razdjelnim otocima i kapljama, a promet će se regulirati semaforima s kamerama te se tako promet zatvara samo u slučaju nailaska vozila s druge ceste, a što je važno zbog toga da se glavna prometnica ne zatvara bespotrebno i time guši protočnost. Od 22 sata nadalje predviđa se rad semafora sa žutim trepćućim svjetlima. Također će se četverostrano postaviti semafori za prijelaz pješaka preko prometnica što će iznimno podići sigurnost za sve pješake, a naročito djecu koja tim putom idu prema osnovnoj školi, objasnio nam je gradonačelnik.

Početak radova ovisi o rokovima javne nabave

Projekt je u planu za realizaciju u 2023. godini. No, kada će točno početi radovi, nije moguće reći s obzirom na to da se mora pripremiti i pro-

Tisuću kuna za odrasle u Orehovici

Domu za odrasle osobe u Orehovici odobrena je donacija u iznosu od 1.000 kuna za kupnju božićnih

poklona za šest korisnika Doma s područja grada Murskog Središća. (BMO)

vesti postupak javne nabave, što uključuje sve propisane rokove s mogućnošću da će biti žalbi. Dražen Srpak, murskosredišćanski gradonačelnik, kazao je da je održao više sastanaka s Hrvatskim cestama na kojima je dogovorena dinamika projekta zbog kojih je rekonstrukcija raskršća i ušla u plan Hrvatskih cesta za 2023. godinu.

Promet u vrijeme radova neće biti u potpunosti zatvoren

Ono što najviše zanima građane je hoće li centar u vrijeme radova biti djelomično ili potpuno zatvoren za promet, posebno zbog odvijanja prometa prema Sloveniji i Mađarskog preko bivšeg graničnog prijelaza.

Prema saznanjima gradonačelnika Srpaka promet neće i zapravo ni ne može biti zatvoren s obzirom na to da je riječ o državnoj cesti, a procedure za preusmjeravanje takvog prometa na neki drugi prometni pravac iznimno su komplicirane i skupe, ali za potpuno točnu informaciju uputio nas je na Hrvatske ceste Varaždin, o čemu ćemo izvijestiti kad se približi početak radova.

Na spomenutom projektu Grad Mursko Središće nema nikakvih �inancijskih obveza, a tu je i projekt rekonstrukcije državne ceste od Slemenica do Murskog Središća u visini od 5 milijuna eura. Radi se o još jednom značajnom ulaganju Hrvatskih cesta u naš kraj, ističe Srpak.

ne mogu poželjeti ništa drugo nego da se vratimo u normalu

Gradonačelnik Dražen Srpak

REKONSTRUKCIJA GLAVNOG raskršća u centru Murskog Središća

Prijem za pojedince i udruge koji su se istaknuli svojim radom u 2022. godini u CZK-u Rudar

Radovi na rekonstrukciji raskršća trebali bi započe� 2023. godine

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA gradonačelnika Ljubomira Kolareka

Pred nama je doista izazovna

godina!

Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Uobičajeno je reći da je pred nama nova godina, godina izazova. Ova koja nam dolazi uistinu je takva. Energetska situacija u svijetu uzrokovana sukobima, kataklizmičke najave kraja svijeta, promjene u našim svakodnevnim životima, uvođenje nove valute, utječu na sve nas. Prošla je godina bila radna u našem Prelogu. Završava se projekt Aglomeracije Donja Dubrava te nas čeka uređenje naših naselja, uređuje se Marina, kraju se privode pripreme za izgradnju zaobilaznice, u tijeku su brojni mali projekti i pripreme za ono što dolazi.

Trudimo se i dalje sva naselja grada Preloga učiniti kvalitetnima za život svakog našeg stanovnika. Pred nama je nova 2023. godina. Pod bor nam donosi proširenje Dječjeg vrtića u Draškovcu, završava se zgrada POS-a, brojni su planovi kojima Grad Prelog i dalje nastavlja svoj rast. Brojne su i manifestacije koje Prelog

čine privlačnim i gostima izvan Preloga. Trudimo se pomoći svakom našem stanovniku, kroz razne projekte i pomoći koje provodimo i osiguravamo. Sajam cvijeća, Festival balona i automobilističku utrku Fletni i stekli izdvojio bih kao najvažnije. Svim stanovnicima svih naselja Preloga, Cirkovljana, Čehovca, Čukovca, Draškovca, Hemuševca, Oporovca, Otoka i Preloga želim što manje strepnje, što više mira, najviše obiteljske sreće i blagostanja u novoj 2023. godini!

UČENIKE TURISTIČKIH

SMJEROVA privlače visokim stipendijama uz minimalne obveze

Mjesečno im sjedaju 2.000 kuna na račun

Jedini zadatak stipendista je marljivo učiti, odrađivati praksu, redovno završiti srednju školu i potom odraditi 3 mjeseca prakse u preloškom hotelu DG Sport

Piše: Vlasta Vugrinec

PRELOG

78 naknada za bebe

Već četvrti put puta ove godine u Upravi Grada Preloga podijeljene su jednokratne naknade za novorođenčad. Tom prilikom podijeljene su ukupno 22 naknade.

Naknade iznose za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva 2.000 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, za treće dijete 3.000 kuna, a za četvrto dijete 4.500 kuna. Roditelji i dalje imaju pravo i na poklon-bon za novorođeno dijete od 500 kuna. Roditeljima je naknade, uz čestitke, u Gradskoj vijećnici Grada Preloga podijelio gradonačelnik Ljubomir Kolarek, a tom je prilikom dvadeset

dvjema naknadama ukupno podijeljeno 64.000 kuna. Kao dodatni poklon podijeljene su i besplatne godišnje članarine za Knjižnicu i čitaonicu grada Preloga, kao i poklon-bonovi Dječjeg kluba SiMS, koji djecu daruju trima satima besplatne igre u njihovim prostorima.

Ukupno je ove godine podijeljeno 78 naknada za novorođeno dijete te je na taj način podijeljeno ukupno 223.000 kuna, 36 za prvorođeno dijete u obitelji, 34 za drugorođeno dijete u obitelji, 6 za treće dijete i 2 naknade za četvrto dijete u obitelji.

(vv)

Velike žene Priločkog srca

Članice Udruge žena Priločko srce, uoči ovogodišnjih božićnih blagdana, ponovno su pokazale svoje veliko srce.

Jedna od najaktivnijih udruga s područja Preloga,

koja sve što radi, radi i čini da nekome pomogne, ovaj put je kocke Lego, donaciju vrijednu 5000 kuna, uručila Dječjem vrtiću Fijolica iz Preloga.

(vv)

Učenici Srednje škole Prelog Tia Križaić, Ela Janković, Benjamin Horvat, Tin Horvat i Ivan Anđel te Dora Magić, učenica čakovečke Ekonomske i trgovačke škole, od ove školske godine dobivaju stipendiju od 2.000 kuna mjesečno i to do kraja svog srednjoškolskog obrazovanja u smjeru hotelijerstva. Jedini njihov zadatak je marljivo učiti, odrađivati praksu, redovno završiti srednju školu i potom odraditi 3 mjeseca prakse u preloškom hotelu DG Sport.

Jedini se javili na natječaj Ministarstva

U listopadu ove godine Ministarstvo turizma i sporta objavilo je zanimljiv Javni poziv poticanja obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu u školskoj godini 2022./23. Radilo se o javnom pozivu upućenom pravnim i �izičkim (obrtima) osobama koje su registrirane za obavljanje ugostiteljsko-turističkih usluga, a koje su bile spremne stipendirati učenike srednjih škola i studente koji se obrazuju za rad u ugostiteljstvu i turizmu. Pri tom je Ministarstvo za svakog učenika osiguralo mjesečni iznos od 1400 kuna, a poslodavac preostalih 600 kuna.

Iz Međimurja na natječaj se javio samo preloški DG Sport d.o.o., odnosno Hotel Panorama sa 6 stipendista.

- Tražili smo su�inanciranje za 6 učenika i za sve

njih smo i dobili, pohvalila se Dragica Domjanić, direktorica DG Sporta.

Od tih 6 učenika, jedan se obrazuje za konobara, dok je ostalih 5 upisalo usmjerenje hotelijersko-turistički tehničar. Dva su učenika u prvom razredu, jedan je drugi i dva su treći razred.

- Smatram da je to sasvim lijep iznos za učenike, a i nas ne opterećuje previše, dodaje direktorica. S druge strane, to je itekakav poticaj kako za učenike, tako i za roditelje da se djeca u budućnosti okreću tim smjerovima školovanja jer su sva turistička zanimanja de�icitarna.

Prema njenim riječima, roditelji se pomalo boje stipendija i obvezivanja jer misle da djeca onda imaju prevelike obveze prema tvrtki koja ih stipendira. No, barem u ovom slučaju, to je praktički zanemarivo jer se radi samo o trima mjesecima.

- Djeci se osim toga daje i mogućnost nastavka školovanja na fakultetima, nisu ničim ograničeni, naglašava dalje.

Drugim riječima, u svibnju završe školu, odrade tri mjeseca koliko moraju i najesen, odnosno u listopadu mogu krenuti na željeni fakultet.

Lijep džeparac, a nešto i ostane sa strane

Hotel im je dužan osigurati kvalitetnu praksu i naravno mentore koji će ih voditi i obučavati.

Tia Križaić, učenica prvog razreda iz Male Subotice, jedina je od stipendista, buduća konobarica i to po vlastitoj želji.

- Htjela sam upisati taj smjer jer ne mogu raditi neke sjedeće poslove pa mi se zanimanje konobara činilo kao idealna opcija gdje mogu raditi ono što volim, kaže mlada Tia.

A voli raditi s ljudima, družiti se s njima, stalno upoznavati nove. Stipendija joj naravno puno znači.

- To je značajan novac za budućnost kojim bih mogla pokrenuti nešto svoje, dodaje buduća konobarica.

Dora Magić iz Nedelišća jedina ne polazi Srednju školu Prelog, ali je u hotelu od prvog razreda na praksi.

- Nakon srednje škole želja mi je u Opatiji upisati turizam i menadžment, naglašava Dora. Ne uspije li u tome, ostat će tu, u Međimurju, po mogućnosti radeći negdje na recepciji.

To joj i neće biti teško jer je do trećeg srednje savladala njemački, engleski i talijanski jezik.

U svojoj školi, Ekonomskoj i trgovačkoj, kao budući hotelijersko-turistička tehničarka praksu obavlja isključivo unutar škole, i to domaćinstvo i recepcija hotela.

- Jedino nas 35 sati šalju u odabrani hotel na praksu, dodaje. Većinom se radi o Hotelu Park u Čakovcu.

PreloškI hotel dobro je već upoznala jer je od prvog razreda tu na praksi. Upo-

znala je ugostiteljstvo, od početka do kraja, odnosno od kuhinje, konobarenja do recepcije gdje najviše voli raditi.

- Jako mi je zanimljiva komunikacija s gostima na drugom jeziku premda najčešće govorim engleskim jezikom.

Stranaca, odnosno stranih gostiju ima dosta, naročito ljeti.

Kako pak bi proširila svoje vidike, ove se školske godine namjerava i kandidirati za Erasmus program koji bi ju odveo u Njemačku.

- Za stipendiju se nisam uopće dvoumila jer je to veliko olakšanje za roditelje i dobar džeparac, dodaje.

Školovani mentori

Kako bi učenici dobro naučili svoj posao, bili spretni i sigurni u sebe, a nadasve zadovoljni, brine se David Gregoraš, jedan od mentora.

- Najbitnije je ukomponirati ljudske resurse u hotel i to više psihološki, a manje �inancijski, odaje tajnu mentor Gregoraš.

Puno truda treba uložiti u mlade ljude, steći njihovo povjerenje, uvjeriti ih da su dobri i sposobni, da mogu obavljati posao za koji se školuju i da s veseljem dolaze na posao.

- Danas ljudi više gledaju na atmosferu u tvrtki od �inancijske isplativosti, dodaje. Naravno, to ne znači da će raditi za minimalac niti pak za visoku plaću u lošem okruženju i lošim međuljudskim odnosima.

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga

Donji red: Ela Janković, Tea Tkalec, Benjamin Horvat, Tia Križaić, Dora Magić, gornji red: David Gregoraš, Ivan Anđel, Tin Horvat i Dragica Domjanić

Poljoprivreda

Načini borbe biljaka u slučaju manjka vode

Novosti u provođenju “zelene prakse“

Zaštita okoliša i ublažavanje klimatskih promjena najvažnija su zadaća u predstojećem razdoblju zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. S ciljem smanjivanja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene do 2030. godine, želja je postići sljedeće:

- smanjiti za 50 % ukupnu uporabu pesticida

- postići da je najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološkim uzgojem uz značajan porast ekološke akvakulture

- smanjiti prodaju antimikrobnih sredstava namijenjenih uzgoju životinja i akvakulturi za 50 % - smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20 %

Činjenica u kolikoj su mjeri biljke čudesne i važnost poznavanja njihova procesa rasta i razvoja potvrđuje njihova sposobnost borbe u slučaju pojave nedostatka vode, odnosno suše. Prije navođenja mogućih načina obrane biljaka na nedostatak vode potrebno je razjasniti fenomen evapotranspiracije koji je ključan u vodenom ciklusu na razini planete. Evapotranspiracija složen je proces gubitka vode isparavanjem vlažnog tla i lišća (evaporacija) te gubitka vode nastalog transpiracijom biljke, odnosno gubitak vode kroz životne procese biljaka. Na razini biljaka transpiracija lišća uzrokuje velike gubitke vode: što biljka više transpira (povećan kod većeg sunčeva osvjetljenja, viših temperatura ili vjetra), to joj je veća potreba za vodom. Iz navedenih razloga biljkama treba više vode ljeti nego zimi. U slučaju kada korijenje ne osigurava dovoljnu količinu vode u odnosu na broj listova i veličinu listova i biljke, dolazi do vodnog stresa kod biljaka (lišće propada, a u težim slučajevima i cijela biljka). Biljka ne može živjeti bez vode, međutim manje pomanjkanje vode može regulirati smanjenjem transpiracije.

- vratiti barem 10 % poljoprivrednih površina pod visoko raznolika obilježja krajobraza.

Budući da će se od iduće godine intenzivirati raznolikost usjeva na poljoprivrednim površinama, a približava nam se sjetva ozimih žitarica, kako bi na vrijeme poljoprivredni proizvođači mogli planirati sjetvu i površine pod glavnom kulturom, donosimo nove odredbe.

Prvi način smanjenja gubitka vode kod biljke je zatvaranjem pora na lišću. Pore su rupice na površini lista nevidljive prostim okom kroz koje se odvija izmjena plinova. Na taj način biljka može smanjiti gubitke vode za 50 %. No, valja naglasiti da se tako smanjuje i potrebna razmjena plinova za normalno odvijanje fotosinteze, pa se tako znatno usporava rast biljke što rezultira i smanjenim prinosa.

Do ove godine poljoprivredna gospodarstva koja su obrađivala do 10 ha nisu trebala poštovati raznolikost usjeva, odnosno mogla su uzgajati jednu kulturu. Međutim, od sljedeće godi-

Da bi se smanjila transpiracija listova, biljka može smanjiti površinu svojih listova. U našim uvjetima možemo to primijetiti kao uvijanje listova na kukuruzu. Biljne vrste koje su otporne na sušu imaju male listove što je čest slučaj kod mediteranskih biljaka (lavanda, timijan itd.) ili je lišće reducirano kao primjerice kod kaktusa (trnje). Listovi

Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki

ne takva gospodarstva trebaju imati najmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite poljoprivredne površine, gdje površina glavne kulture ne smije prelaziti 75 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

mogu biti i voštani, kožni, s debljom kutikulom (usporedite list masline s listom graha ili banane), njihova boja može biti sivkasta ili čak srebrnasta da odražavaju sunčevo zračenje (biljke makije često imaju tu sivozelenu nijansu). Sve te morfološke prilagodbe pomažu pri ograničavanju gubitka vode i boljem podnošenju jakog sunčevog osvjetljenja i visokih temperatura. Razvoj dubljeg korijenova sustava biljkama biljkama povećava otpornost na sušu. Neke biljke su stekle sposobnost da pohranjuju vodu u svoja tkiva: mesnati listovi (sukulenti), stabljike (kaktus), gomoljasti korijen i organi za skladištenje (gomolji krumpira sadrže, osim škroba, i vodu).

Poljoprivredno gospodarstvo koje obrađuje od 10 do 30 ha treba imati najmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/ nasada i/ili različite poljoprivredne površine, pri čemu površina glavne kulture ne smije zauzimati više od 75 % poljoprivredne površine, a dvije glavne zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina gospodarstva.

I opet komasacija

Komasacija se planira provesti do 2026., u približnom iznosu od 300 milijuna kuna, pri čemu je 250 milijuna kuna osigurano iz Mehanizma za oporavak i otpornost i 50 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava, a uključivat će najmanje 18.000 ha poljoprivrednog zemljišta

Piše: Vlasta Vugrinec

Gospodarstva koja obrađuju više od 30 ha trebaju uzgajati najmanje četiri različite vrste (kulture), pri čemu glavna kultura ne smije zauzimati više od 70 % poljoprivrednih površina, a tri glavne kulture zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina.

To skladištenje vode, međutim, igra ulogu sporedne uloge u usporedbi s drugim morfološkim ili fiziološkim adaptacijama. U sprječavanju štetnih efekata od suše pomaže dobra, pravovremena i adekvatna obrada tla (konzervacijska obrada, duboka zimska brazda uz njeno rano „zatvaranje“, podrivanje i sprječavanje zbijanja te formiranja nepropusnih slojeva za vodu, uređenje tla, npr. „gusta“ kanalska mreža s vodom u kanalima, terasiranje nagnutih terena, organska gnojidba, sideracija, rotacija usjeva, sjetva pokrovnih usjeva, malčiranje, ranija sjetva proljetnih usjeva, a kasnija ozimih i dr.).

U slučaju kada korijenje ne osigurava dovoljnu količinu vode u odnosu na broj listova i veličinu listova i biljke, dolazi do vodnog stresa kod biljaka (lišće propada, a u težim slučajevima i cijela biljka)

Također se proširuje postojeći oblik „zelene prakse“ (održavanje ekološki značajnih površina na najmanje 5 % oraničnih površina na gospodarstvima većim od 15 ha). Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine. Razlika prema dosadašnjoj „ze-

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković tijekom posjeta Međimurskoj županiji najavila je nekoliko novina za poljoprivrednike koje će nastupiti u idućoj godini. Uz niz mjera pomoći ratarima, stočarima, vinogradarima, voćarima, ribarima i ostalim poljoprivrednim granama, ima nekoliko momenata koji su zajednički svim sektorima.

najviše ratari, svjesni njene nužne provedbe. No, samo pod kristalno jasnim pravilima, bez zamjene zemljišta po babi i stričevima, odnosno onako kako to zna bivati u našoj zemlji sa svakom iole dobrom idejom oko čije se realizacije ili odustane još prije same provedbe ili se za provedbom vuku repovi, najčešće i po sudovima.

na komasacijskom području u skladu s Programom je omogućiti ekonomičnije iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za povećanje poljoprivredne proizvodnje i ruralni razvoj, i to osnivanjem većih i pravilnijih katastarskih čestica, izgradnjom poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenjem i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, uz očuvanje obilježja krajobraza.

aktivnim poljoprivrednicima za obavljanje poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Dodjeljuju se za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj.

Okus maruna čista je fantazija

- Berba kreće isto kad i berba grožđa. Moram reći da maruni imaju puno žešće, odnosno oštrije i jače bodlje koje prodiru čak i ispod “radničkih” rukavica, kaže Marijan Branilović Pajo

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Prije svega tu je ta nesretna komasacija zemljišta koja svako malo ide, pa ne ide i tako u krug. Svi se još sjećamo nedavnog pokušaja za nekoliko naših međimurskih općina. Bio je to prvi od najavljenih četiriju pilotprojekata komasacije (okrupnjavanja) poljoprivrednog zemljišta. Trebao je obuhvatiti katastarske općine Gornji Kraljevec, Podturen, Ferketinec, Vratišinec i Sivicu.

- Radeći godinama u Italiji, maruni su me naprosto opčinili, kaže Marijan Branilović Pajo koji ovih dana bere marune na svom gospodarstvu u Zasadbregu.

Prije svega, kaže, u voćarnicama su uvijek imali najveću cijenu, a tu je naravno i njihova veličina.

Nizali su se sastanci, pa svađe i objašnjenja i onda je sve najednom utihnulo. A riječ komasacija ostala je visjeti negdje u zraku s time da su i poljoprivrednici, po-

- Što se okusa tiče, to je nešto sasvim drugo u odnosu na naš autohtoni šumski kesten, dodaje. Puno su slađi, čista fantazija i puno se lakše čiste.

Javni poziv za 18.000 hektara zemljišta Ministarstvo poljoprivrede objavilo je početkom ovoga tjedna Javni poziv za odabir određenog područja za provođenje komasacije u skladu s Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026. godine. Predmet Javnog poziva je prikupljanje prijava jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba u kojima prijavljuju određeno područje/ poljoprivredno zemljište za komasaciju prema odredbama Zakona iz dostupnih financijskih sredstava u skladu s Programom.

među prvima u našem kraju, kaže naš sugovornik. Nabavio sam sadnice iz Španjolske i to dvogodišnje.

Time se ostvaruje veća dodana vrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji i stavlja se u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište, pri čemu se ostvaruje značajan utjecaj na razvoj i unapređenje ruralnih prostora. Javnim pozivom komasacija se planira provesti do 2026., u približnom iznosu od 300 milijuna kuna, pri čemu je 250 milijuna kuna osigurano iz Mehanizma za oporavak i otpornost i 50 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava, a uključivat će najmanje 18.000 ha poljoprivrednog zemljišta.

Cilj provedbe komasacije poljoprivrednog zemljišta

Maruni i grožđe beru se u isto vrijeme

Istina, bio je to, kako kaže, promašaj jer su ih suša i visoke temperature desetkovale pa se u novoj rundi odlučio za jednogodišnje. Voćka nije samooplodna pa stoga za nasad treba nabaviti nekoliko vrsta. Očito je to bio pun pogodak jer se grane savijaju pod težinom plodova. Marune vole i voluharice koje su mu trenutno najveći neprijatelj. Probao je sve “recepte” i preporuke koje je čuo. Od stakla pod korijen i ovčje vune, a zasadio je i na kilograme lukovica narcisa oko stabla. Sve uzalud. Upoznao je i rak kore koji mu je

kom od čak sedam komada. Najkrupniji plod koji je dosad ubrao imao je 51 gram. Riječ je o nutritivno vrijednoj namirnici čiji je glavni sastojak škrob pa ga se može usporediti s krumpirom. Poput lješnjaka i badema, ni kesten ne sadrži gluten, pa je popularan sastojak u bezglutenskoj prehrani. Osim toga, bogat je vitaminom C i ftalatima, koji su bitni pri sintezi crvenih krvnih zrnaca i DNK.

Da bi ostvarili izravna plaćanja, poljoprivrednici trebaju biti aktivni poljoprivrednici, poljoprivredno zemljište mora biti upisano u sustav ARKOD, a sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja. Aktivnim poljoprivrednikom smatraju se svi poljoprivrednici koji su u prethodnoj godini primili izravna plaćanja u iznosu manjem od 5.000 eura. Prag od 5.000 eura koristi se kako se iz dodjele izravnih plaćanja ne bi isključili poljoprivrednici kojima poljoprivreda nije jedini izvor prihoda, ali doprinose vitalnosti, očuvanju i održavanju ruralnog prostora.

s više sunca. Kesten porodicu s hrastom pa je i ono dugovječno. naime poživjeti i do na. Interesantna je da ju mnogi smatraju kom poput badema, i oraha.

Potražnja veća od proizvodnje

Izravna plaćanja iznose 374.770.237 eura

U idućem razdoblju, dakle od 2023. do 2027. godine, mijenja se i sustav izravnih plaćanja. Izravna plaćanja predstavljaju godišnju potporu dohotku koja se dodjeljuje

Za ostvarivanje izravnih plaćanja minimalna prihvatljiva poljoprivredna površina iznosi 1 hektar.

Sve ubrane plodove ne stigne ni spremiti, a kamoli skladištiti ili pak nešto raditi od njih jer odmah idu na tržište. Nema ih, kaže, toliko kolika je potražnja za njima.

Inače, maruni rode već prvu godinu. Preporuka je da se tada plodovi otkidaju kako bi stablo ojačalo, odnosno bolje se razvilo.

Budući da je već njihov uzgoj, sviđa mu sada kreće u novi proizvodnju vlastitih ca. Naime, zasadio divlji kesten na koji jepiti grančice svojih Doduše, neće to raditi jer još nije to naučio eksperimentirati.

U slučaju proizvodno vezanih izravnih plaćanja minimalni iznos potpore iznosi 200 eura. Godišnja financijska omotnica za izravna plaćanja iznosi 374.770.237 eura, s time da je struktura plaćanja u idućem razdoblju slična dosadašnjoj.

Ako su toplija ljeta, odno-

Razlika između maruna nije samo već i u boji, veličini ploda.

Kesten (lat. Castanea tiva) jedna je od devet roda Castanea i predstavnik je porodice bukovki. arheološki dokazi da on jedna od prvih namirnica u čovjekovoj prehrani.

Piše: Suzana Pajić

Marijan Branilović Pajo očaran je marunima BRALI SMO marune na imanju Marijana Branilovića u Zasadbregu

Piše: Suzana Pajić

NOVINE koje očekuju poljoprivrednike u 2023. godini

Usitnjene parcele danas su veliki problem ratarima

VOĆE S

NAJVIŠE PESTICIDA: jabuke breskve nektarine jagode grožđe celer špinat paprike krastavac cherry rajčica

VOĆE S NAJMANJE

Sunce nije izmamilo kupce

Gledajući ovo naše vrijeme, čovjek ne može a da se ne pita, treba li kupovati jaja za pisanice ili pak glavice kiselog zelja za novogodišnju sarmu. Naime, temperature su više uskrsne nego božićno-novogodišnje. Za očekivati bi bilo da će tijekom ovog drugog blagdanskog tjedna i ugodnim temperaturama doći do promjene na našem placu i sajmu, no ništa se radikalno nije dogodilo. Doduše, bilo je nešto više prodavača, a samim time i robe, no one prave gužve su izostale. Istina, 25 kuna za salatu na placu ili svega par kuna u nekom trgovačkom centru, sasvim je jasno koji je krajnji izbor kupaca. Tako je i sa svom ostalom robom. Jedino što se ne kupuje u trgovinama, već isključivo na sajmu i placu je med, jer ga, pretežno, prodaju sami pče-

Salata (kg): 25 kn

Mrkva (kg): 10 kn Zelje (kg): 10 kn Kelj (kg): 10–15 kn

Poriluk (kg): 20 kn Blitva (pušlek): 10 kn Mladi luk (vezica): 5 kn

Češnjak (kg): 50 kn Luk (kg): 6–8 kn Med (900 g): 60–80 kn Orasi (kg): 80–100 kn Jabuka (kg): 8–10 kn Peršin (kg): 25–30 kn Kiselo zelje (kg): 20 kn

lari koji su stalni prodavači. Njima je, naravno, cilj ponuditi kvalitetnu robu jer jednom razočaranog kupca teško je vratiti. Nešto više je ovih dana

Salata (kg): 15–20 kn

Mrkva (kg): 8–10 kn Zelje (kg): 6 kn Kelj (kg): 10 kn

Poriluk (kg): 15 kn Blitva (pušlek): 10 kn Mladi luk (vezica): 5 kn Češnjak (kg): 45 kn Luk (kg): 4–5 kn Med (900 g):60–80 kn Orasi (kg): 60 kn Jabuka (kg): 6–8 kn Peršin (kg): 20 kn Žitarice (kg): 3 kn

bilo i mandarina koje su se nudile za po 20 kuna za tri kilograma, dok se na manje nisu mogle kupiti. (vv)

Pesticidi su kemijska i mikrobiološka sredstva koja se upotrebljavaju za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa, nematoida i glodavaca, za suzbijanje korova ili za reguliranje rasta biljaka. Njihovom uporabom povećava se urod ratarskih kultura, voća i povrća. Korištenje pesticidima mora biti odgovorno pridržavajući se uputa proizvođača te stoga ne smije biti štetno za živi svijet i okoliš. Iako aktivne tvari pesticida najviše očekujemo u hrani biljnog podrijetla, one vrlo jednostavno ulaze u čitav hranidbeni lanac i u njemu se dugo zadržavaju zbog svoje postojanosti i spore razgradnje. Posljedično tome može se pojaviti štetan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja uzrokujući brojne bolesti, između ostalog i neki oblik karcinoma.

Prema izvješću nepro�itne organizacije Environmental Working Group iz SAD-a, voće i povrće u kojem su pronađene najveće količine pesticida su jagoda, špinat, nektarina, jabuka, breskva, kruška, trešnja, grožđe, celer, rajčica, paprika i krumpir. Najmanje razine pesticida izmjerene su u svježem kukuruzu, avokadu, ananasu, kupusu, luku, grašku, papaji, šparogi, mangu, patlidžanu, dinji, kiviju, cvjetači i grejpu.

Bitno je napomenuti da se količina pesticida u hrani značajno smanjuje pranjem voća i povrća pod tekućom vodom, guljenjem i ljuštenjem vanjskog omotača odnosno kore voća i povrća te toplinskom obradom (kuhanje, pečenje, prženje) hrane biljnog i životinjskog podrijetla.

Znanstveno je dokazano da u konvencionalno uzgojenom voću i povrću koje sadrži određene, niske

razine pesticida, a prirodno je bogato �itokemikalijama, taj poželjan utjecaj �itokemikalija na zdravlje poništava štetan utjecaj pesticida. Prema tome, neovisno je li hrana iz organskog uzgoja ili ne, njena konzumacija povezana je s nižom stopom karcinoma te s jačom zaštitom od bolesti. To upućuje na zaključak da zdravstvene dobrobiti hrane bogate �itokemikalijama značajno nadmašuju rizike kojima bi nas pesticidi mogli izložiti.

Nova istraživanja povezuju izloženost organofosfornim spojevima s neurorazvojnim de�icitima kod djece. Svakako, preporuka je jesti voće i povrće iz organskog uzgoja, no uslijed nemogućnosti nabave takvih proizvoda, bolje je koristiti uzgojeno pomoću pesticida nego ga uopće ne konzumirati. Organski uzgojene povrtnice općenito sadrže više hranjivih tvari i imaju jače antioksidacijsko djelovanje nego njihove konvencionalne inačice. Naime, istraživanja pokazuju kako su biljke koje ra-

stu na taj način prisiljene boriti se s prirodnim opasnostima poput kukaca i time stvaraju više antioksidativnih spojeva. Osim toga takve kulture punijeg su i prirodnijeg okusa iako često manje primamljive izgledom. Konzumacijom organski uzgojene hrane izloženost pesticidima svodimo na najmanju moguću mjeru, a organski uzgoj poželjan je i za okoliš.

U Bioinstitutu se ispitivanja pesticida u voću i povrću provode međunarodno priznatim i akreditiranim metodama. Trenutno raspolažemo s približno 500 certi�iciranih referentnih tvari pesticida te posjedujemo visokoso�isticiranu opremu (GC-MS/ MS i LC-MS/MS) pomoću koje možemo identi�icirati i kvanti�icirati sadržaj pesticida u navedenim matricama. U tom smislu neprekidno se razvijamo prateći zakonsku regulativu, potrebe tržišta te imajući na umu osnovne ljudske potrebe, a to su zdrava hrana i zdrav okoliš.

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 8 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

MURSKO SREDIŠĆE

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

PESTICIDA: avokado kukuruz ananas kupus grašak crveni luk šparoge mango papaja kivi

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Terezija Zadravec iz Novog Sela Rok svakog je dana na poslu

Nada Žganec iz Ivanovca čekala je kupce na sajmu

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Krenite u

stvaranje

vlastite neovisnosti

Jedna stara poslovnica veli:

“Ako misliš godinu dana unaprijed – posij vrt.

A ako misliš 10 godina unaprijed – posadi drvo.”

A ja ću tome dodati – ne bilo kakvo drvo, nego voćku.

I ove jeseni, kao i mnogih prije, sadila sam voćke. Ove sam jeseni posadila preko 240 voćaka, bila sam danima u voćnjacima od jutra do mraka dok nisam sve završila. Takav posao ne smatram teškim ni napornim poslom, već stvaranjem.

Time nastavljam svoju dugoročnu viziju i investiciju u budućnost. Vlastito imanje – uzgoj vlastite hrane i vlastiti voćnjaci nešto su što će mi osigurati mogućnost vlastitog izbora i neovisnost. Već sad imam vlastito voće i vlastito povrće koje uzgajam iz vlastitog sjemenja, znam što jedem, a viškove iz novih voćnjaka ću u budućnosti moći prodati te će se tako sve te investicije vratiti jednog dana.

Imati vlastitu zemlju uistinu je velika dragocjenost i nemojte ju ostaviti da samo stoji ili da ju drugi izrabljuju. Posadite voćnjak, napravite vrt i osigurajte si vlastitu hranu. Znat ćete što jedete, osigurat ćete si zdravlje, ali i bolju budućnost za sebe i za svoju djecu. Hrana uistinu jest ono osnovno što svi mi trebamo svaki dan, stoga je upravo osiguranje iste jedan od najvećih ko-

raka koje možete napraviti prema vlastitoj neovisnosti i samodostatnosti.

A kad imate vlastito imanje i vlastitu hranu, manje su mogućnosti da vas sustav može ucjenjivati i prisiljavati na nešto što vi ne želite. A možemo otići i korak dalje prema još većoj samostalnosti. Ja sam si naime osim voćnjaka i osim povrtnjaka posadila i drveće za ogrjev – i sve to lijepo već godinama raste te mi osigurava i energetsku neovisnost u budućnosti.

A sve to skupa – vjerujte mi – nije mala stvar. Pogotovo sada, kad čitamo da je hrana sve skuplja i sve nekvalitetnija, ali da su moguće čak moguće i nestašice. Nakon što već tri godine traje kriza – i to ne samo zdravstvena nego u svim sferama društva na svjetskoj razini, vrijeme je triježnjenja o tome što je bitno. Vrijeme je vraćanja osnovama. U ovim trenucima imati zemlju i znanje ponovo je jako bitno.

Za sve vas koji ne znate otkud krenuti s kreiranjem povrtnjaka ili pak voćnjaka ili šumskog vrta – za vas sam tu svojim tekstovima, knjigom „Vrtlarenje u skladu s prirodom“, mrežnom edukacijama i Školom vrtlarenja koja uskoro počinje te raznim edukativnim programima na mom imanju. Više informacija o svemu pratite na www.biovrt.com.

VRTLARICA

U plasteniku lišće, a vani korijenje

Obitelj i dalje jede mladi špinat, zelenu salatu, ima lišće celera i peršina za juhu, a i za Uskrs će se na stolu naći njihov mladi luk

Piše: Vlasta Vugrinec

Mladi luk, peršin, celer, mladi špinat, glavice salate i salata s tek pokojim listićem povrće je koje stasa u vrtu preloške obitelji Baumhak. Doduše, nije riječ o otvorenoj parceli, već o plasteničkom uzgoju, a moglo bi se reći više profesionalnom nego za vlastite potrebe. Površine je 120 kvadrata, impresivne visine i izrade.

Naravno, veliki profesionalni plastenik nije niknuo samo tako, već je prije njega bio puno manji, gotovo priručni.

- Plastenik smo napravili isključivo za vlastite potrebe, a ako nešto i ostane, onda to supruga Ivanka prodaje na

preloškom placu, kaže zet Saša, inače rodom iz Šenkovca.

Iako je zaposlena, supruga je i vlasnica sporednog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva čime je naslijedila posao od svoje majke koja je također desetljećima prodavala na placu.

Toplo vrijeme koje grije preko plastičnog pokrova ide na ruku povrću pa ono nesmetano napreduje. Samim time, obitelj i dalje jede mladi špinat, ima lišće celera i peršina za juhu, a i za Uskrs će se na stolu naći njihov mladi luk.

No, to ne znači da se kod njih povrće uzgaja samo u plasteniku. Naime, plastenik je tek mali dio jer se pored njega proteže poprilična par-

cela koja je trenutno zaorana i pusta te čeka proljeće.

Hren za blagdanski stol

Na njoj će se naći sve vrste povrća koje uspijevaju tu kod nas, u Međimurju.

- Tu uglavnom sadimo grah, mladi krumpir, zelje i ostale kupusnjače, grašak, u biti sve ono što uspijeva, dodaje vrtlar Saša.

Iako je površina prazna i zaorana, ipak nam je oko zapalo za prilično debele korijen hrena, onoga pravoga koji izaziva suze na oči.

Obitelj ga je povadila i presadila tik uz rub zaorane površine gdje će prezimiti, a po mogućnosti i ostati. Jer je za njih uskrsni doručak nezamisliv bez domaćeg ribanog hrena i tek malo ofurenog domaćom juhom. Međutim, hren nije strogo rezerviran

za Uskrs, već se nalazi praktički na svakom blagdanskom stolu. Kako pak nam se bliži doček Nove godine i bogata trpeza, zasigurno će se i hren naći na njoj. Ako ništa drugo, a ono vjerojatno kako bi se organizam lakše očistio od teške hrane koju tada konzumiramo.

Ljutina je, kao što je poznato, jedna od glavnih odlika hrena. Ne manja važna odlika mu je i blagodat po ljudski organizam.

U antičko doba hren se zajedno s mnogim ljekovitim biljkama spominje u zapisima čuvenog rimskog prirodoznanstvenika Plinija Starijeg pod imenom Armoracia.

Osim Rimljana upotrebljavali su ga i stari Grci kako bi riješili probleme vezane za bolove u kralježnici te protiv nedostatka seksualne želje. Za vrijeme kolonijalne Amerike upotrebljavao se kao vrlo učinkovita i prirodna pasta za zube.

Hren je bogat mineralima i vitaminima, odlično čisti organizam i djeluje antikancerogeno kod malignih oboljenja u jetri, debelom i tankom crijevu, jednjaku i mjehuru.

Bogat je vitaminima C, B1 i B6, željezom i kalcijem, a ima i nešto malo magnezija, fosfora i vitamina B2.

Zahvalna je namirnica i za zimu jer naše tijelo štiti od prehlade, dok pak njegova ljutina čisti dišne puteve i začepljeni nos. Uz sve to, hren pomaže pri probavi, radu srca i cirkulaciji.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

U VRTU Saše Baumhaka iz Preloga

Saša Baumhak u svom plasteniku

Hren se često nalazi na blagdanskom stolu

BERNARDIN VRT

Dvanaest svetih noći prema Rudolfu Steineru (2. dio)

PLAN SADNJE

30. prosinca – Dan lista Dan djeluje s elementom svjetlos� kojim vlada zviježđe Vage.

Dana 24. prosinca počinju Svete noći – one su simbol dvanaest snaga duše koje žive u nama. Ta je napomena validna uvijek, ne samo za vrijeme svetih noći.

Dana 1. siječnja Sunce je najbliže Zemlji i zato imamo pet i pol dana prije i pet i pol dana poslije – što je vrijeme Svetih noći.

Tijekom tih noći, kada je najveća tama, mi smo najbliži Sunčevu duhu i tada duhovno sunce sija iz unutrašnjosti Zemlje čineći je providnom, obasjavajući se iznutra, suprotno od toga kako Sunce kasnije obasjava Zemlju odozgo, izvana.

U dvanaest svetih noći moramo ući potpuno budni i jako svjesni. Važno je da prvu noć ostanemo budni do jedan ili dva sata ujutro. Tijekom drugih noći u postelju treba ići kao i obično, jer je važno živjeti pravilnim ritmom u to vrijeme. Ako to nije moguće

u aktivnom dnevnom životu, treba činiti u sebi. Oni koji ne mogu biti šutljivi u vanjskom životu, trebali bi neprekidno težiti da budu svjesni svetosti ovog vremena. Važno je kod obavljanja svakodnevnih dužnosti to ne ispuštati iz vida, tu svetost vremena, ne dopuštajući ničemu nezdravom, ničemu ružnom, da prodre u dušu, ostajući stalno pažljiv i ozbiljan u sebi. Tijekom Božića s njegovih dvanaest svetih noći mi sijemo sjeme za narednih dvanaest mjeseci. Zato je tih dvanaest dana važno, jer ako npr. činimo pogreške prvi dan, sjeme koje tada polažemo i koje će tijekom prvog mjeseca proklijati, u krvi, proizvodit će negativnosti. Moramo proći ispravno svih dvanaest svetih dana, prema zakonu, jer svake godine trebamo iznova raditi na našem novom rođenju, i zato ne smijemo izgubiti nijednu godinu.

31. prosinca – Dan lista Dan djeluje s elementom svjetlos� kojim vlada zviježđe Vage.

1. siječnja – Dan ploda do 12 sa�

Do 6. siječnja je vrijeme svetih noći i njegujemo viziju dobre budućnos�.

2. siječnja – Dan ploda do 15 sa�

U danima sve�h noći na dan Strijelca poslijepodne sijemo biljke ploda i njegujemo voćke.

3. siječnja – Dan korijena Dan sve�h noći je dan Jarca, sijemo pokusno biljke korijena.

4. siječnja – Dan korijena Dan sve�h noći djeluje znakom Vodenjaka, pokusno sijemo biljke cvijeta.

5. siječnja – Dan ploda Dan svetih noći djeluje znakom Riba, a pokusno sijemo biljke lista.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Čak 27 rektorovih nagrada za međimurske studente

- nadamo se da ćete se po završetku studija vratiti i graditi karijere u svom Međimurju, istaknuo je župan Posavec

Perspektivni mladi ljudi, predani istraživanju područja koja studiraju, u Županiji su u pratnji članova svojih obitelji zahvalili svečanom prijemu u njihovu čast na kojem im se obratio župan Matija Posavec i pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Nives Kolarić Strah.

- Vaš rad i postignuća u znanstvenim i umjetničkim područjima nagrađeni su najvišom nagradom vaših sveučilišta, a to i nas čini neizmjerno ponosnima te se nadamo da ćete se po završetku studija vratiti i graditi karijere u svom Međimurju, rekao je župan Matija Posavec dodavši da su međimurski studenti ovjen-

čani rektorovim nagradama velika motivacija svima koji se brinu za kvalitetnije društvo pa je Međimurska županija već u ovoj godini na izmaku otvorila novi ciklus potpora studentima, a novim proračunom najavila i nove modele podrške.

Novčanu nagradu Međimurske županije primili su sljedeći dobitnici rektorovih nagrada za akademske godine 2020./21., te 2021./22: Gloria Kovač, Brigita Novak i Karlo Posavec (dobitnici Rektorove

nagrade Sveučilišta u Zagrebu za obje akademske godine, s time da je Brigita Novak u prošloj ak. godini nagrađena za čak dva studentska projekta!), Debora Kanižaj, Gracia Grabarić, Laura Horvat, Petra Piknjač, Ana Horvat, Lana Novković, Vinka Siladi, Marco Marijan Küpper, Jakov Skok, Tin Novosel, Martina Halić, Petar Strbad, Laura Plešnar, Josipa Šajnović, Ines Horvat, Dario Perčić, Leon Sačer, David Vlah, Žana Žganec, Mario Čavlek, Mateo Mikulić,

Krunoslav Lesar, Benjamin Horvat, Karla Grašić, Lidija Krznar, Danijela Magdalenić, Marta Črep, Luka Mihalic, Paula Kovačić, Jakov Glavina, Filip Bel, Natan Koraj, Ivana Kosec, Anita Trojko (dobitnica dviju nagrada Sveučilišta Sjever u jednoj ak. godini: za najbolji uspjeh i najbolji studentski rad), Dora Rašan (također dobitnica dviju nagrada Sveučilišta u Rijeci – za najbolji studentski znanstveni rad te za izvrsnost), Anja Kučević i Jakov Vuk.

Bojan Bračko iz Murskog Središća na kvizu Potjera s još dvoje natjecatelja nadigrao lovkinju

Mjesečno 500 kuna plus božićnica, regres i dar za djecu

U Međimurskoj županiji ukupno radi 178 asistenata u nastavi koji su angažirani preko Međimurske županije, Grada Čakovca i udruga.

Međimurski župan Matija Posavec i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini održali su zajedničku konferenciju za novinare na kojoj su bili i predstavnici pojedinih udruga za osobe s teškoćama na temu dodataka koje će od 1. siječnja dobiti asistenti u nastavi.

– Oni rade predano i odgovorno i odlučili smo se u dogovoru s gradonačelnicom Čakovca Ljerkom Cividini pokriti dodatne troškove za sve naše asi-

stente koji na području Međimurske županije rade s djecom u školama. Od 1. siječnja iduće godine dobit će dodatnu mjesečnu potporu od 500 kuna mjesečno, a 750 kuna božićnice dobili su na svoje račune, kazao župan Posavec. Uz to dobit će i regres za godišnji i dar za djecu.

– Svakom djetetu moramo osigurati jednake šanse za školovanje i život. Zato već godinama osiguravamo pomoćnike u nastavi i to ne samo u školama već i u vrtiću po čemu smo jedinstveni u državi, kazao je župan Posavec. (BMO)

Potjera mu se isplatila

Bojan Bračko iz Murskog Središća osim što je kvizoljubac, voditelj je ekipe agenata u call-centru na njemačkom jeziku.

– Kvizovi znanja, i posljednjih godina popularni pub-kvizovi, moj su predani hobi i zanimljiva preokupacija u slobodno vrijeme, ispričao je.

Nastavlja: Sudjelovao sam u 3 televizijskim kvizovima –Kolo sreće na RTL-u, upoznao voditelje Borisa i Ivu te osvojio nešto novca, pa Najslabija karika na HRT-u, upoznao Danijelu i izbacili me u prvom krugu te Potjeri na HRT-u, gdje sam upoznao sve lovce i 20. prosinca ove godine osvojio nešto novca – 105.000 kuna (s još dvama natjecateljima), nas troje, Bojan, Goran i Maja, protiv lovkinje Morane Zibar, ispričao nam je Bojan Bračko.

Ističe: – Kviz Potjera nezaboravan je doživljaj i izuzetno pozitivno iskustvo i zbog samog formata natjecanja i treme i adrenalina, ali i zbog ukupne tehničke ekipe Potjere i voditelja Joška Lokasa koji su vrlo opušteni i iskreno podupiru natjecatelje kvizaše u njihovoj borbi protiv vjetrenjača neznanja.

KEŠ DŽONI, Bojan, Goran, Zvonko, Zlatko i Jadranko, moja je draga i cijenjena ekipa s kojom često sudjelujem na pub-kvizovima u Čakovcu, Varaždinu, Nedelišću i drugdje, i u većini slučajeva ostvarujemo vrlo dobre rezultate, uvijek smo pri vrhu. Ponekad, kada mi vrijeme to dopusti, pridružen sam član znane ekipe ČOKERI u Meti. U svakom kvizu trudimo se biti što bolji, a to nam u većini slučajeva i uspijeva.

- Studenti iz Međimurske županije oduvijek su bili vrlo uspješni što se vidi i po broju dobitnika rektorovih nagrada u posljednjim dvjema akademskim godinama. Taj se broj stalno povećava. Tako smo u prethodnim dvjema akademskim godinama imali po 16 odnosno 17 dobitnika, a u akademskoj godini 2021./2022. imamo 27 dobitnika rektorovih nagrada, poručila je pročelnica Nives Kolarić Strah.

Bojan Bračko u Potjeri

PRIJEM za najuspješnije studente u Međimurskoj županiji

Ovogodišnji dobitnici nagrada na primanju kod župana Posavca i pročelnice Odsjeka za obrazovanje i kulturu Nives Kolarić Strah

Novac ili nagrade iz kvizova meni nikada nisu najbitnija stavka, jer kod pravih kvizaša uvijek postoji velika strast za natjecanjem u znanju iz opće kulture i zadovoljština to da si ili prvi ili među prvima, tj. među boljima, u kvalitetnom

znanju i druženju. Naravno da novac i nagrade ne škode i nije baš da ih rukama i nogama energično odbijam, ali to je u konačnici samo materijalna naknada za uloženi trud, vrijeme i znanje, i u drugom je planu, kaže Bojan. (BMO)

MEĐIMUrSka ŽUPanIja i Grad Čakovec uskaču s dodacima za asistente u nastavi

Šljokasta ludnica na nezaboravnom Trashu!

Božić je već tradicionalno rezerviran za najluđi party u gradu. U Meta baru održao se pretposljednji trash party, A Blast From The Past, najiščekivaniji i najotkačeniji tulum godine, DIY 90’s party u organizaciji udruge 3FF i ekipe iz CeZaM-a.

- Dojmovi se polako sliježu, još uvijek tražimo izgubljene glasove i dostojanstvo, ali u svakom slučaju, velika hvala svima na još jednom nezaboravnom partyju A Blast From The Past. Još uvijek smo oduševljeni neumornim pjevanjem i plesanjem te količinom ljubavi, dobre energije

i pozitive koju ste donijeli sa sobom, a posebno nam je drago što smo se i ove godine svi odlično zabavili bez ijednog incidenta.

Kao što znate, to je bio predzadnji A Blast From The Past i svih ovih devet godina zapravo su uvertira za ono što nas čeka iduće godine – najbolji, najluđi, najvatreniji i najspektakularniji zadnji božićni trash party. Pripreme su počele već jučer pa nastavite pratiti našu stranicu da ne biste propustili party o kojem će se pričati godinama, dojmovi su organizatora nakon Trasha.

(dv, foto: Mario Golenko)

A BLAST FROM THE PAST u Meta baru

Dio organizacijskog �ma Trasha

To je ta energija veselog božićnog par�ja!

Od fantas�čne energije samo su bolje kombinacije ou�ita

Vra�li se u doba 90-ih

Šteta što ste ispali njihov potrčko

Poštovana gđa gradonačelnice, poštovana gđa Gradišer, zamjenice?!

Prošlo je puno vremena s čekanjem na Vaš angažman za ono za što sam Vam dao svoj glas. Zato Vas sada moram pitati vrlo jednostavno. Zašto ste me iznevjerili? Da budem jasniji. Ja niti sam poznavao sadašnju gradonačelnicu niti sam njoj dao svoj glas, nego Vama, jer Vas poznajem i znam koliko

vrijedite. Niti Vas vidim na bilo kojem primanju, eventu, nigdje... A najgore je i to da Vas nisam vidio na paljenju svijeće u gradu. I zamislite da je gradonačelnica u situaciji da kojih par tjedana ne može fizički obnašati svoju dužnost. Kako je to zamišljeno? Da Vi ujutro ušećete u grad i sve ide dalje svojim tokom? Pa zar ne biste morali biti u nekakvom toku? Kad Vas se javno pita za to, onda

Zahvala razočaranog vozača

Poštovani, dana 27. prosinca 2022.

ispred Bolnice preko Faširanca oko 9:10 ovako je, u trenutku 100 % popunjenih kapaciteta parkirališta, parkiran osobni auto na dvama parkirnim mjestima tako da ni lijevo ni desno nije bilo moguće parkirati vozilo.

Nažalost, ni službenik Parkinga koji je prošao radi kontrole karte nije reagirao, a papir ispod brisača zahvala je jednog razočaranog vozača u pokušaju da nađe parkirno mjesto, a još je i invalidna osoba.

onako skromno i ponizno odgovarate na to pitanje, a sve u korist gradonačelnice. Nešto ne štima.

Pogledajte druge gradove. netko je ovdje izigran. Ili Vi? Ili ja? Vi na način da su na temelju Vas dobili hrpu glasova, da bi sada vladali, odnosno ja koji sam zaokruživanjem Vas vidio Vaš doprinos koji možete dati gradu i nama na svom području djelovanja, a Vi ste

nestali. No, kako sam započeo ovo pismo, vrijeme prolazi, a doći će i izbori gdje će se ocjenjivati dana obećanja, odnosno kazniti za izigranost i nepouzdanost Vas osobno i gđe gradonačelnice i njezina nekog nama nepoznatog savjetničkog i stranačkog tima. A na listiću bijahu samo dva imena... I šteta da ste ispali njihov potrčko.

(Matej K.)

SINDIKAT HRVATSKIH željezničara i Sindikat željezničara

Hrvatske

Osoblje vlaka karte ispostavlja ručno na papiru

Nacionalnim planom za oporavak i otpornost planiraju se uložiti značajna financijska sredstva u sektor željezničkog prometa kroz ulaganja u željezničku infrastrukturu, prijevozne kapacitete, kao i u čitav niz novih informacijskih sustava i podsustava s ciljem unaprijeđenja pružanja usluge, te se naveliko najavljuje „renesansa” željezničkog sektora.

Unatoč činjenici da je HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 2016. godine uveo skup i nefunkcionalan informacijski sustav za prodaju prijevoznih karata (sustav ISPRO), te za njegovo održavanje mjesečno plaća oko milijun kuna (samo za raspoloživost, dok adaptivno održavanje nije uključeno u cijenu), osoblje vlaka karte odnedavno opet ispostavlja ručno na papiru.

Praćenjem i analizom uspostavljenih kanala za prodaju prijevoznih karata dolazimo do podatka da su preko 96 % prijevoznih karata prodali putnički blagajnici i kondukteri, a preostalih 4 % odnosi se na kanale prodaje skupo plaćenim sustavom ISPRO.

U pripremi je natječaj nadogradnje i modernizacije sustava ISPRO, koji će financirati Europska unija i Republika Hrvatska.

U slučaju HŽ Putničkog prijevoza taj trošak prodaje kartomatima neće biti 17 %, nego mnogo više, možda i 30 % zbog niže cijene karata, kao i mnogo manjeg broja prodanih karata, nego što je to slučaj s Njemačkim željeznicama.

Argument kako će najveći dio cijene nabavke kartomata platiti Europska unija nije valjan. Europska unija je naša kuća i prema novcu Europske unije moramo se odnositi jednako odgovorno kao i prema novcu Republike Hrvatske. Pored toga, troškove održavanja informatičkog sustava neće plaćati EU, nego HŽ Putnički prijevoz, odnosno, kroz subvencije, Republika Hrvatska. Republika Hrvatska ima razvijenu informatičku mrežu, razvijene su i mobilne mreže. Ne postoji tehničko ograničenje za implementaciju kvalitetnih internetskih kanala prodaje.

Zvonko Živčec Autom je zauzeo dva parkirna mjesta

Vladi je stalo do ubrzanog razvoja Međimurja i sjevera Hrvatske

HDZ Međimurske županije poslao je priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo:

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je s delegacijom stigao u Međimursku županiju gdje se sastao s novoizabranim predsjednikom ŽO-a HDZ-a Međimurske županije i gradonačelnikom Preloga Ljubomirom Kolarekom te članovima stranke s područja Međimurja.

Čelni čovjek HDZ-a i Vlade Republike Hrvatske na sastanku je naglasio kako će se skori ulazak u Schengen i eurozonu svakako pozitivno odraziti na Međimurje.

Podsjetio je i na sve mjere koje provodi ova Vlada, među kojima je i nedavna odluka o usmjeravanju više od 700 milijuna kuna gra-

đanima kako bi se dodatno ublažile posljedice inflacije.

Uz sve objektivne probleme i krize s kojima se ova Vlada mora nositi, premijer naglašava kako HDZ ulazi u osmu kalendarsku godinu obnašanja vlasti na nacionalnoj razini sa snažnom potporom od gotovo 31 posto.

- Borite se, a mi smo uvijek tu da vam pomognemo, prije svega u daljnjem razvoju poduzetništva i gospodarstva koje ima veliki potencijal ovdje u Međimurju. Vlada je osigurala znatna sredstva i projekte za Sjever Hrvatske i za Međimurje, poručio je Plenković.

Predsjednik međimurskog ogranka vladajuće stranke zahvalio mu je na podršci.

- Ono što vam ja mogu obećati je – rad, rad i samo rad. A ako se vjerno i mar-

ljivo radi, sigurno da će doći do rezultata, rekao je Kolarek.

Zahvalio je premijeru na dolasku kako bi se, naglašava Kolarek, dalo do znanja svima da Vlada RH misli o Međimurju iako se često suprotno „piše i govori iz usta sadašnjeg župana”.

Uz predsjednika Vlade na sastanku je nazočila Nataša Tramišak, ministri-

ca regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marin Piletić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Vili Beroš, ministar zdravstva, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja i europarlamentarka Sunčana Glavak.

HDZ Međimurske županije

Pozdravljamo namjeru za nadogradnju i modernizaciju sustava ISPRO jer postojeće hardversko, a naročito softversko rješenje svojom funkcionalnošću ne zadovoljavaju potrebe HŽ Putničkog prijevoza d.o.o., kao ni putnika u 21. stoljeću. Također, suspektan je poslovni odnos, što je razvidno iz činjenice da je izvođač oslobođen od ogromnih, višemilijunskih iznosa ugovorene penalizacije.

Međutim, iz namjere da se prodaja karata HŽ Putničkog prijevoza u budućnosti bazira na kartomatima na stajalištima i u vlakovima, izgleda da je Uprava HŽ Putničkog prijevoza prespavala posljednjih 10 godina tehnološkog razvoja.

Naime, HŽ Putnički prijevoz pristupa nabavci kartomata u vlakovima, koje druge željeznice napuštaju. Konkretno, Njemačke željeznice donijele su odluku o prestanku upotrebe kartomata u vlakovima i demontaži svih takvih uređaja. Također, napušta se i daljnje ulaganje u kartomate na stajalištima, dok se ubrzava razvoj internetskih kanala prodaje.

Njemačke željeznice napuštaju kartomate zato što trošak tako ispostavljene karte iznosi oko 17 % prihoda od te karte, dok je trošak kod internetske prodaje oko 2 %.

Samo je, umjesto postojećih nekvalitetnih i nerazumno skupih softverskih rješenja, potrebno nabaviti bolji i jeftiniji softver, što su učinile druge usporedive željeznice. Razumijemo da je nabavka hardvera i softvera za prodaju karata odobrena Planom za oporavak i otpornost, u sklopu čega je predviđena i kupnja kartomata. Međutim, nabavka internetskih kanala prodaje također je predviđena Planom. Nepotrebno je bacati novac na dvostruke kanale prodaje, od kojih su kartomati skupi u nabavci i eksploataciji, te će se na njihovo održavanje bespotrebno trošiti velik novac.

Zato je, prije raspisivanja natječaja za nabavku nadogradnje i modernizacije sustava ISPRO, potrebno još jednom analizirati potrebe HŽ Putničkog prijevoza, razgovarati s predstavnicima Njemačkih željeznica, koje su nedavno donijele odluku o demontaži svih kartomata u vlakovima i prestanku ulaganja u kartomate na stajalištima, u korist internetskih kanala prodaje.

Nemojte dopustiti da se novac dobiven od Europske unije baca u vjetar, da se prazne skladišta nekurentne kineske robe. Dovoljno je unaprijediti internetske prodajne kanale, kao što to čine drugi prijevoznici.

S poštovanjem, Sindikat hrvatskih željezničara –Ivan Forgač, predsjednik

Sindikat željezničara

Hrvatske –Zoran Maršić, predsjednik

ČITATELJ PITA kamo je nestala zamjenica gradonačelnice Marina Gradišer

PARKING kod čakovečke bolnice

Čitatelj

Javite se ako imate priču za nas:

HDZ Međimurske županije

Dr. Željko Marković (1940. – 2022.)

Nakon duge i teške bolesti, u utorak, 22. prosinca, u 83. godini života preminuo je dr. Željko Marković, specijalist kirurgije.

Dr. Marković rođen je u Prelogu, u obitelji intelektualaca, gimnaziju je završio u Varaždinu, a diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1965. Zaposlio se u čakovečkoj bolnici na Kirurškom odjelu da bi nakon specijalizacije iz opće kirurgije cijeli svoj radni vijek proveo na mjestu rukovoditelja Odjela abdominalne i dječje kirurgije. Na dan 14. ožujka 2005. otišao je u mirovinu.

U abdominalnoj kirurgiji izvršio je nebrojeno mnogo velikih operacija i to sigurno i precizno na razini klinika. Osim što je bio vrsni kirurg, bio je i vrsni kliničar i dijagnostičar i to u vrijeme kada nije bilo toliko dijagnostičkih mogućnosti poput UZV-a,

CT-a, a o MR-u da se i ne govori. Kao učitelj imao je speci�ičan pristup, rado je uvijek pomagao mlađim kolegama, njegove su savjete svi rado upijali. I nakon odlaska u mirovinu, njegov duh i njegova ostavština nastavili su živjeti na Odjelu abdominalne i dječje kirurgije i danas. Njegov humor bio je speci�ičan, pomalo šeretski, a legendarne su njegove dogodovštine i izrazi koji se u operacijskim salama citiraju godinama.

Prim. dr. Srećko Franin (1926. – 2022.)

Nakon duge i teške bolesti, u subotu, 24. prosinca, preminuo je prim. dr. Srećko Franin u 97. godini života. Prim. Franin rođen je u Krilu Jesenice. Nakon gimnazije upisao je zagrebački Medicinski fakultet koji je završio je 1956.

Iste godine, po dekretu, dolazi u bolnicu u Čakovcu i tu ostaje do umirovljenja. Rad je započeo na kirurgiji kao sekundarac i radio 2 godine. Nakon završene specijalizacije iz ginekologije 1962. vraća se u Čakovec i u prvo vrijeme radi sam i cijelo je vrijeme bio u pripravnosti. Dao je iznimno veliki doprinos u radu i organizaciji Službe ginekologije, organizirao je prve ginekološke ambulante, ambulante za trudnice, savjetovalište za trudnice. Zajedno s kolegama uložio je mnogo truda, rada i znanja u edukaciju trudnica kako bi se svaki porod obavio u bolnici, jer je u početku njegova rada veliki postotak porođaja bio

kod kuće, što je nosilo i visoki postotak komplikacija. Uveo je nove operativne tehnike, puno radio na edukaciji žena, održavajući predavanja po selima. Razvio je Ginekološko-porođajni odjel u lošim uvjetima starog Feštetića te se angažirao oko izgradnje odjela u sklopu nove bolnice.

Izgradnjom bolnice dobiveni su odjeli ginekologije, rodilišta, rađaonice, dječje sobe i Odjela za nedonoščad. Na mjestu šefa službe Ginekološko-porođajnog odjela bio je od 1962. do 1991. i odlaska u mirovinu.

Vaš Filip Ude i Branko Zorko sportski su vrh

- Ono što bih ja htio reći vama mladima ljudima je da vam hrvatska nogometna reprezentacija može i treba biti primjer da u životu ništa nije nemoguće, istaknuo je Dalić

Dolazak izbornika Zlatka Dalića

Čakovec je u srijedu, 28. prosinca, slavio i obilježio veliki dan za Međimurje i sport. U dvorani Gospodarske škole Čakovec obilježila se završnica projekta Međimurje – Europska regija sporta. Općenito biti izabran za nositelja takve titule uistinu nije mala stvar. Moramo biti vrlo ponosni na svoje vrhunske međimurske sportaše koji nižu uspjehe čitavim svijetom!

Svakako najveća senzacija događaja bio je dolazak izbornika naših reprezentativaca Zlatka Dalića. Uz izbornika Dalića, na događaju su prisustvovali gradonačelnica Ljerka Cividini, župan Matija Posavec, brojni međimurski sportaši, među njima i bivši hrvatski nogometni reprezentativac i član stručnog stožera Vatrenih Dražen Ladić, ambasador projekta

Europska regija sporta i naš olimpijac Filip Ude i osvajač prve medalje na svjetskom prvenstvu u atletskoj disciplini za neovisnu Hrvatsku Branko Zorko.

- Sport je najveći i najjači brend Hrvatske u svijetu i preko sporta svi znaju za našu Hrvatsku. Ono što bih ja htio reći vama mladima ljudima je da vam hrvatska nogometna reprezentacija može i treba biti primjer da u životu ništa nije nemoguće. Mogu se ostvariti svi snovi ako ste uporni, vrijedni, skromni i hrabri, istaknuo je Zlatko Dalić.

Također, spomenuo je da mladi ljudi imaju odlične primjere u našoj županiji pohvalivši Branka Zorka, Dražena Ladića i Filipa Udea. Svi oni potječu iz malih sredina, a radili su i rade ogromne i svjetske sportske rezultate.

Imamo rezultate na koje možemo biti ponosni

Obratio se i bivši hrvatski nogometni reprezentativac i član stručnog stožera Vatrenih Dražen Ladić.

- Prije nekih 30 godina, na ovim prostorima jedino što smo imali je ogroman talent. Danas, hvala Bogu, ljudi koji su odgovorni za to pobrinuli

su se da imamo zaista jako dobre uvjete i kada spojite sve to skupa, imamo rezultate kojima se možemo ponositi kao jedna mala regija u Hrvatskoj. Imamo razloga veseliti se i biti ponosni.

Podsjetimo, u okviru obilježavanja titule Europske regije sporta održano je dvjestotinjak aktivnosti, što svakako nije mala brojka.

Zanimljivo je što su i publika i uzvanici zajedno napravili jedan kratak trening rastezanja.

Tako su vježbali i rastezali se od župana Matije Posavca, Mate Kljajića pa sve do Branka Zorka i Filipa Udea. Uistinu se možemo pohvaliti i zaključiti da smo i dalje europska regija sporta!

Završnicu zaokružili vrsni glazbenici i sportaši

Svečanosti su doprinijeli nastupi djevojaka iz šenkovečkog Plesno-gimnastičkog kluba FLIK koje su nastupile s koreogra�ijom iz �inala Supertalenta, prezentacija Judo kluba Zrinski Čakovec te kvalitetni glazbeni nastup Međimurki Jelene Žnidarić i Tamare Korunek. Naši sportaši i glazbenici ponovno su dokazali da su na kvalitetnom glasu!

Piše: Sven Tomašić Foto: Zlatko Vrzan

Zlatko Dalić obra�o se Međimurcima

Mato Kljajić i Ma�ja Posavec uz publiku zajedno se razgibavali

Dr. Željko Marković

Prim. dr. Srećko Franin

8 odgojiteljica polazi Montessori edukaciju

Projekt ZA OBITELJ II, čiji je korisnik Grad Prelog, a financira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u ukupnom iznosu od 5.999.910,00 kuna, s provedbom je krenuo u siječnju 2022. godine. U projekt je, uz korisnika projekta, uključeno pet dječjih vrtića partnera i to Dječji vrtić Fijolica Prelog, Dječji vrtić Vesela loptica Prelog, Dječji vrtić Žibeki Čakovec, Dječji vrtić „Kockavica“ Sveta Marija i Dječji vrtić Klinčec Donja Dubrava. Jedna od glavnih aktivnost

projekta je osiguravanje usluge produljenog radnog vremena dječjih vrtića kod svih partnera i to za 4 sata produljenja, međutim, ovaj projekt ima velik naglasak i na jačanje kapaciteta odgojitelja i stručnih suradnika te je kroz projekt planirana provedba nekoliko edukacija. Jedna od njih je u tijeku i to Montessori edukacija za rad s djecom od 3 godine do polaska u školu koju polazi 8 odgojiteljica. Edukacija se provodi u Dječjem vrtiću Montessori u Zagrebu, a s

istim je u listopadu 2022. godine sklopljen Ugovor za uslugu održavanja u ukupnom iznosu od 80.800,00 kuna.

Montessori je pristup koji potiče samostalnost djeteta, ali ne da ga pripremi samo za školu, nego da ga pripremi za cijeli život, stoga je od izuzetne vrijednosti što su odgojitelji odlučili nadograditi svoja znanja i vještine polazeći ovu edukaciju.

Montessori pedagogija je obilježena idejom „pomozi mi da to učinim sam“ u kojoj djeca kroz niz vježbi, pomoću posebno načinjenog pribora i pripremljenog okružja uče sama, a glavni ciljevi i zadaci rada su dobro upoznati dijete i odrediti njegove stvarne potrebe i mogućnosti. Nadalje, cilj je usmjeriti dijete na izbor onih didaktičkih sredstava koja potiču razvoj njegovih mogućnosti i kreativnosti, primjereno poticati vještine i znanja sukladno djetetovim mogućnostima, te poticati razvoj senzo i grafo – motorike, druženje, stjecati sigurnost i povjerenje u vlastite mogućnosti, razvijati govor, koncentraciju i komunikaciju.

Edukacija će se provesti kroz 12 modula u kojima se obrađuju razna odgojno obrazovna područja poput matematike, glazbe, likovnosti, samostalnosti, osjetilnosti te se nakon odslušanih predavanja i odrađenih vježbi nakon svakog modula polaže kolokvij, te na samom kraju edukacije i završni ispit. Nakon uspješno položenog završnog ispita,

Održana edukacija poljoprivrednika

U svrhu zaštite podzemnih voda Vodocrpilišta Prelog, a i šire, Međimurske vode u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede - Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (Savjetodavna služba) i Međimurskom županijom organizirale su edukaciju poljoprivrednika koji obrađuju poljoprivredne površine u II. zoni sanitarne zaštite vodocrpilišta Prelog.

Edukacija se održala 20.12.2022. godine u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga. Is pred Međimurskih voda uvodno se obratila mr.sc. Nada Glumac, dr.med. vet. voditeljica laboratorija koja je opisala vodocrpilišta i zone sanitarne zaštite te objasnila utjecaj poljoprivrede na kvalitetu podzemnih voda. Predavanje na temu „Održiva uporaba pesticida

znanosti

u svrhu zaštite podzemnih voda“ održao je mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr. iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Mr.sc. Šubić objasnio je razliku između konvencionalne, ekološke i biodinamičke poljoprivredne proizvodnje. Predavanje je bilo usmjereno na pravilno i stručno korištenje te karakteristike pojedinih pesticida koji se koriste u ekološkoj i konvencionalnoj poljoprivredi te njihove letalne doze. Također je upozorio na opasnost korištenja zabranjenih pe-

sticida s „crnog tržišta“ tj. iz susjednih zemalja koja nisu u Europskoj uniji.

Vedrana Jukić Posavec, dipl.ing.agr. iz Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije informirala nas je o mogućnostima 12 mjera iz Programa potpora poljoprivredi Međimurske Županije za razdoblje od 2021.-2027. godine.

Naglasak je stavljen na potporu za ekološku poljoprivredu, a koja je poželjna u II. zoni sanitarne zaštite vodo-

crpilišta. Prihvatljivi korisnici ove potpore su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik subjekta u ekološkoj proizvodnji, a dodjeljuje se za troškove stručnog nadzora i sustava ocjenjivanja sukladnosti u ekološkoj proizvodnji u iznosu od 100% troškova, a najviše do 5.000,00 kuna.

Ovom edukacijom željeli smo pokazati da primjena ekološke poljoprivrede, smanjenje uporabe pesticida kao i poštivanje plodoreda doprinosi očuvanju okoliša (zaštiti tla, vode i zraka).

polaznici će dobiti diplomu za rad kao samostalni Montessori odgojitelji verificiranu od strane Ministarstva

i obrazovanja. Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost Grada Preloga!

Pjesmama uveli u pravo božićno raspoloženje

Božićni koncert u crkvi prigoda je da se mještani okupe i u pravom ambijentu u predblagdansko vrijeme uživaju u božićnim pjesmama

Piše: Aleksandra Sklepić

U župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Vratišincu, u petak, 23. prosinca, s početkom u 18 sati održan je peti, tradicionalni božićni koncert u organizaciji Mješovitog pjevačkog zbora dr. Vinko Žganec iz Vratišinca.

Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec osnovan je 2015. godine na inicijativu mještana koji su bili voljni svojim trudom i radom promovirati djela iz bogatog stvaralačkog opusa najpoznatijeg mještana Vratišinca, dr. Vinka Žganca čije i ime nose. U sedam godina postojanja

nastupali su u Međimurju, Varaždinskoj županiji, Sisku, Tuhelju, te u Ljubljani, kao gosti KUD-a Ivan Car iz Ljubljane. Voditeljica zbora je Antonia Jurinec.

Organiziraju brojne festivale pjevačkih zborova, Vincekovu zipku, koncerte povodom Majčina dana, a božićni koncert u crkvi prigoda je da se mještani okupe i u pravom ambijentu u predblagdansko vrijeme uživaju u božićnim pjesmama.

Na početku se okupljenima obratio župnik Josip Blažon, a potom predsjednica Zbora, organizatora koncerta, Katarina Kukovec.

Uz organizatora nastupili su i gosti: Župni zbor Uzvišenja Svetog Križa Vratišinec, tamburaši i folklorni zbor KUU-a Zvon iz Male Subotice te vokalna ženska skupina Društva žena iz Gornjeg Kraljevca. Župni zbor Uzvišenja Svetog Križa također ima

veliki utjecaj na kulturnu scenu Vratišinca, a pod dugogodišnjim vodstvom Branka Jalšovca organiziraju Marijin susret zborova u crkvi.

Ženska vokalna skupina iz Gornjeg Kraljevca koju vodi Julijana Kočila djeluje od 2007. godine, a sudjeluje na brojnim

smotrama i festivalima u Međimurju, Hrvatskom zagorju, Bjelovaru, Sisku i Koprivnici gdje redovito osvajaju nagrade za njegovanje starih napjeva međimurskog kraja.

Kulturno-umjetnička udruga Zvon iz Male Subotice djeluje od 1996. godine. Okuplja članove u tamburaškoj i folklornoj sekciji, zboru, rukotvorinama, mažoretkinjama i etnozbirki. Osvojili su brojne plakete: četiri zlatne, tri srebrne i jednu brončanu. Voditelj i dirigent je Valentino Škvorc.

Božićnim su pjesmama brojne posjetitelje uveli u pravo božićno raspoloženje, a posljednju pjesmu Narodil nam se kralj nebeski zajedno

Marta Markač i Gimnazija Josipa Slavenskog ovogodišnji dobitnici

s izvođačima zapjevala je i cijela crkva.

Koncert je održan pod pokroviteljstvom Općine Vratišinec, a prisutni su bili i uzvanici: načelnik općine Mihael Grbavec, župnik Josip Blažon, ravnateljica OŠ dr. Vinko Žganec Maja Lukman Šprajc, župnik Župe Mala Subotica Tomislav Kos, zamjenica načelnika Vratišinca Štefica Jambrošić te predsjednica Općinskog vijeća Vratišinec Milena Granatir. Kroz koncertnu priču posjetitelje je vodio poznati radijski voditelj Dejan Šantl, također Vratišinčar. Nakon koncerta održan je domjenak za sve izvođače i uzvanike u Društvenom domu.

Piše: Božena Malekoci-Oletić

U čakovečkoj Gimnaziji Josipa Slavenskog su u sklopu Sajma dobrote dodijeljene tradicionalne nagrade za najvolontere Međimurske županije. Tu nagradu Županija je uvela još 2011. u okviru obilježavanja Europske godine volontiranja te se od tada bira najvolonterka ili najvolonter te najvolonterska organizacija godine.

Među ljudima koji volontiranjem našu zajednicu čine boljom jačajući je plemenitošću najvolonterkom je proglašena Marta Markač iz Goričana. Martu je istaknuo rad u prihvatno-tranzitnom centru na Graničnom prijelazu Goričan gdje je od početka prihvata raseljenih ljudi iz Ukrajine sudjelovala u

organizaciji i pripremi centra. Pronalazila je i motivirala ljude na uključivanje u humanu aktivnost te koordinirala rad više od 200 volontera centra. Osobno se snažno angažirala na prihvatu Ukrajinaca, među kojima je bilo najviše majki s djecom te starih osoba. Pronalazila bi im smještaj i prevoditelje, pribavljala potrepštine, organizirala čak i automehaničarske radove. Marta Markač svojim je predanim radom rasteretila službe za prihvat izbjeglih osoba i pomogla Stožeru civilne zaštite Međimurske županije te zato zasluženo primila županijsku nagradu Najvolonterke.

Nagrada Najvolonterska organizacija za 2022. godinu pripala je Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec za niz volon-

Dobitnici nagrada i priznanja za volontiranje terskih akcija njihove Grupe za učenje i volonterske aktivnosti izvan škole. U sklopu tog programa u Gimnaziji se dugi niz godina pomaže učenicima koji imaju poteškoća u savladavanju nastavnog gradiva čime dobivaju obje strane – i oni koji pomoć primaju kao i oni koji ju pružaju te na taj način razvijaju samopouzdanje i vještine poučavanja, kao i osjećaj odgovornosti. Uz koordinaciju i poticanje Volonterskog kluba škole mnogi su se učenici uključi-

vali u akcije dobrote: pomogli su u preseljenju Udruge za sindrom Down Međimurske županije, uključivali se u njihove akcije senzibiliziranja javnosti, volontirali su u Udruzi osoba s intelektualnim poteškoćama MŽ-a, u Crvenom križu Čakovec, u MURID-u, u Humanitarnoj udruzi za pomoć djeci bez adekvatne roditeljske skrbi Fijolina, Udruzi slijepih, pomagali pri očuvanju okoliša uz stručnjake Javne ustanove Međimurske prirode, a po-

magali su i pri provođenju sportskih manifestacija itd.

Na svečanosti su podijeljena i priznanja za iznimne dosege u volontiranju, a primili su ih: Mirjana Dežđek-Ciglar, volonterka Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurske prirode, Dalibor Klobučarić, volonter Udruge slijepih Međimurske županije te Nada Igrec, predsjednica Udruge gluhih i nagluhih osoba Međimurske županije.

Priznanja su dodijeljena i sljedećim udrugama: Udruga

za sindrom Down Međimurske županije, Žene poduzetnice Međimurja, Udruga umirovljenika Dekanovca te Udruga oboljelih od leukemije i limfoma.

Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da je ponosan na ljude koji se nesebično daju i čine našu zajednicu boljom, a čestitke volonterima uputila je i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić-Grlač.

MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR Dr. Vinko Žganec organizirao 5. tradicionalni božićni koncert

Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec i tamburaši KUU-a Zvon

Publika je uživala u prekrasnim božićnim pjesmama

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA nagradila najvolontere

- Marta Markač iz Goričana istaknula se u radu u prihvatno-tranzitnom centru na Graničnom prijelazu Goričan raseljenih ljudi iz Ukrajine, a Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec nizom volonterskih akcija svoje Grupe za učenje i volonterske aktivnosti izvan škole

Energetski efikasan dom uz Green Therm dizalice topline

“Green therm” je vlastiti brend dizalica topline u vlasništvu naše grupacije koja vam uz montažu ujedno pruža i podršku ovlaštenog servisa te pet godina jamstva na uređaje.

Vanjska jedinica dizalice topline uzima toplinu iz vanjskog zraka, podzemne vode ili tla te njenu temperaturu podiže do one temperature koja je potrebna za grijanje prostora ili za grijanje potrošne tople vode što bi značilo da za 1 kW uložene električne energije dobivamo više od 4,5 kW toplinske energije.

Dizalice topline, poznate i kao toplinske pumpe ne proizvode štetne plinove te rade vrlo učinkovito čak i na niskim vanjskim temperaturama. Sustav se jednostavno primjenjuje i na već postojeće instalacije te je na ovakav način moguće osigurati to-

plinsku energiju i potrošnu toplu vodu za kućanstvo tijekom cijele godine. Uz to, za vrijeme ljetnih mjeseci dizalice topline se koriste i za hlađenje objekta. Važan preduvjet koji ističemo kod ugradnje dizalica topline je dobra izolacija kuće.

Osim toga, kroz zimske mjesece stavlja se naglasak na infracrvene grijalice za dom, ured, hale i skladišta.

Ugradnjom dizalice topline i solarnih panela u potpunosti ćete izbaciti troškove plina te većinski dio troškova struje i goriva za pokretanje električnih vozila. Za prosječnu obiteljsku kuću ta ušteda iznosi od 3.000 do 4.000 eura godišnje.

ner 5, Čakovec biti će preuređen u skorije vrijeme te će u njega biti postavljene dizalice topline koje će biti u funkciji i moći će se vidjeti njihov rad. Svi građani će biti pozvani da dođu vidjeti te potražiti stručni savjet za svoj dom, ured, radionu.

U nemogućnosti ugradnje gore navedenih sustava za energetski e�ikasno grijanje i hlađenje životnog prostora, alternativa koju preporučamo iz našeg asortimana proizvoda su infra-crveni paneli i nordijski radijatori te klima uređaji koji su jedna vrsta dizalica topline i proteklih su se nekoliko desetljeća pokazali kao vrlo dobar izbor za hlađenje i grijanje doma.

Naša grupacija u sastavu poduzeća CEE i Markov-trade s 30-godišnjim iskustvom, nudi kompletno rješenje na jednom mjestu – od savjeto-

vanja, izrade dokumentacije, odabira optimalnog rješenja do montaže i servisa.

Cjelokupna idejna rješenja možete vidjeti u našem Centru energetske e�ikasnosti – CEE na adresi Braće Graner 5, Čakovec ili na web stranici www. cee.hr i www.markov-trade. com. Za sva pitanja slobodno nas kontaktirajte na telefon 040/341-266 i 040/341-357 te na e-mail: info@cee.hr i info@markov-trade.com.

CEE vam poručuje: Zakoračite u energetsku neovisnost!

Novost u našem salonu u Čakovcu

Dio našeg CEE salona u Čakovcu na adresi Braće Gra- Energetski efikasan dom uz Green Therm dizalice topline

Bebe 2022.

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

se u

VOLIM

JER…

TRGOVINA KRK (METSS) br. 9 u Čakovcu

Josip

Kutnjak iz Čakovca sretni dobitnik vrijednih naočala 93. kola

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Josip Kutnjak iz Čakovca. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Novo 94.

kolo počinje u ovom broju Novo, 94. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

započinje u ovom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 13. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 24. siječnja.

Sretnog dobitnika 94. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. siječnja.

(mk)

Čitateljica Ines Turk: Isprobavam recepte iz

vaših kuharica

U Čakovcu u METSS-ovoj prodavaonici broj 9 susreli smo vjernu čitateljicu Ines Turk. Naše novine čita, kako kaže, po redu. Najbolje rubrike pak su joj Crna kronika i Kuharica.

S tim da za potonju rubriku odlazi i korak dalje, pa doma isprobava kolače, torte

MIS I MIK domaćini

i ostale slastice prema receptima iz naših novina.

Prati nas i na našoj stranici na Facebooku i mrežnoj stranici.

Za njezinu vjernost podarili smo joj ekološku, platnenu vrećicu za nabavku, kao i ljubaznoj prodavačici Antoniji Kranjec iz Novakovca. (sh, zv)

Počinje 28. zimska škola informatike

Otvorenje 28. zimske škole informatike bit će upriličeno u holu sportske dvorane Graditeljske škole Čakovec u utorak, 3. siječnja, s početkom u 12 sati.

Zimska škola informatike dugogodišnji je uspješan projekt krovne informatičke organizacije u Hrvatskoj – Hrvatskog saveza informatičara - koji će se od 2. do 8. siječnja 2023. održati

u Čakovcu. Zahvaljujući izuzetnim rezultatima članova udruga Mladi informatički stručnjaci i Međimurski informatički klub, međimurskim udrugama pripala je čast da budu domaćini ovog važnog događaja i u Čakovcu ugoste najbolje mlade informatičare iz cijele Hrvatske, kao i bivše olimpijce te renomirane IT stručnjake.

Tijekom sedam dana održat će se niz predavanja i radionica za najbolje informatičare osnovnih i srednjih škola iz cijele države, čiji je cilj nadograditi njihovo znanje te ih pripremiti za nadolazeća natjecanja i buduće tržište rada. Temeljem dosadašnjih rezultata pravo sudjelovanja na radionicama i predavanjima na temu algoritama i programskih

jezika ostvarilo je četrdesetak najboljih hrvatskih informatičara, a kako bi omogućile što većem broju djece i mladih da sudjeluju u procesu prijenosa znanja i vještina, udruge MIS i MIK tom će prilikom organizirati i dodatne radionice za zainteresirane osnovnoškolce i srednjoškolce iz naše županije.

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Marina Zorković, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo

koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Čitateljica Ines Turk i prodavačica Antonija Kranjec

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Pofotkajte

bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

Tamara i Nino Perko iz Mar�nuševca dobili su sina kojemu su dali ime Zrin, rođenog 21. studenog. Imaju i dvije kćeri. Starija Zara ima 10 godina, a Zina 4 godine.

Voditeljica Studija TEUTA Nikolina Mekovec i autor izložbe Alex Zračni u jednom od umjetničkih postava Foto: Sven Tomašić

petak,

30. prosinca

18:00

Božićno-novogodišnji koncert Dvorana OŠ Selnica Selnica

21:00

Zodiac band

Terme Sve� Mar�n

22:00

Koncert grupe Ogenj Fox bar Čakovec

subota,

31. prosinca

21:00

Doček Nove godine Noćna smjena Trg Republike Čakovec

Zodiac band Ispred Doma kulture Prelog

21:00

Doček Nove godine New Casino Terme Sve� Mar�n

Meta bar

Vulkan bend i DJ Darac Doček nove 2023. godine Čakovec

Gradska kavana Doček nove 2023. godine Čakovec

20:00

NOMA bar Doček nove 2023. godine DJ Alan Čakovec 22:00 Fox bar Doček nove 2023. godine Čakovec 23:00

Mađerkin breg Doček nove 2023. godine Štrigova

Meta bar Čakovec organizira spektakularan doček nove 2023. godine. Za najluđi provod i najbolju

novogodišnju atmosferu pobrinut će se grupa Vulkan. Svojim nastupima punim pozitivne energije sigurni smo kako će vam

NOVOGODIŠNJI PROGRAM

u Termama Sv. Martin

Zabava uz Zodiac bend, New Casino i TS Zrin

Advent u Termama Sveti Martin traje od 1. prosinca do 15. siječnja 2023. godine. Doživite najljepši advent uz zabavan program s klizalištem i koncertima na otvorenom. Odaberite između dočeka Nove godine pod zvjezdanim nebom

na Adventu ili tematske zabave u Zemlji čudesa na bazenima.

Na rasporedu su 30. prosinca Zodiac bend, 31. prosinca New Casino donosi doček na otvorenom, 6. siječnja nastupa Tamburaški sastav Zrin, a 7. siječnja Mejaši. (dv)

baš ovaj doček i ulazak u novu 2023. godinu ostati dugo u sjećanju, javljaju organizatori. Uz bend uživo tu je i naš DJ Darac koji će vas

jednako oduševiti i vješto voditi u toj dugoj i predivnoj noći. Možete donijeti i svoju klopu! (dv, zv)

DVORANA MESAP-a u Nedelišću priprema koncert 5. siječnja 2023.

Dolazi neponovljivi glazbenik i zabavljač Željko Samardžić

Noć uoči blagdana Triju kraljeva, 5. siječnja 2023. godine u dvoranu MESAP-a stiže neponovljivi Željko Samardžić. Uz njega dolaze i Ljubavnici. Orit će se njegove najpoznatije pjesme poput

Možda, Nekad i sad, Ljubavnik, Nisi ti za male stvari, Dajte jednu lošu, Udala se moja crna draga, Bezobrazno zelene, Pokaži mi što znaš i mnoge druge.

(dv)

Selena Murphy vraća se kući nakon posla i u noćnom vlaku započinje razgovor s lijepom neznankom koja sjedi pokraj nje. Mlada žena po imenu Martha priznaje joj da se upus�la u aferu sa svojim šefom i ne zna kako bi prekinula tu vezu. Zauzvrat, Selena joj priznaje kako sumnja da je njezin muž vara s dadiljom njihovih sinova. Kad vlak s�gne na Seleninu stanicu, žene se rastanu vjerujući da se više nikada neće vidje�. Sljedećeg dana, nakon muževa priznanja nevjere, dadilja nestane. Selena se počinje pita� tko je zapravo Martha? A ono što će otkri�, teško da je mogla uopće i zamisli�…

Samardžić

događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

vlaku

Najavite

Za novogodišnju atmosferu pobrinut će se grupa Vulkan

RUKOMET

Željko Kavran: Odvest ću

MRK Čakovec u Premier ligu

13 godina na čelu HRS-a

četiriju točaka: rad s mladima, prva ekipa, mediji i financije.

KOŠARKA MINI KOŠARKA U-11

Odigrana dva turnira

Jednoglasnom odlukom sjednice Skupštine MRK-a Čakovec Željko Kavran izabran je na mjesto predsjednika kluba. Nakon skoro 10 godina rada kluba, u klub dolazi iskusan i entuzijastičan rukometni znalac, koji je u rukometu proveo većinu svog života i koji će svojim doprinosom pomoći pri postizanju ciljeva postavljenih još na osnivačkoj skupštini 2013. godine.

Ulazak u Premijer ligu i rad s mladima kao glavni ciljevi Kvalitetan rad i sistematski pristup razvoju mlađih dobnih skupina te ulazak seniora u Premijer ligu glavni su ciljevi novog predsjednika, a koje misli ostvariti uz punu podršku Uprave iz dosadašnjeg mandata, koja ostaje na okupu.

Dosadašnji Upravni odbor, na čelu kojeg je kao treći predsjednik do sada bio Davor Varošanec, a nakon što su postavljeni čvrsti temelji i stvorena zdrava i pozitivna atmosfera svih do sada uključenih aktera, bio je u potrazi upravo za čovjekom koji bi napravio tu promjenu, taj iskorak, te donio iskustvo i prevagu. Istog su pronašli ni manje ni više nego u Željku Kavranu, o čijem iskustvu, liku i dijelu govore sljedeći retci.

Izdvajaju se odličja muške seniorske reprezentacije počevši od zlatne medalje s Olimpijskih igara u Atlanti (1996.) i Ateni (2004.), zatim zlatne medalje sa Svjetskog prvenstva u Portugalu (2003.), srebrne medalje sa Svjetskog prvenstva u Tunisu (2005.), Svjetskog prvenstva na Islandu (1995.) te Europskog prvenstva u Norveškoj (2008.). Nakon toga slijede odličja muške juniorske reprezentacije, prvo zlatna medalja s Europskog prvenstva u Estoniji (2006.), zatim srebrna medalje s Europskog prvenstva u Srbiji i Crnoj Gori (2004.) te Svjetskog prvenstva u Bahreinu (2007.) i brončana medalja sa Svjetskog prvenstva u Kataru (2005.). Jednako tako treba istaknuti brončanu medalju ženske juniorske reprezentacije s Europ-

Igračku karijeru proveo u Čakovcu

Osim što je uspješan poslovni čovjek, Željko Kavran je entuzijast koji je igračku karijeru proveo u istom klubu, Čakovcu, punih 20 godina. Za to vrijeme jednom je igrao kvalifikacije za 2 YU ligu i dva puta za 1 YU ligu. Pobjednik je Kupa Hrvatske 1982. godine (protiv prvaka Europe), dva puta pobjednik zimskog prvenstva Hrvatske, a bio je i najbolji sportaš Gimnazije Josipa Štolcera Slavenskog.

Nakon toga bio je na čelu čakovečkog rukometnog kluba koji su natjecao pod raznim imenima, a najpoznatija među njima su Zrinski-IPC, pod kojim je klub uspio izboriti igranje u najvišem hrvatskom rukometnom rangu, te PIPO-IPC, odnosno MKA-IPC, pod kojim je klub doživio svoje najbolje dane, osvajana su druga mjesta u prvenstvu RH, igranje završnice kupova te sedam puta europska natjecanja (između kojih je „pao“ i velikan kao što je europski prvak Lemgo).

U to je vrijeme dvorana Graditeljske škole bila premalena za sve koji su željeli prisustvovati stvaranju povijesti. Nakon njegova odlaska s čelnog mjesta, klub se našao u problemima, a sljedeća struktura koja je kumovala njegovu odlasku nije uspjela u svojim naumima, te je klub sve više propadao da bi na kraju, 2013. godine, završio u stečaju i bio brisan iz službenog registra.

U razdoblju kad je vodio klub iz Čakovca, Kavran je istovremeno gradio i Hrvatski rukometni savez kojem je bio na čelu u razdoblju od 1995. do 2008. godine, za koje će zauvijek ostati upisan kao do sada najuspješniji i najdugovječniji čelnik.

Jedan je od zaslužnih za pokretanje jedinstvene kadetske lige u RH i sustava praćenja mladih igrača iz kojeg su potekla poznata imena hrvatskog rukometa kao što su Balić, Krajačić, Lacković, Šego i drugi. Ovaj sustav kasnije su kopirali i mnogi svjetski savezi poput francuskog. Upravo to bio je temelj za snažnu svjetsku ekspanziju hrvatskog rukometa, te su ostvareni rezultati koji su i danas zlatnim slovima upisani u povijest hrvatskog sporta.

Zbog njegova doprinosa Hrvatski rukometni savez primio je nagradu za najbolji savez na svijetu.

Vrijedi spomenuti da je pod njegovim vodstvom Hrvatski rukometni savez, tada bez konkretnih sredstava, a još manje konkretne infrastrukture, krenuo u projekt dobivanja i organizacije megapriredbe, i to Svjetskog prvenstva za seniore koje se i održalo 2009. godine i za koju su priliku izgrađene najveće dvorane u Republici Hrvatskoj.

Dosadašnje vodstvo kluba raduje se dolasku novog predsjednika te budućoj zajedničkoj suradnji i izazovima koji su pred njima.

- Smatramo da su spoj čvrsto postavljenih temelja i iskustva novog predsjednika dobitna kombinacija za postizanje zacrtanih ciljeva i iskorak za stepenicu više, poručili su iz MRK-a Čakovec.

- Iznimna mi je čast što sam se nakon toliko godina vratio u svoj rukomet, što sam pronašao zdravu sredinu i entuzijastične ljude koji su prepoznali trenutak i žele najbolje za klub, upravo kao i ja, kazao je Kavran u vezi svog povratka u rukomet, u prvom redu, u matični klub.

Nakon toga okrenuo se budućnosti te je iznio plan za naredni mandat, koji se sastoji od

Rad s mladima kao okosnica kluba

Spomenuo je da je do sada sve učinjeno, organizirano i posloženo bilo veoma dobro, no da uvijek ima mjesta za napredak. Rad s mladima okosnica je kluba te je potrebno raditi na omasovljenju, pojačanju stručnog kadra i rada te u stručnoj, sportskoj koordinaciji svih uključenih. Osnovni cilj i dalje ostaje stvaranje igrača iz vlastitog pogona, uz unapređenje postojećeg sustava. Ulazak prve ekipe u najviši rang

Prilikom svog izlaganja novi je predsjednik iznio ozbiljne i ambiciozne ciljeve.

- Nisam došao da tu gdje jesmo provedemo pet godina, već da u ovoj i narednoj sezoni učinimo sve da uđemo u elitni rang natjecanja. Potrebno je raditi na povratku kući naših, međimurskih dečki i to onih koji su prava pojačanja i koji će donijeti prevagu. U prvom redu igrat će samo oni koji žele i vjeruju u sebe, u nas i u uspjeh, kazao je Kavran.

Vraćanje publike na tribine

Kavran je istaknuo kako je potrebno nastaviti i pojačati put bivših uprava u medijskom praćenju i punoj dvorani za vrijeme utakmica. Aspekt je to kojem je potrebno više pažnje, a ista će se i sama reflektirati kroz sportski uspjeh, nastavio je novi predsjednik.

Potrebna veća financijska sredstva

- U svrhu ostvarivanja ambicioznih planova u prvom su redu potrebna financijska sredstva. Dosadašnji proračun kluba potrebno je udvostručiti, te se uz veći angažman dosadašnje uprave očekuje dolazak i novih članova uprave i novih sponzora koji mogu i žele pomoći ovom projektu koji je na dobrom putu, rekao je na kraju.

- Ja hoću, ja mogu, ja moram i ja ću učiniti, poruka je novog predsjednika Željka Kavrana kojom je završio svoje izlaganje te dodao kako isto vrijedi za sve igrače, trenere i Upravu kluba.

Mali košarkaši rođeni 2012./13. godine od ove sezone razigravaju u dvjema skupinama od po pet momčadi. U jednoj su skupini Međimurje, Donji Kraljevec, Varteks, Lepoglava i Mladost Ivanovec, dok su u drugoj Grafičar iz Ludbrega, Čakovec, Rudar iz Murskog Središća, Vindija iz Varaždina i Ivančica iz Ivanca. Rezultati su šareni, ovisno o činjenici koliko koji igrač dugo trenira.

Rezultati i koševi: Međimurje – Varteks 40:15. Međimurje: Čajić 11, Mezga 6, Štefičar 5, Žignić 4, Novak 2, Hatlak 3, Đurkas 2, Tomešek 7.

Donji Kraljevec – Lepoglava 34:2. Donji Kraljevec: Križaj 2, Gosarić 2, Klemenčić 14, Horvat 4, Vlasić 12.

Međimurje – Donji Kraljevec 28:30. Međimurje (Čajić 4, Mezga 2, Štefičar 4, Novak 4, Bistrović 2, Pavlic 4, Hatlak 6, Tomašek 2) – Donji Kraljevec (Križaj 4, Gosarić 4, Klemenčić 4, Slaviček 2, Horvat 6, Vlasić 4, Mohl 6).

Lepoglava – Varteks 20:27. Varteks – Mladost Ivanovec 40:16. Mladost Ivanovec: Frančić 4, Baštijan 2, Smolković 5, Ružić 5. Mladost Ivanovec

TABLICA grupa A

1. Međimurje 3 2 1 54 5 2. Varteks 3 2 1 6 5 3. D. Kraljevec 2 2 0 34 4 4. Lepoglava 4 0 4 -71 4 5. Mladost Ivan. 2 1 1 -23 3

TABLICA grupa B 1. Čakovec 4 3 1 107 7 2. Vindija 4 1 3 -31 5 3. Grafičar 2 2 0 40 4 4. Rudar 2 1 1 -25 3

5. Ivančica 2 0 2 -91 2

– Lepoglava 15:14. Mladost Ivanovec: Frančić 3, Baštijan 2, Smolković 4, Jančec 4, Posavec 2.

Vindija – Rudar 10:16.

Rudar: Damjanović 2, Kirić 2, Vurušić 10, Cilar 2. Čakovec – Ivančica 67:6. Čakovec: Fras 2, Novak 10, Vabec 9, Naglić A. 4, Naglić P. 2, Kozar 4, Krnjak 6, Pleh 6, Baksa 17, Pesek 14.

Ivančica – Vindija 2:32. Rudar – Čakovec 16:47. Rudar (Damjanović 4, Kirić 3, Vurušić 7, Augustić 2) – Čakovec (Novak 7, Naglić A 3, Naglić P 1, Krnjak 2, Pleh 4, Baksa 16, Pesek 12, Markov 2).

Grafičar – Čakovec 47:32. Čakovec: Novak 9, Kozar 2, Krnjak 4, Pleh 2, Baksa 8, Pesek 6, Markov 1. Vindija – Čakovec 14:44. Čakovec: Novak 2, Naglić A. 10, Naglić P. 8, Kozar 8, Kramar 2, Pleh 6, Baksa 2, Pesek 6, Markov 1. Grafičar – Vindija 41:16. (bh)

Piše: Miljenko Dovečer

skog prvenstva u Francuskoj (2000.).

NAJUSPJEŠNIJI ČELNIK HRS-a u povijesti

Željko Kavran (Foto: Nikola Lukman)

BOŽIĆNI TURNIR

Preložani rasturili u Velikoj

Gorici

U utorak je u Velikoj Gorici održan božićni turnir. U kategoriji cura U-12 Priločanke su pod vodstvom trenera Delladia osvojile 1. mjesto. Redom su padale ekipe Sloge 29:13, Gorice 26:7 i Zagorice 29:7. Najbolja strijelkinja s 29 pogodaka u trima utakmicama bila je Lara Begović iz ekipe Preloga.

Nastupali su i dječaci Preloga U-15 i U-13. Dječaci U-13 pod vodstvom trenera Marka Židova osvojili su 2. mjesto. Upisali su pobjede protiv ekipa Zagorca 33:8 i Pavleki 24:20 te poraz od domaćina, Zagorice 27:25. Za najboljeg igrača proglašen je Jura Žvorc.

Ekipa U-15 pod vodstvom trenera Zlatka Zadravca osvojila je 1. mjesto pobjedama protiv ekipa Zagorice 26:15, Dubovca 36:19 i Pavleki 37:14. Za najboljeg igrača proglašen je David Kalšan. (nl)

LOVRO ZVONAREK

MEĐIMURSKA PREMIER LIGA

Kotoripčani do naslova jesenskog prvaka nove Premier lige

Momčad Graničara iz Kotoribe osvojila je jesenski naslov prvaka u novoformiranoj Međimurskoj premier ligi, upisavši 10 pobjeda, tri neriješena ishoda i dva poraza.

Osvojili su 33 boda, dok je prvi pratitelj Međimurec s 27 bodova, zatim slijedi Nedelišće s 26 osvojenih bodova. Imaju najefikasniji napad lige s čak 53 postignutim zgodicima, dok mjesto druge najefikasnije momčadi lige dijele Podturen i Bratstvo iz Savske Vesi s 38 postignutih zgoditaka. Kotoripčani imaju petu najčvršću obranu lige s 25 primljenih zgoditaka, dok je najčvršća obrana lige momčad BSK sa samo 17 primljenih zgoditaka u vlastitoj mreži.

Pod vodstvom trenera Marija Piškora jesenski naslov prvaka osvojili su: Dominik Sabol, Dean Volar, Dario Nađ, Dominik Burek, Danijel Kvakan, Karlo Jadanić, Danijel

Brčić, Nikola Golenja, Igor Gal, Petar Mikulan, Ivan Jendrić, Luka Mustač, Luka Harači, Mario Gregurina, Ivan Tilošanec, Vedran Purić, Franjo Dolenec, Lovro Radmanić, Marin Posavec, Fran Čmrlec,

Patrik Horvat, Vilim Kos, Borko Beliga i Danijel Nađ. Najbolji klupski strijelac je Dario Nađ s 14 postignutih zgoditaka, zatim slijede Nikola Golenja s 12 i Dean Volar s 10 postignutih zgoditaka.

Trener Piškor spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvog dijela prvenstva. Cilj prije početka sezone bio je

U nekoliko mjeseci postao kapetan Bayerna

O njemu smo pisali već mnogo puta, objavljivali o njegovim golovima, potezima i nastupima u mladoj reprezentaciji, ali sada vam donosimo nešto više. Talentirani vezni igrač minhenskog Bayerna Lovro Zvonarek pronašao je malo vremena i za nas i bez puno muke odgovorio nam je na nekoliko pitanja.

Njegov put počeo je u Mladosti Komet, nastavio se u Slaven Belupu, ali Bayernov se poziv nije mogao odbiti. Početkom ljeta priključio se Bayernu, trenirao s prvom momčadi, a sada redovno nastupa za Bayern II i juniorski sastav s kojim je igrao Ligu prvaka.

Ozbiljan njemački pristup

- Prilagodba je dosta dugo trajala s obzirom na to da sam stvarno došao u drugi svijet, no sad se osjećam kao da sam i duže tamo. Smješten sam u Kampusu FC Bayern Münchena - to je kompleks terena, smještaja, restorana, dvorana

i ostalih sportskih aktivnosti za mlade, a nalazi se blizu Allianz arene, na sjevernoj strani grada. Tamo spavam, jedem, radim individualne treninge, rekuperacije itd. Treninge s drugom i prvom momčadi imam u trening-centru u poznatoj ulici Saebener Strasse koja se nalazi na južnoj strani grada pa zapravo svaki dan putujem pola sata od Kampusa pa do trening-centra. Moji dani su isplanirani dosta unaprijed, pravo njemački, tako da sam dobio pravu rutinu. Budim se oko osam, slijedi doručak i vožnja sa suigračima ili Uber do

trening-centra. Trening traje otprilike sat, sat i pol, no nakon toga ostajem u trening-centru ako slijede masaže, sastanci, analize, terapije, rekuperacije, ručkovi itd. Zatim se vraćam u Kampus odmoriti te nakon odmora odlazim u Kampusove prostorije na individualne treninge, preglede, skills labove, teretanu. Slijedi večera u Kampusu i spavanje, opisao je Zvonarek svoj početak, ali i kako se snašao u velikom klubu.

Na trening prve momčadi došao nervozan

U ljeti je trenirao sa seniorima, a trener prve momčadi Julien Nagelsmann bio je zadovoljan viđenim.

- Prvi trening sa seniorima imao sam tri tjedna nakon što sam stigao u München pa sam imao malo nervozu, samo zbog činjenice da ću biti s igračima koje sam do sada gledao na TVu, no bio sam svjestan zašto sam došao u taj klub te je sve nestalo od trenutka kad sam izašao s njima na teren. Glupo je nekoga izdvajati, Bayern ima trenutno jednu od najjačih momčadi, čast

je upijati znanje i profesionalnost koje ti igrači imaju, kazao je međimurski dijamant.

Postao kapetan juniora

Zvonareku nije dugo trebalo da se prilagodi na režim u Bayernu, a vrlo brzo postao je kapetan juniorske momčadi.

- Računao sam da će prilagodba trajati par mjeseci te mi je prvi cilj bio ostati zdrav, s obzirom na ozljede prošle sezone, što sam koliko-toliko uspio ostvariti. Idući cilj mi je bio što više raditi na sebi, odnosno poboljšati nogometno znanje, gdje isto tako vidim napredak. Igram za B ekipu te sam igrao za juniore u Ligi prvaka. Možda sam više zadovoljniji igrom za juniore jer sam tamo igrao svoju prirodnu poziciju prednjeg veznog dok sam u B ekipi većinom bio na poziciji desnog krila. Najveći izazov mi je bila razlika između hrvatskog i njemačkog nogometa u smislu kvalitete i taktike. Zadovoljan sam na kraju rezultatima, ali je isto tako bitno da vidim što još mogu poboljšati. Trener me

dva dana prije utakmice s Interom u Ligi prvaka pitao ako se slažem da budem kapetan, ali je promijenio kompletni sastav te su igrali dečki koji nisu prvi sastav. Zadao sam jasan cilj da ih povedem te da probamo ostvariti dobar rezultat. Svoje kapetansko iskustvo iz Hrvatske prenio sam na dečke te smo pobijedili 2:0. Iako smo ispali već prije iz grupe, bili smo sretni kao da smo prošli, zaključio je mladi Priločanec.

osvajanje prvog mjesta. Posebno zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi kluba koja je omogućila izvanredne uvjete za rad. (dj)

Svaki nogometaš ima ciljeve, a poneki od svojih ciljeva otkrio nam je i Lovro Zvonarek.

- Zadao sam jasan cilj da na zimski odmor odem s dobrim individualnim rezultatom,

što sam u 11. mjesecu uspio i ostvariti. Četiri tjedna zimske stanke iskoristit ću isključivo za treninge da što spremniji i samopouzdaniji uđem u polusezonu. Ne radim si pritisak oko toga hoću li debitirati za seniore, bitno je da me klub razvije do kraja kao igrača, da budem, daj Bože, zdrav i da imam rezultate - svoje, klupske i reprezentativne. Što se tiče dugoročnih ciljeva, to će ostati moja tajna, a prema kojima težim i koji su mi motiv za uspjeh, poručio je Zvonarek. pa se osvrnuo na razliku između hrvatskog i njemačkog nogometa.

- Kako sam već i ranije spomenuo, nažalost je nemoguće staviti u isti kontekst hrvatski i njemački nogomet. Da ne hvalim previše njemački nogomet, reći ću jedino da u njemačkom nogometu možda malo fali emocija, zaključio je Lovro.

Piše: Nikola Lukman Foto: FC Bayern Campus

"Nemoguće je staviti u isti kontekst hrvatski i njemački nogomet"

Igrači Graničara (K) do sada su zabili 53 pogotka, najviše u ligi

U Njemačkoj je dobio pravu rutinu, a dani su unaprijed isplanirani

Lovro je vrlo brzo postao kapetan juniorske momčadi

Uspješno odigrana stolnoteniska polusezona, slijede turniri

Piše: Denis Tratnjak

Odigrane su sve odgođene i zaostale utakmice, kao i utakmice devetog kola u 1. županijskoj ligi te su kompletirani svi rezultati ove sezone.

Slijedi nam Prvenstvo Međimurja za sezonu 2022./23. za seniore, mlađe kategorije i veterane u siječnju. Seniori kreću već 7. siječnja, dok mlađe kategorije i veterani igraju 14. siječnja, isto kada se održava Turnir Nenad Vurušić. Lokacija je dvorana II. osnovne škole Čakovec. Bilo je puno, puno manje odgoda utakmica nego prošle sezone te sam zadovoljan regularnošću prvenstva. Nažalost, došlo je do odustajanja ekipe Zasadbrega 3 iz 6.B lige od natjecanja, zbog školskih obaveza mladih natjecatelja, međutim oni isti sudjeluju u ligi mladih pa nije da u potpunosti odustaju od natjecanja.

1. županijska liga

U zaostalim utakmicama remi u Hodošanu gdje su bodove podijelili ekipa Hodošana i ekipa Mihovljana 2. Trica Davora Vidovića najzaslužnija je da gosti idu doma samo s bodom.

U Putjanama je tricom Filipa Godine gostujuća ekipa MSTC-a došla do tijesne pobjede.

Prvak lige je ekipa Putjane Brid, uz osam pobjeda, jednu neriješenu utakmicu u susretu s trećeplasiranom ekipom MSTC-a te dobro iskorišten domaći teren u derbiju sa ZEN-Šenkovcem, koji je na drugome mjestu uz osam pobjeda i jedan poraz baš od prvoplasirane ekipe Putjana. Za vratom im puše trećeplasirani MSTC Čakovec koji je samo dva boda do prvog mjesta.

U sredini tablice su se smjestili novopridošli Mihovljan 2 s 11 bodova, Hodošan 1 s devet i Putjane Međimurski lepi dečki s osam bodova.

Začelje tablice predvodi prošlogodišnji prvak, ali bez igranja najboljeg igrača i s mladim snagama, te su nakon jako lošeg starta uspjeli uzeti četiri boda. Isto toliko je skupila i ekipa USTA Belica, koja je ispustila nekoliko bodova ove polusezone, te se nadaju većem broju bodova na proljeće. Na začelju su s trima bodovima Zasadbreg 1 i Kos-Kotoriba 2.

Markati (18-9), Robert Mikac (179), Miljenko Vračar (17-10), Eugen Šimon (17-10), Filip Panić (17-10), Stjepan Vidović (14-13)...

2. županijska liga

Na prvom se mjestu smjestila ekipa HE-DRA 1 Draškovec koja ima samo jednu neriješenu utakmicu te je najavila ekspresni povratak u prvu ligu. Bod su samo ispustili na gostovanju u Prelogu.

Iza njih na drugome mjestu s dvama bodovima manje i jednim porazom više nalazi se ekipa Goričan 1 koja ima tri boda prednosti te na proljeće još očekuje borbu za drugo mjesto i ulazak u prvu ligu.

Sredinu tablice na trećem mjestu predvodi ekipa STK Prelog koja će pokušati uloviti drugo mjesto i prvu ligu te Nedelišće 1 i Lopatinec 1 sa skupljenih 11, odnosno 10 bodova. U sredini je još starosjedilac STK Čakovec 1 s devet bodova te novajlija u ligi Donji Kraljevec 2 s devet bodova.

Malo manje sigurna u ostanak u ligi je i ekipa ZEN-Šenkovca sa skupljenih pet bodova s izravnim konkurentima za ostanak u ligi. Na začelju se nalaze ekipe Male Subotice 1 i KOS-Kotoriba 3 s dvama, odnosno nula bodova. Moraju izvući stare snage i skupiti bodove za ostanak u ligi.

Ekipa Lopatinec 3 skupila je sedam bodova te se nalazi iznad zone ispadanja, dok su tri ekipe koje će se boriti za ostanak u ligi Goričan 3 i HE-DRA 3 s četirima bodovima te mlada ekipa s pomoći starih veterana Mihovljan 4 koja ima jedan osvojeni bod.

TABLICA 3. ŽUPANIJSKA LIGA

1 Čakovec 3 9 8 1 0 65 25 17 2 ŠŠK ČAK Čakovec 9 7 2 0 65 25 16 3 HE-DRA 2 Draškovec 9 7 0 2 54 36 14 4 Hodošan 2 9 3 3 3 44 46 9 5 Čakovec 2 Euroland 9 3 3 3 43 47 9 6 USTA Belica 2 9 3 3 3 43 47 9 7 Lopatinec 3 9 2 3 4 41 49 7 8 Goričan 3 9 2 0 7 36 54 4 9 HE-DRA 3 Draškovec 9 1 2 6 34 56 4 10 Mihovljan 4 9 0 1 8 25 65 1

TABLICA 4. ŽUPANIJSKA LIGA

1 Nedelišće 2 9 5 3 1 52 38 13 2 Čakovec 4 9 6 1 2 60 30 13 3 Kos-Kotoriba 5 9 5 3 1 54 36 13

Rezultati zaostalih utakmica: Putjane MLD – MSTC Čakovec 4:6, Hodošan 1 – Mihovljan 2 5:5.

Igrači: Filip Godina (25-2), Matija Barić (24-2), Boris Preksavec (22-5), Davor Vidović (21-6), Viktor Grantverger (11-4), Nikola Mikac (15-6), Rinaldo Jurinec (17-7), Nikola Magdalenić (19-8), Kristijan Kovačić (16-7), Miroslav Magdalenić (13-6), Zoran Vidović (13-6), Dean Lajtman (18-9), Paula

Subotica 1 9 1 0 8 19 71 2 10 Kos-Kotoriba 3 9 0 0 9 13 77 0

Igrači: Dubravko Hozjak (26-1), Igor Vesenjak (19-3), Kristian Lipić (18-3), Tomislav Repalust (22-5), Dominik Filipašić (17-4), Tihomir Kovač (20-5), Siniša Mesarić (207), Dario Grd (20-7), Karlo Šoltić (19-8), Marko Friščić (11-5), Goran Spahija (17-9), Alen Veseli (17-10), Mario Uršanić (14-10), Josip Đuran (9-7), Rajko Bel (13-11), Michell Čeh (9-8), Damir Ivanuša (13-13), Mario Glavak (12-12), Dejan Tkalčec (7-7), Vinko Legin (13-14), Ivan Pongračić (12-15), Maja Trupković (10-14), Filip Čabrajec (5-9)...

3. županijska liga

Novak u ligi je na prvom mjestu. Ekipa Čakovec 3 potražila je trećeg igrača i pogodila na način da je doživjela samo jednu neriješenu utakmicu ove sezone i to u srazu s drugoplasiranom ekipom ŠŠK ČAK-a, koja može žaliti za propušteni bod na svojem terenu prvoplasiranima, te još jednu neriješenu kod susjeda iz Čakovec 2.

HE-DRA 2 Draškovec s trima bodovima zaostatka vreba grešku i priliku da uhvati jedno od prvih dvaju mjesta koja vode u drugu ligu. Trojac u sredini s trima pobjedama te isto toliko neriješenih i poraza čine Hodošan 2, Čakovec 2 Euroland, te ekipa koja je kao nova u ligi uhvatila zadnji vlak za promociju prošle sezone, USTA Belica 2.

Igrači: Nino Bašek (24-2), Danko Šimon (24-2), Vladimir Rapaić (22-5), Dejan Ivanuša (20-5), Josip Repalust (20-5), Domagoj Turk (18-5), Zvonimir Turk (21-6), Nikola Varga (11-6), Marko Tota (16-10), Jurica Pandur (14-9), Jan Zrna (15-12), Dragan Jelenić (15-12), Arien Kovačić (11-10), Dražen Bubek (12-11), Siniša Dvorski (14-13), Damir Sečan (13-13), Danijel Matjačić (13-13), Vinko Grgić (1212), Slavko Tratnjak (12-14), Marijan Čižmešija (11-14), Franjo Krznar (1116), Dejan Gudlin (11-16)...

4. županijska liga

Najzanimljivija liga za praćenje je sigurno četvrta. Doslovno jedna pobjeda dijeli prvo i šesto mjesto.

Sretnih 13 bodova skupile su tri ekipe, a najbolja u ovom krugu je ekipa Nedelišće 2, koja je sakupila pet pobjeda, tri neriješene i jedan poraz. Čakovec 4 je također s istim brojem bodova na drugom mjestu, međutim imaju pobjedu više, ali i poraz više od prvoplasiranog Nedelišća.

Na trećem mjestu je ekipa KOSKotoriba 5 s istim omjerom pobjeda i poraza kao vodeći, međutim najlošija je u međusobnom omjeru tih triju ekipa. Na četvrtom i petom mjestu samo bod iza vodećih su ekipe ZEN-Šenkovec 5 i Goričan 2.

Još se na šestom mjestu smjestila ekipa Putjane 3, samo s dvama bodovima zaostatka za vodećima, te i oni imaju ambicije koje vode u treću ligu. Iznad zone ispadanja su prva i druga ekipa Donjeg Vidovca koje su skupile po šest bodova, dok su na začelju s trima bodovima i bodom četvrta i sedma ekipa Putjana. Trebat će im samo trening i možda mogu uhvatiti mjesta koja osiguravaju ostanak u četvrtoj ligi.

Igrači: Patrik Bašnec (25-1), Ivan Hajdinjak (20-4), Dejan Marčec (22-5), Krešimir Marđetko (21-6), Stanislav Sović (18-6), Dražen Šoltić (19-8), Vladimir Šestak (18-9), Zoran Matulin (17-10), Josip Šestanj (11-7), Matej Šlibar (16-11), Ervin Bajuk (108), Marko Puškadija (11-9), Dragan Šajn (13-11), Darko Trojko (11-10), Dražen Korent (12-11), Josip Čižmešija (13-12), Zlatko Murković (14-13), Dražen Novak (9-9), Ivan Pošta (9-9), Danijel Škoda (10-11), Vlado Granatir (7-8), Sanimir Mihalković (11-15)...

5. županijska liga

U zanimljivim posljednjim trima kolima na prvo je mjesto iskočila ekipa Joka-Čakovec, koja je pridružila i aktivirala i mlade snage ove sezone te zahvaljujući boljem ogledu s ekipom Goričan 5 drži prvo mjesto, koliko ima i drugoplasirana ekipa.

Bod manje i ispušteno prvo mjesto drži prva ekipa Svete Marije kojoj su se dogodila dva neočekivana poraza da nisu na vrhu. Četvrto mjesto drži ekipa Dragoslavec Breg 1 koja zaostaje dva boda za prvim mjestom te imaju šanse još na proljeće uhvatiti promociju u četvrtu ligu.

Sredinu tablice od četiriju ekipa predvodi ekipa Lopatinec 4 koja je isto kao i ekipa USTA Belica 3 skupila po devet bodova. Iza njih su se smjestile ekipe HE-DRA 4 iz Draškovca s osam te GSTK Prelog 2 sa sedam bodova, te se nalaze u sigurnim vodama ostanka u petoj ligi.

U zoni ispadanja s trima bodovima nalazi se ekipa Mala Subotica 2, a sa samo jednim osvojenim bodom ekipa Donji Kraljevec 1.

TABLICA 5. ŽUPANIJSKA LIGA

Igrači: Filip Blažek (22-1), Nenad Martinec (20-3), Marijan Sirc (18-4), Mladen Trbuhović (21-5), Bojan Jambrović (19-8), Danijel Mavrin (16-8), Antun Mustač (148), Nikola Merdanović (9-6), David Štefić (16-11), Stjepan Mikec (1611), Ivan Mustač (14-10), Danijel Kos (14-11), Stjepan Kolarić (12-10), Rafael Dominik (14-12), Draženko Igrec (10-10), Miroslav Mikec (9-9), Mario Dokleja (11-12), Željko Varga (10-11), Stjepan Mikulić (12-14), Josip Habijan (6-8), Valentino Škvorc (11-15), Alen Kovačić (11-16)...

6.A županijska liga

Iako su prošle sezone ispali, ove sezone ekipa Stara Vaga preselila je domaće utakmice u Pribislavec te predvodi vrh tablice 6.A lige sa sedam pobjeda i jednim neriješenim susretom.

S dvama bodovima manje slijedi ih ekipa STK Pribislavec 1367 koja se oslonila na mlađe snage nego prošle sezone te će prema očekivanjima igrati skupinu za promociju u petu ligu s prvo i drugoplasiranim iz 6.B lige.

U sredini s osam bodova smjestile su se ekipa veterana iz Nedelišće 3 te ekipa Udruga Okus Knezovec, koja traži raspoloženog igrača da se priključi Renatu Vargi u borbi za vrh tablice i promociju.

Ekipa Zasadbreg 2 na petom je mjestu sa sedam bodova, dok su na začelju mlade ekipe GSTK Prelog 4 i Sveta Marija 4 koje osim igranja u ligi mladih stječu iskustva i igranja sa starijima u Međimurskoj ligi.

(18-5), Marko Pergar (13-4), Miroslav Hren (15-5), Ivan Gabaj (15-5), Saša Kneklin (15-8), Damir Posavec (10-6), Predrag Šafarić (10-6), Zlatko Tkalčec (13-8), Hrvoje Kulić (12-8), Helena Cmrečki (11-9), Zoran Musić (8-8), Robert Pintarić (6-8), Vito Benko (7-13), Lucija Hozjak (7-14), Josip Merlak (5-10)...

6.B županijska liga

Na vrhu lige s osam pobjeda i jednom neriješenom utakmicom nalazi se ekipa Sveta Marija 2. Samo ih je lošiji međusobni omjer prošle sezone spriječio da se ove sezone ne natječu u petoj ligi, ali oni su odlučni to nadoknaditi i plasirati se u petu ligu.

Na drugom i trećem mjestu se s istim brojem bodova nalaze ekipe Hodošan 3 koja je skupila pet pobjeda, dvije neriješene utakmice i dva poraza, a isto toliko i novookupljena ekipa Dragoslavec Breg 2. Jedna od tih dviju ekipa lovi skupinu za promociju u petu ligu, u kojoj će još odigrati četiri utakmice s prvoplasiranim i drugoplasiranim iz 6.A lige.

U sredini tablice nalaze se ekipe GSTK Prelog 3 i Sveta Marija 3, a iza njih mlada ekipa Goričan 4 s pet osvojenih bodova kao i novoformirana ekipa iz Pribislavca, Pribislavec 2022 s trima bodovima.

Nažalost, zbog školskih obaveza mladih igrača odustala je ekipa Zasadbreg 3 od daljnjeg natjecanja, međutim oni isti sudjeluju u ligi mladih pa nije da u potpunosti odustaju od natjecanja.

Kako je odigrala više od polovice prvenstva, odigrane utakmice i bodovi ostaju zabilježeni te se sve utakmice do kraja sezone bilježe s 10:0 u korist protivnika ekipe STK Zasadbreg 3, kao i neodigrane zaostale utakmice.

Igrači: Renato Varga (20-0), Stanko Vrbanec (19-5), Ali Avdija

Igrači: Damir Kos (21-2), Josip Pintarić (24-3), Anton Jambrović (22-5), Nebojša Novak (19-5), Željko Mihalic (18-5), Branko Vučenik (18-5), Goran Gotal (18-6), Neven Šafarić (186), Patrik Dominić (16-6), Sven Poljak (17-7), Antonija Matoša (94), Dino Štirinić (13-8), Domagoj Heric (6-6), Leon Mlinarec (7-9), Josip Zrna (9-12), Mario Kovačić (11-16), Nikola Božek (8-12), Krunoslav Martinec (7-11)...

STK Putjane Brid

MLADI TRENER Poleta (SMnM)

Josip Brezovec preferira brzi, okomiti nogomet i želi biti prvi

Piše: Miljenko Dovečer

Vođenje seniora u ekipi Poleta iz Svetog Martina na Muri uoči početka ove sezone preuzeo je dotadašnji pomoćni trener Josip Brezovec.

On je prokušani internacionalac koji je u svojoj igračkoj karijeri puno toga prošao te je sigurno pun znanja i iskustva.

Josip Brezovec svoj nogometni put započeo je u NK-u Nedeljanec, a u mlađim kategorijama igrao je i za NK Varteks. U seniorski nogomet ušao je povratkom u NK Nedeljanec pa preko austrijskog FC St. Michael završio u drugoligašu NK-u Belišće. Karijera ga je odvela natrag u NK Varteks pa iz NKa Varaždin u GNK Dinamo, a zatim u NK Slaven Belupo i HNK Rijeka. Potom odlazi na posudbu u talijanski Serie B u Spezia Calcio pa natrag u HNK Rijeka. Zatim odlazi u moldavski Sheriff Tiraspol pa preko NK-a Slaven Belupo i NKa Varaždin u NK Inter Zaprešić.

U igračkoj karijeri osvojio četiri velika trofeja

Na kraju igračke karijere borio se u našem crvenom dresu. U karijeri ima četiri velika trofeja, po jedno Prvenstvo Hrvatske (GNK Dinamo Zagreb 2010./2011.) i Moldavije (Sheriff Tiraspol 2016./2017.) te po jedan nacionalni kup Hrvatske (HNK Rijeka 2013./2014.) i Moldavije (Sheriff Tiraspol 2016./2017.). Također u svojoj biografiji ima dva nastupa za reprezentaciju Hrvatske U-21 i jedan postignuti gol.

U prošlosezonskom prvaku 3. HNL-a Sjever Poletu iz Svetog Martina na Muri uoči početka nove sezone bilo je dosta prometno, a nakon promjene na trenerskoj klupi, svjesno se krenulo u pomlađivanje seniorske momčadi pa je tako bilo nekoliko dolazaka,

je klub.

Preslagivanje redova uoči sezone

Kako smo već pisali, redove Poleta napustili su Ivan Dolovski i Emanuel Mihalić. Luka Mezga također više neće biti dio momčadi, a također su NK Polet napustili Igor Šegović, Saša Stojko (NK Varteks Varaždin), Bruno Šimunković (NK Zasadbreg 77), Borna Škrobar (NK Venera Sveti Juraj na Bregu) i Ivan Antolek.

Redove Poleta službeno je pojačao Andrej Jurinić koji dolazi iz Austrije, a također iskusno pojačanje dobili su u Elvisu Sabolu koji dolazi iz NK-a Mladost Komet (Prelog). U klub su se vratili i Josip Žganec (NK Nafta Slovenija) i Edo Topolnjak (NK Slaven Belupo), igrači koji su već bili u školi nogometa. Iz NK-a Nafta (Lendava) stigao je Dominik Novak, a iz NŠ Mura (Murska Sobota) dolazi Domen Štefanec. Iz NKa Budućnost (Vidovec) stigao je Silvestar Žganec, a iz NK-a Nedeljanec Edo Žganec. Svi ovi igrači su ispod 21 godine starosti i spadaju u kategoriju tzv. mladih igrača, a većina ih može nastupati i za juniorsku kategoriju.

Na svim ovim igračima bila je prilika da se nametnu

novom treneru Brezovcu i stručnom stožeru.

- Istina je da smo dosta pomladili ekipu, ali smo i zadržali stožerne igrače poput Barata, Patafte, Šarića, Glavice, Horvata, Jambresa i ostalih. Nije nam problem dovesti mlade igrače jer su uvidjeli da kod nas mogu napredovati i onda otići u više rangirane klubove. Ja kao novi trener želim da moji igrači brzo razmišljaju, donose brze i kvalitetne odluke kako bi mogli igrati moderni nogomet. Tražim intenzitet kako na treningu, tako i u igri, komunikacija mora biti dobra kao i atmosfera u klubu, dosta razgovaram s igračima o onome što želim da igramo. Iako sam mlad trener, kao igrač dosta sam naučio od trenera koji su me vodili, puno sam zapisivao i u odnosu na prijašnje trenere u Poletu imam sasvim drugačiji pristup i način rada, kazao je novi trener Josip Brezovec uoči prvenstva.

Zasluženo osvojili naslov jesenskog prvaka

Igrači i vodstvo NK Poleta ponovili su prošlogodišnji uspjeh. Osvojili su zasluženo naslov jesenskog prvaka s osvojenim 33 bodovima koliko ima i drugoplasirani Radnik Križevci, ali Polet ima bolju gol-razliku. Statistički podaci u nastavku govore o zasluženoj tituli.

Postigli su najviše golova u ligi, čak 31 u 14 kola što je 2,21 po utakmici ili svakih 40 minuta po jedan gol. Primili su samo sedam golova ili 0,5 po utakmici, tj. prosječno svake dvije utakmice po jedan gol. To ih čini najboljom obrambenom momčadi lige.

Poletovci su od 14 odigranih utakmica ostvarili 10 pobjeda, tri neriješena rezultata uz jedan poraz, postigavši 31, primivši sedam pogodaka, što im je donijelo 33 osvojena boda i potpuno zasluženi jesenski naslov prvaka.

Kroz minulu jesen ekipu je vodio Josip Brezovec, dok su tijekom jeseni boje kluba branili igrači: Dino Jambres, Domen Štefanec, Leonard Mesarić, Dejan Glavica, Marko Žulić, Niko Mihalinec, Nikola Barat, Petar Horvat, Marko Šarić, Silvestar Žganec, Davor Telebar, Edo Topolnjak, Elvis Sabol, Ivan Mezga, Dominik Novak, Nino Patafta, Fran Krištofić, Andrej Jurinić, Edo i Josip Žganec, Sven Mlinarić i Gabrijel Lajtman.

Najbolji strijelac kluba je Marko Šarić koji je postigao sedam pogodaka. Zanimljivo je da su tek treća momčad lige po rezultatu na domaćem terenu sa 17 bodova, ali su zato daleko najneugodniji gost u ligi s osvojenih 16 bodova u gostima.

Itekako zadovoljan prvim dijelom sezone

- Početak sezone nije bio onakav kakav smo očekivali, ali smo ubrzo pokazali svoje pravo lice i krenuli željenim putem prema vrhu ljestvice. No, kad podvučemo crtu nakon odrađenog prvog dijela sezone, možemo biti izuzetno zadovoljni i ponosni na ono što smo učinili. Bilo je dosta promjena u sastavu u odnosu na prošlu sezonu, ali svi dečki koji su došli brzo su se uklopili u ekipu i pokazali se pravim pojačanjima. Na kraju s najviše postignutih golova i najmanje primljenih mislim da smo zasluženo osvojili prvo mjesto što je zasigurno veliki uspjeh za cijeli klub, a i za svakog igrača. Svaki dio ove polusezone ostat će u lijepom sjećanju. Vjerujem da ćemo na proljeće nastaviti putem kako smo i završili jesenski dio, rekao nam je Brezovec i nastavio.

- Prezadovoljan sam i jer smo prvoj ekipi priključili čak osam juniora s područja općine. Dugo Polet u prvoj ekipi nije imao toliko mladih igrača. Igrači su brzo usvojili moj stil i način igre u kojoj tražim da

brzo razmišljaju i brzo donose odluke, da igramo okomito i efikasno. To se na kraju pokazalo učinkovitim jer smo se puno posvetili igri i nadmetanju s protivnikom u fair play igri. Naš način igre iziskuje visoki presing na polovici protivnika. Uostalom imamo najmanje žutih kartona u ligi, bez crvenih, a postigli smo najviše i primili najmanje golova što sve govori o načinu naše igre, pojasnio je mladi trener.

Prvi put samostalno vodi momčad

Josip Brezovec koji prvi put vodi samostalno momčad, dosta se razlikuje od kolega trenera kad su počinjali karijeru, kada su iz kopački uskočili na klupu.

- Prije svega moram zahvaliti svom predsjedniku Miri Novinščaku što mi vjeruje i dao mi je priliku da vodim ovaj jako organizirani klub u kojem mogu sprovesti dosta svojih zamisli. U mojoj karijeri trenirali su me treneri koji su osvajali i Lige prvaka, no moj put trenera i igrača odvajam i na trenerski put krećem ne želeći se opterećivati prošlošću sebe kao igrača. Želim da moje ekipe igraju brz, moderan, okomiti nogomet, da budemo efikasni i da igrači slijede moje ideje. Osim talenta kod igrača mora biti prisutna želja za radom i napredovanjem, moraju brzo razmišljati i reagirati. Zato treba bazirati treninge na nogometnim elementima tehnike i taktike, a ne samo forsirati snagu i izdržljivost. Od igrača koji forsiraju samo snagu i teretanu nijedan nije postao igrač. Nogomet je igra s puno razumijevanja, kombinatorike i donošenja brzih odluka i na tome ću težiti ubuduće, obrazložio je Poletov trener.

Cijelu utakmicu i kao trener provede na nogama

Brezovec je kao igrač bio osim tehničke potkovanosti i dobrog udarca dosta agilan i emotivan što i kao trener prenosi na svoje igrače. Cijelu utakmicu je stalno na nogama i daje savjete, aktivno sudjeluje u igri.

- Imam svoju viziju, svoj put, želim stalno napredovati, a sada sam tek na početku. Ovo je puno teže nego biti igrač, onda sam brinuo samo o sebi, a sada brinem o 25-30 osoba. Dosta sam emotivan i iskren, velim kaj mislim i želim da me igrači slijede. Ako ne pokažem što mi-

slim, nema uspjeha, svi zajedno dišemo i dajemo maksimum energije, kako oni u polju, tako i cijela klupa i tu nema izuzetaka. Želim da sve pršti od pozitive, da bude puno zajedništva, a poslije utakmica ćemo analizirati gdje smo griješili, obrazložio je svoj način rada Brezovec.

Odlična organizacija u klubu

Bolji početak trenerske karijere nije mogao odabrati jer radi, osim NK Varaždina, u najbolje organiziranom klubu na ovom području.

- Još jedanput moram apostrofirati na svog predsjednika Miroslava Novinščaka koji je s ekipom svojih ljudi napravio za jednog trećeligaša uvjete kojih se ne bi sramili ni neki puno veći klubovi. Osim samih nogometnih terena imamo privilegiju da se u pripremnim utakmicama nadmećemo s mnogim europskim klubovima koji dolaze u Sveti Martin na pripreme. Tu se i naš klub dosta promovira tako da je dosta poznat i van granica Hrvatske, a naši igrači mogu još brže napredovati jer u utakmicama s renomiranim protivnicima stječu još više iskustva.

Brojni talenti u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji

Uskoro i kreću pripreme za nastavak sezone, dok je u samoj momčadi prisutan velik broj mladih igrača.

- Pa je, kak’ stariji vele, na mladima svijet ostaje. No moram reći još jednu stvar koju sam primijetio u ovom našem nogometnom bazenu u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji. Pa tu igrači izviru, no nedostaje adekvatan rad, premalo se posvećuje pažnja i još kvalitetniji rad u mlađi uzrastima. Trebamo stvoriti još više prvoligaških igrača, kao i trenerima omogućiti mogućnost napredovanja, a i da se što više bivših igrača koji su stekli i međunarodno iskustvo odluči za trenerski poziv i prenese znanje na mlade. Što se tiče mog Poleta i na proljeće jurišamo od prve minute u utakmici i želja mi je da etabliramo čim više mlađih igrača. Naravno da želimo prvi presjeći ciljnu vrpcu, iako imamo velikog konkurenta u ekipi, Radnika iz Križevaca. Osim toga, da ne zaboravim, svima želim puno zdravlja i uspjeha, pogotovo sportskog u novoj 2023. godini, zaključio je mladi trener trećeligaša Poleta Josip Brezovec.

a isto tako nekolicina igrača napustila

Josip Brezovec i Miroslav Novinščak

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Poslovnim partnerima i

Poslovnim

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu sretnu i uspješnu novu 2023. godinu sretnu i uspješnu novu 2023. godinu sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Ljekarna Petek

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu sretnu i uspješnu novu 2023. godinu sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu sretnu i uspješnu novu 2023. godinu sretnu i uspješnu novu 2023. godinu sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretnu i uspješnu novu 2023. godinu

svim građanima Međimurja želimo

partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Predajte kupon do 12. 1. 2023.

Glasajte za svog najboljeg djeda!

Završilo je predstavljanje kandidata našeg nagradnog natječaja Moj deda je najbolji.

U posljednjih nekoliko mjeseci u tjedniku Međimurske novine objavili smo priče o svim kandidatima koje ste prijavili na nagradni natječaj.

U natječaju su sudjelovali: Josip Radek - Hari iz Čakovca, Ivan Jurović iz Hlapičine, Miodrag Lesar iz Pušćina, Zlatko Novak iz Dekanovca, Damir Kovačić zvani Skuba iz čakovca, Marijan Kovač iz Novog Sela Rok, Zlatko Hergotić iz Dunjkovca, Slavoljub Treska zvani Ljubo iz Ča-

kovca, Dragutin Ribarić iz Nedelišća, Franjo Komar iz Dragoslavec Brega, Mladen Kolarić iz Pribislavca, Valentin Loparić iz Donjeg Mihaljevca i Franjo Panić iz Preloga.

Za najboljeg djedu pripremili smo dvije nagrade, a kao šećer na kraju, sve djedove koji su sudjelovali

na natječaju počastit ćemo izletom po Međimurju u suradnji s Međimurskom županijom koja se pridružila natječaju jer i sama prepoznaje važnost dostojnog i zadovoljnog života svojih građana seniora.

Onaj djed koji prikupi najveći broj kupona, bit će proglašen po-

bjednikom nagradnog natječaja Moj deda je najbolji. Prvi kupon objavili smo 23. prosinca, drugi kupon izlazi ovog petka, 30. prosinca, a treći kupon objavljujemo 5. siječnja 2023.

Kupone zaprimamo zaključno s datumom, četvrtak 12. siječnja 2023. do 10 sati. (sh)

Kako glasati za

Kupone s označenim brojem djeda za kojeg glasate pošaljite na adresu: Media novine d.o.o., Ulica kralja Tomislava 2, Čakovec 40000, s naznakom Nagradni natječaj Moj deda je najbolji ili osobno donesite u našu marketinšku službu. Odlu-

ku tko će biti najbolji međimurski deda donosite vi!

Angažirajte svu svoju rodbinu, prijatelje i susjede da podrže vašeg djeda i pomognu mu da osvoji glavnu nagradu. (sh)

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti

počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u

Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

Napomena: Svog favorita (jednog djeda) označite sa X.

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Moj deda je najbolji”, na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 12. 1. 2023. do 10 sa�.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina Moj deda je najbolji

Zlatko Hergo�ć

Ivan Jurović

Mladen Kolarić

Franjo Komar

Marijan Kovač

Damir Kovačić Skuba

Miodrag Lesar

Valen�n Loparić

Zlatko Novak

Franjo Panić

Josip Radek - Hari

Dragu�n Ribarić

Ljubo (Slavoljub) Treska

Podijelite

s nama omiljeni božićni recept za slastice i pokupite nagrade

Božićne praznike ne možemo zamisliti bez svima omiljenih blagdanskih kolača, torti i ostalih slastica. Malo tko može odoljeti onom zamamnom mirisu cimeta, čokolade, oraha, meda, vanilije i naranče tijekom pripreme kolača koji se savršeno nadopunjuju, vraćaju nas u bezbrižno djetinjstvo i stvaraju pravu blagdansku atmosferu.

Naravno, u toj blagdanskoj atmosferi nemoguće je stati samo na jednoj vrsti kolača, pa tako naše hladnjake ispunjavaju suhi božićni keksići, kremasti kolači, kolači po receptima naših baka ili pak moderne verzije starinskih kolača. U našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač tražimo kolače u čijoj pripremi ste najbolji i koje najradije pečete za Božić.

Pošaljite nam fotogra�ije svojeg najboljeg božićnog kolača na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječajNajbolji božićni kolač.

Uz fotogra�ije kolača i sebe uz svoj kolač, pošaljite nam recept i upute za njegovu pripremu, svoje ime i prezime, mjesto odakle ste i broj telefona.

Tako da vaš kolač i vas možemo predstaviti u Međimurskim novinama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601.

Naš natječaj Biramo najbolji božićni kolač je otvoren do petka, 6. siječnja 2023. S radošću očekujemo vaše prijave!

Osvojite poklon-bonove od

1000 do 500 kuna

Glavni sponzor nagradnog natječaja Božićni kolači je Trgovina Krk. Glavna nagrada je poklon-bon od 1000 kuna, a za drugo, treće i četvrto mjesto dijeli se poklon-bon od 500 kuna.

• 1. NAGRADA: poklon-bon od 1000 kuna • 2., 3. I 4. NAGRADA: poklon-bon od 500 kuna

TRAŽIMO NAJBOLJI

kifle

Lana Remar (39) iz Savske Vesi najviše od svega voli peći kolače, pa se u božićno vrijeme može nesmetano i bez straha pred pretjerivanjem potpuno posvetiti svojoj ljubavi.

Lana je po struci magistra socijalnog rada, a zaposlena je kao viša savjetnica za socijalnu skrb u Upravi za društvene djelatnosti Grada Čakovca.

Aktivno podržava rad Županijske lige protiv raka te daje svoj maksimalan doprinos u humanitarnim akcijama koje se provode u gradu i županiji tijekom cijele godine, ponekad se radi samo o pomoći u organizaciji ili prisustvu na manifestacijama i akcijama, a često se na druženjima nađu i njeni ukusni kolači i klipići.

Recept za smeđe kiflice

Zamijesiti tijesto i podijeliti na dva dijela. U jedan dio staviti 2 žlice kakaa i ponovo zamijesiti. Podijeliti na 8 smeđih kuglica. Ostaviti dizati od 15 do 20 minuta.

Ostatak tijesta također oblikovati u kuglice. Razvaljati 1 žutu i 1 smeđu kuglicu, staviti jednu na drugu i razvaljati na veći krug (od 22 do 25 cm) te narezati na 8 trokuta. Saviti ki�lice i staviti na pečenje (oko 15 minuta na 180 stupnjeva.)

Vruće ki�le uvaljati u šećerni sirup, a po želji i u kokosovo brašno.

Peći kolače naučila je najviše od bake Anastazije koja je živjela u Varaždinu. Kako je Lana nekoliko godina radila blizu bakine kuće, u slobodno je vrijeme često odlazila k baki i tako je zavoljela mirise i okuse, kao i umjetnost pečenja kolača i ta ljubav je postala doživotna. Baka je preminula prije nekoliko godina, a sjećanje na nju Lana oživljava i njeguje pečenjem kolača.

Što se kuhanja tiče, otkrila nam je Lana, rado će taj posao prepustiti drugima. Njezina su ljubav slastice, a kuhanje prepušta mami Mariji, pa je tako podjela u kući i više nego savršena.

Svatko radi što voli, a svoju obiteljsku nasljednicu u ljubavi prema pečenju slastica Lana vidi u nećakinji Vanesi Remar (12) koja već sada ima izrazit talent za pečenje i kreativne ideje.

Vanesa živi u Varaždinu, a osim pečenja kolača voli i vrtlariti te eksperimentirati s ukrašavanjem kako kolača, tako i biljaka. Prava je mala kreativka, pa Lana i Vanesa uživaju u zajedničkim trenucima gdje mogu smišljati nove, do sada neviđene kreacije.

Kako je svladala brojne recepte, Lana pokušava pri-

premati i zahtjevnije slastice, ali najdraže su joj ipak sve varijante kolača gdje su prisutne grožđice i kokos.

Vječno je u potrazi za novim receptima, a cijela ju obitelj podržava i raduje se njenim slastičarskim uspjesima.

Za nas je Lana pripremila smeđe ki�le s kokosom i bez njega, vanili-ki�lice, zvjezdice s marmeladom,

školjkice i raspucance. Najveći joj je problem odmaknuti od svojih slastica četveronožnog prijatelja Lorasa, 5-godišnjeg čokoladnog labradora. On jednostavno obožava slatko, a kad pretjera, sve se lako riješi dodatnom rundom trčanja i šetnje, u čemu i on i vlasnica uživaju jednako kao u kolačima.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najbolji božićni kolač

Što morate učiniti da se uključite u natječaj?

NAGRADNI FOND

LANA REMAR iz Savske Vesi

Piše: Aleksandra Sklepić Foto: Zlatko Vrzan

Lana s predivnim kolačima koje je pripremila za ovaj Božić

NAJBOLJI RECEPT I UKRASE

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Otkako smo prije nekoliko godina pokrenuli natječaj Biramo najljepše božićne ukrase, uvjerili smo se da se u međimurskim domovima krije pravo bogatstvo stvaralaštva. Zato i ove godine nastavljamo naš nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase.

svoje domove i pokažete što ste ove godine ili prijašnjih godina svojim rukama izradili kako bi advent i Božić u Vašem domu bilo najljepše razdoblje. Vaš trud nagradit ćemo prigodnim nagradama.

Kako sudjelovati u natječaju?

Izradili prekrasnu betlehemsku štalicu

su izradili kći Vanesa, sin Vanja i tata Nikola.

Neizostavan dio prilikom kićenja bora svakako su jaslice koje se stavljaju ispod bora. Izrada jaslica seže u daleku prošlost. Prvu betlehemsku štalicu postavio je Franjo Asiški u Grecciu 1223. uprizorivši betlehemsku štalicu s volom, magarcem i djetetom Isusom

te se otad taj običaj širio u franjevačkom redu, a od 16. stoljeća postao je općeprihvaćenim običajem.

Tradicija izradbe jaslica u Hrvatskoj osobito je snažna, a ove godine u tome se okušala i mlada obitelj iz Pribislavca. U našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni ukras predstavljaju se jaslicama koje

- Moram pohvaliti svoju djecu i muža. U roku od 3 sata izmislili su jaslice. Jako sam ponosna na njih, ispričala nam je mama Željka, koja ih je prijavila na naš nagradni natječaj.

- Sve je napravljeno ručno. Od otpada smo prvo napravili špilju, to jest od pur-pjene. Kao kalup nam je poslužio mamin teglin za cvijeće. Kada smo to

napravili, ostavili smo jedan sat da se osuši. Nakon što nam se posušilo, tata je obrezao i zatim je daske zašara�io da smo dobili duplu podlogu za njih. Zatim smo zalijepili špilju na dasku, prepričali su nam postupak izrade jaslice Novakovi.

Na samom kraju ukrasili su jaslice kamenom, pijeskom, mahovinom, �iguricama, bunarom i slamom.

Ove nedjelje palimo prvu adventsku svijeću, a kako bismo stvorili blagdansku atmosferu u svojim kućama, ukrašavamo ih adventskim vijencima i aranžmanima te ostalim ukrasnim �iguricama. Kao vrhunac svih događanja pred sam Božić slijedi priprema ukrasa za božićni bor i jaslice.

Kako bi dekoriranje kuće imale što veći osobni pečat, mnogi naši čitatelji vlastoručno izrađuju božićne �igurice, kuglice, ukrase, čestitke ili pak božićne ukrase za stol i kuću, a neki od vas izrađuju i jaslice za pod bor. Zato bi zaista bilo šteta da nam ih ne pokažete i ovaj put i pohvalite se njima. Pozivamo Vas da nam i ove godine otvorite

Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj - Biramo najbolje božićne ukrase.

Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.

Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama.

Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 6. siječnja 2023.

NAGRADNI FOND

Osvojite

Ljubica Ribić (51) iz Podturna već dugi niz godina stvara razne prigodne ukrase za Božić, Novu godinu, Uskrs i razne prilike. Voli izrađivati od raznih materijala: prirodnih, koje pronalazi uz rijeku Muru u čijoj blizini živi (kamenčiće, mahovinu, drvo, suhe gljive koje rastu na panjevima) i od umjetnih kao što su stiropor, konac, vuna, boje te razni božićni ukrasi kao što su kuglice, mašnice i slično.

Svake godine izmisli nešto novo. Prošlog je Božića izrađivala štalice od prirod-

nih materijala, a ove godine snjegoviće i Djed Mrazove od vune, čizmice od tvrdog papira i čarapa.

- Izrada ukrasa me opušta, a volim raditi i druge kreativne radove, kao što su šivanje na platnu, križići i razni vezovi. Ljubica je članica Udruge likovnih umjetnika Mura iz Podturna, Udruge Turen, sportskih udruga i Udruge Čaplja iz Podturna.

Kao volonterka rado i mnogo pomaže starijim osobama odlaskom u trgovinu, nabavom lijekova i drugim poslovima kao što je rad u vrtu i polju, jer posebno cijeni starije osobe. - Najviše volim Božić, kad

se kiti bor i ukrašava cijela kuća; posebno sam to voljela na starinski način, kad su bili živi moji roditelji.

Nekad je bilo lijepo u toplom domu, sve je mirisalo na Božić, živi bor, kolači i razni božićni ukrasi, sve me to podsjeća na moje roditelje i na dane kad smo zajedno slavili Božić i izrađivali božićne ukrase.

Danas ima svega, pa se, nažalost, pomalo zaboravlja kako je nekad bilo.

Zbog toga Ljubica njeguje izrađivanje svojih božićnih ukrasa, kao uspomenu na roditelje i na dane kad se više cijenilo i poštovalo.

poklon-bonove

od 500 i 200 kuna!

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najbolji božićni ukras osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će poklon-bon od 500 kuna u Vrtlariji Vijenac. Za drugo i treće mjesto pripremili smo poklon-bonove od 200 kuna u trgovačkom centru Jana u Čakovcu.

•

1. NAGRADA: Poklon-bon od 500 kuna Vrtlarije Vijenac iskoristiv do lipnja 2023.

•

•

2. NAGRADA: Poklon-bon od 200 kuna Trgovačkog centra Jana (BIMA)

3. NAGRADA: Poklon-bon od 200 kuna Trgovačkog centra Jana (BIMA)

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase

OBITELJ NOVAK iz Pribislavca

Vanesa, Vanja i Nikola osmislili su i ručno napravili jaslice

Piše: Sanja Heric

Kći Vanesa, sin Vanja i tata Nikola zasukali su rukave i napravili prekrasne jaslice ispod bora

Piše: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ

Napiši ili nacrtaj zašto se veseliš Svetom Nikoli i Božiću i osvoji nagradu!

Dragi naši mali i veliki kreativci, dolazi nam vrijeme koje čekamo cijele godine, na vrata nam kuca sveti Nikola, a šarena svjetla i raskošni ukrasi najavljuju Božić.

Pozivamo vas i ove godine da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu Božića i svetog Nikole, opišite nam ili nacrtajte kako slavite Božić u svom domu, sa svojom obitelji, ispričajte nam slikom, pjesmom ili pričom zašto se veselite svetom Nikoli i Božiću.

Radujemo se vašim radovima jer će nam oni uljepšati najljepše doba godine, doba iščekivanja Božića.

Radove nam možete poslati e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr, poštom ili osobno donijeti na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Natječaj je otvoren od 1.12.2022. do 16.1.2023. godine. Proglašenje pobjednika bit će 20.1.2023.

• Za vas smo pripremili lijepe nagrade:

• 2 ulaznice za klizanje u Toplicama Sveti Martin

• 3 x 2 ulaznice za kino u Murskom Središću

• 3 x 2 ulaznice za kino u Prelogu

Veselimo se vašim radovima!

Novogodišnji “šoping”

Ah…Božić. Zimsko, ledeno doba u kojem ti prsti skoro otpadnu i nos ti se crveni. Pitaš se na putu do škole hoćeš li preživjeti ovu hladnoću, ili umrijeti ispod debelog sloja snijega. Hoćeš li pasti i slomiti ruku ili nogu, nitko ne zna… S pozitivnije strane, doma smo, a ne u zatvoru koji se zapravo zove škola. Provodimo vrijeme s obitelji umjesto tri sata pred knjigom. E, to je uživanje… No ima jedno doba koje prezirem. Š, O, P, I, N, G. Imaš dva tipa ljudi. Ljudi koji novogodišnji šoping obavljaju u 9. mjesecu, ili oni koji za Badnjak pitaju do koliko dućani rade. Evo, moja obitelj je jedno i drugo. Naravno, moja mama voli jutarnji šoping, par mjeseci prije Božića, a moj tata… E on ne ide u šoping, isto ga ne voli kao ni ja. Doduše, prošlu godinu je kupio poklon za mog strica, miš za kompjuter. Baš zanimljivo. I dalje sam ja ona koja baš mora ići kupovati poklone. Cijelo jutro se šećemo po gradu tražeći poklone za moju obitelj. Obično ništa ne kupimo, ili samo jednu stvar, a smrzavamo se vani do ruč-

ka. Hladnoća mi nije neka od jačih strana. Drugi dan sam naravno prehlađena i bolesna. Jednom sam pala sred grada i skoro slomila kralježnicu. Od tada imam traume. Stišćem maminu ruku tako jako da se poslije žali na mene. Ah, ona to ne razumije. Bilo bi joj žao da slomim nešto, bar mislim. Ne mogu si to dopustiti, pogotovo ne pod praznicima, ali rado bih slomila nešto kad ponovo krećemo u školu. Sve, samo da ne moram slušati po osam sati neke tvari iz kemije ili biologije.

Evo škola je gotova, i evo nam Badnjaka. Dan je počeo sasvim normalno, doručak, ručak i najednom samo čuješ dernjavu mame: „Pa nismo ništa kupili od poklona!“. Zvonila mi je ta jeka par sekundi, napokon sam pomislila da se neće sjetiti, no ona se naravno sjetila. Kamen mi je pao na srce i suza žalosnica je prošla kroz moj obraz. Užas… Odletjeli smo u auto i vozili se do Galerije Sjever. Već sam znala što me čeka, minimalno pedeset dućana. Krenuli smo lagano, kupili u Mülleru poklon bonove, slatkiše koje obožavam, igračke

i svašta nešto. Prošli smo mi tako te dućane u par sati. I naravno, šećer za kraj, opet sam ljusnula u gradu. Sva sreća nitko nije vidio. Osim mame i tate koji su naravno umirali od smijeha. Pa tko ne bi pao kad je vani hladnije i skliskije nego na Sjevernom Polu. Ruke, prsti i noge su mi se ukočile. A nos mi je bio crveniji od soba koji prevozi Djeda Mraza na Božić. Joj, šoping, sve muke su bile gotove kad smo napokon sjeli u auto. Bilo je toplo nakon dužeg vremena. Mislila sam da ću hodajući stvarno poginuti, sigurno bih završila u novinama. Ah, ne vrijedi. Došli smo mi napokon doma. Lampice su svijetlile i snijeg je počeo padati. Uvalili smo se na sofu, složili vruću čokoladu i uzeli par grickalica. Stavili smo neki božićni �ilm. A uz taj �ilm sam shvatila da ovaj novogodišnji šoping, koji je meni prava muka, zapravo čar blagdana i druženja s obitelji. Ove godine… šoping mi je bio puno draži od ostalih… Sretan rani Božić, želi vam Lucia i obitelj Mihalic.

Lucia Mihalic, 7. b, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Mali ljudi velikog srca

I da se sad mene pita, imam li prijatelja koji sad skita? Ne bih sada htio o tome govoriti, jer za prijatelja neću loše riječi progovoriti.

On je visok rastom samo da znate, ali u svom malom srcu ima samo roditelje koji jako pate.

Ne želim ga takvog u božićne dane gledati, zato ću sada svoje želje redom redati.

Nije ništa posebno što ja sada želim, samo veselje s prijateljem da podijelim.

Jer sad je vrijeme adventa i to sami znate, kad se ljudi daruju u te kasne sate.

Zato ću ja sada mali čovjek biti i u velikom srcu veselje neću kriti.

Prijateljeva obitelj za mene je jako važna i zato želim da baš u ove dane bude snažna.

Stoga vas molim mali ljudi velikog srca, budite sa mnom u molitvama da se u kuću mog prijatelja zdravlje, ljubav i sreća ukrca.

Leon Modrinjak, 7. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Roko Vabec, 2. c, II. OŠ Čakovec, učiteljica Ida Veselovac

Siniša Biškup, 2. c, II. OŠ Čakovec, učiteljica Ida Veselovac

Lukas Novak, 2. c, II. OŠ Čakovec, učiteljica Ida Veselovac

NOVOGODIŠNJE

ODLUKE

Novogodišnje odluke sastavit nije lako, ali potrudi se svako.

Godina nas nova za njih čeka, tko ih brzo napiše, taj ih i dočeka.

U sljedećoj godini bliže se muke, zato treba donijeti dobre odluke. Sad je vrijeme za veselje, napišite svoje želje.

Kad nam se praznici bliže, svi znamo da nam radost stiže. Sretan Božić i godinu novu, žele Vam i ptice na krovu.

Rea Sabol, 7. b, OŠ Ivanovec

Učiteljica Dijana Kozjak

radionica 2. razreda

Božićna

PŠ Peklenica

Pripreme za Božić u PŠ Peklenica trajale su cijeli mjesec prosinac, a božićni duh zavladao je i među učenicima 2. razreda. Stoga su u ponedjeljak, večer uoči Nikolinja, pozvali roditelje na radionicu izrade božićnih ukrasa.

U veselom duhu i ugodnom ozračju nastala su prava mala umjetnička djela u obliku božićnih anđela, zvijezda, kuglica i drugih božićnih ukrasa.

Veselju nije bilo kraja kad je kradom sveti Nikola ostavio slatkiše u čizmicama učenika, ali ni šibe nije zaboravio.

Za roditelje, naravno…

Učenici 2. razreda i učiteljica Lidija Škvorc

SNEGEC DOJDI

Sneg je sakomo deteto najvekše veselje.

Zakaj nam unda ne dojde sako leto?

Znate vi mortik što je za to kriv?

Celo zimo deca spituvlejo da bo već jampot opav te sneg. Ak’ nešči zno kaj treba naprajti nek nam odma reče.

I mobitela bomo se odrekli, i plejstejšena damo v krej, i stareše bomo posluhnuli, se bomo naprajli za bar pol metra snegeca.

Ne ga treba preveč.

Ka na deda gombav Kaj tak čuda mora odmetati.

Filip Leo Korent, 5. b, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Leon Palir, 2. r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Izabela Poljaković, 2. r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

I novu Konu krasi jedinstveni dizajn

Hyundai je objavio prve informacije o drugoj generaciji prilično popularnog modela Kona, a osim jedinstvenog dizajna, nova Kona nudit će i široku lepezu pogonskih sustava – benzinski, hibridni i električni.

Hyundai Kona, gradski SUV koji je dobro prihvaćen i kod domaćih kupaca, i u novoj generaciji nudit će jedinstveni dizajn i široku lepezu pogonskih sustava. Upravo to je bio i razlog uspjeha prve generacije, stoga ni ne čudi kako su u Hyundaiju drugu generaciju razvijali u istom smjeru.

Još uvijek nisu poznati detalji, no nova Kona bit će 150 mm duža od prethodne, pa će ukupna dužina biti 4355 mm, a i šira je 25 mm, dok će više prostora za putnike na stražnjim sjedalima osigurati

60 mm duži međuosovinski razmak. Osim prostora za putnike, iz Hyundaija kažu i kako će prtljažnik biti prostran, no još nema podataka o njegovoj veličini.

No ono što je poznato je to što će osnovnu Konu pokretati benzinski motor, vjerojatno isti kao i do sada, uz sitna poboljšanja, a u ponudi ostaje i hibridna i električna izvedba. Hoće li električna izvedba dobiti i veću bateriju s većom autonomijom, još nije poznato.

No poznato je to kako će svaka izvedba imati jedinstven

izgled prednjeg dijela, odnosno maske i motora, pa će se lako moći prepoznati kakav pogon pokreće koju Konu. No svima je zajednički novi svjetlosni potpis LED dnevnih svjetala, tanka traka koja je smještena čitavom širinom između poklopca motora i prednjeg branika. Odmah je najavljena i izvedba N Line koja će imati veće aluminijske naplatke, spojlere i crne poklopce retrovizora.

Unutrašnjost će, osim kvalitetnijih materijala, sada dolaziti i s dvama spojenim

12,3-inčnim zaslonima, od kojih će jedan služiti kao instrumentna ploča, dok će drugi biti standardni multimedijski zaslon. A prema priloženim fotogra�ijama, izgleda kako je Hyundai ostavio odvojene komande klimatizacije, što uvijek hvalimo.

Više informacija o drugoj generaciji Kone saznat ćemo u narednim mjesecima, a očekuje se kako će nova Kona u prodajne salone stići najesen sljedeće godine s početnom cijenom od oko 20.000 eura.

Spaček glumi kočiju u novom filmu o Asterixu

Citroen 2CV imao je već niz zapaženih „uloga“ u filmovima, a u najnovijem nastavku filma o Asterixu i Obelixu, Srednje kraljevstvo, 2CV pojavljuje se kao posebna kočija koja udobnost može zahvaliti ovjesom napravljenim od veprova želuca.

Citroen i Pathé, Trésor Films i Editions Albert René započeli su suradnju na nadolazećem �ilmu Asterix i Obelix: Srednje kraljevstvo. Film u francuska kina stiže 1. veljače 2023., a ubrzo nakon toga stiže i kod nas. Ova suradnja ne može se usporediti ni s jednom drugom koju je Citroen dosad sklopio jer je za potrebe �ilma trebalo dizajnirati i proizvesti konceptnu kočiju. Dizajnerski timovi marke Citroen, uključeni u ovaj projekt od samog početka, izveli su nešto nevjerojatno: iako izrada nacrta i proizvodnja koncepta obično traje godinu dana, dizajnerima marke Citroen za to su trebala samo tri mjeseca.

- Susret ovih dviju legendi francuske kulture mogao bi djelovati nesvakidašnje jer između timova marke Citroen i �ilma Asterix od samog početka postoji bliskost, iskrenost i uzajamno poštovanje. Pružila nam se nevjerojatna prilika da ni iz čega stvorimo i izgradimo konceptnu kočiju i sjajno smo se zabavili radeći na ovom projektu! Rezultat odaje počast legendarnom automobilu 2CV koji predstavlja marku Citroen u svom njezinom sjaju, rekao je Pierre Leclercq, voditelj Odjela za globalni dizajn u Citroenu.

2CV je dio francuske kulturne baštine, a njegova je silueta prepoznatljiva svugdje u svijetu, te on za mnoge predstavlja francuski način života. U �ilmu Asterix i Obelix: Srednje kraljevstvo, konceptna

kočija predstavlja interpretaciju modela 2CV i galskog načina života. Dizajnerski su timovi reinterpretirali temeljne vrijednosti marke Citroen u pogledu udobnosti, tehnologije i odvažnog dizajna i sve to posebno začinili za �ilm Asterix. Rezultat je konceptna kočija s ovjesima od veprova želuca, panoramskim krovom, prednjim svjetlima izrađenima od galskih kaciga koja, pod utjecajem čarobnog napitka, osvjetljavaju krijesnice te kotačima od recikliranih štitova s prepoznatljivim ševronima marke Citroen.

Silan trud koji je uložen u osmišljavanje konceptne kočije zabilježen je u nekoliko sekvenci u �ilmu: trenutak u kojem heroji napuštaju selo i odlaze u Kinu ukazuje na složan timski duh i spremnost na velike pustolovine. Prije nego što krenu na put,

Cétautomatix pokazuje kočiju Obelixu i predstavlja mu najnovije inovacije koje bi njihovo putovanje trebalo učiniti što bezbolnijim. Kada Cezarova vojska stigne do Kine, na ulazu u zemlju zatječu prvi reklamni plakat koji promovira najbolji automobil tog vremena: 2CV, nevjerojatnu galsku kočiju koju vuku dva konja. Suptilna je to aluzija na poznatu reklamu marke Citroen snimljenu na Kineskom zidu. Za kraj novi je logotip marke Citroen „oživio” i dobio krila s Asterixove kacige.

Citroen i Asterix prepoznatljiva su imena duboko usađena u francusku kulturu. Citroen je automobilska marka koju je 1919. osnovao André Citroen i koja još od modela Traction, 2CV i CX ispisuje automobilsku povijest. Danas Citroen utire put mobilnosti sutrašnjice s ne-

konvencionalnim vozilom Ami i najnovijim konceptom Oli. Asterix je francuski strip iz 1959. objavljivan u časopisu Pilote, a potpisuju ga francuski scenarist René Goscinny i francuski karikaturist Albert Uderzo. Izdavačka kuća Albert René Editions nositelj je prava na Asterixove pustolovine, kojima i upravlja. Objavljuje stripove i otkriva nove projekte o Asterixu, konkretno igrane i crtane �ilmove. Do danas je u svijetu prodano 385 milijuna primjeraka stripa na 111 jezika i dijalekata.

Prva adaptacija Asterixa za kina bio je �ilm Asterix Gal iz 1967. koji je režirao Ray Goossens. Sagu o Asterixu čini 15 igranih i crtanih �ilmova, koje je pogledalo više od 25 milijuna gledatelja u Francuskoj i više od 70 milijuna gledatelja diljem svijeta. S markom Citroen dijeli nevjerojatnu sposobnost da ujedini publiku svojim nesputanim smislom za humor jer je Citroen jedan od rijetkih proizvođača automobila koji svoje poruke prenosi na humorističan način.

Na kraju, dugo putovanje Asterixa i Obelixa u Kini podsjeća na misiju marke Citroen u središnjoj Aziji nazvanu Yellow Cruise, kada je od 4. travnja 1931. do 12. veljače 1932. uspjela prijeći put od Bejruta do Pekinga. Bila je to treća automobilska ekspedicija takve vrste na koju se odlučio Citroen, nakon što je u okviru ekspedicije Black prešao Saharu.

ACJesenović postao novi sponzor hrvatske rukometne reprezentacije

Nakon što je u utorak potpisan ugovor o sponzorstvu, dresove hrvatskih i muških ženskih rukometnih reprezentacija od sada će krasiti logo ugledne auto kuće Autocentar Jesenović d.o.o.

Ugovorom je predviđeno da Hrvatski rukometni savez, kroz sve akcije i opremu reprezentacija, promovira znak i logo novog sponzora te će na korištenje dobiti određeni broj vozila marke Volkswagen.

U skladu s praksom dobrog gospodarstvenika, krovnu organizaciju rukometa u Hrvatskoj od sada će na svim službenim, prijateljskim, pripremnim, humanitarnim i show utakmicama krasiti vizual AC-a Jesenović. Utakmice hrvatskih reprezentativnih selekcija, kako kod muške momčadi tako i kod ženske ekipe, sada će

imati dodatan međimurski doprinos.

Hrvatski rukometni savez sa zadovoljstvom je prihvatio i brojne druge marketinške obveze koje su uobičajene kod takvih ugovora, sa sigurnošću da će obostrana suradnja biti na najvišoj mogućoj razini.

Sponzorski ugovor u ime HRS-a potpisali su glavni taj-

nik Damir Poljak, a u ime AC-a Jesenović d.o.o direktor Augustin Jesenović. Svečanosti u Čakovcu prisustvovali su i predsjednik HRS-a Tomislav Grahovac, direktor marketinga HRS-a Silvijo Njirić, koordinator muških selekcija Lino Červar te tehnički direktor muških i ženskih nacionalnih selekcija Ivica Udovičić.

Uspješna obostrana suradnja

- Velika su nam čast i zadovoljstvo da smo uspjeli potpisati ugovor s AC-om Jesenović. Smatram da će ubuduće, na obostrano zadovoljstvo, ovaj ugovor učiniti jednima i drugima zadovoljstvo i korist u daljnjoj poslovnoj suradnji. Nadam se da će ta poslovna suradnja trajati jako dugo, da ćemo svi biti sretni i zadovoljni u jednom me-

đusobnom promoviranju i sponzorskom, odnosno partnerskom odnosu koji će uslijediti. Zadovoljan sam i sretan što nas je prepoznao AC Jesenović kao jedan ugledni partner, a s druge strane mi smo isto tako u AC-u Jesenović pronašli uglednog poslovnog partnera i jednima i drugima želim puno sreće i uspjeha u daljnjoj poslovnoj suradnji, rekao je Tomislav Grahovac nakon potpisivanja ugovora.

- Upravi HRS-a, igračicama i igračima želim čestit Božić i sretnu Novu godinu. Naši Kauboji nastupaju uskoro na Svjetskom prvenstvu u Švedskoj i Poljskoj gdje im želim puno sreće i uspjeha i da se vrate kući s medaljom oko vrata, poručio je Augustin Jesenović te zaključio da su ponosan sponzor hrvatskog rukometa. (lm)

AUTOCENTAR Jesenović na svim dresovima HRS-a

Potpisivanje ugovora o sponzorstvu

Tomislav Grahovac, Damir Poljak, Augustin Jesenović i Lino Červar

od 30. prosinca do 5. siječnja 2023.

P 30 SVETA OBITELJ; Feliks I. papa, Rajner

S 31 Silvestar I. Silvio, Stara godina - zahvalnica

N 1 Marija Bogorodica, Nova godina

P 2 Bazilije, Grgur, Izidor, Teodor

U 3 lme Isusovo, Genoveva, Danijel, Florencije, Proštenje Ime Isusovo Podturen

S 4 Anđela Folinjska, Borislav, Emanuel

Č 5 Gaudencije, Emilijana, Radoslav

Imendani i proštenja kroz tjedan Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Erika Savić, Kći Mirele i Gorana

Nikolina Balog, Kći Valentine i Radovana

Iva Čižmešija, Kći Marine i Tomislava

Marta Lovrek, Kći Barbare i Miroslava

Jakov Mirić, Sin Zorice i Mitra

Oskar Zamuda, Sin Sare i Patrika

Noelle Premuš, Kći Simone i Denisa

Franka Leskovar, Kći Melite i Ivana

Daša Dovečer, Kći Lorene i Denisa

Nikolina Marušić, Kći Anite i Danijela

Vid Hrkač, Sin Lane i Nikole

Lukas Mesarić, Sin Kristine i Milana

Dragana Horvat, Kći Željke i Krešimira

Mirjam Mihalković, Kći Elizabete i Aleksa

VJENČANI

Mursko Središće: Sara Škvorc i Filip Novak

UMRLI

Čakovec:

Zdravko Karlovčec R. 1967.

Marija Žvorc R. Petran R. 1948.

Antun Gradišćaj R. 1958.

Ivan Bistrović R. 1942.

Josip Lesjak R. 1941.

Darko Milec R. 1954.

Tihomir Hozjan R. 1964.

Josip Sklepić R. 1952.

Ignac Branilović R. 1943.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007 Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 31. prosinca

Jelena Logožar R. Ostrugnaj R. 1930.

Tomo Mikulčić R. 1937.

Marija Vlahek R. Baksa R. 1926.

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Čakovec

dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog dr. Zrinko Karlović Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Pavao Bratuša R. 1934.

Dragutin Jesenović R. 1956.

Krešo Korbelj R. 1971.

Dekanovec:

Ljuba Balog R. Oršuš R. 1958.

Ivan Tomašić R. 1947.

Katarina Drk R. Bobičanec R. 1932.

Katarina Nedeljko R. Hatlek R. 1942.

Kotoriba:

Anastazija Siladi R. Lukša R. 1930.

Zvonimir Martinec R. 1966.

Mala Subotica: Dragutin Janković R. 1936.

Mursko Središće: Sabina Puconja R. Grabar 1941.

Marija Duk R. Blešć 1929.

Dragica Grula R. Dvanajšćak 1939.

Nedelišće:

Terezija Orehovec R. Ptičak R. 1932.

Prelog:

Mladen Švenda R. 1976.

Jelena Kivač R. Švenda R. 1947.

Dragutin Bahat R. 1955.

Štrigova: Ana Marković R. Strbad R. 1938.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

Veliko

Veliko

i ispratili je na vječni počinak.

Obitelj

na majku i baku Katarinu Vidović rođ. Žganec

iz Pribislavca 29.12.2012. - 29.12.2022.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, nego ljubav i sjećanje na tebe. Ostat ćeš voljena i nikad zaboravljena.

Kći Danica, zet Miljenko i unuke Lana i Dinka s obitelji

PAVAO BRATUŠA

iz Vularije

preminuo dana 21. prosinca u 89. godini života

Povodom tužnog rastanka, želimo ovim putem najtoplije zahvaliti svim rođacima, prijateljima, susjedima i kolegama, koji su nam izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak.

Posebno hvala DVD Vularija na prisustvu i ispraćaju.

Zahvaljujemo župniku Nikoli Markušiću na molitvi i toplim riječima ispraćaja.

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom tati, djedu i pradjedu

S ljubavlju, koju tvoj odlazak ne prekida, nosit ćemo te zauvijek u svojim srcima.

Ožalošćena obitelj

Stjepan

Jela

Anka

Stjepan

Elizabeta Matotek

Kotoribe preminula u 96. godini života

Dragutin Jakupak iz Donje Dubrave preminuo u 76. godini života

Franjo Barlek iz Brezja preminuo 19. prosinca u 86. godini života

Mirno snivaj među zvijezdama.

hvala svima koji su joj pomogli u njezinim zadnjim danima života.

hvala svima koji su nam izrazili sućut

64. MOLNAR MONT d.o.o., Šenkovec, traži m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na određeno, javiti se na email: kmolnar1218@gmail.com do 31.12.

65. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 099/6655-006 ili na email: multi.ing.hr@gmail.com do 31.12.

66. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara - strojobravara, 2 m/ž tokara, glodača klasičnog, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-130 ili na email: info@ mura-metal.hr do 31.1.

67. NOVI FEROMONT d.o.o., Kolodvorska 80b, D. Kraljevec, traži m/ž djelatnika na vertikalnoj tokarilici-karusel na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-331 ili pismena zamolba na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 31.12.

68. NUMBER ONE d.o.o., Donji Mihaljevec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara za mjesto rada Village bar na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/660-246 ili na mob. 098/1863044 do 31.12.

69. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži po 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu za Štrigovu i za Savsku Ves, te m/ž radnika na automatu i m/ž radnika na ručnim fazama, javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena. buhanec@ntt-hr.com do 31.12.; više info na: www.hzz.hr

70. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/776-203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ck.t-com. hr do 31.12.

71. OAK LOGS d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača traktora - šumarskog radnika na neodređeno, javiti se na email: oak.logs7@gmail.com do 12.1.

72. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 31.12.

73. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara u popodnevno - noćnoj smjeni za Mursko Središće, javiti se na tel: 040/544-015 ili 099/7360951 ili zamolba na adresu ili na email: panis@ck.t-com.hr do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

74. PMP Metall d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž bravara, 3 m/ž cnc operatera, 2 m/ž industrijska lakirera i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se pisanim putem ili na email: info@pmp.hr do 15.1.

75. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u industriji mesa i 2 m/ž operatera stroja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/372872 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina. hr do 9.1.

76. PETROL d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika u autopraoni na određeno, javiti se na email: kadrovska@petrol.hr do 31.12.

77. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž prodavača u mesnici za Prelog, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa i 5 m/ž radnika u klaonici peradi za Donji Pustakovec, m/ž prodavače svježeg mesa pilića za Zagreb i Ivanec, m/ž vozača B kat. i 2 m/ž vozača C kat. za Donji Pustakovec na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 31.12.

78. PINKY–S d.o.o., Pribislavec, traži m/ž tehničara za mehatroniku, m/ž automatičara i m/ž programera - IT stručnjaka, javiti se na tel. 040/360-700 ili na mob. 091/360-7001 ili na email: milivoj@ pinky-s.com do 31.12.

79. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača i po 1 m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa za Čakovec i za Prelog na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 31.12.

80. ROYAL TRADE d.o.o., Prečna Ulica 1, Vratišinec, traži 1 m/ž kuhara i 1 m/ž pom. kuhara, javiti se na mob. 099/222-5432 ili osobno ili na email: kazganec@gmail. com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

81. SPORT VISION d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: posao@sportvision.hr do 31.12.

82.

STH-MONT j.d.o.o., D. Kraljevec, traži 5 m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 099/299-6000 ili pismenom zamolbom na email: sth-mont@hotmail. com do 23.1.

83.

PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-frankopanska 23, Čakovec, traži 2 m/ž tokara (klasični), 2 m/ž tokara, m/ž savijača, 3 m/ž bravara i 3 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 098/1830293 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@primabiro.hr do 6.1.

84.

PRINTEX d.o.o., Zagrebačka 93, Čakovec, traži m/ž skladištara na određeno vrijeme, javiti se osobno ili pismena zamolba na adresu ili na email: damir@ printex.hr do 31.12.

85. PROGRESSOF d.o.o., Čakovec, M. Gupca 59, traži 2 m/ž automehaničara - vulkanizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600-081 ili na email: asc. cakovec@gmail.com

86. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na neodređeno, javiti se na mob. 099/676-2864 ili ili na email: prometal.ck@gmail.com do 31.12.

87. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o. Josipa Broza 88, Mursko Središće, traži 2 m/ž tehnologa u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: posao@pmtc.hr do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

88. POLYCAN AEROSOLS d.o.o., Gospodarska 13, Vrhovljan, traži 1 m/ž voditelja proizvodnje i 1 m/ž mehaničara / mehatroničara / strojobravara, m/ž radnika u proizvodnom pogonu i 2 m/ž radnika na sastavljanju i punjenju, javiti se na email: job@polycan.eu ili adresu do 31.12.; više info na: www.hzz.hr

89. RAGUSA d.o.o., Športska ulica 6, Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodne linije na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ragusa@ragusa.hr do 8.1.

90. Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec, traži m/ž višeg stručnog suradnika u odjelu za tehnologiju na određeno, javiti se emailom: ravnatelj@metalskajezgra.hr do 31.12.

91. Smith trgovina d.o.o., Čakovec, traži m/ž ekonomistu - komercijalistu na određeno, javiti se na email: smith.trgovina@ gmail.com do 31.12.

92. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C + E kat, na neodređeno, javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@ tkalectrans.hr do 31.12.

93.

TEKELI PROJEKT-INŽENJERING

d.o.o., Mursko Središće, M. Kovača 88, traži 4 m/ž pkv/kv zidara, 4 m/ž pkv/kv tesara, 2 m/ž građ. radnika i 1 m/ž automehaničara, javiti se na tel. 040/543-130 ili 098/240-181 ili 098/240-181 ili na email: tekeli@ ck.t-com.hr do 20.1.; više info na: www. hzz.hr

94. TE-PRO d.o.o., Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 5 m/ž zavarivača, 5 m/ž glodača i 5 m/ž tokara na neodređeno, javiti se na tel. 040/500-831 ili na email: office@te-pro.net do 31.12.; više info na: www.hzz.hr

95. TERMO-KLIMA d.o.o., Nedelišće, Gospodarska 3, traži 3 m/ž radnika na sklapanju opreme na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/917-5940 ili na email: info@ termo-klima.hr do 31.12.

96. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž elektromehaničara i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: toroid@toroid. hr do 28.2.

97. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaničara na određeno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 15.1.

98. TRANS–KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 do 31.1.

100. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti NEURON, Lopatinec, traži m/ž osobnog asistenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 091/542-1068 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: vesna. neuron@gmail.com ili putem linka na stranici: www.udruga-neuron.hr do 13.1.

radno vrijeme) na neodređeno, javiti se na mob. 098/241-767 do 31.1.

103. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ŽIVKOVIĆ, Čakovec, Zavnoh-a 45, traži m/ž medicinsku sestru i m/ž fizioterapeuta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/310-329 ili na mob. 098/463-525 do 31.12.

99.

Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, Čakovec, A. G. Matoša 6, traži m/ž administrativnog tajnika na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 2.1.

101. UNION d.d., Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž sobara - čistača, m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara za radno mjesto Hotel park na neodređeno, javiti se osobno ili na tel. 040/311-255 ili na email: uprava.hotelpark@gmail.com do 31.12.

102. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara u Caffe baru Čapa (1 osoba na pola radnog vremena i 1 osoba na cijelo

104. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave na neodređeno, javiti se na email: info@varga-elektronik.hr do 31.1.

105. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić Branimir, Železna Gora, traži m/ž čistača na neodređeno (20 sati tjedno) na neodređeno, javiti se na mob. 098/242-363 do 31.1.

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJU SE LJETNE GUME

marke Dunlop, 4 kom., 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan. Klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena 9.800 eura. Upit na broj: 091 561 57 93.

PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821

KUPUJEM TOMOS mopede svih vrsta i modela te stare automobile, odvoz i isplata odmah!! Mobitel 098/965-6624

Prodajem OPEL ASTRU G 1,4 90 KS, bordo, uščuvana, info na mob. 098/942-7646

POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/6839984 ili 099/808-7586

PRODAJEM INOX BAČVU Le�na od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/9422821

PRODAJEM SADNICE crvenog, crnog, bijelog ribizla, kupina, goji, tajberi, ogrozda, joste, aronije 4 eura/kom. Šaljem poštom-pouzećem, Zagreb, 091/9240-293

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N.S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM novu zapakiranu traktorsku kosilicu MTD Silvertrac kupljeno u Pevexu , cijena 13.490,00 kn. info na mob 098/723-160

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476.

TRAŽIM M/Ž OSOBU ZAINTERESIRANU ZA POSAO U AUSTRIJI, sa osobnim automobilom radi zajedničkog putovanja na posao. Mob. 099/630-8344

IZNAJMLJUJE SE 3-sobni namješteni stan od 110 m2 za 3300 kn i 1-sobni namješteni stan od 46 m2 u centru Čk. Odvojena sva brojila i ulaz. Zva� na broj 099/826-5365 ili na 040/524-079

ŽIVOTINJE

PRODAJEM AKVARIJ s poklopcem, svjetlom, ribicama, živim biljem, puževima čistačima za 55 eura. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

KUPUJEM LAPTOP - može i neispravan, bez diska, adaptera za napajanja, windowsa, novijeg datuma proizvodnje. Mob. 099/630-8344

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

RAD UKLJUČUJE:

• Izvođenje radnih operacija prema zahtjevima konstrukcijsko-tehničke dokumentacije

• planiranje, organiziranje, nadziranje i vođenje radnog procesa te briga za raspored zaposlenika u smjeni, a sve u skladu s organizacijskim, tehnološkim, kontrolnim, ekološkim i sigurnosnim propisima,

• briga za nesmetani rad:

- materijalni (osnovna i pomoćna sredstva za rad) - informacijski (primjeren tok informacija) - dokumentacijski (poznavanje, razumijevanje i pravilno popunjavanje dokumentacije)

• odlučivanje o prioritetnim zadaćama i briga za postizanje postavljenih ciljeva

• planiranje edukacija i izvedba istih

• obavljanje speci�ičnih poslova i naloga vezanih za sektor

OD KANDIDATA SE OČEKUJE:

• Poznavanje rada na računalu

• Razumijevanje konstrukcijskih nacrta

• Točnost

• Poznavanje organizacije

• Osjećaj za prostor i čistoću

• Samoinicijativnost

NUDIMO VAM:

• Dinamičan, samostalan i �leksibilan rad pun izazova,

• Mogućnost osobnog i stručnog razvoja

• Rad na određeno vrijeme s mogućnošću zaposlenja na neodređeno vrijeme

Ponude s životopisom primaju se do 15.1.2022. na e-mail: info.alucast@lthcastings.com ili osobno u kadrovskoj službi.

TRAŽIM POSAO DAVANJA instrukcija iz matematike za osnovnu i srednju školu. Pripremam za državnu maturu. Upita� na broj 099/680-9583

POZNANSTVA

MUŠKARAC (56 g.), vitak, traži gospođu za prijateljstvo i druženje. Mob. 099/630-8344

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

Prodajem CRNO VINO i RAKIJU. Info na mob. 098/942-7646.

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

PRODAJEM crijevo za vodu s motalicom, 35 metara, armirano za 70 eura. Slike šaljem na mob. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM PLOČICE za lovačke trofeje, 5 veličina 13 komada, slike šaljem mob. 15-60 eura/ kom. Šaljem poštom-pouzećem. Zagreb, 091/8240-294

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon te sobna TV-antena. Info na mob. 098/91-58-640

PRODAJEM dječje skije, muške i ženske pancerice u odličnom stanju. Mob. 095/902-1134

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Bez povjerenja nema nam života!

Pon - Pet: 08:00 - 20:00

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Samo u savršenom svijetu svatko bi svakome mogao vjerovati. U ovakvom svijetu kakav imamo povjerenje jest rizično, ali je nužno i korisno, a često i moćno.

Kakav dramatičan naslov, reći ćete, no to je samo udica za vašu pažnju. Kako me već znate, možete mirno nastaviti s čitanjem jer ne najavljujem apokalipsu na Silvestrovo. Svijet ide dalje, vjerujte mi. Pričamo o povjerenju. Kad pomislimo na povjerenje, obično ga povezujemo s integritetom osobe, njenom spremnošću da bude pouzdana i odana s obzirom na danu riječ ili dogovor oko nečega, a potom pomislimo i na kompetentnost te osobe, na njene sposobnosti i vještine da djeluje kako treba. Što vrijedi obećanje da će nam netko pomoći ako taj to nije sposoban? Već kao male bebe mjerkamo okolinski svijet s ambicijom da nam on ponudi sigurnost i zadovoljenje naših potreba, a s odrastanjem sve više brusimo svoje alatke za postizanje kratkoročnih, a s vremenom i dugoročnih dobiti koje osiguravaju uspješnu prilagodbu. Ljudski um neprestano kalkulira što najbolje udovoljava njegovim kratkoročnim ili dugoročnim potrebama i stoga se, kako se mijenjaju situacije, mijenja i ljudska pouzdanost, sklonost poštenju ili prijevari. Nalazimo se na klizavom terenu, nema tko se nije poskliznuo i dao povjerenje tamo gdje nije trebalo. „Mislila sam da mogu vjerovati“, puno puta u životu, zar ne? Problem može nastati kad se u prosuđivanju nečijeg poštenja i pouzdanosti oslanjamo na reputaciju osobe. Nažalost, istraživanja pokazuju da je etičnost u ponašanju često situacijski uvjetovana. Prošlo ponašanje nesavršen je prediktor budućeg ponašanja, to što je netko bio pouzdan i pošten ne znači

da mu uvijek možemo vjerovati, o motivima koje osoba ima ovisi hoće li nas, ili neće, iznevjeriti. To je s jedne strane obeshrabrujuće, nikome ne možemo uvijek i potpuno vjerovati, jer prošlo poštenje i pouzdanost ne predviđaju stopostotno buduću vrlinu. S druge strane, ohrabrujuće je što to vrijedi i za prošlo nepoštenje, koje ne implicira trajni porok. Kao što sveci često postaju grješnici, tako i grješnici mogu postati sveci. Nije lako shvatiti unutarnje i vanjske sile koje inhibiraju poštenje i pouzdanost, imajmo to na umu i kad prosuđujemo druge i kad prosuđujemo sami sebe, mudro se koristeći urođenim psihološkim mehanizmima koji nam pomažu da pronađemo valjane načine za prosudbu nečije vjerodostojnosti ili poštenja. Slušajmo svoj unutarnji glas, s oprezom vjerujmo drugima. Samo u savršenom svijetu svatko bi svakome mogao vjerovati. U ovakvom svijetu kakav imamo povjerenje jest rizično, ali je nužno i korisno, a često i moćno. Bez povjerenja stvarno ne bismo mogli opstati jer pitanja povjerenja zahvaćaju praktički sve aspekte ljudskog života, od obiteljskih odnosa, odgoja i obrazovanja, partnerskih odnosa u ljubavnim ili poslovnim vezama, u velikim financijskim i investicijskim poduhvatima, u upravljanju tehnologijama i medijima, u kulturi i politici, svugdje treba pažljivo propitivati vjerodostojnost izvora i opravdanost povjerenja. Uz želju da dobro razlučujete kome i čemu možete dati svoje povjerenje, svima sretna nova 2023. godina!

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Društveno i samotno pijenje

Kraj godine je za mnoge razdoblje ispunjeno lijepim trenucima te obiteljskim i prijateljskim druženjima. Samim time, to je i razdoblje ispunjeno čestim prilikama za konzumiranje alkohola, kako u društvu ostalih, tako i u njihovu odsustvu.

Alkohol se najčešće konzumira tijekom društvenih događaja, no jasno je da neki ljudi piju i sami.

Društveno pijenje javlja se u različitim oblicima –od manjih događaja, kao što je druženje nakon posla, pa do proslava u kojima sudjeluje velik broj ljudi, kao što je proslava Nove godine. Ne postoji točno određena količina alkohola koja bi definirala društveno pijenje, no kada govorimo o umjerenom pijenju, ono se može opisati kao konzumiranje jednog standardnog pića dnevno kod žena, odnosno dva pića dnevno kod muškaraca. Pod jednim standardnim pićem smatra se npr. 0,03 l žestokog pića, 0,125 l vina ili 0,25 l piva. Osobe koje prakticiraju društveno pijenje to najčešće čine kako bi se opustile, uklopile ili nešto proslavile, ali samo povremeno i na način koji je nisko rizičan. One obično piju radi užitka, znaju kada trebaju prestati piti, ne smatraju da im je potreban alkohol kako bi se zabavile, ne upadaju u probleme vezane za alkohol, ne opijaju se redovito i ne žale zbog stvari koje bi mogli reći ili učiniti pod utjecajem alkohola. Ljudi najčešće piju u društvu kako bi pojačali ugodne emocije i doživljaje.

Alkohol se najčešće konzumira tijekom društvenih događaja, no jasno je da neki ljudi piju i sami. Popiti pivo ili vino uz utakmicu ili omiljenu seriju može zvučati bezopasno, no ponekad je samotno pijenje znak da postoji veći problem. Iako samotno pijenje ne znači odmah da je netko alkoholičar, bitno je da osoba dobro pripazi koliko često pije sama i u kojim količinama. Za razliku od društvenog pijenja kojem je često cilj pojačavanje ugodnih emocija, samotno pijenje koristi

se kao način nošenja sa stresom, odnosno neugodnim emocijama i doživljajima. Postoji velik broj razloga zbog kojih ljudi piju sami, kao što su problemi mentalnog zdravlja (npr. depresija i anksioznost), nisko samopouzdanje, ljutnja, obiteljski i poslovni problemi, nesanica ili usamljenost. Samotno pijenje može imati opasne kratkoročne i dugoročne posljedice. Kada osoba pije sama, povećava se rizik od trovanja alkoholom i slučajnih ozljeda. Budući da kraj njih nema nikoga tko ih u tome može zaustaviti, vjerojatnije će sjesti u auto i voziti pod utjecajem alkohola i time staviti vlastiti i tuđi život u opasnost. Ljudi koji piju sami imaju veće šanse patiti od depresije. Alkohol i depresija mogu stvoriti začarani krug iz kojeg se teško maknuti – pije se kako bi se smanjili simptomi depresije, nakon čega alkohol može pogoršati depresiju, a što dalje dovodi do još jačeg pijenja. Samotno pijenje može dovesti i do češće promjene raspoloženja, suicidalnih misli i ponašanja. Jedna od najvećih opasnosti je povećan rizik za razvoj ovisnosti o alkoholu. Alkoholizam je bolest koja osobu često natjera na udaljavanje od društva. Nažalost, u takvoj se izolaciji lakše razvijaju i jačaju osjećaji krivnje, straha i poricanja što opet dovodi do pojačanog konzumiranja alkohola s ciljem ublažavanja tih osjećaja. Zbog kombinacije alkohola i izolacije, osoba se može osjećati napušteno i isključeno iz društva, beznadno, nevrijedno ljubavi, neshvaćeno i bezvrijedno.

Vrijeme blagdana pravo je vrijeme da se prisjetite i nazovete osobu s kojom ste izgubili kontakt, pogotovo ako mislite da bi mogla biti usamljena. Porazgovarajte s njom, pozovite je na šetnju i druženje – možda je upravo vi potaknete da skupi snage i othrva se osjećaju usamljenosti. A za novogodišnju odluku razmislite o tome da se redovito sjetite drugih, jer briga o drugima nije rezervirana samo za blagdane.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

RADNO VRIJEME:

sati

Subotom prema dogovoru

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

Nikola Petričević, magistar psihologije

Ekolozi s bezbroj ideja

Nakon više od dvije godine marljiva rada, razvrstavanja otpada, sadnje voća i povrća, osmišljavanja i izvedbe vlastite ekohimne te drugih vrijednih aktivnosti, vrtić je dobio Zelenu zastavu sa znakom ekoškole

Vlasta Vugrinec

Pandice, Tigrići, Žirafice i Zmajići skupine su mališana preloškog Vrtića Vesela loptica koji djeluje od 2017. godine. Polazi ga 80ak mališana od prve godine života pa sve do školske dobi. Uz redovnu igru, pjesmu i crtanje, djeca imaju prilike učiti engleski jezik, plivanje te se uključiti u univerzalnu školu sporta. Uz sve te aktivnosti još stignu učiti kako se razvrstava otpad, imaju svoj povrtnjak i štošta drugoga.

Nakon više od dvije godine marljiva rada, razvrstava-

nja otpada, sadnje voća i povrća, osmišljavanja i izvedbe vlastite ekohimne te drugih vrijednih aktivnosti, Vrtić Vesela loptica dobio je Zelenu zastavu sa znakom ekoškole te certifikat (povelju) Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš.

Cijeli vrtić tako na najljepši mogući način promiče važnost zaštite okoliša, održivog korištenja prirodnim resursima, pravilnog recikliranja, sprečavanja onečišćenja okoliša te ostalim ekološko-edukativnim aktivnostima doprinose zdravijoj životnoj okolini.

Mali vrtićarci posebno su uživali u izvedbi ekohimne Čuvari planete za koju su snimili i videospot. Tekst himne napisale su odgojiteljice skupine Zmajići, autor glazbe je Darko Podgorelec, za tehničku podršku glazbe bio je zadužen Nenad Podgorelec, dok je predivan videomaterijal snimio Studio VIPRO.

U dvorištu vrtića sagradili su vlastiti vrt u kojem sade sezonsko voće i povrće koje vrijedne kuharice pripremaju za najukusnije obroke. Ove su sezone tako uživali u ukusnim domaćim rajčicama, krastavcima, cikli, paprici,

Kako se prijaviti?

Prijave za natječaj primamo do 1. siječnja. Pošaljite nam ih na e-adresu marketing@mnovine. hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli raditi, a niste u mogućnosti kako bismo vas posjetili što spremniji. Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban

ili neobičan način. Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom... Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo početkom ožujka. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

tikvicama, mahunama, špinatu, zelenoj salati i ostalim zdravim namirnicama. Uz vrt su zasadili i mali voćnjak, a svake godine sudjeluju i u kampanji Zasadi stablo, ne budi panj!

Velika im je želja proširiti vrt i pretvoriti ga u vertikalni vrt te povećati voćnjak, kako bi mogli uživati u što većem broju ukusnih voćnih plodova. Također, potrebno im je mjesto za odlaganje

biorazgradivog otpada, stoga im je u planu izgradnja minikompostane.

Mališani su i veliki ljubitelji životinja te su krenuli s pripremama za izgradnju hotela za korisne kukce. Naučili su kako zbog pretjerane upotrebe pesticida na obradivim površinama u prirodi ima sve manje kukaca. Kukci su izrazito bitni jer utječu na biološku raznolikost, smanjuju broj štetnika, povećavaju

VRTIĆka EkohImNa Čuvari planete

Postanimo svi čuvari naše planete, da bude sretno svako dijete!

Da ne izgubimo šumu, livade i cvijeće, da nas ne zatrpa zločesto smeće!

1, 2 i 3, učinimo to svi! 1, 2 i 3, to možeš i ti!

U Veseloj loptici ekolozi mi smo, prirodu čuvamo, otpad sortiramo!

Od plastike i papira robote pravimo, cvijeće i jagode u našem vrtu sadimo!

1, 2 i 3 učinimo to svi! 1, 2 i 3 to možeš i ti!

prinose poljoprivrednih kultura i prirodni su oprašivači.

Dvorište vrtića ujedno je i najdraža igraonica svih vrtićaraca, a boravak i igra u prirodi najzdraviji su za njihov organizam.

- Naše bi dvorište zasjalo u još ljepšem ruhu i sve kreativne ideje bi se ostvarile uz pomoć prekrasnog Vrtnog centra Iva, Rasadnika Iva i Međimurskih novina, složno kažu svi u glas…

DJEČJI VRTIĆ Vesela loptica, Prelog

Piše:

Skenirajte ovaj kod i više o natječaju pročitajte na našoj web stranici

Mališani iz Vesele loptice ponosno su se fotografirali s dobivenim ekocertifikatom ovog proljeća

Dalmatinska pašticada s domaćim njokima

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Za novogodišnji blagdanski stol u Međimurje može stići i malo Dalmacije. Tko jednom kuša dalmatinsku pašticadu, teško će odoljeti a da ju ponovo ne kuša, ili štoviše, da ju i sam pripremi. Recept smo potražili na provjerenom mjestu gastronomskih delicija. Domaćin naše ovotjedne kulinarske

Sastojci: - 2 kg junećeg buta (frikando) - 600 g luka - 1 mrkva - peršin - ružmarin - lovor - muškatni oraščić - klinčić - češnjak - krumpir - jaje - brašno - sol, papar

rubrike Međimurska kuharica čakovečki je restoran Stari grad. Jelo je pripremio vrsni kuhar Tomislav Pašalić. Uz dalmatinsku pašticadu preporučuje servirati domaće njoke. Jelo će razveseliti i najprobirljivija nepca. Krenimo s radošću u kuhinju pripremiti to tradicionalno dalmatinsko jelo!

Juneći but se špikuje češnjakom i mrkvicom te se stavi u pac s povrćem, octom i vodom, tako da pac prekrije meso. Najbolje je ostaviti tako pripremljeno meso da odstoji preko noći. Meso izvadimo iz paca, dobro osušimo i temperiramo te zapečemo izvana da se zatvore pore mesa, a sok ostane u mesu. U velikoj tavi dinstamo povrće te na povrće dodamo meso, ostatak začina i kuhamo oko tri sata, odnosno tako dugo dok junetina ne postane mekana. Kad je meso gotovo, umak propasiramo.

U međuvremenu pripremimo domaće njoke. U visoku posudu stavimo kuhani naribani krumpir, jaja, brašno, muškatni oraščić i začine. Sastojke izmijesimo u homogenu smjesu pa dio

po dio razvaljamo da dobijemo duguljasto tijesto koje se zatim reže u njoke. Na tanjuru serviramo meso, umak i domaće njoke. Dobar tek i sretnu Novu godinu želi vam kuhar Tomislav Pašalić i ostali djelatnici restorana Stari grad!

Recept plus

Svinjski kare s ječmenom kašom

Za svečani objed ili večeru ponekad treba mnogo vremena, ali se isto tako može brzo pripremiti izvrsno jelo koje će biti također pogodno za blagdanski stol. Pri tome je potrebno imati dobre komade svinjskog karea. Osim što za pripremu tog mesa ne treba mnogo vremena, ono je cjenovno još uvijek povoljno. Kako pripremiti sočan i mekan svinjski kare? Najprije meso popaprite. Zatim ga sa svake strane uvaljajte u brašno. U međuvremenu u velikoj tavi zagrijte maslac i malo svinjske masti te pobrašnjeno meso stavite peći. Meso pecite oko četiri ili pet minuta sa svake

strane, dok se ne stvori lijepa, gotovo zlaćana korica. Meso potom izvadite iz tave te na preostalu masnoću dodajte gljive (šampinjoni ili druge prema izboru). Pirjajte dok gljive malo ne omekšaju. Dodajte sol i vratite meso u tavu, smanjite vatru i kuhajte dok meso ne bude gotovo.

Za prilog pripremite ječmenu kašu. U visoku zdjelu ulijte vodu, dodajte sol i ječmenu kašu. Kad zavrije, ječam procijedite i isperite kako bi se izgubila gorčina. Zatim ponovite postupak i ječam kuhajte dok ne postane mekan. Nakon što je kuhan, procijedite ga i dodajte u tavu te promiješajte

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

s gljivama. Na tanjuru servirajte ječmenu kašu s gljivama i svinjski kare. Ukrasite po želji, svježim peršinom, zelenom salatom, crvenim klicama cikle ili već prema svojim željama. U slast! (rr)

Sastojci:

- svinjski kare - svinjska mast - bijelo ulje - malo oštrog brašna - sol, papar - gljive (šampinjoni) - ječmena kaša

Vino tjedna

Viteško crno

Silvija Kralj iz čakovečkog restorana Stari grad uz dalmatinsku pašticadu i njoke preporučuje servirati crno vino. Odabrala je Viteško crno, odnjegovano i proizvedeno u obiteljskoj Vinariji Lovrec.

Riječ je o vrhunskom crnom vinu (13,5 % alk.). Proizvedeno je bez dodanih aroma, a ambalažu odlikuje dodatna ekološka vrijednost

jer se vino buteljira u boce bez kapice od PVC-a.

- Ovo je vino posvećeno svim vitezovima svojih profesija, ne samo vinskima, a posebice onima koji u današnjem svijetu u prvi plan stavljaju izvrsnost, ističe obitelj Lovrec.

Svakako kušajte! Sretnu Novu godinu želi vam Silvija Kralj i drugi djelatnici restorana Stari grad!

Brzi raženi kruh

Priprema:

Pećnicu zagrijte na 190°C. U manjoj zdjeli pomiješate jogurt i jaje. U većoj zdjeli pomiješajte obje vrste brašna, sol i sodu pa im dodajte mješavinu jogurta i jaja. Miješajte kuhačom dok se svi sastojci ne povežu u homogenu masu. Tijesto premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu te ga

mijesite nekoliko minuta da postane glatko i podatno.

Od tijesta oblikujte kuglu pa je razvaljajte na debljinu oko 3 cm. Pospite ga raženim brašnom, stavite u pleh prekriven papirom za pečenje, a zatim vrh tijesta dva puta zarežite nožem. Pecite u pećnici zagrijanoj na 190°C oko 40 minuta, tj. dok korica kruha ne postane čvrsta i hrskava.

Sastojci:

- 100 grama raženog brašna Čakovečki mlinovi - 250 grama pšeničnog integralnog brašna Čakovečki mlinovi - 1 žličica soli - 1 žličica sode bikarbone - 300 ml tekućeg jogurta - 1 jaje

Kuhar Tomislav Pašalić

Za Novu godinu obavezno pripremamo sarmu

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Nakon novogodišnje proslave i blagdanskih pretjerivanja u hrani, na red dolazi sarma, jelo koje je stvoreno da

iscrpljenom tijelu da energiju i potrebne vitamine. Sarma je tradicionalno jelo, a glavni mu je sastojak kiseli kupus, koji obiluje vitaminom C i izvrstan je za detoksikaciju organizma.

Najbolja sarma priprema se od domaćeg kiselog kupusa, a recept za pravu međimursku sarmu dobili smo u Podturnu, od Marije Jambrošić (79) koja rado nje-

Recept za sarmu

Sastojci za 4 osobe: - 1 kg mljevenog miješanog mesa (svinje�na, pile�na ili govedina), svakog mesa pola kilograma - listovi kiselog kupusa (7 ili 8 komada) - 20 dag riže - 1 jaje - 1 ili 2 glavice luka - sol, papar, vegeta - mast ili ulje - 1 žličica mljevene slatke crvene paprike

- malo rajčice u tubi - glatko brašno za zapršku Priprema: Mljeveno meso najprije prodinstati na prženom luku. Dodati jaje, rižu, sol, papar i vegetu po vlastitom ukusu. U listove kupusa umotati meso i oblikovati sarme.

U posudi gdje će se sarma kuhati najprije na dno staviti malo ribanog kiselog kupusa, zatim posložiti jedan red sarmi, opet staviti ribano zelje i drugi red sarmi. Zaliti vodom i kuhati oko 1 sat. U

lonac dodati malo domaćeg suhog špeka ili dimljenog mesa po izboru, ali ne previše. Kad je kuhano, pripremiti zapršku.

Od tri do četiri žlice brašna u posebnoj posudi popržiti na ulju ili masti, a kad je crvenkasto, dodati malo mljevene slatke paprike. Dolijevati vodu, promiješati i zapršku uliti u lonac sa sarmom. Na kraju dodati malo pasirane rajčice u tubi i ostaviti da sve zajedno provrije nekoliko minuta. Kao prilog sarmi, u Međimurju se najčešće priprema pire od krumpira.

guje sve stare običaje, pa tako i pripremu hrane za određene prilike.

- Za Novu godinu, pa čak i za Božić, na stolu mora biti sarma. Ako se ona od Božića pojede do Nove godine, obavezno treba skuhati novu. Sarma se kuha za okrepu, za pijance, da se mogu otrijezniti i započeti novu godinu kako treba, u šali nam je rekla Marija. Marija je aktivna članica brojnih udruga u Podturnu, a pjeva u crkvenom zboru, članica je Udruge likovnih umjetnika Mura iz Podturna i voli se baviti ručnim radom, posebno vezenjem. U svom domu ima pregršt vezenih radova koje rado izlaže na raznim izložbama. Voli zapjevati u društvu i rado posjećuje sva kulturno-umjetnička događanja. Na njenim smo zidovima imali priliku vidjeti brojne zahvalnice za sudjelovanje na različitim manifestacijama diljem Hrvatske.

Marija živi sama u kući u Podturnu, a njezina kći Milena i sin Stevo s obiteljima žive u drugim mjestima. Rado posjete mamu, a ona se najviše veseli kad stignu i unuci kojih ima četvero: Miljenko, Mišela, Danijel i Aleksija, a ima čak i praunuka Andreja koji ima 4 godine koji živi u istom dvorištu kao prabaka, pa se rado igraju zajedno.

Marijino djetinjstvo bilo je skromno, ali lijepo, za rodni Podturen vežu ju brojne uspomene te zbog toga i danas rado sudjeluje u čuvanju tradicije. Pripremom starinskih jela, izradom tradicionalnih ukrasa, te pjesmom i plesom u KUD-u trudi se očuvati baštinu i prenijeti ju na mlade generacije. Voli se družiti, zapjevati, pa i zaplesati, a najviše voli pripremati razne međimurske delicije i prenositi umijeće njihove pripreme na sve koji o tome žele nešto naučiti.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 3. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 6. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 3. siječnja 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 6. siječnja

Piše: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ovotjedni dobitnik je: Manuela Maltarić iz Čakovca

Sarma je tradicionalno jelo, a glavni mu je sastojak kiseli kupus, koji obiluje vitaminom C

Marija sa sarmom pripremljenom na tradicionalan način

MARIJA JAMBROŠIĆ iz Podturna

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Pred vama su dani u kojima će bi� šarenih ljubavnih iskustava. Oni koji su još sami neka se dotjeraju i izađu među ljude, ali neka njihovi kriteriji budu realni. Oni u vezama bit će sasvim zadovoljni ako prihvate voljenu osobu takvu kakva jest. Volite krea�van ili umjetnički rad, ali ovih dana cijenite prije svega poslove koji su sigurni.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Vaši privatni odnosi bit će dobri, ali nećete imati razloga za oduševljenje. Ta monotonija ponekad će biti razbijena malim svađama ili provokacijama. Ne dajte im da se razviju. Ostanite mirni i čuvajte ono što imate. I to je nešto. Uzet ćete stvari u svoje ruke, dati sve od sebe.

LAV (23.7. - 23.8.)

Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete, doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemama izaći ili se povući u svoj svijet. Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigrati ulogu u vašoj karijeri.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Većinu idućih dana vi ćete se potruditi ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na diskretniji način, ali i dalje ćete biti zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanjiti izlaske. Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti, pa će se i na radnom mjestu od vas zahtijevati pojačani angažman.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Za vas i prema vama će postojati dobre okolnosti kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Bit će sve manje sanjarenja, a sve više prizemljenog posla, no on vam neće biti neugodan.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljeni kao kod vas ovih dana. Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi. Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih financijskih mogućnosti.

BIK (21.4. - 20.5.)

Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, da prigovarate ili da kri�zirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kri�ziraju vas. Tek uz više humora i samokontrole stvari mogu krenu� nabolje. Potrudite se. Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima, dobit će lijepu priliku u svom radu.

RAK (22.6. - 22.7.)

Kada ste se istrenirali da vam sve bude ravno, opet se budi ljubav. Malo ste iznenađeni novom situacijom, ali prilagodit ćete se. Svakome je draže biti s nekim nego sam. Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da biste morali. Sve ćete se više zanimati za financije ili nove sustave.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Bit ćete sretni što vas drugi razumiju. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lakše će ju sresti na neobičnim mjestima ili onim povezanim s umjetnošću. Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više željeti poći na godišnji odmor.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami na putu sreću ljubav. Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Kako tjedan bude prolazio, bit će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Vaši poznanici ili susjedi pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sres� osobu koja će vas zaintrigira�. Zato prihva�te njihove pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i bezbrižni. Nećete zapostavi� ni� jedan detalj. Vaša preciznost bit će pohvaljena.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1423

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Dvanaestodnevnica

Od 25. prosinca (Božić), pa sve do 6. siječnja (Sveta tri kralja), slavi se dvanaestodnevnica.

Dan nakon Božića, blagdan je svetoga Stjepana.

Osim što je dan obilježen imendanskim čestitkama Stjepanima/Stjepanama, Krunoslavima/Krunoslavama, ne tako davno na Štefanje se vjutro umivalo pred zdencom, davala se žganica blagu, osobito peradi, izvodila se stoka, posebno konji (zjahovanje), iznosila se slama… Kuće su u ranim jutarnjim satima obilazili čestitari/polježari/šibari, tj. išli su bajati ili su rajili. Dan se provodio u opuštanju i druženju s rodbinom i prijateljima.

Dan nakon Štefanja, 27. prosinca, blagdan je svetoga Ivana, tj. Janušovo ili Ivoje U crkvi se blagoslivlja vino koje se dijeli kao Ivanova kapljica, a iz zdenca se vadi jabuka i komadići se dijele ukućanima. Na Ivoje počinje i blagoslov obitelji, križec

Dan nakon Ivoja, 28. prosinca, blagdan je nevine dječice, tj. Herodešovo ili Šibarjevo. Toga se dana ukućani međusobno udaraju šibama ili korbačima, kao „žrtva solidarnosti“ s malim prvomučenicima.

Od 28. prosinca do dana prijelaza iz jedne kalendarske godine u drugu, u Međimurju nisu zabilježeni posebni običaji. Dan prije Nove godine trebalo je sve oprati i očistiti, staro pospremiti, a novo pokazati

ŠTO SE nekad jelo za Novu godinu

jer se na Novu godinu ne smije ništa raditi: niti se sme hiža pomesti, niti voda ni drva donesti

Na Novu se godinu u zdenac bacaju jabuka i sol i svi se umivaju na zdencu da bi celo leto zdravi bili

Dvanaestodnevnica završava 6. siječnja, Bogojavljanjem ili Na tri krole. U crkvi se blagoslivlja voda (za blagoslov kuće, zemlje…), a selom prolaze koljoni. Tim blagdanom završava običajni božićni ciklus.

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga - 31. ožujka Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak - petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Najčešće svinjsko pečenje, no nikad kokoš

Piše: Josip Šimunko

Jela za doček Nove godine nisu se mnogo razlikovala od božićnih jela. Nova godina je nekad počinjala na Božić, o čemu svjedoči i naša božićna popijevka “Na to mlado leto, veselimo se”.

Može se reći da je Nova godina bila samo nastavak svečanosti za Božić. Kao i za Božić, pekle su se črne i bele čurke i kuhali svinjski lokoti, a pripremila se i hladetina. Za ručak se jela domaća juha, svinjsko pečenje s krumpirom i hrenom ili zapečeni krumpir s vrhnjem te salata, često kvašena paprika, a u kojoj bogatoj obitelji i pečeni odojak.

Na Staru godinu najprije je trebalo sve očistiti, oprati,

spremiti stare stvari i izložiti nove. Na svečano ukrašen stol stavili bi se raznovrsni kolači i vino te obvezno pečeno ili kuhano svinjsko meso s prilozima, ponekad zelje s mesom, čurke ili svinjski buncek, hladetina, sarma, a često i meso s tiblice, razne gibanice i mnogo kolača.

Na Novu godinu nikako se nije smjela pripremati kokoš. Razlog je vjerovanje da svinja ruje gupcom prema naprijed, a kokoš drba prema nazad, stoga se ne želi natrag u Staru godinu koja je prošla. To je do nas došlo putem davnih magijskih rituala i vjerovanja. Očito je kokoš, odnosno pijetao bio vrlo važan za naše stare, a zna se da je bio jedan od simbola starog boga Pe-

runa jer je najavljivao zoru svojim kukurikanjem. No, bio je i simbol plodnosti, pa se i u današnje vrijeme ponekad nosi na svadbama.

Kako je došlo do promjene u kalendaru, Nova godina počela se slaviti 1. siječnja, nije se smjela pripremati kokoš za Novu godinu iz istog razloga kao i prije za Božić, već samo uoči Božića. Ritualni običajni blagdan Kokošjevo slavio se u staro vrijeme 23. prosinca. U Murskom Središću i u drugim mjestima u Međimurju morala se tog dana zaklati crna kokoš.

Božićni ciklus svečanosti naziva se i dvanaestodnevnica. To su u kršćanskom kalendaru takozvani sveti dani, koji su zamijenili prijašnje običajne magijske rituale starih vjera

povezane sa solarnim kalendarom, a koje danas znamo pod nazivom prekobrojnih dana.

Nova godina (1. siječnja) veliki je blagdan i tog se dana nije smjelo ništa raditi, pa čak ni donijeti vodu i drva. Obitelj se umivala na bunaru radi zdravlja, a djevojke su bacale jabuku u bunar. Vjerovalo se da će se ona koja bi prva izvadila jabuku udati tijekom godine. Kuće bi obilazili koljani, u Međimurju najčešće djeca koja su išla bajati. Najviše se bajalo na dane iza Božića, ali i uz Novu godinu. U Međimurju se više nije bajalo za Sveta tri kralja, kao u nekim drugim krajevima Hrvatske, na taj dan završavao bi božićni ciklus svečanosti.

Piše: dr. sc. Ines Virč, kustosica

Korboč za Herodešovo

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Molitvenik s prikazom Bogorodice s djetetom

Topli ulazak u 2023.

VREMENSKA SLIKA: Ni ove godine nismo imali bijeli Božić. U većem dijelu unutrašnjosti posljednji bijeli Božić imali smo sad već daleke 2007. godine. Južina je učinila svoje pa je temperatura zraka u danima božićnih blagdana bila iznadprosječno visoka. Stiže nam još barem tjedan dana značajno toplijeg

vremena uz južinu tako da ćemo i u novu godinu ući toplo. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

I tijekom petka nastavlja se blago i toplo vrijeme uz južinu. Imat ćemo puno oblaka, a može pasti i malo slabe kiše. I jutarnja i dnevna temperatura bit će više od prosjeka, danju

oko 10 °C. Puhat će slab do umjeren jugozapadni vjetar. Na Staru godinu nastavlja se suho, djelomično sunčano, vjetrovito i toplo vrijeme. Puhat će umjeren i jak jugozapadni vjetar pa bi dnevna temperatura i dalje trebala biti dosta visoka.

Jutarnja temperatura na Silvestrovo blizu desetke, a dnevna oko 15 Celzijevih

stupnjeva. Za doček nove 2023. godine toplo uz temperaturu tijekom novogodišnje noći između 7 i 12 °C. U nedjelju, na Novu godinu, nastavilo bi se blago vrijeme uz temperaturu iznad prosjeka i južinu. Kombinacija sunca i oblaka uz dnevni maksimalac oko 15 Celzijevih stupnjeva, možda čak i do 17 °C. I dalje će biti umjerenog i pojačanog jugozapadnog vjetra koji može kvariti osjećaj ove iznadprosječne topline.

Prvi dan prvog radnog tjedna u 2023. godini donosi nam nastavak ranoproljetnog vremena. I dalje suho, djelomično sunčano i iznadprosječno toplo, a prognoza pokazuje da slično vrijeme možemo očekivati i u utorak.Prema sredini tjedna moglo bi biti nešto maglovitije pa bi u tom slu-

Pučka meteorologija

Kad na Novo leto sunce lepo svetli, riba, voća i vina dosta ćeš imati.

čaju temperature mogle biti malo niže nego na samom početku godine. Oko srijede možda negdje padne i vrlo malo kišice. Izgleda da će drugi dio tjedna biti malo hladniji, ali sve je to daleko od neke prave zime.Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu

na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 29. 12. 2022.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 31. prosinca 1968. u Aga� u Sibiru izmjeren je dosad najviši tlak zraka od 1083,8 hPa

• 2. siječnja 1971. velike štete u Ravnim kotarima zbog ledene kiše

IZLAZI ZALAZI 1.1. u 07:36h 5.1. u 07:36h 1.1. u 16:20 h 5.1. u 16:24 h

• 5. 1. 1716. u Europi vrlo jaka zima; u Portugalu i Španjolskoj snijeg deblji od 30 cm, a Jadransko more i Temza zaleđeni

SKANDINAVKA VICOTEKA

Luk

Pita muž ženu: - Kakva je žena od luka? - Lukava!? - Ne, uplakana.

Bosna

Letimo avionom i avion se počne tresti. Kaže Esma iz Tuzle: - Mora da je Bosna čim smo na makadamu.

Autor:

Mladen Mrčela

Kaj so to itaksrečni svetki???

Leto ide krajo, a zadji, dvanajsti mesec je takši mesec v šteromo dobavlamo sakefele čestitke kak za Božič, nejveseleši krščanski i katolički svetek, tak i za novo leto štero dohaja sam tjeden dni posle adventa i Božiča. Dobro ste me razmeli dok sam rekel sakefele čestitki, najme kaj, dobil sam i jeno par čestitki štere sam nikak ne mogel razmeti. Pital sam i teco Franco kaj mi bi i ona pomogla, ali je niti joj, makar je z letima več blizo Joži Manoličo, ali niti ona još nikaj takšefga ne vidla. Čestitka je bila lepa črlena i na joj je pisalo: Želimo ti vesele blagdane. To vam je malo po štacunski, ali mi Međimorci bi to rekli srečne svetke. Nejpredi sam si gruntal kaj bi takše čestitke vrnul i kaj bi pital na štere so to blagdane (dobro kaj so ne napisali praznike), očem reči, svetke mislili? Kak so poštari muhljavi i kak pošta putuvle 300 metri na den tak sam nazval moje čestitare i pital na štere so to blagdane mislili: sveto Mikloševo, svetoga Franceka, Sveto Lucijo, Štefanje, Ivaje, Tomekovo, Staro leto??? Pital sam pital, ali so mi njikaj ne znali reči sam so čkomeli i čudili se kak ja to nikaj ne razmem..

Dok idemo nekomo čestitat rođendan kak mi čestitamo? Kak? Pak nikomo ne čestitamo kaj mo bodo veseli jegovi svetki! A nešterni pošiljajo čestitko za rođendan maloga Isuseka, za Božič, i unda nam čestitajo srečne svetke. I kak ve nek mi razmimo kaj nam oni očejo z takšom čestitkom reči? To te ja pitam?

Počim bodo ve fabrike?

Nebrem nikak k sej dojti kak so se naš precednik Drašek Plenkovičov, naši ministri i naši saborniki, onak prek noči, odrekli našega peneza, očem reči, naše kune. A si znuomo kak je kuna nejbolši i nejjakši penez na sveto. Dok je kuna došla na svetlo ovoga sveta bila je tak jaka kaj si za jo mogel kupiti celo fabriko i to skupa z težakima, a ve jo mi onak, od de-

Leto ide krajo…

nes na zutra, hičemo v ropotarnico povjesti? Hitili smo jo �krej, a nišči je ne z okom trepnul. Kak staro zmazano krpo. A niti je ne stara, a nti je ne zmazana, kak bi sosed Tonča, nejvekši švaler na našemo hataro, rekel, još je za ponucati. I to ne jempot. Najgerek sam, jako sam najgerek počim bodo ve fabrike? A kuliko bodo vredili težaki?

Prečital sa v jenoj žutoj knigi: Negda si za jeno kuno mogel kupiti fabriko i to z težakima, ali ve so i tu cene pale!

Zememo i hasnujemo se kaj nam Božek da!!!

Ve vidte kakše čestitke mi v Međimorjo našemo malomo zmišluvlemo, a po zadjemo popisi je prinas na tomo našemo „Falačko zemle med dvemi vodami“ popisano prek osemdeset procentov katolikov kaj ne bodem ostale krščane spominjal. A se ovo kaj se vrti okoli nas zgledi kak da je ateistov i agnojstikov čuda vejč? Mortik so oni sam glasneši. Verjem da ste to več čuli kak je niti jeden ateista ne odbil božičnico makar mo to vjera ne dopušća. Još nekaj, morem vam reči kak je niti jeden ateist, niti jeden agnojstik, a niti pak jeden nezerenoš ne došel na posel na državne svetke šteri so uvedeni zbog radi cirkvenih blagdanov: Tri kralji, Vuzmeni pondelek, Telovo, Velika meša, Si sveci, Božič, Štefanje… Verjejo kak Božek ne postoji, a svetkujejo jegove svetke.

Nek se grize koga smeta, Lepa naša je na krovo sveta!!!

Ste vidli kak smo naše Vatrene prek noči spakerali dimo z Katara i kak smo jiv dočakali v našemo glavnomo, belom Zagreb grado, makar je Zagreb več ne beli otkak Tomaševič ne zna kam bi z smetjom pak je po sim vulicami mesto kaj bi bilo na smetliščo kak to imajo si drugi čuda menši gradi. Kaj bi rekli, na dočeko Vatrenih nikaj novoga, dočakali smo jiv kak da so �krali brončano želencijo, a ne da so jo osvojili kontra sih: kontra protivniko: Belgije, Kanade, Japana, Brazila, Maroka, kontra socov, šteri so drukali za se sam ne za nas i kontra VAR-a šteri je delal kak naše železnice: zahuzal je i kesnil dok je nejbole trelo. Sa je sreča kaj so Dalič i jegovi dečki bili na visini zadatka i kaj so ne dimo došli z praznimi rokami. Kuliko so veselja donesli v

Lepo našo vidlo se je po vulicama Zagreba, na Jelačič placo de se zišlo prek sto jezer ljudi. Morem vam reči da je ve ne nišči vgasnul mikrofona i iskopčal strujo Markijo Perkovičo Tomsono i to sam zato jerbo je Marko ne bil pozvani, ali so zato iskopčali Juri Stubličo. Nek se zna da je Jura ne nikaj hujši od Tomsona, ali so naši Vatreni, makar so v kratkomo cajto donesli dve želencije zlatnoga sjaja, ne zaslužili kaj bi se popevale domoljubne pesme (Ljepa li si, Geni, geni kameni i druge), štere so jiv v Kataro držale na visini zadatka jerbo ovi naši drugovi šteri so v televiziji i okoli televizije, kaj nam rekel i politike, to ne dopuščajo.

Ve mi je na pamet palo kak smo još ne zazvedili što je ištekal strujo pred štiri leti dok so srebrni Vatreni došli s želencijama z Rusije. A kak bodemo zazvedili za „strujače“ ak smo ne uspeli zazvediti što je pred deset let nacrtal svastiko v Splito na Poljudo! Kak bodemo to rešili ak imamo još dosti toga nerešenoga z 1945. leta?

Dok so Vatreni osvojili srebro v Moskvi odišel nam je Oliver Dragojević, ve dok smo osvojili bronco odišel nam je Masimo Savič, a zazvedil sam kak Joža Manolič čaka zlato!

Na Ivaje v Gorčani proščeje

Čim jeno leto ide krajo novo je pred nami tak da si oni šteri do sebe držijo imajo i delijo nove kalendare kaj mi obični ljudi, obični smrtniki znuomo kaj nas šteroga meseca, očem reči, šteroga dneva čaka. Morem vam reči da mi je v roke došel i jeden kalendar jako fajni i čistam kreden kak dvajstipet let stara puca, ali je te kalendar mel jeno veliko falingo štero sam ne mogel v sebi zadržati nek vam to moram povedati. Kak more biti dober kalendar on šteri ne zna kak je na Ivaje v Gorčani proščeje. Pak to i vrapci na drevjo znajo, pak o tomo je spopevana pesma. Još bi nekak prešel prek toga da je to proščeje v nekšoj drugoj fari, ali v Gorčano, štero je još negda melo svojo republiko. Prek toga sam nikak ne mogel prejti.

Na to mlado leto…

Nek nam dragi Božek da zdraviče, a na to mlado leto mira, veselja, zadovoljstva – sega obilja!

mi prodiremo dublje

Zašto se slavi uz vatromet i galamu?

Dolazi nam kraj 2022. i ulazak u novu 2023.! Veliko slavlje kraja jednog razdoblja koje se iščekuje cijelu godinu. Dokazi o slavlju nove godine datiraju iz stare Mezopotamije gdje su slavili doček 2000 godina prije nove ere. Također, ne slavi se nova godina uvijek 1. siječnja. Rimljani su novu godinu slavili 1. ožujka. Prvi siječnja kao početak nove kalendarske godine utvrđen je 46. godine prije nove ere za vrijeme

vladavine Julija Cezara. Engleska i njene američke kolonije usvojile su taj datum kasnije, tek 1752. godine. Nova godina u većini kultura slavi se uz vatromet i galamu. U prošlosti se vjerovalo da vatra i buka mogu otjerati zle duhove i donijeti sreću. Podsjetimo, vatromet su izmislili Kinezi, a njima pripada i zasluga vezivanja proslave Nove godine i vatrometa.

Napomena:

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak

Svečano slavlje uz vatromet (Izvor: Pixabay)

NOVA GODINA slavi se preko 4000 godina