Međimurske novine 1425

Page 1

Čakovec, PETAK, 6. siječnja 2023. Godina XXVII. Broj 1425 Cijena 10,00 kn / 1,33 eur ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr str. 47 str. 3 POSLJEDNJI KUPON! IZREŽI I DOSTAVI Glasajte za najboljeg dedu! str. 32 Kako do penzije pokojnog muža? *I ostali noviteti u 2023. godini TEMA BROJA SPREMNI ZA 2023. ULASKOM U NOVU godinu dolaze nam promjene koje će utjecati na naše živote VELIKA RETROSPEKTIVA MEĐIMURACA koji su obilježili 2022. godinu Rampe u vis, sloboda narodu! Na Dravi naletio na utopljenog Varaždinca GRAĐANI POZDRAVILI ulazak u Schengen JEZA u Gornjem Kuršancu Provjerite o kome se lani najviše pričalo TEREZIJINE muke po valutama na placu Mušterije si same preračunavaju, a neke me i prevariju str. 4-5 str. 6-12 str. 22 str. 15

ANKETA POD VUROM

Po čemu ćete pamtiti 2022. godinu?

Sa sigurnošću možemo reći da je 2022. bila godina promjena. Ono što je zasigurno obilježilo godinu jest objava rezultata popisa stanovništva koji je pokazao da u Hrvatskoj živi 3.871.833 osoba, kao i smirivanje pandemije koronavirusa na našim pro-

storima. Na međunarodnom planu započeo je rat u Europi, što je u konačnici utjecalo i na nas Hrvate. Pitali smo naše građane po čemu će oni pamtiti 2022. godinu i što im se najzanimljivije dogodilo u godini promjena. (st, foto: zv)

FOTO tjedna

Maja Premuš, Belica: Godina 2022. nam je svakako bila vrlo zanimljiva godina. Pam�t ću ju po tome što sam ostala trudna i što čekamo bebu. Jako lijepe vijes�, da. Sve ostalo je bilo OK, živi smo i zdravi, to je svakako najbitnije. Ostale nega�vne stvari nećemo gleda� ni� im da� prostora.

Juraj Gregur, Šenkovec: Stvarno ništa posebno, sa 77. godinom života se nema više što zanimljivo događati. To jest, ima jedna stvar koja me iznenadila. Gledao sam na televiziji dok je došla Ursula von der Leyen u Zagreb. Pa da baš gradonačelnik nije mogao pomes� lišće, sramota.

Darko Levačić, Čakovec: Ne mogu vam sad precizno reći što mi je obilježilo 2022. godinu, ali sve u svemu, bilo je lijepo. Zadovoljan sam, dobre stvari su mi se izdešavale. U 2023. očekujem da bude još bolja i kvalitetnija i da mogu pretrča� maraton.

U rijeku Muru ukupno bačeno 58 šapki!

Emil Hergo�ć, Zebanec Selo: Sve mi je bilo ružno, nemam ništa pozitivno za reći. U potpunosti sam razočaran godinom na svim razinama. Uis�nu sam se razočarao i s poli�kom, obitelji i cijelim svijetom. Nadam se da mi neće bi� i 2023. takva, uglavnom, užas.

Ljiljana Lehkec, Pribislavec: Bilo je divnih stvari. Postala sam po treći put baka. Od 2023. godine očekujem da svi skupa preživimo i da mi unučica prohoda, to mi je najveća želja. Što god da se dešava na globalnoj razini, budemo mi to pregrmili, što je to za nas Međimurce.

DOČEK

2023. pamtit ćemo zauvijek

Niko, prvi Međimurec rođen u 2023. godini

Nikola nisu se nadali tome i vrlo su sretni što je porod završio bez komplikacija.

Može li 2023. godina bolje započeti nego rođenjem djeteta na samu novogodišnju noć? Naime, obitelj Radmanić iz Donje Dubrave u jutarnjem je terminu 1. siječnja u 08:09 dobila novog člana obitelji, Niku Radmanića. Niko je težak 2 kilograma i 980 grama, a dug 49 centimetara.

- Skupa smo donijeli odluku da nam se sin zove Niko, dopada se i ženi Vedrani i meni, tako da nismo imali problema s donošenjem imena, rekao nam je otac Nikola Radmanić.

Kao prvi par koji je dobio dijete u 2023. godini u Međimurskoj županiji, Jelena i

- Došli smo u noći i u bolnici nije bilo nikoga, mislili smo si, pa ne budemo valjda mi jedini i sami.

Zahvalili bismo bolničkom osoblju na uloženom trudu, sestre i doktor Škoda bili su super, svaka im čast. Svakako smo imali zanimljiv i poseban doček Nove godine koji ćemo pamtiti zauvijek, istaknula je majka Vedrana.

Čestitke presretnim roditeljima uputili su župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i ravnatelj Županijske bolnice Čakovec dr. Igor Šegović.

NEPOZNATI POČINITELJ napravio značajnu štetu na klizalištu

Čakovečki Grinch

djeci uništio veselje

Iako smo u 2023. godinu ušli pozitivnog duha i bez većih incidenata, ipak je bilo problema u novogodišnjoj noći.

Naime, tijekom novogodišnjeg slavlja, nepoznati počinitelj je na čakovečkom klizalištu ugasio sustav ledenja te prerezao cijev za dovod glikola. Na klizalištu je nastala značajna šteta i kli-

zalište nije radilo u nedjelju, 1. siječnja. Do ponedjeljka, 2. siječnja, materijalna šteta je popravljena pa klizalište normalno funkcionira.

Zanimljivo je da se identično kazneno djelo dogodilo i na klizalištu u Dubrovniku prošli tjedan, ističu organizatori iz tvrtke Ice Wonderland u Međimurju. (st, foto: zv)

HOSPITALIZIRANO devetero osoba

Gripa nas kosi, ali najgore tek očekuju

Gripa opasno hara Međimurjem. Kako nam je rekla ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, prim. Marina Payerl-Pal, u 51. tjednu od 19. do 25. prosinca oboljelo je 30 osoba, dok se u tjednu iza ta brojka udvostručila.

Tako je u 52. tjednu zabilježen 61 zaraženi. Ta brojka raste i dalje, a vrhu-

nac se očekuje u siječnju i veljači. U ovom je trenutku zbog gripe hospitalizirano devetero osoba, dok je jedna na intenzivnom liječenju.

Ravnateljica Zavoda ističe kako ovim putem poziva na cijepljenje, cjepiva ima pa se možete javiti svojim liječnicima primarne zaštite.

2 Aktualno 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Sven Tomašić Foto: Zlatko Vrzan Presretna majka Vedrana, otac Nikola i sin Niko Radmanić Na Staru godinu slovenska i hrvatska policija simbolično su u rijeku Muru bacile policijsku kapu, što je od 1993. godine postala tradicija. Naime, tada je u rijeku slučajno pala policijska kapa. U ovih gotovo 30 godina ukupno su tako bacili 58 šapki u Muru. (sh)
(dv)

Dizanje graničnih rampi – sloboda narodu!

- Dizanje rampi na šest graničnih prijelaza u Međimurju na granicama sa Slovenijom i Mađarskom zbog ulaska Hrvatske u Schengen građanima će olakšati život

Točno u ponoć na prijelazu stare na novu godinu ukinule su sve granične kontrole državnih granica koje Međimurska županija ima s Republikom Slovenijom i Mađarskom. Prvog su dana nove godine župan Matija Posavec, zamjenik župana Josip Grivec i načelnici međimurskih općina koje graniče sa Slovenijom autobusom obišli sve granične prelaze s Republikom Slovenijom na području Međimurja.

Međimurska delegacija u “inspekciji” prijelaza

U obilasku bivših prijelaza autobusom bili su: Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, Stanislav Rebernik, načelnik Štrigove, Martin Srša, načelnik Svetog Martina na Muri, Nikola Novak, načelnik Nedelišća i Dario Friščić, načelnik Kotoribe. Najprije su preko graničnog prijelaza u Murskom Središću ušli u Republiku Sloveniju te se vratili preko graničnog prijelaza za pogranični promet u Svetom Martinu na Muri gdje je održan program u organizaciji

Turističke zajednice i Općine Sveti Martin na Muri. Potom su preko graničnog prijelaza Bukovje nastavili put Republike Slovenije s povratkom u Hrvatsku preko Graničnog prijelaza Ban�i. Župan Občine Raskrižje Stanko Ivanušić za goste iz Hrvatske upriličio je prijem istaknuvši ukidanje granica velikim potencijalom za daljnje povezivanje susjednih općina dviju država, dok je načelnik Štrigove Stanislav Rebernik upriličio susret na vidikovcu na Mađerkinu bregu istaknuvši uvjerenje kako će ovogodišnja brojka od preko 50 tisuća ljudi koje je posjetilo Mađerkin breg u proteklih šest mjeseci biti premašena. Preko Graničnog prijelaza za pogranični promet Preseka u općini Gornji Mihaljevec ponovno se nastavilo put Republike Slovenije do Graničnog prijelaza Središče ob Dravi gdje su delegaciju Međimurske županije dočekali tamošnji župan Toni Jelavica i bivši župan Jurij Borko sa suradnicima pa su se svi zajedno uputili do Graničnog prijelaza Trnovec gdje su program organizirali

Udruga žena i Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Trnovca uz domaćinstvo načelnika Nedelišća Nikole Novaka. Simboličnim obilaskom svih međunarodnih i pograničnih prijelaza s Republikom Slovenijom u Međimurskoj županiji na taj je način počeo novi način i režim života i suradnje u pograničnim područjima.

Župan Posavec: Dobro se sjećam graničnog režima kad sam s roditeljima odlazio u Austriju ili Sloveniju Što za njega znači ulazak u Hrvatske u Schengen, pitali smo međimurskog župana Matiju Posavca jer pripada mlađoj generaciji Međimuraca, koji su naprosto odrasli s granicom.

- Dijete sam poraća, bilo mi je svega 11 godina kad su se uvele granice i ne pamtim taj trenutak. Ali se jako dobro sjećam graničnog režima na granicama kad sam s roditeljima odlazio u Austriju ili Sloveniju: pregleda dokumenata i carinika na granicama, zastoja i čekanja, kazao je Matija Posavec, međimurski župan.

Nastavlja: Podizanje graničnih rampi donijet će novu slobodu kretanja i poslovanja, ne samo građanima u pogra-

ničnom području. Posebno je to vidljivo na području Mađerkina brega nedaleko od Vinarije Novak gdje su s desne kuće u Sloveniji, a s lijeve u Hrvatskoj. Često su se tu turisti i izletnici brinuli da ne zalutaju i neovlašteno prijeđu u Sloveniju, što sada više neće biti problem.

Naglasio je: - Preko Graničnog prijelaza Goričan godišnje prijeđe 5 milijuna putnika, preko Graničnog prijelaza Mursko Središće 2,5 milijuna putnika. Zbog pregleda dokumenta to je znalo uzrokovati dugotrajna čekanja i zastoje. Ulazak u Schengen veliko je olakšanje za putnike jer će građani unutar zone nesmetano putovati. Međimurje dijeli 120 kilometara granice sa Slovenijom i 38 kilometara s Mađarskom. Teško je razumjeti što to znači za život na granici nekome u unutrašnjosti. Radit ćemo još na tome da se ukloni žica s granice, kazao je župan. Podsjetio je da naši ljudi imaju svoje oranice, vinograde i posjede s druge strane granice, sada će im biti olakšan pristup tome. Ulazak u Schengen je i prilika je za novi zamah u gospodarstvu i prometu, kazao je na temu što za njega znači ulazak u Hrvatske u šengenski prostor.

GRANIČNI PRIJELAZ Bukovje-Gibina

Odojcima na ražnju otvorili

granice

Prijelaz između Bukovja i slovenske Gibine zadnjih je godina novinske stupce punio bodljikavom žicom koju je slovenska vojska postavila u studenom 2015. godine kako bi spriječila dotok migranata s istoka. Od takozvane žilet-žice stradale su brojne životinje te se zakomplicirao život građana uz granicu.

Zato je za otvaranje granica na tom prijelazu vladalo posebno odušev-

ljenje tamošnjih mještana Bukovja i Čestijanca. Uz pjesmu i odličnu atmosferu pobrinuli su se i da nitko ne ostane gladan. Kako to i priliči, okrenuli su tri odojka na ražnju.

Za organizaciju cijelog događaja i donaciju bili su zaslužni: Zdravko i Valentin iz OPG-a Vnuk, Milan i Saso Jaklin, Marko Vargazon, Traktor servis Sakač, OPG Raus, Drago i Slavko Kunčić te Zvonko Babić. (sh)

Točno u ponoć, na GP-u Goričan je svečano obilježeno članstvo u šengenskom prostoru trajnim dizanjem rampi. - Hrvatska je ušla u elitno društvo zemalja koje su članice svih relevantnih integracija zbog čega čestitam svima koji su tome pridonijeli. To govori da je Hrvatska uređena, razvijena i sigurna demokratska država koja ima svoje mjesto u novom europskom poretku na što itekako trebamo biti ponosni, rekao je načelnik Goričana Emanuel Sinković.

Nadam se da će se Hrvatska ulazak u područje bez granica iskoristiti kako bi se konačno krenulo u izgradnju mosta Kotoriba – Murakeresztur koji je od strateške važnosti ne samo za Međimurje već i za cijelu Hrvatsku. Izgradnja mosta omogućit će našim građanima otvaranje novog prometnog pravca kojim bi im se skratio put, kao i jačanje gospodarske suradnje dviju država, a time i povezanih prometnih veza između pograničnih područja Repu-

blike Hrvatske i Mađarske, rekao je župan Matija Posavec. Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Gordan Grlić Radman rekao je kako danas Hrvatska ne ulazi samo u šengenski prostor već i eurozonu, što je dovršetak dugog procesa.

- Od 1. siječnja 2023. godine punopravno pripadamo Europi i Zapadu, Hrvatska se pridružila najvećem prostoru na svijetu bez unutarnjih graničnih kontrola.

Vlast je to jako loše pripremila!

S Darkom Mihalicem, čakovečkim ugostiteljem i predsjednikom Udruženja ugostitelja obrtnika Međimurske županije, razgovarali smo kako su se snašli naši ugostitelji s novom valutom u svojim kasama.

- Sve ovisi o gostima kakvi nam dolaze. Ima onih koji plaćaju eurima, ali i onih koji dolaze s novčanicama od 100 i 200 kuna, pa i onih koji dolaze s lipama. Mi imamo sreće da nam dolazi dosta starijih mušterija koje su se pripremile s kovanicama eura, komentirao nam je Darko Mihalic, vlasnik ka�ića Faširanec pored čakovečke bolnice.

Razvoj događaja pokazao je da građani iskorišta-

vaju mogućnost plaćanja u kunama i eurima umjesto da svoje kune odnesu i razmjene u banci. Kaže da, ako imaju toliko novca u kasi, onda promijene, a ako nemaju, onda ne mijenjaju.

- Mi nismo predviđeni kao mjenjačnica. Vlast je to jako loše pripremila. Neki ugostitelji su toliko ljuti da su rekli da će zatvoriti ka�ić do kraja tog dvotjednog opticaja, zaključio je u nastavku Mihalic.

Ništa drugačije nije ni u našim trgovinama. Jedna od prodavačica u centru Čakovca navela nam je i da su imali bizaran slučaj kada im je došao kupac s 1000 kuna po jedan paketić maramica. (sh)

6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 3 Aktualno
Međimurska delegacija u simobličnom obilasku graničnih prijelaza UKIDANJE GRANICA ima velik značaj za građane Međimurske županije koji su živjeli okruženi sa šest graničnih prijelaza MINISTAR RADMAN na granici Vesela ekipa iz Čestijanca i okolice proslavila je ulazak u Schengen
UGOSTITELJI ogorčeni jer im dolaze mušterije s lipama ili krupnim novčanicama kuna
Postali smo jedna od petnaest zemlja koje su istodobno članice NATO-a, EU-a, europodručja i šengenskog prostora, zaključio je ministar.
(dv) Rampe podignute i na graničnom prijelazu Goričan
Gordan Grlić Radman, ministar Odojci na ražnju pekli su se uz granicu u Bukovju

Pompozno i po staroj navici, nakon dvije oskudne godine zbog pandemije koronavirusa, ušli smo u novu, 2023. godinu. A ulazak u novu godinu obično sa sobom donosi i brojne novitete, kako one koje su nam nametnute silom prilika i na koje nemamo ama baš nikakav utjecaj, tako i one o kojima možemo odlučivati. No, ovaj prijelaz, odnosno početak godine nije uobičajen i promjene ćemo itekako osjetiti i pamtiti. Prije svega, nakon što smo 28 godina u novčaniku nosili kune, one odlaze u povijest i dobili smo novu nacionalnu valutu, euro.

Nakon što je otkucala ponoć, digle su se rampe na granici sa Slovenijom i Mađarskom i ušli smo u najveće bescarinsko područje, područje Schengena. U zaborav tako odlaze granični policajci, carinici, putovat ćemo bez zastajkivanja diljem cijele Europske unije.

Po prvi put naši umirovljenici imaju pravo na dvije hrvatske mirovine, svoju i pokojnog supružnika, rad na određeno u jednoj tvrtki ograničen je na tri godine i poslodavac nakon toga mora ponuditi ugovor na neodređeno. U povijest odlaze besplatne tanke plastične vrećice kojima su nas zatrpavali na svakom koraku, tetrapak postaje povratna ambalaža, slijedi udar na džepove svih onih koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje, nema više dvostrukog oporezivanja između Amerike i Hrvatske, izjednačuju se tekući i žiro

računi i još dosta toga što je najavljeno, a dogodit će se tijekom ove, 2023. godine.

Nemam ni kune u novčaniku odlazi u povijest

Naša nacionalna valuta, kuna, uvedena je 30. svibnja 1994. godine na Dan državnosti. Tada je zamijenila hrvatski dinar koji smo imali od 23. prosinca 1991. kao privremenu valutu i bio je simbol hrvatske monetarne samostalnosti nakon osamostaljenja Hrvatske. Premda se još tu i tamo čuje riječ dinar, svi smo se brzo privikli na kunu, a tako će biti i s eurima. Stoga će se sve manje čuti rečenica: - Nemam ni kune u novčaniku.

Malo će nam u početku biti teško priviknuti se na kovanice i sitnije novčanice jer smo naučeni na stotice i tisućice. Niti ćemo plaće brojiti u tisućicama niti pak ćemo velikodušno ostavljati u trgovini eurocente kao što smo to radili s lipama koje su nam ionako samo bezveze zveckale u novčanicima. Istina, trebat ćemo i nove novčanike s pretincima za kovanice. Ako su se Nijemci bez problema odrekli svoje marke koja je bila najcjenjenija valuta u Europi i prešli na euro, tako ćemo i mi. Uostalom, postat ćemo 20. zemlja u EU-u s eurom.

Novi model obitelj mirovina

Ni ulazak u Schengen, ni euro, ni rast minimalne plaće ni bilo koja druga promjena nije toliko obradovala jednu grupu naših građana kao što je to novi model obiteljskih

Primjeri novih izračuna mirovina

Supružnik bez staža

Žena je u obiteljskoj mirovini iza pokojnog supruga koja iznosi 2.550 kuna, nema vlastitog mirovinskog staža.

Od 1. 1. 2023. primat će 10 % višu obiteljsku mirovinu u svoti od 2.805 kuna (2.550 + 255). Dakle, od 1. 1. 2023. primat će 255 kuna više.

Supružnik dopunjuje vlastitu mirovinu

Žena se sada koristi svojom osobnom (starosnom, invalidskom) mirovinom koja iznosi 2.100 kuna, a osobna mirovina pokojnog supruga bila bi 1.900 kuna.

Od 1. 1. 2023. žena podnosi zahtjev za dio obiteljske mirovine i primat će ukupno 2.495,01 kune, odnosno, uz svoju mirovinu od 2.100 kuna i dio obiteljske mirovine u visini 395,01 kune (1.900 * 0,77 * 27 %). Dakle, od 1. 1. 2023. primat će 395,01 kune više.

Zamjena

svoje mirovne obiteljskom

Muž je imao mirovinu (starosnu, invalidsku) u visini od 3.500 kuna, a osobna mirovina supruge je 2.900 kuna. Žena preuzima obiteljsku mirovinu iza pokojnog supruga u visini od 3.200 kuna (jer je za 125 kuna povoljnija od njezine osobne mirovine koja bi uz dodatak od 27% muževe iznosila 3.075 kuna).

Korištenje dijela obiteljske mirovine

Od 1. 1. 2023. obiteljska mirovina će se povećati za 10 % i iznosit će 3.520 kuna.

Žena podnosi zahtjev za dio obiteljske mirovine i od 1. 1. 2023. godine prelazi na upotrebu svoje osobne mirovine od 3.075 kuna, uz dio obiteljske mirovine u visini od 950,40 kuna (3.520 * 27 %), što ukupno iznosi 4.025,40 kuna.

Umirovljenici najveći dobitnici

mirovina. Naravno, riječ je o našim umirovljenicima koji će, po prvi put, imati pravo na dvije mirovine ostvarene u Hrvatskoj. Svoju i 27 % pokojnog bračnog druga. Oni koji su radili u inozemstvu ili samo partner, već su navikli na to i uživaju blagodat te povlastice dugo godina. Ta je mjera donesena radi ublažavanja siromaštva starije populacije i usmjerena je na korisnike mirovina kojima se nakon smrti bračnog druga, u jednočlanom domaćinstvu, znatno smanje izvori prihoda.

Istina, ta novina nije nešto što će preživjelom partneru sa sirotinjskim iznosom postojeće mirovine omogućiti lagodan život i donijeti mu

blagostanje, ali će mu ipak biti nešto lakše.

- Ja mislim da će to našim umirovljenicima jako puno značiti, naglasila je Nada Lovrec, predsjednica Matice umirovljenika Međimurske županije. To je nešto što će svaki čovjek pozdraviti. Iako tih 27 % izgleda na oko jako malo, ako se to gleda u odnosu na postojeće mirovine, to je jako puno.

U Matici umirovljenika je oko 70 % žena koje su ostale same, dok su ostali parovi. Udovicama će dio partnerove mirovine itekako dobro doći.

- Ako je pokojni partner imao mirovinu primjerice 1700 kuna, preživjeli će, uz svoju, dobiti 470,9 kuna,

- Bez obzira na to kad je bračni drug umro i bio on u mirovini ili ne, preživjeli ima pravo na njegov dio, uz uvjet da je uplaćivao u mirovinski fond, pojašnjava Nada Lovrec

odnosno 554 kune na 2000 kuna svoje mirovine, izračunala nam je predsjednica nekoliko primjera.

Međutim, nemaju svi pravo na partnerov dio. Riječ je o onim visokim iznosima,

odnosno ako preživjeli partner ima vlastitu mirovinu od 6.212 kuna, odnosno 824,47 eura, nema pravo na partnerovu.

Ako pak su oba supružnika imala solidnu mirovinu, naravno za naše uvjete, preživjeli može birati isplati li mu se uzeti svoju i dio pokojnka ili pak bi mu obiteljska mirovina iznosila više. Novina je da je i ona s prvim danom ove godine porasla za 10 %. Treba napomenuti da će svim zatečenim korisnicima te mirovine HZMO po službenoj dužnosti, odrediti novi, uvećani iznos bez podnošenja zahtjeva.

Ako to ikome što znači, i iznos najniže mirovine po-

4 Aktualno 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
- Ako je pokojni partner imao mirovinu primjerice 1700 kuna, preživjeli će, uz svoju, dobiti 470,9 kuna, odnosno 554 kune na 2000 kuna svoje mirovine, izračunala nam je Nada Lovrec
Gužve u područnom uredu HZMO-a u Čakovcu pri predaji zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine ULASKOM U NOVU gOdiNU dolaze nam promjene koje će utjecati na naše živote

Umirovljenici kao dobitnici

“Raduje” rast minimalne plaće čiji je bruto iznos od 700 eura ili 560 eura neto. Prema lanjskim podacima Eurostata, bruto minimalna plaća u Hrvatskoj je iznosila 624 eura, Litvi 730 eura, Sloveniji 1074 eura, Austriji 1593 eura, Njemačkoj 1621 euro, a Irskoj 1775 eura

Razlog je vrlo jednostavan. Podignuta je maksimalna participacija za zdravstvene usluge kao jedna od mjera koja bi građane trebala natjerati na sklapanje police dopunskog osiguranja HZZO-a. Građanima polica osigurava nenaplaćivanje participacije, a zdravstvu siguran dodatni prihod. Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja ostaje ista i iznosi 840 kuna ili 111,49 eura godišnje, odnosno 70 kuna ili 9,29 eura mjesečno.

Pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje plaćeno iz državnog proračuna od 1. siječnja 2023. imaju osiguranici HZZO-a kojima u 2022. mjesečni prihod po članu obitelji nije prelazio 2.251,71 kunu. Pravo će ostvariti i samci kojima mjesečni prihod ove godine nije bio veći od 2.814,64 kune. U odnosu na 2022., cenzus za članove obitelji raste za 186,11 kunu, a za samce za 232,64 kune.

hitnu medicinu. Unapređuje se postupanje hitne medicinske službe “brisanjem” županijskih granica, uvode se mobilne ljekarnice i jačaju mobilne ambulante.

Rad nedjeljom, rast

minimalne plaće

Zabrana rada trgovina nedjeljom nije stupila na snagu s prvim danima ove godine, no uslijedit će tijekom godine. Uz rad nedjeljom uvedena je i obveza plaćanja tog rada za 50 % od redovne satnice.

To je samo jedna u nizu novina vezanih za zakon o radu.

do sada morali imati dva ili više računa.

S obzirom na to da je izdano odobrenje o proširenju pružanja usluga Revolut Bank UAB u Republici Hrvatskoj, plaće će se moći isplaćivati na račune koje građani imaju otvorene u toj banci.

Kako bi se spriječio rad na crno i siva zona, uvode se crne liste poslodavaca koji ne prijavljuju radnike ili koriste se radom radnika koji su navodno samostalni u pružanju usluga.

većan je za cijelih, slovom i brojkom, tri posto (3 %).

Pitanje koje vjerojatno muči bračne drugove je i datum smrti supružnika koji je možda preminuo prije 5 ili 10, odnosno više godina i možda nije ni stigao do mirovine jer ga je smrt spriječila u tome.

- Bez obzira na to kad je bračni drug umro i bio on u mirovini ili ne, preživjeli ima pravo na njegov dio, uz uvjet da je bio zaposlen, tj. da je uplaćivao u mirovinski fond, pojašnjava Nada Lovrec. Malo će biti kompliciraniji postupak jer nije bio u sustavu isplate mirovine, ali svi imaju pravo.

Doduše, uvjet korisnika je 65 godina života kada se stječe pravo na mirovinu.

Dakle, sada je na umirovljenicima da si preračunaju

koja im je opcija bolja. (Mi smo napravili nekoliko izračuna i nalaze se u okviru).

Ako nisu sigurni što i kako, preporuka im je da se raspitaju, bilo u svojoj podružnici umirovljenika bilo u područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zahtjev za isplatu dijela mirovine može se podnijeti u svim područnim uredima HZMO-a, poštanskim uredima, Mirovinskim informativnim centrima ili mrežnom sustavu e-Građanin opcijom e-Usluga HZMO-a.

Korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine kojem je priznato pravo i na obiteljsku mirovinu može podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine tijekom cijele ove godine. Drugim riječima,

ne treba se gurati i stajati u redovima jer svima koji imaju to pravo, isplata se računa od 1. siječnja ove godine. Dakle, dobit će zaostatke ako se ne prijave odmah i sada.

Skuplje liječenje bez dopunskog osiguranja, obvezni preventivni pregledi

Na promjene u zdravstvenom sustavu već smo navikli. Zdravstvo nam je stalno bolesno i svako malo moramo plaćati neke nove stvari kako bi se slilo više novca. Sadašnji ministar Vili Beroš osmislio je niz noviteta, koji doduše neće odmah stupiti na snagu, već tijekom godine. Prvi se tiče džepova građana koji nemaju dopunsko zdravstvenog osiguranja. Naime, bolničko liječenje može ih stajati i do 4.000 kuna.

Kako je ministar i najavljivao, u ovoj nas godini očekuju i obavezni sistematski pregledi kako bi se spriječilo da zloćudne i druge kronične bolesti uđu u poodmaklu fazu, što smanjuje šanse za izlječenje. Time bi se smanjili troškovi liječenja, a i pritisak na bolnice jer bi se bolest liječila kroz obiteljsku medicinu. Doduše, još trebaju proći jedno saborsko čitanje kako bi stupili na snagu, što bi moglo biti u prvom kvartalu ove godine.

Preventivni zdravstveni pregledi, kojima bi trebao biti obuhvaćen velik dio populacije, detaljno će se tek urediti pravilnikom. No, zna se da će najprije biti pozvani građani srednje dobi, najvjerojatnije u 40-im i 50-im godinama života, koji dulje vrijeme nisu bili na sistematskom pregledu. Za neodazivanje se čak razmatraju i eventualne sankcije.

Dio ministrove reforme odnosi se i na organizacijsku strukturu zdravstvenog sustava. Shodno njoj, u primarnu razinu zaštite uključuju se psihološka i logopedska djelatnost te �izikalna terapija. Sanitetski prijevoz izmješta se u djelatnost zavoda za

“Raduje” rast minimalne plaće čiji je bruto iznos od 700 eura ili 5.274,15 kuna. Neto je to 560 eura. No, daleko je to od iznosa koji je u zemljama EU. Prema lanjskim podacima Eurostata, bruto minimalna plaća u Hrvatskoj je iznosila 624 eura, Litvi 730 eura, Sloveniji 1074 eura, Austriji 1593 eura, Njemačkoj 1621 euro, a Irskoj 1775 eura.

Na svoje su napokon došli i djelatnici s ugovorom na određeno vrijeme jer se oni ograničavaju na najviše tri puta u tri godine. Djelatniku nakon tri godine takvog ugovora poslodavac mora dati onaj na neodređeno.

Nadalje, radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža neće ostvarivati pravo na otkazni rok ni otpremninu. Od 1. siječnja 2023. plaće se više neće morati isplaćivati isključivo na tekući račun. Na taj će se način rasteretiti građani i poduzetnici koji su

Poslodavca će se kažnjavati za neprijavljene domaće i strane radnike. Neprijavljeni radnik će odmah biti prijavljen, a poslodavac će uz kaznu biti obvezan platiti i sve druge obveze za neprijavljenog radnika za razdoblje unazad 6 mjeseci.

Od 2023. poslodavci će u jednom mjesecu moći neoporezivo isplaćivati radnicima paušalnu naknadu u iznosu od 500 kuna mjesečno ili naknadu za troškove prehrane do 1.000 kuna uz dostavu računa.

Opcije će se moći kombinirati iz mjeseca u mjesec pa će tako jedan mjesec biti moguće isplatiti paušalnu naknadu, a drugi naknadu za prehranu prema dostavljenim računima.

Za velike poduzetnike u novoj godini dolazi jednokratni porez na ekstrapro�it ili, kako je to zakonom de�inirano, dodatni porez na dobit. Obveznici novog nameta su tvrtke koje su u 2022. godini imale prihod veći od 300 milijuna kuna s dobiti većom od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Razlika u dobiti oporezivat će se po stopi od 33 posto.

Tetrapak postaje povratna ambalaža

Očuvanje okoliša donosi nam nestanak besplatnih tankih plastičnih vrećica koje će se od sada naplaćivati. Pa tko voli, nek’ izvoli svaku vrstu voća stavljati u drugu vrećicu. Tetrapak pak i bočice manjih volumena postaju povratna ambalaža. Riječ je o bočicama volumena manjeg od 0,20 litara, s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom te s plastičnom ambalažom koja nije od PET-a, primjerice HDPE (polietilen visoke gustoće, kruta plastika).

5 6. siječnja 2023. Aktualno www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Nada Lovrec, predsjednica Ma�ce umirovljenika Međimurske županije, pomaže svojim članovima u izračunu najbolje opcije za mirovinu

OSOBE O KOJIMA SMO PISALI U 2022. GODINI

Prije dvadesetak godina uveli smo običaj pregleda događaja koji su donijeli neku bitnu promjenu u Međimurju u godini koja je završila. Svaka je takva retrospektiva dobra, ako dovodi do promišljanja o tome kakva je godina bila. Iako se pozitivni ili negativni karakter tih događaja može odrediti tek godinama kasnije. Ove smo godine odlučili promijeniti pristup. Prisjetili

smo se osoba o kojima smo pisali prošle godine bez obzira na to na koji su način doprinijele, ili nisu, sebi ili našoj zajednici.

Naime, s promjenama koje su se počele događati s dolaskom pandemije kad se prema građanima počelo odnositi kao prema stoci u toru i krenulo u opetovano kršenje ustavnih prava pod izlikom višeg cilja, našli smo se u nekakvoj društveno-političkoj preši u kojoj, čini se, pojedinac nema

utjecaja više ni na što. Sve je posljedica neke “više” sile.

Pa tako danas živimo u slici svijeta u kojem novac ne zarađuju građani, već ih daje Europa ili vlada. Pomoć dijeli Europa ili vlada, a ne građani koji su taj novac stvorili i uplatili u proračun… itd. I svi su oni nešto zaslužni, a nitko nikad ništa kriv. Dobili ste sliku?

Kao da smo svi obavijeni strukturama ispletenim od silnica koje emitiraju naša Vlada i Europska unija. Kao da smo

oblijepljeni ljepilom od sluzi njihove birokracije i njihovih pravila, lažnog morala, infrastrukture, „zaštićenih“ cijena benzina i plina, patriotizma i kvazipatriotizma… niz nastavite sami. I to se ne prestaje lijepiti na nas poput etiketa od kojih se više ne može ni disati ni vidjeti plavetnilo neba.

Još će sve nabrojano sad od Nove godine biti i lijepo zamotano u euro, koji će dati dojam kako je sve ovo normalno pa čak, eto, i certi�icirano

od strane EU-a. Ispada da smo bili jako dobri i poslušni te smo sad „normizirani“ i civilizirani do te mjere da nas, evo, sad puštaju slobodno bez granica lunjati i po EU.

Malo morgen! Niti je to ideja Europske unije niti je to bio cilj nastanka Republike Hrvatske. Cilj su bili građani. Slobodan prolaz roba i usluga, a naročito ljudi. Ljudi ravnopravni i zaštićeni zakonom koji garantira jednaka pravila igre za sve. A ne da ti za razvoj

i preživljavanje trebaju dobre veze u Briselu ili u Vladi ako možda živiš na periferiji ove države i da ti trebaju političari koji se time još i hvale. To je trebalo ostati u bivšim sustavima.

Upravo zbog toga vam donosimo ljude o kojima smo pisali prošle godine. Naše ljude. Naše građane. I to izabrane „odokativno“, bez neke stroge procedure ili pravila. Niti smo birali savršene niti smo birali idealne… jer takvi smo, ljudi.

• Omiljena fotogra�kinja širokog osmijeha i još većeg srca. Poznata kao volonterka u Africi, gdje pomaže u sirotištu u Tanzaniji. Od ove godine jedna je od osnivačica Udruge Ti nisi sam koja se bavi pomaganjem nezbrinutoj, udomljenoj i siromašnoj djeci Hrvatske i Afrike.

• Najprije vatrogasac amater, potom vatrogasac profesionalac, pa načelnik Šenkovca, da bio od prvog siječnja ove godine postao i vatrogasni zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije. Novinske stupce punio je kao načelnik s najvećom plaćom od 12.824 kuna neto.

• Iako je javnosti već bio poznat kao sportski aktivist, sportaš i atletičar Mario Sever široj javnosti je postao poznat kad je “protrčao” kroz dvije uskokove istrage. One župana Posavca i bivšeg gradonačelnika Kovača. Ovaj policajac osumnjičen je od strane USKOK-a kao uzrok curenja informacije tijekom istrage te za insceniranje prijetećih poruka bivšem gradonačelniku Kovaču.

• Poznat je čakovečki krojač i političar, no malo tko zna da je i vrhunski vrtlar. Ove je godine u svom impozantnom vrtu u Okruglom Vrhu impresionirao natjecateljice našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši. U svoj je čudesni vrt utkao preko 40 godina rada te puno, puno ljubavi.

Filip Ude

• Naš najpoznatiji gimnastičar u 2022. i 36. godini života imao je odlične svjetske rezultate i vrhunsku formu. U svom petom finalu na Svjetskom prvenstvu u Liverpoolu osvojio je visoko osmo mjesto na konju s hvataljkama! Kako je potvrdio, neće prestati trenirati tako dugo dok ne osvoji zlato.

• U obaranju ruke ovom 20-godišnjem snagatoru, inače Pribislavčaninu, nitko nije ravan u cijeloj Europi. U džep je spremio zlato u Litvi, a na Svjetskom u Turskoj osvojio je sjajno treće mjesto. Iznimno je ponosan na medalje i želja mu je otvoriti prvi klub za obaranje ruku u Međimurju.

• Poznata kao prva međunarodna posvojiteljica u Međimurju. Sa svojim je suprugom posvojila Rose Marie iz Afrike, a sve to ju je potaknulo da osnuje Udrugu Ti nisi sam koja se bavi pomaganjem nezbrinutoj, udomljenoj i siromašnoj djeci Hrvatske i Afrike. Sredinom prosinca organizirala je humanitarni koncert u CZK-u Čakovec.

• Naša regionalna zvijezda industrije „sadržaja za odrasle“ iz Pribislavca s adresom u Njemačkoj postaje sve popularnija. Osim snimanja �ilmova u vrijeme pandemije poslovno se snalazila i pro�ilom na stranici Only Fans. Stalno investira u sebe te je prošle godine povećala grudi što joj je omogućilo još unosnije angažmane, intervjue i nastupe na sajmovima erotike.

6 Ljudi u 2022. 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Marija Zadravec Andreja Ribarić Josip Francki Novak Josip Radek Mario Sever Robert Meglić Martina Strahija

• Ako tko može riješiti problem s otpadom, onda je to zasigurno Siniša Radiković, direktor GKP-a PRE-KOM, tvrtke koja je najbolja u Hrvatskoj po gospodarenju otpadom. Tom mišlju vodio se i načelnik Pribislavca Matija Ladić, čija općina je do grla u otpadu, pa je angažirao Radikovića i dao mu odriješene ruke.

• Prvi ministar koji je uhićen na dužnosti i završio u Remetincu. Naš, Međimurec. A taman smo se privikli da su nam sva vrata u Zagrebu otvorena, načelnici i gradonačelnici češće su svraćali u Banske dvore. I dok se dio njegovih suosumnjičenika nagodio, Horvat još čeka riječ božice pravde.

• Dao je ostavku na mjesto direktora Stanorada kad ga je osovio na noge. Odluku nije donio iz hira, već je o tome promišljao pola godine. - Izvukao sam �irmu iz gabule i sad idem dalje, kazao je. Preuzeo je Stanorad u gabuli i problemima, kad je to gradsko poduzeće bilo slučaj, a njegov prethodnik predmet pravosudnog postupka.

• Ona je žena nevjerojatne inspiracije za sve one koji boluju od teških bolesti. U šest je godina uspjela dva puta pobijediti rak dojke. Iz svake je svoje borbe izišla kao apsolutna pobjednica i pokazala svima da se u životu nikad ne smiješ predati, ma kako god situacija loše izgledala.

• Nastavnik kuharstva iz Srednje škole

Prelog rasturio je profesionalne kuhare na međunarodnom gastronatjecanju Biser mora na otoku Braču. Uz puno ljubavi, volje i truda, jedini amater među profesionalcima, osvojio je nepce žirija i vratio se u Prelog i svojim učenicima s 4 medaljama.

• Izabrana je za direktoricu Međimurskih voda nakon drugog natječaja među osam kandidata. Do izbora novog direktora došli su nakon dvaju natječaja. Prvi je poništen nakon što su izbori već ušli u završnu fazu, ali su dva kandidata iz užeg izbora tik pred donošenje odluke povukli svoje kandidature.

• 23-godišnja studentica agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i nova miss Agronomijade 2022. godine, iz Slakovca. Ta simpatična mlada dama uz studentske obveze i konje smatra da se sve stigne ako za to postoji volja i ljubav. Na posljednjoj je godini diplomskog studija, smjer zaštita bilja.

• Napustio je mjesto direktora Mesne industrije Vajda d.d. i prešao u građevinsku tvrtku Međimurje PMP Božidara Žvorca. Vajdu je napustio nakon što je u njoj ostavio veliki trag. Rezultatima je uvjerio vlasnike kako je logika i radna etika u Međimurju ipak nešto drugo, nego u ostatku Hrvatske i nije dopustio da se Vajda utopi u velikom sustavu �irme Pivac.

• Beličanec će ući u povijest kao prvi čovjek u Hrvatskoj protiv kojeg je europsko tužiteljstvo podiglo optužnicu za subvencijsku prijevaru. Pokušao je dobiti milijun kuna, no ruka pravde ga je prije uočila i odredila mu 10 mjeseci zatvora. Zatvor je zamijenio radom za opće dobro.

• Tomo Blažeka 2000. postaje tajnik Matice hrvatske u Čakovcu. Godinama sudjeluje u izradi Kajkavskog kolendara, a od 2001. jedan je od urednika. Godine 2016. izdaje svoju prvu knjigu Čavske slikice, a 2022. uređuje knjigu Zercalo duše Adama Zelenića iz 1650. Krajem 2022. napušta mjesto tajnika, što ga čini najdugovječnijim tajnikom MH-a.

• Početkom svibnja 2022. godine na čelo Turističke zajednice stigao je Filip Horvat. Ovaj poznati glazbenik i profesor, inače rodom iz Pušćina, u koštac se uhvatio s Porcijunkulovom i Adventom. Možemo samo reći da je svojim urbanim imidžom unio određene promjene u ove poznate evente.

• Ravnatelj CZK-a Rudar Mursko Središće izabran je za predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. Povjesničar je Međimurja, a Matica hrvatska najveći je i najugledniji izdavač u Međimurju i prvo što vidim, naglasio je, jesu bezbrojne mogućnosti za istraživačke i izdavačke projekte od velike važnosti za Međimurje, najavio je.

7 6. siječnja 2023. Ljudi u 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Alen Kajmović Zoran Turk Marcela Mesarić Filip Horvat Sunčana Glavina Tomo Blažeka Danijel Naranđa Danijel Vinković Danica Bubek Velimir Mađarić Darko Horvat Siniša Radiković

• Najveći in�luencer među političarima i gradonačelnik Murskog Središća, koji je od jeseni i saborski zastupnik. Jedini je zastupnik iz vladajuće stranke (HDZ) iz Međimurja u Saboru i time u prilici za obilaženje ministarstva i agencija u interesu grada, okolnih općina i cijelog Međimurja.

• Odbojkašica iz Pribislavca, bila je naša međimurska kandidatkinja koja je zablistala na ovogodišnjem Izboru za miss sporta Hrvatske 2022. godine koji se održao u Hotelu Panorami u Prelogu. Ova ambiciozna sportašica i dugogodišnja je odbojkašica Kaštela i KOP-a Čakovec.

• Prepoznatljiv je po svom inovativnom pristupu i aranžmanu za animaciju djece. Njegova platforma Zagonetno drvo ističe se naturalističkim duhom i radionicama koje djeca obožavaju. Radi drvene didaktičke igračke za djecu i mlade te animira i zabavlja razne generacije mladeži. 2022. mu je bila uspješna godina u karijeri.

• Poznati međimurski šahist koji je aktivan predsjednik štrigovskog Šahovskog kluba Stridon još od 1994. godine. Bio je i dvije godine predsjednik Hrvatskog šahovskog saveza. Zalaže se i trudi da se sve šahovske snage u Međimurskoj županiji skupe u jedno pravno tijelo ili udrugu.

• Majka lavica koja se već godinama bori za kvalitetniji i sretniji život svog mališana, koji boluje od dijabetesa. Svojom borbom doprinijela je poboljšanju zdravstvenog sustava u korist međimurskih slatkiša na nacionalnoj razini. Najprije senzor Libre, a sada i glukagon u spreju njezinim su zalaganjem stigli na HZZO-u listu osnovnih lijekova.

• Mladi SDP-ov lav noćna je mora preloškog gradonačelnika. Liječnik Horvat ima taj dar da Kolareku veterinaru stalno postavlja nemoguća pitanja na koja se odgovari ne sipaju, onako automatski iz rukava. Treba primjerice znati objasniti utapanje pasa, analizu mesa pastrva te rad vrtića ljeti.

• Liječnik, nefrolog, bivši šef Odjela za dijalizu i sam je završio kao nefrološki pacijent koji je prošao dijalizu i presađivanje bubrega, čemu je prethodio rak. Suočivši se s bolestima koje smo naveli, kao liječnik koji je postao pacijent, pretočio je iskustvo u knjigu i dao joj naslov Dvojnost.

• Imovinske kartice po novim propisima moraju predati i čelnici zdravstvenih ustanova. U tom sektoru najveću plaću prima ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije Marina Payerl-Pal. U njezinoj je imovinskoj kartici navedeno da mjesečno prima plaću od 30.593 kuna neto.

• O tome kako se potrebno odvažiti, izaći iz svoje komfor-zone, ali se ipak vratiti u rodni kraj s nama je podijelio sugovornik Saša Martišek (39) iz Čakovca koji je u svom radnom vijeku stekao razna iskustva. Nakon rada na kruzeru i posjeta 55 zemalja, vratio se u Čakovec gdje radi u hotelu Castellum.

• Mladu Štefančarku put je odveo u Osijek gdje je završila fakultet, a potom je i doktorirala. Doktorica znanosti danas uspješno usklađuje znanstvenu karijeru s ulogom mlade majke i supruge. Ni ne pomišlja na odlazak iz Hrvatske, eventualno na edukacije i dodatno usavršavanje.

• Nakon mljekomata, jajomata i uljomata dobili smo i siromat koji je otvorila mlada školovana poljoprivrednica iz Pušćina. Darija se ne libi ući u štalu prepunu krava, zasukati rukave i mijesiti sir oplemenjujući njegov okus domaćim začinima. Recepturu izrade svojih sireva ipak ne odaje.

• Novinarka Međimurskih novina nagrađena za istraživačko novinarstvo u domeni zaštite prirode. Kad šišmišu zvono zvoni, a dabru se klip “kuruze” smiješi, Vlastino pero leti. Samozatajna, skromna i nadasve vrijedna novinarka Vlasta Vugrinec dobila je nagradu za Najbolji novinarski rad na teme zaštite prirode u Međimurskoj županiji.

8 Ljudi u 2022. 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Marina Payerl-Pal Vlasta Vugrinec Dr. Branimir Vurušić Darija Zdolec Mario Horvat Petra Matić Sandra Mesarić Saša Martišek Roland Tomašić Matija Bobek Mirjam Varga Dražen Srpak

• Znan kao jedan od glavnih organizatora Forestlanda, glavnog festivala u Međimurju, ove je godine u Prelog doveo balone na vrući zrak. Prvog vikenda u rujnu Marina u Prelogu postala je prava mala Kapadokija. Brojni posjetitelji uživali su u pogledu na balone koji su se nadvili nad preloškim nebom.

• Naša poznata manekenka koju svoju karijeru gradi u Milanu, ove se godine okušala u glumačkim vodama. Na Rimskom �ilmskom festivalu, u listopadu ove godine, stigla je na premijeru �ilma Lamborghini, koji prati životnu priču osnivača te marke, Ferruccija Lamborghinija. Ema u �ilmu glumi plavokosu ljepoticu, a stala je uz bok holivudski popularnim glumcima.

• Poznata je čakovečka �ilmašica, pjesnikinja i spisateljica koja niže velike uspjehe čitavim svijetom. Njezin �ilm Vračarin sin osvojio je nagradu za najbolji suvremeni �ilm godine. Također, 2022. objavila je novu knjigu Budnost koja se pronašla na ovogodišnjem Interliberu.

• 54-godišnja je kuharica, domaćica, majka troje djece i baka petero unučadi iz Podbresta. U njenoj kuhinji stalno nešto �ino miriši. Kuha odmalena, a sve recepte naučila je od svoje majke. Svojim receptima inspirira tisuće domaćica na društvenim mrežama.

• Dolazi iz Novog Sela Rok i može se pohvaliti da je dosad donirao krv 98 puta. Želja mu je da pređe brojku 100. Počeo je darivati krv još dok je bio maloljetan, sa 17 godina. Definitivno mu darivanje krvi dobro ide i kako kaže, darivat će krv sve dok ga prati zdravlje.

• Samozatajna vrtlarica, čiji se prekrasan vrt nalazi nedaleko od Rasadnika, ovogodišnja je pobjednica našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši. Osim što zapanjuje veličinom i raznolikošću biljaka, njezin je vrt poseban po tome što sadrži preko 350 vrsta hosta, a jedan dio vrta je kaskadni.

• Mladi poljoprivrednik kralj je oranja. Višestruki županijski pobjednik u oranju i sudionik Svjetskog prvenstva. Uz njegovo vodstvo, traktor pleše impresivan ples po polju ostavljajući neponovljive brazde. Stoga nije ni čudno što živi od poljoprivrede i vidi svoju budućnost u njoj.

• Operna pjevačica i magistra solo pjevanja, postala je nova voditeljica glazbene djelatnosti u Centru za kulturu Čakovec. Na tu je funkciju odabrana na posljednjoj sjednici Upravnog vijeća Centra za kulturu Čakovec. Na novu dužnost stupila je 26. rujna 2022. godine.

• Ovaj 27-godišnji akademski glumac okušao se na setu i odmah osvojio srca svih glumeći u �ilmu Nosila je rubac črleni. Andro za sebe kaže da ima sve na svijetu, obitelj, ženu, dijete i najbolji posel na svijetu. Završio je glumačku akademiju u Osijeku, a budući da je to dvopredmetni studij, završio je i lutkarstvo.

• Učenica Gimnazije J. Slavenskog Čakovec Međimurje je u Belgiji predstavila sa svojim radom o Šahovskom klubu. Petra je u rujnu prošle godine imala prilike ići u Belgiju, među top deset iz cijele države, na projektu Active Girls Lead – She runs.

• Rzanje teškog međimurskog hladnokrvnjaka ušlo mu je u krv još u ranom djetinjstvu. Pasionirani zaljubljenik nastavlja tradiciju njegova uzgoja i svim se silama bori za očuvanje te naše autohtone pasmine. Ideja ima, no ne može se sam, uz još nekolicinu entuzijasta, boriti protiv vjetrenjača.

• 14-godišnjakinja iz Čakovca osvojila je prvo mjesto na 7. Međunarodnoj izložbi karikatura. U velikoj konkurenciji od čak 528 radova, Anin je rad osvojio prvo mjesto. Ovogodišnja tema međunarodne izložbe bila je amaterski sport, a Ana se baš dobro dosjetila i nacrtala aktualnu temu.

9 6. siječnja 2023. Ljudi u 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Tamara Korunek Ana Barić Fran Andrej Jalušić Matija Ladić Suzana Kemec Petra Posavec Mladen Flac Andro Damiš Verica Balent Stanka Gjurić Ema Kovač Krešo Biškup

U caffe baru Bedem u Čakovcu 7. listopada održano je otvorenje izložbe i proglašenje pobjednika 7. Međunarodne izložbe karikature Čakovec 2022. čiji je organizator i začetnik Damir Novak iz Malog Mihaljevca. Osim što je okićen brojnim svjetskim nagradama, Damir je i karikaturist Međimurskih novina, a njegove radove donosimo svaki tjedan u novinama na zadnjoj stranici.

• Kulturologinja po struci i nova je vršiteljica dužnosti ravnatelja CZK-a Čakovec. Preko 10 godina radi u CZK-u Čakovec kao organizatorica programa i vrlo je svestrana osoba u svom poslu. Jedan od glavnih ciljeva joj je novo ruho dvorane Centra za kulturu Čakovec. Također je od 2022. koordinatorica projekta Moje malo kino koji se provodi u sklopu CZK-a.

• U Dekanovcu je održan prijem za mladog vrhunskog sportaša Svena Strahiju koji postiže odlične sportske uspjehe na svjetskom nivou. 15-godišnji Sven, učenik prvog razreda Srednje škole Čakovec, smjer �izioterapeut, već četvrti mjesec zaredom u svojoj kategoriji kadeta - 70 kg drži prvo mjesto na svjetskoj ljestvici kadeta karatea.

• Učenica je 2. razreda opće gimnazije u Srednjoj školi Čakovec, a protekle ju godine kiti titula zlatne europske prvakinje. Na Europskom prvenstvu u Italiji u mažoret plesu Eva je osvojila zlato u kategoriji solo s rekvizitima, juniori.

• Vlasnik tvrtke Tehnix, inovativni poduzetnik čije je poduzeće osvojilo brojne nagrade, među kojima i plaketu Zlatna kuna, zapošljava 550 djelatnika. Đuro Horvat je kompaniju inovativnim vođenjem preobrazio u ekoindustriju koja izvozi 80 posto svojih proizvoda.

• Djevojka iz Belice ima 18 godina i spada među najljepše Hrvatice. U slobodno se vrijeme bavi modelingom i šminkanjem i odlično joj to ide. Posebno je što je na Miss Beauty Croatia 2022. osvojila izvanrednu titulu druge pratilje i time osigurala svoje mjesto u modeling svijetu.

• Meštar od meda i šaptač pčelama. Svojim znanjem i umijećem u pravljenju te zdrave namirnice, bacio je na koljena svoje kolege iz cijele Hrvatske. Osvojena zlata više ni ne broji niti pak se brine za budućnost. U pčelarstvu je cijela obitelj, a sin već uspješno kroči njegovim stopama.

• Vinarija Štampar osvojila je na ovogodišnjem Decanteru, najutjecajnijem vinskom natjecanju na svijetu, čak šest medalja te su prvi u regiji okićeni zlatom za sauvignon. Ukupno gledajući osvojili su 15 medalja na Decanteru u Londonu, što ih čini najnagrađivanijom vinarijom u Međimurju.

• Vrstan frizer i umjetnik iz Čakovca. Frizerstvom se bavi preko 20 godina. Ove godine je u galeriji Scheier imao svoju prvu samostalnu izložbu Samozadovoljavanje. Zanimljivo je što slika svoje radove samo noću jer onda nađe najviše mira i inspiracije.

• Dugovječna načelnica bez dlake je na jeziku. Ono što drugi misli, ona se jedina usudi izreći javno pa i prozvati veliko poduzeće poput Međimurskih voda. Aglomeracija je svima trn u oku i ona jasno i glasno ukazuje na sve nepravilnosti na terenu i proziva krivce imenom i prezimenom.

• Nacionalno se proslavio kao “IT stručnjak” iako od informatike nema niti točkice iznad “i”. Postao je poznat završivši u USKOK-ovoj istrazi jer je bivšem gradonačelniku Čakovca slao lažne prijeteće poruke mobitelom. Iz nekog razloga zagrebački mediji prozvali su ga informatičkim stručnjakom, ali kako čujemo ponude za IT posao ipak su izostale.

• Iako je u invalidskim kolicima nakon što je na njega pala teška traktorska šprica, Denis sam servisira svoj auto, kosi travu po gruntu, ruši drva u šumi te uređuje terasu i ribnjak. Nesreća ga nije spriječila da nastavi živjeti, koliko god je to moguće, osnuje obitelj i bude podrška sinovima.

10 Ljudi u 2022. 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
David Štampar Denis Makovec Željko Trupković Damir Ledenčan Valerija Vlah Đurđica Slamek Đuro Horvat Darko Purić Eva Varga Sven Strahija Helga Lajtman Damir Novak

• SDP-ova saborska zastupnica ući će u legendu po svojim amandmanima. I dok se u Međimurju rado i glasno njima hvali, u Saboru je vrlo tiha i radije se drži sjene. Čak je jednom i glasala protiv vlastitog amandmana, a drugi put se uopće nije pojavila na glasanju. I onda njezin prijedlog prođe poguran glasovima njenih političkih oponenta, zastupnika HDZ-a.

• Međimurska gibanica dobila je svoju monogra�iju, a za to neprocjenjivo djelo zaslužna je Janja Kovač, viša kustosica etnografskih zbirki, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti iz Muzeja Međimurja Čakovec. Upravo je ona najbolje objasnila podrijetlo međimurske gibanice.

• Jedna je od onih koji Međimurje zaista nosi u srcu. To je i više nego vidljivo kroz njezin stvaralački, pjesnički rad. Protekle je godine izdala i svoju treću knjigu Međimurska reč v srcu zvoni, koja je zbirka pjesama na kajkavskom narječju. Ova vrijedna knjiga predstavljena je početkom studenog u prostoru Muzeja Croata insulanus grada Preloga.

• Gradonačelnik Preloga, kao jedini kandidat na stranačim izborima izabran je za predsjednika međimurskog HDZ-a. Dobio je 576 od 578 glasova. Najavio je da će biti otvoren za razgovore sa svima onima koji žele prosperitetnije Međimurje. Nije isključio ni suradnju s trenutno najjačom međimurskom političkom ikonom Matijom Posavcem.

• Ovaj neustrašivi sedmogodišnjak iz Čakovca u svojem malenom životu pobijedio je leukemiju. Nakon brojnih punkcija, uboda iglom, karantene, života u bolnici, Noi je presađena koštana srž. Transplantiran je 17. rujna 2019. godine, što danas slave kao Noin drugi rođendan.

• Poznati fotoreporter iz Međimurskih novina uz Vjerana Žganca Rogulju održao je izložbu sportske fotogra�ije u Čakovcu. Izložba je održana povodom dobivanja titule Europska regija sporta 2022. u organizaciji Zajednice športskih udruga i saveza Međimurske županije.

• Ljutili se mi ili ne na naše liječnike i duga čekanja u čakovečkoj bolnici, liječnici na čelu s ravanteljem Igorom Šegovićom rekli su da se njome ipak bolje upravlja nego zagrebačkom uzdanicom, KBC-om Zagreb. Rangiranje je mnogima po nosu da su zaključili da ono nije vjerodostojno i da ne odgovara stvarnom stanju.

• Žena koja je pokrenula Muzej Međimurja Čakovec. U vrijeme njena mandata obnovljena je Riznica Međimurja, novi muzej koji privlači brojne posjetitelje i turiste. Na zanimljiv i interaktivan način prikazan je život Zrinskih, Frankopana, ali i kako su se živjele međimurske legende i mitovi. Obnovljene tamnice su posebno zastrašujuće i zanimljive posjetiteljima.

• Osnovna baletna škola Miroslav Magdalenić Čakovec na čelu s ravnateljicom Senkom Bašek održala je u prosincu u Centru za kulturu čarobnu izvedbu Orašara. U plesnoj izvedbi Klara u zemlji slatkiša, 2. čina planetarno popularnog baleta Orašar Petra Iljiča Čajkovskog, publici su prenijeli pravi božićni duh.

• Idejni je začetnik najljepšeg i najčarobnijeg božićnog koncerta u Međimurju, koji stvara sa svojim suradnicima. Profesor je glazbe, dirigent, voditelj Zbora Josip Vrhovski Nedelišće i božićnog orkestra. Značaj Božićnog koncerta u Nedelišću potvrđuje 2.100 ljubitelja pjesama o ljubavi i miru u publici. Događaj je to koji se čeka cijele godine.

• Direktor Međimurje-plina našao se razapet - s jedne strane mu ministar lijepi etikete „bešćutnoga prema djeci“, a on s druge strane mora čvrsto držati tržišnu liniju za dobrobit �irme. Ako posustane, dolazi u pitanje i poslovanje Međimurje-plina i njegova vlastita glava pred zakonom. Kako je Hranilović HNS-ovac, legalno je što ga cima vladajući HDZ, ali je način proziran i debelo ispod svakog ukusa.

• Načelnik Goričana koji je doveo brojne europske projekte i time osnažio svoju zajednicu. Goričan tako ima rekordni proračun za 2023. godinu od 4,4 milijuna eura. Glavne su investicije novi vatrogasni dom i vrtić, a spomenimo značajnu gospodarsku zonu koja se puni, kao i Šoderica koja je proglašena najljepšim ribnjakom.

11 6. siječnja 2023. Ljudi u 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Maša Hrustek Sobočan Emanuel Sinković Igor Šegović Nenad Hranilović Zlatko Vrzan Branimir Magdalenić Noa Križaić Senka Bašek Ljubomir Kolarek Marija Novak Janja Kovač Boška Ban Vlahek

• Glavna je voditeljica i koreogra�kinja najpoznatijeg čakovečkog Suvremeno-plesnog kluba Teuta koji je krajem 2022. godine obilježila velikih 30 godina aktivnog plesnog djelovanja. Tetuta je poznata po inovativnom, ekspresivnom i produhovljenom plesnom opusu.

• Osebujna žena iz Murskog Središća. Prije osam godina egzistencijalne brige riješila je prihvativši posao čuvanja starih u Austriji. U ranim pedesetima bez prilike da nađe posao kod kuće, �inancijskog škripca riješila se zaposlenjem u Austriji. U tih osam godina preboljela je i rak, razvela se, promijenila ime i postala baka.

• Posrnuli odvjetnik dugo je obmanjivao svoje klijente uzimajući im novac uz neizvršavanje posla. Klijenti su ga bezuspješno pritiskali, a pritiskao je i on njih. Antun Zvornik nije se dao i sve nam je ispričao. Klupko se počelo raspetljavati i na vidjelo je počelo izlaziti sve više obmanutih i razočaranih osoba.

• Podizanjem optužnice Matija Posavec prestao je biti gonjena stranka i na sudu se sada ravnopravno može suprotstaviti svojim progoniteljima, USKOK-u i DORH-u. Dugo trajanje istrage već je uvelike sputalo međimursku vlast, jer je župan naočigled djelovao pod “ručnom” i priličnom količinom stresa te je obavljao uglavnom ceremonijalne dužnosti izbjegavajući važnije odluke.

• Na političku scenu ušao je kao protukandidat Ljerke Cividini i Stjepana Kovača za gradonačelnika Grada Čakovca ispred stranke Fokus. U političkoj utakmici stekao je popularnost te se ujedinio s novom gradonačelnicom. Postao je tako predsjednik Gradskog vijeća, no ubrzo je smijenjen. Kao glavni razlog smjene navodilo se što nije želio na dnevni red staviti točku o povećanju smeća koju su ČAKOM i Cividini predlagali.

• Samozatajni dobrotvor iz Svetog Martina na Muri nakon smrti na proljeće poklonio je svoju ostavštinu. Županijskoj bolnici Čakovec donirao je 750.000 kuna, a školi u Martinu 20.000 eura. Njegovo je ime zauvijek ostalo zapisano na spomen-ploči novoizgrađenog parkirališta kod bolnice.

• Strastvenom ribolovcu iz Goričana ostvarile su se sve želje osvojivši zlato na Svjetskom prvenstvu u ribolovu. Trenutno trenira mlade do 15 godina u SRK-u Klen Sveta Marija, čiji je i sam član. Njegova djevojka Simona Vlašić također je strastvena ribolovkinja i dvostruka je prvakinja Hrvatske.

• Braća Furdi – Tomica, Denis i Mario Furdi braća su iz Hodošana koja su odlučila nastaviti i preuzeti obiteljsko gospodarstvo. Završili su srednju Gospodarsku školu u Čakovcu, smjer poljoprivredni tehničar. Rasli su u poljoprivrednom okruženju i na neki način im je bilo prirodno da se nastave razvijati u tom smjeru. Tako su ih doma učili odmalena i to im je ostalo u krvi.

• On je mali od kuhače. S tek 21 godinom oduševio je svjetske kuhare te u žestokoj konkurenciji osvojio visoko šesto mjesto na internacionalnom natjecanju u Meksiku. Uspjeh je tim veći što je to bilo po prvi put da je Hrvatska imala predstavnika na jednom tako važnom natjecanju.

• Selnica se može pohvaliti da ima svjetskog prvaka u jiu-jitsuu. Poznati automehaničar i vlasnik autoservisa osvojio je zlato na netom održanom Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju. Predsjednik je kluba MS Jiu Jitsu te je osvojio godišnju nagradu Grada Murskog Središća za rekreativca godine.

• Iznimna djevojka iz Čakovca ima 16 godina i bavi se modom i modelingom. 2022. godinu obilježila je time što je bila zaštitno lice kolekcije jesen zima 2022. – 2023. brenda Xenia Design. Također, završila je poznatu zagrebačku modnu školu Midikenn gdje je naučila najvažnije detalje vezane uz modni svijet.

• Bivša državna tajnica za kontinentalni turizam od početka ove godine postaje službena savjetnica za turizma gradonačelnika Preloga LJubomira Kolareka. Ona može otvoriti brojna vrata, donijeti svježe ideje i povezati u turistički proizvod potencijale donjeg Međimurja. Za početak će raditi volonterski, jer se trenutno koristi pravom 6+6 plaća.

12 Ljudi u 2022. 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Braća Furdi Sandra Herman Mihael Pongrac Iva Medved Martin Vinko Alen Kontrec Darko Zver Amos Novak Matija Posavec Antun Zvornik i Darko Pandur Lela Novak Nikolina Mekovec

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA s dvama eurima sufinancira dnevne karte umirovljenicima

Karte za tri eura samo za članove udruga

Pravo na povlaštene dnevne karte za svoje članove izborili su Matica udruge umirovljenika, čija je predsjednica Nada Lovrec i Savez udruga umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije, čiji je predsjednik Franjo Bašek

Umirovljeničke udruge u dogovoru s međimurskim županom Matijom Posavcem izborile su za svoje članove jeftinije karte za kupanje na čakovečkim bazenima.

Radi se o povlastici za dnevnu kartu. Umjesto pet, umirovljenici, članovi udruga, platit će tri eura za cjelodnev-

no kupanje. Povlasticom su obuhvaćeni članovi dviju udruga: Matice udruga umirovljenika, čija je predsjednica Nada Lovrec i članovi Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije, čiji je predsjednik Franjo Bašek.

Razliku u cijeni od dvaju eura do punog iznosa karte su�inancira Međimurska županija iz proračuna.

Umirovljenici koji vole kupanje na bazenima tom se povlasticom mogu koristiti od početka ove godine, a potrebno je da na recepciji čakovečkih bazena prilikom kupnje kar-

te predoče člansku iskaznicu jedne od dviju spomenutih udruga, osobni dokument sa slikom, bilo da je riječ o osobnoj iskaznici, vozačkoj dozvoli ili putovnici, pojasnio je Miodrag Novosel, direktor GKP-a Ekom u sklopu kojega posluju bazeni. Nakon toga dobit će dnevnu kartu za kupanje za tri eura.

Do sada su se privilegijem jeftinijeg kupanja na čakovečkim bazenima koristili umirovljenici s područja grada Čakovca jer bazeni posluju u sklopu Gradskog komunalnog poduzeća Ekom. Sada je žu-

Ugostio ih biskup Bože Radoš

Zrinska garda Čakovec, predsjednik Đuro Bel, dopredsjednici Josip Torčec i Dražen Berkopić, kuna zastave gospođa Bernarda Cecelja, nadzapovjednik Alojz Šestan i počasni predsjednik Alojzije Sobočanec, Družba "Braća Hrvatskog zmaja" - Zmajski stol Čakovec, pročelnik Ivica

Zanjko, Zrinski konjanici Čakovec i predsjednik Marijan Ramušćak bili su na božićnom prijemu kod varaždinskog biskupa mons. Bože Radiša, a prijemu je nazočio i mons. Josip Mrzljak, biskup u miru i počasni član Garde. U ugodnom razgovoru zadržali su se dulje od sat

vremena i prenijeli biskupu sve aktivnosti u godini koja je upravo završila, kao i o planovima za sljedeću godinu. Naglasak je stavljen na zajedničke aktivnosti oko postavljanja kipa bl. Alojziju Stepincu na Franjevačkom trgu u Čakovcu za koji se čeka suglasnost Grada Čakovca. Bi-

pan Matija Posavec odlučio tu povlasticu proširiti i na umirovljenike članove spomenutih udruga s područja cijele Međimurske županije.

No, da bi ostvarili tu privilegiju svi oni koji se vole kupati na bazenima, za sada se moraju učlaniti u jednu od spomenutih umirovljeničkih udruga, a onda s besplatnom kartom za autobus, na koju imaju pravo i članovi i nečlanovi, pravac na kupanac u Čakovec. Od ukupno oko 24.000 umirovljenika, njih 14.000 je učlanjeno u spomenute udruge. (BMO)

#izbalansirajse

Rutine:

Što sad (1. dio)

skup je podržao sve aktivnosti Garde, Družbe i Matice oko Štrigove (Stridona) kao mjesta rođenja sv. Jeronima.

Dogovorena je daljnja uspješna suradnja, a Garda je pozvala biskupa Radiša da postane član Garde što je on sa zadovoljstvom prihvatio. Pavo Jazvić

Polako završava ili je za neke već završio blagdanski period ili praznična ludnica, vrijeme za odmor ili vrijeme za umor - kako za koga. Neki su se dobro najeli, neki previše, neki su se počastili, neki su počastili druge. Neki su se dodatno opteretili i dali si više posla, a manje odmora. Bilo kako bilo, naš uobičajeni svakodnevni raspored, odnosno ritam, tijekom prazničnog perioda svakako je promijenjen. Uhodani raspored, tj. rutine koje imamo daju nam sigurnost jer znamo što slijedi. Samim time pomažu nam u smanjenju osjećaja tjeskobe koji bi se mogao javiti kada ne znamo što slijedi. S početkom nove godine, neki imaju i osjećaj da možda moraju postaviti nove ciljeve, krenuti nekim novim putem, za koji opet ne znaju kakav će biti. I, iako svi ti novi počeci donose dozu uzbuđenja, isto tako najvjerojatnije donose i neizvjesnost s kojom se onda svatko nosi na svoj način. Netko joj se može prepustiti i vjerovati da će sve biti u redu, a za nekoga to može biti stresno i strašno. Koliko smo različiti, tako i različito funkcioniramo i gledamo na situacije.

Ono što možemo učiniti je upravo to – gledati na situaciju. Ali, drukčije. Ako nas neka situacija zastrašuje ili nam stvara osjećaj tjeskobe, možemo je pokušati sagledati iz neke druge „pozicije“. Pokušati sagledati

www.equilibra.hr +385 95 593 2098

objektivno – kao netko sa strane. I zatim se zapitati – što je toliko strašno u toj situaciji? Zašto mi je to strašno? Je li realno? Što bi se moglo dogoditi? Kako ja mogu na to utjecati? Imam li kontrolu? Ako ne, što ipak mogu? Promjena načina gledanja na stvari, može nam dati osjećaj kontrole koji nam nedostaje, a time i smanjenje nelagode. Može nas potaknuti na akciju, na poduzimanje konkretnih radnju, umjesto konstantnog analiziranja – što naš mozak često voli raditi.

Stoga, upravo ovo može biti jedna od vaših rutina. Uvježbavajte promjenu percepcije, promjenu kako gledate na stvari i situacije koje vas uzrujavaju ili stresiraju. Pokušajte za svaku takvu situaciju ubaciti se u druge cipele. To su svejedno vaše cipele, ali su drukčije. Drukčije ćete ih i osjetiti. Uvježbavajte ovu rutinu do sljedećeg čitanja.

Osobna asistencija osobama s invaliditetom olakšava svakodnevicu

Dana 20. prosinca 2022. godine, u restoranu „Prepelica“ u Otoku, održana je OKRUGLI STOL u okviru provođenja projekta „Olakšajmo život osobama s invaliditetom II“. Nositelj projekta je Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije, a partner Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije.

Ukupna vrijednost projekta je 1.934.778,00 kuna. Projekt je su�inancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom –faza III UP.02.2.2.14.

Okruglom stolu prisustvovali su korisnici usluge

osobne asistencije, osobne asistentice, suradnici na projektu i članovi obitelji korisnika.

Okrugli stol je prigodnim riječima otvorio je predsjednik Udruge invalida Koprivničko-križevačke županije Miroslav Mačković, te je istaknuo važnost pružanja usluge osobne asistencije za članove Udruge. Posebno je istaknuo potrebu reguliranja navedene

usluge i donošenje posebnog Zakona o pružanju usluge osobne asistencije.

Milan Logožar (koordinator projekta) upoznao je prisutne s prijedlogom Zakona o pružanju usluge osobne asistencije, te ukazao na probleme u istom. Izražena je nada da će se primjedbe i prijedlozi na prijedlog Zakona uvažiti od predlagatelja i da će isti biti donesen prema planu, do 30.06.2023. te dati kvalitetan okvir i rješenja kako za korisnike tako i za pružatelje usluge osobne asistencije.

Bojana Virag, voditeljica projekta, prezentirala je svima prisutnima informacije o projektu i o aktivnostima te rezultatima dosadašnje provedbe projekta te opisala kompleksnost odnosa između korisnika osobne asistencije i osobnih asistenata.Ukazano je na važnost usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom kao i uspješnu suradnju udruga u prijavi i provođenju projekata.

13 6. siječnja 2023. Mozaik www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Maja Baksa, mag. prim. educ., edukan�ca u psihoterapiji ODRŽAN OKRUGLI STOL U OKVIRU PROVOĐENJA PROJEKTA “Olakšajmo život osobama s invaliditetom II”

Slučajni prolaznik pronašao mrtvo tijelo u Dravi

Na staru godinu, 31. prosinca oko 14:20 sati u šumskom predjelu rukavca rijeke Drave, nedaleko od Gornjeg Kuršanca, prolaznik je u vodi primijetio mrtvo tijelo nepoznate osobe. Pripadnici JVP-a Čakovec mrtvo tijelo izvadili su iz rukavca rijeke Drave. Mrtvozorničkim pregledom utvrđeno je da se radi o 50-godišnjaku iz Varaždina, dok na tijelu nisu pronađeni tragovi nasilne smrti. Obdukcijom je utvrđeno da je 50-godišnjak preminuo uslijed utapanja pa će se o tome izvijestiti nadležno državno odvjetništvo.

PARAG

Mladić (22) bacio sitni šljunak u spremnik goriva službenog automobila

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 22-godišnjak s područja općine Male Subotice počinio kazneno djelo oštećenja tuđe stvari.

Podsjetimo, sumnja se kako je u srijedu, 5. listopada prošle godine nešto poslije 9 sati na ulici u Paragu, prilikom službenog uredovanja djelatnica nadležnog centra za socijalnu skrb u nadziranoj obitelji, na službenom osobnom automobilu, čakovečkih registarskih oznaka,

ČAKOVEC

Početak nove godine za 21-godišnjeg vozača nije počeo bajno. Naime, 2. siječnja u 23:58 sati u Čakovcu, u Zrinsko-frankopanskoj ulici, policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec pokušali su zaustaviti hondu civic, čakovečkih registarskih oznaka, ali se nepoznati vozač nije zaustavio na upućene znakove pomoću

svjetlosnih i zvučnih signala sa službenog vozila.

Nešto kasnije u Ulici Vladimira Nazora policijski službenici uspjeli su zaustaviti 21-godišnjeg vozača, koji je upravljao odbjeglom hondom. Provedenim alkotestiranjem te provjerom evidencije vozača i vozačkih dozvola utvrđeno je da je 21-godišnjak upravljao au-

tomobilom pod utjecajem alkohola od 0,92 g/kg, bez položenog vozačkog ispita te da je tijekom dvije godine prikupio devet negativnih bodova.

Vozač honde je recidivist u počinjenju najtežih prometnih prekršaja. Uhićen je te su ga tijekom 3. siječnja, uz optužni prijedlog zbog počinjenja nekoliko prekršaja

otvorio zaključani poklopac spremnika goriva te skinuo čep spremnika.

Nakon toga je kroz otvor ubacio u spremnik sitni šljunak te time prouzrokovao štetu na službenom automobilu. Zaprimljenim odštetnim zahtjevom Centra za socijalnu skrb Čakovec materijalna šteta procijenjena je na 2.865,00 kuna.

Protiv osumnjičenog 22-godišnjaka podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (st)

ČAKOVEC

Novogodišnja noć prošla bez incidenata

Doček Nove godine službeno je najveće slavlje na kraju blagdanskog perioda i što se tiče društvenih incidenata i prometnih nesreća, novogodišnja noć prošla je bez posebnih policijskih intervencija.

- Većinu toga prošlo je mirno i bez značajnijeg policijskog reagiranja.

Bilo je nekih svađa u kafićima, ali ništa ozbiljno, javili su nam iz PU međimurske.

(st)

U zgradi usred noći puštao glasnu glazbu

U četvrtak, 29. prosinca oko 1:30 sati u Čakovcu, u stanu u sklopu stambene zgrade u Vukovarskoj ulici, 27-godišnjak pod vidnim utjecajem alkohola (odbio alkotestiranje), narušavao je javni red i mir tako što je glazbenom linijom s pripadajućim zvučnicima glasno puštao glazbu, čime je remetio noćni mir stanara zgrade. Policijski službenici Policijske postaje Čakovec

PODTUREN

uhitili su 27-godišnjaka te ga priveli u postaju na kriminalističko istraživanje.

Tijekom istraživanja uhićeniku privremeno su oduzeli liniju sa zvučnicima. Protiv 27-godišnjeg okrivljenika zbog počinjenja prekršaja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira podnijet će se optužni prijedlog Općinskom sudu u Čakovcu. (st)

Honde

iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, policijski službenici doveli na Općinski sudu u Čakovcu na Prekršajni odjel. Ujedno, policijski su službenici temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama od 21-godišnjaka privremeno oduzeli osobni automobil kojim je počinio opisane prometne prekršaje. (st)

Prerezao kočione cijevi na

parkiranom kombiju

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 24-godišnjak s područja općine Podturen počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

Podsjetimo, sumnja se da je krajem listopada prošle godine u Podturnu, u neograđenom dvorištu u Lončarevu naselju, podesnim predmetom prerezao dvije kočione cijevi i jedan električni vodič na kotačima

PLEŠKOVEC

parkiranog teretnog automobila fiat ducato, čakovečkih registarskih oznaka, vlasništvo 19-godišnjakinje.

Opisana oštećenja primijetio je 44-godišnjak, neposredno prije pokušaja vožnje vozila. Materijalna šteta nastala počinjenjem opisanog kaznenog procijenjena je na oko 4 tisuće kuna. Protiv osumnjičenog 24-godišnjaka podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (st)

Čistio radionicu pa pronašao

bombu

U utorak, 3. siječnja, nešto poslije 14 sati u Pleškovcu, 57-godišnjak je tijekom čišćenja radionice u sklopu obiteljske kuće, koju je naslijedio, pronašao ručnu bombu (M-75).

Pronađenu bombu s mjesta pronalaska izuzeo je policijski službenik protueksplozijske zaštite te ju pohranio u skladištu Policijske uprave međimurske. (st)

DONJA DUBRAVA Doček nove iskoristio za krađu

Provalnik je iskoristio doček Nove godine kao idealno vrijeme za krađu. Naime, u noći sa subote na nedjelju 31. prosinca i 1. siječnja u Donjoj Dubravi, u Zagrebačkoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasniš-

tvo 31-godišnjaka, odakle je ukrao novac i druge predmete. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

15 6. siječnja 2023. Crna kronika www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Sven Tomašić Rukavac rijeke Drave gdje su pronašli tijelo 50-godišnjaka
(st)
GORNJI KURŠANEC
22-godišnjak bacio šljunak u službeni automobil
21-godišnjak vozio pijan i bez vozačkog ispita pa ostao bez

Građani pokazali veliko srce i svoje stvari donirali Crvenom križu

Kraj protekle godine obilježila je još jedna akcija u kojoj se na djelu pokazalo veliko čakovečko srce. Na inicijativu Grada Čakovca i Turističke zajednice grada Čakovca čakovečki Crveni križ proveo je akciju Kutak dobrote. Tijekom njenog trajanja, u samo dva dana, prikupljeno je nekoliko kutija plišanih i drugih dječjih igračaka koje će donijeti mnogo radosti malim štićenicima Crvenog križa. Velikom broju naših sugrađana koji su se uključili u ovo plemenito darivanje pridružila se i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, kao i brojni zaposlenici čakovečke gradske uprave.

- Čakovec je oduvijek bio zajednica u kojoj se brinemo i pomažemo jedni drugima, a najljepše je kada ovakvim činom možemo razveseliti najmlađe i svojim djelima potvrditi da smo grad prijatelj djece. Ljubav, razumijevanje, uvažavanje i zajedništvo uvijek će biti temelji na kojima ćemo graditi bolji i ljepši grad. Hvala svima koji su darovali Kutak dobrote, ali i svima koji će uvijek biti tu za one u potrebi, poručila je gradonačelnica. Najavljeno je da će i ubuduće Kutak dobrote nastaviti svoju humanu misiju za sve one kojima je naša pomoć potrebna. (dv)

GRADONAČELNICA obišla žurne službe u novogodišnjoj noći

Oni koji rade unatoč najluđoj noći u godini!

Nakon što je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini na čakovečkom Trgu Republike sa sugrađankama i sugrađanima odbrojavala posljednje minute stare i pritom im čestitala novu 2023. godinu, krenula je uz župana Međimurske županije Matiju Posavca u obilazak onih koji su pritom pazili na sigurnost svih Čakovčana i Međimuraca.

Tako su zajedno zahvalili svim dežurnim službama koje su se pobrinule i osigurale da je najluđa noć u godini prošla bez većih incidenata – djelatnicima Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, Policijske uprave međimurske, Županijskog Centra 112 Čakovec, Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije i Županijske bolnice Čakovec. (dv)

uz vatromet i feštu ušli u 2023. godinu

Građani veselo ispratili 2022. godinu

Već tradicionalno, Čakovec je mjesto koje mnogobrojni Međimurci i njihovi gosti odabiru kao svoju lokaciju na kojoj će

odbrojavati posljednje sate i minute godine. Tako je bilo i ove noći, uz spektakularan vatromet te odličnu zabavu i štimung za koji su bili za-

služni domaći bend Noćna smjena te gosti Srećko Krišto�ić i Zoran Grujić Glaž. Pripremljeni ispraćaj stare i doček Nove godine na

INES OKUN, trenerica iz Savske Vesi, savjetuje kako ne pretjerati tijekom blagdana

Postoji trik kako uživati u hrani, a ostati fit!

otvorenom, uz klizalište i bogatu ugostiteljsku ponudu, ispunio je čakovečki Trg Republike. (dv)

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Kako ostati �it preko blagdana? A kako odoljeti svoj toj hrani koja se nudi za novogodišnje blagdane? Sve su to pitanja koja nas svake godine ponovno more. Blagdansko prejedanje kao da nam se jednostavno uvuklo pod kožu. Može li se izbjeći i kako se nakon praznika što prije vratiti na pravi put, odgovara nam poznata trenerica �itnesa Ines Okun iz Savske Vesi, koja u Čakovcu drži treninge specijalizirane za žene.

Uživanje u hrani je moguće

- Ako smo cijele godine trenirali i bili u dobrom odnosu s hranom, smatram da nam neće prejedanje za vrijeme blagdana poremetiti puno toga. Bitno je da, ako

već želimo uživati u hrani, odaberemo u tom periodu par dana kada ćemo pretjerati u kalorijskom unosu i probamo da se ipak to ne nastavi na cijeli tjedan, rekla nam je u uvodu trenerica Okun.

Vrijeme je druženja i teško je izbjeći nezdravu hranu. No, prema savjetu trenerice, probajte se na druženjima poslužiti malim trikom, a to je da jedete sporije. Sporije jedenje dat će vam do znanja da ste siti i nećete imati potrebu za još hrane. Ako vam se nude razna pića, možda je bolje odlučiti se za neki zero-napitak. Uvijek je bolje rješenje od gaziranih sokova, alkohola i slično.

Ako imate mogućnosti, probajte trenirati i u blagdanskom periodu kako ne biste imali grižnju savjesti. Budite aktivni, a ako vam

blagdanski period nije za odlazak u centar za �itnes, zamijenite to vanjskim aktivnostima kao što su šetnje, planinarenje, skijanje ili plivanje. Redoviti trening i zdrava prehrana nešto su čega se moramo držati cijeli život i jednom kada to shvatimo, lakše ćemo se nositi s razdobljima kada želimo samo uživati u hrani i odmarati. Nije važno ako vam kraj godine ne ide po planu, počastite se i uživajte, ali budite dosljedni treningu i zdravoj prehrani ostatak godine.

Ah, te teške novogodišnje odluke!

- Za one kojima je jedna od novogodišnjih odluka početi trenirati i paziti na prehranu, savjetujem da krenu malim koracima. Osmislite metode i male radnje koje

će vam pomoći. Zdrava prehrana nije nešto što pazimo, već nešto što ćete provoditi cijeloga života, a isto je i s treningom. Nađite trening u kojem ćete uživati i biti kontinuirani. Proces usvajanja navika zdravog života nije lagan, zbog toga krenite s odlukama kao što su npr. počet ću piti više vode, šetat ću svaki dan, smanjit ću obroke, sporije ću se hraniti, dva sata prije spavanja neću jesti.

Nemojte biti neodgovorni prema svojem zdravlju. Tijelo ne može vječno tolerirati loše životne navike i zdravstveni problemi javit će se kad-tad. Neka 2023. bude godina kada ćete svoje zdravlje staviti na prvo mjesto. Preuzmite odgovornost za svoje zdravlje i stvorite uvjete za zdrav život, zaključuje Okun.

16 Čakovec 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
KUTAK DOBROTE u Čakovcu Gradonačelnica u društvu članova Crvenog križa ČAKOVČANI Iznadprosječno toplo vrijeme izmamilo je građane u Čakovec gdje su dočekali Novu godinu
- Ako smo cijele godine trenirali i bili u dobrom odnosu s hranom, smatram da nam neće prejedanje za vrijeme blagdana poremetiti puno toga, govori nam Okun
Ines Okun: Neka 2023. bude godina kada ćete svoje zdravlje stavi� na prvo mjesto

ŠENKOVEC FINANCIRA 35 stipendista

Priključilo se dvanaest novih studenata

Foto: Općina Šenkovec

Studenti iz Šenkovca 28. prosinca u prostorima Općine potpisali su ugovore o dodjeli studentskih stipen-

dija. Kako su nam potvrdili iz Općine, dosadašnjih redovitih studenata je 23, a novih je 12. Studentima je dodijeljeno ukupno 35 stipendija, tako će 32 studenta dobivati po 500 kuna mjesečno, a

troje njih 300 kuna. Načelnik Robert Meglić istaknuo je da su neki od studenata diplomirali, neki su dobili drugu stipendiju, a neki su izgubili pravo na isplatu. Svakako su zadovoljni ko-

liko je aktivnih studenata u općini. Nakon potpisivanja ugovora, načelnik Meglić poželio je studentima još mnogo uspjeha i odličnih rezultata u studentskom obrazovanju i radu.

Državna je prvakinja iz informatike

Općina Šenkovec može se pohvaliti iznimnom i nadarenom učenicom Gitom Radiković iz Šenkovca. Naime, 28. prosinca, načelnik Šenkovca Robert Meglić ugostio je Gitu u prostorijama Općine te joj čestitao na odličnim školskim uspjesima.

– Na Gitu sam izrazito ponosan kao načelnik. Tako mlada osoba, a ima toliko široki spektar interesa. Svaka joj čast od srca, istaknuo je načelnik Meglić.

Gita rastura natjecanjima

Gita inače pohađa 4. razred Osnovne škole Petar Zrinski Šenkovec i niže uspjehe u različitim školskim granama. Gita je državna prvakinja Hrvatskog otvorenog natjecanja iz informatike koje organizira Hrvatski savez informatičara, a otvoren je za

svu školsku djecu iz Hrvatske i svijeta. Ove godine osvojila je treće mjesto na Hrvatskoj matematičkoj olimpijadi za kadete 2022. godine u organizaciji Hrvatskoga matematičkog društva. Sa školskog natjecanja u matematici plasirala se na županijsko natjecanje i uvjerljivo je osvojila 1. mjesto s 41 bodom od mogućih 50. To je ujedno bio najbolji postignuti rezultat od svih stotinu matematičkih natjecatelja od 4. do 8. razreda naše županije. Na polju literarnog i likovnog stvaralaštva, osvojila je prvu nagradu SFERICA 2022. u kategoriji literati 1. – 4. razred, proglašena je Najprefrigankom kajkavskog natječaja Ak slova fčipnem ili ščipnem, zarez fčuknem ili ščuknem – 2022., a svojim likovnim i literarnim radovima predstavljala je OŠ Petar Zrinski Šenkovec na kajkavskim smotrama u Krapini i Zlataru. Na tradicionalnom likovnom natječaju u organizaciji LIONS KLUB-a – Poster mira osvojila

DEKANOVEC dodijelio stipendije

Krajem godine u vijećnici Općine Dekanovec potpisani su ugovori o dodjeli studentskih stipendija sa studentima prve godine redovnog studija u Republici Hrvatskoj. Studenti koji su ostvarili pravo i zadovoljili kriterije na primanje studentskih stipendija u visini od 800 kuna mjesečno u protekloj akademskoj godini su Anja Slana, Marija Mučić, Jožek Blagus i Matija Žganec. Načelnik Dekanovca Ivan Hajdarović studentima je zaželio puno uspjeha u daljnjem školovanju. (dv)

je 3. nagradu među 174 radova iz 30 osnovnih škola.

Ambasadorica Bedekovićevih graba

Uz prijateljicu Milu Pavlic iz Sv. Jurja na Bregu, autorice su izložbe Matulova mater. Prvi put je zamjenik župana

Međimurske županije Josip Grivec uručio Giti i Mili priznanja te ih proglasio ambasadoricama Bedekovićevih graba, što je izniman uspjeh za tako mlade autorice.

Također, autorica je knjige Plavac o leptirima u Bedekovićevim grabama.

NEDELIŠĆE Bon od 200 eura za novorođenčad

Vijećnici Nedelišća donijeli su odluku kojom se de�iniraju opći i posebni uvjeti za ostvarenje prava na pomoć za novorođenčad, postupak podnošenja zahtjeva i odobrenja pomoći. Iznos pomoći za novorođenče određuje se u vrijednosti od 200 eura u obliku bona za trgovinu s dječjim potrepštinama s kojom će Općina Nedelišće

sklopiti ugovor. Pravo na pomoć za novorođenčad ostvaruju roditelji/skrbnici novorođene djece, rođene od 1. siječnja 2022. godine i poslije tog datuma.

Sredstva za ostvarivanje prava iz te odluke osigurana su u proračunu Općine Nedelišće za 2023. godinu kao dar roditeljima za rođenje djeteta. (dv)

OREHOVICA Štefanjska priredba

Pred punom dvoranom Društvenog doma, KUD Fijolica Orehovica održao je tradicionalnu Štefanjsku priredbu. Domaćini su se predstavili dvama novim spletovima – Dok ja dojdem v Međimurje i Nikaj nije lepšega. Autorica koreogra�ije je Marija Jelenić, a voditelj tamburaša i pjevanja Zlatko Bacinger. Osim domaćina, nastupili su još i Mali folkloraši koji su se predstavili spletom Prvo leto služim, zatim crkveni

zbor pjesma Pristupite vjerni te Cmreki v snego spiju, dramska skupina KUD-a Strahoninec s predstavom Afrička šljiva z našega vrta te plesna skupina Društva Naša djeca Orehovica plesom Pahuljice traže Djeda Božićnjaka. Priredba je završena tradicionalnom međimurskom čestitkom – bajanjem te prigodnom pjesmom Narodil nam se. Nakon završetka priredbe prisutne je zabavljao Fortuna Band. (vv)

MALA SUBOTICA 12 novih stipendista

Općina Mala Subotica nastavlja stipendirati studente sa svog područja. Ovih su dana potpisani novi ugovori s njih 12. To su: Elena Janković, Laura Štampar, Sara Novak, Doroteja Lisjak, Klara Jančec, Lucija Kovačić, Helena Srnec, Martina Novosel, Domagoj Tretnjak, Nikola Gavez, Eli Hrgović i Matija Dovečer. Uz te “nove” stipendiste Općina stipendira još 28 studenata iz prijašnjih godina. Oni studenti koji studiraju u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru i inozemstvu dobivaju 10 stipendija u jed-

noj akademskoj godini u iznosu od 700 kn ili 800 kn mjesečno ako njihov studij spada pod de�icitarno zanimanje (prema posljednjim podacima iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), odnosno 500 kn ili 600 kn ako studiraju u Čakovcu, Varaždinu, Križevcima ili Koprivnici.

Time Općina Mala Subotica stipendira sveukupno 58 stipendista. Mjesečno će Općina izdvajati nešto više od 40.000 kuna, dok će godišnji iznos izdvojen za stipendije biti nešto viši od 400.000 kuna. (vv)

17 6. siječnja 2023. Središnje Međimurje www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Sven Tomašić Svečani prijem šenkovečkih studenata PRIJEM NADARENE učenice Gite Radiković iz Šenkovca Piše: Sven Tomašić Foto: Općina Šenkovec Načelnik Robert Meglić i učenica Gita Radiković Jožek Blagus, Anja Slana, načelnik Ivan Hajdarović, Ma�ja Žganec i Marija Mučić
Anja, Marija, Jožek i Matija marljivi su studenti!

MURSKO SREDIŠĆE

Tajna hlapičinskog podzemlja

Temeljem istraživanja geomagnetskom i georadarskom metodom u Hlapičini su na dubini od 80 do 130 cm snimljeni ostaci nečega za što se može pretpostaviti da pripada temeljima

kapelice i starog podruma urušenog krova. Kako je arheološki potencijal određen, sljedeći preporučeni korak bilo bi arheološki perspektivnija mjesta provjeriti bušotinama. (BMO)

Voda u Hlapičini ispravna

Tvrtka Bioinstitut d.d. napravila je ispitivanje vode u Hlapičini, a nalaz potvrdio da ispitana voda

ispunjava sve potrebne parametre sigurnosti za ljudsku potrošnju. (BMO)

Luciji Bedić dvije nagrade

Lucija Bedić ostvarila je pravo na isplatu novčane nagrade u iznosu od 1.000 kuna za Dekanovu nagrade

i 2.000 kuna za Rektorovu nagradu u akademskoj godini 2020./2021. (BMO)

Za bolesnu kćer 1.000 kuna

Valentini Petran odobrena je isplata financijske pomoći u iznosu od 1.000

kuna za nabavu lijekova za dvije bolesne kćeri. (BMO)

26.664 kuna za konzultante

Prihvaćena je ponuda tvrtke BDC d.o.o iz Zagreba u iznosu od 26.664 kuna za konzultantske usluge za po-

dršku u provedbi projekta Zaželi – program zapošljavanja žena. (BMO)

Gradski sat košta 43.500 kn

U centru Murskog Središća u gradskom parku postavit će se gradski sat na visokom stupu uočljiv s raznih pozicija.

Za postavljanje je prihvaćena ponuda tvrtke Cosmos design d.o.o. u iznosu od 43.500 kuna. (BMO)

Četiri gerontodomaćice

Odobren je nastavak programa Zaželi u iznosu od 488.000 kuna u kojem su partneri Gradu općine Mala Subotica i Selnica na kojem će se zaposliti ukupno deset osoba i to: 4 iz Murskog

POGLED ODOZDO

Središća, 4 osobe iz Male Subotice i 2 osobe iz Selnice kao gerontodomaćice. Brinut će se o ukupno šezdeset starijih i nemoćnih osoba.

(BMO)

Povijesnom događaju svjedočio je velik broj građana

Piše: Božena Malekoci-Oletič

- Kolone ljudi prije ponoći pješice su iz Murskog Središća krenule prema granici da svjedoče podizanju granične rampe i slobodnom prelasku granice iz Hrvatske u šengenski prostor.

Na mjestu gdje smo još 31. prosinca disciplinirano čekali ispred rampe da nam granični policajci dozvole prelazak granice, u ponoć tog dana gomile raspjevanih ljudi uz “muzikaše” čekale su da sat otkuca ponoć i da dođe taj trenutak ulaska u Schengen. Suze radosnice i zagrljaji s poznanicima, prijateljima i rodbinom s druge strane granice i samo riječi: Napokon smo to dočekali.

Duže od trideset godina ljudi s jedne i druge granice uz Muru, u Murskom Središću i Lendavi, čekali su da se ponovno maknu granice i da se slobodno mogu kretati. Koliko je taj trenutak značajan i velik, znaju samo oni koji su doživjeli postavljanje, a sada i micanje granice. Masa je ljudi došla svjedočiti tom povijesnom trenutku.

Kao na rušenju Berlinskog zida

Bio je to prizor kao u onim dokumentarcima koje smo gledali kad se rušio Berlinski zid. I ovdje i sada “rušila” se granica.

Simbolično su se gradonačelnik Dražen Srpak i lendavski župan Janez Magyar obratili okupljenim građanima, kao i šefovi graničnih policajaca Miljenko Vrbanec i M. Zelko sa slovenske strane. Situacija nevjerojatna, povijesna za pamćenje.

Mnoštvo građana na jedinstvenom događaju

- Vi ste prvi i jedini ovdje koji ste svjedočili ukidanju granice između dvije države, kazao je okupljenim građanima na proslavi ulaska Hrvatske u šengenski prostor. gradonačelnik Dražen Srpak. Nastavio je: Nadam se da će tako i ostati. Svi vi koji ste mrvicu stariji znate o čemu govorim. Osobno sam završio srednju školu u Sloveniji, tamo sam radio godinama i svjedok sam vremena kad se

Kome je trebao dvotjedni kaos s kunama i eurima

Ako postoji šansa da nešto napravimo traljavo, napravit ćemo. Već drugog dana nove godine postalo je jasno da će se dvotjedno plaćanje kunama i eurima pretvoriti u kaos. Bilo bi sto puta bolje da je od prvog radnog dana u novoj godini sredstvo plaćanja bio samo euro. Ovako su u gabuli kupci, prodavači i uslužne djelatnosti. Država je svjesno ili nepromišljeno frizere, pedikere, pekarnice, dućane, benzinske pumpe i ljekarne

pretvorila u mjenjačnice. Tko od njih može znati koliko će mu nekog dana doći mušterija i s koliko kuna da mu uzvrate u eurima? Legitimno je doći s tisuću kuna po paket papirnatih maramica, premda i bezobrazno. Natankati za sto kuna, a pokušati platiti s novčanicom od tisuću kuna. Svi oni koji žele prikriti nelegalno stečen novac tako imaju dva tjedna da u sivoj zoni zamjene valutu ispod radara. Plaćanje s kunama i eurima samo zagorčava

život građanima jer kupci na blagajni doznaju da blagajnica više nema sitnih centi za uzvraćanje, pa im vraća u kunama.

Sitniš će morati nositi u banku gdje ih čekaju zatrpani automati za brojanje kovanica ili redovi za promjenu novčanica. Banke unatoč izvanrednim okolnostima ne rade prekovremeno. Rezervirajte si minimalno sat i pol za čekanje u redu.

Uz to ne rade ni svi bankomati. Najteže je starijim

umirovljenicima koji su navikli plaćati kešovinom. Ako im poštar nije donio mirovinu u kuću, a obližnji bankomat ne radi i nisu vični plaćati karticom, oni su pored novca na računu, zapravo bez novaca. Nije im lako ni stajati u banci čekajući u redu jer banke nemaju ni dovoljno stolica za sve čekače.

A poskupljenja su zbog uvođenja eura podivljala. Jedino što ih može smiriti je apstinencija kupaca. U tom slučaju će trgovci biti prisilje-

uvela granica. Nikada nisam vjerovao, kad su govorili da će se uvesti granica. Mislio sam da je to nemoguće, da nema šanse, a kad sam se jednog dana vraćao s posla iz lendavske Nafte, granica je bila postavljena. A nisam vjerovao ni da se ona može ukinuti, ali, eto, dogodilo se, kazao je Srpak. Naglasio je: Ukidanje granica donijet će dobro za sve građane na 30 kilometara lijevo i desno kraj Mure i za sve turiste koji idu na more, za svakog pa i najmanjeg čovjeka. Vjerujte mi, nismo ni svjesni što ovo sve znači, toga ćemo postati svjesni za dan-dva, mjesec ili za godinu dana. Živjet ćemo i

dalje u slozi i bratstvu s našim prijateljima iz Slovenije, naglasio je murskosredišćanski gradonačelnik.

Janez Magyar, lendavski župan, čestitao je Hrvatskoj na ulasku u šengensku zonu. - To je bolje i za vaše i za naše ljude. Uveli ste euro tako da ste na vrlo dobrom putu. Čestitam vam na tom uspjehu. Zatim je građanima poželio sve najbolje u novoj godini i vrckavo zaplesao na granici, na glazbu naših mužikaša koji su se prozvali Oldtimeri i koji su naizmjenično svirali hrvatske i slovenske popularne pjesme. Grad Mursko Središće pobrinuo se za besplatne zalogaje i vino za zdravicu.

ni na “akcijske” cijene kojima će se i trgovci i dobavljači spustiti na zemlju.

Ovo što sada rade je čista pohlepa i ništa dugo. Ništa se njima nije u dva-tri dana poremetilo na tržištu da bi imali alibi za divljanje s cijenama.

Oružje je u rukama kupaca. Oni jedini mogu zaustaviti rast. To što političari trabunjaju da uvođenje eura neće dovesti do rasta cijena i mašu inspekcijama, čista je magla.

18 Gornje Međimurje 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
ZA Središća i okolice Lendave micanje granice između država bio je velik događaj Građani okupljeni na Graničnom prijelazu Mursko Središće uoči ulaska u šengenski prostor Miljenko Vrbanec, šef naše granične policije, Dražen Srpak, gradonačelnik, Janez Magyar, lendavski župan i M. Zelko, šef slovenske granične policije u svečanom času nakon podizanja graničnih rampi

Skuplji vrtić pokriva grad, a ne roditelji

Grad Prelog u 2023. godinu ušao je s novom, većom ekonomskom cijenom smještaja djece u predškolske ustanove. Naime, �inancijski plan za ovu i 2024. te 2025. godinu napravljen prema broju djece, obračunu plaća za radnike, procjeni materijalnih izdataka energije i ostalih troškova, pokazao je da postojeća ekonomska cijena neće biti dovoljna za sve. A postojeća i važeća ekonomska cijena bila je na snazi tek godinu dana, odnosno od 1. siječnja 2022. godine s time da je Prelog bio među prvima koji je tada podignuo cijenu. Nova ekonomska cijena 10-satnog boravka djece rane dobi, odnosno od 6 mjeseci do 3 godine života, iznosi 1950 kuna ili 258,81 eura. Za 10-satni boravak djece od 3 godine pa do polaska u školu cijena je 2500 kuna ili 331,81 eura. Grad Prelog podmiruje dio troškova ekonomske cijene i to u visini od 172,54 eura po djetetu za 10-satni boravak u vrtiću te 212,36 EUR po djetetu u jaslicama.

- Mnoge općine drže umjetne ili tzv. popularne cijene vrtića, odnosno one

koje nisu na ekonomskoj osnovi, napomenuo je pritom gradonačelnik. A mi želimo djeci osigurati toplinu, svjetlost te zdravu i toplu prehranu.

Nova cijena primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine s time da se za roditelje ništa neće promijeniti pa će vrtić plaćati kao i do sada. Drugim riječima, poskupljenje će u potpunosti pokrivati Grad iz svog proračuna.

- Znam da druge općine i gradovi samo gledaju u nas i čekaju kad ćemo mi ići s tim nepopularnim potezom kako bi i one imale alibi za poskupljenje, dodao je gradonačelnik.

Dječji vrtić Fijolica ima ukupno 14 odgojno-obrazovnih skupina, i to 10 u centralnom vrtiću u Prelogu, 3 skupine u Draškovcu te jednu u Cirkovljanu.

Treba reći kako je Grad pod bor dobio lijepi poklon i to od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Riječ je o 4,4 milijuna kuna, što je maksimalan iznos koji se mogao dobiti za dogradnju dječjeg vrtića u Draškovcu. (vv)

Novčano nagradili 24 učenika i 34 studenta

I za kraj ove godine, gradonačelnik Ljubomir Kolarek priredio je prijem te dodijelio nagrade uspješnim učenicima srednjih škola te uspješnim studentima s područja Preloga. Nagrađeni su učenici srednjih škola s područja Preloga koji su postigli iznimne rezultate tijekom srednjoškolskog obrazovanja te koji su u akademskoj godini 2021./2022. osvojili nagrade na županijskim, međužupanijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima. Prijave su pristigle iz Glazbene škole u Varaždinu, Srednje škole Prelog, Srednje škole Čakovec i Gimnazije Čakovec. Nagrađena su ukupno 24 učenika, a ukupan iznos do-

dijeljenih nagrada je 11.950 kuna.

Podijeljene su i nagrade studentima koji su postigli iznimne rezultate tijekom svog akademskog obrazovanja, čiji je prosjek ocjena u akademskoj godini 2021./2022. bio isti ili veći od 4,30. Svoju prijavu za dodjelu nagrade Najstudent grada Preloga podnijelo je ukupno 36 studenata, od kojih dvije prijave ne ispunjavaju uvjete poziva. Nagradu su primila ukupno 34 studenata, a ukupan iznos dodijeljenih nagrada je 23.850 kuna. Ukupni podijeljeni iznos za nagrađene učenike i studente iznosi ove godine 35.800 kuna. (vv)

Koncert Puhačkog orkestra na Sveta tri kralja

Puhački orkestar Grada Preloga na blagdan Sveta tri kralja održava svoj tradicionalni božićno-novogodišnji koncert. Koncert će se održati u Domu kulture u 17 sati. Puhački orkestar, kao udruga građana, osnovan je inicijativom čelnih ljudi i promicatelja kulture Grada Preloga i s prvim probama,

pod vodstvom prof. Igora Hrusteka, krenuo u ožujku 2013. godine. Registriran je u siječnju 2014. godine, a danas okuplja 40 članova. Gošće koncerta Puhačkog orkestra Grada Preloga biti će članice Ženske vokalne skupine Pučpuljike iz Čakovca.

(vv)

Mladen Križaić iz Male Subotice imenovan je privremenim ravnatelj Pučkog učilišta u Prelogu. A početak rada, odnosno formiranje Učilišta, jedan je od ovogodišnjih projekata Grada Preloga. Prema obrazloženju gradonačelnika, Mladen Križaić se već dokazao svojim radom i smatra kako je on pravi čovjek za to.

Moram biti korak ispred Zadatak mu je tijekom jedne godine obaviti pripre-

GRAD PRELOG osniva Pučko otvoreno učilište u Poduzetničkom

Kolarek postavio Križaića za ravnatelja

me za početak rada Učilišta u skladu s odredbama Zakona o ustanovama, a posebno pribaviti sve potrebne dozvole za početak rada Učilišta.

Na toj će dužnosti biti tako dugo dok Učilište ne postavi na noge, odnosno do imenovanja redovnog ravnatelja. Tko zna, možda i to postane te nastavi svoju poslovnu karijeru baš u Prelogu. To je još jedan korak k pokretanju Pučkog učilišta o čijem je osnivanju odluka donesena još u listopadu 2021. godine.

Prema riječima gradonačelnika Ljubomira Kolareka, riječ je o nadogradnji

gospodarstva koje vapi za kvali�iciranim djelatnicima. Uostalom, dodaje zašto i Prelog ne bi imao svoje učilište poput Čakovca.

- Fale nam zavarivači, strojobravari, kovinotokari i niz drugih zanimanja metaloprerađivačkog smjera, ali i ostalih grana gospodarstva. Ovo je način da njihov nedostatak pokušamo nadoknaditi, rekao je tada Kolarek.

Poduzetnici su zainteresirani za nove investicije u gradu, spremni su za proširenje postojećih i, kako kaže, Prelog jednostavno mora biti korak ispred.

Grad će osigurati sredstva za rad Osnivač, odnosno Grad Prelog osigurao je za osnivanje i početak rada Učilišta, uključujući i nabavu potrebne opreme novčana sredstva u iznosu od 20.000 kuna. Isto

tako, osigurat će i sredstva za rad odnosno redovnu djelatnost Učilišta u okviru svog proračuna s time da računa i na prihode od obavljanja djelatnosti, sponzorstava, donacija, a mogu se osigurati i iz drugih izvora. Učilište bi se smjestilo u tamošnjem Poduzetničkom centru u sklopu Gospodarske zone Sjever.

Za sada je planirano izvođenje nekoliko programa u obrazovanju odraslih: programi za osnovno školovanje, programi za stjecanje srednje školske spreme, srednje stručne spreme i niže stručne spreme, programi prekvali�ikacije, programi osposobljavanja i usavršavanja te programi učenja stranih jezika. Učenje stranih jezika, između ostaloga, namijenjeno je i sve većem broju stranih radnika koji su svoje radno mjesto našli na području grada, a nisu savladali hrvatski jezik.

Prijem za uspješne sportaše

Gradonačelnik Ljubomir Kolarek priredio je prijem za uspješne sportaše iz Preloga, koji danas nastupaju u redovima klubova van Preloga, a prošle su se godine okitili vrijednim naslovima.

Dalia Šestak nakon početaka u Karate klubu Mihovil iz Preloga danas se natječe kao članica Karate kluba Globus. Prvenstvo Hrvatske u pojedinačnim borbama za mlađe uzraste okupilo je u listopadu u Jastrebarskom 655 mladih karataša u 686 nastupa iz 73 karate-klubova, a Dalia Šestak

osvojila je naslov prvakinje u kategoriji osmogodišnjakinja do 33 kilograma. I Tino Panić je karate krenuo učiti u Karate klubu Mihovil Prelog, a danas je također član Karate kluba Globus. Brojni su njegovi sjajni rezultati, a ove se godine ističe zlatna medalja na Svjetskom kupu Svjetske karate federacije, koji se održavao u sklopu Youth League Poreč 2022., a tamo je Tino osvojio zlato u kategoriji dječaka U-12 do 35 kilograma.

Franjo Gosarić član je čakovečkog Kuglačkog klu-

ba Željezničar, koji se godinama natječe u 1. hrvatskoj kuglačkoj ligi te je iz sezone u sezonu sve bolji i prepoznatljiviji u hrvatskim okvirima, a u ovom je trenutku najuspješniji kuglački klub iz Međimurja.

Ove je godine Franjo Gosarić, u tandemu s Denisom Košakom, osvojio naslov seniorskog prvaka Hrvatske u paru, a njih dvojica su ujedno i prvaci Međimurja u paru.

Do naslova prvaka Hrvatske svladali su i profesionalnce, hrvatske reprezentativce, što dovoljno govori o njihovoj

kvaliteti. Andreju Hladniku prva sportska ljubav bio je nogomet, a posljednjih nekoliko godina uspješan je trkač, maratonac, koji se natječe u klupskim bojama Atletskog kluba Varaždin. Gotovo da nema utrke u Hrvatskoj u kojoj Andrej nije stao na postolje, a ove se godine okitio i naslovom prvaka Hrvatske. Pobjedom na ovogodišnjem Sljemenskom maratonu 2022., s vremenom 3:31:14, Hladnik je postao prvak Hrvatske u planinskom trčanju na duge staze. (vv)

20 Donje Međimurje www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 PRELOG
- Fale nam zavarivači, strojobravari, kovinotokari i niz drugih zanimanja metaloprerađivačkog smjera, ali i ostalih grana gospodarstva. Ovo je način da njihov nedostatak pokušamo nadoknaditi, kaže Kolarek
Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan Mladen Križaić, privremeni ravnatelj POU-a Prelog Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga centru Ljubomir Kolarek, Franjo Gosarić, Dalia Šestak, Tino Panić, Andrej Hladnik, Đuro Ujlaki, PRELOG

Utjecaj svjetlosti na razvoj poljoprivrednih usjeva

Osim vode (oborina) na ostvarenje prinosa uzgajane biljne vrste veliki utjecaj imaju i ostali meteorološki elementi na određenom području, tj. svjetlost, toplina i vjetrovi. Uzgajani usjevi na raspolaganju trebaju imati povoljne odnose svih čimbenika unutar vlastitog mikroklimata ili će izostati ekonomski učinci. Sve biljke imaju određena prirodna početna ograničenja meteoroloških elemenata izvan kojih se ne razvijaju normalno, ali se selekcijom i križanjima ti pragovi mogu proširiti. Na biljnu proizvodnju uvelike utječu tri važna obilježja svjetla: kakvoća, količina i trajanje. Premda se pri uzgoju bilja na svjetlo može malo utjecati, potrebno je poznavati reakcije biljaka na promjene kakvoće, količine i trajanja svjetlosti. Svjetlost je vidljivi dio spektra i obuhvaća valne duljine od 380 do 750 nm, a ljudsko oko ga vidi kao različite boje. Prirodna dnevna svjetlost potječe od energije Sunčeva zračenja, koju sadrži vidljivi dio Sunčeva spektra. Zahvaljujući Sunčevoj energiji i fotoautotrofnim organizmima koji ju mogu iskoristiti u procesu fotosinteze gdje se iz anorganskih tvari primljenih iz okoliša sintetiziraju organske, na Zemlji postoji oblik kemijske energije koji je nužan za život. Fotoautotrofne biljke posjeduju biljna bojila, pigmente, koji apsorbiraju svjetlosnu energiju i pretvaraju ju u kemijsku, koja se pohranjuje u kemijskim vezama šećera i ostalih organskih molekula nastalih iz ugljikova dioksida i vode u procesu fotosinteze. Energija pohranjena u organskim molekulama koristi se u brojnim, životno važnim procesima koji se zbivaju u stanicama biljaka i služi kao izvor energije za sve poznate oblike života. Djelotvoran dio spektra za fotosintezu nalazi se u području crvene i plave svjetlosti, dok se središnji dio spektra, koji odgovara zelenoj svjetlosti, zbog svojstva klo-

ro�ila ne koristi za fotosintezu. Prema količini svjetla potrebnoj za normalni rast i razvoj biljke možemo podijeliti na: helio�ite (biljke koje trebaju mnogo svjetla), skio�ite (biljke sjene) i semiskio�ite (biljke s osrednjim potrebama za svjetlom). Helio�iti rastu na otvorenim površinama pod direktnom sunčevom svjetlošću (primjerice krumpir, duhan, kukuruz), semiskio�iti mogu rasti i u polusjeni (grah, bundeva, djeteline). Većina usjeva pripada u grupu helio�ita. Unutar svake skupine biljke se razlikuju sa stajališta minimalnih, optimalnih i maksimalnih potreba za svjetlom. Trajanje osvjetljenja, odnosno dužina dana također je jako važna u životnom ciklusu većine biljaka te ih prema reakciji na dužinu dana kategoriziramo kao biljke kratkog dana, biljke dugog dana, intermedijarne i neutralne biljke.

Sezonske promjene neobično su važne u životnom ciklusu većine biljaka. Klijanje, cvjetanje, početak i prekid dormantnosti primjeri su stanja u biljnom razvitku koja se obično zbivaju u određeno godišnje doba. Glavni okolišni čimbenik koji je biljkama signal za određivanje doba godine jest relativna duljina noći i dana (fotoperiod). Fiziološki odgovori biljaka na duljinu dana nazivaju se fotoperiodizam. Najbolji primjer za fotoperiodizam jest prijelaz iz vegetativne u generativnu fazu, odnosno početak cvjetanja, zatim razvitak mirujućih pupova i opadanje listova ujesen.

Zahvaljujući Sunčevoj energiji i fotoautotrofnim organizmima koji ju mogu iskoristiti u procesu fotosinteze gdje se iz anorganskih tvari primljenih iz okoliša sintetiziraju organske, na Zemlji postoji oblik kemijske energije koji je nužan za život.

T. Zadravec: Mušterije si same preračunavaju, a neke me i prevariju

- Joj, nikak se ne snalazim. Motam i kune i eure, a tak i kupci i nikak to nejde. Jednomo daš kune, drugomo eure, to je se zmoteraj, ističe Terezija Zadravec iz Novog Sela Rok Piše: Vlasta Vugrinec

- I prije novoga leta su ljudi već somi znali kulko bu koja roba došla v eurima i nega problema, kaže Krešo Kovačec, poljoprivredni proizvođač iz Novog Sela Rok i prodavač na čakovečkom placu. Naime, interesiralo nas je kako se snalaze prodavači s kunama i eurima i jesu li zaokruživali cijene.

Cijene povrća su uglavnom iste, no neke su i zaokruživali.

- Vožemo na kile i unda obično zemem nižu cenu, dodaje.

On ima vagu koja osim mase pokazuje i cijenu kako

u kunama, tako i u eurima, stoga mu je praktički sve isto. Jedino sada ima dvije kutijice za novac. U jednoj su euri, a u drugoj kune. A kupci su kako koji, jedni plaćaju kunama, drugi eurima i pretežno se sve dogovore. Bit će im, kaže, puno lakše kad budu samo euri kao valuta za plaćanje da ne moraju preračunavati i buniti se s dvjema valutama.

Meni kupci preračunavaju

Iako je dugogodišnji prodavač na placu, Krešo je još relativno mlad i nije mu se teško priviknuti na promjene. No, kod onih starijih, to je malo teže.

- Joj, nikak se ne snalazim s tim eurima, buni pak se Terezija Zadravec iz Novog Sela Rok. Motam i kune i eure, a tak i kupci i nikak to nejde. Jednomo daš kune, drugomo eure, to je se zmoteraj.

Za razliku od Kreše, Terezija nema kasu koja bi joj pokazivala cijenu u eurima i kunama, već onu običnu. Naručila je novu, no još nije stigla.

Cijene povrća u kunama zna napamet, a one u eurima napisala si je na veliki papir, tzv. šalabahter. Nema ni kalkulator za preračunavanje, već se oslanja na kupce.

- Ja im vagnem primjerice mrkvi i onda si oni sami preračunaju u eure, dodaje Terezija. Jani prevariju, drugi ne, sikak je.

Imam kalkulator

- Meni je super, kaj ne znam, preračunavam na kalkulator, kaže Katarina Mikloška iz Čakovca. Kako smo se na sve drugo privikli, tako ćemo se i na eure.

I ona ima sve cijene izražene u eurima napisane na šalabahteru. Robu vagne i kalkulatorom preračuna u eure. Prvi dan, kaže, uglavnom su svi nosili kune, a kako dani idu, euri su sve češći.

Naime, kao i većina prodavača, još nije istakla cijene na povrće, već čeka kad će kuna nestati i euro postati jedina valuta.

Vidjeli smo kod prodavača graha koji je na dio vrećica istaknuo cijenu u eurima, a dio u kunama. Tako da kupci mogu birati koji grah žele.

- Kak plaćate, kunama ili eurima, pitala je prvo sve svoje kupce Jasmina Groman iz Novog Sela Rok.

I to je bila jedna od najčešćih rečenica, odnosno najčešće pitanje koje se moglo čuti ovog tjedna na placu.

U kupovini smo sreli Lidiju i Miljenka Topličanca koji su po povrće došli s eurima.

- Još uvijek se malo bunimo, ali budemo se snašli, poručila nam je Lidija Topličanec okrenuvši se svojoj “kumici”.

22 Poljoprivreda 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SAVJETI za poljoprivrednike Piše: Suzana Pajić
NA PLACU u raskoraku valuta
PRODAVAČI
Krešo Kovačec iz Novog Sela Rok s dvjema “blagajnama” – kunom i eurom Cijena graha u dvjema valutama Terezija Zadravec iz Novog Sela Rok buni se pro�v promjena

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Privikavanje na euro

Euro je stigao i na središnju čakovečku tržnicu i sajam iako se nekako više plaćalo kunama. A plaćati se imalo puno toga jer je dosta prodavača stiglo sa svojom robom. Naime, nije hladno, osjetljivu robu ne treba pokrivati dekama, a i prodavači se ne smrzavaju. Stoga je bilo kelja, zelja, svježeg i kiselog, svježe salate i tako dalje. Nije nedostalo ni tjestenine pa čak ni jaja. Što se cijena tiče, ima svašta. I u eurima i kunama. Po onome što smo mogli vidjeti, barem za sada nema poskupljenja proizvoda ni prevelikog zaokruživanja. Ako i ima, uglavnom se išlo na niže. Slična je situacija bila ovoga tjedna i na sajmu gdje su kune bile glavno sredstvo

CIJENE PLAC

Grincajg (vezica): 1 eur

Luk (kg): 2 eur

Zelje (kg): 2 eur Kelj (kg): 2 eur

Kiselo zelje (kg): 3 eur

Grah (kg): 6 eur Salata (kg): 4 eur

Češnjak (kg): 8 eur Mrkva (kg): 1,6-2 eur

Peršin (kg): 4 eur Med (900 g): 9-11 eur Orasi (kg): 7 eur Hren (kg): 5.33 eur Jaja (kom): 0,45 eur

Grincajg (vezica): 0,6–0,8 eur

Luk (kg): 1-1,5 eur

Zelje (kg): 1-1,5 eur Kelj (kg): 1,5-2 eur

Kiselo zelje (kg): 3 eur Grah (kg): 5-10 eur Salata (kg): 4 eur

Češnjak (kg): 7 eur Mrkva (kg): 1,6-2 eur Peršin (kg): 3 eur Med (900 g): 9-11 eur Orasi (kg): 8 eur Hren (kg): 5 eur Jaja (kom): 0,35-0,4 eur

Kako je nastala domaća svinja

Piše: Ljubica KugelmanMate, dr. vet. med.

Svinjsko meso, svinjetina odlikuje se posebnim karakteristikama i kao proizvod i kao namirnica, jer se klanjem svinja osim mesa dobiva i svinjska mast. Odnos u kojem će se ove dvije različite namirnice javiti zavisi od količine mišićnog i masnog tkiva u trupu svinje. Na taj odnos utječe nasljeđe, način proizvodnje, a najznačajniji je način ishrane. Današnja svinja potječe od dva varijeteta divlje svinje, europske divlje svinje (Sus scrofa ferus) i azijsko kineske divlje svinje (Sus vittatus). Divlje svinje pripitomljene su na više lokaliteta u središnjoj i jugoistočnoj Aziji, sjevernoj Africi i Europi. Najstariji tip domaće svinje je keltska svinja. Prema odnosu mesa i masti svinje se dijele na mesnati tip, masni tip i prelazni tip. Svinjsko meso koje se danas proizvodi nije jednako onome mesu koje se proizvodilo jučer, niti je jednako mesu koje će se proizvoditi sutra. Proizvodnja svinjskog mesa stalno evoluira i razvija se. U prošlosti su se uzgajale svinje čije je meso, a naročito mast, služilo u prehrani tijekom cijele godine. Količina i sastav masti u takvom mesu bila je u uskoj vezi s načinom života. Danas se u svim industrijaliziranim zemljama zbiva drastična promjena načina života, a taj se način odrazio i na nutritivne potrebe čovjeka današnjice. Jedna od najvećih promjena nastupila je smanjenjem energetskih potreba čovjeka, jer se on danas znatno manje bavi teškim �izičkim radovima kao što je to bio slučaj u prošlosti. Svinje koje se danas uzgajaju daju visoko nutritivno meso, s manjim sadržajem masti

i prilagođeno prehrambenim potrebama modernog načina života.

Općenito vlada mišljenje da je svinjetina masna, bogata kolesterolom i nezdrava za ljudski organizam, ali zbog ugodnog okusa svinjetina predstavlja jednu od najvažnijih namirnica i vrlo značajnu sirovinu za industrijsku preradu kao što su suhomesnati proizvodi, konzerve, kobasice, a dobiva se i niz dodatnih proizvoda koji također služe za hranu, kao npr. iznutrice. Svinjetina ima veliku nutritivnu vrijednost jer je bogata bjelančevinama, esencijalnim aminokiselinama, masnim kiselinama i vitaminima B-kompleksa. Glavna je karakteristika svinjetine kao mesa da je mišićno tkivo prilično posno, da se dobro odvaja i razlikuje od masnog tkiva i u sebi ima malo vezivnog tkiva. Budući da sadrži esencijalne aminokiseline, spada u skupinu funkcionalne

hrane, hrane koja osigurava uravnotežen metabolizam i pravilnu �iziologiju stanica. U svinjetini je u većim količinama prisutna aminokiselina arginin, koja sudjeluje u čitavom nizu biokemijskih procesa i ulazi u sastav važnih struktura u tijelu. Današnje meso svinja odlikuje se visokim sadržajem željeza, cinka, kroma i selena i to u obliku organskih spojeva koji se lako upijaju u krv. Svinjetina sadrži i spoj karnitin koji ima utjecaja na povećanje tjelesne izdržljivosti. Svinjsko meso dobiveno proizvodnjom u kontroliranom uzgoju smatra se sigurnom, kvalitativno i kvantitativno visoko vrijednom namirnicom za prehranu stanovništva. Korištena literatura za tekst: Plivazdravlje-Prehrana, prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije, znanstvena savjetnica i Podravka.hr/namirnica/190/ svinjetina/.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 8 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

23 6. siječnja 2023. Poljoprivreda www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
I ŠTRIGOVA
GORNJI MIHALJEVEC CIJENE SAJAM ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM plaćanja. Nije bilo kupaca koji su došli mijenjati kune za eure, odnosno krupnim kunama kupovati sitnice. Istina, trgovci su se dobro pripremili sa sitnišom pa se, kako su nam rekli, sve odvijalo u popriličnom redu. Katarina Mikloška na placu je sa šalabahterom Robert Kralj iz Preloga sa svojim medom

Ljudi koji inspiriraju - Panos Manikis

Panagiotis Panos Manikis diplomirani je agronom i stručnjak za prirodno poljodjelstvo iz Grčke. Direktni je učenik Masanobua Fukuoke te je skupa s njim radio na brojnim projektima ozelenjivanja pustinja i opožarenih područja te sjetvi pomoću glinenih kuglica (tzv. seed balls).

Panos Manikis radio je uz Fukuoku niz godina u Japanu i po cijelom svijetu prenoseći znanje prirodnog poljodjelstva te nastavio razvijati njegovo učenje. Posvetio je život primjeni prirodnog poljodjelstva (engl. natural farming) - uzgojem bez kopanja, gnojidbe, zalijevanja i upotrebe bilo kakvih kemijskih sredstava. Pored radionica koje besplatno održava po cijelom svijetu “izgradio” je na sjeveru Grčke u Edessi Centar prirodnog poljodjelstva na imanju od 40 ha gdje je zasađeno više od 120 vrsta različitog raslinja iz cijelog svijeta. Rezultat toga, pored ostalih blagodati, jest poboljšana mikroklima na njegovu imanju, tako da je moguće uzgajati voće netipično za sjever Grčke kao što je npr. kivi. Panos je postigao fantastične rezultate glede količine i kvalitete uroda voća i povrća, bez ikakvih ulaganja u uzgoj. Dohodak

koji ostvaruje prodajom plodova s tog imanja omogućava i njemu i imanju materijalnu samodostatnost.

Živio je jedno vrijeme u Brazilu i tamo učio ljude istome. Trenutna misija mu je naučiti čim više ljudi na prostoru Balkana tehnikama prirodnog poljodjelstva i pomoći pri uspostavljanju takvih samoodrživih imanja. S tim ciljem je prije tri godine posjetio i našu državu te održao predavanja i radionice u Rijeci, Splitu i Zagrebu. Želja mu je da i na našem području niknu imanja na kojima će se primjenjivati tehnike prirodnog poljodjelstva i tako nastaviti Fukuokino učenje.

Panos Manikis prava je riznica znanja, a to znanje nesebično dijeli s drugima. Njegove radionice i predavanja nisu samo radionice o poljodjelstvu, nego uz to i o očuvanju okoliša, zdravlja i o samodostatnosti. Sudjelovala sam 2019. godine s 30-ak zainteresiranih na dvodnevnoj radionici u Zagorskim Selima i naučila mnogo od njega. Panos nas je naučio tehniku izrade glinenih kuglica kako ručno – tako i u mješalici za beton. S veseljem ću naučeno primijeniti i na svom imanju i uspostaviti dio imanja koji ću zasijati direktno po Fukuokinu i Panosovu učenju.

VRTLARICA

Sve se već zakorovilo

korov

Piše: Vlasta Vugrinec

Naši vrtlari ne miruju ni ovih dana iako smo tek ušli u mjesec siječanj. Istina, stanje biljaka u vrtovima i dvorištima nikako ne odgovara godišnjem dobu u kojem se nalazimo. Više je primjeren ranom proljeću. Stoga su takvi i radovi. U Ivanovcu smo naišli na Anu Vurušić koja se borila s korovom okopavajući ga oko svojih ruža stablašica u dvorištu ispred kuće.

Sve se zakorovilo

Malim grabljama pokušavala je gredicu ruža dovesti u red.

- Sve mi se zatravilo, rekla nam je zapuhana vrtlarica. Još ću malo okopavati dok je toplo, a onda idem u kuću.

Plastična kanta polako se punila tvrdokornim korovom koji također nemilice raste i

buja. Iščupala je naša vrtlarica i busenje trave, pokoji maslačak, puzajući slak i tko zna koji još korov.Sunce je dobro zagrijalo zimski dan i temperatura se popela iznad 15 stupnjeva. No, vjetar je malo kvario dojam topline.

- Nisam ruže ni orezala ni ne znam hoću li ih kratiti, dodala je. Evo, još imaju cvjetne pupove, a već su počele tjerati i nove. Jednostavno mi je žao rezati, a i nisu tako bujne pa će ostati neorezane.

I doista, na nekim su se otvarali cvjetni pupovi uz grane prepune novih lisnih pupova koji bi trebali prezimiti ovo doba i otvoriti se tek u ožujku ili travnju.

S obzirom na toplinu, kaže, nije ih ni zaštitila od hladnoće i smrzavanja. Uostalom, zasađene su u dubokoj zavjetrini ispred kuće gdje imaju dovoljno topline i zaštitu od zimskog sjeverca.

Ana Vurušić obožava cvijeće i ruže stablašice su joj nekako najdraže. Zasađene su na strateškom mjestu u dvorištu, ispred kuće, u pravilan red s urednim razmakom tako da cijelo ljeto prolaznicima svojim raskošnim cvjetovima mame uzdahe.

Uz ruže, u njenom su vrtu propupali već i božuri, odnosno katruže, lavanda se drži kao da je usred Dalmacije, a ružmarin je prepun sitnih plavih cvjetova. Uz cvijeće njeguje i veliki vrt s povrćem koji pak namjerava ovih dana štihati. Naravno, potraje li ovakvo vrijeme.

Ružmarin u siječnju prepun je cvjetova

Do ne tako davno, svi koji su imali ružmarin, morali su ga obavezno unositi u kuću jer mu je smetala zima. O nekakvoj sadnji na otvorenom moglo se samo maštati. Jer,

kako mu i samo ime govori, dolazi od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno “morska rosa”. Riječ je o biljci kojoj na rast vrlo povoljno djeluje povjetarac s mora, koji donosi vlagu. Stoga smo ga mi na kontinentu eventualno sadili u dobroj zavjetrini. Danas pak raste bez brige gotovo u svakom dvorištu i to kako u zavjetrini, tako i na zbrisu. Brišu ga vjetar, snijeg i mraz i ništa mu nije. Štoviše, na početku siječnja cvate kao u najtoplijim klimama.

- Ne znam je li u pitanju njegova prilagodba, klima ili nešto drugo, no sada izgleda prekrasno, pohvalila nam se vrtlarica Ana.

Ružmarin, osim što je ukras njenog dvorišta, služi im i kao začin. Iako ga svi povezuju uz ribu i roštilje, ružmarin ima punu širu primjenu. Kako je poznato, njegovi igličasti listovi intenzivnog su mirisa te pikantno-ljutog, oporog i gorkog okusa. Upotrebljava se za aromatiziranje povrća i mesnih jela.

Premda je posvećen božici ljepote i ljubavi Afroditi zbog čega je bio obvezan detalj na svadbama, ružmarin nije samo simbol ljubavi. On je i simbol mudrosti koji osnažuje pamćenje. Danas se upotrebljava u kulinarstvu, ali i kao prirodni lijek. Riječ je o iznimno ljekovitoj biljci koja ima široku primjenu u liječenju.

24 Povrtlarstvo 6.siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” Plastična kanta polako se punila tvrdokornim korovom koji također nemilice raste i buja. Iščupala je naša vrtlarica i busenje trave, pokoji maslačak, puzajući slak i tko zna koji još sve
Ružmarin u cvatu Panos Manikis
Ana Vurušić u borbi s korovom U VRTU Ane Vurušić iz Ivanovca

BERNARDIN VRT

Dani sjetve voćaka i grmolikih biljaka u 2023. godini

• 21. svibnja – tisa, hrast, trešnja i maruni

• 5. lipnja – kruška, breza, lipa, ogrozd, vrba

• 20. srpnja – bukva, tisa, hrast, smreka, jela, bijeli grab, kesten, trešnja, dunja, jarebika, lješnjak, glog i mirabela

• 10. listopada – kruška, breza, bukva, bijeli grab, bor, lipa, dunja, vrba

• 3. studenog – javor, topol, marelica, kruška, breza, crvena bukva, jarebika, lipa, maroni, maslina, breskva, orah, vrba, cedar

• 4. studenog – marelica, joha, breskva, crni ribiz

• 10. prosinca – javor, topola, marelica, kruška, breza, crvena bukva, maroni, maslina, breskva, orah i vrba

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

PLAN SADNJE

6. siječnja – dan cvijeta Počeli su dani za presadnju, iskopamo zakopana sjemena. 7. siječnja – dan cvijeta Od 7. do 12. 1. u vremenu za cvijet i plod obrezujemo voćke i vinovu lozu. 8. siječnja – dan cvijeta do 13 sa� Od 14 sa� povoljno za biljke ploda.

9. siječnja – dan korijena od 10 do 20 sa�

U zatvorenom prostoru (staklenici i plastenici) pregledamo biljke koje još rastu (korjenaste biljke).

10. siječnja – dan ploda U zatvorenom prostoru isplaniramo plodored za sadnju jer plodored nije ništa drugo nego izmjenjivanje kultura na istoj površini.

11. siječnja – dan ploda Nastavljamo radove oko plodoreda i zapisujemo vrijeme za sjetvu i sadnju.

12. siječnja – dan ploda do 15 sa� Ako ne pazimo na plodored, urod će bi� iz godine u godinu sve manji i znatno lošiji.

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

25 6. siječnja2023 Povrtlarstvo www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ovan

21. 03. - 20. 04.

LJUBAV

Nakon što je početak nove godine donio odlično raspoloženje i strast, vaš se energični Mars druži s erotskom Venerom (9.) pa u izlasku s društvom možete upoznati vrlo privlačnu osobu s kojom ćete odmah kliknuti ili vam se smiješi odličan provod s partnerom. Završetak retrogradnog hoda Marsa (12.), označava veću mentalnu aktivnost, s manje opterećenja. Više društvenih aktivnosti i druženja s prijateljima bit će nakon 20., a neka osoba pokazuje da se uvijek možete osloniti na nju (22.).

NOVAC I POSAO

Ambicije su vam jake, pa možete krenuti s novim idejama od 12., a kako i Merkur

kreće u direktni hod 18., sve što ste isplanirali u profesionalnom radu, spremno je za izvedbu. Uran isto završava retrogradni hod (22.), pa će i s osobnim financijama krenuti nabolje, a samo trebate pokazati hrabrost i biti otvoreni za nove stvari. Posebno snažni dani su 18.-19., kad morate pažljivo usmjeriti veliku energiju i osjećaj moći, kako vam ne bi ego pokvario planove.

ZDRAVLJE

Psihološki ste veoma stabilni, a osjećaj zadovoljstva vam daje sigurnost i samopouzdanje za dobar nastup na poslu i u privatnom životu. Nakon 27., posvetite se njegovanju svoje duhovne strane i opustite se u uspjehu (29.-30.).

Bik

21. 04. - 20. 05.

LJUBAV

Možda ste bili ili ste još uvijek na putovanju, a do tada možete očekivati probleme, jer Merkur kreće u direktni hod tek 18. Ako ste radili na svom obrazovanju, nakon tog datuma sve će biti lakše jer ste puni ambicija. Novogodišnje slavlje prošlo je u velikoj strasti s dragom osobom ili u odličnom društvu prijatelja. Oko 5. pokušajte nešto novo i hrabro krenite u osobne projekte s neuobičajenim rješenjem. Savjet prijatelja je nešto što vam može pomoći 13.-14.

NOVAC I POSAO

Tri planeta kreću u direktan hod ovaj mjesec, a prvi je Mars u zoni novca (12.): zadnjih mjeseci trebali ste šte-

djeti, a sada možete tražiti nove izvore prihoda, zahvaljujući dobrim poslovnim okolnostima. Odlično vrijeme za novi poslovni projekt dolazi 21., u vrijeme pojave Mladog Mjeseca. Nemojte samo biti nestrpljivi, a najbolja vijest je završetak retrogradnog hoda Urana u vašem znaku (22.); bit ćete malo napeti i pod stresom, ali vas smiruje dugoročna stabilnost na poslu. Dobre novčane okolnosti stižu 29.-30.

ZDRAVLJE

Od kraja prosinca i ulaska sretnog Jupitera u vašu zonu unutarnje psihologije, puni ste optimizma i samopouzdanja, pa su to odlični temelji na kojima možete graditi uspjeh u ovoj godini.

Blizanci

21. 05. - 21. 06.

LJUBAV

Mjesecima vas je retrogradni Mars u vašem znaku držao blokiranima i nervoznima, a sve vaše inicijative nailazile su na teškoće. Od 12. ovaj planet kreće u direktni hod pa će i vaša ljubavna energija doći do punog izražaja, što se potvrđuje već 9., pri aspektu s ljupkom Venerom. Strast je probuđena, željni ste užitaka i ovo je prilika da opet osjetite one najljepše vibracije. Jedan uzbudljiv kontakt želite čuvati tajnim (8.-9.).

NOVAC I POSAO

Nakon što vaš vladar Merkur završi svoj retrogradni hod (18.), dovršili ste analizu zajedničkih financija i obaveza i osjećate novu fi-

skalnu snagu. Budite oprezni i dobro usmjerite ovu energiju na pravo mjesto. Pun Mjesec (7.) donosi neko dobro iznenađenje u vezi prihoda. Dugoročni planovi su vam stabilni, a nakon 27. imate odlične uvjete na poslu za lakše obavljanje zadataka. Hrabrost će vam se ovaj mjesec isplatiti, kao i inovativna rješenja. Posebno ste snažni i originalni 29.-30.

ZDRAVLJE

Dobra vijest je da i Uran kreće u direktni hod (22.), pa će vam i podsvijest biti manje uzburkana, a znat ćete i što trebate izbaciti iz glave kako vas više ne bi opterećivalo. Vjerujte svojoj intuiciji, a neke dobre ideje bi vam mogli doći i u snu.

Veliki mjesecni horosko

za sijecanj

Strijelac

23. 11. - 21. 12.

LJUBAV

Ako ste novu godinu dočekali u kućnom okruženju s najbližima, bilo je puno strastvenih tonova, ali možda i nekih nesporazuma ili nesuglasica. Tomu je zaslužan Merkur, koji srećom kreće u direktni hod 18., pa možete riješiti sva otvorena pitanja. Smislite nova i neuobičajena rješenja i hrabro ih primijenite. Vaša Venera u zoni istinske ljubavi skoro cijeli mjesec donosi najljepše emocije u privatni život, te obećava dugoročno dobre odnose. Mladog Mjeseca (21.) najavljuje novi početak u vezi.

NOVAC I POSAO

I kreativno ste veoma lepršavi i razigrani, stoga možete

ostvariti važan projekt ovaj mjesec, a nakon što vaša vladarica Venera uđe u zonu svakodnevnog rada i obaveza (27.), razmašite se i pokažite koliko talenata imate. Pun Mjesec (7.), do uspješne kulminacije dovodi jedan poslovni projekt; korištenje novih tehnologija i inventivnost znatno će unaprijediti rezultate. Zadnji dani siječnja pokazuju da ste na dobrom putu ostvarenja dugoročne vizije.

ZDRAVLJE

Ljubavna energija ili kreativni uspjeh vam dižu raspoloženje, a posebno se dobro osjećate nakon 27., jer istovremeno zadovoljavate i svoje najviše ideale. Zadovoljni ste jer možete koristiti i svoje umjetničke potencijale.

LJUBAV

Retrogradni Merkur u svom polju komunikacija donosi svoje poznate nesporazume, krive dogovore, i riječi koje ne bismo smjeli reći, ali to prestaje 18., pa sve možete razjasniti. Svejedno, strast vam je jaka u kontaktima, kad možete upoznati veoma uzbudljivu i seksi osobu (8.-9.), kad se lako upuštate u neočekivane užitke. Dobri odnosi kod kuće s najbližima ipak vas najviše vesele, kao i dugoročno stabilna situacija (22.). Novi ciklus kod kuće započnite 21., u vrijeme Mladog Mjeseca. Partnerski odnosi kreću nabolje od 22., nakon što Uran krene u direktni hod, a Venerin ulazak u zonu istinske ljubavi donosi idilične emocije u vaš život.

NOVAC I POSAO

Ulazak sretnog Jupitera u vaše polje rada i obaveza krajem prosinca donijet će vam nekoliko mjeseci sjajnih prilika za uspjeh na radnom mjestu, napredovanje ili nalaženje boljeg posla. Iskoristite svaku dobru priliku za napredovanje. Mars prestaje s retrogradnim hodom u zoni dijeljenih financija i obaveza (12.), pa napokon možete početi riješavati otvorena pitanja.

ZDRAVLJE

I dalje vrijedi isto i za vaše zdravlje: Jupiter označava dobro raspoloženje, samo morate paziti na unos kalorija, kako ne biste nakupili neželjene kilograme.

LJUBAV

Vaš velikodušni i sretni vladar Jupiter krajem prosinca ušao je u zonu istinske ljubavi, kreativnosti i djece, pa ćete uživati u sadašnjem odnosu ili imate prilike birati iz velike ponude u idućim mjesecima. Istovremeno, trebate više koristiti svoje kreativne talente u radu. Najbolja vijest je početak direktnog hoda Marsa u zoni partnerstva (12.), kad prestaju teškoće u glavnom odnosu; vaš partner će ponovo pokazati inicijativu na koju ćete dobro odgovoriti.

NOVAC I POSAO

Još od prosinca razmišljate o svojim primanjima i smišljate načine kako ih povećati, ali pazite da strast ne bude usmje-

rena u ljutnju, već u nalaženje rješenja. Smislite neku novu ideju, povucite hrabar potez i isplatit će vam se. Merkur završava retrogradni hod u zoni novca (18.), pa ćete lakše pregovarati i iznijeti svoje inventivne zamisli za radne projekte. Uran upravo u zoni rada kreće u direktni hod (22.), stoga se trgnite i potražite novi ili dodatni posao u djelatnostima koje možda dosad niste radili.

ZDRAVLJE

Direktni Uran od 22. čini vas isprva uzbuđenima i pod stresom, ali brzo tu energiju trebate usmjeriti u prakticiranje zdravog života i prehrane, uz dovoljno vježbe, pa ćete bolje i spavati.

26 Horoskop 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vaga 24. 09. - 23. 10. Škorpion
10. - 22. 11.
24.
Krunoslav Lajtman iz Male Subotice, poznati glazbeni pedagog, multiinstrumentalist, studijski i session-glazbenik, predstavio je svoj novi album Nokturno
Vrzan
Foto: Zlatko

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Uz Bundeke pješačite od Toplica Sv. Martin do Središća!

- Put započinjemo u Toplicama Sv. Martin i nastavljamo preko vinorodnih brežuljaka Grkaveščaka i Venca do Gradiščaka, Kapelščaka, Koncovčaka, Baloga i Bundeka, javljaju organizatori

Planinarsko društvo Bundek poziva na tradicionalni zimski 25. Vincekov pohod koji će se održati u nedjelju 22. siječnja 2023. godine. Pohod organiziraju po međimurskim bregima i to po svakom vremenu s ciljem da obilježe Dan svetog Vinka, zaštitnika vinogradara. Mnogi smatraju da je upravo na Vincekovo, odnosno 22. siječnja, “službeni” početak vegetativnog ciklusa vinove loze i obično si toga dana vinogradari zažele sretnu novu vinogradarsku godinu.

- Put započinjemo u Toplicama Sv. Martin i nastavljamo preko vinorodnih brežuljaka Grkaveščaka i Venca do Gradiščaka, Kapelščaka,

Koncovčaka, Baloga i Bundeka.

Nakon nekoliko usputnih stajanki u bregovitom dijelu (na nekima do njih bit će tradicionalan Vincekov obred),

25. Vincekov pohod održat će se 22. siječnja 2023.

krećemo prema Murskom Središću, najsjevernijem hrvatskom gradu. Start je između 8 i 9:30 u Toplicama Sv. Martin, na parkiralištu Toplica. Iz Murskog Središća

će ujutro od 7:10 do 8:45 sati voziti besplatni autobusi u Toplice.

Udio dotacije za startninu je 3 eura za odrasle, a za djecu je besplatno.

DONJI KRALJEVEC

Na tradicionalni božićno-novogodišnji koncert poziva Puhački orkestar grada Preloga. Koncert će se održati u Domu kulture grada Preloga, na blagdan Sveta tri kralja, u petak 6. siječnja, s početkom u 17 sati. Puhački orkestar grada Preloga osnovan je inicijativom čelnih ljudi i promicatelja kulture grada

Preloga i s prvim probama, pod vodstvom prof. Igora Hrusteka, krenuo u ožujku 2013. godine. Udruga Puhački orkestar grada Preloga registrirana je u siječnju 2014. godine, a danas okuplja 40 članova. U zapisima o hrvatskoj tradicijskoj glazbi ističe se kako se među izvođačima usmjerenim na javnu folklor-

nu izvedbu u Međimurju početkom 20. stoljeća ističu i puhački orkestri koje isprva osnivaju dobrovoljna vatrogasna društva, kao što je slučaj bio i u Prelogu 1905. godine. Gošće koncerta Puhačkog orkestra grada Preloga bit će članice Ženske vokalne skupine Pučpuljike iz Čakovca. (dv)

Općina Donji Kraljevec u sportskoj dvorani Osnovne škole Donji Kraljevec organizira novogodišnji koncert koji će se održati 7. siječnja u 16:30. Nastupit će orkestar Hubay Jeno i mažoretkinje Donjeg Kraljevca. (dv)

Dawn Edelstein nekim je čudom preživjela pad zrakoplova, a za�m su se iznenada vra�le sve njezine stare sumnje. U Bostonu su njezin suprug Brian, voljena kći Meret i posao koji voli. Kao doula za umiruće, Dawn svojim pacijen�ma pomaže i olakšava prijelaz iz života u smrt. Negdje u Egiptu je Wya� Armstrong, arheolog koji radi na iskopinama drevnih grobnica. I ona je željela radi� taj posao, ali bila je prisiljena napus�� studij kada joj je stvarni život pomrsio planove. I sad kad se čini da joj sudbina nudi drugu priliku, nije sigurna je li odluka koju je davno donijela bila ispravna.

2 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Media Mjesto i poštanski broj: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona: poklanja knjigu Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. kamo za vikend ZNANJE NAGRAĐUJE - LISA UNGER: JODI PICOULT: KNJIGA O DVA PUTA Dobitnik knjige Lisa Unger: Ispovijesti u noćnom vlaku objavljene u prošlom broju je
podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br: 1425
o dva puta
Mija Čalopek. Molimo da knjigu
Jodi Picoult: Knjiga
VIKEND VODIČ MJESEČNI VODIČ
četvrtak, 5. siječnja 20:00 Mesap Nedelišće Koncert Željko Samardžić petak, 6. siječnja 17:00 Dom kulture Prelog Koncert Puhačkog orkestra grada Preloga 21:00 Caffe bar Forum Mile Kekin Trio 22:00 Fox Bar Čakovec Rap session Fi�h element 21:00 Tamburaški sastav Zrin Terme Sve� Mar�n 17:00 Pas�rski pohod Sve� Mar�n na Muri subota, 7. siječnja 16:30 Donji
tri
Puhački orkestar grada Preloga daruje novogodišnji
Kraljevec Sportska dvorana Novogodišnji koncert 21:00 Mejaši Terme Sve� Mar�n 21:00 Meta bar Čakovec Koncert Tragovi nedjelja, 8. siječnja 17:00 Promocija knjige Marte Krušelj Pastoralni centar Prelog DOM KULTURE Prelog na Sveta
kralja
koncert
Koncert Hari Mata Hari 8.
Arena
Koncert Gibonni
9. siječnja 9:50 Prelog polaganje vijenaca Dana sjedinjenja Međimurja s ma�com zemljom Hrvatskom 12:00 Čakovec Svečana akademija povodom Dana sjedinjenja Međimurja s ma�com zemljom Zgrada Scheier 14. siječnja Klub Prostor Čakovec Black Winter vol. 1 15. siječanj 17:00 Koncert američkog zbora Carthage Treble Choir Crkva u Sv. Jurju na Bregu 22. siječnja 8:00 Vincekov pohod PD Bundek 26. siječnja 20:00 CZK Čakovec Tribina ČČ Tvorničke postavke Komična predstava o braku i ljubavi Kazalište Moruzgva 10. veljače Arena Varaždin Koncert Severina 11. veljače GOC Čakovec
ožujka
Zagreb
7. siječnja organizira Koncert Koncert uz orkestar Hubay Jeno i mažoretkinje
TRADICIONALNI ZIMSKI 25. Vincekov pohod 22. siječnja Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan
6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čakovečka špica Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan 15. srpnja 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čakovečka
Vedrana Klara u proljetnim kombinacijama Bijela boja sinonim je za ljetne dane Sara i Dominik Mutvar nisu skidali osmijeh s lica Za Katarinu i Tonija neizostavne su sunčane naočale kao modni dodatak Vesna Wrana u odličnoj suknji kariranog uzorka Sanda i Martin na špici
Vabec fura hlače zebrastog uzorka Jana u lijepom, klasičnom baloneru Ivana uskladila maramu i crveni kaput Katarina i Damir Šafarić na čakovečkoj špici Daliborka u crnom Zabundani prošetali centrom Čakovca Obitelj Rade Nedeljko nabacila nam je osmijeh
špica
Nika

Rak22. 06. - 22. 07.

LJUBAV

Zona partnerstva je prepuna planeta, a posebno strastven je bio doček nove godine i prvi dani 2023. Neke nesporazume s dragom osobom riješit ćete nakon 18.; dotad uživajte u strastvenom zagrljaju (9.), kad se ljube Venera i Mars, što ima značajne seksualne konotacije, možda u tajnoj vezi. Posebno moćan spoj je onaj Sunca i Plutona (18.-19.), koji označava veliku energiju u najvažnijoj vezi, samo je morate dobro usmjeriti. Nakon 27., dijelite dugoročnu viziju i ideale koji vas ispunjavaju ljubavlju.

NOVAC I POSAO

Venera u vašoj zoni intimnosti ima i drugo značenje: ovo je

polje dijeljenih resursa, financija i obaveza pa ćete skoro cijeli mjesec imati odlične okolnosti za rješavanje otvorenih pitanja i uspostavljanja dugoročne stabilnosti. Ne budite prenagli pri financiranju nekog plana (1415.), već iskoriste uzbuđenje i dobro usmjerite energiju. Uran od 22. polako počinje pomagati u ostvarenju ciljeva. Godišnji budžet organizirajte 21.

ZDRAVLJE

Mars također kreće u direktan hod u zoni unutarnje psihologije (12.), čime završava višemjesečni period frustracija i nemira. Izbacite iz podsvijesti sve što vas opterećuje. Posebnu psihološki snagu osjećate u zadnjim danima mjeseca.

mjesecni horoskoP

sijecanj

Jarac

22. 12. - 20. 01.

LJUBAV

Još od novogodišnjih praznika puni ste energije i strasti, ali ste malo konfuzni i nejasni, vjerojatno zahvaljujući retrogradnom Merkuru u vašem znaku. Srećom, od 18., bit ćete konkretni, nestat će nesporazumi i lakše ćete donositi odluke.

Tako možete i upoznati izuzetno uzbudljivu osobu (8.-9.), koja će vas oduševiti i snažno privući.

Pun Mjesec (7.) u zoni partnerstva govori kako vaša najdraža osoba traži više pažnje, a vi joj brzo ugađate. U ljubavi sve kreće nabolje nakon 22.

NOVAC I POSAO

Od ulaska Venere u zonu novca i prihoda (3.), primat ćete poklone, bonuse ili nagra-

de, a 22. pokazuje dugoročno stabilnu situaciju kad je riječ o primanjima. Strast na radnom mjestu i želju za uspjehom pokazujete i 8.-9., a svoju veliku energiju usmjerite u dobrom smjeru, a ne za veličanje svog ega (18.-19.). Od 20., započinjete novu financijsku fazu, a tad je vrijeme za planiranje godišnjeg budžeta. Sjajna rješenja i opipljiv uspjeh čine vas snažnijima (29.-30.).

ZDRAVLJE

Nakon što nervozni Mars krene u direktni hod (12.), napokon ćete svu svoju radnu energiju usmjeriti u dobrom smjeru, pa će nestati nervoze i blokada koje su vas mučile nekoliko mjeseci. Pokrenite nove inicijative.

23. 07. - 23. 08.

LJUBAV

Ljupka Venera u zoni partnerstva sjajna je vijest, a prvu priliku za užitke dobivate već oko 9., pri aspektu s vrućim Marsom. Ako ste slobodni, u izlasku možete naići na nekoga tko vas snažno privući, dok Uran pridonosi visokom uzbuđenju. Nakon što i vaše Sunce uđe u ovu zonu, uz pojavu Mladog Mjeseca (21.), imate priliku započeti novi ciklus u glavnom odnosu ili možda čak novu vezu. Odnos se pokazuje dugoročno stabilnim. Slatke strasti osjećate od 27., nakon što Venera uđe u polje intimnosti.

NOVAC I POSAO

Prošlu godinu ste završili u snažnom tonu, s puno radne

snage, iako je bilo problema oko detalja pri kraju godine, što se nastavlja sve do 18., kad Merkur napokon prestaje s retrogradnim hodom. Sada možete pokrenuti sve radne planove, s visokom energijom, koju morate usmjeriti u konstruktivne napore. Cijeli mjesec pokažite hrabrost za nove korake i inventivna tehnička rješenja. Nakon 27., moći ćete lakše podmiriti sve financijske obaveze.

ZDRAVLJE

Pun Mjesec (7.) pokazuje da ste psihološki i dalje snažni, a za to može biti zaslužan i neki novi prijatelj ili odlično rješenje za ostvarenje poslovnog plana. To potvrđuju i zadnji dani mjeseca, kada možete uživati u uspjehu.

Djevica

24. 08. - 23. 09.

LJUBAV

Strasti su bile povišene zadnjih dana prošlog mjeseca, što se prelilo i na prvi tjedan siječnja ove godine, a kako se u zoni ljubavi, kreativnost i djece nalazio i vaš retrogradni Merkur, vjerojatno je bilo nekih nesporazuma s dragom osobom ili djetetom. Pokažite hrabrost i osnažite svoje emocije novim rješenjima, jer imate i drugih važnih pitanja za riješiti. Venera donosi svoje najljepše vibracije u zonu partnerstva (27.)., a tada uživajte u idili!

NOVAC I POSAO

Iskoristite prisutnost tople Venera u astrološkoj zoni rada i obaveza jer vam olakšava odnose s kolegama

i šefovima, pa će vam sve ići lakše. Dugoročnih napori i dogovori dobro su aspektirani (22.–23.). Mars kreće u direktan hod u Blizancima (12.), a tri dana ranije aspekt s Venerom najavljuje bolja vremena. Sada možete potražiti privlačniji posao ili ostvariti ambicije na sadašnjem, uz pokazivanje svih svojih sposobnosti. S novim radnim ciklusom započnite 21., u vrijeme Mladog Mjeseca.

ZDRAVLJE

Venera pomaže i da se fizički bolje osjećate, stoga treba krenuti s novim ciklusom vježbanja nakon 20., jer ste se malo ulijenili. Ostanite uporni i zadržite dobru formu, kako bi ste i na radnom mjestu ostvarili bolji učinak.

Vodenjak

21. 01. - 19. 02.

LJUBAV

Ljubavna Venera boravi u vašem znaku skoro čitav mjesec čini vas posebno šarmantnim i privlačnima. Mars je zadnjih mjeseci donio prepreke i blokade u ljubavni život, a sada napokon kreće naprijed (12.), pa vam se vraća apetit i želja za užicima. Već 9. imate priliku za pokazivanje strasti, ali držite uzbuđenje i emocije pod kontrolom (14-15.). Kod kuće počnite rješavati privatne poslove i odnose s ukućanima nakon 22., nakon što vaš vladar Uran krene u direktni hod.

NOVAC I POSAO

Uspješan dovršetak nekog radnog projekta u vrijeme Punog Mjeseca (7.), pokazuje

da iznenadnim rješenjima i radom iza scene možete puno toga obaviti. Nakon 20., te pojave Mladog Mjeseca sljedeći dan, vraća vam se energija i možete krenuti s novim osobnim projektima i planovima. Dobro usmjerenim naporima ostvarujete stabilnost (22.23.), a nakon što Venera uđe u Ribe (27.), popravlja se i situacija s prihodima. Pokažite svu snagu svoje kreativnosti.

ZDRAVLJE

Zadnja dva tjedna psihološki su burni za vas, a svu tu unutarnju energiju i ambicije može morate pažljivo usmjeriti na ostvarenje želja. Koristite svoju čuvenu inventivnost i sklonost k novim stvarima, pa hrabro zakoračite u novi uspješan ciklus.

Ribe

20. 02. - 20. 03.

LJUBAV

Emocionalna odluka u vrijeme Punog Mjeseca (7.) osnažit će vaš ljubavni život, ali ne zaboravljate ni prijatelje. U strastima najviše uživate u toplini doma, naročito 9. i poslije 12. Nakon blokada i teškoća u kućnom u životu u zadnjih nekoliko mjeseci, Mars tada kreće u direktni hod, pa ćete riješiti otvorena pitanja ili radove kod kuće. Dolazak Venera u vaš znak (27.), čini vas posebno ženom ljubavi, ali i magnetično privlačnima. Želite ostvariti svoje ideale i idilične snove.

NOVAC I POSAO

Sretni Jupiter će vam u idućim mjesecima otvoriti mogućnost bolje zarade ili novih izvora prihoda, stoga iskori-

stiti svaku šansu koja vam se pruži. Imate snažnu volju i strast za ostvarenjem zacrtanih planova, samo pazite da svu tu energiju dobro kanalizirate u pravom smjeru. Iza 22., mentalno ćete biti manje rastrgani i sposobni koristiti svoje kreativne ideje.

ZDRAVLJE

Nakon 20., započnite njegovati svoju psihološku i duhovnu stranu, jer vam je fizička energija na nešto nižoj razini. Odmarajte se i uspjet ćete održati psihičku stabilnost na duži rok. Konfuzija u planiranju razriješit će se nakon 18., a razmišljanjem nasamo postižete veću sigurnost u privatnim i raznim aktivnostima.

31 6. siječnja 2023. Horoskop www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Lav

Predajte kupon do 12. 1. 2023.

Glasajte za svog najboljeg djeda!

Završilo je predstavljanje kandidata našeg nagradnog natječaja Moj deda je najbolji.

U posljednjih nekoliko mjeseci u tjedniku Međimurske novine objavili smo priče o svim kandidatima koje ste prijavili na nagradni natječaj.

U natječaju su sudjelovali: Josip Radek - Hari iz Čakovca, Ivan Jurović iz Hlapičine, Miodrag Lesar iz Pušćina, Zlatko Novak iz Dekanovca, Damir Kovačić zvani Skuba iz čakovca, Marijan Kovač iz Novog Sela Rok, Zlatko Hergotić iz Dunjkovca, Slavoljub Treska zvani Ljubo iz Ča-

kovca, Dragutin Ribarić iz Nedelišća, Franjo Komar iz Dragoslavec Brega, Mladen Kolarić iz Pribislavca, Valentin Loparić iz Donjeg Mihaljevca i Franjo Panić iz Preloga.

Za najboljeg djedu pripremili smo dvije nagrade, a kao šećer na kraju, sve djedove koji su sudjelovali

na natječaju počastit ćemo izletom po Međimurju u suradnji s Međimurskom županijom koja se pridružila natječaju jer i sama prepoznaje važnost dostojnog i zadovoljnog života svojih građana seniora.

Onaj djed koji prikupi najveći broj kupona, bit će proglašen pobjed-

nikom nagradnog natječaja Moj deda je najbolji. Prvi kupon objavili smo 23. prosinca, drugi kupon izašao je u petak, 30. prosinca, a treći kupon objavljujemo 6. siječnja 2023.

Kupone zaprimamo zaključno s datumom, četvrtak 12. siječnja 2023. do 10 sati. (sh)

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti

počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u

Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

favorita?

Kupone s označenim brojem djeda za kojeg glasate pošaljite na adresu: Media novine d.o.o., Ulica kralja Tomislava 2, Čakovec 40000, s naznakom Nagradni natječaj Moj deda je najbolji ili osobno donesite u našu marketinšku službu. Odlu-

ku tko će biti najbolji međimurski deda donosite vi!

Angažirajte svu svoju rodbinu, prijatelje i susjede da podrže vašeg djeda i pomognu mu da osvoji glavnu nagradu. (sh)

broj 3

Napomena: Svog favorita (jednog djeda) označite sa X.

32 Moj deda je najbolji 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina Moj deda je najbolji Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Moj deda je najbolji”, na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 12. 1. 2023. do 10 sa�.
Zlatko Hergo�ć Ivan Jurović Mladen Kolarić Franjo Komar Marijan Kovač Damir Kovačić Skuba Miodrag Lesar Valen�n Loparić Zlatko Novak Franjo Panić Josip Radek - Hari Dragu�n Ribarić
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Ljubo (Slavoljub) Treska
svoga
NAGRADA za prvo mjesto Što osvaja najbolji deda?
Kako glasati za
Moj deda je najbolji Kupon
NAGRADNI NATJEČAJ

Đuro Kolonić, Međimurec koji je igrao s Peleom, kraljem nogometa

početku razgovora Jurica Đuro Kolonić kojeg su Amerikanci prekrstili u George i nastavio.

Nakon igračke karijere bacio se u trenerske vode

Najjači je Grafičar

Jedan slučajni susret u Čakovcu, dan poslije Peleove smrti, jednog od najboljih nogometaša u povijesti nogometa, pokrenuo je lavinu pitanja našem sugovorniku.

Đuro Kolonić, danas vitalni 68-godišnjak, jedan od najvećih međimurskih nogometaša, legenda Varteksa, današnjeg Varaždina, svojevremeno je igrao u SAD-u gdje se u nekoliko navrata susretao s Peleom, kraljem nogometa.

Prije 45 godina Kolonić je igrao profesionalnu američku ligu za klub Rochester Lancer. Peleov Cosmos i Kolonićev klub 1977. godine susreli su se u polufinalu profesionalne američke nogometne lige.

"Ispunili su mi se dječački snovi, a Pele je najveći nogometaš u povijesti"

- Bilo je to u vrijeme kad je krenula opća popularizacija nogometa u SAD-u. Te 1977. godine igrao sam za Rochester Lancer. Igrali smo polufinalu profesionalne američke nogometne lige, a na drugoj strani su bili Pele i Beckenbauer. Priznajem, imao sam tremu, ali odigrao sam dobro. No, u tom trenutku ispunili su mi se dječački snovi, rekao je na

- Danas, kad se sjetim s kim sam igrao i koga sam upoznao, naježim se. S Eusebijom me upoznao trener Vladica Popović. Upoznali smo se u jednom kasinu u Las Vegasu i u onom trenutku, kad smo se rukovali, izgubio je 500 dolara. Kad sam čuo da je umro Pele, bilo mi je jako žao, jer mislim da je to najveći nogometaš u povijesti nogometa. Sve je imao, dribling, šut lijevom i desnom nogom, iako niski odličan udarac glavom, a bio je i najbolji strijelac i u reprezentaciji Brazila i u klubovima u kojima je igrao, rekao je Đuro i ispričao nam jedan događaj kada je proglašen počasnim građaninom Rochestera.

Rodom je iz Svetog

Jurja u Trnju, a katkad je znao i prespavati na stadionu

- Pomagao sam u spašavanju ljudi iz požara. Nisam dvoumio ni trenutka. Cimer i ja smo bili smješteni u naselju gdje su uglavnom bili bogati stariji Amerikanci i izbio je požar. Krenuli smo kucati po vratima i spašavati ljude, rekao nam je Đuro kojeg su u Amerikanci zvali George.

Đuro Kolonić danas živi u Trnovcu Bartolovečkom, mjestu nadomak Varaždina, a rođen je u međimurskom Svetom Jurju u Trnju. Otkrio ga je prije 51 godinu varteksov skaut za Međimurje, Aleksandar Krleža, u Svetom Jurju. U tadašnji Varteks stigao je kao 18-godišnjak i početak mu nije bio nimalo lak. Mladi plavokosi Jurica ubrzo je postao nezamjenjiva karika Varteksova sastava. Igrao je na poziciji desnog krila, a bio je izuzetno hitar tako da je uvijek stvarao probleme protivničkim braničima.

- Svaki dan pješke ili biciklom išao sam od Svetog Jurja do Čehovca na vlak te u Varaždin i tako natrag, a nekad smo znali prespavati na stadionu. Nije nam bilo nimalo lako, no obožavali smo nogomet, rekao je Jurica Kolonić.

Kad je Varteks 1973. godine ispao iz Druge jugoslavenske lige Zapad, imao je kratku epizodu u slovenskoj Muri, no ubrzo se vratio. Htjeli su ga dovesti i zagrebački Dinamo, velenjski Rudar, Osijek, Zagreb pa čak i austrijski prvoligaš Wiener SC. Ispričao nam je kako je odbio ljude iz Rudara.

"Po mene su stigli s kovčegom punim novca, no obitelj je na prvom mjestu"

- Čelni ljudi Rudara po mene su stigli s kovčegom punim novca. Ubrzo su to saznali u Varteksu i dali mi još jedan stan. Željeli su me Dinamo i Osijek, ali meni je obitelj bila na prvom mjestu i tako sam ostao u Varaždinu. Igrao sam i za amatersku reprezentaciju Jugoslavije, a 1984. godine nosio sam olimpijski plamen. Profesionalnu karijeru prekinuo sam 1985. godine i to zbog neugodne ozljede prepona, rekao je.

No samo dvije godine izdržao je bez nogometa. Kopačke je izvadio iz naftalina i zaigrao je za Trnje, klub iz Trnovca gdje je Đuro izgradio kuću. S Trnovčancima je pobijedio ekipu Strahoninca nakon 1:1 u prvom susretu, sa 6:1 te se uspio plasirati u Drugu hrvatsku ligu. Đuro je na toj utakmici postigao hat-trick i nakon završetka se odmah vratio u Stuttgart obitelji gdje je bio na odmoru.

Nakon igračke karijere, započeo je trenersku karijeru. Prvo je vodio juniore Trnja, a kasnije Nedeljanec, Podravinu, Bojovnik iz Golubovca, pa Mladost iz Šemovca, Trnje, Plitvicu iz Gojanca, Zelengaj, Hrašćicu, Novi Marof, Spartak iz Male Subotice, Croatiu Orehovica, Dravu Donji Mihaljevec, Naprijed Cirkovljan i trenutno je trener Omladinca iz Mačkovca.

Većinom je trenirao amaterske klubove, prijepodne je bio na poslu u Koki, a popodne na treninzima.

- Svakako bih izdvojio epizodu s Podravinom iz Ludbrega s kojom sam uspio ući u Drugu ligu, s Novim Marofom sam igrao kvalifikacije za 3. HNL. Pohvalio bih se svojim posljednjim dvjema epizodama s Plitvicom iz Gojanca i Zelengajem iz Donjeg Kućana s kojima sam uspio izboriti ostanak u ligi, rekao je popularni Kolac kako ga zovu prijatelji, vlasnik UEFA-ine licence A.

Za legendu Varteksa nogomet je kao droga

Za kraj je legenda Varteksa (današnji Varaždin) za koji je odigrao 284 utakmice poručio da ne može bez nogometa.

- Nogomet je moja droga, ja bez njega ne mogu, pogotovo sada kad sam u penziji. Sretan sam čovjek jer imam skladnu obitelj koja mi je uvijek bila velika podrška i bez njih ne bih uspio. Zadovoljan sam i što sam napravio kao igrač i trener. U mirovini se namjeravam dodatno posvetiti obitelji i naravno nogometu. Vjerujem da će mi se pružiti prilika da treniram momčadi nešto višeg nogometnog ranga. Volio bih da u ekipi Varaždina igra više domicilnih igrača, ali sam s druge strane sretan da je moj klub u 1. HNL, a ne propuštam ni jednu utakmicu. Nas je nekad pratilo po 5000 ljudi, a vjerujem da je i sadašnja ekipa na tom tragu jer ljudi u Varaždinu i okolici vole nogomet. Također ovim putem vašim čitateljima i svim poklonicima nogometa želim sretnu i uspješnu 2023. godinu, zaključio je Kolonić.

U ligi za mlade košarkaše rođene 2008. godine i mlađe kao najbolji sastav iskazao se ludbreški Grafičar koji ne zna za poraz i kojeg očekuje nastup u Jedinstvenoj ligi mlađih kadeta, dakle među najboljih 10 klubova u Hrvatskoj. Drugoplasirani je sastav varaždinske Vindije, a treće je Međimurje s dvama porazima, upravo od Grafičara i Vindije. Četvrti je Donji Kraljevec, peti Čakovec, šesta Mladost Ivanovec, sedma Kotoriba i osma Ivančica iz Ivanca.

Rezultati: Čakovec – Međimurje 23:90. Čakovec (Kirić 2, Tuksar 7, Vresk 6, Pintarić 2, Zadravec 6. Trener: Damjanović B.) – Međimurje (Mikec 14, Toplek 2, Brkinjač 6, Juras 17, Zrna 6, Kovač 26, Majnarić 2, Kelkedi 10, Rušnjak 5, Ostoja 2. Trener: M. Novak).

Kotoriba – Mladost Ivanovec 32:47. Kotoriba (Sokač 4, Tkelčec 24, Erdelji 2, Pogorelec 2) – Mladost Ivanovec (Višnjić 2, Antonović 9, Rubin 2, Mavrek 8, Bienenfeld 20, Ružić 2, Dobošić 4).

Donji Kraljevec – Grafičar 41:85. Donji Kraljevec: Novak 6, Levačić 2, Orehovec 2, Hranjec 6, Vlahek 2, Kovač 2, Sabol 21. Ivančica – Međimurje 21:120. Međimurje: Majnarić 3, Sinković 18, Mikolaj 2, Zrna 12, Toplek 22, Juras 10, Rušnjak 6, Kraljić 8, Kovač 14, Krištofić 6, Kelkedi 19.

Donji Kraljevec – Kotoriba 105:11. Donji Kraljevec (Novak 8, Levačić 25, Krčmar 6, Hranjec 8, Sabol 36, Orehovec 10, Kovač 12) –Kotoriba (Tkalčec 6, Kukolj 2, Pogorelec 3).

Grafičar – Čakovec 86:35. Čakovec: Kirić 14, Vresk 2, Nerer 15, Zadravec 4. Trener: Damjanović B. Vindija – Mladost Ivanovec 77:12. Mladost Ivanovec: Rubin 1, Varga 9, Bienenfeld 1, Rubin D 1. Trener: B. Kovačić.

18. svibnja 2018. 
NOGOMET KOŠARKA Piše: Miljenko Dovečer
(bh)
JEDAN OD NAJVEĆIH međimurskih nogometaša
Đuro čuva sve uspomene iz svoje bogate nogometne karijere

Prošla je godina dana od preuzimanja čelne pozicije Međimurskog nogometnog saveza pa smo tim povodom dogovorili intervju sa sadašnjim predsjednikom Kristijanom Antolovićem.

Antolović je dugogodišnji nogometni zaljubljenik, a gotovo cijeli dosadašnji nogometni put vezan mu je za NK Rudar. Na početku našeg razgovora čestitao je Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velikom uspjehu, medalji za treće mjesto te poručio kako je ovo svima u nogometu veliki poticaj za daljnji rad.

- Koje poteze biste izdvojili kao najbitnije u ovih godinu dana mandata?

- Teško je izdvojiti najbitnije, međutim važno je naglasiti da su se stvari oko saveza normalizirale i da nismo više „savez-slučaj“. Posjetio nas je predsjednik HNS-a g. Kustić, koji je dao punu podršku novoizabranom izvršnom odboru i radu saveza. Cijele godine bilo je puno posla. Najvažnije je bilo da proljetni dio prođe što bolje, jer je slijedila reorganizacija, a mislim da je i prvenstvo prošlo u najboljem redu bez ikakvih repova. Važno je izdvojiti da je komisija za infrastrukturu napravila odličan posao. Nakon jako puno godina provjerili su se svi tereni i dobio se uvid u stvarno stanje infrastrukture u Međimurju. Prvi put donijeli smo pravilnik za licenciranje, koji stupa na snagu sljedeće godine. Prema pravilniku točno se zna što svaki klub mora zadovoljavati za koju ligu.

- Savez je potpisao ugovor o suradnji s glavnim zastupnikom za loptu Select. Kupljene su lopte za igru svim klubovima u Međimurju, tako da se sve utakmice igraju istom loptom Select. Uveli smo obavezno snimanje utakmica i u 2. rangu međimurskih liga. Svim klubovima Premier, 1. međimurske lige i našim trećeligašima kupili smo laptope ili kamere. Donijeli smo novi statut u kojem su svi klubovi isto vrijedni, znači imaju po jedan glas. Tu ću stati...

- Koji su ciljevi za 2023. godinu?

- Očekuje nas jako zanimljivo proljeće, jer se u prvim trima rangovima smanjuje broj klubova na 14. Sljedeće godine isto će savez osigurati lopte za igru svim klubovima. Želimo i drugoligašima i trećeligašima kupiti laptope ili kamere, pomoći klubovima oko infrastrukture. Naravno, sve ovisi koliko novaca bude savezu na raspolaganju. Morali bismo dobiti još jedan teren s umjetnom travom u Prelogu. Predsjednik g. Kustić obećao je da se s Prelogom potpisuje ugovor poslije svjetskog prvenstva. Gradonačelnik g. Kolarek najavio je da pripremni radovi kreću uskoro.

- Kako ste zadovoljni reorganizacijom liga? Smatrate li da je to bio dobar potez?

- Mislim da su lige odlične za klubove i naravno za gledatelje. Samo dok pogledate ljestvice u ligama, vidite da je to sve jako izjednačeno i jako zanimljivo. Mislim da bi lige i u budućnosti morale biti što više protočne, tako su i puno zanimljivije.

- Kako ste zadovoljni načinom funkcioniranja međimurskih klubova?

- Klubovi u Međimurju su u svojim sredinama jako važan segment društvenog života. Sama činjenica da skoro svako selo u Međimurju ima svoj klub vam upravo i to govori. U klubovima se ljudi okupljaju praktički svaki dan, stoga je važno da klubovi opstanu. Prepoznali su to i načelnici i lokalna samouprava i sve se više izdvaja za nogometnu infrastrukturu. Naravno da se tu očekuje još puno više od lokalne samouprave, ali trend povećanja sredstava svake godine jako je pozitivan. Ljudi koji rade u klubovima su svi volonteri i ovim putem svima zahvaljujem. Bez njihovog požrtvovnog rada i strasti za klubove teško bi isti funkcionirali. Naš amaterski nogomet i kvaliteta naših županijskih liga je sigurno vrh amaterskog nogometa u Hrvatskoj, ali fali nam šlag na tortu, a to je barem stabilni drugoligaš.

- Koju ocjenu biste dali suđenju? Smeta li Vam što klubovi nakon poraza krivca traže u sucima?

- Moja uloga nije da ocjenjujem suce, za to postoji sudačka komisija. Reći ću ovako: Suci su ljudi i naravno da griješe. U županijskim ligama sude sve suci koji su amateri i nemamo VAR. Da se sucima vade „krvna zrnca“ i da je sudac uvijek za sve kriv, to je općepoznata mantra. Mislim da svi koji smo u nogometu trebamo stati na loptu. Samo jedan primjer, prije par godina u MNS-u je bilo 130 sudaca, a danas ih ima tek 70. Jako malo mladih se odlučuje za suca, jer je pritisak enorman. Oni koji dolaze na utakmice znaju o čemu govorim. Pitam se, nastavi li se taj trend, tko će nam suditi za par godina. Slažem se da postoje greške i protiv toga ću se boriti i za takve stvari bit će nulta tolerancija. Dajmo mladima priliku da se bave ovim zahtjevnim poslom. Što se tiče delegata, samo neka rade svoj posao, a tko nije sposoban za to, ne može biti delegat! Postoje problemi i nastojat ćemo ih brzo riješiti. Jer su rješivi.

- U razgovoru s nekoliko trenera, i dalje postoji problem “švercanja” igrača u ligama mladih. Kako riješiti taj problem?

- Da, to je problem koji traje već godinama. Mi smo ove godine dali jasne naputke sucima oko toga. Da se neki suci toga ne pridržavaju, znamo i to. Da će od proljeća biti kazni za suce, bit će ih. Švercanje je varanje i baš nema smisla, jer tu klubovi ili ŠN sebe varaju. U mlađim uzrastima rezultat ne bi trebao biti u prvom planu, već razvoj mladih nogometaša. Slažem se da je rezultat jedan od pokazatelja rada, ali nije primaran. Nažalost, neki tako ne misle i poduzimaju sve, pa i prevare da bi došli do rezultata. Do sad smo kaznili samo jednom, ali od proljeća će se ovakvi slučajevi redovito kažnjavati.

- Kakav je Vaš odnos sa suradnicima?

- Sa našom kancelarijom odnos je odličan, pomalo su se privikli na mene. Neke promjene su se desile i mislim da se to pokazalo dobrim. Kancelarija radi dobar posao. Instruktor MNS-a je mlad i ambiciozan sa dosta iskustva. Rad oko selekcija maksimalno se pojačao. Instruktor i komisija za mlađe rade jako dobro.

- Što se tiče IO, podijeljeni su poslovi po komisijama. Neke komisije imaju više posla, neke malo manje, međutim sve odluke donosimo zajednički. Poznato je da su sastanci IO-a zatvoreni za javnost. U prvom redu zato jer su radni i na kojima se mnogo debatira, gdje ima različitih mišljenja o puno toga. Na kraju kroz polemiku dolazimo do najboljih rješenja. Odnosi među članovima IO-a jako su dobri!

- Nakon dvije godine vraća se dvoransko prvenstvo. Vaša očekivanja od prvenstva?

- MNS je suorganizator ovog događaja. To je super stvar i da se kroz mali nogomet prebrode dva mjeseca bez nogometa. Očekujem punu dvoranu i zdušno navijanje za svoje klubove. Naravno i da prođe sve u najboljem redu i bez ozljeda.

- Budući da je Rudar Vaša emocija, kakvo je Vaše mišljenje o prvom dijelu sezone, a kakvo o ostalim klubovima u ligi?

- Rudar je moj klub i sigurno da su emocije tu malo jače, mada za sve klubove u kojima sam igrao vežu me lijepe emocije. Drago mi je da se Rudar ove sezone rezultatski konsolidirao. Prošla sezona je bila dosta teška, ali napravio se jedan rez i puno mladih, koji su potekli iz Rudarove ŠN, dobilo je priliku u seniorskom sastavu. Tu je bio jako važan i trener g. Balajić, koji je s tom mladosti napravio odličan posao. Trenutno je Rudar peti i to je dobro mjesto. Na Rudaru se trenutno gradi tribina i cijeli projekt bi trebao biti gotov do proljeća. Svakako treba istaknuti i pohvaliti otkada je gradonačelnik g. Srpak, sredstva za nogomet i općenito za sportske udruge su se udeseterostručila.

- Dinamo Domašinec je ugodno iznenađenje 3. NL sjever. Mene to nije baš jako iznenadilo jer imaju odličnog mladog trenera g. Gorupića koji je također dao mladim igračima šansu te napravio odličan spoj između mladih i starijih na čelu sa neuništivim Čepom Krznarom. Također, Dinamo je već dugi niz godina jako dobro posložen klub koji vodi gospodin Ovčar.

- Za Polet ne treba trošiti puno riječi. Klub je ove godine po prvi put nositelj kvalitete i zadnjih je godina sam vrh međimurskog nogometa. Gospodin Novinščak vrhunski je posložio taj klub. Jesenski su prvaci, iako su pomladili ekipu i imaju mladog i perspektivnog trenera g. Brezovca. Stoga čestitke svim klubovima na odličnoj polu sezoni i godini!

- Komentar na stanje u NK-u Međimurje?

- Teško je to komentirati. Nažalost stanje u klubu nije baš dobro. Pred upravom kluba puno je posla. Vidimo da je sad angažiran mlad i dobar trener Golik i to je dobar korak. Da je Međimurju potreban jedan klub, koji bi igrao barem u drugom nacionalnom rangu, to je činjenica.

Kako doći do toga jako je teško pitanje. Mišljenja sam da se to može jedino na način da cijelo Međimurje stane iza toga kluba, ali ne znam ako je to moguće.

- Što napraviti kako bi jedan klub u Međimurju bio istinski

nositelj mlađih dobnih kategorija i napravio povratak u 1. HNL?

- Mislim da smo krenuli u tom smjeru kao savez. Na početku godine se komisija za mlađe uzraste složila da se treba napraviti piramida. Da na vrhu piramide treba biti ŠN iz Čakovca. Iznesena su i jasna pravila oko toga. Treba donijeti konsenzus svih aktera u međimurskom nogometu. Nama je takva piramida neophodna da dobijemo kvalitetu. Nadam se da ćemo tu vidjeti rezultate u dogledno vrijeme.

- Kako ste zadovoljni stanjem u školama nogometa? Vaše mišljenje o trenerskom kadru u Međimurju?

- Škole nogometa su se u posljednjim godinama podigle na jedan viši nivo. Pa tako dosta klubova igra i regiju tj. HNL. Šteta za ŠN Međimurje. Radilo se par godina dobro i tada se ispalo iz 1 HNL.

- U ŠN Međimurje dešavale su se nažalost prošle godine loše stvari, ali sad su u konsolidaciji. Osnovana je nova udruga, s novim ljudima na čelu i mislim da bi to moglo biti dobro. Problem je u Međimurju što se dugi niz godina zapostavljao juniorski sastav, jer za njih kao nema novaca. Mladi dečki odlaze i naravno da u seniorskom sastavu nema domaćih dečki. Osobno mi je rad s mladima jako važan, jer bez malih nogometaša nema budućnosti nogometa u Međimurju. Zato će savez maksimalno pomagati školama nogometa. Savez će ove godine sveukupno za škole izdvojiti više od 100.000 kuna. Kupljeni su svima golovi, lopte i markeri. Prvaci u svim kategorijama u županijskim ligama dobili su lopte, a sljedeće godine se planira isto toliko i više.

- Pitanje trenera. Mislim da udruga trenera broji oko 300 trenera, od toga aktivnih 150. Nedostaje nam više kvalitetnih trenera. Vjerujem da ćemo i tu dobiti veću širinu i kvalitetu. Trenutno traje tečaj za licencu B, pa bi druge godine mogli dobiti 25 trenera s licencom B. Za kraj želim svima sretnu i uspješnu novu godinu kako u nogometnom, tako i u privatnom životu!

6. siječnja 2023.  NOGOMET
Kristijan Antolović: Zadovoljan sam reorganizacijom liga, klubovi su važan segment našeg društva - Sucima se vade krvna zrnca, riješit ćemo problem švercanja, istaknuo je predsjednik Međimurskog nogometnog saveza
GODINU DANA nakon preuzimanja čelne pozicije MNS-a
Predsjednik MNS-a Kristijan Antolović

Osvojili šest zlatnih medalja na prvenstvu Hrvatske

Uprostorima Općine Šenkovec 28. prosinca bio je organiziran prijem karatista Karate centra Šenkovec. Podsjetimo, 17. prosinca u Đakovu na Prvenstvu Hrvatske za mlađe uzraste u karateu osvojili su šest zlatnih medalja i četiri bronce što je izniman rezultat!

- Ovo je povijesni uspjeh našeg kluba na državnoj razini! Vratili smo se iz Đakova sa šest državnih prvaka i četirima broncama, a imali smo i četiri peta mjesta i jedno sedmo tako da su nas samo sitnice dijelile od još nekoliko medalja. Debitanti su nam osvojili tri zlata, David je osvojio titulu za koju već dugo vremena znamo da ju zaslužuje, a Ozren nastavlja svoj niz s tri titule zaredom. U ekipnom dijelu

dvije ženske ekipe nam dominiraju u toj konkurenciji i izmjenjuju se na najvišem postolju, zaključio je trener Tihomir Grgić.

Gotovo 300 natjecatelja iz 47 klubova nastupilo je u gradskoj dvorani na cjelodnevnom prvenstvu pod pokroviteljstvom HKS-a. Karate centar Šenkovec nastupio je s 15 pojedinačnih predstavnika i dvjema ženskim ekipama.

U natjecanju učeničkih kata, tri zlatne medalje osvojili

su Karla Šagi, Mauro Gajnik i Niko Šagi, dok su bronce osvojili Mia Sabol i Karlo Bađun.

Od osvojenih zlatnih medalja u službenima kategorijama, zlato su osvojili David Faić, Ozren Grgić i ekipno Erika Grabovac, Lara Jurčević i Ena Rajković. Brončane medalje u službenim kategorijama osvojile su Ana Bađun i ekipno Lorena Mihalković, Bella Mikulić i Ana Bađun.

Međimurec u trenerskom svijetu u Saudijskoj Arabiji

Kineziolog Davor Kovačević piše najbolje dane svoje trenerske karijere. Kovačević, nakon što je radio kao kondicijski trener u Međimurju, Rudešu i Hrvatskom Dragovoljcu, danas radi u Saudijskoj Arabiji.

- Naravno da nije bilo jednostavno spakirati kofere i otići, ali s obzirom na to da se bavim kondicijskom pripremom sportaša i u sportu sam cijeli život, oduvijek mi je san bio otići izvan granica Hrvatske i stečeno znanje podijeliti s ljudima te učiti i upijati iskustva od drugih. U početku mi je najviše za oko zapela sportska infrastruktura koja je stvarno odlična, barem ovdje gdje ja radim. Definitivno da je u početku bio blagi šok zbog drugačije kulture i stila života nego kod nas, ali čovjek se brzo prilagodi. Ima

dosta stranih trenera koji su mi puno pomogli kad sam tek stigao. Također, moja supruga Lucija došla je prije nekoliko tjedana tako da je sad sve lakše. Mi živimo u Jeddahu, to je grad na Crvenom moru i ima puno stranaca pa je grad dosta otvoren po pitanju kulture i običaja. Saudijci su stvarno ljubazni prema strancima i učinit će sve da se osjećate ugodno u njihovoj državi, opisao nam je Davor svoje početke u Saudijskoj Arabiji.

problem su radne navike koje je teško mijenjati i to je glavna razlika između hrvatskih i saudijskih sportaša. Iako ima fascinantnih iznimaka poput nekoliko igrača koji se dnevno voze 2-3 sata u jednom smjeru da bi došli na trening i nikad ne kasne, dodao je u Kovačević u nastavku razgovora.

Na kraju nije mogao izbjeći pitanje o povratku u Hrvatsku.

MATO KLJAJIĆ

Predsjednik međimurskih sportaša zadovoljan prošlom godinom

Krajem prošle godine održana je četvrta redovna sjednica Skupštine Zajednice sportova Međimurja kojoj je od 31 delegata prisustvovalo njih 23, a sve su odluke jednoglasno usvojene. Prvo su verificirani mandati novim članovima Skupštine - Danici Glad, Mišelu Ganzeru, Denisu Magdiću, Dragutinu Novaku, Saši Grkavcu i Nikoli Koširu, a iza toga do kraja mandata Skupštine 2024. godine novim su članovima Izvršnog odbora imenovani Emilija Talan i Mišel Ganzer.

Prihvaćeno je programsko i financijsko izvješće za 2021. godinu koje je podnio predsjednik Zajednice Mato Kljajić, također i izvješće Nadzornog odbora prema kojem su prihodi Zajednice u 2021. godini bili 1.651.527 kuna, a rashodi 1.672.943 kuna (manjak je pokriven viškom sredstava iz 2020. godine).

Zajednica u 2023. godini može računati na iznos od 420.000 eura odobren županijskim proračunom koji će se koristiti za natjecateljski sport (70.000 eura), sport djece i mladih (62.000 eura), troškove dvorana (45.000 eura), sportske manifestacije, rekreativne aktivnosti, popularizaciju ženskog sporta, sport invalida (213.000 eura) i aktivnosti Zajednice (30.000 eura). Uskoro bi se financijski plan mogao mijenjati i sredstva namijenjena za troškove dvorana usmjeriti za druge aktivnosti, a dvorane će se plaćati iz drugih izvora.

Prije sjednice Skupštine održana je 17. sjednica Izvršnog odbora na kojoj su članovi upoznati s posljednjim informacijama o aktivnostima u projektu Međimurje - Europska regija sporta 2022. godine, a s posebnim je zadovoljstvom primljena i informacija da su do 15. prosinca izvršene sve obveze prema krajnjim korisnicima s obzirom na to da su iz Županije Zajednici dostavljena sva sredstva.

"Prvi smo u Hrvatskoj, imamo čak 16 tisuća sportaša"

U Zajednici sportova Međimurja, krovnoj sportskoj organizaciji, imaju razloga za zadovoljstvo, a njihov predsjednik Mato Kljajić zadovoljno se osvrnuo na proteklu godinu.

- Međimurje prošle godine krasi jedinstvena i vrlo značajna titula Europske regije sporta. Ovu titulu Međimurje je izborilo kao treća europska regija, nakon Piemonta i Andaluzije, što pak govori

o važnosti sporta u našem kraju. Prvi smo u Hrvatskoj, naša županija diči se brojnim sportašima, njih čak 16 tisuća koji žive za sport, a djeluju u preko 430 udruga, rekao je na početku Kljajić.

- Bilo je potrebno napraviti veliki posao oko pripreme i organizacije, bila je to sinergija svih, jedan mali orkestar u kojemu je svatko obavio svoj zadatak, što pak se je u konačnici pokazalo uspješnim, smatra Kljajić.

- Tek ćemo u godinama koje dolaze biti svjesni što smo učinili 2022. godine. Popularizirao se sport, ljudi se više rekreiraju, razvijamo vodene sportove na prekrasnim rijekama koje nas okružuju, a više i nema mjesta u Međimurju bez biciklijade, kazao je.

"Najvažnije

je da

sport opet postaje sastavni dio međimurskog života"

- Nije zanemarena ni infrastruktura, tako je postavljena balon-dvorana u Čakovcu, obnovljena su igrališta u Šenkovcu i Knezovcu, a izgrađena je i atletska staza u Belici. Ima toga još, ali možda je najvažnije da sport opet postaje sastavni dio međimurskog života i sastavni dio svakodnevnice. Sva sredstva namijenjena sportu, a koja su išla preko Zajednice sportova, isplaćena su svakom korisniku i već smo sredinom prosinca mogli reći da su obveze izvršene. Bilo je vanserijskih rezultata i opet Međimurci nisu razočarali na svjetskoj sceni, rekao je ne ističući nikoga posebno, već čestitajući svima zajedno. Ponosni smo na sve njih, završio je Kljajić o radu međimurskih sportaša.

Ono što mnogi znaju Mato Kljajić je već godinama i član Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza i ponosi se brončanom medaljom koju su osvojili naši reprezentativci na Svjetskom prvenstvu u Kataru.

- Postigli smo nešto nevjerojatno i iznimno sam sretan što sam član Izvršnog odbora u trenucima kada osvajamo medalje na svjetskim prvenstvima. Izvršni odbor napravio je dobru odluku što je Zlatku Daliću pružio priliku voditi reprezentaciju, on ju je dobro iskoristio. Napravio je jedno pravo malo čudo u Rusiji, a onda to ponovio i u Kataru. To nije slučajnost, već smo zaista izrasli u jednu pravu nogometnu velesilu koja izbacuje nove, mlade igrače, zaključio je i poželio svima mnogo uspjeha u novoj 2023. godini.

Angažirala

ga sportska akademija, glavni sponzor je princ

Kovačevića je angažirala sportska akademija MAHD kojoj je cilj pronalazak i otkrivanje talenata u cijeloj Saudij-

skoj Arabiji, a glavni sponzor je princ koji je ujedno ministar sporta.

- Radim kao kondicijski trener u nogometnom sektoru Mahd akademije koja je kao državni projekt osnovana po uzoru na katarski Aspire. Svugdje ima talenata, ali njihov

- Ne razmišljam još o povratku jer sam tek nekoliko mjeseci u Jeddahu, a u nekoj budućnosti ću se sigurno vratiti. Kvaliteta naše lige raste iz godine u godinu tako da, ako se jednog dana ponovno otvori opcija, sigurno bih razmislio, zaključio je Kovačević. (nl)

6. siječnja 2023.  +18 N ovi napaljene Medimurke! Telefonski sex uživo! 0-24 064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min
Piše: Sven Tomašić Foto: Općina Šenkovec Piše: Miljenko Dovečer
KARATE
PRIJEM KARATE centra Šenkovec Karate Centar Šenkovec kod načelnika Meglića NOGOMET DAVOR KOVAČEVIĆ Kovačević trenutno živi svoje trenerske snove

Prva i jedina u Hrvatskoj, Međimurska županija u 2022. godini ponosno je nosila titulu Europske regije sporta. Tu laskavu titulu iskoristili smo na najbolji mogući način – ugostili smo brojne manifestacije, reprezentacije, poboljšali sportsku infrastrukturu, promovirali sport i potaknuli naše građane da se uključe u brojne sportske događaje, a povodom službenog završetka obnašanja titule održana je velika završnica u školskoj sportskoj dvorani Graditeljske škole Čakovec koja je okupila naše sportaše i građane među kojima je bio i izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić.

Najsjevernija hrvatska županija dom je mnogih sportskih talenata, ponosimo se dugom i velikom sportskom tradicijom, a upravo zahvaljujući brojnim aktivnim sportašima i rekreativcima, razvijenoj sportskoj infrastrukturi, kvalitetnim sportskim programima, stručnom kadru i sportašima koji postižu vrhunske rezultate, europska asocijacija ACES Europe i Europska komisija prepoznale

su kvalitetu Međimurske županije te nas početkom studenoga 2020. godine uvrstile u svoju mrežu.

Međimurje kao najsportskija županija Na 100.000 stanovnika Međimurje ima 15.000 registriranih sportaša, 460 sportskih klubova i udruga. Podaci su to koji potvrđuju da smo „najsportskija“ županija. Sportaši iz Međimurja osvojili su medalje na Olimpijskim igrama te na svjetskim i europskim prvenstvima, bili su članovi hrvatskih reprezentacija u raznim sportovima i ostvarivali zapažene nastupe na svjetskoj sportskoj sceni, a takvu praksu nastavljaju i danas.

- Međimurje će ostati upamćeno u povijesti kao prva regija u Hrvatskoj koja nosi titulu Europske regije sporta i mi smo doista, unatoč svim izazovima, ovu godinu iskoristili kako bismo omasovili sport, kako bismo motivirali sve generacije našega društva da se bave sportom, od onih najmlađih, do umirovljenika. Činili smo to kroz rekreaciju, kroz ulaganje u sportsku

Ostvareni ciljevi:

Izgrađena i obnovljena sportska infrastruktura:

- Atletska staza u Belici, košarkaško igralište u Šenkovcu, otvoreni vanjski gradski bazeni u Čakovcu, postavljen balon rukometnih dimenzija, obnovljeno rukometno igralište u Knezovcu, obnovljene školske sportske dvorane i školska sportska igrališta, obnovljena školska sportska dvorana Graditeljske škole Čakovec.

- uz Bimep, pokrenute tri nove biciklijade koje spajaju sve dijelove Međimurja

- razvoj sportova na vodi

- obilježen Europski tjedan sporta

- etabliranje Međimurja kao zdrave, aktivne, zelene i sportske regije - povećan broj građana, posebice mladih koji se uključuju u sportske aktivnosti - Međimurje prepoznato kao sportsko-turistička regija

Upisali se u povijest kao Hrvatskoj s titulom Europske

Velika završnica projekta okupila je brojne sportaše i građane, odazvao se i izbornik Dalić

infrastrukturu, obnovom sportskih terena diljem Međimurja, kroz financiranje rada Zajednice sportova, potpore našim sportašima na državnim natjecanjima, kazao je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je uputio zahvale međimurskim sportašima i sportašima, rekreativcima i svima onima koji svojim djelovanjem razvijaju međimurski sport.

- Tisuće i tisuće sportaša prošle su ovim krajem, tisuće ljudi su sudjelovale u raznim sportskim aktivnostima i ako smo samo jedan mali broj lju-

di, a napravili smo puno više, motivirali da se bave sportom shvaćajući ga kao zdrav način života, napravili smo puno za razvoj cijele naše zajednice, dodao je župan Posavec.

Naši su sportaši i u ovoj godini nagrađeni za svoj trud, odricanje i upornost osvajanjem državnim, europskih i svjetskih odličja čime su dodatno pozicionirali Međimurje na svjetskoj sportskoj karti, a u svjetlu najnovijih rezultata koje je postigla hrvatska nogometna reprezentacija važno je prisjetiti se i svih onih koji su kroz desetljeća pridonijeli ra-

zvoju sporta u Međimurju, ali i svih Međimurki i Međimuraca koji su svojim rezultatima predstavili naš kraj svijetu.

Iznimno važan trag u bogatoj sportskoj povijesti ostavili su Franjo Punčec, svjetski teniski as, jedan od najboljih hrvatskih sportaša i osvajač Davis Cupa i polufinalist Wimbledona te Branko Zorko, prvi osvajač olimpijske medalje u atletici u samostalnoj Republici Hrvatskoj, dok je noviju međimursku sportsku povijest obilježio osvajač srebrne olimpijske medalje u gimnastici Filip Ude koji

je i ambasador projekta Međimurje – Europska regija sporta.

- Gdje god sam u svijetu bio i osvajao medalje, uvijek sam s ponosom isticao da sam Međimurec iz Čakovca i nikad se nisam sramio svojeg „kaj” i nikad ni neću. Bila mi je čast i ponos biti ambasadorom Europske regije sporta, ističe ambasador projekta Filip Ude.

Župan Posavec Branku Zorku uručio Povelju Međimurske županije

U znak priznanja za iznimna sportska postignuća, doprinos u razvoju sporta te promociju Međimurske županije i Republike Hrvatske, župan Posavec uručio je Povelju Međimurske županije Branku Zorku.

Prije 30 godina, prvu medalju za Hrvatsku od osamostaljenja Zorko je osvojio na Europskom dvoranskom prvenstvu u Genovi. Bila je to brončana medalja u utrci na 1500 m, a Branko Zorko je nakon toga imao izuzetno bogatu sportsku karijeru te je osim te medalje osvojio još tri medalje na velikim međunarodnim natjecanjima.

Posljednjih godinu dana, Međimurje ne samo da je bilo u pokretu, što je moto kojim smo promovirali našu županiju kao europsku regiju sporta, već je pokazalo da su rekreacija i sport važan dio naših života. Posebno je to bilo

6. siječnja 2023. 
Završnica projekta Međimurje - Europska regija sporta okupila je sportaše i građane u sportskoj dvorani Graditeljske škole Čakovec Zlatko Dalić rado je pozirao s plesačicama iz Flika

kao prva županija u Europske regije sporta

vidljivo kroz gotovo dvjestotinjak sportskih aktivnosti koje su okupile naše građane, produbile interes i ljubav prema sportu i pomogle nam da se promoviramo kao sportskoturistička destinacija.

- Titula Europske regije sporta lijepa je i prekrasna priča te veliko priznanje za županiju. Kada se osvrnemo na sve napravljeno, osjećam ponos jer smo opravdali povjerenje sportske Europe i dokazali da je sport u Međimurju način života. Od dobivanja titule pa do danas realiziran je velik broj sportskih projekata kojima je cilj bio popularizacija sporta, kretanja, zdravlja, slavljenja sportskih uspjeha, rekao je predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Međimurske županije Mato Kljajić.

Značaj titule za Međimurje i Hrvatsku potvrdio je i dolazak „čakovečke mačke“, legendarnog golmana Dinama i hrvatske reprezentacije, Međimurca Dražena Ladića i izbornika Hrvatske nogometne reprezentacije, srebrnog iz Rusije i brončanog iz Katra, Zlatka Dalića, koji su svojim dolaskom uveličali svečanost zatvaranja projekta.

- Prije dvadesetak godina na ovim prostorima imali smo jedino ogroman talent. Danas se se ljudi, koji su odgovorni za to, pobrinuli da imamo i dobre uvjete. Kada to spojite, imamo rezultate s kojima se možemo ponositi, kao mala regija u Hrvatskoj, a kamoli na europskoj karti, ali s velikim uspjesima. Naši sportaši ostvaruju izvanredne rezultate i na tome im čestitam, poručio je Dražen Ladić.

- Svi znamo koliko je sport bitan, pogotovo kod mladih ljudi. Preko sporta svi znaju za našu Hrvatsku. Mladima poručujem da Hrvatska nogometna reprezentacija može i mora biti primjer da u životu ništa nije nemoguće i da se mogu ostvariti svi snovi, ako ste uporni, vrijedni, hrabri i skromni, naglasio je izbornik Dalić pritom uputivši čestitke svim Međimurkama i Međimurcima na tituli Europske regije sporta.

Važnost titule prepoznalo je i međimursko gospodarstvo, odnosno tvrtke Tehnix, Vajda d.d., Međimurske vode, Zagrebačka banka i Terme Sveti Martin koji su sponzori projekta, a svečanosti zatvaranja nazočio je i Stjepan Crnokić iz Ministarstva turizma i sporta.

Podigli rekreativnu i sportsku kulturu u Međimurju -

Drago mi je što smo kroz ovaj projekt podigli sportsku

Međimurje u sportskim

brojkama:

- 105.250 stanovnika

- više od 15.000 registriranih sportaša - više od 460 sportskih udruga

- 33% stanovništva Međimurja sportski je aktivno

i rekreativnu kulturu u Međimurju, povećali broj sportaša i rekreativaca, stvorili zdravije navike naših građana, ali i pokazali zajedništvo i sinergiju kroz organizaciju sportskih događaja. Vjerujem da su mnogi uživali u sadržajnim i raznolikim aktivnostima u koje su naši sportski djelatnici, sportske udruge i klubovi, škole i institucije uložile mnogo vremena i strasti, i na tome im hvala, a siguran sam i da će se mnoge od tih aktivnosti razviti u sportsku tradiciju.

Zastava se spušta samo na kraju ove godine, a početkom godine ju ponovno podižemo jer je za nas ovo novi početak da na standardu koji smo postavili i dalje ulažemo u sport, motiviramo građane da se bave sportom, organiziramo sportske manifestacije, ulažemo u našu djecu i sportsku infrastrukturu i tako će to biti i naredne godine.

Međimurje je kao europska regija sporta dalo dodatnu vrijednost politici sporta u Hrvatskoj i Europi te smo s razlogom upisani u sportsku povijest kao prva županiju koja je nositelj ove prestižne titule, zaključno je u svom obraćanju naglasio župan Posavec.

6. siječnja 2023. 
Kajacima po Dravi za adrenalinski užitak Članice AK-a Međimurje u štafeti

Gordana Kerovec: Novine su ipak novine!

U prvom tjednu nove godine zaputili smo se u trgovinu Maris u Prekopi. Platnenu vrećicu s logoom Međimurskih novina ovaj put poklonili smo Gordani Kerovec iz Čakovca. Simpa-

tična prodavačica rekla nam je da još uvijek ima naviku pročitati cijele novine, od početka do kraja. - Novine su ipak novine. Volim ih pročitati, kao i moj muž. Pratimo i portale, ali

ostajemo vjerni novinama, istaknula je u kratkom razgovoru. U trgovini Maris rade još i prodavačice Snježana Kerman i Emina Kovačić, kojima smo također ostavili prigodan poklon. (sh)

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Darovali

Dunju Oršuš i njezinu bebu

Općina Selnica sada već tradicionalno čestitala je majci prvog djeteta rođenog na Božić. U jutarnjim satima Dunja Oršuš rodila je muško novorođenče. Beba je nakon rođenja u noći bila odmah premještena u KBC Zagreb jer je bila rođena u 31. tjednu trudnoće. Ove godine darove je predala općinska vijećnica Ivana Novak uime načelnika Ervina Vičevića. (sh)

Josip Kutnjak iz Čakovca preuzeo naočale

Najviše sreće u izvlačenju 93. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Josip Kutnjak iz Čakovca koji je nagradu preuzeo u utorak u Optici Briljant, preko puta

zgrade Županije. Naš je sretni dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao naočale koje će mu savršeno pristajati.

Kao vjerni čitatelj naših Međimurskih novina, gospo-

din Josip jako se razveselio kad smo ga nazvali i javili da je upravo on osvojio naočale. Dioptrijske naočale gospodinu Josipu odlično će poslužiti. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta.

kupona skupi i naočale pokupi 3

Prvi kupon 94. kola

Novo, 94. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 13. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri ku-

Josip Kutnjak iz Čakovca preuzeo je svoje naočale

pona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 24. siječnja.

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sretnog dobitnika 94. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. siječnja. (mk, foto: zv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Marina Zorković, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina

38 Mozaik 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
d.o
Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 31. siječnja do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana Ime i prezime: Adresa:
o. NAKLADNIK
1
VOLIM
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
JER…
TRGOVINA Maris, Prekopa Gordani Kerovec darovali smo platnenu poklon-vrećicu s logoom Međimurskih novina Kralja Tomislava 7 (Stari passage) Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr u Briljantu OPĆINA SELNICA nastavlja tradiciju čestitanja majci prve bebe rođene na Božić Majka Dunja Oršuš primila je poklon koji joj je uručila Ivana Novak uime Općine Selnice

Ivan Mezga otpjevao Dva susjeda dobra

Radio 105 Selnica kao i uvijek prvi je kad su u pitanju dobrosusjedski odnosi Republike Hrvatske i Slovenije.

To dokazuje i radijskim jinglom koji je osmislio već prije 20 godina, a kojim se naglašava da su upravo oni „ambasador mira ljubavi i veselja koji spaja sve ljude i nacije a ne razdvaja“.

Za njih nije do sada bilo granica njihovim vjernim obožavateljima kako s jedne, tako i s druge strane granice. Zbog čega je i opravdano taj njihov jingle bio proglašen

najboljim radijskim jinglom u Republici Hrvatskoj. Direktor i osnivač Radija 105 Ivan Mezga posebno je ganut i sentimentalno osjećajan kada se prisjeća da je upravo on 1991. godine u Murskom Središću organizirao manifestaciju „Europa bez granica“ u vrijeme kada je bio i prvi saborski zastupnik, a na kojoj su sudjelovali i mnogi politički akteri i popularni glazbenici, a što još svi dobro pamtimo. Dva tjedna nakon manifestacije započeo je rat u Republici Sloveniji. Nakon 31 godi-

ne njihovi snovi postali su stvarnost. Povodom ulaska Republike Hrvatske u šengenski prostor Radio 105 je posljednjeg dana 2022. godine na Graničnom prijelazu Sv. Martin na Muri simbolično već u podne, 12 sati prije službenog ulaska, organizirao podizanje rampi na malograničnom prijelazu između Hotize i Sv. Martina na Muri. Maloj svečanosti nazočili su djelatnici granične policije Republike Hrvatske i Republike Slovenije te prijatelji koji dnevno emigriraju te se druže, kako s jedne, tako

i s druge strane, a koji su taj čin jedva dočekali.

Gospodin Ivan Mezga čak je u tom iščekivanju napisao i otpjevao već svima ovdje dobro poznatu pjesmu „Dva susjeda dobra“. U toj pjesmi upravo se sve može iščitati, koliko to svima njima znači.

To je povijesni događaj koji ćemo svi zauvijek pamtiti i prenositi na buduće naraštaje. Nakon tog simboličnog čina svi prisutni su nazdravili dobrom domaćom kapljicom te jedni drugima čestitali sretnu 2023. godinu. Radio 105

KLASA: 945-01/22-01/01 URBROJ: 2109/11-23-01/2-4 Mursko Središće, 05.01.2023.g.

Temeljem članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20), članka 391.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) i članka 52. Statuta Grada Mursko Središće (Službeni glasnik Međimurske županije br. 06/21) gradonačelnik Grada Mursko Središće raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju nekretnina u k.o. Hlapičina

(I)

Grad Mursko Središće prodaje nekretnine u svojem vlasništvu: poljoprivredno zemljište označeno kao kat.čest.br.702 k.o. HLAPIČINA u naravi oranica Koroščec od 1369 m2 i to javnim nadmetanjem pod uvjetima utvrđenim Odlukom Gradonačelnika Grada Mursko Središće o prodaji nekretnina Klasa: 945-01/22-01/2-3, za potrebe i u korist Grada Mursko Središće.

(II)

Početna vrijednost zemljišta iznosi 0,69 EUR-a/m2, odnosno 994,83 EUR za cijelu nekretninu od 1396 m2, a kupoprodajna cijena se isplaćuje prema postignutoj cijeni na javnom nadmetanju na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji. Prije početka nadmetanja, svaki sudionik treba na žiro račun Grada Mursko Središće položiti jamčevinu u iznosu od 132,73 EUR.

Navedenu jamčevinu za pravo nadmetanja za nekretninu potrebno je uplatiti najkasnije pet dana prije održavanja javnog nadmetanja na žiro račun Grada Mursko Središće broj:HR8223400091827600003 poziv na broj 68-7757-OIB.

Prije početka javnog nadmetanja iznos jamčevine mora biti proknjižen na račun Grada Mursko Središće. Dozvoljava se isključivo jednokratna isplata kupoprodajne cijene, u roku od trideset dana od dana završetka javnog nadmetanja a prije sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine. Jamčevina se uračunava u iznos kupoprodajne cijene. U slučaju naknadnog odustajanja od kupnje nakon provedenog javnog nadmetanja, najpovoljnijem ponuditelju za kupnju nekretnine iz točke (I) ove odluke jamčevina se ne vraća. Javno nadmetanje će se održati dana 16.01.2023. godine u gradskoj vijećnici Grada Mursko Središće s početkom u 12:00 sati.

(III)

Sudionici u nadmetanju dužni su u naznačeno vrijeme doći s osobnom iskaznicom ili ovjerenom punomoći i potvrdom o uplati jamčevine.

GRADONAČELNIK: Dražen Srpak

PROMJENA U VODSTVU Platforme za društveni centar Čakovec

Novi izvršni direktor je Matija Moharić

Platforma za Društveni centar Čakovec ulazi u novu 2023. godinu s promjenom odgovorne osobe. Dugogodišnji izvršni direktor Filip Živaljić prepustio je vodstvo Matiji Mohariću s mandatom od četiriju godina. Odluka je jednoglasno prihvaćena na izvanrednoj sjednici Skupštine Platforme, održanoj 16. prosinca.

Podsjetimo, Matija Moharić stigao je u Platformu u

srpnju 2022. godine kao pojačanje na projektu Programa podrške - Projekt asistent. Iza sebe ima jasan trag uspješne suradnje s organizacijama civilnog društva i u Platformu donosi veliko iskustvo u pripremi i provedbi europskih projekata, čime se aktualno bavi već 15 godina. Filip Živaljić u Platformi ostaje kao kreativni savjetnik i suradnik.

39 6. siječnja 2023. Vaši stupci www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
(st)
Ma�ja Moharić i Filip Živaljić RADIO 105 simbolično je organizirao podizanje rampi na malograničnom prijelazu između Hotize i Svetog Martina na Muri Uz Ivana Mezgu na svečanos� su nazočili djelatnici granične policije Republike Hrvatske i Republike Slovenije te prijatelji koji dnevno emigriraju

Podijelite s nama omiljeni božićni recept za slastice i pokupite nagrade

Božićne praznike ne možemo zamisliti bez svima omiljenih blagdanskih kolača, torti i ostalih slastica. Malo tko može odoljeti onom zamamnom mirisu cimeta, čokolade, oraha, meda, vanilije i naranče tijekom pripreme kolača koji se savršeno nadopunjuju, vraćaju nas u bezbrižno djetinjstvo i stvaraju pravu blagdansku atmosferu.

Naravno, u toj blagdanskoj atmosferi nemoguće je stati samo na jednoj vrsti kolača, pa tako naše hladnjake ispunjavaju suhi božićni keksići, kremasti kolači, kolači po receptima naših baka ili pak moderne verzije starinskih kolača. U našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač tražimo kolače u čijoj pripremi ste najbolji i koje najradije pečete za Božić.

Pošaljite nam fotogra�ije svojeg najboljeg božićnog kolača na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječajNajbolji božićni kolač.

Uz fotogra�ije kolača i sebe uz svoj kolač, pošaljite nam recept i upute za njegovu pripremu, svoje ime i prezime, mjesto odakle ste i broj telefona.

Tako da vaš kolač i vas možemo predstaviti u Međimurskim novinama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601.

Naš natječaj Biramo najbolji božićni kolač je otvoren do petka, 6. siječnja 2023. S radošću očekujemo vaše prijave!

Osvojite poklon-bonove od 1000 do 500 kuna

Glavni sponzor nagradnog natječaja Božićni kolači je Trgovina Krk. Glavna nagrada je poklon-bon od 1000 kuna, a za drugo, treće i četvrto mjesto dijeli se poklon-bon od 500 kuna.

TRAŽIMO NAJBOLJI

Brzi kolač monte bez pečenja

Rijetko tko ne ostane oduševljen ovim prefinim kolačem, njegovom finom kremom i čokoladom na vrhu

Karmenka Hergotić iz Dunjkovca obožava peći kolače za sve prigode, a posebno obožava pripremati kolače naših baka. U razgovoru nam je tako spomenula kelešicu, staro međimursko jelo, koje je nekada bilo gotovo svakodnevno na stolu, ali i u pregačama žena. Kelešica se nosila na polje, pa se jela tijekom stanke između teških poslova. No, danas se ona rijetko priprema i rijetko tko zna za nju.

S obzirom na današnji tempo života, vrlo često posegnemo za brzim receptima, a iznimno ukusnima. Jedan takav kolač je zasigurno kolač

monte, koji podsjeća na Monte, mliječni desert iz trgovina.

Rijetko tko ne ostane oduševljen ovim pre�inim kolačem, njegovom �inom kremom i čokoladom na vrhu. Ovaj kolač obožava i obitelj Hergotić iz Dunjkovca i zbog toga ga i često pripremaju.

Kada ga probate, jednostavno vas obori svojom bojom, najprije jednostavnošću pripreme i time što se ne peče, a potom okusom u ustima. Za kraju pripreme morate ga dobro ohladiti, najbolje je da ga preko noći ostavite u hladnjaku i imat ćete drugi dan osjećaj da jedete pre�ini sladoled.

Sada vam samo preostaje da isprobate recept. Uživajte u pripremi i kušanju!

Recept za monte

Bijela krema:

Za bijelu kremu pomiješati 2 dcl mlijeka, 12 žlica gustina, 8 žlica šećera sipati u 8 dl uzavrelog mlijeka i u ohlađeno umiješati 20 dag margarina.

Crna krema:

Za crnu kremu otopiti 30 dag čokolade za kuhanje u ½ litri slatkog vrhnja (ne miksati). Ne smije prokuhati.

Priprema:

U dublji lim složiti kekse, poškropiti ih mlijekom, na njih staviti bijelu kre-

Sastojci:

• 1 l mlijeka

12 žlica gustina

8 žlica šećera • 20 dag margarina • ½ l slatkog vrhnja • 30 dag čokolade za kuhanje • keksi Petit beurre

mu, a preko preliti crnu kremu. Ostaviti ih preko noći u hladnjaku.

40 Nagradni natječaj 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najbolji božićni kolač
Što morate učiniti da se uključite u natječaj?
NAGRADNI FOND
• 1.
• 2.,
NAGRADA: poklon-bon od 1000 kuna
3. I 4. NAGRADA: poklon-bon od 500 kuna
Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan Karmenka Hergo�ć s prefinim kolačom monte
Kolač monte dodatno je ukrasila šlagom i mrvicama u boji

RECEPT I UKRASE

Dekoracije od prirodnih materijala hit su u domu Filipašića

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Otkako smo prije nekoliko godina pokrenuli natječaj Biramo najljepše božićne ukrase, uvjerili smo se da se u međimurskim domovima krije pravo bogatstvo stvaralaštva. Zato i ove godine nastavljamo naš nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase.

Ove nedjelje palimo prvu adventsku svijeću, a kako bismo stvorili blagdansku atmosferu u svojim kućama, ukrašavamo ih adventskim vijencima i aranžmanima te ostalim ukrasnim �iguricama. Kao vrhunac svih događanja pred sam Božić slijedi priprema ukrasa za božićni bor i jaslice.

svoje domove i pokažete što ste ove godine ili prijašnjih godina svojim rukama izradili kako bi advent i Božić u Vašem domu bilo najljepše razdoblje. Vaš trud nagradit ćemo prigodnim nagradama.

Kako sudjelovati u natječaju?

Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj - Biramo najbolje božićne ukrase.

Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.

- Izradom dekoracija i rukotvorina bavim se 10 godina i najviše volim raditi ukrase od prirodnih materijala koje mi u šetnji pomažu skupljati kćeri Hana i Barbara.

Petra Filipašić dolazi iz Donjeg Kraljevca, po struci je prehrambena tehničarka, a u svoje slobodno vrijeme

voli izrađivati razne dekoracije i rukotvorine. Čak je i naučila samouko šivati, što joj uvelike pomaže pri izradi rukotvorina.

- Stvarno mi je dobro došlo za pomoć i poboljšanje pri izradi što sam naučila šivati. Dekoracije uz tkaninu dobiju svoj poseban štih, nadovezala se Petra.

Najviše voli raditi s prirodnim materijalima

Kreativno stvaranje rukama ispušni joj je ventil. U većini njenih radova glavni materijali su oni prirodni. Voli boraviti u prirodi i šetati sa svojim kćerkama Hanom i Barbarom koje joj pomažu pri pronalaženju raznih prirodnih materijala. Petra najviše voli raditi s drvom breze, raznim šibljem, češerima i kestenima.

- Dok napravim neki motiv, volim dodati tkanene kapice koje sama sašijem. Lijepi su i sami motivi, ali s kapicama dobiju taj neki posebni blagdanski ugođaj, zaključila je Petra.

Osim što radi božićne ukrase, vješta je u izradi rukotvorina za sva godišnja doba. Radi dekoracije za Valentinovo, Uskrs, pri početku proljeća s lišćem, po ljeti s morskim motivima, jesenskim i tako u krug. Za

sva godišnja doba, Petra voli skupljati i stvarati ukrase.

Svako doba nosi svoje čari

U većini slučajeva radi za svoj kućni ambijent i ugođaj, no neke radove zna pokloniti i svojim najmilijim ljudima. Tako mali gnomovi obučeni u pliš i ptičice od češera često završe kod obitelji i prijatelja. Na pitanje koje joj je najdraže

godišnje doba za inspiraciju i stvaranje, potvrdila je da nema omiljenog, već da svako doba nosi svoje čari. Kako god, njezine domišljate božićne dekoracije pravi su hit. Inspiracija ju često uhvati, bez obzira na prilike. Petra ima maštovit i kreativan um, ali i ideje na internetu znaju ju potaknuti da krene u sličnom smjeru ili da unaprijedi već viđeno.

Kako bi dekoriranje kuće imale što veći osobni pečat, mnogi naši čitatelji vlastoručno izrađuju božićne �igurice, kuglice, ukrase, čestitke ili pak božićne ukrase za stol i kuću, a neki od vas izrađuju i jaslice za pod bor. Zato bi zaista bilo šteta da nam ih ne pokažete i ovaj put i pohvalite se njima. Pozivamo Vas da nam i ove godine otvorite

Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama.

Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 6. siječnja 2023.

NAGRADNI FOND

Osvojite poklon-bonove

od 500 i 200 kuna!

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najbolji božićni ukras osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će poklon-bon od 500 kuna u Vrtlariji Vijenac. Za drugo i treće mjesto pripremili smo poklon-bonove od 200 kuna u trgovačkom centru Jana u Čakovcu.

1. NAGRADA: Poklon-bon od 500 kuna Vrtlarije Vijenac iskoristiv do lipnja 2023.

2. NAGRADA: Poklon-bon od 200 kuna Trgovačkog centra Jana (BIMA)

3. NAGRADA: Poklon-bon od 200 kuna Trgovačkog centra Jana (BIMA)

41 6. siječnja 2023. Nagradni natječaj www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase PETRA FILIPAŠIĆ već više od 10 godina bavi se izradom rukotvorina Petra Filipašić sa svojim prirodnim dekoracijama od šiblja Piše: Sven Tomašić
NAJBOLJI
Najviše voli raditi s drvom breze, raznim šibljem, češerima i kestenima
Drveni gnom od češera
Instalacija domišljatog kamina

Koje automobile od ove godine više nećemo moći kupiti

Što zbog elektrifikacije, što zbog promjene ukusa kupaca, mnogi automobili doživjeli su ili će tijekom ove godine doživjeti kraj svoje proizvodnje, a direktnih nasljednika neće biti. Riječ je prvenstveno o sportskim automobilima i monovolumenima, a ni limuzine nisu izuzetak.

Nekada su žarili i palili tržištem, no njihovo je vrijeme prošlo. Iako još ima ljubitelja ovih automobila, većina ih kupaca zbog kojekakvih razloga trenutačno izbjegava pa izostaju njihovi tržišni uspjesi, zbog toga će nažalost prestati njihova proizvodnja, a direktnog na-

sljednika neće biti. Naravno, glavni problem je elektrifikacija, odnosno sve stroži zakoni o dozvoljenim emisijama, no i okretanje kupaca SUV vozilima. Naravno, i kupci su sve izbirljiviji, a prvenstveno mislimo na praktičnost, pa potražnja za coupeima, a posebno kabrioletima, strmoglavo pada. Sjetite se da ste

prije 15 godina mogli kupiti gotovo svaki kompaktni model kao kabriolet ili coupe, no danas je ta vrsta vozila potpuno nestala.

Isto se dogodilo i s limuzinama, koje se još uvijek mogu naći, no i njihov je kraj sve bliži. A o monovolumenima da i ne pričamo. Na tržištu ih se sada može nabrojati na prste,

a uglavnom je riječ o najvećim i najskupljim modelima. Tako ste nekad mogli kupiti kompaktni monovolumen koji je imao minimalno tri ISOFIX priključka, no danas morate kupiti SUV s dvostrukom ili trostrukom cijenom, a i oni su rijetki. Tako da je obiteljima s troje djece u sjedalicama jedini izbor tržište rabljenih.

Pa krenimo baš od njih. Vjerojatno najpoznatiji predstavnik kompaktnih SUV modela je Renault Scenic, a nakon što je još ranije prestala proizvodnja Grand Scenica sa 7 sjedala, sada prestaje i proizvodnja klasičnog Scenica. Iako se nasljednik očekuje, to više neće biti čistokrvni monovolumen, već će biti kombinacija monovolumena i SUV-a, što znači kako mu modularnost i prostranost ipak neće biti najveći prioritet. Još jedna francuska tvrtka umirov-

ljuje svoje monovolumene, a riječ je o svim izvedbama Citroena C4 Sport Tourer. Iz Citroena nikakva vrsta nasljednika neće stići na tržište. Spomenimo tu i Daciju Lodgy, model koji nije postigao veliki uspjeh, a nudio je 7 sjedala po povoljnoj cijeni i ne baš privlačnom izgledu. No tu su još dva velika monovolumena – blizancima Seat Alhambri i Volkswagen Sharanu. Kako bi na reklami rekli, ali ni to nije sve, tu su i dva Forda – S-Max i Galaxy. Modeli privlačnog izgleda,

42 Automobilizam 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OTIŠLI SU U PENZIJU BEZ NASLJEDNIKA u 2022./2023. godini Ford Focus Ford Galaxy i Ford S-Max Renault Scenic Volkswagen Passat Volkswagen Sharan

dobrih voznih svojstava i prostranosti, također odlaze s tržišta. Prava šteta.

A kad smo već kod Forda, onda ne možemo ne spomenuti kako je upravo ovaj proizvođač „ubio“ najviše modela! Naime, nakon što je na proljeće 2022. godine prestala proizvodnja Mondea, tijekom prošle godine objavljeno je kako Focus neće dobiti nasljednika, a samo par mjeseci kasnije stigla je informacija o gašenju gradske Fieste! Da, nakon tržišta u Sjedinjenim Ame-

ričkim Državama, kada je prije nekoliko godina ugašena proizvodnja i prodaja svih modela koji nisu SUV ili pickup, slično slijedi i za europsko tržište. „Nasljednik“ Fieste bit će električni SUV koji je baziran na modelu Puma!

Stigli smo i do limuzina, pa krenimo redom. Uz već spomenuti Mondeo, ni Renault Talisman nije postigao uspjeh koji se od njega očekivao te Renault prestaje s njegovom ponudom. Nažalost, nakon Lagune, Renault se nikad više nije uspio na-

metnuti u ovom segmentu. Tu je i Opel Insignia, model koji u svojoj posljednjoj generaciji također nije uspio ponoviti uspjeh prethodnika, a u Stellantisu smatraju kako ima dovoljno drugih modela u ponudi kako bi se mogla upotpuniti „rupa“ nastala gašenjem proizvodnje ovog modela. Tu je i Volkswagen Passat, model prirastao srcu mnogim domaćim kupcima, a čija je proizvodnja već prestala. No, ime Passat se ne gasi. Naime, prestala je proizvodnja limuzinske izvedbe,

dok je karavan i dalje tražen pa se i dalje proizvodi. Uz to, već se razvija i nova generacija karavana, no nasljednik limuzine stići će kao električni model pod drugim imenom.

Zanimljivo je i kako su se na ovoj listi našla i dva električna modela! Da, vjerovali ili ne. Prvi je BMW i3, koji je bio jedan od prvih serijskih električnih modela, no nakon gotovo 10 godina proizvodnje vrijeme ga je „pregazilo“. Tu je i Hyundai Ioniq, koji je bio dostupan i kao hibrid, no Ioniq je sada

čitava serija automobila, a za njega više nema mjesta. Tu je niz modernijih alternativa, posebice Kona u električnoj izvedbi.

Za kraj smo ostavili i možda najzanimljivije sportske modele. Kada se pojavio tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, Audi TT bio je futuristički coupe i kabriolet, a koji je bio san mnogih. Sada je potražnja mala i razvijanje nasljednika se jednostavno ne isplati. A Audi ostaje i bez modela R8, čija proizvodnja uskoro prestaje, a šuška se o

nasljedniku koji će biti električan. Nepoznato je još hoće li stići pod istim imenom ili ne, no to više neće biti to.

Naravno, u trenutku kada budete čitali ovaj tekst, moguće je kako će još neki model biti „ubijen“, a svemu tome je razlog pretjerana opsjednutost SUV modelima, ali i sve strože norme oko ispušnih plinova, pa bi ubrzo mogli nestati mali gradski i gradski auti, ali i čitav niz ostalih modela. Budućnost automobila nikada nije bila neizvjesnija.

43 6. siječnja 2023. Automobilizam www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Audi R8 Audi TT BMW i3 Citroen C4 Space Tourer Dacia Lodgy Ford Fiesta Ford Mondeo Hyundai Ioniq Opel Insignia Renault Talisman Seat Alhambra

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 6 do 12. siječnja 2023.

P 6 Bogojavljenje (Tri Kralja), Gašpar, Melkior i Baltazar

Proštenje Sveta Tri Kralja Belica

S 7 Rajmund, Lucijan, Krispin

N 8 Krštenje Gospodinovo

P 9 Hadrijan, Julijan, Živko

U 10 Agaton, Dobroslav, Aldo

S 11 Honorat, Higin, Neven

Č 12 Ernest, Tatjara, Bernard

Sretan Vam imendan!

Čakovec

dr. Vlatka Pleh

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

dr. Dorotea Lebar I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Sven Jevtić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

Dekanovec dr. Zdenka Ivanović-Azenić Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec dr. Ljiljana Fujs Čakovečka 5, tel. 040/655170

Kotoriba dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Nedelišće

dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216

Orehovica dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012

Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Selnica dr. Monika Friščić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sveti Juraj na BreguLopatinec dr. Sara Mudri Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vratišinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Ivona Posavec, Kći Senade i Denisa

Eva Škvorc, Kći Vanesse i Bojana

Zara Oršuš, Kći Pauline i Kevina

Neva Brljak, Kći Josipe i Benjamina

Kira Jevtić, Kći Ane i Svena

Samuel Peršak, Sin Petre i Maria

Monika Goričanec, Kći Marije i Zorana

Renato Balog, Sin Biserke i Borisa

Rian Horvat, Sin Jelene i Daria

Ivano Kordiš, Sin Tajane i Marka

Franka Horvat, Kći Monike i Dina

Ozren Horvat, Sin Paule i Borisa

Ivan Jerković, Sin Tine i Marijana

Patrick Balog, Sin Dunje i Zorana

VJENČANI

Čakovec:

Lana Rep i Igor Krištofić

Ema Novak i Michael Cirkvenčić

UMRLI

Čakovec:

Marija Kozjak R. Grulja R. 1937.

Ljuba Barila R. Hamer R. 1940.

Ljudevit Marđetko R. 1943.

Stjepan Trstenjak R. 1959.

Željko Ivan Marković R. 1940.

Ana Pintarić R. Hegeduš R. 1940.

Franjo Barlek R. 1937.

Stjepan Topolnjak R. 1942.

Franjo Horvat R. 1934.

Smiljan Pozvek R. 1959.

Dragutin Jakupak R. 1947.

Barbara Jalšovec R. Drk R. 1930.

Zlata Lajtman R. Patafta R. 1953.

Ivan Srša R. 1954.

Milica Pongrac R. 1961.

Martin Palir R. 1950.

Josip Vugrač R. 1954.

Jelena Marčec R. Lehkec R. 1949.

Jela Naranđa R. Mesarić R. 1931.

Srećko Franin R. 1926.

Marijan Tkalčec R. 1953.

Elizabeta Matotek R. Dobranski R. 1927.

Miljenko Horvat R. 1967.

Mala Subotica:

Stjepan Dovečer R. 1937. Antun Perko R. 1948.

Mursko Središće:

Marija Žignić R. Goričanec R. 1947.

Ana Križarić R. Varga R. 1946.

Katarina Sklepić R. Vuk. R. 1940.

Ivan Kozar R. 1968.

Ana Golub R. Srša R. 1942.

Josip Sklepić R. 1952.

Martin Strnad R. 1939.

Prelog:

Antun Horvat R. 1951.

Željko Vlah R. 1961.

Viktorija Lukačić R. Čonkaš R. 1932.

Bara Ilijaš R. Loparić R. 1932.

Stjepan Blažić R.1959.

Katarina Šelja R. Beti R. 1938.

Ivan Golomboš R. 1954.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007 Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444 Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

44 Informacije 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033 UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: - UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 7. siječnja
SE SMANJUJU TROŠKOVI

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj STANISLAV VINKOVIĆ 9.1.2002. - 9.1.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj ŽELJKO PAVLIC 10.1.1992. - 10.1.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST

Katarina Šelja

SJEĆANJE

na drage roditelje

Kutnjak

iz Marofa (Sveti Martin na Muri)

Elizabeta 8.1.2017. - 8.1.2023.

Josip 8.1.2019. - 8.1.2023.

Zauvijek u našim srcima i mislima. Vaši: sin Josip s obitelji, sin Ivan s obitelji, kćerka Nadica s obitelji i kćerka Darinka Hvala rodbini i prijateljima na sjećanju!

Ivan Golomboš

Milica Pongrac

45 6. siječnja 2023. Informacije www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
O SMRTI
Perko (Toni) iz
preminuo 28. prosinca u 75.
O SMRTI
OBAVIJEST
Antun
Lopatinca
godini života OBAVIJEST
rođ.
iz Savske Vesi preminula
u 76.
iz Mačkovca preminuo 29. prosinca u 73.
Veronika Bašek
Žnidarić
28. prosinca
godini života Ivan Žižek
godini života
rođ. Beti iz Otoka preminula 29. prosinca u 85. godini života
O
OBAVIJEST O SMRTI
O SMRTI
Novak rođ. Jakopić iz Dragoslavec Brega preminula 29. prosinca u 87. godini života
SMRTI
OBAVIJEST
Magdalena
iz Orehovice preminuo 23. prosinca u 73. godini života
Vladimir Škvorc
iz
Josip Vugrač
Donje Dubrave preminuo u 69. godini života
iz:
Preloga preminuo 29. prosinca u 69. godini života
iz
OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600 s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna www.mnovine.hr Čitajte nas i putem naše web stranice Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/ MedimurskeNovine
Goričana preminula u 62. godini života

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara i zaštitaratehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 19.1.

3. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, traži m/ž vozača kamiona sa prikolicom C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/846-806 ili na mbo. 099/271-4461 do 27.1.

4. AGROKOOP d.o.o., Ormož, traži m/ž montera namještaja interijera na neodređeno, javiti se na email: tajnica@agrokoop. si do 30.1.

5. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž spremačice na određeno (30 sati tjedno), javiti se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijenti.hr do 20.1.

6 Atalian Global Services Croatia d.o.o., D.Kraljevec, traži m/ž spremač-čistač na neodređeno, javiti se na mob. 099 4854002 do 11.01.

7. ARION d.o.o., Pušćine, traži 10 m/ž samostalnog ili pomoćnog montera dizala na neodređeno, javiti se na mob. 091/5150-158 ili na email: matea.arion@gmail. com do 3.2.

8. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž cnc operatera i programera (rok prijave 31.12.), m/ž tehnologa proizvodnje i m/ž komercijalnog managera (rok prijave 31.1.) na neodređeno, javiti se na email: info.arteferro-gorican@ arteferro.com

9. Auto klub Čakovec, Športska 8, Čakovec, traži m/ž vozača na poslovima „pomoć na cesti“ na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-778 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ak-cakovec@hak.hr

10. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž montera i servisera oprema za radione i m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na email: info@autoset-turek. hr do 31.1.

11. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 5 m/ž šivača, 5 m/ž krojača i m/ž ekonomistu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/688-511 ili 098/802-286 ili emailom: infobalidoo@gmail.com do 31.12.

12. BELMONT d.o.o., traži 5 m/ž elektroinstalatera za radno mjesto Njemačka na neodređeno, javiti se na tel. 040/645-088 ili na mob. 099/323-6625 ili na email: info@belmont.hr ili putem linka na stranici: www. belmont.hr do 31.1.

13. BERNARDA d.o.o., Pušćine,Čakovečka 136a, traži m/ž radnika na izradi madraca, 2 m/ž stolara i 2 m/ž šivača na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 16.1.

15.

22. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kotoriba, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se na mob. 098/377304 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 20.01.

23. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646788 ili na mob. 098/460-403 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dommesmar@gmail. com do 31.1.

BID KNJIGOVODSTVO

j.d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž knjigovođu na neodređeno, javiti se na email: info@bid-knjigovodstvo.hr do 31.1.

16. B&O Prelog d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži m/ž keramičara i m/ž vodoinstalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@boprelog.hr do 15.1.

17. CARTEX d.o.o., Mursko Središće, traži 12 m/ž radnika na montaži i završavanju poluproizvoda za autoindustriju, javiti se osobno na adresu ili na damir. vinko@cartex.hr do 15.1.; više info na: www.hzz.hr

18 City projekt d.o.o. ,Čakovec, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec. com do 31.01.

19. CEE d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištar na neodređeno, javiti se na email: racunovodstvo@markov-trade.com do 26.01.

20. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji i skladištu, m/ž dostavljača pekarskih proizvoda, m/ž pomoćnika vođe smjene, m/ž viličaristu i m/ž pomoćnog radnika na neodređeno, javiti se na tel. 040/375-512 ili na mob. 091/618-6446 ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 5.1.

21. DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE JAPA, traži 1 kuhara/icu, 1 SSS med.sestru/ tehničara, 1 VŠS med.sestru/ tehničara i 1 njegovatelja/icu za M.Središće isto i za Štrigovu, javiti se na 040/333-933 ili 098/259-865 ili na mursko. sredisce@japa.com.hr ili osobno do 31.1. više na www. hzz.hr

24. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž njegovatelja, m/ž pomoćnog djelatnika u kuhinji, m/ž kuhara i m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se na tel. 040/829181 ili na mob. 091/571-3658 ili na email: info@domzastarijeslakovec.hr do 19.1.

25. DOMUS INTERIJERI d.o.o., Glavna 29a, M. Subotica, traži m/ž inženjera građevine na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info. domusinterijeri@gmail.com do 31.1.

26. ECOLAN - čišćenje i održavanje objekata, D. Dubrava, traži m/ž čistačicu na neodređeno javiti se na mob. 099/777-3498 ili na email: ecolan.sisak@gmail. com do 10.1.

27. 3 E d.o.o., dr. A. Starčevića 63a, Pribislavec, traži 2 m/ž radnika na ugradnji pvc stolarije i alu bravarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 21.1.

28 FIONA d.o.o., Prelog, traži m/ž radnik na poslovima čišćenja na neodređeno, javiti se na tel. 042/232-400 ili na mob.091/110-3838 ili na email: fiona@vz.t-com.hr do 11.01.

29. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 091/238-2175 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 15.1.

30. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica, traži 2 m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u šivaoni uzorka, 30 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž čistača i 2 m/ž skladištara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ haix.hr do 15.1.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

31. HERMAN ELEKTRO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - montera na neodređeno, javiti se na mob. 099/492-7351 ili na email: herman.elektrodoo@gmail. com do 31.1.

32. HOMELAND d.o.o., Gornji Koncovčak 43, traži 2 m/ž njegovatelja i 1 m/ž kuhara, javiti se na tel. 040/857-447 ili 098/9200-804 ili osobno ili na email: bibekavac4@gmail.com do 20.1.; više info na: www.hzz. hr

33. HP-HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži 2 m/ž poštara za opću dostavu na neodređeno, javiti se na email: posao@posta.hr ili putem linka: https:// www.posta.hr/predaja-zivotopisa-online/2190 do 13.1.

34. HRVATSKI CRVENI KRIŽ - Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, K. Tomislava 29, traži 2 m/ž djelatnika za potporu i podršku starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@crveni-kriz-cakovec.hr do 13.1.

35. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o., Goričan, traži m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postaji na neodređeno, javiti se na email: pridruzise@ ina.hr ili putem linka: https:// molgroup.taleo.net/careersection/external/jobsearch. ftl?lang=hr do 3.1.

36. INTERIJERI VESNA j.d.o.o., J. Gotovca 10, Čakovec, traže 5 m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno za rad u Austriji, javiti se na mob: 098/984-1949 ili na email: interijerivesna@gmail.com do 15.1.; više info na: www.hzz.hr

37 JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom c, e, na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-750 ili na mob. 098/241-479 ili na email: info@jurcec-transporti.com do 31.01.

38. K-GANESA d.o.o., Preseka, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: kganesa97@gmail. com do 31.1.

39. KERAMBIS j.d.o.o., Plešivica 23/c, traži 1 m/ž keramičara, 1 m/ž pomoćnog polagača keramičkih pločica i 1 m/ž pomoćnog radnika, javiti se na mob. 099/671-9055 ili na email: kerambis@gmail.com do 16.1.; više info na: www.hzz.hr

40. KOCKA TM d.o.o., Mala Subotica, traži 2 m/ž kuharapizza majstora i m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1393037 ili na email: kockatm63@ gmail.com do 8.1.

41. Kvantum d.o.o., Novakova 38; Čakovec, traži m/ž inž. elektrotehnike na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/391-805 ili 099/231-6924 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ranko.legin@ kvantum-gradnja.hr

42. LE SLASTICE d.o.o., traži 2 m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, m/ž pekara i m/ž prodavača za Donji Kraljevec (rok prijave 9.1.) i m/ž prodavača u Čakovcu kod Graditeljske škole, m/ž slastičara - pomoćnog radnika za rad u Pušćinama i m/ž administrativnog službenika za Donji Vidovec (rok prijave 16.1.) na neodređeno, javiti se na mob. 099/456-7630

43. LEŠKO d.o.o., Brodec 3, Vratišinec, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i 1 m/ž zavarivača, javiti se na email: mirko.lesko@lesko.hr ili na mob. 098/888-644 ili 040/867-317 ili osobno do 10.1.; više info na: www.hzz.hr

44. MARKOV-TRADE SERVIS d.o.o., Varaždin, traži 2 m/ž servisera uređaja za grijanje i klimatizaciju na neodređeno, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 26.1.

45. MARKO ,tesarski obrt, traži 2 m/ž zidar/tesar/građ.radnik, na neodređeno, javiti se na mob.098/938-6382 do 31.01.

46.

MARAVIĆ-INŽENJERING

I KONSTRUKCIJE d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž magistra strojarstva, m/ž industrijskog lakirera, m/ž konstruktora, m/ž bravara i m/ž električara na neodređeno, javiti se na email: dubravka.brkljacic@mik.com. hr do 16.1.

47. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 390011 ili na mob. 098 9580727 ili na email: info@medjimurskahiza.com do 31.03.

48. Mesna industrija VAJDA d.d., Čakovec, traži m/ž radnika u preradi, m/ž energetičara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž vagara u pakirnici svježeg mesa, skladištu svježe i suhe robe i makro pakiranju, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici, makro pakiranju, m/ž voditelja financijskih poslova i m/ž strojobravara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 31.1.

49. Metal–EURO d.o.o., Nedelišće, Ul. Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bavara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 16.1.

50. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara - strojobravara, 2 m/ž tokara, glodača klasičnog, 2 m/ž zavarivača mig/ mag, 2 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-130 ili na email: info@ mura-metal.hr do 31.1.

51. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži po 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu za Štrigovu i za Savsku Ves, te m/ž radnika na automatu i m/ž radnika na ručnim fazama, javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

52. OAK LOGS d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača traktora - šumarskog radnika na neodređeno, javiti se na email: oak. logs7@gmail.com do 12.1.

53. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara u popodnevno - noćnoj smjeni za Mursko Središće, javiti se na tel: 040/544-015 ili 099/7360951 ili zamolba na adresu ili na email: panis@ck.t-com.hr do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335p.p. 160, 40000 Čakovec

46 Slobodna
6.
2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
radna mjesta
siječnja

54. PMP Metall d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž bravara, 3 m/ž cnc operatera, 2 m/ž industrijska lakirera i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se pisanim putem ili na email: info@ pmp.hr do 15.1.

55. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u industriji mesa i 2 m/ž operatera stroja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/372872 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 9.1.

56. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž prodavača u mesnici za Prelog, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa i 5 m/ž radnika u klaonici peradi za Donji Pustakovec, m/ž prodavače svježeg mesa pilića za Zagreb i Ivanec, m/ž vozača B kat. i 2 m/ž vozača C kat. za Donji Pustakovec na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 31.1.

57. ROYAL TRADE d.o.o., Prečna Ulica 1, Vratišinec, traži 1 m/ž kuhara i 1 m/ž pom. kuhara, javiti se na mob. 099/222-5432 ili osobno ili na email: kazganec@gmail.com do 31.1.; više info na: www. hzz.hr

58. STH-MONT j.d.o.o., D. Kraljevec, traži 5 m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 099/299-6000 ili pismenom zamolbom na email: sth-mont@hotmail. com do 23.1.

59. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-frankopanska 23, Čakovec, traži 2 m/ž tokara (klasični), 2 m/ž tokara, m/ž savijača, 3 m/ž bravara i 3 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 098/1830-293 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@primabiro.hr do 6.1.

60. PROGRESSOF d.o.o., Čakovec, M. Gupca 59, traži 2 m/ž automehaničara - vulkanizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600-081 ili na email: asc.cakovec@gmail.com

61. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o. Josipa Broza 88, Mursko Središće, traži 2 m/ž tehnologa u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: posao@pmtc.hr do 31.1.; više info na: www. hzz.hr

62. RAGUSA d.o.o., Športska ulica 6, Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodne linije na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ragusa@ragusa.hr do 8.1.

63. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C + E kat, na neodređeno, javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 31.1.

64. TRANS –KUKOVEC d.o.o.,Strahoninec, traži m/ž računovodstveni djelatnik na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 091/233-3113 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 10.01.

65. TEKELI PROJEKT-INŽENJERING d.o.o., Mursko Središće, M. Kovača 88, traži 4 m/ž pkv/ kv zidara, 4 m/ž pkv/kv tesara, 2 m/ž građ. radnika i 1 m/ž automehaničara, javiti se na tel. 040/543-130 ili 098/240181 ili 098/240-181 ili na email: tekeli@ck.t-com.hr do 20.1.; više info na: www.hzz.hr

66. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž elektromehaničara i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: toroid@toroid.hr do 28.2.

67. TONI d.o.o., D.Kraljevec, traži m/ž komercijalist/logističar na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 31.01.

68. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., TOPLICE SVETI MARTIN traže:2 recepcionara/ke, 4 radnika/ce na održavanju tehničkih postrojenja, 2 spremača/ ice i 2 kupališna spasioca/teljice, javite se molbom na posao@termesvetimartin.com ili na 099 5340673 do 22.1., više na www.hzz.hr

69. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, traži m/ž prodavača, mjesto rada Totovec, na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-404 ili na email: posao@tpvz.hr

70. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaničara na određeno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 15.1.

71. TRANS–KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 do 31.1.

72. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobar, 2 m/ž pomoćni kuhar na određeno, javiti se na mob. 091/641-7186 do 28.02.

73. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti NEURON, Lopatinec, traži m/ž osobnog asistenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 091/542-1068 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: vesna.neuron@gmail.com ili putem linka na stranici: www.udruga-neuron.hr do 13.1.

74. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara u Caffe baru Čapa (1 osoba na pola radnog vremena i 1 osoba na cijelo radno vrijeme) na neodređeno, javiti se na mob. 098/241-767 do 31.1.

75. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave na neodređeno, javiti se na email: info@ varga-elektronik.hr do 31.1.

76. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži m/ž prodavač naftnih derivata, na neodređeno, javiti se na mob. 098/259-865 do 27.01.

77. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelj prodaje, m/ž dipl. ing.elektrotehnike na neodređeno, javiti se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 31.01.

78. VECTUM d.o.o., Prelog, traži m/ž vozač minibusa na neodređeno, javiti se na tel. 040/637442 ili na mob. 091/212-442 do 06.01.

79. VETERINSRSKA STANICA d.o.o., Prelog, traži m/ž spremačica-zamjena za dugotrajno bolovanje, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na ema-

il: info@veterinarskaprelog.hr do 31.01.

80. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić Branimir, Železna Gora, traži m/ž čistača na neodređeno (20 sati tjedno) na neodređeno, javiti se na mob. 098/242-363 do 31.1.

81. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž bravara, m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 095/389-3603 ili na email: info.zesteel@gmail.com do 31.01.

47 6. siječnja 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Slobodna radna mjesta
01/12/2022 10:55
Međimurske novine_cakovecki mlinovi bozic.indd 1

NAGRADNI NATJEČAJ

Napiši ili nacrtaj zašto se veseliš Svetom Nikoli i Božiću i osvoji nagradu!

Dragi naši mali i veliki kreativci, dolazi nam vrijeme koje čekamo cijele godine, na vrata nam kuca sveti Nikola, a šarena svjetla i raskošni ukrasi najavljuju Božić.

Pozivamo vas i ove godine da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu Božića i svetog Nikole, opišite nam ili nacrtajte kako slavite Božić u svom domu, sa svojom obitelji, ispričajte nam slikom, pjesmom ili pričom zašto se veselite svetom Nikoli i Božiću.

Radujemo se vašim radovima jer će nam oni uljepšati najljepše doba godine, doba iščekivanja Božića.

Radove nam možete poslati e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr, poštom ili osobno donijeti na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Natječaj je otvoren od 1.12.2022. do 16.1.2023. godine. Proglašenje pobjednika bit će 20.1.2023.

• Za vas smo pripremili lijepe nagrade:

• 2 ulaznice za klizanje u Toplicama Sveti Martin

• 3 x 2 ulaznice za kino u Murskom Središću

• 3 x 2 ulaznice za kino u Prelogu

Veselimo se vašim radovima!

Snegec dojdi

Kaj je sneg, da si mislil dojti? Kesniš, taki bo se i Deda Božičnjak pentral po lojtri. Kesniš, i još se nikaj ne beli. Se sivo i tožno bez tebe v seli. Žuri se snegec, prosim te lepo.

Čuda si kesnil i prošlo leto. Deca te čekaju i čekaju.

A tebe ga ne i ne.

Sanjke su spremne, jakne debele i kapa.

A ništ’ od toga bez tebe ne tre! No, hodi i požuri se malo.

Ima da te meter prek noći palo!

Adela Bien�ield, 5. b OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Pahuljica da sam mala

Pahuljica da sam mala, svakome bih na glavu pala. U kosi dugoj bih završila, i frizuru svečanu zamrsila.

Pahuljica da sam mala, svoj bi djeci sreću dala. Ispunila snježne želje, bila svima na veselje.

Pahuljica da sam mala, na krovu bih uvijek sjala. Posjetila svaki elegantni most, snjegoviću bila rado viđen gost.

Pahuljica da sam mala, sve bih snježne tajne znala. Bila glavna cijele zime, i ponosila se time.

48 Vaši radovi 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Uređuje: Aleksandra Sklepić Lorena Toplek, 5. a OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak Katja Zlatarek, 2. c, II. OŠ Čakovec, učiteljica Ida Veselovac Lukas Novak, 2. c, II. OŠ Čakovec, učiteljica Ida Veselovac Niko Kolmanić, 3 godine Mila Jurović, 4 godine Zita Mesarić, 3.5 godine Rasplesani snjegović, Doris Vincek, 3 godine, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće Rasplesani snjegović, Stella Peras, 3,5 godine, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće Rasplesani snjegović, Zora Deban, 3,5 godine, Dječji vr�ć Maslačak DV Maslačak, mlađa vr�ćka skupina, odgojiteljice Lana Kovačić i Jelena Kolac

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec POŠALJI

besplatni mali oglas 0 - 24 sata

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan. Klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena 9.800 eura. Upit na broj: 091 561 57 93.

PRODAJEM če� ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821

PRODAJU SE ljetne gume marke Dunlop, 4 kom., 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob. 091/761-3467,šifra na Njuškalu: 39052493

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N.S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM INOX BAČVU Le�na od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/9422821

PRODAJE SE prikolica za motokultivator, malo korištena, prodajem za 55 eura. Slike šaljem mobitelom. Novi ZagrebUtrina. Info na mail. 091/9240293

PRODJEM sadnice crvenog, crnog, bijelog ribiza, kupina, goji, tayjberi, ogrozda, joste, malina, aronije 4 eura/kom. Šaljem -pouzećem, Novi Zagreb-Utrina. Info na mob. 091/9240-293

PRODAJU SE sadnice agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob. 099/6839984 ili 099/808-7586

KUPUJEM domaće očišćene piliće.Težina 2,5 kg. Info na mob. 091/922-1922

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

PRODAJEM gradilište na jugu Čakovca, 1008m2, info na mob. 091/613-9942

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJEM crijevo za vodu, armirano, malo korišteno, 35 metara sa motalicom, cijena 70 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb. Info na mob. 091/9240-293

PRODAJU SE izvlakači za snijeg, blato, led, za sve veličine kotača, jednostavna montaža, novi, cijena 70 eura. Šaljem-pouzećem, Zagreb. Info na mob. 091/9240-293

PRODAJEM pločice za lovačke trofeje drvene, ukrasne, 5 veličina, 13 komada, prodajem od 15-60 eura/ kom. Šaljem poštom-pouzećem, Zagreb. Info na mob. 091/9240-293

PRODAJEM muške i ženske pancerice. Info na mob. 095/902-1134

PRODAJEM dječje skije. Info na mob. 095/9021134

KUPUJEM stripove, Nintendo, Gameboy i Sega igrice. Info na mob. 098/921-9092

PRODAJE SE kvaka za pvc vrata, Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob. 091/7613467, šifra na Njuškalu: 27229391

PRODAJEM staru ciglu, očišćenu, složenu na palete, info na mob. 098/1705311

Dolazimo i donosimo radost

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

bb, Čakovec,

KAMILA

je veeeelika cura, čak oko 66 cm u ramenima. A velika je i dobrica. Rođena je u svibnju 2019., a došla nam je iz romskog naselja. Ona je Krumelova mama, šteneta koje nam je došlo polomljeno do te mjere da su mu obje zadnje noge morale bi� ampu�rane. Sad je jedan od bajkera u privremenom domu kod naše Alex. Kamila je mirnija, dobra, zna�željna, vesela, voli se igra�, a dobra je i u šetnji. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

GRETA Greta je jedna veća i starija dama. Rođena je u ožujku 2014., visoka oko 60 cm. Radi društvo našem posebnom djedici Bentlyju. Greta je mirnija gospođa, dosta odmara, ali se veseli pažnji i ručku. Bilo bi divno kad bi, makar u ovim godinama, i ona dobila svoju obitelj i svoj dom.

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

ARNO Arno je dobrica nad dobricama. Zrači nekim posebnim mirom i nježnošću. Voli pažnju, zna�željan je i odličan u šetnji. Super se slaže i s drugim psima, osobito sa svojim kompićem Lumpijem. Nabrojao je godine, a i cen�metre na svoja leđa. Visok je oko 58 cm, a rođen u svibnju 2015.

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

49 6. siječnja 2023. Oglasnik www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu: Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa� MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama. 1425
Sklonište za napuštene životinje Carinski
bb,
žiro račun za
na
Info na
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
odvojak
Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org
donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv
broj: 02 888
tel: 091-8988-004
Carinski odvojak
www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Njegujmo moralne osjećaje Odaberimo pozitivne vrijednosti u novoj

Pon - Pet: 08:00 - 20:00

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Povjerenje je naša supermoć. Odluka da ćemo nekome vjerovati ključna je za otpornost pojedinca, ali i za otpornost zajednice

Pandemija, ratovi, inflacija, klimatske promjene, katastrofični događaji na sve strane obilježili su 2022. godinu. Permakriza (engl. permacrisis) je pojam koji je britanski Collins Dictionary odabrao za riječ 2022. godine. Permanentna kriza, dakle, produljeno razdoblje nestabilnosti i nesigurnosti. Efektna riječ, ali ništa novo na svijetu, valja nam se pomiriti s činjenicom da ljudska vrsta konstantno proizvodi i prevladava krize. Nećemo valjda biti pesimisti na početku 2023. godine?! Sretna Nova godina! Svijet se još uvijek drži, čak i kada ga vode opasni i nemoralni ljudi, kada ga pogađaju ratovi, prirodne i ekonomske nepogode, za divno čudo svijet se još uvijek drži! Vječno je pitanje možemo li vjerovati da će ovaj svijet opstati. Povijesni izvori pokazuju da su se to ljudi oduvijek pitali, a iz istih također znamo da su civilizacije propadale i da su na njihovim zgarištima nastajale nove. Postoji neki genijalan, meni (i vama?) nedokučiv mehanizam koji omogućava održanje našega zelenog planeta u svemiru. A možemo li vjerovati homo sapiensu? Naša vrsta nastanjuje Zemlju već 200.000 godina, održavajući to dugo razdoblje otpornost i opstojnost ljudskih zajednica i prirodnih resursa. Jedan od moćnih alata koji je razvila naša vrsta, kao uostalom i drugi društveni primati, za koji evolucijska psihologija kaže da nam je urođen, jest povjerenje, spremnost vjerovanja i oslanjanja na druge osobe i na samoga sebe. Povjerenje je naša supermoć. Odluka da ćemo nekome vjerovati ključna je za otpornost pojedinca, ali i za otpornost zajednice. Pitanje je što kao pojedinci možemo učiniti da bi se povećala opća razina povjerenja, ako se osjećamo nemoćno i ugroženo jer živimo u epohi permakrize? Nepovjerenje i nesigurnost posljedica su brojnih negativnih pojava kako u našoj neposrednoj okolini, tako i na globalnoj razini, pokvareni pojedinci i moćnici ni pred čim ne prezaju kako bi postigli svoje, za većinu

drugih ljudi štetne ciljeve. Na svijetu nikada neće živjeti samo pošteni i pouzdani ljudi, a ipak je mnogo više ljudi koji to jesu, kojima se može vjerovati i koji mogu nastojati podići opću razinu poštenja i pouzdanosti. Kako učiniti ovaj svijet boljim i sigurnijim mjestom za buduće naraštaje? Slažem se sa stručnjacima koji kažu da bi taj posao trebali odraditi brižni i dobri odrasli, bilo da su roditelji ili edukatori, treneri, rođaci i prijatelji mlađim generacijama. Ključ je u razvoju emocionalne inteligencije, prije svega empatije i osobnih vrlina kao što su ljubaznost, požrtvovnost i kooperativnost. Pomoću takvog unutarnjeg kompasa djeca već u ranoj životnoj dobi mogu naučiti razlučivati kratkoročne egoistične dobiti od dugoročnih životnih vrijednosti. I sad pazite što ću vam reći. Moralne edukacije u obitelji i odgojno-obrazovnom sustavu ima dovoljno. Podižemo djecu tako da im pričamo o poštenju, poučavamo ih kako je važno održati riječ koju su nekome dali i kako trebaju biti odgovorni, marljivi, ne lagati, ne krasti itd. Ono što ne radimo dovoljno dobro je emocionalna praksa. Riječ je o emocionalnom iskustvu djece, o prilikama koju djeca imaju kako bi osjetila skromnost, samilost, zahvalnost, sram, kajanje ili krivnju, ono što je još Adam Smith nazvao moralnim osjećajima, a koji su nužno potrebni za izgradnju emocionalne inteligencije. Jako je važno da roditelji izlože djecu raznim emocionalnim iskustvima, umjesto da ih sklanjaju iz situacija koje uključuju težinu i neugodu. Djeca trebaju osjetiti posljedice pogrešnih ponašanja bez pokroviteljskog progledavanja kroz prste, trebamo im pomoći da prorade složene doživljaje, a ne da ih izbjegnu. Takvo „emocionalno cjepivo“ potrebno je da bi djeca mogla dalje rasti s ispravnim osjećajima vrline i poštenja. Također odrasli, svi redom, trebali bi se redovito „emocionalno docjepljivati“ kako bi djeci bili dobar uzor i pouzdani čuvari ljudskosti.

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

Dragi čitatelji Međimurskih novina, želimo vam sretnu, uspješnu i zdravu novu godinu.

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr

Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/MedimurskeNovine

velikodušni. Svatko treba pomoć s vremena na vrijeme, pa makar i pružanjem ruke ili ramena za plakanje. Uključite se u zajednicu, dobrotvorni rad... To nam daje osjećaj svrsishodnosti, zadovoljstva, ispunja nas osjećajem korisnosti.

ALKOHOLIZAM

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Godina 2023. je ovdje, a s njom je došao jedan cijeli svijet novih mogućnosti. 365 dana je pred nama, otvorenih za niz novih stvari koje treba učiniti, reći ili postići. Početak nove godine pravo je vrijeme za preispitivanje svojih dobrih i loših strana, prilika je za jačanje dobrih, a uklanjanje loših navika i prilika za donošenje zdravih životnih odluka.

Uklonite loše faktore koji su neprijatelji sreće i uravnoteženosti. Izbacite neprijateljstvo, mržnju, nepovjerenje, loše navike... sve negativnosti koje su razarači čovjekove energije.

Dok zaranjamo u 2023. godinu, možemo se prvo posvetiti razmišljanju o tome što je bilo dobro ili loše u prethodnoj godini. Što vam se sviđalo, a što nije? Što ste dobro napravili? Što ste propustili? Što ste mogli učiniti drugačije? Potom postavite ciljeve i razvijte planove. No neka oni budu dostižni i realni, a ne samo nemogući snovi zbog kojih ćete se osjećati razočarano i neostvareno. Stvorite viziju budućnosti, a zatim krenite unatrag kako biste postavili ciljeve za godinu.

Preispitajte svoj sustav vrijednosti. Dajte prioritet najljepšim stvarima, koje su nam besplatno darovane - život, sloboda, nada, sposobnost činiti dobro.... Stoga prakticirajte ponašanja koja uključuju vrijednosti kao što su ljubav, prijateljstvo, miroljubivost. Razvijajte vrline potrebne u odnosima s drugima - razgovor, suradnja, povjerenje, razumijevanje. Poštujte druge i budite tolerantni, svaka osoba zaslužuje da je se uvažava. Stavite visoko na ljestvicu prioriteta zahvalnost i mir. Njegujte iskrenost i pravednost kao visokovrijedne ljudske kvalitete, koje vam, ako ih prihvatite kao svoje, mogu otvarati mnoga vrata. Oboružajte se jednom krasnom vrlinom: strpljenjem; danas je to itekako važno zbog brzog tempa življenja.

Usmjeravajte svoje ponašanje prema ostvarivanju dobrih i plemenitih ciljeva. Jedan od najboljih načina da unesete pozitivnost u novu godinu jest davanje drugima. Pružajte pomoć, osvijestite kod sebe suosjećanje, budite

Ugradite pozitivne navike. Često mali koraci koji se čine jednostavnima zapravo mogu imati iznimno pozitivan utjecaj na naše živote. Na primjer, svako jutro odvojite vrijeme za opuštanje i čitanje dobre knjige uz šalicu kave. Ili zapišite u dnevnik pozitivno iskustvo koje ste doživjeli prethodnog dana. Uključivanjem malih i lijepih navika tijekom dana, osjećat ćete se puno pozitivnije u cjelini.

Hranite se zdravo i budite aktivni. Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost pridonijet će boljem zdravlju, što je prvi korak k sreći. To će pomoći da više uživate u životu i ne priklanjate se nepoželjnim aktivnostima.

Uklonite loše faktore koji su neprijatelji sreće i uravnoteženosti. Izbacite neprijateljstvo, mržnju, nepovjerenje, loše navike... sve negativnosti koje su razarači čovjekove energije.

Jedna od najzdravijih odluka koju možete donijeti na početku nove godine je suzdržavanje od pijenja alkohola. Time se donosi odluka o ulaženju u zdrave životne tokove, odluka o nadilaženju jedne loše navike koja može prerasti u razarajuću.... Osoba koja pijenje doživljava kao svoj stil života u opasnosti je od razvoja problema i bolesti ovisnosti. Odluku o prestanku pijenja svatko donosi za sebe, ali nije nužno da je donese samo u sebi i sam sa sobom, kao neku tajnu. Obiteljska, prijateljska i druga socijalna potpora znatno podiže motivaciju za suzdržavanjem od pijenja.

Svi smo okrenuti naprijed, usredotočeni na ono što želimo učiniti ili postići u tjednima i mjesecima koji dolaze. Mnogi od nas pokušavaju poboljšati sebe, napraviti izbore koji će biti više usklađeni s onim što želimo biti u budućnosti. Početak svake godine nudi nadu da budemo bolja verzija samih sebe. Nova godina, nova (novi) ja.

50 Savjeti 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja RADNO VRIJEME: sati Subotom prema dogovoru Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)
51 6. siječnja 2023. Dobro je znati www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Hot-dog s kranjskom kobasicom

Restoran Boccone u centru Jug Mall u Čakovcu domaćin je naše ovotjedne Međimurske kuharice. Ovaj ugostiteljski objekt karakterizira ugodan ambijent i vrhunska usluga te naravno, ukusna hrana. Boccone u svojim jelovnicima njeguje autentična talijanska jela poput pizze, paste i rižota izrađenih po

originalnim recepturama i namirnicama iz Italije.

U kulinarskim majstorijama kuhara restorana Boccone možete uživati svakodnevno, a za našu ovotjednu rubriku Međimurske kuharice kuhar Karlo Korbelj izdvojio je jelo koje će biti osobito pri srcu mlađim generacijama sklonijima fast foodu: hotdog s kranjskom kobasicom.

Kranjsku kobasicu skuhajte. Zelenu salatu očistite i narežite na trakice. U pecivo koje ste malo zapekli na grill-tavi stavljajte redom zelenu salatu, narezane kisele krastavce, narezane rajčice, džem od luka, kranjsku kobasicu i na kraju umak aurora.

Na tanjuru možete servirati samo hot-dog s kranjskom kobasicom, a po želji možete kao prilog pripremiti i pomfrit. Dobar

Točeni Heineken

Uz hot-dog s kranjskom kobasicom servirajte pivo. Ivan Hajdarović iz čakovečkog restorana Boccone preporučuje svijetli lager, točeni Heineken (5 % alk.). Riječ je vjerojatno o jednom od najpoznatijih svjetskih piva. Svoj osobit i jedinstven

okus duguje posebnoj vrsti kvasca, a njegova posebna zlatna boja rezultat je posebne vrste ječma koja se upotrebljava u proizvodnji tog piva. Svakako kušajte uz hot-dog na način restorana Boccone. Živjeli! (rr, zv)

Recept plus

Svinjski odrezak i pirjano crveno zelje

U tavu stavite malo ulja i zagrijte ga. Svinjski odrezak (od buta) malo potucite batom i posolite, pobrašnite s jedne strane i stavite peći u tavu. Meso pecite par minuta i potom ga izvadite iz tave. Na preostalu masnoću dodajte malo brašna, zalijte jušnim (povrtnim temeljcem) i ostavite da se umak malo zgusne. Potom vratite meso u tavu i pecite tako da �ino omekša. U međuvremenu glavicu crvenog zelja naribajte. Luk očistite i narežite. Jabuku ogulite i naribajte. U tavu ulijte malo ulja te na njemu prepržite luk tako da postane staklast. Dodajte žlicu šećera i pržite dok se ne karamelizira. Zatim dodajte naribano crve-

no zelje i jabuku. Sve zalijte jušnim temeljcem. Dodajte vinski ocat i malo soli. Dok je zelje napola mekano, dodajte crno vino, prema potrebi još malo soli i pirjajte dok zelje potpuno ne omekša.

Stari kruh može se lijepo iskoristiti za prilog. Preporučujemo pripremiti roladu od kruha. Najprije se kruh nareže na kockice i poprži na malo ulja. Zatim se zalije toplim mlijekom i pusti stajati par minuta. Natopljenom kruhu dodajte sol i jaje te malo papra. Dobro izmiješajte. Kuhinjsku krpu namočite u vodu i ocijedite te na nju stavite dobivenu smjesu od kruha. Oblikujte valjak i stavite ga na sredinu krpe. Zatim ga omotajte kr-

Sastojci:

- svinjski odrezak - brašno - glavica crvenog zelja - jabuka - ulje - žlica šećera - glavica crvenog zelja - jabuka - jušni povrtni temeljac - žlica vinskog octa - 1 dl crnog vina - sol

Rolada od kruha: - 60 dag starog bijelog kruha - bijelo ulje - 2 dl mlijeka - 1 jaje - sol, papar

pom. Rubove zavežite koncem. Tako dobiveni valjak (rolada) omotan krpom stavite kuhati u veću posudu. Kuhajte oko 25 minuta.

Kad je rolada kuhana, režite ju na malo deblje šnite. Na tanjuru servirajte svinjske odreske, pirjano crveno zelje i roladu od kruha. Dobar tek! (rr)

Sastojci:

Mozzarelu i rajčicu narezati na ploške i poredati na tanjur. Sve začiniti solju, paprom, usitnjenim bosiljkom i origanom. Začiniti octom i bučinim uljem. Ova se salata može poslužiti i kao predjelo.

- 120 g mozzarelle - 4 rajčice - origano - lis�ći svježeg bosiljka

žlice octa

mlinova

52 Međimurska kuharica 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA Kuhar Karlo Korbelj
Priprema: Sastojci: - pecivo - zelena salata - rajčica - kiseli krastavci - džem od luka - kranjska kobasica - umak aurora Salata s mozzarellom i bučinim uljem
- 2
- bučino ulje Čakovečkih
Pivo tjedna
tek vam želi kuhar Karlo Korbelj i ostali djelatnici restorana Boccone!

Kružnjače od kojih cijela kuća prekrasno miriše

koji su se u Međimurju uvijek pripremali uz svetu Luciju, a glavni su im sastojci kukuruzno brašno, orasi i kosana mast

Upredbožićno vrijeme sa svih smo strana okruženi raznovrsnim kolačima, pa je jako teško odabrati najbolje jer ukusi su različiti, a o njima se, kao što kaže izreka, ne raspravlja.

Recept za kružnjaču

Sastojci

za 1 kružnjaču: - 1 šaka (cca 45 g) kukuruznog brašna - 1 žlica šećera - 25 - 30 grama mljevenih oraha - 33 grama kosane mas� (slanina)

Priprema:

Od navedenih sastojaka zamijesiti tijesto i oblikovati plosnati okrugli oblik debljine oko 2 centimetra. Peći na 180 stupnjeva od 15 do 20 minuta.

U našoj se rubrici Narodna kuharica najradije okrećemo tradicionalnim receptima, pa ovaj put predstavljamo jedan zaista rijetko viđen kolačkružnjače.

Kružnjače su kolači koji su se u Međimurju uvijek pripremali uz svetu Luciju, 13. prosinca, a glavni su im sastojci kukuruzno brašno, orasi i kosana mast. Cijela je kuća od ovog �inog kolača prekrasno mirisala. Nekad se, doznali smo, na sredini kružnjače obavezno napravila rupa, što je bila uspomena na oči svete Lucije koja je zbog svoje vjere ostala bez očiju.

Kako se kružnjače pripremaju u Prelogu, pokazala nam je Gordana Jelačić (51). Gordana je po struci ekonomska stručna radnica, a radi kao carinica na Carini u Čakovcu već trideset godina. Živi u Prelogu sa suprugom Mirkom, a ponosni su roditelji sina Denija (29) koji radi u Zagrebu i kćeri Ivone (24) koja studira psihologiju i trenutno piše diplomski rad.

- Kolače pečem od malih nogu. Mogu reći da sam najviše naučila sama, a prvi kolači koje sam ikada pekla

bile su vanili-ki�lice, koje su se u pečenju raspale, kroz smijeh nam je ispričala Gordana. Puno sam puta pogriješila, ali na greškama sam mnogo i naučila, pa se sada mogu pohvaliti da nema kolača koji ne znam ispeći, ili ako naiđem na neki novi recept, pokušavam sve dok mi ne uspije. Najviše sam naučila od sestrične Ivanke Bogomolec, koja je uvijek priskočila u pomoć kad je zapelo.

U vrijeme kad je zbog promjena u državi postojala mogućnost da ostane bez posla na carini, Gordana je imala spremnu ideju otvoriti slastičarnicu u Prelogu, a podršku za to dobila je sa svih strana.

Obitelj, prijatelji i rodbina, svi znaju da je vrhunska majstorica i umjetnica u pripremanju kolača, i baš su kolači ono po čemu je cijeli kraj poznaje. U vrijeme kad su kružnjače aktualne, peče ih po nekoliko puta i svi na poslu samo čekaju kad će stići pošiljka kojoj se svi vesele. Ideju o otvaranju slastičarnice još uvijek ima “u pripravnosti” jer nikad se ne zna što život može donijeti.

- Kružnjače su jako ukusan kolač jer su bogate orasima i kukuruznim brašnom, a slanine im daju punoću u okusu. Sve su to sastojci koje je nekada imala svaka domaćica kod kuće, a lako se pripremaju, pa mi nije teško u prosincu, a i tijekom cijele godine, peći ih kad god netko poželi. Jako volim peći i ostale božićne kolače, ali bez kružnjača advent ne bi bio potpun.

Osim pečenja kolača, Gordana jako drži do urednosti u kući, a kako radi i peče puno

kolača, za to joj ne ostaje puno vremena. Kako živi s “putnicima”, sin putuje na posao, kći na fakultet, uvijek je zauzeta dočekivanjem i otpremanjem svojih dragih putnika, pa je već uvježbana za organizaciju kuće i vremena. Zbog toga joj, uz sve obveze, polazi za rukom da je uvijek dobro raspoložena, a kuća uvijek blista.

Kolače peče najviše za svoj gušt, a svaka joj pohvala daje dodatnu snagu i volju za otkrivanje i svladavanje još neotkrivenih kulinarskih tajni.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 10. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 13. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 10. siječnja 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 13. siječnja

53 6. siječnja 2023. Narodna kuharica www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Aleksandra
POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED
br.
1425
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina Ovotjedni dobitnik je: Emilija Kovačić iz Preloga Kružnjače su kolači Gordana sa zlatnim kružnjačama koje rado peče GORDANA JELAČIĆ iz Preloga predstavlja rijetko viđen kolač

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Vjerojatno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Vaše srce bit će nekako prazno. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Kamo god izašli, osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa makar u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im ljubav otvara vrata. Sve je moguće. Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad.

LAV (23.7. - 23.8.)

Sad već možete lakše disati, pa i preispitati neke dvojbe iz svoje ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati, ali isto očekuje i od vas. Imajte to na pameti kad se počnete povjeravati jedno drugom. Došlo je vrijeme kad sve u vezi posla možete sagledati u cjelini.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Opuštenost i ugodno ozračje zavladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Ne mora baš sve biti onako kako vaš partner želi. Ponešto neka bude i po vašem. Stići će zanimljive vijesti i sad ćete moći raditi punim plućima. Cijela situacija postat će vidno jasnija.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Potreba za sigurnošću u privatnom životu bit će naglašena ovih dana. Ipak, ne gnjavite partnera s dokazima ljubavi jer to nitko ne voli.

Shvatite da ne postoji garancija za ništa na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati bolje.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim zrelim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onim koji su u duljim vezama. Samci će biti skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima. Sanjat ćete o nekoj drugoj karijeri. To nije nemoguće, ali prvo treba odraditi ono što vam je dano.

BIK (21.4. - 20.5.)

Malo po malo svoje ćete osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. U poslu će uslijediti odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede.

RAK (22.6. - 22.7.)

Tijekom ovog tjedna svakodnevno će vam se otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se sve češće i sve jače smijete ili po tome što vas voljena osoba u svakom trenutku podržava. Počet ćete disati punim plućima i dopustiti sebi više uživanja. Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo ili nadmudrivanja. Stoga spustite loptu i razmislite što je zanimljivo oko vas i u vama. Probudite to. Razgovarajte, ali ne inzistirajte na zagrljajima. Dani su dobri za sređivanje sitnijih poslova.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Netko od vaših prijatelja mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u ljubavnu vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u duljim vezama bit će dobro. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo trajne opcije odnosa.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Sreća u duši zbog stvari koje su vam drage, ugodne zabave bez previše pompe, opuštenost u krugu dragih vam osoba – sve je to moguće doživjeti ovih dana. Budite otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole i bit ćete zadovoljni. Mnogi će zaista voditi stvari na poslu jer će se situacija tako složiti.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1424

MUZEJ

MEĐIMURJA ČAKOVEC

Legenda...

Početkom svake godine pripremaju se izvješća o radu muzeja u kojima prema postojećem obrascu piše kompletna djelatnost muzeja u prethodnoj godini. Zanimljiv dio tih izvješća je popis predmeta prikupljenih za muzejski fundus, najčešće darovanjem, terenskim istraživanjem ili kupnjom. Politika sakupljanja muzejske građe u skladu je s poslanjem pojedinih muzeja pa tako i Muzeja Međimurja Čakovec kao središnje regionalne ustanove posvećene očuvanju materijalne i nematerijalne baštine Međimurja. Memorijalne muzejske zbirke koje su kao ostavština došle u MMČ čuvaju sjećanje na znamenite ličnosti kao što su Ladislav Kralj Međimurec, Josip Štolcer Slavenski, Vinko Žganec, Joža Horvat i drugi.

Za fundus Muzeja 2022. godine darovan je jedan predmet vezan za čuvenog Međimurca koji zasad nema svoju memorijalnu zbirku, ali postoji vrlo velik interes kustosa da se prikupi što više trodimenzionalnih predmeta, fotografija i sjećanja vezanih za ovog najuspješnijeg međimurskog tenisača. Radi se naravno o Franji Punčecu, a o spomenutom predmetu smo već pisali kao daru Lacija Legensteina. Na peharu se nalazi sljedeći natpis: Juniorskom prvaku Čakovca u prelazno vlasništvo / Punčec Franjo / 1938. Turnir je u svom Čakovcu sponzorirao u to vrijeme jedan od najboljih igrača svijeta Punčec, no zbunjuje zbog čega, ako se

radi o prijelaznom peharu, nema na njemu imena juniorskog prvaka koji ga je osvojio.

Potrebno je također istražiti koliko je uopće puta taj turnir održan u Čakovcu.

Franjo Punčec rođen je 21. studenog 1913. u obitelji seljaka nadničara na marofu grofa Feštetića u Polevama. Njegova je obitelj uskoro preselila u Čakovec i napravila kuću u djelu zvanom Marof, nedaleko od Češkinog igrališta i teniskih terena. Pučec kao sakupljač loptica na gospodskom igralištu zanesen je tenisom i kao petnaestogodišnjak s drvenim reketom koji je najvjerojatnije sam napravio počinje igrati tenis s Gezom Legensteinom. Te iste 1928. godine na klupskom turniru pobijedio je sve domaće igrače, a 1930. na svom prvom odigranom turniru u Zagrebu, s posuđe-

nim reketom, jedini je pobijedio za Čakovečki športski klub. Već 1931. godine odlazi u zagrebačku Concordiju, a od 1934. se počinje uspinjati i na međunarodnoj sceni.

Državno prvenstvo osvojio je od 1933. do 1939. sedam puta pojedinačno, u igri parova s Josipom Paladom 1934. i 1936. te s Franjom Kukuljevićem 1938., a u igri mješovitih parova s Vlastom Gostiša 1934. godine.

Najsjajnije razdoblje Punčecove karijere bilo je iz doba tzv. zagrebačkih mušketira – Dragutin Mitić, Franjo Punčec, Franjo Kukuljević i Josip Palada. Ti su tenisači dva puta bili finalisti europske zone Davis Cupa, 1936. i 1938., a 1939. postali su prvaci Europe. U to vrijeme bio je i polufinalist turnira u Roland Garrosu 1938. te u Wimbledonu 1938. i 1939. godine. Prema nekim tada relevantnim ljestvicama uspješnosti, 1939. bio najbolje plasirani europski i četvrti igrač u svijetu.

Punčec je bio državni reprezentativac Kraljevine Jugoslavije i NDH od 1932. do 1941. godine. U 26 susreta za Davis Cup reprezentaciju nastupio je 62 puta, od čega 17 puta u paru, ostvarivši 33 pojedinačne i devet pobjeda u paru.

Potkraj 1941. godine povukao se i odbio igrati za Mađarsku i NDH te je do kraja rata radio u svojoj drogeriji u Čakovcu.

Unatoč tome, nakon rata završio je kao „neprijatelj naroda“ u Ozninom zatvoru iz kojeg je pušten na ograni-

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga - 31. ožujka Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak - petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

čenu slobodu uz uvjet da se odrekne određene imovine u korist države i obavezu da igra za reprezentaciju FNRJ 1946. godine. Na pripremama za sljedeći Davis Cup 1947. zatražio je azil u Kairu gdje je živio s obitelji do 1952. godine, a potom zbog sigurnosti sve do svoje smrti 5 siječnja 1985. u Johannesburgu u Južnoafričkoj Republici.

Zbog velikog doprinosa razvoju hrvatskog tenisa Punčec je uvršten među deset najvećih hrvatskih sportaša 20. stoljeća, a ugledni londonski World Sports svrstao ga je 1974. godine među deset najboljih tenisača svijeta svih vremena.

Zaista su nevjerojatni uspjesi hrvatskih sportaša posljednjih tridesetak godina, no ne smijemo zaboraviti izvanredno talentirane i predane sportaše kao što su Franjo Punčec čiju 110. obljetnicu rođenja slavimo ove godine.

54 Mozaik 6. siječnja 2023. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki Pehar dodijeljen teniskom juniorskom prvaku Čakovca 1938. godine (MMČ) Čakovečki športski klub organizirao je 18. rujna 1936. svečani doček “svom članu igraču i domaćem sinu Punčecu Franji koji je visoko uzdignuo športsko ime svog rodnog mjesta” (MMČ)

I dalje nema prave zime

VREMENSKA SLIKA: Južina je i ove godine učinila svoje pa je temperatura zraka u danima božićnih i novogodišnjih blagdana bila iznadprosječno visoka. Na Staru i Novu godinu hvatali smo maksimalce između 17 i 19 Celzijevih stupnjeva tako da smo i u novu godinu ušli toplo. Tijekom

ovog tjedna temperatura će se sasvim malo sniziti, ali i dalje nema prave zime. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U četvrtak se nastavlja uglavnom suho vrijeme, moguća su i sunčana razdoblja. Jutarnja temperatura blizu nule pa je pri tlu

moguć slab mraz, a dnevni maksimalac će uz laganu južinu vjerojatno dogurati na 13 ili 14 Celzijevih stupnjeva.

Petak bez veće promjene. Kombinacija jutarnje magle i oblaka, a danju očekujemo i duža sunčana razdoblja. Nastavlja se blago vrijeme pa će i jutarnja

i dnevna temperatura biti slične kao u četvrtak. Onako poluproljetno vrijeme.

Čini se da slične vremenske prilike ostaju i tijekom vikenda. Većinom suho i relativno toplo vrijeme sa sunčanim razdobljima. Temperatura zraka i dalje iznad normale za prvu polovicu siječnja.

Dodatno će jačati južina tako da bi temperatura za vikend trebala biti još malo viša. Jutarnje vrijednosti od 3 do 6, a dnevne do 15 ili 16 Celzijevih stupnjeva.

U ponedjeljak promjena vremena. Uz više oblaka povremeno će biti kiše. I dalje nisu neke posebno niske temperature u planu. Više primjerene studenom nego siječnju koji je u prosjeku najhladniji mjesec u

Topla siječnja da nas Bog sačuva.

godini. Vjerojatno cijeli dan ostajemo u rasponu između 5 i 9 Celzijevih stupnjeva. Utorak nam donosi prestanak oborina, a možda i malo sunca.

Ostat će nešto hladnije vrijeme. U srijedu je moguć mraz i jutarnja magla, a ti-

jekom dana i kraća sunčana razdoblja.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 4. siječnja 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 10. 1. 1993. najdublja atlantska ciklona (tlak u središtu 912-915 hPa)

• 13. 1. 1968. u Zalesini (Gorski kotar) temperatura -35,2 °C

SKANDINAVKA VICOTEKA

Kune u raju

Umrle kune i otišle u raj.

Dolazi 20 kuna kod svetog Petra i kaže on neka uđu.

Dolazi 50 kuna i ponovno kaže neka uđu.

Dolazi 100 kuna i sveti Petar pita: - Ooop, ooop, kamo smo krenuli?

Kaže 100 kuna: - Pa u raj!

Sveti Petar: - Eee, ne može! Vas nikad nisam vidio na misi!

Bosna

- Što ne može kornjača kad se okrene na leđa? - Ne može vjerovati..

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

55 6. siječnja 2023. Prognoza i razbibriga www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Pučka meteorologija IZLAZI ZALAZI 5.1. u 07:35h 8.1. u 07:32h 5.1. u 16:24 h 8.1. u 16:21 h
KORALJNI GREBEN 6
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
RUKOMETNA REPREZENTATIVKA RODOM IZ ČAKOVCA KAVKASKI GORŠTACI, IRONI S PREDNJE STRANE RIMSKI CAR, MARKO ULPIJE (53-117) OKVIR ZA SLIKU ILI OGLEDALO ZAMOTATI, OMOTATI GRAD PODNO BIOKOVA PUHAĆE GLAZBALO OD PEČENE GLINE (MN.) VOĐA PALUBE NA BRODU TEKST KOJI SE ISPRAVLJA OBJAVLJENI TEKST PREDMETI OD PEČENE GLINE I KAOLINA LIJEČNIK ZA BOLESTI UHA LISICA OD MILJA DOVRŠENO DJELO, IZRADAK RIJEKA U GRČKOJ PRAOTAC TALIJANA «METAR» NAUKA O GRAĐI TIJELA BROD ZA LOV NA KITOVE ITALIJA KRVNE ŽILE KUCAVICE ETO! GLE! TEOLOG I TUMAČ ISLAMSKOG PRAVA SNIMKA IZNAD, POVRH RIMSKI: 1.001 OVEĆA POŠTANSKA POŠILJKA MUŽJAK LAVICE NIKAL BIBLIJSKO IME ZA SIRIJU I MEZOPOTAMIJU GRAFIČKI OBLIKOVAN OGLAS PRIBOR ZA RAD ZVONKO TORJANAC RIMSKI: 505 RIMSKA BOŽICA GNJEVA ORGAN VIDA ZARAVAN, VISORAVAN STAROGRČKI PJEVAČ JUNAČKIH PJESAMA «ORGANIZ. UJEDINJENIH NARODA» ZEMLJIŠNA MJERA UŠKOPLJENO MUŠKO GOVEDO ONAJ KOJI NA TOKARILICI OBRAĐUJE DRVO OBRAZAC, UZORAK, MODEL MOLIBDEN RIJEKA AKTINIJ URANIJ TANTAL ŠESTI PADEŽ MJESTO U INDIJI S BUDISTIČKIM HRAMOVIMA AUSTRIJA MUSLIMAN. M. IME «VOCALTIONAL EDUCATION COMMITTEE» SITNOZRNATI KREMEN, POLUDRAGULJ RASOL, SALAMURA
Autor:
MILAN ĐURIĆ, Nedelišće

Kak nas je Evropa navčila tak so i naši levičari čestitali i svetkuvali srečne i vesele svetke, a mi drugi smo meli svojega Božiča i kinčili smo bora, kak i navek. Dok smo mi gruntali je li bodemo obslužavali svetke ili Božiča to je skoristil „naš“ vladajuči Milči Pupovac pak je nikomo ne nikaj čestital: niti svetke, a niti pak Božiča. Brzčas se je ne štel nikomo zameriti pak je ostal doma. Najgerek sam, jako sam najgerek kaj bodo on i jegovi pravoslavci obslužavali v soboto je li to bodo svetki ili pak bode to, ipak, na se zadje, Božič kak i sako leto. Dobro nam je poznato da on i jegovi tak i tak ne poslušajo Evropo nek delajo onak kak si oni pregruntajo da morejo delati. A, zna se, oni so navek meli Božiča, pak bode tak i ovo leto kaj god Evropa ili pak što drugi o tomo mislil?

Petarde i vatrometi so dočakali mlado leto Nekak so nam pripovedali, kaj nem rekel obečuvali kak ga ovo leto ne bode preveč petardi i kak bode novo i mlado leto došlo nekak stiha. No, kak i navek prinas jedno se pripoveda i drugo se pripeti: petardi ga bilo pune šake tak kaj smo i našega mirnoga pesa Bobija morali v pelnico zaprti, ali to mo je ne bilo dosti jerbo je ne štel sam biti v pelnici nek je teca Franca moral biti žnjim. To nas je hajdi koštalo jerbo je teca spila skorom dva litre kuhanoga vina i unda smo još meli žnjom brigo kaj smo jo spat pospravili dok so vuni petarde fčuhnule. Bobi se predi zaspal. Se smo nekak zmagadili i srečni smo kaj nam je Bobi ne ogluhel. No, nejso sam petarde dočakale novo i mlado leto tu so bili vatrometi i to na sakomo korako. Kak je teca rekla, najbrž so ljudi kupuvali petarde i vatromete, kak ljudi tak i opčinari, za zadje kune kak nej žnjimi meli brigo na to mlado leto jerbo smo z kunom išli spat, a z ojerom smo se vjutro stali. Ne znati kak je to bilo z onima šteri so to noč ne opče spali, a takši je ne bilo malo. Znate kak je

Kuna je odišla, niti zbogom neje rekla

to navek prinas, jeno se pripoveda, a drugo zide: pripovedalo se kak je se pripravleno kaj se kune zamenijo z ojerima i da za to imamo cajta dva tjedne, ali dok se je to trelo pripetiti unda so počeli problemi..:jeni so jemali sam kune i nazaj so davali kune, drugi so jemali sam ojere, a nazaj so davali kune, tretji so jemali sam ojere, a i ojere so davali nazaj. Što je to i kak preračunaval to je niti dragi Božek ne znal.

Kaj reči, črez par dni bode se došlo na svoje i do kraja januara več bodemo pozabili kaj smo, ne tak zdavnja, meli svojo kuno. A kaj moremo ak smo takši.

Moj vnukec, ve ide v prvi razred se je celo novo leto plakal jerbo on neče kaj mo zemejo kuno, ona je jemo nejlepša i nejbolša. Dečec je mali, ali več zna kaj vredi. Ne znati na koga je; nečem se faliti, ali dok nemaš svojega peneza nesi svoj čovek. Ve bodemo mi morali hodati v Brisel pitat kuliko naš penez, „naš ojer“ vredi?

Mirne duše morem deti roko na srce i obečati sima, kak ljudima tak i ženama da vu ovomo novomo 2023. leti ne bodem potrošil niti kune na pijačo!

Što je zmislil vatrometa??

Da smo več pre vatrometo nebo preveč ak još jempot rečemo kak so vatrometa zmislili Kinezi, ali ne za naše mlado (novo) leto nek za svoje, a unda so ga prodali sima po celomo sveto tak da se ve nigdi nebre nikaj veselo i važno pripetiti bez vatrometa. Ve bi mi trebali priznati kak so Kinezi napredni i spametni, ali mi bi to mortik i mogli jim priznati da je ne i korona restepla z Kine po celomo sveto. Kaj ve reči? Nekaj dobroga je došlo z Kine, a bormeš i čuda sega hudoga nam je korona donesla, a Kinezi se je još niti denes nebrejo rešiti.

Oni so nam poslali kajkaj toga, a z Evrope so herbali komunizma, šteroga so zmislili Nemci, Marks i Engels, a te nevole se niti Kinezi nebrejo ili pak nečejo rešiti. Teško se je, dok negdi nekaj hudoga koreje pusti, toga rešiti. Kak i naš drač perika. Bormeš je tak, šteli to oni priznati ili pak ne. V Kini komunizam dela nejvekše nevole jerbo jiv je jako čuda, skorom frtalj sveta. Štel sam zračunati kuliko pot ga Kinezov vejč od nas Hrvatov, ali mi se je baterija na kalkulatoro spraznila.

smo zebrali peršono minuloga leta

Lefko

Kak i sako leto tak i za ovo minulo leto moramo zebrati peršono štera je bila nejvredneša, štera nam je nejveč toga lepoga i veseloga donesla vu naše živlenje. V letima štera so minula nam je ne navek ruon bilo le�ko zebrati takšo peršono, ali za lanjsko leto nam je to čistam le�ko. Najme kaj, verjem da se si slažete z menom kak je peršona minuloga leta bil naš izbornik labodoritaške reprezentacije, naših Vatrenih, Zlatkec Daličov. Nišči je ne kak on tuliko veselja donesel vu naša živlenja i na se zadje je z Katara, z Sveckoga prvenstva i brončano želencijo donesl. A to mo je več druga v ovih pet let kuliko je on šef našim Vatrenim dečkima. Pred nekaj vejč od štiri leti došel je dimo z Rusije z srebrnom želencijom i postal je trener sih trenerov, to mo je i Čiro Blaževičov priznal, a ve so nam Zlatkec i Vatreni pak došli s želencijama okoli šijakov i zato je on jezero pot zaslužil da bode peršona minuloga leta. Da bi bar vejč takših bilo v Lepoj našoj. Črez deset dni počne i Svecko rokometno prvenstvo i kuliko čujem Hrvoje Horvat i naši rokometaši se grozijo kak oni ne bodo hujši od labodoritašov. Dej Božek kaj bodo i oni ponizni, pak makar dojdo i z brončanom želencijom.

Novo leto skorom kaj nej bilo došlo

Jedva kaj smo došli k sebi otkak je Lepa Brena popevala v našemo Nedeliščo (Božični koncertlin je bil posle, v advento), a Nova televizija nam jo je dopelala kaj nas ona sprevodi v novo leto. Neje ona nejvekša nevola ovoga sveta, ali si gruntam, i to več par dni i noči dok nebrem spati, kak so mogli dopelati nekaj mlajšega i lepšega pak unda i vrednešega. Mortik je ona vredneša nek si ja gruntam, ali kak se je oblekla to je, kak teca Franca veli, huje nek za fašnik.

Moral sam mam vgasnoti televizijo i vnuke posprajti spat kaj jo nej vidli jerbo mortik nej mogli zaspati ili pak bi senjali kajkakše coprnice. Nebrem nikak razmeti kaj nam je trebala Lepa Brena i tua jena oprava?

Bogojavljenje se slavi dulje od Božića

S blagdanom Sveta tri kralja završava božićni ugođaj i blagdanska radost. Jeste li znali da da se navedeni blagdan slavi dulje i od Božića? Naime, Bogojavljenje je blagdan koji se bilježi od početka 3. stoljeća. Kršćani sa zapada preuzeli su navedeni blagdan još u 4 stoljeću.

Nazvali su ga Sveta tri kralja jer je osnovno značenje: Bog je došao spasiti sve ljude i sve narode, što

osobito simboliziraju tri mudraca s Istoka. Kad su kraljevi pronašli Isusa, Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast smirnu kao čovjeku. Također, Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se tom blagoslovljenom vodom blagoslivljaju kuće i obitelji. (st)

mi prodiremo dublje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina. KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak
mnovine.hr
Sveta tri kralja, završetak božićnog razdoblja
Srečni svetki so minoli, a najbrž bode i Božič došel?

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.