Međimurske novine 1426

ANKETA

POD VUROM

Kako se štitite protiv gripe?

Već jedno vrijeme traje sezona zimskih bolesti u kojima je daleko najpoznatija gripa. U Hrvatskoj je zabilježeno zaključno do 25. prosinca ukupno 1759 oboljelih od gripe. Najčešće zimske bolesti su one koje zahvaćaju dišni sustav, a u to ubrajamo akutne res-

piratorne infekcije, prehladu, gripu, sinusitis i bronhitis. Više informacija o gripi i kako je spriječiti pročitajte na 4. i 5. stranici. Pitali smo naše sugrađane kako se oni bore protiv zimskih bolesti i koji su im najdraži recepti protiv gripe. (st, foto zv)

Ivica Novak, Čakovec: Oduvijek se liječim i štitim češnjakom, kuhanim vinom i kuhanom rakijom. To je to, � sastojci liječe i dušu. U slučaju da nakon �h recepata ne ozdravite iz prve, poduplajte dozu i garan�ram da budete ozdravili, barem sam ja ozdravio tako svaki put.

Dragutin Borković, Belica: Žene su u mojoj mlados� sve rješavale češnjakom i juhicom od kokoši. U većini slučajeva nisam trebao posebne farmaceutske lijekove, ali ne daj Bože, ako zatreba, imamo i tablete da spase situaciju. Nekad se nije hodalo doktoru i bolest je duže trajala, danas pomoću lijekova sve brže prođe, ali koliko je zdravije…

Josipa Pečarić, Strahoninec: Pro�v gripe i aktualnih sezonskih boles� liječim se i š��m domaćim čajem, medicom i kuhanim vinom. Imam dobar imunitet i mene boles� previše ne napadaju. Također, u to aktualno vrijeme raznih boles�, ne bi se trebalo baš previše druži�. S druge strane, sve je kako si posložite u glavi.

Svjetlana Zlatarek, Strahoninec: Meni oduvijek pomažu čaj s rumom, medica i kuhana rakija. Inače, ja sam vam stvarno rijetko kad bolesna, očito imam dobre gene. Farmaceutske lijekove pijem u ekstremnim uvje�ma i hvala Bogu, nikad nisam imala poveće zdravstvene komplikacije. Tradicionalne recepture dokazano pomažu i vidite da ih ljudi dandanas aktualno upotrebljavaju.

Katarina Pogorelec, Čakovec: Cijepila sam se pro�v gripe i koronavirusa i boles� me ne napadaju. Zanimljivo je što nikad nisam upotrebljavala nikakve farmaceutske pripravke, jednostavno nisam imala potrebe. Za svaki slučaj sam se ipak cijepila da ne bilo komplikacija, ali evo, na svu sreću, u godinama sam i dalje sam zdrava.

BIJELA KUGA u Međimurju još je izraženija u 2022.

Lani je rođeno 1066 beba, najmanje u posljednjih 15-ak godina

U 2022. rođeno je 68 beba manje u odnosu na godinu prije. Umrla je 1401 osoba ili 10 manje nego u pandemijskoj 2021.

Piše: Vlasta Vugrinec

Ured državne uprave Međimurske županije izašao je s aktualnim podacima o broju rođenih, umrlih i vjenčanih Međimuraca u 2022. godini.

Gledajući brojke, statistika je i više negoli poražavajuća. Broj novorođenih beba i dalje je u kontinuiranom padu.

Primjerice, 2010. imali smo 1209 novorođenih, a lani 1066, dakle 143 beba manje. Te 2010. godine prirodni prirast bio 63, a lani smo bili u minusu od 335 osoba. Među novorođenim bebama lani je bilo 530 djevojčica i 536 dječaka.

Broj umrlih je 1401 od čega 725 žena te 676 muškaraca, što je za 10 osoba manje nego u pandemijskoj 2021. godini. Ipak, i ta je brojka jako visoka u odnosu na tzv. standardni broj koji

se inače prijašnjih godina kretao oko 1500. Dakle i dalje se osjećaju posljedice koronavirusa što direktno, što indirektno. Gledajući po gradovima, Čakovec ima 249 rođenih, Mursko Središće 67 rođenih, a Prelog 67 rođenih.

Više rođenih nego umrlih imaju općine Mala Subotica - 68 rođenih i 48 umrlih, Vratišinec - 22 rođena i 18 umrlih, Orehovica - 46 rođenih i 37 umrlih i Pribislavec48 rođenih i 34 umrla. Blizu je i općina Nedelišće sa 125 rođena na 129 umrla.

Dječji plač nije se čuo u 14 naselja: Otok, Dragoslavec Selo, Gornji Mihaljevec, Prhovec, Tupkovec, Strelec, Gornji Kuršanec, Miklavec, Merhatovec, Praporčan, Čestijanec, Kapelščak, Stanetinec i Robadje.

Po broju umrlih prednjači Čakovec (328), slijedi općina Nedelišće (129), grad Prelog (94), grad Mursko

Središće (68), a više od 50 imaju općine Sveti Juraj na Bregu (63), Donji Kraljevec (60), Podturen (56) te Selnica (51).

Sprovoda nije bilo u Prekopi, Lapšini, Gornjem Koncovčaku i Čestijancu. Čestijanec je ujedno jedino mjesto koje lani nije zabilježio ni plač beba ni sprovod.

Sklopljeno je 398 brakova, odnosno 16 više nego u 2021. Od tog broja, 182 se odnosi na građanski, a 216 na vjerski brak. Najviše brakova (199) sklopljeno je u Čakovcu, slijedi Prelog (55), a potom Mursko Središće (46). Najmanji broj zabilježen je u Štrigovi(11) te Kotoribi (15).

Od 8 matičnih ureda, jedino onaj u Kotoribi lani nije nikoga vjenčao, dok su uredi u Štrigovi i Maloj Subotici uspjeli tek jedan par.

Nije sklopljeno ni jedno životno partnerstvo.

Anđelika kao živa “babuška”

Anđelika Malekoci rodom iz Odese, koja desetljećima s obitelji živi u Peklenici, članica je Kalinki. Osnovale su ju žene s područja bivših sovjetskih republika koje su došle k nama udavši se za Međimurce. U Udruzi njeguju svoj jezik i kulturu. Anđelikina umjetnička kreacija iz novogodišnje predstave plijenila je pažnju jer se kostimirala i šminkom preobrazila u dražesnu živu “babušku”. (BMO, foto: Studio Vipro)

OD 15. SIJEČNJA

Cijena najma dvorane manja

za 50 posto

Župan Matija Posavec na konferenciji vezanoj za aktualnosti u sustavu obrazovanja u Međimurskoj županiji, koja se održala 11. siječnja, istaknuo je novost koja će saživjeti 15. siječnja. Naime, donesena je odluka o smanjenju cijene najma školskih sportskih dvorana i njihove uporabe. Cijena se smanjuje za 50 posto od dosadašnje cijene, tako da se udruge, građani i sama zajednica mogu što više i što dostupnije koristiti dvoranama.

Ljuljaju mu direktorsku stolicu

Gradovi Prelog i Mursko Središće te općine Mala Subotica, Dekanovec, Podturen, Orehovica, Domašinec, Selnica, Sveti Martin na Muri, Vratišinec i Goričan, još u studenom prošle godine, tražili su izvanrednu Skupštinu Međimurje-plina, a zahtjev su poslali Nadzornom odboru društva koje biraju vlasnici podijeljeni u vlasničke grupacije.

Izvanrednu Skupštinu napokon je sazvala uprava Društva 10. siječnja ove godine, s glavnom točkom – stanje u Međimurje-plinu, a sve izazvano odlukom Vlade da se ustanovama kao što su škole, vrtići i zdravstvene ustanove plin prodaje po cijeni od 41 euro, ali samo preko �irme HEP Plin Osijek. Za plin po povlaštenoj cijeni svi su distributeri trebali jednostrano raskinuti ugovore s ustanovama koje su opskrbljivale kako bi se one prebacile na opskrbu plinom iz HEP Plina Osijek po spomenutoj povlaštenoj cijeni.

Hranilović:

Odluka Vlade o povlaštenom plinu je diskriminirajuća Deset dobavljača u Hrvatskoj na to je pristalo, ali ne i Međimurje-plin koji bi zbog

velikog broja ugovora (1700 priključnih mjesta) jednostranim raskidom pretrpio veliku �inancijsku štetu. Posljedično bi zbog nanošenja štete �irmi mogao završiti i u zatvoru, kazao je Hranilović.

Općine i gradovi sa svojim ustanovama ujedno su i korisnici plina koji distribuira Međimurje-plin, a zbog opisane situacije ne mogu do plina po povlaštenoj cijeni, nego ga plaćaju višestruko skuplje, po cijeni po kojoj ga je na tržištu osigurao Međimurje-plin.

Nenad Hranilović je kazao da je odluka Vlade bila diskriminirajuća za Međimurje-plin jer ne može dobiti plin po povlaštenoj cijeni, a Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, kazao je da se Skupština zbog izvanrednih okolnosti trebala češće sazivati, a ne da vlasnici o situaciji doznaju iz medija.

Naglasio je da Uprava treba odgovarati vlasnicima ili Skupština nema smisla.

- Jako je loše što je narušeno političko povjerenje između vlasnika i Uprave, a to je bilo očito i na zadnjoj skupštini u svibnju, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak. I vlasnici ka�ića znaju kako on posluje i siguran sam da

negdje u društvenom ugovoru piše, ako je situacija takva kakva je, da se treba sazvati skupština, kazao je. Na Hranilovićevu tvrdnju da su svi, koji su u prilici, mogli pomoći, Srpak je kazao: - Nikad pomoć niste tražili, a i da ste me zvali za pomoć, ne bih ništa mogao jer ništa nisam znao.

Inzistirao je na odgovoru je li plin kupljen u prvom trenutku, tko je taj koji je odgovoran za kupnju i nije li se moglo pričekati i kupiti kad je bio jeftiniji, jer na kraju su svi imali dovoljno plina za opskrbu.

Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca i predsjedavajuća Skupštine, podsjetila je da su �irmu gradili naši roditelji samodoprinosom i da treba ostati u našim rukama. Emanuel Sinković tražio je od Hranilovića pisani dokaz da je tražio od HERA-e i Vlade jeftiniji plin, a Ervin Vičević je, ljutit zbog situacije s cijenama plina u svojim ustanovama, napustio Skupštinu.

Činjenica je da se oni kojima je ugovor s Međimurje-plinom istekao koriste povlaštenim plinom po 41 euro, a ostali za vrtiće po 47 eura plus PDV.

Nezadovoljnici traže dva člana Uprave Jedina novina proizašla s izvanredne skupštine su zahtjevi koje je pročitao Ljubomir Kolarek, a zapravo se referiraju na narušene odnose između dijela vlasnika i uprave.

Ključni zahtjev je da se natječajem izaberu dva člana Uprave Međimurje-plina s podijeljenom odgovornošću. Jedan član bi odgovarao za opskrbu i distribuciju, a drugi za prodaju, �inancije i opće poslove.

Zatražio je i promjenu društvenog ugovora radi izmjene organizacijskih promjena i revizije poslovanja. Također i da se revizora bira natječajem, uz uvjet da u referenci ima barem 10 trgovačkih društava pri čemu postojeći revizor ne bi bio isključen. Zatražio je i izvještaj o društveno odgovornom poslovanju.

O tome će se najvjerojatnije raspravljati na redovnoj skupštini u lipnju, kazao je Hranilović. Navedimo da je za promjenu društvenog ugovora kojim se reguliraju organizacijske promjene potrebna barem dvotrećinska većina.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

DOM ZDRAVLJA Čakovec dobio novo vodstvo

Vlatka Pleh

naslijedila Branka Vrčića

Nakon što je 12 godina bio ravnatelj Doma zdravlja Čakovec, Branko Vrčić je otišao u mirovinu. Vodstvo je tako 6. siječnja preuzela Vlatka Pleh, dr. med., iskusna specijalistica obiteljske medicine iz Čakovca. Liječnica je od 1995., kada je diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a nakon godina rada u tadašnjoj Stanici hitne pomoći u Čakovcu, od 2004. godine posvećuje se obiteljskoj medicini.

Bogato iskustvo i poznavanje sustava primarne zdravstvene zaštite motivirali su doktoricu Pleh na iskorak u karijeri u vjeri da će u suradnji s regionalnom samoupravom implementirati rješenja u cilju poboljšanja funkcioniranja ustanove te osnaživanja mreže primarne zdravstvene zaštite u Međimurju. Dom zdravlja Čakovec ove godine obilježava svojih 30 godina djelovanja. Prva njegova ravnateljica bila je dr. Nevenka Krčmar koja je obavljala svoju dužnost

gotovo 18 godina, a nakon nje na čelu Doma više od 12 godina bio je dr. Vrčić.

- Jedna od prepreka koju ćemo morati premostiti je kadrovski de�icit, problem kojeg nije lišeno ni Međimurje, stoga je među prioritetima izrada plana zadržavanja zdravstvenih profesionalaca u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na našem području, istaknula je ravnateljica Doma zdravlja Vlatka Pleh. Svakako planiramo osnivanje ambulante za kronične bolesti koju bi vodili timovi posebno educiranih medicinskih sestara čime ćemo postići višu kvalitetu skrbi za kronične bolesnike. Međimurska županija posljednjih je godina uložila značajna �inancijska sredstva u uređenje i opremanje zdravstvenih ustanova, rekla je Pleh. (dv, zv)

MEĐIMURJU rekordnih 209.000 noćenja Turista dvostruko više nego stanovnika

Direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula istaknuo je na konferenciji povodom rezultata vezanih za turizam u 2022. godini da nas je struka ocijenila kao vrlo uspješniju destinaciju održivog turizma. Potvrđeno je to na Danima hrvatskog turizma u Šibeniku.

Također, Grula je izjavio da smo godinom 2022. nadmašili predpandemijske godine što je izrazito pohvalno. Župan Matija Posavec nagla-

sio je iznimne brojke noćenja. O velikom zadovoljstvu govore podaci o 58 tisuća noćenja i 18 tisuća turista više u odnosu na 2021. godinu. Međimurski turizam prošle godine ostvario je gotovo 209 tisuća noćenja.

- To nije samo rast od 36 posto u odnosu na godinu ranije, nego i povećanje u odnosu na 2019. godinu koja nam je referentna zbog rekordnih rezultata koje smo tada ostvarili, zaključio je župan Posavec. (st, foto zv)

IZVANREDNA SKUPŠTINA Međimurje-plina pokazala narušene odnose između direktora Hranilovića i dijela vlasnika kao posljedica odluke Vlade da povlašteni plin isporučuje samo odabranima

Nenad Hranilović, direktor Međimurje plina

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Prelog i Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća načeli su pitanje uprave Međimurje plina U

Župan Ma�ja Posavec i direktor TZ-a Međimurske županije Rudi Grula

Vlatka Pleh nova je ravnateljica Doma zdravlja Čakovec

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Nakon što od 2020.

godine stalno slušamo o koronavirusu, ove zime na velika se vrata ponovno vratila dobro nam poznata gripa. U Međimurju je od 3. listopada 2022. godine do 8. siječnja 2023. godine prijavljeno 158 slučaja oboljenja od gripe. I dok se vrhunac zaraze tek očekuje krajem mjeseca i u veljači, istražili smo zašto se gripa ove godine ponovno javila u tako velikom razmjeru, ali i kako ju najbolje prevenirati.

Da odmah u startu kažemo, gripu možemo izbjeći. U vrijeme pandemije koronavirusa, koja službeno nije završila, činjenica je da smo se svi više pridržavali epidemioloških mjera. Iako nam te dvije riječi već izlaze iz ušiju, upravo su te mjere smanjile i brojne druge zaraze koje se na sličan ili isti način šire kao koronavirus. Gripa se kao i koronavirus širi kapljičnim putem, a zadržava se na površinama, pa tako diranjem zaraženih predmeta možemo zarazu lako prenijeti u organizam i tako se zaraziti.

U Međimurju od listopada ukupno 158 slučajeva gripe

Kako nam je rekla ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, prim. Marina Payerl-Pal, u 51. tjednu od 19. do 25. prosinca oboljelo je 30 osoba, dok se u tjednu iza ta brojka udvostručila. Tako je u 52. tjednu zabilježen 61 zaraženi. U prvom tjednu ove nove 2023. godine, od 2. do 8. siječnja, prijavljeno je još 42 ljudi koji su zaraženi gripom. Ukupno je od listopada 2022. godine do 8. siječnja prijavljeno 158 slučajeva gripe.

Usporedno, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 18. prosinca 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 716 prijava oboljelih od gripe, od čega su 490 prijave zaprimljene u 50. tjednu 2022. godine.

Najveća stopa prijave gripe na 100 tisuća stanovnika bilježi se u Brodsko-posavskoj, Krapinsko-zagorskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u laboratorijskim uzorcima potvrđen je pretežno virus gripe tip A te sporadično virus gripe tip B. U ukupno subtipiziranim uzorcima zastupljena su oba virusa gripe A/H3N2 i H1N1.

- Ako se vratimo unatrag dvije godine, na snazi su bile epidemiološke mjere koje su ne samo štitile od virusa SARS COV-2 nego i svih ostalih virusa koji se prenose na isti način. Gripa je kapljična infekcija, dakle prenosi se kapljicama u bliskom kontaktu. Kapljice su veće čestice koje nemaju veliki doseg, ali na metar i pol mogu se sigurno prenijeti s jedne osobe na drugu direktnim kontaktom. Nažalost, one se prenose i indirektnim kontaktom. Primjerice, kada govorite, kapljice padaju na površine koje se pritom diraju i na takav se način možemo inficirati i kontaktom, a ne samo respiratorno, poručuje Payerl-Pal.

Zato se, nastavlja PayerlPal, stavlja naglasak na važnost higijene ruku. Gripa je dobro poznata i iznimno zarazna virusna upala dišnog sustava. Karakterizirana je visokom temperaturom, suhim kašljem i općim umorom. Može poprilično umoriti organizam.

Liječenje se, ako ne dođe do drugih komplikacija, odvija kod kuće uz odmor i uzimanje dovoljno tekućine. Oporavak traje i do dva tjedna, a većina ljudi se oporavi. Komplikacije su najčešće vezane za rizične skupine i razvijanje sekundarne bakterijske infekcije, poput upale pluća. Međutim, i sama gripa može uzrokovati virusnu upalu pluća.

Kako se najbolje zaštititi od gripe?

Postoje i razni alternativni, čak i tradicionalni načini kako se zaštiti od gripe. Naši stariji kažu da je potrebno kuhati i piti rakiju (naravno, ne u velikim količinama), ku-

hati vino, jesti puno kiselog zelja, prirodnih juha, pogotovo kokošje i češnjaka. Ne zaboravimo med i propolis. U novije vrijeme postoje razne metode kako se riješiti suhog zraka u prostorijama, kao što su razni ovlaživači zraka.

Od gripe se može zaštititi kombiniranjem nekoliko zaštitnih mjera, a to su osobne mjere koje uključuju redovito i učestalo pranje ruku, higijena dišnih puteva pokrivanja nosa i ustiju prilikom kihanja i kašljanja, uporabom maramica i pravilnom dispozicijom iskorištenih maramica te ostajanjem kod kuće kada se pojave simptomi bolesti.

Mjere u okolini uključuju redovito provjetravanje prostorija, učestalo čišćenje predmeta i površina koje se najčešće dodiruju rukama poput telefonske slušalice, kvake, slavine, tipkovnice zajedničkog računala i ostalo.

No, najučinkovitiji način zaštite protiv gripe je cijepljenje. Kako nastavlja Payerl-Pal, cjepiva ima te se svaki pacijent može cijepiti kod svog liječnika opće prakse.

Naravno, cjepivo se preporučuje osobama starijim od 65 godina života, oboljelim od kroničnih bolesti kod kojih gripa može izazvati ozbiljne komplikacije te zaposlenima u zdravstvu i ostalim djelatnicima koji sudjeluju u njezi bolesnika.

Čekaonice u Domu zdravlja Čakovec pune su bolesnih pacijenata koji pomoć traže kod naših doktora opće prakse. Razgovarali smo s liječnicima primarne zdravstvene zaštite Doma zdravlja Čakovec, koji su podijelili aktualnosti u svojim ordinacijama u ovom zimskom, viroznom periodu.

Trenutno se situacija malo smirila, no prethodna tri tjedna su bila vrlo problematična. Ipak, najveći val oboljela tek nas očekuje. Kako je krenula sezona gripe, ljudi su se počeli javljati sa simptomom visoke temperature. Gotovi svi su poslani na PCR testiranje na koronavirus, no većina testova bila je negativna. Gripa nam je ove sezone nastupila nešto ranije nego proteklih godina. Simptomi su visoka temperatura do 39 koja se

Izbjegnite gripu, trčite odmah

I od gripe se može završiti u bolnici, pa je Važno je znati kako se ponašati u slučaju simptoma, i kada potražiti liječničku pomoć

Jedan je od načina kako spriječiti gripu cijepljenje koje možete obaviti kod svog liječnika opće prakse

gripu, ali i ne odmah doktoru!

teško spušta uz pojavu suhog kašlja i bolova u cijelom tijelu, naglasili su jedni od doktora opće prakse Franjo Carović i Dora Goričanec.

Gdje je gripa bila protekle dvije godine?!

Prema riječima liječnika opće prakse, de�initivno možemo reći da je gripa stigla u puno većem jeku nego prethodnih dviju godina kada smo se bavili samo koronavirusom. Zanimljivo je da u tom periodu nije bio zabilježen nijedan slučaj gripe.

- Pritom mislim da u tom vremenu nitko nije ni razmišljao o gripi. Prije cjepiva protiv koronavirusa, ljudi su se puno više cijepili protiv gripe. Čak 50 posto više. Razlog je što su se ljudi barem na taj način željeli zaštititi. Prošle se godine rijetko tko cijepio protiv gripe, pretežno stariji od 65 i imunokompromitirani, naglašava liječnik Carović. Kako je i naglasila prethodno dr. Payerl-Pal, u većini zemalja je pandemija ukinuta, doduše ne i u Hrvatskoj, ljudi se polako opuštaju. Covid, testiranje, izolacija su pojmovi koji jednostavno iz našeg rječnika izlaze van, a sukladno tome tako se ljudi i ponašaju. Maske se gotovo ne moraju više nositi u javnim prostorima.

- Često se susrećemo s tim da ljudi dolaze u prostor bolnice i domove zdravlja bez maski. Ljudi kod kuće više ne čiste istim intenzitetom kao u vrijeme korone, govore. U ovom trenutku, ako uspoređujemo gripu iz 2019. godine, sigurno možemo reći da je gripa broj jedan zarazna bolest. Zapravo, koronu smo sada brojčano zamijenili gripom.

Nemojte bolesni ići na posao!

- Problem je u tome što je zaposlena populacija u vrijeme pandemije imala drugačije uvjete rada. Mnogi su mogli raditi od doma, a oni koji nisu su ipak više obraćali pozornost na udaljenost i kontakt. Sada je to drugačije, vratile su se stare navike. A ono što je možda i najgore da ljudi osjete da se osjećaju lošije i umornije, temperatura im nije visoka i takvi hodaju na posao. Već nakon dva-tri dana, kada ih temperatura toliko izmuči i stanje im se drastično promi-

jeni na gore, javljaju se nama. No, do onda su već zarazili svoj kolektiv. Druga stvar je da ti isti ne ozdrave do kraja i vraćaju se na posao, a onda se simptomi ponovno jave. I tako se vrtimo u krug, govore nam liječnici opće prakse Doma zdravlja Čakovec. Kako su naglasili liječnici Doma zdravlja Čakovec, po njoj je najveći problem što ne postoje adekvatne javnozdravstvene kampanje, pa tako ljudi često ne znaju kojim lijekovima bi skidali temperaturu, što upotrebljavati za običnu prehladu, a kamoli gripu. - Naravno, kada se zakomplicira, moraju se nama javiti, ali problem je što su ljudi zaboravili liječiti i običnu prehladu, dodaju liječnici.

Što je preporuka liječnika?

Postoje pacijenti koji se odmah javljaju liječniku bez da su uopće doma pokušali sami sniziti temperaturu, a ima i onih koji upotrebljavaju previše različitih lijekova, od vitamina, minerala, masti, pa čak i antibiotike iz starih skladišta misleći da će isto pomoći. Nažalost, ističu liječnici, rijetki su oni koji savjesno pristupaju svom zdravlju i prate dane smjernice. Pa u kojem onda trenutku moramo potražiti pomoć? Liječnici odgovaraju da je najvažnija dobra i zdrava komunikacija njih i pacijenata. U slučaju da dođe do pojave temperature, važno je znati da ju lijekovima nije potrebno snižavati ako ne dosegne 38 ili više. Potrebno je ravnomjerno mjeriti temperaturu i u slučaju da uz snižavanje ne prođe za tri dana, onda se potrebno javiti u ambulantu.

- Ibuprofen i paracetamol glavni su za snižavanje temperature i bolova. Odrasla osoba može dnevno uzeti i do 4 grama paracetamola svakih šest sati. Po potrebi između može se uzeti i neofen. Ne zaboravite tuširanje u mlakoj vodi. Mi funkcioniramo kao auto. Tekućina je jako važna. Prosjek je od 2 i pol do 3 litra na dan kod odrasle osobe. Ako je temperatura visoka, potrebno je popiti i dodatne količine tekućine, ističe liječnik Carović.

Kako bi se izbjegle prepune čekaonice bolesnih pacijenata, važno je kontaktirati svog liječnika te se najaviti

na pregled. Dapače, u slučaju da vam nije bolje, važno se javiti u ambulantu. Liječnici obiteljske medicine prvi su kontakt kod liječenja većine bolesti te su najviše dostupni i kontaktirani od strane pacijenata. U svojim ambulantama na dnevnoj bazi pregledavaju u prosjeku 50 pacijenata, a u istom vremenu komunikaciju ostvaruju i putem telefona i elektroničke pošte. - Većina pacijenata žali se na nedostupnost putem telefona, a primjećujemo i nestrpljivost prilikom čekanja odgovora na elektroničku postu, pa se ponekad i 1/4 poziva upućenih prema ambulantama svodi na provjeru jesmo li zaprimili elektroničku poštu, dok neki niti ne pričekaju odgovor na poštu već sami dolaze na pregled. Žao nam je što se često zaboravi da u ambulanti obiteljske medicine rade dvije osobe odgovorne u prosjeku za 2000 pacijenata te je nemoguće u istom periodu biti dostupan na telefon, poštu, previjati pacijenta, pregledavati istog te davati terapiju.

Sve više elektroničke pošte svodi se na naručivanje antibiotika i slanje istih bez pregleda, a zamjećujemo da pacijenti sami postavljaju dijagnoze i sami indiciraju pretrage, što je i razumljivo s obzirom na razvoj društva i sve više dostupnih informacija na internetu, no kako se mi ne upuštamo u savjetovanje u različitim drugim profesijama smatramo da ne bi bilo loše da se svatko drži svoje struke.

Na kraju, pacijenti su nam uvijek na prvome mjestu iako se tako ne čini, a nastojimo biti dostupni na svim razinama. Želimo naglasiti da i liječnici koriste društvene mreže gdje čitaju i često budu kritizirani i nehumano rangirani od strane pacijenata. Što bi se desilo kada bismo i mi javno rangirali svoje pacijente. Ukoliko nastavimo i dalje isto smaatramo da ne napredujemo kao društvo na bolje već se vraćamo primitivizmu, zaključuju liječnici.

- Često se prema nama liječnicima opće prakse ponaša kao da nismo specijalisti u svom području.

No, upravo je suprotno jer nemojmo zaboraviti da ćete u slučaju bolesti uvijek prvo potražiti pomoć kod nas, zaključuju liječnici.

Gripa se nakon dvije godine pandemije ponovno vra�la, no ipak postoji način kako izbjeći tu zaraznu bolest

Mlada liječnička ekipa primarne zdravstvene zaš�te u Domu zdravlja Čakovec: Dora Goričanec, Jana Vrbanec, Stella Hoblaj, Anja Vurušić, Franjo Carović i Kris�na Poljski

Tko su međimurski narodni preporoditelji

Razvili otkad smo svoji

Dr. Ivan Novak

Dr. Ivan Novak, hrvatski pravnik, publicist, književnik i političar. Kao narodni preporoditelj najzaslužniji je za oslobođenje i priključenje Međimurja domovini Hrvatskoj.Istaknut borac za hrvatsku nacionalnu ideju u Međimurju. Bio je organizator vojnog pohoda hrvatske vojske za oslobođenje od Mađara i priključenje matici zemlji

24. prosinca 1918. godine. Njegovom je zaslugom Međimurje doživjelo svoj povijesni Badnjak 1918. godine, kada je izbavljeno od mađarske vlasti te se vraća matici Hrvatskoj. Dr. Ivan Novak bio je prvi građanski povjerenik za Međimurje. Organizirao je cjelokupni javni, gospodarski i politički život u Međimurju te mu dao snažni hrvatski pečat.

- Možemo se ponositi svojim napretkom od sjedinjenja s maticom. Od ruralnog i gotovo kmetskog kraja do suvremenog i razvijenog Međimurja trebalo je proći sto godina

Da bismo bili važni, da bi nas drugi uvažavali, moramo biti neovisni. Svoji na svome i sami upravljati svojom sudbinom. Podređeni ne mogu razviti svoju samosvijest, svoju i narodnu inteligenciju, svoje gospodarstvo, jezik, novine i knjige na materinskom jeziku. Oni koji to nemaju, ne razvijaju se. Za povijest, za svoje susjede, pa čak i svoje sugrađane, u zajedničkoj državi marginalci su koji nisu relevantni.

Dr. Vinko Žganec

Dr. Vinko Žganec, akademik i etnomuzikolog, svojom je zbirkom narodnih pjesama dokazao pripadnost Međimuraca hrvatskom korpusu. Dana 9. siječnja 1919. na trgu ispred franjevačke crkve u Čakovcu održana je javna opća skupština. Na toj skupštini donesena je Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Tom Rezolucijom kao i narodnim pjesmama Međimurja

zabilježenim u zbirkama dr. Vinka Žganca u Trianonu dokazivalo se da “u Međimurju ne žive Mađarim nego Hrvati čemu svjedoči i ovaj citat: Hrvati iz cielog Međimurja, pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samasviesno izjavljuju: Za uvek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje.”

Međimurci su važnost samoodređenja i toga da budu svoji na svome dokazali 9. siječnja 1919. godine, kada se na glavnom trgu u Čakovcu ispred crkve svetog Nikole okupilo 10.000 Međimuraca da bi izrazili volju da budu svoji na svome i da se pripoje matici zemlji Hrvatskoj.

Svoju nacionalnu pripadnost matici dokazali su narodnim pjesmama na materinskom hrvatskom jeziku koje je u korice knjige skupio dr. Vinko Žganec. Prvi korak međimurskih narodnih preporoditelja nakon odcjepljenja od Mađarske bilo je izdavanje

Nataša Tramišak pokazala je karakter

Nataša Tramišak, smijenjena ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova, nije otišla šutke. Premda je govorila s prigušenim emocijama u glasu, iz onoga što je rekla bilo je jasno da je smijenjena zato što nije bila dovoljno lojalna stranačkom vođi i premijeru Plenkoviću.

Bilo je to kristalno jasno odabirom riječi kad je govorila o svojoj odgovornosti prema građanima kad se vrati u Sa-

bor. Tu političku odgovornost prema građanima naglasila je i ponovila više puta.

Kao da se trudila naglasiti distinkciju prema stranačkoj poslušnosti u kojoj kotačići u stranačkoj mašineriji ma što mislili, osjećaju veću odgovornost prema stranci nego prema građanima čije interese trebaju zastupati.

Politika je prokleti zavodnik koji zavodi privilegijama. Političarima, koji se daju zavesti

njima, odgovornost prema građanima pada u drugi plan. Počinju živjeti u drugoj dimenziji i izgube doticaj sa svakodnevnim životom. Ugodno je živjeti među mekanim jastucima privilegija i visokih prihoda. Da ih zadrže, žmire i nad devijacijama od kojih život u politici nije imun. Kad se nađu pred izborom; koga zaštititi - stranačkog kolegu ili apstraktnog građanina, sa stranačkim kolegom se lakše sažive.

Međimurskih novina na hrvatskom jeziku. Svega toga ne bi bilo da Međimurci nisu imali svoju inteligenciju, prvenstveno među svećenstvom, a potom kad su stvorene škole na narodnom jeziku, nezaustavljivo je krenuo proces stvaranja vlastite tehničke i humanističke inteligencije. Od nekad najzaostalije provincije postali samo jedna od najrazvijenijih i najpropulzivnijih regija u Hrvatskoj. Da bismo to postigli, bilo nam je potrebno sto godina.

I bez suvremenih veza okupilo se 10.000 Međimuraca - Okupiti 10.000 ljudi u Čakovcu 1919. godine u vrijeme bez interneta i mobitela bila je velika stvar, a svaki je međimurski dom imao svog predstavnika na narodnoj skupštini na kojoj je pročitana rezolucija o odcjepljenju. Čuvajmo spomen na taj povijesni datum jer su događaji od 9. siječnja Međimurje učinili Međimurjem, regijom snažno izraženog identiteta, neumorne marljivosti i otvorenosti

Sve ima svoju cijenu pa i opijenost privilegijama. Neke ta opijenost odvede u Remetinec, a druge košta gubitka izbora.

Nataša Tramišak je po svemu sudeći pala jer nije bila dovoljno lojalna trenutnoj stranačkoj liniji i premijeru. Možda razmišlja na duži rok i procjenjuje rizike koje donosi lojalnost stranačkoj stezi pod svaku cijenu.

Političar s karakterom u svakom trenutku mora raz-

mišljati svojom, a ne stranačkom glavom, da ne poklekne, jer kad tužitelji pokucaju na vrata, stanka će mu prva okrenuti leđa.

Sveto pismo svakom političaru treba biti zakon i odgovornost prema građanima. Stranački vođe su samo ljudi, grešni i kvarljivi i na određeno vrijeme, ma koliko god mandata vladali. U tom je smislu Nataša Tramišak pokazala karakter.

drugima po čemu nas znaju u cijeloj Hrvatskoj i šire, rekao je župan Posavec, te dodao da je u Međimurju, u samo dva mjeseca nakon sjedinjena s maticom zemljom, organizirano sudstvo, uprava i školstvo.

- Za nas Međimurce najvažniji povijesni datum je 9. siječnja, kazao je Zoran Turk, predsjednik Matice Hrvatske Čakovec i povjesničar Međimurja. - Nisam pobornik zastarjelih interpretacija o mađarskom sužanjstvu i potlačenima koji su proživljavali kad je Međimurje bilo dio Zaladske županije te su interpretacije pretje-

PIŠE: Božena Malekoci-Oletić FOTO: Zlatko Vrzan

Dr. Ivan Novak

Dr. Vinko Žganec

Zoran Turk, predsjednik Ma�ce hrvatske Čakovec

POGLED ODOZDO

Malekoci-Oletić

Sudionici svečanog obilježavanja sjedinjenja Međimurja s ma�com zemljom

Grob dr. Ivana Novaka na groblju u Mihovljnu čuva kameni lav, baš kao što je Novak sačuvao Međimurje

Razvili smo se tek svoji na svome

Kapistran Geci

Franjevac i jedan od narodnih preporoditelja. Bio je član Odbora za školstvo koji je formiran odlukom Narodnog vijeća za Međimurje, što govori da su preporoditelji bili duboko svjesni važnosti obrazovanja u narodnom preporodu. Na sastanku Narodnog vijeća za Međimurje održanom 3. siječnja 1919. godine donesena je odluka o izdavanju novog tjednika Međimurske novine, a prestao je izlaziti dotadašnji

mađarski dvojezični tjednik Murakoz-Medjimurje.

Prvi vlasnik Međimurskih novina bio je dr. Ivan Novak, a glavni urednik čakovečki franjevac o. Kapistran Geci.

Prvi broj Međimurskih novina kao glasila Narodnog vijeća za Međimurje izašao je 5. siječnja 1919., a glavni urednik o. Kapistran Geci ubrzo je postao vlasnik lista, ali je od tog posla odustao u svibnju iste godine.

rane i pogrešne, istaknuo je. - Međimurje je najveći dio svoje povijesti, od prvih pisanih tragova pa do trenutka koji danas obilježavamo, bilo dio Zaladske županije u sklopu velikog Ugarskog Kraljevstva. Danas su nam mađarski gradovi i općine, osobito oni iz Zaladske županije, dragi prijatelji s kojima surađujemo, provodimo projekte, oživljavamo zajedničko u našim kulturama i učimo iz različitosti, iznio je Zoran Turk, povjesničar međimurske povijesti i predsjednik Matice hrvatske Čakovec. Ulaskom u Schengen suradnja će se i povećati. Put do toga bio je trnovit.

- Proglašenjem Rezolucije u odcjepljenju načinjen je najvažniji korak u poboljšanju naše svakodnevice. Od 1919. godine, otkad Međimurci djeluju na svojem hrvatskom jeziku i na njemu se školuju unutar institucija svoje države, od tada Međimurci imaju perspektivu. Postaju važni akteri u tvrtkama i iniciraju pokretanje gospodarstva. Ubrzo nakon sjedinjenja Međimurje je dobilo i svoju bolnicu, što je nedavno i obilježeno.

Prije odcjepljenja nikoga za Međimurce nije ni bilo briga

Međimurci prije nisu bili potlačeni, ali nikoga nije ni bilo briga za njih, istaknuo je Turk. Nastavlja: - Niti su imali elitu koja bi se izborila za njih na njihovu jeziku u njihovoj zemlji. Školovani svećenici, humanisti konačno su se mogli baviti kulturom Međimurja, koja je do tada bila opisivana jedino u putopisima stranih putopisaca. Međutim, zahvaljujući Vinku Žgancu, Florijanu Andrašecu i drugima, kultura je ipak sačuvana i sve se više pretvara u nematerijalno dobro, što pod zaštitom Ministarstva kulture, a što pod zaštitom UNESCO-a. Naravno, ništa nije prolazilo bez teškoća niti su Kraljevina Jugoslavija niti poslijeratna socijalistička Jugoslavija bile države za primjer. Štoviše, ako gledamo razvijenost i uređenost, Međimurje je baš kao i cijela Hrvatska ušlo u siromašniju i zaostaliju novu državnu zajednicu izašavši iz Austro- Ugarskog Carstva, međutim dobili smo priliku izgraditi se kao narod, formirati državu s jasnim identitetom, ne samo državnim već i zavi-

čajnim, čime se mi Međimurci možemo ponositi sa svojim posebnostima. Možemo se ponositi svojim napretkom od sjedinjenja s maticom. Od ruralnog i gotovo kmetskog kraja bez javnog zdravstva, domaće inteligencije, bez perspektive u ovih nešto više od sto godina izrasli smo u gotovo idiličan kraj s uređenom javnom infrastrukturom, pažljivo čuvanim prirodnim ljepotama, dobrim osnovnom i srednjim školama, vrtićima i visokoškolskim ustanova, javnim zdravstvenim ustanovama, nizom interpretacijskih centara i muzeja s jakim gospodarstvom koje počiva na zdravim temeljima i fantastičnom enogastronomskom ponudom. Od pred koji dan i bez granica, što će nam postati dodatna prednost jer Međimurje je geografski najbliže susjedima, nabrojio je dobrobiti sjedinjenja s maticom zemljom povjesničar Međimurja Zoran Turk.

Na 104. godišnjicu povijesne narodne skupštine u Scheierovoj zgradi u Čakovcu održana je i svečana akademija kojoj su, između ostalih, prisustvovali izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Sre-

dišća Dražen Srpak, saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, s potpredsjednikom Ivicom Baksom, predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske Zoran Turk, županijski vijećnici, čelnici međimurskih općina, ravnatelji ustanova i županijski pročelnici.

- Značaj događaja s početka prošlog stoljeća prepoznao je i Hrvatski sabor te proglašenjem 9. siječnja spomendanom dao najviše priznanje sudionicima presudnog povijesnog trenutka, rekao je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak.

Ljerka Cividini. gradonačelnica Čakovca, naglasila je: - Obilježavanjem 9. siječnja podsjećamo se na sve što su Hrvati prošli kako bi izborili vlastitu slobodu i samostalnost. Neka nas životi svih sudionika velike narodne skupštine stalno nadahnjuju i podsjećaju da je uz jasno postavljen cilj sve moguće.

Juraj Lajtman

Juraj Lajtman bio je katolički svećenik i pisac, vođa međimurskih intelektualaca i narodni borac. Pisao na međimurskom narječju, da bi sačuvao tradiciju kajkavskog narječja i razumljivo propovijedao ljudima.

Velik dio svog života proveo je u rodnom Prelogu kao odvjetnik. U Zagrebu je završio bogosloviju, pravne znanosti i gimnaziju. Prvo mjesto Lajtmanova djelovanja bio je Daruvar, a onda Kotoriba. U to vrijeme mađaron Josip Margitaj

propagirao je mađarizaciju: izmislio je megyimurszki jezik, koji je odijeljena jezična porodica i fuzionira na mađarskom jeziku. Lajtman se opirao mađarizaciji i u Kotoribi je utemeljio hrvatski pjevački zbor te razvio široku kulturnu aktivnost među međimurskim Hrvatima. Po Lajtmanovoj ideji osnivaju se i drugi pjevački zborovi u Međimurju. Htio je napisati i međimursku školsku Bibliju, ali rukopis nikad nije bio tiskan.

(BMO)

Zašto je 9. siječnja postao spomendan?

Međimurja, sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje.

SPOMENDAN PRIPOJENJA Međimurja Hrvatskoj – 9. siječnja datum je koji je preokrenuo sudbinu Međimuraca

o. Kapistran Geci

Juraj Lajtman

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

LADIĆ iz

GLOBALNO I LOKALNO

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Očekivanja građana i moderne babe vračare

Moderne babe vračare, čitaj ekonomski analitičari, koji prognoziraju ekonomska kretanja ublažili su prognoze rasta BDP-a za Europsku uniju. Do prije par dana svi smo znali da je in�lacija u Europi oko devet posto, a kod nas oko četrnaest posto u prosjeku, uz želju da se do kraja iduće godine spusti za par postotaka.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

trolu. To je dakako u vezi s padom prodaje roba. Naime, ako robe ima previše na zalihama, cijena joj pada.

Udruga međimurskog konja mora u oštri “hojc”!*

U Međimurju je preostalo svega 37 kobila, od čega je 5 omica, 7 kobila (3 – 9 godina starosti), 14 kobila (10 – 15 godina starosti), 7 kobila (16 – 20 godina starosti), 4 kobile (20 i više godina starosti) te 6 pastuha međimurskog konja

Sad ekonomski analitičari jedne relevantne agencije prognoziraju da će Europska unija umjesto pada BDP-a imati rast od 0,6 posto ove godine. To temelje na nižim cijenama prirodnog plina, smanjenju potražnje, kao i događanjima u Kini. Čak prognoziraju da će se ukupna in�lacija u eurozoni smanjiti do kraja ove godine na tri posto, što zapravo znači da će doći u normalu.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Naime, očekivana kriza i poremećaji svjetskog tržišta znače i smanjenje kupovne moći, ali i smanjenje psiholoških očekivanja da je baš sad vrijeme za kupovinu. To znači da će ljudi manje kupovati i da će cijena roba pasti.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Zbog bržeg zauzdavanja in�lacija, savjetuje se da Europska središnja banaka podigne kamatne stope, što je uobičajena mjera kad je riječ o zaustavljanju in�lacije. Porast in�lacije u znatnoj mjeri generiraju povećane plaće cijene rada, što bi onda značilo da cijenu rada treba staviti pod određenu kon-

Ako cijena rada i dalje bude rasla, in�lacija će manje padati, što znači da pojedini sektori ili pojedinci mogu biti na dobitku, ali društvo može biti u gubitku. Tako bi to trebalo izgledati na tržištu, no što će se dogoditi, nitko zapravo ne zna.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Sigurno je da građani ipak osluškuju što kažu ekonomski prognozeri, no samo jednim uhom. Ako se na sve strane govori da nastupa recesija i pad BDP-a, sigurno je jedino da će se građani ponašati racionalno.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Matija Ladić iz Pribislavca na izbornoj je Skupštini izabran za novog predsjednika i time zamijenio Miljenka Zvonara iz Preloga na toj funkciji. Potpredsjednik pak je Nikola Siladi iz Kotoribe.

- I nije to neko iznenađenje, rekao je za naše novine novoizabrani predsjednik te dodao kako nije bilo drugog prijedloga, odnosno da je bio jedini kandidat.

*Osnovne naredbe radnim konjima: Đija - naprijed Hojc – lijevo Cuj – desno Eha – stoj

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Za državu je jasno, uvođenje eura smanjilo je valutne rizike za sve, pa i za zaduživanja države. Pitanje je što će učiniti hrvatski građani u ovoj godini. Vjerojatnije je da će poučeni iskustvom, naučeni na krize, malo pričekati s većim kupnjama. To znači da više vjeruju onima koji kažu da će ova godina biti krizna i ne vjeruju u skori jači pad in�lacije, odnosno da su in�latorna očekivanja i dalje velika, usprkos pomoći vlade i djelomičnoj stabilizaciji cijena energenata. Jednostavno, iako je uvođenje eura dobra dugoročna vijest za građane, oni od toga još ne vide nikakve koristi, već probleme i dizanje cijena.

Naime, Matija Ladić pasionirani je ljubitelj međimurskog konja, odrastao je s njima jer mu je djed bio poznati uzgajivač. Uz ljubav prema konjima, naslijedio je i nekoliko grla kojima posvećuje svaki svoj slobodan trenutak. Drugim riječima, međimurski mu konj nije nepoznat, a i dobro zna s kakvim se problemima pasmina bori već godinama.

- Ova pasmina je ugrožena, trenutno je brojem grla na marginama, no može se spasiti, ističe Ladić. Ideja je da se senzibilizira javnost i svako domaćinstvo koje je u mogućnosti držati tog konja koji je othranio i zadužio mnoga domaćinstva, naravno u pozitivnom smislu.

U Međimurju je preostalo svega 37 kobila, od čega je 5 omica, 7 kobila (3 – 9 godina starosti), 14 kobila (10 – 15 godina starosti), 7 kobila (16

–

i

Ladić je na Skupštini predstavio plan rada i �inancijski plan Udruge za ovu 2023. godinu.

- Udruzi je de�initivno potreban zaokret u radu s naglaskom na popularizaciju konja, dodao je.

To pak znači da će se vratiti Izložba međimurskog konja na MESAP-u koja se godinama kontinuirano održavala svakog ljeta u sklopu Međunarodnog sajma poduzetništva. Namjera je uključiti konja u što više društvenih i turističkih događanja, no za to treba osi-

- Postoji ideja i o uspostavi Ergele međimurskog konja, nalik na ergele Đakovo ili Lipik.

Naravno, to Udruga sama ne može sprovesti, već je isto potrebno dići na viši nivo, od Županije do Ministarstva poljoprivrede, naglašava novi predsjednik.

Nije bitno hoće li to biti na nacionalnoj razini, regionalnoj. Da se to može, svjedoče i izvrsni primjeri iz ostatka zemlje.

- Znači, samo bi trebalo doći, reći: Dobar dan, kak’

ste vi to napravili, dajte nam pomorite, dodaje Ladić.

U tom aspektu razgovaralo se već s REDEA-om, uspjelo se doći do nekakvih kontakata, ali nije se pomaklo s mrtve točke.

Prema njegovim riječima, to nije ništa novo, ništa novoga se ne izmišlja, već samo ono što postoji i što je barem 50-ak puta isprobano.

Smatra da je Županija ta koja bi dala zemljište koje je prema prostornom planu namijenjeno za to. Potom pak sa svime time treba krenuti prema Ministarstvu kako bi napravili tu ergelu koja nam je nužno potrebna.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE

OD SMRZAVANJA!

Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi.

Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

VARAŽDINU, Gajeva 5 za specijalne i progresivne naočalne leće

MATIJA

Pribislavca novi je predsjednik Udruge Međimurec

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

gurati zapregu koju, zasad, jedino Ladić ima. Isto tako tu su i Dani otvorenih vrata kod uzgajivača.

20 godina starosti), 4 kobile (20

više godina starosti) te 6 pastuha međimurskog konja.

Ma�ja Ladić, novoizabrani predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja

OPASNO GRADILIŠTE u Čakovcu

Vatrogasci spasili psa iz rupe duboke tri metra

- Roko, moj Roko, pa kamo si mi to pao, čuli su se zabrinuti jecaji u večernjim satima u novom neizgrađenom kvartu u Ulici Marije Zidarić, ispričala nam je jedna od svjedokinja nesretnog događaja koji se zbio s utorka na srijedu, 11. siječnja, u 22:56.

Vatrogasci JVP-a Čakovec su te večeri dobili dojavu preko centra 112 o upadanju psa u industrijsku rupu. Naime, jedna čakovečka obitelj šetala je sa psom u Ulici Marije Zidarić i u jednom trenutku pas je pao u industrijsku rupu koja je bila široka 2 metra

i duboka 3 metra. Dodatan problem je bio što je u rupi bilo 20 centimetara kišnice, pa se pas mogao utopiti. Kako su nam ispričali vatrogasci iz

intervencije, na mjestu događaja pričekali su ih uplašeni vlasnici.

- Vatrogasci JVP-a Čakovec žurno su došli na mje-

Bili smo na licu nesreće i pitali radnika bedekovčanske �irme Tarac što se točno dogodilo.

- Traka je postavljena cijelo vrijeme oko gradilišta i što je najbolje, nitko ne bi smio slobodno prolaziti i šetati označenim gradilištom. Ima više iskopanih rupa za odvodnju oborinskih voda kroz cijelu ulicu i ljudi ne bi smjeli šetati tim područjem, izjavio je Zvonko Čehulić, radnik Taraca.

sto nesreće te spasili psa iz rupe. Postavili su ljestve i jedan vatrogasac se spustio u rupu od 3 metra i spasio psa. Na kraju pas nije bio ozlijeđen, već samo promrzao i uplašen, istaknuo je zapovjednik Mladen Kanižaj.

Nakon uspješne intervencije, vlasnici su bili vrlo zahvalni ažurnim vatrogascima koji su uspjeli spasiti psa. Sreća u nesreći je da nitko nije stradao.

Bacio čik u balu slame i izazvao požar

Piše: Sanja Heric

U Donjem Pustakovcu ovog je utorka, 10. siječnja, moglo doći do velike tragedije i samo je brzom intervencijom ona spriječena. Naime, nešto prije 14 sati u Donjem Pustakovcu, mlađi maloljetnik ušao je u gospodarski objekt te je na traktorskoj prikolici

otvorenim plamenom, cigaretom kako saznajemo, zapalio balu slame i time namjerno izazvao požar u kojem je izgorjela slama i drveni dijelovi prikolice.

Pravovremenom reakcijom pripadnika JVP-a Čakovec i lokalnih dobrovoljnih vatrogasnih društava požar je ugašen te je time spri-

JOŠ JEDAN podmetnuti požar?

Vikendica završila u pepelu

Ovog tjedna u Međimurju je izbio još jedan požar. U subotu, 7. siječnja, u ranim jutarnjim satima u šumskom predjelu zvanom Požgalište, nedaleko od Gornjeg Kuršanca, zapalila se drvena vikendica.

Požar su ugasili pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Gornji Kuršanec. U požaru je vikendica u potpunosti izgorjela.

Očevidom uz stručnu pomoć inspektora za zaštitu od požara i eksploziva kao uzrok požara isključena je prirodna pojava i tehnički uzrok, dok se poduzeta ljudska radnja ne može isključiti.

Materijalnu štetu 32-godišnji vlasnik procijenio je na oko 35.000 eura. O događaju će se izvijestiti nadležno državno odvjetništvo. (sh)

ječeno njegovo širenje na okolne gospodarske objekte i obiteljsku kuću, vlasništvo 47-godišnjaka.

Očevidom na mjestu događaja uz stručnu pomoć inspektora za zaštitu od požara i eksploziva utvrđeno je kako je uzrok požara poduzeta ljudska radnja te je u konkretnom slučaju postojala opasnost od širenja požara na okolne objekte i ugrožavanja imovine većeg opsega.

Ubrzo nakon namjernog izazivanja požara policijski službenici Policijske postaje Prelog uhitili su mlađeg

maloljetnika zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom te je priveden na kriminalističko istraživanje.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je mlađi maloljetnik s područja Međimurske županije počinio opisano kazneno djelo te će se predati pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske uz podnošenje kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.

DRAGOSLAVEC BREG

Hidraulika kamiona za smeće zahvatila ruku smetlaru

U ponedjeljak, 9. siječnja oko 8 sati na ulici u Dragoslavec Selu, prilikom prikupljanja komunalnog otpada ozlijeđen je 49-godišnji zaposlenik privatnog trgovačkog društva sa sjedištem u Oroslavlju.

Nesreća se dogodila kada je 49-godišnji djelatnik postavio PVC kantu za komunalni otpad na podizni hidraulični sustav kamiona za prikupljanje komunalnog otpada te se pritom rukom uhvatio za dio tog sustava. U tom trenutku njegov radni kolega, 35-godišnji djelatnik spomenutog trgovačkog društva, pritiskom na prekidač uključio je hidraulični sustav s namjerom podiza-

KRAĐE

nja i pražnjenja kante za komunalni otpad, uslijed čega je dio sustava zahvatio lijevu ruku 49-godišnjeg djelatnika te ga ozlijedio.

Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni djelatnik prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da je u nesreći na radu teško ozlijeđen te je zadržan na daljnjem liječenju. O događaju je obaviješteno nadležno državno odvjetništvo i nadležni inspektorat zaštite na radu. Na mjestu događaja obavljen je očevid, dok se kriminalistička istraživanja nastavljaju kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice tog događaja.

(sh)

Ukrao parfeme iz drogerije ČAKOVEC

Zaprimljenim odštetnim zahtjevom trgovačkog društva sa sjedištem u Zagrebu te dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je u utorak, 20. prosinca prošle godine u poslijepodnevnim satima u Čakovcu, u Obrtničkoj uli-

OREHOVICA

ci, nepoznati počinitelj iz trgovine, drogerije, ukrao nekoliko parfema.

Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura. Protiv nepoznatog počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Alarm ga spriječio u provali

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 30-godišnjak s područja Orehovice počinio kazneno djelo teške krađe u pokušaju.

Naime, sumnja se kako je osumnjičeni u subotu, 7. siječnja ove godine u ranim jutarnjim satima u Orehovici, u Ulici Nikole Tesle, nasilno pokušao otvoriti ulazna klizna vrata trgovine mje-

PRIBISLAVEC

šovitom robom, vlasništvo trgovačkog društva sa sjedištem u Malinskoj. Nakon aktivacije alarma osumnjičeni je odustao od dovršenja kaznenog djela.

Protiv osumnjičenog 30-godišnjaka podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (sh)

Kroz otvoren prozor ukrao novčanik

U četvrtak, 5. siječnja, oko 18:30 sati u Pribislavcu, u Ulici Stanka Vraza, nepoznati počinitelj je iz škode fabije, čakovečkih registarskih oznaka, na kojoj je bio otvoren prozor, ukrao novčanik s osobnim dokumen-

tima, bankovnom karticom i novcem. Materijalnu štetu 44-godišnji vlasnik procijenio je na više stotina eura.

Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

NOVO SELO ROK Počastio se kokošima

U noći s utorka na srijedu, s 3. na 4. siječnja 2023., u Novom Selu Rok, u Ulici Vladimira Nazora, nepoznati počinitelj provalio je u kokošinjac, vlasništvo 68-godišnjaka, odakle je ukrao nekoliko desetaka komada

peradi.Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura.

Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.

Piše: Sven Tomašić

Preplašeni pas u rupi čeka vatrogasce da ga spase

Radnik Zvonko Čehulić pokazuje zatrpanu rupu u koju je pao pas

DONJI PUSTAKOVEC

Vatrogasci su prikolicu sajlom izvukli iz gospodarske zgrade i spriječili veći požar

Obitelj je šetala sa psom u Ulici Marije Zidarić i u jednom trenutku pas je pao u industrijsku rupu koja je bila široka 2 metra i duboka 3 metra

Grad Čakovec najavio je izložbu natječajnih radova idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenje uređenja Trga Republike u Čakovcu. Otvorenje izložbe natječajnih radova i razgovor ocjenjivačkog suda s natjecateljima održat će se u Čakovcu 16. siječnja 2023. godine u 18 sati u prostorima Muzeja Međimurja Čakovec u Multimedijalnoj dvorani, Trg Republike 5. Izložba će biti otvorena od 16. do 22. siječnja 2023. godine, radnim danom od 8 do 16 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati. Podsjetimo,

na natječaj su pristigla 25 rješenja, a nagrađena su 4 rada. Prvu nagradu dobila je tvrtka AG PLANUM d.o.o. iz Zagreba. Prema propozicijama javnog natječaja, prvonagrađeni rad stječe pravo na izradu glavnog-izvedbenog projekta za uređenje Trga Republike na osnovi koje će se izdati građevinska dozvola i urediti Trg. U planu je da se tijekom 2023. godine izradi projektna dokumentacija te ishode sve potrebne dozvole, kako bismo 2024. godine dobili novouređeni Trg.

(dv)

Kako je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća najavila gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, nastavit će se i s rješavanjem opasnih mjesta u prometu, izradit će se projekti za rekonstrukciju raskršća na kraju Zrinsko-frankopanske ulice u Čakovcu, gradnju kružnog raskrižja u Ulici Ivana Mažuranića, rekonstrukciju križanja i mosta u Industrijskoj zoni Istok te raskrižja u Industrijskoj zoni Zapad.

Također, Grad Čakovec nastavlja sa su�inanciranjem projekata i programa preko javnih poziva, udruga koje djeluju na području grada, a za tu su namjenu predvidjeli 1.387.451,22 eura. - Kada tome pridodamo sredstva predviđena za su�inanciranje aktivnosti udruga, u mjesnoj samoupravi dolazimo do iznosa od 1.547.132,23 eura, naglasila je Cividini. (dv)

Dejan Drabić, dopredsjednik Udruge Međimurski informatički stručnjaci i Međimurski informatički klub, jedan je od glavnih voditelja ovogodišnje Zimske škole informatike. Škola informatike organizirana je drugu godinu zaredom uz pomoć Hrvatskog informatičkog saveza, Međimurske županije i Grada Čakovca, Udruge Međimurskih informatičkih stručnjaka, Međimurskog informatičkog kluba te brojnih partnera i suradnika. Osim Zimske škole informatike postoji i Ljetna škola informatike koja okuplja djecu, ljubitelje informatike.

Radionice i prilike za nastavnike, no nema interesa Na ovogodišnjoj Zimskoj školi informatike

sudjelovalo je 35 djece iz cijele Hrvatske. S obzirom na to da se je cijeli projekt održavao u Međimurju, u projekt je uključeno i 30-ak druge djece s područja Međimurja te im je dana prilika da sudjeluju u radionicama i šire svoje informatičke sposobnosti. Također su organizirane i radionice za nastavnike. Na te je radionice bio vrlo slab odaziv, a bile su besplatne i namijenjene nastavnicima s ciljem poboljšavanja i razvijanja njihovih vještima. Svrha je edukacija nastavnika u korist djece te razvijanje kritičkog, logičkog i analitičkog razmišljanja, a toga u obrazovnom sustavu manjka.

U Zimskoj školi informatike izvodile su se radionice slobodnog programiranja, izrade mobilnih aplikacija, računalni algoritmi i razni programski jezici, web-programiranje, škola 3D printa-

nja i modeliranja te algoritmi od 1 do 5. Međimurski informatički stručnjaci u svojim redovima broje mnoge državne prvake u raznim kategorijama. Neki od njih su Gita Radiković, Jakov Marodi, Leo Dolenec, Fran Topolnjak i mnogi drugi. Veliku podršku MIS ima i od društvenog centra smještenog u Metalskoj jezgri. Također, Drabić ističe da ih u velikoj mjeri podržava i FOI koji na kraju krajeva i prepoznaje njihov rad s djecom i ono što ulažu u njih.

Tako je FOI veliki partner i donator u mnogim prigodama koje organiziraju naši informatičari.

Na radionici 3D modeliranja razgovarali smo s Ivanom Prikratkim koji ističe da ga je oduvijek zanimalo 3D printanje i modeliranje. Dodaje da je jako zanimljivo napraviti model nečega od jednog komada plastike.

Rade i modele koji se nikad prije ne bi ni mogli napraviti da nema 3D modeliranja. Josip Šebelja pak ističe da je na radionicu programiranja došao jer je želio naučiti HTML, što smatra korisnim, da ga je oduvijek zanimalo kako se rade internetske stranice i da mu se to čini korisnim.

Obrazovni sustav ne prepoznaje darovitu djecu

Drabić ističe i da naš trenutni obrazovni sustav nije spreman prepoznati darovitu djecu. Također, pozivaju se sva zainteresirana djeca da se priključe Mladim informatičkim stručnjacima. Udruga djeluje u prostorijama Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje (TICM) uz odobrenje i potporu Međimurske županije. Nakon preseljenja u Tehnološko-inovacijski centar povećava se broj djece u Udruzi.

U obrazovanju će se i tijekom 2023. godine nastaviti sa su�inanciranjem i �inanciranjem projekata nadstandarda, kako je cilj djeci i mladima omogućiti što kvalitetnije uvjete za učenje i napredovanje.

Država je u svom proračunu osigurala sredstva za besplatnu užinu u osnovnim školama, a od ove godine već uhodan sustav provođenja ovog projekta znatno će olakšati provedbu, a učenicima podići kvalitetu školske užine. Nastavlja se i ulaganje u opremu kuhinja koje će se

ujednačiti u svim školama, kako bi se uskoro u njima mogli nesmetano pripremati i drugi obroci. Neće se stati ni s dosadašnjim programima koji su se pokazali uspješnima u području socijalne skrbi, zdravstva i demogra�ije.

- Poseban nam je cilj u 2023. godini ispuniti uvjete kako bismo dobili titulu Grad za mlade, pa ćemo pokrenuti mnoge aktivnosti čija je svrha što veće uključivanje mladih u sve procese koji se provode u gradu, rekla je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. (dv)

Već se šezdeset godina u gradu Čakovcu održava Međimurski fašnik, turistička manifestacija koja promocijom tradicije našega kraja okuplja velik broj sudionika te predstavlja jedan od najvećih kulturno-tradicijskih događaja sjeverozapadne Hrvatske. Turistička zajednica osnovana je 1964. godine upravo s prvenstvenom namjerom organizacije Međimurskog fašnika, kako bi se sačuvale tradicijske maske i tradicija maskiranja u Čakovcu i Međimurju te je tijekom

pozivamo da budete dio fašničke priče u Čakovcu, da pripremite svoje maske i otjerate sve nevolje koje nas prate! Svoje prijave pošaljite prijavnicom zaključno do 12. veljače 2023. godine. Prijavu potražite na mrežnoj stranici Turističke zajednice grada Čakovca na: https://www.visitcakovec. com. Prijavnice možete dostaviti poštom na adresu: Turistička zajednica grada Čakovca, Kralja Tomislava 1, 40 000 Čakovec, na adresu elektroničke pošte izlagaci@ cakovec.hr ili osobno u Turistički ured. (dv)

Ovim

Piše: Paulina Topolko

Foto: Zlatko Vrzan

godina Međimurski fašnik postao centralni fašnički događaj u Međimurju i šire.

Nadolazeći Međimurski fašnik u Čakovcu održat će se 18. i 19. veljače 2023. godine.

putem Vas

Dejan Drabić poziva svu zainteresiranu djecu da se priključe informa�čkim stručnjacima

NEDELIŠĆE

Blagoslov svete vode u župnoj crkvi

Prigodom blagdana Sveta tri kralja u Katoličkoj crkvi se na blagdanskoj misi po tradiciji blagoslivlja sveta voda. Nju nakon završetka svete mise, na kojoj je obavljen blagoslov, vjernici u bocama u potrebnoj količini odnose svojim domovima. Sveta voda će im tijekom godine služiti za blagoslov osoba, objekata, blaga i drugih vrijednosti u posebnim prilikama.

Tako je i u župnoj crkvi u Nedelišću na ranoj jutarnjoj sv. misi vlč. Andrija Botković 6. siječnja 2023. blagoslovio vodu i sol. S tim blagdanom mnogi povezuju završetak božićnih dana pa po tradiciji raskite božićna drvca – smreke ili jelke. No, božićno vrijeme službeno u Katoličkoj crkvi završava za dva dana, 8. siječnja 2023. na blagdan Krštenja Isusova. (dv)

OREHOVICA 16 mladih dobilo po 20.000 kuna za nekretninu

Iva Muminović: Novac smo iskoristili za nove prozore!

Općina Nedelišće je u 2022. godini započela s isplatama poticaja za uređenje nekretnina. Načelnik Nikola Novak predložio je tu mjeru kako bi se pomoglo svim onim mještanima koji žele obnoviti svoje starije stambene objekte, kojih na području općine ima mnogo.

Obnavljaju kuću u kojoj je živio Ivin djed Čak 15 mladih obitelji s područja Nedelišća dobilo je novčani poticaj za rušenje sta-

re kuće. Jednu od njih čine Iva Muminović i njezin dečko Nikola Posavi. Kako nam kaže Iva, obnavljaju kuću u kojoj je nekad živio njen djed.

- Kuću smo naslijedili i odlučili renovirati. Inače sam rodom iz Nedelišća tako da mi je prirodno da ovdje živimo i dalje. Od Općine smo dobili 25 tisuća kuna i ta smo sredstva iskoristili za nove prozore. Sad nam još preostaju nova fasada i uređenje dvorišta, ali mladi smo tako da sve stignemo, rekla nam je Iva Muminović i dodaje kako su sretni jer su dobili poticaj.

Iva objašnjava kako kuća nije bila u tako lošem stanju, pa su tako zadržali sve postojeće prostorije, jedino su probili jedan mali zid.

Renovirali godinu dana, ali još ima posla

- Stavili smo unutra nove podove, cijevi i struju. Sve smo radili sami što smo god mogli. Trebalo nam je oko godinu dana da to sve renoviramo, dodaje Iva.

Poticaj je moguće iskoristiti i za rušenje starog objekta. Za te je poticaje u

proračunu za 2022. godinu osigurano 330.000 kuna, a iznos je iskorišten za dodjelu 15 poticaja mladim obiteljima. Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća doneseni su novi pravilnici na temelju kojih će se sufinancirati kupnja, obnova i rušenje starijih stambenih objekata.

- Poticaj iznosi 3000 eura, a natječaj će se raspisati do kraja prvog mjeseca. Uz povoljne cijene vrtića, vjerujemo da je to još jedan dobar korak u privlačenju mladih obitelji u Nedelišće, poručuje načelnik

Načelnica Orehovice Dijana Novak je 1. ožujka 2022. godine raspisala javni natječaj za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina u svrhu stanovanja na općinskom području. Predmet javnog natječaja bila je dodjela bespovratnih novčanih sredstava (poticaja) fizičkim osobama za rekonstrukciju ili adaptaciju postojeće građevine, odnosno izgradnju nove građevine u svrhu rješavanja stambenog pitanja. Ugovorom se mladim osobama, vlasnicima nekretnine na području Orehovice, dodjeljuje iznos od 20.000 kuna, kako bi se uređenjem nekretnina osigurao

što kvalitetniji smještaj i što bolji životni uvjeti.

Rok za prijavu na natječaj počeo je teći danom objave, a završio je 31. prosinca 2022. godine.

Krajem prošle godine, u trećem krugu, ugovore o dodjeli poticaja potpisale su još četiri mlade osobe: Kruno Balog, Marko Kutnjak, Monika Špoljarić i Zorica Buza.

U 2022. godini ukupno je 16 mladih obitelji dobilo sredstva za uređenje nekretnina na području općine. Raspisivanje natječaja za dodjelu poticaja sa svrhom uređenja nekretnina za 2023. godinu planira se u ožujku. (vv)

KUU Zvon Župne zajednice Male Subotice s novom godinom željno iščekuje nove plesače, djecu, mlade i sve zainteresirane bez obzira na dob da nastave čuvati međimursku popevku, kola i plesove te upoznaju bogatu hrvatsku tradicijsku kulturu. Probe se održavaju četvrtkom u župnoj dvorani, na adresi Alojzija Stepinca 63, Mala Subotica:

• Dječji folklor za djecu od 1. do 4. razreda u 18:00 sati

• Pripremna grupa za djecu od 5. do 8. razreda u 19:00 sati

• Prva folklorna postava u 20:00 sati.

Pozivaju se svi zainteresirani da im se priključe u folklornom istraživanju Hrvatske četvrtkom uz voditeljicu Dječjeg folklora Barbaru Janković i novog plesnog voditelja Tima Hrvaćanina, poručuju iz KUU-a Zvon. (vv)

Budite i ove godine dio velike fašničke povorke koja će prolaziti ulicama Nedelišća u subotu, 11. veljače 2023. godine. Povorka se već tradicionalno formira na Trgu Republike kod Osnovne škole u Nedelišću od 14:30 sati i kreće put MESAP-a u 15 sati prolazeći najfrekventnijim ulicama kako bi svi zainteresirani prolaznici mogli uživati u šarenilu Fašnika u Nedelišću.

Nakon čitanja optužnice, osude i spaljivanja fašnika, zabava pod maskama će se za sve sudionike nastaviti u sajamskoj dvorani MESAP-a. Pjevat će se i plesati do ranih jutarnjih sati, pa stoga ne-

mojte

Dobrodošle

„maškora“ pa do pravih karnevalskih grupa i tradicijskih maski, a tijekom večeri birat će se i najkreativnija fašnička grupa. Molimo da nam najka-

snije do 5. veljače 2023. godine najavite svoje sudjelovanje u fašničkoj povorci prijavnicom, javljaju iz Općine Nedelišće. (dv)

- S novom godinom željno iščekujemo nove plesače, djecu, mlade i sve zainteresirane bez obzira na dob da nastave čuvati međimursku popevku, kola i plesove te upoznaju bogatu hrvatsku tradicijsku kulturu, javljaju iz KUU-a Zvon Mala Subotica.

Probe se održavaju četvrtkom u župnoj dvorani, na adresi Alojzija Stepinca 63,

MalaSubotica.Dječjifolklor zadjecuod1.do4.razreda počinjeu18sati,pripremna grupazadjecuod5.do8.razredau19satiiprvafolklornapostavau20sati.Pozivaju dasepriključiteufolklornom istraživanjuHrvatskečetvrtkomuzvoditeljicudječjeg folkloraBarbaruJankovići novogplesnogvoditeljaTima Hrvaćanina.(vv)

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

propustiti najveseliju fašničku povorku i zabavu i odazovite se našem pozivu.

su sve maskirane grupe, od onih najmlađih

MURSKO SREDIŠĆE

Vježbalište u Peklenici

Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove dobio je zadaću da izradi glavni projekt te pokrene jednostavnu nabavu za postavljanje vježbališta na otvorenom u Peklenici, a koje

je dobiveno od Hrvatske lutrije.

Javna nabava pokreće se i za izradu višenamjenskog asfaltnog platoa na prostoru od sportskih objekata do igrališta Nogometnog kluba Plavi u Peklenici. (BMO)

Kuhinja u Domu u Križovcu

Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove i Mjesni

odbor Križovec dogovorit će ulaganje u opremanje kuhinje u Društvenom domu. (BMO)

Serjojnski fašnik 19. veljače

Tradicionalna manifestacija Serjojnski fašnik održat će se u nedjelju, 19. veljače. Pozornica za predstavljanje maskiranih skupina bit će postavljena

ispred sadašnje gradske uprave dok će završni ples, biranje najbolje i najkreativnije maske te domjenak biti u Pansionu Ilonka. (BMO)

Susret poduzetnika u Neoresu

Godišnji susret poduzetnika, obrtnika i OPGova održat će se 20. siječnja u 17 sati u tvrtki Neores u Murskom Središću.

Pozivaju se poduzetnici, obrtnici i vlasnici OPG-ova da se prijave na navedeni događaj.

(BMO)

Za molitveni oltar 9.954,21 eura

Za su�inanciranje radova na vanjskom molitvenom oltaru Župe Marije Kraljice i sv. Ladislava isplatit će se iz gradskog proračuna 9.954,21 eura na temelju

Zaključka sa sjednice stručnog kolegija gradonačelnika Grada Murskog Središća usvojenog 23. veljače 2022. godine.

(BMO)

Sanacija sportske dvorane

Radi sanacije krovišta te brušenja i lakiranja parketa u Sportskoj dvorani Mursko Središće potrebno je dogovoriti su�inanciranje s Međimurskom županijom. Sportsku dvoranu gradske udruge upotrebljavaju u

omjeru od 45 posto vremena, a osnovna škola, čiji je osnivač Međimurska županija, u omjeru od 55 posto pa je taj omjer razlog za prijedlog sporazuma s Međimurskom županijom. (BMO)

Pješačke staze

Pročelnici Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove i Ureda grada za rješavanje imovinsko-pravnih poslova zaduženi su za izradu Sporazuma o su�inanciranju sa Županijskom upravom za ceste za projekt izgradnje pješačko-biciklističke staze u Glavnoj ulici u Peklenici od ulaska u naselje iz

pravca Murskog Središća do trgovine Kitro.

Jednako tako pročelnici su zaduženi za rješavanje imovinsko-pravnih poslova radi izgradnje pješačko-biciklističke staze u Školskoj ulici u Peklenici i za rješavanje imovinsko-pravnih poslova za izgradnju pješačko-biciklističke staze u Poljskoj ulici u Murskom Središću.

(BMO)

VINCEKOVO 2023.

Bundeki organiziraju 25. Vincekov pohod

Vincekov pohod rekreativna je manifestacija u organizaciji Planinarskog društva Bundek iz Murskog Središća. I ove godine planinare, rekreativce i ljubitelje prirode očekuje lagano hodanje na pet brežuljaka, 14,5 km, od 4 do 5 sati hodanja s mnogo stajanki i odmorišta, Toplice Sv. Martin - Grkaveščak - Gradiščak - Kapelščak - Koncovčak - Balog - Bundek - Mursko Središće. Cilj je Sportska dvorana M. Središće, gdje vas očekuje ugostiteljska ponuda hrane i pića.

Start je zakazan između 8 i 9:30 sati u Toplicama Sv. Martin, na parkiralištu Toplica. Iz Murskog Središća će ujutro od 7:10 do 8:45 sati

ŠTRIGOVA

voziti besplatni autobusi u Toplice. Prijedlog je za sve one koji dolaze autom –ostaviti ih na parkiralištu u M. Središću i do Toplica ići autobusom kako kasnije ne biste morali po automobile.

Udio donacije za startninu iznosi 3 €, a za djecu je nema. U cijenu je uračunat prijevoz iz Murskog Središća (za one koji ne dolaze svojim busom), simboličan poklon (iznenađenje), kontrolni kartončić (potvrdi se na cilju u dvorani) te kruh sa slaninama i žestica na startu. Svaki sudionik za 10., 15., 20. ili 25. Vincekov pohod dobiva nagradu. U dvorani će se za kraj pohoda organizirati velika tombola.

(sh)

Vincekovo po štrigovskim bregima u punom sjaju

Turistička zajednica općine Štrigove organizira rekreativno i aktivno druženje po međimurskom štrigovskom vinogorju, a povodom svetkovine vinogradara – Vincekova. – Nakon dvije godine, Vincekovo po štrigovskim bregima vraća se u punom

sjaju. Zasad zabilježite 21. siječnja u svoje kalendare za najbolje Vincekovo do sad. Okupljanje počinje od 8:30 kod Doma kulture Štrigova odakle ćemo se zajedno uputiti na Međimursku vinsku cestu, ali i malo dalje, rekli su iz TZ-a općine Štrigove. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI Vincekov pohod do župnog vinograda na Vencu

Uz Bundekov pohod, u nedjelju 22. siječnja organizira se i tradicionalan pohod povodom Vincekova od centra Svetog Martina na Muri do župnog vinograda na Vencu

gdje će se održati tradicionalni obred. Okupljanje započinje oko 13:30 sati u centru Svetog Martina na Muri. Dolazak u župni vinograd predviđen je za oko 15:00 sati. (sh)

Dođite na Vincekovo kod Cmrečnjaka 21. siječnja!

Turistička zajednica općine Nedelišće, Vinarija Cmrečnjak i Udruga Maxenca Macinec pozivaju vas na Vincekovo kod Cmrečnjaka.

U subotu 21. siječnja od 9 sati ispred Društvenog doma u Macincu je okupljanje te preuzimanje bonova za hranu i piće. Službeni start pohoda je u 9:30 , a prva pauza i okrepa svima dobro će doći u Badličanu kraj nogometnog igrališta. Druga pauza bit će na tri četvrtine

puta kod Ivana Krišto�ića u Svetom Urbanu. Kad Vincekovi prijatelji oko 13 sati stignu do Vinarije Cmrečnjak, sve će biti spremno za kratki ceremonijal u vinogradu, a spreman će biti i pravi obrok i tekuće osvježenje. Članovi KUU-a Seljačka sloga Nedelišće i ove će godine dočekati sve sudionike te ih počastiti plesom i pjesmom. Tko izdrži do 15 sati, moći će se besplatno autobusom vratiti do Macinca. (dv)

Most bi spojio hrvatske i slovenske autoceste

Zanimalo nas je u kojoj je fazi projekt izgradnje novog mosta na Muri i zaobilaznice Murskog Središća, posebno u svjetlu novih okolnosti ulaska Hrvatske u šengenski prostor. Poznato je da je za izgradnju mosta potrebna suradnja sa slovenskom stranom, kako bi se most i obilaznica spojili na slovensku autocestu. Informacije o tome gdje je projekt zatražili smo od gradonačelnika Dražena Srpak, gradonačelnika Murskog Središća i zastupnika u Hrvatskom saboru koji kontinuirano gura most i zaobilaznicu.

Ključna je točka spajanja

- Svojedobno sam dobio informaciju od slovenskih parlamentaraca da je u slovenskom proračunu za prošlu, 2022. i 2023. godinu osiguran novac za prostorno-plansku dokumentaciju, a u projekcijama za 2025. godinu i ozbiljniji

novac koji bi omogućio i realizaciju ovog projekta. Da bi se izradila prostorno-planska dokumentacija, potrebno je odrediti točku spajanja, dakle mjesto gdje će se most na Muri spojiti s pristupnim cestama na slovensku prometnu mrežu.

Točka spajanja može biti tamo gdje će slovenska strana ucrtati most u svojoj prostorno-planskoj dokumentaciji. To je i temelj za potpisivanje sporazuma dviju država bez čije suradnje nema mosta i nastavno zaobilaznice.

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća koji godinama gura ovaj projekt, a sada je i zastupnik u Hrvatskom saboru, kazao je da je nedavno o tome razgovarao i s premijerom Plenkovićem i s ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom. - Ministar vanjskih poslova mi je kazao da na svakom sastanku sa slovenskom stranom spominje tu

temu. Relevantni odgovor gdje je sada taj projekt i dokle je došao taj projekt u prioritetima na slovenskoj strani mogao bi se dobiti jedino preko Ministarstva prometa i Ministarstva vanjskih poslova, kazao je.

Schengen mijenja okolnosti

Odlukom Vlade koja je održana 2019. godine u Čakovcu, dan je nalog Hrvatskim cestama da odrede točku spajanja i da se nakon toga priđe projektiranju. Studija isplativosti je i elaborat smještaja u prostoru su izrađeni. Slijedi studija utjecaja na okoliš nakon čega može početi projektiranje.

Istina da je ulazak Hrvatske u Schengen promijenio okolnosti i donio i neke nove. Smanjio je prometne čepove u centru Murskog Središća jer se više ne čeka na granici za prijelaz, ali i povećao promet koji je samo

manje vidljiv zbog toga što se kamioni, šleperi i druga vozila ne moraju zaustavljati na granici koji je bila u neposrednoj blizini centra Murskog Središća. - Izvrsno je što je Hrvatska ušla u Schengen, izvrsno je što posljedično nestaju gužve, međutim i prije sam govorio da je najveći bene�it izgradnje mosta spajanje dviju autocesta, ističe Srpak. Slovenska je autocesta na četiri kilometra udaljenosti od Murskog Središća i izgradnjom mosta i brze ceste do ulaza na hrvatsku autocestu kod Svetog Križa napravili bismo izvrsnu stvar za rasterećenje naselja od teretnog prometa i usmjeravanje tranzitnog prometa na povezane autoceste. U fondovima Europske unije postoji mogućnost da se most �inancira iz europskih sredstava, što bi išlo na ruku i Sloveniji i Hrvatskoj u realizaciji tog projekta.

ŠTO JE sada sa zaobilaznicom Murskog Središća i novim mostom na Muri

Dobrog raspoloženja neće nedostaja�

TURISTIČKA ZAJEDNICA Nedelišće

OD TOPLICA Sveti Martin do Murskog Središća

PRELOG

Čestitke Pajdi

Josip Novak Pajdo, strojobravar iz Preloga, dobitnik je prestižne nagrade, nagrade za životno djelo, statue Obrtnik Međimurja Obrtničke komore Međimurske županije.

Zadovoljstvo svojim sugrađaninom nije krio ni gradonačelnik Ljubomir Kolarek koji je Pajdi, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, uručio prigodnu nagradu. Pajdo je uz to dobio i gromoglasni pljesak prisutnih vijećnika.

(vv)

Udruge, javite se!

Zajednica sportskih udruga grada Preloga raspisala je Javni natječaj za financiranje javnih potreba u sportu u 2023. godini. Predmet natječaja je prikupljanje pisanih prijedloga projekata organizacija civilnog društva koje djeluju na području Preloga u sljedećim prioritetnim po-

dručjima: redovna sportska djelatnost sportskih klubova i udruga, sportske manifestacije i prijevoz sportaša na sportska natjecanja. Ukupna planirana vrijednost natječaja je 118.000 eura, a rok za podnošenje prijava je zaključno do 27. siječnja 2023. godine. (vv)

Uključite se u izradu turističkog kalendara

Turistička zajednica grada Preloga u 2023. godini nastavit će s održavanjem popularnih manifestacija koje okupljaju veliki broj posjetitelja.

Namjera je Zajednice da do sredine siječnja sastavi i objavi okvirni kalendar manifestacija, događanja i aktivnosti u 2023. godini koji će se nadopunjavati i mijenjati u skladu s prilikama tijekom godine. Kalendar će se objaviti na službenim mrežnim stranicama Zajednice, a podijelit će se i s Turističkom

zajednicom Međimurske županije te medijima. Kalendar će služiti boljem planiranju događanja, ali i informiranju medija kako bi se opsežno i pravovremeno mogle popratiti planirane manifestacije, događanja i aktivnosti te tako privukao veći broj posjetitelja.

Želja im je uključiti sve manifestacije u kalendar, stoga se mole svi da im do 16. siječnja 2023. godine dostave sve planirane manifestacije, događanja i aktivnosti.

(vv)

Martine Moje pjesme

U prostoru Pastoralnog centra bl. Alojzija Stepinca, u nedjelju, 8. siječnja, održana je promocija knjige pjesama Marte Krušelj „Moje pesme – moje senje“. Knjiga je izdana u nakladi Književnog kruga Prelog, urednik je Vladimir Mihaljević, lektorski dio odradila je Maja Labaš Horvat, a naslovnicu i ilustracije izradila Tamara Ana Krušelj.

Marta Krušelj živi u Cirkovljanu, piše pjesme, najviše na hrvatskom kajkavskom narječju, a članica je Književnog kruga Prelog. Pjesme je objavljivala

u zbornicima Književnog kruga Prelog, a povremeno i u nekim dnevnim ili tjednim listovima. O knjizi je urednik Vladimir Mihaljević, između ostalog, zapisao: - Ne, Marta ovom poezijom neće promijeniti svijet, neće vratiti ni dane ni ljude koji su joj dragi, ali ostat će zbirka za pasionirane skupljače poetskih bisera, jer svemu iskrenom vrijeme daje jednu nadzemaljsku auru. Ostat će kao ostavština, vrjednija od materijalne. S nadom da će se u nekim vremenima naći netko i prepoznati ju. (vv)

Raskošno drvce završit će kao kompost

Crnogorica je vrijedan materijal za kompost jer povećava njegovu kiselost komposta, odnosno smanjuje njegovu lužnatost. Naime, kompost je u pravilu blago lužnat

Piše: Vlasta Vugrinec

Svoja božićna drvca s puno smo truda i ljubavi kitili uz božićno-novogodišnje blagdane, a sada je vrijeme da se svi ukrasi skinu i spreme. Neki su to već napravili na blagdan Sveta tri kralja, dok drugi čekaju, neki čak sve do Svijećnice, 2. veljače. No, bilo koji datum da se odabere, ostaju božićna drvca koja treba zbrinuti, naravno govorimo o živim borovima koji se ovih dana mogu vidjeti odbačeni ispred kuća i zgrada. Po gruboj procjeni, stanovništvo je podijeljeno, odnosno pola kiti umjetni, a pola živu crnogoricu.

Crnogorica je vrijedan materijal za kompost

Preloški PRE-KOM drvca skuplja ovaj tjedan i sva će, kao i prijašnjih godina, završiti u kompostani. Tamo će se usitniti i za 90 dana od njih će nastati vrijedan poboljšivač tla, odnosno kompost.

Crnogorica je vrijedan materijal za kompost jer povećava kiselost komposta, odnosno smanjuje njegovu lužnatost. Naime, kompost je u pravilu blago lužnat.

- Tako se dodatkom crnogorice to sve neutralizira, pojašnjava za naše novine Siniša Radiković, direktor GKP-a PRE-KOM. Pored toga, u našem biootpadu tijekom zime ima dosta pepela, koji

Božićna drvca u kompostani

je, kako je poznato, također lužnat. Dodavanjem crnogorice tako ustvari držimo stalnu kvalitetu komposta koji ne smije ići previše ni u lužnati ni u kiseli medij.

Kako se drvca prikupljaju, tako se odmah voze u drobilicu gdje se usitnjavaju, miješaju s ostalim biootpadom i sve se stavlja na hrpe gdje mora odstajati 90 dana.

Nakon toga se usitnjeni materijal promiješa, prosije i kompost prije nego što krene na polja, odnosno tržište, mora proći ispitivanje i to Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša.

Poljoprivrednici su počeli masovno upotrebljavati kompost

Poznato je kako su naša međimurska polja uslijed intenzivne proizvodnje i masovne upotrebe umjetnog gnojiva te herbicida postala iznimno

iscrpljena i osiromašena hu musom, tj. organskom tvari.

U kompostu koji izlazi iz PREKOM-ove kompostane ima od 25 do 45 % organske tvari, a poljoprivredna tla oko Preloga imaju svega od 3 do 4 %, a na Belici oko 2 % humusa, stoga su radi poboljšanja strukture tla ponovno počeli upotrebljavati humus. U Prelogu se godišnje obradi oko 4000 tona biootpada i od toga na kraju ispadne nešto više od 1000 tona komposta.

- Svoj kompost probali smo na poljima indijske konoplje, kukuruza i krumpira gdje se pokazao odličnim, dodao je direktor Radiković. Vijest se proširila i pojavila se prava jagma za njim. Nemamo ga toliko niti ga možemo proizvesti koliko se traži.

Preradom biootpada proizvode se dvije vrste komposta i to za konvencionalnu i ekološku poljoprivredu. U Prelogu

se godišnje obradi oko 4000 tona biootpada i od toga na kraju ispadne nešto više od 1000 tona komposta.

No, ne završe svi borovi u kompostani. Naime, kako sve više stanovništva umjesto plina kao energent upotrebljava drva, podosta ih završi i u pećima i kaminima ako ništa drugo, onda zbog opojnog mirisa smole crnogorice koji se oslobađa tijekom gorenja.

Ljubitelji vrtlarenja znaju kako iglice kisele zemlju pa ih ovih dana odlažu oko grmova rododendrona, borovnica, hortenzija i ostalog bilja koje voli takav medij.

Nažalost, ostao je i dalje manji dio “zločestih” koji drvca odlažu u obližnji jarak, šumarak, daleko od svojih očiju i obiteljskog praga.

glazbenici i temperamentna dirigentica

Puhački orkestar grada Preloga održao je na blagdan Sveta tri kralja u tamošnjem Domu kulture tradicionalni božićno-novogodišnji koncert. Članovi Udruge stasali su prije deset godina, 2013. godine, pod vodstvom voditelja i dirigenta Igora Hrusteka. Bio je to jedan od značajnih datuma u povijesti Preloga. Mladi orkestar dobio je odore i instrumente uz pomoć Grada Preloga. Na taj je način nastavljena dugogodišnja tradicija, prvi puhački orkestar imali su vatrogasci Preloga prije stotinjak godina.

Udruga Puhački orkestar grada Preloga registrirana je u siječnju 2014. godine, a okuplja četrdesetak članova, koje danas uvježbava vodite-

ljica profesorica Jelena Škvorc. Dirigentica Škvorc suvereno je vodila mladi orkestar, a svojim temperamentnim nastupom privukla je pažnju mnogobrojne publike.

Nizom sjajnih izvedbi, najvećim dijelom božićnih pjesama, ali i novijih skladbi,

glazbenici su zasluženo ispraćeni pljeskom. Na koncertu su nastupile i gošće, članice Ženske vokalne skupine Pučpuljike iz Čakovca, uz dirigenticu i voditeljicu Andreom Ščapec. Zbog brojnosti, zapravo je riječ o ženskom zboru, koji je izveo više božićno-novogodišnjih skladbi

uz klavirsku pratnju Danijela Maria Novaka i solista na saksofonu Krunoslava Lajtmana. Na kraju je voditeljica Puhačkog orkestra grada Preloga Jelena Škvorc zahvalila posjetiteljima, a za Igora Hrusteka pripremljen je i mali oproštajni dar. (jš)

Josip Novak Pajdo

Siniša Radiković, direktor GKP-a PRE-KOM

Biljke i temperatura

Najpogodnije podneblje za rast i razvoj te samu rasprostranjenost biljnih vrsta naw Zemlji uvjetovano je kako optopnošću, tako i zahtjevima biljne vrste prema određenim temperaturama u različitim fazama rasta i razvoja. Osim temeljne podjele biljaka na mikrotermne i makrotermne, prema njihovim termičkim zahtjevima sve biljke mogu se dalje razvrstati u tri skupine: termo�ilne (aktivni život im je pomaknut u zonu viših temperatura), krio�ilne ili frigo�ilne (prilagođene su nižim temperaturama) i mezo�ilne ili mezotermne (kod kojih su termički zahtjevi između dviju prethodnih skupina). S obzirom na ekološku valenciju (životne amplitude), odnosno mogućnosti biljaka da podnose termička kolebanja biljke dijelimo na euritermne, sa širokom ekološkom valencijom (većina naših ratarskih kultura) i stenotermne kulture, s uskom valencijom - mala termička kolebanja (maslina). Svaka biljna vrsta posjeduje temperaturni raspon koji je optimalan i zovemo ga temperaturni optimum.

Za proces fotosinteze, kao i druge �iziološke procese kod biljaka karakteristične su tri osnovne (kardinalne) temperaturne točke: temperaturni minimum, temperaturni optimum i temperaturni maksimum. Temperaturni je minimum granična niska temperatura na kojoj se određeni procesi u biljci još uvijek odvijaju, ali ispod koje prestaje životna aktivnost biljke, najčešće jer se tekuća voda u biljci pretvara u led i blokira protok plinova. Temperaturni optimum je temperatura pri kojem je svaki proces naje�ikasniji (npr. fotosinteza) i postiže se najbolji prinos biomase.

Temperaturni maksimum je granična, visoka temperatura iznad koje se svaki proces prekida jer dolazi do destrukcije membrana i denaturacije bjelančevina. Kritične temperature su one minimalne i maksimalne temperature ispod ili iznad kojih nastaju nepopravljive štete u funkcijama same biljke ili na biljnim organima. Međutim, optimalne, kardinalne i kritične temperature nisu �iksni pokazatelj, već on ovisi i o ostalim abiotičkim faktorima (voda, osvjetljenje, vjetar itd.). Biljke su u punoj aktivnosti mnogo osjetljivije na kritične temperature nego u vrijeme mirovanja usjeva. Primjerice, ozime žitarice u stanju mirovanja (prezimljavanja) usjeva često podnose izrazito niske temperature bez značajnijih šteta, a mnogi više temperature u vrijeme aktivne vegetacije mogu biti štetni za razvoj usjeva. Stoga se može zaključiti da se termički zahtjevi usjeva mijenjaju u skladu s razvojnim stadijima, a u skladu s njima mijenjaju se i biološki minimumi. Pod biološkim minimumom temperatura treba razumijevati najnižu minimalnu vrijednost temperature pri kojoj neka fenofaza otpočinje.

Najzanimljivija je situacija sa svinjama koje su maksimum dosegle 2019. godine kada je obitavalo gotovo 68.000 komada da bi taj broj samo godinu dana kasnije pao na 37.023, a sad ih je 48.064

Piše: Vlasta Vugrinec

Hrvatska poljoprivredna agencija objavila je podatke iz baze Jedinstvenog registra domaćih životinja o broju krava, ovaca, koza, svinja i kopitara za mjesec prosinac 2022. godine. U sklopu Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ) obuhvaćeni su sljedeći registri: Registar stočarskih farmi, Registar goveda, Registar svinja, Registar ovaca i koza te Registar kopitara. Kako se može iščitati, broj životinja u Međimurju nastavlja davno započeti trend, i to trend opadanja. Kontinuirano opada broj krava, koze i ovce malo rastu pa malo padaju, dok je broj konja i magaraca tu negdje, niti drastično pada niti pak raste. Najzanimljivija je situacija sa svinjama koje su maksimum dosegle tijekom 2019. godine kada je obitavalo gotovo 68.000 komada da bi taj broj samo godinu dana kasnije pao na 37.023.

Ipak, brojka se povećava pa smo lanjsku godinu završili s 48.064.

Tržište se svinja oporavlja?

Što je tomu uzrok, teško je reći jer nema dovoljno podataka poput broja krmača, odojaka, karaktera gospodarstava i slično.

Temperaturni je minimum granična niska temperatura na kojoj se određeni procesi u biljci još uvijek odvijaju, ali ispod koje prestaje životna aktivnost biljke, najčešće jer se tekuća voda u biljci pretvara u led

Jedno pak je sigurno, dosta uzgajivača odustaje jer je veliki disparitet između ulaznih i izlaznih troškova. Stočna hrana, umjetno gnojivo, plavi dizel, sve je drastično poskupjelo, dok otkupne cijene za naše farmere ne prate sve to. Cijene su ostale iste ili su tu negdje. Istina, kažu farmeri, kooperacije su opet počele biti isplative s time da je to još daleko od onih tzv. zlatnih vremena.

Poznati su naime standardni problemi na našem

tržištu koje je više okrenuto uvozu nego poticanju domaće proizvodnje čemu treba pridodati i inertnu politiku Ministarstva poljoprivrede koje još uvijek nema viziju, a kamoli strategiju razvoja te grane gospodarstva. Svinja se svojevremeno našla i na crnoj listi kod pobornika zdrave hrane. No, tijekom godina, vjetrovi su okrenuli svoj smjer i svinjetina, a napose čvarci i mast, više i nisu tako opasni i štetni za naše zdravlje pa kupci ponovno traže “pravo” meso. U velikoj mjeri tome je doprinijelo i divljanje cijene junetini, govedini, piletini i puretini, a ne treba zaboraviti ni Vladinu mjeru kojom je ograničila, odnosno zamr-

znula cijenu nekim dijelovima svinjetine.

Ipak, zaključak je kako broj gospodarstava koji drže svinje nije pao, čak štoviše, lagano raste, no ne drže više toliki broj životinja. Naime, u rekordnoj 2019. godini evidentirana su bila 2392 gospodarstva, 2020., kada se zabilježio gotovo dvostruki pad broja držatelja svinja, bio je 2370, 2021. porastao je na 2390, da bi trenutni broj bio 2419 gospodarstva.

Staje se nepovratno prazne

Ako se i broj svinja “šeće” gore-dolje, više su u uzlaznoj putanji, a broj je krava u konti-

nuiranom padu. Premda nam se pokušava servirati tvrdnja da se u stočarstvu javlja trend da se smanjuje broj poljoprivrednih gospodarstava i to onih manjih pa ostaju samo veliki s većim brojem grla stoke, teško je izvući takav zaključak iz podataka Hrvatske poljoprivredne agencije. Dakle, prema podacima HPA-a, ali i prema onome što doznajemo na terenu, sve je više praznih staja u Međimurju i gospodarstava koja ih drže.

Ilustracije radi, 2020. imali smo 453 gospodarstva s 2853 krava, godinu kasnije 2744 krava držalo je njih 433, a u prosincu lani 378 gospodarstva hranilo je 2470 krava.

SAVJETI za poljoprivrednike

Piše: Suzana Pajić

STOČNI FOND u Međimurju u nepovratnom je padu

Jura Jalušić iz Ivanovca sa svojim konjima

PLAC I SAJAM

Visoki datum za kupce

Prodavači na čakovečkom placu i sajmu ovoga se tjedna i nisu baš usrećili. Kupce su mogli brojiti na prste ruku jer kako se moglo čuti: Visoki je datum.

Drugim riječima, ljudi su se uglavnom istrošili za božićno-novogodišnje blagdane, a prosinačke plaće još nisu svima sjele. A, ako i jesu, zna se da je siječanj težak mjesec i treba namiriti iznose na tekućim računima. Posebno se to odnosi na grijanje.

Što se potražnje tiče, tražila se uglavnom zelenjava, poput kelja, poriluka i naravno kiselog zelja. Grah i nije nešto tražen jer mu je cijena paprena.

Jedino nešto bolje stoje medari jer je sezona virusa, a i vratila nam se gripa pa se med pojačano troši. Ista je

CIJENE PLAC

Krumpir(kg): 0,8 eur

Salata (kg): 4 eur Luk (kg): 2 eur Zelje (kg): 2 eur Kelj (kg): 2 eur Kiselo zelje (kg): 3 eur Grah (kg): 6 eur Salata (kg): 4 eur Češnjak (kg): 8 eur Mrkva (kg): 1,6-2 eur Peršin (kg): 4 eur Med (900 g): 9-11 eur

Orasi (kg): 7 eur Hren (kg): 5,33 eur

Krumpir (kg): 0,66 eur Salata (kg): 2,65 eur Luk (kg): 1-1,5 eur Zelje (kg): 1-1,5 eur Kelj (kg): 1,5-2 eur Kiselo zelje (kg): 3 eur Grah (kg): 5-9 eur Salata (kg): 4 eur Češnjak (kg): 6 eur Mrkva (kg): 1,3 eur Peršin (kg): 3,5 eur Med (900 g): 9-11 eur Orasi (kg): 8 eur Hren (kg): 5 eur

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Sigurnost hrane u ovisnosti o uvjetima transporta i pohrane

Piše: dr. sc. Vladimir Škvorc, dr. med. vet.

Trgovina hranom je globalizacijom tržišta postavila nove uvjete proizvodnje i prodaje pred proizvođače. Riječ je o masovnoj proizvodnji i cilju da se hrana isporuči u kratkom vremenskom roku, uz istovremeno zadovoljavanje zahtjeva potrošača koji su promijenili svoj stav prema poimanju sigurne hrane. Velik udio prehrambenih proizvoda, posebice onih životinjskog podrijetla, je temperaturno osjetljiv, odnosno zahtijeva određeni temperaturni režim od proizvodnje do prodaje. Stoga je potrebno posvetiti posebnu pažnju ovoj vrsti proizvoda, kako bi se očuvala njihova zdravstvena ispravnost i kvaliteta, odnosno kako bi hrana na tržištu bila sigurna. Svjesni rizika koje sa sobom nose bolesti uzrokovane hranom, pojavnost pojedinih uzročnika bolesti sustavno se prati, pa izvješća centara za kontrolu bolesti iz raznih zemalja ističu iste nokse koje uzrokuju bolesti nakon konzumiranja različitih vrsta hrane. To su i nadalje Salmonella spp., Campylobacter spp., Listeria monocytogenes, verotoksična Escherichia coli (VTEC) i Yersinia enterocolitica.

Održavanje hladnog lanca tijekom skladištenja i prijevoza mesa ističe se kao jedna od mjera kojom se smanjuje javnozdravstveni rizik. No, ne smije se zanemariti utjecaj bakterija kvarenja na održivost mesa. Smatra se da je populacija bakterija kvarenja od 107 CFU/cm2 granica koja ukazuje na kvarenje mesa. Predviđeno vrijeme potrebno da pseudomonasi, kao predstavnici bakterija kvarenja, dosegnu 107 CFU/cm2 na trupovima ovisi o postupku hlađenja, inicijalnom broju bakterija, temperaturi površine trupa tijekom hlađenja u klaonici i temperaturi tijekom transporta. Razvijeni modeli predviđanja rasta bakterija kvarenja govore da je pri velikom inicijalnom broju bakterija (5 log10 CFU/cm2) i pohrani crvenog mesa na 7°C predviđeno vrijeme da pseudomonasi dosegnu 107 CFU/cm2 2,3 dana, a pri pohrani piletine 1,1 dan. Osim toga, kako se bakterijska kontaminacija najčešće odvija na površini trupova odnosno polovica, samo njihova temperatura može biti odgovarajući indikator rasta bakterija.

Mnogi mikroorganizmi koji uzrokuju trovanja hranom ne mogu se razmnožavati na temperaturi nižoj od 5°C. To znači da bi u svim dijelovima hladnog lanca temperatura trebala biti ispod 5°C, a nikako ne bi smjela prelaziti vrijednost od 8°C. Temperatura hladnog lanca ne uništava mikroorganizme, ali sprječava njihovo razmnožavanje u hrani. U hladnom lancu ključna su dva čimbenika za održavanje kvalitete i neškodljivosti proizvoda: temperatura i vrijeme. Prediktivno modeliranje, odnosno procjena utjecaja vremena i temperature skladištenja mesa na rast patogenih bakterija može pomoći u razumijevanju uvjeta koje propisuju propisi. Kako modeliranje uzima u obzir povoljan pH i aktivitet vode za rast bakterija, bez utjecaja

mikrobne kompeticije i bez lag faze, predviđena vremena se temelje na najgorem scenariju. Takva analiza govori da meso može biti pohranjeno na temperaturi od 2°C u vremenu od 14 dana za crveno meso, 39 dana za vakuumski pakiranu govedinu ili samo 5 dana za meso peradi, a da tijekom tog vremena porast patogenih bakterija nije veći od onog predviđenog sadašnjim propisanim.

Sigurnost hrane započinje u primarnoj proizvodnji. Ako hrana bude kontaminirana u toj fazi, teško je izbjeći kontaminaciju u drugim proizvodnim fazama. Primjena dobre proizvodne i higijenske prakse tijekom proizvodnje omogućit će da hrana tijekom transporta i pohrane ostane sigurna i ne bude opasnost po zdravlje ljudi.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 8 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

CIJENE SAJAM

ČAKOVEČKI

stvar s limunom koji se nudi za od 1,59 do 2 eura. Uz limun, kupuju se i mandarine te naranče kao i kivi.

Klupa Gordane Špoljarić iz Pušćina puna je povrća

Đuro Benc iz Struge kraj Ludbrega nudio je orahe

Siječanjski pokloni uz Kalendar iz Biovrta za 2023. godinu

Za 2023. godinu štampali smo zidni kalendar s fotogra�ijama i vrtlarskim savjetima Silvije Kolar-Fodor.

Kalendar iz Biovrta za 2023. godinu je u boji, veličine 23*16,5 cm, zidni (s rupom za objesiti) – kad se otvori, onda je veličine 23*33 cm.

Ove je godine duplo veći nego prošle godine, pa ima čak 32 stranice. Prepun je šarenih i veselih prigodnih fotogra�ija, čime ćemo vam uljepšati svaki mjesec u godini.

Uz prekrasne fotogra�ije iz Biovrta, tu su i mjesečni vrtlarski savjeti. Uz svaki mjesec imate i popis osnovnih vrtlarskih radova u mjesecu i zbivanja u prirodi, te direktnu poveznicu na detaljni tekst o mjesečnim vrtlarskim radovima.

Tako ćete se osigurati da uz naše savjete obavite vrtlarske poslove na vrijeme.

Ovo NIJE mjesečev kalendar, ali radi praktičnosti dodali smo na njega oznake mjesečevih mijena (kad je mladi mjesec, prva i posljednja četvrt te pun mjesec).

Uz svaki naručeni kalendar pripremili smo vam i poklon. Birate između 6 prigodnih kompleta sjemenja koji se sastoje od 5-7 pojedinačnih paketića sjemenja: Krećemo u sjetvu!, Šareni vrt, Ljekoviti vrt, Divne rajčice, Najbolja vrtlarska godina, a imate opciju i sami odabrati sadržaj svoj paketića u paketiću „Moj vrtlarski izbor“ .

Kako krajem siječnja krećemo u sjetvu, jedan posebni komplet sjemenja koji sami možete iskombinirati je komplet chilli papričica, patlidžana i slatkih paprike - poklanjamo vam čak 7 poklon paketića sjemenja uz kupljeni kalendar u poklon kompletu "Krećemo u sjetvu!".

KAKO NARUČITI KALENDAR IZ BIOVRTA:

Cijena kalendara je 7,96 EUR (60 kn) + troškovi dostave.

Plaćanje se vrši po ponudi na račun, šaljemo u roku 1-2 radnih dana nakon uplate, a račun vam šaljemo nakon isporuke na e-mail. Više informacija na www. biovrt.com.

VRTLARICA

Prebire se sjeme i planiraju gredice

- Imam na desetke sorti graha, mahuna, graška, boba, salata i ostalog sjemenja koje prebirem, označavam, stavljam u vrećice, a usput i planiram što ću i gdje sijati i saditi, kaže Slavica Šegović

Piše: Vlasta Vugrinec

Navikli smo mjesec siječanj provesti u toplom domu, grijući se i gledati kroz prozor kako hladni sjeverac mlatara granama drveća te lepršanje tu i tamo pokoje pahulje snijega. Vrtlari bi te hladne dane iskoristili i za prebiranje sjemenja povrća i cvijeća. Naime, cijelu sezonu pažljivo se sakupljalo i sušilo sjeme, a sada pak je vrijeme da se ono prebere i sortira kako bi bilo spremno za novu sezonu. Naša poznata ekoproizvođačica povrća, Slavica Šegović iz Ivanovca, već danima ne diže glavu sa stola.

- Imam na desetke sorti graha, mahuna, graška, boba, salata i ostalog sjemenja koje označavam, stavljam u vrećice, a usput i planiram što ću i gdje sijati i saditi. Sjeme je najbolje staviti u papirnate vrećice koje dišu, odnosno imaju zraka. Najvažnije je, kaže, naći optimalno mjesto za njegovo čuvanje. Riječ je o tamnom i ne suviše toplom,

kako bi sjeme održalo svoju klijavost.

Domaće sjeme je na cijeni

Vrijeme nam je takvo kakvo je pa su neki već požurili u svoje vrtove. Naime, dobro je poznato kako grašak i bob dobro podnose niske temperature pa su već zasađeni. Istina, grašak se mogao saditi i puno ranije tako da je kod pojedinih vrtlara praktički već pred cvatnjom. No, kako se u narodu veli, ne treba žuriti jer se sve još uvijek stigne, tek je sredina siječnja i tko zna što je sve pred nama.

Stoga je sada najvažnije pripremiti sjeme, najbolje ono domaće, bilo da je vlastite proizvodnje bilo nabavljeno raznim razmjenama.

Kako pak nam je rekla naša vrtlarica, trenutno se priprema i tradicionalna raz-

mjena sjemena u organizaciji Udruge Duga, društva za biodinamičko gospodarenje iz Čakovca i to u čakovečkoj Scheierici koja će se održati tijekom idućeg mjeseca. Točan datum trebao bi se znati već ovih dana. Dakle, sjemena će biti. Kupovina sjemena u poljoprivrednim dućanima i trgovačkim centrima za prave je vrtlare tek zadnja opcija jer nema tako velikog izbora sorti, a i u novije se vrijeme prodaje sjeme tzv. F1, čije biljke nemaju bogzna kakav potencijal za stvaranje sjemena, već isključivo ploda. Osim toga, upotrebom domaćeg sjemena čuvaju se domaće, stare sorte vrlo otporne na našu klimu i naviknute na naše tlo i podneblje.

Plodored

Ništa manje važno nije ni planiranje gredica jer je

najvažnija metoda suzbijanja štetnika plodored. Uz to, pojedine biljke iscrpljuju tlo pa ih nije poželjno uzgajati iz godine u godinu na istom mjestu. Stoga se planira svaka gredica i svaka kultura, bilo na papiru ako se radi o većim vrtovima bilo plan koji ostaje zapamćen u mislima.

Kako pak bi bez problema ušli na proljeće u vrt, neki već jesu skinuli kulture od lani, dok drugi čekaju. Vrijeme je lijepo pa se to može uraditi ovih dana.

Nije zgorega provjeriti ni posude u kojima će se eventualno sijati paprika i rajčica, krastavci te presadnice zeljarica i ostalog povrća koje se ne želi ili ne može sijati direktno u zemlju. Ista je stvar s jednogodišnjim cvijećem koje ipak prije počinje cvjetati ako se na otvoreno presade mlade biljčice.

1. VODOINSTALATER II grupe

– 2 izvršitelja/ice

SSS/KV – vodoinstalater ili instalater grijanja i klimatizacije ili plinoinstalater

Radno iskustvo: sa ili bez radnog iskustva Vozačka dozvola: B kategorija Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca

Rad se obavlja na području Međimurske županije

RADNIK NISKOGRADNJE

– R-3 – 1 izvršitelj/ica (SSS/KV)

Radno iskustvo: sa ili bez radnog iskustva Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca Rad se obavlja na području Međimurske županije

ZIDAR II GRUPE – 1 izvršitelj/ica (SSS/KV)

Radno iskustvo: prednost sa iskustvom na građevinskim poslovima Vozačka dozvola: B kategorija Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rok: 3 mjeseca Rad se obavlja na području Međimurske županije.

Zamolbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta, dostaviti na adresu: Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Ul. Matice hrvatske 10, 40000 Čakovec ili na email: voda@medjimurske-vode.hr, do 30.01.2023.

U skladu s politikom zaštite osobnih podataka Međimurskih voda d.o.o. sva zaprimljena dokumentacija temeljem ovog oglasa (zamolbe kandidata i dokazi o ispunjavanju uvjeta te ostali podaci koje kandidati dostavljaju dobrovoljno) biti će vraćena na zahtjev kandidata, odnosno trajno uništena u roku od 18 mjeseci nakon odabira kandidata te ista neće biti korištena za druge natječaje za zapošljavanje ili u druge svrhe.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

SLAVICA ŠEGOVIĆ u pripremi za novu sjetvenu sezonu

Slavica Šegović ima pune ruke posla sa sjemenjem

BERNARDIN VRT

Godišnji raspored za rušenje drveća za posebne potrebe tijekom cijele godine

3. 1.

Marelica, jarebika, tisa, hrast, joha, jasen, smreka, trešnja, marun, breskva, jela, brijest, cedar 30. 3.

Bukva, tisa, hrast, kesten, bor, trešnja, šljiva, dunja, cedar 21. 5.

Jarebika, jasen, smreka, lješnjak, jela, glog, cedar

3. 6.

Kruška, breza, lipa, magnolija 11. 6.

marelica, joha, breskva, brijest

30. 6.

Marelica, bukva, joha, smreka, bor, breskva, šljiva, dunja, jela

4. 9.

Javor, topola, marelica, crvena bukva, kruška, joha, kesten, maslina, breskva, brijest, orah

22. 10.

Javor, topola, marelica, crvena bukva, kruška, breza, joha, smreka, bor, lipa, kesten, maslina, šljiva, breskva, dunja, jela

5. 12.

Bukva, kruška, breza, smreka, bor, lipa, šljiva, dunja, jela, vrba, cedar

27. 12.

Javor, topola, marelica, crvena bukva, jarebika, jasen, smreka, lješnjak, marun, maslina, breskva, smreka, orah, cedar

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

PLAN SADNJE

13. siječnja – Dan korijena Njegujemo biljke korijena ako smo ih posadili ili posijali �jekom ove jeseni.

14. siječnja – Dan korijena Ako smo posijali pregusto, možemo rasadi� jer je vrijeme za presadnju.

15. siječnja – Dan korijena Od 15. siječnja do 15. veljače medita�vno se bavimo štetočinama te im postavimo granice. Od niže potencije napravimo si škropivo D8 pro�v zla�ca ili varoe.

16. siječnja – Dan cvijeta od 12 sa� Dana 16. i 17. siječnja obrezujemo voćke i vinovu lozu.

17. siječnja – Dan cvijeta Do 14 sa�, a od 15 sa� povoljno je za biljke lista. Od niže potencije napravimo škropivo D8 pro�v rovaca.

18. siječnja – Dan lista Napravit ćemo pripravak D8 pro�v rovaca od dinamiziranog pepela ili niže potencije.

19. siječnja – Dan lista Završimo s presadnjom jer završava period za presadnju.

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

Dječji vrtić Dječja mašta osvojio je nagradu od 8000 kuna

Vrijedni djelatnici iz Štefanca pažljivo će saslušati želje mališana i njihovih teta pa će u skladu s tim odabrati bilje, i naravno, poučiti ih kako se uzgaja i njeguje

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Završili smo i s drugim ciklusom našeg nagradnog natječaja Vrtionica koji smo organizirali u suradnji s Vrtnim centrom Iva i Rasadnikom Iva. Ovoga puta kriterij nam je bio posebnost vrtića, odnosno ono nešto po čemu se određeni vrtić razlikuje od drugih.Tijekom nešto više od dvaju mjeseca marljivo ste nam pisali, slali nam svoje fotografije, pjesmice, plakate

i videouratke. Objašnjavali ste zašto je baš vaš vrtić poseban i zašto bi nagrada trebala doći u vaše ruke. Tako smo upoznali vrsne nogometaše, kazališne glumce, male istraživače prirode, ekologe, poliglote, čuvare tradicije i kajkavštine te mališane koji će putovati po cijelom svijetu. Naravno, samim time stavili ste sve nas, ali i djelatnike iz Vrtnog centra i Rasadnika na velike muke. Svi ste se dobro i lijepo predstavili, marljivo radite sa svojim od-

gojiteljicama i razvijate svoje vještine i širite vidike i u jednu ruku, svi ste i pobjednici.

Nažalost, propozicije našeg nagradnog natječaja bile su takve da samo jedan vrtić, od prijavljenih 11, može biti pobjednik i osvojiti vrijednu nagradu - opremanje dvorišta u vrijednosti od 8000 kuna.

Teškom mukom odlučili smo se da su ovogodišnji pobjednici našeg nagradnog

natječaja mališani Dječjeg vrtića Dječja mašta iz Čakovca. Uz njih na natječaj su pristigle prijave još iz deset međimurskih vrtića.

To su: DV Mala tratinčica Podturen, DV Cipelica - PO Bambi Čakovec, DV CipelicaPO Vjeverica Čakovec, DV Cvrčak - PO Maslačak Čakovec, DV Maslačak - PO Suncokreti Peklenica, DV Žibeki - PO Brezje, DV Žibeki - PO Pribislavec,

DV Žibeki Čakovec, DV Cipelica - PO Mrav Mačkovec te DV Vesela loptica Prelog.

Vrtni centar Iva i Rasadnik Iva tako će dvorište Dječjeg vrtića Dječja mašta urediti i zasaditi novim biljem u vrijednosti od 8000 kn.

Djelatnici iz Štefanca doći će u pobjednički vrtić, porazgovarati s mališanima i njihovim tetama, saslušati njihove želje pa će u skladu

s tim odabrati bilje, ako treba, pomoći će i pri sadnji i naravno, poučiti ih kako se uzgaja i njeguje.

A mi ćemo pratiti njihovu suradnju i fotografirati krajnje rezultate.

Drugim pak vrtićima zahvaljujemo na prijavama, nezaboravnom druženju i suradnji te se nadamo novom susretu u nekom od budućih izazova.

DV Dječja mašta: Mi smo mali svjetski putnici

A evo kako su se opisali naši pobjednici:

- Ja sam prvi čovjek koji bude putovao u sve države, tim nas je riječima dočekao mali Abel, polaznik DV-a Dječja mašta iz Čakovca, iz skupine Mravići. Išao bum u Francusku, Maltu i cijeli svijet. Skupina Mravići ovotjedni su kandidati našeg nagradnog natječaja u kojem se bore za 8000 kuna. Riječ je o 26 predškolaca od 5 do 7 godina života.

A zašto su nas mališani dočekali s pričama o putovanju, nabrajali države i objašnjavali nam boje zastava pojedinih europskih država, saznali smo od nji-

hove odgajateljice Ivančice Treska.

- Na početku ove pedagoške godine krenuli smo s projektom Putujemo Europom. Naime, djeca su dolazila u vrtić s pričama gdje i u kojoj zemlji čiji tata, mama ili baka i djed rade. Kako su im te priče bile zanimljive, zaključili smo kako su one dobra podloga za projekt.

Virtualni put po Europi

I tako je krenulo svojevrsno putovanje po Europi.

- Povezali smo sa s vrtićima u Grčkoj, Francuskoj, Malti i Portugalu i onda ih simultano obrađujemo.

Primjerice, mi Grčku, a oni Hrvatsku, pojasnila je odgojiteljica Treska.

A ta obrada znači slušanje himni, pozdravljanje na njihovu jeziku, crtanje zastava, obrađivanje znamenitosti određene države, razgovaranje o hrani, kako izgledaju tamo vrtići i škole. Ono najinteresantnije što slijedi na kraju je pjevanje pjesmice Kad si sretan na jeziku te države. Drugim riječima, mališani pjevaju tu pjesmicu na grčkom, francuskom, portugalskom i malteškom jeziku. Ta pjesma im je u stvari poveznica za sve države kroz koje virtualno putuju. S

Maltežanima i Grcima čak su se i vidjeli uživo preko aplikacije Zoom.

- Mi smo njima otpjevali njihovu, a oni nama našu pjesmicu i djeci je to bilo veliko oduševljenje.

Na kraju su djeca skužila, kako su rekla, da i u Grčkoj ljudi imaju kuće, zgrade i aute kao i kod nas, odnosno da je sve isto.

Malteški čamac, portugalski pijetao

Znamenitosti pojedine države uče, naravno, u skladu sa svojim godinama. Pa im je tako asocijacija na Maltu čamac koji su sami izradili i obojili u boje njiho-

ve zastave. Portugal pamte po pijetlu, Francusku po Eiffelovu tornju…

Odgojitelji se trude da i hranom djeca dožive određenu državu pa su tako, uz učenje o Francuskoj, pekli kroasane.

O državama uče i igrom pa su na svakom stolu puzzle s kartom Europe, igra memori se također igra kartama država i njihovim glavnim gradovima.

- Naš je cilj bio da djecu upoznamo s tim državama, njihovom kulturom i da oni vide da smo svi jednaki, jedino govorimo svatko svojim jezikom, ističe teta Ivančica.

Uče djecu da na te različitosti treba gledati kao na vrijednost, a ne sa strahom.

U svakoj su državi po desetak dana, uče kako se pozdravlja. A kako su mališani kao prave spužve, upijaju svaku novu riječ, svaku rečenicu i pjesmicu. Na rastanku su nam i pjevali Kad si sretan na svim četirima stranim jezicima i naravno na hrvatskom jeziku.

I sada i doista razumijemo zašto nas je na ulazu dočekao budući pustolov i svjetski putnik Abel koji još nema dojam gdje se nalazi Francuska, ali zna više francuskih riječi od nas.

Skupina Mravići

Upoznavanje država uz puzzle i igru memori

Za zlatni pir obitelj im priredila iznenađenje

Ljuba i Slavko Beličanec iz Podturna ovih su dana proslavili zlatni pir. Oboje su rođeni 1951. u Podturnu gdje su završili osnovnu školu. U srednju su školu o�šli u Ljubljanu, gdje je Slavko završio za tesara, a Ljuba za administratora.

Ljuba je radila u Intertradeu, a Slavko u Tectumu, a poslije je imao svoju krovopokrivačku firmu. Sada su već nekoliko godina u zasluženoj mirovini, a od srednje škole žive u Ljubljani.

U svoj se rodni Podturen rado vraćaju svake godine nekoliko puta. U Podturnu im živi sin Robert i snaha Helena, a deda i baka najponosniji su na svoju unuku Doris i unuka Karla koji svi žive u Podturnu. Za njihovu važnu obljetnicu, njihovi su im najmiliji pripremili iznenađenje. Unuk Karlo svira u Limenoj glazbi Podturen, pa je sa svojim prijateljima zasvirao par prigodnih melodija.

Nadam se da će građani dati otkaz Vladi na izborima

Ivan Martan, predsjednik HDSS-a, kritički se osvrnuo na aktualne događaje: skidanje lijekova za najteže bolesnike s liste HZZO-a, uvođenje eura, Schengena i propuste vlade.

- Paralelno s premijerovom čestitkom za novu godinu stigla je i vijest da HZZO skida s liste 61 lijek za najteže bolesti: inducirana primarna imuna, teška trombocitopenija, metastaze raka prostate, sarkom mekog tkiva, akutna limfoblastična populacija, kronična mijeloična leukemija, uznapredovali karcinom bubrega, entopsija pluća, fibroza i pankreasova bolest, kazao je Ivan Martan, predsjednik HDSS-a. Dodao je: - Navodni alibi je da se radi o zastarjelim lijekovima i da će umjesto toga pacijentima osigurati nove američke lijekove. Živi bili pa vidjeli, kazao je. Dodao je: - Bit ću najsretniji ako se to dogodi. Ako ne, posebno skupi lijekovi za najteže bolesnike bit će prebačeni na teret bolnica, a to znači županiju,

koja novaca nema i sav teret past će na bolesne ljude.

Naglasio je: - Ovo mi ne izgleda dobro jer Vlada i premijer dobili su povjerenje građana da rade na njihovu dobrobit i dobrobit zemlje koju smo krvlju platili i da nas što prije izjednače sa životnim standardom građana ostalih demokratskih zemalja EU.

Izrazio je nadu: - Nadam se da građani imaju pripremljen račun kojim će na sljedećim parlamentarnim izborima dati otkaz ovoj vladi. Za to ću se boriti samo demokratskim sredstvima i pozivam građane da izađu na izbore, gdje je mjesto za učiniti promjene, kazao je. U protivnom, ako se ovako nastavi, od Hrvatske ćemo imati samo slovo H.

Nastavlja: - Već se dugo znalo da 2023. ukidamo kunu i prelazimo na euro. Smatram da je velik promašaj što Vlada ne poštuje građane. Minimum demokracije bio bi pitati građane na referendumu što oni

misle o tome. Mi smo se 90-ih borili da imamo svoju državu i svoju monetu. Mogli smo biti dio Europske unije, sa svojom monetom. Što se tiče Schengena, podržavam ga. To je jako pozitivno jer će povećati turizam, razvoj prijevozništva i smanjiti troškove čekanja na granicama i druge vezane troškove.

Ali zamjera premijeru da je 515 milijuna kuna dao građanima drugih država, a potom tražio potvrdu u Saboru. Ističe: - Jedino Sabor može donijeti odluku da se ijedna kuna financira izvan granica. Posebno u okolnostima kad imamo svoje građane koji jedva preživljavaju, među njima su i oni koji nemaju ni vodu ni struju i koji s 900 kuna mirovine samo jednom toplo jedu za blagdane. Dok vlada za izbjegle ukrajinske građane osigurava, kako kaže Plenković, za minimalne uvjete, 4.000 kuna za život, istodobno za naše daje samo 1.000 kuna.

Čini se da se strani državljani više cijene nego domaći koji stvaraju dohodak. Isto tako ne mogu prihvatiti da si je premijer povisio iznos plaće koliko iznosi prosječna mirovina u Hrvatskoj. Oni vide samo sebe i stvaraju si mjesto negdje u EU. Ne može biti dovoljna kazna za korupciju, guljenje krumpira, kaže Martan i dodaje: - Vjerujem da naši građani to neće zaboraviti na izborima i da će znati prepoznati prave ljude

• inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

• inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

• CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

• električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

MONTER TLAČNIH ALATA (m/ž)

OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

TEHNOLOG (m/ž)

ALATNIČAR (m/ž)

RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

• odgovarajuće obrazovanje

• rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu)

• preciznost i motiviranost za rad

• točnost, savjesnost i samostalnost u radu

• dinamičan, samostalan i fleksibilan rad

• mogućnost osobnog i stručnog razvoja

• naknada za topli obrok i troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti • mogućnost 6-mjesečne edukacije i rada u LTH Castings Ljubljana

50 GODINA braka Ljube i Slavka Beličanca iz Podturna

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o.traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji

IVAN MARTAN, predsjednik HDSS-a, kritički se osvrnuo na aktualne događaje

koji će voditi zemlju. (BMO)

Ivan Martan, predsjednik HDSS-a

Iznenađenje za zlatne mladence obitelj je pripremila na Staru godinu, jer su onda bili u rodnom Podturnu. Godišnjica im

je 9. siječnja , a taj je dan u Ljubljani u njihovo zdravlje održana sveta misa. Glavna će fešta bi� u Kobri u Podturnu 15. travnja

2023. Svima želimo dobru zabavu, a mladencima još mnogo lijepih zajedničkih godina, u slozi, miru i zdravlju! (as)

Antonio Novak, Robert, Karlo, Doris, Helena Beličanec te Ljuba i Slavko Beličanec

NA BESPLATNE EDUKACIJE u Murai

Nove 'cake' o vođenju udruga u drugom 'Vodiču kroz birokratsku džunglu'

Platforma za Društveni centar Čakovec kroz projekt 'Program podrške – Projekt asistent' nastavlja s ciklusom besplatnih radionica Vodič kroz birokratsku džunglu 2Zakonodavni okvir za udruge II, namijenjenih organizacijama civilnog društva.

U nova četiri termina, počevši od idućeg tjedna, razrađivat će se teme volontera i njihova položaja u radu udruga, gospodarske djelatnosti udruga, javne nabave, zaštite osobnih podataka, zapošljavanja u udrugama i drugoj problematici vezanoj za vođenje udruga, osobito u kontekstu usklađivanja sa zakonskim propisima.

S novim 'cakama' i dalje će sudionike upoznavati Mirjana Sečan, dugogodišnja referentica za opće i upravne poslove u Općini Maloj Subotici i uskoro diplomirana pravnica. Uz to, Mirjana je i tajnica i jedna od osnivačica Udruge ‘Media start’ iz Male Subotice, certi�icirana je stručnjakinja javne nabave, tata-mata za birokraciju općenito, a posebice onu vezanu za rad udruga.

Edukacije se održavaju u Kreativno-edukativnom centru Murai u Pleškovcu, u srijedu 18. siječnja, 25. siječnja, 1. veljače i 8. veljače, svaka s početkom u 17:30. Sudjelovanje je besplatno za sve polaznike, uz obvezne pri-

jave obrascem dostupnim na službenim stranicama Platforme: pdcck.hr.

'Program podrške –projekt asistent' Platforma za Društveni centar Čakovec provodi u partnerstvu s Općinom Sveti Juraj na Bregu, s provedbom je započeo 23. lipnja 2022. godine i trajat će do 23. lipnja 2023. godine.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 413.250,76 kuna, od kojih se 85 posto �inancira sredstvima Europskog socijalnog fonda (poziv Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice, referentni broj UP.04.2.1.11.0034), te preostalih 15 posto iz državnog proračuna.

Međimurske

novine i BluKids vas daruju

Drugi kupon 94. kola

Novo, 94. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 20. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati po-

štom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 31. siječnja.

Sretnog dobitnika 94. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 03.veljače (mk).

kupona skupi i naočale pokupi

VOLIM

TRGOVINA KRK (METSS) na čakovečkom Sajmištu

Antonija

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Vrhar

rado čita novine!

U trgovini Krk, bivši METSS, na čakovečkom Sajmištu u jutarnjoj kupnji zatekli smo vedru gospođu Antoniju Vrhar.

Rekla nam je da je naša čitateljica i da ju zanimaju sve naše priče i vijesti. Prati nas i čita svakog petka. Razveselili smo ju platnenom vrećicom koju će iskoristiti za kupnju. Ljubazna prodavačica Lidija Gavez svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu. Nju smo također nagradili praktičnom vrećicom za kupnju naših i vaših Međimurskih novina. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našoj čitateljici Antoniji Vrhar i prodavačici Lidiji Gavez

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

DOĐITE

Bend

Noćna smjena obilježio 15 aktivnih godina sviranja i zabavljanja publike!

Foto: Zlatko Vrzan

Petak

13. siječnja

20:00

Mamas and Tapas

Čakovec Koncert Zack Dust

Meta Bar Čakovec Koncert 30-zona Subota

14. siječnja

20:00

Klub Prostor

Čakovec Black Winter vol. 1 22:00

MJESEČNI VODIČ

19. siječnja Dom kulture Prelog Stand-up comedy show Ladies night

20. siječnja Mamas and Tapas Čakovec Koncert Tamara Korunek, Jošua Kovačević i Hrvoje Šenjug

siječnja

Nedjelja

15. siječnja 17:00 Crkva u Svetom Jurju na Bregu Koncert američkog zbora Carthage Treble Choir

PRESTIŽNI AMERIČKI pjevački zbor

Carthage Treble Choir osvojit će međimurske brege

Rijetko kad dolaze svjetski glazbeni zborovi u naše brege! Naime, ove nedjelje, 15. siječnja s početkom u 17 sati u crkvi u Svetom Jurju na

IZLOŽBA AKVARELA Dodir vremena Samouki autor Vladimir Jambrošić izlaže u Scheierici

Ovaj vikend, u subotu 14. siječnja 2023. godine s početkom u 17:00 sati, u zgradi Scheier bit će otvorenje izložbe Vladimira Jambrošića. Autor je stvarao svoje radove teh-

nikom akvarela i svi radovi nastali su tijekom pandemijskog razdoblja. Inače, Vladimir je samouki umjetnik, bez ijednog likovnog tečaja, stoga dođite podržati izložbu

Bregu, održat će se koncert američkog pjevačkog zbora Carthage Treble Choir sa Sveučilišta Carthage College iz Kenoshe, Wisconsin. Zbor

izvodi sakralnu i svjetovnu glazbu, ali mogu se pronaći i obrade tradicionalnih i narodnih pjesama u suvremenom angažmanu. Zbor nastupa di-

ljem srednje Europe u sklopu koncertne turneje povodom svoje velike 40. obljetnice. Cijeli zbor vodit će poznati dirigent Peter Dennee. (st)

ZAGREBAČKI RAP-trap dvojac u Meti 30 zona zagrijat će Čakovec

akvarela. Govornik na izložbi bit će Toni Fažon, dok će kulturni program voditi Marija Jambrošić. Sve izložene slike moći će se kupiti.

(st)

Antonio Martinović i Petar Mateo Glavaš zagrebački su dvojac poznatiji kao Shin i Galaš koji čine 30zonu. Njihova glazba spada u žanrove trapa i rapa. Postali su poznati 2020. gdje su sudjelovali u srpskoj seriji Južni vetar, snimajući za seriju pjesmu

Pos’o. Njihova diskogra�ija sastoji se od dvaju albuma i EP-a s mnoštvo popratnih spotova. Kako navode dečki, bave se rapom od četvrtog razreda osnovne škole. Ulaznice u pretprodaji iznose 8 eura, dok će na dan koncerta iznositi 10 eura. (st)

Kratki sadržaj:

Moćna i potresna priča o ženi koja je pomicala granice. Još kao dijete Marie je maštala o tome da će jednoga dana pobjeći iz Poljske, koja je u ono vrijeme bila pod ruskom okupacijom. Dvadeset godina kasnije njezin se san ostvario. Ostavivši teško dje�njstvo iza sebe, sjela je u vlak za Pariz i upisala studij na Sorboni, slavnom pariškom sve-

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr učilištu. Nevjerojatno inspira�van roman o istraživačici, buntovnici, revolucionarki - jedinstvenoj ženi koja je promijenila svijet!

Dobitnik knjige Jodi Picoult: Knjiga o dva puta objavljene u prošlom broju je Lucija Kovačević iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

ZNANJE

SUSANNA LEONARD: Madame Curie i snaga jednog sna

Susanna

Američki zbor Carthage Treble Choir

intervju tjedna

Nema prave fešte bez Noćne smjene

Foto: Zlatko Vrzan

Od onih koji vole feštati i plesati, rijetko tko ne zna za poznati čakovečki cover-bend Noćna smjena koji uveseljava i stvara odličnu glazbenu atmosferu na raznim međimurskim manifestacijama. Prošle jeseni obilježili su 15 godina rada i obradili su sve najpoznatije hitove Balkana. Posljednji put imali smo ih priliku čuti na novogodišnjem slavlju u Čakovcu na Trgu gdje su pošteno rasplesali i zabavili Međimurce te napravili veliku feštu za pamćenje. O njihovu glazbenom putu i stvaralaštvu te zašto su poseban cover-bend na ovim prostorima, doznajte u intervjuu.

- Kako je počeo vaš glazbeni put i koliko dugo ste aktivni na sceni?

- Ja osobno od 1988. godine. Tad sam prvi put zasvirao sa svojim prvim Maraton bendom. U to vrijeme sam bio totalni anonimus, ali pretpostavljam da se za mene čulo preko pajdaša, a i uz to što sam bubnjar, a bubnjari su tražena roba u gradu, spomenuo je Nenad Kutnjak iz Čakovca. Što se tiče benda Noćne smjene, aktivni smo 15 godina.

- Djelujete samo u Međimurju ili širom Hrvatske i regije?

- Pretežno sviramo u Međimurju, ali bilo je dosta izleta po Varaždinskoj županiji i prema Križevcima i Zagrebu. Prije pandemije išli smo i van granica, išlo se u Sloveniju, od dva do tri puta godišnje išli smo za Munchen s Društvom Međimuraca, obično je to bila maškarada, Osmi mart i Nikolinje.

KAMO SUTRA

Ako se prisjetimo da smo za Sve svete imali tek balonere i kuhali se na 20 stupnjeva, očekivali bismo da će barem zima biti hladna.

U prosincu je čak i bilo jako hladno (za naše pojmove), pa smo čak osjetili i malo snijega. No, to nije dugo trajalo jer je već početkom siječnja naglo zatoplilo.

- Koji su vam najdraži autori za obraditi i zašto?

- De�initivno su to Bebek i Balašević. Koju god njihovu pjesmu obradimo, sve dobro zvuče. Također, stari hrvatski pop-rock sastavi poput Prljavaca i i Parnog valjka. Ali uz to, svira se manje-više sve, osim naravno cajki.

- Kakav aranžman publika najviše traži od vas?

- Budući da ljudi koji nas zovu na svirke u većini slučajeva znaju što sviramo i kako funkcioniramo na bini, svjesni su našeg repertoara i dobro su potkovani što se tiče glazbe koju sviramo. Jedino što mi znamo napomenuti je prvi ples za mladence. Ako imaju neku posebnu pjesmu koju mi nemamo u repertoaru, svakako ju naučimo svirati, što god da bilo, a vjerujte mi, bilo je svačeg.

- Možete li možda nabrojiti najdraže nastupe iz 2022.?

- De�initivno doček Nove godine u Čakovcu. Usudim se reći da je to čak jedan od najboljih nastupa u cijeloj mojoj karijeri. Ostali smo oduševljeni i stvarno je bila fenomenalna svirka, energija publike, posebna atmosfera, a i vrijeme nas je poslužilo. Imali smo i goste sa sobom, bivše članove benda Zorana Grujića i Srećka Krišto�ića. Bila je to jedna predivna čakovečka priča.

- Jeste li se okušali u autorskoj glazbi?

- U samom bendu nitko nije iskazivao previše želje i volje za stvaranjem autorskih pjesama, osim bivšeg člana Srećka Krištovića koji nam je poklonio jednu autorsku izvedbu. On je napisao pjesmu, a ja sam ju otpjevao.

Snimano je bilo u Studiju kod Horvata u Pušćinama. Pjesma se redovito vrti na Radiju 1 barem 2 puta tjedno. A za općenito autorsko stvaranje, nismo iskreno do sad uopće gledali u tom smjeru, ali tko zna.

- Što čini jedan cover-bend posebnijim od drugih?

- Najvažnije što ću istaknuti za Noćnu smjenu je prije svega prijateljstvo. Nema dana kad se ne čujemo i vidimo. Druženja s bivšim i sadašnjim članovima uistinu puno znače za bend. Također, trudimo se da pjesme koje obrađujemo i sviramo čim vjernije prenesemo publici uz dašak nečeg našeg iz srca. Da ne bude to sad samo došli smo odsvirati, pokupiti novac i otići. Publika to istinski prepoznaje i cijeni i nadam se da će tako i ostati, barem s naše strane.

Hoćemo li više imati pravu zimu?

U Europi je stanje slično. Barcelona je Novu godinu dočekala na 20 stupnjeva, a toplo je bilo gotovo u cijeloj Europi. Minus je jedino bio na Islandu. Sve ostalo plus. Vrijeme se mijenja. Ciklus godišnjih doba više nije isti. Nekad su jaglaci i visibabe stizali početkom ožujka, sada ih pronalazimo i dva mjeseca prerano. Magnolija već sad

ima pupove. Kao da joj nije jasno da je zima i da bi tek sad trebalo stisnuti.

Ovaj produženi vikend odlučili smo provesti u Italiji. Vjerojatno ne moram napomenuti da je u Rimu bilo proljeće. Po danu 16 stupnjeva, večeri ugodne za šetnju. Početkom tjedna stigla nam je kiša. Vrijeme taman za biti doma i odmarati

od blagdanskog adrenalina. Ukratko, lagana depresija. No, to nas ne mora čuditi jer je siječanj najdepresivniji mjesec u godini.

Prosinac nas dovede do osjećajnog vrhunca. Sve je hepi, sjajno, blještavo. Obitelj je na okupu, svi jedva čekaju praznike. Naši građani koji rade vani za praznike stignu u Međimurje.

Dobro se jede, pije i uživa u posljednjem mjesecu u godini. Ali svi duboko u sebi znaju da će to proći i da dolazi novi ciklus i kraj blagovanju.

Treba se vratiti u realan život. Ponovno su tu svakodnevne obaveze. Očekuju nas dva “teška” mjeseca u godini nakon čega dolazi proljeće. Ili zima?

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 25.01.2023. U CINESTARU VARAŽDIN.

VODE VAS U KINO

Dobitnica ulaznica za film Belle i Sebas�an: Nova generacija je:

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Belle i Sebas�an: Nova generacija

Zlatko Korbelj, Ivan Štebih, Dario Damjan, Nenad Kutnjak i Željko Krištofić

Piše: Sven Tomašić

Martina Šimunković

ČAKOVEČKI BEND proslavio 15 godina

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Ante i Mirjam izgledaju baš sretno

Ivana i Jura Božanić

NOGOMET

Važna je karika u MNS-u, a već skoro 10 godina uspješno vodi svoj Međimurec

Pred nešto manje od 10 godina nakon izbora unutar uprave na čelo NK-a Međimurec iz Dunjkovec-Pretetinca stigao je Mišel Ganzer, mladi ambiciozni predsjednik koji je posložio strukturu s ljudima koji su i danas oko kluba. Nakon igranja od druge županijske lige posljednjih godina Međimurec se etablirao među najbolje županijske klubove, a ovu polusezonu završio je na 2. mjestu u novoformiranoj Premier ligi.

"Premier liga je pun pogodak, zadovoljni smo plasmanom"

- Prije nas su tu godinama bili ljudi koji su stvarali klub, borili se za njega i puno toga napravili. Oni su nam i danas apsolutna podrška te im zahvaljujemo na svemu. Financije su na početku bile najveći problem, ali i to smo riješili malo po malo. Ove godine nakon proljetnog dijela u 1. županijskoj ligi plasirali smo se u novoformiranu najjaču županijsku Premier ligu za koju mislim da je puni pogodak. Mišljenja sam da je liga puni pogodak, zanimljiva, utakmice su dobro posjećene, a i igra se dobar nogomet. Naravno da smo zadovoljni plasmanom, drugi smo odmah iza Graničara. Imamo na klupi mladog energičnog trenera Vrućinu koji je dobro posložio ekipu, a ja mislim da će momčad uz njegovu energiju još više napredovati, rekao je u uvodu Ganzer.

Uspješan rad škole nogometa

U klubu ima nekoliko igrača koji su potekli iz zajedničke škole nogometa koju imaju zajedno sa susjednom Slobodom iz Slakovca, a infrastruktura kluba je na zavidnom nivou.

- Naša zajednička škola Međimurec/Sloboda pozitivan je i dobar primjer svima. U

školi ima više od stotinu djece, sedam selekcija, te rade kvalitetni treneri. Ravnopravno se nosimo s jakim općinama i gradovima i konstantno smo među najbolje plasiranim klubovima. Infrastruktura nam je stvarno dobra, stalno investiramo uz pomoć općine, volontera i sponzora. Tako smo prošle godine napravili rasvjetu, tj. dogradili, na glavnom i pomoćnom terenu u vrijednosti od 170.000 kn. Proširili smo i renovirali pomoćni teren zbog našeg turnira U-14, napravili smo navodnjavanje na glavnom i pomoćnom terenu, uredili unutrašnjost objekta, nastavio je.

NK Međimurec cilja na kup, momčad ostaje na okupu

NK Međimurec jedan je od primjera kako se zajedništvom i dobrom organizacijom može puno toga napraviti, a na dosad učinjenom ne staju pogotovo na sportskom planu.

- Već sam rekao da smo zadovoljni plasmanom, dobro se igra, gledatelji uživaju, ali nemamo nikakvi imperativ. I dalje ćemo igrati da usrećimo naše navijače, a ako se ukaže prilika, da i preskočimo ekipu iz Kotoribe. No trenutno nemamo ambicije za viši rang, ali bismo u Županijskom kupu voljeli napraviti iskorak i osvojiti ga. Dosta favorita je ispalo pa bismo osvajanjem Kupa možda došli u priliku da ugostimo nekog prvoligaša. Što se tiče igračkog kadra za proljeće, neće biti puno promjena, ekipa ostaje na okupu, a eventualno bismo mogli priključiti jednog ili dva igrača za bolju konkurenciju, rekao je predsjednik.

Ove godina međunarodni U-14 turnir slavi srebrni jubilej

Osim po seniorima Međimurec je još poznatiji po organizaciji međunarodnog

turnira za pionire U-14 koji ove godine slavi srebrni jubilej, 25-godišnjicu. Na čelu turnira godinama je Mišel koji je na toj funkciji naslijedio svog oca Ivana koji je bio uz grupu entuzijasta začetnik ovog natjecanja koji se nalazi i u UEFA-inu kalendaru.

- Ne samo da smo u službenom UEFA-inu kalendaru nego našu organizaciju i domaćinstvo cijene diljem svijeta. Prošle godine po prvi puta smo organizirali turnir na jednom mjestu, proširili smo i renovirali naš pomoćni teren, tako da ekipe nisu morale nikamo putovati. Mislim da je to bio pun pogodak, a finale se igralo pod novom rasvjetom gdje smo dobili i novog pobjednika, PAOK iz Soluna koji je prvi puta nastupio kod nas. Svake godine na turniru konkurencija je sve jača, dolaze etablirani klubovi iz Europe i Japana, poručio je mladi Ganzer.

- Naravno da ove godine kada slavimo 25. godišnjicu, moram biti posebno ponosan kad se sjetim kako je sve to počelo. Vjerujem da će turnir biti najjači do sada po kvaliteti ekipa, ne sumnjam da će u našem ljetnom terminu biti izvanredno posjećen. Trebat će nam još financija, a u svemu nas prate Općina Nedelišće, Međimurski nogometni savez, HNS, iz Ministarstva sporta pomažu, a naravno i imamo podršku sponzora. Tako da vjerujem da će 19. i 20. kolovoza ovdje kod nas biti praznik nogometa, a siguran sam da će gledatelji uživati u nogometu, ponosno je najavio ovogodišnji turnir.

Aktivan i u krovnoj međimurskoj nogometnoj organizaciji

Osim što je na ovim funkcijama Ganzer je posljednjih godina angažiran i u krovnoj međimurskoj nogometnoj organizaciji. U prijašnjem mandatu pod predsjedanjem Mate Kljaji-

ća bio je član Izvršnog odbora gdje i danas, no ujedno je i jedan od trojice dopredsjednika. Osim toga predsjednik je i natjecateljske komisije MNS-a. Iako je ovaj saziv našeg nogometnog saveza na vlasti godinu dana, osjećaju se neke promjene. - Ne može se preko noći puno toga napraviti, ali u ovih godinu dana ima pomaka. Jedna od njih su novoformirane lige u kojima je primijećeno da se igra kvalitetniji nogomet nego prošlih sezona, pogotovo u Premier ligi. Također i u 1. županijskoj ligi vlada velika neizvjesnost u borbi za naslov gdje se bori pet ekipa. Iduće sezone u prvim trima rangovima lige se smanjuju sa 16 na 14 klubova pa će biti još zanimljivije natjecanje. Osim toga klubovima smo podijelili semafore za izmjenu igrača, laptope, a utakmice se snimaju pa sudačka organizacija može analizirati kako se sudi. Za sve to Savez je potrošio 350.000 kuna, a da ne zaboravim, klubovi su dobili i po tri lopte za igranje utakmica. Podijeljeno je oko 250 lopti Select kojima se igraju utakmice. Tako da se novac ne čuva na računu, osim za plaće djelatnika Saveza, sve se vraća školama nogometa i klubovima jer je to jedini cilj ove organizacije, dodao je Ganzer u nastavku razgovora pa spomenuo posjet predsjednika HNS-a.

Dobili podršku predsjednika HNS-a

- Sredinom svibnja posjetio nas je predsjednik HNS-a Marijan Kustić koji je dao podršku novom Izvršnom odboru. Donijeli smo novi pravilnik o licenciranju, po kojem će se znati što koji klub za određeni rang natjecanja mora zadovoljavati od infrastrukture, kriterija struke, do mlađih kategorija, napravljen je novi bolji statut saveza, u kojem je najvažnija promjena da su svi klubovi u Međimurju jednako vrijedni. Znači jedan klub, je-

dan glas. Također ove godine je HNS obećao da ide umjetna trava u Prelogu, istaknuo je Ganzer.

- Najavio bih na kraju jednu veliku novost MNS-a, a to je svečanost dodjeljivanja nagrada (Dan međimurskog nogometa) najboljim nogometašima, trenerima, sucima, delegatima, sportskim djelatnicima koja će se održati 20. siječnja u Centru za kulturu Čakovec. U svemu tome jako, jako veliki doprinos je našeg predsjednika Kristijana Antolovića kao i ostalih članova IOa MNS-a, koji su maksimalno angažirani u svemu ovome što sam nabrojio, rekao je Mišel o novostima u MNS-u.

sportova Međimurja, kao i u skupštinu HNS-a, a za kraj je sačuvao posebnu poruku mladima.

Mišel Ganzer nedavno je izabran i u IO Zajednice

- Svijet ostaje na mladima pa tako i nogomet, moramo puno ulagati u mlade nogometaše, u škole nogometa jer samo tako možemo očekivati napredak. Puno klubova je u Međimurju, gotovo svako selo ima klub jer su oni generator okupljanja ljudi iz svog mjesta i šire okolice. Ako i u budućnosti to želimo moramo nešto poduzeti, a tu bi se trebala više uključiti šira društvena zajednica, gradovi i općine. Većinom volonteri na svojim leđima sve odrađuju, a što se tiče piramide u školi nogometa, vjerujem da će garnitura ljudi koja vodi novu Nogometnu akademiju Međimurje biti uspješna u svojim nastojanjima, kazao je na kraju naš sugovornik.

Piše: Miljenko Dovečer

"Na mladima ostaje svijet pa tako i nogomet"

MLADI I AMBICIOZNI Mišel Ganzer

Mišel Ganzer

Novi trener Gordan Golik kreće u borbu za očuvanje statusa

Nogometaši čakovečkog drugoligaša Međimurja s mnogo nepoznanica, s pripremama za drugi dio prvenstva počinju u petak, 13. siječnja.

Prvenstvena sezona nastavlja se u petak, 24. veljače. Čakovčani tog dana gostuju u Sesvetama, a u nastavak prvenstva kreću s posljednjeg, 16. mjesta prvenstvene tablice.

Novi trener, već četvrti ove sezone, je mladi stručnjak, Čakovčanin Gordan Golik i još uvijek je mnogo nepoznanica oko igračkog kadra koje trener s odgovornima u klubu pokušava riješiti do početka priprema.

U ekipi će vjerojatno biti dosta promjena, a u klubu kažu da će se za proljetni nastavak osloniti samo na domicilne igrače, znači one kojima nije potreban smještaj i prehrana. Osim toga igrači iz Varaždina ne samo da će ostati na posudbi već iz susjednog prvoligaša stiže pomoć u nekolicini igrača koji će u Međimurju biti na dvojnoj registraciji. Propisi dozvoljavaju da klub iz najvišeg ranga može u klub drugog ranga ustupiti do 10 igrača, s time da samo dvojica mogu biti stariji od 21 godine, a ostali mlađi. Koliko će ih pristići iz susjednog varaždinskog prvoligaša, ostaje za vidjeti.

U planu pet pripremnih utakmica

Po riječima novog trenera trenažni proces će se uglavnom odvijati na terenima SRC-a Mladost, a osim kondicijskog dijela priprema te taktičkih treninga Golik je dogovorio pet kontrolnih susreta, a za 4. veljače traži protivnika. U radu će mu pomagati Damir Vugrinec.

Prva pripremna utakmica na rasporedu je 21. siječnja, u subotu u 10:00 u Čakovcu protiv Poleta iz Svetog Martina na Muri.

Na dan 28. siječnja protivnik je Nedelišće, 8. veljače Varaždin, 11. veljače Varteks, a generalka pred prvenstvo je 17. veljače protiv Nafte.

Uglavnom, ako Čakovčani žele izbjeći najgore, a zna se da se Druga liga u novoj sezoni smanjuje, u nastavak prvenstva treba krenuti dobro pripremljen, organizacijski, financijski i igrački. Bez obzira na sve nedaće, Međimurju je potreban najmanje drugoligaš i nadamo se da će, iako teško, klub uspjeti u svojoj nakani da očuva taj status. (md)

MALI NOGOMET

Mladost Komet najbolja kod seniora,

veteranski naslov

Završeno je 6. izdanje klupskog dvoranskog prvenstva Međimurja na mantinele, a pobjednici su Mladost Komet kod seniora te Nedelišće kod veterana.

Na prvenstvu su nastupile 24 seniorske te osam veteranskih ekipa. Nakon uzbudljivih i neizvjesnih susreta u nedjelju je odigrana i sama završnica.

Nedelišće slavilo nakon lutrije penala

U finalnoj utakmici veterana pobjednika smo dobili nakon izvođenja penala. Nakon regularnog dijela između Nedelišća i Malog Mihaljevca rezultat je bio 3:3. Na penale su bili bolji veterani Nedelišća rezultatom 3:2. Tri pogotka za Nedelišće je zabio Međumurac, dok su za Mali Mihaljevec pogotke postigli Gregorinčić i Mesarić uz jedan autogol.

U borbi za treće mjesto veterani Sloge preokrenuli su vodstvo BSK-u od 0:4 i na kraju pobijedili 7:6. Mlinarić je bio dvostruki strijelac za BSK, a još po jedan pogodak upisali su Mihalec, Mesarić, Krajner, Novak. Za Slogu su čak tri igrača dvaput zatresla mrežu (Debelec S., Blažeka, Kocijan), dok je još jedan pogodak zabio Kralj.

Hvalevrijednu gestu učinila je ekipa veterana iz Malog Mihaljevca koja je svoju novčanu nagradu predala Županijskoj bolnici Čakovec za Odjel pedijatrije. Najboljim golmanom proglašen je Tunjo Jurišić (Mali Mihaljevec), najbolji igračem Goran Međumurac (Nedelišće) dok je najbolji strijelac s 11 pogodaka bio Santino Debelec (Sloga).

Drama u seniorskom finalu trajala do samog kraja

U finalu seniora Rudar nije uspio obraniti naslov prvaka, za jedan

gol bolja je bila Mladost Komet koja je rezultatom 5:4 osvojila pehar u utakmici u kojoj je bilo puno pogodaka, driblinga, promašenih prilika, obrana vratara.

Utakmica dostojna finala iako je izgledalo je da će Mladostaši neočekivano lako do naslova nakon što su poveli 3:0. Ipak, Rudari su se istom serijom u nastavku vratili u igru pa je drama neizvjesnosti u drugom poluvremenu trajala do samog kraja.

U dresu Mladost Kometa Filip Reif je u pobjedu ugradio dva pogotka, a po jednom su poentirali

Admir Vuk, Srećko Šegović i Jan Oto. Dva gola za Rudar postigao je Slaven Hlišć, a po jedan Martinjaš i Radiković.

Na putu do finala, ekipe su krenule razigravanjem po skupinama. Mladost je potom u osmini finala pobijedila Jedinstvo iz Gornjeg Mihaljevca, u četvrtfinalu Trnavu iz Goričana, a u polufinalu su bili bolji od Podturna. Branitelj naslova Rudar je u osmini finala zaustavio Draškovec, potom u četvrtfinalu BSK iz Belice, a u polufinalu Slogu iz Štrigove.

U borbi za 3. mjesto u uzbudljivom meču Sloga iz Štrigove nadvisila je Podturen 7:4. Trostruki strijelac za Slogu bio je Spasić, Ferlin je dvaput zatresao mrežu, dok su po jedan pogodak dodali još Radiković i Šoštarić. Za Podturen je dva pogotka zabio Šegović kojem su se pridružili Hranilović i Horvat.

Srećko Šegović (Mladost Komet) proglašen je najbolji igračem, Niko Kodba (Rudar) najboljim golmanom dok je s 15 pogodaka nagradu za najboljeg strijelca dobio Goran Spasić iz Sloge (Š).

Nagrade najboljima podijelili su direktor Atona Stevo Tkalčec, predsjednik MNS-a Kristijan Antolović, dopredsjednici MNS-a Mišel Ganzer i Miroslav Novinščak, načelnik Nedelišća Nikola Novak i župan Matija Posavec.

Nakon utakmica za treće mjesto revijalnu utakmicu odigrale su seniorke i kadetkinje Ženskog nogometnog kluba MeđimurjeČakovec. Za dodatno uzbuđenje na tribinama pobrinuo se domaćin koji je organizirao nagradnu igru s vrlo vrijednim nagradama.

Malo više od tri tjedna dijele nas od nastavka prvenstva u 1. HRL-a Sjever u kojem se natječe MRK Čakovec.

Na kraju prošle godine došlo je do promjena na klupi čakovečkog prvoligaša. Nakon ostavke Vladimira Canjuge povjerenje je dobio Josip Borković "Joža" koji se na mjesto "zločina" vraća nakon skoro tri godine.

Joža je u prijašnjim mandatima u nekoliko navrata vodio klub, a sada ima zadatak da u nastavku prvenstva pokuša doći čim bliže vrhu, po mogućnosti do drugog mjesta koje vodi u Premier ligu. Ako ne ove godine, onda je sljedeća imperativ dolaska u najviši rang hrvatskog rukometa.

U pripreme su Čakovčani krenuli odmah poslije Nove godine jer prva utakmica nastavka igra se 4. veljače protiv Maksimir Pastele u Čakovcu.

Povratak međimurskih igrača

- Pa prije svega zahvaljujem vodstvu kluba na povjerenju koje sam dobio. Ciljevi su nam poznati, vrh ove lige ove godine ili korak više, ako ne, druge godine ulazak u Premier ligu. Osim toga želja nam je vratiti kvalitetne međimurske igrače koji igraju po drugim klubovima u zemlji i inozemstvu. Za sada smo dogovorili povratak mladog Jure Egona Juranića koji se vraća iz

Varaždina i Toma Novaka koji dolazi iz Preloga, uvodno je rekao novi trener.

Koliko smo saznali nakon razgovora, navodno je dogovoren i povratak Petra Sklepića.

U subotu pripremna utakmica protiv Koprivnice

Pripreme će rukometaši Čakovca obaviti na domaćem parketu, uglavnom u dvorani Graditeljske škole, a odigrat će i nekoliko kontrolnih utakmica.

- Imali smo dva uvodna treninga 3. i 4. siječnja, ali smo sa zajedničkim pripremama krenuli 9. siječnja. S obzirom na kratki

period pred nastavak natjecanja i jer je prvenstvo nedavno prekinuto, u ovom kratkom periodu radit ćemo uglavnom sve u svojoj dvorani. Osim što ćemo raditi na kondiciji, snazi i motorici, dosta pažnje ćemo posvetiti taktičkoj pripremi kroz treninge i odigravanje pripremnih utakmica. Treninge ćemo imati svakodnevno, a u planu su za sada četiri kontrolne utakmice, dvije s Koprivnicom, prva ove subote 14. siječnja u 15:00 u Čakovcu, a uzvrat tjedan dana kasnije, 21. siječnja u Koprivnici. Još su dogovoreni mečevi s Ivanić Gradom 26. siječnja i Dugim Selom 28. siječnja, oba u Čakovcu, elaborirao je Joža o pripremnom periodu.

"Dat ćemo sve od sebe da ispunimo zadane ciljeve"

Stručni stožer osim glavnog trenera Borkovića čine još Igor Batisweiler, tehniko, Mario Posarić, trener vratara te fizioterapeuti Saša Rakić i Zdravko Mikulaj.

- Željan sam posla, treninga, utakmica. U ovoj trenerskoj pauzi napunio sam baterije i sav se predajem rukometu. Vjerujem da ćemo dobrim igrama animirati poklonike rukometa i da nas vrati puno više navijača nego do sada. Dat ćemo sve od sebe na parketu da ispunimo zadane ciljeve, s optimizmom je zaključio razgovor trener MRK Čakovca Josip Borković. (md)

Piše: Miljenko Dovečer Foto: Dea Malašić

Veterani Nedelišća bili su najbolji nakon izvođenja penala u finalu

NK Mladost Komet osvojila je naslov u kategoriji seniora

Odličan odaziv stolnotenisača, napeti mečevi i velika podrška s tribina obilježili su ovogodišnje Prvenstvo Međimurja koje se protekle subote održalo u dvorani II. osnovne škole Čakovec.

U organizaciji Međimurskog stolnoteniskog saveza i STK-a Putjane Čakovec održano je natjecanje za seniore, seniorke te u igri parova.

Tonka Hozjak do prvog naslova, Matija Barić osvojio šestu titulu

Svoju prvu pojedinačnu titulu kod seniorki je osvojila Tonka Hozjak iz GSTK-a Prelog. U finalu je svladala Anu Novak iz STK ZENŠenkovec, dok su treće mjesto podijelile Lucija Hozjak (GSTK Prelog) i Željka Podgorelec-Sirc (STK Putjane).

Titulu prvaka kod seniora osvojio je Matija Barić (STK MSTC Čakovec, STK ZEN-Šenkovec) svladavši u finalu Stjepana Škodu iz STK-a Zasadbreg. Treće mjesto su podijelili Zoran Vidović (STK ZEN-Šenkovec) i Matija Strbat (STK Mihovljan).

U igri parova najbolji su bili Boris Preksavec i Eugen Šimon (STK Putjane) koji su u finalu svladali par Robert Mikac i Matija Strbat (STK Mihovljan).

Treće mjesto su podijelili par iz STK-a Zasadbreg koji čine Karlo Jambor i Stjepan Škoda te par iz STK-a HE-DRA Draškovec Tomislav Repalust i Tihomir Kovač.

Duplo bolji odaziv, voditelj liga itekako zadovoljan

Na Prvenstvu Međimurja sudjelovalo je 60 seniora i devet seniorki te su bila prijavljena 24 para.

- Vraćen je siječanjski termin nakon prošlogodišnjeg izdanja u travnju koji je obilježio koronavirus. Duplo bolji odaziv igrača i igračica

u izvrsnoj organizaciji domaćina, stoga pohvala predsjednici STK-a Putjane Željki Podgorelec-Sirc koja je iznijela najveći logistički, organizacijski i igrački dio prvenstva, rekao je u uvodu Denis Tratnjak, voditelj međimurskih stolnoteniskih liga.

- Napete mečeve, koji su se odigrali na 12 igraćih stolova, pratilo je preko 200 gledatelja na tri-

binama, a svi posjetitelji mogli su uživati u odličnim stolnoteniskim partijama. Mlada Tonka Hozjak zasluženo je osvojila prvu žensku titulu. Matija Barić došao je do šeste titule kroz najteži mogući ždrijeb. Na putu do osvajanja titule svladao je svladao Lehkeca, igrača 1. hrvatske lige za STK-a Putjane, a nakon njega Bujana iz STK-a Mihovljan koji je šest puta osvajao

titulu prvaka pa Preksavca koji je četverostruki prvak iz STK-a Putjana. Zatim je svladao klupskog kolegu Vidovića te na kraju iznenađenje prvenstva, mladog Stjepana Škodu koji je pokazao odličan i izrazito napadački stolni tenis. Finalisti su se sastali i u skupini u kojoj je identičnim rezultatom bio bolji prvak, zaključio je Denis Tratnjak.

NOGOMET

Nikola Munđar i Marko Vinković, mladi kineziolozi i nogometni treneri, imaju najpopularniji profil na Instagramu u Međimurju, ali i šire.

Njihov profil na kojem objavljuju sadržaj sa svojih treninga došao je do 100 tisuća pratitelja. Njihov rad prepoznale su mnogobrojne sportske zvijezde koje ih prate, lajkaju im sadržaj, komentiraju... Među njima su Florent Malouda, Kurt Zouma, Hans Lindberg, Marco Amelia, Franco Baresi, Marek Hamšik i mnogi drugi. Također, međimurske trenere u Slovačku

KOŠARKA

pozvao je Hamšik koji u svojoj zemlji ima vlastitu nogometnu akademiju.

Njihov put započeo je 25. svibnja 2020. godine s ciljem pružanja korisnog sadržaja nogometne tematike za djecu i mlade širom Hrvatske, ali stranica je zainteresirala širu publiku diljem svijeta. Svi pratitelji motivirali su ih da nakon manje od tri godine na Instagramu objave više od 300 objava.

Njihovi apetiti rastu i dalje, a u 2023. godini nastavljaju s još kvalitetnijim sadržajem te se vesele novim izazovima. (nl)

Rukometašice čakovečkog

Zrinskog nakon kratkog i zasluženog odmora od 3. siječnja svakodnevno treniraju, prvenstvo se nastavlja već 21. siječnja kada gostuju u Pločama kod Dalmatinke.

Do kraja prvog kruga natjecanja u 1. HRL za žene treba odigrati tri kola, a odmah se nastavlja i drugi dio prvenstva. Treninzi se uglavnom odvijaju na parketu Graditeljske škole, a prije nastavka Zrinskice igraju kup-utakmicu u Pitomači. Utakmica se igra u petak

13. siječnja s početkom u 20:00. Pobjednik kupa ove regije Sjever će uz Koku i Bjelovar ući u završnicu Kupa na području Hrvatske.

- Nemamo nekih posebnih planova, ostaju isti uoči početka prvenstva. Prije nastavka prvenstva trebamo odigrati kup-susret u Pitomači, možda i koji prijateljski susret. Imamo dovoljno motiva i kvalitete da se plasiramo u 1/16 finala našeg najmasovnijeg natjecanja. Što se tiče igračkog kadra, nema nekih novosti, kazao je trener Goran Mrđen.

Mlade snage na okupljanju perspektivnih igračica

Iz kluba su ponosni na svoje perspektivne mlađe igračice koje su bile na okupljanju u Virovitici.

Protekli vikend je u Virovitici održano prvo ovogodišnje okupljanje perspektivnih igračica regije Sjever i to za generaciju 2006./07. i 2008./09. Iz ŽRK Zrinskog u starijoj generaciji (2006./07.) prisustvovale su: Sonja Makarova, Hana Vidović

i Leona Janković. Gabrijela Novak nije se mogla odazvati pozivu trenerice Maje Grdić zbog bolesti.

U mlađoj generaciji na okupljanju su iz čakovečkog kluba bile Marta Doležaj, Tara Marciuš, Nela Vrban, Ela Blagus, Julija Lončarić, Rahela Varga i Simona Rubin. Zbog ozljede u Virovitici nije mogla biti Kristina Goričanec. U radu s generacijom 2008./09. sudjelovala je i čakovečka trenerica Iva Tomašek.

Devet je sudionika bilo poznato za odigravanje Jedinstvene kadetske lige, po tri iz Zagreba i s Juga, te prvaci Sjevera, Zapada i Istoka. Deseti sudionik ove lige za košarkaše rođene 2006. i mlađe upotpunjava se pozivnicom Hrvatskog košarkaškog saveza.

No, kako je molba za pozivnicu zatražena iz čak pet klubova, HKS je organizirao dodatne kvalifikacije tih pet ekipa pa neka najbolji ide u tu elitnu ligu. Najpoštenije! Prijavili su se Košarkaška akademija Mrav iz Zagreba, Medveščak iz Zagreba, Brod iz Slavonskog Broda, Alkar iz Sinja i čakovečko Međimurje.

Najprije su igrali Alkar i Košarkaška akademija Mrav koju su Zagrepčani dobili s lakoćom, pa su onda opet ti isti Mravi igrali i pobijedili Brod, opet s lakoćom.

Onda su Mravi pobijedili u finalnoj utakmici i svoje sugrađane iz Medveščaka, koji su prije toga dvoboja eliminirali Međimurje s 20 koševa razlike. Zaključak – u Jedinstvenu kadetsku ligu ulazi Košarkaška akademija Mrav iz Zagreba.

Rezultati i koševi: Alkar – KA Mrav 51:78, KA Mrav – Brod 81:55, Međimurje – Medveščak 63:84 (16:18,10:26, 20:19, 17:21). Međimurje: Šarić 10, Tomašić 9, Kranjčec 7, Novak 6, Zaspan 10, Šimunić 7, Šoltić 1, Rodek 17. Trener Novak S. Finale: KA Mrav – Medveščak 71:65.

Košarkaški vikend vodič (treća liga): Mladost Ivanovec – Dubravčan (nedjelja 15. siječnja u 16:00, OŠ Ivanovec), Međimurje Wildboars –D. Kraljevec (nedjelja 15. siječnja u 18:00, OŠ Ivanovec). (bh)

Piše: Luka Maruševec

Najbolji

Najbolje igračice na ovogodišnjem Prvenstvu Međimurja

Osvajači medalja u kategoriji parova

Marko Vinković i Nikola Munđar

ANĐELA MUNĐAR

iz Murskog

Središća

Božićni gingerbread kuglof Recept za kuglof s mirisima Božića

Iz Murskog Središća na naš se natječaj javila Anđela Munđar, po zanimanju inače prvostupnica sestrinstva. Ove je godine za božićne blagdane odlučila pripremiti mirisni gingerbread kuglof sa začinima poput cimeta, klinčića i đumbira. Nakon što ga je ispekla, ukrasila ga je čokoladom, domaćim medenjacima s royal icingom te zlatnom jestivom bojom.

- Volim peći doslovno sve. Keksiće, kremaste kolače, dizane. Najviše ipak volim peći torte i isprobavati nove recepte, istaknula je Anđela Munđar (31).

U nastavku nam je otkrila kako ide detaljna priprema ovog slasnog kolača. U slast! (sh)

Sastojci:

• 170 g maslaca sobne temperature

• 100 g bijelog šećera

• 75 g smeđeg šećera

• 3 jaja

• 50 ml ulja

• 3 žlice meda

• 280 g glatkog brašna

• 1 prašak za pecivo

• prstohvat soli

• 2 žličice gingerbread začina ili 1 žličica cimeta, pola žličice đumbira u prahu i pola žličice muškatnog oraščića

• 170 ml mlijeka

• 300 g čokolade za kuhanje i 6 žlica ulja za glazuru

ZAVRŠETAK NATJEČAJA

Priprema:

Maslac i obje vrste šećera pjenasto izraditi. Dodavati po jedno jaje miksajući između svakog dodavanja. Dodati med i ulje pa sve još kratko izmiksati. U posebnoj posudi pomiješati brašno, prašak za pecivo, sol i mješavinu začina. Tada, tako pripremljeno brašno, zajedno s mlijekom dodati smjesi od maslaca.

Mikserom sjediniti sve sastojke. Smjesu istresti u nauljen i pobrašnjen silikonski kalup i peći na 180 stupnjeva 30-35 minuta, odnosno dok čačkalica zabodena u sredinu ne izađe suha.

Kuglof ostaviti u kalupu dok se potpuno ne ohladi.

Izvaditi kalup, oprati ga i posušiti i u njega izliti čokoladu i ulje koje se prethodno otopi na pari.

Vratiti kuglof u kalup s čokoladom, dobro ga otisnuti unutra i ostaviti ga 3 sata u hladnjaku da se čokoladna glazura dobro stisne.

U drugom broju objavljujemo pobjednike

Dragi naši čitatelji, 6. siječnja završile su prijave naš nagradni natječaj Biramo najljepši božićni kolač koji smo pokrenuli krajem studenog prošle godine.

I ove godine oduševili ste nas svojim receptima za božićne kolače, a za neke smo, moramo priznati, i prvi put čuli. Na nagradni natječaj prijavilo se desetak čitateljica iz različitih dijelova Međimurja koje su pokazale svoju kreativnost u pripremi božićnih kolača i s čitateljima Međimurskih novina podijelile svoje najbolje recepte. U sljedećem broju Međimurskih novina objavit ćemo tko osvaja naše tri glavne nagrade. (sh)

Glavni sponzor nagradnog natječaja Božićni kolači je Trgovina Krk. Glavna nagrada je poklon-bon od 132,8 eura a za drugo, treće i četvrto mjesto dijeli se poklon-bon od 66,4 eura.

• 1. NAGRADA: poklon-bon od 132,8 eura • 2., 3. I 4. NAGRADA: poklon-bon od 66,4 eura

TRAŽIMO NAJBOLJI

Martina Bogdan iz Murskog Središća kolače voli peći od djetinjstva. Već kao desetogodišnja djevojčica “motala” se oko mame dok je pekla kolače i pomagala joj miksati ih. - Ona mi je uzor u tome i od nje sam puno naučila.

Danas postoje internet, Instagram, Facebook i tamo nalazim inspiraciju za nove vrste kolača. Volim peći kremaste kolače i to mi ide.

Posebno me veseli što ih moji ukućani vole i traže da ih pripremam. Trudim se da budu ukusni i da lijepo izgledaju, otkrila nam je Matina. Sastojci:

Recept za kuglof

Priprema: Izmiksamo jaja sa šećerom i vanilin-šećerom, da bude lijepo pjenasto. Dodamo koricu naranče i sok od naranče, polako miksamo. Ulje postepeno i polako dodajemo, usput miksajući. Stavimo jogurt i na najmanjoj brzini ga izmiksamo tek toliko da se razgradi. Brašno i prašak za pecivo prosijemo da se lijepo sjedini s tekućim sastojcima.

Masu razdijelimo na pola. Jednu polovicu svijetle smjese stavimo sa strane, a u drugu polovicu prosijemo kakao u prahu i cimet. Sjedinimo po-

lagano mikserom. Pećnicu upalite da se grije na 200 Celzijevih stupnjeva.

Kalup stavimo na tvrđu podlogu, na pleh, ako se koristimo silikonskim kalupom, jako je praktičan i jednostavan za održavanje.

U sredinu kalupa stavimo odrezani dio od plastične boce (Jamnica).

Prvo idu tri žlice tamne smjese, pa tri žlice svijetle smjese, do kraja dok se sve ne potroši. Pečemo na 170° cca 45 min. Na pari rastopimo ulje i čokoladu kojom se prelije i ukrasi kuglof.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najbolji božićni kolač

Osvojite poklon-bonove od 132,8 do 66,4 eura

Recept za božićni gingerbread kuglof

Anđela Munđar predstavila nam je recept za gingerbread kuglof

MARTINA BOGDAN iz Murskog Središća

Mar�na Bogdan ispekla je mirisni kuglof

NAJBOLJI RECEPT I UKRASE

Nije

najljepša

štalica, ali

mojih ruku djelo

- Najljepše mi je raditi božićne jaslice, kaže Ana Kranjčec iz Štefanca koja je i za ove blagdane uredila impozantne jaslice koje zauzimaju gotovo cijelu sobu njihove obiteljske kuće.

S obzirom na njihovu veličinu i bezbroj detalja, njihovo uređenje traje i po nekoliko dana s time da su svake godine drugačije. Možda je u pitanju kakav novi komad iz prirode koji čini cjelinu skladnijom ili pak je samo raspored prošlogodišnjih detalja drugačiji.Bilo kako bilo, jaslice su ono oko čega se skuplja brojna obitelj od djece do unuka i praunuka. - Sve čime se koristim je od prirodnog materijala pronađenog oko kuće i u okolnom šumarku, pohvalila se naša kreativka. Štalica s obitelji malog Isusa

Ines Židov sa svojim velikim drvenim božićnim gradom

vješto je ukomponirana u umjetne stijene i kamenje uz dodatak mahovine te busena trave. Na štalicu se nastavljaju panjevi zanimljivih oblika po

je

kojima je razmjestila životinje i �igurice svetaca. Mjesta je bilo i za malo umjetno jezerce s vodopadom. Umjesto mirisa, zlata i tamjana dodala

je darove prirode pa su se uz štalicu smjestile posude s jabukama, narančama, a ima i tikvi te nezaobilazna božićna pšenica. (vv)

ZAVRŠETAK NATJEČAJA

Najbolje radove proglašavamo u petak, 20. siječnja

Kraju smo priveli i naš ovogodišnji nagradni natječaj Biramo najbolje božićne ukrase. Ukupno se prijavilo preko 20 kandidata iz svih krajeva Međimurja koji su svojim božićnim ukrasima pokazali zavidnu kreativnost i spretnost.

Na našu e-adresu pristiglo je jako puno fotogra�ija vaših radova pa smo tako imali prilike vidjeti različite adventske vjenčiće, unikatne jaslice, ogromna božićna sela i gradove te različite ukrase za smreke. Ponovo ste nam pokazali da ste si zaista dali oduška u svojoj kreativnosti.

Prijave su trajale do petka, 6. siječnja i do doslovno posljednjeg dana vladao je veliki interes čitatelja. U sljedećem broju tjednika Međimurske novine od 20. siječnja objavit ćemo čiji su radovi najljepši prema odluci našeg žirija. Zahvaljujemo svima koji su se prijavili na naš nagradni natječaj, a za one najbolje pripremili smo bogat nagradni fond. Za prvo mjesto tu je poklon-bon od 500 kuna Vrtlarije Vijenac, a za drugo i treće mjesto pripremili smo poklon-bonove od 200 kuna u Trgovačkom centru Jana (BIMA). (sh)

INES ŽIDOV iz Cirkovljana

Uživa u čičkanju i dekoriranju svog doma

Ines Židov svoj dnevni boravak uistinu sa zadovoljstvom uređuje, i ne samo kutak već doslovno cijelu prostoriju. Kod nje se s božićnim dekoracijama uređuje sve u pomno odabranom stilu. Kako kaže, uživa u čičkanju i ove godine za temu je odabrala zlatno-crnu. Napominje kako je sve djelo njenih ruku. Od velikog zlatnog bora, bijelog adventskog vijenca sa zlatnim kuglicama, zlatnim svijećama, umjetnim bijelim kaminom

koji je ukrašen gnomovima, mašnama i ostalim pozlaćenim i crnim detaljima kroz cijelu prostoriju. Ono što izdvaja Inesine od standardnih tradicionalnih božićnih ukrasa jesu cijeli ručno izrađeni gradovi koji predstavljaju jaslice. Tako je Ines izradila dva kutka gradića u dnevnom boravku. Jedan grad je poveći i smješten na garnituri, dok je drugi smješten uz prozor. Doista domišljat i poseban način ukrašavanja prostorije! (st)

ANA KRANJČEC iz Štefanca redovno izrađuje božićne jaslice

Ivan i Ana Kranječec ponose se svojom božićnom štalicom

Inova�vni grad izrađen od papira s pozlaćenim detaljima

Stvorila božićni grad u svom domu

Božićni blagdani neisrpna su inspiracija za Ines Kutnjak Sobočan iz Murskog Središća. Njezina priča s dekoriranjem doma u božićnom duhu započinje još još 2012. godine kada je kupila nekoliko kućica i složila ih tek kao dodatni ukras adventskom ugođaju. S godinama je od dekoracija složila pravo božićno selo,

a danas one čini ogroman božićni grad.

- Kako su godine prolazile, tako je rasla želja za što većim zimskim božićnim selom.

Svake godine selo se povećavalo, a ove godine je preraslo u grad. Iako su �igure kućica, drveća i ljudi kupljene, u izradu grada ipak je uloženo puno truda i rada,

rekla nam je Ines Kutnjak Sobočan.

Primjerice, skijašku stazu izradio je njezin muž, a Ines ju je dopunjavala. Nastambe u zoološkom vrtu izrađivala je potpuno sama. Svatko, tko dođe u njihovu kuću, ostane dirnut tim blagdanskih ruhom, u što se i sami možete uvjeriti fotogra�ijama. (sh)

NADA LOVREC iz Bogdanovca

Snježne jaslice od kojih zastaje dah

Nada Lovrec iz Bogdanovca već je dugi niz godina poznata po svom kreativnom izričaju. Njezina kreativnost posebno je vidljiva tijekom božićnih blagdana, kada svoju kuću pretvara u pravu božićnu bajku.

Uz božićnu smreku, koju je ukrasila bijelim i srebrnim kuglicama i ukrasima te pre-

krasnim bijelim cvjetovima, napravila je ogromne jaslice s nizom detalja.

Jaslice su unikatne te se sastoje od prirodnih materijala. Kada ih ugledate, odmah pomislite da ste se našli ispred izloga trgovine s najljepšim božićnim ukrasima. Dodatan blagdanski štih jaslicama

daje i pomno postavljeno osvjetljenje.

Kreativka Nada Lovrec inače je aktivna cijele godine i nikad ne miruje. Kreativnih ideja ima pregršt i to za svaku prigodu. Bavi se i oslikavanjem stakla te heklanjem. Njezina kreativnost vidljiva je u svakom kutku njezina doma. (sh)

LIVIJANA SABOL iz Male Subotice kuću ukrašava izvana i iznutra

Omiljene zvijezde zasjale u kući

obitelji

Livijana Sabol iz Male Subotice prijavila se na naš nagradni božićni natječaj impresivnim radovima. Ovih je blagdana kuća ponovno zasjala, a sve zahvaljujući spretnim Livijaninim ruka- Livijana Sabol pohvalila se božićnim ukrasima plave i srebrne boje ma. Kako nam je rekla obožava Božić, pa joj time kreativa nije strana.

Božić i sve što je povezano s Božićem. Naša kuća je uvijek ukrašena i iznutra i izvana od prozora, vrata do dnevne sobe koja je najviše uređena sa svim ukrasima, a najviše moje omiljene zvjezdice, rekla nam je Livijana Sabol iz Male Subotice.

Kuglice i zvijezde izrađene su s posebnom pažnjom

INES KUTNJAK SOBOČAN iz Murskog Središća

Samo jedan od detalja iz ogromnog božićnog grada

Ines Kutnjak Sobočan obožava dekoriranje povodom božićnih blagdana

Nada Lovrec s kćerkom Stelom pored jaslica

OBITELJ KIRIĆ iz Pretetinca

Jaslice kao u Betlehemu

Svake godine tjedan dana prije Božića tata Matija i kćeri Magdalena i Klara kupuju bor koji kite na Badnjak. Dok tata Matija postavlja žaruljice na bor, majka Katarina s Magdalenom i Klarom veže koncem “cickuše” za bor, a sin Andrija veselo skakuće oko njih. Kad okite bor, tata Matija s kćerima Magdalenom i Klarom te sinom Andrijom kreće u postavljanje štalice. Za ovaj Božić Matija je kraj štalice složio planinu, s koje

teče slap, za čije instaliranje je potrošio četiri sata. Mahovinu su pronašli u šumi. Svatko u obitelji ima svoju zadaću u stvaranju božićnog ugođaja. Štalicu, mahovinu i kamenčiće postavljale su Magdalena i Klara, a ovčice Andrija, kojima je pridružio i konjiće, svinje i druge životinje od legića. Na Božić se djeca rano probude, ali otvaraju poklone tek kad se probude mama i tata, a zatim svi zajedno idu na misu. Tri kralja se svakim danom

sve bliže približavaju jaslama, a 6. siječnja stižu i poklone se malome Isusu.

Tata Matija je uz pomoć svoje obitelji napravio i predivnog drvenog soba ispred kuće, koji vuče sanjke s košarom punom poklona. Katarina mu je izradila oči, Klara mašnu, a Magdalena ga ukrasila lampicama. U vrijeme božićnih blagdana u domu obitelji Kirić sve izgleda čarobno.

(BMO)

Originalni ukrasi od konca

Pamučni konac za izradu makramea u rukama Josipe Horvat iz Cirkovljana pleše samo njoj znani ples. Svija ga i namata, rasčešljava i oblikuje dobivajući pritom neponovljive ukrase za svoj dom, ali i dom svojih prijatelja i poznanika. Posebno je rad njenih ruku do izražaja došao u vrijeme ovih božićno-novogodišnjih blagdana jer je svojim ukrasima ukrasila gotovo cijeli svoj dom.

- Nema ljepšega nego kada dom za najljepše blagdane u godini čovjek ukrasi svojim rukotvorinama, kaže

mlada cirkovljanska kreativka.

Ukrasi za bor, za vrata, prozore, svijećnjake, lanterne, stol, na sve je stavila svoj pečat. A nit koja se provlači kroz sve njih su anđeli i Sveta obitelj. Anđeli su postavljeni kao samostalni ukrasi ili pak su ukomponirani u povezanu cjelinu predstavljajući zimsku idilu. Pri tome su dodani i detalji poput štapića cimeta, kriški naranči i komadića drva. Ništa pretjerano, već decentno i s puno ukusa, naravno, ljubavi i truda. (vv)

Crveno-bijeli adventski vijenac za božićni ugođaj

NAGRADNI FOND

Osvojite poklon-bonove od 66,4 i 26,6 eura!

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najbolji božićni ukras osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će poklon-bon od 66,4 eura u Vrtlariji Vijenac. Za drugo i treće mjesto pripremili smo poklon-bonove od 26,2 eura u trgovačkom centru Jana u Čakovcu.

•

1. NAGRADA: Poklon-bon od 66,4 eura Vrtlarije Vijenac iskoristiv do lipnja 2023

• 2. NAGRADA: Poklon-bon od 26,6 eura Trgovačkog centra Jana (BIMA)

• 3. NAGRADA: Poklon-bon od 26,6 eura Trgovačkog centra Jana (BIMA)

Martina Krnjak ističe kako je u njezinoj obitelji aktualan kreativni izričaj i rad s dekoracijama. Uz nju, njezine sestre Paulina i Dragica također rade rukotvorine i dekoracije koje oduševljavaju cijelu obitelj. Već 10 godina aktivno se bave izradom rukotvorina i to ih svakako opušta i motivira za daljnji rad.

- Zapravo nam pomažu i djeca tako da na kraju svi skupa znamo raditi i izrađivati zanimljive blagdanske motive.

Ove godine najbolje su nam ispali adventski vijenac i maleni gnomovi koji mogu biti zaseban dekor ili samo stavljeni na božićno drvce, istaknula je Martina.

Ljubav prema izradi raznih dekoracija nastala je kad su njihova djeca išla u vrtiće. Često su morali izrađivati rukotvorine za

Mar�na Krnjak sa svojim vijencem i gnomom djecu pa se sve to pretvorilo u jedan kreativni hobi i tradiciju koja traje dandanas. Tako su obitelj Krnjak potaknule odgajateljice iz vrtića da nastave raditi dekoracije.

Martina od materijala najviše voli upotrebljavati tkaninu i šljokice. I na vi-

jencu koji je izradila za ove blagdane možemo primijetiti pro�injen stil spojen s bijelom i crvenom bojom. Donji dio vijenca s mekanom bijelom tkaninom savršeno se uklapa s božićnim motivima drvca, anđela i kuglica.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase

JOSIPA HORVAT iz Cirkovljana zaljubljenica je u ručne radove

Josipa Horvat je od konca izradila i Svetu obitelj

Anđeli su svoje mjesto našli i na boru

Božićne jaslice obitelji Kirić

Obitelj Kirić: Ma�ja, Katarina, Magdalena, Klara i Andrija

MARTINA KRNJAK iz Belice

PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA

PISANIH PONUDA

3. MJERNI INSTRUMENTI razni 32.095,03 euro (223.530,00 kuna)

Red br. Naziv i tehničke karakteristike opreme Kom. Sadaš. Vrijed. Današnja nab. cijena, Kn God. Izrade

Procjenjena Vrijednost sa pdv-om prodajna cijena sa pdv-om EURO % Kn Kn 7.5345

1. CNC OBRADNI CENTAR 1 0.157,563,015.00 1,111,763.001,111,763.00147,556.31

2. CNC GLODALICA HORIZONTALNA 1 0.081,043,696.00199288,193.0088,193.0011,705.22

3. CNC GLODALICA HORIZONTALNA 1 0.111,043,696.001988110,241.00110,241.0014,631.50

4.

CNC GLODALICA HORIZONTALNA 1 0.111,304,620.001997137,801.00137,801.0018,289.34

5. CNC VERTIKALNI TOKARSKI STR 1 0.192,609,240.00 500,974.00500,974.0066,490.68

6. CNC UNIVERZALNI TOKARS. STR 1 0.192,261,342.001989434,178.00434,178.0057,625.32 UKUPNO: 2,383,150.00316,298.36

4. ALAT ZA USLUGU STROJNE OBRADE razni 1.202,87 euro (9.063,00 kuna)

detaljnu specifikaciju za grupe mjerni instrumenti i alati; njihove pojedninačne cijene i opis molim zatražiti putem e-maila navedenog u oglasu

II Uvjeti prodaje:

Red br. Naziv i tehničke karakteristike opreme Kom. Sadaš. Vrijed. Današnja nab. cijena, Kn God. Izrade

procjenjena vrijednost sa pdv prodajna cijena sa pdv-om EURO % KnKn 7.5345 7. VERTIKALNI TOK. STROJ - DUBIICA 1 0.09898,109.00196480,830.0080,830.0010,727.98 8. TOKARSKA KLUPA - NILES 1 0.091,039,915.00 93,593.0093,593.0012,421.93 9. BUŠILICA RADIJALNA - MAS 1 0.09567,226.00196451,051.0051,951.006,895.08 10. TOKARSKI STROJ - NILES 1 0.091,038,750.00196293,488.0093,488.0012,407.99 11. TOKARSKI STROJ - PRVOMAJSKA 1 0.17325,000.00197654,844.0054,844.007,279.05 12. TOKARSKI STROJ - PRVOMAJSKA 1 0.17275,000.00197446,406.0046,406.006,159.13 13. GLODALICA HORIZONTALNA AMK 1 0.17187,506.00 31,642.0031,642.004,199.62 14. GLODALICA HORIZONTALNA GHK 1 0.25187,506.00 47,416.0047,416.006,293.18 15. GLODALICA HORIZONTALNA - HG 1 0.22187,506.00197042,002.0042,002.005,574.62 16. DUBILICA UNIVERZALNA - KLOPP 1 0.09141,806.00 12,763.0012,763.001,693.94 17. TOKARSKI STROJ - PRVOMAJSKA 1 0.13187,506.00196824,000.0024,000.003,185.35 18. TOKARSKI STROJ - MAGDEBURG 1 0.05141,806.00 7,091.007,091.00941.14 19. TOKARSKI STROJ - SCHAERER 1 0.10262,503.00 25,725.0025,725.003,414.29

1. Pravo podnijeti ponudu imaju sve pravne i fizičke osobe, pod uvjetima određenim zakonom i ovim oglasom. Ponude se dostavljaju preporučenom pošiljkom u zatvorenoj omotnici (ponude zaprimljene na drugi način neće se uzeti u obzir) na adresu stečajnog upravitelja: Sandra Jelinek, Klenovac 5, 10 000 Zagreb, s naznakom «ponuda za St-414/2021 ne otvaraj». U obzir se uzimaju isključivo pošiljke poslane preporučenom poštom, Ponuda se mora dostaviti na navedenu adresu do zaključno 13. veljače 2023.

Kasnijepristigleponudesmatratćesenepravodobnimi nećeseuzetiuobzir.,kaoniponudekojesudostavljene suportnonavedenom.

Ponude će se otvarati javno, u javnobilježničkom uredu VladimirMarčinko,naadresiPalmotićeva43a, dana 16. veljače2023 godineu10.00sati.

2. Pisana ponuda mora sadržavati sve bitne podatke o ponuditelju (ime i prezime/naziv, adresu/sjedište, broj pošte, OIB, broj telefona, broj žiro ili drugog računa), puno ime i prezime ovlaštene osobe sa potpisom i pečatom, te e-mail adresu.

3. Ponuđač je dužan navesti sveukupnu cijenu koja ne smije biti manja od navedene prodajne cijene.

Ponuđač mora navesti na koju se grupu pokretnina (prema oglasu od rednog broja 1 do rednog broja 4) ponuda odnosi, odnosno redni broj stroja ukoliko daje pojedinačnu ponudu. Prednost u odabiru ponude imat će ponuditelj čija se ponuda odnosi na veći broj strojeva.

4. O rezultatu ponuđači će biti obaviješteni u roku od 3 dana od dana izbora najpovoljnije ponude na e-mail adresu navedenu u ponudi. Prodavatelj zadržava pravo da ne prihvati niti jednu ponudu za kupnju pokretnina ukoliko bi to bilo u suprotnosti s interesima stečajnog dužnika.

5. Ponuditelj čija se ponuda prihvati kao najpovoljnija dužan je uplatiti kupoprodajnu cijenu iz ponude u roku 3 dana od obavijesti o prihvatu ponude koja će sadržavati instrukcije o uplati. Ovaj rok smatra se bitnim sastojkom i propuštanjem roka smatra se da je ponuditelj odustao od ponude.

6. Po uplati kupoprodajne cijene kupac je dužan o svom trošku najkasnije u roku od 3 (tri) dana odvesti kupljene stvari, u protivnom protekom tog roka za svaki dan će mu prodavatelj zaračunati ležarinu sukladno uobičajenim cijenama skladištenja predmetnih pokretnina.

7. UoglasunavenenatržnavrijednostuključujePDV

8. Razgledavanje pokretnina organizirano je za dan 01. veljače 2023. godine uz prethodnu najavu. Za procjenu sudskog vještaka sa specifikacijama, stanju i tehnčkim karatkteristikama ponuđenih predmeta prodaje, molim poslati upit na mail: sandra.jelinek@zg.t-com.hr

9. Prodajaseobavljaponačelu”VIĐENOKUPLJENO”; prodavatelj ne odgovara kupcu za materijalne nedostatke kupljenih pokretnina.

Lokacijapokretnina:Nedelišće Stečajnaupraviteljica mr.sc SandraGregorićJelinek

Električni automobili istisnuli televizore i mobitele

Nekada su se na CES-u predstavljale najnovije generacije mobilnih uređaja i računala, a sada su glavne zvijezde novi automobili, i to električni, pa ste mogli vidjeti sve, od kompakta pa do velikog pick-upa.

Budućnost automobila je električna, barem se to trenutno tako misli, a iako su klasični saloni automobila uglavnom propali i prestali s održavanjem, a neki koji nisu imali veze s automobilima, imaju sve više automobilskih izlagača. Jedan takav je CES, odnosno Sajam potrošačke elektronike, koji se već niz godina održava u Las Vegasu i to početkom siječnja. Nekada su na njemu najveće štandove imali proizvođači igraćih konzola ili pak mobilnih uređaja, a ove godine taj su primat uzeli proizvođači automobila. I to ne bilo koji, već oni najveći.

Volkswagen ID.7

Volkswagen je prestao s proizvodnjom limuzinske izvedbe Passata, no Variant, odnosno karavan se još uvijek proizvodi, a u tijeku su završna testiranja njegova nasljednika.

A što je s limuzinom? E, pa njen nasljednik bi trebao biti ID.7, velika električna limuzina.

Volkswagen će na ovaj način pokušati ponovno popularizirati tu karoserijsku izvedbu.

No iako još uvijek zamaskirana, limuzina ID.7 donosi elegantne linije i kupeovski izgled, a objavljeno je i kako posjeduje međuosovinski razmak od gotovo tri metra, što bi

trebalo osigurati dovoljno prostora i na stražnjim sjedalima.

Uz to, najavljeno je i kako bi autonomija s jednim punjenjem trebala biti i do 700 km.

Uz to, u Volkswagenu kažu kako su slušali primjedbe korisnika ID modela, i kako će baš na ovom modelu biti ispravljene sve stvari koje su smetale kupcima, pa tako stižu osvijetljeni klizači za podešavanje temperature i glasnoće, a trebalo bi biti lakše i s upravljanjem klimatizacije. Serijska se izvedba očekuje u sljedećim mjesecima.

Afeela EV

Sony i Honda su se već ranije bili udružili i osnovali novu tvrtku te zajednički razvijaju nove električne modele. Sad je i poznato kako će se novi brend na tržištu naći pod imenom Afeela. A koncept Afeela EV prototip je koji se bazira na viziji stvaranja novog odnosa između ljudi i mobilnosti. Riječ je o 4895 mm dugoj limuzini s međuosovinskim razmakom od 3000 mm, kupeovskim izgledom i visinom od svega 1460 mm.

Unutrašnjost je minimalistička i donosi zaslon koji se proteže čitavom širinom vozila, a tu su i dva dodatna

zaslona za putnike na stražnjim sjedalima. Tu je i veliki stakleni krov koji omogućava bolju povezanost s prirodom, a za prirodu se brine i proizvođač, pa su materijali u unutrašnjosti uglavnom reciklirani ili pak imaju niski otisak na prirodu.

Serijska izvedba bi trebala biti predstavljena tijekom 2025. godine, s prvim isporukama 2026. godine, a trebala bi se nuditi treća razina autonomne vožnje. Već sada ovaj koncept posjeduje čak 45 kamera koje su postavljene na vanjskom dijelu, ali i u unutrašnjosti, a u budućnosti će ih biti još više.

BMW i Vision Dee

U kojem ste danas raspoloženju? Koja boja vam se danas sviđa? To su dva laka pitanja, a sigurno se pitate zašto smo ih postavili. Pa novi BMW koncept vam omogućuje da izaberete boju automobila koja vam taj dan najviše odgovara. Naime, nakon prošlogodišnjeg BMW-a iX Flow koji sadrži E Ink, BMW sada otkriva napredniju izvedbu tehnologije E Ink. Ovaj koncept, umjesto jednostavnog izmjenjivanja crne i bijele boje, sada prikazuje višebojnu, potpuno promjenjivu i individualno podesivu vanjsku

boju, a moguće je prikazati do 32 boje, kao i različite kombinacije boja. Površina karoserije i koncepta Vision Dee podijeljena je na 240 segmenata E Ink, od kojih se svaki kontrolira pojedinačno. To omogućuje generiranje i mijenjanje gotovo beskonačne kombinacije boja u nekoliko sekundi. Proces laserskog rezanja koji se koristi za obrezivanje filmova i dizajn elektroničke kontrole razvijeni su u suradnji s tvrtkom E Ink.

No to nije sve. BMW Mixed Reality Slider, u kombinaciji s naprednim head-up zaslonom, digitalni je vrhunac modela BMW i Vision Dee. Koristeći shy-tech senzore na ploči s instrumentima, vozači mogu sami odlučiti koliko digitalnog sadržaja žele vidjeti na naprednom head-up zaslonu. Odabir u pet koraka kreće se od analognih, preko informacija vezanih uz vožnju, sadržaja komunikacijskog sustava, projekcije proširene stvarnosti, sve do ulaska u virtualne svjetove. Tu su i zatamnjeni prozori koji nude mogućnost odabira stupnja zatamnjenosti.

Ne smijemo zaboraviti reći ni kako Dee označava Digital Emotional Experience, odnosno digitalno emocionalno iskustvo, a što je cilj

BMW-a u budućnosti – stvoriti još jaču vezu između ljudi i automobila. Tome pridonose mnoge nove tehnologije, koje su puno više od trenutnih glasovnih kontrola i sustava pomoći vozaču.

Tu je i novi BMW head-up zaslon koji se proteže čitavom širinom vjetrobranskog stakla, a ta inovacija bit će dostupna u modelima Neue Klasse od 2025. godine. No još je zanimljiviji dizajn samog koncepta, koji je veličine BMW serije 3, pa se postavlja i pitanje hoće li BMW u budućnosti donijeti potpuno novi dizajn svojih modela koji će sličiti tom konceptu.

Peugeot Inception Concept

Ime Inception dolazi od latinske riječi inceptio, koja označava početak, a time Peugeot želi najaviti novi početak, odnosno transformaciju brenda. Ovaj 5-metarski koncept donosi sportske performanse zahvaljujući dvama elektromotorima koji mu daju ukupnu snagu od 500 kW/680 KS, a tu je i pogon na sve kotače, pa ubrzanje od 0 do 100 km/h traje manje od 3 sekunde, a ugrađena baterija od 100 kWh bi mu trebala omogućiti autonomiju do 800

km. Podržava i indukcijsko punjenje koje za 5 minuta napuni bateriju za dodatnu autonomiju od 150 km.

No ovim se konceptom ipak prvenstveno želi najaviti evolucija dizajna. Kandže će i dalje biti vodilje prilikom dizajniranja svjetala, no tu su oštrije linije karoserije, što omogućuje sportski izgled. No osim vanjskog izgleda promjena ima i u unutrašnjosti. Nakon 10 godina od pojave prvog i-Cockpita u Peugeotu 208, sada se najavljuje njegova nova generacija, koja će biti povezana s novim Hypersquare upravljačem. A taj novi upravljač dolazi s četirima kružnim elementima putem kojih se podešavaju funkcije automobila, a koji je najavljen već za serijsku proizvodnju 2026. godine, a do tada će biti kompatibilan i sa zračnim jastukom. Tu je i tehnologija Steer-by-wire koja uvelike smanjuje broj okretaja upravljača u svakom smjeru, a u ovom slučaju nikada nije potrebno prekrižiti ruke tijekom vožnje.

Koncept se može pohvaliti i staklom koje se prostire na površini od čak 7,25 m2, a napravljen je od stakla Narima, kojim se koristila i NASA u proizvodnji vizira astronauta.

Afeela EV

Peugeot

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 13 do 19. siječnja 2023.

P 13 Hilarije, Veronika, Radovan

S 14 Feliks, Srećko, Rajko, Žarko

N 15 2. KROZ GOD. Pavao pust., Stošija, Mavro

P 16 Marcel, Oton, Mislav, Časlav

U 17 Antun opat, Lucije, Zvonko; Proštenje Novo Selo na Dravi

S 18 Margareta, Priska, Biserka

Č 19 Mario, Ljiljana, Marta, Senka

Sretan Vam imendan!

Čakovec

dr. Karmela Matjan –Bogdan

A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286

dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Donja Dubrava dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopatinec dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog dr. Zrinko Karlović Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Bartol Mihalic, Sin Anje i Ilije

Kaja Novak, Kći Melani i Kristijana

Theo Šoltić, Sin Lucije i Marka

Ria Viher, Kći Ive i Alena

Mila Mihoci, Kći Helene i Mateja

Fran Jagec, Sin Nikoline i Dominika

Viktor Pongrac Belec, Sin Tamare i Emila

Nikša Novak, Sin Anamarije i Mire

Lucija Jurinić, Kći Tamare i Maria

Rafael Češnjaj, Sin Ive i Bruna

Lukas Švenda, Sin Karle i Krunoslava

Ivano Horvat, Sin Ksenije i Aleksandra

Lu Klobučarić, Kći Ivane i Danijela

VJENČANI

Čakovec:

Klementina Vurušić i David Zakoić

Martyna Ewa Bednarska i Boris Pavlović

Dekanovec:

Anastasia Srnec i Michael Horvat

Mursko Središće: Martina Šoltić i Vedran Todorović

UMRLI

Čakovec:

Dragutin Mihalic R. 1952.

Dragica Bedić R. Šprem R. 1947. Ivan Žižek R. 1950.

Magdalena Novak R. Jakopić R. 1936. Antun Čizmadija R. 1946.

Elizabeta Zorčec R. Zelić R. 1933. Stjepan Harča R. 1938.

Franjo Döring R. 1950.

Dragutin Turk R. 1943.

Zdravko Levačić R. 1954.

Ljubica Toplek R. 1957.

Franjo Blagović R. 1945.

Dekanovec: Josip Molnar R. 1955.

Kotoriba: Zora Gašarlin R. Fundak R. 1952.

Mala Subotica: Vladimir Švorc R. 1950.

Mursko Središće: Vjekoslava Oletić R. Gorničec R. 1930. Josip Žganec R. 1931.

Ivan Kokot R. 1953.

Nedelišće: Terezija Orehovec R. Ptičak R. 1932. Amalija Golubić R. Hrustek R. 1932. Ivan Berzak R. 1944.

Prelog: Stjepan Gosarić R. 1930. Anka Žvorc R. Hobor R. 1937.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe! Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007 Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444 Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 14. siječnja

SJEĆANJE

na voljenog sina i brata Davida Strahiju 01.12.1996. - 18.01.2020.

Zauvijek si u našim srcima, mislima i molitvama. Neka te čuvaju anđeli.

Tvoji: brat, sestre i roditelji

života

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenu Mirjanu Jambrović iz Štefanca

18.1.2021. - 18.1.2023.

Znaš teški su dani ovi, teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti i nasmijan biti.

Suprug Darko, sin Dino i majka Ljuba

Branko Bel iz Čakovca preminuo 8. siječnja u 65. godini života

Stjepan

Vinković

Katarina Mlinarić iz Belice preminula 8. siječnja u 79. godini života

ZAHVALA

Povodom smrti prim. dr. Srećko Franin iz Čakovca preminulog 24.12.2022. godine u 97. godini života

OD SRCA ZAHVALJUJEMO

rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izrečenim utjehama, sućuti i ispraćaju, te osoblju ŽB Čakovec na njezi i toplom ispraćaju.

Obitelj Franin

Mira Peti rođ. Prelog iz Čakovca preminula 9. siječnja u 76. godini života

Ana Brumen iz Palinovca preminula u 67. godini života

Vjekoslav Cenko iz Donjeg Vidovca preminuo u 67. godini života

Marija Glavak iz Donjeg Kraljevca preminula u 98. godini života

Bogomil Fijan iz Koprivnice preminuo u 86. godini života

Vladimir Golub iz Svete Marije preminuo u 63. godini života

Anastazija Horvat iz Palinovca preminula u 88. godini života

Dragutin Novak

Damir Kovačić iz Vučetinca preminuo 5. siječnja u 46. godini života

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara i zaštitara - tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 19.1.

2. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, traži m/ž vozača kamiona sa prikolicom C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/846-806 ili na mob. 099/271-4461 do 27.1.

3. AGROKOOP d.o.o., Ormož, traži m/ž montera namještaja interijera na neodređeno, javiti se na email: tajnica@ agrokoop.si do 30.1.

4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž spremačice na određeno - 30 sati tjedno (rok prijave 20.1.) i 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovima na određeno (rok prijave 8.2.), javiti se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja. jancec@ambijenti.hr

5. ARION d.o.o., Pušćine, traži 10 m/ž samostalnog ili pomoćnog montera dizala na neodređeno, javiti se na mob. 091/5150-158 ili na email: matea. arion@gmail.com do 3.2.

6. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž tehnologa proizvodnje i m/ž komercijalnog managera na neodređeno (rok prijave 31.1.), javiti se na email: info.arteferro-gorican@ arteferro.com

7. Auto klub Čakovec, Športska 8, Čakovec, traži m/ž vozača na poslovima “pomoć na cesti” na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328778 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ak-cakovec@hak.hr

8. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž montera i servisera oprema za radione te m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na email: info@autoset-turek. hr do 31.1.

9. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 5 m/ž šivača, 5 m/ž krojača i m/ž ekonomistu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/688511 ili 098/802-286 ili emailom: infobalidoo@gmail.com do 31.1.

10. BELMONT d.o.o., traži 5 m/ž elektroinstalatera za radno mjesto Njemačka na neodređeno, javiti se na tel. 040/645-088 ili na mob. 099/3236625 ili na email: info@belmont. hr ili putem linka na stranici: www. belmont.hr do 31.1.

11. BERNARDA d.o.o., Pušćine,Čakovečka 136a, traži m/ž radnika na izradi madraca, 2 m/ž stolara i 2 m/ž šivača na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 16.1.

19. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž njegovatelja m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili 098/352-029 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dom@ strahija.com do 31.1.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

43. LE SLASTICE d.o.o., traži m/ž prodavača u Čakovcu kod Graditeljske škole, m/ž slastičara - pomoćnog radnika za rad u Pušćinama i m/ž administrativnog službenika za Donji Vidovec na neodređeno, javiti se na mob. 099/456-7630 ili 098/419-457 ili na email: leslastice@leslastice.hr do 16.1.

12.

BID KNJIGOVODSTVO j.d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž knjigovođu na neodređeno, javiti se na email: info@ bid-knjigovodstvo.hr do 31.1.

13. B&O Prelog d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži m/ž keramičara i m/ž vodoinstalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@boprelog.hr do 15.1.

14. CARTEX d.o.o., Mursko Središće, traži 12 m/ž radnika na montaži i završavanju poluproizvoda za autoindustriju, javiti se osobno na adresu ili na damir.vinko@cartex.hr do 15.1. te 1 m/ž samostalnog djelatnika u računovodstvu, javiti se na email: igor.drev@ cartex.hr do 23.1.

15. Centar za pomoć u kući Međimurske županije, traži 9 m/ž gerontodomaćica na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ pomocukuci-mz.eu do 23.1.

16. City projekt d.o.o., Čakovec, V. Nazora 16, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec.com do 31.1.

17. CEE d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na email: racunovodstvo@markovtrade.com do 26.1.

18. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži 3 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na email: posao@cateks.hr ili na tel. 040/379-456 ili 099/313-4183 ili pismenom zamolbom na gornju adresu do 16.1.

20. Dom za starije i nemoćne osobe JAPA, traži 1 m/ž kuhara, 1 SSS med. sestru ili tehničara, 1 VŠS med. sestru ili tehničara te 1 m/ž njegovatelja za M. Središće i 1 za Štrigovu, javiti se na tel: 040/333-933 ili 098/259-865 ili na email: mursko.sredisce@japa.com.hr ili osobno na adresu do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

21. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se na mob. 098/377-304 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 20.1.

22. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460-403 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dommesmar@ gmail.com do 31.1.

23. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž njegovatelja, m/ž pomoćnog djelatnika u kuhinji, m/ž kuhara i m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se na tel. 040/829-181 ili na mob. 091/571-3658 ili na email: info@ domzastarije-slakovec.hr do 19.1.

24. DOMUS INTERIJERI d.o.o., Glavna 29a, M. Subotica, traži m/ž inženjera građevine na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info.domusinterijeri@gmail.com do 31.1.

25. EKOS PEKARNICA d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž skladištara i m/ž radnika u održavanju na neodređeno, javiti se na mob.098/220-158ilinaemail:komercijala. dkraljevec@ekos-pekarnica.hr do 28.2.

26. 3 E d.o.o., dr. A. Starčevića 63a, Pribislavec, traži 2 m/ž radnika na ugradnji pvc stolarije i alu bravarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail. com do 21.1.

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

27. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 091/238-2175 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 15.1.

28. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž administrativnog referenta na određeno, javiti se na mob. 099/250-9219 ili na email: posao@gmniksi.com do 31.1.

29. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica, traži 2 m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u šivaoni uzorka, 30 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i m/ž čistača na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ haix.hr do 15.1.

30. HERMAN ELEKTRO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - montera na neodređeno, javiti se na mob. 099/492-7351 ili na email: herman.elektrodoo@gmail.com do 31.1.

31. HOMELAND d.o.o., Gornji Koncovčak 43, traži 2 m/ž njegovatelja i 1 m/ž kuhara, javiti se na tel. 040/857-447 ili 098/9200-804 ili osobno ili na email: bibekavac4@gmail.com do 20.1.; više info na: www.hzz.hr

32. HRVATSKI CRVENI KRIŽ - Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, K. Tomislava 29, traži 2 m/ž djelatnika za potporu i podršku starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@crveni-kriz-cakovec. hr do 13.1.

33. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o., Mursko Središće, traži m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postaji na neodređeno, javiti se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: https://molgroup.taleo.net/ careersection/external/jobsearch. ftl?lang=hr do 20.1.

34. INTERIJERI VESNA j.d.o.o., J. Gotovca 10, Čakovec, traže 5 m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno za rad u Austriji, javiti se na mob: 098/984-1949 ili na email: interijerivesna@gmail.com do 15.1.; više info na: www.hzz.hr

35. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž frontend developera senior/mild/ junior koji će s već postojećim timom razvijati novi, moderan ERP sustav temeljen na Oracle APEX tehnologiji IP na određeno, javiti se na email: zeljka. kavran@ipc.hr do 31.1.

36. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom Ci E kateg. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-750 ili 098/241-479 ili na email: info@jurcec-transporti.com do 31.1.

37. K-GANESA d.o.o., Preseka, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: kganesa97@gmail.com do 31.1.

38. KEČKEŠ d.o.o., Prelog, Trg sv. Florijana, traži 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/633779 ili na mob. 091/607-1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@keckes.hr do 9.2.

39. KERAMBIS j.d.o.o., Plešivica 23/c, traži 1 m/ž keramičara, 1 m/ž pomoćnog polagača keramičkih pločica i 1 m/ž pomoćnog radnika, javiti se na mob. 099/671-9055 ili na email: kerambis@gmail.com do 16.1.; više info na: www.hzz.hr

40. KUMULUS d.o.o., Radnička 1b, Savska Ves, traži m/ž vozača C i E kat. i m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@kumulus.hr do 23.1.

41. KRIKA, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž radnika na izradi reklamnih natpisa na određeno i m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/822-190 ili na mob. 098/632-113 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: krika@krika.hr do 31.12.

42. Kvantum d.o.o., Novakova 38; Čakovec, traži m/ž inž. elektrotehnike na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/391-805 ili 099/231-6924 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ranko. legin@kvantum-gradnja.hr

44. LEŠKO d.o.o., Brodec 3, Vratišinec, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i 1 m/ž zavarivača, javiti se na email: mirko.lesko@lesko.hr ili na mob. 098/888-644 ili 040/867-317 ili osobno do 10.1.; više info na: www. hzz.hr

45. MARKOV-TRADE SERVIS d.o.o., Varaždin, traži 3 m/ž montera - pomoćnog radnika na neodređeno, javiti se na email: zamolbe@markov. hr do 26.1.

46. MARKO tesarski obrt, traži 2 m/ž zidara - tesara - građ. radnika na neodređeno, javiti se na mob. 098/9386382 do 31.1.

47. MARAVIĆ-INŽENJERING I KONSTRUKCIJE d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž magistra strojarstva, m/ž industrijskog lakirera, m/ž konstruktora, m/ž bravara i m/ž električara na neodređeno, javiti se na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 16.1.

48. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž kuhara na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-011 ili 098/9580-727 ili na email: info@medjimurska-hiza. com do 31.3.

49. Mesna industrija VAJDA d.d., Čakovec, traži m/ž radnika u preradi, m/ž energetičara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž vagara u pakirnici svježeg mesa, skladištu svježe i suhe robe i makro pakiranju, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici, makro pakiranju i m/ž strojobravara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 31.1.

50. Meso-prerada mesa “KIŠ” vl. Franjo Kiš, Donji Kraljevec, Kolodvorska 16, traži m/ž prodavača u mesnici-mesara na neodređeno, javiti se na tel. 040/655-219 ili 098/303-603 ili na email: kiskarmen5@gmail.com do 20.1.

51. Metal–EURO d.o.o., Nedelišće, Ul. Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bavara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 16.1.

52. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Preloška 46, Čakovec, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se na mob. 098/193-5991 ili na email: drmihalec@ gmail.com do 31.1.

53. MDS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera metalnih konstrukcija na određeno, javiti se na mob. 099/3711521 do 31.1.

54. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail. com do 31.3.

55. MODULAZ GROUP d.o.o., D. Dubrava, traži 3 m/ž operatera na proizvodnoj liniji na neodređeno, javiti se na email: hr@modulazgroup.com do 4.2.

56. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara - strojobravara, 2 m/ž tokara, glodača klasičnog, 2 m/ž zavarivača mig/mag i 2 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-130 ili na email: info@ mura-metal.hr do 31.1.

57. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži po 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu za Štrigovu i za Savsku Ves, te m/ž radnika na automatu, m/ž radnika na ručnim fazama i m/ž pomoćnog skladišnog radnika, javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena. buhanec@ntt-hr.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

58. NMP–PRODUKT d.o.o., dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž operatera cnc stroja za rezanje (plazma) na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 8.2.

59. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž voditelja alatnice na neodređeno, javiti se na tel. 040/338-120 ili 098/803-355 ili na email: omt@omt.hr do 3.2.

60. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara u popodnevno - noćnoj smjeni za Mursko Središće, javiti se na tel: 040/544-015 ili 099/7360-951 ili zamolba na adresu ili na email: panis@ck.t-com.hr do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

61. PMP Metall d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž bravara, 3 m/ž cnc operatera, 2 m/ž industrijska lakirera i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se pisanim putem ili na email: info@pmp.hr do 15.1.

62. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u industriji mesa i 2 m/ž operatera stroja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/372872 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina. hr do 31.1.

63. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača C kat., 2 m/ž vozača B kat., 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 5 m/ž radnika u klaonici peradi za Donji Pustakovec, m/ž prodavače svježeg mesa pilića za Zagreb na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 31.1.

64. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, m/ž skladišno-transportnog radnika i m/ž prodavača na neodređeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine. hr do 22.1.

65. RENE GRADNJA d.o.o., traži 2 m/ž električara i 2 m/ž zidara na neodređeno za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 099/336-9938 do 31.1.

66. ROYAL TRADE d.o.o., Prečna Ulica 1, Vratišinec, traži 1 m/ž kuhara i 1 m/ž pom. kuhara, javiti se na mob. 099/222-5432 ili osobno ili na email: kazganec@gmail.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

67. SOLEKTRA d.o.o., Trg Eugena Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž prvostupnika elektrotehnike na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: lara.klovar@solektra. hr do 31.1.

68. STH-MONT j.d.o.o., D. Kraljevec, traži 5 m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 099/299-6000 ili pismenom zamolbom na email: sth-mont@hotmail.com do 23.1.

69. STH-MONT j.d.o.o., D. Kraljevec, traži 5 m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 099/299-6000 ili pismenom zamolbom na email: sthmont@hotmail.com do 23.1.

70. PROGRESSOF d.o.o., Čakovec, M. Gupca 59, traži 2 m/ž automehaničara - vulkanizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600081 ili na email: asc.cakovec@gmail. com

71. PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., Čakovec, traži m/ž bankarskog službenika na određeno, javiti se putem linka na stranici: karijera.pbz.hr do 15.1.

72. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o. Josipa Broza 88, Mursko Središće, traži 2 m/ž tehnologa u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: posao@pmtc.hr do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

73. SM Solutions d.o.o., Čakovec, traži m/ž manual QA engineera na neodređeno, javiti se na email: careers@smsolutions.hr do 28.2.

74. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C + E kat, na neodređeno, javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@ tkalectrans.hr do 31.12.

75. TRANS –KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži m/ž strojara na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 091/2333-113 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr do 31.1.

76. TEKELI PROJEKT-INŽENJERING d.o.o., Mursko Središće, M. Kovača 88, traži 4 m/ž pkv/kv zidara, 4 m/ž pkv/kv tesara, 2 m/ž građ. radnika i 1 m/ž automehaničara, javiti se na tel. 040/543130 ili 098/240-181 ili 098/240-181 ili na email: tekeli@ck.t-com.hr do 20.1.; više info na: www.hzz.hr

77. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž elektromehaničara i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: toroid@toroid. hr do 28.2.

78. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logističara na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi. hr do 31.1.

79.

TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, Toplice Sveti Martin, traže 2 m/ž recepcionara, 4 m/ž radnika na održavanju tehničkih postrojenja, 2 m/ž spremača i 2 m/žkupališnaspasioca,javitesemolbom na email: posao@termesvetimartin. com ili na mob. 099/5340-673 do 22.1.; više info na: www.hzz.hr

80. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavača za mjesto rada Totovec na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-404 ili na email: posao@tpvz.hr

81. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaničara na određeno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 15.1.

82.

TRANS–KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 do 31.1.

83. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Križovec, Črečan, Dunjkovec, Čakovec, Slakovec, Strahoninec, Novo Selo Rok, Križovec, Palinovec, Šenkovec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 31.1.

84. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i 2 m/ž pomoćna kuhara za mjesto rada Restoran Rustica na određeno, javiti se na mob. 091/6417186 do 28.2.

85. UNION d.d., Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž sobara - čistača, m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara za radno mjesto Hotel park na neodređeno, javiti se osobno ili na tel. 040/311-255 ili na email: uprava.hotelpark@gmail.com do 31.1.

86. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara u Caffe baru Čapa (1 osoba na pola radnog vremena i 1 osoba na cijelo radno vrijeme) na neodre-

đeno, javiti se na mob. 098/241-767 do 31.1.

87. UO Kavana BRACO, dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika u kuhinji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328505 ili 099/738-2010 ili na email: info@ braco.hr do 23.1.

88. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti NEURON, Lopatinec, traži m/ž osobnog asistentanjegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 091/542-1068 ili pismenom zamolbom na email: vesna. neuron@gmail.com ili putem linka na stranici www.udruga-neuron.hr do 13.1.

89. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave na neodređeno, javiti se na email: info@varga-elektronik.hr do 31.1.

90. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se na mob. 098/259865 do 27.1.

91. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja prodaje i m/ž dipl.ing. elektrotehnike na neodređeno, javiti se na email: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 31.1.

92. VETERINARSKA STANICA d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 51, traži m/ž spremača - zamjena za dugotrajno bolovanje, javiti se pismenom zamo-

lbom na adresu ili na email: info@ veterinarskaprelog.hr do 31.1.

93. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić Branimir, Železna Gora, traži m/ž čistača na neodređeno (20 sati tjedno) na neodređeno, javiti se na mob. 098/242-363 do 31.1.

94. ZEB METALI j.d.o.o.,Vularija, traži m/ž brusača na neodređeno, javiti se na mob. 095/531-3080 ili na email: zen. metali.vularija@gmail.com do 30.1.

95. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž bravara i m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 095/3893603 ili na email: info.zesteel@gmail. com do 31.1.

Nagrada: Poklon bon Trgovine Krk pojedinačne vrijednosti 10.000,00 kn / 1.327,23 € 1 7110/4016/1 Ankica Znika Gornja Podgora 49 49240 Donja Stubica 2 29600/4065/1 Šimić Ivan Podgorska Cesta 51A 49240 Donja Stubica 3 103776/128/11 Branko Lakota Halovac 27 51219Čavle

Nagrada: Poklon bon Trgovine Krk pojedinačne vrijednosti 1.000,00 kn / 132,72 € 1 92893/128/11 Stanka Žmarić V. Dražice 39 51218Dražice 2 22613/4065/1 Đurđica DrempetićGornja Podgora 41 49240 Donja Stubica 3 26939/4180/1 Jasna Čajko Milana Prpića 2B 49243Oroslavje 4 5767 4161/001/115 Nevenka ResanovićNovačka Cesta 23, Novaki 10431 Sveta Nedelja 5 24307/4065/1

Mirjana Jurina Milekovo Selo 10 49240 Donja Stubica 6 111740/40/1 Damir Tomašić Frankopanska 36 51523Baška 7 7798/4917/1

Zlatko Gregurek Domahovo 89 49214 Veliko Trgovišće 8 11820/4180/2 Hrvoje Vdović Zagorsko Naselje 6 49243Oroslavje 9 28392/1529/1 Milica Švenda Krbulja 06 40328 Donja Dubrava 10 1280 4065/002/105 Barbara Brlet Matenačka Cesta 27 49240 Donja Stubica 11 88257/1611/1 Petra Jambrović PosavecA. Mihanovića 57 40323Prelog 12 31429/225/11 Sandra Brozić Bajčići 11B 51500Krk 13 62884/130/11 Melita Todorović Bakarac 35 51261Bakarac 14 25138/4180/1 Gordana DmitrovicMokrice 220 49243Oroslavje 15 74972/04/11 Goran Grl Put Za Brdo 1, Ika 51414Ičići

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA VRATIŠINEC

Načelnik

KLASA: 371-01/23-01/01

URBROJ: 2109/19-02-22-1

U Vratišincu, 11.01.2023.

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20)

te članka 4. Odluke o davanju stanova u najam („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj /22), načelnik Općine Vratišinec dana 11.01.2023. raspisuje

JAVNI NATJEČAJ ZA DAVANJE U NAJAM STANA U VLASNIŠTVU OPĆINE VRATIŠINEC

1. Predmet ovog Javnog natječaja je davanje u najam stana u vlasništvu Općine Vratišinec (5525/32187) u svrhu stanovanja i to stan na adresi u Vratišincu, Školska 2, koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na nekretnini upisanoj u z.k. ul. br. 1424, PL 1353, k.o. Vratišinec, kat. čest.br. 1729/1, tzv. "Stan 5".

2. Stan 5 se nalazi u potkrovlju zgrade, treći kat ukupne neto korisne površine od 55,25 m², a koji se sastoji od hodnika, dvije sobe i spremišta, ukupne površine 35,74 m² s time da stanu pripadaju kuhinja s blagovaonom i kupaona s WC-om u potkrovlju zgrade i spremište u podrumu i to spremište 5, površine 4,47 m².

3. Početni iznos najamnine utvrđuje se u iznosu od 1,51 EUR/m².

4. Stan iz točke 1. ovog Javnog natječaja daje se u najam podnositelju zahtjeva prema kriteriju najvišeg ponuđenog iznosa za zasnivanje Ugovora o najmu stana.

5. Pravo na podnošenje prijava na ovaj javni natječaj imaju punoljetne osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete: a) da je podnositelj zahtjeva državljanin Republike Hrvatske, b) da podnositelj zahtjeva i članovi njegovog kućanstva imaju prebivalište na području Općine Vratišinec, s time da podnositelj zahtjeva mora imati prebivalište na području Općine Vratišinec najmanje posljednje 3 godine bez prekida, c) da podnositelj zahtjeva ili članovi njegova kućanstva nemaju nepodmirenih dugovanja prema Općini Vratišinec. Uvjeti iz stavka 1. ovog članka su kumulativni. Članom kućanstva u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se bračni drug te osoba koja s podnositeljem zahtjeva živi u izvanbračnoj zajednici ako se takva zajednica može izjednačiti s bračnom zajednicom, srodnici po krvi u pravoj liniji, pastorak i posvojenik, posvojitelj i osobe koje je podnositelj zahtjeva prema odredbama posebnog zakona dužan uzdržavati.

6. Stan iz točke 1. ovog natječaja daje se u najam ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje pod uvjetom da je najmoprimac tijekom trajanja ugovora o najmu stana uredno ispunjavao sve obveze iz Ugovora.

7. Pisana prijava za sudjelovanje u natječaju mora sadržavati: -osnovne podatke o osobi koja se natječe (ime i prezime, OIB, adresu prebivališta, kontakt)

-jasno navedene članove kućanstva -jasno navedenu visinu ponuđene najamnine po m² (brojkama i slovima) Uz pisanu prijavu priložiti:

-Osobna iskaznice prijavitelja, -Domovnica prijavitelja, -Potvrda o prebivalištu ili elektronički zapis o prebivalištu svih članova kućanstva (ne starije od 6 mjeseci), -Dokaz srodstva s članovima kućanstva (rodni list, vjenčani list, ovjerena izjava kod nadležnog tijela izvanbračnih drugova o postojanju izvanbračne zajednice),

-Izjavu prijavitelja da je upoznat sa stanjem i opremljenošću stana koji se daje u najam te da je upoznat da je stambeni prostor uređen, ali bez namještaja -Izjava o nepostojanju duga prema Općini Vratišinec. Podnositelj prijave dužan je uz prijavu priložiti isprave i dokaze navedene u javnom pozivu, a koji se dostavljaju u izvorniku ili presliku.

8. Natječaj se provodi prikupljanjem prijava i usmenim javnim nadmetanjem odnosno licitacijom. Natječaj se može provesti i ako na istom sudjeluje samo jedan natjecatelj.

9. Povjerenstvo otvara i razmatra prijave, utvrđuje da li su ispunjeni svi uvjeti iz natječaja, sastavlja zapisnik o otvaranju prijava, provodi licitaciju, zapisnički utvrđuje najpovoljnijeg ponuditelja i predlaže načelniku donošenje odluke o davanju stana u najam i sklapanje ugovora o najmu stana.

10. Prijave za sudjelovanje na natječaju predaju se u zatvorenoj omotnici neposredno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Vratišinec ili se dostavljaju poštom preporučeno na adresu Općina Vratišinec, Dr. Vinka Žganca 2, 40316 Vratišinec s naznakom „Natječaj za davanje u najam stana – ne otvaraj“

11. Rok za podnošenje pisanih prijava na natječaj je 15 dana od dana objave ovog javnog natječaja u sredstvima javnog priopćavanja.

12. Nepravodobne i nepotpune prijave Povjerenstvo neće uzeti u razmatranje.

13. Javno nadmetanje provest će se 31.01.2023. godine u 11 sati u vijećnici Općine Vratišinec na adresi Dr. Vinka Žganca 2, 40316 Vratišinec.

14. Smatrat će se da je prijavitelj podnošenjem prijave koja sadrži njegove osobne podatke na ovaj natječaj dao privolu za njihovo prikupljanje, obradu i korištenje istih javnom objavom na internetskim stranicama, a u svrhu u koju su prikupljeni.

15. Najpovoljniji ponuditelj je onaj koji ispuni uvjete natječaja i ponudi najviši iznos najamnine.

16. Općina Vratišinec zadržava pravo poništenja natječaja bez obrazloženja.

NAČELNIK OPĆINE VRATIŠINEC NAČELNIK: Mihael Grbavec

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM TOMOS MOPEDE svih vrsta i modela - isplata odmah. Ponude na mob. 098/965-6624

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop (4 kom), 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/7613467

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan. Klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena 9.800 eura. Upit na broj: 091 561 57 93.

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

KUPUJEM starije automobile, prikolice i motocikle, može i neispravno i oštećeno, info na tel 098/965-6624

POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,26 eur, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586

REZAČ GRANA s rezervnom vodilicom i lancem, malo korišten, prodajem za 200 eura. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N. S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE (3 veličine, 6 komada), prodajem po cijeni od 35 do 50 eura. Šaljem poštom-pouzećem, Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 126 eur. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM SADNICE crvenog, crnog i bijelog ribizla, kupina, goji, tajberi, joste, aronije, maline 4 eura/kom. Šaljem poštom pouzećem, Zagreb, mob 091/9240-293

PRODAJEM DRVENE BAČVE ZA VINO od 220, 250, 340 i 480 lit, a kupujem suhi kukuruz u zrnu. Info: 099/6714888

PRODAJEM TAČKE na tri kotača, malo korištene, za 40 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084-675

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POZNANSTVA

ELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE namješteni 3-sobni stan od 110 m2 u centru Čakovca, odvojen ulaz i sva brojila. Stan se nalazi u kući. Zva� na broj mob. 099/826-5365 ili na kućni 040/524-079

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095/5868-001 između 19 i 20 sa�.

PRODAJEM GRADILIŠTE na jugu Čakovca, 1008 m2, info na mob 091 613 9942

IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu, info na mob. 098/195-7448

IZNAJMLJUJEM 330 m2 poslovnog (stambenog) prostora u Ante Starčevića 16 Čakovec. Zajedno ili pojedinačno. Novo renovirano za razne djelatnos�. Mogućnost prodaje. Info na tel: 0043 699 81 923 923

PRODAJE SE GRADILIŠTE od 800 m2 u blizini Plodina. Nazvati na tel. 040/829-223 ili 040/333-456

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE � grice i fišere. Tel: 098/944-3339

PRODAJEM AKVARIJ s poklopcem, kompletno uređen, s ribicama, živim biljem, puževima čistačima, 40 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084-675.

RAZNO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 530 eura. Kontakt broj 091/546-7841

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. info na mob. 098/921-9092

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM bračni krevet drveni s kožom obloženo uzglavlje, bijeli, kao nov, s podnicom i madracem (190 €); Krevet bračni metalni bijeli s ukrasom od mesinga i metalnom podnicom-mrežom (120 €); Frižider klasični "Gorenje" (60 €); Korito sudopera dvodjelno s jednoručnom pipom na izvlačenje (70 €). Tel. 091/611-3605

PRODAJEM STARU OČIŠĆENU CIGLU složenu na palete. info na mob. 098/170-5311

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (265 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (33 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (240 eur); novi crni uredski stol (65 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon te sobna TV-antena. Info na mob. 098/91-58-640

PRODAJEM garnituru na razvlačenje (trosjed, dvosjed i fotelja) razvlači se i trosjed i dvosjed (100 €); Regal 2 m dužine (40 €); metalni krevet na kat "IKEA"(120 €); Dvosjed na razvlačenje plave boje (70 €); Tel. 091/611-3605

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena,

made in Italy, širina š� tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, cijena 13,27 eura, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

PRODAJEM VAGU, važe do 10 kilograma, za 14 eura. Šaljem poštompouzećem, a slike na mob. Zagreb, 098/9084-675

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

Prodajemo dječje autosjedalice "MAXI-COSI" nosivost 9-18 kg, kao

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sa� Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Stariji su skeptičniji, a mlađi puno lakše prihvaćaju izazove i to je globalni trend koji polako mijenja socijalne obrise našeg planeta

Novogodišnje mudrovanje

Živimo u vremenu kada su sva znanja i sve vrijednosti relativne. Svijet je velika pozornica najrazličitijih sadržaja koji su nam na čudan način istovremeno dostupni i nedostupni. Sve bismo htjeli moći, svugdje bismo htjeli biti, u svemu bismo htjeli sudjelovati, ali to sve nas iscrpljuje i zbunjuje. Znamo li više uopće što nam treba? Kako bismo to mogli znati kad je prostranstvo mogućnosti nepregledno. Koji su kriteriji, mjerila koja trebamo slijediti? To je problem koji muči suvremeno čovječanstvo. Mogućnosti izbora uvijek su ovisne o vrijednostima, a one su se danas nekako istrošile. Je li dobro biti skroman i predan obitelji ili je bolje biti poduzetan i energičan u poslu, mogu li se spojiti te dvije stvari ili se nečega treba odreći? U našim glavama nižu se dileme u svim bitnim životnim pitanjima. Imamo daleko veće mogućnosti izbora nego što su ih ljudi u prošlosti imali, slobodni smo učiniti ono što mislimo da je najbolje za nas, ne vežu nas čvrste norme i životne vrednote koje su u stara vremena definirale okvir individualnih odluka. Čini nam se da ne moramo slušati savjete roditelja, društva ili religije i da sve to možemo osporiti pozivajući se na neke druge kriterije koji nas vode do drugačijih rješenja i boljega života. Ali kako odlučiti što je najbolje za nas? Nakon što se pretresu i relativiziraju sve postojeće vrijednosti, a svakoj je od njih moguće naći manu i razlog za odbacivanje, što onda preostaje? Bajkovite nam se čine priče iz prošlih stoljeća kada je postojala čast, domoljublje, prijateljska odanost i ljubavnička vjernost, neki viši smisao života.

Prijašnje su generacije vjerovale u vrijednosni sustav koji ih je oblikovao u sredini kojoj su pripadali, a mi danas živimo u internetskom svijetu i u sve sumnjamo (a još je gore ako ne sumnjamo!) i više ne znamo točno kojem društvenom okruženju pripadamo. Kao da nitko ne bi htio biti tamo gdje se rodio, pa preispituje mogućnosti drugih kultura i znanja o životu. Ali nismo sigurni, sve je to prešareno i bojimo se da će nas zavesti. Stariji su skeptičniji, a mlađi puno lakše prihvaćaju izazove i to je globalni trend koji polako mijenja socijalne obrise našeg planeta. Svijet se sasvim sigurno, vidimo to i sudionici smo, mijenja. Svaki pojedinac traži vlastitu formulu. Možda ovaj posao, partner, vjera, a možda i neka druga, možda samostalnost, a možda i obitelj, tko zna? Sloboda izbora nasuprot tradicionalnim vrijednostima? Razmišljamo o svojim motivima, sposobnostima, ograničenjima, pretresamo pogreške koje smo učinili i zablude koje smo nadrasli. Ali uvijek zapadamo u nove. Dosljednost uvjerenja prijašnjih generacija neostvariva je danas. Drukčije je vrijeme, sve se pomiješalo, bezbroj se puta rušilo, mutiralo je i ne može biti kao nekad. Ljudi danas žele slobodu, individualnost, uspjeh i popularnost, kultura koju gradimo brza je i površna.

Kakav svijet! Sviđa vam se?! Sve je više razloga da nam se ne sviđa. I opet tražimo uporišta, po ne zna se koji put promišljamo o dobrim i vrijednim ciljevima i smislu svoga postojanja. To nas čini ljudima. Znamo da postoje dobri i vrijedni ciljevi i smisao postojanja. Tražimo i naći ćemo.

Rutine: Što sad (2. dio)

Siječanj je pravi zimski mjesec. Hladno je vrijeme, ima manje sunčanih sati, a to utječe na kemiju naših tijela. Manje proizvodimo vitamina D (između ostalog), što isto može doprinijeti nekim nelagodnim osjećajima koji se mogu javiti. Nije stoga čudno što se za treći ponedjeljak u siječnju marketinški kaže da je “najdepresivniji dan u godini”.

No, bez obzira na taj marketinški siječanjski ponedjeljak, bilo koji dan u godini u nama može probuditi nešto što osjećamo, a možda ne razumijemo. Nešto što nam može stvoriti nelagodu i ne znamo što i kako s time. Nešto što nam može otežavati svakodnevno funkcioniranje, a izvana je uglavnom nevidljivo.

Stoga je dobro informirati se kako bismo mogli biti korak ispred, kako bismo se mogli zaštititi na neki način. Ili zatražiti pomoć kada osjećamo da nam treba. Pa

čak i prije. Kada znamo što se događa, može nam postati jasnije i što možemo učiniti. Malim koracima, minipromjenama koje možemo uvesti (ali i onime što možemo zadržati) za same sebe možemo učiniti puno više negoli tko drugi to može za nas. Tu nas aktivnosti koje su stabilne, konstantne, predvidljive - kao što su naše rutine - mogu držati u ravnoteži. A upravo je početak godine dobra prilika za uvođenje nekih novih rutina koje nam mogu pomoći u zaštiti mentalnog zdravlja. Jer, bez mentalnog zdravlja zapravo nema zdravlja.

Koje sve to mogu biti rutine, ovisi o našim mogućnostima, slobodnom vremenu, o onome što nam se sviđa, što nas motivira, što možemo odraditi, čemu se možemo posvetiti.

Tjelovježba, odnosno �izička aktivnost jedan je od boljih načina da natjeramo svoju kemiju tijela da radi

Nikola Barat, bacc. med. techn.

Komunikacija s agresivnim alkoholičarom

Kako se postaviti u situaciji kada se vaš partner vraća kući u alkoholiziranom stanju, galameći i vrijeđajući vas? Nema idealnog načina kako postupiti jer je svaka osoba drugačija i svaki je odnos priča za sebe. No, mogu nam pomoći neke smjernice komunikacijskih vještina kako bi taj susret prošao što bezbolnije i kako ne bi eskalirao u nasilje.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME

I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sa�

čet: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/222 1 888

Prva stvar koja mora biti svima na pameti prilikom susreta s agresivnom osobom je vlastita sigurnost i sigurnost osoba u njenoj neposrednoj blizini

za nas. Fizičkom aktivnošću pokreću se reakcije u našim tijelima od kojih se možemo osjećati dobro mentalno/psihički. Hoće li to biti teretana, plivanje, šetnja, hodanje, ples, trčanje, borbeni sportoviodabir je u potpunosti vaš.

Isto tako, vježbama disanja i meditacijama možemo utjecati na svoje mentalno stanje.

One nas mogu takoreći uzemljiti, tj. centrirati - vratiti u trenutak sada i ovdje, kada nam promišljanje o budućnosti ili prošlosti čini nelagodu, tjeskobu, izaziva strah i dr.

Ipak, ono što je bitno naglasiti jest da sve ovo ne zahtijeva grandiozne promjene, uvođenje velikih i zahtjevnih stvari u naše dosadašnje rasporede.

Istoj svrsi može poslužiti i pola sata dnevno s najdražom knjigom ili recimo, pisanje dnevnika koji je dobra strategija za “izbacivanje” onog što nas muči. Na vama je odabir.

Agresija je ponašanje kojem je namjera da se drugoj osobi nanese �izička i/ili psihička šteta. Ona može biti verbalna (vikanje, vrijeđanje, psovanje) i neverbalna (udaranje, odgurivanje). Iako pod pojmom agresije prvo pomislimo na takve direktne načine agresije, osoba može biti agresivna prema nekome i bez direktnog odnosa s njom na način da ju ogovara, širi laži ili pak joj uništava omiljene predmete. Kod alkoholičara je vrlo značajna i pasivna agresija. To je vrsta indirektne agresije u kojoj agresor često nije svjestan da nekome nanosi štetu. Nekoliko primjera pasivne agresije su sarkazam, ironija, kritiziranje, ignoriranje poziva, izigravanje žrtve i dr. Agresivnost može biti genetski određena temperamentom i hormonima, a može biti i naučeno ponašanje gdje vodeću ulogu imaju utjecaji roditelja i vršnjaka. Alkohol pojačava impulzivno ponašanje i smanjuje racionalno razmišljanje, pa će osobe koje su po naravi agresivne, pod utjecajem alkohola biti još agresivnije. U svemu tome najviše stradava obitelj jer uz agresivnog alkoholičara, često je i partner taj koja bira agresivne metode s ciljem spašavanja braka. Naposljetku, sva ta ponašanja upijaju djeca, pa se javlja transgeneracijski prijenos modela ponašanja kroz agresiju i manifestiranje alkoholizma u idućoj generaciji.

Prva stvar koja mora biti svima na pameti prilikom susreta s agresivnom osobom je vlastita sigurnost i sigurnost osoba u njenoj neposrednoj blizini. U obitelji je stvar složenija jer na ulici pijanu skupinu možeš zaobići u širokom luku, dok je partner taj s kojim živiš i s kojim iznova proživljavaš slične ekscese. Ako bi sigurnost mogla biti ugrožena, preporučljivo je

pozvati pomoć. To može biti neka osoba od povjerenja ili u težim slučajevima policija, ako se procijeni da bi agresija mogla prijeći ili je prešla u nasilje. Ne smije se zapostaviti ni sigurnost same osobe koja je agresivna. Nikako ju se ne smije ostavljati samu bez nečijeg nadzora niti joj dozvoliti da sjedne za volan. Ne preporučuje se uzvraćati vikanjem i osuđivanjem jer će to samo dodati ulje na vatru. Nadalje, izbjegavajte izjavu kao što je: „Pogledaj se kakav si, sramotiš me pred svima.“ Pokušajte mirnim i staloženim načinom izbjeći konverzaciju dok je osoba u pijanom stanju i suočite se s njom kad je trijezna. Vrlo je teško kontrolirati se u takvim situacijama, ali može vam pomoći prisjećanje na dobre trenutke koje ste prošli zajedno. Pokušajte skrenuti razgovor na vedrije teme i praviti se da je situacija što normalnija. Kad se osoba otrijezni i kada smatrate da je pravi trenutak, dajte joj do znanja da mislite da ima problem s alkoholom. Pokušajte biti odlučni, ali bez osuđivanja. Recite joj što je jučer sve napravila i kakve je to osjećaje izazvalo u vama i vašoj djeci ili prijateljima. Alkoholičari će često pokušati manipulirati situacijom koristeći razne obrambene tehnike. Tako će pokušati negirati ili umanjiti problem i reći da nije popio i nije potrošio baš toliko. Pokušat će se i opravdavati na razne načine, ali na vama je da ostanete odlučni i uporni jer ipak je, osim zdravlja pojedinca, na kocki i funkcioniranje cijele obitelji. Probajte zajedno utvrditi razloge zbog čega pije i dati osobi do znanja da ste tu za nju i da ste joj spremni pomoći riješiti bilo kakav problem. Motivirati alkoholičara na liječenje jako je teško, ali morate težiti tome da uvidi kako njegova bolest negativno utječe na njegovu okolinu.

Zbog teškog suočavanja s ovom bolesti, mnoge obitelji pokušavaju prikriti taj problem. Smatraju da će vlastitim snagama uspjeti pomoći oboljelom članu obitelji i uspostaviti normalno funkcioniranje obitelji. Nije sramota potražiti stručnu pomoć zbog alkoholizma, puno veći problem nastaje kada se bolest predugo prikriva i trpi se do krajnjih granica jer u međuvremenu mogu nastati ireverzibilne štete.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

Napiši ili nacrtaj zašto se veseliš Svetom Nikoli i Božiću i osvoji nagradu!

Dragi naši mali i veliki kreativci, dolazi nam vrijeme koje čekamo cijele godine, na vrata nam kuca sveti Nikola, a šarena svjetla i raskošni ukrasi najavljuju Božić.

Pozivamo vas i ove godine da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu Božića i svetog Nikole, opišite nam ili nacrtajte kako slavite Božić u svom domu, sa svojom obitelji, ispričajte nam slikom, pjesmom ili pričom zašto se veselite svetom Nikoli i Božiću.

Radujemo se vašim radovima jer će nam oni uljepšati najljepše doba godine, doba iščekivanja Božića.

Radove nam možete poslati e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr, poštom ili osobno donijeti na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Natječaj je otvoren od 1.12.2022. do 16.1.2023. godine. Proglašenje pobjednika bit će 20.1.2023.

• Za vas smo pripremili lijepe nagrade:

• 2 ulaznice za klizanje u Toplicama Sveti Martin

• 3 x 2 ulaznice za kino u Murskom Središću

• 3 x 2 ulaznice za kino u Prelogu

Snegec beli, snegec me�ki, dojdi, dojdi, veselje nam donesi.

Snegec dobri, sreča si ti, moremo se igrati.

Snegec je došel, škola je zaprta, si smo doma, igrača je prava.

Sanjke smo zvlekli, grude posložili, nosi su črleni.

Petar Tompoš, 5. bOŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Kad bi olovka sama pisala

Kad bi olovka sama pisala, U školi ne bih pisati morao, Ni kod kuće domaće zadaće.

Kad bi olovka sama pisala, U školi nikog ne bi boljela ruka. Sva bi djeca bila vesela I ne bi im bila muka.

Kad bi olovka sama pisala, Onda ovaj tekst ne bih pisao ja, Nego moja olovka!

Leon Radiković, 5. b OŠ Mursko Središće Učiteljica Sonja Vršić

Kad bi se ljudi poštivali

Kad bi se ljudi poštivali, Sve bi bilo lako, Nitko na nikoga Ne bi vikao jako.

Svi bi međusobno Prijateljstvo gradili I pokoju biljku Zajedno zasadili.

Ruku bi jedni drugima pružili I nikad nikoga Ne bi rastužili.

Nika Strahija, 5. b OŠ Mursko Središće Učiteljica Sonja Vršić

Uređuje: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ

Veselimo se vašim radovima!

Lukas Pongrac, 1. razred, OŠ Goričan, učiteljica Andrea Vagaj

Snegec dojdi

Zajednički rad učenika 1b. razreda, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Nola Šafarić, 6 godina, Dječji vr�ć Srčeko Vra�šinec

Liam Šol�ć, 6 godina, Dječji vr�ć Srčeko Vra�šinec

Veronica Gašparić, 3 godine, Dječji vr�ć Srčeko Vra�šinec

Kiselo zelje sa svinjetinom

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Nakon blagdanskih mesnih, slanih i slatkih delicija dobro će doći laganiji objed. Kuhar Pavao Patafta iz Doma za starije i nemoćne Čakovec preporučuje kao osnovu objeda uzeti kiselo zelje. U zelje će

Sastojci: - kiselo zelje - svinje�na - bijelo ulje - luk - sol, papar, vegeta - lovorov list - koncentrat rajčice - malo oštrog brašna - crvena mljevena paprika

se dodati i malo svinjetine. Evo recepta za kiselo zelje sa svinjetinom.

U tavu stavimo malo ulja. Luk očistimo i narežemo te ga malo popržimo u tavi na zagrijanom ulju. Dodamo malo crvene mljevene paprike te svinjetinu koju smo prethodno narezali na kockice. Potom stavimo začine i to redom: sol, papar, vegetu, lovor i koncentrat rajčice. Malo podlijemo vodom i pirjamo dok meso napola omekša.

Nakon toga dodamo kiselo zelje (rezano) i kuhamo dok zelje ne omekša. Na kraju jelo zgusnemo pečenom zaprškom za koju nam je potrebno malo ulja, oštro brašno i malo crvene mljevene paprike. Dobar tek vam želi kuhar Pavao Patafta i ostali djelatnici Doma za starije i nemoćne Čakovec!

Sauvignon Hažić

Uz kiselo zelje sa svinjetinom servirajte vino proizvedeno i odnjegovano u međimurskom vinogorju. Ovaj put preporučujemo kušati sauvignon (11,5 % alk.), s potpisom obiteljske Vinarije Hažić. Njihov sauvignon rezultat je zdravog

i ručno ubranog grožđa. U proizvodnji vina, kako ističe Vinska kuća Hažić, koriste se sredstvima koja su na bazi biljnog podrijetla, stoga su ona pogodna za vegane i vegetarijance. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Recept plus

Piletina s krumpirom

Piletinu (bijelo meso, batak, zabatak) posolimo i kratko prepečemo u tavi na malo bijelog ulja. Meso izvadimo, a na preostaloj masnoći pržimo nasjeckani luk dok ne postane staklast. Zatim na njega dodamo krumpir narezan na kocke te narezanu mrkvu.

Podlijemo jušnim temeljcem i dodamo malo koncentrata rajčice. Začinimo po želji (sol, papar, lovor). Vratimo piletinu u tavu i pirjamo dok meso i povrće lijepo ne omekšaju. Prema potrebi tijekom pirjanja možemo dodati još malo jušnog temeljca. U slast! (rr)

Sastojci:

- pile�na - krumpir - mrkva - luk - crvena mljevena paprika - koncentrat rajčice - lovor - sol, papar - jušni temeljac

Tijesto za pizzu (od integralnog brašna)

Priprema:

Izmrvljeni kvasac stavite u 100 ml mlakog mlijeka, dodajte žličicu šećera i ostavite na toplom da nadođe. Dignuti kvasac dodajte u posoljeno integralno brašno te zamijesite s preostalim toplim mlijekom i uljem.

Razvaljano tijesto stavite u lim namazan uljem, nadjenite po želji i pecite oko 20 minuta na 200 stupnjeva.

Sastojci: - 300 g integralnog pšeničnog brašna Čakovečkih mlinova - 180 ml mlijeka - 3 velike žlice ulja - 30 g kvasca - 1 žličica šećera

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

kuhar Pavao Pata�a

Bujta repa za zimske dane

Bujta repa je prekmursko tradicionalno jelo, a zbog blizine granice sa Slovenijom, životi stanovnika međimurskog kraja, posebice onih uz Muru, neraskidivo su povezani sličnim navikama, govorom, običajima i općenito stilom života.

Hlapičina je jedno od sela koje se nalazi uz rijeku Muru, pa je neizbježno da se tamo kuhaju i jela koja su stigla sa slovenske strane, a vrijedi i obratno; mnoga se međimurska jela spremaju u Prekmurju, pa i u cijeloj Sloveniji.

Bujta repa idealno je jelo za zimske dane, nakon blagdanskih pretjerivanja u hrani i piću, a majstor za pripremanje tog zaboravljenog recepta je Hlapičanac Dragutin Jurović (58). Po repu za to tradicijsko jelo uvijek odlazi u Prekmurje u Sloveniju, u selo Odranci. Bujta repa je jelo koje je usko povezano s kolinjem i obvezan je dio ručka ili večere za vrijeme kolinja. Jelo se može servirati zasebno, a uz njega često se serviraju krvavice.

Dragutin je poznati kuhar za sve prilike; kuha na raznim okupljanjima koja organiziraju nogometni klubovi (NK Sveti Martin, NK Štrigova, NK Jurovec, NK Mura Hlapičina), a rado ga zovu i lovci iz Svetog Martina na Muri i Štrigove, kad se druže na gađanjima glinenih golubova ili na drugim lovačkim veselicama, da im priprema okrepu.

- Kuham od mladosti, a za to je najviše zaslužan lovočuvar Valent iz Gornjeg Koncovčaka.

On me uveo u ovaj “posao”, počeli smo skupa, a sad sam nastavio sam. Na utakmicama kuham najviše bograče, a bujtu repu sam kuhao u Hlapičini kad je Društvo žena organiziralo tradicionalnu “Čeharu” gdje su upriličili pravu nekadašnju seosku atmosferu. Zbog toga smo skuhali i prikladnu hranu, kakva se nekad jela.

Osim u pripremi bograča i bujte repe, Dragutin je također vješt u pečenju odojaka, janjetine i pripremi svake vrste mesa ispod peke, a rado sudjeluje i u kuhanju �iša na

natjecanjima Gradskih kotlića u Murskom Središću. Po zanimanju je monter centralnog grijanja i radi u Austriji, pa mu nedostaje rodno Međimurje u koje se uvijek rado vraća.

Slobodno vrijeme, kad je doma, najradije provodi sa suprugom Ružicom i obitelji. Imaju dvije kćeri, Elis i Biljanu i četiri unuke: Ana, Ela, Lota i Franka. Elis sa suprugom Tomislavom živi s roditeljima, a Biljana sa suprugom Marijom u Brezovcu.

Dragutin za sebe kaže da je “turboaktivan”, 40 godina je u upravi NK-a Mura, a obavljao je već sve moguće funkcije, od tajnika, blagajnika, pa do predsjednika, a sa zetovima, koji su nogometaši, još uvijek rado zaigra nogomet.

Kad poslovne i obiteljske obveze to dozvole, najviše ga veseli otići u ribolov, gdje se najbolje i najljepše odmori.

Bujta repa najbolja je kad se kuha u većim količinama, pa donosimo recept za više osoba koji se prema potrebi može prilagoditi manjem broju osoba.

Sastojci za 30 osoba:

- 20 kg rezane kisele repe - 20 kg svinjskog mesa - 5 kg luka - 1 kg prosene kaše začini: sol, papar, vegeta, količine po vlas�tom ukusu - mljevena slatka paprika - svinjska mast - ajvar za začini�, nekoliko žlica

Priprema:

Luk narezati i prodinstati na masti. Dodati mljevenu slatku papriku i staviti meso da se dinsta.

Dodati nekoliko žlica ajvara, a kad je meso napola kuhano, dodati narezanu kiselu repu pa na kraju prosenu kašu. Kaše se ne dodaje previše jer će inače jelo biti pregusto.

Kad je i kaša kuhana, pripremiti zapršku. Glatko brašno na masti popržiti u posebnoj posudi, a kad se zacrveni, dodati vode i malo mljevene paprike, toliko da se zaprška može dobro razmutiti. Razmućenu zapršku uliti u kotao gdje se kuha bujta repa i kuhati još nekoliko minuta da sve zajedno provrije.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 10. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 13. siječnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 10. siječnja 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 13. siječnja

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ovotjedni dobitnik je: Nada Frančić iz Križovca

Hlapičina je jedno od sela koje se nalazi uz rijeku Muru, pa je neizbježno da se tamo kuhaju i jela koja su stigla sa slovenske strane

Pozna� kuhar Drago sa svojim slasnim jelom

Piše: Aleksandra Sklepić

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izostati. Ovaj tjedan za neke od vas mogao bi donijeti preokret u poslu i karijeri. Neće biti ni lako ni glatko.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Ozbiljnost vaših namjera prema drugoj strani ponekad će je uplašiti. Činit se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe. Ipak, trebat će malo više takta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi. Budite tolerantni. Nećete biti zadovoljni s prihodima jer mislite da možete više.

LAV (23.7. - 23.8.)

Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja jer vam pozicija planeta u tom smislu donosi manje atrakcija i poneku provokaciju. Zato budite mudri i staloženi koliko god možete. Ako vas partner povrijedi, ne uzimajte to previše k srcu. Proći će. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaši osobni odnosi postepeno će se poboljšavati, ali ne koliko možda očekujete. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na proširivanje znanja.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Mnogi će se osjećati pomalo usamljeno te će ih mučiti svakodnevne čežnje. Vjerovat ćete da ste zaslužni za poboljšanje poslovnih rezultata. Ipak, to neće biti sasvim točno. I drugi su uložili jednako truda kao i vi. Stoga im to priznajte. Tako ćete dalje surađivati i raditi pravednije i mirnije.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete, doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemama izaći ili se povući. Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan.

BIK (21.4. - 20.5.)

Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će prolazno turbulentno razdoblje. U poslu ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što ne biste poželjeli nikome. Ipak, ono najgore je prošlo, pa sad polako hvatate konce u svoje ruke.

RAK (22.6. - 22.7.)

Mnogi će se predati traču i uživati ogovarajući. Neće im pasti na pamet da su i oni možda meta nečijeg trača. Zato bi bilo najbolje prvo počistiti u vlastitom dvorištu, a tek onda analizirati nečiji odnos. Pred vama su dani kad ćete imati priliku pokazati koliko ste kreativni u svojoj profesiji.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Izazovna pozicija ljubavnih planeta u odnosu na vaš znak učinit će ove dane zahtjevnim za ljubav. Mnogi će prepoznati svoj ideal koji su tražili ili će ga tražiti po pravim kriterijima. U svakom slučaju, nećete biti potpuno zadovoljni. Iako vaši suradnici pokazuju određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vjerojatno će vam biti jednako važno kako organizirati zajednički život, ali i kako se dobro zabaviti. Pokazat ćete se kao odličan i suosjećajan zabavljač. Zaigranost i vještina ophođenja s drugima bit će vaše glavne osobine koje ćete pokazivati na radnom mjestu.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Oni koji vole, voljet će punim srcem, a druga strana će im uzvraćati malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Samci će osvajati brzo i lako. Dani su dobri za ljubav i društveni život. Funkcionirat ćete poput sportaša koji svoje treninge odrađuje s lakoćom.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe koje srećete preko posla. Netko vas već određeno vrijeme promatra i pomalo čezne za vama. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane težit će zajedništvu. Neki će započeti male kućne radove.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1425

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Muzej Međimurja Čakovec pamtit će

2022. godinu po dobivenoj nagradi

Kao jedna sasvim posebna i iznimna godina ostat će zabilježena 2022. u povijesti rada našeg čakovečkog muzeja. Pamtit ćemo ju prvenstveno po dobivenoj nagradi za najbolji stalni postav u Hrvatskoj za novi Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja. Nagradu dodjeljuje Hrvatsko muzejsko društvo na godišnjoj razini, a članovi povjerenstva muzejske su struke. U stručnim kuloarima nagrada slovi za muzejski Oskar, a tako smo se bome i osjećali kad smo je preuzimali – poput pravih oskarovaca. Najveća je to potvrda našim kustosima koji su muzeološki promišljeno, tehnološki inovativno, moderno, a na pojedinim dijelovima i razigrano, više od godinu dana s projektantima u detalje razrađivali izgled novog muzeja, imajući u vidu pružanje unikatnog doživljaja posjetitelju. Nagrada je to i za sve partnere koji su s nama radili na građevinskoj obnovi fortifikacije Starog grada i učinili ga prepoznatljivim simbolom našeg grada i čitavog Međimurja kojim se svi volimo podičiti. U prilog Riznici ide i statistika posjećenosti koja je u 2022. godini dosegla svoj vrhunac s brojem od preko 25.000 posjetitelja.

Čitava 2022. godina bila je i iznimno bogata programima. Iako smo godinu započeli još uvijek pod pandemijskim restrikcijama, već prva veća manifestacija u siječnju prošla je jako dobro. S obzirom na kontrolu covid-potvrda i ograničenja maksimalnog broja ljudi u prostorima, čak i uz sve to, broj posjetitelja te večeri popeo se na 1500 ljudi. Novu izložbenu sezonu 2022. godine započeli smo predstavljanjem čakovečkog fotografa Zorana Kolarića. Od svih domaćih aktivnih fotografa upravo je on najpoetičniji. Svoja tankoćutna opažanja urbanih prostora prenio nam je na izložbi „Čovjek i grad“ gdje je svaka njegova fotografija plod zaustavljene ljudske radnje u urbanom prostoru nekog od europskih gradova. Uslijedilo je i stručno fotografsko predavanje autora kao dodatni sadržaj uz izložbu. U veljači je iz našeg muzeja preseljena te u Muzeju grada Koprivnice otvorena etnoizložba „Tibeti u Međimurju i Podravini“. Tibet robec je jedan od najljepših i najuočljivijih dijelova međimurske i podravske narodne nošnje, detalj bez kojeg bi ona bila vidljivo siromašnija. Kao vrlo uspješna i posjećena izložba pozvana je na gostovanje i u Zagreb, pa je u mjesecu srpnju otvorena u Tehničkom muzeju

Nikola Tesla. Uz glavnu izložbu na temelju raspisanog likovnog natječaja nastala je i Izložba dječjih likovnih i istraživačkih radova na temu „Tibeti u Međimurju i Podravini“. Djeca su pokazala iznimnu kreativnost, a najbolji radovi su nagrađeni. U našem Izložbenom salonu, dolazak proljeća obilježili smo i tome skladnom „zelenom“ izložbom autorice Gordane Špoljar Andrašić, pod nazivom „Green and the space between“. Radovima je autorica nastojala prikazati trajni suodnos između prirode i čovjeka. U mjesecu travnju ugostili smo izložbu Dvora Veliki Tabor iz Muzeja Hrvatskog zagorja „Juraj Rattkay Velikotaborski (1613 – 1666)“. Vrhunac izložbene sezone donijelo nam je pak gostovanje poznatog svjetskog umjetnika domaćeg porijekla – Stephana Lupina. Lupino je jedan od rijetkih umjetnika čiji je umjetnički stil dobio svoj originalan naziv – „lupinizam“. Svoj bogati opus izložio je u Muzeju Međimurja Čakovec na više lokacija. Ta izložba bila je najposjećenija izložba nekog suvremenog umjetnika u našem muzeju. Zbog velike posjećenosti izložbe i brojnih upita građana organizirali smo i neformalno druženje s autorom, „artist talk“ u mjesecu svibnju. U povodu Dana grada Čakovca, Muzej Međimurja Čakovec priredio je izložbu slika Željka Lesara pod imenom „Arhajski torzo“. Taj renomirani umjetnik, rođeni Čakovčanin, dugo godina živi i radi u Zagrebu i član je HDLU-a. Serijom novih radova u tom ciklusu umjetnik je nedvojbeno učvrstio svoju stvaralačku individualnost na likovno-stvaralačkoj sceni. U Muzej su sredinom svibnja stigle lijepe vijesti iz Ministarstva kulture i medija. Muzeju je odobren bespovratni iznos u visini od 26.150 000,00 kn iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU). Iznosom se izradila projektna dokumentacija statičke sanacije dvaju krila palače, a radovi uskoro slijede u 2023. godini. Radi se o statičkoj sanaciji dvaju krila palače koji do sada nisu bili obnavljani, sjeverozapadnom i sjeveroistočnom krilu. Od edukativnih manifestacija, povodom Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja održana je naša već tradicionalna manifestacija za međimurske škole – „Mali školski kustosi“, dok je u mjesecu lipnju održana „Zrinijada“ – natjecanje učenika hrvatskih osnovnih škola koje baštine Zrinske, u znanju o povijesti obitelji Zrinski. Natjecanje je nastalo u zajedničkoj suradnji Hrvatskog povijesnog muzeja i Muzej Međimurja Čakovec.

U ljeto smo ušli velikim koncertom, na samu godišnjicu otvorenja novog Muzeja nematerijalne baštine Riznice Međimurja, 9.7.2022. U prekrasnom ambijentu atrija Starog grada Zrinskih u Čakovcu održan je koncert pod nazivom „Iz srca međimurske popevke – koncert Riznici Međimurja za 1. rođendan“. Tijekom ljetnih mjeseci zaredale su se sljedeće izložbe: u srpnju retrospektivna Izložba akademskog kipara Petra Ujevića, otvorena u sklopu 12. Umjetničke kolonije Štrigova, u kolovozu „Strategije u pijesku i alternative“ , izložba multimedijalne umjetnice Kristine Pongrac iz Donje Dubrave, a u rujnu u sklopu VII. Zrinski art festivala izložbe: „Light & Shadow“ kao skupna izložba konceptualnih umjetnika te „Svjetlo i sjene“, izložba članova Sekcije za fotografiju ULUPUH-a. Početak jeseni obilježili smo tematskom izložbom kao odom nedovoljno zapamćenoj čakovečkoj akademskoj slikarici i likovnoj pedagoginji Josipi Gattin Vojthehovski. Nešto kasnije, otvorena je još jedna izložba posvećena povijesnoj ličnosti, izložba o životu i djelu dugo prešućivanog hrvatskog povjesničara dr. Rudolfa Horvata (Koprivnica, 14. ožujka 1873. - Zagreb, 25. svibnja 1947.)

Izložba je nastala u suradnji triju muzeja, iz Koprivnice, Varaždina i Čakovca. U mjesecu listopadu predstavljena je zbirka pjesama kipara Luje Bezeredija: „Uzdah – Sóhajtás“ nastala inicijativom muzejske savjetnice i voditeljice Zbirke Luje Bezeredija Erike Nađ-Jerković u suradnji s Ernestom Fišerom i prevoditeljicom Xenijom Detoni. U zimske mjesece zakoračili smo otvorenjem izložbe Josipa Horvata Majzeka “Međimurje 2022., četvrt stoljeća dabra!” u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja, dok je Izložbeni

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga - 31. ožujka Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak - petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

salon bio rezerviran za domaću umjetnicu Mašu Bajc i njezinu fotografsku izložbu „Priroda stvari“. U sklopu adventskih dana održali smo promociju knjige „Nematerijalna baština Međimurja“ autorice Janje Kovač, više kustosice našeg Muzeja te promociju kalendara za 2023. na istu temu, dok je kruna cjelogodišnjeg programa bilo je otvorenje naše zadnje izložbe „Na raskrižju promjena – Međimurje u brončanom dobu“. U sklopu edukativne djelatnosti održane su brojne radionice za velike i male, a kao poseban projekt održavanja nematerijalne baštine Međimurja živom, provodili smo radionice lončarstva, izrade črne pisanice i kinča sa zainteresiranim građanima. U suradnji s Teatrom 002 iz Čakovca osmišljen je scenarij za predstavu „Legenda o Pozoju“. Predstava je održavana u muzejskim prostorima.

Vrlo je teško na ograničenom prostoru pobrojati godinu dana rada jedne muzejske institucije, no nadam se da ovaj sažetak pokazuje veliku aktivnost našeg muzejskog tima. Za 2023. već je u planu pregršt novih i zanimljivih programa, a vas pozivamo da budete dio naših događanja.

Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec

S dodjele nagrada u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, 11. studenog 2022., foto: Muzej Međimurja Čakovec ili fotke Starog grada – autorica Miroslava Novak Hranjec

MUZEJ MEĐIMURJA

Početkom tjedna malo zime

VREMENSKA SLIKA:

Od početka godine smo u blagom vremenu koje je značajno toplije od normale za najhladniji mjesec u godini. Temperatura je u srijedu ujutro napokon pala u minus, ali na skromnih -2°C. U nadolazećih tjedan dana imat ćemo malo hladnije vrijeme, ali i dalje ne u potpunosti zimsko. U nekim danima se očekuje kiša, a kratkotrajno

u ponedjeljak može biti i snijega. Temperatura zraka će iz proljetne koju smo imali zadnja tri tjedna, polako prijeći u jesenske vrijednosti. Neka oštra zima još nije u najavi. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak izgleda većinom suho i prohladno uz puno oblaka i malu mogućnost za kraća sunčana razdoblja.

Ujutro mjestimice može biti magle i slabog mraza uz temperaturu od -2 do 2°C, a najviša dnevna bi mogla narasti na 9 Celzijevih stupnjeva uz sasvim laganu južinu. U noći na subotu moguća je slaba kiša.

U subotu se nastavlja slično vrijeme, dosta oblaka, ali moguća su i sunčana razdoblja, osobito sredinom dana i poslijepodne. Jutarnja

temperatura oko ili malo iznad nule pa je moguć slab mraz i mjestimična magla, a dnevni maksimalac će vjerojatno dogurati na 10-ak Celzijevih stupnjeva. Tijekom dana bi mogao zapuhati slab do umjeren jugozapadni vjetar.

Južina će se dodatno intenzivirati u nedjelju kad će uz umjeren i pojačan jugozapadni vjetar oblaka biti sve više. U većini mjesta bi još uvijek ostalo suho. Dnevni maksimalac možda i prijeđe 10 stupnjeva.

U ponedjeljak jača promjena vremena. Kiša, sjeverac i pad temperature. U gorju će biti i snijega, a susnježice i mokrog snijega može biti i u nižem području. Temperatura zraka samo malo iznad nule. Moguće je da se naš dio Hrvatske u ponedjeljak zabijeli.Već u utorak smirivanje vremena

Pučka meteorologija

Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vrtu, dolu i brijegu

i prestanak oborina. Moguća su i kraća sunčana razdoblja. Jutro hladno uz moguć slab mraz, a dnevna temperatura u blagom porastu. Za srijedu izgleda malo toplije uz južinu, ali to bi mogla biti i najava novog pogoršanja za četvrtak. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti

prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 12.1.2023.)

• 13. 1. 1968. god. u Zalesini ( Gorski kotar ) temperatura -35.2°C

• 14. 1. 1985. god. počelo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo 7 dana

• 14. 1. 2013. god. obilan snijeg u središnjoj Hrvatskoj, u Zagrebu rekordnih 68 cm

IZLAZI ZALAZI 16.1. u 07:33h 20.1. u 07:30h 16.1. u 16:40 h 20.1. u 16:45 h

• 16. 1. 1985. god. kod Slavonskog Broda brodovi ostali okovani ledom

SKANDINAVKA VICOTEKA

Vatrena kuća Plavuši se zapalila kuća i pozove ona vatrogasce: - Molim vas, požurite, izgorit će mi kuća! Vatrogasci: - Smirite se gospođo, kako da dođemo do vas? Plavuša: - Pa s onim velikim crvenim kamionom!

Autor: Mladen Mrčela MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: MILAN ĐURIĆ,

Kaj sam vam rekel da Pupi i naši sosedi prek Drine ne bogajo nikoga pak niti Evropo tak da so oni preslavili Božiča kak spada. Kak sam vam zadji pot rekel, mi smo ne preslavili Božiča nek vesele blagdane, očem reči, srečne svetke, a unda so nam sosedi za to mlado leto podlečili Lepo Breno i to v obleki kakšo je niti Drakula ne mel dok je hodal večerjo iskat okoli svojega „čardaka niti na nebo, a niti pak na zemli“. No, to neje nikaj ne smetalo Pupija, šteri je niti jenomo našemo cirkvenomo ili pak civilnomo dostojanstveniko (a niti pak Dejano Lovreno) ne čestital niti srečne svetke, a ne kaj bi jim čestital Božiča, ali je zato na svojo večerjo, na svoj Badnjak, pozval maloga Slobo, velikoga četnika i srpskoga vanjskoga ministra, Ivico Dačiča. Žnjim ili pak za jim je došel i glavni šef oliti patrijarh srpske pravoslavne cirkve Por�irije i morem vam reči da so prešli črez Šengen tak kaj jif je nišči ne nikaj pital. Brzčas so meli ausvajze štere jim je shodil Pupi z svojom podprecednicom naše vlade. Kaj smo si posadili to ve i žjemo: imamo naše srečne svetke i jivoga Božiča. Več tjeden dni se teca Franca z menom ne spomina kak da sam ja tu nekaj kriv! Furt krivico rivlem na Pupija, ali ona neče niti čuti za jega. Što itak zdiže cene i kak tomo stati na kraj???

Najte me krivo razmeti, ali to mi nikak nejde v glavo, kaj god se pripeti na ovomo našemo sveto štacunari zdiguvlejo cene. Ne sam štacunari nek i krčmari, očem reči, si oni šteri nekaj prodavlejo i to tak zdiguvlejo kaj si oni šteri kupuvlejo nebrejo pomoči: došla je korona cene so se počele pomalem smickati na gori kak da so štacunarima odbrojeni dnevi, pak tre čim predi nazobačiti čim vejč i to kuliko god se more. Verjem da ste ne pozabili kak je to bilo pred tri leti dok so cene špeceraja letele v nebo i to tak kaj je i drek paper podražil i to čuda pot vejč nek si je zaslužil. No, kuliko so skočile cene maski, rukavici i sakefele žganicama za

Pupi i pajdašija ipak preslavili Božiča

dezinfekcijo to je bilo črez bogme, ali si smo bili tiho, nišći je ne gombal, a i si smo kupuvali. Bar Božek da smo meli de kupiti ak smo šteli kaj ostanemo na ovomo našemo sveto i kaj nas ne bodo otpelali na grobiče i to kaj nišči ne bode znal jerbo se je to delalo sam med onom nejvožešom rodbinom ruon onak kak so se komunisti ženili v cirkvaj 1990. leta. Još se korona ne zmirila, cene so malo hejale, ali so Rusi započeli rata v Ukrajinji i pak so cene išle gori i to posebno struja, voda, plin, nafta i benzin. Tu smo si ne nikaj mogli jerbo je počel rat, a ratnim pro�iterima je još nigdar nišči ne stal na kraj ak ne računamo one v Severni Koreji. Rat se je malo zmiril, a i cene so došle k sebi, a unda je Lepa našla zmenila našo kuno za stranjskoga ojera i cene su tu počele skakati i to v zrak kak da je štacunarima i sima drugima kraj sveta. Dospomenuli smo se i si smo znali da za sedem i pol kuni moremo dobiti jenoga ojera, ali dok smo to preračunavali v cenikima unda nam je navek tak došlo kaj ono kaj je koštalo sedem i pol kuni ve košta ojer i deset i pak još vejč centi. I znate što je za to kriv, kalkulatori, štere smo nabavili za preračunavanje. Čim so došli v naše štacune mam so počeli vleči na gori. I to ne sam na jeni mesti nek seposod kak da so se štacunari dospomenoli. Telefonači pak so ne zdigli mam cene jerbo bi to sima vudrilo v oči nek so oni zmislili indeksacijo i bodo cene zdiguvali ak bode in�lacija. A znate da stoprocentno ne bode jerbo ak je ve bila dok smo meli svoje peneze, unda si morete gruntati da ve ne bode dok gospodarimo z ljuckima.

Ne bi del roko v ogej jerbo je soseda Barika rekla da je joj navek bole one lepe stvari delati z ljuckim. Ali Bariki nebremo se veruvati jerbo je ona nigdar ne bila kak druga deca.

A kak tomo stati na kraj – to te ja pitam? Najbrž mi je teca Franca nekaj betežna jerbo mi nikaj o tomo nema za reči. To se je još nigdar ne pripetilo. Brzčas je i jo prijela nekša gripa ili pak hetika?

I jejci so podražile….

I jejci so podražile: v kunama so bile faleše, a v ojerima so dražeše. Nikak nebrem razmeti zakaj so ve kokoši zdigle ceno svojim domačim jejcima, a plačamo jiv v stranjskim penezima? Podražila so sam kokšje

jejci, a ovim moškim jajcima je pala cena jerbo so na dukšemo cugo nek lani pak meje vredijo. Tak bar velijo one štere se saki den igrajo žnjimi kaj nem pak sosedo Bariko spominjal.

Zazvedil sam, a verjem da je i vam v pamet palo kak je v se zemle Evrope došla zima, a prinas je lepo i toplo vreme, cvetejo jaglaci i visibabe, a se to, se te blagodati, moremo zafaliti spametnoj politiki naše vlade i našega precednika Plenkoviča.

Svetki so minuli, a gableci dočakali školarce

Minoli so božični i novoletni svetki, minolo je i školsko ferje, minolo je i skijanje što je negdi mortik snega našel. Ste vidli otkak je dugoletni zagrebečki gradonačelnik Milan Bandič odišel k Božeko na račun več nti na Sljemeno ne curi sneg tak da niti Snežna skijaška kralica nebre biti prinas na kvarteljo duže od dva dni. Deca so nam znova genula v školo tak kaj nas več ne bodo srdila doma i kaj si bodemo i mi stareši mogli malo počinoti. Deca so v školi dočakal gableci i to topli i za se đake.

To je za pofaliti se one šteri so vu gablecima meli svoje prste. Ve sam još tre deco prefčiti kaj bodo jeli ono kaj jim tece kuharice, kaj nem rekel sokačice, spravijo, a ne kaj se bodo zbrčkavali z kuhanim gablecima kak to doma delajo z kuhanim obedima Velijo političari da saki đak mora meti jenoga toploga obroka, to so rekli, a lačno deco štera so ne navčeni žlicom jesti nikaj ne pitajo. Neso denešja deca kak negda mi šteri smo jeli se kaj so pred nas donesli. Kak se penezi i cene mejajo po našim štacunima tak bi se i deca trebala privčiti na kuhane gablece v školskim kuhjama, a ne sam na velike klipiče, male pice, bureke… Ak je več vlada otrgla od svoji gableci po deset kuni, očem reči, 1,33 ojerov unda jiv tre i ponucati.

Najgerek sam, jako sam najgerek kaj nas ne bode naša vlada rescartala: nejpredi lepo vreme po zimi, a unda topli gableci za školsko deco. Ne znati kaj nam prepravljajo.

ZAŠTO JE petak 13. nesretan dan?

Praznovjerje, fobija ili nešto više?

Kako je zloglasni petak 13. postao dan u godini kojeg se većina boji? Jesmo li mi sami napravili strah od broja 13 ili postoji nešto mističnije o broju 13?

Numerolozi broj 12 smatraju potpunim brojem pa 13 ispada kao neki nepotreban višak - 12 je mjeseci u godini, 12 znakova Zodijaka i 12 godina Olimpa. Praznovjerje može i pozitivno utjecati na naš životni stil. Prema statistikama, na petak 13. bude manje prometnih nesreća jer ljudi voze opreznije. Mnoge zgrade nemaju 13. kat, a jednako tako u nekim zrakoplovima ne postoji sjedalo s tim brojem. Postoji i

triskaidekafobija, to je abnormalan strah od broja 13. U SAD-u se petka 13. boji između 17 i 21 milijuna ljudi. Na svaki petak 13. u svijetu biznisa bilježi se gubitak od oko 900 milijuna dolara. Što se tiče povijesti, Egipćani su povezivali taj broj sa zagrobnim životom. Vjerovali su kako se njihovi životi sastoje od 12 faza, a sljedeća je ona kada umru. Broj 13 u njima je izazivao strahopoštovanje, strah i tajanstvenost. I Vikinzi su broj 13 smatrali nesretnim zbog večere organizirane u Valhalli na kojoj se okupilo 12 bogova, a 13. bog bio je Loki, bog zla kojeg na tu večeru nisu pozvali. (st)

mi prodiremo dublje

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak