Međimurske novine 1428

ISPOVIJEST ANE NOVAK iz Pribislavca čiju 55-godišnju majku u bolnici nisu pogledali pet dana

Doveli smo ju na nogama, a Želim širiti

STRANKA Matije Posavca dobila novo ime Nezavisna platforma Sjevera (NPS) str. 4-5

stranku i na druge županije

DUŠAN POSEL, vlasnik čakovečke mjenjačnice Lotus, stavio je ključ u bravu Ne

Smiješna brojka u slučaju rata

Ošasna imovina novi je problem koji kuca na vrata

UDRUGE voćara, vinogradara i povrćara i dalje bez skladišta Svoje jabuke skladište

Porscheom pobjegao u

ANKETA POD VUROM

Hoćete li posjetiti muzeje tijekom Noći muzeja?

Ove godine održava se 18. po redu Noć muzeja, međunarodna manifestacija koja je prepoznata u cijelom svijetu. Ovogodišnja tema jest Muzeji su važni! Povodom navedenog događaja

pitali smo mještane hoće li posjetiti muzeje, hodaju li inače proučavati postave i koliko je općenito važna kulturna baština određenog kraja.

(st, foto, zv)

Ingrid Ladicki, Čakovec: Ići ću posje�� Noć muzeja, ali u Varaždin. Ovogodišnja tema potvrđuje da su muzeji itekako važni i da bismo ih svakako trebali više posjećiva�. Budući da sam turis�čka vodičica, često sam okružena kulturno-umjetničkim sadržajima i uis�nu su bitni za očuvanje naše baš�ne.

Antun Lisjak, Domašinec: Vidim da je grad jako uređen, držimo do očuvanja kulture i tradicije. Redovito posjećujem muzeje sa svojom obitelji i ići ću u petak na Noć muzeja. Ja sam taman generacija koja je odselila gimnaziju iz Starog grada u novu zgradu, znači muzej poznajem jako dugo. Moj prvi posjet našem muzeju bio je 1959. godine i doista imam puno lijepih uspomena vezanih za njega.

Vlatka Mađarić, Čakovec: Inače sam znala posjećiva� muzeje za Noć muzeja i mislim da ću ići i ove godine. Ako budem išla, posje�t ću naš muzej u Čakovcu i novu Riznicu. Svašta zanimljivo se može vidje� i nauči� od naše međimurske povijes�. Smatram da bi ljudi više hodali da su muzeji besplatnog �pa, ali nije ni ovako za odbaci�, tu kod nas cijene nisu previsoke.

Marija Zadravec, Čakovec: Da, ići ću posje�� naše čakovečke muzeje i prošlih godina sam također podržala manifestaciju. Smatram da je Noć muzeja lijepa regionalna manifestacija gdje ljudi besplatno mogu vidjeti i proučiti povijesne postave. Iako je samo jednom godišnje besplatan ulaz, treba podrža� naše muzeje.

Dragu�n Stančin, Čakovec: Ići ću posje�� naš muzej u Čakovcu. Lijepa manifestacija koju treba podrža�, pogotovo sad dok im je ulaz besplatan. Svakako mislim da bi ljudi više hodali u muzeje da su besplatnog �pa, ali dovoljno je i jednom godišnje da pojedinac posje� najdraže muzeje ili one koji ga najviše interesiraju. Ipak su taj dan besplatni u cijeloj Hrvatskoj.

I Kekec je došao na Vincekov pohod

Na prošlovikendskim Vincekovim pohodima mogle su se primijetiti kolone raznih generacija ljudi, od najmlađih do najstarijih. Svima je bio glavni cilj uživati i rekreirati se na svježem zraku uz dašak snijega i prave zimske idile. Uz mnogo sretnih lica, zamijetili smo i lika koji nas je podsjetio na legendarnog kekeca!

ANDREJA KNEŽEVIĆ, ravnateljica Ljekarni Čakovec, o nestašici lijekova

Lijekova za teške bolesti ima dovoljno

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

- U Ljekarni Čakovec trenutno nema kritičnih nestašica lijekova. Gotovo za svaki lijek dostupne su zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima, odgovorila je na naš upit Andreja Knežević, ravnateljica Ljekarni Čakovec.

Drugim riječima, i u Međimurju ima poremećaja u distribuciji lijekova kao i u ostatku Hrvatske te cijeloj EU. Kao glavni razlog trenutne situacije, kako navodi Sunčana Glavak, naša europarlamentarka, je globalizacija proizvodnje lijekova, u kojoj su različite faze proizvodnje podijeljene na više lokacija diljem svijeta. Kina i Indija proizvode između 60 i 80 posto svjetskih aktivnih farmaceutskih sastojaka. Globalna kriza koja je krenula s pandemijom koronavirusa, poremećaj u prometu, rat u Ukrajini, ali i zimsko virozno vrijeme, sve se to poklopilo i sad smo tu gdje jesmo.

Tako trenutno u ljekarnama od bezreceptnih lijekova nedostaju neki sirupi na bazi ibuprofena kao što su npr.

sirup Neofen, sirup Nurofen, sirup Brufen, ali važno je naglasiti da postoje zamjene. Od sirupa na bazi paracetamola trenutno nedostaje baby sirup Panadol, no također postoje sirupi iste djelatne tvari od drugih proizvođača. Od lijekova na recept trenutno nedostaju sirupi Zinnat, Almacin i Amoksicilin, Pulmicort Respules i kapi Azopt.

Po drugi recept samo u iznimnim

situacijama

- Ako u ljekarni postoji lijek koji je potpuno identičan po sastavu, pakiranju i cijeni, pacijentu se može na licu mjesta umjesto propisanog izdati takav lijek, pojasnila je dalje. Ako jedna od nabrojanih stvari nije ista (npr. cijena zamjenskog lijeka bi bila viša od lijeka koji je propisan), pacijent se upućuje liječniku koji mu propisuje zamjenski lijek.

Kako bi se izbjegla eventualna situacija ponovnog naručivanja recepta za lijek kojeg trenutno nema, pacijenti se mogu raspitati u ljekarnama je li njihov lijek trenutno dostu-

pan ili nije. Liječnike također na dnevnoj bazi, telefonski i uživo, obavještavaju o stanju lijekova na policama.

- Za sada imamo sve lijekove za teže i teške bolesti, rekla nam je Vjera Štefan, vlasnica Ljekarni Štefan. Dakle, nema nestašice onkoloških lijekova, lijekova za kardiovaskularne bolesti i slično. Istina, dobivamo manje količine, ali uvijek se nekamo snađemo kako bismo zadovoljili svoje pacijente.

Uz lijekove, javila se i nestašica pojedinih vrsta i veličina pelena za odrasle. Jedan od razloga, navodi Vjera Štefan, možda je i cijena njihove izrade.

Nema potrebe za

stvaranjem zaliha

Gledajući sve to, čovjek se jednostavno mora zapitati treba li svoje lijekove, naročito one za kronične bolesti, kupovati unaprijed i stvarati zalihe.

- Pacijentima se ne preporučuje stvaranje zalihe jer za gotovo sve lijekove postoje adekvatne zamjene, pa bi se uz stvaranje zaliha u kućanstvima stvarale umjetne nestašice

i poremećaji tržišta, poručuje ravnateljica Knežević.

Isto tako, zalihe ne stvaraju ni ljekarne, već lijekove naručuju na temelju potrošnje. Što će značiti da nekih lijekova nema i jer se zbog slabije potrošnje ni ne naručuju.

Ipak, kako su nam obje naglasile, čini se kako se situacija ipak posljednjih dana poboljšava. Pa su tako u čakovečku ljekarnu ovoga tjedna stigli i lijekovi s djelatnom tvari paroksetinom, inače vrlo traženim u posljednje vrijeme.

Andreja Knežević, ravnateljica Ljekarni Čakovec

STRANKA Matije Posavca dobila novo ime – Nezavisna platforma Sjevera (NPS)

Želim širiti stranku i na druge županije

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Nezavisna lista Matije Posavca u utorak je održala godišnju skupštinu stranke na kojoj je promijenjen statut kako bi stranka prerasla u regionalnu.

Ključna točka skupštine bila je upravo promjena statuta radi strateških odluka vezanih uz prerastanje stranke u regionalnu kako bi zastupala interese sjeverozapadnih hrvatskih županija i njihova jačeg razvoja.

- Nezavisna lista s mojim imenom i prezimenom, Matija Posavec, osnovana je u ožujku 2021. godine mjesec i pol prije zadnjih lokalnih izbora u svibnju te godine.

Želeći na taj način i dalje graditi pristojan politički centar i dati podršku kandidatima po općinama i gradovima na izborima, tih mjesec i pol prije lokalnih izbora nije bilo dovoljno vremena da se iskomunicira novi naziv stranke, kazao je Matija Posavec, pa je zato i stranka u svom imenu imala moje ime i prezime da se ne zbunjuju birači, kazao je. Dodao je: Uskoro će biti sredina mandata čelnicima općina i gradova i županije, ali i u svjetlu daljnjeg političkog zastupanja sjevera donijeli smo određene odluke i tom pravcu.

Platforma je otvorena svima kojima je do razvoja sjevera - Bez ikakve lažne skromnosti mislim da sam u dosadašnjem političkom djelovanju pokazao neuobičajenu lojalnost zavičaju i sjeveru Hrvatske na način da sam kroz cijelo političko djelovanje bez obzira na sve posljedice i bez kompromisa zastupao interese Međimurja, a sada u nacionalnoj politici želim zastupati interese sjevera Hrvatske. Izmjenama statuta politička stranka Nezavisna lista Matije Posavca ubuduće će se zvati Nezavisna platforma Sjevera (NPS), naglasio je Posavec.

Nastavlja: - O tim se trima riječima može jako puno govoriti. Nezavisna da pošaljemo poruku da ostajemo nezavisni, prije svega lojalni građanima na području ovdašnjeg političkog djelovanja, platforma jer ćemo otvoriti vrata svima onima koji će se uključivati u tu priču bez obzira na svoje političke preferencije i bez obzira na to jesu li “jučer” bili u nekoj stranci, a sada su nezavisni ili su “danas”u nekoj stranci pa će sutra biti nezavisni.

Svi će imati priliku uključiti se u tu NPS, ako iza sebe imaju dokazane rezultate na svojim pozicijama bilo u mjesnim odborima bilo kao vijećnici, općina, gradova,

županije koji u svom djelovanju daju naglasak razvoju sjevera.

- Smatram da regionalni pristup politici nije samo zastupanje stavova regije, nego jača nacionalnu demokratsku sliku i učinkovitost javnih resursa.

Mi najbolje znamo što treba Međimurju. Zagorje najbolje zna što treba Zagorju, Slavonija – Slavoniji, Dalmacija – Dalmaciji, a ne da netko u Zagrebu odlučuje što treba nekoj od regija. Borit ćemo se da strateški projekti sjevera uđu u nacionalne dokumente, bez obzira radi li se o cestama, zaštiti okoliša, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, komunalnoj infrastrukturi ili prekograničnoj suradnji. Nakon što završimo sve formalnosti oko preoblikovanja stranke, pozvat ćemo pojedince i stranke da se uključe u rad NPS-a. Za početak želim da nam Nezavisna platforma Sjevera bude stožerna regionalna, a kasnije možemo surađivati sa sličnim opcijama i u drugim dijelovima Hrvatske.

Sjever Hrvatske mora doživjeti veću pažnju centralne vlasti

Po svim vrijednostima i svim rezultatima sjever Hrvatske mora doživjeti veću pažnju centralne vlasti. Prije svega imati svoje predstavnike, institucionalni i strukturni oblik koji će zastupati interese sjevera. Osim promjene na-

HRVATSKA KOMORA inženjera građevinarstva izabrala

Nini Dražin Lovrec povjeren novi mandat

Dipl. ing. građ. Nina Dražin Lovrec izabrana je ponovno za predsjednicu Hrvatske komore inženjera građevinarstva na konstituirajućoj Skupštini HKIG-a održanoj u Opatiji u subotu, 21. siječnja.

- Fokus mog drugog mandata bit će osnaživanje položaja građevinske struke u RH kao i još snažnije zastupanje interesa više od 7000 članova Komore.

Program za iduće četverogodišnje razdoblje, a koji sam predstavila na izbornoj Skupštini HKIG-a, uključuje i niz aktivnosti kojima ćemo utjecati na kvalitetu pružanja usluga i radova u graditeljstvu te aktivnosti u samoj Komori poput primjerice opsega usluga koje HKIG pruža, a kojima

ćemo povećati zadovoljstvo naših članova. Pred nama su izmjene Zakona o obnovi za koje vjerujemo da će značajno ubrzati obnovu.

Puno posla je pred nama svima i trebamo ga čim kvalitetnije odraditi, rekla je Dražin Lovrec. Podsjetimo, Dražin Lovrec izabrana je 2018. godine za predsjednicu

ziva stranke kroz promjenu statuta de�inirali smo i organizacijski oblik. Stanka ima predsjednika, dva potpredsjednika, devet članova predsjedništva, tajnika stranke i političkog tajnika. U ovom trenutku ja sam predsjednik NPS-a, ali ćemo uputiti poziv i dati priliku i drugim čelnicima ili političkim aktivistima da se uključe u rad Platforme. Dali smo si rok od mjesec i pol dana da vidimo kakva će biti reakcija na promjenu strukture i strategiju stranke. Tada ćemo organizirati veliku izbornu skupštinu nakon koje ćemo formirati županijske organizacije. NPS neće biti ograničena samo na Međimurje, nego će biti vezana i za Varaždinsku te Krapinsko-zagorsku županiju koje čine treću izbornu jedinicu. Postupno se želimo proširiti i na Bjelovarsko-bilogorsku i Koprivničko-križevačku županiju, da bismo u konačnici obuhvatili svih pet sjeverno hrvatskih županija.

- Meni je bilo osobito drago da su na našu skupštinu već sada došli pojedini predstavnici iz Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Jako mi je drago i da se javljaju sadašnji načelnici i gradonačelnici iz triju spomenutih županija i pokazuju interes. Na velikoj izbornoj skupštini ćemo izabrati ljude koji će obnašati funkcije u tijelima stranke, kazao je Matija Posavec, predsjednik NPS-a.

osnažila poziciju građevinske struke i inženjerske djelatnosti u društvu. U proteklom četverogodišnjem mandatu Dražin Lovrec dovršena je tranzicija u e-Komoru i digitalizacija cijelog poslovanja.

HKIG-a u prvom mandatu od 2018. do 2022. godine te je ujedno bila i prva žena na čelu Komore inženjera građevinarstva. U navedenom razdoblju Komora je postala lider u zastupanju interesa inženjera građevinarstva te

Ne smije se zaboraviti ni ogroman doprinos Komore i njezinih članova nakon potresa za što je Dražin Lovrec dobila i posebno priznanje Hrvatskog saveza građevinskih inženjera za osobit društveni doprinos. Predsjednica HKIG-a dobitnica je i dva KOLOS-a, najvažnije nagrade u sektoru građevinarstva i to 2011. godine za projekt Arena Centar u Zagrebu te 2014. za projekt Novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb. Dipl. ing. građ. Nina Dražin Lovrec 2021. izabrana je za potpredsjednicu ECEC-a, Europskog vijeća inženjerskih komora, koje ima 16 redovnih i četiri pridružene zemlje članice.

Nina Dražin Lovrec zanat je pekla u nekadašnjem GK Međimurje i ondašnjem Projektnom birou, odakle su izišli brojni respektabilni stručnjaci.

PRVI ZAŠTIĆENI objekt prirode u Međimurju

Platana u Nedelišću slavi

60 godina zaštite

Platana u Nedelišću prvi je zaštićen objekt prirode u Međimurskoj županiji, a zaštićena je 1963. godine.

Popularno se naziva i birov hrast. Iako nije hrast, taj je naziv dobila jer raste kraj kuće u kojoj je nekad živio birov, predsjednik mjesta, odnosno seoski starješina.

U proljeće 2019. godine dotjerivali su ju obučeni penjači – arboristi – orezivanjem suhih grana i sidrenjem krošnje. Time je poboljšan vitalitet stabla i produžen očekivani životni vijek. Ta ponosna dama imala je 2020.

godine prsni opseg 627 cm. Jedna je od najvećih platana u Hrvatskoj. Ove se godine obilježava 60. godišnjica zaštite platane u Nedelišću 4. veljače 1963. - 2023. Povodom toga inicijativom Međimurske prirode – Javne ustanove i odlukom Općine Nedelišće godina 2023. proglašena je Godinom platane. Svečano obilježavanje i program 2023., Godine platane održat će se u četvrtak 2. veljače 2023. godine u dvorani DVD-a Nedelišće u 11 sati. (dv, zv)

Ma�ja Posavec, predsjednik Nezavisne pla�orme Sjevera (NPS)

Nina Dražin Lovrec

Ovo je jedna od najvećih platana u Hrvatskoj

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Proteklog vikenda na Facebooku je kao grom odjeknuo status Ane Novak (29) iz Pribislavca čija je majka Dijana Novak (55) bila hospitalizirana na Odjelu gastroenterologije u Županijskoj bolnici Čakovec.

I dok su drugi mediji iz konteksta uzeli rečenicu u kojoj Ana prepričava kako je svjedočila smrti gospođe pokraj koje je njena majka ležala, zapravo je to samo zagrebena površina ove cijele priče. Kako bismo čuli cijelu priču, a ne tek kopirali njen status s društvenih mreža, javili smo se Ani Novak koja je za naše novine spremno podijelila potresno iskustvo koje je početkom godine doživjela njena majka u čakovečkoj Bolnici.

- Moja mama je već 30 godina u invalidskoj mirovini jer je 90-ih operirala tumor na mozgu, a kao posljedica je nastalo pomanjkanje ravnoteže. Zbog toga se proteklih sedam godina na duže staze kretala s pomoću guralice. Po kući je do sada sve mogla raditi sama.

Kuhala je, nosila drva, hranila kućne ljubimce, kupala se sama, otišla je u trgovinu i otišla na kavu. Vodila je sasvim normalan život, govori nam njena kćerka Ana kojoj se život nakon majčina boravka u bolnici promijenio za 180 stupnjeva.

Kako nam govori Ana, mama je prije 30 godina imala tešku operaciju, a sve je to prebrodila isključivo zbog snage volje i upornosti.

Da se pustila, sigurno bi već davnih dana završila u krevetu. To dobro zna cijela obitelj, pa tako mamu potiču na što više kretanja, upravo kako se ne bi dogodilo ono što se na kraju i dogodilo zbog ostanka u bolnici. Kako nam govori Ana mama joj je u bolnicu otišla pokretna i prisebna, a nakon višednevnog boravka u bolnici to više nije, stanje joj se pogoršalo. No, krenimo ispočetka, zašto je Dijana uopće i završila u bolnici.

Otišla zbog kašlja, ostala zbog tumorske tvorbe

Između Božića i Nove godine Dijanina obitelj pokupila je prehladu koja je u to vrijeme harala Međimurjem. No, Dijani se kašalj nije smirivao pa je Ana zbog sumnje na upalu pluća u večernjim satima 4. siječnja mami predložila da odu na hitnu i potraže pomoć. Otišle su u bolnicu gdje joj je sasvim slučajno, tijekom pregleda cijelog tijela, doktorica na OHB-u napipala nešto tvrdo u trbušnoj šupljini. Nakon toga je ultrazvuk pokazao kako je u pitanju tumorska tvorba za koju je potrebna operacija.

- Doktorica je mamu ispitivala o apetitu. Činjenica je da je imala smanjeni apetit, no nije imala nikakve druge simptome bolesti. Ništa ju nije boljelo. Pričekali smo nalaz krvi, doktorica je rekla da je ipak potrebno da ostane u bolnici radi daljnjih pretraga. Čak sam i ja rekla da je najbolje da sad ostane, da se napravi sve što je potrebno. Doktorica ju je pitala hoće li ostati, nakon malo negodovanja pristala je i ostala, govori nam Ana.

To je jutro sve potrebno donijela mami. Od pidžami, četkice za zube, čistog donjeg rublja pa do protuklizne podloge za tuširanje, sve ono što joj je bilo potrebno za ostanak u bolnici. Ana je nabavila hodalicu, baš kako bi se mama mogla samostalno kretati po sobi, hodniku, otići do WC-a i slično. No, sve što se dalje događalo bilo je potpuno suprotno od očekivanog scenarija.

Dijana Novak (55) prije 30 je godina oboljela od raka na mozgu. No, snaga volje gurala ju je dalje. Sve je obavljala sama, od kućanskih poslova do osobne njege. Odgojila je dvoje djece, a oni su sada primorani preuzeti brigu o njoj

- Znala sam da mamu, ako samo jedan dan ne hoda ili predugo leži u krevetu, sve boli i zato sam i donijela tu hodalicu jer sam htjela spriječiti da joj mišići u krevetu dodatno zakržljaju. Mora se kretati.

Mamina je hodalica, međutim završila u maloj, skučenoj sobici čakovečke bolnice gdje je ležala s još dvije pacijentice.

- Zvala sam mamu svaki dan i rekla mi je na telefon da dobiva samo juhe za jesti i da joj je muka od toga. Kada sam došla u subotu u posjet, vidjela sam da su mamu smjestili na zadnji krevet, guralica je stajala par dana u hodniku, a kad su ju premjestili u sobi, stavili su ju u kut i do nje mama fizički nije mogla doći. Ukratko, guralica je služila za ukras. Moram napomenuti da tih dana nije uopće šetala, bila je prikovana za krevet. Tu subotu u posjetu sam joj rekla, ‘ajmo malo na hodanje, na što je rekla da ne smije ići.

- Otišla sam do sestre, koja mi se nije htjela ni predstaviti i pitala ju smije li moja mama izaći iz sobe i prošetati. Rekla je da ne smije ići. Odgovor je objasnila da je to zbog toga što je slaba, dezorijentirana i nema snage. Uz to mi je dodala da je u noći pala, tehničari su ju morali dizati i još se uka-

kila. Mama je potvrdno rekla da se to dogodilo. A razlog je bio taj što je ona zvonila, ali se rijetko kad tko odazvao.

Zabranili joj dizanje iz kreveta i stavili pelenu

Nitko nije dolazio, ona je bila u potrebi i naravno da je sama pokušala ustati. Nakon toga, kako bi spriječili to, stavili su joj pelene. Pokretnoj ženi od 55 godina, a prema kojoj su se ponašali kao da je invalid. WC nije bio u sobi, već u hodniku, dakle šansa da padne je bila očigledna. Koliko je jako udarila, je li se povrijedila, nitko živ nije provjerio.

- Od toga dana je slijedila kazna. Barem tako ispada. Lakše im je bilo da ima pelene, da se ne miče iz kreveta. No, u nedjelju sam ja ponovno ljubazno zamolila sestru da joj makne infuziju i da odemo barem malo hodati po bolnici kako bi se razgibala. Nakon negodovanja, sestra je pristala. Mama je jedva sjela i izvukla se iz kreveta. Hodala je otprilike 10 minuta. Dakle, u krevetu je bila 23 sata i 50 minuta, a bila bi 24 sata da brat i ja nismo reagirali.

U tih tjedan dana koliko je bila na Odjelu samo su ju prebrisali krpicom. Kakvo tuširanje ili pranje zuba?

Osim toga, mama je stalno bila gladna jer je dobila,kako mi je govorila, “juhu”. Povraćalo joj se od te guste tekućine, za koju sam kasnije saznala da je zapravo izmiksani ručak, meso i pire od krumpirana primjer. Mama ima zube, može žvakati i gutati, nije mi jasno zašto su ju stavili na izmiksanu hranu. U četvrtak, dakle drugi dan od dolaska u bolnicu, trebala je ići na gastroskopiju, no na kraju nije išla. Svi znamo da na operaciju moraš doći dobrog općeg stanja, a na moje apele što se tiče prehrane nisu slušali i dandanas nemam odgovor zašto je ona na tome bila kada ionako nije išla ni na kakve pretrage, a da i je napravljena gastroskopija, a nije, ne treba kašasta prehrana, nego može kruta, ali samo natašte, govori Ana.

Ana je zapravo cijelo vrijeme tražila odgovornu osobu kojoj će reći da mami treba hodalica, kako je gladna, žedna i mora se kretati kako ne bi pala u krevet. U par navrata joj je donijela hranu koju mama zbog slabosti skoro i nije takla. Svakim je danom bila slabija, što je Anu naravno zabrinjavalo. Sestre i dežurni liječnici stalno su prebacivali lopticu.

I tako je to bilo do ponedjeljka, 9. siječnja, kada je Ana konačno došla do liječnice koja je bila zadužena za slučaj njene mame. No prije toga, to jutro zvala ju je mama da ju zamoli ako joj može donijeti pidžamu.

TEMA BROJA

Uz Dijanu Novak svakodnevno je njena obitelj: Kći Ana koja je ovaj slučaj i pokrenula, sin Saša i njegova

površinu nakon istupa Ane Novak (29)

iz Pribislavca

smo ju na a odvezli kolicima!

gastroenterologije, liječnica nije uopće došla, smjestili su ju u kut sobe, nam Ana Novak u suzama situaciju koja se odvijala početkom

Na što joj je Ana rekla kako ima pidžame u vrećici koje je ona još prvog dana donijela. Nakon kratkog razgovora, Ana je otišla gore na Odjel kako bi joj pokazala gdje su pidžame. Zato se tog jutra i zatekla u sobi kada je pokraj nje na krevetu preminula gospođa koja se hranila na sondu. (O tome više pročitajte u okviru teksta)

- Tehničar mi je na vratima rekao da mama ima pidžamu. Došla sam u sobu i vidjela da mama ima gornji dio pidžame, a na dolje je bila gola, bez pidžame, čarapa i s pelenom. Ništa mi nije bilo jasno, a taj mi je taj isti tehničar onda objasnio da mami nije potrebna pidžama dolje s obzirom na to da ne hoda. Kakav je to odgovor? Bilo joj je zima, a nikoga nije bilo briga. Sva sreća da sam došla i obukla i utoplila ju.

- Mama je toga jutra trebala ići na gastroskopiju, nije smjela jesti, no sestre su joj zabunom dale jesti. Dakle, još jedan njihov propust i produženi boravak moje mame u bolnici.

Konačno je Ana došla do liječnice koja je bila zadužena za nju, ušla na konzultacije gdje ju je dočekao novi hladan tuš. Nije dobila odgovor niti na jedno pitanje. Zašto je mama morala biti hospitalizirana cijeli vikend kada joj nisu napravili niti jednu pretragu, zašto je morala jesti kašastu hranu, ni zašto joj nisu omogućili hodanje uz pomoć hodalice. Dapače, Ana prepričava kako joj je doktorica odgovarala s podsmijehom, stalno ju ponižavala i ponašala se prema njoj neprimjereno.

- Otišla sam i treći put u ravnateljstvo za kvalitetu, zatražila da se promijeni mamin liječnik, jer sam kod njene doktorice pitala zašto mamu tako hrane, da gladuje, doktorica mi je samo odgovarala kako je tako odlučio dežurni liječnik na dan kada je mama primljena.

Gledala je privatne poliklinike, sve samo da mamu izbavi iz te situacije. I nakon prijave slučaja sve je nekako konačno krenulo.

Dijana je otišla na operaciju u petak, 13. siječnja, a 18. je stigla doma u Pribislavec. No, ništa više nije isto. Kroz suze nam govori Ana kako je mama imala suicidalne misli. U ovom trenutku potrebna joj je dodatna njega. Njihov je život postao sve samo ne normalan. Ana govori kako je rastrgana.

Ima posao, malo dijete, a mami je potrebna 24-satna njega. Krivi Odjel gastroenterologije koji je njenu mamu pretvorio u zaista nepokretnu osobu. Potreban joj je i fizijatar i psihijatar.

Odgovor iz Bolnice

Iz Županijske bolnice Čakovec poslali su medijima priopćenje još u subotu, 21. siječnja, u kojem se ispričavaju

Što stoji iza smrti cimerice Dijane Novak?

Toga ponedjeljka, 9. siječnja, kada se Ana Novak gotovo slučajno zatekla u sobi, pred njenim se očima dogodio nemili događaj, a koji su ostali mediji izvan konteksta prenijeli i stavili kao glavni događaj u ovom cijelom slučaju.

Kako nam je Ana potanko ispričala, radi se o tome da je sestra mijenjala infuziju preminuloj pacijentici, ali je u međuvremenu postupak objašnjavala studentici, pa je tako više bila koncentrirana na to kako bi dobro prenijela znanje.

- Bila sam s njom u sobi kada je sestra došla promijeniti infuziju i cimerici koja je ležala pored moje mame,

pacijentici ukoliko se utvrdi da je navod točan.

- Bolnica je odmah po dospijeću pritužbe započela internu proceduru utvrđivanja okolnosti koje su dovele do nesporazuma, a koje ćemo u ponedjeljak dostaviti podnositeljici pritužbe.

Također, istog ćemo dana o slučaju i pritužbama obavijestiti Ministarstvo zdravstva i zatražiti da sami istraže je li i kako došlo do pogreške na Odjelu gastroenterologije, a koja se prvenstveno odnosi na lošu komunikaciju na relaciji obitelj pacijenta – liječnik.

Činjenicu da je za vrijeme boravka kćeri kod majke u bolničkoj sobi preminula pa-

sve te dane sam vidjela samo da žena vegetira i da ju hrane na sondu. Kada je sestra došla, primijetila sam da je staričina koža potpuno žuta, a koji dan prije kod nje je bio i svećenik. Gledam ja tu ženu i pitam sestru diše li ta žena, bila je cijela žuta. Sestra joj je zatim probala puls, zvala je i kolegicu, koja je isto probala puls, zatim su zvale i doktoricu.

Ne znam je li žena umrla tada, čula sam samo da netko pita "tko ju je našao?" Došla je doktorica, nervozna. Je li starica bila mrtva dvije minute, deset ili duže, ne znam, u trenutku kada sam ju ja pogledala bila je potpuno žuta, kaže Ana.

cijentica u istoj sobi, a sestra joj je mijenjala infuziju, ako je istinita – neobranjiva je. Mogli bismo ju pokušati braniti vrlo teškim stanjem pacijentice zbog čega je uglavnom spavala, ali nećemo, pustit ćemo da nadzor utvrdi je li ta tvrdnja istinita i u skladu s nalazom poduzeti daljnje korake, rekli su između ostalog iz Bolnice.

Kontaktirali smo ravnatelja Igora Šegovića koji nam je rekao kako točnost navoda s njihove strane procjenjuje Povjerenstvo za unutarnji nadzor, dok će se ti rezultati nadzora Povjerenstva znati u petak ujutro 27. siječnja, dakle u trenutku kada su naše novine već na kioscima.

njegova djevojka Luiza

Status na Facebooku koji je pokrenuo cijelu lavinu

KRAJEM PROSINCA u Međimurskoj

županiji 2.030 nezaposlenih

Poslodavci su tražili 425 radnika

- Krajem prosinca zaposleno je 147 osoba, dok je 26 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti

Krajem prosinca 2022. godine u evidenciji je bilo 2.030 nezaposlenih osoba, što je porast nezaposlenosti u odnosu na prosinac 2021. godine za 10,3 posto, dok je u odnosu na studeni evidentiran blagi porast za svega 0,4 posto. Zaposlena je 43.211 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za prosinac je 4,5 posto.

Tijekom prosinca iz evidencije nezaposlenih izašle su 262 osobe. Zbog zaposlenja su evidenciju napustile 173 osobe.

Na temelju radnog odnosa zaposleno je 147 osoba, dok je 26 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije je brisano 89 osoba, zbog izlaska iz radne snage, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i dr.

Tijekom prosinca u evidenciju nezaposlenih novo-

DUŠAN POSEL, vlasnik mjenjačnice Lotus stavio je ključ u bravu

Ne može se živjeti od forinti i “švicaraca”

prijavljeno je 270 osoba. S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja izravno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz sljedećih djelatnosti: prerađivačka industrija – 40 osoba, javna uprava i obrana – 39 osoba, građevinarstvo – 24 osobe i smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 20 osoba.

Tijekom prosinca poslodavci su prijavili potrebe za 425 radnika. Potrebe su pretežito iskazane u prerađivačkoj industriji (208), građevinarstvu (63), obrazovanju (42) i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (41). Prema rodu zanimanja potrebe su pretežito iskazane u rodovima zanimanja: zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (183), znanstvenici/ znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje (59), jednostavna zanimanja (59 ) i uslužna i trgovačka zanimanja (41).

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099

fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

Posao se mjenjačnicama, do uvođenja eura, većim dijelom, gotovo do 80 % svodio na zamjenu eura u kune i obratno. A sada više nema potrebe za tim pa se i gubi smisao njihova postojanja

Piše: Vlasta Vugrinec

- Još smo 15 dana hodali u mjenjačnicu, nisam mogao samo tako otići, tužnim glasom ispričao nam je Dušan Posel, vlasnik Lotusa, jedne od najdugovječnijih čakovečkih mjenjačnica.

I on je sa svojom i čakovečkom i varaždinskom mjenjačnicom postao kolateralna žrtva uvođenja eura, pa je zbog neisplativosti obje zatvorio.

Tek manji dio opstaje

I doista, ulaz u mjenjačnicu Lotus koja se nalazi u središtu grada Čakovca, priječi visoka metalna ograda s rešetkama zaključana lokotom. Već sam letimični pogled govori da se radi o novom lokotu, stavljenom nedavno. A to nedavno bilo je oko Nove godine.

CIMERMAN

Potražili smo i mjenjačnicu na čakovečkom Jugu. U prostoru sad već bivše mjenjačnice dočekala nas je djelatnica Tiska koji se tu uselio već sredinom mjeseca studenoga.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

POGLED ODOZDO

U potrazi za otvorenom mjenjačnicom put nas doveo do još jedne dugovječne čakovečke mjenjačnice i to one u Preloškoj ulici, mjenjačnice Dabo. Ona nije zatvorila vrata,

Zašto me ganuo ulazak u Schengen?

Vrijeme je da pacijent bude u središtu

I to je uglavnom sudbina mjenjačnica diljem Međimurja i cijele naše zemlje. Drugim riječima, ili stavljaju ključ u bravu ili pak posao šire na drugi asortiman robe. Posao im se, do uvođenja eura, većim dijelom, gotovo do 80 % svodio na zamjenu eura u kune i obratno. A sada više nema potrebe za tim pa se i gubi smisao njihova postojanja.

Franci se više mijenjaju u Švicarskoj

Dušan je sa svojom mjenjačnicom živio 33 godine i nije mu bilo lako samo tako staviti ključ u bravu.

Dušan Posel zatvorio je svoju mjenjačnicu Lotus nakon 33 godine rada već normalno posluje. Da je tome tako, svjedoči i klijent koji je došao kupiti forinte dok smo mi čekali odgovor vlasnika na pitanje želi li nam reći što o budućnosti radnje. Nažalost, nije želio razgovarati. Srećom, drugim kanalima doznali smo kako mjenjačnica malo mijenja svoj fokus i neće joj više biti prioritet mijenjanje valuta, već se okreće igrama na sreću.

- Teško mi i zbog ljudi koji su dolazili, a znalo ih se izmijeniti i do 200 na dan, ističe Dušan. Sa svakim si progovorio pokoju riječ, s nekima sam već bio i na “ti”, postali smo poznanici, a sada je sve to nestalo.

Pokušao je, kaže, raditi i dalje, nakon Nove godine, no nije išlo. Ljudi koji su radili u Švicarskoj tamo su mijenjali svoje franke jer je navodno tečaj bio povoljniji. Forinti se više ne kupuju toliko jer Mađarska “priznaje” i kune i eure. Osim toga, ljudi dosta upotrebljavaju i kartice u ino-

zemstvu. Kako pak prostor ne bi zjapio prazan, pokušao je pokrenuti neki drugi posao, poput zalagaonice.

- Nisam uspio jer naš hrvatski zakon takvu vrstu riječi i posla ne poznaje, objasnio je. Istina, to je na granici morala, ali takvih radnji ima diljem svijeta.

Pokušao je pronaći i potencijalne partnere za neki posao, međutim nitko nije bio zainteresiran, niti pak je netko imao kakvu poslovnu ideju.

On je u mirovini, �inancijski je zbrinut, no njegova kći bi htjela nastaviti s poslom upravo u prostoru mjenjačnice za koju je i ona ostala vezana. U stvari i ona je stavila ključ u bravu jer je posao preuzela od njega kad se on povukao u mirovinu.

S

Posao kojim se bavim ne dopušta mi da se prečesto raspekmezim. Ali ulazak u Schengen me baš raspekmezio.

igurna sam da se na studiju medicine ili u školi za medicinske sestre uči o odnosu prema pacijentima i njihovim obiteljima.

Sigurno im je jasno da su bolesnik i njegova obitelj u vrijeme bolesti u povišenom emocionalnom stanju, hipersenzibilni, zabrinuti, zbunjeni i uplašeni.

Liječnici imaju dvije zadaće: prva je dati sve od sebe da riješe zdravstveni problem pacijenta, ali i da ga umire jednako kao i njegovu obitelj,

Euri kao euri. Novca nikad dosta i to je samo zamjena jednih papira i kovanica za druge. Zapravo, od onih sam koji više plaćaju karticama nego kešom i da me probudiš u pola noći, nisam sigurna da bih točno odgovorila, što je na kunama, a što na lipama. Drago mi da su naši nogometaši brončani, ali oni su

a medicinske sestre da budu uz to i brižne prema njima. Zdravstveni djelatnici rado govore da je biti liječnik ili medicinska sestra poziv, a ne zanimanje i u skladu s tim briga o pacijentu je njihova sveta zadaća.

Sve to navodim zbog zadnjeg slučaja koji je iz bolnice došao u javnost u kojem se pacijentica i njezina kći žale na postupanje u bolnici.

Svaka odgovorna bolnička uprava tu bi reakciju obitelji ozbiljno uzela u razmatranje

samo suvremena verzija gladijatora, plaćenici, koji narodu pružaju visoku dozu zadovoljstva. Stari Rimljani su dobro znali da narodu treba dati kruha i igara i ništa se od tada nije promijenilo. Schengen je nešto drugo. Možda zato što živim na granici sa Slovenijom i Granični prijelaz Mursko Središće u mom životu ima važnu ulogu. Micanje rampe meni puno znači. Odmah iza graničnog prijelaza živi moja draga šogorica Marina. Prvu ulicu desno iza graničnog

i nipošto ju ne bi pokušavala “objektivizirati” i dokazivati da pacijent nije u pravu jer se to onda svodi na “operacija uspjela, a pacijent umro.”

I da, mijenja se duh vremena. Pacijenti i njihove obitelji ne žele šutjeti u strahu od “odmazde” u slučaju da se ponovno pojave u bolnici.

Ali za sada progovaraju tamo gdje se osjećaju sigurno, izvan institucije. Nažalost, u institucije nemaju dovoljno povjerenja. Na društvenim mrežama osjećaju se zašti-

prijelaza u Petišovcu. Rampa nas je preko noći razdvojila u dvije države. Da sam glasnije podviknula, bila bi me čula preko Mure, a ako sam ju zvala telefonom, prije ukidanja roaminga i prije mobitela, bio je to skup međunarodni poziv kao da sam zvala u Kanadu. Put do bratića Ivana u Ljubljanu postao je “teško” inozemstvo, nakon što smo živjeli u zajedničkoj državi. K šogorici u “susjedno selo” preko granice morala sam na nedjeljno obiteljsko

ćeni virtualnom javnošću jer osjećaju da ih tu institucija ne može ušutkati, nego da se njihov glas čuje.

Zbog nepovjerenja u institucije, u ovom slučaju u bolnicu, odgovorna je ona. Moraju poraditi na povjerenju u sebe.

I točka. Moraju ga zadobiti strpljivim i upornim radom, bez odnosa s visoka prema pritužbama pacijenta, počevši od šaltera na koji pacijent ulazi u bolnicu pa nadalje.

Dvije godine bili smo u razdoblju pandemije, kada

druženje švercati kolače, a od nje u povratku trešnje i �lance. Carinici i policajci su na nas lokalce (ČK-registracije), srećom, ipak gledali malo mekše kad smo nedjeljom poslijepodne na pitanje: Kam pak greste?- odgovarali: - K rodbini u Petišovce. Granica je u početku bila neprirodna i samim carinicima i policajcima. Prvih dana su u sto metara udaljenu slastičarnicu Buco u centru Murskog Središća u vrijeme šihte za vrućih dana odlazili po sladoled.Gane me

je rad zdravstvenog osoblja s pacijentima bio izoliran od javnosti. To nije bila situacija pogodna za izgradnju povjerenja. Obitelji, odvojene od svojih najmilijih koji su bili liječeni ili umrli na izoliranim odjelima za koronu, potiho su strepile i patile kako je njihovim najmilijima dok su se borili s bolešću ili umirali izolirani od njih. Nimalo neobično što se društvena svijest nakon tog promijenila i da sada traže veću empatiju i razumijevanje.

da će rampa biti maknuta, premda se vrijeme i događaji koji su naprasno prekinuti, postavljenjem rampi, neće nastaviti. Nikad više neće biti zabava u Čardi, jer je obitelj koja je držala popularnu krčmu, odmah na ulazu u Sloveniju u graničnom prostoru, preseljena. Ni kriva ni dužna našla se na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme pa je zatvorena. Samo će nove generacije kao mi nekada imati priliku da se zbliže, zaljube, sklapaju mješovite brakove, rade, ku-

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

INTERVJU S BERNARDOM CECELJOM o tome kakva je

Vjerujem da će ova godina biti bolja od prošle, ali ne očekujem vatromet!

Tijekom pandemijskih restrikcija pali su s proizvodnjom madraca na gotovo 50 posto proizvodnje, no pametnim strategijama ostali su u igri. Ipak još nije dostignut prijašnji nivo

Piše: Tomislav Novak

Foto: Zlatko Vrzan

Godina u koju smo zakoračili vjerojatno je jedna od najtežih za predviđanje bilo kakvih rezultata zbog niza nepogodnih pojava u prošloj godini.

Nestabilno tržište energenata i dalje je nepredvidljivo. In�lacija koja bi trebala jenjavati pokazuje se žilavijom nego su ekonomski znalci predviđali, a realna vrijednost plaća i dalje pada. Europske sankcije uvedene Rusiji zbog besmislene agresije na Ukrajinu kojoj se još ne nazire kraj ne libe se prouzročiti „re�luks“ koji povratno šamara i europsko gospodarstvo. Ta nepredviđena najezda gospodarskih nepogoda dolazi pak nakon globalne borbe protiv pandemije koja se sve više pokazuje kao neuspješna reakcija na napad panike, od koje su se države trijeznile jedna po jedna. Nakon svega čini se kako je umjesto pandemije, borba protiv nje više štete napravila svemu ostalome. Nepovratno je uništila ne samo gospodarsko-političke odnose uspostavljene nakon II. svjetskog rata već i građanska prava i slobode koje su direktno povezane s funkcioniranjem tržišta i gospodarskim rastom. Srećom, kad je sve već počelo

izgledati apokaliptično, države su počele poprimati karakteristike policijskih država, a hajke na necijepljene bile su pred tim da završe i �izičkim obračunima rulje i povijesnim humanim podbačajem, pandemija je počela jenjavati, ali su ostale traume i gospodarske posljedice.

Svemu tome ulje na vatru dodaje i jedinstvena politička situacija u Hrvatskoj čija se elita još nije odvikla od državnog intervencionizma pa sve češće više izgledamo na društveni eksperiment koji se igra centralističkog apsolutizma zadržavajući koronaško krizno upravljanje u svojoj političkoj doktrini. Srećom, s Novom godinom ušli smo u Schengen i prihvatili euro kao valutu što bi trebalo dati barem neki dodatni vjetar u leđa našem gospodarstvu. Manje je bitno je li zbog toga došlo jer su desetljeća povlađivanja Europi urodila plodom ili pak zbog toga što je EU trenutačno na klimavim nogama, a bili smo aktivni sukrivci niza diskutabilnih političkih odluka zadnjih godina pa smo dobili „bonus“.

U takvo nepredvidivo vrijeme čak ni iskusnim liderima nije lako ostati mirnima i orijentiranima na bitno, razvoj i uspješno poslovanje, jer većinu fokusa potroši na

interventno gašenje požara i spašavanje onoga što se spasiti da ili čak i strah od gubitka dugogodišnjeg truda.

Tijekom pandemije proizvodnja pala na 50 posto

Međimurski poduzetnici, naročito oni koji nastupaju na globalnom tržištu, direktni su sudionici navedenih promjena i možda su najbolji za nezahvalan zadatak predviđanja nove poslovne godine. Jedna od njih je i Bernarda Cecelja, poduzetnica koja danas 70 posto proizvodnje plasira na europsko tržište, ali se ne libi ni ulaziti u nove razvojne projekte u vlastitoj domovini. Pa je tako osim Bernarde d.o.o. u Pušćinama otvorila i tvrtku

Bernarda Nova u Nedeljancu 2008. godine, prvenstveno za potrebe rezanja spužve po mjeri, no kasnije se proširila i na ugostiteljstvo. Dakle Bernarda Cecelja, osim dugogodišnjeg iskustva u proizvodnja madraca i kreveta, sad ima i prošireno iskustvo s turističkim biznisom koji je naročito bio na udaru tijekom pandemije.

- Za vrijeme pandemije mi smo izgubili 50 posto prometa u proizvodnji madraca i kreveta. Jer je i Europa bila zatvorena. Ne samo hoteli, što je vezano uz turizam, već i sajmovi i poslovne manifesta-

cije pri kojima se pune hoteli u tim gradovima. Dakle, sve je stalo, i turističke i poslovne destinacije, kaže Bernarda Cecelja.

Naime, proizvodnja kreveta i madraca direktno je vezana za njihovo trošenje jer se mijenjaju svakih od 5 do 6 godina, naročito zbog zdravstvenih razloga. U hotelima odsjedaju ljudi različite kilaže, zdravstvenih kategorija, navika prehrane, mirisa… Ukratko, hoteli troše madrace. I stoje li hoteli, stoji i proizvodnja kreveta i madraca.

- Mi smo se prošle godine s proizvodnjom vratili na nekih 70 posto one predpandemijske 2019. godine. S tim da su naši zaposlenici dobivali punu plaću i kad je pogon bio zatvoren. Još ću i spomenuti da mi još uvijek ne zapošljavamo radnike iz trećih zemalja jer njegujemo odnos s našim zaposlenicima, kaže Cecelja. Široki program ponude i proizvodnje osigurao je stabilno poslovanje

Unatoč velikom udaru na hotelijerstvo, �irma je preživjela. Naime Bernarda svoje proizvode razvija u pet grupacija. Prvi je opremanje objekata koji primaju veći broj „spavača“, kao što su hoteli, studentski domovi, pansioni…

Druga grupacija su individualni kupci gdje do izražaja dolazi inovativnost i iskustvo Bernardinih stručnjaka. To omogućuje rješenje u vezi kreveta i madraca koji su potpuno prilagođeni s obzirom na zdravstvene, prostorne ili druge potrebe kupca. Što je najbolje, Bernarda i ta rješenja isporučuje brzo i u stvari nevjerojatno povoljno, jer drži u svojim rukama sve faze proizvodnje – od krojenja i rezanja madraca,

okvira, prilagodbe tesktila i ostalo. Treće područje je nautika, rješenja za brodove koja pak moraju biti vatrootporna i vodootporna. Četvrto je dječji program koji opet ima vlastitu klijentelu, kao i peto područje, a to je medicinski program. Dakle, mudrom diversi�ikacijom ponude Bernarda ne dolazi u poziciju da bude ovisna o jednoj vrsti tržišta i klijenata.

- Sva naša proizvodnja bazira se na krevetu. Madraci, jastuci, popluni, uzglavlja… Krojimo i šivamo sami. Većina repromaterijala je iz Hrvatske, a ostalo je iz EU-a. Tekstil uvozimo, spužvu uvozimo, a i specijalnu vrstu građe od jele ili bora koji rastu na visokoj nadmorskoj visini, te ju zbog gustoće godova i kvalitete drva,koristimo za izradu naših kreveta. Ono što je kod nas speci�ično je npr. što su naši materijali certi�icirani kako su bez štetnih sastojaka i imamo svakih šest mjeseci provjeru certi�ikata dobavljača za njihove repromaterijale. Fokusirani smo na zdravlje i zbog toga je naš moto „Dobar san za zdrav život“.

A do naših inovacija dolazimo i u suradnji s Tehničko-tekstilnim fakultetom, Šumarskim fakultetom, liječnicima i u razgovoru s našim kupcima o njihovim potrebama i problemima. Tako je npr. i nastao naš antire�luksni madrac ili pak jastuk „Pospanko“ za one koji pate od apneje.

Kakva su očekivanja za 2023. godinu?

- Ukratko očekujem da će biti bolja od 2022. godine, ali ne očekujem neki vatromet. Mi smo u industriji koja nije ljudima prva na pameti. Naši artikli se ne kupuju svaki

dan. Čovjek se ipak prvo mora najesti, platiti režije, a hoće li uložiti u dobro spavanje, to je tek negdje kasnije na redu. Naročito mlađima, dok se u srednjim godinama već ipak počinje razmišljati i o kvaliteti sna. S obzirom na pad vrijednosti novca, ljudi će si pažljivo raspoređivati novac. Nas spašava naša kvaliteta, brzi rokovi isporuke i to što znamo zadovoljiti želje i potrebe kupaca. Tu je naša snaga, kaže Bernarda Cecelja. No to nije jedini adut koji gospođa Cecelja razvija. Ove godine namjeravaju otvoriti hotel u Varaždinskim Toplicama, koji će zaokružiti njihovu turističku ponudu. Naime preko tvrtke Bernarda Nova krenulo se u otkupljivanje derutnih kuća u Varaždinskim Toplicama još prije desetak godina. Kuće su se obnavljale i preuređivale u suradnji s konzervatorima te je do sada to pretvoreno u Pansion Bernarda, Restoran Bernarda, a ovog proljeća trebao bi zaživjeti i hotel.

- Taj kompleks smješten je na idealnom mjestu, na ulazu u Varaždinske Toplice nakon silaska s autoceste. Hotel će imati 27 soba od kojih će neke biti namijenjene za medicinski sadržaj, dvije termalne kupke jer smo direktno priključeni na termalni izvor. Imat ćemo masažu, nešto �izikalne terapije, tursku, �insku i infracrvenu saunu te slanu sobu. Ciljana klijentela su nam inozemne grupe koje dolaze na od 8 do 10 dana te poslovni ljudi koji traže jednokratna noćenja. Otvaranje su odužili neki administrativni zahtjevi, no sigurna sam da ćemo ovog proljeća krenuti s radom, rekla nam je Bernarda Cecelja u svom pogledu na očekivanja u 2023. godini.

izrade

poslovna godina pred nama

Panorama grada Varaždinske toplice. Bijela zgrada u prvom planu dolje desno je novoizgrađeni Bernardin hotel koji treba poče� s radom ovog proljeća, a kuće oko njega i ispred njega su uglavnom ostali objek� kupljeni ranije, restoran Bernarda i istoimeni pansion

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Život u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Novi početak za “cug-mašinu”

Tihi rekvijem za kunu

jubav prema Međimurju iskazuje se na neočekivane načine. Likovni umjetnik iz Franjo Žeželj Mustak iz Preloga svojedobno je kao društvenu kritiku komunizma nezadovoljan stanjem pruge i vlakova u Međimurju naslikao vlak koji se kreće pomoću magnetne levitacije na pruzi Zagreb – Budimpešta, znajući da je to samo želja koja se nikad neće ostvariti. Od tada je prošlo pola stoljeća, a do današnjih dana mnogo se toga nije promijenilo. Domaći ljudi putuju automobilima, vrlo rijetko vlakom.

LU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Vjerovali ili ne, za nekoliko godina vozit ćemo se u Varaždin i Zagreb vlakom na - baterije. Takva obećanja dao je premijer Plenković najprije na klimatskoj konferenciji COP 27 u egipatskom

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

U PRELOGU je najavljen projekt 100 pametnih tvornica

janje tunela kroz obronke

tri�ikacija cijele pruge do Zagreba stajala bi oko 500 milijuna eura i tko zna kad će doći na red, ako uopće dođe. Zbog toga se djelomično rješenje našlo u baterijskim vlakovima barem što se tiče putnika jer su oni sasvim ekološki i prikladni.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Nove tehnologije bez otpuštanja radnika

Piše: Vlasta Vugrinec

Sharm el-Sheikhu krajem prošle godine, govoreći o našoj Nacionalnoj zelenoj strategiji. U zagrebačkom Končaru već se izrađuju stanice za baterije i prototipovi modernih niskopodnih vlakova na baterije, takozvani vlakovi BEMV, baterijski elektromotorni vlakovi, koji bi trebali zamijeniti zastarjelu �lotu od 60 motornih vlakova Hrvatskih željeznica. Prva dva vlaka trebala bi kao prototipovi biti gotova za dvije godine.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Drugim riječima, pruga kroz Međimurje neće biti elektri�icirana, voziti ćemo se na baterije i kupovati djeci vlakiće na baterije. Druga je priča s teretnim vlakovima, tu će rješenje malo pričekati.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

duzećima da to što bezbolnije i bez ijednog suvišnog novčića to odrade kako bi bili konkurentniji na tržištu i podigli poduzeće na jedan viši nivo, istaknula je direktorica Štefanić.

mjeri prihvatiti i kako će ga is�inancirati. Poduzeća, naime, digitalizaciju same �inanciraju bilo da se radi o vlastitim sredstvima bilo uz pomoć EU fondova.

dostupne prekvali�ikacije i edukacije.

Poziv gospodarstvenicima

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Riječ je o vlakovima koje pokreću oveće baterije koje će se puniti na �iksnim pružnim punjačima u Varaždinu, Bjelovaru, Virovitici, Osijeku, Splitu i Puli. Osim baterija, ti će se vlakovi moći kretati i pomoću standardnog pantografa na elektri�iciranim prugama.

I tu je poanta. Izgradnja dvadesetak kilometara

Zelene promjene očekuju se i na moru, Jadrolinija je već naručila tri električna solarna broda za prijevoz putnika i vozila dužine 52 metra, a kapacitet svakog broda je 389 putnika i teret. Već se zna da će voziti na linijama Mali Lošinj – Susak, Šibenik – Vodice i Suđurađ –Dubrovnik. Najmanje se pak zna o novom projektu Dolina vodika Sjeverni Jadran. U suradnji sa Slovenijom i Italijom planira se početna proizvodnja od 5000 tona vodika godišnje.

- U Prelogu smo prepoznali kvalitetna poduzeća za koja smatramo da bi mogla biti nositelji digitalne transformacije, poručila je Anja Štefanić, direktorica tvrtke Culmena na najavi projekta 100 pametnih tvorica početkom tjedna u preloškoj gradskoj upravi.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Ukratko, stižu nam prve laste promjena zelene tranzicije, pa ih zato treba pozdraviti makar ne bili zadovoljni brzinom.

Riječ je o projektu koji je pokrenut u svibnju 2019. s ciljem stvaranja većeg broja pametnih tvornica kako bi se osigurala njihova pozicija na tržištu. Transformacija poduzeća omogućava se metodologijom Culis koja je rezultat dugogodišnjeg iskustva u proizvodnji i rada na optimizaciji procesa. Ona se sastoji od transformacija Lean, Digitalne i Green.

- Pametna tvornica je, ukratko, ona u kojoj se postojeća proizvodna tehnologija spaja s najnovijom IT tehnologijom. To je ozbiljan i sveobuhvatni projekt, a naša uloga je upravo pomoći po-

Ciljevi projekta su poticanje tvrtki da razviju i upotrebljavaju modele i tehnologije karakteristične za pametne tvornice, razvoj novih znanja i vještina zaposlenika koji će raditi u pametnim tvornicama i pametnim tvrtkama te brža i e�ikasnija transformacija tvrtki koristeći se metodologijom Culis. EU fondovi snažno podržavaju takve projekte

Jednostavnim riječima rečeno, predstavnici konzultantske tvrtke dođu u zainteresirano poduzeće, snime situaciju da vide u kojoj mjeri je poduzeće digitalizirano te izrade plan i program. Tada o vlasniku ili predstavniku poduzeća ovisi u kojoj će ga

NAČELNIK OPĆINE

KLASA: 945-01/22-01/04

URBROJ: 2109/12-01-23-18

Nedelišće, 23.01. 2023.

- EU fondovi vrlo su izdašni i lako dostupni za su�inanciranje digitalizacije, ali i tzv. zelene energije, ističe direktorica Štefanić pa po tom pitanju ne bi trebalo biti problema.

Tvrtke u poslu modernizacije, koja će im u konačnici olakšati posao, ne bi bile same, već bi ih predstavnici Culmene vodili cijelo to vrijeme.

Osim velikih, srednjih, malih i mikropoduzeća, uvođenje IT tehnologije moguće je i u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

I pri tome, naglasili su iz tvrtke Culmena, ne treba vladati bojazan od eventualnog otpuštanja radnika jer se i u tom segmentu vodi računa pa će se otvarati nova radna mjesta, nova zanimanja u obrazovanju, a radnicima su

Grad Prelog prepoznao je značaj projekta za razvoj gospodarstva na svom području pa organizira za sve zainteresirane gospodarstvenike njegovo službeno predstavljanje. Bit će to 3. veljače 2023. godine od 10 do 11:30 u prostorima Poduzetničkog centra Prelog.

Osim predstavljanja kojim će se iznijeti osnovne informacije o projektu, ali i približiti inovativni koncept pametnih tvornica, to će biti odlična prilika za networking poduzetnika, proizvodnih poduzeća te ostalih imena iz industrije na području Međimurske županije i šire. Pozivaju se poduzetnici, obrtnici, poljoprivrednici s područja Preloga na ovo zanimljivo predstavljanje projekta 100 pametnih tvornica.

OBAVIJEST O POČETKU JAVNOG UVIDA U PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PROGRAMA RASPOLAGANJA

POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

ZA OPĆINU NEDELIŠĆE

Općina Nedelišće obavještava javnost o početku javnog uvida u prijedlog Izmjena i dopuna Programa raspolaganja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za općinu Nedelišće.

VARAŽDINU, Gajeva 5 za specijalne i progresivne naočalne leće

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Zainteresirani građani uvid u prijedlog Izmjena i dopuna Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH za općinu Nedelišće mogu izvršiti u prostorijama Općine Nedelišće M. Tita 1, Nedelišće, radnim danom od 31. siječnja 2023. godine do 14. veljače 2023. godine, u vremenu od 08,00 do 14,00 sati. Zainteresirane osobe mogu dati primjedbe na prijedlog Izmjena i dopuna Programa najkasnije do isteka roka javnog uvida.

NAČELNIK OPĆINE NEDELIŠĆE Nikola Novak

Denis Mišić, odvjetnik u Prelogu, Anja Štefanić, direktorica Culmene, Nedeljko Štefanić, prof. na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje i Željko Poredoš, pročelnik UO-a za gospodarstvo i financije Grada Preloga

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ČAKOVEC

U automobilu 47-godišnjaka pronašli 60 vrećica duhana

BJEGUNAC JE uhićen u Zagrebu, a automobil pronađen u Varaždinskoj županiji

Porscheom pobjegao u “Zagorje”

Nakon sitne prometne nesreće prošli petak blizu podneva odvila se prava drama u kojoj je stradao čak i policajac, a jedan od sudionika se sa svojim bijesnim automobilom dao u bijeg preko Drave. Naime, 45-godišnjaku iz Ivanovca za volanom svoje sportske jurilice dogodio se ne baš česti peh. Tijekom vožnje porschea panamera, iako mu je izrečena tzv. mjera zabrane upravljanja kategorijom B, na njega je naletio automobil koji je vozio 27-godišnjak iz Orehovice. Pozvana je policija, a kako im je spomenuti 45-godišnjak poznat po tome što je i do sada bio sklon slobodnije tumačiti neke zakone, na teren je osim prometne stigla i jedinica interventne policije. No ipak nije sve išlo kako treba.

Evo što o tome kaže službeno policijsko izvješće:

“Počinitelju je priopćeno da će mu se privremeno oduzeti vozilo marke “Porsche Panamera” i da preda ključeve, no muškarac je pokrenuo motor vozila. S obzirom na to da je policijski službenik čuo pokretanje motora vozila i zaključio da će muškarac vjerojatno krenuti vozilom, da bi spriječio bijeg uhićene osobe, uhvatio je 45-godišnjaka rukama za nadlakticu

PRELOG

kako bi ga spriječio u namjeri upravljanja vozilom. Unatoč tome, muškarac je krenuo automobilom, a s obzirom na to da ga je policijski službenik držao za ruku, muškarac je policijskog službenika odvukao nekoliko metara nakon čega je policijski službenik pao na kolnik, a muškarac se udaljio vozilom.”

U izvješću to ne piše, no očito je odjurio brzinom munje, što s navedenim porscheom naravno nije ni teško, a svaka filmska jurnjava za njim baš i ne bi imala nekog smisla.

Kako se kaže dalje u izvješću: “Na mjestu događaja očevidna ekipa Policijske uprave međimurske napravila je očevid, a čije obavljanje im je prepustila državna odvjetnica. Policijski službenik nakon događaja zatražio je liječničku pomoć u Županijskoj bolnici Čakovec, gdje je utvrđeno da je zadobio lakše tjelesne ozljede.”

Neslužbeno doznajemo da ga je vukao nekoliko metara za sobom i da je policajac pri hrabrom pokušaju da isključi počinitelja iz prometa riskirajući ozbiljnije ozljede srećom više-manje ostao tek, kako se to kaže, „oguljenih koljena“.

Za brzim Ivanovčanom istog momenta počela je potraga koja je završila već u ponedjeljak. Pa iako mož-

da nekome period od petka do ponedjeljka zvuči dugo, u stvari su ga pronašli vrlo brzo s obzirom na njegovo poznavanje miljea u kojem se može “nestati” i na duže vrijeme.

No najprije se riješio lako uočljivog vozila i to vjerojatno ubrzo kad je prešao Dravu. Naime, isti dan poslijepodne policajci iz Varaždinske županije pronašli su panameru. Iako se ne navodi gdje točno, s obzirom na brzinu kojom je nađena, nije nabijao bespotrebne kilometre.

PU međimurska o tome je izvijestila na sljedeći način: “Zbog počinjenog kaznenog djela prisila prema službenoj osobi policijski službenici su poduzeli mjere intenzivnog traganja za odbjeglim muškarcem koje je rezultiralo uhićenjem, dok je vozilo pronađeno ranije, u petak, 20. siječnja 2023. godine, u popodnevnim satima po policijskim službenicima Policijske uprave varaždinske te je temeljem članka 229. stavak 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.”

Iako je automobil pronađen, vozaču porschea gubi se svaki trag. No, samo do ponedjeljka kad je uhićen u metropoli…

“U ponedjeljak, 23. siječnja 2023. godine, na području Sesveta policijski službenici Policijske uprave zagrebačke u koordinaciji

s Policijskom upravom međimurskom zbog kaznenog djela prisila prema službenoj osobi uhitili su 45-godišnjaka s područja Čakovca.”

Policija je dala prijedlog za oduzimanje vozila, no o tome će se odlučivati na višim instancama, a koliko smo čuli, vozilo je uzeto na leasing. Počinitelju pak svakako slijedi kaznena prijava.

„Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je muškarac počinio rečeno kazneno djelo na štetu policijskog službenika Postaje prometne policije Čakovec te je protiv njega podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku, dok je on 24. siječnja 2023. godine predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske, dok će 25. siječnja 2023. godine u jutarnjim satima biti doveden sucu istrage županijskog suda.

Vozaču slijedi i obavijest o počinjenim prekršajima iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz članka 289. za što je propisana kazna od 1.320 do 2.650 eura ili kazna zatvora do 60 dana iz članka 43. primjenom članka 293., stavak 1., za što je propisana kazna od 260 eura.“

Kako saznajemo, sutkinja istrage Županijskog suda je 45-godišnjaku odredila istražni zatvor do završetka istrage.

U poreznoj upravi vrijeđao dvije djelatnice

U četvrtak, 19. siječnja, utvrđeno je kriminalističkim istraživanjem kako je u jutarnjim satima u Prelogu u Glavnoj ulici 66-godišnji muškarac s područja Prelo-

ga u prostorijama Porezne uprave pogrdnim riječima vrijeđao dvije djelatnice porezne uprave.

Zatim je u prostorijama Zavoda za zdravstveno osi-

guranje pogrdnim riječima također vrijeđao djelatnicu da bi potom vrijeđao i službenu osobu koja je izlazila iz prostorija gradskog poglavarstva. Protiv muškarca

podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. (st)

U srijedu, 25. siječnja oko 16 sati u Čakovcu, u Ulici dr. Ante Starčevića prilikom kontrole prometa mobilne jedinice prometne policije ravnateljstva policije, zaustavljeno je osobno vozilo čakovečkih registarskih oznaka, kojim je upravljao 47-godišnjak s područja Čakovca.

Prilikom postupanja policijskih službenika u vozilu su uočene vreće s duhanom.

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela nedozvoljena trgovina osoba i vozilo su prepraćeni u prostorije

Policijske uprave međimurske.

Službenicikriminalističkepolicijesuuvečernjim satima temeljem naloga županijskog suda izvršili pretrageobiteljskogstana i osobnog vozila kojom prilikomjeuvozilupronađeno60prozirnihvrećica ispunjenih sitno rezanim duhanomodpolakilepo vrećici ukupne mase 30 kilograma,kojesuoduzete.Protivmuškarcaćese podnijetikaznenaprijava nadležnom državnom odvjetniku.(st)

Oduzeo prednost na raskrižju pa izazvao prometnu

U četvrtak, 19. siječnja, oko 18:25 u Čakovcu na raskrižju državne ceste i odvojka Ulice Pavleka Miškine u Strahonincu, 34-godišnji vozač osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka, krećući se kolnikom državne ceste, na semaforiziranom raskrižju ušao je u raskrižje, gdje je skrenuo ulijevo, a da nije propustio vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja.

OREHOVICA

Zbog toga je vozilom udario u osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 70-godišnjak.

Uslijed udara prvi osobni automobil odbačen je djelomično izvan kolnika.

Mlađi vozač je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje će se ozljede okvalificirati naknadno. (st)

23-godišnjak socijalnim

radnicama prijetio ubojstvom

Provedenim kriminalističkim istraživanjima utvrđeno je da je u srijedu, 25. siječnja, u jutarnjim satima u Orehovici u Cvjetnoj ulici 23-godišnjak s područja Orehovice zaprijetio ubojstvom djelatnicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Prelog u vrijeme kada su iste vršile

nadzor. Prijetio je ne jednoj, već pet djelatnica zavoda. Mladić je tijekom 25. siječnja uhićen te je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela prijetnja iz kaznenog zakona nakon čega je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (st)

Piše: Tomislav Novak

Vozilo je vučnom službom prevezeno u dvorište Policijske uprave međimurske

Zaplijenjeno je 30 kilograma duhana

Nastala šteta u prometnoj nesreći

IZLOŽBA natječajnih radova se nastavlja

Radove Trga Republike

razgledajte do 28. veljače

Nakon što je zavladao veliki interes za izložbu natječajnih radova Trga Republike u Čakovcu, organizatori su ju odlučili produžiti.

Prema tome će izložba biti otvorena od 16. siječnja do 28. veljače 2023. godine, radnim danom od 8 do 16 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati. Izložbu

može razgledati u Muzeju Međimurja Čakovec, na prvom katu u multimedijalnoj dvorani.

Podsjetimo, na jednom mjestu možete razgledati 25 radova koji su kao idejna rješenja za Trg Republike pristigli na adresu Grada Čakovca i ocjenjivačkog suda. (dv)

ATOMSKA SKLONIŠTA u Čakovcu mogu spasiti tek 1485 osoba

Kamo ćemo se sakriti ako dođe do nuklearnog rata?!

pri nabavci radnog stola za citološku ambulantu

maternice

Obilježen je nacionalni Dan mimoza koji se obilježava u okviru Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice. Simbolikom nježnog cvijeta mimoze na čakovečkom Trgu Republike provedena je akcija kojom se senzibilizirala javnost o važnosti edukacije, cijepljenja i ranog otkrivanja raka vrata maternice.Dan mimoza u Čakovcu organizirale

MIHOVLJAN

Skloništa se nalaze u Depadansi, domu za starije i nemoćne osobe, Županijskoj bolnici Čakovec, poslovnim zgradama Međimurskih voda, Međimurjepleta, Čakovečkih mlinova, zgradi JVP-a Čakovec, Vajdi, zgradi Policijske uprave, Čateksu te u Područnom odsjeku za poslove obrane Čakovec

Piše: Dora Vadlja

su članice Kluba Vita koji djeluje u sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec i okuplja žene liječene od ginekoloških tumora te Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije. Financijska sredstva prikupljena tijekom ovogodišnjeg Dana mimoza u Međimurju namijenjena su nabavci radnog stola za citološku ambulantu Županijske bolnice Čakovec. (dv)

Bageri će uskoro biti u Ulici Ivana Gorana Kovačića

Nastavak uređenja prometnica u Mihovljanu, postavljanje javne rasvjete te uređenje društvene infrastrukture, poput dječjih igrališta i sportskih borilišta, prioriteti su za koje vijećnici smatraju da se trebaju riješiti što prije. Naglasili su da su zadovoljni što su se konačno počele uređivati ceste u mjestu, no žele da se ulaganja nastave istim ili bržim tempom. Istaknuli su i potrebu za postavljanjem dodatnih rasvjetnih tijela, a želja je i da se obnove sportski dom te objekt stare škole, a u blizini urede i sportski tereni. U izradi je i projektna dokumentacija za uređenje

Ulice Ivana Gorana Kovačića, gdje bi radovi na uređenju trebali biti obavljeni u 2024. godini. U sklopu redovnog i izvanrednog održavanja uredit će se odvojci te odraditi manji zahvati, a nastavit će se i s izradom potrebne dokumentacije za neke veće investicije u obnovi prometnica, poput rekonstrukcije Šafrana. Na Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa prijavit će se sanacija klizišta, a za manje projekte poput uređenja igrališta i šetnica čeka se otvaranje europskih natječaja. Naravno, nastavit će se i ulaganja iz gradskog proračuna. (dv)

Foto: Zlatko Vrzan

Nakon što je Rusija počela zveckati atomskim oružjem, na površinu je isplivao strah od nuklearnog rata, a samim time imamo li se kamo skloniti u slučaju da se isto dogodi.

O tome gdje se Čakovčanci mogu sakriti ako do tragedije dođe, pitali smo Grad Čakovec iz kojeg su rekli kako 2015. godine, donošenjem Zakona o sustavu civilne zaštite te njegovim kasnijim izmjenama, nije de�inirano tko bi se trebao baviti uspostavljanjem, uređenjem i održavanjem sustava skloništa.

Novim zakonom stari su zakoni i propisi stavljeni izvan snage. Neki od njih preuzeti su iz bivšeg sustava, dok je ostatak donesen početkom Domovinskog rata.

Skloništa postala skladišta

Oni su regulirali u kojim se gradovima i naseljenim mjestima trebaju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, koje speci�ikacije takvi objekti trebaju zadovoljavati, a propisivali su i nadležnost te način održavanja. Također, 2001. godi-

ne donesen je i pravilnik po kojem su se skloništa mogla davati u zakup. Početkom rata u Ukrajini, kad se u hrvatskim medijima počelo pisati o skloništima, spoznali smo da su mnoga skloništa iznajmljena za skladišta i da su u njima rađene preinake koje su ih nepovratno onesposobile za zaštitu u slučaju ratnih djelovanja, govore iz Grada Čakovca. Problem je veći i zbog činjenice da su se javna skloništa u bivšem sustavu uglavnom gradila u sklopu velikih poduzeća i njihovih poslovnih prostora te stambenih naselja.

Poduzeća su privatizirana, a skloništa koja se nalaze u podrumima stambenih zgrada postala su vlasništvo vlasnika stanova. Time su tijela javne vlasti izgubila pravo nadzora i upravljanja njima. Skloništa koja su bila evidentirana kao društveno vlasništvo, zakonom koji je vrijedio do 2015. godine, dana su na upravljanje jedinicama lokalne samouprave na čijem se prostoru nalaze.

- Prema podacima kojima raspolažemo, u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina nije izgrađeno niti jedno sklonište koje bi pružalo dugotrajniju zaštitu u slučaju udara nuklearnim oružjem, kažu i nastavljaju:

- Što se Čakovca tiče, na našem je području deset skloništa osnovne te šest dopunske zaštite. Njihov predviđeni kapacitet je 1.485 osoba, 1.075 osoba u osnovnim, te 410 osoba u dopunskim skloništima.

Gdje se u Čakovcu nalaze atomska skloništa?

Skloništa osnovne zaštite nalaze se u Depadansi, domu za starije i nemoćne osobe, Županijskoj bolnici Čakovec, poslovnim zgradama Međimurskih voda, Međimurjepleta, Čakovečkih mlinova, zgradi JVP-a Čakovec, Vajdi, zgradi Policijske uprave, Čateksu te u Područnom odsjeku za poslove obrane Čakovec. Skloništa dopunske zaštite nalaze se u Centru za kulturu, Gradskoj upravi te u zgradi Medikola. To su ujedno i skloništa koja su ili bila društveno vlasništvo ili se o njima u prethodnom razdoblju skrbio Grad Čakovec. Grad u svom proračunu kontinuirano osigurava sredstva za osiguranje sustava civilne zaštite, ove su godine planirane 23 tisuće eura, no nije detaljno speci�icirano za što su sredstva namijenjena, već se troše prema potrebi. Ukratko, uspostava sustava skloništa u Hrvatskoj,

njihova planska izgradnja, �inanciranje te održavanje zakonski nisu regulirani. Potaknuta ratom u Ukrajini te opravdanom zabrinutošću javnosti, nadležna državna tijela u studenom prošle godine krenula su s obilaskom skloništa na području svih jedinica lokalne samouprave u zemlji, kako bi utvrdila njihov broj te stanje u kojem se nalaze.

Skloništa dopunske zaštite nalaze se u Centru za kulturu, Gradskoj upravi te u zgradi Medikola

U Čakovcu su u obilasku sudjelovali i zaposlenici Gradske uprave. Ravnateljstvo Civilne zaštite Republike Hrvatske izradit će analizu s kojom će upoznati sve jedinice lokalne samouprave. Očekuje se i donošenje niza pravilnika koji će de�inirati na koji način se uspostavljaju, grade, održavaju i �inanciraju skloništa te tko je za njih nadležan. Grad Čakovec će odmah po donošenju tih dokumenata prilagoditi svoj sustav civilne zaštite, odnosno osnovna i dopunska skloništa urediti i opremiti, a po potrebi i planirati izgradnju novih.

Izložba je posjećena od prvog dana otvorenja

Sklonište u Depadansi jedno je od deset koja se nalaze u Čakovcu

DAN MIMOZA u centru Čakovca Nježnim cvijetom protiv raka grlića

Mimoze krase stol, a pomažu

NEDELIŠĆE svojim studentima osiguralo stipendije

Na račun 48 studenata sjedne i do 150 eura mjesečno!

Deficitarna područja zanimanja su strojarstvo, graditeljstvo, farmacija, medicina, sestrinstvo, računarstvo, informatika, elektrotehnika, matematika, psihologija, logopedija, rani i predškolski odgoj i obrazovanje

U Nedelišću je puno marljivih studenata. To govori i brojka o čak 48 novih koji su sklopili ugovor s Općinom.

Oni su Jan Špiclin, Vilim Srnec, Lucija Horvat, Emili

Hunjadi, Katja Zaspan, Karla Ciglarić, Valerija Štrukelj, Patricija Van, Ananda Marciuš-Kovač, Erik Dokleja, Josipa Topolnjak, Niko Vidović, Lea Markulin, Jana Žigmund, Do-

ra Dadić, Iva Novak, Gabriel Mesarić, Dora Šipek, Erik Stojko, Hana Pospiš, Nina Mošmondor, Leda Novak, Helena Lesar, Lara Poljak, Filip Jengić, Helena Horvat,

Elena Horvat, Benjamin Novak, Asja Balić, Bruno Marić, Jakša Miholček, Ivona Filipić, David Mikolaj, Saša Srpak, Ivona Jakovljev, Dorian Mikulan, Niko Kozar, Dolores Lovrenčić, Marko Tkalec, Lea Krišto�ić, Nikola Zorković, Karlo Marciuš, Berta Bregović, Patrik Međimurec, Luka Marciuš, Dominik Jambrošić, Alena Hrušoci i Ema Smrtić.

Kako je objasnio načelnik Nikola Novak, broj starih stipendista prema kojima Općina Nedelišće ima aktivne ugovorne obaveze u akademskoj 2022./2023. godini je 62. A ukupan broj stipendista je 110.

De�icitarna područja zanimanja su strojarstvo, graditeljstvo, farmacija, medicina, sestrinstvo, računarstvo,

UDRUGA ŽENA Štefanec održala je godišnju skupštinu

Štefanjske žene ambasadorice su društvenog života naselja

Nema ih puno, ali po svemu onome što čine u Štefancu, ispada da ih je barem stotinjak i to vrlo aktivnih. Riječ je naravno o Udruzi žena Štefanec i njenoj dugogodišnjoj predsjednici Veri Mihalic.

Fašničke povorke i fašnička putovanja na zimsko i ljetno izdanje, križni put, biciklijade, pješačenje, jednodnevni izleti članica i zainteresiranih mještana na Plitvička jezera, u Vukovar, Osijek i Ilok, advent u Klagenfurtu, prigodne priredbe, podjela darova za djecu samo

je dio toga što su organizirale i provele tijekom prošle godine.

- Nismo zaboravile ni humanitarno djelovati, naglasila je u svom izvješću Milojka Tuksar, tajnica Udruge. Kupile smo potrepštine i hranu za stradale u ratu i posjetile starije i nemoćne sumještane u domovima za starije.

Udruga je i redovni gost seoskih igara, a u Štefancu je i organizator. Prošlu godinu će posebno pamtiti po rastanku od njima posebno drage osobe.

- Sudjelovale smo u organizaciji oproštajnog domjenka za našeg župnika Danijela Bistrovića, kojem smo zahvalile portretom i kacigom.

Ništa manje izazovan plan i program rada nisu osmislile i za predstojeću godinu. Prvenstveni im je cilj uključiti što više članica u svoju Udrugu i to po mogućnosti onih nešto mlađih.

Uz obilježavanje važnijih datuma, održavanja humanitarnih akcija i sudjelovanja u društvenom životu mjesta i grada Čakovca, Udruga će i dalje njegovati suradnju

sa srodnim grupacijama iz Međimurja i šire.

Vremena za odmor i nemaju puno jer Fašnik kuca na vrata. Kao i prijašnjih godina, organiziraju fašničku povorku po Štefancu u nedjelju, 12. veljače. Povorka će se zaustaviti kod tamošnjeg Društvenog doma gdje su za sve maškare i mještane osigurane krafne i topli napici.

Potom slijedi sudjelovanje u fašničkim povorkama u Sračincu, Samoboru, Ivancu, Čakovcu i Novom Selu na Dravi.

(Vlasta Vugrinec)

informatika, elektrotehnika, matematika, psihologija, logopedija, rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Mjesečni iznos stipendija za studij u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji je 60 eura, za studij u ostalim županijama u Republici Hrvatskoj 120 eura, a za studij u inozemstvu 150 eura. (dv)

U NEDELIŠĆU obilježen Međunarodni dan obrazovanja

Za poklon Novi Zrin

i Međimurska priroda

iz blata i zlata

Na Međunarodni dan obrazovanja načelnik Nedelišća Nikola Novak posjetio je dvije osnovne škole koje djeluju na području općine: Osnovnu školu dr. Ivana Novaka Macinec i Osnovnu školu Nedelišće.

Načelnik je osnovnoškolcima donio na poklon knjige Novi Zrin i Međimurska priroda iz blata i zlata. Iz prve knjige učenici će moći saznati nešto više o povijesti obitelji Zrinski, a iz druge o ljepotama kraja u kojem žive. Tom prigodom dogovorena su i dva projekta koje će Općina Nedelišće ove godine realizirati u područnim školama koje su u sastavu tih osnovnih škola.

Nakon što je Međimurska županija u proteklih nekoliko godina uložila znatna sredstva u obnovu zgrade područne škole u Gornjem Hrašćanu, ravnateljica Božena Dogša i načelnik Novak dogovorili su da Općina ove godine �inancira izgradnju vanjskog sportskog terena za mališane kojih u područnoj školi u Gornjem Hrašćanu ima sve više. S druge strane, župan Matija Posavec osigurao je sredstva za dodatna ulaganja u potkrovlje zgrade, gdje

će se urediti dodatne dvije učionice.

Kao prioritet u izgradnji škola u Međimurju župan Posavec često ističe izgradnju nove osnovne škole u Nedelišću, za čiju je projektno-tehničku dokumentaciju nedavno potpisan ugovor o �inanciranju.

Ravnatelj Ivica Paić i načelnik Novak nakon podrške župana Posavca i u ovom projektu, dogovorili su da Općina ove godine �inancira projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju jednodijelne školske sportske dvorane u područnoj školi u Dunjkovcu, kako bi mališani i tamo imali uvjete za kvalitetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Projekt će biti prijavljen na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja u prvoj polovici ove godine.

Načelnik i ravnatelji suglasni su da će se, uz već osiguranu besplatnu prehranu za sve učenike, u 2023. godini nastaviti kvalitetna ulaganja u obrazovni sustav na području Nedelišća te svim učenicima čestitaju Međunarodni dan obrazovanja i žele puno uspjeha u nastavku školske godine. (dv)

Zajednička fotografija studenata s�pendista iz Nedelišća

Milojka Tuksar, Vera Mihalic i Marija Kolarić

MURSKO SREDIŠĆE Noć muzeja u Spomen-parku rudarstva

U petak, 27. siječnja, s početkom u 17 sati u Murskom Središću održat će se prva Noć muzeja. Posjetitelji će moći besplatno razgledati postav Spomen-doma rudarstva – Cimper. U postavu ćete moći vidjeti i „žive“ legende, a o čemu je točno riječ, saznat ćete tek kad proučite cijeli postav Muzeja.

Za posjetitelje će biti pripremljeni peciva, kuhano vino i čaj te nagradna igra. Evo na koji način može doći do prigodnih nagrada, torbi, majica i hudica s porukama vezanima za rudare i rudarstvo. U fondu je 10

VRATIŠINEC

nagradnih rudarskih torbi, pri čemu će se svakih sat vremena izvlačiti po dva sretna dobitnika. Prvih sat vremena u torbi će se uz još nekoliko sitnica nalaziti rudarske hudice, a u ostalim četirima izvlačenjima nagrade će biti rudarske kratke majice.

Za sudjelovanje u nagradnoj igri dovoljno je svoje ime, prezime i broj telefona ubaciti u kutiju. Prvo izvlačenje s hudicama bit će u 18 sati, drugo u 19, treće u 20, četvrto u 21, a posljednje, peto, u 22 sata. Postav će biti otvoren do 23 sata. (BMO)

Pjesme uz Vincekovu zipku

U subotu, 28. siječnja, u 18 sati u Domu kulture Vratišinec obilježava se obljetnica rođenja dr. Vinka Žganca, rođenog Vratišinčara, akademika i muzikologa, neumornog sakupljača međimurskog narodnog blaga. Mješoviti pjevački zbor dr.

Vinko Žganec tim povodom organizira 4. Festival pjevačkih zborova Vincekova zipka, a projekt financira Općina Vratišinec. Svake godine do sada priredili su ugodnu glazbenu večer, pa ne propustite ovogodišnju Vincekovu zipku. (BMO)

Hoće li darovnica Vlade za 13,3 ha u Brezju stići do Dana grada?

- Njemački investitor kuca na vrata i traži veliku parcelu, ali i domaći se žele širiti

Piše: Božena Malekoci-Oletič

Tradicionalni susret poduzetnika, obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja grada Murskog Središća ove je godine održan u tvrtki Neores.

Po drugi put susret je održan u nešto drugačijem formatu. Umjesto u lokalu, gospodarstvenike je udomaćila firma Neores. Domaćin prvog susreta bila je firma Sobočan. - Ovime smo htjeli postići da gospodarstvenici upoznaju jedni druge sa svojom proizvodnjom, dođu do nekih novih ideja pa i da se bolje umreže, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak.

GORNJI KRALJEVEC

Zavirite u Mamičinu škriju

Društvo žena Gornji

Kraljevec spojilo je u nedjelju, 29. siječnja, dva događaja u Društvenom domu. U 16 sati održat će godišnju izvještajnu skupštinu KUU-a

Društvo žena Gornji Kraljevec i ujedno prirediti Dan otvorenih vrata etnozbirke Mamičina škrija. Posjetitelji će tijekom razgleda zbirke imati priliku zaviriti u svakidašnjicu života na selu prije nego

što su u naše domove ušli bijela tehnika, televizori, digitalni uređaji i zabava u virtualnom svijetu. Članice

Društva žena Gornji Kraljevec prikupile su i izložile u tematske cjeline stotine starih uporabnih predmeta za domaćinstvo, odjeću i rukotvorine prikupljene od mještana kako bi ih na primjeren način sačuvale za buduće generacije. (BMO)

Žene iz G. Kraljevca najbolje u pučkom pjevanju

Vokalna skupina KUU-a Društva žena Gornji Kraljevec njeguje i pjevanje pučke popevke, pod vodstvom Julijane Kočila. Vrlo su ponosne na svoj prošlogodišnji uspjeh, osvojeno prvo mje-

sto na 19. Hrvatskim susretima malih vokalnih sastava u kategoriji izvorne pučke popevke u Koprivnici, koje je održano krajem listopada prošle godine. (BMO)

Iznio je i pokazatelje o stanju gospodarstva na području Murskog Središća. Naglasio je uzlazni trend gospodarstva na području grada, kao i potrebu za proširenjem industrijske zone. Investitori su zainteresirani za investiranje u budućoj zoni, a Grad već intenzivno radi na tome da od Vlade dobije darovnicu za 13,3 hektara šumskog zemljišta koje se naslanja na sadašnju zonu od više od 11 hektara.

- Ako se komparira broj radnih mjesta na području grada, 2019. u odnosu na 2022. godinu, povećao se za oko 60 zaposlenih, tako ih je sada ukupno 1783. Prema zadnjim podacima iz 2021. poslovalo je 87 obrta, a 2014. bilo ih je 70. Godine 2018. poslovale su na području grada 162 tvrtke, a sada ih je 176. Brojčano, pad se osjeća kod OPG-ova, ali to pripisujem činjenici da svi OPG-ovi nisu bili stvarno

aktivni, već su ih pojedinci otvarali za “svaki slučaj”, pojasnio je gradonačelnik.

Rast gospodarske aktivnosti nameće i potrebu proširenja gospodarske zone jer je sadašnja popunjena.

Na proširenju zone gradska uprava intenzivno radi godinu dana. - Velika mi je želja da uz Dan grada, 27. lipnja, uspijemo dobiti darovnicu Vlade za 13,3 hektara čime bismo dobili ozbiljnu površinu naslonjenu na sadašnju zonu. Već smo obavili i nekoliko krugova razgovora s potencijalnim ulagačima iz Njemačke za jednu veliku investiciju, tešku 50 milijuna eura. Oni zapravo čekaju da mi riješimo pitanje zemljišta, kazao je Srpak.

Unatoč darovnici

Grad će platiti obeštećenje

Hrvatskim šumama

Nastavlja: - Prikupili smo svu potrebnu dokumentaciju kako bismo ostvarili pravo na darovnicu državnog zemljišta u vlasništvu Hrvatskih šuma.

One ga moraju izdvojiti iz šumskog zemljišta, a Grad Mursko Središće na temelju procjene vrijednosti za zemljišta platiti naknadu za obeštećenje Hrvatskim šumama. Nakon toga Ministarstvo gospodarstva mora dati odobrenje na cijeli postupak, prije nego Vlada donese odluku o darovanju. Radi se o zemljištu vrijednosti oko 2 milijuna eura, kazao je gradonačelnik.

Kad zemljište dođe u posjed Grada, novac od prodaje zemljišta budućim investitorima uložit će se u uređenje

infrastrukture u spomenutoj novoj zoni.

Kakav investitor “pametnih tehnologija” kuca na vrata?

Gradonačelnik Srpak nije htio otkriti o kakvom je investitoru riječ, kazao je samo da se radi o “pametnim tehnologijama” za koje investitor zna odakle će naći radnu snagu.

Naš geografski položaj im nije naodmet, a uz to traže veliku parcelu. Udaljenost od 300 metara od željezničke stanice za njihovu djelatnost bi bila važna, kazao je. Otkrio je da će u početku zaposliti 80 djelatnika bude li investicija realizirana.

- U ništa se neću zakleti, pušem i na hladno, pa čak i da taj “netko” ne dođe, nama zemljište za zonu treba jer upita imamo i od naših lokalnih poduzetnika koji posluju u postojećoj zoni i iskazuju interes za proširenjem poslovanja. Tako da 13,3 hektara neće biti “potrošeno” na jednog investitora, nego mora ostati i za domaće kojima treba za proširenje. Vodimo računa o svemu tome, kazao je Srpak. Podsjetio je da je bio treći gradonačelnik u nizu kojem je uspjelo prenošenje zemljišta s države na grad uz darovnicu. No trebalo je proći deset godina od početka pokretanja procesa za dobivanje zemljišta do darovnice, premda se radilo o zemljištu na kojemu je rasla šikara i bila bara, a danas su izgrađene hale. Grad je uz to platio obeštećenje Hrvatskim šumama u to vrijeme preko 800.000 kuna.

- Zadaća je Grada Murskog Središća gospodarstvenicima olakšati poslovanje, otvarati poduzetničke zone,

poticati poduzetničku klimu i baš zbog toga je taj događaj pretvoren u tradicionalan, ističe. Cilj je okupljanja osigurati razmjenu iskustava te omogućiti stručni savjet i pomoć javnih servisa za unapređenje gospodarstva, u ovom slučaju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Javne ustanove za razvoj Međimurske županije – REDEA-e i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

Nakon razgledavanja proizvodnih pogona tvrtke Neores, okupljenima su se obratili ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Robert Blažinović, župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik Dražen Srpak, domaćin i direktorica tvrtke Neores Nikica Kresta, predsjednik Županijske komore Čakovec Mladen Križaić, predsjednik Obrtničke komore Međimurja Dražen Novak i predsjednik Udruženja obrtnika Međimurja Ivan Kolmanić. Kratka su predavanja usmjerena k poduzetnicima održali i predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren i predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije Vjeran Vrbanec. Gradonačelnik Dražen Srpak na kraju je zahvalio svima na dolasku i doprinosu pri održavanju još jednog susreta gospodarstvenika, a posebno domaćinima, Stefanu i Nikici Kresta, vlasnicima tvrtke Neores, koja posluje od 2005. godine, a danas zapošljava više od 200 djelatnika.

GOSPODARSTVO U Murskom Središću raste i treba novu zonu

Susret gospodarstvenika održan je u firmi Neores u vlasništvu Stefana i Nikice Kresta

Dio članica Društva žena Gornji Kraljevec

Gospodarska kriza potaknuta visokim cijenama energenata i inflacijom u Hrvatskoj, baš kao i u ostatku svijeta, posljednjih mjeseci ne jenjava. Unatoč tome postoje tvrtke koje tim izazovima uspješno odolijevaju te osiguravaju visoku zaposlenost kapaciteta, stalne investicije u nove tehnologije te kontinuirano povećavaju primanja zaposlenika. Upravo takav primjer pronašli smo u EKO MEĐIMURJU d.d. iz Šenkovca,

Ulaganje u zaposlenike i razvoj poslovanja u EKO MEĐIMURJU

- Kakve ste mjere poduzeli u EKO MEĐIMURJU d.d. da bi svojim zaposlenicima ublažili pritisak na standard?

- Svjesni smo nepovoljnih okolnosti u kojima smo se svi zajedno našli uslijed inflacije i odlučili smo direktno pomoći svim zaposlenicima kako bi i uz rast troškova povećali standard.

Cilj nam je biti među najboljim poslodavcima u regiji te smo posljednjih godina, često i više puta godišnje prilagođavali rangove plaća, a samo unazad zadnjih godinu dana primanja naših zaposlenika kumulativno su rasla 25 posto. Kako bi osigurali položaj poželjnog poslodavca, iskusni zaposlenici na deficitarnim proizvodnim radnim mjestima poput zavarivača i bravara mogu očekivati rang plaća od 1100 do 1400 eura, ovisno o razini vještine. I ovdje pričamo o neto primanju na odrađenih 174 sati mjesečno. Na razini kolektiva imamo ugovorene i sve dodatke na plaću poput dodataka za rad u smjenama i dodatka za prekovremeni rad od 50 posto. Također, naše zaposlenike dodatno nagrađujemo pa je tako u 2022. godini svakom zaposleniku prije božićnih blagdana isplaćeno i 6.000 kuna božićnice i nagrade za radne rezultate.

Plaća je bitna, ali ne i jedina komponenta zadovoljstva zaposlenika. U tu svrhu bitno nam je osigurati kvalitetan i uredan radni okoliš uz zadovoljavanje svih uvjeta zaštite na radu.

Također, svake godine ulažemo značajna sredstva u proizvodnu opremu. Trudimo se našim zaposlenicima osigurati i kvalitetan balans između poslovnog i privatnog života. Stoga smo fleksibilni u određivanju prekovremenih sati i izbora smjene u kojoj se radi te zaposlenicima izlazimo u susret prema individualnim potrebama.

- Kako to sve postižete?

- Budući da radimo s najboljima, trudimo se pratiti ih u svim segmentima. Sve to postižemo kontinuiranim investicijama i stabilnom suradnjom s našim inozemnim kupcima. Prošle godine realizirali smo investicije u visini od 3 milijuna eura u proizvodnu opremu, strojeve i solarnu elektranu.

To nam pomaže da budemo produktivniji uz niži utrošak energije koju sada velikim dijelom dobivamo iz obnovljivih izvora. Što se tiče energenata, instalirali smo i vlastito postrojenje za ukapljeni naftni plin kao alternativu dobavi zemnog plina.

Naši kupci su velike internacionalne kompanije Liebherr, Komatsu, Caterpillar, Wirtgen group, Rubble Master i drugi te za njih proizvodimo dijelove strojeva poput kabina, rezervoara, konzola, drobilica i raznih strojnih dijelova, a isporučujemo i završno montirane strojeve. Ponosni smo na to što stvaramo strojeve koji grade svijet oko nas.

Što očekujete od godine koja je pred nama?

Očekujemo izazovnu gospodarsku situaciju sa svim aktualnim izazovima u gospodarstvu i društvu, ali smo vrlo optimistični jer je naša knjiga narudžbi za 2023. godinu već popunjena. To je rezultat kontinuiranog rada cijelog tima EKO MEĐIMURJA kojemu i ovom prilikom zahvaljujem.

Sklopili smo dobre poslove s našim partnerima, širimo poslovanje i u potrazi smo za kvalitetnim zaposlenicima koji će upotpuniti naš tim. Želja nam je da naši zaposlenici budu zadovoljni i trudimo se ispuniti sva njihova očekivanja.

Stoga pozivamo zavarivače, bravare, lakirere, skladištare, glodače, tokare i pomoćne radnike da nam se jave osobno, na tel: 040 343 540 ili na e-mail: posao@eko. hr i kažu nam svoja očekivanja, a mi ćemo ih nastojati ispuniti.

što je bio povod za razgovor s članom Uprave Vedranom Babićem

Član Uprave Vedran Babić

NAJVEĆA SOLARNA ELEKTRANA U MEĐIMURJU

Temeljem Odluke o prodaji zemljišta o prodaji nekretnina u k.o. Palovec, Držimurec i Jurčevec (z.k. Benkovec) („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/22, 23/22), općinski načelnik Općine Mala Subotica raspisuje

NATJEČAJ

za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda

1. Predmet natječaja je prodaja nekretnina kako slijedi:

1. K.O. DRŽIMUREC

Čestice u ovoj tablici prodaju se kao jedna funkcionalna cjelina.

Kat.općina Način uporabe k.č. Broj PL. Površina (m2) Glavna knjiga Oznaka zemljišta Broj ZK č.Broj

Nekretnine se prodaju putem javnog nadmetanja podnošenjem pisanih ponuda.

Početna cijena za nekretnine navedena je za svaku česticu posebno u tabelama, dok se nekretnine u k.o. Držimurec prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina.

Ponude se podnose za svaku česticu posebno, osim za nekretnine u k.o. Držimurec prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina.

Ukoliko postignuta najveća cijena prelazi 35.000,00 kn po čestici, odnosno za sve nekretnine u k.o. Držimurec koje se prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina, Kupcu se odobrava obročna otplata na najviše 6 rata u razdoblju od 1 godine od dana potpisivanja kupoprodajnog ugovora.

2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju fizičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu biti vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.

3. Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od 1.000,00 kuna po čestici, odnosno 1.000,00 kn za sve nekretnine u k.o. Držimurec koje se prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina, na poslovni račun Općine Mala Subotica broj HR5223900011825000003 s naznakom „Jamčevina za k.č. __ (navesti broj čestice) u k.o. _____(navesti naziv katastarske općine) “, model HR 68, poziv na broj 7889 - OIB.

4. Pisane ponude, dostavljaju se u zatvorenim omotnicama s naznakom »Ponuda na natječaj za prodaju nekretnina – ne otvaraj« na adresu: Općina Mala Subotica, Povjerenstvo za procjenu, prodaju i kupnju imovine i provođenje natječaja, Glavna 29 a, 40321 Mala Subotica, predajom neposredno u Jedinstveni upravni odjel Općine Mala Subotica na navedenoj adresi ili preporučeno poštom.

5. Ponuda mora sadržavati:

- za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta, te izvadak iz sudskog registra u originalu ili ovjerenom presliku ne stariji od šest (6) mjeseci,

- za fizičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice, - oznaku nekretnine (broj katastarske čestice i oznaka katastarske općine) za koju se daje ponuda,

- iznos ukupne ponuđene cijene za nekretninu (ne po m2), - dokaz o uplaćenoj jamčevini,

- podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude ne budu prihvaćene. Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente). Ponuditelji mogu koristiti obrazac ponude koji se objavljuje na web stranici Općine Mala Subotica uz tekst natječaja.

6. Rok za dostavu pisanih ponuda je 08.02.2023. godine do 14.00 sati.

7. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene.

8. Prodavatelj snosi troškove sklapanja ugovora i troškove prijenosa vlasništva, dok porez na promet nekretnina, troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Kupac.

9. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim natječajem, smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati.

10. O odluci Povjerenstva o odabiru najpovoljnije ponude, sudionici natječaja biti obaviješteni u roku od (15) petnaest dana od dana odabira.

11. Izabrani sudionik natječaja u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s Prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru.

Ukoliko postignuta najveća cijena prelazi 35.000,00 kn po čestici, odnosno za sve nekretnine u k.o. Držimurec koje se prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina, Kupcu se odobrava obročna otplata na najviše 6 rata u razdoblju od 1 godine od dana potpisivanja kupoprodajnog ugovora. U slučaju otplate kupoprodajne cijene, Općina Mala Subotica će na nekretnini, a temeljem kupoprodajnog ugovora, upisati založno pravo u iznosu kupoprodajne cijene s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima namirenja. Danom konačne isplate

kupoprodajne cijene Općina Mala Subotica će kupcu izdati izjavu za brisanje založnog prava.

Uplaćena jamčevina izabranog sudionika uračunava se u kupoprodajnu cijenu.

Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom, odnosno u slučaju prodaje na rate, nakon što uplati 1. ratu.

Ukoliko izabrani sudionik u utvrđenom roku ne sklopi ugovor ili u ugovorenom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu, smatrat će se da je odustao od ponude, čime gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine.

12. Sudionicima natječaja koji ne uspiju u natječaju uplaćena jamčevina vraća se u roku 8 (osam) dana od donošenja odluke o odabiru.

13. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja.

14. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se slobodno razgledati u vlastitom aranžmanu.

15. Javno otvaranje ponuda bit će 08.02.2023. godine u 19:00 sati u vijećnici Općine Mala Subotica u Maloj Subotici, Glavna 29 a.

16. Ukoliko koja od nekretnina iz točke 1. ovog natječaja ne bude prodana na način i u rokovima opisanim u prethodnim točkama, ponuditelji u bilo kojem trenutku mogu pisanim putem Općini

Mala Subotica iskazati svoj interes za provedbu javnog prikupljanja ponuda nakon čega će Općina Mala Subotica u javnom glasilu objaviti javni poziv na dostavu pisanih ponuda u kojem će se pozvati na ovaj Poziv i njegove uvjete te naznačiti novi rok za dostavu i novi datum javnog otvaranja pisanih ponuda.

KLASA: 944-01/23-01/2

URBROJ: 2109-10-02-23-1

Mala Subotica, 27.01.2023. godine Općinski načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc, dipl.ing.geoteh.

2. K.O. PALOVEC

Poljoprivreda

SAVJETI za poljoprivrednike

Proizvodno

vezana potpora

Proizvodnja povrća, voća i šećerne repe, bez obzira na klimatske i pedološke (stanje tla) uvjete u našoj zemlji koji su pogodni za nabrojene vrste proizvodnje, nedovoljna je u odnosu na potrebe stanovništva. Stoga se poljoprivredna gospodarstva koja se bave nabrojanim vrstama proizvodnje kroz proizvodno vezane potpore dodatno novčano stimulira. Poljoprivrednici koji su podnijeli zahtjev za proizvodno vezanu potporu (dalje u tekstu: PVP) za voće, povrće i šećernu repu za 2022. godinu u obvezi su Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostaviti dokaze o isporučenoj količini ploda. Uvjeti za dodjelu PVP za 2022. godinu propisani su Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2022. godinu (Narodne novine, br. 27/22., 53/22. i 152/22.). Između ostalog, Pravilnikom je propisano kako korisnici PVP za voće, povrće i šećernu repu moraju u 2022. godini isporučiti minimalnu količinu voća, povrća i šećerne repe po hektaru za svaku prihvatljivu vrstu. Važno je naglasiti kako je korisnik PVP za voće, povrće i šećernu repu, kako bi ostvario PVP za 2022. godinu, dužan dostaviti Agenciji za plaćanja dokaze o isporučenoj količini ploda najkasnije do 28. veljače 2023. godine. Ako korisnik ne dostavi valjane dokaze do navedenog datuma, PVP mu neće biti isplaćena. Dokazi o isporučenoj količini voća, povrća su računi/otpremnice/ podaci o prodanim količinama iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPGa, koju su OPG obvezna voditi u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik poljoprivredni-

Minimalno proizvedene i isporučene količine voća:

Piše: Suzana Pajić

ka, skladišna primka ili drugi odgovarajući dokument iz kojeg se nedvojbeno može utvrditi količina sirovine iz vlastite proizvodnje, a koja je upućena na preradu u pogone korisnika. Za voće i povrće koje se prodaje po komadu (jedinicama), u dokazima o isporučenoj količini voća i povrća mora biti navedena masa isporučenih komada (jedinica).Dokaz o isporučenoj količini šećerne repe jesu računi i/ili otpremnice i/ili podaci o prodanim količinama iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a, koju su OPG obvezna voditi u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik poljoprivrednika, a za korisnika koji je ujedno proizvođač i prerađivač šećerne repe, dokaz o isporučenoj količini šećerne repe je skladišna primka ili drugi odgovarajući dokument iz kojeg se nedvojbeno može utvrditi količina sirovine iz vlastite proizvodnje.

Minimalno proizvedene i isporučene količine povrća:

Vrste povrća prihvatljive za PVP

Skladišta su rak -rana voćara

Članovi Udruge svojim su sredstvima sudjelovali u izgradnji hladnjače ULO u Čakovcu koja je sada u vlasništvu tvrtke Letina. Isto tako pomogli su i pri gradnji skladišta Paško u Svetom Martinu koja je zatvorila vrata

Piše: Vlasta Vugrinec

Početak kalendarske godine vrijeme je održavanja godišnjih skupština, bile one samo izvještajnog karaktera ili pak izborne.

Minimalno proizvedene i isporučene količine (t/ha)

poznati i priznati uzgajivač jabuka. Shodno tom datumu, predsjednik uvijek u pravilu tog dana saziva skupštinu pa je tako bilo i ove godine.

vlasništvu tvrtke Letina. Isto tako pomogli su i pri gradnji skladišta Paško u Svetom Martinu koja je zatvorila vrata i već lani nije skladištila jabuke kojih je bilo do 2000 kg.

Tako je svoju izvještajnu Skupštinu održala i Udruga voćara, vinogradara i povrćara općine Sveti Martin. Slobodno se može reći da je riječ o međimurskoj udruzi jer druga takve vrste ni ne postoji. Naime, međimurska udruga voćara nedavno je ugašena.

- Tu smo udrugu koju je vodio Tomislav Horvat zatvorili jer smo vidjeli da više nema interesa za sastajanje i okupljanje naših voćara, poručio je Mladen Dobranić iz Brezovca, tajnik ugašene Udruge i dugogodišnji predsjednik Udruge iz Svetog Martina.

Voćarima pak je preporučeno, ako i dalje žele biti dio interesne skupine, da se uključe u svetomartinsku udrugu što je i učinilo njih desetak.

Skupština se obavezno održava

18. siječnja

Svetomartinska Udruga, koja je inače vrlo aktivna i brojna sa svojih 87 članova, osnovana je 18. siječnja 2002. godine i sve to vrijeme vodi ju Mladen Dobranić, i sam

- Skupilo nas se 60-ak aktivnih članovima, malo smo se družili, razgovorali te odslušali predavanja o zaštiti bilja tijekom godine Milorada Šubića, rukovoditelja naše Savjetodavne službe.

Prema njegovim riječima, iza njih je izazovna godina koja je bila u znaku suše i nabavke sustava navodnjavanja, a takva će, sudeći po svemu, biti i ova.

- Urod je donekle bio i svi, koji su navodnjavali, ne mogu se previše žaliti. Onima pak drugima suša je napravila dosta štete. No, problem su skladišta kojih kronično nedostaje i trenutno su rak-rana naših voćara.

Skladišta jabuka

Skladišta, naročito ona velika, u našem su kraju jako sklizak teren. Privatan novac teško se daje jer su poljoprivrednici više puta bili izigrani i izmanipulirani ostavši na kraju i bez novca i bez objekta.

Članovi Udruge, naime, svojim su sredstvima sudjelovali u izgradnji prve hladnjače ULO u Čakovcu koja je djelovala pod okriljem PZ-a Čakovec, a koja je sada u

- Istina, možemo jabuku i dalje skladištiti u čakovečkoj hladnjači ULO koja je dupkom puna, dodaje predsjednik Stoga, oni koji nemaju svoje vlastite, male hladnjače i nisu mogli do bivše Regine, jabuke su plasirali kako je tko znao i umio. Bilo ih je po Sloveniji, ali i po ostalim manjim skladištima ili velikom u Nedelišću. Naravno, bilo

je i otplate duga u naravi, odnosno jabukom su se otplaćivala sredstva za zaštitu bilja pojedinim sjemenarskim i “zaštitarskim” kućama. Kroničnom nedostatku skladišta na kraj bi mogla stati izgradnja velikog distributivnog centra za voće i povrće koji se planira izgraditi u Prelogu. - U pravilu nitko nije zainteresiran uložiti svoj novac i sudjelovati u izgradnji tog skladišta, barem za sada, ističe Dobranić. Istina, pregovori su u tijeku i tko zna što će sve na kraju ispasti iz toga.

Grad Prelog sufinancira izobrazbu o održivoj upotrebi pesticida

Grad Prelog u suradnji s Učilištem DMD Naturalis, ustanovom za obrazovanje odraslih, održat će izobrazbu o održivoj upotrebi pesticida iz Modula za profesionalne korisnike, dopunska izobrazba. Ovim putem pozivaju se svi mještani Preloga i okolice koji nisu pohađali dopunsku izobrazbu da to mogu sada učiniti. Izobrazba će se održati u subotu, 28. siječnja 2023. od 10 sati, u tamošnjem Domu kulture, Trg slobode 1.

Isto tako upućuje se poziv na prezentaciju ostalih osposobljavanja koje Učilište provodi kao što su: osposobljavanje za rukovatelja

motornom lančanom pilom, rukovatelja trimerom, rukovatelja poljoprivrednim traktorom s radnim priključcima, rukovatelja kombajnom, rukovatelja viličarom, rukovatelja bagerom, voditelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, osposobljavanje za lovca i osposobljavanje za lovočuvara. Za sve dodatne informacije i moguće upite pozvani ste 28. siječnja 2023. godine u 10 sati u Prelog gdje ćete biti detaljnije upoznati s ostalim programima za koje ste zainteresirani. Grad Prelog su�inancira izobrazbu za polaznike s područja Preloga.

GODIŠNJA SKUPŠTINA Udruge voćara, vinogradara i povrćara

Mladen Dobranić, predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Sve� Mar�n

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Cijena žitarica zaokružena je na 4 eura

- A kaj da velim, jednostavno nije sezona za plac, požalila nam se Natalija Borko iz Štrigove, jedna od stalnih prodavačica na čakovečkom placu.

Na njenoj klupi prevladavaju jabuke, i to one domaće, čija se cijena kreće od 0,70 do 1 euro za kilogram. Uz jabuke, nešto malo je krušaka, graha, češnjaka i oraha, namirnica koje mogu stajati i čekati bolje dane i zainteresirane kupce. A kupci se mogu nabrojiti na prste ruku, barem na placu. Naime, na čakovečkom sajmu sreli smo Jožu Vibovca koji je između ostaloga, nudio i kukuruz, i to po 40 eura za 100 kilograma.

- Zadovoljan sam i cijenom kukuruza i kupcima, rekao nam je.

Teško da se to može reći i za kupce koji moraju za dvije

vreće kukuruza dati toliko, odnosno 301,38 kunu. Stoga i nije čudno da sve manje kokica šeće po našim dvorištima. Što se ostale ponude tiče, ona je standardna za ovo doba

godine. Dakle ništa novoga u odnosu na protekli tjedan. Tako će i dalje biti do pojave prvog mladog povrća iz plastenika i staklenika. (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Deklariranje (označavanje) bioproizvoda

Piše: Melita Makovec, mag. ing. mol. biotech.

ne smiju se upotrebljavati za proizvod koji sadrži GMO.

Salata (kg): 4 eur

Krumpir: 0,8 eur

Luk (kg): 2 eur

Zelje (kg): 2 eur

Kelj (kg): 2 eur

Kiselo zelje (kg): 2,5 eur

Grah (kg): 6 eur

Češnjak (kg): 8 eur

Mrkva (kg): 1,6-2 eur

Peršin (kg): 4 eur

Med (900 g): 9-11 eur

Orasi (kg): 7 eur

Hren (kg): 5,33 eu

Šenon: 4 eur

Salata (kg): 2,65 eur

Krumpir (kg): 0,66 eur

Luk (kg): 1,6 eur

Zelje (kg): 1-1,5 eur

Kelj (kg): 1,5-2 eur

Kiselo zelje (kg): 3 eur

Grah (kg): 5-9 eur

Češnjak (kg): 6 eur

Mrkva (kg): 1,3 eur

Peršin (kg): 4 eur

Med (900 g): 9-11 eur

Orasi (kg): 8 eur

Hren (kg): 5 eur

Kukuruz (kg): 4 eur

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštovanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Budući da je označavanje najvažniji trenutak u komunikaciji proizvođača hrane s potrošačem, bitno je da potrošač dobije ispravne i jasne informacije na temelju kojih će donijeti odluku o kupnji određenog proizvoda.

Svi propisi za označavanje konvencionalno proizvedene hrane primjenjuju se i za ekološki proizvedenu hranu uz neke dodatne zahtjeve.

Ekološka proizvodnja podrazumijeva primjenu metoda koje su u skladu s pravilima utvrđenima Uredbom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EZ) 834/2007 i to u svim fazama proizvodnje, pripreme i distribucije.

Za ekološki dobivene proizvode upotrebljavaju se najčešće njihove izvedenice i skraćenice kao što su „bio“ i „eko“ same ili u kombinaciji i mogu se kao takve upotrebljavati unutar Europske zajednice i na bilo kojem jeziku uz uvjet da proizvod ispunjava sve zahtjeve navedene u okviru Uredbe o ekološkoj proizvodnji. Izrazi „bio“ i „eko“

U slučaju prerađene hrane izrazi „bio“ i „eko“ mogu se koristiti pod uvjetom da je prerađena hrana cjelokupno dobivena u ekološkoj proizvodnji ili pod uvjetom da je najmanje 95 % mase proizvoda ekološkog podrijetla.

Obavezni navodi koje treba sadržavati ekoproizvod je kodni broj kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove čijoj kontroli podliježe subjekt koji je obavio zadnju operaciju u okviru proizvodnje ili pripreme. Također obavezan je i logotip koji može biti europski ili nacionalni (hrvatski).

Ako se upotrebljava logotip Zajednice (europski),

tada je u istom vidnom polju potrebno navesti mjesto uzgoja poljoprivrednih sirovina od kojih se proizvod sastoji, u jednom od sljedećih oblika, prema potrebi: — „uzgojeno u EU” ako je poljoprivredna sirovina uzgojena u EU, — „uzgojeno izvan EU” ako je poljoprivredna sirovina uzgojena u trećim zemljama, — „uzgojeno u/izvan EU” ako je dio poljoprivrednih sirovina uzgojen u Zajednici, a dio u trećim zemljama. Ti znakovi mogu se upotrebljavati i u crno-bijeloj varijanti samo u slučaju kada upotreba znaka u boji nije praktično izvediva (boja pozadine na ambalaži tamna).

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 8 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Natalija Borko iz Štrigove s ponudom jabuka

Joža Vibovec iz Mihovljana nudio je i pšenicu

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Majonezom do sjajnijih listova

Kako nam krtice pomažu u vrtu

Mnogi ljudi iz neznanja brkaju štete na vrtovima koje rade krtice i voluharice. Najviše je zabluda u vezi krtica jer se njih uglavnom proglašava krivim za izjedeno korijenje povrća i voćaka. To je potpuno netočno jer to zapravo rade miševi i voluharice, ali ne i krtice.

Krtica je sisavac iz roda Talpidae, živi u tlu i kopa tunele, mesojed je koji se uglavnom hrani malim beskralješnjacima koji žive ispod zemlje. Krtica je odgovorna jedino za krtičnjake, uzdignute hrpe zemlje koje mnoge često ljute po travnjacima. Ali, to je jedina šteta koju radi po vrtu, izuzev da možda otkopa ili nadigne neku biljku tijekom kopanja tunela.

Kada pogledamo njihovu ulogu u biosustavu, krtice su jako korisne životinje, ukopavaju humus u tlo i jedu kukce i nametnike u tlu. Nemojte se ljutiti na krtičnjake koje u ovo doba godine rade u većoj mjeri. Krtice su, kako sam prije navela, mesojedi, što znači da one u tlu pojedu brojne puževe, njihova jajašca, rovce i druge organizme koje smatramo nametnicima te time znatno smanjuju broj štetnika u tlu. Doduše, jedu i korisne gujavice, ali ništa u prirodi nije crno-bijelo.

U ovo doba godine u niskom smo startu za sjetvu u teglama i krtičnjaci su nam tu baš u pravo vrijeme da si pripremimo zemlju za sjetvu. Ja srećom imam ilovasto tlo koje je odlično kad se miješa

s kompostom, humusom ili pak kupovnim supstratom za sjetvu – ispadne odlična kombinacija za sadnju u teglama.

A zemlja koju su izbacile krtice pročišćena je od mogućih nametnika – poput puževa i sl. – koji bi mogli ostati u tlu i kasnije vam napraviti štete biljčicama. I naravno, u toj zemlji ostaje mikroskopski živi svijet koji, kad je u ravnoteži, itekako pomaže biljkama u rastu.

Da biste iskoristili sve prednosti rada krtica, najbolje je da čim prije pokupite zemlju nakon što ju je izbacila krtica.

Kad padne kiša na krtičnjake, to tlo postane zbijeno, a tijekom sezone često se počnu u uzdignutu zemlju krtičnjaka naseljavati mravi.

Ostatak zemlje jednostavno grabljama izravnajte po travnjaku i upamtite da je savršeno ravni travnjak moguć samo ako izbetonirate površinu i gore stavite umjetnu travu – čime ćete potpuno maknuti bilo kakav život s njega. Mi smo kao i krtice dio biosustava i dijelimo stanište s njima, stoga se moramo opet naučiti suživotu i poštovanju i drugog života oko nas.

Stoga: Kad ti život da limune – napravi limunadu.

A kad ti život da krtičnjake – zahvali krticama na dobro odrađenom poslu i pokupi si zemlju za sjetve i sadnje u teglama. Kod mene je zemlja spremna na suhom u kanti i čeka da krenem u skoru sjetvu.

- Običnom majonezom i to onim najmanjim pakiranjem u malom plastičnom omotu listove premažem jednom godišnje, obično oko Božića, otkriva nam svoju malu tajnu Katica Balog

Piše: Vlasta Vugrinec

Naši vrtovi još miruju, vrtlari planiraju gredice i odabiru sjeme za novu sezonu. Drugim riječima, u tom dijelu posao miruje. S druge strane, brigu traži vanjsko i unutarnje bilje. Prije svega, sada je idealno vrijeme za orezivanje trajnica poput ruža, pampas trava, hortenzija, vajgela itd. Orezuju se stare, oštećene i ocvale grane, formira se oblik, skraćuju se nabujali grmovi, presađuje se i popravlja malč.

Kućnim čarolijama do ljepšeg bilja

Ljubitelji cvijeća tijekom zimskom razdoblja posebno brigu posvećuju svojim lončanicama koje se muče sa suhim zrakom u grijanim prostorijama, nedostatkom svjetlosti tijekom tmurnih i oblačnih dana. Manje je zalijevanja i prihrane, no zato se pažnja posvećuje listovima, naročito onim velikima poput �iladendrona, �ikusa, spati�iluma i difenbahija. Naravno, svaki “cvjećar” ima svoju malu taj-

nu održavanja koja, na prvu, izaziva čuđenje.

Na takav slučaj naišli smo u Ivanovcu, u obiteljskoj kući Josipa i Katice. Naime, Katica je pasionirana zaljubljenica u cvijeće i teško je izbrojiti vrste koje ima zasađene u oko 200 tegli.

- Naprosto uživam u cvijeću i briga o njemu mi je odmor za dušu, ističe Katica Balog.

Kako pak bi bilje bilo zdravo, lijepo i u punoj kondiciji, naša vrtlarica prati trendove o održavanju i njezi, čita sve moguće natpise, gleda priloge i sve to iskušava u svom domu. Istina, koji put s dozom nepovjerenja.- Vidjela sam u jednoj televizijskoj emisiji kako je obična majoneza dobra, štoviše preporučljiva za sjaj lišća. Dvoumila sam se isprobati ili ne. Čak sam razmišljala i o potencijalnoj tužbi ako mi biljka uvene, dodala je u šali. Recept za sjaj lišća isprobala je prije par godina na listovima spati�iluma, kaže, najprije vrlo oprezno. Budući da joj je biljka bila “zahvalna”, taj neobično i nadasve jednostavan i

jeftin tretman od tada redovno upotrebljava.Nama pak su gotovo oči ispale kad smo vidjeli prekrasni grm spati�iluma u cvatu s ogromnim, tamnozelenim sjajnim listovima. Naravno, bez trunke prašine i masnoće koja se cijedi s njih.- Običnom majonezom i to onim najmanjim pakiranjem u malom plastičnom omotu listove premažem jednom godišnje, obično oko Božića, otkriva nam svoju malu tajnu.I sjaj traje od Božića do Božića. Premaz majonezom dobiva i paprat, ona glatkih listova iz porodice Asplenium. Prema njenim riječima, nema straha od nabiranja prašine. Tegle eventualno jednom iznese van, u toplijem dijelu godinu i pošteno ih otušira.

Katica ima zelene prste

Za ljude kao što je naša vrtlarica Katica, kojoj uspi-

jeva gotovo sve što zasadi, kaže se da imaju zelene ruke, odnosno zelene prste.

- Ne znam baš je li to tako, no činjenica je da puno toga sadim i uzgajam i dosta toga mi uspijeva. Možda je to tako jer cvijeću posvećujem puno pažnje, skromno dodaje.

A Katici uspijevaju orhideje koje su nanizane duž cijelog prozora, ciklame su kod nje višegodišnje biljke kako u teglama, tako i vani na otvorenom, jaglaci, tj. primule također rastu iz godine u godinu, kućna sreća širi se dvorištem bez obzira na zimske temperature i mogli bismo tako nabrajati u nedogled.

Od svega toga, najljepše je doći u njen dom, sjesti i šetati pogledom od biljke do biljke i jednostavno uživati u ljepoti.

Dođite na razmjenu sjemena!

Udruga Duga, društvo za biodinamičko gospodarenje iz Čakovca, već niz godina organizira razmjenu sjemenja iz ekološke i biodinamičke proizvodnje. Posljednjih godina manifestaciji se pridružuje i Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca. Ovogodišnja, sad već 22. razmjena sjemenja, održat će se u subotu, 11. veljače 2023. godine, od 9 do 13 sati u zgradi Scheier u Čakovcu! Vrijedni čuvari domaćeg sjemena pri tome će rado davati i savjete kako

od sjemena dobiti odraslu biljku punu plodova. Drugim riječima, odgovaraju na sva pitanja vezana za uzgoj i njegu povrća. A kako to već biva na takvim događanjima, bit će i delicija pripremljenih od domaćeg povrća. Uz naše Međimurce, na razmjeni sudjeluje i sve više proizvođača i iz susjednih županija. Stoga, nedostaje li vam koje sjeme ili jednostavno želite u svom vrtu imati ono domaće i to starinske sorte, svakako dođite u subotu u čakovečku Scheiericu. (vv)

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

U DOMU Katice Balog iz Ivanovca

Ka�ca Balog iz Ivanovca u svom biljnom carstvu

Sjajni listovi papra�

BERNARDIN VRT

Životni put Marie Thun

Važan aspekt karaktera Marie Thun temeljio se na iskustvu njezine generacije o kraju rata i slobodi koja dolazi s krajem totalitarnog režima. Iskustvo ponovnog stjecanja ove vrste slobode i mogućnosti da otvoreno i slobodno razvijate vlastiti um jača vašu urođenu znatiželju. Bila je vrlo ambiciozna žena koja je cijeli život težila znanju i novim spoznajama, postavljajući uvijek nova pitanja i svojim radom preuzimajući zadatak koji je snažno utjecao na nju i ljude oko nje.

Odrasla je u kućanstvu na malom imanju kao Maria Jung. Obitelj je morala raditi zajedno, svatko je morao dati svoj doprinos kako bi se imanje moglo održati i sve prehraniti.

Njezina je obitelj bila pobožna, protestantsko kućanstvo koje je imalo malo toga za reći kao odgovor na Marijinu žeđ za znanjem, koja je bila vidljiva od ranog djetinjstva. Osim pjesmarice, jedina knjiga u kući bila je Biblija koju je Maria u mladosti nekoliko puta čitala. Dugo školsko obrazovanje također nije dolazilo u obzir za Mariju, pogotovo za djevojke u njezinim okolnostima. Sve što je nadilazilo jednostavnu osnovnu školu bilo je vrlo neobično.

No, to nije umanjilo njenu žeđ za znanjem i nastojala je naučiti što god je mogla. Njezin djed bio je sijač, otac ju je naučio kako se nositi s biljkama i razumjeti prirodne pojave. Bavila se ljekovitim biljem i kućnim lijekovima. Nakon što je početkom 1940-ih upoznala slikara Waltera Thuna, kasnije svojeg supruga, on i njegov brat upoznali su ju s antropozo�ijom, što joj je otvorilo novi svijet koji je konačno zadovoljio njenu žeđ za znanjem. U to se vrijeme približila i poljoprivredi i razvila duboku ljubav prema idejama biodinamičke poljoprivrede.

Nekoliko godina nakon vjenčanja s Walterom Thunom 1943. godine Maria

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

- AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje

- tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje

- tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sa�.

PROJEKT „PRILIKA ZA BOLJI ŽIVOT“

Održana završna konferencija projekta

Uorganizaciji nositelja projekta Društva osoba s invaliditetom Međimurske županije i Udruge osoba s invaliditetom Krapinsko-zagorske županije održana je Završna konferencije projekta „Prilika za bolji život“ dana 20. prosinca 2022. godine, u restoranu „Prepelica“ u Otoku. Projekt je �inanciran iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.2020., Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom – faza III UP.02.2.2.14.

Ukupna vrijednost projekta je 1.295.960,00 kn po �iksnom tečaju konverzije 172.003,45 eura.

PLAN SADNJE

27. siječnja – Dan lista Uređujemo gredice sa salatom koja je posađena ujesen.

28. siječnja – Dan ploda Do 12, a nakon 12 sa� nepovoljno za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora.

29. siječnja – Dan ploda Do 14 sa�, a od 15 do 18 sa� povoljno za biljke korijena. Djelomična je pomrčina.

30. siječnja – Dan korijena od 8 sa� Sijemo gomoljas� celer.

31. siječnja – Dan korijena od 8 sa� Djelomična je pomrčina i ne radimo s biljkama.

1. veljače – Dan korijena Do 15. veljače se medita�vno bavimo štetočinama.

2. veljače – Dan cvijeta Režemo grančice vrbe za ograde i živice, počinje period za presadnju. Na dane

2. i 3. veljače sijemo zračne gomoljčice korijena svjetlos�.

rata vratila u domovinu u Hessen s kćeri Christinom. Čim je mogao, Walter ih je slijedio i zajedno su preselili u kuću koju su im na raspolaganje dali antropozofski prijatelji. Tu se rodilo i drugo dijete Mathias.

„Prilika za bolji život“ je projekt pružanja usluge osobne asistencije za 8 korisnika, s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta, s područja Međimurske i Krapinsko-zagorske županije. Početak provođenja projekta bio je 01.06.2020., a završetak je planiran za

01.02.2023. Tijekom provođenja projekta:

1. Pruženo više od 14.000 sati usluge osobne asistencije za ukupno 8 korisnika.

2. Održane edukacijske radionice i evaluacijski sastanci za OSOBNE ASISTENTE i za KORISNIKE USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE I ČLANOVE NJIHOVIH OBITELJI.

3. Održan okrugli stol o važnosti usluge osobne asistencije.

4. Održane početna i završna konferencije projekta.

5. Tijekom trajanja projekta objavljeni su članci u medijima s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti

usluge osobne asistencije. Održan je kontinuitet pružanja usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom, a predstavljanjem rezultata i potreba korisnika javnosti, potaknuti su kreatori javnih politika i donositelji odluka na unapređenje kvalitete usluge, daljnji razvoj, povećanje opsega usluge i širenje usluge osobne asistencije na što veći broj korisnika. Prisutnima su se obratile Zdenka Valjak voditeljica projekta i koordinator projekta Verica Radović. Istaknule su važnost usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom kao i višegodišnju uspješnu suradnju udruga u prijavi i provođenju projekata.

U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

- AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar:

040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

- AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar:

040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA

AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12 sa�.

se pred kraj dr. h. c. Maria Thun (24. travnja 1922. – 9. veljače 2012.)

Karlo Dokleja prvo prolista sportske stranice

Karlo Dokleja iz Ivanovca rado čita Međimurske novine, a sreli smo ga prijepodnevnoj kupovini u prodavaonici Krk br. 2 u Ivanovcu. Od svega najviše voli sport, pa stoga ne čudi

da su sportske stranice u Međimurskim novinama prvo što prolista.

S obzirom na to da je naš redoviti čitatelj, poklonili smo mu promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Bebe 2023.

nagradu za vjernost. Ljubazna prodavačica Natalija Hasić iz Nedelišća iz Krkove prodavaonice također čita Međimurske novine, pa je zato i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 94. kola

Novo, 94. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 20. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe)

ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 31. siječnja. Sretnog dobitnika 94. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 3. veljače. (mk)

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Marina Zorković, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

br. 2 u Ivanovcu

Naš čitatelj Karlo Dokleja i prodavačica Natalija Hasić

Klaudija i Tomislav Horvat iz Domašinca dobili su sina kojem su dali ime Toma, rođenog 19. siječnja. Imaju i sina Frana koji ima 3,5 godine.

Vanja Nikolić, mladi redatelj Čakovčanec čija je

premijera kratkometražnog

lma Kaže se Čakovec

napunila Centar za kulturu

Foto: Zlatko Vrzan

VIKEND VODIČ

Petak,

27. siječnja

21:00

Mamas & Tapas bar

Čakovec

Koncert

Ivana Galić kvartet

22:00

Fox bar

Čakovec

Dj set

JAMAA&ANA

21:00

Grey Hill

Belica

O.S.D.S (pop-tambura bend)

Dj Nicola Moreno

MC Ma�eo

Subota,

28. siječnja

21:00

Paladin Čakovec

Band Krugovi & DJ Ma�ja

22:00

Fox Bar

Čakovec

Karaoke night 2

20:00

Arena Varaždin

Koncert

ABBA Real tribute Show

21:00

Gradska kavana

Čakovec

Koncert, Grupa Vulkan

18:00

Dom kulture Vra�šinec

4. Fes�val pjevačkih zborova

Vincekova zipka, Mješovi�

zbor dr. Vinko Žganec

21:00

Meta Bar

Čakovec

Koncert Nikolija

21:00

Grey Hill

Belica

Koncert Kumovi,Dj Stankoo

Nedjelja

29. siječnja

15:00

Podturen

21. Podturenski fašnik

Koncert Vulkan

kamo za vikend

MJESEČNI VODIČ

7. veljače CZK Čakovec Stand-up comedy show NEMA. NA. ČEMU Aleks Curać Šaric

10. veljače Arena Varaždin Koncert Severina

11. veljače GOC Čakovec Koncert Hari Mata Hari

14. veljače

Prelog

Preloški fašnik Puhački koncert grada Preloga

DOLAZI NAM srpska reperica Nikolija

Zagrijte glasnice uz poznate balkanske hitove

U subotu, 28. siječnja, u Meta bar dolazi srpska pjevačica i reperica Nikolija Jovanović. Inače, rođena je u Zagrebu, a odrasla je u Beogradu. Kćerka je poznate jugoslavenske narodne pjevačice Vesne Zmijanac. Do

danas je izdala tri studijska albuma s mnoštvom poznatih i slavljenih hitova. Dođite u Metu i zajedno s Nikolijom zagrijte glasnice na poznate hitove poput Nema limita, O bivšima, Harizma, Nakit, Opasna igra i Dodole! (st)

TRADICIONALNI 21. Podturenski fašnik

Pozna� zagrebački bend Od srca do srca POP-TAMBURA bend u Belici

Od srca do srca iz Zagreba uz renomirane DJ-eve

U Belicu u Grey Hill dolaze O.S.D.S, nekad zvani Od srca do srca. Poznata zagrebačka pop-tambura bend, prepoznat po speci�ičnoj kombinaciji moderne pop-glazbe i tambure. Uz njih,

najveće balkanske hitove vrtjet će Nicola Moreno i MC Matteo koji će vas zabavljati do ranih jutarnjih sati. Belica će ovog vikenda biti središte zabave i plesa!

(st)

Očekuje vas prava fešta uz koncert grupe Vulkan

Pred vratima nam je veljača, a s njom se podrazumijeva i sezona fašnika! U nedjelju, 29. siječnja, očekuju vas pravo veselje, šarene boje i zabava u Podturnu. Općina i KUD Podturen u nedjelju organiziraju 21. Podturenski fašnik. Fašnik počinje povorkom koja kreće ispred trgovine Kitro u Podturnu u 15 sati, dok će se u 17 sati održati velika zabava za sve u Društvenom domu u Podturnu. Očekuje vas i prava fešta uz koncert grupe Vulkan! Za sve maškare osigurani su besplatni čaj, kuhano vino, sokovi i krafne. Stare

ZNANJE NAGRAĐUJE - KATE BATEMAN: PRINCEZA I GROF

Kate Bateman: Princeza i grof

kupon br. 1428

poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Hena com i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj knjige: Sebastien Wolff, grof od Mowbraya, nije vjerovao u ljubav sve dok ga strastveni poljubac s prelijepom neznankom nije prisilio na preispi�vanje vlas��h uvjerenja. Kada otkrije da između tajanstvene ljepo�ce i zagonetnog nestanka ruske princeze postoji veza, Seb shvaća da se iza naizgled nevine fasade žene za kojom žudi ipak krije drugačija is�na… I da tu is�nu mora otkri� po svaku cijenu.

18. veljače Čakovec Fox Bar

Fašnički trash party

8. ožujka

Arena Zagreb Koncert Gibonni

28. travnja Čakovec

Dvorana

Graditeljske škole Koncert Saša Ma�ć

18. veljače

Mala Subo�ca Sobočki fašjek

19. veljače

Donja Dubrava Dobravski fašenjk

Mursko Središće Serjojnski fašnik

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Dobitnik knjige John Grisham: Vrijeme milosti objavljene u prošlom broju je Lidia Vertnik iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Pjevačica i reperica Nikolija iz Beograda

tradicionalne maske Podturna

kamo za vikend

BESPLATNO KULTURNO uzdizanje postaje sve veći hit

Kamo na Noć muzeja u Međimurju?

Donosimo pregled svih manifestacija koje će se održati u Noći muzeja 2023. godine

Piše: Dora Vadlja

U 2023. godini održat će se 18. Noć muzeja, manifestacija koja je započela s nekolicinom zagrebačkih muzeja, a tijekom godina prerasla je u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja. Svake godine sve je više takvih manifestacija na području Međimurske županije, a u nastavku donosimo pregled svih.

Muzej Međimurja Čakovec

Osim besplatnog razgledavanja svih muzejskih i izložbenih muzejskih postava od 18 do 1 sat u Muzeju će tijekom dana biti organizirani još neki zanimljivi događaji.

Dvije dječje muzejske radionice na temu Zvukovi oko nas u multimedijalnoj dvorani

Riznice Međimurja od 10 do 11:30 te od 11:30 do 13 sati, a voditeljice su prof. Melita Sambolek i Ines Virč. Služ-

beno otvorenje Noći muzeja uz otvorenje Izložbe radova pristiglih s likovnog natječaja na temu Na raskrižju promjena – Međimurje u brončanom dobu u multimedijalnoj dvorani s početkom u 18 sati bit će otvorenje izložbe radova učenika Gospodarske škole Čakovec u Muzejskom informativnom centru s početkom u 18:30. Opširnije donosimo na stranici 46.

Centar za posjetitelje Med

dvemi vodami u Križovcu

Centar za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu i Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode za Noć muzeja 2023. godine organizirali su izložbu fotografija, putopisno predavanje, razgled postava i druženje na otvorenom. U 18 sati u multimedijalnoj dvorani otvorit će se izložba fotografija povodom 100. obljetnice prve

speleološke disertacije u Hrvatskoj Dr. Josip Poljak, pećine hrvatskog krša, 1922. – 2022.

Autori izložbe su Sanja Japundžić i Nenad Buzjak. U 18:15

će Dubravko Šincek održati putopisno predavanje Đurđevečki peski, šetnja pješčanim dinama. Stručni interpretatori Centra Med dvemi vodami posjetitelje će provesti kroz galeriju Mura i Drava te brvnaru Moj hrast Adam u četirima terminima: u 19, 20, 21 i 22 sata.

Ekomuzej

Međimurje moje malo u Čakovcu

Doživite interpretaciju kulturne i prirodne baštine

Međimurja i saznajte: Koliko je svjetova Rudolfa Steinera moguće posjetiti? Kamo možemo s beciklinom, a kuda s cipelcugom? Koje blago se nalazi u Riznici Međimurja?

Koje su najpoznatije legende o pozoju? Odgovore na ta i još mnoga druga pitanja možete saznati ako istražite najsuvremeniji multimedijalni, interaktivni postav na ovim prostorima – Ekomuzej

Međimurje malo. U sklopu

Noći muzeja u konferencijskoj

dvorani u 19 sati učenici iz Tehničke škole Čakovec predstavit će projekt Mističnim puteljcima Međimurja.

Razgled Oldtimer zbirke Šardi u Selnici

Muzej oldtimer vozila Šardi bit će otvoren povodom

Noći muzeja 27. siječnja 2023. godine od 18 do 23 sata. U stalnom postavu Muzeja

nalazi se zbirka prijevoznih sredstava od dječjih kolica, bicikala, motor-kotača, automobila, traktora, kamiona, vatrogasnih vozila, parni stroj, motor wankel, numizmatike, muzičkih elemenata, kancelarijske opreme, šivaćih strojeva do šoštarske i tišlarske radionice, sto metara kvadratnih panoa na kojima je prikazana

povijest hrvatskog automobilizma od grofa Bombellesa i Alme Balley, prve hrvatske vozačice do današnjih dana. U postavu Muzeja nalazi se preko 2000 eksponata različite tematike.

Graditeljska

škola Čakovec

Učenici Odjela likovne umjetnosti i dizajna u Graditeljskoj školi Čakovec po prvi put sudjeluju na manifestaciji Noć muzeja. Izložbom i likovnim radionicama učenici će pokazati radove na temu Laterna magica ili čarobna svjetiljka. Posjetitelji imaju priliku vidjeti razna rasvjetna tijela u kombinaciji s različitim materijalima. Samo ime opisuje uređaj za optičku projekciju, poetski interpretiran, prikladan za izvedbu u kojoj su radovi oživljeni svjetlom i funkcioniraju kao mali svjetlosni akcenti u potpunom mraku. Otvorenje će biti popraćeno muzičkom izvedbom i recitacijom učenika. Bude li dobra vremenska prognoza, planira se ispuštanje lanterna u zrak.

Spomen-dom rudarstva Cimper

Mursko Središće

Posljednji petak siječnja rezerviran je za Noć muzeja, a u Murskom Središću je prošle godine svečano otvoren interpretacijski centar Spomen-dom rudarstva Cimper. Ove će se godine tako i Mursko Središće po prvi put uključiti u obilježavanje Noći muzeja. Svečano otvorenje bit će u 17 sati, a Cimper će biti otvoren za posjetitelje sve do 23 sata. Svi posjetitelji mogu sudjelovati i u nagradnoj igri te osvojiti atraktivne hudice, kratke majice i torbe koje su nastale na projektu Energy tour. U postavu vas čekaju i razna iznenađenja, neke će legende oživjeti, a o čemu je točno riječ, uvjerite se sami. Posjetitelji će moći uživati u čaju i kuhanom vinu.

TZ Sveti Martin na Muri – Centar za posjetitelje Mlin na Muri

Razgled Centra za posjetitelje Žabnik u sklopu Noći muzeja 2023. uključuje razgled etnografske zbirke koja se nalazi na gornjem katu Mlinarske kuće i prikazana je kroz interaktivni postav. Ona priča priču o starom zanatu

mlinarenja, o životu mlinara, ali i o životu uz rijeku Muru. U bogato mursko mlinarsko područje uvest će vas 3D film koji prikazuje s kakvim se razmišljanjima i događajima susretao jedan mlinar budeći se još za mraka kako bi na vrijeme obavio svoje dužnosti. Razgled etnografske zbirke moguć je od 20 do 23 sata.

Donji Vidovec – Noć muzeja u Etnozbirci

Noć muzeja u Donjem Vidovcu održava se u župnom dvoru i omogućava razgledavanje bogate etnozbirke za koju je najviše zaslužna Ana Nestić (rođ. Vojvoda). Prostor župnog dvora uređen je kao etnozbirka.

Uz predmete koji su se minulih stoljeća svakodnevno upotrebljavali za rad u kući, polju ili staji, tu je i bogata knjižnica u kojoj ima preko dvije tisuće knjiga. Etnozbirka svoja vrata otvara u 18 sati. Za sve posjetitelje osiguran je fini, topli čaj.

Prelog – Španceranje po priločkoj prošlosti u Muzeju

U Muzeju grada Preloga može se pogledati izložba Španceranje po priločkoj prošlosti koja prati razvoj

Preloga od razdoblja rimske uprave, srednjega vijeka, preko povijesne jezgre nastale u razdoblju baroka, središta društvenog okupljanja i načina života uz rijeku Dravu. „Prošećite“ kraj kule, crkve, Lovca i pošte, povijesne zgrade solane, svilane, muzeja, zatim uz rijeku Dravu, preko mosta, bez straha od Pesjaneka te se naposljetku zasladite priločkim klecinprotom.

Uz šetnju Prelogom, zavirite u stalni postav Muzeja grada Preloga koji predstavlja

djela naivne umjetnosti i moderne hrvatske umjetnosti iz donatorske zbirke prof. dr. sc.

Matije Berljaka koja obilježava jubilej, deset godina formiranja zbirke i osnivanja Muzeja Croata insulanus grada Preloga. Uz izložbeni program organiziraju se i radionice za učenike, glazbeni program te gastronomski zalogaj. Manifestacija počinje u 18 sati i traje do ponoći.

Mala Subotica –Putovanje nekad i sad u Domu kulture

Kulturno-umjetnička udruga Zvon Župne zajednice Mala Subotica od 18 do 21 sat organizira Noć muzeja 2023. u prostorijama Doma kulture Mala Subotica.

Očekuju vas putopisno predavanje, izložba fotografija, projekcija narodnih običaja i razgled postava Etnozbirke KUU-a. Program na temu Putovanje nekad i sad:

- u 18 sati: projekcija narodnih običaja koje su snimili članovi KUU-a Zvon 1999. –2001. godine (dvorana Doma kulture)

- u 19:30: putopisno predavanje Ive Mihalic Krčmar (Putoholičari) koja će podijeliti utiske o Sjevernoj Koreji – najzatvorenijoj državi na svijetu (dvorana Doma kulture)

- 18 – 21 sat: izložba fotografija članova Medijske grupe OŠ Tomaša Goričanca (predvorje Doma kulture)

- 18 – 21: stalni postav Etnozbirke KUU- Zvon (Etnozbirka).

DunjkovecPogledajte zbirku Štrekara

Na željezničkom stajali-

sata dođite na Noć muzeja u organizaciji Općine Nedelišće, TZ-a Nedelišće i Udruge Međimurska gruda.

Goričan –Razgledajte Etno kuću i izložbu minijatura alata Hrvatsko muzejsko društvo u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim institucijama po osamnaesti put organizira manifestaciju Noć muzeja. Ove godine Općine Goričan uključuje se u obilježavanje Noći muzeja izložbama u Etno kući na prostoru najljepšeg općinskog parka u Hrvatskoj- Šuderica Goričan.

U 18 sati moći ćete pogledati Izložbu minijatura alata i oruđa koji su koristili naši stari, zobače, rasve (vile), ukrasne predmete od prirodnih materijala, makete starinskih kuća, minijaturne ornice sa plugom, jorme za krave, brono za finu obradu zemlje, kola z drvenim kotačima, mini bicikle, sve što se nekad upotrebljavalo izrađeno u minijaturi.

Moći ćete pogledati i Izložbu gorčkih rukotvorina, a biti će organizirana radionica izrade predmeta od ljuščija (komušine). Moći ćete naučiti kako i što se može izraditi od ljuščija te iznenaditi voljenu osobu originalnim poklonom.

Moći ćete razgledati i stalni postav Etno kuće Goričan koji kroz izložbu Ljudi, kultura i tradicija u podneblju rijeka Mure i Drave prikazuje kulturu, tradiciju i znamenitosti Goričana i Međimurja te savršeno dočarava svakodnevni život naših predaka.

Raste interes publike prema manifestaciji Noć muzeja

YAMAHA MUSIC škola poziva na dane otvorenih vrata

Dođite svirati i uživati u glazbi uz vrhunske glazbenike

Yamaha Music School poziva sve ljubitelje glazbe da ih posjete u subotu, 28. siječnja, tijekom Dana otvorenih vrata ili da se prijave za besplatni ogledni sat glazbenih programa po želji uz izvrsne mentore i vrsne glazbenike u opuštenoj i veseloj atmosferi!

Ova svjetski poznata škola u Hrvatskoj postoji u četirima gradovima: Zagrebu, Rijeci, Čakovcu i Osijeku. U svim će gradovima otvoriti svoja vrata 28. siječnja od 10 do 16 sati pa će zainteresirani i potencijalni glazbenici imati priliku upoznati renomirane mentore, bogate programe YMS-a i razgledati prostorije škola.

Slogan Yamaha Music School Čakovec je Let’s play – što u prijevodu ima dvostruko značenje: idemo svirati i idemo se igrati – to je filozofija škole: u svojim učenicima razvijaju ljubav prema glazbi na jedan zabavan i edukativan način primjeren svakom uzrastu.

Dana 28. siječnja svi ste dobrodošli razgledati prostore čakovečke škole YMS na adresi Ul. kralja To-

mislava 38 i upoznati mentore koji se, osim dojmljivim glazbenim obrazovanjem, mogu pohvaliti i bogatom glazbenom karijerom.

Za početak, tu su braća Kovačević, Abel (bubnjevi), Maasej (klavijature) i Jošua (saksofon) koji su ujedno i voditelji čakovečke škole.

Potencijalni novi gitaristi imaju prilike učiti od majstora poput Ivora Barića, Aleksandra Vešića i Marija Kanižaja, za violinu je tu Danijel Rušec, za flautu Stella Cimerman, dok naša poznata pjevačica Tamara Korunek podučava pjevanje. Program za najmlađe vodi Samuel Horvatek.

Jedna od najvećih prednosti učenja po modelu Yamaha Music School jest što nude kvalitetno glazbeno obrazovanje izvan klasičnih okvira kakve nude redovne glazbene škole.

Budući da rade s mališanima već od 1,5 godina starosti, zapravo osluškuju djetetov glazbeni talent i sklonost prema određenom instrumentu te tek nakon osnova naučenih kroz igru kreću s formalnim obrazo-

vanjem poput, primjerice, čitanja nota. Malo je reći da su polaznici oduševljeni i s radošću polaze glazbene sate pa nije ni čudo što mnogi od njih “žive glazbu” i u odrasloj dobi.

Tijekom razgovora s Abelom i Jošuom Kovačevićem, koji su uz brata Maaseja ujedno i voditelji čakovečke škole YMS, saznali smo da je njihova polaznica svojedobno zasvirala na pozornici i s popularnom grupom Psihomodo pop!

– Imamo polaznike svih dobnih uzrasta. Najmlađi dolaze s roditeljima gdje kroz igru prolazimo sve instrumente i “brusimo” njihove talente dok sami ne odluče u kojem smjeru žele nastaviti. Klinci najčešće krenu u predškolskoj ili ranoj školskoj dobi pa se s 9 godina opredjeljuju za određeni instrument. Do tada već vole glazbu i žele se dodatno razvijati pa krećemo s edukacijom i u tom smjeru, kaže Abel Kovačević i dodaje kako je vrlo sretan i ponosan i na sve polaznike.

RESTORAN STARI GRAD nudi novi turistički proizvod

Večera

Zrinski nudi

zaboravljena

jela stara 400 godina

U restoranu Stari grad u srcu utvrde Zrinski održana je prva Večera Zrinski, trosatna enogastronomska poslastica koja će, uz podršku Turističke zajednice Međimurske županije, biti plasirana kao novi turistički proizvod.

Održana je u večernjim satima 25. siječnja, a oslanjajući se na bogato povijesno okruženje Starog grada i naslijeđe starih međimurskih kuharica Kuharska knjiga Čakovečkog dvora obitelji Zrinski i Hrana, kuhinja i blagovanje u doba Zrinskih, svoje su prve goste vodili kroz kulinarsku gozbu zaboravljenih jela starih 400 godina.

Za početak gosti su vidjeli postrojavanje Zrinske garde i top, nakon čega je slijedio svečani ulazak u restoran. Na Večeri Zrinski servirano je pet

Vlasnik restorana Jerko Rajher uz gardista sljedova hrane pripremljene prema originalnoj recepturi iz doba velikaša te interpretacija njihovih običaja koja će vam pružiti uvid u vizualna, zvučna i okusna bogatstva

obitelji Zrinskih, a tijekom koje se pridružila Zrinska garda Čakovec i Tamara Korunek. Ova večera zamišljena je pretežno za turiste, a košta 40 eura po osobi. (dv)

Najmlađi članovi radosno pjevaju

Mladi glazbenici čakovečke Yamahine škole

Glavno jelo satkano je od mesa zeca i jelena

SILADI (22), mezzosopranistica iz Čakovca, samostalni koncert

23. rujna

21:00

Dani piva Čakovec

od 23. do

25. rujna

VANJA NIKOLIĆ (29), redatelj koji se proslavio svojim prvim kratkometražnim filmom

Vidim se na sceni opere u Sydneyu

obitelji uvijek se slušala klasična mojeg rođenja. Roditelji su me mnogo koncerata, a klavir, stari našoj je kući uvijek bio moj izazov

Vadlja Golenko iz Čakovca sklopu Zrinskog samostalni konkulturu Čaklavirsku pratnju klavira Glazbene Varaždinu, Danijela

pohađala profesorice Varga pohađala Prvu školu Čakovec i školu Miroslav smjer glasovir Nade Varga. sam pohađala glazbenu školu Varažteorija glazbe i klasi profesorice Matišić. sam na Muakademiji u Zagrebu, glazbena pedagogija klasi profesorice Oršanić. Živim u Častudiram u Zagrebu većinom u Zagrebu, mlada i uspješna mezzosopranistica. malena je pjevala u zatim nastavila osnovnoškolsko glazbeno a nakon toga i naposljetku akademija.

mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, a klavir, stari petrof, u našoj kući uvijek je bio moj izazov.

Postoji anegdota, govori nam

Vinka i nastavlja: Kada sam imala tri godine, tata mi je pokazivao enciklopediju i vidjela sam sliku operne kuće u Sydneyu i rekla sam da ja tamo želim pjevati kad odrastem i eto me na tom putu.

Jesen u Gradu Zrinskih

24. rujna

VODE VAS U KINO

Prijepodne

Atrij Čakovec Bakini kolači Fes�val slas�ca

Prostor Čakovec Promocija albuma benda Dead Dog

29. rujna

Tribina ČČ Premijera filma Nosila je rubac črleni

Nakon pretpremijere Vanja je na pozornici istaknuo kako je u planu i snimanje dugometražnog filma, na što je publika dala veliki pljesak i podršku

Vježba nekoliko sati dnevno. Trenutno je studentica pa još nije iskusila pravu karijeru, ali kako nam i kaže, vrlo se teško probiti jer je danas sve više pjevača.

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Pjevala na Varaždinskim baroknim večerima

prirodno da snimi �ilm na čakovečkim ulicama.

Film Kaže se Čakovec koji potpisuje mladić iz Čakovca, Vanja Nikolić, konačno je dočekao produkciju na �ilmskom platnu. I to naravno u Centru za kulturu Čakovec, gdje se Vanja još kao dječak zaljubio u �ilmove. Iako je studirao novinarstvo, ubrzo je shvatio da mu više leže �ilmovi i produkcija pa je tako već u ranim dvadesetima radio u brojnim produkcijama hrvatskih �ilmova, reklama i TV-serija. Iza sebe ima još jedan �ilm Minute, no Kaže se Čakovec de�initivno je onaj zbog kojeg će ga publika upamtiti.

- Još u srednjoj školi imala sam priliku pjevati na 48. Varaždinskim baroknim večerima uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra, te sam s istim orkestrom nastupila na koncertu talentiranih učenika srednje glazbene škole. Tijekom studija sudjelovala sam na raznim projektima Muzičke akademije kao što su: I. Kuljerić: Animal Farm, C. Orff: Carmina Burana i Antologija hrvatske zborske glazbe, nastavlja.

Film izazvao veliki interes

1. listopada Vra�šinec Predstava Ja, trudnica Kerekesh Teatra

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Dječak i tigar” (projekcija u Varaždinu)

6. listopada

Dobitnik ulaznica za film Dječak i �gar je: Helena Drvoderić

obitelji uvijek klasična glazba, od

Vanja je od početka studentskih dana promijenio adresu, pa tako već niz godina živi u Zagrebu. No, Čakovec ga oduvijek podsjeća na lijepe i zanimljive dane djetinjstva i bilo mu je

Također je sudjelovala u projektu izvedbe Velike mise u c-molu Wolfganga Amadeusa Mozarta sa Zborom Hrvatske radiotelevizije uz prat-

U nedjelju 22. siječnja 2023. godine u 19 sati održana je pretpremijera �ilma Kaže se Čakovec koji je sa zadovoljstvom pogledala puna dvorana Centra za kulturu. Možemo reći da je to zaista bio �ilm koji je izazvao veliki interes među građanima. Jednim je to dijelom zbog samog naslova, ali i odličnog trailera koji te uvuče u intrigantnu priču. Naravno, tu je i vrhunska �ilmska ekipa, satkana od profesionalnih glumaca kao i onih amaterskih, a posebno raduje da je sudjelovala ekipa iz Čakovca.

dan (inače poznati chef) i Asja Vidović.

Dvojica sumnjivih muškaraca (Vladimir Tušek Posavec i Momčilo Otašević) iz srca Balkana vlakom dolaze u miran gradić na sjeveru Hrvatske.

“Muvaju” se po gradskim ulicama Čakovca koji je u to doba noći uglavnom prazan. Čakovčanci su mirni ljudi koji večeri provode u svojim kućama.

Mezzosopranistica Vinka Siladi iz Čakovca održala je svoj prvi samostalni koncert u Centru za kulturu

nju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije na kojem je dirigirala poznata norveška dirigentica Grete Pedersen.

U pravilu klasični pjevači ne pjevaju samo opere, već je repertoar puno raznovrsniji,

Tko su glumci?

Igor Baksa u �ilmu nosi jednu od glavnih uloga, a domaća lica koja se pojavljuju u �ilmu su Matija Bog-

ijetke je zaobišla vijest smrti engleske kraElizabete II. koja 70 godina. Portali preplavljeni vijestima o životu, vladavini, obiodnosima. Izvlači se svašta. Od njenog turljubavnog života s ranoj mladosti, do koja je bila sve samo primjerena kraljevskoj

Gluho je doba noći, susreću se s rijetkim budnim ljudima u toj uspavanoj sredini. U potrazi za čovjekom za čije ubojstvo su plaćeni, balkanski živi duh doživljava kulturološki šok u sukobu s mirnim, srednjoeuropskim načinom života. U �ilmu se pojavljuje i Goran Grgić koji glumi konobara.

objašnjava Vinka. Međutim, kako opera čini veliki dio repertoara, valja spomenuti da je pjevala poznate arije kao što su Habanera iz opere Carmen (G. Bizet), Che faro senza Euridice iz opere Orfej i Euridika (C. W. Gluck),

Stranci tek rijetko sretnu neke prolaznike, a čakovečkoj publici je bilo izrazito zanimljivo gledati kadrove svog grada na �ilmskom platnu.

Snimanje �ilma odvijalo se tijekom četiriju noći, a Vanja nam kaže da je sve teklo kao po špagi.

Kraljica zasjenila sve!

Radnja �ilma nas odmah privuče. Dvojica muškaraca na čakovečkom kolodvoru. Stranci u noći.

KAMO SUTRA

koja je čisto iz mojeg viđenja čista umjetnost, dobro smo se upoznali s kraljičinim životom. Kako u današnjem svijetu skoro pa ne postoji

Nakon Shakirine pjesme u kojoj govori o prekidu s Piqueom, sad već bivšim mužem, prašinu je digla Miley Cyrus, ali i jedno domaće lice. Shakira je opjevala kako je kriva monotonija, a društvene su se mreže dodatno zapalile kada je podijelila i kako ga je ulovila u prevari. Pa su tako žene radile brojne skečeve, primjerice na Tik-Toku i Instagramu kako u frižideru

Svi mi koji smo napratili seriju The Crown,

- Još se sliježu dojmovi nakon pretpremijere. Neopisivo sam ponosan i sretan što su Čakovčanci tako dobro prihvatili �ilm. Snimanje je bilo odlično, atmosfera je bila opuštena i sve se odvilo bez nervo-

ze. Ovom prilikom želim zahvaliti svim sponzorima koji su nam omogućili snimanje �ilma, kao i Gradu Čakovcu i Međimurskoj županiji, rekao nam je mladi redatelj Vanja za kojeg ćemo sigurno još čuti u budućnosti.

Connais-tu le pays iz opere Mignon (A. Thomas), Torna di Tito iz opere La clemenza di Tito (W. A. Mozart) i druge. U budućnosti se vidim na sceni opere u Sydneyu i u svijetu, ali o tom – potom, zaključuje mlada mezzosopranistica.

Nakon pretpremijere, Vanja je na pozornici istaknuo da je u planu i snimanje dugometražnog �ilma, na što je publika dala veliki pljesak i podršku.

Film Kaže se Čakovec u tom se trenutku mogao jedino pogledati u CZK-u u nedjelju, a kreću prijave za razne �ilmske festivale nakon čega će biti dostupan i na Youtubeu za sve znatiželjne, a koji nisu uspjeli doći na pretpremijeru.

Tribina ČČ Centar za kulturu Hotel Zagorje Gradsko dramsko kazalište Gavella Predstava

KAKO DO ULAZNICA?

8. listopada

TZO Nedelišće Dvorana MESAP-a Dani zahvalnos�

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

nijedna monarhija koja toliko privlači javnost, ne čudi što cijeli svijet bruji o smrti kraljice Elizabete. Žena je imala 96 godina, nije toliko prečudno da je umrla, ali vladari, pogotovo utjecajni, kao da su u glavama naroda besmrtni.

obilježavaju staklenke, jer je Shakira skužila da je falilo nečeg što Pique inače ne jede. A tko je onda jeo? Koja je ta?! Zamislite vi tu dramu. Kakav show. No žena je snimila pjesmu, baš paše za neku ljetnu pješčanu plažu taman dok je toliko vruće, a tvoja najveća aktivnost je kad se moraš pomaknuti s ležaljke da uhvatiš mojito. No, vratimo se mi na temu. U Međimurju je Antonio

Pa je tako to šokantno, iako je bilo očekivano. Naravno, mogla je poživjeti još koju godinu, ali kako se to kaže u narodu, svi imamo svoju vuru.

Kraljica je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom i još 14 drugih zemalja Commonwealtha. Bila je ikona. Zanimljivo je i kako je slučajno postala kraljica.

Martinović (Shin) snimio spot za novu pjesmu Pet minuta golube koji je ujedno i soundtrack za istoimenu seriju poznatog srpskog �ilma Južni vetar, a koji se snimio na raznim lokacijama u Međimurju.

od svog brata koji je zbog ljubavi abdicirao i preselio se u Francusku. Kada joj je otac umro u veljači 1952., Elizabeta, koja je tada imala 25 godina, postala je kraljica sedam nezavisnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike, Pakistana i Cejlona, kao i še�ica Commonwealtha.

U malim sredinama teško je podržati različitost

Spot je sniman i u restoranu Zlatni breg u Zasadbregu, na Ksajpi, Aeroklubu Međimurje u Pribislavcu te u Meta baru. Na društvenim mrežama javili su se brojni međimurski kritičari.

Naime, njen otac George naslijedio je krunu

Među ostalim nastupili su razni KUD-ovci: KUU Seljačka sloga Nedelišće, KUD Mura Mursko Središće, KUD Podturen, KUU Zasadbreg te članice Udruge žena Sivica.

Magazin Forbes procijenio je vrijednost kraljičine

Kako su za takvu pjesmu KUD-ovci “prodali dušu”. S druge strane, zašto ne? Tako bismo se do prekosutra mogli zgražati zašto netko sluša death metal. Kako netko “normalan” može uživati u deračini koja

imovine na 280.000.000 funti, odnosno 500.000.000 američkih dolara. Palača je tu brojku proglasila preuveličanom, iako u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti. U cifru nisu uključena ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, ni primanja od lankasterskog vojvodstva.

se proteže kroz takav žanr? Ukratko, smatram da smo prečesto veći pape od pape. Stalno nekome nešto smeta, stalno neka žalopojka i neutemeljene kritike, a pogotovo na društvenim mrežama.

Upalite Youtube i uživajte u zvukovima koji vas vesele/ zapale/vrate u nostalgična vremena. Kako svaka roba ima svog kupca, tako svaka pjesma ima svoju publiku.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

dora@mnovine.hr

Piše: Dora Vadlja E-mail:

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 8. VELJAČE U CINESTARU VARAŽDIN.

Vanja Nikolić ispred našeg fotoobjek�va

“Kaže se Čakovec” toliko zainteresirao građane da su preplavili CZK!

LIKOVNO UDRUŽENJE ČAKOVEC

njeguje likovni amaterizam

Zavidna kvaliteta

radova članova LUČ-a

oduševila publiku

Piše i foto: Mario Golenko

Brojni članovi LUČ-a i njihovi gosti ispunili su galerijski prostor Centra za kulturu Čakovec tako da je bilo lijepo vidjeti brojne ljubitelje umjetnosti.

Trideset jedan autor oduševio sa svojih 36 radova na 14. bijenalnoj izložbi, a predstavljena su djela u raznim tehnikama slikarstva i kiparstva. Ovogodišnji odabir radova tako nudi umjetnička ostvarenja u staklu i drvu, fotokolaže, zatim pejsaže, mrtvu prirodu, portrete aktove, scene svakodnevice, prepoznatljive vizure grada Čakovca te apstrakciju koja možda najviše izražava tu umjetničku slobodu i unutarnju ekspresiju. Ponajviše se ističe ljubav prema neprestanom stvaranju te ukazivanje na koji način kroz prizmu umjetnosti promatraju svijet.

Nakon podjele Likovnog udruženja Međimurja na tri zasebna udruženja 1996. godine osnovano je Likovno udruženje Čakovec (LUČ). LUČ okuplja sve zaljubljenike u likovnu umjetnost, odnosno sve one koji na bilo koji način stvaraju svoja likovna djela. Trenutačno ima 45 članova, ali su uvijek otvoreni za nove članove i ideje iz bilo kojeg dijela Međimurja i Hrvatske tako da i danas ima članove iz Međimurja, Varaždina, Zagreba, Rovinja, Korčule itd.

događaj tjedna

LUČ nastavlja tradiciju LUM-a te svake godine organizira Likovnu koloniju Zrinski gdje je u ovih dvadeset sedam godina sudjelovalo sedamdesetak akademskih slikara iz Hrvatske i država u okruženju i šire (Slovenija, Austrija, BiH, Ukrajina, Slovačka) te preko stotinjak slikara amatera iz svih krajeva Hrvatske.

Članovi Udruženja aktivni su u izlaganju tako da na godišnjoj razini imaju desetak samostalnih izložbi i nekoliko zajedničkih. Jedna od značajnijih aktivnosti kojima se LUČ bavi u posljednjih petnaest godina je organizacija likovnih radionica za djecu i odrasle Artelje gdje se uz stručne predavače polaznici poučavaju različitim tehnikama likovnog izražavanja. Članove Udruženja čine sve generacije, ali ih objedinjuje jedna ideja, a to je ljubav prema stvaranju likovnih djela bez obzira na to radilo se o slikanju, crtanju, kiparstvu, fotogra�iji ili multimediji. Bijenalna izložba LUČ-a prilika je da se sumira rad članova kroz protekle dvije godine i da se njihovo stvaralaštvo na najbolji način prezentira javnosti. Ove godine odabir radova, postav izložbe i predgovor u katalogu radi kustosica Tajana Vidović, voditeljica kulturno-povijesnih zbirki u Muzeju Međimurja Čakovec.

ZORAN TURK na danima Matice hrvatske u Čakovcu najavio

Želim s Maticom stvoriti

mali institut Međimurja

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu obilježio je svoje dane od 23. do 26. siječnja. Otvorenjem dokumentarne izložbe autorice Maje Žvorc, započeo je zanimljiv kulturološki program.

Na svečanom otvorenju iz središnjice Matice iz Zagreba posjetio nas je glavni tajnik Marijo Dominiković i tajnik za ogranke Mihovil Antić. Uz njih nazočni su bili župan Matija Posavec, gradonačelnica Ljerka Cividini, saborska zastupnica Andreja Marić i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak.

Naš međimurski identitet je najvrjednije što imamo

Na samom početku predsjednik Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk zahvalio je svima na uspješnoj suradnji koja se manifestira na lokalnoj i regionalnoj razini. Također, spomenuo je kako je njegova vizija radom Matice stvoriti mali institut Međimurja kojim bi se njegovao i još više jačao identitet Međimurja.

- Značaj Ogranka Matice neprocjenjiv je za društvo, a posebice za očuvanje našeg identiteta koji je najvrjednije

što imamo. S oko 130 članova čakovečki je Ogranak i dalje najaktivniji u Hrvatskoj, a sada možemo reći i najnagrađivaniji, zaključio je župan Matija Posavec.

Nakon svečanog otvorenja izložbe koja je podijeljena u tri dijela u zgradi Scheier, prikazan je i dokumentarni �ilm o 180 godina djelovanja Matice hrvatske.

Predstavljanje

zbornika Vremena

kriza u povijesti

Međimurja U Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec dana 24. siječnja u prijepodnevnom terminu predstavljen je zbornik radova Vremena kriza u povijesti Međimurja. Nakladnik zbornika je Centar za istraživanje Međimurja i Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu.

Zbornik sadrži sedam znanstvenih radova, a njegovi su urednici predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk te docent na Filozofskom fakultetu u Osijeku Anđelko Vlašić. Autori zbornika redom su članovi Centra za istraživanje Međimurja koji se bave razno-

KELTSKI MITOVI I PRIPOVIJETKE

Predsjednik Ma�ce hrvatske u Čakovcu Zoran Turk

vrsnim temama i iskazuju različite interese. Bitno za napomenuti, teme zbornika dosad nisu znanstveno obrađivane, a riječ je o krizama koje su se pojavile u različitim razdobljima i u različitim područjima ljudskog djelovanja u Međimurju.

U srijedu 25. siječnja s početkom u 19 sati u zgradi Scheier autor Zvonko Kovač predstavio je svoju zbirku pjesama Jučer je bilo sutra. Radi se o odabranim pjesmama širokog izbora koje su nastale u različitim životnim razdobljima autorova stvaralaštva.

Knjiga koja daje uvid u davno nestalu kulturu

Mario Golenko

Keltski mitovi i pripovijetke fascinantna je i iznimno bogata knjiga na čijim se stranicama mogu pronaći priče o epskim junacima, divovima, patuljcima, vilinskim stvorenjima, duhovima, ali i legende o irskim invazijama, priče iz tzv. Ulsterskog i Fenijanskog ciklusa te pripovijetke o kralju Arturu iz ciklusa Mabinogion. U knjizi su također ispričane, i za ono vrijeme, tipične bajke koje su keltske majke pričale

svojoj djeci. Te priče su u drugom dijelu knjige, dok onaj prvi baš i nije preporučljiv djeci. Keltska mitologija jedna je od najpoznatijih mitologija koja je ostavila traga i u današnjim običajima Iraca, Velšana, Škota te kasnije i anglosaksonskog svijeta. Nekako smo najbolje upoznati s Keltima preko galskih junaka stripa Asterix i Obelix. A stvarni lik iz povijesti koji je ostavio traga je Vercingetoriks (lat. Vercingetorix, 82. pr. Kr. – 46. pr. Kr.), poglavica galskog plemena

Arverna i vođa ujedinjenih galskih plemena u pobuni protiv rimske vlasti na čelu s Cezarom.

O knjizi su govorili urednik Kristijan Petrović, prevoditelj Nebojša Buđanovac i izdavač Josip Stanek. Lekturu je radila Diana Greblički-Miculinić, dok su gra�ičku pripremu odradili Snježana Sremić i Zoran Stanek.

– Nadam se da će biti veliko zanimanje kod čitatelja. Ideja je došla od Kristijana Petrovića. Našao je knjigu na

internetu i vidio sam o čemu se tu radi. Zainteresirali smo se oko toga, iako je knjiga imala 200 kartica, odnosno preko 700 stranica. Kontaktirali smo s Nebojšom koji je bio oduševljen idejom jer ga ta tematika zanima. Nakon nekoliko mjeseci ustrajnog rada ove ekipe i došli smo do konačnog rezultata. Knjiga je napravljena jako dobro tekstualno, ali i tehnički. Kada primite Keltske mitove i pripovijetke, ne ispuštate ju iz ruku, kazao je Stanek.

Pišei foto: Sven Tomašić

Likovnjaci LUČ-a na zajedničkoj fotografiji

Piše:

Jedna od autorica zbornika i profesorica Andreja Talan Gombar i Maja Žvorc koja potpisuje grafičko oblikovanje

I Dalmošima sv. Vincek zarumenio obraze

- Ovo je bio moj prvi pohod i bilo je predivno iskustvo. Definitivno ću odsad ići svake godine. Preporučujem svima da iskuse šetnje po najljepšim međimurskim bregima, zaključila je Ivana Bolković iz Čakovca

Piše: Sven Tomašić

Foto: Sanja Heric, Ivana Bolković i Mario Golenko

Prošli vikend, 21. i 22. siječnja, bio je rezerviran za poznati Vincekov pohod koji je bio organiziran diljem gornjeg Međimurja. Rekreativci, profesionalci, ljubitelji vina i svi oni koji su htjeli izaći iz komfort-zone, uistinu su imali kvalitetno ispunjeni vikend s mnoštvom šetnji, novih poznanstva i finog međimurskog vina. Ni snijeg ni blato nisu ih mogli spriječiti u uživanju u međimurskim bregima.

Međimurski bregi bili su puni šetača

I ove godine imali ste prilike posjetiti više tura Vincekovih pohoda. Naime, najpoznatiji Bundekov pohod od Toplica Sveti Martin do Murskog Središća i ove zimske sezone okupio je mnoštvo šetača. Štrigovski pohod je također iznenadio s jako

puno šetača. Rekreiralo se od Doma kulture u Štrigovi pa kroz razne međimurske i slovenske brege. Posjetio se i glamurozni Mađerkin breg. I subotnji pohod u Nedelišću kroz Macinec do Vinarije Cmrečnjak bio je pun neustrašivih posjetitelja kojima hladno vrijeme očito nije bilo problem. Zadnji pohod bio je u nedjelju u Svetom Martinu na Muri na Venec bregu.

Posjetitelji diljem

Hrvatske ostali su očarani našom tradicijom

- Kvalitetu i posebnost Vincekovih pohoda potvrđuje činjenica da su stigli rekreativci skroz iz Zadra, istaknula je naša kolegica Ivana Bolković. Kako nam je potvrdila Ivana, to je bio njezin prvi Vincekov pohod i iako je bila skeptična prema sebi, pohod je prošao odlično. Išla je s neformalnom sekcijom unutar Udruge Pikač

Selnica, koji se izdvajaju kao planinarski pikači. Oni su išli stazom od Toplica Sveti Martin pa do Murskog Središća, no malo su si skratili put. Ostali su na bregima u goricama kod jednog od članova Udruge Pikač Selnica. Prošli su 10 kilometara staza i svakako su zadovoljili svoje rekreativne i zdrave vikend-navike. - Bitno je da mogu ići početnici, nije preintenzivan put i svakako ga preporučujem svima ljubiteljima prirode! Najteži dio pohoda bilo je blato, znači

nije nam toliko smetao snijeg i bregi koliko blato, ali preživjeli smo, istaknula je Ivana Bolković iz Čakovca.

Možemo zaključiti da su ovogodišnji Vincekovi pohodi prošli i više nego odlično. Snijeg je bio samo dodatna motivacija za osvajanje naših brega! Uz to, po prvi put posjetitelji su mogli proučiti i slovenske brege. U crkvi Presvetog Trojstva u Nedelišću 23. siječnja održana je misa za vinogradare i vinare.

Misu je predvodio župnik Ivan Herceg na inicijativu predsjednika Udruge za populazirizanje vina i kulture stola Vinoljub iz Nedelišća Milivoja Kossija.

Predsjednik Kossi spomenuo je da je slavljenje Vinceka započelo prije 25 godina u Nedelišću. Nada se da će se običaj blagoslova vinara i vinogradskog alata nastaviti. Brojni su vjernici na misu donijeli svoje vinogradarske škare, razne alate i odrezane trsove kako bi im vinogradi bili zaštićeni i puni roda.

vinogradarsko razdoblje

Ni snijeg nije spriječio vesele šetače od uživanja po bregima PREPUNI MEĐIMURSKI Vincekovi pohodi

Nenad Jambrović, predsjednik Udruge Pikač Selnica, Hrvoje Holler iz Zagreba, član Hrvatskog planinarskog društva Željezničar, Martina Ščavničar Strahija, Tomislav Premuš, Matija Moharić i Ivana Bolković

Nakon ceremonije blagoslivljanja trsova kod Vinarije Cmrečnjak

Plesalo se i slavilo novo

Ove godine posjetili su se i slovenski bregi

In je ovog plava boja

članom obitelji

Sara i Dominik Mutvar nisu skidali osmijeh s lica

Helena i Bernarda znaju

Za Katarinu i Tonija neizostavne su sunčane naočale kao modni dodatak

Ležerna obiteljska šetnja gradom

Vladimir Pevec u efektnoj narančastoj jakni

Najbolje je biti na tatinim ramenima

Crno i tigrasto uvijek je u modi

Nježni kaput uz još nježnije mimoze

Mia i Mirjana, kći i majka na špici

Magdalena se dobro zabundala

Simpatične djevojke Lorena Lukša i Josipa Habula

Jasenka u crvenom izdanju

Na svečanosti proglašeni najbolji međimurski nogometaši

Piše: Miljenko Dovečer

Međimurska nogometna obitelj, u organizaciji svog matičnog saveza, po prvi se put okupila u čakovečkom Centru za kulturu na svečanosti nazvanoj Dan međimurskog nogometa. Ta bi manifestacija trebala postati tradicionalna s ciljem proglašenja najboljih u protekloj godini, ali i zahvale onima koji su međimurskom nogometu dali izniman doprinos. Predsjednik Međimurskog nogometnog saveza Kristijan Antolović s ponosom je naglasio da se nalazi na čelu saveza koji je i na nacionalnoj razini jedan od najbrojnijih.

"Nogometne utakmice kao središte društvenog života"

- Okupljamo oko 6500 članova, od čega 4919 registriranih nogometašica i nogometaša u 71 nogometnom klubu. Našu budućnost čini 2289 igračica i igrača u mlađim dobnim kategorijama, okupljenih u 20 škola nogometa. Svi vi u klubovima najvažniji ste kotačić našeg nogometa. Često vas pitaju, posebice one u vodstvima klubova, što vam sve to treba, ali ljubav prema nogometu sve nas drži na okupu. Zato svima vama zahvaljujemo na trudu i energiji koju ulažete u rad u klubovima. Nogomet nije samo natjecanje, već su nogometne utakmice u brojnim našim sredinama, već

desetljećima središte društvenog života, rekao je Antolović.

Župan Matija Posavec međimurski nogomet opisao je riječima: povijest, tradicija i ponos. Velikom broju gostiju u ime HNS-a obratili su se Tomislav Svetina i Zorislav Srebrić, dok je u prigodnom programu nastupio Filip Hozjak uz pratnju Filipa Vinceka.

Luka Bobičanec i Sanja Šoltić najbolji su međimurski nogometaši

Najveći dio svečanosti prošao je u znaku dodjele nagrada i priznanja. Tako su treneri i kapetani naših županijskih ligaša proglasili najbolje golmane, obrambene i vezne igrače te napadače u svim natjecanjima pod ingerencijom Međimurskog nogometnog saveza.

Najbolji međimurski nogometaši: 1. Luka Bobičanec (NK Celje), 2. Lovro Zvonarek (FC Bayern München), 3. Dario Vizinger (SSV Jahn Regensburg).

Nakon što je dobio zasluženu nagradu, Luka Bobičanec obratio se okupljenima s nekoliko riječi.

- Zahvaljujem Međimurskom nogometnom savezu te svima koji su glasovali za mene. Hvala moje Međimurje, hvala mojoj obitelji na podršci. Međimurski nogometni savez radi puno toga za promociju međimurskog nogometa, a ovaj događaj samo to potvrđuje, poručio je Bobičanec s pozornice CZK-a u Čakovcu.

Isto tako treba naglasiti i pohvaliti da je najboljom me-

đimurskom nogometašicom proglašena Sanja Šoltić (NK Međimurje Čakovec).

Proglašeni i najbolji

igrači po ligama

Premier međimurska

NL: nagradu za najboljeg golmana primio je Marko Galoši (NK Mladost Komet Prelog), za najboljeg obrambenog Igor Gal (NK Graničar Kotoriba), za najboljeg veznog Josip Lepen (NK Podturen), dok je nagradu za najboljeg napadača primio Nikola Golenja (NK Graničar Kotoriba).

Prva međimurska NL: nagradu za najboljeg golmana dobio je Luka Bešenić (NK Polet Pribislavec), za najboljeg obrambenog Marko Lukman (NK Omladinac Novo Selo Rok), za najboljeg veznog Ivan Deglin (NK Polet Pribislavec), dok je najboljim napadačem proglašen Dražen Hudoletnjak (NK Venera Sveti Juraj na Bregu).

Druga međimurska NL: Dejan Kolar (NK Pušćine) primio je nagradu za najboljeg golmana, David Rok (NK Budućnost Miklavec) za najboljeg obrambenog, Alen Drk (NK Budućnost Miklavec) za najboljeg veznog, dok je nagradu za najboljeg napadača primio Krešo Kovač (NK Sloboda Mihovljan).

Treća međimurska NL - skupina A: nagradu za najboljeg golmana primio je Luka Orehov (NK Graničar Novakovec), za najboljeg obrambenog Sandro Habola (NK Borac Donji Hrašćan), za najboljeg veznog Mark Bistrović (NK Dubrava Sivica), a za najboljeg napadača Antonio Drvoderić (NK Graničar Novakovec),

Treća međimurska NLskupina B: Nino Tkalec (NK Mura) proglašen je najboljim golmanom, Roko Posel (NK Mura Hlapičina) najboljim

obrambenim, Nikola Šoltić (NK Mura Hlapičina) najboljim veznim, a Nenad Radiković (NK Mura Hlapičina) najboljim napadačem.

Drago Vabec primio priznanje za izniman doprinos

Priznanje za izniman doprinos u razvoju i promociji međimurskog nogometa primio je legendarni Drago Vabec. Kada su se na velikom ekranu počeli prikazivati njegovi fantastični golovi, dogodilo se ono najljepše što će i Drago zauvijek pamtiti. U njegovom rodnom Čakovcu publika je ustala na noge i glasno zapljeskala te na taj način zahvalila Dragi na velikom nogometnom doprinosu.

Drago nije mogao suspregnuti emocije i pustio je suzu.

- Hvala svima na velikom aplauzu, dirnuli ste me jako, hvala Međimurskom nogometnom savezu na iznimnom priznanju, kazao je legendarni Off, vjerojatno najveći igrač u povijesti nogometa na ovim prostorima.

Dodijeljeno je i priznanje Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji za osvojeno 3. mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru.

Uručene su i zahvalnice u nekoliko kategorija: najbolji sportski novinar (Josip Freiler), najbolji delegat (Željko Bacinger), najbolja fair-play momčad (NK Venera Sveti Juraj na Bregu), najbolji sudac (Patrik Kolarić) i najbolji trener (Danijel Jagec).

Dobitnici nagrada i priznanja

Drago Vabec dobio je priznanje za izniman doprinos u razvoju i promociji međimurskog nogometa

NOGOMET

Rudar i Dinamo (D) kreću ovaj vikend s utakmicama, Polet jednu već odigrao

Piše: Miljenko Dovečer

Iza međimurskih trećeligaša drugi je tjedan priprema, Rudar i Dinamo će prve kontrolne utakmice odigrati ovaj vikend, dok je Polet prvu odigrao prošle subote.

Polet remizirao protiv Međimurja

Igrači trenera Brezovca u Čakovcu na terenu s umjetnom travom sučelili su se s drugoligašem Međimurjem i odigrali 1:1. Po hladnom i vjetrovitom vremenu nogometaši Poleta bolje su otvorili utakmicu, pritiskali gol Međimurja koji je dobro čuvao golman Bulat i u nekoliko navrata dobro obranio.

Ipak nakon jedne dobre akcije mladog Mezge koji je srušen u kaznenom prostoru, Marko Šarić doveo je svoju ekipu u vodstvo. U nastavku dosta izmjena na objema stranama, Međimurje je nešto agilnije i pred kraj utakmice poravnava golom Ratajca na konačnih 1:1. Trener Brezovec bio je zadovoljan viđenim.

- S obzirom na to da je to prva utakmica, a i vremenski uvjeti su onemogućavali bolji protok lopte, relativno sam zadovoljan našom igrom poglavito u prvom dijelu. Ima puno vremena do početka prvenstva i siguran sam da ćemo kroz brojne treninge i utakmice dobro izgledati, rekao nam je poslije utakmice trener Brezovec.

Ovaj vikend Polet igra pripremnu utakmicu s juniorima Varteksa, a sredinom idućeg tjedna odlaze na pripreme u Međugorje gdje će odigrati utakmicu s Ljubuškim.

Raspored ostalih utakmica do početka prvenstva: Nafta Lendava (11. veljače), Nedeljanec (18. veljače), Ljutomer (25. veljače), Podturen (26. veljače), Tehničar Cvetkovec (4. ožujka).

Domašinčani protiv Međimurca

Dinamo iz Domašinca prvu pripremnu utakmicu igra ove subote na svom igralištu gdje će ugostiti ekipu Međimurca.

- Iako uvjeti na vanjskim terenima nisu baš najbolji zbog obilnih padalina, pripreme idu svojim

tijekom, a na raspolaganju nam je i dvorana. U subotu krećemo i s utakmicama kojih će prije važne kup utakmice s Jedinstvom biti sedam. Vjerujem da ćemo se dobro pripremiti i uigrati jer želimo u kupu čim dalje dogurati, a u prvenstvu biti u gornjem dijelu tablice, kratko je rekao trener Gorupić.

Osim ove subotnje utakmice 28. siječnja s Međimurcem, Dinamo će u pripremama igrati sa sljedećim protivnicima: protiv Graničara u Kotoribi (4. veljače), kod kuće protiv Nedeljanca (11. veljače), zatim 15. veljače kod kuće protiv Dinama (P), protiv Imbriovca također na domaćem terenu (18. veljače), protiv Drnja (19. veljače) također kod kuće, zatim protiv Bratstva u Savskoj Vesi (25. veljače) nakon čega slijedi kup-utakmica s Jedinstvom u Gornjem Mihaljevcu (4. ožujka).

Rudar trenira u Križovcu i cilja na kup

Slično kao i Dinamo, Rudar se također želi domoći naslova pobjednika županijskog kupa, a u prvenstvu biti u gornjem dijelu tablice. Igrači trenera Balajića promijenili su destinaciju za treninge pa umjesto u Selnici, gdje je travnjak u lošem stanju, trenažni proces obavljaju u Križovcu.

- Istina je, u Selnici se dugo nije igralo pa igralište nije baš održavano i morali smo promijeniti mjesto za treninge. Uprava je brzo dogovorila s Torpedom iz Križovca gdje su uvjeti kudikamo bolji i tu ćemo obavljati dio treninga. Od sutra krećemo s odigravanjem pripremnih utakmica, a sve ćemo ih igrati u gostima zbog radova na našem igralištu, kratak je bio trener Rudara Andrija Balajić.

Do kup-utakmice s BSKom koju igraju 4. ožujka, Rudar će odigrati šest utakmica, a protivnici su sljedeći: Podturen u Čakovcu (19. siječnja), Sloga u Štrigovi (4. veljače), Nafta u Lendavi (8. veljače), juniori Varaždina u Varaždinu (12. veljače), Centrometal u Macincu (18. veljače), dok za 25. veljače još traže protivnika.

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Remi Međimurja u prvoj pripremnoj utakmici, Marciuš napustio klub

Po vrlo hladnom i vjetrovitom vremenu u subotu prijepodne u prvoj kontrolnoj utakmici su Međimurje i Polet iz Svetog Martina na Muri remizirali.

Utakmica se igrala na terenu s umjetnom travom SRC-a Mladost u Čakovcu, a prvi je u vodstvo došao Polet golom Šarića iz kaznenog udarca u 35. minuti.

Prvo poluvrijeme na strani Poleta, drugo na strani Međimurja

Prvo poluvrijeme bilo je na strani Poleta koji su igrali niz vjetar, imali su nekoliko izglednih prigoda koje je otklonio novi vratar Međimurja Marino Bulat. Sigurno je da će biti veliko pojačanje Čakovčanima, a dolazi iz prvoligaša Varaždina na dvojnu registraciju. Samo da spomenemo da je njegov otac Tihomir Bulat jedno vrijeme branio za Međimurje kad je bilo u 1. HNLu. U nastavku drugačija slika, sada domaćini igraju niz vjetar,

pritišću, stvaraju šanse i pred kraj utakmice golom Ratajeca uspijevaju izjednačiti za konačnih 1:1.

Međimurje: Bulat, Turk, Fotak, Težački, Popović, Vrbanić, Ratajec, Bujan, Benko, Rodrigo (Horvat, Arambašić, Novak, Štajerec, Podvezanec, Bacinger, Sa-

bo, Havojić, Diego, Kraja). Trener: Gordan Golik.

Polet (SMnM): Topolnjak, Telebar, Štefanec, Krištofić, Horvatić, Mezga L., Barat, Perčić, Šarić, Žulić, Mihalinec (Radovan, Patafta, Mezga D., Novak, Jurinić, Žganec S., Žganec J., Mlinarić, Lajtman).

Trener: Josip Brezovec.

Slijedi utakmica protiv Nedelišća - Nisam nezadovoljan prezentacijom svojih igrača, uvjeti za utakmicu bili su teški zbog jakog vjetra pa u prvom dijelu nismo mogli brzo doći u dubinu. U ekipi je puno mladih igrača koji pokazuju želju, međutim ako želimo biti konkurentni u ligi fale nam dva, tri iskusna provjerena igrača. Ako se ne pojačamo, teško ćemo do bodova. No mi ćemo nastaviti raditi ritmom koji sam zamislio, dakle sedam treninga tjedno plus utakmica, kazao je trener Međimurja Gordan Golik. Standardni igrač Jan Marciuš napustio je klub, a koliko saznajemo, njegova sljedeća destinacija je jedan austrijski niželigaš. Sljedeća kontrolna utakmica Međimurja na rasporedu je sutra u subotu u 14:00. Protivnik je Nedelišće, a susret se igra u Čakovcu na SRC-u Mladost, na terenu s umjetnom travom. (md)

Piše: Miljenko Dovečer

Devet sati u jednom, devet u drugom smjeru od Čakovca do Ploča, a nagrada s najduljeg putovanja su slatko osvojena dva boda.

Zrinski je u gostima svladao Dalmatinku 26:30. Sve do 15. minute susreta bila je to iznimno izjednačena utakmica u kojoj ni jedna momčad nije otišla na više od jednog pogotka prednosti. Ali tada Zrinski zabija četiri gola u nizu i odlazi na, za ovu utakmicu, veliku prednost. No do kraja prvog dijela, domaće rukometašice uspijevaju to nadoknaditi pa smo tako na poluvremenu na semaforu vidjeli izjednačen rezultat, 14:14.

Ali odmah u nastavku utakmice, Zrinski još jednom ima niz od četiriju pogodaka i ponovno bježi Dalmatinki.

A tu svoju prednost do kraja utakmice djevojke više nisu izgubile. Nakon što je Marta Kozjak u 52. minuti obranila sedmerac, a Sara Krizmanić postigla gol za +4 (21:25) utakmica je bila riješena.

Kod gošći najbolja Selena Milošević s devet golova, dok je kod Dalmatinke sjajna bila

Iva Bule koja je bila precizna 13 puta. Da spomenemo da je Iva Bule najbolja strijelkinja lige, a Selena je odmah iza nje na drugom mjestu.

Četvrta pobjeda zaredom

Ovom pobjedom, četvrtom uzastopnom, Zrinski je došao do 13 bodova, preskočio je na tablici Dalmatinku i sada na šestom mjestu ima samo tri boda manje od trećeplasiranog Splita s kojim se susreće u narednom kolu.

- Ponosan sam na ono što smo danas prikazali na terenu. Od prve minute cijela je ekipa bila sto posto u utakmici. Znali smo da protiv sebe imamo kvalitetnog protivnika, ali mi smo uspjeli prvo poluvrijeme zadržati u egalu, a drugo poluvrijeme kada smo se malo odvojili, kontrolirali smo rezultat do kraja utakmice. Želim istaknuti da je ovo danas jedna velika pobjeda cijele ekipe - od Marte na golu do zadnje cure na klupi sve su disale kao jedna. Mi smo danas 10 sati proveli na putu po snijegu i vjetru i onda odigrali ovakvu utakmicu. Čestitam svima, rekao je nakon utakmice trener Goran Mrđen.

Zrinski: Kozjak, Strbad, Car, Balent (4), Balaško (1), Pratljačić

(2), Milošević (9). Kosovac, Balić (3), Posavac (4), Krizmanić (6), Blagus (1), Rebernik, Cvitanović, Mihalković. Trener: Goran Mrđen.

Slijedi utakmica

protiv Splita, u kupu

izvukle najtežeg protivnika

U subotu u Čakovcu gostuje ekipa Splita 2010. Iz kluba pozivaju gledatelje da im sportskim navijanjem pomognu doći do pobjede. Utakmica se igra u dvorani Graditeljske škole s početkom u 18:00.

Još vijest što se tiče Hrvatskog kupa, rukometašice Zrinskog nisu imale sreću u ždrijebu koji im je za protivnika donio državne prvakinje. Čakovčanke gostuju 22. veljače kod Lokomotive u Zagrebu kod najtežeg mogućeg protivnika.

Mlađe kategorije i dalje sjajne

Vrijedi spomenuti i uspjehe mlađih kategorija proteklog vikenda, mlađe kadetkinje i kadetkinje upisale su po dvije pobjede.

Kadetkinje Zrinskog koje vodi uspješno trener Dubravko Hozjak u Slavonskom Brodu odigrale su dvije utakmice petog kola i upisale dvije pobjede. Prva utakmica protiv domaćina Broda bila je

napeta i neizvjesna do zadnjih sekundi. Na kraju su mlade Zrinskice imale više koncentracije i zasluženo slavile 20:19. U drugoj utakmici protiv Đakova od početka odlična igra u obrani što je omogućilo da se brzo stvori razlika. Iako je trener Hozjak drugo poluvrijeme ispremiješao sastav, razlika se do kraja samo povećavala da bi susret završio uvjerljivom pobjedom 30:21. Tako mlade Zrinskice nakon osam utakmica imaju isto toliko pobjeda i nalaze se na prvom mjestu.

Mlađe kadetkinje idu stopama nešto starijih kolegica i nakon sedam utakmica imaju sedam pobjeda. Ovim rezultatima na dobrom su putu da osiguraju plasman na završnicu prvenstva Hrvatske.

One su gostovale u Varaždinu gdje su odigrale utakmice protiv RŠD-a Bjelovar i Garešnice. U objema utakmicama igračice trenerice Ive Tomašek ostavile su protivnice bez šanse i slavile s velikom razlikom.

U prvoj utakmici pobijedile su Garešnicu 33:9, a najkorisnijom igračicom iz ekipe Zrinskog proglašena je Simona Rubin. U drugoj utakmici pobijeđen je Bjelovar 27:9, a najkorisnijom igračicom proglašena je Ivona Košir.

Međimurje je u prvoj kontrolnoj utakmici odigralo 1:1 protiv Poleta (Foto: Dea Malašić)

RIBOLOV

MEĐIMURJE BROJI preko 4000 ribiča, oni koji se ne natječu svejedno sudjeluju u troškovima natjecanja

Ribičija postaje sve skuplja, mogu li si svi priuštiti dozvolu?

Dobra vijest da se ove godine ne plaća reciprocitet za Varaždin

Piše: Luka Maruševec

Foto: Zlatko Vrzan

Nakon što su ribolovci izrazili nezadovoljstvo povećanjem cijene ribolovnih dozvola, detaljno pojašnjenje situacije odlučili smo provjeriti u razgovoru s čelnim ljudima Saveza.

Međimurje ukupno broji 35 ribolovnih društava te otprilike nešto više od 4000 ribolovaca, što naravno varira ovisno o broju izdanih dnevnih dozvola pa možemo slobodno zaključiti kako se radi o drugom najpopularnijem sportu u županiji nakon nogometa.

Želite postati ribič?

Potrebno je 126 eura

Rekreativni ribolovci, odnosno, oni koji se ne natječu, plaćanjem godišnje dozvole sudjeluju i u troškovima natjecanja, iako u njima ne sudjeluju. Kako biste uopće

mogli loviti ribu, potrebno je biti član nekog ŠRD-a, platiti 100 eura od čega 86,73 ide za članarinu, a 13,27 za samu dozvolu. No, također treba položiti i platiti ribički ispit koji košta 26 eura. Samim time, kako biste postali ribolovac, trebate platiti sveukupno 126 eura.

Ako imate položen ribički ispit, godišnja dozvola će vas sada koštati 100 eura, odnosno, otprilike 750 kuna, što je poskupljenje za 250 kuna u odnosu na prošlu godinu kada je iznosila 500. Godišnja dozvola za juniore i žene sada iznosi 50 eura, dnevna 15, trodnevna 30, a sedmodnevna 55 eura.

Dozvole za drenažni jarak se razlikuju te su nešto skuplje. Dnevna dozvola iznosi 22 eura, trodnevna 35, dok sedmodnevna iznosi 70 eura.

- Cijene za drenažni jarak su malo više. Tu se nalazi salmonidna voda u kojoj živi isključivo pastrva, cijena te ribe je daleko viša pa je i cijena ribolovnih dozvola znatno veća. Svugdje je u svijetu ta cijena veća, pojasnio je tajnik Saveza sportsko-ribolovnih društava Međimurske županije Darko Oreški. Također dodaje kako svi koji imaju godišnju ribolovnu dozvolu mogu 30 puta izaći na drenažni jarak za koji je izrađena posebna studija.

Zašto dolazi do poskupljenja?

- Do poskupljenja dolazi zbog porasta cijene ribe. Prije smo kupovali šarana po 25 kuna za kilu, sad je 37 kuna. Primjerice, prošle

godine je kila pšenice bila jednu kunu, sad je dvije i pol. Proizvođačima hrane sve je otišlo gore, a to je problem koji se reflektirao i na nas, govori nam predsjednik Saveza Zoran Pfeifer nakon čega se osvrnuo na što točno se troši novac dobiven od godišnjih dozvola.

- Nama od godišnje dozvole, odnosno članarine ostaje 65 eura čime moramo sve pokriti, od tajnika, privatnog prostora, sudaca, cateringa, poribljavanja. Primjerice, catering je prošle godine bio 25 kuna, a ove će vjerojatno biti 50. Kako bismo mi sve to održali, jasno je da je moralo doći do povećanja cijena. Moramo odraditi prema Ministarstvu što oni traže jer iduće godine nećemo moći funkcionirati, poručio je Pfeifer.

Od iznosa godišnje dozvole, 35 eura ide izravno svakom klubu pri čemu iz Saveza ističu kako klub ne plaća gospodarenje i natjecanje. Isto tako dodaju kako je taj iznos povećan za 13,3 eura (100 kuna) u odnosu na prošlu godinu, čim se klubovi koriste za uređenje domova, održavanje okoliša i druženje.

Ribiči ne mogu loviti kod mosta na Dravi na Otoku

- To administrativno spada pod Ludbreg, a to nije do nas, jasno je poručio predsjednik Saveza nakon čega je tajnik pojasnio zbog čega se ne može loviti po cijeloj Dravi, odnosno s varaždinske strane.

- Za cijelo Međimurje vrijedi samo jedna članska karta, dok u Varaždinu ih treba čak 12. Dakle, dozvola važi za administrativne granice županije pa ne vrijede prirodne granice, poručio je u nastavku te također objasnio situaciju na kanalu kod hidrocentrale u Orehovici.

- U Zakonu piše da nitko uopće ne smije loviti na manjoj

udaljenosti od 100 metara od hidrocentrale. Ovdje se radi o zakonskoj regulativi, zaključio je tajnik Saveza.

"Neki love i dvaput dnevno, ne može se kontrolirati količina ribe"

- Nijedan natjecatelj i koji su upućeni u situaciju ne vide probleme. Problemi se javljaju kada ljudi svakodnevno odlaze na ribolov pa im je to skupo, poručuje Pfeifer te dodaje kako godišnja ribolovna dozvola košta 100 eura, odnosno, objašnjava da to iznosi tek nešto više od osam eura mjesečno te da ribolovci mogu 30 dana u mjesecu svaki dan ići i loviti ribu.

- Neki ribiči odlaze i dvaput dnevno, a svaki dan imaju pravo uzeti pet kilograma ribe, no nitko to ne može kontrolirati, a niti se može točno utvrditi koliko se kilograma ribe točno ulovi, istaknuo je Darko Oreški, nakon čega se Pfeifer ponovno dotaknuo teme ribolovaca koji ne sudjeluju u natjecanjima pri čemu je spomenuo i Županiju.

nam je Županija dala za organizaciju svjetskog prvenstva, dodao je Oreški pa istaknuo kako se ovdje radi o svjetskim prvenstvima, a ne o klasičnom ribolovu.

Klubove vodi tek nekoliko osoba, komunikacija kao glavni problem

- Problem je komunikacija. Šaljemo e-poruke svim klubovima, njihovim predsjednicima i tajnicima. Također djeluju izvršni i upravni odbor na kojima su predstavljeni svi podaci. No problem je kada od kluba prema članstvu komunikacija nije dobra, poruke se teško prenose ili ostanu nepročitane, a nemoguće je to sve ostvariti i fizički, spomenuo je Pfeifer te se osvrnuo na problem kada netko nema novaca za članarinu.

- Klubove vode četiri ili pet osoba, dok se drugi ne uključuju u radne akcije, čišćenje i ostale poslove održavanja. Uvijek radi samo par osoba i da bismo to održali, povećali smo za 100 kuna dio koji pripada klubu. Ako je netko u klubu aktivan i pomaže, no nema novca, klub se može odreći tih 100 kuna i olakšati mu situaciju, smatra predsjednik Saveza.

Ako želite loviti na cijeloj Dravi, treba platiti još 80 eura

Iako za Međimurje treba jedna članska karta, ribolovci ne mogu loviti na svim dijelovima Drave, pri čemu je plaćanje doplata kod Ludbrega i Koprivnice "najbolnija točka".

potpisali da ugovor više ne vrijedi. Zbog toga sada imamo dva ugovora, iako smo uvijek imali tri, zaključuje te dodaje kako prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu sredstva iz reciprociteta moraju ići u poribljavanje.

Na moru je moguće loviti s jednom dozvolom, no ne i kod nas

- Postoji razlika između slatkovodnog i slanovodnog ribarstva. Ne postoji zakonska povezanost pa su dva saveza odvojena. Ovlaštenici u slanovodnom ribarstvu nemaju gotovo nikakve obaveze, dok ovdje mi koji spadamo pod Hrvatski športsko ribolovni savez imamo puno više obaveza. Slatkovodno ribarstvo i zakoni su isti i u drugim država EU-a, spominje Pfeifer te dodaje kako se trude ispuniti sve uvjete.

- Morski ribolov ima razdvojene penzionere i ostale ribiče. Tamo penzioneri plaćaju puno manju cijenu, a mi smo službeno tražili odgovor od Ministarstva koji su poručili da oni nisu socijalna ustanova. Mi ne možemo raditi bez njihove dozvole. To nije stvar ni Hrvatskog ribolovnog saveza, nego je do Ministarstva koje nije imalo sluha, ali opet smo mi na kraju krivi, svi lupaju po nama, ističe Oreški.

- Imamo ribarsku inspekciju iz Ministarstva poljoprivrede koja kontrolira situaciju skoro pa na dnevnoj bazi. Maksimalno se trudimo voditi brigu o svim vodama za koje smo dobili tzv. koncesiju te da sve bude po zakonu, poručuje Pfeifer.

Trenutno ih na popisu ima 18, no u stvarnosti radi ih devet jer ljudi ne stignu, zaposleni su te to rade na volonterskoj bazi. Oni ne mogu biti konstantno dostupni i kontrolirati ribiče, spominje Pfeifer kao jedan od većih problema koji je trenutno prisutan.

"Ne možemo utjecati na količinu ribe kojom poribljavamo"

- Naša je osnovna uloga da moramo poribljavati i imati ribočuvarsku službu. Godišnje poribljavamo između 13 i 14 tona ribe, što je uređeno planom gospodarenja koji je izradio zagrebački PMF i odobrilo ga je Ministarstvo poljoprivrede, pri čemu moramo poštovati zahtjeve Ministarstva zaštite okoliša. Količina ribe koja je propisana u planu upravljanja raspoređuje se prema broju članova društva koji gravitiraju u pojedinoj vodi, spominje Pfeifer.

- Ministarstvo zaštite okoliša propisuje kojom vrstom se ne smije poribljavati, a to su strane vrste ribe. Poribljava se isključivo domaćim vrstama. Tu spadaju dvije vrste šarana (štuka ili smuđ), deverika, amur i potočna pastrva, govori nam Oreški.

"Sport smo razvili najbolje u ovom dijelu Europe"

- Situacija je nažalost sada takva. Ako bude kakav model koji neće predviđati ovolike troškove kakvi su sada, mi ćemo smanjiti iznose. Prvo moramo izvršiti sve zakonske obaveze. Mi smo samofinancirajući, od Županije ili od ostalih ne dobijemo ništa, ni lipu. Za klasični ribolov nikad nismo dobili novac, poručio je Pfeifer, nakon čega je Oreški istaknuo i dva svjetska prvenstva.

- Kada smo imali svjetska prvenstva, izračunali smo kako je za jedno prvenstvo ostvareno 10.000 noćenja u tjedan dana. Jedino tada

- Zakon je omogućio da potpišemo reciprocitet s bilo kim hoćemo, odnosno, na graničnim vodama gdje spadaju granice s Koprivnicom, Ludbregom i Varaždinom. Radi se trima ovlaštenicima ribolovnih prava kao što smo mi, a s kojima možemo potpisati ugovor te to dodatno košta, smatra Pfeifer pa objašnjava kako je Varaždin raskinuo ugovor.

- Varaždin je konkretno raskinuo ugovor koji smo potpisali pa nema ni reciprociteta. S Ludbregom imamo reciprocitet koji košta 40 eura te se može loviti na godinu dana. Isto tako je dogovoreno i s Koprivnicom, no s Varaždinom smo potpisali ugovor, ali su uskoro

- Trudimo se da ne dođe do nikakvog spora, da naši ribiči, tj. mi ne izgubimo koncesiju jer bi se moglo rasparcelirati na manje dijelove. Ima aspiranata prema atraktivnim vodama koji tu vide priliku za ostvarenjem svojih privatnih interesa na nekoliko lokacija u Međimurju, govori nam predsjednik Saveza pa spominje kako postoji i problem s brojem ribočuvara.

- Ribočuvari nas trenutno koštaju preko 250.000 kuna godišnje.

- Mi smo sportsko-ribolovni savez, a sport smo razvili najbolje u ovom dijelu Europe. Za razliku od susjeda u Varaždinu, prošlu godinu smo imali 48 kola liga, dok su oni imali puno manje, ističe Pfeifer pa ponovno spominje kako se moraju financirati i suci, prijevoz, pehari, medalje kao i catering, a sve to spada u članarine.

- Imamo 400 registriranih natjecatelja te, kao i drugdje, treba postojati fond koji će financirati sport. Financijski plan za ovu godinu iznosi 212,397,40 eura, dodaje Pfeifer pa spominje kako model Saveza razmišlja o preuzimanju njihova modela.

- Kompletna Mura, Drava, oba jezera i 70 šoderica što iznosi 2200 hektara vode, a jedino je po tome veća Osječko-baranjska županija. Ministarstvo razmišlja da preuzme model naše organizacije u Međimurskoj županiji, zaključio je na kraju razgovora.

"Za klasični ribolov od Županije nikad nismo dobili novac"

"Ima aspiranata prema atraktivnim vodama"

Zoran Pfeifer Darko Oreški

Ribiči u Palinovcu

DRUGA LIGA SJEVER

Velika pobjeda u Virju

Košarkaši čakovečkog Međimurja nikako ne pašu prošlogodišnjem lideru prvenstva Podravcu iz Virja. Osim što su im nanijeli jedini poraz u prvom dijelu ovogodišnjeg prvenstva, sada su im priuštili i drugi poraz, ovaj put na njihovu parketu!

Zasluge za to pripadaju četvorici

čakovečkih košarkaša koji su zabili

20 plus koševa: Kuzmić 22, Novak

21, Kranjčec M. 21 i Glumac 23 koša.

Na tablici vodi varaždinska Vindija s jednim porazom, s dvama porazima su Podravac i Rad-

TREĆA LIGA

nik iz Križevaca, dok Međimurje ima tri poraza. U idućem kolu Međimurje kod kuće (u Ivanovcu) igra još jedan derbi – protiv križevačkoga Radnika. Rezultati: Virka – Vindija 60:87, Bjelovar – Labrada 74:66, Petar Zrinski – Ivančica 76:78, Podravac – Međimurje 77:89 (22:26, 18:23, 20:15, 17:25). Međimurje: Kuzmić 22, Novak M. 21, Kranjčec M. 21, Gašparić 2, Glumac 23. Trener: S. Novak. Košarkaški vikend vodič: Međimurje – Radnik (subota, 28. siječnja u 18:00, OŠ Ivanovec). (bh)

Dubravčan u pobjedničkoj seriji

Već drugu pobjedu zaredom nanizali su “dobravski košarkaši”, ovaj put na gostovanju u Murskom Središću kod Rudara. Izjednačeno praktički do posljednje četvrtine utakmica je prelomljena u korist gostiju iz Donje Dubrave u posljednjih 10 minuta dvoboja. Mladost Ivanovec izgubila je još jednu domaću utakmicu, ovaj put jači je bio ludbreški Grafičar. Donji Kraljevec rutinski je došao do novih bodova kod Koprivnice, dok je Kotoriba kod kuće izgubila velikom razlikom od đurđevečke Mladosti.

Rezultati i koševi: Rudar –Dubravčan 59:70 (14:18,19:20, 16:14, 10:18). Rudar (Zvošec 22, Bedi 7, Brodar 2, Radiković 18, Bogdan 10) – Dubravčan (Klipić Ka. 7, Klipić Kr. 12, Igrec 2, Ujlaki 7, Raić 22, Ribić 7, Rhedmar 7, Krušelj 6).

Mladost Ivanovec – Grafičar

76:86 (15:16, 23:25, 18:22, 20:23).

Mladost Ivanovec: Martinović

16, Vehtersbah 5, Momčilović

L. 17, Momčilović I. 9, Jelenić 4, Drvenkar 5, Hajdinjak 20.

Kotoriba – Mladost Đurđevac

59:92 (9:24, 17:27, 18:23, 15:18).

STRELJAŠTVO

ANAMARIJA

TURK (18) iz Zasadbrega u streljaštvu je od 9. godine

Hrvatska prvakinja pozvana na Europsko prvenstvo u Estoniju

- Fokus i mirnoća najbitnije su karakteristike. Treba biti u toj nekoj psihičkoj zoni gdje ja ne mogu opisati osjećaje. Ja, dok pucam, ne znam tko sam, što sam, gdje sam, ništa ne postoji osim puške i mete koju ciljam, spomenula je Anamarija

- Rijetko se priča i premalo pažnje i prostora se daje sportskoj disciplini streljaštva. Mediji bi se trebali osvrnuti malo i na druge sportove, sigurna sam da ima odličnih sportaša koji nisu na medijskom glasu, istaknula je Anamarija Turk (18) iz Zasadbrega.

Naime, Anamarija trenira streljaštvo od svoje 9. godine u Streljačkom klubu Zelenbor Brezje. Neumornog je karaktera i sa svojih 18 godina ima iznimne rezultate svjetskog glasa.

Prije nekoliko tjedana opet je dobila poziv na Europsko prven-

Kotoriba: Habuš 6, Ujlaki N. 6, Munka 12, Fuš I. 10, Ujlaki D.

8, Fuš P. 3, Jakupak 16. Koprivnica – Donji Kraljevec 64:86 (27:23, 18:18, 13:26, 6:19). Donji Kraljevec: Lepen 16, Kovač 23, Švenda 11, Ivanović J. 12, Pađan 8, Ivanović

D. 12, Ružić 4.

Košarkaški vikend vodič: Čakovec – Koprivnica (subota 28. siječnja u 16:30, II. OŠ ČK),

D. Kraljevec – Kotoriba (subota 28. siječnja u 19:30. OŠ D. Kraljevec), Dubravčan – Ivančica II (nedjelja 29. siječnja u 16:00, OŠ Kotoriba). (bh)

stvo u Estoniji za juniore. Uz to, prošli petak, 20. siječnja, natjecala se na Svjetskom kupu za seniore u Osijeku.

- Natjecanje nije prošlo bajno jer mi je to bilo prvi put na tako velikom svjetskom natjecanju, no ne predajem se.

Prošle sezone na natjecanju u Osijeku bila je prvakinja Hrvatske u mlađim juniorima, a u juniorima druga.

Podsjetimo, Anamarija je u Prvoj ligi Hrvatske odmalena i već dosta dugo drži titulu prvakinje Međimurja. Mogli bismo zaključiti da ovdje nema konkurencije. Njezin trener u Brezju je Miroslav Turk, ali trenira ju i njezin otac, Dragan Turk.

Krenula je tatinim stopama

Kako kaže, otac Dragan Turk navukao ju je na streljaštvo. Dragan se čitav život bavi profesionalnim streljaštvom i znala ga je kao dijete bodriti na natjecanjima te proučavati tehnike pucanja.

- Jednostavno, došla sam kao dijete u streljanu i imala sam veliku želju probati pucati. S vremenom sam ostala u tom sportu koji jako volim i poštujem, istaknula je Anamarija.

Otac Dragan joj je zapravo inspiracija i najveća podrška za streljaštvo.

Anamarija trenutno puca za dva kluba, njezin klub je Zelenbor

iz Brezja, ali nastupa i za slovenski klub Ljutomer. Slovenci su ju pozvali kao pojačanje jer su upali u prvu ligu.

Streljaštvo je naporan sport koji iziskuje mnogo truda

Priznala nam je da je streljaštvo jako naporan i težak sport te rijetko tko uspije ostvariti kvalitetne rezultate.

- Ja sam dobila rezultate tek nakon 5 godina treniranja. Ima rijetkih talenata koji znaju nakon dvije godine imati vrhunske rezultate, ali stvarno treba uložiti puno vremena, truda i strpljenja, istaknula je Anamarija.

Njezin osobni rekord je 629,4. Podsjetimo, puca se 60 metaka u 75 minuta i meci se broje na decimale. Centar mete iznosi od 10,0 do 10,90, što je savršeni centar.

- Treba biti jako koncentriran. Samo ako krivo trepnem ili pomaknem prst, može se dogoditi loš pogodak. Fokus i mirnoća najbitnije su karakteristike. Treba biti u toj nekoj psihičkoj zoni gdje ja ne mogu opisati osjećaje. Ja, dok pucam, ne znam tko sam, što sam, gdje sam, ništa ne postoji osim puške i mete koju ciljam, spomenula je Anamarija. Anamarija voli čitati knjige, vježbati u teretani i družiti se s djecom. Ima želju završiti tečaj za trenera i naravno, ostati se baviti streljaštvom.

RUKOMET

MRK ČAKOVEC Rukometaši Čakovca i u uzvratu bolji od Koprivnice

Drugu pripremnu utakmicu rukometaši MRK-a Čakovec igrali su s istim protivnikom, Koprivnicom, no ovaj put u gostima.

Kao i u prvoj tako i u uzvratu su pobijedili s trima golovima razlike 31:28. Na poluvremenu je bilo 15:13 za Čakovec, a trener Borković i ovaj put dao je priliku igrati svim igračima.

Kod Čakovčana najefikasniji su bili Toplek i Ćuk s po osam pogodaka, dok su u redovima domaćina ponajbolji igrači bili Korent, Kos, Horvatić i Škrobar, redom sve donedavni igrači Čakovca.

Čakovec: Varšić, V. Horvat, Tkalec (4), Zadravec (3), Kranjec (2),

Zvonarek (1), Vincek (1), Vuković, Novak, E. Horvat (4), Pavlic, Toplek (8), Ćuk (8). Trener: Josip Borković.

- Zadovoljan sam dosadašnjim tijekom priprema iako smo ove utakmice igrali bez Sklepića i Juranića. Na treninzima se dobro radi, a kroz još preostale pripremne utakmice vjerujem da ćemo dići formu uoči nastavka natjecanja, kratko nam je rekao trener Josip Borković.

Prije nastavka prvenstva uz svakodnevne treninge slijede utakmice s Ivanić Gradom 26. siječnja i Dugim Selom 28. siječnja, obje u Čakovcu. (md)

NOGOMET

NŠ OPĆINE Donji Kraljevec S radom krenula Nogometna

škola u Donjem Kraljevcu

Nogometna škola općine

Donji Kraljevec osnovana je u 2022. godini s ciljem okupljanja djece svih uzrasta. Glavna aktivnost nogometne škole je organiziranje nogometnih treninga i natjecanje u pripadajućoj kategoriji uzrasta.

Trenutno okupljaju 15-ak

djece od 5 do 7 godina koja su većinom iz Donjeg Kraljevca, a u budućnosti im je cilj da se pridruže i druga djeca kako s područja općine, tako i drugih obližnjih naselja te formiranje više uzrasta, kao i organizacije treninga i utakmica. U dvorani u Donjem Kraljevcu bili su do-

maćini turnira za koji dobivaju samo pohvale. - S obzirom na uspješnost organiziranog turnira 2022. godine i pohvale za organizaciju u planu je i u 2023. organizirati turnir s još većim brojem škola i djece, poručili su. Treninzi se trenutno odvijaju u dvorani OŠ D. Kraljevec svaki ponedjeljak i srijedu od 17:00 do 18:00 pod vodstvom nogometnog trenera Ivana Kranjčeca. Sva zainteresirana djeca mogu doći na trening ili se javiti na mobitel 098/134-5522 u vezi dogovora.

Piše i foto: Sven Tomašić

Prvakinja Hrvatske Anamarija Turk

Anamarija Turk, Estera Herceg i Amadea Urbas

Temeljem čl. 27. Izjave o osnivanju ŠTRIKOM d.o.o. i odluke Uprave Društva br. 1/2023, raspisuje se sljedeći

JAVNI NATJEČAJ

za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno puno radno vrijeme

RADNO MJESTO: Rukovatelj traktorom i motornim uređajima

Mjesto rada – područje općine Štrigova

Radni odnos se zasniva na neodređeno i puno (40 sati tjedno) radno vrijeme, uključuje obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca.

Rok za podnošenje molbi za zasnivanje radnog odnosa po ovom Javnom natječaju je 10 dana, a počinje se računati od početka sljedećeg dana od dana objavljivanja teksta Javnog natječaja u novinama.

Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je internet stranicama Općine Štrigova www.opcinastrigova.hr i na oglasnoj ploči Općine Štrigova, Štrigova 87.

Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova, koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem tel.br. 099 696 6105.

ŠTRIKOM d.o.o.

KORISNICIMA PRORAČUNA

OPĆINE DEKANOVEC

ZA DOSTAVU PRIJAVA

ZA FINANCIJSKE

POTPORE PROJEKTIMA I PROGRAMIMA ZA 2023. GODINU

Predmet Javnog poziva je prikupljanje pisanih prijedloga programa i projekata svih korisnika Proračuna Općine Dekanovec iz područja društvenih djelatnosti za �inanciranje iz Proračuna Općine Dekanovec za 2023. godinu.

Na internetskoj stranici Općine Dekanovec www.dekanovec.hr dana 23.01.2023.godine objavljen je Javni poziv korisnicima Proračuna Općine Dekanovec za dostavu prijava za �inancijske potpore projektima i programima za 2023. godinu.

Poziv za podnošenje prijave je 30 dana od dana objave Javnog poziva, zaključno s 23.02.2023. godine. Cjelovit tekst Javnog poziva korisnicima Proračuna Općine Dekanovec za 2023. godinu te obrasci za prijavu mogu se preuzeti s Internet stranice Općine Dekanovec.

KLASA: 230-01/23-01/02

URBROJ: 2109-20-01-23-3 Dekanovec, 23.01.2023.godine

DRUŠTVO POTROŠAČA Međimurja

Ugovor bez ugovornog odnosa?

Udruzi Društvo potrošača Međimurja javio se potrošač iz Goričana sa sljedećim problemom:

- Sklopio sam s Optimom ugovor bez ugovornog odnosa, a nju je preuzeo Telemach, pa sam odlučio nakon godinu dana prijeći drugom operateru. Ali sam od Telemacha dobio račun da moram platiti penale zbog prijevremenog raskida ugovora. Poslao sam e-mailom prigovor Telemahu i dobio sam povratni e-mail da će se razmotriti moj prigovor. Koja su moja prava?

Potrošač iz Goričana

Savjet: - Nikako da potrošače educiramo da nam se obrate za savjet prije nego sklope neki posao ili ugovorni odnos ili podignu kredit, a ne tek kada su iscrpili sve duge mogućnosti, jer tada je jako teško, često i nemoguće pomoći.

Općinski načelnik

Općine Dekanovec Ivan Hajdarović

Piše: Predsjednik Udruge Društvo potrošača Međimurja Željko Tomašić

Poduzeće Cromatic d.o.o. iz Preloga zapošljava:

1. Projekt managera

• Sposobnost multitaskinga, vođenje više projekata.

• Osnovno znanje elektro struke, te sposobnost uočavanja greške

• Precizna priprema dokumentacije za proizvodnju

• Prilagođavanje šablonama I mogućem procesu proizvodnje

• Komunikacija sa kupcima i plansko de�iniranje rokova isporuke

• Nabava robe i kontrola rokova isporuke

• Financijska pismenost, izrada �inalnih kalkulacija

2. Inženjering

• Visoko znanje u elektro struci, poznavanje električnih i sigurnosnih standarda

• Poznavanje procesa automatizacije

• Kreativnost i samostalnost u pronalaženju informacija i rješenja za sustave upravljanja

• Samoinicijativa

• Poznavanje E-plan i Siemens TIA portal sustava

• Komunikacija s kupcem/vođom projekta na tehničkoj razini

• Timski rad

• Iskustvo u struci ( dizajn, puštanje u pogon )

Tvrtka CROMATIC d.o.o. je podružnica danske tvrtke Holtec Automatic A / S. Cromatic d.o.o. ima sjedište u Prelogu, a kompanija je orijentirana na rast u razvoju tehnologije u automatizaciji. Specijalizirani su za razvoj složenog softvera i hardvera.

Svi zainteresirani se mogu javiti na : nk@cromatic.hr ili na 0994646094 www.cromatic.hr

Poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec, e-mail redakcija@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

Naime, ugovor bez ugovornog odnosa ne postoji - ili je ugovor ili nije. Kod teleoperatera je moguće zasnovati pretplatnički odnos bez ugovorne obveze, a to znači da potrošač u svakom trenutku može raskinuti pretplatnički odnos bez posljedica. U načelu takav pretplatnički odnos je skuplji i potrošač nema povlašteni status za vrijeme ugovornog odnosa koji nije sklopio.

U pravilu, kada teleoperater mijenja uvjete poslovanja, pa u ovom slučaju spajanja s Telemahom, obvezan je potrošaču omogućiti raskid ugovora bez posljedica, tj. troškova.

No, kako je potrošač već uputio prigovor, sadržaja koji je nama nepoznat, ostaje da čekamo 15 dana, koliki je rok trgovcu da odgovori na prigovor i da na temelju odgovora odlučimo što dalje. Bespredmetno je u ovoj fazi objašnjavati mogućnost žalbe, prijave Državnim inspektoratu ili HERA-i ili pokretanja alternativnog rješavanja potrošačkog spora, jer možebitno je da teleoperater uvaži navode prigovora.

Temeljno pravilo u zaštiti potrošačkih prava je da nikakve poslove ne sklapate sredstavima daljinske komunikacije, a da za to nemate dokaza. Jer i ako ste sklopili posao telefonom, trgovac je dužan poslati Vam obavijest o pravu za raskid dogovorenog u roku od 14 dana bez obrazloženja i dostaviti Vam sklopljeni ugovor. Taj ugovor ne morate vlastoručno potpisati, ako ste platiti prvu ratu, tj. niste raskinuli ugovor (dogovoreno) u roku od 14 dana, ugovor postaje pravovaljan. Sačuvajte elektroničku poštu do isteka ugovorne obveze ili pretplatničkog odnosa.

Javite se ako imate priču

OBAVIJEST O RASPISANOM JAVNOM POZIVU

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA MALA SUBOTICA

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 604-01/22-01/2

URBROJ: 2109-10-02-22-1

Mala Subotica, 27. siječnja 2023. godine

Na temelju članka 5. Odluke Općinskog vijeća o stipendiranju redovnih studenata koji se školuju na visokim školama i fakultetima („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/02) Pravilnika o stipendiranju studenata („Službeni glasnik

Međimurske županije“ broj 14/19, 21/22) te Izmjene i dopune Pravilnika o stipendiranju studenata („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 23/22) općinski načelnik Općine Mala Subotica raspisuje

DODATNI N A T J E Č A J

za dodjelu studentskih stipendija

1. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju redoviti studenti s područja općine Mala Subotica koji zadovoljavaju sljedeće uvjete:

• da su državljani Republike Hrvatske

• da su u ak.god. 2022/23. studenti prve godine studija na višim, visokim školama i fakultetima u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu

• čiji prosjek ocjena tijekom srednjoškolskog obrazovanja iznosi najmanje 3,50

• čiji roditelj/skrbnik ima prebivalište na području općine Mala Subotica najmanje 5 godina prije objave natječaja.

2. Uz pisanu molbu s kratkim životopisom potrebno je dostaviti:

• uvjerenje o redovnom upisu na studij koje sadrži podatak akademske godine ili semestra koji je student upisao

• potvrdu o ukupnom prosjeku tijekom srednjoškolskog obrazovanja

• presliku osobne iskaznice

• izjavu da kandidat ne prima niti jednu drugu stipendiju

• izjavu o članovima kućanstva (ime i prezime, srodstvo)

• potvrdu škole ili fakulteta o školovanju užeg člana obitelji

• presliku rješenja Porezne uprave o razrezanom porezu na dohodak svih punoljetnih članova kućanstva za prethodnu godinu po svim osnovama (uključujući i preslike rješenja Porezne uprave u inozemstvu za tamo ostvarene dohotke)

• potvrdu poslodavca o prosjeku plaća za prethodno tromjesečje, za sve članove kućanstva koji su u radnom odnosu

• potvrdu o dodatnim prihodima u tekućoj godini za članove kućanstva koji ih ostvaruju

• potvrdu o mirovini ili odrezak o isplati tuzemne/inozemne mirovine za članove kućanstva koji je primaju

• potvrduUredazaobranuzaroditelje/skrbnikehrvatskebranitelje koji su u Domovinskom ratu sudjelovali najmanje 90 dana

• potvrdu Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti odnosno rješenjeopravunanovčanunaknaduzanezaposleneroditelje/ skrbnike

• potvrdu Centra za socijalnu skrb za roditelje/skrbnike korisnike stalne novčane pomoći

• izjavu kandidata ukoliko je dijete bez jednog ili oba roditelja, ili dijete samohrane majke ili oca.

Uz natječajnu dokumentaciju na stranom jeziku potrebno je priložiti prijevod iste na hrvatski jezik.

Prijevod natječajne dokumentacije može izvršiti kandidat uz vlastoručno potpisanu izjavu na kraju prijevoda kojom izjavljuje da je prevedeni tekst autentičan originalu.

3. Iznos stipendija za studiranje u Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici i Križevcima iznosi 500,00 kn mjesečno, dok u Zagrebu, u ostalim udaljenijim gradovima Republike Hrvatske i u inozemstvu iznosi 700,00 kn mjesečno. Za deficitarna zanimanja iznos stipendije povećava za 100,00 kn, zavisno od mjesta studiranja. Deficitarnim zanimanjima smatraju se zanimanja iz sljedećih područja: tehničke znanosti (računarstvo, strojarstvo, elektrotehnika i informacijska tehnologija), prirodne znanosti (matematika i fizika i to nastavnički smjer), biomedicina i zdravstvo (medicina,farmacija, sestrinstvo), društvene znanosti (logopedija, rehabilitacija, psihologija, radna terapija), građevinarstvo, socijalni rad te rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

4. Pravilnik o stipendiranju studenata dostupan je na www.opcina-mala-subotica.hr u kategoriji Odluke načelnika uz objavu ovog natječaja te u Službenom glasniku Međimurske županije broj14/19od31.10.2019.IzmjeneidopunePravilnikaostipendiranjustudenatadostupnesuuSlužbenomglasnikuMeđimurske županije broj 23/22 od 16.12.2022.

5. Molbe za dodjelu stipendija podnose se u roku 15 dana od dana objave natječaja u lokalnom tjedniku i službenoj web stranici na adresu: Općina Mala Subotica, Glavna 29 A, 40321 Mala Subotica, s naznakom „Dodatni Natječaj za stipendije 2023. – NE OTVARATI“.

6. O rezultatima

Rimac otvorio salon automobila u Bruxellesu

Novi izložbeno-prodajni prostor Rimac otvorio je svoja vrata u povijesnom europskom gradu Bruxellesu u Belgiji. Novi urbani prostor za kupce – nastao je u suradnji s prodajnim predstavnicima Rimac Automobila za područje Belgije i Luksemburga, D’Ieteren

Odražavajući Rimčeve standarde, uključujući vrhunski Neverin konfigurator, izložbeni prostor u Bruxellesu spaja najsuvremeniju tehnologiju s atmosferskim dizajnom. Kompletno Rimčevo iskustvo u prilagodbi, naručivanju i preuzimanju Nevere – i budućih Rimčevih hiperautomobila –pažljivo je ugrađeno u etos novog izložbenog prostora. Kao dio suradnje s tvrtkom D’Ieteren, novi prostor osigurat će punu podršku nakon prodaje za vlasnike Rimčevih hiperautomobila, koristeći se dijagnostičkim alatima koje je razvio Rimčev tim uz potpuno digitalizirane postprodajne usluge.

Svečanom otvorenju nazočili su ključni rukovoditelji Rimac Grupe, uključujući izvršnog direktora Matu Rimca, voditelja prodaje Ronija Kerta i generalnog direktora Bugatti Rimca, Hendrika Malinowskog, kao i Davida Favesta, generalnog direktora

za Rimac u D’Ieterenu. Tom je prilikom Mate Rimac rekao: „Daljnji rast naše mreže partnera dolazi u važnom trenutku za brend Rimac, prateći isporuke Nevere diljem svijeta. Naš novi prostor usmjeren na kupca u Bruxellesu, simboličnom srcu Europe, predstavit

će Rimac novim klijentima, djelujući kao fizička dodirna točka s našim brendom i mogućnostima Nevere.”

Otvaranjem izložbenog prostora u Bruxellesu, D’Ieteren postaje 23. globalni prodajni partner za Rimac Automobile, pridodajući ek-

spanzivnom utjecaju brenda diljem Europe, Amerike, Bliskog istoka i Azije. Svako je partnerstvo pažljivo odabrano kako bi kupcima pružilo iskustvo prodaje i vlasništva svjetske klase.

Razvijena kako bi ponudila performanse hiperautomobila sljedeće generacije, Nevera je službeno najbrže ubrzavajući serijski automobil na svijetu i najbrži serijski električni automobil, označavajući novu eru u evoluciji automobilskih performansi. Neverinih 1.914 KS proizvode četiri električna motora, omogućujući 0 – 60 mph za samo 1,85 sekundi i 0 – 100 mph za 4,3 sekunde. Dizajnirana, razvijena i proizvedena u tvrtki Bugatti Rimac u Hrvatskoj, bit će izrađeno samo 150 primjeraka potpuno električne Nevere.

natječaja podnositelji molbi biti će obaviješteni u roku 15 dana od dana obavljenog izbora.

Općinski načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc

PRVI EUROPSKI izložbeno-prodajni salon Rimac Automobila

NISSAN modernizirao svoj klasik

Nissan GT-R u dvjema novim i snažnijim izvedbama

Nissan GT-R posljednje generacije je na tržištu već 16 godina, no to mu ne smeta da je i dalje vrlo tražena roba, a do izlaska nove generacije, koja se očekuje tek 2025. godine, Nissan je pripremio dvije nove izvedbe: GT-R Premium T-Spec i GT-R NISMO Special Edition.

Da su posteri na zidu još uvijek in, vjerojatno bismo u svakoj muškoj sobi u posljednjih 16 godina mogli vidjeti barem jedan isti automobil – Nissan GT-R! I ne, ne pretjerujemo kada kažemo da je to jedan od rijetkih automobila ovog stoljeća koji su u nekom trenutku gotovo svi željeli posjedovati. A kako i ne bi kada izgleda dobro, ide još bolje, a cjenovno je puno pristupačniji od konkurencije. Uz to se i lako tunira, pa stoga ni ne čudi njegov uspjeh.

Nasljednik bi trebao stići tek 2025. godine, a prema neslužbenim informacijama bit će riječ o potpuno električnom modelu. Mnogima je na tu informaciju pao mrak na oči, no to znači da postoji velika vjerojatnost da će ga se ponovno moći kupiti i u Europi. Naime, osvježeni GT-R za 2024. godinu neće se prodavati na starom kontinentu zbog visokih emisija CO2! No vratimo se mi na pametnije stvari. Dorađeni GT-R ćete izvana lako prepoznati po novom LED svjetlosnom potpisu sprijeda, kao i novom braniku, a promjena ima i straga, a uglavnom se odnose na dorađeni branik i spojler. A iako promjene nisu velike, odmah su vidljive. Uz to, 2024

GT-R bit će dostupan u dvjema izvedbama GT-R Premium

T-Spec i GT-R NISMO Special Edition.

GT-R Premium T-Spec

pokreće 3,8-litreni V6 twin turbomotor koji razvija maksimalnu snagu od 419 kW/570

KS i pritom nudi okretni moment od 637 Nm, dok izvedbu

GT-R NISMO Special Edition pokreće isti motor, no u ovom slučaju razvija maksimalnu snagu od 441 kW/600 KS i nudi okretni moment od 652

Nm. Pogon je na sve kotače, a mjenjač je 6-stupanjski automatski s dvostrukim kvačilom, a NISMO ima i prednji diferencijal s ograničenjem proklizavanja.

Izvedba NISMO dolazi s naglašenijim spojlerima i posebno podešenim ovjesom, tu je i poboljšan diferencijal s ograničenim proklizavanjem na prednjoj osovini, a smanjenju težine pridonosi karbonski poklopac motora i sportska sjedala s karbonskom osnovom Recaro. Tu je i 8-inčni multimedijski zaslon s podrškom za Android Auto i Apple CarPlay.

Sada možemo samo zavidjeti Japancima, koji će jedini imati prilike kupiti navedena dva automobila.

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA DONJI KRALJEVEC

Upravni odjel za opće poslove, pravne i mjesnu samoupravu

KLASA:350-01/21-01/01

URBROJ:2109-6-03-23-45

Donji Kraljevec, 24. siječnja 2023. godine

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) i Zaključka o utvrđivanju Prijedloga IX. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec /ciljane izmjene i dopune/ za javnu raspravu općinskog načelnika Općine Donji Kraljevec, KLASA: 35001/21-01/01, URBROJ: 2109-6-02-23-44 od 23. siječnja 2023., objavljuje se

JAVNA RASPRAVA

o prijedlogu IX. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec /ciljane izmjene i dopune/

1. Javna rasprava će trajati od 01.02.2023. do 10.02.2023.

2. Javni uvid u elaborat za javnu raspravu Prijedloga IX. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec – ciljane izmjene i dopune, moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, 40320 Donji Kraljevec, svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme (od 7:00 do 15:00 sati), te na mrežnim stranicama Općine Donji Kraljevec, (https:// www.donjikraljevec.hr/), kao i na mrežnim stranicama stručnog izrađivača (http://urbia.hr/).

3. Prijedlog izmjene i dopune Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/04, 11/04 - ispravak, 10/06, 12/08, 9/11, 20/13, 13/16, 15/17, 3/18 – pročišćeni tekst, 3/19, 7/19 – pročišćeni tekst, 17/20 i 2/21 – pročišćeni tekst) sadržan je u elaboratu Prijedloga za javnu raspravu.

4. Javno izlaganje Prijedloga IX. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec – ciljane izmjene i dopune organizirat će se u prostorijama Općine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, 40320 Donji Kraljevec dana 02.02.2023. u 13:00 sati.

5. Primjedbe i prijedlozi na Prijedloga IX. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec – ciljane izmjene i dopune sudionici mogu davati tijekom javne rasprave, zaključno sa 10.02.2023. godine i to:

- postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima;

- davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja;

- upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Nositelju izrade Izmjena i dopuna Plana – Upravni odjel za opće poslove, pravne i mjesnu samoupravu, na adresu iz točke 2.

6. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora.

7. Prijedlozi i primjedbe koje nisu dostavljene u roku ili nisu čitljivo napisani, ne mogu se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

od 27. siječnja do 2. veljače 2023.

P 27 Anđela Merici, Pribislav

S 28 Toma Akvinski, Tomislav

N 29 4. KROZ GOD. Valerija, Zdravko, Zdeslav, Tvrtko

P 30 Hijacinta, Martina, Gordana

U 31 Ivar Bosco, Marcela, Vanja

S 1 Brigita, Miroslav, Sever

Č 2 PRIKAZ. GOSP. SVIJEĆNICA, Marijan

Imendani i proštenja kroz tjedan Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Aleksandar Ivanović, Sin Anite i Maria

Vigo Štefok, Sin Mirele i Stanka

Irina Strahija, Kći Marije i Hrvoja

Natan Mihalic, Sin Maje i Ivice

Lukas Novak, Sin Marte i Hrvoja

Lia Dolenčić, Kći Silvije i Tibora

Hana Jurković, Kći Natalije i Božidara

Ida Koša, Kći Mihaele i Igora

Iskra Magdalenić, Kći Maje i Nikole

Stela Pufek, Kći Viktorije i Dalibora

Šimun Tarandek, Sin Damire i Dalibora

Katja Bujan, Kći Dijane i Edvina

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 28. siječnja

VJENČANI

Čakovec:

Marina Čekunec i Igor Drča

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

tel. 060 310 222

Autobusni kolodvor

Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Belica

dr. Iva Trstenjak

Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Božidar Poljak

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Anja Vurušić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Kristina Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Goričan

dr. Tonja Haničar

Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec dr. Amela Srša - ZAMJENA:

dr. Dragana Marušić Momčilović

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec

V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

TIM BEZ NOSITELJA-

dr. Mario Kovač

Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Sveta Marija

dr. Kristina Hutinec

P. Miškine 1, tel. 040/660-103

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Prelog:

Katarina Škoda i Paul Vadlja

UMRLI

Čakovec:

Rozalija Bernat R. Horvat R. 1934.

Ana Brumen R. Klobučarić R. 1956.

Roza Novak R. Krištofić R. 1928.

Terezija Kočiš R. Pavlic R. 1975.

Marija Panić R. Strnad R. 1960.

Margareta Kutleša R. Srša R. 1928.

Stjepan Mezga R. 1942.

Marija Bekavac R. Perger R. 1937.

Magda Pintarić R. Šola R. 1925.

Dragutin Šupljika R. 1943.

Kata Kavran R. Ivančok R. 1938.

Emilija Novosel R. Horvat R. 1938.

Dragutin Borko R. 1952.

Dragutin Okreša R. 1950.

Dragica Baksa R. Petković R. 1960.

Ivan Malekoci R. 1937.

Danica Štefulj R. Novak R. 1949.

Ruža Posavec R. 1935.

Mirko Žganec R. 1950.

Gabrijela Bogar R. Zanjko R. 1945.

Stjepan Sinković R. 1923.

Mala Subotica:

Ivan Mihaljević R. 1937.

Draga Tkalčec R. Posavec R. 1955.

Mursko Središće:

Petar Hajdinović R. 1934

Ivan Vidović R. 1940.

Nedelišće:

Veronika Dominić R. Buhanec R. 1936.

Prelog:

Marija Ivaci R. Bartolić R. 1936.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

040 372 400 tel. 098 211 662

040 371 200 Matični

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI  komercijala@medjimurje-plin.hr

OBAVIJEST O SMRTI

POSLJEDNJI POZDRAV

prerano preminulom Željku Ritonji

Stjepan Sinković

preminuo 9. siječnja u 100. godini života

Marija Filo rođ. Obadić iz Ivanovca preminula u 80. godini života

Ladislav Bedić iz Mačkovca preminuo 18. siječnja u 73. godini života

Ivan Lisjak iz Palinovca preminuo u 64. godini života

Leonard Gudlin iz Goričana preminuo 20. siječnja u 58. godini života

Marija Biber iz Turčišća preminula u 72. godini života

Mijo Setnik

iz Donjeg Pustakovca preminuo u 84. godini života

Ivan Miri iz Gardinovec preminuo 18. siječnja u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Trojak

iz Pribislavca preminuo 19. siječnja u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Mikac

iz Domašinca preminuo 22. siječnja u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Igor Bajzek

iz Mačkovca preminuo u 35. godini života

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenom suprugu, ocu i djedu Miroslavu

Jazviću

iz Mačkovca preminulom dana

6. siječnja 2023. godine u 79. godini života

Redakcija Međimurskih novina

OBAVIJEST O SMRTI

Petar Ilić

iz Mihovljana preminuo u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Slavica Medlobi

iz Šenkovca preminula 24. siječnja u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nataša Krištofić

rođ. Novak

iz Strahoninca preminula 25. siječnja u 52. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Marciuš rođ. Vuk

iz Vukanovca preminula 24. siječnja u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Fodor

iz Ivanovca preminuo 23. siječnja u 84. godini života

ZAHVALJUJEMO rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na toplim riječima utjehe, izrazima sućuti, cvijeću i svijećama. Posebna hvala dr. Božidaru Poljaku – Ordinaciji obiteljske medicine Čakovec, Županijskoj bolnici Čakovec – Odjelu hematologije i onkologije (sa dr. Mislavom Čonkašom i njegovim suradnicima), Zavodu za hitnu medicinu MŽ-a i Sanitetskom prijevozu te Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice Zagreb.

Hvala župniku Anđelku Košćaku na lijepom i dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

Ožalošćena supruga Ružica, sin Julijan, snaha Sandra te unuci Marko i Luka

OBAVIJEST O SMRTI

Sidonija Plevnjak rođ. Šestan iz Šenkovca preminula 24. siječnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mladen Klanjščak iz Čakovca preminuo 23. siječnja u 53. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Rok

iz Mihovljana preminuo 23. siječnja u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Sakač

iz Savske Vesi preminuo 22. siječnja u 80. godini života

95. Number One d.o.o., Čukovec, 73, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/186-3044 ili na email: zeljkaslavicek33@gmail.com do 1.3.

96. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž voditelja alatnice na neodređeno, javiti se na tel. 040/338-120 ili 098/803-355 ili na email: omt@omt.hr do 3.2.

97. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Mario Mesarić, Štefanec, B. Radića 23, traži m/ž njegovatelja na neodređeno (20 sati tjedno) i m/ž socijalnog radnika, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9150-855 ili na email: mario.mesaric.dom@gmail. com do 16.2.

98. Ordinacija dentalne medicine Jasmina Posedi, Nedelišće, traži m/ž medicinsku sestru - dentalnog asistenta na određeno, javiti se na mob. 091/942-4481 ili na email: jasmina.posedi@gmail.com do 1.2.

99. PANA Windows d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42, traži 10 m/ž radnika u pogonu proizvodnje stolarije na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@mplet.hr do 31.1.

100. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara u popodnevno - noćnoj smjeni za Mursko Središće, javiti se na tel: 040/544-015 ili 099/7360-951 ili zamolba na adresu ili na email: panis@ck.tcom.hr do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

101. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u industriji mesa i 2 m/ž operatera stroja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/372-872 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 31.1.

102. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača C kat., 2 m/ž vozača B kat., 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 5 m/ž radnika u klaonici peradi za Donji Pustakovec i m/ž prodavače svježeg mesa pilića za Zagreb na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 31.1.

103. PROIZVODNJA PG d.o.o., Hrupine 15, Prelog, traži 8 m/ž radnika u montaži obuće i 3 m/ž radnika u pripremi obuće na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@p-pg.hr do 17.2.

104. PRINTEX d.o.o., Zagrebačka 93, Čakovec, traži m/ž skladištara na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: damir@printex.hr do 31.1.

105. Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec, traži m/ž višeg stručnog suradnika u odjelu za tehnologiju na neodređeno, javiti se na email: ravnatelj@metalskajezgra.hr do 31.1.

106. RENE GRADNJA d.o.o., traži 2 m/ž električara i 2 m/ž zidara na neodređeno za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 099/336-9938 do 31.1.

107. ROYAL TRADE d.o.o., Prečna Ulica 1, Vratišinec, traži 1 m/ž kuhara i 1 m/ž pom. kuhara, javiti se na mob. 099/222-5432 ili osobno ili na email: kazganec@gmail.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

108. ROYAL TRADE d.o.o., Prečna Ulica 1, Vratišinec, traži 1 m/ž kuhara i 1 m/ž pom. kuhara, javiti se na mob. 099/222-5432 ili osobno ili na email: kazganec@gmail.com do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

109. SIGURNOST servis i prodaja vatrogasne opreme vl. Božidar Horvat, Knezovec, traži m/ž djelatnika u servisu vatrogasnih aparata na određeno, javiti se na tel. 040/865-122 ili na mob. 098/244-399 do 31.1.

110. S-SEČAN d.o.o., Čakovec, ulica Preloge 19, traži 2 m/ž vozača kamiona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-000 ili na mob. 091/1010-402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 20.4.

111. SOLEKTRA d.o.o., Trg Eugena Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž prvostupnika elektrotehnike na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: lara.klovar@solektra.hr do 31.1.

112. STS-tech d.o.o., Ul. sv. J. Radnika 4, Mursko Središće, traži 5 m/ž zavarivača, 5 m/ž bravara i 1 m/ž vozača viličara - utovarnog radnika, javiti se na mob. 099/8270-648 ili na email: info@sts-tech.hr ili na gornju adresu do 31.1., više info na: www.hzz.hr

113. STAKLO DOM GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog predstavnika na neodređeno, javiti se na email: staklodomgrupa. posao@gmail.com do 31.1.

114. Stomatološka ordinacija Helga Golubić, Kotoriba, traži m/ž dentalnog asistenta (medicinsku sestru) /dentalnog tehničara na neodređeno, javiti se na email: dr.helga@ hi.htnet.hr do 10.2.

115. STUDENAC d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž prodavača i m/ž voditelja poslovnice na određeno, javiti se na email: ljudskipotencijalicentar@studenac.hr ili putem linka: https://studenac.talentlyft.com/o/vEM/ apply do 27.1.

116. SUNTEC d.o.o., Pribislavec, Industrijska ulica 46, traži 2 m/ž radnika na stroju za preradu plastike te pripremu sirovine, m/ž radnika za čišćenje ureda i proizvodnog pogona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615-189 ili na mob. 098 658522 ili na email: suntecdoo@gmail.com do 28.2.

117. PERUTNINA PTUJ – PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž IT specijalistu, m/ž voditelja smjene u skladištu i m/ž administratora u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 5.2.

118. PROGRESSOF d.o.o., Čakovec, M. Gupca 59, traži 2 m/ž automehaničara - vulkanizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600-081 ili na email: asc.cakovec@gmail.com

119. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o. Josipa Broza 88, Mursko Središće, traži 2 m/ž tehnologa u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: posao@pmtc.hr do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

120. SM Solutions d.o.o., Čakovec, traži m/ž manual QA engineera na neodređeno, javiti se na email: careers@sm-solutions. hr do 28.2.

121. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C + E kat, na neodređeno, javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans. hr do 31.1.

122. TRANS–KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži m/ž strojara na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 091/2333113 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr i tražimo 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 do 31.1.

123. TEAM GRAĐENJE d.o.o., A. Schulteissa 17, Čakovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/644-027 ili na mob. 091/5399-631 ili na email: kadrovi@ teamgradjenje.hr do 31.1.

124. TEHNIX d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž kuhara i m/ž konobara za mjesto rada Hotel Kralj, Ludbreška 93 u Donjem Kraljevcu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.3.

125. TEKELI PROJEKT-INŽENJERING d.o.o., Mursko Središće, M. Kovača 88, traži 4 m/ž pkv/kv zidara, 4 m/ž pkv/kv tesara, 2 m/ž građ. radnika i 1 m/ž automehaničara, javiti se na tel. 040/543-130 ili 098/240-181 ili 098/240-181 ili na email: tekeli@ck.t-com. hr do 28.1.; više info na: www.hzz.hr

126. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž elektromehaničara i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: toroid@toroid.hr do 28.2.

127. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logističara na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 31.1.

128. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavača za mjesto rada Totovec i Orehovica, m/ž mesara za mjesto rada D. Dubrava i m/ž saldakontistu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-404 ili na email: posao@tpvz.hr

129. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Križovec, Črečan, Dunjkovec, Ivanovec, Turčišće, Čakovec, Slakovec, Strahoninec, Novo Selo Rok, Križovec, Palinovec i Šenkovec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 31.1.

130. TRGOVINA AS, Zagrebačka 8, D. Dubrava, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/918-4039 ili na email: trgovina-as@ net.hr do 23.2.

131.TWIX-TRADEd.o.o.,Čakovec,tražim/ž konobarai2m/žpomoćnakuharazamjesto rada Restoran Rustica na neodređeno, javiti se na mob. 091/641-7186 do 28.2.

132. UNION d.d., Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž kuhara, m/ž šefa kuhinje i m/ž domaćica za mjesto rada ho-

tel Park na neodređeno, javiti se osobno ili na tel. 040/311-255 ili na email: uprava. hotelpark@gmail.com do 31.1.

133. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara u Caffe baru Čapa (1 osoba na pola radnog vremena i 1 osoba na cijelo radno vrijeme) na neodređeno, javiti se na mob. 098/241-767 do 31.1.

134. UO Kavana BRACO, dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika u kuhinji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-505 ili 099/7382010 ili na email: info@braco.hr do 28.1.

135. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti NEURON, Lopatinec, traži m/ž osobnog asistenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 091/542-1068 ili na email: vesna. neuron@gmail.com ili putem linka: www. udruga-neuron.hr do 16.2.

136. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ŽIVKOVIĆ, Čakovec, Zavnoh-a, traži m/ž fizioterapeuta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/310329 ili na mob. 098/463-525 ili na email: denisvaal@gmail.com do 13.2.

137. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave na neodređeno, javiti se na email: info@ varga-elektronik.hr do 31.1.

138. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se na mob. 098/259-865 do 27.1.

139. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja prodaje i m/ž dipl.ing. elektrotehnike na neodređeno, javiti se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 31.1.

140. VETERINARSKA STANICA d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 51, traži m/ž spremača

- zamjena za dugotrajno bolovanje, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@veterinarskaprelog.hr do 31.1.

141. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić Branimir, Železna Gora, traži m/ž čistača na neodređeno (20 sati tjedno) na neodređeno, javiti se na mob. 098/242-363 do 31.1.

142. Wustenrot stambena štedionica d.d., traži m/ž wustenrot financijskog eksperta na neodređeno, javiti se na email: anamarija.mazgar@wuestenrot.hr do 30.1.

143. ZEB METALI j.d.o.o.,Vularija, traži m/ž brusača na neodređeno, javiti se na mob. 095/531-3080 ili na email: zen.metali. vularija@gmail.com do 30.1.

144. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž bravara i m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 095/389-3603 ili na email: info.zesteel@gmail.com do 31.1.

Dragi veliki i mali kreativci, nakon dužeg vremena ponovo pokrećemo našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj ćemo prikazivati pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Snegec

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Snegec dojdi v moje roke, v moje selo , v moje srce.

Deca te čekaju vuni, tak vesela, tak srečna, a ti ne dojdeš.

Gledimo kroz oblok i još te ga ne.

Ne vidimo tvoje bele papuče kaj bi konačno došle.

Još navek te ga ne bilo pa smo dišli spat.

Si smo pozaspali kaj mali mački.

Zbudili smo se i nebreš si poverovati kaj smo vidli vuni. Se belo vuni…se belo.

Ipak si nas posluhnul.

Si smo odbežali vun z sanjkama, dišli se igrat.

To je nekaj najlepšega na svetu!

India Valpatić, 5.a

OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Božić

Božić ja volim Rekao sam molim Minecraft Lego set Ili možda cvijet Dar ja dar

A ne ajvar Sestrični je rođendan Dan je jedan Svi vesele se njemu Daruju bližnjemu

Turk Kristijan, 5.c OŠ Mursko Središće

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Snegec dojdi

Snegec dojdi, vrata nam zameči. Snegec dojdi, krove nam pokri. Snegec dojdi, več dugo te ga ne. Čižme pred vratima, več su se sprašile. Sanjke v podrumu, več su zahrđavile. Deca bi se s tobom igrala i v grudama bi te hitala. Snegec , prosim te dojdi i veselje nam donesi.

Vida Bausović, 5.b

OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Elena Tuksar, 6 godina, Dječji vr�ć Srčeko Vra�šinec Emilli Jedvaj, 6 godina, Dječji Vr�ć Srčeko, Vra�šinec

Tena Baksa 5.b, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Obitelj s božićnim drvcem, Ana Bistrović, 5, godina, Brezje

Saša Hunjadi 5.b, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Mali OGLASNIK

PRODAJU SE LJETNE GUME marke

Dunlop (4 kom), dim. 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profi la, info na mob.: 091/761-3467

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, registr. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

KUPUJEM auto, kombi, traktorispravan, neispravan, karamboliran. Dolazak i isplata odmah. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

SADNICE crvenog, crnog, bijelog ribizla, kupina, goji, tajberi, ogrozda, malina, 4 eura/kom. Šaljem poštompouzećem, Zagreb, 091/9240-293

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice (Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N. S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 126 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586

KUPUJEM KIPER PRIKOLICU za traktor do 4 tona. Može bi� u lošem stanju. Ponude na mob. 098/1621-584

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIM M/Ž OSOBU ZAINTERESIRANU ZA POSAO u Austriji s osobnim automobilom, radi zajedničkog putovanja na posao. Mob. 099/630-8344

POZNANSTVA

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE KOMFORNI STAN u Čakovcu, povoljno, info na mob. 098/195-7448

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj.

Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj.

Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Cijena najma 550 eura. Zva� između 19 i 20 sa� na mob 095/5868-001

ČAKOVEC: iznajmljujem stan od 45 m2 jednoj ili dvjema osobama, grijanje na plin, poseban ulaz, posebno režije, blizina centra, fakulteta. Mob 098/186-2192

ŽIVOTINJE

Prodajem čistokrvnu mladu njemačku ovčarku, roditelji s rodovnicom, odličnih karakteris�ka, nije prepuštana. Prodajem zbog nemogućnos� držanja. Sve informacije na mob 097/7407-600

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

RAZNO

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. info na mob. 098/921-9092

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob

A-47-1. Cijena 530 eura. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJEM garnituru na razvlačenje trosjed dvosjed i fotelja, razvlači se i trosjed i dvosjed (samo 110 €); Regal za dnevnu sobu dužine 2 m (samo 80 €); Metalni krevet na kat “IKEA” (110 €). Tel: 091/611-3605

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg

S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (265 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (33 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (240 eur); novi crni uredski stol (65 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena

17,12 EUR na sniženju, cijena sada

13,27 EUR, info na mob: 091/7613467

PRODAJE SE: nova perilica rublja

Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te antikviteti: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

Prodajem čistokrvne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, stari šest tjedana, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita, roditelji prisutni. Sve informacije na 097/600-6038

PRODAJEM MLADE PAPIGE � grice i fišere. Tel: 098/944-3339

Tvrtka DODLEK-AGRO d.o.o. iz Belice zapošljava djelatnika/cu za rad u pakirnici na poslovima sor�ranja krumpira. Za detaljne informacije zva� na broj mobitela 098 312 185.

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 3 veličine, 6 komada, od 35-50 eura/kom. Šaljem poštom-pouzećem, i slike na mob. Zagreb, mob 091/9240-293

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

TRAŽIM RABLJENE SALONITNE

PLOČE. Ponude na tel. 040/584-051

IZVLAKAČI ZA SNIJEG, blato, led, jednostavna montaža, univerzalni, slike šaljem na mob. Prodajem za 70 eura. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM bračni krevet metalni bijeli, s ukrasom od mesinga i metalnom podnicom-mrežom (110 €); Dvosjed na razvlačenje, plave boje, očuvan (80 €); Korito sudopera dvodjelno s jednoručnom pipom na izvlačenje (70 €); Frižider klasični “Gorenje” i “Zanussi”(60 €/kom). Tel: 091/611 36 05

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

VIŠEGODIŠNJI PROGRAM KATASTARSKIH IZMJERA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

ZA RAZDOBLJE 2021. – 2030.

Katastarska izmjera u svrhu izrade katastra nekretnina i obnove/osnivanja

zemljišne knjige za katastarsku općinu Zasadbreg.

OBAVIJEST VLASNICIMA

I NOSITELJIMA PRAVA NA NEKRETNINAMA

ZA PODRUČJE KATASTARSKE

OPĆINE ZASADBREG

Na području katastarske općine Zasadbreg započinje postupak nove katastarske izmjere u svrhu izrade katastra nekretnina i obnove zemljišne knjige. Cilj i krajnji rezultat katastarske izmjere je izrada novog katastarskog operata i nove zemljišne knjige tj. evidentiranje stvarnog stanja katastarskih čestica, objekata sagrađenih na njima, načina uporabe zemljišta, te vlasništva i drugih stvarnih prava na katastarskim česticama.

Pozivaju se vlasnici i nositelji prava na katastarskim česticama u katastarskoj općini Zasadbreg na javne skupove građana (tribine) koje će se održati prema sljedećem rasporedu:

• Dom kulture u Zasadbregu u četvrtak 2.2.2023. godine u 17:00 sati

• Dom kulture u Malom Mihaljevcu u četvrtak 2.2.2023. u 19:00 sati

• Kulturni centar u Knezovcu u petak 3.2.2023, u 17:00 sati

• prostor DVD-a u Brezju u petak 3.2.2023. godine u 19:00 sati.

Na skupovima građana će predstavnici Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Čakovec, Općine Sveti Juraj na Bregu i Općine Šenkovec, tvrtke Geo-Gauss d.o.o. iz Čakovca i tvrtke Vektra d.o.o. iz Varaždina, pravni stručnjak Jelena Damjanović Barić, te predstavnici geodetskog nadzora Geosistem d.o.o. i Geo-Bazis d.o.o. iz Virovitice informirati mještane o projektu i svim pravima i obvezama vezanim uz katastarsku izmjeru.

Naručitelj: Državna geodetska uprava

Izvoditelji: Geo-Gauss d.o.o. i Vektra d.o.o. Geodetski nadzor: Državna geodetska uprava, Geosistem d.o.o. iGeo-Bazis d.o.o.

www.teamgradjenje.hr

TEAM GRAĐENJE d.o.o. za građevinarstvo i tehničke usluge radi unapređenja poslovanja traži nove suradnike za radno mjesto:

1. MONTER SUHE GRADNJE - više izvršitelja (m/ž), mjesto rada: Međimurje, Varaždin, Zagreb - neto satnica – po dogovoru

Za dodatne informacije možete se obratiti na mob. 00385 91 539 9631, na mail adresu kadrovi@teamgradjenje.hr ili na adresu Aleksandra Schulteissa 17, 40000 Čakovec

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I.

Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Odgovornost roditelja

Roditelji brinu za djecu, usađuju im životne vrijednosti i vještine, radne navike, opću kulturu, pokazuju kakav je svijet i kako valja živjeti.

Ona i alkohol

Većina odraslih ljudi smatra da im je uloga roditelja vrhunska životna uloga, misija, zadatak. Zato se često događa da u planiranju svojega životnog puta pojedinci pri kraju adolescencije ili u ranoj zreloj dobi odgovorno promišljaju korake i redoslijed događaja kako bi stvorili osobne i materijalne uvjete za podizanje djece. Najprije nastoje završiti škole, urediti pitanje stanovanja, radnog mjesta, stalnog životnog partnera i onda su na redu djeca. Odstupanja od navedenog redoslijeda česta su i neizbježna, a većini predstavlja dodatnu frustraciju u planiranju i stvaranju željenog načina življenja. Roditeljstvo se često odgađa do sredine tridesetih godina života jer se sve karike lanca nastoje što bolje sagraditi i povezati kako bi djeca imala ono što zovemo normalnim uvjetima za rast i razvoj. Dio roditeljske populacije ipak se regrutira iz dobno mlađih skupina koji se u toj ulozi nađu već u ranim dvadesetim godinama života i svoj djecu odgajaju uz obilnu pomoć vlastitih roditelja. Ponekad se čini da bake i djedovi odgajaju dvije generacije djece jer mladi roditelji u današnje vrijeme nisu dorasli svim obavezama roditeljstva i treba im puno više podrške nego što je to u prošlim vremenima trebalo mladima koji su postali roditelji. Da, nekad su ljudi ranije sazrijevali i bili samostalni. Roditeljstvo je bilo i bit će uvijek veliki ispit zrelosti. Izazovna je i riskantna zadaća odgojiti djecu, danonoćna služba koju ne mogu svi izvršiti u punoj mjeri, s pravim osjećajem uspješnosti i zadovoljstva. Može se dogoditi da se roditeljstvu posvetimo, da se usredotočimo na djecu i svejedno doživimo puno razočaranja i neuspjeha. U svojem

poslu puno slušam roditelje koji se osjećaju izigrano od života i vlastite djece koja ne ispunjavaju njihova roditeljska očekivanja i ulaganja. Trebaju li djeca biti centar života roditelja? Čini se ispravno jer smo odgovorni za djecu, složit će se mnogi. Roditelji brinu za djecu, usađuju im životne vrijednosti i vještine, radne navike, opću kulturu, pokazuju kakav je svijet i kako valja živjeti. Zabrinuti su zbog svega što djecu može povrijediti ili ugroziti, odvesti u neželjenom smjeru. Strepe kakva će djeca biti kad odrastu, hoće li imati potrebne vještine i znanja za samostalan i odgovoran život. Sva ta zabrinutost dio je roditeljske odgovornosti. Iz roditeljske strepnje i tjeskobe proizlazi način reagiranja i utjecanja na djecu. Količina roditeljskog stresa ovisi i o roditelju i o djetetu. Neki se roditelji pretjerano uzrujavaju iako imaju lako odgojivu djecu, neki se ne uzrujavaju previše čak i ako imaju teško odgojivu djecu, a sve ostale kombinacije možete i sami zamisliti. Pitanje je koja je vaša kombinacija. Ako ste roditelj koji se prejako uzrujava i previše se razočarava u svojoj roditeljskoj ulozi, razmislite zašto je tako. To može biti zato što dijete pokazuje neke smetnje u ponašanju ili emocionalne poremećaje pa mu treba stručna pomoć, ali ona je uglavnom potrebna i roditeljima, ili barem jednom od njih. Roditelj koji pretjerano emocionalno reagira i ne može se smiriti, konstantno je nezadovoljan i na djetetovo ponašanje ne može utjecati ili onaj roditelj koji je digao ruke od djeteta i (prividno) ne reagira, nema više snage ili je nije ni imao, u ozbiljnom je problemu i trebao bi potražiti stručnu pomoć.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Ona je zgodna žena uvijek uredne frizure i pomalo naglašenog make-upa. U prostoriju sa sobom redovito unosi oblak parfema, glasan govor i smijeh, nerijetko lascivne primjedbe i pomalo neprimjerenu ležernost i prisnost sa svima, posebno s kolegama suprotnog spola. Bliži suradnici zamijetit će njene česte promjene raspoloženja, napetost koju prikriva smijehom, nagle izmjene veselja i plača. Priđete li još bliže, možda ćete primijetiti ispod šminke izražene podočnjake, natečeno lice te lagani zadah alkohola i duhana prikriven jakim parfemom i žvakaćom gumom. Gotovo se svaki dan žali na glavobolju koju objašnjava promjenama vremena, loše prospavanom noću i brojnim brigama i stresovima. Iako svoj posao mehanički odrađuje prilično korektno, ipak ostavlja dojam da nije duhom prisutna na poslu.

Nitko ju nije vidio kako pije, ali se sve češće u koševima u toaletu zateknu male prazne flašice žestokih pića kojima „popravlja“ svoje raspoloženje i umiruje drhtanje ruku.

Navečer će se doma osamljivati i ponovo piti do besvijesti jer bez toga više ne može zaspati, obećavajući sebi da će od sutra okrenuti novi list i prestati se alkoholizirati.

Alkoholičarke su često usamljene osobe, neudane, bez djece, razvedene, u lošim vezama, naglo ostale bez posla…

Ona je tipična slika alkoholičarke, žene koja je odavno izgubila kontrolu nad svojim ponašanjem i pijenjem alkohola.

A kako je sve počelo? U večerima usamljenosti, nesanice i tuge čaša vina bila je „čarobno rješenje“. Najprije samo jedna, pa dvije, pa tri, a na kraju ni cijela flaša nije donosila utjehu. Trebalo joj je sve više i više te su se uskoro pojavili znakovi prave ovisnosti.

Iako u novije vrijeme ima sve više mladih žena koje počinju piti zbog zabave, u srednjim i starijim godinama žensko je pijenje najčešće povezano s nekim osjećajem tuge, tjeskobe, samoće i pojačane frustracije. Često se dešava ženama koje su izgubile ili promijenile svoju socijalnu ulogu, ili su shvatile da je prošlo vrijeme za ostvarenje nekih životnih želja i ciljeva. Alkoholičarke su često usamljene osobe, neudane, bez djece, razvedene, u lošim vezama, naglo ostale bez posla, itd. U tim situacijama alkohol postaje sredstvo za olakšanje, otklanjanje frustracije i tjeskobe, uma-

njivanje nezadovoljstva sobom i životnom situacijom koja opterećuje (prenaporan posao, loš brak, itd.). Zbog građe tijela i drugih ženskih osobitosti, ovisnost o alkoholu razvije se puno brže nego kod osoba muškog spola. Manje količine popijenog alkohola postižu isti efekt opijenosti jer je ženski organizam puno osjetljiviji na alkohol od muškoga. Hormonalne promjene tijekom menstrualnog ciklusa djeluju na brzinu razgradnje alkohola u tijelu žene, što je pogotovo izraženo u fazi nekoliko dana prije i tijekom ovulacije. Alkoholna dehidrogenaza, enzim koji razgrađuje alkohol, u puno je manjem omjeru prisutan kod žena nego muškaraca. Stoga se ista količina popijenog alkohola duže razgrađuje u tijelu žene, što rezultira većom koncentracijom alkohola u krvi i izraženijim štetnim učincima. Oštećenja jetre i mozga, kao i ostalih organa, nastaju u gotovo upola manjem vremenskom periodu pijenja kod žena nego kod muškaraca. Brže se razvijaju i psihički poremećaji, a s obzirom na to da ženama alkohol nerijetko služi za ublažavanje i „liječenje“ psihičkih teškoća, prevladavanje stresnih situacija i „ubijanje tuge“, to ih dodatno upliće u mrežu nastanka ovisnosti. Nastojeći izvana sačuvati privid normalnog ponašanja, žene obično piju same, navečer kad svi zaspu, ne želeći spoznati da jutro neće izbrisati posljedice pijenja, a šminka nanesena rukama koje već prilično drhte, neće sakriti tragove koje alkoholna oštećenja ostavljaju na licu.

Zbog srama i straha od osude društva obično prođe predugi period od razvoja alkoholizma kod žene do traženja pomoći. Žena koja i počinje piti jer se osjeća neuspješno, promašeno ili odbačeno, teško priznaje sebi i drugima još jedan svoj promašaj u životu.

Stoga joj pomognimo prihvatiti spoznaju da alkoholizam ni kod žene, ni kod muškarca nije promašaj u životu, nego vrsta bolesti koja se može svakome dogoditi i koja se može uspješno liječiti. Prvi korak učinjen je čim ona prizna sebi i drugima da ima problem s alkoholom i potraži pomoć stručnjaka. Razgovor sa stručnom osobom pomoći će pri uspostavljanju apstinencije od alkohola te usmjeriti ženu s problemom i njene najbliže k najučinkovitijim metodama liječenja i oporavka od alkoholizma.

G. Kovačića 1e (zgrada

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja

DVD ŽIŠKOVEC organizirao je vatrogasno kup-natjecanje u spajanju usisnog voda

Snage odmjerilo 20 ekipa

U subotu, 14. siječnja 2023., Dobrovoljno vatrogasno društvo Žiškovec organiziralo je vatrogasno kup-natjecanje u spajanju usisnog voda. To je vatrogasno natjecanje na kojem mogu sudjelovati seniorske ekipe i ekipe vatrogasne mladeži s područja cijele Republike Hrvatske, ali i ekipe iz susjednih zemalja.

Temeljni cilj organizacije natjecanja usmjeren je na promicanje vatrogastva među svim naraštajima prvenstveno u razdoblju kada su aktivnosti na otvorenom smanjenje zbog zimskih vremenskih uvjeta. Na taj način zadržava se vatrogasna aktivnost članova te se jača njihova spremnost i vještina rukovanja vatrogasnom opremom. Kroz zabavu i druženje, natjecanje okuplja ljubitelje vatrogastva i doprinosi jačanju dobrovoljnog vatrogastva na nacionalnoj razini.

Upravo je zbog toga DVD Žiškovec unazad nekoliko godina uspješno organizirao ovakav tip natjecanja. Budući da su organizacije vatrogasnih natjecanja proteklih 2-3 godine bile svedene na minimum zbog pandemije koja nas je zadesila, to na-

tjecanje imalo je vrlo važnu ulogu u pokretanju cjelokupne vatrogasne aktivnosti, ne samo u Žiškovcu, već i šire, te je postavilo izvrsne temelje za vraćanje na ono prijašnje razdoblje. Natjecanje je bilo održano u Društvenom domu u Žiškovcu, a nastupilo je 20 ekipa, od čega je 19 ekipa s područja Republike Hrvatske, a jedna je ekipa iz susjedne Slovenije. Natjecanje

se odvijalo u 4 kategorijama: Muški B (2 ekipe), Žene B (2 ekipe), Muški A (9 ekipa), Žene A (7 ekipa). Za najbolje plasirane ekipe osigurani su pehari koje je na proglašenju uručio predsjednik Društva Ivan Hunjadi, dok je pehare za najbolja postignuta vremena na natjecanju, odnosno prijelazne pehare, uručio županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić, i to u ženskoj kategoriji DVD-u

Leskovec, a u muškoj kategoriji DVD-u Razljev. Nakon proglašenja rezultata uslijedilo je druženje vatrogasaca uz živu glazbu. Ovim putem DVD Žiškovec zahvaljuje svim natjecateljima na sudjelovanju kao i članovima na organizaciji te se nada nastavku tradicije organizacije takvih natjecanja i u narednim godinama, s očekivanjem povećanog broja sudionika.

GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD-a Savska Ves

Imamo 45 muških, 26 ženskih i 39 mladih vatrogasaca

DVD Savska Ves imao je godišnju sjednicu Skupštine koja je bila održana u petak, 20. siječnja. Na sjednici su diskutirali i prošli kroz pregled godišnjih intervencija, nabavke opreme, vatrogasnih operativnih vježba, obljetnica i proslava. U prošloj godini održali su 3 sjednice Upravnog odbora, Zapovjedništva i Nadzornog odbora, te 5 sjednica svih članova Društva.

Obavili su pet intervencija i 15 operativnih aktivnosti

Strukturu članstva s 31. prosinca 2022. činilo je 45 članova, 26 članica i 39 člana vatrogasne mladeži. U 2022. godini imali su 5

intervencija, te su od toga bile 3 manje složene požarne intervencije i 2 tehničke intervencije. Također, imali su 15 operativnih aktivnosti, 5 ispumpavanja izvora vode, 4 preventivna osiguranja, 3 vatrogasne vježbe i 3 ostale operativne aktivnosti. Za vrijeme žetvene sezone isplanirali su plan dežurstava svojih operativnih članova. Po planu su organizirane ophodnje kojima je bio cilj da razgovorom upozore kombajniste o protupožarnim mjerama koje su dužni poduzeti kako ne bi došlo do neželjenih posljedica. Također su vlasnici površina zamoljeni da ne pale strništa ili slamu. U 12 ophodnji pregledana su

3 kombajna, za što su po-

trošena 28 sata, a prijeđen je 118 kilometara. U 9. mjesecu izvršen je redoviti jednogodišnji nadzor i sanacija javnih bunara i hidrantske mreže. Paljenje vuzmenki je tradicija, a zadatak vatrogasca je da obiđu mještane i savjetuju ih o sigurnosnim radnjama koje su dužni poduzeti kako bi zaštitili svoju i susjedovu imovinu.

Operativne vježbe, obljetnice i proslave Vatrogasci su obišli 8 vuzmenki i utvrdili da se spaljuje kontrolirano, pa su na kraju ophodnje osiguravali vuzmenku na parceli kod igrališta NK-a Bratstvo. U 2022. godini nabavili su dvije brentače za mladež,

dvije prijelaznice B/C i dva kompleta interventnih odjela.

DVD Savska Ves 14. srpnja 2022. godine prisustvovao je na javnoj taktičko-pokaznoj vježbi kod Osnovne škole Strahoninec. Na samoj vježbi sudjelovali su DVDovi Strahoninec, Čakovec, Nedelišće i Savska Ves. Sveukupno je prisustvovalo 20 operativaca.

Na Veliki petak 15. travnja 2022. pomogli su prijateljima DVD-a Nova Ves Petrijanečka održati tradiciju čuvanja straže na Isusovu grobu sa 7 članova. Također su prisustvovali obilježavanju proslava 100 godina postojanja DVD-a Strahoninec, DVD-a Pribislavec, DVD-a Mihovljan i DVD-a PBP.

DVD TOTOVEC održao

99. godišnju skupštinu

Željku Medvedu

dodijeljena spomenica

za 30 godina rada

DVD Totovec 21. siječnja održao je redovnu 99. godišnju zatvorenu skupštinu. Skupštini su se odazvali ispred Vatrogasne zajednice grada Čakovca i Vatrogasne zajednice Međimurske županije gospodin Josip Jezernik, ispred MO-a Totovec predsjednica Marta Topličanec, ispred Nadzornog odbora gospodin Stjepan Trstenjak te domaći vatrogasci.

Na skupštini su dodijelili zaslužena priznanja, spomenice i diplome. Spomenice za 10 godina rada u DVD-u Totovec dobile su Leona Pergar i Ana Marija Kralj. Spomenicu za 30 godina rada u DVD-u Totovec dobio je gospodin Željko Medved.

U 2022. godini u organizaciji Vatrogasne zajednice Međimurske županije održano je školovanje za zvanje vatrogasni dočasnik I. klase pa su iz DVD-a dodijelili zasluženo stečena zvanja vatrogascima Danielu Trupkoviću i Elvisu Kralju.

Također, u 2022. godini u organizaciji Vatrogasne zajednice Međimurske županije održano je školovanje za voditelje vatrogasne mladeži, pa je tako članica Natalija Medved obnovila svoju licencu nakon 5 godina rada s vatrogasnom mladeži.

Ispred Vatrogasne zajednice grada Čakovca dodijelili su vatrogasne plamenice članovima koji su sudjelovali u gašenju požara na odlagalištu 2019. godine: Verici Lesar, Snježani Rukelj, Snježani Kralj, Željku Horvatu, Sandri Horvat, Željku Medvedu, Silviji Vugrinec, Antonu Danču, Danielu Trupkoviću, Ivanki Dančo, Tatjani Trupković i Nataliji Medved. Zahvalili su i DVD-u Majur na iskazanoj zahvalnosti zbog pomoći stanovništvu općine Majur stradalima u potresu 2020. godine te su dodijelili vatrogasnu medalju Elvisu Kralju koji je bio na ispomoći na potresom stradalom području. (st)

Utovarivačem sklonili srušeno stablo

U ponedjeljak, 23. siječnja, u 15:35 srušilo se stablo na dionici Gornje Dubrave prema Macincu u šumi Zelena. Na teren su

izašla 3 člana DVD-a Gornja Dubrava koji su prepilili drvo i utovarivačem maknuli ostatak drva. (st)

Piše: Sanja Heric

Foto: Damir Perhoč

Spajanje usisnog voda u dvorani je nešto posebno za vidje� i doživje�

Vatrogasci Josip Jezernik i Željko Medved

Srušeno drvo na dionici Gornje Dubrave prema Macincu GORNJA DUBRAVA

Pileće rolice omotane špekom

smo prethodno narezali na mesoreznici ili ga već nabavili tanko narezanog.

Recept plus

Štrukli sa slatkim zeljem

Kupus očistimo i naribamo na tanke rezance. U tavu stavimo malo ulja i zagrijemo ga pa dodamo šećer. Kada šećer porumeni, dodamo kupus te nastavimo dinstati na laganoj vatri. Pri kraju začinimo (sol, papar) prema želji.

U međuvremenu napravimo tijesto za štrukle od brašna, soli, ulja i mlake (tople) vode. Tijesto zamijesimo, podijelimo na dva dijela i ostavimo pola sata da se na toplom odmori. Potom

Domaćin naše ovotjedne rubrike Međimurska kuharica jest čakovečki restoran Kristal. Kuharica Natalija Krznar iz svoje bogate knjižice recepata izdvojila je jelo prigodno za nedjeljno obiteljsko objedovanje za zajedničkim stolom. Odabrala je piletinu, odnosno pileće ribice omotane špekom. Jelo se brzo i jednostavno priprema.

Pileće ribice posolimo, popaprimo i omotamo špekom (hamburgerom) koji

Sastojci:

- 20 dag pilećih ribica

- sol, papar

- špek (hamburger)

- malo ulja

- krumpir

Omotane rolice pečemo lagano u tavi oko 15 minuta, tako da sa svake strane poprime lijepu rumenu boju. Pečene ribice poslužimo uz pečeni krumpir koji smo pekli u pećnici. Krumpir za pečenje očistimo, operemo, narežemo na ploške posolimo i stavimo u visoku posudu.

Sve pokapamo s malo bijelog ulja (može i maslinovo, ili pak stavimo malo slanine, prema želji), lagano prstima promiješamo te stavimo na papir za pečenje. Umjesto krumpira uz ovako pripremljenu piletinu odnosno pileće ribice možemo servirati neki drugi prilog kao što je riža, hajdinska ili ječmena kaša.

Dobar tek vam želi Natalija Krznar i ostali djelatnici restorana Kristal! Kuharica Natalija Krznar

Vino tjedna

Sauvignon Novak

Uz pileće ribice i krumpir djelatnik čakovečkog restorana Kristal Srećko

Kraljić preporučuje sljubiti sauvignon obiteljske

Vinarije Novak. Radi se o suhom bijelom vinu (12 % alk.). Karakterizira ga mi-

ris ogrozda i svježe pokošene livade s primjesama bazge. To osvježavajuće vino zavodljive arome svakako kušajte i servirajte i uz druga jela prema svojem odabiru. Živjeli! (rr, zv)

tijesto razvučemo i na polovicu tijesta rasporedimo nadjev i malo ga pokapamo bijelim uljem.

Tijesto zarolamo u savijaču i stavimo ga u lim za pečenje. Postupak ponovimo s drugom kuglom tijesta.

Štrukle premažemo uljem i stavimo ih peći u pećnicu pola sata na 200 stupnjeva. Kad su štrukli pečeni, možemo ih po želji posipati s malo šećera u prahu. U slast! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

Tijesto:

- 40 dag brašna (glatko)

- 2 dl vode

- 3 žlice ulje

- sol

Nadjev:

- glavica kupusa

- 2 žlice šećera

- 3 žlice ulja

- žličica soli

- papar

Kolutići od kukuruznog brašna

Priprema:

Umijesite glatko tijesto i razvaljajte. Čašom vadite pune krugove i krugove na kojima u sredini izrežete van manji

kružić. Kolačiće ispecite i premažite marmeladom tako da slijepite pune krugove i one s rupicama. Rubove umočite u čokoladnu glazuru.

Sastojci:

Marmelada za nadjev

Čokoladna glazura

Tijesto:

- 25 dag margarina

- 10 dag šećera

- 1/2 praška za pecivo

- 10 dag kukuruznog

brašna Čakovečkih

mlinova

- 20 dag glatkog

brašna Čakovečkih

mlinova

- 1 jaje

- 1 vanilin-šećer

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

PETRA KEROVEC iz Vratišinca

Kiselo zelje s mljevenim mesom i pireom od krumpira

Brojni su razlozi da svoju svakodnevnu prehranu obogatimo jelima s kiselim zeljem

Piše: Aleksandra Sklepić

Kiselo zelje spada u grupu najzdravijih namirnica, a vitamini koje kroz ovo ukusno povrće dobivamo posebno su važni u zimskim mjesecima, kada tijelo treba više energije i snage za obranu organizma od sezonskih bolesti. Brojni su razlozi da svoju svakodnevnu prehranu obogatimo jelima s kiselim

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

zeljem, što nije teško jer je tu namirnicu lako nabaviti i nije skupa. Vješte kuharice same pripremaju kiselo zelje, pa u njihovim špajzama obavezno stoji i bačvica domaće izrađenog kiselog zelja spremna za cijelu zimu.

Moderna kuhinja, nažalost, sve više stavlja u sjenu domaće namirnice koje su nam lako dostupne, a kuhanje zdravih obroka više nije tako popular-

Recept za kiselo zelje

Sastojci za 4 osobe:

- 1 žlica svinjske mas�

- 2 glavice luka

- 125 g dimljene slanine

- 500 g mljevenog mesa

- 1 list lovora

- papar u zrnu

- malo mljevenog šarenog papra

- 1 čajna žličica slatke mljevene paprike

- 1 žlica vegete

- 200 g pasirane rajčice

- 500 g kiselog rezanog kupusa

Priprema:

Na masti dinstati nasjeckan luk i narezanu dimlje-

nu slaninu. Dodati mljeveno meso i dinstati dok meso ne poprimi lijepu boju. U mljeveno meso dodati slatku mljevenu papriku, vegetu, začine i pasiranu rajčicu. Kuhati na laganoj vatri deset minuta.

Kiselo zelje isprati pod mlazom tople vode i staviti u lonac gdje se dinsta meso.

Uliti jedan litar vode i kuhati na laganoj vatri oko 1 sat.

Probati, a kad je zelje mekano, tada je jelo gotovo i spremno za serviranje.

Poslužiti s pireom od krumpira, a može se jesti samo kao varivo, bez priloga.

Uz zelje s mljevenim mesom odlično pašu hrskavi bageti preliveni začinskim biljem.

no kao što je to bilo za vrijeme naših baka. Koliko su zdravi obroci važni, jako dobro zna Petra Kerovec iz Vratišinca koja za svoju obitelj oduvijek priprema zdrava jela puna korisnih sastojaka.

Petra i suprug Ivan imaju kćer Tenu koja je treći razred srednje škole i sina Kevina koji ide u peti razred. Prehranu su u potpunosti prilagodili aktivnim životima svoje djece, a i njima se sviđa zdravo i kvalitetno hraniti.

- Za svoju obitelj volim pripremati zdrave obroke. Kći je donedavno bila aktivna atletičarka, a sada redovito odlazi na �itnes, a sin se još uvijek bavi atletikom.

Zbog toga im je potrebno da se zdravo hrane i imaju dosta energije za sve svoje ak-

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

tivnosti. Petra nije zaposlena, a sve svoje vrijeme posvetila je djeci i obitelji. Brine o domaćinstvu, a tu posao nikad ne prestaje. Kako suprug radi u inozemstvu, pomaže djeci oko škole, vozi ih na treninge i natjecanja te na sva događanja, pa nema previše slobodnog vremena. Kad ga ipak malo nađe, najviše voli šetnju i izlete. S obitelji rado ide na zabavne izlete na mjesta kao što su Plitvice, Rogla, Pohorje te zanimljive lokacije u Međimurju i bližoj okolici, a ne propuštaju ni sportske događaje kao što su Liga Rudar i Utrka grada Murskog Središća gdje sin Kevin sudjeluje, te Vincekov pohod, koncerti i razni sportski susreti i turniri.

Nakon napornog dana ispunjenog obvezama, Petra

najviše voli pogledati dobru seriju ili �ilm, a voli i šetnje i prirodu. Svoje kulinarske vještine i navike polako prenosi i na kćer, a kći donosi nove ideje čime upotpunjuje raznolike jelovnike ove obitelji.

Osim kuhanja, Petra obožava peći kolače; voli jednako moderne i tradicionalne recepte za kolače, a uspješna je i u pečenju dizanih kolača. Doznali smo od obitelji da su njezini valentinovski “ftičeki” daleko najbolji.

Kuhati je najviše naučila sama, a zbog svoje kreativnosti i želje za učenjem novih recepata, njenim se jelima svi ukućani jako vesele jer uvijek izmisli nešto novo.

Najvažnije joj je da su jela zdrava i da ih na stolu rado imaju svi članovi obitelji.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 31. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 3. veljače. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

POLIKLINIKA

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 31. siječnja 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 3. veljače.

br. 1428

Ovotjedni dobitnik je: Senka Radiček iz Čakovca

Za svoju obitelj Petra voli kuha� zdrava jela

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, ali i distance. Svatko će željeti nešto svoje, a usaglašavanje će biti kroz kompromis. Nađite zlatnu sredinu i oboje ćete biti mirniji. U protivnom, osjećat ćete se usamljeno. Na dnevni red dolaze intelektualne borbe. Neke će u vama izazvati emocije.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posvetiti ili će jedan član iste zahtijevati njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će male krize zbog nedostatka atrakcija. Dosada bi vas zaista mogla pomučiti. Činit će vam se da je pritisak na poslu svakim danom sve veći.

LAV (23.7. - 23.8.)

Ulazite u manje zanimljivu ljubavnu fazu kad će se prilike prorijediti, a vi sve teže nalaziti zajednički jezik s osobama suprotnog spola. Na poslu ćete rješavati složenije zadatke bez ikakvih problema i svojom oštroumnošću impresionirati sve oko sebe. Kontakti će biti zanimljivi.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Možete očekivati raznolike utjecaje na svoj privatni život. S jedne strane, postojat će mogućnost mirnog uživanja i sklada, no s druge, bit će vanjskih izazova na koje ćete oboje morati reagirati. Pripremite se na obje varijante. Vaši nadređeni mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim zrelim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onima koji su u duljim vezama. Samci će biti skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima. Bez obzira na stres, vaša uvjerljivost kojom ćete zračiti omogućit će vam da utječete na druge.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vjerojatno vam je već dosta svojih vlastitih ljubavnih očekivanja, pa ćete ili sve preokrenuti, ili svesti na realnu mjeru. Istina je da će vam nedostajati atrakcija, ali život donosi neka rješenja koja se tek kasnije pokažu kao najbolja. Budite otvoreni za to. Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova.

BIK (21.4. - 20.5.)

Vaša mudračka priroda postat će malo manje zahtjevna, a vi na neki način mirniji. Barem kada se radi o ljubavi. Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Mnogi će se ovih dana jače pokrenuti ili će se od njih zahtijevati veći angažman na radnom mjestu. Oni koji traže posao također će biti prilično aktivni.

RAK (22.6. - 22.7.)

Možda neće sve ići tako brzo kao što očekujete, ali stvari se svakako okreću u vašu korist. Budite otvoreni, komunicirajte s humorom kako to već znate, volite sebe i druge. Izađite van među ljude. Oni će vas rado prihvaćati. Predlagat će vam razne opcije, ali vi sami nećete moći utjecati na stvari.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Nekima će se činiti kao da je ljubav daleko od njih, a zapravo je blizu. Treba bolje otvoriti oči. Ipak, mnogi će se više posvetiti sebi ili će svoja ljubavna očekivanja instinktivno smanjiti. Šteta ih je propustiti. Mala živciranja bit će povezana s obradom nekih sitnica iz prošlosti.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete biti rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propustite. Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provoditi. U karijeri rezultati vaših napora polako izlaze na vidjelo, pa će drugi gledati da vas podrže.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Malo je toga što bi u ovim zahtjevnim danima moglo smiriti vaše emocije. Bacat će vas amo-tamo, a vi budite dovoljno čvrsti i hladni da odolite iskušenjima naglih reagiranja zbog kojih bi vam kasnije moglo biti žao. Čekajte. Komunicirat ćete sa suradnicima oko sitnijih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Osjećat ćete sreću u svom srcu zbog stvari koje su vam drage, bit će ugodnih zabava po vašoj mjeri, a neće izostati ni susreti s dragim osobama. Pred vama su bogati društveni dani. Budite otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole i bit ćete zadovoljni.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1427

Noć muzeja 2023.

U proteklih godinu i više dana jedna od najspominjanijih riječi u našem okruženju bila je – muzej. Naime, otvorenjem novih postava u Muzeju Međimurja Čakovec i temeljitom obnovom i revitalizacijom fortifikacije 2021. godine dogodila se prekretnica u povijesti te ustanove, gotovo ravna njezinu osnivanju 1954. godine, pa je sukladno tome imala i poprilično glasan odjek u javnosti. Muzej je tih dana uživao javni spomen kao vjerojatno nikad prije. Očekivalo se kako će to oduševljenje polako jenjavati, no čestim i zanimljivim događanjima i pojačanom dinamikom muzejskih aktivnosti muzealci su usporili prirodan proces smirivanja emocija i vraćanja u normalu. Tako se izbjeglo ono što se kod nas inače nerijetko događa – da otvorenja i svečanosti, koja se najavljuju na sva zvona, postanu jednodnevna zabava za političare i druge uglednike, a da se potom sve u hipu vrati u dosadnu kolotečinu i rutinu bez očekivane i poželjne originalnosti i privlačnosti. Nakon obnove i otvorenja najsuvremenijih postava, MMČ je vrlo smišljenim, suptilnim i nenametljivim metodama potpirivao svoju popularnost, a to vrlo uspješno čini i danas. Tako se riječ muzej vrlo zvučno zadržala u javnom vokabularu, što je zapravo bio i cilj naših muzealaca. Pa kad je već tako, kad Stari grad nakon obnove i revitalizacije više nije slijepo crijevo Čakovca,

ne bi li bilo korektno da se prilaz Starom gradu, kao jedna od referentnih točaka užeg gradskog središta, uzme u obzir i pri skorašnjoj rekonstrukciji čakovečkog Trga Republike, tim više što je i sam na njega adresiran. Usto, kad već toliko držimo do svoje prošlosti i nazivamo se Gradom Zrinskih, nije li rekonstrukcija glavnog čakovečkog trga jedinstvena prigoda da mu se vrati staro ime – Trg Zrinskih. No to je priča za neku drugu prigodu.

Kad smo spomenuli da MMČ održava svoju popularnost i renome brojnim muzejskim događanjima, treba spomenuti i kako nas jedno od njih upravo očekuje – Noć muzeja. Zapravo je cijela ideja o jednoj takvoj manifestaciji nastala iz brige muzealaca za reputaciju muzejskih ustanova. Rješenje se, među ostalim, našlo u organizaciji međunarodne manifestacije koja će jednom godišnje u centar pojačane javne pozornosti staviti muzeje. Bez sumnje, u tome se doista i uspjelo. Tako će se i ove godine, u petak 27. siječnja, u cijeloj Hrvatskoj održati 18. Noć muzeja, pod sloganom Muzeji su važni. Za tu prigodu priprema se i Muzej Međimurja Čakovec. Osim uobičajenog besplatnog razgledavanja svih muzejskih postava, u multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja bit će u dvama terminima, od 10 do 11:30 te od 11:30 do 13 sati, održana radionica Zvukovi oko nas. Radionicu

će voditi gimnazijska profesorica Melita Sambolek. Kroz igru i pokuse, učenici trećih i četvrtih razreda osnovne škole naučit će kako nastaje zvuk i kako ga čujemo. Pomoću digitalnih alata prezentirat će se kako nastaje zvučni val i kako glasan zvuk može biti. Uz jednostavan pribor djeca će napraviti različita jednostavna glazbala, a potom će u muzejskim postavima potražiti predmete vezane za zvuk.

Samo formalno otvorenje manifestacije bit će upriličeno u multimedijalnoj dvorani s početkom u 18 sati. Nakon prigodnih govora posjetitelji će u istoj prostoriji moći razgledati pristigle dječje radove s natječaja na temu Na raskrižju promjena – Međimurje u brončanom dobu. Radovi su vezani za aktualnu istoimenu izložbu postavljenu u Izložbenom salonu MMČ-a koja će također biti otvorena za razgledavanje.

U 18:30 u Muzejskom informativnom centru otvorit ćemo izložbu Gospodarske

škole Čakovec U potrazi za idejama: GŠČ@MMČ na kojoj će učenici izložiti radove nastale kao rezultat sudjelovanja na radionicama u Muzeju Međimurja Čakovec, a nagrađeni su na brojnim izložbama. Odmah nakon toga, u 19 sati, u multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja bit će održano predavanje na temu novijih arheoloških istraživanja brončanog doba u Međimurju. Predavačice će biti kon-

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME:

1. studenoga - 31. ožujka

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak - petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

zervatorice i arheologinje Hrvatskog konzervatorskog zavoda iz Zagreba Lea Čataj i Marijana Krmpotić. Sve u svemu, zanimljiv i bogat program koji se isplati pogledati.

Piše: Zlatko Bacinger

Vrijeme događanja u petak 27. siječnja je od 9 do 01 sati

sljedećih 7 dana

Većinom suho i hladno

VREMENSKA SLIKA: Nakon što je prva polovica siječnja prošla više proljetno nego zimsko, proteklih dana ipak je palo i nešto snijega, u gorju obilnog. Temperatura zraka je polako prešla u zimskije vrijednosti. Nije to neka ekstremna zima, ali ipak smo dobili nešto zimskih obilježja. Sljedeća dva dana tu i tamo može proletjeti koja pahulja snijega, ali bez snježnog

pokrivača. Nakon toga na samom kraju tjedna malo hladnije, ali uz više suhog vremena. Čini se da i sljedeći tjedan počinje hladno, ali uglavnom suho. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak se nastavlja vjetrovito i prohladno vrijeme. Puno oblaka, a mjestimice može biti malo slabih oborina, uglavnom u obliku susnježice

ili lepršanja snijega. Uz umjeren i pojačan sjeveroistočni vjetar imat ćemo dojam zime jer će i temperatura biti oko ili samo malo iznad nule. Ne očekuje se zadržavanje snijega na tlu.

Subota i dalje izgleda većinom tmurno i oblačno. Ponegdje može zalepršati slab snijeg. Bit će vjetrovito uz umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura

od -2 do 0, a najviša dnevna između 0 i 2 stupnja u plusu. Ni tijekom subote nema snijega na tlu, samo može malo proletavati po zraku.

Hladno vrijeme bi se trebalo nastaviti i u nedjelju i ponedjeljak. Noći mrazne uz temperaturu nekoliko stupnjeva ispod nule. Dnevna temperatura oko nule ili u laganom plusu. Čini se većinom suho, a i sjeveroistočni vjetar bi trebao postupno oslabjeti i prestati. Može se reći da je to zimsko vrijeme, ali bez snježnih oborina.

Po trenutnim pokazateljima utorak nam donosi kombinaciju oblaka i sunčanih razdoblja. Vjetar povremeno umjeren sjevernih smjerova, a temperatura zraka i dalje slična prethodnim danima. Noću minus, a danju lagana pozitiva.

U srijedu, osobito krajem dana, može biti nešto malo

Pučka meteorologija

slabih oborina na granici kiše i snijega. Sve bi to bilo kratkotrajno i prolazno jer se zapravo i sredinom tjedna nastavlja većinski suho i prohladno vrijeme.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj

stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 26. siječnja 2023.)

• 27. 1. 1718. u Irskoj je padala tuča čija su zrna sadržavala metalne komadiće

• 28. 1. 1959. na području Sinja maksimalni udar vjetra 165 km/h

• 31. 1. 1234. jaka zima, rijeka Po i Jadransko more su se zaledili

Rok trajanja

- Što to čitaš, ljubavi?

- Vjenčani list.

- Zašto?

- Da vidim do kad traje.

Kratka ili duga kosa?

- Mama, zašto je tata ćelav?

- Dušo, tata puno misli.

- Mama? A zašto ti imaš tako dugu kosu?

- Hajde na spavanje!

FR. GLUMAC, JACQUES (1907-1982)

Autor: Mladen Mrčela

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Grmljavina zimska s još većom zimom pritiska

Ne muoči zdržati kaj nej, čovek kak ja, tu i tam hitil oko na Banske dvore, Markov trg ili pak na Pantovčak, brzčas vejč pot mi oko pobegne na Banske dvore jerbo tam je čuda vejč političarov i čuda vekši cirkos. Sako malo precednik vlade, Drašek Plenkovičov, meja ministre. Meja jif kak robače – rekla je teca Franca. Kak se to na velikom pripoveda, i to seposod, si znamo zakaj je Drašek zmenil ministra graditeljstva i obnove, Ivija Paladina, i to predi nek je obnovil prvo hižo v Petrinji, a nišči, pod milim bogom, ne boga zakaj je zmenil ministrico regionalnoga razvoja i EU fondov Natašo i k tomo Tramiščak, štera je bila med bolšimi ministri, ak ne i nejbolša. Najbrž je ne bila Drašeko po voli pak je pala vum z cukor pikse. Kak je jako lepo rekel Dnevni novinar Marcel Holjevac: Drašek je zmenil, za minule dve leti, vejč ministrov nek so, ve več negdašji, ministri Darko Horvatov i Ivo Paladina obnovili hiži na Banovini. Kaj god bodete vi rekli, ali bormeš je tak. Obnova je na prvi mesti i to več skorom tri leti. Tak se bar pripoveda. A o obnovi se počelo pripovedati mam drugi den posle potresa v belom Zagreb grado, ali se je dale od pripovedanja ne genulo, očem reči, još so se naši ministri, a niti pak obnovitelji ne genuli z mesta. Kak Drašek prebira i zbira te svoje ministre teško da bode došel do jenoga šteri bode pravzaprav počel nekaj delati.

Kaj bo z našom čakoskom i međimorskom bolnicom?

Več hajdi dugo se čujejo spominki kak bodejo Čakovčanci i mi Međimorci ostali bez naše bolnice štero smo si sami, na pet – šest fagaši, zazidali. Nešči bi rekel kak smo mi Međimorci skrbni ljudi i kak se brigamo za svojo bolnico, a mi se sam brigamo kaj bode bolnica prepravlena dok nas zdraviče ostavi i kaj bodemo meli kam iti kaj si popravimo zdraviče ak bodemo, nedaj Božek, betežni i kaj bodemo čim duže hmajikovali po ovomo našemo belomo sveto. Neje vredo kaj naša Vlada i jivi ministri očejo kaj bi se naša međimorska bolnica zvala „Varaždinska“. Zmislite se,

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Obnoviteli napreduvlejo

kak muha v močjako

tak so šteli, pred tridesti let, kaj bi se naši međimorski auti vozili s VŽ tablicami: Ak je nekaj naše, a bolnica je brzčas naša, unda nek bode naša i nek ostane naša. Ak smo jo znali zafremati i zazidati unda jo bodemo znali i ponucati. Znuom, da mi Međimorci nemamo tuliko penez kaj bi plačali svoje doktore jerbo hajdi se je betegov dorivalo na of naš „falaček zemle med dvemi vodami“, ali zakaj bi mi plačali svoje doktore ako to nišči v Lepoj našoj ne dela. Doktori se plačajo z državne kase, a odnavek je poznato kak Međimorci hajdi penez pošiljajo v državno kaso i to mi napravimo nejpredi jerbo smo mi bogoboječi i imamo radi svojo Lepo našo od da smo s k joj pripojili 1919.leta, a na sebe trošimo one penze šteri nam ostajajo. Čistam razmem župana kaj se on bori za našo bolnico jerbo mo je to i posel, očem reči, za to je i zebrani, ali si nekaj gruntam da se ne mora tam trošiti de ga ne nikšega hasna. Najgerek sam, jako sam najgerek kaj je itak obečal našemo župano i našoj bolničkoj delegaciji precednik Zoki Milanovičov dok so bili pre jemo na Pantovčako na kavici i frakleco žganičke? Kuliko se ja razmem v državno politiko i državne peneze ključa od državne kase ima precednik Plenkovič, a tu je i minister Vili Berošov za šteroga ne verjem da ima vupeše kaj bi hlaparil državno kaso ak za to ne pita precednika Plenkija.

Kaj bodemo z čekima za plin???

Čuda vekša buka i galama nek je to okoli bolnice je okoli plina. Zakaj si tak gruntam? Pazimo kuliko moremo i plina trošimo sam dok je vuni velika zima, kaj je ovo leto, očem reči, zimo još ne bilo, a čeki so saki mesec se vekši i vekši. Ve čuda plačamo, a kuliko bi plačali da bi se pravzaprav greli kak smo to na leta delali? Si delamo velike grehe i to z rečima dok se o plino spominamo, međimorski gazdi so se zišli na Velikoj Skupštini, ali ne vidim da se je nekaj poprajlo na bolše ili da se bar genulo z mesta. Plina šparamo i nucamo ga kap po kap, a čeki dohajajo se debleši i debleši. I to je još ne se, pripoveda se da so naši međimorski plinski čeki nejvekši, očem reči, nejdebleši v Lepoj našoj. Probali so i političari nekaj naprajti, ali nikaj se je ne genulo z mesta. Pripoveda se kak bodo naši međimorski plinači zeli još jenoga direktora šteri bode delal reda med ovima šteri so do

ve, kak se to pripoveda, naprajli nereda i žejo i mlatijo tam de so ne sejali. Nekak sam jako najgerek kak se to bode itak rešilo? Brzčas bode to gotovo negdi v šestomo ili sedmomo meseco da se več namo greli pakj nam bodo i čeki za plin bole bogi. Prosil bi se šteri tu nekaj morejo pomoči nek si podsučejo rokave kaj ne bodemo odišli po riti k meši kak zagrebečki gracki načelnik Tomica Tomaševičov z smetjom i smetlarima.

Kauboji so se ne nikaj nafčili od Vatrenih!!?

Minulo je Svecko rokometno prvenstvo. Pravzaprav je ne minulo, ali je minulo za naše Kauboje jerbo za jiv ga več ne bilo mesta v Šveckoj. Kak smo se kcoj držali tak smo i zišli. Stopram smo došli, pred dva tjedne, v Švecko i mam na prvi tekmi so nam Egipčani zeli mero i kak se na se zadje vidlo to nas je koštalo kaj smo ne ostali do kraja na prvenstvo, očem reči, kaj smo se ne borili za želencije. Restepli smo Amere i jako smo dobro igrali protiv sveckih prvakov Dancov, ali so tu soci se zeli vu svoje roke i dale od nerešenoga so nas ne pustili. A to nam je ne bilo dosti tak da smo posle drugoga kruga spakerali kufre i ostajli pehare i želencije nek si Danska, Švecka, Francoska i Španjolska podelijo med sobom.

Več smo na Sveckomo labodoritaškomo prvenstvo v Kataro vidli da ga niti med šprckim cvetjom ne pravice, pak se je to pokazalo i na ovomo rokometnomo prvenstvo. Istina Božek, naši Kauboji so slabo igrali protiv Egipčanov, šteri so si nas Hrvate zeli na pik, točneše rečeno, naši golmani so ne meli svojega dneva i neso zastajli niti jeno lopto štera je išla prema našemo golo. Ali dok smo mi došli k sebi, dok so se naši golmani skockali, dok je naša obrana igrala kak švicarske vurice unda so se nekod zmogli soci šteri so nam ne dali kaj bi mi Hrvati pobedili svecke prvake Dance. Dok so nas Egipčani tukli kak stare konte unda so se soci ne oglasili. Znate kak je to čuda je leži dimo poslati male Hrvate i to kak god dobre nek svecke prvake. Tak je i bilo, a kaj bode za to se kriv naš trener Hrvoje Horvat to je čistam nekaj drugo, to je drugi par rukava. A da so suci bili poštejak naši Kauboji bi još navek igrali vu Šveckoj!!!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

ZNATE LI gdje je bila prva noć muzeja?

U Hrvatskoj Noć muzeja traje od 2005. godine

Noć muzeja predstavlja međunarodni kulturno-umjetnički događaj u organizaciji muzejskih i kulturnih institucija u kojima je glavni cilj da su muzejski izložbeni prostori otvoreni do kasno u noć i da je ulazak svim posjetiteljima besplatan ili uz minimalnu novčanu naknadu. Prva noć muzeja u Europi, Lange Nacht der Museen, održala se u Berlinu 1997. godine. U Hrvatskoj je Noć muzeja

započeta 2005. godine kao gradski projekt šest zagrebačkih muzeja, a 2006. postaje nacionalni kulturni događaj. Sve do danas, projekt spada pod najveće kulturno-umjetničke programe diljem Europe, pa tako i Hrvatske. Podsjetimo, ovogodišnja 18. tema jest Muzeji su važni! Muzeje i postave možete besplatno posjetiti i diljem Međimurja. (st)

TJEDNA

KARIKATURA

Autor Damir Novak

Tri muške�ra u preloškom muzeju