Međimurske novine 1429

ANKETA POD VUROM

Koliko bi kod nas trebao koštati dvosoban stan?

Može li se danas uopće na tržištu nekretnina pronaći koji stan koji nije abnormalno skup i koji si može priuštiti jedna “middle class” obitelj?

Ususret glavnoj temi koja je na 4. i 5. stranici, pitali smo naše građane što oni

misle, koliko bi trebao koštati dvosoban stan za jednu obitelj od četvero članova.

Naravno, nismo pitali za cijene nekretnina u Dubrovniku, već u srednjim gradovima Sjeverne Hrvatske, jer su i u njima nekretnine izrazito skupe. (st, foto zv)

Zlatko Kanižaj, Sveta Marija: Ne znam iskreno kako bih mogao odgovori�, a da bude fer prema svima. Naravno da u Zagrebu ne može bi� kao i ovdje u Čakovcu ili Varaždinu. Pretpostavljam da bi u Zagrebu trebao košta� kvadrat tri tisuće eura, a u Čakovcu, Koprivnici ili Varaždinu oko 1500 eura.

Toni Majetić, Čakovec: Po meni bi bilo fer da je kvadrat 1200 eura. Također, povoljni kredi� za mlade bili bi odlična alterna�va za kupnju stanova u današnjim izuzetnim vremenima. Stvarno je sve od cijena skočilo u zrak, pa tako i nekretnine. Danas si stan mogu priuš�� samo boga�ji ljudi, ili si jednostavno uzmeš kredit za cijeli život.

Nada Mrazović, Mihovljan: Kako god bilo, cijene su previsoke i trebalo bi smanjiti malo i najam i cijene za kupnju nekretnina. Kvadrat bi maksimalno trebao koštati �suću eura, a idealno bi bilo oko 700 eura. Ja na primjer imam penziju 270 eura, to � u Čakovcu nije dovoljno ni za najam.

Robert Kontrec, Čakovec: Jedan dvosobni stan u Čakovcu trebao bi košta� 100 �suća eura. Smatram da je to realna cijena. Iako ja živim i djelujem trenutno u Austriji, shvaćamo koliko cijene nekretnina divljaju. Ponekad bi čovjek pomislio da stvarno nema smisla kupiti nekretninu ili otići u unajmljeni stan jer su cijene daleko previsoke.

Sabit Musić, Čakovec: Trenutno živim u unajmljenom stanu u Čakovcu koji plaćam 460 eura. Pra�m cijene nekretnina i iskreno nema ni smisla kupovati stan. Ako da, treba � ogromni kredit koji ćeš otplaćiva� gotovo cijeli život. S ovakvim primanjima jedva da plaćaš najam, a kamoli da kupiš stan ili kuću, sretno svima nama!

Ivan Senčar (93): Sjećam se da je bila tak’ vel’ka i kad sam bil mali!

- Zmislim se ja te platane, još dok sam išel u školu. Zanimljivo je da se od onda ništa nije promijenila, ista je kak’ i dok sam bil mali. Navek veliko, fest razgranato. K’o da nije rasla sve ove godine, rekao nam je najstariji muški stanovnik Nedelišća Ivan Senčar, zvani Vanč, inače rodom iz Slakovca koji se sjeća platane još dok je kao dječak ovom ulicom išao u školu. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

FOTO tjedna

REKORDAN BROJ posjetitelja u sklopu

Noći muzeja

Eksplodirao posjet muzejima

Piše i foto: Sven Tomašić

Tko god je bio u petak, 27. siječnja, u posjetu bilo kojeg muzeja u Međimurju, primijetio je velik broj gostiju i gužve među muzejskim postavima.

U Muzeju Međimurja u Čakovcu doslovno ste svako malo mogli čuti začuđujuće izjave posjetitelja koliko je to ljudi došlo i kako su velike gužve na hodnicima.

Muzej Međimurja u sklopu Noći muzeja dostigao je rekordan broj od 3.841 posjetitelja.

Dosad je bio rekord od 2500 ljudi

- Pretpostavljam da je tako velika brojka zbog novog stalnog postava Riznice, a i činjenica je da smo zbog situacije s koronavirusom 2021. godine imali digitalno izdanje Noći muzeja, a 2022. su bili još pandemijski uvjeti s ograničenjem ljudi i covid-putovnicama. Puno je ljudi dolazilo s djecom, znači bilo je mnogo obitelji i svi su si uzeli vremena da pogledaju postave, zaključila je ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan.

Podsjetimo, dosad je bio rekordan broj od 2500 ljudi koji su posjetili Muzej Međimurja u sklopu Noći muzeja. Brojka od 3.841 posjetitelja govori kako su se ljudi de�initno zaželjeli kulturnog sadržaja i kako je ovogodišnja tema Noći muzeja svakako potvrđena, muzeji su uistinu važni!

Prva Noć muzeja u Domu rudarstva oduševila posjetitelje

I u Spomen-domu rudarstva Cimper u Murskom Središću brojke su dokazale da su ljudi željni kulturnog i povijesnog sadržaja. Centar su posjetila 1082 gosta.

- Jako smo zadovoljni i bilo je puno više ljudi nego što smo očekivali za prvo izdanje u sklopu Noći muzeja. U Međimurju se stvorila odlična klima za kulturu i ljude očito zanimaju naša povijest i baština. Također, imali smo zanimljiv program s nagradama, pretpostavljam da je i to ostavilo dojam na posjetitelje, spomenuo je Zoran Turk, direktor Centra za kulturu Rudar i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.

Centar za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu također je briljirao brojkama posjetitelja. Naime, imali su više od 300 vođenih posjetitelja, što je odlična brojka za jednu noć.

- Dosad je to rekordna posjećenost Centra i jako smo zadovoljni trećim sudjelovanjem u sklopu Noći muzeja. Svaki put je bila dobra posjećenost, ali sad je bila daleko najbolja.

Predavači su bili oduševljeni posjetom, a bio je veliki odaziv i na izložbi, spomenula je Roberta Radović, suradnica za komunikaciju i promidžbu Centra Med dvemi vodami.

U Prelogu je Muzej Croata Insulanus posjetilo oko 1000 posjetitelja.

- I više smo nego zadovoljni, svi su nam od posjetitelja potvrdili da je bilo ugodno i lijepo i da se vesele idućoj Noći muzeja. Otvorenje izložbe nazvano Španceranje po priločkoj prošlosti oduševilo je posjetitelje i nadam se da je ljudima bilo zanimljivo i edukativno, istaknula je Iva Kožnjak, ravnateljica i voditeljica Muzeja u Prelogu.

JAVNOST PODIJELJENA

oko priče s Odjela gastroenterologije

Tko je odgovoran za slučaj Dijane Novak?

Nakon što smo u proteklom broju Međimurskih novina iznijeli cijelu priču pacijentice Dijane Novak iz Pribislavca, a koju je ispričala njena kći Ana Novak, iz ŽB Čakovec stigao je nalaz unutarnje revizije. Podsjetimo, Ana Novak podijelila je priču u kojoj iznosi kako je loše bila tretirana njena majka kojoj je utvrđen tumor pa je na liječenju završila na Odjelu gastroenterologije.

Nalaz je prema riječima ravnateljstva Bolnice negativan, to jest nisu utvrđene nepravilnosti u vođenju zdravstvenog stanja o pacijentici Dijani Novak. (Nalaz donosimo na stranicama Otvorenih stupaca na str. 21 u nastavku novina). Nakon što su obje strane dale svoj uvid i završile na društvenim mrežama, prema komentarima na njima javnost je podijeljena. (dv)

Vladimir Glavina iz Čakovca, čija je majka suvlasnica do�čne parcele na Vojnim vrtovima

GDJE JE STALA gradnja IV. osnovne škole Čakovec?

Grad na čelu s Ljerkom Cividini na kraju je odustao od otkupa zemljišta braće Glavina jer je cijena bila veća od predviđene u proračunu

Umjesto da ju otkupi, gradonačelnica je zaobišla našu parcelu

Braća Glavina nisu htjela pristati na cijenu od 23 eura po kvadratu jer smatraju da obično zemljište i njihov uređeni, ograđeni voćnjak ne mogu imati istu cijenu

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Gradnja IV. osnovne škole Čakovec tema je o kojoj se govori već više od desetljeća, a po svemu sudeći, izgleda da je njena realizacija sve bliže. Na dan 22. rujna 2022. Grad Čakovec okupio je vlasnike parcela u kvartu Vojni vrtovi kod Sjeverne obilaznice s čakovečke strane kako bi dogovorili otkup zemlje.

Jedni od vlasnika, to jest suvlasnika su Darko i Smiljana Glavina te njihov šogor i brat Vladimir Glavina iz Čakovca, a čija je majka druga vlasnica parcele. No, s obzirom na to da njihova mama ima 86 godina, braća Vladimir i Darko imaju preko sebe poslove s parcelom.

Za kvadrat je Grad nudio 23 eura

Kako su nam objasnili, to je parcela od 4,5 tisuća kvadrata, s time da je u tom području jedina održavana. Na njoj se nalazi voćnjak, redovito je pokošena i ograđena te prema tome nisu mogli pristati na cijenu od regularnih 23 eura po kvadratu koliko je Grad Čakovec na dogovoru u rujnu prošle godine ponudio. Nakon što na cijenu nisu pristali, iz Grada su poslali vlastitog procjenitelja koji je trebao utvrditi

cijenu parcele. No, vrijeme je prolazilo, a iz Grada im se nitko povratno nije javio.

- Nama je u interesu bilo prodati tu parcelu. Imamo samo posla s košnjom i održavanjem. No, s druge strane, nismo htjeli pristati na cijenu s obzirom na to da je na našoj parceli veliki voćnjak. Ne može jedna takva parcela imati istu vrijednost kao i one pokraj, zapuštene, gdje već skoro i šuma raste, rekla su braća Glavina.

Na kraju je odgovor ipak stigao, i to da Gradu Čakovcu njihova parcela zapravo ne treba. Službeni e-mail je glasio ovako:

- Poštovani, ponudu za vaš otkup zemljišta sa svrhom formiranja parcele za zgradu IV. osnovne škole dobili ste na sastanku dana 22. rujna 2022. godine na kojem ste bili prisutni i gdje ste se izjasnili da ponudu Grada prihvaćate uvjetno uz procjenu vrijednosti nasada na parceli.

Grad Čakovec je izvršio procjenu nasada po ovlaštenom vještaku. Otkup predmetne parcele zasad nije moguć zbog visokog iznosa procjene vrijednosti predmetnih nasada i kao takav nije u proračunu Grada Čakovca. U svemu tome, nastavlja Darko Glavina, problem je u komunikaciji

s Gradom koji se nije udostojio javiti ni što je procjenitelj utvrdio na njihovoj parceli, a nisu im ni dali informaciju da ne žele otkupiti. Da se ja njima nisam povratno javio, do danas ne bismo znali o čemu je riječ, kaže Darko.

O cijelom slučaju, ali i koliko su parcela zapravo otkupili, upitali smo Grad Čakovec koji su rekli da je tek 2021. godine Grad na čelu s novom gradonačelnicom pokrenuo izradu urbanističkog plana uređenja na Vojnim vrtovima, faza II.

- Upravo je to bio glavni preduvjet i za pokretanje procesa izrade dokumentacije te pribavljanja dozvola za izgradnju IV. osnovne škole na lokaciji predviđenoj GUPom. Krajem 2022. Gradsko vijeće usvojilo je tako i nekoliko prostorno-planskih dokumenata, među kojima i onaj za sjeverni dio Čakovca i Odluku o donošenju UPU Vojni vrtovi sjever, II. etapa, konkretno prostor gdje će se prema planu graditi nova čakovečka škola.

Kako se radi o neizgrađenom zemljištu, dokumentom su se odredili prometni koridori i zelene površine te de�inirala potreba otkupa zemljišta. Naime, najavljivani prostor IV. osnovne škole u većinskom je dijelu bio u privatnom vlasništvu pa je veliki izazov predstavljalo rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. Stoga se krenulo u razgovore i pregovore s vlasnicima za otkup dijela zemljišta na kojem će se osim

Mukavci i coprnice domaćini su ove subote fašnika u Zasadbregu

POČINJE FAŠNIČKO ludilo Fašnik se otvara u Zasadbregu, a završava izložbom u Scheierici

Fašničko ludilo ovog vikenda otvara KUU Zasadbreg. Zabava uz Rangers band počinje u 16 sati, a zabavljat će Vas sljedeće grupe: Udruga Pikač Selnica, Udruga žena Sivica, Udruga Maxenca Macinec, Svetomartinski krampusi, Vredne roke Dragoslavec, DSR Mura Ferketinec, čaplje i štrki iz KUD-a Podturen, Čuvari mitova i legendi Nedelišće, maškori iz KUU-a Kvitrovec, FD Međimurske krave, KUU Seljačka sloga Nedelišće te Kurentice iz Draženci.

same škole, ujedno nalaziti dvorana i otvorena sportska borilišta.

Na kraju otkupljeno 4 od 9 zemljišta

U proteklom periodu otkupljena su 4 zemljišta, od 9 vlasnika/suvlasnika. Konačna površina potrebna za formiranje parcele za IV. OŠ utvrdit će se prema normativima iz novog DPS-a za koji očekujemo da se objavi, a sveukupna otkupljena površina, po katastarskom aparatu, je cca 9200 m2

Dakle, nakon više od 15 godina planiranja, tek se u 2022. godini otkupom potrebnih zemljišta osigurao prostor za IV. osnovnu školu. Sada je Grad Čakovec vlasnik parcela uz koje su stvoreni uvjeti za izradu projektne dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole te ima mogućnost kandidirati projekt na nacionalne ili europske projekte ili sam krenuti u investiciju.

U ovom trenutku Grad Čakovec prijavio je izradu dokumentacije na natječaje za zelenu i digitalnu tranziciju, a kako je najava još iz 2022. da se otvara Nacionalni plan oporavka i otpornosti, očekuje se skora objava i mogućnost prijave za �inanciranje, radi stvaranja novih vrijednosti za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija, stoji u službenom odgovoru Grada Čakovca.

Pjesma, ples i ostale ludorije fašnika potom sele i ostala naša međimurska sela i gradove, do 19. veljače kada se odvijaju glavni fašenski događaji (pogledajte popis dolje.) Fašnik završava u utorak, 21. veljače, kada će se u dvorani Scheier održati izložba tradicijskih maski i kostima s početkom u 19 sati. Svoje tradicijske maske i kostime,

rekvizite i fotogra�ije izložit će tri međimurske fašničke skupine s dugom tradicijom rada, skupine iz Podturna (Čaplje, štrki i snehe), Domašinca (Maškori) i Turčišća (Lafre). Nastup KUD-a Podturen zakazan je za 19:30. Svi ste pozvani, uz naravno, neizostavne maske. (sh)

4. 2. (subota) Zasadbreg, 16 sa�

11. 2. (subota) Nedelišće, 14:30

12. 2. (nedjelja) Štefanec, 14 sa�

18. 2. (subota) Čakovec

18. 2. Mursko Središće, 14 sa�

19. 2. (nedjelja) Čakovec

19. 2. Štrigova, 14 sa�

19. 2. Donja Dubrava, 14 sa�

19. 2. Prelog, 14 sa�

19. 2. Mursko Središće, 14 sa�

19. 2. Gornji Mihaljevec, Dječja fašnička povorka, 9:30

21. 2. (utorak) Fašenjski tork, Izložba tradicijskih maski i kostima, dvorana Zrinski/Scheier, 19 sati

NOVI ZAPOVJEDNIK Međimurske županije Robert Meglić postaje volonter u Općini Šenkovec

Koliko će plaću i naknadu primati?

Robert Meglić, dugogodišnji vatrogasac u JVP-u Čakovec i član DVD-a Knezovec te načelnik Šenkovca, stupio je na funkciju (profesionalnu) županijskog vatrogasnog zapovjednika od 1. veljače 2023. godine. Podsjetimo, prethodno je bio izabran za vršitelja dužnosti zapovjednika od travnja prošle godine.

Zbog nove funkcije

Robert Meglić prestaje s profesionalnim angažmanom u Općini Šenkovec te će funkciju obavljati, kako nam je sam potvrdio, volonterski.

- Od 1. veljače volonter sam u Općini Šenkovec i primat ću naknadu od oko 4.500 kuna. Plaća zapovjednika isplaćuje se iz proračuna Vatrogasne zajednice Međimurske županije i ona iznosi bruto 18.438 kuna, rekao nam je novi zapovjednik VZ-a Međimurske županije.

Šenkovečki načelnik Robert Meglić postao je zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije

Preračunato u eure, primat će dakle načelničku naknadu od 597 eura te plaću od oko 12.500 kuna neto, odnosno 1.660 eura.

Mandat mu traje pet godina, do veljače 2028. godine, a u narednim ćemo danima saznati i ime njegova zamjenika. Raspisat će se javni poziv, a na temelju pristiglih prijava, novi zapovjednik izabrat će svojeg suradnika. (sh)

KAMO NA FAŠNIK?

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Ilustracija: Damir Novak

Polako, ali nepovratno mijenja se vizura međimurskih naselja, iz ruralnog prema urbanom načinu života. Ne živi se više jednom nogom na poljoprivredi, a drugom u poduzeću, što je promijenilo i stambene potrebe mladih. Njih ne zanimaju veliki grunti, nisu im potrebne gospodarske zgrade. Dovoljno im je malo zelenila oko kuće ili sve popularnijih kuća u nizu.

Glavni kriteriji za odabir mjesta življenja su blizina jaslica i vrtića, škole, komunalna opremljenost mjesta i povoljne cijene gradilišta ili stambenog kvadrata u manjim zgradama, kao i blizina radnog mjesta. Premda nije presudno da ono bude baš u susjedstvu. Ključno je to da naselja koja žele zadržati ili privući mlade obitelji nude kvalitetno okruženje za život.

Ušli smo u novu fazu razvoja društva u kojoj se više ne računa “zdravo za gotovo” na generacijsku solidarnost u obitelji. Vrtići, škole i izvannastavni sadržaji te oslanjanje na povoljne kredite i poticaje za mlade zamijenili su nekadašnju obiteljsku, generacijsku solidarnost.

Općine i manji gradovi shvatili su taj trend i “zajahali” taj novi val u nastojanju da mlade zadrže na svom području. Pronalaze načine kako starim neprivlačnim gruntima u mjesnim jezgrama dati novu vizuru, a mladima omogućiti povoljniju gradnju. Naime, današnje generacije žele živjeti u ugodnom okruženju, bez podrtina u svom susjedstvu. Poticaji za kupnju ili rušenje starih nekretnina bili su pravi pogodak svugdje gdje su uvedeni.

Donji Kraljevec presijecat će duge grunte za novu gradnju

- Donji Kraljevec danas i prije deset godina potpuno je drugačije naselje, kazao nam je Miljenko Horvat, načelnik Donjeg Kraljevca. Mladi više ne žele živjeti u istom kućanstvu sa starijom generacijom, već sami. Dodaje: - Zbog toga se događa svojevrsni boom u izgradnji, ne samo u Donjem Kraljevcu već i u drugim naseljima općine.

Nastavlja: - U posljednje vrijeme kupuje se sve što se nudi na tržištu. Stare kuće i grunti, i to ne samo u Donjem Kraljevcu već i u Hodošanu i Donjem Pustakovcu, ali i gradilišta za novogradnju. U Stambenoj zoni Istok u Donjem Kraljevcu otvorili smo 18 gradilišta, od čega je 14 bilo u općinskom, a 4 u privatnom vlasništvu i sve se prodalo u roku od dvaju mjeseca, a kuće se već grade. Naša se pretpostavka da su

mamac bila radna mjesta nije pokazala baš točnom. Načelnik Horvat nas razuvjerava da to nije presudni razlog.

- Ljudi dolaze k nama i iz drugih sredina, a da većina njih i ne radi u Donjem Kraljevcu. Doselili su se i iz Kotoribe, Otoka i Preloga. Privukla su ih gradilišta po cijeni od 8 do 9 tisuća eura. Parcele za obiteljske kuće veličine su od 700 do 800 četvornih metara i ispunjavaju uvjete za potrebe mladih obitelji za kućom od stotinjak kvadrata uz malu zelenu okućnicu na kojoj je moguće postaviti “terasu i roštilj” .

- Veliki i dugački nekadašnji grunti postali su “relikt prošlosti” i zbog toga ćemo se okrenuti urbanističkom uređenju naselja tako da ćemo te dugačke vrtove razbijati na manje cjeline. Naime, negdje je prostor između dviju ulica dugačak i po 500 metara, ako se uzmu u obzir vrtovi dviju kuća koji se upiru jedan u drugi. Novim ulicama omogućit ćemo ljudima da dobiju gradilišta za svoju djecu ili prodaju, kazao je načelnik Horvat. No, uz obiteljske kuće pojedini poduzetnici grade i stanove za svoje radnike. Tako je u kratkom roku prodano 15 stanova u višestambenoj zgradi, takve namjene. Unatoč tome, interes za gradnju stambenih jedinica ne jenjava. U Donjem Kraljevcu već planiraju novo stambeno naselje na području Ludbreške ulice.

Mala Subotica također zadovoljava kriterije za kvalitetan život uz vrtić, školu, veliku tvornicu i blizinu Čakovca te poticaje mladima koji su do lani iznosili 20.000 ili 30.000 kuna za kupnju kuće ili nekretnine za gradnju. Otvorili su i stambenu zonu za 40-ak gradilišta od kojih je 15 kuća već izgrađeno. Načelnik Škvorc nam je kazao da su time uspjeli zadržati domaće ljude da ostanu živjeti u Maloj Subotici.

Favorit za mlade je Strahoninec Općina, odnosno mjesto koje je trenutno favorit u privlačenju mladih obitelji je Strahoninec. Naslonjen je na Čakovec, ali nije grad, premda je komunalno i infrastrukturno opremljen svim sadržajima potrebnim mladim obiteljima za ugodan život, kao što su vrtić i škola. - U posljednjim dvjema godinama ovdje je niknulo 110 stambenih jedinica u kvartu s dvojnim kućama, od kojih je jedna stambena jedinica veličine 105 kvadrata. Prostor sasvim dovoljan za komforni obiteljski život, a opet ne prevelik za održavanje i skupe režije. Uz to, svakoj je stambenoj jedinici na raspolaganju i okućnica od 200 do 300 četvornih metara tako da obitelji imaju i malo zelenila oko svog doma, koje ne zahtijeva previše košnje

Mladi traže blizinu a bogati lokacije

- Gradi se u Donjem Kraljevcu, Maloj Subotici, Strahonincu, Žiškovcu, Nedelišću, Štrigovi, Svetom Jurju na Bregu, Svetom Martinu na Muri, Selnici, Murskom Središću i Prelogu

i održavanja, kazao nam je načelnik Franjo Lehkec. U Strahoninec su došle izgraditi svoje domove mlade obitelji iz raznih krajeva Međimurja. Mlade zaposlenike u metalskim tvrtkama od Čakovca do Macinca privlači blizina Čakovca, a opet puno povoljnija gradnja nego u gradu. Kuće u fazi rohbau prodavale su se za 80.0000 eura, uz to je bilo potrebno još 40.000 eura za dovršetak kuće, pri čemu je kuća od 105 četvornih meta-

ra koštala oko 120.000 eura, kazao je Lehkec. Jednako kao za novim postoji potražnja i za starim kućama. Uz to Općina raznim potporama pomaže obiteljima s djecom od predškolske, školske i studentske dobi.

U Strahonincu su se skrasili i Dijana Krznar iz Lopatinca (fotogra�ija na naslovnici) i suprug Antonio iz Strahoninca. Mlada su obitelj s dvoje djece u dobi od dviju i triju godina. Živjeli su prije toga u zgradi u

Čakovcu, ali su se odlučili za život u kući u Strahonincu. Blizu su im škola i vrtić, ali i rodbina za druženja i susrete. Još samo da Dijana uspije smjestiti djecu u vrtić, kako bi mogla tražiti posao jer sada ne ispunjava taj nesretni uvjet koji je prioritet za smještaj djece u predškolsku ustanovu – da je zaposlena. Ako nije, nema prioritet za upis djece u vrtić. Blizina grada Čakovca još je magnet za doseljavanje, ali s digitalizacijom javnih usluga,

kad više ne bude potrebe za obijanjem šaltera i odlaskom za svaki papir u Čakovec, vizura Međimurja još će se više mijenjati.

Mladima je važno da svako dijete dobije mjesto u jaslicama i vrtiću i za to treba osigurati dovoljno mjesta. Mlade mame u Međimurju još se bore s nelogičnošću: da bi dobile mjesto u predškolskoj ustanovi, moraju biti zaposlene, a kako tražiti posao, ako nemaju kome ostaviti

Karta: Prikaz lokacija gdje se najviše gradi izvan Čakovca

podatak da su u posljednjim dvjema godinama izdali 52 komunalna rješenja za gradnju stambenih jedinica, na privatnim parcelama. Postoji i interes za gradnju manjih stambenih zgrada na lokaciji Zelendvor, tri zgrade s po trima stanovima u Lopatincu. Općina nema svoje zemljište, ali donošenjem prostornih planova omogućava otvaranje stambenih zona. Brzi internet i dovršenje kanalizacijske mreže još će više povećati kvalitetu života na tom području, a za sve kojima je blizina grada važna, Čakovec je iz današnje perspektive vrlo blizu.

Privatni poduzetnik dvojnim kućama mijenja vizuru Žiškovca

Da bismo saznali kako bi mogla izgledati naša naselja u budućnosti, dovoljno je otići u Žiškovec. To je rubno naselje u sklopu Čakovca na granici s Vratišincom i Štrukovcom, rubnim naseljem Murskog Središća. Vizuru Žiškovca promijenio je tamošnji građevinski poduzetnik koji je pravodobno prepoznao potrebe mladih obitelji kojima ne trebaju velike kućerine ni okućnice. U Žiškovcu je izgrađeno ili je pri kraju gradnja stambenih kuća za tržište s po 2 ili 3 stanovima na parceli. Ukupno 23 stambene jedinice na području Žiškovca na pet lokacija izgrađene su u dvojnim objektima s manjim okućnicama.

blizinu vrtića, lokacije na bregima

djecu? Na taj problem nam je ukazala Dijana Krznar iz Strahoninca, ali on nije nikakav “specijalitet” Strahoninca, već i svih drugih sredina u Međimurju.

Bogati se sele u Sveti Juraj na Bregu

I dok mlade obitelji žele biti svoje na svome i graditi blizu škola i vrtića, imućni Međimurci, naročito oni koji su izgradili svoje tvrtke i uspjeli u poslovnom svijetu, mir traže na bregima i mirnom okruženju. Općina Sveti Juraj na Bregu ima to što oni traže i na području te općine svoje je komforne kuće za odmor izgradio niz poslovnih ljudi: Đurkin, Janković,

Kavran, Varga, a na breg se sprema i poznati proizvođač tjestenine Marodi, ali i drugi uspješni Međimurci. Pogled s brega na osami dakako košta.

U posljednje vrijeme cijene za

parcele s pogledom rastu i na 40.000 eura za dobru poziciju

s pogledom. No oni, koji su dovoljno duboka džepa, spremno kupuju svoj željeni mir. Postoji i druga vrsta kupaca parcela s lijepim pogledom, oni koji će na njima urediti nekretninu za iznajmljivanje u turističke svrhe.

Na području Svetog Jurja na Bregu ima 350 vikendica koje su mnogim vlasnicima iz drugih mjesta postale privremeni dom, barem dio godine. Zanimljivo da Općina zbog tog

fenomena prema popisu ima oko 4980 stanovnika, a u njoj boravište ima 5600 građana. Znači više od 600 stanovnika barem dio godine boravi na tom području.

No Sveti Juraj na Bregu privlačan je i građanima s prosječnim džepom i mladim obiteljima. Anđelko Nagrajsalović, načelnik općine, kazao je: - Puno radimo na tome da mladima pružamo priliku za kvalitetan život. Imamo vrtić za oko 200 djece, nastavu u jednoj smjeni u matičnoj školi, a priprema se jednosmjenski rad i u Područnoj školi Zasadbreg i vrtić za četiri skupine djece u Brezju.

Da je život na tom području zanimljiv, govori i

gradilišta u produžetku Ulice Augusta Šenoe. Mursko Središće kontinuirano prati mlade obitelji dodjelom poticaja za gradnju novih kuća, kupnju i rušenje starih po svim naseljima, čime se mladima omogućava povoljnija gradnja, a naselja se čiste od dotrajalih i ruševnih kuća. Uz to planiraju i dvije parcele za višestambene zgrade, kazao je gradonačelnik Srpak.

Štrigova se budi posljednjih godina u svakom pogledu, gospodarskom i turističkom, a sve to posljedično čini privlačnim i život mladima na tom području. Micanje granica dovest će i do veće pokretljivosti stanovništva. Moći će se lakše živjeti s jedne strane, a raditi s druge strane granice. Stanko Rebernik otkrio nam je da je iseljavanje jenjalo. Ima i sramežljivih povratnika jer su se neki uvjerili da u nekim slučajevima kvaliteta života prevagne na povratak kući, kad se odvagnu sve okolnosti; zarada prema troškovima života ii stanovanje u oskudnim unajmljenim sobama ili stanovima u inozemstvu.

Stanovi i kuće grade se od Štrigove do Selnice

U susjednom Svetom Martinu na Muri mlade obitelji odlučuju se za dogradnju ili renoviranje starih kuća i tako je lani izgrađen 21 objekt, a 2021. godine 19 stambenih jedinica. Uz to u Svetom Martinu na Muri iznad crkve izgrađene su stambene zgrade sa stanovima u privatnoj inicijativi, ali time potrebe za stambenom gradnjom nisu zadovoljene. Općina će otvoriti novo stambeno naselje u Murskoj ulici, gdje bi ubuduće trebalo niknuti 40 kuća, od čega su već dvije-tri u fazi gradnje, kazao je načelnik Martin Srša.

Otkrio nam je i zanimljiv podatak o intenzitetu prometa nekretnina od 23 milijuna kuna u prošloj godini, od čega 4 posto ide Općini.

Vizuru naselja mijenja i Selnica. Stambena zgrada s 18 stanova izgrađena je nadomak vrtića i od 150 do 200 metara do osnovne škole, ali time potrebe za izgradnjom stambenih jedinica nisu zadovoljene. Selnica planira stambeno naselje blizu Autoservisa Alen. Planiraju se kuće u nizu. Već postoje upiti za to, a zainteresiran je investitor iz Slovenije, a postoji i zainteresirani investitor za gradnju zgrade s 4 ili 5 stanova na lokaciji preko crkve.

U Nedelišću koje praktički dodiruje Čakovec promet nekretninama nije tako dinamičan kao u Strahonincu. Možda i zbog toga što Nedelišće ima dugu prometnu ulicu kroz naselje prema Varaždinu što nije privlačno za život. Duž te iznimno prometne ceste vidljiv je velik broj starijih nekretnina koje su “na čekanju.” Vjerojatno će se vizura promijeniti kad Nedelišće dočeka zaobilaznicu, a život u glavnoj prometnici vrati građanima.

Ipak, unatrag dviju godina na području Nedelišća izgrađeno je 48 novogradnji od čega se njih 45 odnosi na mlađe osobe, a 3 na osobe u srednjim godina, a k tomu treba pribrojiti još 9 dogradnji postojećih kuća na što su se također odlučili mladi ljudi, upoznao nas je načelnik Nikola Novak.

Zanimljivo je bilo otkriti što se događa u naseljima uz šengensku “ogradu” koja je bila ograničavajući faktor za razvoj naselja i općina uz nju.

U Murskom Središću zgrade sa stanovima nikle su prije nekoliko godina, a sada se otvaraju gradilišta za gradnju obiteljskih kuća. Dobro se prodaju gradilišta u kvartu Slatine blizu novog dječjeg vrtića, a priprema se i parcelacija zemljišta za 11

Mladi na području Štrigove kupuju stare kuće i vraćaju život tamo gdje ga nije bilo. - Od 2019. do kraja 2022. uz potpore za mlade pratimo 70 obitelji, kazao je načelnik Rebernik. Dodaje: - Otvorili smo i gradnju novog stambenog naselja za 12 stambenih jedinica s građevinskim parcelama veličine od 600 do 700 četvornih metara na kojima će se graditi kuće od oko 100 četvornih metara s malim okućnicama.

S jedne strane nove ulice predviđene su kuće s podrumima, a s druge bez njih. Parcele su u potpunosti opremljene svom komunalnom infrastrukturom pa oni koji žele graditi dolaze u tom smislu na gotovo. Zbog interesa za stambenu gradnju planira se prostorno-planska dokumentacija za stambeno naselje na Štrigovčaku s mogućnošću gradnje i stambeno-poslovnih građevina.

Trenutno je u Štrigovi nekoliko slobodnih stanova u privatnoj zgradi.

Glavni kriteriji za

odabir mjesta

življenja mladih obitelji su blizina jaslica i vrtića, škole, komunalna opremljenost mjesta i povoljne cijene gradilišta ili stambenog kvadrata u manjim zgradama, kao i blizina radnog mjesta

U Prelogu idu i stanovi i kuće Na drugom kraj Međimurja Prelog privlači mlade obitelji na kupnju stanova u višestambenim zgradama, ali i gradilišta za obiteljske kuće. Prelog se odlično gospodarski razvija, a to za sobom vuče i društvenu i socijalnu nadogradnju. Unatrag od dviju do triju godina izgrađeno je 45 individualnih kuća i četiri stambene zgrade s prizemljem i četirima katovima. Mladi mogu povoljnije do stanova po modelu POS-a u zgradi s 20 stanova. Financiranjem kamata mladima za kupnju gradnju i uređenje stambenih nekretnina Prelog prati 40 mladih obitelji. Potpore su lani iznosile do 30.000 kuna. U Prelog doseljavaju mladi sa svih strana i iz drugih naselja donjeg Međimurja, ali i Varaždina i Zagreba, kazao je gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Prelog je nadomak ulaska na autocestu, a zbog cijene stambenog kvadrata od 1350 eura konkurentan je za kupnju nekretnina uz sve pogodnosti koje grad nudi mladima, od vrtića i škola do drugih rekreativnih i zabavnih sadržaja za kvalitetan život. Da bi otvorili novu građevinsku perspektivu za mlade, odlučili su nekadašnje duge grunte u starim ulicama presjeći otvaranjem novih ulica kako bi dobiti nova gradilišta za gradnju unutar Preloga, najavio je gradonačelnik. Ukratko, novi način života preoblikuje i međimurska naselja. Doseljavanje stranih radnika još će više puniti naša naselja, ali to je priča za novu temu.

VJERAN VRBANEC, direktor HAMAG-BICRO

Bespovratna sredstva podižu investicijski val

Vjeran Vrbanec, direktor nacionalne agencije

HAMAG-BICRO, koristi se svakom prilikom gdje se okupljaju poduzetnici kako bi ih iz prve ruke uputio na korištenje sredstvima iz fondova Europske unije.

Bespovratna su sredstva u punom ili djelomičnom iznosu mnogim međimurskim poduzetnicima do sada pomogla da povećaju svoju konkurentnost.

Na skupu poduzetnika u Murskom Središću naglasio je da je u Nacionalnom planu za otpornost i oporavak HAMAG-BICRO zadužen za gotovo 400 milijuna eura bespovratnih sredstava usmjerenih prema poduzetnicima.

- Ako uzmemo da na svaki dobiveni euro poduzetnik uloži još svoja dva ili tri eura, multiplicirano, pred nama je velik investicijski val, kazao je Vjeran Vrbanec.

Za četiri se natječaja već očekuje ugovaranje u skorije vrijeme. Ali svaki se kvartal sukcesivno otvara po jedan natječaj. Tako će tijekom ove godine biti otvorena još tri ili četiri natječaja za poduzetnike. Cilj tih potpora je podizanje konkurentnosti gospodarstva, a poduzetnici

OBRTNIČKA KOMORA Međimurske županije na pojačane inspekcijske nadzore reagirala angažiranjem odvjetnika

Inspektori udarili na obrtnike

- Na terenu su tržišna, turistička i inspekcija rada, ali i djelatnici Carinske uprave

Piše: Božena Malekoci-Oletić

mogu do bespovratnih sredstva za digitalizaciju svojih proizvodnih i poslovnih procesa. Posebnu pozornost skrenuo je poduzetnicima koji se bave turizmom koji tijekom mjesec dana mogu očekivati natječaj za ulaganje u hotelijerstvo u visini od preko preko 150 milijuna eura (1,2 milijarde kuna).

Podsjetio je da HAMAG-BICRO cijelo vrijeme ima otvorene kreditne linije za poduzetnike s najjeftinijim zajmovima na tržištu po kamatnoj stopi od

0,8 posto, što njihove usluge, u trenutku dok Europska središnja banka reagira povećanjem kamatnih stopa, čini vrlo atraktivnim za poduzetnike. (BMO, zv)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099

fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

Imeđimurski obrtnici našli su se na udaru Državnog inspektorata Republike Hrvatske koji od početka godine provodi pojačan inspekcijski nadzor poslovnih subjekata. Na terenu su tržišna, turistička i inspekcija rada, ali i djelatnici Carinske uprave. Svi oni provode pojačane nadzore zbog utvrđivanja je li došlo do porasta cijena roba i usluga uslijed uvođenja eura, odnosno kako tvrde u Državnim inspektoratu po službenoj dužnosti, kao planirane nadzore i na temelju prijave građana, kojih su od prvog dana 2023. primili više od stotinu.

- Zbog ozbiljnosti situacije i postupanja prema zakonu, organizirana je odvjetnička pravna pomoć obrtnicima u sastavljanju prigovora na izrečene kazne, stoga Hrvatska obrtnička komora poziva svoje članove koji su primili rješenja da se jave najbližem udruženju obrtnika ili područnoj obrtničkoj komori i dostave rješenje o kazni te inspekcijski zapisnik radi davanja punomoći za sastavljanje prigovora, izvijestio je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.

Iz Obrtničke komore Međimurske županije poručili su da su se obrtnici dobro pripremili za proces

konverzije kune u euro i da povećanje cijena nije posljedica konverzije kune u euro, nego povećanja troškova poslovanja.

Predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Dražen Novak naglašava da je atmosfera jako loša i da se obrtnici boje neopravdanog kažnjavanja i treniranja strogoće na najmanjima.

Ističe da su obrtnici neprestano pod pritiskom i da ih se stalno guši novim nametima i poskupljenjima, dok drugi svoje korekcije cijena pravdaju posljedicama globalnog stanja na tržištu, bez ikakvih analiza i opravdanja i bez da Vlada represivno djeluje.

- U interesu svih nas obrtnika je da i dalje ostanemo cjenovno dostupni i kvalitetni. I dalje želimo pravdati dobar omjer cijene i kvalitete, ali to jedino možemo ako korigiramo cijene svojih roba i usluga i na taj način kompenziramo barem dio povećanja ulaznih troškova.

Od početka godine povećana je minimalna plaća za radnike, a na snagu je stupila i naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. što znači nove, veće troškove za sve obrtnike. Kako ćemo zadržati radnike ako ih ne budemo mogli čime platiti, pita se Novak.

Čakovečka arhitektica treći puta zaredom izabrana u Izvršni odbor Udruge hrvatskih urbanista (UHU)

Vesna Makovec u vrhu urbanizma

CIMERMAN

Čakovečka arhitektica Vesna Makovec je u siječnju ove godine treći put zaredom izabrana u Izvršni odbor Udruge hrvatskih urbanista (UHU).

prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

POGLED ODOZDO

Udruga okuplja renomirane prostorne planere i urbaniste s područja cijele Hrvatske, radi unapređenja prostorno-planerske djelatnosti pa time kontinuirano surađuje i s Ministarstvom

Trenutno najznačajnija aktivnost Udruge hrvatskih urbanista je suradnja s Ministarstvom prostornog uređenja na uspostavi novog jedinstvenog digitalnog sustava izrade prostornih i urbanističkih planova, koja ima za cilj izraditi digitalnu bazu podataka prostornih planova iz koje će svakom

građaninu, u svakom trenutku, biti jednostavno dostupne sve informacije o mogućnosti gradnje na svakoj pojedinačnoj zemljišnoj čestici.

Projekt je dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. i očekuje se da će u tom roku novi digitalni sustav biti u funkciji za sve dijelove Hrvatske. (BMO)

Zašto me ganuo ulazak u Schengen?

Zašto je Hrvatska maćeha svojim građanima, osim podobnicima?

UPosao kojim se bavim ne dopušta mi da se prečesto raspekmezim. Ali ulazak u Schengen me baš raspekmezio. Euri kao euri. Novca nikad dosta i to je samo zamjena jednih papira i kovanica za druge. Zapravo, od onih sam koji više plaćaju karticama nego kešom i da me probudiš u pola noći, nisam sigurna da bih točno odgovorila, što je na kunama, a što na lipama.

bankama je pohranjeno 35 milijardi eura depozita. Kapital koji stoji i ne proizvodi novi novac onome tko ga je deponirao, jer kamata i nema. U in�laciji on zapravo gubi vrijednost. Novi ministar �inancija građanima nudi narodnu obveznicu po kamati od 3 posto. Pitanje glasi: imaju li građani dovoljno povjerenja u državu i koliki je rizik od takvog ulaganja?

Osnovni problem građana je nepovjerenje u institucije. Previše puta su bili izigrani

Drago mi da su naši nogometaši brončani, ali oni su

i prevareni pa sada pušu i na hladno.

Banke će naravno čekati u prikrajku da vide hoće li građani ulagati u narodne obveznice. One će se ravnati prema tome i dizati kamate na štednju i na kredite.

Ministar dobro zna i mrtav hladan konstatira da su građani �inancijski nepismeni. Propustio je reći da su i bezbroj puta nasamareni: starim deviznim štednjama, kreditima u švicarcima, �inancijskim inženjerinzima itd. Pitanje je

samo suvremena verzija gladijatora, plaćenici, koji narodu pružaju visoku dozu zadovoljstva. Stari Rimljani su dobro znali da narodu treba dati kruha i igara i ništa se od tada nije promijenilo. Schengen je nešto drugo. Možda zato što živim na granici sa Slovenijom i Granični prijelaz Mursko Središće u mom životu ima važnu ulogu. Micanje rampe meni puno znači. Odmah iza graničnog prijelaza živi moja draga šogorica Marina. Prvu ulicu desno iza graničnog

hoće li građani ovaj put biti preoprezni ili će ih na ulaganje navući obećane kamate?

A što je s rizikom ulaganja u narodne obveznice? O njemu mi �inancijski nepismeni ne znamo ništa. Donose li one i neke prinose?

Ulaganje na burzi je slično ulasku u kockarnicu. Zbog nepovjerenja u institucije i slabe �inancijske pismenosti građani Hrvatske vjeruju u opipljive stvari. U novac koji u svakom trenutku mogu opipati ili nekretnine.

prijelaza u Petišovcu. Rampa nas je preko noći razdvojila u dvije države. Da sam glasnije podviknula, bila bi me čula preko Mure, a ako sam ju zvala telefonom, prije ukidanja roaminga i prije mobitela, bio je to skup međunarodni poziv kao da sam zvala u Kanadu. Put do bratića Ivana u Ljubljanu postao je “teško” inozemstvo, nakon što smo živjeli u zajedničkoj državi. K šogorici u “susjedno selo” preko granice morala sam na nedjeljno obiteljsko

To je ono što za sada razumiju. Jasno, ovaj ili neki drugi ministar može odlučiti uvesti porez na nekretnine. No, tome se protivi moćni nekretninski lobi kojem je sada sjekira u medu jer iznajmljuju nekretnine, a da pritom na njih ne plaćaju porez, često ni za iznajmljivanje. Najradije primaju novac od podstanara na ruku.

Država im je uz to išla na ruku tzv. subvencijama za mlade. Cijena nekretnina poletjela je zbog potražnje

druženje švercati kolače, a od nje u povratku trešnje i �lance. Carinici i policajci su na nas lokalce (ČK-registracije), srećom, ipak gledali malo mekše kad smo nedjeljom poslijepodne na pitanje: Kam pak greste?- odgovarali: - K rodbini u Petišovce. Granica je u početku bila neprirodna i samim carinicima i policajcima. Prvih dana su u sto metara udaljenu slastičarnicu Buco u centru Murskog Središća u vrijeme šihte za vrućih dana odlazili po sladoled.Gane me

i u nebo, tako da su nakon kratkog vremena nekretnine mladima nedostupnije nego prije.

Od sada će ih kupovati samo dobro potkoženi i još skuplje iznajmljivati mladima. Rast će broj mladih prisiljen otići iz zemlje.

No koga briga. Poduzetnici će uvesti dovoljno radnika za svoje pogone i uz to će njima napuniti prazne nekretnine. Tako se Hrvatska pretvara u maćehu svojim građanima, osim podobnicima.

da će rampa biti maknuta, premda se vrijeme i događaji koji su naprasno prekinuti, postavljenjem rampi, neće nastaviti. Nikad više neće biti zabava u Čardi, jer je obitelj koja je držala popularnu krčmu, odmah na ulazu u Sloveniju u graničnom prostoru, preseljena. Ni kriva ni dužna našla se na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme pa je zatvorena. Samo će nove generacije kao mi nekada imati priliku da se zbliže, zaljube, sklapaju mješovite brakove, rade, ku-

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Međimurske županije

Vesna Makovec, poznata čakovečka arhitek�ca iz biroa Urbia

Vjeran Vrbanec, direktor nacionalne agencije HAMAG-BICRO

KOMASACIJU POLJOPRIVREDNOG zemljišta pokreće Ministarstvo poljoprivrede

Velikim poljoprivrednicima trebaju krupne parcele

- Taj proces treba pažljivo voditi jer zahtijeva zamjene zemljišta i premještanje parcela vlasnicima, što je u prošlosti izazvalo i sudske sporove, a najpoznatiji u Vratišincu vuče se neriješen desetljećima

Međimurski načelnici i gradonačelnici na kolegiju su se upoznali s mogućnostima komasacije poljoprivrednog zemljišta jer je ono u Međimurju jako usitnjeno. MInistarstvo poljoprivrede raspisalo je javni poziv, pa su na kolegij pozvali Igora

Miodraga, načelnika resornog sektora pri Ministarstvu poljoprivrede da im približi smjernice novog javnog poziva za provođenje komasacije.

- Svojedobno, sada već pred više od 40 godina, provedene su komasacije na području Kotoribe i Murskog Središća, no nakon toga se s tim procesom stalo iz raznih razloga.

Među ostalim i zbog otpora i sporova u komasaciji. Taj proces zahtijeva i zamjene zemljišta i premještanje

parcela vlasnicima, što je u prošlosti izavalo i sudske sporove.

Najpoznatiji je onaj iz Vratišincu koji ni do danas nije okončan. Vlasnici su ga pokrenuli nezadovoljni diobom zemljišta u komasaciji, zbog oduzimanja njihova zemljišta neposredno uz grunte, na što nikad nisu pristali.

Danas je situacija ponešto drugačija. Mnogo nekadašnjih poljoprivrednika napustilo je obradu zemlje i prepustilo ju velikim poljo-

MIODRAG NOVOSEL, predložio je model financiranja gorske službe

Od 1.000 do 6.000

eura godišnje

privrednim proizvođačima koji obrađuju stotine hektara zemlje, ali po rascjepkanim posjedima.

Njima bi okrupnjavanje zemljišta puno značilo za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i uštede na gorivu. Nije svejedno vozikati se na niz malih parcela ili obrađivati nekoliko velikih. No, dakako pri uvođenju komasacije treba voditi računa da se ne ponove greške iz prošlosti i da se pri diobi nikoga ne izigrava ili ošteti. (BMO)

SPAŠAVANJE MEĐIMURSKOG konja neće uspjeti ako mu se ne da nova svrha

Konjima je svejedno vuku li kola s turistima ili plug

- Međimurska

županija nas podržava, a mi izlaganjem grla na sajmovima i organiziranjem manifestacija gradimo brend, naglasio je Matija Ladić, predsjednik Udruge uzgajivača

Međimurec

U spašavanje međimurskog konja sada su pozvane i međimurske općine i gradovi. Konj je u prošlosti imao važnu gospodarsku ulogu u prijevozu tereta i ljudi, ali ta su vremena prohujala i on nikad neće imati tu ulogu, zbog toga je gotovo nestao. Čuvaju ga smo oni koji iznimno vole tu životinju i nastoje ju spasiti od izumiranja. Bilo bi puno lakše da im nađemo novu svrhu. Budući da turizam gradimo na manifestacijama i upečatljivim točkama, međimurske konje moramo ugraditi u te priče. Moramo im dati novu svrhu.

-Trenutno imamo 37 omica i kobila te 6 pastuha, od čega su tri grla u vlasništvu Javne ustanove Međimurske prirode, a ostala u privatnom vlasništvu. Pasmina je pred

Konjske zaprege rado su viđen prizor na manifestacijama

izumiranjem, no moguće ju je spasiti što uvelike ovisi o podršci na koju ćemo naići u našem kraju. Međimurska županija nas podržava, a mi izlaganjem grla na sajmovima i organiziranjem manifestacija gradimo brend, naglasio je Matija Ladić, predsjednik Udruge uzgajivača Međimurec i načelnik Pribislavca.

On je iznio �inancijske aspekte i preduvjete za očuvanje autohtone pasmine konja. Za to je potrebna čvrsta �inancijska konstrukcija da bi uspjeli u naumu.

Uključivanje općina i gradova u to bilo bi od velike pomoći da se namaknu potrebna sredstva, ali im je potrebno predočiti i jasan i suvisao program koji mogu

Miodrag Novosel. pomoćnik pročelnika HGSS-a – Stanice Čakovec, iznio je prijedlog budućeg �inanciranja Gorske službe spašavanja, dodavši da je svjestan da u aktualne proračune to neće ući, no treba se pripremiti kako bi se taj oblik hitne službe održao. Predložio je otprilike 2000 eura su�inanciranja na godišnjoj razini po jedinici lokalne samouprave, uz daljnju podršku Međimurske županije. No, za najmanji Dekanovec, primjerice, to bi bilo tisuću eura, a za najveće, Nedelišće, 3000 eura. Grad Čakovec bi sudjelovao sa 6.000 eura, a Prelog i Mursko Središće po 5.000 eura. Ne treba zaboraviti da je obveza �inanciranja HGSS-a propisana zakonom.

- Mi se ne borimo samo s nedostatkom sredstava, borimo se i niskom zainteresiranošću mladih za ovaj angažman jer živimo u vremenu kada je sve manje ljudi spremno tuđi život i sigurnost staviti ispred sebe i vlastitih potreba, dodao je Miodrag Novosel.

Prezentirao je dokle se došlo s uređenjem objekta Stanice na prostoru bivše vojarne koji je HGSS-u ustupila Međimurska županija.

- Na korak smo do važnog preduvjeta za rad

– našeg prostora koji smo uspjeli zatvoriti i sada se u njemu obavljaju elektroinstalaterski radovi. Dosad je uloženo oko 270.000 eura i barem je još toliko potrebno da bi se objekt priveo svrsi. Nadamo se da ćemo to uspjeti do kraja 2024. godine, kada naša Stanica obilježava desetljeće djelovanja.

O kolikom je angažmanu volontera riječ, svjedoči podatak da smo samo tijekom 2022. godine odradili 7.085 volonterskih sati, ilustrirao je Miodrag Novosel. Ukazao je na predanost tih vrlo obučenih ljudi koji za svoj rad, ne samo da ne primaju novac već vrlo često troše vlastite resurse.

(BMO, zv)

ŠTO EU nudi iz svojih fondova

Vrtići najpotrebniji, ali skupo sufinanciranje

provući kroz svoje proračune.

Osim toga sada već gotovo svaka općina ili grad na području Međimurske županije ima razne zabavne ili turističke sadržaje u koje se može uklopiti i konje, ako ne drugo, onda da ga današnja djeca vide uživo, a ne samo na slici.

(BMO, zv)

Sve jedinice lokalne samouprave s nestrpljenjem očekuju natječaje EU-a iz Kohezijskog fonda jer su zainteresirane za gradnju ili dogradnju vrtića, ali zbog većeg udjela su�inanciranja nego u prethodnim natječajima, to im predstavlja velik teret pa svi očekuju kakav će biti natječaj da ublaže udar na vlastite proračune, kazala je Đurđica Slamek, predsjednica kolegija načelnika i gradonačelnika. Predstavnica REDEA-e Ana Kralj dala je precizne putokaze čelnicima jedinica lokalne samouprave prema očekivanim javnim pozivima tijekom 2023. i 2024. godine, kako bi se na vrijeme pripremila projektno-tehnička dokumentacija i iskoristilo što je moguće više sredstava.

- U novoj �inancijskoj per-

spektivi do 2027. godine naglasak je na doprinosu klimatskim ciljevima, odnosno smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, naglasila je Ana Kralj pozvavši čelnike i čelnice da se obrate REDEA-i gdje će uvijek naći podršku i pomoć.

Župan Matija Posavec pozvao je načelnike i gradonačelnike da prate otvaranje javnih poziva te da se javljaju njih.

- U cilju e�ikasnosti, radimo na objedinjavanju projekata naših općina i gradova, a ove ćemo godine pokušati doći do sredstava za obnovu preostalih škola kako bismo u svima stvorili preduvjete za jednosmjensku nastavu. Naglasio je: - u našim upravnim odjelima, naglasio je župan Matija Posavec.

Miodrag Novosel, pomoćnik pročelnika HGSS-a – Stanice Čakovec

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Život u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Europa ne može sama

PU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

MARIO ZADRAVEC, poljoprivrednik iz Novog Sela Rok, nam se požalio

Žele mi oduzeti zemlju

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

apa Franjo, jedan od moralnih autoriteta današnjice, ovih je dana u posjeti državi Kongu izrekao svojevrsnu poruku upućenu globalnom kapitalizmu i Zapadu: - Dosta je nemilosrdne eksploatacije prirodnih bogatstva i uništavanja Afrike. Nije to ni prva ni posljednja poruka o tome da prirodna bogatstva izazivaju sukobe najbogatijih i moćnih, koje nije briga što je s ljudima i kako oni žive. Živimo u vremenu kad je svima jasno da kapitalizam od svog postanka do danas ima svoju svrhu u izvlačenju pro�ita i dobiti. To uostalom više nitko ne negira. No, kapitalizam ima i svoju tamnu stranu, izaziva grabež za prirodna bogatstva, ratove i glad u svijetu, usprkos državnom intervencionizmu koji želi ublažiti posljedice.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Danas, u 21. stoljeću, naša domaća svakodnevna mantra je takozvani socijalni kapitalizam, odnosno „kapitalizam s ljudskim licem“. Europska unija utemeljena je na tom modelu razvoja. Postavlja se pitanje može li europska praksa o socijalnoj državi preživjeti grabež globalnog kapitalizma.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

zaradili vlasnici energetskih i prehrambenih tvrtki, a i

Najsiromašnije zemlje guše se pod teretom dugova i privatnog kapitala. Primjera ima bezbroj. Oxfam navodi podatak da danas najbogatiji čovjek na planetu Elon Musk plaća porez po stopi od oko tri posto, a prodavačica Christine na tržnici u Ugandi koja prodaje rižu, plaća porez po stopi od čak 40 posto, uz zaradu od oko 80 dolara mjesečno.

- Ne radi se tu sad samo o pojasu od 5 metara jer budu mi gazili po zemlji dok se bude gradila kompletna cestovna struktura. Dakle, to bu skorom 10 metara zemlje po toj cijeloj dužini, ističe Mario Zadravec

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Prema ovogodišnjem izvješću Opstanak najbogatijih, dobrotvorne organizacije Oxfam, kojoj je cilj suzbijanje gladi u svijetu, praksa europske socijalne države je u velikim problemima. U tom se izvješću navodi da se ekstremno siromaštvo povećalo prvi put u posljednjih dvadeset pet godina i da se i dalje povećava. U isto vrijeme, jedan posto najbogatijih ljudi na svijetu „zaradio“ je dvije trećine od 42.000 milijarde novog bogatstva stvorenog od 2020. godine do danas. Najviše su

Glad danas kuca na vrata oko 800 milijuna ljudi, sve zbog nepravedne raspodjele bogatstva i sustava kapitalizma. Polovica najbogatijih ljudi na svijetu ne plaća i ono malo poreza, već odlazi u porezne oaze ili daruje svoja bogatstva djeci, stvarajući tako nasljednu superaristokraciju.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

- Ako već moram dati zemlju za cestu, zakaj to ne može biti po postojećem stanju, u građevinskoj zoni, a ne da mi ju na silu uzimaju kao poljoprivredno zemljište, ljuti se Mario Zadravec, poljoprivrednik iz Novog Sela Rok koji se javio u našu redakciju sa svojim problemom.

Uz to, kaže, iako mu zemlja zadire u građevinsko područje, nema pravo na građevinsku dozvolu kojom bi, primjerice, mogao tu napraviti plastenike.

metara zemlje obitelji Zadravec. Zadravčevi uz spometu dionicu imaju nekoliko čestica zemlje, s tim da je samo jedna u tzv. građevinskoj zoni.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole poi magiju?

Zaključuje se da smanjenje poreznih stopa za najbogatije, što je kulminiralo u dvadesetom stoljeću stalnim padom graničnih poreznih stopa u svim zemljama u ime privlačenja kapitala, nije nimalo smanjilo siromaštvo i glad u svijetu. Kakvu šansu ima europska i hrvatska socijalna država u globaliziranom ambijentu svijeta i hoće li nametnuti veće porezne stope svojim super bogatašima? Neće, jer će otići bilo kamo, svijet je velik.

A problem je taj što Grad Čakovec, na zahtjev privatne osobe, namjerava graditi cestu i preko njegova zemljišta koje dijelom zadire u građevinsku zonu.

- Pogoduje se privatnoj stranci, odrješito kaže Mario. Zašto se jednima može ići na ruku, a meni ne?

Riječ je zemljištu koje se nalazi na kraju Ulice Vladimira Nazora, na području koje tamošnji mještani zovu Marof. Naime, Grad Čakovec na tom području namjerava graditi cestu i za tu namjenu uzeo bi oko 5

- Ja sam ih pitao zašto onda ne stave i te moje parcele u građevinsku zonu pa da i ja mogu graditi, kaže Mario Zadravec. No, rekli su mi kako Grad tu ne ide na širenje građevinske zone i da im zemljište treba samo za cestu.

Mario se nije mogao složiti s takvim rješenjem i nije želio pristati na takvo “oduzimanje” vlastite zemlje.

- Ne radi se tu sad samo o pojasu od 5 metara jer budu mi gazili po zemlji dok se bude gradila kompletna cestovna struktura, ogorčen je naš sugovornik. Osim toga, tu bu još minimalno kojih 5 metara zemlje koje ne bum mogel orati. Dakle, to bu skorom 10 metara zemlje po toj

cijeloj dužini. Prema njegovim riječima, to je za jednog poljoprivrednika koji živi od zemlje i poljoprivrede ipak dosta veliki pojas zemlje koji će mu Grad oduzeti za cestu.

U cijeloj toj priči on se i ne bi toliko bunio da se cesta gradi do postojeće građevinske zone. Inače, svi uvjeti su zadovoljeni da cesta ide u punom pro�ilu s kompletnom infrastrukturom, odnosno stazom s jedne i druge strane kroz postojeću građevinsku zonu. Međutim, ispada da to u praksi i nije tako pa su se Zadravčevi žalili i to u Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje ju je usvojilo.

- Ministarstvo je odbilo lokacijsku dozvolu Grada Čakovca za cestu i vratilo ju je na doradu, ističe Mario.

Prema njegovim riječima, Grad je potom nešto malo ili

gotovo ništa izmjenio te vratio lokacijsku na Ministarstvo na ponovno prihvaćanje. Naravno, Zadravčevi su pisali novu žalbu u kojoj su naveli kako je lokacijska dozvola praktički ista, nepromijenjena. Na njihovo veliko iznenađenje, dakako neugodno, to isto Ministarstvo koje je prije usvojilo njihovu žalbu, sada ju je odbilo.

- Neshvatljivo mi je kako se žalba jedanput može usvojiti, a drugi put se odbije, dodaje Mario. Ne bi mi bilo žal da je lokacijska dozvola promijenjena, ali ona je potpuno ista kao i prvi put. Mariju sada jedino još preostaje, kaže, privatna tužba. No, pitanje je ima li uopće smisla jer je lokacijska izdana, Grad će graditi cestu i preko njegove zemlje. Oduzet će mu ju i sad je samo pitanje hoće li to biti izvlaštenjem uz minimalnu naknadu ili će se ipak dogovoriti.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA!

Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi.

Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.

VARAŽDINU, Gajeva 5 za specijalne i progresivne naočalne leće

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se

Mario Zadravec i pojas zemlje na kojem bi se trebala gradi� cesta

SMRT u Studentskom domu u Varaždinu

Mrtvog studenta pronašao cimer

Preminuli je 24-godišnji M. C. iz čakovečkog juga, student na Sveučilištu Sjever

Tužna vijest proteklog je ponedjeljka, 30. siječnja, do nas stigla iz susjednog Varaždina. U 08:05 OKC PU varaždinske zaprimio je dojavu Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije da je u Studentskom domu pronađena mrtva muška osoba.

Policija je pohitala na mjesto događaja i očevidom utvrdila kako je istog dana “oko 8 sati, u smještajnoj prostoriji Studentskog doma u Varaždinu, mladić u dobi

od 19 godina pronašao tijelo 24-godišnjaka s kojim dijeli sobu.”, kaže se u njihovom izvješću. Liječnik ekipe Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, koja je izašla na mjesto događaja, konstatirao je smrt. Isto tako, na mjesto događaja izašao je mrtvozornik koji se nakon pregleda tijela nije sa sigurnošću mogao izjasniti o uzroku smrti. - Državno odvjetništvo izviješteno je o nalazu obdukcije te su naložena dalj-

nja vještačenja, toksikološko vještačenje sljedećeg tjedna pošto nije bio utvrđen točan uzrok smrti, rekao nam je Darko Galić, glasnogovornik Županijskog državnog odvjetništva.

Očevid je uz pomoć policijskih službenika provela zamjenica Županijske državne odvjetnice u Varaždinu te je također naložila obdukciju preminulog.

Tijelo nesretnog mladića prevezeno je na Odjel patologije Opće bolnice Va-

LAŽNI BROKERI i financijski brokeri vrebaju internetom

Uplatio 33.000 eura za

raždin, a prema svim dosad prikupljenim informacijama, nisu utvrđeni elementi koji bi upućivali na postojanje kaznenog djela.

Kako neslužbeno saznajemo od prijatelja preminulog, 24-godišnji student bio je miran i povučen te dolazi s čakovečkog juga.

Preminuli mladić na posljednji je počinak ispraćen u krugu obitelji na čakovečkom gradskom groblju u Mihovljanu. (sh)

Vanjsko pročelje trgovine prošlo je bez štete

požara

Alarm i dim iz trgovine uznemirili stanovnike Cvjetne ulice!

Kako smo doznali od PU međimurske, došlo je do požara u hladnjaku s mliječnim proizvodima te su izgorjeli plastični dijelovi hladnjaka

SČađa od požara još je bila vidljiva u unutrašnjosti dućana se trgovina nalazi u sklopu obiteljske kuće, no srećom, požar nije zahvatio cijeli prostor. - Požar su brzo ugasili, trebalo je napraviti provjetravanje prostora i da se provjeri ima li daljnjih opasnosti. Na intervenciji

su sudjelovali DVD-ovi Hodošan i Donji Kraljevec koji su i ostali motriti požar, dok se JVP nakon gašenja vatre vratio u Čakovec, rekao nam je Kanižaj. Kako smo doznali od PU međimurske, došlo je do požara u hladnjaku s mliječnim

proizvodima te su izgorjeli plastični dijelovi hladnjaka. Ostalo je nagorjelo. U 10:42 ujutro upalio se alarm, trgovina taj dan nije radila.

Drugi smo dan stigli do trgovine gdje su nam samo kratko rekli kako se šteta tek zbraja.

poslove s

i plinom, no ispala je prijevara

Internetske ponude o ulaganjima lijepo zvuče, no nemojte se dati tako lako polakomiti. Na jednu takvu prijevaru nasjeo je i 69-godišnjak, koji se krajem siječnja javio čakovečkoj policiji kako bi prijavio kazneno djelo prijevare. Naime, tijekom rujna protekle godine oštećeni je poveznicom na internetu, koja je upućivala na povoljna ulaganja u poslove s naftom i plinom, ostavio svoje osobne podatke.

Nakon toga su ga telefonom kontaktirale nepoznate osobe koje su se predstavljale kao trgovački posrednici, tzv. brokeri. Tije-

kom telefonskih razgovora „lažni brokeri“ uspjeli su oštećenog uvjeriti da se radi o vrlo povoljnoj i sigurnoj poslovnoj investiciji pa su ga pritom naveli da u više navrata između rujna i prosinca 2022. godine na razne račune uplati nešto više od 33.000 eura provizije, uz lažna obećanja da će ubrzo ostvariti novčani dobitak od oko 140.000 eura. Budući da realizacija poslovne investicije nije ostvarena niti je 69-godišnjaku isplaćena obećana novčana dobit, odlučio je događaj prijaviti policiji, jer smatra da je prevaren. (sh)

ČAKOVEC Otkrili provalnika iz Učeničkog doma nakon 14 godina

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je muškarac rođen 1992. godine s područja Koprivnice (u trenutku počinjenja kaznenog djela stariji maloljetnik), počinio kazneno djelo teške krađe. Sumnja se kako je krajem svibnja 2009. godine u Čakovcu, u Športskoj ulici,

provalio u Učenički dom te iz radionice ukrao računalo. Materijalna šteta procijenjena je na oko 450 eura. Prema osumnjičeniku podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (sh)

LESKOVEC

Pao i lopov koji je ukrao 8.500 eura

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 43-godišnjak i 21-godišnjak, obojica s područja Murskog Središća, počinili kazneno djelo teške krađe. Naime, sumnja se kako su krajem rujna prošle godine u prijepodnevnim

satima u Leskovcu provalili u obiteljsku kuću, vlasništvo 66-godišnjakinje, odakle su ukrali nakit, novac, osobne dokumente i bankovne kartice.

Materijalna šteta procijenjena je na oko 8.500 eura. (sh)

VUKANOVEC Pronađen dvojac koji je ukrao alat

Također, dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 21-godišnjak i 18-godišnjak, obojica s područja Nedelišća, počinili kazneno djelo teške krađe. Sumnja se kako su početkom prosinca prošle godine u Vukanovcu pokušali provaliti u obiteljsku kuću, vlasništvo 53-godišnjakinje, ali u tome nisu uspjeli.

Nakon toga provalili su u obližnji gospodarski objekt, odakle su ukrali razni alat i druge predmete. Materijalna šteta procijenjena je na oko 1.500 eura. Protiv osumnjičenika podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (sh)

KRAĐE

naftom

CENTAR za kulturu Čakovec ima novo vodstvo

Helga Lajtman dobila mandat na 4 godine

Helga Lajtman imenovana je u petak, 27. siječnja, kao nova ravnateljica Centra za kulturu Čakovec, nakon što je protekla dva mjeseca obavljala dužnost v. d. ravnatelja. Doznajemo kako su joj protukandidati bili Dejan Buvač, Matko Buvač i Damir Rodiger.

Gradonačelnica Ljerka

Cividini donijela je odluku o imenovanju ravnatelja, što je ispred povjerenstva potvrdila Marina Oskoruš.

Tako je Helga Lajtman, kulturologinja po struci, velika ljubiteljica �ilmskog svijeta i umjetnosti, 27. siječnja 2023. godine postala nova ravnateljica na mandat od četiriju godina.

Rođena je u Zenici, no dugi niz godina živi i djeluje u Međimurju. Preko 10 godina radi u CZK-u Čakovec kao

na čelu

Kulturno-umjetničko društvo Žiškovec održalo je u Domu kulture svoju izbornu skupštinu. Nakon četiriju godina uspješnog rada, na sastanku svih članova predloženo je, a na skupštini potvrđeno, novo staro vodstvo. Tako predsjednica ostaje Monika Ciglarić, dopredsjednica je Mihaela Munđar, tajnica

Katrin Kotur, a blagajnica

Marija Makovec.

Prilika je ujedno poslužila da se osvrnu na aktivnostima i događanjima bogatu

Sve pliva oko Mihovljana i Šenkovca!

organizatorica programa i vrlo je svestrana osoba u svom poslu. Kako navodi, tijekom godina rada u Centru za kulturu Čakovec, dosta je slušala i primijetila da su „zatvoreni“ prema posjetiteljima i građanima i to joj je jedna od stvari koje želi promijeniti. (dv, zv)

Svjedoci smo u posljednje vrijeme da dolazi do ekstremnih vremenskih pojava, time i obilnih oborina, pa se događa da tamo gdje i postoji sustav, dolazi do plavljenja, jer nema mogućnost prihvata sve vode zbog ograničenih kapaciteta sustava, kažu iz Grada

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

godinu, u kojoj su ujedno proslavili jubilej, 25. obljetnicu rada i postojanja. Uz dana godišnja izvješća, odrađene su pritom izmjene i dopune statuta koje se tiču mogućnosti održavanja skupština elektroničkim putem. Tako su u 2022. zabilježili 42 nastupa diljem Međimurja i šire, organizirali nekoliko uspješnih manifestacija poput Dječjih folklornih susreta i Županijske smotre narodne nošnje te izborili plasman na državnu smotru. (dv)

MEĐUNARODNI DAN sjećanja na žrtve holokausta

Dr. Pal: Život su izgubila

53 milijuna ljudi

Polaganjem bijelih ruža i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja na mjestu srušene čakovečke sinagoge predsjednik Židovske općine Čakovec Andrej Pal, dr. med., župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini te izaslanstvo Židovske općine u Čakovcu i Marijan Ramušćak odali su počast žrtvama nacističkih režima u Drugom svjetskom ratu.

U organizaciji Židovske općine Čakovec, Međimurske županije i Grada Čakovca, u Centru za kulturu Čakovec učenicima osnovnih i srednjih škola prikazan je �ilm Neka tvoja uspomena bude ljubav – priča Ovadija

Barucha koji je Židovskoj općini Čakovec ustupio Svjetski centar sjećanja na holokaust iz Jeruzalema – Yad Vashem. Skupu se obratio predsjednik Židovske općine Čakovec, Andrej Pal, dr. med., istaknuvši da se danas prisjećamo svih strahota i nehumanosti kojima su židovski narod, ali i pripadnici drugih etničkih manjina bili izloženi tijekom Drugog svjetskog rata. - Tog dana oslobođen je najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz, oslobođeno je 7.500 zatvorenika, a tijekom rata život su izgubila 53 milijuna ljudi, među kojima gotovo 31 milijun civila, od čega 6 milijuna Židova, istaknuo je doktor Pal. (dv)

Hoće li Šenkovec i Mihovljan poslije svake malo jače kiše postati ”međimurska rivijera”, pitaju se građani koji su proteklog tjedna po društvenim mrežama stavljali slike potopljenih polja oko Sjeverne obilaznice.

Vožnja novoizgrađenom obilaznicom Čakovca izgledala je kao vožnja rivijerom. Zašto je to tako i čija je to odgovornost, upitali smo Grad Čakovec.

- Grad kao jedinica lokalne samouprave dužan je voditi brigu o oborinskim vodama u urbanim područjima. Znači, područja koja su izgrađena ili se tretiraju

kao građevinska, dakle da su pokrivena prostorno-planskom dokumentacijom i da je izgrađena komunalna infrastruktura.

Grad zadužen samo za gradsku odvodnju

U skladu sa zakonom, Grad je dužan osigurati odvodnju oborinske odvodnje s prometnica i javnih površina, dok su privatni vlasnici dužni svoje izgrađene parcele priključiti preko oborinskog ili kanalizacijskog priključka na izgrađeni sustav gdje on postoji.

Svi ostali dužni su oborinsku vodu zbrinuti na svojoj parceli, dakle ne smiju ju ispuštati na javnu površinuceste, trgove, parkirališta itd.

- Napominjemo da se takvi sustavi dimenzioniraju i izvode na 100-godišnji prosjek padalina. Svjedoci smo u posljednje vrijeme da dolazi do ekstremnih vremenskih pojava, time i obilnih oborina, pa se događa da tamo gdje i postoji sustav, dolazi do plavljenja, jer nema mogućnost prihvata sve vode zbog ograničenih kapaciteta sustava, kažu iz Grada.

Procjeđivanje u podzemlje ili otjecanje postojećim kanalima stoga traje duže. Za pojašnjenje, Grad nije nadležan za odvodnju s poljoprivrednih površina oko Sjeverne obilaznice.

Objekt, to jest prometnica je spojena preko oborinskog sustava na postojeći

kanal Lateralac uz samu obilaznicu. Također spojene su prometnice također u velikoj većini riješene, i to dio na izgrađeni sustav odvodnje preko mješovitog sustava odvodnje grada, a djelomično otvorenim kanalima u odvodni kanal Lateralac.

Prijava od štete zasad nema - Gradu do današnjeg dana nije nitko prijavio nikakvu štetu. Što se tiče rješavanja problema, moramo još jednom spomenuti ogromne količine oborina koje su pale u zadnjem naletu i da su bile i još su sad poplavljene mnoge poljoprivredne površine, odgovor je Grada Čakovca.

mladi filmaši i fotografi uspješni i protekle godine

Prvi dobitnici nagrade Grada Čakovca – Adam Zrinski

U dvorani Doma kulture u Ivanovcu održana je 17. Godišnja skupština Fotokino kluba. Na samom početku, već uobičajeno, Radovan Petković, predsjednik FKKI-a, prezentirao je rad ivanovečkih �ilmaša i fotografa, pritom istaknuvši kako je protekle kalendarske godine Klub bio iznimno aktivan, a kruna djelovanja je nagrada Adam Zrinski koju

su primili od Grada Čakovca za uspješan rad s djecom i mladima.

Protekle godine Klub je sudjelovao na Reviji �ilmskog i videostvaralaštva djece u Malom Lošinju, održan je Ljetni kamp u III. OŠ Čakovec, sudjelovalo se na Ljetnoj školi �ilma u Gunji i Star �ilm festivalu u Sisku. Klub je organizirao već tradicionalnu

Međunarodnu �ilmsku radionicu u Mađarskoj i proslavio 15 godina Fotokino kluba postavljanjem tematske izložbe u Domu kulture u Ivanovcu. Klub se uključuje u mnogobrojne projekte koje raspisuje Grad Čakovec, organizira mnogo radionica u zajednici sa ZTK-om grada Čakovca i ZTK-om Međimurske županije. Tijekom 2023. predviđeno

je puno aktivnosti, između ostalog održavanje fotovideoradionice na Zimskom kampu mladih tehničara u III. OŠ Čakovec, županijsko natjecanje mladih tehničara Međimurske županije u kategoriji fotogra�ija, kao i sudjelovanje na mnogobrojnim �ilmskim festivalima na kojima Klub redovito sudjeluje. (Siniša Obadić)

Helga Lajtman nova je ravnateljica CZK-a Čakovec

KUD ŽIŠKOVEC održao skupštinu Monika Ciglarić ostaje

“ČAKOVEČKA RIVIJERA”, nepopularno novo ime Sjeverne obilaznice

Prizor poplavljenog polja na obilaznici između Mihovljana i Čakovca

FOTO-KINO KLUB IVANOVEC,

Godišnja skupš�na Fotokino kluba Ivanovec: Slavica i Radovan Petković, Nataša Kralj i Melita Kraljić predsjednica MO-a Ivanovec

Platana je zasađena u vrijeme Napoleona!

Preko 300 godina stara platana u Nedelišću prvi je zaštićeni prirodni objekt u našoj županiji. Prije 60 godina proglašena je spomenikom parkovne arhitekture

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Platana u Nedelišću prvi je zaštićeni prirodni objekt u našoj županiji. Prije 60 godina proglašena je spomenikom parkovne arhitekture, pa je ta značajna obljetnica bila poticaj za proglašenje ove godine Godi-

nom platane. Kako su otkrili iz Međimurske prirode, na svečanosti u Nedelišću povodom 60 godina zaštite prirode u Međimurju, utvrđeno je da je platana stara 213 godine, što se poklapa s nekadašnjim teorijama da su ju zasadili u Napoleonovo doba. Dosad se uglavnom baratalo s brojkom od 300 godina starosti.

Kako je Međimurje izgledalo prije 300 godina?

Dvadesete godine 18. stoljeća u Međimurju je obilježio ulazak obitelji Althan u posjed Međimurja. Nakon slavnih Zrinskih, elitno i bogato vlastelinstvo našlo se u rukama tih grofova češkog podrijetla. Međimurje je izgledalo značajno drugačije nego danas, velika je većina ljudi bila u službi podložnika nasljednih gospodara, još uvijek u tranziciji od povlaštenog položaja seljaka – vojnika koji su imali u doba velike osmanske opasnosti.

Nedelišće je polako, ali sigurno gubilo status središnjeg međimurskog trgovišta i mjesta i isto se u sve većoj mjeri razvijalo oko

čakovečke utvrde. U Međimurju je više od 30.000 različitih podložnika od kojih nisu svi uživali jednaka prava, međutim, iz današnje perspektive gledano, teško bismo uočili bitne razlike. Težak rad od jutra do mraka bio je svakodnevica svih, osim promila privilegiranih. Međimurje je još uvijek bilo puno opasnih šuma iz kojih su prijetile i zvijeri i druge opasnosti, većina gradnje bila je drvena, izuzev crkava i plemićkih kurija. Život se sporo mijenjao i velika je većina ljudi živjela identično kao njihovi očevi, djedovi i pradjedovi. (Zoran Turk, povjesničar)

- Naša platana, popularno zvana birov hrast, simbol je našeg mjesta i cijelog Nedelišća. Ona je ukras mjesta i pruža duboku hladovinu ispod svojih širokih grana. Kako je upravljanje zaštićenim područjem kontinuirani proces, svjesni smo važnosti zaštite i očuvanja ovoga vrijednoga prirodnog resursa. Platana ima ekološku, ekonomsku i društvenu vrijednost za našu općinu. Ona ima sve veću ulogu u razvoju održivog turizma našega kraja. Važna je i zbog mogućnosti edukacije mladih generacija i doprinosi ekološkoj osviještenosti stanovništva. Prostor oko platane je u središtu mjesta i pruža mogućnost za okupljanja, priredbe i društvena događanja mještana.

S obzirom na to da je naša platana dobro održavana i u iznimnoj je biološkoj kondiciji, stručnjaci joj predviđaju dugi životni vijek. To nas obvezuje da ju i dalje njegujemo i razvijamo kako bi i buduće generacije uživale u njoj, rekao je o važnosti platane u Nedelišću načelnik Nikola Novak.

Važnost platane u Nedelišću nije samo u činjenici što je prvi zaštićeni objekt prirode na području Međimurske županije već i u tome što je mjesto susreta i druženja

Zaštitom platane počinje era zaštite prirode u Međimurju

Zaštitom nedelišćanske platane počinje era službene zaštite prirode na području Međimurja. Ta prva zaštita nad jednim stablom re�lektira duh onog vremena, naime, kad su zaštićenim proglašena pojedinač-

na stabla diljem Hrvatske, kao pojedinačni spomenici prirode nekog područja. U to vrijeme, diljem Međimurja, vjerojatno je raslo još na desetke takvih impresivnih i autohtonih stabala, no nisu sva detektirana niti je nad njima proveden proces vrednovanja i zaštite. U tom smislu, ova konkretna platana imala je i sreću, ali i povijesni usud da bude prva i da od nje krene zaštita prirode u Međimurju. Pritom je važno istaknuti i višedesetljetnu prikladnu skrb svih razina vlasti u Nedelišću, jer – unatoč zaštiti – prije postojanja Javne ustanove Međimurske prirode, platanu je svatko mogao nekažnjeno oskvrnuti, pa i srušiti, kao što je

Načelnik Novak najavio je i kako će ulica u kojoj se nalazi platana uz gradnju Trga bi� pješačka zona

to bio slučaj s kestenima u Novom Selu Rok koji su naprosto porušeni, unatoč postojanju službene zaštite, rekao je mr. sc. Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode.

mještana općine. Nalazi se u blizini osnovne škole i dječjeg vrtića, pa su djeca njezini svakodnevni „korisnici“, a ispod nje odvija se svečarski život u adventske dane, rekla je Sara Srša, urbana šumarka u Međimurskoj prirodi.

Starije generacije igrale su se ispod nje u mladim danima, a danas je svima poznata kao “debelo drevo”. Impozantnih je dimenzija de-

bla i krošnje što ju svrstava u jednu od najvećih platana u Hrvatskoj. Da bi takva i ostala, potrebno je njegovati ju. Općina Nedelišće je 2019. izdvojila značajna sredstva za zaštitu njezina zdravlja. Orezane su joj grane, sidrena joj je krošnja, a sve s ciljem produžetka njezina životnog vijeka. Dobrog je zdravstvenog stanja i sigurno će poživjeti još mnogo godina. Također, ona

je početna točka suvremenih istraživanja. Prvo je stablo u Međimurskoj županiji koje nije orezano klasičnim metodama, već modernim arborističkim pristupom. Upotrebljavani su uređaji poput rezistografa te alat Presslerovo svrdlo za procjenu starosti stabla. Platana je prvo stablo u Međimurju kojem je starost uvelike precizno procijenjena metodom brojanja godova.

NAJSTARIJE DRVO KRASI Nedelišće i stvara hlad 213 godina

Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode

Vokalna skupina KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec

Čuvaju guzanicu koja se drži već treće stoljeće

- Nosila ju je žena rođena 1885. godine već kao nešto veća djevojčica potkraj 19. stoljeća, a sačuvala ju unuka kojoj je sada preko 70 godina, otkrila nam je Štefica Jambrošić, predsjednica Društva žena

Piše: Božena Malekoci-Oletič

KUU Društvo žena Gornji Kraljevec posvećeno je očuvanju materijalne i nematerijalne međimurske narodne baštine, a posebice svoga kraja. Njeguju izvorno pučko pjevanje i skupljaju uporabne predmete kojima su se služili naši stari i čuvaju u etnozbirci Mamičina škrija. U nedjelju su održale godišnju skupštinu i priredile izložbu starinskih ženskih odjevnih predmeta: tibeta, guzanica, prelevanci, štrikanci i bundeki - ženskih odjevnih predmeta koje su naše prabake nosile samo u posebnim prilikama na misu i na velike blagdane i svečanosti. Čuvale su ih desetljećima, a pojedini komadi u zbirci Mamičine škrije stariji su i od stotinu godina. Tajna je u kvaliteti ondašnjih materijala, rijetkom nošenju i brižljivom čuvanju.

- Za ovu priliku iz bogate etnozbirke izdvojile smo originalne starinske ženske odjevne predmete i posebno ih izložile u dvorani Doma kulture, kazala je Štefica Jam-

brošić, predsjednica KUU-a

Društvo žena Gornji Kraljevec. U zbirci imamo 18 tibeta, 20 originalnih guzanica, oko 20 prelevanci, nešto manje končenci, jednog bundeka i četiri štrikanca.

Nikad prana guzanica na kojoj se nije sjedilo

Najstariji odjevni predmet je suknja guzanica koju je nosila jedna domaća žena rođena 1885. godine. A počela ju je nositi kao nešto veća djevojčica potkraj 19. stoljeća. Guzanica je suknja sa sitnim naborima, faldama. Ta s kraja 19. stoljeća samo je malo izblijedila, ali je još uvijek dobro očuvana i bez ijedne rupice. Unuka žene koja je bila vlasnica suknje sada je stara preko 70 godina.

Zanimljivo da se guzanica, premda je preživjela kraj 19., cijelo 20. i sada već prošla dva desetljeća 21. stoljeća nikad nije prala. Treba znati da se nosila rijetko i u svakoj prigodi kratko. Čuvala se i održavala na poseban način. Svaki put kad se skinula, brižljivo se zarolala kako bi sitne faldice

bile svaka na svom mjestu. Zatim se umotala u papir i spremila do idućeg nošenja u “lajcu” - žensku škrinju, kako bi ju se zaštitilo od prašine. Treba znati da guzanica nije bila u dodiru s kožom, što ju je štitilo od znoja. Nosila se u svečanim prigodama, najčešće na misu ili druga slavlja. Pravilo je bilo da se na njoj ne sjedi, da se falde ne zgnječe.

Jednako t ako se nisu prali ni prelevanci, rupci za glavu koji su se također nosili u svečanim prigodama, a ne svakodnevno. Pranjem bi prelevanci izgubili formu i boju. Danas ih članice Društva žena Gornji Kraljevec ipak peru na poseban način: blagim šamponom i krpicama. Čim primijete naznake otpuštanja boje, ispiru ih hladnom vodom da zaustave otpuštanje boje. Naime, današnjim ženama je teško na sebe staviti ustajali predmet, ali nekada su žene imale svaka svoj rubac, neke i više njih. Kako se do odjeće nije dolazilo lako kao danas, pojedini komadi čuvali su se i pažljivo nosili čitav život, pa i nasljeđivali.

KAKVA SUDBINA čeka ruševnu kuću na glavnoj ulici u Peklenici?

Tužna sudbina Novinićeve hiže

Tužan je i ružan prizor stanje Novinićeve hiže u Glavnoj ulici u Peklenici. U njoj je nekada stanovao ugledni mještanin Vinko Novinić, rođen početkom 20. stoljeća. Bio je čovjek po mnogim stvarima ispred svog vremena. Mjesni poduzetnik, poštovani lovac, vlasnik prvog radioaparata u mjestu još prije Drugog svjetskog rata. K njemu su ondašnji mještani dolazili slušati vijesti iz svijeta. U njegovoj kući nalazila se prva trgovina. Bavio se stolarskim zanatom

i iza sebe ostavio upečatljive komade namještaja poznate po intarzijama koji se nalaze i u mjesnoj kapeli i na župnom dvoru. Bio je i najstariji vozač u Peklenici koji je auto je vozio do duboke starosti.

No, nakon njegove smrti njegovi nasljednici zanemarili su kuću. Uslijed toga posljednjih godina otvorila se velika rupa na krovu zbog čega kuća rapidno propada. Postaje jasno da je sve zrelija za rušenje jer u takvom stanju čim duže ostaje, tim je

Štrikanci su se nosili zimi prebačeni preko leđa, ramena i dijela podlaktice i preko prsiju vezani u trokut na leđima. Štrikanec je štitio od hladnoće. Seoske žene nekad davno nisu imale kapute. Većina njih nosila je štrikance, a imućnije i bundeke, koji su bili malo bogatijeg uzorka i topliji od štrikanci i s izraženim štranclinima. Štikance su si većinom žene same izradile doma, a bundeke si nisu mogle priuštiti baš sve žene u selu. Dakle, žene su se uvijek voljele uređivati, pa ako su im financijske mogućnosti dozvoljavale, i izdvojiti odjećom. Teško je nekadašnje odijevanje seoskih žena usporediti s današnjim vremenom kad su nam ormari prepuni, a odjeće se brzo zasitimo. Uz to teško je i zamisliti da će nešto od naše odjeće koju smo nosili potkraj 20. stoljeća ući u 22. stoljeće. Mi smo generacija površnih vrijednosti i površnih materijalnih dobara i pitanje je što ćemo od toga ostaviti svojim praunucima kako bi imali predodžbu o tome kako se živjelo u naše doba.

Kad ne sakupljaju starine, pjevaju

Zadnjih godina članice KUU-a Društvo žena Gornji

Štefica Jambrošić drži najstariju guzanicu iz etno zbirke, koja datira s kraja 19. stoljeća Kraljevec posvetile su se i izvornom pjevanju pučkih popevki, pod vodstvom Julijane Kočila.

Po svemu sudeći, čega se dohvate, to rade vrhunski. Dokaz tome je njihov prošlogodišnji uspjeh, osvojeno prvo mjesto na 19. Hrvatskim susretima malih vokalnih sastava u kategoriji izvorne pučke popevke u Koprivnici, koje je održano krajem listopada prošle godine. U očuvanju narodne baštine imaju i po-

dršku svojih mještana bez čije suradnje i pomoći ne bi mogle stvoriti prebogatu etnozbirku Mamičina škrija. Stotine starih uporabnih predmeta za domaćinstvo, odjeću i rukotvorine prikupile su od mještana koji su ih darovali u zbirku kako bi na primjeren način i na primjerenu mjestu bili sačuvani za buduće generacije u etnozbirci Mamičina škrija u sklopu Društvenog doma Gornji Kraljevec.

opasnija za prolaznike. Nalazi se uz glavnu prometnicu u Peklenici, pored jedinoga dućan za opskrbu u mjestu kamo dolazi puno građana po namirnice. Postoji opasnost da se uslijed vlage i nevremena počne rušiti i u tom slučaju ugrozi tuđu imovinu ili nekoga ozlijedi. U Gradu Murskom Središću upoznati su sa stanjem spomenute kuće i već četiri mjeseca bave se time da ju uklone oni ili natjeraju vlasnike da se pobrinu za svoju nekretninu, kazao

Novinićeva kuća zrela je za rušenje

nam je Josip Srša, pročelnik za komunalne poslove i graditeljstvo. Naime, ishođenje dozvole za njezino rušenje

iziskuje proceduru i troškove, a sve bi bilo lakše uz suradnju nasljednika. Oni pak ne žive u mjestu pa im je po svemu

sudeći sudbina stare ruševne kuće, čiju prodaju oglašavaju godinama, zadnja briga. (BMO)

KUU DRUŠTVO žena Gornji Kraljevec vrijedne čuvarice izvornog pjevanja i narodnog blaga

Pesjanek te gledi

U prostoru Knjižnice i čitaonice grada Preloga minulog je tjedna u sklopu Noći muzeja predstavljena prva preloška baštinska slikovnica Pesjanek te gledi! autorice Maje Lesinger. Slikovnica je kruna višegodišnjeg rada djelatnica Knjižnice i čitaonice na revitalizaciji i popularizaciji lokalnih mitova i legendi dravskoga kraja. Izdavač publikacije je KIČ Prelog uz �inancijsku potporu Osnivača, te je ona zamišljena kao prva u ciklusu tematski sličnih djela za djecu. Slikovnica će biti uvrštena u zavičajne zbirke lokalnih knjižnica, ali i u fond knjižnica diljem zemlje. Slikovnica Pesjanek te gledi! baštinska je slikovnica utemeljena na lokalnom

mitskom biću koje živi uz rijeku Dravu kraj Preloga - pesjaneku. Namijenjena je djeci mlađe dobi od 1 do 5 godina starosti. Tekst je napisan na razgovornom kajkavskom narječju, a priča je svojevrsna dekonstrukcija i rekonstrukcija opisa bića i njegovih osobina. Likovni izraz se može nazvati minimalističkim, što doprinosi i lakšem čitanju teksta za čitače početnike, ali i za one s poteškoćama u čitanju - tekst je napisan velikim tiskanim slovima i lako čitljivim fontom. Stil književnog djela pogodan je i za korištenje u biblioterapijske svrhe, a u izradi su i dodatni didaktički materijali koji će biti dostupni besplatno online. (vv)

Osnovnoškolci dobili 20 prijenosnih računala

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja u Osnovnu školu Prelog stigao je još jedan lijepi poklon. Radi se o donaciji dvadeset komada prijenosnih računala, koja će još više podignuti

informatičku opremljenost Osnovne škole Prelog. Dio prijenosnih računala upućen je u Područnu školu Cirkovljan gdje su učenici sada kvalitetno opremljeni za nastavu informatike. (vv)

Stolnotenisači na prijemu kod gradonačelnika

Gradonačelnik Ljubomir Kolarek priredio je ovih dana prijem za uspješne

članove Gradskog stolnoteniskog kluba Prelog. Serija odličnih rezultata krenula je početkom godine osvajanjem seniorskog Prvenstva Međimurja za žene Tonke Hozjak, dok je njezina sestra

Lucija Hozjak osvojila treće mjesto. Ovo je prvi naslov seniorske prvakinje Međimurja za klub iz Preloga.

Tjedan dana kasnije održano je Prvenstvo Međimurja za mlađe kategorije te veteransko prvenstvo. U kategoriji U-13 Tin Horvat osvojio je drugo mjesto. U kategoriji U-15 nastupilo je pet predstavnika kluba iz Preloga. Lucija Hozjak je osvojila drugo mjesto, a Ena Burić i Helena Cmrečki tre-

GRAD PRELOG i općine Donja Dubrava, Sveta Marija i Donji Vidovec kreću u zajedničku turističku budućnost

Drava nas spaja i pokreće

- Pretpostavka za udruživanje je točno zadana tema, odnosno zadani turistički proizvod. Nije se moralo puno razmišljati jer sve sredine oplakuje rijeka Drava, ističe Sandra Herman

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Stvaranje Turističke zajedničke donjeg Međimurja priča je koja nije od jučer, no, kako sada stvari stoje, vrlo je blizu realizacije.

- Ideja se rodila u trenutku kad je još po starom zakonu općina Donji Vidovec svrstana u kategoriju turističkog naselja, ispričala nam je Sandra Herman, savjetnica preloškog gradonačelnika za turizam.

Prva ideja bila je da se napravi Turistička zajednica Donjeg Vidovca, međutim sve je to neslavno završilo. A stanje je trenutno takvo da u tom cijelom dijelu Međimurja samo Prelog ima svoju turističku zajednicu.

Strah od dodatnih financijskih opterećenja

Ne može se reći kako donje Međimurje nema turističkog potencijala.

se dalje ne nabraja. Trenutno su to manifestacije koje počivaju na radu lokalnih udruga i entuzijasta, na njihovoj dobroj volji i odvajanju slobodnog vremena te na općinskim proračunima i sponzorstvima.

Dakle, sve su bez tzv. profesionalnog vodstva i ozbiljnijih �inancijskih sredstava.

A upravo je to ono što se želi napraviti formiranjem jake donjomeđimurske zajednice.

- Po mom osobnom viđenju, ističe Herman dalje, načelnici se u neku ruku boje ići u cijelu tu priču smatrajući kako će ih ona samo dodatno �inancijski opteretiti. Naime, donje Međimurje nema tu sreću da mu pokretač turizma bude veliki igrač kao što su to Terme Sveti Martin bile za tamošnje područje. Stoga je prepušteno, praktički, samo sebi i potencijalnom udruživanju.

murje, odnosno Zajednička turistička zajednica za područje donjeg Međimurja. Jedini preduvjet je da sve one moraju biti zemljopisno povezane.

- Ako jedna općina kaže “ne”, zajednica se ne može formirati, što je i logično, a to se i dogodilo.

Neformalno udruživanje na temu rijeke Drave

Naime, za zajednički stol uspjeli su sjesti gradonačelnik Preloga, načelnik Donje Dubrave i načelnice Svete Marije i Donjeg Vidovca koji su krenuli u neformalno udruživanje. Pretpostavka pak za takav vid rada je točno zadana tema, odnosno zadani turistički proizvod. Nije se moralo puno razmiljišljati jer se rijeka Drava na prosto nametnula sama od sebe.

- Udruživanjem te općine dobivaju jaču promociju, pomoć pri organizaciji svojih manifestacija i njihove kandidature prema različitim fondovima, pojasnila je dalje. Naime, Ministarstvo turizma raspolaže golemim sredstvima koja ni ne uspije sve utrošiti pa mijenja pravilnik i širi spektar djelatnosti i manifestacija koje se mogu odvijati na određenom području.

A zna se kako će do sredstava prije doći “veće ribe”, odnosno udružene općine, kao i u mnogim drugim segmentima života. Uostalom, takvo projektno udruživanje općine nije nepoznato u tom dijelu Međimurja.

će mjesto. Fran Matošić je osvojio prvo mjesto u istoj dobnoj kategoriji, dok je Tin Horvat osvojio treće mjesto. U kategoriji U-17 Helena Cmrečki bila je druga, a Lucija Hozjak treća. Također, Fran Matošić osvojio je treće mjesto u toj kategoriji. I na kraju, u kategoriji U-19 Nika Burić osvaja drugo mjesto. U nekoliko dana tako je od kadetskih do seniorske kategorije osvojeno ukupno i rekordno 12 odličja. Svega toga ne bi bilo bez odličnih trenera, Roberta Mikaca i Nine Bujana te ozbiljnog rada i trenera i djece. Stolnotenisači su se pohvalili i veteranskom kategorijom, gdje je Dubravko Hozjak osvojio treće mjesto u kategoriji 4049, a u kategoriji 70+ Vinko Legin bio je najbolji. (vv)

O tome svjedoči niz manifestacija koje se godinama odvijaju u pojedinim mjestima i koje su postale tradicija, čak i međunarodno prepoznate.Nabrojimo samo Lov na zlatarski prsten, Dane dravske ribe, Dane dobravskog ljuka, Fljojsarko natjecanje, Lov na labuđe pero, a tu su i Zlatomrazi i da

- Kad smo se prvotno prošle godine sastali u Prelogu, prva je zamisao bila da se to područje počinje okrupnjavati oko preloške zajednice, što i trenutni zakon dozvoljava, čak i preporučuje, ističe dalje.

Preloška bi se ugasila i osnovao bi se zajednički subjekt za cijelo donje Međi-

Uostalom, svaka od tih sredina i sama već godinama organizira brojne manifestacije na Dravi na svom području.

Bitno je naglasiti kako to udruživanje ne traži nikakvo �inancijsko opterećenje za te općine, no može im donijeti puno bene�ita. I to je ono što se za sada želi pokazati i ostalim neodlučnim načelnicima.

Drugim riječima, načelnici i načelnice su se dogovorili, sad još samo taj dogovor moraju usvojiti i općinska vijeća. Potom slijedi onaj slađi dio posla, dogovor o kandidaturi i hoće li to biti pojedine manifestacije koje će općinama donijeti dodatna sredstva ili će se prvo ići ulagati u turističku infrastrukturu poput kupnje čamaca, izgradnje platoa na obalama rijeke.

Sklopljeni sporazum nema ograničeni vijek trajanja i svaka članica, ako smatra da nema nikakve koristi od njega, može izaći bez ikakvih problema. I ono čega se svi potajno boje, nema centralizacije snaga u Prelogu koji je u svemu tome samo koordinator.

S druge strane, krene li sve po planu, uvijek se mogu pridružiti i druge sredine, a interes su već iskazale općine Mala Subotica, Orehovica, Donji Kraljevec, Kotoriba i Goričan. Očito, treba proći neko vrijeme pa da se vidi hoće li sve to skupa klapati kako je zamišljeno i planirano pa da onda dođe do formiranja zajedničke turističke zajednice. Ona nije novost jer su to učinile već pojedine općine u nama susjednim županijama, dok je to na Jadranu također postao standard.

Dominika Lukačić Murković i Maja Lesinger s Pesjanekom

Sandra Herman, savjetnica Ljubomira Kolareka za turizam

koja se vec niz godina organizira na rijeci Dravi

Novosti u provođenju “zelene prakse“

Zaštita okoliša i ublažavanje klimatskih promjena najvažnija su zadaća u predstojećem razdoblju zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. S ciljem smanjivanja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene do 2030. godine, želja je postići sljedeće:

- smanjiti za 50 % ukupnu uporabu pesticida

- postići da je najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološkim uzgojem uz značajan porast ekološke akvakulture

- smanjiti prodaju antimikrobnih sredstava namijenjenih uzgoju životinja i akvakulturi za 50 % - smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20 %

- vratiti barem 10 % poljoprivrednih površina pod visoko raznolika obilježja krajobraza.

Invazivne strane vrste (engl. invasive alien species – IAS) jedna su od najvažnijih direktnih prijetnji bioraznolikosti. U Hrvatskoj je već zabilježeno više od 600 stranih biljaka i oko 300 stranih životinja, a unesene su i gljive i druge vrste organizama. Procjenjuje se da je 10 –15 % njih invazivno. Strane vrste, bez obzira na to radi li se o biljnim ili životinjskim vrstama, one su koje prethodno nisu bile rasprostranjene na nekom području, odnosno ekosustavu. Ako se počnu samostalno razmnožavati u prirodi i negativno utjecati na zavičajne organizme, tada ih nazivamo invazivnim stranim vrstama. Odlike invazivnosti su da negativno utječu na bioraznolikost i dobrobiti koje čovjek ima od prirode, zdravlje ljudi ili čine ekonomsku štetu na području na koje su unesene. Kada govorimo o invazivnim stranim biljkama, to su biljke izrazite sposobnosti razmnožavanja te brzine i obima širenja. U novo područje mogu biti unesene djelovanjem čovjeka, namjerno ili nenamjerno. Primjer namjernog unošenja je sadnja neke biljke zbog njezine dekorativnosti ili velike medonosnosti, a nenamjerno širenje je primjerice širenje sjemena invazivne vrste sa sjemenom drugih vrsta kao što se sjeme ambrozije proširilo iz Amerike sa sjemenom žitarica. Iako su neke invazivne strane vrste mnogima poznate (npr.ambrozija) i dokazano je da su štetne, ljudi ih uglavnom ne povezuju s pojmom invazivnosti.

Budući da će se od iduće godine intenzivirati raznolikost usjeva na poljoprivrednim površinama, a približava nam se sjetva ozimih žitarica, kako bi na vrijeme poljoprivredni proizvođači mogli planirati sjetvu i površine pod glavnom kulturom, donosimo nove odredbe.

Do ove godine poljoprivredna gospodarstva koja su obrađivala do 10 ha nisu trebala poštovati raznolikost usjeva, odnosno mogla su uzgajati jednu kulturu. Međutim, od sljedeće godi-

Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne

Pojam invazivnih stranih vrsta i dalje je uglavnom nepoznat široj javnosti. Imaju značajan utjecaj na okoliš u kojem rastu pa tako i na čovjeka, a šteta koju nanose svjetskom gospodarstvu na godišnjoj razini se procjenjuje na 1,4 bilijarde dolara, tj. 5 % vrijednosti svjetskog gospodarstva. Najviše su pogođeni sektori gospodarstva, zdravstva, poljoprivrede, šumarstva i zaštite prirode. Čovjek je kreirao uvjete za njihovo širenje jer se javljaju uglavnom u staništima koja je čovjek direktno stvorio (npr. urbana područja, poljoprivredna područja, parkovi, isušene močvare) ili je narušio njihovu prirodnu ravnotežu, a time i otpornost na pridolazak stranih vrsta. Uglavnom se rasprostranjuju čovjekovim djelovanjem. U Hrvatskoj se ovom problematikom bavi nekoliko zakona i vezanih akata kao što su Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, Zakon o

površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine.

Piše: Suzana Pajić

ne takva gospodarstva trebaju imati najmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite poljoprivredne površine, gdje površina glavne kulture ne smije prelaziti 75 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

Složna braća Ivica i Josip Murković sa suprugama Veronikom i Danijelom zaštiti prirode, Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije i drugi.

Kontrola invazivnih stranih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i ekosustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode. Invazivnu stranu vrstu često nije moguće u potpunosti ukloniti iz staništa u kojem je uspostavila populacije, osim na manjim otocima ili drugim ograničenim područjima. Zbog toga je važno preventivno djelovanje kroz zakonska ograničenja unosa stranih vrsta u prirodu, rano otkrivanje potencijalno invazivnih stranih vrsta i provođenje hitnih mjera za kontrolu širenja i eradikaciju. Provođenje preventivnih mjera i mjera kontrole u ranoj fazi invazije su najučinkovitije mjere.

Poljoprivredno gospodarstvo koje obrađuje od 10 do 30 ha treba imati najmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/ nasada i/ili različite poljoprivredne površine, pri čemu površina glavne kulture ne smije zauzimati više od 75 % poljoprivredne površine, a dvije glavne zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina gospodarstva.

Crna lista je popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj jer su dokazano invazivne ili bi u slučaju unošenja mogle uzrokovati probleme i štetu. Crna lista Republike Hrvatske još nije donesena.

Gospodarstva koja obrađuju više od 30 ha trebaju uzgajati najmanje četiri različite vrste (kulture), pri čemu glavna kultura ne smije zauzimati više od 70 % poljoprivrednih površina, a tri glavne kulture zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina.

Bijela lista je popis stranih vrsta koje ne predstavlja ekološki rizik u Republici Hrvatskoj. Stavljanje na tržište i/ili uzgoj u kontroliranim uvjetima i/ili uvođenje u prirodu tih vrsta moguć je bez ograničenja ili pod određenim uvjetima, ali se ne potiče njihovo nekontrolirano puštanje u prirodu.

OPG MURKOVIĆ iz Novakovca ima najbolju mliječnu farmu u Hrvatskoj

Međimurje ima po drugi put najbolju farmu krava

- Moji prabaka i pradeda imali su najbolju farmu u Hrvatskoj još 1945. godine sa svega 15 krava. U biti su oni bili i začetnici stočarstva u obitelji, kaže Ivica Murković

generacija i saživio u braći, Josipu i Ivici.

Marijan Branilović Pajo očaran je marunima BRALI SMO marune na imanju Marijana Branilovića u Zasadbregu

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

- Trebalo nam je 14 godina stalnog ulaganja, mukotrpnog rada i truda kako bismo stigli do ovog priznanja, kaže Ivica Murković iz Novakovca koji je s bratom Josipom osvojio godišnju nagradu Mljekarskog lista za najbolju mliječnu farmu u Hrvatskoj 2022. godine.

Naime, 2004. godine, titulu, tada se zvala Zlatni rog za najbolji stajski prosjek mlijeka po kravi u Hrvatskoj osvojila je Marija Vranović iz Gardinovca s 8.621 litrom mlijeka.

Počeli od nule

Uz crnu i bijelu listu, postoji i siva lista, odnosno engl. watch list. Na nju se uvrštavaju one vrste o čijem utjecaju na okoliš još nema dovoljno podataka ili je utjecaj za sada ograničen te zahtijevaju praćenje i/ili upravljanje. Neke od invazivnih biljnih vrsta su: ambrozija, amorfa, cigansko perje, dvornici i žljezdasti nedirak.

Također se proširuje postojeći oblik „zelene prakse“ (održavanje ekološki značajnih površina na najmanje 5 % oraničnih površina na gospodarstvima većim od 15 ha). Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine. Razlika prema dosadašnjoj „zelenoj praksi“ je i u tome

što isključuje dosadašnje

Okus maruna čista je fantazija

- S farmom krava počeli smo od nule, prisjeća se Ivica Murković, inače nositelj OPGa Murković. Brat i ja izgradili smo prvi objekt 2008. godine i počeli ga puniti prvim grlima krava pasmine crne holstein.

Oni pak su taj posao prigrlili punih srca, krčeći si put k najboljoj farmi kroz trnje, odricanja, preko kredita i raznih fondova. Širili su se i nadograđivali, kupovali zemlju, strojeve, modernizirali nastambu za životinje, a posebnu brigu posvetili su njihovoj dobrobiti. Danas, 14 godina kasnije, stigli su do 340 različitih kategorija od čega je 186 krava pasmine holstein, obrađuju 126 ha poljoprivrednog zemljišta i dnevno dobivaju oko 4000 litara mlijeka koje im otkupljuje varaždinska Vindija.

Farma s vanjskom klimom

i telišta. Time naša farma nimalo ne zaostaje za onima u zapadnoj Europi, pohvalio se farmer Ivica. Naravno, sve to skupa iziskivalo je mnogo sredstava. Ulagali su vlastita sredstva, pa su gradili i unapređivali farmu sredstvima dobivenima iz tada još popularnog pretpristupnog programa SAPARD. U stvari, njihova farma bila je prva farma muznih krava koja je izgrađena sredstvima tog programa. Nisu stali na tome, već i dalje prijavljuju projekte prema svim mogućim natječajima jer farma je živi organizam koji raste i razvija i treba stalno ulaganje.

- Berba kreće isto kad i berba grožđa. Moram reći da maruni imaju puno žešće, odnosno oštrije i jače bodlje koje prodiru čak i ispod “radničkih” rukavica, kaže Marijan Branilović Pajo

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Prestižnu titulu Murkovići su dobili ovih dana na održanom stručnom skupu na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, i to u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge. Udruga, naime, svake godine tradicionalno nagrađuje najuzornije proizvođače mlijeka. Titula je tako po drugi puta stigla u Međimurje, točnije u Novakovec, na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo braće Ivice i Josipa i njihovih obitelji.

Iako su počeli od nule, nije da se nisu i prije susretali s kravama, ali ne u tom obimu. Krave su uvijek kod kuće.

- Moji prabaka i pradeda imali su najbolju farmu u Hrvatskoj još 1945. godine sa svega 15 krava, pohvalio se naš sugovornik. U biti su oni bili i začetnici stočarstva u obitelji. Istina, uzgoj krava potom je preskočio nekoliko

- Radeći godinama u Italiji, maruni su me naprosto opči-

među prvima u našem kraju, kaže naš sugovornik. Nabavio sam sadnice iz Španjolske i to dvogodišnje. Istina, bio je to, kako kaže,

Koliko im je stalo do dobrobiti svojih grla, svjedoči i činjenica da farma ima vanjsku klimu, da im se prije i poslije teljenja omogućava mjesto za odmor. - Kako bi životinje imale idealne uvjete na farmi, ugradili smo im neka inovativna rješenja poput termokrova i madraca, posebno prilagođene podne površine od gume, boksova

kom od čak sedam komada. Najkrupniji plod koji je dosad ubrao imao je 51 gram. Riječ je o nutritivno vrijednoj namirnici čiji je glavni sastojak škrob pa ga se može usporediti s krumpirom. Poput lješnjaka i badema, ni kesten ne sadrži gluten, pa je popularan sastojak u bezglutenskoj prehrani. Osim toga, bogat je vitaminom C i ftalatima, koji su bitni pri sintezi crvenih krvnih zrnaca i DNK.

Osim toga i tehnologija svakim danom ide dalje, a oni za svoje krave žele samo najbolje. Koliko su uspjeli u tome, vidi se i po količini mlijeka koje im daju zadovoljne životinje i od čega mogu solidno živjeti dvije obitelji, bratova i njegova.

Potražnja veća od proizvodnje

Sve ubrane plodove ne stigne ni spremiti, a kamoli skladištiti ili pak nešto raditi od njih jer odmah idu na tržište. Nema ih, kaže, toliko kolika je potražnja za njima.

Maruni i grožđe beru se u isto vrijeme Onako na prvu, sve nas

kilograme lukovica narcisa oko stabla. Sve uzalud. Upoznao je i rak kore koji mu je zahvatio nekoliko stabala.

Inače, maruni rode već prvu godinu. Preporuka je da se tada plodovi otkidaju kako bi stablo ojačalo, odnosno bolje se razvilo.

Nije da im teče med i mlijeko jer problema ima, od cijene mlijeka, tržišta, nedostatka radne snage pa nadalje. No, složna braća sa svojim boljim polovicama se ne daju, zacrtali su svoj cilj i ne odustaju. Uostalom, prošli su već puno toga, nisu podlegli ni krizi kada se mlijeko razlijevalo pa neće ni sada. Ta titula samo je dokaz da su na pravom putu. Čak nema straha ni za budućnost farme. Naime, Ivica i Veronika imaju troje djece, Davida koji je završio Visoko učilište u Križevcima, Anju i Lukasa, dok je u obitelji Josipa i Danijele sin Dominik na završnoj godini studija geodezije i misli raditi na farmi. Uz njega imaju još i kćer Mariu.

Ako su toplija ljeta, odnosno jeseni, već se tada mogu

pojavljivati cvjetovi, muški i

s više sunca. Kesten porodicu s hrastom pa je i ono dugovječno. naime poživjeti i do na. Interesantna je da ju mnogi smatraju kom poput badema, i oraha. Budući da je već njihov uzgoj, sviđa mu sada kreće u novi proizvodnju vlastitih ca. Naime, zasadio divlji kesten na koji jepiti grančice svojih Doduše, neće to raditi jer još nije to naučio eksperimentirati. Razlika između maruna nije samo već i u boji, veličini ploda.

Kesten (lat. Castanea tiva) jedna je od devet roda Castanea i predstavnik je porodice bukovki. arheološki dokazi da on jedna od prvih namirnica u čovjekovoj prehrani. Marun je oplemenjena sorta kestena. Kao

- Berba kreće isto kad i

Piše: Suzana Pajić

Najbolja mliječna farma u Hrvatskoj u 2022. godini

Kupuju se luk, češnjak i kiselo zelje

Nakon dvaju tjedana tmurnog vremena popraćenog snježnim pahuljama, susnježicom i kišom, u srijedu, na prvi dan veljače, bilo je od jutra pogodno za šetnju i punjenje Sunčevim zrakama. Na čakovečkom placu i sajmu bilo je mnogo zainteresiranih kupaca i posjetitelja. Naime, moglo se primijetiti da u roku od samo tjedan dana dolazi do značajnih promjena u cijenama povrća.

Tako je prošloga tjedna na placu luk koštao 2 eura, dok ste ga ovaj tjedan mogli kupiti za 1,40 eura. Također, komad češnjaka prošli se tjedan našao za 1 euro, dok ste ga ovaj tjedan mogli kupiti za 80 centi. Podsjetimo, cijene nisu u potpunosti de�inirane i svako malo su podložne promjenama.

Na čakovečkom placu susreli smo Katarinu Mikloška iz Goričana koja ujedno vodi i OPG Mikloška. U njihovu asortimanu trenutno možete pronaći domaći luk, češnjak, hren, zelenu salatu i kiselo zelje. Kako kaže, uskoro će povrća biti i više.

Prošetali smo i čakovečkim sajmom te razgovarali s Ljubicom Branilović iz

Donjeg Hrašćana koja vodi OPG Branilović. Trenutno u prodaji drži luk i krumpir po pristupačnim cijenama.

I na placu i na sajmu kupci te prodavači željno iščekuju toplija razdoblja i duže dane.

(st, foto: zv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

(Pre)česta upotreba sredstva za čišćenje

Luk (kg): 1,40 eur

Krumpir (kg): 0.80 eur

Hren (kg): 5 eur

Zelena salata (kg): 3 eur

Kiselo zelje (kg):3 eur

Peršin (kg): 4 eur

Orasi (kg): 7 eur

Češnjak (kg): 0,80 eur

Kada se govori o štetnim utjecajima sredstava za čišćenje na ljudsko zdravlje, najčešće pomišljamo na direktne štetne učinke na kožu poput iritacije, crvenila itd. Međutim mnogobrojna novija istraživanja ukazuju na ozbiljne dugoročne posljedice. Komercijalni pritisak na javnost o korisnosti i nužnosti upotrebe sredstava za čišćenje i dezinfekciju sve je veći, naravno sve zbog interesa proizvođača da prodaju svoj proizvod. Vrlo su česte reklame na kojima su mikroorganizmi pretjerano uvećani te su im pridodana svojstva čudovišta uz navode o njihovoj sveprisutnosti i općoj štetnosti, gotovo kao smrtnim opasnim.

bakterijskim sapunom izaziva alergije i smanjuje imunitet, poglavito u adolescentnoj dobi.

Također, dugoročna upotreba jednog te istog sredstva može u konačnici dovesti do rezistentnosti (otpornosti) mikroorganizma. Što pogotovo predstavlja problem kada se za kućnu upotrebu upotrebljavaju blagi dezin�icijensi iz „kućne radinosti“, zbog toga se preporučuje s vremena na vrijeme promijeniti aktivne komponente takvih pripravaka.

veći rizik za obolijevanja od gripe i čak 35 % veći rizik za ponavljanje od angine, od djece u čijim se domovima ne upotrebljavaju sredstva za izbjeljivanje na bazi klora.

Luk (kg): 1 eur

Krumpir (10 kg):7 eur

Hren (kg): 5 eur

Zelena salata (kg): 2,65 eur

Kiselo zelje (kg):3 eur

Cikla (kg): 1,33 eur

Grah (kg): 5-9 eur

Mrkva (kg): 1,30 eur

Zbog toga je dokazano sve veći broj ljudi s određenim poremećajem o higijeni. Jedan oblik anksioznosti, obuzeto-prisilni poremećaj, manifestira se, među ostalim, upravo uzastopnim pranjem ruku. Neki oboljeli pribjegavaju čestom pranju cijelog tijela i čišćenju prostorija u kojima se nalaze. U krajnjem slučaju, mogu izbjegavati dodirivanje drugih ljudi i tuđih predmeta. U temelju takvog ponašanja je strah od zaraze, ali još češće neodređena tjeskoba, koju osoba nastoji ublažiti angažirajući tijelo i um na nekoj aktivnosti koja pruža osjećaj sigurnosti i zaštićenosti. Fizički čin pranja i čišćenja terapijski je postupak kojim takve osobe same sebe oslobađaju od neželjenih osjećaja i misli. Na sve to se nadovezuje i prekomjerna zaokupljenost simetrijom i određenim redom stvari, uređenošću. Jedan od uzroka tjeskobe i posljedične opsesije čistoćom jest sve veća međuljudska izolacija jer takve osobe često prekidaju druženja s drugima upravo zbog straha od zaraze. Sve više studija ukazuje na to da se pretjeranom higijenom ruku i higijenom općenito smanjuje prirodni imunitet. Više je istraživanja ukazalo da prekomjerno pranje ruku anti-

Aktivne komponente sredstava za čišćenje vrlo su različite, a jedna od vrlo čestih je klor, koji ima vrlo snažan dezinfekcijski učinak, a ujedno ima i učinak izbjeljivanja. Međutim nedavna istraživanja su pokazala jednu nepoznatu, štetnu dimenziju upotrebu sredstava za čišćenje / izbjeljivanje, tzv. izbjeljivača na bazi klora.

Naime, istraživanje koje je provedeno na čak 9.000 djece u dobi između 6 i 12 godina u Finskoj, Španjolskoj i Nizozemskoj pokazalo je da djeca u čijim se domovima upotrebljavaju sredstva za izbjeljivanje na bazi klora imaju 18 % veći rizik za obolijevanje od bilo koje infektivne bolesti, 20 %

To dovodi do zaključka da prekomjerna upotreba takvih sredstva može dovesti do smanjenog imuniteta. Istraživanje je također pokazalo da se u Španjolskoj izbjeljivači na bazi klora koriste u 72 % slučajeva, a u Finskoj samo u 7 %. To istraživanje ukazuje da upotreba sredstava za čišćenje na bazi klora ima javnozdravstveni interes.

Upotreba sredstva za čišćenje i dezinfekciju je neophodna, kao i održavanje uredne higijene tijela, prostora i predmeta. Međutim i u tome je potrebno ne pretjerivati i po mogućnosti odabirati ona sredstva koja imaju manji direktni štetan utjecaj na cjelokupno zdravlje.

Napominjem kako u nekim profesijama kao što su medicinska, sanitarna, prehrambena, veterinarska itd. gotovo nije moguće govoriti o prekomjernoj upotrebi dezinfekcijskih sredstava te je potrebno razmatrati povećanje upotrebe higijensko-tehničke zaštite (zaštitne rukavice itd.)

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

MURSKO SREDIŠĆE

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI

Piše: Andrija Lesar, dipl. ing., mag. spec.

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Ljubica Branilović s mnoštvom domaćeg luka

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Na placu smo susreli Katarinu Mikloška koja prodaje luk, češnjak, hren, salatu i kiselo zelje

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

VLADO POSEL poznati je uzgajivač čičoke

Čičoka ili zemljana jabuka

Bez gujavica nema plodnog tla

Obične gujavice (Lumbricus terrestris), poznatije kao kišne gliste, od iznimne su važnosti za zdravo, živo tlo i uzgoj zdrave hrane. Rasprostranjene su na području cijele Europe. Koliko su nam pčele bitne iznad tla – toliko su nam gujavice bitne u tlu i svaka jedinka je itekako bitna.

Evo zašto:

Gujavice su kopači i pokretači zemlje te stvaraju humus. Svojim radom tlo prozračuju, pročišćavaju, rahle i obogaćuju.

Gujavice sprečavaju eroziju – tunele oblažu sluzi koju izlučuju kroz kožu pa se oni ne urušavaju, nego zadržavaju tlo. Time prozračuju tlo, ali ti tuneli i pohranjuju višak vode kad pada kiša.

Gujavice skupljaju organsku materiju s tla, poput lišća i proizvode humus. Hrane se dakle biljnim otpadom, suhom travom, lišćem, mrtvim korijenjem, mrtvim insektima, izmetom... Točnije, hrane se mikroorganizmima koji se nalaze na tom otpadu, a otpad usitnjavaju i izbacuju natrag na tlo. Jako su bitne u kruženju tvari u okolišu.

Njihovu prisutnost možete vidjeti i kroz rupice na tlu, ali i kroz sitne hrpice koje možete naći na površini tla. To su odljevci glista koji sadrže humus..

Znate li da...?

Gujavice su ugrožene zbog otrova koji se upotrebljavaju u konvencionalnoj, ali i u ekološkoj poljoprivredi – bakrov sulfat i dušična gnojiva ih ubijaju,

U gomolju čičoke, za razliku od običnog krumpira, nema škroba nego inulina, zbog čega se njime u prehrani koriste osobe oboljele od šećerne bolesti

dušik u obliku amonijaka ubija gliste i čini tlo kiselim. Nekad se plodnost tla računala prema brojnosti glista u tlu na jedan kvadrat. Danas su jako rijetke na konvencionalnim poljima zbog primjena mehanizacije i otrova koji ih ubijaju, ali kad krenete primjenjivati organske metode, povećava se i broj gujavica.

Gujavica diše kroz kožu, a kad se osuši – guši se i ugiba. Kad se osjeća ugroženo, a u tlu se posebno boje krtica koje se hrane njima, bježi iz tla kad se uznemiri od udaraca u tlo kad ga obrađujemo. Ako je pritom sunčano i vruće – ponekad se ne stigne vratiti u sigurnost tla – pa se osuši, uguši i ugiba. Stoga ju vi ukopajte natrag u tlo kad nešto radite na vrtu. Idealno, ako imate vodu kraj sebe – malo ju i smočite vodom.

Kišne gliste (gujavice) izlaze van i kad padne puno kiše da se ne utope u tlu prepunom vode. I tu ponekad ne stignu natrag u tlo – pokupite ih s pločnika, asfalta i sl. i stavite ih nekamo na zaklonjeno mjesto da se ne osuše i ne uguše na suncu.

I kad se presjeku na pola – gujavice prežive. Tijelo gujavica je sastavljeno od velikog broja kolutića i pokriveno je kožom. U svakom kolutiću ponavljaju se isti organi (krvne žile, cjevčice za izlučivanje, gangliji i drugo). Zato, ako se ozlijedi ili presiječe na pola – ipak će preživjeti.

Čuvajući gujavice čuvamo i naše tlo, a zdravo tlo osnova je organskog uzgoja!

Piše: Vlasta Vugrinec

Čičoka je jedna od biljaka čiji se gomolji mogu brati i sada, bez obzira na vrijeme. Naime, njeni plodovi nalaze se u zemlji, slično kao i kod krumpira. Njene ljubitelje eventualno zmrznica može natjerati da ne posegnu za njima. Jer riječ je o nutritivno, iznimno bogatoj namirnici koja blagotvorno djeluje na naš organizam.

Invazivni korov, ali i zdrava biljka

Čičoka nije rijetka biljka u našem kraju. Štoviše, rjeđe se nađe u našim vrtovima ili dvorištima, a češće kao korov koji raste divlje uz ceste, kanale, na poljima…

I sigurno ste ju svi vidjeli jer ju karakterizira visoki grm s izrazito žutim cvjetovima, nalik na male suncokrete.

Čičoka ili kako ju još nazivaju topinambur, slatki krumpir, morska repa, mačja repa, krtola, zemljina kruška, jeruzalemska artičoka, divlji krumpir višegodišnja je zeljasta biljka, slatkog gomolja, krupnog i nepravilnog oblika. Kad su prvi gomolji stigli na naše stolove, bila je riječ o tzv. bijeloj čičoki. Međutim, prije par godina pojavila se i njena ljubičasta varijanta s kojom nas je upoznao ekopoljoprivrednik Vlado Posel iz Kuršanca kojem se više sviđa ljubičasti korijen.

Svi koji ju poznaju, vrlo su oprezni s njenom sadnjom

jer je riječ o vrlo invazivnoj biljci za koju kažu, kad se jednom zasadi, čovjek je se ne može riješiti. Em što brzo raste, praktički ju se ne može iskorijeniti. Naime, koliko god pažljivo vadili svaki iole najmanji gomolj, uvijek neki ostane u zemlji koji potom niče. I to ne s jednom, već s više stabljika i posao ide iz početka. Stoga se obično sadi u kutu vrta ili dvorišta, a još češće, vani u polju, kao što to radi i naš ovotjedni vrtlar.

Gomolji čičoke inače se mogu vaditi od listopada do početka vegetacije u proljeće. Prije vađenja pokose se i odstrane stabljike, koje su u to vrijeme već suhe, a zatim se vadi ručno ili mehanizacijom za vađenje krumpira.

Na većim površinama prinosi mogu biti 30 – 50 t/ha. Gomolji čičoke imaju vrlo tanku i nježnu pokožicu koja se pri vađenju lako oštećuje, pa je zato najbolje postupno vaditi prema potrebi.

I dok je s jedne strane neumorni i tvrdokorni korov, s druge strane itekako blagotvorno djeluje na ljudski organizam.

Hrana za

dijabetičare

Prije svega, u gomolju čičoke, za razliku od običnog krumpira, nema škroba nego inulina, zbog čega se njime u prehrani koriste osobe oboljele od šećerne bolesti.

Osim toga, sadrži i manje količine vitamina skupine B,

vitamina C, ali i biljni pigment iz skupine �lavonoida, kvercetin, poznat po svojem antioksidativnom i protuupalnom djelovanju. Valja istaknuti i udio mineralnih tvari kao što su željezo i bakar, ali i elektrolita poput kalija. Zanimljivo je kako 100 g čičoke sadrži čak 3,4 mg željeza. Okusom podsjeća na repu, samo je nešto blaža njena gorčina. Može se jesti sirova, kuhana, pečena te kao dodatak varivima. Sirova čičoka može se jesti kao jednostavna grickalica, ali i naribana u raznim maštovitim salatama. No, izvrsna je i ako se termički obradi i pripremi u obliku pirea, rižota, variva ili pak čipsa. Može se čak i ukiseliti.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Ljubičas� korijen čičoke osvojio je poznatog ekopoljoprivrednika Vladu Posela

BERNARDIN VRT

Životni put Marie Thun

Nekoliko godina nakon vjenčanja s Walterom Thunom, 1943. pred kraj rata nakon povratka u domovinu rodilo se i drugo dijete Mathias. Nekoliko godina kasnije Maria Thun počela je sudjelovati u događanjima u organizaciji istraživačke mreže za biodinamičku poljoprivredu i nastavlja se baviti tom temom. Neizostavno je naišla na “Poljoprivredni tečaj” Rudolfa Steinera. U to vrijeme knjiga još nije bila dostupna za kupnju i njezin kontakt

s poljoprivrednim tečajem ostvaren je samo usmenom predajom i pojedinačnim predavanjima. Tek je uz pomoć prijatelja došla do knjige.

Na konferenciji se upoznala s Franzom Rulnijem i uz njegovu pomoć se intenzivno bavila poljoprivrednim tečajem.

S poljoprivrednim tečajem u jednoj ruci i Franzom Rulnijem u drugoj, Maria je imala ono što joj je bilo potrebno za studij biodinamičke poljoprivrede. Sam Franz Rulni objavio je kalendar sadnje i sjetve, u koji je uzeo u obzir podatke Rudolfa Steinera i sam uključio pravila farmera. On je taj kalendar dao Marii za vlastite sjetve. Nakon daljnjeg ispitivanja agrikulturnog tijeka, Maria je konačno došla do zaključka da, ako kozmos djeluje na biljku kroz tlo, kako je to opisao Rudolf Steiner, potrebno je i obraditi tlo prije sjetve. Samo kada obrađujete tlo i kada je kozmos na taj način pogodan dr.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

- AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje

- tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje

- tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sa�.

DANI RUDOLFA STEINERA u Donjem Kraljevcu i Štrigovi Konferencije o vinogradarstvu prema

biodinamičnim metodama, empatiji i psihofiziji

Povodom obilježavanja 162. obljetnice rođenja dr. Rudolfa Steinera Centar dr. Rudolfa Steinera poziva vas na manifestaciju „Dani dr. Rudolfa Steinera“ koja ove godine obuhvaća veliki broj događanja od 24. do 28. veljače 2023. godine.

Od petka do nedjelje, od 24. do 26. veljače, održava se 3. Međunarodna konferencija o psiho�iziji u Centru dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu. Prijave za sudjelovanje pošaljite na e-mail: swi. edukacija@gmail.com ili na poveznici za prijavu https:// tinyurl.com/2p9d7rjf.

PLAN SADNJE

3. veljače - Dan cvijeta Dobar dan za rad s pčelama.

4. veljače - Dan cvijeta Do 11 sa�, a nakon 11 sa� nepovoljno za rad s biljkama zbog silaznog čvora i apogeja.

5. veljače - nepovoljan dan za rad s biljkama

6. veljače - Dan ploda Sijemo grašak, bob, rajčicu i papriku te druge plodonosne biljke.

7. veljače - Dan ploda Nastavljamo sija� biljke koje nismo posijali prethodnog dana, ali sijemo u zatvorenom prostoru.

8. veljače - Dan ploda Rajčica će bi� najbolja ako ju sijemo u dane ploda kad je sunce pred zviježđem vodenjaka.

9. veljače - Dan korijena Sadimo luk, sijemo gomoljas� celer i rotkvicu.

za rad kroz tlo, možete vidjeti promjene u biljci kroz utjecaj kozmosa.

Znajući to, Maria je sljedeće godine započela svakodnevnu sjetvu.

U ponedjeljak, 27. veljače, planirano je svečano otkrivanje biste dr. Rudolfa Steinera u Međimurskoj palači turizma u Čakovcu. Osim u Donjem Kraljevcu, događanja su ovaj put planirana i u Štrigovi gdje se u utorak, 28. veljače, s početkom u 11 sati održava Konferencija o vinogradarstvu i vinarstvu prema biodinamičkim metodama u novom Domu kulture u Štrigovi. Prijave za navedenu konferenciju idu na e-mail: info@centar-rudolf-steiner.com ili tel.: 040/655-612. Za sva događanja potrebna je prethodna najava. (sh)

sljedeće subote u čakovečkoj Scheierici

Dođite

Društvo za biološko-dinamičko gospodarenje DUGA i Centar dr. Rudolfa Steinera pozivaju vas na 22. razmjenu sjemenja koja će se održati u subotu, 11. veljače 2023. godine, od 9 do 13 sati u

zgradi Scheier u Čakovcu. - Događaj organiziramo tradicionalno već po 22. put. Pozivamo vas sve koji ste zainteresirani da nam se pridružite, pozvala je Jagoda Turk iz društva Duga. (sh)

U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica

Prelog d.o.o.

- AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar:

040/688-936

Veterinarska stanica

Prelog d.o.o.

- AMBULANTA DOMAŠINEC

Dežurni veterinar:

040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA

AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12 sa�.

h. c. Maria Thun (24. travnja 1922. – 9. veljače 2012.)

22. RAZMJENA SJEMENA

Najavljeno je i otkrivanje biste u Palači turizma u Čakovcu

TRGOVINA KRK 264, Štrukovec

Naša čitateljica Miljenka:

Prvo čitam informacije!

Put nas je ovaj put odveo u Štrukovec u trgovinu Krk gdje smo dobili čašicu odličnog razgovora te dnevnu dozu smijeha! Najprije smo susreli ljubazne i nasmijane djelatnice Bojanu Radovan iz Žiškovca i Manuelu Perčić iz Jurovca koje vole čitati naše novine odmah u petak čim uhvate vremena.

Manuela prvo zaviri u tjedni horoskop, dok Bojana najprije provjerava stranice sporta i posebno ju vesele

novosti iz atletike. I dok smo mi ćaskale o temama o kojima volimo čitati u novinama, u trgovinu je stigla gđa Miljenka Balent, stalna klijentica iz Štrukovca, a ujedno i naša vjerna čitateljica.

Atmosfera je u tren postala još veselija, a Miljenka je podijelila s nama da voli praktične i korisne informacije pa stoga uvijek najprije provjeri obavijesti o radu liječnika, nove informacije

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

iz matičnog ureda, a potom slijedi i crna kronika. Tek tada provjeri i ostale naslove, a voli se informirati i na dnevnoj bazi pa ne propušta ni objave na našem portalu www.mnovine.hr. Naše smo čitateljice nagradili popularnim crvenim poklon-vrećicama te vidno raspoloženiji i spremniji za nove izazove krenuli dalje. Pohvale pozitivnoj štrukovečkoj atmosferi! (ib)

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr

Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/ MedimurskeNovine

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Irena Đurić iz Nedelišća sretna dobitnica vrijednih naočala 94. kola

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

Ime i prezime:

Adresa:

kupona skupi i naočale pokupi 3 1

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Irena Đurić iz Nedelišća. Dobitnicu

ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)

Novo 95. kolo počinje u ovom broju

Novo, 95. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 28. veljače. Sretnog dobitnika 95. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 3. ožujka. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Marina Zorković, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Poklon-vrećice u dobrim rukama - kod djelatnica Manuele i Bojane te čitateljice Miljenke Balent iz Štrukovca

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

JE IZVANREDNI nadzor u Županijske bolnice Čakovec utvrdio nakon prijave o postupanju s pacijenticom Dijanom Novak:

“Nema propusta u dijagnostičko-terapijskom zbrinjavanju pacijentice”

Nastavno na priču o pacijentici Dijani Novak iz Pribislavca koja je boravila na Odjelu gastroenterologije, a čija je kći Ana Novak u prošlotjednom izdanju Međimurskih novina detaljno ispričala svoje nezadovoljstvo prema Bolnici, u petak 27. siječnja u Ravnateljstvu ŽB Čakovec održana je novinarska konferencija na tu temu.

Kako je rekao ravnatelj Igor Šegović, Županijska bolnica Čakovec dulje od stoljeća gradi svoj ugled koji u trenutku nesmotrena i neprovjerena izjava može dovesti u pitanje. Pozitivni rezultati nažalost malo se spominju i brzo se zaboravlja, kao i činjenica da je Bolnica uvijek bila među onima s najboljim rezultatima, gdje se puno pridaje usavršavanju liječnika i medicinskog osoblja te ulažu znatna sredstava na odjelima što u opremu, što u preuređenja, s jednim i jedinim ciljem - kako bi pacijentima bila pružena najbolja medicinska skrb i uvjeti u bolnici bili što bolji. Županijska bolnica Čakovec kontinuirano radi na edukaciji i unapređenju komunikacijskih vještina radi poboljšanja komunikacije između djelatnika, pacijenata i njihovih obitelji.

Bolnica tvrdi da im je narušen ugled - Sazvali smo ovu konferenciju za medije kako bismo, kao što smo i obećali, s javnosti podijelili rezultate unutarnjeg nadzora. Međutim prije toga postavio bih jedno pitanje: “Hoće li se neki sada ispričati Županijskoj bolnici Čakovec i svim njezinim djelatnicima za slučaj kojega nema? Hoćete li se ispričati za štetu koja je nanesena Bolnici koja svoj ugled gradi više od 100 godina, a koji se tako lako može oštetiti zahvaljujući širenju i prenošenju neprovjerenih informacija? Zahvaljujem nekima koji su se informirali o slučaju, a ne jedva dočekali da kao ovi drugi preko statusa gđe Novak napadnu i osramote našu/vašu jedinu Bolnicu.

Gđa Ana Novak podnijela je pritužbu, a na društvenim mrežama koje je potom većina medija bez ikakve provjere s Bolnicom iznijela je niz optužbi koje nije navela u svojoj pritužbi upućenoj nama.

Gđa je podnijela pritužbu na neprofesionalno ponašanje osoblja Odjela za gastroenterologiju i opću internu medicinu prema njezinoj majci tijekom njena boravka na Odjelu. Dakle požalila se na tretman svoje majke. U pisanoj pritužbi ona ne spominje navodno hranjenje preminule gospođe koja je s majkom bila u sobi. I sada su neki shvatili i zovu nas

da je umrla majka i da je Bolnica hranila majku koja je preminula. I to je postao glavni “slučaj”. I zato smo danas ovdje, da Vam prenesemo rezultate nadzora. Smatramo da o narativu kojim se pritom koristila nema potrebe razgovarati jer je taj način razgovora neprihvatljiv u našoj ustanovi. Budući da svaki prigovor naših pacijenata shvaćamo ozbiljno i provjeravamo jesmo li pogriješili, tako smo i njezin, a sad bih Vama iznio rezultate nadzora.

Rezultati nadzora povjerenstva za izvanredni nadzor su sljedeći:

- Pacijentica N. D. zaprimljena je na OHBP-u, gdje je u najkraćem vremenskom periodu pregledana, postavljena je radna dijagnoza s obzirom na njeno zdravstveno stanje, a o čemu su obaviješteni i sama pacijentica i njena kći. S obzirom na to da je gđa Novak javno rekla o čemu se radi, možemo i mi ponoviti da je gđa došla na pregled zbog kašlja, a otkriven je tumor trbuha. I sigurno tumor nije otkriven slučajno, kao što se piše, nego zahvaljujući stručnosti i kvalitetom pregledu u OHBP-u. S obzirom na potrebu provođenja daljnjih postupaka pacijentica je smještena na Odjel za gastroenterologiju i opću internu medicinu gdje su napravljeni svi dijagnostičko-terapijski postupci koji su bili potrebni za daljnje liječenje i zbrinjavanje pacijentice.

Po primitku pritužbe gđe Novak vezano za zbrinjavanje njezine majke na Odjelu za gastroenterologiju Bolnica je vrlo ozbiljno pristupila rješavanju pritužbe.

Gđa Novak je o zdravstvenom

stanju svoje majke razgovarala s voditeljicom Jedinice za kvalitetu sr. Renatom Pongrac koja ju je osobno odvela do voditeljice

Odjela za gastroenterologiju dr.

Maše Bel te je gđa Ana Novak

pozvana na sastanak u Bolnicu.

Također se sastao Stručni kolegij

Odjela i pokrenut je unutarnji

nadzor nad postupcima zdravstvenih djelatnika prozvanog

Odjela vezano za tijek boravka na Odjelu pacijentice N. D.

Povjerenstvo za unutarnji

nadzor utvrdilo je da nema propusta u dijagnostičko-terapijskom

zbrinjavanju pacijentice N. D. i da je pacijentica liječena sukladno pravilima dobre medicinske

struke. Utvrdilo je njezino fizičko

stanje prilikom otpusta iz Bolnice

bilo sukladno i očekivano s obzirom na postavljenu dijagnozu

i učinjeno liječenje.

Važno je naglasiti kako se sama pacijentica nikad nije požalila ni medicinskim sestrama odnosno tehničarima ni liječnicima koji

su ju svakodnevno posjećivali u više navrata.

Povjerenstvo se osvrnulo i na tvrdnje gđe Novak koje je iznijela medijima, a to su da je medicinska sestra Odjela gastroenterologije hranila „mrtvu pacijenticu“ koja se nalazila u istoj sobi kao i njezina majka, a za koje se utvrdilo da su NETOČNE. Ipak smatramo da školovano medicinsko osoblje zna o tome više od laika. Vezano za navedeno će vam više informacija dati Pomoćnica za sestrinstvo.

Također je o svemu obaviješteno Ministarstvo zdravstva te se nadam da će poslati svoju neovisnu inspekciju.

Ono što želim naglasiti je kako nitko u našoj Bolnici ne bježi od preuzimanja odgovornosti za propuste u komunikaciji koji su se dogodili između zdravstvenih radnika na Odjelu za gastroenterologiju i kćeri pacijentice. Posebno napominjem da su sve pritužbe Ane Novak saslušane, uvažene i provjerene. Na Odjelu za gastroenterologiju i opću internu medicinu poduzeti su koraci radi poboljšanja komunikacije s pacijentima kao i u cijeloj Bolnici gdje se kontinuirano radi na edukaciji i unapređenju komunikacijskih vještina radi poboljšanja komunikacije između djelatnika, pacijenata i njihovih obitelji.

Ravnatelj Šegović:

Pacijent nam je uvijek na prvom mjestu

Za sve nas u Županijskoj bolnici Čakovec pacijent je na prvom mjestu i uvijek se ponašamo ili bismo se trebali ponašati u skladu s tim. Nije nam teško i trebamo se ispričati ako smo pogriješili, ali jednako tako očekujemo i od drugih kad napadnu naše osoblje, odjel ili cijelu bolnicu, a napad se pokaže neutemeljenim.

Mi shvaćamo da su ljudi posebno emotivni kad su njima najmiliji bolesni, pa osoblje bolnice ponekad i trpi uvrede na svoj račun, što nije lako podnijeti. Medicinske sestre i tehničari su ponekad izloženi napadima jer su stalno uz pacijente. No, i to ima svoje granice, a smatramo da ih je postupanje gđe Novak daleko prešlo. Ne samo da je dovela u pitanje ugled Bolnice nego i osnovnu stručnost osoblja kad je rekla da je sestra hranila mrtvu ženu. Ne, nije se hranilo mrtvu ženu, ona je preminula kasnije. O tome kako se osjećala medicinska sestra koja je za to optužena ne trebam ni govoriti. Možete zamisliti ili pretpostaviti kako se osjećala kada je u medijima čitala izjavu gđe Novak da je hranila mrtvu pacijenticu, kada su ju nazivali kolege i pitali isto pitanje. Svaki profesionalac zna što

znači optužiti ga da neodgovorno radi svoj posao.

Dopustite mi da iskažem žaljenje zbog nezadovoljstva iskazanog putem medija i društvenih mreža, započeo je svoje obraćanje medijima Pomoćnik za kvalitetu ŽBČ-a Sven Pal dr. med., spec. dječje kirurgije i dodao: Svi djelatnici naše ustanove polažu izrazite napore kako bi svakodnevno zbrinuli nekoliko stotina pacijenata. Vezano za kvalitetu, nakon pritužbe zaprimljene dana 9. 1. 2023., primili smo gospođu Anu Novak osobno u našoj ustanovi te dogovorili razgovor s voditeljicom Odjela dr. Mašom Bel dana 10. 1. 2023. Također, sukladno internoj proceduri, zatražena su očitovanja od svih dionika unutar sustava te je gospođi Novak odgovoreno u zakonskom roku. Također, s obzirom na napise na društvenim mrežama, gospođu Novak primio je i ravnatelj na sastanku na kojem su prisustvovali glavna sestra Odjela za gastroenterologije i opće interne medicine, voditeljica Odjela, glavna sestra Službe internističkih djelatnosti, pročelnik Službe internističkih djelatnosti, voditeljica Jedinice za kvalitetu, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, pomoćnica ravnatelja za pravne poslove te zamjenik ravnatelja. Gospođu Novak se saslušalo vezano za njezino nezadovoljstvo te su se ponudila određena rješenja. Treba naglasiti kako tijekom boravka u našoj ustanovi sama pacijentica nije imala pritužbe na liječenje te kako nisu nađene nesukladnosti u provođenju dijagnostičko-terapijskih postupaka u našoj ustanovi. Jedinica za kvalitetu redovito i pravovremeno odgovara na sve upite, pritužbe i pohvale. Tako je u 2022. godini primljeno i obrađeno 93 pritužbi te 20 pohvala i oko 150 pohvala upisano je u knjigu pohvala. Sve su zaprimljene pritužbe provjerene, obrađene i dogovorene te su u slučaju pronalaska nesukladnosti provedene korektivne mjere.

S ljudske strane, u potpunosti razumijemo svoje pacijente i njihove obitelji, razumijemo da se ponekad teško nositi s bolesti, a pogotovo tumorskom bolesti naših najbližih. Nakon svakog operativnog zahvata, a pogotovo tumorskih zahvata, potrebno je vrijeme za oporavak. Bolest svakog pacijenata je posebno osjetljivo stanje, čega smo svjesni, te Jedinica za kvalitetu kao i svi zaposlenici polaže maksimalne napore kako bismo svojim pacijentima osigurali najbolju skrb. Odstupanja koja postoje najčešće su komunikacijske prirode, ali nikada nisu rezultat zle namjere. Svima nam je u fokusu upravo pacijent i njegovo ozdravljenje, odnosno boljitak.

Odjel na kojem je ležala pacijentica D. N., Odjel za gastroenterologiju i opću internu medicinu u 2022. zbrinuo je na 19 bolničkih kreveta 590 pacijenta, dok je kroz polikliniku zbrinuto 2507 pacijenata i napravljena su 4524 dijagnostička postupka. I to je sve napravljeno zahvaljujući požrtvovnom radu 13 medicinskih sestara, 2 bolničarke i 3 liječnika. Voditeljica Odjela Maša Bel dr.med., spec. interne medicine, subspec. gastroenterologije, osvrnula se na sam slučaj i neosnovane optužbe i dodala:

U dijagnostičko-terapijskom pristupu nije bilo medicinskog propusta, što je kasnije potvrđeno provedenim unutarnjim nadzorom. Pacijentica N. D. je adekvatno dijagnostički obrađena, što je omogućilo ciljani i adekvatni terapijski postupak tijekom aktualnog bolničkog boravka u kratkom intervalu.

Nakon što smo zaprimili pritužbu kćeri pacijentice za liječenje i postupanje spram njene majke tijekom hospitalizacije, osobno sam primila Anu Novak, razgovarala s njom te se imenovanoj izašlo ususret u okviru naših mogućnosti na Odjelu.

Nadalje moram naglasiti da nitko ne bježi od preuzimanja odgovornosti za komunikacijske propuste koji su se dogodili na Odjelu za gastroenterologiju te su za navedeno poduzeti koraci radi poboljšanja komunikacije s pacijentima i njihovim obiteljima.

Poseban osvrt potreban je uz navod gospođe Novak da je preminula osoba primala infuziju i bila hranjena. Iako je nemedicinskom osoblju moglo izgledati da je pacijentica primala infuziju, taj navod nije točan, već se radilo o palijativnoj pacijentici koja je imala postavljenu gravitacijsku sondu za kontinuiranu rehidraciju. Ono što žalosti je da su mediji prenijeli osobnu objavu gospođe Ane Novak bez prethodnog utvrđivanja svih činjenica i da se naš Odjel i sama Bolnica nemilo provlače po medijskom prostoru. Moram napomenuti da svaki zdravstveni djelatnik u bolnici svoj posao obavlja savjesno i odgovorno. Svjedoci smo da smo nebrojeno puta tijekom radnog staža doživjeli psihički

i fizički napad od pacijenata i/ili obitelji, a što nas nije obeshrabrilo da i dalje savjesno obavljamo svoj posao. Ono što se događa unazad nekoliko dana, nije izazov, već problem. Mi volimo svoj posao, radimo ga etično i po pravilima struke. Ali ne možemo si dozvoliti da nas se javno proziva i iznose neistine. Na kraju se pitamo koliko će nam vremena biti potrebno za vratiti povjerenje i poštovanje pučanstva u našu profesiju. Županijska bolnica Čakovec jedina je sekundarna zdravstvena ustanova u Međimurju, koju su gradili i u nju ulagali sami Međimurci, koja dulje od stoljeća gradi svoj ugled koji u jednom trenutku može srušiti jedno nezadovoljstvo, frustracija i bijes.

Naravno da razumijemo stres i strah kod pacijenata ili njihovih obitelji u vrijeme kad se bore s bolestima, razumijemo da se u takvim životnim situacijama mnogo toga kaže i u afektu. Pritisak javnosti na zdravstvene djelatnike sve je veći, a ne razmišlja se o mentalnom zdravlju već ionako umornih i preopterećenih djelatnika. No svi zajedno ovaj put moramo stati u obranu svoje Bolnice i svojih djelatnika koji svakodnevno daju sve od sebe da ubrzaju oporavak i boravak u bolnici učine što manje stresnim.

Pozitivna iskustva naših pacijenata i trud djelatnika zaslužuju da ne budu u sjeni tog događaja jer njih je ipak puno više nego ovih manje lijepih.

Postoje mnogobrojni kanali za pritužbe prema medicinskom osoblju, a društvene mreže i daljnje prenošenje netočnih i neprovjerenih informacija kroz medije izaziva nepovjerenje kod pacijenata, a istovremeno povećava stres zdravstvenih djelatnika. Županijska bolnice Čakovec zajedno s osnivačem kroz sva ulaganja i neprestani trud svih djelatnika je tu zbog svakog Međimurca kako bi imao dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb i zaštitu. Zato pozivam sve ljude da se bez straha koriste uslugama naše Bolnice i osjećaju se sigurno u njoj, zaključno je rekao ravnatelj Bolnice Igor Šegović, dr. med., spec. pedijatrije, subspec. pedijatrijske gastroenterologije.

ZAHVALA ČITATELJICE

Predano, ljudski i stručno brinuli o mom ocu

Na adresu redakcije Međimurskih novina stiglo je i pismo čitateljice Biserke Rok koje u nastavku u cijelosti objavljujemo:

- Zahvaljujem svim medicinskim djelatnicima s Odjela gastroenterologije, a posebno

djelatnicima s Odjela pulmologije koji su predano, ljudski i stručno brinuli o mom ocu, Franji Roku iz Mihovljana, tijekom njegova liječenja u Županijskoj bolnici Čakovec. (Biserka Rok)

LJUBAV

Možda ste već neko vrijeme malo više orijentirani na izlaske s prijateljima i zabavu, pa nije čudno da će doći do nemirne komunikacije s partnerom koji traži više vaše pažnje, naročito u vrijeme Punog Mjeseca (5.). Možda je previše drame, no možete smiriti stvari s nekoliko riječi punih osjećajnosti. Pokažite koliko vas privlači iza zatvorenih vrata (7.-8.) i kakav romantični idealizam postoji u vama (15.), a nakon što Venera uđe u vaš znak (20.) i samo ćete biti veoma šarmantni i željni ljubavi i povezanih užitaka.

NOVAC I POSAO

Planiranja, razgovori i pregovori na rasporedu su u

prvih deset dana mjeseca na poslu, a možda imate velike želje za ostvarenjem nekog važnog cilja, no vjerojatno je to bolja zarada: malo ste impulzivni oko 3.-4., no ipak uspijevate sve dobro posložiti, uz puno organizacije i truda (16.-17.). Nemojte nešto pokvariti u zadnji trenutak (10.), kako ne bi došlo do otkazivanja ugovora. Od 11. se ionako više posvećujete najvažnijim planovima.

ZDRAVLJE

Sreća je i da ste sjajno raspoloženi, iako vam je energija na nešto nižoj razini nakon 19. No Venera je u Ovnu od 20. zajedno s Jupiterom otvara vam sva vrata uspjeha, optimizma, sreće na raznim frontovima.

LJUBAV

Izlasci s prijateljima, zabava u dobrom društvu vaša je ideja razonode u prva tri tjedna, a s njima se doista dobro razumijete, pogotovo jer uvijek možete računati na njih. U takvim okolnostima, netko iz kruga poznanika mogao bi vam se posebno svidjeti (7.-8.), a opuštenost vas tada može odvesti na vrlo uzbudljiv teritorij! Još kad otkrijete kako dijelite iste ideale (15.), može biti i vrlo strastvenih trenutaka. Nakon 20., vjerojatno se prepuštate zadovoljstvima iza zatvorenih vrata.

NOVAC I POSAO

Analizirate dugoročni plan u prvih deset dana, a va-

ša ambicija za bržim napretkom može stvoriti probleme (3.-4.), pa nije loše potražiti savjet prijatelja. Oko 10. znat ćete na čemu ste – ili idete dalje ili odbacujete neke stvari zauvijek. No trud ipak ulažete u organizirane poslovne projekte, što će donijeti dugoročnu stabilnost (16.-17.). Nakon 11., posvećujete se planiranju zadataka kako bi sve držali u svojim rukama. Zarada vam je u prvom planu cijeli mjesec.

ZDRAVLJE

Ne zaboravite ni obveze prema domu i članovima obitelji u vrijeme Punog Mjeseca (5.), koji dosta glasno traže više vašeg vremena. Bit će vam lakše nakon 20., kad je vrijeme za opuštanje među svoja četiri zida.

LJUBAV

Energični Mars u Blizancima se sve više budi, pa tako i vaš apetit raste, no oko 4.-5., ipak držite to pod kontrolom, bez obzira na želju za jačim ljubavnim intenzitetom. Željni ste novog, nesvakidašnjeg, pa 7.-8. donose uzbudljive aktivnosti, a vama ne treba dvaput reći. Možda neku novu osobu upoznajete preko posla, vjerojatno jer otkrivate kako jednako mislite i želite i u profesionalnim projektima. Nakon 20., vrijeme je za izlaske s dragim prijateljima i šarmiranje okoline.

NOVAC I POSAO

Analiza financijskih obaveza i naročito stanja vašeg partnera (privatnog ili

poslovnog) trajat će do 10., kad možete donijeti konačnu odluku o dobrom dogovoru ili želite potpuni zaokret. Nakon toga je vrijeme za rad na dugoročnim planovima, a nakon velikog truda sve uspijevate dobro posložiti (16.-17.), što vam donosi osjećaj stabilnosti. Imate podršku šefova na poslu, zadovoljeni su i vaši ideali (15.), pa ste od 19. glavom potpuno u projektima.

ZDRAVLJE

Um vam je opet nestrpljivo brz, sve opažate i puni ste energije i sve želite što prije. Smirite impulzivnost (3.-4.) zbog izbjegavanja problema, a 21.-23. prisutna je nervoza i moguća nestabilnost u komunikacijama, možda i putovanjima.

Vaga

24. 09. - 23. 10.

LJUBAV

Ljubavni život je u fokusu, možda jer 3.-5. donose nečije nepredvidljivo ponašanje, pa vam smeta nemir i nesklad u komunikacijama. Obiteljski dogovori u prvih deset dana mogu pomoći u rješavanju važnih pitanja, no sve će tajne izaći na vidjelo oko 10. Diplomatskim sposobnostima od 11. riješit ćete u razgovoru sva otvorena pitanja s dragom osobom i postaviti temelje buduće sigurnosti (16.-17.). Vaša ljupka Venera se pridružuje sretnog Jupiteru u zoni partnerstva te još jednom pokazuje da su svi izazovi kratkotrajni, stoga se prepustite najljepšim emocijama i uživajte!

24. 10. - 22. 11.

NOVAC I POSAO

Do 20. Venera uljepšava radnu atmosferu i otvara vam put napretku, a posebno vas veseli što radite ono u što duboko vjerujete i čini cijelo društvo boljim. Ne zaboravljate ni obveze kod kuće i sve dogovore izvršavate u roku. Raspoloženje vam možda samo nakratko može pokvariti vijest oko 5. u vezi neke financijske obaveze, ali samo vam treba biti poticaj za brzo rješavanje. S novim radnim projektom krenite oko 20.

ZDRAVLJE

Osjećate se dobro, veselo, vedro, a pokazujete i suosjećanje prema drugima, stoga ne zaboravite ni sebe: koristite pravilnu prehranu i dovoljno tjelovježbe, kao i redovan san.

LJUBAV

Oko 4. može biti nesuglasica u partnerstvu zbog kućnih pitanja ili različitog gledanja na obavljanje poslova, ali ne dozvolite da taj privremeni nesklad utječe na dobre odnose. Venera u zoni ljubavi donosi najljepše emocije i idilično razumijevanje. Pokazujete posebnu strast u izražavanju osjećaja (19.-20.), a udovoljavanje potrebama drugog bit će nagrađeno većom bliskošću. Svejedno opet kontrolirajte jezik (21.-23.), kada je bolje energiju usmjeriti u strastvene zagrljaje.

NOVAC I POSAO

Pun Mjesec (5.) upozorava da ne zaboravite ni poslovne obaveze. Naravno, trebate po-

Strijelac

23. 11. - 21. 12.

horosko

za veljacu

kazati upornost i izdržljivost u organiziranju kućnih obaveza, što će donijeti dugoročnu stabilnost (16.-17.). Donosite dobre odluke na temelju sjajnih procjena, pa s lakoćom obavljate zadatke u domu (17.-18.). Nakon 19., nije samo ljubav dobro aspektirana, već i vaš kreativni izražaj i umjetnički talenti; iskoristite ih za dodatni izvor prihoda.

ZDRAVLJE

Sjajno razdoblje nastavlja se i dalje, zahvaljujući Jupiteru u zoni zdravlja, a nakon što mu se pridruži i vesela Venera, dobrom raspoloženju nema kraja. I dalje morate samo paziti na unos masne ili slatke hrane i možda unijeti više praktičnosti u maštanja.

LJUBAV

Otkako se Mars pokrenuo u zoni partnerstva, stvari kreću s mrtve točke, iako 4. donosi male napetosti i nesklad. Sada je dom mjesto prepuno ljubavi, suosjećanja i razumijevanja, a dobro je znati da se uvijek možete osloniti na najbliže. Nakon što se Venera pridruži vašem Jupiteru u astrološkoj zoni istinske ljubavi (20.), uživat ćete u najljepšim emocijama i posebnoj sreći. Ako ste slobodni, sada je pravo vrijeme izabrati iz bogate ponude i promijeniti status. Nervozu oko 23. riješite razgovorom.

NOVAC I POSAO

Prvih desetak dana proučavate svoje novčano stanje i planirate godišnji budžet do

zadnje sitnice, a neka vijest oko 10. bi mogla donijeti značajne promjene. Nakon toga smišljate nove ideje, učite i nastojite organizirati više stabilnosti u svojim neposrednim planovima (16.-17.). Možda vas je na to natjerala iznenadna nepovoljna vijest oko 4., ali dobrim odlukama i uz pomoć najbližih možete riješiti sve izazove. Koristite svoje talente i moć uvjeravanja važnih osoba.

ZDRAVLJE

Budite pažljivi u prometu ili dok hodate, kako ne bi došlo do nezgode, a oko 22. držite jezik pod kontrolom na poslu, čisto da ne izazovete neželjenu reakciju, što vas ponekad zna skupo koštati.

Reper Antonio

Martinović, poznatiji kao

Shin, snimio je cijeli spot

za singl Pet minuta

golube u Međimurju u društvu KUD-ovih

plesačica iz Nedelišća, Murskog Središća, Podturna i Zasadbrega

petak,

3. veljače 21:00

Fox bar

Čakovec

Slušaona

Ex-yu rock

20:00

Mamas and Tapas Čakovec

Koncert

Aleksandar Vešić

Zoran Schmitz

Miha Gyoerk

subota,

4. veljače

16:00

Fašnik

Zasadbreg Koncert

Rangers band

21:00

Meta bar

Čakovec

Koncert Kumovi

21:00

Paladin Čakovec

Koncert

Grupa Elixir

Dj David’s

20:30

Gradska kavana

Čakovec

Stand-up by Aleksandar

Lazić

Bez cenzure

22:20

Arcus Caffe

Čakovec

DJ Luksi

nedjelja,

5. veljače

16:00

Fox Bar Čakovec

Turnir u šahu

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

kamo za vikend

HARI MATA HARI zapjevat će u GOC-u 11. veljače

Prsten i zlatni lanac pjevat će sve generacije!

Piše: Dora Vadlja

Subotu, 11. veljače 2023. godine, rezervirajte za koncert Harija Mate Harija u dvorani GOC-a u Čakovcu.

Svoje hitove dobro poznate svim generacijama otpjevat će pred međimurskom publikom od 20:30 sati.

Ulaznice za parter iznose 130 kn, za tribinu 140 kn, a VIP barski stol za od 4 do

6 osoba 200 kn. Ulaznice možete nabaviti na stranici Eventim i na prodajnim mjestima Eventima. Lejla, Svi moji drumovi, Prsten i zlatni lanac, Strah me da te volim, Ostavi suze za kraj samo su

VELJAČA U CZK-u Rudar donosi odlične kazališne predstave

neki od hitova koji će raspjevati brojnu međimursku publiku u dvorani GOC-a. Nabavite ulaznice na vrijeme i dobro se zabavite, raspjevajte i rasplešite uz koncert Harija Mate Harija u dvorani GOC-a.

Nastupat će Teatar Gavran i Kazališna družina Gradu i svijetu

U Centar za kulturu Rudar 12. veljače dolaze Teatar Gavran s predstavom Savršeni partner i 26. veljače Kazališna družina Gradu i svijetu – Orbi et Urbi s po-

znatim hrvatskim glumcima Robertom Kurbašom, Krešimirom Mišakom te talentiranom međimurskom glumicom Nikom Levak. Riječ je o humorističnoj predstavi

Pizza s Krešom - Komedija u kojoj duhovitima nije do šale! Ulaznice možete rezervirati već danas na mrežnim stranicama Centra za kulturu Rudar.

Predstava Teatra Gavran je po popularnoj cijeni od 6,60 eura, a predstava Roberta Kurbaše i Krešimira Mišaka po 8 eura. (dv)

VEČER SMIJEHA uz

Aleksandra Lazića

Rezervirajte subotu za pravu dozu

humora

U petak na Forestroomu nastupat će samo ženski DJ-evi

Novosti vezane za 11. izdanje Forestlanda su headlineri Kiril Djaikovski, Buba Corelli, Jala Brat, ali i gotovo pedeset DJ-a koji će zapaliti pozornicu i šumicu u Međimurju te rasplesati desetak tisuća posjetitelja.

Na Forest Xi vraća se Dekova, jedan od najpopularnijih hrvatskih DJ-eva koji je

proveo lockdown u Kini i koji će donijeti dašak trendova u glazbi iz najvećih svjetskih klubova.

- Na Forestroomu u petak nastupat će samo ženski DJ artisti, želimo dati priliku, povećati zastupljenost i pokazati ravnopravnost i u glazbi, prva imena nam dolaze iz Slovenije, to su Rosana Rabuza i Risa

ZNANJE NAGRAĐUJE - NANCY TUCKER: PRVI DAN PROLJEĆA

Nancy Tucker: Prvi dan proljeća

kupon br: 1429

poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Brown, a za sve ostalo pričekajte ili jednostavno, dođite na Forest Xi, istaknuo je Krešo Biškup iz organizacije.

Ulaznice potražite u sustavu Entrio, na prodajnim mjestima Gradske kavane u Čakovcu, u Maximus servisu ili u restoranu Amadeus, kao i u svim trgovinama Tiska. (st)

U subotu, 4. veljače, od 20:30 u Gradsku kavanu Čakovec dolazi planetarno popularni ludbreški stand-up komičar Aleksandar Lazić koji se proslavio snimanjem humorističnih videa na Facebooku. Stoga, Međimurci i Međimurke, pripremite se za mnoštvo smijeha i zabave u centru Čakovca. Ostatak informacija vezanih za rezervaciju karata možete dobiti na broj 099/4229-866. (st)

7. veljače CZK Čakovec Stand-up comedy show NEMA. NA. ČEMU Aleks Curać Šaric

10. veljače Arena Varaždin Koncert Severina

11. veljače GOC Čakovec Koncert Hari Mata Hari

12. veljače CZK Rudar Mursko Središće Teatar Gavran Savršeni partner

14. veljače Prelog Preloški fašnik Puhački koncert grada Preloga

15. veljače

Mala scena Vinko Lisjak Čakovec Koncert Neki to vole vruće

17. veljače Tree Hill Belica Koncert Pila�

18. veljače Fox Bar Čakovec Fašnički trash party Meta Bar Čakovec Koncert Opća Opasnost

Chrissie ima osam godina i živi s poremećenom majkom koja joj ne daje jes�. Djevojčica doslovno umire od gladi…

Dvadeset godina kasnije s novim imenom i vlas�tom kćeri, Chrissie, sada Julia, rehabili�rana je i ponovno se suočava sa svijetom opterećena krivnjom i pitanjem zaslužuje li bi� majka nakon onoga što je učinila. Poglavlja se izmjenjuju između dječje i odrasle perspek�ve, a Tucker stvara gotovo nepodnošljivu napetost u obje vremenske linije dok se policijski krug približava mladoj Chrissie, a prošlost povlači Juliju natrag na mjesto zločina.

Dobitnik knjige Kate Bateman: Princeza i grof objavljene u prošlom broju je Spomenka Marciuš iz Nedelišća. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

VIKEND VODIČ MJESEČNI VODIČ

DOLAZE NAM pripreme za Forestland Xi

Pripremite se za najpopularniji festival na ovim prostorima

Detoksikacija

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

UPDATE NIVO, trgovina low carb proizvodima: Detoks može biti jednostavan i ukusan

TERME Sveti Martin: Opustite se u jedinstvenom Healthness resortu

MALIBU FIT iz Vučetinca: Vježbajte u centru za tness, masažu i pedikuru

VLADIMIR BELIĆ, trener u DG Sportu u Prelogu: Kako prepoznati da tijelo treba detoks?

PILATES STUDIO KK iz Čakovca: Jedinstveni reformer sustav za rastezanje mišića

PILATES STUDIO OBLIQUE: Moderni pilates s kreativnim vježbama

Model: Sanja Koprivec (str 7)

Foto: Zlatko Vrzan

VLADIMIR BELIĆ (36), voditelj sportskih sadržaja u DG Sportu Prelog, donosi korisne savjete

Kako prepoznati da je tijelo spremno za detoks?

Najbolji način detoksikacije je lagana mediteranska prehrana temeljena na cjelovitim žitaricama te obilju povrća i voća

u DG Sportu Hotela Panorama u Prelogu Vladimir Belić.

Početak godine vrijeme je za detoks.

Iako je to pojam koji je pomalo i izlizan u našem rječniku, detoksikacija je važna i nužna za naš organizam kako bismo se očistili od štetnih tvari.

Nakon blagdanskog veselja, obilja hrane, često alkohola, potrebno je napraviti reset i organizam staviti u balans.

Kako to postići, objasnio nam je voditelj sportskih sadržaja

Najbolji detoksikacijski čajevi!

• Zeleni čaj – dobiva se iz biljke čajevca. Radi se od svježih listova i sadrži tvar koje ubrzavaju metabolizam. Pun je an�oksidansa, i to onih koji nisu prisutni u voću i povrću. Ukratko, zeleni čaj slovi za najzdraviji čaj na svijetu.

• Čaj od đumbira – čaj je vatrenog okusa, pospješuje probavu i daje osjećaj sitos�. Đumbir je snažan an�oksidans.

• Čaj od šipka – čaj sadrži vitamin C i an�oksidanse. Preporučuje se za jačanje imuniteta i detoksikaciju kod prehlade i upala.

Ovaj 36-godišnjak, inače rođeni Priločanec, po struci je magistar kineziologije, a radi kao trener �itnesa u DG-u. Uz to što je trener, cijeli je život u sportu, igrao je rukomet, a nakon toga se prebacio na trčanje i biciklizam. Upravo je on jedan od glavnih pokretača sportskih aktivnosti u Prelogu. Polarna liga, ljetna kros liga, duatlon, triatlon, kao i organizacija različitih aktivnosti, a dok je u mogućnosti, i sam sudjeluje u njima.

Kako nam je rekao na početku razgovora, najbolji način detoksikacije je lagana mediteranska prehrana temeljena na cjelovitim žitaricama, obilju povrća i voća te ribi i niskomasnim mliječnim proizvodima.

ŠTO JE DETOKSIKACIJA?

Detoksikacija je čišćenje unutrašnjih organa tijela od toksina, zagađivača okoliša, hrane, štetnih bakterija i drugih tvari kao što su alkohol, lijekovi i paraziti. Ljudsko tijelo je dizajnirano da se riješi viška. Organi detoksikacije uključuju debelo crijevo, jetra, pluća, bubrege, kožu i limfne žlijezde.

- Kako bismo to sve uskladili, preporučuju se nemasna povrtna juha i variva pripremljena od brokule,

cvjetače, kupusa, kelja, prokulica i ostalih kupusnjača te korjenastog povrća. Uz to valja posegnuti i za biljnim čajevima koji su takozvani čistači organizma, rekao je Vladimir Belić.

Od ostalih korisnih savjeta Belić ističe kako je od voća prednost dana jabukama, kruškama i agrumima jer obiluju pektinom, prehrambenim vlaknom topljivim u vodi, koji se pokazao kao sredstvo za blago sniženje razine kolesterola u krvi.

Dan bi bilo odlično početi čašom mlake vode sa svježim sokom od jednog limuna. Citrusi su odlični alat za detoksikaciju tijela.

Ako nastojite smršavjeti, važno je da znate kako se toksini nakupljaju u naslagama masti.

Dok topite salo, bilo vježbom bilo dijetom, ti toksini se oslobađaju i završavaju u krvotoku.

Zato je iznimno važno piti puno tekućine, a najbolje je ako je ta tekućina biljni detoksikacijski čaj koji čisti organizam, napominje voditelj sportskih sadržaja.

Zato je važno izbjegavati extremne dijete i više se orijentirati na zdravu prehranu zajedno s tjejesnom aktivnošću. A moguće je kombinirati i saunu koja pospješuje izbacivanje toksina.

Antioksidansi su tvari koje štite organizam od

štetnog djelovanja slobodnih radikala. Antioksidansi za sebe vežu čestice slobodnih radikala te tako sprječavaju njihovu oksidaciju i stvaranje destruktivne lančane reakcije.

ZAŠTO JE VJEŽBA

DOBRA ZA

DETOKSIKACIJU?

Vježba je važan dio svakog detoksikacijskog programa. Kretanje tijela stvara uvjete da tijelo diše, rasteže, cirkulira i znoji se. Dobro je piti puno vode za vrijeme detoksikacije, tako da se koža može znojiti, a bubrezi mogu učinkovito �iltrirati toksine. Povećanjem unosa vode, kao i povećanjem rada srca i brzine disanja, vaše tijelo može učinkovitije istjerati neželjene toksine, masti i otpad.

KAKO VJEŽBA

DETOKSICIRA TIJELO?

Tjelovježba pomaže organima detoksikacije da

Najbolje vježbe za detoksikaciju

Lagana, nisko intenzivna aerobna tjelovježba dobra je za detoks jer se �jelo kreće, srce radi i pluća dišu duboko, ali unutar zone spaljivanja mas�. Trčanje, hodanje, biciklizam, ples i plivanje primjeri su aerobnih vježbi. Pokušajte vježba� brzinom kojom možete ravnomjerno disa� i nastavi� razgovor. Poze iz joge su također korisne jer su neke specifične za detoks određenih organa. Neke vrste joge, pilatesa i borilačkih vješ�na uključuju i aerobnu komponentu.

optimalno funkcioniraju jednostavno tako da ih pokreće. Kretanje tijela pomaže u cirkulaciji krvi i limfe.

Što više cirkuliraju, to jetra i limfni čvorovi više mogu obavljati posao či-

šćenja i pročišćavanja krvi i limfe.

Probavni sustav će funkcionirati dobro i r edovito s redovitim vježbanjem. Kada vježbate, duboko dišite plućima. Kisik koji udišete putuje kroz krv u mozak i mišiće.

Pluća povećavaju svoj kapacitet kako jača srčani mišić, a oni proizvode i ispuštaju ugljikov dioksid kao otpadni proizvod aerobne vježbe. Koža se čisti iznutra prema procesu čišćenja znoja. Mnogi toksini mogu se ukloniti kroz kožu znojenjem. Još jedan način kako vježbanje pomaže u detoksikaciji tijela je smanjenje potkožnog masnog tkiva tijela. Toksini se pohranjuju u masnom tkivu tijela. Stoga, kada se masno tkivo smanjuje kao posljedica aerobne vježbe, toksini se oslobađaju i mogu se eliminirati kroz organe za čišćenje.

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Vladimir Belić jedan je od glavnih pokretača sportskih sadržaja u Prelogu

PILATES STUDIO KK iz Čakovca

Jedinstven sustav vježbanja na reformeru dostupan i u Čakovcu!

Pilates studio KK prvi je studio pilatesa ovoga tipa na našim prostorima koji uključuje vježbanje u malim grupama pod okom certificirane instruktorice pilatesa Ksenije Kos. Studio se nalazi na adresi Ivana Gorana Kovačića 10 u Čakovcu. Vježbe se izvode isključivo na spravama za pilates; reformeru i wunda chairu.

ŠTO JE TO REFORMER, SPRAVA NA KOJOJ SE VJEŽBA U PILATES

STUDIJU KK?

Reformer se sastoji od okvira u obliku kreveta i pokretnog dijela nalik na polovicu

Vježbe na reformeru pravi su izazov za vaš core ili powerhouse, odnosno centar �jela, čime pos�žete snagu, mobilnost, balans, izdržljivost i koordinaciju.

kreveta koji je za okvir spojen oprugama te dijelova kojim se koristimo tijekom izvođenja pojedinih vježbi, kao što su trake za potezanje, kutija za sjedenje, štanga za noge, nasloni za glavu i ramena. Svi se ti dijelovi namještaju za svakog vježbača individualno, ovisno o �izionomiji, snazi i razini koju su savladali. Vježbanje na reformeru praktično je za cijelo tijelo i gotovo da nema tog mišića i zgloba koji pritom nećete aktivirati i pokrenuti. Odličan je za svakog početnika jer sprava daje potporu i stabilnost tijekom izvođenja vježbi što vježbanje čini iznimno sigurnim.

KAKO DJELUJE VJEŽBANJE NA REFORMERU?

Bilo zbog trudnoće, sjedenja na poslu ili žonglira-

nja sa svim obvezama, žena nema dovoljno vremena za sebe i vježbanje. Zbog toga se često kod mišića izgubi tonus i nakupi previše masnog tkiva te se upravo za te zone pilates reformer pokazao kao odlično rješenje, i za estetiku i za jačanje dubinskih mišića. Kako se na pilates reformerom jačaju i trbušni i leđni mišići, time se također poboljšava i postura tijela. Paradoksalno, često će vam puta vježba biti teža s manje opruga jer sprava podupire manje vaše težine i morate kontrolirati i stabilizirati svoje tijelo i spravu iz centra tijela ili corea.

KOJE SU PREDNOSTI VJEŽBANJA

NA

REFORMERU?

Na reformeru se može izvoditi više od 500 različitih vježbi. Ima kliznu podlogu na kojoj tijekom vježbanja možete ležati, sjediti, klečati, stajati.

1. ISTEZANJE

• Gotovo u svakoj vježbi zbog opruga imamo istezanje te �me dobivamo ljepše, izduženije mišiće.

2. POSTURA

• Zbog pomične podloge konstantno trebamo ak�vira� duboke mišiće trupa i leđa i uvijek radi cijelo �jelo, što je izrazito bitno za kvalitetnu posturu �jela.

3. OPUŠTANJE

• Kako je reformer sprava koja će od vas traži� 100 % koncentracije �jekom cijelog vježbanja zbog nestabilne, klizajuće podloge, vaš će fokus bi� preusmjeren od svakodnevnih briga u fokusirano vježbanje.

Pilates studio

Ksenija Kos iz Pilates studija u Čakovcu na adresi Ivana Gorana Kovačića 10 transformirat će vaše �jelo i pos�ći izduženi, ženstveni oblik �jela, ali i bolji osjećaj.

T: +385 99 480 7777 E: pilatesstudiokk@gmail.com

MALIBU FIT u Vučetincu

Vježbajte u centru za tnes, masažu i pedikuru u Vučetincu!

Centar za �itnes, masažu i pedikuru MaliBu �it u Vučetincu kraj crkve privlači sve više vježbača i rekreativaca. Čak 120 metara kvadratnih pretvoreno je u centar �itnesa bračnog para Vuković.

Prostor je savršeno uređen za rekreaciju i treninge, a osim toga, nude planove treninga i prehrane te individualno i grupno vježbanje. Nakon treninga, opustite se uz brojne vrste masaža koje nude.

Kako je mnogima potrebna pomoć i dodatna motivacija pri prelasku na zdraviji i aktivniji način života, pristup svakom klijentu je individualan, što znači da pri upisu u

centar �itnesa MaliBu �it možete računati na stručno vodstvo dugogodišnjeg trenera. Sprave za vježbanje namijenjene su za osobe s prekomjernom težinom, rekreativce, profesionalce i sportaše koji se žele posvetiti svom tijelu i izgledu. Uz njih možete postići željene ciljeve, odnosno mršavljenje, snagu ili masu.

Radno vrijeme centra je radnim danom od 8 do 11:30 te od 16 do 22 sata, a subotom od 8 do 11 sati i od 16 do 19 sati.

Dodatne informacije potražite u centru MaliBu Fit, na njihovoj stranici na Facebooku ili na broju telefona 091/5050-138.

Naglasak u vježbanju je na ekscentričan dio pokreta, odnosno kada se mišić izdužuje prilikom opiranja otporu i to kroz puni obim pokreta zbog čega pilatesom oblikujete lijepe i vretenaste mišiće.

„IN 10 SESSIONS YOU'LL FEEL THE DIFFERENCE, IN 20 YOU'LL SEE THE DIFFERENCE, AND IN 30 YOU'LL HAVE A NEW BODY.”

1) NE PRESKAČITE DORUČAK

• Preskakanje doručka neće vam pomoći u mršavljenju, napro�v. Ako ujutro ne unesete u organizam potrebne nutrijente, osjećat ćete glad kroz dan a moguće je i da ćete se naći ruku punih brzih grickalica.

2) PRAKTICIRAJTE REDOVITE

OBROKE - SVAKA 2/3 SATA

• Redovi� obroci (po mogućnos� u isto vrijeme svaki dan) pomažu ubrzavanju metabolizma i topljenju masnog tkiva. Op�malno je jes� 3 glavna obroka i 2 međuobroka.

3) UNOSITE DOVOLJNO

POVRĆA I VOĆA

• Osim što je niskokalorično, bez mas� i bogato vlaknima - što je ključno za gubitak kilograma, povrće i voće bogato je vitaminima i mineralima nužnim za održavanje zdravlja organizma.

4) UŽIVAJTE U KRETANJU

• Već smo naveli neke od benefita ak�vnog s�la života. Kretanje će vam svakako pomoći potrošnji kalorija ali i sveopćem boljitku organizma. Pronađite ak�vnost u kojoj uživate, nemojte se sili� na one koje vam ne odgovaraju jer je cilj da vam to postane dio ru�ne i s�la života.

5) PIJTE PUNO VODE

• Ponekad žeđ zamijenimo glađu i zna se desi� da unesemo više kalorija, a bilo je dovoljno popi� čašu vode. Također, prije obroka popijte 200 ml mlake vode - voda će vas zasi�� i napuni� vam želudac pa ćete manje pojes�.

6) JEDITE HRANU BOGATU VLAKNIMA

• Takva vas hrana dulje drži si�ma. Vlakna se nalaze u biljnim namirnicama - voću, povrću, zobi, kruhu cjelovitog zrna, smeđoj riži i tjestenini i grahoricama.

7) ČITAJTE ETIKETE NA PROIZVODIMA

• Kad se naviknete čita� sastojke na ku�jama prehrambenih proizvoda bit će vam puno lakše odabra� zdravije opcije.

8) PAZITE NA TRIK 20 MINUTA

• Potrebno je naime čak 20 minuta da želudac iskomunicira mozgu da je pun. Stoga jedite sporije kako biste na vrijeme znali da ste si�.

9) NEMOJTE SI BRANITI OMILJENU HRANU

• Kad si uskraćujete omiljenu hranu samo ćete još više žudje� za njom. Zamijenite samo tradicionalne namirnice onima smanjenog udjela ugljikohidrata i bez šećera iz asor�mana Update Nivo, te pripazite da ne pretjerate u dnevnoj dozi unosa škroba.

10) NEMOJTE IMATI ZALIHE NEZDRAVIH NAMIRNICA

• Kako biste izbjegli napast, jednostavno nemojte kod kuće ili pri ruci ima� nezdrave grickalice, čokolade ili gazirana pića. Radije ih zamijenite Update Nivo proizvodima.

11) SMANJITE UNOS ALKOHOLA

• Dovoljno je reći da klasična čaša vina ima kalorija koliko i komad čokolade.

12) PLANIRAJTE OBROKE UNAPRIJED

• Planirajte obroke barem dan ranije - Idealno bi bilo isplanira� sve obroke tjedan dana unaprijed da biste izbjegli duže periode bez hrane i pregladnjivanje. Tjedna lista za kupovinu također vam može bi� od pomoći.

13) IZBJEGAVAJTE DOSTAVU HRANE

• Ako radite u uredu hranu ponesite od kuće i izbjegavajte naručivanje dostave.

14) NE IDITE SPAVATI GLADNI

• Zaboravite na ono “ne jes� nakon 18h” jer to vrijedi samo za one koji liježu u 20h. Jedite dva sata prije odlaska na spavanje tako organizam nećete ostavi� bez hrane sa�ma jer on tada počinje za hranu razgrađiva� mišićno tkivo.

15) PAZITE NA SOL

• Umjereno solite hranu - namirnice u sebi imaju određenu količinu soli pa dodatno soljenje često nije potrebno.

NAMIRNICE KOJE DEBLJAJU - ZAMIJENITE

Kvalitetu života poboljšajte prehranom, kretanjem i odmorom!

Ako želite smršaviti, osjećati se bolje, energičnije, bolje spavati, ojačati imunitet i popraviti sveukupno stanje organizma, evo što vam je činiti…

Muči vas višak kilograma i općenito se osjećate bez energije? Loše spavate, naduti ste i često ste umorni? Imate problema s tenom, povišenim krvnim tlakom, patite od glavobolja? Imate učestale i nagle žudnje za hranom? Ako ste se prepoznali u jednoj ili više navedenih situacija, vrlo je vjerojatno da u organizam unosite previše ugljikohidrata i ra�iniranih šećera. Ako se usto i slabo krećete, razloga za promjenu ima napretek.

Dobra vijest je što put do željene �igure i zdravijeg, snažnijeg, otpornijeg organizma ne mora biti mučno iskustvo ni unaprijed izgubljena bitka isprepletena gladovanjem i odricanjem hrane koju obožavate. Dovoljno je tek u prehranu uvrstiti namirnice i proizvode sa smanjenim udjelom uljkihodirata i bez dodanih šećera, te prigrliti aktivniji stil života.

Cijeli je niz opravdanih razloga zbog kojih su režimi prehrane sa smanjenim udjelom ugljikohidrata toliko popularni, a svi oni vode k istom cilju - sveopćem boljem stanju organizma.

KAKO IZBJEĆI

UGLJIKOHIDRATE Jedan od najčešće spominjanih bene�ita low carb prehrane je dakako mršavljenje. Naime, smanjen unos škroba i šećera poboljšat će osjetljivost vašeg organizma na inzulin i smanjiti potrebu za inzulinom. Inzulin je hormon sa snažnim anaboličkim djelovanjem koji inače “čuva” masno tkivo. Kod visokih razina inzulina česte

su upale, ali i manji osjećaj sitosti. Jednom kada uspijete stabilizirati glikemiju uz pomoć low carba primjetit ćete i dodatni bene�it - smanjenje žudnje za slatkim i nestanak napadaja gladi.

U praksi, low carb prehrana podrazumijeva izbacivanje šećera te šećerom i škrobom bogatih namirnica kao i procesiranih industrijskih proizvoda. A otkad se u Hrvatskoj, a i u Čakovcu pojavio Update Nivo kojeg predstavljamo na stranici pored, to je postalo daleko lakše. Trgovina i pekara s najširim izborom namirnica i proizvoda smanjenog udjela ugljikohidrata i bez dodanih šećera, ovakav je način prehrane učinila dostupnim. Biti na low carb režimu u praksi znači da ne morate izbaciti tjestenine, kruh, pohano, čokoladu, kolače, pizzu, grickalice ni sokove. Sva omiljena jela za kojima biste inače žudjeli i patili se.

KRETANJE I ODMOR

Drugi element za vaš kvalitetniji život je kretanje - nemojte se odmah hvatati za glavu. Ne morate se upisati u teretanu niti nužno forsirati sportske aktivnosti. Započnite duljim šetnjama. Fokusirajte se na svjesno i pravilno disanje. Protegnite se temeljito svaki dan ujutro i navečer i tako osvijestite iznova svoje mišiće. Produljujte šetnje ili pojačavajte intenzitet s vremenom. Ubrzo će vam tijelo samo tražiti ativniji pristup. Plešite u stanu ili u prirodi, vozite bicikl na posao… toli-

ko je raznih i jeftinih načina za pokrenuti se. Dajte šansu svome tijelu da vas iznenadi i pokaže vam koliko žudi za kretanjem. Prednosti aktivnog stila života teško je i pobrojati no garaniramo vam da ćete se osjećati sretnije. Vježbanjem organizam otpušta endor�ine koji proizvode pozitivne osjećaje. Brže ćete i lakše mršavjeti jer redovita �izička aktivnost pospješuje metabolizam i tako sagorjeva kalorije. Imat ćete blistav ten jer znojenje pri vježbanju otvara pore što pomaže otpuštanju nakupljenih toksina. Poboljšat će vam se kvaliteta sna jer tjelesna temperatura nakon vježbanja opada, pomažući vam da zaspite.

Kvalitetan san i odmor osnova su zdravlja. Pobrinite se o svom spavanju. Nemojte lijegati s mobitelom u ruci, pokušajte jednostavnim vježbama disanja, poput dubokih i sporih udaha i izdaha dok brojite do pet, opustiti mišiće i živce. Ako pod stresom od obaveza, stavite ih na papir prije odlaska u krevet i krenite ih rješavati ujutro umejsto da o njima brinete u krevetu.

Spomenuli smo tri osnove na kojima se bazira vaš put do željene �igure i općeg boljitka organizma: prehrana, kretanje i kvalitetan odmor. Kako biste ove promjene pretvorili u vaš novi i dugotrajan stil života, pripremili smo vam i popis praktičnih savjeta za svaki dan. Sigurno neke od njih znate, no nije zgorega podsjetiti se.

Update Nivo trgovina i pekara, Planinarski put 8, Čakovec radno vrijeme: pon – pet: 7 – 19, sub: 8 – 13

kontakt: 040/314-439 webshop: www.updatenivo.hr

UPDATE NIVO, trgovina low carb proizvodima

Može li detoks biti jednostavan, a ukusan?

Detoks, odnosno čišćenje organizma od štetnih tvari valjalo bi provoditi od jednom do triput godišnje. Najčešće potrebu za detoksikacijom osjećamo zbog eventualnog viška kilograma ili zbog utjecaja teških namirnica koje smo konzumirali tijekom prethodnog razdoblja. Detoksikacija ubrzava proces neutralizacije ili eliminacije otrova iz ljudskog tijela i na taj način nas štiti od bolesti.

Među brojnim planovima detoksikacije organizma su i oni koji uključuju specijalnu dijetu, bilje, tehnike disanja, hidroterapije i

vježbanje. Zato što počesto svi ti planovi iziskuju i posebno vrijeme i �inancijski su zahtjevni, većina nas nikad ni ne započne. Odsad vaš detoks ne mora biti kompliciran ni zahtjevan, štoviše, može čak biti i ukusan. Jasno je da biste tijekom detoksa iz prehrane trebali izbaciti teške namirnice – ponajprije ugljikohidrate, šećere i alkohol. K tome, važno je obilno hidratizirati organizam.

KOJI SU SIMPTOMI PREZASIĆENOSTI ORGANIZMA?

Neki od simptoma da vam je potrebna detoksi-

SLANI KETO ZALOGAJČIĆI

Sastojci:

• 2 cijela jaja i 2 bjelanjka

• 150 g krem-sira

• 60 g univerzalne mješavine low carb brašna Update

• 40 g bademova brašna

• 10 g psiliuma

• 3 g guar gume

• prašak za pecivo (8 g)

• sol po ukusu (1 žličica)

• 4 žlice hladno prešanog ulja

• 70 g ribane mozzarelle (ili nekog drugog lako topivog sira)

• 100 g nasjeckane pancete

• 2 žlice bučinih sjemenki

• 2 žlice sjemenki suncokreta

• po želji: žličica češnjaka u prahu

DONOSIMO LOW CARB RECEPTE, pripremite ih sami!

Osvježavajući sok od đumbira i jabuke Update

• 1,8 dl low carb soka od đumbira i jabuke Update

• 0,2 dl soka limete

Sastojke stavite u vrč i pomiješajte ih ne tresući. Ulijte u čašu s dosta leda, ukrasite štapićima cimeta i ružmarina, kriškom jabuke i limete.

Priprema:

Jaja, sir i suhe sastojke izmiksa�, doda� doda� ulje, mozzarellu i pancetu te ostavi� 1 ili 2 minute da se zgusne. Žličicom stavlja� hrpice (cca od 3 do 4 cm) na papir za pečenje te peći oko 15 min na 190 °C.

kacija uključuju neobjašnjiv umor i nedostatak energije, lošu probavu i nadutost, glavobolju, poremećaj koncentracije, slabije pamćenje, poremećaj menstrualnog ciklusa, iritiranu kožu i alergije.

KOJE PROIZVODE IZ

TRGOVINE UPDATE

UKLJUČITI U DETOKS?

Update Nivo iz Čakovca pritom je vaš idealan partner u detoksu jer nudi više od stotinu namirnica i proizvoda sa smanjenim udjelom ugljikohidrata i bez dodanih šećera. Na taj se način zapravo ne morate odricati omiljenih jela ni okusa, dovoljno je za njih upotrijebiti proizvode Update Nivo. Za proces detoksa izdvojili smo nekoliko hit proizvoda iz asortimana Update Nivoa koji će vam biti vjeran saveznik u čišćenju organizma.

Prvi među njima su negazirani low carb voćni napici Update. Svi imju za čak 80 % smanjen udio ugljikohidrata, bez dodanih su šećera, niskokalorični, a jedna boca voćnog napitka sadrži između 200 i 1000 mg vitamina C (ovisno o okusu koji odaberete), stoga se taj voćni napitak preporučuje i za jačanje imunološkog sustava za hladnijeg vremena. Mi smo odabrali Update Fruit Drink C2000 Jabuka 800 ml jer nam se posebno dopada okus jabuke, ali vi možete

birati među okusima papaja-mango, kumkvat-menta, jagoda -guava, bazga-limun, šljiva, mango-marakuja ili tropical multivitamin.

Kako biste i tijekom detoksa uvijek uz sebe imali zdrav i lagan izvor energije, preporučujemo vam žitne pločice bez dodanog šećera Update. Te pločice ne uzrokuju značajan porast razine šećera u krvi, ali hrane tijelo. Izvrsne su i za gašenje želje za slatkim. Kušajate sve okuse: jagodu, bananu, kokos, jabuku i višnju. Sve imaju smanjeni udio ugljikohidrata, 81 % manje šećera i 80 % više proteina u usporedbi sa srodnim proizvodima.

KAKO FUNKCIONIRA

DETOKS AKO

VJEŽBATE?

Ako ste uz detoks počeli i vježbati, Update Nivo ima i tu najboljeg partnera za vaš trening – cijelu paletu ukusnih, osvježavajućih napitaka s L-karnitinom, taurinom, kromom i vitaminom C. Podići će vaš trening na višu razinu bez opterećenja vašeg tijela viškom ugljikohidrata ili šećera. Krom u tim napicima sudjeluje u održavanju normalne razine šećera u krvi i pridonosi normalnom metabolizmu makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina i naravno masti). Na taj način je s pravom zaslužio časnu titulu “sagorjevača masti”, engl.

Virgin mojito Update

• 1/2 limete

• 10 lis�ća mente

• 0,6 dl low carb soka kumkvat menta Update

• 2 dl gazirane vode

LOW CARB KEKSI OREO

Za kremu:

• 100 ml kokosova šlaga (ili punomasnog vrhnja za šlag bez šećera)

• 50 g grčkog jogurta (ili punomasnog kiselog vrhnja)

• sok 1/2 limuna

• ekstrakt (prah) vanilije

Sastojci za kekse:

• 100 g univerzalne mješavine brašna Update

• 25g praha sirovog kakaa

• 30 g sladila od eritrita i stevije Update KETO

• 1/4 praška za pecivo

• 1 žličica ekstrakta vanilije ili praha bourbon vanilije

• 35 g kokosovog ulja, rastopljenog (ili maslaca)

• 3 žlice bademova mlijeka (ili vrhnja za šlag ili kokosova mlijeka)

• prstohvat soli

fat burner. Dostupni su u 4 ugodnim okusima, nama se posebno dopao KETO Fat burner, okus tonika.

Sve spomenute proizvode možete potražiti u trgo-

Priprema:

Od svih sastojaka za kekse zamijesite glatko �jesto (po potrebi dodajte još 1 ili 2 žlice mlijeka da ne bude pretvrdo) te razvaljajte između 2 papira za pečenje na do 5 mm debljine. Modlicom ili čašom režite krugove cca 4 cm promjera, stavite na papir za pečenje te pecite oko 8 min na 180 °C.

Dok se keksi peku, izmiksajte čvrs� šlag, dodajte jogurt i ostale sastojke za kremu (po želji možete malo i zasladi� od eritrita i stevije Update KETO sladilom).

vini i pekarnici Update Nivo na adresi Planinarski put 8 u Čakovcu ili njihovoj mrežnoj trgovini na www.updatenivo.hr s koje dostavljaju na području cijele Hrvatske.

U potrazi ste za promjenom? Ponekad se ona nalazi bliže nego što mislimo. U nastavku saznajte više informacija o jedinstvenom healthness resortu s lokacijom u Međimurju, a u kojem ćete pronaći odgovore na gotovo sva svoja pitanja o zdravlju te promjeni svojih navika na bolje.

Healthness resort jedinstven u Europi, s lokacijom u Međimurju

HEALTHNESS KONCEPT JEDINSTVEN U EUROPI

Healthness koncept i program koji on obuhvaća rezultat je vlastitog znanja Termi Sveti Martin, utemeljenog na holističkoj �ilozo�iji dr. Rudolfa Steinera, znanosti koju predstavlja, skladu duha i tijela kao glavnog izvora zdravlja i sreće, što ga čini jedinstvenim u Europi. Aparat kojim se to izvodi možda je poznat svijetu, ali očitavanje rezultata kao i njihova analiza, savjetovanje te kombinacija terapija koje planiraju healthness menadžeri, uključujući visokofrekventne terapije, �itoterapiju, lokalnu i zdravu gastronomiju, kao i alternativne radionice jedinstveni su i mogu se doživjeti samo u Termama Sveti Martin.

ALTERNATIVA PODRŽANA

MEDICINOM

Usluge uključene u program podržane su tradicionalnom medicinom (poput krvnih pretraga i ultrazvuka) koja potvrđuje da nema odstupanja kada su u pitanju analize koje se rade u healthness centru Termi. Sam program je namijenjen u preventivne i kurativne svrhe. Najvažniji aspekt programa je metodologija za mjerenje uspjeha kada je u pitanju praćenje posljedica cjelokupnog programa, uz uvjet da

se gost pridržava svega propisanog. To čini rezultate programa vidljivima i mjerljivima.

SKUP AKTIVNOSTI

I METODA ZA BOLJE ZDRAVLJE POJEDINCA

Da bi to postigli, upotrebljavaju neke od jedinstvenih usluga i proizvoda, kao što su Body Vitality Scan, blagotvornu termalnu vodu, prvoklasnu domaću, organsku hranu lokalnih OPG-ova te jedinstveni, vlastiti biodinamički vrt. Tu su i dodatni mindfulness programi koji pružaju novo iskustvo s ekskluzivnim proizvodima i tretmanima, CannaBio holistički centar koji nudi nekonvencionalno, ali učinkovito suportivno liječenje, posebne healthness sobe, linije organske i prirodne kozmetike, kao i alternativne i inovativne radionice.

ZDRAVA I LOKALNA

PREHRANA KAO PRVI KORAK

K BOLJEM OSJEĆAJU

Cijela strategija Termi usmjerena je na učenja dr. Rudolfa Steinera, biodinamičku poljoprivredu i pravila zdrave prehrane, kao i njegov holistički pristup u postizanju sklada između uma, tijela i duše. Glavne karakteristike ponude hrane u restoranima diljem

Resorta su da je domaća, zdrava i lokalna. Više od 80 % sastojaka koji se upotrebljavaju u Resortu proizvedeni su lokalno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja Resort svakodnevno opskrbljuju isključivo sezonskim, svježim i kvalitetnim namirnicama. No, u Termama Sveti Martin, osim što možete okusiti neka od najboljih jela u regiji, healthness menadžer vam može pomoći u izradi individualnog plana prehrane.

VLASTITA PROIZVODNJA, RIJETKOST U HOTELIJERSTVU

Kako bi ponudili kvalitetna, zdrava i nutritivno bogata jela, buffet koji možete pronaći u Termama uključuje i hranu koju sami pripremaju u vlastitoj kuhinji - poput jogurta, maslaca, džemova, kruha od batata ili banane, granole, pudinga od sjemenki chia, zobenih pahuljica, njoka od bundeve ili batata, ukiseljenog povrća, domaćih keksa i čokolade, kao i zdravi čips od batata. Sve slastice, torte i kolači također se rade “u kući” na temelju organskih sastojaka i domaćeg lokalnog meda umjesto ra�iniranog šećera.

LJEKOVITA

TERMOMINERALNA VODA

healthness ponude, zaputite se u Terme Sveti Martin i istražite svijet zdravlja na dlanu. Sudjelujte u funkcionalnim treninzima u sklopu sportske dvorane ili odaberite program joge i meditacije te se posvetite jačanju vlastite snage tijela i uma. Više informacija potražite na www.termesvetimartin.com.

Glavna točka opuštanja u Termama Sveti Martin i healthness programa i najvažnija stvar za smanjenje stresa je termalna voda. Boravak od 20 minuta u ljekovitoj termomi-

neralnoj vodi Terma Sveti Martin koja je stara više od 43.000 godina učinit će čuda kako za tijelo, tako i za um. Blagotvorno djeluje na bolesti središnjeg živčanog sustava i ima pozitivan učinak na ortopedske probleme. Stimulira limfni sustav i pomaže kod ginekoloških, metaboličkih i psihosomatskih bolesti. Voda je dobra i za srce i detoksikaciju te održava optimalnu razinu pH u tjelesnim tekućinama, a također smanjuje rizik od moždanog udara.

Poželite li i vi osjetiti sve čari

Četvrti put Čakovec trči u ljeto!

Iako je ostalo gotovo pet mjeseci, Čakovec se priprema za najsportskiji ulazak u ljeto! #CK10 čakovečki je noćni cener i tradicionalna utrka u kojoj preko šest stotina trkača trči rutu od 5 i 10 kilometara po ulicama grada. Što je tu posebno? Trči se na prvi dan ljeta 21. 6., početak je u sam sumrak,

u 21:06, a utrka završava u dubokoj noći na Trgu Republike u Čakovcu. Jedinstvena je ovo utrka na sjeveru, ali i jedna od najpopularnijih:

- Iznimno nam je drago da je utrka prepoznata kao tradicionalna, sportska i turistička manifestacija u Čakovcu, pa i u Međimurju. Cilj ove utrke je da što više ljudi okusi čari trčanja

u profesionalnom, poticajnom i predivnom okruženju noćnog Čakovca, rekao je jedan od organizatora Krešo Biškup.

- Utrka je ta u kojoj onaj prvi ima poseban motiv, ali i onaj koji je hrabar da se po prvi put okuša, nije najbrži, ali želi vidjeti kako je to trčati kada sam start traje nekoliko minuta!

Pilates studio oblique iz Pribislavca

Utrku podržava i AC Baumgartner Suzuki koji je osigurao startno vozilo i osigurava utrku ispred prvog i iza posljednjih trkača novom Suzuki Vitarom Hybrid. Posebni su gosti utrke zaposlenici kolektiva Humane Nove koji su po prvi puta trčali utrku 2022., a ponovo trče s nama i ove godine! Startnine potražite u sustavu Entrio!

Stvaramo moderni pilates s kreativnijim vježbama

Pilates studio Oblique započeo je s radom u listopadu 2021. godine iz velike ljubavi prema pilatesu, vježbanju i zdravom načinu zivota općenito.

Studio je pokrenula Sanja Koprivec, licencirana instruktorica pilatesa, sa željom da što više ljudi motivira na tu vrstu treniranja.

Tijelo koje trpi nepokretljivost često ispolji tu ograničenost u raznim bolestima i deformacijama u srednjoj dobi, dok su kod mlađih generacija problemi izraženiji i prije.

Što je mat pilates?

Mat pilates ili pilates na prostirci metoda je vježbanja vlastitim tijelom, a kao dodatno opterećenje upotrebljavaju se razni rekviziti kao bučice, trake za gluteus, štapovi, male i velike lopte.

Vježbanjem pilatesa dolazi do ispravljanje posture, ujednačavanje asimetrije u tijelu, jačanje trupa i donjih ekstremiteta.

moderni pilates je dinamičan, kreatiVan i izazoVan

tijela, no vidljivi su već nakon prvih nekoliko mjeseci.

Netko će prije ojačati noge, netko ruke, netko mišiće trbuha ili leđa, ovisno o tome koliko je izražena problematika u pojedinim dijelovima tijela.

PILATES STUDIO OBLIQUE

Industrijska 28, Pribislavec, 40000 Čakovec

T: +385976992799

E: info@oblique-pilates.com

W: www.oblique-pilates.com

Vježbajte za fizički neoVisnu starost Cilj i misija instruktorice pilatesa Sanje Koprivec je osvijestiti što veći broj vježbača na kretanje tijela i mišića kao organa koji su neophodni za kompletnu zdravu sliku čovjeka, tjelesno i mentalno jer će nas oni učiniti dugovječnijim i osigurati nam fizički neovisnu starost

Njegujemo klasični pilates i na njemu baziramo razvoj novog modernog pilatesa kojem pridodajemo nove elemente i varijacije vježbi koje čine pilates dinamičnijim, kreativnijim i izazovnijim.

Treninzi su zahtjevni i intenzivni, a opet ugodni i vrlo zadovoljavajući za klijente.

Vježbanje je općenito kontinuiran rad i rezultati su različiti ovisno o stanju

“Želimo da se naši klijenti ugodno osjećaju u studiju i sa zadovoljstvom izgrađuju svoje tijelo. Brojimo oko 90 aktivnih članova i u mogućnosti smo povećati kapacitet za još oko 30-40 ljudi, s obzirom na današnju veličinu studija. Tek smo započeli sa svojim razvojem i u planu nam je biti na usluzi postojećim i budućim klijentima još desetljecima, rekla nam je instruktorica pilatesa Sanja Koprivec iz Pilates studija Oblique.

Stvaramo novi moderni pilates, koji će vas kao ženu osnažiti, učiniti mobilnijom i fleksibilnijom, istaknuti gracioznost i elegantnost u vašem svakodnevnom pokretu.

Čakovečka špica

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Za Katarinu i Tonija neizostavne su sunčane naočale kao modni dodatak

David i Ana simpatičan su par sa špice

Ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović ponosno je šetao s najmlađim članom obitelji

Lidija odlično uskladila zeleni šal i rukavice

Helena i Bernarda znaju binirati bijelu boju s

Danica nam je podarila osmijeh

Jana u odličnom dugom, crnom kaputu

Lucija nosi efektan crno-sivi šal

Martina Božić fura crno

Obitelj Hranilović

24. 08. - 23. 09.

LJUBAV

Na rasporedu su važni razgovori s partnerom (možda i poslovnim) u prvih deset dana, a baš 10. dolazi do konačnog rješenja, ma kakvo no bilo. Važno je znati baš sve informacije, kako bi se dogovoreno poštovalo, no očekujte moguće novosti u zadnji čas! Više zadovoljstva nalazite u samostalnom ili zajedničkom planiranju dugoročnih ciljeva ili netko izvan vašeg kulturnog kruga privlači vašu pažnju, a istovjetnost ideala otkrivate oko 15. Dani puni strasti su 19.-20.

NOVAC I POSAO

Dobro proučite sve financijske obveze, naročito od 11., i bacite se na organiziranje di-

jeljenih resursa s puno truda i zalaganja. Možda vas je nešto uznemirilo 3.-4., ali do 16., sve ćete postaviti na svoje mjesto i osigurati dugoročni mir. Odluke i procjene su vam nepogrešive (17.-18.), a nakon 20., ionako prosperitetna situacija u profesionalnim zbivanjima postaje još bolja. Iskoristite prisutnost Venere u toj zoni i uz podršku pretpostavljenih ostvarite značajan napredak. Pun Mjesec (5.) stavlja naglasak na neki trošak.

ZDRAVLJE

Mali nemiri u prvom tjednu ne smiju vas previše omesti, već trebate držati kontrolu nad podsvjesnim porivima. Oko 23. usmjerite mentalnu i psihičku snagu na suradnju u timu.

mjesecni horoskoP

Jarac

22. 12. - 20. 01.

LJUBAV

Napetosti, impulzivno ili nepredvidljivo ponašanje u vezi novca može dovesti do razmirica s ljubavnim partnerom (3.-5.), pa su komunikacije malo poremećene, no sve riješite toplim razgovorom. Brzo se pokazuje da je bolje naći razloga za zagrljaje (7.-8.), kada pokazujete da ste u drugačijim, opuštenim okolnostima skloni romantici i uzbudljivim igricama. Vaš dom je mjesto prepuno emocija i sreće, naročito nakon 20., pa možete i poboljšati uvjete stanovanja.

NOVAC I POSAO

U prvim danima ste zamišljeni, pripremate nove odluke, a 10. može donijeti veliku odluku. Zatim radite na godišnjem

LJUBAV

Malo ste frustrirani što je partner sa svojim potrebama u prvom planu, pa uz nešto drame tražite da se i vas primijeti, u vrijeme Punog Mjeseca (5.). Najbolje je da pokažete koliko vam veza znači, pronađete opet zajedničke ideale, a i ljubavni užitak je sada nešto čemu se možete prepustiti, s puno slatkih strasti i dubokog emocionalnog povezivanja. Nakon 20., mogli biste na neko putovanje ili barem zajedno istraživati druge kulture. Puno više razgovarate s partnerom i postavljate temelje stabilnosti.

NOVAC I POSAO

Oko 3.-4. prilično vas uznemirava situacija s osobom od autoriteta na poslu,

no imate načina sve ublažiti. Puno je planiranja ili razgovora sa šefovima na radnom mjestu, a oko 10. donosite konačnu odluku: možda dolazi do velike promjene ili konačno odustajanje od nekog plana. Novčane obveze i upravljanje resursima rješavate bez problema, a posebno ste zadovoljni 19.-20. Novu fazu u toj temo započinjete u vrijeme Mladog Mjeseca (20.).

ZDRAVLJE

Nije loše obaviti sistematski pregled ovaj mjesec, naročito ako vas muče neki problemi. Smirite nervozu zbog nečijeg oštrijeg govora (21.-23.), a energiju usmjerite u ostvarenje planova. Riješite najvažnije privatne odnose.

LJUBAV

Puno je razgovora s dragom osobom, onih romantičnih, a svu tu idilu osiguravaju ljupka Venera i eterični Neptun u vašoj zoni partnerstva. Želja vam je jaka, ali ponekad nemate vremena za uživanje (4.-5.), no 7.-8., te 15. pokazuju koliko ste bliski i povezani. Oprez je ipak potreban oko 10. Posebnim strastima ipak se odajete 19.-20., uz duboko spajanje. Nakon što Venera uđe u Ovna (20.), intimna zadovoljstva su posebno slatka. Od 19. ste fokusirani na najvažnije veze.

NOVAC I POSAO

Naporno radite prva tri tjedna, iako vas frustriraju prepreke ili ponašanje šefova

(3.-5.). Velikim trudom i detaljnim planiranjem možete postaviti temelje sigurnosti, ali morate ostati jako izdržljivi. Dolazak Venere u zonu zajedničkih financija i dijeljenih resursa (20.), omogućava vam sređivanje obaveza i povoljnije stanje, naročito jer će vam u tome pomoći i blagotvorni Jupiter u ovoj godini. Nezgodnih vijesti za posao bi moglo biti 21.-23., ali uz dobro usmjeren napor, možete sve preokrenuti.

ZDRAVLJE

Naporan rad prilično iscrpljuje, stoga posvetite dovoljno pozornosti redovnom odmaranju i zdravoj prehrani, te umjerenoj tjelovježbi. Pun Mjesec (5.) vas upozorava i na brigu za psihološko stanje.

Vodenjak

21. 01. - 19. 02.

Ribe

20. 02. - 20. 03.

budžetu i s puno organizacije i truda sve stavljate na svoje mjesto (16.-17.). Naročito dobre odluke u vezi doma ili novca donosite 17.-18., a nove ideje pokazuju s koliko strasti ih želite ostvariti (19.-20.).

Vraća vam se radna energija i otvara put za nove projekte, ali pokažite više strpljenja kako ne bi izazvali probleme u komunikacijama (21.-23.).

ZDRAVLJE

Dugo ste čekali da se maknu ograničenja na radnom planu, no morate postupno usmjeravati energiju, a ne nervozno reagirati i na najmanjoj prepreci. Dobar novčani plan pokazat će vam koje stvari prvo trebate napraviti. Više se odmarajte.

LJUBAV

Neka situacija kod kuće mogla bi vas izbaciti iz takta oko 4., pa dolazi do nemira i nesklada, možda zbog novca. Sve se vrti oko vas jer je ovo vaš rođendanski period, pa u vrijeme Punog Mjeseca (5.) partner na pomalo dramatičan način traži da se sjetite i njega. No od 10. ćete i dalje sebi biti najvažniji i razmišljati o sljedećim potezima, ali to ne znači da niste željni uzbuđenja i ljubavi. Sve ostavite za spavaću sobu, a energiju usmjerite u razgovore s dragom osobom.

NOVAC I POSAO

Venera u prve dvije trećine mjeseca donosi odlične vibracije u vašu zonu novca,

naročito ako radite nešto što zadovoljava vaše ideale humanosti, suosjećanja i pomaganja. Kupite nešto uzbudljivo čime ćete ukrasiti svoj dom (7.-8.), a svoj godišnji plan postavljate na čvrste noge 16.-17. Od 19. posvećeni ste financijama i izradi budžeta, pa tada i započinjete novi financijski ciklus. Koristite svoju inventivnost i pregršt odličnih ideja, koje vam sve mogu donijeti novčani napredak.

ZDRAVLJE

Od početka mjeseca još ste u fazi analiziranja svojih misli i podsvijesti, no donesite konačnu odluku 10. i odbacite sve iz podsvijesti što vam ne treba, kako biste se pripremili na novu veliku životnu fazu.

LJUBAV

Izrazito ste vedri, veseli, zavodljivi i puni šarma, dok ljupka Venera prolazi vašim znakom, pa nije čudo da nailazite i na uzbudljiva upoznavanja (7.-8.), koja vam mogu donijeti iznenadna zadovoljstva, iako su dani oko 4. malo napeti i nervozni. Ipak, 15. pokazujete da ste romantični idealist, dok sanjate o savršenoj ljubavi ili je možda upravo proživljavate. Netko može odlično odgovoriti svojom strašću i pokazati vam koliko zajedničkog dijelite (19.-20.). Od 20. započinje vaše doba pa sjajite na svim razinama!

NOVAC I POSAO

Jupiter će u sljedećim mjesecima donositi bogate

vibracije u zonu novca, stoga bolje vijesti i ne trebate, osim dobrog plana i izvršenja: sjajne procjene i intuitivne odluke imate 17.-18., pa samo trebate djelovati. Pun Mjesec (5.), dovodi do kulminacije jedan radni projekt. Strast u izvršavanju zacrtanog plana pokažite 19.-20., a nakon što se i Venera pridruži Jupiteru (20.), sve što taknete pretvarate u dobit!

ZDRAVLJE

Naporno radite kako biste bili i duhovno čvrsti, a taj trud se isplatiti 16.-17., kad unosite više stabilnosti u svoju psihu, što često zna biti vaša Ahilova peta. Krenite u nove godišnji ciklus u vrijeme Mladog Mjeseca u Ribama (20.).

Okupile se i skupa oživjele čehanje

- Smatramo da ne smijemo zaboraviti stare narodne običaje i da ih na kraju možemo barem nekoliko puta godišnje osvježiti od zaborava

Piše: Sven Tomašić

Foto: Udruga žena Pretetinec

U prostoru Društvenog doma u Pretetincu, 21. siječnja, članice Udruge žena Pretetinec okupile su se s razlogom očuvanja narodnog običaja čeharenja.

Riječ je o narodnom običaju čehanja perja za popunjavanje jastuka i popluna. - Okupljamo se

nekoliko puta godišnje i radimo razne tradicionalne radionice, kakve su nekad imali naši preci.

Smatramo da ne smijemo zaboraviti stare narodne običaje i da ih na kraju možemo barem nekoliko puta godišnje osvježiti od zaborava.

Prošle godine smo na primjer radili radionicu ručnog loščarenja kuruze,

spomenula je predsjednica Udruge Sanja Topolnjak.

Prije čehanja, potrebno je osušiti i očistiti perje. Sušenje perja najčešće se radilo na tavanu kuća i trajalo je u periodu zime, već u prvom mjesecu preci su znali čehati osušena pera.

Također, nekoć su preci poslije čehanja i luščenja kuruze znali napraviti druženje zbog dobro naprav-

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA Željke Jakopec iz Pušćina

ljenog posla, pa se pojelo i popilo. Tako su i članice nakon čehanja pripremile fritule, domaće kolače, kuhano vino i skupa uživale.

U Udruzi su aktivne 22 članice, a na čehanju ih je bilo prisutno 14.

Zaključile su da se definitivno češće trebaju naći i i oživjeti narodne običaje specifične za međimursko područje.

Iz prirode prenosi ljepotu Božjeg stvaranja

Željka Jakopec iz Pušćina izložila je niz fotografija koje je snimila u prirodi i predstavila na izložbi u dvorani Baptističke crkve u Pušćinama.

Prizori cvijeća, vode, šuma i prizori iz okruženja asocirali su ju na poruke iz Biblije. Tako je nastala jedinstvena izložba fotografija s porukama. Iza svake fotografije koju je snimila i pretvorila u fotografiju u okviru na poleđini je napisala oznaku iz Biblije kako bi naznačila poruku iz Biblije koju za nju znači prizor s fotografije.

Tako promatrača navodi na interaktivan odnos s fotografijom: da pogleda sliku, pročita poruku iz Biblije i zamisli se nad njom te njezinim značenjem. (BMO) Željka

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA

Klasa: 320-01/20-01/8

Urbroj: 2109-2-01-01-23-45

Čakovec, 03.veljače 2023.

Na temelju članka 29. stavka 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22) Grad Čakovec objavljuje

JAVNI POZIV

ZA UVID U PRIJEDLOG IZMJENA I

Sukladno članku 29. stavku 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Grad Čakovec stavlja na javni uvid prijedlog Izmjena i dopuna Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Čakovec.

Uvid u prijedlog Izmjena i dopuna Programa može se izvršiti od 03. do 17. veljače 2023.godine u Službi za poslove gradonačelnika, Ulica kralja Tomislava 15, II. kat, soba 202, radnim danom od 8.00 do 12.00 sati ili na službenoj internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr . Rok za dostavu pisanih primjedbi na prijedlog Izmjena i dopuna Programa je zaključno do 17. veljače 2023. godine na adresu Grad Čakovec, Služba za poslove gradonačelnika, Ulica kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec ili e-mail adresu: poljoprivreda@cakovec.hr

GRADONAČELNICA

Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec.

Poduzeće Cromatic d.o.o. iz Preloga zapošljava:

1. Projekt managera

• Sposobnost multitaskinga, vođenje više projekata.

• Osnovno znanje elektro struke, te sposobnost uočavanja greške

• Precizna priprema dokumentacije za proizvodnju

• Prilagođavanje šablonama I mogućem procesu proizvodnje

• Komunikacija sa kupcima i plansko definiranje rokova isporuke

• Nabava robe i kontrola rokova isporuke

• Financijska pismenost, izrada finalnih kalkulacija

2. Inženjering

• Visoko znanje u elektro struci, poznavanje električnih i sigurnosnih standarda

• Poznavanje procesa automatizacije

• Kreativnost i samostalnost u pronalaženju informacija i rješenja za sustave upravljanja

• Samoinicijativa

• Poznavanje E-plan i Siemens TIA portal sustava

• Komunikacija s kupcem/vođom projekta na tehničkoj razini

• Timski rad

• Iskustvo u struci ( dizajn, puštanje u pogon )

Tvrtka CROMATIC d.o.o. je podružnica danske tvrtke Holtec Automatic A / S. Cromatic d.o.o. ima sjedište u Prelogu, a kompanija je orijentirana na rast u razvoju tehnologije u automatizaciji. Specijalizirani su za razvoj složenog softvera i hardvera.

Svi zainteresirani se mogu javiti na : nk@cromatic.hr ili na 0994646094 www.cromatic.hr

UDRUGA ŽENA Pretetinec njeguje stare običaje

Blaženka Kukolić, Štefanija Ganzer, Blaženka Branilović, Terezija Dominić i Jelena Ganzer

Jakopec, autorica fotografija

NOGOMET

Tanak igrački kadar u redovima Međimurja, pod hitno trebaju pojačanja

Nogometaši Međimurja pri kraju su trećeg tjedna priprema u kojima osim svakodnevnih treninga odigravaju i kontrolne utakmice.

Pobjeda protiv Nedelišća

Prošle subote na terenu s umjetnom travom na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu, u drugoj pripremnoj utakmici, Međimurje je pobijedilo Nedelišće 3:2.

Domaćini su bili bolji u prvom dijelu i na odmor otišli s prednošću 2:0, a oba gola postigao je Bruno Bujan. Dodajmo da je Bujan u 10. minuti pogodio i stativu.

U nastavku za Nedelišće smanjuje Bacinger, da bi domaćin golom Balića povećao na 3:1. Konačnih 3:2 djelo je obrane domaćih koji zabijaju u vlastitu mrežu. U 89. minuti Bujan je propustio postići treći pogodak pa na kraju samo tijesna pobjeda, ovaj put jako mladog sastava Čakovčana.

Međimurje: Kanižaj, Cerovčec, Turk, Fotak, Popovic, Sabo, Bujan, Bacinger, Ratajec, Benko. Još su igrali: Hozjan, Podvezanec, Novak, Balić, Štajerec. Trener: Gordan Golik.

Nedelišće: Kocijan, Lesar, Vibovec F., Pintarić M., Treska I., Vuk, Farkaš, Kršlak, Munđar, Kayo, Marcos. Još su igrali: Topolnjak, Bacinger, Vibovec J., Treska S. Trener: Luka Murk.

Prijelazni rok traje još manje od dva tjedna

Očito je da je ova ekipa Međimurja jako mlada i ako tako ostane, teško će se nositi u prvenstvu u borbi za opstanak. Jedini malo

iskusniji koji je pristupio je Robin Zanjko koji još nije u punom trenažnom procesu

zbog lakše ozljede. Prijelazni rok traje još manje od dva tjedna i Međimurje mora pod hitno dovesti barem još tri iskusna igrača kako bi bili konkurentni prema ostalim protivnicima.

U srijedu je trebala biti nova provjera, na SRC-u Mladosti trebao je gostovati dojučerašnji premijerligaš, sada prvoligaš Hrvatski dragovoljac iz Zagreba, koji zbog nepodmirenih dugovanja ne smije igrati ni pripremne utakmice. Za subotu nije nađen protivnik, ali će većina igrača igrati za juniorski sastav u utakmici protiv Hodošana.

- Nemam nikakve primjedbe na igrače, dobro se radi na treninzima. Sve su to manje-više školovani igrači kojima ne nedostaje želje,

međutim jako su mladi i treba vremena da stasaju. Te dvije pripremne utakmice dobro su odradili s obzirom na to da još nismo imali specifične taktičke treninge. Međutim, bez pravih pojačanja bit će jako teško u prvenstvu, malo je rezigniran trener Gordan Golik.

Klub nositelj

kvalitete za 2023. godinu

Sretna vijest za Klub došla je iz Međimurskog nogometnog saveza koji je ponovo postavio seniore za nositelje kvalitete za 2023. godinu. Isti Klub nositelj je kvalitete i kod mlađih uzrasta. (md)

Kratko je trajala prvenstvena pauza zbog Svjetskog prvenstva koju su rukometaši Čakovca dobro iskoristili.

Pod vodstvom novog trenera Josipa Borkovića, pojačani s nekoliko igrača, dobro su odradili pripreme kroz brojne treninge i nekoliko kontrolnih utakmica.

Slavili protiv Dugog Sela

U posljednjoj utakmici na svom parketu ostvarili su visoku pobjedu protiv MRK-a Dugo Selo 40:32 (18:14). Igrali su u nepunom sastavu jer nije nastupilo više stožernih igrača zbog ozljeda ili administrativnih postupaka trenutno u tijeku, a vezanih za prelazak igrača u klub.

Dobrom i efikasnom igrom i uvjerljivom pobjedom Čakovčani su potvrdili da dobro pripremljeni i motivirani čekaju subotnji početak, tj. nastavak prvenstva. Seniori su pokazali pravi borbeni duh i čvrstinu u igri, tako da imaju puno razloga za optimizam prije početka drugog dijela prvenstva, koje kreće ovaj vikend derbi-utakmicom protiv RK-a Maksimir Pastela.

Čakovec: V. Horvat, Tkalec (3), Kranjec (2), Zadravec (7), Zvonarek (4), Vincek, Vuković (4), Novak (1), E. Horvat (1), Pavlic (1), Toplek (7), Kupec, Ćuk (10). Trener: Josip Borković.

Dugo Selo: Gotal, Braut (4), Baranašić (3), Lešković (6), Deranja (8), Krizmanić (2), Lončar, Debelić (7), Puzak, Doknjaš (1), Župnik (1).

Trener: Vladimir Šola.

Da podsjetimo, MRK Čakovec se nakon 13 odigranih kola nalazi na šestom mjestu sa 16 bodova. U Premijer ligu ulaze dva prvoplasirana kluba, na prvom mjestu je Spačva Vinkovci s 24 bodo-

vima, a druga je Slatina s 22 bodovima.

U subotu derbiutakmica u GOC-u Derbi-utakmica između MRK Čakovca i trećeplasirane Maksimir Pastele igra se u subotu 4. veljače u dvorani Graditeljske škole s početkom u 19:00.

- Prva utakmica drugog dijela prvenstva donosi nam derbi na domaćem terenu protiv RK-a Maksimir Pastela, momčadi koja trenutno drži visoko treće mjesto na tablici sa šest bodova ispred naše momčadi. Dolazi nam vrlo kvalitetna momčad, predvođena Tomšićem, prvim strijelcem lige protiv kojeg do sada nismo uspjeli upisati pobjedu. Nakon kvalitetnih priprema naša je ekipa spremna odgovoriti na veliki izazov, traži svoju priliku za dokazivanje i važnu pobjedu za nastavak prvenstva, kazao je uoči derbija trener Josip Borković.

Podršku seniorima dat će i seniorska ekipa PS Korak sa svojim odličnim plesnim kreacijama. Iz Kluba pozivaju na utakmicu sve navijače i prijatelje rukometa kako bi seniorima pružili podršku s tribina, uživali u rukometu te kako bi zajedno pobjedom proslavili početak drugog dijela sezone. (md)

Međimurje je slavilo 3:2 u pripremnoj utakmici protiv Nedelišća (Foto: Nikola Lukman)

Promjenljiva forma trećeligaša, porazi

Poleta i Dinama, pobjeda Rudara

Međimurski trećeligaši vrijedno se pripremaju, a uz svakodnevne treninge odigravaju i kontrolne utakmice.

Polet (SMnM) poražen od juniora Varaždina

Prošle nedjelje prijepodne na terenu s umjetnom travom sučelili su se juniori Varaždina i trećeligaš Polet. Domaći mladići bili su bolji od trećeligaša Poleta rezultatom 4:2, a oba gola za Polet postigao je Mihalinec.

Polet (SMnM): Jambres, Telebar, Krištofić, Horvatić, Barat, Žganec S., Mezga, Mihalinec, Patafta, Šarić (Topolnjak, Štefanec, Perčić, Jurinić, Žulić, Novak, Žganec J., Lajtman R., Lajtman G., Mezga I., Mezga D., Prelec).

Trener: Josip Brezovec.

Ovaj tjedan, od srijede, nogometaši Josipa Brezovca nalaze se na kratkim pripremama u Međugorju gdje će odigrati i kontrolni susret s Ljubuškim.

- Ovo je faza kada su noge teške, treninzi su dosta zahtjevni i to je jedan od razloga poraza. Naravno da ne podcjenjujem juniore Varaždina u kojem stasaju budući prvoligaški igrači, jer njihova pobjeda je potpuno zaslužena. Iz takvih poraza mogu se izvući pouke što nismo dobro odradili i sigurno ćemo to ispraviti. Do početka prvenstva još je dugi period tako da ne strahujem za našu formu, kazao nam je trener Brezovec uoči puta za Međugorje.

Rudar do pobjede preokretom u pripremnoj utakmici

Na terenu s umjetnom travom u Čakovcu trećeligaš Rudar bio je domaćin čvrstoj ekipi Podturna. Vidjeli smo živu borbenu utakmicu, iznenađujuće kvalitetnu s obzirom na pripremni period. Bilo je dosta propuštenih prigoda, no vidjeli smo i pet lijepih zgoditaka.

Tijekom cijelog susreta igrači Andrije Balajića imali su inicijativu i posjed, ali prvi u vodstvo krajem poluvremena dolazi Podturen. Strijelac je bio Šegović koji

1. HRL za žene

Domaći poraz Zrinskica, slijedi derbi s Kokom

je u nastavku drugim golom povećao vodstvo svoje ekipe na 0:2.

Međutim do iznenađenja nije došlo, prvo je smanjio Slaven Hlišć, a poravnao je Rafael Debelec. Pobjedu Rudaru 3:2 donio je Evald

Vinko. Oba trenera iskoristila su prigodu te su u igru tijekom utakmice uveli sve igrače koje su imali na raspolaganju. Lijepo je bilo vidjeti da su u ekipu Rudara ušli svi mlađi igrači te svoju prigodu apsolutno iskoristili i pokazali da će biti velika budućnost kluba.

Ovaj vikend, točnije u subotu 4. veljače, igrači Rudara u sljedećoj pripremnoj utakmici gostuju u Štrigovi kod Sloge.

Međimurec bolji od Dinama u Domašincu

Prva pripremna utakmica za oba kluba, trećeligaša Dinama iz Domašinca i međimurskog premijerligaša Međimurca, odigrana je po hladnom vremenu.

Donijela je čvrstu, borbenu i neizvjesnu utakmicu u kojoj su gosti dvama prekrasnim pogocima ostvarili zasluženu pobjedu. Zabili su Vrućina i Kuhar, dok je za Dinamo strijelac bio P. Novak.

Dinamo (D): Prekupec, Petak, Sabol, Kovač, F. Novak, Rališ, Krznar, Bacinger, Marodi, Jakšić, Šimunić (još su igrali Drk, P. Novak, Toplek, Vugrinec, Mezga). Trener: Dalibor Gorupić.

Međimurec: Šafarić, Špoljar, D. Kirić, Hrustek, Zadravec, Vabec, Horvat, Mihalković, Petrovečki, B. Vrućina, P. Kirić (još su igrali Marciuš, Logožar, Kuhar, Pintarić).

Trener: Jurica Vručina. - Vidi se da je početak priprema, noge su teške i nema nikakve zabrinutosti. Naš protivnik ima kvalitetnu momčad, uostalom nalazi se u rangu niže na drugom mjestu. Vjerujem da ćemo iz utakmice u utakmicu biti sve bolji, a cilj je da pravi budemo pred utakmicu kupa s Jedinstvom, kratak je bio trener Dinama Gorupić. Sljedeću utakmicu Dinamo igra ove subote, 4. veljače, protiv lidera Premijer lige Graničara u Kotoribi.

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Siniša Ludaš

U derbi-susretu protiv Splita 2010 Zrinskice su ispustile pobjedu u drugom poluvremenu.

Gošće su mirnije ušle u susret i vodile prvih desetak minuta. Zrinski je, čini se, polako slagao svoju igru i konačno sredinom poluvremena stigao do pravog ritma. Dva ili tri pogotka bila je njihova prednost. Split je ulagao maksimalne napore da ostane u priključku. Dva-tri puta stigao je na pogodak zaostatka, ali je domaćin zadovoljniji otišao na predah jer je imao plus dva (20:18).

Vodstvo na poluvremenu, na kraju ipak poraz

Već po broju pogodaka u prvom dijelu bilo je jasno da su obrane kod obaju sastava daleko od najboljih izdanja. Nastavak donosi puno uzbuđenja. Split 2010 otvara ga serijom od četiriju pogodaka i prednost se seli na njihovu stranu. Zrinski je do prvog pogotka u drugom dijelu stigao tek nakon šest i pol minuta igre, a Splićanke

su nastavile igrati u sjajnom ritmu i malo po malo stvarati zalihu pogodaka.

Ona im je omogućila pravo na poneku pogrešku, ali i mirnoću u ključnim momentima. Na ulasku u posljednjih deset minuta, Split je već imao velikih plus šest (24:30). I kada se učinilo da je domaćin sasvim ostao bez gasa, stiže njihova lijepa serija i prilazak na minus tri. Split je ipak izdržao do kraja i slavio 32:37.

Marta Kozjak imala

15 obrana, Selena

Milošević zabila najviše

Čak 15 obrana imala je Marta Kozjak. Najbolja strijelkinja Zrinskog bila je Selena Milošević sa šest pogodaka. Što tek reći na 18 obrana Pauline Pavković u pobjedničkom sastavu? S osam pogodaka najefikasnija je pak bila Tamara Hudoletnjak.

Utakmicu su primjerno, odlično sudili naši i svjetski najbolji suci Gubica i Milošević kojima je uoči početka susreta predsjednik domaćeg kluba Danijel Janković predao prigodne poklone.

Zrinski: Kozjak, Strbad, Car, Balent (5), Balić (1), Balaško (1), Kosovac (4), Pratljačić (3), Milošević (6), Lukman, Janković, Posavac (4), Krizmanić (4), Blagus, Rebernik, Cvitanović (4). Trener: Goran Mrđen.

Split 2010: Pavković, Pletikosić, Mijić (3), Fradelić (3), Gudelj (2), Maleš, Rubić (7), Babić, Hudoletnjak (8), S. Marendić (7), K. Marendić, Ercegović (7), Trenerica: Blaženka Širinić.

Završio prvi dio natjecanja, Zrinskice odlaze na gostovanja - Odigrali smo odlično prvi dio utakmice i zasluženo vodili na poluvremenu. U nastavku smo loše otvorili utakmicu i bili smo loši u realizaciji. Dovodili smo se u situaciju da imamo čiste šuteve, a onda smo ih promašivali. Ekipa puna iskusnih igračica kao što je Split 2010 znala je to iskoristiti. Teško je bilo što komentirati kad zabiješ trideset dva gola u napadu i na kraju izgubiš utakmicu, ali kvalitetna i fizički moćna ekipa kao što su gošće kažnjava svaku vašu grešku, kazao je poslije utakmice trener Goran Mrđen.

Trinaestim kolom završio je prvi dio natjecanja, za Zrinskice slijede dva gostovanja. Prvo u sljedećem kolu Čakovčanke gostuju kod Koke u Varaždinu, u nedjelju 5. veljače. Međužupanijski derbi igra se u Areni Varaždin s početkom u 15:00.

ODBOJKA SUPERLIGA

U subotu je Centrometal očekivano stigao do desete prvenstvene pobjede. U Nedelišću je gostovao desetoplasirani OK Sisak.

Bolje su domaći ušli u utakmicu i poveli 12:7. No osjećalo se da ne igraju maksimalno i gosti su se time koristili i u završnicu ušli samo s poenom zaostatka. Ipak, Juras je prošao na drugoj set-lopti za 25:23.

U drugom setu Međimurci su sredinom seta imali već prednost od šest poena. Do kraja seta ta je prednost samo rasla i s 25:15 završava ta dionica. Kad su Međimurci poveli u trećem setu s 10:3, izgledalo je da će utakmica brzo biti gotova. No Sisak je to brzo stigao. Zamijenio je trener Novak tri igrača u postavi,

no to nije bilo toliko problematično koliko igra koja nije bila na nivou. Na kraju se Centrometalu to osvetilo. Sisak je poveo s 22:21 i riješio set u svoju korist s 25:22.

U četvrti set Međimurci ulaze s najjačom postavom i pravim pristupom. Ubrzo je 9:3, kasnije 22:11. Do kraja seta Siščani su to ublažili na 25:17. Centrometal sa skorom

10-3 ostaje na četvrtom mjestu s dvjema pobjedama više od petog Kitro Varaždina. Centrometal: Šućur, Vincek, Krstanović, Lučić, Juras, Martinko, Novak, Peterlin, Jengić, Zelenika, Radoš, Marciuš, Vuk (trener Novak). U sljedećem kolu Centrometal gostuje kod zagrebačke Mladosti koja ima pobjedu više. (nl)

Piše: Miljenko Dovečer

Iskusna ekipa Splita kaznila je svaku pogrešku domaćih rukometašica Zrinskice na svakoj domaćoj utakmici prate vjerni navijači

NOGOMETNA AKADEMIJA Međimurje

Jasni ciljevi novog vodstva

Piše: Nikola Lukman

Nogometna akademija Međimurje osnovana je u listopadu 2022. godine, a nakon prvih 100 dana na čelu Akademije odlučili smo razgovarati s vodstvom Kluba.

Krenuli od nule s potpuno novim vodstvom

- Dosadašnjim radom smo jako zadovoljni. Nova škola se napravila i svaka stvar koja je napravljena, trebala je ići nanovo. U Akademiju je stigla nova ekipa i stara škola nema nikakvu poveznicu. Išli smo i s drugim imenom, kako bi nas se razlikovalo. Uprava je potpuno nova, ja vodim

Akademiju kao predsjednik, potpredsjednik je Igor Domjanić, a Nikola Posavec je sportski direktor Akademije, kazao je predsjednik Emil Bogdan.

Na početku puta susreli su se s mnogim izazovima.

- Na početku su nas dočekale neriješene stvari, izazovna situacija koju smo prevladali. Budući da smo svi bili novi, donijeli smo odluku kako krećemo s novom školom. Naša želja je da probamo posložiti stvari na ponos Međimurja, osvrnuo se Nikola Posavec na početne izazove.

U razgovoru s Međimurskim nogometnim savezom i nogometnim poznavateljima, dobili su odgovor kako škola mora biti vodeća u Međimurju pa su pred sebe stavili visoku ljestvicu i zainteresirani su da u svakom godištu naprave reprezentaciju Međimurja.

KOŠARKA

TREĆA LIGA

- Nakon otvorene škole pa sve do juniora kod nas trebaju igrati najbolji međimurski nogometaši. Do sad su se igrale selekcije na području Međimurja, ali nažalost ta djeca nisu završila kod nas. Događalo se i to da djeca zbog raznih razloga nisu završila kod nas, nego u Varaždinu, Slaven Belupu, Nafti. Cilj nam je stvoriti reprezentaciju Međimurja. Nama nije želja drugim školama otimati igrače, nego da sukladno dogovorima s drugim školama nogometa, najtalentiranijim igračima ponudimo napredovanje u našem kolektivu, poručio je predsjednik Bogdan.

- Potpuno krivi bio je dogovor prijašnje škole da se neka djeca ne zovu u našu školu. S time se ne slažem jer smatram da bi tu trebala biti najtalentiranija djeca. Bolje da su u selekciji svi bolji jer samo tako djeca mogu napredovati. Tu su onda profitirali naši susjedi i mi smo ostali na jako malom broju talentirane djece. U početnim kategorijama imat ćemo otvorenu školu, a u starijim kategorijama želimo imati najbolje, dodao je Posavec.

Žele stvoriti i kvalitetnu trenersku strukturu

U razgovoru s nama dotakli su se i ciljeva.

- Glavni cilj je uz sve što smo naveli, stvoriti kvalitetne trenere koji se dodatno educiraju. Želimo stvoriti kvalitetnu trenersku strukturu koja će ovoj talentiranoj djeci ponuditi dodatnu kvalitetu. O početnom dijelu mandata uložili smo jako puno. Došle su lopte, markeri, a najveća stvar je što će Akademija imati nove dresove. To smo sve nabavili sredstvima preko sponzora. Imamo interes za suradnju sa svim školama i smatram da bismo svi zajedno trebali surađivati. Cilj nam je prva liga jer imamo puno talenata. Ono za što se borimo je to da djeca, kada dođu u kadete i juniore, imaju gdje igrati. Trenutni stav NK-a Međimurje nije bio takav da to ide, ali sada je ugovor pred potpisom pa ćemo riješiti i tu stavku.

"Tu smo da pomognemo međimurskom nogometu"

U proteklim godinama bili smo svjedoci sve većeg

odlaska međimurske djece u susjedne klubove pa nas je zanimao stav vodstva Akademije.

- Ne budemo zaustavljali nikoga, svatko bira sam. Ono što ćemo mi nuditi je kvalitetni program. Trenutno imamo problem u 2009. godištu i tu pozivam igrače tog godišta da dođu kod nas jer će sljedeće sezone igrati Regiju 1. U svim godištima dobro smo popunjeni, osim juniora, ali tu se pokrivamo kadetima. U ovom zimskom periodu uveli smo dodatne treninge u Boksačkom klubu Čakovec. Želimo svima ponuditi što više. Uprava na čelu nema nikakve interese, tu smo da pomognemo međimurskom nogometu, kazao je Bogdan.

U čakovečkoj Akademiji planiraju napraviti prvi samostalni turnir u dvorani GOC-a za vrtiće, predpočetnike i početnike. Sam turnir održat će se 12. i 13. ožujka.

U Akademiji radi 12 trenera u devet kategorija, a novi voditelj Škole je Krešimir Šenji. Trenerska struktura: Daniel Novak (juniori), Neven Bujanić (kadeti), Velimir Žganec (stariji pioniri 1, 2008. godište), Karlo Kosalec (stariji pioniri 2, 2009. godište), Neven Hlišć (mlađi pioniri, 2010. godište), Ivan Jarić (mlađi pioniri, 2011. godište), Danijel Marčec (limači 1, 2012. godište), Marinko Horvat (limači 2, 2013. godište).

U otvorenoj školi nogometa trener početnika i predpočetnika je Luka Ujlaki, kategorije vrtića Dejan Posavec i Niko Gelo, dok je trener vratara Dean Šafarić.

Lagana pobjeda Čakovca

Momčad Čakovca koja je pri vrhu tablice Treće lige ugostila je Koprivnicu koja je posljednja, tako je bilo i s kretanjem rezultata, pa i krajnjim ishodom – pedesetak koševa razlike za čakovečkog trećeligaša.

Slično je bilo i u dvoboju Donjega Kraljevca i Kotoribe, s tom razlikom da je domaćin "maknuo nogu s gasa u posljednjoj četvrtini", pa je Kotoriba smanjila razliku. Teške poraze doživjeli su Rudar na gostovanju u Ludbregu te Mladost Ivanovec u Đurđevcu.

Rezultati i koševi: Čakovec – Koprivnica 101:55 (28:6, 18:21, 24:15, 31:13).

Čakovec: Podvezanec 7, Levačić 4, Biševac 6, Capek 6, Vurušić I. 4, Vurušić V. 11, Terek M. 25, Terek D. 12, Vojković 12, Marković 11, Franjić 3.

Donji Kraljevec – Ko-

toriba 87:67 (22:15, 25:11, 29:16, 11:25). Donji Kraljevec (Lepen 8, Vlah 7, Kovač 13, Švenda T. 9, Ivanović J. 16, Ivanović D. 15, Pađan 7, Švenda G. 12) – Kotoriba (Fuš I. 12, Fuš P. 13, Ujlaki N. 9, Ujlaki D. 8, Jakupak 23, Puštek 2).

Mladost Đurđevac –Mladost Ivanovec 109:54.

Mladost Ivanovec: Vibović 6, Bjelobrk 6, Martinović 10, Vehtersbah 16, Hajdinjak 16. Grafičar – Rudar 117:46.

Rudar: Murković 2, Lisjak 5, Bedi 9, Bogdan 15, Brodar 5, Repalust 10.

Dubravčan – Ivančica II 80:62 (20:18, 13:10, 28:10, 19:24). Dubravčan: Klipić Ka. 28, Klipić Kr. 12, Krušelj 9, Raić 7, Horvat 2, Ribić 10, Igrec 4, Ujlaki B. 4, Rhedmar 4.

Košarkaški vikend vodič: Rudar – Mladost Đurđe

JUDO

JUDO KLUB ZRINSKI

Jona i Lorenna do novih medalja

U nedjelju, 29. siječnja, u Zagrebu se održalo Prvenstvo Hrvatske u uzrastu kadetkinja i kadeta, prvenstvo koje je okupilo 290 natjecatelja iz 48 klubova.

Čakovečki klub imao je dva predstavnika. Jona Žvorc (-50 kg) tek je prva godina mlađih kadeta, ali u dogovoru s trenerom odlučeno je da izađe boriti se u uzrastu kadeta gdje su judaši tri godine stariji od njega.

U prvoj borbi imao je nezgodnog protivnika koji je aktualni viceprvak Hrvatske. Ušao je u borbu smireno i koncentrirano, držao se dogovorene taktike i kontrolirao cijelu borbu koju je na kraju i pobijedio. U drugom kolu borio se s aktualnim prvakom Hrvatske iz uzrasta dječaka, nakon par napada bacio je i primio zahvat držanja te je pobijedio i ušao u polufinale.

Nažalost, tamo je zaustavljen od protivnika koji je kasnije postao prvak, dok je u borbu za broncu ušao malo manje fokusiran. Ubrzo je shvatio kako se treba kretati i boriti te je dvama bacanjima pobijedio i osvojio kadetsku

KOŠARKA

brončanu medalju. To mu je druga državna medalja, dok je prvu, također brončanu, osvojio prošle godine u uzrastu do 14 godina

Lorenna Hranilović (+70 kg) prošle godine je imala veliku ozljedu lakta, nakon što je sanirala tu ozljedu, dogodile su joj se još dvije od kojih je koljeno bilo u lošem stanju. Bila je pod velikim upitnikom za izaći na prvenstvo Hrvatske. Nakon konzultacije s liječnikom ipak je odlučila nastupiti.

Prvu borbu imala je sa zahtjevnom protivnicom iz Splita, nažalost preveliki fokus bio je na kretanju zbog koljena te je izgubila. Kroz repasaž je krenula bolje pa je nanizala tri pobjede i osvojila brončanu kadetsku medalju. Lorenni je to druga kadetska medalja te peta uzastopna medalja s Prvenstva Hrvatske. Sada za nju slijedi oporavak te priprema za nadolazeće europske kupove.

- Nakon sjajne 2022. godine nastavili smo u istom tonu i 2023. godinu, prvo natjecanje u sezoni i odmah smo osvojili dvije državne medalje. To nam je svima jedan veliki poticaj i motivacija za nastavak sezone, poručuje trener Filip Šeketa. (nl)

DRUGA LIGA SJEVER

Opet pobjeda u derbiju

Već drugi zaredom derbi odigrali su košarkaši Međimurja. Nakon pobjede u Virju, doma su ovaj put nadjačali križevački Radnik. Lijepo ispunjena dvorana u Ivanovcu gledateljima i navijačima obaju sastava mogla je uživati u krajnje neizvjesnoj i uzbudljivoj utakmici do samoga kraja.

OŠ M. Središće), Mladost Ivanovec – Donji Kraljevec (subota 4.veljače u 16:00, OŠ Ivanovec), Kotoriba – Čakovec (subota 4. veljače u 18:00, OŠ Kotoriba). (bh)

U egal završnici odlučila je trica Mareka Novaka, nakon toga i prodor pod koš i ubačaj Kuzmića, da bi pobjedu kod rezultata 80:78 za Međimurje potvrdio najbolji igrač utakmice Glumac ubacivši hladno dva slobodna bacanja. Zadnji ubačaj gostiju bila je samo "kozmetika". Tom pobjedom Međimurje se realno približilo borbi

za naslov jer ima tri poraza, isto kao i Radnik, dok su ispred njih Vindija iz Varaždina i Podravac iz Virja s po dvama porazima.

Upravo u Varaždinu gostuju u sljedećoj svojoj utakmici košarkaši Međimurja, no tek nakon stanke od tjedan dana. Naime, u idućem su kolu čakovečki drugoligaši slobodni.

Rezultati i koševi: Ivančica – Bjelovar 76:59, Vedi- Virka 83:57, Vindija – Podravac 86:105, Međimurje – Radnik 82:80 (20:19, 22:24, 18:14, 22:23). Međimurje: Kuzmić 13, Novak 15, Kranjčec M 2, Kranjčec F 2, Golik 15, Gašparić 4, Glumac 31. Trener: S. Novak. (bh)

"Cilj nam je stvoriti reprezentaciju Međimurja"

Igor, Nikola i Emil

ODBOJKA

2. HOL - regija Sjever

Štrigova vodeća u svojoj ligi

Odbojkašice Štrigove nervozno ulaze u prvi set što se odrazilo na sve segmente igre. Nikako da uhvate pravi ritam u susretu protiv Dugog Sela, a gostujuće igračice tim se jako dobro koriste i okreću prvi set u svoju korist. U drugi set naše djevojke ulaze opuštenije, rade manje grešaka u napadu i obrani što je na kraju

rezultiralo osvajanjem seta s 11 poena prednosti. Takvu igru zadržale su do kraja utakmice. Treba posebno spomenuti kapetanicu Anu Stanković koja je u zadnjem setu napravila seriju od 11 servisa i to devet asova. Tom pobjedom Štrigovčanke su učvrstile svoju poziciju na tablici. (nl)

OK PLAVI PEKLENICA

Plave se namučile, ali na kraju ipak slavile

U nedjelju su djevojke, pred punim tribinama, krenule u nastavak prvenstva. Prva utakmica nakon pauze opravdala je titulu izazovnih.

Bezbroj promašenih servisa i lošom realizacijom igre stvorile su napetost na terenu, ali i među publikom. Dug i iscrpljujući prvi set zbog brojnih grešaka u svim segmentima igre, a posebno zbog nekoliko promašaja servisa za redom, odlazi u ruke gošći (33:35).

Drugi set pripao je plavima, ali i dalje je vladalo veliko nezadovoljstvo igrom koju su pokazale. S 25:21

SPEEDWAY

KOŠARKA

DOSELIO SE u Donju Dubravu

Prvi Filipinac u međimurskoj košarci

Košarkaški klub Dubravčan je u prijelaznom roku na polusezoni napustio standardni prvotimac Petar Jakupak koji je odlučio karijeru nastaviti kod susjeda iz Kotoribe.

Dubravčanu se pridružio Rhedmar De Leon, dečko iz dalekih Filipina, te tako postao prvi igrač

s drugog kontinenta u povijesti KK-a Dubravčan. Rhedmar je 21-godišnjak iz predgrađa glavnog grada Filipina Manile. U Filipinima je košarka najpopularniji sport bez premca, nešto poput religije.

Rhedmar se sa svojom obitelji doselio u Donju Dubravu u potrazi za boljim

životom. Svi su zaposlenici najveće dobravske firme Bali. Iako su ga primjećivali kako neumorno trenira na vanjskim terenima, nitko ga nije kontaktirao sve dok ga njegov direktor nije priupitao može li igrati za Dubravčan. Nakon konzultacija odlučili su mu pružiti priliku i nisu požalili.

Rhedmar je već u prvoj utakmici pokazao da će im biti itekako od pomoći u nastavku sezone. Odlično se uklopio u ekipu kako u igračkom, tako i u privatnom druženju. U svom debiju i pobjedi nad Rudarom, Rhedmar je postigao sedam koševa. (nl)

i izjednačenjem u setovima ulaze u treći set u kojem se činilo da će sve ponovno krenuti nizbrdo, ali nakon time-outa kod 10:16 plave počinju puno bolje i samouvjerenije igrati, pa ubrzo prelaze u vodstvo.

Smirenost zadržavaju i set odlazi u njihove ruke (25:20). U četvrtom setu konačno pokazuju nešto bolju igru (25:11) i kod kuće ostavljaju sva tri boda. Pred njima su još tri teške utakmice i jedino što im preostaje je treninzima ispraviti greške s utakmice i vratiti viši nivo igre na teren. (nl)

Luna Ivković, članica

TK-a Zagi, pobjednica je HEP Dvoranskog prvenstva Hrvatske za juniorke do 18 godina koje je održano u balon-dvorani SRC-a Mladost u Čakovcu.

NAJVEĆI MOTOCIKLISTIČKI spektakl u Hrvatskoj

Luna je u završnom dvoboju svladala prvopostavljenu Riju Derniković Novaković iz zagrebačkog Top spina nakon velike borbe u trima setovima - 6:2, 6:7, 7:5. Izgubljeni set u final-

nom susretu bio joj je jedini izgubljeni set u pet mečeva tijekom turnira. U konkurenciji parova slavile su Leticia Tarocco (Libertas) i Niki Tomeljak (Top spin). Finalni susret

protiv Lorene Tomić (Ogulin) i Anamarije Zorić (Vulpes) dobile su rezultatom 6:1, 6:4. Na Prvenstvu koje je održano u organizaciji TK-a Franjo Punčec nastupile su 34 juniorke. (lm)

Najbolji vozači ponovno stižu u Donji Kraljevec

Ostalo nam je nešto više od tri mjeseca do najvećeg motociklističkog spektakla u Hrvatskoj! FIM

Speedway Grand Prix of Croatia po peti put vraća se u Hrvatsku!

Stadion Milenium će 29. travnja 2023. godine ponovno okupiti najbolje vozače speedwaya u borbi za naslov svjetskog prvaka, na prvoj utrci prvenstva koje završava u poljskom Torunu u listopadu.

Publika iz cijelog svijeta stiže u Međimurje

- Spektakl speedwaya kojem smo svjedočili prošle godine po-

novit ćemo u još boljem izdanju krajem travnja ove godine kada organiziramo Grand Prix po peti put u povijesti stadiona Milenium. Svaki put se iznenadimo koliko dobar speedway event može biti i koje su granice borbenosti ovih vozača koji daju zadnji atom snage za svaki osvojeni bod! Isto tako pomičemo granice (avan)turizma: ekskluzivno iskustvo za publiku koja iz cijelog svijeta dolazi baš tu subotu navečer u Hrvatsku, u Međimurje. Cjelodnevnu ponudu od animacija za djecu, boksova za vozače, FAN zone, ugostiteljstva, čini preko 50 tona tehnološke

opreme u 14 kamiona te postavljenih 129 m2 LED ekrana i više od 40 kamera, rekla je Darija Pavlic, direktorica utrke i članica komisije FIM za utrke na stazama.

- Brojčani rezultati utrke Grand Prix održane 2022. godine su nevjerojatna televizijska pokrivenost za jednodnevni event na TV-platformi, utrka je prikazana u 56 zemalja u 740 sati prikazivanja. Ukupna gledanost televizijskih gledatelja je 9.951.000, što je medijska vrijednost događaja u iznosu od 3.895.000 eura (prema istraživanju Zagreb Media Office d.o.o. i Munich Media Office).

Promocija utrke na kanalima Discoveryja dosegla je 17,5 milijuna korisnika u tristotinjak spotova i reklama, dodala je u nastavku razgovora direktorica utrke Pavlic.

- Najveći smo organizator događaja u sjevernoj Hrvatskoj, pa vjerojatno i šire, a promocija koju radimo za Hrvatsku i speedway velika je motivacija da budemo još bolji, zaključila je Pavlic na kraju. Proslava 100 godina sporta u 2023.!

Povratak australskih navijača simboličan je trenutak u cijeloj ovogodišnjoj turneji jer upravo

ove godine speedway slavi 100 godina sporta koji je svoju prvu utrku imao na stadionu Maitland Showgrounds u australskoj državi New South Wales 15. prosinca 1923.!

- Vjerujemo da će i ova utrka dostići sportsku statistiku iz prošle godine jer smo cijelu sezonu slovili kao najbolja utrka svjetskog GP prvenstva, s top atmosferom i izvanredno pripremljenom stazom gdje su vozači odvozili najbolju utrku speedwaya u sezoni; na stadionu Milenium bilo je 40 pretjecanja u vožnji nakon prvog zavoja (prvi zavoj se ne računa

jer se tu vozači izbore za pozicije za daljnja četiri kruga), dok je u ostalim utrkama bilo šest (Prag), 17 (Teterow), sedam (Cardiff) i 14 (Vojens), poručuju organizatori. - U narednim mjesecima očekuje nas mnogo priprema i gradnje na stadionu, treninga vozača koji standardno počinju krajem veljače te najava za najveći sportski i turistički događaj sjevera Hrvatske – FIM Speedway Grand Prix of Croatia, dodali su na kraju i poručili kako se ulaznice mogu potražiti u sustavu Entrio, na kioscima Tiska i ostalim prodajnim mjestima.

Od ove godine Hrvatska je dobila novu valutu euro, pa su nam učenici iz razreda 1. b I. OŠ Čakovec s učiteljicom Marijom Toplek poslali svoje likovne radove na temu Euro u očima djece.

Dragi veliki i mali kreativci, u našoj stvaraonici za velike i male prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i

druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove

pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine. hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Što je zima?

Djeca iz vrtića Maslačak u Murskom Središću, odgojno-obrazovna skupina Pačići, ispričala su nam što je za njih zima. Objavljujemo njihove zanimljive odgovore:

Izak Hren, 6 godina: Dok je Božić i dok je jako zima. Onda nosimo rukavice, čižme, jaknu i šal.

Nea Kraljić, 6 godina i 9 mjeseci: Po zimi pada snijeg i radimo snjegovića. Brat se gruda i radi snjegovića s 5 kugli.

Zala Rajf, 6 godina i 3 mjeseca: Zima je dok je vani hladno i onda nosimo jakne, kape, rukavice i čižme i kuću grijemo s kaminom. Medo, kornjača i zeko spavaju zimski san.

Liam Kozar, 6 godina: U zimi kitimo bor, trava, potok i drveće je smrznuto. Skafander pomaže da nam nije hladno.

Roko Deban, 6 godina i 4 mjeseca: Vani je pospano i čudno vrijeme jer nema snijega. Za prste, uha i nos nam je zima.

Teo Vugrinec, 5 godina i 7 mjeseci: Radimo snjegoviće i tatu gađam snijegom.

Maša Smolković, 6 godina i 9 mjeseci: Zima je hladno godišnje doba. Trebamo nositi rukavice,

šal, kapu, čizme, jaknu i tople hlače.

Fran Novak, 4 godine: Ja sam htio napraviti snjegovića, ali sam ne mogo jer neje bilo dosta snijega.

Jakob Mikolaj, 4 godine i 4 mjeseca: Zima je snijeg. S mamom i tatom sam išao na skijanje, dalko smo se vozili s autom. I sanjkali smo se, a tam sam vidio vjevericu koja je hodala po snijegu.

Gabriel Šoštarić, 6 godina: Zima je kad pada snijeg, vani je led, pa se moramo toplo obući. S mamom smo se grudali na snijegu, a pre baki smo napravili snjegovića.

Luce Škvorc, 5 godina i 4 mjeseca: Zima je dok snijeg pada, obučemo si šala, kapu, rukavice i čižme i jaknu. Ako ima snijega, radimo snjegovića i sanjkamo se.

Dorijan Šoštarić, 6 godina:

Dok je vani zima, onda pada snijeg i možemo složiti snjegovića. Naš snjegović ima oči od kamena, lice od velike grude snijega, a nos mu je od mrkve.

Ana Lara Čajić

Niva Feifarek

Nola Rašperger

Rino Sabolek

Maša Smolković, 6,5 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće, Djeca se igraju na snijegu

Helena Treska, 3. a, II. OŠ Čakovec, radovi nastali u igri plastelinom

Je li Austral novi

U jednoj od najtraženijih klasa automobila, C-SUV, Renault je predstavio Austral, potpuno novi model koji je od sada dostupan i domaćim kupcima, a osim privlačnog izgleda nudi i hibridne pogonske sklopove s ručnim i automatskim mjenjačem, fer cijenu, ali i jamstvo od 8 godina!

Renault Kadjar, prethodnik Australa, nije postigao veći uspjeh, pa su zato u Renaultu sve potpuno preokrenuli i napravili potpuno novi automobil s novim imenom i imageom. Tim modelom Renault nastavlja sa svojom novom filozofijom „Nouvelle Vague“, a novi se model također odlično uklapa u strategiju Renaulution. Osim toga, Austral je pun tehnološki naprednih sustava za pomoć u vožnji, njih čak 27, a i dalje je dostupan sustav Multi-Sense kojim vozač odabire način vožnje.

Naravno, ne smijemo zaboraviti ni treću generaciju sustava 4CONTROL Advanced, no o svemu tome malo kasnije.

Austral je prvi model iz Renaulta koji se temelji na trećoj generaciji platforme CMF-CD, a u njega se ugrađuju hibridni motori. Trenutno

je riječ o blagim hibridnim i hibridnim motorima, a možda u budućnosti stignu i neke druge izvedbe jer je platforma tako napravljena da odmah može primiti i, na primjer, plug-in hibrid.

Blagi hibridni motor prva je razina hibridizacije dostupna za novi Austral. Temelji se na 1,3-litrenom četverocilindarskom benzinskom turbo-

motoru s izravnim ubrizgavanjem. Razvijen je u suradnji s Daimlerom, a u radu mu pomažu elektropokretač i 12 V litij-ionska baterija. Dostupan je u izvedbama sa 103 kW/140 KS ili 116 kW/160 KS s prerađenim CVT mjenjačem za optimalan užitak u vožnji ili sa 140 KS u kombinaciji sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem.

12 V blagi hibrid novog Australa sa 160 KS razvija maksimalni okretni moment od 270 Nm pri 1800 do 3750 o/min (260 Nm od 1750 do 3500 o/min u izvedbi sa 140 KS), a odlikuje se i niskom potrošnjom goriva (od 6,2 l/100 km) i vrijednostima emisija CO2 od 140 g/km u mješovitom ciklusu vožnje (6,1 l/100 km i 138 g/km u izvedbi sa 140 KS).

Nova generacija hibridnog motora E-TECH temelji se na novom 1,2-litrenom 3-cilindarskom motoru s turbopunjačem koji razvija 96 kW snage i 205 Nm okretnog momenta, koji je kombiniran s električnim motorom za dodatnu isporuku snage i okretnog momenta (50 kW i 205 Nm), litij-ionskom baterijom većeg kapaciteta (2 kWh / 400 V) i mjenjačem s dvama stupnjevima prijenosa za električni motor i četiri

ma stupnjevima za benzinski motor). Taj mjenjač s 15 načina rada može podnijeti više okretnog momenta (do 410 Nm u usporedbi s 350 Nm za prvu generaciju) i snage te nudi brži odziv, a ukupna snaga sustava je 147 kW/200 KS. Upravo najsnažniju izvedbu imali smo prilike isprobati na putu od Zagreba do Ikee i nazad, a imali smo ga prilike voziti i po jutarnjim zagrebačkim gužvama, ali i otvorenom cestom te autocestom. Moramo priznati kako je to jedan od najboljih renaulta koje smo imali prilike voziti jer je dovoljno poletan, udoban i na kraju krajeva ugodan i za duže relacije. Kada smo se navečer vratili iz Ikee, nismo osjetili nikakav umor. No ono što je posebno oduševilo je potrošnja, koja je na kraju dana bila 8,4 litre, a vjerujte nam, nismo baš imali laku nogu na gasu. To je dobar rezultat za takav automobil. A pritom treba imati na umu kako ne treba razmišljati ni o kakvim punjačima.

Sustav 4CONTROL nema konkurencije još otkako je

predstavljen 2007. godine. Sada se odlikuje brojnim poboljšanjima kojima ostvaruje veću okretnost, a riječ je o sustavu koji donosi upravljanje četirima kotačima kojem duguje jedinstvene vozne osobine i stabilnost u svim uvjetima. Na neravnim cestama loše kvalitete, kretnje kotača uglađuju prelazak preko neravnina i rupa. Prednosti su vidljive već na prvu: vozne osobine su bolje, automobil je udobniji, u unutrašnjosti je tiše, a osjećaj za upravljačem općenito je sigurniji. Upravljački aktuator na stražnjoj osovini odgovara na upute servoupravljača, motora i sustava elektroničkog nadzora stabilnosti i tako osigurava učinkovite reakcije u svim okolnostima. Ovisno o situaciji, omogućuje male prilagodbe smjera stražnjih kotača do 5 ° u suprotnom smjeru od prednjih kotača (u usporedbi s 3,5 ° prethodne generacije sustava 4CONTROL).

Unutrašnjost je moderna i donosi dva zaslona spojena u obliku slova L. Tako se ispred vozača nalazi digitalna

RENAULT iznova osvaja SUV segment

Ovisno o opremi, Austral je opremljen aluminijskim naplatcima od 17 do 20 inča

Austral je dostupan s pogonom E-TECH s baterijom kapaciteta 1,7 kWh (400 V) i maksimalnom snagom do 200 KS te 12 V blagim hibridom snage 140 ili 160

Ako je opremljen punim hibridom kao ovaj model, onda je mjesta u prtljažniku prilično malo, samo 430 litara, no stražnja sjedala mogu se pomaknuti prema naprijed i tada se dobiva sasvim zadovoljavajući obujam od 575 litara.

hit iz Renaulta?

je tehnološki vrlo napredan s čak dva ekrana od 12,3 i 12 inča te Android Automotive sustavom. Ručica koja se vidi na središnjoj konzoli ne čini ništa, već je pomični naslon za ruku kako bi se ugodnije pristupalo tipkama.

instrumentna ploča dijagonale 12,3 inča, dok je okomito postavljen multimedijski zaslon dijagonale 12 inča. Instrumentni dio zaslona OpenR uključuje četiri vrste prikaza, ovisno o tome što vozač želi

vidjeti u danom trenutku: Classic (brzina, broj okretaja itd.), Navigation (karte), Zen (minimalistički prikaz) i Road (vizualni prikaz ceste kojom se krećete i prometa).

Instrumentna ploča može

se dodatno personalizirati s pomoću pet widgeta (potrošnja goriva, tlak u gumama, prijeđena udaljenost, pokazatelj ekovožnje i glazba) i osam opcija ambijentalnog osvjetljenja.

No treba istaknuti novi multimedijski sustav OpenR Link koji dolazi s ugrađenim Google uslugama. On se temelji na trećoj generaciji platforme Snapdragon Automotive Cockpit i ima osmojezgreni

procesor. Naravno, sustav je kompatibilan s Android Auto i Apple CarPlay uređajima, a oba se mogu povezati bežično. Sučelje zaslona OpenR Link jednostavno je poput sučelja pametnog telefona. Može se upotrebljavati s pomoću jednog prsta (kratki pritisak, dulji pritisak, listanje), s više prstiju (zumiranje itd.) ili uz pomoć glasovnih naredbi. K tome prikazuje obavijesti i omogućuje jednostavno kretanje izbornicima (Početna stranica, Navigacija, Glazba, Telefon, Aplikacije, Vozilo) preko trake izbornika na vrhu zaslona. Osim audiosustava Arkamys, novi Austral nudi i premium audiosustav s potpisom Harmana Kardona, a riječ je o sustavu koji se sastoji od 12 zvučnika strateški raspoređenih po kabini, koji daju ukupnu snagu od 485 W. Putnici mogu birati između pet postavki zvuka: Studio, Concert, Immersion, Lounge i Club.

Austral nudi još mnogo toga, ali jednostavno nema mjesta za sve detalje, koji-

ma ćemo se pozabaviti kada budemo taj model imali na sedmodnevnom testu, a za kraj ćemo se osvrnuti na cijene. Austral je jedan od rijetkih modela koji uz hibridni pogonski sustav nudi i ručni mjenjač, a ta početna izvedba donosi i fer cijenu od 29.990 eura (225.959,66 kn), dok već snažnija izvedba sa 160 KS donosi bogatiju opremu i automatski mjenjač, a njena cijena počinje od 35.190 eura (265.139,06 kn), a uz minimalnu doplatu, odnosno ukupnu cijenu od 36.890 eura (277.947,71 kn) dobivate paket opreme techno esprit Alpine, kada auto izvana izgleda kao ovaj na fotografijama! Cijena najsnažnije inačice starta od 40.490 eura (305.071,91 kuna).

No ono što moramo naglasiti, tim modelom Renault započinje kupcima davanje jamstva u trajanju od čak 8 godina (150.000 km), te nudi financiranje uz kamatu od 0 %. Austral stvarno ima sve adute kako bi postao novi prodajni hit.

Zahvaljujući zakretanju stražnjih kotača za 5 stupnjeva, unatoč svojoj dužini od 4,51 metra, Astral može napraviti krug okretanja u samo 10,1 metara, što je na nivou npr. Clia, dakle gradskog automobila. U to smo se sami uvjerili testiranjem.

Vidi se kako stražnji lijevi kotač zakreće prema unutra, u kontrastranu od prednjih kotača

Dizajn interijera je vrlo dopadljiv, a materijali su kvalitetni

Kokpit

Imendani

i proštenja kroz tjedan

od 3. do 9. veljače 2023.

P 3 Sv. Slaž, sv. Vlaho, Tripun

S 4 Andrija Corsini, Veronika Jeruz.

N 5 5. KROZ GOD. Agata, Dobrila, Modest

P 6 Pavao Miki I dr., Doroteja, Dora

U 7 BI. Pio IX. papa, Rikard, Držislav

S 8 Jeronim Emil., Jozefina Bak., Jerko, Mladen; Klanjanje Draškovec

Č 9 Skolastika, Apotonija, Sunčana, Sabina, Zora

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Elina Savić, Kći Biljane i Maria

Alex Ignac, Sin Irene

Nika Friščić, Kći Aleksandre i Ivana

Niko Radmanić, Sin Vedrane i Nikole

Alijana Horvat, Kći Livijane i Daria

Dino I Roko Horvatek, Sinovi Marte i Marka

Oskan Levačić, Sin Josipe i Mladena

Kali Mikulan, Kći Vedrane i Aleksandra

Aleks I Franko Makar, Sinovi Martine i Nenada

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 4. veljače

dr. Dorotea Lebar

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Jakob Vrus

I.G. Kovačića 1e

Dekanovec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić

Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Snježana Permozer

Hajdarović

Kralja Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Nedelišće dr. Jurica Vidović

M. Tita 1, tel. 040/313-216

Orehovica

dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

Prelog

dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Selnica

dr. Monika Friščić

Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sveti Juraj na Bregu-

Lopatinec

dr. Sara Mudri

Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vratišinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

VJENČANI

Čakovec:

Josipa Samardžija i Jurica Janđel

UMRLI

Čakovec:

Mijo Setnik R. 1939.

Franjo Trojak R. 1950.

Stjepan Hajdari R. 1960.

Marija Filo R. Obadić R. 1943.

Rudolf Zadravec R. 1941.

Ivan Miri R. 1944.

Katarina Tkalec R. Škvorc R. 1940.

Alojzija Žganec R. Žganec R. 1936.

Ladislav Bedić R. 1951.

Leonard Gudlin R. 1965.

Ivan Lisjak R. 1959.

Sidonija Plevnjak R. Šestan R. 1943.

Olga Horvat R. Ladić R. 1930.

Slavica Medlobi R. 1930.

Dragutin Sakač R. 1943.

Rozalija Srpak R. Vrančić R. 1948.

Dekanovec:

Marija Biber R. Bedić R. 1951.

Ana Kosalec R. Oletić R. 1939.

Mursko Središće:

Mario Majhen R. 1979.

Ivan Mikac R. 1945.

Marija Marciuš R. Vuk R. 1932.

Martin Kraljić R. 1935.

Prelog:

Franjo Čemerika R. 1935.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

040 372 400 tel. 098 211 662

040 371 200 Matični

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Šopar

iz Orehovice preminuo 30. siječnja u 81. godini života

Rozalija Srpak rođ. Vrančić iz Pribislavca preminula 25. siječnja u 75. godini života

Aleksa Mikec iz Cirkovljana preminuo 31. siječnja u 77. godini života

Janković Stjepan iz Čehovca preminuo 28. siječnja u 93. godini života

Franca Kalšan

iz Hemuševca preminula 27. siječnja u 98. godini života

Dragutin Haramija

iz Donje Dubrave preminuo u 75. godini života

Franjo Čemerika

iz Hodošana preminuo u 88. godini života

Stjepan Lehki iz Čukovca preminuo 30. siječnja u 72. godini života

Petar Kovač

iz Čakovca

preminuo 27. siječnja u 70. godini života

Ivan Horvat iz Čakovca preminuo 28. siječnja u 70. godini života

Elizabeta Bistrović

rođ. Novak iz Mačkovca preminula 25. siječnja u 81. godini života

Draga Vibovec rođ. Horvat

iz Knezovca preminula 27. siječnja u 71. godini života

Marija Režek rođ. Najman iz Cirkovljana

preminula 29. siječnja u 85. godini života

Ladislav Oreški

iz Nedelišća preminuo u 79. godini života

Darinka Srnec rođ. Fodor iz Strahoninca preminula u 71. godini života

OBJAVITE

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29 eura / 70 kuna

67. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži po 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu, m/ž čistača za Štrigovu i Savsku Ves, m/ž radnika na automatu, m/ž radnika na ručnim fazama, m/ž radnikanaautomatuim/žpomoćnog skladišnog radnika (rok prijave 10.2.), te m/ž tehnologa i 2 m/ž operatera na laseru na izradi uzoraka na određeno (rok prijave 28.2.), javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena. buhanec@ntt-hr.com

68. Number One d.o.o., Čukovec, 73, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/186-3044 ili na email: zeljkaslavicek33@gmail.com do 1.3.

69. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž voditelja alatnice na neodređeno, javiti se na tel. 040/338-120 ili 098/803-355 ili na email: omt@omt.hr do 3.2.

70. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Mario Mesarić, Štefanec, B. Radića 23, traži m/ž njegovatelja na neodređeno (20 sati tjedno) i m/ž socijalnog radnika, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9150-855 ili na email: mario.mesaric.dom@gmail. com do 16.2.

71. Ordinacija opće medicine Marija HaramijaStrbad,D.Vidovec,tražim/ž doktora medicine na neodređeno, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email:mhstrbad@gmail.comdo24.2.

72. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora mesa i 2 m/ž operatera stroja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/372-872 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina. hr do 28.2.

73. PEKARA CRO-PEK ČOČAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača u pekari im/žpomoćnogpekarananeodređeno, javiti se na tel. 040/395-694 do 9.2.

74.PROIZVODNJAPGd.o.o.,Hrupine 15, Prelog, traži 8 m/ž radnika u montaži obuće i 3 m/ž radnika u pripremi obuće na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@p-pg.hr do 17.2.

75. RE-GRA d.o.o., Prelog, Ul. kralja Zvonimira 18, traži m/ž pomoćnog keramičara i m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/608-058 ili na mob. 091/508-5701 ili na email: knjigovodstvo@regra.hr do 24.2.

76.Royalotpremništvod.o.o.,Glavna

45, Prelog, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 1925939 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: luka@whis.hr do 15.2.

77. Servis za čišćenje JANKO j.d.o.o., Nedelišće, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na mob. 099/7382282 do 1.2.

78. S-SEČAN d.o.o., Čakovec, ulica

Preloge 19, traži 2 m/ž vozača kamiona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-000 ili na mob. 091/1010-402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 20.4.

79. SOLEKTRA d.o.o., Trg Eugena Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž prvostupnika elektrotehnike na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: lara.klovar@solektra. hr do 26.2.

80. Stomatološka ordinacija Helga Golubić, Kotoriba, traži m/ž dentalnog asistenta (medicinsku sestru) dentalnog tehničara na neodređeno, javiti se na email: dr.helga@hi.htnet.hr do 10.2.

81. SUNTEC d.o.o., Pribislavec, Industrijska ulica 46, traži 2 m/ž radnika na stroju za preradu plastike te pripremu sirovine, m/ž radnika za čišćenje ureda i proizvodnog pogona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615-189 ili na mob. 098 658522 ili na email: suntecdoo@ gmail.com do 28.2.

82. PAVLIC-ASFALT-BETON

d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi i 2 m/ž strojara na finišeru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655508 do 28.2.

83. PLETEX International d.o.o., Mihovljan, Prvomajska 1, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/347-233 ili na mob. 098/426610 do 28.2.

84. PERUTNINA PTUJ – PIPO

d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž IT specijalistu, m/ž voditelja smjene u skladištu i m/ž administratora u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 5.2.

85. PROGRESSOF d.o.o., Čakovec, M. Gupca 59, traži 2 m/ž automehaničara - vulkanizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600-081 ili na email: asc.cakovec@gmail.com

86. SM Solutions d.o.o., Čakovec, traži m/ž manual QA engineera na neodređeno, javiti se na email: careers@sm-solutions.hr do 28.2.

87. TRANS–KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži m/ž strojara na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 091/2333-113 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr i tražimo 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 do 31.1.

88. TEAM GRAĐENJE d.o.o., A. Schulteissa 17, Čakovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/644-027 ili na mob. 091/5399-631 ili na email: kadrovi@teamgradjenje.hr do 13.2.

89. TEHNIX d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž kuhara i m/ž konobara za mjesto rada Hotel Kralj, Ludbreška 93 u Donjem Kraljevcu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.3.

90. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž elektromehaničara i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: toroid@toroid.hr do 28.2.

d.o.o.,

Podravska 11, traži m/ž prodavača za mjesto rada Totovec, Mursko Središće, Belica, Hodošan, Kotoriba i Orehovica, m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava i m/ž saldakontist na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-404 ili na email: posao@ tpvz.hr do 8.2.

92. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Križovec, Črečan, Dunjkovec, Ivanovec, Šandorovec, Orehovica, Turčišće, Čakovec, Slakovec, Strahoninec, Novo Selo Rok, Palinovec, Šenkovec, Štefanec, Pribislavec, Gornji Hrašćan i Lopatinec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 24.2.

93. TRGOVINA AS, Zagrebačka 8, D. Dubrava, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/918-4039 ili na email: trgovina-as@net.hr do 23.2.

94. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaničara i 10 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 17.2.

95. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i 2 m/ž pomoćna kuhara za mjesto rada Restoran Rustica na neodređeno, javiti se na mob. 091/201-6015 do 28.2.

96. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti NEURON, Lopatinec, traži m/ž osobnog asistenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 091/542-1068 ili na email: vesna.

neuron@gmail.com ili putem linka: www.udruga-neuron.hr do 16.2.

97. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A. G. Matoša 6, Čakovec, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@ gmail.com do 8.2.

98. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ŽIVKOVIĆ, Čakovec, Zavnoh-a, traži m/ž fizioterapeuta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/310-329 ili na mob. 098/463-525 ili na email: denisvaal@gmail.com do 13.2.

91. TP VARAŽDIN

Varaždin,

Pjevanjem obilježili obljetnicu Vincekova rođenja

Domaćin i organizator susreta zborova bio je Mješoviti zbor dr. Vinko Žganec, a organizirali su ga u čast obljetnice rođenja akademika i etnomuzikologa dr. Vinka Žganca, rodom iz Vratišinca. On je za života sakupio oko

25 tisuća narodnih napjeva i običaja, ne samo iz Međimurja već i drugih krajeva gdje žive Hrvati.Ovogodišnju četvrtu Vincekovu zipku otvorio je domaćin, Mješoviti zbor dr. Vinko Žganec, koji je osnovan

2015. godine, a odnedavno ga vodi Antonija Jurinec. Zbor je pjevao Megla se kadi, Pod kopinom, Djevojčica žito žela i Lijepo pjevam.

Zvezde nad menom i Stare kleti. Susjedni Mješoviti zbor

Učenica Marija Paula Radiković reci�rala je Fala � Božek za Međimurje

Mješoviti zbor Josip Vrhovski iz Nedelišća osnovan je 1998. godine, ali je svojim pjevanjem obišao mnogobrojne domaće i inozemne pozornice i međunarodne festivale. Najpoznatiji je po organizaciji čuvenog Božićnog koncerta u Nedelišću. Pred publikom u Vratišincu otpjevali su Stopram sam se oženil, Vuprem oči i Naše malo misto iz čuvene istoimene domaće serije, kojom su osvojili simpatije publike. Solo dionicu Roka Prča otpjevao je solist Ivan Fučko. Zbor vodi prof. Branimir Magdalenić. Pjevački zbor Podravina iz Ludbrega među izvođačima na Vincekovoj zipki ima najdužu tradiciju, 140 godina zborskog pjevanja i 110 godina djeluje pod imenom Podravina. Vodi ga prof. Sanja Štefan. Izveli su tri skladbe: Zelena dobrava,

KUD-a Mura iz Murskog Središća djeluje pod tim imenom od 1997. godine, a pjeva klasičnu, sakralnu i narodnu glazbu.

Vodi ga, dirigira i prati na klaviru Marijana Trstenjak. Izveli su tri skladbe: Sprevajaj me draga, Stal sam si ja rano i Oko jene hiže. Između nastupa zborova je Marija Paula Radiković, učenica OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec, recitirala pjesmu Fala ti Božek za Međimurje. Program je vodio Dejan Šantl. Na kraju nastupa je Katarina Kukovec, predsjednica Mješovitog zbora dr. Vinko Žganec, predala predstavnicima svih zborova priznanja u zahvalu za nastup na ovogogodišnjoj Vincekovoj zipki i najavila novi susret dogodine. Festival podupire Općina Vratišinec, a Mihael Grbavec, načelnik i Milena Granatir, predsjednica Općinskog vijeća, bili su i u publici.

(BMO)

www.teamgradjenje.hr

TEAM GRAĐENJE d.o.o. za građevinarstvo i tehničke usluge radi unapređenja poslovanja traži nove suradnike za radno mjesto:

1. MONTER SUHE GRADNJE - više izvršitelja (m/ž), mjesto rada: Međimurje, Varaždin, Zagreb - neto satnica – po dogovoru

Za dodatne informacije možete se obratiti na mob. 00385 91 539 9631, na mail adresu kadrovi@teamgradjenje.hr

ili na adresu Aleksandra Schulteissa 17, 40000 Čakovec

Dom za psihički bolesne odrasle osobe BISER v.d. ravnatelja Anto Zrakić

Graničarska 2, Ivanić Grad Tel. 01/2883-028, mob. 098/1632-946

OIB: 60794557616

objavljuje

natječaj za radno mjesto

RAVNATELJA

Uvjeti: VSS i radno iskustvo 5 godina Sve prema čl. 205 Zakona o socijalnoj skrbi NN 18/22

Javiti se osobno sa zamolbom radnim danom 8-16 sati ili poslati poštom (s napomenom ZA NATJEČAJ) na gornju adresu. Natječaj je otvoren 8 dana od objave u novinama.

Mješovi� pjevački zbor dr. Vinko Žganec Vra�šinec, domaćin i organizator susreta zborova

MJEŠOVITI PJEVAČKI zbor Dr. Vinko Žganec organizirao Festival pjevačkih zborova

Mješovi� pjevački zbor Josip Vrhovski Nedelišće i solist Ivan Fučko

Pjevački zbor KUD-a Mura

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM tomos mopede, motokultivator, prikolicu i starije i novije automobile, isplata odmah. Mob. 098/965-6624

PRODAJE SE Alfa Romeo

MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom., 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM INOX BAČVU

Le�na od 130 lit za 126 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/6839984 ili 099/808-7586

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIM M/Ž OSOBU zainteresiranu za posao u Austriji s osobnim automobilom, radi zajedničkog putovanja na posao. Mob. 099/630-8344

POSAO

TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj portfelj. Kontakt: akostjuk2000@ yahoo.com ili mob. 091/788-3017

TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA iz matematike za osnovnu i srednju školu. Pripremam za državnu maturu. Upita� na broj 099/680-9583

MUŠKA OSOBA ELEKTRO STRUKE TRAŽI POSAOmože i inozemstvo. Mob. 097/728-9476

POZNANSTVA

MUŠKARAC (63 g), samac, u mirovini, traži ženu za zajednički život. Javiti se na mob 092/165-9098.

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE komforni stan u Čakovcu, povoljno. Info na mob. 098/195-7448

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 530 eura. Kontakt broj 091/546-7841

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

PRODAJE SE nova kvaka za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM LASERSKI DALJINOMJER I LED TRAKU s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/7289476.

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJU SE DVA NOVA MADRACA dim. 200x90 cm, vis. 15 cm, zapakirani, vrlo povoljno. Info na mob. 099/-

PRODAJEM drvene bačve više dimenzija i očišćene orahe, a kupujem suhi kukuruz u zrnu. Info na tel.: 343-557

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. info na mob. 098/92-190-92

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (265 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (33 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (240 eur); novi crni uredski stol (65 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, UTD Raguse, Eko-Međimurja, Božjakovine, Trgovine Krk, Derme, Tehnomonta, Hotela Zadar i druge dionice. Ponude na mob. 098/905-1011

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

PRODAJEM SOBNA VRATA bez štoka dim. 200x85 cm (5 kom), cijena 10 eur/kom. Info na mob. 091/396-2700

Dolazimo i donosimo radost

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

Prodajem čistokrvnu mladu ženku njemačkog ovčara, roditelji s rodovnicom, odličnih karakteris�ka, nije prepuštana. Prodajem za 200 EUR zbog nemogućnos� držanja. Sve informacije na 097/740-7600

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

BELLA

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

ima dvije godine i čeka samo svoje ljude. Spašena je iz romskog naselja i u privremenom je domu. Bella se slaže s drugim psima, obožava se vozi�, čista je i obožava ljude. Nalazi se u Varaždinu. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

EDDIE je dobar, miran, scooliran dečko koji nam je došao iz romskog naselja zajedno s Teddyjem. Obojica su velike dobrice. Eddie je rođen u svibnju 2019., zna�željan je, obožava vrijeme provedeno vani na našoj livadi gdje može njuška� i istraživa�. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

TEDDY je djedica koji nam je došao iz romskog naselja zajedno s Eddijem. Teddy je rođen u svibnju 2014., zna�željan je, obožava vrijeme provedeno vani na našoj livadi gdje može njuška� i istraživa�. Super je u na uzici, voli grice, iako ima loše zube, i za grice jako dobro surađuje. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

ENRICO je rođen u studenom 2020., visok je čak oko 65cm. On je pozi�vac, veseljak, dobrica. Dobar je na uzici, slaže se s drugim psima, voli se igra�. Volio bi uskoro svoje azilsko dvorište zamijeni� pravim domom u kojem će tek pokaza� svu svoju unutarnju pozi�vu i dobrotu. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Možemo li se promijeniti? Opasnosti amfetamina i istovremenog konzumiranja alkohola

Možemo svjesno odlučiti da ćemo promijeniti neke svoje emocionalne i verbalne reakcije, naučiti se bolje kontrolirati i bolje komunicirati.

Težnja da budemo drugačiji ili da riješimo neke probleme koje imamo ovisi o promjenama na koje smo spremni i za koje smo sposobni. Odgovornost za osobni razvoj i promjene u vlastitom ponašanju teška su zadaća za svakog od nas s kojom se susrećemo više puta u životu, a koja često uključuje i stručnu psihološku pomoć. Uopće nije lako postupati drugačije, komunicirati na novi način i/ili postići da se u nekim situacijama osjećamo drugačije, bolje, zadovoljnije. Robovi smo uhodanih mehanizama reagiranja i toga smo u potpunosti svjesni tek kad pokušamo donijeti odluku da ćemo se mijenjati i kad krenemo s promjenama. Javlja se strah da to onda nisam ja, jer ja sam takav i takav, ne mogu biti drugačiji. Zar stvarno treba biti drugačiji? Najčešće uopće ne, ne radi se o stvaranju druge osobe, prije je u igri traženje dobre verzije postojeće osobe, one koja nije saboter vlastitih kvaliteta. Ili se radi o popravljanju loših veza, odnosa bitnih za obiteljsku, poslovnu ili bilo koju konkretnu međuljudsku kombinaciju. Nešto u nama dovodi do problema iako je lakše vidjeti stvari izvan nas koje kompliciraju život. Stalno se sve mijenja u nama i u našim odnosima s drugima, procesi izvan naše moći djeluju na preobražavanje nas i naših odnosa, možemo se prepustiti osjećaju nemoći, slabog ili nikakvog utjecaja na tijek situacije, opravdavati se nemogućnošću da bude drugačije... Ali znamo i drugu stranu priče: sami stvaramo svoju stvarnost. Odgovorni smo za neke promjene u njoj.

Možemo svjesno odlučiti da ćemo promijeniti neke svoje emocionalne i verbalne reakcije, naučiti se bolje kontrolirati i bolje komunicirati. Tako onda mi iznutra utječemo na neke stvari izvana. To dakle ne znači odustajanje od sebe niti se radi o mijenjanju sebe, više je na djelu mijenjanje nekih obrazaca ponašanja ili loših navika. Promjene koje su potrebne da se osjećamo bolje ili da unaprijedimo loš odnos (vezu), koliko god bile željene, izazivaju svojevrstan otpor. Težnja za promjenom s jedne strane i inercija, očuvanje statusa quo s druge strane, dvije su nasuprotne sile koje se u psihološkom prostoru svode na strah od nepoznatog i želju da se taj strah prevlada. Svaki uhodani obrazac ponašanja ples je koji smo naučili i jednostavan nam je. Poznajemo ga iako nam se možda ne sviđa. Iako nam je možda štetan. Njegova je snaga u tome što nam je poznat. Poznato je sigurno, promjene su teške i eto otpora. Od te spoznaje treba krenuti. Otpor i nelagodu koju izaziva strah pred nepoznatim treba prepoznati i prihvatiti kao znak da smo osvijestili činjenicu da smo pred važnom odlukom. To je odluka da ćemo nešto promijeniti, a znamo i što. Preostaje uhvatiti se odgovorno izazova promjene, u malim koracima, s puno strpljenja. Tako je to, rekoh na početku teksta, puno puta u životu. Mnoge promjene možemo sami ostvariti, dragocjeno je ako uz sebe imamo drage i bliske ljude koji su nam podrška, a veće intervencije u osobnom psihološkom prostoru ponekad zahtijevaju i stručni tretman.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Amfetamini na svakog čovjeka djeluju drugačije, ovisno o njegovim tjelesnim proporcijama i zdravlju, navici korištenja amfetaminima, uzima li istovremeno još neku drogu, a ovisi i o količini i jačini amfetamina koju je konzumirao.

Prema Europskom izvješću o drogama iz 2022. godine, koje je proveo Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama, procjenjuje se da je oko 29 % odraslih osoba (u dobi od 15 do 64 godine) u Europskoj uniji nekad konzumiralo nezakonitu drogu. Najčešće se konzumira marihuana, a na drugom su mjestu skupina stimulativnih tvari (kokain i amfetamini).

Važno je napomenuti da većina osoba koja ima poteškoća s konzumacijom droga upotrebljava više od jedne psihoaktivne tvari. Hrvatska je jedna od država u kojoj je unatrag 5-10 godina zabilježen rast upotrebe amfetamina. Prema rezultatima analize otpadnih voda kojima se procjenjuje potrošnja ilegalnih droga, Zagreb je po dnevnoj potrošnji amfetamina zauzeo 12. mjesto od 75 gradova Europe koji su bili uključeni u istraživanje.

Amfetamini su stimulansi središnjeg živčanog sustava koji se uz kontrolu liječnika mogu sigurno i efektivno upotrebljavati za liječenje određenih bolesti (npr. ADHD, narkolepsija), no kao i velik broj drugih lijekova, oni se mogu zloupotrebljavati. Stimulansi povećavaju brzinu kojom informacije putuju od mozga do tijela (i obrnuto) zbog čega se osoba može osjećati budnije, pažljivije, smirenije, energično, usredotočeno, a u velikim količinama mogu izazvati i osjećaj euforije. Budući da amfetamini podižu raspoloženje te stvaraju osjećaj euforije i sreće, mogu potaknuti osobe da ih sve češće upotrebljavaju što ozbiljno povećava šanse za razvoj ovisnosti. Amfetamini na ilegalnom tržištu mogu doći u obliku praha, tableta, kristala ili kapsula pa se u tijelo mogu unositi na različite načine (oralno, šmrkanjem, pušenjem, injekcijom). Ne postoji sigurna doza, a svaka upotreba nosi određenu razinu rizika, pogotovo ako ju nije propisao liječnik. Od dva do četiri dana nakon konzumiranja, osoba može patiti od iscrpljenosti, nemirnog sna, glavobolje, paranoje, zbunjenosti, trzanja i bolova u mišićima, promjenjive temperature,

razdražljivosti, promjene raspoloženja, tjeskobe i depresivnosti. Amfetamini na svakog čovjeka djeluju drukčije, ovisno o njegovim tjelesnim proporcijama i zdravlju, navici upotrebe amfetamina, uzima li istovremeno još neku drogu, a ovisi i o količini i jačini amfetamina koju je konzumirao. Jačina droge s ilegalnog tržišta krajnjem je korisniku nepoznata što stvara opasnost od prevelike ili prejake doze i može dovesti do predoziranja. Simptomi predoziranja mogu uključivati teškoće disanja, epileptične napadaje, konvulzije, bol u prsima, ubrzan rad srca, zimicu, ekstremnu uznemirenost (koja može dovesti do agresivnosti i nasilja) te paranoju, halucinacije i deluzije. U najgorem slučaju, predoziranje amfetaminima može uzrokovati moždani i srčani udar, a na kraju i smrt. Redovito korištenje amfetaminima ima dugoročne negativne posljedice na zdravlje i svakodnevno funkcioniranje te može izazvati ekstremni gubitak težine i pothranjenost, oslabljen imunitet (redovite infekcije), promjene raspoloženja, probleme koncentracije, napadaje panike, anksioznost, depresiju, psihozu, ovisnost o drogama, agresivno i nasilno ponašanje, probleme sa srcem i bubrezima, povećan rizik od moždanog udara, financijske i pravne probleme, probleme na poslu ili u školi/fakultetu te probleme u društvenim odnosima.

Jasno je da amfetamini sami po sebi mogu biti opasni, a budući da slove kao „party droge“, nije neuobičajeno da su dio noćnih izlazaka mladih. Dodatno je zabrinjavajuće što se uz amfetamine često istovremeno konzumira i alkohol. Budući da djeluju u suprotnim smjerovima, tj. amfetamini ubrzavaju rad mozga, a alkohol ga usporava, tijelo ne zna na koji način reagirati. Umjesto da se zbog suprotnog djelovanja međusobno izbalansiraju, alkohol zapravo pojačava ugodne učinke amfetamina, dok amfetamin sakriva efekte alkohola. Zbog toga osoba teško prepoznaje da je već previše popila te se nastavlja alkoholizirati, a svakim sljedećim pićem povećava se vjerojatnost predoziranja ili trovanja alkoholom.

Nikola Petričević, magistar psihologije

DVD GORIČAN održao svoju 135. redovnu godišnju skupštinu

Tomislav Markač najbolji je vatrogasac Goričana 2022.!

Piše: Dora Vadlja

Dobrovoljno vatrogasno društvo Goričan održalo je svoju 135. redovnu godišnju skupštinu. DVD Goričan osnovan je davne 1888. godine, a svoju važnu ulogu u zajednici ažurno obavlja i dandanas. Na skupštini

koja se održala 28. siječnja tajnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Nikola Besedić dodijelio je vatrogasne spomenice za 10 godina rada Tomislavu Markaču, Petru Horvatu i Emanuelu Varošancu.

Spomenica za 30 godina u vatrogastvu pripala je

Nenadu Tisaju, za 40 godina rada Leonardu Gudlinu. Uvjerenja o osposobljenosti za dočasnika I. klase pripala su Tomislavu Vranešiću, a za časnika Christianu Plakaloviću. Načelnik sektora za vatrogastvo HVZ-a Mario Starčević dodijelio je zahvalnice za nesebičnu pomoć

NAGRADNI NATJEČAJ MOJ DEDA JE NAJBOLJI

stradalima u potresu Nenadu Tisaju, Tomislavu Markaču, Christianu Plakaloviću, Milivoju Prijakoviću i Predragu Lukovnjaku posthumno. Zapovjednik DVD-a Goričan Ivan Horvat na skupštini je nagradu za najboljeg vatrogasca u 2022. godini dodijelio Tomislavu Markaču.

NAJBOLJEM DJEDU uručeni poklon-bonovi u Interkastu i Međimurki BS

DVD MALA SUBOTICA domaćin tečaja za vatrogasce i vatrogasce 1. klase

Ispitu pristupa 40-ak kandidata

Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Male Subotice domaćin je tečaja za zvanje vatrogasac i vatrogasac 1. klase, koji je započeo 23. siječnja 2023.

Tečaju je ukupno pristupilo 20-ak kandidata za zvanje vatrogasac te 20-ak kandidata za zvanje vatrogasac 1. klase, a sam tečaj

Dragutin Ribarić: Flaks ću iskoristiti za košnju gorica, a boje za ličenje!

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Pobjednik našeg nagradnog natječaja Moj deda je najbolji Dragutin Ribarić iz Nedelišća protekli je tjedan pokupio vrijedne nagrade kod naših sponzora. Prvi je bio poklon-bon u Interkastu u vrijednosti od 70 eura (500 kuna), a drugi poklon-bon u vrijednosti od 40 eura (300 kuna) u Međimurki BS.

- U Međimurki BS kupit ću si lanac za motorku i �laks

za �laksericu, kojom se često koristim u svojim goricama, a u Interkastu ću si kupiti farbe za ličenje jer smo na proljeće mislili ličiti sobe, ispričao nam je deda Dragutin Ribarić. Upitali smo našeg djeda i je li se nadao pobjedi na nagradnom natječaju.

- Nisam očekivao nagradu jer do sada nisam bio sretne ruke na bilo kakvoj nagradnoj igri. Taj dan, kada su izašle novine s rezultatima natječaja, moje unuke bile su na odmoru u Dominikanskoj Republici i

zvale su me da mi jave sretne vijesti, ispričao nam je u nastavku i dodao da je već prije tog dana saznao da je pobjednik, ali se pravio da ne zna kako ne bi pokvario unučicama raspoloženje.

Deda nam je i ispričao da svoje prijatelje zbog osvajanja nagrade mora počastiti sandukom piva.

- Oko svega ovoga nastala je i jedna anegdota koju sada prepričavamo dalje. Naime, kada mojeg susjeda netko pita tko mu je susjed, on sada uvijek odgovori da je to najbolji deda, ispričao nam je sa smiješkom na licu pobjednik našeg nagradnog natječaja.

Podsjetimo, ovaj šarmantni 73-godišnjak iz Nedelišća većinu radnog vijeka radio je u Metalcu. Po struci je strojarski tehničar, a tamo je radio od samih početaka i naučio je zanat. Kad se Metalac raspao, otišao je raditi u Njemačku. Aktivno se bavio i vinogradarstvom u Grabrovniku te je neko vrijeme bio i lovac u Lovačkom društvu u Nedelišću. Deda

Dragutin ima četvero bioloških unuka: Petra (32), Anu (30), Amy (12) i Anni (10), a posebnu je vezu stekao s Rose Marie (14) koja je prije osam godina iz Konga posvojena u obitelj njegove kćeri Andreje. Na našem nagradnom natječaju prikupio je najveći broj glasova, njih ukupno 158, i

provodi Vatrogasna zajednica Međimurske županije. - Tečaj je započeo prije dva tjedna, a samo testiranje održat će se u subotu, 11. veljače, u popodnevnim satima, rekao nam je zapovjednik DVD-a Mala Subotica Matej Obadić, iz redova domaćina tečaja. (sh)

tako odnio titulu najdede, dok je Ivanu Juroviću sa 132 kuponima pripalo drugo mjesto.

Ovim putem zahvaljujemo i svim ostalim sudionicima natječaja na odazivu, kao i našim sponzorima za nagrade. No, to nije sve.

Za sam kraj priredili smo jedno iznenađenje za najbo-

ljeg djeda, ali i sve kandidate. Naime, na našoj završnoj svečanosti počastit ćemo ih zajedničkim izletom po Međimurju u suradnji s Međimurskom županijom.

O svim detaljima završne svečanosti sudionike natječaja izvijestit će naše kolegice iz marketinške službe.

Zajednička fotografija nagrađenih vatrogasaca i načelnika Emanuela Sinkovića

U Međimurki BS poklon-bon od 40 eura dedi Dragu�nu Ribariću dodijelili su Ma�ja Jančikić i Marin Fodor iz Odjela marke�nga

Voditelj poslovnice Interkasta Marko Malašić našem je najdedi uručio poklon-bon od 70 eura

Recept plus

Junetina u umaku

Istarska delicija

Želite li pojesti nešto s istarskim “štihom”, ne treba putovati do Istre. I u Čakovcu se može naručiti i kušati odlična istarska delicija. Potražite ju u čakovečkom ugostiteljskom objektu Bambina koji se nalazi na adresi Mihovljanska 70. Restoran vode

Sastojci:

- svinjski kare bez kos�

- pršut

- istarski sir

- ulje

- sol, papar

Pljukanci:

- brašno

- voda

- sol

Umak:

- temeljac - kapari

- vrhnje za kuhanje

- paški sir

supružnici Ljubica i Dario Pintarić koji u svoju kuhinju unose istinsku strast prema dobrom iću i piću. Restoran Bambina usmjerili su prema organizaciji raznih vrsta svečanosti, cateringu i besplatnoj dostavi hrane i gablecima. Za našu ovotjedno izdanje i stalnu rubriku Međimurske kuharice odlučili su svoja gastronomska umijeća predstaviti istarskom delicijom. Jelo je pripremila Ljubica Pintarić. Evo u nastavku recepta za pljukance, umak i svinjetinu. Meso raširimo od sredine leptir-tehnikom, potučemo, blago posolimo i poparimo, obložimo pršutom i sirom. Zarolamo u roladu. Pečemo četrdeset minuta na 200 stupnjeva. Od brašna, soli i vode zamijesimo pljukance, oblikujemo ih rukama, u kipućoj vodi ih skuhamo dok ne isplivaju na površinu vode. Kad se meso ispeklo, uzmemo masnoću gdje se meso peklo na tavi, propržimo prstohvat brašna, podlijemo temeljcem, dodamo kapare i zatim povežemo s vrhnjem, a na

Vino tjedna

Sauvignon

kraju dodamo paški sir. Skuhane pljukance dodamo u umak i par minuta prokrčkamo. Poslužimo uz meso. Dobar tek žele vam Ljubica i Dario Pintarić!

od muškatne tikve

Juneće odreske uvaljajte u brašno, ugrijte tavu i ulje pa ju lagano ispecite. Nakon pečenja izvadite junetinu iz tave. Na masnoću od pečenja dodajte brašno koje vam je ostalo, kratko ispržite i dodajte temeljac od juhe. U međuvremenu očistite muškatnu tikvu, narežite na kocke i skuhajte. Kad je kuhana, blenderom ju izradite. Potom u tavu dodajte sitno sjeckani češnjak, pasiranu muškatnu tikvu i vratite odreske junetine u tavu da se sjedine s umakom.

Za kruhove roladice potrebno je najprije kruh narezati na kockice. Prelijte ga toplim mlijekom, dodajte sitno mljeveni češnjak i jaja. Sve dobro promiješajte da se poveže. Na alufoliju stavite smjesu, zarolajte, svežite u obliku bombona pa stavite kuhati u vruću slanu vodu otprilike 25 minuta. Kad je kuhana, režite ju na ploške. Junetinu servirajte s kruhovim roladicama, umakom te ukrasite šlagom i džemom od borovnice. U slast! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- juneći odresci

- 30 g bijelog brašna

- jušni temeljac

- režanj češnjaka

- papar, sol

Kruhove roladice

- 500 g kruha

- 3 režnja češnjaka

- 2 jaja

- 2,5 dcl mlijeka

- sol, papar

Vinarije Tomšić

Dario Pintarić iz čakovečkog restorana Bambina uz istarsku deliciju koju je pripremila Ljubica Pintarić preporučuje poslužiti sauvignon. Odabrao je sauvignon proizveden i odnjegovan u obiteljskoj Vinariji Tomšić. Radi se o kvalitetnom bi-

jelom suhom vinu (10,6 % alk). Tko je kušao bar jednu Tomšićevu vrstu vina, uvjerio se u njihovu kvalitetu, svježinu i opojnost. Upravo te odlike karakteriziraju i Tomšićev sauvignon. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Međimurski langoš

Priprema:

Prosijte brašno s praškom za pecivo pa dodajte ostale sastojke te dignuti kvasac u toplom mlijeku i žlici šećera pa umijesite mekano tijesto, ali da se ne lijepi previše za pologu. Tijesto stavite u plastičnu zdjelu i pokrijte prozirnom folijom pa ostavite pola sata da se diže. Dok se digne, vadite hrpice tijesta veličine jabuke i složite u loptice, podlogu malo nauljite i rastežite svaku lopticu na veličinu tavice u kojoj ste zagrijali ulje pa

stavite peći na vruće ulje. Dok se peku, neka budu najprije poklopljeni nekoliko minuta, a onda provjerite vilicom da ispod nisu preblijedi i dok se malo zarumene, okrenite i pecite još nekoliko minuta.

Sastojci:

- 1 kg brašna Čakovečkih mlinova za dizana �jesta

- 500 ml tekućeg jogurta

- 40 g kvasca

- 1 žlica šećera

- 3 žličice soli

- 1 prašak za pecivo

- 2 jaja

- 1 šalica mlijeka

- 0,5 l ulja za prženje

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

SUZANA BELŠE iz Krištanovca

Domaći picek s domaćim mlincima

Doma uzgajaju piceke, imaju kokice koje im nose domaća jaja, a od jaja Suzana rado napravi tijesto za juhu

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Piše: Aleksandra Sklepić

Prava domaća međimurska atmosfera, s domaćom hranom na stolu, vraća nas u mirnije i ljepše vrijeme, kad su se obitelji okupljale za stolom i pritom stvarale neraskidivu vezu. Sve je teže pronaći kuću gdje je na stolu samo domaća hrana, a mi smo srećom pronašli pravu, vrijednu, međimursku gazdaricu koja inzistira da iz njene kuhinje izlazi samo prirodno i domaće. Suzana Belše (54) iz Krištanovca nedjeljnom se ručku posebno posvećuje, pa je za nas pripremila piceka uzgojenog u vlastitom dvorištu i mlince od jaja koje su snijele kokice koje šetaju po dvorištu.

Suzana je po struci njegovateljica i taj je posao radila 10 godina, a sada već neko vrijeme radi u Čakovečkim mlinovima.

Sa suprugom Darkom koji je mehaničar živi u obiteljskoj kući u Krištanovcu, a roditelji su dvojice sinova, Davora (33) i Patrika (30) te kćeri Vanese (18). Suzana je ljubiteljica prirode, pa se svakim

slobodnim trenutkom koristi za boravak u šetnji sa psom ili u vikendici koju ta obitelj ima nedaleko od doma, uz svoj vinograd. Vikendica je drvena, a nedavno ju je vlastitim rukama izgradio sin Patrik koji je stolar po zanimanju. Osim što je vješt u stolarskom poslu, rado priprema domaće voćne likere od rakije koju također doma izrađuju od malina koje imaju zasađene u povrtnjaku. Patrikovi likeri obvezan su aperitiv prije domaćih jela te su uvijek na stolu da otvore apetit i pojačaju uživanje u pre�inim ručkovima.

- Hrana koju pripremam za svoju obitelj uglavnom je domaće proizvodnje. Doma uzgajamo piceke, imamo kokice koje nam nesu domaća jaja, a od jaja rado napravim tijesto za juhu (rezance i krpice) i mlince koje svi jako volimo, a koji su obavezni u Međimurju, posebno za blagdanske ručkove i večere. Osim piceka i kokica, obitelj Belše ima i domaće svinjsko meso jer stalno hrane svinje za svoje potrebe, a tu su i zečevi kojima se više bavi suprug Darko. Uz

vrijednu obitelj, tu su naravno i ljubimci, pas i mačke, a Darko je i ponosan vlasnik dvoje golubova pasmine king koji se šepure kad im dođu posjetitelji.

Posla nikad nije premalo jer se obrađuje i vrt u kojem raste domaće povrće, salata i krumpir, s malinama također uvijek ima posla, a vinograd je priča u kojoj posao nikada ne prestaje. Sinovi i kći

pomažu koliko mogu zbog posla i obveza u školi, Davor je u Njemačkoj, a Patrik sa svojom djevojkom Laurom Zadravec iz Vratišinca, koja će mu uskoro postati supruga, uvijek priskoči, posebno puno pomažu za vrijeme radova u vinogradu.

Vanesa se trenutno najviše posvećuje školi, ali i ona rado pomaže u svemu što treba. Osim što voli kuhati i peći kolače, Suzana voli sje-

sti na traktor i odvesti se u prirodu.

Uz rad, ova simpatična i vedra gospođa, prava Međimurka, najbolje se odmara i skuplja snagu za nove obveze koje radni dani donose.

Veselja i smijeha u ovoj obitelji ne nedostaje, a sloga i uzajamno poštovanje koji vladaju među svim članovima dodatna su motivacija za nove ideje i njihovu realizaciju.

Recept za domaći picek i mlince

Sastojci:

- 1 cijelo pile

- začini: sol i vegeta

Sastojci za izradu mlinci:

- 3 cijela jaja

- 30 dag glatkog brašna

Priprema:

Očišćeno cijelo pile začiniti vegetom i soli i ostaviti neko vrijeme da se začini upiju u meso. Cijelo pile staviti peći u pleh s poklopcem, bez dodavanja ulja i masti. Pile

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

je najukusnije kad se peče samo u vlastitom soku. U tijeku pečenja pile nekoliko puta zalijevati sokom i masti koji će se stvoriti u plehu. Peći na umjerenoj jačini sat, sat i pol, dok niste zadovoljni izgledom.

Pile mora poprimiti zlatnu, hrskavu koricu, tada je pečeno.

Priprema domaćih mlinci:

Cijela jaja i brašno zamijesiti u kompaktno tijesto.

Narezati na komadiće koji stanu u stroj za rezance i na stroju izraditi mlince željene debljine. Rastanjene mlince peći par sekundi na ploči štednjaka na drva. Mlince malo prepeći da po sebi dobiju smeđe “�lekice”. Pečene mlince natrgati na manje komade i prije serviranja preliti sokom od pečenja pileta. Kao prilog ovom ukusnom ručku naša je kuharica servirala domaće rezano bijelo zelje, a odlično paše i zelena salata.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 7. veljače do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 10. veljače. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

OSVOJI

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 7. veljače 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 10. veljače.

br. 1429

Ovotjedni dobitnik je: Davor Soldat iz Pretetinca

Suzana s domaćim ručkom koji obitelj najviše voli

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Gdje god se pojavili, primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima. Ako ste još sami, bolje pogledajte s kim radite.

Netko vas već dulje vrijeme priželjkuje bolje upoznati. Želja za akcijom bit će jaka, ali okolnosti će vas stalno navoditi na rad iz sjene.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću, pa će se najvjerojatnije povući u mir svog doma gdje će uživati udvoje. Oni koji još traže srodnu dušu vjerojatno će postati glavna zvijezda intenzivnih večernjih izlazaka. Uslijedit će mudrija faza.

LAV (23.7. - 23.8.)

Vaš privatni život bit će dinamičniji nego kod većine drugih ljudi. Ovi dani mogli bi donijeti poznanstvo koje će u vama probuditi iskrene emocije. Mnogi će biti iznenađeni. Bit će poziva za zabave, a oni u duljim vezama obnovit će svoj odnos. Došlo je vrijeme kad sve u vezi svog posla možete sagledati u cjelini. To će vam razbistriti pogled.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Bit će malo manje događaja, ali vaš ljubavni život i dalje će biti relativno dobar. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima. Dani su dobri za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne prezahtjevni, ići će vam od ruke.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo uglavnom će vas navoditi na nadmudrivanja. Stoga spustite loptu i razmislite što je zanimljivo oko vas i u vama. Probudite to. Razgovarajte, ali ne inzistirajte na zagrljajima. Stići će zanimljive vijesti i sad ćete moći raditi punim plućima.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Većinu slobodnog vremena provodit ćete u samoći i sanjarenju. Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete biti pomalo otuđeni. Prilike za ljubav sami ćete izbjegavati. Razmislite o sebi i svojim potezima. Otkrijte svoje slabe točke. Mnogi će na poslu pokazati emocije.

BIK (21.4. - 20.5.)

Sigurnost i dugovječnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Maštat ćete o nekoj novoj karijeri. To nije nemoguće, ali prvo treba odraditi ono što vam je dano. Spremnost da se izborite za ono što vam pripada. Idite za svojim idejama i budite dosljedni i profesionalni.

RAK (22.6. - 22.7.)

Iz dana u dan vi ćete se osjećati sve bolje u društvu voljene osobe. Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti na zanimljivo putovanje udvoje, a treći, koji su možda još sami, počet će izlaziti više. Zamišljat ćete se na vodećim pozicijama.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Netko od vaših prijatelja mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti hoćete li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u ljubavnu vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u duljim vezama bit će dobro. Niste potpuno svjesni svojih mogućnosti. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Postat ćete mirniji i tiši. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili. Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom s kojom ih se ni po čemu ne bi moglo spojiti. Kako tjedan bude odmicao, vama će postajati sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno počinju stabilizirati.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Ako ste još sami, malo bolje pogledajte osobe iz svoje radne sredine. Jedna poruka ili telefonski poziv mogao bi vam donijeti vrlo ugodno poznanstvo, a kasnije možda i nešto više. Oni koji već jesu u vezama uživat će u svojoj svakodnevnici. Uvidjet ćete da se umarate i da vam treba dvaput više vremena za obaviti stvari.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Energija kojom ćete zračiti privlačit će čak i one koji vam inače nisu skloni. Ako tražite srodnu dušu i još ste sami, oslonite se u potpunosti na svoje samopouzdanje. Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane, jedva ćete čekati da se izrazite i pokažete što sve .

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1428

Noć muzeja 2023. oborila dosadašnje rekorde po posjećenosti

U petak, 27. siječnja 2023., Muzej Međimurja otvorio je svoja vrata u 18. po redu Noć muzeja. Hrvatsko muzejsko društvo ovogodišnjoj manifestaciji dalo je temu Muzeji su važni, a njome i važnu poruku koja ističe muzeje kao čuvare kulturne baštine. Noć muzeja ponovo je pokazala koliko je i našim ljudima važno nasljeđe koje baštinimo te je Muzej bio stjecištem generacija sve do duboko u noć.

Muzej Međimurja Čakovec u ovogodišnjoj Noći muzeja oborio je svoj rekord posjećenosti ukupnom brojkom od 3.800 posjetitelja. Tome možemo pripisati činjenicu da se u protekle dvije godine zbog pandemije koronavirusa ta manifestacija održavala u vrlo smanjenom obliku, 2021. godine samo online, bez stvarnih posjeta, a 2022. uz kontrolu covid-putovnica i ograničavanje broja ljudi, što je samo po sebi smanjilo broj dolazaka. No, tu je i činjenica da je stalni postav Riznice Međimurja relativno novijeg datuma i da ga nisu svi Međimurci stigli pogledati, a Noć muzeja idealan je motiv za besplatan posjet novom muzeju.

U Muzeju Međimurja pripremili smo bogat program koji je počeo već od jutarnjih sati. U dvama terminima održana je muzejska radionica Zvukovi oko nas na kojoj su sudjelovali učenici

I. i III. osnovne škole Čakovec, a vodila ih je profesorica čakovečke gimnazije Melita Sambolek. Djeca su igrom i pokusima učila kako nastaje

zvuk i kako ga čujemo. Pomoću digitalnih alata prezentirano im je kako nastaje zvučni val i kako glasan zvuk može biti. Potom su izrađivali jednostavna glazbala, povezivali fizičke koncepte o zvuku s nastankom glazbala i uređaja za reprodukciju zvuka te na koncu u muzejskim postavima tražili izloške vezane za zvuk. I sve to usred bijela dana na dan Noći muzeja.

Službeno otvorenje Noći muzeja uslijedilo je u 18 sati u multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Župan Međimurske županije Matija Posavec naglasio je da je naš novi Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja u još jedno izdanje Noći muzeja ušao nagrađen najvišim priznanjem struke za najbolji stalni postav u Hrvatskoj.

Otvorenje Noći muzeja ujedno je bilo i otvorenje Izložbe dječjih radova s likovnog natječaja na temu Na raskrižju promjena –Međimurje u brončanom dobu. Iako je materijal za izradu radova bio zadan i nimalo lagan, naime, radilo se o žici kojom su se morale izraditi replike brončanodobnog nakita (ogrlica, prsten, narukvica ili naušnice), na natječaj je pristiglo čak 185 radova! Najbolji radovi su nagrađeni u pet kategorija: vrtići, niži razredi osnovne škole, viši razredi osnovne škole, srednje škole i djeca s posebnim potrebama. Pristigli su nam radovi čak i iz Varaždina. Nagrade je najboljima uručio župan Matija Posavec. Izložbu su otvara

le Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja, Branka Marciuš, voditeljica Arheološkog odjela Muzeja i Ines Virč, muzejska pedagoginja.

U Muzejsko-informativnom centru (MIC) u 18:30 sati otvorili smo izložbu Gospodarske škole Čakovec U potrazi za idejama: GŠČ@ MMČ. Izloženi radovi nastali su kao rezultat sudjelovanja učenika na raznim radionicama u Muzeju te su inspirirani posjetima Muzeju. Izložbu su otvarali Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja, Vesna Stunković, ravnateljica Škole, Ana-Marija Bogdanović, prof. savjetnica te međimurski župan Matija Posavec.

Kao dio programa ovogodišnje Noći muzeja u multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u 19 h održano je predavanje Brončano doba u Međimurju. O toj temi izlagale su renomirane konzervatorice i arheologinje Hrvatskog konzervatorskog zavoda iz Zagreba, Lea Čataj i Marijana Krmpotić, koje posljednjih desetak godina provode arheološka istraživanja na području Međimurja. Svojim izlaganjem prezentirale su arheološke metode istraživanja lokaliteta i datiranja pronalazaka, uz detaljniji prikaz prethistorijskih nalazišta na području međimurskih

mjesta: Sveti Martin na Muri, Domašinec, Črečan i Turčišće. Predavanje je bilo dio popratnog programa izložbe Na raskrižju promjena – Međimurje u brončanom dobu autorice Branke Marciuš, više kustosice i arheologinje

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME:

1. studenoga - 31. ožujka

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak - petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Muzeja Međimurja Čakovec. Autorica izložbe uvodno je najavila predavanje. Samu izložbu možete pogledati još do 5. veljače 2023. u izložbenom salonu našeg Muzeja.

Posjetitelji su razgledali sve raspoložive stalne postave Muzeja, Izložbu radova pristiglih na natječaj za preuređenja Trga Republike grada Čakovca i već spomenutu Izložbu Na raskrižju promjena – Međimurje u brončanom dobu. Kakva je bila atmosfera na Noći muzeja, pogledajte na mrežnim stranicama u našoj galeriji fotografija čiji je autor Silvio Benč.

Piše: Maša Hrustek Sobočan Foto: Silvio Benč

Muzej Međimurja Čakovec otvorio je svoja vrata u 18. po redu Noći muzeja

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Postupno hladnije

VREMENSKA SLIKA: Druga polovica siječnja donijela je i nešto snijega, u gorju obilnog. Temperatura zraka prešla je u zimskije vrijednosti. Nije to bila neka ekstremna zima, ali ipak smo dobili nešto zimskih obilježja. U prošlih tjedan dana opet smo imali blagi rast temperature i više suhog vremena što je svakako dobrodošlo s obzirom na veliku količinu oborina u

dosadašnjem dijelu mjeseca. Čini se da u sljedećih tjedan dana opet idemo na hladnije. Samo u nekim danima je ponegdje moguće malo slabih zanemarivih oborina. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Neke veće promjene nema ni u petak. Bit će uglavnom suho uz povremeno više oblaka. Samo ponegdje možda padne malo slabe susnježice,

uglavnom u noćnim i ranim jutarnjim satima. Vjetar slab do umjeren zapadnih smjerova. Jutarnja temperatura oko nule, a dnevna između 6 i 9 Celzijevih stupnjeva.

U subotu malo hladniji dan, ali ništa značajno. Uz povremeno više oblaka nisu isključene neke slabe jedva mjerljive oborine, osobito popodne ili navečer kad može biti susnježice. Jutro će nam

donijeti temperaturu oko 0, a dnevna temperatura između 5 i 8 Celzijevih stupnjeva. Postupno će jačati sjeverac.

Tijekom nedjelje očekujemo više sjevernog vjetra uz puno oblaka. Tu i tamo može proletjeti koja pahulja snijega, ali to je vjerojatnije u gorskim područjima tako da bi kod nas trebalo ostati većinom suho. Bit će hladnije pa dnevna temperatura neće preko 2 ili 3 Celzijeva stupnja. Uz vjetar će se činiti još hladnije.

I novi tjedan počinje sa sličnom temperaturom ili još malo hladnije, a mjestimice može biti i lepršanja slabog snijega. Zasad se čini da nema nikakvih značajnijih oborina, nego da bi vrijeme bilo uglavnom suho i hladno. Ali još je daleko za sigurnu prognozu jer bi u slučaju dolaska malo vlažnijeg zraka moglo biti i malo snijega. Morat ćemo

Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće

POSVOJENJE DJETETA

KANADSKI POLUOTOK

AFRIČKA DRŽAVA

Ako je toplo oko Svijećnice snijeg ili mraz dolazi; ako je mrzlo, zima uskoro odlazi.

pratiti dnevne prognoze tijekom tjedna.

Bit će hladno uz jutarnju temperaturu svaki dan u minusu, a ni danju se baš nećemo puno odmaknuti od nule. Zimsko vrijeme.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj

stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 2. 2. 2023.)

• 6./7. 2. 1933. u sjevernom Tihom oceanu opažen val visok 34 m

• 7. 2. 1973. izmjeren najniži tlak zraka u Zagrebu 957,1 hPa

• 8. 2. 1374. velike poplave Rheine u Njemačkoj i Nizozemskoj trajale 4 mjeseca; u centru grada Kolna moglo se vozi� čamcem

SKANDINAVKA VICOTEKA

SVJETSKI JIU-JITSU PRVAK IZ MEĐIMURJA NADNEVAK POJAS JAPANSKOG KIMONA PROSTRIJELNA RANA ŠAPA (RAZG.) PRIKAZ NEPOMUĆENOG ŽIVOTA

6

NEDA UKRADEN SPJEV

SEOSKO IMANJE NA OSAMI

HRVATSKI PISAC (1929-2017) ORAŠAC, KIKIRIKI

Brak

Marko: - Ne vjerujem da muškarac i žena mogu biti u istom krevetu, a da se ništa ne dogodi....

Ivan: - Oženi se pa ćeš vidjeti.

Posao

ZAVISAN SELJAK U FEUDALIZMU TROPSKO PODRUČJE

KISIK MOTRITELJ

ZEMLJIŠNA MJERA (MN.)

MORSKI GREBEN RIBLJA JAJAŠCA

AM. GLUMAC PESCI

MEĐIMURSKA PJESNIKINJA KOS-LAJTMAN

Čitam danas da sve više ljudi gubi posao jer ih zamjenjuju roboti i računala. Kad kaže kolega: - Mi se bar ne trebamo brinuti jer još nitko nije izumio robota koji ne radi ništa.

GLUMAC BANA

NOVO MESTO MALE PLOČE

SUSTAV CIJEVI ZA PRIJENOS

TOPLINSKE ENERGIJE

«REGISTER TRANSFER LEVEL»

PISAC EROTIČNE TEMATIKE, EROTIČAR

JAKA HLADNOĆA, STUDEN (... ZIMA)

NOGOMETAŠ, SINIŠA

«RADNI SATI»

MAKEDONSKI PISAC, KOČO (1908-1943)

AUTORICA SCENARIJA

UGAŽENA STAZA U SNIJEGU, PRTINA HRV. PISAC, JOZA (1879-1932)

GRAD U SLOVENIJI

MJESTO NA PAŠMANU

RASPRAVA, RAPČLANJIVANJE

NIZ, SLIJED

VLADAR U CAREVINI

SASTOJAK ŠTAVILA

ISTOVAR

DRUGA, OSTALA

GL. GRAD ARMENIJE

«RAZRED»

«RADIJUS»

PIJANISTICA GVOZDIĆ ŽITELJ DANSKE

RIMSKI: 501

SUMPOR

SAUDIJSKA ARABIJA LIČINKE VEĆINE KUKACA

«EKONOMSKI INSTITUT»

«RIBONUCLEIC ACID»

URANIJ EGIPAT

Autor: Mladen Mrčela

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Neje hajdi cajta minulo od kak je došlo do kraja Svecko rokometno prvenstvo za dečke tak da se još si dobro zmislimo kak so naši dečki odišli po riti k meši, očem reči, neso došli do oni utakmici posle šteri se delijo pehari i želencije. Verjem da si znate kak so nas, kak mi Međimorci to lepo velimo, mam odkraja prečitali Egipčani, i to ne sam prečitali nek so nam i očitali „bukvico“ i to tak kaj smo se drugi den si spituvali pokaj smo opče mi, očem reči, naši Kauboji išli v Švecko? No, Egipčani so posle „bukvice“ našim Kaubojima pokazali sima da znajo igrati rokomet i da so ne zalutali na svecko prvenstvo, ali je to več bilo prekesno za nas tak da so naši rokometaši od toga šoka još dendenes ne došli k sebi. A nejhuje je prešel izbornik Hrvoje Horvat jerbo je on dobil vritnjaka i to tak kaj mo več nigdar ne bode palo na pamet kaj bi štel biti izbornik Kaubojov. Nikaj nam je ne pomoglo kaj smo posle pobedili Amere i to 18 golov razlike. No, posle „bukvice“ Egipčanov morali smo pobediti svecke prvake Dance ak smo šteli iti dale, ali tu so nam na pot stali jakši od nas, a to so soci i oni šteri so nam te soce z Španjolske poslali kaj nas sredijo i to sam zato kaj nej mi sredili Dance kak so Egipčani nas. Morem vam reči da so se naši dečki, naši Kauboji, protiv Dancov, prijeli posla i tirali so, i to od prve minote, vodo na naš melin, ali da so soci vidli kak je vrag zel šalo i kaj Kauboji delajo od Dancov zeli so fučke vu svoje zmazane roke i pomogli so Dancima kaj so ne odišli po riti k meši kak smo mi to naprajli v prvoj tekmi z Egipčanima. Mortik ste zeli v pamet, a mortik ste i ne, ali protiv Egipčanov so nam sodili isti soci, Španjolci, kak i protiv Dancov sam kaj nej nekaj odišlo nekam krivo i kaj se nej Dancima nekaj pripetilo. Ve vidite, Dancima so protiv nas soci pomogli, a nam so ne protiv Egipčanov pak je se došlo na svoje, očem reči, se je onak završilo kak so to svecki rokometni oci splanerali. Kaj vam nek rečem, Danci so pobedili se na sveto sam so od nas trebali zgubiti, kaj znači da smo mi bolši od Dancov i ak ste me dobro razmeli Danci so prvaki

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Naši Kauboji so ipak nejbolši na sveto!?

sveta, a mi smo nejbolši na sveto. Kaj je jeje!

Nejbolši rokometni soci na sveto so z Lepe naše, to so naši soci Matija Gubica i Boris Milošević i več so tri leti, nejmeje, nejbolši na sveto. Kaj reči na to? Mi imamo nejbolše soce na sveto, a nas kradejo! De je tu pravica – to te ja pitam?

Ve vidite, makar so igrali naši Kauboji, makar so oni zgubili od Egipčanov po riti k meši je odišel izbornik Hrvoje Horvat. Si so rekli, si pak i Lino Červar, šef trenerov, šteri mo je presodil. Kak zgledi da je Lino pozabil kak je to bilo dok so rokometni soci jemo krojili kapo i jemali mero, dok so ga krali, kak na priliko 2009. leta v Zagrebo v �inalo Sveckoga prvenstva protiv Francoske ili pak par let posle protiv Nemačke na Evropskomo prvenstvo. Niti unda, a niti denes je ne muoči igrati, očem reči, ne muoči pobediti protiv jakši.

Je li bodo Dinamovci presodili svojemo Zdravkeco Mamičo?

Verjem da si znuomo što je i de je Zdravko Mamičov, negdašji i denešji (još navek) glavni čovek labodoritanja v Lepoj našoj. Si znuomo da je on vedril i oblačil ne sam med labodoritašima Dinama nek i med Vatrenima. Ruon tak si znuomo da se je on navek rad igral z ogjom i da je se ono kaj je on napravil po svetlo dneva ili pak je to skrivala noč bilo blagoslovleno, očem reči, navek je on bil na ovi strani zakona. Istina Božek negda je on pisal zakone po šterima je delal, ali so jiv navek blagoslovili soci ak ne drugdi unda na sodo v Osjeko. Si znuomo da so soci Zdravkeca hajdi koštali, ali ruon tak znuomo da je „tata“ (čitaj: Zdravkec) nigdar ne škrtaril. A i sima nam je poznato kak je Zdravkec navek mel globoke žepe. Ali dok so politika i političari (i soci v Osjeko) obrnuli pločo unda je Zdravkec završil v rešto, ali je predi nek so reštanti došli po jega zbrisal prek Save v Bosno, očem reči, Hercegovino. K

Kupil si je grunta i napravil hižo pre Marijici v Međugorjo. Hajdi dugo je bil mir i Zdravkec je vedril i oblačil z našim labodoritanjem i Dinamovcima z Međugorja. Ne tak zdavnja nekaj se je čudnoga počelo kuhati v Dinamovom lonco tak da so jeni metali grincajga nutri v lonec, a drugi so kuhanoga bonceka jemali vum. Pak smo zazvedili kak je točna

ona stara pučka izreka: dauoko od oči, dauko od srca, očem reči, kak so se nešterni funkcioneri štere je Zdravkec dopelal v Dinamo i šteri so tam na leta hercuvali za dobre peneze premislili i ve bi šteli vedriti i oblačiti bez Zdravkeca. A i peneze bi, ruon tak, šteli deliti bez onoga šteri jiv je dopelal blizo te kase z penezi. Kuliko čujemo ve se bodo zišli skupštinari Dinama i oni bodo zdigli roke i rekli je li so za Međugorje ili pak za domače purgere.

Ruon tak smo zazvedili kak si je Zdravkec v Međugorjo našel tretjo ženo tak da smo ve ne ruon stoprocentno sigurni je li bode on i dale ostal med labodoritašima ili bode se vejč i gosteše motal (i ne sam motal) okoli tretje žene. Najgerek sam, jako sam najgerek kaj bode na to rekla Marijica Međugorska z šterom si je Zdravkec več na leta zdobra? No, tak nam je bar rekel!

Dočakali smo još jeno novo leto

Minulo nedelo smo dočakali još jeno novo leto i to ono gorično. Si znuomo da je svoje godovno mel sveti Vinci tak da smo preslavili Vincekovo. A si znuomo, bar mi prinas na falačko zemle med dvemi vodami kak z Vincekovim počne novo leto v goricaj. Posle Vincekvoga naši vinogradari počnejo z poslima v goricaj, a kakši so to posli lepo se vidi na samo Vincekovo: to je obrezovanje. Nejpredi tre obrezati doli z trsa ono kaj ne vredi i na čemo ne bode raslo grozdje, a posle dohaja vezanje, kopanje, gnojenje, špricanje i kaj nem dale nabrajal. No, verjem da znate da se nigdar ne dela v goricaj, a kaj bi pelnica bila zaklejena jerbo se pravi težaki morajo negdi i okrepiti. Trsje i zato davle kaplico kaj dobri težaki ne dehidrerajo na poslo i kaj duže morejo zdržati. Se je to dragi Božek lepo posložil. Verjem da so se zdošli vinogradari šterima žene imajo ključa od pelnice!

Naš pjesnik Tin Ujevič je ne mel gorice, ali je lepo rekel kak nema rad dve stvari i to: „Pijane ljude dok sam trezen i trezne ljude dok sam pijan!“. Ne sam uspel zazvediti da je to rekel dok je bil trezen ili pak posle sedmoga frakleca?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Visibabe su poznate kao najranije proljetnice koje cvatu u siječnju i veljači

Često nam je prva asocijacija na mjesec veljaču da je to najkraći mjesec u godini i da je to jedini mjesec u hrvatskom jeziku koji je ženskog roda. Zanimljivo je što riječ veljača dolazi od latinske riječi februum, što znači pročišćavanje.

Naime, u starom rimskom kalendaru svakog 15. veljače održavao se ritual pročišćenja od grijeha zvan Februa. Stari hrvatski nazivi za taj mjesec su svečen prema blagdanu Svijećnici 2. veljače, veljak i svičan.

Također, mjeseci siječanj i veljača posljednji su dodani u rimski kalendar jer su stari Rimljani u početku smatrali da zimski period ne treba razdjeljivati na mjesece. Dodao ih je rimski kralj Numa Pompilije tek 700. godine prije Krista. Uz to, veljača je dugo prema rimskom kalendaru bila posljednji mjesec u godini, a ne drugi. U narodu se veljača još naziva i veljača prevrtača zbog vremena koje u tom mjesecu često mijenja svoju ćud. (st)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

OVO NISTE znali

mjesecu veljači