AUGUST KOŠAK iz Vukanovca proslavio 100. rođendan i otkrio nam je tajnu svoje dugovječnosti Srce
13
DUBRAVKA NOVAK (40) iz Mačkovca svojim primjerom daje poticaj okolini
MEĐIMURSKE VODE:
Nema dokaza da je Dario Ban kriv za financijsku štetu
INSPEKTORI manifestiraju silu
Obrtnike sile da zamrznu cijene
str. 4-5
FAŠNIČKA LJUBAVNA PRIČA Slovenke i Međimurca
Krampusa
MASKA iz
Murskog Središća
EMILIJA POK (82) već šesti put opljačkana
MEĐIMURSKI HGSS u konvoju spasa u
Zvjezdana i Tesla tragaju za stradalima u potresu
TIHOMIR TOMAŠIĆ (50) u emisiji Brak na prvu
Zbog rastave i otkaza eto me u reality showu
PAVAO PATAFTA podijelio je s nama svoje trikove za mršavljenje
Kuhar
skinuo
12
Cimeri su patuljci i vile iz rudarskog podzemlja
Matiju i koranticu Sabinu spojile maškare!
31 kilu bez
dijete!
33
Osim što je veljača poznata u narodu kao prevrtljivi mjesec s mnogo vremenskih promjena, veljača je još prepoznatljiva po ljubavi, šarenilu i slavlju. Vrijeme je maškara! Prva općina koja je slavila maškare bila je Podturen, a prošlog vikenda,
4. veljače, fašnik se slavio u Zasadbregu! Tradicija se nastavlja. Mnogo sretnih i maskiranih lica slavi fašnik diljem Međimurja, a mi smo pitali prolaznike u što bi se točno oni maskirali. (st, foto zv)
Predrag Mađarić, Varaždin: Maskirao bih se u velikog medvjeda. Smatram da su maškare i fašnik općenito lijepa tradicija koju trebamo njegovati. Također, tu se vidi, osim zadovoljstva i nezadovoljstva ljudi, što ljude najviše interesira i što im najviše smeta. Tipa, ako se neko maskira u poznatog političara i naknadno se ismijava iz njega, znate da je možda u njemu problem.
Veronika Hlebec, Čakovec: Maskirala bih se u nekog suvremenog lika iz Disneyja, ali na moderan način. Mislim da su maškare odličan način za masovnu zabavu i veselje, ali realno, nije previše bitno za nas i nije presudno za našu kulturu. Svakako, lijepo je dok su ulice jedan dan pune šarenila i nasmijanih lica.
Vesna Hamer, Čakovec: Ja sam protiv toga i neću se maskirati ni u što, jednostavno nisam za takav oblik zabave. Ali osim toga, maškare su stara očuvana tradicija i lijepo je što ljude i dalje to zabavlja i usrećuje. Nemam ništa protiv zabave i veselja, ali svakako nije moj način zabave. Pretpostavljam da će sad svaki vikend biti fešte na ulicama Međimurja, to je lijepo.
Miljenko Kelemen, Varaždin: Maskirao bih se u šahovsku figuru kralja! Maškare su lijepa tradicija koja se slavi diljem Hrvatske. Lijepo je vidjeti dok se mladi i stari skupa okupe i slave povodom iste manifestacije. Neka se ljudi barem jedan dan opuste i pošteno se zabave. Bilo bi čudno da netko ima nešto protiv slavljenja maškara.
Ljiljana Škvorc, Prekopa: Obukla bih se u neku lijepu i dobru vilu. I dalje me veseli dok vidim pune ulice različito obučenih maškara koje su jako vesele i glasne. Jednostavno, daju ti tu neku pozitivnu energiju, taman da nas zagrije u ove hladne i tmurne dane. To je naša tradicija koju trebamo njegovati i ne smijemo zaboraviti.
KONVOJ SPASA u Turskoj, 40 kilometara od sirijske granice
Nakon što je u ponedjeljak, 6. veljače 2023. godine, Tursku i Siriju pogodio razoran potres magnitude 7,5, prema najnovijem izvješću poginulo je više od 17 tisuća ljudi, dok je samo u Turskoj ozlijeđeno više od 53 tisuća. Pomoć na terenu pružila je i Hrvatska, a prema odluci Vlade još je u ponedjeljak 40-ak pripadnika Civilne zaštite RH, specijaliziranih za urbano traganje i spašavanje iz ruševina, krenulo
na put prema Turskoj kako bi pomogli na potresom pogođenom području.
Konvoju spašavanja u Turskoj pridružila se i Zvjezdana Kušter (39) u sklopu tima Stanice Čakovec, koji vrijedno trenira u sklopu Modula za odgovor na velike katastrofe i potrese MUSAR, sa svojim njemačkim ovčarom Teslom (3).
Zvjezdana je ostala bez signala i mogućnosti javljanja u ovom trenutku (u
četvrtak 9. veljače) pa smo tako u njeno ime kontaktirali Nevena Putara, pročelnika čakovečkog HGSS-a.
- Zvjezdana i Tesla su perspektivan tim koji intenzivno radi među ruševinama. Tesla je uz Zvjezdanu prošao iznimno puno edukacija, ne samo u okviru timova K-9 HGSS-a, nego i na razini međunarodne organizacije IRO. Može se pohvaliti kako je prošle godine u srpnju pronašla nestalu osobu u Zlatar
ZBOG OLUJNOG VJETRA vatrogasci intervenirali čak 17 puta
Bistrici i spasila ju. Zvjezdana i Tesla nalaze se 40 kilometara od sirijske granice na jugu Turske, području koje je najviše stradalo. Uz njih su i statičari koji prvo pregledaju teren, kako ne bi i oni sami stradali. Zvjezdana je inače po profesiji policajka i posljednjih pet godina radi kao instruktorica u Službi za obuku vodiča i dresuru službenih pasa na zagrebačkoj Policijskoj akademiji. (dv)
Olujni vjetar, kakav se rijetko viđa, stvarao je probleme proteklog vikenda probleme po cijelom Međimurju. Zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj izvijestio nas je da su vatrogasci intervenirali čak 17 puta od subote do ponedjeljka, a sve zbog vjetra.
Stabla su bila srušena u Vratišincu, Selnici, Sivici, Palovcu, Malom Mihaljevcu, Merhatovcu, Palinovcu, Gardinovcu, Štrigovi i u Novom Selu Rok, dok je u Gornjem Hrašćan čak došlo do rušenja
električnog stupa, što samo potvrđuje jačinu vjetra. Lokalni DVD-ovi spremno su i ovaj put prionuli poslu i oslobodili prometnice od drveća, kako bi promet mogao dalje neometano teći.
Vjetar je oštetio i brojna krovišta u Međimurju. Prva dojava o srušenom krovu kuće došla je iz Peklenice, a vatrogasci su još pružili pomoć u sanaciji krovišta u Donjem Kraljevcu, Čakovcu, Lopatincu, Palinovcu i Pribislavcu. (sh)
NO MEĐIMURSKIH VODA očitovao se na pismo 3 donjomeđimurskih općina i grada Preloga
Nismo mogli utvrditi da se Dario Ban tijekom provođenja projekta Aglomeracije ponašao neodgovorno i štetno te da je zbog toga došlo do kašnjenja u radovima i financijske štete za suvlasnike, ističe Nikola Hren
Piše: Vlasta Vugrinec
Dana 26. 1. 2023. godine sazvana je 16. sjednica Nadzornog odbora na kojoj je jedina točka bila „Očitovanje Međimurskih voda i tehničkog direktora na Otvoreni upit suvlasnika za neodgovorno i štetno ponašanje“. Kako smo već pisali u Međimurskim novinama, pismo nezadovoljstva radovima na Aglomeraciji potpisali su načelnik Donje Dubrave Marijan Varga, načelnice Donjeg Vidovca Bojana Petrić i Svete Marije Đurđica Slamek te gradonačelnik grada Preloga Ljubomir Kolarek. Riječ je o sredinama koje su uključene u Aglomeraciju Donja Dubrava koja bi, prema posljednjim informacijama, trebala biti gotova oko mjeseca svibnja.
U pismu su, između ostaloga, zatražili i odgovornost tehničkog direktora Darija Bana jer smatraju da je zavlačio radove čime ih je �inancijski oštetio. Kamen spoticanja je obnova cesta nakon izvođenja radova na Aglomeraciji. Konkretno, radi se o ulicama do 3 metara širine.
Nakon zaprimanja pisma, kako nam tada poručio Nikola Hren, predsjednik Nadzornog odbora Međimurskih voda, u poduzeću su krenuli u tzv. izvide koji će se potom prezentirati na sjednici NO-a.
Nema dokaza da je učinjena šteta
Na sjednici je, ističe predsjednik Hren, zaključeno da se suvlasnicima koji su potpisnici otvorenog upita pro-
PET MINUTA GOLUBE dobio svojih 5 minuta
slijedi kompletno očitovanje Darija Bana te sva tražena dokumentacija i podaci na uvid i daljnje postupanje.
- Nadzorni odbor je stava da iz svega što je izneseno u otvorenom upitu suvlasnika, kao i u očitovanju Darija Bana, ne predstavlja nešto na osnovi čega bi Nadzorni odbor mogao zaključiti da se g. Ban ponašao u tijeku provođenja projekta Aglomeracije neodgovorno i štetno te da bi zbog njegova takvog ponašanja došlo do kašnjenja u radovima, a posljedično i do �inancijske štete za suvlasnike na čijim područjima se provodi projekt Aglomeracije, poručio je Nikola Hren te dodao: Ono pak što je izneseno u otvorenom upitu predstavlja stav i mišljenje suvlasnika, no ono
Piše: Sven Tomašić
Vremena se mijenjaju, tako i ukusi, inspiracije i umjetničke prakse koje čine nekog autora kvalitetnim i posebnim. Zagrebački reper Shin, Antonio Martinović, koji je nedavno snimio spot na raznim lokacijama Međimurja s vrsnim međimurskim umjetnicima različitih grana te koji je upotrijebio interesantne kadrove plesa naših hvalevrijednih KUD-ova diljem Međimurja, dobio je kritiku medija, društva, a i samih KUD-ova.
Iz KUU-a Seljačka sloga Nedelišće u svom priopćenju spomenuli su da su s reperove strane naveli kako će se “spotom promovirati ljepote Međimurja uz snimanje na atraktivnim lokacijama, a pritom žele i snimke starijih žena u narodnim nošnjama”.
Iz KUU-a smatraju da su tradicionalne nošnje zloupotrebljene i promovirane na
Shin je na svom Instagram pro�ilu napisao osvrt na reakcije u medijima nakon objave spota: “Nitko na setu nije bio nezadovoljan, a pogotovo nitko nije otišao sa snimanja kao što je navedeno u članku. Ovdje se
Krajem prošlog tjedna na državnoj cesti u Šenkovcu kod pekarnice Čakovec osvanula je nova kamera za nadzor prometa.
Pitali smo načelnika Šenkovca Roberta Meglića je li više upućen u instalaciju kamere, no nije znao odgovor i rekao je da nije uopće upućen u postavljanje nove nadzorne kamere.
isto tako nije potkrijepljeno bilo kakvim dokazima koji bi upućivali na štetno ponašanje i odgovornost Darija Bana. G. Ban, s druge strane, u svom opširnom očitovanju detaljno opisuje tijek zbivanja, posebice problematiku vezanu za mogućnost proširenja opsega asfaltiranja prometnica nakon završetka radova na Aglomeraciji, a što je glavni kamen spoticanja između njega i suvlasnika te otklanja bilo kakvu svoju odgovornost. Na potezu su općine Dakle, sada su na redu općine i grad Prelog. Trebaju dobro proučiti očitovanje Međimurskih voda, odnosno Nadzornog odbora i prozvanog Darija Bana, rekli su nam načelnici. Potom će vidjeti kamo, što i kako dalje.
Zatim smo pitali Hrvatske ceste i oni su nam uputili odgovor: - Riječ je o kameri koja se premješta po cijeloj državi i ona ne snima brzinu vozila te se videomaterijal ne upotrebljava za nadzor prometa. Kamera samo služi za pomoć kod mjerenja osovinskog opterećenja teretnog prometa i bit će na toj lokaciji cca mjesec dana, spomenula nam je Tamara Đurijanček, glasnogovornica Hrvatskih cesta.
Kako su nam rekli, kamera ne služi za praćenje
Mala kamera koja mjeri osovinsko opterećenje
način koji nije primjeren. Također, u priopćenju je spomenuto da “KUU Seljačka sloga Nedelišće prethodno nije bio upoznat sa sadržajem spota i samom pjesmom, a kad su sredinom snimanja članice uvidjele o čemu se radi, istupile su iz daljnjeg snimanja”. Članice iz KUU-a Seljačka sloga Nedelišće morale su prije samog snimanja biti upoznate o kakvom je sadržaju točno riječ i o čemu točno pjeva Shin u svojim pjesmama.
naravno radi o nekome tko nije imao veze sa snimanjem nego je naknadno odlučio povući publicitet na temelju pjesme koja u 2 tjedna ima skoro pola milijuna pregleda tj. milijun očiju uprtih na Međimurje”...
Općenito glazbena trap-kultura logički navodi k sadržaju koji ih je iznenadio. Podsjetimo, problem je izazvao singl 5 minuta golube koji će biti u popularnoj beogradskoj seriji Južni vetar. Što se tiče glazbe i sadržaja u pjesmi, radi se o popularnom žanru sadašnjice, trap-glazbi koja je kategorizirana uličnim stilom života, eksplicitnim sadržajem, tabu-temama itd. Ići u nešto što nije unaprijed provjereno nije baš pametna ideja.
Autor i cjelokupna produkcija nisu htjeli ismijavati našu tradiciju i kulturu. To je jednostavno takva glazba i takav sadržaj koji očito nisu primjereni za naš kraj. Također, što se tiče promoviranja međimurskog kraja i naše tradicije kroz popularnu
glazbu, kakva god bila, i neki od korisnika društvenih mreža negativno su reagirali na samu tematiku i cjelokupni angažman spota. To govori da ciljana publika takve vrste glazbe nije previše zastupljena kod nas.
Podsjetimo, spot Pet minuta golube na Youtubeu u dva tjedna ima preko 450 tisuća pregleda i pet tisuća lajkova. Spot je objavio kanal Južni vetar koji ima 243 tisuće pretplatnika.
To su podosta velike brojke i kakva god ciljana publika bila, Međimurje i naši umjetnici dobili su priliku biti dio veće popularne cjeline. Na njima samima bilo je da prije samog početka snimanja odluče hoće li biti dio trap-kulture ili ne.
Piše: Tomislav Novak
Glasno ću reći odmah na početku: Bravo članice iz KUU Seljačka sloga Nedelišće, KUD Mura Mursko Središće, KUD Podturen, KUU Zasadbreg te članice Udruge žena Sivica!
Ušle ste u projekt u kojem ćete dobiti više pozornosti nego svi Međimurski KUD-ovi skupa, u cijeloj povijesti međimurskih KUD-ova. I jedini ste dio koji se meni sviđa u „spornom“ spotu Pet minuta, jer je ostali dio spota vrsta glazbe do koje nimalo ne držim. No kako je riječ o glazbi za vrlo popularnu seriju Južni Vetar, a �ilmovi i serije su rijetke stvari koje Srbijanci rade daleko uspješnije od nas, bolje nikako niste mogle ubosti! (Iako je, opet, meni i ova serija ispod njihovog prosjeka).
No umjesto pohvala za hrabrost i inovativnost dobile ste packe radi kojih ste se trebale ispričavati. O kako tradicionalno međimurski. Baš me zanima bi li Predrag Kočila, predsjednik KUD-a Mihovaljan i Dejan Buvač, predsjednik Zajednice HKUU Međimurske županije imali što protiv ako bi ste se pojavile na dočeku Pape ili Hrvatske nogometne reprezentacije, a uz dužno poštovanje niti tada vaša nošnja niti vaš glas ne bi bili nikako dominantni, dok
brzine vozila ili detektiranje vozača. Iz Hrvatskih cesta potvrdili su nam da tijekom provedbe mjerenja ne provode videonadzor javne ceste i da ne prikupljaju podatke o korisnicima ceste. Tijekom mjerenja osovinskog opterećenja prikupljaju se samo tehnički podaci važni za održavanje i zaštitu cesta. (st) su u prozvanom spotu međimurski glasovi čak i zasjenili glavnog izvođača. Gospođe iz prozvanih KUD-ova nisu po ničemu zaslužile moralku i jezikovu juhu i sramota je što ih je netko primorao na javno ispričavanje.
S druge strane meni osobno je drago što se u ovim željeznim vremenima pojavila javna rasprava o bilo čemu, makar po pitanju kulture jer se na tome području očito nije provjetravalo već jako dugo. Javne rasprave su nešto što je stubokom različito od anonimnih pisama (doduše poznatih autora) i anonimnih prijava policiji nakon što završe javni natječaji… Npr. upravo sada policija troši naše novce na izvide prema anonimnoj dojavi o nezakonitostima vezanih uz natječaj za zapošljavanje u CZK. Navodno su u tijeku i informativni razgovori organizacije Zrinskog Art festivala prošle i pretprošle godine. Iskreno se nadam da će policija na kraju proučiti i eventualne izvore anonimki, čisto da javnost sazna na čiji povrijeđeni ego (ili zamišljeni oblik egzistencije) trošimo proračunske novce.
Naime ako vjerujete da ste u pravu, zašto niste javno istupili? Pa što li je javnija stvar od kulture i kulturnih djelatnika? Nismo u Sjevernoj Koreji da za javni istup dobimo od Kulturne policije pendrekom po leđima. Barem za sada. Jer su ove prozvane KUD-ovke bile blizu toga.
I TO SMO DOČEKALI Pojavila se međimurska kulturna policija
Dubravku, inače rodom iz Martijanca, ljubav je dovela u Međimurje gdje je dugi niz godina živjela u Selnici. Majka je troje djece, kćeri Sare (13) i blizanaca Erika i Roka (12) koji pohađaju Osnovnu školu Šenkovec
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan, privatna arhiva
Život piše nevjerojatne priče, a jedna takva dolazi iz Mačkovca. Dubravku Novak, inače rodom iz Martijanca pokraj Ludbrega, ljubav je prije 13 godina dovela u Međimurje gdje se udala
i rodila troje djece. Rođena je bez desne ruke, a na lijevoj ima tek dva prsta. No, unatoč svom tjelesnom nedostatku, Dubravka može sve. I pritom mislimo zaista sve! - Od 2006. godine sam u invalidskoj mirovini. Od rođenja sam tjelesni invalid, na lijevoj ruci imam deformaciju, a desnu ruku nemam, rekla
nam je na početku razgovora Dubravka koja svojom pozitivnom energijom naprosto osvaja.
Završila je Ekonomsku i trgovačku školu u Čakovcu, smjer ekonomistica. Nakon škole zaposlila se u Ludbregu u tvornici prodaje lijekova gdje je radila tri godine. Tamo je i jedini put osjetila određenu stigmatizaciju zbog svog prirođenog nedostatka.
- Inače kroz život nisam osjetila bilo kakvu stigmatizaciju ili osudu društva, dapače, uvijek sam samu sebe dodatno poticala da budem svoja najbolja verzija, a takvu energiju nastojim širiti u svojoj okolini i prenositi na svoju djecu. Jedini put, kada se nisam dobro osjećala, bilo je u bivšoj �irmi: kada su primili poticaje, bila sam radnica, a nakon što su ti poticaji istekli, postala sam pomoćna radnica. To mi je bio i jedan od glavnih klikera zašto sam odlučila otići u invalidsku mirovinu, ističe naša sugovornica.
Nažalost, u to vrijeme, prije 15 godina, nije ni postojala prevelika mogućnost zapošljavanja invalida kako je to možda danas, govori nam Dubravka.
No, svoj je poslovni pothvat ipak nastavila i ostvarila. Prije pet godina zajedno je sa suprugom otvorila privatni vrtić u rodnom Martijancu, no otvaranjem općinskog vrtića i povećanjem svih troškova, bila je primorana zatvoriti u rujnu prošle godine.
Od Martijanca do Selnice i Mačkovca
U Selnici je bila snaha čak 13 godina, a prošle su godi-
ne kupili kuću u Mačkovcu gdje žive od kolovoza 2022. godine. Majka je troje djece, 13-godišnje Sare te blizanaca Erika i Roka koji su dvanaestogodišnjaci. Svi su rođeni u siječnju, kaže nam Dubravka koja se osvrnula na razdoblje u kojem je postala majka.
- Da, nije bilo lako na početku. Prva nam je stigla Sara i postojao je određeni strah, no, srećom, suprug mi je u tome puno pomogao tako da je te prve korake odradio on. Uz to je bio aktivan i “baka-servis” pa je ona pomagala pri kupanju, prisjetila se tog razdoblja Dubravka i kaže da su djeca prilagodljiva.
Među djecom je razlika manja od jedne godine i kaže Dubravka kako se nekad i sama pita kako je sve to uspjela. No, nekako je išlo. Naučili su pričekati i rano postali samostalni.
Sara, Erik i Roko sportski su tipovi na svoju mamu. A to ni ne čudi s obzirom na to da je Dubravka u sportu od djetinjstva. Dubravkina je narav živahna, voli istraživati i biti aktivna.
U osnovnoj školi trenirala je rukomet, košarku i odbojku, a u srednjoj školi se profesionalno bavila plivanjem. S navršenih 18 godina nastupila je na Državnom natjecanju u Rijeci gdje je osvojila srebro i broncu. Pobijedila ju je Ana Sršan, bivša naša paraolimpijka koja joj je bila veliki uzor. Sport joj je u krvi.
Dolaskom obitelji to je morala kratko zatomiti. No, poriv je cijelo vrijeme bio prisutan tako da je brzo opet postala sportski aktivna. Djeca su znala da mama ide na trening, pa kada je imala
Nakon što je osam godina trenirala u Murskom Središću, Dubravka se zbog lakšeg usklađivanja obveza odlučila za drugu lokaciju. Odabrala je Fit by Ines u Čakovcu gdje trenira od studenog 2022. godine. Brzo se privikla na novu energiju grupe gdje trenira dvaput tjedno. Dubravkin
kratku pauzu, već su pitali kada se ponovno vraća trenirati.
Fitnesom se bavi osam godina
- S obzirom na to da se koristim samo lijevom stranom, došlo je do bolova u kralježnici i desnoj strani. Zbog toga sam i upisala Muraken gym u Murskom Središću prije osam godina. Prvi trener bio mi je Dinko Šarić koji me uveo u svijet �itnesa, pokazao mi sve vježbe i gdje sam u biti vidjela da mogu vježbati kao i svi drugi. To mi je puno značilo. Osjećala sam se korisno i dobro u svojem tijelu, napunila baterije i očistila misli, kaže nam Dubravka.
Nakon Murakena u Murskom Središću i selidbe u Mačkovec Dubravka je željela naći neku bližu lokaciju gdje će trenirati. Tako se povezala s Ines Okun, trenericom �itnesa iz Čakovca, kojoj se pridružila u studenom prošle godine.
- Bilo mi je malo teško uskladiti svoje treninge s treninzima svoje djece s obzirom na to da su svi troje u nogometnim vodama. Sara je golmanica u Ženskoj nogometnoj školi Međimurje-Čakovec, Roko je također golman u Akademiji Međimurje-Čakovec, a Erik igrač. Tako da svaku večer imaju treninge i treba sve to skupa dobro organizirati i posložiti, govori nam Dubravka. No, sve se to može ako se vrijeme dobro organizira. Tako Dubravka trenira dva puta tjedno kod Ines, a planira uvesti i petak kao treći trening u tjednu.
način treninga, pozitivnu energiju, volju i ustrajnost rado je komentirala njena trenerica Ines Okun.
- Kada je Dubravka ušla u gym, imala sam sto pitanja u glavi. Najviše me mučilo kako ću joj prilagoditi trening. Nakon samo par minuta shvatila sam da njoj baš ništa ne treba prilago-
Nema toga što Dubravka ne može. Od vježbi snage do girje, bučica i marinaca. Njene vježbe nisu ništa prilagođene, trenira kao i sve ostale žene u grupi. Imala je kratku pauzu tijekom ljeta, dok je bila u fazi selidbe, ali se brzo opet vratila zdravim navikama.
Neće Dubravka stati samo na �itnesu. Razmišlja da se ponovno vrati trčanju. Prije dviju godina trčala je prvi put Ligu Rudar u Murskom Središću. Istrčala je 3 kilometara i vidjela da to može izdržati.
đavati. U svakoj vježbi daje sto posto, bez oklijevanja i razmišljanja. Radi marince s jednom rukom kao od šale. Dubravka je grupi velika motivacija, ali i meni kao trenerici. Kad upoznaš takvu osobu, onda shvatiš da ne postoji nijedna nepremostiva prepreka, kaže Ines.
- Razmišljam o tome da si još malo posložim kockice i u vremenu kad klince vozim na trening, odem trčati za sebe. Šetnja ili trčanje, jer mi je trenutno trening dva puta u tjednu malo premalo.
Dubravkin je životni moto: “Tko želi, nađe način, a tko ne želi, nađe opravdanje”. Za nju opravdanje ne postoji, pa se tako hvata ukoštac sa svim životnim situacijama i okolnostima.
- Zna mi se dogoditi da doma upotrijebim rečenicu:
U sportskim je vodama odmalena. Najgora vježba su joj marinci, ali ih unatoč tome odradi k’o od šuba!
“Vi ne možete, a ja mogu?” Svojim primjerom želim djeci usaditi da se sve može, nema tog problema koji se ne može premostiti ili za koji ne postoji rješenje. Mogu ih zaista samo pohvaliti. U kući mi puno pomažu, zaista su vrijedni i baš sam ponosna na njih, govori o svojoj djeci.
- Drago mi je da su djeca taj sportski duh naslijedila od mene jer je super da se na taj način malo maknu od školskih obveza.
A uz to sport potiče hormon sreće, a to su sve bene�iti za zdravo odrastanje, ističe.
Vozi auto, a ubire i plodove iz svojeg vrta
Djeca uz nogomet putuju, odlaze na utakmice, druže se s vršnjacima koji imaju iste sportske interese kao i oni. Na sve treninge vozi ih upravo mama Dubravka.
Unatoč tjelesnom invaliditetu, bez problema je položila vozački ispit. Vozi automatik od 2007. godine. Objašnjava kako nije imala nikakve prilagođene sate vožnje, jedino je polagala na svom automobilu gdje su bile ugrađene i komande za instruktora. Uz trening, posao i vožnju, Dubravka u kućanstvu radi sve, od kuhanja do spremanja, a iznimno ju opušta vrt koji ima u sklopu kuće. Nije puno, sasvim dovoljno za njihove kućne potrebe. Dubravkin suprug radi u Austriji pa je tako tijekom tjedna doma sama s djecom.
- Volim vrt, a to mi je još u djetinjstvu usadila moja mama. Uvijek sam voljela plijeviti, to mi je oblik opuštanja. A uz to nabereš i boju, kroz šalu govori Dubravka. U vrtu ima sve, od luka, češnjaka, salate i peršina, kao i papriku i paradajz u ljetnim mjesecima.
Imaju i kokoši tako da u njihovu kućanstvu ne nedostaje ni svježih jaja.
Kupili su kuću s dvjema plantažama aronije, no zbog manjka interesa na tržištu, ali i zbog same potrebe održavanja, neće se baviti time.
Dubravka je najbolji primjer u društvu koji pokazuje kako se unatoč tjelesnom nedostatku, uz snagu volje i upornost, sve može postići.
Kao da nam u našem svijetu nedostaje više takva Dubravkina duha. Zato, idući put kada mislite da nešto ne možete ili nemate vremena za sebe i sport, sjetite se Dubravke koja nam svima može biti primjer i poticaj.
Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini pozvala je kolege načelnike i gradonačelnike da se u razumnom roku od mjesec dana očituju o prenošenju vlasništva nad zgradom u Ulici Aleksandra Schulteissa 2B u Čakovcu, kako bi se zgrada imovinski prenijela na jednog vlasnika, Grad Čakovec, radi lakše prijave na fondove EU-a.
Radi se o derutnoj zgradi koja vapi za obnovom i modernizacijom, a kojom se koristi Zajednica tehničke
TEHNIČKA
kulture. Vlasničko sređivanje je preduvjet da Grad Čakovec može kandidirati projekt obnove objekta na pozive iz europskih fondova. Sadašnji vlasnici zgrade koja više liči na radionicu u kakvoj zidanoj šupi je Grad Čakovec i 17 općina.
Zajednica tehničke kulture zaista zaslužuje bolje uvjete za rad s djecom i mladima, tim više što će ta vrsta stvaralaštva iznjedriti buduće inženjere i konstruktore. (BMO)
Uz europski novac od
3.980.777,22 eura završena je rekonstrukcija i dogradnja školskih radionica Regionalnog centra kompetentnosti strojarstva Sjever Tehničke škole vrijednih 1,9 milijuna eura. U njima je 9 praktikuma s opremom vrijednom
1,81 milijuna eura. To su praktikum za CAD/CAM tehnologije, CNC tehnologije, za zavarivanje, mjerenja i kontrolu kvalitete, razvoj i konstrukcije, �luidne tehnike, automatizaciju i robotiku, energetsko strojarstvo i obnovljive izvore energije te
Podatkovni centar DC North bit će jedini svoje vrste izvan zagrebačkog područja i zadovoljava najviše certifikate Tier 3, a može izdržati potres od 9 stupnjeva po Richteru
Piše: Tomislav Novak
Foto: Zlatko Vrzan
automehatronike. Iz projekta su educirani i nastavnici. Učenici metalskih i strojarskih zanimanja sa sjevera Hrvatske na suvremeniji način će se obrazovati tako da što spremniji uđu u proizvodne procese. Završnoj konferenciji Regionalnog centra strojarstva u TŠČ-u bili su nazočni izaslanik premijera Stipe Mamić, tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, domaćin Dražen Blažeka, ravnatelj TŠČ-a, župan Matija Posavec, gradonačelnica Ljerka Cividini te brojni partneri Škole. (BMO)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC
tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099
fax: 040/314 -183
mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
Pokraj Varaždina do rujna će niknuti objekt kakvog još nije bilo u ovom dijelu Hrvatske. Riječ je o podatkovnom centru (engl. data center) DC North koji će kapacitetima i sigurnošću nadmašiti sve dosadašnje, točnije tri koji su smješteni u Zagrebu i pokraj njega.
Podatkovni centri moraju imati sigurnost u nivou baze NATO-a i izdržati potrese magnitude i od 9 stupnjeva po Richteru, a bez struje smije ostati 1,6
sati godišnje. Dakle, riječ je o vrlo zahtjevnom projektu, možda ne toliko u tehnološkom smislu, koliko po pitanju kvalitete. Zbog toga je još i zanimljivije što građevinske radove izvodi poznata međimurska građevinska tvrtka Međimurje PMP. Ali više o tome pročitajte u okviru.
Detalje o konstrukciji rekao nam je Darko Pintarić, direktor DC Northa:
CIMERMAN
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info
info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
POGLED ODOZDO
Darko Pintarić, direktor podatkovnog centra DC North
KPosao kojim se bavim ne dopušta mi da se prečesto raspekmezim. Ali ulazak u Schengen me baš raspekmezio.
upac je kralj i on ima moć dizati i spuštati cijene. Sve druge intervencije oko cijena samo izazivaju dodatni kaos. Ali tako je u idealnim uvjetima na slobodnom tržištu. Međutim, daleko smo mi od idealnih uvjeta. Kod nas se vlada voli igrati arbitra i glumiti Robina Hooda između potrošača i trgovaca ili pružatelja usluga.
- Investicija se odvija u dvjema fazama. S prvom fazom u vrijednosti od 17 milijuna eura planiramo biti gotovi do kraja rujna ove godine, kad bi trebali biti pušteni u pogon i prve tri sobe za servere. Ona obuhvaća sve građevinske radove s popratnom energetskom, podatkovnom i komunalnom infrastrukturom, servisni i nadzorni prostori te ostale popratne prostorije za najveću razinu komfora naših korisnika.
Druga faza će se odvijati u tri do pet godina, a obuhvaća otvaranje dodatnih soba do kada namjeravamo otvoriti dodatne prostore podatkovnih centara, već o potrebama i potražnje tržišta. U toj drugoj fazi predviđeno je otvaranje još triju soba pa bi ih bilo ukupno šest.
Na naše pitanje hoće li se moći održati rokovi izgradnje, Pintarić kaže: - Nemamo izbora, jer rokovi su ugovoreni.
Već su sada obećani prostori međunarodnim operaterima Tiera 1, zatim oprema za infrastrukturu Cratis Clouda i
Kao da ona uzima bogatima i daje siromašnima. Problem je što mi nismo iz-
Euri kao euri. Novca nikad dosta i to je samo zamjena jednih papira i kovanica za druge. Zapravo, od onih sam koji više plaćaju karticama nego kešom i da me probudiš u pola noći, nisam sigurna da bih točno odgovorila, što je na kunama, a što na lipama. Drago mi da su naši nogometaši brončani, ali oni su
gradili građansko društvo koje podrazumijeva da se pojedinac brine za sebe bez intervencija i protekcija.
Još živimo u nekakvoj vrsti plemensko-interesnih zajednica u kojima je važnije čiji si i prema tome čiji si, tako će ti i biti. Javni sektor je pod zaštitom države jer to je sigurna glasačka mašinerija i za nju mora biti, a privatnom sektoru kako bude. Bolje je onima koji rade u izvozno orijentiranim �irmama jer
samo suvremena verzija gladijatora, plaćenici, koji narodu pružaju visoku dozu zadovoljstva. Stari Rimljani su dobro znali da narodu treba dati kruha i igara i ništa se od tada nije promijenilo. Schengen je nešto drugo. Možda zato što živim na granici sa Slovenijom i Granični prijelaz Mursko Središće u mom životu ima važnu ulogu. Micanje rampe meni puno znači. Odmah iza graničnog prijelaza živi moja draga šogorica Marina. Prvu ulicu desno iza graničnog
su bolje plaćeni, a najgore je onima koji su osuđeni raditi za domaće tržište.
Javni sektor košta, u in�laciji radi pritisak na povećanje plaća i u in�laciji im vlada, jer treba simpatije glasača, želje ispunjava i pumpa in�laciju. U realnom sektoru novac treba zaraditi da bi se plaće isplatile. To stvara jaz između poslodavaca u javnom i realnom sektoru.
Posljedica je iseljavanje ljudi iz realnog sektora zbog
prijelaza u Petišovcu. Rampa nas je preko noći razdvojila u dvije države. Da sam glasnije podviknula, bila bi me čula preko Mure, a ako sam ju zvala telefonom, prije ukidanja roaminga i prije mobitela, bio je to skup međunarodni poziv kao da sam zvala u Kanadu. Put do bratića Ivana u Ljubljanu postao je “teško” inozemstvo, nakon što smo živjeli u zajedničkoj državi. K šogorici u “susjedno selo” preko granice morala sam na nedjeljno obiteljsko
bijega za većim plaćama. Oni koji ne mogu do posla preko granice, proučavaju gdje njihov novac vrijedi više i tamo kupuju, pa ako treba i preko granice. Ti zapravo reguliraju tržište.
No to je podatak koji nije vidljiv. Naime, kako cijene rastu, tako raste i obujam potrošenog novca, ali to nije pravi odgovor na pitanje koliko je određene robe kupljeno, manje ili više. To je li im se prodaja određenih artikala u
druženje švercati kolače, a od nje u povratku trešnje i �lance. Carinici i policajci su na nas lokalce (ČK-registracije), srećom, ipak gledali malo mekše kad smo nedjeljom poslijepodne na pitanje: Kam pak greste?- odgovarali: - K rodbini u Petišovce. Granica je u početku bila neprirodna i samim carinicima i policajcima. Prvih dana su u sto metara udaljenu slastičarnicu Buco u centru Murskog Središća u vrijeme šihte za vrućih dana odlazili po sladoled.Gane me
da će rampa biti maknuta, premda se vrijeme i događaji koji su naprasno prekinuti, postavljenjem rampi, neće nastaviti. Nikad više neće biti zabava u Čardi, jer je obitelj koja je držala popularnu krčmu, odmah na ulazu u Sloveniju u graničnom prostoru, preseljena. Ni kriva ni dužna našla se na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme pa je zatvorena. Samo će nove generacije kao mi nekada imati priliku da se zbliže, zaljube, sklapaju mješovite brakove, rade, ku-
dućanu smanjila ili povećala, znaju trgovci. Državi u cijeloj toj priči povećanje cijena zapravo godi. Proračun se puni više nego prije i ona će ga po starom dobrom pravilu prelijati na svoje korisnike, a neće ništa učiniti da rastereti one koji ga pune. I tako pili granu realnom sektoru. Rezultat je pražnjenje Hrvatske. Novim izbornim zakon samo će amenovati novonastalo stanje. U stilu - bez onih koji su otišli se može, idemo dalje.
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
U ovaj kvalitetom zahtjevan i u rokove zapet projekt usudila se upustiti tvrtka Međimurje PMP pa smo htjeli saznati ima li kakvih razlika u odnosu na druge projekte.
njihovih korisnika te korisnika koji su najavili korištenje uslugama DC Northa.
Zbog toga nam je i kod odabira izvođača i dobavljača opreme bilo bitno da nam daju jasne garancije uspješne realizacije rokova izgradnje te dobave postavljanja opreme. Danas je sasvim jasno da nismo pogriješili s odabirom čak dviju međimurskih �irmi: Međimurje PMP te Elektroinstalateri d.o.o., uz naš varaždinski Marlex d.o.o. te zagrebački Zlaring d.o.o. jer radovi napreduju prema rokovima. Suradnja je izvrsna i odnos s izvođačima je takoreći partnerski, rekao je Darko Pintarić.
DC North smjestio se na varaždinsku jugozapadnu zaobilaznicu gdje će niknuti
objekt od 2 tisuće kvadratnih metara IT prostora i koji će trebati 4 MW električne snage. Osnivač DC Northa je informatičko poduzeće Cratis d.o.o. sa sjedištem u Varaždinskim Toplicama, koje se već bavi cloud uslugama i među najjačim je hrvatskim igračima u toj branši. Parcelu od 12 tisuća kvadrata kupili su od Grada Varaždina, koji im je zbog veličine investicije smanjio komunalni doprinos za 30 posto i na pola im umanjio komunalnu naknadu za sljedeće tri godine.
Zbog čega su izabrali baš tu lokaciju, objasnio je Pintarić: - U Hrvatskoj je nekoliko podatkovnih centara i svi su smještenu u Zagrebu i oko njega. Već iz samih sigurnosnih razloga potreban je
DC North zadovoljava visoki nivo certi�ikacije Tier 3 datacentra, što znači visoki stupanj redundatnosti, izdržljivosti i kapaciteta. Sustavi Tier 3 predviđeni su za pohranu podataka s visokim zahtjevima za sigurnost i dostupnost. Ima više nezavisnih sustava za električnu energiju i hlađenje te nastavlja s radom iako dođe do kvarova na
nekom sustavu. Tier 3 također podrazumijeva da su podaci u podatkovnom centru zaštićeni od gubitaka.
Ispunjavanjem zahtjeva certi�ikacije Tier 3 od Uptime Instituta Varaždin ušao je na svjetsku digitalnu mapu Uptime Instituta, što je u informatičkom biznisu veliki uspjeh i promocija za DC North.
centar koji bi bio sekundarna lokacija Zagrebu. Pozicija je idealna i zbog toga jer je Varaždin na sjecištu nekoliko važnih internacionalnih optičkih podatkovnih linija koje tuda iz Slovenije, Austrije i Mađarske ulaze u Hrvatsku, a s druge strane optički je povezan sa Zagrebom. Smješteni smo dovoljno daleko od Zagreba, a prometno opet izvrsno povezani. Energetski je opremljeno, nije naplavno, a i sigurnije je kao potresno područje od zagrebačkog, iako DC North može izdržati potres od čak 9 stupnjeva po Richteru. Drugim riječima, lokacija je takoreći idealna.
- DC North nam je, iako nije najveći, apsolutno jedan od najzanimljivijih projekata koje smo radili posljednjih godina i to prvenstveno zbog speci�ičnosti cjelokupnog projekta. Jer ovdje ne razgovaramo o klasičnoj industrijskoj, proizvodnoj hali koju treba podići iz temelja, nego o objektu koji mora zadovoljavati najviše sigurnosne standarde propisane u svjetskim okvirima, objektu koji će biti najveći takve namjene u Hrvatskoj i koji se dotiče IT sektora koji je općenito najbržerastući i na svjetskoj sceni, rekao nam je direktor Međimurje PMP-a Božidar Žvorc.
Kada se, poput nas u Međimurje PMP-u, u svojoj srži bavite AB montažnom konstrukcijom, onda ste ponosni dok radite objekt u kojem upravo ta vaša konstrukcija mora zadovoljavati takve standarde, a posebno po pitanju otpornosti na potrese te stabilnosti konstrukcije. Time samo potvrđujemo kako smo ipak na ovom području sjevera Hrvatske apsolutni lideri u proizvodnji
predgotovljenih betonskih elemenata jer nijedan investitor ne želi projekt od 100 milijuna kuna prepustiti najnižoj ponudi i “placnom“ pregovaranju, nego traži poštovanje rokova i zadovoljavanje svakog pojedinog posebnog zahtjeva kojih je puno i koji nisu mali. S druge strane, sve to skupa pokazuje i kako smo spremni otvoriti neke nove stranice u našem radu poput korištenja novim tehnologijama kojima se rijetko koriste, odnosno koriste se u posebnim prilikama i projektima. Tako ćemo primjenjivati tzv. tehnologiju samozacjeljivanja pukotina na betonskoj konstrukciji kojom se daje maksimalna sigurnost objektu kada je u pitanju hidroizolacija. Inače takva je tehnologija u primjeni npr. kod modernih hidrocentrala i smatramo kako to govori samo za sebe.
Opet, naš su apsolutni izazov dupli, računalni podovi koji su i jedna od najsloženijih točaka same zgrade. Takvi elementi zahtijevaju upravo speci�ično znanje kojim se želimo dodatno pozicionirati i potvrditi kvalitetu naših ljudi, na koje smo posebno ponosni.
Zato, kada ugovorite jedan ovakav posao, jednu pravu modernu IT apoteku, to je priznanje svemu što ste
Božidar Žvorc, direktor Međimurje PMP-a do sada radili, svemu što radite, ali i priznanje vašim ljudima i know howu o kojem ipak premalo govorimo. Na kraju krajeva, nitko ne uspijeva preživjeti od stare slave, nitko ne može živjeti na prošlosti pa tako niti međimurski građevinski sektor koji mora sam sebi otvarati nova područja djelovanja i dokazivanja. Jer danas je to data centar u Varaždinu, a s takvom referencom će to sutra biti u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru… I mi smo ponosni što ćemo biti jedni od rijetkih na ovim prostorima koji će nositi tu referencu i koji će moći reći ne da samo mi to možemo nego mi smo to već napravili.
prijateljice Nere
povezusu više
nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je
ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
GLOBALNO I LOKALNO
INSPEKTORI POSLANI na teren da manifestiraju silu
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
- Svijet kakav poznajemo za nekoliko desetljeća više neće postojati. To nije apokaliptični scenarij, već snažna poruka riječkim gimnazijalcima profesora i astro�izičara Korada Korlevića koja je odjeknula i mnogo dalje od Rijeke.
On tvrdi da je informatičko doba digitalne revolucije iza nas. Trajalo je vrlo kratko, nešto više od dvaju desetljeća, no ostavilo je neizbrisiv trag u povijesti čovječanstva, pogotovo kad se usporedi s prapoviješću koja je trajala 90 tisuća godina, poljoprivredno doba deset stoljeća, a industrijsko doba dva stoljeća.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
sretni potrošač koji samo
Sad je vrlo brzo završilo i digitalno doba, no nije vidljiv očekivani napredak čovječanstva usprkos tehnološkom napretku. Korlević smatra da smo ušli u slijepo crijevo civilizacije, mjesto koje ne vodi nikamo. Vrijeme je kaosa kojem je glavni cilj sretni potrošač radi zarade najbogatijih, a ne zdravo i napredno društvo.
dovoljno iskorišten, nema dovoljno poticaja, dok umjetna inteligencija stalno napreduje i već pobjeđuje najbolje svjetske umove u raznim igrama.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
Poruka mladoj generaciji je da je budućnost već počela i više nema vremena, mladi jednostavno moraju sve promijeniti i odmah se odrediti prema njoj ako ju žele imati.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Ponajprije, znanja koja se nude mladoj generaciji već su potpuno nebitna, mogu se naći na mreži za par sekundi. Učenje činjenica i gomile podataka zapravo zaglupljuje. Ako se tako nastavi, umjetna inteligencija uskoro može preuzeti primat nad čovjekom, smatra Korlević, zbog toga jer ne razmišlja i nedovoljno radi svojim mozgom, već je
VARAŽDINU, Gajeva 5
Najvažnije su međutim promjene u genetici, već za nekoliko godina ljudi će moći utjecati na izgled svojeg djeteta genetskim manipulacijama, već se proizvode kućni ljubimci. Genetskim manipulacijama vrijeme života će se uskoro moći produžiti na preko 120 godina, potom na 200 godina, pa čak i do tisuću godina. No to će vjerojatno biti potomstvo bez muškaraca, zavladat će matrijarhat. Iz matične stanice ženke može se oploditi druga ženka, obratno nije moguće jer je jajna stanica mnogo kompliciranija od spermija. To znači da će žene, kojih će biti 70 posto, uskoro vladati svijetom.
Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
Dok ovo čitate, umjetna inteligencija već piše znanstvene radove bolje od znatnog broja doktora znanosti, a svakom je sekundom sve pametnija. Hoće li neka mala skupina ljudi zajedno s njom zavladati svijetom, ovisi i o nama i našoj djeci.
za specijalne i progresivne naočalne leće
*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Foto: Zlatko Vrzan
- Prisiljavanje obrtnika da imaju “zamrznute” cijene kosi se sa slobodnim tržištem formiranja cijena. To je nedopustivo, te nema veze s nepoštenom odnosno agresivnom trgovačkom praksom koja se pokušava prišiti obrtnicima, ističe Dražen Novak su nam dali Robert Varga, tajnik Komore i Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.
Tragom informacije da su inspektori udarili na obrtnike i da je zbog toga Obrtnička komora angažirala pomoć odvjetnika, što je jedinstven slučaj u novijoj povijesti, zatražili smo detaljnije odgovore što se zapravo događa. Odgovore
- Zbog ozbiljnosti situacije i postupanja prema zakonu, organizirana je odvjetnička pravna pomoć obrtnicima u sastavljanju prigovora na izrečene kazne, stoga Hrvatska obrtnička komora poziva svoje članove koji su primili rješenja da se jave najbližem udruženju obrtnika ili područnoj obrtničkoj komori i dostave rješenje o kazni te inspekcijski zapisnik radi davanja punomoći za sastavljanje prigovora, kazao je tajnik Varga.
Nastavlja: - Još uvijek traju pojačani inspekcijski nadzori tržišne, turističke i inspekcije rada te djelatnika Carinske uprave nad poslovnim subjektima. Svi oni primarno utvrđuju je li došlo do porasta cijena roba i usluga uslijed uvo-
đenja eura, odnosno je li proces konverzije kune u euro proveden prema zakonu. U fokusu inspekcija je rad ugostitelja, frizera i kozmetičara, a za nepravilnosti se prijeti kaznama u maksimalnoj visini i do 2.000 eura.
Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije, ponovo naglašava da su obrtnici konverzaciju kune u euro proveli prema zakonu, te priznaje da je u početku bilo nesnalaženja.
Nakon upozorenja da će povećanjem cijena biti u prekršaju, većina obrtnika i poduzetnika cijene je spustila na razinu prošlogodišnjih.
Svi oni koji su radili drugačije, doveli su se u mogućnost da budu kažnjeni.
Pojašnjava: - Za korigiranje cijena roba i usluga obrtnici imaju opravdane razloge, povećanje ulaznih
troškova koji uostalom i dalje rastu. Ono što obrtnicima nije jasno su dvostruki kriteriji. Slobodno tržište podrazumijeva slobodno formiranje cijena. I dok se obrtnicima zbog korigiranja cijena prijeti kaznama, drugima se toleriraju opravdanja posljedicama globalnog stanja na tržištu, bez ikakvih analiza. Zbog toga je stvorena iznimno loša atmosfera. Obrtnici se boje neopravdanog kažnjavanja i treniranja strogoće na najmanjima, bez obzira na činjenicu što su ispoštovali sve odredbe propisane Zakonom o euru. - Prisiljavanje obrtnika da imaju “zamrznute” cijene kosi se sa slobodnim tržištem i slobodnim formiranjem cijena. To je nedopustivo i nema veze s nepoštenom, odnosno, agresivnom trgovačkom praksom koja se pokušava prišiti obrtnicima, ističe Dražen Novak.
Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi.
Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.
se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.
Emilija pokazuje kako ju je razbojnik gušio
- Kak je kamera tu, jeno vreme je čak bilo mirno, ali više niš s toga. Još su tu policajci kod mene na televizoru gledali snimke i pitali me kakvi su bili. Pa zato sam tu kameru platila kaj bute vi vidli i napravili nekaj, ispričala nam je Emilija Pok iz Domašinca
Piše: Sven Tomašić
Foto: Zlatko Vrzan
- Ružili su mi po ulaznim vratima i onda sam im otvorila i rekla im nek se maknu, još sam im jabuke davala, ali oni su došli po svoje, na početku razgovora rekla nam je Emilija Pok iz Domašinca.
Zatim je do gospođe
Emilije prišao 19-godišnjak i oborio ju na pod.
- Hitil me na pod, primil me za vrat, gutil me i onda sam ja njega počela boksati. Imal je v cilju da mi ftrgne lančića, kaj je i napravil.
Otvorila vrata dvojici
mladića koji su ju opljačkali
Nakon što je 19-godišnjak
Emiliji uzeo lančić, krenuo je na dvije torbice koje su se nalazile na stolicama u kuhinji radi krađe novaca iz novčanika. Uz 19-godišnjaka bio je i maloljetnik koji je pomogao starijem u krađi torbica.
Emilija im je uspjela jednu torbicu uzeti iz ruku, dok su joj drugu ukrali i naknadno ostavili bačenu u dvorištu, baš kao i zadnji put kad se dogodila krađa.
- Prošli put su mi i ključe �krali, pak je to dobro? Nemam mira i bojim se celo vreme, uplašenim glasom prepričala nam je Emilija.
PEKLENICA
U četvrtak, 2. veljače nešto prije 20 sati u Čakovcu, u Ulici dr. Ivana Novaka, dvojici maloljetnika prišla su četvorica nepoznatih mladića te su nakon kraće verbalne prepirke �izički nasrnuli na jednog od njih,
izvijestila je PU međimurska. U događaju je napadnuti maloljetnik lakše ozlijeđen. Kriminalistička istraživanja se nastavljaju te se pritom provode intenzivne mjere traganja za počiniteljima opisanog događaja. (sh)
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 37-godišnjakinja s područja Strahoninca, počinila prekršaj iz zakon o suzbijanju zlouporabe droga.
Već su ju šesti put opljačkali, kamera ne pomaže Ovaj nemili događaj dogodio se 7. veljače u popodnevnim satima u Domašincu gdje su dvojica mladih razbojnika ušla u ljetnu kuhinju u sklopu obiteljske kuće i opljačkali gospođu Emiliju Pok (82). Bitno je za napomenuti da se na toj adresi počinjeno razbojništvo dogodilo već šesti put.
Emilija živi sama u ljetnoj kuhinji i po njezinim izjavama, svako malo ima probleme s krađom i razbojništvom na svom posjedu. Živi u stalnom strahu i nije joj svejedno. Čak ima instaliranu nadzornu kameru ispred ulaznih vratiju ljetne kuhinje za dokaze, ali nažalost, kamere ne pomažu.
- Kak je kamera tu, jeno vreme je čak bilo mirno, ali više niš s toga. Još su tu policajci kod mene na televizoru gledali snimke i pitali me kakvi su bili. Pa zato sam tu kameru platila kaj bute vi vidli i napravili nekaj, istaknula je Emilija.
Također, zapitala se zašto samo baš nju pokradaju. Susjedi su sa svih strana, a uporno dolaze samo k njoj.
Razbojnici znaju gdje joj stoje ključevi, gdje drži stvari i kad spava. U konstantnom je strahu i toplo se nada da će
prestati teror koji traje već jedno vrijeme.
Istog dana mladići operirali u Gardinovcu
Iz PU međimurske navode kako su dvojica mladića također 7. veljače nešto prije 12 sati u Gardinovcu iz nezaključane ljetne kuhinje ukrali dva mobitela i 50 eura, u vlasništvu 57-godišnjaka.
Oštećeni je nakon krađe u polju nedaleko od Gardinovca pronašao dvojicu mladića koji su mu na njegov zahtjev vratili ukradene mobitele, dok su 50 eura zadržali jer oštećeni nije znao da mu je ukraden i novac. Potom su se udaljili u smjeru Piškorovca. Protiv 19-godišnjaka i starijeg maloljetnika podnesene su kaznene prijave te su predani pritvorskom nadzorniku.
PU međimurska dovršila je ovog tjedna kriminalističko istraživanje u sklopu kojeg je provedeno toksikološko vještačenje te je utvrđeno kako je 36-godišnjak s područja grada Murskog
Središća počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.
Naime, sredinom rujna prošle godine u Peklenici, na temelju naloga Županijskog suda u Varaždinu, pretražene su prostorije obiteljske kuće i druge pripadajuće prostorije kojima se koristi osumnjičeni Dio pronađenih sadnica marihuane
36-godišnjak. Prije početka pretrage, 71-godišnji vlasnik kuće dobrovoljno je policijskim službenicima predao 23 biljke u rastu indijske konoplje (marihuane) te 83 osušene biljke indijske konoplje (marihuane), sveukupne težine 1527 grama.
Protiv 36-godišnjaka podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog počinjenja kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. (sh)
Naime, u utorak, 7. veljače u 16:15 sati u Čakovcu, u Kalničkoj ulici, okrivljena
je neovlašteno posjedovala drogu amfetamin mase 5,31 grama. Policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec oduzeli su drogu te će se protiv okrivljene 37-godišnjakinje podnijeti optužni prijedlog Općinskom sudu u Čakovcu. (sh)
Temeljem zaprimljene obavijesti Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije provedeno je kriminalističko istraživanje nad mlađim maloljetnikom s područja Međimurske županije, zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela lažne uzbune.
Osumnjičeni je u utorak, 24. siječnja ove godine, u 19:41 sati mobilnim telefonom obavijestio hitnu medicinsku pomoć da je na cesti kod Gornjeg Hrašćana, u smjeru Paraga, došlo do naleta osobnog automobila
na pješaka, koji krvari uslijed zadobivene ozljede noge. Takva dojava iziskivala je žurno djelovanje hitne medicinske pomoći i policije koji su odmah upućeni na mjesto događaja, ali je provedenim postupanjem utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je osumnjičeni mlađi maloljetnik počinio opisano kazneno djelo lažne uzbune te će se prema njemu podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni 23-godišnjak 25. siječnja 2023., na ulici u mjestu kraj Čakovca, prišao zaustavljenom osobnom automobilu u kojem su bile četiri zaposlenice Zavoda za socijalni rad i zaprijetio im da će im nauditi. Državno odvjetništvo
podnijelo je prijedlog da se protiv osumnjičenika odredi istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela i počinjenja kaznenih djela kojima prijeti koji je sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila i odredila osumnjičeniku istražni zatvor. (sh)
U ponedjeljak, 6. veljače 2023. godine, čakovečki policajci primili su kaznenu prijavu od 48-godišnjaka zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela teške krađe i računalne prijevare.
Iz zaprimljene prijave te dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je u noći s petka na subotu (3./4. veljače 2023.) u Čakovcu, na parkiralištu nedaleko od benzinske postaje u Kalnič-
koj ulici, nepoznati počinitelj provalio u više kamiona, vlasništvo obrta iz Čakovca, odakle je ukrao kartice za kupnju goriva. Počinitelj je potom pomoću ukradenih kartica u nekoliko navrata na raznim benzinskim postaja platio gorivo u ukupnoj vrijednosti od više tisuća eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Sabina Gašparič i Matija Perčić upoznali su se na fašniku prije 11 godina. Nakon toga postali su nerazdvojni, a njihova je ljubav stvorila dvoje prekrasne djece - Vitu i Tina
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan
Koranti ili kurenti iz okolice Ptuja stigli su u Čakovec 6. veljače u popodnevnim satima, u Ulicu međimurskih branitelja gdje su posjetili svoju dugogodiš-
nju, sad već bivšu članicu i simpatizerku Sabinu Gašparič (31) koja svoj obiteljski život gradi u Čakovcu.
Kako tradicija nalaže, koranti, to jest kurenti (i jedan i drugi naziv je pravilan) u vrijeme fašnika posjećuju svoje članove, a koji više ne
žive na području Ptuja. Dolaze u njihov kraj gdje svojim prepoznatljivim maskama, prekriveni ovčjom vunom, uveseljavaju cijelu ulicu. Tako su u ponedjeljak posjetili Ulicu međimurskih branitelja u Martanama na čakovečkom Jugu te svojim posjetom donijeli dobru energiju i poželjeli čim brži dolazak proljeća. Stanovnici Ulice međimurskih branitelja ostali su ugodno iznenađeni dolaskom slovenskih maškara.
Ljubavna priča razvila se u Domašincu
Sabinu je u Međimurje dovela ljubav. Prije 11 godina je na fašniku upoznala “krampusa” Matiju Perčića iz Vrhovljana te je poznanstvo i prijateljstvo uskoro preraslo u ljubav. Nakon godinu dana
Kurenti uvijek nastupaju u skupinama. U Ptujskom kraju ima raznih udruga koje njeguju tradiciju te jedinstvene maske. Skaču i pritom okreću zvona. Kurentovo vrijeme je od Svijećnice do Čiste srijede, a u tom razdoblju nastupaju na raznim fašničkim manifestacijama. Prema običaju, kurenti su mogli biti samo mladići, dečki koji se nisu oženili. Simbolično, djevojke bi na palice stavljale crvenu maramu. Onaj s najviše
marama bio je najzgodniji i najpoželjniji.
Kurente uvijek prati hudič (vrag), u crvenoj boji i nosi kurentovu kapu s kraćim rogovima. Ogrnut je ribarskom mrežom. Prema staroj tradiciji, tom mrežom hvata duše. U rukama drži karakteristično đavolsko oruđe – vile. Upravo je Sabina kao kurentica bila u ulozi vražice, a kako nam objašnjava, to je maska koja je samo po sebi laganija pa je i time prikladnija za žene. Koran� su Sabinu i
stigla je kćerkica Vita kojoj je danas devet godina, a uskoro nakon toga stigao je i sin Tin kojem je sedam godina.
- U to sam vrijeme prije 11 godina bila aktivna članica korantov. Upoznali smo se na Ptuju kada su krampusi došli na fašničku povorku. A tjedan nakon toga mi smo išli u Domašinec. Tamo smo se onda ponovno vidjeli. Nakon toga, godinu dana kasnije nas je iznenadila Vita. Živjeli smo i u Vrhovljanu i u Ptuju, ali smo na kraju odlučili da ćemo živjeti u Čakovcu gdje smo se u kuću preselili prije pet godina, govori nam Sabina, inače odgojiteljica po struci.
Jesu koranti ili kurenti?
Pitali smo Sabinu što je pravilno - korant ili kurent s obzirom na to da ih naši
Međimurci oduvijek zovu kurenti.
- Pravilno je i jedno i drugo, makar ih mi u Rogoznici zovemo koranti. Koranti su pozitivna maska jer prema legendi i tradiciji kućama donose dobru “letinu”, dakle dobar urod. Uz to, korenti tjeraju zimu i donose proljeće, što je vrlo značajno.
Kulturno društvo Rogoznica brine se o očuvanju baštine i promicanju kulture koranta.
Udruga ima status nevladine udruge javnog interesa u području kulture i status volonterske organizacije, te status nositelja postrojavanja kola kurentovanja koje je proglašeno živim remek-djelom narodne važnosti. Kultura koranta upisana je u Registar nematerijalne kulturne baštine i na
UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Matija je i danas aktivan član Krampusa u Svetom Martinu na Muri. Svetomartinski Krampusi udruga je osnovana 2010. godine s ciljem promicanja dana svetog Nikole, tradicionalne maske i odijela Svetomartinskog Krampusa. Kako nam priča 36-godišnji Matija, aktivni je član dugi niz godina. Sami izrađuju ove strašne maske koje posjetiteljima fašničkih manifestacija često ulijevaju strah u kosti.
I tako je fašnik spojio dvije različite maškare, a time donio korentsku tradiciju i u naš međimurski kraj. Ljubav prema fašniku prenijeli su i na svoju djecu, pa tako Vita i Tin svake godine imaju originalne maske.
- Poticaj za spot je bio objavljen poziv na društvenim mrežama za slanje videouradaka na temu ŠČ plesa grupe Let 3
Vesela ekipa iz Strahoninca predvođena načelnikom Lehkecom snimila je spot za Mrleta iz benda Let
3. Naime, frontmen benda
Let 3 Damir Martinović Mrle podijelio je na svom profilu na Tik-Toku video u kojem se može vidjeti kako bend uvježbava koreografiju na pjesmu Mama ŠČ, kojom će se 11. veljače predstaviti na Dori.
Pleši ruljo, napisao je Mrle u opisu videa, koji je oduševio mnoge, a između ostalog i ekipu iz Strahoninca koja se odlučila zabaviti i snimiti spot.
Ekipu čine tri obitelji prijatelja iz Strahoninca - Kolari, Lehkeci i Dunjko - Poticaj za spot je bio objavljen poziv na društvenim mrežama za slanje videouradaka na temu ŠČ
OLUJNI VJETAR harao je i Malom Suboticom
plesa grupe Let 3, rekao nam je Lehkec i dodao kako su dali tiskati majice s logoom ŠČ, a rekvizite za maškare izvukli su iz podruma. Spot je sniman kod Lehkecovih u dnevnoj sobi, dok su djeca pomagala oko šminke, razmještaja namještaja, fotografiranja i oblačenja. Snimateljica i montažerka je Lea Lehkec, a pohađa 2. razred srednje škole, smjer
medijski tehničar, što joj je ujedno i buduće zanimanje. Set je trajao nekoliko sati i svi sudionici su se okrijepili uz domjenak koji je pripremio domaćin Franjo – hamburgere i finu međimursku kapljicu. Svojim outfitom i plesom sa snimanja planiraju nastupiti na ovogodišnjim fašničkim povorkama kao grupa Let 3. (dv)
Subotnji olujni vjetar iza sebe je ostavio brojne tragove po našim naseljima. Ništa bolje nije prošla ni sama Mala Subotica.
Naš je fotograf posnimio srušeno drvo uz tamošnju poštu te radnike koji su sanirali štete na autobusnoj postaji.
Naime, vjetar je pokidao i odnio dio krova a kako školarci i ostali putnici ne bi stajali na kiši i snijegu promptno se krenulo u popravak. (vv; zv) Krov se promptno popravljao
MALA SUBOTICA
U petak, 17. veljače 2023., u 15 sati maškori preuzimaju vlast u Maloj Subotici skidanjem općinske zastave sa zgrade Općine i postavljanjem službene fašjenske zastave. Središnja manifestacija
Fašjenska subota održat će se 18. veljače 2023. u 15 sati.
Fašjenska povorka krenut
će u 15 sati iz mjesta Palovec (s Paloskog cepaša) uz
glazbenu pratnju Puhačkog
orkestra općine Male Subo-
tice do trga ispred Doma kulture Mala Subotica, gdje će se sve prijavljene maske, prema želji, moći grupno i pojedinačno predstaviti na bini. Slijedi proglašenje pobjednika, dodjela nagrada i
priznanja sudionicima, suđenje fašjeku te spaljivanje fašjeka. Nakon spaljivanja fašjeka, druženje uz krafne, kuhano vino i čaj nastavit će se zabavnim programom uz grupu Vulkan. (dv)
Dolaskom povoljnijih vremenskih uvjeta krenuli su radovi na održavanju i izgradnji prometnica u Nedelišću.
Kao što je načelnik Nikola Novak već najavio, produžena je Trnavska ulica, sanirana su udubljenja na prometnicama u Ulici Josipa Marčeca i Trgu Republike u Nedelišću te se krenulo u rješavanje problema koji muči građane Gornjeg Hrašćana već godinama, a nejasno je zbog čega dosad nije rješavan.
Radi se o oborinskoj odvodnji u Varaždinskoj ulici gdje dolazi do poplava svaki put kad padne veća količina oborina. Stoga se pristupilo izgradnji šest upojnih bunara koji bi trebali zbrinuti sve oborine, a ponovno je postavljena i cijev koja zbrinjava oborine u Ulici bana Jelačića.
Istovremeno se radi i na asfaltiranju Ulice Antuna Mutvara u Nedelišću, prve ulice koja se uređuje u sklopu nove stambene zone Zavrtje. U ovoj su ulici budući stanari krenuli s izgradnjom, pa je Općina pristupila uređenju prometnice nakon čega će se postaviti i javna rasvjeta. Ove godine nastavlja se s razvojem infrastrukture Zavrtja, stoga bi instalacije plinske mreže, prema planu Međimurje-plina, trebale biti dovršene do kraja kolovoza nakon čega će Općina pristupiti uređenju prometnica. Važno je istaknuti da su ulični koridori već sada spremni, kao i vodovodna i kanalizacijska mreža, te je gradnja u formiranom dijelu Zavrtja moguća već više od godinu dana. Zavrtje željno očekuje svoje nove stanare. (dv)
ŽUPA Presvetog Trojstva
U Župi Presvetog Trojstva u Nedelišću nalazi se najstariji kip Blažene
Djevice Marije Lurdske u Hrvatskoj. Kip je 1883. godine dopremio iz Pariza u Nedelišće tadašnji župnik
Ignacije Szele s kapelanom
Feliksom Burkeom. Zbog toga se na poseban način u Župi časti Gospa Lurdska, sada već 140 godina. Ove godine centralno proštenje bit će 11. veljače 2023. godine. Na taj dan će se u 11 sati održati svečana kon-
celebrirana sveta misa koju će predslaviti mons. Antun Perčić, generalni vikar Varaždinske biskupije. Osim mise u prijepodnevnom terminu, poslijepodne će misa biti u 17 sati. U petak, 10. veljače, u 18 sati misu predvodi vlč. Dražen Hladovka, župnik u Križevcima, a pjevanje župni mješoviti zbor, u subotu, 11. veljače, u 11 sati misu predslavi mons. Antun Perčić, generalni vikar Varaždinske biskupije. Misa je taj dan i u 17 sati. (dv)
Maškarada u Dekanovcu održat će se 18. veljače 2023. godine s početkom u 15 sati. Okupljanje “kugači” bit će ispred Doma kulture Dekanovec u 15 sati, odakle
kreće mimohod kroz naselje. Nakon mimohoda održat će se druženje uz kuhano vino i kafane te Limenu glazbu Dekanovec. Čekaju vas i krafne. (dv)
CENTAR ZA KULTURU “RUDAR” MURSKO SREDIŠĆE
15.2.2023. U 19. SATI
OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA
OSNOVNA ŠKOLA KLASIČNOG BALETA
BESPLATAN
Mursko Središće dobit će još jednu vrlo lijepu atrakciju u centru grada. Replika uskotračne pruge s rudarskom lokomotivom i trima vagonima/huntekima te interpretacijske table s poviješću rudarstva bit će postavljene na novouređeni prostor uz parkirališta kod autobusne postaje.
Projekt će se realizirati u suradnji s lokalnim tvrtkama s kojima je gradonačelnik već
ZA CIMERE je pokrenuta zaštita da postanu nematerijalno kulturno
- Maska se sastoji od odijela, dviju vrsta pokrivala za glavu te sulice – štapa sa šiljkom
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Cimeri su fašnička maska, zaštitni znak Murskog Središća. Upečatljivi su i prepoznatljivi po kostimima čiji je osnovni element traka od krep-papira u boji.
obavio razgovor, a za realizaciju instalacije na temelju idejnog rješenja Loranda Klemenčića. U realizaciji će pomoći Zoran Turk, ravnatelj Centra za kulturu Rudar i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove. Plan je da se rudarski vlak postavi do Dana grada, 27. lipnja ove godine. (BMO)
Pozivaju se zainteresirane osobe s područja grada Murskog Središća da se prijave za skelara skele u Križovcu. Minimalni uvjet je završeno osnovnoškolsko obrazovanje s time da će kod odabira prednost imati osobe s pre-
bivalištem u Križovcu. Odabrana osoba dužna je položiti ispit za skelara, a troškove ispita i liječničkog pregleda snosit će Grad te će se nakon provedenog postupka i edukacije s odabranom osobom sklopiti ugovor o radu. (BMO)
U Hlapičini je nastao problem s podzemnim vodama čiji su tokovi zbog projekta Aglomeracije preusmjereni u novoizgrađene kanale fekalne kanalizacije te se time pojavio potencijalni problem slijeganja prometnica zbog ispiranja materijala u kanalu.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove dobio je zadaću da s glavnim nadzornim inženjerom na projektu Aglomeracija Mursko Središće iskomunicira rješenje tog problema. (BMO)
Uz izgradnju sustava navodnjavanja na nogometnom igralištu NK-a Plavi Peklenica, gdje će radovi biti završeni početkom travnja, izgradit će se i asfaltni plato od klupskih prostorija do igrališta.
Ugovor o uređenju platoa koji će poslužiti i za razne manifestacije u mjestu potpisan je tvrtkom Tegra u ponedjeljak. Vrijednost građevinskih
Dugačke trake u raznim bojama dominiraju maskom, ali one nisu jedini ukras maske. Uz njih su i ručno rađeni cvjetovi od krep-papira, duž rukava, ali i na pokrivalu glave.
Maska je trodijelna. Sastoji od odijela, dviju vrsta pokrivala za glavu: šešira ili tuljca te sulice – štapa sa šiljkom.
Odijelo kojim se pokriva tijelo sastoji se od bijelog mantila kao podloge koja pridržava pokrov od traka. Dugačke krep-trake prišivaju se u gustom poretku na platnenu podlogu, a preko njih se našiva široka krep-kragna koja se pribadačom kopča uz vrat. Kopča služi da se kostim spoji u jednu cjelinu. Vanjski rub rukava ukrasi se cvjetovima ručno oblikovanim od krep-papira. Postoje dvije vrste pokrova za glavu – tuljac za patuljke i šešir za vile. Tuljac je ukrašen snopom traka koje se spuštaju niz tuljac, a ponad toga nalazi se cvijet izrađen od krep-papira. Šešir pak je sav prekriven papirnatim cvjetovima. Maškara obučena u masku cimera u ruci nosi sulicu, također ukrašenu krep-papirom i trakama koje vise sa sulice.
Sulica za zaštitu
Cimeri u sebi nose i mitološke elemente povezane s podzemljem i njegovim
mitskim bićima, patuljcima i vilama, a sve zbog rudnika i rudara kojima je ovaj kraj obilovao. U rudnicima su radile generacije muškaraca, pa su se težak rad u podzemlju i raspusni fašnik spojili u maski cimera. Mistične vilenjake tako simboliziraju tuljci, a vile šeširi bogato ukrašeni krep-cvjetovima. Sulica je još čvršće povezana s rudarskom tradicijom. Simbolizira štap koji su rudari nosili kad su odlazili na posao i s posla. Pješke, jer nisu imali drugo prijevozno sredstvo. Hodajući po mraku, kiši, snijegu, jer nekada su zime bile duge, oštre i pune snijega, a štap je služio da tupkajući putem tjeraju od sebe divlje životinje ili pse, zatim kao oslonac i pomoć pri prolasku kroz snijeg.
Nada Turk iz Murskog Središća, ujedno i predsjednica Društva žena, prisjeća se maske cimera još iz svog djetinjstva iz ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća.
- Izrađivala nam ju je naša majka, bratu i meni. Cimeri su zapravo nastali u najstarijem dijelu naselja Murskog Središća, u njegovoj najstarijoj Ulici Matije Gupca, uz Muru.Tu je kolijevka maske. Nosili su ju dječaci, a Nada je kao djevojčica bila iznimka jer je rasla okužena samim dječacima pa je do polaska u školu i sama govorila u muškom rodu. Otkrila nam je da se maska mijenjala samo toliko koliko se se mijenjao dostupni materijal od kojega su se rezale trake. Od starih platnenih vreća, pak-papira i krep-papira koji se s vremenom također mijenjao po kvaliteti, strukturi, ali i po izboru boja.
kostima cimera: odijelom, tuljcem i pokrivalima: tuljcem i šeširom
Duštvo žena u zadnji
čas spasilo cimere
Za cimere je već pred više od godinu dana pokrenut postupak zaštite da dobiju status nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Društvo žena Mursko Središće i predsjednica Nada Turk imaju ogromne zasluge za to da je maska sačuvana od zaborava i propasti.
svoje mame. Glavice cvjetova se učvršćuju trakama za vezanje loze. Još je kompleksnija izrada kompletnog cvijeta sa stapkom i listovima pri čemu se svaki dio izrađuje ručno. Izrada “kinča” od krep-papira, pa onda i fašničke maske vuče korijene iz ženske narodne kreativnosti.
radova iznosi 21.869,13 eura s uključenim PDV-om.
Potpisivanju su prisustvovali Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, sa suradnicima i Ivan Kolarić, direktor Tegre. Na potpisivanju su bili i Ivana Maltarić, predsjednica Mjesnog odbora Peklenica i Franjo Novinić, član Mjesnog odbora zadužen za sport. (BMO)
Kad su 1995. nanovo oformile Društvo žena Mursko Središće, odlučile su sudjelovati na Fašniku upravo s tom maskom, najprije kao pojedini likovi u prikazu “gostovanja”, druge godine u “krstitkama”, a nakon toga odlučile su biti skupina Cimeri. Danas imaju 20 kompletnih kostima cimera. To je iziskivalo ogroman rad na širenju. Krep-papir je osjetljiv na vlagu. Ne samo da se lako razmoči, već i pusti boju. Zato je oštećene dijelove potrebno obnoviti. Za jednu masku je potrebno potrošiti i do 30 rola krep-papira u raznim bojama, izrezati ga na trakice, spojiti ih. A poseban trud iziskuje izrada papirnatih cvjetova. Najprije treba “narugati” rub svake trakice, potom izraditi tučak od papira vještim namatanjem u tanke batiće. Potom oko tih batića namotati traku u formu glave cvijeta s laticama. Gledajući Nadine vješte ruke kako to rade, izgleda vrlo jednostavno, ali nije. Svaka žena ima svoju tehniku, tako Nada nikako ne uspijeva ponoviti tehniku
- Jednom smo uspjele spasiti masku već na izumiranju, sad ju trebamo prenijeti sljedećoj generaciji, kaže Nada. Sve smo u Društvu već starije, u prosjeku nam je 69 godina.
Bilo bi šteta da s nama tradicija zamre. Pokušat ćemo od jeseni u suradnji s učenicima trećeg i četvrtog razreda OŠ Mursko Središće privući djecu k izradi i nošenju cimera, kako bismo među njima pridobile nove čuvare narodne baštine, kazala je Nada Turk.
Dodaje: - Svojom maskom obišle smo brojne pokladne i fašničke manifestacije od Hrvatskog zagorja, Narde u Mađarskoj, Ivanić Grada… Ne možemo se ni odazvati na sve pozive zbog troškova prijevoza. A za ljetne poklade kraj Bakra na moru osmislile su i ljetnu verziju cimera. Treba znati da je papir dobar izolator i da je pod maskom ne samo toplo, nego čak zna biti i vruće jer maškari su rasplesani likovi koji uživaju u kretanju. Cimeri u povorci rado daruju publici i cvjetove od krep-papira. - Smatramo da je i to promocija naše tradicije koju ne smijemo zaboraviti, ističe Nada Turk.
dobro Republike HrvatskeNada Turk sa svim dijelovima Frkanjem krep-papira oko papirnatog tučka dobije se glavica cvijeta ULAZ Koncert se fotografira i bilježi audiovizualno
AUGUST KOŠAK iz Vukanovca, proslavio 100. rođendan i otkrio nam je tajnu svoje dugovječnosti
me želja za srećom, znanjem i avanturama te onaj osjećaj kada visvojih bližnjih da su ponosni i nam je mlada glazbenica
Odmalena je bio naučen na težak rad, a nekoliko je godina morao odslužiti kod drugih obitelji, kao što je to nekada bio običaj
Golenko od pelena. nastup imala godina na Međite sam kao sudionica Popevke svoj Dječji vrtić glavnoj smotri u sam shvatila tremu, ali i zadovoljstvo i ovaciispričala nam je Marija Magdalena koja se upisaMozarteum se solističkim Scheierici prooprostila od
Piše: Sanja Heric
August Košak iz Vukanovca proslavio je protekle nedjelje, 5. veljače, u krugu svojih najmilijih okrugli 100. rođendan. Uz pjesmu i neizostavnu tortu poželjeli su mu najljepše želje, a iznenađenje su mu pripremili umirovljenici iz Gornjeg Mihaljevca, s čijom je predsjednicom Nadom Lovrec naš stogodišnjak i zaplesao.
- Uzbuđenje je na jako visokom nivou, a zdravlje je dobro, onakvo kakvo može biti sa sto godina. Deda se ne da u dom, ja mu dolazim i brigam se za njega, rekla nam je njegova kćerka Zdenka, koja
- O glazbi učim otkad sam se rodila. Odrasla sam u glazbenoj obitelji. Iako nitko nije diplomirani glazbenik, svi imaju puno iskustva i puno volimo i uživamo u zajedničkom sviranju i pjevanju. Moja sestra završila je srednju glazbenu školu s temeljnim predmetom solo pjevanje, a majka već 40-ak godina svira orgulje u našoj župnoj crkvi svetog Marka evanđelista u Selnici, prepričava nam naša sugovornica.
nas je dočekala i odvela do slavljenika.
U razgovor se uključila i njegova unuka Natalija i ispričala nam je anegdotu koju često prepričavaju jedni drugima.
- Znamo ga često pitati kako je to doživjeti tolike godine te boli li ga što, a on nam uvijek odgovori: - Pa ništ me ne boli, ali srce mi zna postati, ali se nazaj zažene, prepričala nam je njegova unuka Natalija.
Iza nje su već mnogi nastupi i mnogobrojne glazbene suradnje. Pjevala je u Ženskoj vokalnoj skupini Sveti Marko, vokalnoj skupini KUU-a Zasadbreg, Dječjem zboru Sveti Marko,
Nakon vojnog roka 1948. oženio je Mariju
U obitelji ga zovu Deda, a među mještanima je poznat i kao Gustek. Rođen je 1923.
Kočila pjesme htjela biti toga je, uz Selnica, najGlazbenu školu Magdalenić u Čatoga upisuje Varaždin s predmetima klavir Započela je u klasi Dragice Stojko, prof. DanieNovaka, a završila profesorice Marije je učila i solo prof. Blanke prema glazbi njezina mnoSvi zajedno uživaju uz glazbu.
Puževim korakom idu radovi na izgradnji rotora u centru Svetog Martina na Muri. Radovi su morali biti gotovi do kraja 9. mjeseca, ali prema svemu sudeći neće ni ovog tjedna. - I sami smo ostali zatečeni koliko
SVETI MARTIN NA MURIsve to traje. Pet su puta zatvarali cestu, ljudi s pravom negoduju. Izašla je na teren i ravnateljica ŽUC-a. Govore da nema radne snage. Kada će sve završiti još uvijek ne znamo, rekao nam je načelnik Martin Srša. (sh)
Na inicijativu predsjednika HKUU-a Dominika Padarića oformljena je nova sekcija svirača unutar Hrvatske kulturno-umjetničke udruge Sveti Martin, mladih snaga koje su odgovorno i odlučno prihvatile sudjelovati u pratnji folklora, zbora i dr.
Deda August za svoj je sto� rođendan dobio šalicu uz šaljivu poruku: - Deda za ženi�!
godine u Tupkovcu. Odmalena je bio naučen na težak rad, a nekoliko je godina morao odslužiti kod drugih obitelji, kao što je to nekada bio običaj. Nakon služenja vojnog roka, oženio se za svoju Mariju u siječnju 1948. s kojom je osnovao obitelj.
U braku su dobili dvije kćerke, Zdenku i Ivanku. Ponosan je na svoje unuke Nataliju, Sanju i Melitu te na praunuke Marina, Hanu, Nevu, Filipa, Živu i najmlađeg Maksa.
- Snagu i energiju crpim iz vjere i molitve, ali i ljudi kojima sam okružena. Osobito iz obitelji i prijatelja koji su mi neizmjerna podrška i oslonac. Bez njih nikako ne
Ovih je dana završen teniski teren ispod crkve svetog Marka u Selnici. Ukupno je u njega uloženo 600.000 kuna te je Međimurska županija obećala dati 100.000 kuna u tu svrhu.
Cijeli svoj život marljivo je radio i vodio brigu o svom imanju. Svojom urednošću i pedantnošću služi kao pravi primjer svakom Međimurcu. Donedavno je još imao krave i bikove, a prije godinu-dvije mogli ste ga vidjeti kako još vozi svoj “tomo vinković” bistra uma.
klapsku pjesmu i a capella sastave. Glazbenih uzora, priznaje nam, nema.
- Veselim se studiju, novim avanturama i izazovima. Odlazim u Salzburg bez ikakvih očekivanja.
- Sljedeće će se godine još urediti mali sanitarni čvor te postaviti dva re�lek-
Školarci su to koji će umjesto društvenih mreža, slobodno vrijeme posvetiti glazbi i muziciranju, druženju i kreiranju lijepih uspomena. Novoj sekciji pridružili su se: Fabian Petričević, Noa Horvat, Fran Novinščak, Ivan Brdar i Leo Lesar, a voditelj će im biti Josip Brdar.
- Činjenica je da sam po dolasku u HKUU pokrenuo niz radnji i događaja u općini,
Načelnik Selnice Ervin Vičević je kao likvidator dobio rješenje o gašenju NK-a Selnica. Imovinom koja je ostala iza kluba upravljat će
Dobre gene naslijedio je od svoje bake koja je doživjela 98 godina. Deda August sa svojih 100 godina slabije se kreće i sluh mu je dosta oslabio, ali Deda se ne da.
Omiljeno jelo mu je kalapajsani krumpir
Idem iz dana u dan i trenutno se samo nadam da ću se uspješno snaći u moru novih informacija na stranom jeziku, rekla nam je Marija Magdalena, koja slobodno vrijeme najviše voli provoditi s obitelji i čitati
- Njegov recept za dug život je stalno se kretati i ne se dati u krevet. I onda kad padne u krevet, on se digne i nastavlja dalje. To je ta pozitiva. Sebi bismo trebali biti na prvom mjestu i ne slušati druge, nego svijet prilagođavati sebi, rekla nam je njegova kćerka Zdenka.
- Htjela bih zahvaliti profesorici Blanki Tkalčić koja je sa mnom ovih godina radila i pripremala me te mom korepetitoru, profesoru Danijelu Otu za neizmjernu podršku u svemu tijekom ovih četiriju godina rada na mojim pjevačkim i interpretativnim sposobnostima, rekla nam je na kraju mlada sopranistica.
zajedno s divnim članovima naše Udruge. Želja mi je da što više mladih dođe i priključi se ovako produktivnoj ekipi te svojim doprinosom, pa makar i u maloj sredini, mijenja svijet. Nivo profesionalizma je danas na najvišem stupnju i tome težim od prvog dana te ću tako i nastaviti. Brojimo više od 40 članova u sljedećim sekcijama: rimljani, mješoviti zbor, etnoansambl, mali i veliki folklor, dramska sekcija i muški vokalni ansambl. Ovim putem želim svakom članu HKUU-a zahvaliti na trudu i radu u posljednjoj godini i svemu što su ostvarili, rekao je predsjednik HKUU-a Sveti Martin Dominik Padarić. (sh)
tora. Crkva je dala općini tu parcelu na 30 godina, a vjerojatno će i nakon toga dati ponovno, rekao nam je načelnik Ervin Vičević. Igralište će Općina Selnica dati na korištenje Teniskom klubu Selnica i oni će biti zaduženi za njegovo održavanje. (sh)
SELNICA dobila svih 7,4 milijuna za vrtić
Općina. Uskoro će se raspisati javni poziv za korištenje prostorom pa će se na poziv moći javiti svi zainteresirani. (sh)
Ovih dana podvučena je crta vezana za projekt izgradnje vrtića u Selnici. Naime, Općina Selnica dobila je 100 % isplate potpore u iznosu od 7.412.500,00 kn od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Ne jede puno, ali omiljeno jelo mu je kalapajsani krumpir.
Prošlo je već više od dva mjeseca otkako je otvoren vidikovac Goričko sviralo na Mađerkinu bregu, no orgulje koje bi trebale odzvanjati bregom i svirati međimurske pjesme još uvijek nisu ugrađene u vidikovac. Načelnik Stanislav Rebernik najavio nam je odlazak kod majstora orguljaša u Sloveniju radi dogovora o njihovoj izradi s predstavnicima Međimurske županije. Naime, župan Matija
Kćerke Ivanka i Zdenka sa slavljenikom i tortom za sto� rođendan
revaranti postaju sve lukaviji i lukaviji i ninije naodmet pojedne te iste stvari, starijim građaniroditeljima, bakama i destarijim susjedima. se, recimo, netko Facebooka da mu udaljenom mjepokvario auto pa vas na poznanstva moli da pošaljete određenu svotu je vjerojatno da je
epostojanje kritičkog mišljenja u Jugoslaviji još i danas ima svoje posljedice vidljive u svakoj pori našeg društva.
Nu pitanju prevara, iako vam se možda na prvi pogled čini da je osoba stvarno u nekakvoj nevolji. Uvijek imajte na umu da je u pitanju igra s vašim emocijama i ne padajte lako na takve stvari.
Kak pura dreku iščuđavaju se svako malo naše javne ustanove i državne �irme zašto ih netko nešto pita, zašto ih se kritizira i zašto se netko osuđuje propitivati njihovo djelovanje.
Svaki tjedan neko novo iščuđavanje. Ne daj Bože
Najnovija prijevara ide ovako. U kući vam zvoni telefon, vi se javljate i s druge strane je osoba koja se predstavlja da je iz MUP-a te vas pokušava uvjeriti da je netko od vaših ukućana zapeo u
da ih netko nešto pita, a kamoli da ih to pitaju građani. Kao da zaboravljaju da svoju plaću dobivaju od tih istih građana, koji uredno pune državni proračun. Nemojmo i nemojte na to nikada zaboraviti, dragi čitatelji.
banci ili na bankomatu i da hitno dođete s pravim novcem u zamjenu i spasite ju. Naravno, obećavaju da će vam izdati pri tome potvrdu. Ponavljamo, nemojte nasjedati na takve pozive.
Sjećam se da nam je u srednjoj školi omiljeni psiholog Davorin Zorko uvijek naglašavao da nijedno pitanje nije glupo te
Ministarstvo unutarnjih poslova na svojim je internetskim stranicama objavilo i upozorenje o novoj prijevari koja se širi putem e-maila. U njima se nepoznata osoba predstavlja kao rukovoditelj
da postoje samo glupi odgovori. I što dulje radim u novinarstvu, sve više shvaćam koliko je bio u pravu. Kakvo god netko pitanje postavio, iz odgovora na to pitanje shvatiš kakav je čovjek s druge strane. Da l’ te mulja, da l’ ti “sere” ili ti govori istinu? Onaj unutarnji osjećaj nikad ne vara.
- Uglavnom voli starinska jela kao što je pretepeni grah, domaća vrgojovica, a od zdiganci najbolja mu je orehnjača. Voli jesti i štrukle od jabuka, kao i one starinske od zelja, kakvi su se nekada pravili. Jako mu je �ina i juha od graška s ribankom, a nekada je još puno jeo kiselo mlijeko s kruhom, otkrila nam je njegova unuka Natalija.
- U samom početku nastanka ideje i predstavljanja projekta bilo je puno podsmijeha, jer sam si kao „uzeo preveliki zalogaj“ koji Selnici ne treba i slično. Zlobnika je bilo i uvijek će ih biti, rekao je načelnik Ervin Vičević.
Vrtić danas radi po najvišim standardima i kvaliteta usluge je vrlo visoka na što ukazuju i duge liste čekanja za boravak djece u vrtiću.
- Kruna svega je odluka o isplati sredstava u punom iznosu – bez �inancijske korekcije! Ovo naglašavam –bez �inancijske korekcije jer je i tu bilo komentara: - Ne
Načelnik Selnice Ervin Vičević možete vi to sami!, To je preveliki posao” itd. Možemo! I dokazali smo svi zajedno, dodaje načelnik.
Uz to, napominje načelnik, uspjeli su uštedjeli cca 160 – 200 tisuća kuna koliko su bile ponude konzultanata za provedbu postupaka javne nabave i provedbu projekta. Za kraj je naveo da je već isplaćen drugi dio potpore, koju su prebacili banci, čime su smanjili glavnicu kredita, a samim tim i ratu otplate. (sh)
Posavec obećao je da će se orgulje i njihova ugradnja �inancirati iz županijskog proračuna. Usporedno s time radi se i na projektu zip-linea s Mađerkina brega. Osmišljava se izgled nove atrakcije, kao i točan položaj do kojeg će se zip-line protezati. Općina se s tim projektom planira prijaviti na prekogranični natječaj u suradnji sa Slovenijom. (sh) Kolaju
organizacijske jedinice Uprave kriminalističke policije te iznosi teške optužbe na račun primatelja maila.
kao na nedodirljive i najvažnije ljude u selu. Danas svi u selu završavaju škole i obrazuju se pa nema potrebe da nam svojim diplomama na zidovima mažete oči. Nadam se da će to svi na vrijeme shvatiti.
Prošla su vremena kada se na doktore, policajce, političare i župnike gledalo
U lažnom mailu tako se tvrdi kako je, nakon “zapljene kibernetičkog kriminalca”, protiv primatelja maila poduzeto nekoliko pravnih radnji i to za ozbiljna kaznena djela koja, među inim, uključuju pedo�iliju i cyber-pornogra�iju. Prevarant od primatelja maila traži da odgovori na
S druge strane, u našim dnevnicima na televiziji imamo prilike vidjeti javna prepucavanja, kao da se političari natječu tko će koga više i jače izvrijeđati.
mail u strogom vremenskom roku od 72 sata, a ako primatelji ne odgovore, protiv njih će se izdati nalog za uhićenje. Prevarant naglašava kako će te osobe biti registrirane kao seksualni prijestupnici, dok će podaci o njima biti objavljeni u medijima.
Nedostaje im prave argumentacije i sve se pretvara u bullshit komunikaciju, koja često skriva one prave probleme, s kojima se ne umiju uhvatiti ukoštac.
Za to je potrebno čitanje između redaka i nemojte da vas lijepe riječi zavaraju. Često iza tih lijepih riječi sugovornika ne stoji ništa doli prazne slame kojom se popunjavaju minute na televiziji i stupci u novinama.
Svi koji prime ovaj mail nikako na njega ne smiju odgovarati ni klikati na bilo kakve linkove. Opreza nikad dosta!
Piše: Sanja Heric
Ne postoje glupa pitanja, samo glupi odgovori
PRELOG
Nakon duže pauze, minule se nedjelje na preloškoj gradskoj tržnici ponovno održao Sajam rabljene robe. Istina, ako se to uopće može tako i nazvati jer se pojavio samo jedan prodavač, odnosno prodavačica. Slab interes prodavača donekle se može opravdati hladnim
jutrom što gđu Svjetlanu nije omelo da izloži svoju ponudu. A ona se uglavnom svodila obuću pa je bilo tu cipela, čizama, tenisica i sandala s time da nije nedostalo ni odjevnih predmeta. Cijena je također bila simbolična i sve se nudilo po 3 eura. (vv, zv)
Grad Prelog uključio se u novi projekt SunSharing - Supporting Solar Energy Communities in SEE. Vodeći partner je zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje, a sudjeluju još i Sveučilište Zapadne Makedonije (EL), SDEWES Skopje (MK) te Green Synergy Cluster (BG) te zainteresirani sudionici, kao što je Zelena energetska zadruga.
Ovih dana na Fakultetu strojarstva i brodogradnje
održan je prvi sastanak čime je označen početak rada na projektu koji je usredotočen na poticanje osnivanja energetskih zajednica temeljenih na fotonaponskim elektranama u svim zemljama sudionicama te organiziranje crowdfunding inicijativa za takva ulaganja. SunSharing projekt počeo je 1. prosinca 2022., a trajat će do 31. prosinca 2024. Voditelj projekta ispred FSB-a je prof. dr. sc. Neven Duić. (vv)
Gradonačelnik Ljubomir Kolarek te predsjednik Udruge umirovljenika
Prelog Franjo Novak, potpisali su sporazum o su�inanciranju rada. Njime se regulira zapošljavanje osobe na poslovima potrebnima za Udrugu. To konkretno
znači da će se angažirati osoba koja će kao zaposlena osoba obavljati tekuće poslove potrebne za redovito funkcioniranje Udruge, a posebno poslove provođenja projektnih aktivnosti na projektima Udruge. (vv)
Proteklog vikenda održana je izborna skupština Biciklističkog kluba Prelog na kojoj je izabrano novo staro vodstvo. Naime, dosadašnjem predsjedniku Robertu Mikecu jednoglasno je potvrđen još jedan mandat na čelnoj poziciji Kluba. U obrazloženju stoji kako je članstvo takvu odluku donijelo zbog nje-
gova angažmana i dobrog vođenja Kluba. Za tajnicu je izabrana Nina Zrna.
A Berek liga, Ljetna kros liga, Polarna kros liga Prelog, Putevima priločkog maratona, duatlon, Dječji biciklistički kamp, 10 krugi Bereka, posjet Mariji Bistrici i godišnji izlet Kluba samo su dio plana i programa Kluba za ovu godinu. (vv)
MEĐIMURCIMA SE ne priznaju sve količine
Prikupljeni miješani otpad iz firmi stavlja se na teret općina i gradova, dok se reciklirani otpad uračunava i dijeli po ključu svim županijama, ističe Radiković
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
Međimurci marljivo sortiraju svoj otpad, nije im teško izdvojiti vrijeme, pa bili oni liječnici, veterinari, profesori, svećenici ili obični radnici, kako bi papir stavili u jednu kantu, plastiku u drugu, metal u treću, biootpad u smeđu kantu itd. Postoci odvajanja otpada već su odavno prešli 55 % koliko nam je zakonom bilo zacrtano. Stigli su Međimurci i preko 70 %. Naša komunalna poduzeća izgradila su kompostane, imaju reciklažna dvorišta, mehanizaciju. Tapšaju nas po ramenima, žele prekopirati naš način postupanja otpadom. Međutim, kako se to lijepo kaže, nit’ med cvetjem ga ni pravice. Naime, koliko god se mi trudili, država, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša uvijek nađe način da omalovaži naš trud i po mogućnosti nas kazni. Makar to bilo na način koji si malo tko može objasniti, čak ni komunalci kojima je zbrinjavanje otpada posao. Tjerali su nas da odvajamo smeće, da recikliramo radi ponovne uporabe korisnih sirovina i upravo na tim korisnim sirovinama slomilo se koplje.
Kreativni izračun
korisnog otpada
Otpad se dijeli na miješani komunalni otpad i korisni koji se potom reciklira. Komunalci prikupljaju otpad iz domaćinstava i poduzeća.
- Mi ostvarujemo vrlo dobre rezultate u gospodarenju otpadom, odvojeno sakupimo
i obradimo u našim objektima 66,9 % korisnog otpada, ističe Siniša Radiković, direktor GKP-a PRE-KOM. Međutim, kada bi se tom postotku pridodale i ostale vrste otpada prikupljene iz poduzeća, dolazimo do 75 %.
O čemu se tu točno radi? Problem je u tome što se prikupljeni miješani komunalni otpad iz �irmi stavlja na teret jedinica lokalne samouprave, dok se reciklirani otpad uračunava i dijeli po ključu svim županijama, ističe Radiković. Kriterije tog ključa nitko ne zna objasniti.
- Postotak prikupljenog korisnog otpada izračunava se na nakaradni način i nikome nije jasno koja je formula, ljuti se Radiković.
Zbrajaju se kruške i jabuke pa jedinice lokalne samouprave padaju po količini izdvojenog otpada i prijeti im plaćanje penala.
Dakle, komunalci iz trgovačkog centra prikupe otpad u kojem su sortirani plastika, tetrapak, papir, karton i ostalo i to im se ne priznaje kao korisni otpad. Naše tvrtke, koje su većinom metalske struke, imaju na tone otpadnog željeza, poput preloškog Kometa ili LPT-a. Iako, u većini slučajeva te tvrtke same zbrinjavaju takvu vrstu otpada prodajom na tržištu, što je, naravno, njihovo legitimno pravo. Njegovo se zbrinjavanje uračunava u korist cijele Hrvatske, a ne grada Preloga u formuli zbrinjavanja otpada, ali se Prelogu na teret stavlja kao količina stvorenog otpada. Zato je oštećen za više od 5 %.
U prošloj 2022. godini sakupljene su rekordne količine otpada od 14.960.502 kg, a do velikog rasta (od 38 %) došlo je zbog prihvata i obrade građevinskog otpada. Na nivou grupacije prosječno
Hrvatska, odnosno Ministarstvo tako reciklirani otpad “dijeli svim županijama” i na umjetni način ujednačava razinu recikliranog otpada.
Možda je interes države da poboljša krivu sliku recikliranja radi izbjegavanja penala prema direktivama o zaštiti okoliša EU-a.
- Količina korisnog otpada izračuna se na nivou cijele Hrvatske i umjesto da se svakom gradu i općini prizna njegov postotak prikupljenog otpada, postoci se dijele po babi i stričevima, kaže direktor.
Postoci pak su važni jer je obveza svake sredine imati 55 % odvojeno prikupljenog otpada, u suprotnom se plaćaju penali. I to 200 kuna za svaku tonu koja nedostaje do tog postotka.
Tako primjerice Prelogu nije priznato 480 tona korisnog otpada koji je prikupio od pravnih osoba, a ni Gradu ni Međimurskoj županiji nije priznato više od 1000 tona
je odvojeno 66,90 %, a čak 6 JLS-ova ima odvajanje otpada veće od 69 %. Prosječno kućanstvo napravi godišnje oko 211 kg miješanog komunalnog otpada, što po stanovniku ispada oko 66 kg.
željeza koje su predale dvije tvrtke.
Samim time, Prelog je pao sa 71 % odvojenog otpada na 66. Takvim obračunom pale su i druge općine i gradovi.
- Srećom, mi smo dobri i za sada nikome ne prijete penali, no već 2030. godine postotak odvojenog otpada penje se na 60 %, dodaje direktor. Bojim se da će neke sredine poput Kotoribe ili Donjeg Kraljevca tu ipak biti na udaru jer imaju jaku industriju. Prelog bi se, prema njegovim riječima, mogao izvući kroz iglene uši.
Prema njegovim riječima, svakom gradu i općini trebao bi se priznati otpad nastao na njegovu području.
- Ne muče mene postoci, ističe dalje. Ali ja sam odgovorna osoba u tvrtki i borim se za zakonitost i transparentnost poslovanja. A ovakvim načinom nas se kažnjava i omalovažava.
Rješenje bi bilo, kaže, da se iz izračuna postotka odvojeno sakupljenog otpada ili izbaci sve vezano za poduzeća ili da se sustav promijeni tako da se gradovima i općinama prizna korisni otpad i pravnih osoba.
S tim problemom upoznato je i resorno Ministarstvo kako se ne bi opet dogodilo da najbolje jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj plaćaju poticajnu naknadu (penale). Prelogu se to, primjerice, već dogodilo 2017. godine.
Najžalosnije u cijeloj toj priči je činjenica da se iz Ministarstva nitko ne odaziva, ne želi doći na sastanak, dok prepiska elektronskom poštom traje nekoliko mjeseci. Doduše, uglavnom se šalju požurnice iz Preloga na koje nitko ne odgovara.
SAVJETI za poljoprivrednike
Uinvazivne biljne vrste, osim ambrozije koja je već bila opisana na našem području, mogu se pronaći još neke invazivne vrste. Cigansko perje je zeljasta trajnica robusne građe, visine od 80 do 150 cm. Ima razgranatu mrežu korijenja koja je poput podanka (podzemne stabljike). Iz tih dijelova vrlo uspješno rastu nove stabljike te je cigansko perje iznimno uspješno u vegetativnom razmnožavanju. Cvjetovi su krem do grimiznocrvene boje, maleni i skupljeni u velike cvatove lijepog i slatkastog mirisa. Oprašuje se kukcima. Listovi su smješteni nasuprotno i dugački od 15 do 25 cm. Cvate od lipnja do kolovoza, a ujesen razvija plodove dugačke oko 8 cm koji ljude često podsjećaju na papigu.
Svi dijelovi biljke sadrže mliječni sok koji je otrovan i uzrokuje proljev, otežano disanje, grčeve i probleme u ravnoteži. Ta biljna vrsta podrijetlom je s istoka Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena u 17. stoljeću kao ukrasna biljka, a danas ju se može naći u mnogim vrtovima. U hrvatskoj literaturi spominje se prvi put u 19. stoljeću. Prvenstveno se pojavljuje na staništima narušene kvalitete pod ljudskim djelovanjem i gdje nisu rasprostranjeni njegovi prirodni kompetitori. Najviše ga se može naći na napuštenim poljima i pašnjacima, uz doline rijeke, uz putove i željezničke pruge, na riječnim nasipima i slično. Valja napomenuti da biljke ciganskog perja u tlo ispuštaju tvari koje sprječavaju klijanje drugih biljnih vrsta. Također zbog činjenice da je biljka dosta robusna zasjenjuje druge biljke i zauzima prostor za rast i razvoj, poglavito na mjestima s gustom
populacijom te biljke. Može poslužiti kao hrana nekim kukcima, dok ju stoka ne jede. Za većinu životinja ta je biljka otrovna. Na početku se mislilo da je moguće iskorištavati tu biljku na puno načina.
Mlade izdanke moguće je jesti nakon natapanja u toploj vodi te je u tom slučaju neka vrsta zamjene za šparoge, no kasnije je otkriveno da su u tom stadiju blago otrovne. Također su izrađivani sok, vino i eterična ulja od cvjetova, zatim svila i izolacijski materijal od „dlake“ sjemenki, iz sjemenki se istiskivalo ulje, a njen mliječni sok pokušavao se upotrebljavati za izradu prirodne gume. Zbog svega toga čak je i uzgajana krajem 19. stoljeća.
Ubrzo se ispostavilo da je u navedene svrhe ekonomski potpuno neisplativa. Jedini način upotrebe koji je isplativ je pčelarstvo, tj. za proizvodnju meda. Uzrokuje velike izravne štete zarastajući plodna tla vinograde, mlade nasade šuma te željezničke pruge. Njezino uklanjanje vrlo je skupo. Zbog sprječavanja rasta prirodnih biljnih zajednica ima veliki negativni utjecaj na bioraznolikost.
Najučinkovitija metoda uklanjanja ciganskog perja je primjena nekog od učinkovitih herbicida, a za smanjenje brojnosti također je dobra učestala košnja.
UDRUGA PČELARA
- Za lipu možemo reći i da je staroslavensko drvo, zmislimo se svi Gupčeve lipe koja još živi, a bilo bi lijepo i da se miris lipe širi Međimurjem, dodaje predsjednik Trupković
Piše: Vlasta Vugrinec
U Međimurju ezgistira oko 250 pčelara. Pravu brojku teško je izreći jer nisu svi registrirani, nemaju ni prijavljene pčele niti pak djeluju preko udruga. Naime, poznato je da kod nas djeluju dvije udruge i to jedna od najjačij i najvećih u Hrvatskoj udruga Agacija te udruga Nektar Prelog koje imaju registirano oko 160 pčelara. Shodno tome, može se reći kako svi one drže više od 10.000 košnica u kojima obitava od 10.000 do 50.000 pčela. Dakako, najmanje ih je zimi a najviše sredinom pčelinje sezone, odnosno od mjeseca travnja do kolovoza.
I naravno, sve te pčele treba i nahraniti, osigurati im dovoljno nektara u prirodu. Za tu namjenu najbolje su tzv. medonosne biljke bilo da je riječ o jednogodišnjem ili više godišnjem bilju.
Pčela sa cvijeta biljaka uzima pelud kao izvor proteina a nektar kao izvor ugljikohidrata. Sa biljnih pupova i kore uzima propolis.
Sadnja medonosog bilja
Važnost medonosnog bilja prepoznala je i davnih dana carica Marija Terezija koja je u želji da proširi bavljenje pčelarstvom u Monarhiji 1775. godine donijela patent o pčelarstvu. Tim je zakonskim propisom u cijeloj Habsburškoj monarhiji dozvoljeno
držanje neograničenog broja košnica, a naredila je između ostalog i sadnju medonosnog bilja, posebice bagrema.
Od tada do danas, mnogo se toga promijenilo, nažalost na štetu pčela čija se populacija svake godine rapidno smanjuje. Razlog tome su pčelinje bolesti i nametnici, te utjecaj čovjeka nestručnom uporabom pesticida i promjenom klime. Preoravanjem livada i sječom šuma mnoge površine postale su potpuno beskorisne za pčele. Dodamo li tome i klimatske promjene, odnosno vruća ljeta čija temperatura uništava kvalitetu nektara ali i smanjuje pašu, sasvim je jasno zašto su naši pčelari posljednjih godina u svoj plan i program rada ugradili i sadnju medonosnog bilja.
Mnoge države EU odlučile su tome stati na kraj tako da potiču sadnju medonosnog drveća na javne površine ili pak na stacionarne pčelinjake.
Primjerice, susjedni Slovenci lani su uveli Dan sadnje medonosnog bilja sa željom da se on proširi i u drugim zemljama, kao dio napora za smanjenje štetnih učinaka stakleničkih plinova. Sadnja medonosnog bilja je važna jer omogućuje život pčelama i drugim oprašivačima, o kojima ovisi 70% hrane koja se proizvodi u svijetu.
Istina, do sada su međimurski pčelari bili uglavnom osuđeni na vlastito snalaženje uz pomoć Udruge da bi im se
posljednjih godina pridružila i Županija.Tako je lani udruzi Agacija pomogla u nabaci 1000 sadnica kako bi motivirala pčelare, ali i građane, na sadnju medonosnog bilja kao poticaj razvoju pčelarstva i opstanku pčela.
Ove pak će godine dobiti 510 sadnica lipe čija se vrijednost kreće oko 800 eura
- Ne očekujemo da će te sadnice početi mediti za godinu ili dvije, odnosno 5 ili 10 ističe Željko Trupković, predsjednik udruge Agacija. To ćemo posaditi za buduće generacije pčelara.
Prema njegovim riječima, ljekovitost čaja lipe svima je dobro poznata a ta svojstva ima i med.
- Za lipu možemo reći i da je staroslavensko drvo, zmislimo se svi Gupčeve lipe koja još živi, a bilo bi lijepo i da se miris lipe širi Međimurjem, dodaje predsjednik Trupković.
Sadnice bi pčelari zasadili prema svom nahođenju bilo da je riječ o njihovim dvorištima ili možda susjedovom, pčelinjacima, vikendicama, polju.
Lipa bi, osim pčelama, Međimurcima koristila i za čaj ali i za očuvanje biološke raznolikosti, a u konačnici i za povećanje površina pod zelenilom.
S obzirom na klimatske promjene, jake proljetne mrazeve koji znaju u potpunosti uništiti pašu bagrema, pčelari i pčele koriste sve moguće bilje u prirodi pa i ono zlokobno, tzv. invanzivno. U prvom
redu tu mislimo na nedirak koji se nekontrolirano širi u području oko rijeke Mure.
- Mi s invazivnim biljkama nemamo ništa, dodaje. Niti smo ih zasadili niti ih širimo a ako ih već imamo u svojem okolišu, onda ih barem iskoristimo kao hranu za naše pčele, pojašnjava.
Te su biljke pored nas dodaje. Uostalom i agacija je invazivna biljka koja je stigla na naše područje iz Amerike pa su ju ljudi prihvatili i koriste je od drva za ogrijev preko meda pa na dalje.
Invazivne biljke ne bi rasle, kaže da imamo razvijeno stočarstvo, da ljudi obrađuju sve poljoprivredne površine pa ne bi bile zarasle.
Uz agaciju, lipu, kesten, pčelari siju i sve više facelije, raole te razno cvijeće. S druge strane nemaju razumijevanje za vlasnike dvorišta koji svoju, savršeno zelenu i njegovanu travu kose na tjednoj bazi, u kojoj nema ni jednog cvijeta, ni jedne biljke na koju bi pčela sletjela i nahranila se nektarom.
Godišnja Skupština pčelara Sadnice lipe pčelari će dobiti u nedjelju, 12. veljače za kada je zakazana godišnja Skupština udruge Agacija i to u Društvenom domu u Domašincu s početkom u 9:30. Naravno, Skupština će biti u znaku izvješća o prošlogodišnjem radu te najavi plana i programa za ovu godinu.
Bit će tu i predavanje pčelara Miroslava Dumbovića na temu Uzgoja matica i tehnologije pčelarenja -iskustva iz Njemačke.
Katarina Mikloška iz Čakovca dobro je zaštitila svoje povrće
Zima je ovaj tjedan dobro pokazala zube spustivši jutarnje temperature i do desetak stupnjeva ispod nule. Shodno tome, i kupci koji su stigli na čakovečki plac svoje su povrće morali tražiti ispod debelih deka. Olakšavajuća okolnost su bili listovi pojedinog povrća koji su ukazivali na ono što se skriva iza zaštite. Jer teško da bi nježni listovi salate ili
Luk (kg): 1,4 eur
Krumpir (kg): 0,8 eur
Zelena salata (kg): 3 eur
Češnjak (kg): 8 eur
Hren (kg): 5 eur
Kiselo zelje (kg): 3 eur
Zelje (kg): 2 eur
Peršin (kg): 4 eur
Mrkva (kg): 1,6-2 eur
Orasi (kg): 7 eur
Kelj (kg): 2 eur
Grah (kg): 6 eur
Med (900 g): 9-11 eur
Jabuka (kg): 1-1,5 eur
Luk (kg): 1 eur
Krumpir (10 kg): 7 eur
Zelena salata (kg): 2,65 eur
Češnjak (kg): 5 eur
Hren (kg): 5 eur
Kiselo zelje (kg): 3 eur
Zelje (kg): 1,5-2 eur
Peršin (kg): 6 eur
Mrkva (kg): 1,3 eur
Orasi (kg): 7 eur
Kelj (kg): 1,5-2 eur
Grah (kg): 5-9 eur
Med (900 g): 9-11 eur
Jabuka (kg): 1 eur
Piše: Miljenko Horvat, dr. vet. med.
Tularemija je zarazna bolest pretežno divljih glodavaca koja se povremeno prenosi na domaće životinje i čovjeka (zoonoza), akutnog je ili kroničnog toka. Najčešće su zaraženi lovci, mesari, farmeri i krznari. U zimskim mjesecima do većine infekcija dolazi dodirom (osobito tijekom deranja kože) sa zaraženim divljim zečevima. U ljetnim mjesecima do infekcije obično dolazi nakon dodira s drugim životinjama ili pticama, ili dodirom sa zaraženim krpeljima ili drugim artropodima.
peršina “preživjeli” ovotjednu hladnoću. U stvari, riječ je o prvoj jačoj ovogodišnjoj hladnoći. I trgovci su bili zabundani, više su se grijali uz tople napitke nego što su razgovarali s rijetkim kupcima.
Ništa bolje ove srijede nije bilo ni na sajmu. Pustoš na sve strane. Niti onih pravih prodavača niti pak šetača, a kamoli ozbiljnijih kupaca. Svi
su radije ostali doma, grijući se u svojim domovima. Čak se ni drva nisu tražila iako je bilo kamiona parkiranih na sve strane. Drugim riječima, došli su samo oni najhrabriji i najizdržljiviji. Jer treba izdržati na ovoj zimi nekoliko sati, uz to da zarada i nije nešto. Kažu trgovci, više se potroši nego što se zaradi.
(vv)
Etiologija i epizootiologija: Uzročnik je Francisella tularensis. Od domaćih životinja bolest je utvrđena kod ovce i pasa, a u nekih drugih vrsta samo su dokazana antitijela. Izvori i rezervoari infekcije su divlji glodavci, a za čovjeka, barem u Europi, redovito divlji zec, njihovi sekreti i ekskreti te kontaminirana voda i hrana. Infekcije se prenose kontaminiranom hranom i vodom, unutar iste vrste životinja kohabitacijom, krpeljima, a psi se inficiraju aportirajući ubijene zečeve ili ptice. Uzročnik ulazi u životinju i čovjeka kroz probavni (hranom i pitkom vodom) i respiratorni trakt (kontaminiranom prašinom) ili kroz kožu utrljanjem ili ubodom ektoparazita (krpelji i dr.).
Za bolest su prijemljive brojne vrste životinja. Otprilike u dvadesetak vrsta životinja utvrđena je tularemija. Za tularemiju su prijemljive mnoge vrste ptica, gmazovi i žabe.
Razudbeni nalaz: Kod akutnih slučajeva nalaze se hiperemije larinksa i pluća, plućni edem, akutni gastroenteritis, povećani limfni čvorovi, osobito mezenterijalni i slezena.
Obično nema krvarenja. Kod kroničnih slučajeva nalaze se mršavost, anemija, nekrotični čvorići u jetri, slezeni, plućima, uopće na ulaznim vratima infekata u koži (ubod krpelja), nekrotična žarišta, pleuritis i bronhopneumonija.
Klinički nalaz:
Ovca - Bolesne ovce su nevesele, apatične, ne jedu, zaostaju za stadom, šepaju, temperatura im je do 41,6 Celzijevih stupnjeva, slabe su u zadnjem kraju, a u koži imaju nekroze na ulaznom mjestu infekta.
Pas - Mršavost, gnojne rane, apscesi i ulcera po površini tijela, jako povećani limfni čvorovi, pareze i paralize zadnjeg kraja tijela.
Zec - Senzorij bolesnog zeca jako je promijenjen, zec je neveseo, trom, ne plaši se čovjeka. Seljaci izjavljuju da su rukom uhvatili zeca koji nije htio bježati. Obično smatraju da se radi o nastreljenom zecu. Mogu se javiti spontane ekscitacije i manježne kretnje. Kod ovaca morbiditet iznosi oko 40 %, a letalitet oko 25 %. Ovisi o tome kad se bolest dijagnosticirala i stala suzbijati.
Dijagnoza: Tularemija će se jedva moći klinički prepoznati, ipak može se posumnjati u nju ako postoji epizootiološka indikacija. Patološko-anatomski može se zaključiti na tularemiju ako postoje nekrotični čvorići sastavljeni od vrlo žilave, gotovo gumozne mase. Tularemija se može sigurno dijagnosticirati bakteriološki,
imunitetski i biološkim pokusom. Za života pretragom nekrotičnih čvorića ekstirpiranih povećanih limfnih čvorića, a postmortalno pretragom promijenjenih dijelova organa. Imunitetski može se za života dijagnosticirati tularemija brzom krvnom ili serijskom (sporom) aglutinacijom i alergijskom reakcijom s pomoću alergena tularina. Biološki pokus vrši se na zamorčadi koja ugine za 14 dana. Imunitetskim metodama može se utvrditi tzv. anamnestička dijagnoza tularemije. Diferencijalnodijagnostički treba isključiti pasterelozu i pseudotuberkulozu.
Liječenje: Bolesne životinje treba neškodljivo ukloniti kao izvor infekcije za druge životinje i čovjeka (vidi profilaksa) pa ih ne treba liječiti. Mogu se izliječiti streptomicinom.
Profilaksa: Bolest se suzbija po zakonu. Treba uništiti izvore i rezervoare infekcija.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sati
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati
Tel: 391 - 485
Mob: 098/ 465 - 475
AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 8 sati
Tel: 543 - 151
dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati
- Ma ništ’ mu nije, kaže naš vrtlar. Ima u njemu o-ho-ho godina, o čemu svjedoče i njegova veličina te debljina osnovnog debla
Piše: Vlasta Vugrinec
Polako nam opet dolazi to vrijeme koje neopisivo veseli sve vrtlare/-ice – nova vrtlarska sezona, novi početak. I nova sjetva. Mnogi već nestrpljivo prebiru sjeme, planiraju vrt, rade popise i nabavljaju sjeme… a neki čak i već siju. Iako mi sjetva i prve biljčice donose veliko veselje, ipak me je iskustvo naučilo da nije potrebno žuriti. Pa ni kod sjetve u zatvorenom, ako uzgajamo presadnice za uzgoj na otvorenom. Naime, još je daleko proljeće i razdoblje kad selimo presadnice na otvoreno nakon zadnje opasnosti od mraza – a to je u kontinentalnom dijelu druga polovica svibnja. Osim toga, još je uvijek premalo dnevnog svjetla koje je biljkama neophodno za dobar rast i razvoj, pa u ovo doba godine mogu nerijetko biti previše izdužene u potrazi za svjetlom. Priroda nas je s razlogom stavila sad na „godišnji odmor“ od vrtlarenja, pa uživajmo i malo u planiranju vrta bez „konkretnih aktivnosti“. U ovo doba više volim zamišljati i maštati o svom budućem vrtu nego konkretno sijati. Kod prerane sjetve često se biljke samo dugo nepotrebno muče u zatvorenom prostoru, pa onda i ja zbog toga brinem. Ipak postoji idealno vrijeme za sve. Što se tiče sjetve, slušam svoja iskustva i iskustva svoje bake. Prvo krećemo sa sjetvom paprike (i chilli papričica, feferona, patlidžana i peruanske jagode) sredinom veljače. To nije samo moje iskustvo, to je „narodna
predaja“ u našem Međimurju – paprika se sije oko Fašnika. Doduše, ove godine je Fašnik kasnije, ali računa se da je to većinom termin sredinom veljače. U to doba godine, moja je baka uvijek pripremila velike duge tegle, ispunila ih zemljom, posijala papriku, prekrila to najlonom i onda još novinama. I stavila kraj peći na drva. Tako je sjeme imalo potrebnu toplinu kraj peći, ali i pogodnu mikroklimu za klijanje s dovoljno vlage ispod zaštitnog sloja najlona i novina. I onda smo čekali. Provjeravali. Dizali novine i najlon dok konačno nismo ugledali mlade klijance kako se počinju uzdizati i tražiti svjetlo. To je bio trenutak kada je baka selila tegle na sunčanu, južnu prozorsku dasku. I još uvijek to tako radi. Paprika zna nicati i do 30 dana pa se ponekad dugo čeka da budemo sigurni hoće li niknuti ili ne. Ako paprika slučajno ne bi niknula, ostalo je dovoljno vremena da se sjetva ponovi. Realno, ako posijete papriku i početkom travnja u zatvorenom, stići će narasti za presadnju u svibnju.
Ja doduše nemam peć na drva, ali dio ove prakse sam zadržala. I u prvu sjetvu krećem – sredinom veljače.
A ako želite naučiti kako posijati vlastite presadnice –za vas sam pripremila mrežnu edukaciju “Sjetva i uzgoj presadnica u kućnim uvjetima” gdje vas vodim korak po korak, kroz odabir posuda, pripremu supstrata, sjetvu i održavanje presadnica za sadnju na otvoreno. Više o edukaciji potražite na www. biovrt.com.
Grmovi lavande, oleandri, limuni, naranče, eukaliptus, banane, ružmarin, razne palme, agave i da ne nabrajamo dalje. Sve su to redom biljke toplijih klima koje smo prije desetak i više godina gledali samo kad smo bili na moru. Međutim, danas su postale standardne biljke i naših dvorišta, stotinama kilometara udaljene od svoje postojbine. I to ne da rastu u teglama pa ih zimi spremamo u toplije i zaštićene prostorije već rastu vani, na otvorenom, zasađene u dvorištima i vrtovima. Rastu i razvijaju se bez problema na našoj kontinentalnoj zimi, mrazu i temperaturama ispod nule. Istina, nisu to više oni minusi koji su se približavali brojci 20, a često i dalje, već se tu i tamo spuste oko deset stupnjeva.
Grm star 20-ak
godina
U moru ljubitelja mediteranskog ili bolje rečeno egzotičnog bilja je i Dragutin Novak iz Nedelišća u čijem smo dvorištu u Nedelišću naišli na ogroman grm lovora. Usprkos tome što se nalazimo u mjesecu veljači, grm je potpuno zelen, nije mu otpao ni jedan jedini list. Štoviše, hladnoća kao da je stvorila �ini tanki zaštitni �ilm na kožnatim listovima te ih time štiti od smrzavanja.
- Ma ništ’ mu nije, kaže naš vrtlar. Ima u njemu o-hoho godina, o čemu svjedoče i njegova veličina te debljina osnovnog debla.
Doduše, grm lovora nije zasađen, kako bismo mi u Međimurju rekli, na zbrisu pa ga ne šiba jaki sjeverac, već je u malo zaklonjenom dijelu dvorišta. To mu u stvari omogućuje i samo dvorište koje je u tom dijelu dosta usko jer je omeđeno Dragutinovom i susjedovom kućom koje ga dosta i štite. Osim toga, slijeva mu se nalazi visoka metalna
ograda, dok mu zavjetrinu zdesna pravi ljetna kućica.
Tako je lovor u stvari dobro zaštićen sa svih strana i mirno već 20-ak godina raste u Nedelišću. Naravno, nije kupljen, već je pelcer donesen s mora. Biljka se može razmnožavati sjemenkama, pelcerima, odnosno reznicama i povaljenicama, rekli bismo mi, grobanjem.
I nije to jedini grm ili stablo lovora koje Dragutin ima. Naime, još jednu takvu impozantnu biljku uzgaja i na svom vikendaškom imanju u Okruglom Vrhu koja nije toliko zaštićena, a ipak raste li ga raste.
Teško da će narasti u punoj veličini koja seže i do 20-ak metara, no ipak i sa svojim gotovo 3 metrima plijeni pažnju. Dakle, za lovor smo prije znali, a i upotrebljavali smo ga kao začin, naročito zimi uz popularno kiselo zelje.
Kupovali smo ga u trgovini ili smo si donijeli granu s mora pa ju osušili. Danas njegove listove upotrebljavamo i kao čaj protiv kašlja, uz dodatak limuna i meda.
I na kraju, zasadili smo ga u dvorišta kao ukrasnu biljku s koje, po potrebi, otkinemo listove.
Treba reći kako su svježi listovi puno intenzivnijeg okusa i mirisa od osušenih koji nakon godinu dana više ni ne služe svrsi. Listovi su vrlo aromatičnog, ljutog, gorkog i jakog okusa.
Svježi listovi sadrže vitamine A i C te vitamine B kompleksa. Od minerala su prisutni kalcij, mangan, željezo, selenij, cink i magnezij. U lovoru se nalazi oko od 1 do 3 posto eteričnog ulja, koje čine cineol, eugenol, treslovine, seskviterpeni i gorke
tvari. Eterično ulje dobiva se ekstrakcijom iz lovorovih listova. Otrovan je za pse i mačke.
Međutim, lovor nije samo to jer su uz njega vezane brojne priče i mitovi.
Tako se prema grčkoj mitologiji lijepa nimfa Dafne pretvorila u lovorovo stablo kako bi pobjegla od zaljubljenog Apolona.
Lovor je tako postalo simbol Apolona te su se krune od lovorova lišća, vjenčići u njegovu čast, davali pobjednicima i pjesnicima.
Rimska je kultura lovor prigrlila kao simbol pobjede, a grane lovora i danas se nalaze na grbu Republike Grčke. Latinski naziv za lovor – Laurus nobilis – dolazi od latinskih riječi laurus = hvaljen i nobilis = plemenit.
Iz tog običaja proizašao je izraz laureat, koji na latinskom znači “ovjenčan lovorom”.
BERNARDIN VRT
U razdoblju od 15. siječnja do 15. veljače su duše skupine životinja - govori im instinkt (oblikuje i vodi jato ptica na zimovanje)posebno otvorene. Zato se u to vrijeme meditativno, bez mržnje bavimo životinjama koje nam rade štetu želeći da se njihov broj i njihova šteta smanje. Naši članovi javljaju nam o izvrsnom uspjehu takvih meditacija. Iskoristimo to vrijeme za dopunjavanje znanja o životu i potrebama štetočina. Moramo shvatiti da su štetočine mjere prirode te pomažu da se u prirodi
uspostavi narušena ravnoteža. Dobro je razmišljati o tome što bi moglo biti krivo na našim imanjima, da su štetočine potrebne. Možda moramo kod odabira biljaka paziti na više raznolikosti, kako bi umjesto jedne vrste životinja uvjete za život moglo pronaći više vrsta životinja koje tada ne bismo osjetili kao štetočine. Možda je zemlja previše zbijena, jesmo li je obrađivali dok je bila premokra, možda smo je orali preduboko... Ako uklonimo grešku bit će i štetočina manje.
10. veljače - Dan korijena Sve površine prskamo u dane korijena preparatom 500.
11. veljače - Dan korijena Nastavljamo s prskanjem preparatom 500.
12. veljače - Dan cvijeta od 14 sa� Do 14 sati nepovoljno za rad s biljkama radi silaznog čvora.
13. veljače - Dan cvijeta Dobar je dan za rad s pčelama.
14. veljače - Dan lista Od niže potencije napravimo škropivo D8 pro�v rovaca.
15. veljače - Dan lista Sijemo lisnate biljke: salatu, peršin, rani kupus, špinat, cvjetaču...
16. veljače - Dan ploda Završava period za presadnju.
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
- AMBULANTA PRELOG
Ambulanta za male živo�nje
- tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.
Ambulanta za velike živo�nje
- tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sa�.
U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.
Veterinarska stanica
Prelog d.o.o.
- AMBULANTA DONJA DUBRAVA
Dežurni veterinar:
040/688-936
Veterinarska stanica
Prelog d.o.o.
- AMBULANTA DOMAŠINEC
Dežurni veterinar:
040/863-110
VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,
Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.
VETERINARSKA
AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12 sa�.
U redakciju Međimurskih novina javio se mještanin Šenkovca o nesavjesnim pojedincima koji bacaju smeće od Ksajpe pa do Slakovca te o općinskoj vlasti koja se oglušila kada su pokušali ukazati na probleme koji ih muče. Svoje razočaranje ponašanjem pojedinaca potkrijepio je i fotogra�ijama.
U nastavku objavljujemo u cijelosti njegov apel: - Nesavjesni, neuredni bacaju razno smeće na cesti u Šenkovcu od Ulice Ksajpa prema Slakovcu i suprotno od Ulice Ksajpa prema glavnoj cesti u Šenkovcu. Isto na tako na spomenutim cestama nesavjesni ostavljaju mačke, nekad i pse, koje nas par
pojedinaca zbrine jer drugi okreću glave.
Čak je na istom mjestu neka lopuža ukrala breskve koje smo posadili da bude za sve, da bude ljepše, da se pobrinemo za zeleno Međi-
murje, jer ako svatko posadi samo jedno drvo, to je malo za pojedinca, a puno za prirodu. Isto da se svatko pobrine za samo jednu životinju, ne bi bilo toliko napuštenih i svijet bi bio ljepši. Općina
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
GRADONAČELNIK
KLASA: 007-01/23-01/34
URBROJ: 2109/11-23-01/1-2
Temeljem članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20), članka 391.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) i članka 52. Statuta Grada Mursko Središće (Službeni glasnik Međimurske županije br. 06/21) gradonačelnik Grada Mursko Središće raspisuje
Šenkovec se na sve što joj napišemo kao stanovnici općine, u pitanju navedenih problema ogluši, pitanje je što rade. Prošla vlast ništa, pa sad ni ova ništa!
Alen Veseli iz Šenkovca
BACANJE SMEĆA u šumu Bačkovec između Vratišinca i Žiškovec odraz je nekulture
Šuma Bačkovec između Vra�šinca i Žiškovca jedna je od rijetkih preostalih šuma kojima je Međimurje nekada obilovalo.
Rub te lijepe šume uz županijsku cestu, nažalost, često je nagrđen odbačenim smećem.
Malo je poznato da su nekad dvije trećine površine Međimurja bile pod gustom šumom. A onda su ovaj kraj napučili ljudi i šume nemilice sasjekli. Šume su važne jer bez njih ne bi bilo kisika. Presudne su zbog njegova stvaranja za naše zdravlje i opstanak jer su one naša glavna pluća. Ali među nama ima pojedinaca koji bacanjem smeća uz
rub šume ne poštuju šumu koja diše i za njih, nego svojim ponašanjem odaju svoju nekulturu i neznanje. Ukori slabo pomažu. Možda bi za zdravlje šume i ljudski preodgoj bilo bolje postavi� kontejner za smeće na zaustavnom prostoru uz šumu u blizini Lovačkog doma. Nadajmo se da bi to ipak potaklo one koji smeće, umjesto u svoju kantu kod kuće, odnose u šumu da ga barem odlože u kontejner, a ne u prirodu. Na taj način bi se i smeće lakše odvezlo na deponij nego razasuto vjetrom skupljalo po šumi.
(BMO) Razasuto smeće na rubu šume Bačkovec
MDS – Međimurski demokratski savez
Ustavni sud je na svojoj sjednici od 7. veljače 2023. godine donio Odluku kojom ukida Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Osnovni razlog za ukidanje ovog Zakona je činjenica da od prvog upozorenja Ustavnog suda 2010. godine Hrvatskom saboru do danas, Hrvatski sabor nije ispunio svoju obvezu za usklađivanjem broja glasača u izbornim jedinicama kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo. Ustavni sud je zaključio da trenutni izborni sustav utemeljen na deset izbornih jedinica značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa. Naime, podaci nam govore da se velika većina od 10 izbornih jedinica nalazi u nezakonitom odnosu koji prelazi prag od dopuštenih +/- 5% odstupanja broja glasača u izbornim jedinicama. To znači da se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika, iako se u nekima nalazi i do 33,5 % manje birača, što znači da je njihov glas puno vrijedniji. Također, u sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora koji broji 153 zastupnika, njih pedesetak ili oko 30 % živi u Zagrebu, a neki zastupnici i �jekom mandata
postanu Zagrepčani. Ako u Zagrebu živi oko 15 % stanovništva RH, očita je neravnomjernost i neravnopravnost u zastupljenos� u Hrvatskom saboru. Ustavni sud navodi i da bi se granice izbornih jedinica trebale što više podudara� s upravno-teritorijalnim jedinicama. Međimurski demokratski savez smatra da bi ovo ukidanje zakona o izbornim jedinicama trebalo iskoris�� za korjenitu izmjenu izbornog zakonodavstva, koje bi imale za cilj uspostavljanje pravednog izbornog sustava, koji bi jamčio jednako predstavničko pravo za svakog birača, ali i za svaku regiju u Republici Hrvatskoj. MDS je regionalna i regionalis�čka stranka iz čega proizlazi da je Hrvatsku potrebno decentralizira� u svim njezinim segmen�ma. Decentralizaciju ne možemo tumači� samo jednoznačno, kao fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju – preraspodjelu proračunskih sredstava i ovlas� u korist općina, gradova i županija, već i potrebu da se putem poli�čkog sustava osigura ravnomjerna i ravnopravna zastupljenost svih građana, ali i regija, u Hrvatskom saboru, što je jedan od osnovnih uvjeta za ravnomjeran razvoj RH.
Zbog toga MDS predlaže ove osnove za promjenu izbornog sustava:
• Granice izbornih jedinica poklopi� s granicama županija, 20 izbornih jedinica i Grad Zagreb. Broj zastupnika koji bi se birao, bio bi razmjeran s brojem stanovnika svake županije i Grada Zagreba. Međimurje bi tako imalo 3 sigurna zastupnika.
• Hrvatski sabor imao bi maksimalno 123 zastupnika.
• Smanji� dobnu granicu za izlazak na izbore na 16 godina, čime bi se osvježilo i pomladilo hrvatsko biračko �jelo.
• Uredi� biračke popise, kako neki glasači ne bi imali dvostruko pravo glasa i kako ne bi moglo doći do zloupotrebe biračkog prava.
Dakle, predlažemo da se se granice izbornih jedinica poklope s granicama županija, dakle da postoji 20 jedinica plus Grad Zagreb, s �me da bi broj zastupnika koji bi se birao u svakoj jedinici bio proporcionalan s brojem stanovnika svake županije. Na taj način bi Međimurska županija, primjerice, dobila tri
sigurna zastupnika (uz uvođenje obaveznog prebivališta kandidata na području izborne jedinice u kojoj se kandidat bira). Hrvatski sabor trebao bi ima� 120 zastupnika, uz 2 iz redova manjina i 1 iz redova dijaspore, ukupno 123, tako da bi cijeli sustav bio je�iniji.
Tu racionalizaciju trebalo bi nastavi� i na razini Vlade RH, gdje bi trebalo predloži� da maksimalan broj ministarstava bude 13.
Ovaj model je prihvatljiv zbog nekoliko razloga: riješio bi se problem nejednake težine biračkog glasa u izbornim jedinicama (sada se, bez obzira na broj glasača, u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika) i osiguralo bi se ravnomjerno, regionalno i poli�čko predstavljanje birača u Hrvatskom saboru (onemogućila bi se nadzastupljenost, odnosno podzastupljenost nekih krajeva Hrvatske).
Svakako da bi tako cijeli izborni proces imao opći demokratski karakter, što današnji nema i vrijeme je da se u tom duhu krene u promjene cjelokupnog izbornog sustava, kako bi dobili i, između ostalog, je�iniji, racionalniji i efikasniji sustav državne vlas�.
Predsjednik MDS-a Željko Pavlic
za prodaju nekretnina u k.o. Zebanec (I)
Grad Mursko Središće prodaje nekretnine u svojem vlasništvu građevinsko zemljište u naselju Sitnice označeno kao:
- kat.čest.br.6014/104 k.o. Zebanec, građevinsko zemljište od 643,00 m2,
- kat.čest.br.6014/105 k.o. Zebanec, građevinsko zemljište od 753,00 m2,
- kat.čest.br.6014/152 k.o. Zebanec, građevinsko zemljište od 25,00 m2 ,
- kat.čest.br. 6014/153 k.o. Zebanec, građevinsko zemljište od 101,00 m2, i to javnim nadmetanjem pod uvjetima utvrđenim Odlukom Gradonačelnika Grada Mursko Središće o prodaji nekretnina Klasa: 945-01/22-01/2-3, za potrebe i u korist Grada Mursko Središće.
(II)
Početna vrijednost zemljišta iznosi 2,20 EUR-a/m2 , odnosno:
-1.414,60 EUR za cijelu kat.čest.br.6014/104 k.o. Zebanec od 643,00 m2,
-1.656,60 EUR za cijelu kat.čest.br.6014/105 k.o. Zebanec od 753,00 m2,
-55,00 EUR za cijelu kat.čest.br. 6014/152 k.o. Zebanec, od 25,00 m2,
-222,20 EUR za cijelu kat.čest.br. 6014/153 k.o. Zebanec od 101,00 m2,
a kupoprodajna cijena se isplaćuje prema postignutoj cijeni na javnom nadmetanju na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji.
Prije početka nadmetanja, svaki sudionik treba na žiro račun Grada Mursko Središće položiti jamčevinu u iznosu od 50,00 EUR.
Navedenu jamčevinu za pravo nadmetanja za nekretninu potrebno je uplatiti najkasnije pet dana prije održavanja javnog nadmetanja na žiro račun Grada Mursko Središće broj:HR8223400091827600003 poziv na broj 68-7757-OIB. Prije početka javnog nadmetanja iznos jamčevine mora biti proknjižen na račun Grada Mursko Središće.
Dozvoljava se isključivo jednokratna isplata kupoprodajne cijene, u roku od trideset dana od dana završetka javnog nadmetanja a prije sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine. Jamčevina se uračunava u iznos kupoprodajne cijene.
U slučaju naknadnog odustajanja od kupnje nakon provedenog javnog nadmetanja, najpovoljnijem ponuditelju za kupnju nekretnine iz točke (I) ove odluke jamčevina se ne vraća.
Javno nadmetanje će se održati dana 20.02.2023. godine u gradskoj vijećnici Grada Mursko Središće s početkom u 12:00 sati.
(III)
Sudionici u nadmetanju dužni su u naznačeno vrijeme doći s osobnom iskaznicom ili ovjerenom punomoći i potvrdom o uplati jamčevine.
GRADONAČELNIK: Dražen Srpak
Kralja Tomislava 7 (Stari passage)
U pekarnici Pek-Toni u Kalničkoj ulici u Čakovcu susreli smo prodavačicu
Prenu Kuqi i kupca Damira Rodigera koji su nam otkrili što najčešće čitaju u našim novinama. Prodavačica Prena uvijek prvo pogleda špicu, a
zatim rubrike sporta, kulinarstva, aktualnosti i osmrtnice. - I više sam nego zadovoljna vašim novinskim sadržajem, super su mi Međimurske novine i redovito ih čitam, zaključila je Prena Kuqi. Kupac Damir također redovno
čita naše novine i od rubrika najčešće čita o autima, umjetnosti, aktualnim koncertima i nastupima. Za vjernost našim novinama poklonili smo im platnene vrećice s logoom Međimurskih novina. (st, foto zv)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Novo, 95. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,
trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-
slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 28. veljače. Sretnog dobitnika 95. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 3. ožujka. (mk)
Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr
Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina
Tata Siniša Vugrinec ponosno je pozirao sa sinčićem Tomom kojeg su on i supruga Petra dobili 18. listopada.
Ime i prezime:
Adresa:
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Marina Zorković, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati
Tihomir Tomašić novu ljubav traži u
emisiji Brak na prvu.
Intervju donosimo na Mediji str. 3.
(sh, Foto: Zlatko vrzan)
21:00
Arena Varaždin Koncert
Severina
21:00
Mamas and Tapas Čakovec Koncert
Mar�na Sabljak i Krunoslav Lajtman
22:00
Fox bar Čakovec
80’s slušaona
Zrnka i Mar�n
14:30
Nedelišće
Nedelski fašnik
Koncert
Atomi bend
21:00
GOC Čakovec Koncert Hari Mata Hari
21:00
Meta Bar Čakovec
Koncert
Gold Band
21:00
Paladin Čakovec
Koncert
Macho bend
17:00
Dom kulture
Mala Subo�ca
Koncert
KUU Zvon
10:00
CZK Rudar
Mursko Središće
Predstava
Savršeni partner
U izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec od 10. veljače do 12. ožujka 2023. godine održat će se izložba djela iz donacije Sunčanice Tuk.
Popisu donatora likovnih zbirki čakovečkog Muzeja na kojem su Angela Bek, Lujo Bezeredi, Josip Grgevčić, Ladislav Kralj Međimurec, Priska Kulčar, Mihael Štebih, Pavao Vamplin, Pavle Vojković i Marija Zidarić, od 2021. dodano je ime Sunčanice Tuk, akademske slikarice koja je na likovnoj sceni aktivna punih pet desetljeća, a od 1979. djeluje kao samostalna umjetnica. Autorica je nekoliko značajnih ciklusa radova od 1971. do
Sunčanica Tuk
danas. Povodom četrdeset pet godina slikarskoga djelovanja Sunčanice Tuk u Zagrebu je 2017. bila priređena retrospektivna izložba autorice u Domu hrvatskih likovnih umjetnika.
UMJETNIČKA ŠKOLA Miroslav Magdalenić organizira dva koncerta
Umjetnička škola Miroslav Magdalenić organizira dva koncerta povodom Valentinova. Na samo Valentinovo, 14. veljače, u 19 sati u CZK-u održat će se nastup Osnov-
ne glazbene škole i klasičnog baleta. Drugi dan, 15. veljače, bit će sve isto osim lokacije koja taj put seli u CZK Rudar Mursko Središće, s početkom u 19 sati. (dv)
ZNANJE NAGRAĐUJE
kupon br. 1430
poklanja knjigu
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
Hena com i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
PROVEDITE NEDJELJU uz tople zvukove tambure
Godišnji koncert Tamburaškog orkestra Kulturno-umjetničke udruge Zvon održat će se u nedjelju, 12. veljače, s početkom u 17 sati na lokaciji Doma kulture u Maloj Subotici. Od tamburaških sastava nastupaju Tamburaški orkestar KUU-a Zvon, Ženska vokalna skupina ERATO KUD-a
Petrijanec te solisti Tino Jelenić, Denis Hajdarović i Danijel Škvorc. Očekuje vas glazbeno putovanje Španjolskom te najveći hitovi velikih glazbenika koji više nisu s nama. Također, u predvorju Doma kulture možete pogledati izložbu posvećenu dr. Vinku Žgancu Knjiga koja je ispravila povijest (1916.). (st)
U Nedelišću u subotu, 11. veljače 2023. godine, slavit će se fašnik. Povorka se već tradicionalno formira na Trgu Republike kod Osnovne škole u Nedelišću od 14:30 sati i kreće put MESAP-a u 15 sati prolazeći ulicama kako bi svi prolaznici mogli uživati u šarenilu fašnika. Pjevat će se i plesati do ranih jutarnjih
sati, stoga nemojte propustiti najveseliju fašničku povorku i zabavu. Dobrodošle su sve maskirane grupe, od onih najmlađih maškora pa do pravih karnevalskih grupa i tradicijskih maski, a tijekom večeri birat će se i najkreativnija fašnička grupa. Nakon povorke na MESAP-u nastupaju i zabavljaju Atomi bend. (st)
14. veljače
Prelog
Preloški fašnik Puhački koncert grada Preloga
19:00
CZK Čakovec
Roman�čni koncert
Umjetničke škole M. Magdalenić
15. veljače
Mala scena Vinko Lisjak Čakovec
Koncert
Neki to vole vruće
19:00
CZK Rudar
Mursko Središće
Roman�čni koncert
Umjetničke škole
M. Magdalenić
17. veljače
Tree Hill
Belica
Koncert
Pira�
Mamas and Tapas
Čakovec
Koncert
Zack Dust
Meta bar
Čakovec
Koncert
Grše
18. veljače
Fox Bar
Čakovec
Fašnički trash party
Meta Bar Čakovec
Koncert
Opća Opasnost
Plesnjak Radia 1 Čakovec
Koncert
Kumovi
Najavite događaj!
Sve informacije
šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Kad je Gyles, grof od Chillingwortha, proglašen “počasnim Cynsterom”, postao je svjestan da bi trebao pronaći ženu i osigurati sebi nasljednika.
Cilj mu je jednostavan brak bez romanse te se stoga odluči na neviđeno oženiti djevojkom koju su mu preporučili kao pokornu i mirnu. Na njegovu žalost, žena za koju misli da je Francesca Rawling zapravo je njezina rođakinja Franni. Prava Francesca ponosna je, strastvena i svojeglava, ukratko, savršena nevjesta za jednoga Cynstera...
Dobitnik knjige Nancy Tucker: Prvi dan proljeća objavljene u prošlom broju je Kosijenka Vugrin iz Mačkovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
Piše:
PROGLAŠENI NAJBOLJI sportaši i ekipe grada Čakovca u 2022. godini
Dodijeljena i priznanja za perspektivne sportaše i polaznike ljetnih sportskih kampova
Piše: Siniša Obadić
Foto: Zlatko Vrzan
U čakovečkom Centru za kulturu održana je svečanost proglašenja najboljih sportaša Čakovca u 2022. godini. Prisutne je biranim riječima pozdravio Anđelko Crnčec, predsjednik gradske Zajednice sportova koja je ujedno bila i organizator i domaćin same svečanosti.
Titula najsportašice pripala je Antoniji Ružić, članici TK-a Franjo Punčec Čakovec. Nju su glasači, predstavnici 20 sportova i predstavnici čakovečkih sportskih redakcija, proglasili najboljom jer je bila pobjednica turnira Darmstadt i Vigo, finalistica turnira Osijek, četvrtfinalistica turnira Osijek i Amstelveen 60.000. Antonia je trenutno 296. igračica WTA liste.
Najbolji sportaš Čakovca je Filip Ude iz Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan. Filip je osvojio osmo mje-
sto na Svjetskom prvenstvu u disciplini konj s hvataljkama, sedmo mjesto na Europskom prvenstvu, prvo mjesto na Svjetskom kup u Cottbusu i drži drugo mjesto svjetske rang-liste konja s hvataljkama.
- Uvijek je lijepo čuti i znati da si negdje i u nečemu najbolji, kazao je Filip nakon što je dvadeseti put bio proglašen najboljim sportašem Čakovca.
- Trudit ću se svakako i trenirati i raditi i dalje, dok god znam da mogu biti u top 10 u svjetskoj gimnastici, kazao je nakon primljenog priznanja najbolji međimurski gimnastičar.
Najbolja ekipa Čakovca u prošloj godini bile su igračice RK-a Zrinski, koje su na kraju sezone osvojile deseto mjesto u 1. Hrvatskoj rukometnoj ligi
za žene i plasirale se u polufinale rukometnog kupa Hrvatske. Titulu najbolje momčadi grada Čakovca u prošloj godini ponijeli su seniori Streljačkog kluba Alzas Čakovec. Oni su
osvojili drugo mjesto ekipno u disciplini 10 metara zračni pištolj Prva hrvatska liga, drugo mjesto ekipno finale Kupa Hrvatske zračni pištolj u Tenji i treće mjesto ekipno finale Kupa Hrvatske zračni pištolj u Bjelovaru.
Najbolji u kategoriji par, štafeta ili posada su Denis Košak i Franjo Gosarić, članovi Kuglačkog kluba Željezničar. Seniorski su prvaci Hrvatske
u tandemu, finalisti Prvenstva Hrvatske u parovima i prvaci Međimurja u parovima.
Priznanja za posebne uspjehe u minuloj godini primili su Nenad Vrbanec za uspješne rezultate u judu te Ranko Orehovec za sudjelovanje na utrci Ultra trail Mont Blanc, dok su priznanja za mlade sportaše dobili Anja Balent, Nevia Fotak i Nikola Topličanec.
Dodijeljena i priznanja "Anto Dragić" mladim i perspektivnim sportašima
Priznanja su ove godine primili Loren Janković Crnčec i Jona Žvorc, Leona Gulija i Ervin Šoltić, Mario Beliga i Sara Puklavec, Arian Crnčec, Lara Bel, Saša Podobnik, Grazija Jelenić i Lucija Vidović, Gabrijela Novak, Lorena Lukman, Andrija Želežnjak i Jakov Radek.
Nagrađeni su bili i sudionici ljetnih sportskih kampova Lana Miličević, Jakov Jakopec, David Kodba, Borna Brez, Leo Mesarić, Lucija Jović, Ilija Pintarić, Vilim Pintarić,
Fran Nemec, Sven Tkalčec, Leo Miličević, David Kovačić, Josip Kovačić, Noel Krištofić, Roko Vabec, Borna Vidović, Matija Mikac, Sven Krunoslav Novak, Elena Barič i Mila Pintarić.
U organizaciji Rukometnog saveza Međimurja i Društva sportske rekreacije „Sportska subota“ održan je
1. Pozoj minirukometni turnir koji je okupio više od 120 učenica i učenika međimurskih osnovnih škola koji su odigrali više od 40 utakmica.
Većini mladih natjecatelja bilo je ovo prvo natjecanje, prva prilika za brušenje sportskih vrlina i duha koje je provedeno je s ciljem privlačenja djece na aktivno bavljenje sportom, skrbi za motorički razvoj te stvaranja uvjeta za nesmetano treniranje. Riječ je o jedinstvenom programu u Međimurju koji okuplja učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola.
Organizatori turnira na čelu s Dariom Vargom zaslužuju posebne čestitke, to je potvrdio i međimurski župan Matija Posavec koji je bio vrlo zadovoljan viđenim, obećavši daljnju podršku i pomoć Županije ovom korisnom projektu koji se, kako nam kažu odgovorni iz Rukometnog saveza Međimurja, nastavlja i u koji se uključuje još nekoliko međimurskih osnovnih škola. (md)
NOGOMET
Pred oko 500 gledatelja rukometaši Čakovca furiozno su krenuli u nastavak prvenstva.
U derbi susretu protiv Maksimir Pastele prvih 10 minuta ispitivanje snaga, da bi nakon toga Čakovčani pojačali ritam i u 15. minuti imaju +4 (15:11). Do poluvremena se prednost još povećala i na odmor igrači trenera Borkovića odlaze s +6 (24:18).
U nastavku tenzije su malo pale, Čakovec rutiniranom igrom održava razliku, a u 45. minuti ima +8 (33:25). Do kraja utakmice gosti samo uspijevaju malo smanjiti zao-
statak, na kraju sigurna pobjeda domaćina 38:33.
Juranić i Sklepić
kao važne karike
momčadi
Neposredno pred utakmicu povratnici iz Varaždina mladi Juranić i iskusni Sklepić dobili su pravo nastupa (Čakovec ih je registrirao dan prije utakmice) koji su i opravdali svojim golovima. Juranić je postigao sedam golova, a Sklepić osam. Najefikasniji u domaćoj pobjedi bio je Matej Ćuk koji je poentirao 11 puta.
Čakovec: Varšić, V. Horvat, Tkalec (5), Zadravec (1), Tkalčec, Kranjec, Zvonarek (2), Vincek, Vu-
NOGOMETNI SVIJET s tugom se oprašta od Miroslava Ćire Blaževića
ković (1), Sklepić (8), Novak, Juranić (7), E. Horvat, Pavlic, Toplek (3), Čuk (11). Trener: Josip Borković.
Maksimir Pastela: Pervan (3), Jelovčić (1), L. Baković (8), Maraković (1), Materljan (2), Tomšić (3), Perić (2), Kolar, Kožar (1), Karanušić (1), Fistonić (3), Grabar (1), T. Baković (7), Prpić. Trener: Boris Nemec.
Ovom su pobjedom Čakovčani znatno popravili izglede u borbi za vrh prvenstvene tablice, a nove bodove će u sljedećem kolu tražiti kod druge ekipe Nexea u gostima. Utakmica se igra u subotu 11. veljače s početkom u 14:00 u Našicama.
- Hvala svima na podršci i vidimo se 15. veljače na doma-
ćoj utakmici osmine finala Kupa protiv premijerligaša RK Bjelovar. Ovim putem zahvaljujemo Plesni studio Korak na vrhunskoj plesnoj podršci, poručuju iz kluba. Napomenimo kako se utakmica kupa igra u srijedu u 19:30 u dvorani Graditeljske škole Čakovec, dok će cijena ulaznice iznositi tri eura.
Mladi čakovečki rukometaši uvjerljivi protiv Daruvara
U srazu drugih ekipa Čakovca i Bjelovara u 11. kolu 3. HRL Sjever, mladi Čakovčani visoko su porazili svoje goste rezultatom 38:25 (21:11).
Ovom pobjedom mladi su se Čakovčani izjednačili na prvenstvenoj tablici, na diobi prvog i drugog mjesta s Bjelovarom II kojem su domaćini u idućem susretu, u četvrtak 16. veljače u 20:50 u dvorani Aton. U ovoj pobjedi gotovo svi igrači upisali su se u strijelce, a najefikasniji je bio Grga Pavlic sa šest pogodaka. S Daruvarom II pod vodstvom trenera Matija Kraljića za Čakovec II su igrali: Kupec, Varošanec, Mihalj (2), Jurišak (4), Simon (2), Batisweiler (3), Jan Sanjković (5), Lukša, Novak, Želježnjak (4), Jakov Sanjković (4), Ilić, Kocijan (4), Ninič (2), Pavlic (6), Tkalec (2). (md)
Piše: Miljenko Dovečer
Nakon duge i teške bolesti u srijedu, nešto prije svog 88. rođendana, preminuo je Miroslav Ćiro Blažević, trener svih trenera. Ćiro se već duže borio s rakom prostate i sada je, nažalost, tu bitku izgubio.
Puno toga je rečeno o legendarnom treneru ovih dana kada se cijeli nogometni svijet oprašta od njega. Ali i mi moramo spomenuti nekoliko rečenica o njegovoj nogometnoj i trenerskoj karijeri koju će biti teško dostići.
Nakon igračke
karijere postao
uspješan trener
Ćiro je bio hrvatski nogometaš i trener, rođen 1935. u Travniku. Karijeru je započeo u tamošnjem Bratstvu, potom je igrao za NK Dinamo (1954. –55.), NK Lokomotivu (1955.), FK Sarajevo (1956. – 58.), NK Rijeku (1958. – 61.) i švicarski FC Sion (1961. – 62.). Nakon igračke karijere postao je uspješan nogometni trener. Vodio je švicarske klubove
FC Vevey (1963. – 67.), FC Sion (1967. – 72.), FC Lausanne (1973. – 74.) te NK Rijeku (1979. – 80.).
Najveće je klupske uspjehe postigao kao trener zagrebačkoga
NK-a Dinamo, koji je vodio više puta (1980. – 83., 1986. – 88., 1992. – 95. i 2002. – 03.) te s kojim je osvojio državno prvenstvo (1982.), kup (1983.), hrvatsko prvenstvo (1993. i 2003.) i kup (1994). Vodio je i švicarski Grasshopper (1983. – 84.), s kojim je 1984. bio prvak Švicarske, grčki
PAOK iz Soluna (1985.), FK Prištinu (1986.), francuski Nantes (1988. –90.), NK Osijek (2002.), slovensku Muru (2003.) i varaždinski Varteks (2003.), HNK Hajduk (2005.), švicarski Neuchâtel Xamax (2005. – 06.), NK Zagreb (2006. – 08.), kineski Shanghai Shenhua (2010.) te od 2011. iranski Mes Kerman.
Hrvatsku je bacio u trans
Bio je izbornik Švicarske (1975. – 76.), iranske (2001. – 02.) te BiH
(2008. – 09.), no najveću popularnost i uspjeh postigao je kao izbornik hrvatske nogometne reprezentacije (1994. – 2000.), koju je predvodio do četvrtfinala europskog prvenstva 1996. te do jednog od najvećih uspjeha hrvatskoga nogometa, trećega mjesta na svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.
Iako je već neko vrijeme Ćiro zbog bolesti najavljivao odlazak s ovog svijeta, sve njegove poznavatelje pogodila je smrt, pa naravno i pisca ovih redaka. Ćiro je u svakom slučaju jedna vrlo upečatljiva osoba koja se pojavila u hrvatskom, a možemo reći i u svjetskom nogometu.
Njegov najveći forte bila je upravo ta priprema i motivacija igrača, koja je proizašla iz njegovog životnog pa onda i nogometnog odrastanja i to ga je uvijek pratilo.
Bio je jako pozitivna osoba. Mi bismo svi možda i skočili preko ograde i potukli se kada bi nam skandirali „pederu”, a on je nakon „Ćiro, pederu” mahao publici i na kraju pobrao i aplauz i simpatije. Bio je narodni čovjek, koji je znao što narod hoće.
Imao sam tu čast ne samo da sam poznavao gospodina Ćiru Blaževića nego smo u nekoliko navrata kao treneri u 1. HNL-a bili na suprotnim stranama. U četiri navrata bio sam protivnički trener Ćiri, jedanput kao trener Čakovca i tri puta na klupi Međimurja. Svaka od utakmica protiv Ćire bila je puna naboja jer je on svoj temperament i ogromnu energiju znao prenijeti na sve ekipe koje je trenirao. Puno sam naučio od njega pogotovo na psihološkom planu u pripremi ekipe jer tu je bio nenadmašan. Od četiri susreta dva puta je pobijedio Ćiro, jedna je bila neriješena, a jedine svoje pobjede protiv legende dobro se sjećam kad je bio na klupi Varteksa.
Godine 2005. momčad Međimurja
srušila Varteks i legendarnog Ćiru
To je bilo u ožujku 2005. godine kada je susjedski derbi na stadion SRC-a Mladost privukao oko 1500 gledatelja koji su uživali u nogometu. Momčad Međimurja
je od samog početka bila bolja na terenu, a svoju dobru igru naplatili su pogotkom Žuljevića u 24. minuti susreta. Isti igrač pogodio je mrežu Koprića u 54. minuti za vodstvo od 2:0. Do kraja susreta rezultat se nije mijenjao.
Na susretu koji je bio izrazito napet, a pomalo i agresivan bilo je podijeljeno osam kartona, sedam žutih i jedan crveni karton koji je zaradio Međimurec u dresu Varteksa, Nikola Pokrivač. Iako je bio naučen na pobjede, Ćiro je bio dostojanstven i u porazu i uvijek je širio zarazni optimizam. Uvijek je bila fama je li bolji trener ili motivator, a ja mislim jedno i drugo, jer teško je ponoviti to što je on bio. Sa svima je bio na "sine", pristupačan i šarmantno neodoljiv.
"Takav trener u Hrvatskoj više se neće roditi"
Jedan od bliskih suradnika legendarnom treneru bio je međimurski trener Želimir Orehovec koji je Ćiri bio pomoćnik u sezoni 2004./2005.
- Kako god se pripremite na nečiji odlazak, jako me pogodilo, ističe Želimir Orehovec, koji je danas skaut u NK Varaždinu. - Ćiro je bio čovjek koji je okupljao ljude oko sebe. Način na koji je vodio momčad, kako je komunicirao s upravom, navijačima, ljudima iz medija, bio je fascinantan. Sve je bilo na visokom nivou, nijedan igrač nije mogao iskakati i držao je visoku razinu discipline momčadi, rekao nam je Orehovec pa nastavio.
- Bio je vrlo specifičan čovjek, čovjek koji se uzdigao iz siromaštva. Cijelu Hrvatsku je digao na noge osvojivši s Dinamom naslov prvaka Jugoslavije 1982. godine, kasnije se zlatnim slovima upisao u povijest osvojivši broncu u Francuskoj. On je bio nevjerojatno karizmatičan, takav trener u Hrvatskoj više se neće roditi, zaključio je Orehovec.
Ćiro je znao u više navrata doći u Međimurje, a prije pet godina uveličao je 50. rođendan NK-a Dinamo Domašinec. Više ništa neće biti isto bez njega i neka te čuvaju anđeli, Ćiro!
U posljednjem susretu 13. kola
1. HRL-a za žene, Koka je u Varaždinu pobijedila Zrinski 23:21, i sad se bodovno izjednačila s ekipom iz Čakovca. Oba sastava, baš kao i Dalmatinka naime, imaju po 13 bodova i nalaze na se diobi šestog, sedmog i osmog mjesta na ljestvici.
Uvodnih dvadesetak minuta, susjedski derbi koji je vodio najbolji hrvatski sudački par Matija Gubica i Boris Milošević, a mogli ste ga vidjeti i u izravnom prijenosu na Sportskoj televiziji, bio je dosta izjednačen. Prednost je doduše, stalno bila na strani Koke. Prva ozbiljnija prednost stigla je u 21. minuti kad je na semaforu stajalo 6:3. Varaždinke su do kraja prvog dijela to još malo uspjele povećati i s plus pet otići na predah (11:6).
Drama u završnici
Kako su prvih devet minuta nastavka domaće rukometašice napravile niz od 5:1 i pobjegle na velikih 16:7, činilo se da je pitanje pobjednika riješeno. Ali, onda se budi Zrinski. Sjajnom serijom od šest pogodaka zaredom u 46. minuti stižu na minus tri (16:13). Od toga trenutka do kraja, svaki promašaj ili pogodak bili su iznimno bitni. Koka je i dalje bila u prednosti.
Pet minuta prije kraja imala je velikih pet pogodaka prednosti (22:17). Ali, tu nije bio kraj uzbuđenjima. Novom serijom od četiri pogotka u nizu, Čakovčanke u minutu i pol prije isteka vre-
mena dolaze na samo pogodak zaostatka (22:21). Ruka domaćim rukometašicama ipak nije zadrhtala. Trideset sekundi prije kraja zabile su pogodak odluke i stigle do velike i vrijedne pobjede.
Prvo ime derbija bila je Sara Šopar koja je imala čak 16 obrana. Najbolja strijelkinja pobjedničkog sastava je Ines Pifar sa šest pogodaka. Kod Zrinskog osam pogodaka Selene Milošević.
Koka: Radek, Perić (4), Krajpl (4), Markulinčić, Rogina (3), Pifar (6), Šopar, Koščak, Strahija (2), Potočnjak, Strugar (4), Resman, Topolovec, Gugić, Golub. Trener: Zoran Jeftić.
Zrinski: Kozjak, Car, Balent,Balaško (1), Kosovac (1), Pratljačić 1), Milošević (8), Janković, Balić, Posavac (7), Krizmanić (2), Blagus, Rebernik, Makarova,
Cvitanović (1), Mihalković. Trener: Goran Mrđen.
- Loše smo ušle u utakmicu i to se dogodi kada stalno loviš rezultat. Svaka čast našim igračicama što smo se uspjele vratiti koliko-toliko, ali nije bilo dovoljno za nešto više od poraza, rekla je Lucija Cvitanović, igračica Zrinskog.
- Opet nam se dogodila polarna noć, kako ja to volim reći, i ovaj put je trajala skoro četrdeset minuta. Šalu na stranu, i mi i Koka smo loše ušli u utakmicu i ispromašivali hrpu zicera. Ako ovakvu utakmicu želite pobijediti, ne možete ju otvoriti na način kako smo ju mi otvorili. U 15 minuta smo zabili svega dva gola jer smo promašili dosta zicera. Otišlo je sve u krivu stranu, a tada padne samopouzdanje. To je presudilo. Zabili smo premalo golova za 40
minuta igre. Nemamo stabilnost. Ne može se dogoditi da u jednoj utakmici zabijemo preko 30, a u sljedećoj jedva 20 golova. Igramo bolje nego na startu prvenstva, ali to nije dovoljno za pobijediti Split 2010 doma i Koku u gostima. Čestitke Koki na zasluženoj pobjedi, kazao je Goran Mrđen, trener Zrinskog. Ovom utakmicom završen je prvi dio prvenstva, drugi se nastavlja već u subotu kada Čakovčanke gostuju u Splitu kod ŽARK Splita. Utakmica se igra u subotu 11. veljače u 17:45.
Druga ekipa izgubila od Garešnice, mlađe ekipe uspješnije
Druga ekipa Zrinskog odigrala je utakmicu 13. kola 2. HRL Sjever i u jednom zanimljivom susretu nije uspjela pobijediti. Utakmica puna borbe i rezultatskih preokreta koja je na kraju za jedan gol (29:30) otišla na stranu ekipe Garešnice.
Za razliku od njih mlađe ekipe u kategoriji U-14 bile su uspješne te se iz Virovitice vraćaju s dvjema pobjedama. Zrinskice trenerice Ive Tomašek i dalje su bez poraza u devet odigranih kola, iako u prvoj utakmici nije bilo lako. Slavile su 16:17 protiv ekipe 1234 Virovitica, dok su u drugoj utakmici 25:18 pobijedile Pitomaču. (md)
Dva tjedna su do nastavka prvenstva u Drugoj nogometnoj ligi, a nogometaši Međimurja u nezavidnoj su situaciji jer osim što su posljednji, još nisu složili roster za proljetni nastavak.
Do 15. veljače, kada završava zimski prijelazni rok, možda još koji igrač sleti na stadion Mladosti jer ovaj kadar imat će puno problema u očuvanju statusa. Međimurje je na posljednjem mjestu, a osim toga liga se smanjuje tako da će biti potrebno doći do 11. pozicije na kojoj Jadran iz Poreča bježi Međimurju za osam bodova.
Sve je to dostižno, a hoće li Čakovčani uspjeti, reći će prvih pet kola kada nakon nezgodnih Sesveta dolaze susreti s protivnicima za opstanak, Trnjem, Jadranom, Grobničanom, Zagorcem i Marsonijom.
Nekoliko igrača trenutno je na probi, a odluku o njihovu angažmanu trener Gordan Golik donijet će nakon dviju kontrolnih
utakmica koje ima protiv juniora Varaždina i trećeligaša Varteksa. Test protiv mladih Varaždinaca pokazao je slabosti u fazi obrane i olako primljeni golovi. Osim toga ozlijedio se kapetan Težački koji igra na poziciji stopera. Od novopristiglih igrača dogovoreni su potpisi s mladim Bujanom, igračem Varaždina koji dolazi s posudbe iz Ždralova, Vrbanićem, bivšim igračem Jaruna i povratnikom u momčad, već iskusnim Robinom Zanjkom koji je polusezonu proboravio u susjednoj Sloveniji u Primorju Ajdovščina. U klub se iz Varaždina vratio i mladi napadač Ratajec. Najveći oslonac Golik će imati na igrače Varaždina koji su od jesenas ostali na posudbi, a u tijeku je i dogovor s vratarom Bulatom koji bi iz Varaždina trebao doći na dvojnu registraciju. Osim njih trebalo bi angažirati barem još dva iskusna igrača ako žele ostati konkurentni. A vremena je sve manje. (md)
Piše: Miljenko Dovečer
Još je gotovo mjesec dana do početka prvenstva u 3. NL-u Sjever, a međimurske momčadi već polako dolaze u prvenstvenu formu.
Momčad Poleta pet dana boravila u Međugorju
Igrači Poleta s trenerom Brezovcem i vodstvom kluba na čelu s predsjednikom Novinščakom vratili su se s petodnevnih priprema. Na ovim minipripremama u Međugorju poletovci su odradili pet treninga i odigrali utakmicu s drugoligašem Brotnjom koju su dobili 5:0. Strijelci su bili Štefanec, Patafta, Barat, Horvat P. i Mihalinec.
Za Polet su igrali: Jambres, Horvat, Štefanec, Telebar, Perčić, Barat, Mezga, Patafta, Mihalinec, Jurinić, Žganec S. (Topolnjak, Radovan, Lajtman G., Lajtman R., Vinković, Šarić, Žganec J., Mezga D., Premec, Žulić). Na poštedi su bili Krištofić i Mesarić.
Momčad se još više zbližila, homogenizirala te vratila kući
ispunjena duhovnom snagom nakon što su prošetali na “Brdo ukazanja”. Još je puno vremena do nastavka prvenstva, slijede treninzi i kontrolne utakmice, a sljedeća je u subotu protiv Nafte u Lendavi.
Dinamo se vratio s trodnevne turneje u
Dalmaciji
Tri dana protekli vikend je momčad Dinama (D) uz nekoliko članova uprave boravila na minipripremama u Biogradu na Moru. Osim treninga odigrali su i dvije utakmice, a prvu su odradili po teškim vremenskim uvjetima i jakom vjetru protiv momčadi NK Polača koja je sudionik 1. zadarske lige.
Gorupić je izveo sljedeći sastav: Prekupec, Šimunić, Petak, Kovač, Marodi, Sabol, Krznar, Malenović K, Novak F, Rališ, Bacinger. Još su igrali Medvešek, Drk, Novak D., Novak P., Jakšić, Vugrinec, Mezga , Malenović N. Rezultat je bio 4:1 za Dinamo, a mrežu su tresli Novak F. dva puta, Malenović N. te Matej Mezga.
Prvi put u karijeri kapetansku traku nosio je mladi Niko Jakšić.
Na završetku kratkih priprema u Dalmaciji domašinečki Dinamo odigrao je i svoju drugu kontrolnu utakmicu. U jednoj izjednačenoj igri tijesno je poražen od trećeligaša u Biogradu na Moru, HNK Primorca 2:1. Pogodak za Dinamo postigao je Filip Petak iz kaznenog udarca.
- Hvala svima na lijepom gostoprimstvu i ugodnom vikendu, hvala sponzorima koji su omogućili izlet na more, poručili su iz NK-a Dinamo Domašinec.
S treninzima su nastavili kod kuće, a odmah u utorak odigrali pripremnu utakmicu protiv Graničara iz Kotoribe. U pripremnoj utakmici pod rasvjetom na svom igralištu ugostili su lidera Međimurske premier lige, momčad Graničara iz Kotoribe. Gosti su se bolje snašli na tvrdom terenu i pobijedili Dinamo rezultatom 3:1 golovima Sabola, Volara i Golenje, dok je za domaćine pogodak postigao Rališ. Novi test za igrače trenera Gorupića slijedi u subotu 11.
veljače kada na Kokotovu vezu ugošćuju momčad Nedeljanca.
Rudar stigao tri gola prednosti štrigovske Sloge
Domaća Sloga i Rudar iz Murskog Središća u Štrigovi odigrali su vrlo efikasnu utakmicu s čak šest postignutih golova.
Domaćini su prvi dio ove pripremne utakmice dobili s 1:0, da bi svoje vodstvo podebljali u drugom dijelu na 3:0 i smiješila im se uvjerljiva pobjeda. No igrači Rudara se ne predaju i zgodicima Cimermana, S. Hlišća i Liklina poravnavaju rezultat na 3:3.
Teško je zbog uvjeta za igru nešto više reći o samoj formi ekipa, a neriješeni rezul tat je svakako i najrealniji. Već u srijedu igrači trenera Balajića imali su novi test kada su go stovali kod Nafte u Lendavi. U nedjelju 12. veljače je sljedeća utakmica, a protivnik su juni ori Varaždina u Varaždinu na terenu s umjetnom travom.
U 14. kolu lige pod ingerencijom Košarkaškog saveza Međimurske županije u Kotoribi su igrali istoimeni domaćin (s ukupno jednom pobjedom) i Čakovec koji je (opet) najozbiljniji kandidat za osvajanje još jednog prvenstva.
Sve je išlo utabanim putem do početka posljednje četvrtine, Čakovec je uredno vodio velikom razlikom. Uostalom, na kraju trećeg quartera bilo je skoro 30 razlike za goste (43:70), no posljednju dionicu igre domaćin dobiva s 28:10 (?!) i na kraju ipak gubi sa 71:80. Tko zna, da se igralo dvije minute duže...
Mladost Ivanovec je kod kuće očekivano izgubio od mnogo jačega Donjega Kraljevca, dok je Rudar (opet) izgubio u Murskom Središću od Mladosti Đurđevac velikom razlikom.
Rezultati i koševi: Ivančica II – Grafičar 77:91, Koprivnica – Međimurje Wildboars 77:88, Kotoriba – Čakovec 71:80 (11:26, 13:16, 19:28, 28:10). Kotoriba (Habuš 2, Ujlaki N. 6, Ujlaki D. 7, Munka 8, Fuš I. 20, Fuš P. 12, Jakupak 11, Puštek 5) – Čakovec (Levačić 5, Capek 13, Marković 3, Terek D. 11, Vurušić I. 10, Terek M. 21, Biševac 8, Vojković 9).
Mladost Ivanovec – Donji Kraljevec 55:81 (9:31, 21:9, 15:15, 10:26). Mladost Ivanovec (Mihoci 4, Martinović 13, Kocijan 2, Vehtersbah 11, Jelenić 9, Drvenkar 12, Hajdinjak 4) – Donji Kraljevec (Sinković 2, Lepen 2, Kovač 19, Švenda 10, Ivanović J. 19, Pađan 6, Ivanović D. 12, Ružić 7, Moharić 4).
Rudar – Mladost Đurđevac 45:90 (14:22, 14:22, 6:31, 11:15). Rudar: Lisjak 2, Murković 4, Perčić 12, Bedi 6, Radiković 10, Bogdan 8, Brodar 3. Košarkaški vikend vodič: Međimurje Wildboars – Kotoriba (nedjelja 12. veljače u 18:00, OŠ Ivanovec), Čakovec – Mladost Ivanovec (subota 11. veljače u 18:30, I. OŠ ČK), Donji Kraljevec – Rudar (nedjelja 12. veljače u 17:00, OŠ D. Kraljevec). (bh)
STOLNI TENIS
Piše: Denis Tratnjak
Nakon zimske pauze odigrano je 10. kolo Međimurskih liga Međimurskih novina. Ovo kolo domaći teren bio je uspješniji nego gostujući, s čak pet domaćih pobjeda više od gostujućih. Od 31 odigrane utakmice domaćin je bio bolji u njih 17, dvije utakmice su završile neriješeno, a u 12 susreta gostujuće ekipe uzele su bodove. Samo jedna utakmica je zbog bolesti igrača odgođena.
1. županijska liga
Tricama Zorana Vidovića i Matije Barića ekipa Zen-Šenkovec 2 visokom je pobjedom nad USTA Belicom krenula u lov na prvo mjesto. U Mihovljanu u lokalnom derbiju bolji su bili Mihovljan 3 Primabiro te se s osvojenim dvama bodovima odvojili sa začelja. Neporaženi je u ovome susretu bio Matija Strbat.
Hodošan je na domaćem terenu svladao ekipu Kos-Kotoribe uz trice Paule Markati i Davora Vidovića te njihovom pobjedom u paru. MSTC je lakše od očekivanog došao do pobjede na gostovanju u Zasadbregu koji je bio oslabljen neigranjem njihova najboljeg igrača Nikole Magdalenića. Tricu su ostvarili Filip Panić i Filip Godina.
U putjanskome derbiju bolji su bili Brid te ostali na vrhu s bodom prednosti. Tricom za pobjedu i oba boda najzaslužniji je Boris Preksavec.
Rezultati: USTA Belica 1 – ZENŠenkovec 2 1:9, Mihovljan 3 Primabiro – Mihovljan 2 7:3, Hodošan
1 – Kos-Kotoriba 2 7:3, Zasadbreg
1 – MSTC Čakovec 3:7, Putjane MLD – Putjane Brid 4:6.
Raspored 11. kola: Putjane MLD – USTA Belica 1, Putjane Brid – Zasadbreg 1, MSTC Čakovec – Hodošan 1, Kos-Kotoriba 2 – Mihovljan 3 Primabiro, Mihovljan 2 – ZEN-Šenkovec 2.
2. županijska liga
Vodeća na ljestvici HE-DRA 1 visokom je pobjedom u gostima svladala ekipu Male Subotice. Tricom se kod gostiju istaknuo Tomislav Repalust. Goričan je iskoristio domaći teren te krenuo uvjerljivo visokom pobjedom nad ekipom Čakovca u nastavak prvenstva. Igor Vesenjak i Marko Friščić su se istaknuli tricom u ovome susretu. Desetka ekipe Donjeg Kraljevca u srazu s trenutno posljednje plasiranom ekipom Kos-Kotoriba 3. Nedelišće je tijesnom pobjedom u susretu s ekipom Prelog, istu preskočila i zauzela treće mjesto. Dubravko Hozjak je kod gostiju tricom samo ublažio poraz. Cure iz Šenkovca doživjele su visok poraz u Lopatincu, gdje su se tricama istaknuli Damir Ivanuša i Karlo Šoltić.
Rezultati: Mala Subotica 1 –
HE-DRA 1 Draškovec 2:8, Goričan 1 – STK Čakovec 1 9:1, Donji Kraljevec 2 – Kos-Kotoriba 3 10:0, Nedelišće 1 – GSTK Prelog 1 6:4, Lopatinec 1 – ZEN-Šenkovec 3 9:1.
s ekipom Lopatinca, tricu je ostvario Ivan Fileš te neporaženi Nino Bašek. Derbi ekipa Čakovca otišao je na stranu vodeće ekipe Čakovca 3. Izjednačenost nakon prvog kruga i parova okrenuli su na svoju korist, pa se tricom istaknuo Zvonimir Turk.
Hodošan je do visoke pobjede u Belici protiv oslabljenih domaćina došao zahvaljujući tricama sve trojice igrača, Jurice Pandura, Jana Zrne i Franje Krznara, dok su domaćinima prepustili samo igru parova.
Trica Dejana Gudlina na domaćem terenu u susretu s ekipom Mihovljana bila je dovoljna samo za bod, dok je gostima svaki bod bitan za priključak i ostanak u ligi. U draškovečkom derbiju na papiru slabija treća ekipa svladala je drugu koja je izgubila priključak na vrhu. Tricama su se istaknuli Miro Baranašić i Danijel Matjačić.
Rezultati: ŠŠK ČAK Čakovec –Lopatinec 3 9:1, Čakovec 3 – Čakovec 2 Euroland 7:3, USTA Belica 2 – Hodošan 2 1:9, Goričan 3 – Mihovljan 4 5:5, HE-DRA 3 Draškovec – HE-DRA 2 Draškovec 6:4.
Derbi vrha tablice između ekipa KosKotoribe i Nedelišće otišao je tijesno na stranu domaćina. Trica Dejana Marčeca kod gostiju je samo ublažila poraz.
Identičnim rezultatom kao i u Kotoribi je na domaćem terenu ekipa Čakovec 4 svladala ekipu Goričana te preuzela vrh s istim brojem bodova kao i Kos-Kotoriba. Najbolji igrač lige Patrik Bašnec uz tricu nije uspio spriječiti poraz. U donjevidovskom derbiju, vidjelo se tko je bolje trenirao preko zime, te bodovi odlaze drugoj ekipi. Zoran Matulin je tricom najzaslužniji za bodove.
Rezultati: Putjane 4 – Putjane
3 1:9, ZEN-Šenkovec 5 – Putjane 7 10:0, Kos-Kotoriba 5 – Nedelišće 2 6:4, Čakovec 4 – Goričan 2 6:4, Donji Vidovec 1 – Donji Vidovec 2 3:7.
ispustio bodove i prepustio prvo mjesto ekipi Goričana. Filip Blažek i Rafael Dominik su tricama najzaslužniji za oba boda iz Čakovca. Nikola Mustač je tricom najzaslužniji za osvojeni samo bod ekipe Sveta Marija na gostovanju u Maloj Subotici.
Rezultati: Dragoslavec Breg 1
– HE-DRA 4 Draškovec 7:3, GSTK
Prelog 2 – Lopatinec 4 6:4, Donji
Kraljevec 1 – USTA Belica 3 7:3, Jo-
ka-Čakovec – Goričan 5 3:7, Mala
Subotica 2 – Sveta Marija 1 5:5. Raspored 11. kola: Mala Subotica 2 – Dragoslavec Breg 1, Sveta
Na gostovanju u Svetoj Mariji, veterani iz Hodošana ostvarili su visoku pobjedu te još uvijek zauzimaju drugo mjesto koje vodi u borbu za promociju u višu ligu. Iskusni Franjo Zrna i Josip Pintarić istaknuli su se tricama u ovome susretu.
Prelog je na gostovanju kod vodeće ekipe Svete Marije doživio visoki poraz. Za oba boda domaćinu istaknuo se tricom Damir Kos. U susretu ekipa s donjeg dijela tablice, bolja je bila ekipa Goričana od domaćina Pribislavca. Kod gostiju se Patrik Dominić istaknuo tricom.
Marija 1 – Joka-Čakovec, Goričan
5 – Donji Kraljevec 1, USTA Belica
3 – GSTK Prelog 2, Lopatinec 4 –HE-DRA 4 Draškovec.
Raspored 11. kola: Donji Vidovec 1 – Putjane 4, Donji Vidovec 2 –Čakovec 4, Goričan 2 – Kos-Kotoriba 5, Nedelišće 2 – ZEN-Šenkovec 5, Putjane 7 – Putjane 3.
Raspored 11. kola: HE-DRA 3 Draškovec – ŠŠK ČAK Čakovec, HE-DRA 2 Draškovec – Goričan 3, Mihovljan 4 – USTA Belica 2, Hodošan 2 – Čakovec 3, Čakovec 2 Euroland – Lopatinec 3.
6.A županijska liga
U Knezovcu, ekipa OKUS namučila je vodeću ekipu Stare vage te tijesno ispustila bodove. Kod domaćina se tricom istaknuo Renato Varga, još uvijek neporaženi u ovome dijelu prvenstva.
Raspored 11. kola: Lopatinec 1 – HE-DRA 1 Draškovec, ZEN-Šenkovec 3 – Nedelišće 1, GSTK Prelog 1 – KosKotoriba 3, Donji Kraljevec 2 – Goričan 1, STK Čakovec 1 – Mala Subotica 1.
3. županijska liga
U visoku pobjedu na domaćem terenu ekipe ČAK-a u susretu
KARATE
4. županijska liga
U putjanskome derbiju između treće i četvrte ekipe, visoku pobjedu ostvarila je bolja na ljestvici treća ekipa. Tricom su se istaknuli Dražen Šoltić i Zlatko Murković. U Šenkovcu je domaćin desetkom ispratio trenutno posljednje plasiranu ekipu Putjana 7.
MALA SUBOTICA priredila doček za pamćenje
Bojan Jambrović tricom i neporaženi Mario Dokleja istaknuli su se u pobjedi ekipe Dragoslavec Brega na domaćem terenu u susretu s ekipom HE-DRA 4. Mladen Trbuhović je tricom samo uspio ublažiti tijesan poraz njegove ekipe Lopatinca na gostovanju kod GSTK-a Prelog.
Dobre zimske pripreme imala je trenutno zadnje plasirana ekipa Donjeg Kraljevca te je visoki poraz nanijela ekipi USTA Belica i uhvatila priključak. Neporaženi su ostali Tihomir Horvat i Nenad Pigac.
Joka-Čakovec je na domaćem terenu u kombiniranom sastavu
U utorak navečer je Mala Subotica priredila prekrasan doček za brončanu karatisticu Aidu Trstenjak.
Kod klupske sportske dvorane Karate kluba Globus okupili su se prijatelji, rodbina i članovi KK-a Globus te su na dostojan način čestitali Aidi na
bronci s Europskog prvenstva. Brončanoj Aidi došli su čestitati i međimurski župan Matija Posavec, načelnik Male Subotice Valentino Škvorc te tajnik sportske Zajednice županije i grada Čakovca Tomica Jakopec.
Aida je postigla izvanredan uspjeh osvojivši brončanu
medalju u kategoriji kadetkinja do 47 kg. Nakon slobodnog prvog kola rezultatom 3:1 pobjeđuje predstavnicu Rumunjske, a u četvrtfinalu gubi od starije i iskusnije predstavnice Italije Legittimo Ludovice. Talijanka je izborila finale i povukla Aidu u repasaž u
kojem Aida pobjeđuje predstavnicu Češke rezultatom 2:0 pritom izborivši nedjeljno malo finale - meč za broncu. U borbi za treće mjesto Aida odličnom izvedbom pobjeđuje predstavnicu Latvije Konjevu Jegeniju rezultatom 4:1.
Pribislavec je na domaćem terenu visoko svladao mladu ekipu Svete Marije. Hrvoje Kulić je ostvario tri pobjede kod domaćina, te je neporaženi ostao također i Ali Avdija. Utakmica između Preloga i Nedelišća je odgođena zbog bolesti igrača.
Rezultati: Udruga OKUS Knezovec – Stara vaga 4:6, STK Pribislavec 1367 – Sveta Marija 4 8:2, GSTK Prelog 4 – Nedelišće 3 je odgođeno zbog bolesti.
Raspored 11. kola: Sveta Marija 4 – GSTK Prelog 4, Nedelišće 3 –Udruga OKUS Knezovec, Zasadbreg 2 – Stara vaga, Sveta Marija 4 slobodan.
Mlada ekipa Zasadbrega odustala je od nastavka natjecanja pa se do kraja prvenstva svi njihovi rezultati bilježe rezultatom 10:0 za protivnika, te je njihov protivnik slobodan to kolo.
Rezultati: Sveta Marija 3 – Hodošan 3 2:8, Sveta Marija 2 – GSTK Prelog 3 7:3, STK Pribislavec 2022 – Goričan 4 3:7, Zasadbreg 3 – Dragoslavec Breg 2 0:10.
Raspored 11. kola: Dragoslavec Breg 2 – STK Pribislavec 2022, Goričan 4 – Sveta Marija 2, GSTK Prelog 3 – Hodošan 3, Sveta Marija 3 slobodan.
Dragi veliki i mali kreativci, u našoj stvaraonici za velike i male prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se,
ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.
Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Dobila sam ga slučajno. Dok je bil mali, mama ga je prenašala semtam i zgubila ga v naši šupi. Zeli smo ga i postal je naš. I den denes je naš, maček -Janko.
Zrasel je veliki z kuštravom dlakom. Ne da se ron dragati, ali dok vidi da mu ja nosim jesti, mom skoči k meni. Dvaput je opal z balkona. Jenpot si i nogo spotral, gipsa mel, ali je ozdravil. Ne veli se zabadav da maček ima devet životi. Jempot sam se zmislila da bih morala prečitati knjigu šteru sam dobila za lektiro. Ne mi se ron dalo početi. Ali toga dneva sam znala da mi ga ne druge nego da moram. Najprej sam malo iskala knjigu. Unda sam ju dela na stol. I dok sam štela konačno početi, zvala me mama ka pemo jest. Dok sam se �ino najela, dišla sam nazaj v sobu. Mela sam kaj za videti. Na knjigi je ležal Janko. I pak sam ne mogla početi čitati. Pa što bi ga tiral z knjige ako je tak lepo spal?
I tak mi dva, Janko i ja, imamo čuda toga kaj smo skupa prešli. Nikomu ga ne bih dala makar sam čuda pot zdrapana. Nema veze, to je naša ljubaf. Lucija Rinkovec, 5. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Znate li za onu frazu: „Vi ste kao prst i nokat?“ Eto, ta fraza vrijedi za moju sestričnu i mene. Dobro, ne uvijek, u većini slučajeva. Jedna bez druge ne možemo, odnosno, Greta ne može bez mene. Priznajem, ni ja ne mogu bez nje jer nemam svoju braću. Iako je između nas sedam godina razlike, to nas ne sprječava da proživljavamo nezaboravne trenutke. Osim što sam ja sedam godina starija od nje i što živimo pet kilometara jedna od druge, veselim se svakom našem susretu. Pri svakom našem druženju uvijek je veselo, ludo i nezaboravno. Kad je Greta bila manja, voljela je „šefovati“, ali joj ja nisam dala pravo, pa je naše druženje često završavalo njezinim suzama. Sad, kad je porasla, možemo se ljepše družiti i zabavljati. Uvijek se rado sjetim anegdote kada smo u djedovu vrtu na prekrasnoj livadi brale cvijeće za baku. Najednom se u našoj blizini pojavio neki stvor. Bio je nešto između debelog bumbara i opasnog stršljena, samo što je taj kukac imao neka čudnovata krilca. Kad ga je Greta ugledala, počela je
glasno cviliti i trčati glavom bez obzira amo-tamo. Ne znam jesam li se više uplašila njezinog cviljenja ili neobičnog i strašnog izgleda tog kukca pa sam i ja počela cviliti i trčati za njom. Sva sreća što na livadi nije bilo mojih prijatelja pa da nas u čudu gledaju što petogodišnjakinja i dvanaestogodišnjakinja trče po livadi i cvile kao da ih lovi neki pobješnjeli pas. U tom trenutku osjećala sam se šokirano izgledom tog kukca jer nikad prije nisam vidjela ništa slično takvoj životinji. Osjećala sam i strah zbog pomisli da bi Gretu ili mene mogao ubosti. Bilo mi je smiješno kako je Greta cvilila, a i ja zajedno s njom. Osjećaj olakšanja osjetile smo kad smo konačno pobjegle od tog čudnovatog i strašnog kukca.
Ostatak dana provele smo zabavljajući se. Drago mi je što imam sestričnu kao što je Greta jer s njom nikad nije dosadno. Ona mene doživljava kao stariju sestru i zbog toga sam jako sretna i ponosna.
Elena Purgar, 7. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
OPĆINA BELICA
OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 932-05/23-01/1
URBROJ: 2109-3-01-23-01 Belica, 6. veljače 2023.
Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA:932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Općina Belica objavljuje
kojim Općina Belica kao jedinica lokalne samouprave u čijem je vlasništvu nerazvrstana cesta na području naselja Belica, Radnička ulica u k.o. Belica, kat. čestica 7363 obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je nerazvrstana cesta Radnička u Belici, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja.
Predstavnk Općine Belica započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta u srijedu 15.02.2023. godine uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera Ivica Miše dipl.ing.kut.teh. (Geo447), predstavnika tvrtke GeoTop d.o.o. Štefanec, PJ Čakovec, R. Boškovića 16, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči s zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja u petak 17.02.2023. godine, u vremenu od 08.00 – 10.00 sati, u prostorijama tvrtke GeoTop d.o.o. Čakovec, R. Boškovića 16.
Općinski načelnik
Zvonimir Taradi
oglašava slobodno radno mjesto
Poželjno radno iskustvo na poslovima konobar/ice. Nudimo rad u ugodnom i poticajnom kolektivu, stabilno zaposlenje i odličnu plaću.
Prijevoz se plaća u cijelosti, a rad se zasniva na neodređeno radno vrijeme.
Mjesto rada: Varaždinske Toplice.
Zamolbu za posao šaljite mailom na: bernarda@bernarda.hr ili poštom na adresu:
BERNARDA d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136a, 40305 Nedelišće.
Čaplje i štrki iz KUD-a Podturen MUKAVCI I COPRNICE priredili 31. fašnik
- KUU Zasadbreg predivna je udruga u kojoj su i mladi i stari te ono najbitnije, tu je puno volje i želje, što je najveća bit današnjice, istaknuo je Josip Matić iz Čakovca
Piše i foto: Sven Tomašić
Ulice Zasadbrega u subotu, 4. veljače, bile su pune pozitivne energije i glasnih maškara koje su slavile 31. fašnik.
Plesalo se i slavilo diljem Zasadbrega, a povorku kroz mjesto predvodili su domaćini mukavci i coprnice iz KUU Zasadbreg. Svečana povorka plesnim je koracima krenula u 16 sati.
Mnoge međimurske udruge podržale povorku
I ove godine organizaciju je preuzela Kulturno-umjetnička udruga Zasadbreg. Mimohod veselih maškara krenuo je od DVD-a Zasadbreg pa sve do Kapelice Kraljice Mi-
ra, a od međimurskih udruga, prisutni su bili Udruga Pikač Selnica, Udruga žena Sivica, Udruga Maxenca Macinec, Svetomartinski krampusi, Vredne roke Dragoslavec, Društvo sportske rekreacije Mura Ferketinec, KUD Podturen – čaplje i štrki, Čuvari mitova i legendi Nedelišće, KUU Kvitrovec maškori, FD Međimurske krave, KUU Seljačka sloga Nedelišće i Kurentice iz Draženci.
U zraku su se mogle osjetiti velike količine kuhanog vina koje su držale maškare zagrijanima, a organizatori su pripremili i bogatu tombolu. Za glazbenu atmosferu i zabavu pobrinuo se Rangers band.
Razgovarali smo članovima KUU-a Zasadbreg, koji su ujedno i predvodili povorku.
Ove subote, 11. 2. u 14:30 fašnik se slavi u Nedelišću. U nedjelju u 14 sa� maškare su na ulicama Štefanca. U subotu, 18.
2. fašnik se slavi u Čakovcu, Maloj Subo�ci u 15 sa�, Murskom Središću u 14 sa�, Strahonincu u 13:30 i Dekanovcu u 15 sa�. U nedjelju 19. 2. Čakovec će
posta� meta maškara, a slavit će se još u Štrigovi u 14 sa�, Donjoj Dubravi, Prelogu i Murskom Središću isto s početkom u 14 sa�.
Također u nedjelju u Gornjem Mihaljevcu bit će organizirana Dječja fašnička povorka s početkom u 9:30.
Zorica Laih iz Male Subo�ce, Josip Ma�ć iz Čakovca i Ka�ca Popić iz Portoroža
KUU Zasadbreg ide u povorke u Sloveniju i Mađarsku
- Mi smo dugogodišnji članovi KUU-a Zasadbreg i ovo je jedno prekrasno društvo koje njeguje naše međimurske običaje i tradiciju. Uz to, dugi niz godina hodamo u ostala mjesta gdje podržavamo udruge i organizacije. Hodamo čak i u Sloveniju te Mađarsku. Uglavnom, predivna udruga u kojoj su i mladi i stari te ono najbitnije, tu je puno volje i želje, što je najveća bit današnjice, zaključio je član Udruge, Josip Matić iz Čakovca.
Također, predsjednica Mirjana Korunić iz KUU-a Zasadbreg istaknula nam je da im drveni dio za maske izrađuje Ivan Mihalic iz Turčišća, a ostalo rade sami. Uz to, zanimljivo je što još od 1994.
godine njeguju istu tradiciju maski mukavci i nešto kasnije coprnice. Za svake maškare isto se maskiraju. Obratili su nam se i najglasniji maškari iz Udruge Maxenca iz Macinca.
- Mi iz Udruge predstavljamo orkestar iz Macinca. Općenito se jako volimo veseliti i družiti i, evo, fašničko je doba, stoga samo živo i veselo. U Zasadbregu smo već dugi niz godina i svaki put je fenomenalno, spomenula je članica Udruge Magdalena Špicer Marciuš.
KUD Podturen slavio je 29. siječnja 21. fašnik, ujedno i prvi ovogodišnji u Međimurju.
- Ovo nam je prvi put na maškarama u Zasadbregu i više smo nego zadovoljni. Mi smo se maskirali u čaplje i štrke, istaknula je Marijana Bogdan, predsjednica KUD-a Podturen.
Pavao Patafta (36) po struci je kuhar i trenutno radi u kuhinji Doma za starije i nemoćne u Čakovcu. Hranom je oduvijek okružen i zbog toga je njegova odluka da smršavi bila utoliko teža.
Svojim je primjerom pokazao da se sve može što si u glavi zacrtaš, ma koliko to naizgled teško bilo.
Odlučio je zauvijek reći ne svojim izgovorima i to ponajprije zbog svojeg malenog djeteta, a potom naravno zbog zdravlja koje je konačno stavio na prvo mjesto.
Kičma mu trpila i stvarala probleme
Prekretnica se dogodila prošle godine u veljači. Stao je na vagu i vidio da teži 132 kile. To ga je jako štrecnulo i odvažio se na promjene u svom životu. Dodatan poticaj bio mu je i maleno dijete koje je nedugo prije toga dobio.
- I prije sam već imao problema s kilažom. Za mršavljenje sam se odlučio jer sam na prošlu staru godinu dobio dijete. Imao sam probleme s kičmom, nisam mogao svoje dijete čuvati. Sve mi je bilo teško raditi. Uopće ne znam kako sam s tom težinom funkcionirao,
prepričao nam je ovaj uporni Mačkovčanin. Sam priznaje da nije bio ni na kakvoj dijeti. Ono što je napravio jest da je reducirao hranu koju je konzumirao. Umjesto da je pojeo dva hamburgera, odlučio je od toga trena pojesti samo jedan. Tako je bilo i sa svim ostalim obrocima.
- Bila je to kontrola. Smanjio sam obroke i nisam poslije šest više jeo. Smanjio sam količine kruha, ali sam ga jeo. Smanjio sam i sve ostale namirnice, ali ničega se nisam u potpunosti odrekao. Probao sam rigorozne dijete, poput jedne šnite kruha i jednog kuhanog jaja ujutro, u podne jabuka i slično. Jesam izgubio kile, ali mi se nakon toga sve duplo vratilo kao bumerang, opisuje svoj put put na kojem je izgubio 31 jednu kilu.
Uveo je i trčanje
Za teretanu, koju je prakticirao u svojoj mladosti, kaže da nije imao vremena zbog smjena na poslu te zbog obiteljskog života. Ipak, odlučio je poraditi na svojim aktivnostima pa je počeo trčati.
- Prvog dana je to bilo samo 100 metara, više nisam mogao, no nisam odustajao. Nakon četiri mjeseca bilo je to već 4 ili 5 kilometara. Došao sam do nekakve forme,
a mislim da je tu najvažnija volja, dodaje nam Pavao.
Promjenama koje je uveo i zdravijim načinom života na kraju je smršavio ukupno 31 kilu.
- Prošle godine u veljači imao sam 132 kile, a u osmom mjesecu sam imao 101 kilu. U prvih mjesec dana izgubio sam najviše kilograma, tada je otišlo sedam kila. S tim da sam se sad malo opustio pa imam 105 kilograma, kaže nam Pavao.
Kriza je, naravno, imao. Prva je bila na rođendanu nakon dva tjedna otkako započeo sa svojim novim načinom života.
- Bilo je sve puno hrane na stolu i stavio sam si onoliko koliko sam smatrao da je bilo dovoljno. Svi su me pitali jesam li bolestan i što mi je te zašto sve to. No, ako prebrodiš tu prvu krizu, sve ostale su lakše, naglaša kuhar u nastavku.
Poziv za buđenje
- U glavi sam prvenstveno bio motiviran time da to radim zbog sebe. Prije nekoliko godina me vrezalo u leđima i doktor mi je već onda rekao da moram smršaviti, ali nisam ga još tad shvatio toliko ozbiljno. Sve dok mi prošle godine kičma ponovno nije zadavala probleme na
poslu. To je bio moj poziv za buđenje, iskreno progovara u nastavku.
Svojim primjerom motivirao je i ostale kolegice u radnom okruženju pa ga danas često pitaju koja je tajna njegova gubitka kilograma.
- Dogodilo mi se prije da na poslu uopće nisam jeo i onda kada sam navečer došao doma, trpao sam sve u sebe. Sve čega sam se dočepao oko sebe i to je trajalo nekih 20 minuta. Sada znam da nije nikad tolika gužva na poslu da ne bih mogao izdvojiti koju minutu za sebe i pojeo si koju voćku, npr. dok sam gladan, opisuje naš sugovornik.
Uveo je četiri obroka na dan. Prvi obrok mu je u pola sedam ujutro, drugi obrok oko 11 sati, oko 13 sati je ručak, a oko 17 sati večera.
Novi izazov
Sada se s 30-ak kilograma manje osjeća puno bolje i ima energije za cijeli dan. Nema više umora i malaksalosti, te ono što mu je najdraže, ima energije i za igru sa svojim malim djetetom.
- Cilj mi je doći do 90 kilograma. Na proljeće ću ponovno uvesti trčanje. To će mi biti osobni izazov. Želim sam sebi dokazati da ja to mogu, zaključuje simpatični kuhar.
KANDIDATKINJE našeg nagradnog natječaja Biramo najljepši božićni ukras preuzele osvojene nagrade
Nagrađene natjecateljice našeg nagradnog natječaja Biramo najljepši božićni ukras ovog su
tjedna pokupile svoje nagrade. Prema odluci našeg žirija prvo mjesto i poklon-bon od 66,4 eura Vrtlarije Vijenac
iskoristiv do lipnja 2023. pripali su Josipi Horvat iz Cirkovljana. Josipa nas je impresionirala svojim ručnim radovima izrađenima od pamučnog konca za makrame, koje je napravila s puno ukusa, truda i ljubavi.
- Poklon-bon ću na proljeće iskoristiti za kupnju sobnih biljaka, rekla nam je sretna dobitnica prvog mjesta Josipa Horvat, kojoj je poklon-bon uručila Željka Toplek, direktorica Vrtlarije Vijenac iz Poleva.
Poklon-bon Trgovačkog centra Jana (BIMA) od 26,6 eura i drugo mjesto pripali su 81-godišnjoj Ani Kranjčec iz Štefanca, koja je uredila impozantne jaslice koje zauzimaju gotovo cijelu sobu njihove obiteljske kuće. Anu Kranjčec još uvijek čeka bon,
Kineski MG svakim novim modelom dokazuje kako ne nosi znak MG bez razloga, a upravo je predstavio novi model ZS koji ulazi u ring s etabliranim modelima kao što je Nissan Qashqai ili Kia Sportage, no ima puno bolju cijenu, pa s punim paketom opreme košta kao konkurencija s početnim paketima.
MG, odnosno Morris Garages, britanska je marka koja je osnovana 1924. godine, a nakon niza kupnji i prodaja završila je u kineskim ruka-
ma, a upravo su oni vratili ime na svjetsku automobilsku pozornicu. Gledajući upravo objavljene podatke o prodaji na europskom tržištu, upravo
je MG prošle godine zabilježio rast od čak 116 %, odnosno na europskom je tržištu prodao 113.672 automobila! Od sredine prošle godine je MG
prisutan i na našem tržištu, a upravo je prošlog tjedna predstavljen i najnoviji model koji bi mogao imati veliki uspjeh – HS!
MG HS je SUV koji spada u C-SUV klasu vozila, a riječ je o jednoj od najnapučenijih klasa, ali i jednoj od najtraženijih klasa na europskom tržištu, ali i kod nas. Dug je 4574 mm, širok 1876 mm i visok 1664 mm i nudi dovoljno prostora za četvero odraslih, a tu je i prtljažnik obujma 448 litara.
Što se tiče izgleda, on je privlačan i ne izgleda nimalo jeftino. Sprijeda se ističe velika maska motora s kromiranim obrubom i detaljima, tu su i serijski aluminijski naplatci dijagonale 17 ili 18 inča, ovisno o opremi, a kupci mogu birati između pet boja karoserije – bijele, srebrne, crne, plave i crvene, a trenutno se kupcima nudi boja na izbor bez doplate.
Za pogon se upotrebljava 1,5-litreni turbobenzinski motor koji razvija maksimalnu snagu od 119 kW/162 KS i pritom nudi 250 Nm okretnog momenta, a može biti uparen s ručnim 6-stupanjskim ili pak automatskim 7-stupanjskim DCT mjenjačem, dok je pogon uvijek na prednje kotače. To je dovoljno za maksimalnu brzinu od 190 km/h i ubrzanje od 9,4 sekunde s automatskim mjenjačem, odnosno 9,7 sekundi za izvedbu s ručnim mjenjačem. Pritom je deklarirana prosječna potrošnja od 7,4 do 7,6 litara, no o tome ćemo kada HS stigne na test.
Ono što smo isprobali je prostor u unutrašnjosti, koji je dovoljan i za izrazito visoke ljude, a na prvu nam se čini jako dobro izvedena unutrašnjost – sve je čvrsto i dobro složeno, kao da ste u nekom europskom automobilu. Osim toga, i kvaliteta materijala je na višoj razini, što stvarno nismo očekivali. Čak ni straga nije tijesno, a već serijski dolaze stražnji ventilacijski otvori u USB utičnice.
Važno je napomenuti i kako serijski dolazi MG Pilot, odnosno set sigurnosnih sustava koji uključuju tempomat (adaptivni uz automatski mjenjač), automatska svjetla, upozorenje na sudar u kombinaciji sa sustavom za automatsko kočenje, upozorenje o prelasku iz trake, pomoć u prometnim gužvama (samo uz automatski mjenjač), prepoznavanje prometnih znakova, sustav za pomoć zadržavanja unutar trake, sustav za nadzor mrtvog kuta, kao i sustav za prepoznavanje nailaska vozila pri vožnji unazad. Nema što nema!
Kupcima se nudi jednostavan izbor – jedan motor, dva mjenjača i tri paketa opreme, s time da će osnovna izvedba Standard stići nešto kasnije. Ona dolazi isključivo s ručnim mjenjačem i serijski donosi potpuni sigurnosni paket, klima-uređaj, stražnje senzore za parking i kameru straga, krovne nosače, elek-
Na sajmu starodobnih automobila Renault je predstavio tri klasična modela koji se mogu elektrificirati posebnim kitom, a sve se radi uz pomoć tvrtke R-Fit, pa ćete tako lako moći modele Renault 4L, 5 i Twingo prve generacije pretvoriti u električni automobil.
Renault i francuska tvrtka R-Fit ostvarili su suradnju na području elektrifikacije legendarnih modela tog proizvođača. Suradnja je predstavljena na međunarodnom salonu starodobnih vozila koji se održava pod imenom Retromobile, a najavljeno je i kako će kit za elektrifikaciju biti napravljen za modele Renault 4, 5 i za prvu generaciju Twinga.
trične i grijane retrovizore, 10,1-inčni multimedijski zaslon s podrškom za DAB, Android Auto i Apple CarPlay uređaje, kao i ulaz bez ključa, sjedala presvučena ekokožom i 17-inčne aluminijske naplatke s gumama dimenzija 215/60 R17. Naravno, tu je još mnogo sitnica, no nemamo mjesta da nabrojimo svu opremu, a sve navedeno košta 25.900 eura!
Za isporuku odmah je dostupna oprema Comfort po cijeni od 28.200 eura, a ona dodatno donosi 12,3-inčnu digitalnu instrumentnu ploču, grijana
prednja sjedala (vozačevo električno), navigaciju, prednja svjetla za maglu i ostalu opremu. Doplata za automatski mjenjač je 2.000 eura.
Top model dolazi pod imenom Luxury, a donosi sportska sjedala presvučena kombinacijom kože i Alcantare, 18-inčne aluminijske naplatke s gumama 235/50 R18, ambijentalnu rasvjetu, panoramski krovni otvor, LED prednja i stražnja svjetla s dinamičnim pokazivačima smjera, sustav kamera u 360 stupnjeva po cijeni od 30.200 eura, a uz doplatu za automatski mjenjač
od 2.000 eura dobivate i električno otvaranje vrata prtljažnika.
Kada sve zbrojite, dobivate ukupnu cijenu od 32.200 eura za potpuno opremljeni SUV segmenta C s automatskim mjenjačem i turbobenzinskim motorom, gdje konkurencija tek započinje s ponudom. Uz to, MG nudi i jamstvo u trajanju od 7 godina ili 150.000 km, pa treba i to uzeti u obzir. Sasvim je sigurno kako će ove godine biti pravi darmar u ovom segmentu.
Navedeno znači da ćete sve dijelove ugrađivati sami, a prvi kit bit će dostupan za model 4L. Kit za model Renault 5 bit će dostupan od rujna ove godine, dok će onaj za Twingo stići kasnije. Ovaj kit je prošao sve testove i zadovoljava sve norme, a nakon što se ugradi, vlasnik dobiva sve certifikate i dokumente koji su potrebni za registraciju, a tu je i novi podatak o tome da je automobil potpuno električan. Kit se sastoji od sinkronog motora bez četkica od 5 kWp/48 kWp, baterije LiFePO4 kapaciteta 10,7 kWh i elektronskog mjerača napunjenosti baterije. Baterija se puni na kućnoj utičnici (16A, 220 V) za što joj trebaju 3 sata i 30 minuta, a omogućuje autonomiju od 80 km.
Treba napomenuti da je originalni sustav mehaničkog prijenosa netaknut, kao i raspodjela težine. Osim toga, kupci dobivaju i dvogodišnje jamstvo, a za sada je sve to dostupno samo u Francuskoj, a cijena kita je 11.900 eura.
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 10. do 16. veljače 2023.
P 10 STEPINČEVO, Alojzije, Vjekoslav, Vilim; Titular Ivanovec
S 11 GOSPA LURDSKA, Dan bolesnih, Mirjana, Marija ; Proštenje Gospa Lurdska Nedelišće, Molitva i procesija do kapele u Vrhovljanu
N 12 6. KROZ GOD. Eulalija, Melecije, Zvonimir
P 13 Katarina Ricci, Božidara
U 14 Valentinovo, Valentin, Zdravko ; Proštenje sv. Valentin, Donji Kraljevec, Sveti Juraj na Bregu
S 15 Klaudije K, Vitomir, Onezim
Č 16 Julijana, Onezim, Miljenko
Sretan Vam imendan!
ROĐENI
Čakovec:
Kim Horvat, Kći Irene i Zorana
Toma Horvat, Sin Klaudije i Tomislava
Ermin Horvat, Sin Emine i Sandija
Hanna Oršuš, Kći Kristine i Nikole
Pavel Novak, Sin Petre i Ivice
Sara Baranašić, Kći Ane i Kristijana
Fran Kovačić, Sin Sanje i Roberta
Gabriel Oršoš, Sin Zvezdane i Jasmina
Darinn Oršoš, Sin Zlatice i Dušana
Una Kramar, Kći Tatjane i Aleksandra
Fabian Horvat, Sin Elene i Olivera
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne
intervencije:
Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE:
Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
DOKTORI KOJI RADE OVU
SUBOTU 11. veljače
VJENČANI
Čakovec
dr. Karmela Matjan – Bogdan
A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286
dr. Brigita Haubrich Hrandek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340
dr. Renata Hranjec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
Donja Dubrava
dr. Anja Vidović
Trg Republike 1, tel. 040/688-914
Goričan
dr. Ivana Jambrović-Horvat
Školska 16b, tel. 040/601-538
Lopatinec
dr. Bošnjak Željka
Pleškovec 30, tel. 040/856-113
Mursko Središće
dr. Mirjana Markobašić
V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Podturen
dr. Biserka Poje Jelenić
Čakovečka 3, tel. 040/847-040
Prelog dr. Zrinko Karlović
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575
Strahoninec dr. Marija Gluhak
Dravska 32, tel. 040/688-065
Sveti Martin na Muri
dr. Svetlana Drobnjak
Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177
Šenkovec
dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak
Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/
OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.
G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU
PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)
Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Nedelišće: Sara Kozina i Jurica Kos
UMRLI
Čakovec:
Franjo Rok R. 1930.
Stjepan Janković R. 1930.
Elizabeta Bistrović R. Novak R. 1942.
Katarina Zadravec R. Palfi R. 1976.
Franca Kalšan R. Habuš R. 1925.
Nataša Krištofić R. Novak R. 1971.
Ivan Horvat R. 1954.
Katarina Brodar R. Beličanec R. 1940.
Ladislav Oreški R. 1945.
Marija Munđar R. Tkalec R. 1946.
Igor Bajzek R. 1988.
Marija Režek R. Najman R. 1938.
Darinka Srnec R. Fodor R. 1952.
Ivan Cerovec R. 1940.
Aleksa Mikec R. 1946.
Mala Subotica:
Draga Vibovec R. Horvat R. 1952.
Mursko Središće:
Julijana Kočila R. 1927.
Julika Vinko R. Tomšić R. 1957.
Franjo Makovec R. 1932.
Mijo Sklepić R. 1931.
Prelog:
Stjepan Lehki R. 1951.
Štrigova:
Angela Kocen R. Bogdan R. 1950.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.
Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595
Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859
POŠTA Čakovec tel. 040 804 007
Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
040 372 400 tel. 098 211 662
040 371 200 Matični
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4
TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE
PRIRODNOG PLINA:
- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA
- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM
- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM
PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA
- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)
- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI
ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI
komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851
komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853
komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281
dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859
OBAVIJEST O SMRTI
Anđela Škvorc rođ. Šoštarić
iz Frkanovca preminula 4. veljače u 85. godini života
Antun Lepen iz Strahoninca preminuo u 73. godini života
Ante Džanko iz Čakovca preminuo 6. veljače u 77. godini života
Georg Helmut Višnjić preminuo u 72. godini života
Julijana Heđa rođ. Tkalec iz Železne Gore preminuo u 88. godini života
Jelena Blažić - Lena iz Gardinovca preminula u 86. godini života
Nada Horvat iz Donjeg Mihaljevca preminula u 85. godini života
Mijo Šulj iz Svete Marije preminuo u 64. godini života
pozdrav ili
s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna
PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr
MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr
OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
TELEFONOM: 040/323-600
OBAVIJEST O SMRTI
Vladimir Kren
iz Šenkovca
preminuo 8. veljače u 72. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Dragutin Varga
iz Pribislavca iznenada preminuo
4. veljače u 70. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Želimir Jambrović
iz Svetog Križa preminuo 1. veljače nakon kratke i teške bolesti u 67. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Nenad Isailović
iz Čakovca
iznenada preminuo
1. veljače u 65. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Katarina Kozol rođ. Zadravec
iz Lopatinca preminula 2. veljače u 65. godini života
ZAHVALA
Povodom smrti našeg dragog oca, djeda i pradjeda
iz Mihovljana preminulog dana 24.1.2023. u 93. godini života.
Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svima ostalima koji su nam bili i jesu podrška u ovim, za nas, teškim i stresnim danima. Hvala svima koji su nam izrazili sućut i dostojanstveno ga ispratili na vječni počinak. Hvala na cvijeću i svijećama. Hvala vlč. Anđelku Rakhelu na dirljivom kršćanskom ispraćaju.
Hvala gđi Črep koja se, u naše ime, s puno topline obratila prisutnima na ispraćaju.
Kći Biserka, unuci Nikola i Matija s obitelji
IN MEMORIAM
poginulom hrvatskom branitelju DAMIR KOZAR 16.02.1996. - 16.02.2023.
Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije
OBAVIJEST O SMRTI
Petar Vrbanec
iz Nedelišća preminuo u 60. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Branilović rođ. Kriković
iz Nedelišća preminula u 90. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Branilović
iz Gornjeg Hrašćana preminuo u 81. godini života
72. MG CONSTRUCT j.d.o.o., Palinovec 244, traži 2 m/ž pomoćnog bravara, 2 m/ž bravara - montera i 2 m/ž montera staklenih ograda i lakih bravarskih konstrukcija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/553-160 do 15.2.
73. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.3.
74. MONTIS ugradnja stolarije, Đ. Đakovića 6, Nedelišće, traži m/ž stolara za izradu i montažu namještaja na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/6454040 ili na email: darko.krikovic@gmail. com do 16.2.
75. MODULAZ GROUP d.o.o., D. Dubrava, traži 3 m/ž operatera na proizvodnoj liniji, 3 m/ž radnika u mješaoni kemijskih sredstava i 3 m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na email: hr@modulazgroup.com do 28.2.
76. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži m/ž vozača teretnog vozila i m/ž logističara - informatičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili tel. 040/679-458 ili na mob. 098/235-128 do 28.2.
77. NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o., Čakovec, B. J. Jelačića 59, traži 2 m/ž skladišnog radnika i m/ž skladišnog radnika - viličaristu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: neven.kovacevic@ ntl.hr do 11.2.
78. NMP – PRODUKT d.o.o., dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž električara –mehaničara, m/ž bravara i m/ž zavarivača tig, mag i m/ž radnika na pjeskarenju na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 24.2.
79. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.inž. arhitekture sa i bez radnog iskustva na neodređeno, javiti se na email: kadrovska.nording@gmail.com do 28.2.
80. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži po 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu, m/ž čistača za Štrigovu i Savsku Ves, m/ž radnika na automatu, m/ž radnika na ručnim fazama, m/ž radnika na automatu i m/ž pomoćnog skladišnog radnika (rok prijave 18.2.), te m/ž tehnologa i 2 m/ž operatera na laseru na izradi uzoraka na određeno (rok prijave 28.2.), javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena. buhanec@ntt-hr.com
81. Number One d.o.o., Čukovec 73, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/186-3044 ili na email: zeljkaslavicek33@gmail.com do 1.3.
82. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Mario Mesarić, Štefanec, B. Radića 23, traži m/ž njegovatelja na neodređeno (20 sati tjedno) i m/ž socijalnog radnika, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9150-855 ili na email: mario.mesaric. dom@gmail.com do 16.2.
83. Ordinacija dentalne medicine Marta Jambrošić dr. med. dent, Podturen, traži m/ž doktor dentalne medicine na određeno javiti se na email: dental.jambrosic@ gmail.com do 28.2.
84. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 24.2.
85. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora mesa i 2 m/ž operatera stroja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/372-872 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 28.2.
86. Pekara CRO-PEK ČOČAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača u pekari i m/ž pomoćnog pekara na neodređeno, javiti se na tel. 040/395-694 do 19.2.
87. PROIZVODNJA PG d.o.o., Hrupine 15, Prelog, traži 8 m/ž radnika u montaži obuće i 3 m/ž radnika u pripremi obuće na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@p-pg.hr do 28.2.
88. PROIZVODNJA PG d.o.o., Hrupine 15, Prelog, traži 8 m/ž radnika u montaži obuće i 3 m/ž radnika u pripremi obuće na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@p-pg.hr do 17.2.
89. RE-GRA d.o.o., Prelog, Ul. kralja Zvonimira 18, traži m/ž pomoćnog keramičara i m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/608058 ili na mob. 091/508-5701 ili na email: knjigovodstvo@regra.hr do 24.2.
90. REINOX d.o.o., Brezje 81a, Lopatinec, traži m/ž referenta kooperacije i operativne nabave na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/268-700 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 28.2.
91. Royal otpremništvo d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/192-5939 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: luka@whis.hr do 15.2.
92. SIGURNOST servis i prodaja vatrogasne opreme vl. Božidar Horvat, Knezovec, traži m/ž djelatnika u servisu vatrogasnih aparata na određeno, javiti se na tel. 040/865-122 ili na mob. 098/244-399 do 2.3.
93. S-SEČAN d.o.o., Čakovec, ulica Preloge 19, traži 2 m/ž vozača kamiona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-000 ili na mob. 091/1010-402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 20.4.
94. SOLEKTRA d.o.o., Trg E. Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž prvostupnika elektrotehnike i 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: lara.klovar@solektra. hr do 26.2.
95. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži m/ž krojača i 2 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 858170 do 15.3.
96. SUNTEC d.o.o., Pribislavec, Industrijska ulica 46, traži 2 m/ž radnika na stroju za preradu plastike te pripremu sirovine, m/ž radnika za čišćenje ureda i proizvodnog pogona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615-189 ili na mob. 098/658-522 ili na email: suntecdoo@ gmail.com do 28.2.
97. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi i 2 m/ž strojara na finišeru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 28.2.
98. PLETEX International d.o.o., Mihovljan, Prvomajska 1, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/347-233 ili na mob. 098/426610 do 28.2.
99. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavač na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 28.2.
100. Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž IT specijalistu, m/ž voditelja smjene u skladištu i m/ž administratora u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 25.2.
101. PROGRESSOF d.o.o., Čakovec, M. Gupca 59, traži 2 m/ž automehaničaravulkanizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600-081 ili na email: asc.cakovec@gmail.com
102. SM Solutions d.o.o., Čakovec, traži m/ž manual QA engineera na neodređeno, javiti se na email: careers@sm-solutions. hr do 28.2.
103. TRANS–KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži m/ž strojara na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 091/2333-113 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr do 15.2., te tražimo 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 do 10.2.
104. TE-PRO d.o.o., Vrhovljan, traži 3 m/ž konstruktora alata, 3 m/ž montera metalnih formi i 1 m/ž IWE međunarodnog inž. zavarivanja, javiti se na tel. 040/500-831 ili na email: office@te-pro.net do 31.3.; više info na: www.hzz.hr
105. TEAM građenje d.o.o., A. Schulteissa 17, Čakovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/644-027 ili na mob. 091/5399-631 ili na email: kadrovi@ teamgradjenje.hr do 13.2.
106. TEHNIX d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž kuhara i m/ž konobara za mjesto rada Hotel Kralj, Ludbreška 93 u Donjem Kraljevcu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.3.
107. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska
3, Toplice Sveti Martin, traže m/ž zamjenika šefa kuhinje, m/ž recepcionera, m/ž radnika na održavanju tehničkih postrojenja, m/ž spremača, m/ž spasioca, m/ž wellness terapeuta, m/ž voditelja hrane i pića, m/ž stručnjaka za tretmane biorezonantnom terapijom, m/ž kućnog majstora - električara, m/ž slastičara, m/ž kuhara, m/ž konobara,
m/ž mesara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhinjskog radnika na neodređeno, javite se molbom na email: posao@termesvetimartin.com ili na mob. 099/5340-673 do 28.2.; više info na: www.hzz.hr
108. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž elektromehaničara i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: toroid@toroid.hr do 28.2.
109. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Križovec, Črečan, Dunjkovec, Ivanovec, Šandorovec, Orehovica, Turčišće, Čakovec, Slakovec, Strahoninec, Novo Selo Rok, Palinovec, Šenkovec, Štefanec, Pribislavec, Gornji Hrašćan i Lopatinec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 24.2.
110. TRGOVINA AS, Zagrebačka 8, D. Dubrava, traži m/ž prodavača na neodređe-
no, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/918-4039 ili na email: trgovina-as@ net.hr do 23.2.
111. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaničara i 10 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 17.2.
112. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i 2 m/ž pomoćna kuhara za mjesto rada Restoran Rustica na neodređeno, javiti se na mob. 091/201-6015 do 15.3.
113. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara (1 na puno radno vrijeme i 1 na pola radnog vremena), javiti se na mob. 098/241-767 do 28.2.
114. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti NEURON, Lopatinec, traži m/ž osobnog asistenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob.
091/542-1068 ili na email: vesna.neuron@ gmail.com ili putem linka: www.udruganeuron.hr do 16.2.
115. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ŽIVKOVIĆ, Čakovec, Zavnoh-a, traži m/ž fizioterapeuta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/310-329 ili na mob. 098/463-525 ili na email: denisvaal@gmail. com do 13.2.
116. ZE STEEL j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na mob. 095/389-3603 ili na email: info.zesteel@ gmail.com do 6.3.
117. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži m/ž administrativnog službenika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob. 095/512-3469 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 28.2.
PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom., 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793
KUPUJEM AUTO ispravan, neispravan, karamboliran, stariji ili noviji. Isplata i dolazak. Mob. 098/777-095
PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821
KUPUJEM tomos mopede svih vrsta i modela i stare aute i motore, isplata odmah. info na mobitel: 098/9656624
PRODAJE SE TOYOTA YARIS 1.3 benz 2007. god. 144 tkm, reg. do 4./2023., cijena 5.200 eur, upitati na mob. 098/993-6118
PRODAJEM RENAULT LAGUNU, registrirana, u super stanju, zvati na mob. 097/797-3708
PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 126 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA DOMAŠINEC OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 402-06/23-01/01
URBROJ: 2109-4-02-23-8
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo� ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286107.
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POSAO
TRAŽIM M/Ž OSOBU zainteresiranu za posao u Austriji s osobnim automobilom, radi zajedničkog putovanja na posao. Mob. 099/630-8344
MUŠKA OSOBA ELEKTRO STRUKE traži posao - može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476
TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA IZ MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu. Pripremam za državnu maturu. Upita� na broj 099/680-9583
POZNANSTVA
MUŠKARAC zlatnih godina, sportski tip, 182 cm, upoznao bi atraktivnu i diskretnu damu iz Čakovca ili Varaždina. SMS na broj 099/744-7710
Domašinec, 08. veljače 2023. godine
Dana 08. veljače 2023. godine, općinski načelnik Općine Domašinec raspisao je Javni natječaj za �inanciranje programa/projekata/manifestacija od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnog društva, vjerske zajednice i pravne osobe Katoličke crkve (u nastavku: Javni natječaj). Tekst Javnog natječaja sa Uputama za prijavitelje i obrascima za prijavu, objavljen je na službenoj mrežnoj stranici Općine Domašinec: www.domasinec.hr. Javni natječaj otvoren je za prijave do 13. ožujka 2023. godine.
Općinski načelnik
Mario Tomašek, dipl.ing.prom.
SMS NEKRETNINE
Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 50 m2, podrum, etažno grijanje, zaposlenom bračnom paru ili samcu, Čakovec, Vukovarska. Info na mob. 095/826-3222
IZNAJMLJUJE SE komforni stan u Čakovcu, povoljno. info na mob. 098/195-7448
PRODAJEM MLADE PAPIGE � grice i fišere. Tel: 098/944-3339
RAZNO
Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob
A-47-1. Cijena 530 eura. Kontakt broj 091/546-7841
PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, šir. š�tnika 35 mm, duž. š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467
PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.
PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (265 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (33 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (240 eur); novi crni uredski stol (65 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107
PRODAJEM ČISTOKRVNU MLADU ŽENKU NJEMAČKOG OVČARA, roditelji s rodovnicom, odličnih karakteris�ka, zaigrana, nije prepuštana. Prodajem za 200 EUR zbog nemogućnos� držanja. Sve informacije na mob. 097/740-7600
Poduzeće Cromatic d.o.o. iz Preloga zapošljava:
1. Projekt managera
• Sposobnost multitaskinga, vođenje više projekata.
• Osnovno znanje elektro struke, te sposobnost uočavanja greške
• Precizna priprema dokumentacije za proizvodnju
• Prilagođavanje šablonama I mogućem procesu proizvodnje
• Komunikacija sa kupcima i plansko de�iniranje rokova isporuke
• Nabava robe i kontrola rokova isporuke
• Financijska pismenost, izrada �inalnih kalkulacija
2. Projekt menager pripravnika
• Sposobnost multitaskinga, vođenje više projekata.
• Prilagođavanje šablonama I mogućem procesu proizvodnje
• Komunikacija sa kupcima i plansko de�iniranje rokova isporuke
• Nabava robe i kontrola rokova isporuke
3. Inženjering
• Visoko znanje u elektro struci, poznavanje električnih i sigurnosnih standarda
• Poznavanje procesa automatizacije
• Kreativnost i samostalnost u pronalaženju informacija i rješenja za sustave upravljanja
• Samoinicijativa
• Poznavanje E-plan i Siemens TIA portal sustava
• Komunikacija s kupcem/vođom projekta na tehničkoj razini
• Timski rad
• Iskustvo u struci ( dizajn, puštanje u pogon )
4. Električare
• s radnim iskustvom na izradi elektroormara
Tvrtka CROMATIC d.o.o. je podružnica danske tvrtke Holtec Automatic A / S. Cromatic d.o.o. ima sjedište u Prelogu, a kompanija je orijentirana na rast u razvoju tehnologije u automatizaciji. Specijalizirani su za razvoj složenog softvera i hardvera.
Svi zainteresirani se mogu javiti na : nk@cromatic.hr ili na 0994646094 www.cromatic.hr
PRODAJEM ČISTOKRVNE
ŠTENCE NJEMAČKOG OVČARA, crveno-crnog plašta, stari 8 tjedana, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita, roditelji prisutni. Sve informacije na mob. 097/600-6038
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006
PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
www.teamgradjenje.hr
TEAM GRAĐENJE d.o.o. za građevinarstvo i tehničke usluge radi unapređenja poslovanja traži nove suradnike za radno mjesto:
1. MONTER SUHE GRADNJE
- više izvršitelja (m/ž), mjesto rada: Međimurje, Varaždin, Zagreb - neto satnica – po dogovoru
Za dodatne informacije možete se obratiti na mob. 00385 91 539 9631, na mail adresu kadrovi@teamgradjenje.hr ili na adresu Aleksandra Schulteissa 17, 40000 Čakovec
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
zdravlja, 1. kat lijevo)
RADNO VRIJEME:
Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati
Subotom prema dogovoru
Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.
Svatko od nas o svijetu izvan i unutar sebe ima neku osobnu piramidu spoznaja i zabluda.
Mentalne su bolesti pogrešno shvaćanje stvarnosti, složili bi se „istočni i zapadni“ znanstvenici. Pogrešno uvjerenje ili pogrešna percepcija vode nas u probleme, a mi tako često i ne znamo da griješimo. Vjerujemo sami sebi i upadamo u zablude koje u sudaru sa stvarnošću imaju manju ili veću cijenu. Želimo li izliječiti mentalnu bolest, nema drugog načina nego da ju napadnemo samom stvarnošću jer problem leži u pogrešnom shvaćanju stvarnosti. Da bismo bili slobodni od pogrešnog načina poimanja stvarnosti, mi ne možemo jednostavno izbrisati „nešto“ i tako se toga riješiti. Ako uže zamijenite za zmiju, kada shvatite da držite uže, a ne zmiju, to ne znači da je zmija nekamo pobjegla, zar ne? Ljudi ponekad dođu stručnjaku za mentalno zdravlje jer imaju teškoće s ljutnjom, ljubomorom, strahom, tjeskobom, ili tko zna kojim drugim problemom kojeg se žele riješiti. Ali mi se toga ne rješavamo, nema načina da to jednostavno obrišemo. Pitanje za milijun dolara je čega se možemo riješiti, možemo li uopće takvo što, ili sve dok po zemlji idemo sve svoje sa sobom nosimo? Ako se nečega rješavamo, rješavamo se neznanja i pogrešne percepcije ili interpretacije stvarnosti. Možda će vam biti razumljivije ako to usporedim sa stupnjevima obrazovanja koje prolazimo kroz život. Kako stječemo sve više znanja, smanjujemo količinu neznanja o različitim stvarima. Ali to samo po sebi ne znači da postoji nekakav entitet nazvan „neznanje“ koji se malo po malo odbacuje. Radi se o procesima unutarnjeg preslagivanja i izgrađivanja,
mi se razvijamo i oblikujemo, kao i svijet oko nas. Filozofi i znanstvenici današnjice slažu se da je prava priroda svijeta višeznačna. Zato u domeni konceptualizacije postoji bezbroj perspektiva i posljedica koje one izazivaju u ljudskom ponašanju, kao i u društvenom funkcioniranju. Tako nastaje ljudska povijest kao kompleksna socijalna stvarnost te dobra ili loša psihička prilagodba kao osobna stvarnost. Svatko od nas o svijetu izvan i unutar sebe ima neku osobnu piramidu spoznaja i zabluda. Niti smo sigurni niti sumnjamo u tu svoju piramidu. Uglavnom uspijevamo s njom proživjeti svoj ljudski vijek, dodajući joj ponešto s vremena na vrijeme, ili oduzimajući. Ali mentalna bolest u širem smislu – kao odsutnost ravnoteže uma o čemu govore budisti, a ne kao psihijatrijski poremećaj u užem smislu definiran simptomima, kako ih navodi zapadna znanost, pratitelj je našeg životnog puta. Na Dalekom je istoku prihvatljivo biti u različitim stanjima (ne)ravnoteže uma, tamo daleko poučavaju i mirno zaključuju da ne postoji nekakav entitet „ravnoteže uma“ koja je nekamo nestala. Mi na Zapadu teško se mirimo da je sve uvijek s nama i u nama, u većem ili manjem (ne)suglasju. Nas ovdje brinu epidemiološki podaci o stanju mentalnog zdravlja jer pokazuju da raste broj stanovnika našeg planeta koji imaju probleme s destruktivnim emocijama opisive psihijatrijskom terminologijom, što nije tek privremeno stanja neravnoteže nego mentalna bolest u užem smislu. Zabrinutost, neodlučnost... Uže ili zmija, što mislite da je?
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati
čet: 09-12 sati
Kontakt tel: 099/222 1 888
Ljudi su skloni birati alkohol za opuštanje zbog njegove percipirane mogućnosti da smanji stres i da dovede do osjećaja bezbrižnosti i zaborava briga.
Veljača - prevrtljača, kaže se. Ne znamo kakvo će biti vrijeme - možda toplo, možda hladno, možda nešto između. S obzirom na to da smo u popularno zvanom “mjesecu ljubavi”, ponekad isto tako ne znamo što je ljubav. Ljubav je, zapravo, za svakoga nešto drugo.
Maja Baksa, mag. prim. educ., edukantica u psihoterapiji www.equilibra.hr
+385 95 593 2098
Napravite si kavu/čaj, sjednite, uzmite par minuta vremena za sebe i odgovorite - što je za vas ljubav?
Ipak, ono što je od velike važnosti za svakog čovjeka jest sljedeći temelj - da bismo voljeli i drugima dali ljubav, zapravo najprije moramo voljeti same sebe. A to nas rijetko tko uči. “Voljeti sebe početak je doživotne romanse”, rekao je Oscar Wilde. I stvarno, volimo li prije svega sebe, takvu vrstu ljubavi nam nitko ne može oduzeti. Ta je ljubav najvažnija, kako bi se zdravo razvile sve
druge ljubavi i odnosi. Ljubav prema sebi je prioritiziranje sebe, kao i briga za sebe, kako bismo mogli biti tu za druge. Ljubav prema sebi ne isključuje ljubav prema drugima. Svi odnosi su bitni, a najbitniji je odnos samoga sa sobom.
No, kako samoga sebe voljeti? Kako smanjiti utjecaj okoline koji često govori da negdje nismo dovoljni, u nečemu nismo dobri, nešto nismo postigli i sl. Jesmo li zbog kritika i očekivanja manje vrijedni? Manje vrijedni ljubavi? Naravno da ne. Vrijedni smo upravo onakvi kakvi jesmo. Sa svim svojim vrlinama i manama. Da, teže je voljeti svoje mane, no one su isto dio nas. Stoga, ujutro kad se probudite i pogledate u zrcalo, kažite sebi ovu lijepu kratku mantru: Savršen/-a sam ovakav/-a kakav/-a sam i prihvaćam sve dijelove sebe.
Nije nepoznanica da mnogi imaju ozbiljne probleme zbog prekomjernog pijenja alkohola. Jedan od razloga za rasprostranjenost pijenja je uobičajena uporaba alkohola u svakodnevnom društvenom okruženju. Isto tako često prisutan razlog za raširenost pijenja alkohola je želja za opuštanjem ili oslobađanjem od stresa. Ljudi su skloni birati alkohol za opuštanje zbog njegove percipirane mogućnosti da smanji stres i da dovede do osjećaja bezbrižnosti i zaborava briga. Takva reputacija alkohola nije sasvim nezaslužena. Mnogo prije nego što tijelo dosegne točku intoksikacije, koja se očituje u osjećaju omamljenosti i opijenosti, učinci alkohola na mozak mogu dovesti do povećanog osjećaja “lakoće”. Međutim, daljnjim pijenjem moždani učinci alkohola drastično se mijenjaju: obilna konzumacija alkohola može pogoršati stresne osjećaje i uglavnom pridonosi razvoju negativnih emocija (depresija, ljutnja, nervoza i sl.).
No valja se podsjetiti i osvijestiti da postoji širok raspon zdravih alternativa za ublažavanje stresa. Provjerena i znanstveno
Popis opuštajućih alternativa alkoholu također obuhvaća brojne ciljanije tehnike opuštanja. Primjeri tih tehnika uključuju: meditaciju (oblik vježbanja razmišljanja gdje osoba svoju pažnju i misli planski usmjerava prema određenom sadržaju na način potpunog udubljivanja; prednosti meditiranja su postizanje unutarnjeg mira, kontrola emocija, lakše postizanje fokusa i pažnje, lakše nošenje sa stresom), progresivno opuštanje mišića (drugim riječima skeniranje tijela, koje podrazumijeva postupno i namjerno oslobađanje napetosti u mišićima cijelog tijela), duboko disanje (potiče opuštanje zamjenom plitkog i brzog disanja koje potiče stres sa sporijim, dubljim i smirenim udisajima i izdisajima), vježbe pokreta (vježbe kao što su tai chi i joga potiču smirenost i usredotočenost kroz niz sporih, kontroliranih pokreta tijela). Vizualizacija je još jedna tehnika, pri čemu se upotrebljava osobna mašta za kreaciju u obliku slike u umu (predodžba), stvaranjem ugodne ili inspirativne situacije, željenog cilja, mjesta ili lijepog prošlog iskustva.
Također, za te dijelove sebe koje nam je teže prihvatiti i zavoljeti, možemo raditi na mijenjanju percepcije. Stoga se zapitajte - čemu služi ta moja osobina koju baš ne volim? Zapišite na papir. Zatim razmislite i zapišite kako ju možete iskoristiti. Kako ju možete pretvoriti u svoju snagu, kako ju možete malo preoblikovati i učiniti da vam služi umjesto da vas crpi?
Rim nije izgrađen u dan. I kuća se gradi tek ciglu po ciglu. Tako se i ljubav prema sebi gradi - tek dio po dio. Malim stvarima. Stoga, možete krenuti za početak s takvim malim promjenama i porukama od sebe prema sebi. S istim onim suosjećanjem i razumijevanjem koje biste uputili nekome koga volite. Uputite ih sebi.
dokazana opcija je uključenost u aerobne tjelesne aktivnosti kao što su: trčanje, plivanje, hodanje, biciklizam, planinarenje, ples, sportovi s reketom, rad na travnjaku ili u vrtu i slično. Te aktivnosti pružaju prednosti zbog više razloga. Prvo, smanjuju tjelesnu proizvodnju kortizola i drugih hormona koji stvaraju stres. Osim toga, aerobna tjelovježba može pomoći u povećanju proizvodnje endorfina - enzima koji se stvara u mozgu, a koji je odgovoran za “dobar osjećaj”. Endorfin pozitivno utječe na psihičko zdravlje: pridonosi smirivanju, ima pozitivan učinak na raspoloženje, poboljšava mentalne sposobnosti i samopoštovanje te ublažava depresiju, tjeskobu i stres. Nadalje, redovito bavljenje tjelesnom aktivnosti može podići osobnu razinu energije i globalno poboljšati psihički status, što je važno za postizanje cjelokupnog zdravlja.
Opisane tehnike možemo primjenjivati svakodnevno. Ove alternative rješavaju neke od glavnih motiva za konzumaciju alkohola (kao što su stres, pritisci, psihička premorenost, tjeskoba...) i ne dovode do upotrebe bilo koje druge supstance koja mijenja mišljenje. One pružaju fiziološke, psihološke i socijalne koristi. Naime, znanstvenim ispitivanjima je potvrđeno da se u stanju opuštenosti može sniziti puls, voljno kontrolirati disanje, a stres i njegovi učinci na tijelo i psihičke procese značajno se mogu smanjiti.
Unatoč istaknutosti pijenja kao alata za oslobađanje od stresa, ljudi koji žele izbjeći razvoj problema povezanih s alkoholom imaju široku lepezu drugih potencijalnih mogućnosti, ovdje opisanih. Neće se sve opcije svidjeti svakoj osobi. Međutim, uz malo eksperimentiranja, većina bi ljudi trebala pronaći mješavinu metoda koje dovode do smanjenja osjećaja stresa, a ujedno i do smanjenja rizika od prekomjernog pijenja i dijagnoze ovisnosti povezane s alkoholom.
INTERVJU S NOVIM vatrogasnim zapovjednikom
Međimurske županije
Načelnik i vatrogasni zapovjednik Robert Meglić
- Meni je želja i ima već nekih naznaka da Vatrogasna zajednica Međimurske županije dobije svoje prostore. Apeliram i na vatrogasce da se požure s aktivacijom vatrogasnih zajednica, istaknuo je Robert Meglić
Piše i foto: Sven Tomašić
Na prvi dan veljače funkciju županijskog vatrogasnog zapovjednika preuzeo je Robert Meglić, trenutni načelnik Šenkovca. Mandat će mu trajati pet godina, do veljače 2028. godine. U intervjuu smo saznali određene detalje vatrogasnog zapovjednika i načelnika Roberta Meglića, koje su njegove vizije za Vatrogasnu zajednicu Međimurske županije i kako je počela njegova životna vatrogasna avantura.
- Opišite nam svoje početke u vatrogasnom svijetu.
- Službeno sam u DVD učlanjen od ‘85., tako piše u matičnoj knjizi. Inače sam član od prije. Godine 1987. položio sam za vatrogasca, nakon toga sam išao u vatrogasnu redovnu školu. S 1. srpnjem 1991. počeo sam raditi u JVP-u Čakovec. Prvo sam bio vatrogasac, pa onda operativni dežurni, pa voditelj smjene. Godine 2013. postao sam zamjenik zapovjednika i
DVD CIRKOVLJAN
eto me sad na vatrogasnom zapovjedniku.
- Jeste li se nadali da ćete biti novi zapovjednik?
- S vremenom sam shvatio da bih mogao biti zapovjednik. Nije mi to ništa novo jer imam 30 godina vatrogasnog staža i iskustva. Doslovno sam većinu svog života vatrogasac, vatrogastvo je moja ljubav.
- Što radi zapovjednik VZMŽ-a? Koji su Vaši poslovi?
- Moj posao županijskog zapovjednika je da koordiniram rad svih DVD-ova na području Međimurske županije. Sad trenutno po novom zakonu vatrogastva, moraju se vatrogasne zajednice ustrojiti, kod nas su već i neke osnovane. Općine koje imaju najmanje dva DVD-ova zakonom moraju osnovati svoju vatrogasnu zajednicu. Uz to, ja kao županijski zapovjednik direktno sam odgovoran glavnom vatrogasnom zapovjedniku Hrvatske.
- Kakav je interes danas za biti dobrovoljni vatrogasac? Znate li brojku koliko
je vatrogasaca otišlo u inozemstvo?
- Imamo svake godine nova osposobljavanja i dalje je tu interes za vatrogastvom. Ali, nekako mi se čini da, budući da ljudi rade od jutra do mraka, da im se da sve manje. Nekad je bio problem što je bilo ljudi, ali nije bilo novca, danas je skroz obrnuto. To je mogući i jedini problem, no nadamo se da ne neće nestati interesa. Brojku nažalost nemamo, ne vodimo tu evidenciju. Imamo evidenciju svih DVD-ova i vatrogasca i može se pogledati na aplikaciji koja se zove Vatro.net.
- Hoćete li moći obavljati poslove zapovjednika Vatrogasne zajednice i načelnika Šenkovca?
- Svakako je izazovno i napeto, ali nadam se da neće biti komplikacija. Načelnik sam već jedno vrijeme tako da s tim nema problema, a u vatrogascima sam cijeli svoj život tako da sam i tu doma.
- Koja karika nedostaje međimurskim vatrogascima za još kvalitetniji rad?
Piše: Sanja Heric
Foto: Studio Vipro
Dobrovoljno vatrogasno društvo Cirkovljan je u subotu, 4. veljače, održalo 135. redovnu godišnju skupštinu. Izvješće Upravnog odbora podnio je Denis Vadlja, predsjednik DVD-a Cirkovljan.
Istaknuto je da DVD Cirkovljan danas broji 55 punoljetnih članova, od toga 21 ispitani vatrogasac, 13 vatrogasaca 1. klase, 8 dočasnika, 8 dočasnika 1. klase, 2 časnika i 3 časnika prve klase. Od 11 članova vatrogasne mladeži njih petero ima položenu obuku vatrogasne mladeži. Društvo je od 2022. godine bogatije i za 20-ak članova vatrogasnog podmlatka.
Zahvalnice za nesebičnu pomoć stradalima u potresu pogođenom području u 2021. godini dobili su Luka Hižman, Simon Mikec, David Zvonarek, Zvonko Gašparić i Denis Vadlja. Vatrogasnu spomenicu za 10 godina aktivnosti dobio je Luka Hižman. Vatrogasne spomenice za 30 godina aktivnosti dobili su Mario Horvat i Damir Patafta, dok su vatrogasne spomenice za 40 godina aktivnosti dobili Željko Gašparić, Slavko Gunc, Nedeljko Hižman, Vinko Kemec, Slavko Pečarko, Franjo Rođak, Mladen Šupljika i Božidar Vadlja. Vatrogasnu spomenicu za
50 godina aktivnosti dobio je Slavko Bogomolec. Vatrogasci DVD-a Cirkovljan protekle su godine sudjelo-
vali na natjecanju Vatrogasne zajednice grada Preloga s jednom muškom A ekipom i osvojili drugo mjesto. Istaknuli su kako su najviše ponosni upravo na vatrogasni podmladak s kojim su ove godine intenzivno radili. Tako su s jednom ekipom podmlatka sudjelovali na natjecanju VZGP-a i osvojili izvrsno četvrto mjesto. Potaknuti pozitivnim rezultatima, odlučili su organizirati natjecanje vatrogasnog podmlatka
1. Kup svetog Lovre. Ove je godine sudjelovalo sveukupno 9 natjecateljskih ekipa s područja Međimurja, od čega dvije ekipe DVD-a Cirkovljan koje su osvojile četvrto i drugo mjesto. Napominju kako će u 2023. godini još intenzivnije raditi s vatrogasnim podmlat-
- Po meni nedostaju navalna vozila i cisterne. Općenito ovisi kako koji načelnik ili gradonačelnik ima “sluha” za vatrogastvo, toliko i izdvajaju, ali u današnje vrijeme stvarno se možemo pohvaliti dobrom opremom i iznimnim rezultatima naših vatrogasaca. U opremu se konstantno ulaže i trudimo se biti u toku s vremenom. Naravno, uvijek ima prostora za napredak.
- Koja je Vaša vizija poboljšanja Međimurske vatrogasne zajednice u sklopu petogodišnjeg mandata?
- Trenutno je Vatrogasna zajednica smještena u zgradi DVD-a Čakovec. Meni je želja i ima već nekih naznaka da Vatrogasna zajednica dobije svoje prostore. Također, apeliram na vatrogasce da se požure s aktivacijom vatrogasnih zajednica.
- Zna li se možda tko će biti Vaš zamjenik?
- Ne još. Prvo se treba raspisati javni poziv, to će biti tijekom mjesec dana dok se uhodam.
Antun Novak rođen je 9. svibnja 1942. godine u Žiškovcu, a umro je 4. veljače 2023. godine u Sloveniji. Jako skroman, ali dušom drag čovjek koji je život posvetio vatrogastvu, kako poslovno, tako i dobrovoljno i istraživački o vatrogastvu. Iza sebe je ostavio mnogobrojna djela i pisane monogra�ije po čemu ćemo ga pamtiti kao jednog od najvećih vatrogasaca u ovom dijelu Europe koji je bio, mogli bismo reći, „živuća enciklopedija vatrogastva“. Ukupno je autor i koautor oko 30 djela o vatrogastvu. Pokopan je u Murskoj Soboti skromno u krugu obitelji. U dobrovoljnu vatrogasnu službu uključuje se 1956. godine kao član mladeži Dobrovoljnog vatrogasnog društva Žiškovec. Po zaposlenju u Međimurskoj trikotaži Čakovec 1964. pristupio je istoimenom DVD-u, a od 1966. godine počeo je s profesionalnom vatrogasnom službom. Svoj bogati profesionalni vatrogasni put završava u Čakovcu, gdje je ustrojem profesionalne vatrogasne postrojbe od 1981. do 1990. godine bio načelnikom Odjela za inspekcijske poslove i profesionalno vatrogastvo. Početkom osamostaljenja
Hrvatske ostaje bez posla u sustavu obrane od požara te odlazi u Sloveniju, gdje je živio u Murskoj Soboti.
Bio je članom općinskih štabova civilne zaštite
Antun Novak, 1942. – 2023.
lu u Zagrebu za časnika, Srednju vatrogasnu školu i Višu tehničku za sigurnost na radu i zaštitu od požara u Zagrebu, te je 1978. godine promoviran u zvanje inženjera zaštite od požara. Godine 1970. unaprijeđen je u zvanje višeg vatrogasnog časnika, a od 1989. je u zvanju višeg vatrogasnog časnika I. klase. Nazočan je pri prvom naraštaju osposobljavanja vatrogasnih sudaca (1969.) Hrvatske, te je 70-ih godina 20. stoljeća sudio mnoga općinska, zonska i natjecanja vatrogasaca na razini Hrvatske. Isto tako je nazočan pri prvom osposobljavanju na razini tadašnje države Jugoslavije (1973.) za zapovijedanje “protupožarnim jedinicama” u sustavu civilne zaštite.
Slavko Bogomolec sa spomenicom za 50 godina dobrovoljnog rada u Društvu kom te organizirati i 2. Kup svetog Lovre.
DVD Cirkovljan je i prošle godine uložio u edukaciju svojih članova. Tako su Zvonko Gašparić i Luka Hižman položili za specijalnost rukovanja aparatima za zaštitu dišnih organa.
Općine Križevci (1972. –1975.) i Općine Čakovec (1977. – 1982.), najviših tijela Vatrogasnog saveza općine Križevci (1971. –1975.), Vatrogasnog saveza općine Čakovec (1966. – 1970. i 1977. – 1989.), Samoupravne interesne zajednice zaštite od požara i vatrogastva općine Čakovec (1977. – 1989.) i Vatrogasnog saveza zajednica općina Varaždin (1981. –1985.). Osim toga, 80-ih je godina bio član Komisije za profesionalno vatrogastvo Vatrogasnog saveza Hrvatske, a 1999. – 2008. godine član Povjerenstva za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice dijela za razdoblje 1876. – 1940. te ostalih raznih statističkih i povijesnih podataka i natjecanja.
Završio je internatski tečaj za vatrogasnog dočasnika, Vatrogasnu ško-
Od godine 2011. do 2017. obnašao je dužnost predsjednika Komisije za povijest i veterane Vatrogasne zajednice grada Murske Sobote, a od 2013. i Komisije za povijest i veterane Pomurske regije kada je i imenovan za člana Komisije za povijest obrane od požara, vatrogastva i kulturne djelatnosti Vatrogasne zajednice Slovenije, te je 2016. bio delegat veterana Pomurja na XVI. Kongresu Gasilske zveze Slovenije u Kopru. Nositelj je odlikovanja vatrogasni veteran u Sloveniji, dok u Hrvatskoj to isto odlikovanje nije dobio. Primio je mnogobrojna priznanja i zahvala za društveni rad.
Bio je član DVD-a Žiškovec, IDVD-a Međimurska trikotaža Čakovec, IDVD-a Prehrambeno-poljoprivredni kombinat Križevci, DVD-a Križevci, DVD-a Čakovec , DVD-a Gornji Kraljevec, PGD-a Murska Sobota i PGD-a Černelavci pri Murski Soboti. Počasni je član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Međimurska trikotaža Čakovec, DVD-a Selnica i DVD-a Mačkovec.
(Damir Perhoč)
Piše: Roberta Radović
Foto: Zlatko Vrzan
Čakovečki restoran Trattoria Rustica nudi svoju bogatu gastronomsku priču još od 2000. godine. Krasi ga bogat izbor vina, pro�injena kuhinja, ljubazni djelatnici i nadasve ugodna atmosfera. Do današnjih dana, odnosno svih tih godina skupilo se nebrojeno mnogo zadovoljnih gurmana koji su u ovom ugodnom rustikalnom ambijentu restorana uživali u jelovnicima spremljenim za kušanje u svim godišnjim dobima i prilikama. Pogađate, upravo je ovaj restoran domaćin naše ovotjedne standardne rubrike
Sastojci:
- pileći file
- sezonsko povrće
- sos od soje
- sol, kurkuma
- riža
prepoznatljive pod naslovom Međimurska kuharica. Kuhar Matija Makar iz svoje bogate knjige recepata odlučio je podijeliti s vama, našim čitateljima, recept za pripremu pilećeg �ilea sa sezonskim povrćem i rižom. Slijedite upute i vjerujte, ubrzo će na vašem stolu biti odlično jelo. Pileći �ile narežemo na trake pa ih pržimo na malo masnoće u woku. Potom ih odvojimo u drugu posudu. Svježe povrće (paprika,tikvice, mrkva…) po vašem odabiru očistimo i također narežemo na tanke trake te ga popirjamo u woku, na masnoći gdje smo pripremali meso. Lagano pržimo, tako da povrće ostane al dente (hrskavo). Na kraju dodamo meso. Meso i povrće promiješamo da se okusi sjedine te začinimo sosom od soje prema želji. Jelo serviramo uz rižu dugog zrna, koju smo prethodno kuhali uz dodatak kurkume. Dobar tek vam želi
Konobar Tomo Hudić iz restorana Trattoria Rustica preporučuje uz pileći �ile sa sezonskim povrćem i rižom servirati vrhunsko suho vino sauvignon (alk. 12,5%) proizvedeno i odnjegovano u obiteljskoj Vinariji Kocijan. Aduti tog bijelog vina jesu
Svinjski �ile narežite na medaljon oko dva centimetra debljine. Meso lagano potucite. Veliku žlicu zelenog papra u zrnu usitnite u mužaru, a nešto papra ostavite cijelog u zrnu. Na veliku tavu stavite maslac. Kad je tava zagrijana na srednje jaku temperaturu, stavite meso. Meso pecite oko tri minute sa svake strane da dobije lijepu boju, a iznutra ostane sočno. Kad je tako pečeno, meso izvadite iz tave te stavite u staklenu posudu s
poklopcem da se ne ohladi. Na preostaloj masnoći u tavi na laganoj temperaturi vrlo kratko prepecite zeleni papar koji ste usitnili, sa žlicom zelenog papra u zrnu. Dodajte vrhnje za kuhanje i lagano posolite. Dodajte iscijeđeni sok od pola limuna i sve skupa lagano prokuhajte. Uz lungiće s umakom od zelenog papra servirajte pečene krokete koje ste oblikovali u obliku srca te sezonsku salatu po želji. U slast! (rr)
Priprema:
aromatičnost i žutoslamnata boja sa zelenim odsjajem koja vinu daje nježnu eleganciju.
Svakako kušajte uz pileći �ile i navedeni prilog, ili neko drugo jelo po svojem izboru. Živjeli!
(rr, zv)
Krumpir skuhajte u ljusci, ogulite ga i naribajte. Brašno i sol pomiješajte, dodajte krumpir i jaje te zamijesite tijesto. Tijesto oblikujte u prst debele valjke i režite ih na dužinu od
3 cm. Kuhajte ih u vreloj posoljenoj vodi 5 minuta. Kuhane šiškrline posipajte krušnim mrvicama, koje ste popekli na maslacu.
Sastojci:
- svinjski file (lungić)
- krumpir
- vrhnje za kuhanje
- suncokretovo ulje
- maslac
- zeleni papar u zrnu - sol
Sastojci:
- 1/2 kg krumpira
- 50 dag oštrog brašna Čakovečkih mlinova
- 1 jaje
- 1 žličica soli
Za preljev:
- 15 dag maslaca
- 5 dag krušnih mrvica Čakovečkih mlinova
Mnogi se od nas prisjećaju traženja kolačića po snježnom dvorištu, a nerijetko su avanture potrage urodile ozeblim dječjim nogicama
Piše: Aleksandra Sklepić
Veljača je mjesec ljubavi i s radošću se iščekuje Valentinovo, kršćanski blagdan koji se slavi u znak sjećanja na svetog Valentina, zaštitnika zaljubljenih. Prema legendi, Valentinovo svoje temelje ima u antičkom Rimu, a sveti Valentin bio je svećenik koji je, usprkos zabrani cara Klaudija, tajno vjenčao zaljubljene parove. Car Valentin smatrao je da neoženjeni muškarci lakše odlaze u rat jer nemaju obitelj za kojom bi žalili. Zbog svoje odanosti
Sastojci:
- 6 dl mlijeka
- 3 dl ulja
- 1 kocka kvasca
- prstohvat soli
- 1 žlica šećera
zaljubljenim parovima, prema legendi je sveti Valentin pogubljen i otada se smatra zaštitnikom ljubavi. Sveti Valentin je također zaštitnik zdravlja pa se njemu mole bolesnici za ozdravljenje, a zdravi za očuvanje zdravlja svoje obitelji i svoje. Marketing i konzumerizam značenje Valentinova dobro su iskoristili, pa smo sa svih strana okruženi crvenim srcima, ukrasima, ljubavnim porukama i prigodnim poklonima kojima zaljubljeni iskazuju svoju ljubav i naklonost.
U Međimurju se za Valentinovo oduvijek peku sitni kolačići koji se rasipaju po dvorištu kako bi ih djeca tražila te se djeci tada govori da su kolačići ispali “ftičekima” koji se žene i svoju svadbu slave visoko iznad dvorišta. Mnogi se od nas prisjećaju traženja kolačića po snjež-
da se kvasac digne. U brašno dodamo prstohvat soli, ulje i mlijeko u kojem je dignuti kvasac. Umjesimo tijesto i ostavimo ga na sobnoj temperaturi 45 minuta dok se ne digne.
- 1 kg glatkog brašna (više ili manje po potrebi)
Priprema i izrada:
U mlako mlijeko natrgamo kocku kvasca pa dodamo žlicu šećera i pustimo
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
nom dvorištu, a nerijetko su avanture potrage urodile ozeblim dječjim nogicama jer se radi o sredini veljače.
Još se uvijek tradicija pečenja ftičeka njeguje u našem lijepom Međimurju, a mlada studentica �izioterapije Ivona Colarić iz Gardinovca pokazala nam je kako se pripremaju i kako izgledaju njeni ftičeki.
je sa svojim pjesmama i u našim novinama, u rubrici Stvaraonica. Za vrijeme srednje škole nekoliko je puta sudjelovala na Lidranu, smotri stvaralaštva za mlade.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.
Od tijesta oblikujemo
kuglice koje kasnije oblikujemo u tanke valjke od cca 5 cm. Od valjaka oblikujemo ptice tako što valjke slažemo u oblik pereca te oblikujemo glavu i rep ptice. Rep ptice pritisnemo vilicom kako bi
on dobio oblik, dok se za oči ptice upotrebljava papar u zrnu. Ostavimo složene “ftičeke” da se tijesto diže još desetak minuta. U pleh stavimo papir za pečenje, gore posložimo ftičeke i stavimo ih peći na 180 stupnjeva petnaestak minuta.
Prije pečenja ftičeke premažemo razmućenim jajem kako bi dobili lijep i sjajan izgled. Ako želite da ftičeki budu slani, premaz od jaja posipajte s malo soli.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Ivona studira na Sveučilištu Sjever u Varaždinu i trenutno je na drugoj godini. Zadovoljna je izborom fakulteta, uspješno polaže ispite i predstavnica je studenata na svojoj godini. Gdje god ima priliku, volontira, pa je tako kao volonterka sudjelovala na Psihošpanciru u Varaždinu te na simpoziju na fakultetu u siječnju ove godine gdje su sudjelovali brojni liječnici, �izioterapeuti i medicinske sestre.
Ivona piše poeziju, često na kajkavskom, a gostovala
Osim poezije, strast joj je fotogra�ija, ali najviše vremena ipak posvećuje fakultetu jer želi biti uspješna u zvanju koje je izabrala. Višak energije i oslobođenje od stresa rješava vježbanjem u teretani.
Ivona voli kuhati i peći razne kolače, a rado priprema upravo jela i slastice po tradicionalnim međimurskim receptima.
Ivonini ftičeki sigurno će obradovati njene ukućane i uljepšati im Valentinovo, a sigurni smo da će naši čitatelji u njenim lijepim kreacijama pronaći inspiraciju da i sami pokušaju ispeći ove slatke valentinovske zalogajčiće.
Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.
Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za
predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 14. veljače do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 17. veljače. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Ovotjedni dobitnik je: Zvonimir Špiranec iz Nedelišća
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
br.
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 14. veljače 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 17. veljače.
OVAN (21.3. - 20.4.)
Oni koji su još sami povremeno će dvojiti izaći ili ostati kod kuće gdje će se osjećati zaštićeno i dobro. Ipak, ako krenu među ljude, postoji mogućnost da se tamo počnu osjećati još bolje. Zato bi bilo šteta propustiti priliku za novo poznanstvo. Isprobavat ćete različite opcije poslovanja koje bi mogle donijeti zaradu.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
Mnoge lijepe ljubavne prilike nizat će se u vašem privatnom životu, tako da ponekad nećete znati što izabrati. Usredotočite se na ono što volite, osvijestite svoja očekivanja, pa ćete se znati ispravno postaviti prema svemu i svakom.
LAV (23.7. - 23.8.)
Bit ćete zagonetka drugima, a u duši spremni na ljubav. Mnogi će otkrivati svoju erotičnost. Ako već jeste u vezi, ona bi se trebala poboljšati, a partner bi se opet mogao zaljubiti u vas. Aktivirat ćete se u obnavljanju poslovnih kontakata te pokušati oživjeti neke prijašnje projekte za koje vjerujete da su dobri.
VAGA (24.9. - 23.10.)
Planeti vam uglavnom idu na ruku kada se radi o ljubavi. Oni u vezama neka budu ipak malo tolerantniji. Oni koji su još sami rado će izlaziti i zabavljati se do mile volje. Jako će im goditi velika društva i bučna mjesta. Bit će veseli. Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke.
STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojim će biti mnogo prilika za zbližavanja. Vaš društveni život postat će iz dana u dan sve bogatiji, a vi sve veseliji. Nemojte sjediti kod kuće, idite van među ljude, pokažite se i uživajte. Niste svjesni svojih mogućnosti. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni.
VODENJAK (21.1. - 19.2.)
U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će opet više izlaziti. Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane, jedva ćete čekati da se izrazite i pokažete što sve možete.
BIK (21.4. - 20.5.)
Bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete biti rado viđen gost. U temama povezanim s ulaganjima, sponzorima ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati, proanalizirati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja. Pokušajte biti što objektivniji i ne žurite.
RAK (22.6. - 22.7.)
Pred vama su dani u kojim ćete imati prilike trenirati toleranciju, diplomaciju, strpljenje. Upravo o tim vašim osobinama ovisit će i kvaliteta vašeg ljubavnog života. Želite li biti zadovoljni, dopustite drugoj strani da i ona nešto vodi.
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću, pa će se najvjerojatnije povući u osamu svog doma gdje će uživati udvoje. Oni koji još traže srodnu dušu mogli bi ju sresti na sasvim običnim svakodnevnim mjestima. Uslijedit će dani kada ćete biti vješti u obavljanju poslova, ali nespretni izražavanju.
ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
Bit ćete željni zabava i događaja, a neće ih biti dovoljno da vas ispune. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. S druge strane, ako ste u duljoj vezi, stvari se razvijaju sasvim dobro. Komunicirat ćete sa suradnicima oko sitnijih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno.
JARAC (22.12. - 20.1.)
Bit ćete raspoloženi za ljubav, ali druga strana držat će blagu distancu prema vama. Trebat će malo više truda da joj se približite. Ne odustajte, nego ustrajte. Oni koji su mladi lakše će se povezivati, a izlazaka neće nedostajati kod svih. Pred vama su neke nove mogućnosti. Odgovori na prije postavljena pitanja stižu.
RIBE (20.2. - 20.3.)
Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotočiti na zajednički boravak u svakodnevnici. Neće vam više biti potrebne atrakcije. Bit će dovoljno ostati kod kuće s voljenom osobom. Kako tjedan bude odmicao, vama će postajati sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno razvijaju dobro.
Uizložbenom salonu Muzeja Međimurja od 10. veljače do 12. ožujka tekuće godine izložene su slike iz donacije akademske slikarice Sunčanice Tuk. O donaciji preuzetoj 2021. već smo izvijestili javnost na ovim stranicama. Slike su tijekom 2022. prošle standardnu muzejsku obradu, što znači da su fotografirane i inventarizirane u računalnoj bazi čime su automatski postale državno kulturno dobro. Izložba je prigodna gesta zahvale slikarici Sunčanici Tuk te put do šire javnosti. Nakon izložbe djela će biti spremljena u muzejsku čuvaonicu likovnih zbirki jer trenutačno nema prostornih mogućnosti za njihovo stalno izlaganje, što je tek dio složene muzejske problematike jer se radi o vrlo osjetljivim djelima na papiru. Muzejskoj publici i ljubiteljima likovne umjetnosti donacija Sunčanice Tuk ipak će biti dostupna na mrežnim stranicama muzeja.
Sunčanica Tuk (Sarajevo, 1944.) je do 2019. živjela i stvarala u Koprivnici kada se preselila u Varaždin. Diplomirala je likovni odgoj 1968. na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu (prof. Josipa Vojtjehovski, prof. Priska Kulčar, prof. Mato Radovčić) i 1971. slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Šime Perića. Paralelno s umjetničkom praksom bavila se i prosvjetnim radom, a od 1979. djeluje isključivo kao samostalna umjetnica. Priredila je 26 samostalnih izložaba te sudjelovala na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. U Zagrebu joj je 2017. priređena retrospektivna izložba u Domu HDLU-a povodom 45 godina umjetničkog djelovanja. Radovi su joj objavljeni 1999. i 2002. u grafičkim mapama. Monografija o njezinu radu tiskana je 2004., a autor teksta, likovni kritičar Marijan Špoljar, koji slikaričin rad prati od samih početaka konstatira da je opus Sunčanice Tuk ozbiljan doprinos suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Za svoj rad dobila je nekoliko nagrada. Djela joj se nalaze u muzejima diljem Hrvatske i u privatnim zbirkama. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu i Varaždinu.
Jedna od darovanih slika S. Tuk: Niz, 2010.
Sunčanica Tuk stvorila je jedan od najkonzistentnijih opusa hrvatskoga suvremenog slikarstva apstraktnoga izričaja, a njezin profinjeni slikarski jezik ide u ono najljepše i najvrjednije što danas imamo u likovnoj umjetnosti (I. Župan). O njezinom slikarstvu tijekom pet desetljeća djelovanja uz već spomenute pisali su i drugi renomirani likovni kritičari među kojima
Zdenko Rus, Tonko Maroević, Nada Beroš, Guido Quien, Nataša Šegota Lah, Draženka Jalšić Ernečić i dr. Za katalog donacije Sunčanica Tuk je iz pozicije autora napisala tekst o svome djelu, a objavljujemo ga ovom prigodom u cijelosti kako bi bio dostupan najširem krugu lokalnih ljubitelja likovne umjetnosti.
Sunčanica Tuk:
Niz = monolog
Za mnoge slikare, pa i za mene, još uvijek vrijedi ona čuvena maksima o diktatu unutrašnje nužnosti, koja čovjeka već u pubertetu tjera da se uputi neizvjesnom stazom k imaginarnom cilju, jer umjetnost je, mada užitak par excellence, de facto životna avantura bez garancije.
Vratim li se na početke svojeg slikarskog promišljanja i traženja vlastitog orijentira, uočavam, iz sadašnje perspektive, da su mi oduvijek bila najvažnija dva imperativa: da slikarstvo utemeljim u vlastitom biću (a ne u trendovima) i da idem tragom duha vremena, s biljegom suvremenosti. Srećom, rano sam došla do temeljnih slikarskih načela (u
selu Reka pored Koprivnice, 1971., po svršetku studija) i do vlastitog izraza – slikarstva serije ili Niza. Koncept koji primjenjujem u realizaciji NIZA - procesualnost (povlačenje naoko besmislenih poteza) - u počecima je bio rezultat moje radikalne namjere da sliku svedem na tautologiju, međutim, uskoro sam shvatila da je tautološki princip (u mojem iskustvu) zapravo sublimirani ispis rezistencije na zbilju, na životne situacije, koliko individualne toliko i opće. S obzirom na to da primjenjujem reducirani apstraktni sustav, koncept i poruka u mojem slikarstvu imanentni su formi. Naime, tu forma govori sama za sebe. Stojim na stanovištu, koliko god slika bila ispražnjena od sadržaja, ona ipak ima svoj dijalog sa stvarnošću. Niz, kao izraz unutarnje determinacije, podigla sam iz formalne gradbene funkcije na nivo individualnog stila, elaboriravši ga u području primarnog izraza i psihičke ekspresije. Metodom ponavljanja poteza, tzv. kontroliranom gestom meditativnog karaktera, lišenom naracije, ali „bremenitom egzistencijalnim aporijama“ (Ivica Župan), nepovratno ugnježđenim u elementarnoj dihotomiji –život / smrt, razapinjem uporno svoje perceptivne silnice, shvaćajući da su aporije egzistencije glavni provodni motiv u umjetnosti i zapravo razlog stvaranja, koji u sebi supsumira sveobuhvatnu problematiku života.
Umnažanje i ponavljanje, kao princip rada, prastari je
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
ZIMSKO RADNO VRIJEME:
1. studenoga - 31. ožujka
Ponedjeljak:
od 10 do 18 sati
Utorak - petak: od 8 do 18 h
Subota i nedjelja: od 10 do 14 h
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
model - možemo ga pratiti kroz povijest umjetnosti tijekom svih razdoblja - od redova paleolitskih jelenjih glava u spilji Lascaux pa sve do radikalnih stilskih i diskurzivnih obrazaca umjetnosti u zadnjih stotinjak godina. Osim u umjetnosti, Niz se kao multiplikacija mnogostruko ostvaruje u širokom društvenom kontekstu, dakako s pozitivnim i negativnim konotacijama.
Nastavili smo hladnije, ali uglavnom suho uz dosta sunčanog vremena.
Svaka noć u ovom, možda i u sljedećem tjednu bit će u minusu, a dnevna temperatura polagano rasti. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: U petak se nastavlja suho i pretežno sunčano vrijeme. Vjetar većinom slab sjevero-
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana 6 Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće ROCK BEND IZ ČAKOVCA ŽITELJKA JAPANA ONAJ KOJI IZVORNO GOVORI EKAVICOM NASAD UKRASNIH I JESTIVIH BILJAKA UZ KUĆU NORDIJSKI VRHOVNI BOG NABORI KORE VELIKOG MOZGA GLUMICA I REDATELJICA KODAR ANTIČKA POKRAJINA, DOMOVINA DAČANA SUSTAV CIJEVI
istočni pa će dojam hladnoće biti malo slabiji. Jutarnja temperatura između -8 i -5, a najviša dnevna između 4 i 6 Celzijevih stupnjeva. Vikend nam donosi nešto oblačnije vrijeme, ali uz daljnje lagano zatopljenje. U subotu većinom suho uz više oblaka, ali bit će i kraćih sunčanih razdoblja. Jutarnja temperatura u minusu, a najviša dnevna
između 6 i 8 Celzijevih stupnjeva.
U nedjelju pretežno oblačno, a nisu isključene ni slabe oborine, u nizinama možda malo slabe kišice, a u višim predjelima malo slabog snijega. Količinski je to vrlo malo oborina. Jutarnja temperatura bliže nuli, a najviša dnevna od 3 do 7 Celzijevih stupnjeva.
Prva polovica novog tjedna donosi nam povoljne vremenske prilike. I dalje suho uz dosta sunčanog vremena.
Očekujemo polagani porast temperature zraka. Jutra će i dalje biti mrazna, ali dnevna temperatura će ipak biti sve viša, možda sredinom tjedna uspijemo uhvatiti i temperature preko 10 Celzijevih stupnjeva. Ipak računajte da će nam noćne temperatura i dalje
Pučka meteorologija
biti u rasponu između -5 i -1 Celzijev stupanj. Sve u svemu, dosta lijepih dana.
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku.
(Prognozu napisao Kristijan Božarov 9. veljače 2023.)
METEOROLOŠKI
• 10. 2. 1956. bura kraj Senja potopila brod i usmr�la 10 osoba
• 14. 2. 1892. u Osijeku rođen meteorolog Miroslav Neumann
• 16. 2. 1853. počela radi� prva meteorološka postaja u Zagrebu
4 piva
ZA
PROVOD NAFTE, PLINA I DR.
GROTESKNA, NEUKUSNA ŠALA; LUDORIJA
ŽITELJ OPATIJE
NEDA UKRADEN UPALA
ZGLOBOVA
ŠUMICA, ŠUMARAK
ŽIVINA RUDA, RUMENICA IVAN ZAK ONAJ KOJI SLAVI JUBILEJ
BILJKA ALERGEN IZ PORODICE GLAVOČIKA
Čuvena izjava Ćire Blaževića:
- Zašto žene ne komentiraju utakmice?
- Pa, ne mogu igrači toliko brzo trčati koliko žene mogu brzo pričati.
UBRZANJE
GALIJ POLUKAT
RIJEČCA NUTKANJA AKT DRŽAVNE IZVRŠNE VLASTI
TRICIJ IRIDIJ
OTKRIĆE, PRONALAZAK
«ENERGIJA» AVANS
LUČKI MOL
ČEŠKI PISAC ČAPEK (1890-1938)
TAMNICA (PREN. EKSPR.)
ZADAH IZ USTA
VIDAR RANA
CRVENILO KOŽE
PJEVAČICA JURČEVIĆ
RUSKI BOTANIČAR, IVAN (1855-1935) SILICIJ
VITEZ OKLOPNIK U SR. VIJEKU
MARIJA U PRIMORJU
NAJVEĆI KONTINENT
«ALBANSKA TELEGRAF. AGENCIJA»
PROIZVOĐAČI SIRA
«MJESTO PEČATA»
PULS
ŠEŠKI
ANIMATOR TRNKA (1912-1969)
BRANKO BAUER
1. SLOVO GLAGOLJICE
KARIKATUR. MULABEGOVIĆ
PROVALA PLAČA
«LITRA»
PLITKA
METALNA ZDJELA
Nebodete veruvali, ali našemo nejdugovečnešemo političaro Joži Manoličo so počele suze teči dok sam ga zapital je li se mortik zmisli da so itak Beli ftiči (čitaj: Hajdukovci) bili zadji pot prvaki Lepe naše v labodoritanjo. Jedva sam uspel čoveka zmiriti. A pitam sam sebe i vas jerbo se je nekaj pripetilo pak so se ve si zdigli, a ne sam Torcida, protiv Dinama i pod silom očejo kaj bode ovo leto Hajduk prvi ftrgel ciljno trakico i postal prvak Lepe naše. Si dobro znuomo da so ona deca, štera so se narodila dok so zadji pot Hajdukovci bili prvaki več po fakultetaj, nešterni so več i ožejeni, a li to ne opravdavle labodoritaške soce kaj i oni drukajo za „Bile“ i sodijo po dvaelvere na sakoj utakmici. Kak smo vidli protiv Reke so ne dosti bili niti dva elveri za jeden bod jerbo je glavni beli topnik, Marko Livaja, ne uspel obedva zabiti. Mortik bi sodec bil i tretjega dosodil v sučevoj (svojoj) nadoknadi, ali so Hajdukovci ne vejčpot od dva pot došli pred Rekin gol i Reka je z sobom odnesla se tri bode z Poljuda na Kantrido, očem reči, na Rujevico. Ak bodo Hajdukovci i dale tak potepali bode kak so se hapili na ovo prtuletje teško bodo postali prvaki, makar so niti Dinamovci ne počeli preveč skrbno. Rekel sam vam več zadji pot da nekši čudni veter puše i v Maksimiro. Si znuomo, si smo zazvedili kak so i Dinamovci i Hajdukovci resprodali svoje nejbolše igrače i ve bi šteli biti tak dobri kak so bili i do fčera, ato nejde jerbo si klubi v Prvoj ligi znajo igrati nogomet i drago prodavlejo „svojo kožo“.
Hajdukovci ovo prvenstvo imajo vejč dosojenih penalov nek košarkaši Splita sloodnih hitanja!!
Što sto let pije te jako dugo živi i na pravomo je poto kaj nadživi i Jožo Manoliča.
Što itak brenza tuo obnovo Banovine
Si znajo i neje to nikaj novoga kak nešči brenza, nešči v Lepoj našoj, tuo obnovo Banovine i Petrinje. Od potresa na Banovini je minulo vejč od dve leti, Evropa
se fali kak je dala hajdi penez, a precednik Vlade Andrej Drašek Plenkovičov je za to vreme zmenil vejč ministrov nek je popravil hiži. A nejveč pot je menjal one šteri so morali popravljati zrušene hiže. Ve je več ne mel koga deti pak je izbor opal na ne nejstarešega, ali nejiskusnešega hadezeovca Brankeca Bačičovoga. Kuliko sam mel za čuti nese niti on nadjal da ga bode jegov precednik hitil na prvo linijo fronte, ali dok precednik nekaj veli unda se nikaj ne pita , pak je tak napravil i Brankec: spakeral je kufre i pravac Pretrinja, pravac Sisak, Pravac Banovina. Dok je putuval od Zagreba do Banovine hajdi toga je obečal, kak nam tak i ljudima šteri stanuvlejo na Banovini, očem reči, vu podrtaj hižicaj ili pak kontejneraj. No, ali dok je došel na razrušeni teren i rezrušene hiže unda je zazvedil što je itak zategnul ručno brenzo na obnovi? Neje teško pogunuti, se more iti sam nejpredi tre v red dotirati, očem reči, poprajti rezrušene hiže štere na spisko ima Milči Pupovac Pupi, a kaj se nej predi nikaj drugo poprajlo na brigi ima Pupijova �iškalica Tatjana Vukobratovič i jegova potprecednica naše Valde Anja Šimpraga. Kuliko vidimo, zabadav smo mi pobedili v zadjemo rato, ak nas Srbi i dale kontrolerajo i moremo naprajti sam ono kaj oni očejo i za kaj nam oni dajo viziperte. Oni davlejo sam viziperte, a mi moramo nabaviti se drugo, kak meštre tak i peneze.
Očem reči, moramo nejpredi poprajti ili pak naprajti hiže onima šteri so bili na drugoj strani, onkraj nišana, a unda ovima našima ak ostanejo penezi. Za popravljanje naših hiži tre celi kup paperov, a za Pupijove je dosti kaj on (Pupi) z prstom pokaže štere hiže tre poprajti. Jako sam najgerek kak bode Brankec se ono napravil kaj je obečal i kak bode rezmonteral Pupijovo ručno Brenzo?
Kaj bodo naporajli od čakoskoga glavnoga trga
Došel je na red, pak, čakoski glavni trg kaj ga zlišpajo, kaj ga zbegacajo kaj bode zgledal kak to dragi Božek zapoveda i kak se to šika glavnomo međimorskomo grado i Grado Zrinskih.
Natječaj je več zdavnja bil vuni.
A si arhitekti i prostornjaki, šteri do sebe bar malo držijo, so rekli i
ne sam rekli nek i nacrtali kak bi šteli kaj bi te novi trg zgledal, a kaj bi se Čakovčanci i Čakovčanke štimali žnjim. Morem vam reči da se tu more videti hajdi toga lepoga kaj bi se i Zrinski z tem štimali, ali se još, bar za ve, ne zna kaj bodo gracki oci rekli, očem reči, šteroga si bodo projektlina zebrali. Još se točno niti ne zna kaj bode se na tomo malomo čakoskomo trgo, a kaj pak ne bode? Kuliko se vidi krčmi ga več ne bode, ali to je ne nikaj strašnoga jerbo so krčme seposot okoli tak da ne bode tre iti jako dauko ak bode čovek žejen. Ali ak bode lačen to je več drugi par rokava i to bode si čovek moral poiskat kak i ve. Ne razmem one „stručnjake“ šteri bi znova metali na trg nekše bazene, vodoskoke ili pak zdence, a ne tak zdavnja smo zametali velikoga bazena na malomo glavnomo trgo jerbo so se v jemo kopali sam pesi i listje z parka. Još sam najgerek kak bode se naš novi-stari trg zval jerbo bi bila skradja vura kaj bi Nikola Zrinski Čakoski dobil i svojega trga vu svojemo grado za šteroga je tak čuda sega napravil. No, nišči je, bar za ve, ne rekel da Zrinski ne bode dobil, posle grada, i svojega trga.
Bili so spominki kak bi Nikola Zrinski Čakoski, posle biste vu svojoj čakoskoj knjižnici, dobil i svojega spomenika, i to na konjo, na svojemo glavnomo trgo vu svojemo (glavnomo međimorskomo) grado. Ak več očemo zbegecati trga unda bi bil red i da vrnemo duga Nikoli Zrinskomo i damo mo se ono kaj smo mo dužni i na kaj je čakal duže od tristopedeset let.
Ne trebamo se nikaj �krej vleči, Zrinski si je to zaslužil. Stranjski šteri dohajajo v Čakovec – Grad Zrinskih nejpredi spituvlejo kaj mi imamo od Zrinskih, a na se zadje dojde na to da skorom nikaj nemamo, a žnjimi se sam štimamo. A tuliko sega dobroga so nam Zrinski ostavili dok so z Čakovcom i Međimorjom hercuvali sam moramo znati to drugima pokazati. Nemamo se kaj špotariti, moramo se štimati z tem, morami mi poštuvati Zrinske unda bodo si stranjski, mlajši i stareši, ruon tak poštuvali i nas i Zrinske.
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
ZAŠTO SE slavi fašnik?
Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik!
Poklade, karneval, mesopust ili fašnik ima svoje korijene u poganskoj kulturi. Sam obred nošenja maski nastao je iz magijskih vjerovanja da se nošenjem strašnih maski istjeruju zli duhovi zime.
Također, stara tradicionalna izreka
glasi: Kakvo je vrijeme na fašnik, takvo će i biti i tijekom cijele korizme.
Tradicija da fašnik završava u utorak prije blagdana Pepelnice
korijene pronalazi u 9. stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, kada je propisana crkvena mjera da se uoči Pepelnice posti. Nedjelja koja je prethodila Pepelnici nazvana je bezmesna nedjelja. Od hrvatskih karnevala najpoznatiji su riječki i samoborski, koji su ujedno najdugovječniji i najveći. Od narodnih fašničkih jela daleko najpoznatije su krafne, ostale slastice od dizanog tijesta i kiselo zelje. (st, foto: st)
