KAROLINA JUZBAŠIĆ, ispred Upravnog vijeća Centra za kulturu Čakovec, o dubiozama u čakovečkom hramu kulture
OŠASNA IMOVINA SVE JE ČEŠĆA
POTOMCI se sve češće odriču neželjenog nasljedstva pa dugove prezaduženih pokojnika, koje banke nemilice utjeruju, pokrivamo svi
str. 10 str.
str. 4-5
Optužnica protiv Darka Horvata nije potvrđena
RIA HATLAK (7) iz Novog Sela Rok sjajna je mlada gimnastičarka u usponu
“Palčica” koja rastura na parteru, ručama, gredi i kozliću
PIVOVARA MEĐIMURSKI Lepi Dečki
Mrle je pivo ŠČ! naručio
Glavno tradicionalno fašničko jelo bez kojeg maškare ne mogu funkcionirati jesu krafne! Jednostavni i sočni kolači od dizanog tijesta koje obožavaju i stari
i mladi. Kolač inače seže u prošlost i ostavština je Austro-Ugarske. Pitali smo naše građane peku li doma krafne ili ih češće kupuju u dućanima. (st, foto: zv)
Lovro Horvat, Novo Selo
Rok: Majka zna slaga� krafne, ali znamo ih i kupiti. Ovisi o količini i koliko smo ih se zaželjeli. Svakako svi u obitelji više volimo i preferiramo domaće krafne punjene marmeladom ili čokoladom. Evo, sad je razdoblje gdje će ulice mirisa� po krafnama.
Đina Stanić, Čakovec: Krafne su pravo tradicionalno fašničko jelo i naravno da ih jedemo i pečemo u našoj obitelji. Ponekad ih znamo kupi�, ali u većini slučajeva ih pečemo doma. Kvalitetnije ispadnu, bolje su, finije i sočnije. Najbitniji sastojak je što ih pečemo iz srca.
PIVOVARA MEĐIMURSKI Lepi Dečki
Slavica Horvat, Čakovec: Cijeli svoj život radim domaće krafne. Imam svoj posebni recept i specijalne sastojke od kojih su krafne još bolje i ukusnije! Uvijek radim ovako: kila glatkog brašna, 4 žumanjka, 2 cijela jaja, jedan kvas, 6 dcl mlijeka i malo kiselog vrhnja. Probajte, najbolje krafne!
Nevjerojatna je povezanost Međimurja s pobjedničkom pjesmom na Dori “Mama ŠČ!”. Osim što smo se mahom svi u školi još kao klinci zezali kako postoji međimursko slovo ŠČ te što je fora bila da su Čakovčanci došli ŠČakovca, ispada da je kod Pivovare Međimurski Lepi Dečki, frontmen grupe Let 3 Damir Martinović Mrle naručio istoimeno pivo još prije dvije godine!
Evo što nam je o tome rekao vlasnik pivovare Danijel Radek, koji pivo prodaje još od početka pandemije 2020. godine, kad je Let 3 svirao kod njih u sklopu festivala Ljeto u pivovari.
- Let 3 svirao je kod nas tri puta, super smo si s dečkima i aktualno surađujemo na različitim razinama. Tada je Mrle doslovno rekao nek mu osmislimo pivo koje će imati naziv ŠČ!, rekao je Radek.
Očito je ideja o hitu pomno i dugo planirana, a sad se evo sve još i poklopilo s uspjehom na Dori i aktualnim antiratnim stihovima. - ŠČ! nije jedino Mrletovo pivo kod nas, već je od jeseni dostupno i pivo RiČka, istaknuo je vlasnik Danijel Radek. Pivo RiČka izašlo je prošlu jesen kad je Let 3 svirao svoj zadnji čakovečki koncert. Pivo je distribuirano uglavnom u Rijeci, a reklamirano je prigodno uz Wear Red Day.
Pitali smo jesu li već kupci počeli opsjedati pivovaru s narudžbama piva ŠČ i hoće li imati dovoljno piva za prvu turu prodaje. Danijel je potvrdio da piva ima dovoljno, unaprijed su se odlično pripremili i pretpostavili su da će biti velika navala nakon Dore. Mi smo ga probali i malo je reći da je pivo ŠČ! svakako jedno od boljih koje ćete probati!
(st, foto: Zlatko Vrzan)
Ruža Sašek, Čakovec: Imam svoj domaći recept kojim se koristim godinama i uvijek mi krafne ispadnu odlično. Danas zapravo i krafne koje kupujemo u dućanima su toliko dobre da nekad čovjek ne bi primijetio razliku. Ali pretpostavljam da je bolje slaga� doma zbog tradicije i mirisa u kući.
Anđela Klete, Čakovec: Domaće je domaće, ali ima i mjesta gdje su kupljene također odlične. Kad je fašnik, priuš�mo si ih i zguštamo si, ali ih inače baš ne jedemo. I što je najbolje, općenito kad kupim krafne za muža, ja ih više pojedem nego on.
NEDELIŠĆANCI bi mogli dobiti veliki starački dom
Kontaktirali smo načelnika Nedelišća Nikolu Novaka o natječaju i mogućoj gradnji novog centra za starije i nemoćne. O gradnji staračkog doma govori se od samih početaka općine Nedelišće, stoga centar za starije i nemoćne bio bi i više nego potreban. U općini je mnogo osoba starijeg pro�ila kojima bi starački dom bio odlična solucija.
Zasad je na području općine aktivan samo jedan privatni dom za starije, i to u Slakovcu.
Kako načelnik Novak spominje, radi se o velikom
projektu centra za starije i nemoćne Međimurske županije u kojem su zajednički partneri Međimurska županija i Općina Nedelišće. Sam centar bio bi od velikog značaja za cijelu općinu, a i šire. Natječaj je izašao krajem 12. mjeseca i otvoren je do 23. ožujka.
Pozitivna stvar je što Općina ima svoje zemljište, taj faktor je prevagnuo da bi se projekt uopće prijavio. Zemljište ima 6 tisuća kvadrata i idealno je mjesto za takav veliki centar koji će imati više funkcija. Prijava i projekt vežu objekt za 124 osobe po-
dijeljene u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama.
Budući da će cijeli centar imati više dijelova, načelnik nam je nabrojio što će sve biti uključeno u centar. Dio će biti namijenjen za osobe koje boluju od Alzheimerove bolest, bit će i dostupni dnevni boravak, takozvani vrtić za odrasle, gerontološki centar, ordinacija dentalne i opće medicine te dio predviđen za �itnes. Cijeli centar trebao bi biti komercijalnog tipa i lokacija je predviđena na livadi između crkve i Ulice
Josipa Vrhovskog. - Nadamo se da ćemo proći na natječaju. Predviđeno je da će se �iltrirati 8 domova diljem Hrvatske, stoga konkurencija bi mogla biti velika, ali nadamo se da će sve odlično proći jer je projekt iznimno kvalitetnog i značajnog tipa za cijelo Međimurje, istaknuo je načelnik Nedelišća Nikola Novak. (st)
U HLAPIČINI potvrđen arheološki lokalitet
Kakvu prošlost krije podzemlje oko stare škole u Hlapičini, saznat ćemo u skoroj budućnosti.
Ovaj lokalitet u Hlapičini već stoljećima privlači interes povjesničara i zaljubljenika u povijest –od primasa Ostrogonske nadbiskupije Petra Pazmana, Bombardia, protoilirca Josipa Bedekovića, legendarnog Kukuljevića Sakcinskog, Lelje Dobronić, Zsolta Hunyadia do mnogih drugih. Tema koja je uglavnom privlačila pažnju su ivanovci.
Čaša nije nastala kao djelo koje bi naglašavalo kvalitetu vina za istančana nepca vinoljubaca, već više kao suvenir, kao znak pripadnosti društvu Dobravčana tijekom druženja s drugim
tlocrta koji je pronađen na dubini od 90 do 130 cm, pri čemu arheolozi pretpostavljaju da je riječ o ostacima kapelice. Osim toga, u dužini od 10 metara i širini od 3 metra je na jednom mjestu snimljeno nešto za što arheolozi pretpostavljaju da je riječ o podrumu urušenog stropa. Istraživanja su dakle i potvrdila priče mještana koji su na sličnim lokacijama nailazili na nešto.
Piše: Vlasta Vugrinec
Donje Međimurje nije poznato po goricama, kletima i vinskoj kapljici kao što je to slučaj s gornjim dijelom jer se ipak radi o ravničarskom dijelu županije. No, to ne znači da oni ne cijene dobro vino, da nemaju pokoji trs i pokoji breg, pa makar on bio i u susjednoj Mađarskoj. Da je tome tako svjedoči i primjer vinoljubaca iz Donje Dubrave koji djeluju u sklopu društva Dobravski goričanci.
Riječ je o vrlo aktivnom društvu koje štuje Bakusa, Urbana, Dioniza i sve ostale vinske bogove. Njeguju Vincekovo svake godine, a posebno će pamtiti ovogo-
dišnje. Naime, proslavili su ga uz svoje vino koje su točili u originalne vinske čaše osmišljene baš za njh. Čaše imaju i ugravirani natpis Dobravski goričanci. Tako da sada i oni svoga konja za trku imaju.
Prigodnu čašu s natpisom osmislio je i dizajnirao te izradio kožni dio kojim je „okovana“ i visi oko vrata Antun Benko. Njemu to nije prvi dobravski “izum”. Antun Benko, dobro poznat tamošnjim žiteljima, proslavio se izradom monumentalnog spomenika Čižma s trdom sarom, čuvarica naše kulture koji je postavljen u dvorištu njegove obiteljske kuće. Čuvar mjesne baštine voli svoje rodno mjesto i Međi-
murje više od svega, stoga ga uvijek i svuda promovira. Tako je bilo i s čašom, a ideju za njenu izradu, kaže njegova supruga Marijana, dobio je tijekom jednog posjeta mađarskim vinarima.
- Oni su imali svoju čašu s natpisom i suprug je naprosto usvojio tu ideju te ju malo modi�icirao, dodala je supruga Marijana.
Za dizajn i izradu naljepnice pobrinula se Merima Kalinić Hraščanec.
Čaša nije nastala kao vrhunsko djelo koje bi naglašavalo kvalitetu vina za istančana nepca vinoljubaca, već više kao suvenir, kao znak pripadnosti društvu Dobravčana tijekom druženja
DRAŽEN BOGDAN postavio samoposlužnu kutiju za med u Vugrišincu
Kako bi što više bio udovoljio potrebama svojih kupaca, pčelar Dražen Bogdan kod svoje Medne kuće u Vugrišincu postavio je medomat, koji je sam osmislio i svojim rukama napravio.
- Na ideju sam došao jer mi je dosta ljudi znalo doći po med kada sam bio na poslu. Zvali su me da su zadnju žlicu meda potrošili, a sad su se dovezli iz Čakovca, Varaždina, Slovenije ili Štrigove i onda sam odlučio napraviti medomat, ispričao nam je pčelar Bogdan.
Prema našim saznanjima, to je prvi takav medomat u Međimurju. Medomat je i osvijetljen pa ga vrlo lako
možete zamijetiti i kada se smrači.
- Medomat funkcionira na način da prvo potražite broj telefona ispisan na medomatu, nazovete i zamolite za šifru, potom ukucate šifru, otvorite medomat, uzmete med ili propolis, ostavite novac i zaključate nazad, objasnio nam je vugrišinski pčelar. Za sada im se većinom javljaju stalni kupci i oni već znaju kakav je princip. Cijene proizvoda zalijepljene su na teglice, a pored je i košarica za novac. Do sada su svi ostavili novac i nije se dogodilo da bi netko uzeo više od onoga što je platio.
Pčelar Bogdan inače proizvodi bagremov, cvjetni i kestenov med te propolis i pčelinji vosak unazad desetak godina. S plasmanom proizvoda nemaju problema jer sve prodaju na kućnom pragu.
U Vugrišincu su nedavno izgradili objekt u kojem su uredili vrcaonu i skladišni prostor za primjereno čuvanje meda. Objekt su nazvali Medna kuća i ne možete ga ne zamijetiti jer na svojem krovu ima pomoću crijepa ispisanu riječ med.
S planovima za daljnji razvoj ne staju. Idu korak po korak, a sljedeće na redu im je urediti do
s drugim vinskim prijateljima i kolegama. Dakle, nema oblik tulipana, nije visoka sa suženjem pri vrhu. Manja je od uobičajene vinske čaše, šira je nego što je duga i u nju stane oko decilitar vina.
- U prvoj turi napravljeno je samo 40 čaša za članove Društva i kao poklon gostima, kaže Marijana. Kako pak vlada veliki interes za njom, trenutno se radi nova tura.
Bez obzira na karakteristike čaše, Dobravčani su ponosni na nju, navalili su i kupuju ju kod Antuna kao svoj novi suvenir. Čaša pak je obogatila već postojeće dobravske suvenire poput čona, čižme i dobravskog ljuka.
Istraživanja novijeg datuma koja je provodio Zoran Turk pokazala su da se Nova Curia ivanovaca odnosi na Ujudvar kod Kaniže, a za Hlapičinu je upozoreno da se na toj lokaciji u povijesti spominje castellum, vjerojatno manja utvrda, kao i ozbiljno novovjekovno gospodarsko središte. Upozoreno je također da vijesti o viteškim redovima, kojih ima diljem Međimurja i Prekomurja, moraju imati i neko povijesno uporište. Sljedeći predloženi korak bila su geo�izička istraživanja.
Utvrda i gospodarsko središte
U prosincu 2022. su doc. dr. Branko Mušič, univ. dipl. inž. geol. i Barbara Horn, univ. dipl. geol. proveli geo�izička istraživanja na lokalitetu Stara škola u Hlapičini. Istraživanja su dala brojne rezultate, nama najzanimljiviji je manji objekt pravougaonog
Kapela iz 16. ili 17. stoljeća Zamolili smo povjesničara Zorana Turka da nam da svoju procjenu o starosti crkve koju je otkrila snimka geo�izičkog istraživanja. Njegovo mišljenje ima težinu jer završava doktorski studij, a područje interesa mu je srednjovjekovna povijest ovog kraja.
- Arheološka iskapanja će potvrditi starost građevine, ali procjenjujem da datira iz 16. ili 17. stojeća, kazao je.
Kako su istraživanja dala rezultate, predloženi su i sljedeći koraci koji bi mogli konačno rasvijetliti tajnu hlapičinskih belih fratri, odnosno, crkvenog reda ivanovaca o tome jesu li ostavili svoj trag u Hlapičini.
Na temelju provedenih istraživanja, daljnja će se istraživanja prijaviti na natječaje Ministarstva kulture.
(BMO)
Praksa pokazuje da je često slučaj da postoje oporučni ili zakonski nasljednici, no oni su se odrekli nasljedstva zbog dugovanja ostavitelja, pa takva ostavina prelazi na općinu, odnosno gradove koji pak nemaju prava na odricanje od nasljedstva
Piše:
Foto:
Vlasta Vugrinec
Zlatko Vrzan
Naslijedili smo mercedes klase A, stari traktor, pištolj i dvije šume. Radi se o tome da je pokojnik ostavio dugove prema bankama, a nasljednici su se odrekli ostavštine jer su dugovanja veća od vrijednosti imovine. Time smo prema zakonu mi dužni riješiti dug pokojnika, a ostavština ostaje nama, poručio je Anđelko Nagrajsalović, načelnik općine Sveti Juraj na Bregu na nedavnoj sjednici tamošnjeg općinskog vijeća.
I nije jedini međimurski načelnik ili gradonačelnik kojem je u ured stigla obavijest da je nasljednik
svog pokojnog sugrađanina. Naime, kako smo čuli od pojedinih općinskih čelnika, u posljednje vrijeme takva ostavština koja je u pravilu i opterećena dugovima dobiva se sve više i više.
- Prijašnjih godina znali smo imati po jedan ili nijedan slučaj, a sada, posljednjih godina i od tri do četiri, rekla nam je Karolina Bajkovec Horvat, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela u Kotoribi.
Praksa pokazuje da je često slučaj da postoje oporučni ili zakonski nasljednici, no oni su se odrekli nasljedstva zbog dugovanja ostavitelja, pa takva ostavina, uključujući i dugove, prelazi na općinu, odnosno gradove koji pak
Što se tiče sustava socijalne skrbi, broj nekretnina koje su postale ošasna imovina nije velik. Točan broj je nepoznat, procjenjujem, kaže Alenka Bilić, pa dodaje da ih je posljednjih godina bilo oko 10 iz nadležnosti Područnog ureda Čakovec.
Za donji dio Međimurja uputila nas je na Područni ured Prelog.
- Naš Ured uopće nema informacije o ošasnoj imovini, već ih eventualno saznaje u postupcima koji se provode ako je preminula osoba u trenutku smrti bila korisnik nekog od prava iz sustava socijalne skrbi, rekla nam je Melita Novak Ban, voditeljica Područnog ureda Prelog.
Što se tiče broja korisnika iza kojih je imovina postala ošasna, a da preloški Ured ima saznanja, nije došlo do značajnog povećanja broja
takvih korisnika od 1. veljače 2021. do danas.
Općinski sud, navodi dalje preloška ravnateljica, ima točne podatke o broju ostavinskih predmeta u kojima je imovina postala ošasna.
Krenuli smo po podatke na Općinski sud, odnosno poslali smo službeni upit te dobili odgovor koji potpisuje Barbara Ujlaki Strbad, glasnogovornica čakovečkog Suda.
- Obavještavamo Vas da ostavinski postupak provode ostavinski sudovi i javni bilježnici kao povjerenici suda. Provjerom u ostavinskom upisniku kao i zemljišnoknjižnom odjelu utvrđeno je da sud nema tehničkih mogućnosti da Vam dostavi tražene podatke o ošasnoj imovini općina unazad 5 godina. Naime, upisnici se vode po imenu ostavitelja, a za zemljišne
nemaju prava na odricanje od nasljedstva. Nemaju izbora i moraju prihvatiti pravne posljedice jer stjecatelj ošasne imovine ima poziciju zakonskog nasljednika.
Riječ je dakle o imovini koja ostaje iza pokojnika bez nasljednika ili pak je se nasljednici odriču. Takva imovina tada se naziva ošasna ili kaduktna.
Dakle, dok s jedne strane, grubo rečeno, nasljednici jedva čekaju da preuzmu svoje veliko nasljedstvo čija se vrijednost koji put mjeri u milijunima, s druge strane ima i slučajeva gdje se nasljednici odriču nasljedstva zbog dugova. Naime, kako se nasljeđuje imovina, tako se nasljeđuju i dugovi. Naravno,
nitko ne voli rješavati vlastite dugove, a kamoli tuđe. Tim više, ako oni premašuju vrijednost nasljeđene imovine. A reći da nasljednika nema, teško je za shvatiti jer svatko ima, ako ne djecu, onda unuke, praunuke, sestre, braću, nećake ili nekoga kome je imetak ostavio oporučno. Poznato je kako su si braća i sestre tako dugo dobri dok se ne dijeli nasljedstvo koje ih posvađa jer se uvijek netko osjeća zakinutim. Ista je stvar i s dugovima, starom oronulom kućom i gruntom, �iclekom zemlje ili šume koji iziskuju više muke i troškova nego slasti i bogatstva zbog dobitka. Jednostavnije je i elegantnije sve to jednostavno prepustiti lokalnoj zajednici, a potom kad ona riješi sve probleme i dugove, pojaviti se na javnoj prodaji i kupiti za jeftine pare vlastito nasljedstvo, čisto i bez opterećenja.
- Uglavnom je tu riječ o starim i oronulim kućama koje, ako i nemaju dug, iziskuju troškove rušenja i čišćenja, ističe Karolina Bajkovec Horvat. Nasljednici se jednostavno ne žele time baktati, gubiti vrijeme, živce i novac. Ima slučajeva gdje je više nasljednika pa se međusobno ne mogu dogovoriti. Jedni bi prodali, drugi bi uređivali, dok pak treći samo stajali sa strane i čekali novac od eventualne prodaje.
Što je to ošasna imovina?
im Centar za socijalnu skrb, odnosno država plaća smještaj u udomiteljske obitelj s time da se troškovi bilježe na imovinu.
- Nije novost da općine nasljeđuju ošasnu imovinu svojih stanovnika, oduvijek su nasljeđivale imovinu onih čiji se nasljednici nisu željeli prihvatiti nasljedstva, kaže Alenka Bilić. Nasljednici se odriču imovine jer bi morali vratiti iznose isplaćene na teret državnog proračuna, do vrijednosti naslijeđene imovine ili pak razna druga dugovanja.
korisnicima usluge smještaja i korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Hrvatski zavod za socijalni rad u obavljanju svojih djelatnosti koje su od javnog interesa, a čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama i onima u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koje zbog bolesti, nemoći, starosti, radne nesposobnosti, invalidnosti i drugih poteškoća nisu u mogućnosti samostalno skrbiti o svojim osnovnim životnim potrebama niti im pomoć mogu osigurati članovi obitelji, kao i osobama koje su se zatekle u teškim životnim prilikama, primarno priznaje pravo na socijalne usluge u obitelji i lokalnoj zajednici/ usluge informiranja, savjetovanja i pomaganja, pomoći u kući, psihosocijalne podrške, a tek na kraju uslugu smještaja.
Melita Novak Ban, voditeljica Područnog ureda Prelog knjige bi bilo potrebno da se za svaku nekretninu u vlasništvu općine provjeri u zbirci isprava osnova stjecanja.
Skrećemo pozornost da je Zakonom o nasljeđivanju propisano da smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći.
Što je to u stvari ošasna imovina, zašto je nje sve više i zašto je se nasljednici odriču otkrila nam je Alenka Bilić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Čakovcu.
Nju smo zatražili pojašnjenje jer se Centar često pojavljuje kao ustanova koja je stavila zabilježbu na imovinu pokojnika. Riječ je uglavnom o imovini starijih ljudi koji su ostali sami ili su bez nasljednika koji bi se brinuli u njima, onemoćali s malim ili nikakvim mirovinama pa postaju socijalni slučajevi. Tada
Općine ošasnu imovinu ne nasljeđuju nužno samo od korisnika iz sustava socijalne skrbi jer se svaki nasljednik može odreći nasljedstva koje mu pripada na temelju zakona kako ne bi naslijedio dugove pokojnog. Razlika je u tome da su do 2015. općine morale vraćati u državni proračun dugove iz sustava socijalne skrbi, a od 2015. više ne traži povrat za ošasnu imovinu, osim pogrebnih troškova koji se od općine potražuju.
Svaka općina ima mogućnost upućivanja zahtjeva za brisanje tražbine, o kojem odlučuje nadležno ministarstvo te načelno isto izdaje suglasnost za brisanje zabilježbe nakon čega nekretnina više nije opterećena teretom zabilježbe.
Upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama obavlja se samo
Riječ je o imovini koja ostaje iza pokojnika bez nasljednika ili pak je se nasljednici odriču. Takva imovina tada se naziva ošasna ili kaduktna i nasljeđuju ju općine ili gradovi
Ona se pruža u situacijama kada je tijekom duljeg razdoblja osobi potrebno osigurati intenzivnu skrb i zadovoljavanje drugih životnih potreba. Iznimno se priznaje usluga smještaja u kriznim situacijama i to beskućnicima, trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života, žrtvama obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima te osobama kojima je ugrožen život, zdravlje i sigurnost, ali najduže do jedne godine.
Usluga smještaja se priznaje u okviru udomiteljskih
Općina Sveti Juraj na Bregu imala je “sreće” pa je između ostaloga naslijedila mercedes klase A, stari traktor i pištolj. Kako smo doznali od ostalih općina, uglavnom se tu radi o starim i oronulim kućama sa zaraslim
obitelji, obiteljskih domova, domova socijalne skrbi, stambenih zajednica, terapijskih zajednica, prihvatilišta ili organiziranog stanovanja, a odluku o izboru donosi Hrvatski zavod za socijalni rad uvažavajući želje korisnika, njegova očekivanja, potrebe, sposobnosti, materijalne mogućnosti, njegove kulturne navike i druge prilike u kojima se nalazio prije smještaja, no često ista ovisi o popunjenosti kapaciteta ustanova i vrstama usluga te žurnosti postupka.
Korisnici su dužni sudjelovati u plaćanju cijene usluge svim svojim prihodima, od mirovine, primicima od imovine, od udjela u kapitalu,
gruntima i voćnjacima. Znaju se naslijediti i šume, šumarci, livade, poljski putovi i poljoprivredno zemljište. No, ne bilo kakvo, već “�icleki” koji više traže nego što daju. Čak ni mejaši nisu previše zainteresirani da ih kupe.
kamata na štednju do ušteđevine i ostalih primanja.
Ako prihod nije dostatan, korisnik je dužan prodati imovinu koja ne služi članovima njegova kućanstva, odnosno istu su dužni platiti zakonski obveznici uzdržavanja, djeca, roditelji, bračni drugovi. Zabilježba se upisuje isključivo na svim nekretninama koje su upisane i vode se u zemljišnim knjigama, dakle ne upisuje se na pokretnine kao što su auto, dragocjenosti, vrijednosni papiri, dionice, udjeli i sl.
Ošasna imovina samo je trošak koji na kraju plaćaju građani
- Ošasna imovina za nas je samo briga i trošak, a nikako dobitak, kaže Mateja Topolko Drvoderić, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela u Orehovici koja trenutno rješava jedan takav slučaj.
Mještanin je umro, nasljednici su se odrekli imovine i sada se Orehovica “nateže” s bankom, Centrom za socijalnu skrb, naknadom
javnom bilježniku, sudskim pristojbama, troškovima odvjetnika i javnog poziva kada se imovina prodaje te ovlaštenim procjeniteljem. Sve te troškove mora pokriti iz svog proračuna, a ne iz vrijednosti naslijeđene imovine. Dakle, sve to plaćaju porezni obveznici koji pune proračun.
- Samo smo dobili obavijest da smo postali nasljednici, dodaje. Prvo smo morali angažirati službenog procjenitelja nekretnine koji je izradio elaborat i naplatio nam ga 3500 kuna, odnosno oko 465 eura.
Uz to što je vrijednost nekretnine oko 7.800 eura, na nju postoji zabilježba Centra za socijalnu skrb jer je pokojnik bio oko dvije godine na njihov trošak smješten u udomiteljsku obitelj. Trošak smještaja je donedavno bio oko 1.800, a sada je oko 2.500 mjesečno. Koliki je točan dug, još nisu izračunali, ali već je sada vidljivo da se približava vrijednosti imovine.
- Jedina olakotna okolnost je to što općina odgovara za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđene imovi-
Jednostavnije je i elegantnije imovinu s dugovima prepustiti lokalnoj zajednici, a potom kad ona riješi sve probleme i dugove, pojaviti se na javnoj
prodaji i kupiti za jeftine pare vlastito nasljedstvo, čisto i bez opterećenja
ne, a ne do visine vrijednosti sredstava preostalih nakon što se visina vrijednosti naslijeđene imovine umanji za troškove koje bi općina imala u vezi sa stvarima koje čine dio ostavine. Srećom, za dug prema Centru za socijalnu skrb šalju zahtjev da se otpiše, a otpisuju se i troškovi
sprovoda i tu nema problema. Međutim, problem je s dugom prema banci, bilo da se radi o neotplaćenom kreditu bilo hipoteci i tu je priča puno složenija. Banka ipak traži svoje za kredite koje je dala, hipoteke i što već ne. I u pravilu se prva javlja sa svojim potraživanjima. Međutim, često i ona ostane kratkih rukava jer dug uvelike nadmašuje vrijednost imovine. Dakle, zajednica, a to smo svi mi, htjeli to ili ne, nasljeđujemo ono što zakonski vlasnici ne žele, a to je u pravilu dug. Kako izbjeći takve stvari, kompleksno je pitanje. Možda da se osnuju, kod nas tako popularne, agencije koje bi se time bavile, a ne da se troši naš novac, novac poreznih obveznika za plaćanje tuđih dugova. Istina, u stvarnom životu nema crno-bijele situacije i teško je nekome suditi, uprti prst u pravog krivca. Znamo da se stari ljudi ne daju sa svog ognjišta, mlade zovu život i daljine i teško je to pomiriti. No, ostaje činjenica da će se narednih godina takvih nekretnina pojavljivati sve više i više i postat će, nažalost, gorući problem.
Najveći hrvatski poljoprivredni i inovacijski sajam, 14. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA, održat će se u Prelogu od 12. do 14. svibnja 2023. godine!
Primijenjena i razvojna istraživanja u poljoprivredi u konačnici doprinose unapređenju poljoprivredne proizvodnje, uzgoju, kvaliteti i plodnosti tla, jačanju otpornosti poljoprivrednih sustava na promjene uz naprednu upotrebu novih tehnologija ili alternativnih proizvodnih sustava.
Inovacije nam pomažu da razvijamo integrirana rješenja koja ispunjavaju potrebe poljoprivrednika i odgovaraju za izazove budućnosti. Inovacijama pružamo proizvode i usluge pomoću kojih poljoprivrednici ispunjavaju naše potrebe za hranom, štede resurse i održavaju održivost zemlje.
POGLED ODOZDO
Tako i ovim 14. sajmom
AGRO ARCA želimo pružiti svim sudionicima da na jednome mjestu predstave svoju kreativnost i inovativnost u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, šumarstvu, drvnoj industriji, veterinarstvu, proizvodnji i sigurnosti hrane te predstave svoja dostignuća na području ekološke i tradicionalne proizvodnje hrane.
Na prostoru sajma AGRO ARCA 2023. bit će organizirano nekoliko tematskih skupova vezanih za poljoprivredu i prehrambenu industriju kao i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola.
Predviđeno je da se u okviru pojedinih tema promoviraju programi i projekti pokrovitelja, supokrovitelja, sponzora, partnera iz područja poduzetništva, obrtništva i zadrugarstva.
AGRO ARCA 2023. bit će obogaćena i brojnim popratnim sadržajima.
IVAN SENČAR predsjednik GSV-a Međimurske županije
- Rast cijena energenata, komponenti dobavljača, plaća koje rastu da bi poslodavci zadržali radnike i visina PDV-a pumpaju inflaciju
Gospodarsko-socijalno vijeće Međimurske županije zbog stalnih prozivanja poduzetnika zbog povećanja cijena stavilo je na dnevni red svoje sjednice temu: kreiranje cijena i proizvoda i utjecaj na poduzetništvo, gospodarstvo i životni standard građana.
- Nije nam namjera prozivati inspektore i njihov rad. Nama je do toga da u dijalogu dođemo do uzroka povećanja cijena i da tom porukom dopremo do mjerodavnih, kazao je Ivan Senčar, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije.
- Stalno prozivanje poduzetnika nije u redu. Stvara se loša antipoduzetnička klima, a posebno se malim poduzetnicima oduzima volja za rad, poručio je Senčar.
Dodao je: Godinama govorimo o nekim problemima, ali netko tko bi trebao nas ne sluša. Osnovni razlog zašto su proizvodi i usluge poskupjeli je apstraktno vi-
soki rast cijena energenata. Mnogi proizvođači ili dobavljači, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu su dizali cijene svojih proizvoda tako da su lančano to morali i trgovci koji su najviše prozivani zbog cijena.
Da bismo zadržali radnike, moramo podizati plaće
Nastavlja: - Nadalje, tu je i in�lacija. Moramo znati da gubimo radnu snagu i da vapimo za njom, pa da bismo taj trend zaustavili, moramo pratiti in�laciju rastom plaća. A ako ne dignemo cijene proizvoda i usluga, ne možemo podići plaće. Bez toga nema kalkulacija za rast plaća jer u trgovačkom sektoru su marže tako male da više nema prostora i za povećanje plaća iz tog izvora, pojasnio je Senčar.
Pored toga, da bi zadržali radnu snagu u Hrvatskoj, poslodavci pribjegavaju i davanju raznih nagrada
i stimulacija koje opet utječu na cijenu proizvoda koju netko mora platiti, ističe.
Cijene diže i visina PDV-a
- Jedna od stavki koja utječe na cijenu proizvoda je i visina PDV-a. O njemu se doduše jako malo govori da me to čudi, kazao je Senčar. Još u vrijeme ministra �inancija Zdravka Marića, rekao sam mu na radnom ručku da je visina PDV-a glavna spona razvitka i konkurentnosti naših proizvoda na tržištu. Tako dugo dok se on ne izmjeni, imat ćemo probleme s konkurentnošću naših proizvoda na tržištu. Naveo je: - Kroz vlastito iskustvo bih mogao reći da PDV smanjen samo za 3 posto poduzetniku preko noći povećava prihode za 300 eura. To nije malo i važno je znati da samo kroz poreze na plaće i iz plaća nikad nećemo riješiti probleme u društvu.
Stari je međimurski običaj da se za Valentinova ftičeki ženiju i djeci donose ftičekove kolače. Iščekivao se taj dan u godini kad će ftičeki po dvorištu i prozorskim daskama ostaviti kolačiće djeci oblikovane u male ptičice.
A onda je potrošački mentalitet k nama uvezao američku verziju Valentinova i pretvorio ga u Dan zaljubljenih. Uz to je nametnuo kupovinu poklona voljenoj osobi, ako baš i ne iz zlatarnice ili
cvjećarnice, a onda barem bombonjere u obliku srca.
Trgovački centri su trljali ruke kad je običaj i kod nas uhvatio korijene. Premda u tome nema one topline Valentinova iz djetinjstva kad su mame i bake poskrivečki pekle kolačiće da bi ih djeca ujutro skupljala po dvorištu i prozorskim daskama, gdje su ih navodno ostavljale pričice.
Toj čaroliji kupovni poklon ne može parirati. Hvala vrtićkim tetama koje su se
zauzele za međimursku tradiciju i vratile čaroliju djeci.
Uz pomoć udruga žena koje znaju peći ftičekove kolače, ove godine kao nikad međimurski običaj ftičeki se ženiju ponovno je u uzletu. Ftičekovi kolači zasjenili su komercijalizirani i uvezeni Dan zaljubljenih.
Djeca su opet skupljala ftičekove kolačiće po dvorištima vrtića, čak i mjesnim trgovima. Dosjetljivost žena u čuvanju tradicije prilagođene
novoj stvarnosti je za svaku pohvalu.
Naši običaji dio su našeg identiteta i njime se trebamo ponositi. Taj naš običaj ima u sebi lijepu priču i puno je topliji od komercijaliziranog i uvezenog običaja.
Djeca koja su u vrtiću slušala priče o ftičekima koji se ženiju i sama svojim ručicama pripremala ftičekove kolače s tim će uspomenama otići u život. Kad odrastu, željet će ih prenijeti i svojoj djeci.
Internet je pun recepata kako se slažu ftičekovi kolači. Lako će ih spremiti svojoj djeci ili unucima. Bit će ponosni na svoju baštinu. U tome ima više ljepote i topline nego u poklonu kupljenu u trgovačkom centru za Valentinovo.
Nema ničeg lošeg u tome, ali ima u agresivnosti kojim je marketinška industrija nametala američki uvozni običaj potrošačima. A onda su mali ftičekovi kolači ispali simpatičniji i draži za Valentinovo.
Ivan Senčar, predsjednik GSV-a Svrha sastanka GSV-a na temu kreiranja cijena i njihova utjecaja na gospodarstvo i standard građana bila je da mjerodavnim institucijama pošaljemo zaključke kojima ćemo tražiti eliminaciju razloga zbog kojih dolazi do povećanja cijena proizvoda, istaknuo je Senčar. Upozorit ćemo na apstraktno povećanje cijena energenata, uzroke in�lacije, potrebu da podignemo plaće radi zadržavanja radne snage i smanjenje PDV-a, naglasio je.
(BMO)
U SIJEČNJU poslodavci tražili 584 radnika
Krajem siječnja 2023. godine u evidenciji je bila 2.131 nezaposlena osoba, što je porast nezaposlenosti od pet posto u odnosu na prosinac 2022. godine. Zaposlene su 43.163 osobe, a stopa registrirane nezaposlenosti u Međimurskoj županiji za siječanj je 4,7 posto.
Tijekom siječnja poslodavci su prijavili potrebe za 584 radnika, priopćili su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Čakovec.
TURISTIČKA ZAJEDNICA Mura i gorice uskoro će raspisati natječaj za direktora
Na čelu Turističke zajednice mora biti netko ambiciozan i poduzetan i tko se zna koristiti fondovima. Netko kao Zoran Turk na čelu CZK-a Rudar, priželjkuje gradonačelnik Srpak
Sve bliže početku rada je Turistička zajednica Mura i gorica koja će objedinjavati područje
Murskog Središća i općina Selnice, Vratišinca i Podturna. Inicijativu za okupljanje susjednih jedinica lokalne samouprave u zajedničku turističku zajednicu područja dao je Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća.
Objedinjavanje resursa podržava i Ministarstvo turizma i “nagrađuje” određenim sredstvima iz njihova proračuna.
Svaka od ovih sredina ima svoje adute za turističku ponudu koje može pretvoriti u zajednički turistički proizvod.
Od Selnice do Podturna, svatko ima svoje adute
Od Središća do Podturna, od Selnice do Vratišinca više je zanimljivih turističkih točaka od prirodnih ljepota, uz Muru ili po bregima, do industrijske i narodne baštine koje čekaju da ih se pokaže kako domaćim, tako i stranim posjetiteljima ili turistima. Sve to je sadržano u samom imenu Turističke zajednice Mura i gorice.
Formalni dio osnivanja je pri kraju da se može prići postupku izbora direktora ili direktorice Turističke zajednice. Uspjeh u turizmu ovisi o čovjeku i zbog toga je njegov
izbor od iznimne važnosti za uspješan rad Turističke zajednice. Gradonačelnik Dražen Srpak, inicijator njezina osnivanja i predsjednik TZ-a Mura i gorice, na upit o izboru prvog čovjeka TZ-a Mura i gorice za Međimurske novine je odgovorio: - Ako me pitate imam li ime: - Nemam! Dodao je: - Nikakvi SMS-ovi ne dolaze u obzir. Na čelu Turističke zajednice mora biti netko ambiciozan i poduzetan i tko se zna koristiti fondovima. Netko kao Zoran Turk na čelu CZK-a Rudar, naglasio je. - Izboru direktora pristupit će se natječajem čim se dovrše formalnosti oko osnivanja TZ-a, kazao je.
Još samo izbor direktora
Po dobivanju suglasnosti za formalno udruživanje predsjednik TZ-a Dražen Srpak te načelnici Ervin Vičević, Mihael Grbavec i Perica Hajdarović potpisali su spo-
razum o suradnji na osnivanju nove turističke zajednice. Osnivačka skupština TZ-a Mura i gorice održana je u studenom 2022. godine.
Na osnivačkoj skupštini usvojeni su statut, poslovnik o radu Skupštine, imenovani su članovi Turističkog vijeća i izabran predstavnik (Turističke zajednice područja) TZ- Mura i gorice u Skupštinu Turističke zajednice Međimurske županije. Uvidom Ministarstva turizma i sporta u dostavljenu dokumentaciju, utvrđeno je da su ispunjeni svi uvjeti za upis Zajednice u Upisnik.
Prema Rješenju koje je stiglo iz Ministarstva, odrađeni su svi potrebni koraci pa se može pristupiti k posljednjem koraku, a to je raspisivanje natječaja za imenovanje direktora Turističke zajednice područja Mura i gorice. (BMO)
ŽUPANIJSKA BOLNICA Čakovec primila donaciju OTP banke u iznosu od 114.739 eura
Pravo oduševljenje na hodnicima Županijske bolnice Čakovec izazvao je u petak, 10. veljače, Gibonni koji je u sklopu velike donacije OTP banke stigao na Odjel pedijatrije u Županijsku bolnicu Čakovec.
Humanitarnom akcijom Zaokruži OTP banka je u suradnji s Mastercardom donirala čakovečkoj Bolnici iznos od 114.739 eura, odnosno 864.500 kuna za uređenje Odjela pedijatrije.
Kako je istaknuo ravnatelj ŽB-a Čakovec Igor Šegović, sredstva su utrošena na opremanje novog rekonstruiranog Odjela pedijatrije te su tim iznosom nabavili namještaj,
dentirano je iz neaktivnosti te 19 direktno iz redovnog obrazovanja.
U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 1.137 žena i 994 muškaraca. U dobi do 24 godine je 398 nezaposlenih i 642 starijih od 50 godina. U strukturi nezaposlenih prevladavaju oni sa srednjoškolskim obrazovanjem, 954 njih.
Najviše radnika tražilo se u prerađivačkoj industriji (227), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (90), obrazovanju (61), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (50) i građevinarstvu (47). Tražena su obrtnička zanimanja (165), inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (102), uslužna i trgovačka zanimanja (101) i jednostavna zanimanja (89).
Unatoč velikoj potražnji, u siječnju je iz evidencije nezaposlenih izišlo svega 226 osoba, i to svega 158 osoba zbog zaposlenja kod drugih poslodavaca, dok je 16 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. U prerađivačkoj industriji zaposlilo se 46 osoba, trgovini 17 osoba, zdravstvenoj zaštiti i socijalne skrbi 17 osoba, ugostiteljstvu 16 osoba, građevinarstvu 16 osoba i obrazovanju 16 osoba. Gledano teritorijalno, po ispostavama, u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec sa 107 osoba, slijedi Ispostava Prelog s 49 osoba i Ispostava Mursko Središće – 18 osoba.
Tijekom siječnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 327 osoba, najviše izravno iz radnog odnosa, njih – 223. S radnog mjesta na burzu najviše novoprijavljenih došlo je iz prerađivačke industrije – 53 osobe, uslužnih djelatnosti – 37 osoba, građevinarstva – 21 osoba, trgovine – 19 osoba, ugostiteljstva – 19 osoba te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 18 osoba. Nadalje, 85 osoba evi-
Na zaposlenje duže od jedne godine čeka 686 osoba i smatraju se dugotrajno nezaposlenima. Prvi put posao je tražilo 585 nezaposlenih osoba.
U siječnju ove godine novčanom naknadom koristilo se 458 osoba ili 21,5 % od ukupnog broja nezaposlenih. Naknadu prima 260 žena i 198 muškaraca. Teritorijalno, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec, 1.494 osobe ili 70,1 posto ukupne nezaposlenosti u županiji. U gradu Čakovcu s pripadajućim naseljima evidentirano je 585 nezaposlenih osoba, a zatim slijede općine: Nedelišće (285), Pribislavec (147) i Mala Subotica (121).
U Ispostavi Prelog evidentirano je 397 nezaposlenih osoba ili 18,6 posto, od čega je na području grada Preloga evidentirano 115 nezaposlenih.
Najmanje nezaposlenih evidentirano je u Ispostavi Mursko Središće – 240 osoba ili 11,3 posto, od čega se na grad Mursko Središće odnosi 136 nezaposlenih s područja Ispostave.
U odnosu na prosinac evidentiran je porast nezaposlenosti u svim ispostavama i to kako slijedi: Ispostava Čakovec 6 posto, Ispostava Mursko Središće 5,3 posto i Ispostava Prelog 1,3 posto.
U odnosu na siječanj 2022. godine u Ispostavi Čakovec broj nezaposlenih veći je za 11 posto, u Ispostavi Prelog zabilježen je značajniji porast nezaposlenosti za čak 18,5 posto, dok je u Ispostavi Mursko Središće evidentiran pad nezaposlenosti za 8 posto. (BMO)
Uprava Društva – direktor Hidrotehnike d.o.o. objavljuje
za popunu radnih mjesta
1. POSLOVOĐA NA GRADILIŠTU / GRAĐEVINSKI TEHNIČAR
2. ZIDAR – više izvršitelja
3. TESAR – više izvršitelja
4. MONTER VODOVODA I KANALIZACIJE – više izvršitelja RADNIK NA STROJNOJ KOŠNJI (RAD TRAKTOROM) - više izvršitelja
Gibonni, predstavnici OTP banke i ravnatelj ŽB-a Čakovec Igor Šegović �jekom uručenja čeka od preko 114 �suća eura
bolesničke krevete, dječje krevetiće, noćne ormariće, kolica za terapiju, pregledne stolove,
uređaje za pranje i dezinfekciju endoskopa, acidobazni analizator, računala, projektor i
je stigao u ulozi promotora te humanitarne akcije Zaokruži. (dv)
platno.
Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme uz probni rad od 30 dana. Rad se obavlja na području Međimurske županije. Redovita primanja uz isplatu dodataka koji su zajamčeni Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo. Zamolba sa dokazima o ispunjavanju uvjeta (životopis, preslik domovnice, preslik svjedodžbe ili uvjerenja o stečenoj kvali�ikaciji) dostaviti na adresu: Hidrotehnika d.o.o. Radnička 1A, Savska Ves, 40000 Čakovec ili na e-mail: info@hidrotehnika.hr
Kontakt telefon: 040 396 270
prijateljice Nere
hororima
povezusu više
nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je
ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
GLOBALNO I LOKALNO
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
RIA HATLAK (7) iz Novog Sela Rok sjajna je mlada gimnastičarka u usponu
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
U povodu smrti legendarnog nogometnog trenera Ćire Blaževića Vlada je 15. siječnja proglasila dan nacionalne sućuti, tog dana državne su zastave bile spuštene na pola koplja. Dan nacionalne smrti proglašen je i povodom smrti Olivera Dragojevića prije četiri godine.
Za razliku od dana žalosti, na dan nacionalne sućuti ne otkazuju se već ranije dogovorene priredbe. Do sada je Vlada dvanaest puta proglasila dan žalosti, uz ostalo, za sve žrtve Domovinskog rata, u povodu smrti Franje Tuđmana i Ivana Pavla II,. zbog terorističkih napada u Parizu i Bruxellesu.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Prvo je počela s gimnastikom kao rekreacijom i već nakon 2 mjeseca treniranja trener Domagoj Dominić prepoznao je njezin talent
Piše: Dora VadljaOd kućnih akrobacija do gimnastičke dvorane
Za razliku od dana žalosti, dan nacionalne sućuti nekako je intimniji i bliži građanima, a manje politički. Kako se najavljuje, Vlada će i dalje u povodu smrti građana koji su zadužili državu i ostavili značajan trag proglašavati dan nacionalne sućuti.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Zaslužnim ljudima svakako treba odavati počast, to je jasno. Poteškoće nastaju onog trenutka kad se zapitamo tko je sve zaslužan. Za sada su kriteriji bili uspješnost i omiljenost u narodu, ali i medijska popularnost, pa je razumljivo što je odana nacionalna počast poznatom pjevaču i zaslužnom nogometnom treneru.
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
U nizu ljudskih djelatnosti prag medijske popularnosti ne dostižu mnogi građani koji su itekako zaslužni za razvoj zajednice i
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
društva, pa tiho i pretiho nestaju s povijesne pozornice. U najtežem su položaju zasigurno znanstvenici i doktori znanosti, profesori i umjetnici, ali i liječnici. Rijetko koji dosegne prag medijske popularnosti bilo zbog složenosti svojeg zanimanja bilo zbog drugih razloga.
Žilava od rođenja, tako će Riu opisati njena obitelj, majka Marijana, tata Nino, sestra Tia i brat Tin. Kao i njena braća, Ria je palčića, prijevremeno rođena sa samo sedam mjeseci. Malena kao kruh, ali se ubrzo izborila za sebe i postala prava sportašica. Od ove školske godine krenula je u prvi razred Osnovne škole Novo Selo Rok.
Za sada se, koliko je poznato, nije dogodilo da eminentni znanstvenik dobije svoj dan nacionalne sućuti, iako je ostavio značajan trag u povijesti.
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.
Gimnastiku trenira u Gimnastičkom klubu Marijan Zadravec Macan od jeseni 2021. godine.
Kako nam govori njena majka, Ria je doma počela s akrobacijama. Ne može biti na miru minutu. - Jednostavno smo znali da ju moramo nekamo upisati da izbaci višak energije. I tako je sve krenulo. Ima treninge u ponedjeljak, srijedu, četvrtak i subotu. Ona bi išla i u utorak da može, govori mama Marijana.
Marijana, na tom natjecanju medaljom ju je kitio Filip Ude što je njoj bila posebna sreća. U Solinu su osvojile ekipno prvo mjesto, a Ria i u pojedinačnoj kategoriji.
- Treće natjecanje ujedno je i najbolje za nju jer je osvojila zlato i ekipno su isto bile prve. Na četvrtom natjecanju u Karlovcu osvojila je drugo mjesto i ekipno su bile prve, govori nam o njenim uspjesima majka Marijana.
Ovo je tek početak!
Proglašenjem dana nacionalne sućuti Vlada Republike Hrvatske stavila se u položaj da sama određuje kad će i za koga proglasiti sućut, što nije nimalo zahvalna zadaća i podliježe stalnom propitivanju javnosti.
Prvo je počela s gimnastikom kao rekreacijom i već nakon 2 mjeseca treniranja trener Domagoj Dominić prepoznao je njezin talent i premjestio ju u selekcijsku grupu.
Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Ria je sjajna na parteru, ručama, gredi i kozliću. Već na prvom natjecanju u Sračincu, na ekipnom natjecanju osvojile su zlato. Drugo natjecanje održalo se u Macanovoj dvorani gdje su ekipno osvojile 1. mjesto, a individualno je osvojila 3. mjesto. Kako nam prepričava njena majka
Krenula je u sklopu I. osnovne škole Čakovec s gimnastičkim natjecanjima, nevezano za Macan. Tu su ekipno na županijskome natjecanju osvojile zlato, a za dva tjedna idu na državno natjecanje u Osijek. Uz sve to Ria je i mažoretkinja, gdje su osvojile 1. mjesto u Samo-
KRIŠTANOVSKE ŽENE razveselile djecu
Ria se gimnas�kom prvo bavila kao rekreacijom boru. O ovoj sjajnoj mladoj gimnastičarki sigurno ćemo još puno puta pisati.
No s druge strane, dan nacionalne sućuti vrijedan je instrument za promociju pozitivnih vrijednosti u društvu koji tek mora zaživjeti svojom punom snagom, što opet ovisi o onima koji ga određuju.
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
Košarice pune kolačića koje su djevojčicama ostavili �ičeki
Na dobru ideju došle su žene okupljene u Udrugu žena Krištanovec kako bi razveselile djecu iz mjesta i približile im lijep starinski običaj “ftičeki se ženiju”. Običaj je nastao u davnini uz svetkovinu Valentinova kad su darovi za djecu bili rijetkost. Takva rijetka pri-
lika Valentinovo bilo je kada su mame ili bake potajno pekle kolačiće i polagale ih na prozorske daske ili na grane voćki kako bi ih djeca ujutro na Valentinovo tražila i sladila se njima. Vremena se mijenjaju, ali običaj je oživljen u novoj formi. Paketiće sa slatkišima i kolačićima žene
iz Krištanovca ostavile su na raznim mjestima u mjesnom parku i oko škole, a djeca se dala u potragu za njima. Pronađeno slatko blago skupili su u košarice kako bi se s njima slikali ispred prigodne dekoracije za uspomenu. (BMO)
VARAŽDINU, Gajeva 5 za specijalne i progresivne naočalne leće
*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće
Obrani su sporne bile snimke tajno snimljenih razgovora te što su svjedoci ispitivani bez nazočnosti odvjetnika u tužiteljstvu
Piše: Sanja Heric
Na Županijskom sudu u Zagrebu u četvrtak, 16. veljače, održalo se ročište na kojoj je
Optužno vijeće trebalo odlučiti o osnovanosti optužnice protiv bivših ministara
Darka Horvata, Tomislava
Tolušića i Josipa Aladrovića te potpredsjednika Vlade RH Borisa Miloševića iz SDSS-a.
Optužnica nije potvrđena jer su obrane optuženika tražile da se iz spisa kao nezakoniti izdvoje neki dokazi. Naime, sporne su im snimke tajno snimljenih razgovora, što su svjedoci ispitivani bez nazočnosti odvjetnika u tužiteljstvu, što je inače propisano ZKP-om, status tzv. neovlaštenog tužitelja.
Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ih je
KAZNENA PRIJAVA
saslušalo i odbilo njihove prijedloge smatrajući da je riječ o zakonitim dokazima. Obrana sada ima pravo na žalbu na tu odluku.
Podsjetimo, postupak protiv bivših ministara ranije je razdvojen od postupka protiv ostalih okrivljenika jer su krajem prošlog prosinca priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom.
Riječ je o Ani Mandac, nekadašnjoj Horvatovoj pomoćnici, osuđenoj na 11 mjeseci zatvora, što joj je zamijenjeno radom za opće dobro, bivšoj ravnateljici Uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Katici Mišković, uvjetno osuđenoj na devet mjeseci zatvora uz dvogodišnji rok kušnje i bivšem državnom tajniku Velimiru Žuncu, osuđenom
na uvjetnih 10 mjeseci uz tri godine kušnje. Anu Mandac i ostale teretilo se za sređivanje dodjele �inancijskih potpora tvrtkama koje za to nisu ispunjavale kriterije.
Jedini koji je u ovom slučaju bio u istražnom za-
tvoru je Darko Horvat, kojeg USKOK tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suokrivljenika nezakonito dodijelio bespovratnih 2,6 milijuna kuna.
Međimurska policija provela je kriminalističko istraživanjem nad 35-godišnjakom za kojeg se sumnja se da je, kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva od 1. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2021. godine s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za sebe, povrijedio dužnost zaštite interesa navedenog društva, o čijim se
imovinskim interesima bio dužan brinuti, na način da je sa žiro-računa društva na svoje osobne tekuće račune isplatio 2.888.310 kuna (383.345 eura) koje je iskoristio za kupnju stana, motocikla i osobne potrebe te sebi pribavio znatnu imovinsku korist i na taj način prouzročio znatnu štetu trgovačkom društvu u najmanje tom iznosu.
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC
tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099
fax: 040/314 -183
mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
Nadalje, utvrđeno je da je on kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva tijekom mjeseca studenoga 2021. godine na sebe prenio vlasništvo nad vozilom društva marke Audi, tržišne vrijednosti od 99.157 kuna (13.160 eura) bez da je isto platio navedenom društvu te sebi pribavio znatnu imovinsku korist i na taj način
prouzročio znatnu štetu trgovačkom društvu.
Protiv 35-godišnjaka se podnosi kaznena prijava nadležnom županijskom državnom odvjetništvu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju. Kako neslužbeno saznajemo, osumnjičenik u ovom slučaju je s područja Općine Selnica. (sh)
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA
www.savjetovaliste.info
savjeti@savjetovaliste.info
CIMERMAN
info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
okrivljenog
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 31. siječnja 2023. podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1984.) zbog počinjenih kaznenih djela nasilja u obitelji. Optužnicom se okrivljenog 39-godišnjaka tereti da je od lipnja 2015. godine do
travnja 2022. godine, u dvama mjestima u Međimurskoj županiji, svakodnevno pod utjecajem alkohola u prisutnosti njihova maloljetnog djeteta grubo vrijeđao i omalovažavao svoju 38-godišnju suprugu, pratio njeno kretanje i dolazio na radno mjesto te joj upućivao riječi prijetnje. (sh)
Općinsko državno odvjetništvo je u Čakovcu 30. siječnja 2023. podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (2002.) zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, izvijestio je DORH.
Okrivljenog 21-godišnjaka tereti se da je 4. rujna 2022., oko ponoći, na cesti kod mjesta Kapelščak uprav-
ljao osobnim automobilom pod utjecajem alkohola s najmanje 1,50 promila alkohola u organizmu i zbog toga u lijevom zavoju izgubio nadzor nad upravljačem te skrenuo udesno izvan kolnika i sletio u odvodni kanal kraj ceste. U nesreći je 20-godišnji suputnik u vozilu zadobio teške ozljede, prijelome obiju potkoljenica i obaju skočnih zglobova. (sh)
U nedjelju, 12. veljače, u 13:45 sati u trgovačkom centru u Čakovcu u Obrtničkoj ulici 54-godišnja službujuća djelatnica zaštitarske tvrtke uočila je kako su dvojica nepoznatih muškaraca ukrali razne artikle te ih sakrili ispod odjeće. Nakon što su prošli blagajnu, pozvala ih je da predaju ukradene artikle, na što ju je jedan od počinitelja odgurnuo te su potom obojica potrčali prema izlazu. Kako bi ih spriječila u bijegu, jedna od prodavačica trgovačkog centra uspje-
la je zatvoriti klizna vrata trgovačkog centra, ali su ih počinitelji rukama nasilno otvorili i pobjegli prema susjednom trgovačkom centru. U opisanom događaju 54-godišnja zaštitarka nije ozlijeđena, dok će se materijalna šteta nastala krađom utvrditi nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva. Protiv nepoznatih počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela razbojničke krađe podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Između 10. i 13. veljače 2023. godine u Čakovcu u Ulici dr. Ivana Novaka nepoznati počinitelj je iz ograđenog dvorišta trgovačkog društva ukrao više desetaka metalnih (mesinganih) ploča i razne metalne pro�ile.
Temeljem dostavljenog odštetnog zahtjeva oštećenog trgovačkog društva iz Čakovca, materijalna šteta procijenjena je na više tisuća eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
SUĐENJE u aferi “Po babi i stričevima”
DAN BROJA 112 obilježen u Čakovcu
U prostorijama Centra 112 u Čakovcu obilježen je Europski dan broja 112. Kako je rekao Ladislav Söke, načelnik Stožera civilne zaštite, 11. veljače obilježava se Dan europskog broja 112. Jedinstveni europski broj za hitne službe u Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine, dakle slavi svoju punoljetnost. U 2022. godini bilo je ukupno 18.217 poziva, 50 na dan. Od toga je bilo 10.019, 27 namjenskih poziva na dan, 8 tisuća nenamjenskih i 101 zlonamjernih poziva. Pozivatelji u 81 posto slučajeva upotrebljavaju mobilne telefone.
Ako uspoređujemo, 2021. godine bilo je nešto više poziva, 54 na dan. U protekle dvije godine 112 zaprimio je 2486 poziva
KUD MIHOVLJAN gostovao je u Rimu uz
KUD Mihovljan, poznat kao društvo koje rado gostuje i svojim nastupima promovira Međimurje, međimurske pjesme i tradiciju i van Lijepe Naše, ovih je dana gostovao u Rimu. Bili su gosti Hrvatske rimske zajednice s kojom su u crkvi sv. Jeronima proslavili ovo-
godišnje Stepinčevo, blagdan bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika koji se obilježava 10. veljače. KUD-ovci su pjesmom popratili liturgijsko slavlje koje je predvodio kardinal Lazzaro You Heung-sik, prefekt Dikasterija za kler uz pomoć Marka Đurina, rektora Papinskog
hrvatskog zavoda sv. Jeronim. Uz brojne Hrvate te kler i diplomate, nastup Međimuraca popratio je i Jasen Mesić, veleposlanik RH u Italiji. Nakon svete mise u crkvi su otpjevali splet međimurskih pjesama da bi potom u prostorijama
Zavoda bilo nastavljeno zajedničko druženje. Ne treba posebno spominjati razgled Rima i njegovih tisuću crkava, arheološke jezgre i ostalih znamenitosti po kojima je talijanski glavni grad poznat. A glavni međimurski grad potpomogao je KUD-ovcima put u Rim. (vv)
2020. godine vezane za koronavirus, u 2021. godini 276 poziva, a od početka ove 2023. godine sedam poziva. Uz zaprimanje poziva Centar 112 preuzeo je ulogu komunikacijsko-koordinacijskog centra između stožera općina i gradova, županijskih stožera te Stožera CZ RH. (dv, zv)
- Cijelo to vrijeme i članovi Upravnog vijeća osjetili su određene pritiske i onemogućavalo ih se u radu, pa čak ponekad i od izvršne vlasti u Gradu, istaknula je Karolina Juzbašić
Piše: Sven Tomašić Foto: Zlatko Vrzan
U četvrtak, 16. veljače, Upravno vijeće Centra za kulturu održalo je konferenciju za medije na kojoj su prezentirali rad Centra protekle godine.
U ovom sazivu Upravno vijeće Centra za kulturu u posljednjih godinu dana održalo je 24 sjednice, a u njemu su predsjednik Damir Klaić, Karolina Juzbašić, Nikolina Mekovec, Miljenko Zelenbaba i Neven Taradi.
pogibije Željka Murka
U petak, 10. veljače, na čakovečkom groblju svečano je obilježena 20. godišnjica stradavanja Željka Murka, policijskog službenika Policijske uprave međimurske. Podsjetimo, Željko je izgubio život u potjeri za pljačkašem banke u Nedelišću, 12. veljače 2003. godine. Željko Murk rođen je 4. veljače 1970. godine u Čakovcu. U Ministarstvu
unutarnjih poslova Republike Hrvatske zaposlio se 13. ožujka 1991.
U spomen na njegov čin i preranu smrt u jutarnjim satima uz spomen-ploču na mjestu pogibije policijskog službenika u blizini Gornjeg
Kuršanca predstavnici Policijske uprave međimurske, postaje Prometne policije Čakovec, Regionalnog kluba
IPA Međimurje i članovi obitelji zapalili su svijeće. (st)
Na samom početku Karolina Juzbašić potvrdila je kako je njihov zadatak štititi interese građana čijim novcem se kroz proračun Centar i �inancira.
Pod pritiscima
interesnih skupina
Naglasila je kako ima dosta iskustva i utakmica u nogama, ali da nikad dosad nije doživjela pritiske pojedinaca i interesnih skupina koje su na različite načine željeli, pa i preko gradskih struktura, utjecati na njezin rad u Upravnom vijeću.
Istaknula je da su sve aktivnosti Upravnog vijeća tijekom ove godine mandata pokušali interpretirati kao osobni obračun, kao politički
napad te tim putem sve lažne navode apsolutno odbacuje.
- Budući da je jedina svrha našeg rada, kao članova Upravnog vijeća, bila urediti zakonitost rada ustanove koja je već 20 godina potpuno zapuštena u smislu transparentnog i zakonitog poslovanja, sve prethodno navedeno, cijelo to vrijeme i članovi Upravnog vijeća osjetili su određene pritiske i onemogućavali su ih u radu, pa čak ponekad i od izvršne vlasti u Gradu, istaknula je Karolina Juzbašić.
Juzbašić je napomenula da je nalaz interne revizije Centra koji je izvršio Grad Čakovec, također potvrdio sve ono na što su oni ukazali.
- Iako taj nalaz nismo smjeli javno objaviti, na moje pitanje zašto, odgovor od gradskih struktura bio je jer se rade policijski izvidi. Nakon cjelogodišnjeg truda, sa sigurnošću mogu reći da sada konačno imamo startnu poziciju u kojoj se djelatnosti ustanove mogu potpuno posvetiti kreativnom razvoju i unapređenju jer smo nakon 20 godina uskladili rad Centra sa zakonima o ustanovama u kulturi, sa zakonima u kulturnim vijećima i �inanciranju javnih potreba u kulturi i sa
Članica upravnog vijeća CZK-a Karolina Juzbašić o ak�vnim problemima Centra
svim zakonima i aktima kojih se takva ustanova mora pridržavati.
Peglale su se i kartice
Karolina Juzbašić postavila je pitanje kako je moguće da je CZK Čakovec 20 godina radio zanemarujući ono što zakoni propisuju.
Evo nekoliko problematičnih primjera na koje je Upravno vijeće naišlo. Kao prvo, CZK nije imao registrirane djelatnosti kojima se bavi u sudskom registru Trgovačkog suda u Varaždinu te se nije uskladio sa NKD-om koja se primjenjuje od 2007. godine, što je zakonska obaveza.
Također, isplata honorara stalno zaposlenim djelatnicima Centra smatra se prema pisanom mišljenju Ministarstva kulture i medija RH od 7. ožujka 2022. godine nepravilnim poslovnim ponašanjem. Bivšem ravnatelju Romanu
Bogdanu isplaćeni su honorari za režiju, čak i u vrijeme kad je obnašao funkciju ravnatelja. Dejan Buvač kao dugogodišnji član Upravnog vijeća dobivao je honorare iz osnova članstva u Upravnom vijeću i voditelja programa i režija, što je čisti primjer sukoba interesa.
Na konferenciji je Juzbašić napomenula najznačajnije probleme poput svjesnog nemarnog postupanja i prekoračenja ovlasti suprotno zakonu, korištenje kreditnim karticama Diners, i to 4 komada za plaćanje goriva, troškova ishođenja viza za inozemna putovanja, za profesionalnu šminku itd.
I za kraj, retoričko pitanje koje je postavio predsjednik Damir Klajić:
- Kako je moguće da je v. d. ravnateljice CZK-a Helga Lajtman mogla za 2 mjeseca to sve složiti uz naš poticaj što prijašnja gospoda nisu mogla u posljednjih 20 godina?
VELJKO POSAVEC (39) o djeci, školi i svom stvaralaštvu
- Mladi vole konzumirati umjetničke sadržaje i zanimaju ih razne izložbe. Nisu izgubili nit s umjetnosti, samo ju percipiraju i konzumiraju na drugačiji način, rekao nam je naš sugovornik
Veljko Posavec (39) po zanimanju je akademski slikar i gra�ičar. Nakon akademskog zvanja završio je pedagoški smjer u Čakovcu da može predavati u školi. U Osnovnoj školi u Nedelišću radi već 15 godina, predaje predmetnu nastavu od 5. do 8. razreda.
U Varaždinu živi više od 10 godina, a u Nedelišću ima svoj atelje gdje nastaje većina njegova kreativnog stvaralaštva.
Veljko se aktivno bavi umjetnošću još od rane mladosti i osim što je vrlo uspješan u svom zanatu, stvara izvanredna multimedijska djela, od raznih prostornih instalacija, gra�ika, 3D dizajna, slikarstva itd.
Veljko uči o kreativnosti
300 učenika
- Danas je, što se tiče konzumacije umjetnosti, stvar zeznuta. Možeš ti sva-
šta ponuditi, ali potražnja nije toliko velika. Mogući čimbenici su brzina i dinamika života, digitalizacija te slijeđenja mainstreama, ilitiga onoga što je danas najviše popularno. Također, današnja mladež nije toliko zainteresirana za tradicionalne tipove umjetnosti poput slikarstva i kiparstva, oni većinu toga nauče i imaju na društvenim mrežama, istaknuo je Veljko. Veljko poučava cca 300 učenika od 5. do 8. razreda. Smatra da se danas djeci općenito od rane mladosti ne usađuje dovoljno umjetničkog sadržaja, zato su i kasnije pasivna što se tiče umjetnosti i kulture, što naravno ima velik utjecaj na kasniji život. Smatra sljedeće: ako ne ponudiš djeci umjetnički sadržaj, ne možeš očekivati da djeca budu kasnije u skladu s tim i da će ih umjetnost zanimati. Također, Veljko spominje kako ljudi često miješaju talentiranost, kreativnost i darovitost. On
uči djecu da tko ima određeni dar, odmah će ga prepoznati, i on sam i roditelji te okolina. Uz to, otkrio nam je da djeca iz njegove škole u Nedelišću vole konzumirati umjetničke sadržaje i zanimaju ih razne izložbe. Djeca nisu izgubila nit s umjetnosti, samo ju percipiraju i konzumiraju na drugačiji način.
Radi u Arteljeu i ima svoju scenografsku firmu
Također, Veljko radi u čakovečkoj školi crtanja i slikanja, Arteljeu. U Čakovcu radi više od 10 godina, a prošle godine podružnicu su otvorili u Varaždinu. Postoji i aktivna podružnica u Prelogu.
- Sami polaznici su mi rekli da oni dolaze u Artelje jer se tamo opuste, to im je kao neka vrsta meditacije. Tijekom sata i pol uz razne umjetničke tehnike oni eksperimentiraju i užive se.
Doma si ni ne uzmu vremena, niti ih netko vodi i razgovara o samoj umjetnosti ili predstavlja nekog umjetnika. Odaziv je u svim podružnicama jako dobar, ljudi žele umjetnost uz sebe.
Uz to, ima i svoju �irmu koja se bavi scenogra�ijama za razne organizacije, velike �irme, koncerte itd. Jedan od primjera gdje radi scenogra�ije naveliko je Božićni koncert u Atonu u Nedelišću. U Zagrebu također ima
ŽUPA BLAŽENOG Alojzija Stepinca proslavila svog zaštitnika
Koncelebriranu svetu misu u crkvi sv. Vida predslavio je vlč. Nikola Markušić, župnik u susjednoj Župi Orehovici, uz domaćeg župnika Alojzija Pakraca i župnike župa u sastavu Čakovečkog dekanata s dekanom Vladimirom Kolarićem, župnikom u Strahonincu.
- Okupili smo se u ovom domu Gospodnjem kako bismo zahvalili na daru života našeg blaženog Alojzija Stepinca, kako bismo zahvalili Gospodinu na daru njegova iskustva, žrtve i nesebične ljubavi, naglasio je vlč. Markušić. Ako želimo pronaći primjer i svjedočanstvo osobe koja je prigrlila Gospodina u svoj život i svojim životom pokazala to ljudima oko sebe, onda je upravo to bl. Alojzije Stepinac. Bila je to i prigoda
U subotu, 11. veljače, u foajeu Doma kulture u Maloj Subotici otvorena je izložba Knjiga koja je ispravila povijest 1916.
klijente kojima radi razne prostorne instalacije.
Trenutno radi na značajnom projektu za jednu veliku banku. Nedavno je i napravio umjetničku instalaciju u centru Čakovca pod imenom Vjetar.
O njegovoj aktualnoj izložbi Fragmenti stvarnosti
Izložba Fragmenti stvarnosti diše od čiste �iguracije pa do rubne apstrakcije. Na izložbi su aktualne slike fragmenti Veljkovih fotogra�ija koje su većinom nastale kad su bili na nekim obiteljskim putovanjima, gdje se “zakačio” da je hipnotiziran mobitelom, a nije u sadašnjem trenutku i ne provodi predivno i slobodno vrijeme s najmilijima. Odnosno, sama izložba bavi se problemom objektivne prisutnosti trenutka koliko i objektivne prisutnosti u trenutku koji nesvjesno propuštamo doživjeti.
Dotakli smo se i aktivne publike koja konzumira umjetnost.
- Vidim po svojoj aktualnoj izložbi u CZK-u Čakovec da u biti to je isti pro�il ljudi koje umjetnost zaista zanima, ili imate padobrance koji si dođu pojesti, popiti i odu. Uglavnom, isti opus ljudi koji dolaze na izložbe i koje to zanima srećete većinu vremena, jer nas nema previše.
Dakako, riječ je o izložbi posvećenoj velikom Vinku Žgancu, etnomuzikologu i melografu, uvelike zaslužnom za očuvanje međimurske popevke, ali i međimurskih narodnih plesova, što se često zaboravlja. Izložba je organizirana uz suradnju KUU-a Zvon s Općinom Malom Suboticom i Knjižnicom Nikola Zrinski Čakovec.
Knjiga koja je ispravila povijest je prva pjesmarica međimurskih popevki dr. Vinka Žganca iz 1916. godine, koja je bila važan čimbenik pri određivanju granica nakon Prvog svjetskog rata na mirovnim pregovorima u Trianonu kraj Pariza. U glazbenom
programu nastupili su Eugen Klarić na saksofonu i mlada pjevačica Antonia Jurinec.
Izložba je organizirana uz pomoć zbirke dr. sc. Jurja Kolarića, Etnografske zbirke Muzeja Međimurja Čakovec, Osnovne škole dr. Vinko Žganec iz Vratišinca i iz ostavštine dr. Ivana Novaka u zavičajnoj zbirci Insulana Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec. Uz izložbu je priređen i prigodni katalog, a o radu dr. Vinka Žganca govorio je Borivoj Radojčić iz Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec i drugi gosti. Važno je također napomenuti da je Vinku Žgancu narodna pjevačica Kata Lajtman iz Male Subotice otpjevala preko stotinu međimurskih popevki. (Josip Šimunko, foto: Zlatko Vrzan)
Svetu misu povodom Stepinčeva predvodio je vlč. Nikola Markušić u suslavlju s kolegama svećenicima iz Čakovečkog dekanata
da vjernici nazočni na misnom slavlju i svom župniku Alojziju Pakracu čestitaju imendan u čemu su im se pridružili i njegovi kolege svećenici. Spomenimo kako su se vjernici u Ivanovcu pripremali kroz duhovnu obnovu koja je počela u ponedjeljak kada je svetu misu predvodio “vanofski sin”
fra Franjo Jurinec, u utorak je misu predvodio vlč. Siniša Preiner koji je rodom također iz Ivanovca, a sada na službi župnika Župe sv. Vida u Pitomači. U srijedu su se vjernici u Ivanovcu mogli prisjetiti kako je to bilo kada je za oltarom stajao bivši župnik vlč. Pavao Mesarić, sadašnji župnik Žu-
pe sv. Martina biskupa u Donjoj Voći. Uoči same proslave Stepinčeva, u četvrtak, svetu misu predvodio je donedavni župnik u Ivanovcu, vlč. Danijel Bistrović, koji je sada na službi u Župi Sveti Juraj na Bregu. Župa bl. Alojzija Stepinca osnovana je inače 1999. godine u Ivanovcu, tada izdvojenom
iz Župe sv. Nikole biskupa u Čakovcu, i u nju je uključeno mjesto Štefanec, koje je dotad pripadalo Župi Mala Subotica. Zaštitnikom Župe imenovan je blaženi Alojzije Stepinac kojem je kao zagrebačkom nadbiskupu hrvatsko Međimurje posebno bilo na srcu, osobito u Drugom svjetskom ratu. Do-
tadašnja �ilijalna crkva sv. Vida, kojom su upravljali franjevci iz samostana u Čakovcu, nikad nije bila posvećena, stoga je 10. veljače 2014. godine varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak posvetio crkvu i oltar ugradivši u njega moći blaženoga Alojzija Stepinca.
Sama župna crkva sv. Vida u Ivanovcu temeljito je obnovljena prije nekoliko godina kada su restaurirani glavni zidni i dva pobočna oltara, promijenjena je kompletna žbuka u kombinaciji s drenažom, zamijenjeni su pod crkve i stolarija te je crkva nanovo obojena. Crkva je obnovljena uz pomoć Varaždinske biskupije, prilozima vjernika te darovima dobročinitelja. (Siniša Obadić, foto: Radovan Petković)
Umirovljenici s područja Murskog Središća mogu za Uskrs računati na uvećani iznos poklon-bonova. - Odlučili smo povećati i vrijednost bonova i cenzus za ostvarivanje prava na bonove u korist umirovljenika zbog in�lacije, porasta troškova život, ali i zbog nominalnog povećanja iznosa mirovina, pojasnio je gradonačelnik Srpak.
Po prvi put umirovljenici će imati pravo i na dio mirovine pokojnog supružnika što će povećati njihova primanja, ali nismo željeli da zbog toga neki ostanu prikraćeni za poklon-bonove, pa smo podigli cenzus.
Pravo na uskrsnicu (bon) ostvaruju svi umirovljenici s područja grada Murskog Središća kojima je zbroj mirovina (prihoda) manji od 450 eura po sljedećim kriterijima: svi koji imaju mirovine do 265 eura ostvaruju pravo na bon u vrijednosti od 30 eura, oni s
mirovinama od 266 do 360 eura bon u vrijednosti od 25 eura, a oni s mirovinama od 361 eura do 450 eura bon u vrijednosti od 20 eura.
Uz gore navedene bonove za kupnju u trgovačkom centru, umirovljenici će dobiti i bon u vrijednosti od 20 eura koji će moći iskoristiti u Mesnici Kiš u Murskom Središću.
Potvrde o visini mirovine (zadnji izvadak iz banke ili pošte) dostavljaju se u Podružnicu umirovljenika Mursko Središće uredovnim danima: utorkom i petkom od 8 do 12 sati. Rok za predaju dokumentacije je 17. ožujka ove godine. Umirovljenici koji se ne prijave do navedenog roka ne mogu ostvariti pravo na bon.
Novčana sredstva za tu namjenu osigurava Grad Mursko Središće iz gradskog proračuna, dok su svi kriteriji usuglašeni s Podružnicom umirovljenika Mursko Središće. (BMO)
Odlukom Grada komunalne naknade oslobađaju se sljedeći vatrogasci iz
DVD-a Mursko Središće:
Nikola Bistrović, Rajko Bogdan, Marko David, Kevin Kontrec, Petar Kraljić, Dejan Majhen, Klaudija Mance, Renato Matoša, Stjepan
- Starijih i samih je sve više pa su gerontodomaćice najbolje rješenje za njih kao pomoć u obavljanju svakodnevnih poslova, ali i željnih razgovora i druženja
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Mesarić, Marija Mesarić, Kristijan Novak, Nikolaj Novak, Dejan Orehovec, Miljenko Palnec, Rajko Radiković, Nikola Sabo, Tanja Smolković, Aleksandar Tarandek, Patrik Vrbanić, Mihael Vršić, Željko Zelić, Marko Žganec Marko, Kristijan Živčec. (BMO)
Nalaže se Upravnom odjelu za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne
poslove da se napravi izračun troškova sanacije Ulice kralja Zvonimira u Murskom Središću. (BMO)
Mursko Središće prihvatilo je inicijativu Dražena
Vinka Novaka – Vinaca iz
Peklenice za objavu knjige o pticama našeg područja, a na temelju njegovih fotogra�ija
koje je voljan ustupiti Gradu. Za realizaciju tiskanja knjige te svih potrebnih koraka zadužuje se ravnatelj Centra za kulturu Rudar. (BMO)
Aloni Serbynenko za kćer
Polinu Slatvinskaju iz Murskog Središća odobreno je su�inanciranje troškova puto-
vanja za odlazak na natjecanje mažoretkinja u iznosu od 50 posto od ukupnog iznosa što iznosi 238,90 eura. (BMO)
Zadužuje se Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove za dogovor s Mjesnim odborom Štrukovec i Župom sv. Marko Selnica za instaliranje grijanja s plinskim pećima
u kapeli Gospe Škapularske u Štrukovcu.
S Mjesnim odborom Štrukovec pak trebaju dogovoriti nabavku sto kompleta pribora za jelo s pripadajućim posuđem i čašama. (BMO)
Ljerka Tišljar, Nada Novak i Mirjana Šajnović odlučile su se biti gerontodomaćice i pomagati starijim nemoćnim i vrlo često osamljenim osobama. Radit će u svojoj okolini na području Murskog Središća i Selnice. Ni jednoj od njih to nije prvi put jer nažalost projekt kojim se �inancira briga za starije najvećim dijelom iz europskog socijalnog fonda odvija se po tzv. fazama. Ima određeni vijek trajanja i kad završi, stariji ostaju bez pomoći, a žene bez posla.
Šteta, jer se radi o jednom od najživotnijih projekata. Stanovništvo je sve starije, a prošla su vremena kad su i po tri generacije živjele pod jednim krovom brinući se jedni za druge. Mnogim starijim građanima najviše nedostaju bliski ljudski kontakti i razgovori, ali i pomoć pri obavljanju svakodnevnih poslova.
Kontakti
s korisnicima ostaju i nakon projekta
Ljerka Tišljar iz Murskog Središća na ovom projektu radi treći put. - Jako sam zadovoljna u radu sa svojim korisnicima.
Nikad nije bilo nikakvih problema, barem ne s onima s kojima sam ja radila. Korisnici za koje sam radila kao gerontodomaćica su se mijenjali, a pomagala sam im u pospremanju, čišćenju, od-
lazila po lijekove, namirnice u trgovinu. Pomagala u uređivanju vrta ili oko cvijeća. Za lijepa vremena korisnike sam vodila u šetnju. I kad je projekt završio, ostali smo u kontaktu, ako ništa drugo, razgovarali smo telefonom ili sam ih znala ponekad i posjetiti. Ljudima su razgovori i druženja jako važni. Radila sam s ljudima u Murskom Središću i Sitnicama i kao gerontodomaćica skupila tri godine staža. Svaki put sam imala od šest do sedam korisnika. Većinom sam za svakoga imala po dva sata na raspolaganju, a na početku i duže dok sve što im je bilo potrebno nije ušlo u rutinu.
Svidjelo mi se biti
Nada Novak iz Peklenice već je radila godinu dana kao gerontodomaćica. - Ponovno sam se prijavila za taj posao jer mi se dopalo prvi put. Ljudi s kojima sam radila su me lijepo prihvatili. Ovaj projekt sada kratko traje, šest mjeseci, pa će mi značiti nešto i za mirovinu. Imam ukupno 30 godina radnog staža, a u srpnju ću steći i uvjete za mirovinu pa će mi i ovaj posao dobro doći. Radila sam s korisnicima u Peklenici. Imala sam ih ukupno sedam. Iz mog iskustva korisnicima najviše trebaju razgovori, jer moji su živjeli sami i svaki moj dolazak im je puno značio. Ali trebalo im je pomoći oko čišćenja,
platiti čekove, voziti doktoru, ispričala nam je Nada.
Potrebno mi je raditi nešto korisno
Mirjana Šajnović iz Selnice za ovaj se posao odlučila i radi sebe. - Potrebno mi je da radim nešto korisno, izađem iz kuće i budem s drugim ljudima. Prije deset godina mi je umro sin, ali tuga je tuga i zato mi puno znači da nisam zatvorena u kući. Radila sam s korisnicima u Selnici. Imala sam šest korisnika, starijih i nemoćnih ljudi. Sada ću dobiti nove korisnike jer su oni prijašnji u međuvremenu umrli.
Moja iskustva s korisnicima su dobra, osim što sam u samo jednoj situaciji imala problema s jednim zetom, koji me je vrijeđao. Ako me zdravlje posluži, rado bih nastavila raditi kao gerontodomaćica bude li se projekt nastavio. Inače, imam 15 godina radnog staža, a radeći kao gerontodomaćica skupila sam tri godine staža, kazala je Mirjana.
Da je projekt dobar i životan složili su se i gradonačelnik Dražen Srpak i načelnici Valentino Škvorc i Ervin Vičević na čijem području se projekt provodi. Svjesni starosti svojih građana, i sami priželjkuju da pomoć starijima dobije vremenski kontinuitet. Dolaskom gerontodomaćica u domove starijima se omogućava da dulje žive izvan institucija jer kod kuće se osjećaju najugodnije.
Osim toga, mnogima je smještaj u domove preskup i nedostupan pa se angažiranje gerontodomaćica pokazalo kao najprihvatljivije rješenje
za mnoga staračka i samačka domaćinstva.
Projekt Zaželi – pomoći ćemo se na području Murskog Središća, Male Subotice i Selnice provodi 8 mjeseci, počevši od 15. prosinca prošle godine. Na projektu je zaposleno ukupno 10 gerontodomaćica, od čega četvero na području Murskog Središća, četvero na području Male Subotice i dvije na području Selnice. Gerontodomaćice će ukupno brinuti za minimalno 60 korisnika na području provedbe projekta.
Nositelj projekta je Grad Mursko Središće, a projektni partneri su: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za socijalni rad, Općina Mala Subotica i Općina Selnica. Ukupni iznos projekta je 64.768,73 € (488.000 kuna), a �inanciran je 100 posto iz vanjskih izvora, i to 15 posto iz državnog proračuna i 85 posto iz Europskog socijalnog fonda.
Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, Valentino Škvorc, načelnik Male Subotice, Ervin Vičević, načelnik Selnice, te Nikola Hren, predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Čakovec istaknuli su zadovoljstvo dobrom suradnjom među partnerima kao i važnošću takvih projekata za starije i onemoćale samce.
Nikola Hren kazao je da ima naznaka da bi u sljedećoj fazi projekt trajao vremenski duže, nekoliko godina, što bi bilo dobro i za korisnike i za žene kojima je takav vid zapošljavanja prilika da steknu radno iskustvo ili potrebni radni staž.
U zagrebačkom Ugostiteljsko-turističkom učilištu održan je 3. Badel barmen junior cup, međunarodno natjecanje koje okuplja najspretnije i najkreativnije učenike ugostiteljskih škola iz područja spravljanja barskih mješavina/koktela. Natjecanje je obuhvaćalo dvije discipline iz miksologije, pripremu duge te pripremu kratke barske mješavine i disciplinu �lair slobodan stil, show pred gostom.
Iz Srednje škole Prelog nastupale su dvije učenice: hotelijerka Ivana Hansderfner u kategoriji duge barske mješavine (mentor: nastavnik Zoran Tomašić) te konobarica Ema Furdi u kategoriji kratke barske mješavine (mentor: nastavnik Goran Žižek). U objema kategorijama bazno piće bila je votka,
dok su ostale sastojke i dekoraciju natjecatelji slagali prema vlastitom izboru. Ivana je tako napravila koktel Red votka u koji je uz votku dodala domaći rum, sok od brusnice, sok od ananasa te sirup od marelice, dok je dekoraciju napravila od dehidrirane limete. Emin koktel zvao se Votka Amarettino, a sastojao se od votke, likera Amarettina, likera Bailey’s i slatkog vrhnja, a dekoraciju u obliku štapića izradila je od karameliziranog šećera. Obje SŠP-ovke imale su zapaženi nastup, a Ema Furdi i njen mentor Goran Žižek u svojoj su kategoriji među 60 natjecatelja izborili vrlo visoko 2. mjesto. Preloškim natjecateljicama i mentorima pripreme i odlazak �inancirani su iz projekta ReCeZa – Regionalni centar Zabok. (vv)
U okviru projekta Aqua Adventures, grupa od 19 putnika iz Hrvatske i Mađarske upoznala se s turističkom ponudom u Mađarskoj i Austriji, odnosno u Željeznoj županiji te Štajerskoj. Putnici su posjetili najzapadniji mađarski gradić Szentgotthárd, formiran oko cistercitske opatije iz 12. stoljeća. Današnja gradska uprava smještena je u prostorijama nekadašnjeg samostana koji okružuju park i predivna cistercitska crkva. Direktor Bálint Papp upoznao je putnike s radom agencije MURABA EGTC koja provodi programe u pograničnom području Mađarske i Slovenije.
U tom se dijelu Mađarske nalazi i Nacionalni parka Őrség na čijem je području niz naselja, od kojih je grupa posjetila dva – Magyarszombatfa i Nagyrákos. U prvom nase-
Gabrijela Jakupak Tokar i Dražen Šulj - Ostavka nije nikakvo iznenađenje. Još na izborima je bilo dogovoreno da odradim pola mandata i onda predam dužnost, objasnio je Dražen Šulj
Žene su preuzele vlast u općini Svetoj Mariji. Imaju načelnicu općine, a sada i predsjednicu Općinskog vijeća nakon što je prihvaćena ostavka dosadašnjeg predsjednika Dražena Šulja. Naime, Dražen Šulj, s 9. siječnjem 2023., podnio je ostavku zbog osobnih razloga koju su vijećnici jednoglasno prihvatili u srijedu, 15. veljače, na redovnoj sjednici Vijeća.
- Ostavka nije nikakvo iznenađenje, objasnio je Dražen Šulj. Još na izborima je bilo dogovoreno da odradim pola mandata i onda predam dužnost.
Prema njegovim riječima, još se tada zalagao da na mjesto predsjednika, odnosno predsjednice Vijeća stane mlada Gabrijela Jakupak Tokar. Međutim, vijećnici su ga ipak uvjerili da odradi pola
mandata kako bi u međuvremenu njegova mlada kolegica stekla malo više iskustva u radu Vijeća.
Drugim riječima, Dražen Šulj predao je dužnost predsjednika Vijeća Jakupak Tokar, a on je zasjeo na mjesto potpredsjednika. U biti, predsjednik i potpredsjednica samo su zamijenili mjesta.
- Gabrijela je vrhunska mlada žena i siguran sam
da će me nadmašiti. Želja mi je da bude čim više mladih ljudi, s drukčijim razmišljanjima, te da svi skupa idemo naprijed.
Bila mi je čast biti predsjednik OV-a i nadam se da ste bili zadovoljni sa mnom, zahvalio je Dražen Šulj nakon 6 godina na dužnosti predsjednika Općinskog vijeća. (Vlasta Vugrinec)
lju postoji duga i razvijena lončarska tradicija koju na životu održava načelnik sa svojom obitelji, a u drugom etnokuća i kovačnica za koju se brine karizmatična načelnica koja se ujedno bavi i proizvodnjom kravljeg sira.
Drugog dana, odnosno 10. veljače, grupa je prešla austrijsku granicu i brzo se našla pred prirodnim ljepotama istočnih Alpa. Istražili su špilju Lurgrotte koju krase brojni stalaktiti i stalagmiti da bi dan završili u čokoladarnici
Zotter. Putovanje je su�inancirala Europska unija iz programa INTERREG
V-A Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020., odnosno u sklopu projekta akronima
AQUA ADVENTURES koji provode Grad Prelog i mađarska općina Kistolmács, a glavni mu je cilj unapređenje turističke ponude na jezerima uz Prelog i Kistolmács. (vv)
Piše: Josip Šimunko
Foto: Zlatko Vrzan
U nedjelju, 12. veljače, u Domu kulture u Maloj Subotici održan je godišnji koncert Tamburaškog orkestra KUU-a Zvon župne zajednice Mala Subotica. Gošće koncerta bile su su Ženska vokalna skupina Erato KUD-a Petrijanec te Tino Jelenić. Orkestar je suvereno vodio dirigent Valentino Škvorc, najprije uz putovanje po Španjolskoj i brzim ritmovima, a potom uz soliste Tina Jelnića, Denisa Hajdarovića i Danijela Škvorca. Za završ-
vokalnom skupinom Erato iz Petrijanca izvedene popularne arije koje je publika nagradila dugačkim pljeskom.
Protekla godina je za Tamburaški orkestar KUU-a Zvon bila izuzetno uspješna. Na Državnoj smotri tamburaša u Dugom Selu prošle godine osvojena je pod vodstvom dirigenta Valentina Škvorca srebrna plaketa.
Izvedena su djela: „Fantazija na motive iz Podravine“ Jurice Hrenića i popularna poznata skladba „Dohvati crvenu trešnju“ Bože Potočnika.
Osim toga, pokrenuta je mala škola za tamburaše od prvog do osmog razreda osnovne škole koju vodi Denis Hajdarović, prvi prim Tamburaškog orkestra.
Posebno je zanimljivo da su prošle godine međimurske pjesme i plesove učili pjevati i plesati gimnazijalci iz Cipra, koji su stigli u Čakovec i Malu Suboticu surađujući sa Srednjom školom Čakovec, a preko europskog obrazovnog programa Erasmus.
KUU Zvon (udruga ima više sekcija) proslavio je
protekle godine svoj jubilej, 25 godina uspješnog rada. Za svoj dugogodišnji rad u kulturi i društvenom životu zajednice nagrađen je nagradom i priznanjem Pečat općine Male Subotice.
Protekle godine također je došlo do promjene u vodstvu Udruge. Za novu predsjednicu
KUD-a Zvon izabrana je Marina Držanić, dopredsjednik Udruge je Mario Janković, tajnik Danijel Škvorc, rizničar Stiven Ivković, a izabran je i novi Upravni odbor.
Novi su i voditelji pojedinih sekcija, tako etnozbirku i rukotvorine vodi Marijana
Hadeljan, a dječju folklornu
grupu do četvrtog razreda osnovne škole Barbara Janković.
Starija folklorna postava, odnosno prvi sastav folkloraša pak uvježbava koreogra�ije i plesove iz Međimurja i Hrvatske pod vodstvom novog plesnog voditelja Tima Hrvačanina, ujedno umjetničkog voditelja Varaždinskog folklornog ansambla.
Tamburaški orkestar već niz godina vrlo uspješno vodi dirigent Valentino Škvorc. Zahvaljujući stalnom napretku i radu, Tamburaški orkestar iz Male Subotice postao je jedan od najboljih tamburaških orkestara u Hrvatskoj.
Amorfa (kineski bagrem, čivitnjača, lat. Amorpha fruticosa), biljka je iz porodice Fabaceae kod nas znana i kao čivitnjača, murvan, bagremac te divlji bagrem. Potječe iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena još 1724. (Engleska). U Hrvatsku se počela širiti iz susjedne Mađarske početkom 20. stoljeća najviše zbog svoje medonosnosti i dekorativnosti. Amorfa je listopadni grm koji uglavnom ne prelazi 2 m visine, ali ponekad može doseći čak 6 m. Listovi su neparno perasti s 5 – 12 parova jajastih do eliptičnih liski. Cijela biljka (osim cvjetova) ima jak terpenski miris. Cvjetovi grade karakteristične uspravne, guste tamnoljubičaste metlice, duljine 10 – 15 cm. Korijen prodire duboko u tlo, rasprostirući se nekoliko metara u širinu. Najbolje uspijeva u dolinama rijeka, poplavnim područjima, na nasipima vodotoka, uz prometnice, u mladim šumskim nasadima i na napuštenim poljoprivrednim područjima. Općenito, potrebna su joj područja koja nisu jako zasjenjena, imaju laganu strukturu tla i povremeno su plavljena. Podnosi ekstremne uvjete pa se može pojaviti i u drugim staništima. Ipak, ne podnosi duge periode pod stajaćom vodom. Nakon požara, razvija mlade izdanke iz baze biljke. U tlo ispušta tvari koje sprječavaju klijanje drugih vrsta, a zbog intenzivnog zasjenjenja i zauzimanja velikih površina, sprječava rast nižih biljaka. Ima korijen koji e�ikasno i brzo iskorištava hranjive tvari te ih „krade“ drugim vrstama.
Zanimljivo je da nakon od 25 do 30 godina sastojine amorfe obično počinju odumirati i tada ih polako uglavnom zamijeni šuma. Zbog jakog korijena, dobra je za stabilizaciju nestabilnih površina. Ima dobru nutritivnu vrijednost zbog visokog sadržaja proteina. Zgnječene sjemenke mogu se koristiti kao začin. Vrlo je medonosna. Značajno otežava proces obnove šuma te je njezina kontrola u mladim sastojinama šuma iznimno skupa. Ubrzava zarastanje kanala te ih čini neprohodnima i usporava otjecanje poplavnih voda. Općenito gledano, svaka korist koju daje može se dobiti i od drugih zavičajnih vrsta, a štete koje radi mogu biti ogromne. Smanjuje bioraznolikost travnjaka, posebice travnjačkih ptica koje se tu više ne mogu gnijezditi ni hraniti (npr. kosac, ptice grabljivice). Područja koja u potpunosti prekrije simbo-
lično se nazivaju zelenim pustinjama.
Japanski dvornik (Reynoutria japonica) česta je višegodišnja biljka koja može narasti do 3 metra visine, a u svijetu je poznatija kao američki ili meksički bambus zbog oblika stabljike čiji članci podsjećaju na pravi bambus. Listovi su dužine od 6 do 10 cm, čvrsti, široko ovalni, na bazi malo podrezani, s naglim suženjem u šiljasti vrh. Cvate od kolovoza do rujna, a plodovi su trobridni okriljeni oraščići koji nose jednu sjemenku. Biljka se uspješno razmnožava i sjemenom i reznicama rizoma. Rizomi dvornika su toliko snažni da mogu uništiti beton, podzemne instalacije i slično. Međutim, biljka ima i neke pozitivne osobine – sposobnost akumulacije teških metala iz zemlje (bakar i olovo, a pogotovo cink i kadmij), stoga se često koristi za dekontaminaciju zagađenog zemljišta. Odlična je medonosna biljka. Žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera Royle) jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice neticaljki (Balsaminaceae). Može narasti do 2,5 m u visinu. Listovi su nasuprotno raspoređeni, tamnozelene boje, duguljasti i pri vrhu ušiljeni s nazubljenim rubovima. Pri bazi lista nalaze se ljubičaste žlijezde po kojima je biljka prepoznatljiva. Tolerantna je na svjetlost, uspijeva na osunčanim područjima, ali i polusjeni i sjeni. Osjetljiva je na nedostatak vlage. Stanište su joj ruderalna i močvarna područja, duž riječnih tokova, uz putove, kanale i željezničke pruge. Cvate od lipnja do listopada cvjetovima purpurno-ružičaste boje skupljenima u cvatu od 5 do 12 grozdastih cvatova. Plod je tobolac koja sadrži više okruglastih, crnih sjemenki koje se katapultiraju na do nekoliko metara udaljenosti. Vrlo je agresivna i sa staništa istiskuje ostale zavičajne biljke.
TRADICIONALNA RAZMJENA sjemena
Moglo se kupiti sjeme štubleka, salate s crvenim pikcima, a nudila se i kopica, lupina, sikim, ciklander, tamarilo, karela ili gorka dinja, kivano i svakakva još čudesa. Što je naziv nepoznatiji, to se sjeme bolje tražilo
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
Domaće sjeme je ponovno “in”. Tako bi se jednom rečenicom mogla opisati i ovogodišnja tradicionalna razmjena, bolje rečeno, prodaja domaćeg sjemena.
S jedne strane puno je veći izbor sorata, a s druge skupoća u trgovinama mnoge je natjerala na uzgoj vlastitog povrća za koje se onda zna da je domaće i neprskano pa kako god bilo sitno, pjegavo, nepravilnog oblika. No, zato je plod vlastitog rada i stoga mu je okus i miris neprocjenjiv. Uz to, vrt je blizu, nadohvat ruke pa ne treba za svaku mrkvicu ili kiticu peršina ići u dućan.
Drugim riječima, vrijedni čuvari domaćeg sjemena ponovno su zainteresiranima ponudili veliki i raznoliki asortiman sjemena. Bilo je tu svega, od žutog, bijelog, crvenog, crnog i šarenog kukuruza, pšenice, pira, amaranta, hajdinske, prosene i ječmene kaše, graha zelenčaka, azuki, kornjače, bijelog, crvenog i ljubičastog krumpira kao i zaboravljenog ki�leka i još barem na desetine ostalih starinskih, domaćih sorti sjemena mrkve, peršina, celera, salate, rajčice i paprike. Sve su to naši povrtlari ponudili na subotnjoj razmjeni sadnog materijala u čakovečkoj zgradi
Scheier. Iz ponude nije izostalo ni aromatično i egzotično bilje te, naravno, starinsko cvijeće. U ponudi se našlo i sjeme medonosnog bilja, prije svega facelije, biljke prekrasnog ljubičastog cvijeta. I sve su to organizirale članice udruge DUGA kojoj se ponovno pridružio Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca.
Oni kojima ovakva vrsta nabavke sjemena nije strana, već su dobro upoznati gdje i kod koga mogu nabaviti svoje željeno sjeme.
Naime, naši su se “sjemerari”, slobodno možemo reći, specijalizirali za pojedine vrste povrća i cvijeća. Drugim riječima, nude sjeme biljaka koje uzgajaju na svom obiteljskom imanju.
Doduše, bilo je tu i onih koji su imali od svega pomalo i čije su se klupe doslovno savijale pod teretom robe i gdje je bila najveća gužva. Naime, ako je tko poželio sjeme salata koje su se nekada sijale u Međimurju, pa sjeme maka, graha, mahuna, krastavaca, graška, svakako je svratio do stola Stanka Trstenjaka (76) iz Marofa, mjesta u općini Sveti Martin na Muri. Uz to, tu su bile i lukovice gladiola, gomolji dalija, sjeme kranjčeca i drugog starinskog cvijeća.
- Ljudi traže ljudi stare sorte jer su shvatili da je domaće najbolje, zdravo je, nije tretirano, kaže Stanko Trstenjak koji je cijelo vrijeme imao pune ruke posla.
Ponudio je sjeme svega onoga povrća koje danas, kaže, jedan čovjek može i treba imati na vrtu od ranog proljeća do kasne jeseni.
I ne samo to, Stanko je davao i savjete kako zasijati i njegovati biljke, a pao je i pokoji recept. Sjemenari su nudili i kopicu, lupinu, sikim, ciklander, tamarilo, karelu ili gorku dinju, kivano i svakakva još čudesa. Naravno, što je naziv bio nepoznatiji, to se sjeme bolje kupovalo.
Starinsko cvijeće vraća se u modu
Kao i kod svega drugoga, tako i u svijetu cvijeća postoji moda, postoje biljke koje cvatu doslovno u svim međimurskim dvorištima. U posljednje se vrijeme na velika vrata vraćaju one zaboravljene koje su sadile naše bake i mame i koje su mlađe generacije zamijenile tzv. modernijima ili pak su cvjetnice zamijenili crnogoricom i trajnicama koje ne traže puno brige.
Primjer toga su popularne dalije koje su nekad bile okosnice svih vrtova, pa lupinusi kojih danas doduše ima
u puno više boja i varijeteta, vraćaju se kranjčeci, pa gladiole, kokotići, turski karan�ili. Sve su to jednogodišnje biljke koje se ili same zasijavaju ili se razmnožavaju gomoljima koje na jesen treba povaditi i spremiti na suho i tamno mjesto.
Promocija domaće kuhinje na bazi voća i povrća Kako to i dolikuje prilici, “sjemenari” ni ove godine nisu zaboravili donijeti delicije spremljene od namirnica iz vlastitog vrta. Na taj način potencijalne kupce upoznavaju s novim okusima pojedinih vrsta povrća i voća, ali i načinom njihove primjene. Naime, tko kaže da se primjerice od krumpira ne mogu pripremiti slana i slatka jela, tko je jednom probao zlevenku od batata, teško će zaboraviti na nju. Štoviše, tražit će recept, a sigurno će to učiniti i za kremšnite od njega. Bilo je tu i sira s raznim sjemenkama i travama, kolača i to dizanih, kremastih, zatim raznih vrsta pogačica, pogača i puno toga drugoga.
Stječe se dojam kako iz godine u godinu stare sorte povrća i voća iz ekološke i biodinamičke proizvodnje dobivaju sve više poklonika i zaljubljenika.
Čakovečki plac i sajam još uvijek čekaju svoje bolje dane, odnosno sunce i toplinu. Naime, koliko god se temperature popnu oko podneva, prodaja se održava većim dijelom u jutarnjim, hladnijim satima.
I nama je već teško pronaći neku novu osobu, neki novi proizvod, ali sve je standardno, kao uostalom i uvijek u to doba godine. Drugim riječima, nudio se krumpir, svježe i kiselo zelje, kelj, luk, češnjak, a od voća jabuke, šipak, kivi, grožđe. I dalje je primjetna razlika u cijenama na placu i sajmu. Stoga je najbolje prošetati od štanda do štanda, proučiti cijenu i tek onda se odlučiti za kupnju. Istina, nije to pravilo za sve jer neki imaju svoje stalne prodavače kod
Piše: Jadranka Stanković, dr. med. vet.
Zdravstveno ispravnom hranom smatra se hrana prihvatljiva za konzumaciju, bez štetnih tvari u količinama koje bi akutno ili kronično mogle ugroziti ljudsko zdravlje.
Ovisno o vrsti hrane i sastojaka, rizicima koje nosi okoliš, uporabi agrotehničkih mjera, skladištenju, tehnologiji proizvodnje, čuvanju prije i nakon isporuke kupcu i postupanju u domaćinstvu određuju se kriteriji zdravstvene ispravnosti hrane.
Na tržište nije dopušteno stavljati zdravstveno neispravnu hranu. Hrana je zdravstveno neispravna ako se smatra štetnom za zdravlje i neprikladnom za prehranu ljudi.
Luk (kg): 1,4 eur
Krumpir (kg): 0,8 eur
Jabuka (kg): 1-1,5 eur
Zelena salata (kg): 3 eur
Češnjak (kg): 8 eur
Hren (kg): 5 eur
Kiselo zelje (kg): 2,7-3 eur
Zelje (kg): 2 eur
Peršin (kg): 4 eur
Mrkva (kg): 1,6-2 eur
Orasi (kg): 7 eur
Kelj (kg): 2 eur
Grah (kg): 6 eur
Cikla (kg): 1,5 eur
kojih kupuju. Treba reći da se plac polako puni prvim proljetnicama pa su se tako
Luk (kg): 1 eur
Krumpir (kg): 7 eur
Jabuka (kg): 1 eur
Zelena salata (kg): 2,65 eur
Češnjak (kg): 5 eur
Hren (kg): 5 eur
Kiselo zelje (kg): 3 eur
Zelje (kg): 1,5-2 eur
Peršin (kg): 3,5-4 eur
Mrkva (kg): 1,3 eur
Orasi (kg): 7 eur
Kelj (kg): 1,5-2 eur
Grah (kg): 4-9 eur
Cikla (kg): 1,33 eur
jaglaci nudili za 1,5 eura, a tek par centi više tražilo se za zumbule. (vv)
Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, koje su pod njihovom kontrolom, moraju osigurati da ona udovoljava propisima o hrani i moraju dokazati da je udovoljeno propisanim zahtjevima.
Inspekcije provode kontrolu hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja, kako bi se verificiralo da su zadovoljeni uvjeti propisa o hrani i hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja.
U hrani razlikujemo biološke, kemijske i fizikalne opasnosti.
U biološke opasnosti u hrani, koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, ubrajamo neke bakterije, viruse i parazite (u širem smislu tu se ubrajaju i plijesni, kvasci, rikecije, prioni i drugi).
Mikroorganizmi imaju različite putove širenja, uvjete razmnožavanja i rasta, način ulaska u organizam domaćina i mogućnosti preživljavanja u nepovoljnim uvjetima.
U ljudski (ili životinjski) organizam mogu se unijeti direktno zagađenom hranom ili vodom, ali moguć je i prijenos predmetom kojim se koriste prilikom pripremanja hrane, a izvor zaraze može biti i zaražena osoba. Moguće su mnogobrojne kombinacije načina prijenosa patogenog mikroorganizma.
Najznačajnije bakterijske vrste koje se mogu prenijeti hranom su Salmonella spp., Campylobacter spp., Escherichia coli, Listeria monocytogenes, Staphylococcus aureus i Bacillus cereus. Najčešći virusni uzročnici alimen-
tarnih infekcija su Norovirus, Hepatitis virus A, Hepatitis virus E, Rotavirus, Enterovirusi, Astrovirusi, Adenovirusi tip 40 i 41 i dr., Sapporo like virus, Coronavirus.
Najznačajniji paraziti uzročnici alimentarnih infekcija su Echinococcus granulosus, Trichinella spp., Anisakis simplex i ostali oblići iz porodice Anisakidae, Ascaris lumbricoides i drugi.
Na infekciju su u pravilu najosjetljivija djeca i starije osobe kao i oni kojima je uslijed neke druge bolesti oslabljen imunološki sustav.
Kemijske i fizikalne opasnosti mogu se podijeliti u četiri velike skupine: prirodni toksini, onečišćivači iz okoliša, onečišćivači nastali tijekom prerade ili čuvanja hrane, toksini u namirnicama, hrani i vodi dospjeli ili nastali tijekom proizvodnje, obrade ili čuvanja, onečišćivači iz materijala i predmeta u dodiru s hranom te prehrambeni aditivi.
U prehrambenoj industriji mnoge sirovine sadrže kemijske tvari koje, zbog svoje toksičnosti, ako se konzumiraju u velikim količinama, mogu uzrokovati zdravstvene probleme. Kuhanjem ili pripremom hrane takvi se spojevi mogu ukloniti ili inaktivirati.
Tijekom procesa prerade hrane nastaju kemijski spojevi (npr. akrilamid, transmasne kiseline) u većim ili manjim količinama koji mogu biti štetni. Ovisno o okolišu, proizvodnom procesu i načinu čuvanja teže je predvidjeti ili kontrolirati kemijske opasnosti, koje uzrokuju različite bolesti ili nastaju zbog dodavanja nedopuštenih sastojaka u hranu.
Da bi se ispravno procijenila sigurnost hrane, potrebno je povećati učestalost uzorkovanja hrane i obaviti sve analize određenih parametara bitnih za pojedinu kategoriju hrane.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sati
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati
Tel: 391 - 485
Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC
AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sati
Tel: 543 - 151
dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka
radnim danom od 7 - 9 sati
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
VRTLARICA
Nastavljamo s edukacijama u II. osnovnoj školi u sklopu projekta „Školski vrt - Škrinja znanja“, a koji škola provodi u suradnji s udrugom Biovrt – u skladu s prirodom. Cilj projekta je olakšati učenicima usvajanje gradiva iz nastavnih predmeta Prirode i društva te Prirode, učeći kroz iskustvo u školskom vrtu. Cilj će ostvariti nizom aktivnosti, a neke od njih su: obnova i proširenje gredice u školskom vrtu, obnova hotela za kukce, obnoviti oznake i sl. Najvažnije od svega, osnažit će učitelje/-ice škole, ali i zainteresiranu lokalnu zajednicu, ciklusom edukacija o organskom vrtlarenju i očuvanju bioraznolikosti.
Tema druge edukacije/ predavanja je Bioraznolikost u vrtu – dobri i loši susjedi među biljkama. Pozivamo sve zainteresirane da nam se 23. 2. 2023. (četvrtak) u 18 sati pridruže u prostorijama II. osnovne škole.
Predavanje će provoditi Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skla-
du s prirodom te autorica knjige Vrtlarenje u skladu s prirodom.
Predavačica će vas upoznati s vrstama bilja koje uzgajamo u vrtu i dati brojne zanimljive dobre kombinacije bilja na gredicama u skladu s dobrosusjedskim odnosima među biljkama. Također će objasniti kako funkcioniraju dobrosusjedski odnosi među biljkama i kako napraviti bioraznoliki vrt, što pomaže pri uspostavi ravnoteže u vrtu koja nam olakšava i smanjuje posao.
Predavanje je idealan uvod u planiranje i kreiranje vašeg ovogodišnjeg vrta.
Edukacija je besplatna, otvorena za zainteresiranu javnost i nije potrebna prethodna prijava.
Radujemo se vašem dolasku. Obnovimo znanje o vrtlarenju kako bismo stvorili škrinju znanja za nove generacije; škrinju u koju će svaki zainteresirani učenik zaviriti kao bi dobio osnove o vrtlarenju i time ćemo stvoriti nove vrtlare za održivu budućnost!
Ovaj je cvijet stoljećima simbol ljubavi jer je iznimno otporan na nedaće prirode. Zbog toga se često stavlja u vjenčane bukete i poklanja zajedno s ružama
Piše: Vlasta Vugrinec
Sunce se napokon probilo kroz tmurne oblake i malo je uljepšalo zimske dane. Ljudi su već željni malo boja i života jer im je dosta sivila i zime.
Kako vrijeme ne možemo promijeniti, možemo u domove unijeti malo šarenila. A kako drugačije nego pokojom teglicom rascvjetalog cvijeća koje nam je posljednjih dana itekako dostupno. Ima ga u svim
Kao i svaki cvijet i uz cvijet ciklame veže se niz simbolika. Stoga je ona prava zvijezda u cvjetnoj simbologiji: ona je prirodni simbol ljubavi. Osim toga ima i vrlo snažnu kulturnu vrijednost: zalog je vječne ljubavi i simbol vjere, križa islamsku i kršćansku kulturu kako bi ih ujedinila u svojoj prirodnoj ljepoti:
1. Simbol vjere Ciklama je povezana s vjerom i empatijom. Zbog toga ju možete pronaći u vrtovima crkava i džamija, kao slavlje osjećaja velike vrijednosti, ali i zbog svoje urođene ljepote.
2. Cvijet Djevice Marije
Drugi način na koji ciklama spaja botaniku i vjeru je kroz epizodu povezanu s Djevicom Marijom, koja igra važnu ulogu i u kršćanstvu i u islamu. Povijest kaže: kada je Marija prihvatila poslanje koje joj je Bog povjerio, ciklama se poklonila pred njom.
3. Skriveni neprijatelj Za razliku od prethodna dvaju značenja, ciklama
ima i negativno svojstvo. Unatoč svojoj ljepoti, ciklama ima nekoliko dijelova koji mogu biti otrovni ako se progutaju. Stoga je jedno od njezinih značenja i ono skrivenog neprijatelja, tajne prijetnje koje se treba čuvati.
4. Prava ljubav
Malo koje cvijeće može simbolizirati ljubav poput ciklame. Varate se ako mislite da je to zbog njezinih lijepih cvjetova i tako svijetlih boja da izgledaju kao da su naslikane. Taj je cvijet stoljećima simbol ljubavi jer je iznimno otporan na nedaće prirode. Zahvaljujući bazi koju čine gomolji, ciklama je, naime, otporna na loše vremenske uvjete, pa je stoga simbol duboke i trajne ljubavi. Zbog toga se često stavlja u vjenčane bukete i poklanja zajedno s ružama. Postoje brojne slike koje to prekrasno cvijeće povezuju s ljubavnicima, a što ju je učvrstilo kao sliku otpornosti u ljubavi i vjernosti.
bojama i što je još važnije, nije preskupo. Riječ je naravno o ciklamama, popularnim jaglacima, a mogu se već nabaviti i zumbuli te pokoji tulipan. Ima i onih koji odlutaju do šuma i šumaraka pa ubiru prve visibabe, zvončiće i jaglace. U tom slučaju treba dobro paziti jer je zabranjeno čupati ih i nositi doma u vrt. Slobodno ih je nabrati samo za vlastite potrebe.
Oživjeli plastenici
Prve proljetnice polako cvatu i u našim vrtovima, poput već spomenutih visibaba, jaglaca te omiljenih ciklama. Doduše, ciklama i nema puno, no zato se oni koji ih imaju ponose njihovim ljubičastim cvjetovima.
S druge strane, grijani plastenici su ih prepuni i to od onih običnih do hibridnih koji vani ne mogu preživjeti. Upravo jedno takvo raskošno carstvo nalazi se na imanju Vesne i Srećka Novaka iz Novog Sela Rok koji se uzgojem cvijeća u plasteniku bave gotovo četiri desetljeća naslijedivši posao od Srećkove mame i bake. Drugim riječima, cvijeće je pustilo duboko korijenje u obitelji Novak. Pogled na rascvjetale
ciklame, dodir njihovih prekrasnih latica čovjeka natjera da zaboravi na zimu, na sive i tmurne dane i naprosto mu udahne dašak života. CIklame su, naime, trenutno u punoj kondiciji i najpopularniji su cvijet koji se traži i kupuje ovih dana. A izbor je doista bogat, od niskih, srednjih i velikih varijeteta s običnim ili čipkastim laticama do bijelih, crvenih, tradicionalnih ciklama i onih šatiranih.
Ciklama se može uzgajati kao ukrasna biljka u vrtovima, kao sobna biljka ili za komercijalne svrhe. Kako je zakonom zaštićena, zabranjeno je njezino skupljanje u prirodi, pa ju je najlakše naći kao uzgojenu biljku. Uzgojene pak biljke posljednjih se dana nude na sve strane, jedna ljepša i raskošnija od druge. Obično ju ljudi kupe i kad ocvjeta, jednostavno ju bace, što je prava šteta. Naime, tzv. hibridna ciklama može trajati godinama, samo se treba malo pomučiti i njegovati ju. Ima primjera gdje ljubitelji cvijeća svoju ciklamu imaju godinama, a uspjeli su ju čak i razmnožiti. Naravno dijeljenjem.
BERNARDIN VRT
Plodored je iznimno važan za uzgoj hrane na svakom imanju. Predavanja na tu temu sam odslušala kod Marie Thun u Sloveniji u društvu “Ajda” čija sam članica od 1997. godine. Ona je slijedila upute dr. R. Steinera koje je on iznio na poljoprivrednom tečaju 1924. godine.
Još prije tečaja poljoprivrednici su postavili pitanje Steineru.
Zašto sjeme koje su imali na imanjima stoljećima iz roda u rod ne klija već dobro?
Mislili su da su uzrok mineralna gnojiva i da je humus u zemlji iskorišten. R. Steiner je rekao da sile reprodukcije sposobnost tvorbe dobre klijavosti sjemena dobivaju od Mjeseca, Merkura i Venere, a to su podsunčani planeti. Također je rekao da te sile ne dolaze same, nego da substance kalcija u tlu te iste sile povuku
u zemlju gdje biljke rastu. Drugačije je sa silama vitalnosti. One dolaze sa planeta Marsa, Jupitera i Saturna. To su nadsunčani planeti i oni svoje sile šalju, odnosno daruju Zemlji. Te sile se šire kroz gornji sloj zemlje u dubinu, kremenaste substance u tlu pa zrače te sile iz dubina natrag u gornji sloj u plodno tlo gdje su na raspolaganju biljci. Rekao je da kremenaste substance, silicijevo kamenje, zrače te sile natrag u gornji sloj tijekom procesa nastajanja gline. Govorio je također o tome da Sunce djeluje drugačije gledajući na to pred kojom zvjezdanom slikom stoji. Tijekom godine ga doživljavamo približno svaki mjesec pred drugom zvjezdanom slikom zodijaka. Sile koje razvije Sunce u našim plodnim tlima su gledajući na poziciju Sunca ispred zodijaka vrlo različite. To moramo
17. veljače – Dan ploda Režemo cjepiće za rasađivanje biljke ploda. Sijemo rajčicu, papriku i druge plodonosne biljke.
18. veljače – Dan korijena Vrtove i zemlju u stakleniku zalijevamo čajem od poljske preslice.
19. veljače – nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Perigeja
20. veljače – Dan cvijeta Dobar je dan za rad s pčelama, sijemo prokulice i cvjetnice astre, cinije.
21. veljače – Dan cvijeta Režemo grančice vrbe za ograd i živice.
22. veljače – Dan korijena Do kraja veljače sve površine prskamo preparatom 500. Za to je pogodno poslijepodne ako nema mraza.
23. veljače – Dan lista Uređujemo gredice s posađenim biljkama lista u zatvorenom prostoru.
poštovati. U suprotnom primjeru se na primjer dogodi da poljoprivrednik zemlju pognoji svježim gnojem i zatim posadi krumpir, biljka se mora suočiti s procesom razgradnje gnoja, ako pak poljoprivrednik upotrebljava još mineralno gnojivo, to je još također opterećuje. Jedna i druga situacija pa dovede krumpir u neizbježnu totalnu degeneraciju, koje biljka takvu situaciju ne može svladati.
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
- AMBULANTA PRELOG
Ambulanta za male živo�nje
- tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.
Ambulanta za velike živo�nje
- tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sa�.
U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.
Veterinarska stanica
Prelog d.o.o.
- AMBULANTA DONJA DUBRAVA
Dežurni veterinar:
040/688-936
Veterinarska stanica
Prelog d.o.o.
- AMBULANTA DOMAŠINEC
Dežurni veterinar:
040/863-110
VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,
Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.
VETERINARSKA
AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12 sa�.
TRGOVINA KRK, Orehovica
Platnenu poklon-vrećicu s logoom Međimurskih
novina darovali smo Nikoli
Balogu u prodavaonici Trgovine Krk u Orehovici. Ni-
kola nam je zauzvrat otkrio što ga zanima u novinama. - Prvo pogledam naslovnicu, pročitam sport, a onda se prebacim na politiku i
sve druge događaje u Međimurju. Fotogra�irali smo ga s prodavačicom Sarom Baksa iz Orehovice. (Z. Vrzan, BMO)
Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr
Najviše sreće u izvlačenju 94. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Irena Đurić iz Nedelišća koja je nagradu preuzela u petak u Optici Briljant, preko
puta zgrade Županije. Naša je sretna dobitnica uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala naočale koje će joj savršeno pristajati. Kao vjerna čitateljica naših Međimurskih novina, gospođa
Irena jako se razveselila kad smo je pročitala da je osvojila naočale.
Dioptrijske naočale gospođi Ireni odlično će poslužiti. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta
Ime i prezime:
Adresa:
Treći kupon 95. kola
Novo, 95. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.
Skupljene kupone od 17. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na
objavljujemo
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Marina Zorković, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj
Nasmijan Željko
Hlebec o svojoj aktualnoj
izložbi fotogra ja fašnika
80-ih u Čakovcu
Foto: Zlatko Vrzan
17. veljače
19:00
Mala scena Vinko Lesjak
Čakovec
Poetsko-glazbena večer
ZSA ZSA
Andro Damiš
Hana Kunić
21:00
Arcus
Graba
Čakovec
Dj Detron
22:00
Fox Bar
Čakovec
DJ Sladoled
Dj Bites
21:00 Tree Hill
Belica
Koncert
Pira�
21:00
Mamas and Tapas
Čakovec Koncert
Zack Dust
21:00
Meta bar
Čakovec
Koncert
Grše
18. veljače
10:00
Trg Republike
Čakovec
Dječji fašnik
20:00
Trg Republike
Čakovec
Plesnjak pod maskama
TS Kumovi
21:00
Meta bar Čakovec
Koncert
Opća Opasnost
22:00
Fox bar
Čakovec
Fašnički trash party
20:00
Plesnjak Radia 1
Čakovec
Koncert Kumovi
19. veljače
18:00
Meta bar
Čakovec
Paint and Wine
15:00
Trg Republike
Čakovec
Povorka
Tradicijski Fašnik
155 dana ostalo je do XI. Izdanja festivala Forestland! Gotovo šezdeset glazbenika, tattoo shop i barbershop, zip line od preko 300 metara, četiri pozornice i 48 sati festivala razlog su zašto morate posjetiti najbolji nezavisni festival u Hrvatskoj.
S novom nominacijom za najbolji outdoor domaći festival Forestland se čvrsto zacementirao na sam vrh liste najboljih, ali i najdugo-
vječnijih festivala u Hrvatskoj i regiji. 11. izdanje, ili popularno Forest Xi, održat će se od 21. do 23. srpnja u „šumici“ u Brezju i već tradicionalno obilježiti ljeto u Međimurju.
- Širenjem festivala na urbanu hip-hop, trap i rap glazbu, dali smo jednu novu, modernu notu festivalu koji je počeo kao EDM, nastavio kao elektronički festival, a danas je punokrvni glazbeni
u Meta baru
Rock-sastav Opća Opasnost osnovan je 1992. godine u Županji i iako su se oko 2000-ih povukli sa scene, nisu prestali sa svojim radom. Petim albumom Vrati se na svjetlo iz 2011. ponovno su ušli u aktivne rock-vode i nakon njega napravili su još
dva albuma koji su ih itekako probili na regionalnu rock-scenu. Publika će uz bend na sav glas moći pjevati najveće hitove poput Jednom kad noć, Pobjeg’o sam, Uzalud sunce sja, Kriva si, Da je Bog dao itd. (st)
festival na nekoliko pozornica, s velikom gastronomskom i zabavnom ponudom, rekao nam je Krešo Biškup iz organizacije. Festivali se moraju mijenjati, svi mi volimo glazbu svoje mladosti, ali glazba je živa i razvija se. Mladi imaju svoj đir, stariji vole što vole, nostalgija je uvijek prisutna, a na Forest Xi festivalu spojili smo sve! Na četirima pozornicama uvijek ćete naći nešto što
vam je ugodno, zanimljivo, a uvijek možete otići i na zip line koji ide preko cijele glavne pozornice, tetovirati se ili na novu bradu i frizuru u Askari Barbershop kod našeg DJ-a Josha!
Ulaznice i novi popis izvođača potražite u sustavu Entrio ili kod naših promotora i �izičkih prodajnih mjesta – Amadeus, Gradska kavana i Maximus info!
U petak, 17. veljače, u 10 sati naš poznati akademski glumac iz Čakovca, Andro Damiš, koji je ujedno član ansambla Kazališta Zorin dom iz Karlovca uz Hanu Kunić, također akademsku glumicu i članicu Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin, prenijet će vam emotivne ljubavne stihove. Večer će dodatno uljepšati
i upotpuniti ljubavni glazbeni stihovi u izvedbi mlade međimurske pjevačke zvijezde Zsa Zse, poznate po hitovima kao što su Ova ljubav, Tragom tvojih tragova i Sve u meni se budi. Ulaznica za događaj iznosi 3 eura. Događaj će se održati u Maloj sceni Vinko Lisjak u sklopu CZK-a Čakovec. (st)
21. veljače Dvorana Zrinski i Scheier Fašenjski tork Izložba maski, kos�ma, fotografija i rekvizita Nastup KUD-a Podturen
23. veljače CZK Čakovec Tribina četvrtkom Koncert Klapa Kampanel
26. veljače CZK Čakovec Mursko Središće Kazališna družina Gradu i svijetu Orbi et Urbi Pizza s Krešom
1. ožujka CZK Čakovec Stand up comedy show
4. One man SHOW Bolja Polovica Vlatko Štampar
9. ožujka
Mala scena Vinko Lisjak Čakovec Koncert Filip Rudan
8. ožujka Arena Zagreb Koncert Gibonni
16. ožujka CZK Čakovec Tribina četvrtkom Sex i glad Kazališni Show Tarik Filipović
PROFIL NAGRAĐUJE - BERNARDINE EVARISTO: MANIFEST - KAKO NIKADA NE ODUSTATI
Bernardine Evaristo: Manifest - Kako nikada ne odustati
kupon br: 1431
poklanja knjigu
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
Životna priča Bernardine Evaristo manifest je hrabros�, integriteta, op�mizma, snalažljivos� i upornos�. Ovo je manifest za svakoga tko je ikada bio na margini i svakoga tko želi ostavi� svoj trag u povijes�. Ovo je manifest o tome kako nikada ne odusta�. Manifest je in�mno i snažno svjedočanstvo o tom putu od dje�njstva prožetog rasizmom do otkrivanja umjetnos�; od trpanja osobnih stvari u vreće za smeće, uvijek u pokretu između privremenih domova, do istraživanja mnogih roman�čnih partnera; od osnivanja prve britanske kazališne trupe za crnkinje u osamdese�ma do izrastanja u spisateljicu, kazalištarku, mentoricu i ak�vis�cu kakva je danas.
24. ožujka CZK Čakovec Stand up comedy Dežurni krivac Goran Vinčić
20. travnja CZK Čakovec Koncert Amira Medunjanin
23. travnja Čakovec
6. Polumaraton Zrinskih
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
HARI MATA HARI održao koncert u GOC-u
Piše: Martina Korent
Foto: Zlatko Vrzan
Hari Mata Hari protekle je subote svojim bezvremenskim hitovima rasplesao i raspjevao čak 2000 Međimuraca. Iz dvorane GOC-a čak dva i pol sata orili su se hitovi poput Lejla, Svi moji drumovi, Strah me da te volim,
Prsten i zlatni lanac i mnogi drugi. Kao poklon za Dan zaljubljenih, mnogi parovi uživali su u romantičnim stihovima. Iako su tribine privukle veći broj gostiju, mnogi su uz hitove zaplesali. Koncert je organizirala zagrebačka tvrtka čije koncerte možete očekivati i u skoroj budućnosti u Međimurju.
VATROMET MODE, velika humanitarna modna revija
Nostalgično prizivanje prošlih modnih događaja našeg kraja na društvenim mrežama urodilo je organiziranjem 14. Vatrometa mode, događaja kojeg se itekako sjećaju nekadašnje modno-orijentirane generacije. Brojne modne kuće i mladi dizajneri sjevera rado su sudjelovali u velikoj modnoj reviji u Centru za kulturu, a njihove su modele nosile manekenke i manekeni međimurske modne agencije Vivona.
Iako je modna, tj. manekenska scena u Čakovcu gotovo izumrla tijekom posljednjih godina, direktorica Karmen Kovačević Jambor i manekenka Andreja Ribarić pokrenule su, zahvaljujući
velikom interesu, humanitarnu modnu inicijativu i uz pomoć “stare manekenske
garde” započele s organizacijom 14. Vatrometa mode. Na prvom radnom sastan-
ku, uz Karmen i Andreju, okupila su se poznata manekenska lica koja su
obilježila tadašnju modnu eru - Damira Golubić, Laura Lisjak, Kristina Jambrošić
i Ivana Bolković. Reviju gledamo 20. svibnja ove godine u Centru za kulturu u Čakovcu, a sav prihod od ulaznica bit će doniran Udruzi za sindrom Down Međimurske županije. Osim stare garde koja je obilježila čakovečku modnu scenu prije 15+ godina, sudjelovat će i neka nova lica, a posebnu pozornost, vjerujemo, privući će klinci i klinceze kojih trenutno ima najviše prijavljenih. Novi manekeni i manekenke proći će casting i ubrzani tečaj manekenstva kako bi ponosno predstavili modne kuće i dizajnere čije modele budu nosili.
Iz organizacije pozivaju sve zainteresirane za izlaganje te frizere i vizažiste da se jave i sudjeluju u ovom nesvakidašnjem modnom događaju!
MLADENCI Valentina i Antonio Priča
(više na str .2)
Piše: Dora Vadlja
foto: Martina Strahija/ Studio Marrtinez)
Mladenci koji su nas osvojili na prvu svojim prekrasnim fotoshootingom su Valentina (27) i Antonio (32) Marković iz Totovca. Njihovo poznanstvo datira iz djetinjstva,
budući da su iz susjednih sela, no ljubavna priča počinje godinama kasnije. Sve je krenulo porukom, nakon čega je uslijedio prvi spoj i daljnje upoznavanje.
Njihova svadbena zvona čula su se 10. rujna 2022. godine. - Dan je bio idealan, vremenska prognoza je poslužila i sve je prošlo baš onako kako
smo zamišljali. Godinu dana ranije rezervirali smo vjenčanu salu i glazbeni sastav, a s ostatkom priprema krenuli smo četiri mjeseca ranije, rekla nam je mladenka Valentina.
Najizazovnije u cijeloj priči je uskladiti, pripremiti i organizirati svadbenu svečanost, baš onako kako smo zamislili, nastavlja.
Lokaciju (Restoran Prelog) odabrali su na temelju prijateljeve preporuke. U konačnici su bili prezadovoljni uslugom, osobljem, hranom i ambijentom te ih u svakom slučaju mogu preporučiti svim budućim mladencima. Uistinu, sve je ispalo savršeno, tako da mijenjali ne bi ništa.
- Stres nije moguće izbjeći jer svi mladenci žele da taj dan bude poseban. Svakako, preporučljivo je krenuti s pripremama na vrijeme, zaključuje mladenka Valentina.
Ako u ovoj godini planirate reći sudbonosno da, zapamtite da je to vaše vjenčanje, sve prilagodite sami sebi i svojim željama te mogućnostima. Ako volite jednostavne stvari, ostanite jednostavni, ipak je to vaš 'najvažniji' dan u životu. Vaš veliki dan treba održavati baš vaš ukus!
Mnoge stvari u životu, pa tako i u vjenčanja, promijenile su se u posljednjim dvjema godinama, mnoga vjenčanja su otkazana i zakazana za 2023. Zbog popularnosti društvenih mreža i “pretjerivanja” oko gotovo svega, organizirajte svoje vjenčanja prema svojoj mjeri, za sebe. Nema potrebe da zadovoljite formu i običaje za druge. Nikada nije prerano (a ni prekasno) krenuti s pripremama. Mnoge mladenke o svom vjenčanju maštaju veći dio života, no kada stvarno stigne trenutak organizacije, shvate da je previše informacija, teško je znati što je in, a što out, a u organizaciju se uloži previše truda da sve bude savršeno. U tim biste pripremama i organizaciji trebali uživati, a ne se osjećati da sve to činite samo zato što morate. Treba voditi računa o financijskim mogućnostima i prema njima krojiti daljnje planove. Ono što trebate uvijek imati na umu je da ne postoji trend koji je must have. Riječ je o vašoj svadbi koju ćete skrojiti prema osobnim mogućnostima i nemojte nikome dati da vas uvjeri da nešto baš 'mora' biti tako.
Personalizirana
vjenčanja
Sve. I velike svadbe i male svadbe, i srebro i zlato. Vi ste ti koji ćete sami sebi namet-
nuti trend, personalizirati svoje vjenčanje i prilagoditi ga svojim uvjetima (od financija, zadovoljavanja želja vaših roditelja, šator ili restoran, matičar ili crkva…). Uvijek možete napraviti samo večeru za obitelj i prijatelje te napraviti zabavu o kojoj će se pričati još mnogo godina. Sve, ali baš sve ovisi samo o vama.
No, društvene mreže, influenceri i heštegovi promijenili su industriju vjenčanja. Trendovi u ovoj domeni brzo se mijenjaju, posebice uzmemo li u obzir da je koronavirus na gotovo dvije godine zaustavio velika slavlja i odgodio brojne svadbe. I ove je godine izbačena trend-lista predviđanja za nadolazeću sezonu vjenčanja, pa ćemo te
Ono što trebate uvijek imati na umu je da ne postoji trend koji je must have.
Riječ je o vašoj svadbi koju ćete skrojiti prema osobnim mogućnostima i nemojte nikome dati da vas uvjeri da nešto baš 'mora' biti tako.
motive i boje viđati na brojnim fotografijama s vjenčanja 2023. godine.
svadbe od 100 ljudi
Koliko god nam se sviđale velike svadbene svečanosti prije pandemije, tako su intimna vjenčanja od 2020. postala vrlo prihvaćena i čak štoviše, trend se nastavlja i dalje. Virtualne pozivnice su bile spas u kaotično vrijeme koje je iza nas. Postale su popularne i zadržale su taj trend i danas, a super su način za uštedu novca na tiskanje pozivnica. Također su odličan način za stvaranje lakše komunikacije između pošiljatelja i primatelja. Na taj način je lakše promijeniti nešto ako je potrebno. Odgovori većinom sada stižu odmah ili tijekom nekoliko dana.
vjenčanja na otvorenom
Zašto vaša svadbena svečanost ne bi bila izvan resto-
rana? Šatori na otvorenom su odličan izbor, ako pogledamo kako smo posljednjih godina živjeli zatvoreni u domu. Također, gužva u zatvorenom prostoru još uvijek mnogima nije ugodna, a šator, iako je zatvoren, ipak ostavlja osjećaj prozračnosti i otvorenosti.
Vjenčanja kakva su uobičajena u našim krajevima obično traju cijeli dan, a dok nastupi večernji dio zabave, mnogi su već preumorni. Baš zato se sve više vjenčanja odvija popodne i na večernjoj zabavi, a gosti su vam spremni provesti cijelu večer (noć) puni energije.
Najveći trend u svijetu vjenčanja za nadolazeću sezonu su – zemljani tonovi!
Bez obzira na to radi li se o cvjetnim aranžmanima, torti, salvetama, pozivnicama, haljinama za djeveruše ili kravatama za mladoženje. Od starinskih cvjetnih aranžmana preko stolaca presvučenih baršunom, pastelnih nijansi, pozivnica ispisanih krasopi-
som i vjenčanica empire kroja pa sve do gudačkih kvarteta. Kako će vaš dan biti ovjekovječen, uvelike ovisi o izboru fotografa i lokacije snimanja. I dok su prije nekoliko godina fotografiju preplavili efekti i filteri te su se često birali neobični kutovi snimanja, danas to nije slučaj. Nakon filtera, vjenčane su fotografije dobile svijetli, blijedi i prozračni stil. Biralo se prirodno i meko osvjetljenje, a mladenci su često pozirali. No, trendovi su se okrenuli i u modu se vraćaju spontane i ‘prirodne’ fotografije. To zahtijeva istančano fotografsko oko koje objektivom uspije zabilježiti najljepše trenutke tog dana. Planirate li vjenčanje, nemoj brinuti oko toga hoćete li ispasti savršeno ili se bojati da ćete cijeli dan pozirati i namještati lažni osmijeh. Pogled u stranu, emocije, spontani izrazi lica i veselje gostiju pretočit će se u vašu vjenčanu priču bolje nego što možete zamisliti.
VARAŽDIN
T: +385992024488
M: info@prlady.hr
W: www.prlady.hr PR Lady Weddings prladyevents_weddings
PRLADY, AGENCIJA ZA ORGANIZACIJU EVENATA & MARKETING
Novi trendovi različitih načina aranžiranja sale i stolova po odabiru mladenaca, bogati svadbeni meni sa novim delicijama po pristupačnim cijenama, te još
veća ponuda novih okusa i ukrašavanja SVADBENIH TORTI I KOLAČA za SVE PRIGODE uz mogućnost dostave u druge ugostiteljske objekte sa svom potrebnom dokumentacijom.
Obzirom na 3 sale slobodnih termina za 2023. godinu još ima na raspolaganju, a primaju se i rezervacije za svadbene svečanosti za 2024. godinu.
Mi ćemo vašem vjenčanju dati dozu elegancije i originalnosti te stvoriti doživljaj vašeg vjenčanja.
Cvjetni dekor izrađujemo sami, pružamo uslugu kompletne organizacije Vašeg vjenčanja ali i koordinaciju.
Rezervacije sale i narudžbe kolača i tor� primaju se na brojeve telefona; Josipa Crnković 091 /135 -1081
Ružica Crnković 091/211- 5115
Na Facebook stranici:
Restoran Fontana Varaždin e-mail: info@fontana-crnkovic.hr
Vjenčanje na otvorenom, u predivnom zelenilu, a bez straha o vremenskim uvjetima moguće je i u Podravini, nedaleko od međimurske granice. Svega 30-ak minuta od Donje Dubrave nalazi se predivna lokacija za vjenčanja ili pak druga društvena događanja poput manjih vjenčanja, rođendana, krstitki, djevojačkih i momačkih večeri, prve pričesti, krizme i mnogih drugih.
Na nekadašnjem kultnom mjestu „Šumski dom Crna Gora“ u Koprivnici, otvoren je dom dobre zabave, pozitivne atmosfere i čarobnih događanja. Na starim temeljima niknuo je novi Wedding resort Avalon, prostor koji će svako događanje učiniti nezaboravnim. Bilo da organizirate seminar, team building, koncert ili vlastito vjenčanje, obnovljeni
restoran i moderan šator u srcu šumske idile i netaknute prirode mjesto je koje morate razmotriti. Brzo ćete se i zaljubiti; čim shvatite da imaju sve što vam je potrebno i ne morate previše brinuti o detaljima vašeg važnog događaja. Predivan ambijent podrazumijeva prostor koji se nalazi na zelenom brijegu okružen gustom šumom crnog hrasta svega deset minuta vožnje od centra Koprivnice. Zamislite samo svoju svadbenu ceremoniju na otvorenom u ovakvom okruženju! Milina, zar ne?
Avalon nudi i najam šatora za vjenčanja, kapaciteta do 300 gostiju, a sadrži sustav HVAC koji omogućava održavanje vjenčanja u bilo koje doba godine. Također, moguća su razna stilska uređenja šatora kako bi vaš najvažniji dan
prošao u okruženju po vašoj mjeri i bez paničnog praćenja vremenske prognoze tjedan dana uoči samog događaja. Posebna je priča i à la carte restoran koji nudi bogat jelovnik i brojne gastronomske kombinacije. Meni birate sami, a kako biste bili sigurni u svoj odabir, Avalon u ponudu uključuje i kušanje hrane. Obratite im se s povjerenjem i uživajte u procesu organizacije svog najvažnijeg dana!
MLADENCI TENA i DANIEL NOVAK odlučili su se na novu varijantu vjenčanja na otvorenom
Fejk vjenčanje je zapravo vjenčanje nakon službenog potpisivanja u matičnom uredu, na otvorenom, uz “lažnog” matičara
Piše: Dora Vadlja
Foto: Martina Strahija/ Studio Marrtinez
Umoru trendova koje vežemo za vjenčanja, donosimo priču mladenaca Tene i Daniela Novaka iz Križovca koji su organizirali takozvano fejk vjenčanje.
- Prošle godine 1. srpnja supruga i ja smo se odlučili na varijantu “fejk” vjenčanja. Puno ljudi se pita kako smo došli na tu ideju i zašto baš tako. Kako smo odlučili da se nećemo vjenčati crkveno, već samo građanski, prva zamisao je bila pozvati matičara na teren. A sve zbog toga da svi članovi obitelji i gosti budu prisutni u tom nama važnom životnom trenutku, ipak ne stane toliko ljudi u matični ured, započela je ovu zanimljivu priču mladenka Tena.
Dolazak matičara na teren - njima preskupa opcija
Krenuli smo s raspitivanjem i planiranjem. No, nakon poziva i e-poruka saznali su da takvo vjenčanje iziskuje poprilično puno novca. I tu im se javila dilema i razmišljanje što i kako dalje.
- U razgovoru s obitelji i prijateljima, pa i s našom fotografkinjom, došli smo do zaključka kako bi bilo najbolje napraviti "fejk" vjenčanje, nastavlja mladenka.
Fejk vjenčanje je zapravo vjenčanje nakon službenog potpisivanja u matičnom uredu, na otvorenom, uz “lažnog” matičara.
Daniel se odmah sjetio njihova prijatelja, kazališnog glumca koji je bio savršen za ovu ulogu.
- Kako nismo htjeli to "fejk" vjenčanje strogo formalno, već da bude i malo drugačije, neuobičajeno te da ima malo humora, odlučili smo pitati kolegu hoće li nas vjenčati, govori nam.
Kako pitati nekoga da te vjenča? No, Tena i Daniel su s njim brzo kontaktirali, objasnili mu o čemu je riječ i sve je bilo dogovoreno i spremno za daljnje korake. Prijatelj je odgovorio pozitivno i dodao kako ne zna hoće li više kada imati priliku da nekoga vjenča.
- Dakle "matičara" imamo, mladenci još nisu odustali, a sad je pitanje prostora. Naravno, svatko si organizira i posloži po svom ukusu. Mi smo odlučili svoje "fejk" vjenčanje imati ispred restorana kako se gosti ne bi morali vozikati okolo, pa da sve bude na jednom mjestu.
Kako smo odlučili da vjenčanje bude na otvorenom, uz veliku pomoć moje sestrične i njezina supruga koji su nam dekorirali i stvorili prekrasni ambijent u sali, dobili smo i taj poseban, predivan "oltar na otvorenom". Ručno su izradili svod pod kojim smo stajali kako bi sve ispalo kako treba, nastavlja.
Stigao je svadbeni dan, 1. srpnja u 14 sati uz užu obitelj i vjenčane kumove vjenčali su se u matičnom uredu u Murskom Središću.
- Nakon toga je došlo do nezgode pa nam se na autu ispraznila guma. No, kum
je odmah pokazao svoju spremnost i riješio problem prijenosnim kompresorom. Krenuli smo do moje kuće gdje se održalo okupljanje ostalih uzvanika. Kako se vrijeme bližilo, polako smo krenuli u koloni prema restoranu i našem drugom "fejk" vjenčanju. Obitelj i prijatelji imali su mjesta za sjedenje s pogledom na mladence i našeg "matičara". Držali smo se nekih običaja pa je tako "matičar" stajao na svojem mjestu.
Supruga je do svoda, to jest oltara dopratila majka, nakon njih krenule su nećakinje s laticama, a onda je mene po običaju polako do svoda dopratio otac.
nezaboravno
vjenčanje na otvorenom
- Matičar je krenuo sa zahvalom i ispričao kraću verziju kako smo došli do toga da je on upravo naš "matičar", nakon kratkog uvoda kreće formalni dio, gdje su postavljena ona
važna pitanja te dolazimo do naših zavjeta. Zavjeti su bili iskreni i od srca, puni ljubavi i iskreni, kakvi bi naravno i morali biti.
Dolazimo do završnog dijela gdje razmjenjujemo prstenje nakon zavjeta i završavamo rečenicom: Proglašavam vas mužem i ženom. Daniele, možeš poljubiti Tenu, prisjećaju se mladenci tih emotivnih trenutaka.
- Ako ste kada razmišljali o takvom vjenčanju,
toplo i iskreno vam preporučujemo. To je poseban dan koji vama mora biti najbolji i najljepši u životu. A vjerujte mi, uz takvo vjenčanje imat ćete o čemu pričati cijeli život i imat ćete svoju posebnu priču. Mi ćemo svoje vjenčanje definitivno pamtiti i prepričavati do kraja svojih života jer nam je to bio jedan od najljepših i najposebnijih dana u zajedničkom životu, poručuju za kraj ovi posebni i zanimljivi mladenci.
Kavana Cobra iz Podturna, obiteljski restoran obitelji Sokač, s pripremom hrane i organizacijom proslava krenula je davne 1972. godine. Već treća generacija obitelji radi na simbiozi tradicije i modernih trendova da bi se stvorila harmonija koja nadmašuje sva očekivanja pri svakodnevnoj ponudi, a osobito kod pripremanja važnih proslava. Upravo zbog toga odaberite Kavanu Cobra za vama bitnu proslavu jer će se pobrinuti da sve bude pripremljeno do posljednjeg detalja.
Zašto odabrati
Kavanu Cobra?
Dvorana Kavane Cobra ima 130 sjedećih mjesta i prilagodljiva je svim vrstama događaja, bilo da se radi o vjenčanjima, rođendanima, godišnjicama, krizmama bilo ostalim vama bitnim događajima.
Osoblje Kavane Cobra kreirat će ugodnu atmosferu za vaše goste, a bogata ponuda hrane i pića osigurat da vaši gosti budu zadovoljni tijekom cijele proslave. Uz konkurentne cijene i pakete prilagođene vašim potrebama, pobrinut će se za sve sitnice, poput dekoracije stola, do organizacije glazbe i zabave. Na vama je da prilikom dogovora napomenete sve što želite, a iskusni tim izaći će vam u susret i omogućiti vam bezbrižnu pripremu za važan dan u vašem životu.
NajdugovječNiji restoran u MeđiMurju s raZlogom
Obiteljski restoran Cobra iz Podturna naslijeđe je koje se prenosi generacijama unutar obitelji koja ovaj posao radi s osjećajem i želi
o bratite im se i reZ ervirajte
svoj termin Za svadbu
Želite li svadbu u intimnom okruženju u preuređenoj dvorani koja prima 130 gostiju, Kavana Cobra pravi je izbor za vaš poseban dan. Kavana Cobra ima sve što vam je potrebno da se vi kao mladenci, ali i vaši gosti, osjećate ugodno i sretno. Ljubazno osoblje potrudit će se zadovoljiti sve vaše želje i bit će vam na raspolaganju uz vedar osmijeh na licu. Vaši će gosti biti oduševljeni kvalitetom domaće hrane koju pripremaju vrhunski kuhari Kavane Cobra. Vaš će prostor za proslavu vjenčanja biti spreman za ples i uživanje, a na vama je da se opustite i skupljate uspomene za najvažniji dan u svom životu.
da svaki gost napusti restoran s osmijehom na licu i ugodom u želucu. Osoblje je ljubazno i profesionalno, a konstantno rade na usavršavanju i poboljšanju usluga i ponude. Njihova domaća kuhinja nadaleko je poznata, a raznovrsna jela pripremljena su s pažnjom i s domaćim proizvodima lokalnih OPG-a. Osim toga, kod njih ćete se zasigurno osjećati kao kod kuće zbog ugodnog ambijenta, ali i vrta koji će vas odu-
ševiti detaljima u kojima se možete opustiti.
Naručite cateriNg za svoje proslave Ako pak svoju proslavu odlučite obilježiti u udobnosti svog doma, odličan izbor za ručak ili večeru je catering iz Cobre. Svakom klijentu pristupaju s personaliziranom ponudom za catering koja ispunjava baš sve želje. Ako niste sigurni kakav jelovnik želite, oduševit će vas ponudom koja će zadovoljiti bas sva nepca.
A&L je jedina specijalizirana zlatarska radionica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj za izradu vjenčanog prstenja i unikatnog nakita. Povjerite timu vrhunskih majstora vašu ideju, a oni će ju pretvoriti u nakit s potpisom vaše osobnosti
Piše: Snježana Zorković, foto: Zlatko Vrzan
Valentinovo je dan kad mnogi parovi razmišljaju o svom budućem
ZLATARSKA RADIONA A&L CENTAR VJENČANOG PRSTENJA
Strossmayerova 8, Čakovec
T: +385 40 633 175 M: albert.canaj92@gmail.com www.zlatarna-al.com
životu. Rijetki predmeti imaju značaj zaručničkog i vjenčanog prstenja. Stoga se u Zlatarskoj radioni A&K rade pojedinačno za par koji će ga nositi. Prstenje karakterizira ozbiljan početak zajedničkog života. Vjenčano i zaručničko prstenje nikad nije bilo originalnije i posebnije. U ponudi imaju preko 700 modela, a vještina majstora i stalno ulaganje u tehnologiju omogućava unikatnu izradu.
Odabir i izrada vrlo je složena jer se prstenje treba stopiti s vašom osobnošću. Kao što je ljudski odnos jedinstven, tako je i svaki dijamant na svijetu poseban. Stoga fascinacija dijamantom nije slučajna. Tako rijedak i vječan, neuništivim sjajem simbolizira najljepše trenutke. Nakit ima ulogu da u našim životima ostane zauvijek, kao čuvar lijepih uspomena.
Piše: Snježana Zorković
Foto: Studio Marrtinez
Pred vama je fotosession kojim biste trebali stvoriti uspomenu u obliku fotogra�ije ili snimke na svoje dolazeće vjenčanje, a niste sigurni koja bi lokacija bila idealna za to. U Međimurju postoji nekoliko top mjesta za fotosession
mladenaca. Poznati fotogra�i, specijalizirani za vjenčanja, otkrili su nam da je jedna od najpopularnijih lokacija Mađerkin breg i Vidikovac. Razlog tomu je pitoresknost lokacije što je ključno pri snimanju lijepe vjenčane fotogra�ije. Upravo takve lokacije iznimne prirodne ljepote kao
i one iznimne arhitekture čine vjenčanu fotogra�iju posebno lijepom i drugačijom.
Tu su i druge prekrasne kulise za obilježavanje uspomena, poput tzv. Bijelog mosta u Donjoj Dubravi ili rijeke Drave kod Gornjeg Hrašćana. Mladenci donjomeđimurskog kraja obožavaju Marinu u
Prelogu gdje su zalasci sunca kroz šaš osobito lijepi, a sjajno ispadaju fotogra�ije snimljene na brojnim pristaništima za dravske čonove, kao i u čonovima koje prate labudovi. Motivi su nebrojeni, dobro oko fotografa u tom pejzažu učinit će da vaša fo-
togra�ija s vjenčanja bude iznimna uspomena.
Mlin kod Svetog Martina na Muri još je jedna takva lokacija, a fotogra�i rado biraju i stare mostove diljem Međimurja, Zelengaj u Goričanu, a sve češće odabiru i naš Stari grad, kao i park, naše šume i šoderice…
Mudro je iskoristiti i sve blagodati koje pružaju godišnja doba u kojima se vjenčanje održava. Fotogra�ije u snijegu, žitu, vinogradima, otpalom lišću, cvijeću ili rascvalim stablima vrlo su lijep motiv kojemu samo vi nedostajete.
RESTORAN HOTELA KRALJ
Hotel Kralj smješten
je na ulazu u Donji Kraljevec. Okružen zelenom prirodom, uz izvor potoka Bistrec, pruža jedinstven užitak prirode i daje gostima jedan poseban dašak donjeg dijela Međimurja.
Ljubazno osoblje Hotela
Kralj nudi organizaciju vjenčanja koje će postati veličanstveno i neponovljivo. Uživajte u vrhunskom preuređenom ambijentu kako restorana, tako i eksterijera hotela.
U Kralju nude niz pogodnosti za svadbene svečanosti. Prema željama i zahtjevima mladenaca dogovara se dekoriranje restorana. Ukoliko ste se odlučili za okrugle stolove imate poseban popust.
Jela su bazirana na tradicionalnim receptima našeg kraja, te bogatstvu bajkovitih okusa vrhunski pripremljene ekološke hrane od strane majstora kuhinje, pa nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Za svadbene svečanosti imaju
Video i fotostudio VIPRO Iz PRELOGA
Video i fotostudio VIPRO je obiteljski obrt s dugogodišnjim iskustvom i profesionalnom video te fotoopremom, koji se specijalizirao za organizaciju, snimanje i produciranje vjenčanja i svih drugih vama važnih događaja.
Bilježimo trenutke koje možda ni sami niste primijetili, pa će svaki detalj ostati trajno sačuvan.
Pažljivo odabiremo i povezujemo kadrove te u konačnici stvaramo �ilm s pričom. Upotrebljavamo
Kontaktni podaci:
Studio VIPRO
Nikole Tesle 4, Prelog
Tel. 040/646-678
mail: info@vipro.hr www.vipro.hr
najbolju �ilmsku tehniku za snimanje i montažu. Bogata ponuda izrade i dizajna fotoknjiga i albuma, uz vrhunsku kvalitetu i povoljne cijene, zadovoljit će i najzahtjevnije klijente.
VIPRO je suvremeni studio koji pruža sve vrste multimedijskih usluga, od fotogra�iranja i videosnimanja vjenčanja i drugih događaja, izrade �ilmova, razvijanja fotogra�ija vlastitim strojevima, fotogra�iranja za dokumente poput osobnih iskaznica i putovnica te drugih dokumenata i digitalne montaže do dizajna i gra�ičke pripreme brošura, kataloga, knjiga, plakata, kalendara i čestitki. Specijalizirali smo
Hotel Kralj
LUDBREŠKA 93,
40320 DONJI KRALJEVEC
TEL.: 040/650-170
MOB.: 098/220-161
e-mail: hotelkralj@tehnix.com
pripremljene posebne menije, koje u dogovoru s njima možete prilagoditi vašim potrebama. Ljubazna i profesionalna posluga garantira zadovoljstvo svih gostiju na svadbi. Tijekom vikenda mladenci dobivaju na korištenje sobu u hotelu, a ukoliko imate potrebu za smještaj gostiju na svadbi, nude i povoljnije cijene smještaja. Za djecu do 5 godina je sve besplatno.Svi zaposlenici kompanije Tehnix u Hotelu Kralj imaju posebne pogodnosti za organizaciju vjenčanja.Neka vaše vjenčanje bude za pamćenje, koje će vaši gosti još će dugo prepričavati i nositi u najljepšem sjećanju cijeloga života.
se i za industrijske i zračne fotogra�ije (dronom) te videoprodukciju. Izradili smo više od 60 originalnih dokumentarnih �ilmova prikazanih na televizijama. Izrađujemo i fotoknjige, u potpunosti ručno, a same fotogra�ije su nastale fotokemijskim procesom, či-
me je osigurana vrhunska kvaliteta ispisa i dugotrajnost fotogra�ija otpornih na vanjske utjecaje. Prepustite nam da za vas u fotogra�ijama i �ilmovima sačuvamo uspomene na najljepše i najvažnije trenutke u životu!
- Izložbom sam se potrudio pokazati kako su se ljudi nekad jako dobro zabavljali, ne može se usporediti s današnjim dobom.
To je jedan svijet koji je prošao, ali bilo bi dobro da se vrati i da se ljudi prisjete kako je nekad bilo predivno živjeti
Piše: Sven Tomašić
Foto: Zlatko Vrzan
Željko Hlebec (65) iz Čakovca po zanimanju je inženjer građevine i fotogra�ijom se bavi još od davne ‘79. iz fakultetskih dana. Radio je sedam godina kao fotograf u čakovečkom Muzeju i dugi niz godina proučavao je analogni svijet fotogra�ije. Zahvaljujući prijatelju Mladenu Babiću koji mu je posudio skener, njegovi negativi mogu se pretvarati i pohraniti na digitalne zapise i ovjekovječiti uspomene.
Također, drugi prijatelj Siniša Novak predložio mu je da napravi svoju izložbu i dočara posjetiteljima prošla šarena vremena. Kako se nekad slavio fašnik, možete pogledati u Scheierici na aktualnoj izložbi o fašniku u Čakovcu koje su zabilježene 82. i 83. godine prošlog
analogno-fotografske izložbe bilo je 16. veljače u 18:30.
- Koji je presudni trenutak u kojem ste zavoljeli fotogra�iju?
- Fotogra�ijom sam se počeo baviti još na faksu. Na Građevinskom fakultetu u Zagrebu imali smo Fotoklub
Faust Vrančić i tamo sam počeo s razvijanjem svojih prvih radova i izlaganjima po različitim izložbama na prostorima bivše Juge i ostatku svijeta. Nakon toga sam se učlanio u Fotoklub Zagreb. U tom razdoblju sam s kolegom Predragom Bosnarom radio razne fototečajeve. Poslije fakulteta i avanture u Zagrebu krenula je faza obitelji gdje je fotogra�ija otišla u drugi plan.
- Jeste li već imali koju izložbu u Čakovcu?
- Jesam, jednu sam imao s Mladenom Babićem u bivšem domu JNA. Ne sjećam se više
izložba bila je u čakovečkoj Knjižnici. Što se tiče izložbi van granica Hrvatske, bio sam na jednoj zajedničkoj izložbi u Bolonji, tri fašničke fotogra�ije bile su mi izložene u Tokiju i bio sam na jednoj međunarodnoj izložbi u Belgiji.
- U čemu je veća čar, fotogra�irati analognom ili digitalnom opremom?
- To su dva različita svijeta. Kad se radilo s analognom opremom, ipak je čovjek trebao više razmišljati o samom kadriranju i svijetlu. Nisi mogao pofotkati i odmah izbrisati kao danas. Meni je digitalna fotogra�ija pristupačnija.
Lakše se fotogra�ije obrade i nije tako skupo kao analogni svijet. Također, puno više posla bilo je s analognom fotkom, zamislite si samo ra-
škole Čakovec
zvijanje �ilma, pa ako je fotka presvijetla ili pretamna itd.
- Smatrate li da je fotografska scena u Čakovcu dobro razvijena?
- Friški sam član Fotokluba Čakovec i jako sam zadovoljan samim klubom. Ima dosta kvalitetnih fotografa s mnoštvo odličnih fotogra�ija. Možda bi eventualno trebalo privući malo više mladih da se i oni fotografski angažiraju.
- Što posjetitelji mogu očekivati na Vašoj izložbi?
- Kao prvo, zahvalio bih od srca Ivanu Goričancu iz studija Reci da koji je napravio postav izložbe, plakate, pozivnice itd. Vrhunski je to napravio!
Također, zahvalio bih Međimurskoj županiji, Turističkoj zajednici i Gradu Čakovcu na ustupljenom prostoru. Na izložbi ćete moći pogledati kojih 30 radova
većeg crno-bijelog formata. Posjetitelji će moći proučiti kako se nekad slavio fašnik i kako je to izgledalo 80-ih. Izložbom sam se potrudio pokazati kako su se ljudi nekad jako dobro zabavljali, ne može se usporediti s današnjim dobom.
To je jedan svijet koji je prošao, ali bilo bi dobro da se vrati i da se ljudi prisjete kako je nekad bilo predivno živjeti.
- Što Vas i dalje najviše fascinira vezano za nekadašnji fašnik?
- Ljudi! Posve drugačija energija ljudi koji su se znali bolje zabavljati nego danas. Nekad se nije išlo reda radi u povorku, to se vidjelo da je organizirano baš s guštom i pravim zadovoljstvom. Ljudi su se tijekom cijele godine pripremali da naprave spektakl na ulicama, sve je imalo više smisla.
Na dan Valentinova, 14. veljače, s početkom u 19 sati u Centru za kulturu Čakovec
održao se koncert Romantični. Osnovne škole koje su održale koncert su Osnovna
glazbena škola i Osnovna škola klasičnog baleta u sklopu Umjetničke škole Miroslava Magdalenića Čakovec.
Iako je dosad publika bila naviknuta da učenici Škole nastupaju pod maskama u sklopu fašnika, ove godine imali su prilike osjetiti nešto romantičnije i emotivnije. Također, dan kasnije Romantični koncert Umjetničke škole održan je u Murskom
- Nastupilo je 76 naših učenika od kojih su dio re-
VODE VAS U KINO
DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Što ljubav ima s tim?” (projekcija u Varaždinu)
Dobitnik ulaznica za film Što ljubav ima s �m? je: Kjara Brezarić
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
NEDELSKI FAŠNIK prošao i više nego odlično
Piše: Sven Tomašić
Foto: Ivor Trojnar
U subotu, 11. veljače, s početkom u 14:30 krenula je povorka s Trga Republike kod Osnovne škole Nedelišće prema MESAP-u. Velika vesela
povorka ponosno je prolazila najfrekventnijim ulicama Nedelišća.
Nakon dvije godine stanke zbog pandemije bolesti COVID-19, ovogodišnji Nedelski fašnik prošao je i više nego odlično. Preko 1300 maška-
ra i posjetitelja uživalo je u šarenilu, glazbi i smijehu koji su se proširili cijelim Nedelišćem. Maškare su došli podržati naši susjedi iz okolne Slovenije. Također, prisutne su bile i Mažoretkinje te Puhački orkestar grada Gospića koji su
se odlično zabavili. Dijelile su se i prve tri nagrade za najbolje maske.Prvu nagradu osvojio je Macinec orkestar iz udruge Maxenca, drugu nagradu osvojilo je Turistično društvo Središče ob Dravi iz Slovenije i treću nagradu pokupila je nedeljska Udruga Čuvari mitova i legendi iz Nedelišća.
- Stvarno nam je super bilo, osjetilo se da su ljudi bili željni zabave i maškara nakon dvije godine pauze zbog pandemije bolesti COVID-19. Odlična publika, još bolje maškare, čak nam je i vrijeme poslužilo. Nije puhao vjetar i nije bilo hladno tako da smo mogli uživati
i vani i u dvorani MESAP-a. Osvojili smo treću nagradu za najbolju masku i jako smo sretni i ponosni. Naravno, ne radim maske zbog nagrada, nego zbog osobnog gušta i zadovoljstva, istaknuo je Dragutin Dominić koji sam kreira sve maske iz Udruge Čuvari mitova i legendi.
Ovog vikenda očekuje nas pravo fašničko slavlje i veselje.
Petak, 17.2.
• Jaslički fašnik u Čakovcu u 16 sati
Subota, 18. 2.
• Dječji fašnik u Čakovcu u 10 sati
• Dječji fašnik u Murskom Središću u 15 sati
• Mala Subotica u 15 sati
• Plesnjak pod maskama u 20 sati u Čakovcu
• Dekanovec u 15 sati
• Turčišće u 14 sati
Nedjelja, 19.2.
• Gornji Mihaljevec u 9:30
• Prelog u 14 sati
• Mursko Središće u 14 sati
• Donja Dubrava u 14 sati
• Kotoriba u 14 sati
• Štrigova u 14 sati
• Tradicijski fašnik u Čakovcu u 15 sati
Nedelišća
Nakon povorke maškare su se predstavile ispred prostorija NK Jadran
FAŠNIK U ŠTEFANCU
Piše: Martina Korent
Iove godine u organizaciji Udruge žena Štefanec maškare su prošle Štefancom.
Povorka je krenula u 14 sati iz
“Malog Štefanca” prema “Velikom” gdje ih je ispred crkve dočekala okrepa, a naposljetku i veselica u dvorani kod nogometnog kluba. Na maškaradi je sudjelovalo čak 11 skupina,
a ove godine prvi put su se pridružili i gosti iz Sračinca. Maškare su se predstavile ispred dvorane, a nakon toga za sve su bili organizirani jelo i piće te naravno ples.
Nasmiješena Ivana zna kako nositi dugi otkačeni kaput od trapera i kože
Slavko s bijelim šalom i zanimljivim šeširom krao je pažnju na subotnjoj špici
Da se tamnozelena i roza boja odlično nadopunjuju, pokazala nam je Lana Remar
Ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović ponosno članom obitelji
Srdačni Beri i Lili, koja je kožni look nadopunila krznenom jaknom
Ženska šubara neophodna je za hladne, zimske dane
Obitelj Žganec subotu je iskoristila za šetnju na svježem zraku
Elegantnu Karolinu Juzbašić sreli smo u popularnom kaputu boje devine dlake
NK MEĐIMURJE ČAKOVEC
Sljedeći petak, 24. veljače, čakovečki drugoligaš Međimurje kreće u tešku borbu za opstanak u SuperSport Drugoj NL utakmicom 16. kola u gostima protiv Sesveta, pretendenta za naslov.
Svaka utakmica će biti teška i svaka je kvalifikacijska, a u ovih 15 proljetnih kola Međimurje, da bi ostalo u ligi, mora biti barem 13. ili 14. Trinaestu poziciju drži Marsonija koja ima 12 bodova, a Međimurje devet, dakle tri manje. Ekipa na 13. mjestu svakako zadržava status dok 14. igra kvalifikacije protiv jednog od prvaka trećih liga. Četrnaesti je trenutno Grobničan koji ima dva boda više od naših igrača. Znači bodovno Međimurje nije daleko od mjesta koje garantira ostanak. Međutim ekipa iz jeseni koja nije bogzna što igrala,
dosta se promijenila, dapače još je po godinama mlađa (sigurni smo najmlađa u ligi) i novi trener Gordan Golik imao je u pripremama dosta muka oko sastavljanja momčadi. Jedini malo iskusniji igrač koji je zimus pristigao je povratnik Robin Zanjko koji je sada najstariji u momčadi, iako još nema ni 24 godine. Trebat će vremena da se ekipa uigra i da dobije na samopouzdanju, a da bi se ostalo u ligi, treba postizati golove i osvajati bodove.
U srijedu završio prijelazni rok, protiv Varteksa upisali pobjedu
U srijedu je bio posljednji dan prijelaznog roka i postojala je mogućnost da se angažiraju još neki igrači, a riječ je bila o dvojici stranih igrača koji bi trebali biti pojačanja.
Piše: Miljenko Dovečer
Međimurski trećeligaši neumorno treniraju i pripremaju se za nastavak prvenstva odigravajući i dvije utakmice tjedno.
Hattrick Leona Rališa u pobjedi Dinama (D)
Očito da su morske pripreme godile igračima Dinama jer su se prošle subote u Domašincu raspucali u utakmici protiv Nedeljanca.
U visokoj 5:0 pobjedi iznimno je raspoložen bio talentirani napadač Leon Rališ koji je postigao tri gola, tj. upisao je hattrick. Njemu uz rame bio je Dominik Novak koji se dva puta upisao u strijelce.
Dinamo (D): Prekupec, Kovač, Petak, Šimunić, Sabol, Malenović, Rališ, Vugrinec, Malenović K., Novak F., Krznar (Mlinarić, Novak D., Novak P., Jakšić, Bacinger, Mezga, Marodi, Drk, Medvešek). Trener: Dalibor Gorupić.
U srijedu su imali novi test kada su u noćnoj utakmici ugostili imenjaka iz Palovca. Trener Gorupić zadovoljan je urađenim i kako je rekao u više navrata, formu tempira za utakmicu Kupa 4. ožujka protiv jedinstva u Gornjem Mihaljevcu. Slijede utakmice protiv Imbriovca u subotu i Drnja u nedjelju.
Poraz Poleta u Lendavi I lider prvenstva Polet nakon povratka iz Međugorja uz treninge u proteklih sedam dana imao je dvije provjere.
Na terenu s umjetnom travu slovenski drugoligaš Nafta ugostio je naš Polet (SMnM) u Lendavi. Igrači trenera Brezovca dobro su parirali Nafti i preko Nike Mihalineca poveli u 28. minuti. No vodstvo je kratko trajalo, a Nafta poravnava golom Fehera dvije minute kasnije. U nastavku za preokret i pobjedu Nafte 2:1 gol
postiže Dinnyes. Za Naftu su u utakmici igrala dva igrača iz Međimurja, Stjepan Igrec i Silvio Pigac.
Polet (SMnM): Jambres, Telebar, Krištofić, Štefanec, Horvat, Barat, Žganec S., Mezga, Jurinić, Šarić i Mihalinec (Topolnjak, Patafta, Žulić, Lajtman G., Lajtman R., Mezga I.). Trener: Josip Brezovec. Ovaj tjedan trener Brezovec dogovorio je čak tri kontrolne utakmice. Već u srijedu imali su novi test kada su gostovali kod drugoligaša Sesveta.
U petak je protivnik Bednja, a igra se od 17:00 na terenu s umjetnom travom u Čakovcu. U subotu na domaćem terenu u Svetom Martinu na Muri protivnik je ekipa Nedeljanca u utakmici koja se igra u 14:00.
Dobra škola Rudaru od juniora Varaždina Juniori Varaždina pod vodstvom Miljenka Mumleka redom pobjeđuju međimurske predstavnike u pripremnim
utakmicama. Nakon što su Poletu uvalili pet komada, Međimurje dobili s 2:1, u nedjelju su bili bolji od ekipe Rudara koju su pobijedili 3:0. Sam rezultat djeluje vrlo uvjerljivo, no treba istaknuti da je mogao biti i puno povoljniji za ekipu Rudara. Naime prvih dvadesetak minuta utakmice Rudar je bio ta ekipa koja je diktirala igru međutim falilo je efikasnosti i udaraca prema golu ekipe Varaždina. Previše je bilo tu kombinatorike pred domaćim golom, a premalo direktnih udaraca prema samim vratima.
U desetak minuta Varaždin je riješio utakmicu kada je od triju upućenih udaraca u vrata Rudara u svim trima postigao zgoditke. Sva tri nakon velikih pogrešaka u obrambenom dijelu igre Rudara. Strijelci kod Varaždina bili su Obadić, Levanić i Zrinski. U drugom dijelu utakmice nije bilo zgoditaka ni s jedne strane. Rudar nije ni bio
kompletan jer su nedostajali važni igrači Vinko, Radiković, K. Nedeljko i Vaš.
Rudar: Kodba, P. Nedeljko, Belaj, Antolović, Šardi , Puljić, N. Hlišć., S.Hlišć, Zeljko, Martinjaš, Cimerman (Srpak,
Pretposljednji test Golikovi igrači imali su prošle subote kada su na terenu s umjetnom travom ugostili trećeligaša, Varteks iz Varaždina, koji su pobijedili 2:0. U prvom dijelu ravnopravna igra bez nekih prigoda, a u nastavku Međimurje nešto bolje golovima Ratajeca i Cerovčeca.
Međimurje: Andrašec, Turk, Fotak, Radulović, Cerovčec, Popović, Zanjko, Benko, Sabo, Havojić, Taiga (još su igrali: Kanižaj, Arambašić, Štajerec, Novak, Bujan, Ratajec, Vrbanić, Bacinger, Rincon, Vršić). Trener: Gordan Golik. Zadnji ispit, generalku pred prvenstvo, nogometaši Međimurja imaju danas 17. veljače kada u 14:00 na glavnom terenu SRC Mladost ugošćuju drugoligaša Naftu iz Lendave. (md)
Mikulić, Liklin, R. Debelec, Sakač, Perčić, Kolman). Trener: Andrija Balajić.
Sljedeći kontrolni susret Rudar ima u subotu 18. veljače kada gostuje u Macincu kod Centrometala.
Međimurski trećeligaši u žestokom ritmu nastavili pripreme
DRUGA LIGA SJEVER
U još jednom derbiju u nizu košarkaši Međimurja pali su “bez ispaljenog metka”. Nakon dviju dobrih predstava protiv Podravca i Radnika, stigla je u Varaždinu vrlo slaba igra i shodno tome poraz od dvadesetak koševa razlike od Vindije.
Ništa ovaj put nije štimalo u redovima gostiju, osim solidne igre bekovskog para Kuzmić-Novak. U redovima Vindije učinak čakovečkih košarkaša – Prprović sedam postignutih poena, Manuel Novak 26. Na vrhu je sada
TREĆA LIGA
usamljeni Podravac s dvama porazima, slijede Radnik i Vindija s po tri, a Međimurje ima četiri poraza i sve je manja šansa za aktivno uključenje u borbu za prvaka. Rezultati i koševi: Vedi
– Križevci 73:109, Bjelovar
– Petar Zrinski 83:74, Ivančica – Virka 85:72, Labrada
– Podravac 71:109, Vindija
– Međimurje 85:67 (26:17, 16:13, 26:27, 17:10). Međimurje: Kuzmić 17, Novak 24, Kranjčec M 3, Golik 12, Glumac 11. Trener Novak S. (bh)
Na gostovanju u Donjem
Kraljevcu košarkaši Rudara uspjeli su zabiti ukupno 36 poena! Za 40 minuta igre! Domaćin je zabio 84, a upisalo se 11 njihovih igrača. Dubravčan je pružio u Ludbregu dobar otpor Grafičaru, ali ipak izgubio od jačeg domaćina, a Čakovec je kod kuće s lakoćom riješio
Mladost iz Ivanovca. Rezultati i koševi: Međimurje Wildboars – Kotoriba
94:82 (26:22, 31:18, 17:22, 20:20). Međimurje Wildboars (Kranjčec 6, Marcijuš 6, Mišković 11, Juras 37, Šegović 3, Hren
21, Novak 10) – Kotoriba (Špilak
2, Ujlaki N. 4, Ujlaki D. 18, Fuš I.
32, Fuš P. 17, Jakupak 9). Čakovec – Mladost Ivanovec 84:49 (21:7, 24:15, 23:12, 16:15). Čakovec (Podvezanec
5, Levačić 15, Vurušić I. 14, Vurušić V. 8, Terek M. 8, Terek D. 14, Vojković 5, Marković
6) – Mladost Ivanovec (Vibović
2, Martinović 3, Vehterssbah
10, Jelenić 12, Drvenkar 12, Momčilović L. 6).
Donji Kraljevec – Rudar
84:36 (23:8, 15:11, 21:10, 25:7).
Donji Kraljevec (Lepen 11, Vlah
6, Kovač 8, Švenda T. 18, Švenda
G. 11, Ivanović J. 10, Pađan 5, Ružić 2, Moharić 6, Srpak 2,
Trupković 5) – Rudar (Bedi
5, Bogdan 8, Rošić 10, Perčić
6, Mateš 2, David 5).
Grafičar – Dubravčan
70:60 (21:17, 12:13, 17:12, 20:18). Dubravčan: Klipić
Ka. 14, Krušelj 13, Raić 5, Lissjak 2, Horvat 4, Igrec 2, Ujlaki 4, Klipić Kr. 10, Ribić
3, De Leon 3.
Košarkaški vikend vodič: Dubravčan – Mladost Đurđevac (subota 18. veljače u 19:00, OŠ Kotoriba), Čakovec – Rudar (subota 18. veljače u 18:30, II. OŠ ČK), Mladost Ivanovec – Međimurje Wildboars (subota 18. veljače u 15:30, OŠ Ivanovec), Kotoriba – Koprivnica (nedjelja 19. veljače u 16:00, OŠ Kotoriba). (bh)
PATRIK JAMBROVIĆ ponovno sjajan
Jambrović odveo Šibenku u polufinale kupa
Nakon Cedevite Junior koja je nadigrala Bosco (9787), polufinale SuperSport kupa Krešimir Ćosić izborila je i Šibenka. U utakmici s malo poena i puno uzbuđenja slavili su protiv Furnira 68-55.
Prvo ime susreta bio je sjajni Patrik Jambrović koji je za Šibenčane zabio 17 poena uz 13 skokova i sedam asistencija. Kod Furnira se double-double učinkom, po 10 poena i skokova, istaknuo Matej Bošnjak.
MRK Čakovec je jedan od bolje organiziranih klubova, s novim predsjednikom imaju i dobru logistiku i žele informirati javnost o potezima koje vuku.
Ovaj ponedjeljak organizirali su konferenciju za tisak na kojoj su govorili predsjednik Željko Kavran, trener Josip Borković i igrač Petar Sklepić. Teme su bile o aktualnostima u klubu, dosadašnjoj realizacija nove Uprave, kup utakmici koju su u srijedu igrali protiv premijerligaša RK-a Bjelovar te planovima za nastavak drugog dijela sezone.
- Bila je to teška utakmica, dobili smo malo više na mišiće, s manjim brojem poena. Imali smo u prvom poluvremenu dosta grešaka iz kojih su oni zabijali lake poene, kasnije smo to popravili i počeli bolje pogađati u napadu. Limitirali smo i njihova najboljeg igrača koji je u prvom poluvremenu imao 11 poena, a u drugom zabio dva. Čestitam svojim momcima na današnjoj predstavi i navijačima koji su nas došli podržati, kazao je Jambrović nakon susreta. (nl)
- Danas si kao nekad ne možemo dopustiti da imamo igrače sa strane, tako da je sada u prvoj ekipi 95 % međimurskih rukometaša i na tom putu ćemo do kraja ustrajati. U klub su se vratili Sklepić i Juranić, došao je Novak i na tome ćemo sada stati. Nismo imali vremena za uigravanje jer smo čekali papire za Juranića i Sklepića i to nam sada fali. Jednako tako raduju pozitivni pomaci u radu s mladima, ali je mnogo veći problem što za njih nemamo adekvatan prostor. Zbog toga treniraju u dvoranama koje nisu adekvatne za naš sport i to je problem koji trebamo čim prije riješiti, nadam se jednim dijelom i najavljenim otvaranjem balona na prostoru Visoke učiteljske škole. Polovičan rezultatski učinak u prva dva kola posljedica je toga što su se neki igrači, zbog problema s dokumentacijom pri povratku iz Varaždina, kasno priključili i još nismo uigrani na razini kakvu bi htjeli. Ovaj dio prvenstva, s obzirom na znatan zaostatak za vodećima, iskoristit ćemo da svi igrači pokažu što i koliko mogu. Naravno da se nećemo predavati kada je u pitanju što viši plasman, ali primarno želimo znati s kakvim snagama ulazimo u novu sezonu, rekao je predsjednik Željko Kavran.
- Protiv Maksimira smo odradili odličnu utakmicu dok smo protiv Nexea odigrali ispod razine. Igrači trebaju shvatiti da je svaka nova utakmica novo dokazivanje. Ne živi se od prošlosti i nekoliko dobro odigranih utakmica.
Veseli me što smo imali dobar posjet već na prvoj domaćoj utakmici i pozivam sve prijatelje rukometa da nas i dalje dođu bodriti, kazao je trener Josip Borković.
- Samim povratkom gospodina Kavrana počelo je moje razmišljanje za povratkom u Čakovec. Puno smo razgovarali o planovima kluba, projektu za koji sam se odmah ulovio. Uvjeren sam da će se obistiniti njegova najava o povratku drugih domaćih igrača kako bi bili konkurentni za viši rang. Iako iza sebe imam odličnu premijerligašku sezonu u Varaždinu, nisam niti trenutka zažalio zbog povratka i oduševila me ozbiljnost kojom se radi, pa sam se brzo uklopio, rekao je povratnik u momčad Petar Sklepić.
Nakon poraza u Našicama, u Kupu ispali od Bjelovara
Rukometaši Čakovca nažalost nisu uspjeli doći do bodova u Našicama. Bolji od njih bili su domaćini Nexe 2 rezultatom 32:30. Igrači trenera Borkovića parirali su domaćinu samo prvih 15 minuta kada je utakmica bila u egalu i posljednjih pet minuta kada su u jednom trenutku imali bod (58. minuta 29:29). Sve ostalo bilo je na strani druge ekipe Nexea koja je zasluženo došla do bodova. Kod Čakovca najefikasniji je bio Matej Ćuk s 11 pogodaka.
Ovo je pomalo neočekivani poraz Čakovčana. Još
uvijek se ekipa nije do kraja uigrala, nekoliko nepotrebnih promašaja, odličan domaći vratar, neujednačeni kriterij sedmeraca (domaći 10, Čakovčani 3) i isključenja doveli su do poraza. Osim toga po našem saznanju u drugoj ekipi Nexea u ovoj utakmici igralo je nekoliko prvotimaca koji igraju u Premier ligi i europskim kupovima.
Tako da Nexe jednu utakmicu igra sa slabijom ekipom pogotovo kada gostuju, a kod kuće s boljom i time regulira i stanje na tablici. Međutim to nije izgovor za naše rukometaše koji, ako žele biti u vrhu, moraju biti jači i od takvih protivnika. Vjerojatno će ovu sezonu iskoristiti da se konsolidiraju i iskoriste za uigravanje ekipe koja će naredne sezone krenuti prema Premier ligi. U subotu slijedi susret s Rugvicom, kojem su Čakovčani domaćini i naravno, očekuju pobjedu. Utakmica je na rasporedu u 19:15 u SRC-u Aton u Nedelišću.
Čakovec: Varšić, V. Horvat, Tkalec (3), Zadravec, Tkalčec, Kranjec, Zvonarek (2), Vincek, Vuković (1), Juranić (4), Sklepić (5), E. Horvat (2), Pavlic, Toplek (2), Ćuk (11). Trener: Josip Borković. Čakovčani su u srijedu na domaćem parketu igrali osminu završnice Hrvatskog kupa. Protivnik im je bio premijerligaš Bjelovar protiv kojeg su pred velikim brojem gledatelja nažalost poklekli u samom finišu susreta i iz-
gubili 25:26. U prvom dijelu Čakovčani su očitali školu rukometa bjelovarskom sastavu uz veliku podršku vratara Brune Varšića koji je nakon 30 minuta imao velikih 12 obrana. Sve to nije pokolebalo Čakovčane koji su odigrali fantastičnih prvih 30 minuta. Na odmor je domaći sastav otišao s prednošću 15:11. U nastavku bolja igra Bjelovara koji u 40. minuti poravnavaju rezultat na 17:17. Otada pa do kraja u žustroj igri rezultat se izmjenjivao da bi na kraju prevagnulo na stranu Bjelovara koji se plasirao dalje u četvrtfinale Hrvatskog rukometnog kupa.
Mladi rukometaši porazom ispustili prvo mjesto
Mladi čakovečki rukometaši u derbi susretu 3.HRL-a Sjever s drugom ekipom Bjelovara uvjerljivo su poraženi 22:34, čime su ispustili prvo mjesto.
Iako su najavljivali pobjedu, cijeli susret igrali su jako slabo, a već na poluvremenu su zaostajali sedam golova iza Bjelovara 2 (9:16). U nastavku se prednost gostiju još više povećala da bi Bjelovar na kraju pobijedio s 12 golova razlike i zauzeo prvo mjesto. Najefikasniji u domaćim redovima je bio Grga Pavlic sa sedam pogodaka.
U sljedećem kolu rukometaši Matije Kraljića opet igraju derbi susret, odlaze u goste Ivanskoj koja ima bod manje, ali i utakmicu manje.
Piše: Denis Tratnjak
Odigrano je 11. kolo Međimurskih liga Međimurskih novina koje se pokazalo vrlo izjednačenim. Ukupno je odigrano 27 utakmica, domaćini su bili nešto uspješniji te slavili u 13 susreta. Gostujuće ekipe upisale su 12 pobjeda, dva su susreta završila neriješeno, dok je pet utakmica odgođeno.
1. županijska liga
Miljenko Vračar tricom je bio jedina svjetla točka USTA Belice u visokom porazu na gostovanju kod Putjana MLD. Trica Borisa Preksavca u susretu Putjana Brid i Zasadbrega i visoka pobjeda domaćina te tri boda prednosti na vrhu.
Za jedini bod gostima u ovome kolu je, u susretu između MSTC-a i Hodošana, tricom najzaslužnija Paula Markati. Kotoriba je i drugi put svladala prošlogodišnje prvake, a za tijesnu pobjedu je tricom najzaslužniji Stjepan Vidović.
U Mihovljanu iznenađujuća
pobjeda druge ekipe u susretu s drugoplasiranim ZEN-Šenkovcem, kojem ni trica Matije Barića nije pomogla da dođu do bodova.
Rezultati: Putjane MLD - USTA
Belica 1 7:3, Putjane Brid - Zasadbreg
1 8:2, MSTC Čakovec - Hodošan 1
5:5, Kos-Kotoriba 2 - Mihovljan 3
Primabiro 6:4, Mihovljan 2 - ZENŠenkovec 2 6:4.
Igrači: Matija Barić (30-2), Filip Godina (30-3), Boris Preksavec (28-5), Davor Vidović (26-7), Paula Markati (24-9), Zoran Vidović (16-6), Nikola Mikac (19-8), Nikola Magdalenić (21-9), Robert Mikac (21-11), Kristijan Kovačić (17-9), Miroslav Magdalenić (16-9), Miljenko Vračar (21-12), Eugen Šimon (21-12), Filip
Panić (21-12), Dean Lajtman (21-12), Rinaldo Jurinec (17-10), Božidar Krnjoul (11-7), Stjepan Vidović (17-13), Tomislav Koprivec (12-15), Matija Strbat (13-18), Robert Lehkec (12-20)...
NOGOMET
Raspored 12. kola: USTA Belica
1 - Mihovljan 2, ZEN-Šenkovec 2
- Kos-Kotoriba 2, Mihovljan 3 Primabiro - MSTC Čakovec, Hodošan
1 - Putjane Brid, Zasadbreg 1Putjane MLD.
2. županijska liga
U Lopatincu vodeća HE-DRA je u napetom susretu svladala domaćina, koji je poveo, ali nakon parova nije došao do pobjede, a tricu je kod gostiju ostvario Tihomir Kovač.
U Šenkovcu visok poraz domaćina, kojem ozljede stvaraju velik problem sa sastavom, u susretu s ekipom Nedelišća. Desetka se dogodila u Prelogu, gdje je istoimeni domaćin svladao goste iz KOS-Kotoribe.
Goričanci su se vratili s punim plijenom i visokom pobjedom iz Donjeg Kraljevca, a tricom se istaknuo Igor Vesenjak. Trice Maria Uršanića i Filipa Čabrajeca su ostvarene u visokoj pobjedi ekipe Čakovca u susretu s gostima iz Male Subotice.
Rezultati: Lopatinec 1 - HE-DRA
1 Draškovec 3:7, ZEN-Šenkovec 3
- Nedelišće 1 1:9, GSTK Prelog 1Kos-Kotoriba 3 10:0, Donji Kraljevec
2 - Goričan 1 2:8, STK Čakovec 1
- Mala Subotica 1 9:1.
Igrači: Dubravko Hozjak (32-1), Igor Vesenjak (25-3), Kristian Lipić (20-4), Dominik Filipašić (20-4), Tomislav Repalust (27-6), Tihomir Kovač (25-6), Siniša Mesarić (22-8), Dario Grd (22-8), Marko Friščić (166), Karlo Šoltić (23-10), Alen Veseli (18-11), Mario Uršanić (18-12), Goran Spahija (19-13), Josip Đuran (118), Mario Glavak (17-13), Rajko Bel (15-13), Vinko Legin (17-16), Damir Ivanuša (16-16), Filip Čabrajec (8-9), Ivan Pongračić (15-18), Michell Čeh (9-11), Maja Trupković (10-14)... Raspored 12. kola: HE-DRA 1
Draškovec - STK Čakovec 1, Mala Subotica 1 - Donji Kraljevec 2, Goričan 1 - GSTK Prelog 1, Kos-Kotoriba
3 - ZEN-Šenkovec 3, Nedelišće 1Lopatinec 1.
ČAK je na gostovanju u Draškovcu kod HE-DRA 3 izvukao tijesnu pobjedu ponajviše zbog trice Nine Bašeka. Bojana Kolarić je morala zagrijati reket i tricom donijeti pobjedu svojoj ekipi Mihovljana u susretu s USTA Belicom.
Vodeći Čakovec 3 nije imao većih problema na gostovanju u Hodošanu, u susretu gdje nije bilo neporaženog igrača. Nenad Perko se tricom istaknuo u susretu između Čakovca i Lopatinca, ujedno i susretu koji je završio bez pobjednika. Zbog bolesti igrača je odgođena utakmica između HE-DRA 2 i Goričana.
Rezultati: HE-DRA 3 Draškovec - ŠŠK ČAK Čakovec 4:6, Mihovljan 4 - USTA Belica 2 6:4, Hodošan 2 - Čakovec 3 3:7, Čakovec 2 Euroland - Lopatinec 3 5:5, HE-DRA 2 Draškovec - Goričan 3 (odgođeno zbog bolesti).
Igrači: Nino Bašek (29-2), Danko Šimon (28-4), Josip Repalust (20-5), Zvonimir Turk (26-7), Vladimir Rapaić (26-7), Domagoj Turk (20-6), Dejan Ivanuša (21-7), Jurica Pandur (19-10), Nikola Varga (12-8), Marko Tota (17-12), Jan Zrna (19-14), Dragan Jelenić (19-14), Danijel Matjačić (1814), Arien Kovačić (13-11), Dražen Bubek (14-12), Vinko Grgić (15-13), Damir Sečan (15-14), Siniša Dvorski (15-15), Dejan Gudlin (14-16), Miro Baranašić (11-13), Nenad Perko (1216), Franjo Krznar (14-19), Marijan Čižmešija (13-18), Slavko Tratnjak (13-19)...
Raspored 12. kola: ŠŠK ČAK Čakovec - Čakovec 2 Euroland, Lopatinec 3 - Hodošan 2, Čakovec 3 - Mihovljan 4, USTA Belica 2 - HE-DRA 2 Draškovec, Goričan 3 - HE-DRA 3 Draškovec.
Tricama Vladimira Šestaka i Krešimira Marđetka svoje ekipe Čakovca, visoko su na gostovanju svladali drugu ekipu Donjeg Vidovca
te ostali sami na vrhu. Na domaćem terenu tijesna pobjeda ekipe Goričana u susretu s KOS-Kotoribom koji su ovim porazom prepustili vrh Čakovcu, a najzaslužniji je bio neporaženi Patrik Bašnec.
ZEN-Šenkovec je na gostovanju u Nedelišću visoko porazio domaćina te se probio na drugo mjesto, a tricama su se istaknuli Miljenko Peras i Ivan Hajdinjak. Utakmice između Putjana 7 i 3, te Donjeg Vidovca 1 i Putjana 4 su odgođene zbog bolesti i zauzetosti dvorane.
Rezultati: Donji Vidovec 1 - Putjane 4 (odgođeno zbog zauzetosti dvorane), Donji Vidovec 2 - Čakovec 4 2:8, Goričan 2 - KosKotoriba 5 6:4, Nedelišće 2 - ZENŠenkovec 5 2:8, Putjane 7 - Putjane 3 (odgođeno zbog bolesti igrača).
Igrači: Patrik Bašnec (30-1), Ivan Hajdinjak (26-4), Dejan Marčec (26-7), Krešimir Marđetko (26-7), Stanislav Sović (22-8), Dražen Šoltić (22-8), Vladimir Šestak (23-10), Zoran Matulin (21-12), Josip Šestanj (14-10), Matej Šlibar (19-14), Zlatko Murković (17-13), Dražen Korent (15-12), Ervin Bajuk (10-8), Marko Puškadija (11-9), Darko Trojko (12-11), Dragan Šajn (14-13), Josip Čižmešija (15-15), Danijel Škoda (11-13), Ivan Pošta (11-13), Dražen Novak (9-11), Vlado Granatir (9-11), Željka PodgorelecSirc (12-18)...
Raspored 12. kola: Putjane 4 - Putjane 7, Putjane 3 - Nedelišće 2, ZEN-Šenkovec 5 - Goričan 2, Kos-Kotoriba 5 - Donji Vidovec 2, Čakovec 4 - Donji Vidovec 1.
Mala Subotica je unatoč trici Valentina Škvorca doživjela poraz na domaćem terenu od ekipe Dragoslavec Brega. U derbiju vrha tablice između ekipa Svete Marije i Joka-Čakovec, gosti su odnijeli oba boda zahvaljujući trici Marijana Sirca. Vodeći Goričan nije imao milosti na domaćem terenu u susretu
DANIEL ponovno u Sloveniji
s posljednje plasiranom ekipom Donjeg Kraljevca te ih otpratio desetkom. USTA Belica je uspjela na svome terenu ostvariti pobjedu u susretu s Prelogom, usprkos trici Nenada Martineca. Mladen Trbuhović se tricom istaknuo u tijesnoj pobjedi svoje ekipe Lopatinca u srazu s HE-DRA-om.
Rezultati: Mala Subotica 2Dragoslavec Breg 1 4:6, Sveta Marija
1 - Joka-Čakovec 4:6, Goričan 5Donji Kraljevec 1 10:0, USTA Belica
3 - GSTK Prelog 2 6:4, Lopatinec
4 - HE-DRA 4 Draškovec 6:4. Igrači: Filip Blažek (27-1), Nenad Martinec (25-4), Marijan Sirc (22-4), Mladen Trbuhović (27-5), Bojan Jambrović (24-9), Danijel Mavrin (19-11), David Štefić (1912), Rafael Dominik (19-12), Antun Mustač (14-10), Danijel Kos (1713), Stjepan Mikec (18-15), Nikola Merdanović (9-8), Stjepan Kolarić (14-13), Valentino Škvorc (16-16), Ivan Mustač (15-15), Mario Dokleja (14-14), Miroslav Mikec (12-12), Josip Habijan (9-9), Draženko Igrec (12-14), Stjepan Mikulić (14-18), Alen Kovačić (14-19), Željko Varga (11-15), Tihomir Horvat (7-11)... Raspored 12. kola: Dragoslavec Breg 1 - Lopatinec 4, HE-DRA 4 Draškovec - USTA Belica 3, GSTK Prelog 2 - Goričan 5, Donji Kraljevec 1 - Sveta Marija 1, Joka-ČakovecMala Subotica 2.
6.A županijska liga
U susretu mladih ekipa Svete Marije i GSTK Preloga, bolji su bili domaćini. Tricom se istaknuo Vito Benko dok je neporažen ostao Dominik Čanaki. Susret između Nedelišća i OKUS Knezovca je odgođen zbog bolesti, dok je susret između Zasadbrega i Stare Vage odgođen zbog zauzetosti dvorane.
Rezultati: Sveta Marija 4 - GSTK
Prelog 4 7:3, Nedelišće 3 - Udruga OKUS Knezovec (odgođeno), Zasadbreg 2 - Stara Vaga (odgođeno).
Igrači: Renato Varga (23-0), Ali Avdija (20-5), Stanko Vrbanec (216), Ivan Gabaj (17-5), Marko Pergar (13-4), Miroslav Hren (15-5), Saša Kneklin (16-8), Hrvoje Kulić (158), Predrag Šafarić (10-6), Zlatko Tkalčec (13-8), Damir Posavec (117), Helena Cmrečki (11-9), Zoran Musić (8-8), Vito Benko (10-13), Robert Pintarić (6-8), Lucija Hozjak (9-15)...
Raspored 12. kola: Zasadbreg 2 - Nedelišće 3, Udruga OKUS Knezovec - Sveta Marija 4, GSTK Prelog 4 - STK Pribislavec 1367.
6.B županijska liga
Dragoslavec Breg bio je bolji na domaćem terenu od ekipe Pribislavca. Tricom se u ovome susretu istaknuo Anton Jambrović. Vodeća ekipa Svete Marije na gostovanju u Goričanu je ostvarila visoku pobjedu, uz tricu Damira Kosa.
Veterani Franjo Zrna i Josip Pintarić su tricama najzaslužniji za pobjedu Hodošana na gostovanju u Prelogu. Zbog odustajanja od natjecanja utakmica Sveta Marija i Zasadbrega se registrira 10:0 za Svetu Mariju.
Rezultati: Zasadbreg 3 - Sveta Marija 3 0:10, Dragoslavec Breg 2 - STK Pribislavec 2022 8:2, Goričan 4 - Sveta Marija 2 3:7, GSTK Prelog 3 - Hodošan 3 2:8.
Igrači: Damir Kos (27-2), Josip Pintarić (30-3), Anton Jambrović (25-5), Branko Vučenik (20-6), Željko Mihalic (22-7), Nebojša Novak (21-7), Patrik Dominić (21-7), Sven Poljak (17-7), Goran Gotal (21-9), Neven Šafarić (20-10), Dino Štirinić (14-10), Mario Kovačić (12-16), Leon Mlinarec (7-10), Josip Zrna (11-16), Krunoslav Martinec (7-11), Emil Pongrac (8-16), Nikola Božek (8-18)... Raspored 12. kola: Sveta Marija 3 - GSTK Prelog 3, Hodošan 3 - Goričan 4, Sveta Marija 2 - Dragoslavec Breg 2, STK Pribislavec 2022 - Zasadbreg 3.
Nakon što su slavili u derbiju protiv Mure, navijači Celja imaju još jedan razlog za slavlje. Prema našem mišljenju, dobili su igrača koji će im biti veliko pojačanje na poziciji koja im “škripi”.
Daniel Štefulj od ponedjeljka je igrač Celja u kojem će minimalno biti do kraja sezone. Dinamo ga je poslao na posudbu u drugu momčad slovenskog prvenstva kako bi dobio potrebnu minuta-
žu i da se što bolji vrati u zagrebački klub.
- Mogu reći samo pozitivne stvari i jako sam sretan što sam ovdje. Vidio sam da je riječ o jako dobroj momčadi koja želi igrati. I meni se sviđa i mislim da mi ovakav stil igre odgovara, poručio je Štefulj.
Štefulj i Celje borit će se za drugu poziciju s Mariborom koji vodi Damir Krznar, jedan od bivših trenera Dinama koji nije vjerovao Štefulju.
- Važno mi je da igramo ofenzivno i da pobjeđujemo. Sviđa mi se što klub ima velike ambicije i vidjet ćemo što će biti do kraja sezone,
dodao je. Štefulj ima iskustvo igranja u Sloveniji jer je dio karijere igrao u Krškom za koji je nastupio u 32 navratima. (nl)
došle na naplatu
Točno nakon godine dana od teške ozljede na zeleni travnjak vratio se Leonard Vuk. Podsjećamo, Vuk je teško stradao 12. veljače 2022. godine u susretu s Orijentom. Igrala se 47. minuta kada su mu u duelu s gostujućim vratarem pukle obje potkoljenične kosti, tibija i fibula.
Oporavak je trajao jako dugo, a njegova volja i upornost došle su na naplatu i Vuk je sada 100 % spreman za prvoligaške izazove. Trener Kovačević davao mu je prilike u prijateljskim susretima, a sada je napokon zaigrao i u službenoj utakmici. Na obljetnici od teške ozljede Vuk je zaigrao protiv Hajduka, ušavši u igru u 82. minuti. Odmah po prvom dodiru s loptom dobro je pucao s 20 metara, ali još bolje mu je obranio vratar Sentić.
- Oporavak je nakon takve ozljede mukotrpan i dugotrajan. Posebno je teško bilo psihički to sve izgurati, ali hvala Bogu, sad je sve super. Sad sam opet ful u treningu, pun želje i volje te mi samo trebaju utakmice da se vratim na 100 %. Lijep je osjećaj opet zaigrati nakon godinu dana i nadam se da bude već sljedeće subote bolje za mene i ekipu, ma da imamo za protivnika najbolju ekipu lige, poručio je Čakovčanin Leonard Vuk.
Iako je bio ozlijeđen, Varaždin nije zaboravio na njega. Čakovečkom napadaču bio je ponuđen novi ugovor do 2024. godine, koji je naposljetku i prihvatio te ga potpisao.
Piše: Miljenko Dovečer
U drugi dio natjecanja u 1. HRL-u za žene Čakovčanke su krenule pobjedom u gostima protiv ekipe ŽARKa Split rezultatom 29:31, u susretu s najviše pogodaka u 14. kolu.
Bez šest standardnih igračica upisale pobjedu
Premda je domaća vratarka Anđela Bužančić bila vrlo dobra (13 obrana), ŽARK je u prvom dijelu primio 17 pogodaka. Zrinski je u nekim fazama utakmice igrao kao u transu. Pri tome su u dvije serije, 0:6 i 0:4 zabile ukupno 10 pogodaka. Stoga, 10:17 na poluvremenu nije nikakvo iznenađenje, tako je sve praktički bilo riješeno u prvom poluvremenu. ŽARK Split je malo odlučniji na
početku drugog dijela. Nakon šest minuta igre, bile su Splićanke na minus pet (14:19).
Ali, onda se opet upalio stroj iz Čakovca, zabio pet pogodaka u nizu i pobjegao na velikih 14:24. Bilo je to u 40. minuti. ŽARK je do kraja postigao čak 15 pogodaka, ali mu to nije pomoglo da izbjegne poraz. Ivka Kljaković Gašpić ponovno je bila sjajna s 10 pogodaka. Sedam je dodala Matea Mažurin. Kod gošći najbolja Selena Milošević s osam i Kala Kosovac sa sedam pogodaka.
ŽARK Split: Čosić, Zorica (3), Nejašmić, Mažurin (8), Lovrić (3), Pauk, Mihaljević (4), Kljaković (9), Perčić (1), Petričević, Rakušić, Čokušić (1), Buzančić, Đolonga. Trener: Ljubo Vukić.
Zrinski: Kozjak, Makarova, Balent (4), Kosovac (7), Pratljačić, Milošević (8), Janković, Balić (3), Posavac (5), Krizmanić (4), Blagus. Trener: Goran Mrđen.
- Prvo bih htio reći da je protekli tjedan sve izgledalo super do četvrtka. Odlično smo trenirali i spremali se za ovo gostovanje, no tada nas je pokosila gripa i ozljede te smo u Split doputovali s jedanaest igračica. Dobro smo otvorili utakmicu i zadovoljan samo kako smo igrali, ali opet smo na početku bili jako loši u realizaciji. Promašili smo nekoliko zicera i penala, ali nas je dobra i čvrsta obrana držala u vodstvu. Kada je realizacija proradila, odvojili smo se i stvorili veliku razliku. Zadnjih deset minuta što zbog umora, a što zbog opuštanja dozvolili smo Splitu da nam se približi te smo na kraju pogledavali na semafor i čekali kraj utakmice. Unatoč svemu, zasluženo nosimo dva boda u Čakovec. Čestitamo ekipi ŽARK-a Split na fer i korektnoj borbi, rekao je nakon utakmice trener Goran Mrđen.
ZAJEDNICA SPORTSKIH udruga grada Čakovca
U subotu ih čeka novo iskušenje, u Nedelišću u dvorani Aton u 17:00 domaćini su ekipi Osijeka.
Trener Hozjak s drugom ekipom upisao poraz
U nedjelju je druga ekipa Zrinskica gostovala u Varaždinu kod ekipe Koka 2 u sklopu 12. kola 2. HRL Sjever. U utakmici koju bi ukratko mogli opisati na način po poluvrijeme svakoj ekipi, igračice Koke 2 su svoj dio bolje iskoristile i na kraju zasluženo slavile 30:27. Naša ekipa svakako ima za čime žaliti i uz malo više koncentracije u završnici rezultat je mogao biti i drugačiji.
U-14 Zrinskice osigurale plasman na završnicu prvenstva Hrvatske
U-14 ekipa gostovala je u Orahovici i u sklopu osmog kruga osigurala nova četiri boda koja su ih na nepotpunoj
tablici izdvojila na uvjerljivo prvo mjesto.
Na objema utakmicama su igračica trenerice Ive Tomašek dominirale. Prvo su slavile 23:28 protiv Slatine, a zatim 29:17 protiv Orahovice, dok su puno prilika dobile i mlađe igračice koje su priključene ekipi.
Ekipa je osigurala plasman na završnicu prvenstva Hrvatske u Poreč bez obzira na rasplet preostalih utakmica. U prvoj utakmici najbolja igračica bila je Rahela Varga, a u drugoj Tara Marciuš.
Anja, Ema i Kala u juniorskoj reprezentaciji
Izbornik juniorske ženske reprezentacije Hrvatske Nenad Smiljanec na okupljanje u Poreču od 27. veljače do 5. ožujka pozvao je i tri igračice čakovečkog kluba. U Poreč putuju Anja Balent, Ema Balaško i Kala Kosovac.
Djelokrug rada Zajednice veći je od percepcije servisa za transfer proračunskih sredstava
Piše: Siniša Obadić
Foto: Zlatko Vrzan
Anđelko Crnčec, predsjednik gradske Zajednice sportova koja je ujedno bila i organizator i domaćin same svečanosti
Najsportaša Čakovca za 2022., u svojem je uvodnom govoru istaknuo kako ni ove godine nije bilo lako
izabrati najbolje s obzirom na to da su među nominiranima bili pobjednici na svjetskim kupovima, europskim i državnim prvenstvima, što je samo dokaz koliko se kvalitetno radi kada je u pitanju sport u Čakovcu.
Pokrenuli niz
sportskih događaja
U svemu tomu značajan doprinos daje i Zajednica sportskih udruga grada Čakovca koju većina sportaša i percipira kao servis za transfer proračunskih sredstava prema sportskim udrugama, a sam djelokrug rada Zajednice je zapravo puno veći. Treba spomenuti već etabliranu akciju Svaki tjedan sport jedan, projekt prepoznat diljem Hrvatske te ga kao takav sufinancira Ministarstvo turizma i sporta RH. Također, ističe Crnčec, Zajednica svoje aktivnosti ne ograničava samo
na natjecateljski sport. Tako je u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije radila na projektu “Živjeti zdravo” vezan za akciju volontera u parku, prilikom čega su organizirane aktivnosti za djecu, ali i cijele obitelji u prirodi.
Na temelju tih aktivnosti od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Zajednica sportova grada Čakovca primila je priznanje za najboljeg organizatora. Već niz godina povodom Dana grada organizira se Dan sporta, a od prošle godine i biciklijada Čak-bajk, a tu je i obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana i druge aktivnosti. Tu su i sudjelovanja na Sajmu prevencije i Sportskom adventu i drugima.
Međimurskom sportu puno se obećaje, ali... Govoreći o aktualnom trenutku u sportu vezanom
za novi Zakon o sportu, Crnčec je kazao kako, ne ulazeći u detaljnu analizu, smatra da on donosi nekoliko dobrih stvari. No, o tomu će se objektivno moći govoriti tek nakon što se to bude moglo vidjeti u stvarnoj primjeni. - Tu mislim na državne stipendije vrhunskih sportaša od prve do treće kategorije, odnosno kakav će refleks na pojedine sportove imati predviđena kategorizacija sportova, kakva će biti stvarna državna ulaganja u sportsku infrastrukturu i koliko će sredstava stići u Čakovec i Međimurje. Mi Međimurci smo na ulaganja, što nam je svima dobro poznato, skeptični kada se spominju ulaganja države u naš kraj jer gotovo sve moramo ili smo izgradili sami, a onda nam dođe “gazda” iz Zagreba i kaže, to je naše. Volio bih i pozivam stoga sve odgo-
vorne da me demantiraju. Ulaganja, barem ona obećana zasigurno bi donijela nove natjecatelje i nove vrhunske rezultate, zaključio je svoje razmatranje i razmišljanje predsjednik gradske Zajednice sportova Anđelko Crnčec.
BRAČNI PAR TOPOLNJAK proslavio 50. obljetnicu braka
Stjepan i Ruža Topolnjak iz Slakovca prošlog su se tjedna imali čemu veseliti. Naime, 10. veljače 2023. godine obilježili su i proslavili s užom obitelji 50 godina svog braka. Slavlje je bilo organizirano u restoranu Zlatni breg u Zasadbregu gdje su s obitelji svjedočili pola stoljeća ljubavi međimurskog bračnog para.
Vjenčali su se davne 1973. godine u kapelici sv. Florijana u Slakovcu i od onda se vole i poštuju. U braku su dobili tri kćeri, Nataliju, Anitu i Tatjanu te imaju pet unuka: Sarah, Luciju, Luku, Niku i Žana.
Ujedno su i unuci Sarah, Lucija i Luka pročitali vrlo dirljivo pismo koje je od sreće rasplakalo bračni par i ostalu obitelj.
- Uistinu je bila predivna proslava 50. obljetnice braka mojih roditelja. Sretna sam
Udruzi Društvo potrošača Međimurja javila se potrošačica iz Varaždina sa sljedećim problemom:
- Ako vas EOS Matrix skine s očevidnika dužnika, može li ponovo, na temelju Zakona iz 2014., pokrenuti ovrha na novčana sredstva?
Dajte mi pravni savjet!
Potrošačica
što i dalje mogu svjedočiti njihovoj ljubavi i što me i dalje inspiriraju. Također, pismo unuka bilo je jako lijepo i emotivno, istaknula je kći Anita Meglić. (st)
Kći Anita Meglić i Stjepan Topolnjak; iza Tatjana Posavec, Ruža Topolnjak rođena Cimerman i Natalija Varga
DRUŠTVO PEDAGOGA tehničke kulture
Od ponedjeljka do petka, od 20. do 24. veljače 2023., u III. OŠ Čakovec održat će se VII. zimski kamp tehničke kulture Učenje tehnike kroz igru.
Organizator kampa je Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije
ZLATNI PIR
Veliku 50. godišnjicu braka proslavili su Josip i Bernarda Želežnjak iz Nedelišća koji su se vjenčali 10. veljače 1973. godine.
Želežnjake je vjenčao velečasni Karlo Bubanić.
U braku su dobili dvoje djece, kćer Tanju i
sina Gorana. Također su i sretni djed i baka četvero unuka, a to su: Lorena, Lovro, Ines i Manuel. Slavljenicima čestitamo godišnjicu braka i želimo im još mnogo zajedničkih godina.
(sh)
s partnerima u projektu, Radioklubom Međimurje, Aeroklubom Međimurje i Fotokino klubom Ivanovec.
Za učenike je pripremljeno 11 radionica od 20. do 24. veljače koje će raditi svakodnevno od 9 do 12 sati u III. OŠ Čakovec. (BMO)
Grad Čakovec Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15
44427688822
OIB
Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/2018 i 110/2018), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se
Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojima su izvedene nerazvrstane ceste:
GC09 „Mihovljanska“ u naselju Mihovljan na kčbr. 2035/2 u k.o. MIHOVLJAN
GC09 „Ulica Ivana Gundulića“ u naselju Mihovljan na kčbr. 2035/1 i 2035/3 u k.o. MIHOVLJAN
GC09 „Čakovec-Podturen“ u naselju Novo Selo Rok na kčbr. dio 3721/1 u k.o. NOVO SELO ROK, o započinjanju postupka evidentiranja predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu.
- Poštovani, očigledno da može, ako je EOS Matrix (agencija za naplatu duga) napravila kako Vi tvrdite jer u protivnom FINA ne bi pokrenula postupak naplate. Nadalje, prisilna naplata, tj. ovrha na novčanim sredstvima ne pokreće se na temelju Zakona o zaštiti potrošača (NN 41/14), već na temelju Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22).
Nadalje, Info centar potrošača, a i udruge za zaštitu potrošača NISU nadležne za davanje pravnih savjeta, već informacija i savjeta kako da zaštitite potrošačka prava.
Kada je rješenje o ovrsi postalo pravosnažno, ICP, a ni udruge za zaštitu potrošača Vam više ne mogu pomoći nikakvim savjetom, osim da platite dug, jer rješenje ima snagu sudske presude i udruge se ne mogu miješati u rad pravosudnih tijela. Osim
toga, ako se traži, i to u ovom slučaju, vrlo agresivno pomoć udruge za zaštitu potrošača, temeljni kućni odgoj nalaže da se potrošač predstavi, da se informira ima li pravo na informacije i savjetodavnu pomoć ako nije član udruge za zaštitu potrošača, a ne da se vrijeđa zašto savjetnik u ICP-u ne poznaje očevidnik dužnika FINA-e.
Zbog drugih korektnih potrošača dajemo informaciju koju je dobro znati: „Davanje podataka i preslika iz očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje: FINA daje podatke iz očevidnika na temelju pisanog zahtjeva i to: ovrhovoditelju i ovršeniku podatke i preslike iz očevidnika koje se na njega odnose.”
Ponavljamo informaciju i molbu potrošačima da ne zagušuju besplatni infotelefon 0800/42-00 pitanjima koja nisu vezana za zaštitu potrošačkih prava, a posebno da se smire i pripreme za razgovor jer ništa se neće riješiti napadanjem savjetnika za zaštitu potrošača (nije pravni savjetnik), pogotovo ako ste nepristojni i vrijeđate ga. Oslobodite vrijeme savjetniku za zaštitu potrošača da pomaže potrošačima koji su u nevolji, a koji slušaju, poštuju hrvatske zakone i žele riješiti svoj problem.
Poduzeće Cromatic d.o.o. iz Preloga zapošljava:
1. Projekt managera
• Sposobnost multitaskinga, vođenje više projekata.
• Osnovno znanje elektro struke, te sposobnost uočavanja greške
• Precizna priprema dokumentacije za proizvodnju
• Prilagođavanje šablonama i mogućem procesu proizvodnje
• Komunikacija sa kupcima i plansko de�iniranje rokova isporuke
• Nabava robe i kontrola rokova isporuke
• Financijska pismenost, izrada �inalnih kalkulacija
2. Projekt menager pripravnika
• Sposobnost multitaskinga, vođenje više projekata.
• Prilagođavanje šablonama i mogućem procesu proizvodnje
• Komunikacija sa kupcima i plansko de�iniranje rokova isporuke
• Nabava robe i kontrola rokova isporuke
3. Inženjering
• Visoko znanje u elektro struci, poznavanje električnih i sigurnosnih standarda
• Poznavanje procesa automatizacije
www.teamgradjenje.hr
TEAM GRAĐENJE d.o.o. za građevinarstvo i tehničke usluge radi unapređenja poslovanja traži nove suradnike za radno mjesto:
1. MONTER SUHE GRADNJE - više izvršitelja (m/ž), mjesto rada: Međimurje, Varaždin, Zagreb - neto satnica – po dogovoru
Za dodatne informacije možete se obratiti na mob. 00385 91 539 9631, na mail adresu kadrovi@teamgradjenje.hr ili na adresu Aleksandra Schulteissa 17, 40000 Čakovec
Evidentiranje nerazvrstanih cesta će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), temeljem kojeg se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grad Čakovec, Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, OIB: 44427688822.
Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izraditi će tvrtka Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec.
Obilježavanje granica zemljišta na kojima su izgrađena predmetne ceste započeti će 20.02.2023. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Josip Goričanec (Geo 1048) koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 21.02.2023. godine u vremenu od 09,00 do 12,00 sati u prostorijama tvrtke Girus d.o.o., Šenkovec, Naselje dr. Vlatka Mačka 43.
• Kreativnost i samostalnost u pronalaženju informacija i rješenja za sustave upravljanja
• Samoinicijativa
• Poznavanje E-plan i Siemens TIA portal sustava
• Komunikacija s kupcem/vođom projekta na tehničkoj razini
• Timski rad
• Iskustvo u struci ( dizajn, puštanje u pogon )
4. Električare
• s radnim iskustvom na izradi elektroormara
Tvrtka CROMATIC d.o.o. je podružnica danske tvrtke Holtec Automatic A / S. Cromatic d.o.o. ima sjedište u Prelogu, a kompanija je orijentirana na rast u razvoju tehnologije u automatizaciji. Specijalizirani su za razvoj složenog softvera i hardvera.
Svi zainteresirani se mogu javiti na : nk@cromatic.hr ili na 0994646094 www.cromatic.hr
NOVO na našem tržištu
Tvrtka focus2move.com objavila je podatke o svjetskoj prodaji automobila u 2022. godini, a iako je većina automobila na toj listi već niz godina, dogodile su se neke značajne promjene. I da, Volkswagen Golf se ne nalazi na ovoj listi. ključiti tko je ipak popularniji od ostalih.
Marka DS od sada i domaćim kupcima nudi novi SUV DS 7, koji je dostupan s turbodizelskim i plug-in hibridnim pogonskim sklopom, a dostupan je i pogon na sve kotače te nadasve jedinstven i profinjen dizajn.
Od prošle godine modeli DS Automobiles ponovno su dostupni na našem tržištu, a upravo je pristigao i jedan novi model – DS 7. Riječ je o C-SUV modelu koji će se pokušati nametnuti u ovoj prilično napućenoj, ali i traženoj klasi automobila, a glavni aduti su mu atraktivan izgled i najnovija tehnologija, a domaćim će se kupcima sigurno svidjeti i što je u ponudi izvedba s turbodizelskim motorom.
Atraktivnom izgledu sprijeda pridonose svjetla DS PIXEL LED VISION 3.0 koja su kombinirana s dnevnim svjetlima DS LIGHT VEIL, a tu je i veća i elegantnija maska motora i novi branik. Stražnja svjetla također dolaze u LED tehnologiji, a sada su tanja i tamne boje. Iz kojeg god da kuta pogledate novi DS 7, izgleda jedinstveno, ali i atraktivno. Sveukupnom dojmu pridonose i novi 19-inčni aluminijski naplatci Edinburgh i Silverstone koji dolaze s
dodatnim umecima, čime se poboljšavaju aerodinamična svojstva, a zahvaljujući dizajnu izgledaju kao da su većeg promjera nego što zaista jesu. Također, u ponudi su i 20-inčni Tokyo i 21-inčni Brooklyn aluminijski naplatci, koje je moguće doplatiti. Osim toga, u ponudi je i 6 boja karoserije.
DS 7 je dug 4593 mm, širok 1890 mm i visok 1625 mm, dok je međuosovinski razmak dug 2738 mm. To je dovoljno za prostranu unutrašnjost, ali i za prtljažnik obujma 555 litara, koji je uvijek jednakog obujma, bez obzira na to je li riječ o običnoj ili plug-in izvedbi, a ne mijenja se ni kada je pogon na sve kotače!
Motorizacija ovog modela uključuje turbodizelski motor koji razvija maksimalnu snagu od 96 kW/130 KS, koji pritom nudi i 300 Nm okretnog momenta, a omogućuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za 10,9 sekundi i maksimalnu brzinu od 195 km/h. Motor je
uparen s 8-stupanjskim automatskim mjenjačem, a pogon je na prednje kotače.
Početni plug-in hibrid dolazi pod oznakom E-Tense 225 i donosi ukupnu snagu sustava od 165 kW/225 KS i 360 Nm okretnog momenta, a dolazi s pogonom na prednje kotače. Snažnije plug-in hibrid izvedbe dolaze s pogonom na sve kotače, s time da slabija izvedba raspolaže s ukupnom snagom sustava od 221 kW/300 KS, dok snažnija raspolaže s ukupnom snagom sustava od 265 kW/360 KS.
Najveća brzina im je 225 km/h, odnosno 235 km/h za snažnije izvedbe, dok ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 8,9 sekundi (225 KS), odnosno 5,9 sekundi (300 KS) te 5,6 sekundi za najsnažniju izvedbu.
Električna autonomija 14,2 kWh baterije omogućuje između 57 i 81 km autonomije, ovisno o izvedbi, ali i o težini noge na gasu. I sve tri plug-in hibridne izvedbe su uparene s 8-stupanjskim automatskim mjenjačem.
Cijene kreću od 48.440 eura za početnu turbodizelsku izvedbu, odnosno od 57.058 eura za plug-in hibrid s 225 KS s opremom Performance Line. Oko 2.000 eura je doplata za opremu Performance Line +, a od te opreme možete dobiti i 300 KS snažan plugin hibrid po cijeni od 63.759 eura, odnosno od 69.354 eura za 360 KS snažan plug-in hibrid, a obje potonje izvedbe serijski dolaze s pogonom na sve kotače.
Prodaja novih vozila je specifična, a svaka država ima svoje omiljene brendove i modele, pa čak i države u susjedstvu imaju potpuno različite prohtjeve. Stoga je zanimljivo vidjeti top ljestvicu najprodavanijih automobila u koju je uključeno čitavo svjetsko tržište, pa se lako može za-
Već dugi niz godina najprodavaniji automobil na svijetu je Toyota Corolla, a tako je bilo i 2022. godine, kada je Toyota isporučila ukupno 1,12 milijuna vozila. No već drugo mjesto na ljestvici je zanimljivo, jer se tamo našla Toyota RAV4, SUV koji nije baš jeftin, no i
to mu nije smetalo kako bi bio prodan u 871.220 primjeraka. Stvarno impresivan rezultat. No još je zanimljivije treće mjesto na ljestvici, gdje se smjestio Ford F serije. Riječ je o pick-up modelu koji se prodaje u Sjevernoj Americi, a on je prodan u čak 786.303 primjeraka.
Najprodavaniji električni automobil je Tesla model Y, koji je prodan u 758.792 primjerka, što je dovoljno za četvrtu poziciju u ukupnoj prodaji, dok se na petom mjestu našla još jedna Toyota, a riječ je o limuzini Camry. To je i jedina
limuzina koja se našla na ovoj top ljestvici, a 676.845 prodanih primjeraka ipak dokazuju kako limuzine nisu izumrle i kako se još uvijek mogu prodati u većim količinama.
Na šesto mjesto je smještena Honda CR-V, još jedan SUV koji je već niz godina među 10 najprodavanijih na svijetu, a prošle je godine prodan u 602.675 primjeraka.
Zanimljivo je i kako je riječ o modelu koji ove godine dobiva novu generaciju, pa je uspjeh sada već modela „u godinama“ time još bolji. Još jedan sjevernoamerički pick-up se
našao na listi, a riječ je o modelu Chevrolet Silverado, koji je prošle godine našao put do 591.594 novih vlasnika i time se smjestio na 7. mjesto.
Ono što se nekada nije moglo ni zamisliti, sada je stvarnost, pa je tako osmi najprodavaniji model na svijetu bio Hyundai Tucson, kojem je očigledno pomagao jedinstven dizajn, a samo u prošloj je godini osvojio srca 565.100 kupaca. Još jedna Toyota je među najprodavanijih 10, a, kao što ste vjerojatno već i sami zaključili, riječ je o modelu Hilux, pick-up modelu koji
Puno stoljeće je prošlo otkako je novozelanđanin
John S. Hoskins odvozio nekoliko krugova u „diltrag“ u Australiji, otišao u Veliku Britaniju i tako pokrenuo euforiju oko sporta koji danas zovemo „speedway“. Međimurje ima gotovo pola stoljeća dugu tradiciju ovog
slovi kao nepoderiv automobil. Prodan je u 564.759 primjeraka, a s 545.423 prodanih primjeraka top 10 ljestvicu zatvara i treći sjevernoamerički model – RAM 1500 Pick-Up.
A što se tiče boja, u prošloj su godini tri boje prevladavale tržištem - bijela, crna i siva, koje su se našle na čak 81 % novih automobila! U odnosu na godinu ranije, to je rast od 4 %. Istovremeno su pad zabilježile boje kao što su crvena, zelena i plava, a pad je oko 4 %. Nadamo se da će se ovo promijeniti, jer nije dobro kada među autima prevladava sivilo.
popularnog i adrenalinskog sporta koji je osvojio srca najmlađih i najstarijih gledatelja. Činjenica da će se ovakav spektakl ponovno predstaviti u Međimurju kao prva utrka prvenstva, velika je stvar za cijelu regiju! Neizmjeran uspjeh ostvaren je prošle godine kada smo
u novoj eri speedwaya doživjeli preokret i inovativnost koja ovom sportu daje dodatnu dimenziju. Cjelodnevnu ponudu od animacija za djecu, bokseva za vozače, FAN zone i ugostiteljstva, čini preko 50 tona tehnološke opreme u 14 kamiona, te postavljenih 129 m2 LED ekrana i više od 40
kamera. Novost u startnoj listi je Kim Nilsson, švedski vozač koji se kvalificirao u GP Challengeu prošle godine i zamijenio Poljaka Pavela Przedpelskog, dok je ostalih 14 vozača već poznato, na čelu s prvakom svijeta Bartoszom Zmarzlikom. Zmarzlik je put prema svojoj trećoj
tituli otvorio pobjedom na Mileniumu s osvojenih 12 bodova u redovnom dijelu te pobjedom u polufinalu.
Prije utrke Grand Prix sezona počinje treninzima, tako imamo najave poljskih klubova Lublin i Krosno da team building održavaju u Međimurju od 9. do 14. ožuj-
ka kada možete slobodno pogledati treninge na stadionu Milenium. Za Lublin ove godine voze Lindgren, Hampel i Zmarzlik, a za Krosno Doyle, Lebediew, Milik i Kasprzak.
Ulaznice za Speedway Grand prix u prodaji su u sustavu Entrio.
od 17. do 23. veljače 2023.
P 17 7 utemeljitelja Reda Slugu BDM, Darko
S 18 Šimun, Gizela, Bernardica ; Klanjanje Draškovec
N 19 7. KROZ GOD. Konrad, Rajko, Ratko, Blago; Proštenje sv. Valentin Vratišinec
P 20 Leon Čudotvor., Eluterije, kv.
U 21 Petar Damjanskl, Damir
S 22 Čista srijeda - pepelnica, Katedra sv. Petra, kv.
Č 23 Polikarp, Grozdan, kv.
ROĐENI
Čakovec:
Leda Horvat, Kći Tanje i Dražena
Hana Horvat, Kći Ana Marije i Lea
Zita Lesjak, Kći Jelene i Patrika
Vida Okreša, Kći Anje i Denisa
Noel Prica Novko, Sin Nikoline i Leonarda
Jeremiah Herceg, Sin Kristine i Daniela
Fran Srnec, Sin Kristine i Matije
Tara Crnčec, Kći Mateje i Tomislava
Jakov Drvenkar, Sin Mirjane i Ivana
Niko Šimon, Sin Katje i Eugena
Roko Pavić, Sin Štefice i Zvonimira
Lota Marciuš, Kći Jelene i Marka
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne
intervencije:
Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE:
Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 18. veljače
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
Čakovec
dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777
dr. Franjo Carović
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445
dr. Dora Goričanec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917
dr. Nina Knežević
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257
dr. Verica Grkavec-Mađarić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307
Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Donji Vidovec
dr. Marija Haramija Strbad
R. Končara 7, tel. 040/615-006
Kotoriba
dr. Grabant Hižman Lela
Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119
Macinec
dr. Ana Ratajec Galović
Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475
Mala Subotica dr. Jelena Krešić
Glavna 31, tel. 040/631-220
Mursko Središće dr. Slobodan Oluić
V. Nazora 19, tel. 040/543-414
Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860
Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić
Glavna 48, tel. 040/868-200
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/
OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU
PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)
Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Dekanovec:
Monika Balog i Roberto Kalanjoš
Prelog:
Ivona Smolek i Valentino Baksa
UMRLI
Čakovec:
Marija Novak R. Kovačić R. 1929.
Petar Kovač R. 1953.
Sojka Križaić R. Erceg R. 1951.
Treza Kalanjoš R. Oršoš R. 1948.
Makso Rafajec R. 1929.
Mijo Šulj R. 1959.
Nenad Isailović R. 1958.
Ante Džanko R. 1947.
Dragutin Varga R. 1953.
Vladimir Kutnjak R. 1952.
Petar Vrbanec R. 1964.
Anđela Škvorc R. Šoštarić R. 1938.
Katarina Kozol R. Zadravec R. 1959.
Jelena Sklepić R. Krnjak R. 1943.
Kotoriba:
Nada Horvat R. Rumenjak R. 1938.
Mala Subotica:
Dragica Dodlek R. Pintarić R. 1938.
Mursko Središće:
Bernarda Hoblaj R. Gojnik 1955.
Nedelišće:
Julijana Sabol R. Drvenkar R. 1931.
Josip Branilović R. 1942.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.
Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
tel. 040 310 651
CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100
Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595
Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859
POŠTA Čakovec tel. 040 804 007
Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
040 372 400 tel. 098 211 662
040 371 200
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4
TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE
PRIRODNOG PLINA:
- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA
- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM
- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM
PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA
- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)
- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI
ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI
komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851
komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853
komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281
dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859
Ivan Šraj
iz Savske Vesi
preminuo 12. veljače u 81. godini života
Tatjana Dobošić
iz Čakovca
preminula 11. veljače u 70. godini života
Oto Janić iz Pribislavca
preminuo 11. veljače u 72. godini života
Danijela Malović
iz Goričana
preminula 15. veljače u 40. godini života
Katarina Kanižaj
iz Donjeg Mihaljevca preminula u 75. godini života
Milena Budiša iz Čukovca
preminula 13. veljače u 55. godini života
Monika Drvoderić iz Dekanovca
preminula 13. veljače u 44. godini života
Josip Čukulic iz Kotoribe
preminuo u 85. godini života
Sanja Dodlek Rođ. Stančec
iz Donje Dubrave
preminula 11. veljače u 42. godini života
Pavao Kalšan
iz Preloga
preminuo 10. veljače u 84. godini života
Franjo Belković
iz Donje Dubrave
preminuo u 56. godini života
Julijana Turk
iz Donjeg Mihaljevca
preminula u 84. godini života
Đuro Bihar
iz Domašinca
preminuo 8. veljače u 82. godini života
Stjepan Siladi
iz Dunjkovca
preminuo u 80. godini života
Anton Magdalenić
iz Trnovca
preminuo u 72. godini života
Krenu
preminulom dana
8. veljače u 72. godini života
dragom suprugu, ocu i djedu
Đuri Biharu
iz Domašinca
preminulom dana
8. veljače u 82. godini života
Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno.
Tvoja Julijana
Jelena Janžek
rođ. Zorčec
iz Pribislavca
preminula 13. veljače u 87. godini života
Ana Žvorc rođ. Gradišćaj
iz Ivanovca preminula 12. veljače u 82. godini života
ISKRENO ZAHVALJUJEMO rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u teškim trenucima oproštaja izrazili sućut, na upućenim toplim riječima utjehe, na položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak.
Hvala našem župniku Ivanu Mikulanu na lijepom i dostojanstvenom ispraćaju.
Ožalošćeni supruga Mila, kćeri Ružica i Magdalena s obiteljima
Uvijek ćemo te nositi u srcu. Počivao u miru Božjem!
Dragi deda, hvala ti za svu ljubav koju si nam pružio. Nikad te nećemo zaboraviti i prestati voljeti. Tvoji unuci Mathias, Ines i Raphaela.
Katarina
Vugrinec
r. Pevec iz Šenkovca
preminula 10. veljače u 88. godini života
Ivan Martinjaš iz Čakovca
preminuo 12. veljače u 79. godini života
Vladimir Kanoti
iz Čakovca
preminuo 10. veljače u 85. godini života
Mijo Novak
iz Čakovca
preminuo 8. veljače u 85. godini života
Elizabeta
Ištvanović rođ. Smrtić
iz Čakovca
preminula 11. veljače u 89. godini života
Mihael Golub
iz Novog Sela Rok iznenada preminuo 10. veljače u 33. godini života
Stjepan Zdolec
iz Pribislavca
preminuo 10. veljače u 90. godini života
64. Mesna industrija VAJDA d.d., Čakovec, traži m/ž radnika u preradi, m/ž energetičara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž vagara u pakirnici svježeg mesa, skladištu svježe i suhe robe i makro pakiranju, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici, makro pakiranju i m/ž strojobravara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 28.2.
65. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg Republike 14, Čakovec, traži m/ž mesara - priučenog mesara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 ili na email: 21.petra@ gmail.com do 31.3.
66. Metal–EURO d.o.o., Nedelišće, Ul. Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž radnika na tračnoj pili, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici i 2 m/ž tokara na klasičnoj tokarilici na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 20.2.
67. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.3.
68. MODULAZ GROUP d.o.o., D. Dubrava, traži 3 m/ž operatera na proizvodnoj liniji, 3 m/ž radnika u mješaoni kemijskih sredstava i 3 m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na email: hr@modulazgroup.com do 28.2.
69. MURASPID d.o.o., Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na email: muraspid2@muraspid. hr do 8.4.
70. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži m/ž vozača teretnog vozila i m/ž logističara - informatičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili tel. 040/679-458 ili na mob. 098/235-128 do 28.2.
71. NMP – PRODUKT d.o.o., dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž električara –mehaničara, m/ž bravara i m/ž zavarivača tig, mag i m/ž radnika na pjeskarenju na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 24.2.
72. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.inž. arhitekture sa i bez radnog iskustva na neodređeno, javiti se na email: kadrovska.nording@gmail.com do 28.2.
73. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži po 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu, m/ž čistača za Štrigovu i Savsku Ves, m/ž radnika na automatu, m/ž radnika na ručnim fazama, m/ž radnika na automatu i m/ž pomoćnog skladišnog radnika (rok prijave 18.2.), te m/ž tehnologa i 2 m/ž operatera na laseru na izradi uzoraka na određeno (rok prijave 28.2.), javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena. buhanec@ntt-hr.com
74. Number One d.o.o., Čukovec 73, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/186-3044 ili na email: zeljkaslavicek33@gmail.com do 1.3.
75. Ordinacija dentalne medicine Marta Jambrošić, Podturen, traži m/ž doktora dentalne medicine na određeno, javiti se na email: dental.jambrosic@gmail.com do 28.2.
76. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@ gmail.com do 24.2.
77. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera
7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž voditelja smjene u skladištu, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete i 2 m/ž operatera stroja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/372-872 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 28.2.
78. Pekara CRO-PEK Čočaj d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača u pekari i m/ž pomoćnog pekara na neodređeno, javiti se na tel. 040/395-694 do 19.2.
79. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 2 m/ž vozača B kat., 2 m/ž vozača C kat., 5 m/ž radnika u klaonici i preradi i m/ž prodavača u mesnici za Mursko Središće na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 28.2.
80. Podrum Štrigova, Štrigova 71, traži 5 m/ž radnika u vinogradu na neodređeno, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na email: karlo.kramar@podrumstrigova.hr do 10.3.
81. Proizvodnja PG d.o.o., Hrupine 15, Prelog, traži 8 m/ž radnika u montaži obuće i 3 m/ž radnika u pripremi obuće na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@ p-pg.hr do 27.2.
82. RE-GRA d.o.o., Prelog, Ul. kralja Zvonimira 18, traži m/ž pomoćnog keramičara i m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/608-058 ili na mob. 091/508-5701 ili na email: knjigovodstvo@regra.hr do 24.2.
83. REINOX d.o.o., Brezje 81a, Lopatinec, traži m/ž referenta kooperacije i operativne nabave na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/268-700 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 28.2.
84. SIGURNOST servis i prodaja vatrogasne opreme vl. Božidar Horvat, Knezovec, traži m/ž djelatnika u servisu vatrogasnih aparata na određeno, javiti se na tel. 040/865-122 ili na mob. 098/244-399 do 2.3.
85. S-SEČAN d.o.o., Čakovec, ulica Preloge 19, traži 2 m/ž vozača kamiona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-000 ili na mob. 091/1010-402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 20.4.
86. SOLEKTRA d.o.o., Trg E. Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž prvostupnika elektrotehnike i 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: lara.klovar@solektra. hr do 26.2.
87. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži m/ž krojača i 2 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 858170 do 15.3.
88. SUNTEC d.o.o., Pribislavec, Industrijska ulica 46, traži 2 m/ž radnika na stroju za preradu plastike te pripremu sirovine i m/ž radnika za čišćenje ureda i proizvodnog pogona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615-189 ili na mob. 098/658-522 ili na email: suntecdoo@gmail.com do 28.2.
89. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi i 2 m/ž strojara na finišeru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 28.2.
90. PLETEX International d.o.o., Mihovljan, Prvomajska 1, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/347-233 ili na mob. 098/426-610 do 28.2.
91. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavač na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 28.2.
92. Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž IT specijalistu, m/ž voditelja smjene u skladištu i m/ž administratora u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 25.2.
93. PROGRESSOF d.o.o., Čakovec, M. Gupca 59, traži 2 m/ž automehaničara - vulkanizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600-081 ili na email: asc.cakovec@gmail.com
94. SM Solutions d.o.o., Čakovec, traži m/ž manual QA engineera na neodređeno, javiti se na email: careers@smsolutions.hr do 28.2.
95. TE-PRO d.o.o., Vrhovljan, traži 3 m/ž konstruktora alata, 3 m/ž montera metalnih formi i 1 m/ž IWE međunarodnog inž. zavarivanja, javiti se na tel. 040/500-831 ili na email: office@te-pro.net do 31.3.; više info na: www.hzz.hr
96. TEAM građenje d.o.o., A. Schulteissa 17, Čakovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/644-027 ili na mob. 091/5399-631 ili na email: kadrovi@teamgradjenje.hr do 13.2.
97. TEHNIX d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž kuhara i m/ž konobara za mjesto rada Hotel Kralj, Ludbreška93uDonjemKraljevcunaneodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650172 ili 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@ tehnix.com do 31.3.
98. Tesarski obrt LACI, Šenkovec, traži m/ž pomoćnog radnika na izradi krovišta na neodređeno,javitisenatel.040/343-260ilinamob. 091/520-1343 do 9.3.
99. Toplice Sveti Martin d.o.o., Izvorska 3, Toplice Sveti Martin, traže m/ž zamjenika šefa kuhinje, m/ž recepcionera, m/ž radnika na održavanjutehničkihpostrojenja,m/žspremača,m/ž spasioca,m/žwellnessterapeuta,m/žvoditelja hrane i pića, m/ž stručnjaka za tretmane biorezonantnom terapijom, m/ž kućnog majstora
- električara, m/ž slastičara, m/ž kuhara, m/ž konobara,m/žmesara,m/žpomoćnogkuhara i m/ž kuhinjskog radnika na neodređeno, javite se molbom na email: posao@termesvetimartin.com ili na mob. 099/5340-673 do 28.2.; više info na: www.hzz.hr
100.TOROID-ENERGIJAd.o.o.,Nedelišće,traži m/ž elektromehaničara i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: toroid@ toroid.hr do 28.2.
101. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11,tražim/žprodavačezamjestoradaTotovec, M.Središće, Belica, Hodošan, Totovec, Kotoriba, Orehovica i m/ž mesara za mjesto Donja Dubrava,tem/žsaldakontistu(rokprijave18.2.) na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-404 ili na email: posao@tpvz.hr
102. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na
mob. 091/352-7030 do 20.2.
103. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Križovec, Črečan, Dunjkovec, Ivanovec, Šandorovec, Orehovica, Turčišće, Čakovec, Slakovec, Strahoninec, Novo Selo Rok, Palinovec, Šenkovec, Štefanec, Pribislavec, Gornji Hrašćan i Lopatinec na određeno, javiti se pismenom zamolbomnaadresuilinaemail:dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 24.2.
104. TRGOVINA AS, Zagrebačka 8, D. Dubrava, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/918-4039 ili na email: trgovina-as@net.hr do 23.2.
105. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaničara i 10 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla. hr do 27.2.
106. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i 2 m/ž pomoćna kuhara za mjesto
rada Restoran Rustica na neodređeno, javiti se na mob. 091/201-6015 do 15.3.
107. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara (1 na puno radno vrijeme i 1 na pola radnog vremena), javiti se na mob. 098/241-767 do 28.2.
108. VETERINARSKA STANICA d.o.o., Prelog, traži m/ž doktora veterinarske medicine na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom naadresuilinaemail:info@veterinarskaprelog. hr do 15.3.
109. ZE STEEL j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na mob. 095/389-3603 ili na email: info.zesteel@gmail.com do 6.3.
110. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži m/ž administrativnog službenika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob. 095/512-3469 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com do 28.2.
Dragi veliki i mali kreativci, u našoj stvaraonici za velike i male prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite
i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.
Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr
ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.
Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Učenici razreda 1. b I. OŠ Čakovec sa svojom učiteljicom Marijom Toplek poslali su nam slike svojih radova koji opisuju veljaču. Učionicu su povodom Valentinova ukrasili raznobojnim srcima, a u veljači su neizostavni i radovi s mačkama, jer i one su dio veljače, mjeseca ljubavi.
I.OŠ Čakovec, Valen�novo
Učenici OŠ Mursko Središće pokazali ljubav matematikom
Učenici 8. razreda OŠ Mursko Središće s učiteljicom matematike Ksenijom Bilas ovih su dana, uz Valentinovo, učili o tome da se ljubav može pronaći svuda oko nas, pa čak, vjerovali ili ne, i u matematici. Ako ste spretni i točni, čak i pravci mogu biti zaljubljeni i stvoriti lijepo srce.
Pubertet…Što je to? Nekoliko puta sam čula da je mama rekla tati: “Pusti je, ona je u pubertetu. I ti si bio takav, sjećaš se?“ Tog dana sam na netu ukucala „pubertet“. Pisalo je: „Pubertet je vremensko razdoblje u čovjekovu životu u kojem do tada spolno nezreli dječaci i djevojčice prolaze kroz promjene čiji je rezultat tijelo spolno sposobno za reprodukciju, te �izičko sazrijevanje.“ Molim? Sad mi tek nije ništa jasno. A vama? Sva sreća što imam svoju mamu. Njezina de�inicija puberteta mi je puno bolja: “To ti je kad ti svi mi idemo na živce, nerviramo te, i ponekad ne znaš što mi odrasli želimo. Isto tako znaš da si u zadnje vrijeme stalno pred ogledalom i stalno gledaš u one bubuljice na nosu. I to ti je pubertet. A oni leptirići u trbuhu kad vidiš zgodnog dečka, i to je pubertet.” Tog dana sam se gledala u ogledalu. Ovaj glupi prištić na nosu je zaista postao sve veći. “Pa vidi se iz aviona! Najradije bih ostala doma.” Mama kaže da imam prištić na nosu zato što ne jedem ono što ona kuha. Aha,
baš. Složila je grah s ričetom. Pa tko još to jede? Složila sam si sendvič s kulenom, sirom i majonezom. E, to ja zovem ručkom. A što se tiče onog velikog prišta na nosu… pa to je sve od puberteta. Imam još jedan problem. Škola! Sutra pišem povijest, a uopće nisam učila. Meni je sve to glupo i ne da mi se. Ma tko još uči povijest i koga briga što Napoleon radio prije puno godina. Napisala sam ispit. Naravno da pola toga nisam znala. Uh! Mama će biti ljuta , a mobitel ću gledati samo izdaleka. “To nije fer!” Iskreno, mogla bih sastaviti top ljestvicu svojih najvećih problema:
1. Prišt na nosu.
2. Škola, stvarno mi se ne da učiti povijest i ostale gluposti.
3. Ne razumijem što mama od mene želi, pa nisam tako loša. Ponekad i učim.
4. Kako se zove onaj slatki dečko kojeg sam srela neki dan kad sam s Nelom bila u gradu. Baš je zgodan.
5. Kosa mi izgleda užasno, strši na sve strane, a mama me ne želi naručiti k frizerki Sanji jer kao izgledam super. Užas.
6. Za svaku glupost imam zabranu mobitela, jer je meni to najbitnija stvar kako kaže mama.
7. Tata. Njega nikad nema. A kad me vidi , kaže: “Sve znam, mama mi je sve rekla. Hoćeš u kaznu?” Pa, nek’ me puste na miru! Sjela sam na krevet i počela se dopisivati s Nelom. Ona nema te probleme. Nema užasnu kosu i dosadnog prištića na nosu. Pa zar sam ja jedina? Čula sam razgovor mame i tate u kupaonici. Tješila ga je da “ove moje muhe budu trajale još kratko”. Barem se nada, inače će izludjeti. Rekla je da ću poslije puberteta izrasti u prelijepu mladu damu koja će im biti na ponos.
Uglavnom, zaključila sam da taj pubertet svi moramo proći, netko prije, netko kasnije. A i dosta mi je kazni i razgovora koji mi troše vrijeme kad bih mogla biti s prijateljicom na Snepu. Ajoj!
7. b, OŠ Ivanovec učiteljica Dijana Kozjak
KUPUJEM TOMOS MOPEDE svih vrsta i modela, sa i bez papira, isplata odmah, Info na mob 098/965-6624
PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 k m, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793
PRODAJU SE LJETNE GUME marke
Dunlop, 4 kom., 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 0 91/761-3467
PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821
KUPUJEM auto, skuter, prikolicu, povoljno,može i neispravno i oštećeni, povoljno od vlasnika, isplata odmah, mob 098/965-6624
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 0 99/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 126 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠU -
ME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, M ačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata o dmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.
PRODAJU SE betonski stupovi 2,5 m za vinograd ili ogradu, 55 komada, povoljno. Info na mob. 099/809-8897
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POSAO
TRAŽIM M/Ž OSOBU ZAINTERESIRANU ZA POSAO U AUSTRIJI s osobnim automobilom radi zajedničkog putovanja na posao. Mob. 099/630-8344
M UŠKA OSOBA ELEKTRO STRUKE traži posao,može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476
SMS NEKRETNINE
Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
IZNAJMLJUJE SE 2.5-SOBNI STAN u
Ul. hrvatskih branitelja 1, cijena 500 eur. Zvati na mob. 091/4932-485
IZNAJMLJUJE SE komforni stan u Čakovcu, povoljno. Info na mob. 098/195-7448
Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob
A-47-1. Cijena 530 eura. Kontakt broj 091/546-7841
PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (265 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (33 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (240 eur); novi crni uredski stol (65 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm r azličite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453
PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo i nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476
PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 9 0/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te antikviteti: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 0 98/214-107
Prodaje se sljedeća nekretnine u vlasništvu Općine Štrigova:
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka
H aier 5 KW. Info na mob. 091/5439006
PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175
Najviša ponuđena cijena smatrati će se najpovoljnijom ponudom.
Opis nekretnine:
Poslovni prostori pod 1.1. i 1.2 nalaze se u središtu Štrigove, uz glavnu prometnicu. Od priključaka izveden je priključak el. struje, vodovoda, kanalizacija priključena na septičku jamu. Svi komunalni priključci na zgradi su zajednički za sve prostore. Godina gradnje je 1983. godina.
Energetski certifikat – razred G
Poslovni prostori pod 2.1. i 2.2 nalaze se u središtu Štrigove, uz glavnu prometnicu. Izvedena je javna komunalna infrastruktura na koju je moguće priključenje: vodovod, električna struje, plin, telefon. Godina gradnje je 1900. godina. Energetski certifikat – razred C
Rok za podnošenje ponude za kupnju nekretnine izložene na prodaju u ovom Javnom natječaju je 10 dana, a počinje se računati od početka sljedećeg dana od dana objavljivanja teksta Javnog natječaja u novinama. Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je internet stranicama Općine Štrigova www.opcinastrigova.hr i na oglasnoj ploči Općine Štrigova, Štrigova 87.
Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova, koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem tel.br. 040/851-039 ili 040/851-134.
Zahvaljujući stručnosti i višegodišnjem iskustvu u mogućnosti smo vam ponuditi pravne i arhitektonske savjete te prikupljanje i obradu sve potrebne dokumentacije, u skladu s uvjetima navedenim u natječajima, potrebne dokumentacije, u skladu s uvjetima navedenim u natječajima, potrebne za:
• prijavu za sufinanciranje ENERGETSKE OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA
• prijavu za sufinanciranje kupnje prve nekretnine uz pomoć APN KREDITA
Ukoliko želite ostvariti svoje pravo na sufinanciranje, nemojte da vas pogreške prilikom prijave u tome spriječe.
S povjerenjem nam se obratite za pomoć - najavite se i dogovorite svoj informativni sat putem brojeva telefona: 099/5270-100 i 098/241-375.
PRODAJEM ČISTOKRVNE ŠTENCE NJEMAČKOG OVČARA, crveno-crnog plašta, stari 8 tjedana, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita, roditelji prisutni. Sve informacije na mob. 097/600-6038
DG SPORT d.o.o. Matije Gupca 102 40323, Prelog 94047554060
PRODAJEM ČISTOKRVNU MLADU ŽENKU NJEMAČKOG OVČARA, roditelji s rodovnicom, odličnih karakteristika, zaigrana, nije prepuštana. Sve informacije na mob. 097/740-7600
(Određeno radno vrijeme, zamjena za porodiljni dopust )
Uvjeti:
- SS sprema: turističko – hotelijerski komercijalist, turističko – hotelijerski tehničar, komercijalist
- minimalno 2 godine radnog staža u ugostiteljstvu
- razvijene komunikacijske i organizacijske sposobnosti
- susretljivost, dinamičnost, ljubaznost
- individualan i susretljiv pristup
- pozitivan stav i odgovornost
Ukoliko se pronalazite u ovom opisu i tražite upravo ovakav posao, svoju zamolbu možete poslati na email info@dg-sport.com ili nas kontaktirati na +385 98 4635 32.
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)
RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru
Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.
Ljubav nije samo neki osjećaj ili samo neko ponašanje prema voljenoj osobi. Ljubav je sve ono što ljudi vjeruju da je ljubav.
Ako vas naslov asocira na nešto drugo, strpite se, o seksu ćemo neki drugi put. Za početak se sjetite da smo u ovim tekstovima već utvrdili da je određenje ljubavi kao osjećaja ili kao ponašanja nepotpuno. Činjenica je da mi u ljubavi osjećamo pozitivnu povezanost s voljenom osobom i ponašamo se na načine koji taj osjećaj dokazuju, ali je stalna prisutnost osjećaja ili ponašanja koja potvrđuju da volimo nemoguća. Ljubav nije samo neki osjećaj ili samo neko ponašanje prema voljenoj osobi. Ljubav je sve ono što ljudi vjeruju da je ljubav. Zato ljudi koji vjeruju da se ljubav mora uvijek osjećati ili da se uvijek mora dokazivati nekim postupcima imaju velike šanse da završe u ljubavnom brodolomu. S obzirom na to da ljudi zbog svojih vjerovanja pate i zapadaju u nezdrava stanja, javlja se potreba da progovore savjetnici u području mentalnog zdravlja. Pitate se govorim li ja ovdje o svojim vlastitim spoznajama o ljubavi i pokušavam vas uvjeriti da su one prikladne za vas? Nemam tako velike ambicije, jer ja o ljubavi znam tek ponešto, čula sam mnogo o njoj od drugih ljudi i pročitala puno lijepih i mudrih knjiga koje govore o ljubavi, a kao psihologinja praktičarka svakodnevno slušam ljude koji zbog svojih vjerovanja, da ne kažem zabluda, plaćaju neku cijenu u životu. Jedan od centralnih problema svakog ljudskog bića od prvog udaha do posljednjeg izdaha je traženje ljubavi ili nemanje ljubavi. Svih vrsta ljubavi. Zašto? Zato što je ljubav najbolja duševna hrana bez koje se ne može razviti potpuna ljudska egzistencija, sve i ako opsta-
nemo kao organizmi. Ljubav je motor smislenog ljudskog života. Sve su ljubavi u nečemu slične, one potvrđuju naše biće. Osim toga su i vrlo različite, pa zato u ovoj kolumni govorimo o partnerskoj, erotskoj ljubavi. Iliti ljubavi između dviju osoba koje se seksualno privlače. Manji broj ljudi dobro se osjeća bez erotskog ljubavnog odnosa. Većini ljudi potrebna je i ta vrsta ljubavi. Erotska ljubav je prije svega odnos između dvoje koji se vole. To je odnos koji traje u vremenu i stabilan je bez stalno prisutnog osjećaja ili ponašanja koji dokazuju ljubav. U ljubavnom odnosu ima mjesta i za osjećaje različite od osjećaja ljubavi i za druga ponašanja osim onih kojima se izražava ljubav. Moglo bi se reći da je ljubavni odnos primarno zasnovan na osjećaju ljubavi i ponašanjima kojima se izražava ljubav, ali u njemu ima puno mjesta i za druge osjećaje i ponašanja koja obje osobe međusobno dijele. Znači da je odnos ljubavi dovoljno širok da obuhvati različite situacije i transakcije između partnera, a da to ne dovede u pitanje postojanje odnosa ljubavi. Riječ je o korelaciji između dviju osoba koje su u stanju živjeti svoju ljubav u kojoj su istodobno i objekti i subjekti, što znači da oboje određuju sudbinu ljubavnog odnosa. Ako je ljubavni odnos tako uređen, onda pred njim stoji dobra budućnost. Sve ostalo su teže varijante, ili opasnije, možda uzbudljivije, a svakako nezdravije, što je često razlog za psihološki tretman. Ljubav u praksi podnosi svašta i svakamo zaluta, znate i sami. Ako postoji onaj tko se u ljubavi nikad nije opekao, sigurno ovo ne čita. I ne treba.
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati
čet: 09-12 sati
Kontakt tel: 099/222 1 888
Epilepsija je poremećaj funkcije mozga koji se očituje epileptičkim napadima –iznenadnim poremećajima motorike, osjetila, ponašanja, percepcije, a u nekim slučajevima i svijesti.
Maja Baksa, mag. prim. educ., edukantica u psihoterapiji
Voljeti sebe nije sebično. Bez obzira na to što nam je možda netko nekad tako rekao. Voljeti sebe znači prihvatiti sebe, utješiti sebe kad treba, ugoditi si, biti u miru sa samim sobom, između ostalog. A kada smo u miru sa samima sobom, možemo biti u miru i s drugima. Kada imamo kvalitetan odnos sa samima sobom, možemo graditi i kvalitetne odnose s drugima. Kada osvijestimo da sami možemo zadovoljiti neke svoje potrebe, nećemo njihovo zadovoljenje tražiti u drugima, odnosno kroz druge. Razmislite i odgovorite na sljedeće pitanje: Koju potrebu imam da ju mogu zadovoljiti ja sam/-a, a trenutno je zadovoljavam kroz druge?
www.equilibra.hr
Naravno, postoje potrebe koje zadovoljavamo u odnosu s drugima, kao što su potreba za bliskošću, sigurnošću, za prihvaćanjem i dr. No, ako postoji nešto što bismo mogli zadovoljiti sami, a toga nismo svjesni, možda tu potrebu “projiciramo” na drugog i tako drugome dajemo kontrolu za našu sreću. Na taj način
nikada nam nitko ne može garantirati koliko dugo će naša sreća trajati, a kada može jednostavno nestati. Dajemo kontrolu drugome. Činimo li to i u drugim područjima svojeg života? U kojima? U nekima je u redu prepustiti kontrolu, no u nekima ju apsolutno ne bismo dali nikome. Vlastita sreća i ljubav prema sebi su upravo ta područja gdje je poželjno da kontrola ostane u nama. Kako vratiti to u sebe? Ne postoji univerzalni recept – svatko treba pronaći nešto što će djelovati za njega/nju. No, jedna od tehnika koja može pomoći je vizualizacija. Zamislite kako vaša sreća ili ljubav prema sebi izgledaju. Opišite ju dok je zamišljate ispred sebe. Kako izgleda, kako miriše, što osjećate kad je “gledate”, je li topla ili hladna, mekana ili tvrda, velika ili mala, ima li neki oblik, podsjeća li vas na nešto? Kad ju opišete, kad ona izgleda baš onako kako želite, kako je vama najljepša, zamislite kako ulazi u vas i gnijezdi se negdje u vama. U području trupa, glave, ruku, nogu, gdje
god želite. I kad se ugnijezdi, neka vas preuzme cijelog/-u. Neka struji kroz vas, kroz cijelo tijelo. I um. Neka vas obuzme. Kada dajemo kontrolu drugome, ne znamo baš u potpunosti što očekivati. Može se dogoditi da se u nama jave različiti osjećaji i stanja – nelagode, nesigurnosti, sumnjičavosti, tjeskobe, anksioznosti itd. Nasuprot tome, kada smo mi u kontroli, najčešće to bude osnažujuće, oslobađajuće, radosno, jedinstveno. Osjećamo se snažno, a kada se osjećamo snažno, možemo se “uhvatiti ukoštac” s bilo čime – bilo kakvim izazovima, problemima, preprekama. I, svakako, tu snagu koju imamo možemo i podijeliti s drugima, onima kojima treba – bili to naši bližnji, prijatelji itd. Tako da – posljedično – ljubav prema sebi je zapravo jedna od najboljih stvari koju možemo učiniti za sebe i za druge.
+385 95 593 2098 #izbalansirajse
Stoga, pokušajte razmisliti i osvijestiti kako voljeći sebe možete voljeti druge.
Međunarodni dan epilepsije obilježava se svaki drugi ponedjeljak u veljači. Ove se godine obilježavao 13. 2. U Hrvatskoj se 14. 2. obilježava još i Nacionalni dan oboljelih od epilepsije. Često oboljele od epilepsije prati stigma okoline zbog nerazumijevanja bolesti. Stoga je cilj obilježavanja međunarodnih i nacionalnih dana podignuti svijest o toj bolesti i upozoriti na izazove s kojima se oboljeli svakodnevno susreću. Epilepsija je poremećaj funkcije mozga koji se očituje epileptičkim napadima – iznenadnim poremećajima motorike, osjetila, ponašanja, percepcije, a u nekim slučajevima i svijesti. Uzroci nastanka bolesti su često nepoznati, mogu biti i nasljedni ili pak posljedica nekog stanja. U dječjoj dobi uzrok je najčešće porođajna trauma, potom poremećaj razvoja krvnih žila, ozljeda glave, infekcija ili tumor. U odrasloj dobi najčešći uzroci su moždani udari, ozljede glave, tumori, infekcije i prekomjerno konzumiranje alkohola. Kod dugotrajnog i prekomjernog konzumiranja alkohola može doći do nepovratnih oštećenja na dijelovima mozga koji mogu uzrokovati epileptične napadaje. Tada govorimo o alkoholnoj epilepsiji. Ne razviju svi alkoholičari epilepsiju, ali je učestalost epilepsije 3 puta veća kod alkoholičara nego u općoj populaciji. Alkoholna epilepsija može nastati nakon akutne intoksikacije alkoholom ili u početku apstinencije, od 6 do 30 sati nakon zadnjeg popijenog pića. U početku se napadaji ponavljaju kod ponovnog prekomjernog konzumiranja alkohola, a u poodmakloj fazi bolesti do napadaja može doći i u trijeznoj fazi. U slučaju apstinencije, u velikom broju slučajeva ne dolazi do ponovnih epileptičkih napadaja. Nekoliko je vrsta epileptičkih napadaja koje može uzrokovati alkoholizam. Najčešći je tzv. grand-mal napadaj koji nastane naglo, gubitkom svijesti bolesnika i spazmom svih mišića. Zbog grčevitog stezanja žvačne muskulature, može doći do ugriza jezika. U ovoj fazi disanje je onemogućeno, osoba se može pomokriti, a specifično je to što usne
poplave i dolazi do pojave pjene na ustima. Ta se faza naziva tonička i traje 10-15 sekundi. Nakon nje slijedi klonička faza koja traje od 30 do 60 sekundi. U njoj se javlja tremor koji se ubrzo zamjenjuje sve jačim ritmičkim kontrakcijama, koje se potom postepeno smanjuju sve dok potpuno ne izostanu. Slijedi postiktalna faza u kojoj se može javiti ukočenost ili snažni mišićni trzaji, a traje nekoliko minuta. U fazi oporavka osoba je obično zbunjena i može se dogoditi da vrši neke besciljne pokrete. Nakon te faze osoba može upasti u terminalni san koji može trajati nekoliko sati i nakon kojeg se ne sjeća ničeg iz perioda napadaja. Epileptičkim statusom nazivamo jako učestale ili produžene epileptičke napadaje koji traju i do nekoliko sati. Delirium tremens često ide u paru s alkoholnom epilepsijom. To je jedna od najtežih komplikacija alkoholizma kod koje dolazi do stanja dezorijentiranosti, halucinacija, intenzivnog straha, nesanice i uznemirenosti. Specifičnost alkoholne epilepsije u odnosu na uobičajenu epilepsiju je i u tome što se bolesniku degradira osobnost. Može postati neuobičajeno razdražljiv, podmukao i teško mu je obaviti i najjednostavnije zadaće. Ako je moguće, bolesnika u početku napadaja položimo na pod da ne bi došlo do ozljede padom. Zatim mu postavimo nekakav mekani predmet ispod glave, kako ne bi došlo do ozljede glave. Potom mu pokušamo okrenuti glavu na stranu, kako ne bi došlo do gušenja povraćanim sadržajem. Nikako ne treba pokušavati na silu spriječiti grčenja, već treba pričekati da napadaj sam prestane. Ne preporuča se ni vađenje jezika rukom iz usta bolesnika zbog mogućeg ugriza. Dovoljno će biti zabacivanje glave unatrag. Pomoći će i olabavljenje odjeće, pogotovo ako osoba nosi košulju i kravatu. Sam napadaj obično traje oko 3 minute, a ako potraje dugo, potrebno je pozvati hitnu pomoć.
Alkoholna epilepsija je neizlječiva, no današnja medicina je jako uznapredovala pa se epileptički napadaji mogu spriječiti ili staviti pod kontrolu. No, najvažnije od svega je da osoba prestane piti alkohol što će značajno povećati šanse da ne dođe do sljedećeg napadaja.
Čitajte nas i putem naše web stranice
www.mnovine.hr
Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/
MedimurskeNovine
“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”
- Diplome za školovanja dobile su Kristina Grubić i Josipa Antoković. Milica Flac postala je vatrogasna dočasnica I. klase, ali se specijalizirala i za aparate za zaštitu dišnih organa
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Samo dvije godine dijele DVD Peklenica od stote obljetnice djelovanja. Društvo je osnovano 1925. godine. Mnogo toga se u sto godina promijenilo. Prije svega, današnji vatrogasci neusporedivo su bolje opremljeni i osposobljeni nego nekada. Posljednjih godina u DVD-u Peklenica aktivno je i sve više žena, što je vidljivo i u dodjeli priznanja zaslužni-
ma. U subotu je u društvenom domu u Peklenici održana godišnja skupština uz nazočnost domaćih vatrogasaca i kolega iz okolnih DVD-ova te Marka Strojka, predstavnika Vatrogasne zajednice Međimurske županije i Josipa Jezernika, predsjednika vatrogasnih veterana.
Diplome za školovanja dobile su Kristina Grubić i Josipa Antoković. Milica Flac postala je vatrogasna dočasnica I. kla-
se. Diplome za usavršavanje – specijalnost za aparate za zaštitu dišnih organa – dobili su Željko Nerer, Milica Flac i Mario Trajber.
Spomenice za 10 godina rada u DVD-u dobili su Dražen Srša, Zvjezdan Tuksar i Josipa Antoković. Zahvalnicu za pomoć stradalima u potresu u Petrinji dobio je Franjo Trstenjak.
DVD Peklenica ima dugu tradiciju, radi dobro, novca
u blagajni ima, ali i planova za budućnost. Tri stvari su im najvažnije: pomlađivanje i rad s mladima; opremanje i neprestano usavršavanje te školovanje.
Uvijek su na raspolaganju, prije svega svojim mještanima u nevolji. Prošle godine su odradili pet intervencija; gašenje požara na obiteljskoj kući, gašenje zapaljene trave i ispumpavanje podruma. Društvo vode predsjednik Dražen Srša i zapovjednik Marko Varga.
Skupštini DVD-a Peklenica bio je nazočan i gradonačelnik Dražen Srpak, koji je vatrogascima poručio: - Nabavit ćemo vam sve što treba, ali oprema bez ljudi nema svrhu ni smisla zato neka vam rad s djecom bude u prvom planu. A same riječi pohvale za rad DVD-a Peklenica imala je i Ivana Maltarić, predsjednica Mjesnog odbora Peklenica.
DVD DONJI KRALJEVEC
održao
DVD Donji Kraljevec je u subotu, 11. veljače, održao svoju 134. godišnju skupštinu. Društvo je u 2022. godini imalo 47 intervencija, što gašenja požara, što tehničkih intervencija te dežurstava. U svim tim intervencijama sudjelovao je velik broj vatrogasaca iz Društva.
- Posljednjih godina sve su nam češće tehničke intervencije na visinama koje su rezultat olujnih nevremena (kao npr. sanacije krovišta). Zato je DVD Donji Kraljevec ove godine nabavio autoljestve visine 28 metara.
Samim time što su ljestve u kratko vrijeme već bile na nekoliko intervenci-
ja, opravdale su razlog nabavke, istaknuli su u DVD-u Donji Kraljevec.
Skupština je ujedno bila i prigoda da se nagrade najzaslužniji vatrogasci.
Spomenice za 40 godina rada u Društvu primili su: Dragutin Glad, Branko Međimurec, Alen Kovač, Davor Šupljika i Dubravko Horvat, dok je spomenicu za 50 godina rada u društvu primio Franjo Blažeka.
Ujedno su zahvalnicu za nesebičnu pomoć stradalima u potresu pogođenim područjima primili Dragutin Glad i Marijan Blažeka, dok je Mario Blažeka dobio priznanje za položeni ispit za vatrogasnog časnika. (sh)
DVD SVETI MARTIN NA MURI
Vatrogasci iz DVD-a
DVD DOMAŠINEC na tečaju u Maloj Subotici
U DVD-u Domašinec itekako imaju razloga za slavlje. Naime, od 23. siječnja do 5. veljače u Maloj Subotici održan je tečaj za ispitanog vatrogasca i vatrogasca I. klase.
- Iz našeg DVD-a jedan je član pristupio ispitu za ispitanog vatrogasca, dok je devetero njih pristupilo ispitu za vatrogasca I. klase. Svi naši članovi su uspješno položili
ispite i tako unaprijedili svoje zvanje, rekli su iz DVD-a Domašinec.
Ovim putem čestitamo Matiji Tomašek, Barbari Kinderić, Lani Filipović, Lauri
Krznar, Dori Cerovec, Melani Perković Rob, Luciji Bister, Steli Purić, Luki Drvoderiću te Anamariji Ovčar na novim vatrogasnim zvanjima. (sh)
Sveti Martin na Muri održali su svoju redovnu godišnju skupštinu u subotu, 4. veljače. Protekle godine imali su 4 požarne i 8 tehničkih intervencija, jednu potragu za nestalom osobom, 3 javne vježbe i druga razna osiguranja. Tehničke intervencije odnose se na ispumpavanje podruma, dvorišta, raščišćavanje prometnica od srušenih stabala te prometne nesreće. Učestvovali su na javnoj vježbi u Jurovcu, a prema godišnjem planu nastave i zakonskoj obvezi Toplica organizirali su vježbu u Toplicama Sveti Martin, vježbu u OŠ Sveti Martin na Muri te u vrtićima Ribica i Smješko.
- Obavljen je vanjski pregled hidrantske mreže u općini Sveti Martin na Muri na kojem imamo operativno djelovanje. Isto tako pregledan je bunar kod župnog dvora, istaknuo je
zapovjednik DVD-a Damir Srša.
U svibnju, mjesecu zaštite od požara, održana je prezentacija vozila i opreme te su tom prilikom podijeljeni promidžbeni letci. Obilježili su i sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, svetom misom u kapeli Sv. Margarete u Kapelščaku.
- Osiguravali smo mnoge manifestacije. Početkom žetvene i turističke sezone uspostavljeno je dežurstvo u kritičnim satima. Organizirali smo ophodnje koje su obilazile područje, pregledavale strojeve koji su sudjelovali u žetvi te upozoravale na opasnosti, zaključio je na kraju svog izvješća.
Na samom kraju posebno je naglasio da samo dobro zaštićen i opremljen vatrogasac može zaštititi mještane i spasiti njihovu imovinu. Sigurnost vatrogasca je na prvom mjestu.
skupštinuPredsjednik DVD-a Dragu�n Glad, blagajnik Branko Međimurec i zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj
Zimski dani i hladnije vrijeme idealni su za pripremu jela, kako se to često kaže, “na žlicu”. Kiselo zelje obiluje vitaminom C koji blagotvorno djeluje na organizam i jačanje imuniteta. Stoga se kuhanje graha s kiselim zeljem prakticira i u Domu za starije i nemoćne osobe u Čakovcu.
Sastojci:
- 1 kg graha
- 1 glavica luka
- 20 dag hamburgera suhog (slanina, špek)
- sol, papar, vegeta
- lovor
- crvena mljevena
paprika
- češnjak
- pire od rajčice
Jelo je pripremio Dražen Polak. Vjerujemo da svatko od nas ima svoj recept za pripremu ovog jela, ali uvijek je dobro iznova savjetovati se sa strukom, odnosno kuharima. U nastavku slijedi recept za grah s kiselim zeljem na način kako ga priprema vrsni kuhar Polak.
Suhi grah stavimo u zdjelu s vodom i tako ga ostavimo stajati preko noći.
Kad krenemo s kuhanjem, u tavi prepržimo suhu slaninu, zatim dodamo luk koji smo prethodno narezali i pirjamo ga tako da poprimi zlatnožutu boju. Zatim dodamo usitnjeni češnjak, crvenu mljevenu papriku i grah koji smo prethodno ocijedili.
Zalijemo vodom te dodamo sol, vegetu, feferon, lovor, ajvar i pire od rajčice. Nakon trideset minuta stavimo oprano kiselo zelje te sve zajedno kuhamo oko dva sata.
Na kraju povežemo zaprškom i serviramo. Dobar tek vam
Uz grah s kiselim zeljem servirajte vino proizvedeno i odnjegovano na međimurskom vinogorju. Ovaj put preporučujemo odabrati silvanac zeleni obiteljske Vinarije Novak.
U tavu se doda malo bijelog ulja. Crveni luk se sitno nareže i stavi na ulje te lagano proprži dok ne primi staklast sjaj. U međuvremenu se očisti svježa paprika i nareže se na trakice. Doda se grašak i krupnije naribana mrkva. Prema želji može se dodati pola žličice vegete. Sve se lagano podlije jušnim temeljcem (ili običnom vodom) i pusti da se lagano dinsta. U drugoj posudi se do pola skuha riža koja se zatim sjedini s povrćem i pusti da se sve zajedno pirja od pet do deset minuta. Na kraju se
doda malo papra. Svinjetina se nareže na duže komade, osoli i pokapa s malo narančina soka.
Pusti se da meso nakratko tako odstoji. Zatim se komade mesa nabode na štapiće za roštilj i stavi peći na tavu za gril.
Kad je meso pečeno, može se dodati sos za roštilj. Može ga se napraviti tako da se sitno nasjecka ljutika pa se prodinsta na malo bijelog ulja. Dodaju se domaći umak od rajčice, smeđi šećer, senf, žličica octa, malo mljevenog papra, prstohvat crvene mlje-
Priprema:
Riječ je o kvalitetnom bijelom vinu (11,5 % alk.)
koje će svojom istinskom i zavodljivom svježinom i aromom biti pravi užitak nakon objeda. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)
Žumanjke i šećer izmiješajte, dodajte 50 ml mlijeka, rum, sol, limunovu koricu, vanilin šećer, izmrvljeni kvasac, ulje i sve dobro izmiješajte. Tako pripremljenu mješavinu ostavite oko 20 minuta na toplom mjestu. Zatim postepeno dodajte brašno i preostalo mlijeko, uz neprestano miješanje kako biste dobili glatko tijesto gustoće kao za orehnjaču. Dobiveno tijesto odmah
razvaljajte na 1 cm debljine i manjom čašom režite krugove. Krafne ostavite dizati pokrivene na toplome
Sastojci:
- bijelo ulje
- crveni luk
- svježa paprika
- mrkva, grašak
- sol, papar, vegeta
- jušni temeljac
- riža
- svinje�na
- narančin sok
mjestu oko 20 minuta. Stavljajte ih peći u vruće ulje dok ne dobiju zlatnožutu boju, najprije poklopljene, a zatim ih okrenite na drugu stranu bez poklopca. Tople krafne napunite pomoću štrcaljke marmeladom i posipajte sa šećerom u prahu.
Sastojci:
Za �jesto:
- 4 žumanjka
- 600 g brašna za dizana �jesta Čakovečkih
mlinova
- 20 g svježeg kvasca
- 5 žlica ulja
- korica limuna
- 1 vanilin šećer
- 1 žlica ruma
- 250 ml mlijeka
- sol
- 30 g šećera
- ulje za prženje
Za nadjev:
300 g marmelade
Za posipavanje:
šećer u prahu
Piše: Aleksandra Sklepić
Već tjednima maškare vladaju svijetom, pa tako i našim malim Međimurjem. Svojim veseljem tjeraju zimu i donose osmijehe na lica. Veselice za maškare se tradicionalno održavaju po svim gradovima i selima, a u našem kraju svake nedjelje u jednom većem mjestu. Tada se fašnička povorka pokazuje svima, a najviše se vesele
Sastojci:
- 1 kg glatkog brašna
- 1 dag soli
- 10 dag kvasca
- 4,5 dl mlijeka
- 9 žumanjaka
- 15 dag šećera
- vanilin šećer
- ribana korica naranče ili limuna
- aroma vanilije
- 12 dag ulja
- 2 žlice ruma
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
najmanji, koji jedva čekaju šarenilo, veselje i ples koji vesele maškare donose. U svijetu kuhinje, pri pomisli na maškare, prva su nam asocijacija krafne. Sladak miris vrućih, domaćih krafni nešto je čemu je teško odoljeti, pa se naše vrijedne kuharice, iz generacije u generaciju, trude proizvesti savršenstvo. Osim mekoće tijesta i pravog okusa, izgled je također jako važan, pa
Priprema:
U posudi pomiješati brašno i sol. Kvasac staviti u malo toplog mlijeka u koje smo dodali 3 žlice šećera, da se digne. Posebno pjenasto izmiksati žumanjke, 10 dag šećera, vanilin-šećer i ribanu koricu naranče ili limuna. Dodati ostatak mlijeka, ulje i promiješati. Na kraju uliti
2 žlice ruma i dodati smjesi brašna i kvasca.
Tijesto mijesiti 15 minuta. Oblikovati kuglice ve-
prava krafna mora imati “prsten”, što ju razlikuje od “lažne”, kupljene u dućanu ili pekari. Katarina Trkulja iz Donjeg Zebanca jako dobro
ličine od 65 do 70 grama. Kuglice ostaviti da se dižu na stolnjaku, prekrivene stolnjakom. Kad se tijesto digne, krafne pržiti u vrućem ulju, najprije s jedne strane 2-3 minute tako da se posuda pokrije, zatim ih okrenuti, pa drugu stranu pržiti otkriveno također 2-3 minute.
Krafne možete servirati bez nadjeva, puniti željenim nadjevom ili ukrasiti prema vlastitim idejama.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
zna kako se peku i kakve moraju biti savršene krafne. Katarina sa suprugom Sašom, sinom Fabijanom (18) i kćerkom Melanie (20) živi i radi u Grazu u Austriji. U obiteljsku kuću u Donjem Zebancu dolaze vikendima, zimi nešto rjeđe. Za nas je pripremila krafne po tradicionalnom receptu, a dala si je truda, pa je pripremila tri različite varijante: krafne punjene marmeladom, krafne s kremom od vanilije i popularne krafne s glazurom od punča i šarenim mrvicama.
Katarina je poznata po tome što je u ljeto 2022. godine sudjelovala u emisiji Večera za pet, gdje je odnijela pobjedu
svojim originalnim jelom i predjelom. Njeno bogato iskustvo rada u gastronomiji, već više od dvadeset godina, pomaže joj da se odlično snalazi u kuhinji, a jednako joj dobro ide i kuhanje zahtjevnih jela i pečenje kolača. Najviše uživa u pečenju božićnih kolača i ukrašavanju kuće i okućnice, posebno za vrijeme božićnih blagdana. Po struci je cvjećarka, pa joj to polazi za rukom, a ideja joj nikad ne ponestane.
Kad imaju slobodnog vremena, Katarina i suprug rado se druže s prijateljima, a za vrijeme vikenda posvećuju se uređenju i održavanju svoje kuće i velikog, zelenog dvorišta.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.
Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.
Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za
predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 21. veljače do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 24. veljače. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Ovotjedni dobitnik je: Marijan Novak iz Dunjkovca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.
Telefon Poliklinike: 040 391-240.
Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 21. veljače 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 24. veljače.
OVAN (21.3. - 20.4.)
Gdje god se pojavili, primije�t ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, bolje pogledajte s kim radite. Netko vas već dulje vrijeme priželjkuje bolje upozna�. Želja za akcijom bit će jaka, ali okolnos� će vas stalno navodi� na rad iz sjene.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću, pa će se najvjerojatnije povući u mir svog doma gdje će uživati udvoje. Oni koji još traže srodnu dušu vjerojatno će postati glavna zvijezda intenzivnih večernjih izlazaka.
BIK (21.4. - 20.5.)
Sigurnost i dugovječnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na pos�zanje spomenutog. Partner će bi� ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će bira� samo trajne opcije odnosa. Maštat ćete o nekoj novoj karijeri. To nije nemoguće, ali prvo treba odradi� ono što vam je dano.
RAK (22.6. - 22.7.)
Iz dana u dan ćete se osjećati sve bolje u društvu voljene osobe. Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti na zanimljivo putovanje udvoje, a treći, koji su možda još sami, počet će izlaziti više. Zamišljat ćete se na vodećim pozicijama.
LAV (23.7. - 23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Vaš privatni život bit će dinamičniji nego kod većine drugih ljudi. Ovi dani mogli bi donijeti poznanstvo koje će u vama probuditi iskrene emocije. Mnogi će biti iznenađeni. Bit će poziva za zabave, a oni u duljim vezama obnovit će svoj odnos. Došlo je vrijeme kad sve u vezi svog posla možete sagledati u cjelini. To će vam razbistriti pogled.
Netko od vaših prijatelja mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti da li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u ljubavnu vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u duljim vezama bit će dobro. Niste potpuno svjesni svojih mogućnosti. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni.
VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
Bit će malo manje događaja, ali vaš ljubavni život i dalje će biti relativno dobar. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima. Dani su dobri za sređivanje sitnijih poslova. Možete krojiti planove i razrađivati detalje.
Postat ćete mirniji i tiši. Jedino ćete rado pričati. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili. Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom s kojom ih se ni po čemu ne bi moglo spojiti. Kako tjedan bude odmicao, postat će vam sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno počinju stabilizirati.
STRIJELAC (23.11. - 21.12.) JARAC (22.12. - 20.1.)
Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo uglavnom će vas navoditi na nadmudrivanja. Stoga spustite loptu i razmislite što je zanimljivo oko vas i u vama. Razgovarajte, ali ne inzistirajte na zagrljajima. Stići će zanimljive vijesti i sad ćete moći raditi punim plućima.
Ako ste još sami, malo bolje pogledajte osobe iz svoje radne sredine. Jedna poruka ili telefonski poziv mogao bi vam donijeti vrlo ugodno poznanstvo, a kasnije možda i nešto više. Vidjet ćete da se umarate i da vam treba dvaput više vremena za obaviti stvari koje inače obavljate brže.
VODENJAK (21.1. - 19.2.) RIBE (20.2. - 20.3.)
Većinu slobodnog vremena provodit ćete u samoći i sanjarenju. Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete biti pomalo otuđeni. Prilike za ljubav sami ćete izbjegavati. Razmislite o sebi i svojim potezima. Otkrijte svoje slabe točke. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade.
Energija kojom ćete zrači� privlačit će čak i one koji vam inače nisu skloni. Ako tražite srodnu dušu i još ste sami, oslonite se u potpunos� na svoje samopouzdanje. Čak i ako u početku sve ne bude išlo glatko, stvari će se razvi� u vašu korist. Radni tjedan bit će šaren.
Utorak prije Pepelnice ili Čiste srijede tradicionalno je dan održavanja pokladnih povorki ili maškara u Međimurju. Pepelnica je prvi dan korizme, vremena 40-dnevnog posta prije Uskrsa, suzdržavanja od svih užitaka, vrijeme u kojem se ne održavaju svadbe niti je dopuštena glazba na sprovodima. Tom vremenu mira prethodi vrijeme nemira, ludovanja i kaosa. To je vrijeme poklada, maškara ili fašnika.
Iako je datum promjenjiv, one se uvijek održavaju u isto doba godine – u vrijeme kada zima prelazi u proljeće. Negdje u veljači počinje se nazirati kraj hladnog, tamnog, opasnog dijela godine, a slabašne zrake sunca najavljuju topliji, svjetliji i sigurniji dio. U tom trenutku ljudi održavaju poklade, običaj u kojem se kombinacijom �izičkih i simboličkih elemenata pokušava pomoći toplini da nadvlada hladnoću.
Veće, glasnije, strašnije, modernije
Maškare su osobe koje se prerušavaju do neprepoznatljivosti te obilaze selo, a često i zalaze u kuće stanovnika sela. Muškarci, žene i djeca na sebi nose maske koje su veće od njih samih (poput selničkog pikača), maske koje imaju životinjske dijelove (poput rogova na laframa iz Turčišća), maske koje proizvode različite zvukove (poput čaplji iz Podturna), sve radi tjeranja onoga lošega i zaštite svog mjesta u narednoj godini.
Poklade su vrijeme kada mnoge vrijednosti padaju u vodu. Da su one vrijeme kada je zaista sve dopušteno, pokazuje nam primjer prerušavanja muškaraca u žene što je ponašanje koje se inače u jednoj seoskoj zajednici ne bi toleriralo. Nošenje maske ide ruku pod ruku s velikim veseljem, plesom i pjesmom u čemu sudjeluju svi, od najmlađih do najstarijih. Još jedan oblik društvenog ponašanja neprihvatljiv u neko drugo doba godine.
Običaj prerušavanja toliko je raširen po cijelom svijetu da ga možemo smatrati jednom od rijetkih karakteristika koja je zajednička svim zajednicama svijeta. No, koliko god star bio, on nikako nije nepromjenjiv. Maske svjedoče o promjenama tijekom vremena. Te su promjene u proteklim stoljećima bile vrlo spore, no u 20., a pogotovo 21. stoljeću, sve su brže i prisutnije u međimurskoj kulturi. Tako danas diljem Međimurja možemo vidjeti maškare prerušene u kauboje, stjuardese, trbušne plesačice ili paunove.
Baština koja se neprestano mijenja
Jedna od tih promjena započela je 1963. godine kada je po prvi put organiziran fašnik u Čakovcu. Te godine u Čakovcu su se okupile skupine maškara u nedjelju, a ne više utorak, u točno određeni sat, a ne više kad je kome odgovaralo, pa su prošli gradom po određenoj ruti pred mnogobrojnom publikom, za
Maska lafra na fašniku u Čakovcu 2013. godine
razliku od obilaska svog sela i zalaska u pojedine domove. Organizatori tog fašnika bili su preteča Turističkog ureda u Čakovcu osnovanog naredne 1964. godine. Pod imenom Turistička zajednica grada Čakovca ta institucija i dalje svake godine organizira centralni fašnik u Međimurju na kojem se mnogobrojne maske starijeg i mlađeg postanka na fašensku nedelju u Čakovcu pokazuju u svom punom sjaju. Svake godine iznova, one obavljaju svoju prvotnu funkciju – tjeraju zlo i prizivaju dobro. Nešto što nam svake godine iznova treba.
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
ZIMSKO RADNO VRIJEME:
1. studenoga - 31. ožujka
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak - petak: od 8 do 18 h
Subota i nedjelja: od 10 do 14 h
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
VREMENA
VREMENSKA SLIKA: Veljaču smo nastavili malo hladnije, ali uglavnom suho uz dosta sunčanog vremena praktički cijeli prošli tjedan. Svaka noć je bila u minusu, i to dosta dubokom, blizu -10 °C, a dnevna temperatura je polagano rasla. Čini se da i u tjednu pred nama ostaje većinski suho uz puno sunčanog vremena. Temperatura zraka će po-
stupno rasti tako da ćemo danju polako osjećati rano proljeće. Noći ipak ostaju u laganom minusu veliki dio tjedna. Malo kiše možda padne oko nedjelje, a onda bi početkom tjedna malo zahladilo. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: U petak ujutro može biti slabog mraza jer će temperatura biti stupanj-dva
ispod nule. Danju djelomično ili pretežno sunčano uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar pa će temperatura biti još malo viša nego u četvrtak, moguće i do 15 Celzijevih stupnjeva. Vikend nam donosi malo oblačnije vrijeme, ali uz relativno visoku temperaturu. U subotu će biti većinom suho i toplo, a bit će i sunčanih razdoblja. Puhat
će umjeren, mjestimice i pojačan jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura malo iznad nule, a najviša dnevna između 13 i 16 Celzijevih stupnjeva.
U nedjelju kombinacija oblaka i sunca, a kako dan ide kraju moglo bi pasti i malo slabe kišice. Količinski je to vrlo malo oborina.
Jutarnja temperatura od 3 do 7, a najviša dnevna između 10 i 14 Celzijevih stupnjeva.
Početak novog tjedna donosi nam malo svježije vrijeme. U ponedjeljak će zapuhati umjeren sjeveroistočni vjetar, ali bi vrijeme opet trebalo biti uglavnom suho uz sunčana razdoblja.
Za utorak i srijedu čini se suho, djelomično sunčano i povoljno. Jutra će biti hladna uz pojavu mraza,
ali danju ponovno polagano toplije. Čini se da bi opet moglo okrenuti na južinu što bi dnevne temperature opet moglo gurati prema
15 Celzijevih stupnjeva. Na kraju napomena da je
dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 16. veljače 2023.)
• 18. 2. 1885. rođen u Sarajevu hrvatski klimatolog Josip Goldberg
• 25. 2. 1621. na otoku Krku smrzavalo se vino u bačvama
Došaoministarudječjivrtić.
Gledadječicukakoseigraju,pakažepomoćniku:
-Napišičekna5.000EURzapoboljšanjeuvjeta boravkauvrtiću!
Poslijevrtića,naredujebioposjetzatvoru,pakaže pomoćniku:
-Napišičekna500.000EURzapoboljšanje uvjetaboravkauzatvoru!
Pomoćniksezbuni:
-Oprostite,gospodineministre,nerazumijem,zašto zadječicusamo5.000,azaovekriminalcei razbojnike500.000?
-Aštati,idiote,misliš,daćemoposlijeovog mandataićiuvrtić?!
GLUMICA OJDANIĆ
RIJEKA U IRANU
IZVRŠILAC ATENTATA
RODOSKRVNUĆE
IVAN KUŠAN
LINIJA EKATERINA OD MILJA SJEMENIŠTE, BOGOSLOVIJA
NAMETNIK U TIJELU ČOVJEKA I GOVEDA
PJEVAČICA, KSENIJA
OGLAŠAVATI SE LAVEŽOM OSUŠENA POKOŠENA TRAVA
DODATAK UGOVORU
«JUG» VANJSKI OBLIK OPHOĐENJA
AMERICIJ GRANIČNA, KRAJNJA VELIČINA
MORSKA NIMFA U GRČ.MIT.
RIJEČKA ŽENSKA
MRAK, TMINA
TANTAL
GLUMICA RINA (1907-1979)
TUNIS AM. GLUMAC HARRIS
RIJEČNI OTOCI
VOKALNA SKUPINA «EUROPEAN BOXING UNION»
ZAČIN ZA PECIVO I SLATKIŠE
LOVLJENJE RIBE
«METAR»
«ISPIT
ZRELOSTI»
ZASREDNJOŠKOLCE
IVO KARLOVIĆ
DRUGI OTKOS TRAVE
POLOŽAJ TIJELA
POKAZNA ZAMJENICA
JAVNI BILJEŽNICI (POV.)
LANTAN
RASKOŠNA SOBA U BOGATIJIM KUĆAMA
OSOBNA ZAMJENICA
SPLIT
DOSJETKA, POŠALICA
NJEMAČKA
Čuda je naši prvi sosedov Hrvatov (nas Međimorce sam ne preveč čul, ali neje za veruvati da smo i mi ne halavajili) gombalo zakaj so nam Kinezi delali našega nejvekšega Pelješkoga mosta, a mi Hrvati smo još na jako dobromo glaso kaj se dotikavle betoneranja, zidanja i postavljanja mostov. Verjem da nam je još sima poznato kak so Kinezi pobedili na natječajo za delanje mosta, a naši graditeli so se ne mogli zebrati, očem reči, voljo se meli, ali so nikak ne mogli dojti do težakov. Težakov ga ne bilo dosti, a i korona je još navek hercuvala v Lepoj našoj ruon tak kak i v našemo malomo Međimorjo. Ve si znuomo kak so Kinezi naprajli Pelješkoga mosta i to predi nek so morali i da se si v Lepoj našoj štimamo žnjim. No, ne ruon si, jerbo oni šteri se još dendenes plačejo za Jugom jim most ne treba i on nam je zviška, ali se o jima ne bodemo spominali, jerbo so oni v manjini, ima jiv nekaj malo, očem reči, malo vejč od tridesti procentov.
Pred tridestipet let Kinezi so bili, kak mi Međimorci to velimo, bokci bistrički i neso meli niti jenoga metra autobana i unda smo mi v Lepoj našoj bili bolši od jiv jerbo je naš autoban Zagreb – Karlovac več na velikom bil v prometo. A onda je Miška Gorbačov prodal Berlinskoga zida pak je i v Kini zapuhnul nekši novi veter, a Mao Ce Tung je malo popustil komunističke cugle tak da so Kinezi za tridesti let naprajli 135 jezer kilometri autobanov po celoj Kini. I ne sam to, znuomo da autobani ido i po ravnomo, a ruon tak i po bregaj, a prek grabi so napravleni sakefele mosti i vijadukti. Nejdukši most v Kuni je dugi 54 kilometre, a nejvišeši je prek 500 metri ober zemle. Još nekaj, dendenes Kinezi još navek delajo 9500 kilometri autobanov sako leto. Ve vidite kak so oni srečni jerbo jim ne falijo težaki. I ve nek nešči reče kak so se Kinezi vučili na našemo mosteko šteri je dugi 2,5 kilometrov, a visoki sam 50 metrov. Morem reči kak smo meli srečo jerbo smo mogli na EU tomboli (čitaj: natječajo) dobiti i nekše hujše meštre, šteri bi jo navek fr�ljali okoli mosta, a mi se več duže od pol leta vozimo po novomo most i to zabadav. No, to veselje ne
bode preveč dugo trajalo jerbo se naš Plenki i jegovi ministri več navelikom spominajo kak je bilo dosti vozikanja, a oni je još nikaj ne kaserali.
Mi v Lepoj našoj se moremo pofaliti kak smo od Kinezov dobili i nekaj spametnoga (čitaj: mosta), a ne kak si drugi na sveto, šteri so dobili sam korono!
Lepa naša je, još navek, zemla AP-ea i KP-ea
Što bi rekel da se denes v 21.omo stoletjo nebre zazvediti prinas v Lepoj našoj što je to itak AP bez šteroga niti trava ne raste. Oni šteri znajo nečejo reči i tak so trdokorni kaj rajši idejo v Remetinec nek da rečejo što je itak te AP šteri vedri i oblači z Lepom našom. Bilo je hajdi odgovorov na to pitanje: pitalo se premjera, pitalo se ministre, pitalo se precednika, pitalo se publiko, zval se je đoker, ali istraga se je ne pomeknula z mesta. Kak zgledi, oni šteri to stoprocentno znajo nečejo reči, a si mi drugi šteri ne znamo čakamo na one šteri znajo. Morem vam reči da je to ne tak le�ko zazvediti jerbo niti glavna državna odvjetnica nam je ne znala točno reči što je itak tua persona štera se je za maškore zamaskerala v AP masko.
A čistam nekak drugač je zišlo dok se je na svetlo dneva pojavila KP persona. Makar je sunce te den ne svetilo, makar je bila i megla mam so si znali da se tu dela o mladoj političarki Radničke fronte i sabornici Kati Peovič. Kaj reči, nebrem nikak razmeti kak so KP si mam prepoznali, a AP nišči?
Kak bodo naši pevači LET – 3 došli z traktorom v Englesko
Ne znati je li se je to pripetilo kaj smo mi v Lepoj našoj zbirali pesmo Evrovizije vu ove fašničke dneve, pak so se unda naši pevači mogli obleči kak so šteli i nišči jim je ne smel nikaj reči. Verjem da nam je sima poznato kak je naša EU mama kupila zelenoga traktora i kak bode rečki LET – 3 z traktorom išel v EU, očem reči na Eurovizijo. Rekla mi je teca Franca kaj se z tem falimo kak mam šči, pak se mame ščijo sam se ne falijo z tem? Morem vam reči da vam niti ja tu nikaj ne razmem i ruon tak sam v brigi je li nas ovi Englezi bodo kaj razmili ak bodemo opče došli z tem našim maminim traktorom do Engleske. Razmem ja toga fašnika, razmim te sakefele maske, ali čemo so morali tu zmotati i Lenjina? To, vidite, ne razmem. Ruon tak ne razmem zakaj so na
sebe naheznuli sam te pederske boje? Još nekaj ne razmem, a to me i teca Franca pitala, što jim je, itak, i zakaj posadil v pišek ruže? I kakše veze te ruže v ritima imajo s maminim zelenim traktorom?
Pripoveda se pre čakoski gracki vuri kak so trebali v piško završiti tulipani, a ne ruže, nešterni so se nekaj spominali o vugurkima i kocenima, ali februar je malo pre�letno kaj bi več zrasli vugurki, a prekesno kaj bi još bilo koceja.
Valentinovo
prinas doma
Preslavili smo Valentinovo, den zaljubljenih i si onih drugih šteri se radi imajo.Dok čovek malo bole pogledne kaj se se pripeti toga dneva unda zide vum da mi moški imamo radi žene i kak smo mi dobre duše i još širješega srca unda moramo nekaj donesti ženama kaj bodo one znale da jiv imamo radi i da so nam one furt na pameti.
Ak se to ne pripeti tak unda čovek ima doma sakefele posledici, očem reči, žena mo to tak �letno (najbrž nigdar) ne pozabi. Kak zgledi bole da čovek pozabi godišnjico gostuvanja i venčaja nek da na sveto Valentinovo dojde dimo z praznom rokom. Ne moramo se z tem faliti, ali mi moški bole poštuvlemo svetoga Vincija i svetoga Martina, ali za te dneve nikaj ne dobimo od svoji ženi ak ne računamo mlinčeka i jezikovo juho. Kaj se more, naše žene, puce, zaručnice, dekle, sosede… znajo da mi furt mislimo na jiv, furt i navek dok jiv nucamo, ali negda to tre i pokazati kaj bodo one ne sam znale nek i vidle, a kaj bodo vidli i si drugi. Kaj znači ljubezen za štero nišči ne zna i nišči ne vidi. Kaj vam bodem rekel, za minulo Valentinovo sam se malo puščal, ali ne verjem da to bode zišlo na dobro. Najme kaj, donesel sam ja dimom cveteka i još nekaj kcoj, kak se to šika, ali to je ne bilo dosti jerbo je moja bolša polovica mela još i jekaj za pitati: - Kam boš me pelal za Valentinovo?
Kaj veliš za Minken?
Nemam nikaj protiv…
A, kak ti se dopada Paris?
Super, to je još bole
I meni je to pasalo pak smo skupa gledali utakmico Paris Sen Žermen – Bayern!
Ve vam još nebrem reči kak bode to, na se zadje zišlo, jerbo utakmica je minula, a tona ga još navek ne!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Međunarodni karneval u Rijeci ne samo da je najveći i najljepši karneval u Hrvatskoj već je jedan i od najljepših u cijeloj Europi. Parada se sastoji od preko 150 skupina iz različitih zemalja. Ovogodišnji Riječki fašnik ujedno slavi jubilarno 40. izdanje. Ono što Riječki karneval čini atraktivnim i posebnim jest da je Gradsko vijeće još davne 1449. zabranilo prekrivanje lica maskom
kako bi spriječilo slobodno kritiziranje vlasti. Iz inata prema navedenoj odredbi počela je duga tradicija Karnevala koja traje preko 560 godina i svima daje mogućnost da barem jedan dan budu sretni i šareni! Uz to, Riječki karneval svake godine priprema veliki humanitarni Gala party koji je poznat po odličnom provodu. (st)
