Međimurske novine 1432

APEL PEDESETAK tvrtki i obrtnika u središtu Čakovca protiv pustog

Trga Republike i ostatka centra

Centar Čakovca su pretvorili u ogromnu pješačku zonu za pješake koji ne postoje

Srdačno me pitao kao da se znamo: - Imaš 5 eura za tank do Središća?

Novčanik sam ostavil doma…

DRAGUTIN DOMINIĆ, kreativac iz Pretetinca

Sam izrađuje maske iz nordijske mitologije

Fotoreportaža: Fašnik u Međimurju

UPOZNAJTE Sandija Kraljića iz Žabnika

Policajac koji je u patroli usput porodio i trudnicu

KAMO NA PREGLED?

KRISTIJAN ŠVENDA iz Čehovca zbog vlastite muke postao inovator

Izmislio jedinstvena multifunkcionalna invalidska kolica

U BOLNICI PRIHVATILI kritike dijaliziranih pacijenata

Na dijalizi se sad “gostimo” jer doma dosta postimo!

PRIMALJA NINA IZ PRELOGA

Dočekajte bebu

spremni uz našu pomoć

Prilog 4-5

Prilog 11

str.

ANKETA POD VUROM

Dajete li žicerima novce?

Koliko često susrećete ljude na ulicama koji vas mole za nešto sitnog? Ide li vam to na živce ili ste empatični i znate ostaviti sitniš žicerima? U današnje vrijeme osim fizičkog žicanja, često su na metama i mrežni

korisnici koji smatraju da ne mogu biti prevareni na internetu. Pitali smo naše mještane daju li žicerima sitniš i jesu li kad nekome posudili ili dali novac preko interneta.

(dv, foto: st)

Sanja Dijanošić, Ludbreg: Ne, imam neugodno iskustvo, stoga ne dajem novac žicerima. Dijete u Zagrebu me primilo za nogu i nije me htjelo pustiti. Preko interneta imam blokade što se tiče spamova i hakera tako da, hvala Bogu, nisam imala neugodnih iskustava preko interneta. Webshopovima se nikad nisam koristila tako da nisam ni tamo ostala prevarena.

Danijela Blažić Miličević, Čakovec: Moram priznati da rijetko kad dam žicerima novac na ulici. Ima jedna bakica u Čakovcu koja se često mota oko Buzovca, njoj nekad znam dati. Dok vidim da su mladi hriblini, njima ne dajem. Preko webshopova naručujem, ali dosad nisam imala neugodnih iskustava.

Stanislav Strahija, Novo Selo Rok: Pojedinima dajem novac, pojedinima ne. Kako procijenim kome dati? Vidim i osjetim tko je sposoban za rad njemu ne dam novac, dok netko tko ima poteškoće ili je jako star i nemoćan, njemu dam. Preko interneta nisam nikad naručivao i ne vjerujem mrežnom svijetu. Samo kešovina i viđeno-kupljeno.

Ružica Bašnec, Kotoriba: U većini slučajeva ne dajem nikome novac. Rijetko kad se dogodio koji slučaj da sam nekome dala neki sitniš. Ne vjerujem baš ljudima na ulicama. Preko interneta nisam nikad naručivala ni neću, nije to za mene. Čula sam u svojoj okolini da je bilo problema oko internetske kupovine, stoga bolje je ne se zezati.

Anđelko Radmanić, Kotoriba: Rijetko kad sretnem nekog da me žica, ali ne volim baš davati žicerima novac. Iz Kotoribe sam pa tamo nemamo na ulicama žicere. Nikad ne bih uložio svoje novac preko interneta, kupujem samo preko pouzeća. Broj kartica i ostalo ne bi baš pisao na internetu.

Teško je biti novinski fotoreporter

Fotografija je nastala u sklopu 60. obljetnice Međimurskog fašnika

u Čakovcu. Na samom početku mimohoda, povorku je prethodio kauboj na konju koji se odlučio

olakšati u središtu grada i koji je ostavio svoju poveću nuždu kao prepreku. Maškare su morale biti

oprezne pri mimohodu da ne stanu u konjsku nuždu, kao i naš fotoreporter. (st, foto: st)

- Kada smo stigli, doslovno su nas vukli na ruševine i rekli da im je tu netko zatrpan, molili da pogledamo sa psima. Izgubili smo na neki način pojam o vremenu, svodilo

ZVJEZDANA KUŠTER i kujica Tesla stigle iz razorene pokrajine Hayat u Turskoj

Zahvaljivali su nam čak i ako smo

pronašli mrtve pod ruševinom

Piše: Dora Vadlja

Foto: Privatna arhiva/ www.voaturkce.com

Ubrzo nakon razornog potresa koji je doslovno sravnao gradove u Turskoj, potražni timovi iz Hrvatske uključili su se u potragu za osobama koje su ostale zatrpane ispod ruševina.

Krenuli su 6. veljače, a spasilačke timove činio je 41 predstavnik ravnateljstva Civilne

zaštite Republike Hrvatske sa sedam potražnih timova. Svi koji su bili raspoloživi su se javili, a među odabranima su i Zvjezdana Kušter i Tesla iz HGSS-a – Stanice Čakovec, kao članice modula i krenule su u Tursku ispred ravnateljstva Civilne zaštite RH.

Kaotično putovanje prema Turskoj, a onda još veći šok - Upućeni smo u Antakiju, grad u turskoj pokrajini

Hatay, koja je jedno od najteže stradalih područja, a nalazi se uz samu granicu sa Sirijom. Zadnjih 180 kilometara do odredišta putovali smo više od osam sati, bilo je kaotično, stvorile su se ogromne kolone jer su ljudi masovno slali pomoć.

Situacija na potresom pogođenom području je izuzetno teška, grad je sravnjen sa zemljom. Tek je nekolicina zgrada ostala u zraku, od kojih je svaka bar popucala ili

„klecnula“ na prvi kat, skoro ništa nije upotrebljivo, rekla nam je na početku Zvjezdana Kušter koja se proteklog petka vratila iz Turske. Ljudi koji su ostali, kojima je netko od obitelji bio zatrpan ispod ruševina, nisu htjeli napustiti svoje i čekali su ekipe da izvuku njihove bližnje, bili su vani u šatorima.

U iscrpnoj potrazi za preživjelima Zvjezdana i Tesla dale su sve od sebe

APEL PEDESETAK tvrtki i obrtnika koji rade u centru grada

Centar je pretvoren u ogromnu pješačku zonu za pješake koji ne postoje

Centar grada trebao bi biti najživlje mjesto u gradu, no odluke o arhitektonskim uvjetima učinile su ga lijepim sterilnim mrtvacem, tvrde oni koji donose život u centar

Piše: Tomislav Novak

Rekonstrukcija glavnog gradskog trga ne događa se svake godine, a način na koji se ga uredi u stvari određuje ne samo izgled već i tijek razvoja, razmišljanja i navika njegovih stanovnika i posjetitelja u budućem vremenu. On je kao žila kucavica koja diktira tempo i image grada.

Trenutačno su u razmatranju rješenja za rekonstrukciju

Trga Republike u Čakovcu koji je na srcu svakom Međimurcu, jer ga svi kroz njega doživljavamo. Činjenica je da osim kafića u centru grada funkcionira malo toga i ne daje razlog za dolazak u centar. Upravo to je razlog zbog kojeg je nezadovoljan Franjo Vlah, vlasnik većeg

dijela Robne kuće Međimurka, a čijem se apelu pridružio i suvlasnik objekta Enver Muminović Čevo, javnosti poznatiji kao vlasnik Radija 1. No Vlah kaže da ne nastupa u svoje ime, već predstavlja 50-ak poslovnih subjekata iz centra grada koji su mu dali mandat da ih zastupa po pitanjima uređenja Trga i parkiranja u gradu Čakovcu.

- Pisali smo im puno u vezi te problematike i nisu nam odgovorili niti jednim slovom oko te problematike, a nas 50ak zapošljava najmanje 500 ljudi u centru grada, kaže Vlah.

Nezadovoljni su novom rekonstrukcijom grada i smatraju da se u stvari ne mijenja ništa osim „promjena pločica“, što ne donosi nikakvu promjenu Trgu u kvalitativnom i

sadržajnom smislu i smatraju da će Trg i dalje ostati prazan.

- Kriteriji koje su propisali u Gradu za uređenje Trga uopće se ne dotiču ekonomskih argumenata koji bi u stvari trebali biti na prvom mjestu. Jer neiskorišten trg je razlog propadanja ne samo imidža grada već i građana samih.

Odumiranje centra grada počelo je još prije desetak godina kad je centar grada zatvoren i pretvoren u ogromnu pješaku zonu za pješake koji ne postoje. Automobilima se više ne može blizu pa su radnje i trgovine u centru grada izgubile klijente, čime je sam grad dodatno opustio, nastavlja Vlah. Uložilo se novaca u uređenje, a vrijednosti objekata pale su na 10 posto svoje vrijednosti jer ne donose dobit svojim vlasnicima pa ih trgovci i obrtnici napuštaju, a oni stvaranju uvjete za puls grada.

Neki od dopisa koje je Vlah slao Gradu po pitanju parkiranja i druge problematike

- Ja poštujem arhitekte koji su dali rješenja za uređenje grada, no nije im uopće sugerirano da trg mora biti funkcionalno predviđen za život. Ti su prijedlozi lijepi, ali sterilni. Ne predviđaju stvarni život na trgu, žili kucavici grada. A ako prekinete žilu kucavicu, svi organi uskoro odumiru.

I na nedavnoj prezentaciji rješenja diskutirao sam o Trgu i kako idejno rješenja nije zadovoljavajuće, jer se ništa kvalitativno nije promijenio, osim promjena kocki. I da, tri velika drveta koja će zaklanjati pogled na Međimurku, poznati rad arhitekta Ivana Petrovića. Ja jesam za zeleni grad, no novi trgovački centri nemaju ni travku posađenu. S drvećem su znani problemi s golubovima i drugim pticama, jer na klupama zbog njihova izmeta nitko ni ne sjedi, kao ni u parku, kaže Vlah. Kako bi onda trebalo urediti centar grada?

- Trg mora biti multifunkcionalno urban s prometno pristupačnim ulicama. A kad se događaju neki eventi u centru, e, onda se ograniči brzina i kontrolira pristup centru.

Predložili smo i podzemnu garažu ispod centra, kakvu imaju u Varaždinu kojem je nekad Čakovec služio za primjer, a danas debelo kaskamo za njima. Garaža može služiti i kao sklonište u slučaju ratnih nemira. A skloništa u gradu takoreći nemamo. Mi se još sjećamo kako je podrum Međimurke služio kao prihvatni

Mi i dalje pozivamo da nam se šalju primjedbe

Gradonačelnicu Čakovca, Ljerku Cividini, suočili smo s primjedbama koje ima gospodin Vlah:

Ni u Grad Čakovec, ni u Udruženje arhitekata Međimurja nije došao nijedan prijedlog ili primjedba „50ak gospodarskih subjekata oko Trga Republike“, tako da nismo upoznati s njihovim gledištima. Svaka pristigla primjedba ili prijedlog pomno će se razmotriti, a ako ih struka ocijeni opravdanim, uvrstiti u projekt uređenja Trga.

Pretpostavljamo da su te primjedbe na tragu onih koje je g. Franjo Vlah, vlasnik RK-a Međimurka iznio tijekom predstavljanja nagrađenih radova. Na njegove prijedloge (podzemna garaža ispod Trga, atomsko

sklonište) odgovoreno je na samoj tribini. Ovim putem ponovno pozivamo sve zainteresirane da svoja viđenja uređenja središnjeg gradskog trga te prijedloge za poboljšanje prvonagrađenog rada svakako službeno dostave. Nagrađena rješenja, kao i svi pristigli radovi, izloženi su u Riznici Međimurja do kraja veljače. „Gospodarsko odumiranje“ središta Čakovca kompleksna je tema, a micanje uslužnih djelatnosti iz središta sigurno nije želja ni cilj Grada Čakovca. Upravo suprotno, nastojimo oživjeti pješačku zonu, a uređenje Trga Republike dio je projekata kojima nastojimo revitalizirati središte grada. Osim uređenja središnjeg Trga te postavljanja nove urbane

opreme, ove godine namjeravamo potaknuti vlasnike zgrada u središtu da urede pročelja. Lani smo skratili vrijeme trajanja naplate parkiranja, s ciljem privlačenja većeg broja ljudi u centar grada. Također, organizacijom niza evenata

pokušavamo navesti građane da dolaze u središte. Sudeći po kontinuiranom rastu broja sudionika manifestacija i interesu organizatora takvih i sličnih evenata, u tome uspijevamo.

Što se tiče uslužnih djelatnosti u lokalima u središtu grada, Čakovec je vlasnik samo 4 od njih gotovo stotinu. Cijenu najma prostora diktira tržište, a vrste djelatnosti koje se mogu obavljati regulirane su Zakonom. Grad ne može jednostrano propisivati cijenu najma ni propisivati kakve se djelatnosti u poslovnim prostorima mogu odvijati (osim u nekoliko iznimaka). Mehanizmi koji su nam na raspolaganju uglavnom su vezani za određivanje trajanja radnog vremena ili izgleda i veličine ugostiteljskih terasa. Također,

osim želja da se korzo pretvori u zonu koja će „živjeti“ od ranih jutarnjih do kasnih večernjih sati, moramo voditi računa i o činjenici da u središtu grada ima i mnogo stanova, čiji vlasnici žele i imaju pravo na večernji i noćni odmor.

I na kraju, trendovi kojih smo svjedoci posljednjih desetljeća te promjena navika svih nas, trgovačke su sadržaje iz urbanih središta premjestili na gradske periferije u trgovačke centre. Ni Čakovec nije iznimka.

Ovog proljeća namjeravamo ponovo okupiti vlasnike poslovnih prostora i zgrada u središtu Čakovca, kako bismo zajedno pokušali oživjeti središte grada te ga učiniti atraktivnim građanima i trgovcima.

centar u vrijeme Domovinskog rata.

U ovim prijedlozima za rekonstrukciju nema povezanosti ni s poviješću, a ni s modernom tehnologijom. Postojeći kafići bi se porušili i postavile masivne tende, no one su nestabilne i podložne kiši, vjetru i sličnim nepogodama.

Svojim odlukama na gradskim vijećima vijećnici mogu nekoga dignuti u visine, a nekoga doslovno gospodarski uništiti. Za planirani Trgovački centar u staroj vojarni hitno se mijenjao urbanistički plan na zahtjev vlasnika da bi onda taj vlasnik zemljište prodao dalje, a novac od nastale dodane vrijednosti zemljišta završio u privatnim džepovima ljudi koji niti žive niti djeluju u Međimurju, ogorčen je Franjo Vlah.

S druge strane, spomenička renta koju mi plaćamo po metru kvadratnom donesena je kako bi se oporezivala „superlokacija“ u centru grada koja navodno stvara dodatni bonus u poslovanju. Nama već godinama stvara dodatni bonus u gubitku…

Za kraj dodaje: - O izgledu Trga anketirali su nekompetentne ljude, koji ne žive i ne rade u centru grada i uopće nemaju u vidu svakodnevne potrebe koje trg mora zadovoljiti.

Franjo Vlah nezadovoljan je odnosom prema obrtnicima, trgovcima i drugima koji rade u centru grada

Potpisi pedesetak tvrtki koje su ovlastile Franju Vlaha da ih zastupa po pitanju uređenja centra grada

Piše i foto: Sanja Heric

Taman dok sam pospremio zadnje stvari s blagajne u kolica i krenuo prema izlazu, do mene je došao jedan mlađi gospodin, rekao bih oko 40 godina. Mi se mimoilazimo i on me sav srdačan upitao kako sam, a ja mu odgovorio da sam dobro i pokušavam se sjetiti tko je to, ispričao nam je svoj susret s prevarantom kod Eurospina Andrija Fileš iz Čakovca.

- Pristupio mi je kao da se znamo, vrlo prisno, izgledao je kao da se vidimo nakon dugo vremena. Upitao me potom poznam li ga, a ja njemu da se ne mogu sjetiti. On meni na to da on mene poznaje, ali da se ne može točno sjetiti otkuda.

Dodao je: - Ja sam K. M.! Pa poznate koga iz Murskog Središća?, nastavlja dalje naš sugovornik prepričavajući nam kako je izgledao taj susret u kojem ga je uspio namugati da mu “posudi” novac.

Srdačan prevarant igra na empatiju žrtve Odmah nakon toga upitao ga je može li mu posuditi barem pet eura. Našeg sugovornika zanimalo je zašto treba taj novac pa mu je prevarant odgovorio da si je doma u Murskom Središću ostavio novčanik na stolu, da više nema benzin u autu i da bi trebao natankati da može doći natrag do doma.

Andrija je najprije zastao, malo razmislio o svemu i rekao mu da nema novca, no ipak mu to sve nije dalo mira i nakon što je sve stvari s kolica strpao natrag u auto, dozvao ga je natrag i dao mu oko 5 eura, onoliko koliko je pronašao u novčaniku. Bio je svjestan da je to najvjerojatnije prijevara, ali si je mislio,

SAVJETI za građane Što ne biste trebali raditi?

• nikad ne upisujte osobne podatke, brojeve s bankovnih kartica, PIN ili CVV ili druge informacije o kartici na nepoznatim, nepouzdanim ili neprovjerenim internetskim stranicama.

• ne klikajte na poveznicu na nepoznatu stranicu na kojoj traže da upišete svoje osobne podatke i podatke o bankovnoj kartici.

• nikad ne šaljite novac osobama koje ne poznajete.

• uvijek sačuvajte svu dokumentaciju vezanu za vašu online kupnju.

• ako ništa ne kupujete, ne otkrivajte podatke s kartice.

što ako mu zaista treba novac. Mislio si je da njega tih pet eura neće osiromašiti, a tom “gospodinu” možda mogu puno pomoći. Možda je “gospodin” u kakvoj velikoj nevolji.

- Na to je gospodin obećao "povrat danas ili najkasnije sutra ujutro". Mali problem bio je što me uslijed žurbe nije stigao pitati ni kako se zovem ni gdje stanujem, pa sam ga tijekom odlaska morao pozvati da mu to kažem, ispričao nam je Andrija, kojem naravno do dana današnjeg nitko nije navratio da mu vrati taj novac.

Potpuno istu situaciju, ali na drugoj lokaciji, u haustoru kod Pajdaša, doživjela je i čitateljica iz Donjeg Mihaljevca, čiji su podaci poznati autorici ovog teksta.

- Izlazio je van iz haustora, a mi unutra. Prišao je mom mužu i upitao ga: - Ooo, pa de si ti? Prošli put smo se spominali pri Galeriji. Moj muž ga je dobro pogledao i rekao mu da ga je s nekim zamijenio jer s njim nikad nije razgovarao, prepričava nam skoro identičnu situaciju naša čitateljica.

- Išao je onda on i dalje pa rekao: Ma kaj ne, tak smo se lepo spominali… Otkud si ono rekel da si? Moj muž je naprije bio tiho, ja tiho... I onda kaže moj muž da smo iz Mihaljevca. I veli na to taj lik: No, z Gornjega, ne? Mi kažemo ne, a on će da je mislio na Mali Mihaljevec. Muž i ja se potom pogledamo, a on će potom na to: - A iz Donjeg ste, no pa to sam i mislio. Ja sam bratić od Mustača, prepričala nam je naša sugovornica.

Odmah zatim molio ih je ako mu mogu posuditi 5 eura. Naime, baš maločas zvala ga je supruga da si je doma na stolu ostavio novčanik, a u autu mu je zadnji litar benzina pa bi morao natankati. Nisu mu dali jer nisu imali taj trenutak višak novca kod sebe. Na tu cijelu priču skoro su zaboravili, sve dok im u goste nije došla mamina prijateljica kojoj se upravo sve to, skoro identično, dogodilo kod Županijske bolnice Čakovec. No u njezinom slučaju molio ju je malo više, barem 10 eura za tank.

Našu je čitateljicu sve to dugo kopkalo, pa je neobičan susret odlučila podijeliti na društvenim mrežama. Nakon te objave javilo se još na desetke Međimuraca koji su taj isti obrazac doživjeli na nekoliko lokacija. Od Galerije Sjever, dvorišta Županijske bolnice Čakovec, kod bankomata u centru grada, kod Lidla, Kau�landa, Eurospina pa do trgovačkog centra Jug Mall na čakovečkom Jugu.

Na koje nas sve načine varaju ili pokušavaju prevariti?

Kod naše policije provjerili smo je li tko od građana

Ako shvatite da ste prevareni i želite to prijaviti, policiji će uvelike pomoći ako zapamtite izgled osobe (boju kose i očiju, visinu, stas, eventualne ožiljke, madeže i slično), kao i karakteristike vozila (marku, boju, registracijsku oznaku i drugo) ili druge podatke o počinitelju koji bi policijskim službenicima mogli koristiti.

prijavio možda ovaj novi tip prijevare koji se u posljednjih nekoliko mjeseci, prema svjedočanstvima ljudi, pojavljuje u našem gradu.

- Tijekom veljače ove godine nisu zaprimljene dojave građana o prijevarama koje spominjete u svom upitu. Svakako, građani koji smatraju da su prevareni trebali bi o tome obavijestiti policiju, bez obzira na iznos prouzročene materijalne štete. Policijski službenici na svaku dojavu izaći će na mjesto događaja te pritom prikupiti sve relevantne činjenice. Ako se utvrdi da je počinjeno kazneno djelo prijevare, policija će poduzeti sve potrebne te zakonom propisane mjere i radnje kako bi se otkrio počinitelj, odgovorili su nam na naš upit iz PU međimurske.

Građani zbog sve veće inflacije žele ulagati svoj novac kako ne bi izgubio na vrijednosti, dok se prevaranti takvom situacijom obilato koriste

Raznovrsnost prijevara u kojima su žrtve stanovnici Međimurske županije, poprilično je velika. Iz PU međimurske ističu nekoliko vrsta �inancijskih prijevara, ali i drugih vrsta prijevara.

U posljednje vrijeme učestale su prijevare koje se odnose na oglašavanje na interneta i društvenim mrežama o lakim te jednostavnim zaradama �inancijskim ulaganjima u kriptovalute ili u poslove s naftom i plinom.

- Građani zbog sve veće in�lacije žele ulagati svoj novac kako ne bi izgubio na vrijednosti, dok se prevaranti takvom situacijom obilato koriste, ističu u međimurskoj policiji.

Ujedno, bilježe se i prijevare u kojima se oglasima objavljenima na internetu ili

društvenim mrežama nude na prodaju razna vozila, najčešće kamioni, traktori ili osobni automobili.

Nakon što kupac uplati predujam ili puni iznos cijene, prodavatelj ne isporučuje vozilo, a potom se više ne javlja na učestale pozive.

Nadalje, evidentirano je i nekoliko prijevara objavama na društvenim mrežama za ostvarivanje sigurnih dobitka na sportskim kladionicama. Opisanim prijevarama žrtve su vrlo često oštećene za

Prošle godine na području Policijske uprave međimurske evidentirana su 34 kaznena djela prijevare za koja se progon protiv počinitelja poduzima po službenoj dužnosti te sedam kaznenih djela prijevara za koje se progon protiv počinitelja poduzima pod-

nošenjem privatne tužbe. Kazneno djelo prijevare opisano je u 236. članku Kaznenog zakona. Ako je šteta prouzročena prijevarom manja od 132,72 eura (manja od 1.000 kuna), u tom slučaju progon protiv počinitelja poduzima se pokretanjem privatne tužbe.

Što kada postanete žrtva prijevare na ulici?

Prevaran� biraju lokacije na kojima je velik protok ljudi, pa tako nije ni čudo što im je jedna od “top” lokacija (P. S.: Primjer “prevaranta” na fotografiji, kojeg je odigrao u ovom slučaju naš novinar Sven Tomašić, isključivo

FRIŠKE PRIJEVARE

kojima prevaranti u Međimurju mame svoje žrtve

Imaš 5 eura za tank do Središća?

Novčanik sam ostavil doma…

TEMA BROJA

lokacija dvorište Županijske bolnice Čakovec isključivo je ilustra�vnog karaktera!)

Bilježe se i prijevare u kojima se oglasima objavljenima na internetu ili društvenim mrežama nude na prodaju razna vozila, najčešće kamioni, traktori ili osobni automobili

Sedam najčešćih financijskih online prijevara

1.) CEO prijevara / direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novac s poslovnog računa

2.) Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti / dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun

3.) Krađe identiteta:

• Vishing - krađa identiteta pozivom: telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, �inancijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva

• Phishing - mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, �inancijskih ili sigurnosnih podataka

• Smishing - krađa identiteta SMS-om: pokušaj prevaranata da dođu do osobnih, �inancijskih ili sigurnosnih podataka tekstualnom porukom

4.) Krivotvorene mrežne stranice banaka: upotrebljava se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, upotrebljavaju se razne metode prikupljanja vaših �inancijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika

5.) Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice se često koriste društvenim medijim ili e-poštom za uspostavljanje kontakta

6.) Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija

7.) Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.

bi ih mogli poništiti i dostaviti im druge kartice.

Osim na ulicama naših gradova, prevaranti u posljednje vrijeme svoje mete traže učestalo na internetu, na društvenim mrežama i oglasima

Prije nekoliko mjeseci česti su bile pozivi muškaraca koji su se žrtvama, uglavnom starijim ženskim osobama, predstavljali kao policijski službenici kriminalističke policije koji rade tajne provjere zbog sumnje da netko od djelatnika banke krade novac s računa klijenata. Počinitelj traži od žena da idu u banku i podignu sav novac s računa i da ga predaju osobi koja će doći po novac i odnijeti ga radi provjere.

Društvene mreže dobra baza za prevarante

Već i ptice na grani znaju kako na svojim društvenim mrežama nije poželjno objavljivati svoje osobne podatke i otkrivati ih javnosti.

velike novčane iznose, koji su nerijetko veći od nekoliko desetaka tisuća eura. - Sve takve značajnije i učestalije prijevare objavljujemo na internetskim stranicamaPolicijske uprave međimurske s naglaskom na preventivne savjete, kažu u PU međimurskoj te stoga nije naodmet, ako posumnjate na bilo kakvu prijevaru, posjetiti njihove stranice i podsjetiti se na dane savjete kako ne biste upali u klopku prevaranata.

Zlatna narukvica još uvijek mamac prevaranata

Nije se dogodilo jedanput, a da su u našu redakciju stupili građani koji su nam se požalili kako su ih prevarili sa “zlatnom narukvicom”. Svaka takva prijevara započinje “pronalaskom” navodno zlatne narukvice, a završi povoljnim otkupom, odnosno prevarant žrtvi ponudi da zajednički prodaju zlatnu narukvicu i podijele

novac jer su ju oboje pronašli. Savjet, ne nasjedajte na zlatne narukvice, ili bilo kakav drugi dragocjen nakit!

Te navedene prijevare nisu jedine. Česte su prijevare telefonom. Nepoznate osobe pozivaju građane, uglavnom starije dobi, predstavljajući im se kao operateri banke, obavještavaju ih da je došlo do zlouporabe njihovih bankovnih kartica i traže od njih kartice s pripadajućim PIN-om, kako

Česte su prijevare u kojima nepoznate osobe zvone i na vratima prodaju posuđe, različite kozmetičke preparate protiv bolova ili pojas za leđa, a potom od žrtvi traže čašu vode. U trenutku kada ukućani odlaze po vodu, prevaranti iskorištavaju nepažnju i iz novčanika ukradu novac ili neke druge dragocjenosti iz kuće.

Slavne osobe također su na meti prevaranata. Oni iskorištavaju njihov brend, ugled u društvu i javnosti kako bi preko njih prodali svoje proizvode. Kada komunicirate s neprovjerenim izvorima, izbjegavajte one koji traže uplate, poklon-bonove i bilo što slično tome.

Dovoljno je samo da u ka�iću prevarant čuje vaše ime i prezime ili vidi na blagajni u trgovini i možete biti na meti prevaranata. On vas lako može prosurfati na internetu, na Facebooku pregledati vaše slike, saznati s kim se družite, tko su vaši prijatelji i radni kolege te vam na temelju toga prići i započeti razgovor. Mogu vas čak nazvati i vašim punim imenom i prezimenom, što nije rijetkost da se događa, posebno u Zagrebu, te se potom pozivati na prijateljstvo s određenom osobom nazivajući i nju punim imenom prezimenom.

Nakon srdačnog upoznavanja na temelju navodnog poznanstva mole vas za nekoliko desetaka eura jer im se pokvario auto ili imaju neki drugi “problem” obećavajući da će naknadno vratiti novac. Naravno, to se nikad ne dogodi.

OPĆINA DEKANOVEC

Florijana Andrašeca 41, Dekanovec

OIB: 34666892913

Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/2018 i 110/2018), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojima je izvedena nerazvrstana cesta:

„Bakovo“ u naselju Dekanovec na kčbr. 3533/1, 3533/2 u k.o. Dekanovec, o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje nerazvrstane ceste će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), temeljem kojeg se nerazvrstana cesta evidentira u katastru i upisuje u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Dekanovec, Florijana Andrašeca 41, Dekanovec, OIB: 34666892913.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izraditi će tvrtka Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec.

Obilježavanje granica zemljišta na kojima je izgrađena predmetna cesta započeti će 27.02.2023. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Josip Goričanec (Geo 1048) koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 28.02.2023. godine u vremenu od 09,00 do 11,00 sati u prostorijama tvrtke Girus d.o.o., Šenkovec, Naselje dr. Vlatka Mačka 43.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099

fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

30 GODINA tvrtke Gama iz Čakovca

Posljednja ključarica u Međimurju

UČakovcu, na adresi Preloška 102 A, već više od trideset godina djeluje tvrtka Gama d.o.o. koja se bavi izradom ključeva, servisom autobrava, izradom kodiranih autoključeva, popravkom daljinskog otključavanja. Kako nam je vlasnica i direktorica Sanja Mesarić Jambrošić rekla, radionicu je napravio njezin djed Josip Mesarić sredinom osamdesetih godina, a od 1991. radionica djeluje kao obrt te kasnije kao �irma koju je naslijedio Milovan Mesarić, njen otac, a koju je od nedavno preuzela ona i Miro Kovačić, djelatnik i prijatelj, te dobri duh te radionice.

CIMERMAN

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA

www.savjetovaliste.info

savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

- Mislim da sam u Međimurju jedina žena u tom poslu. Za ovaj posao nisam se dodatno školovala, već sam iskustvo stekla svakodnevnim radom uz pomoć kolege. Mislim da sam trenutno i posljednja u Međimurju. Tijekom godina u radionici smo imali svakakve “situacije”, od otključavanja sefa punog novaca jednom Švicarcu do deaktiviranja specijalnog uređaja na eksplozivnoj napravi. Naš posao često zna biti zanimljiv jer se ljudi nađu u različitim situacijama u kojima im mi možemo pomoći jer osim što radimo u radionici, po dogovoru dolazimo i na intervenciju, pa imamo rješenje kako popraviti vašu bravu ili cilindar na terenu, bilo da se radi o poslovnim ili stambenom objektu, a kad zatreba, otključavamo i vozila ili otvaramo protuprovalna vrata, rekla nam je Sanja.

Majstori za autobrave i ključeve

Speci�ičnost nam je servisiranje autobrava, popravak elektronike na autoključevima, zamjena kućišta na au-

toključevima, izrada Renault kartica. Kad izgubite ključ od automobila, u Gami se izrađuju novi. Kodiranje običnih i daljinskih ključeva, programiranje i unos ključa u vozilo dijagnostičkim uređajima radi se kako za starija, tako i za nova vozila.

Jednim ključem mogu se otključati sva vrata

U Međimurju nude sustave zaključavanja MUL-TLOCK, za tvrtke ili privatne kuće, što je posebno zanimljivo jer jednim ključem,

Kako će se u jaslice upisati djeca filipinskih radnica?

Mnogo toga na što nismo navikli dogodilo nam se preko noći pa smo zatečeni. Uvoz radne snage krenuo je sramežljivo. Najprije iz okolnih zemalja istočno od nas. No kad je taj bazen ispražnjen, potraga za stranim radnicima odvela nas je u zemlje, koje mnogi ne bi znali pokazati ni na zemljopisnoj karti. U četiri godine u Međimurju je izdano 13.000 radnih i boravišnih dozvola za strance i to najviše Filipince, Indijce i Pakistance.

Ljude koje njihove domicilne agencije izvoze po svijetu. Do nas su stigli s gradilišta u Dohi, Kataru, ali i drugim brzo rastućih azijskih zemljama. Trbuhom za kruhom ti suvremeni najamni radnici obilaze svijet hraneći svoje obitelji i zemlju.

Međimurje za to ni sad nije spremno. Najspremniji su bili poduzetnici. Jedni organiziraju njihov dolazak i potrebne formalnosti za rad kod nas, drugi ih uključuju u svoje radne procese i pronalaze im smještaj.

Nije dugo trebalo ni vlasnicima kuća da ih im iznajme. Bolje da im stranci donose prihode nego da kuće stoje prazne. Međutim, stranci sa sobom donose i svoje živote. Po prvi put prošlog ljeta za jednog koncerta u Čakovcu vidjela sam grupu stranih radnika kako su se raspjevali i rasplesali na koncertu jednog našeg estradnjaka. Očito im je glazba pasala, a dobrom raspoloženju su doprinijele i pivice koje su ispijali u pozamašnim količinama. Viđamo te naše Filipince na

biciklima, ljeti u natikačima koje nose na svojstven način. Govore na jeziku koji ne razumijemo. U posljednje vrijeme sve je više i žena iz tog podneblja. One su uvezene radnice. A gdje je mladost, tu je i ljubav, a iz ljubavi rodila su se kod nas i njihova djeca. Tako već imamo i naše Filipinke na porodiljnom. Djeca brzo rastu i netko će ih trebati čuvati, kad se mame vrate na posao. Nemamo uvid u njihove živote pa je teško znati kako će se organizirati. Hoće li si među-

tzv. master keyom možete otključati apsolutno sve cilindre na jednom objektu, a ako imate zaposlenike, možete ograničiti tko može i koju bravu otključati.

Za svaki sustav zaključavanja izrađuje se posebna shema, pa ako slučajno izgubite ključ, to nije problem, jer je on personaliziran, pohranjen i na temelju toga vam odmah mogu izraditi novi ključ. Cijena izrade sustava MUL-T-LOCK za desetak vrata je oko 700 eura, pa se osim tvrtki i sve više privatnih osoba odlučuje na taj sistem, koji je vrlo

IZRADA AUTOKLJUČEVA, SERVIS BRAVA ČAKOVEC

Preloška 102A

T: +385 40 364 250 (vrijedi i za hitne intervencije) E: gama@gama.hr

zahvalan, a ako želite jeftiniju verziju, mogu ponuditi sustave zaključavanja Titan. U posljednje vrijeme sve se više traže brave na otisak prsta. Na bravu stane čak 500 otisaka koji se memoriraju, pa su pogodne i za velike tvrtke, ali i za stambene zgrade, a po želji i privatne kuće. Rade od ponedjeljka do petka od 10 do 18 sati, a za hitne intervencije po potrebi.

sobno pomagati u čuvanju djece, zamjenom smjena ili će zatražiti smještaj u naše jaslice?Ako bude tako, ta će djeca, rođena daleko od domovine, imati značajnije šanse da budu prva generacija Filipinaca u Međimurju. Još do prije pet, a kamoli deset godina nitko ni u bunilu to nije mogao pomisliti. U strelovito kratkom vremenu prošli smo put od velike nezaposlenosti i odljeva naših radnika u inozemstvo do velikog uvoznika radne snage s drugog kraja planeta.

POGLED ODOZDO

ZA RAD i boravak stranca u Međimurju od 2019. godine do sada je izdano 13.000 dozvola, od čega je oko 5000 razriješeno

Bez stranaca naše proizvodne firme ne bi mogle opstati

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Gospodarsko vijeće Županijske komore Čakovec kao središnju temu rasprave uzelo je uvoz stranih radnika iz Međimurja jer potrebnih na domaćem tržištu nema.

- Najviše su traženi pa i uvezeni radnici u građevini i industrijskoj proizvodnji. Od 2019. godine do danas izdano je preko 13.000 dozvola za boravak i rad stranaca u Međimurju, a razriješeno je blizu 5000 dozvola. Što znači da je oko 8000 dozvola aktivnih za strane radnike. Teško je reći koliko stranih radnika radi na području Međimurja jer se za pojedinog stranog radnika u tom periodu traže i više puta ovisno o tome koliko poslodavaca promijeni, nekad za njega dozvolu traži agencija, a nekad poslodavci.

Još smo snalažljivi sa strancima pa zapravo nemamo datoteku koliko je stranaca u Međimurju, već se broje izdane radne dozvole.

Kako god, brojke su o uvozu radnika koji su dobili radne dozvole u razdoblju od četiri godine impozantne i krajnje je vrijeme da se počnemo baviti integracijom stranih radnika u društvo, od stručne izobrazbe, učenja jezika i socijalizacije, kazao je Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore Čakovec. Najviše

strane radne snage dolazi iz Filipina, Indije, Nepala i BIH. Najviše su zastupljeni u industrijskoj proizvodnji, metalskoj industriji, građevini te nešto u turizmu i ugostiteljstvu.

Po svemu sudeći, više od deset posto radne snage čine stranci. Neke �irme bi teško mogle održati svoju proizvodnju bez stranaca koji rade na ključnim mjestima u procesu proizvodnje, istaknuo je Križaić. Uz to je uvoz stranaca u uzlaznom trendu jer je već ove godine izdano 500 dozvola za rad stranaca u Međimurju.

Filipince uvozi

Agencija Advira i z Pribislavca

Bojan Mlinarić, voditelj ključnih kupaca u Agenciji Advira sa sjedištem u Pribislavcu, koja se bavi unajmljivanjem i posredovanjem stranih radnika, otkrio je da za mnoge poslodavce na području ne samo Međimurske već i Varaždinske županije, Zagreba, Istre i Primorja osiguravaju strane radnike. - Radimo prvenstveno s radnicima s Filipina odakle je oko 75 posto naših zaposlenika. Dodatnih 15 posto je iz Indije i Nepala. Trenutno iz tih zemalja imamo 750 zaposlenika koji rade u našim �irmama.

Dodaje: Uvoz stranih radnika ima i prednosti i

nedostatke. Nedostaci su uklapanje u društvo i poslovnu ekipu. Ono što je dobro da su ti radnici voljni raditi puno i prekovremeno, što s našim radnicima nije slučaj. No i među strancima ima boljih i lošijih, odgovornih i manje odgovornih. Za strane radnike je potrebno osigurati i smještaj, a ponekad to rade �irme u kojima rade, ali u većini slučajeva mi kao agencija im osiguravamo smještaj.

Samo agencija ima 35 nekretnina za smještaj stranaca

Nastavlja: - Prije dvije godine, kad sam počeo raditi u Adviri, bilo je puno teže pronaći adekvatan smještaj na adekvatnoj lokaciji u Međimurju. Međutim, ubrzo su naši ljudi shvatili da to može biti unosno. A slobodnih nekretnina u Međimurju ima dovoljno jer je mnogo naših ljudi iselilo van. U novije vrijeme ne samo da nemamo problema s pronalaženjem smještaja radnika već imamo i bazu potencijalnih stanodavaca koje možemo aktivirati po potrebi jer se sve više ljudi odlučuje iznajmljivati nekretnine za smještaj stranih radnika.

Trenutno imamo u zakupu oko 35 nekretnina, kapaciteta od osam do 20 osoba. A u bazi imamo još potencijalnih nekretnina u koje možemo smjestiti još

od 100 do 200 ljudi, da nam zatreba preko noći smjestiti taj broj ljudi.

Strane radnike najviše traži prehrambena industrija, turizam i ugostiteljstvo, tekstilna industrija, metalska i građevinska industrija.

Bojan Mlinarić iz agencije Advira sa sjedištem u Pribislavcu koji dobro poznaje problema�ku stranih radnika jer su uvezli 750 radnika s Filipina ukidanja granice. - Ne znam točno kamo, ali prema nekim informacijama odlaze u Italiju, Portugal, Španjolsku, Njemačku, Češku i Nizozemsku. Tamo mogu raditi samo na crno jer njihova radna viza vrijedi samo za Hrvatsku.

Otkrio je da uvoze strane radnike šarolike dobi od 19 do 50 godina.

- Starije od 50 godina ne prakticiramo uvoziti zbog veće šanse da imaju zdravstvene probleme. Osim toga računamo da će se mlađe osobe lakše prilagoditi životu u našem kraju. Sve ovisi i o pro�ilu radnika koje klijenti traže. Kod nekih zanimanja, gdje se traži stručnost kao kod zavarivanja, iskustvo puno znači, dok u industrijama gdje se traži pomoćna i nekvali�icirana radna snaga, češće su traženi, mladi, zdravi i �izički spremniji ljudi. Uvezena radna snaga je šarolika i po spolu, po dobi i po obrazovanju. Nažalost, neki od naših radnika visoko su školovani, a u Hrvatskoj rade na pomoćnim i nisko plaćenim poslovima jer im je isplativije takve poslove raditi ovdje nego doma kao profesori. Među uvezeni radnicima su i profesori i socijalni radnici, kaže naš sugovornik.

Nove probleme donio je naš ulazak u Schengen, bježanje uvezene radne snage u druge zemlje zbog

Plaće strancima od 5.000 do 11.000 kuna neto plus smještaj

Stranim radnicima na radu u Hrvatskoj, kao i našim domaćim radnicima, uplaćuju se svi porezi i doprinosi u naš mirovinski i zdravstveni sustav.

Tu nema nikakve razlike. Plaće nekvali�iciranim radnicima iznose od 5000 do 6000 kuna neto s prekovremenim satima, na osam sati do 5500 kuna, plus tome smještaj im je besplatan jer ga snosi agencija. Smještaj po radniku iznosi preko 1000 kuna.

A zavarivač može zaraditi i od 9000 do 11.000 kuna neto, kaže Bojan Mlinarić, opravdavajući se što se nije prešaltao na eure. Klijent kod koga je stalni radnik unajmljen ga također može dodatno nagraditi u vidu stimulacije. Najbolje zarađuju radnici u metalskoj branši.

Ono što je sada hitno potrebno je naći model kako ih uključiti u društvo. Neke su �irme nudile da im se plati tečaj hrvatskog jezika. Za sada nema nikakvih inicijativa od lokalnih ili državnih institucija oko njihova uključivanja u društvo, kaže Mlinarić.

Rođeno 10-ak beba stranih radnica koje su na porodiljnom

Dodaje: - Mi u Adviri se sami trudimo pomagati im pri snalaženju u svakodnevnom životu. Jedna situacija na koju nitko u Adviri nije računao prije, a događa se, da su neke naše radnice zatrudnjele za vrijeme boravka u Hrvatskoj. Imamo već desetak djece rođene

od majki stranih radnica, i još nekoliko beba na putu. Osiguravamo im i smještaj za vrijeme porodiljnog dopusta. Tada besplatno žive u našem smještaju, a ne rade. Imaju pravo na porodiljnu naknadu, pri čemu nisu u svemu izjednačene s našim ženama. Neke zdravstvene usluge strani radnici moraju platiti, ovisno o tzv. gustoći staža, ali pravo na porodiljni dopust i na naknadu za vrijeme njega žene radnice imaju. Zbog sve većeg broja stranih radnika u Međimurskoj županiji bilo bi potrebno osigurati inkluzijski centar kako bi im se pomoglo u njihovu uklapanju u društvo i osiguralo smisleno korištenje slobodnim vremenom. Imaju ga, unatoč tome što su oni skloni prekovremenom radu pa i za vrijeme godišnjeg odmora na koji imaju pravo, a sve kako bi što više zaradili pomažući svojim obiteljima kod kuće. U posljednje vrijeme se u Međimurju iznjedrio tzv. hibridni model.

Strani radnici stignu u Hrvatsku s radnom dozvolom preko agencije, a nakon nekoliko mjeseci rada preuzimaju ih domaći poslodavci koji s njim direktno sklapaju ugovor o radu i osiguravaju radne dozvole. One se izdaju na jednu godini s mogućnošću produžavanja.

Krokodilske suze za domaćim radnicima

Lako je biti general poslije bitke ili plakati nad prolivenim mlijekom. Upravo to je na sjednici Gospodarskog vijeća učinio poduzetnik Antun Marodi koji se ponovo “rasplakao” nad izgubljenim domaćim radnicima koji su napustili Hrvatsku i rade u inozemstvu.

- Za to nije kriva samo vlada već i mi poduzetnici. Sad smo dobili skuplje i manje kvalitetne radnike iz inozemstva, kazao je.

Sudionici sjednice Gospodarskog vijeća

prijateljice Nere

Život u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

9

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Godina dana rata

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ŽUPANIJSKA ORGANIZACIJA HDZ-a Međimurske županije Alojz Fleten na čelu branitelja

Tihi rekvijem za kunu

ili kome zvono zvoni

Prije godinu dana započela je agresija Rusije na Ukrajinu. Poginuli se na objema stranama broje u stotinama tisuća. Danas je jasno da je Rusija dugo planirala taj rat i da uz Ukrajinu najviše stradavaju europske zemlje. Činjenica je da predsjedniku Putinu i Rusiji odgovora eskalacija jer time pokazuje svoju moć, bez obzira na žrtve. Strateški cilj predsjednika Putina je nova Jalta II., novi dogovor između najvećih svjetskih sila o podjeli svijeta na političke, ali i vojne sfere utjecaja. Podsjetimo, prva Jalta prije sedamdeset godina zacementirala je političke utjecaje i donijela dugotrajni Hladni rat u Europu i svijet.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Novi predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a Gojko Šušak Međimurske županije je Alojz Fleten, odlučeno je u četvrtak u Prelogu na redovnoj izbornoj skupštini Zajednice.

U nastavku donosimo priopćenje koje su poslali nakon izborne skupštine.

branitelje, vojsku i policiju je upravo ova Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, poručio je Filipović.

da se nuklearno naoruža radi svoje obrane, no to u konačnici donosi još mnogo veću nesigurnost u svijet.

Kako živi u povijesti, vjeruje da se politika sile isplati. Dobar je primjer Bosna i Hercegovina, nama susjedna zemlja u kojoj je i danas veliki turski utjecaj iako je Turska prije pet stoljeća bila osvajač. Mađarska je i danas nakon sedamdeset godina od prve Jalte, mnogim vezama uz Rusiju istaknuta kao važna europska zemlja.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Svijet se ipak promijenio i demokratizirao, više ništa nije isto kao nekad. NATO se proširio na baltičke zemlje koje se boje ruskog zagrljaja, što je prvi veliki poraz Rusije i Putinove želje za Jaltom II. U tom smjeru ide i najnoviji Putinov manevar o suspenziji sporazuma o nuklearnom naoružanju, ne bi li podigao ljestvicu opasnosti za klasu više. Istupanjem iz nuklearnog sporazuma poziva svaku zemlju koja ima mogućnosti

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Riječ je o strateškoj igri s nultim rezultatom, poznatoj kao igra kukavice, poražen je onaj koji prvi odustane. Putin je mislio da će to biti Zapad, no nije se dogodilo, upravo suprotno, Europa se mahom ujedinila, a sad misli da će to postići dugotrajnim ratom i nuklearnim zastrašivanjem, što mu je jedino preostalo.

- Jedan od najvažnijih zadataka u mandatu novog predsjednika Zajednice branitelja HDZ-a Međimurske županije bit će nastaviti promovirati Domovinski rat, pružati pomoć stradalnicima, obilježavati sve važne obljetnice i provoditi politiku HDZ-a te u sve ove aktivnosti uključiti i gradske organizacije. Zajednica trenutno broji 35 članova, a Fleten napominje kako će glavni cilj biti dodatno omasoviti članstvo.

Alojz Fleten, novi predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a Međimurske županije

svoje živote, a naši su branitelji bili i u Gromovima te u 7. gardijskoj brigadi. Uzevši u obzir činjenicu da na području Međimurja uopće nije bilo rata, ovo je strašno velik broj s obzirom na broj stanovnika, poručio je Fleten.

Predsjednik HDZ-a Međimurske županije Ljubomir Kolarek naglasio je kako izbor novog predsjednika županijske Zajednice branitelja predstavlja i novu stranicu u njenu funkcioniranju.

- Vjerujem da ćemo napraviti nove iskorake i okupiti još više branitelja članova Hrvatske demokratske zajednice te krenuti jednim svježim i boljim putem, rekao je Kolarek.

OGRANAK branitelja

Sv. Martin na Muri

Radovan Kočila predsjednik

Ako se i Kina jasnije uključi u rat na strani Rusije, opasna Jalta II. nije nemoguća, no pitanje je koliko bi to Kini odgovaralo jer više ne bi mogla širiti svoj utjecaj u drugi dio svijeta. U tom nas slučaju čeka novi hladni rat s dalekosežnim posljedicama.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

- Branitelji Međimurske županije svakako imaju što reći. Puno branitelja iz Međimurja bilo je dijelom gardijskih brigada. Tako je u 1. gardijskoj brigadi bilo čak 180 mladih ljudi iz Međimurja, 15 Tigrova iz Međimurja izgubilo je

Da je cilj skupiti što više branitelja, potvrdio je i predsjednik Zajednice branitelja Gojko Šušak, general bojnik Miljenko Filipović, koji je naglasio kako je Zajednica branitelja važan dio stranke.

- Nakon odlaska prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i ratnog ministra Gojka Šuška, vlada koja je najviše napravila za hrvatske

CENTAR ZA KULTURU Čakovec

Dejan Buvač demantira kandidaturu

Uz predsjednika Zajednice generala bojnika Filipovića, tajnika Zajednice branitelja Gojko Šušak Krunu Cavrića, člana predsjedništva Zajednice Ivu Loboreca te predsjednika međimurskog HDZ-a Kolareka, na izbornoj skupštini prisustvovali su i članovi predsjedništva HDZ-a Međimurske županije Tomislav Marković, Nino Marđetko, Igor Ivković, Mladen Križaić i Lovro Horvat te predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki.

Alojz Fleten, predsjednik ZBGŠ-a HDZ-a Međimurske županije

U petak, 17. veljače 2022. godine, u Domu hrvatskih branitelja održan je redovni izborni sabor ogranka Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata - Podružnice Međimurske županije Sveti Martin na Muri. Na saboru je sudjelovalo trideset članova Udruge koji su jednoglasno usvojili izvješće o radu i �inancijsko izvješće Ogranka za 2022. godinu te program rada i �inancijski plan Ogranka za 2023. godinu.

Također su jednoglasno izabrani za predsjednika Ogranka Radovan Kočila, za članove Središnjeg odbora Ogranka Darko Padarić, Josip Novinščak, Željko Kos, Marjan Krnjak, Željko Fajfar i Ljubomir Novak. Za članove Nadzornog odbora Ogranka izabrani su Jadranko Benko, Josip Tomšić i Branko Krišto�ić, a za članove Suda časti Ogranka Stanko Vinko, Juraj Rašperger i Milan Golub.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Na kraju će rat u Ukrajini prestati, a mirovni sporazumi rješavat će se za stolom. O pobjedi i porazu politika odlučivat će se na temelju uspjeha na bojištima. Može li sama Rusija uz pomoć Kine i ruska politika agresije protiv cijelog svijeta? Odnosno, je li vremenu rata u Ukrajini već povijesno odzvonilo?

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Centar za kulturu Čakovec od smjene Romana Bogdana pod velikim je povećalom. Nakon što je postala v. d. ravnateljice Helga Lajtman je početkom veljače i službena ravnateljica najveće kulturne ustanove u Čakovcu. No, i dalje je tajni podatak tko su joj bili protukandidati. Po čakovečkim krugovima govorilo se o par imena, Matko Buvač, Damir

Rodiger, ali i Dejan Buvač koji je navod o svojoj kandidaturi demantirao.

Kako nam je rekla aktualna ravnateljica Helga Lajtman, u petak, 24. veljače (dakle u trenutku kada će ovaj članak već biti otisnut), održat će se sjednica Upravnog vijeća gdje će se iz zapisnika s prošlog vijeća vidjeti tko je sve bio protukandidat. No, i dalje nije

sigurno hoće li zbog GDPR-a dokument s imenima biti javno dostupan. (dv)

Najznačajnije aktivnosti kako u prošlom, tako i u narednom razdoblju su sudjelovanje na sportskim natjecanjima, obilježavanje obljetnica iz Domovinskog rata, čuvanje uspomena na poginule i umrle hrvatske branitelje s područja općine, sudjelovanje u svim manifestacijama i događajima u organizaciji Turističke zajednice i općine Sveti Martin, održavanje okoliša i Doma hrvatskih branitelja te izrada drvene nadstrešnice nad terasom, vanjske bine i sanitarnog čvora. (sh)

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD

Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi.

Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

VARAŽDINU, Gajeva 5 za specijalne i progresivne naočalne leće

Dejan Buvač

ZVEZDANI TRESKA ukinuta oslobađajuća presuda zbog kupnje bioenergetskih ploča koje je postavila u OŠ Šenkovec još 2007. godine

Slučaj Atlante kreće iz početka

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Vjeran Žganec

Rogulja/Pixsell

Svi smo već pomalo zaboravili na slučaj Atlante, 12 ploča biogeneratora koje je Zvezdana Treska, tadašnja ravnateljica OŠ Šenkovec, razmjestila po kabinetima, učionicama i uredima škole.

I sama je jednu takvu ploču imala ispod svog radnog stola na kojoj je držala noge.

O tome se dugo i naširoko pisalo i u Međimurskim novinama prije desetak godina kada je pukla afera u kojoj se ravnateljicu optužilo za nezakonito trošenje novca.

Iako je oslobođena krivnje, smijenjena je s pozicije ravnateljice. Naime, za ploče je izdvojila više od 97.000 kuna, naravno, iz školske kase.

Varaždinski sud slučaj vraća na početak

I dok smo svi mislili da je slučaj riješen, 22. veljače oglasio se varaždinski Županijski sud koji je usvojio žalbu

Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu i ukinuo prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Čakovcu kojom je Zvezdana Treska oslobođena optužbe da je počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. Kako dalje stoji u priopćenju, optužnicom se okrivljenicu tereti da je kao ravnateljica osnovne škole u

Međimurskoj županiji, u devet navrata naručila od trgovačkog društva iz Bjelovara provođenje mjerenja različitih zračenja u školi i kupila više uređaja (biogeneratori), sve u vrijednosti većoj od 97.000,00 kuna, iako se radi o uređajima koji ne ulaze u obveznu standardiziranu opremu u školama niti su potrebni za realizaciju odgojno-obrazovnog rada s učenicima, pa ih zbog toga nije smjela platiti novcem škole.

Županijski sud u Varaždinu prihvatio je argumente državnog odvjetništva i utvrdio da kupnja navedenih uređaja nije bila potrebna jer oprema koju

škola nabavlja mora služiti propisanim ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja te mora biti u funkciji odgojno-obrazovnog procesa.

Općinski sud u Čakovcu dužan je, po odluci višeg suda, provesti novi postupak pred potpuno izmijenjenim vijećem u kojem će otkloniti utvrđene propuste i donijeti novu presudu.

Atlanta – naprava

koja stabilizira auru

Na inicijativu ravnateljice

Zvezdane Treska, Osnovna

škola Petar Zrinski u Šenkovcu nabavila je još 2007. godine 12 atlanta, naprava koje, prema navodu proizvođača “povećavaju bioenergiju, nor-

Zvezdana Treska za svojim stolom u školi ispod kojeg se nalazi ploča

maliziraju fiziološke funkcije organizma, stabilizira energiju aure” te su iznimno efikasne protiv negativne energije čovjeka, zlih misli i magije. Ukupna vrijednost kupovine i ugradnje bila je sto tisuća kuna. Tada je govorila kako je sve to radila u dobroj namjeri, radi zaštite dječjeg i svog zdravlja.

Sve je izbilo u fokus javnosti gotovo 3 godine kasnije i to zbog nesuglasica oko zapošljavanja školskog pedagoga čemu je kumovala i politika, konkretno HNS. Povuci-potegni, tužbe, protutužbe, Međimurska županija, odvjetnici, svi su bili uvučeni u slučaj.

javnošću komunicirala samo preko odvjetnika Vladimira Gredelja. No, nakon što je razriješena dužnosti u OŠ Petar Zrinski, otkrivene su i “skrivene atlante” u zidnim slikama.

Slike izvana prikazuju obične prizore poput cvijeća i slično, a iznutra je između slike i poleđine u najmanju ruku sadržaj koji izaziva zebnju. Slike su pozornost privukle zbog neobične debljine za sliku.

PRIJEVARE NA kioscima u Čakovcu

Rumunjanin s 200 eura preveslao prodavačice

Policijski službenici

Službe kriminalističke policije Policijske uprave me-

đimurske tijekom proteklog

vikenda dovršili su kriminalističko istraživanje nad 53-godišnjim državljaninom

Rumunjske zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela prijevara (produljeno kazneno djelo opisano u 52. članku Kaznenog zakona).

Naime, sumnja se kako je od 3. do 15. veljače 2023. godine na području Čakovca, Koprivnice, Varaždina i Umaga, na kioscima namijenjenima za prodaju novina, dovodio u zabludu prodavačice tijekom kupovine cigareta. Tijekom plaćanja predavao im je novčanice od 200 eura, a nakon što bi mu prodavačice uzvratile ostatak novca, odustao bi od kupovine te tražio povrat svojih 200 eura. Prodavačice bi mu potom vratile spomenutu novčanicu, dok bi osumnjičeni njima vratio prvotno uzvraćeni novac od kojeg je prethodno zadržao određeni novčani iznos. Dakle, od uzvraćenog novca za sebe je zadržavao po nekoliko desetaka eura i time produljenim kaznenim dje-

ŠTRIGOVA

lom prijevare oštetio trgovačka društava iz Umaga i Zagreba za ukupan novčani iznos od 390 eura. Radi se o starom “prevarantskom triku” kojim se koriste specijalizirani prevaranti. Pomno biraju objekte svog djelovanja, u ovom slučaju kioske za prodaju novina te vrlo često mijenjaju lokacije, tj. mjesta kako bi ih se što teže otkrilo, ali u opisanom slučaju rumunjski državljanin ubrzo je otkriven. U otkrivanju te potom uhićenju 53-godišnjeg rumunjskog državljanina, sudjelovali su policijski službenici Policijske uprave međimurske, specijalizirani za suzbijanje prekograničnog kriminaliteta. Protiv osumnjičenog podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. Na temelju prijedloga nadležnog državnog odvjetnika, sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu odredila je rumunjskom državljaninu istražni zatvor te je sproveden u varaždinski zatvor. (sh)

Pronađen 18-godišnjak

koji je opelješio trgovine

12 ploča

Ravnateljicu je smijenio školski odbor pa za nju više nije bilo mjesta u školi, optužena je za nesavjesno upravljanje školom i trošenje proračunskih sredstava, dok pak je ona tada s medijima i

GORIČAN Iz vikendice ukrao alkohol i sat

ovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je 58-godišnjak s područja Goričana počinio kazneno djelo teške krađe.

Sumnja se kako je krajem prosinca 2022. godine

u poljskom predjelu zvanom

Baranašica, nedaleko od Goričana, provalio u vikendicu, vlasništvo 51-godišnjaka, odakle je potom ukrao razna alkoholna i bezalkoholna pića te zidni sat. Materijalna

šteta procijenjena je na oko 250 eura.

Tijekom kriminalističkog istraživanja preloški policajci pronašli su dio ukradenih predmeta te ih vratili vlasniku.

Nakon skidanja otkrilo se da imaju “grbu” u kojoj se nalazilo nešto što se zove “specijalni radiestezijski neutralizator tip NV-GS protiv energija za poslovne i stambene prostore za OŠ Šenkovec br. 2.”. Grba, s brojem 1, skinuta je sa zida zbornice. Po odluci varaždinskog Županijskog suda, sada će se cijeli taj slučaj obnoviti i krenuti iz početka.

U srijedu, 22. veljače u 17:10 sati u Jalšovcu, tijekom nadzora cestovnog prometa policijski službenici Policijske postaje Mursko Središće zaustavili su 37-godišnjaka koji je upravljao Peugeotom 206, čakovečkih registarskih oznaka, dok se na suvozačevu mjestu nalazio

18-godišnjak.

Pregledom automobila na zadnjem sjedištu automobila pronađeni su razni prehrambeni proizvodi za koje se posumnjalo da su ukradeni.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je spomenuti

18-godišnjak nešto prije

Ujedno, policijski službenici Policijske postaje Mursko Središće prethodno su dovršili kriminalističko istraživanje nad spomenutim 18-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje produljenog kaznenog djela krađe (228. čl., st. 1., u vezi s 52. čl. Kaznenog zakona).

Naime, sumnja se da je početkom i sredinom siječnja ove godine u Selnici iz trgovine mješovitom robom na Jelačićevu trgu u trima navratima ukrao razne prehrambene i neprehrambene proizvode.

Protiv osumnjičenog 58-godišnjaka podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (sh)

17 sati iz trgovine mješovitom robom u Štrigovi ukrao razne vakumirane suhomesnate proizvode i slatkiše, ukupne vrijednosti 67,87 eura.

Ukradene predmete policijski službenici su oduzeli te vratili odgovornoj osobi u oštećenoj trgovini.

Materijalna šteta prema dostavljenom odštetnom zahtjevu trgovačkog društva iz Malinske procijenjena je na 370 eura.

Protiv osumnjičenog mladića s područja grada Murskog Središća podnesena je kaznena prijava te je nadležno državnom odvjetništvo podiglo optužnicu zbog počinjenog produljenog kaznenog djela krađe. (sh)

KRAĐE

U školi je bilo postavljeno

VEDRAN DELIMAR (37) iz Čakovca strastveni je kolekcionar LEGO-a

Kroz njegove ruke prošlo preko 300.000 kockica LEGO!

ČAKOVEČKIM CESTAMA stižu milijuni Najviše za glancanje Ulice

I. Gorana Kovačića

U uredu gradonačelnice

Ljerke Cividini potpisan je ugovor o aktivnostima, reguliranju obveze i su�inanciranju radova na izgradnji pješačko-biciklističke staze na raskrižju sjeverne obilaznice grada Čakovca DC78 i Ulice Ivana Gorana Kovačića s izmjenom signalizacije i prometne opreme.

Time je dogovorena suradnja teška oko 1,1 milijun kuna kojom će se nastaviti radovi na toj dionici, ovog puta na uklopu staze na sjevernu obilaznicu, a koji će doprinijeti sigurnosti prometa, posebice za pješake i bicikliste.

Uz postojeći desni i lijevi rub prometnice Ulice I. G. Kovačića, u proteklom je periodu projektiran rigol, staza, bankina i pokos, uz uređen zeleni pojas, a ovim projektom predviđen je pješački prijelaz širine 3 m na obilaznici za povezivanje pješačko-biciklističke staze ulice. Izgradnjom staze osigurat će se i potrebna širina za postojeće paralelne poljske putove uz koje Čakovec dobiva nove zelene površine, a projektirani su oborinski odvodni kanali za oborinsku odvodnju.

Pješački i biciklistički prilazi izvode se uz posebnu pozornost usmjerenu na pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Ugovor o zajedničkoj realizaciji projekta i njegovu su�inanciranju gradonačelnica je potpisala uz prisustvo rukovoditelja Poslovne jedinice HC-a Varaždin Davora Bobičanca, kojem je pritom zahvalila na korektnoj suradnji i činjenici da prepoznaje velike potrebe za sanaciju, rekonstrukciju i razvoj prometnica diljem grada, baš kao i potpisniku Josipu Škoriću, predsjedniku Uprave Hrvatskih cesta.

U postupku javne nabave kao najpovoljnija je izabrana ponuda ponuditelja Tegra Čakovec u ukupnom iznosu od 1.086.784,41 kuna, odnosno 144.241,08 eura s PDV-om. Kako je pritom dogovoreno, Grad Čakovec �inancirat će cjelokupnu uslugu nadzora i kontrole kvalitete te provesti tehnički pregled, nakon čega se može odraditi okončani obračun radova i rješavanje �inancijskih obveza između ugovornih strana. (dv)

ŽUPANIJA provodi projekte u Čakovcu Uskoro dogradnja

Gimnazije J. Slavenskog

U ovom trenutku Međimurska županija na području grada Čakovca provodi brojne projekte čija ukupna vrijednost iznosi 140 milijuna kuna te će svi biti dovršeni u 2023. godini.

Župan Međimurske županije rekao je kako se u ovom trenutku na području Čakovca provode mnogobrojni projekti koji se nalaze u nadležnosti Županije, a njihova ukupna vrijednost doseže 140 milijuna kuna te će svi biti dovršeni do kraja ove godine. - Pri kraju smo s energetskom obnovom Bolnice, obnovom i adaptacijom Zavoda za javno zdravstvo

Setove čuva izložene u staklenim vitrinama. Također čuva sve nacrte i sve kutije, tako da ostaje kolekcionarska vrijednost

Za neke stvari ne može se biti prestar. To dobro zna Vedran Delimar iz Čakovca, 37-godišnji majstor namještaja, uspješan vozač autoutrka te strastveni kolekcionar kockica LEGO.

To se zove ljubav na prvi pogled

- Ljubav prema kockicama ELGO počela je davne 1990. godine, kada sam od roditelja dobio prvi set. To je bio Basic Set broj 715, radilo se o džipu s prikolicom i formulom gore, što je vrlo zanimljivo s obzirom na to da danas vozim utrke i na taj način vozimo auto na prikolici na utrke, rekao nam je na početku razgovora Vedran Delimar.

Naravno, taj set, kao i sve ostale, čuva izložene u staklenim vitrinama. Također čuva sve nacrte i sve kutije, tako da ostaje kolekcionarska vrijednost.

- Oduvijek me zanimaju tehnika, zupčanici, osovine, elektromotori, daljinska upravljanja, pa zato i modeli Lego Technic, kojih imam i vo-

lim najviše u svojoj kolekciji. Kroz tih 30+ godina nakupilo se preko 230 modela i preko 300.000 kockica. Naravno, radi se o najvećim setovima LEGO-a s jako puno kockica. Technic setova imam preko 90.

Žena nije baš zainteresirana za slaganje kockica, ali sam i njoj poklonio neke specijalne setove koje je ipak s veseljem slagala, dodaje ovaj zanimljivi fan LEGO-a iz Čakovca. Na društvenim mrežama postoji dosta grupa ljubitelja kockica LEGO. Općenito LEGO, tematskih grupa tipa Star Wars i slično. U tim grupama dobije dosta informacija o novim

te Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, a sva tri projekta bit će završena do ljeta.

Tema sastanka bili su i projekti za koje je spremna projektna dokumentacija kako bi se projekti mogli kandidirati na dostupne fondove, pa će se tako krenuti u obnovu Gospodarske škole, dogradnju Gimnazije Josipa Slavenskog te uređenje parka na toj lokaciji, kao i projekt Zelena oaza kojim će se na prostoru bivšeg hipodroma urediti najveći sportsko–rekreacijski park u ovom dijelu Hrvatske. (dv)

proizvodima koji izlaze, koji su u najavi za sljedeću godinu, slike te videozapise. - Kod kupnje preko oglasnika čak sam i upoznao ljude koji baš rade za Lego Group, pa dobijem setove istog trena kad izađu na tržište, govori nam. Creator Expert, Star Wars, Technic, Harry Potter, Ideas, Icons… Nekada, kada je tek počeo slagati kockice, bile su svega tri ili četiri teme. Danas već LEGO ima jako puno tema za sakupljanje i slaganje kockica. Najpoznatije su Creator Expert, Star Wars, Technic, Harry Potter, Ideas, Icons, Mindstorms I City.

- Jako sam ponosan na svoju kolekciju koju imam izloženu u svojoj lego-sobi. Izdvojio bih da posjedujem sve najveće setove proizvedene do sada.

Tu je Star Wars Millennium Falcon 75192 iz 2017. godine, set od 7541 kockice, set 10294 Titanic iz 2021. godine, brod od 135 cm dužine, 9090 kockica i 14 kg. Najbrojniji set po broju kockica je World Map iz 2021. s 11695 kockica, te sad zadnji i najnoviji Lego Eiffel Tower

10307 od 10001 kockice, visok čak 149 cm s bazom od 57x57 cm, koji upravo slažem i plan je da do Valentinova bude gotov.

Impresivan LEGO lunapark

Također, složio sam i prekrasan LEGO lunapark, svih šest fairground setova koji su izašli, na podlozi, kompletno osvijetljen posebnim lampicama, te sve motorizirano da se vozi i okreće. Okolina, mini�igure i dodaci su također ukomponirani. Najviši i najnoviji set u LEGO lunaparku je Loop Coaster od 3756 kockica i 85 cm visine.

Vrijeme slaganja pojedinog modela ovisi o kompliciranosti modela te broju kockica. Recimo, Titanic je slagao 17 sati i 30 minuta, dok je Millenium Falcon složio za 14 sati i 35 minuta.

- Samo uz posao i ostale obaveze teško je naći vremena za slaganje kockica, ali dobro si isplaniram vrijeme, pa se uvijek nađe par minuta za slaganje kockica, zaključuje Vedran koji ima zaista zanimljiv hobi.

Piše: Dora Vadlja

Vedran pokazuje svoj impresivan lunapark Loop Coaster

Remek djelo iz Star Warsa

Vedran sa svojim najnovijim radom, Eiffelovim tornjem

Ugovor su potpisali Davor Bobičanec i Ljerka Cividini

PEPELNICOM smo ušli u razdoblje korizme

Četrdeset dana pokore

Nakon fašničkog ludovanja, 22. veljače na Čistu srijedu ili Pepelnicu katolički vjernici ušli su u razdoblje korizme, odnosno četrdesetnice.

Vrijeme je to od 40 dana u kojem se pripremaju za Uskrs. Naziv Pepelnica potječe iz obreda pepeljenja, kad

IVANOVEC Pozornica Doma kulture najljepšem sjajem

svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom pravi znak križa na čelu i pri tome izgovara riječi: “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti.” Tim činom vjernici se podsjećaju na Kristovu patnju.

nastavak sa str. 2 su otprilike procjenjivali sigurnost.

Od smeća ili bilo čega što bi našli su pokraj ruševina zapalili vatru oko koje bi se tako okupili i grijali se cijele noći, a temperatura se spuštala i do nule. To nisu bili pravi šatori, nego više kao bivak kakve djeci u igri radimo od drvene konstrukcije i onda preko toga stavimo neku plahtu ili slično.

- Kada smo stigli, doslovno su nas vukli na ruševine i rekli da im je tu netko zatrpan, molili da pogledamo sa psima. Izgubili smo na neki način pojam o vremenu, svodilo nam se na dan i noć, rano buđenje, spremanje za teren. Po primanju prve informacije kretali bismo na teren, onda smo se dijelili u manje timove, na više mjesta po sektoru koji bi nam bio dodijeljen, za vrijeme kratke pauze nešto bismo pojeli i vratili se na teren gdje smo ostajali do sumraka ili dok nismo do kraja odradili ruševinu. Svakodnevno smo obilazili srušene i polusrušene objekte pretražujući ih sa psima, nastavlja naša sugovornica.

Podijelili bi se u manje timove kako bi što prije pregledali sektor. Ulazili su i u zgrade koje nisu bile sigurne. S njima su u timovima bili inženjeri i statičari koji

- Nažalost, mi u pronalascima nismo imali odaziva žive osobe, sve su bile smrtno stradale. Ako je bila velika ruševina i pas nije mogao sam toliko daleko, vodič se izložio opasnosti, dok su ostale osobe iz tima uvijek pratile gdje se on nalazi za slučaj da dođe do urušavanja.

Čekali pred svojim

kućama bez obzira na ishod

Kako nastavlja Zvjezdana, dajete sve od sebe svaki dan i zna biti jako teško. Prevalili smo 2500 kilometara, počneš se preispitivati: Pa jesam li sve dobro napravio, jesam li mogao još nešto? Ali nekad, koliko god dali sve od sebe, ne možete utjecati na neke stvari. Tek tada shvatite koliko smo zapravo mali, a s druge strane, koliko taj mali čovjek može puno napraviti. I kada bismo našli smrtno stradalu osobu u ruševini, ljudi su nam zahvaljivali jer će ju tehnički tim izvući i dostojno će pokopati svojeg člana obitelji. U tom trenutku nema osuđivanja, nema ničega, to njihovo prihvaćanje toga što se dogodilo. Oni uopće nisu plakali za materijalnim. Te ljude je pogodila strašna katastrofa, neki su izgubili gotovo sve članove obitelji, a oni

Pepeo kojim se posipaju dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice. Pepelnica je proslavljena i na čakovečkom Jugu u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog gdje je svetu misu s obredom pepeljenja predvodio fra Vedran Kos.

imaju prostora za zahvalnost, tu bismo puno mogli puno učiti od njih, govori. Nevjerojatno je koliko su zahvalni. Na terenu su im nudili vodu, i psima su nosili, nekad bi uzeli samo zato što su vidjeli koliko ih je razveselilo to što su uzeli malo vode od njih. Bili su smješteni u bazi malo izvan grada, spavali su u šatorima, a po noći su ih budili afteršokovi, potresi od pet po Richteru.

Nadalje, neki timovi morali su ranije kući, jer su im se psi ozlijedili do te mjere da im je trebala pomoć i nisu mogli nastaviti.

Brojni psi zadobili ozljede u pretrazi

– I naši psi su imali manje ozljede po šapama, ali ne do te mjere. Sve je puno žica, sajli, stakla, armature. Teški su to uvjeti i za pse koji su super radili unatoč ometanjima, oko vas rade bageri, 20 ljudi, buka, a pas radi i radi, bez obzira na ljude, buku i vibracije, pas radi ono za što je obučen. Svi psi su pokazali da su zaista vrhunski, samo nismo bili te sreće da pronađemo živu osobu, a svi smo si to toliko željeli.

Sada se ondje radi na drugim oblicima pomoći i uspostavlja se infrastruktura. Turske službe su dobro organizirane. Ruševine koje

su pregledane se uklanjaju, ulice se čiste i sve se pokušava dovesti u kakvu-takvu „normalu“.

S obzirom na osjetljiv njuh, veliku agilnost i brzinu, jedan pas u potrazi može zamijeniti i do 30-ak ljudi. Nikakva tehnologija ne može ga nadomjestiti pa bi bez pasa brojni ljudi ostali zarobljeni ispod ruševina.

– Tesla je moje malo crno čudo, jako voli raditi, zapravo ona uopće ne zna da radi, njoj je traganje za osobama najveći gušt koji postoji jer zna da će nakon što pronađe osobu dobiti nagradu. Ja se brinem o njezinoj sigurnosti i o tome da najviše iskoristi svoj potencijal. Psi su pametniji nego što ljudi misle i brzo shvaćaju što se od njih traži. Ruševine su najveći izazov u obuci potražnih pasa jer su najteže za napraviti.

Vježba se u kontroliranim uvjetima, u specijalno izrađenim poligonima ruševina gdje mi možemo sakriti osobu da znamo gdje točno izlazi miris. Učimo pse da mikrolociraju osobu i Tesla je u tome izvrsna. Kada ne radi, jako je zaigrana, znatiželjna i vrlo aktivna, a ja ju puštam da radi št o voli i omogućujem joj da bude sretan pas, zaključuje naša sugovornica Zvjezdana.

Prigodu da prvi osjete “nove kazališne daske” u obnovljenom Domu kulture u Ivanovcu u nedjelju, 12. veljače, imali su članovi Dječjeg gradskog kazališta Čakovec s predstavom Sasvim neobičan dan.

Naime, u nekoliko proteklih mjeseci u Ivanovcu, najvećem prigradskom naselju Čakovca, prionuli su na obnovu unutrašnjosti nekadašnjeg Zadružnog, a danas Doma kulture. Tako je između ostalog u potpunosti obnovljena rasvjeta, parket, kao i pozornica na kojoj su ponovo postavljeni zastori s motornim upravljanjem čime je sama dvorana poprimila jedan novi izgled i danas je zasigurno jedna od najmodernijih i najljepših zgrada domova kulture na području grada. Kada je riječ o samoj pred-

NEDELIŠĆE

stavi, ispunjena dvorana Doma kulture u Ivanovcu, pozdravila je razigrani ansambl Dječjeg gradskog kazališta Čakovec i njihovu predstavu Sasvim neobičan dan s puno pjesme, plesa Plesnog studija Teuta i uz lijepu poruku na kraju priče.

Autorica te dječje kazališne predstave je Kristina Štebih, redatelj je Dejan Buvač, a predstava je to kojom Dječje gradsko kazalište Čakovec obilježava 25. obljetnicu postojanja. Na samom kraju zadovoljni su bili i domaćini i mnogobrojni klinci, koji su poručili kako se nadaju da će u budućnosti u Dvorani doma kulture biti više takvih kulturnih nedjeljnih poslijepodneva u kojima se jednostavno uživa. (Siniša Obadić, foto: Denis Kirić)

Za stare nekretnine i do 3 tisuće eura

Općina Nedelišće raspisala je dva javna poziva u kojima daje poticaje za kupnju i uređenje starijih kuća te za rušenje dotrajalih i zapuštenih stambenih objekata. Prva mjera odnosi se na dodjelu novčanih sredstava za kupnju starijeg stambenog objekta, za mlade osobe do 45. godine koje kane živjeti u tom objektu najmanje 10 godina.

Druga mjera odnosi se na dodjelu novčanih sredstava za uređenje starijeg stambenog objekta uz uvjet da osoba koja uređuje nekretninu nakon toga živi na

toj adresi 10 godina. Treća mjera dodjeljuje poticaje za rušenje dotrajalih i zapuštenih stambenih objekata na području Nedelišće u 2023. godini. Radi se o stambenim objektima u ruševnom stanju koje primatelj poticaja planira ukloniti.

Poticaji u svim trima mjerama mogući su do 3 tisuće eura. Rok za prijavu na javni natječaj počinje teći danom objave, 6. veljače 2023. godine, a završava danom 8. ožujka 2023. godine, odnosno do iskorištenja sredstava planiranih proračunom Općine za tu namjenu. (dv)

Članovi Dječjeg gradskog kazališta Čakovec nastupili su s predstavom Sasvim neobičan dan

Obred pepeljenja u crkvi sv. Antuna Padovanskog predvodio je fra Vedran Kos

MURSKO SREDIŠĆE Zasadit će brajde iza vijećnice

Nekada je gotovo svako međimursko dvorište imalo brajde. Ne samo da je na njima raslo grožđe za domaće vino već su brajde pružale i savršenu hladovinu za vrućih ljetnih dana.

To je gradonačelnika

Dražena Srpaka navelo na odluke da u velikom dvorištu iza vijećnice zasade brajde kako bi veliko dvorište postalo ugodan prostor za veća okupljanja.

- Već ove godine planiramo održati svečanu sjednicu Gradskog vijeća u dvorištu iza vijećnice, kazao je murskosredišćan-

ZORAN TURK svojim je istraživanjem “srušio” priču o ivanovcima u Hlapičini

ski gradonačelnik Dražen Srpak. Prostor na otvorenom je neformalan i omogućava prihvat većeg broja ljudi nego dvorana Centra za kulturu Rudar. Otvoreni prostor bi i omogućio da na svečanu sjednicu dođe i veći broj građana.

Dvorište iza vijećnice ni sada nije bez hlada, pruža ga veliko stablo davno zasađeno u dvorištu. Nekada su se pod njim igrala vrtićka djeca, a sada će svojom velikom krošnjom zaštitu od sunca pružati i odraslima. (BMO)

Radi se o protuturskoj utvrdi iz vremena Zrinskih

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Što je zapravo istina o Novim Dvorima ivanovaca u Hlapičini? Jesu li bili na prostoru iza stare škole u Hlapičini ili je istina nešto sasvim drugo? Zoran Turk, povjesničar iz Murskog Središća koji završava doktorski studij na temu srednjovjekovne povijesti Međimurja, svojim je istraživanjem došao do povijesnih izvora koji govore da povijest Hlapičine nema veze s ivanovcima.

otkrije nešto više od puke činjenice da su tu bili Novi Dvori iz vremena ivanovaca, nešto sočnije od toga. - Međutim moje istraživanje me odvelo na sasvim drugi trag, koji je za mene bio razočaravajući, ali tako je, kako je, kaže Zoran Turk.

Tražio nešto “sočnije” o ivanovcima, ali su ga tragovi odveli drugamo

arheološka istraživanja koja su pronašla građu iz 13. i 14. stoljeća postalo je nesumnjivo jasno da je riječ o Novim

Dvorima kraj Kaniže, a ne iz Hlapičine, kazao je Turk.

VRATIŠINEC

Staza i odvodnja u jednom potezu

Nakon radova na kanalizaciji, a potom na obnovi vodovodne mreže najprometnija Ulica dr. Vinka Žganca u Vratišincu i dalje je gradilište. Trenutno se u njoj gradi pješačka staza i odvijaju se radovi na odvodnji oborinskih

voda. Staza će biti dužine oko 500 metara, a gradnja je povjerena Tegri. Vrijednost radova s PDV-om je blizu 193.827 eura, a od čega Županijska uprava za ceste su�inancira izgradnju s iznosom 88.000 eura.

(BMO)

Žute i plave kante umjesto vreća

Vreće, koje su se do sada upotrebljavale za odvoz papira i plastike, na području Murskog Središća odlaze u povijest. Uz zelene i smeđe građani će kućni otpad po novom svrstavati u još dvije kante: plavu i žutu.

Podjela žutih i plavih kanti počela je u ponedjeljak, 20. veljače. Dostavljaju ih djelatnici komunalnog poduzeća Murs-ekom svim domaćinstvima koja su uključena u odvoz smeća na kućni prag. Kante su za korisnike besplatne. Tako će do 27. veljače 2023. godine sva domaćinstva na području Murskog Središća

koja su uključena u odvoz smeća imati žute i plave kante za sortiranje plastike i papira. Mursko Središće se krajem travnja prošle godine prijavilo za su�inanciranje nabavke žutih i plavih kanti zapremine 120 L za odvojeno sakupljanje otpada, za 1950 komada plavih i isto toliko žutih kanti.

Fond je odobrio su�inanciranje od 40 posto iznosa. Ukupni trošak kanti iznosio je 633.506,25 u ondašnjim kunama, od čega je Fond odobrio 253.402,50 kuna, što je ujedno i maksimalni iznos su�inanciranja. (BMO)

“Krivac” za povezivanje Hlapičine s ivanovcima je Petar Pazman koji sredinom 17. stoljeća pišući o posjedima ivanovaca navodi da je Nova Curia ili Novi Dvori na području čakovečke utvrde. Nakon toga njega su prepisivali i ugarski kroničari i naš Bedeković, pa zatim Ivan Kukuljević Sakcinski. Lelja Dobronić, ugledna povjesničarka iz osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, također je pisala o tome u svojoj velikoj studiji i knjizi, a od nje su preuzimali i lokalni povjesničari. Po završetku fakulteta i sam je krenuo u istraživanje ivanovaca u Hlapičini sa željom da

U istraživanju sam se koristio i mađarskim i slovenskim historiogra�ima. Među njima su djela Zsolta Hunyadija koji se intenzivno bavio tom problematikom po čemu je i autoritet u Europi. Uočio sam da slovenski i mađarski historiogra�i ni ne razmatraju činjenicu da bi Novi Dvori vezani za ivanovce bili u Hlapičini. Tražeći starije dokumente, našao sam i latinsku ispravu iz 1193. godine u kojoj se spominje Ujudvar na mađarskom, a poznato je da imena mjesta u Međimurju u to vrijeme nisu bila na mađarskom jeziku. Proučavajući dalje isprave i uzimajući obzir činjenicu da su kraj Kaniže provedena

Ostaci zida na gruntu Franje Nađa iz drugog vremena

Povjesničar Zoran Turk i Dragutin Srojko, predsjednik MO-a Hlapičina, pokazali su nam lokalitet koji krije ostatke nekadašnje kapele i građevine za sada nepoznate namjene. Uz sam rub oranice zasijane pšenicom na kojoj je obavljeno geo�izičko snimanje je grunt Franje Nađa. Na gruntu su vidljivi metri ostataka zida građenog kamenim blokovima koji ni po obliku ni po materijalu ne pripadaju ovom vremenu. Poznato je da su ljudi u svim vremenima upotrebljavali građevni materijal ruševina iz prethodnih vremena.

Franjo nam je otkrio da gdje god zakopa lopatu, nailazi na stare neprobojne zidove. Čak je naišao i na dio urušenog

Nastavlja: - Pronašao sam i jedan izvor iz 15. stoljeća s popisom svih naselja u Međimurju koja su pripadala tadašnjim vladarima Ernuštima i među kojima nema Nove Curie ili Novih Dvora, ali ima Hlapičine. Pisani trag u kojem se spominju Novi Dvori (Nova Curia) koji se povezuju s Hlapičinom datira s početka 17. stoljeća. Godine 1600. je pala Kaniža, što otvara pitanje je li kršćansko stanovništvo iz okolice

otvora prozora koji oblikom podsjeća na crkveni. Nalazio se na čvrstom zidu u visini današnjih temelja kuća. Očito da tlo ispod Hlapičine krije zanimljive povijesne priče i tajne. (BMO)

Kaniže doseljeno u Hlapičinu, a njihovim preseljenjem i ime Novi Dvori. Kako su nedavnim geo�izičkim snimanjem podzemlja u Hlapičini otkriveni ostaci građevina u Hlapičini, vrlo je vjerojatno da se ovdje nalazio castellum, mala protuturska utvrda na Muri. U to doba Međimurjem vladaju Zrinski i oni su izgradili cijeli niz utvrda da zaštite Međimurje od čestih osmanskih prodora na njihove posjede. Castellum je uz to bio onodobno gospodarsko i upravno središte. Da se nešto u Hlapičini početkom 17. stoljeća dogodilo, vidljivo je po naglom broju povećanja stanovnika. Hlapičina je odjednom postala brojnije kmetsko središte, od mnogih naselja u okruženju. Po tome je vidljivo da je doseljeno novo stanovništvo, ali je pitanje odakle. Moguće je da su Zrinski doselili kmetove sa svojih južnih posjeda ili iz Kaniže da ih zaštite od osmanske ugroze. - No nema sumnje da Nova Curia ili Novi Dvori u Hlapičini datira iz 16. ili 17. stojeća, unatoč tome što se nedavno proslavila velika 750. godišnjica Novih Dvora i Hlapičine, vezujući taj događaj uz ivanovace na temelju pogrešnog lociranja Nove Curie u Hlapičinu, umjesto u Ujudvar kraj Kaniže.

Na potezu su arheolozi

- Ipak prave odgovore može dati samo arheološko iskapanje, kaže povjesničar Turk. Prvi potez je bilo geo�izičko snimanje, na prijedlog arheologa. Ja sam kao povjesničar svoje izvore iscrpio, sada su na potezu arheolozi, kaže.

Dodaje: Po Međimurju ima još priča o viteškim redovima, kao o domu templara ivanovaca u Podturnu, Macincu itd. Međutim sve su to pučke predaje koje nisu potkrijepljene dokumentima. U najstarijoj

doktorski

Zoran

o srednjovjekovnoj povijes� Međimurja i sam se iznenadio kad je otkrio da Novi Dvori u Hlapičini nemaju veze s ivanovcima

spomenici iz 19. stoljeća navode se te predaje, ali 600 godina poslije, što je jako udaljeno od izvornih vremena.

Dodaje: - Arheološko iskapanje košta, pa će geo�izički nalaz pomoći kao argument kojim će se od Ministarstva kulture tražiti sredstva za arheološko istraživanje.

U Hlapičini je sigurno bio jedan od juridikata iz kojeg se upravljalo većom sekcijom unutar Međimurja. Hlapičina je po tome bila značajna sve do 19. stoljeća, za gornje Međimurje. Drugi sličan juridikat je bio u Gornjem Kraljevcu. Treba znati da se tijekom različitih povijesnih razdoblja mijenjao značaj određenih naselja. Mursko Središće je za ilustraciju krajem srednjeg vijeka bilo jedno od četiriju važnih trgovišta, a kasnije mu status pada i to vjerojatno zbog stalne osmanske opasnosti. I broj stanovnika Međimurja se mijenjao jer su Zrinski doseljavali stanovnike iz svojih južnih posjeda u Međimurje. Ondašnji stanovnici nisu bili samo kmetovi, nego se pojavio i međusloj vojnika seljaka, zbog stalne opasnosti od prodora osmanske lake konjice koja je bila izvidnička, ali je pravila veliku štetu. Njihovi prodori su zahtijevali stalnu mogućnost obrane. Stanovništvo je tada uzimalo oružje u ruke da bi se obranilo dok je čekalo dolazak ozbiljne plemićke vojske.

To je bio ondašnji obrazac obrane. Danas je teško shvatiti da je tada nošenje oružja bila privilegija. Uništavanjem kmetova slabila je i moć gospodara i time njegova moć za održavanje vojske koja košta, zbog čega je naoružanje vojnika seljaka bilo važno za opstanak i kmetova i gospodara.

Paralelno grade oborinsku odvodnju i pješačku stazu

Franjo Nađ posvuda na gruntu nailazi na stare ostatke kamenih zidova

Turk završava

studij

PRELOG Ne zaboravite pečat udruge!

Zajednica sportskih udruga grada Preloga je u mjesecu siječnju 2023. godine raspisala natječaj za financiranje javnih potreba u sportu za tekuću godinu. Na temelju pristiglih prijava, koje zadovoljavaju uvjete natječaja, izvršen je pregled i donesena je odluka o dodjeli financijskih sredstava. Udruge kojima su sredstva odobrena dužne su sklopiti

ugovor o dodjeli financijskih sredstava kojim se definira iznos, uvjeti i način korištenja dobivenim sredstvima. S tim u vezi, pozivaju se ovlašteni predstavnici udruga u utorak 28. veljače 2023. godine u prostorije Uprave Grada Preloga na potpisivanje ugovora o dodjeli financijskih sredstava, s početkom u 14 sati. Sa sobom je obvezno donijeti pečat udruge. (vv)

Drugo izdanje Sajma rabljene robe

Nakon duge pauze, Sajam rabljene robe vratio se na Tržnicu Prelog u prosincu 2022. godine. Nastavak slijedi u nedjelju, 5. ožujka. Sajam će se tijekom cijele godine održavati svake prve nedjelje u mjesecu od 8 do 13 sati. Pridružite se, prodajući nešto od onoga što vam je

višak u kućanstvu ili jednostavno dođite, pogledajte i kupite nešto korisno! Po povoljnim cijenama ovdje će se sigurno moći nabaviti dobro očuvana odjeća i obuća, kao i igračke, knjige, nakit i kućne potrepštine te brojne druge zanimljive i nekome sigurno potrebne stvari. (vv)

Izložite svoje radove!

Muzej Croata insulanus grada Preloga poziva kreativne žene da svoje radove predstave na izložbi uoči Dana žena, 6. ožujka 2023. (ponedjeljak) u 18 sati u Muzeju Croata insulanus grada Preloga. Radove raznih tehnika, materijala i likovnih izričaja možete donijeti u Muzej Croata insulanus grada Preloga od 27. veljače (ponedjeljak) do 3. ožujka (petak) od 10 do 15 sati, izuzev srijede kada je radove moguće donijeti u popodnevnom terminu od 14 do 18 sati.

Uz radove je obavezno priložiti podatke: ime i prezi-

PROGLAŠENJEM POBJEDNIKA završila je ovogodišnja Polarna liga

Trčalo je čak 238 trkača

Najstariji trkač na utrci bio je Zvonko Cmrečki iz TK-a Kotoripski begači, rođen 1946. godine, a najmlađa Tija Požgaj iz AK-a Koprivnica, rođena 2011. godine

Piše: Vlasta Vugrinec

Tijekom devet subota, od mjeseca prosinca do veljače, odnosno od 10. prosinca 2022. do 11. veljače 2023. godine, uz akumulacijsko jezero HE Dubrava u Prelogu održavala se tradicionalna Polarna liga koja je ušla već u 11. izdanje.

Završetak Lige svečano je obilježen u Hotelu Panorama uz proglašenje pobjednika i dodjelu prigodnih nagrada. Organizator utrka bio je Biciklistički klub Prelog. Nagrade je najboljima predao Robert Mikec, predsjednik Biciklističkog kluba Prelog, uz veliku pomoć Vladimira Belića, jednog od brojnih volontera, članova Biciklističkog kluba Prelog, koji su se uključili u dodjelu nagrada.

me te broj telefona/mobitela. Ako želite postaviti pitanje vezano za izložbu, to možete učiniti na brojeve 645-404 i 099/3483-009 ili e-adresu: muzej@prelog.hr. Prilika je to za afirmiranje, poticanje i prezentiranje kreativnog i likovnog izražavanja te razmjenu iskustva, samostalno ili unutar udruge, kao i predstavljanje Muzeja kao mjesto susreta, okupljanja, druženja, mjesto prikupljanja novih znanja o umjetnosti i kulturi. U programu otvorenja izložbe sudjeluju članice Književnog kruga Prelog. (vv)

Popust na lijekove bez recepta za umirovljenike

I ove godine se Udruzi umirovljenika Prelog odobrava 10 % na lijekove bez recepta, dodatke prehrani i ostali asortiman ljekarne.

Naime, UV Ljekarne Čakovec složilo se da se nastavi lijepa praksa prema umirovljenicima i da im se simbolični popust. Pravo na njega imaju članovi Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba

Međimurske županije koji čine Udruga umirovljenika Ivanovec, Udruga umirovljenika Prelog, Udruga umirovljenika Gornji Hrašćan i Udruga umirovljenika unutarnjih poslova Čakovec. Popust se ne odobrava na lijekove uz recept na teret HZZO-a, privatne recepte, učešća i participacije. (vv)

Rekreacija za umirovljenike

Udruga umirovljenika poziva svoje članove koji se žele rekreirati, razgibati i malo proveseliti s ekipom da im se pridruže. Dobrobit za svoje zdravlje zainteresirani mogu učiniti svakog utorka i četvrtka u DG Sportu Prelog od 8 do 9 sati pod stručnim vodstvom trenera i

kineziologa Vladimira Belića iz Preloga.

Za sada je odaziv vrlo dobar pa su s četirima članicama na početku porasli na čak preko tridesetak aktivnih članova koji redovito vježbaju. Dođite, nema mjesta za strah ni sram, kažu u Udruzi. (vv)

- Zadovoljni smo odazivom trkača tim više što se prijavilo 73 novih, koji su trčali po prvi put našu Ligu, poručio je Robert Mikec, predsjednik Biciklističkog kluba Prelog.

Doduše, kako je dodao, najviše ih je bilo u prvom kolu, kad je tek liga startala. Tada su zabilježili rekord od 160 natjecatelja.

- Kad smo počeli s Polarnom ligom, bili smo među prvima, a sada se trči gotovo svaki vikend i trkači kalkuliraju gdje će nastupiti.

Sve u svemu, ističe, lijepo je vidjeti stare trkači koji su ostali vjerni Polarnoj ligi, a isto tako vesele ga i nova lica.

A o popularnosti Lige svjedoče i redni brojevi koje trkači dobivaju. Ove su godine tako podijelili brojeve koji su prešli 700 i došli čak do 760. S druge strane, trče i oni s rednim brojevima ispod deset, dakle oni koji su na natjecanju od samog početka.

Kako joj i samo ime govori, trčalo se i po suncu, kiši i snijegu, po blatu, lokvama, ali i po suhom terenu.

Pobjednici po

kategorijama:

U ukupnom poretku, pobjednici Polarne kros lige Prelog na dužoj stazi (10,8 km) u muškoj konkurenciji su Jurica Tomac (AK Međimurje Čakovec), Ivica Plantak (TK Ivančica Ivanec) i i Josip Hižman (ind.), a u ženskoj konkurenciji Iris Jambrešić (TK Maraton 95 Varaždin), Anja Jambrešić (TK Maraton 95 Varaždin) i Ines Novinić (ind.).

Na kraćoj stazi (3,2 km) ukupni pobjednici Polarne kros lige u muškoj konkurenciji bili su Saša Horvat (AK Međimurje Čakovec), Siniša Škvorc (AK Međimurje Čakovec) i Dario Posavec

(Fitnes centar Advance), a u ženskoj konkurenciji Ivana Zeljko (AK Međimurje Čakovec), Mateja Golenja (AK Fit Zaprešić) i Lucija Sačer (AK Fit Zaprešić).

Kod hodača, na 3,2 kilometra u ukupnom poretku najbolji su u muškoj konkurenciji bili Željko Nikolić (ind.), Boris Lacković (AK Dinamo Zrinjevac) i Manuel Režek (ind.), a u ženskoj Tija Požgaj (AK Koprivnica), Ivana Mikac (ind.) i Ira Branilović (ind.).

73 nova trkača

Ove je godine, na jedanaestom izdanju Polarne kros lige, ukupno sudjelovalo 238 trkača, a od toga su čak 73

trkača nastupila prvi put. S pet nastupa, ukupni plasman je osiguralo 158 trkača, a svih devet kola otrčala su 24 trkača.

- Trkači koji su istrčali minimalno pet kola ostvarili su pravo i na nagradu, ističe predsjednik Mikec. Rekord kraće staze, dužine 3,2 kilometra, oborila je 11. veljače 2023. godine Ana Dobša, s vremenom od 12:13 te Boris Lacković kod hodača, koji je 7. siječnja prohodao tu dionicu za 17:03. Najstariji trkač na utrci bio je Zvonko Cmrečki iz TK-a Kotoripski begači, rođen 1946. godine, a najmlađa Tija Požgaj iz AK-a Koprivnica, rođena 2011. godine.

Robert Mikec, predsjednik BK-a Prelog, Tija Požgaj (12 g.), najmlađa trkačica i Zvonko Cmrečki (77 g.), najstariji trkač

Ana Dobša, rekorderka na kraćoj stazi od 3,2 km

Robert Mikec i Boris Lacković, rekorder kod hodača

SAVJETI za poljoprivrednike

Ograničenja

unosa dušika u zonama ranjivim na nitrate

Upotreba organskih i mineralnih gnojiva jedna je od najpraktičnijih mogućnosti dodavanja hraniva potrebnih za rast i razvoj uzgajane vrste, ali i u isto vrijeme dodavanje hraniva u tlo kako se ono ne bi osiromašilo. Gnojidba i prihrana biljaka jedna je od najvažnijih aktivnosti u suvremenoj poljoprivredi. Gnojidbom je potrebno dodavati odgovarajuću količinu hraniva prema vrsti poljoprivrednog bilja, prema raspoloživosti tla, pa na temelju toga izraditi planove gnojidbe. Osnova dobre i stručne gnojidbe bit će postignuta ako se poljoprivrednim biljkama dodaju hraniva u vrijeme kada ih biljka može usvojiti i tada ni dodana hraniva neće biti podložna gubicima i dovesti do zagađenja okoliša (pogotovo voda). Pred nama je period u kojem je na ozimim ratarskim usjevima potrebno provesti prvu prihranu dušičnim hranivom.

Zbog potencijalnog onečišćenja okoliša dušikom i relativno visoke cijene dušičnih gnojiva, treba naglasiti važnost racionalne ishrane, odnosno gnojidbe ozimih ozimih ratarskih usjeva dušikom prema stvarnim potrebama usjeva tijekom vegetacije. Samo takva gnojidba osigurava maksimalan prinos u određenim agroekološkim i tehnološkim uvjetima proizvodnje, uz istovremenu gospodarsku opravdanost unesenog dušika u tlo, odnosno usjev gnojidbom.

Stoga, da bi se osigurala racionalna, ekonomski opravdana, ekološki prihvatljiva, a nadasve svrsishodna gno-

Prema odredbama

III. akcijskog programa u

zonama ranjivim na nitrate nije

dozvoljeno

gnojenje

gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 15. prosinca do 15. ožujka.

jidba ozimih žitarica dušikom, potrebno je:

- poznavati potrebe usjeva za dušikom tijekom vegetacije

- znati ukupnu količinu i dinamiku dušika koje tlo može osigurati na korištenje usjevu tijekom vegetacije.

Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica na izlazu iz zime nalaze se u fenofazi busanja s nekoliko razvijenih izboja u busu. Tijekom jesenskog i zimskog razdoblja usjevi ozimih žitarica imaju relativno male potrebe za biljnim hranivima jer im je ukupna biomasa mala. Nakon zimskog perioda započinje intenzivniji rast ozimih žitarica kada se temperature zraka podignu iznad 5 °C, što je i temperaturni prag potreban da bi usjev mogao rasti i razvijati se.

Uslijed povećanih oborina tijekom jesenskozimskog i ranoproljetnog razdoblja nitratni dušik je ispran na veće dubine tla pa ih ozimi ratarski usjevi, čiji korijen nije još posve razvijen, ne mogu usvojiti. Nedostatak dušika koji je već vidljiv na našim poljima, poglavito na usjevima ozimog ječma, potrebno je dodati kroz prihranu dušikom iz organskog ili mineralnog oblika. Ako je odluka primjena organskih gnojiva, kako se većina općina i gradova na području Međimurske županije nalazi u zonama ranjivim na nitrate (III. akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla), valja voditi računa o ograničenjima primjene organskih gnojiva.

Prema odredbama III. akcijskog programa u zonama ranjivim na nitrate nije dozvoljeno gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 15. prosinca do 15. ožujka.

Belenje obvezno radim svakog proljeća

Piše: Vlasta Vugrinec

Svi koji ulaze u Prelog iz smjera Svetog Križa, ne mogu ne primijetiti nasade oraha i to jedan do drugoga. Riječ je o orehnjacima braće Naranđe koji ovih dana imaju pune ruke posla. Uz obavezno čišćenje, odstranjivanje suhih grana te prorjeđivanje stabala, Stjepan Naranđa još uz to krči nasad i to dio gdje će ići buduća preloška zaobilaznica. U tom poslu zatekli smo ga ovih dana.

Jedan od prvih orehovnjaka u Prelogu

Stjepan Naranđa nadaleko je poznati preloški obrtnik koji je sada u mirovini, a poznat je i kao vrsni tamburaš i dugogodišnji član KUD-a Seljačka sloga. Uza sve to, odlučio je zadržati djedovinu i na njoj zasaditi kulturu za koju je smatrao da traži najmanje posla.

- Nisam poljoprivrednik, bil sam obrtnik i samim time nisam imao puno slobodnog vremena za neki dodatni, zahtjevniji posao, objasnio je Stjepan. Nisam htio prodati zemlju koju sam naslijedio od roditelja i zasadio sam orahe.

No, nije išlo sve tako glatko. Prve sadnice koje je zasadio, posušile su se sve do jedne. Nije, kaže, odustao i druge godine je sve ponovio i uspio je. Primile su se sve do jedne i danas ima

200-njak stabala s time da je 20 stabala porušio zbog zaoblaznice. Srećom, sadnice nije kupovao, već ih je počupao u šumi kolege svirača.

- Vjeverice, vrane i druge životinje donesu orahe stvarajući zalihe za zimu, odaje nam. Dio toga padne na zemlju i na proljeće niknu mlade sadnice.

Orehnjak je danas star 15 godina i naravno, rodi svake jeseni. Doduše, tri posljednje godine ubrali su plodove tek za vlastite potrebe jer je stabla napala orahova muha. Nasad je naime u to vrijeme bio pod ekološkom proizvodnjom pa ga nisu smjeli tretirati. Tek lani su ubrali veće količine, odnosno oko 500 kilograma.

Ako i u orehnjaku nema puno posla, ima ga, kaže, s branjem, sušenjem i čišćenjem jezgre.

Berbu obavljaju gotovo dva tjedna. Nema trešnje stabala, već kako plodovi padaju, tako ih kupe s tla, svakog dana dok ne pospreme i posljednji orah. Čišćenje jegre pak je malo drugačije i mukotrpnije.

- To moja supruga Đurđa radi polako, ručno tijekom cijele zime, dodaje. Imamo drobilicu, ali lupinu ipak treba ručno odstraniti.

Bijeljenje stabala

Uz to što prorjeđuju stabla koja je, priznaje, zasadio

pregusto, priprema ih i za premazivanje vapnom.

- To obavezno radim svako proljeće, ističe. Premaz je u stvari zaštita od sunca jer bijela ga boja odbija te raznih bakterija i to najviše vrijedi. To su radili još moj otac i majka koji su mi rekli da se to tak’ radi jer se mora.

Tradiciju belenja vapnom nastavio je i on pokazujući nam na glatku, nježnu koru stabla na dijelu gdje je premazana, odnosno na ispucalu i punu ožiljaka iznad premazanog sloja.

Za razliku od drugih voćnih vrsta, orah se u biti ne orezuje pa se odstranjuju samo one obješene donje grane do kojih ne dopire sunce. Osim toga, donje grane znaju smetati kod međuredne obrade tla, košnje i prohodnosti.

Nema interesa za orahovo drvo

Interes za orahovu jezgru je povećan negdje do Božića i novogodišnjih blagdana, a potom lagano jenjava. S druge strane, za nekad cijenjeno drvo orahovine, danas nema interesa.

- Kad sam zasadio svoj nasad, tada su još bile marke, kubik orahovine cijenio se od 600 do 800 maraka. Sad se deblo uopće ne može prodati, eventualno za ogrjev. A samo se sjetimo ljepote parketa od oraha. Kako je poznato, sve se uvozi jer je jeftinije, a i na-

mještaj se vrlo rijetko radi od punog, masivnog drveta. Sve se svodi na ivericu i furnir. Ima, kaže, jedno prekrasno, ravno stablo koje će, nažalost završiti u peći. Uostalom, na orehnjaku imaju malu kućicu i peć te tu provode cijele dane. Lože i griju se, kuhaju i uživaju u prirodi. Pepeo iz peći završi oko debla kao gnojivo, ali i prirodni i jeftini malč.

Orah je druga najzastupljenija voćna vrsta Uzgoj oraha u Hrvatskoj svakom godinom raste. Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pokazuju da je prema veličini površine koju zauzima orah druga najviše uzgajana voćna kultura u Hrvatskoj, nakon maslina, a prije lijeske i jabuke. Godine 2020. ga je u sustavu potpora uzgajalo 4.619 poljoprivrednih gospodarstava na 7.945 hektara. Usporedbe radi, 2015. proizvodilo ga 2.619 PG-a, na upola manjoj površini, odnosno 3.716 hektara. Svake iduće godine rastao je i broj proizvođača i broj površina pod tom voćnom kulturom. Povećanje proizvodnje pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku. U 2019. proizvedeno je 260 tona od čega je 196 bilo namijenjeno tržištu, a u 2020. 448 tona (354 t za tržište).

Piše: Suzana Pajić

RADOVI U OREHNJAKU Stjepana Naranđe iz Preloga

Stjepan Naranđa po cijele je dane u svom orehnjaku

Pepeo je prirodno gnojivo, a i djeluje poput malča

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Kampilobakter u pilećem mesu

Piše: Ksenija Marković, dr. vet. med.

Od bukovača do ranih

proljetnica

Dovoljno je samo malo

sunca i topline pa da oživi i čakovečka tržnica i sajamski prostor. A njega posljednjih dana ima sve više što se održava i na ponudu. Stigao je matovilac, prvi pušleki mladog luka i rotkvica koji se nude po 1 euro, umjesto prijašnjih 5 kuna. Primjetili smo i svježe bukovače koje

Luk (kg): 1 eur

Mladi luk (pušlek): 1 eur

Rotkvica (pušlek): 1 eur

Matovilac (kg): 10-12 eura

Krumpir (10 kg): 7 eur

Zelena salata (kg): 2,65 eur

Češnjak (kg): 5 eur

Kiselo zelje (kg):3 eur

Zelje (kg): 1,5-2 eur

Peršin (kg): 3,5-4 eur

Mrkva (kg): 1,3 eur

Kelj (kg): 1,5-2 eur

Jaglaci (kom): 1,2-1,5 eur

Bukovače (kg): 4 eura

Luk (kg): 1,4 eur

Mladi luk (pušlek): 1 eur

Rotkvica (pušlek): 1 eur

Matovilac (kg): 13 eura

Krumpir (kg): 0,8 eur

Zelena salata (kg): 3 eur

Češnjak (kg): 8 eur

Kiselo zelje (kg): 2,7-3 eur

Zelje (kg): 2 eur

Peršin (kg): 4 eur

Mrkva (kg): 1,6-2 eur

Kelj (kg): 2 eur

Jaglaci (kom): 1,4 eur

Bukovače (kg): 4 eura

stojke 4 eura po kilogramu. Ima i sve više voća pa je sajam obilovao narančama za euro po kilogramu, limun se nudio po 2,5 eura, datuljepo 5 i suhe smokve po 7 eura. I na jednom i na drugom mjestu, pogled plijene rascvjetali jaglaci u svim mogućim bojama, a mogu se nabaviti već od 1,2 eura.

Kako još nije kasno za sadnju voćaka, na sajmu su se nudile brojne sadnice od jabuka, krušaka do bobičastih vrsta kao što je ribiz, borovnica, ogrozd do aronije. Iako se nije prejerano kupovalo, toplina je izmamila i brojne šetače koji su uz razgledavanje tražili sugovornike za časkanje. (vv)

Pileće meso je jeftin i lako dostupan izvor visokokvalitetnih bjelančevina, aminokiselina, vitamina i minerala pa je zato potrošnja i proizvodnja u Republici Hrvatskoj i svijetu u porastu. U zemljama Europske unije kampilobakterioza je najučestalija bolest koja se prenosi hranom, a kao najčešći izvor zaraze smatra se svježe pileće meso.

Broj slučajeva oboljelih od kampilobakterioze iz godine u godinu raste. Prijava bolesti u ljudi obvezna je u našoj zemlji od 2007. godine. Tako imamo podatak da je u Republici Hrvatskoj 2015. broj oboljelih iznosio 1393, a 2016. broj potvrđenih slučajeva kampilobakterioze iznosio je 1547, što tu zoonozu, nakon salmoneloze svrstava na drugo meso po učestalosti.

Što je kampilobakterioza?

Kampilobakterioza je zarazna bolest uzrokovana najčešće bakterijama Camopylobacter jejuni i Campylobacter coli. Istraživanja u RH navode da je C. Jejuni zastupljena oko 54 %, a C. coli oko 15 % u svježem mesu peradi.

Kako se prenosi?

Glavni put prijenosa je preko hrane, nedovoljno toplinski obrađenim mesom (naročito piletinom). Campylobacter je bakterija koja normalno naseljava probavni sustav većine toplokrvnih životinja, peradi, goveda, svinja, ovaca, pasa, mački, ali se mogu naći i u kamenicama i drugim školjkama. Dokazano je da se na površini svježih pilećih trupova kao i na ambalaži u koju su pakirani trupovi najčešće nalazi Campylobacter.

Glavnu opasnost u domaćinstvu i ugostiteljstvu

predstavlja križno onečišćenje svježe i hrane spremne za potrošnju kako izravno tako i neizravno preko ruku, radnih površina, kuhinjskih pomagala.

U istraživanju (Schorr i sur., 1994.) Campylobacter je izdvojen s ruku osoba, drški pećnice, radne površine, krpa i daske u onim kuhinjama gdje su istovremeno te bakterije izdvojene i u uzorcima pilećeg mesa.

Koji su simptomi kampilobakterioze?

Bolest počinje 2-5 dana nakon infekcije bakterijom. Najčešće oboljevaju mala djeca i starije osobe slabijeg imuniteta. Bolest počinje akutnim proljevom, praćen jakim abdominalnim grčevima i povišenom tjelesnom temperaturom. Pacijenti mogu izlučivati uzročnike izmetom i do nekoliko tjedana nakon infekcije.

Kako je spriječiti?

Broj kampilobaktera u kuhinji može se učinkovito smanjiti nizom higijenskih mjera poput temeljitim čišćenjem radnih površina, suđa, pomagala uz upotrebu deterdženata, vruće vode i dezinficijensa.

Važan čimbenik u sprječavanju širenja jest temeljito i redovito pranje ruku nakon rukovanja i obrade svježeg mesa. Smanjenju zagađenja bakterijama možemo pridonijeti i učestalijim zamjenama dasaka za obradu svježeg mesa, redovitom zamjenom krpa za suđe te održavati higijenu u kuhinji domaćinstava i ugostiteljstva.

Češnjak i Campylobacter!

Različita istraživanja su pokazala da prisutnost češnjaka u hrani djeluje inaktivirajuće na kampilobaktere. Njegovi organosumporni sastojci i polifenoli imaju baktericidni učinak na C. Jejuni (Lu i sur., 2011.). Zato, jedite češnjak!

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

Jasmina Groman iz Novog Sela Rok pomaže kolegi s bukovačama

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Udruga

“Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

U VRTU Jovanke Belec iz Čakovca

Što je bolje za malčiranje –slama ili sijeno?

Malčiranje u ovom kontekstu znači zastiranje, prekrivanje tla. Prednosti su brojne, od manjeg rasta korova, sprečavanja erozije i sprječavanje nabavanja tla tijekom kiše te zadržavanje prekrasne mrvičaste strukture tla, puno manje zalijevanja i zaštita tla od pregrijavanja ljeti, prirodno gnojenje raspadanjem malča…

Iako je u mnogim vrtlarskim literaturama slama preporučena kao bolja za malčiranje, moj izbor je sijeno. I to zbog više razloga:

1. Sastav

- slama je ostatak stabljike žitarice nakon žetve i radi se o samo jednoj vrsti određenog sastava, bilo da se radi o pšenici, ječmu, raži...

- sijeno je posušena trava s livade, a sastoji se od brojnih različitih biljaka i svaka ima drukčiji sastav te raspadanjem bolje/raznolikije obogaćuje tlo – npr. maslačak ima više kalcija, crni sljez više fosfora...

2. Porijeklo

- slama je većinom iz konvencionalnog uzgoja, dakle žitarice su prskane herbicidima i ostaci se nalaze u slami

- sijeno se ne tretira pesticidima

3. Trajanje i zadržavanje vlage

- slama se sporije razgrađuje, dakle prednost je što duže drži, ali ako je baš puno kiše, često je ispod slame premokro tlo

- sijeno se razgrađuje brže, dakle nedostatak je da ga trebamo dodavati češće, ali nekako je prozračnije na tlu,

Črna repa je zakon za kašalj

a i prednost je to što onda brže gnoji tlo

4. Sjemenke Glavni razlog zašto neki ne preporučuju sijeno su sjemenke trave i ostalog bilja koje vam onda niče iz malča, ali uvijek možete balu otvoriti pred vrtom, istresti sjemenke i onda krenuti malčirati. A i kad malčiramo, ako ide malč u debelom sloju, ionako je tlo zamračeno pa sve slabije niče i lakše je to i počupati. S druge strane, i u slami znaju biti sjemenke, pa vam posvud kreću rasti žitarice.

Evo što na to još veli dr. sc. Darko Znaor: Ima još jedan izuzetno važan razlog zašto prednost dati sijenu. U njemu je C:N omjer oko 30, što je idealno za mikroorganizme tla. U slami je 70-100, pa mikroorganizmi koriste to malo dušika da ga prvo ugrade u vlastite stanice.

Uslijed toga, dušik se ne oslobađa odmah u tlo, dolazi to tzv. imobilizacije/depresije dušika, koji je tek znatno kasnije dostupan biljkama. To je razlog zašto u mnogim tlima zastrtima slamom nema puno biljci lako pristupačnih oblika dušika.

Korijen je poznat kao prastari lijek protiv kašlja, plućnih bolesti, probavnih i žučnih tegoba. Ipak, treba ga pažljivo dfozirati u propisanim dozama jer u prevelikim količinama može štetno djelovati na jetra

Piše: Vlasta Vugrinec

Tko jo nije čuo za crnu repu ili crnu rotkvu, taj se sigurno nije borio sa dugotrajnim kašljem. Nije isprobao sve žive i nežive domaće recepte pa i kupovne sirupe. Međutim, dovoljno je samo malo, rekli bi mi u Međimurju črne repe i domaćeg meda kako bi se dobilo isprobano i hvaljeno sredstvo koje vrlo brzo eliminira kašalj.

Doduše, jesmo u toplom tjednu, ali nam prognostičari već za idući ponovno najavljuju zimu i minuse, idealne uvjete za razne prehlade i viruse. Stoga nije na odmet prisjetite se vrlo jeftine i dostupne namirnice, crne rotkve.

Povrtnica, crna repa ili crna rotkva

Biljka je poznata pod imenom povrtnica, crna repa ili crna rotkva, lat. Raphanus sativus. Kako joj i samo ime govori, riječ je o korjenu sa crnom korom i bijelom unutrašnjošću. Zovu ju još i sestrom puno blaže i ljepše crvene rotkvice. Povrtnicu naime, odlikuje oštri miris i ljuti okus. Kako potiče apetit, preporuča ju se pojesti prije glavnog jela.

Riječ je o staroj kulturi koja se uzgaja u cijelome svijetu, uglavnom kao povrtnica na malo. Drevni su je Egipćani uzgajali kao uljaricu, a tako se i danas još uzgaja u Kini i Japanu. Tisućljećima je cijenjena u liječenju bolesti dišnih organa (prehlada, bronhitis, kašalj…) te zatvora, neredovite i neuredne probave.

Crna rotkva može se pohvaliti vrlo malom energetskom vrijednošću, 100 g

namirnice osigurava tek 16 kilokalorija. S druge strane obiluje antioksidansima, elektrolitima, mineralima, vitaminima i prehrambenim vlaknima.

Vrijedna je namirnica, posebno u zimskim mjesecima, kada nam služi kao prirodna obrana od infekcija i virusa. Nezamjenjiva je prvenstveno zbog velikog broja ljekovitih svojstava.Literatura kaže da bi se i ona uskoro mogla naći na popisu tzv. supernamirnica.

Jestiv je korjen i mladi listovi

Ako ju nemate u vlastitom podrumu, ima povrtlara koji se još uvijek nisu riješili jesenske zalihe, poput Jovanke Belec iz Čakovca.

- Čuvam je u tamnom podrumu i ništa joj nije, kaže Jovanka. Niti je izgubila vlagu niti pak je potjerala lišće.

Sije ju iz godine u godinu, ljudi ju traže jer su prepoznali njenu vrijednost. Istina, repa se ne može pohvaliti tko zna kakvim nutritivnim vrijednosti, ali ono malo što ima i te kako vrijedi. Prije svega, tu je C vitamin, pa glucoraphasatin i mnogi drugi spojevi blagotvorni za ljudski organizam.

U kuhinji se najčešće rabi za svježu salatu i tada se kora oguli i koristi se samo unutarnji bijeli dio. Neki ju vole i samo tako grickati, tek malo posoljenu.No, to ne znači da se ne može pripremiti i jesti i na druge načine. Jela se lako i brzo pripremaju, no prije kuhanja poželjno je ukloniti njen karakterističan gorak okus. Da bi crna rotkvica izgubila svoje "gorko" svojstvo, mora se prvo namakati od 1 do 1,5 sata u hladnoj vodi.

Korijen se može i termički obrađivati i to na pari, običnim kuhanjem ili prženjem.

Od nje se radi krem juha, kiseli se kao i sve drugo povrće, krem juha Jestivi su samo mladi listovi, stari su pregrubi i pikasti.

Salata od crne rotkve

Crna rotkva se oguli i nariba. Zatim se posoli i popapri te začini uljem i octom.

Obična salata može se pretvoriti i u laganu večeru uz razne dodatke. Može se primjerice naribanoj i posoljenoj repi dodati žlica meda, jogurt, maslinovo ulje, jabuka i limunov sok. Za kompletni doživljaj dodaju se namirnice koje hrskaju pod zubima, poput brusnica, grožđica i mješavina orašastih plodova.

Sve se to promiješa, ostavi desetak minuta da se sljubi i može se jesti i kao večera ili pak lagani ručak. Što se pak tiče recepta za sirup protiv kašlja on je vrlo jednostavan. Korjen repe se opere, izdubi i u udubinu se ulije med te se ostavi stajati na toplome preko noći. I tu sad postoje varijacije. Jedni piju jednu žlicu takvog sirupa na dan, direktno izlivenog iz repe. Drugi, nakon što repu izduBe na dnu naprave malu rupicu kroz koju med otiče u čašu. Međutim, to je stvar navike. (vv)

Jovanka Belec crnu repu nudi na čakovečkom placu

Neugledni korijen prava je raznica zdravlja

BERNARDIN VRT

Korisne i štetne životinje u vrtu

Jež je veliki prijatelj vrtlaru. On jako voli puževe i kukce svake vrste. Nije dobro proganjati ga, nego je poželjno donijeti ga u vrt i nastojimo da se tu udomi.

Lasica nije škodljiva jer ona očisti vrt i voćnjak od prekobrojnih miševa, ona je po tome korisna i trebamo ju štititi i zadržati u vrtu.

Krtica je proždrljiva i tamani veliku količinu ličinki gusjenica. Mnogi vrtlari ju ne vole jer podigne humke i uništi nešto od povrća. Šteta ju je ubiti, bolje da ju potjeramo. To ćemo postići ako joj u rupu stavimo smrdljivu ribu, a možemo ju otjerati ako u rupu stavimo zelenu bazgovu grančicu. Ne podnosi miris bazge pa onda pobjegne.

Žaba krastača je vrlo korisna za vrt jer se hrani muhama, kukcima i puževi-

ma. Mnogi vrtlari po Europi kupuju žabe i stavljaju u vrt, pogotovo u plastenike i staklenike.

Vrlac ili rovac je dug samo 6 cm, ali zna uništiti sve povrće na vrtu. On ruje i radi hodnike kao i krt. Njega se možemo riješiti tako da iskopamo duboku rupu koju ispunimo svježim stajskim gnojem s još dosta slame pa pokrijemo zemljom. Zimi se oni povuku u rupu u taj gnoj pa ih u proljeće uništimo.

Mrava se možemo riješiti tako da manje povrće pokrijemo cvjetnim loncima i ponekad je do jutra cijelo mravlje gnijezdo u loncu koji samo moramo oprezno podići, poklopiti staklom i uništiti.

Kupusni buhači vole zelje i repu. Ako su se pojavili u većem broju, posipamo ih čađom jer nju ne vole.

ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA “NOVI IZAZOVI”

Udruge slijepih Međimurske županije

Čak 32 korisnika dobila pratnju videće osobe!

Udruga slijepih Međimurske županije od 2013. godine kontinuirano pruža usluge videćeg pratitelja osobama s invaliditetom, slijepim osobama, kroz provođenje nacionalnih i europskih projekata i programa.

PLAN SADNJE

24. veljače – Dan ploda Od 9 do 15 sa�, a nakon 15 sa� nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora.

25. veljače – Dan ploda do 10 sa� i od 16 sa�

26. veljače – Dan korijena Izradit ćemo preparat D8 iz pepela ili niže potencije pro�v zla�ce, varoe i štetnika s crvenom krvlju.

27. veljače – Dan korijena I danas izrađujemo preparat D8 kao i jučer.

28. veljače – Dan korijena Sijemo biljke korijena u posudice u zatvorenom prostoru, kad one izrastu, posadimo ih na naše gredice i tu rastu do 3 godine.

1. ožujka – Dan cvijeta Počeo je period za presadnju, odličan je dan za rad s pčelama, sadimo grančice vrbe za više cvjetnog praha.

2. ožujka – Dan cvijeta Sadimo grančice vrbe za više cvjetnog praha. Najbolji dani za obrezivanje voćaka i vinove loze su dani cvijeta u vrijeme presadnje.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

- AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje

- tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje

- tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sa�.

U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica

Prelog d.o.o.

- AMBULANTA DONJA DUBRAVA

Dežurni veterinar:

040/688-936

Veterinarska stanica

Prelog d.o.o.

- AMBULANTA DOMAŠINEC

Dežurni veterinar:

040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA

AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12 sa�.

U Velikoj vijećnici Međimurske županije 28. veljače 2023. godine Udruga će održati završnu konferenciju projekta „Novi izazovi“ na kojoj će se predstaviti rezultati provedbe projekta �inanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda

(85%) i Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%). Ukupna vrijednost projekta „Novi izazovi“ je 66.357,25 eura, odnosno 499.968,67 kuna.

Projekt „Novi izazovi“ provodio se od 1.7.2021. godine s ciljem povećanja socijalne uključenosti i unaprjeđenja kvalitete života slijepih osoba kroz osiguravanje usluge videćeg pratitelja. Projekt će završiti 1.3.2023. godine.

Zahvaljujući projektu videća pratnja osigurala se za 32 korisnika, člana Udruge, te je zaključno sa siječnjem 2023. godine pruženo 1.356 usluga. Videći pratitelj provodi brojne aktivnosti: prijevoz i pratnja korisnicima u različi-

tim svakodnevnim aktivnostima, pomoć u obavljanju kućanskih i administrativnih poslova, potiče članove na druženje i sudjelovanje u aktivnostima Udruge i u zajednici.

Na završnoj konferenciji prisutnima će se obratiti predsjednica Udruge, Marija Ciglar, voditeljica projekta, Marina Gašparić, te korisnica projekta.

ROVAC

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ČAKOVEC, MIHOVLJANSKA 70

OIB 77095600371

Na temelju članka 123. – 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 i 04/23), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena lokalna cesta LC20015, u naselju PREKOPA, PRAPORČAN

I ZAVEŠČAK :

LC20015 „Prekopa“ u naselju Prekopa, „Ulica Zrinskih“ u naselju Praporčan i „Zaveščak“ u naselju Zaveščak u k.o. Selnica na kčbr. dio 1426, dio 1431, dio 1489, dio 1497, dio 1498, dio 1499, dio 1500, dio 1502, dio 1503, dio 1505, dio 1507, dio 1510, dio 1511, dio 1512, dio 1513, dio 1516, dio 1517, dio 1518, dio 1523, dio 1524, dio 1530, dio 1531, dio 1536, dio 1537, dio 1538, dio 1540, dio 1552/1, dio 1553, dio 1554, dio 1556, dio 1557, dio 1558, dio 1561, dio 1578, dio 1626, dio 1705, dio 1706, dio 1708, dio 1711, dio 1712, dio 1713, dio 1714, dio 1715, dio 1716, dio 1727, dio 1744, dio 1745, dio 1746, dio 1747, dio 1748, dio 1749, dio 1750, dio 1751, dio 1752, dio 1753, dio 1784, dio 1785, dio 1786, dio 1787, dio 1845, dio 1846, dio 1847, dio 2656, dio 2657, dio 2658, dio 2659, dio 2660, dio 2797, dio 2799, dio 2806, dio 2892, dio 2893, dio 2894, dio 3075, dio 3089, dio 3090, dio 3091, dio 3092, dio 3093, dio 3094, dio 3095, dio 3096, dio 3097, dio 3098, dio 3099, dio 3104, dio 3109, dio 3110, dio 3111, dio 3112, dio 3113, dio 3126, dio 3127, dio 3128, dio 3129, dio 3130, dio 3131, dio 3135, dio 3136, dio 3139, dio 3141, dio 3142/1, dio 3142/2, dio 3142/3, dio 3144, dio 3145, dio 3146, dio 3147, dio 3148, dio 3149, dio 3150, dio 3151, dio 3152, dio 3153, dio 3154, dio 3155, dio 3164/1, dio 3167, dio 3168, dio 3195, dio 3241, dio 3251, dio 3253, dio 3254, dio 3255, dio 3256, dio 3257, dio 3258, dio 3259, dio 3262, dio 3263, dio 3264, dio 3265, dio 3266, dio 3267, dio 3288, dio 3289, dio 3294, dio 3295, dio 3296, dio 3297, dio 3298, dio 3299, dio 3300, dio 3301, dio 3302, dio 3337/1, dio 3337/3, dio 3342/1, dio 3343, dio 3852, dio 3853, dio 3854, dio 3855, dio 3856, dio 3861, dio 3862, dio 7250, dio 7252, dio 7255, dio 7257, dio 7259, dio 7262, dio 7265, 7266/1, 7266/2, u k.o. Zebanec na kčbr. dio 1224, dio 1225, dio 1229, dio 1230, dio 1244, dio 1245, dio 1246, dio 1250, dio 1251, dio 1464, dio 1465, dio 1466, dio 1467, dio 1473, dio 1474, dio 1475, dio 1476, dio 1477, dio 1478, dio 1479, dio 1480, dio 1481, dio 1482, dio 2800, dio 2801, o započinjanju postupka evidentiranja predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu. Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 i 04/23), temeljem kojeg se javne ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske s pravom upravljanja Županijske uprave za ceste Međimurske Županije, Čakovec, Mihovljanska 70, OIB:77095600371

Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste izraditi će tvrtka Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene predmetne ceste započeti će 27 i 28. veljača 2023. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Josip Goričanec (Geo 1048) koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 01. ožujak 2023. godine u vremenu od 08,00 do 12,00 sati u prostorijama Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec.

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr

Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/ MedimurskeNovine

POLICAJAC Sandi Kraljić iz Žabnika o intervenciji o kojoj bruji cijela Hrvatska

Gospođa je porodila dijete meni u ruke!

Najšokantnije je bilo to što je vidio pupčanu vrpcu zamotanu oko bebina vrata. Potaknut očinskim instinktom uspješno ju je odmotao te je svima odahnulo zbog bebina plača

Piše: Sanja Heric Foto: Pixsell/Slaven Branislav Babic

Kada su u nedjelju, 19. veljače, preuzeli svoju jutarnju smjenu u PU zagrebačkoj, trojka među kojima je i naš policajac Sandi Kraljić iz Žabnika, nije ni slutio da će sutradan biti toliko poznat da će cijela Hrvatska, a i regija, brujiti o njima. Naravno, ne u crnoj kronici, već u rubrikama nevjerojatni događaji.

Kako se ova policijska patrola našla usred poroda koji je na svu sreću bez ikakvog problema završio, ispričao nam je naš policajac kojeg smo uspjeli “uhvatiti” nakon noćne smjene u utorak.

Pupčana vrpca

bila je bebi

zamotana oko vrata

Priča ide ovako. Tog su dana tijekom redovne autoophodnje oko 7:40 na potezu od Savskog mosta prema Centru vidjeli čovjeka koji im je gestikulirao da traži njihovu pomoć.

- Došli smo do njega, zaustavili se i stupili s njim u kontakt. Bio je u šoku i tražio je pomoć za svoju susjedu, koja je bila trudna, počinje svoju priču međimurski policajac. Rekao je da bi uskoro trebala roditi i da ima trudove, koji je preko noći postao nacionalni heroj.

Policijska trojka, međimurski policajac te njegove kolegice Lucija Kolega i Sanja Jovanović Jurić, nije ni trenutka dvojila. Policijskim autom skrenuli su u

dvorište, zaustavili auto i krenuli u spasilačku akciju.

- Gospođa je čekala na ulaznim vratima, suprug je bio vani u dvorištu. Svi su bili u šoku, kao i ja i moje kolegice. Upitao sam gospođu u kojem je mjesecu trudnoće. Rekla je da u 35. tjednu i vidio sam da su počeli pravi trudovi, prepričava nam Kraljić.

Odmah je shvatio da je porod već započeo te da nemaju vremena za bolnicu. Uhvatio ju je za ruku, kolegice su mu pomogle polegnuti je na krevet. Trudovi su slijedili jedan za drugim.

- Gospođa je porodila dijete meni u ruke. Sve je trajalo nekih 7 ili 8 minuta. Najšokantnije je bilo to što sam vidio pupčanu vrpcu zamotanu oko bebina vrata, prepričava dalje.

Potaknut očinskim instinktom uspješno je odmotao pupčanu vrpcu koja se zapetljala bebi oko vrata i odahnuo s kolegicama i trudnice zbog plača koji su svi iščekivali. Kada su čuli bebin plač, svima je pao kamen sa srca.

- Dijete me nakon toga uhvatilo za prst, emotivno nam je rekao ovaj međimurski policajac.

- Moram napomenuti da su mi jako pomogle moje kolegice iz patrole. Pružale su cijelo vrijeme podršku, donosile gospođi vode, ručnik te su mi pomogle da na svoje ruke navučem rukavice, napominje Kraljić, koji u policiji u Zagrebu radi već 12 godina.

Hitna je potom došla brzo koliko je to mogla, doktorica je preuzela bebu,

Pomogao i ženi da ne završi u zatvoru

Ova nevjerojatna priča nije prvi slučaj u kojem je glavnu ulogu odigrao međimurski policajac Sandi Kraljić. Naime, 2013. godine s kolegom je priskočio u pomoć Zagrepčanki (55) nakon što su čuli presudu Prekršajnog suda, o čemu su se raspisali i nacionalni mediji.

- Dobili smo naredbu da ju privedemo na sud jer nije platila kaznu za javni prijevoz od 200 kuna. Kad je sutkinja rekla da mora odmah platiti ili ići u zatvor, nije nam bilo svejedno, kazao je tada Josip Petric, Sandijev kolega s kojim je skupa radio. Na izlasku iz sudnice žena je protrnula jer

odrezala joj pupčanu vrpcu i odvezli su i majku i bebu u kolima hitne pomoći u Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice. Kada je sve završilo, kako nam je rekao, svi su zaplakali od sreće.

To mu je bila psihički najteža intervencija

- To je bila psihički najteža situacija kojoj sam prisustvovao, a u svojem policijskom poslu nagledao sam se svakakvih stvari. Bilo je teško jer smo morali ostati prisebni cijelo vrijeme i ne pokazivati nikakve znakove panike, nastavlja. Da u cijeloj situaciji ostane ovako priseban, kaže, zasigurno mu je pomogao trudnički tečaj, a potom i prisustvovanje na porodu svoje troje djece.

- Dvaput sam do sada davao intervju za novinare,

nije imala novca za plaćanje kazne ni mobitel da u pomoć pozove kćer. S privremenim poslom jedva je spajala kraj s krajem.

Ušli su u auto i odvezli ju kako bi uplatnicom platila kaznu. Svaki je iz novčanika izvadio po 100 kuna. Na šalteru su još morali dodati sedam kuna za naknadu. Žena nije znala kako bi im zahvalila.

- Nismo mogli dopustiti da zbog 200 kuna ode u zatvor, rekao je Josip i dodao da dobra djela čine uvijek. - Nismo puno razmišljali što učiniti. Nama taj novac ništa ne znači, a njoj je tad značio sve, rekao je tada za 24 sata policajac Sandi.

ali nikad do sad nisam doživio da netko toliko prati neki događaj.

Koliko znam, nikad se nije dogodilo nešto slično, dodaje Kraljić, kojem mobitel neprestano zvoni zbog telefonskih poziva i poruka koje dobiva.

Kaže da je u ovim dvama danima, od samog događaja pa do našeg intervjua, dobio na tisuće poruka podrške.

- Mami želim brz oporavak, a bebi najsretnije djetinjstvo, istaknuo je na samom kraju razgovora ovaj policajac.

- Želio bih još istaknuti da nikakva plaća, nikakva �inancijska pomoć toliko ne podigne čovjeka, koliko može sva ta pažnja i podrška koju sam dobio iz cijele Hrvatske, zahvalio je međimurski policajac.

Policajac Sandi Kraljić ispričao nam je u detalje kako je izgledao iznenadni porod, koji će pam�� cijeloga života

Protest protiv povećanja

ČLANOVI MIS-a i MIK-a briljirali na Županijskom natjecanju iz informatike

Osvojili dvanaest prvih, deset drugih i deset trećih mjesta

Zahvaljujući izuzetno

uspješnom školskom natjecanju iz informatike, udruge

Mladi informatički stručnjaci i Međimurski informatički klub imale su čak 54 natjecatelja na natjecanju županijske razine, održanom u petak, 17. veljače. Natjecanje čiji je glavni organizator Agencija za odgoj i obrazovanje, a suorganizator Hrvatski savez informatičara, još je jednom potvrdilo da su polaznici Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije – programa koji udruge MIS i MIK provode pod pokroviteljstvom Međimurske županije – u samom vrhu Međimurske i Varaždinske županije, i to u najzahtjevnijoj kategoriji natjecanja „Primjena algoritama“, kao i kategoriji „Algoritmi LOGO“.

MIS-ovci i MIK-ovci najbolji programeri Međimurske županije!

S postignutim maksimalnim brojem bodova, prvo mjesto među učenicima petih razreda u kategoriji „Primjena algoritama“ osvojila je Gita Radiković, učenica Osnovne škole Petar Zrinski Šenkovec. Fran Topolnjak iz OŠ Strahoninec zauzeo je drugo mjesto, dok je treća pozicija pripala Lovri Žagaru, učeniku I. osnovne škole Čakovec. Njihov mentor bio je Dejan Drabić, ujedno voditelj Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije. U istoj dobnoj skupini natjecali

su se još Lovro Novak, Marin

Plaftak, Vito Kerman, Eugen Janković, Kristijan Turk i Luka

Zgrebec. Navedene učenike za natjecanje su pripremali Dejan Drabić i Marin Drabić.

Polaznici Centra Jakov Marodi (OŠ Nedelišće), Marta Topolnjak (OŠ Nedelišće) i Petar

Kocijan (OŠ Belica) zauzeli su prva tri mjesta u kategoriji učenika 6. razreda. Odlične rezultate u istoj kategoriji postigli su i Niko Kocijan, Petar Filo, Max Varga te Paulo Nomo Nemi. Mentori šestašima također su bili Dejan Drabić i Marin Drabić.

Ivano Lukačević, učenik 7. razreda II. osnovne škole Čakovec, bio je najuspješniji u svojoj generaciji, gdje je drugo

mjesto pripalo Leu Lipiću iz OŠ

Draškovec, a treće Abela Baranašiću iz Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica.

Njih je za natjecanje pripremao

Dejan Drabić, dok su se Andro Lovrenčić i Jakov Božanić natjecali pod vodstvom mentora Marina Drabića.

Dejan Drabić bio je mentor i učenika 8. razreda. U spomenutoj skupini najbolji rezultat postigao je Saša Ovčarić iz I. osnovne škole Čakovec. Drugo mjesto osvojio je Leo Dolenec, učenik OŠ Draškovec, a treće učenica III. osnovne škole Čakovec Michelle Mesarić. Izuzetan je uspjeh i srednjoškolaca koji pohađaju obrazovne programe udruga MIS i MIK. Učenici prvog razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Filip Janči i Filip Vin-

ko osvojili su prvo, odnosno drugo mjesto, među svojim vršnjacima.

Osvojivši isti broj bodova, prvo mjesto u generaciji učenika drugih razreda srednje škole, podijelili su Roko Gluhak i Dominik Vidović, dok je treće pripalo Dominiku Vugrincu. U istoj kategoriji natjecao se i Luka Žišković, također učenik Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.

U konkurenciji učenika trećih razreda srednje škole, prve tri pozicije pripale su učenicima Tehničke škole Čakovec. Najbolji rezultat postigao je Jakov Biškup, kao drugoplasirani natjecanje je završio Marin Topolnjak, dok su treće mjesto podijelili Vito List iz Tehničke škole Čakovec i učenik Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Vedran Novaković. U istoj kategoriji natjecali su se još i gimnazijalci Vjeran Murković, Marin Rameša, Luka Dakić, Luka Lukačević i Petar Vinko. Mentor svih navedenih srednjoškolaca bio je Miljenko Blažeka.

Pod mentorstvom Dejana Drabića na natjecanju je sudjelovao i učenik 4. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Matija Bujanić, koji je postigao drugi rezultat u svojoj generaciji.

Izuzetni rezultati i u susjednoj Varaždinskoj županiji!

Čak jedanaest polaznika međimurskog Centra izvr-

snosti natjecalo se na županijskom natjecanju iz informatike za učenike Varaždinske županije. Najbolji među učenicima sedmih razreda bio je Marin Rođak, učenik VI. OŠ Varaždin. Treće mjesto zauzeo je Dorian Panić iz II. osnovne škole Varaždin, dok je odličan rezultat postigao i Oliver Vitez, učenik VI. OŠ Varaždin. Mentor navedenih učenika bio je Marin Drabić. Osmašica Ozana Margotić (VI. osnovna škola Varaždin) ponovo se pokazala najboljom u svojoj generaciji, dok je drugu poziciju zauzeo učenik Katoličke osnovne škole Svete Uršulinke Hugo Darabuš. Ozana se za natjecanje pripremala uz vodstvo mentora Dejana Drabića, dok je voditelj drugoplasiranog učenika bio Marin Drabić. Od šest srednjoškolaca s područja Varaždinske županije najbolji rezultat postigao je učenik drugog razreda Prve gimnazije Varaždin Antun Kralj, osvojivši prvo mjesto, dok je u istoj skupini drugo mjesto pripalo Marku Hreniću iz iste škole. Mentor spomenutih srednjoškolaca bio je Miljenko Blažeka. Kao treće pozicionirani natjecanje je zaključio učenik prvog razreda Elektrostrojarske škole Varaždin Filip Melnjak, čiji je vanjski mentor bio Dejan Drabić, dok su na natjecanju za učenike četvrtih razreda pod vodstvom Dejana Drabića i Miljenka Blažeke sudjelovali Jana Furdi iz Prve

ĐUMA OMERČIĆ iz Novakovca uputila je riječi zahvale Odjelu čakovečke neurologije

gimnazije Varaždin, Ivan Melnjak iz Elektrostrojarske škole Varaždin te Noah Sitar iz Prve gimnazije Varaždin.

Troje učenika

zauzelo vrh i u programskom

jeziku Logo

Posljednji, no ne i manje značajan, rezultat je polaznika CIIMŽ-a na županijskom natjecanju u kategoriji „Algoritmi LOGO“. U navedenoj kategoriji programiranja s kornjačom natjecalo se troje učenika petih razreda. Najuspješniji je bio Lovro Žagar, učenik I. razreda osnovne škole Čakovec, koji je u kategoriji „Primjena algoritama“ osvojio treće mjesto. Uz bok učenika čakovečke škole natjecanje je drugim mjestom zaključila Gita Radiković, učenica Osnovne škole Petar Zrinski Šenkovec, ujedno osvajačica 1. mjesta u kategoriji „Primjena algoritama“ za učenike petih razreda. Treće mjesto pripalo je Franu Toplonjaku iz OŠ Strahoninec koji se baš poput Lovre i Gite natjecao u dvije kategorije te u kategoriji „Primjena algoritama“ osvojio treće mjesto. Spomenute učenike za natjecanje u programskom jeziku Logo pripremao je Viktor Lazar.

U redakciju Međimurskih novina stiglo je pismo građana koje u nastavku u cijelosti objavljujemo:

Povodom povećanja cijene vode potkraj 2022. godine, šaljemo ovaj protest i tražimo povrat na stare cijene.

Značajno je da se isto dogodilo odmah po imenovanju nove direktorice, i nezamarivo, isplate navodno milijun kuna otpremnine starom direktoru. Vodovodnu i kanalizacijsku mrežu financirali su mještani i predali ju na upravljanje Međimurskoj županiji, odnosno tvrtki Međimurske vode d.o.o. Međimurske vode d.o.o. ne bi trebale zarađivati i dijeliti profit s općinama i gradovima jer time opterećuju građane, i to na način da, ne država, već lokalna i regionalna uprava opterećuju građane, a ona im je najbliža i trebala bi rasteretiti građane. Javnost stalno kritizira da država diže cijene, a u Međimurju to čini i lokalna uprava. Mreža je gotovo nova i ima velik broj priključaka na kilometar vodovodne i kanalizacijske mreže, pa tu nema ni velikog održavanja ni gubitaka. Svakako bi trebalo tražiti bolju organizaciju radi smanjenja troškova, što je opće potrebno u cijeloj državi, no čini se da je lakše upravi javnih tvrtki povećati cijenu nego naučiti upravljati. Dodatno, nadzor kod gradnje mreža vrlo je površan i nestručan, pogotovo na dijelu građevinskih radova, tako da nakon garancijskog roka nastaju veliki troškovi na sanaciji cesta i ulica. Isto tako postavljaju se nekvalitetni šahtovi ili su oni loše postavljeni.

Da se stručno i kvalitetno izvode građevinski i instalaterski radovi, cijena investicije bila bi znatno manja, a i troškovi sanacija ulica i cesta bili bi gotovo zanemarivi, a često se događa da se radovi ne dovršavaju do kraja prema ugovorima.

I to se sve tolerira! Građani potrošači vode

Zahvaljujući njima, opet sam sa svojom djecom!

Đuma Omerčić iz Novakovca, zadovoljna svojim boravkom i odnosom djelatnika na Odjelu neurologije čakovečke bolnice, osjetila je potrebu da i pismom zahvali cjelokupnom timu koji se brinuo o njoj.

U nastavku pismo zahvale prenosimo u cijelosti:

Poštovani, molim Vas da objavite moj članak kao mali znak pažnje i zahvalnosti prema divnim ljudima

o kojima ću Vam u nastavku pisati. Zovem se Đuma Omerčić i imam 31 godinu te sam iz Novakovca. Živimo, nažalost, u svijetu u kojem je puno manje ljudi koji su dobri, empatični i spremni pomoći drugima. Zato sam mišljenja da upravo tu manjinu treba držati kao kap vode na dlanu, osvijestiti njihovo postojanje i pohvaliti ih kada je god moguće.

Naime, 10. 2. 2023 zaprimljena sam prvo na HBO Županijske bolnice Čakovec, a zatim na odjel Neurologije ŽB-a Čakovec. Moje loše stanje i razlog zaprimanja trenutno nisu važni, ali ono što je važno je da sam, zahvaljujući cijelom timu koji se okupio oko mene i uložio sve u mene te njihovoj brzini reagiranja, spretnosti i znanju, danas opet pored svoje dvoje djece.

Najljepše zahvaljujem u svoje i u ime svoje obitelji svim liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima te ostalom osoblju Odjela neurologije ŽB-a Čakovec gdje sam liječena. Ne mogu nikoga izdvojiti jer bih tada nanijela nepravdu drugima, a svi podjednako zaslužuju zahvalu do neba.

Mogu slobodno reći da su mi spasili život svojim požrtvovnim i stručnim radom te toplim ljudskim odnosom. Ka-

ko sam bila u stanju u kojem je trebalo brinuti oko mene konstantno i strpljivo, što su svi predano i činili, uz to su prije svega bili puni ljubavi, razumijevanja i uvijek spremni da te nasmiju iako ti u takvim danima do smijeha nije. Odjel neurologije odiše prije svega pozitivom, a o ljubavi i ljudskosti sam već dovoljno napisala.

Posebno zahvaljujem svojoj liječnici dr. Sabini Srpak

Benčil koja je bila zadužena za mene, a svakim pogledom i toplom riječi dala mi je utjehu i nadu da će sve biti u redu. Moja poruka ovom divnom

Odjelu: Želim vam svima puno uspjeha i sreće u radu i osobnom životu. Vidimo se zdravi i veseli kao što sam vam i obećala. Jednom je netko rekao, život je lijep kad ima ljudi koji se brinu o nama.

Još jednom, velika HVALA!

Ovo su najbolji osnovnoškolci informatičari

TRGOVINA KRK, Donji Kraljevec, Kolodvorska ulica

Čitamo sve po redu!

U fašničko vrijeme maškare su bile svuda oko nas, a moglo ih se sresti i u trgovinama. Tako je bilo i u Donjem Kraljevcu gdje smo se zaustavili sa svojim poklon-vrećicama.

Naravno, nismo mogli odoljeti pa smo vrećicu darovali mladoj Letiziji Martan koja je kupljene stvari od-

mah stavila u svoj poklon. S obzirom na svoje godine, Letizia i nije neka čitateljica novina, ali zato, kako je rekla, novine obavezno čita njen otac i to najviše sport, a potom sve ostalo.

Simpatičnu maškaru poslužila je djelatnica trgovine Đurđica Marković, redovita pratiteljica naših novina. Či-

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

ta, kaže, sve po redu, s time da počinje od crne kronike.

I Ljiljana Jurkić, također trgovkinja, zadovoljna je sadržajem naših novina.

Od svega najviše prati recepte koja i redovno isprobava, slijede informacije po naseljima s naglaskom na donji kraj Međimurja. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 95. kola

Novo, 95. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi”završava u ovom broju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili po-

slati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 28. veljače. Sretnog dobitnika 95. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 3. ožujka. (mk)

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Marina Zorković, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati

Ljiljana Jurkić, Le�zia Martan i Đurđica Marković

David Pucko i Tara Kolaš iz Pribislavca dobili su Lucasa rođenog 5. kolovoza 2022.

Filip i Matea Marciuš iz Čakovca dobili su Jakova rođenog 14. listopada.

Dragutin Dominić iz

Pretetinca vješti je kreativac

koji sve kostime i maske za Čuvare mitova i legendi iz

Nedelišća izrađuje sam. Uvijek su velika atrakcija po povorkama i fašnicima, a njegovu priču donosimo na 3. str. Medije.

(Piše i foto: Sven Tomašić)

petak,

24. veljače

17:00

Donji Kraljevec

Dani Dr. Rudolfa Steinera

3. Međunarodna

konferencija o psihozofiji

18:00

Goričan

Dokumentarni film

Neuslišani krik

Etnokuća

19:30

Donji Kraljevec

Prezentacija ak�vnos�

Centra dr. Rudolfa Steinera

22:00

Fox bar

Punk slušaona by Lazar

subota,

25. veljače

22:00

Fox bar

Čakovec

Karaoke night 3

09:00 – 19:30

Donji Kraljevec

Dani dr. Rudolfa Steinera

Predavanja i radionice

Empa�ja, Euritmija, Metodička empa�ja

21:00

Meta bar

Čakovec

Koncert Vulkan

22:30

Arcus, Graba

G-spot

Dj. Luksi

21:00

Paladin caffe bar

Čakovec

Koncert

Grupa Nova

DJ Ma�e

nedjelja,

26. veljače

Donji Kraljevec

Dani dr. Rudolfa Steinera

Predavanje i radionice

Psihozofija, Empa�ja, Euritmija

18:00

CZK Čakovec

Mursko Središće

Kazališna družina Gradu i

svijetu

Orbi et Urbi

Pizza s Krešom

16:00

Fox bar

Čakovec

Bela turnir

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

kamo za vikend

HUMANITARNI BUVLJAK u Nedelišću 25. veljače

Za mace skupljaju sredstva

U subotu, 25. veljače, od 15 do 19 sati i u nedjelju, 26. veljače, od 9 do 15 sati dođite do adrese Ulica Josipa Vrhovskog 34, Nedelišće preko puta Atona i posjetite Humanitarni buvljak.

Vrijedni volonteri pripremit će brdo robe: od majica, hlača, haljina, jakna, obuće, nakita, kozmetike, knjiga, CD-a, igračaka, keramike, zapravo svega po malo. Sve stvari su ili nove ili malo korištene (i očuvane), a možete ih dobiti

ETNOKUĆA u Goričanu 24. veljače u 18 sati

Neuslišani krik povodom godišnjice agresije na Ukrajinu

Povodom godišnjice brutalne agresije Putinove Rusije na Ukrajinu, u Etnokući u Goričanu održat će se projekcija dokumentarnog �ilma Holodomor-Gladomor o jednom od prvih genocida u XX. stoljeću na europskom tlu. U pokušaju potpunoga etničkog sloma ukrajinskog naroda, sovjetska vlast na čelu sa Staljinom je 1932. i

1933. izgladnjivanjem i terorom prouzročila smrt od 3,5 do 5 milijuna Ukrajinaca. Nastavak tog užasa provodi i danas ruska vlast, negirajući i samu ukrajinsku naciju. Pozivamo vas na projekciju �ilma u petak, 24. veljače 2023. godine, u 18 sati u Etnokući na Turističko-sportsko-rekreacijskom centru Šuderica u Goričanu. (dv)

u zamjenu za simboličnu donaciju.

- U ponudi će također biti mačkostvari: bookmarkeri i šalice, imat ćemo i rukotvorine naših vrijednih donatora, plišane mace, drvene privjeske, šivane mačkotorbe.

Skupljene donacije utrošit ćemo na plaćanje veterinarskih troškova liječenja zbrinutih maca i hrane za štićenike na našoj skrbi, kažu organizatori iz Udruge Sklonište dobrote. (dv)

Kvalitetan program u sklopu Dana dr. Rudolfa Steinera

Uđite u svijet psihozofije, empatije i euritmije!

Povodom obilježavanja 162. obljetnice rođenja dr. Rudolfa Steinera bit će organizirana svečanost otkrivanja biste dr. Rudolfa Steinera koja će se održati u sklopu manifestacije Dani dr. Rudolfa Steinera koja ove godine obuhvaća velik broj događanja od 24. do 28. veljače 2023. godine. Svečanost otkrivanja biste dr. Rudolfa Steinera održat će se u ponedjeljak, 27. veljače 2023. godine, s

početkom u 12 sati ispred međimurske Palače turizma u Čakovcu, Ul. bana Josipa Jelačića 22e. Osim što će se otkriti Steinerova bista, od 24. do 28. veljače bit će organizirane kvalitetne međunarodne konferencije o psihozo�iji, empatiji i euritmiji. Također, 28. veljače bit će organizirana konferencija o vinogradarstvu i vinarstvu prema biodinamičkim metodama. (st)

1. ožujka

CZK Čakovec

Stand-up comedy show

4. One man SHOW

Bolja Polovica Vlatko Štampar

3. ožujka

Meta bar

Čakovec

WOW Fashion show

Prelog

Dom kulture

Plesna haljina žutog maslačka Kazalište Prijatelj

4. ožujka

Arena Varaždin Koncert Sergej Ćetković

Zgrada Scheier Čakovec

1. Vintage buvljak

6. ožujka

CZK Čakovec

Kazališna predstava Kerekesh teatar Dobra večer, došao sam po vašu kćer

8. ožujka

CZK Rudar

Mursko Središće Kazališna predstava Prvi muževi bacaju se u vodu Kazalište Tvornica smijeha

Arena Zagreb Koncert Gibonni

9. ožujka

Mala scena

Vinko Lisjak Čakovec Koncert Filip Rudan

ALFA NAGRAĐUJE - DR. RICHARD CARLSON: NE MARI ZA MALE STVARI

12. ožujka

Prelog svojim ženama Koncer� raznih pjevačkih zborova i autora

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

poklanja knjigu Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Ne mari za male stvari… i ostat će male stvari jednostavna je knjižica koja će vam na pristupačan i prijateljski način pokazati kako iz svog života izbaciti male stvari koje vas svakodnevno izluđuju.

Promišljenim i poticajnim primjerima autor Richard Carlson otkriva putove kojima ćete uspjeti pronaći mir usred užurbanosti života ispunjenog stresnim situacijama.

16. ožujka

CZK Čakovec

Tribina četvrtkom Sex i glad

Kazališni show Tarik Filipović

17.

ožujka

“Umjesto da smo zadovoljni i zahvalni za ono što imamo, mi smo zaokupljeni onim što nam nedostaje.”

Prelog Dom kulture

Kazališna predstava Sve o muškarcima Teatar Gavran

Dr. Richard Carlson: Ne mari

Sakupljena donacija utroši� će se na plaćanje veterinarskih troškova

Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko

Piše: Sanja Heric, Foto: Zlatko Vrzan

Sara i Dominik Mutvar nisu skidali osmijeh s lica

Za Katarinu i Tonija neizostavne su sunčane naočale kao modni dodatak

Ana i Fran u fašničkom ozračju

Dean i preslatki Adrian u maski lavića

Nives Hajdinjak i Kira koja uživa u klokanici

Ivona, Karlo i preslatka Una

Martina Kocijan je zabacila zanimljiv šešir

Maškare, ča mogu maškare

Manuela i Petra prošetale Čakovečkom špicom

NOGOMET

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Međimurje danas kreće u tešku borbu za ostanak u ligi, protivnik Sesvete

Piše: Miljenko Dovečer

Danas se 16. kolom trima utakmicama nastavlja prvenstvo u SuperSport 2. NL-u, a čakovečko Međimurje gostuje kod drugoplasiranih Sesveta. Nakon završetka polusezone u kojoj je Međimurje završilo na posljednjem mjestu, došlo je do promjena i u trenerskom i u igračkom kadru.

Velike promjene u igračkom kadru

Za novog, petog po redu trenera prije početka ovih zimskih priprema postavljen je Gordan Golik, dotadašnji trener ŽNK-a Međimurje-Čakovec.

Osim toga velike promjene su se dogodile u igračkom kadru, gdje je klub napustio velik broj stožernih igrača, gotovo jedna cijela ekipa.

Tako su iz Međimurja otišli: Jozef Kuqi (NK Sesvete), Jan Marcijuš (FC Fehring, Austrija), Marko Harači i Mihael Zorica (oba Marsonia), Daniel Tom Kraljević (Sloga Mravince), Bruno Petrčić (NK Ponikve), Ivan Đaković (NK Kustošija), Magdelinić Đorđe i Rendulić

Joško (oba FK Berane, Crna Gora), Joao Carlos i Kegelj Ivan.

U rubrici dolazaka također je bilo prometno, a Međimurje se najviše oslanja na susjedni

Varaždin iz kojeg su došli Bruno Bujan (na posudbu), Marino Bulat (na dvojnu) i Petar Ratajec (slobodan). Osim njih

Klubu su pristupili i Toma Sabo (Dinamo Domašinec), Matija Jesenović (Lokomotiva), Dalibor Vrbanić (Jarun), Robin Zanjko (ND Primorje), Ushida Taiga (D.Stubica), Ilija Radulović (HAŠK), Domagoj

Kanižaj (Varteks) i Dino Vršić (Mladost Molve).

Zadnja je vijest da brzonogi napadač Albanac Eldis Kraja ostaje u klubu najmanje do ljeta.

Iako su s pripremama

počeli dosta rano, 13. siječnja, ekipa se skupljala praktično do zadnjeg dana prijelaznog roka, 15. veljače. Kroz svakodnevne treninge, nekad i po dva na dan, trener Golik pokušao je i kroz pripremne utakmice složiti ekipu koja će pokušati izboriti ostanak u ligi. U tim utakmicama isprobavani su i igrači koji su bili na probi, rijetki su zadovoljili i bit će sve samo ne lako. Neke utakmice (juniori Varaždina i Nafta) pokazale su nemoć u napadu i propusnost u obrani i sigurno je jedino, trebat će proliti puno znoja i imati sportske sreće. Osim toga protiv Varteksa se povrijedio pouzdani igrač obrane, stoper Težački, koji će izbivati s terena nekoliko tjedana.

Poraz protiv Nafte u posljednjoj pripremnoj utakmici

Posljednja testna utakmica u Čakovcu protiv slovenskog drugoligaša Nafte iz Lendave pokazala je dva lica, u prvom dijelu relativno dobro u fazi obrane kada se na odmor otišlo bez golova. U nastavku brzi potop, dekoncentracija u zadnjim redovima i jeftino primljeni golovi što je danak neiskustvu i još neuigranosti. To se djelomično može pripisati i tome da su osim Robina Zanjka, koji ima 23 godine, svi ostali redom 18-godišnjaci i 19-godišnjaci. Da nevolja bude još veća, još jedan igrač iskočio je iz tračnica, prije vremena igru je napustio Daniel Turk zbog ozljede koljena (sumnja se na povredu meniskusa) i pitanje je koliko će izbivati s terena.

No što je, tu je, uigranost i formu trebat će hvatati kroz prvenstvene utakmice, a prva koja je na rasporedu je danas protiv ekipe Sesveta koje se bore za viši rang, odnosno, jedna od najlakših. Utakmica bez opterećenja u kojoj Međimurje može samo profitirati jer igrači nemaju breme pobjede i tko zna, možda će Golikovi puleni biti disponirani i vrate se kući s osmijehom na licu.

Trener Golik optimističan po pitanju opstanka

- Plan za proljeće je, kako sam rekao, osigurati opstanak

DEČKO iz Gardinovca

u ligi i promovirati mlade igrače naše škole nogometa. Po pitanju igračkog kadra dosta smo mijenjali i orijentirali smo se na igrače s ovog područja. U tome nam je u mnogome pomogao NK Varaždin koji nam je dao na posudbu nekoliko mladih igrača, a na dvojnu registraciju vratara Bulata. Vidljivo je da nam fali iskustva u ekipi, ali vjerujem da će nas nositi mladost i poletnost da prezentiramo dobre igre i ostvarimo dobre rezultate, kazao je trener Čakovčana uoči teške utakmice u Sesvetama.

- Teško gostovanje kod ekipe koja puca na viši rang, SuperSport 1 NL. Dobro ćemo se taktički pripremiti za tu utakmicu i nećemo ići s bijelom zastavom. Vjerujem da ćemo odigrati dobru utakmicu, ali ciljano ćemo se pripremati i za utakmice s direktnim protivnicima za opstanak u Ligi. Vjerujem u bolje dane kluba i da ćemo svojim igrama i kvalitetom polako mijenjati stav prema klubu, rekao je Gordan Golik.

Utakmica 16. kola Supersport 2. NL-a između Sesveta i Međimurja igra se danas, 24. veljače od 15:00.

U ostalim utakmicama danas sastaju se: Grobničan –Osijek II, Opatija – Marsonia. U subotu (15:00) na rasporedu su utakmice: Dugo Selo – Zagorec, Jadran Poreč – Hrvace, Trnje (ZG) – Bjelovar, Mladost Ždralovi – Zrinski (J). U subotu od 12:00 uz televizijski prijenos igraju Belišće i Jaran LP.

Bušnja potpisao za

slovenski Bravo

Posljednjeg dana prijelaznog roka Denis Bušnja pronašao je klub u kojem će igrati u drugom dijelu sezone. Denis Bušnja odigrao je za Rijeku 394 minute u prvom dijelu sezone. Nastupao je u 10 utakmica, a pritom nije upisao pogodak i asistenciju. Klub ga je odlučio

poslati na posudbu s mogućnošću otkupa na kraju sezone u slovenski Bravo, trenutno sedmoplasiranu momčad prvog slovenskog ranga. Dečko iz Gardinovca u nedjelju je upisao prvi nastup u slovenskom nogometu. Na terenu je proveo 30 minuta. (nl)

PLIVANJE

GPK MEĐIMURJE

Matej Bračko postao dvostruki prvak Hrvatske

Matej Bračko vratio se u Međimurje s čak pet osvojenih državnih medalja i dvostrukom titulom prvaka Hrvatske. Proteklog vikenda u Šibeniku je održano Prvenstvo Hrvatske za kadete na kojem je sudjelovalo 140-ak najboljih plivačica i plivača koji su isplivali limite Hrvatskog plivačkog saveza. Matej je predstavnik Gradskog plivačkog kluba Međimurje, Čakovec te je nastupio u pet disciplina, a isto toliko je osvojio medalja: zlato u disciplinama 100 m slobodno i 100 m leđno, srebro u disciplinama 100 m leptir i 200 m slobodno te bronca u disciplini 200 m mješovito.

- Možemo reći kako se radi o najboljem plivaču (kadetu) u Hrvatskoj. Na natjecanju je nastupio pod budnim okom predsjednika kluba Antonija Turka. Matej nije krio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima. Ipak je ovo bio povijesni uspjeh za klub kojim bi se sigurno ponosili i puno veći klubovi od našeg. No ovi rezultati su tek početak njegove fantastične karijere koja mu se predviđa. Unatoč nedostatku staza na bazenu i nedostatku financijske potpore s kojima se svakodnevno borimo, pokazali smo kako i jedan mali klub poput našeg može pokazati zavidne rezultate na državnoj razini. Isto tako smo pokazali kako je ovo

tek početak jedne ere plivanja u Međimurju. Pred nama je početak sezone plivanja u 50 m bazenu, za koji smo se počeli pripremati u najmodernijem centru fitnesa u Međimurskoj županiji, a i šire (Aquila fitness centar) gdje treninge vodi njihov glavni trener Antonio Šantek, koji se za sad pokazao izvrsnim trenerskim pojačanjem i ne sumnjamo da će u budućnosti biti drugačije, poručili su iz kluba pri čemu nisu krili zadovoljstvo ovim odličnim rezultatima.

Klub poziva sve zainteresirane (neplivače, plivače rekreativce i plivače) koji se žele ozbiljnije baviti plivanjem da se slobodno jave na jedan od kontakata: 092/2226955 (Antonio Turk), pkmc. kontakt@gmail.com ili na društvenim mrežama. (lm)

Matej s osvojenim medaljama

FILIP GORIČANEC Dečko iz Šenkovca rastura u Premijer ligi

U hrvatskom premijerligašu HRK-u Gorica rastura mladić iz Šenkovca Filip Goričanec.

Hrvatski reprezentativac u rukometu na pijesku važan je kotačić sastava Gorice u Ligi za prvaka u kojoj drže petu poziciju. Igra na poziciji srednjeg vanjskog, a ove sezone je u jako dobroj formi. Odličnu formu pokazao je i protiv Zagreba kojem je zabio pet golova (5/6), a imao je i nekoliko asistencija. Goričanec je šesti asistent lige, a do sada je upisao 38 asistencija.

Na poticaj roditelja svoju rukometnu karijeru započeo je sa šest godina u RK-u San-Sport. Kasnije uz konstantan rad i puno odricanja preko mnogo klubova u različitim ligama (Nedelišće, Vidovec, Infostar, Međimurje, Zagorica) došao je do HRK-a Gorica u kojem igra već šest godina. (nl)

RODOM IZ Čehovca

Grahovac

potpisao za njemački klub

Reprezentativac Nikola Grahovac (24) potpisao je za njemačkog drugoligaša

Balingen. Pivot Zagreba će se novom klubu priključiti na ljeto, a ugovor je potpisao na dvije godine. U Balingenu će zamijeniti nekadašnjeg hrvatskog reprezentativca Kristiana

Bećirija (28) koji napušta klub.

Grahovac je bio dio hrvatske reprezentacije na minulom Svjetskom prvenstvu u Poljskoj i Švedskoj. Rođen je u Čakovcu, a u Čehovcu je živio do svoje sedme godine. Kada je trebao krenuti u prvi razred, njegova obitelj seli se u rodno mjesto njegova oca (Plaški – Lika) gdje je Nikola pohađao osnovnu školu. Nakon završenog osmog razreda upisuje Gimnaziju

Bernardina Frankopana u Ogulinu koju je pohađao dvije godine, da bi preseljenjem u Zagreb školovanje nastavio u XII. gimnaziji. Zbog rukometnih obaveza, fakultet nije upisao.

Cijela obitelj njegove majke je iz Međimurja, a Nikola ističe kako je to mjesto gdje se uvijek vraća zbog obitelji i zbog toga što je tu odrastao. (nl)

ŽRK ZRINSKI

Na krilima Kale Kosovac

Zrinski do novih bodova

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Siniša Ludaš

Jako uzbudljiv i neizvjestan susret odigrale su rukometašice Zrinskog i Osijeka u 15. kolu 1. HRL žene.

Gošće dominirale prvim dijelom susreta, u nastavku druga priča

U dvorani Aton u Nedelišću gošće iz Osijeka silovito su krenule i u četvrtoj minuti imale 0:3. Prednost drže do 12. minute kada dolazi do prvog izjednačenja (7:7). Do poluvremena Osječanke imaju stalno vodstvo dva-tri razlike da bi se na odmor otišlo golom prednosti za gošće (14:15).

U nastavku druga priča, u 35. minuti dolazi do poravnanja (16:16), da bi nakon toga Zrinskice na krilima Kale Kosovac u 41. minuti imale prednost od pet golova (22:17). Međutim rukometašice Osijeka ne posustaju i

MRK ČAKOVEC

u 52. minuti dolaze do gola zaostatka (25:24) i imaju sedmerac koji promašuju. S igračicom manje Zrinski postiže dva gola i ima u 54. minuti vodstvo 27:24.

Tu je utakmica bila riješena, do kraja nezadrživa Kala Kosovac postiže još jedan gol, ukupno 13, za konačnu pobjedu Zrinskica 28:24. Osim nje izuzetno precizna danas je bila Renee Posavac koja je

od sedam pokušaja sedam puta poentirala.

Kala Kosovac je bila prvo ime susreta, a početkom godine juniorska reprezentativka pojačala je redove Zrinskica. Kala je došla na posudbu iz redova zagrebačke Lokomotive. Ljevoruka igračica igra na poziciji desnog vanjskog ili desnog krila. Prošle je godine Kala bila članica kadetske reprezentacije koja je na Svjetskom prvenstvu u Sjevernoj Makedoniji osvojila 11. mjesto. Želimo joj puno takvih igara u dresu Zrinskica.

Zrinski: Kozjak (10+0), Makarova, Car, Balent 1, Balaško, Kosovac 13 (2), Milošević 1, Novak, Janković, Balić 1, Strbad, Posavac 7, Krizmanić 4, Blagus, Rebernik, Cvitanović 1. Trener: Goran Mrđen.

Slijedi utakmica protiv

Dugog Sela

- Još jedna utakmica u koju nismo najbolje ušli, no opet nam je dobra i čvrsta obrana omogućila da se

vratimo i povedemo. Imamo puno uspona i padova u igri tijekom utakmice i na tome moramo još raditi, ali to je donekle normalno za mladu i neiskusnu ekipu, što mi svakako jesmo. Čestitam svojim igračicama na svakako zasluženoj pobjedi, rekao je nakon utakmice trener

Zrinskog Goran Mrđen.

Na šestom mjestu Zrinski ima 17 bodova i predvodi skupinu klubova koji su se smjestili u sredini tablice.

U srijedu su rukometašice Zrinskog u sklopu 1/8 finala Hrvatskog rukometnog kupa za žene gostovale kod Lokomotive u Zagrebu. U sljedećem kolu Čakovčanke odlaze trećeplasiranom Dugom Selu 55, a susret se igra u nedjelju 26. veljače s početkom u 17:00.

Devet igračica Zrinskog na regionalnom okupljanju u Koprivnici

U nedjelju je u Koprivnici održano regionalno okupljanje perspektivnih igračica regije Sjever za generacije 2006./07. i 2008./09. U starijoj generaciji čakovečki klub su predstavljale Hana Vidović, Gabrijela Novak, Leona Janković i Sonja Makarova.

U generaciji 2008./09. u Koprivnici su bile Kristina Goričanec, Ela Blagus, Tara Marciuš, Simona Rubin, Nela Vrban, Julija Lončarić, Rahela Varga i Marta Doležaj. U radu je sudjelovala i trenerica Zrinskica Iva Tomašek. Cijelo okupljanje odvijalo se pod budnim okom regionalne koordinatorice Dragice Džono, bivše igračice i trenerice Zrinskog.

Rukometaši Rugvice neočekivano iznenadili Čakovčane

Rugvica je iznenadila Čakovčane za treći poraz u nizu. Nakon dobre igre i odličnog starta, odnosno, pobjedom nad Maksimirom, rukometaši Čakovca upisali su tri poraza u nizu. U Kupu su dramatično ispali od premijerligaša Bjelovara, a u prvenstvu od druge ekipe Nexea u gostima i sada na domaćem terenu od Rugvice.

Čak 13 isključenja za domaće rukometaše

MRK Čakovec je u 16. kolu

1. HRL Sjever Rugvicu ugostio u Nedelišću u dvorani Aton. Gosti su došli kao autsajderi s pozicije pretposljednje ekipe. Međutim pokazali su se kao čvrst protivnik u prvom dijelu, čak su u dvama navratima imali vodstvo (7:8, 8:9), da bi na odmor ipak Čakovčani otišli s prednošću od jednog gola (14:13).

Prvih deset minuta nastavka donijelo je izjednačenu igru u polju i u rezultatu kada prvo vodi Čakovec s gol-dva razlike da bi u 40. minuti re-

zultat bio izjednačen (17:17).

Nakon toga u čvrstoj igri igrači Rugvice drže vodstvo kada u 45. minuti imaju +2 (19:21).

Do kraja utakmice prednost se povećala tako da su u jednom trenutku gosti u 55. minuti imali +4 (24:28).

Na kraju 29:32, zaslužena pobjeda Rugvice kojom je iznenadila favoriziranu domaću ekipu.

U gostujućoj ekipi nezadrživ je bio kadetski reprezentativac Hrvatske Tian Borovec koji je upisao devet pogodaka.

Kod Čakovčana najefikasniji Matej Ćuk s pet pogodaka.

Bila je to utakmica gdje smo vidjeli svašta, od slabe igre domaćih, posebno u obrani, do isto tako slabog suđenja gdje moramo posebno spomenuti podatak da su suci gostima dosudili šest, a domaćima dva sedmerca. Gosti su imali 10 minuta isključenja za razliku od domaćih koji su imali čak 26 minuta isključenja, a bilo je i crvenih kartona.

Čakovec: V. Horvat, Varšić, Tkalec (3), Zadravec (1), Tkal-

čec (4), Kranjec, Zvonarek (1), Sklepić (3), Vuković, Vincek, Novak (4), Juranić (4), E. Horvat (2), Pavlic, Toplek (2), Čuk (5). Trener: Josip Borković.

Do kraja prvenstva

ostalo još 10 kola

- Neobična utakmica od samog početka. Dobro smo krenuli, dobro otvorili s obranom, no igra nam se nekako raspala i u obrani smo popustili. Jako, jako puno isključenja, čak ako se ne varam oko 13. Njihova 6-0 obrana dobro je funkcionirala i nažalost nismo uspjeli pobijediti. Okrećemo se novoj utakmici protiv Spačve u Vinkovcima, rekao je nakon utakmice kapetan domaćih Tibor Tkalčec.

- Imali smo mi vodstvo, to nije bila nikakva igra, niti blizu igre. Teško je objasniti ovo što nam se dogodilo. Koji god da su razlozi poraza, ovo je bila katastrofa, kratak i rezigniran je bio domaći trener Josip Borković.

Nakon ovog poraza izgubljene su sve šanse da bi došli

barem do drugog mjesta na kraju sezone. Čakovčanima u ovih deset kola do kraja prvenstva predstoji uigravati ekipu i već sada se pripremati za sljedeću sezonu u kojoj su najavili pohod na sam vrh i ulazak u najviši rang hrvatskog rukometa.

Sljedeći vikend slijedi vrlo teško gostovanje kod RK Spačva Vinkovci koji su uvjerljivo na prvoj poziciji. Utakmica je na rasporedu u subotu 25. veljače s početkom u 19:30. (md)

Renee Posavac imala je stopostotan učinak sa 7 postignutih pogodaka

Kala Kosovac zabila je nevjerojatnih 13 pogodaka

Čakovčani su u Nedelišću pred dvjestotinjak gledatelja izgubili 29:32

U domaćim redovima najefikasniji je bio Matej Ćuk s 5 pogodaka

NOGOMET

Rudar i Polet upisali pobjede, Dinamo (D) remizirao u pripremnoj utakmici

Piše: Miljenko Dovečer

Međimurski trećeligaši finiširaju pripreme odigravanjem kontrolnih utakmica. Dinamo i Rudar će nešto ranije krenuti sa službenim utakmicama, naime, sljedeći vikend igraju se utakmice osmine finala međimurskog kupa. Rudar gostuje u Belici kod BSK-a, dok će Dinamo na noge Jedinstvu u Gornji Mihaljevec.

Polet odigrao već šest pripremnih utakmica

Polet se već prije oprostio od kupa pa će formu tempirati za 11. ožujka kada se nastavlja prvenstvo u 3. NL-u Sjever.

Protekli tjedan uz svakodnevne treninge igrači trenera Brezovca imali su dvije testne utakmice. Prvo su prošle srijede gostovali kod drugoligaša Sesveta gdje su u golijadi poraženi 4:3. Polet je poveo golom Mihalineca u 18. minuti, da bi domaći preokrenuli rezultat na 3:1. No izabranici trenera Brezovca se ne predaju i golovima Šarića i Mezge poravnavaju na 3:3. Međutim domaći su spretniji i pred kraj susreta pogađaju za konačnih 4:3.

Prošle subote odradili su šestu pripremnu utakmicu. U Svetom Martinu na Muri ugostili su momčad Nedeljanca. Raspucani su bili Poletovci koji su nakon

ODBOJKA

SUPERLIGA

45 minuta igre vodili 3:0. Mrežu Nedeljanca načeo je Perčić, dok je Mihalinec do kraja prvog dijela dva puta tresao mrežu gostiju. Četvrti gol na susretu postigao je Jurinić.

Polet (SMnM): Jambres, Telebar, Štefanec, Horvat, Horvatić, Perčić, Žganec S., Mezga, Šarić, Patafta, Mihalinec (Topolnjak, Žulić, Lajtman, Jurinić, Lajtman R., Mezga I.). Trener: Josip Brezovec. - U jakom ritmu smo prošli i ovaj tjedan s puno utakmica tako da svi igrači imaju dovoljnu minutažu, a na njima je da ju iskoriste. Za vikend imaju opet priliku u dvjema utakmicama da se nametnu jer samo prava konkurencija daje rezultat.

Vjerujem da su igrači svjesni toga jer samo tako mogu napredovati. Bliži se početak prvenstva i mislim da ćemo biti u optimalnoj formi, zadovoljno je komentirao trener Brezovec.

I ovaj tjedan imaju igrači Poleta dvije utakmice, u subotu su domaćini zagrebačkoj ekipi Devetka, dok u nedjelju 26. veljače gostuju kod premijerligaša Podturna.

Dinamo (D) još hvata formu pred Kup

Dinamo (D) je prošlu srijedu odmjerio snage s Dinamom (P), a nakon toga u subotu je na svom terenu dočekao Borac iz Imbriovca. Palovčani su slavili u Domašincu pogocima 2:1 Jeđuda i

Štroka. Strijelac za domaćine bio je Novak D.

Dinamo (D): Medvešek, Sabol, Petak, Drk, Kovač Marodi, Malenović N., Bacinger, Novak D., Vugrinec, Mezga (Prekupec, Krznar, Malenović K., Novak, Rališ, Jakšić). Trener: Dalibor Gorupić.

U napetoj utakmici između Dinama i Borca nije bilo pogodaka. Obje momčadi imale su par izglednih prilika, ali mreže se nisu tresle (0:0) i ovaj rezultat je sasvim realan.

- Nema slabog protivnika, nikoga ne možeš podcijeniti i ako u utakmicu ne uđemo punim angažmanom slijedi rezultatski kiks. No zato i služe takve utakmice, da igrači vide gdje griješe i da čim prije otklone te greške. Za tjedan dana imamo pravi, ozbiljni test jer smo u Kupu letvicu postavili visoko. Zato će nam u pripremi poslužiti sutrašnja ekipa protiv Bratstva u Savskoj Vesi, rekao je trener Dinama Dalibor Gorupić.

Posljednju pripremnu utakmicu Dinamo će odigrati u subotu 25. veljače u Savskoj Vesi protiv domaćeg Bratstva.

Balajić zadovoljan formom svoje ekipe

U prijateljskoj pripremnoj utakmici odigranoj u Križovcu Rudar iz Murskog Središća i Centrometal iz Macinca prikazali su vrlo dobar nogomet. Nije bilo previše prigoda tako da smo u svakom poluvremenu vidjeli

po jedan zgoditak, oba u mreži Centrometala.

Strijelci za Rudar u pobjedi 2:0 bili su Cimerman u prvom dijelu utakmice te Puljić pred sam kraj susreta, kada se osjetila bolja tjelesna pripremljenost Rudarovih igrača. Na kraju zaslužena pobjeda Rudara, a oba trenera mogu biti zadovoljna prikazanom formom svojih igrača.

Rudar: Kodba, Nedeljko P. , Šardi, Belaj, Zeljko, Mikulić, Hlišć N., Vaš, Nedeljko K., Martinjaš, Cimerman, (Srpak, Debelec, Kolman, Perčić, Sakač, Puljić, Liklin, Vinko). Trener: Andrija Balajić.

- Iako nismo kompletni, zadovoljan sam dosadašnjim tijekom priprema. Imamo dobar spoj mladosti i iskustva i uvjeren sam da ćemo u proljeće dobro izgledati. Još u ovoj utakmici sa susjedima u Peklenici svi će dobiti priliku, a onda kreće prvo bitka za županijski Kup, a tjedan dana kasnije i borba za čim bolji plasman u ligi, kazao je trener Rudara Andrija Balajić. U zadnjoj test utakmici pred službenim nastupom kada u Kupu igraju s BSK-om, Rudar će biti gost u Peklenici gdje ih dočekuje ekipa Plavi. Utakmica se igra u subotu 25. veljače s početkom u 15:00.

Centrometal sve bliže doigravanju

OK Međimurje Centrometal je u sklopu 16. kola slavio 1:3 (20:25, 17:25, 25:20, 12:25) protiv OK-a Medicinar Trnje.

Na početku utakmice Medicinar stječe prednost od dvaju poena. Do 16:16 Centrometal nijednom nije bio u prednosti. Medicinar pak nije nijednom imao više od dvaju poena viška. Prvo vodstvo gostiju kod 17:16. Poen nakon toga suci sude Centrometalu, Peterlin priznaje da je dirao loptu u bloku. Lijep, ne i čest potez u najvišem rangu hrvatske odbojke. Upravno je Peterlin

prolaskom u napadu i as servisom ubrzo donio prednost od triju poena. Nakon toga bez većih problema Centrometal set privodi kraju s 25:20.

U drugom setu Međimurci su brzo stekli prednost. U nastavku seta održavaju stvorenu prednost koja je na kraju iznosila plus osam, odnosno, konačnih 17:25. Medicinari su bolje zaigrali u trećem setu. Centrometal kao da se uspavao. Imali su domaći 11:6, što gosti smanjuju na minus dva. Opet su Zagrepčani pobjegli na 19:13, Centrometal opet došao na

minus dva. No kad su se treći put domaći odvojili, gosti to nisu više mogli stići i rezultat je smanjen na 2:1.

DRUGA LIGA SJEVER

Lagana pobjeda, svi igrali

U svojoj 14. utakmici u ovom prvenstvu košarkaši Međimurja su kod kuće imali baš lagani posao protiv mlađega bjelovarskog kluba – Vedija. Uz to što su rutinski pobijedili s dvadesetak koševa razlike, priliku da okušaju drugoligašku konkurenciju dobili su i svi igrači u zapisniku, a velika većina njih uspjela se i upisati u rubriku zabijenih koševa. Na tablici na vrhu i dalje je Podravac s 13/2, slijede Radnik i Vindija s

TREĆA LIGA

11/3, a onda je Međimurje s 10/4. U idućem kolu čakovečki drugoligaš gostuje kod Labrade. Rezultati i koševi: Radnik – Labrada 82:71, Podravac – Ivančica 77:64, Međimurje – Vedi 101:80 (18:24, 32:19, 26:17, 25:20).

Međimurje: Kuzmić 13, Novak M. 16, Novak L. 2, Kranjčec M. 14, Kranjčec F. 8, Horvat 4, Bartolić 2, Šarić 2, Golik 19, Gašparić 4, Glumac 15. Trener S. Novak. (bh)

Kolo bez iznenađenja

U 16. kolu lige pod ingerencijom KSMŽ-a svi su rezultati bili predvidljivi. Dubravčan je izgubio od Mladosti Đurđevac, Donji Kraljevec na gostovanju kod druge momčadi Ivančice pokazao nadmoć, Čakovec pregazio Rudara. Jedini rezultat koji je malo “izvan konteksta” je pobjeda Kotoribe nad Koprivnicom velikom razlikom.

Rezultati i koševi: Dubravčan – Mladost Đurđevac 65:98 (21:29, 13:27, 12:26, 19:16). Dubravčan: Klipić Ka. 18, Krušelj 16, Raić 9, Horvat 2, Klipić Kr. 2, Ujlaki B. 16, Rhedmar 2. Ivančica II – Donji Kraljevec 52:80 (13:23, 12:20, 20:15, 7:22). Donji Kraljevec: Lepen 7, Kovač 26, Švenda 4, Trupković 9, Ivanović D 19, Balent 8, Ružić 4, Srpak 1, Štefan 2.

Čakovec – Rudar 81:49 (21:16, 22:18, 22:7, 16:8).

Brodar 2, Perčić 8, David 4, Bedi M. 2).

Mladost Ivanovec – Međimurje Wildboars 45:92 (14:21, 9:24, 7:26, 15:21). Mladost Ivanovec (Martinović 2, Bjelobrk 3, Vehtersbah 8, Jelenić 10, Hajdinjak 4, Vibović 2, Momčilović L. 9, Momčilović I. 5) – Međimurje Wildboars (Horvat 17, Kranjčec 18, Hren T. 2, Hren N. 14, Pustić 18, Marcijuš 2, Mišković 8, Juras 4, Novak 5, Haramija 4).

Nakon toga Međimurci su stvari shvatiti ozbiljnije, krenuli mnogo jače u četvrti set. Do polovice te dionice već su riješili stvar kad su poveli sa 12:5. Do kraja odrađivanje posla za krajnjih uvjerljivih 25:12. Ovom pobjedom Centrometal je još bliže doigravanju u koje ulaze najbolje četiri hrvatske momčadi. U sljedećem kolu opet gostuju, ovog puta u Rijeci. Centrometal: Šućur, Vincek, Lučić, Juras, Martinko, Novak, Krstanović, Jengić, Peterlin, Zelenika, Radoš (trener Novak). (nl)

KADETSKA LIGA U-17

Kotoriba – Koprivnica 95:64 (24:12, 28:18, 18:15, 25:19). Kotoriba: Habuš 2, Ujlaki N. 4, Munka 2, Fuš I. 30, Ujlaki D. 18, Fuš P. 16, Jakupak 23. (bh)

Grafičar jači od Međimurja

Čakovec (Podvezanec 7, Levačić 8, Capek 4, Vurušić I. 15, Vurušić V. 10, Terek 17, Golubić 2, Marković 18) –Rudar (Bedi 13, Bogdan 15, U kategoriji igrača rođenih 2006. godišta čakovečko Međimurje je imalo velike ambicije. No, nakon što ih je u kvalifikacijama za Prvu ligu isprašio Radnik s okruglo 60 koševa razlike u dvije utakmice, pa se prijavili za dodatne kvalifikacije za tu istu Prvu ligu, pa se popiknuli već na prvoj štengi, sada je red za regionalnu ligu.

No i tu ih je dočekao ludbreški Grafičar i u svojoj dvorani pobijedio. Na tablici

pet sastava, vodi Grafičar bez poraza, slijedi Međimurje s jednim porazom, Virka iz Virovitice i varaždinska Vindija imaju dva poraza i jednu pobjedu, a Podravac iz Virja ima 0/3.

Rezultat: Grafičar -Međimurje 87:74 (30:25, 21:18, 18:11, 18:20). Međimurje: Šarić 10, Hren 6, Tomašić 2, Kranjčec 13, Novak 6, Zaspan 10, Šimunić 3, Balent 2, Šoltić 2, Rodek 15, Zember 5. Trener Novak S. (bh)

STOLNI TENIS

MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Domaći stolnotenisači dominirali u 12. kolu

Piše: Denis Tratnjak

Odigrano je 12. kolo Međimurskih liga Međimurskih novina u kojem su dominirali domaći stolnotenisači. Odigrano je ukupno 29 utakmica, dok su tri susreta odgođena. Domaćini su slavili u 18 utakmica, gosti u devet, dok su dvije utakmice završile neriješeno.

1. županijska

liga

U Belici poraz domaćina od ekipe Mihovljana, u kojoj se neporažen istaknuo Robert Mikac. Šenkovec se ovo kolo nije dao iznenaditi od gostiju iz Kotoribe pa im je nanio visok poraz. Tricama su se istaknuli Rinaldo Jurinec i Matija Barić. U susretu Mihovljana i MSTC-a tijesna pobjeda gostiju, gdje se trima pobjedama istaknuo Filip Godina.

Trica Paule Markati bila je dovoljna da njezina ekipa Hodošana oduzme bod vodećoj ekipi Putjana. Zasadbreg je konačno zaigrao u jačem sastavu te tijesno pobijedio ekipu Putjana MLD i prepustio posljednje mjesto Beličancima. Tomislav Koprivec tricom u redovima gostiju samo je ublažio poraz.

Lajtman (22-14), Eugen Šimon (22-14), Stjepan Vidović (18-15), Tomislav Koprivec (15-15), Matija Strbat (1320)... Raspored 13. kola: Zasadbreg 1 – USTA Belica 1, Putjane MLD – Hodošan 1, Putjane Brid – Mihovljan 3 Primabiro, MSTC Čakovec –ZEN-Šenkovec 2, Kos-Kotoriba 2 – Mihovljan 2. 2. županijska liga

Tomislav Repalust tricom se istaknuo u pobjedi vodeće HE-DRA-e u susretu sa STK Čakovec. Na gostovanju u Maloj Subotici oba boda odnijela je ekipa iz Donjeg Kraljevca, a tricom se u redovima gostiju istaknuo Dominik Filipašić. Goričan je na domaćem terenu u pobjedi nad GSTK-om Prelog zadržao prednost i drugo mjesto, a tricom se istaknuo Dario Grd.

U Kotoribi pobjeda gostiju iz Šenkovca, a najbolja u redovima gostiju tricom je bila Anja Novak. Nedelišće na domaćem terenu nije propustilo ni jednu partiju ekipi Lopatinca pa je slavilo sa svih 10 pobjeda.

16), Ivan Pongračić (17-19), Damir Ivanuša (16-19), Maja Trupković (12-15), Michell Čeh (10-13)...

Raspored 13. kola: Nedelišće 1 – HE-DRA 1 Draškovec, Lopatinec 1 – Kos-Kotoriba 3, ZEN-Šenkovec 3 – Goričan 1, GSTK Prelog 1 – Mala Subotica 1, Donji Kraljevec 2 – STK Čakovec 1.

3. županijska liga

Nino Bašek se tricom istaknuo u pobjedi ekipe ČAK-a na domaćem terenu u gradskom derbiju s Čakovcem 3. Lopatinec je ostvario visoku pobjedu u susretu s Hodošanom te su se tricom istaknuli Dejan Ivanuša i Nenad Perko.

U Belici su se tricom istaknuli iz redova gostiju Nikola Varga i Marko Tota te odnijeli oba boda iz Belice. U susretu prvoplasirane i posljednje plasirane ekipe, čista desetka vodeće ekipe Čakovec 3. Goričan i HE-DRA 3 su odgodili utakmicu za kraj tjedna, kada igraju i s drugom ekipom HEDRA-e.

4. županijska liga

Ervin Bajuk se tricom istaknuo u putjanskome derbiju te donio važne bodove svojoj ekipi. Putjane je na domaćem terenu tijesno u posljednjoj partiji ostvarilo pobjedu u susretu s Nedelišćem. Tricom i pobjedom u posljednjem meču istaknuo se veteran Zlatko Murković. Šenkovec se priključio borbi za vrh, svladavši ekipu Goričana. Tricom se istaknuo Ivan Hajdinjak.

Tijesnu i važnu pobjedu ostvarila je ekipa Čakovca na gostovanju u Donjem Vidovcu, te ostanak na vrhu tablice. Neporažen iz ovog susreta izašao je Vladimir Šestak. Kotoriba i Donji Vidovec igraju krajem tjedna.

ekipu. Tricom se istaknuo Antun Mustač.

Mala Subotica iznenadila u Čakovcu tijesno svladavši ekipu Joke. U susretu u kojem nije bilo neporaženog igrača, a gostima je pomoglo

koje vodi u borbu za petu ligu. Tricom su se istaknuli Saša Kneklin i Ali Avdija.

Rezultati: USTA Belica

1 – Mihovljan 2 3:7, ZENŠenkovec 2 – Kos-Kotoriba 2

9:1, Mihovljan 3 Primabiro –MSTC Čakovec 4:6, Hodošan

1 – Putjane Brid 5:5, Zasadbreg

1 – Putjane MLD 6:4.

Igrači: Matija Barić (33-

2), Filip Godina (33-3), Boris Preksavec (30-6), Davor Vidović (28-8), Paula Markati (27-9), Zoran Vidović (16-6), Nikola Magdalenić (23-9), Nikola Mikac (21-9), Robert Mikac (23-11), Rinaldo Jurinec (20-10), Kristijan Kovačić (19-10), Miroslav Magdalenić (18-10), Filip Panić (23-13), Miljenko Vračar (23-13), Božidar Krnjoul (13-8), Dean

Rezultati: HE-DRA 1

Draškovec – STK Čakovec 1

7:3, Mala Subotica 1 – Donji

Kraljevec 2 2:8, Goričan 1 –

GSTK Prelog 1 7:3, Kos-Kotoriba 3 – ZEN-Šenkovec 3

2:8, Nedelišće 1 – Lopatinec 1 10:0.

Igrači: Dubravko Hozjak (33-3), Igor Vesenjak (27-4), Dominik Filipašić (23-4), Tomislav Repalust (30-6), Tihomir Kovač (27-7), Siniša Mesarić (28-8), Kristian Lipić (21-6), Dario Grd (25-8), Marko Friščić (18-7), Alen Veseli (24-11), Anja Novak (13-6), Karlo Šoltić (23-12), Josip Đuran (11-8), Mario Uršanić (19-14), Mario Glavak (19-14), Goran Spahija (20-15), Krešimir Tkalčec (12-10), Vinko Legin (18-18), Rajko Bel (15-

064/50 20 27

Tel0,46ۥ3,49kn/min

Mob0,63ۥ4,78kn/min

Rezultati: ŠŠK ČAK Čakovec – Čakovec 2 Euroland

7:3, Lopatinec 3 – Hodošan

2 9:1, Čakovec 3 – Mihovljan

4 10:0, USTA Belica 2 – HEDRA 2 Draškovec 3:7, Goričan 3 – HE-DRA 3 Draškovec (igra se u petak zbog zauzetosti dvorane).

Igrači: Nino Bašek (322), Danko Šimon (31-4), Zvonimir Turk (29-7), Dejan Ivanuša (24-7), Domagoj Turk (20-6), Vladimir Rapaić (27-9), Josip Repalust (20-7), Nikola Varga (15-8), Marko Tota (20-12), Jurica Pandur (20-12), Dragan Jelenić (2214), Danijel Matjačić (18-14), Vinko Grgić (17-14), Dražen Bubek (14-12), Jan Zrna (1917), Damir Sečan (16-16), Siniša Dvorski (15-15), Nenad Perko (15-16), Arien Kovačić (13-14), Dejan Gudlin (14-16), Miro Baranašić (11-13), Marijan Čižmešija (14-20), Slavko Tratnjak (14-21)...

Raspored 13. kola: Goričan 3 – ŠŠK ČAK Čakovec, HE-DRA 3 Draškovec – USTA Belica 2, HE-DRA 2 Draškovec – Čakovec 3, Mihovljan 4 – Lopatinec 3, Hodošan 2 – Čakovec 2 Euroland.

Rezultati: Putjane 4 –Putjane 7 7:3, Putjane 3 – Nedelišće 2 6:4, ZEN-Šenkovec 5 – Goričan 2 8:2, Čakovec 4 – Donji Vidovec 1 6:4, KosKotoriba 5 – Donji Vidovec 2 (odgođeno zbog zauzetosti dvorane).

Igrači: Patrik Bašnec (322), Ivan Hajdinjak (29-4), Dejan Marčec (28-8), Krešimir Marđetko (28-8), Stanislav Sović (22-8), Dražen Šoltić (24-9), Vladimir Šestak (25-10), Zoran Matulin (21-12), Ervin Bajuk (13-8), Zlatko Murković (20-13), Dražen Korent (17-12), Josip Šestanj (14-10), Matej Šlibar (19-14), Marko Puškadija (11-9), Dragan Šajn (16-14), Darko Trojko (12-12), Josip Čižmešija (15-16), Vlado Granatir (11-12), Ivan Pošta (11-13), Danijel Škoda (1116), Željka Podgorelec-Sirc (13-20)...

Raspored 13. kola: Čakovec 4 – Putjane 4, Donji Vidovec 1 – Kos-Kotoriba 5, Donji Vidovec 2 – ZEN-Šenkovec 5, Goričan 2 – Putjane 3, Nedelišće 2 – Putjane 7.

5. županijska liga

U Draškovcu visoka pobjeda gostiju iz USTA Belice. Tricom se istaknuo Danijel Mavrin, dok je neporažen ostao Nikola Merdanović. Prelog je na domaćem terenu uzeo bod vodećoj ekipi Goričana u susretu gdje nije bilo neporaženog igrača. Sveta Marija je na gostovanju u Donjem Kraljevcu teže od očekivanog svladala posljednje plasiranu

i neigranje najboljih bolesnih igrača. Susjedski derbi između Dragoslavec Brega i Lopatinca je odgođen.

Rezultati: HE-DRA 4

Draškovec – USTA Belica 3

3:7, GSTK Prelog 2 – Goričan 5

5:5, Donji Kraljevec 1 – Sveta Marija 1 4:6, Joka-Čakovec –Mala Subotica 2 4:6, Dragoslavec Breg 1 – Lopatinec 4 (odgođeno zbog zauzetosti dvorane).

Igrači: Filip Blažek (29-2), Marijan Sirc (22-4), Nenad Martinec (27-5), Mladen Trbuhović (27-5), Slobodan Kopjar (14-4), Bojan Jambrović (24-9), Danijel Mavrin (22-11), Antun Mustač (17-10), David Štefić (20-14), Rafael Dominik (20-14), Nikola Merdanović (11-8), Danijel Kos (17-13), Stjepan Kolarić (16-14), Ivan Mustač (17-16), Valentino Škvorc (18-17), Stjepan Mikec (18-18), Mario Dokleja (14-14), Gabriel Dominik (9-9), Miroslav Mikec (13-14), Josip Habijan (9-10), Stjepan Mikulić (16-19), Draženko Igrec (12-15), Alen Kovačić (14-19), Željko Varga (11-16)...

Raspored 13. kola: JokaČakovec – Dragoslavec Breg 1, Mala Subotica 2 – Donji Kraljevec 1, Sveta Marija 1 – GSTK Prelog 2, Goričan 5 – HE-DRA 4 Draškovec, USTA Belica 3 –Lopatinec 4.

6.A županijska liga

Marko Pergar i Stevica

Radek su se tricom istaknuli u pobjedi ekipe Zasadbrega nad ekipom Nedelišća. Renato Varga je tricom samo ublažio poraz OKUS Knezovca na domaćem terenu u susretu s ekipom Svete Marije.

Pribislavec je visoko svladao mladu ekipu Preloga te tako učvrstio drugo mjesto

Rezultati: Zasadbreg 2 – Nedelišće 3 7:3, Udruga “OKUS” Knezovec – Sveta Marija 4 3:7, STK Pribislavec 1367 – GSTK Prelog 4 8:2. Igrači: Renato Varga (260), Ali Avdija (23-5), Stanko Vrbanec (24-6), Ivan Gabaj (195), Marko Pergar (18-5), Saša Kneklin (19-8), Miroslav Hren (16-7), Damir Posavec (13-8), Hrvoje Kulić (16-10), Zlatko Tkalčec (14-10), Predrag Šafarić (10-9), Helena Cmrečki (12-11), Zoran Musić (8-8), Vito Benko (12-14), Robert Pintarić (6-8), Lucija Hozjak (10-17)... Raspored 13. kola: STK Pribislavec 1367 – Udruga “OKUS” Knezovec, Sveta Marija 4 – Zasadbreg 2, Nedelišće 3 – Stara Vaga, GSTK Prelog slobodan.

6.B županijska liga U susjedskom derbiju u Svetoj Mariji domaćin je bio bolji od ekipe Preloga. Dino Štirinić i Sven Poljak su se istaknuli trima pobjedama. Hodošan je tijesno slavio u susretu s ekipom Goričana te drži drugo mjesto za borbu i ulazak u petu ligu. Tricom se istaknuo veteran Franjo Zrna. Vodeća Sveta Marija nije imala problema u susretu s ekipom Dragoslavec Brega, a pomoglo im je i neigranje najboljeg gostujućeg igrača. Tricu je ostvario Branko Vučenik, dok je neporažen ostao Nebojša Novak.

Rezultati: Sveta Marija 3 –GSTK Prelog 3 8:2, Hodošan 3 – Goričan 4 6:4, Sveta Marija 2 – Dragoslavec Breg 2 8:2, STK Pribislavec 2022 – Zasadbreg 3 10:0. (b.b.).

Igrači: Damir Kos (28-3), Josip Pintarić (32-4), Anton Jambrović (25-5), Franjo Zrna (15-3), Branko Vučenik (23-6), Nebojša Novak (23-7), Željko Mihalic (22-7), Patrik Dominić (23-8), Sven Poljak (20-7), Goran Gotal (22-11), Neven Šafarić (21-12), Dino Štirinić (17-10), Mario Kovačić (12-18), Krunoslav Martinec (7-11), Josip Zrna (11-19)...

Raspored 13. kola: STK Pribislavec 2022 – Sveta Marija 3, Dragoslavec Breg 2 – Hodošan 3, Goričan 4 –GSTK Prelog 3, Sveta Marija 2 slobodan.

Čakovec:

Strahoninec:

Fašnik u Međimurju

Međimurski tradicionalni purani

Copernica iz KUU-a Zasadbreg

Naše najvjernije navijačice

Let 3 i Mama ŠČ posjetili su Strahoninec

Cvjetne djevojke na Sobočkom fašjaku

Mala Subotica: Gornji Mihaljevec

Mažoretkinje Udruge Luna prerušile su se u mačke

Sveti Martin na Muri Dobošari su predvodili fašenjsku povorku od Žabnika do centra Svetog Martina na Muri

Prelog:

Copernice z Otoka

ŠČotok

Čakovec: Čakovec:

Prelog:

Uredili: Sven Tomašić, Vlasta Vugrinec, Božena Malekoci-Oletić i Sanja Heric

Strahoninec:

Međimurju

Vratišinec

Štrigova:

Doktorice iz Udruge Sport za sve otjerale su sve boleštine iz Štrigove

Dekanovec:

Mihael Grbavec ključ Vratišinca na jedan dan predao je najmlađim maškarama

Mursko Središće

dekanovske tikve

Fejač i Štef pripremili su jurilicu koja je bila velika atrakcija

Cruella de Vil u Donjem Vidovcu

Najpoznatije

Donji Vidovec:

Zeleni Irci iz Male Subotice

Cimeri iz Murskog Središća

Mursko Središće

Novi Peugeot 408 stigao u domaće salone

Novi coupe SUV, odnosno fastback SUV, kako ga nazivaju u Peugeotu, stigao je na domaće tržište, a dostupan je s trima paketima opreme i trima pogonskim motorima – turbobenzinac i dva plug-in hibrida, a cijene kreću od 33.945 eura za benzinca, odnosno od 43.645 eura za 180 KS snažan plug-in hibrid.

Potražnja za SUV modelima ne jenjava, pa proizvođači sve više i više šire ponudu svojih SUV modela, a tako je i u Peugeotu najnoviji model 408, coupe SUV C-segmenta, odnosno izvedba fastback, kako ju oni nazivaju, upravo stigla i u domaće salone. Atraktivan izgled ovog modela zasigurno će rezultirati čestom pojavom i na domaćim cestama. Novi 408 nudi dovoljno prostora za obiteljske potrebe i to za četveročlanu obitelj, a uz dovoljno prostora u kabini, 408 nudi i popriličan prtljažnik koji u osnovi ima obujam od 536 litara ako je

pogonjen benzinskim motorom, odnosno 474 litara ako je riječ o plug-in hibridu.

Kad već spominjemo motore, početni turbobenzinac dolazi u izvedbi sa 130 KS i ima 230 Nm okretnog momenta, a slijedi plug-in hibrid koji se sastoji od 1,6-litrenog benzinskog motora i elektromotora, a dolazi u izvedbama sa 180 i s 225 KS. Svi motori su upareni s 8-stupanjskim automatskim mjenjačem, a pogon je uvijek na prednje kotače. Benzinac ubrzava od 0 do 100 km/h za 10,4 sekunde, PHEV 180 za 8,1 sekundi, a

PHEV 225 za 7,8 sekundi. Maksimalne brzine su između 210 i 223 km/h, s time da PHEV izvedbe na struju mogu voziti maksimalnom brzinom od 135 km/h. Potrošnja ben-

zinca je 5,8 – 6,9 litre, dok PHEV izvedbe imaju prosjek 1,2 – 1,3 litre, uz uvjet da je 12,4 mAh baterija puna. A puni se automatski regeneriranjem, a serijski dolazi i podrška za jednofazni punjač snage 3,7 kW. Uz doplatu stiže i jednofazni punjač od 7,4 kW, a punjenje traje od 7 sati do sat i 40 minuta, ovisno o snazi punjenja.

Peugeot 408 dolazi s nizom sustava za pomoć u vožnji, a ti sustavi su opremljeni sa 6 kamera i 9 radara, a uključuju prilagodljivi regulator brzine s funkcijom Stop&Go, tehnologiju Night Vision koja vas upozorava na

životinje, pješake ili bicikliste prije no što ih osvijetle duga svjetla, sustav za nadzor mrtvog kuta dugog dometa (75 metara) i upozorenje na promet straga koji vas upozorava na moguće opasnosti pri kretanju unatrag. Paket Drive Assist 2.0 još je jedan korak prema poluautonomnoj vožnji koja će biti dostupna kasnije, a on uključuje prilagodljivi regulator brzine s funkcijom Stop & Go i sustav za održavanje vozila u prometnom traku.

I u ovaj model je ugrađen poznati Peugeotov i-Cockpit koji se sastoji od digitalne instrumentne ploče dijagonale 10 inča koja je kombinirana

s 10-inčnim multimedijskim sustavom. Središnja konzola je opremljena tipkama i-toggle koje se mogu u potpunosti konfigurirati i koje su smještene su ispod središnjeg zaslona. Svaka i-toggle tipka osjetljiva je na dodir i predstavlja prečac do postavki klima-uređaja, telefonskih kontakata, radijske postaje ili aplikacija, ovisno o vlastitim željama.

Važno je znati kako sustav nudi podršku za bežično povezivanje s mobitelima i istodobno mogu biti spojena dva uređaja, a svaki model je opremljen s četirima USB-C utičnicama. Osim toga, sada

ATRAKTIVNI FRANCUZ stigao u Hrvatsku

i Peugeot nudi glasovno navođenje kojem se pristupa izgovorom riječi „Ok Peugeot“. Kupci mogu birati između 6 boja karoserije – plava, crna, bijela, crvena i dvije nijanse sive; i triju paketa opreme –Allure, Allure Business i GT. Allure je dostupan s početnim benzinskim motorom i slabijom izvedbom plug-in hibrida, dok se ostali paketi opreme mogu kombinirati sa svim motorima. Već osnovni paket serijski donosi LED prednja svjetla, stražnje parking senzore i stražnju kameru s pranjem, dodatno zatamnjena stražnja stakla, dvozonski

automatski klima-uređaj, paket Safety, 10-inčnu digitalnu instrumentnu ploču i 10-inčni multimedijski zaslon, 17-inčne aluminijske naplatke i ostalu opremu, a cijene kreću od 33.495 eura za benzinsku izvedbu, odnosno 43.645 eura za PHEV 180 izvedbu. Najpovoljnija PHEV 225 izvedba dolazi s paketom opreme Allure Business po cijeni od 47.195 eura. Na fotografijama je najopremljenija GT izvedba, a cijene s tom opremom kreću od 39.945 eura za benzinca, 48.285 eura za PHEV 185, odnosno od 50.515 eura za PHEV 225.

NAJAVLJENA NOVA regulativa u Europskoj uniji

Od 2035. godine zabrana prodaje benzinaca i dizelaša

Za malo manje od 12 godina, točnije 1. 1. 2035. godine, u Europskoj se uniji više neće smjeti prodavati automobili koji ispuštaju bilo koju razinu CO2, a to znači da će biti dozvoljena prodaja isključivo električnih automobila!

Motori s unutarnjim izgaranjem (SUS), i to benzinski i dizelski, više se neće smjeti ugrađivati, ni prodavati na području Europske unije od 1. 1. 2035. godine! Europski parlament dao je konačno odobrenje za obveznu primjenu nulte stope CO2 za automobile i laka komercijalna vozila. Rezultat je to glasnja na kojem je 340 glasova bilo za nultu stopu emisije CO2, 279 glasova je

bilo protiv tog zakona, dok je 21 glas bio suzdržan. Glavni argumenti su da će do tada električni automobili pojeftiniti i bit će dostupni svima, a smatraju i da će se do tada riješiti problem sporog punjenja. A problema s punjenjem nema samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama Europske unije gdje je još uvijek premalo punjača, a mnogobrojne stambene zgrade nemaju

mogućnost ugradnje punjača za stanare. Još je mnogo posla do tada, a vremena i nema baš previše. A ako se uzme u obzir i kako sve navedeno vrijedi za Europsku uniju i ni jednu drugu državu na svijetu, teško da će se uspjeti napraviti puno toga po pitanju zagađenja. Posebice ako se uzme u obzir koliko se zagađenja dogodi za proizvodnju jedne baterije…

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 24. veljače do 2. ožujka 2023.

P 24 Montan, Goran, Modest

S 25 Viktorin, Hrvoje, Berislav

N 26 1. Korizmena „Čista“. Aleksandar, Sandra, Alka

P 27 Donat Zadarski, Gabrijel

U 28 Roman, Teofil, Bogoljub, Vikica

S 1 Albin, David, Jadranko, Zoran; Klanjanje Štrigova

Č 2 Lucije, čedomil, Iskra, ines

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Leo Novak, sin Melani i Dejana

Luka Mikec, sin Tatjane i Matije

Viliam Krušelj, sin Florijane i Josipa

Niko Pintarić, sin Ive i Nina

Tessa Goldberg, kći Larise i Tomice

Franjo Vnučec, sin Antonije i Emanuela

Filip Turk, sin Antonije i Josipa

Lovro Burek, sin Natalije i Petra

Bruna Kovač, kći Ivane i Damira

Lota Novak, kći Sare i Borisa

VJENČANI

Prelog:

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 25. veljače

Belica dr. Iva Trstenjak

Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Božidar Poljak

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Anja Vurušić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Kristina Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Goričan TIM BEZ NOSITELJA

Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec dr. Amela Srša - ZAMJENA: dr. Dragana Marušić Momčilović

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec

V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Mario Kovač

Varaždinska 23a,

tel. 040/821-200

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Ljubica Slaviček

K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sveta Marija

dr. Kristina HutinecZAMJENA: dr. Ivan Balažin

P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova

dr. Grga Šarić

Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Lana Matjačić i Miroslav Berljak

UMRLI

Čakovec:

Marija Horvat r. Posedi r. 1946.

Antun Lepen r. 1950.

Vladimir Kren r. 1951.

Katarina Vugrinec r. Pevec r. 1935.

Josip Rendarić r. 1943.

Ana Žvorc r. Gradišćaj r. 1941.

Tatjana Dobošić r. Zorkič r. 1953.

Ivan Martinjaš r. 1944.

Oto Janić r. 1952.

Katarina Vrtarić r. 1925.

Stjepan Zdolec r. 1933.

Mijo Novak r. 1938.

Stjepan Siladi r. 1943.

Anton Magdalenić r. 1952.

Elizabeta Ištvanović r. Smrtić r. 1934.

Mihael Golub r. 1990.

Zlatko Kovačić r. 1955.

Danijela Malović r. 1983.

Gabrijela Kos r. Živković r. 1940.

Kotoriba:

Josip Čukulic r. 1938.

Mala Subotica:

Vladimir Kanoti r. 1939.

Julijana Turk r. Mikulan r. 1939.

Mursko Središće:

Marija Barat r. 1941.

Nedelišće:

Marija Branilović r. Kriković r. 1933.

Ivan Šraj r. 1942.

Prelog:

Pavao Kalšan r. 1939.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

040 372 400 tel. 098 211 662

040 371 200

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

na dragog tatu, djeda i pradjeda

Stanislava

Talana - PEPELA

iz Nedelišća

22.2.2022. - 22.2.2023.

Prošla je tužna godina bez tebe a sjećanje na tebe neće nikad nestati. Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

MIROSLAV KOŽIĆ

7.6.1952. - 20.2.2007.

OBAVIJEST O SMRTI

Emilija Jelaković

iz Hodošana

preminula u 69. godini života

Agata Zadravec

iz Palinovca

preminula u 93. godini života

Marija Dodlek rođ. Baksa iz Belice

preminula 18. veljače u 93. godini života

Viktorija Štruc rođ. Horvat

iz Belice

preminula 17. veljače u 91. godini života

Adela Fileš rođ. Horvatić

iz Oporovca

preminula u 88. godini života

Magdalena Lovrenčić

iz Palinovca

preminula u 88. godini života

Mijo Hajdarović

iz Dekanovca

preminuo 16. veljače u 70. godini života

Katarina Grošanić

iz Donje Dubrave

preminula u 89. godini života

Zora Petković rođ. Jalšovec iz Čakovca

preminula 16. veljače u 73 godini života

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr

Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/ MedimurskeNovine

TUŽNO SJEĆANJE

na djeda JOSIPA BUJANA

iz Šenkovca

25.2.2007. – 25.2.2023.

Hvala svima koji čuvaju sjećanje na tebe. Tvoji unuci Dijana, Vlatka i Dino

Zora Petković rođ. Jalšovec iz Čakovca preminula 16. veljače u 73 godini života

Antun Derk iz Preloga preminuo 20. veljače u 87. godini života

Mirjana Goričanec rođ. Rapaić iz Čakovca preminula 17. veljače u 78. godini života

Ruta Horvat iz Pušćina preminula u 86. godini života

OBJAVITE

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600

Sin Darko i Davor

82. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 2 m/ž vozača B kat., 2 m/ž vozača C kat., 5 m/ž radnika u klaonici i preradi i m/ž prodavača u mesnici za Mursko Središće na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 28.2.

83. Podrum Štrigova, Štrigova 71, traži 5 m/ž radnika u vinogradu na neodređeno, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na email: karlo.kramar@podrum-strigova.hr do 10.3.

84. Proizvodnja PG d.o.o., Hrupine 15, Prelog, traži 8 m/ž radnika u montaži obuće, 3 m/ž radnika u pripremi obuće i m/ž radnika u skladištu na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@p-pg.hr do 28.2.

85. PROMMING d.o.o., dr. I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera - električara na internoj montaži na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: posao@promming.hr do 15.03.2023.

86. REINOX d.o.o., Brezje 81a, Lopatinec, traži m/ž referenta kooperacije i operativne nabave na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/268-700 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@ reinox.hr do 28.2.

87. SIGURNOST servis i prodaja vatrogasne opreme vl. Božidar Horvat, Knezovec, traži m/ž djelatnika u servisu vatrogasnih aparata na određeno, javiti se na tel. 040/865-122 ili na mob. 098/244-399 do 2.3.

88. SILADI d.o.o., Kotoriba, traži m/ž radnika na uzgoju domaćih životinja na neodređeno, javiti se na mob. 098/9158006 ili na email: nikola@siladi.hr do 28.2.

89. S-SEČAN d.o.o., Čakovec, Ul. Preloge

19, traži 2 m/ž vozača kamiona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-000 ili na mob. 091/1010-402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 20.4.

90. SOLEKTRA d.o.o., Trg E. Kvaternika

9, Čakovec, traži m/ž prvostupnika elektrotehnike i 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: lara.klovar@ solektra.hr do 26.2.

91. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži m/ž krojača i 2 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel. 040/858-170 do 15.3.

92. SUNTEC d.o.o., Pribislavec, Industrijska ulica 46, traži 2 m/ž radnika na stroju za preradu plastike te pripremu sirovine i m/ž radnika za čišćenje ureda i proizvodnog pogona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615189 ili na mob. 098/658-522 ili na email: suntecdoo@gmail.com do 28.2.

93. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi i 2 m/ž strojara na finišeru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 28.2.

94. PLETEX International d.o.o., Mihovljan, Prvomajska 1, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/347-233 ili na mob. 098/426610 do 28.2.

95. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača, m/ž skladišno-transportnog radnika i m/ž prodavača te m/ž mesara-prodavača za mjesto rada Prelog na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 17.3.

96. Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž IT specijalistu, m/ž voditelja smjene u skladištu i m/ž administratora u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina. hr do 25.2.

97. PROGRESSOF d.o.o., Čakovec, M. Gupca 59, traži 2 m/ž automehaničara - vulkanizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600081 ili na email: asc.cakovec@gmail. com

98. Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec, traži m/ž višeg stručnog suradnika u odjelu za tehnologiju na neodređeno, javiti se na email: ravnatelj@ metalskajezgra.hr do 1.3.

99. SM Solutions d.o.o., Čakovec, traži m/ž manual QA engineera na neodređeno, javiti se na email: careers@smsolutions.hr do 28.2.

100. Stomatološka ordinacija Helga Golubić, Kotoriba, traži m/ž doktora dentalne medicine na neodređeno, javiti se na mob. 098/784-929 ili na email: helga.golubich@gmail.com do 10.3.

101. TAGnology d.o.o., Brezje, traži m/ž voditelj projekta i m/ž informatičaraprogramera juniora na neodređeno, javiti se na email: accounting@tagnology. com do 30.3.

102. TRANS–KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži m/ž strojara na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 091/2333-113 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr do 28.2.

103. TE-PRO d.o.o., Vrhovljan, traži 3 m/ž konstruktora alata, 3 m/ž montera metalnih formi i 1 m/ž IWE međunarodnog inž. zavarivanja, javiti se na tel. 040/500-831 ili na email: office@ te-pro.net do 31.3.; više info na: www. hzz.hr

104. TEAM građenje d.o.o., A. Schulteissa 17, Čakovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/644-027 ili na mob. 091/5399-631 ili na email: kadrovi@teamgradjenje.hr do 13.2.

105. TEHNODOM d.o.o., Trg Republike

2, D. Dubrava, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: dstefic3@gmail.com do 28.2.

106. TEHNIX d.o.o., D. Kraljevec, traži

2 m/ž kuhara i m/ž konobara za mjesto rada Hotel Kralj, Ludbreška 93 u Donjem Kraljevcu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@ tehnix.com do 31.3.

107. Tesarski obrt LACI, Šenkovec, traži m/ž pomoćnog radnika na izradi krovišta na neodređeno, javiti se na tel. 040/343-260 ili na mob. 091/520-1343 do 9.3.

108. Toplice Sveti Martin d.o.o., Izvorska 3, Toplice Sveti Martin, traže m/ž zamjenika šefa kuhinje, m/ž recepcionera, m/ž radnika na održavanju tehničkih postrojenja, m/ž spremača, m/ž spasioca, m/ž wellness terapeuta, m/ž voditelja hrane i pića, m/ž stručnjaka za tretmane biorezonantnom terapijom, m/ž kućnog majstora - električara, m/ž slastičara, m/ž kuhara, m/ž konobara, m/ž mesara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhinjskog radnika na neodređeno, javite se molbom na email: posao@ termesvetimartin.com ili na mob. 099/5340-673 do 28.2.; više info na: www.hzz.hr

109. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž elektromehaničara i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: toroid@toroid. hr do 28.2.

110. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, M. Središće, Belica, Hodošan, Totovec, Kotoriba, Orehovica i m/ž mesara za mjesto Donja Dubrava, te m/ž saldakontistu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402404 ili na email: posao@tpvz.hr do 28.2.

111. TRANS–KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 do 28.2.

112. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Križovec, Črečan, Dunjkovec, Ivanovec, Šandorovec, Orehovica, Turčišće, Čakovec, Slakovec, Strahoninec, Novo Selo Rok, Palinovec, Šenkovec, Štefanec, Pribislavec, Gornji Hrašćan i Lopatinec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 28.2.

113. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaničara i 10 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 27.2.

114. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i 2 m/ž pomoćna kuhara za mjesto rada Restoran Rustica na neodređeno, javiti se na mob. 091/2016015 do 15.3.

115. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara (1 na puno radno vrijeme i 1 na pola radnog vremena), javiti se na mob. 098/241-767 do 28.2.

116. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti “Neuron”,

Lopatinec, traži m/ž osobnog asistenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 091/542-1068 ili pismenom zamolbom ili na email: vesna.neuron@gmail.com ili link; www. udruga-neuron.hr do 17.3.

117. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave na neodređeno, javiti se na email: zvonko.varga@varga-elektronik.hr do 28.2.

118. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić, Železna gora, traži m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhara u Restoranu Terbotz na neodređeno, javiti se na mob. 098/242-363 ili na email: jakopic@ vina-jakopic.hr do 31.3.

119. Veterinarska stanica d.o.o., Prelog, traži m/ž doktora veterinarske medicine na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ veterinarskaprelog.hr do 15.3.

120. ZE STEEL j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na mob. 095/389-3603 ili na email: info. zesteel@gmail.com do 6.3.

121. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži m/ž administrativnog službenika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob. 095/512-3469 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 28.2.

Dragi veliki i mali kreativci, u našoj stvaraonici za velike i male prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite

i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Zaljubljeno srčeko

Denes je lejpi den.

Denes moje srčeko

Tvoje išče.

Išče tvoja okeca.

Tvoje male rokice.

Oče te v obraz kušnuti.

Oče te za roko stisnuti.

I stiha ti šapnuti : Rada te imam!

Zajednički napisali učenici 2. b razreda

OŠ Mursko Središće Učiteljica

Zvjezdana Balent

Uređuje: Aleksandra Sklepić

KROFLINI

Fašnik je. Deca plešejo V maskaj paraderajo Veselo se smejejo.

Baka v kuhji testo mesi. A za kaj ?

Za kro�line ! Domoče jajci Čuda mele Malo cukora

Malo kvosa, malo soli, Malo žganice.

I što oče – pekmeza na�ila !

Friški

Mehki

Fini

Dešijo

Bakini

Zajednički napisali učenici 2. b razreda, OŠMursko Središće Učiteljica: Zvjezdana Balent

Lovro Tomašić, 4. r, OŠ V. Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Doroteja Cika�ć, 4. r, OŠ V. Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Vito Peharac, 1. b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Ida Cerovec, 1. b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Vita Kozjak, 2. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Jasminka Mesarić

Maksim Rok, 1. b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Tena Ribić, 2.a, OŠ Petar Zrinki Šenkovec, učiteljica Jasminka Mesarić

Petra Škvorc, 2.a, OŠ Petar Zrinski, Šenkovec, učiteljica Jasminka Mesarić

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop (4 kom), dim. 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM ČETIRI GUME MS u dobrom stanju dim. 160/70 R14, cijena 30 EUR. SMS na broj 099/744-7710

PRODAJEM TOYOTA YARIS 1.3 WTI 2007. god., prijeđeno 144tkm, info na mob. 098/9936-118

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM SIJAČICU za Tomo Vinković za stari �p (na 4 šarafa). Ponude na 098/162-1584

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 126 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM PRIKOLICU za motokultivator i drugo, malo korištena, za 60 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084-675.

REZAČ GRANA, motorni sa rezervom vodilicom i lancem, novi, prodajem za 200 eura. Novi Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM PLASTENIK dim. 7,5 x 5,5 x 2,5, polovni, konstrukcija pocinčana, povoljno i hitno. Zva� na mob 098/904-9181

SADNICE crvenog, crnog, bijelog ribizla, kupina, goji, tajberi, malina, joste 4 eura/kom. Šaljem poštom-pouzećem. Novi Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM dvorednu sijačicu za kukuruz OLT, luščar za kuruzu, pumpu za vodu. Cijena na upit. Tel 040/343-509.

SADNICE dvogodišnje crvenog, crnog, bijelog ribizla, kupina, goji, tajberi, joste, po cijeni od 4 eura/ kom. Šaljem poštom pouzećem, Zagreb, 091/9240-293

KUPUJEM KIPER PRIKOLICU do 4 tona. Može bi� u lošem stanju za popravak. Ponude na 098/1621584

MOTORNI REZAČ GRANA s rezervnom vodilicom i lancem, prodajem za 200 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084-675

PRIKOLICA - samogradnja za motokultivator i drugo, malo korištena, prodajem za 60 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 091/9240-293

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CI-

JEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIMO OSOBU ZA POMOĆ U

KUĆI - mobilizacija iz kreveta i u krevet, za nepokretnu mušku osobu svaki dan 1 sat prijepodne i 1 sat poslijepodne. Molim nazva� iza 18 sa� na broj 0049/172-9789882 ili putem WhatsApp-a.

POSAO

TRAŽIM POSAO oranja vrtova u krugu 5 km (Šenkovec, Čakovec). Info na mob 098/911-5452

TRAŽIM POSLOVE DIZAJNA, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj por�elj. Kontakt: akostjuk2000@ yahoo.com ili mob 091/788-3017

MUŠKA OSOBA ELEKTRO STRUKE TRAŽI POSAo - može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476

TRAŽIM M/Ž OSOBU ZAINTERESIRANU ZA POSAO u Austriji s osobnim automobilom, radi zajedničkog putovanja na posao. Mob. 099/630-8344

POZNANSTVA

DEČKO (48g.) traži ozbiljnu žensku osobu za vezu, molim samo iskrene. na mob 095/731-3513

NEKRETNINE

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

IZNAJMLJUJE SE KOMFORNI STAN u Čakovcu, povoljno. Info na mob. 098/195-7448

ŽIVOTINJE

AKVARIJ šesterokutni zapremnine 21 lit., sa 10 ribica, puževima čistačima, živim biljem, prodajem za 40 eura. Slike šaljem mobitelom. Zagreb, mob. 098/9084-675

RAZNO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 530 eura. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJU SE STROJEVI ZA PROIZVODNJU OBUĆE. Cijena prema dogovoru. Kontakt 099/837-1559

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJU SE DVA NOVA ZAPAKIRANA MADRACA dim. 200x90 cm, vis. 16 cm, vrlo povoljno. Info na mob. 099/410-7566

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon te sobna TV-antena. Info na mob. 098/91-58-640

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJU SE izvlakači za snijeg, blato, led, univerzalni za većinu kotača, cijena 70 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084675

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (265 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (33 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (240 eur); novi crni uredski stol (65 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

KUPUJEM STRIPOVE, Nintendo i Sega igrice. mob. 098/921-9092

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te antikviteti: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. info na mob 098/921-9092

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm,dužina štitnika 230 mm, plaćena 17,12 EUR na sniženju, cijena sada 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM TERMOGEN el. polovni, ispravan, za grijanje poslovnih i skladišnih prostora, hitno i povoljno! Zva� na 098/904-9181

PRODAJEM krevet na kat, metalni IKEA (100 €); Korito sudopera dvodjelno s jednoručnom pipom na izvlacenje (60 €); Dvosjed na razvlačenje plave boje (65 €); Frižider klasični Gorenje i Zanussi (50 €). Info na tel: 091/611-3605

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

ARMIRANO CRIJEVO ZA VODU duž. 35 m s motalicom, prodajem za 70 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 091/9240-293

Dolazimo i donosimo radost

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM GRADILIŠTE u Praporčanu površine oko 4000 kvadrata. Uz gradilište prodajem i projektnu dokumentaciju za obiteljsku kuću površine 120-150 kvadrata, zajedno s građevinskom dozvolom koju treba produži�. Molim nazva� 095/8444-575

IZNAJMLJUJEM NOVI POSLOVNI PROSTOR od 24m2 sa dva parkirna mjesta (preko puta bolnice). Zva� na mob. 091/4932-485

PRODAJEM garnituru na razvlačenje trosjed dvosjed i fotelja razvlači se i trosjed i dvosjed (95 €); Regal manji 2m (65 €); Bračni krevet metalni bijeli s ukrasom od mesinga sa metalnom podnicommrežom (105 €). Tel: 091/6113605

PRODAJEM CRIJEVO ZA VODU s motalicom, armirano, 35 m, malo korišteno, cijena 70 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084-675

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

PRODAJEM METALNE KOŠEVE za raznu namjenu, hitno i povoljno! Zva� na 098/904-9181

PRODAJEM PLOČICE ZA LOVAČKE

TROFEJE, drvene, ukrasne, 3 veličine, 6 kom, cijena 35-50 eura/kom. Šaljem poštom, Zagreb, 091/9240293

PRODAJEM ČISTOKRVNE ŠTENCE NJEMAČKOG OVČARA, crveno-crnog plašta, stari devet tjedana, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita, roditelji prisutni. Sve informacije na 097/600-6038

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

AJANI

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

Došao nam je iz romskog naselja i to već drugi put. Ovaj put će bi� naš tako dugo dok mu ne pronađemo obitelj koja će ga volje�. Rođen je u ožujku 2017., visok oko 58 cm. Kontakt: 060/600:105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

BANDIT je simpa�čan, veseo i drag dečko koji je željan pažnje i ljudskog društva, a dobro se slaže i s drugim psima. Zna�željan je, ali uvijek nekako blizu vas. Ovaj naš nasmijani veseljak mogao bi vam bi� baš dobar i vjeran drug. Rođen je u svibnju 2020., visok je oko 50 cm. Kontakt: 060/600:105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

BOLEK

A naš Bolek je toliko simpatičan! Od milja ga zovemo, hm, ne znam smijem li to reći zanovine, ali Vesela Guza. On toliko voli ljude da mu cijela stražnjica pleše ples rados�. A sav je tak’ nekak’ cijeli smiješan i simpa�čan. Rođen je u ožujku 2020., visok oko 53 cm. Kontakt: 060/600:105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

LOIC je polako već dečko u godinama, ali to na prvi pogled nikad ne bismo rekli, osim ako gledamo sijedu bradicu. Još jedan od onih koji traži svog čovjeka kojem će bi� dobar i vjeran prijatelj. Rođen je u rujnu 2014., visok oko 60 cm.Kontakt: 060/600:105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

PRODAJEM ČISTOKRVNU MLADU ŽENKU NJEMAČKOG OVČARA, roditelji s rodovnicom, odličnih karakteris�ka, zaigrana, nije prepuštana. Prodajem zbog nemogućnos� držanja. Sve informacije na mob. 097/740-76

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Dijete treba vodstvo i nadzor roditelja u digitalnom okruženju

Dijete uči od roditelja i u stvarnom i u virtualnom svijetu, a roditelj je taj koji bira sadržaje i vodi dijete.

Utječe li alkohol na oralno zdravlje?

Nadam se da vam nisam postala naporna svojim neprestanim naglašavanjem važnosti roditelja u zdravom rastu i razvoju djeteta. Brine me kako će roditelji 21. stoljeća koji odgajaju djecu digitalnog doba prenijeti i sačuvati tekovine ljudskog roda koje se prenose odgajanjem djece. Trenutno stvari ne stoje dobro, nove generacije pametnih telefona i društvenih mreža koje ciljaju na sve mlađe dobne skupine te promjene u navikama života uslijed pandemije koronavirusa u obiteljskom okruženju rezultirale su novim varijantama otuđenja i poremećajima psihičke prilagodbe. Nove tehnologije trebale bi biti sredstvo rasta i razvoja, a ne izolacije i stagnacije u brojnim aspektima života, no pokazuje se da svakom industrijskom revolucijom, pa tako i ovom digitalnom, čovječanstvo treba nadvladati neke negativne trendove. Ekrani svih vrsta za nas imaju magičnu privlačnost, a otkada je svaki od njih moguće povezati s internetom, ljudski je život dobio ranije nepoznatu dimenziju globalne povezanosti. Tehnologija postoji i razvija se, a na nama je da naučimo živjeti s njom, uz odluku da ona ne smije dominirati nad našim stvarnim životima. To je individualna odluka, ljudska bića imaju svijest, slobodnu volju i slobodu izbora. Prebacivanje iz virtualnoga u realni svijet i obrnuto trebalo bi nama odraslima postati laka

i normalna stvar, a još je važnije djecu poučiti kako da balansiraju između realne i virtualne stvarnosti. Dijete prvo mora svladati realne životne vještine, a u svijet novih tehnologija treba ga oprezno uvoditi. Roditelji, budite uzor i primjer svome djetetu! Ono nije vaš prijatelj ni partner, ono treba zaštitu i komunikaciju primjerenu svojim razvojnim karakteristikama. Kao što nećete dijete pustiti da samo ode u grad, nećete ga pustiti ni da samo surfa po internetu. I nećete se ponositi što prije zna brojiti na engleskom nego na hrvatskom, zar ne? Tehnologija treba raditi za nas, u skladu s našim ciljevima i vrijednostima, trebamo se njome koristiti odgovorno i promišljeno. Dijete uči od roditelja i u stvarnom i u virtualnom svijetu, a roditelj je taj koji bira sadržaje i vodi dijete. Roditeljstvo je za većinu ljudi najdulje životno razdoblje tijekom kojega prožive brojne unutarnje i vanjske promjene, a najvažnija od njih je upravo odrastanje i osamostaljivanje vlastite djece. Danas ne možemo ni zamisliti kakav će biti svijet za pedeset godina i kako će izgledati privatni i profesionalni život djece koja su se tek rodila. Ono što možemo zamisliti odnosi se na zadaću roditelja u njihovu životu, a ta je uvijek ista: osigurati im uvjete za dobar psihički i tjelesni razvoj, pomoći im da ostvare sebe i postanu produktivne osobe. Samo to, a to je sve.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Oralno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja i kao takav važan faktor za kvalitetu života. Zdrava usna šupljina omogućuje nam prehranu, govor i socijalni kontakt bez ikakvih poteškoća. Poznata je činjenica da prekomjerna konzumacija alkohola loše utječe na fizičko i psihičko zdravlje čovjeka, no tijekom toga vrlo rijetko se sjetimo oralnog zdravlja. Alkohol ima loš utjecaj na zube i usnu šupljinu. Može doprinijeti brojnim oralnim zdravstvenim problemima, iako njegovi učinci variraju ovisno o tome što i koliko pijete. Istraživanja pokazuju da alkoholičari, u usporedbi s ostalom populacijom, češće imaju karijes, bolest zubnog mesa, karcinom jezika, grla i grkljana. Rizik od pojave oralnih karcinoma se dodatno povećava ako je alkoholičar ujedno i pušač. Čak 75 – 90 % oralnih karcinoma može se povezati s pušenjem ili alkoholom. Primijećeno je da kod se kod alkoholičara karijes javlja znatno češće nego kod ljudi koji rijetko konzumiraju ili ne konzumiraju alkohol.

Primijećeno je da kod se kod alkoholičara karijes javlja znatno češće nego kod ljudi koji rijetko konzumiraju ili ne konzumiraju alkohol.

Ako se pitamo zašto alkohol loše utječe na zube, odgovor je – zbog šećera. Uz često slabu motiviranost za održavanje oralne higijene kod alkoholičara, nastanku karijesa pridonosi i šećer koji se nalazi u alkoholu. Šećer potiče stvaranje bakterija koje zatim proizvode plak. Dentalni plak je uzročnik upaljenog zubnog mesa i razvoja parodontalnih džepova. Pri čestoj konzumaciji alkoholnih pića može doći do iritacije mekih tkiva, uzrokujući eroziju desni i sluznice, što povećava rizik od karcinoma usne šupljine. Uznapredovala bolest desni poznata je kao parodontoza koja bez ranog liječenja može dovesti do povlačenja zubnog mesa te gubitka zubi. Zbog često oslabljenog imuniteta, alkoholičari su u još većem riziku od parodontoze jer tada dolazi do bržeg razvoja bolesti.

Pića koja su kiselija, kao što je vino, nagrizaju zubnu caklinu i čine zube osjetljivim na mehanička oštećenja. Uz to, kod alkoholičara često dolazi do povraćanja želučanog sadržaja, prilikom čega kiseli sadržaj iz želuca dolazi u usnu šupljinu i ubrzava

eroziju. Erozija zube čini preosjetljivim, najčešće na slatko i hladno, što rezultira neugodnim osjećajem boli. Istraživanja su pokazala da određeni tipovi alkohola utječu na vrste bakterija u ustima. Tako se dokazalo da oni koji uživaju vino imaju više bakterija koje su odgovorne za nastanak bolesti desni, dok oni koji piju pivo imaju više bakterija koje uzrokuju zubni karijes. Prekomjerna konzumacija alkohola uzrokuje dehidraciju koja dovodi do smanjenja količina sline u ustima. Dugotrajno prekomjerno pijenje može utjecati na rad žlijezda slinovnica što dovodi do stanja suhih usta, tzv. kserostomije. Slina nam je važna jer ispire bakterije te neutralizira kiseline u ustima. Prilikom nedostatka sline javlja se veći rizik oštećenja od karijesa te bolesti desni. Zbog loše oralne higijene, kao i uslijed svih navedenih oboljenja, javlja se i neugodan zadah. Između ostalog, može doći i do obojenosti zuba zbog prisutnosti pigmenata u alkoholnim pićima kao što je crno vino. Moguća je i pojava pečenja i žarenja usne šupljine što može napredovati do iznimne boli u obliku neuralgije, prilikom čega često nisu ni prisutne vidljive promjene. Nakupljanje plaka lako se može spriječiti pravilnim i temeljitim četkanjem minimalno 2 puta dnevno. Redovito četkanje zubi značajno smanjuje pojavnost karijesa, parodontalnih bolesti i ostalih stanja koja nakon određenog vremena, ako se ne saniraju, neizbježno vode ka gubitku zuba. Uz redovito pranje zubi, važno je otići i na redoviti stomatološki pregled. Zdravlje zubi nije samo pitanje estetike, već su na prvom mjestu funkcije u smislu žvakanja i probavljanja hrane. Poznato je da alkohol sam po sebi ima štetno djelovanje na zdravlje usne šupljine, a u kombinaciji s nedostatnom higijenom, rizik se za oralna oboljenja povećava. Utjecaj alkohola na usnu šupljinu uz široku lepezu bolesti koje ovisnost od alkoholu uzrokuje, može se činiti manje bitan ili opasan, no i bolesti usne šupljine mogu imati smrtonosne posljedice. Redovna oralna higijena te smanjenje ili čak potpuni prestanak pijenja alkohola jedan su od ključnih čimbenika za zdravlje zubi i usne šupljine.

Barbara Slaviček, mag. med. techn.

VATROGASCI MEĐIMURJA

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Organizirali prvi turnir, uredili unutrašnjost Doma i asfaltirali prilazni put

Vrijednost projekta asfaltiranja iznosila je 241.000 kuna, od čega je Općina Gornji Mihaljevec donirala iznos od 150.000 kuna, dok je preostalu 91.000 kn podmirio sam DVD

Piše: Sanja Heric

Mlado vodstvo DVD-a

Martinuševec, predsjednik

Alen Šoštarić i zapovjednik

Nenad Nemec, podnijeli su svoja izvješća o radu na 96. godišnjoj skupštini organiziranoj u subotu, 18. veljače.

U društvu ima 49 članova, od kojih aktivno djeluje 10 dobrovoljnih vatrogasaca. Godinu su započeli puni entuzijazma i volje za uljepšavanjem radnog prostora unutar vatrogasnog doma.

Donacijom Općine Gornji

Mihaljevec dobili su laptop i pisač pa je valjalo osposobiti i prostor u kojem će se koristiti tehnikom.

Uređenje DVD-a i okoliša - Angažmanom samih članova DVD-a prostor nekadašnje kuhinje preuređen je u radnu sobu i ujedno u sobu za manje sastanke. Ovim putem zahvaljujem članovima koji su se odazvali na ovu radnu akciju, istaknuo je Šoštarić.

Uređena je i unutrašnjost Doma i kupljeno je 10 kompleta pivskih garnitura pa su tako konačno odradili zamjenu starih i dotrajalih. Sam kraj 2022. godine obilježio je događaj koji je malo tko vjerovao da će se uspjeti odraditi u ovoj godini. Naime, Općina

Gornji Mihaljevec uslišala je molbu DVD-a Martinuševec i pronađena su sredstva u proračunu Općine za asfaltiranje vanjskog dijela vlasništva

DVD-a. Vrijednost projekta

iznosila je 241.000 kuna, od

čega je Općina donirala iznos od 150.000 kuna, dok je preostalu 91.000 kn podmirio sam

DVD. Iznimno veliki projekt koji je Vatrogasnom domu

Martinuševec konačno dao

izgled kakav zaslužuje.

Tijekom veljače bili su domaćin u školovanju zvanja vatrogasac i vatrogasac prve klase VZP-a Gornji Mihaljevec-Štrigova, Selnica-Sveti Martinana Muri, Vratišinec, VZO-a Nedelišće i VZG-a Mursko Središće. Samo školovanje uspješno je završilo 26 pola-

znika zvanja vatrogasac i 4 polaznika zvanja vatrogasac prve klase. Ispit za zvanje vatrogasac iz DVD-a Martinuševec položili su Silvija Šoštarić, Kristijana Lesničar, Filip Valpatić i David Nemec, a za zvanje vatrogasac I. klase Neven Srša i Dejan Lesničar.

- Kako bismo privukli što više mladih članova u sam DVD i ujedno ojačali povezanost DVD-ova unutar same zajednice, tijekom proljeća krenuli smo u nabavku pikada, stolnog tenisa i stolnog nogometa. Pa je tako 1. travnja održan prvi turnir DVD-a Martinuševec s gostovanjem DVD-a G. Mihaljevec, rekao je između ostalog predsjednik Šoštarić i pozvao DVD Gornji Mihaljevec na revanš.

DVD MALI MIHALJEVEC

Mještani im pripremili spektakularan doček za olimpijsku medalju

Piše: Sanja Heric

DVD Mali Mihaljevec protekle je subote, 18. veljače, organizirao godišnju skupštinu. Godina 2022. bila je više nego uspješna za ovaj DVD, što se tiče intervencija. Pomaganjem svojim sumještanima te provođenjem preventive nije došlo do većih intervencija. Tijekom prošle godine imali su jednu intervenciju, ispumpavanje vode iz šahta, a zahvaljujući brzoj reakciji nije prouzročena veća materijalna šteta.

U DVD-u radili su i na nadogradnji svojeg znanja i vještina. Tako je Melita Trupković položila ispit za zvanje vatrogasac, a Nikola Babić za zvanje vatrogasni dočasnik I. klase. Damir Novak obnovio je licencu za vatrogasnog suca mladeži i seniora, dok je Nikola Babić položio za novog suca mladeži i seniora.

Proslavili okruglu

jesti DVD-a i hrvatskog vatrogastva. Povratkom u Hrvatsku dočekali su nas Županija i Grad Čakovec u Javnoj vatrogasnoj postrojbi u Čakovcu, istaknuli su predsjednik Nikola Babić i zapovjednik Vedran Kovačić.

- Najviše nas je veselio povratak kući i našem selu. Tu je nas je čekao spektakularan doček koji su organizirali VMO Mali Mihaljevec i Općina Sveti Juraj na Bregu s udrugama i VZO-om Sveti Juraj na Bregu. Vodeni lukovi, baklje, živa svirka, doček sumještana i obitelji – shvatili smo što smo postigli i čime ćemo se ponositi kao ekipa i cijelo društvo, zaključuju u DVD-u.

Tko su bili nagrađeni vatrogasci?

Naporno vježbali za natjecanja

U protekloj 2022. desetina DVD-a Martinuševec naporno je vježbala za natjecanja. Sudjelovali su na Vatrogasnom kupu općine Gornji Mihaljevec gdje su osvojili 2. mjesto i na natjecanju Vatrogasne zajednice općina Gornji Mihaljevec-Štrigova koje se održalo u Robadju gdje su osvojili 1. mjesto.

- Želim ovom prigodom čestitati natjecateljskoj desetini na postignutim rezultatima i zahvaliti im što su uložili dosta truda, a naročito svog slobodnog vremena u pripreme kao i odlaske na sama natjecanja, istaknuo je zapovjednik Nenad Nemec.

90. godišjicu Velikom proslavom obilježili su 90 godina neprekidnog rada DVD-a te se prisjetili kako je sve počelo i kako se društvo razvijalo tijekom godina. Nabavljena je oprema kojom su opremili navalno vozilo i zamijenili dotrajalu opremu. Od Fonda civilne zaštite dobili su tunel za mladež, čime će moći još više i kvalitetnije uvježbavati svoje ekipe.

Nakon dvije godine koje je obilježila pandemija održavalo se sve više natjecanja. Natjecateljsku godinu možemo nazvati povijesnom za DVD. Od

17. do 24. srpnja 2022. sa ženskom ekipom B natjecali su se na Vatrogasnoj olimpijadi u Celju.

- Osvajanjem 3. mjesta i brončane olimpijske medalje u kategoriji Žene B upisali smo jednu od najvećih stranica u povi-

Na godišnjoj skupštini brončane medalje dodijelile su se: Slavi Slaviček, Karmen Klobučarić, Dubravki Mesarić, Marijani Horvat, Meliti Trupković, Korneliji Mesarić, Ani Hamer, Blaženki Novak, Jovanki Mikulaj i Nataši Đurasek.

Priznanje Hrvatske vatrogasne zajednice primile su: Karmen Klobučarić, Dubravka Mesarić, Melita Trupković, Kornelija Mesarić, Ana Hamer, Blaženka Novak, Jovanka Mikulaj, Nataša Đurasek, Senka Posavec, Mirjana Ferlin, Damir Novak, Vedran Kovačić i Nikola Babić.

Spomenica za 30 godina djelovanja u DVD-u dodijeljena je Draganu Hrusteku. Damiru Novaka uručena je spomenica vatrogasni veteran. Mario Horvat i Nikola Babić primili su zahvalnice za pomoć potresom pogođenom području. Uvjerenje i diplomu za zvanje vatrogasni dočasnik I. klase primio je Nikola Babić.

DVD Mar�nuševec ove godine organizirao je svoj prvi turnir

Novi asfalt oko DVD-a Mar�nuševec

Tajnik Kris�jan Horvat, blagajnica Karmen Klobučarić, predsjednik Nikola Babić i Melita Trupković

Međimurski rižoto s mesom iz tiblice

Domaćin naše ovotjedne rubrike Međimurska kuharica preloški je Hotel Panorama. Vrsna kuharica Ines Jurišić odabrala je iz svoje bogate knjižice recepata jednostavno, a opet posebno jelo – međimurski rižoto. U čemu je tajna tog rižota, saznajte u nastavku: Luk treba najprije nasjeckati pa ga pržiti na kosanoj

Sastojci:

- goveđi temeljac

- 50 g mesa s �blice

- 10 g kosane mas�

- 80 g riže

- pola glavice luka

- sol, papar

- 20 g maslaca

- 1 dl bijelog vina

- sušeni medvjeđi luk

- žlica rikote

masti. Zatim dodati meso s tiblice narezano na kockice pa i njega pustiti da se malo poprži.

Zatim dodati rižu, miješajući da se zagrije (pritom paziti da ne zagori). Zaliti bijelim vinom te pustiti da alkohol ispari (to ćemo prepoznati po tome da više nećemo osjetiti miris alkohola). Sve zaliti vrućim goveđim temeljcem toliko da pokrije rižu.

Dobro je znati: ako zalijevamo hladnim temeljcem ili hladnom vodom, proces kuhanja riže se zaustavlja zbog čega ona ne može otpuštati pravilno škrob pa to rezultira rižotom koji nije kremozan.

Nakon toga sve se posoli i popari te po želji doda sušeni medvjeđi luk. Povremeno promiješati te po potrebi zalijevati temeljcem. Kako bismo dobili pravi rižoto, on mora biti kremast i mora imati određenu tekućinu u sebi.

Kad je riža kuhana, rižoto

Vino tjedna

Međimurski rižoto još će biti ukusniji kad se uz

njega servira vrhunsko bijelo vino. Konobarica

Magdalena Vanovicova iz

Hotela Panorama odabrala

je sauvignon proizveden i odnjegovan u obiteljskoj

Vinariji Cmrečnjak. Svježe

Recept plus

“Koliko-toliko” pogačice

Kad želite pripremiti slane grickalice na brzinu, odlično rješenje su “koliko-toliko” pogačice sa sirom. U posudu stavite brašno, sol i prašak za pecivo. Navedene sastojke lagano promiješajte. U sir stavite omekšali maslac pa ih sjedinite. Sir dodajte u brašno i sve dobro zamijesite. Dobivenu smjesu stavite neka odstoji barem 15 minuta u hladnjaku. Nakon toga tijesto izvadite iz hladnjaka pa ga razvaljajte na debljinu od

oko pola centimetra. Izrezujte oblike prema želji (kružnice, polumjesece, štanglice). Najzahvalniji su okruglasti oblici. Oblike stavljajte na papir za pečenje, premažite ih jajetom, posipajte sezamom i malo soli. Po želji može se staviti kim, origano, mak, suncokretove ili bučine sjemenke. Pogačice pecite na 200 stupnjeva od deset do petnaest minuta, ovisno o debljini pogačica. U slast! (rr)

Sastojci:

- 250 g svježeg sira

- 250 g brašna (125 g oštrog, 125 g glatkog)

- 250 g maslaca

- 1 prašak za pecivo

- 1 jaje

- sezam

- sol

maknuti s vatre pa u njega umiješati maslac i sir rikotu. Servirati i dekorirati po želji. Dobar tek vam želi Ines Jurišić i ostali djelatnici Hotela Panorama!

Pogačice s kupusom

Priprema:

je to vino, svjetložuto-zelenkaste nijanse (12,5 % alk.). Vino karakterizira �ini miris bazge, trave i koprive.

Vaša nepca jednostavno će uživati u tim okusima, mirisima i svježini. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Sitno sjeckani kupus pirjati na masti. Kada se ohladi, umijesite s margarinom, brašnom i vrhnjem. Oblikujte pogačice po želji. Premažite ih razmućenim jajetom i stavite peći na 180 stupnjeva.

Sastojci:

- 50 dkg sitno narezanog kupusa

- 5 dkg mas�

- 10 dkg margarina

- 30 dkg glatkog brašna Čakovečkih mlinova

- 2 dcl vrhnja

- 1 jaje za premaz

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Kuharica Ines Jurišić

ANICA TISAJ iz Goričana

Krpice su se navek pekle za žene koje su rodile

Zbog svoje prozračnosti i mekoće, te brze pripreme, krpice rado pripremaju vrijedne kuharice, posebno u zimskim mjesecima

Piše: Aleksandra Sklepić

Maškare su završile sa svojim ovogodišnjim ludorijama, a vrijedne kuharice su se napekle krafni, pa smo odlučili predstaviti još jedan domaći recept koji se također priprema u vrijeme fašnika. Jednostavna, ali zanimljiva tradicionalna slastica koja u Međimurju nosi naziv krpice jednako je tako ukusna i dobro prihvaćena među ljubiteljima tradicijskih recepata. Radi se o slatkom tijestu koje okusom podsjeća na krafne ili fritule, a jede se posipano šećerom u prahu. Ukusne su kao zakuska u poslijepodnevnim satima,

Sastojci:

-500 grama glatkog brašna

- 2 jaja

- 100 grama šećera

- malo ulja

- 1 žlica rakije

- 1 vrećica vanilin šećera

- 1 kiselo vrhnje (200 ml)

- 1 prašak za pecivo

- prstohvat soli

- ulje za prženje

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

kao večera ili doručak, za obitelj ili za nenajavljene goste. Zbog svoje prozračnosti i mekoće te brze pripreme, rado ih pripremaju vrijedne kuharice, posebno u zimskim mjesecima. U Međimurju je tradicija da se krpice pripremaju rodiljama, kako bi što prije vratile snagu i oporavile se jer sastojci u krpicama imaju visoku kalorijsku vrijednost. Zbog toga je obavezni običaj bio (u nekim se selima još uvijek vjerno održava) da kuma, kad ide vidjeti svoje novorođeno kumče, obavezno u posjetu donese i svježe, slasne krpice. Krpice u različitim dijelovima Hrvatske nose i različite nazive, pa susrećemo imena

poput “poderane gaće”, treske, trešča, mekike, langošice, a u našem Međimurju svoj naziv dobile su, kako smo doznali od naših baka, jer tijesto, kad se stavlja peći, izgleda kao poderana krpa, pa otuda ovaj simpatičan naziv.

Slatke krpice za nas je pripremila Anica Tisaj (60) iz Goričana. Anica je u mirovini, a do mirovine je radila u poduzeću Meiso u Goričanu. Suprug Ivan joj je nažalost preminuo, pa živi s najmlađom kćerkom Majom i mamom Jelenom Mesarić kojoj pomaže i za koju se brine. Od mame je naučila pripremu mnogih tradicijskih jela, ali rado istražuje i isprobava nove recepte. Anica ima još

Recept za krpice

Priprema:

Umutiti jaja, vanilin-šećer i šećer, dodati rakiju, ulje i kiselo vrhnje. Brašno, prašak i sol pomiješati posebno. Postepeno dodavati brašno uz stalno miješanje kuhačom i na kraju izraditi ručno. Tijesto oblikovati u kuglu i pokriti kuhinjskom krpom. Pustiti da odstoji 1 sat. Nakon što tijesto odstoji, podijeliti ga na 4 dijela. Svaki dio razvaljati na

debljinu oko 2 milimetra i rezačem za tijesto izrezati na kvadrate 4 x 8 cm. Svaki komad prerezati po sredini. Jedan kraj provući kroz rupu (i ne morate). Oblikovane krpice pustiti da odmore 15 minuta. Pržiti u vrućem ulju (moraju plivati) dok ne dobiju lijepu boju s obiju strana. Ispržene krpice stavljati na papirnate ručnike da upiju višak masnoće.Još tople obilno posipati šećerom u prahu.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

dvije kćeri, Andrijanu i Ivanu te petero unučadi: Nina, Teo, Vito, Ivan i Nikol, koji su stari od 19 godina, najstarija, do 9 godina najmlađa. U slobodno vrijeme Anica najviše voli boraviti u prirodi, gdje ljepote prirode bilježi kamerom i fotoaparatom pa svoje fotogra�ije objavljuje na internetskim grupama. Voli i životinje pa ima ljubimicu pekinezericu s kojom je nerazdvojna. U svom dvorištu također ima cvjetnu raskoš u kojoj uživa od proljeća do jeseni. Nedavno je Anica otkrila da u sebi ima neotkriveni talent izrade cvijeća i �igura od komušine kukuruza pa se rado zabavlja tom umjetnošću, posebno u zimskim mjesecima, kad se ne može

puno boraviti vani. Izrađuje cvijeće, �igure ljudi, božićne ukrase i jaslice, a svoje je radove počela i izlagati, a naišla je na brojne pozitivne kritike koje su joj dale dodatnu volju i motivaciju.

S prijateljicom Vericom Gudlin često izađe na nordijsko hodanje, gdje uživaju u ljepotama prirode i skupljaju pozitivnu energiju, za nova slasna jela i nova umjetnička djela. Članice su Udruge sport za sve iz Goričana, a ova će Udruga 11. ožujka ove godine biti domaćin Festivala nordijskog hodanja, gdje se očekuje dolazak oko 700 gostiju iz cijele Hrvatske. Aničine ružice od komušine dijelit će se sudionicima festivala kao poklon, a organizira se i izložba.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 28. veljače do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 3. ožujka. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik je: Franjo Božić iz Žiškovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

Ime i prezime:

br.

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 28. veljače 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 3. ožujka.

Anica sa svojim slasnim krpicama

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka gotovo cijeli ovaj tjedan. Zato će mnogi pristaja� i na kompromise. Ipak, u dubini duše spremit ćete neke svoje želje i nećete od njih odusta�. Samo ih nećete pokaza�. Imat ćete povjerenja u budućnost. Slijedeći svoj put doći ćete do faze kad treba bi� na usluzi drugima. Nedostajat će vam energije.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Idući će vas dani svako malo dovoditi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe. Ipak, vaša distanciranost katkada će osujetiti moguća zbližavanja. Uz više otvorenosti sve će ispasti bolje. Na vama je da se potrudite. Tražit ćete nešto, ali ni sami nećete biti sigurni što je to.

LAV (23.7. - 23.8.)

Malo bolji vjetar u leđa nego dosad u ljubavnom životu osvježit će vašu vezu. Zato dajte sve od sebe da osigurate kvalitetan odnos s osobom do koje vam je stalo. Bit će malih nervoza i nesporazuma, ali nemojte im pridavati značaj. Pred vama su izazovi kreativnosti i hrabrosti. Samo uz primjenu takvih vještina možete uspjeti.

BIK (21.4. - 20.5.)

Neki će poći na kraći put ili izlet s voljenom osobom, a is� bi im mogao osta� u nezaboravnom sjećanju po lijepom.

Drugi će dočeka� rođake koji će ih poveza� s osobom za koju će se iskreno zainteresira�.

Svi će bi� među ljudima i s osmijehom. Uspjeh će bi� nadohvat ruke, ali kad malo bolje razmislite.

RAK (22.6. - 22.7.)

Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno motivacije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađivati ono što im možda u emotivnom smislu nedostaje. Pregled proteklog razdoblja u vama budi nadu u druge.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Bez obzira na ne uvijek najpovoljnije ljubavne prilike, vi ćete biti optimist. Zato nećete samovati, nego ići među ljude. Oni će vas rado prihvaćati zbog pozitivnog stava. Tako ćete sami svojim ponašanjem poboljšati svoj privatni život. Sve što radite nekako će odlaziti u sjenu. Budite strpljivi u svemu.

VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Voljena osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepustite joj se s povjerenjem.

Budite poput djeteta i uživajte u životu. Čekate da drugi daju svoje mišljenje o onom što ste napravili zajedno sa svojim suradnicima.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Nalazite se u zanimljivoj ljubavnoj fazi u kojoj neće nedostajati ni strasti, ali ni opuštenosti u odnosu s osobom koju volite. Neki će rado izlaziti i s prijateljima. Uglavnom, malo je onih koji će biti sami. I oni će rado krenuti van, među ljude. Možda još čekate odgovore na neka pitanja.

“Necivilizirani” u “civiliziranom” dobu

Oni koji su već u vezama trudit će se što više učvrstiti svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i utemeljiti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja.

Vjerojatno ćete imati povećan obim poslova, no kako je karakter većine toga vama zanimljiv, neće vam biti teško raditi.

JARAC (22.12. - 20.1.)

U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno.

Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mjesto. Moguće je da će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) RIBE (20.2. - 20.3.)

Bogatstvo koje sad živite reflektira se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Vi ćete vjerojatno prolaziti sve te reakcije, ali snagu ćete uvijek crpiti iz svoje ljubavi. Bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisiti o vašoj sposobnosti suradnje.

Uvjerljivost kojom ćete zrači� privlačit će čak i one koji vam inače nisu skloni. Ako tražite srodnu dušu oslonite se na svoje samopouzdanje. Čak i ako u početku sve ne bude išlo glatko, stvari će se razvi� u vašu korist. To će razbistri� neke stvari u samoj opera�vnoj razini posla.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1431

Tijekom dugog razdoblja od nekoliko milijuna godina, naša je vrsta živjela nomadskim i lovačko-sakupljačkim načinom života. Međutim, prije oko 12-000 godina, nakon završetka ledenog doba – tijekom arheološkog razdoblja neolitika – započinje čovjekovo trajno naseljavanje na jednome mjestu i bavljenje poljoprivredom. To je potaklo gomilanje materijalnih dobara, razmjenu i trgovinu, specijalizaciju obrta te porast populacije, ali i sve snažniju podjelu rada, uspostavljanje društvene hijerarhije i centralizirane birokracije. Dakle, nakon nekoliko milijuna godina ljudskog postojanja u granicama prirode, poljoprivreda je izmijenila način života na dotad neviđen način. Nikada prije nije se dogodila toliko radikalna promjena jedne vrste u tako kratkom vremenu. Spomenuti presudni zaokret u prošlosti čovječanstva arheologija naziva neolitičkom revolucijom. To je trenutak kad čovjek napušta primitivan paleolitski način života te napretkom utječe na formiranje prvih civilizacija.

Zašto je čovjek nakon dugog i nepromjenjivog razdoblja prošlosti, toliko naglo i brzo preokrenuo svoj način egzistiranja u prirodi i što je to zapravo civilizacija? Kao moguće uzroke te korjenite promjene znanstvenici spominju smanjenje broja divljači, razvoj tehnologije, povećanje broja stanovnika i njihovih posjeda, nadmoć društava koja su prihvatila zemljoradnju te promjena klime. Pojam civilizacija nastao je u 16. st. od francuske riječi civilisé (civiliziran) ili latinskog civitas (grad) te uglavnom predstavlja višu razinu društvenog razvoja i razvijeniji oblik materijalnih i kulturnih dobara. Međutim, neki suvremeni antropolozi i povjesničari smatraju da je potrebno razlikovati dva pojma civilizacije, onaj diskriminatorski, koji počiva na zapadnjačkom etnocentričnom stajalištu te znanstveni, prema kojem svaka ljudska skupina ima svoju civilizaciju. Smatraju da je potrebno odvojiti te različito tumačiti pojmove civilizacija i kultura. Tako kultura pred-

stavlja unutarnje oblikovanje čovjeka, odnosno njegov moralni i duhovni identitet, a civilizacija vanjske uvjete pod kojima se odvija život, primjerice ekonomski, socijalni i politički razvoj.

Europski znanstvenici u početku su uglavnom čovjekov materijalni, intelektualni i društveni boljitak povezivali s civilizacijom, za razliku od pojedinih suvremenih učenjaka koji početak povijesti i civilizacije s ključnim razvojem poljoprivrede smatraju početkom ljudske opresije, genocida, patrijarhata, društvenih hijerarhija, ekocida i dekadencije uz naglašavanje činjenice da se često nasilno širila kolonizacijom, invazijom, trgovinom, vjerskim obraćenjem te nametanjem birokratske kontrole. Upozoravaju na emocionalnu štetu koju dominacija i raslojavanje društva nanose čovjeku, a vrednuju i naglašavaju osobnu slobodu i autonomiju. Smatraju da je „napredak” civilizacije najočitiji danas, kada su odricanje i podložnost važne odlike suvremenog postojanja, kad je podjela rada obilježena standardizacijom i nestankom jedinstvenosti, dok radna rutina i repetitivni pokreti satima stvaraju ništavilo i prazninu ispod površine svakodnevnih ljudskih života. Naglašavaju da su čovjekove veze s prirodom zamagljene i sežu prema apstrakciji te da smo sve više uronjeni u ideologiziranje vanjskoga izgleda, slika i privida te ovisni o masovnom tehnološkom sistemu nad kojim nemamo kontrolu.

Osim prema civilizaciji, pojedini �ilozo�i imaju i negativna stajališta o umjetnosti kao njezinom produktu. Tvrde da ona potiskuje stvarnost u korist estetskog iskustva, a iz vidokruga uklanja prirodni svijet. Budući da mase združuje u istom osjećaju, smatraju ju i prvim oblikom indoktrinacije posredstvom slika i simbola. Uvjerenja su da umjetnost služi kao nadomjestak ili svojevrsno olakšanje, dok se pod krilaticom obogaćivanja kakvoće ljudskoga života, ljudima servira prijetvoran opis onoga što bi trebali osjećati. Vjeruju da je kultura danas pretežno roba, dok je

Keramička posuda neolitske kulture linearnotrakaste keramike s nalazišta Domašinec, da�rana u kraj 6. �sućljeća pr. Kr.

umjetnost njezin najskuplji proizvod. Naglašavaju površnost suvremenih umjetničkih uradaka koji su odraz društva te izgubljenog pojedinca manipuliranog trendovski osviještenim tržišnim znalcima. Današnju umjetnost percipiraju kao iscrpljeno i nenadahnuto recikliranje potrošenih fragmenata koji naslućuju kraj njezina razvoja. Smatraju potrebnim odbaciti umjetnost u korist stvarnosti i izvornog osobnog iskustva te omogućiti povratak doživljenoj igri, kreativnosti i samoizražavanju.

Međutim, postavlja se pitanje može li uopće „civilizirani” čovjek izmijeniti svoju ustaljenu svakidašnjost. Želi li uopće vratiti vrijeme i živjeti u svojevrsnom zlatnom vijeku koji prema antičkoj mitskoj predodžbi predstavlja prvo doba nakon stvaranja svijeta, u kojem su ljudi živjeli u idiličnom skladu s prirodom, bez podjela i sukoba. Takav način života u današnjem civiliziranom svijetu opstao je tek na netaknutim djelićima planeta, gdje postoje ljudi koji su nekako uspjeli izbjeći snažnom nastojanju da ih se „civilizira”. Izgleda da spomenuti ljudi posjeduju neko nama davno izgubljeno drevno znanje. Oni znaju da samo sadašnjica može biti potpuna. Drugim riječima, ako sadašnjost bude pravilno ispunjena, prošlost i budućnost će se pobrinuti same za sebe, dok ostalima preostaje da gledaju u jučer i sutra te čeznu za onime što još nije.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME:

1. studenoga - 31. ožujka

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak - petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Najprimitivniji narodi svijeta malo toga posjeduju, ali nisu siromašni. Siromaštvo nije oskudica materijalnih dobara, nego odsustvo duhovnosti i dobrobitnih odnosa među ljudima. Siromaštvo je izum civilizacije.

Piše: Branka Marciuš, kustosica arheoloških zbirki

Natrag na zimu

VREMENSKA SLIKA: Središnji dio veljače donio nam je toplije vrijeme uz sunčana razdoblja i novu južinu. Nekima je zamirisalo na proljeće. Temperatura zraka je postupno rasla tako da smo danju polako hvatali 15-ak Celzijevih stupnjeva, ponegdje i blizu 20. U sljedećih tjedan dana bit će promjenjivije i hladnije. Još do petka većinom suho

i toplo uz južinu, a krajem ovog i početkom sljedećeg tjedna imat ćemo više oblaka i češću pojavu kiše i snijega. Postupno će zahladiti tako da nam se opet vraća zimsko vrijeme. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

U petak kombinacija oblaka i kraćih sunčanih razdoblja, ali bi trebalo biti suho ili samo ponegdje uz koju kap ki-

še. I dalje južina uz umjeren, možda i pojačan jugozapadni vjetar tako da ostaje toplo.

Jutarnja temperatura od 3 do 7, a najviša dnevna do 13 ili 14 Celzijevih stupnjeva.

Kraj tjedna donosi nam hladnije vrijeme. Zapuhat će umjeren sjeveroistočni vjetar, a uz oblačno vrijeme tijekom subote možemo očekivati i kišu. Noć ostaje u plusu, ali dnevna temperatu-

ra će se postupno snižavati pa u subotu možda nećemo preko 6 ili 7 Celzijevih stupnjeva.

U nedjelju još hladnije, a moguće su i oborine na granici kiše i snijega. Jedan mali rep zime. Zasad je izvjesno da će se snijeg zadržati u gorskoj Hrvatskoj, ali moglo bi ga mjestimice biti i u nižem području. Temperatura cijeli dan oko nule. Tijekom dana će oborine oslabjeti i polako prestati.

Ponedjeljak izgleda promjenjivo i hladno. Povremeno još može biti malo slabih oborina na granici kiše i snijega, ali će količina oborina biti manja nego za vikend. Temperatura i dalje blizu nule. U utorak puno oblaka, a još postoji šansa za malo kiše, ali bi ipak trebalo biti više suhog vremena. Jutarnja temperatura oko

Pučka meteorologija

Sunča li se mačka u veljači, u ožujku će opet za peć

nule, a najviša dnevna do 5 ili 6 Celzijevih stupnjeva. Srijeda bi nam mogla donijeti većinom suho vrijeme. Ujutro je moguć mraz. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku.

(Prognozu napisao Kristijan Božarov 23. veljače 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 28. 2. 1964. �jekom 9 sa� palo 1087 mm oborine (otočje Reunion u Indijskom oceanu, a toliko oborina kod nas padne u godinu dana)

• 4. 3. 1956. na Savi kod Jasenovca i Slavonskog Šamca najkasnija pojava leda

SKANDINAVKA VICOTEKA

PISAC, IVAN

Hodanje ili vožnja

TKANINA KOJA SE PRIŠIVA

UNUTAR ODJEĆE

TVAR KOJA IMA IZOLACIJSKA SVOJSTVA

BEZALKOHOLNO PIĆE OD

LIMUNOVOG SOKA

Pita momak svoju djevojku:

- Jesi li ti hodala s nekim drugim prije mene?

- Ne, svi su imali auto.

RIJEKA U SIBIRU

ONAJ KOJI ORE RENIJ

ZVIJER IZ PORODICE MAČAKA

Japan

- Kako se zove konobar u Japanu? - Nacugi Vara.

NIKAL

AUSTRAL. SLIKAR, SIDNEY (1917-1992)

ANTIČKI GRAD U ARGOLIDI

NAKNADA ZA KORIŠTENJE STANA

SLATINA

KUĆA NA KOLJU U MOČVARI SLANO JEZERO U KAZAHSTANU

ŽITELJ LIBANONA OKRUŽITI U NAPADU

KISIK RODBINA

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

ONI KOJI RUČNO

IZRAĐUJU DRVENA KORITA

PJESME UZVIŠENA SADRŽAJA

«DA» KOD KAJKAVACA STRUČNJAK

ZADIVITI, USHITITI

ZA ATOMISTIKU

STABLO IZ PORODICE BREZA

VELIKI PLJUSAK, PROLOM NASLOV, NAZIV

OSOBNA ZAMJENICA «UREDNIK (ICA)»

GLUMICA VILENICA

ŽITELJ IMOTSKOG (ETNOL.)

NOGOMETAŠ BADELJ

OZLJEDA TKIVA

JEDVA ČUJAN ZVUK

«LITRA» ŽETALAČKO ORUĐE

MALA ISKRA

KUBIČNI KORIJEN IZ 27 SUMPOR

«IZVRŠNI POSTUPAK» STVARATELJ

SRNEĆE MESO

LIČINKE VEĆINE KUKACA

17. GRČKO SLOVO

ROMULOV BRAT NEPISANA OBVEZA (ŽARG.)

NORDIJSKI VRHOVNI BOG

ERBIJ

Nesam kanil več nikaj pisati o ftičekima šteri so se oženili minuloga tjedna i kolačekima štere so pekli i sejali za našo deco i vnuke, ali me je teca Franca na red pobrala kak sam nikaj ne napisal o šegama štere so ftičeki donesli još negda dok je ona bila mala na naše hatare, naše grunte, vrčake i sadovjake. Najme kaj, če duže dale ga se meje ftičekov šteri se ženijo, šteri se očejo ženiti, a još je meje oni šteri kolače pečejo jerbo od da so velike krize i nevole došle na of naš „Falaček zemle med dvemi vodami“ se se meje kuha i peče, pak i kolačeki, doma nek se se ono kaj se more kupi v pekaraj, slastičarnaj ili pak štacunima… Znate kak je, da bi mi ljudi, a i naše žene bile na mobitelima, očem reči, Fejsbukima ili pak drugim Internet nevolama ak bi kuhale i pekle kak so to negda delale naše žene, mame ili pak mamice unda bi negdi sfalile. Tak vam je denes i z ftičekima, nejveč toga se donese štacunov i unda se poseja po oblokima, vrčakima, sadovjako za našo deco i vnuke. Teca Franca oče kaj vam napišem kak so negda deca kolačeke brala po snego i mrazo i to bosi. A zakaj bosi?

Jerbo so nam mamice obečuvale da bode on šteri bode bos po snego i mrazo bral kolače i šteri bode nejveč nabral, na se zadje, dobil i črlene čižmice. I navek jiv je dobil jerbo so mo bose noge bile črlene od zime. A denes, denes ne muoči brati kolačeke po mrazo jerbo ga ne zime, a nega niti snega tak da nikak ne muoči „herbati“ črlene čižmice, a i naši mladi ne znajo za to šego jerbo smo jiv ne to navčili. Nadjam se, toplo se nadjam kak bode teca Franca zadovoljna ve da sam vam spripovedal kak so se brali ftičekovi kolači dok jiv je teca pekla i još po kmici sejala po grunto?

Vu Varaždino je ftičekima na gostuvajo popevala pedeset letna ftičica

Morem vam reči da so ne si takše sreče kak so naši prvi dravski sosedi Varaždinci. Jim je, dok so se ftičeki ženili, popevala Severina. Makar je več v pedeseti leti mela je ruon takše črne čipkaste gačke kak je mela Nives Celzijus lani v Kneginco. Črna čipka je več hajdi dugo v

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ftičeki so se oženili

modi kaj si nej vi gruntali kak one nosijo čipkaste gačke, a ne sam kaj jiv nosijo nek jiv i kažejo, sam zato kaj jiv popevaje nejde nejbole od roke.

I ne sam od roke. Oni šteri so bili, a bilo je tu Međimorcov, Varaždincov i Zagorcov, falili so se da so meli kaj videti i čuti, a v roke so si prijeli sam oni šteri so si z sobom dopelali.

Nejde naše međimorsko

ŠČ v Englesko

Kak zgledi pre�letno smo se mi Međimorci razveselili jerbo smo bili stoprocentno sigurni kak so ovi rečki pevači, plesači i „striperi“ prinas v Međimorjo pobrali slovo ŠČ, pol pesme za Evrovizijo, a traktora so našli v nekdašjoj domačoj trkatorskoj fabriki Torpedo od štere so ostali sam prah, pepel i jeden zeleni traktor. Si znuomo da so Letovci hodali k našaj Lepaj dečkaj v Miholjane na pivo i ne sam na pivo nek so tam i popevali. Ruon tak smo čuli da je Mrle več pred nekaj vejč od leto dni naručil v našoj pivskoj fabriki, kaj nem rekel međimorskoj pivovari, pivo ŠČ, ali smo ve zazvedili kak je to ŠČ došlo tijam z Rusije i nešči ga je donesel čuda predi nek so Putin i jegovi vojaki hapili ratuvati protiv prvih sosedov Ukrajincov. Najme kaj, to je jeno rusko slovo z jive azbuke, očem reči, jivoga alfabeta. Kak bilo da bilo makar sam ja z Ščakovca, a žena mi je Ščavec, naše svije jejo ščavo, mi se ščiplemo, lovimo ščuke z ščrvaj i kaj se nem dale falili, ali slovo je rusko. Ali očem kaj se bodemo razmeli, pivo ŠČ je naše, z Miholjan, zmešali so ga naši dečki, dobro je, pije se seposod, išlo bode za traktorom v Englesko i to puna prikolica, ali za slovo i mamin traktor smo se dospomenuli.

Maškori so ne zazvedili da se je korona zdošla?

Zabadav je na fašinsko nedelo bilo jako lepo i toplo vreme, zabadav kaj se maškorov v Čakovco dotikavle. Ne znati zakaj je tak malo maškorov bilo v Čakovco, a si smo se nadjali da jiv bode vejč jerbo je korona hitila puške v kuruzo tak da se je moglo čuda leži dihati. Očem reči, publika je mogla biti bez maski, a maškori so mogli biti spravleni kak je što štel. Morem vam reči da so bili sam maškori šteri so se norca z sebe delali, a nikoga je ne bilo što bi na dnevni red del političare šteri črez leto dni tuliko huncvutariji i beastoči napravijo kaj bi bilo dosti i za čuda vejč maškori i ak bi fašnik čuda duže trajal. Ali nikaj od toga samo smo vidli ono kaj doma v škrijaj

skrivlemo: larfe, štrke, mukavce, krampuse, pikače snehe, krave…. Kak so sfalili maškori „političari“ tak ga niti ne dosti kro�linov, a niti fanjkov. Od sega pomalem, najbrž so se maškori restepli po gradima i selima celoga Međimorja pak so niti ne si došli v Čakovec.

Kro�lini ili fanjki

Morem vam reči da je črez te fašinske dneve bilo hajdi sorti kro�linov i fanjkov. Makar so si bili, na videc, jednaki, ali cene so jim bile cifraste bole od prtuletne detelice. Nejfaleši so bili po 40 centi, a nejdražeši po jeden ojer. Za ove po 1 ojer je pisalo da so nejbolši v Međimorjo, sprobal sam jiv, ali kak i navek neje se istina kaj piše. Znuote, pak je negda i na ploto pisalo, pak se Ivek našpranjil!

No neje fašnik sam te par dni, denes smo mi to se zrivali v dva – tri dni, a negda so ti dnevi hucvutariji čuda duže trajali i bilo je za sakoga nekaj. Počelo je se na tusti četrtek da se je kuhala pajcekova lalo�ka z dinstanim zeljom, ali denes se to več niti ne kuha, a niti ne je jerbo ga niti pakcekov ne dosti. Na fašinjsko soboto i nedelo so hodali maškori, mali i veliki, od hiži do hiži. V pondelek so žene išle v krčme, a to se znalo da idejo, tobož, po kvaso kaj bodo na fašnik pekle kro�line. V pondelek so sam oni moški bili v krčmaj šteri so se prešvercali jerbo ženama, dok si malo vejč spijejo, so potrebni moški kaj se morejo do kraja razveseliti. Ali zato so moški v tork, na fašnik, na hrmulevo, da je sim moškima imendan po cele dneve viseli po krčmama i šankima. Makar je ne bil državni svetek, ali so si moški pisali dežđovne vure ili pak so si zeli urlaba. Z fašnikom je delo završilo, a počeli so spominki, jerbo si dobro znuomo da den posle fašnika počne korizma i to z Pepelnicom, a to je den posta tak da so se si počeli teščiti od teških i premasnih fašinskih dnevov. Jelo i pilo se je ne nikaj, ali so spominki o tomo kak je se to zišlo v krčmaj i pod maskaj prepovedalo se je hajdi dugo kak v krčmaj tak i na mlekaraj, a i po čeharaj! Falili so se kak moški tak i žene!

Štef bi se štel reziti od svoje Barike jerbo ga boli srce od kak je na fašinski pondelek prevaril svojo Bariko z Micom z jegove fabrike. Otpovedala mo je Barika: - Kaj si ponorel, ja tebe varam več duže od deset let i nigdar mi je ne niti palo na pamet kaj bi te ostajla!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

NAJSMRTONOSNIJI POTRES u povijesti

U Kini poginulo 830 tisuća ljudi

U posljednje vrijeme često svjedočimo razornim potresima koji iza sebe ostavljaju mnogobrojne žrtve. Protiv potresa čovječanstvo se ne može boriti i potresi ne biraju godišta i koliko će žrtava ostaviti iza sebe. Najveći i najrazorniji potres koji se dogodio u modernoj ljudskoj povijesti bio je 23. siječnja 1556. godine u središnjoj Kini u pokrajini Shaanxi. Potres je bio jačine 8 po Richterovoj ljestvici. Potresom je uništeno područje široko 840 kilometara, a u nekim okruzima život je izgubilo 60 % stanovništva. Razlog zbog

kojeg je potres uzeo toliko žrtava jest da su ljudi u to vrijeme živjeli u nastambama u praporu, vrsti tla koja nastaje taloženjem pijeska koji vjetar donosi s ledenjaka. Te su nastambe slične spiljama kolabirale pod utjecajem potresa i urušile se na tadašnje stanovništvo koje je većinom živjelo u nastambama ispod tla. Potres se pojavio za vrijeme vladavine cara Jiajinga tijekom dinastije Ming. Potres u Shaanxiju spada pod tri najveće katastrofe zabilježene na planetu Zemlji. (st)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Pokrajina Shaanxi koju je pogodio potres 1556. godine