Međimurske novine 1434

ANKETA POD VUROM

Primjećujete li više divljači nego prije?

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve učestalijih prometnih nesreća vezanih za divljač. Kreću se u sve većim krdima i neustrašeno dolaze do naših dvorišta po hranu. Pitali smo naše građane jesu li i oni primijetili

sve veći broj divljači u prirodi i na cestama te imaju li kakvih ideja vezanih za regulaciju krda. Također, na 4. i 5. stranici pročitajte sve o temi vezanoj za sve veći broj divljači u Međimurju. (st, foto: zv)

Anto Kožul, Čakovec: Općenito u svijetu je danas sve poremećeno pa je tako i živo�njski segment. Ali da, primije�o sam sve veći broj divljači u prirodi i oko nas. Kako bih ja tome stao na kraj? Iskreno, ne znam, vrlo teško zapravo. Ne možemo postavi� stražu da reguliraju njihova kretanja, također, ne možemo ih ni puca�, ne znam kako bismo riješili problem.

Ivan Podgorelec, Nedelišće: Naravno da sam primije�o, ima ih jako puno, više nego prije. Moguće da lovci ne ubijaju i reguliraju dovoljno njihova staništa. Najgore mi je kad mi ogrebu voćke. Ne znam vam reći kako bih riješio problem s divljači, možda posebnom regulacijom njihova staništa.

Darko Živković, Čakovec: Moguće da ih je trenutno više jer se masovno sele. Mislim da je to normalna prirodna pojava i da je samo do nas ljudi, mi bismo trebali više paziti na njih. To što ih je jako puno, to je u potpunos� prirodna stvar. Eventualno bismo mogli poboljša� njihova staništa i uvjete hranjenja.

Vlado Rašperger, Čakovec: Svakako ih je jako puno i mi bismo trebali bi� oprezniji. Što se tiče kontrole i regulacije divljači, trebali bismo napravi� puno bolje uvjete vezane za hranjenje i njihova staništa. Nikako nisam za da ih se ubija ili tjera u druge krajeve.

FOTO tjedna

Ana Sabol, Pribislavec: Prije sam bila često na poljima i stalno je bila divljač oko mene. Naviknuta sam da su dio naše zajednice. Sad iskreno, nisam primije�la da ih je više jer sam puno rjeđe u prirodi. Nemam ideje kako bih riješila problem što ih je više, očito tako treba bi�.

Međimurske novine i do Tanzanije

Crvene, prepoznatljive vrećice naših novina koje rado dijelimo čitateljima na prodajnim mjestima, ovih su dana stigle i do Afrike. Za to je zaslužna aktivistica i fotogra�kinja Martina Strahija iz Novog Sela Rok koja je po peti

MINISTAR Šime Erlić poskrivečki došao u Prelog

Inkognito posjet kako bi se izbjegla novinarska pitanja!?

U radnom posjetu Prelogu u utorak, 7. ožujka, boravio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić. Govorilo se između ostaloga i o EU fondovima i prilikama za razvoj lokalnih sredina u idućem petogodišnjem razvoju. Međutim, posjet ministra bio je (opet) obavijen velom tajne jer ni jedna medijska kuća nije bila obaviještena o događaju. Nije riječ da se radilo o nekakvom tajnom sastanku, već o temi koja je itekako važna za međimurske općine. Zašto nisu mediji

pozvani, zna samo resorno Ministarstvo. Inače, poznato je da ministri i tzv. visoki dužnosnici ne vole baš novinare i njihova konkretna pitanja nakon što oni odverglaju svoju “mantru”. Čudom se čude kako ju novinari ne kuže i uvijek imaju nešto dodatno za pitati. Možda se i boje da ih nakon izvjesnog vremena podsjećaju na obećanja koja su dali, a nisu ispunili. Ministar Erlić nije jedini koji je došao inkognito, bilo ih je više, poput ministrice poljoprivrede Marije Vučković. Osim ako

PRIJETI LI nam nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti?!

Devet liječnika pred mirovinom nema zamjenu

Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

taj posjet nije bio u svrhu čiste stranačke promocije, što opet javnost treba znati. (vv)

MURSKO SREDIŠĆE postavilo gradski sat u centru

Za sastanke pod vurom

Gradski sat je postavljen u subotu, 4. ožujka, te će taj dan biti zapisan u povijesti grada. Postavila ga je tvrtka Cosmos design d.o.o. Promjer sata je 660 mm, a stajao je 6.370,69 eura.

Gradski sat nalazi se na kosini gradskog parka, odnosno Trga bana Jelačića, u Murskom Središću, točki koja je najvidljivija sa svih strana, ujedno i na ulazu u Republiku Hrvatsku. (BMO)

Kakva je situacija u Međimurskoj županiji što se tiče primarne zdravstvene zaštite, s obzirom na to da mnogi dijelovi Hrvatske imaju problema kako pacijentima osigurati liječnike obiteljske medicine, ali i ginekologe i pedijatre?

U Međimurskoj županiji situacija je povoljnija nego u ostatku Hrvatske, ali i ukazuje na to da će itekako trebati voditi računa o tome u narednim godinama.

- U mreži primarne zdravstvene zaštite imamo 55 ambulanti, no devet liječnika je u dobi od 60 godina života, tako da intenzivno radimo na modelima za popunjavanje mreže u narednom razdoblju, kazao je župan na upit vijećnice Andreje Marić o tome kakva je situacija kod nas.

Dodao je: - Nova ravnateljica Doma zdravlja Čakovec Vlatka Pleh ima dobre ideje i vrlo je aktivna, pa je već u tijeku formiranje mobilnog palijativnog tima, a do ljeta ćemo otvoriti i ambulante za kronične bolesnike te pronaći opciju za pomoć pri administriranju kako bismo dodatno rasteretili liječnike, istaknuo je župan Matija Posavec. (BMO)

put otišla volontirati u Školu svetog Franje Asiškog u Tanzaniji. Vrećice je podijelila djeci koja će ih sigurno dobro iskoristiti. (dv, foto: Martina Strahija)

NE SMIRUJU SE STRASTI oko imenovanja nove ravnateljice Centra za kulturu

Bistrović: Gradonačelnice jeste li vršili pritisak?

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Napetost se u zraku osjećala i na proteklom gradskom vijeću u Čakovcu, a aktualni sat bio je u znaku pitanja vijećnica Karoline Juzbašić (HNS), Vesne Baranašić Horvat s Liste Matije Posavca, i već standardno oporbenih vijećnika HDZ-ovaca Lovre Horvata i Sandre Oslaković, te Borisa Bistrovića i Darka Zvera (Fokus).

Bistrović je dva pitanja usmjerio gradonačelnici, a vezano za reference vijećnika koji sjede u redovima nadzornih odbora, te je li gradonačelnica vršila pritisak na članove Upravnog vijeća CZK-a, za imenovanje ravnatelja.

Koje su kompetencije onih u nadzornim odborima?

- Koji su to članovi gradskog vijeća koji sjede u upravnim vijećima i nadzornim odborima gradskih

Lovro Horvat:

tvrtki i ustanova, građani grada Čakovca zaslužuju odgovore na pitanja koje su to reference, stručnost i obrazovanje primjerice vijećnika

Nine Vurušića u Nadzornom odboru Međimurje-plina, vijećnika Dragutina Bajsića u Nadzornom odboru ČAKOM-a ili vijećnika Jurice Horvata u Nadzornom odboru Međimurskih voda. Niste li mogli odabrati kvali�iciranije i profesionalno iskusnije ljude koji će svojim radom i znanjem stvarno doprinijeti rastu i razvoju navedenih tvrtki ili je to puko nagrađivanje žetončića, da ne kažem kupovina ruku u namjeri održavanja vaše vladavine, pitao je gradonačelnicu Boris Bistrović.

- Pitanje ste inače uputili pročelnici koja je nažalost na bolovanju, a s obzirom na to da se dobro služite mrežama, mislim da je najmanji problem prolistati tko, gdje i kada sjedi, tako da smo Vam poslali list gdje je jasno čitljivo. Pojedini članovi nadzornih odbora i upravnih vijeća izglasani su

Eventi u gradu su fijasko

Najmlađi vijećnik Lovro Horvat (HDZ) ponovno je preuzeo riječ, kako kaže, nezadovoljnih građana koji su na društvenim mrežama iskazali što sve ne valja s novom organizacijom predvođenom direktorom Filipom Horvatom.

- Fijasko s Porcijunkulovom i OPG-ovima, pust i besadržajan Advent, neposjećeno Mlado Međimurje, strka na Fašniku i nenajavljeni koncerti. Neke se ravnatelje, pročelnike, direktore proziva zbog sitnijih propusta i grešaka, dok se drugima sve tolerira. Ne sumnjam u entuzijazam direktora TZ-a gospodina Horvata, no jeste li razgova-

rali s njim, objasnili mu da su ljudi nezadovoljni i što kanite poduzeti po tom pitanju? Koji su daljnji koraci, pitao je gradonačelnicu vijećnik.

- Do sada nažalost nismo dobili Vaš input o željama ili nekakvih sadržajima koje biste voljeli vidjeti na području grada. Da, suradnja s Turističkom zajednicom grada Čakovca je na razini kakva bi i trebala biti, između gradske uprave i gradonačelnice i samog direktora, odgovorila je Cividini i dodala kako fašnik u Čakovcu nikad nije bio brojniji.

Filip Horvat bio je prisutan na vijeću pa je istaknuo:

- Hvala što ste pokazali interes za manifestacije u gradu

na gradskom vijeću kada je gospodin Zver bio predsjednik i gdje ste i Vi, ako se sjećate, digli ruku za isto imenovanje i ne mislim da je uopće sporno u tim ljudima i njihovu radu u nadzornim odborima ili upravnim vijećima, odgovara gradonačelnica na postavljeno prvo pitanje.

Drž’, ne daj!

Bistrović je nadalje postavio i pitanje:

- Na konferenciji za medije održanoj 16. veljače ove godine u prostorima CZK-a Čakovec izneseno je bilo da

pritisak na članove Upravnog vijeća vrše predstavnici izvršne vlasti Grada Čakovca. Stoga Vas pitam jeste li bili prisutni na radnoj sjednici Povjerenstva za provođenje postupka javnog natječaja za ravnatelja Centra za kulturu tijekom otvaranja pristiglih prijava?

- Na otvaranju ponuda nisam bila, nego smo prije samog početka sjednice Povjerenstva bili prisutni odvjetnica i ja, čisto u razgovoru s Povjerenstvom o načinu na koji treba odraditi svoj dio posla i provjeriti svu pravovaljanost dokumentacije.

- Jeste li na svoj način, kad ste bili prisutni, pokušali izvršiti pritisak na odabir prijedloga novog kandidata i niste li time počinili zlouporabu položaja i ovlasti?

- Ne, jer u tom trenutku nismo ni znali tko je dao molbe, samo je kratko odgovorila gradonačelnica, na što se ponovno nadovezao Bistrović i konstatirao:

PJEVAČKI ZBOR Josip Štolcer Slavenski

Međimurski poduzetnik

Duško Kanižaj naslijedio

Vladimira Ivkovića

Čakovečki Pjevački zbor Josip Štolcer Slavenski održao je izbornu godišnju skupštinu na kojoj su izabrani novi predsjednik te Izvršni i Nadzorni odbor. Tako će u narednom četverogodišnjem mandatu, nakon što je 21 godinu predsjednik bio Vladimir Ivković, novi prvi čovjek čakovečkih štolcera biti Duško Kanižaj,

dok tajnik i dalje ostaje Dejan Buvač. Novi predsjednik, Duško Kanižaj, poznati međimurski poduzetnik, kazao je da rad Zbora prati već duže vrijeme, tako da mu to i nije toliko novo, a ono što želi je da se tako uspješan rad samo nastavi, odnosno ako je to moguće, još i više nadogradi u godinama koje slijede. (so)

Čakovcu. Činjenica je da od Porcijunkulova do fašnika imamo porast noćenja u gradu i posjećenost tih manifestacija, koliko god se one negativno prezentiraju u nekim određenim medijima. Ured TZ-a je uvijek otvoren, možete doći pogledati radimo li sve prema zakonu, planu i programu koje je Vijeće donijelo, dodaje direktor.

- Pa, imao sam vremena i otišao sam pogledati zapisnik rada zadnje sjednice Upravnog vijeća Centra za kulturu koji se dosta razlikuje od izvatka zapisnika rada tog Upravnog vijeća. A u integralnom zapisniku stoji pitanje i odgovor, predsjednik je pitao gospođu Marinu Kukolić je li bio tko još prisutan tijekom otvaranja pristiglih ponuda i ona je nedvojbeno u tom zapisniku navela i Vas kao prisutne. No, odgovor Cividini na to je izostao.

Pozelenjeli

na dobar

način

Na najvećem svjetskom sajmu turizma ITB Međimurskoj županiji dodijeljena je još jedna prestižna nagrada kojom je prepoznat trud, rad i zalaganje svih njenih stanovnika. Oznakom Green

Destinations (Zelena destinacija) za održivost turizma, Međimurje je postala prva regija u Hrvatskoj i četvrta na svijetu koja je pristupila tom certi�iciranju. (sh)

Ženama Međimurja za

njihov praznik SDP Međimurja prikazao je u CZK-u Čakovec obradu Kishonova djela Kod kuće je najgore, s Dunjom Fajdić i Markom Hergešićem. Kako je i red za takav praznik, na ulazu su županijski predsjednik SDP-a Mario Medved i pred-

sjednik čakovečkog SDP-a Ivan Perhoč obradovali sve posjetiteljice cvijetom karan�ila. Prigodnim govorom o današnjem stanju prava žena prisutnima su se obratili Mario Medved te potpredsjednica stranke Sabina Glasovac. (sz; foto: mg)

SVJETSKI SAJAM turizma

Župan Ma�ja Posavec i direktor TZ-a Međimurske

županije Rudi Grula s nagradom

Duško Kanižaj preuzeo je kormilo Zbora od Vladimira Ivkovića

POKLON ZA DAN ŽENA od međimurskog SDP-a Smijeh, suze i karanfili

Lovro Horvat, HDZ-ov vijećnik

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Kao vozač zasigurno ste bili u situaciji u kojoj ste „za dlaku“ izbjegli susret s divljači. Neki takav susret nisu mogli izbjeći. Tako su proteklog tjedna u jednom danu zabilježena čak četiri naleta na divljač na međimurskim cestama. Takvu je nesreću imao i Stjepan Vadlja kada se vozio na posao u Prelog. Na glavnoj cesti između Ivanovca i Štefanca (kod Vrtnog centra Iva) izletjela je srna, udarila u bočni lijevi dio auta i na mjestu uginula.

- Samo sam čuo udarac i stao. U tom trenutku uopće nisam shvatio da sam udario srnu jer ju nisam vidio. Iz suprotnog smjera vozio se drugi auto koji je imao nešto na krovu, pa sam prvo pomislio da je njemu nešto palo i mene udarilo. Tek kad sam izašao iz auta, vidio sam srnu koja je beživotno ležala uz cestu. Bilo je strašno, to je bilo prvi put da sam imao takvu vrstu nesreće, prepričava nam naš sugovornik koji se brzo pribrao i odmah nazvao policiju.

Policijski službenici ubrzo su stigli na mjesto nesreće, a nakon toga i lovac koji je pokupio srnu. U ovo doba godine, posebice u zimskim mjesecima, već godinama bilježimo veći porast naleta na divljač. O tome govore i podaci koje smo tražili u PU međimurskoj.

- U prva dva mjeseca ove godine na području Policijske uprave međimurske evidentirana su 34 naleta vozilima na divljač. Usporedno s podacima od prošle godine, evidentirano je 49

naleta te bilježimo pad za 30 posto evidentiranih naleta vozilima na divljač, rekao nam je glasnogovornik policije Radovan Gačal.

Tijekom cijele godine policija evidentira takve štetne događaje u prometu, a posebno je to izraženije u hladnije doba godine, odnosno tijekom jeseni i zime. Kada se promatra dnevni vremenski okvir, tada se najveći broj naleta bilježi tijekom jutarnjih sati, točnije između 5 i 10 sati te tijekom poslijepodneva između 14 do 20 sati. Naleti su najčešći na lokalnim prometnicama koje prolaze nenaseljenim dijelovima naše županije, posebice na dijelovima uz koje se proteže šumsko područje ili se u neposrednoj blizini nalaze veće vodene površine.

Štete vozačima koji nalete na divljač od 1. lipnja 2022. godine nisu pokrivene policom osiguranja. Razlog je istek police koju je s Eurohercom na jednu godinu zaključilo Ministarstvo poljoprivrede ugovorom o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Hrvatskoj

Srne sve češći gosti na našim dvorištima

Prema podacima koje dostavljaju lovoovlaštenici, u posljednjih par godina primijećen je blagi porast srneće divljači. No to je još sve u okviru dopuštenog povećanja divljači u lovištima. Javnost srneću divljač počinje primjećivati nakon učestalih nezgoda ili krajem zime kada je vegetacija oskudna pa je lakše uočiti divljač, govori nam lovački tajnik Lacković.

Prateći podatke o nezgodama, uočili smo da je pred nama period, početak proljeća kada se očekuje porast nezgoda u kojoj sudjeluje divljač. Razlog tome je veća ljudska aktivnost na poljima i šumama koje su

Kakav je policijski postupak pri naletu na divljač?

Nakon primanja dojave o naletu na divljač, na mjesto događaja upućuju se policijski službenici koji obavljaju očevid događaja, dok lovnik nadležnog lovačkog društva zbrinjava divljač.

Za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje, odnosno odgovornost za štetu nastalu na vozilu koju prouzroči divljač snosi, u skladu s odredbama Zakona o cestama i Zakona o lovstvu, vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi.

U skladu s odredbama Zakona o cestama, pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za nastalu štetu na javnoj cesti, ako javna cesta na zahtjev osobe koja gospodari lovištem nije označena prometnom signalizacijom i opremom u skladu s posebnim propisima, to jest lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

Naletite li divljač, Ministarstvo plaća štetu

Čak i ako nemate vlastitu policu u osiguravajućoj kući, štetu od naleta na divljač isplatit će vam lovački savez koji novac dobiva od resornog Ministarstva

stanište divljači. Jedan od većih problema je cjelogodišnje uznemiravanje divljači zbog vlasnika pasa koji vode pse u lovište bez adekvatnog nadzora svojih kućnih ljubimaca. Svi psi u šetnji lovištem trebali bi prema tumačenju lovne inspekcije biti na povodniku. Ljudi zaboravljaju da svojim razvojem zauzimaju staništa divljači te da je sukob prirodnog okruženja i standarda koji nameće ljudska aktivnost neminovan. Zbog toga trebamo svi više biti spremni na kompromis tako da osiguramo potreban mir u lovištu i pridržavamo se znakova upozorenja na cestama i na taj način sigurno bismo smanjili broj nezgoda.

- Kako bi se spriječili takvi i slični događaji, upozoravamo vozače da budu maksimalno oprezni na međimurskim prometnicama, pogotovo u jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima i da prilagode brzinu kretanja stanju i uvjetima na cesti. Također, upozoravamo vozače da na prometnicama izvan naselja obrate pozornost na neočekivanu pojavu divljači, posebice na dionicama na kojima je postavljena prometna signalizacija koja ih izričito upozorava na pojavu divljači, rekao nam je Gačal.

Nakon što policija napravi zapisnik, priču preuzimaju lovci. O tome više zna naš sugovornik Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurske županije.

Stjepan Vadlja iz Čakovca pokazao nam je oštećenje na svom automobilu nakon što je prošlog tjedna

Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurske županije

SRNU na cesti?

li na

Ministarstvo štetu

Lacković: Šteta se prijavljuje Hrvatskom lovačkom savezu!

- U Međimurskoj županiji imamo 20 zajedničkih otvorenih lovišta i jedno državno lovište. Lovozakupnici, dakle lovačka društva, dužni su nakon obavijesti policije ili vozača koji sudjeluje u prometnoj nezgodi u kojoj je došlo do naleta vozila na divljač doći na mjesto nezgode kako bi neškodljivo zbrinuli stradalu divljač. Također su dužni za svoju evidenciju prikupiti podatke o prometnoj nezgodi. Vozaču su dužni dati podatke o imenu lovišta i imenu lovoovlaštenika. Napominjem da je obvezno pozvati djelatnike policije koji trebaju napraviti očevid i izdati potvrdu s podacima o nastaloj nezgodi. Vozač koji je sudjelovao u nezgodi dužan je pribaviti potvrdu policije za prometnu nezgodu. Nakon što dobije potvrdu, treba na mrežnoj stranici Hrvatskog lovačkog saveza skinuti obrazac za prijavu štete. Oba dokumenta treba skenirati i poslati na navedenu e-adresu. Hrvatski lovački savez obrađuje pristiglu dokumentaciju, dodjeljuje nezgodi broj štete i obavještava vozača o terminu izlaska osobe za procjenu štete. Nakon izvoda vozaču se ponudi nagodba za isplatu nastale štete na vozilu ako

je zahtjev osnovan, iscrpno objašnjava Lacković.

Izvid štete obavlja Dekra

Tragom toga, upitali smo osiguranje što se događa ako imate ugovorenu policu u slučaju naleta na divljač. Odgovorili su da ako imate kasko ili ste po polici obveznog osiguranja ugovorili djelomičnu kombinaciju osiguranja od divljači i domaćih životinja, prema toj polici također su vam pokrivene štete od divljači. No, ako nemate, ne brinite se jer ćete isplatu štete svakako dobiti, ali od Hrvatskog lovačkog saveza. U tom slučaju izvid štete ne obavlja osiguranje, već tvrtka Dekra. Priča s osiguranjem postala je zamršena. Točnije, štete vozačima koji nalete na divljač od 1. lipnja 2022. godine nisu pokrivene policom osiguranja. Razlog je istek police koju je s Eurohercom na jednu godinu zaključilo Ministarstvo poljoprivrede tzv. ugovorom o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Hrvatskoj. Početkom prošle godine Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je natječaj za novi ugovor o toj jedinstvenoj polici, međutim, na natječaj nije stigla nijedna valjana ponuda. Primljena je samo

ponuda HOK osiguranja, koje je, međutim, ponudilo osjetno višu cijenu i k tomu bez valjana jamstva. Vrijednost ponuđenog posla Ministarstvo je procijenilo na 40 milijuna kuna, dok je ponuda iznosila 57 milijuna, uvećano za PDV. Natječaj je stoga poništen. Kako smo uspjeli saznati, Hrvatski lovački savez potom je sklopio sporazum s resornim Ministarstvom, koje im plaća kako bi potom oni mogli isplatiti odštetu vozačima. Naravno, ako je jedan kroz jedan jasno dokazano da ste udarili srnu, a da niste bili u alkoholiziranom stanju i poštovali sve uvjete na cesti.

Dugi niz godina za nalet na divljač odgovarala su pojedinačna lovačka društva, prema mjestu gdje se dogodilo nalijetanje na divljač, a što, kako se tada objašnjavalo, nije bilo dobro ni za vozače jer su oni teško naplaćivali nastalu štetu, a ni za lovačka društva koja su zbog odšteta ulazila u �inancijske teškoće.

Iz svega možemo zaključiti da ćete, ako ste udarili divljač, i sve napravili kako smo prethodno u tekstu naveli, svoju štetu namiriti. Bilo svojom policom ili preko lovačkog saveza. No, postavlja se pitanje zašto bismo uopće plaćali policu ako lovački savez štetu svakako plaća.

U zimskom periodu povećan je broj naleta na divljač, pa tako srne često stradaju na ces�

MEĐIMURSKA ENERGETSKA agencija (MENEA) već 15 godina radi na energetskoj obnovi zgrada radi uštede energije

Sedam zaposlenih brine da škole budu toplije i ugodnije

- Prije 15 godina u MENEA-i su radila 3 djelatnika, sada nas je sedam od čega 5 žena jer ih je sve više u inženjerskoj struci, kazao je ravnatelj Alen Višnjić

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Kad je prije 15 godina osnovana Međimurska energetska agencija – MENEA, 6. ožujka 2008. godine, samo su rijetki mogli predvidjeti njezin značaj u budućnosti.

- Zahvaljujući njezinu radu energetski smo obnovili 18 osnovnih i srednjih škola, dom umirovljenika, gotovo sve naše zdravstvene ustanove te druge javne zgrade. U ovom trenutku u MENEA-i se radi na 10-ak projekata, a niz novih je u pripremi, rekao je župan Matija Posavec. Dodao je: - Našoj potpornoj instituciji dali smo na upravljanje, odnosno, pronalaženje najisplativijih modela nabave energenata što nam je samo posljednjih godina zbog poremećaja cijena na tržištu energenata donijelo uštede od nekoliko desetaka milijuna kuna.

- Počeli smo prije 15 godina s jednostavnim soft projektima, strateškim i planskim projektirama koje smo kasnije realizirali, kazao je Alen Višnjić, ravnatelj Međimurske energetske agencija – MENEA. Posljednjih pet godina proveli smo puno investicija u energetskoj obnovi

zgrada javnog sektora, dakle županijskih zgrada čija vrijednost prelazi 15 milijuna eura. Prosječne uštede na energiji koje se ostvare energetskom obnovom, prema našim analizama, prelaze 35 posto, kazao je ravnatelj Višnjić.

Selnica i Vratišinec prve su energetski

obnovljene škole

Prisjetio se: - Prve zgrade na kojima smo radili energetsku obnovu su zgrade osnovnih škola u Selnici i Vratišincu, radionice Tehničke i Graditeljske škole, đački dom te škole u Hodošanu, Goričanu, Donjoj Dubravi, Donjem Kraljevcu, Dom za starije i nemoćne u Čakovcu da bismo sada sve to sumirali velikim energetskim projektom Županijske bolnice Čakovec koji je pred završetkom. Tu će se postići i najveće uštede s obzirom na to da je to zgrada koja se upotrebljava 24 sata dnevno.

Nastavlja: - Pred nama je zanimljivo i dinamično razdoblje s obzirom na to da nam je nedavno odobreno dosta projekata, od čega četiri imamo u provedbi, a za neke od njih čekamo evaluaciju.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

POGLED ODOZDO

Naglasio je: - Kriza i poskupljenje energenata doveli su do toga da imamo sve više posla. Raste interes za obnovljivim izvorima energije jer se svima isplati stavljati fotonaponske elektrane na poslovne i obiteljske zgrade. Vidjet ćemo kakva bude situacija nakon 1. travnja vezana za cijene energenata.

Izdvajamo i geotermalni projekt. MENEA će postojeće plinske i naftne bušotine na području Međimurske županije analizirati, a kad završi eksploatacija ugljikovodika, prenamijeniti u korištenje u geotermalne svrhe za potrebe grijanja.

- Projekt koji nam je sada u provedbi i završava ove godine je planiranje, odnosno izrada akcijskih planova za jedinice lokalne samouprave. Time im pomažemo da realiziraju projekte i smanje potrošnju

energije, bilo da je riječ o javnim, komercijalnim zgradama bilo kućanstvima na njihovu području.

Kako će energetski izgledati Međimurje za 15 godina

Alena Višnjića pitali smo kako će izgledati Međimurje za 15 godina na 30-godišnjicu proslave MENEA-e. - Vjerujem da će biti puno više obnovljivih izvora energije u privatnom i javnom sektoru koji će se upotrebljavati jer će se polako smanjivati fosilna goriva. Vjerujem da će biti puno više energetski učinkovitih zgrada, novih ili obnovljenih i da će klimatska situacija puno bolje izgledati jer radimo na prilagodbi klimatskim promjenama, a bit će i više električnih automobila.

- Prije 15 godina je u MENEA-i bilo zaposleno 3

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

djelatnika, sada nas je sedam od čega 5 žena, naglasio je ravnatelj Višnjić. Dodao je: Pokazalo se da su žene prilično dobre u tom poslu, tim više što ih se donedavno nije puno bavilo inženjerskim poslom. Puno više žena je počelo studirati inženjerske smjerove i to se pokazalo jako dobrim.

Uslugama MENEA-e za postavljanje solarnih elektrana na svoje objekte koriste se i privatni poduzetnici. - Pratimo ih od ideja pa sve dok ne dobiju dozvolu za trajni pogon od Elektre, dakle, dok ne završi cijeli investicijski ciklus i sufinanciranje s nacionalne razine. Do sada smo imali pet takvih korisnika, koji su stavljali na krovove elektrane snage i do 50 kw, kazao je Alen Višnjić, ravnatelj MENEA-e. Radi se o malim elektranama integriranim s objektima.

U doba kada je agencija osnovana prepoznat je trenutak u kojem je trebalo uhvatiti ritam s europskim i svjetskim razvojnim trendovima te osnovati ustanovu koja će na regionalnoj razini pokrivati područje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivim izvorima energije, promicati zamisli održivog razvoja i po-

dizati svijest i brigu o zaštiti okoliša. Petnaesta obljetnica rada Međimurske energetske agencije proslavljena je u prostorima Razvojno-edukacijskog centra Metalska jezgra u Čakovcu. Svečanosti su prisustvovali posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu Julije Domac, župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana Josip Grivec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, saborski zastupnici Andreja Marić i Dražen Srpak, županijski pročelnici te direktori i ravnatelji javnih ustanova Međimurske županije.

Posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu Julije Domac istaknuo je: - MENEA je vodeća energetska agencija Hrvatske, ali i među najuspješnijima u Europskoj uniji te je primjer kako izgledaju rezultati kada struka dobro radi svoj posao, a politika se ne miješa.

Svečanost u Metalskoj jezgri izvedbama su obogatile sopranistica Katarina Toplek Horvat uz pratnju Maje Magdalenić Barić.

Koliko vrijedi rad kućne menadžerice

Zašto me ganuo ulazak u Schengen?

Posao kojim se bavim ne dopušta mi da se prečesto raspekmezim. Ali ulazak u Schengen me baš raspekmezio.

Euri kao euri. Novca nikad dosta i to je samo zamjena jednih papira i kovanica za druge. Zapravo, od onih sam koji više plaćaju karticama nego kešom i da me probudiš u pola noći, nisam sigurna da bih točno odgovorila, što je na kunama, a što na lipama. Drago mi da su naši nogometaši brončani, ali oni su

U ono vrijeme, kada većina žena nije radila izvan kuće, na pitanje što radi žena koja se brine o kućanstvu, odgovor je bio “ništa”. Posao pranja, kuhanja, spremanja, briga za djecu, starce, a na selu i za vrt, kotac i štalu nije vrijedilo ”ništa”, bez obzira na to koliko su te žene priskrbile. Nažalost ni feministički pokreti posao u kućanstvu nisu smatrali jednakovrijednim onom za plaću u firmi.

Dakle i žene same na svoj posao u kući gledaju podcjenjivački. Tek posljednjih godina počele su računati koliko vrijedi rad domaćica.

Jedan ženski portal je izračunao vrijednost rada domaćica. Rukovodio se cjenikom za te radove po tržišnim cijenama. Pojedinačno cijene nisu astronomske, ali je iznos na kraju mjeseca za kućne poslove ispao astronomski, 4500 eura.

Da, menedžerska plaća, ali domaćice jesu kućni menadžeri

samo suvremena verzija gladijatora, plaćenici, koji narodu pružaju visoku dozu zadovoljstva. Stari Rimljani su dobro znali da narodu treba dati kruha i igara i ništa se od tada nije promijenilo. Schengen je nešto drugo. Možda zato što živim na granici sa Slovenijom i Granični prijelaz Mursko Središće u mom životu ima važnu ulogu. Micanje rampe meni puno znači. Odmah iza graničnog prijelaza živi moja draga šogorica Marina. Prvu ulicu desno iza graničnog

i tako bi se terminološki trebalo zvati to zanimanje. Njihov posao je uvelike organizatorski, jer se osim kućanskim poslovima bave i organizacijom rada, planiranjem i kućnim proračunom. Bezbrojne domaćice izvode čarolije da obitelj funkcionira, razvija se i raste.

Svaki dan treba osmisliti ručak i nahraniti svoje ukućane i to u drugačijim okolnostima od onih kakvi vladaju u kuhinji šefova kuhinje, koji svoje namirnice mogu naručiti

prijelaza u Petišovcu. Rampa nas je preko noći razdvojila u dvije države. Da sam glasnije podviknula, bila bi me čula preko Mure, a ako sam ju zvala telefonom, prije ukidanja roaminga i prije mobitela, bio je to skup međunarodni poziv kao da sam zvala u Kanadu. Put do bratića Ivana u Ljubljanu postao je “teško” inozemstvo, nakon što smo živjeli u zajedničkoj državi. K šogorici u “susjedno selo” preko granice morala sam na nedjeljno obiteljsko

po želji. Domaćice često ručak moraju skuhati “ni iz čega” ili same iz dana u dan smisliti što će kuhati sutra.

Osim toga one nemaju zaštitu na radu kad se pentraju na ljestve da bi objesile zavjese, obrisale prašinu na gornjim policama ormara, oprale prozore.

Ovih je dana odjeknula presuda španjolske sutkinje koja je domaćici koja se odrekla svoje karijere da bi se muž mogao baviti svojom dosudila

druženje švercati kolače, a od nje u povratku trešnje i flance. Carinici i policajci su na nas lokalce (ČK-registracije), srećom, ipak gledali malo mekše kad smo nedjeljom poslijepodne na pitanje: Kam pak greste?- odgovarali: - K rodbini u Petišovce. Granica je u početku bila neprirodna i samim carinicima i policajcima. Prvih dana su u sto metara udaljenu slastičarnicu Buco u centru Murskog Središća u vrijeme šihte za vrućih dana odlazili po sladoled.Gane me

da će rampa biti maknuta, premda se vrijeme i događaji koji su naprasno prekinuti, postavljenjem rampi, neće nastaviti. Nikad više neće biti zabava u Čardi, jer je obitelj koja je držala popularnu krčmu, odmah na ulazu u Sloveniju u graničnom prostoru, preseljena. Ni kriva ni dužna našla se na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme pa je zatvorena. Samo će nove generacije kao mi nekada imati priliku da se zbliže, zaljube, sklapaju mješovite brakove, rade, ku-

iznos odštete. Žena je sudski zatražila da joj plati sav kućanski posao za 25 godina braka. Pristala je prilikom vjenčanja potpisati sporazum o odvajanju dobra kako bi on mogao zadržati svoje bogatstvo koje je stvarao tijekom karijere. A žena je sudskom presudom dobila svoju zaradu. Sutkinja je po minimalnoj plaći izračunala da joj je muž dužan platiti 204.000 eura, za odrađene kućanske poslove za proteklih 25 godina rada.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Djelatnici MENEA-e slijeva nadesno: Karla Novak, Nina Jurinić, Alen Višnjić, Niki Radiković, Danijela Vrtarić, Katarina Drk Hutinec i Krista Topolnjak

INTERVJU S ROBERTOM HORVATOM, koji je zamijenio Davida Štampara na čelu udruge Hortus Croatiae

Zaposlit ćemo direktora Udruge

- Spremni smo zaposliti osobu koja će profesionalno raditi papirnati dio u Udruzi. Osoba koja će se zaposliti imat će i velike ovlasti u Udruzi, kao i velike zadatke. Ovih dana ide van natječaj, najavio je naš sugovornik Robert Horvat, novi predsjednik udruge Hortus Croatiae

Piše: Sanja Heric

Vinogradar i vinar iz Svetog Urbana Robert Horvat proteklog je tjedna zasjeo na čelo udruge Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae, Štrigova nakon izborne skupštine održane u četvrtak, 2. ožujka.

Na izbornu skupštinu nisu bili pozvani novinari pa smo novog predsjednika naknadno kontaktirali kako bismo čuli novosti iz same Udruge, a i kakva su njegova razmišljanja o samoj Udruzi, planovima u budućnosti te kako teku pripreme za Urbanovo, naš najveći vinski događaj u Međimurju.

- Velika je to čast i veliko odricanje. Lijepo je dok si dugo član tog Društva i dok te vinari onda izaberu, ali trebaš biti svjestan da je to velika odgovornost. Treba sve to pratiti, odvojiti vrijeme za Udrugu i paralelno raditi doma, znam da će mi biti teško. To je jedan veliki izazov, ali probat ćemo, rekao nam je u uvodnom dijelu razgovora novi predsjednik najpoznatije međimurske udruge vinogradara i vinara.

Slijedi zapošljavanje direktora Udruge

Jedna od velikih novosti je da Udruga, koja je 30 godina radila po principu volontiranja, napravila novi iskorak i otišla stepenicu više u profesionalizaciju i zapošljavanje osobe.

- Spremni smo zaposliti jednu osobu koja će profesionalno raditi papirnati dio. Mislim da smo udruga koja više ne može odvajati vrijeme za papirologiju i sve ostalo

Tko su novi članovi Upravnog i Nadzornog odbora?

Na izbornoj skupštini izabrani su i novi članovi Upravnog odbora: Marko Cmrečnjak, Petar Kocijan, Martin Novak, Tea Dvanajščak Vuković, Krešimir Lovrec, Barbara Tomšić,

što uz to ide i da je došlo vrijeme da zaposlimo osobu te da se počnemo orijentirati u drugom pravcu. Razgovarali smo kako da nazovemo tu osobu, kao profesionalni tajnik, kao direktor udruge, a mislim da je direktor jedno primjereno ime za naziv tog radnog mjesta. Osoba koja će se zaposliti imat će velike ovlasti u Udruzi, kao i velike zadatke. Ovih dana ide van natječaj, najavio je Horvat.

Novi zaposlenik financirat će se iz prihoda od sponzora, novopriključenih članova lokalne samouprave i Turističke zajednice Međimurske županije, kao i od prihoda od Urbanova.

Na naše pitanje hoće li ta osoba morati imati završenu agronomiju ili neku srodnu struku, odgovor je bio da može, ali ne mora. Glavni zadatak novog direktora Udruge bit će da se prijavljuje na natječaje, da pokuša izvući čim više sredstava iz fondova Europske unije, no

Urbanovo ove godine 12., 13. i 14. svibnja

- Urbanovo će se ove godine održati 12., 13. i 14. svibnja. Tu je, kuca nam na vrata i od 15. ožujka idemo aktivno van prema medijima. Promjene će biti sitne, no vi-

še o tome svemu otkrit ćemo vam uskoro, naglasio je Horvat i pozvao sve čitatelje da se i ove godine pridridruže najvećem vinskom festivalu u Međimurju, a i šire.

Filip Jakopić, Danijel Vuković i Nenad Preiner. S druge strane, u Nadzorni odbor ušli su: Filip Palašek, Stanko Kovač, Tatjana Hažić, Željko Medved, Josip Mikec i Rudi Grula.

bilo bi dobro i da poznaje naš vinogradarski kraj te da zna prepoznati u kojem pravcu “dišu” naši vinogradari.

Novi zaposlenik financirat će se iz prihoda od sponzora, novopriključenih članova lokalne samouprave i Turističke zajednice Međimurske županije, kao i od prihoda od Urbanova.

Mijenjao se statut Udruge radi novih članova

Jedna od novosti je i to što se mijenjao statut Udruge. Kao nove članove Društva uveli su općine Štrigovu, Sveti Martin na Muri i Sveti Juraj na Bregu te Turističku zajednicu Međimurske županije. Uz nove članove Udruge, trenutno broje 32 člana. Zadnji koji im se priključio je Danijel Vuković iz Svetog Urbana, a u najavio je još dvoje-troje vinara koji bi im se uskoro trebali priključiti.

- Uveli smo tri općine i Turističku zajednicu kao nove članove Društva. Stavljeni su i u Nadzorni odbor, a samim time potvrđujemo da se samo Društvo sve više profesionalizira. Mislim da su i naše susjedne općine prepoznale naš značaj te da će i financijski pomoći, kao i u svim ostalim segmentima oko naše Vinske ceste i Urbanova, rekao nam je u nastavku.

- Trenutno smo kao regija u visokoj poziciji na vinskoj karti Hrvatske. I ne samo Hrvatske, nego i van nje. Kvaliteta nam je svake godine vrhunska, što potvrđuju i naše brojne nagrade na Decanteru. I ove godine šaljemo na Decanter uzorke naših vina i u tome će nam pomoći Međimurska županija. Mislim da naše Društvo

MURSKO SREDIŠĆE širi gospodarsku zonu

Otvorenje nove

uvjetuju stare zone

- Za šumsko zemljište od 13,3 hektara Grad će morati obeštetiti Hrvatske šume sa 100.000 eura

Dobiti državno, šumsko zemljište u Murskom Središću za potrebe proširenja Gospodarske zone Brezje od 13,3 ha i nije baš jednostavno. Najnovije, Grad mora zadovoljiti uvjet da su postojeće zone popunjene 51 posto, da bi se mogla otvarati nova. To uključuje sve zone u gradu, uključujući i one koje su osnovane prije 15 i više godina, a ne samo punjenu u zoni Brezje za koju se traži proširenje na novih 13 hektara šumskog zemljišta.

zaslužuje da ih se nagradi, da se još više pokažemo i dokažemo u vinskom svijetu i da kopiramo one dobre vinarske udruge u Hrvatskoj poput Istre koja ove godine čak i sama nastupa na prestižnom vinskom festivalu ProWein u Düsseldorfu, naglasio je u nastavku.

Za kraj nam je rekao da bi želio da se kao udruga više druže te da zajednički nastupaju u novim, budućim projektima, koje će nastojati ostvariti.

- Definitivno broj jedan je priča o pušipelu i Urbanovo. Imamo i neke nove projekte vezane za sauvignon i neke druge sorte koje ćemo uskoro realizirati. Sauvignon je jedna lijepa, međimurska priča koju ćemo isto tako prezentirati široj publici u Zagrebu, najavio je Horvat, koji je izabran na mandat od četiri godine.

Želio bi da se svi vinari izrotiraju na mjestu predsjednika

Prema statutu Društva, osoba na čelu udruge može biti najviše dva mandata, dakle osam godina ukupno.

- Mislim da ću prihvatiti samo na četiri godine i dati priliku nekome drugome. Želio bih da se čim više vinara u Društvu izmjeni na tom mjestu i da shvate kolika je to odgovornost te da se zna cijeniti taj posao i odricanja, rekao nam je na kraju razgovora Horvat.

- Posebno bih zahvalio dosadašnjem predsjedniku Davidu Štamparu što je odlično vodio Društvo i imao odlične ideje. Udrugu je kvalitetno posložio i stavio ju na visoku poziciju u vinskom svijetu Hrvatske, a i van nje. Namjera mi je nastaviti njegovim putem te od njega i članova naše Udruge očekujem pomoć, zajedništvo i dijeljenje konstruktivnih ideja i savjeta, istaknuo je Horvat.

Mursko Središće je uz to pred 15 i više godina otvorilo Privrednu zonu Mursko Središće (Slatine), Istarsko naselje, gdje se gradio nekadašnji Betex i zonu Jug, iza benzinske pumpe.

DRUŠTVO

Gradsko vijeće prihvatilo je izmjene kojima su sada uređene zone i iz njih izbrisali ono što je bilo suvišno. Naime, u gospodarske zone ne mogu ući područja sa stambenom i mješovitom gradnjom. Nova zona Brezje time bi došla na intenzitet gradnje od 65 posto, kada se objedine podaci o izgrađenosti u svim spomenutim zonama. Grad za zemljište koje traži da mu ga daruje Vlada morati platiti odštetu Hrvatskim šumama u visini od 100.000 eura. Potom treba dobiti odobrenje Ministarstva financija i tek nakon toga darovnicu Vlade. Gradonačelnik Dražen Srpak nada se da će im sve to uspjeti ishoditi do Dana grada u lipnju. (BMO)

POTROŠAČA Međimurja

Udruzi Društvo potrošača Međimurja javio se potrošač iz Varaždina sa sljedećim problemom:

Kupio sam namještaj za kuhinju koji mi trgovac nije još dostavio, a prošla su dva mjeseca. Koja su moja prva, platio sam unaprijed?

Potrošač iz Štrigove

Zakon o zaštiti potrošača prepoznaje plaćanje predujmom, ne navodeći da je predujam plaćanje unaprijed u cijelosti, već dijela cijene kao jamstvo da će potrošač kupiti proizvod. Ali u praksi ima trgovaca koji zlorabe tu odredbu Zakona pa traže da se proizvod plati unaprijed jer još nije napravljen, a ono što potrošač vidi je izložbeni primjerak. Ta nespretnost u Zakonu, kojom je osim primjene potrebno tumačenje, stvorilo je probleme mnogim potrošačima.

Zakon definira da ako trgovac zahtijeva ili izričito uvjetuje kupnju djelomičnim ili ukupnim jednokratnim ili obročnim predujmom, dužan je potrošaču nakon predaje robe ili pružene usluge obračunati i isplatiti kamate po kamatnoj stopi poslovne banke trgovca za oročene štedne uloge na tri mjeseca za cijelo razdoblje, računajući od dana primljenog predujma do dana predaje robe ili ispunjenja usluge, ako je rok isporuke robe ili ispunjenja usluge dulji od 30 dana, osim ako nije drugačije ugovoreno.

Prema odredbi Zakona imate pravo tražiti od trgovca isplatu kamate i trgovac to mora ispuniti, u protivnom zatražiti pomoć Državnog inspektorata RH.

Nadalje, Zakon definira da ako trgovac nije ispunio ugo-

vor, dužan je vratiti potrošaču uplaćeni predujam uvećan za zakonske zatezne kamate, računajući od dana primitka predujma do dana isplate, što je moguće prije, a najkasnije u roku od sedam dana od dana raskida ugovora.

Razvidno je da je Zakon na Vašoj strani, te Vam savjetujemo da uputite pisani prigovor trgovcu da nije ispunio Ugovor i da tražite povrat predujma uvećan za zakonske zatezne kamate. Ako u roku od 15 dana trgovac ne odgovori ili odgovori negativno, imate osnove prijaviti ga Državnom inspektoratu RH.

Potrošači rade grešku, prema Vašem upitu nemamo informaciju, pa ne traže sklapanje ugovora jer je račun „ugovor“, što je u redu, osim što na računu nema roka isporuke. Ako postoji rok isporuke, vežite se za njega, nemate pravne osnove pozivati se na usmeno obećanje trgovca.

Naš stav je da nema osnove plaćati unaprijed, osim u slučaju rezervacije proizvoda (kapare). Svaki trgovac koji traži plaćanje unaprijed pobuđuje sumnju jer prodaje nešto čega nema. Pa čak ni kod stolara se ne plaća unaprijed. Zašto ulaziti u rizik da ostanemo bez novca ili da se godinama borimo za svoj novac, ponekad na sudu i po desetak godina i na kraju prije pravomoćnosti presude trgovac ode u stečaj i ne možemo naplatiti svoja potraživanja.

Potrošači su regulatori tržišta i imaju pravo sami odlučivati kako i gdje će trošiti svoj novac. Ne razbacujmo se svojim novcem, ako namještaja nema u ovoj trgovini, ima u drugoj, vjerujte, još ljepšeg!!!

Vinar Robert Horvat iz Svetog Urbana

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi

GLOBALNO I LOKALNO

rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Kineski odgovor

Međunarodni odnosi ovih su dana ponovno na naslovnim stranicama svjetskih i domaćih medija. Nakon godinu dana rata u Ukrajini gdje ruska agresija ne jenjava, konačno je poznat stav buduće supersile Kine.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Vlada Republike Kine poziva Rusiju i Ukrajinu da se vrate izravnim pregovorima, a neprihvatljivim smatra svaku prijetnju nuklearnim oružjem. Kineski je službeni stav da treba poticati Ukrajinu i Rusiju da pregovaraju.

Kina takođe traži da strane u sukobu izbjegavaju napade na civile i da se drže međunarodnog humanitarnog prava.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Osim toga, da ne napadaju civilne građevine, što bi zapravo trebali reći Putinu. Kina kao neutralna država u ovom sukobu poziva obje strane da se poštuje suverenitet država.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Ministarstvo vanjskih poslova Kine upozorilo je Zapad na oštar način: - Treba napustiti mentalitet Hladnog rata. Sigurnost jedne zemlje ne bi se trebala osiguravati usklađivanjem sigurnosti drugih država, a regionalna sigurnost ne može se održavati jačanjem i širenjem vojnih blokova, kaže se u kineskom priopćenju.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kina se također protivi bilo kakvim sankcijama bez odgovarajuće odluke Vijeća sigurnosti UN-a te traži zaštitu globalne ekonomije od posljedica rata u Ukrajini. Novu napetost izazvao je u utorak kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang, spomenuvši i moguć rat: - Ako ne promijeni pristup, SAD i Kina idu prema

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

neizbježnom sukobu. On je zultatom, prema njemu, SAD vodi politiku na način kao da želi uništiti Kinu: ako ti umreš, ja živim.To treba čitati između redaka, važno je vrijeme same izjave. U ovom trenutku kinesko gospodarstvo i dalje raste, no sporije, od tri do pet posto, dok američko i englesko samo što nije ušlo u recesiju, pa bi Kina trebala biti garant oporavka svjetskih lanaca opskrbe. Pri tome se zaboravlja da je dva desetljeća SAD kupnjom robe u Kini uz američki kapital i investicije zapravo pomagao Kini da ostvari munjevit rast. Nakon primjene ekonomske politike i bijega američkih kompanija iz Rusije i Kine posljednju jednu godinu, Kinezi moraju naći nova tržišta. To više nije SAD kao obećana zemlja ni Zapad, koja pak mora naći nove jeftine proizvođače, i zato se okreće Indiji i istovremeno postupno zatvara vrata Kini u Europi i zapadnim zemljama. Drugim riječima, tvrdoglavi ruski rat u Ukrajini donosi sve više nevolja i samoj Kini, koja igra na kartu svoje snage i brojnosti.

U slučaju daljnje blokovske eskalacije, najviše bi ekonomski stradale male zemlje, a to znači i Hrvatska.

AYURVEDA – znanost o životu u Čakovcu 16. ožujka

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Dođite na besplatno predavanje dr. Nikhila Kaushika iz Indije

Veleposlanstvo Indije, Udruga za promicanje ljudskih vrijednosti Čakovec i Sri Sri Tattva Hrvatska vas pozivaju na predavanje Ayurveda – znanost o životu u Čakovcu 16. ožujka

2023. godine u zgradi Scheier.

Besplatno predavanje vodit će renomirani izvorni ayurvedski stručnjak iz Indije dr. Nikhil Kaushik, a uz mnoštvo znanja o ovoj drevnoj medicini, dr. Nikhil odgovorit će i na vaša pitanja. Dodatno ćete se moći predbilježiti i za ayurvedske konzultacije uz pulsnu dijagnostiku idući dan 17. ožujka, također u Čakovcu.

VARAŽDINU, Gajeva 5

za specijalne i progresivne naočalne leće

Ayurveda je od Svjetske zdravstvene organizacije priznata kao jedan od najstarijih sustava liječenja. Sama riječ ayurveda znači znanost o životu, a ayurvedski sustav medicine star je više od 5.000 godina. Ayurveda je specifična po svom cjelovitom i individualnom pri-

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

stupu svakoj osobi uz namjeru da se ukloni korijenski uzrok problema, a ne samo simptomi bolesti. Svi koji iz prve ruke žele čuti i saznati što je ayurveda i zašto je ona u zapadnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, sve popularnija kad se radi o liječenju i prevenciji raznih bolesti, koju ulogu u tome igra prehrana i životni stil te kako nam ayurvedski principi mogu pomoći da unaprijedimo svoje psihofizičko zdravlje, dobrodošli su na besplatno predavanje s ayurvedskom zakuskom. Ovo predavanje podržalo je Veleposlanstvo Indije kao Azadi Ka Amrit Mahotsav, inicijativa indijske vlade za proslavu i obilježavanje 75 godina neovisnosti i slavne povijesti njenih ljudi, kulture i postignuća. Za predavanje je potrebno rezervirati svoje mjesto na info@srisriayurveda. hr, dok je prijevod na hrvatski jezik osiguran. (dv)

Nit’ je snijeg, nit’

su visibabe, već stara WC školjka

Ovakvu grozotu nismo vidjeli ni u romskim naseljima kad smo radili priču o smeću. Dimnjak, salonitne ploče, cigle, šuta, keramičke pločice, truli luk, životinjski ostaci, tepisi, ostaci knaufa i stiropora tek su dio brda smeća

Piše: Vlasta Vugrinec

Što se to bijeli u šumarku štefanjskom, nit’ je snijeg, nit’ su visibabe, već na sramotu svih, odbačena stara školjka, umivaonik, kada, a da se o drugom smeću ni ne govori. Ne, nije to obična parafraza Hasanaginice, već stvarno stanje šumarka u Štefancu, čakovečkom prigradskom naselju. I to ne negdje duboko u polju, Bogu iza nogu, već 500-njak metara od zaobilaznice, odnosno malo dalje od Vrtnog centra Iva.

Takvu grozotu nismo vidjeli ni u romskim naseljima kad smo radili priču o smeću. Dimnjak, salonitne ploče, cigle, šuta, keramičke pločice, truli luk, životinjski ostaci, tepisi, ostaci knaufa i stiropora tek su dio brda smeća.

Višegodišnje smeće

Nažalost, to brdo smeća koje se nalazi uz rub šumarka, s jedne i druge strane poljskog puta koji inače vodi do uredne poljoprivredne površine pod žitaricom, nije od jučer. Da je tome tako vidi se po gomili građevinskog otpada koji je preraslo kupinje. Očito, jednom odbačeni otpad koji nitko ne sanira niti kažnjava počinitelja, naprosto je mamac za one koji će tu naći svoje odlagalište smeća. Samo nam nije jasno, nije li lakše to smeće ostaviti ispred

kućnog praga gdje će ga ČAKOM pokupiti nego ga tovariti na prikolicu, voziti preko naselja, istovarivati, po potrebi i zapaliti jer se i to radi i onda vraćati se istim putem. Puno je dugotrajniji posao i mukotrpniji. S obzirom na to koliko toga ima, očito nema straha od kazni i sankcija. Riječ je o malom mjestu, gdje svi svakoga znaju pa se i po sadržaju smeća može zaključiti čije je što. Uostalom, i taj šumarak ima vlasnika, i to ne državu.

Ne bi se šteli mešati

No, kao i u svakom drugom mjestu, svi sve znaju, no ne bi se šteli mešati. A hodaju tim putem, šeću gotovo svakog dana i odmahuju glavom. Ni u primisli im nije da to prijave. Istina, možda i jesu, ali bez uspjeha pa su izgubili volju za dalje.

No, dalje to tako ne može ići, niti smije. Jer, brdo smeća već je došlo do glavnog polj-

skog puta. Sanitarije se ne mogu spaliti poput starih guma, kanti, tepiha, plastičnih boca i tko zna čega još. Sad se već tu postavlja i pitanje zdravlja jer će psi, ako već nisu, sigurno razvlačiti onu kožu od krave, telića i čega sve ne.

Gdje je tu savjest ljudi, gdje je komunalni redar i da ne nabrajamo dalje. Istina, Štefanec ima i nema redara. Dosadašnji je otišao u mirovinu, no prema riječima Ivice Križaića, predsjednika

MO-a Štefanec, može raditi na 4 sata. Samo što još nije potpisao ugovor. Postavlja se pitanje, je li ipak sve samo na komunalnom redaru? Jesmo li svi mi drugi budale koji plaćamo odvoz krupnog ili građevinskog materijala na odlagalište u Prelogama? Je-

smo li budale i vozimo kante za smeće svakog ponedjeljka uvečer pred kuće kako bi ih ČAKOM pokupio? Ili smo samo savjesni građani kojima je stalo do mjesta u kojem živimo. Najjednostavnije je kuću renovirati i srediti tiptop i smeće odvesti daleko od oka. Samo dokle.

- Vrijeme je da se to riješi, da se pronađu počitelji i adekvatno kazne, odgovorio je na naš upit Ivica Križaić. Ovih dana svako mjesto organizira ili planira organizirati čistke okoliša.

Sad je pravo vrijeme da to i Štefanec napravi. Ali ne samo oko igrališta i središta mjesta, već i malo dalje. Naime, nije ovaj jedini šumarak pun smeća, ima ih, nažalost, još.

ŠUMARAK SRAMOTE U Štefancu

Hrpa trulog luka i kukuruza

Zahodskoj školjci doista nije mjesto u prirodi Svježe odbačena životinjska koža

Nije li te vreće bilo lakše odnijeti pred kuću?

EKSPLOZIVOM po prvi put u Međimurju “dignut bankomat u zrak”

Ekipa je dobro znala što radi

- U pljački je upotrijebljen eksploziv, a ne plin. O kakvom pak je eksplozivu riječ, ispituje se u zagrebačkom Centru za forenzičko vještačenje Ivan Vučetić. Treba razlučiti je li u pitanju vojni ili gospodarski, kaže Radovan Gačal, glasnogovornik

PUM-a

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

- Negdje iza dva u noći javio se alarm, a potom su nas zvali iz tvrtke Alzas Alarms da je u našem objektu raznesen bankomat, rekao nam je Nino Brzuhalski, voditelj poslovnice Međimurka BS, vidno potresen nemilim događajem koji se dogodio u Prelogu 7. ožujka oko 2:40 u Zvonimirovoj ulici u tamošnjoj Gospodarskoj zoni Istok.

Naime, bankomat Erste banke nalazio se u sklopu njihova objekta, uz ka�ić, pa je nastala i poveća šteta na njemu. Popucala su stakla,

Očevid na mjestu eksplozije nijela zahtjev za odštetom pa se ne zna točno koliko je novca odneseno.

a stradao je i strop. Srećom, nije bilo ozlijeđenih osoba. Dodao je da su ekipa iz tvrtke Alzas te policija stigli u vrlo kratkom roku, za svega par minuta.

Prva pljačka bankomata uz pomoć

eksplozije

Šteta je iznimno velika

Mjesto nesreće na kojem se 22-godišnjak zbog brzine zabio u rubnik i betonsko-metalni koš za smeće,

NESVAKIDAŠNJA POTJERA završila uhićenjem 22-godišnjeg mladića iz Vučetinca

U džepu mu pronašli 17,5 grama kokaina i digitalnu

Nino Brzuhalski, voditelj poslovnice Međimurke BS u Prelogu

Vijest o “dizanju bankomata u zrak” brzo se proširila našim krajem tim više što je to prvo takvo kazneno djelo. A o silini eksplozije dovoljno su govorili razbacani dijelovi bankomata koji su bili raspršeni na sve strane. Počinitelj ili počinitelji očito su bili dobro upoznati s mjestom gdje se nalazi bankomat jer ni svi Preložani nisu znali da on uopće tu postoji. Naime, bankomat je praktički bio na dosta, moglo bi se reći, skrivenom mjestu i nije se mogao samo tako opaziti s ceste. S druge strane, riječ je o gospodarskoj zoni gdje nema kuća, već su tu samo poslovni objekti u kojima tijekom noći nema nikoga. Čak ni zaštitara. Istina, postoje kamere, ali one su uglavnom usmjerene na ulaze u svaki od objekata. Drugim riječima, za počinitelje idealna situacija. Do zaključenja naših novina, oštećena banka još nije pod-

POLICIJI LAŽNO prijavila kazneno djelo

No, jedno je sigurno, riječ je o poprilično velikoj svoti od nekoliko desetaka tisuća eura, čak i više. Naime, pljačkaš(i) nisu odnijeli sav novac iz bankomata, a dio novčanica se i razletio uslijed eksplozije.

- Uz to što je odnesena velika svota novca, nanesena je i poprilična materijalna šteta jer je stradao bankomat i obližnji ka�ić, rekao nam je Radovan Gačal, glasnogovornik Policijske uprave međimurske.

Naime, cijene bankomata na tržištu kreću se od 50.000 do 100.000 eura. Štetu na ka�iću će procijeniti vlasnik, tvrtka BS Međimurka.

Doznali smo da je upotrijebljen eksploziv, a ne plin.

O kakvom pak je eksplozivu riječ, ispituje se u zagrebačkom Centru za forenzičko vještačenje Ivan Vučetić. Treba razlučiti je li u pitanju vojni ili gospodarski eksploziv. Po načinu djelovanja, odnosno s obzirom da nije izbio požar, riječ bi bila o gospodarskom, ali to će ipak morati potvrditi forenzičari. Stoga se stječe do-

Policija: Nisu ju opljačkali i rezali po tijelu

Osobno smo bili kod gospođe (63) koja je lažno prijavila nasilje i krađu u svom domu u Krištanovcu.

Podsjetimo, sve se dogodilo 27. listopada prošle godine kad je gospođa i nama vrlo živopisnim slikama opisala nemio događaj za koji se na kraju ispostavilo da je lažan. Po njezinim riječima, osim što su joj dva nasilnika prijetili i ukrali novac, pokušali su ju i silovati.

- Primio mi je prvo jednu ruku, pa zatim drugu. Počeo mi je ruke rezati nožem. Zatim me porezao po bradi i po nosu. Nakon toga me bacio na krevet u nadi da će me silovati, pokušao mi je skinuti odjeću, no ja sam ga vritnula u jajca,

prepričala nam je kod prvog susreta Krištanovčanka (63). No, policija je tijekom istrage otkrila i nelogičnosti koje nisu baš potvrđivale njezine riječi.

Kad su djelatnici PU međimurske dovršili kriminalističko istraživanje, javili su se priopćenjem u kojem kažu da je “63-godišnjakinja iz Krištanovca počinila kazneno djelo lažno prijavljivanje kaznenog djela”.

Nadalje kažu: - Utvrđeno je kako je u utorak, 25. listopada prošle godine, u 22 sata i 50 minuta telefonskim pozivom lažno obavijestila policiju kako je u njenoj kući u Krištanovcu nad njom počinjeno razbojništvo. Nadalje, tijekom istraži-

jam da je ekipa dobro znala što radi. Prema važećoj zakonskoj regulativi, banke nemaju obvezu u bankomate stavljati kemijska sredstva čime bi opljačkani novac bio neupotrebljiv. Koliko novca može biti u bankomatima, teško je reći. Zna se samo da se u njima unutar banaka nalazi veća svota nego u onima izvan njih, a i postoji gornja granica koja priječi da se oni pune milijunima eura.

Bankama je zasada jedino sigurna zaštita, osiguranje, pa će tako i ova oštećena banka pokriti svoje troškove.

I dalje se traga za počiniteljem

- Kamere su snimile nešto, potvrdio nam je glasnogovornik i dodao da se još uvijek traga za počiniteljem.

Policija će to nedjelo prema pravnoj kvali�ikaciji tretirati kao teška krađa jer je otuđeno više od 10.000 eura. Za to je predviđena kazna zatvora do 8 godina. S druge strane, upadne li pljačkaš u trgovinu s nožićem i pod prijetnjom blagajnici uzme 1000 eura, kazna je puno veća.

Čakovečki policajci svjedočili su proteklog ponedjeljka, u mrklo doba noći, oko 3:35 nesvakidašnjoj potjeri.

Tijekom uobičajenog nadzora cestovnog prometa u Šenkovcu, u Ulici maršala Tita, uključili su rotirke na svom službenom vozilu i pokušali zaustaviti nepoznatog vozača BMW-a, čakovečkih registarskih oznaka. No vozač nije postupio prema upućenoj naredbi, već je naglo ubrzao u smjeru Čakovca pa su policijski službenici krenuli u potjeru za njim. Kada je došao na ulaz u Čakovec, na Svetojelensku cestu, odbjegli vozač naglo je skrenuo na prostor benzinske postaje.

Zabio se u rubnik i betonski koš za smeće na Mobenzu

Zbog neprilagođene brzine bočnim dijelom automobila udario je u uzdignuti rubni kamen, a potom i u betonsko-metalni koš za smeće. Nakon nesreće vozač BMW-a pokušao je pobjeći, ali su ga policijski službenici sustigli te uz primjenu sredstava prisile svladali i priveli u policijsku postaju. U nesreći odbjegli vozač nije ozlijeđen.

Policija je provjerom identiteta utvrdila da se radi o 22-godišnjaku s područja općine Sveti Juraj na Bregu, kako saznajemo iz Vučetinca, dok je alkotestiranjem

utvrđeno da je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola od 1,55 g/kg.

Nakon uhićenja su ga pregledali i pronašli mu PVC vrećicu ispunjena kokainom ukupne mase 17,55 grama te manju digitalnu vagu. Pronađena droga i digitalna vaga oduzete su od 22-godišnjaka.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 22-godišnjak s područja općine Sveti Juraj na Bregu počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. Protiv osumnjičenika podnesena je kaznena prijava te je predan pritvorskom nadzorniku PU međimurske.

Dobio kaznu od 3290 eura i zatvor

U utorak, 7. ožujka, na prijedlog nadležnog državnog odvjetnika, 22-godišnji osumnjičenik doveden je na Županijski sud u Varaždinu. Nakon saslušanja sutkinja istrage odredila mu je istražni zatvor te je predan u varaždinski zatvor.

Ujedno, zbog počinjenja više prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 22-godišnji vozač prekršajno je sankcioniran izricanjem novčane kazne u ukupnom iznosu od 3.290 eura, uz zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 6 mjeseca. (sh, foto: zv)

vanja lažno je navela kako su oko 21 sat i 30 minuta dvojica maskiranih razbojnika provalila u prostoriju ljetne kuhinje i od nje uz prijetnju hladnim oružjem zatražila novac. Nakon što im je predala cca 70 eura, jedan od počinitelja joj je radi oduzimanja i drugih predmeta nanio nekoliko ozljeda, a potom su se razbojnici udaljili s mjesta događaja.

Policijski službenici Policijske uprave međimurske o opisanoj lažnoj prijavi kaznenog djela razbojništva podnijeli su posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopunu prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja.

POKRENUTA istraga protiv 46-godišnjeg liječnika

Pustio trudnicu (30) kući, drugi dan rodila mrtvu bebu

Pro�v Krištanovčanke sada je podignuta optužnica zbog lažnog prijavljivanja kaznenog djela

Protiv osumnjičene 63-godišnjakinje podnesena je kaznena prijava na temelju koje je nadležno državno odvjetništvo podiglo optužnicu zbog počinjenja kaznenog djela lažno prijavljivanje kaznenog djela. Njezini pak osobni motivi za taj čin za sada ostaju skriveni. (st)

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 24. veljače 2023. donijelo rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (1977.) zbog osnovane

sumnje na počinjenje kaznenog djela nesavjesnog liječenja.

Postoji osnovana

sumnja da je osumnjičeni 46-godišnjak 11. listopada 2020., kao liječnik u jednoj medicinskoj ustanovi, po-

grešno očitao prijemni CTG zapis i zanemario prisutne simptome kod 30-godišnjakinje, koja je pristupila na pregled u 31. tjednu trudnoće, a zbog kojih ju je bilo potrebno hospitalizirati. Osnovano se sumnja da ju osumnjičeni 46-godišnjak nije hospitalizirao, već ju je poslao kući uslijed čega je ona idućeg dana rodila mrtvo dijete. (sh)

Za najzdraviji sport na svijetu već se pune termini!

Usportskom dijelu Čakovca, između nogometnog terena SRC-a Mladost i Gradskih bazena, a tik pokraj Streljane, gradi se nova Squash Arena.

Investitori su veliki zaljubljenici u sport Predrag Rojko, Vedran Žbulj i Damir Dolar, dobri prijatelji koji aktivno igraju skvoš preko 20 godina, ali kako nam kažu, voljeli bi i za 30 godina, kada budu u mirovini, odigrati partiju skvoša i uživati gledajući mlade generacije kako uživaju u tom jedinstvenom sportu.

Squash Arena Čakovec, kako joj je službeno ime, gradi se u sportskom središtu Čakovca, u neposrednoj

blizini Streljane, otvorenih i zatvorenih Gradskih bazena Marija Ružić te nogometnog stadiona. S obzirom na to da će uskoro u blizini biti izgrađen i Regionalni teniski centar, možemo biti ponosni na to jedinstveno urbanističko rješenje u kojem su svi sportovi objedinjeni na jednom mjestu, po čemu se Čakovec može uspoređivati s najmodernijim manjim gradovima Europe.

Uz dvoranu stiže i novi kafić

Radovi na izgradnji objekta od preko 400 m2 u punom su jeku pa su trenutno u fazi završnih instalacija i unutarnjih radova.

- Osim dvaju terena za skvoš izgrađenih po međunarodnim standardima, posebno nas veseli što će naš Squash Arena cafe nuditi nešto više od ugodnog inte-

rijera i osvježavajućih pića. Bit će izrađen od svijetlih, održivih materijala, jedinstvenog urbanog dizajna, s puno biljaka koje osvježavaju zrak, prostor čine ugodnim te opuštenim kao da ste u vlastitom dnevnom boravku, a pritom uz druženje u ugodnom društvu možete pogledati dinamičan meč skvoša ili se opustiti na velikoj terasi. Squash Arena cafe imat će jedinstvenu ponudu koja uz kavu, čaj, razne prirodne sokove i smoothije nudi koktele, probrana piva te jednu novost u ponudi koje još nema na našem tržištu, ali ju za sada nećemo otkrivati, s ponosom nam govore investitori.

Ideja o gradnji dvorane za skvoš upravo u Čakovcu rodila se prije desetak godina, a sama gradnja je počela u ljeto 2022., dok je završetak planiran za drugu polovicu 2023. godine.

- Posebice smo ponosni na dva terena za skvoš koji se grade u cijelosti po međunarodnim standardima, a koje će izvoditi licencirani izvođač iż Austrije. Nakon dugogodišnjeg igranja skvoša, nas nekolicina zaljubljenika u ovaj sport je 2008. godine osnovala Squash klub Međimurje koji se vrlo aktivno igrao u uvijek ispunjenoj dvorani gospodina Breslauera. Osim igranja u Čakovcu, bili smo aktivni na brojnim turnirima u regiji, govore nam.

S obzirom na to da nekoliko posljednjih godina više nema ovakvog prostora u Čakovcu, razmišljali su kako je vrijeme za izgradnju.

- Nas trojica, Predrag, Vedran i Damir, posljednjih

godina kao poduzetnici svatko u svojoj profesiji, stvorili smo i financijske preduvjete i bazu, kako bismo se odvažili na taj korak i omogućili građanima Čakovca i okolnih županija da imaju na raspolaganju tu iznimno dinamičnu igru i sportske aktivnosti.

Osim naših sportskih snova, zacrtali smo i dodatne ciljeve, a to je poticanje ljudi na sportsku aktivnost. Kako i kod djece, tako i kod odraslih cilj je poticati psihosomatski razvoj, čuvanje i unapređenje vlastitog zdravlja i zdravlja okoline, zadovoljiti potrebe za kretanjem, igrom, zabavom, odnosno vježbanjem i time stvarati navike svakodnevnog vježbanja.

Što je zapravo skvoš?

Skvoš (engl. squash) igra se udvoje u zatvorenom igralištu, s reketom dugačke drške i mekanom lopticom od kaučuka. Smatra se kako je to jedan od najbržih i najiscrpljujućih sportova. Skvoš se u Hrvatskoj ne ubraja u kategoriju masovno popularnih sportova, no u svjetskim razmjerima iznimno je popularan. Ne bez razloga jer je koristan za zdravlje u tolikoj mjeri da ga je prije nekoliko godina utjecajni časopis Forbes proglasio “najzdravijim sportom na svijetu”.

Cilj kroz natjecanja je promovirati "novi" sport, zainteresirati populaciju te kroz aktivnosti skvoša doprinijeti zdravlju populacije te doprinositi odgoju djece, razvijanju motoričkih, funkcionalnih i kognitivnih sposobnosti. Cilj kroz sportske manifestacije i promociju

narednih godina je stvoriti bazu igrača djece, studenata, rekreativaca, umirovljenika, ali i natjecatelja te time osvještavati važnost sportskog života u današnjem vrlo dinamičnom životu. Kroz natjecanja najbolji je način socijalno doprinositi zajednici te ima pokazati nove sportove i novi način sportske aktivnosti.

Ne igra se samo u Čakovcu, već i u Kotoribi - Veseli nas da ima zainteresiranih za ovaj sport. Nedugo je otvoren i teren za skvoš u Kotoribi u sklopu nogometnog stadiona te je određeni broj zaljubljenika spreman potegnuti i više desetaka kilometara kako bi mogao odigrati dobar meč.

Stoga se svi vesele dobrim vijestima da će imati Squash Arenu Čakovec u blizini svog doma.

Naime, to će biti kapacitetima i izvedbom jedina profesionalna dvorana za skvoš po standardima PSA u našoj

regiji, tako da očekujemo osim igrača iz Međimurske županije, igrače iz Koprivnice, Varaždina, Slovenije, pa i šire.

Potencijalni članovi sa zanimanjem prate radove i iskazuju interes te nestrpljivo iščekuju otvorenje dvorane. Primjerice, nedavno nas je zvao igrač iz Osijeka koji bi došao igrati skvoš u našu dvoranu sa svojom partnericom.

S obzirom na iskazani interes, vjerujemo da će termini biti popunjeni u roku od par mjeseci po otvorenju. Dodatno ćemo kroz naš rad promovirati sport kroz organizaciju prvenstva Hrvatske u skvošu, formirat ćemo i lokalnu ligu, imat ćemo otvorena vrata za rekreativce, djecu te ljude starije životne dobi.

Kada možete igrati skvoš?

Squash Arena Čakovec imat će dva terena i biti otvorena cijeli dan, tako da u jutarnjim satima, odnosno

u promotivnim terminima očekuju mlade, studente i osobe koje imaju slobodno prijepodne i vole se baviti sportom u jutarnjim satima prije posla.

- Očekujemo aktivnih i redovnih dvjestotinjak članova, pod pretpostavkom da će redovno igrati od dva do tri termina tjedno.

Osim toga dvorana će imati kapacitet suportiranja raznih evenata – natjecanja skvoša, rekreacije, team buildinga, gdje kroz dnevne evente i koncept objekta možemo podržati događaje za značajno veći broj korisnika. Dvorana je izgrađena modularno, tako da ima potencijala i za daljnje širenje i neke nove sadržaje koji nam se već sada motaju po glavi.

Vjerujemo da će i brojni sponzori, uključivo poduzetnike ovog kraja, Grad Čakovec i Međimurska županija pomoći da se promovira aktivno bavljenje sportom i igranje skvoša, zaključuju naši sugovornici.

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

ENTUZIJASTI SKVOŠA Predrag Rojko, Vedran Žbulj i Damir Dolar grade novu dvoranu

Damir Dolar, Predrag Rojko i Vedran Žbulj odlučili su stvari uzeti u svoje ruke i izgraditi Squash Arenu Čakovec

Ovako će dvorana izgledati kada se ušminka do kraja

Prema vizualnom rješenju ovako će izgledati kafić i unutarnji prostor terena za igru

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA podržava ranu intervenciju u MURID-u s 47.000 eura

Podrška djeci s razvojnim

teškoćama

Silvija Pucko, ravnateljica Međimurske udruge za ranu intervenciju (MURID) i župan Matija Posavec potpisali novi ugovor o sufinanciranju rada u domeni rane razvojne podrške vrijedan 47.000 eura (354.121,50 kn).

Prvi ugovor Međimurske županije i MURID-a sklopljen je još 2016. godine, radi financijske podrške djelatnosti usmjerene djeci predškolske dobe s razvojnim poteškoćama. Uslugama se koriste roditelji i djeca triju županija: Međimurske, Varaždinske te Koprivničko-križevačke, te se sukladno sadašnjem kapacitetu tjedno radi s oko 150 djece.

Međimurska županija spomenute socijalne usluge podržala je s oko 300.000

“STARI” VATROGASNI DOM Lipa u Nedelišću zavadio načelnika Novaka i vatrogasce

Zlatko Marciuš ostao sam u ideji da dom ne daju Općini

- Moja ideja je bila da se dom prenese u vlasništvo Općine, a ne da imamo samo pravo korištenja. I da Općina u taj dom ulaže, nešto kroz energetsku obnovu, nešto kroz vlastite investicije, kako bi taj dom bio što bolji za udruge, pojasnio je načelnik Novak

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Zaiskrilo se u obnovljenom domu Črečan na protekloj sjednici Općinskog vijeća Nedelišće, kada su oporbeni vijećnici Mladen Posavec i Dijana Posavec potegnuli pitanje što se to događa između vatrogasaca i načelnika Nikole Novaka.

Naime, koplja se lome oko prebacivanja vlasništva vatrogasnog doma u Nedelišću, onog gdje je dugi niz godina bio restoran Lipa, a čiji je vlasnik DVD Nedelišće. Da, razjasnimo. I stari i novi vatrogasni objekt u Nedelišću u vlasništvu je DVD-a Nedelišće. No, činjenica je kako Nedelišće, kao najveća općina u Međimurju, nema kulturni dom, to jest mjesto na kojem bi se sastajale udruge i kulturnjaci tog kraja.

Stari dom spreman za makeover, ali hoće li do toga doći?

Zato koriste se prostorijama starog vatrogasnog doma čije su unutarnje prostorije zrele za makeover. A da do toga dođe, lakše bi bilo da se Općina prijavi na potencijalne

EU natječaje, nego DVD. No, vatrogasci se s tom idejom nisu složili. Na čelu sa svojim predsjednikom, Zlatkom Marciušem, smatraju kako su dovoljno svojih sredstva uložili u obnovu doma, pa su tako primjerice sami uredili krovište. Jasno je da je vatrogascima Nedelišća novi dom zaista trebao jer su do njegove izgradnje vatrogasna vozila držali u prostorijama ME-

SAP-a, pa se često događalo da su ostali DVD-ovi iz naselja na intervenciju stigli prije njih samih. Iz svih tih potreba tako je i došlo do sporazuma da se novi objekt izgradi. Ali kako ispada, sada oni Općini ne žele izaći ususret, kako bi se stari dom sredio i konačno postao pristojno mjesto

za probe i nastupe brojnih i aktivnih udruga iz Nedelišća. Upravo je Općina Nedelišće platila cijeli objekt novoizgrađenog vatrogasnog doma koji se nalazi tik do starog. Nisu ga platili direktno, već kroz kapitalnu donaciju DVD-u Nedelišće u iznosu od 4,400.000 kuna.

- Ja ne mogu shvatiti da dobrovoljno vatrogasno društvo na ovakav način komunicira s lokalnom zajednicom,

općinom koja je zakonita institucija, produžena ruka države, potaknuo je tu temu Mladen Posavec, na što je uskočila i vijećnica Dijana Posavec i tražila objašnjenje cijele ove sage koja se odvija između načelnika i vatrogasaca.

- Ugovor je sklopljen na način da je dana kapitalna donacija DVD-u za izgradnju doma, dok Općina dobiva na korištenje dom na dvadeset godina za svoje potrebe. Taj se dogovor konzumira od kraja 2020. godine, dakle udruge se koriste tim prostorijama. Moja ideja je bila da se dom prenese u vlasništvo Općine, a ne da imamo samo pravo korištenja. I da Općina u taj dom ulaže, nešto kroz energetsku obnovu, nešto kroz vlastite investicije, kako bi taj dom bio što bolji za udruge. Između ostalog mijenjala bi se rasvjeta i sustav grijanja. Mislili smo i Maticu umirovljenika prebaciti u dom.

Naravno da je Općini puno lakše da sve te radove obnaša kada je vlasnik objekta i da Općina tako ulaže u svoju imovinu. Konkretno, ova ideja nije odobrena od članova DVD-a Nedelišća. Neću ih ja nagovarati da oni dom prebace. Da se razumijemo, nije dom u lošem stanju, da se ruši, nego bi jednostavno mogao biti bolji. Udruge su rekle da mogu u njemu takvom funkcionirati, zato sam i rekao da je to za mene završena priča, objasnio je načelnik Novak.

- DVD je predložio da se ta kapitalna donacija da domu, pa da onda oni ulažu kao vlasnici objekta, ali meni to nije prihvatljivo. To jest, smatram da Općina prvo mora ulagati u svoje objekte jer ih ima puno na području općine.

Dijana Posavec je inzistirala da svoje objašnjenje da i Zlatko Marciuš koji se potom popeo na govornicu i istaknuo:

Zlatko Marciuš: Ne blatite vatrogasce

- Što se tiče doma, ja bih prvo zamolio da se ne blate vatrogasci. Ako im ne možete i ne želite pomagati, onda ih barem ne blatite.

Za energetsku obnovu doma bila je zainteresirana Općina, da se prijavi na program Ministarstva prostornog uređenja gdje stoji da se svi mogu javiti pa i udruge građana, tako i DVD. Kada smo o tome raspravljali na općini, predočio sam da se može prijaviti i DVD, da se ne mora prenositi vlasništvo na Općinu, da je to po nama nepotrebno i da se sve može riješiti preko DVD-a, a i da Općina može i ovako sve raditi preko nas, rekao je Marciuš.

Prema svemu zaključak je kako će se udruge i dalje nesmetano koristiti domom, no u stanju u kakvom je. Hoće li se pronaći neko drugo rješenje, to jest hoće li općina pronaći neku adekvatniju lokaciju za svoje udruge, pokazat će vrijeme.

eura (2.260.350 kuna) tijekom posljednjih sedam godina.

- Kontinuirana podrška Međimurske županije omogućila nam je sustavniji, profesionalan razvoj. Veliki je to iskorak i sjajan primjer dobre prakse u državi, na čemu smo zahvalni našoj Županiji, istaknula je ravnateljica MURID-a Silvija Pucko.

- Želimo da Međimurje ostane primjer dobre prakse u kvalitetom pristupu, zato smo ušli u višemilijunski projekt izgradnje centra MURID-a u Pribislavcu koji je sada u završnoj fazi i težimo da do kraja godine bude u funkciji, kazao je župan Posavec. (BMO)

UČENICI IZ IVANOVCA posjetili filmsku radionicu

Kroz radionice ŠAF-a prošlo

5.000 učenika

- Trenutno naši filmovi idu po cijelom Peruu i prikazuju se djeci u osnovnim školama. Mislim da je to dosta bitno za sve nas. Ono što radimo, ne radimo samo za sebe, već i za publiku iz cijelog svijeta, zaključuje Jasminka Bijelić Ljubić

Glavna voditeljica Škole animiranog filma Čakovec, Jasminka Bijelić Ljubić, otkrila nam je da od 2001. godine provode zanimljive volonterske akcije. Pozivaju škole da dolaze s razredima i da slušaju predavanja o animaciji i općenito animiranom filmu. Vode se tablice sa statistikama i na dan 7. ožujka, netko je od učenika 2. a i 2. b iz Ivanovca bio veliki pet tisućiti gost na volonterskoj radionici animiranog filma.

Podsjetimo, ŠAF je prošli tjedan proslavio veliki 48. rođendan. Imaju značajan opus rada s preko 300 realiziranih animiranih filmova u redovitoj produkciji i 300 filmova u radioničkoj produkciji. Dosad broje

preko 800 redovnih članova i svatko od članova napravio je barem jedan animirani film.

- Putujemo po raznim filmskim festivalima. Trenutno naši filmovi idu po cijelom Peruu i prikazuju se djeci u osnovnim školama. Mislim da je to dosta bitno za sve nas.

Ono što radimo, ne radimo samo za sebe, već i za publiku iz cijelog svijeta. Uz to, trenutno pripremamo 29. internacionalnu filmsku radionicu koju ćemo provesti u lipnju.

Doći će nam voditelji iz Izraela, jedna glazbenica i jedan animator, otkriva nam voditeljica ŠAF-a Jasminka Bijelić Ljubić. (st)

DAN ŽENA u Nedelišću

Tristo žena proslavit će svoj dan na MESAP-u

Turistička zajednica općine Nedelišće i Općina Nedelišće i ove godine organiziraju proslavu Dana žena u sajamskoj dvorani MESAP-a. Kao zahvalu za predan rad u sklopu svih događanja na području Nedelišća tijekom cijele godine, pozvane su sve članice udruga s područja Nedelišća na zajedničko druženje koje će se

održati u petak, 10. ožujka 2023. godine, s početkom u 17 sati u prostoru sajamske dvorane, uz dobru glazbu i bogatu ugostiteljsku ponudu. Načelnik Nikola Novak za sve dame pripremio je i prigodne poklone. Proslavi Dana žena odazvat će gotovo tristo žena pa je dobra zabava zagarantirana. (dv)

Vatrogasni dom u Nedelišću zaiskrio je odnose između načelnika Novaka i prvog vatrogasnog čovjeka Nedelišća Zlatka Marciuša

MURSKO SREDIŠĆE Biciklom do Lendave

Grad Mursko Središće želi se sa susjednom Lendavom povezati biciklističkom stazom. Mursko Središće će uskoro imati izgrađenu pješačko-biciklističku stazu do Čakovca, pa priželjkuju siguran promet biciklistima i pješacima osigurati do Lendave. Još prošle godine pokrenuli su inicijativu za izgradnju staze od Murskog

Središća do Lendave, a sada je gradonačelnik Srpak ponovno uputio pismo Općini Lendava sa željom da se pokrene realizacija. Grad Mursko Središće i Općina Lendava već dugi niz godina ostvaruju uspješnu suradnju, a ulaskom Republike Hrvatske u Schengen otvaraju se nove perspektive za razne mogućnosti suradnje. (BMO)

Udrugama 108.832 eura

Udruge mogu ostvariti sredstva za sufinanciranje svojih programa, projekata ili manifestacija prijavom na javni poziv koji objavljuje Grad Mursko Središće. U subotu je gradonačelnik Dražen Srpak u Gradskoj vijećnici s predstavnicima udruga potpisao ugovore o dodjeli sredstava. Prema javnom pozivu za udruge u 2023. godini osiguran je iznos od 108.832 eura. U sklopu poziva pozitivno je ocijenjeno

GRADSKO VIJEĆE Mursko Središće bavilo se investicijama

Srpak dobio “blagoslov” za Križovec i Štrukovec

37 projekata ili programa.Svaki od projekata doprinosi promociji grada i usmjeren je zadovoljenju potreba građana, a udruge civilnog društva glavni su pokretač društvenog, kulturnog i sportskog života Murskog Središća te su se svojim djelovanjem, aktivnostima i uspjesima profilirale u važnije dionike grada, poručio je pri potpisivanju ugovora gradonačelnik.

Traži se skelar

Grad Mursko Središće vlasnik je dviju skela na Muri: Fusek Mursko Središće i skele Križovec koje predstavljaju tradiciju i jedan od turističkih proizvoda grada. Prijašnjih godina su se skele upotrebljavale za prijevoz ljudi i vozila, a u današnje vrijeme upotrebljavaju se uglavnom za prijevoz putnika u turističke svrhe. Josip Vidović, dugogodišnji vrijedni skelar na skeli u Križovcu, zbog poznih godina nije više u mogućnosti obavljati posao skelara pa se traži novi. Prednost pri odabiru imat će osobe s prebivalištem u naselju Križovec. Za skelara je potrebno imati minimalno završeno osnovnoškolsko obrazovanje. Odabrana osoba dužna je položiti ispit za skelara, a troškove ispita i liječničkog pregleda snosi Grad

- Bila je dilema ući ili ne ući i u te investicije kanalizacije u Križovcu i Štrukovcu uz dogradnju vrtića, planinarskog doma i drugih jer zbog toga gradske financije mogu biti prenapregnute

Piše: Božena Malekoci-Oletić

(BMO)

Mursko Središće. Nakon provedenog postupka i edukacije s odabranom osobom sklopit će se ugovor. Zainteresirani se mogu javiti u Gradsku upravu Grada ili na e-adresu: grad@ mursko-sredisce.hr ili na broj telefona 370-771.

Poslovi skelara na skeli Križovec uključuju upravljanje skelom pažnjom dobrog gospodara, odgovornost upravljanja skelom u prijevozu osoba i dobara, redovito održavanja skele: održavanje čistoće, manji popravci po nalogu vlasnika, poslovi čuvanja skele, rukovanje opremom i uređajima na skeli, samostalno upravljanje skelom, održavanje okoliša u neposrednoj blizini skele i u slučaju visokog vodostaja rijeke Mure poduzeti potrebne radnje za osiguranje skele od naleta vode. (BMO)

Vijenac i svijeće za rudare

U spomen na pobunu rudara u Labinu 2. ožujka 1921. godine zbog teških uvjeta rada, kada je proglašena Labinska republika, i u Murskom Središću, Gradu Rudara, obilježen je spomen na taj dan, u organizaciji Grada Murskog Središća i Podružnice umirovljenika. Ispred spomenika rudara u gradskom parku položen je vijenac i zapaljene su svijeće u spomen svim bivšim rudari-

VRATIŠINEC

Ulica dr. Vinka Žganca do kraja ovog mjeseca, 31. ožujka, bit će zatvorena za promet zbog radova na izgradnji pješačke staze i oborinske odvodnje. Promet će se

ma. Podsjetimo, labinski rudari su u kratko vrijeme trajanja republike uspjeli organizirati samoupravu, zaštitu i proizvodnju ugljena. Pod parolom Kova je naša, ujedinjeni su rudari svjesno tražili sindikalno organiziranje, veće nadnice, bolje radno vrijeme i pošteniji odnos prema radnicima, ali i ostalim osiromašenim stanovnicima Labinštine i uopće Istre pod talijanskom vlašću. (BMO)

Višak u proračunu nakon što napravljen prošlogodišnji obračun iznosio je 5.788.031,45 kuna. - Nastao je uglavnom zbog projekata koji nisu završeni u 2022. godini te se njihova realizacija i plaćanje prenose u 2023. godinu. Moguće je da će nešto od tih sredstava ostati te se rasporediti na neke druge projekte ili potrebe, pojasnio je gradonačelnik Srpak. No, odmah je naglasio da bi se zbog intenzivnijih investicija u narednim godinama u proračunu mogao pojaviti i minus koji će se provlačiti kroz naredne godine. Postoje razlozi zašto bi to moglo biti tako, objasnio je: - Nekoliko investicija koje bi se mogle poklopiti istodobno, tražit će sufinanciranje iz gradskog proračuna, zbog čega će gradske financije u narednim godinama biti prenapregnute. Naime, ovaj tjedan gradonačelnik je trebao dati pristanak Grada za izgradnju kanalizacije u naseljima Štrukovec i Križovec, a od većih investicije ide i dogradnja vrtića Maslačak za još 4 skupine djece, Planinarskog doma Bundek i još neke. Samo u sufinan-

ciranju izgradnje kanalizacije treba sudjelovati s 10 posto, a vrijednost radova se procjenjuje na oko 100 milijuna kuna. No ne prihvati li sada Grad gradnju kanalizacija, u tim dvama naseljima koja nisu bila obuhvaćena projektom Aglomeracije Mursko Središće, pitanje je kada bi se ponovno mogla otvoriti mogućnost gradnje uz sufinanciranje.

Uz to, na izgradnju kanalizacije Križovca vezana je gradnja kanalizacije u Miklavcu i Ferketincu u susjednoj općini Podturen. Bez kanalizacije u Križovcu, ni ta dva naselja ne bi se mogla spojiti u sustav. Gradonačelnik Dražen Srpak sve je te dileme iznio pred vijećnike i zatražio da se izjasne treba li Grad ući u sve spomenute investicije i pod cijenu minusa u proračunu narednih godina.

- Ne bi bilo fer prema Štrukovcu i Križovcu da ostanu bez kanalizacije, kao ni djeca neupisana zbog pomanjkanja mjesta u vrtiću jer je pitanje hoće li u budućnosti biti na raspolaganju fondovi iz kojih će se moći povući sredstva za to, kazao je gradonačelnik. Predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak predlagao je da se odluka o tome ostavi do sljedeće sjednice Gradskog vijeća i raspravi kao posebna točka. No Srpak je objasnio da nema

Marko Strojko zamijenio Maju Trstenjak

Gradonačelnik

Dražen Srpak i Miljenko Cmrečak, predsjednik

Gradskog vijeća

Mursko Središće

Izbori za mjesne odbore

Izbori za mjesne odobre Mursko Središće, Peklenica, Križovec, Štrukovec, Hlapičina i Sitnice održat će se u nedjelju, 16. travnja ove godine, od 7 do 19 sati. Članovi vijeća mjesnih odbora biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem. (BMO)

vremena do sljedeće sjednice jer se odluke o tome gdje ide nastavak izgradnje kanalizacije donose ovaj tjedan. Pozvao je vijećnike da se izjasne o tome. Vijećnici su se složili da je potrebno graditi kanalizaciju u obama naseljima koja pripadaju Murskom Središću, Križovcu i Štrukovcu, jer drugo ne bi bilo fer prema njima.

Veći dio dnevnog reda bio je posvećen izvješćima o radu gradskih ustanova. Dječji vrtić Maslačak lanjsku poslovnu godinu završio je s 201.586,13 kuna minusa. Razlog je poskupljenje energenata i prehrambenih namirnica. Lani je povećana ekonomska cijena smještaja djece u vrtić, ali ni ona nije pokrila nove troškove poslovanja. Minus bi bio još veći da se ne provodi projekt Svi u vrtić i time pokrivaju troškovi zaposlenih koji čine najveći udio u troškovima poslovanja vrtića i dosežu oko dvije trećine ukupnih troškova. Zaposlenim roditeljima prednost pri upisu u vrtić

svoje troškove poslovanja, pri čemu je knjižnica u malom, simboličnom plusu, a Centar za kulturu Rudar našao je način da posluje pozitivno. Gradsko vijeće je prihvatilo usklađenje sa zakonom statuta Centra za kulturu Rudar kao i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu. Novost u statutu i pravilniku jest što ravnatelja Centra za kulturu prema zakonu bira gradonačelnik, umjesto Gradskog vijeća te što je bez iznimke za ravnatelja potrebna visoka stručna sprema.

Grad će otvoriti e-adresu za prijavu divljeg odlaganja otpada

odvijati obilaznim pravcima koje su označeni prije nailaska na zatvorenu ulicu. Prometovanje ulicom dozvoljeno je samo za stanare navedene ulice. (BMO)

Marko Strojko ponovno je postao vijećnik u Gradskom vijeću Mursko Središće, nakon što ima iskustvo u radu iz prethodnog saziva. Zamijenio je vijećnicu Maju Trstenjak. Njezin mandat je prestao zbog promjene adrese prebivališta te zbog toga nemogućnosti obavljanja funkcije gradske vijećnice. Maja Trstenjak je u Gradsko vijeće bila izabrana na listi HDZ, HNS, HSLS, HDS. Sukladno

Sporazumu o predizbornoj i postizbornoj suradnji prvi sljedeći neizabrani kandidat s te liste je Marko Strojko iz Križovca. On je na sjednici položio svečanu prisegu i odmah se aktivno uključio u rad Vijeća. (BMO)

Zbog sve veće potražnje za upis djece u Dječji vrtić Maslačak i nemogućnosti da upišu svu djecu do vremena kad se postojeći gradski vrtić ne dogradi za još četiri skupine, Gradsko vijeće jednoglasno je dalo suglasnost da prednost pri upisu imaju zaposleni roditelji. Odlukom su definirane i druge prednosti pri bodovanju za upisu djece u Dječji vrtić Maslačak. To je još jedan pokazatelj potrebe dogradnje gradskog dječjeg vrtića za što je iz NPOO-a odobreno 650 tisuća eura, ali će i Grad uz to morati osigurati još minimalno toliko sredstava iz gradskog proračuna, rečeno je na sjednici.

Ravnatelja po

novom zakonu bira gradonačelnik

Gradska knjižnica i Centar za kulturu Rudar pokrivaju

Premda odluka o sprečavanju odbacivanja otpada koja sadrži mjere sprječavanja protuzakonitog odbacivanja otpada neće spriječiti neodgovorne da odbacuju otpada u prirodu, ipak, možda bi ih moglo posramiti i od odbacivanja zaustaviti nova mjera, uspostava sustava zaprimanja obavijesti o odbačenom otpadu na e-adresu. Ovih dana će Grad otvoriti e-adresu na koju će građani moći prijavljivati divlja odlagališta i slati fotografije nelegalnog odlaganja, što će možda nekog odvratiti od toga.

Grad Mursko Središće te općine Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec potpisat će sporazum o zajedničkom komunalnom redarstvu kao i sporazum o zajedničkom obavljanju poslova komunalnih djelatnosti i javnih usluga putem trgovačkog društva Mursekom. Odlučili su na funkcionalno spajanje komunalnih djelatnosti zbog prijave na javni poziv Ministarstva financija radi mogućnosti ostvarivanja poticaja za dobrovoljno funkcionalno spajanje. Udruživanje u komunalnim poslovima donijet će im nagradu do oko 500.000 kuna godišnje, što je poticajan iznos prihoda sa strane.

Marko Strojko (HDZ)

GNOMI VESNE GOLUBIĆ bili su hit Izložbe ručnih radova u Prelogu

Za preloške orgulje stiglo još 75.000 eura

Kroz nekoliko različitih programa, u okviru natječaja Ministarstva kulture i medija, za obnovu sakralnih objekata na području

Preloga, župama u Prelogu i Draškovcu, odobreno

113.478 eura (856.015,62 kuna). Tako je za radove na obnovi crkve sv. Roka u Draškovcu odobreno

33.180,70 eura (250.000)

Programom zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2023. Programom zaštite na pokretnim kulturnim dobrima u 2023.

godini za propovjedaonicu u crkvi sv. Jakoba u Prelogu odobreno je 5.308,91 eura (40.000 kuna), dok je najveći iznos, 74.988,39 eura (565.000 kuna), odobren za završetak obnova orgulja u crkvi sv. Jakoba u Prelogu. - Crkve u našem kraju su također mjesta gdje se stvarala povijest Preloga, ali i povijest kulture i umjetnosti na ovom području i moramo ih čuvati i sačuvati od prolaznosti vremena, kaže gradonačelnik Ljubomir Kolarek. (vv)

Pčelari rezimirali

lanjsku godinu

Svoju su redovnu godišnju skupštinu ovih dana održali i članovi Udruge pčelara Nektar iz Preloga. Od aktivnosti u 2022. godini, istaknuto je sudjelovanje članova u programu sajma Agro Arca u Prelogu i obilježavanje Dana pčela u Dječjem vrti-

ću Vesela loptica. Članovi su sudjelovali na manifestaciji „Jeden grunt“ u Oporovcu i Goričanu, nabavljena je pčelarska zastava, mlin za šećerne pogače, organizirana su brojna druženja i izleti te je obilježen i blagdan zaštitnika pčela sv. Ambrozija. (vv)

Uspješna godina za labudovce

Godina 2022. bila je izazovna i aktivna i za članove Nautičkog kluba Labud. Godinu su započeli veselo, sudjelujući u veljači na Priločkom fašniku, redale su se potom manifestacije jedna za drugom, od 2. Dana dravske ribe preko 22. Lova na labuđe pero. Lani su po prvi put organizirali i Dragon boat kup grada Preloga.

Uz brojne aktivnosti, puno energije uložili su i u

PRELOG

Skandinavska demonska bića osvojila su Priločanke

Premda se gnomi uglavnom vezuju za božićno-novogodišnje blagdane, po uzoru na Šveđane koji ih u to vrijeme ostavljaju ispred ulaznih vrata za sreću, mali patuljci mogu poslužiti i kao ukras dvorišta

Piše: Vlasta Vugrinec

- Dugo se bavim ručnim radovima, ali sada sam po prvi put upotrijebila beton, kaže Vesna Golubić koja je svojim betonskim gnomima oduševila sve na ovotjednoj Izložbi ručnih radova u Prelogu.

tekstila. Nije komplicirana, no traje jer se beton mora dobro osušiti prije oslikavanja.

- Dosta je posla dok se figurica oblikuje, suši, a usput se i dorađuje. Za jednog gnoma treba mi od 4 do 5 sati, ispričala nam je kreativka Vesna.

Gnome radi za svoju dušu s time da će ove godine svi prijatelji, rodbina i članovi obitelji po jednoga dobiti kao poklon za rođendan.

uljepšavanje svog prostora Vrbice, sami su uredili okoliš, postavili klupice i ljuljačku, a povodom dana svetog Nikole postavili su kip sv. Nikole i uredili šetnicu. Posebne su zahvalnice stoga uručene članovima kluba Labud, Davoru Sokaču i Ivanu Višniću, koji su se posebno istakli u projektu postavljanja kipa sv. Nikole na području Vrbice. (vv)

Folkloraši plešu na Siciliji

Članovi preloške Kulturne udruge Seljačka sloga ponovno su na Siciliji gdje sudjeluju na Međunarodnoj smotri folklora Mandorlo in Fiore. Tamo predstavljaju Prelog, Međimursku županiju i Republiku Hrvatsku. Tradicionalna manifestacija održava od 5. do 12. ožujka 2023. godine. Preloško društvo ostavilo je sjajan dojam prije nekoliko godina pa su

i ove godine ponovno pozvani. Međunarodni festival Mandorlo in Fiore ili u slobodnom prijevodu Festival bademova cvijeta, jedan je od najvećih svjetskih festivala folklora i narodnih običaja te jedan od najvećih atrakcija Sicilije. Održava se od 1934. godine, a svake godine okuplja folklorne grupe koje predstavljaju običaje zemlje iz koje dolaze. (vv)

Izložba je organizirana povodom Međunarodnog dana žena, otvorena je bila 6. ožujka i mogla se razgledati do 9. ožujka u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Croata insulanus grada Preloga.

Ne postoje dva ista gnoma

- Volim gnome i jednom sam slučajno nabasala na njih na društvenim mrežama i odlučila sam se isprobati i u toj tehnici, poručila je autorica.

A tehnika počiva na cementu, odnosno betonu i eventualno kojem komadu

Da je prava kreativka, dokazuje riječima kako svake godine radi drugom tehnikom, nešto drugo joj padne na pamet, oduševi ju nova ideja, misao, novi materijal.

Tako je jedno vrijeme oslikavala ogledala, pa je onda po njima lijepila kamenčiće, cijelu jednu strane kuće na moru prekrila je školjkama, dakle samo nebo joj je granica.

Inspiracije joj ne nedostaje, ali za rad mora biti dobro raspoložena, odnosno dobre volje.

- Drugi vele da ih kreativni rad razveseli dok su loše volje, a kod mene je obrnuto, dodaje.

Premda se gnomi uglavnom vezuju za božićno-novogodišnje blagdane, po uzoru na Šveđane koji ih u to vrijeme stavljaju ispred ulaznih vrata za sreću, mali patuljci mogu poslužiti i kao ukras dvorišta. Naime, gnomi su u posljednje vrijeme ušli u naše domove umjesto orašara i postali su obvezni dio božićnih ukrasa. Riječ je o izmišljenim likovima koji u mitologiji označavaju demonska bića koja nastanjuju šume, vode i brda te uobličuju duhove zemlje. Obično je gnom prikazan kao star i nizak stvor, s dugom bradom, kapicom koja prekriva oči i nosi farmersku odjeću. Premda mali, posjeduje nevjerojatnu snagu.

Svoje ručne radove predstavile su članice Županijske lige protiv raka Čakovec Nova nada, Udruge žena Priločko srce, Udruge žena Brest iz Podbresta, Udruge samostalnih umjetnika Mura iz Podturna, Udruge umirovljenika Prelog, kao i članice Ceramica populi iz Varaždina. Anja Pintar, Helena Fijok Benković, Sonja Tošić Grlač, Verica Gudlin, Marija Novak, Anica i Maja Tisaj, Anđa Žvorc, Vesna Golubić i Đurđa Novak pak su se izlagale kao samostalne umjetnice kreativke.

Programu otvorenja izložbe pridružili su se članovi Književnog kruga Prelog, a literarne radove predstavili su: Ivanka Novak, Marija Bermanec, Barbara Matulin Lepen, Ivan Grahovec, Vinko Rojko, Katarina Herman, kao i predsjednica Županijske lige protiv raka Čakovec Nova nada Jasenka Štefić.

Angsterove orgulje iz 1896. godine u preloškoj župnoj crkvi

Vesna Golubić u carstvu svojih gnoma

KUD Seljačka sloga na Siciliji

SAVJETI za poljoprivrednike

Uvode se vjerodajnice

Novi zakon o održivoj uporabi pesticida koji je stupio na snagu 19. travnja 2022. godine (NN 46/2022.), kao i stari zakon, ima za cilj postizanje održive uporabe pesticida. Takvim načinom uporabe pesticida postiže se smanjenje rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida i osigurava visoka razina zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštita okoliša i biološke raznolikosti. Taj zakon posebno je značajan u okviru europskog Zelenog plana. To je vrlo ambiciozna EU-ova strategija kojom se nastoji postići „zelena tranzicija“ Unije te predstavlja sveobuhvatan pristup rješavanju problema klimatskih promjena i zaštite okoliša. Takav plan trebao bi pružiti svjetski putokaz kako se može očuvati naš planet i stvoriti moderno, napredno društvo koje će buduće generacije baštiniti i dalje razvijati. Jedan od važnih elementa u europskom Zelenom planu svakako je poljoprivreda. U provođenju poljoprivredne proizvodnje korištenje kemijskim sredstvima za zaštitu bilja odavno je prepoznato kao izvor onečišćenja okoliš, ugroza za zdravlje ljudi te rizik za oprašivače i brojne druge organizme. Zbog takvih negativnih posljedica, propisuju se posebna pravila glede prodaje, skladištenja i korištenja tih kemikalija. Propisanim pravilima se sprječavaju ili smanjuju spomenuti rizici koji proizlaze iz uporabe pesticida. U isto vrijeme je svakako važno voditi računa i o samoj poljoprivrednoj proizvodnji kako poljoprivrednici ne bi trpjeli gubitke u proizvodnji i smanjenje postignutog dohotka. Stoga poljoprivrednicima moraju biti na raspolaganju učinkoviti alati za sprječavanje šteta koje korovi, biljne bolesti i štetnici uzrokuju u

Svaki

poljoprivredni

proizvođač koji je

završio osnovnu ili dopunsku

izobrazbu iz

područja održive

uporabe pesticida može svoju

vjerodajnicu

ispisati prijavom na stranici ePoljoprivreda.

Prijava na stranicu obavlja se istim

postupkom kao na e-Građanin

njihovim usjevima i nasadima. Jedna od važnijih promjena u odnosu na stari zakon je ukidanje iskaznica za profesionalne korisnike, distributere i savjetnike, uz iznimku prijelaznog razdoblja. Novim zakonom uvode se tzv. vjerodajnice, koje će glasiti na osobu i kao takve biti pohranjene u Fitosanitarni informacijski sustav (FIS). Svaki poljoprivredni proizvođač koji je završio osnovnu ili dopunsku izobrazbu iz područja održive uporabe pesticida može svoju vjerodajnicu ispisati prijavom na stranici ePoljoprivreda. Prijava na stranicu obavlja se istim postupkom kao na e-Građanin.

Budući da nakon zimskog mirovanja poljoprivrednih radova dolazi vrijeme intenzivnijeg korištenja pesticidima, valja se prisjetiti obveza utemeljenih na novom zakonu. Na temelju 71. članka Zakona o održivoj uporabi pesticida u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena pesticida opasnih za pčele, uključujući medonosne pčele, bumbare i solitarne pčele što je bilo propisano i prethodnim Zakonom o održivoj uporabi pesticida. No, novost je da profesionalni korisnici pesticida moraju prije obavljanja svakog tretiranja obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku, ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele. Bez obzira na uzgajanu vrstu i vegetacijsku fazu njena razvoja, ako se tretiranje obavlja pesticidom opasnim za pčele, potrebno je isto dojaviti povjereniku za izvođenje evidencije pčelara. Kontakti povjerenika po županijama (telefon i e-adresa) nalaze se na stranicama Hrvatskog pčelarskog saveza, kao i kontakt Hrvatskog pčelarskog saveza.

Automehaničarsku radionicu zamijenio je stadom koza

Odabir koza bio je sasvim logičan jer je njihov uzgoj još uvijek dosta isplativ u našoj, hrvatskoj stočarskoj priči, kaže mladi kozar Marciuš

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Međimurci su prije desetak i više godina rado na svom gruntu držali i koze. Nije to bilo masovno, već onako, jednu ili dvije, više za svoj gušt i pokoji jarić na ražnju. Međutim, dinamika života učinila je svoje, oduzela je ljudima vrijeme tako da koze drže samo oni veći kojima je kozarstvo primarna djelatnost. No, to ne znači da poneka koza ne kmeči još po dvorištu. Jedan od jačih kozara u Međimurju je i Zoran Dragutin Marciuš iz Pušćina, od kraja prošle godine i predsjednik međimurske Udruge uzgajivača koza i ovaca.

Od automobila do koza

Mladi predsjednik, inače po struci automehaničar, uzgojem koza počeo se baviti prije 3 godine. Danas u njegovim stajama egzistira 240 odraslih koza, pasmine alpina te oko 90 komada podmlatka.

- Prvo smo supruga i ja počeli s ratarstvom da bismo potom prešli na stočarstvo i završili s kozama i to mliječnim, ističe Zoran Dragutin Marciuš.

Odabir koza bio je, kaže, sasvim logičan jer je njihov uzgoj još uvijek dosta isplativ u našoj, hrvatskoj stočarskoj priči. Osim toga, u njegovoj obitelji uvijek su hranili pokoju kozu za sebe.

Ista briga kao i s kravama

Kako se bave uzgojem mliječnih koza, kao i kod mliječnih krava, prisutnost čovjeka u staji minimalno dva puta na dan je obvezna. I to i petkom i svetkom, 365 dana u godini i 24 sata na dan.

- U tovu svinja primjerice, ako je automatsko hranjenje, ne moraš nužno ići u svinjac svaki dan, ističe radi usporedbe.

Međutim, tu prestaje svaka sličnost. Svinje, mesne koze i sličnu živinu treba jedno vrijeme hraniti i toviti kako bi dobio novac.

Drugim riječima, stočar se oslanja na turnuse kojih može biti dva, tri ili koliko već, s time da se zna kakva je nestabilna situacija s domaćim mesom na tržištu.

Prodajom mlijeka kozar može računati na redovnu isplatu svaki mjesec. Sad, druga pak je priča je li to mlijeko dovoljno plaćeno i bi li se moglo platiti koji cent ili desetaka centi više. Uglavnom, kaže predsjednik Marciuš, isplativije je.

Za sada sve mlijeko isporučuje otkupljivaču. Jednog dana, kaže, možda krenu i u zaokruživanje proizvodnje preradom mlijeka. To je budućnost, ali prije toga mora dobro zahuktati posao s time da im osiguravanje sijena sve teže pada zbog suše. I u danu kad smo ga posjetili, taman

se vratio iz Vrbovca gdje je kupovao balirano sijeno.

Ženke ostavljaju, muških se rješavaju S obzirom na to da su bazirani na mlijeko koza, od 90 mladih ostavit će samo ženke, dok jarići idu na tržište.

- Mogu samo reći da ih se rješavamo na sve moguće načine, dodaje.

Kozlići su inače dugogodišnji problem iz više razloga. Kao prvo, u Međimurju ne postoji klaonica za njih, odnosno ona koji bi ih htjela obraditi po razumnoj cijeni. Posao je to koji se odrađuje jedanput na godinu, upravo u ovo doba jer se koze jare uglavnom tijekom siječnja i veljače.

- Bavimo se proizvodnjom mlijeka i jarad moramo od sise odbiti čim prije. Naša koza nema gotovo nikakav prirast dnevno i ako idem kupovati zamjensku hranu, ja sam gotov, ističe.

To je jednostavno čista matematika. Međimurju stoga nužno nedostaje klaonica gdje se jarići mogu obraditi i da se dobije certi�ikat bez kojeg ne može u trgovačke centre, restorane i hotele koji su gladni takvog mesa. No, ne sada kada je vrijeme malih jarića, već ljeti kada je zemlja puna turista. Osim toga, jaretina nije salata koja se može prodavati na placu na klupi, već iziskuje velika sredstva za opremanje frižidera i svega ostaloga što ide uz to.

- Ak’ se ide u prodaju na crno, čemu se oštro protivim, onda je cijena nikakva. Ako pak se to radi legalnim putem, ne znam tko bi si to mogao

priuštiti jer priča ide izvan kontrole.

Inače, naš bazen, Međimurje, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija, raspolaže s oko 5.000 jarića što Dalmacija “proguta” u trenu.

Druga je stvar da se čak ni njima ne isplati poslati kamion po živu stoku koju bi tek morali obrađivati i tek onda prodavati. Dakle, rješenje je negdje u sredini, s kombiniranim klaonicama, hladnjačama i sličnim.

A do tada će mlada i sočna jaretina slijediti čudesne putove Gospodnje, a za Uskrs će na našim stolovima stolovati preskupa jaretina iz uvoza.

Brendiranje

međimurske jaretine još je na papiru - Bio sam na sastanku u Županiji i čini mi se da po pitanju međimurske jaretine sve stoji, nekako je sve zastalo, kaže mladi predsjednik. Projekt brendiranja međimurske jaretine pokrenut je još 2019. godine, a javnosti ga je u lipnju 2020. predstavio župan Matija Posavec. - Međimurska jaretina ima itekako veliki potencijal jer je Međimurje najkozarskija županija u Hrvatskoj. Vodeći smo po broju uzgajivača i činjenici da se 30 posto mlijeka proizvodi u Hrvatskoj.

Imamo oko 3000 grla pa se zato krenulo u sam projekt, kojem je cilj pomoći poljoprivrednim proizvođačima u plasiranju jaretine na tržište, izgovorio je tada. Do danas se po tom pitanju ništa dalje nije čulo.

Piše: Suzana Pajić

Zoran Dragu�n Marciuš sa svojim stadom koza POSJETILI SMO farmu koza Zorana Dragutina Marciuša iz Pušćina

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Dirofilarioza mačaka

Piše: Hrvoje Hrastić, DVM

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Flanci zazelenjeli

plac i sajam

Napokon je zaživjela atmosfera na središnjoj čakovečkoj tržnici i na sajmu. Šarene se rascvjetale proljetnice, zelene se �lanci, a i standardna ponuda nešto je pojačana. Naime, toplo vrijeme izmamilo je prodavače i kupce pa se stvara dojam da je sve oživjelo. Druga pak je stvar što se više gleda negoli kupuje, osim cvijeća i presadnica koje su trenutno “in”. Uz maćuhice, jaglace i zumbule, primijetili smo i razne sukulente pa čak i prve bukete rezanog cvijeća. Najviše se ljudi muvalo oko presadnica salata i to kristalke i puterice, blitve, peršina i još pokojih ranih vrsta kupusnjača. Svi se �lanci nude po 20 centi.

Što se ostale ponude tiče, tu je mrkva, peršin, kelj, zelje,

domaća tjestenina, još uvijek ima i kiselog zelja… Sajam je također lijepo posjetiti, ako zbog ničeg drugog, onda zbog

Luk (kg): 1,4 eur

Mladi luk (pušlek): 1 eur

Rotkvica (pušlek): 1 eur

Matovilac (kg): 13 eur

Krumpir (kg): 0,8 eur

Zelena salata (kg): 3 eur

Češnjak (kg): 8 eur

Kiselo zelje (kg): 2,7-3 eur

Zelje (kg): 2 eur

Peršin (kg): 4 eur

Mrkva (kg): 1,6-2 eur

Jaglaci (kom): 1,4 eur

Maćuhice (kom): 0,8 eur

Kelj (kg): 2 eur

boja cvijeća. Jedino treba zažmiriti kad se ide pored kamiona s drvima čija cijena nije za svačije srce i oči. (vv)

Luk (kg): 1 eur

Mladi luk (pušlek): 1 eur

Rotkvica (pušlek): 1 eur

Matovilac (kg): 10-12 eura

Krumpir (10 kg): 7 eur

Zelena salata (kg): 2,65 eur

Češnjak (kg): 5 eur

Kiselo zelje (kg):3 eur

Zelje (kg): 1,5-2 eur

Peršin (kg): 3,5-4 eur

Mrkva (kg): 1,3 eur

Jaglaci (kom): 1,2-1,5 eur

Žitarice (kg): 0,4 eur

Drva (kubik): 68-73 eur

Prevalenciju srčanog crva u mačaka teško je odrediti jer postoji vrlo malo dokumentacije. Mačke ne privlače komarce u tako velikom broju kao psi i samo 15 – 25% mačaka razvije simptome infekcije nakon aplikacije larve D. immitis. Mnogo mačaka ne pokazuje nikakve kliničke znakove bolesti te ozdrave tijekom od 2 do 3 godine. Početni životni ciklus srčanog crva započinje polijeganjem larve L3 ispod kože te se nastavlja razvoj do odraslog crva tijekom trajanja od 4 mjeseca nakon infekcije u pulmonalnoj arteriji. Kod mačaka je tipična infekcija s od jednog do šest odraslih crva, te je česta infekcija samo jednim spolom crva. Te značajke, zajedno s pojačanim odgovorom domaćina na mikro�ilarije, mogu objasniti nedostatak mikro�ilarijemije u većini mačaka. Antitijela se mogu detektirati od 2 do 3 mjeseca od infekcije, a antigen srčanog crva može biti prisutan od 6 do 8 mjeseci nakon infekcije. Dolazak nezrelog srčanog crva u pulmonalnu cirkulaciju izaziva imunološki odgovor koji dovodi do kliničkih znakova kao što su kašalj ili otežano disanje –heartworm – associated respiratory disease (HARD) te se klinički znakovi umanjuju kako srčani crv sazrijeva. Iznenadna smrt može biti prouzrokovana ana�ilaktičkim odgovorom na antigene koji se otpuštaju kako srčani crv ugiba. Netipična migracija srčanog crva relativno je česta kod mačaka te je cerebralna infekcija jedan od mogućih uzroka iznenadne smrti.

I unutarnje i vanjske mačke mogu biti in�icirane srčanim crvom, a vanjske mačke su ipak izložene većem riziku. Mlade i mačke srednje životne dobi su najčešće in�icirane, ali bolest se ipak može javiti kod svih dobnih skupina. Većina mačaka ne razvije HARD, već se bolest očituje različitim simptomima kao što su kronični kašalj, akutni respiratorni distres, povraćanje koje nije povezano s hranjenjem, neurološki znakovi i letargija. Kod nekih se mačaka javljaju respiratorni i gastrointestinalni simptomi netom prije uginuća.

Nema speci�ičnih znakova kod kliničkog pregleda koji bi mogli upućivati na infekciju srčanim crvom. Dijagnostika srčanog crva kod mačaka može biti zahtjevna.

Eozino�ilija je prisutna u manje od 50 % slučajeva. Promjene na rendgenološkim slikama koje bi mogle upućivati na srčanog crva mogu se opisati kao povećanje kaudalnih pulmonalnih lobarnih arterija koje su 1,6 puta veće od 9 rebra. U nekim slučajevima pulmonalni in�iltrati mogu zasjeniti vaskulaturu.

Fokalni ili difuzni bronhointersticijski in�iltrati najčešće su promjene na parehnimu pluća. Srčane komore kod mačaka rijetko kad su promijenjene. Prisutnost protutijela dokazuje samu izloženost srčanom crvu i lažno negativni rezultati su česti. Samo jedna ženka srčanog crva dovoljna je da antigenski test bude pozitivan, a može biti negativan ako se radi o mužjacima srčanog crva. Dijagnoza se može postaviti i na temelju ultrazvučnog pregleda gdje se mogu naći srčani crvi u arteriji pumonalis ili u lijevom ventrikulu. Liječenje srčanog crva kod ma-

čaka bazirano je na kontroli kliničkih znakova. Mjesečna aplikacija ivermektina može pomoći smanjenju broja srčanih crva. Upotreba doksiciklina tijekom mjesec dana povoljno utječe na kontrolu upale koju uzrokuju paraziti. Preosjetljivost pluća može se tretirati prednizolonom toliko dugo dok ima simptoma (ili dok paraziti ne uginu). U slučaju akutnog respiratornog distresa apliciraju se kortikosteroidi intravenozno, terbutalin i terapija kisikom. Terapija melarsominom, koji ubija odrasle jedinke, kod mačaka nije do kraja istražena i mogući su toksični učinci lijeka.

Kod mačaka s ozbiljnim znakovima bolesti koji su povezani s opstrukcijom pulmonalne arterije indicirano je �izičko uklanjanje srčanog crva pri čemu treba biti oprezan jer nespretnost može uzrokovati oštećenje parazita i posljedično ana�ilaktičku reakciju.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Barbara Fučec Borović iz Ivanovca nudila je svoje domaće sireve

Ivan Trupković iz Šenkovca s presadnicama salata

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

U DVORIŠTU Vere Vrček iz Štefanca

Nema međimurskog grunta bez dreneka

Međimurci su uvijek obožavali cvjetove drijena od kojih su pravili puške koje su nosili na posvećenje u crkvu u nedjelju uoči Uskrsa, odnosno na Cvjetnicu

Je li uzgoj vlastite hrane postao potreba?

ini se da je gotovo vrijeme ignorancije i komocije. Bili smo jako uljuljkani posljednjih 20-ak godina u potrošačko društvo. Bilo je to doba komocije i ponašanja poput pijanih milijunaša. Malo tko je brinuo otkud dolazi hrana i koju cijenu za uzgoj takve hrane plaćaju neke zajednice i okoliš. Glavno da je u bilo koje doba godine dostupna u dućanima. Rajčice i marelice u siječnju na primjer. Nitko se nije pitao koja je razlika između uzgoja rajčice ljeti kad za to imamo sve dostupne resurse i kad ona prirodno raste, ili pak zimi – kad za nju trebate znatna �inancijska ulaganja – zaštićeni grijani prostor, umjetno svjetlo… Rijetko tko se je pitao kolika je razlika između zagađenja okoliša ako nešto dovozimo s drugog kraja svijeta, ili pak ono što uzgojimo lokalno.

I iako sam i sama znala na predavanjima govoriti o važnosti uzgoja vlastite hrane i s aspekta mogućih katastrofa i kriza kad hrana neće samo tako biti dostupna – čak se je i meni činilo da takva vremena ipak nisu toliko blizu.

A eto – pogledajte što nam se sve događa posljednje 3 godine. Koronakriza,

zatvaranja, zabrane kretanja, nestašice na tržištu, galopirajuća in�lacija, �inancijska kriza, rat, ograničavanje kupovine kod goriva i hrane u nekim državama…i još najavljena poskupljenja već skupe hrane.

Više nego prije postajemo svjesni koliko je važno barem na jedan mali dio pokušati uzgojiti vlastitu hranu – jer više ne možemo računati da će hrana uvijek samo tako biti lako dostupna i jeftina. A trebamo ju svaki dan.

Proljeće je i idealno vrijeme da napravite taj korak u životu ako još niste. A ono što ćete dobiti s uzgojem vlastite hrane može biti jedan prekrasan početak ostatka vašeg života. Jer vrtlarenje nije samo puki uzgoj hrane, nego nešto što čovjeka vraća prirodi i mijenja ga, daje mu brojne druge dobre stvari osim vlastite hrane.

Pridružite mi se u na putu u bolji ostatak vašeg života. Tu sam za vas sa znanjem o uzgoju vlastite hrane i mojom mrežnom stranicom, mrežnim edukacijama, predavanjima, knjigom „Vrtlarenje u skladu s prirodom“, edukativnim obilascima imanja... Sve detalje možete pratiti na www.biovrt.com.

Vrtlarenje nije samo puki uzgoj hrane, nego nešto što čovjeka vraća prirodi i mijenja ga.

- Drenek je prvo drvo koje smo zasadili u dvorištu kad smo kupili kuću, kaže Vera Vrček iz Štefanca, suvlasnica dreneka čija rascvjetala krošnja plijeni pažnju prolaznika.

Obitelj Vrček doselila se u malo čakovečko prigradsko naselje prije desetak i više godina. Kako su ona i suprug umirovljenici, dane provode u uređenju i njegovanju dvorišta koje je pažljivo zasađeno različitim biljem. Ima tu svega, od cvjetnica, grmlja, egzotike do plastenika, povrtnjaka pa čak i malog ribnjaka.

Drenek je simbol međimurskog grunta

- Kakav je to međimurski grunt bez dreneka, pitao se suprug sadeći sad već impresivni drenek tik uz kuću, na samom ulazu u dvorište.

Nezahtjevna i jednostavna biljka bez problema se primila, raste i razvija se i svakog gosta prva pozdravi na ulaznim vratima.

Drijenak inače spada u samoniklo listopadno bilje koje može rasti svugdje, ali je najviše zastupljen na suhim i sunčanim te kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma u zajednici s drugim grmljem i šibljem. Drijen može biti rasprostranjen i na 1300 m nadmorske visine. Može rasti i na škrtoj zemlji, jedino ima povećanu potrebu za vodom u fazi zriobe bobica koje su duguljaste, crvene boje, s velikom košticom, ugodnog su kiselkastog okusa i dozrijevaju početkom jeseni.

A zna se da je upravo sada vrijeme njene cvatnje jer je to prvo stablo koje cvate još tijekom zimskih

mjeseci. Zasja li sunce, čovjek mu se ne može ni približiti jer je prepun pčela koje sišu njegov slatki nektar. Njegove pupove vole i ptice pa podosta cvjetova desetkuju.

Cvjetna krošnja tim je ljepša jer nema još listova koji bi zakrivali pogled na “grozd” sitnih žutih cvjetova. Međimurci su uvijek obožavali te cvjetove od kojih su pravili puške koje su nosili na posvećenje u crkvu u nedjelju uoči Uskrsa, odnosno na Cvjetnicu. Naravno, posvećene puške završavale su uglavnom na krovu kao svojevrsni Božji štit od groma.

Tada nije bilo maslinovih i palminih grančica niti pak obilja drugog cvijeća koje imamo danas. Drugim riječima, što je našim južnim, mediteranskim sugrađanima bila maslina, to je kontinentalcima bio drijenak.

Zdrav kao drijen

Nažalost, danas se drenek ili drijen vrlo rijetko može vidjeti u našim dvorištima dok je nekad bio sastavni dio voćnjaka ili cvjetnjaka. Još pak manje ljudi zna da se zimski cvjetovi pretvaraju u �ine i zdrave crvene bobice, tako blagotvorne za ljudski organizam. Prava je to šteta jer se bobice drijenka, osim vitaminima i mineralima, odlikuju i velikom prehrambenom vrijednošću.

Naime, sadrže veliku količinu antioksidansa koji štite od štetnih slobodnih radikala koji se danas povezuju sa sve većim brojem oboljenja od tumora i srčanih bolesti. Antocijani iz plodova imaju antioksidacijska i protuupalna svojstva. Bobice sadrže i šećere, sluzi, organske kiseline i pektine. Vrlo su bogat izvor vitamina C, a ovisno o genotipu i podrijetlu, mogu sadržavati i do dva puta veću

Vera Vrček s ponosm je pozirala uz rascvjetalo drvo količinu u odnosu na plod naranče.

Bobice se mogu jesti sirove, od njih se može napraviti pekmez, čaj ili sok, a mogu se i osušiti. Posebno je hvaljena rakija, a pokoja bobica zna se baciti u domaće likere.

Priče i legende o drijenku

Kao iz svake koštice, tako se iz njegove može iscijediti pokoja kap jestivog ulja, dok pak pržene, a potom mljevene sjemenke mogu biti izvrsna zamjena za kavu. Kao i svako starinsko drvo, drijenak ima svoju bogatu povijest, naročito u narodnoj predaji gdje je dobio višestruko simbolično značenje. Među ostalim, pridavalo mu se izrazito velik značaj za ljudski organizam i bio je sinonim za zdravlje. Tako i dandanas svi znamo ili smo barem načuli uzrečicu

zdrav kao drijen. Budući da se smatralo da štiti od udara groma, posvećene puške na Cvjetnicu obvezno su se bacale na krov kuće, a mislilo se čak i da štiti od uroka i vještica te da umivanje vodom u kojoj se močila drijenova šiba pridonosi zdravlju i ljepšem tenu.

Legenda govori i da je Isusov križ napravljen upravo od drijenka. Naime, u to je vrijeme navodno bio veliko drvo poput hrasta te ga je Bog prokleo da nikad više ne naraste tako visoko.

Prema grčkom piscu Pauzaniji, od drva drijenka bio je napravljen trojanski konj, kao i Odisejev luk, koji je samo on mogao upeti i kojim je gađao prosce.

Antička koplja makedonske falange dužine 5 –6 m (sarisa) također su bila izrađena od drijenka, kože i metala.

Piše: Vlasta Vugrinec

BERNARDIN VRT

Što je važno da preparat od kravlje balege bude kvalitetan

Odmah na početku želimo istaknuti da je preparat koji proizvodimo i upotrebljavamo kreiran u omjerima i tvarima koje donosimo u nastavku. Ostali omjeri veličine i težine pokazali su se nepovoljnim u testovima i donekle su smanjili učinkovitost. Kao osnovna tvar potrebno je 5 x 10 litara okruglih kanti s dobro oblikovanim, čvrstim kravljim gnojem. Kravlji gnoj je gnoj od krava koje su se već telile.

Krave trebaju imati rogove i biti s biodinamičke farme. Krave se hrane grubom krmom, tj. sijenom i slamom, dok ne proizvedu čvrsti, formirani gnoj. Budući da se tim krmivom može smanjiti prinos mlijeka, za proizvodnju stajnjaka upotrebljavaju se suhoparne krave. Potrebne su i ljuske kokošjih jaja. Mogu biti iz svježih ili kuhanih jaja, baš kao i u kuhinji. Ljuske trebaju

PLAN SADNJE

10. ožujka – Dan korijena Zemlju prskamo preparatom D8 protiv zlatica.

MOLBA UDRUGE Međimurec

Pomozite pri očuvanju međimurskog konja!

biti od kokoši iz slobodnog uzgoja, s tim da koža ostane u jajetu. Melju se dok ne dobiju konzistenciju krupice ili pijeska, ali ne tako fino kao brašno. Za mljevenje se može upotrijebiti grubo podešen mlinac za kavu, ali tvar se ne smije zagrijati tijekom mljevenja. Bazaltni pijesak treba imati veličinu zrna od 0 do 1 milimetar, tj. mora biti pjeskovit, a ne praškast.

Taj pijesak obično možete nabaviti gdje god se vadi bazalt. No, danas se može pronaći i na internetu. Ne možete upotrebljavati temeljni prah kao alternativu, obično se sastoji od granita ili drugih vrsta stijena koje ne dolaze u obzir.

Drvena bačva prerezana na pola ili slična drvena kaca idealna je kao spremnik, ne savjetujemo plastične ili zidane bačve od žbuke.

11. ožujka – nepovoljno za rad s biljkama do 14 sati zbog silaznog čvora.

12. ožujka – Dan cvijeta Radimo s pčelama.

13. ožujka – nepovoljno za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora.

Od 13. do 15. ožujka Mjesec se nalazi ispred zviježđa Škorpiona pa izrađujemo preparat D8 protiv rovaca.

14. ožujka – nepovoljno za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora

15. ožujka – Dan lista do 10 sati, a vrijeme ploda nakon 9 sati Zbog završetka perioda presadnje 17. ožujka sijemo jare žitarice te sijemo i njegujemo plodonosne biljke.

16. ožujka – Dan ploda Prije početka proljetnih radova, vrt i oranice prskamo čajem od poljske preslice. Površine na kojima želimo pospješiti klijanje sijanog sjemena poprskamo preparatom 507. Na svaku litru mlake vode dodamo kap preparata te propisno miješamo 20 minuta.

Gnoj, ljuske jajeta i bazaltni pijesak sada se stavljaju u bačvu. Sadržaj bačve vrtnom se lopatom okreće sat vremena kružnim pokretima oko bačve. Molimo vas da što preciznije razmislite o vremenu, odnosno da promijenite točno jedan sat, ni duže ni kraće. Također je važno da sami napravite šivaje, a ne da koristite mikser. Na te stvari treba pokušati gledati kao na nešto što je postalo neka vrsta organizma.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

- AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male životinje

- tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sati, subotom od 7,30-12 i nedjeljom od 7,30-10 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike životinje

- tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 7-8 sati.

U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Veterinarska stanica

Prelog d.o.o.

- AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar:

040/688-936

Veterinarska stanica

Prelog d.o.o.

- AMBULANTA DOMAŠINEC

Dežurni veterinar:

040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

U našu redakciju stigla je molba Matije Ladića, predsjednika Udruge uzgajivača međimurskog konja, u kojoj se obraća Međimurcima o mogućnostima financijske pomoći Udruzi. Cilj je očuvanje našeg autohtonog hladnokrvnjaka, međimurskog konja koji je pred izumiranjem ako se nešto hitno ne poduzme.

Molbu je započeo citiranjem 33. članka statuta UUMK-a Međimurec:

- Članovi Udruge mogu biti isključivo fizičke osobe - uzgajivači, prijatelji konja, stručni suradnici, počasni članovi te podupirajući članovi ili suradnici.

Uzgajivač je fizička osoba koja se bavi uzgojem međimurskog konja. Prijatelji konja su osobe koje novčanim prilozima ili svojim radom doprinose uzgoju međimurskog konja. Stručni suradnici su dokazano stručne osobe

iz oblasti vezanih za uzgoj koje svojim znanjem doprinose stalnom poboljšanju pasmine koja je predmet uzgoja (stručnjaci za područje uzgoja međimurskog konja, stručnjaci za uzgoj svih pasmina konja, genetičari, stručnjaci za stočarstvo, veterinarski stručnjaci, liječnici, biolozi, botaničari, kemičari i dr.).

Počasni članovi su osobe koje su svojim radom i znanjem pridonijele uzgoju međimurskog konja. Podupirajući članovi ili suradnici su osobe koje svojim radom i zalaganjem žele pridonijeti napretku u radu

Udruge i u uzgoju međimurskog konja.

Prema tome, pozivaju sve zainteresirane da se učlane u UUMK Međimurec. Članarina iznosi 25 € za tekuću godinu.

Sva materijalna sredstva koja se prikupe utrošiti će

se na pomoć uzgajivačima međimurskih konja, od provođenja potrebnih veterinarskih usluga, obrezivanja kopita, pomoći u nabavci oglavina i ostalih potrepština uzgajivačima, kao i organiziranju izložbi međimurskog konja na ponos svim Međimurkama i Međimurcima!

Također pozivaju sve ljude dobre volje, fizičke i pravne osobe, na uplatu donacija prema vlastitim mogućnostima.

Broj poslovnog računa je: HR81 2340 0091 1160 2004 9 kod Privredne banke Zagreb.Rukovodstvo Udruge tijekom ove godine ima velike planove, neki su pred realizacijom, a o njima ćemo vas obavještavati u skladu s realizacijom!

S poštovanjem, Matija Ladić, bacc. med. techn.

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

VETERINARSKA

AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

za hitne slučajeve zvati 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sati.

Izrada preparata od kravlje balege

Bebe 2023.

Josip

Varga

Najviše sreće u izvlačenju 96. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Josip Varga iz Čakovca koji je nagradu preuzeo u utorak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naš je sretni dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao naočale koje će mu savršeno pristajati. Kao vjerni čitatelj naših Međimurskih novina, gospodin Josip jako se razveselio kad je pročitao da je osvojio naočale.

Dioptrijske naočale gospodinu Josipu odlično će poslužiti. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta.

BluKIDs ČAKOVEc

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Međimurske novine i BluKids vas daruju

iz Čakovca preuzeo naočale

Drugi kupon 96. kola

Novo, 96. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u ovom broju. I u ožujku, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Skupljene kupone od 17. ožujka možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 28. ožujka. Sretnog dobitnika 96. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. ožujka (mk).

Ivan Varga prvo prolista sportske stranice

Ivan Varga iz Čakovca rado čita Međimurske novine, a sreli smo ga podnevnoj kupovini u prodavaonici Krk br. 121 u Čakovcu. Od svega najviše voli sport, pa stoga ne čudi da su sportske stranice u Međimurskim novinama prvo što prolista. Kasnije se “baca” na ostale zanimljivosti u našim novinama.

S obzirom na to da je naš redoviti čitatelj, poklonili smo mu promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu za vjernost. Ljubazna prodavačica Ivana Horvat iz Strahoninca iz Krkove prodavaonice također čita Međimurske novine, pa je zato i ona zaslužila promotivnu vrećicu.

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji

(mk, foto: zv)

TRGOVINA KRK br. 121 u Čakovcu

Naš čitatelj Ivan Varga i prodavačica Ivana Horvat

Josip Varga iz Čakovca preuzeo naočale u Briljantu

Danijel Mihaljković i Tamara Halić iz Orehovice dobili su sina kojem su dali ime Han, rođenog 3. ožujka. Imaju i kćerkicu Freju staru 6,5 godina.

U ovotjednom izdanju

Medije predstavljamo novi serijal

Međimurskih novina povodom Vatrometa mode koji se vraća u Čakovec 20. svibnja. Donosimo što danas rade naše poznate manekenke koje su ovim prostorima žarile i palile prije 15-ak godina. Prva je na redu Ivana Žnidarić, danas Bolković, koja se iz Pule vratila u rodni Čakovec.

Foto: Studio Marrtinez, Martina Strahija

VIKEND VODIČ

Petak

20:00

Klub Prostor

Čakovec

Boardgaming night

22:00

Fox bar

Čakovec

Eclec�c Percep�on

DJ Basek i Second Hand

21:00

NOMA bar

Čakovec

Tamburanje uz DoReMu

Subota

21:00

Meta bar

Čakovec

Koncer�

Tragovi

18:00

Društveni dom Mihovljan

Humanitarni koncert za

MURID

KUD Mihovljan

17:00

Sportska dvorana OŠ

Donji Kraljevec

Predsmotra međimurskih

popevki

21:00

Paladin caffe bar

Čakovec

Koncert Krugovi

22:30

Arcus caffe

Graba

DJ Detron

Nedjelja

17:00

Prelog svojim ženama

Koncer� raznih

pjevačkih zborova i autora

20:00

Crkva svetog Nikole

Čakovec

Koncert

Stabat mater

16:00

Fox bar

Čakovec

Turnir u šahu no.2

kamo za vikend

POČINJE PREDSMOTRA međimurskih popevki

Donji Kraljevec jedan od domaćina popevki

Smotra međimurskih popevki jedna je od najstarijih kulturnih baština Međimurja. Ujedno, ove godine održat će se 39. Smotra međimurskih popevki u Nedelišću. U programu predsmotre nastupat će razni kultni međimurski KUD-ovi i KUU-ovi. Predsmotra u Donjem Kraljevcu održat će se u subotu, 11. ožujka, s početkom u 17 sati u sportskoj dvorani Osnovne škole Donji Kraljevec. (st)

KUD MIHOVLJAN organizira humanitarni koncert za MURID

Nastupa klapa Sv.

Cecilija iz Korčule

U subotu, 11. ožujka, s početkom u 18 sati u Društvenom domu Mihovljan održat će se koncert na kojem će nastupati klapa HGD Sv. Cecilija Korčula, Folklorno društvo Šentjur,

Tamburaški sastav KUD-a Selnica i domaćin, KUD Mihovljan. Sva prikupljena sredstva donirat će se za izgradnju Centra za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID u Čakovcu. (st)

BEND TRAGOVI dolazi u Meta bar

Glazbenici iz benda Tragovi iz Koprivnice dobro su poznati dečki koji rado nastupaju i vraćaju se u Međimurje na svirke. Povodom Dana žena, 11. ožujka, s početkom od 21 sati u Meta baru zabavljat će i svirati Koprivničanci. Kako dečki često vole spomenuti, dolaze ostaviti trag. (st)

PROFIL NAGRAĐUJE: Sacha Naspini: Reci mi sve

Kratki sadržaj:

TARIK FILIPOVIĆ dolazi u CZK Čakovec

Novi kazališni show Sex i glad oduševljava publiku

Na tribinu Čakovec koja se općenito provodi četvrtkom 16. ožujka u 20 sati imate priliku posjetiti novi kazališni show Tarika Filipovića, Sex i glad, doktor za one stvari! Režiju potpisuje Mario Kovač, a dramaturgiju Nina Skorup. Doktor

seksologije, profesor i playboy, kojeg je utjelovio omiljeni glumac Tarik Filipović, vodi gledatelje na uzbudljivi safari kroz prašumu pojmovlja iz područja ljudske seksualnosti. Ulaznica iznosi 9,29 eura. Zabava svakako zagarantirana! (st)

16. ožujka

CZK Čakovec

Tribina četvrtkom

Sex i glad

Kazališni show Tarik Filipović

17. ožujka

Prelog

Dom kulture

Kazališna predstava Sve o muškarcima Teatar Gavran

17. ožujka

Mul�medijalna dvorana MMČ

Izložba grafika autora

Zorana Durbića Na granici figuracije i apstrakcije

17. ožujka

Prelog

Caffe bar Forum

Blast from the past

17. ožujka

Meta bar

Čakovec

Koncert

Mili

18. ožujka

Meta bar

Čakovec

Neki novi klinci

Balašević Tribute band

18. ožujka

Prostor Čakovec

Party OPASNO!

DJ: Ana, Bites, Sladoled, Andy

24. ožujka

CZK Čakovec

Stand-up comedy

Dežurni krivac Goran Vinčić

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Dobitnik knjige Christian Unge: Kroz vatru i vodu objavljene u prošlom broju je Ana Zadravec iz Šenkovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1434

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Sacha Naspini: Reci mi sve

Pro i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Nakon suprugove smr� Nives se teško prilagođava samoći i �šini brežuljka Poggio Corbello. Briga o imanju bez ikoga s kim bi riječi progovorila gotovo da je pretvara u sablast. Noću je najteže. Ipak, Nives ima rješenje: Jaka. Njezina omiljena kvočka. Udovica se od nje ne odvaja. Sva tjeskoba uz nju nestaje, gotovo je sretna sve dok se ne dogodi nezgoda zbog koje je prisiljena nazva� Loriana Bo�aija, mjesnog veterinara.

Ono što slijedi telefonski je poziv dug kao život. Od hitne pomoći ošamućenoj kvočki, razgovor Nives i Loriana ubrzo kreće u drugom smjeru.

„Reci mi sve u sebi nosi moćnu poruku o osamostaljenju žene: nemoguće je ne navijati za glavnu junakinju dok traži svoje mjesto pod suncem nakon života provedena u sjeni muškarca.“

POKLANJA KNJIGU

MJESEČNI VODIČ

Atmosfera s prošlogodišnje Smotre međimurskih popevki u Nedelišću

Povodom Dana

žena zabavljat će Koprivničanci

Svirka Tragova u Šenkovcu

Dobar san

PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

DEJAN BALAŽIN, dr. med. specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske nefrologije savjetuje:

Do koje je dobi normalno noćno

mokrenje kod djece?

POSEBAN

Foto by: Zlatko Vrzan

Do koje je dobi normalno noćno mokrenje kod djece?

Pitali smo u kojim se godinama treba zabrinuti zbog noćnog mokrenja djece i potražiti stručnu pomoć

Noćno mokrenje (enureza) čest je poremećaj u dječjoj dobi. Uzrokovano je prvenstveno nesrazmjerom između noćnog stvaranja mokraće i funkcionalnog kapaciteta mokraćnog mjehura, što je obično udruženo i s čvrstim snom djeteta.

Nekad se smatralo da je noćno mokrenje posljedica psihičkih čimbenika, no novija istraživanja pokazuju da psihičke promjene nisu uzrok, već posljedica noćnog mokrenja. Ta saznanja promijenila su posljednjih godina pristup djeci s enurezom i danas se preporučuje liječenje noćnog mokrenja nakon navršene pete godine života.

Za roditelje je iscrpljujuće svako malo noću presvlačiti dijete i krevet, no svakako imajte na umu da su strpljenje i podrška jedino što zaista može ubrzati put do suhog kreveta. U većini slučajeva to je samo normalan dio procesa sazrijevanja mjehura i rijetko su potrebne liječničke intervencije. Ono što ni u kojem slučaju nije potrebno ni korisno jest ljutnja i

Pet važnih savjeta za roditelje

1. Nemojte čekati da noćno mokrenje prođe samo od sebe ako dijete nije počelo kontrolirati mokrenje u očekivanoj životnoj dobi (1,5 – 3 godine).

2. Nemojte kažnjavati dijete, nego razgovarajte o tom problemu bez ljutnje jer ono nije krivo za to.

3. Obvezno se posavjetujte s liječnikom.

4. Nemojte odustati ako terapija ne donese rezultate u samom početku liječenja.

5. Jasno mu dajte do znanja da nije manje vrijedno od ostale djece i da će sigurno uspjeti.

Mokrenje u krevet ne šte� �jelu, a spavanje na mokrim plahtama neće uzrokova� infekcije mokraćnog sustava, ali će mnoga djeca koja imaju problema s enurezom pa�� od niske razine samopoštovanja. No u njihovim očima to može bi� protumačeno kao svojevrsni društveni hendikep, što može nega�vno utjeca� na njihov psihološki razvoj.

prigovaranje jer dijete to ne radi ni svjesno ni namjerno.

Pitali smo u Županijskoj bolnici u Čakovcu dr. med. specijalista pedijatra Dejana Balažina, užeg specijalista pedijatrijske nefrologije.

- Je li poremećaj mokrenja česta pojava kod djece?

- Noćno mokrenje ili enureza je pojava nehotičnog mokrenja u snu djece, u dobi nakon 5 godina kada bi trebala biti postignuta kontrola mokrenja.

Brojni su razlozi za pojavu noćne enureze, a najčešći su kad noćno stvaranje urina premašuje kapacitet mokraćnog mjehura, zatim smanjeno izlučivanje antidiuretskog hormona (vazopresina), kontrakcije mokraćnog mjehura tijekom noći, ponekad i duboki san te se dijete ne budi iako mu je mokraćni mjehur pun te psihološki uzroci.

Učestalost noćnog mokrenja s 5 godina je oko 15 posto, dok sa 7 godina pada na oko 10 posto.

S 10 godina još oko 5 posto djece mokri u krevet. U odrasloj dobi enurezu ima oko 0,5 do 2 posto osoba. Dječaci su nešto češće zahvaćeni od djevojčica.

Iako je dobna granica za postizanje kontrole mokrenja 5 godina, u praksi susrećemo značajan broj djece s noćnom enurezom i kod starije djece. U većini tih slučajeva postoji tendencija sa smanjivanjem mokrih noći i uspostavom potpune kontrole mokrenja. Duljina tog razdoblja je nakon pete godine života za svako dijete individualna.

- Koliko često djeca normalno mokre tijekom dana?

- To je prilično individualno i dosta ovisi o dobi djece, a naravno i o prehrani, no u nekom prosjeku djeca tijekom dana mokre obično od 5 do 8 puta.

- Kako možemo sami pomoći djetetu i kada treba odlučiti potražiti pomoć?

- Svakom djetetu koje nakon navršenih 5 godina mokri u krevet, potrebno je pomoći. Potrebno je utvrditi koliko tekućine u koliko obroka dijete popije tijekom dana, a posebno kasnije navečer prije spavanja. Isto tako je potrebno utvrditi broj mokrenja tijekom dana i koliki je volumen izmokrenog urina. To utvrđujemo pomoću 48-satnog dnevnika pijenja i mokrenja.

U taj dnevnik roditelj upisuje svaki unos tekućine i svako mokrenje. Pri tome se zabilježi u koliko sati se to dogodilo, koliki je volumen popijene tekućine ili izmokrenog urina. Isto tako se bilježe i noćna mokrenja na način da roditelji probude dijete i odvedu ga mokriti u vrijeme kad bi se moglo očekivati noćno mokrenje. Pri tome zabilježe volumen izmokrenog urina. Djetetu se može staviti i pelena koja se može izvagati.

Podaci iz dnevnika mokrenja daju nam korisne informacije na temelju kojih se odlučujemo za pojedine opcije liječenja. Tako će-

mo saznati koliki je funkcionalni kapacitet mokraćnog mjehura, koliko dijete dnevno popije tekućine u koliko obroka te koliko je bilo epizoda mokrenja tijekom dana i noći. Na temelju volumena izmokrenog urina izračunavamo funkcionalni kapacitet mokraćnog mjehura.

- Može li se korekcijom navike pijenja tekućine postići poboljšanje?

- U značajnom broju slučajeva može se već korekcijom navika uzimanja tekućine i mokrenja postići značajno poboljšanje.

To je takozvani režim pijenja i mokrenja. Potrebno je izbjegavati uzimanje tekućine 2 sata prije spavanja, a smanjiti u kasnijim popodnevnim satima. Isto tako je potrebno izbjegavati uzimanje citrusa, slatkiša, kakaa i obilnih proteinskih obroka kasnije navečer. Tijekom dana potrebno je usvojiti naviku redovitog i potpunog ispražnjavanja mokraćnog mjehura, a svakako prije spavanja.

U slučaju izostanka rezultata pridržavanjem tih preporuka ili u slučaju dokaza prekomjernog stvaranja mokraće noću ili malog

Četiri glavna uzroka mokrenja u krevet

1. Duboki san – gotovo sva djeca koja mokre u krevet teško se bude i ustaju tijekom noći.

2. Problemi s bubrezima – velik broj djece koja mokre u krevet imaju probleme s bubrezima koji proizvode previše urina tijekom noći.

3. Osjetljiv mokraćni mjehur – u većine djece koja mokre u krevet mokraćni mjehur je previše osjetljiv i lako se kontrahira.

4. Nasljeđe – enureza je često i nasljedna unutar obitelji.

kapaciteta mokraćnog mjehura na raspolaganju su nam i lijekovi. Primjena lijekova moguća je samo uz pridržavanje gore navedenih mjera. Možemo reći da uz dobru motivaciju, usvajanje navika uzimanja tekućine i mokrenja, a ponekad i primjenu lijekova možemo postići značajne pozitivne pomake u rješavanju tog problema. (foto: Zlatko Vrzan)

ODGOVORI S ODJELA PEDIJATRIJE Županijske bolnice u Čakovcu

Pravilan režim pijenja i mokrenja važan je za suh krevet, kaže Dejan Balažin, dr. med. specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske nefrologije

PROJEKT ZAŽELI – program zapošljavanja žena

Ciljevi uspješno ostvareni i u 3. fazi projekta Zaželi

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iznašlo je modalitet provedbe projekta koji će omogućiti zapošljavanje žena iz evidencije nezaposlenih, a koje će ujedno svojim radom doprinijeti boljitku zajednice, tj. brizi za starije i osobe u nepovoljnom položaju u svojoj zajednici . „Zaželi – program zapošljavanja žena“ (UP.02.1.1.05) izazvao je izraziti interes prijavitelja te ukazao na iznimnu potrebu za �inanciranjem aktivnosti Poziva usmjerenih na ciljane skupine i krajnje korisnike. U okviru navedenog Poziva ugovoreno je ukupno više od 300 projekata ukupne vrijednosti 1,07 milijardu kn, u okviru kojih je ugovoreno zapošljavanje više od 6.000 žena koje pružaju potporu

i podršku za gotovo 30.000 krajnjih korisnika. Slijedom dobrih iskustava objavljen je Poziv „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza II“ (UP.02.1.1.13),.U okviru ovoga Poziva ugovoreno je ukupno više od 400 projekata ukupne vrijednosti 728,7 milijuna kn, kroz koje je ugovoreno zapošljavanje oko 8.000 žena koje rade na poslovima potpore, podrške i brige za više od 48.000 krajnjih korisnika.

Poziv „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III“ (UP.02.1.1.16) predstavlja nastavak �inanciranja aktivnosti zapošljavanja teže zapošljivih žena na poslovima pružanja potpore i podrške za starije i/ili nemoćne osobe, aktivnosti koje su se kroz dosadašnju provedbu pokazale vrlo uspješnima i

nenadomjestivima u lokalnim zajednicama.

Kao i ostatak Hrvatske, Općina Nedelišće sudjeluje u ovom europskom projektu pod nazivom „ZAposlene ŽEne NedeLIšća (za) SREĆU“

. U kolovozu 2022. godine načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak potpisao je ugovor u trajanju od 6 mjeseci sa 16 žena pripadnica ciljanih skupina u projektu. Pozivom je bilo de�inirano da prednost kod zapošljavanja imaju teže zapošljive i ranjive skupine, te je od 16 djelatnica zaposleno 4 žene starije od 50 godina i 6 žena pripadnica romske nacionalne manjine.

Partneri u projektu bili su Hrvatski zavod za socijalni rad i Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Čakovec. Ukupna vrijednost projekta iznosi 105.050,10

eura (791.500,00 kn), te je projekt su�inanciran u 100% iznosu (bespovratna sredstva osigurana su iz Državnog proračuna RH 15% i iz Europskog socijalnog fonda 85%. Razdoblje provedbe projekta je od 29.07.2022.29.03.2023.

Korisnici i djelatnice u iščekivanju sljedeće faze

Ovaj projekt pokazao se višestruko korisnim za sve korisnike i zaposlenice koje su aktivno sudjelovale u provedbi programa Zaželi na području Općine Nedelišće. Zaposlene žene tokom zaposlenja skrbile su ukupno za 132 korisnika. Korisnici, odnosno kućanstva su tokom provedbe projekta jednom mjesečno dobili pa-

ket higijenskih potrepština. Usluga pomoći u kući bila je besplatna za sve korisnike, a pravo na uslugu ostvarivali su osobe od 65 godina ili starije, nemoćne osobe bez obzira na dob i osobe koje ne ostvaruju pravo na uslugu potpore i podrške po nekoj drugoj osnovi.

Djelatnice su za vrijeme trajanja projekta obavljale poslove poput čišćenja i uređenja kućanstva i okućnice korisnika, pripremale su obroke, brinule o njihovom zdravstvenom stanju i sa svakodnevnim druženjima

NAJVEĆI MOTOCIKLISTIČKI spektakl

Čak 16 različitih vozača provelo vikend u Međimurju!

Mlade nade poput Francisa Gustsa, Anže Grmeka, Kevina Fajfera te drugi vozači proveli su vikend i početak tjedna u Međimurju. Speedway stadion Milenium

otvorio je vrata vozačima i s prvim sunčanim danima ožujka oni su stigli u Donji Kraljevec.

Najjužniji speedway stadion s prvim danima ožujka započeo je s radom i prepo-

znatljiv zvuk rada speedway motocikala čuo se od Goričana do Donjeg Kraljevca.

- 16 vozača prošlog je vikenda boravilo u Međimurju, neki su ostali i tri, četiri dana, a u narednim danima očekujemo još barem trideset drugih vozača, dolaze nam dvije momčadi iz Poljske, ali i brojni individualci, rekla je Darija Pavlic, direktorica utrke FIM Speedway Grand Prix of Croatia i predsjednica Speedway kluba Milenium. - Jurica priprema stazu kao za sebe, za svoje treninge i upravo ta odanost sportu je ono po čemu je naš stadion prepoznatljiv, drugi vozači to cijene i rado nam se vraćaju.

Treninzi se održavaju svakog dana od 10:00 do 16:00 i otvoreni su za javnost.

100 godina sporta

Ove se godine obilježava stoljeće speedwaya: naime,

stvarale uspomene s kojima su im uvelike uljepšale treću životnu dob. Svoj posao obavljale su kvalitetno i ažurno.

“Općina Nedelišće je uvelike prepoznala potencijale Europskog socijalnog fonda stoga ćemo nastaviti prijavljivati projekte i u nadolazećem razdoblju, kroz nove natječaje. U sljedećoj fazi u planu je zapošljavanje još više žena kako bi uslugu pomoći u kući dobilo još više korisnika kojima je pomoć potrebna” - ističe načelnik Nikola Novak.

upravo je sredinom prosinca 1923. godine na australskom West Maitland Showgroundu (dva sata udaljenom od Sydneya) održan prvi speedway meeting.

U kasnim dvadesetima sportom su se počeli baviti i entuzijasti u Europi. Najstariji speedway klub koji i dalje djeluje je britanski Belle Vue Aces (Manchester), koji u tome nisu spriječili ni Drugi svjetski rat, ni nedavna pandemija.

Stotinu godina kasnije sezona utrka Grand Prix započinje po drugi put zaredom u Hrvatskoj, na po mnogima najljepšem stadionu u Europi,

onom u Međimurju. Kao najava odlične sezone speedwaya poslužit će dolazak momčadi svjetskog prvaka Bartosza Zmarzlika koji će okušati formu ovog vikenda.

- Zmarzlik nam stiže za vikend, a ovih dana dolaze i mnogi drugi poznati vozači, ali i miljenik naše publike Matej Žagar, nastavlja Darija Pavlic.

- To je odličan mamac za publiku koja će opet napuniti stadion pa pozivam sve da požure, osiguraju svoje ulaznice u sustavu Entrio i zapišu 29. travnja kao datum na koji dolaze u Međimurje, poručila je na kraju.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Općine Nedelišće.

intervju tjedna

NOVI SERIJAL MEĐIMURSKIH NOVINA povodom Vatrometa mode koji se na velika vrata vraća u Čakovec

Miss Hrvatske Ivana Žnidarić danas je majka djevojčica Une i Mure

O razlogu prijave na Vatromet mode Ivana govori kako joj je to predivna i nostalgična priča i veseli se druženju sa starom gardom

Piše: Dora Vadlja

U ovotjednom izdanju

Međimurskih novina predstavljamo novi serijal u kojem ćemo do svibnja svaki tjedan predstavljati naše poznate manekenke koje su žarile i palile na sceni prije 15-ak godina. Svi se rado sjećamo Vatrometa mode koji je u Čakovcu bio najpoznatiji modni događaj, a sretna je vijest da se nakon višegodišnje pauze vraća, i to 20. svibnja.

Prva manekenka koju ćemo predstaviti je Ivana Žnidarić, sada Bolković, koja je nosila titulu miss Hrvatske, a danas je i naša kolegica u marketingu Međimurskih novina. Prisjetila

se tih dana ponosa i slave, kada je hodala poznatim pistama. Sve je krenulo kada ju je majka s 13 godina upisala u manekensku školu da ispravi hodanje.

Već s 13 godina u manekenskim vodama

- S obzirom na to da sam već tada bila visoka 177 cm, relativno sam brzo upala u ekipu traženijih cura kada su revije u pitanju. Dakle, to bi bilo od neke 2000. do 2005, i još koju godinu nakon toga povremena fashion gostovanja, rekla nam je na početku naša sugovornica.

Sudjelovala je na 3 ili 4 Vatrometa mode. Javni uspjesi su krenuli 2002.

IVANA ZA FOTOSHOOTING

NOSI:

Frizura: Agi Art

Šminka: Imperia beauty

Odjeća: A.R.M. design

Foto: Studio MaRR�nez

Lokacija: Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec

godine. Najprije je na Vatrometu mode proglašena najmanekenkom jer je imala najviše izlaza, a potom je igrom slučaja završila na izboru za miss Međimurja i - pobijedila.

- Missica je išla direktno na Miss Panonije u Mađarsku gdje sam se natjecala s još dvjema predstavnicama iz Hrvatske i osvojila titulu prve pratilje. I tada ta famozna 2004. Kako sam promijenila agenciju, svi smo bili zamoljeni da sudjelujemo na izboru za miss i mistera sjeverozapadne Hrvatske. Opet sam pobijedila iako nisam to uopće očekivala. To je tzv. regionalni izbor za miss gdje pobjednica ima direktno sudjelovanje na izboru za miss Hrvatske.

Dobili smo poziv za sastanak u Zagrebu i iskreno, mislila sam da idem na dogovor za pripreme za izbor. Došla sam u hotel i ispalo je da idemo na šminku i frizuru i da je ovo sad izbor za hrvatsku predstavnicu na svjetskom izboru. Imali smo dva izlaza i razgovor s žirijem i eto, odabrali su me. Ostalo je povijest. I silni natpisi u novinama o WC-u, tramvaju i hotelu, sa smijehom nam govori Ivana.

U to vrijeme Ivanu je za naslovnicu Medije fotogra�irao naš Zlatko Vrzan.

KAMO SUTRA

Baš sam neko jutro prije posla slušala emisiju na radiju u kojoj je tema bila pretilost. Osim o svemu što smo već sto puta čuli, ponovno su jasno i glasno rekli kako pretilost ubija. Živimo u doba krajnosti. Dok ima mama koje svojoj djeci ne daju ni da okuse smoki, ima onih kojima su pohanci iz Lidla dnevni meni za ručak. Kako u svemu, tako bi i u prehrani

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 22.03.2023. u CineStaru Varaždin.

Ivana sa svojim djevojčicama Unom i Murom

- Mislim da je to bilo nešto oko izbora za miss Međimurja, ali ne sjećam se točno što (sorry, Zlatko!). Na toj fotki imam 15 godina, kaže nam Ivana.

Gdje je i što danas radi Ivana?

- Kasnije sam se u Puli i zaljubila, udala i ostala živjeti 15-ak godina. U braku sam dobila dvije predivne djevojčice, Unu i Muru. Većinu vremena sam radila sa suprugom u području audio-

vizualne umjetnosti od čega je najznačajniji prvi festival svjetla u Hrvatskoj - Visualia festival. Trenutno s curama živim u Čakovcu i radim kao gđa Marketing u Međimurskim novinama. I u Puli sam radila u medijima, to je okruženje koje mi leži: dinamično, nikad dosadno, brzo i pomalo ludo. Sve što mi paše. O tome zašto se prijavila na Vatromet mode Ivana govori kako joj je to predivna i nostalgična priča i veseli se druženju sa starom gardom.

Vatromet mode vraća se na velika vrata!

Nakon višegodišnje pauze, vraća se najveći modni događaj na našem prostoru, poznat iz vremena žive čakovečke modne scene - Vatromet mode. Brojne revije modnih kuća i mladih dizajnera uz plesna i pjevačka gostovanja uvijek su do posljednjeg mjesta ispunili Centar za kulturu Čakovec. Na dan 20. svibnja ove godine u 18 sati događaj će ponovno zasjati na starom mjestu i okupiti “staru”

manekensku gardu uz pojačanje novih manekenki i manekena. Baš kao i nekada, organizirat će ga direktorica plesnog studija Vivona Karmen Kovačević Jambor te nekadašnja manekenka Andreja Ribarić koja je i sama “žarila i palila” po modnim pistama. Vatromet mode bit će humanitarnog karaktera, a sav prihod od ulaznica donirat će se Udruzi za sindrom Down Međimurske županije.

Naši susjedi građane potiču da se zdravo hrane

trebalo naći dobar balans. Svima nam se dogodi da pojedemo i nešto van radara, no važno je da to osvijestimo i da nam drugi obrok bude nešto zdravo. Teško je uvijek održavati balans, pa se tako često zbunimo. Što jesti? Biti na dijeti? Maltretirati se? Ja sam došla do jednostavnog zaključka. Jedem sve, ali malo. Dakle, pojedem i krafnu, ali jednu i vrlo rijetko.

Kako bih u kuhinji imala sve što je potrebno da onda tu krafnu pokratim, uputila sam se u Hofer u Lendavu i ostala šokirana kada sam shvatila da oni bio i ekoproizvode imaju kao prvo, duplo veći izbor, a drugo, po jeftinijim cijenama nego kod nas. Da, naši non-stop tupe kako bismo trebali jesti zdravo, eko i bio, ali su kod nas takvi proizvodi većini stanovništva

jednostavno nedostižni zbog platežne (ne)moći.

Izašla sam van iz dućana s dvjema vrećicama svačega, a da ne govorim da imaju duplo veći izbor raznih tamnih kruha sa žitaricama, o kojima mi u Hrvatskoj samo možemo sanjati. Sve to platila sam 28 eura, dok se bojim i pomisliti koliko bi me sve to skupa koštalo u Hrvatskoj. S time da kod nas

ima nekih standardnih proizvoda uvezenih iz razno raznih zemalja, rijetko koji proizvod ima nešto hrvatsko ili domaće u sebi. Dakle, trebali bismo se zdravo hraniti, ali pritom imati i o-ho-ho veće plaće da bi to mogli i ostvariti. I dok Slovenci razmišljaju da svojem narodu te iste zdrave proizvode ponude po nižoj cijeni, kod nas kao uvijek, sve kontra.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Punim plućima

Dobitnica ulaznica za film Punim plućima je: MIRELA KOVAČIĆ

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

Ivana Žnidarić pred objektivom Zlatka Vrzana 2002. godine

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Vedrana Klara u proljetnim kombinacijama

Andreja osvojila špicu u žutoj jakni

Anabella u

Anton Mika Bubu provozao gradom

Eleonora istaknula crveni turban

Josip i Mirjana pozirali ispred naših kamera

Merljinda i pas Siri

Dino uskladio kapu i naočale

Blaženka i Ivan Moharić prošetali gradom savršenom ou�itu

Petarda Mladosti u sjeni ostavki trenera

Golika i predsjednika Jesenovića

Nogometaši Mladosti iz Ždralova odigrali su jednu sjajnu utakmicu u Čakovcu. Rezultatom 0:5 očekivano su pobijedili na gostovanju u Čakovcu gdje su dominantnom i angažiranom igrom savladali slabašnu momčad Međimurja.

U dosadašnjih 17 kola

Druge nogometne lige momčad Međimurja ostvarila je samo dvije pobjede, što je Mladosti donijelo ulogu favorita u ovoj jednosmjernoj utakmici. Tu ulogu momčad trenera Tihomira Bradića objeručke je prihvatila, ali ju je i znalački opravdala.

Naime, okomitom i koncentriranom igrom Mladost je od prve minute kontrolirala utakmicu, nametnula se i od prve minute, prijetila je domaćoj momčadi koja nije imala kvalitetu kojom bi se suprotstavila, ali i koja se za 90 minuta tek nekoliko puta ozbiljnije našla u kaznenom prostoru Mladosti.

Očito je bila prevelika razlika u kvaliteti momčadi

Za razliku od prijašnjih utakmica, Mladost protiv Međimurja nije imala problema s realizacijom. Početni pritisak već je u petoj minuti okrunjen vodećim pogotkom koji je najavljivao golijadu. Herceg je sjajno pronašao Brunu Čovu na čiji je ubačaj s desne strane natrčao neumoljivi Žabec koji je udarcem glavom savladao domaćeg vratara. Bruno Čovo

bio je asistent i drugog pogotka za Mladost. Njegov ubačaj s desne strane završio je na glavi mladog Mađarića koji je s desetak metara pogodio za

0:2. Međimurje nije čak ni loše izgledalo nakon prvog pogotka, dobro su parirali moćnim gostima do pred kraj poluvremena kada dobivaju drugi gol. Na poluvremenu trener Golik napravio je tri izmjene i u nastavku je Međimurje izgledalo jako loše, a Mladost je demonstrirala snagu kojom je ovu drugoligašku utakmicu učinila dobrim treningom. Bilo je tu svašta, sjajnih pogodaka, ali i smiješnih promašaja. Prvo je Žabec propustio sjajnu priliku da bi nakon toga s nekoliko metara od domaćeg gola promašio loptu. Uslijedila je stativa Lope pa je viđen Lopin promašaj utakmice, ali i njegov slobodnjak koji je završio u mreži za 0:3.

Bio je tu i Hercegov šut pored gola, ali je i viđen promašeni penal koji ulazi u konkurenciju svjetskih promašaja s bijele točke. Naime, Herceg je ”Panenkinim penalom” želio postići pogodak, no, njegov bizarni udarac otkotrljao se s bijele točke i jedva da je došao do domaćeg vratara. Herceg je svoju sramotu isprao pogotkom za 0:4, dok je bombetina Bambe završila na prečki od koje se lopta odbila u mrežu za konačnih 0:5.

- Ostvarili smo ono po što smo došli u Čakovec, a uz to smo popravili svoju razliku pogodaka. Rekao bih da, prema prikazanom, čak ni 10 egzekucija u domaćoj

mreži ne bi bilo pretjerano i ovime smo na najbolji mogući način najavili derbi-susret koji nam slijedi idućega tjedna. Čestitke mojim nogometašima koji su se na sjeveru Hrvatske predstavili u pravom svjetlu ništa ne prepuštajući slučaju te dokazavši da im motivacije ne nedostaje, kazao je trener Mladosti Bradić.

- Mladost je debelo kvalitetnija i iskusnija ekipa, imaju puno dokazano kvalitetnih pojedinaca. U prvom poluvremenu smo još koliko toliko parirali, u nastavku smo po dogovoru dali priliku još mlađoj postavi jer je za njih ovo prilika za skupljanje iskustva. Svjesni smo da od trećeg do osmog kola imamo šansu skupiti nešto bodova, svjesni smo i da Trnje računa na bodove protiv nas, ali i mi tu vidimo šansu da budemo konkurentni i da probamo ostvariti pozitivan rezultat, rekao je poslije utakmice Gordan Golik, trener Međimurja.

Ostavke trenera

Golika i predsjednika

Jesenovića

Dva dana nakon utakmice potres u svlačionici Međimurja, Golik se priopćenjem u grupi oprostio od igrača i podnio ostavku Upravi kluba. Golik je odradio pripreme i na klupi u službenim utakmicama odradio samo dva kola. Na naš upit nije želi obrazlagati razloge ostavke, jedino je spomenuo da se smatra “potrošenim”.

II. NOGOMETNA LIGA

okolnostima. Nogometni klub je živo biće koji treba svakodnevno funkcionirati i sigurno se ne može osloniti samo na pojedince. Ne vjerujemo da će se na ovoj skupštini dogoditi nešto revolucionarno, izabrat će se možda novi predsjednik koji isto neće moći sam voditi klub bez podrške.

- Iako je bila jako kratka avantura, bila je vrlo poučna i s moje strane korisna. Hvala svim igračima na suradnji i želim vam svima puno uspjeha u karijerama, a klubu da se spasi od ispadanja. Hvala svima od srca i sretno dalje, ipak je poručio Golik na Facebooku.

Klub je posegnuo za privremenim rješenjem i nakon promjene, već petog trenera, na klupu će ponovo sjesti “dežurni vatrogasac”, Damir Vugrinec, pomoćni trener i trener vratara. On će zasigurno voditi momčad u subotu u Zagrebu protiv Trnja. Isti dan u klupskim prostorijama sastao se Izvršni i Nadzorni odbor na čijoj sjednici je donesena odluka da se konačno održi skupština kluba. Ona je sazvana za iduću srijedu 15. ožujka, a ujedno će biti izborna jer je pismenu ostavku podnio dosadašnji predsjednik Augustin Jesenović. Već sada bivši predsjednik nije posebno obrazlagao motive svog odlaska, jedino je rekao da sve ovo vrijeme nije imao podršku i da više sam ne može voditi klub. Do skupštine kluba sve operativne poslove vodit će direktor kluba Rajko Toplek.

Pretvorba kluba kao

izlaz iz nezavidne situacije?

NK Međimurje već se duže vrijeme nalazi u ne-

zavidnoj situaciji, previše je bilo turbulentno u klubu proteklih par godina. Uprava kluba i operativa svodila se uglavnom na dva čovjeka, predsjednika Jesenovića i direktora Topleka. Ostali članovi Uprave uglavnom su bili samo na papiru i teško je funkcionirati u takvim

Možda je vrijeme da se klub s vremenom ustroji kao poduzeće, tj. dioničko društvo u kojem bi vlasnici dionica zajedno s Gradom i Županijom odredili Upravu koja bi vodila klub i svojim rezultatima odgovarala dioničarima. Sigurno se to ne može dogoditi preko noći, ali se može pokrenuti preoblikovanje kluba i u roku godine-dvije pretvoriti u dioničko društvo u kojem će biti reda. Jer ovako klub kao udruga teško funkcionira. Ili možda postoji neko treće rješenje?

Piše: Miljenko Dovečer Foto: Mario Golenko

Gosti su se pokazali kao puno kvalitetnija i iskusnija momčad

Momčad Mladosti iz Ždralova slavila je 0:5

ODBOJKA

SUPERLIGA

Centrometal na korak do Europe

Još samo četiri kola ostala su do kraja regularnog dijela Superlige, najvišeg stupnja natjecanja u hrvatskoj odbojci.

Iza odbojkaša Centrometala odlična je sezona u kojoj su do sada pobijedili u četrnaest utakmica uz svega četiri poraza. Na vrhu je osječka Mursa bez poraza, zagrebačka Mladost ima dva poraza, dok je Ribola Kaštela poražena tri puta.

Iza Centrometala je Kitro Varaždin sa sedam poraza. Kako u doigravanje ulaze najbolje četiri momčadi, jasno je da je međimurska momčad jako blizu tog cilja. Ulazak u doigravanje na jesen donosi nastup u europskim kupovima.

Tijekom sezone ključne pobjede bile su protiv susjeda preko

Drave. U utakmici prvog kola Centrometal je slavio s maksimalnih 3:0. Uzvrat je bio u siječnju. Opet je bio bolji Centrometal. Ovaj puta s 3:1, zadnja dva seta vrlo uvjerljivo. U preostalim utakmica teško su dobili samo u Splitu s 3:2.

Ostatak pobjeda vrlo uvjerljiv bez da ih je netko ugrozio. Poraženi su od Mladosti dva puta te po jednom od Ribole Kaštele i Murse. Do kraja im preostaju domaće utakmice protiv Zadra i Murse te gostovanja u Kaštelama i Rovinju.

U Kupu Hrvatske u četvrtfinalu izvukli su najjačeg protivnika. Poraženi su od Murse s 3:1.

Ekipu vodi Siniša Novak, stručnjak iz Čakovca, koji momčad vodi već pet sezona. U momčadi je sedam igrača kojima je Centrometal matični klub. Prije svih kapetan Antonio Juras koji igra na poziciji primača. Već dugo su tu libero igrači Deni Vuk i Vanja Marciuš. Na poziciji korektora ulazi Hrvoje Novak, dok kao srednjak nastupa Filip Jengić. Velike nade polažu se u petnaest i pol godina mladog Lea Marciuša. Tu je još mladi Aleksandar Stanković koji ipak više nastupa za drugu momčad u drugoj ligi. Iz susjednog Varaždina dolazi korektor Dražen Vincek, rođeni Čakovčanin. Iz Varaždina dolazi i Matej Krstanović, Osječanin na privremenom radu koji igra kao rezervni tehničar. U Centrometalu igraju čak četiri Zagrepčana i bivših igrača zagrebačke Mladosti. To su Fran Peterlin kao primač, Matej Martinko kao tehničar, Hrvoje Zelenika kao srednjak i Marijan Radoš kao libero. Iz Zagreba dolaze i Osječanin Kristijan Šućur koji igra kao srednjak i Zadranin Mislav Lučić koji igra kao primač. Centrometal je jedina momčad u top pet ekipa koja nema strance. Usporedbe radi, osječka Mursa i zagrebačka Mladost imaju ih čak pet.

(nl)

Nastavlja se prvenstvo, Polet gostuje, međimurski derbi u Murskom Središću

Piše: Miljenko Dovečer

Ove subote nastavlja se prvenstvo u 3. NL-u Sjever utakmicama 15. kola, lider Polet gostuje kod Papuka, dok Rudar u derbiju dočekuje Dinamo (D).

Poletov jedini cilj

je ostati prvi

Gotovo dva mjeseca prošla su od prvog treninga Poleta u pripremama za nastavak proljetnog dijela prvenstva. Uz mnogobrojne treninge puleni trenera Brezovca odigrali su devet utakmica u kojima su bili dosta efikasni, a u posljednjoj tzv. generalci palo je sedam golova.

Polet je u svom Svetom Martinu na Muri ugostio starog poznanika, momčad Tehničara iz Cvetkovca koja se natječe u 4. MŽNL-u Koprivnica-Bjelovar. Većina golova pala je u nastavku, a na odmor se otišlo rezultatom

ispali jesenas i sve misli su okrenute natjecanju u 3. NL-u Sjever gdje želimo zadržati sadašnje prvo mjesto. Težim agresivnoj igri, okomitim pasevima i nadigravanju uz naravno puno udaraca u završnici. Ekipa je izbalansirana, uz nekoliko iskusnih igrača imamo puno mladih koje želimo profilirati. Odlazimo u goste Papuku gdje se teško osvajaju bodovi, no ja vjerujem u svoju ekipu i nadam se novim bodovima, iskren i objektivan je kao uvijek trener Poleta Josip Brezovec.

Ostala dva trećeligaša uoči međusobnog susreta u 3. NL-u Sjever, posljednju provjeru imala su u utakmicama osmine finala županijskog Kupa. Rudar je na penale ispao od BSK-a u Belici, dok je Dinamo (D) bio bolje sreće i nakon lutrije jedanaesteraca prošao dalje u G. Mihaljevcu.

Dinamo bi Kup, a u prvenstvu barem treći

Novak D., Drk, Marodi, Mezga, Jakšić). Trener: Gorupić.

- Mislim da svojim plasmanom kao novajlija u ligi možemo biti jako zadovoljni četvrtim mjestom i probati ovu sezonu završiti među prva tri te u Kupu ostvariti što bolji plasman. Osobno svojim nastupima sam zadovoljan i nadam se da ću svojim iskustvom i svojim obranama pomoći ekipi da ispunimo zacrtane ciljeve, kazao je iskusni vratar.

U nastavku prvenstva čeka ih lokalni derbi protiv Rudara u Murskom Središću.

- Za sada smo prvi cilj ispunili, prošli smo dalje u Kupu makar je bilo teško protiv Jedinstva. Slijedi još teža utakmica, međimurski derbi protiv Rudara, ekipe koja je kod kuće u jesen bila nepobjediva.

utakmice završio je bez zgoditaka gdje smo vidjeli po jednu izglednu prigodu s obje strane. Drugi dio bio je puno zanimljiviji s četiri zgoditka s time da je domaćin dva puta bio u vodstvu, a Rudar je dva puta poravnavao rezultat. Strijelci za BSK bili su Gabriel i Conjar, a za Rudar Cimerman i Martinjaš. Rudar: Kodba, Antolović, Zeljko, Šardi, Belaj, Hlišć S., Mikulić, Cimerman, Vinko, Hlišć N., Vaš (Srpak, Nedeljko P., Perčić, Liklin, Puljić, Debelec, Martinjaš). Trener: Andrija Balajić.

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Mihovljanska 70, Čakovec

KLASA: 340-01/23-05/15

URBROJ: 2109-10-02-04-23 Čakovec, 09.03.2023.

Na temelju članka 123. - 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

kojim Županijska uprava za ceste Međimurske županije, kao pravna osoba koja upravlja razvrstanom javnom cestom LC20046 Robadje (GP Robadje (granica RH/Slovenija)) – Sveti Urban (ŽC2007) u naselju Robadje, k.o. Robadje, obavještava nositelje stvarnih prava na katastarskim česticama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem su izgrađene javne ceste kako slijedi:

razvrstana javna cesta LC20046 : k.č. 1395/1, 1243, 1393 u k.o. Robadje i k.č. 594 u k.o. Sveti Urban. o započinjanju postupka evidentiranja u katastar i zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuju se snimke izvedenog stanja razvrstane javne ceste i Geodetski elaborat izvedenog stanja razvrstane javne ceste. Predstavnici Županijske uprave za ceste Međimurske županije će dana 13.03.2023. godine započeti s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena razvrstana javna cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije tvrtke GiP Šarić d.o.o. iz Vučetinca, koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči sa zemljištem na kojem je izvedena javna cesta, mogu obaviti uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 17.03.2023 godine od 09:00-12:00 sati u poslovnici tvrtke GiP Šarić d. o. o., u Prelogu, na adresi Glavna 29 prvi kat.

Županijska uprava za ceste

Međimurske županije Ravnateljica: Đurđica Hamer, mag. oec

1:0 golom Perčića. U drugom dijelu golijada, do 63. minute Polet vodi 3:0, golovima Žganeca i Patafte. Međutim iskusni gosti ne da se predaju, već u roku desetak minuta dolaze do izjednačenja 3:3. Ipak drugim golom Filipa Perčića Polet dolazi do pobjede na zadovoljstvo svojih navijača. Polet je igrao u sljedećem sastavu: Jambres, Telebar, Krištofić, Horvat, Horvatić, Žganec S., Žulić, Barat, Perčić, Jurinić i Mihalinec.

- Stvarno smo imali duge pripreme i jedva čekamo da krene prvenstvo. U Kupu smo

Na svom novom stadionu u Gornjem Mihaljevcu Jedinstvo je u Kupu pružilo fantastičan otpor favoritu iz Domašinca i u regularnom dijelu odigralo 0:0. U raspucavanju jedanaesteraca Dinamo je bio spretniji i ukupnom pobjedom 1:3 prošao dalje. Važna karika u jedanaestercima Dinama (D) bio je vratar Ivan Prekupec. Ponajbolji međimurski vratar skinuo je čak tri udarca s bijele točke i najzaslužniji je za Dinamov prolazak dalje.

Dinamo (D): Prekupec, Rališ, Vugrinec, Sabol, Krznar S., Malenović K., Petak, Novak F., Kovač, Bacinger, Šimunić (Medvešek,

NOGOMETNA LEGENDA dolazi u Čakovec

K tome su ispali iz Kupa pa će se pokušati vaditi na nama i tu vidim priliku, da možda iskoristimo njihovu nervozu i probamo se vratiti pobjedom, optimističan je trener Dalibor Gorupić.

Rudar traži izlaz iz

male krize

Rudar je očito loše tempirao formu. Nakon loše igre protiv Plavih u Peklenici, u osmini finala Međimurskog kupa Rudar je gostovao u Belici kod tamošnjeg BSK-a te je poražen nakon izvođenja kaznenih udaraca.

Inače utakmica je u regularnom dijelu završila neriješenim rezultatom 2:2, a domaćinu su bili uspješniji u izvođenju jedanaesterca te se zasluženo plasirali u četvrtfinale Kupa. Prvi dio

Šteta za “lapornike”, no treba reći da je za daljnji prolaz trebalo uložiti nešto više truda, a u konačnici trebalo je imati i malo više sreće. U klubu se nadaju da će je biti nešto više već u prvom kolu nastavka proljetnog dijela sezone kada na Šuderku dolazi ekipa Dinama iz Domašinca. - Nismo bili pravi kad je trebalo, a penali su lutrija. Moramo se okrenuti prvenstvu i međimurskom derbiju gdje nam dolazi kvalitetan protivnik. Dinamo je sve samo ne lak takmac, međutim mi smo kod kuće goropadniji nego u gostima, kao da nas nešto posebno inspirira. Iako igramo bez kartoniranog standardnog igrača u sredini Arpada Vaša, vjerujem da ćemo u subotu biti pravi i uzeti uvodne bodove, s optimizmom je najavio susret trener Andrija Balajić.

Raspored 15. kola koje se igra 11. ožujka (15:00): Rudara – Dinamo (D), Papuk – Polet, Varteks –Podravac, Virovitica – Podravina, Koprivnica – Radnik Križevci.

Velimir Zajec predstavlja biografiju

Velimir Zajec u ponedjeljak, 13. ožujka, u 19 sati u Čakovcu predstavit će svoju veliku biografiju koja je lani izišla iz tiska.

Ulazak na promociju je slobodan, a nakon razgovora o knjizi i svojoj karijeri, Zajec će i potpisivati svoju biografiju koja će se moći kupiti na samoj promociji po promotivnim cijenama.

- Još od prošlogodišnje velike promocije knjige stalno dobivam pozive mnogih dinamovaca i zaljubljenika u sport diljem Zagreba i Hrvatske, a takve pozive mi je uvijek teško odbiti. Nažalost, zbog raznih obveza u Grčkoj nismo do sada mogli napraviti puno promocija po Dinamovim sredinama, ali sad ćemo to pokušati nadoknaditi. Veselim se svakom od tih

druženja i razgovora ne samo s navijačima već i s brojnim svojim prijateljima, suigračima i igračima. Čakovec je uvijek disao plavo i

uopće ne sumnjam da će tako biti i ovom prilikom. Uostalom, kakve je sve igrače dao Dinamu, kazao je Velimir Zajec uoči promocije.

Knjiga Zeko – biografija Velimira Zajeca puštena je prije godinu dana u prodaju, a na 480 stranica kroz razgovore s 96 sugovornika i više od 100 arhivskih članaka, autor knjige Sanjin Španović ispričao je Zajcovu karijeru ne samo kao kapetana Dinama već i onu kao igrača Panathinaikosa, te trenera i direktora tih dvaju klubova i otkrio brojne nepoznate detalje povezane i s brojnim hrvatskim i grčkim nogometnim legendama.

Također, u knjizi se nalazi i preko 150 fotografija od kojih brojne nisu nikad dosad viđene u javnosti. Knjiga je naišla i na brojne komplimente i pohvale ne samo brojnih čitatelja već i Dinamovih igrača i trenera, novinara i književnih kritičara. (BMO)

Autor knjige Sanjin Španović ispričao je Zajcovu priču

KOŠARKA RUKOMET

Rukometaši Čakovca vratili se u pobjednički ritam

Nakon tri uzastopna prvenstvena poraza i jedan u Kupu, rukometaši Čakovca obradovali su svoje navijače sigurnom pobjedom protiv Novog Zagreba.

U Nedelišću u dvorani Aton praktički od prve minute nametnuli su ritam i u 15. minuti već imaju +7 (11:4). Do odlaska na odmor Čakovčani ne daju gostima da im se približe i drže taj razmak (19:13). U nastavku skoro ista slika, jedino u dva navrata oko 47. minute rukometaši iz Zagreba dolaze na tri razlike (25:22, 26:23). Do kraja utakmice rutiniranom igrom igrači trenera Borkovića dolaze do pobjede 36:30.

Nezaustavljiv je bio Matej Ćuk s 10 pogodaka, a odmah do njega i Marko Tkalec s devet golova. Pucački je bio raspoložen i mladi Jura Egon Juranić sa sedam pogodaka. Utakmica je okupila 250 gledatelja, dok su

ŽRK ZRINSKI

pravdu dijelili suci Filip Kučan i Jan Kasa iz Siska.

Čakovec: V. Horvat, Varšić, Tkalec (9), Hozjan, Zadravec (1), Tkalčec, Kranjec, Zvonarek (1), Sklepić (5), Vuković, Vincek, Novak (1), Juranić (7), E. Horvat (1),

Toplek (1), Čuk (10). Trener: Josip Borković.

Novi Zagreb: Mikulaš (1), Kocen (2), Mlakar, Goda (1), Čelić (2), Franjko (1), Bakarić, Družinec (2), Luketin, Lopac (6), Pranjić, Divjak (9), Capan (6). Trener: Slaven Petrović.

DRUGA LIGA

Pobjeda nad Ivančicom

Košarkaši Međimurja upisali su svoju 12. pobjedu u prvenstvu, ovaj put pred domaćom publikom nad Ivančicom iz Ivanca.

Odlično i angažirano su igrali domaći igrači prve tri četvrtine i vodili 71:46 prije posljednjih 10 minuta, da bi onda tih završnih 10 minuta odigrali rezultatom

11:28. “Pomogle” su i rotacije. Na kraju ipak plus osam. Na vrhu i dalje Podravac s 15/2, slijedi Radnik s 13/3,

TREĆA LIGA

Slijedi težak i zahtjevan susret, susjedski derbi u Vidovcu kod tamošnjeg istoimenog sastava, gdje Čakovčani najavljuju još bolju igru i povoljan rezultatski ishod. Utakmica se igra u subotu 11. ožujka s početkom u 19:00. (md)

tri ekipe mlađih kategorija

državnu završnicu

Veliki su uspjeh postigle mlađe dobne kategorije ŽRK-a Zrinski. Sve tri ekipe mlađih dobnih skupina (U12, U-14 i U-16) izborile su plasman na završnicu prvenstva Hrvatske u Poreču. Na početku sezone klub je odlučio još više staviti naglasak na rad s mlađim ekipama, čemu govori u prilog i to da su navedenu završnicu prvenstva Hrvatske sve tri ekipe osigurale već prije završetka natjecanja po regijama.

Uz prekaljenog klupskog trenera Radovana Peteka u klub su

NOGOMET

OD OMLADINCA

(NSR) do prvoligaša

Lukas Mikolaj

potpisao ugovor

s Varaždinom

Stipendijski ugovor s Varaždinom potpisao je Lukas Mikolaj, 17-godišnji ljevonogi branič koji se najbolje snalazi na poziciji stopera. Nogomet je počeo igrati sa šest godina jer je imao veliku ljubav prema nogometu, a najveći krivac za to je njegov otac. Počeo je igrati u Omladincu iz Novog Sela Rok u kojem je proveo šest godina, a onda je svoj nogometni put nastavio u Međimurju. U Međimurju je proveo četiri godine nakon čega je otišao u Varaždin u kojem danas igra za kadete u 1. HNL. (nl)

za rad s mlađim dobnim skupinama dovedena još dva provjerena trenerska imena, Iva Tomašek i Dubravko Hozjak.

Klub ispunio svoje planove, seniorke u subotu protiv Trogira - Vjerovali smo da imamo kvalitetne mlade igračice i da uz kvalitetan trenerski rad možemo svim igračicama osigurati da se na kraju sezone nađu na turniru najboljih

SJAJNE GESTE igrača

hrvatskih ekipa u svojem godištu. Nema puno ekipa u Hrvatskoj koje se mogu pohvaliti ovakvim uspjehom. Sada je pred našim ekipama još nekoliko utakmica do završetka natjecanja po regijama, a onda se kreću pripremati za vrhunac sezone. Želimo napomenuti da je klub plasmanom na završnicu ispunio sve svoje planove za ovu sezonu i da želimo curama poručiti da u Poreču uživaju, druže se i uživaju u rukometu. Čestitamo svim igračicama i trenerima, ujedno

zahvaljujemo roditeljima bez čije bi logistike ovakav uspjeh bio apsolutno nemoguć, kažu iz ŽRK-a Zrinski. Seniorke se nakon reprezentativne pauze okreću natjecateljskim obavezama u 1. HRL-u. Nakon odlične prezentacije i vrhunske igre koja im je donijela pobjedu u Dugom Selu, igračice trenera Mrđena očekuje novo iskušenje. U goste im dolazi ekipa Trogira 58, a utakmica se igra u subotu 11. ožujka u Nedelišću u Atonu s početkom u 19:00. (md)

Fair play potezi u Belici

Na kup-utakmici između NK-a

BSK Belica i NK-a Rudar Mursko

Središće koja je završila prolaskom domaćina u četvrtfinale, pored odličnog nogometa s puno prilika i predivnih pogodaka, vidjeli smo i dva fair play poteza.

U jednom se istaknuo gostujući fizioterapeut Petar Rihtarec kada je uskočio pružiti pomoć domaćem igraču Ivanu Conjaru, a u drugom domaći igrač Edi Lacković koji je usred slavlja nakon lutrije jedanaesteraca i prolaska dalje otišao

SJAJNA MLADA igračica

utješiti gostujućeg vratara Kodbu nakon što je promašio jedanaesterac kojim je njegova ekipa ispala iz daljnjeg natjecanja. Bravo, dečki! Da nam je više takvih situacija u nogometu! (nl)

Ema Čurin igrala za reprezentaciju

Mlada WU-17 ženska nogometna reprezentacija Hrvatske u Čakovcu je ugostila vršnjakinje iz Mađarske. Iste su protivnice igrale i dva dana ranije, a tada je krajnji rezultat bio

2:2. U Čakovcu je bolja bila reprezentacija Hrvatske koja je slavila s 1:0 pogotkom Lee Maričić u 19. minuti. U pobjedi nad Mađarskom igrala je sjajna međimurska no-

Hrvatske

gometašica Ema Čurin. Ema je igrala u prvih 45 minuta susreta na poziciji lijevog beka, a često smo kroz prvi dio mogli čuti pohvale izbornika Miletića upućene upravo Emi.

- Bilo je lijepo igrati pred domaćom publikom, ali i “zastrašujuće”. Ovo je moj uspjeh koji je došao zbog odricanja te sam nagrađena

za svoj rad. Odigrala sam dobro, ali smatram da to može puno bolje, kazala nam je Ema. Ema je nogomet počela igrati u ŠN-u Sveti Martin, da bi 2019. godine pristupila tadašnjoj NŠ Međimurje-Čakovec. Sada je članica ŽNK-a Međimurje i ne krije da bi jednog dana voljela igrati u većem klubu. (nl)

a Međimurje i Vindija imaju po četiri poraza. U sljedećem kolu košarkaši Međimurja gostuju u Vrbovcu kod Petra Zrinskoga.

Rezultati i koševi: Radnik – Petar Zrinski 88:66, Podravac – Bjelovar 103:82, Međimurje – Ivančica 82:74 (23:17, 28:12, 20:17, 11:28).

Međimurje: Kuzmić 22, Novak 20, Kranjčec M. 5, Kranjčec F. 2, Bartolić 2, Golik 2, Gašparić 4, Glumac 25. Trener: S. Novak. (bh)

Donji Kraljevec slavio u Ludbregu

U derbiju ovoga kola i direktnom dvoboju za sam vrh, košarkaši Donjega Kraljevca su na gostovanju kod Grafičara upisali vrijednu pobjedu. No, slijedi im još jedna ne manje bitna utakmica – u sljedećem kolu doma čekaju Mladost Đurđevac. U vrlo izjednačenoj utakmici dvije ekipe iz donjega dijela tablice u Ivanovcu je domaća Mladost ispustila bodove protiv Kotoribe u posljednjih desetak minuta dvoboja. Rudar je konačno nakon dugo vremena nekoga pobijedio – žrtvu je pronašao u Koprivnici. Čakovec je boljom igrom u drugom poluvremenu odnio bodove iz Kotoribe, ali protiv Dubravčana.

Rezultati i koševi: Grafičar – D. Kraljevec 80:85 (24:18, 14:22, 18:22, 24:23). Donji Kraljevec: Vlah 3, Kovač 19, Švenda 8, Ivanović J. 22, Pađan 4, Ivanović D. 16, Ružić 13.

Dubravčan – Čakovec 52:72 (17:14, 16:21, 11:21, 8:16). Dubravčan (Klipić Ka. 10, Klipić Kr. 3, Krušelj 5, Raić 14, Ujlaki 5, Rhedmar 8, Ribić 5, Igrec 2) – Čakovec (Podvezanec 29, Levačić 2, Biševac 6, Capek 7, Vurušić I. 2, Vurušić V. 4, Terek M. 7,

Terek D. 4, Marković 6, Golubić 8, Vojković 3).

Rudar – Koprivnica 73:50 (21:11, 17:16, 19:8, 16:15). Rudar: Perčić 3, Bedi Mar. 14, Bedi Mih. 12, Radiković 9, Bogdan 8, Rošić 13, David 14. Mladost Ivanovec – Kotoriba 74:80 (27:17, 17:24, 13:14, 17:35).

Mladost Ivanovec (Mihoci 9, Klinec 2, Martinović 17, Bjelobrk 1, Kocijan 2, Vesterbah 10, Momčilović 13, Jelenić 10, Hajdinjak 10) – Kotoriba (Fuš I. 15, Fuš P. 22, Ujlaki N. 4, Ujlaki D. 12, Habuš 4, Jakupak 19, Puštek 2). Košarkaški vikend vodič: Kotoriba – Rudar (nedjelja 12. ožujka u 17:00, OŠ Kotoriba), Čakovec – Grafičar (subota 11. ožujka u 16:00, II. OŠ ČK), D. Kraljevec – Mladost Đurđevac (nedjelja 12. ožujka u 18:00, OŠ D. Kraljevec), Međimurje Wildboars – Dubravčan (nedjelja 12. ožujka u 18:00, OŠ Ivanovec). (bh)

REGIONALNA juniorska liga U-19

Porazi naših klubova

Dubravčan kod kuće protiv bjelovarskog Vedija nije imao nikakve šanse, dok je Međimurje također u domaćoj utakmici ispustilo pobjedu nad Podravcom iz Virja lošom igrom u drugom poluvremenu.

Rezultati i koševi: Virka – Vindija 89:54, Dubravčan – Vedi 46:80 (15:13, 13:14, 7:31, 11:22). Dubravčan: Miser S. 2, Miser I. 22, Kopasić 5, Krušelj 11, Špilak 6. Međimurje –

Podravac 73:78 (21:16, 20:19, 15:18, 17:25). Međimurje: Šarić 2, Hren 7, Kovač 10, Kranjčec 21, Novak 10, Horavt 16, Mikulić 3, Balent 2, Gašparić

2. Trener: Novak S. (bh)

Nezaustavljivi Matej Ćuk zabio je najviše golova

Mladi Jura Egon Juranić zabio je sedam golova

Sve

STOLNI TENIS

MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Domaćini stolnotenisači dominirali, u šestim ligama kreću razigravanja

Piše: Denis Tratnjak

U 14. kolu Međimurskih liga

Međimurskih novina odigrano je 28 susreta, dok su samo četiri odgođena. Domaćini su slavili u 17 ogleda, gosti tek u četiri, a čak sedam susreta završilo je bez pobjednika i podjelom bodova.

1. županijska liga

U derbiju vrha tablice između ZEN-Šenkovca i Putjana Brid, domaćin je vratio gostima za poraz u prvome dijelu, i to rezultatom da je bolji u međusobnom omjeru i zasjeo na vrh tablice. Tricom su se istaknuli Matija Barić i Zoran Vidović.

Derbi začelja i lova na bodove spasa između ekipa USTA Belica i KOS Kotoriba, završio je isto kao i u prvom dijelu i to neriješenim rezultatom. Tricom se u redovima domaćih istaknuo Miljenko Vračar.

Na domaćem terenu važne bodove osvojila je i ekipa Mihovljan Primabiro, koja je savladala ekipu Putjane MLD, a s tri pobjede za pobjedu je najzaslužniji Matija Strbat. Zasadbreg je na gostovanju u Hodošanu uspio doći do boda, za koji je tricom najzaslužniji Nikola Magdalenić. Utakmica između Mihovljana i MSTC-a Čakovec je odgođena zbog bolesti igrača.

(29-10), Zoran Vidović (20-8), Robert Mikac (26-11), Nikola Mikac (25-11), Kristijan Kovačić (22-10), Miljenko Vračar (28-14), Miroslav Magdalenić (20-10), Filip Panić (25-14), Rinaldo Jurinec (21-14), Eugen Šimon (25-17), Dean Lajtman (25-17), Božidar Krnjoul (13-9), Tomislav Koprivec (17-16), Stjepan Vidović (20-19), Matija Strbat (1623), Robert Lehkec (13-25), David Čukulic (13-29)...

Raspored sljedećeg kola: Hodošan 1 – USTA Belica 1, Zasadbreg 1 – Mihovljan 3 Primabiro, Putjane MLD – ZEN-Šenkovec 2, Putjane Brid – Mihovljan 2, MSTC Čakovec – Kos-Kotoriba 2.

2. županijska liga

Vodeća na ljestvici HE-DRA lako se obračunala s ekipom Donjeg Kraljevca koja je igrala bez svojeg najboljeg igrača. U domaćim redovima tricom su se istaknuli Tihomir Kovač i Tomislav Repalust.

Anja Novak je tricom najzaslužnija za pobjedu ekipe Šenkovca u susretu s ekipom Male Subotice. Tom su pobjedom osigurali ostanak u drugoligaškom društvu.

Goričan je sa svih deset pobjeda porazio ekipu Lopatinca pa je na bod zaostatka za vodećom pozicijom. Utakmica između Čakovca i Preloga igra se u četvrtak, dok su KOS Kotoriba i Nedelišće zbog bolesti igrača također odgodili utakmicu.

Igrači: Dubravko Hozjak (353), Igor Vesenjak (31-4), Dominik Filipašić (26-4), Tomislav Repalust (35-7), Tihomir Kovač (33-7), Dario Grd (30-9), Siniša Mesarić (29-10), Anja Novak (18-7), Marko Friščić (22-9), Kristian Lipić (22-10), Alen Veseli (25-13), Karlo Šoltić (26-15), Josip Đuran (13-8), Krešimir Tkalčec (14-11), Mario Uršanić (20-16), Goran Spahija (21-17), Vinko Legin (20-19), Mario Glavak (20-19), Ivan Pongračić (20-22), Damir Ivanuša (19-22), Michell Čeh (12-14), Rajko Bel (16-19), Maja Trupković (1218), Krešo Horvat (12-19), Tamara Vidović (10-21)...

Raspored sljedećeg kola: KosKotoriba 3 – HE-DRA 1 Draškovec, Nedelišće 1 – Goričan 1, Lopatinec 1 – Mala Subotica 1, ZEN-Šenkovec 3 – STK Čakovec 1, GSTK Prelog 1 – Donji Kraljevec 2.

3. županijska liga

Na gostovanju u Hodošanu ekipa ČAK-a vraća se s punim plijenom te je i dalje na vrhu tablice, a u susretu su se tricom istaknuli Nino Bašek i neporaženi Ivan Fileš. Vlado Rapaić tricom je bio najbolji u tijesnoj pobjedi ekipe Čakovec Euroland na domaćem terenu u susretu s ekipom Mihovljana.

Napeto je bilo i u Lopatincu gdje je trica Dejana Ivanuše i pobjeda u posljednjoj partiji bila dovoljna za pobjedu ekipe Lopatinca u susretu s ekipom HE-DRA. U Čakovcu pobjeda te i dalje vrh tablice ekipe Čakovec 3 nad trećom ekipom HE-DRA. Zbog zauzetosti dvorane susret između Goričana i USTA Belice igra se u petak.

našić (15-18), Arien Kovačić (1418), Dejan Gudlin (17-22), Slavko Tratnjak (16-22), Marijan Čižmešija (16-24), Franjo Krznar (15-27)... Raspored sljedećeg kola: USTA Belica 2 – ŠŠK ČAK Čakovec, Goričan 3 – Čakovec 3, HE-DRA 3 Draškovec – Lopatinec 3, HE-DRA 2 Draškovec – Čakovec 2 Euroland, Mihovljan 4 – Hodošan 2.

4. županijska liga

Trica Dejana Marčeca i ekipa Nedelišća vraća se s oba boda iz Putjana. Također sedma ekipa Putjana bila je gostoljubiv domaćin pa se gosti vraćaju u Goričan s oba boda. Tricom se istaknula Barbara Čižmešija te neporaženi Patrik Bašnec.

U napetom susretu gdje nije bilo neporaženog igrača, Putjane i Donji Vidovec 2 podijelili su bodove. Na domaćem terenu visoka desetka i vrh tablice za ekipu ZENŠenkovec u susretu s ekipom Donji Vidovec 1. Derbi prvog i treće plasirane ekipe završio je podjelom bodova ekipa Kos Kotoriba i Čakovca. Tricom se u redovima domaćina istaknuo Stanislav Sović.

Brega na domaćem terenu u susretu s USTA Belicom te zadržavanje na vrhu tablice.

U Lopatincu podjela bodova između istoimenog domaćina i vodeće ekipe Goričana. Izjednačeni susret je završio bez neporaženog igrača. U Draškovcu je ekipa HEDRA iznenadila i pobijedila ekipu Svete Marije te se pomaknula iz zone ispadanja. Poraz ni tricom nije mogao spriječiti David Štefić iz redova gostiju.

Rezultati: USTA Belica 1 –

Kos-Kotoriba 2 5:5, ZEN-Šenkovec

2 – Putjane Brid 7:3, Mihovljan

3 Primabiro – Putjane MLD 6:4, Hodošan 1 – Zasadbreg 1 5:5, Mihovljan 2 – MSTC Čakovec (odgođeno zbog bolesti).

Igrači: Matija Barić (39-2), Filip Godina (35-4), Boris Preksavec (34-8), Davor Vidović (30-9), Nikola Magdalenić (29-9), Paula Markati

Rezultati: HE-DRA 1 Draškovec – Donji Kraljevec 2 9:1, ZENŠenkovec 3 – Mala Subotica 1 6:4, Goričan 1 – Lopatinec 1 10:0, STK Čakovec 1 – GSTK Prelog 1 (odigrat će se naknadno), Kos-Kotoriba 3 – Nedelišće 1 (odgođeno zbog bolesti igrača).

Rezultati: ŠŠK ČAK Čakovec –Hodošan 2 7:3, Čakovec 2 Euroland – Mihovljan 4 6:4, Lopatinec 3 –HE-DRA 2 Draškovec 6:4, Čakovec 3 – HE-DRA 3 Draškovec 7:3, USTA Belica 2 – Goričan 3 (igra se danas).

Igrači: Nino Bašek (37-3), Danko Šimon (35-6), Dejan Ivanuša (30-7), Vladimir Rapaić (33-9), Domagoj Turk (23-7), Zvonimir Turk (32-10), Josip Repalust (25-9), Nikola Varga (20-12), Ivan Fileš (13-8), Marko Tota (25-16), Dragan Jelenić (25-17), Danijel Matjačić (24-17), Jurica Pandur (21-17), Vinko Grgić (19-16), Dražen Bubek (16-15), Damir Sečan (18-17), Jan Zrna (21-21), Siniša Dvorski (19-20), Nenad Perko (18-19), Miro Bara-

Rezultati: Putjane 4 – Nedelišće 2 4:6, Putjane 7 – Goričan

2 2:8, Putjane 3 – Donji Vidovec

2 5:5, ZEN-Šenkovec 5 – Donji Vidovec 1 10:0, Kos-Kotoriba 5 – Čakovec 4 5:5.

Igrači: Patrik Bašnec (37-2), Ivan Hajdinjak (34-5), Dejan Marčec (33-8), Stanislav Sović (30-8), Krešimir Marđetko (32-10), Dražen Šoltić (31-11), Vladimir Šestak (2912), Dražen Korent (23-12), Ervin Bajuk (17-10), Zlatko Murković (26-16), Zoran Matulin (25-17), Josip Šestanj (19-14), Matej Šlibar (24-18), Vlado Granatir (14-12), Dragan Šajn (18-17), Darko Trojko (13-14), Željka Podgorelec-Sirc (2022), Dražen Novak (13-16), Josip Čižmešija (15-19), Danijel Škoda (13-17), Sanimir Mihalković (1724), Ivan Pošta (12-18), Tomislav Volf (14-24), Matija Lukša (12-24)... Raspored sljedećeg kola: KosKotoriba 5 – Putjane 4, Čakovec 4 – ZEN-Šenkovec 5, Donji Vidovec

1 – Putjane 3, Donji Vidovec 2 –Putjane 7, Goričan 2 – Nedelišće 2.

5. županijska liga

Trica Maria Dokleje i neporaženi Danijel Kos bili su dovoljni za visoku pobjedu ekipe Dragoslavec

Rezultati: Dragoslavec Breg

1 – USTA Belica 3 9:1, Lopatinec

4 – Goričan 5 5:5, HE-DRA 4 Draškovec – Sveta Marija 1 6:4, GSTK Prelog 2 – Mala Subotica 2 9:1, Donji Kraljevec 1 – JokaČakovec 7:3.

Igrači: Filip Blažek (33-4), Marijan Sirc (22-4), Nenad Martinec (32-6), Slobodan Kopjar (20-4), Mladen Trbuhović (33-8), Bojan Jambrović (30-11), David Štefić (25-15), Antun Mustač (20-13), Danijel Mavrin (23-15), Mario Dokleja (20-14), Danijel Kos (22-16), Rafael Dominik (23-17), Nikola Merdanović (14-11), Gabriel Dominik (13-11), Valentino Škvorc (22-19), Stjepan Mikec (22-20), Stjepan Kolarić (17-18), Ivan Mustač (18-21), Draženko Igrec (13-16), Stjepan Mikulić (18-23), Miroslav Mikec (14-18), Nenad Pigac (14-20), Željko Varga (13-20), Alen Kovačić (16-25)... Raspored sljedećeg kola: Donji Kraljevec 1 – Dragoslavec Breg

1, Joka-Čakovec – GSTK Prelog

2, Mala Subotica 2 – HE-DRA 4 Draškovec, Sveta Marija 1 – Lopatinec 4, Goričan 5 – USTA Belica 3.

6.A županijska liga

Stara Vaga i STK Pribislavec završili su na prva dva mjesta te će se boriti za prolazak u ligu više. Na domaćem terenu ekipa Stare Vage visoko je pobijedila mladu ekipu Svete Marije. Tricom se istaknuo u redovima domaćina Stanko Vrbanec.

Hrvoje Kulić je ostvario tricu za pobjedu svoje ekipe Pribislavca na gostovanju u Zasadbregu kod istoimenog domaćina. U Knezovcu podjela bodova između ekipe OKUS Knezovec i mlade ekipe Preloga. Tricom se istaknuo još uvijek neporaženi u ligi Renato Varga.

Rezultati: Stara Vaga – Sveta Marija 4 7:3, Zasadbreg 2 – STK Pri-

bislavec 1367 3:7, Udruga “OKUS” Knezovec – GSTK Prelog 4 5:5. Igrači: Renato Varga (35-0), Stanko Vrbanec (29-6), Ali Avdija (26-6), Ivan Gabaj (22-6), Marko Pergar (21-8), Saša Kneklin (23-10), Damir Posavec (17-8), Hrvoje Kulić (21-11), Zlatko Tkalčec (20-13), Miroslav Hren (19-13), Helena Cmrečki (12-12), Predrag Šafarić (11-11), Zoran Musić (10-10), Vito Benko (14-17), Lucija Hozjak (1418), Robert Pintarić (7-13)... Kompletni raspored razigravanja objavljen je na službenim stranicama Međimurskog stolnoteniskog saveza.

6.B županijska liga

Posljednje kolo nam je donijelo da ekipe Svete Marije 2 i Hodošana razigravaju za promociju u petu ligu. U Svetoj Mariji u susretu između treće ekipe Svete Marije i Goričana, uspješniji su bili gosti koji odnose oba boda ponajprije zahvaljujući tricama Patrika Dominića i Ivice Vugrinca. Prelog i Dragoslavec Breg podijelili su bodove. Goran Gotal se tricom istaknuo u redovima domaćina. Sveta Marija 2 je visokom pobjedom nad Pribislavcom zaključila ovaj prvi dio prvenstva i ulazak za razigravanje za prijelaz u ligu više. Tricom su se istaknuli Branko Vučenik i Nebojša Novak.

Rezultati: Sveta Marija 3 –Goričan 4 3:7, GSTK Prelog 3 –Dragoslavec Breg 2 5:5, Hodošan 3 – Zasadbreg 3 10:0, Sveta Marija 2 – STK Pribislavec 2022 9:1. Igrači: Damir Kos (29-3), Josip Pintarić (35-4), Branko Vučenik (26-6), Franjo Zrna (17-4), Anton Jambrović (29-7), Nebojša Novak (26-7), Patrik Dominić (29-8), Sven Poljak (23-7), Željko Mihalic (25-10), Goran Gotal (26-13), Neven Šafarić (24-15), Dino Štirinić (20-13), Rajko Jakopić (10-13), Mario Kovačić (13-19), Emil Pongrac (9-17), Josip Zrna (11-22), Nikola Božek (11-24)... Kompletni raspored razigravanja objavljen je na službenim stranicama Međimurskog stolnoteniskog saveza.

OTVORENO PISMO

Pitanja za gradonačelnicu Čakovca i župana Međimurske županije!

U redakciju Međimurskih novina javio se Pokret okreta grupe građana u akciji Glas glasača za Međimurje s otvorenim pismom koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: Povodom vijesti na radiju želimo znati:

1. Je li saborski zastupnik Kajtazi V. bio ove godine u Međimurju?

2. Kojim povodom?

3. Na čiju inicijativu?

4. Navedeni je svojevremeno vrijeđao našeg župana, a time i sve nas.

5. Također je javno (u nastupu na televiziji) vrijeđao sve Međimurce nazivajući ih "rasistima i fašistima".

6. Molim očitovanje župana što je poduzeto po pitanju takvih!

Tu spada i Slavenka Drakulić Ilić koja je u tisku iznosila neistine i vrijeđala građane Međimurja nazivajući ih ekstremnim desničarima koji organiziraju prosvjed protiv Roma, a ljudi su samo tražili pravo na "normalan život" uz napomenu da se ne prosvjeduje protiv Roma. Smatramo da takve osobe (Kajtazi i S. D.

Ilić) treba procesuirati tužbom za uvrede i iznošenje neistina te nanošenje štete ugledu županije i stanovništvu jer potiču mržnju i nekorektan odnos među stanovništvom. Takve osobe bi trebalo proglasiti "persona non grata" i zabraniti im dolazak u županiju (eventualno službeni dolazak samo uz posebnu dozvolu).

7. Također želimo da se objasni kako smo od 1946. godine s manje od 1 % poštenih Cigana došli za 45 godina do 2,5 % tzv. Roma s velikim učešćem u kaznenim djelima i organiziranom kriminalu.

BESPLATNE EDUKACIJE u Kreativno-edukativnom centru MURAI

(Vidjeti otvoreno pismo sindikata policije iz 2015. godine o stanju u županiji).

8. Željeli bismo znati postoji li u uredu Županije plan za očuvanje županije jer evidentno nastaje dehrvatizacija Međimurja.

9. Zašto su 90-ih u našu županiju (najmanju po površini i najgušće naseljenu) nekontrolirano useljavane izbjeglice iz BiH čime je narušen razmjer domicilnog stanovništva?

Pokret okreta grupe građana u akciji Glas glasača za Međimurja

Naučite kako do love za udruge uz Mladenku Majerić, vodeću stručnjakinju za fundraising!

Platforma za Društveni centar Čakovec je kroz projekt Program podrške – Projekt asistent zakoračila u novi ciklus besplatnih edukacija KAKO DO LOVE? Vodič za prikupljanje sredstava za udruge s Mladenkom Majerić, namijenjenih organizacijama civilnog društva.

Iako se na prvu fundraising vezuje uz prikupljanje sredstava, na prvim edukacijama polaznici su naučili da jedno s drugim zapravo nema veze i da u fokusu fundraisinga uopće nije novac, nego ljudi. U svijet fundraisinga sudionike edukacija uvodi Mladenka Majerić, društvena poduzet-

nica i vodeća stručnjakinja u ovom području u Hrvatskoj. Devet je godina kao izvršna direktorica vodila i gradila udrugu CRVENI NOSOVI klaunovidoktori, a 2021. godine pokrenula je Žutu točku, projekt za izgradnju fundraising kulture i profesije u Hrvatskoj. Edukacije se nastavljaju svake srijede od 17:30 u Kreativno-edukativnom centru Murai u Pleškovcu sve do 19. travnja i svaki će se tjedan obrađivati nove zanimljive teme, slušati inspirativni primjeri i učiti o tom području o kojem se još premalo zna, a itekako je korisno za rad i djelovanje udruga. Sudjelovanje je besplatno za sve polaznike.

“Program podrške – projekt asistent” Platforma za Društveni centar Čakovec provodi u partnerstvu s Općinom Sveti Juraj na Bregu, s provedbom je započeo 23. lipnja 2022. godine i trajat će do 23. lipnja 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi

413.250,76 kuna, od kojih se 85 posto �inancira sredstvima Europskog socijalnog fonda (poziv Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice, referentni broj UP.04.2.1.11.0034), a preostalih 15 posto iz državnog proračuna.

#izbalansirajse

Jeste li čuli

za psihološki imunitet?

Psihološki imunitet ili psihološka otpornost je podloga za dobro funkcioniranje i podnošenje svakodnevnog stresa kojim smo okruženi, ali i nekih težih i izazovnih životnih perioda. Kako netko iz teške situacije izađe snažniji i mudriji? Djelomični odgovor nalazi se u psihološkom imunitetu. Jačanje tog imuniteta može zaštititi naše mentalno zdravlje, a bez mentalnog zdravlja nema zdravlja. Psihološka otpornost je sposobnost osobe da se djelomično vrati u prvobitnu formu nakon djelovanja vanjske sile koja je izazvala promjenu. Kažem djelomično jer zapravo nakon bilo kakvog iskustva nikada nismo isti. Svako iskustvo ostavlja trag i oblikuje nas, daje nam mogućnost da iz toga naučimo i ojačamo. Ili nas oslabi i padnemo. No, nije otpornost ne pasti - otpornost je moći dignuti se - odlučiti dignuti se - nakon pada i nastaviti dalje.

I baš kao što jačamo imunitet organizma na različite načine, tako možemo i psihološki imunitet. Kao što se unosom vitamina u organizam pripremamo za sezonu gripe, tako se i unosom “vitamina za psihu” možemo pripremiti za, recimo, sezonu stresa. Neki od tih “vitamina” su dovoljno sna, uravnotežena prehrana, umjerena �izička aktivnost, boravak u prirodi, vježbe disanja, mind-

Maja Baksa, mag. prim. educ., edukan�ca u psihoterapiji www.equilibra.hr +385 95 593 2098

fulness tehnike i meditacije koje možemo raditi svaki dan. Neke od tih vježba ne uzimaju puno vremena, neke možemo odraditi u krevetu, neke čak i u pauzi na poslu. Jedna od tehnika koje doprinose našoj psihološkoj otpornosti je mijenjanje perspektive, odnosno obrazaca mišljenja. Ali, ovdje se moramo usmjeriti na naše snage i ono što imamo. Svi znamo za to - zove se zahvalnost. Kada se svako jutro probudimo i nabrojimo barem pet stvari/osoba na kojima smo zahvalni, polako mijenjamo naš način razmišljanja. A za vrijeme nabrajanja onoga na čemu smo zahvalni, javljaju se i ugodne emocije koje zatim doprinose sveopćem dobrom osjećaju. Isto možemo ponoviti i kad legnemo na počinak i tako udvostručiti “vitamine”.

Znam, zvuči prejednostavno, bezazleno i malo. Ali, ni u teretani ne možemo na početku dići 50 ili 100 kg utega. Najprije krećemo s malim.

Obavijest svim potrošačima vode u stambeno poslovnim zgradama na uslužnom području Međimurskih voda d.o.o.

Cijenjeni potrošači vode!

U stambeno poslovnim zgradama, na području Međimurske županije, u tijeku je prilagodba (nadogradnja) modula za daljinsko očitanje radi prelaska na novi sustav daljinskog očitanja vodomjera. Svaka stambeno poslovna zgrada primiti će obavijest na oglasnim pločama ili ulaznim vratima zgrade, o planiranom terminu u kojem će se u njihovoj zgradi vršiti kontrolno očitanje i prelazak na novi sustav.

Planirani radovi prelaska na novi sustav daljinskog očitavanja stambeno poslovnih korisnika čiji su vodomjeri unutar stambene ili poslovne jedinice obavljat će se do 30.4.2023 godine. Molimo Vas da radni-

cima Međimurskih voda d.o.o. omogućite pristup mjernom mjestu u terminu koji će biti naznačen na vašoj oglasnoj ploči ili ulaznim vratima.

Zahvaljujemo na suradnji!

Vaše Međimurske vode

Obnovljen je električni kompakt ID.3

Osvježen dizajn, kvalitetniji materijali i sustavi potpore najnovije generacije, glavni su noviteti osvježenog Volkswagena ID.3, kompaktnog električnog automobila koji je na tržištu od 2019. godine, a koji mnogi od prvog dana nazivaju električnim golfom, što u neku ruku i je.

Volkswagen ID.3 je predstavljen prije dvije i pol godine, pa je pravo vrijeme za osvježenje ovog električnog golfa, kako ga mnogi nazivaju. Kako i ne bi kada je svojim dimenzijama upravo sličan Golfu, a ujedno služi i za najavu nadolazećih električnih modela iz Volkswagena, a on je jedan od njih čak 10, koji će biti predstavljeni do 2026. godine.

Najviše promjena je ID.3 doživio sprijeda, gdje se sada može vidjeti novi branik koji dolazi s otvorima u samim kutovima, koji služe za hlađenje, a nov je i poklopac motora koji je sada duži jer je izbačena crna traka koja se do sada nalazila između vjetrobranskog stakla i poklopca motora. Straga pak dvostruka svjetla po prvi put

svijetle u poklopcu prtljažnika. Osim toga, kupci će moći birati i nove boje, uključujući i zelenu Dark Olivine.

No mnogo je promjena i u unutrašnjosti ovog modela, gdje Volkswagen popravlja nedostatke u kvaliteti korištenih materijala, a koji su bili čest prigovor kupaca. Tako sada Volkswagen za obloge vratiju i presvlake sjedala upotrebljavaju materijale od mikrovlakana, Artvelours Eco, tkaninu koja sadrži 71 posto reciklata. Artvelours Eco ima iste karakteristike u pogledu izgleda i osjećaja te trajnosti kao i konvencionalni novi materijali. Ni ostala oprema u unutrašnjosti ne sadrži materijale životinjskog porijekla. Naglašava se i kako je čitav kokpit mekši na dodir, a preuređene su i obloge na vratima koje su također

mekše i veće površine. Sada bi dojam trebao biti kao i u Golfu.

Punjenje je jednostavnije i praktičnije no ikad uz novi ID.3., zahvaljujući serijskim funkcijama kao što su Plug & Charge – kojom se vozilo autentificira i započinje proces punjenja kada je kabel za punjenje priključen na stanici za punjenje – te inteligentnom Planeru rute za električna vozila. Na dužim putovanjima, Planer rute za električna vozila izračunava zaustavljanja radi punjenja kako bi se do odredišta stiglo što je brže moguće – upotrebom aktualnih informacija o prometu i prognoza uz razinu napunjenosti baterije. Zaustavljanja radi punjenja analiziraju se dinamički na temelju kapaciteta pojedinačnih stanica za punjenje.

To znači da funkcija planiranja rute može predložiti dva kratka punjenja velikom snagom umjesto jednog dugog zaustavljanja radi punjenja manjom snagom. Osim toga, sustav otkriva stanice za punjenje koje su zauzete – te ih ni ne predlaže. POI odredišta moguće je prenijeti u vozilo s pomoću besplatne aplikacije We Connect ID.

Ispred vozača se nalazi isti 5,3-inčni zaslon, a serijski sada dolazi 12-inčni multimedijski zaslon s najnovijim softverom i mogućnost nadogradnje na daljinu. Sada je raspored jasniji, a izbornik za punjenje nalazi se na prvoj razini. No još uvijek nije popravljen dio s kliznim upravljanjem zvuka i klimatizacije, koji nije osvijetljen, već ćete po mraku morati pogađati gdje se nalazi koji izbornik.

NOVITET iz Volkswagena

Opcijski Head-Up zaslon s proširenom stvarnošću (AR head-up display) projicira informacije kao što su brzina vozila i upute dinamičke navigacije na vjetrobranskom staklu. Vozaču se ove informacije prikazuju 10 metara ispred vozila – prikazane ispravnom perspektivom i jasno prepoznatljive.

Opcijski sustav potpore Travel Assist sada je dostupan i u ovom modelu, a u kombinaciji s automatskom regulacijom razmaka (ACC) za uzdužnu kontrolu vozila od 0 km/h do najveće brzine i sustavom za zadržavanje vozila na voznom traku (Lane Assist) za bočnu kontrolu, ovaj sustav potpore upotrebljava dva provjerena sustava koji su potpuno integrirani jedan s drugim. Ako su dostupni masovni

NOVITET iz Južne Koreje

Najmanji Hyundai s osvježenim licem

Najmanji Hyundaijev automobil i10 upravo je prošao kroz kuru pomlađivanja, a dolazi s dorađenim mogućnostima povezivanja i novim tehnologijama, a i dalje će biti jedan od najpovoljnijih modela na našem tržištu.

podaci, sustav potpore

Travel Assist treba samo

jednu identificiranu ozna-

ku voznog traka kako bi

zadržao vozilo na voznom

traku tijekom vožnje po

državnim cestama.

Kada govorimo o mo-

torizaciji i baterijama, tu promjena nema, pa ID.3

i dalje pogoni elektro-

motor najveće snage 150

kW/204 KS, koji pritom

nudi i 310 Nm okretnog

momenta. Kupci mogu bi-

rati između dviju bateri-

ja – 58 kWh ili 77 kWh.

Baterija od 58 kWh nudi

autonomiju do 426 km, dok baterija od 77 kWh

nudi i do 546 km. Narav-

no, u stvarnim uvjetima

je to nešto manje. Cijena

i točan početak prodaje

još nisu objavljeni. (ir)

Najmanji Hyundaijevi modeli, nekad Atos, a danas i10, uvijek su bili česta pojava na europskim, ali i domaćim cestama. A kako i ne bi kada je riječ o modelima privlačnog izgleda koji dolaze sa štedljivim motorima, a nude se po dobroj cijeni. Isto je i s aktualnom generacijom koja je jedan od najpovoljnijih modela na našem tržištu, a serijska mu je oprema prilično bogata. No u Hyundaiju smatraju kako je stiglo vrijeme za poboljšanja, pa je predstavljen i dorađeni i10. No već na prvu, promjene nisu velike. Sprijeda dolaze nova dnevna LED svjetla koja su sada saćastog oblika, dok su prije bila okrugla, a kod sportske N Line izvedbe promjena gotovo da ni nema. No obje izvedbe su dobile novu grafiku stražnjih svjetala, a tu su sada i novi aluminijski naplatci

od 15 inča kod standardne izvedbe, odnosno od 16 inča kod izvedbe N Line. Izvedba N Line sada ima i nove crvene detalje. Osim toga, kupci će sada moći birati među čak devet boja karoserije, a u to su uključene i dvije nove boje – plava Meta i siva Lumen.

Unutrašnjost je u osnovi ostala ista, ali donosi mnogo novosti koje nisu vidljive golim okom. Tako osim novih materijala i boja presvlaka, tu možemo pronaći i digitalnu instrumentnu ploču, ali i poboljšan 8-inčni multimedijski zaslon koji nudi mogućnost nadogradnje karata navigacije na daljinu, a sada se Apple CarPlay i Android Auto uređaji spajaju bežično. Tu je i bežično punjenje mobitela, a dodani su i priključci USB-C sprijeda i straga. Za maleni gradski automobil i više nego dovoljno.

Poboljšan je i sustav za prepoznavanje sudara, koji od sada prepoznaje i bicikliste, a nov je i sustav za zadržavanje

vozila unutar trake. Ono što nije novo su već provjereni motori, a riječ je o jednolitrenom atmosferskom benzinskom motoru koji razvija snagu od 49 kW/67 KS te o 1,2-litrenom atmosferskom motoru s četirima cilindrima koji daje snagu od 62 kW/84 KS. Uz paket N Line kupci dobivaju moderni 1,0-litreni turbobenzinac koji razvija maksimalnu snagu od 74 kW/100 KS, a kupci mogu birati između ručnog ili automatskog mjenjača. Obnovljeni i10 u proizvodnju kreće već u travnju, na tržištu se očekuje tijekom ljeta, a cijene će biti objavljene naknadno.

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 10. DO 16. OŽUJKA 2023.

P 10 Emil, Makarije, Kajo, Simplicije; Klanjanje Gornji Mihaljevec

S 11 Firmin, Tvrtko, Kandid

N 12 3. Korizmena „Bezimena“. Teofan, Bernard

P 13 Patricija, Sabina, Ratka

U 14 Matilda, Milijana, Borka

S 15 Longin, Veljko, Vjekoslava

Č 16 Hilarije i Ticijan, Smiljan

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Gabriel Trojnar, sin Ivane i Rajka

Andrija Gudlin, sin Ivane i Andrije

Arian Matulin, sin Mihaele i Zorana

Laura Kokalović, kći Mateje i Gregora

Rajna Žvorc, kći Željke i Vlade

Ena Novak, kći Valerije i Antonia

Enisa Oršuš, kći Vlatke

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 11. ožujka

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

tel. 060 310 222

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Noa Janđel, sin Josipe i Jurice

Ivano Mudri, sin Željke i Matije

Čakovec

dr. Karmela Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Brigita Haubrich Hrandek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat

Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopatinec

dr. Bošnjak Željka

Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica

dr. Jelena Krešić

Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić

V. Nazora 19, tel. 040/544578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog dr. Zrinko Karlović

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575

Strahoninec

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sveti Martin na Muri

dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Sveta Marija

dr. Kristina Hutinec - ZAMJE-

NA: dr. Ivan Balažin

P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak

M. Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE

radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

VJENČANI

Mursko Središće:

Melanija Škrobar i Marko Stojko

UMRLI

Čakovec:

Marija Cilar r. Mrkobrad r. 1948.

Ivan Sever r. 1936.

Sabina Sršan r. Murković r. 1943.

Mijo Lukša r. 1951.

Rade Jelavić r. 1944.

Eduard Pongrac r. 1937.

Klara Goričanec r. Kirić r. 1930.

Biserka Biškup r. Švenda r. 1962.

Franjo Radek r. 1944.

Dragutin Mesarić r. 1950.

Franciska Patafta r. Mlinarić r. 1931.

Franjo Beti r. 1973.

Dekanovec:

Franjo Magdalenić r. 1946.

Mala Subotica:

Dragica Vadlja r. Košak r.1940.

Vinko Vidović r. 1934.

Slavica Vrabec r. Ljubić r. 1933.

Gizela Žnidarić r. 1935.

Mursko Središće:

Franjo Novak r. 1938.

Nedelišće:

Antun Posavec r. 1938.

Klara Grudić r. Horvat r. 1946.

Prelog:

Ivan Cvetko r. 1963.

Terezija Horvat r. Ružman r. 1941.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

040 371 200

040 374 147

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI

PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Muža iz Čakovca preminuo 5. ožujka u 92. godini života Đurđica Škreb rođ. Prelac iz Čakovca preminula 6. ožujka u 68. godini života

Antun Marušić – Toni iz Čakovca preminuo 5. ožujka u 78. godini života

Dian Jankulija

iz Goričana preminuo 6. ožujka u 7. mjesecu života

Stjepan Ribarić

iz Goričana preminuo 5. ožujka u 66. godini života

Ivan Belković

iz Donje Dubrave preminuo u 84. godini života

Antun Mandlin iz Svete Marije

3. ožujka 2023.

4. ožujka u 79. godini života

OPĆINA ŠTRIGOVA

Štrigova, Štrigova 87

OIB: 21565174427

Klasa: 340-01/23-01/2

Urbroj: 2109-18-02/2-1

Čakovec, 09.03.2023.

Na temelju članka 123.-133. Zakona o cestama (NN

84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) te članka

67., 74., i 75., Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/2018) Općina Štrigova objavljuje

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena nerazvrstana cesta na području općine Štrigova: ŠT-NC-3009 – čbr. 3046/1 (dio), 440/2, 440/4 –u naselju Robadje, Leskovec (dionica kod kućnih brojeva Sveti Urban 298, 299 – Leskovec 18, 19) o započinjanju postupka evidentiranja predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.–133. Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) temeljem kojeg će se nerazvrstana cesta evidentirati u katastru i upisati u zemljišnu knjigu kao: Javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Štrigova, Štrigova, Štrigova 87, OIB: 21565174427.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradit će tvrtka MREŽA M d.o.o., Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21, (ovlašteni inženjer geodezije Ivan Žamić).

Obilježavanje granice zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će dana 27. 03. 2023. god. (ponedjeljak) uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije (Ivan Žamić dipl.ing.geod.), koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene te uz prisustvo predstavnika Općine Štrigova.

U slučaju lošeg vremena obilježavanje se odgađa za dan 29.03.2023. (srijeda) od 9.00. sati.

Nositelji stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te tražiti eventualna dodatna pojašnjenja vezano za omeđenje na terenu ili samu izradu geodetskog elaborata dana 31.03.2023. (petak) od 9.00 do 13.00 sati u prostorijama firme Mreža M, Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21.

OPĆINSKI NAČELNIK

Stanislav Rebernik, v.r.

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj

ŽELJKO NOVAK

13.3.1993. - 13.3.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Vlado Vidović

iz Pribislavca preminuo 4. ožujka u 65. godini života

Đurđica Škreb rođ. Prelac iz Čakovca preminula 6. ožujka u 68. godini života

Marija Hertelendi

rođ. Kardoš iz Čakovca preminula 2. ožujka u 73. godini života

Gizela Kolar

rođ. Novak iz Šenkovca preminula 1. ožujka u 92. godini života

Ana Baksa rođ. Feliks iz Strahoninca preminula u 67. godini života

Biserka Novak rođ. Kraljić iz Strahoninca preminula u 63. godini života

Tereza Korunić rođ. Levec iz Okruglog Vrha preminula 5. ožujka u 73. godini života

MURA-METAL d.o.o. Kotoriba, traži m/ž pomoćni bravar, 3 m/ž bravar na neodređeno javiti se na tel. 040 682130 ili na email: info@mura-metal.hr do 04.04.2023.

MURAPLAST D.o.o., Sajmišna 16, Kotoriba, traži m/ž referent u odjelu prodaje za vanjsko tržište na neodređeno javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 25.03.2023.

MV MOTORI d.o.o., J.Slavaenskog 2a, Ivanovec, traži 2 m/ž mehaničara za motocikle i skutere m/ž prodavač na neodređeno javiti se osobno na adesu ili na tel. 040 337066 ili na mob. 08 426106 ili pisemna zamolba na adresu ili na email: marko@pro-bike.hr do 15.03.2023.

NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.inženejr arhitekture na neodređeno, m/ž diplomirani inženjer arhitekture-samostalni arhitekt, sa i bez radnog iskustva javiti se na emailL: kadrovska.nording@ gmail.com do 28.03.2023.

NTT New Textile Technologies D.O.O., Savska Ves ,traži 5 m/ž radnika na tisku, 2 m/ž radnika na automatu, 5 m/ž šivača,5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu, m/ž pomoćni skladišni radnik ,m/ž vozač teretnog vozila c i e kat., 2 m/ž operater na laseru na neodređeno javiti se na tel. 040 313235 ili na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 31.03.2023.

OBRADA METALA I TRGOVINA d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž cnc tokar, 2 m/ž operater na cnc obradom centru(glodalice), na neodređeno javiti se na mob. 098 803355ili na email:omt@omt.hr do 31.03.2023.

PARK MLADOSTI d.o.o., G.Mihaljevec traži 2 m/ž konbara u Caffe baru , na određeno ajviti se osobno na adresu ili na mob. 099 7340634 ili na email: parkmladostigm@gmail.comdo13.03.2023.

PEKARA CRO-PEK ČOČAJ d.o.o., Čakovec, K.Tomislava 46, traži m/ž prodavača u pekari, m/ž pekara/pomočnog pekara na naeodređeno javiti se na tel. 040 395694 do 31.03.2023.

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištar,m/ž voditelj smjene u skladištu m/ž radnik u proizvodnji,m/ž održavatelj u industriji mesa, m/ž kontrolor kvalitete,2 m/ž operatera stroja,m/ž operater-mlinar u tvornici stočne hrane-do 31.03.2023. na neodređeno javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email. ljudski. resursi@perutnina.hr

PODRUM ŠTRIGOVA, ŠTRIGOVA 71, traži 5 m/ž radnika u vinogradu na neodređeno javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na email: karlo.kramar@podrumstrigova.hr do 15.03.2023.

PROMMING d.o.o.dr.I.Novaka 48,Čakovec, traži m/ž elektroinstalater-električar na internoj montaži na određeno javiti se osobno na adresu ili na email: posao@promming.hr do 15.03.2023.

PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž tokara, 2 m/ž lakirera, 3 m/ž bravara, 3 m/ž zavarivača tig, na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 396553 ili na mob. 098 1830293 ili pisemena zamolba na adresu ili na email:info@primabiro. hr do 31.03.2023.

SERVUS d.o.o., dr.I.Novaka 32a, Čakovec, traži m/ž tehničara za mehtroniku-eletromehaničar na određeno javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 390167 ili na mob. 095 9060585 ili na email: silvija@ servus.hr do 31.03.2023.

“SIGURNOST” SERVIS I PRODAJA VATR.

OPREME Vl. BOŽIDAR HORVAT, Knezovec, traži m/ž djelatnika u servisu vatrogasnih aparata na određeno javiti se na tel. 040 865122 ili na mob. 098 244399 do 12.03.2023.

S-SEČAN d.o.o., Čakovec, ulica Preloge 19, traži 2 m/ž vozača kamiona na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 338000 ili na mob. 091 1010402 ili pisemnom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 20.04.2023.

STM d.o.o., G.Hrašćan, traži m/ž krojača, 2 m/ž šivača na neodređeno javiti se na tel. 040 858170 do 15.03.2023.

PLETEX International d.o.o., Mihovljan, Provmajska 1, traži 2 m/ž bravara na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 347233 ili na mob. 098 426610 do 28.02.2023.

PEVEX d.d.Čakovec, traži m/ž trgovca-blagajnika-program elektronika i kućanski uređaji na određeno javiti se na link: https://karijere.pevex.hr/jobs/ trgovac-blagajnik-mz-zkx do 13.03.2023.

PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavač, m/ž skladišno-transportni radnik i m/ž prodavač, m/ž mesar-prodavač za Prelog do 17.03.2023. na određeno javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do

PERUTNINA PTUJ – PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž IT specijalist, m/ž voditelj smjene u skladištu , m/ž administrator u proizvodnji na neodređeno javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 19.03.2023.

Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž kuhar, m/ž čistač, m/ž konobar na neodređeno javiti se na mob. 098 393001 do 22.03.2023.

REINOX D.O.O., Brezje 81a, traži 2 m/ž bravara,m/ž pomoćni bravar na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 855845 ili pismena zamolba na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 31.03.2023.

SUMMA–CONd.o.o.,Prelog,Hrupine7b, traži m/ž strojarski tehničar na određeno javiti se na email: office@summa-con.hr do 23.03.2023.

TAGnology d.o.o., Brezje, traži m/ž voditelj prijekta, m/ž informatičar-programer junior, na neodređeno javiti se na eamil: accounting@tagnology.com do 30.03.2023.

TARNIMA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž dostavljača na neodređeno javiti se na email:tarnima.osijek@gmail.com ili na mob. 092 1942919 do 22.03.2023

Textile House Trgovine, d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodvača na određeno javiti se na email: kristina@textilehouse.hr do 12.03.2023.

TE-PRO d.o.o. VRHOVLJAN traži 3 konstruktora alata (m/ž), 3 montera/ke metalnih formi i 1 IWE međunarodni inž. zavarivanja, (m/ž) na 040 500831 ili office@te-pro.net do 31.3.2023.više na www.hzz.hr

TEHNIX D.O.O.,D.Kraljevec, traži 2 m/ž kuhara, m/ž konobar na neodređeno u Hotel Kralj, Ludbreška 93,D.Kraljevec, na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650172, ili na mob.099 3109413 ili na email: hotelkralj@tehnix. com do 31.03.2023.

TOPLICESVETIMARTIND.O.O.IZVORSKA

3,TOPLICESVETIMARTIN,traže1m/žvoditelj hrane i pića, 4 m/ž wellness terapeut, 3 m/ž konobar, 4 m/ž kuhar, 1 m/ž slastičar, 1 m/ž zamjenik šefa kuhinje, 2 m/ž mesar,2m/ž spasioc,2m/ž spremačica, 3 m/ž pizza majstor, 1 m/ž direktor hotelskih operacija i 2 m/ž ekonom, na određeno, javiti se emailom: posao@ termesvetimartin.com do 31.03.2023.

TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavača, mjesto rada Totovec,M.Središće, Belica, Hodošan, Totovec, Kotoriba, Orehovica, m/ž mesar –D.Dubrava,m/žsaldokontist-do28.03.2023.,na određeno javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402404 ili na email: posao@tpvz.hr

TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Križovec, Črečan ,Dunjkovec, Ivanovec, Šandorovec,Orehovica,Turčišće,Čakovec,Slakovec, Strahoninec,Novo Selo Rok,Kotoriba, Palinovec,Oporovec,Prelog, Vratišinec,Nedelišće, Šenkovec,Štefanec, Pribislavec, G.Hrašćan, Lopatinec,m/ž skladišno-transportni radnik na određeno javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 31.03.2023.

TS PROM TRGOVINA d.o.o.,Čakovec, traži m/ž vozač c i e kat. na određeno javiti se na email: tot.petar2@gmail.com do 15.03.2023.

TONI d.o.o., D.Kraljevec, traži m/ž komercijalist/logističar, m/ž skladištar

na neodređeno javiti se na email: info@ toni-marodi.hr do 31.03.2023.

TUBLA d.o.o., Ulica Republike Italije 3,Čakovec, traži m/ž financijsko-knjigovodstveni referent, na određeno javiti se pisemnom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 12.03.2023.

TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobar, 2 m/ž pomoćni kuhar, mjesto rada Restoran Rustica na neodređeno javiti se na mob. 091 2016015 do 06.04.2023.

UDRUGA OSOBA OBOLJELIH OD ALS-A

I DRUGIH RIJETKIH BOLESTI ‘NEURON’, Lopatinec, traži m/ž osobni asistent-njegovatelj na određeno 20 sati tjedno javiti se na mob. 091 5421068 ili

pismenom zamolbom ili na email: vesna.neuron@gmail.com ili link; www. udruga-neuron.hr do 17.03.2023.

UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara za rad u Caffe bar Čapa, 1 na puno radno vrijeme i 1 na pola radnog vremena javiti se na mob. 098 241767 do 31.03.2023.

VALIONICA FABIĆ, ŠKOLSKA 20, KOTORIBA, traži 2 m/ž radnik u peradarstvu, na određeno, javiti se osobno: Školska 20, Kotoriba, na tel: 040 682051, 098 426377, emailom: valionica.fabic@ gmail.com do 07.04.2023.

VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO JAKOPIĆ,ŽELEZNA GORA, traži m/ž pomoćni kuhar ,m/ž kuhar u Restoranu Terbotz, na neodređeno javi-

ti se na mob. 098 242 363 ili na email: jakopic@vina-jakopic.hr do 31.03.2023.

VETERINARSKA STANICA d.o.o., Prelog, traži m/ž doktora veterinarske medicine, na neodređeno javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ veterinarskaprelog.hr do 15.03.2023.

ZAŠTITARSKO-EKOLOŠKA UDRUGA

PRIJATELJI ŽIVOTINJA I PRIRODE , Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za pse Čakovec, na određeno javiti se na mob. 099 4800640 ili na email: info@ prijatelji-zivotinja.org do 12.03.2023.

ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA D.O.O.NEDELIŠĆE, traži 1 m/ž radnik na ranču, na neodređeno, javiti se na tel: 040 341004, mob: 095 1123469 do 31.03.2023.

SAČUVAJTE TRADICIJU I OSVOJITE NAGRADE

Šaljite radove na temu Uskrs u Međimurju negda

Dragi naši mali i veliki kreativci, povodom nadolazećeg blagdana Uskrsa za vas smo otvorili novi likovni i literarni natječaj Uskrs u Međimurju negda, s trima predloženim temama:

• Prošecija na Cvetnu nedel(j)u

• Vuzmenka v moji seli

• Nesemo korpicu/košaricu na posveča(n)je

Ovim natječajem ideja nam je zadržati tradicionalne običaje koji su se održavali povodom najvećeg katoličkog blagdana i sjećanja na njih.

Ako ne znate kako je to izgledalo, još bolje! Pitajte svoje bake i djedove ili roditelje i oni će vas rado vratiti u prošla vremena i običaje. Ako shvatite da postoji neki običaj koji mi nismo spomenuli, slobodno ga dodajte!

Pozivamo vas sve da se uključite, od vrtićkih skupina do osmog razreda. Neka drugi saznaju za vaše običaje, a usput možete osvojiti i neku od vrijednih nagrada. Nacrtajte ili naslikajte svoje običaje, napišite pjesmu ili priču

Sponzori:

koja se veže na jednu od navedenih tema.

Najuspješnije autore očekuju i vrijedne nagrade:

• 2 puta ulaznice za kino i kokice iz Cine&Fun u Jug Mall Čakovec

• 1 metar palačinke iz Pizzerije Špizza Čakovec

• obiteljska pizza po izboru u Pizzeriji Uno Čakovec

• Cjelodnevno kupanje u Termama Sveti Martin za sve najbolje radove u svim kategorijama

• 2 puta bon od 26,5 eura u Blukids Čakovec

Radove kao i do sada šaljite e-porukom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Natječaj počinje odmah, a radovi se šalju cijelo vrijeme do 16. travnja 2023., ali mi preporučujemo da ih pošaljete što prije! Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici 21. travnja 2023. godine. Sretno!

Koraljgrad

Duboko ispod tamno-plavog mora nalazi se jedan drevni grad po imenu Koraljgrad. Iako je ispod dubokog mora, sjaji poput zalazećega sunca. Izgleda vrlo šareno i veselo. Napravljen je samo od svježih morskih koralja. Koraljgrad je velik kao pola mora pa zbog toga ima otprilike tri bilijuna morskih stanovnika koji su većinom ribe, lignje, hobotnice, morske zvijezde, spužve i sva ta divna morska bića. Stanovnici su vrlo dragi i ljubazni i zbog toga je uvijek veselo s njima. Životni uvjeti su vrlo dobri za morski grad. Koraljgrad je vrlo bogat izgledom, stanovništvom i turizmom. U tom gradu je uvijek zabavno jer je vrlo popularan za sva morska bića, pa čak i za ljude pa zbog toga puno dolaze u posjet jedni drugima. Koraljgrad ima puno ponuđenih zanimanja, ali nisu baš kao na kopnu. Kod tih zanimanja se rade stvari (kao nama normalna zanimanja), ali one ne baš svakodnevne poput: čišćenja mora, pronalaženja hrane, spašavanja bilo kojeg morskog bića od ljudi, planiranja i sastavljanja novog morskog prometa i još puno toga. Postoje i poslovi u moru koje i ljudi rade, ali naravno, ne svi, zato jer većina stvari za posao ne smije u očuvano more gdje se nalazi Koraljgrad. Poslovi koje i ljudi i ribe smiju raditi su poslovi poput: prodavanje hrane i morskog namještaja, hitna služba, cvjećar za morske biljke, graditelj posebnih prometnih znakova koji ne zagađuju morski okoliš, prometni policajac,

doktor, policajac…I još puno ostalih zanimanja. Promet ispod mora je puno bolji od prometa na kopnu zbog toga jer nema puno prometnih nesreća, nije štetan okolišu i ne košta. U morskom prometu nema auta niti nikakvih vozila nego su samo rastrčana morska bića kako plivaju uokolo po naredbama prometnih znakova i policajaca. Elektronika u Koraljgradu ne postoji, za svjetlo koriste sjajne bisere, a uređaji im ne trebaju zbog sve te zabave u Koraljgradu. Način školovanja je malo drugačiji od načina ljudi jer ispod mora nemaju škole nego imaju male učionice sastavljene od velikih školjaka, koralja i sitnih kamenčića. U školi uče sve o životu u moru.

Stanovnici Koraljgrada su jako zadovoljni sa svojim gradom, isto tako i turisti zbog njegove ljepote i zbog njegovog privlačnog sjaja. Ako bi netko od ljudi htio doći kao turist ili posjetitelj, trebali biste specijalnu opremu koju trebate platiti kod ulaza. Kako je nastao Koraljgrad i kada nitko ne zna niti ne smije znati. To je velika drevna tajna sačuvana stoljećima. Kad bi netko nekome rekao tu tajnu, mogao bi biti zauvijek izbačen iz grada. Tu tajnu smije znati samo predsjednik grada. Taj predsjednik je jedna stara i mudra lignja koja je na mjestu predsjednika već stoljećima. Ja mislim da je Koraljgrad jedno divno i čarobno mjesto i voljela bih ga posjetiti.

Gabrijela Zadravec,

Uređuje: Aleksandra Sklepić

5. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Gabriel Šoštarić, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće, Skupina Pačići Nina Tot 7.b, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Teo Vugrinec, 5,5 g, Dječji vr�ć Maslačak Mursko Središće, skupina Pačići

Gracija Škec, 1.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Ana Lara Čajić, 1.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Pizzeria Špizza

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop (4 kom), dim. 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

KUPUJEM tomos mopede, auto prikolice, motokul�vator, skuter i stare automobile - isplata odmah. Info na tel 098/965-6624

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505

PRODAJE SE XSARA PICASSO 1.6 2000.god., registr. do 30.4.2023., info na tel. 099/791-3725

POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 400 lit. (2 kom) i 250 lit. (2 kom). Upita� na 040/364-354

SADNICE dvogodišnje crvenog, crnog bijelog ribizla, kupina, i drugog voća, prodajem i šaljem poštom-pouzećem, cijena 4 eura/kom. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 126 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM plug 10 cola, tanjurače Olt 20 diska, traktorska šprica od 320 lit., poljska 2-redna vadilica krumpira “Ana”, info na mob. 095/5402-505

PRODAJEM drvene bačve za vino, očišćene orahe i orahovo ulje, a kupujem suhi kukuruz u zrnu. Info: 099/671-4888

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM POSAO U POLJOPRIVREDI - pomoćni poslovi ili bilo što drugo na dnevnicu. Mob. 099/630-8344

099 7843 005

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MUŠKA OSOBA ELEKTRO STRUKE traži posao - može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476

POZNANSTVA

ŽELJELA BIH UPOZNATI dobru osobu koja živi sama bez djece (neženja) starosti od 60-65 godina. Ostali neka se ne javljaju. Na SMS ne odgovaram. Info na mob. 099/672-3042

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Moguće useljenje 01.04.2023. Info na mob. 098/947-8801

PRODAJE SE KUĆA visoka prizemnica u Vratišincu, blizina centra, vl. 1/1, info na mob. 095/5402-505

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u najužem dijelu ČK (plac), prema dogovoru namješten ili polunamješten, info na mob. 099/7828-494

IZNAJMLJUJE SE komforni stan u Čakovcu, povoljno. Info na mob. 098/195-7448

ŽIVOTINJE

PRODAJEM ČISTOKRVNE KRUPNE ŠTENCE NJEMAČKOG OVČARA, crveno-crnog plašta, stari dva i pol mjeseca, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita, roditelji prisutni. Sve informacije na mob 097/600-6038

AKVARIJ sa 10 ribica, živo bilje, lijepo uređen, šesterokutni, prodajem za 30 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084-675

NJEMAČKI OVČARI - prodajem štence s rodovnicom, cijepljeni i čipirani, odličnih roditelja. Info na mob. 098/465-490

RAZNO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 530 eura. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

PRODAJEM očišćene orahe, orahovo ulje i drvene bačve za vino više dimenzija. Info: 343-557

PRODAJEM BOCE za autogeno zavarivanje s garniturom i kompresor od 50 lit., malo korišten, novi. info na tel. 099/791-3725

CRIJEVO ZA VODU, armirano, 35 metara s motalicom, prodajem za 70 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 3 veličine 6 komada, od 35-50 eura/ kom. Slike šaljem na mob. Šaljem poštom, Zagreb, 091/9240-293

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE KVAKA ZA PVC VRATA Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (265 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (33 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (240 eur); novi crni uredski stol (65 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

TERMOGEN el. polovni, ispravan, za grijanje staklenika/plastenika, poslovnih/skladišnih prostora, hitno i povoljno! Zva� na mob 098/9049181 ili 098/9900-260

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 ŠELNE za plastenik, pričvršćivanje PE folije na konstrukciju, hitno i povoljno! Zva� na 098/9049181 ili 098/9900-260

AUTO IZVLAKAČI za blato, snijeg, led, jednostavna montaža u 3 poteza, prodajem za 70 eura. Slike šaljem mobitelom. Zagreb, 098/9084-675

Na temelju članka 39. Zakona o elektroničkim medijima („Narodne novine“, broj 111/21,), članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.) i članka 50. Statuta Općine Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 05/21.), općinski načelnik raspisuje

JAVNI POZIV

ZA FINANCIRANJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA ELEKTRONIČKIH MEDIJA

U 2023. GODINI

Predmet Javnog poziva je prikupljanje prijava za �inanciranje programskih sadržaja regionalnih i lokalnih elektroničkih medija u 2023. godini.

Na Javni poziv mogu se prijaviti nakladnici regionalnih i lokalnih elektroničkih medija koji su upisani u knjige pružanja medijskih usluga odnosno elektroničkih publikacija Agencije za elektroničke medije koji djeluju na području Međimurske županije. Rok za podnošenje prijave je 15 dana od dana objave Javnog poziva na internetskoj stranici Općine Štrigova, odnosno zaključno do 27.03.2023. godine.

Javni poziv s pripadajućim obrascima objavljen je na mrežnim stranicama Općine Štrigova: www.opcinastrigova.hr

KLASA:614-07/23-01/01

URBROJ: 2109-18-01-23-3

Štrigova, 08. ožujka 2023.

KUPUJEM stripove, Sega i Nintendo igrice. info na mob. 098/921-9092

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, UTD Raguse, Eko-Međimurja, Božjakovine, Trgovine Krk, Derme, Tehnomonta, Hotela Zadar i druge dionice. info na mob. 098/905-1011

OPĆINSKI NAČELNIK Stanislav Rebernik

POKLANJA SE regal za dnevnu sobu, dvosjed i fotelja na razvlačenje, kuh. ormarići sa sudoperom, spavaća soba i šivaća mašina. Info na mob. 098/1760-242

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon te sobna TV-antena. Info na mob. 098/9158-640

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175 SVRDLO ZA BUŠENJE RUPA U ZEMLJI - za sadnice voća, stupove za ogradu i slično, prodajem za 25 eura. Zagreb, 098/9084-675

METALNE KOŠEVE za raznu namjenu hitno i povoljno prodajem! Zva� na 098/904-9181 ili 098/9900-260

PLASTENIK dim. 7,5 x 5,5 x 2,5, polovni, konstrukcija pocinčana, prodajem povoljno i hitno. Zva� na 098/904-9181

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Mame i tate, dvaput pročitajte!

Za pravilan psihofizički razvoj djeca, naročito u ranoj dobi, trebaju intenzivnu dvosmjernu komunikaciju, senzitivne i dostupne roditelje, mamu i tatu kojima je najvažnije odgovoriti na dječje razvojne potrebe.

Kad razgovaram s djecom kako bih stekla dojam o atmosferi koja vlada u njihovu domu, obvezno ih pitam nedostaju li im ponekad roditelji. Od mlađe djece brzo i lako saznam da im najčešće oboje fale, ili barem jedno od njih, češće tata koji puno radi, a kad dođe doma, onda se odmara. A kako se odmara? Tako da gleda u neki ekran, najčešće mobitel. Ili je na laptopu. Ili drijema pred televizorom. Mama isto nema puno vremena, ona stalno nešto radi po kući, a usput u ruci drži mobitel, ili brzinski potipka na tabletu, ili krajičkom oka gleda seriju na televizoru. Mi živimo u digitalnom patrijarhatu, čast iznimkama. Starija djeca vrlo često na isto pitanje protestno uzvikuju da im roditelji ne fale, jer ih nikad i nije bilo, pa kako da im onda fale?! Reći ćete da je to tako s djecom koja imaju probleme pa zato dolaze na razgovore sa psihologinjom, ali moje kliničko iskustvo poklapa se s rezultatima brojnih istraživanja s raznih strana svijeta koja pokazuju da su djeca sve više usamljena i da im nedostaju roditelji. Iako smo posljednjih godina zbog pandemije svi puno više vremena kod kuće, dakle boravimo u istom fizičkom prostoru (ali ne i zajedničkom psihološkom prostoru), sve se više govori o novim oblicima otuđenja i usamljenosti. Tu smo, a daleko jedni od drugih. Za pravilan psihofizički razvoj djeca, naročito u ranoj dobi, trebaju intenzivnu dvosmjernu komunikaciju, senzitivne i dostupne roditelje, mamu i tatu kojima je najvažnije odgovoriti na dječje razvojne potrebe. Nažalost, često se događa da roditelji nemaju vremena ni strpljenja, stavljaju dijete na čekanje, požuruju ga ili prekidaju, ne baš zbog nekog prečeg posla nego zbog navike non-stop prisutnosti na društvenim mrežama, koja uz sve ostale ekranske navike dovodi do odgađanja ili nereagiranja na dijete koje nešto želi podijeliti s roditeljem. Tada se djeca počinju osjećati bespomoćno, htjela bi biti viđena i uvažena, pokušavaju privući roditeljsku pažnju, treba im osjećaj sigurnosti i bliskosti, a toga nema. Bespomoćnost ne gasi njihovu nadu, pokušavaju i dalje jer vjeruju svojim roditeljima i slijede

ih, trebaju njihovu ljubav i prihvaćanje, ne odustaju. Djeca su strašno uporna u traženju da se bavimo njima i njihovim potrebama, a to kod roditelja nerijetko izaziva još veći stres i konflikt izbora. Naravno da djeca vide da je roditelju nešto drugo važnije od njih samih. Tipkate po mobitelu, a dijete nek’ čeka? Dječja se samosvijest oblikuje kad dijete ima potvrdu o svojoj vrijednosti u životu važnih osoba i zato je vrlo štetno kad roditelj ne odgovara neposredno i usredotočeno na djetetove pozive, a onda pronalazi izgovore ili obećanja za budućnost ili potkupljuje dijete. Distorzije slike o sebi na taj način nastaju već u ranom djetinjstvu. Ako dijete nije moglo vjerovati roditelju, počinje sumnjati u svoje osjećaje i ne vjeruje u sebe. Naravno, sve to jako opterećuje i zbunjuje dijete. Roditelj koji je često okrenut drugim aktivnostima i zahtjevima na koje spremno odgovara, dok istovremeno kontakt s djetetom prekida i ostavlja ga na čekanju, dodatno zbunjuje svoje dijete. Pitate zašto ne možete naizmjence malo tipkati po mobitelu pa malo pričati s djetetom?

Zbog nezrelosti kognitivnih funkcija može se dogoditi da dijete već za koju minutu bude dekoncentrirano ili zaboravi što ste zajedno radili ili razgovarali, pa kad se vi opet hoćete uključiti, dolazite do zaključka da je dijete nezainteresirano i da mu nije ni bitno što se trudite. A zbunjeno dijete počinje osjećati da je glupo. U njegovoj su se glavici ugnijezdile disfunkcionalne misli koje će ga jednoga dana dovesti u moju ambulantu. Bespomoćan sam. Nevažan sam. Glup sam. Sam sam. Da, svaki put kad roditelj odabere dati prednost svom pametnom telefonu ili laptopu, dijete ostaje samo. Tako prolaze godine. Već prije puberteta većina djece koja mi dolazi izgubila je povjerenje i nadu da će im se neka odrasla osoba posvetiti, osjećaju da nikoga nemaju ni doma ni u školi. A kako su djeca prilagodljiva i kopiraju odrasle, tako su se i ona navukla na ekrane. Bliskost, uvažavanje i razumijevanje traže u prostranstvima interneta. Završit ću rečenicom koju često čujem od jednog dječaka s kojim puno razgovaram: „Je, tak’ vam je to“.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Kako društvo vidi žene koje prekomjerno piju alkohol?

Bez obzira na spol, zlouporaba alkohola obično se ne veliča, no žene se više proziva zbog ponašanja vezanih za pijenje.

Međunarodni dan žena obilježili smo 8. ožujka i njime proslavili društvena, ekonomska, kulturalna i politička postignuća žena. Najbitniji je to dan u godini kojim se educira javnost i podiže svijest o ravnopravnosti žena te poziva na promjene koje će ubrzati izjednačavanje spolova. Postignut je velik napredak otkad se Međunarodni dan žena po prvi puta slavio 1911. godine, no i dalje postoje razlike u percepciji i odnošenju prema ženama koje otežavaju postizanje ravnopravnosti. Jedna od razlika je i način na koji se gleda na žene ovisne o alkoholu u usporedbi s muškarcima ovisnicima o alkoholu. Općenito se smatra da je ovisnost o alkoholu relativno rijetka pojava kod žena, ali novija istraživanja pokazala su da se žene bore sa zlouporabom i ovisnosti o alkoholu u većem broju nego što se mislilo. Točno je da će muškarci, u usporedbi sa ženama, vjerojatnije upotrebljavati sve vrste ilegalnih droga, konzumirati alkohol i doživjeti predoziranje ili trovanje. Osim toga, mnogo češće će im biti dijagnosticiran alkoholizam iako kod žena postoji jednaka vjerojatnost da će razviti ovisnost o alkoholu.

Tijek razvoja ovisnosti o alkoholu kod žena drukčiji je nego kod muškaraca – one imaju značajno kraći period zlouporabe alkohola prije nego im se dijagnosticira alkoholizam što znači da brže postanu ovisne o alkoholu. Također, žene se češće od muškaraca uključuju u liječenje alkoholizma s već razvijenim težim mentalnim, tjelesnim i socijalnim teškoćama. Poseban problem predstavlja što žene čine samo 10 % ukupnog broja

liječenih alkoholičara iako je oko 25 % ovisnika o alkoholu ženskog spola. Koji je razlog što se tako mali broj žena odlučuje potražiti pomoć?

Postoje dvostruki standardi kada je riječ o tome kako društvo gleda na konzumiranje alkohola kod muškaraca i kod žena. Bez obzira na spol, zlouporaba alkohola se obično ne veliča, no žene se više

proziva zbog ponašanja vezanih za pijenje. Na primjer, prihvaćenije je da muškarac nakon posla popije par pića s prijateljima, no žene bi se u istoj situaciji moglo strože osuđivati i lakše ih opisati kao nemoralnim. Unatoč promjenama u percepciji takozvanih rodnih uloga, povećano osuđivanje se jednim dijelom može objasniti njegovateljskom ulogom koja se još uvijek češće veže za žene, a manje za muškarce. Na žene se gleda kao na te koje moraju podržavati obitelj i brinuti o njoj, a prekomjerna konzumacija alkohola bi mogla predstavljati neodgovornost prema voljenim osobama i zanemarivanje te obiteljske uloge. S posebnim osuđivanjem se gleda na žene koje su istovremeno trudne i imaju problem s pijenjem. Sve navedeno može izazvati osjećaj srama, krivnje i sebičnosti zbog kojih se žene boje zatražiti pomoć kako ne bi bile okarakterizirane kao loše majke i supruge, a u konačnici i kao nemoralne i loše osobe. Zbog toga često pokušavaju sakriti problem s alkoholom i što duže pokušati živjeti normalnim životom. Nažalost, što se kasnije krene s liječenjem, posljedice na mentalno i tjelesno zdravlje postaju teže. Alkohol kod obaju spolova izaziva ista oštećenja, no ona kod žena nastaju brže. Alkoholizam kod žena je opasniji te je smrtnost 50 –100 % veća nego kod muškaraca. Oštećenje mozga je izraženije, a zbog učinka estrogena oštećenje jetre i ciroza više su prisutne i brže se razvijaju. Usto, alkohol stvara i zdravstvene probleme jedinstvene za žensku populaciju, odnosno poremećaje menstrualnog ciklusa, neplodnost, pobačaj, fetalni alkoholni sindrom i karcinom dojke. Također, žene češće od muškaraca uz alkoholizam pate i od teškoća mentalnog zdravlja u obliku depresije, anksioznosti i poremećaje hranjenja.

Bez obzira na nečiji spol, bitno je znati da problemi povezani s uporabom alkohola ne smiju biti razlozi za osuđivanje ili prozivanje, već prilika za pokazivanje razumijevanja i pružanje podrške osobama koje se same ne usude zatražiti pomoć.

Nikola Petričević, magistar psihologije

DVD ČAKOVEC Obučeno 19 novih vatrogasaca

Vatrogasna zajednica grada Čakovca uz domaćinstvo DVD-a Čakovec organizirala je obuku za zvanje vatrogasac, koja se održavala u Čakovcu od 6. veljače do 25. veljače 2023. godine. Obuci za zvanje ukupno je prisustvovalo 19 članova.

Draženu Kocenu spomenica za 40 godina rada u vatrogastvu

Prošle su godine 3 člana DVD-a Nedelišće, Dragutin Topolnjak, Tomislav Mikolaj i Dario Posavec, uspješno završila obuku za gašenje požara otvorenog prostora i prijevoz helikopterom

Piše: Sanja Heric

Uovim novim, dugo očekivanim prostorima DVD-a Nedelišće održana je 115. godišnja skupština DVD-a Nedelišće. Odmah na početku prisjetili su se najtužnijih trenutaka za DVD u prošloj godini. Nakon što su ih u 2021. godine zauvijek napustili Franjo Bašek, Siniša Mak i Ivan Petričević, prošle godine napustio ih je također jedan dugogodišnji istaknuti član, Franjo Lesar, koji je ostavio veliki trag u radu DVD-a.

Dobrovoljno vatrogasno

društvo Nedelišće trenutno tako broji 61 aktivnog člana od čega su čak 4 vatrogasna časnika, 7 vatrogasnih časnika I. klase, 1 počasni te 8 počasnih viših vatrogasnih časnika. Od ukupno

18 vatrogasnih specijalnosti koje imaju njihovi članovi, 11

članova je osposobljeno za rukovanje i korištenje aparatima za zaštitu dišnih organa. Prošle su godine 3 njihova člana (Topolnjak Dragutin, Tomislav Mikolaj, Dario Posavec) uspješno završila obuku za gašenje požara otvorenog prostora i prijevoz helikopterom. Također, 19 operativnih članova posjeduje važeće liječničko uvjerenje za obavljanje poslova vatrogasca. - Ovdje se svakako moramo osvrnuti na veću donaciju koju smo prošle godine dobili od Međimurske županije i župana Matije Posavca. Naime, prošle je godine nabavljeno 10 najmodernijih intervencijskih kaciga sa svjetlima čiju je nabavku od preko 3.000 € kompletno podmirila Županija, pročitao je u izvješću tajnik

DVD-a Goran Kos. Iskoristivši mogućnost sufinanciranja preko Hrvatske vatrogasne zajednice, tj. Vatrogasne zajednice Međimurske

dodijelio je Draženu Kocenu spomenicu za 40 godina dobrovoljnog rada u Društvu, u sredini je Robert Šafarić

županije, 6 je članova položilo vozački ispit za upravljanje kategorijom vozila C kako bi mogli upravljati navalnim vozilom. U redovima DVD-a je i 30-ak najmlađih članova koji jedva čekaju početak nove natjecateljske sezone.

- Kao što svake godine ističemo, ispravnost sve opreme, prostorija i vatrogasnih vozila uvijek nam predstavlja prioritetni zadatak pa je sva oprema u potpunosti ispravna i u svakom trenutku spremna za upotrebu i korištenje pri-

Prošle godine 42 intervencije

Što se tiče intervencija, Društvo je u 2022. godini zabilježilo čak 42 intervencije čiji broj i složenost iz godine u godinu sve više rastu. Radi se o 18 intervencija gašenja požara i 24 ostalim intervencijama, kao što su tehničke intervencije, osiguranje na javnim okupljanjima i slično.

likom intervencija gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine na području našeg mjesta, ali i na području cijele općine, naglasio je tajnik Kos.

Uz pomoć svih mještana Nedelišća, 26. kolovoza prošle godine službeno su dovršili projekt dogradnje vatrogasnih prostorija o kojem govorimo skoro 20 godina.

Za zvanje vatrogasac ispit se polagao iz predmeta: Ustroj vatrogastva, Gorenje i gašenje, Vatrogasna taktika, Sprave i oprema, Tehničke službe te Preventive i vatrogasnih vježbi. Obuku je uspješno završilo 19 polaznika. Sredine iz kojih polaznici dolaze dobile su još više na obučenosti članova, a što će se kod njih ponajprije odraziti u vatrogasnoj preventivi, na požarima i ostalim intervencijama.

Predavači tijekom obuke iz pojedinog predmeta i vježbi bili su: Nikola Besedić, Mladen Kanižaj, Leon Krištofić, Tomislav Faić, Hrvoje Novaković i Branimir Grabar.

Nakon proglašenih rezultata ispita, predsjednik VZMŽ-a Mario Medved polaznike je promovirao u zvanje vatrogasac. Čestitao im je na uspješno položenim ispitima i stjecanju zvanja pa je svima zaželio da svoje znanje prenose na kolege vatrogasce u matičnim društvima i da se i dalje usavršavaju. (sh)

DVD STRAHONINEC Novom opremom do veće spremnosti

Godišnja skupština bila je prigoda da se nagrade najzaslužniji vatrogasci iz DVD-a Nedelišće. Srebrna medalja dodijeljena je Ivani Mak, spomenica za 40 godina rada uručena je Draženu Kocenu, dok je Radovan Vibović primio spomenicu za 30 godina rada.

Plakete DVD-a primili su sljedeći vatrogasci: Elvir Bašek, Siniša Bašek, Miro Mak, Zoran Mak, Tomislav Mikolaj, Zdravko Mikolaj, Nikola Muršić, Luka Petek, Maja Petek, Dario Posavec,

Vedran Špiranec, Radovan Vibović i Franjo Zadravec.

Zahvalnice za sudjelovanje u pomoći na potresom pogođenom području - općina Majur (HVZ) dodijeljene su Siniši Bašeku, Tomislavu Mikolaju, Zdravku Mikolaju i Dariju Posavcu.

Maja Petek završila je osposobljavanje za vatrogasnu časnicu, Josip Činč na vatrogasca I. klase, a Tomislav Mikolaj, Dario Posavec i Dragutin Topolnjak obuku za gašenje požara otvorenog prostora i prijevoz helikopterom.

- Otvorili smo naš novi Vatrogasni dom kakav smo svi zajedno dugo sanjali i napokon dočekali, a kakav svi zasigurno i više nego zavrjeđujemo. Novi Vatrogasni dom zajedno su uz blagoslov našeg župnika Ivana Hercega otvorili naš bivši predsjednik za čijeg je mandata i sve skupa pokrenuto, Marijan Serec, i trenutni predsjednik Zlatko Marciuš bez čije upornosti i zalaganja Vatrogasni dom vjerojatno još ni danas ne bi bio dovršen. Velika hvala još jednom svim mještanima, naglasio je Kos.

DVD Strahoninec službeno je završio projekt Fond solidarnosti Europske unije (FSEU) za operaciju Sisak – izvanredna nabava nove opreme za potrebe službi spašavanja zbog zamjene uništene, oštećene i rashodovane opreme. Ukupna vrijednost opreme je 30.290,33 eura, odnosno 228.22,50 kuna.

- Nabavkom ove opreme dignuta je operativna spremnost naše vatrogasne postrojbe na veći nivo i samim time sigurnost naših vatrogasaca, a sve radi pružanja bolje zaštite od požara i drugih nesreća našim sugrađanima, istaknuli su između ostalog iz DVD-a Strahoninec. (sh)

DVD NEDELIŠĆE održalo 115. godišnju skupštinu

Izvješće je podnio tajnik Društva Goran Kos

Zlatko Marciuš

Nina Vrček, Valerija Štrukelj, Ivona Topolnjak, Zlatko Marciuš, Maja Petek, Ariana Logožar i Rea Mikolaj

Tko su nagrađeni vatrogasci?

MEĐIMURSKA KUHARICA

Svinjski medaljoni na kremi od celera s kroketima od

krumpira

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Uz najveće akumulacijsko jezero u Hrvatskoj smješten je rekreacijski centar DG Sport. Sadrži sve što je modernom čovjeku i obitelji potrebno za aktivan odmor, opuštanje i gurmanski užitak. Restoran i

Sastojci:

- 200 g svinjskog filea

- 10 g maslaca

- sol, papar

- malo ulja

Za umak od

celera:

- 200 g celera

- sol

- mlijeko

- maslac

Za umak od

brusnice:

- 200 g brusnice

- 2 dl crnog vina

- malo vode

pizzerija Hotela Panorama koji se nalaze unutar DG Sporta, uvijek iznova oduševljavaju svojom gastronomskom ponudom. Vrsna kuharica Ines Jurišić za našu standardnu rubriku Međimurske kuharice ovaj put predstavlja recept za pripremu svinjskih medaljona. Poslužila ih je na kremi od celera s kroketima od krumpira i umakom od brusnica i crnog vina. Evo recepta!

Svinjski �ile nareže se na tri malo deblja medaljona. Medaljoni se posole, popapre i stave peći. Vrijeme pečenja ovisi o debljini medaljona i otprilike traje oko 4 minute na jednoj strani. Nakon toga medaljoni se okrenu na drugu stranu. U tavu se tada doda maslac i kad se on otopi, tom masnoćom treba prelijevati �ile, pazeći pritom da maslac ne izgori.

Za umak se celer kuha u posoljenom mlijeku. Zatim se izblenda i dodaju maslac i mlijeko od kuhanja (količina mlijeka ovisi o željenoj gustoći kreme). Kroketi se zamijese od kuhanog i naribanog

Vino tjedna

Recept plus

Juha od muškatne bundeve

U Hotelu Panorama u Prelogu možete na jelovniku pronaći i ukusnu juhu od muškatne bundeve. Ines Jurišić ističe da za pripremu ove nadasve krepke i zasitne juhu ne treba mnogo vremena, a učinak je odličan jer se traži "porcija više". Evo recepta!

Najprije se očiste tikva i celer te se narežu na kocke.

U visoku posudu stavimo maslac, otopimo ga i na njega stavimo narezani luk pa ga lagano pirjamo. Dodamo tikvu i celer te sve zalijemo jušnim temeljcem. Juha se kuha oko dvadeset minuta i zatim se sve miksa blenderom. Začinimo po želji (sol, papar). Na kraju u tanjur dodamo malo bučina ulja. (rr, zv)

Sastojci:

- muškatna bundeva

- celer

- 2 velike žlice maslaca

- luk

- jušni temeljac

- papar

- bučino ulje

krumpira, brašna, jaja, soli i pečenog špeka narezanog na kockice (iscijediti masnoću koju je špek pustio). Radi se kuglice i valjaju u krušne mrvice.

Umak od brusnica napravi se na način da se brusnice kuhaju u vinu i vodi oko dvadeset minuta. Kad su kuhane, izblendaju se u blenderu. Na tanjur se servira svinjske medaljone, kremu od celera, krokete i ukrasi kremom od brusnica i crnog vina. Dobar tek vam želi Ines Jurišić i ostali djelatnici Hotela Panorama u Prelogu!

Cabernet sauvignon

Vinarije

Kopjar

Uz svinjske medaljone, krokete od krumpira te kremu od celera i brusnica konobar Dražen Ko�jač iz preloškog Hotela Panorama preporučuje servirati cabernet sauvignon Vinarije Kopjar.

To vrhunsko organsko suho vino (14 % alk.) dobive-

Štrudla od marelica

U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu. Po potrebi dodajte vode. Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite.

no je preradom ekološki uzgojenog grožđa. Prepoznatljivo je po krasnoj crvenoj boji rubina s bogatim aromama i mirisima bobičastog voća. Cabernet sauvignon Vinarije Kopjar svakako servirajte i sljubite uz druga vama omiljena jela! Živjeli! (rr, zv)

Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju “bacajte” o podlogu od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena.

Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro omotajte plastičnom folijom. Ostavite da se odmori oko 30 minuta.

Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano nauljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može popucati. Možete upotrijebiti i valjak za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama.

Za nadjev narežite marelice na kriške i stavite ih u tavu na malo maslaca. Dodajte šećera koliko vam paše i vaniliju

Sastojci za tijesto:

- 500 g brašna za burek Čakovečkih mlinova

- prstohvat soli

- 5 žlica ulja

- 280 ml mlake vode

Sastojci za nadjev:

- marelice

- maslac

- šećer

- vanilija (pasta/ mahuna/ekstrakt)

- limunova korica

- svježi �mijan

- mljeveni bademi

(pastu/mahunu/ekstrakt).

Naribajte limunovu koricu i stavite malo svježeg timijana. Pirjajte par minuta da se okusi prožmu pa dodajte mljevene bademe da upiju sve sokove. Tu smjesu rasporedite po razvučenom tijestu i zarolajte u štrudlu. Pecite na 180 stupnjeva od 20 do 30 min. Tajna dobre štrudle je da su kore �ino nauljene kad ih razvučete, da nadjev stavite do 3/4 kore te da štrudlu posljednjih 5 minuta u pećnici dobro namažete maslacem i ostavite da se zapeče.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuharica Ines Jurišić

JADRANKA HERMAN iz Gornjeg Hrašćana

Savijača od rogača s jabukama

Rogač je kao namirnica prilično zapostavljen u odnosu na nekadašnju međimursku kuhinju, pa rado susrećemo kuharice koje se njime koriste u svojim kolačima

Piše: Aleksandra Sklepić

Foto: Zlatko Vrzan

Kolači s rogačem oduvijek su bili prisutni u kuharicama naših baka, a u kombinaciji s jabukom, taj ukusan sastojak ostavlja odličan dojam. Rogač kao prirodni zaslađivač odlična je zamjena za kakao ili čokoladu, manje je gorak od kakaa i čokolade, u kolačima može zamijeniti brašno, pa su slastice s rogačem prikladne i za one koji ne konzumiraju gluten. Bogat kalcijem, vitaminima A i B te mineralima, rogač ima mnoga korisna zdravstvena svojstva: bogat

je antioksidansima koji štite naše stanice od oštećenja, bogat je vlaknima koja su važna za probavno zdravlje, kardiovaskularno zdravlje i ravnotežu šećera u krvi te ne sadrži kofein, za razliku od čokolade. Izvor je kalcija i željeza te hidroksiprolina, koji nam pomaže pri proizvodnji kolagena. Rogač je kao namirnica prilično zapostavljen u odnosu na nekadašnju međimursku kuhinju, pa rado susrećemo kuharice koje se njime koriste u svojim kolačima.

Recept za neobičnu savijaču u kojoj su kombinirani

Recept za savijaču

Sastojci:

- listovi za savijače

- 3 jaja

- 1 jogurtova šalica šećera (2 dl)

- 1,5 jogurtova šalica ulja (3 dl)

- 2 jogurta

- 1,5 jogurtova šalica grisa (3 dl)

- 1 prašak za pecivo

- 20 dag rogača

- 2 dl vrelog mlijeka

- 5 dag grožđica

- 2 jabuke

- vanilin-šećer

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

rogač i jabuke otkrila nam je Jadranka Herman (61) iz Gornjeg Hrašćana.

Jadranka je umirovljenica, a radila je u HAIX-u gdje je bila voditeljica krojačnice. Suprug Milan joj je preminuo, pa živi sama u obiteljskoj kući. Blizu nje živi sin Zoran sa snahom Željkom i kćerkom Oliverom (7 godina), a nedaleko je još jedan sin, Damir, sa snahom Vedranom, kćerkom Dorom (2,5 godine) i sinom Juricom (5 godina).

Jadranka svoje vrijeme najviše posvećuje obitelji te je prava baka čuvalica: kad god je potrebno, pomaže oko djece, sprema unuku u školu i dočekuje ju kad roditelji ne mogu, a pomaže čuvati unuke i kad su bolesni, pa ne mogu u vrtić.

Priprema: Zamijesiti tijesto od navedenih sastojaka. Razvaljati tijesto na željenu debljinu i pomoću kalupa u obliku srca narezati. Polovici srčeka po sredini napraviti rupu manjim kalupom, također u obliku srca da budu parovi u dva različita oblika - jedan s rupom, drugi bez rupe, za podlogu.

Puniti nadjevom po želji - marmelada od jagoda, čokolada ili nutella.

Kad ih napunimo nadjevom, gotova srčeka posipati šećerom u prahu.

To joj nije nimalo teško jer joj je to najljepše provedeno vrijeme, otkrila nam je.

- U slobodno vrijeme, kad nemam obiteljskih obaveza, rado se družim. Članica sam Udruge žena Gornji Hrašćan i

Udruge umirovljenika, također u Gornjem Hrašćanu. S Udrugom žena, u sklopu koje djeluje dramska sekcija, rado glumim u predstavama i skečevima. Scenarije i tekst pišemo uglavnom same članice, pri čemu se dobro zabavljamo. Usklađujemo ideje, a najčešće su to situacije i problemi iz stvarnog života koje kroz

humor obrađujemo. Uskoro u Gornjem Hrašćanu pripremamo dramske susrete na koje dolaze gosti iz Vidovca, Gojanca i Strahoninca.

Kad ima vremena, Jadranka rado ide na buvljak u Varaždin, gdje prodaje i kupuje rabljenu robu, što jako voli. Zanimaju ju stari predmeti, a ponekad želi prodati nešto što joj ne treba, pa tako spaja ugodno s korisnim.

Umješna je i u krojačkim popravcima i šivanju, izradi domaće tjestenine, rezanaca, krpica i mlinci, a također uživa u uzgajanju sadnica cvijeća i biljaka. Vrijedne Jadrankine ruke pozlate sve što dotakne, a savijača od rogača i jabuka, nakon napornog dana, za sve koji joj dođu u goste, kruna je njena truda i brojnih vještina.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 7. ožujka do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 10. ožujka. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

OSVOJI

Ime i prezime:

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 14. ožujka 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 17. ožujka.

br. 1434

Ovotjedni dobitnik je: Nada Hrženjak iz Štrukovca

Jadranka sa slasnom savijačom od rogača

Prije serviranja posipa� šećerom u prahu

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

Bit ćete raspoloženi za razne ljubavne pustolovine. Oni koji već jesu u duljim vezama proživljavat će novu renesansu. Zajedničko vrijeme će vam proletje� ako budete slijedili želje druge strane. U pro�vnom, bit će malih rasprava. Trenutačno niste u najboljoj formi za rad. Ne samo da vam se ne radi, nego i okolnos� ne daju po�caje.

Male frustracije bit će zanemarivog karaktera, a kompenzirat ćete ih dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će nakratko pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja. Hvatat će vas nervoza kad bude trebalo komunicirati i surađivati s drugima. Najviše zato što s njihove strane neće sve teći profesionalno.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.)

Vjerojatno ćete postati pomalo tupi jer već neko vrijeme ništa ne ispunjava vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u svojoj vezi. Učinite tako. Pred vama su novi zanimljivi zadaci. Najljepše je što su povezani s nizom kontakata ili putovanja, a vi to volite.

Većinu ovih dana provodit ćete ili u samoći ili u čežnjama. Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete biti pomalo otuđeni. Prilike za ljubav uglavnom će vas mimoilaziti. Ne tugujte, jer će ta faza uskoro proći. Sve je na svom mjestu. U poslu ćete izbiti u prvi plan. Na vama je da radite i pokažete što znate.

LAV (23.7. - 23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Opuštenost i ugodno ozračje vladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni što se u vašu vezu vratio onaj stari mir. Oni koji su još sami rado će izlaziti s prijateljima preko kojih bi mogli sresti novu ljubav. Većina stvari ipak dolazi na svoje mjesto, a vi počinjete raditi tiše i mirnije. Vama takav stil i odgovara.

Ojačat će povjerenje u vezama. Razumjet ćete voljenu osobu više nego inače, a i obratno. Neki će ponovno istraživa� teme koje dugo nisu. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na putovanju ili u nekoj intelektualnoj ins�tuciji. Preuzimate polako stvari u svoje ruke.

VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Kako tjedan bude odmicao, primije�t ćete da se vaši osobni odnosi počinju poboljšava�. To će vas ohrabri� da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni koji već jesu u vezi bit će još bliži jedno drugome. Ustanovili ste nova pravila igre i sad postupate po njima. To što je naporno, naporno je i nemate kud.

U idućim danima vaši će se osobni odnosi poboljšavati. Svakim danom vi ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Organizirajte neki izlet ili putovanje. Bit će vam lijepo. Mnogo toga je pred vama. Nema mnogo vremena za predah. Neki će čak raditi i prekovremeno.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) JARAC (22.12. - 20.1.)

Svoju silnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to velik trud s jednako važnim rezultatima. Poslužit ćete se originalnim idejama koje će ponekad iznenađivati drugu stranu. Ipak, bit ćete prihvaćeni. Pokušat ćete stvari usmjeriti u konstruktivnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave.

Privlačit će vas sve što je skriveno, a mnogi će se obnoviti svoj erotski dio ljubavnog života. Ponekad vam strasti neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti se za razumom, bar zasad. Mnogi će svoje ambicije svesti na realnu mjeru i to će biti dobro.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) RIBE (20.2. - 20.3.)

U osobnim odnosima zanimat će vas sasvim obične stvari. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete skromniji više nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na mjestima na kojim se svakodnevno kreću. Bit će dobro. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade.

Vjerojatno ćete se truditi razmjenjivati lijepe ideje s drugom stranom. Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će biti skloni tražiti samo svoj ideal. Ništa manje od toga. Ipak, objektivno gledajući, bit ćete na distanci jedno od drugog. Pred vama je tjedan povećanih kretanja.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1434

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Piše: Ines Virč, kustosica

Međunarodni dan nakita

Međunarodni dan nakita obilježava se 13. ožujka. Podrijetlo i osnivač Međunarodnoga dana nakita nisu poznati, međutim, zna se da su se ljudi koristili nakitom kao oblikom ukrašavanja još od prapovijesti. Nakit je imao posebno mjesto u ljudskom životu. Prvobitno se sastojao od svega onog što je u prirodi bilo nadohvat ruke: kamenčići, školjke, lišće, ptičja pera… Nakit je imao nekoliko značenja. Prije svega, vlasnik se htio izdvojiti od svojih suplemenika nečim posebnim, a povećavajući broj predmeta koje je stavljao na tijelo želio je pokazati i svoj društveni status, tj. prikazati se bogatijim i ljepšim od drugih. Vjerovanje u natprirodne sile dalo je nekim vrstama nakita tzv. apotropejsko značenje – osoba koja nosi amulet ne mora se bojati djelovanja zlih duhova, a ako je k tome nakit još i lijepo izrađen, vrijednost je dvojaka – štiti i krasi. Iz tih se mitova kasnije razvija potreba za simboličnim nakitom za koji se vjerovalo da utječe na plodnost, bogatstvo i ljubav. Tijekom kasnijih povijesnih razdoblja bio je uglavnom znak bogatstva i moći, ali je i poput vjenčanoga prstenja označavao ljudsku povezanost i predanost.

Otkrićem metala, izrada nakita postajala je sve pro-

�injenija i dekorativnija, a vrijednost nakita sve veća.

U 19. se stoljeću izrađivači nakita, poslije industrijalizacije, vraćaju unikatnoj, ručnoj izradi nakita. Otad umjetnost izrade nakita neprestano pomiče granice, posebno kad je riječ o pripadnicima pokreta kao što su art déco i art nouveau. Svako malo pojavljuju se nove tehnologije i novi materijali (tekstil, papir, plastika, prehrambeni proizvodi…) od kojih se izrađuje nakit. Današnji nakit usko je povezan s čovjekovom duhovnošću: on je odraz njegove ljubavi prema modi, umjetnosti i sklonosti

prema estetici, ali i označava ljudsku potrebu za osobnom a�irmacijom, osjećajem identiteta i pripadnosti. Nažalost, o vrijednostima koje su bile tradicionalno povezane s nakitom, danas možemo sve manje govoriti. Međunarodni dan nakita, 13. ožujka, obilježit će se u Muzeju Međimurja Čakovec edukativno-kreativnom radionicom pod vodstvom Marije Marciuš, vlasnice brenda Mary M., koja će polaznicima predstaviti svoju djelatnost i nakit. Polaznici će pod stručnim vodstvom voditeljice izrađivati različite vrste nakita, a sve što izrade bit će im trajna uspomena na taj dan.

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Narukvica iz srednjega brončanog doba (foto: MMČ)

Srebrni prsten iz kasnoga srednjeg vijeka (foto: MMČ)

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Promjenjivo, ali zagrijat će do 15 celzijevaca

VREMENSKA SLIKA: Nakon što nam je kraj veljače ponovno donio promjenjivije i hladnije vrijeme, pa je bilo i snijega. Postupno je zahladilo tako da ćemo na proljeće ipak još malo pričekati iako je klimatološko proljeće počelo s prvim danom ožujka. U ovom tjednu bit će svega pomalo. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak prijepodne još većinom suho vrijeme uz djelomično sunčana razdoblja i južinu. Poslijepodne i osobito navečer biti će oblačnije uz povremenu mogućnost za malo kiše ili pljusak. Bit će samo malo svježije uz jutarnju temperaturu od 7 do 10, a najviša dnevna između 14 i 17 celzijevaca.

Subota nam donosi oblačnije vrijeme uz veliku mogućnost za kišu, osobito ujutro i prijepodne. U popodnevnim satima prestannak oborina i polagano razvedravanje. Jutarnja temperatura od 5 do 8, a najviša dnevna između 9 i 12 Celzijevih stupnjeva. Zapuhat će sjeverni vjetar pa će meteoropati malo odahnuti od južine.

Pučka meteorologija

Nedjelja se čini povoljnijom. Uglavnom suho i djelomično sunčano vrijeme uz lagani povjetarac. Jutro prohladno uz moguću maglu i slab mraz, a najviša dnevna temperatura u popodnevnim satima oko 10 stupnjeva.

Početkom sljedećeg tjedna nova južina. U ponedjeljak suho, djelomično sunčano, vjetrovito i toplije. Puhat će

Ako ožujak ne ugrize, onda ošine repom

umjeren, mjestimice i jak jugozapadni vjetar. Nakon prohladnog jutra uz moguć slab mraz danju će biti iznadprosječno toplo s temperaturom preko 15 °C.

Utorak nam donosi postupno naoblačenje, a kako dan odmiče, tako raste mogućnost

za kišu. Južinu će tijekom dana zamijeniti sjeverac uz postupno zahladnjenje.

METEOROLOŠKI

KALENDAR

• 8. - 10. ožujka 1976. godine u Pargu (Gorski Kotar) palo 112 cm snijega

• 15. 3. prosječni početak vegetacijskog razdoblja

• 14. - 16. ožujka 1962. god. bura i hladnoća na Rabu usmr�le 500 ovaca

Kod doktora

Ulazi pacijent u ordinaciju:

Doktore, zašto me nitko ne primjećuje?

A doktor će: Sljedeći!

Upoznavanje

Prilazi Mujo komadu u londonskoj diskoteci, pruža joj ruku i kaže: Mujo.

A ona će: Jessy.

E, tu sam, al’ kako se zoveš?

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Što bi to mogel veruvati kaj bi ova Lepa naša ovakša kakša je je sa sim tim antifašistima, ustašama i Hrvatima mogla nekomo biti obečana zemla? A došla je na svetlo dneva istina i zazvedilo se kak je Lepa naša obečana zemla malim Konguancima, šteri niti ne znajo da so črez sosedno Zambijo došli v Lepo našo de bodo čakali bolše zutra štero je obečano jivim roditelima dok so jiv „prodavali“ za male Hrvate. Ne zna se od koga so čuli za Lepo našo, ali kaj bodemo se ve z tem muočili ak to nikoga preveč ne gvinta. Nekaj drugo si premišlavlem?

Kak so naši ljudi zazvedili da Kongo, v srco Afrike, ima viška dece, a naši skrbni roditeli, v srco Evrope, imajo željo kaj bi jiva deca bila črna ili bar malo bole zakajena od onih štera se do ve grejejo pod hrvackim soncom. I unda bode nešči rekel kak so naši Hrvati ne nejvekši poduzetniki na sveto, a pol dece štera so posvojena iz Konga, na sveckoj razini, je našlo svoj dom v Lepoj našoj makar zabrana „izvoza“ dece z Konga vredi več hajdi dugo. Ne bi baš del roko v ogej da ovi v Kongo znajo de je Zlatar Bistrica, ali ovi v Zambiji najbrž znajo jerbo tam se delajo domovnice za deco z Konga, a dobavljajo jiv mam čim se prepoznajo na slikama i to v zambijskom pogono:

8. mart - moški bi feštali, a žene štrajkajo Več je pred nekaj vejč od sto let Klara Cetkin počela borbo kaj bi se žene na sveto mele jeden svoj den i to sako leto. Unda je to zgledalo jako čudno, a denes imajo se dneve črez celo leto i to tak kaj se ve moški borijo kaj bodo meli bar jenoga svojega dneva. Of tjeden smo si skupa, mi moški i naše žene, slavili Den ženi i to nejveč jiv je slavilo svetešje (cveteki, čokolade, bombonjere, zajtreki, gableci, obedi, parfemi, večerje, postele…), a nešterne žene so štrajkale i iskale so kruha ober pogače. V belom Zagreb grado, med bregima neotpelanoga smetja, se je gibal nočni marš i to pod conom: „Štrajk v kuhji, štrajk na vulici“ i to tak kaj jim je postelja opče ne bila na pameti. To sam još mogel zmagaditi, ali dok so dobrodržače žene nosile pločo: Sindikat žena protiv kretena! Mrak mi je pal na oči. Nebrem nikak razmeti de so te žene našle se te

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Lepa naša obečana zemla

kretene z šterima živijo i ve, na tak veliki svetek – Svecki den ženi – se borijo protiv jiv. Nekaj me tu gvinta: Što je tem ženama zebral te kretene, očem reči, što je od teh možov, štere so si same zebrale napravil kretene?

A veli teca Franaca, šteroj sam nikak ne mogel dopovedati kaj so to kreteni, z kim živiš takši si! Nebrem se ruon pofaliti kak se preveč dobro razmem v žene, ali dok sam ve to malo bole gledal i premišlaval, očem reči, gruntam, morem vam reči da so te kreteni je sam v belom Zagreb grado i to otkak

je Tomica Tomaševičov zel cugle vlasti vu svoje slabe rokice. Predi ga ne bilo niti kretenov, a niti pak smetja po vulicaj. Nekaj si gruntam da so moški postali kreteni od te smrdetine štera se širi od neotpelanoga smetja. Jerbo prinas v Međimorjo ga ne niti nejmenšega sela z šteroga se smetje nej sorteralo i mam posle otpelalo kaj znači da ga prinas ne smetja štero bi se pajsalo, pak ga unda nega nit kretenov. Zato naše žene feštajo za svoj i međonarodni den ženi, a ne kaj bi štrajkale. Nek dojdo Zagrepčanke glet kak naše Međimorke školajo nas Međimorce! Moški so se narodili med ženskimi nogami i celo svoje živleje silijo nazaj na to isto mesto…, jerbo doma je ipak nejlepše! Den ženi je osmi trečega, a Den pedera je drugi prvoga!

Kam plava Dinamov brod?

Dok bodete čitali ovo moje premišlavanje več bodete znali što je pobedil na Skupštini Dinama ili so to uspeli kokoteri Mirka Barišiča, večnoga precednika Dinama ili pak je to bil Zdravko Mamičov, šteri je bil na Skupštini on line? Štel sam vam reči da nikak ne razmem kaj ve Mirko Barišič oče od toga Dinama vu šteromo je več od postanka kluba i šteroga je tua postavil Joža Manolič kak nejstareši Dinamovec, šteri navija za „vječni“ Ajduk. Nebrem razmeti komo smeta Dinamo, šteri je več skorom dvajsti let prvak Lepe naše i sako leto, negda duže, negda krajše igra v Evropi. Kuliko vidim zagrebečki (i ne sam zagrebečki) političari očejo kaj bode Dinamo kak Hajduk, jeden čovek (čitaj: član) jeden glas, pak makar unda ne bodo prvaki bar pedeset let. Malo, malo pak zagrebečki gracki načelnik nekaj pove i živ ostane. Zadje je rekel: Ako Mamiči i mamičevci (kaj god to značilo) ostanejo v klubo unda beli Zagreb grad ne bode delal novoga stadiona. To ponavla kak papiga. A ja vam rečem da Tomica Tomaševičov ne bode delal v Zagrebo novoga stadiona što god bode pobedil na skupštini. Pak stadion ne košta malo penez, a Tomica nema peneze niti kaj bi smetje odpelal

z vulici, a ne kaj bi stadiona delal. On oče rezjuriti Dinamovce jerbo jim posel čuda bole ide i čuda vejč služijo nek on kak gradonačelnik. V saki posel šteri dobro ide i šteri donaša peneze se tre razmeti, a ne kaj bo Tomica vodil Zagreba i Dinamovce z tri dni staža v realnom sektoro. Da bi znal za koga med Dinamovcima, navija Joža Manolič unda bi znal što bo pobedil?

Natirali cajke i naprajli mesta za Tomsona?

Nebrem veruvati, ali se je pripetilo: gracki oci v Puli i Osjeko so trupnuli vrata pred nosima cajkama štere so kanile popevati vu tem našim gradima. Moram deti roko na srce i priznati kak sam ne mogel to veruvati dok sam to zazvedil. Nekši novi i vredneši vetri pušejo v našoj Puli i na Dravi v Osjeko. Najgerek sam, jako sam najgerek je li bode ve mogel v tem našim gradima popevati Marko Perkovič Tomson šteromo so do ve vrata Pule bila zaprta? Znuom da je Tomsonov sin betežen, pak ne znam je li je ve Markijo do popevanja kaj bi probal naprajti jenoga velikoga koncertlina v pulskoj Areni tak da bi unda pravzaprav znali je li to v Puli puše pravi hrvatski veter?

Da je lopov biti lefko unda bi lopov bil saki

Pred dva tjedne je jeno čakosko zlatarnico opljačkal lopov pripravnik. Došel je v zlatarnico z korona maskom i nožom. Nejpredi da se razmimo, pravi lopovi ne hodajo z nožom nek z pištolom, no, znamo da pištoli hajdi koštajo, a dečec je još ne diplomeral pak nema stalnoga posla i slabo služi. A zakaj je ne diplomeral? Ak se tak držal svoje „večernje škole“ za tate unda je niti mogel položiti državnoga ispita. Trgovka mo je dala se kaj je iskal i jemo se je to tak lepo vidlo kaj joj je ostavil vizitko, očem reči, rekel je što je kaj je, otkod dohaja i kam odhaja i unda je ne čudno kaj so ga naši policaji našli predi nek je napravil inventuro sega onoga kaj je odnesel. Trgovka je bila hajdi spretna pak je pozvala i zaštitare, ali so ne došli. Ne znati, mortik je gazda ne platil ove dve rate v ojerima, pak so dečki ne meli potpisane potne naloge za te „zlatni“ štacun. Ili pak so vidli z kim štacunarka ima posla pak so znali kak bode to završilo. Kak je to lepo, vuk sit (dečec je ve videl da je ne za te posel), a se birke na brojo.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

HRVATI

SU NAJDEBLJI u Europi

Udvostručio se postotak pretilosti djece

Prema nedavnom europskom istraživanju Eurostat iz 2022. godine, Hrvati su ponovno najdeblja nacija u Europi, s nevjerojatnih 64 posto stanovnika s viškom kilograma. Podsjetimo, europski prosjek je 53 posto. Najveći problem u čitavoj priči je pretilost djece. U posljednjih se 20 godina postotak djece s problemom pretilosti udvostručio. Stoga, današnjoj djeci većinom je najveći problem

pretilost. Također, u cijeloj Europi muškarci su svakako deblji od žena. Doktori podsjećaju da je debljina nakon pušenja drugi preventabilni uzrok smrtnosti. Kako bi se riješio problem vezan za pretilost djece, svakako se planiraju češći sistematski pregledi. Iza nas po debljini su Malta, Češka i Mađarska. Najmanje pretilih imaju Italija, Francuska i Luksemburg. (st)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Hrva� su najdeblja nacija (ilustracija: Pixabay)