Međimurske novine 1435

KATARINA ISAILOVIĆ svjedočila groznoj prometnoj nesreći u Čakovcu

str. 9

Otvorila sam vrata i pitala vozača je li živ!

TEMA BROJA

OPLJAČKALI CVJEĆARNICU u Macincu

Vlasnica Ines: Lopov je zaboravio kupiti buket za 8. mart?

str. 9

VIJEĆE za prevenciju M. Središće Maloljetnici maltretiraju građane

STJEPAN KOVAČ na političku scenu nastupa pod okriljem nove stranke

U fazi sam

dokazivanja

svoje nevinosti

Petra Špoljarića

str. 2

ANKETA

POD VUROM

Biste li radije u zatvor ili radili za opće dobro?

Rad za opće dobro je sankcija kojom sud zamjenjuje počinitelju kaznenog djela istovremeno izrečenu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili zamjenjuje izrečenu novčanu kaznu. U ovotjednoj temi broja istražili smo koliko je međimur-

skih osuđenika ćeliju zamijenilo radom za opće dobro. Pitali smo naše građane što bi napravili oni, ako bi se našli u takvoj nezavidnoj situaciji. Radije prihvatili zatvor, ako je moguće platili kaznu ili prihvatili rad za opće dobro? (dv, zv)

U meditativnom položaju Indijci šljakaju

Ivan Bedi, Krištanovec - Pa sigurno bih se u toj situaciji odlučio na rad za opće dobro. Ne bih imao nikakav problem s �m, još ako i jes� dobim, super. Teško je lačen dela�. Ma ne bih birao opće, što bi mi ponudili, to bih išao radi�. Radio bih što god sve treba.

Mladen Ignac, Mursko Središće - Ma rad za opće dobro, čis�l bi parka. Sigurno ne bi odabral zatvor. Imao sam školskog kolegu koji je išao na te radove za opće dobro i čis�o je kante po parku. Mislim da je radio tako če�ri do pet mjeseci.

Vesna Zagrajski, Čakovec - Pa ako imate novca, pla�te, a ako ne, idete u Varaždin. Pa možda i rad za opće dobro, ali nije nužno. Ja sam 40 godina bila sudac u kaznenom pravu pa sam vidjela kako je taj rad za opće dobro izgledao. Nitko ih ne kontrolira, ne dođu, naprave nešto, ne naprave ništa, znali smo ih špota�. Nije to baš dobro regulirano.

Dario Švenda, Donja Dubrava - Mislim da bih pla�l. Probao bih skupi� novac i pla�� kaznu. No, ako to ne bih uspio, onda bih prihva�o rad za opće dobro. Nije ni to loša opcija. Srećom se nisam našao u takvoj situaciji, a nadam se da ni neću. O tome bih razmišljao ako se nešto, ne daj Bože, dogodi.

Alen Vadas, Donji Vidovec - Uf, dobro pitanje. Godina dana zatvora je previše, dakle ne bih se odlučio za to. Vjerojatno bih odabrao rad za opće dobro. Pre penezima smo baš i ne da bismo mogli pla��, dakle rad dolazi u obzir. Volim živo�nje, tako da mislim da bi azil bio jedan od odabira. Nije ni čišćenje loše. Posel je posel.

Radnici iz Indije u meditativnom položaju rade na uređenju unutrašnjosti Županijske bolnice Čakovec. Točnije, tiho, mirno i povučeno gletaju zidove sa smiješkom na licu. Njima ništa nije problem i svaki zadatak koji dobiju, rado obave. (st, foto: Zlatko Vrzan)

HUMANITARNA AKCIJA za osmomjesečnog borca

Pomozimo da Petar počne normalno jesti i da prohoda!

Petar Špoljarić iz Goričana osmomjesečni je dječak koji boluje od artrogripoze koja predstavlja prirođenu bolest mišića lokomotornog sustava kod koje su naročito naglašene kontrakture zglobova. Uz to Petar ima problema s hranjenjem, pa tako ima sondu, ne zna disati, pa uz to ima i kanilu. U ovom je trenutku smješten na Odjelu pedijatrije Županijske bolnice Čakovec.

Potrebna mu je operacija u Njemačkoj koja se tiče zglobova, mišića i tetiva nakon čega će uslijediti dugogodišnji oporavak. Pokrenuta je humanitarna akcija kako bi se skupila potrebna sredstva u iznosu od 150 tisuća eura za operaciju. Humanitarna

FOTO tjedna

Malenom Petru potrebna je naša pomoć

akcija Petar je mali borac pokrenuta je ovih dana i traje do 9. lipnja 2023. godine.

Petar se rodio tri mjeseca prerano, bio je dugo u inkubatoru na respiratoru pa su mu oštećena i osjetljiva pluća te ne može zatvoriti usta

RAVNATELJICA MMČ-a ostvarila zavidno promaknuće Maša Hrustek Sobočan ima najvišu muzejsku titulu

ni gutati. Na dan 20. travnja Petar s roditeljima odlazi na prve konzultacije i pregled u Njemačku kako bi se utvrdilo kasnije liječenje. Uplatiti donaciju možete na račun HR2423400093511156715.

(dv)

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA nosi srebrnu oznaku Green Destination

Certifikat kvalitete uz bok prestižnom Aspenu

Međimurska županija nosi srebrnu oznaku Green Destination čime je postala prva regija u Hrvatskoj i četvrta na svijetu koja je pristupila ovom certi�iciranju. Međimurskoj županiji dodijeljena na najvećem svjetskom sajmu turizma u Berlinu. No kako su domaći pojedinci nagradu dočekali s kritikama da je kupljena, zamolili smo Rudija Grulu, direktora TZ Međimurje za komentar.

-To je kritika puna zločestih konstrukcija. Potpuna besmislica, nerazumijevanja procesa i organizacije koja ju dodjeljuje. Da li su u tom

slučaju jedan Aspen u Coloradu, Ljubljana, Kranjska Gora, Bled, Bohinj jednako blesavi da to kupe? - komentirao je Grula. Da li je to potrebno jednoj Istri koja je ušla u top 100 priča, Malom Lošinju, Istri, Liki koje su dobile priznanja kao primjeri dobre prakse, kazao je.

Dodao je: - ovdje se radi o certi�ikaciji, a tko se imalo razumije u certi�iciranje zna da to nije marketinški posao, nego je za dobivanje certi�ikata potrebno imati egzaktne dokumentirane argumente u vidu zakona, prostornih dokumenata, pravilnika, na-

laza inspekcija, policijskih zapisnika, jer u kriterije ulazi i sigurnost područja. U to ulaze i veterinarske kontrole, egzaktna mjerenja zagađenja, postupanja s otpadom. Da li naša komunalna poduzeća imaju svu dokumentaciju koju moraju imati kad primaju otpad što dalje rade s njim, kako se razvrstava. Kako hoteli postupaju s otpadnim uljem. To su ozbiljni dokumenti kojima se potkrepljuje da se zavređuje taj certi�ikat. Slikovito rečeno je on je pandan ISO standardu 14 001 koje dobivaju poslovne �irme. (BMO)

Ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan ovih je dana promovirana u muzejsku savjetnicu. Šturo Rješenje o promaknuću Ministarstva kulture, odnosno Hrvatskog muzejskog vijeća, kaže kako je Maša Hrustek Sobočan, profesorica umjetnosti, ruskog jezika i književnosti te diplomirana povjesničarka umjetnosti i rusistica, dosadašnja viša kustosica Muzeja Međimurja Čakovec, ispunila uvjete iz tog i tog članka, tog i tog pravilnika te da joj se dodjeljuje zvanje – muzejska savjetnica.

Kako nam je ravnateljica pojasnila, radi se o sličnom rangiranju u muzejskoj struci kako imaju i profesori, primjerice profesor mentor i savjetnik, tako je u muzejskom svijetu kustos – viši kustos – muzejski savjetnik. Dakle, za svaki rang je potreban određen broj izložbi, projekata, manifestacija i stručnih članaka. Muzejski savjetnik je najviši rang u muzejskoj struci i za to obično ljudi napune uvjete tek u pedesetima. (dv, foto: zv)

Ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan

Nakon HSLS-a i SDP-a, Stjepan Kovač, bivši gradonačelnik Čakovca i saborski zastupnik, svoju političku sreću pronašao je u novoj stranci. Tako je proteklog petka, 10. ožujka, službeno dobio iskaznicu HSS-a, stranke čiji je predsjednik Krešo Beljak. Predstavio je Stjepana Kovača kao novog člana te izjavio kako je samim time Klub HSS-a i Radničke fronte dobio četvrtog člana.

Beljak je uvjeren kako je HSS s Kovačem dobio značajno pojačanje u III. izbornoj jedinici pa se time mogu nadati i dobrim rezultatima na parlamentarnim izborima.

STJEPAN KOVAČ na političku scenu nastupa pod okriljem nove stranke

U fazi sam dokazivanja svoje nevinosti

Kao član HSS-a kaže kako je zbog te okolnosti istupio iz SDP-a. Bez obzira na to, neće dopustiti da ga to spriječi u ostvarivanju političkih ciljeva

Podsjetimo i da se čeka pravomoćna presuda protiv Stjepana Kovača zbog lažiranja prijetnji smrću uoči proteklih izbora za gradonačelnika. No, Beljak je kao predsjednik stranke rekao kako je predugo u politici da bi se osvrtao na takve čiste političke obračune.

Optužnica još nije podignuta, ali… Kontaktirali smo Stjepana Kovača koji je rekao da kao bivši gradonačelnik Čakovca ima veliku ljubav prema zajednici i želju boriti se za njezin napredak. - Uvjeren sam da ću u HSS-u zajedno s partnerima pronaći saveznike

u toj borbi. Istovremeno, želim naglasiti da se nalazim u fazi dokazivanja svoje nevinosti jer optužnica još nije podignuta, a zbog te sam okolnosti istupio iz stranke SDP. Bez obzira na to, neću dopustiti da me to spriječi u ostvarivanju mojih političkih ciljeva i borbe za dobrobit naše zajednice, odgovorio je Kovač. Zoran Vidović dobru suradnju vidi i dalje

Predsjednik HSS-a Međimurske županije Zoran Vidović, koji je u prošlom mandatu bio desna ruka Stjepana Kovača kao zamjenik gradonačelnika, ukratko nam je rekao da ga je Beljak zvao i rekao da će

Kovač biti novi član, na što je on rekao kako mu je drago.

- Sa Stjepanom Kovačem sam dobro surađivao još u vrijeme kada je bio u SDP-u tako da će se ta suradnja nastaviti u tom tonu. U budućnosti budemo vidjeli kakvi će biti rezultati na području naše izborne jedinice, rekao nam je Vidović.

Već smo ranije pisali da se Kovač planira vratiti u Gradsko vijeće i ponovno aktivirati svoj mandat, pa smo pitali gradonačelnicu Cividini hoće li onda to značiti da će biti u koaliciji s HSS-ovim članom Kovačem. Kratko je odgovorila da to neće biti slučaj. (Dora Vadlja, foto: Patrik Macek/Pixsell)

VIJEĆE ZA prevenciju Mursko Središće raspravljalo kako zaustaviti da se maloljetnička delinkvencija ne razvije u ozbiljniji kriminal

Maloljetnici maltretiraju građane

Nije normalno kad od maloljetnih delinkvenata strahuju odrasli ljudi i da se djeca mlađa od 14 godina drsko, agresivno i bezobrazno ponašaju i prema starijima i svojim vršnjacima, i to zato što su svjesni da ih štiti zakon zbog njihove životne dobi. U Murskom Središću problem je eskalirao kad se na meti maloljetnika našla i zdravstvena ambulanta preko puta osnovne škole.

Loše ponašanje pojedinih maloljetnih delinkvenata, pripadnika romske nacionalne manjine iz Sitnica u sklopu Murskog Središća, prevršilo je mjeru što je povodom toga gradonačelnika Dražena Srpaka ponukalo da sazove sjednicu Vijeća za prevenciju kako bi se domislilo što učiniti da situacija ne eskalira.

Školarci upadaju u zdravstvenu

ambulantu i prave

nered

- Posljednjih mjesec ili dva je do mene dolazilo više roditelja ili njihovih poziva da se oko školske zgrade svašta neprimjereno događa. Navodno i da se dijele i neke supstance te da ima nasilja i straha zbog agresivnog ponašanja maloljetnih pojedinaca. Nasilničko ponašanje je eskaliralo i upadanjem u zdravstvenu ambulantu koja se nalazi preko puta škole. Maloljetni izgrednici iz rom-

ske pripadnosti upadaju u zgradu i preskačući prozore prave nered u ambulanti.Htjela sam zvati policiju za jedan takav slučaj, ali sam se zbog brige o pacijentu kojemu je pozlilo morala posvetiti njemu, kazala je medicinska sestra Mihaela Škalić. Dodala je da je posebno neugodno boraviti u ambulanti navečer, kada završi nastava u školi i kada mali nasilnici prave verbalne i �izičke ekscese zbog čega se čistačica iz ambulante boji iznositi smeće iz zgrade.

- Primijetila sam da se oko školske zgrade okupljaju i oni koji su prerasli dob za školu i kojima tamo nije mjesto, kazala je medicinska sestra.

Nedovoljna osvijetljenost školske zgrade i ambulante preko puta doprinosi tome da se u mraku događaju ispadi i neprimjereno ponašanje, jer mrak je dobar saveznik za delinkventno ponašanje.

Prvi korak k tome da se ambulanta i škola učine sigurnijima je osvjetljavanje tog prostora, po mogućnosti i pokrivanje kamerama. Iskustava s osvjetljenjem šetnice i centra pokazala su da su vandalski ispadi nakon toga splasnuli. No, to neće uništiti uzroke maloljetničke delinkvencije. Nenormalno je da bi zdravstvenu ambulantu trebalo zaštitarima čuvati od djece, kazao je gradonačelnik Srpak. Uz to i lokalni dućani

stalno su mete krađa maloljetnika. Uz to nije normalno ni da policija čuva djecu koja na autobuse ide kući. Policija patrolira u vrijeme nakon popodnevne smjene, ali čim nisu na vidiku, nasilje eskalira.

Odrasli maloljetnike potiču na krađe, jer ne mogu biti gonjeni

Strašno je bilo slušati na Vijeću za prevenciju da je 12-godišnjak ukrao auto i nikome ništa, jer je maloljetan. Problem je u nedostatku roditeljske skrbi i životnim uvjetima pojedine djece u romskim obiteljima gdje ih odrasli čak i potiču na krađu, jer im se zbog dobi “ništa ne može dogoditi”, o čemu je svjedočio Milorad Mihanović, predsjednik VMO-a Sitnice. Stvari su došle dotle da djeca svojim agresivnim ponašanjem nastoje ishoditi smještaj u dom, ali i da roditelji djece koja su se izmakla kontroli traže da ih se smjeti u domove za djecu, potvrdile su socijalne djelatnice koje su bile na Vijeću za prevenciju.

Djeca namjerno izazivaju nevolje kako bi se dokopali odgojnog doma

Ali za sada kapaciteti domova nisu dovoljni da bi prihvatili u ustanove sve one koji nemaju odgovarajuću roditeljsku skrb. Odrastajući u kaotičnim uvjetima, klize sve

dublje u kriminal, a dobno se sve više približavaju kad će biti kažnjeno gonjeni.

Od 480 učenika OŠ Mursko Središća 20 posto su romska djeca, od kojih se oni između 7 i 9 �izički i verbalno iskaljuju na drugima. Devet puta su iz škole obavještavali Centar za socijalnu skrb, u nekoliko navrata policiju. Imali su 34 slučaja neprihvatljiva ponašanja u školi, konzumiranje duhana 9 puta, u jednom slučaju terenske nastave i alkohol. Prisustvo droge u školi nije zabilježeno. Informaciju o dilanju droge oko škole dao je jedan roditelj, o čemu je obaviještena i policija, izvijestio je ravnatelj škole Elvis Šarić. Prem riječima policajaca na Vijeću, dilanje za sada nije potvrđeno, ali policija traži da im se dostave sva saznanja i imena kako sve ne bi ostalo na rekla-kazala.

Gradonačelnik Dražen Srpak, ujedno i zastupnik u Saboru, kazao je da će u Saboru pitati za kapacitete u domovima za djecu. U Murskom Središću je pet do 12 da se maloljetnička delinkvencija stavi pod kontrolu jer bi se u protivnom za koju godinu moglo dogoditi da građani Murskog Središća postanu taoci maloljetnih bandi. Više je nego čudno i neobjašnjivo kako se Sitnice nisu našle u projektu Jamstvo za svako dijete i da tamo nema rada s obiteljima i djecom u riziku.

Miljenko Topličanec život je posve�o rukometu

IZBOR najboljih sportaša Međimurja

S. Bogdanu i M. Topličancu priznanja za životno djelo

U organizaciji Zajednice sportskih saveza i udruga Međimurske županije ove je godine u Domu kulture u Prelogu održano proglašenje najboljih sportaša i sportskih ekipa Međimurja u 2022. godini te dodjela najviših županijskih sportskih priznanja Franjo Punčec.

Laureati ovogodišnje dodjele priznanja najboljima u pojedinačnoj konkurenciji bili su tenisačica

Antonia Ružić i gimnastičar

Filip Ude. Najbolja ženska ekipa Međimurja u prošloj godini bile su rukometašice

ŽRK-a Zrinski, a momčad odbojkaši Međimurje Centrometala, dok su priznanje za najbolji par, štafetu ili posadu dobili kuglači Že-

ljezničara Denis Košak i Franjo Gosarić.

Najviša sportska priznanja, ona za životno djelo, ove su godine uručena Miljenku Topličancu, koji je niz godina obnašao najodgovornije funkcije u čakovečkom muškom rukometnom prvoligašu, a danas je aktivan kao član Nadzornog odbora, a prije toga Upravnog odbora Ženskog rukometnog kluba Zrinski, te Srećku Bogdanu, bivšem hrvatskom i jugoslavenskom nogometnom reprezentativcu i članu zlatne generacije zagrebačkog Dinama, koja je osvojila prvenstvo bivše države 1982. te kup 1980. i 1983. (so, foto: zv, mg)

CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE MEĐIMURJA

ima

novu predsjednicu Izvanredno odabrana Maja Žvorc

Na izvanrednoj skupštini Centra za istraživanje Međimurja, nakon ostavke Zorana Turka, za novu predsjednicu izabrana je dr. sc. Maja Žvorc, a za potpredsjednika dr. sc. Anđelko Vlašić.

Dr. sc. Maja Žvorc profesorica je u Srednjoj školi Čakovec, povjesničarka umjetnosti. - Moja ljubav je znanstveno istraživanje umjetnosti renesanse i baroka. Uz to mi je želja da se više otvorimo prema javnosti, upoznamo ju s našim radom i predavanjima s poviješću i znamenitostima Međimurja, kazala je.

Predsjednik Zoran

Turk podnio je ostavku zbog brojnih drugih obaveza pa je izabrano novo vodstvo, ali je ostao aktivan u radu Upravnog odbora. Sastav Upravnog odbor čine Andreja Talan Gombar, Iva Kožnjak, Mirna Ladašić Turk, Zoran Turk i Janja Kovač. Skupštini je prisustvovalo 20-ak članova CIM-a.

Novoizabrana predsjednica predstavila je pro-

gram rada za 2023. godinu u kojoj su tri najvažnija projekta izdavanje zbornika posvećenog kultu svetog Jeronima, organizacije međunarodnog znanstvenog skupa Nematerijalna kulturna baština u porječju Mure i Drave te organizacija popularnih predavanja s temama od interesa članova.

CIM je osnovan 2020. godine i okuplja zainteresirane pojedince za istraživanje Međimurja. U dosadašnjem djelovanju je udruga organizirala niz popularnih predavanja u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću te 2022. godine izdala zbornik radova Vremena kriza.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

Srećko Bogdan, član zlatne generacije zagrebačkog Dinama

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Radim po cijelom naselju, pobiram smeće, zobačim, metem, čistim općinske prostorije, radim sve što mi kažu, samo da ne idem u ćeliju, poručuje Merima Bogdan (31) iz Pribislavca koja je kaznu zatvora zamijenila radom za opće dobro u trajanju od 400 sati.

Dobila je kaznu zatvora od 8 mjeseci, no kako je majka sedmero djece, kazna joj je smanjena na pola, odnosno na 4 mjeseca. Drugim riječima, ne sjedi u zatvorskoj ćeliji, već je doma, u svojoj kući, i dolazi svaki dan na posao od 7 do 15 sati.

Merima nije jedina kažnjenica koja je umjesto zatvora odabrala rad za opće dobro. Naime, prema podacima koje smo dobili od Ministarstva pravosuđa, rad za opće dobro na dan 13. ožujka 2023. godine izvršavaju 174 osuđenika koji imaju prebivalište na području Međimurske županije. Svi oni iskoristili su blagodati rada za opće dobro za svoja, može se reći, manja kaznena djela koja su počinili, svjesno ili spletom okolnosti, kao što su neke prometne nesreće.

- Radom za opće dobro moguće je zamijeniti kaznu zatvora u trajanju do jedne godine te novčanu kaznu u iznosu do 360 dnevnih dohodaka. Kako jedan dan zatvora znači dva sata rada, maksimalan broj sati koje je osuđenik u obvezi izvršiti je 730

I stoga, umjesto da su iza rešetaka po nekoliko mjeseci, nastavljaju sa svojim životom i odrađuju dug zajednici radom. Za one koji rade nema prekida radnog staža ni mirovinskog, dok pak bi drugi trebali stjecati vještine i naučiti se odgovornosti.

Što je rad za opće dobro?

Rad za opće dobro je sankcija kojom sud zamjenjuje počinitelju kaznenog djela istovremeno izrečenu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili zamjenjuje izrečenu novčanu kaznu. Kažnjenik dane zatvora zamjenjuje s najviše 730 odrađenih sati, odnosno odrađuje najvišu novčanu kaznu od 360 dnevnih dohodaka.

Uz rad za opće dobro sud može odrediti zaštitni nadzor, posebne obveze ili sigurnosne mjere.

Izrečena kazna zatvora zamjenjuje se radom za opće dobro tako da se jedan dan zatvora mijenja s dvama satimaa rada za opće dobro. Izrečena novčana kazna mijenja se tako da se jedan dnevni dohodak mijenja s dvama satima rada za opće dobro. Tko može izvršavati rad za opće dobro, određuje sud tijekom kaznenog postupka, ali uz pristanak osuđenika. Gdje pak će se taj rad odraditi, osuđenik se dogovora i potpisuje svoj pristanak u nadležnom tijelu za probaciju.

Nama najbliži Probacijski ured je u Varaždinu koji je otvoren krajem 2011. godine i djeluje u sastavu Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa i uprave. Ured je nadležan za Varaždinsku i Međimursku županiju i jedan je od 14 takvih ureda u Republici Hrvatskoj. Nadležan je za poslove organiziranja i nadziranja iz-

Prosječni dnevni dohodak iznosi 33,74 eur

Spomenuli smo da se i novčana kazna može odraditi radom za opće dobro s time da se jedan dnevni dohodak mijenja s dvama satima rada. No, što je to dnevni dohodak, tko ga određuje i kako?

Na zahtjev Vrhovnog suda RH, Državni zavod za statistiku šalje svaka tri mjeseca prosječnu mjesečnu neto plaću za ukupno zaposlene u zemlji. Na temelju toga Sud utvrđuje prosječnu dnevnu plaću koja se onda smatra prosječnim dnevnim dohotkom i to je baza za utvrđivanje novčane kazne. Trenutni prosječni dnevni dohodak je 33,74 eur (254,20 kn) i vrijedi od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine.

vršavanja rada za opće dobro, nadzora uvjetno otpuštenih osuđenika, izvršavanja zaštitnog nadzora, sigurnosnih mjera i posebnih obveza uz uvjetnu osudu, izrade izvješća sudu povodom odlučivanja o uvjetnom otpustu ili prekidu izvršavanja zatvorske kazne, izrade izvješća za kaznionice i zatvore kada odlučuju o pogodnostima izlaska zatvorenika te izvješća za sudove i državna odvjetništva kada odlučuju o vrsti kaznenopravne sankcije.

- Radom za opće dobro moguće je zamijeniti kaznu zatvora u trajanju do jedne godine te novčanu kaznu izrečenu u iznosu do 360 dnevnih dohodaka. S obzirom na to da se jedan dan zatvora, tj.jedan dnevni iznos zamjenjuje dvama satima rada, maksimalan broj sati koje je osuđenik u obvezi izvršiti je 730, upoznala nas je s cijelim postupkom Vesna Šumiga, voditeljica Probacijskog ureda u Varaždinu.

Kaznena djela zbog kojih sudovi izriču tu vrstu sankcije su primjerice protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice, zlouporaba opojnih droga, krađa i teška krađa, izazivanje prometne nesreće, prijevara, prijetnja, bludne radnje, dječja pornogra�ija na računalu itd.

Kada probacijski ured upućuje pojedinog osuđenika na izvršavanje rada za opće dobro, donosi rješenje kojim se određuje mjesto i početak rada te rok izvršenja. Osuđenici svoj rad mogu odraditi samo kod onih pravnih osoba koje su sklopile ugovore s Uredom. Od 2018. godine recidivistima, odnosno ponavljačima kaznenih djela koji su prethodno bili na izdržavanju kazne zatvora duljem od šest mjeseci nije više moguće izreći rad za opće dobro već samo kaznu zatvora.

TEMA BROJA I MEĐIMURCI za blaže kazne

174 međimurskih osuđenika

zamijenilo radom za opće

U praksi to izgleda

ovako: Sudac odredi kaznu od 100 dana, što bi značilo da osuđenik mora platiti 3374 eura. Ipak, to nije za sve isto jer se kazna računa posebno za svaku osobu. Tako se za zaposlene određuje na temelju njegove plaće.

Za one pak koji ne rade ili bi utvrđivanje njegova dohotka znatno produljilo trajanje kaznenog postupka, sud kao dnevni dohodak počinitelja smatra prosječni dnevni dohodak u Hrvatskoj.

Nema li osoba sredstava za kaznu, Sud se preko FINA-e pokušava prisilno naplatiti. Ne urodi li ni ona plodom, kazna se zamjenjuje radom za opće dobro.

- Kod odabira mjesta rada, rekla nam je dalje, mora se voditi računa o osobnim prilikama osuđenika, njegovom rasporedu radnog vremena ako je zaposlen te mjestu prebivališta ili boravišta. Zato smo zainteresirani za suradnju sa što više pravnih osoba ili tijela javne vlasti, a od posebnog su nam interesa one koje rade svih sedam dana u tjednu i u poslijepodnevnim satima kako bismo tamo upućivali osuđenike koji najčešće u jutarnjoj smjeni rade kod svojih poslodavaca. Osuđenici se šalju na poslove koji su humanitarnog, ekološkog ili pak komunalnog karaktera ili od interesa lokalne zajednice. Konkretno, u Međimurju osuđenici svoj rad mogu odrađivati na čak 39 mjesta, od općina do komunalnih poduzeća, azila za životinje, domova za starije i nemoćne osobe, mogu raditi čak i u čakovečkoj Bolnici.

- Ako osuđenik svojom krivnjom rad za opće dobro

Ivana Lesjak, pročelnica JUO-a Općine Pribislavec, nadgleda rad Merime

kazne izbjegavaju zatvor

međimurskih

Gdje se sve može odraditi rad za opće dobro?

Ministarstvo pravosuđa i uprave ima sklopljen ugovor za izvršavanje rada za opće dobro s ukupno 39 pravnih osoba s područja Međimurske županije u kojima osuđenici mogu odraditi svoje kazne. To su:

- Općina Belica

- GKP ČAKOM d.o.o.

- Grad Čakovec

- Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec

- Zaš�tarsko ekološka udruga Prijatelji živo�nja i prirode

- GP Stanorad d.o.o.

- GP EKOM d.o.o.

- Udruga za zaš�tu mačaka Sklonište dobrote

- Socijalna zadruga Humana Nova Čakovec

- Županijska bolnica Čakovec

- Društvo sportske rekreacije Čaki

- Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec

zamijenilo opće

- Općina Dekanovec,

- Općina Domašinec

- Općina Donja Dubrava

- Općina Donji Kraljevec

- Općina Donji Vidovec

- Općina Goričan

- Općina Gornji Mihaljevec

- Općina Kotoriba

- Ekološka udruga Romski san

- Osnovna škola Tomaša Goričanca

- Općina Mala Subotica

- Grad Mursko Središće

- Osnovna škola Mursko Središće

- Općina Nedelišće

- Turis�čka zajednica općine

Nedelišće

satima rada za opće dobro. Recidivisti, odnosno

ne izvrši u ostavljenom roku, neizvršene sate sud mu mijenja kaznom zatvora, dodaje voditeljica Šumiga. Prosječno desetak posto osuđenika rad za opće dobro ne izvrši. Svakodnevni rad kažnjenice

Merime pomno prati i bilježi Ivana Lesjak, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Pribislavec.

- Imamo dogovor s Probacijskim uredom i dok imaju kažnjenika primjerice s našeg područja, kontaktiraju nas kako bi bili sigurni da smo suglasni s njegovim dolaskom, ističe pročelnica. Kaže kako u Općini rado izlaze u susret takvim osobama za koje samo dobiju rješenje koliko sati moraju odraditi bez detalja o kaznenom djelu. Osuđenici najčešće rade na održavanju zelenih površina, skupljaju smeće po mjestu, čiste općinske sanitarije, podove ili sportsku dvoranu.

- Općina pri tome nema nikakve novčane koristi i takav rad je čisto njena dobra volja, naglašava Ivana Lesjak.

Kaznena djela

zbog kojih

sudovi izriču tu vrstu sankcije su primjerice protuzakonito prebacivanje

osoba preko državne granice, zlouporaba opojnih droga, krađa i teška krađa, izazivanje prometne nesreće, prijevara, prijetnja, bludne radnje, dječja pornografija na računalu itd

- Grad Prelog

- Dom za starije i nemoćne osobe Mesmar

- GKP PRE-KOM d.o.o.

- Općina Pribislavec

- Općina Podturen

- Općina Orehovica

- Dom za odrasle osobe Orehovica

- Općina Selnica

- Općina Sveta Marija

- Općina Sveti Martin na Muri

- Općina Sve� Juraj na Bregu

- Općina Štrigova

- Općina Vra�šinec

Dobre i loše strane

Rad za opće dobro obavljaju različiti pro�ili osuđenika, s različitim stupnjem obrazovanja i stečenih vještina. Prema tome i iskustva s odrađivanjem njihova rada su različita.

- To je posao koji zahtijeva jako puno napora i strpljenja, a s druge strane radi se i o velikoj odgovornosti jer moramo paziti da se kome nešto ne dogodi, napominje Miodrag Novosel, direktor čakovečkog Gradskog poduzeća EKOM koje s Probacijskim uredom surađuje već dobrih deset godina. Na bazene uglavnom dolaze osuđenice, pa ako i ima problema, kaže da se vrlo brzo i u hodu riješe. U biti, ako je nemoguće uspostaviti suradnju, javlja se Probacijskom uredu i osuđenik se premješta. Prema njegovim riječima, smatra da EKOM kao javna ustanova na taj način pokazuje odgovorno društveno ponašanje omogućavajući osuđenicima da kod njih odrade kaznu. U stvari, pokušavaju im pružiti drugu priliku. Druga pak je stvar kako će to tko od njih prihvatiti, ozbiljno ili onako…

- Imali smo čak i nekoliko osoba koje su nakon odrađene kazne ostale raditi kod nas, odnosno zaposlili smo ih, dodaje Novosel.

Osuđenicima su čakovečki bazeni itekako interesantni jer rade cijeli dan i vikendom tako da mogu tijekom tjedna normalno raditi na svom radnom mjestu, a popodne i za vikend odrađivati kaznu. Ima slučajeva da i osuđenici rade vani, pa dogovaraju termine.

Kako dolaze odraditi svoju kaznu kako im paše ili kad im posao i obaveze dozvole, ne mogu se baš osloniti na njihov rad i povjeriti im neki posao od vitalne važnosti.

- Uglavnom održavaju zelene površine na stadionu, čiste smeće, a bilo je slučajeva da su nam došli maleri da su nam farbali i ličili prostorije, kaže direktor Novosel.

Druga prilika i vraćanje duga

Iako je većina naših gradova i općina uspostavila dobru suradnju s Probacijskim uredom, ipak, kako se može čuti po terenu, nisu sve spremne prihvatiti osuđenike. Naime, dosta njih kuburi s pronalaskom komunalnih radnika, ali ipak ne žele tu prazninu popuniti osuđenicima. Kako kažu, ne žele se baktati s ljudima kojima ne mogu sa sigurnošću dati trimer u ruke ili pak novu kosilicu koju su tek kupili. Drugi pak su se opekli jer su imali više štete nego koristi, odnosno rad za opće dobro pretvorio se u kaos.

Srećom, ipak ima poduzeća koja osuđenicima pružaju drugu šansu, pomažu im da ne odu u zatvor, koji su pretrpani i na ćeliju se čeka i po nekoliko godina. Naročito za manja kaznena djela. Cilj rada za opće dobro ipak je razvijanje odgovornosti prema zajednici, radnih navika i pozitivne promjene ponašanja, stvaranje mreže podrške kako bi se smanjio rizik za ponovno počinjenje kaznenog djela.

Merima Bogdan odrađuje svoju kaznu u Pribislavcu

Miodrag Novosel Cico, direktor GP-a EKOM Čakovec

TVRTKA LTH ALUCAST iz Čakovca

Posjetio ih slovenski veleposlanik Gašper Dovžan

Tvrtku LTH Alucast d. o. o. iz Čakovca u četvrtak, 16. ožujka, posjetila je delegacija Veleposlanstva Slovenije koju su činili: veleposlanik Gašper Dovžan, ekonomski savjetnik Dušan Pšeničnik, ministrica savjetnica Tamara Plankar te predsjednica Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj Barbara Riman

RAZGOVOR sa Sunčanom Glavina, direktoricom Međimurskih voda uz Svjetski dan voda

Međimurci piju najbolju vodu!

Plazibat. Uz njih, posjetu je prisustvovao i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam D. Radanović.

Delegacija se upoznala s radom navedene �irme i planovima za budućnost, a sam posjet inicirala je Međimurska županija. (sh)

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA podupire promociju obrtnika na sajmovima s 9290 eura

Sajmovi potiskuju guglanje

Međimurska županija od 2009. godine podupire nastup međimurskih obrtnika na sajmovima gdje oni mogu prezentirati svoje proizvode ili se upoznati s novitetima, strojevima ili tehnologijama drugih obrtnika.

Novi sporazum o suradnji, kojim Međimurska županija osigurava 9290 eura za predstavljanje na manifestacijama, potpisali su župan Matija Posavec i Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.

Ove godine međimurski obrtnici promovirat će se na raznim sajmovima diljem Hrvatske: To su Međunarodni sajam gospodarstva obrtništva i poljoprivrede u Virovitici, Osječki proljetni i jesenski sajam, Proljetni i jesenski međunarodni bjelovarski sajam, Agro Arca 2023., Gospodarski sajam u Varaždinu, MESAP 2023., Zagorski gospodarski zbor, Dani vjenčanja u Varaždinu, Obrtnički sajam u Karlov-

POGLED ODOZDO

“

cu, Obrtnički sajam Istre, SASO 2023. te Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije.

- U određenom trenutku guglanje je bilo od velikog značaja za poslovanje obrtnika, no sada je ta opčinjenost internetom stagnirala, kazao je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore. Dodao je:

- Danas poslodavci shvaćaju važnost da se određeni proizvod, prezentacija, ideja, funkcioniranje nekog stroja pogleda na licu mjesta. Posjet sajmu utječe na poslovne odluke i zato se 9290 eura, s koliko Međimurska županija potiče odlazak međimurskih obrtnika na sajmove, itekako isplati.

- Na sajmovima se ne prodaju samo proizvodi, već se nauče i nova znanja i doznaju novosti u načinu poslovanja. Sve to povećava dobit obrtnicima, plaće radnicima, a samim time porezima puni i lokalne proračune, zaključio je Dražen Novak. (BMO)

Kako bismo sačuvali izvrsnost i postojeću kvalitetu, moramo i dalje svim mogućim sredstvima jačati svjesnost o vodi, njezinu očuvanju i zaštiti, ističe direktorica

Dana 22. prosinca 1992. godine u Rio de Janeiru Opća skupština UN-a proglasila je Svjetski dan voda kako bi upozorila na neprocjenjivu vrijednost vode, ali i njezinu sve veću ugroženost. Od tada se svake godine počevši od 1993., Svjetski dan voda obilježava 22. ožujka, kao dan kad se podsjećamo na važnost voda i jačamo svjesnost o više od 2,2 milijarde ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi. Obilježavanje koordinira UN-Water, organizacija Ujedinjenih naroda za vodu, a fokus Svjetskog dana voda podrška je ostvarenju 6. cilja održivog razvoja: pitka voda i odvodnja za sve do 2030. godine.

Uz taj važan datum, razgovarali smo sa Sunčanom Glavina, direktoricom poduzeća Međimurske vode.

Voda utječe na svakog od nas, stoga svatko od nas treba krenuti u akciju. Svaka promjena, ma kako mala bila čini razliku, a ovogodišnjim sloganom „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu” pozvani su svi da djeluju.

- Kako će Međimurske vode obilježiti taj dan, kojom porukom?

- Međimurske vode će Svjetski dan voda 22. ožujka 2023. godine, ali i cijeli taj tjedan obilježavati tako da svojim korisnicima, vla-

Glavina

snicima, školarcima i svim zainteresiranim dionicima pokažu dio goleme komunalne vodne infrastrukture kojom upravljamo, ali i onu koja se još gradi. Za međimurske škole otvaramo vrata našeg najvećeg pročistača, onog u Čakovcu, kako bismo učenicima pokazali što tamo radimo. Sudionici će moći vidjeti kakva voda dolazi na uređaj, a kakva se po završetku tretmana ispušta. Pokazat ćemo im specijalno vozilo za čišćenje odvodnje i ukazati im na izazove koje zajedničkim snagama trebamo rješavati. Nadamo se da ćemo ih dovoljno zainteresirati i motivirati, kako bi oni postali akceleratori promjena i da će neki od njih biti inovativni dio kolektiva Međimurskih voda. Ujedno se koristim prilikom da pozovem učitelje i profesore da nam se prijave za obilazak na voda@medjimurske-vode.hr.

- Koji su trenutačno najveći izazovi u očuvanju pitke vode? Dva su ključna izazova u očuvanju pitke vode koja su stalno prisutna. Prvi je gradnja komunalnih vodnih građevina kako bi se očuvala i zaštitila pitka voda. To podrazumijeva gradnju sustava odvodnje s uređajima za pročišćavanje. Idući je priključivanje stanovništva na tu

vodnu infrastrukturu koja se gradi. Jedno bez drugog nema smisla, a kako bismo se uspješno nosili s obama izazovima, potrebno je konstantno ulagati �inancijske resurse – gradnja sustava odvodnje s uređajem za pročišćavanje, investicija je od nekoliko milijuna eura. Osim �inancijskih resursa, važna je edukacija korisnika. Stanovnici Međimurja trebaju postati svjesni da, ako se ne priključe na vodovod, odnosno odvodnju (a ta mogućnost postoji), da nas sve vraćaju korak unazad. Naime, izgrađena infrastruktura na koju je omogućeno priključenje i u koju su uložena ogromna sredstva (od JLS-ova, državnog proračuna, Hrvatskih voda, EU-a, vlastiti resursi) ponajprije doprinosi očuvanju naših voda, zaštiti okoliša, ali istovremeno njezino održavanje košta. Što je veći broj korisnika priključenih na sustave, veći će biti i prihodi od vodnih usluga, više će biti sredstava na raspolaganju za održavanje sustava, što pak neposredno utječe na cijenu vodnih usluga koju korisnici plaćaju.

Zato pozivamo sve građane koji se do sad nisu priključili da to učine što prije jer na taj način štite okoliš, ali utječu i na krajnju cijenu vodnih usluga. Ni Međimurskim vodama, a vjerujem ni Međimurkama i Međimurcima nije u interesu da represivnim

metodama „potičemo” ljude na priključenje.

- Kakvu vodu Međimurci imaju i piju?

- Kratko i jasno – najbolju! Međimurska voda, koja se crpi iz dvaju naših izvorišta, onog u Nedelišću i onog u Prelogu, kvalitetna je i zdravstveno ispravna. Upravo stoga, kako bismo sačuvali izvrsnost i postojeću kvalitetu, moramo i dalje svim mogućim sredstvima jačati svjesnost o vodi, njenom očuvanju i zaštiti.

- Kako mi, građani, možemo doprinijeti očuvanju voda?

- Bilo kakav pozitivan pomak koji činimo u očuvanju voda, bez obzira na to kako on bio malen, čini razliku. Voda utječe na svakog i stoga svatko od nas treba krenuti u akciju, počevši u obitelji, školi, na radnome mjestu. Izradite svoj osobni akcijski plan, listu koraka koje ćete poduzeti da pomognete pri očuvanju voda (npr. racionalno trošite vodu, ne bacajte neprimjereni otpad u WC, kupujte lokalno i sezonski i sl.). Na UN-ovim mrežnim stranicama (https:// www.unwater.org/bethechange/) dostupni su razni interaktivni sadržaji kojima se nastoji povećati svjesnost ljudi o vodi. Svatko od nas u tome ima ulogu čineći ono što može. I naravno, priključite se na vodoopskrbu i odvodnju. Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu – čuvajmo naše vode!

Građani su bolesni od društvenih devijacija, a liječnici to ne mogu liječiti

Zašto me ganuo ulazak u Schengen?

Presuda” javnomedicinske struke glasi: Građani su predebeli. Ne jedu zdravo, premalo se kreću. Posljedica: Žive deset godina kraće od prosjeka EU-a.

Za zdrav život treba imati i standard. Čitaj: dovoljno visoke prihode i indeks nacionalne sreće. S prosječnom plaćom koja u Međimurju nije ni tisuću eura, a da ne govorimo o masi ljudi debelo ispod tog iznosa, teško je živjeti zdravim načinom života.

Posao kojim se bavim ne dopušta mi da se prečesto raspekmezim. Ali ulazak u Schengen me baš raspekmezio. Euri kao euri. Novca nikad dosta i to je samo zamjena jednih papira i kovanica za druge. Zapravo, od onih sam koji više plaćaju karticama nego kešom i da me probudiš u pola noći, nisam sigurna da bih točno odgovorila, što je na kunama, a što na lipama. Drago mi da su naši nogometaši brončani, ali oni su

Sam pogled na cijene voća i povrća i ribe izaziva nesvjesticu. Poskupjelo je i donedavno jeftino pileće meso.

Zašto ljudi jedu količinski previše? Zato što jedu ono najjeftinije, što zasiti, a nema nutritivnu vrijednost. Jedu prazne kalorije u ogromnim količinama jer im hrana pruža najbrže zadovoljstvo i utjehu. Poslovi su danas sjedilački, često mentalno zamorni i ljudi često priznaju da im je zavaliti se u fotelju vrhunac odmora.

samo suvremena verzija gladijatora, plaćenici, koji narodu pružaju visoku dozu zadovoljstva. Stari Rimljani su dobro znali da narodu treba dati kruha i igara i ništa se od tada nije promijenilo. Schengen je nešto drugo. Možda zato što živim na granici sa Slovenijom i Granični prijelaz Mursko Središće u mom životu ima važnu ulogu. Micanje rampe meni puno znači. Odmah iza graničnog prijelaza živi moja draga šogorica Marina. Prvu ulicu desno iza graničnog

prijelaza u Petišovcu. Rampa nas je preko noći razdvojila u dvije države. Da sam glasnije podviknula, bila bi me čula preko Mure, a ako sam ju zvala telefonom, prije ukidanja roaminga i prije mobitela, bio je to skup međunarodni poziv kao da sam zvala u Kanadu. Put do bratića Ivana u Ljubljanu postao je “teško” inozemstvo, nakon što smo živjeli u zajedničkoj državi. K šogorici u “susjedno selo” preko granice morala sam na nedjeljno obiteljsko

Nećemo nabrajati sve promjene, tranzicije, krize koju smo pregrmjeli u posljednja tri desetljeća. Samo bi nam od toga trebao odmor. Količina frustracija u društvu je ogromna. Nožem se može rezati nezadovoljstvo koje je u zraku. Nepovjerenje u vlast, institucije, u druge je tako duboko da ljudi ne vjeruju ni u najbolje namjere. Grizu oko sebe. U svemu vide neku pozadinsku igru i prijevaru. Osjeća se sveopći otpor pre-

ma svemu: - Sad će mi još govoriti i što ću jesti! Barem ću si hranom ugoditi. Zato što su ljudi gladni povjerenja, prihvaćenosti, poštenja, dobrote, ljubavi, uvažavanja. Ako se emocionalno ne nasite iz odnosa s drugim ljudima, tada utjehu pronalaze u najbržem načinu: nasite se hranom. Brzi osjećaj zadovoljstva pružaju slatkiši, gazirana pića, a nekima alkohol ili udah dima, šalice kave. Žive za taj mali trenutak zadovoljstva, slatki

druženje švercati kolače, a od nje u povratku trešnje i �lance. Carinici i policajci su na nas lokalce (ČK-registracije), srećom, ipak gledali malo mekše kad smo nedjeljom poslijepodne na pitanje: Kam pak greste?- odgovarali: - K rodbini u Petišovce. Granica je u početku bila neprirodna i samim carinicima i policajcima. Prvih dana su u sto metara udaljenu slastičarnicu Buco u centru Murskog Središća u vrijeme šihte za vrućih dana odlazili po sladoled.Gane me

da će rampa biti maknuta, premda se vrijeme i događaji koji su naprasno prekinuti, postavljenjem rampi, neće nastaviti. Nikad više neće biti zabava u Čardi, jer je obitelj koja je držala popularnu krčmu, odmah na ulazu u Sloveniju u graničnom prostoru, preseljena. Ni kriva ni dužna našla se na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme pa je zatvorena. Samo će nove generacije kao mi nekada imati priliku da se zbliže, zaljube, sklapaju mješovite brakove, rade, ku-

užitak. A kako osjećaj užitka kratko traje, poseže se za još i još. Zato imamo toliko pretilih ljudi koji ugrožavaju svoje zdravlje. Liječnici čine ono što im je posao, upozoravaju ih kako je to štetno za zdravlje. Ali što vrijedi, kad su ti njihovi savjeti jednaki davanju lijeka protiv temperature, a ne liječenju uzroka bolesti. Građani su bolesni od društvenih devijacija i pada moralnih vrijednosti. Liječnici to ne mogu liječiti.

Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda (Foto: Zlatko Vrzan)

Direktor LTH-a Tadej Muhič, slovenski veleposlanik Gašper Dovžan i direktor Tomislav Tot

BALOGOVSKA ŠUMA

između Mačkovca i Knezovca čisti se i glanca

Kultna Međimurska hiža oživjet će kao novo izletište

Kako nam govori voditelj projekta Boris Bistrović, u planu je već do idućeg proljeća obnoviti objekt koji će biti u funkciji restorana, a pokraj će biti moderan stakleni šator za vjenčanja

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Šuma u Balogovcu, između Mačkovca i Knezovca, generacijama Međimuraca poznata je kao kultna Međimurska hiža. Mjesto koje je bilo sinonim za feštu i opuštanje u prirodi, a onda je 1998. godine u vlasništvu Uniona nestalo u požaru. Godinama je tinjala želja za obnovom, a sada se to i počelo ostvarivati. O tome kakve planove će ostvariti, razgovarali smo s voditeljem projekta Borisom Bistrovićem iz Čakovca koji nam je objasnio kako je upravljanje dano tvrtci IMH upravljanje d.o.o.

Čiji su posječeni

borovi uz cestu prema Knezovcu?

No, šuma u Balogovcu koja se prostire na 15 ha, tek je jednim dijelom u privatnom

vlasništvu, točnije 4 ha, drugi dio, veći dio, pripada Hrvatskim šumama koji su ovih dana prorijediti šumu. Kako o tome nisu obavijestili javnost, građani koji tom rutom prolaze, uznemirili su se zbog posjećenih borova koji se nalaze uz cestu. Ispred Javne ustanove Međimurske prirode odgovor smo potražili kod Siniše Goluba koji je rekao kako je njima kao ekolozima jasno da je šuma Balogovec doživjela svoj klimaks i da treba zamjenu stabala mladicama.

- No, sentimentalna javnost previše je vezana za taj lokalitet, pa svako srušeno stablo izaziva bojazan i pitanje: Što će biti sljedeće? Usput rečeno, i vlasnici susjedne čestice na kojoj je nekad stajala Međimurska hiža počeli su raščišćavati svoj posjed, pa se prolazniku može činiti da je tamo počela gola sječa. No,

koliko imamo saznanja, to nije slučaj. Radi se samo o proredu i čišćenju lokaliteta kojim se nitko nije aktivno bavio dugi niz godina.

Kako su odgovorili iz Hrvatskih šuma, Šumarija Čakovec od 6. ožujka 2023. u skladu s planom sječa za 2023. godinu vrši sječu stabala u odsjeku 12c u gospodarskoj jedinici Gornje Međimurje. Šuma je u vlasništvu Republike Hrvatske, pod upravljanjem HŠ d.o.o. Zagreb, UŠP Koprivnica, Šumarija Čakovec.

Navedeni odsjek površine 9,92 ha uređajni je razred gospodarska sjemenjača običnog bora s ophodnjom od 80 godina. Programom gospodarenja gospodarskom jedinicom Gornje Međimurje propisana je proreda koja je uvrštena u Plan sječa 2023. Drvna zaliha u odsjeku iznosi 3040 m3, a od propisane drvne mase za proredu od 625 m3, doznačeno je 565,51 m3.

- Budući da je odsjek starosti 74 godine, ima uvjete za glavni prihod, odnosno čistu sječu, odlučeno je da se propiše proreda pa je u smjerni-

cama stavljen naglasak da se za uklanjanje odaberu zrela stabla bora. Budući da Natura, područje HR2001034 Mačkovec – ribnjak, pridolazi unutar gospodarske jedinice Gornje Međimurje, a graniči s odsjecima 12b i 12c, pri odabiru stabala za sječu vodili smo računa da na predjelu uz ribnjak obavljamo samo najnužnije zahvate, da ostavljamo sve autohtone listače, osobito voćkarice i sušce koji ne ugrožavaju sigurnost. Odlučeno je da se radovi sječe izvrše prije vegetacije radi manjeg oštećenja ostalih stabala i dok je znatno manji broj posjetitelja u šumi. Ovom prilikom medije nismo obavještavali jer se radi o proredi, a ne o čistoj sječi odsjeka. U smjernicama gospodarenja navedeno je da se sastojinu teži prevesti u hrastovu sastojinu, što će se regulirati propisom za sljedeće razdoblje, odgovorili su iz Šuma.

Međimurska hiža

godinama zjapila

zapuštena

Kako nam je dalje rekao Boris Bistrović, određena su debla završila i na njihovoj parceli, onoj gdje je bila Međimurska hiža, no samo privremeno u dogovoru sa Šumama. Nakon što su protekle godine pronađeni investitori, pala je odluka o planu revitalizacije Izletišta Međimurska hiža. To mjesto krije brojne sentimentalne vrijednosti, a proteklih se 20 godina pretvorilo u šikaru. Došlo je vrijeme da se ponovno revitalizira i pretvori u novi gastroturistički proizvod.

Kako to mjesto praktički nitko nije taknuo dugi niz godina, od jeseni do sad imali su pune ruke posla krčenjem i čišćenjem terena. Upravo je to mjesto jedinstveno po prekrasnim crvenim borovima koji okružuju Međimursku hižu. Već ovog proljeća će krenuti sadnja novog drveća, duplo više nego je posječeno. Trenutno su u fazi idejnog projekta, a prema njemu na prostoru obnovljenog izletišta, u prvoj fazi projekta, obnovit će se postojeći objekt i pretvoriti u bistro, dok će na temeljima Međimurske hiže niknuti moderan šator za svadbe i druge evente.

To je sjajna lokacija s obzirom na to da je Balogovec udaljen svega 6 kilometara od centra Čakovca, a Međimurje žudi za modernim resortom za vjenčanja, koji će uz bistro svakodnevno nuditi posjetiteljima jelo i piće. Šator će biti

postavljen �iksno, s prednjom i stražnjom terasom, za oko 300 uzvanika. Uz to će se napraviti dječje igralište, kako bi se taj dio priče objedinio. Uz to, na ulazu će biti veliki parking.

Uz wedding i gastroresort, bit će i autokamp

U drugoj fazi, objašnjava Bistrović, u planu je napraviti autokamp i bungalove, dok će se šumi odvijati takozvani robinzonski turizam. Moći ćete postaviti šator i prespavati u šumi. Rutom od Graničnog prijelaza Murskog Središće do Čakovca prolaze brojni turisti koji odlaze na ljetovanje, pa tako ta lokacija itekako ima smisla. Izletište bi tako već iduće godine trebalo biti u funkciji, na radost brojnih nostalgičara koji su tamo proveli svoje najbolje dane mladosti.

Boris Bistrović na parceli nekadašnje Međimurske hiže koja će ponovno dobi� svoju funkciju

Posječeni borovi uz cestu prema Knezovcu koji su uznemirili građane

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Život u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

LUKA BLAGOVIĆ iz Nedelišća rasturio radom o običaju o kojem Međimurci imaju podvojeni stav

Novi svjetski poredak tu pokraj nas

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Zaoštravanju političkih odnosa između Rusije i SAD-a zbog rata u Ukrajini ne nazire se kraj, analitičari već govore o novoj željeznoj zavjesi na liniji Poljska – Ukrajina. Popucale su stare veze Rusije s europskim državama, u svojem zadnjem govoru Putin nijednom nije spomenuo Europu, kao da ne postoji, a govorio je više od sata. Rusija se sasvim okreće azijskim i bliskoistočnim zemljama, a rat u Ukrajini nastavlja se očito do iscrpljivanja i jedne i druge strane.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Potepanje ga odvelo do državnog Lidrana

Kako se čini, Rusija je razvila hipersonično moćno oružje, rakete Kindžal i Cirkon, koje zapadno oružje ne može oboriti. Te rakete mogu nositi atomske bojeve glave. Američki vojni analitičari smatraju da će SAD postići razvoj hipersoničnog oružja ravno ruskom za oko dvije ili tri godine. Nova utrka u naoružanju opet se zahuktava, doduše, nikad nije ni stala.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

brižno čuva i ne odaje) Kina raspolaže još naprednijim hipersoničnim sustavima raketa nego Rusija jer već ima tunele za ispitivanje brzina od šest i osam i možda i deset maha, odnosno za mnogo veće brzine raketa od 6000 kilometara. Te rakete mogu sigurno nositi i nuklearno oružje i to zapravo najviše zabrinjava SAD.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Veliki ulazak Kine za geopolitičku pozornicu svijeta dogodio se upravo ovih dana na iznenađujući način, djelomičnom pomirbom vječitih neprijatelja Saudijske Arabije i Irana, što dakako sužava interesnu moć SAD-a. To bi moglo značiti da će Iran uskoro postati nuklearna sila.

Iako dosad nije osobno sudjelovao ni na jednom potepanju, kaže kako mu ne bi smetalo da jednog dana i njemu potepu

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

- Potepanjem se radi nered prije reda jer svadba je red. Svadba formalizira vezu mladenke i mladenca i njihov položaj u društvu. Također, tim se činom pred mladence stavlja prva barijera koju će zajednički riješiti, to je početak pobjedničkog novinarskog rada srednjoškolca Luke Blagovića iz Nedelišća koji ga je odveo do Državne smotre Lidrana 2023. godine.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

U svojem odgovoru Bidenu Putin je pak naglasio da će za dvije ili tri godine Rusija opet biti u prednosti jer će već proizvesti obrambene sustave koji će moći zaustaviti američko hipersonično oružje. Na razvaline starog svjetskog geopolitičkog poretka stigla je Kina kao treća sila. Kina zbog atomske dominacije SAD-a sigurno neće potpisivati sporazume poput Starta o smanjenju nuklearnih bojevih glava koji istječe 2026. godine. Upravo suprotno, naoružavat će se atomskim oružjem jer ono jedino jamči sigurnost.

Ne samo to, prema nekim izvorima (ona svoje podatke

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Već je najavljeno da će kineski predsjednik, nakon što je osigurao treći mandat, najprije posjetiti Rusiju, a potom – Ukrajinu, očito radi postizanja mogućnosti pregovora. Time Kina postaje globalni mirotvorac, a to u budućnosti znači i nezaobilazni faktor u geopolitičkim igrama. Na taj način SAD i NATO više samostalno ne mogu biti svjetski policajac i garant mira i sigurnosti u svijetu. Možda je dobitak za Europu to što će SAD zbog buduće ravnoteže snaga trebati jaku Europu, koja je do danas ekonomska velesila, no vojni i politički patuljak zbog gluposti svojih elita.

Prvi rad pa odmah pobjednički

Novinarski žiri u sastavu Dijana Savić, Tomislav Jakopec i Dora Vadlja proglasili su Lukin rad “Prema potepenom vidi se koliko prijatelja imaš!” jednoglasno pobjedničkim. Luka, inače učenik trećeg razreda smjera opće gimnazije Srednje škole Čakovec, ove se godine po prvi put uključio u novinarsku grupu pa mu je to ujedno bio i prvi novinarski rad koji mu je odmah donio i pobjedu.

Potepanje je običaj koji se tradicijski i danas prakticira u Međimurju, a Luka je u svojem radu obuhvatio razne sugovornike, od kojih

kustosicu i voditeljicu etnografskih zbirki u čakovečkom Muzeju Međimurja Janju Kovač koja je pojasnila povijesni i simbolični aspekt potepanja. Kako stoji u Lukinu radu, naziv potepanje dolazi od riječi potepsti, u smislu rasuti:

- Radi se nered prije reda jer svadba je red. Svadba formalizira vezu mladenke i mladenca i njihov položaj u društvu. Također, tim se činom stavlja pred mladence prva barijera koju će zajednički riješiti. Nekad se običavalo zamijeniti ulazna vrata – mladenkine i mladoženjine kuće kako bi se poručilo da će postati jedno kad sklope brak. Opreka nered-red koju simbolizira potepanje može

se povezati i s maškarama, odnosno fašnikom. I maškare rade nered prije reda jer nered fašnika prethodi redu korizme - razdoblju odricanja i tišine, stoji u izjavi Janje Kovač u Lukinu tekstu.

Običaj koji radi

“svaju” za stolom

Pitali smo Luku kako se baš odlučio pisati o toj temi na što je odgovorio da je profesorica i mentorica Vesna Prepelić Đuričković dala popis tema, a među njima je bilo i potepanje.

Iako dosad nije osobno sudjelovao ni na jednom potepanju, kaže kako mu ne bi smetalo da jednog dana njemu potepu. S obzirom na

to da na društvenim mrežama često čitamo upravo o tom običaju, to jest da su nekome potepli, to u javnosti uvijek podijeli mišljenja. S jedne strane su oni kojima je to fora i podržavaju taj običaj, dok su s druge oni koji se zgražaju na samu ideju i čin koji se proglašava i barbarskim. Kako god bilo, odlično je što će na Lidranu taj rad čitati oni koji nisu iz Međimurja i pritom saznati kakav je to običaj potepanja u našem kraju. Luka inače planira upisati hrvatski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu, a nadamo se da ćemo i iduće godine čitati njegov novinarski rad za Lidrano.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA!

Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objek�ma gdje se voda ne koris�.

Potrebno je instalacije zaš��� od smrzavanja.

leće

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.

VARAŽDINU, Gajeva 5

za specijalne i progresivne naočalne

Luka u društvu svoje mentorice Vesne Prepelić Đuričković

Katarina Isailović šokirala se kada je vidjela teretni auto “naguran” do njezine kuće KATARINA ISAILOVIĆ svjedočila groznoj prometnoj nesreći u Zagrebačkoj ulici u Čakovcu

Otvorila sam vrata kuće i pitala vozača je li živ!

33-godišnji vozač s područja općine Sveti Juraj na Bregu nije zaustavio teretno vozilo, iako su rampe bile spuštene, a svjetlosni i zvučni signali upozoravali su da se približava vlak

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

- Vozio se na posao, htio je izbjeći vlak, vlak je trubil, išao direkt na njega i benk. On je htio izbjeći rampe, ali ga je vlak zahačio i stisnuo ga je do moje kuće, u jednom nam je dahu ispričala Katarina Isailović na adresi Zagrebačka ulica 40 u Čakovcu, koja je svjedočila strašnoj prometnoj nesreći u utorak, 14. ožujka, kada je vlak na prijelazu ceste preko željezničke pruge naletio na teretni auto.

Ljudi na tom prijelazu često zaobilaze rampe

- Otvorila sam vrata i rekla: Isuse Bože. Muž mi je umro pred mjesec dana, a

sad drugi šok. Došao je van iz auta, pitala sam ga je li živ. Baš sam prije kavu skuhala, onda sam otišla po vodu i tu kavu i dala mu. Crveni križ je potom došao, otpelal ga je, došli su vatrogasci, svi. Sve mi još dršće, prepričala nam je u nastavku Katarina Isailović, koja je od šoka odmah izašla iz kuće oko 5 sati i 43 minute.

Kaže da to nije prvi put. Na tom željezničkom prijelazu svako se malo događaju prometne nesreće. Ljudi žure autima i često zaobilaze rampe, što potom dovodi do neželjenih i vrlo opasnih situacija.

- Svaki den vam je tu proščeje. Svako malo netko rampu ftrgne. Pred 20 godine nam je kamion tu slično

GORJELO kod skele Fusek

Ne palite granje kada puše vjetar!

U utorak, 14. ožujka, vatrogasci iz DVD-a Mursko Središće intervenirali su zbog požara kod skele Fusek. Na intervenciju je izašlo navalno vozilo i 4 člana, dok je 5 članova stiglo naknadno u spremište i ostalo u pripremi. Upotrebom vitla za brzu navalu požar su ubrzo stavili požar pod nadzor pa je potom i ugašen.

- Ovim putem želimo skrenuti pažnju našim građanima da tijekom jakog vjetra ne pale nikakvo granje, smeće ili bilo što drugo kako bi se "očistilo" ili "zbrinulo", kako se ne bi događale takve stvari. Ako ipak ne možete odoljeti tome i "baš morate" zapaliti po ovakvom vremenu, molimo vas, kontaktirajte prije toga vatrogasce o istome kako bi se napravilo dežurstvo i da se izbjegne požar, napominju. (sh)

doletio do kuće, dodaje u nastavku naša sugovornica.

O prometnoj nesreći oglasila se i PU međimurska. U svojem su priopćenju naveli da 33-godišnji, vozač upravljajući peugeot partnerom, čakovečkih registarskih oznaka dolaskom do prijelaza ceste preko željezničke pruge, nije zaustavio vozilo, iako je uređaj za zatvaranje prometa bio spušten, uz istovremeno uključenje svjetlosnih i zvučnih signala koji upozoravaju sudionike da se približava vlak.

“Pokupio” ga putnički vlak!

Kako bi izbjegao spuštene polubranike, vozilom je prešao na suprotnu prometnu traku te je u tom trenutku u stražnji bočni dio kombija udario putnički vlak. Uslijed siline udara peugeot partner odbačen je izvan kolnika, gdje je prednjim dijelom udario u dvorišnu ogradu

IVANOVEC

obiteljske kuće Katarine Isailović.

Putničkim vlakom, koji prometuje na relaciji Zagreb - Čakovec, upravljao je 60-godišnji strojovođa. Alkotestiranjem nije utvrđena prisutnost alkohola u organizmu kod sudionika nesreće.

Vozilom hitne medicinske pomoći 33-godišnji vozač kombija, s područja Svetog Jurja na Bregu, prevezen je u čakovečku bolnicu, dok će klasifikacija ozljeda biti poznata nakon zaprimanja liječničke dokumentacije.

Zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 33-godišnji vozač peugeot partnera prekršajno će se sankcionirati. Dionica željezničke pruge između Varaždina i Čakovca zbog obavljanja očevida bila je zatvorena za promet vlakova od 5:45 sati do 7:35 sati.

Loka pronašla drogu u tokarskom stroju

U četvrtak, 9. ožujka, u prijepodnevnim satima u Novom Selu Rok, na temelju naloga Županijskog suda u Varaždinu, pretražene su prostorije obiteljske kuće i prostorije poslovnog objekta kojima se koristi 43-godišnjak.

Tijekom pretrage poslovnog prostora (radionice) službeni pas Loka za detekciju droga Policijske uprave međimurske pronašao je drogu skrivenu u unutrašnjosti stroja za tokarenje. Pronađeno je nekoliko staklenki unutar kojih su se nalazili PVC smotuljci ispunjeni drogom MDMA (ecstasy) ukupne mase 1,9 grama, kokainom ukupne mase 26,9 grama

te amfetaminom ukupne mase 735,6 grama. Ujedno, pretragom je pronađena i digitalna vaga. Pronađene droga i vaga oduzete su 43-godišnjaku, koji je potom uhićen i priveden na kriminalističko istraživanje. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 43-godišnjak počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. Protiv osumnjičenika podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu pa je predan pritvorskom nadzorniku PU međimurske. (sh)

OPLJAČKALI CVJEĆARNICU u Macincu

Vlasnica Ines: Lopov je

zaboravio kupiti buket

za 8. mart?

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Po prvi put u 16 godina, koliko postoji cvjećarnica na Glavnoj ulici u Macincu, dogodila se provala, i to u nedjelju, 12. ožujka, tijekom večernjih sati. Vlasnica cvjećarnice Bonsai Ines Krumpić ispričala nam je kakvo je stanje zatekla i na koji su način provalili.

- Došli su od iza u noći, prozor je bio ostavljen na kip. Inače, to nikad ne prakticiram, ali sada se dogodilo da sam ostavila, ispričala nam je Ines Krumpić, i eto ti peha. Nakon što su kroz prozor ušli u cvjećarnicu, ukrali su novac iz blagajne te stari laptop.

Uzeli su mi stari laptop i punjač za novi laptop koji mi je ostao ovdje. Novi laptop mi je bio doma, tako da na sreću njega nisu uspjeli uzeti. Inače imam praksu da novi laptop nosim doma, a stari mi je bio tu, jer si preko njega printam de-

klaracije, prepričala nam je u nastavku.

Lopovi ili lopov, koliko ih je bilo, još nije poznato, htjeli su provaliti i u frizerski salon koji se nalazi odmah do cvjećarnice, ali tamo nisu uspjeli u svom naumu.

- Cvijeće nisu ni taknuli, uzeli su nam samo novac i laptop. Htjeli su provaliti i u frizerski salon koji se nalazi pored, ali nisu uspjeli. Pored je i zubar, ni njega nisu. Valjda je to neki zaljubljeni lopov, koji je za 8. mart zaboravio kupiti buket, u polušali nam je rekla vlasnica cvjećarnice Ines, kojoj ne preostaje sada ništa drugo nego nada da će policija pronaći počinitelje.

Policija pak je izdala priopćenje o navedenoj krađi te su naveli da je učinjena materijalna šteta koja je, prema izjavi vlasnika, procijenjena na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh, foto: zv)

RAZBOJNIŠTVO na benzinskoj postaji u Čakovcu

Pištoljem prijetio zaposlenicima i tražio novac

Zaposlenici benzinske postaje u Ulici dr. Ivana Novaka u Čakovcu, nedaleko od Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, šokirali su se kada im je u subotu, 11. ožujka, oko 19:30 sati u objekt upao nepoznati maskirani muškarac.

Uz prijetnju vatrenim oružjem, pištoljem kako naknadno saznajemo, od zaposlenika je zatražio novac. Nakon što su mu predali novac, počinitelj je s prodajnih polica ukrao nekoliko artikala pa se udaljio iz objekta.

Benzinska postaja u Čakovcu u kojoj je počinjeno razbojništvo

U događaju zaposlenici benzinske postaje nisu ozlijeđeni, dok je materijalna šteta procijenjena na nekoliko tisuća eura. Policija i dalje intenzivno traga za počiniteljem te će se protiv njega podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh, foto: zv)

Vlasnica Ines Krumpić pokazala nam je prozor kroz koji su provalnici provalili

GRAD ČAKOVEC uz AK Međimurje organizira humanitarnu utrku Utrka Šarenim

čarapama do cilja

Organizator utrke je Grad Čakovec uz potporu Atletskog kluba Međimurje, Zajednice sportskih udruga Čakovca, Turističke zajednice grada Čakovca, Međimurske županije, Općine Sveti Martin na Muri i Općine Kotoribe.

Start i cilj utrke bit će ispred Turističke zajednice grada Čakovca. Dionica koja se trči je 2103 metara, kroz čakovečki park, kao simbol na 21 "par" kromosoma kojih kod osoba sa sindromom Down umjesto 2 ima 3, što ih čini jedinstvenima.

KAROLINA JUZBAŠIĆ (HNS) potegla pitanje o vanjskim bazenima

Kotizacija iznosi 5 eura za odrasle i 2 eura za učenike, a sva prikupljena sredstva bit će donirana Udruzi za sindrom Down Međimurske županije. Startni brojevi mogu se podići u Turističkoj zajednici grada Čakovca od srijede 15. ožujka 2023. i na dan utrke u subotu 18. ožujka 2023. od 9 sati na štandu ispred Turističke zajednice. Za sve sudionike utrke bit će osigurano kuhano vino i čaj. Obavezne su šarene čarape i dobra volja. (dv)

LOVRO HORVAT (HDZ) pita

Što se poduzima

neugodnih mirisa u gradu?

Na protekloj sjednici Gradskog vijeća Lovro Horvat, najmlađi vijećnik, uputio je pitanje gradonačelnici Ljerki Cividini što se poduzima protiv neugodnih mirisa koji se već godinama osjećaju u jugozapadnom dijelu Čakovcu. Ona je na to odgovorila kako je ta točka, program mjerenja razine onečišćenosti zraka na području jugozapadnog dijela grada Čakovca, svakako na dnevnom redu te su ju vijećnici kasnije i usvojili.

Kako je naglasila gradonačelnica, taj je program neophodan, posebice na područjima gdje su prošle godine mjerenjima utvrđena odstupanja.

- Također, građani se često žale da se u određenim dijelovima grada, pogotovo u večernjim i noćnim satima šire neugodni mirisi. Želimo utvrditi je li to točno, što je uzrok i ako neka od tvornica ispušta nedozvoljene kemijske spojeve te time ugrožava zdravlje svih nas, imati dokaze pomoću kojih možemo poduzeti daljnje korake, rekla je i dodala kako se velik broj građana oko onečišćenja zraka očituje putem društvenih mreža, a neke napisane činje-

Tko je kriv za četiri milijuna?

Na kraju je po zakonu odabran onaj koji je imao najmanju cijenu, a to je Viz-Ex iz Varaždina, odnosno ima sjedište u Nedelišću, čime ne znam jesmo ili nismo bili zadovoljni, preferirali smo one druge koji su radili iz Samobora, odgovorio je Šipoš

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Karolina Juzbašić je nakon Centra za kulturu potegla pitanja vezana za čakovečke vanjske bazene pa je pitanje usmjerila pročelniku Šipošu.

- Iz izvješća o okončanom obračunu za vanjske bazene vidljivo je da je do sada sklopljeno šest aneksa ugovora. Tri se odnose na rokove gradnje, a tri na povećanje ugovorne vrijednosti od preko 4 milijuna kuna. U razlozima povećanja ugovorene vrijednosti vidljiva je loša projektna dokumentacija.

Lovro Horvat brine se o štetnim mirisima u gradu

nice koje ne stoje, treba pojasniti.

Objasnila je kako je važno naglasiti kako aplikacije koje pokazuju da je kvaliteta zraka u Čakovcu loša, a ponekad i opasna po zdravlje, mjere količinu čestica dušikovog monoksida i ostalih spojeva nastalih izgaranjem prvenstveno fosilnih goriva. Grad Čakovec poduzima sve što mu je zakonski na raspolaganju, kako bismo udisali zrak koji nije opasan za zdravlje, a taj program novi je korak prema tome, dodala je.

Juzbašić: Tko je radio projektni zadatak za rekonstrukciju?

Nabrojit ću samo neke stavke izmjene u instalaterskim radovima, projektom nisu obuhvaćeni radovi koje je bilo nužno izvesti. Došlo je do promjene rasporeda strojarske opreme jer projektni raspored nije moguće ugraditi u gabarite postojeće strojarnice, promijenjena je lokacija vanjske kanalizacije jer projektom nisu obuhvaćene postojeće instalacije, plin, voda. Projekt hidroinstalacija je na razini idejnoj projekta, nedostatak nužne opreme u troškovnicima za bazene, loše opremljen troškovnik s nedostatnim količinama. Moje pitanje je tko

je radio projektni zadatak za rekonstrukciju i nove bazene i tko je evoluirao dostavljene projekte i predložio odluku o odabiru glavnog i idejnog projekta, upitala je Juzbašić.

Šipoš: Uopće nije sporno da je projektni zadatak loš

- Spomenuti projektni zadatak pisala je stručna služba našeg odjela, ali uopće nije sporno da je projektni zadatak loš. Rekli smo da je projekt u sebi imao određene negativnosti, to jest nije predviđao sve radove. Glavni projekt je odabran postupkom javne nabave. Trajao je duže od šest mjeseci jer je bilo određenih žalbi. Dva subjekta su se javljala i međusobno se sukobljavala, bilo je nekoliko krugova žalbi. Na kraju je po zakonu odabran onaj koji je imao naj-

Vesna Baranašić Horvat: Na što liči nova fontana na placu?

Vesnu Baranašić Horvat zanimalo je hoće li se srediti pločice oko najnovije fon tane kod placa koja je postavljena prije dvije godine, a već je sad u oronulom stanju. - S obzirom na to da se bliži toplije vrijeme kada će fontana morati staviti u funkciju, zanima me ako se planiraju popraviti na vedena oštećenja te je li po pravni rok još uvijek u cijeni jer je od izgradnje prošlo tek dvije godine, pitala je vijećnica Baranašić Horvat.

manju cijenu, a to je Viz-Ex iz Varaždina, odnosno ima sjedište u Nedelišću, čime ne znam jesmo ili nismo bili zadovoljni, preferirali smo one druge koji su radili iz Samobora, ne sjećam se kako se zove firma, koji su radili idejno rješenje koje je na Tribini bilo prezentirano i s kojim su se građani složili. Tamo je bilo usvojeno i nekoliko dodataka, četvrta traka na plivačkom bazenu i time je bio proširen projekt. Taj bazen je nastavak na unutarnji bazen, pa je to više bila rekonstrukcija nego gradnja pa je bilo određenih spajanja na sustav starog bazena i kod takvih situacija

KINESKI VELEPOSLANIK u Čakovcu

Pločice u fontani kao da su stare par desetljeća, a ne dvije godine

onda često dolazi do nepredviđenih okolnosti koje se nekad ni ne mogu predvidjeti. Štetu nismo doživjeli, pa je sve dobro završilo. Neki radovi nisu bili predviđeni, koje smo u gradnji ustanovili da se moraju izvesti. Bez njih se bazen nije mogao završiti, odgovorio je pročelnik Ninoslav Šipoš.

Bilo bi najbolje, kaže Šipoš, da se projekt dao na uvid još jednoj, neovisnoj tvrtci na reviziju, na još jedan pregled. No, po nalogu bivšeg gradonačelnika dobili smo nalog da se čim prije krene u gradnju odmah nakon postupka javne nabave.

Kina opet otvorena, ukinuli su korona-restrikcije

U petak je u posjet Čakovcu i Međimurskoj županiji došao veleposlanik Narodne Republike Kine, Nj. E. Qi Qianjin sa suradnicima.

Naglasio je da je Kina odlučila maknuti sve restrikcije vezane za pandemiju koronavirusa pa će

ova godina za njih biti zlatna za međunarodnu suradnju. Pozvao je gradonačelnicu Cividini, predstavnike Grada i Međimurske županije da posjete Kinu. Poziv za posjet kineskoj ambasadi, ali i njihovoj zemlji uputio je i novinarima.

Susret je održan u Riznici Međimurja. U pratnji kineske delegacije bila je i tvrtka Maring koja posluje u Kini. Na radnom sastanku bilo je govora o mogućnostima produbljivanja suradnje s Kinom, a nakon radnog sastanka je pratnji svojih domaćina,

gradonačelnice Ljerke Cividini i Josipa Griveca, zamjenika međimurskog župana, kineski veleposlanik sa suradnicima razgledao Riznicu Međimurja, središte grada, a posjetili su i II. osnovnu školu Čakovec u koju su donijeli i donaciju za učenike. (BMO, foto: Vrzan)

protiv

Ninoslav Šipoš

Karolina Juzbašić, HNS-ova vijećnica

Kineski veleposlanik Nj. E. Qi Qianjin pozvao je Ljerku Cividini u posjet Kini, kao i predstavnike Međimurske županije

NEDELIŠĆE bi uskoro trebalo dobiti prvi centar za starije i nemoćne

Konačno će najveća općina u Međimurju dobiti svoj dom za starije!

Nudit će se razne usluge, pa će centar tako imati poseban smještajni kapacitet za osobe s Alzheimerovom bolesti, zatim ordinaciju opće medicine i dentalne medicine

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

U Nedelišću se već dugo govori o izgradnji doma za starije i nemoćne pa se sada radi i na realizaciji. Natječaj je otvoren do 22. ožujka, a trenutno se izrađuje projektna dokumentacija u suradnji s Međimurskom županijom koja će uskoro biti spremna.

Nudit će razne usluge

- To će zapravo biti centar za starije i nemoć-

BELICA 3000 eura za

uređenje nekretnina

Općina Belica nastavlja sa svojim projektom poticanja uređenja starih nekretnina na svom području. Ovih je dana raspisala javni natječaj kojim dodjeljuje potpore od 3000 eura bilo da je riječ o osobama bilo obiteljima. Pravo na potpore imaju svi oni koju su

STRAHONINEC

prošle ili ove godine kupili, naslijedili i im je darovana nekretnina koju namjeravaju urediti za stanovanje. Nije bitno hoće li ju samo samo urediti ili srušiti i izgraditi novu. Prijave za potpore primaju se do 30. studenog ove godine. (vv)

ne Međimurske županije koji bi trebao imati 124 kreveta. Nudit će se razne usluge, pa će centar tako imati poseban smještajni kapacitet za osobe s Alzheimerovom bolesti, zatim ordinaciju opće medicine, dentalne medicine, gerontocentar, dnevni boravak i brojne druge usluge, a nalazit će se u južnom dijelu Ulice Josipa Vrhovskog na zemljištu u posjedu Općine, rekao je nedelišćanski načelnik Nikola Novak.

UDRUGA ŽENA GORNJI HRAŠĆAN

Zemljište je u vlasništvu Općine, dok su u međuvremenu kupili još jedno manje zemljište od 263 kvadrata jer je, kako objašnjava Novak, samo zemljište bilo premalo.

Fitnes i gerontocentar

- Bit će jednokrevetne sobe, dvokrevetne i trokrevetne. Poseban dio doma bit će projektiran za osobe koje boluju od Alzheimerove bolnice. Uz sve to, bit

će gerontocentar i fitnes te vjerojatno još neke aktivnosti koje će se odvijati u domu. Ovo je projekt koji ostvarujemo zajedno s Međimurskom županijom, zaključuje Novak.

S obzirom na to da je Nedelišće najveća općina u Međimurju, zasigurno je prijeko potrebno da dobije svoj dom za starije i nemoćne. Nažalost, svjedoci smo da je to sve veća potreba našeg društva, stoga ne čudi što se Općina prijavila na taj natječaj.

Prezentacija plastikom oduševila publiku

Pred prepunom dvoranom Doma prošle nedjelje održani su 8. Dramski susreti u Gornjem Hrašćanu. Amateri iz četiriju društva uljepšali su mještanima nedjeljno popodne i začinili ga predstavama koje su bile smiješne do suza.

Domaćin, Udruga žena Gornji Hrašćan, započela je predstavom Prezentacija plastike. Predstavu je napisala i na scenu postavila Tanja Borko, koja je naizgled dosadnu prezentaciju plastike pretvorila u urnebesno smiješnu dramsku izvedbu, uključivši i nova “kuhinjska” pomagala, kojim se nitko nije nadao. Uz domaćine nastupali su i Udruga žena Vidovec, glumačka skupina Profesionalci iz Gojanca i KUD Strahoninec. Marija Belović, članica Udruge žena domaćina, pročitala je svoju pjesmu na temu žena.

Predstavi je prisustvovao

Nikola Novak, načelnik opći-

ne, Darko Vizinger, predsjednik VMO-a, Robert Šafarić, predsjednik DVD-a G. Hrašćan i Miro Petek, predsjednik Udruge umirovljenika.

Udruga žena iz Gornjeg Hrašćana djeluje 17 godina i uključuje se u sve manifestacije općine Nedelišće – Fašnik,

Dani zahvalnosti i Martinje te sportske susrete. U Udruzi se okuplja tridesetak žena. Gostuju i na mnogobrojnim dramskim susretima. Članice

udruge su: Milena Lesar, Borko Anđelka, Korent Marija Belović Marija, Jadranka Herman, Blaženka Boj, Irena Topoljnjak,

Ljiljana Kovač, Marina Dolar, Mirjana Kralj, Vesna Horvat, Davorka Novak, Danica Novak, Marija Rajter, Davorka Štampar i Jadranka Lesar.

Svim glumcima žene su poslije predstave priredile fini obrok i kolače pa su se svi dobro zabavili…

Povodom najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa

Općina Strahoninec, odlukom načelnika Franje

Lehkeca, isplatit će jednokratne novčane naknade svim umirovljenicima te osobama bez mirovine, a koji su stariji od 75 godina s prebivalištem na području općine.

Umirovljenici koji ostvaruju pravo na uskrsnicu su korisnici starosnih, prijevremenih starosnih, obiteljskih mirovina i korisnici invalidskih mirovina zbog opće nesposobnosti za rad i profesionalne nespo-

GORNJI HRAŠĆAN

sobnosti za rad, a koji nisu u radnom odnosu. Visina uskrsnice za sve iznosi 30 eura.

Budući da su podatke za isplatu i potrebne dokumente umirovljenici dostavili za Božić, nema potrebe za ponovnim dostavljanjem i dolaskom u Jedinstveni upravni odjel. Ako netko od umirovljenika nije to učinio, može napraviti sad ili za njega isto mogu učiniti članovi obitelji. Također, mole se umirovljenici koji su eventualno mijenjali brojeve tekućih računa da jave promjenu. (dv)

S pripremama za proljetni dio nogometne sezone dovršavaju se i radovi na sportskim objektima na području Nedelišća. Nakon niza godina ne ulaganja u infrastrukturu, posljednje je dvije godine došlo do pomaka u sportskom domu NK-a Pobjeda Gornji Hrašćan. U 2022. godini postavljeni su reflektori na igralištu te je nabavljena nova kosilica, za što je ukupno uloženo 35.000 eura, dok je isti iznos osiguran i za ovu godinu. Svlačionice u Klubu bile su oronule, zapuštene i nesigurne za korištenje. A ne koriste se njima samo nogometaši NK-a Pobjeda, već bi se njima trebali koristiti i mladi nogometaši iz Škole nogometa Petica. Zato je načelnik općine Nikola No-

vak u dogovoru s upravom Kluba dogovorio sanaciju svlačionica i kupaonica, koje će veliki i mali igrači moći upotrebljavati već od ovog mjeseca, dok bi konačno rješenje bila izgradnja novog sportskog doma uz financiranje iz EU fondova. Radovi koji su izvršeni obuhvaćaju skidanje starih pločica i vađenje glazura, postavljanje gips-kartonskih obloga zidova s toplinskom izolacijom, kao i toplinsku izolaciju tavana. Zatim je izvršena hidroizolacija sanitarija, postavljena nova keramika i sanitarne armature, kompletno su obnovljene elektroinstalacije, postavljena je nova LED rasvjeta, ugrađene nove grijalice i nabavljen novi namještaj.

Parcela koju pokazuje načelnik Nikola Novak s nadom da će uskoro postati novi centar za starije

Milena Lesar, Borko Anđelka, Korent Marija Belović Marija, Jadranka Herman, Blaženka Boj, Irena Topoljnjak, Ljiljana Kovač, Marina Dolar, Mirjana Kralj, Vesna Horvat, Davorka Novak i Danica Novak

OSIGURAN NOVAC za obnovu

Sokolskog doma

Stara se dvorana

“vraća kući”

Za rekonstrukciju Sokolskog doma dobiveno 396.231,88 eura

Sokolski dom mnoge generacije učenika OŠ Mursko Središće pamte kao staru sportsku dvoranu. Kad se gradila nova, uz školu, stara je prodana Ministarstvu financija kako bi u njoj bile službe vezane za carinu na granici. Ukidanjem granice dvorana je izgubila funkciju, a Grad Mursko Središće našao način da dvoranu ponovno dobije u svoje vlasništvo.

Zgrada je stara i derutna i potrebna joj je temeljita obnova, kako bi ponovno služila građanima za sportske i druge društvene manifestacije.

Cilj je bio sportsku dvoranu urediti kroz projekte financirane iz EU-a i nacionalnih fondova te je tako sredinom 2021. godine projekt rekonstrukcije Sokolskog doma prijavljen na Mjeru 7.4.1. koju je raspisala Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Već je ranije napravljena projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola. U srijedu, 8. ožujka ove godine, pristigli su ugovori o financiranju od APPRRR-a za

spomenuti projekt u iznosu od 396.231,88 eura, tako da se može pokrenuti obnova zgrade.

Sokolski dom je izvorno izgrađen 1933. godine. U to doba je to bila reprezentativna multifunkcionalna dvorana. To je razdoblje velikog rasta Murskog Središća, ponajviše zahvaljujući ekonomskoj i gospodarskoj snazi Ugljenika Peklenica i ugljenokopa Kraljić & Majhen. Osim kao sportska dvorana i vježbalište, Sokolski dom služio je i kao kulturni centar u kojem su se prve generacije Serjojnčara susrele s igranim filmom.

Dvorana će rekonstrukcijom, osim kao trajni spomenik kulturnom i sportskom životu grada, ponovno služiti za različite sportove, plesne tečajeve, predavanja, povremene izložbe, videoprojekcije i bit će u potpunosti iskorištena. Udruge s područja grada dobit će dodatne termine i prostore, a ulaz u Mursko Središće uz Centar za kulturu Rudar bit će ljepši uz obnovljeni Sokolski dom. BMO)

Uskoro izbor direktora

TZP-a Mura i gorice

U petak u podne 17. ožujka završava rok za prijave za direktora Turističke zajednice područja Mura i gorice na mandat od četiri godine. Kandidat mora imati završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, najmanje dvije

godine radnog iskustva na poslovima koji odgovaraju stupnju stečene stručne spreme ili jednu godinu radnog iskustva na rukovodećim poslovima u turizmu, aktivno znanje jednog stranog jezika i znanje rada na osobnom računalu. (BMO)

Ne znam teče li mi žilama Mura ili krv

Ivan Vidović: Skelar mora ne samo voziti nego se i brinuti o skeli

- Nije se prijevoz skelom plaćao samo novcem, nekad su skelari od kuće do kuće skupljali ušur: pšenicu, žito, kukuruz, krumpir, grah

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Ivan Vidović iz Križovca dvadeset i dvije godine vozio je skelu u Križovcu, od 2000. godine. Trenutno je od toga odustao. - Sami su si krivi, kazao je. Zasmetao mu je odnos prema njemu. I dok Grad Mursko Središće kreće u potragu za novim skelarom, ako Vidovića ne nagovore da nastavi posao, iskoristili smo možda zadnju priliku da nam Vidović ispriča priču o životu skelara.

- Ja bez Mure ne mogu. Možda sam i rođen na vodi. Moja obitelj je generacijama imala mlin na Muri u Podturnu. Mlinari su bili i moj otac i deda. Rođen sam 1. siječnja 1948. godine, a otac je mlin držao do 1958. ili 1959. godine. U to vrijeme bilo je čak 28 mlinova u Podturnu na Muri, ali to nije maksimum, svojevremeno ih je bilo čak i 36 na vodi. No onda je mlinarski posao počeo propadati, ubili su ga visoki porezi.

Porez “na vodu trti”

Najbizarniji je bio onaj zvan “porez na vodu trti”. Poreznici su smislili da je potrebno oporezivati kotač koji “tere” vodu koja prelazi preko kotača koji pogoni mlin jer ju tako slabi dok “tere vodu”.

Peklenica će dobiti šetnicu

Peklenica je mjesto koje je obilježila nafta koja i danas izvire na površinu zemlje, a krase ju trojke u Spomen-parku rudarstva te u središtu mjesta. Kako se obje lokacije nalaze uz potok Brode, bilo je logično povezati ih pješačkom stazom uz sam potok u dužini od oko 500 metara. Kako regulirani tok potoka Brodec

održavaju Hrvatske vode, šetnicu će urediti nasipanim prirodnim šljunkom kako bi služila i kao servisni put za potrebe Hrvatskih voda. Šetnica bi ujedno pješacima i đacima iz predjela Brezje omogućila sigurniji i brži put do škole. Prolazeći šetnicom izbjegli bi prometnu županijsku cestu kroz središte mjesta. (BMO)

No porez je zapravo dotukao mlinove na vodi. Svake godine zatvorio je po tri mlina jer su mlinari morali odustajati od posla, tako je i Josipov otac trbuhom za kruhom otišao u Sloveniju. Bila su to potpuno drugačija vremena u kojima nije bilo novaca u kući. Mlinari su svoj posao naplaćivali za ušur. Uzimali su 12 posto samljevenog brašna od kukuruza, pšenice ili raži, što su već mljeli. Zaradu, brašno, su prodavali ako je tko imao

žnoru u Paromlinu ili nekome kome je brašno trebalo, kazao je Josip. Može čovjek otići za poslom s Mure, ali Mura ostaje u njemu. Tako je bilo i s Josipom. Dio radnog vijeka proveo je u Sloveniji i Austriji, ali 2000. život ga je ponovno doveo na Muru. Na skelu se čekalo u kilometarskoj koloni

Trebali su skelara u Križovcu. - Ondašnji predsjednik Mjesne zajednice Andrija, Draš Tot i Matucek su me nagovarali: - Daj, ti si “zraseo” na Muri, budi ti skelar i tako sam se prihvatio posla, priča. Ljudi imaju gorice, polja i šume preko Mure na slovenskoj strani, a najkraći put do njih vodi preko skele (broda), kako se za skelu kaže u lokalnom žargonu. - Na nju je stalo šest zaprega koli s kravama ili tri traktora, pojasnio je Vidović. Promet je u vrijeme, kad je svaka seoska kuća obrađivala polje, bio velik. U špici najvećih radova u koloni se čekalo na ukrcaj na skelu. Ponekad se stvorio red dugačak skoro kilometar, i to iz dvaju pravaca.

Ljudi su znali prevesti kola navečer, a ujutro doći samo sa stokom, jer su se tako lakše ugurali na skelu. Pomagali su jedni drugima pri ukrcaju kako bi ih se što više njih moglo ukrcati na skelu.

Skelar je u sezoni radio cijeli dan, otkad je počelo svitati pa do noći. U zlatno doba radila su i po tri skelara koji se radili naizmjenično, kako bi svaki zaradio nešto. Nije se uvijek prijevoz plaćao novcem, jer ga nije bilo.

Bilo je vremena kad su skelari hodali od kuće do kuće i skupljali ušur. Ljudi su im davali ono što su imali: pšenicu, žito, kukuruz, krumpir, grah… Kad su bile berbe, odlazili su

skupljati putama grožđe po goricama koje su poslije sprešali u vino. Bilo je pri tome i veselih dogodovština da su se napili i prosuli, ono što su naprešali.

Kad su s vremenom kućanstva imala više prihoda u novcu, prijevoz se njime naplaćivao. Skelar je za dobrih dana znao inkasirati i do 200 kuna u danu.

Ali posao skelara nije samo voziti skelu. Treba se o njoj i brinuti, održavati ju. U godinama kada su zime bile oštrije, a led se stvorio na Muri, trebalo je sačuvati skelu od toga.

”Vdilnom žogom”, pilom za led, koja je bila okomita i imala ručku samo na jednom kraju, rezao se led oko nje. Pamti Ivan Vidović vrijeme kada se preko zaleđene rijeke odlazilo zapregom s velikim saonicama u šumu po drva, a lisica je bila vodič preko Mure. Lisica ne gazi led tamo gdje čuje da voda žubori, jer je tamo pretanak i ona je odličan vodič, preko zaleđene Mure.

Živeći kao skelar uz Muru, iskoristio sve što ona pruža. Ribe nikad nije nedostajalo, uvijek se nešto primilo. Uz obalu Mure su se trgale naslage ugljena uz pomoć vitla i posebnih kliješta kojima su se drobile pronađene gromade kako bi se lakše vadio. Sjeća se najvećeg ulova, gromade od 10 tona! Nismo mogli vjerovati, ali doista je tako. Vadili su ga raskomadanog dva tjedna. Murski ugljen se prodavao mještanima u okolici i on je prehranjivao mnoge obitelji. Za grijanje svojih kuće odvajali su se mali komadi koliko je stalo u tačke ili na bicikl. Kad je došla granica sa Slovenijom, ljudi su odustajali od obrade svojih posjeda u Sloveniji. Poznato je da se u gorice nosila hrana za težake,

ali su Slovenci počeli praviti probleme, nisu dozvoljavali nositi hranu preko granice. Tada je nakratko porastao promet preko skele jer je na skeli kontrola bila mekša, ali ne zadugo, jer su graničari i tu počeli raditi kontrole, tako da se sve više smanjivao broj onih koji obrađuju svoje parcele preko.

Zvala me Maričika, trebalo bi po drva preko Mure ići - Najnovije granice su ukinute i baš me zvala Maričika iz Miklavca jer bi trebalo ići po drva preko Mure, ali sam joj rekao: Maričika, ne buš se vozila, otkaza sam dao za skelara, kazao je Vidović. Bila bi velika šteta da skela u Križovcu više ne radi. Sve je više izletnika i školaraca koji dolaze na izlete uz Muru i rado bi se vozili skelom. To je poseban doživljaj. Vidljivo je da skelu treba i popraviti, a nije samo to. Skelar mora i štošta drugo, paziti kad Mura doplavi debla koja se zaustave na skeli, treba ih otkloniti. Uz Muru brzo raste razno grmlje koje treba posjeći i osloboditi put do skele da ne zaraste. - Biti skelar je cijeli dan na poslu u prirodi. Nema tu odlaska na objed kući. Donesu mi ga od doma na skelu, kaže. Posebno se treba paziti krpelja. Ivan se redovito cijepi jer je imao iskustvo s ubodom zaraženog krpelja. - Najbolje i nositi duge hlače svijetlih boja da ga prije uočiš kad ti se uhvati za odjeću, savjetuje.

Kao i u rodnom Podturnu, tako i u Križovcu, njegov je dom blizu Mure. Bez nje ne može. Ne sjeća se kako je proplivao, zna samo da oduvijek zna plivati i da je za njega život na Muri.

Utabana staza trasa je buduće šetnice uz potok Brodec

IVAN VIDOVIĆ, (posljednji) skelar iz Križovca

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA GORIČAN

Općinski načelnik

KLASA: 940-01//23-01/03

UR.BROJ: 2109-08-03-23-4

Goričan, 15.ožujka 2023. godine

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne

novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

kojim Općina Goričan, Trg Svetog Leonarda 22, 40324

Goričan, OIB: 14842985448, kao pravna osoba u čijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na k.č. 7177/14, 9895, 9911, 9912/2, 10032/2, 10032/3, 2561/48, 2561/49, 9927/1, 9927/2, 9927/3, 9928/1, 9928/2, 9928/3, 4316/53, 4316/94, 4316/77, 4316/97, 4316/110, 9903, 9904, 9906, 9946 i 9932 k.o. Goričan i Županijska uprave za ceste Međimurske županije kao pravna osoba, pod čijom je upravom javna cesta (LC 20032) na k.č. 9881, 9921 u k.o. Goričan, obavještavaju nositelje stvarnih prava na katastarskim česticama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem su izgrađene nerazvrstane i javne ceste, o započinjanju postupka evidentiranja istih u katastar i zemljišnu knjigu radi izgradnje razdjelnog sustava odvodnje Goričan-kanalizacije, Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuju se snimke izvedenog stanja nerazvrstanih i javnih cesta i Geodetski elaborat izvedenog stanja javne i nerazvrstanih cesta.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči sa zemljištem na kojem su izvedene nerazvrstane i javne ceste, mogu obaviti uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 18.03.2023 godine od 09:00-11:00 sati u poslovnici tvrtke GiP Šarić d. o. o., u Prelogu, na adresi Glavna 29 prvi kat.

NAČELNIK Emanuel Sinković, mag.oec.

PRELOG

Prekomovci uvode red i u Pribislavcu

Nakon početnih problema sustav gospodarenja otpadom u romskom naselju Pribislavec kreće u boljem smjeru, navode u GKP-u PREKOM. U sustav je uključeno skoro 60 % kućanstva koja izvršavaju svoje �inancijske obveze, a Općina Pribislavec osigurala je preko Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina plave, žute i smeđe spremnike za sve

IN MEMORIAM Jelena Glavina Jelča

Umrla je priločka legenda

Nema tog Priločanca koji se neće sjetiti Jelče, sjetno se nasmiješiti pri sjećanju na njen osebujni stil oblačenja, hodanja, a još više britak jezik

Piše: Vlasta Vugrinec

Svako naše mjesto ima svoju posebnu osobu, osobu koju zovu dušom mjesta. Nju znaju i poznaju svi, rado ju susreću, popričaju s njom, drugim riječima, nitko nije ravnodušan prema njoj.

I Prelog ju je donedavno imao. Nažalost, Jelena Glavina, svima dobro znana Jelča, nedavno je preminula u 82. godini života.

aktivne korisnike iz romskog naselja. Općina je odradila i sanaciju otpada u okolici naselja te sustav gospodarenja otpadom postaje isti kao kod svih PRE-KOM-ovih korisnika. Stoga se pozivaju i preostali korisnici naselja da se aktivno uključe u sustav gospodarenja otpadom kako bi očuvali sada čisti okoliš oko svog naselja.

(vv)

Prelog svojim ženama

Koncertom Prelog svojim ženama Pjevački zbor grada Preloga proslavio je sa svojim gostima i brojnom publikom Međunarodni dan žena. Gradski zbor sa svojom voditeljicom Martinom

Jakšić Rodiger predstavio se sjajno uvježbanim programom, a njihovi gosti bile su članice Književnog

kruga Prelog, Marija Novak i Snežana Hižman, Pjevački

Osebujna Jelča

zbor sv. Lovro, Cirkovljan (voditelj Petar Krušelj, stručni suradnik Jasmina Malek Križanec), plesni par Helena Židov i Drago Vidović te duet Martine Jakšić Rodiger i Damira Rodigera. Sve je pripadnice ljepšeg spola na ulazu u dvoranu dočekao zamjenik gradonačelnika

Preloga Zdravko Kvakan, s prigodnim poklonom uz Dan žena. (vv)

10 GODINA MUZEJA Croata insulanus

Nešto više od godinu dana Jelča je provela u Domu za odrasle osobe u Orehovici pa se stoga nije viđala na preloškim ulicama. Zato su se priče, odnosno zgode i nezgode s njom, pričale i prepričavale na sve strane. Jednostavno, Jelena, odnosno Jelča, ušla je u priločku legendu i nema tog Priločanca koji je se neće sjetiti, sjetno se nasmiješiti pri sjećanju na njen osebujni stil oblačenja, hodanja, a još više britak jezik.

Jelena je doista bila žena britka jezika, žena iz naroda koja je voljela i pazila svoje male, obične Priločance. Znala je sve o svakome, bez pardona i ikakve ograde sasula je svakome sve u lice što ga ide. Ne daj Bože da joj tko stane na žulj! Uglavnom su to bili “političari” kojima je dijelila lekcije. No, nitko se nije uvrijedio ni njene riječi uzimao za zlo. Jer

radilo se o Jelči, ženi koju život nije nimalo mazio ni pazio. Štoviše, ostavio je traga na njenu zdravlju i upravo stoga joj nitko nije ništa zamjerio. Pazili su ju, pomagali joj koliko je ona to dozvolila jer je imala ona svoje dobre i loše dane. I napose, bila je iznimno ponosna. Imala je Jelča svoje miljenike koje je štitila i pazila, ali i svoje neprijatelje koji su teško izlazili na kraj s njom.

Biti njezin miljenik

bila je privilegija

- Sjećam se kako me svake nedjelje, nakon kina, pratila do kuće, ističe Marta. Uvijek mi je govorila da se pazim i da, dok sam s njom, nitko mi ništa ne može. Jer ona je moj zaštitnik, zaštitnik svih mladih cura.

Mjesto susreta, okupljanja i druženja

Izložbom slika Arbor

vitae Gordane Špoljar Andrašić, u nedjelju, 19. ožujka 2023., preloški Muzej Croata insulanus obilježit će 10 godina postojanja. Muzej je osnovan 19. ožujka 2013. godine, donacijom prof. dr. sc. Matije Berljaka Gradu Prelogu. Donacija je podijeljena u nekoliko zbirki koje krase stalni

postav Muzeja, i to: Zbirka keramike, Zbirka moderne umjetnosti, Zbirka navine umjetnosti i Zbirka veziva. Tematskim izložbama, donacijama i otkupom tijekom godina formirane su sljedeće zbirke: Zbirka fotogra�ija i razglednica, Zbirka suvremenih autora, Zbirka skulptura bikova Režek, Zbirka karikatura Ivana Haramije

Hansa, Zbirka Preloški slikarski krug, Etnografska zbirka i Povijesna zbirka.

Muzej grada Preloga tijekom godina svojim radom doprinosi širenju i bogaćenju kulture lokalnog stanovništva i šire, svih dobnih skupina, muzejsku djelatnost predstavlja na dobrobit šire javnosti kako bi razvili diskurs o društve-

I doista, iako je i sama bila niske i sitne građe, uvijek je bila zaštitnički raspoložena prema slabijima. Kako i po kojem je to kriteriju odredila, samo ona zna. Uz Martu, sjećat će je se i mnoge druge žene.

Pamtit će je dobro i muškarci s kojima je većinom bila na ratnoj nozi. Svašta su oni čuli od nje, naročito ako se nisu dobro odnosili prema svojim ženama ili djeci. Nije voljela one koji su zalazili u birtije i uvijek im je dijelila lekcije. Nije bila agresivna, već je smatrala da ima pravo reći što misli. Mnogi su ju stoga i izbjegavali i zaobilazili, ali Jelča je to znala naslutiti i zaskočiti ih tamo gdje su se najmanje nadali. Naslušali su je se i u gradskoj upravi, znala je Jelča bolje gradonačelnika

od svih oko njega što Prelogu i Priločancima treba. Sve je to bilo bez ljutnje, a dokaz tome su i buketi cvijeća koje je dobivala za svoj rođendan i svesrdnu brigu o Prelogu i Priločancima.

Odlaskom Jelče, legende Preloga, ostala je velika praznina. Teško da će ju netko uspjeti nadomjestiti, zamijeniti njen energični stav, hod kauboja u pohodu na najljućeg neprijatelja, stisnute pesti, a napose njen stil odijevanja. Jelena je jednostavno bila jedinstvena u svemu što je radila i govorila, bila je snažna žena koja je puno toga prevalila preko svojih leđa, bila je žena koja je svakako ostavila traga u svom Prelogu. Počivala u miru, poručili su njeni brojni sugrađani suznih očiju. (Studio Vipro)

nim i umjetničkim temam, te prihvaćanju raznolikosti umjetničkih izričaja i identiteta. Brojnim izložbama, edukativnim radionicama, atraktivnim i zanimljivim manifestacijama te programima koje organiziranima tijekom godine, Muzej grada Preloga utkao se u srca mještana i šire zajednice te regije. Također je prepoznat

diljem Hrvatske i susjednih zemalja kroz suradnje i zajedničke aktivnosti. Muzej Prelogu daje značajnu kulturnu i turističku točku, pridonosi općoj dobrobiti i poboljšanju kvalitete života šire zajednice, a razvio se u mjesto susreta, okupljanja, druženja i mjesto prikupljanja novih znanja o umjetnosti i kulturi. (vv).

Iva Kožnjak, ravnateljica Muzeja Croata insulanus

Jelena Glavina Jelča

SAVJETI za poljoprivrednike

Jedinstveni

zahtjev za plaćanja

Ovogodišnji jedinstveni zahtjev za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu poljoprivredni proizvođači mogu podnijeti od 6. 3. do 15. 5. 2023. godine. Dostava jedinstvenog zahtjeva u zakašnjelom roku (do 9. lipnja 2023.) za sobom povlači smanjenje plaćanja u iznosu od 1 % po radnom danu kašnjenja. Svoj zahtjev korisnici mogu samostalno popuniti u AGRONET-u, nakon čega je isti potrebno isprintati, vlastoručno potpisati te poštom ili osobno dostaviti u podružnicu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Osim tako, jedinstveni zahtjev je moguće podnijeti i elektronički, uz elektronički potpis (pomoću elektroničke kartice OPG-a). Svi poljoprivrednici koji nisu u mogućnosti samostalno popuniti jedinstveni zahtjev pomoć tijekom popunjavanja mogu zatražiti kod djelatnika Agencije za plaćanja, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede (bivša Savjetodavna služba) i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Ovogodišnji jedinstveni zahtjev obuhvaća: intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja; intervencije proizvodno vezanih izravnih plaćanja; IAKS mjere ruralnog razvoja; plaćanja za dobrobit životinja i mjere državne potpore za iznimno osjetljive sektore. Valja napomenuti da svi poljoprivredni proizvođači koji primaju izravna plaćanja ili neke druge oblike plaćanja trebaju poštovati propise uvjetovanosti (poboljšana višestruka sukladnost).

Uvjetovanost predstavlja sustav zahtjeva i uvjeta koje obveznik mora poštovati u obavljanju poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. U slučaju kršenja pravila uvjetovanosti ovisno o opsegu, namjeri, trajanju i ozbiljnosti njihova kršenja moguće je umanjenje plaćanja. Novost je od ove godine da je uspostavljen sustav monitoringa poljoprivrednih

površina (praćenje obavljanja poljoprivredne aktivnosti) koji je aktivan i funkcionalan za područje cijele Hrvatske. Sustav za nadzor površina (monitoring) je postupak redovitog i sustavnog opažanja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel. Njime su obuhvaćeni svi uvjeti za sve intervencije povezane s površinom koji se njime mogu nadzirati, a osigurava utvrđivanje prisutnosti neprihvatljivih površina, posebno trajnih struktura, neprihvatljive upotrebe zemljišta te promjenu vrste uporabe poljoprivredne površine za obradivo zemljište, trajne nasade ili trajne travnjake. Rezultati automatske procjene poljoprivredne aktivnosti prikazuju se u sustavu u obliku „semafora“, pri čemu će zelenom biti označene prihvatljive površine, crvenom neprihvatljive površine, a za žuto označene površine nije moguća automatska procjena. O rezultatima automatske procjene poljoprivrednike će se obavještavati sustavom AGRONET, a status poljoprivredne aktivnosti i Agencija i poljoprivrednik mogu pratiti na semaforu tijekom cijele proizvodne godine.

Stoga, poljoprivredni proizvođači, redovito pratite u sustavu AGRONET procjenu poljoprivredne aktivnosti na svojim parcelama!

Svoj zahtjev korisnici mogu samostalno popuniti u AGRONET-u, nakon čega je isti potrebno isprintati, vlastoručno potpisati te poštom ili osobno dostaviti u podružnicu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Osim tako, jedinstveni zahtjev je moguće podnijeti i elektronički, uz elektronički potpis (pomoću elektroničke kartice OPG-a).

MLADEN PUNEK iz Preloga postavio je prvi pravi medomat u Međimurju

Najzdravija namirnica dostupna je sada i u pola noći

- Želim med približiti ljudima, naučiti ih da se on ne konzumira samo zimi nego tijekom cijele godine kao zdrava i hranjiva namirnica, kaže pčelar Mladen

Piše: Vlasta Vugrinec

Samoposlužni automati koju robu nude 24 sata na dan osvajaju i naš kraj. Imamo mljekomate, uljomate, jajomate, siromate, a sada i prvi medomat. Istina, prije par tjedana medomat u Vugrišincu postavio je Dražen Bogdan. Riječ je o “automatu” koji je sam osmislio i svojim rukama napravio.

Mladen Punek iz Preloga otišao je puno dalje pa je u središtu Preloga postavio prvi pravi medomat koji je u funkciji od prošlog ponedjeljka. U njemu se mogu nabaviti razne vrste medova u �lašicama od 900 i 450 grama.

Dostupnost meda cijele godine

Ideja o medomatu, kaže, tinjala je u njemu barem tri godine. Prepreka ostvarenju ideje bila je �inancijske prirode jer je trebalo izdvojiti desetak tisuća eura.

- Onda sam ideju aplicirao na fondove EU, uspio sam proći i dobio sam gotovo cjelokupni iznos potpore, pohvalio se Mladen Punek.

Ostatak je dodao iz vlastitog džepa i osvanuo je i prvi medomat. U Hrvatskoj ih ima već nekoliko i to u Samoboru i Ludbregu, dok ih Varaždin ima čak 2.

Iako je aparat vrlo brzo postavljen i napunjen �lašicama meda njegovih pčela, birokratski put bio je dug i trnovit. Skupljanje dokumentacije, �iskalizacija, još jedan poslovni račun itd. Ideja koja ga je vodila bila je približiti med ljudima, naučiti ih da se on ne konzumira samo zimi

nego tijekom cijele godine. Med je jedan od najsavršenijih proizvoda prirode u kojem se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam. Stoljećima je čovjeku bio hrana, sladilo i lijek, a zbog svoje nekvarljivosti upotrebljavao se kao prirodni konzervans. Upotrebljava se za liječenje brojnih zdravstvenih tegoba, poput rana, opeklina, katarakta, kožnih čireva, ogrebotina i u liječenju bolesti probavnih organa, organa za disanje, anemije, bolesti živčanog sustava i bolesti očiju. Med je energetski i biološki visokovrijedna namirnica zahvaljujući svom jedinstvenom sastavu. Sadrži oko 200 različitih tvari, lako je probavljiv te se brzo i gotovo u potpunosti iskorištava u ljudskom organizmu.

Pčele su njegov život

Mladen živi uz pčele i za pčele koje njegovoj supruzi i njemu život znače, odnosno osiguravaju mu egzistenciju.

- Trenutno imamo 120 pčelinjih zajednica, a planiramo broj povećati za još 40 i to ove godine, dodaje naš sugovornik.

S takvim brojem pčelinjih zajednica on je već ozbiljniji pčelar koji se ne može pouzdati na pašu samo u Međimurju, već svoje košnice seli.

- Tu u Međimurju nam jedino bagrem može dati proljetno vrcanje i lani smo to obilno iskoristili te zlatošipka, kaže.

Drugim riječima, u seljenju pčela s paše na pašu može se očekivati više meda različitog porijekla.

Već za tjedan ili dva prve zajednice seli na područje oko

Križevaca gdje su veliki nasadi agacije ili bagrema. Zna se tu naći i malo medvjeđeg luka te divlje trešnje. Čest je gost i u Lonjskom polju na paši amorfe ili divljeg bagrema. Riječ je o invazivnoj biljci koja daje aromatični med speci�ične crvenkaste boje, blaga mirisa i okusa.

Na put sa svojim pčelama ne ide na slijepo, već ciljano. Ima svoja stalna mjesta na koja godinama odlazi, gdje sve poznaje, naročito proceduru dobivanja dozvola za postavljanje kontejnera s košnicama.

Na repicu se puše i na hladno

Teško da će ove godine biti toliko �lašica meda od uljane repice kao što je to bilo ranijih godina. Zbog dobro poznatih razloga oko trovanja pčela niti će se pčelari usuditi pustiti svoje pčele, a niti će poljoprivrednici toliko sijati tz uljaricu. Kako su nam rekli pojedini ratari, dosta im je prijekornih pogleda, neopravdanih optužbi za trovanje, a u konačnici i repičina sjajnika za

čije suzbijanje nema e�ikasnog insekticida.

- Idem na repicu, ali jako sam oprezan, dodaje. Hoće li njegove pčele repicu pasti doma ili u nekom drugom kraju zemlje, određuje pomoću uređaja koji zove vaga. Njime, određuje kakva je paša, odnosno ima li medenja i kakvo je. Nakon bagrema i repice, slijedi selidba na pašu kestena pa lipe i vraćanje u Međimurje na zlatošipku uz rijeku Muru. Odlazio je prije i na polja suncokreta, no nije baš oduševljen njime kao ni pčele: - Primijetio sam da su mi pčele jače za zimu, u boljoj su kondiciji na jesen ako ne idu na njega.

Iako je imao uginuća, ove zime ipak to nije bilo alarmantno. Ostavio im je dosta meda, nije ih morao prehranjivati tako da su pčele ovih dana u punoj kondiciji i radu. Skupljaju pelud, unose ga kako bi se prehranila brojna ovogodišnja legla kojih su prepune košnice. Ako se priroda opet ne poigra, meda će biti dovoljno za punjenje medomata.

Piše: Suzana Pajić

Medomat nudi flašice od 450 i 900 grama meda

Kamion s košnicama spreman je za prvu ovogodišnju seobu

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Ponuda u skladu s vremenskim (ne)prilikama

Ponuda i potražnja na našoj središnjoj tržnici uvelike ovisi o vremenu. Što je toplije i sunčanije, više je ljudi, veći je šušur i obrnuto. Tako je bilo i ovoga tjedna. Početkom tjedna sve se šarenilo od presadnica cvijeća i povrća da bi potom izblijedilo. No, kako god, presadnice povrća ipak su postale hit. To i nije čudno jer je vrijeme za sadnju i presadnju. Nudile su se razne salate, od kristalke i puterice, pa presadnice ranih kupusnjača, blitve, peršina. S druge strane, uz maćuhice nudili su se i zumbuli, tulipani, narcise, a bilo je i predstavnika raznih sukulenata.

Sve je više i glavica zelene salate čija se cijena popela na 4 eura za kilogram. Ku-

povao se i poriluk, domaća tjestenina koja se cijeni po

2 eura za 200 grama. Bilo je i meda, domaćeg črnog,

Luk (kg): 1,4 eur

Mladi luk (pušlek): 1 eur

Rotkvica (pušlek): 1 eur

Matovilac (kg): 13 eur

Krumpir (kg): 0,8 eur

Zelena salata (kg): 4 eur

Hren (kg): 5 eur

Kiselo zelje (kg): 2,7-3 eur

Zelje (kg): 2 eur

Poriluk (kg): 3 eur

Mrkva (kg): 1,6-2 eur

Jaglaci (kom): 1,4 eur

Maćuhice (kom): 0,8 eur

Bučino ulje (l): 11 eur

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Uloga životinja u pandemiji bolesti COVID-19

Piše: Helena Židak

koščičnog ulja, jabuka, zelja, a primjetna je i povećana ponuda hrena. (vv)

Luk (kg): 1 eur

Mladi luk (pušlek): 1 eur

Rotkvica (pušlek): 1 eur

Matovilac (kg): 10-12 eura

Krumpir (10 kg): 7 eur

Zelena salata (kg): 2,65 eur

Hren (kg): 4 eur

Kiselo zelje (kg):3 eur

Zelje (kg): 1,5-2 eur

Poriluk (kg): 2,5-3 eur

Mrkva (kg): 1,3 eur

Jaglaci (kom): 1,2-1,5 eur

Sir (kom): 4,5-7 eur

Drva (kubik): 68-73 eur

Bez obzira na već stečeno znanje o prijašnjim pandemijama koronavirusa i njihovim uzročnicima (SARS-CoV i MERS-CoV) te na mnogobrojna istraživanja, o pandemiji bolesti COVID-19 još se uvijek ne zna mnogo. Ozbiljnost i hitnost situacije, koja je u relativno kratkom vremenskom razdoblju promijenila cijeli svijet, primorala je timove znanstvenika na početak opsežnih istraživanja i intenzivnu međunarodnu suradnju. Među prvim zadacima je, zbog činjenica o podrijetlu SARS-CoV i MERS-CoV, bilo dokazati potencijalno životinjsko podrijetlo novog SARS-CoV-2, pri čemu su različiti dokazi upućivali na šišmiše kao prirodne rezervoare i glavne izvore infekcije. Međutim, brzo je ustanovljeno da ulogu izravnog prijenosa ovog uzročnika na ljude nisu imali šišmiši, već, kao i za SARS i MERS, međudomaćin, najvjerojatnijim kojim se u ovom trenutku smatra malajski ljuskavac. Radi boljeg razumijevanja i uspješnije kontrole širenja bolesti COVID-19, provedena su testiranja domaćih i divljih životinja te su u nekih vrsta dokazane prirodne infekcije. Prijenos uzročnika s čovjeka na životinju zabilježen je u pasa, mačaka, tigrova, lavova i američkih vidrica, a sa životinja na ljude u američkih vidrica u intenzivnom uzgoju. Bez obzira na navedeno, smatra se da su ljudi najznačajniji izvor infekcije za druge ljude i da su međusobnim prijenosom jedini doprinjeli masovnom širenju ove zaraze. Iako je malo vjerojatno da kućni ljubimci i domaće životinje imaju značajnu ulogu u širenju ove bolesti, kućni ljubimci bi, zbog svoje pri-

jemčivosti, mogli poslužiti kao sentinel životinje u nadzoru SARS-CoV-2 u ljudi. Radi boljeg razumijevanja patogeneze SARS-CoV-2, znanstvenici su upotrijebili različite životinjske modele za pokusne infekcije u svrhu istraživanja ove nove bolesti. Od svih životinjskih modela, nečovjekoliki primati (rezus makakiji) su imali najsličnije kliničke i patološke značajke onima zabilježenim u oboljelih ljudi, što ih čini najvjerodostojnijim modelima. No, zbog teškoća u uzgoju, držanju te cijeni, rezus makakiji nisu svima dostupni, pa se poseže za jeftinijim i tržišno dostupnijim životinjskim modelima, od kojih su se afrički tvorovi i hrčci pokazali najprikladnijima. Koronavirusne infekcije u ljudi zanemarivane su godinama, a posljednje tri emergencije, naglašeno s trenutnom pandemijom, ukazuju kako su budući prodori ovog uzročnika među ljude goto-

vo neizbježni. Štoviše, pojava treće zoonotske emergentne koronavirusne bolesti u ljudi, prema podudarnim scenarijima u posljednja dva desetljeća, jasno potvrđuje da se radi o trendu, a ne izuzetcima. Jedini odgovor na ovaj trend je daljnja bliska suradnja različitih znanstvenih grana poput medicine, veterinarske medicine i biologije, te zajedničko prihvaćanje i implementacija pristupa „Jedno zdravlje“ u znanstvenoj zajednici. Stoga, trenutna situacija nam mora biti poticaj za intenzivna ulaganja u znanost i kontinuiranu multidisciplinarnu suradnju kako bi zajedničkim radom bili spremniji za izazovne pojave novih emergentnih bolesti koje nas neminovno očekuju. U ovome zasigurno i veterinarska struka ima iznimnu važnost koja postojećim trendovima širenja emergentnih zoonoza postaje nezamjenjiva i još naglašenija.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Nada Žganec nudila je pušleke sa 6 stabljika luka

Sonja Ivanuša iz Gornjeg Hrašćana nudi svoje domaće črno ulje

Dobri hrast novi je dokumentarni �ilm o uslugama ekosustava, a snimila ga je Međimurska priroda –Javna ustanova za zaštitu prirode. Predstavljen je 1. prosinca 2022. godine u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću.

Ekskluzivno vam omogućujemo pogledati ga besplatno mrežno u suradnji Javne ustanove Međimurske prirode s Udrugom Biovrt – u skladu s prirodom.

U ovom inspirativnom i prekrasnom dokumentarcu Siniše Goluba sudjeluju veliki ljubitelji prirode Josip Ceilinger i Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge Biovrt. U dokumentarcu možete čuti njihove priče o njihovim načinima suradnje s prirodom i koje usluge njima pruža priroda. Dio dokumentarca sniman je na mom imanju i to u ljeto 2022., kada je biovrt bio najljepši, najbujniji i najrascvjetaniji. Osim ovih priča, Siniša otkriva

VRTLARICA

Bit će kristalke i rotkvica za Uskrs

u dokumentarcu brojne druge usluge biosustava i objašnjava zašto su nam priroda i njeno očuvanje od iznimne važnosti.

Dokumentarac traje 35:55 min

Ovaj dokumentarac nije javno dostupan i ekskluzivno ćemo vam omogućiti njegovo gledanje idućih tjedan dana. Sve što trebate napraviti je prijaviti se za gledanje dokumentarca mrežnim obrascem na www.biovrt.com i uskoro vam stiže poveznica za gledanje na e-adresu.

O prirodnoj baštini Međimurja može se mnogo naučiti i u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu (https:// med-dvemi-vodami.info/).

Pozivamo vas na Trg međimurske prirode 1, a stručni interpretatori Centra otkrit će vam brojne zanimljivosti biljnog i životinjskog svijeta s prostora između dviju rijeka, Mure i Drave. Čekaju vas i tajne drevnih hrastova Međimurja!

Zbog neuobičajeno tople zime koja je u našim krajevima više postala pravilo nego izuzetak, salata je već sada spremna za branje. S druge strane, ranije se kreće i u sjetvu povrća na otvorenom

Piše: Vlasta Vugrinec

- Salatu sam posijala u studenome prošle godine i to s namjerom da dođe taman uz Uskrs, kaže Biserka Jurčec iz Svetog Jurja u Trnju pokazujući nam plastenik prepun glavica kristalke.

Zbog neuobičajeno tople zime koja je u našim krajevima više postala pravilo nego izuzetak, salata je već sada spremna za branje.

Sijala ju je naša vrtlarica kao i svih dosadašnjih godina, plastenik nije zagrijavila, no vrijeme je učinilo svoje. Istina, topla zima našim povrtlarima ide na ruku jer nema troškova grijanja, a i povrće vrlo brzo dođe u rod. Druga je stvar što se vremenska prognoza ne može znati po nekoliko mjeseci unaprijed pa bi možda pomaknuli vrijeme sjetve. No, bilo kako bilo, salata će se pojesti, ovako ili onako.

Samo da se ne ponovne veliki minusi

Velika većina naših povrtlara prvu sezonu berbe u plastenicima planira upravo za Uskrs.

Prije svega, tu je salata kristalka, mladi luk, rotkvica, mladi špinat, a ima i onih koji su uranili s mrkvom pa će biti i mlade mrkvice. Uz hren i luk, mlada rotkvica postala je sastavni dio uskrsnog stola, bilo da se jede samostalno

bilo pomiješana sa zelenom salatom.

Kako smo već spomenuli, vrijeme je za sada bilo blagonaklono pa je sve povrće u dobroj kondiciji.

I to ne samo u plasteniku već i na otvorenim gredicama. Tamo je mladi luk, zasađen još u jesen u prvom planu. Riječ je o običnom luku koji beremo u rano proljeće kao mladog, dok se ostatak ostavlja da raste do velikih glavica. Ako se sadi u proljeće, to mora biti poslije prvog mraza dok jesenja sadnja zahtijeva da to bude otprilike mjesec dana prije prvog mraza.

- Grašak se također dobro drži i nastavi li se toplo, uskoro bi mogao i procvjetati, pohvalila se Biserka.

Grašak je zasadila također u jesen kao što to radi sve više međimurskih vrtlara. Prvi i osnovni razlog tome je što on stiže u rod rano u proljeće kada je u principu najskuplji, a drugi je što se onda brzo skida s gredice.

Dakle, ne treba čekati mjesec lipanj kako bi se dobila slobodna gredica za narednu kulturu, odnosno salate tipa radiča. Ne treba zaboraviti ni kvržice na korijenu graška koje su rezervoar dušika koji obogaćuje zemlju. Jedino na što treba paziti je vrijeme sadnje. Najbolje ga je staviti u zemlju do kraja mjeseca listopada kako bi se mlade biljčice dovoljno ukorijenile

i stasale do par listića čime su spremne za zimsko preživljavanje.

Što se sve može sijati i saditi

I mali vrtlari sve više vremena provode u svojim vrtovima. Presađuju se ili uređuje gredica s jagodama, pregledavaju se trajnice začinskog bilja koje se ove zime moglo stalno brati, čiste se gredice i pažljivo pregledavaju eventualna jaja španjolskog puža. S druge strane, siju se i prve ovogodišnje kulture. Dakle, spomenuli smo da se luk i grašak mogu saditi na jesen, ali i u proljeće.

- Luk se više sadi u jesen jer je onda manja mogućnost za napad lukove muhe, doznajemo od iskusne vrtlarice. Ako se sadi u proljeće, to mora biti poslije prvog mraza, a u jesen oko mjesec dana prije mraza. Sada se može sijati i grašak ako to nije napravljeno u jesen jer on dobro podnosi niže temperature. Istina, velik dio vrtlara već ga je zasadio. Ista je stvar i s bobom koji je moguće saditi već u veljači. Nije prerano ni za špinat,

proljetne salate, a kako kaže Biserka, ni za mrkvu i peršin.

- Mrkvi ništa neće biti ako i u međuvremenu zahladi, dodaje.Presađuju se i rane kupusnjače, blitva i jagode. Istina, naši stari su znali reći kako je pravo vrijeme za sjetvu kada možeš sjediti na zemlji i “ne zebe te za guzicu”. No, to polako odlazi u zaborav i sjetva kreće kada malo zatopli i zemlja nije previše vlažna. U suprotnom, sjeme može istrunuti.

E, sad, sve ovisi o vrtlaru hoće li svoju gredicu zaštiti akrilnom folijom kako bi ju zaštitio od naleta hladnoće kojih će još biti ili će sve ostaviti “majci prirodi”.

Tek nešto kasnije, u mjesecu travnju sade se mahune, krastavci i naravno, presadnice rajčice i paprike. Naravno, sve to vrijedi za otvorene gredice. U malim priručnim plastenicima već stasaju mlada mrkva, peršin, izboje je izbacio i mladi krumpir, bere se špinat. Te će kulture zamijeniti uglavnom rajčica koja se sve više seli pod krov zbog bolesti i štetnika.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

PLASTENIK Biserke Jurčec iz Svetog Jurja u Trnju prepun je zelene salate

Biserka Jurčec iz Svetog Jurja u Trnju uživa u sala�

I rotkvice lijepo napreduju

Prijavite se na besplatno gledanje dokumentarca Dobri hrast 15. 3. – 23. 3. 2023.

PLAN SADNJE

Kako postići dobru pripremu preparata od kravlje balege po Mariji Thun

U razvoju organizma, strojeve treba izbjegavati koliko god je to moguće. Sada kada je ta masa dinamizirana sat vremena, potrebna je još jedna okrugla drvena bačva visine oko 70 cm i promjera 40 cm, dno se izvadi. Sada je barem do pola zakopan u zemlju. Iskopana zemlja je nabijena svuda oko bačve, što znači da je gotovo cijela u zemlji. Ako tlo nije dovoljno duboko, uzdignuto područje tla treba stvoriti posipanjem drugog tla oko bačve.

Sada u bačvu stavimo polovicu dinamiziranog stajnjaka i u njega stavimo 5 kompostnih preparata uz napomenu da preparat od koprive uvijek ide u sredinu. Radi preglednosti staklenke s preparatima stavljaju se na vanjsku stranu bačve gdje je i odgovarajući preparat stavljen u gnojnicu. Sada se dodaje druga polovica naguranog stajnjaka i ponovo se primjenjuju preparati. Uvijek treba davati iste preparate jedan na drugi.

litre nalijemo 1 litru vode, dodamo 10 kapi preparata valerijane i miješamo na isti način kao što se miješaju preparati za prskanje (oko 10 min). Sada to ravnomjerno dodajemo gnojnoj tvari u bačvi. Da ne zaboravimo, na malu naljepnicu napišite datum i zviježđe proizvodnje i zalijepite ju na rub bačve. Sada je pokrivena drvenim poklopcem. Nakon 4 tjedna sadržaj bačve dobro se pro-

miješa lopatom i nakon još 4 tjedna dobiveni preparat može se upotrebljavati.

Budući da preparat od kravlje balege po Mariji Thun snažno potiče pretvorbu, važno je ne raditi isključivo preparat od balege, već prije ili uz sjetvu ili sadnju pošpricati i gnojivo iz rožine/jamu. Inače, truljenje u tlu može zahvatiti i biljke koje bi trebale rasti na njemu pa počinju trunuti u korijenu.

17. ožujka – Dan ploda Do 13 sa�, a od 14 sa� povoljno za biljke korijena, sadimo i obrađujemo korjenaste biljke.

18. ožujka – Dan korijena Dan kada je Mjesec ispred Jarca i tada sijemo i njegujemo biljke korijena.

19. ožujka – nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Perigeja (PG)

20. ožujka – Dan cvijeta Radimo s pčelama, sakupljamo cvjetove maslačka.

21. ožujka – Dan lista Sijemo i njegujemo špinat i druge biljke lista.

22. ožujka – Dan lista Do 12 sati, izrađujemo preparat D8 iz pepela ili niže potencije pro�v rovaca.

23. ožujka – Dan lista Radimo s biljkama lista do 19 sa�.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

KINO RASPORED

Četvrtak 16.3.

17:00 - P’astanian i 3 njušketira (sink.)

20:00 - Shazam! Fury of the Gods PREMIJERA

PETAK 17.3.

Umetnuti preparati pokriju se stajskim gnojem. Na kraju u staklenu ili zemljanu posudu zapremine oko dvije Miješanje preparata lopatom

17:00 - Marmaduke (sink.)

20:00 - Što ljubav ima s tim

SUBOTA 18.3.

10:00 - P’astanian i 3 njušketira (sink.)

13:30 - Nikica u potrzi za blagom

17:00 - Neustrašiva njuška (sink.)

20:00 - Creed 3

NEDJELJA 19.3.

10:00 - Neustrašiva njuška (sink.)

13:30 - P’astanian i 3 njušketira (sink.)

17:00 - Marmaduke (sink.)

19:00 - Shazam! Fury of the Gods

PONEDJELJAK 20.3.

17:00 - Marmaduke (sink.)

20:00 - Creed 3

UTORAK 21.3.

17:00 - Nikica u potrazi za blagom

20:00 - Magic Mike

SRIJEDA 22.3.

17:00 - Neustrašiva njuška (sink.)

20:00 - Shazam! Fury of the Gods

ZLATNI PIR Slavice i Zdravka Goričanca iz Zasadbrega

Recept za ljubav: Malo se posvađaj, ali se svaki dan i miri!

U kapelici Blažene Djevice Marije – Kraljice Mira u Zasadbregu, �ilijali Župe Sveti Juraj na Bregu, protekle se subote, 11. veljače, održao događaj za pamćenje.

Tamošnji mještani Zdravko (72) i Slavica (67) Goričanec proslavili su zlatni pir – 50 godišnjicu braka, a sam obred obnavljanja bračnih za-

vjeta predvodio je velečasni Danijel Bistrović. - Upoznali smo se 1972. godine u Prekmurju u Sloveniji. Ja sam tamo živjela, a moj muž Zdravko je došao u Prekmurje raditi. Upoznali smo se na plesu, ispričala nam je Slavica.

Vjenčali su se druge godine 10. veljače u Vratišincu.

PJEVAČKI ZBOR Josip Štolcer Slavenski

U braku su dobili troje djece: Nataliju (1973.), Nikolu (1976.) i Zdravka (1978.) te imaju i četvero unuka: Patrika, Doru, Niku i Erika.

Upitali smo supružnike što je njihov recept za dugovječan brak. - Uvijek se brinemo jedno o drugome. Naravno, malo se i posvađamo, ali se svaki dan i mirimo,

Osvojili osam nagrada

Čakovečki Pjevački zbor Josip Štolcer Slavenski održao je izbornu godišnju skupštinu na kojoj su izabrani novi predsjednik te Izvršni i Nadzorni odbor. Nakon što je 21 godinu predsjednik bio Vladimir Ivković, novi prvi čovjek čakovečkih štolcera bit će Duško Kanižaj, dok tajnik i dalje ostaje Dejan Buvač.

U svojem oproštajnom govoru Ivković je istaknuo kako mu je bila velika čast biti predsjednik, a najviše zahvale za sve ono učinjeno i napravljeno ide prije svega onima koji su te godine najviše “operativno” djelovali i radili, voditeljici Zbora,

tajniku i naravno pjevačima i glumcima, te naravno sponzorima za čiju podršku vjeruje da ne će izostati ni nadalje.

Čakovečki Pjevački zbor

Josip Štolcer Slavenski osnovan je 1975. godine. Od tada do danas u zboru je pjevalo više od 550 pjevača – amatera, koji redovito nastupaju na natjecanjima zborova u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, međunarodnim natjecanjima, te bilježe mnoga gostovanja u zemlji i inozemstvu o čemu je, govoreći u svom izvješću o radu u 2022. godini, tajnik Dejan Buvač između ostalog kazao da je Zbor ostvario deset nastupa,

dva su bila natjecanja u zemlji i jedan međunarodni festival. Održana su dva samostalna koncerta, nastup na županijskoj smotri i nekoliko prigodnih nastupa. Osvojena je srebrna diploma u Tuhlju, zlatna diploma Hrvatskog sabora kulture u Vrsaru, dva puta zlatno priznanje i naslov pobjednika na natjecanju Hrvatskog društva skladatelja.

Ženska vokalna grupa ostvarila je tri nastupa, dva na smotrama i predsmotrama, a muška vokalna grupa također tri nastupa. Sveukupno su tako Zbor i vokalne grupe u 2022. godini nastupili 16 puta.

rekla nam je Slavica i dodala da su im najveće veselje njihovi unuci.

- Najljepše nam je kada nam unuci dolaze u posjet. Praunuka još nemamo, ali se nadamo da ćemo i njih dobiti, dodala je za kraj Slavica pa dodala da su zlatni pir proslavili uz obitelj, rodbinu i prijatelje. (sh)

PROVEDEN PROJEKT ZAŽELI – ŽELIM POMOĆ DIJELIM III

139 osoba dobilo pomoć u kući

U razdoblju od 28. srpnja 2022. godine do 28. ožujka 2023. godine provodio se projekt Zaželi, Želim – pomoć dijelim III na području Međimurske županije koji je �inanciran iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 137.599,04 eura (1.036.740,00 kuna).

Projekt je trajao osam mjeseci, dok je usluga pomoći u kući trajala šest mjeseci. Projektom je pružena usluga pomoći u kući za 139 krajnjeg korisnika. Cilj projekta bio je omogućiti pristup zapošljavanju i tržištu rada ženama pripadnicama ranjivih skupina s naglaskom na slabije razvijena područja i područja s većom nezaposlenosti. Korisnici koji su bili obuhvaćeni projektom su osobe s invaliditetom,

starije osobe i nemoćne osobe s područja Međimurske županije. Obvezni partneri na projektu su bili: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Čakovec, Hrvatski zavod za socijalni rad Čakovec i Hrvatski zavod za socijalni rad Prelog. Tijekom trajanja projekta provedene su promocijske aktivnosti samog projekta i nabavljeni su promotivni materijali. Projektom Želim – pomoć dijelim III doprinijeli smo jačanju uloga žena u obitelji i zajednici, povećali smo stupanj zaposlenosti teže zaposlenih skupina na tržištu rada, zaposlene su bile ukupno 23 žene koje su pružile uslugu pomoći u kući za starije i nemoćne osobe te osobe s invaliditetom.

REGIONALNI KLUB IPA Međimurje – Čakovec Darko Dragičević novi stari predsjednik

U sklopu Zbora djeluje i Kazališna družina Štolcer o čijim je nastupima tajnik pjevačkog Zbora, ali i voditelj družine Dejan Buvač dodao da su nastupili na trima festivalima uz sedam samostalnih predstava i tri prigodna nastupa. Osvojene su dvije nagrade, nagrada za najbolju predstavu na KAM-u 2022. za predstavu Mala seoska priredba i nagrada za najbolju sporednu žensku ulogu na 62. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama. Sveukupno su tako Zbor i kazališna družina ostvarili 27 nastupa i osvojili osam nagrada. (Siniša Obadić)

Dana 4. ožujka 2023. godine s početkom u 18 sa� u Hotelu Park u Čakovcu održana je izborna skupš�na Regionalnog kluba IPA Međimurje – Čakovec, na kojoj je jednoglasno izabran Drago Dragičević za starog-novog predsjednika.

Jednoglasno su prihvaćene liste i sastavi su sljedeći: članovi Upravnog odbora su pred. Darko Dragičević, zamjenik Željko Turk, tajnik Dario Srnec, blagajnica Sanja Pfeifer te članovi Ivana Stanko, Danijela Turk, Tihomir Dominić i Nenad Risek. Članovi Nadzornog odbora su pred. Zlatko Baranašić, članovi Danijel Laptoš i Jožef Pfeifer,

dok su članovi Suda čas�: pred. Dragan Stojić, članovi Josip Ljubić i Ljubomir Bistrović. Likvidatorica je ostala ista, Danijela Dragičević. Uručeno je i srebrno odličje Sekcije Tanji Mar�nić i brončano odličje Lucijanu Bediću. Počasnom članu Alojziju Šestanu uručena je zlatna plaketa Sekcije, za dugogodišnje podupiranje rada. Povodom 25. godišnjice osnivanja Kluba dodijeljena su 33 priznanja, zlatnih, srebrnih i brončanih odličja i zlatnih plaketa, zaslužnim članovima Kluba te Policijskoj upravi međimurskoj i Općini Nedelišće, koje su primili načelnici Ivan Sokač i Nikola Novak. (sh)

Slavica i Zdravko Goričanec s članovima KUU-a Zasadbreg

BLUKIDS ČAKOVEC

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Treći kupon 96. kola

Novo, 96. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u ožujku, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. ožujka možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (hau-

stor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 28. ožujka. Sretnog dobitnika 96. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. ožujka (mk).

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Međimurske novine i BluKids vas daruju

U trgovini Krk, bivši METSS, na čakovečkom Sajmištu u jutarnjoj kupnji zatekli smo vedrog gospodina Zorana Novaka iz Čakovca. Rekao nam je da je naš čitatelj i da ga zanimaju sve naše priče i vijesti. Prati nas i čita, ali češće i radije čita internetski portal.

Razveselili smo ga platnenom vrećicom koju će iskoristiti za kupnju.

Ljubazna prodavačica Nina Škvorc svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu.

Nju smo također nagradili praktičnom vrećicom za kupnju naših i vaših Međimurskih novina. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati,

TRGOVINA KRK (METSS) na čakovečkom Sajmištu

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našem čitatelju Zoranu Novaku i prodavačici Nini Škvorc

Dragan i Tina Jelenić iz Savske Vesi dobili su sina kojem su dali ime Teo, rođenog 3. ožujka. Kćerkica Una ima 18 mjeseci.

Zoran Novak rado čita novine, ali portal češće!

Ines Pleh (30), sada Dominić, rodom iz Čakovca. Žarila i palila modnim pistama u srednjoj školi, dok je danas majka

11-mjesečnog sinčića. Veseli se ponovnom vraćanju Vatrometa mode u Čakovcu.

Foto: Martina Strahija, Studio Marrtinez

VIKEND VODIČ

petak,

17. ožujka

18:00

Mul�medijalna dvorana

MMČ-a, Izložba grafika autora

Zorana Durbića - Na granici

figuracije i apstrakcije

18:00

Etnozbirka Mala Subo�ca

Izrada črne pisanice

20:00

Prelog

Dom kulture

Kazališna predstava

Sve o muškarcima

Teatar Gavran

21:00

Prelog

Caffe bar Forum

Blast from the past

21:00

Meta bar Čakovec

Koncert Mili

subota

18. ožujka

10:30

TZ Čakovec

Utrka Šarenim čarapama do cilja

19:00

Scheierica Čakovec

Forjanova zviezda

Koncert

21:00

Prostor Čakovec

Party OPASNO!

DJ: Ana, Bites, Sladoled, Andy

22:00

Meta bar Čakovec

Neki novi klinci

Balašević Tribute band

nedjelja,

19. ožujka

17:00

Nedelišće

Večer pjesme i plesa

19:00

Prelog

10 godina Muzeja

Croata insulanus

Izložba Gordana Špoljar Andrašić

kamo za vikend

FURJONOVA ZVIEZDA

Koncert povodom rođenja kantora

Andrašeca

U sklopu manifestacije Furjonova zviezda održat će se svečani koncert povodom 135. obljetnice rođenja kantora Florijana Andrašeca. Koncert će se održati 18. ožujka 2023. godine u Dvorani Zrinski

10 GODINA MUZEJA

Croata insulanus u Prelogu 19. ožujka

Uz izložbu

Gordane Špoljar

Andrašić

zgrade Scheier s početkom u 19 sati.

Gost manifestacije je akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a dirigent je mo. Josip degl’ Ivellio.

RADIONICA IZRADE črne pisanice u Maloj Subotici

Naučite kako izraditi tradicionalnu međimursku pisanicu

U petak 17. ožujka u 18 sati u Etnozbirci

KUU-a Zvon u Maloj Subotici održat će se zani-

mljiva radionica – izrada črne pisanice. Broj prijava je ograničen, a javiti se možete Marijani Hadeljan.

19. MEĐUNARODNO GUDAČKO NATJECANJE

19TH INTERNATIONAL STRING COMPETITION

RUDOLF MATZ

ČAKOVEC | CROATIA

11. - 14. travnja 2023. | April 11th - April 14th 2023.

Natjecanje za sve gudače podijeljeno u sedam kategorija

Competition for all string players in seven categories

Prijave: 13. - 17. ožujka 2023.

Application: March 13th to March 17 th 2023. e-mail:rudolf.matz.strings@gmail.com

Informacije | More info: www.umjetnicka-skola-miroslav-magdalenic.com.hr

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - Stefan Zweig: Novela o šahu

Dobitnik knjige Sacha Naspini: Reci mi sve objavljene u prošlom broju je Ivanka Jeneš iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Stefan Zweig: Novela o šahu

kupon br. 1435

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj:

Radnja novele odvija se na luksuznom putničkom brodu koji plovi od New Yorka do Buenos Airesa, a predstavljena je pripovijedanjem pripovjedača. Na brodu se nalaze mladi šahovski velemajstor Mirko Čentović, doktor B. i milijunaš Mc Connor.

Zweig nije bio veliki poznavatelj šaha, ali je ipak vrlo uvjerljivo u radnju unio neke stvarno odigrane igre iz povijes� šahovskog umijeća. Svi su likovi psihološki složeni, obilježeni svojim socijalnim položajem, odgojem i nekim posebnim zbivanjima u njihovim živo�ma. Želja čovjeka da u nečemu bude najbolji, da ubire lovorike ne znači ništa ako nema onu široku dimenziju ljudskos� koja ga čini potpunom osobom.

Muzej Croata insulanus grada Preloga poziva na otvorenje izložbe slika Arbor vitae Gordane Špoljar Andrašić u nedjelju 19. ožujka 2023. u 17 sati. Tom prigodom Muzej Croata insulanus grada Preloga obilježava 10 godina postojanja. Gordana Špoljar Andrašić samostalna je umjetnica

24. ožujka

CZK Čakovec

Stand-up comedy

Dežurni krivac

Goran Vinčić

31. ožujka

Mala scena Vinko Lisjak

Čakovec

Country večer with Zack Dust

1. travnja

iz Koprivnice. Diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Do sada je priredila više od šezdeset samostalnih izložbi, a izlagala je i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

FORUM PRELOG poziva na ludi party

Blast From the Past stiže u Prelog 17. ožujka!

Konfeti s nezaboravnog 9. božićnog trash partija još uvijek se pojavljuju na najčudnijim mjestima, a neumorna Blast From the Past ekipa već vam priprema novo iznenađenje – putujući 90’s cirkus 17. 3. gostuje u Forumu Prelog i časti vas još jednim tulumom za pamćenje.

Kao i na Božić, tematski i glazbeno sve se vrti oko devedesetih, ali DJ Spetz uz vašu podršku obzore širi i na susjedna desetljeća. To znači još više potencijalnih modnih kombinacija i legendarnih hitova koje ćete bez trunke srama popratili svojim već izvježba-

nim glasovima i plesnim pokretima.

Posljednjih ste devet godina stvarno bili najzahvalniji i najluđi partijaneri, pa ne sumnjamo da ćete i na ovoj najavi zadnjeg 10. božićnog trash partija oduševiti i nadmašiti naša očekivanja. Jedini vam je zadatak na tavanima i u podrumima iskopati prozračne proljetne trash kombinacije i totalno se prepustiti pozitivnim vibracijama.

Zauzvrat će vas dočekati autentična scenogra�ija, vječni hitovi i još puno puno drugih popratnih sadržaja.

Meta bar Čakovec

Koncert Kandžija

4. travnja

CZK Čakovec

Stand-up comedy

Ero s ovoga svijeta Željko Ninčić

9. travnja

Arena Varaždin

Koncert

Dražen Zečić

Dvorana GOC-a Čakovec

Neda Ukraden

Grupa Vigor

14. travnja

Dvorana GOC-a Čakovec

Miroslav Škoro

Fortuna band

Meta bar Čakovec

Let 3

20. travnja

CZK Čakovec

Koncert

Amira Medunjanin

23. travnja

Čakovec

6. Polumaraton Zrinskih

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

“Novela o šahu“ je njegov oproštaj od zatrovanog svijeta i obračun s nacizmom. Ljudi su šahovske figure, kreću se zacrtanim stazama i ne mogu skrenuti sa svojih putanja.

POKLANJA KNJIGU

intervju tjedna

U SKLOPU Vatrometa mode predstavljamo (ex) manekenku Ines Pleh, sada Dominić

Vraćanje na pistu malo će mi odagnati misli od svakodnevnice

Majka je 11-mjesečnog sina, pa se tako uskoro vraća na posao i kaže da je odlična ideja malo predahnuti uz staro društvo dragih ljepotica

Piše: Dora Vadlja

Foto: Martina Strahija, Zlatko Vrzan

Kako smo već proteklog tjedna najavili, u sklopu našeg novog serijala predstavljamo naše poznate manekenke koje su žarile i palile na sceni prije 15-ak godina. Svi se rado sjećamo Vatrometa mode koji je u Čakovcu bio najpoznatiji modni događaj, a sretna je vijest da se nakon višegodišnje pauze vraća, i to 20. svibnja.

Nakon Ivane Bolković, predstavljamo Ines Pleh, sada Dominić, rodom iz Slakovca koja se manekenstvom bavila od 7. razreda pa do kraja srednje škole, a također je sudjelovala na svim Vatrometima mode.

Godine 2009. stala ispred objektiva našeg

Zlatka Vrzana

- Slikala sam se i za Enigmu, sudjelovala u reviji

Ines ispred objektiva Zlatka Vrzana 2009.

Vatromet mode vraća se na velika vrata!

Nakon višegodišnje pauze, vraća se najveći modni događaj na našem prostoru, poznat iz vremena žive čakovečke modne scene – Vatromet mode. Brojne revije modnih kuća i mladih dizajnera uz plesna i pjevačka gostovanja uvijek su do zadnjeg mjesta ispunili Centar za kulturu Čakovec. Na dan 20. svibnja ove godine u 18 sa� događaj će ponovno zasja� na starom mjestu i okupi� “staru” manek-

KAMO SUTRA

Bi li se kvaliteta života popravila ili pogoršava da stignu Zara i McDonalds u Čakovec? Ta sam dva brenda uzela kao primjer jer su internacionalno poznati. Ne treba nikome objašnjavati što je Zara ili Mek(ić). To vam je slično kao sa slušanjem cajki, nitko kao ne sluša, ali zato vani znaju sve pjesme. Tako su svi protiv McDonald’sa, a onda onaj jedini u Varaždinu

za maturalnu haljinu 2011. godine u Modiani u Varaždinu u kojoj sam i pobijedila te osvojila haljinu. Također, slikala sam se i nekoliko puta za Međimurske novine te sam nosila raznorazne out�ite. Manekenstvo bi preporučila svim mladim djevojkama, pogotovo onima koje su sramežljive jer se osim iskustva stječu i nova poznanstva i prijateljstva. Prisjetila se i fotogra�iranja za naše novine.

- Fotkanje za Međimurske novine bilo je u ljeti 2009. godine, taman kada je bilo najviše ljudi u Toplicama sv. Martin pa su svi gledali što ova glumi s pareom u bazenu. Jedno prekrasno iskustvo u kojem sam se također i slikala u apartmanu Toplica.

Fora je bilo što je Vrzan birao koji ću out�it nositi i kombinirao odjeću, bilo je presmiješno, prisjetila se tih dana.

Danas supruga i majka

ensku gardu uz pojačanje novih manekenki i manekena.

Baš kao i nekada, organizirat će ga direktorica Plesnog studija

Vivona Karmen Kovačević Jambor te nekadašnja manekenka

Andreja Ribarić koja je i sama “žarila i palila” po modnim pistama.

Vatromet mode bit će humanitarnog karaktera, a sav prihod od ulaznica donirat će se Udruzi za sindrom Down Međimurske županije.

- Danas kao supruga i ponosna majka jedanaestomjesečne bebice mogu samo reći da me toliko obradovalo što će se opet održati Vatromet mode. Napokon malo misli i fokus skrećem na druge teme i stare dane.

Inače sam prvostupnica sestrinstva po struci, ali me život odveo u neke druge vode gdje radim i uživam kao dentalna asistentica u Stomatološkoj poliklinici dr. Percača. Vraćajući se uskoro i na posao, odlična je ideja malo predahnuti uz staro društvo dragih ljepotica, nastavlja Ines.

INES ZA

FOTOSHOOTING

NOSI:

Frizura: Frizerski salon ARTICO

VODE

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 29.03.2023. u CineStaru Varaždin.

Ines u naručju drži svojeg sina

Bavljenje manekenstvom u Studiju Vivona bilo joj je od velike pomoći u prošlosti i odskočna daska u podizanju samopouzdanja.

Šminka: Kozme�čki salon

Kris�na by Kris�na

Strniščak

Odjeća: A.R.M.design

Foto: Studio MaRR�nez

Lokacija: Centar za kulturu Čakovec

Zamislite da Čakovec dobije Zaru i McDonalds

puca po šavovima. I dok se trgovački centri po Čakovcu samo šire, s druge strane dolaze jedni te isti brendovi. Na Sajmištu prema Pribislavcu, pored Lidla, punom se parom radi novi centar koji će imati, po svemu sudeći, isti repertoar kao Galerija Sjever. Šuška se da će novi trgovački centar stići i u Martane, preko puta vrtića Maslačak. No, zbog premalog broja stanovnika, teško

da će Zara ili slični brendovi doći u Čakovec.

S druge strane, Čakovec je baš takav, slatki i miran gradić jer nema sve te brendove. Ako nam se baš jako šopingira, uglavnom smo orijentirani na Varaždin, Zagreb, ili potegnemo do Graza. A online šoping je i ovako nakon korone postao najnormalnija stvar, pa ako nešto zafali, to se riješi u svega par klikova.

Isto tako postajemo polako, ali sigurno ekološki i ekonomski osvješteniji. Dokaz su brojne second hand trgovine koje imaju zavidan broj kupaca.

Zašto neku stvar platiti po punoj cijeni, kada se u second handu može pristojna roba (često i nova) kupiti po par eura. Naravno, second hand nam je možda na prvu odbojan. Roba je često prenatrpana, a i miris nije baš na

zavidnom nivou. Za traženje nekih boljih komada treba si uzeti i više vremena, a ako se kupuju sakoi, kaputi ili jakne, najbolje ih direktno poslati na kemijsko čišćenje.

No, činjenica je da smo šopingholičarsko društvo koje gomila robu, stvara brdo smeća, a na kraju ima stvari koje tek jednom obučemo. U tom kontekstu second hand ima itekako smisla.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film Prevara i farsa Dobitnica ulaznica za film Prevara i farsa GABRIJELA FRANČIĆ

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Crveni kaput usklađen sa šalom

Marko i Nataša

Snježana Ružić odjevnom kombinacijom

Simpa�čan Krešimir Skroza

subotu prijepodne proveli u gradu

najavila proljeće

Smiljana Peršak podarila nam je široki osmijeh

Rolanda u crvenom i pas Princ

NOGOMET

U međimurskom derbiju bodovi Rudaru, Polet uspješan u Orahovici

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Damir Perhoč

Utakmicama 15. kola nastavljeno je prvenstvo u 3. NLu Sjever u kojoj participiraju i tri kluba iz naše županije. Proljetni nastavak donio je odmah međimurski derbi između Rudara i Dinama (D), dok je Polet (SMnM) gostovao u Orahovici.

Braća Hlišć donijela

pobjedu Rudaru

Domaći Rudar nakon manjih problema i lošijih rezultata u pripremama dočekao je domašinečki Dinamo. Iako su poboljšali uvjete, velebna tribina u Murskom Središću još nije puštena u optjecaj zbog nekih manjih nedostataka, tako da je nekih 300 gledatelja promatralo međimurski derbi uglavnom uz ogradu igrališta.

Po sunčanom, ali vjetrovitom vremenu odigran je međimurski derbi između

Rudara i Dinama iz Domašinca u kojem je ovaj put zasluženo slavila momčad Rudara rezultatom 2:0.

Rudar je do zgoditka došao već u petoj minuti nakon što je udarac iz kuta izveo Zeljko, nakon čega gostujući vratar Prekupec griješi i kratko izbija loptu, a Slaven Hlišć spretno posprema u mrežu za vodstvo Rudara od 1:0. Prvi dio utakmice inače je prošao u dosta ravnopravnoj igri u kojoj su gosti imali nešto više loptu u nogama, ali je zato Rudar imao izglednije prigode preko braće Nedeljko, Patrika i Kevina, a naročito je izgledna bila ona koju nije iskoristio Kevin.

Gosti su u tom periodu

utakmice bili bez nekih većih izglednih prigoda tako da je prvi dio utakmice završio zasluženim vodstvom Rudara od 1:0. Dinamo je bolje ušao u drugi dio utakmice te u 49. minuti ima najizgledniju prigodu, no udarac njihova igrača završava na prečki.

Vrlo brzo se gostima osvećuje taj promašaj jer nakon dosuđenog slobodnog udarca na nekih dvadesetak metara u 53. minuti Neven Hlišć

maestralno posprema loptu u mrežu nemoćnog vratara Prekupeca za vodstvo Rudara od 2:0. U nastavku utakmice vodila se uglavnom ravnopravna borba s po jednom ozbiljnijom prigodom na objema stranama. Na kraju recimo apsolutno zaslužena pobjeda Rudara, koji je ovom pobjedom zadržao peto mjesto, ali se sad približio Dinamu na samo dva boda razlike.

Rudar: Kodba, Antolović, Zeljko, Belaj, Hlišć S., Cimerman, Nedeljko K., Nedeljko P., Hlišć N., Vinko (Srpak, Šardi, Mikulić, Perčić, Debelec, Puljić, Liklin), Trener: Andrija Balajić.

Dinamo (D): Prekupec, Rališ, Novak D., Vugrinec, Sabol, Krznar S., Petak, Novak F., Mezga, Bacinger, Šimunić (Medvešek, Drk, Mlinarić Malenović K., Marodi, Jakšić Ni., Kovač), Trener: Dalibor Gorupić.

- Dočekali smo utakmicu u različitom raspoloženju

zbog ispadanja u županijskom kupu, dok je Domašinec prošao. Ali ipak to nije utjecalo na igru jer su igrači odigrali točno onako kako smo se dogovorili. Poveli smo već u petoj minuti centaršutom iz kornera i dominirali cijelo prvo poluvrijeme. Imali smo još 3-4 situacije da postignemo koji gol, ali nažalost zbog teškog terena i nepreciznosti nismo postigli gol. Drugo poluvrijeme je gost otvorio puno bolje i odmah imao dva zicera, ali obrana golmana i greda su nas spasili. Odmah nakon toga smo postigli drugi pogodak iz slobodnjaka i mirno priveli utakmicu kraju. Čestitke i jednoj i drugoj ekipi na borbenosti, želji volji i fer igri, rekao je poslije utakmice Andrija Balajić, trener Rudara. - Čestitam Rudaru i kolegi Balajiću na pobjedi. Nemam namjeru umanjiti vrijednost protivničke pobjede, ali mislim da bi najrealniji rezultat danas bio 0:0. Rijetko

tko uspije pobijediti samog sebe, kao što smo to mi danas uspjeli. Pogreška našeg vratara Prekupca kod prvog gola nije nikakva tema, čovjek je prije tjedan dana obranio tri penala i uveo nas u četvrtfinale kupa. Suđenje ne želim komentirati, rečeno mi je neki dan da ne budem neugodan, pa ću sukladno tome bolje sada šutjeti. Brzo će ponedjeljak, idemo u novi tjedan treniranja i pokušati vratiti se pobjedama. Poraz nas možda malo nekad poljulja, no najbitnije je da na kraju ostvarimo svoje ciljeve i želje, nakon utakmice elaborirao je Dalibor Gorupić, trener Dinama.

Polet je nakon dvaju preokreta na gostovanju u Orahovici zadržao prvo mjesto koje dijeli s Radnikom iz Križevaca.

Slavlje Poleta na neugodnom gostovanju

S neugodnog gostovanja kod Papuka i novim trima bodovima Polet i Radnik iz Križevaca dalje nastavljaju borbu za tron.

Polet iz Svetog Martina na Muri pokazuje da i s pomlađenom momčadi može biti ukorak s Radnikom i na samom vrhu. U turbulentnoj utakmici s puno prigoda i preokreta Polet uzima sva tri boda, a junak utakmice je iskusni Petar Horvat koji dvama pogocima odlično reagira nakon slobodnih udaraca.

Strijelci za Polet bili su Mihalinec u prvoj, Šantić u 45. te Horvat u 54. i 77. minuti, a za domaćina su pogotke postigli Zdelar u 25. i Rukavina u 45. minuti.

Polet (SMnM): Jambres, Žulić, Mihalinec, Barat, Horvat P., Patafta, Šarić, Krištofić, Žganec, Perčić, Telebar (Topolnjak, Štefanec, Mesarić, Horvatić, Mezga, Jurinić, Žganec J.) Trener: Josip Brezovec. - U Orahovici prava prvenstvena utakmica. Gosti dolaze do vodstva u 20. sekundi utakmice. Mi okrećemo na 2:1 da bi u posljednjoj sekundi prvog poluvremena primili gol za 2:2. Drugo poluvrijeme gosti pokazuju da nisu slučajno prva ekipa lige,

bolja fizička pripremljenost i kvaliteta dolaze do izražaja. Čestitke svim akterima utakmice, sucima protivnicima, navijačima i nama na prikazanom, objektivan je domaći trener Zoran Mandić.

- Odlična utakmica, odličan protivnik, utakmica s puno golova i tempa i na kraju zaslužena naša pobjeda. Sve pohvale mojim dečkima, riječi su nakon utakmice Josipa Brezovca, trenera Poleta.

Rezultati 15. kola: Rudar

– Dinamo (D) 2:0, Papuk –Polet 2:4, Varteks – Podravac 1:1, Koprivnica – Radnik 1:2, Virovitica – Podravac 1:2. U nastavku prvenstva Dinamo (D) i Polet su domaćini, dok Rudar gostuje.

U sljedećem 16. kolu u subotu 18. ožujka (15:00) sastaju se: Polet (SMnM) –Varteks, Dinamo (D) – Koprivnica, Podravac – Rudar, Radnik Križevci – Virovitica, Podravina – Papuk.

Rudar je nakon

kola i dalje neporažen na domaćem terenu

Neven Hlišć zabio je predivan pogodak iz slobodnog udarca

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Međimurec srušio BSK u derbiju kola, Graničar slomio otpor Mladosti Komet

Zasadbreg 77 do iznenađenja u Novom Selu Rok, redarska služba intervenirala na utakmici Dubravčana i Trnave, jesenski prvak

II. MNL-a poražen

U Međimurskoj premier ligi, jesenski prvak Graničar slomio je otpor Mladosti Komet u 66. minuti zgoditkom Karla Jadanića. Gostima iz Preloga u 63. minuti isključen je Bruno Mešnjak zbog dviju opomena. Dinamo bolji od Jurovčana. U 54. minuti Palovčane u vodstvo dovodi Davor Štrok. U 80. minuti dosuđen je kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Štrok. Dvije minute kasnije Bratstvu je isključen vratar Emanuel Perčić zbog grubog prekršaja nogom u gornji dio tijela protivničkog igrača tijekom igre, izvan kaznenog prostora. Poraz gostiju ublažio je Leo Vurušić u 85. minuti.

Bez pobjednika u Draškovcu. Domaćini dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Huga de Souze u 15. minuti. Bod Centrometalu donosi Jaša Kocijan u 41. minuti. U prvom dijelu Draškovčani dva puta pogađaju stativu te jednom gredu. Domaćini ne koriste u 68. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac, koji brani gostujući vratar Samir Petković. Podturen slavio u Savskoj Vesi. Gosti su već nakon 15 minuta igre imali prednost 2:0 zahvaljujući dvostrukom strijelcu Jurici Golubiću. Bratstvo u 23. minuti smanjuje prednost zgoditkom Vedrana Kneževića. Svoj prvijenac u dresu Podturna u 65. minuti postiže Dos Santos da Silva. Svojim drugim zgoditkom na susretu Knežević dvadesetak minuta prije završetka susreta postavlja konačan rezultat utakmice. U posljednjim trenucima susreta gostima je isključen predstavnik kluba Stevica Žganec zbog vrijeđanja glavnog suca utakmice Željka Turka. U vrlo nervoznom susretu, kod obiju momčadi po petorica “požutjelih”.

U derbiju kola, Međimurec je bio uspješniji od BSK-a. U 17. minuti, mrežu gostiju iz Belice pogodio je Patrik Kirić. Isti igrač svojim drugim zgoditkom na susretu u 67. minuti potvrđuje pobjedu svoje momčadi. Remi

u Gornjem Mihaljevcu. Već u drugoj minuti Mladost iz Svete Marije dolazi do prednosti zgoditkom Dominika Gašparića. Bod Jedinstvu donosi Dario Bubek u pretposljednjoj minuti prvog dijela susreta. U susretu sa čak sedam zgoditaka, Nedelišće je bilo bolje od Galeba. U listu strijelaca za Oporovčane upisali su se Dorian Smetiško Zagorščak, Dino Božić i Arthur Frederico Dilly, a za goste su strijelci bili David Jurak, Ian Treska, Vedran Kršlak i Marcos Gabriel. Jedini susret u ovome kolu bez zgoditaka odigran je u Štrigovi, gdje je gostovao Naprijed.

Rezultati: Draškovec

– Centrometal 1:1 (De Souza ; Kocijan), Dinamo (P)

– Bratstvo (J) 2:1 (2x Štrok ; Vurušić), Bratstvo (SV) –Podturen 2:3 (2x Knežević ; 2x Golubić, Dos Santos), Graničar (K) – Mladost Komet 1:0 (Jadanić), Međimurec –BSK 2:0 (2x P. Kirić), Galeb – Nedelišće 3:4 (Zagorščak, Božić, Dilly ; Jurak, I. Treska, Kršlak, Marcos), Jedinstvo (GM) – Mladost (SM) 1:1 (Bubek ; Gašparić), Sloga (Š) – Naprijed 0:0. U sljedećem kolu u subotu (15:00) sastaju se: Graničar (K) – Draškovec, Mladost Komet – Bratstvo (SV), Podturen – Sloga (Š), Nedelišće – Međimurec. U nedjelju (15:00) su na rasporedu utakmice: Naprijed – Dinamo (P), Bratstvo (J) –Jedinstvo (GM), Mladost (SM) – Galeb, BSK – Centrometal.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Iznenađenje u Novom

Selu Rok. Mrežu jesenskog prvaka načeo je napadač

Zasadbrega 77 Filip Levačić u 51. minuti. Isti igrač ponovno je precizan i dvije minute kasnije. Za treći zgoditak gostiju pobrinuo se Tomas Makar. Konačan rezultat utakmice postavlja Bruno Šimunković zgoditkom iz kaznenog udarca desetak minuta prije završetka susreta. Derbi susret bez pobjednika. Venera PMP dolazi u vodstvo zgoditkom Dražena Hudoletnjaka u 27. minuti. Vodstvo domaćina

povisio je Filip Sanjković u 58. minuti. Spartak dolazi do 2:1 u 65. minuti preko Andreja Bešlića. Bod gostima donosi Saša Škvorc u 66. minuti.

Polet bolji od Sokola. Pribislavčani dolaze u vodstvo zgoditkom Fabricija Cruza De Souze u 24. minuti. Pobjedu domaćina potvrđuje “jocker” s klupe Benjamin Ignjić pet minuta prije završetka susreta. Sloga poražena u Brezju. U listu strijelaca za Hajduk upisali su se redom Saša Krnjak, Davor Buhanec i Denis Moharić, dok je za Slogu precizan bio Pero Obadić. Kraljevčanu 38 susjedski derbi. U 15. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Hodošan. Siguran s 11 metara bio je Jan Zrna. Za goste iz Donjeg Kraljevca izjednačuje Yutaro Funami u 49. minuti. Zahvaljujući zgoditku Nikole Šavore u vlastitu mrežu u 79. minuti, Kraljevčan 38 dolazi do svih triju bodova. Hodošanu je u 85. minuti isključen pričuvni igrač Dejan Naranđa zbog ulaska u teren za igru te vrijeđanja suca Dominika Hrženjaka.

“Vruće” u Donjoj Dubravi. Momčad Trnave dolazi u vodstvo zgoditkom “jockera” s klupe Filipa Pišpeka u 61. minuti. Bod Dubravčanu donosi kapetan Dominik Jadan desetak minuta kasnije. U trećoj minuti sudačke nadoknade vremena domaćini traže kazneni udarac, smatrajući da je lopta pogodila u ruku gostujućeg obrambenog igrača. Po završetku susreta domaći navijači polijevali su drugog pomoćnog suca Roberta Kolarića, dok se jedan domaći navijač želio obračunati s glavnim sucem Dominikom Hrženjakom, ali ga je u tome spriječila redarska služba.

Strahoninec je zgodicima Jakova Kovačića i Renata Punčeca stigao do triju bodova na gostovanju kod Mladosti u Ivanovcu. Domaćinu je početkom drugog dijela igre isključen predstavnik kluba Stjepan Caban zbog psovanja i vrijeđanja glavnog suca utakmice Karla Klobučarića. Preokret Plavih. Nakon prvog dijela ČSK je imao vodstvo 1:0 zgoditkom Patrika Tišljarića. U drugom dijelu

Pekleničani dolaze do pobjede dvama zgodicima Tomice

Nerera i jednim Maksima

Mutvara.

Rezultati: Polet (P) – Sokol 2:0 (Cruz de Souza, Ignjić), Venera PMP – Spartak 2:2 (Hudoletnjak, Sanjković ; Bešlić, S. Škvorc), Hodošan – Kraljevčan 38 1:2 (Zrna ; Funami, Šavora ag), Plavi –ČSK 3:1 (2x Nerer, Mutvar ; Tišljarić), Hajduk (B) – Sloga (Č) 3:1 (S. Krnjak, D. Buhanec, Moharić ; Obadić), Omladinac (NSR) – Zasadbreg 77 0:4 (2x Levačić, Makar, Šimunković), Mladost (I) – Strahoninec 0:2 (J. Kovačić, Punčec), Dubravčan – Trnava 1-1 (Jadan ; Pišpek).

U sljedećem kolu u subotu (15:00) sastaju se: Omladinac (NSR) – Polet (P), Sloga (Č) – Plavi. U nedjelju (15:00) na rasporedu su utakmice: Zasadbreg 77 – Dubravčan, Trnava –Hajduk (B), ČSK – Hodošan, Kraljevčan 38 – Mladost (I), Strahoninec – Venera PMP, Spartak – Sokol.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Budućnost je bila bolja od Vidovčana. Strijelci za Miklavčane bili su Robert Punčec i Krunoslav Majerić. Iznenađenje u Dekanovcu. Jesenski prvak Mladost iz Dekanovca, poražena je od Omladinca. Mrežu domaćina pogađali su Bojan Cirkvenčić i Jurica Tizaj. Minimalna pobjeda Jedinstva. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se već u 3. minuti. Tada pobjednički zgoditak za domaćine postiže Leo Grabar. Pobjedi je četiri minute prije završetka susreta isključen Alen Galinec zbog hvatanja protivničkog igrača za vrat.

U dvoboju dviju Drava, bolja je bila ona iz Donjeg Mihaljevca. Strijelci za gostujuću momčad bili su Josip Igrec i Nikola Mesarek. Bez pobjednika u Štrukovcu.

U prvom dijelu Hajduk je poveo zgoditkom Luke Maleka. U drugom dijelu bod Malom Mihaljevcu donosi Damjan Tomšić. U ovome kolu svakako je i iznenađenje pobjeda Borca PMP u Mihovljanu. Zanimljivo da je igrač Slobode Mario Matulin pogodio na susretu domaću i gostujuću mrežu. Za Mihovljančane su još strijelci bili Patrik Cerovec i David Posavec, a za momčad iz

Turčišća dva puta je precizan bio Patrik Težak, te po jednom Nikola Tomašek i Karlo Košak.

Preokret Croatije. Nakon prvih 45 minuta igre Pušćine je imalo prednost 1:0 u Orehovici zgoditkom Siniše Dovečera. U posljednjih dvadesetak minuta susreta domaćini dolaze do pobjede zgodicima Denisa Poljaneca i Josipa Balija. “Vruće” u Gardinovcu. Sloboda je slavila kod Radničkog zgodicima Igora Mihalica i Kristijana Janušića. Slakovčanima su zbog dviju opomena isključeni Kevin Čeh i Martin Hrušoci.

Rezultati: Hajduk (Š) –Mali Mihaljevec 1:1 (Malek ; Tomšić), Drava (K) – Drava (DM) 0:2 (Igrec, Mesarek), Mladost (D) – Omladinac (DS) 0:2 (B. Cirkvenčić, Tizaj), Budućnost (M) – Vidovčan 2:0 (Punčec, Majerić), Radnički – Sloboda (S) 0:2 (Mihalic, Janušić), Sloboda (M) – Borac PMP 3:5 (P. Cerovec, Posavec, Matulin ; Matulin ag, 2x Težak, Tomašek, Košak), Croatia – Pušćine 2:1 (Poljanec, J. Bali ; Dovečer), Jedinstvo (NSnD) – Pobjeda 1:0 (Grabar).

U sljedećem kolu u subotu (15:00)) sastaju se: Pušćine – Sloboda (M), Sloboda (S) – Budućnost (M), Omladinac (DS) – Mali Mihaljevec. U nedjelju (15:00) na rasporedu su utakmice: Pobjeda – Hajduk (Š), Jedinstvo (NSnD) – Drava (K), Drava (DM) – Croatia, Borac PMP – Radnički, Vidovčan –Mladost (D).

Trećeligaši započinju

ovog vikenda

Ovog vikenda s proljetnim dijelom natjecanja započinju i međimurski trećeligaši. Treba spomenuti da je od daljnjeg natjecanja u skupini B odustao Dinamo iz Žiškovca, zbog nedovoljnog broja igrača. U skupini A igra se veliki derbi

kola gdje u Novakovcu igraju

vodeće momčadi lige, domaći Graničar i gostujući Jadran iz Štefanca. Susjedski derbi igra se u Podbrestu, gdje gostuje

Otok. U skupini B vodeće momčadi Donji Koncovčak i Mura, ne bi smjele imati većih problema protiv Bratstva i Omladinca.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

U subotu (15:00) na rasporedu je utakmica: Graničar (N) – Jadran. U nedjelju

(15:00) snage će odmjeriti: Budućnost (P) – Otok, Borac (DH) – Napredak, Dubrava – Torpedo.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

U subotu (15:00) igraju: Parag – Šenkovec (u Šenkovcu), Mura – Bratstvo (P). U nedjelju (15:00) na rasporedu je utakmica: Omladinac (M) – Donji Koncovčak. Trnovec je slobodan.

Piše: Dino Jambrović

Brojni transferi obilježili prijelazni rok

(iz TuS Spitzer Engineering Vorau – NS Austrije), Borna

Zimski prijelazni rok u međimurskim nogometnim ligama trajao je od 18. siječnja 2023. sve do 28. veljače 2023., a obilježili su ga brojni transferi.

III. NL Sjever

NK Polet (SMnM) priključili su se Vinko Horvatić (iz NK-a Varaždin), Luka Mezga (iz NK-a Rudar Velenje – NS

Slovenije), Leonardo Mlinarić (iz ND-a Lendava 1903 – NS Slovenije). U NK Dinamo Domašinec pristigli su Gabrijel Drk (iz ND-a Lendava 1903 – NS Slovenije), Viktor Kraljić (iz NK-a Sloga Čakovec) i Dominik Novak (iz NK-a Polet SMnM).

MEĐIMURSKA

PREMIER LIGA

NK BSK iz Belice pojačali su Roberto Skoliber (iz NKa Rudar Mursko Središće), Antonio Dodlek (iz NK-a Mladost Komet Prelog), Jorge Eduardo de Alencar Martins Filho (iz FC Chicago Nation – NS SAD), Tomislav Levačić (SV Redlove Kukmirn – NS Austrije). U NK Mladost Sveta Marija pristigli su Nikola Bos (iz NK-a Mladost Koprivnički Bregi), Nikola Blažinčić (iz NK-a Dubravčan Donja Dubrava) i Daniel Zadravec (iz NK-a Drava Donji Mihaljevec). Redova NK Centrometal iz Macinca pojačao je Erik Glogovec (iz ND-a Lendava 1903 – NS Slovenije).

U NK Graničar Kotoriba pristigao je David Jambrešić iz NK-a Galeb Oporovec. Redove NK Međimurec (Dunjkovec-Pretetinec) pojačao je Diego Armando Campos da Silva (iz ŠNK-a Mladost Sigetec Ludbreški). Pojačanja NK Sloge iz Štrigove su Boris Martinović (iz USV St. Jakob/Walde – NS Austrije), Mišel Horvat (iz NK-a Polet SMnM). U NK Bratstvo Jurovec pristiglu su Valentin Cvetković (iz ASKO Oberdorf – NS Austrije), Amadeos Horvat (iz ŠD NK Veržej – NS Slovenije), David Zubčić (iz NK-a Ivanja Reka Zagreb), Antun Marceković (iz NK-a Slavonac Slavonski Kobaš), Tomislav Marelja (iz NK-a Rakov Potok).

U NK Bratstvo Savska Ves pristigli su Neven Jalušić (iz NK-a Sloga Čakovec)

i Deni Hanžeković (iz NK-a Croatia Orehovica). Nova pojačanja NK Mladost Komet i z Preloga su Bruno Mešnjak

Tilošanec (iz NK-a Mladost Sveta Marija), Marko Bađari (iz NK-a Galeb Oporovec).

U NK Draškovec pristigli su Bruno Đurasek (iz NK-a

BSK Belica), David Premec (iz NK-a Struga), Vitor Hugo de Souza da Silva (Artsul

Futebol Clube Ltda-RJ – NS

Brazil). Nova pojačanja NK

Podturen su Lucas Vinicius

Tavares Gomes (iz NK-a Munja Veliki Rastovac), Eduardo dos Santos da Silva (Capivariano-SP – NS Brazil). U NK

Naprijed Cirkovljan stigao

je Ugbede Musa (iz NK-a Kurilovec).

Redove NK Jedinstvo

Gornji Mihaljevec pojačali su Seiya Kinno (iz NK-a Galeb Oporovec), Tomas Ritoša (iz NK-a Miklinovec Koprivnica), Saša Hojski (iz FC ST. Martin – NS Austrije). U NK Galeb

Oporovec pristigli su Zdenko Marton Balazsin i Jozsef

Balazsin (iz NK-a Naprijed Cirkovljan), Dorian Zagorščak

Smetiško i Lovro Vitković (iz SD Bukovci – Markovci – NS

Slovenije), Ivan Levak (iz NK-a Trnje Trnovec).

I. MEĐIMURSKA LIGA

Redove NK Spartak Mala Subotica pojačali su Saša Škvorc (iz NK-a Draškovec), Antonio Dodlek (iz NK-a Radnički Gardinovec), Emanuel Šegović i Davor Horvat (oba iz NK-a Kraljevčan 38 Donji Kraljevec), Hibiki Yasuda (Esperanza Sports Club – NS Japan), Andrija Perković (iz NK-a Dinamo Domašinec) i Niko Pongračić (iz NK-a Jadran Štefanec).

U NK Sokol Vratišinec pristigli su Nikola Šoltić i Filip Radek (iz NK-a Mura Hlapičina). Novi igrači NK Plavi Peklenica su Marko Sobočan (iz NK-a Sloga Štrigova), Denis Povodnja (iz NK-a Mali Mihaljevec), Leon Novak (iz NK-a Centrometal Macinec) i Marko Rožman (iz NK-a Bratstvo Jurovec). Nova pojačanja NK Polet Pribislavec su Noah Janković (iz NK-a

Međimurje Čakovec), Luka Jurović (iz UFC GerersdorfSulz – NS Austrije) i David Vugrinec (iz NK-a Trnava Goričan).

Novi igrači NK Sloga

Čakovec su Juan Viana Rosa (iz Club Atletico Cambe – NS Brazil), Kevson Jesley Revoredo Nascimento (iz Cruzeiro Fuetbol Clube-RN – NS Brazil). Pojačanja NK

Mladost Ivanovec su Robert

Babok (iz SV Union Sturm Kloch – NS Austrije), Hrvoje Cindrić (iz Redlschlag – NS Austrije), Ivan Jurač (iz NKa Dinamo Odranski Obrež).

U NK Zasadbreg 77 pristigli su Patrik Mlinarić (iz NK-a Jedinstvo Gornji Mihaljevec), Shuto Kato (iz Otrant-Olympic – NS Crna Gora). Novi igrači NK Hodošan su Tomislav Vranešić (iz NK-a Radnički Gardinovec), Marko Furdi (iz ND-a Lendava 1903 – NS Slovenije). U NK Hajduk Brezje pristigli su Mišel Bistrović (iz NK-a Sokol Vratišinec) i Tomica Ambruš (iz NK-a Šenkovec).

NK ČSK Čehovec pojačali su Antonio Balent (iz NK-a Draškovec), Guilherme Martin Cotia (Catanduva Futebol Clube SP – NS Brazil). U NK Omladinac (Novo Selo Rok) pristigli su Frano Kukovec (iz NK-a Napredak Gornji Kraljevec), Haruto Takai (iz Arawore Hachioji – NS Japan).

Novi igrači NK Kraljevčan 38 (Donji Kraljevec) su Leon Podnar i Matija Pofuk ( oba iz ŠD NŠ Zavrč – NS Slovenije), Patrick Kraus (iz NK-a Trnje Trnovec), Dragan Sačer (iz NK-a Spartak Mala Subotica), Shion Uchida (FC Fiero – NS Japan).

Redove NK Strahoninec pojačali su Luka Papec i Renato Punčec (oba iz NK-a Ivančica Ivanec). Nova pojačanja NK Dubravčan (Donja Dubrava) su Patrik Horvat (iz NK-a Graničar Kotoriba), Dario Kapeš (iz ŠNK-a Polet Tuhovec), Dino Šartaj (iz ŠNK-a Poljoprivrednik Kapela Podravska), Tin Čmrlec (iz NK-a Mladost Sveta Marija), Luka Volar (iz NK-a Vidovčan Donji Vidovec) i Leo Vuković (iz ŠNK-a Gora Globočec Ludbreški).

U NK Trnava Goričan pristigao je Lovro Radmanić (iz NK-a Graničar Kotoriba). Novi igrači NK Venera PMP (Sveti Juraj na Bregu) su Sven Šenji (iz NK-a Centrometal Macinec), Ivan Buhanec (iz NK-a Zasadbreg 77).

II. MEĐIMURSKA LIGA

Nova pojačanja NK Jedinstvo (Novo Selo na Dravi) su Antonijo Fegeš (iz NK-a Jadran Štefanec), Goran Varga (iz ŠNK-a Nedeljanec), Damir Tomašić (iz NK-a Drava Kuršanec). U NK Budućnost Miklavec pristigli su Goran Turk (iz NK-a Mura Hlapičina), Denis Sakač (iz NK-a Plavi Peklenica). Redove NK Pobjeda Gornji Hrašćan poja-

čali su Luka Logožar (iz NK-a Centrometal Macinec), Matija Goricaj (iz NK-a Pušćine) i Krunoslav Frančić (iz NK-a Drava Kuršanec).

U NK Croatia Orehovica stigli su Luka Lipić (iz NKa Kraljevčan 38 Donji Kraljevec), Josip Bali (iz NK-a Bratstvo Savska Ves), Matej Kreslin (iz NK-a Polet Sveti Martin na Muri), Ryu Hamano (iz Alma – NS Japan) i Shuto Ozaki (iz Nagoya sc – NS Japan). U Omladinac (Držimurec-Strelec) pristigli su igrači Hrvoje Slaviček (iz NK-a Kraljevčan 38 Donji Kraljevec), Petar Vlašić (iz NK-a Spartak Mala Subotica) i Matija Barlović (iz NK-a Mladost Ivanovec).

Redove NK Pušćine pojačali su Karlo Novak (iz NK-a Drava Kuršanec), Petar Posavec (iz NK-a Strahoninec), Petar Trupković (iz NK-a Dubrava Sivica). U NK Vidovčan (Donji Vidovec) stigao je Salih Hodžić (iz VNK Naftaš Ivanić – Zagreb). Nova pojačanja NK Radnički Gardinovec su Josip Marić (iz NK-a Gošk Gotalovo) i Matija Ačkar (iz NK-a Prugovac).

U NK Mladost Dekanovec pristigli su Mateo Sabadi (iz NK-a Borac PMP Turčišće) i Andreas Bubek (iz NK-a Dinamo Domašinec). Novi igrač NK Mali Mihaljevec je Atsushi Handa (FC Flutto – NS Japan). U NK Hajduk Štrukovec pristigli su David Kovačić i Patrik Kovačić oba (iz NK-a Bratstvo Preseka), Aleksandar Vincek (iz NK-a Zasadbreg 77) i Šemsudin Ramić (iz NK-a Hajduk Brezje).

Redove NK Drava (Donji Mihaljevec) pojačao je Borna Bartolić (iz NK-a Mladost Sveta Marija). U NK Sloboda Mihovljan stigao je Kosuke Tsubaki (Unimachi Footballclub – NS Japan).

Nova pojačanja NK Sloboda Slakovec su Marko Ilievski (iz NK-a Podravina Ludbreg) i Kristijan Janušić (iz ŠNK-a Polet Tuhovec). Novi igrači NK Drava Kuršanec su Josip Vrbat (iz NK-a Concordia Zagreb), Matija Grabar (iz NK-a Strahoninec) i Fran Vugrinec (iz NK-a Nedelišće).

III. MEĐIMURSKA LIGA – A

U NK Otok kao nova pojačanja stigli su Patrik Tkalec i Ivan Židov (iz NK-a ČSK Čehovec). Novi igrač NK budućnost Podbrest je Karlo Dodlek (iz NK-a Borac PMP Turčišće). U NK Borac Donji Hrašćan stigao je Jura Bistrović (iz NK-a

Trnava Goričan). Redove NK

Torpedo Križovec pojačali su Noa Antolović (iz NK-a Šenkovec) i Andreas Jelenić (iz NK-a Mladost Ivanovec).

Novo pojačanje za NK Jadran Štefanec je Oelilton Araujo Santos (iz NK-a Povjerenici GNK Dinamo – Zagreb). Novi igrači NK Dubrava Sivica su Mario Sermek (iz SV Heiligenkreuz – NS Austrije), Mihael Bobičanec i Denis Bobičanec (iz ASKO Oberdorf – NS Austrije), Matija Novak (iz NK-a Rudar Mursko Središće), Tomotej Smola (iz NK-a Kamen Sirač). U NK Napredak Gornji Kraljevec stigli su Noa Medved (iz ND-a Lendava 1903 – NS Slovenije), Petar Mavrek (iz NK-a Polet Pribislavec).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Novi igrač NK Trnovec je Patrik Tudjan (iz NK-a Mladost Varaždin). Redove NK Mura Hlapičina pojačali su Nikola Tuksar (iz NK-a Plavi Peklenica), Nikola Sakač (iz FC Ottendorf – NS Austrije).

Novi igrači u NK Bratstvo Preseka su Marcel Branda (iz NK-a Jedinstvo Gornji Mihaljevec), Sandi Ignac, Danijel Oršoš i Dino Novak (svi iz NK-a Dinamo Žiškovec).

Nova pojačanja u NK Omladinac Mačkovec su Petar Sanjković (iz NK-a Šenkovec), Erik Ignac (iz NK-a Međimurje Čakovec), Luka Vidović i Josip Đeri oba (iz NK-a Šenkovec) i Marko Lepoglavec (iz NK-a Moela Umag).

Novi igrači u NK Šenkovec su Benjamin Radiković (iz NK-a

Vučetinec) i Luka Ceilinger (iz NK-a Pušćine). Nova pojačanja za NK Parag su Faik Pec (iz NK-a Dinamo Žiškovec), Elvis Balog (iz NK-a Dinamo Žiškovec), Dario Balog (iz NKa Bratstvo Preseka) i Nino Balog (iz NK-a Omladinac Mačkovec).

Igrači koji odlaze na područje drugog saveza

Igrači Ivan Kostelaci i Nikola Jagić (iz NK-a Dubravčan Donja Dubrava), Marko Švagelj (iz NK-a Draškovec), Boris Kosir (iz NK-a Nedelišće), Nikola Žarak i Mario Medved (oba iz NK-a Spartak Mala Subotica), Jozef Kuqi (iz NK-a Međimurje Čakovec) i Samir Šopalović (iz NK-a BSK Belica), Alen Herceg (iz NK-a Galeb Oporovec), Dejan Glavica (iz NK-a Polet Sveti Martin na Muri), Nikola Pongrac (iz NK-a Borac PMP Turčišće), Marin Tuđan (iz NK-a Galeb Oporovec) i Mateus Durval Sena da Silva (iz NK-a Budućnost Miklavec) odlaze na područje drugog saveza.

Igrači koji odlaze u inozemstvo

Igrači Dino Mesarić (iz NK-a Mali Mihaljevec), Dorian Zagorščak Smetiško, Luka Mikić i Lovro Vitković (svi iz NKa Galeb Oporovec), Haruki Yamamura (iz NK-a Omladinac Novo Selo Rok) i Leon Sakač (iz NK-a Donji Koncovčak), Celso Aparecido Gama Junior (iz NK-a Jedinstvo Novo Selo na Dravi), Pavao Sklepić (iz NK-a Budućnost Miklavec) odlaze u inozemstvo.

Piše: Dino Jambrović

ZIMSKI PRIJELAZNI ROK 2023.

NOGOMET STOLNI TENIS

MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Završnica stolnoteniskih

liga nikada nije bila napetija

Piše: Denis Tratnjak

U 15. kolu Međimurskih liga

Međimurskih novina odigrano je 26 susreta. Domaći stolnotenisači slavili su u 12 ogleda, no u isto toliko su pobjede upisali i gosti, dok su samo dva susreta završila neriješeno. U ovome neizvjesnom kolu odgođeno je šest ogleda. U međuvremenu igrači se pripremaju za pojedinačne TOP 12 susrete koji su na rasporedu nakon 16. kola.

1. županijska liga

Za ostanak na vrhu čista desetka ZEN-Šenkovca na gostovanju i u susretu s Putjanama MLD.

Putjane Brid sada samo čekaju kiks Šenkovca za povratak na prvo mjesto, a u ovome kolu su svladali Mihovljan na domaćem terenu, uz tricu Deana Lajtmana i Borisa Preksavca.

Iz Hodošana se USTA Belica vraća s osvojenom bodom, dok je kod domaćina bila najbolja trima pobjedama Paula Markati. Dvije su utakmice odgođene.

Rezultati: Hodošan 1 – USTA Belica 1 5:5, Putjane MLD – ZENŠenkovec 2 0:10, Putjane Brid – Mihovljan 2 8:2, MSTC Čakovec – Kos-Kotoriba 2 (igra se u četvrtak), Zasadbreg 1 – Mihovljan 3 Primabiro (odgođeno zbog zauzetosti dvorane).

Raspored sljedećeg kola: USTA Belica 1 – MSTC Čakovec, Kos-Kotoriba 2 – Putjane Brid, Mihovljan 2 – Putjane MLD, ZENŠenkovec 2 – Zasadbreg 1, Mihovljan 3 Primabiro – Hodošan 1. 2. županijska liga

Ekipa Draškovca ostaje na vrhu, a vraća se iz Kotoribe s svih deset pobjeda. U derbiju drugoplasirane i trećeplasirane ekipe, pobjedu su odnijeli Goričanci na gostovanju u Nedelišću, a tricom se istaknuo Dario Grd. Rajsko Bel tricom se istaknuo u susretu ekipa Lopatinca i Male Subotice koja je otišla na stranu domaćina. U Šenkovcu visoka pobjeda gostiju iz Čakovca, a tricama su se istaknuli Goran Spahija i Michell Čeh. Vinko Legin i Dubravko Hozjak su se tricama istaknuli u susjedskom derbiju u kojem je domaćin Prelog pobijedio ekipu Donjeg Kraljevca.

Rezultati: Kos-Kotoriba 3

– HE-DRA 1 Draškovec 0:10, Nedelišće 1 – Goričan 1 3:7, Lopatinec 1 – Mala Subotica 1

8:2, ZEN-Šenkovec 3 – STK Čakovec 1 1:9, GSTK Prelog 1 – Donji Kraljevec 2 9:1.

Raspored sljedećeg kola: HE-DRA 1 Draškovec – GSTK Prelog 1, Donji Kraljevec 2 –ZEN-Šenkovec 3, STK Čakovec

1 – Lopatinec 1, Mala Subotica

1 – Nedelišće 1, Goričan 1 – KosKotoriba 3.

3. županijska liga

USTA Belica je poražena na svome terenu od ekipe ČAK-a, a u ovome susretu istaknuo se neporaženi Ivan Fileš. Danko Šimon je tricom donio pobjedu svojoj ekipi Čakovca na gostovanju kod ekipe Goričana.

Visoka pobjeda ekipe Lopatinca na gostovanju u Draškovcu kod HE-Dre 3. Trice su ostvarili Dejan Ivanuša i Nenad Perko. Vladimir Rapaić tricom samo je ublažio poraz ekipe Čakovec Euroland na gostovanju kod ekipe HE-DRA

2. Posljednje plasirani Mihovljan je na domaćem terenu iznenadio Hodošan i pobijedio. Tricom se istakla Bojana Kolarić i neporaženi Matteo Demario Časni.

Rezultati: USTA Belica 2 –ŠŠK ČAK Čakovec 3:7, Goričan

3 – Čakovec 3 4:6, HE-DRA 3 Draškovec – Lopatinec 3 1:9, HE-DRA 2 Draškovec – Čakovec 2 Euroland 6:4, Mihovljan

4 – Hodošan 2 7:3.

Raspored sljedećeg kola: ŠŠK ČAK Čakovec – Mihovljan 4, Hodošan 2 – HE-DRA 2 Draškovec, Čakovec 2 Euroland – HE-DRA 3 Draškovec, Lopatinec 3 – Goričan

3, Čakovec 3 – USTA Belica 2.

4. županijska liga

U utakmici bez neporaženog igrača, ekipa Kos-Kotoribe svladala je ekipu Putjana na domaćem terenu. Danijel Škoda je tricom najzaslužniji za pobjedu svoje ekipe Donjeg Vidova u srazu s Putjanama.

Goričan je tijesno na svome terenu uspio svladati ekipu Nedelišća. Tricama su se istaknuli Josip Čižmešija i Patrik Bašnec. Dvije utakmice su odgođene.

Rezultati: Kos-Kotoriba 5

– Putjane 4 7:3, Donji Vidovec

1 – Putjane 3 7:3, Goričan 2 –Nedelišće 2 6:4, Donji Vidovec

2 – Putjane 7 (igra se u subotu), Čakovec 4 – ZEN-Šenkovec

5 (odgođeno zbog bolesti igrača).

Raspored sljedećeg kola: Putjane 4 – Goričan 2, Nedelišće 2 – Donji Vidovec 2, Putjane

7 – Donji Vidovec 1, Putjane 3 – Čakovec 4, ZEN-Šenkovec 5 –Kos-Kotoriba 5.

5. županijska liga

U utakmici bez neporaženog igrača, Dragoslavec Breg je na gostovanju uspio svladati ekipu Donjeg Kraljevca. Gosti iz Preloga u zadnjem krugu uspjeli su okrenuti na pobjedu na gostovanju kod Joke-Čakovec u utakmici također bez neporaženog igrača.

Kristian Pintarić tricom je donio pobjedu svojoj ekipi Male Subotice u susretu s HE-DRA iz Draškovca te su ulovili važne bodove za ostanak. Trice Davida Štefića i Ivana Mustača bile su dovoljne za visoku pobjedu Svete Marije u susretu s ekipom Lopatinca.

Nikola Merdanović kod gostiju i Filip Blažek kod domaćina ostali su neporaženi u susretu između ekipa Goričana i USTA Belice, koji je otišao na stranu domaćina.

Rezultati: Donji Kraljevec 1 – Dragoslavec Breg 1 4:6, JokaČakovec – GSTK Prelog 2 4:6, Mala Subotica 2 – HE-DRA 4 Draškovec 7:3, Sveta Marija 1 –Lopatinec 4 9:1 Goričan 5 – USTA Belica 3 7:3.

Raspored sljedećeg kola: Dragoslavec Breg 1 – Goričan 5, USTA Belica 3 – Sveta Marija 1, Lopatinec 4 – Mala Subotica 2, Joka-Čakovec – HE-DRA 4 Draškovec, GSTK Prelog 2 – Donji Kraljevec 1.

6. liga – razigravanje od 1. do 4. mjesta

Hodošan je ispustio prednost u zadnjem krugu, pa su gosti iz Stare Vage okrenuli susret i uzeli bod. Jedna utakmica je odgođena.

Rezultati: Hodošan 3 – Stara Vaga 5:5, STK Pribislavec 1367 –Sveta Marija 2 (odgođeno zbog bolesti igrača). Raspored sljedećeg kola: Hodošan 3 – STK Pribislavec 1367, Stara Vaga –Sveta Marija 2.

Razigravanje od 5. do 8. mjesta

Zasadbreg je ostvario pobjedu na gostovanju u Svetoj Mariji, a tricom se istaknuo Marko Pergar. Anton Jambrović i Rajko Jakopić istaknuli su se tricama na gostovanju i pobjedi ekipe Dragoslavec Breg u Nedelišću.

Rezultati: Sveta Marija 3 –Zasadbreg 2 3:7, Nedelišće 3 –Dragoslavec Breg 2 3:7. Raspored sljedećeg kola: Sveta Marija 3 – Nedelišće 3, Zasadbreg 2 –Dragoslavec Breg 2.

Razigravanje od 9. do 12. mjesta

Goričan je na domaćem terenu visoko porazio ekipu iz Knezovca, a tricom se istaknuo Patrik Dominić koji je svladao i Renata Vargu kojem je ovo prvi pojedinačni poraz ove sezone. Goran Gotal i Neven Šafarić ostvarili su trice na gostovanju kod mlade ekipe Svete Marije te upisali pobjedu na konto Preloga.

Rezultati: Goričan 4 – Udruga OKUS Knezovec 8:2, Sveta Marija 4 – GSTK Prelog 3 3:7. Raspored sljedećeg kola: Goričan 4 – Sveta Marija 4, Udruga OKUS Knezovec – GSTK Prelog 3. Razigravanje od 13. do 14. mjesta

Odgođena utakmica između STK Pribislavec 2022 i GSTK Prelog 4 igra se kasnije ovaj tjedan. U sljedećem kolu ponovno igraju iste ekipe, a domaćin je ekipa GSTK Prelog 4.

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Piše: Miljenko Dovečer

U tranzicijskom razdoblju do završetka prvenstva, naredna tri mjeseca klub će voditi Rajko Toplek. To je odluka skupštine NK-a Međimurje koja je održana nakon nepune dvije godine, a kojoj je od 23 skupštinara bilo prisutnih njih 16. Sve odluke na skupštini donesene su jednoglasno.

Nakon ostavke predsjednika kluba Augustina Jesenovića nije se odmah prišlo izboru novog predsjednika jer u ovom trenutku nema zainteresiranih ljudi koji bi na svoja pleća uzeli klub. Tako su u Međimurju uzeli predah do završetka prvenstva i traže osobu koja bi mogla klub odvesti na bolji put.

- Molim nogometnu javnost da se uključi u opstojnost kluba i da pomogne da NK Međimurje dalje funkcionira. Nisam spreman da sam vodim klub bez vas. Sada nam je najpotrebnije zajedništvo i apeliram na javnost i sve ljude da pomognu da se klub ne ugasi. Nije sramota da i ispadnemo, moramo izdržati ovu polusezonu. Ja bez vas ne mogu, zato vas molim da se uključite, s vapajem se obratio skupštinarima i gostima Rajko Toplek.

Kristijan Antolović:

'Klub treba održati'

Nakon njega u diskusiju se uključio i predsjednik Međimurskog nogometnog saveza.

- Imali smo sastanak kod župana i dogovorili se da klub treba održati. Međutim i sam znam da bez financija ne ide i tu bi se trebali više uključiti Grad, Županija i naravno gospodarstvenici. U ovom klubu problemi postoje od prije, a moje mišljenje je da namjera s imenom kluba koji se zove Međimurje dobra makar se većina ljudi s toga sprdava. Sigurno da treba vremena da se klub postavi na čvrste noge, a mi sami se moramo zapitati želimo li protežirati samo seoske klubove ili želimo imati jedan klub koji će biti naš ambasador i to najmanje u Drugoj ligi, iskren je bio u svom nastupu Kristijan Antolović, predsjednik MNS-a.

U ime Grada Čakovca u diskusiju se uključio i predsjednik Gradskog vijeća, Josip Varga.

- Kao bivši nogometaš i današnji rekreativac sigurno podržavam vaše nastojanje da se klub ne ugasi. Grad ima puno udruga i za nogomet izdvaja maksimum, a jedino što konkretno mogu reći da će na objektu SRC-a Mladost doći do rekonstrukcije prostorija pod tribinom gdje ništa nije učinjeno od postavljanja objekta 1987. godine. Jedino koliko sam upućen nije mi jasno zašto Nogometna akademija nije pod ingerencijom kluba, kazao je Varga.

Na to pitanje voditelj skupštine Miljenko Ovčar mu je odgovorio da je to jedan prihvaćeni model zbog financiranja nogometne škole s posebnim žiro-računom kako bi

SUPERSPORT DRUGA NL

sredstva dolazila za mlađe selekcije, a ne za seniore. Održat će se sastanci s gradskom i županijskom vlasti te sponzorima

Na samoj skupštini potvrđene su ostavke Izvršnom odboru Damira Dominića, Gordana Horvata i Ivana Kolarića, dok Nenad Hranilović zbog nespojivih dužnosti ne može biti član izvršne vlasti. Novi čovjek u Izvršnom odboru je predsjednik Nogometne akademije Međimurje Emil Bogdan dok Marijan Uršanić i Augustin Jesenović ostaju dio Izvršnog odbora. Potvrđena je odluka da je Rajko Toplek ovlašten voditi poslovanje kluba, a popunjen je i Nadzorni odbor. Novi član je Josip Feher, uz Branka Kovačića i Marijana Bujanića koji su tu od ranije. Što se tiče financija, klub je u 2022. godini imao prihode od 1.212.062 kuna te rashode od 1 754.525 kuna. Najavljeno je da će se tijekom tri mjeseca održati izborna skupština, a u tom vremenu održat će se i sastanci s gradskom i županijskom vlasti te sponzorima.

U godini kada NK Međimurje slavi 20. godišnjicu od osnivanja planiraju se prihodi od 282.000 eura, koliki su i rashodi. Uglavnom pred klubom predstoje teški dani, ako se u ovom kratkom roku nešto ne poduzme.

Nakon uvodnih poraza slijedi

prvi pravi test za Međimurje

Piše: Miljenko Dovečer

U čakovečkom drugoligašu ništa novo, iako je najavljena skupština za ovu srijedu održana bez puno pompe. Buran tjedan u NK-u Međimurje sigurno momčadi nije olakšao posao, dapače. Prvo je trener Golik podnio ostavku zajedno s predsjednikom Jesenovićem, a onda se vratio na klupu, kako kaže, na nagovor ljudi iz kluba. Osim toga utakmicu protiv Trnja dočekali su u okrnjenom sastavu, bez ozlijeđenih igrača, Turka, Cerovčeca i Havojića. Trnje je sigurno zadovoljno ulaskom u drugi dio sezone, pobjeda se očekivala, bodovi su unaprijed upisani, ali su Pranjićevi momci posao odradili maksimalno ozbiljno i na kraju suvereno došli do slavlja.

Čakovčani i nakon treće utakmice nastavka prvenstva ostaju bez pobjede i postignutog pogotka. U Zagrebu su igrali u nekompletnom sastavu, bez nekoliko ozlijeđenih prvotimaca pa su domaći lako, bez većih problema došli do za njih važna tri boda. Međimurje

je ponovo igrali slabo, bez prilika za pogodak tijekom cijelog susreta, nedovoljno borbeno, da dalje ne nabrajamo. Rano vodstvo Trnju je donio Patrick Kesse, a onda je isti igrač u 43. minuti izborio kazneni udarac kojeg je u 2:0 pretvorio Denis Ceraj. Dominik Arambašić je u 44. minuti zaradio drugi isključujući karton zbog prigovora pa je posao Pranjićevoj momčadi u nastavku uvelike olakšan, da bi dvojac Kesse – Ceraj u 50. minuti odradio identičnu kombinaciju, Kesse je izborio, a Ceraj realizirao jedanaesterac za konačnih 3:0.

Međimurje: Bulat, Bujan (84. Novak), Zanjko (70. Težački), Sabo (62. Vršić), Vrbanić, Štajerec, Kraja (62. Bacinger), Fotak, Benko (84. Rincon), Popović, Arambašić. Trener: Gordan Golik.

Golik svjestan problema, u subotu

protiv Jadrana iz

Poreča

- Na nagovor ljudi iz kluba sam se vratio, no nama ostaju brojni problemi kojih smo i svjesni. Naša

momčad je sastavljena od mladih i talentiranih igrača koji su prošli škole nogometa, ali igrati juniorski i seniorski nogomet je velika razlika i to se i danas vidjelo na terenu. Jednostavno nam nedostaje nekoliko iskusnih igrača koji bi na sebe preuzeli odgovornost kad je teško i pomogli ovim dečkima, ali bez obzira na sve mi ćemo se boriti i raditi, pokušat ćemo doći do bodova u narednim utakmicama i boriti se za ostanak, kazao je trener Međimurja Gordan Golik.

U subotu u Čakovcu na SRC-u Mladost od 15:30 na rasporedu je susret s Jadranom iz Poreča, protivnikom po mjeri. Sada je Međimurju svaki bod važan i u svakoj utakmici moraju se hrabrije postaviti. Ako žele zadržati i ono malo šansi za osigurati opstanak pobjeda je imperativ. Samo za to treba se mnogo bolje igrati i boriti se. Naravno da to ovisi i o kvaliteti i karakteru ekipe, a mogu li to i hoće li to, znat će se sutra. Vjerujemo da bez obzira na neiskustvo tih mladih igrača u njima mora proraditi i želja i inat da se može nešto uraditi.

Toplek privremeno vodi klub, izborna skupština za tri mjeseca

KOŠARKA RUKOMET

Zrinskice bez problema protiv fenjeraša iz Trogira

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Siniša Ludaš

Bez problema su Zrinskice dobile susret protiv posljednje plasirane ekipe Trogira 58.

Čakovčanke superiorno su ušle u utakmicu i već u sedmoj minuti vode 5:0. Gotovo identičan razmak su držale do odlaska na odmor (17:11), a u tom prvom dijelu iznimno je bila raspoložena Melani Balić s četirima pogocima iz četiriju pokušaja.

U nastavku se prednost iz minute u minutu povećavala da bi Zrinski u 40. minuti imao +12 (25:13). Prednost još više raste pa je u 50. minuti već 34:16, do kraja se ipak malo smanjila, no svejedno Zrinskice pobjeđuju s visokih 36:21.

MRK ČAKOVEC

U golijadi se čak deset domaćih igračica upisalo u strijelce, a najviše je zabila Kala Kosovac koja je poentirala devet puta.

Zrinski: Kozjak, Makarova, Strbad, Car (2), Balent (3), Balaško (1), Kosovac (10), Milošević (4), Lukman, Janković, Balić (5), Posavac (2), Krizmanić (3), Blagus (3), Rebernišak,

Cvitanović (3). Trener: Goran Mrđen. - Dobro smo otvorili utakmicu, bili smo koncentrirani i u napadu i u obrani što je rezultiralo time da smo na kraju rutinski kontrolirali cijeli susret. Igračice su odradile što je trener tražio od njih i na kraju smo zasluženo slavili. Raduje me da nam je komotan

rezultat dopustio da na kraju priliku pružimo i onim igračicama od kojih očekujemo da budu budućnost kluba, rekao je u kratkom pregled utakmice pomoćni trener Darko Dania.

U sljedećem kolu Zrinskice imaju najlakši posao, naime u petak 17. ožujka odlaze u Koprivnicu gdje igraju protiv izrazitog favorita, Podravka Vegete.

međužupanijskom derbiju domaćin bolji od Čakovca

U susretu dvaju starih poznanika u međužupanijskom derbiju u Vidovcu bolji je bio domaćin.

- Da smo igrali i kao Barcelona teško da bismo uspjeli izbjeći poraz, rekli su po povratku u Čakovec odgovorni iz kluba. A sve je počelo već protekli utorak kada je izmijenjen sudački par koji pak je cijeli susret sudio vrlo slabo, na štetu rukometa. Domaćima je suđeno šest, Čakovčanima dva sedmerca, domaćima dvije, Čakovčanima dvanaest minuta isključenja. Čakovčani koji nisu naučeni na takvu atmosferu dobro su i prošli bez nekih ozljeda.

NOGOMET

U prvom poluvremenu

Čakovčani prvi dolaze u vodstvo koje drže do 25. minute (13:14) da bi do odmora domaći preokrenuli i na poluvremenu imaju vodstvo 18:17.

U tom dijelu nezadrživi je bio domaći igrač Marko Težak koji je postigao sedam golova, a kod gostiju Matej Ćuk sa isto sedam zgoditaka.

I prve minute nastavka ponudile su izjednačenu igru, u 40. minuti je 21:21.

Sljedećih deset minuta bolja igra domaćeg Vidovca koji u 50. minuti ima +4 (28:24). Do kraja utakmice domaći ne ispuštaju vodstvo i “zasluženo” pobjeđuju 33:30.

LEGENDA DINAMA u zgradi Scheier

Matej Ćuk najefikasniji, slijedi utakmica protiv Virovitice

Najefikasniji u domaćim redovima bio je Marko Težak s 10 pogodaka, dok je kod Čakovčana Matej Ćuk poentirao čak 14 puta. Čakovec: Varšić, V. Horvat, Tkalec (2), Hozjan (3), Zadravec (1), Tkalčec, Kranjec, Zvonarek (1), Sklepić (5), Vuković, Vincek, Novak, Juranić (2), E. Horvat (1), Toplek (1), Čuk (14). Trener: Josip Borković.

U sljedećem kolu u subotu 18. ožujka rukometaši Čakovca su domaćini ekipi Viro Virovitica. Utakmica se igra u Nedelišću u dvorani Aton u 20:00.

U utakmici drugih ekipa Čakovec bolji od Vidovca

Za razliku od starijih kolega mladi sastav Čakovca II rezultatom 22:21 pobijedio je vršnjake Vidovca II, a pod vodstvom trenera Matije Kraljića igrao je sljedeći sastav: Mihalj (1), Ovčar, Solarić, Varošanec (2), Vuri, Trstenjak (5), Batisweiler (1), Sanjković (1), Radek (1), Simon (2), Pavlic (9), Kupec, Žerjav i Želežnjak.

U 3. HRL-u Sjever tom pobjedom druga ekipa Čakovca sada je na četvrtoj poziciji, a u sljedećem kolu igrači trenera Kraljića igraju u Ivanskoj. (md)

Na gostovanju u Vrbovcu

kod Petra Zrinskoga košarkaši Međimurja naišli su na žilav otpor domaćina punih 30 minuta. No, u posljednjoj dionici igre gosti su prešli u brzinu više zahvaljujući ponajviše raspoloženom Mareku Novaku i njegovim 34 zabijenim koševima. Tom pobjedom Međimurje i dalje gleda u leđa Podravcu sa 16/2 i Radniku s 14/3. Čakovečki su košarkaši na tablici

TREĆA LIGA

poravnati u broju poraza (4) s varaždinskom Vindijom. U idućem kolu Međimurje igra doma s Bjelovarom. Rezultati i koševi: Bjelovar – Radnik 67:98, Ivančica – Vindija 70:83, Labrada – Vedi 93;97, Petar Zrinski – Međimurje 75:86 (17:18, 21:19, 22:20, 15:29). Međimurje: Kuzmić 6, Novak 34, Kranjčec 13, Bartolić 10, Golik 11, Gašparić 2, Glumac 10. Trener: S. Novak. (bh)

Tek u produžetku pobjeda u derbiju

Novi veliki derbi odigrali su košarkaši Donjega Kraljevca i ostvarili novu veliku pobjedu, ovaj put protiv Mladosti Đurđevac. Doduše za to ostvarenje morali su dodatno raditi jer su novi bodovi zarađeni tek u produžetku. Čakovec je protiv ludbreškoga Grafičara trebao igrati drugi veliki derbi, no od derbija se nije ostvarilo ni "d". Naime, domaći su košarkaši poderali grafičare s 40 koševa razlike! Slična razlika je bila i u dvoboju Kotoribe i Rudara.

Rezultati i koševi: Donji Kraljevec – Mladost Đurđevac 102:97 (28:19, 23:31, 16:24, 24:17, 11:6). Donji

Kraljevec: Kovač 19, Švenda

16, Ivanović J. 26, Ivanović

D. 20, Pađan 14, Ružić 7.

Čakovec – Grafičar 103:63 (26:15, 22:10, 24:22,

31:16). Čakovec: Podvezanec 8, Levačić 16, Vurušić

V. 10, Terek M. 15, Terek

D. 19, Marković 5, Golubić

11, Vojković 11, Vugrinec 8.

Međimurje Wildboars –Dubravčan 97:47. Dubravčan: Klipić 14, Ujlaki 7, Horvat 2, Ribić 12, Lisjak 4, De Leon 8. Kotoriba – Rudar 91:49 (20:13, 29:7, 24:16, 18:13). Kotoriba (Fuš I. 18, Fuš P. 12, Zvošec 5, Habuš 4, Špilak 3, Ujlaki N. 8, Ujlaki D. 18, Jakupak 5, Tkalčec 2) – Rudar (Perčić 6, Bedi 7, David 3, Radiković 9, Bogdan 24).

Košarkaški vikend vodič: Dubravčan – Koprivnica (subota 18. ožujka u 19:00, OŠ Kotoriba), Rudar – Mladost Ivanovec (subota 18.ožujka u 16:00, OŠ M. Središće). (bh)

Predstavljena impresivna biografija Velimira Zajeca

Piše i foto: Mario Golenko

Legendarni igrač i kapetan Dinama Velimir Zajec dobio je svoju biografiju prepunu zanimljivih detalja iz svoje karijere. Uz njega su bili i nekadašnji suigrači, Međimurci Srećko Bogdan Čeči i Drago Vabec Of te autor knjige Sanjin Španović.

Čakovečka zgrada Scheier

13. ožujka bila je u plavom.

Okupirali su ju brojni navi-

jači Dinama koji su posjetili promociju njegove biografije, legende zagrebačkih Modrih.

Knjiga Zeko - biografija

Velimira Zajeca puštena je pri-

je godinu dana u prodaju, a na

480 stranica kroz razgovore s

96 sugovornika i više od 100 arhivskih članaka, autor knjige Sanjin Španović ispričao je

Zajecovu karijeru ne samo

kao kapetana Dinama već i

onu kao igrača Panathinaikosa te trenera i direktora tih

dvaju klubova i otkrio brojne nepoznate detalje povezane i s brojnim hrvatskim i grčkim nogometnim legendama. Zanimljiva je i anegdota kako je teško doći do nekih ljudi pa se autor poslužio trikom i na WhatsAppu umjesto svoje profilne slike stavio Zajecovu i odmah dobio sugovornika.

Promociju je posjetio i Josip Varga, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca te predsjednik Međimurskog

nogometnog saveza Kristijan Antolović, kao i brojni drugi poznati gosti iz svijeta međimurskog sporta.

Posjetitelji su mogli čuti zanimljive detalje iz Zekine karijere, a bilo je tu i dosta anegdota koje je ispričao trojac nekadašnjih suigrača. Po završetku promocije, u prizemlju zgrade Scheier nastala je gužva jer su svi poželjeli potpis u knjigu i fotografiju s legendom zagrebačkih Plavih.

Velimir Zajec i Sanjin Španović na predstavljanju Zekine biografije

U

DRUGA LIGA SJEVER

U posljednjoj četvrtini slomljen otpor Vrbovčana

Zrinskice su zasluženo slavile 36:21

Kala Kosovac zabila je najviše pogodaka (9)

PROGRAM PODRŠKE - PROJEKT ASISTENT

Kakva

su rješenja StudentHeroji osmislili za Svetomarsku čipku?

Platforma za Društveni centar Čakovec je projektom “Program podrške - Projekt asistent”, u suradnji s Međimurskim veleučilištem u Čakovcu, provela volonterski program “StudentHeroji”. Studenti su u sklopu kolegija Menadžment nepro�itnih udruga u turizmu i sportu iskoristili svoje znanje, kreativnost i inovativnost kako bi pomogli udrugama s područja Međimurja pri rješavanju njihovih problema.

StudentHerojski tim u sastavu Petra Gudlin, Anđelko Canjuga i Dejan Bjelivuk dobio je zadatak izraditi studiju slučaja za

udrugu Svetomarska čipka, pa su nakon detaljnog istraživanja i razgovora s predsjednicom Ana-Marijom Mustač ponudili svoja rješenja. Za jednogodišnje razdoblje predlažu: radionice izrade čipke u trajanju od 6 mjeseci, organizaciju Festivala svetomarske čipke te osmišljavanje programa očuvanja nematerijalne kulturne baštine koji bi se �inancirao sredstvima Međimurske županije i Općine Svete Marije.

Odličan je i prijedlog zapošljavanja čipkarica u Udruzi, uključivanjem nezaposlenih osoba kroz

SPEEDWAY

društveno koristan rad te registriranje gospodarske djelatnosti čime bi čipka mogla biti dodatni prihod. Predlaže se i pokretanje aktivnosti za vraćanje statusa korisnika oznake izvornosti, suradnju s dizajnerima i implementaciju čipke na odjeću, ukrasne predmete, suvenire i dr., sudjelovanje na manifestacijama, kao i osnivanje školske zadruge.

Petra, Anđelko i Dejan detaljno su osmislili kampanju za promociju Udruge na društvenim mrežama i u medijima, a posebno je zanimljiv prijedlog priključivanja inicijativi ‘Men making lace’ (u prijevodu: muškarci izra-

PRODAJE SE za investitore!

đuju čipku), kojom bi se u izradu uključili i muškarci.

Projekt “Program podrške – projekt asistent” Platforma za društveni centar Čakovec provodi u suradnji s Općinom Sveti Juraj na Bregu, s provedbom je započeo 23. lipnja 2022. godine i trajat će do 23. lipnja 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 413.250,76 kuna, od kojih se 85 posto �inancira sredstvima Europskog socijalnog fonda (poziv Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice, referentni broj UP.04.2.1.11.0034), a preostalih 15 posto iz državnog proračuna.

Industrijsko građevinsko zemljište veličine 21 3545 m² koje uključuje:

• poslovnu zgradu

• gospodarske i pomoćne objekte

• veliko dvorište

• svu potrebnu infrastrukturu

• vlas�tu trafo stanicu i stanicu za točenje goriva

• građevinsku i uporabnu dozvolu

Lokacija: Trnavska ulica 4, Čakovec Udaljenost od centra Čakovca 1,5 km Pogodno za strana predstavništva koja trebaju upravu, skladište i servis na istom mjestu

Cijena: 35 eura/ m²

Kontakt: 095/791-3092 od 7 do 21

DONJI KRALJEVEC: Sa slovenskim asom speedwaya o nadolazećoj sezoni

Matej Žagar: „Na Stadionu Milenium vlada obiteljska atmosfera!“

Proljeće u okolici Donjega Kraljevca i Goričana ne najavljuju samo glasnici proljeća, već i kružni zvukovi motora za speedway. Prošli vikend na Speedway stadionu Milenium boravilo je petnaestak vozača, otvorivši tako novu trening sezonu. Među njima je i stari prijatelj hrvatske speedway staze, Slovenac Matej Žagar,

koji nam je ukratko ispričao što očekuje od nove sezone. – Ovdje nastupam od samoga početka, od 2005. godine. Odradili smo prvi trening, sve još uvijek isprobavamo, želim se dobro pripremiti. Ova je staza dosta tehnička i na njoj sam uvijek postizao dobre rezultate… Slična je stazi u Engleskoj, gdje sam vozio punih 13 godina, objašnjava slovenski as, inače

18-erostruki slovenski prvak i osvajač triju europskih individualnih naslova, među kojima je jedan juniorski.

Motori u krvi – Dugo sam u sportu: Zvonko Pavlic i moj otac bili su prijatelji, a mi nasljednici kao sljedeća generacija nastavili smo njegovati to prijateljstvo. Obitelj Pavlic voli speedway baš kao i ja, sve

bismo dali za to, a Stadion Milenium poseban je upravo po toj obiteljskoj atmosferi. Tko zna, možda nas za koju godinu zapanji razvoj speedwaya na ovim prostorima, smatra Žagar. S njim se slaže i direktorica utrke FIM Speedway Grand Prix of Croatia, ujedno predsjednica Speedway cluba Milenium, Darija Pavlic.

Žagar dodaje da u Hrvatskoj i Sloveniji zapravo ima dosta ljubitelja speedwaya, no smatra da je omladina ponešto manje zainteresirana za takve sportove općenito.

– Kad sam ja bio dječarac, najradije ne bih silazio s motora! Motori i speedway su očito nešto što je u krvi… To vrijedi i za moje troje djece, ali vjerojatno nema boljeg pri-

mjera od obitelji Pavlic. Zato

mladima poručujem: probajte speedway!

Za razliku od mnogih drugih sportova, klub će vam

dati sve drugo što trebate, potrebna vam je najvećim dijelom volja, zaključuje Matej. (SK Milenium, foto: Marko Kiš)

Mateju Žagaru motori su u krvi

Matej Žagar oduševljen je Stadionom Milenium

Slovenski as speedwaya Matej Žagar

SENZACIJA iz Muzeja Međimurja Čakovec

Pronađen dokument europskog diplomatičkog ranga iz 1718. godine!

U pronađenom dokumentu govori se o slanju trupa u Francusku (Dauphine), o alijansi Svetog Rimskog Carstva s Velikom Britanijom, nesuglasicama španjolskih i talijanskih knezova sa Svetim Rimskim Carstvom, o pismima izmijenjenima s Rusijom vezanima za tatarske konje i događajima koji su očito prethodili Ratu četverostruke alijanse

Piše: Josip Šimunko

Radnici koji rade na statičkoj sanaciji sjeverozapadnog krila palače Starog grada Čakovec pronašli su prije nekoliko dana nakon skidanja parketa u prostoru iznad sadašnje vjenčaonice, gdje je nekad bila kapelica Svetog Franje Ksaverskog, neočekivani nalaz. Ispod sloja parketa u sloju šute našli su na jedan list papira veličine otprilike A4, ispisan rukopisom s obiju strana starim pismom, takozvanom njemačkom paleografijom.

Znajući da je profesorica u Gimnaziji Čakovec Andreja

Gombar Talan stručnjakinja za njemačko pismo, viša kustosica Povijesnog odjela Muzeja Međimurja Čakovec Ana Šestak zamolila ju je za pomoć. Ona je u roku od dvaju dana transkribirala njemačko pismo u latinicu.

Dokument govori o visokoj europskoj politici s početka 18. stoljeća

Već pri prvom pregledu dokumenta i osnovnom pri-

jevodu, što će ipak potrajati, vidjelo se da je riječ o nekom pismu ili izvješću visokog diplomatičkog ranga.

Ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan odmah je uočila veliku vrijednost dokumenta pa se sad radi na detaljnom pregledu i prijevodu kao i upoznavanju stručnih institucija i hrvatske javnosti s njim. Ovaj vrlo zanimljiv dokument odmah je uvršten u Diplomatičku zbirku Muzeja Međimurja Čakovec. Prof. Andreja Talan Gombar komentirala je ukratko sadržaj dokumenta riječima: - Uglavnom, riječ je o visokoj politici. Svetkovini Tome Akvinskog kojom prilikom je uz vladara i pokrajinskog kapetana nazočilo i 200 regruta, o slanju trupa u Francusku (Dauphine), o alijansi Svetog Rimskog Carstva s Velikom Britanijom, nesuglasici španjolskih i talijanskih knezova sa SRC-om, o pismima izmijenjenima s Rusijom vezanima za tatarske konje. Događaji koji su očito prethodili Ratu četverostruke alijanse jer sve se spominje u tekstu i nesu-

glasice i moguće stvaranje alijanse, a tatarski konji su im očito bili od velike važnosti.

Viša kustosica Ana Šestak tek počinje veliki posao na valorizaciji pronađenog dokumenta i smještaju u povijesni okvir i značaj, što će sasvim sigurno potrajati. Napominje da još nije jasno radi li se o pismu ili o nekom izvješću, tim više što se ne vidi je li riječ o cijelom dokumentu ili samo jednom dijelu.

Problem je što je dokument pronađen sam, a bez šireg konteksta neke stvari možemo samo pretpostavljati, kaže Ana Šestak. Moguće je da je riječ o tajnoj diplomatičkoj prepisci iz onog vremena jer se spominje „moguće stvaranje alijanse“. Za sada je poznata godina dokumenta. Riječ je o vremenu takozvane Pragmatičke sankcije i izboru Marije Terezije za caricu.

To znači da dokument potječe iz vremena hrvatskog ugarskog kralja Karla III., ujedno cara Svetog Rimskog Carstva Karla VI. (1711.- 1740), zadnjeg muškog potomka obitelji Habsburg.

Za Pragmatičku sankciju Karla III. inicijativu dao Banski dvor u Zagrebu

Prema Hrvatskoj enciklopediji, hrvatsko-ugarski kralj (Karlo III.) i rimsko-njemački car od 1711 (Beč, 1. X. 1685 –Beč, 20. X. 1740), drugorođeni

je sin cara Leopolda I., koji ga je odredio za pretendenta na španjolsko prijestolje. Mirom u Utrechtu (1713), završio je Rat za španjolsku baštinu, Karlo se odrekao španjolskog prijestolja, ali je mirom u Rastattu (1714) stekao španjolske posjede (Milano, Napulj, Siciliju, Sardiniju, španjolsku Nizozemsku).

Nakon uspješno vođena rata sklopio je s Osmanskim Carstvom povoljan mir u Požarevcu 1718. Kako je bio posljednji muški potomak habsburške dinastije, nastojao je osigurati svojoj kćeri Mariji Tereziji nasljedstvo na prijestolju.

To je uredio kućnim statutom Habsburgovaca od 1713. (Pragmatička sankcija), za koji su inicijativu dali upravo hrvatski staleži svojim zakonskim člankom VII. iz 1712. godine.

U borbi za priznanje Pragmatičke sankcije oslabjela je vojna snaga Carstva, pa je Karlo, nakon ponovnoga rata, morao prepustiti španjolskim Burboncima Siciliju i Napulj te sklopiti s Osmanskim Carstvom mir (Beograd, 1739), koji ga je većim dijelom lišio stečevina Požarevačkog mira (citat iz: Karlo VI., Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža).

Pronađeni dokument u palači Starog grada Čakovec nosi nadnevak 9. ožujka 1718. godine. To je vrijeme kad su hrvatski staleži u Hrvatskom saboru kao prvi u kraljevstvu i carstvu dali inicijativu za Pragmatičku sankciju i to već 1712. godine. Pragmatička sankcija jednostavno daje za pravo caru da odredi da žena može biti na čelu carstva ako car umre bez muškog nasljednika.

Carica Marija Terezija došla je na vlast tek 1740. godine nakon smrti oca Karla, a nakon prihvaćanja Pragmatičke sankcije od zemalja Carstva. Posebno su teško tu odluku donijeli njemački staleži. Naime, izboru carice protivili su se kneževi Karlo Albert Bavarski, Fridrik II. August Saski i španjolski kralj Filip V. 1740. godine, nakon čega je buknuo veliki rat za krunu poznat kao Rat za austrijsko nasljeđe, u kojem je Marija Terezija izgubila dio njemačkih (Šlezija) i talijanskih zemalja

(Sicilija, Sardinija), no uspjela je zadržati i ojačati carstvo.

Je li grof i pjesnik

Ivan Franjo Čikulin

bio pripadnik carske

tajne službe?

U to vrijeme vlasnik vlastelinstva u Međimurju i Čakovcu je grof Ivan Čikulin (Oroslavlje 1681 – Konjščina 1746) , koji 1726. godine postaje prvi predsjednik Banskog stola u Zagrebu. Studirao je u Zagrebu, Trnavi i Grazu, te pravo u Bologni. Posvetio se vojnoj karijeri, a rimsko-njemački car Josip I. dao mu je 1706. godine titulu grofa zbog političkih i vojnih zasluga.

Jedina sačuvana knjiga njegovih latinskih pjesama je Slike srčanosti ilirske i panonske (Ideae magnanimitatis Illyricae et Pannonicae, 1705), a poznata su još dva njegova djela, no izgubljena su u povijesti.

Prema povjesničaru dr. Rudolfu Horvatu, pretenzije na Međimurje imao je još njegov otac barun Franjo Čikulin, što su znali zadnji Zrinski. Prema Horvatu, Franjo Čikulin (stariji) bio je po narodnosti Talijan koji je služio kao činovnik kod Nikole Zrinskog (strica mladih Petra i Nikole Zrinskih) u Hrvatskom primorju. Kako se Nikola Zrinski (stric mladih Zrinskih) rado opijao, barun Franjo Čikulin mu je na prijevaru podmetnuo na potpis ugovore kojima je došao do imanja Grobnik, imanja Pribić i grada Ozlja.

Kad je carska komora zaplijenila imanja Zrinskih, barun Čikulin podnio je u Graz i Beč podneske kojima je dokazivao da mu Zrinski duguju imanja u Hrvatskom primorju.

Temeljem toga, car Karlo III. dodijelio je 1715. godine barunovu sinu grofu Ivanu Franji Čikulinu na određen broj godina (prema zapisu Josipa Bedekovića u dijelu „Natale solum...) posjed Čakovec i Međimurje, naime hrvatski staleži tražili su da posjed ne bude pod komorom u Grazu.

Kako je grof, vojnik i pjesnik Ivan Franjo Čikulin bio visoko obrazovan čovjek, vjerojatno je bio vrlo blizak carskim krugovima u Beču, pa mu zbog toga car i dodijelio Čakovec.

Iz dokumenta koji je sad pronađen u Čakovcu, a koji prethodi mogućem stvaranju četverostruke alijanse i rata u kojima trebaju tatarski konji, spominje se i četverostruka alijansa Svetog Rimskog Carstva s Velikom Britanijom (protiv Francuske), kao i o nesuglasici talijanskih i španjolskih knezova vjerojatno oko Pragmatičke sankcije. Ukratko, riječ je o prvorazrednom političkom dokumentu ili dijelu dokumenta. Moguće da ga je pisao sam grof Ivan Franjo Čikulin, što bi onda moglo značiti da je bio pripadnik carske tajne službe. No, to je samo jedna od mnogih pretpostavki, slijedi analiza i istraživanje koje neće biti jednostavno jer govori o centrima političke moći onog vremena.

Ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan i viša kustosica Ana Šestak s pronađenim dokumentom

Prostranost je glavni adut najnovije Dacije Jogger

Jedan od najprodavanijih modela domaćim kupcima, ali i općenito, Dacia Jogger nudi mnogo toga po atraktivnoj cijeni, a posebno se ističe najsnažnija izvedba koja je i jedina dostupna s automatskim EDC mjenjačem, a šteta je što dolazi samo u izvedbi s pogonom na prednje kotače.

Najnoviji model u Dacijinoj ponudi je Jogger, praktičan model koji odlično spaja sve prednosti monovolumena, karavana i trendovskog crossovera. Osim toga, i iz Dacije potvrđuju kako ovaj model mora naslijediti dva modela – karavan Logan MCV i monovolumen Lodgy. A da mu predviđamo dobru budućnost, lako se može zaključiti i iz činjenice da je riječ o najpovoljnijem sedmerosjedu koji je dostupan na tržištu. Osim toga, to je prvi model koji je dostupan s novim jednolitrenim turbobenzinskim motorom, a upravo smo testirali takvu izvedbu.

Pa krenimo od motora. Riječ je o jednolitrenom turbobenzincu s trima cilindrima koji razvija maksimalnu snagu od 81 kW/110 KS pri 5000 okretaja, a istovremeno je dostupan okretni moment od 200 Nm. Motor je uparen s ručnim mjenjačem sa 6 stupnjeva prijenosa, a pogon je na prednje kotače. Bez obzira na povišenu karoseriju i offroad detalje, Jogger je dostupan isključivo u izvedbi s prednjim pogonom.

Ovaj se motor dobro nosi s ovim modelom i lako ga pokreće, a jedino može biti problema kada se u Jogger smjesti sedam odraslih osoba, kada mu ponestaje snage. Motor je malo glasniji, no ništa što bi smetalo. No zato je potrošnja ugodno niska. Na otvorenoj cesti s ne previše

teškom nogom na gasu ona će se kretati na oko 5 litara, dok će u gradu ona biti oko 7 litara, a slično je i na autocesti. Prosjek će biti između 6 i 7 litara, što je dobar rezultat. U ekonačinu vožnje možete uštedjeti dodatnih pola litara na 100 km, no odziv na pritisak papučice gasa bit će sporiji i nejednake žustrine. Jogger dolazi s prilično tvrdim ovjesom, koji je i nešto bučniji, no nije neudoban, čak ni na lošijim cestama. Sjedala bi mogla imati malo bolje bočne oslonce, no ovaj automobil nije sportski model, pa ako ne budete pretjerivali, neće ni biti problema. No zato hvalimo velike staklene površine koje omogućavaju odličnu preglednost, a tu je i uvijek dobrodošao sustav za nadzor mrtvog kuta.

Unutrašnjost je preuzeta s modela Sandero Stepway, barem što se tiče prednjeg dijela vozila, dok su straga sjedala koja se lakše preklapaju kako bi putnici mogli ući i u treći red sjedala. On je namijenjen samo najmlađima jer će drugima nedostajati prostora i za glavu i za koljena. Dobro je što su za njih napravljeni i nasloni na boku, a svako sjedalo ima i vlastiti držač čaša. Osim toga, neće ostati ni bez zraka jer se i njihovi prozori daju otvoriti, odnosno odmaknuti prema van. Pohvalno!

U drugom redu će se pak ugodno smjestiti svi. Naime, zbog većeg međuosovinskog razmaka od čak 2897 mm, koji je tu radi lakšeg ulaska u treći red, putnici u drugom redu imaju obilje prostora za koljena, ali i za glavu. Naime, ako malo bolje pogledate bočnu liniju, vidjet ćete kako se linija krova uzdiže prema otraga, što omogućava dovoljno prostora za glavu, bez obzira na to što se sjedi povišeno u odnosu na prednja sjedala.

A što očekuje vozača i suvozača? Pa očekuje ih

moderna instrumentna tabla s 8-inčnim multimedijskim zaslonom koji dolazi s podrškom za bežično spajanje s uređajima Android Auto i Apple CarPlay, što nemaju ni neki višestruko skuplji automobili, a tu je i nova središnja konzola između prednjih sjedala koja dolazi s naslonom za ruke, koji bi mogao biti i malo mekši, a tu je i prekidač elektronske ručne kočnice, dok se sa stražnje strane nalazi 12V utičnica namijenjena putnicima u drugom redu sjedala. Nažalost, nema USB priključka, pa treba

Piše i foto: Igor Rudež

Dacia Jogger Extreme 1.0 TCe 110, 7 sjedala

8-inčni multimedijski zaslon jednostavan je i fluidan

Krovni nosači dio su serijske opreme

16-inčni sjajno crni aluminijski naplatci odlično upotpunjuju dizajn

Neki će reći da straga podsjeća na Volvo, no neće se svi složiti

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4547 x 1784 x 1674 mm

Osovinski razmak:

2897 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost:

1422 kg/ 454 kg

Veličina prtljažnika

160 / 506 / 1807 litara

Vrsta motora / broj cilindara:

Turbo benzinski / 3

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač:

Ručni, 6 stupnjeva

Snaga:

81 kW / 110 KS

Okretni moment:

200 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h:

174 km/h / 11,2 s

Potrošnja (prosječna l/100 km)

6.7

CO2 emisija:

129 g/km

Cijena:

23.790 eur (179.245,76 kn)

Oprema:

7 sjedala, 8-inčni multimedijski

sustav, DAB radio, bežično spajanje

s Android Auto i Apple CarPlay uređajima, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, parking senzori + stražnja kamera, naslon za ruke sprijeda, krovni nosači, Dacia kartica “slobodne ruke”, 16-inčni aluminijski naplatci...

kupiti 12V adapter kako bi putnici straga mogli puniti svoje uređaje.

Instrumentna je ploča pregledna, tipke su logično postavljene, a multimedijski zaslon je iznenađujuće brz u radu. Jedino bismo voljeli da je postavljen malo okomitije. Da sve ne izgleda obično, pobrinuo se mekani umetak s presvlakom koji se proteže čitavom širinom vozila, a tu su i srebrni detalji na otvorima ventilacije i oko gumba za postavljanje automatskog klima-uređaja. Kad smo već kod ventilacije, podešavanje je iznimno lako i bez potrebe za micanjem pogleda s ceste, što je danas rijetkost.

Što se samog izgleda tiče, najbogatija oprema Extreme u kombinaciji s smeđom bojom terakota pravi su pogodak, posebice na suncu. Daju dojam robusnosti, a čak ni pomalo nezgrapne dimenzije i oblik karoserije ne izgledaju loše. Naravno, tu su i sjajno crni 16-inčni aluminijski naplatci koji se odlično uklapaju uz plastične zaštite oko ruba karoserije.

Straga Jogger pomalo podsjeća na modele Volva zbog visoko postavljenih svjetala, no tu je sada već standardni Dacijin Y svjetlosni potpis, pa se neće dogoditi zamjene.

Za razliku od prethodnih modela, ovog puta su Dacijini

dizajnera napravili puno bolji posao, a sada će svi avanturisti koji ne žele potrošiti previše novca, ali ipak žele automobil kojim mogu sići s asfalta, koji uz to nudi i pregršt prostora doći na svoje. Naime, ako vam je dovoljno 5 sjedala, ovim modelom dobivate mali kombi, a Dacia je nedavno predstavila posebne dodatke koji će Jogger pretvoriti u mali kamper!

A koliko sve to košta?

Pa testni model s dodatnom opremom košta 23.790 eura, a to je ujedno i najskuplje što Jogger možete platiti. Najpovoljnija izvedba sa sedam sjedala košta točno 20.000 eura i dolazi s tvornički ugrađenom

plinskom instalacijom, a snaga motora je 90 KS/100 KS, ovisno na što vozite. S novim motorom kakav smo testirali, izvedbe sa 7 sjedala kreću od 19.800 eura, no u tim izvedbama treba doplatiti klimu 450 eura. Ako vam je pak dovoljno 5 sjedala, možete uštedjeti 900 eura na navedene cijene.

Dacia je s Joggerom uspjela napraviti što s prethodnim modelima nije uspjela – sada osim mnogo prostora, ovaj model nudi i privlačan izgled. Cijena više nije toliko niska kao nekada, no bogata oprema i moderan motor igraju veliku ulogu, ali i dalje je riječ o najpovoljnijem automobilu sa sedam sjedala na našem tržištu.

Ni straga Jogger ne izgleda nezgrapno

Sa svim sjedalima u upotrebi prtljažnik je minijaturan

Mekani umetci na instrumentnoj ploči daju bolji dojam u unutrašnjosti

Putnici u drugom redu imaju i praktične sklopive stoliće

Upravljanje klimatizacijom jednostavno je i intuitivno

Novi jednolitreni turbo benzinski motor razvija maksimalnu snagu od 110 KS

Sada i Dacia nudi elektronsku ručnu kočnicu

Instrumentna je ploča jednostavna i pregledna i sve je nadohvat ruke

Jogger serijski dolazi s LED svjetlima

Imendani i proštenja kroz

tjedan

OD 17. DO 23. OŽUJKA 2023.

P 17 Sv. Patrik, Domagoj, Hrvatin; Klanjanje Trnovec

S 18 Ćiril Jeruzalemski, Salvator

N 19 4. Korizmena „Sredoposna“. JOSIP, zaručnik

BDM ; Proštenje sv. Josip Štrigova, Dekanovec

P 20 Nicet, Klaudija, Vladislav

U 21 Serapion, Vesna, Vlasta

S 22 Lea Rimska, Oktavljan; Klanjanje Strahoninec

Č 23 Turibije, Oton, Rebeka

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Kaja Modlic, kći Ine i Patrika

Jakov Čurin, sin Marijane i Roka

Nik Heđa, sin Tare i Denija

Matteo Kovačić, sin Nikoline i Ivana

Valter Magdalenić, sin Bojane i Igora

Kaja Novak, kći Lane i Maria

Liam Škvorc, sin Sanje i Gorana

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

tel. 060 310 222

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 18. ožujka

Luka Žganec, sin Andreje i Nikole

Mia Levačić, kći Đurđice i Dina

Teo Horvat, sin Nikoline i Antonia

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

Čakovec

dr. Marta Domljanović

Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Nina Knežević

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

dr. Verica Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad

R. Končara 7, tel. 040/615-006

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119 a, tel. 040/682-119

Macinec

dr. Ana Ratajec Galović

Glavna 26, tel. 040/858-475

Mala Subotica dr. Anica Belić

Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić

V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog dr. Ljubica Slaviček K. P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić

Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Una Preiner, kći Nataše i Nenada

Valentino Dolenčić, sin Anamarije i Petra

VJENČANI

Čakovec:

Tea Cotter i Silvijo Vurušić

UMRLI

Čakovec:

Marija Škvorc r. Mihalic r. 1929.

Ivan Belković r. 1939.

Marija Hertelendi r. Kardoš r. 1950.

Gizela Kolar r. Novak r. 1931.

Zvonimir Novak r. 1949.

Marija Novak r. 1940.

Ivan Muža r. 1931.

Biserka Novak r. Kraljić r. 1960.

Đurđica Škreb r. Prelac r. 1955.

Stjepan Ribarić r. 1957.

Tereza Korunić r. Levec r. 1950.

Antun Mandlin r. 1945.

Vlado Vidović r. 1958.

Ivan Mađarić r. 1945.

Dian Jankulija r. 2022.

Mursko Središće:

Josip Meglić r. 1935.

Katarina Gregorić r. Kranjčić 1941.

Antun Trstenjak r. 1947.

Stjepan Nerer r. 1940.

Štrigova:

Antun Marušić r. 1945.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

040 371 200

040 374 147

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282

www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

Stjepan Nerer

iz Murskog Središća preminuo 5. ožujka u 83. godini života

Marija Jalšovec rođ. Radiković

iz Čakovca preminula 14. ožujka u 93. godini života

Đuro Krištofić

iz Čakovca preminuo 14. ožujka u 81. godini života

Zdenko Šimunković

iz Zasadbrega preminuo 14. ožujka u 60. godini života

Josip Kozar

iz Ivanovca preminuo 13. ožujka u 65. godini života

Zvonimir Novak

iz Dunjkovca preminuo u 74. godini života

Marija Držanić rođ. Maček

iz Podbresta preminula 12. ožujka u 87. godini života

Katarina

Trnovčanec rođ. Dvorščak

iz Dunjkovca preminula u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Tkalec iz Kotoribe preminuo 9. ožujka u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Anđelka Nestić

iz Donjeg Vidovca preminula 8. ožujka u 81. godini života

Micika Trbović rođ. Martinez

iz Nedelišća preminula u 82. godini života

Katarina Lajtman rođ. Novinić iz Kuršanca preminula 12. ožujka u 88. godini života

Antun Herman iz Belice preminuo 10. ožujka u 76. godini života

Stjepan Marčec (Pišta)

iz Nedelišća preminuo u 81. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600

81. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž kuhara, m/ž konobara i m/ž dostavljača hrane na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390011 ili 098/9580-727 ili na email: info@ medjimurska-hiza.com do 31.3.

82. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži m/ž kalulanta građevinskih radova, 5 m/ž zidara, m/ž elektroinstalatera, m/ž vozača, m/ž automehaničara, 5 m/ž betonirca, 5 m/ž tesara, 5 m/ž armirača, 5 m/ž montažera a.b. montažne konstrukcije, 5 m/ž soboslikara - fasadera, 5 m/ž montera suhe gradnje i 5 m/ž limara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: tamara. novak@m-pmp.hr do 21.3.

83. MEGAING zajednički obrt, Čakovec, M. Trnine 16, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i m/ž cnc operatera na neodređeno, javiti se na email: knjigovodstvo@megaing. hr do 24.3.

84. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg Republike 14, Čakovec, traži m/ž mesara - priučenog mesara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 ili na email: 21.petra@gmail.com do 31.3.

85. METALOOBRADA - obrt za proizvodnju vl. Boris Dobranić, F. Koroša 3, M. Središće, traži 1 m/ž cnc operatera - poslužitelja s iskustvom, javiti se na mob. 095/822-1500 ili na email: info@metaloobrada.com do 30.4.; više info na: www.hzz.hr

86. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, Glavna 64, traži m/ž tehnologakontrolora, m/ž tokara, m/ž zavarivača, m/ž bravara, m/ž bušača i m/ž lakirera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9586-878 do 25.3.

87. MIHA PROJEKT d.o.o., Štefanec, M. Gupca 16, traži m/ž radnika u vrtnom centru na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: iva.vrtnicentar@gmail. com do 24.3.

88. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail. com do 31.3.

89. MODRI VAL d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača za poslovni prostor New Yorkera (10 sati tjedno), javiti se na mob. 099/801-6609 do 31.3.

90. Muraspid d.o.o., Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na email: muraspid2@muraspid.hr do 8.4.

91. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž pomoćnog bravara i 3 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal.hr do 4.4.

92. MURAPLAST d.o.o., Sajmišna 16, Kotoriba, traži m/ž referenta u odjelu prodaje za vanjsko tržište na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 25.3.

93. NEXT TRANS j.d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž taxi vozača na određeno, javiti se na mob. 099/496-8945 ili na email: kristijandetic@ cammeo.hr do 31.3.

94. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl. inž. arhitekture na neodređeno i m/ž dipl.inž. arhitekture - samostalnog arhitekta sa ili bez radnog iskustva, javiti se na email: kadrovska. nording@gmail.com do 28.3.

95. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na tisku, 2 m/ž radnika na automatu, 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu, m/ž pomoćnog skladišnog radnika, m/ž vozača teretnog vozila C i E kat. i 2 m/ž operatera na laseru na neodređeno, javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena. buhanec@ntt-hr.com do 31.3.

96. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži medicinsku sestru ili tehničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/694-2217 do 1.5.

97. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž cnc tokara i 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice) na neodređeno, javiti se na mob. 098/803-355 ili na email: omt@omt.hr do 31.3.

98. OPG Šurlan Igor, Brezje, traži 3 m/ž radnika u peradarniku na neodređeno, javiti se na mob. 098/267-897 do 15.4.

99. PANEX AGM d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera - vozača B kat. na neodređeno, javiti se na tel. 040/384-357 ili na mob. 098/354-980 ili na email: filip.miko@panexagm.com do 7.4.

100. PEKARA CRO-PEK ČOČAJ d.o.o., Čakovec, K. Tomislava 46, traži m/ž prodavača u pekari i m/ž pekara - pomoćnog pekara na neodređeno, javiti se na tel. 040/395-694 do 31.3.

101. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž voditelja smjene u skladištu, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž operatera stroja i m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 31.3.

102. Podrum Štrigova, Štrigova 71, traži 5 m/ž radnika u vinogradu na neodređeno, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na email: karlo.kramar@podrum-strigova.hr do 19.3.

103. PROMMING d.o.o., dr. I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera - električara na internoj montaži na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: posao@ promming.hr do 17.3.

104. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž tokara, 2 m/ž lakirera, 3 m/ž bravara i 3 m/ž zavarivača tig na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili 098/1830-293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ primabiro.hr do 31.3.

105. POZVEK d.o.o., I. G. Kovačića 2, Dunjkovec, traži 5 m/ž stolara i 5 m/ž radnika na pomoćnim stolarskim poslovima na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 15.4.

106. SERVUS d.o.o., dr. I. Novaka 32a, Čakovec, traži m/ž tehničara za mehatroniku - elektromehaničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-167 ili na mob. 095/9060-585 ili na email: silvija@ servus.hr do 31.3.

107. S-SEČAN d.o.o., Čakovec, Ul. Preloge 19, traži 2 m/ž vozača kamiona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-000 ili 091/1010-402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 20.4.

108. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži m/ž krojača i 2 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel. 040/858-170 do 20.3.

109. STE-PA d.o.o., Čakovec, J. Kozarca 15, traži m/ž knjigovođu na određeno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 31.3.

110. PANA WINDOWS d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42, traži 10 m/ž radnika u pogonu proizvodnje stolarije i m/ž komercijalistu na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@mplet.hr do 31.3.

111. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača, m/ž skladišno-transportnog radnika i m/ž mesara-prodavača za mjesto rada Prelog na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 17.3.

112. Perutnina Ptuj–PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž IT specijalistu, m/ž voditelja smjene u skladištu i m/ž administratora u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 19.3.

113. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž kuhara, m/ž čistača i m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098/393-001 do 22.3.

114. REINOX d.o.o., Brezje 81a, traži 2 m/ž bravara i m/ž pomoćnog bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili pismena zamolba na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 31.3.

115. SUMMA–CON d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži m/ž strojarskog tehničara na određeno, javiti se na email: office@summacon.hr do 23.3.

116. TAGnology d.o.o., Brezje, traži m/ž voditelja projekta i m/ž informatičara - programera juniora na neodređeno, javiti se na email: accounting@tagnology.com do 30.3.

117. TARNIMA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž dostavljača na neodređeno, javiti se na email: tarnima.osijek@gmail.com ili na mob. 092/1942-919 do 22.3.

118. TE-PRO d.o.o., Vrhovljan, traži 3 m/ž konstruktora alata, 3 m/ž montera metalnih formi i 1 m/ž IWE međunarodnog inženjera zavarivanja, javiti se na tel. 040/500-831 ili na email: office@te-pro.net do 31.3.; više info na: www.hzz.hr

119. TEHNIX d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž kuhara i m/ž konobara za mjesto rada Hotel Kralj, Ludbreška 93 u Donjem Kraljevcu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.3.

120. Toplice Sveti Martin d.o.o., Izvorska 3, Toplice Sveti Martin, traže 1 m/ž voditelja hrane i pića, 4 m/ž wellness terapeuta, 3 m/ž konobara, 4 m/ž kuhara, 1 m/ž slastičara, 1 m/ž zamjenika šefa kuhinje, 2 m/ž mesara, 2 m/ž spasioca, 2 m/ž spremača, 3 m/ž pizza majstora, 1 m/ž direktora hotelskih operacija i 2 m/ž ekonomista na određeno, javiti se emailom: posao@termesvetimartin.com do 31.3.

121. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, M. Središće, Belica, Hodošan, Totovec, Kotoriba, Orehovica i m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava, te m/ž saldakontistu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-404 ili na email: posao@tpvz. hr do 28.3.

122. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Križovec, Črečan, Dunjkovec, Ivanovec, Šandorovec, Orehovica, Turčišće, Čakovec,

Slakovec, Strahoninec, Novo Selo Rok, Kotoriba, Palinovec, Oporovec, Prelog, Vratišinec, Nedelišće, Šenkovec, Štefanec, Pribislavec, Gornji Hrašćan i Lopatinec, te m/ž skladišno-transportnog radnika na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 31.3.

123. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž komercijalistu-logističara i m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 31.3.

124. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59D, Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 do 15.4.

125. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i 2 m/ž pomoćna kuhara za mjesto rada Restoran Rustica na neodređeno, javiti se na mob. 091/201-6015 do 6.4.

126. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti “Neuron”, Lopatinec, traži m/ž osobnog asistenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 091/542-1068 ili pismenom zamolbom ili na email: vesna.neuron@gmail.com ili putem linka na stranici: www.udruga-neuron.hr do 17.3.

127. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A. G. Matoša 6, Čakovec, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 21.3.

128. UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara za rad u Caffe bar Čapa (1 na puno radno vrijeme i 1 na pola radnog vremena), javiti se na mob. 098/241-767 do 31.3.

129. Valionica Fabić, Školska 20, Kotoriba, traži 2 m/ž radnika u peradarstvu na određeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na

tel: 040/682-051, 098/426-377 ili emailom: valionica.fabic@gmail.com do 7.4.

130. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić, Železna gora, traži m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhara u Restoranu Terbotz na neodređeno, javiti se na mob. 098/242363 ili na email: jakopic@vina-jakopic.hr do 31.3.

131. Veterinarska stanica d.o.o., Prelog, traži m/ž doktora veterinarske medicine na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@veterinarskaprelog. hr do 19.3.

132. WANG X d.o.o., traži m/ž rukovatelja bagerom na neodređeno, javiti se na email: mey@wang-x.com do 10.4.

133. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž radnika na ranču na neodređeno, javiti se na tel: 040/341-004 ili 095/1123-469 do 31.3.

Oglasi Čakovečki mlinovi _165mm x visina 266 mm_medjimurske novine krivulje.indd 5

Uređuje: Aleksandra Sklepić

SAČUVAJTE

Šaljite radove na temu Uskrs u Međimurju negda

Dragi naši mali i veliki kreativci, povodom nadolazećeg blagdana Uskrsa za Vas smo otvorili novi likovni i literarni natječaj za djecu od vrtića do 8. razreda, pod nazivom Uskrs u Međimurju negda, s tri predložene teme:

• Prošecija na Cvetnu nedel(j)u

• Vuzmenka v moji seli

• Nesemo korpicu/košaricu na posveča(n)je

Ovim natječajem ideja nam je zadržati tradicionalne običaje koji su se održavali povodom najvećeg katoličkog blagdana, i sjećanja na njih. Pitajte svoje bake i djedove ili roditelje kako se slavio Uskrs i oni će vas rado vratiti u prošla vremena i običaje. Ako shvatite da postoji neki običaj koji mi nismo spomenuli, slobodno ga dodajte! Nacrtajte ili naslikajte svoje običaje, napišite pjesmu ili priču na jednu od navedenih tema.

Moj najbolji prijatelj

Najuspješnije autore očekuju i vrijedne nagrade:

• 2 puta ulaznice za kino i kokice iz Cine&Fun u Jug Mall Čakovec

• 1 metar palačinke iz Pizzerije Špizza

• Obiteljska pizza po izboru u Pizzeriji Uno Čakovec

• Ulaznice za kupanje u Termama Sveti Martin za sve najbolje radove

• 2 bona od 26,5 eura u Blukids Čakovec

Radove kao i do sada šaljite e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje odmah, a radovi se šalju cijelo vrijeme do 16. travnja 2023., ali mi preporučamo da ih pošaljete što prije! Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici 21. travnja 2023. godine.

Sretno!

Sponzori: Pizzeria

Moj najbolji prijatelj zove se Dino. Dino i ja smo prijatelji još iz vrtića. Sa svojih jedanaest godina Dino s mamom, tatom , bakom i djedom živi u Gornjem Kuršancu.

Pravi je ribič i strijelac. Voli s tatom odlaziti pecati na rijeku Dravu. U slobodno vrijeme voli plivati kao i ja. Zajedno snimamo videe za Tik Tok. Minecraft na Playstationu 4 nam je najbolja igrica.

Dino ima smeđe oči i smeđu kosu. Iste je visine kao i ja. Kao i ja , Dino voli jesti kineske rezance, bijelo meso na orly i špagete bolonjez. Iako Dino nije više učenik

mojeg razreda, mi se i dalje družimo. Svome prijatelju želim uspješnu novu školsku godinu u Nedelišću. Želio bih mu da upozna mnogo novih prijatelja.

Svakome djetetu poželio bih prijatelja kao što je moj. Kad nemam hrabrosti, Dino me ohrabri, kad sam tužan, on me razveseli. Nikad ne odaje tajne i uvijek mi se veseli. Nasmijan je od jutra do mraka i želim da mi zauvijek ostane prijatelj.

Žan Šarić, 5. a OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Izgubljena utakmica

Ne mogu spavati. Okrećem se u krevetu. Čekam vrijeme da se dignem. Došla je i ta subota kada se održavao veliki nogometni turnir u Štrigovi. U meni je vrela velika želja da me trener stavi na listu igrača među prvima. Moja velika želja se ostvarila. Za vrijeme prve utakmice dao sam sve od sebe, osjećao sam da mi noge lete po zraku u želji da mi svaka lopta bude dobro primljena. Iz daljine čuo sam navijanje moga tate, a onda je želja da zabijem gol postala još veća. Uspio sam zabiti taj gol za pobjedu.

Trebala je još jedna utakmica za treće mjesto. Želja za osvajanjem trećeg mjesta bila je jako velika. Protivnička ekipa bila je također jako dobra. Odigrali smo utakmicu 2:2. Za treće mjesto smo se borili na penalima. Sreća se okrenula za protivničku ekipu. Bio sam jako razočaran zbog izgubljene utakmice. Moje razočaranje ublažio je sudac koji je rekao da smo ipak najmlađa ekipa. Nadam se da ćemo drugi put pobijediti i imati više sreće. Vito Horvat, 7. a OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Djeca iz Dječjeg vrtića Maslačak Mursko Središće, PODRUČNI ODJEL “SUNCOKRETI” U PEKLENICI (mješovita skupina od 3 do 7 godina), sa svojim tetama Martinom Kozar i Ines Božić s nestrpljenjem čekaju proljeće i lijepo vrijeme, da se mogu vani igrati. Dok čekaju, crtaju proljeće i njegove vjesnike, a nama su poslali neke od svojih radova da se s njima zajedno radujemo proljeću.

Špizza

Roko Mutvar, 1.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Nikola Biro, 6 godina, DV Maslačak Peklenica

Naja Vičar, 6 godina, DV Maslačak Peklenica

Ida Cerovec, I.OŠ Čakovec

Niva Joleen Feiffarek, 1.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Noa Slamek, 3 godine, DV Maslačak Peklenica

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom., 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob.: 091/761-3467

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM PLASTENIK dim. 7,5 x 5,5 x 2,5, polovni, konstrukcija pocinčana, povoljno i hitno. Zva� na mob. 098/904-9181

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-

7586

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 126 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM rabljenu dvorednu sijačicu OLT. upita� na 098/911-5452

SADNICE crvenog, crnog, bijelog ribiza, kupina, goji, joste, malina, dvogodišnje sa jakim korijenom, cijena 3 eura/kom. Šaljem poštom, Zagreb, 091/9240-293

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKA OSOBA traži posao - može bilo koji posao na dnevnicu. Mob. 099/630-8344

TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj por�elj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo.com ili mob. 091/788-3017

POZNANSTVA

ŽELIO BI UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 098/382-1067

NEKRETNINE

PRODAJEM GRADILIŠTE na jugu Čakovca od 1008 m2, info na mob 091/613-9942

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

KUPUJEM PARCELU za voćnjak u Gornjem Međimurju (Općine Sve� Juraj na Bregu, Štrigova, Gornji Mihaljevec), ponude na broj 095/5052760

ŽIVOTINJE

PRODAJEM ČISTOKRVNE KRUPNE ŠTENCE NJEMAČKOG OVČARA, crveno-crnog plašta, stari dva i pol mjeseca, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita, roditelji prisutni. Sve informacije na mob 097/600-6038

NJEMAČKI OVČARI - prodajem štence s rodovnicom, cijepljeni i čipirani, odličnih roditelja. Info na mob. 098/465-490

AKVARIJ šesterokutni s 10 ribica, puževima čistačima, živim biljem, kompletno uređen, prodajem za 30 eura. Slike na mob. Zagreb, 098/9084-675

POKLANJA SE PAS MJEŠANAC star godinu dana, čipiran i cijepljen, jako zaigran, voli djecu i šetnje. Upita� na mob. 091/516-4439

CRIJEVO ZA VODU, 35 metara, armirano sa motalicom, prodajem za 70 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM garnituru na razvlačenje trosjed dvosjed i fotelja, razvlači se i trosjed i dvosjed (95 €); Bračni krevet metalni bijeli s ukrasom od mesinga s metalnom podnicommrežom (105 €); Krevet na kat metalni IKEA (100 €). Info na tel: 091/611-3605

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (265 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (33 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (240 eur); novi crni uredski stol (65 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. info na mob. 098/921-9092

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 ŠELNE za plastenik, pričvršćivanje PE folije na konstrukciju, hitno i povoljno! Zva� na 098/904-9181 ili 098/9900-260

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

TERMOGEN el. polovni, ispravan, za grijanje staklenika/plastenika, poslovnih/skladišnih prostora, hitno i povoljno! Zva� na 098/904-9181

RAZNO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 530 eura. Kontakt broj 091/546-7841

VRLO POVOLJNO PRODAJEM ALATE ZA PROIZVODNJU:

a) kabelskih vezica dim. 100x2.5, 140x2.5, 170x4, 200x4, 250x4.5 i 340x7.4 mm (5 alata)

b) redne spojnice dim.12x1.5mm, 2,12x2.5, 12x4, 12x10 i 12x16 mm2 (4 alata)

c) kabelske obujmice OBZ dim. fi 6,8,10 i 12 (1 alat)

Dodatne informacije na mob. 098/432-581

PRODAJE SE KVAKA ZA PVC VRATa Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob. 091/761-3467

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

METALNE KOŠEVE za raznu namjenu hitno i povoljno prodajem! Zva� na 098/904-9181

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, 3 veličine, 6 komada, od 35-50 eura/kom. Slike šaljem na mob. Zagreb, 091/9240-293

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon te sobna TV-antena. Info na mob. 098/91-58-640

PRODAJEM: Čašice za likere, rakiju, sa lovačkim mo�vima, Češki porculan, original ku�ja, ručni rad, za 40 eura. Zagreb, 098/9084-675

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

ZITA

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

je nabrojila već skoro 8 godina koje je provela u romskom naselju. Rođena je u svibnju 2015., obožava vrijeme koje može provesti vani, voli se i igra� sa svojim frendom Gibbsom. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

ZAZU je zaigran, ak�van i pomalo nestašan pas. Uvijek ima posla, voli lop�ce, voli se igra�,zna�željan je. Voli u us�ma nosi� lopte, zdjelice, igračke, jabuke. Po zubima bi se reklo da je djedica, a po ponašanju dječarac. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

SNERT je rođen u srpnju 2020., visok je oko 53 cm. Snert je dobrica, nekako bismo rekli umjeren u svemu. Voli pažnju, maženje i grice i dobar je penjač. :) Sigurni smo da bi nekome od vas bio jako dobar prijatelj. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

SPARKS

čeka i čeka i nadamo se da će uskoro i dočeka� svoju obitelj. Sparks je dobar,zna�željan, super na uzici, poslušan, jako voli grice, brzo uči. Rođen je u siječnju 2019. i baš ovih dana slavi svoj rođendan.Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

PRODAJU SE očišćeni orasi i drvene bačve za vino, a kupuje se suhi kukuruz u zrnu. Info na tel: 040/343-557

PRODAJEM frižider klasicni “Gorenje” i “Zanussi “(50 € kom); Korito sudopera sa jednoručnom pipom na izvlačenje (60 €); Ploča el. ugradnog šporeta (30 €). Info na mob. 091/611-3605

SVRDLO za bušenje rupa u zemlji, za sadnice voća, stupove za ogradu i slično, prodajem za 20 eura. Zagreb, 098/9084-675 099

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Prvo upoznaj stvarni svijet, ima vremena za internet!

Promjenom načina života protiv ovisnosti

Dijete mlađe od dvije godine ne treba biti izloženo ni jednom ekranu jer njegove kognitivne i senzoričke funkcije nisu dovoljno formirane da bi ono moglo konzumirati tako posredovane informacije.

Eh, da mogu ovaj slogan ubaciti u glave roditelja male djece, pa da im bude stalni podsjetnik kojega će se držati. Danas ću obrazložiti zašto mislim da je to jako važno. Otkada su pametni telefoni postali naši novi članovi obitelji, koji većinu ukućana 24 sata i sedam dana u tjednu čine dostupnima ostatku svijeta, nešto se nezdravo i štetno događa s našim obiteljskim odnosima, i šire, sa svim našim stvarnim međuljudskim odnosima, koji su uzmaknuli pred virtualnim komunikacijama na koje smo se masovno navukli. Nervoza što ne stižemo uraditi puno potrebnih i važnih zadataka i stres što nam stalno fali vremena posljedica su jednostavne činjenice: stvarni svijet nikamo nije otišao (zasad) i mi u njemu trebamo analogno i sukcesivno odraditi sve što smo i prije trebali, a kako ćemo kad nam virtualni svijet stalno uzima pažnju i dragocjeno vrijeme? Tako da se sjetimo da sami možemo, znamo, hoćemo i trebamo povremeno i pravovremeno isključivati virtualnu stvarnost koja se „uekranila“ svuda oko nas. Još nije kasno da u vlastitom životu uspostavimo ravnotežu između realne i virtualne stvarnosti, o tome sami odlučujemo. To je prioritet ove generacije roditelja male djece koja neće znati kako je svijet izgledao prije no što je svaki pojedinac, svojom voljom, bez imalo prisile, pristao biti nonstop „prikopčan“ na internet. Roditelji male djece imaju sada posebnu odgovornost da djecu najprije dobro upoznaju sa stvarnim svijetom u kojem trebaju steći sve potrebne životne vještine, kako bi ona, polako, u primjerenim dozama i oblicima, u predškolskoj dobi krenula s upoznavanjem sadržaja na internetu. Roditelji dragi, dijete mlađe od dvije godine ne treba biti izloženo ni jednom ekranu jer njegove kognitivne i senzoričke funkcije nisu dovoljno formirane da bi ono moglo konzumirati tako posredovane informacije. Ne ulazeći u analizu štete li i koliko ekrani zdravlju i psihofizičkom razvoju djeteta, kažem

vam jednostavno to da dvodimenzionalna elektronička slika nije informativna za malu djecu, jednostavno nema edukativnu vrijednost. Tražiti na internetu sadržaje koji su prikladni za tu dob je gubljenje vremena jer sve što malo dijete treba vidjeti, čuti, dodirnuti, pomirisati, nanjušiti, osjetiti, razumjeti, izraziti i primiti postoji samo u okruženju u kojem dijete raste, a izvori, prenositelji i tumači svih informacija su roditelji i uža socijalna okolina koju dijete postepeno upoznaje. Da bi to odrasli mogli omogućiti malom djetetu, oni sami se trebaju dobro snalaziti u svemu što zovemo stvarni život. Mame i tate, stvarni život koji vodite sa svojom stvarnom djecom treba biti neometan virtualnim sadržajima, sve ono što nudi beskraj interneta samo je dodatak u vašem životu, dodatak za koji imate vrlo malo vremena jer maloj djeci trebate omogućiti različite praktične aktivnosti koje uključuju osjetilna iskustva u svim senzornim modalitetima, dvosmjernu komunikaciju kroz koju djeca najbolje uče i socijalne igre kojima se povezuju s okolinom. Kada uvodite digitalne medije, obvezno odaberite primjeren sadržaj koji ćete i vi gledati s djetetom, pokazivati mu i tumačiti, baš kao da gledate slikovnicu. U dobi od dvije do pet godina digitalne medije treba ograničiti na sat vremena, a u kasnijem djetinjstvu maksimalno dva sata. Ekrani se ne koriste za zabavljanje, umirivanje, uspavljivanje ili distrakciju za vrijeme hranjenja malog djeteta, ta svakodnevna praksa mnogih roditelja posve je pogrešna, zar ste stvarno tako slabo informirani?! Ni televizor ne treba biti uključen kao pozadinska zvučna kulisa u prostoriji s malim djetetom jer ono treba pretežno čuti zvukove i govor na materinskom jeziku, a ekranima nije mjesto ni tamo gdje dijete spava. Barem sat vremena prije odlaska na spavanje treba isključiti sve digitalne medije i s malim djetetom provesti večernje rituale hranjenja, higijene, maženja, pričanja i ušuškavanja u krevet. Zar ima nešto ljepše od toga?

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Nakon niza godina življenja nekim životnim stilom, zbog nekog razloga u nekom trenutku donosimo odluku da ga promijenimo. Za to nas može motivirati prekomjerna tjelesna težina, stalni nedostatak vremena, želja da se prekine neka loša navika kao što je pušenje i slično. Promjena životnog stila znači odabir da se svakodnevne stvari rade drugačije i najčešće se donose odluke o uvođenju pozitivnih promjena. Stvaranjem pozitivnih promjena, s vremenom će se osjećati njihovi pozitivni učinci, npr. smanjenje rizika od razvoja kroničnih bolesti. Česti motivator za promjenom životnog stila je samospoznaja o sklonosti prekomjernom pijenju. No valja biti svjestan da osobe koje su prešle granicu društveno prihvatljivog pijenja i ovisne su o alkoholu, vrlo teško ili nikako ne mogu same, bez stručne pomoći, prestati piti; svakako je potrebno da se uključe u proces vođenog i stručnog liječenja. Liječenje od ovisnosti o alkoholu može podrazumijevati bolnički ili izvanbolnički tretman, provode se i različite mjere psihosocijalnog tretmana u sklopu različitih ustanova kao npr. terapijskih zajednica; može uključivati individualnu terapiju i psihoterapiju (kratke intervencije, kognitivno-bihevioralna terapija, savjetovanje, motivacijski intervju...), grupne terapije (klubovi liječenih alkoholičara, uzajamna pomoć...).

Životni stil bez alkohola znači promjenu starih navika i ponašanja i uputno je pokrenuti i razmotriti svaki aspekt svog života, poduzeti niz promjena.

Odvikavanje i liječenje od alkohola uključuje mnogo više od samog prestanka pijenja. Životni stil bez alkohola znači promjenu starih navika i ponašanja i uputno je pokrenuti i razmotriti svaki aspekt svog života, poduzeti niz promjena. Time će se olakšati ustrajnost glede odluke o nepijenju. Jedna od promjena jest razvijanje veza s novim ljudima, uz prekid odnosa s osobama s kojima se običavalo piti (barem u početku apstiniranja). Iako teško, prekinuti veze s ljudima koji potiču pijenje i omogućuju ovisnost može biti ključno u ustrajanju u odluci o nepijenju. Promjena društvene okoline olakšana je posjećivanjem klubova liječenih alkoholičara. Procjenjuje se da oko 40 % onih koji redovito posjećuju klubove liječenih alkoholičara imaju veću vjerojatnost da će uspješno apstinirati, naspram onih koji su se uključili u liječenje, ali ne odlaze u KLA. S druge strane, odlazak u noćne barove izbor je stila života koji povećava vjerojatnost pijenja. Važna je uravnotežena prehrana, što ima zna

čajne pozitivne posljedice na zdravlje i na to kako se osoba osjeća. Osiguravanjem uzimanja zdravih namirnica podupiru se i tijelo i um. Osim što zdrava prehrana podržava imunološki sustav i rad vitalnih organa kao što su jetra, pluća i srce te smanjuje rizik od niza bolesti, uravnotežena prehrana podržava regeneraciju stanica - što je neophodno nakon prestanka uzimanja štetnih supstanci (kao što je alkohol). Sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti iznimno je korisno. To je izvrsna promjena načina života koju se lako može uvesti. Redovita tjelovježba smanjuje rizik od niza bolesti, smanjuje napetost i stresogenost, poboljšava raspoloženje (mozak oslobađa endorfine, dopamin i serotonin, poznate kao prirodne “sretne kemikalije” u mozgu). Razvijanjem rutine tjelesne aktivnosti osoba stvara sebi strukturu koje se mora pridržavati i to može dati svakodnevnu svrhu. Mnogi oblici vježbanja lako su dostupni, npr. hodanje, trčanje, vožnja bicikla... Postavljanjem rutine spavanja značajno možemo pomoći sebi u postizanju pozitivnih promjena; uredna higijena spavanja omogućuje tijelu da se odmori i okrijepi. Spavanje ima ogroman utjecaj na zdravlje djelujući na hormonsku ravnotežu. Kada je spavanje prioritet, ostatak života čini se lakšim jer se omogućuje jasnije razmišljanje i pridonosi osjećaju kako su ciljevi lakše ostvarivi. Ostavljanjem iza sebe prethodnih i nezdravih navika, mogu započeti nove zdrave navike. To može biti vrijeme za samootkrivanje i istraživanje vlastitih težnji, za promjene u načinu na koji se živi. Otvaraju se prilike za razvoj novih interesa i istraživanje novih hobija, primjerice meditacija, teretana ili timski sportovi ili drugi oblici tjelovježbe, posvećivanje umjetnosti (sviranje instrumenta, slikanje, pisanje poezije...), istraživanje okoliša (pješice, biciklom...), učenje o povijesti u muzejima i na povijesnim znamenitostima, vrtlarenje...

Za održavanje života koji uključuje apstinenciju i oporavak od ovisnosti, ključne su promjene načina života, time da je preporučljivo da se uzmu u obzir fizički i psihički, kao i vanjski aspekti življenja. Time su šanse za recidive bitno manje. Dodatno, dobro je istaknuti da tijekom tih vremena promjene osoba pokuša razvijati i jačati vrline poput suosjećanja, zahvalnosti, velikodušnosti. To, zajedno s pristupom razvijanja novih pozitivnih navika, predstavlja čvrsti temelj za novi život u oporavku.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

DVD SELNICA

Međimurje bogatije za 36 novih vatrogasaca

Vatrogasna zajednica Međimurske županije uz domaćinstvo DVD-a Selnica organizirala je obuku za zvanje vatrogasac, koja se održavala u Selnici od 20. veljače do 11. ožujka 2023. godine. Obuci za zvanje ukupno je prisu-

DVD STRAHONINEC

stvovalo 36 polaznika. Obuku je uspješno završilo svih 36 polaznika, a sredine, odnosno općinske i gradske zajednice Selnica, Vra�šinec, Nedelišće, Sve� Mar�n na Muri, Gornji Mihaljevec te Mursko središće dobile

su još više na obučenos� svojih članova, a što će se kod njih ponajprije odrazi� u vatrogasnoj preven�vi, na požarima i ostalim intervencijama.Nakon proglašenih rezultata ispita, predsjednik VZMŽ-a Mario Medved

polaznicima je čes�tao na uspješno položenim ispi�ma i stjecanju zvanja pa je svima zaželio da svoje znanje prenose na kolege vatrogasce u ma�čnim društvima te da se i dalje usavršavaju. (sh)

Rad s mladima i preventiva

ostaju prioritet

Piše: Paulina Topolko

Minutom šutnje krajem siječnja 2023. godine otvorena je 101. godišnja skupština DVD-a Strahoninec.

Dnevni red sastojao se od osam točaka, a velika pažnja bila je posvećena �inancijskom planu te prijemu novih članova te dodjeli priznanja dugogodišnjim članovima. Skupštinu je otvorio predsjednik DVD-a Vanja Tomašić. Za članove radnog predsjedništva odabrani su Zdenko Varga i Robert Kovač koji su također bili i ovjerovitelji zapisnika. Zapisničarka je bila članica Maja Škvorc, dok su članovi veri�ikacijske komisije bili Filip Hadžić i Nino Škvorc. Skupštini je prisustvovalo više od polovica članova (52) pa su sve donesene odluke valjane.

Vraća se Prvomajsko druženje i jesenska

Kestenijada

Tijekom iznošenja blagajničkog izvještaja blagajnica Maja Škvorc iznijela je podatak da u vatrogasnoj kasi na raspolaganju stoji 83.034,23 kuna, odnosno 11.020,54 eura. Preneseni višak �inancijski sredstava iz 2022. godine iznosi ukupno 11.271.00 eura. Na tečajeve i stručne ispite utrošeno je 1.000 eura, a čak 5.000 eura na službena radna odijela, zaštitnu odjeću i obuću. Tijekom čitanja izvješća Nadzornog odbora utvrđeno je da se Društvo drži zakona i statuta te nisu utvrđeni nikakvi nedostaci. Izvještaj je podnio predsjednik Zlatko Golec. Također su donesene odluke o programu rada za 2023. godinu. U ovome planu velika je pažnja

Bogatiji za tri nova člana

U DVD Strahoninec primljena su tri nova člana, Siniša Šafarić te Anđelko i Bernarda Voglar koji su tom prilikom položili i prisegu. Tom je prilikom predsjednik Tomašić ženskoj članici uručio ružu.

Spomenicu za 10 godina

članstva primili su: Mirela Patačko, Sandra Kovač, Teo Patačko i Filip Hadžić.

Spomenica za 20 godina

članstva uručena je Marku Kovačiću, dok je troje

članova primilo spomenicu za 30 godina, a to su:

Danijel Patafta, Spomenka

Dvroščak i Stjepan Dvorščak. Vatrogasni veteran

je Ivan Patafta. Uvjerenja za specijalnost za zaštitu dišnih aparata primili su: Filip Hadžić, Robert Kovač, Želimir Patačko i Zdenko

Varga, dok je diploma HVZ-a za međunarodnu suradnju dodijeljena Branku Zamudi.

Zahvalnica HVZ-a za pomoć

Petrinji i Sisku dodijeljena je Zdravku Korentu, Marku Puljiću, Želimiru Patačku, Robertu Vrbancu, Zdenku Vargi, Josipu Ceglecu, Robertu Kovaču, Danijelu Patafti i Vanji Tomašiću. Uvjerenja za specijalnost za spašavanje pri tehničkim intervencijama stekli su Vanja Tomašić i Danijel Patafta.

posvećenja radu s mladima i djecom. Stavljen je i naglasak na brigu o protupožarnoj preventivi. Najavljena su i brojna društvena događanja pa će tako Strahoninčari opet uživati u Prvomajskom druženju i jesenskoj Kestenijadi. Želja vatrogasaca je i sudjelovati na natjecanjima i memorijalima. Na kraju skupštine, ravnatelj Osnovne škole Strahoninec Josip Šipek pohvalio je rad DVD-a te istaknuo kako je zadovoljan suradnjom vatrogasaca i Škole. Tom prilikom zahvalio je i za rad s mladima u koji se mnogo ulaže. Valja spomenuti i da je prijateljski PGD Gorišnica iz susjedne Slovenije zahvalio na suradnji te pozvao Strahoninčare na skupštinu u Gorišnicu. DVD Strahoninec već godinama surađuje s PGD-om Gorišnica, a svake godine i tradicionalno ususret Prvome maju zajedno podižu majgu u Strahonincu. U ime PGD-a Gorišnica govorio je predsjednik Marcel Čeh.

Vraćaju se sva vatrogasna natjecanja

Tom prilikom Mario Medved, predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije, najavio je i povratak Državnog natjecanja koje će se održati ove godine u rujnu u Zadru, Splitu ili Šibeniku, no točna lokacija još uvijek nije poznata. Novost ovogodišnjeg državnog natjecanja jest ta da će pomladak imati pravo sudjelovanja. Također, najavljeno je kako će se ove godine održati sva vatrogasna natjecanja u našoj županiji.

DVD VRATIŠINEC

Vatrogasnim figuricama nagradili najmlađe vatrogasce

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vratišinec održalo je u subotu, 11. ožujka, u Domu kulture u Vratišincu svoju redovnu 97. po redu godišnju skupštinu. Iz izvješća o radu Društva moglo se zaključiti da je 2022. godina bila iznimno aktivna. Odrađeno je ukupno 25 intervencija različitih vrsta, sudjelovalo se na brojnim natjecanjima u svim kategorijama, osposobljavalo se članstvo, sudjelovalo se i na ostalim brojnim aktivnostima.

Skupština je iskorištena za podjelu brojnih priznanja: Mireli Jezernik za zvanje vatrogasac, Barbari Škvorc i Magdaleni Šoltić zvanje vatrogasnog časnika, a Petar Perčić i Antonija Grbavec promovirani su u zvanje vatrogasnog časnika I. klase. Spomenice za desetogodišnji rad u Društvu primili su Antun Perčić, Lana-Barbara Petak, Sebastijan Slamek, Lara Tkalec i Edin Topolko, dok je za spomenicu za 20 godina primio Dino Jezernik.

Mario Goričanec, Mihael Grbavec, Bernard Podgorelec,

Andrija Kvakan, Magdalena Šoltić i Antonija Grbavec primili su nagradu Društva kao operativni članovi koji su se u 2022. godini posebice istaknuli na intervencijama i aktivnostima zaštite od požara i drugih nedaća.

Predsjednik Stjepan Kozar i zapovjednik Mihael Grbavec podijelili su članovima vatrogasnog podmlatka i mladeži diplome i vatrogasne �igurice kao nagradu za uspješnu vatrogasnu sezonu. Podsjećamo, članovi vatrogasne mladeži osvojili su 3. mjesto na Županijskom vatrogasnom natjecanju.

Posljednji pehar u navedenoj kategoriji natjecanja sa županijskog natjecanja osvojen je davne 1999. godine. Od uzvanika skupštini su se odazvali zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Robert Meglić, zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj, predstavnik u predsjedništvu VZMŽ-a Marko Strojko te načelnik Vratišinca Mihael Grbavec koji su svi redom pohvalili rad Društva u prethodnoj godini izrazivši mnogo lijepih želja za buduće godine rada Društva. (sh)

Mar�ni Moharić vatrogasni kipić uručio je Stjepan Kozar uz asistenciju Mihaela Grbavca

Magdalena Šol�ć, Dejan Jezernik, Stjepan Kozar i Bernard Podgorelec na zasjedanju 97. godišnje skupš�ne

Recept plus

Smuđ na kremi od cvjetače

MEĐIMURSKA KUHARICA

Radnička pizza

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Na čakovečkoj adresi Ulica Josipa Kozarca 2a nalazi se grill Stara vaga.

Za ovaj se restoran brze prehrane može reći kako je kultno mjesto svima koji žele uz kvalitetno jelo i uslugu te uz povoljne cijene pojesti pizzu, ćevape, hamburger, sendvič ili pak neko "jelo na žlicu" kao što je grah varivo s kobasicom, vinski gulaš, čobanac, jela s roštilja… Ponuda je obilata, baš

Sastojci:

- �jesto ručno

zamiješeno

- sir gauda

- kulen

- domaća kobasica

- dimljena slanina

- luk

- tršćanski umak

- dimljeni sir

i poput porcija Stare vage. U svoj hodogram uvrstite odlazak u ovaj kutak mirisa roštilja i brze hrane, ali isto tako ponudu iz jelovnika ovog grill restorana možete naručiti dostavom. Za našu standardnu rubriku kuharica Sandra Jazvić odabrala je recept za jelo kojeg se nikako narodi diljem svijeta nikako ne mogu zasititi. Pogađate, riječ je o pizzi. Kuharica Jazvić otkriva sastojke i recept za tzv. radničku pizzu.

Pizza je jednostavno jelo, a brzo je gotovo, osobito kad već imamo gotovo tijesto koje smo ručno zamijesili. Za tijesto upotrebljavamo brašno (oštro i meko), mlaku vodu, malo soli, malo šećera, kvasac i maslinovo ulje. Sastojke u visokoj posudi zamijesimo i razvučemo u željeni oblik. Potom na tijesto stavimo sastojke (sir, kulen, domaću kobasicu, dimljenu slaninu, luk, tršćanski umak i dimljeni sir). Pizzu ukrasimo

Vino tjedna

zelenom maslinom. Tako pripremljenu pizzu stavimo peći u pećnicu na 310 stupnjeva na četiri minute. Tko može odoljeti mirisu tako pripremljene radničke pizze? Dobar tek vam želi Sandra Jazvić i ostali djelatnici Stare vage!

Bijelo vino međimurskog

vinogorja

Konobarica Draženka Flojhar iz Stare vage uz radničku pizzu koja je itekako zasitna i kalorična preporučuje servirati bijelo vino.

Međimursko vinogorje nudi široku paletu odličnih vinskih sorti i bijelog vina. Bez obzira na to odaberete li graševinu rajnski rizling ili sauvignon,

Ines Jurišić iz preloškog Hotela Panorama predstavlja svoj recept za pripremu smuđa na kremi od cvjetače s trgancima od heljde i uljem od vlasca. Ribu smuđ treba najprije posoliti i popapriti te peći na roštilju ili grill tavi. Svježu cvjetaču narezati na sitne komade. Rastopiti maslac u loncu s malo ulja pa na njega dodati cvjetaču, posoliti te pustiti da se lagano karamelizira dok cvjetača ne dobije zlatnu koja se prelijeva prema smeđoj boji, dodati vrhnje za kuhanje, pu-

stiti da provrije te izblendati. Zamijesiti trgance s heljdinim brašnom i običnim brašnom uz dodatak vode i soli. Pripremiti 2 dl ulja i 100 g vlasca. Zagrijati ulje na 60 stupnjeva. Uliti u blender, dodati vlasac te blendati 10 minuta. Nakon toga ocijediti kroz gazu. Na tanjuru servirati smuđ na kremi od cvjetače te uz to poslužiti trgance od heljde koje pokapamo uljem od vlasca. Uz ovo jelo može se servirati bijelo vino, primjerice chardonnay obiteljske Vinarije Novak. Dobar tek i živjeli! (rr, zv)

Burek od mesa

U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu. Po potrebi dodajte vode. Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite. Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju “bacajte” o podlogu

Sastojci:

- file smuđa

- sol, papar

- ulje

- 200 g cvjetače

- 50 g maslaca

- malo ulja

- sol

- vrhnje za kuhanje

- 2 dl ulja

- 100 g vlasca

vaša odluka bit će ispravna. Sva ta vina svojom svježinom, aromom i ugodnom kiselošću ugodno će se spojiti s mirisom i okusom radničke pizze. Uživajte u pitkosti bijelih vina proizvedenih i odnjegovanih na padinama međimurskih gorica.

(rr, zv)

od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena. Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro omotajte plastičnom folijom. Ostavite da se odmori oko 30 minuta.

Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano pouljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može ispucati.

Možete upotrijebiti i valjak za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama.

Nadjev pripremite unaprijed i pustite ga da odstoji pola sata u frižideru da se okusi prožmu.

Nadjev rasporedite po razvučenom tijestu do 3/4 kore i zarolajte stolnjakom.

Sastojci za tijesto:

- 500 g brašna za burek Čakovečkih mlinova

- prstohvat soli

- 5 žlica ulja

- 280 ml mlake vode

Sastojci za nadjev:

- 500 grama june�ne

- sol, papar

- �mijan

- pola sitno narezane glavice luka

- malo vode

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuharica Sandra Jazvić

Pecite 40 min na 180 stupnjeva. Kažu da je burek �iniji što je masniji. Dakle, kad ga zarolate i smjestite u tepsiju, obilato ga nauljite.

MARIJA BENJAK iz Pušćina

Vanjkušeci s plućecima

Jela od iznutrica danas se rijetko pronalaze na našim jelovnicima, dok su u vrijeme naših baka bila obvezna u svakoj kući

Piše: Aleksandra Sklepić

Foto: Zlatko Vrzan

Nakon kolača za Valentinovo i krafni, u našoj Narodnoj kuharici predstavljamo starinsko jelo koje je nepravedno zaboravljeno, a za mnoge

ljubitelje tradicionalnih jela predstavlja pravu poslasticu. Riječ je o jastučićima od tijesta (u našem kraju vanjkušecima) punjenim mljevenim svinjskim plućima, a pripremila ga je naša vjerna čitateljica Marija Benjak iz Pušćina. Vanjkušeci su

Recept za vanjkušece

Za tijesto:

- ½ kg glatkog brašna

- 3 jaja

- malo soli

- malo mlake vode

Za nadjev: - 1,5 kg svinjskih pluća

- 1 žlica mas�

- 1 luk

- 1 žlica soli

- slanine ili kosana mast

Priprema:

Od nabrojenih sastojaka zamijesiti tijesto, čvrsto kao na primjer za izradu tjestenine (rezanaca za juhu). Ostaviti ga malo da odmori jer se tako lakše valja.

Svinjska pluća skuhati, zatim ih ohladiti i samljeti na stroju ili ručno . U lonac staviti 1 žlicu masti, na njoj dinstati jedan luk i gore staviti mljevena pluća, 1 žlicu soli i sve skupa prodinstati i ostaviti da se ohladi.

Tijesto razvaljati tanko kao za rezance i rezati na kvadrate veličine oko 10 x 10 centimetara. Na svaku kocku staviti 1 žlicu nadjeva od pluća, preklopiti tijesto kao jastučiće i vilicom potiskati sve rubove, da nadjev ne izlazi. U posebnu posudu staviti potrebnu količinu vode i pola žlice soli. Kad voda zavrije, stavljati lagano jastučiće (vanjkušeke) u kipuću vodu pa kuhati oko 10 minuta. Procijediti i na kraju u tavi rastopiti 2 – 3 žlice kosane masti (slanine) da porumeni i preliti preko jastučića.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

svoje ime dobili zbog izgleda kojim podsjećaju na mekan jastučić. Nadjev od svinjskih pluća kojima su punjeni daje im poseban okus koji nepogrešivo podsjeća na dane kad su se jela pripremala od sastojaka koji su bili dostupni, a težak život i prilike u kojima se pazilo na svaki trošak tražili su da se iskoristi sve što se može.

Jela od iznutrica danas se rijetko pronalaze na našim jelovnicima, dok su u vrijeme naših baka bila obvezna u svakoj kući. Kako su se nekada kolinja obavljala u svakoj kući, do iznutrica je bilo lakše doći, a i ljudi su bili navikli na konzumiranje tih nutritivno nezamjenjivih namirnica.

Marija jako dobro zna da su iznutrice vrlo zdrave, a voli ih pripremati samo kad su domaće.

Marija s jelom iz svoje mlados�

- Vanjkušece smo kuhali još kad sam bila mlada snaha, a pripremam ih još dandanas. Svi u mojoj obitelji jedva čekaju kad ću ih pripremiti, a s njima

je jako puno posla, pa uvijek čekam posebnu priliku za to, u šali nam je ispričala Marija. To je jelo staro dvjesto godina i želja mi je da o njemu sazna sve više mladih kuharica, tako da se nastavi pripremati još dvjesto godina.Sa suprugom Ivanom Marija živi u Pušćinama, a najviše voli kad ima vremena za druženje sa svojim trima kćerima, njihovim obiteljima i svojim unucima. Iako je u mirovini, Marija je vrlo aktivna, te rado sudjeluje u kuharskim emisijama i showovima. Do sada smo ju mogli vidjeti u Večeri za 5 i u 3,2,1 – kuhaj, gdje je osvojila simpatije mnogih gledatelja. Rado priprema i tradicionalne i moderne kolače i jela, a zbog svog vedrog duha i optimizma oko sebe uvijek ima brojne prijatelje.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 21. ožujka do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 24. ožujka. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik je: Davor Vikert iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI

Ime i prezime:

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava

br. 1435

2. Rok za predaju kupona je 21. ožujka 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 24. ožujka.

Slasni vanjkušeci za ljubitelje iznutrica

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Bit ćete veseli zbog stvari koje su vam drage. Uslijedit će ugodne zabave bez previše pompe, kao i opuštenost u krugu dragih vam osoba. Činit će vam se da je sve moguće. Bit ćete otvoreni i imati povjerenja u one koji vas vole. Zadovoljstvo je tu. Bit ćete učinkoviti u obavljanju poslova, ali nisu nemoguće oštrije riječi.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Kako tjedan bude odmicao, vi ćete primijetiti da se vaši osobni odnosi počnu poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni koji već jesu u vezi bit će još bliži jedno drugome. Nakon postavljanja dobrih financijskih temelja, nastavit ćete graditi dalje.

LAV (23.7. - 23.8.)

Bit ćete zatvoreniji više nego inače. To će katkada izazivati zbrku u odnosima jer drugima nećete biti jasni. Pazite da takvim stavom ne propustite dobru ljubavnu priliku ili da netko ne odustane od udvaranja prema vama. Dajte do znanja do čega vam je stalo. Možete više od onog što mislite. Ugledni ljudi će vas podržati, ali još ne stižu potrebna očitovanja.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Sad već možete lakše komunicirati s voljenom osobom. Tako će na dnevni red doći i preispitivanja nekih dvojbi iz vaše ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati, ali isto očekuje i od vas. Imajte to na pameti kad se počnete povjeravati jedno drugom. Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć novih informacija koje su se čekale.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Tijekom ovog tjedna vi ćete vjerojatno opustiti. Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojim ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, više razgovarajte i s njom. Informacije koje trebate dobiti stižu. Već ste se zbog čekanja dovoljno naživcirali, pa nemojte opet.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Mala zbunjenost bit će povezana s vašom potrebom za sigurnošću. Brzo ćete je zaboraviti. Imat ćete osjećaj da ste povezani s cijelim svijetom, a to će na vas djelovati poticajno. Osobni odnosi razvijat će se u pozitivnom pravcu. Napokon ćete dočekati željene izazove kroz koje možete pokazati svoje talente.

RJEŠENJE

BIK (21.4. - 20.5.)

Privlačit će vas mnoge skrivene stvari. Neki će se mučiti s mogućnošću tajne ljubavne veze. Strasti vam neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti se za razumom. Preispitajte se. Ustanovljeni su novi obrasci ponašanja i dnevnog reda na radnom mjestu.

RAK (22.6. - 22.7.)

Gdje god izašli, osjećat ćete se ugodno. Društvo će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa makar u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im ljubav otvara vrata. Sve je moguće. Vaše financije napokon će se koliko toliko stabilizirati.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Idućih dana vama će se sve više otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se opet sve češće smijete ili što vas voljena osoba opet počinje podržavati. Počet ćete disati punim plućima i priuštit ćete sebi i voljenoj osobi više uživanja. Sad možete nastaviti raditi mirnije, a i planiranje se može nastaviti sa svim potrebnim informacijama.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Bit ćete zanimljivi drugima, te u svakom trenutku spremni za razgovore. Mnogi će razvijati svoju društvenu crtu. Ako već jeste u vezi, partner će biti sklon više se vezati za vas. Ipak, nešto će nedostajati. Kasnije ćete shvatiti što je to. Osjetit ćete blagi pad interesa za posao. Pokušat ćete obnoviti neke stare kontakte koji obećavaju.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Mala zbunjenost bit će povezana s vašom potrebom za sigurnošću. Brzo ćete je zaboraviti. Imat ćete osjećaj da ste povezani s cijelim svijetom, a to će na vas djelovati poticajno. Osobni odnosi razvijat će se u pozitivnom pravcu. Napokon ćete dočekati željene izazove kroz koje možete pokazati svoje talente.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Atrakcije na koje ćete svaki dan nailaziti budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke. Imat ćete toliko motivacije da biste mogli pretjerati s tulumima. Nemojte zbog svega zapostaviti svoje dužnosti iz drugih područja života. Sve što je povezano s kreativnošću, mladima, sportom i pozornicom ovih će se dana kod vas aktivirati.

MOZGALICE IZ BROJA 1434

Pripremila: Tajana Vidović, kustosica i povjesničarska umjetnosti

Otvorenje izložbe grafika

Zorana Durbića

UMultimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja večeras u 18:00 sati otvara se izložba grafika akademskoga slikara i konzervatora restauratora Zorana Durbića Na granici između figuracije i apstrakcije. Predstavlja specifičnu likovnu cjelinu njegova bogatog opusa, izvedenu u grafičkoj tehnici visokog tiska, a čine ju ručno otisnute figuralne i apstraktne kompozicije linoreza u boji, drvoreza u boji te linoreza u crnoj boji. Svaka je diferentna u tehničkom pristupu, pripremnom crtežu, materijalu, a ponajviše likovnom karakteru djela

– izraženiji ili manje izraženiji odnos ploha – linija, puno-prazno te gradacije boja. Tome je prethodilo likovno razumijevanje forme i potpuno baratanje grafičkim postupcima inspiriranim crtežom i slikarstvom. Dugotrajna priprema zahtijevala je razmišljanje o zrcalnosti i grafici kao alatu za neposredno otiskivanje umjetničkih djela, od kojih je manji dio apliciran na tankom japanskom papiru shiohara.

Durbićeva ozbiljnost i disciplina, sposobnost te vještina izvedbe grafika malih dimenzija i naklada odražava se najviše kod koloriziranih

grafika. Tiskanjem, boje se ne preklapaju, već vrlo precizno dodiruju. U suštini imaju više od dvadeset boja (jedna čak i tridesetak), svaka je zasebno otisnuta (rad na principu nova boja – nova ploča linoleuma ili drveta) te gradirana od svijetle do najtamnije u povezan, skladan i harmoničan odnos. Intrigantnosti njegovih djela pridonose predimenzionirane grudi, nezgrapno tijelo i ruke koje nadjačavaju cjelokupnu kompoziciju te istaknute goleme oči.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

Mjesto održavanja: Multimedijalna dvorana, Riznica Međimurja

Trajanje izložbe: 17. ožujka – 17. travnja 2023.

Otvorenje: petak, 17. ožujka 2023. u 18:00 sati

S druge strane, hladna mističnost oštrijih i isprepletenih linija glavna je nit vodilja čime je izvukao na površinu mogućnost rada i specifičnost materijala koju nudi linorez. Dodatan izazov ispitivanja vlastite sposobnosti, stavio je pred sebe izrezujući na linoleumu površine uokolo linije koje su ostale netaknute, tako da u reljefu ostanu tanke isprepletene linije čija se forma reflektira na grafički uradak. Ljudske figure proizlaze iz manje ili više jasnih obrisa linija u kombinaciji s većim plohama, pa izgleda da je i sam umjetnik pronalazio te ispitivao granicu figuracije i apstrakcije. Gestikulacijom predimenzioniranih ruku i pojedinih dijelova tijela, kompozicije djeluju dramatično, a tome pridonosi njihov smještaj u zadani okvir te prikrivanje intimnih dijelova tijela još dominantnijim objektom. U Čakovcu se predstavlja s više od tridesetak djela rađenih u grafičkoj tehnici visokog tiska eksperimentirajući različitim mogućnostima rada koje nude linorez i drvorez – često na granici

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

figuracije i apstrakcije upotpunjeno jasnim crno-bijelim kontrastom i intenzivnim koloritom crvene, žute, plave i zelene boje, gdje su linearnost i plošnost odraz autorove osobnosti. Neimenovanim grafikama autor dozvoljava slobodu spomenute granice te promatračima nudi slobodnu interpretaciju i doživljaj.

Zoran Durbić (Zagreb, 1958) diplomirao je 1986. godine na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Đure Sedera. Od 1980. godine izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj te inozemstvu. Ponosan je dobitnik nekoliko likovnih nagrada. Živi u Zagrebu i radi kao konzervator restaurator savjetnik na Odjelu za štafelajno slikarstvo u Hrvatskom restauratorskom zavodu.

Akademski slikar i konzervator-restaurator Zoran Durbić

Bez naziva, 1990., linorez u boji, 59 x 49 cm, sign. d.l. 1050, d.sr. 1990, d.d. Z. Durbić

Bez naziva, 2000., cb linorez sa sivom, 62 x 92 cm, sign. d.l. 720, d.d. Durbić

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Stiže proljeće

VREMENSKA SLIKA: Klimatološko proljeće počelo je s prvim danom ožujka, a otprilike se i vrijeme ponaša ranoproljetno. U prošlom tjednu bilo je svega pomalo, sunca, kiše, mraza, vjetra, ponegdje čak i malo snijega. U tjednu pred nama najavljujemo ljepše dane. Još u početku prohladna jutra, ali danju puno sunca. Od

vikenda ponovno sve toplije, pravo proljetno vrijeme. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNO-

ZA: Povoljne vremenske prilike će se nastaviti i tijekom petka. Jutro još uvijek hladno uz slab mraz, ali danju će uz dosta sunca temperatura ipak narasti na nešto više brojke nego u četvrtak. Vjetar veći-

nom slab do umjeren jugoistočni. Minimalna temperatura od -3 do 0, a najviša dnevna oko 13 stupnjeva u hladu. To je na suncu i blizu 20°C. U subotu daljnje zatopljenje uz novu južinu. Zapuhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova. Vrijeme će biti suho i pretežno sunčano uz dnevni maksimalac oko 15 ili 16 Cel-

zijevih stupnjeva. Jedino će još u rano jutro biti prohladno. Južina se nastavlja i tijekom nedjelje. Jutro malo toplije zbog južine, danju djelomično sunčano i toplo uz najvišu temperaturu između 17 i 20 Celzijevih stupnjeva. Puhat će umjeren jugozapadni vjetar, ponegdje s jačim udarima. Čini se da u ponedjeljak možemo

Pučka meteorologija

Kišni ožujak je seljaku zao, a suh travanj još gori

očekivati izmjenu oblaka i sunčanih razdoblja. Tu i tamo malo kiše ili neki kraći proljetni pljusak. Ostaje toplo uz južinu. U ponedjeljak i astronomski počinje proljeće u 22 sata i 24 minute.

Toplo proljetno vrijeme će se nastaviti i tijekom utorka i srijede. Očekujemo puno sunca, mjestimice s umjerenom naoblakom. Temperatura zraka će i dalje biti visoka, blizu 20 Celzijevih stupnjeva. Slično i u četvrtak.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 16. ožujka 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 18. ožujka 1947. najkasnija pojava leda na Dunavu kraj Vukovara

• 20. ožujka u 22:24 - početak astronomskog proljeća

• 21. ožujka 1893. u Francuskoj prvi meteograf u atmosferi

• 22. ožujka - Svjetski dan voda

• 23. ožujka - Svjetski meteorološki dan, osnutak Svjetske meteorološke organizacije

Razgovor ugodni

– Tata, možeš li mi posuditi auto?

– Ne, ne dolazi u obzir.

– Ali, tata, dovoljno sam star.

– Ti jesi, ali auto nije!?!

Glagoli

Učitelj na satu objašnjava vrste glagola.

Na kraju pita Juru:

– Jure, kakav je glagol „kihnuti“?

– Zarazni, gospodine učitelju!?!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Kuliko smo mogli čitati, čuti ili pak zazvediti nikak so ne mogli na čakoskom grackom večom dospomenuti što sedi v nadzornim odborima grackih poduzeča ili pak v upravnim večima grackih ustanova makar se zna da je od navek bilo tak da so te nadzorne ili pak upravne ljude zbirali oni šteri so držali v rokaj cugle gracke vlasti. Ruon tak je poznato da so vu te fotelje ili pak stolce svoje ritice spuščali oni šteri so bili bliže ogjo, očem reči, šteri so meli iste partiske knigice kak i gracki oci. Nigdar, a niti pak unda se je ne pripetilo da je v čakoskim nadzornim odborima ili pak upravnim večima sedel nešči šteri je mel plavo, naranđasto, ljubičasto, žuto, črno ili pak belo partisko knigico jerbo je zadjih tridesti let cugle vlasti držala stranka oliti partija z črlenaj partiskaj knigicaj. Zna se kak je to, one štero so došli do cugli vlasti je nešči i moral zebrati, a onima šteri so nas zebrali moramo to i nekak vrnuti, pak jiv unda zberemo v nadzorne odbore kaj si nekaj privoščijoi preskrbijo. Neje to nejvekša nevola, nevola je to kaj oni šteri držjoi vu svojim rokama cugle vlasti zbirajo i direktore komunalnih poduzeča ili pak ravnatelje ustanova unda struka nema kaj delati v nadzornim odborima jerbo gracki oci kontrolerajo i direktore i odborei veča. A kaj se more ak je to, bar do ve, bilo tak. No, neje to sam v čakoskim grackim poduzečima tak vam je to seposod, očem reči, po celoj Lepoj našoj.

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Što sedi v nadzornim odborima ???

tak bila dosti stara, poslali v penzijo, a postajli so svojega črlenoga. Tak je bilo za vreme prvoga mandata, pak unda je počel i drugi, a dok je zob vremena napravil svoje i dok ga je novi nadzorni odbor spravil v penzijo unda se zazvedilo kak direktor Vodi ima menadžerski ugovor i tak je odišel v penzijo z debelom otpremninom od dvjesto jezer kuni. Ve vidite na kaj smo došli, nišči je ne znal kaj direktor ima menadžerski ugovor i nikak se nebre zazvediti što ga je itak potpisal. Jempot smo platili dok smo direktoro davali veliko plačo, a posel je šepljal tak da smo i tam plačali vejč nek smo morali, a tretji pot smo platili dok je išel v penzijo. I nikomo nikaj, došel je novi direktor i ve idemo znova. Najgerek sam, jako sam najgerek kak dugo bodemo plačali težake z sakefele partiskim knigicama?

Nekaj si gruntam je li je to se jerbo moglo bi se pripetiti kaj nam bodo si direktori grackih i drugih komunalnih poduzečov meli menađerske ugovore, a se ono kaj se zahuza kak i otpremnine plačamo mi porezni i prirezni obveznici. Ne znati de bodemo mi težaki zmogli tulikše peneze kaj bodemo to se foljgali poplatiti?

Teca Franca mi je pošepetnola da so ljudi šteri znajo hajdi faleši od političarov!

Kruha brez motike je nejslajši

čakoske gracke uprave mo je pre nosom zaprlo čakosko biračko telo, ali zato je još navek ostal sabornik. Bil je stiha kak doma v Čakovco tak i v Zagrebo v sabornici. Ali najmepot se je nekaj zbudilo v jemo i zravnal se je nazaj v politiko: Nejpredi je ranjkal na vrata SDP-a, ali so najbrž tam ne bili srečni kaj so ga vidli i moral je dale iskati de ga što oče. Ne znati kuliko je vrati otpral, ali dok je poranjkal na zelena vrata tam so ga dočakali z reširenaj rokaj, pak je mam potpisal pristopnico i prešel k „seljakima“ i pajdašo saborniko Krešijo Beljako. Kak je rekla teca Franca, našla je krpa zakrpo. Znomo da Krešija bije hudi glas kak je negda z pajserima otpiral aute i skupljal auto-radije štere je nutri našel, a Štef, od lani, ima nad sobom Uskokovo optužnico, pak sam ve ne stoprocentno siguren kaj je Štefa privleklo pre Krešijo, a kaj pak je Krešo videl v Štefo. Ako oni dva uspejo najti još jenoga sabornika bodo vu svojoj stranki meli i kvoruma za belo.

Kak

Ne može selo toliko pojesti, koliko

Krešo može narezati!

Vlasnik OPG-a Žunek u Vukanovcu Krešo Žunek poznat je ne samo u gornjem kraju, već i šire. Osim što radi pre�ine domaće rakije, najčešće od šljive i kruške, u svojem podrumskom prostoru za druženje rado ugosti domaće, goste,

spasiti zadjo kravo v Hodošano

kao i prolaznike. Tako uz �inu rakiju koja dobro zagrije želudac, uvijek ima spremno nešto i za narezati, naravno meso z’ tiblice. Ovo mu je svojevrstan hobi jer se inače bavi zidarstvom i fasaderstvom.

(dv, foto: sh)

Menadžer

za kanalizacijo i vodo?

Tak vam je to bilo i v Međimorskim vodama v mandato bivšega grackoga načelnika. Makar so vode ne gracko poduzeče, ali je čakoski gracki načelnik zbiral skorom pol nadzornoga odbora i on je tu mel svojega precednika. Zebrali so i direktora šteri je dosti toga zahuzal jerbo on je, ruon tak kak i nadzorni odbor, ne bil z struke, ali je mel več dosti staro črleno partisko knigico, pak je unda nekak i bil red kaj so staroga direktora vodi z plavom knigicom, makar je ruon

To kaj se dotikavle kruha brez motike nam je nejbole pokazal ve več negdašji i pozableni čakoski gracki načelnik Štef Kovačov. Verjem da to kaj smo jega pozabili ne znači da smo pozabili i jegove huncvutarije štere je delal z čakoskim biračkim telom dok je cmizdril i šmrkulil na televiziji i žalil nam se je kak ga si napadajo i očejo ga pretirati z fotelje čakoskoga grackoga načelnika. No, niti to mo je ne pomoglo kaj bi i dale hercuval z gradom Čakovcom jerbo ga je čakosko biračko telo prečitalo i svoje glase je dalo Ljerki Cividini. Neje uspel prevariti čakosko biračko telo pak niti Uskoka tak da je po onoj staroj pučkoj kak saka rit, očem reči, ritica dojde na šekret i jegova došla, ali ne sam na šekret nek i v Uskok de so mo pokazali da so prečitali jega i jegovoga mobing mobitela i kak so jegove vure kak čakoskoga političara zanavek minule. Vrata

Gospođa Marica Novakova ima vu svojoj štali kravo Sanjo i to je zadja krava vu Hodošano. Ve vidite kak je to, da je Sanja ne zadja krava nigdar nej došla v novine, pak makar davala i tridesti litri mleka na den. Niti ona, a niti pak jena gazdarica Marica. To si razmemo, a morem vam reči da se tu i teca Franca slaže z menom. Ali očem vas pitati kak nek spasimo to zadjo kravo kaj ne bodo hodošanski pučkoškolci morali hodat krave glet k rodbini vu Donji Hraščan?

Da je Sanja v Indiji tam bi bila gospa jerbo tam so krave svete, ali prinas je to čistam nekak drugač i za krave se nišči ne briga osim gospe Marice. Ne znati je li bi tu, kaj se krave dotikavle, mogli nekaj pomoči ovi z Rudolfa Štajnera? Nek pomorejo ak morejo Sanja si je to zaslužila. A još negda se je govorilo: što ima kravo na grunto nebre prepasti i ne bode hmrl od gladi. Sanja se sam obrača i tožno gledi nazaj kak da nas i ona spituvle: kaj bode itak z menom?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak

MEĐIMUREC TJEDNA

Simpa�čnog Krešu “ulovili” smo u njegovu OPG-u s platom domaćih delicija