Međimurske novine 1436

ANKETA POD VUROM

Zašto smo najdeblji narod u Europi?

Mi, Hrvati, ponovno smo oborili neslavnu titulu najdebljih u Europi. Posljednji podaci Europske zdravstvene ankete pokazali su da prekomjernu tjelesnu masu ima 65 % odraslih osoba u Hrvatskoj, i to 73 posto muškaraca i 59 posto žena. Uz naš bok stoje Maltežani, a iza njih su Česi, Mađari, Slovaci, Rumunji, Poljaci, Grci, Slovenci i Bugari.

Ako nastavimo istim putem kao i do sada, prema predviđanjima World Obesity Federation, debljinu će u Hrvatskoj do 2030. imati 32 posto muškaraca i 30 posto žena, 23 posto djece u dobi od 5 do 9 godina i 16 posto djece u dobi od 10 do 19 godina. Pitali smo naše građane što misle zašto smo najdeblji narod u Europi. U nastavku pročitajte što su nam odgovorili. (sh, zv)

Goran Šamarija, Čakovec – Previše jedemo. Možda je stvar u maminoj kuhinji. Trebali bismo se više baviti sportom i promijeniti prehranu. Trebali bismo više jes� domaću hranu, a manje fast food. Radim u Njemačkoj, ali koliko vidim, i tamo ima puno debelih ljudi.

Ma�ja Perčić, Čakovec – Mislim da se premalo krećemo i da je naš brzi način uzrok da smo najdeblja nacija u Europi. Vodimo sjedilački način života. Pozna� smo po tome da volimo puno pojes� dobre hrane i popi�. Premalo kuhamo doma jela na žlicu, primjerice grah sa zeljem. Mi doma pokušavamo jes� svaki dan kuhanu hranu, danas kuhamo juhicu od medvjeđeg luka.

Jasminka Kovačić, Mihovljan – Mogla bih sada bi� zločesta, ali moram reći da previše jedemo. Kada je u pitanju hrana, sve je u kontroli, po mom mišljenju. Jedemo nezdravo i količinski jako puno, a premalo kuhane, domaće hrane.

Ivan Vabec, Čakovec – Najdeblji smo jer nismo disciplirani. Hrva� kao Hrva�, ne držimo se discipline na više područja pa tako i na području hrane i zato smo debeli. Svatko bi sebi trebao da� truda da jede ono što je zdravo i da se više kreće. Manje unosa, više potrošnje. To je jedini recept, a sve ovisi o pojedincu.

Drago Drenić, Čakovec – Jedemo puno svinje�ne i to je sigurno razlog zašto smo najdeblji narod u Europi. Previše i cugamo. Mene primjerice doma disciplinira moja žena. Ostali su kako tko, netko ima više discipline u jelu, a netko manje.

FOTO tjedna

Gospođa Zlata (84) vjerna svom fićeku već 44 let!

Gospođa Zlata iz Celina svoj narančasti �ićek vozi već 44 godine. To joj je prvi auto, a kupio joj ga je muž, kako nam je rekla, za poljoprivredu. U njemu je prevozila i umjetno gnojivo i sve što joj je zatrebalo. Na pitanje u čemu je tajna da �ićek izgleda “kao novi”, odgovorila nam

ŽILET-ŽICA na granici i dalje stoji Žica (17 km) ostala, iako nema graničnih prijelaza

Dolazak Gašpera Dovžana, slovenskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, možda je i naznaka da se napokon makne žilet-žica s granice Međimurja koju je Slovenija postavila prije gotovo deset godina, točnije tijekom 2015. i 2016. godine. Naime, žilet-žica tada se postavljala duž granica kako bi se spriječio ilegalni ulazak izbjeglica iz Sirije u kojoj je bjesnio rat. Situacijom su se koristili i narodi okolnih zemalja koji su trbuhom za kruhom bježali u EU, kao obećanu zemlju.

Na potezu od oko 17 kilometara postavljena je žičana panel ograda i na njoj duple žilet žica. Jedan “sloj” pri dnu i jedan na vrhu.

Hrvatska je tada bila zadnja granična točka pa su na njenim granicama žice osvanule i s mađarske i sa slovenske strane. S obzirom na položaj Međimurja, ono se našlo u pravom žičanom okruženju.

U međuvremenu se stabilizirala situacija s migrantima, ušli smo u Schengen, maknuti su prijelazi s granica obiju zemalja, no žica je ostala.

Vlade u Sloveniji su se izmjenjivale, svaka je obećala micanje žice, ali do današnjeg dana ništa se nije dogodilo. Doduše, na potezu od Trnovca pa do Robadje maknuta je žilet žica pri dnu panel ograde. Bilo je i aktivističkih akcija u kojima se nekoliko metara žice slikovito izrezalo.

S micanjem žice složio se i slovenski veleposlanik

Dovžan, no nije znao po tom pitanju reći ništa konkretno proteklog tjedna. Dao je obećanje da će se raspitati kod svoje Vlade i potom izvjestiti nas, u Međimurju.

Što se mađarske strane tiče, zbog prirodne granice koju čini rijeka Mura, žica je postavljena samo kod mostova, no ni ona nije maknuta.

I dok traju, ako traju, razgovori i dogovori, žica stoji, životinje zapinju u nju te im stradavaju životi. Divlje životinje ne poznaju niti priznaju �izičke granice, one su naučene na slobodu, na kretanje, što im žica onemogućava.

To pak znači da se sprječava širenje i jačanje populacije s obiju strana granice.

Ovotjedna sjednica Općinskog vijeća Orehovica po svom dnevnom redu nije obećavala nekakve spektakularne događaje ni odluke. No, dogodila se prava drama zahvaljujući Miljenki Radović, predsjednici Društva osoba s tjelesnim invaliditetom (DOSTI) Međimurske županije, kao i pročelnici Upravnog odjela za upravu i društvene djelatnosti grada Preloga. Naime, kako se moglo čuti od predsjednika Vijeća Nevena Kreslina, Miljenka Radović nije se najavila kako to nalaže njihov Statut, 3 dana unaprijed. Svejedno je došla kako bi unutar aktualnog sata Vijeća, odnosno općinske vijećnike zamolila za pomoć oko su�inanciranja zgrade Centra DOSTI koja se gradi u Podturnu. Riječ je o Centru koji bi osiguravao poludnevni i dnevni boravak za osobe s invaliditetom s područja cijelog Međimurja. Zgrada je već izgrađena i trenutno je u fazi unutarnjeg opremanja. Kako je Udruga za Centar već utrošila sredstva dobivena iz EU fondova, za pomoć se obratila Međimurskoj županiji. Na

kolegiju gradonačelnika i načelnika donesena je odluka prema kojoj će svaka jedinica lokalne samouprave sudjelovati u su�inanciranju Centra u skladu sa svojim izvornim proračunskim prihodima. Sve su općine potpisale, osim Grada Čakovca koji će to učiniti ovih dana te općine Orehovice. Istina, Međimurska županija, Grad Mursko Središće i Općina Nedelišće odlučili su su�inancirati Centar, no potpis na ugovor nisu stavili jer čekaju da svi ostali potpišu pa će onda i oni.

Drugim riječima, jedino Orehovica nema tu odluku. Nakon što je uz dosta prijepora Miljenka Radović uspjela predstaviti projekt, obratila se i samoj načelnici. - Čudi me, načelnice, da Općina još nije donijela odluku i potpisala sporazum o su�inanciranju Centra premda ste 4 godine radili u mojoj Udruzi, rekla je Radović dodavši da zna da postoje problemi u redovima vladajućih u Vijeću. Na te riječi načelnica je, bez da se okrenula prema Radović, poručila: - Molim Vas da napustite moju vijećnicu, ovo nije ni mjesto ni vrijeme za trač-partiju.

je da ga mazi i pazi od prvog dana, a on joj vjerno služi. (sh, foto: Zlatko Vrzan)

Žilet-žica na granici sa Slovenijom i danas postojano stoji. Fotografija je nastala ovog tjedna kod granice Bukovje - Gibina

DRAMA na sjednici Općinskog vijeća Orehovice

Načenica D. Novak: Gđo Radović, molim Vas, napustite moju vijećnicu!

HRVATSKI SABOR odlučio da Županijsku bolnicu Čakovec preuzme država

U Zagrebu će odlučivati o tome što nam treba

- Zatražit ćemo od Ustavnog suda da utvrdi ustavnost odluke o preuzimanju Bolnice, kazao je župan

Nakon što je u Hrvatskom saboru izglasan zakon kojim upravljačka prava nad Županijskom bolnicom Čakovec s 1. siječnja 2024. godine preuzima država, sazvana je u Županiji konferencija za novinare.

- Nikada, dok sam župan, neću potpisati nijedan dokument kojim će se samo pokušati ukinuti neki od odjela, zaustaviti neka od investicija ili se suštinski intervenirati u razvoj zdravstvenog sustava koji smo sami zacrtali, naglasio je župan Matija Posavec. Istaknuo je da je 77 saborskih zastupnika procijenilo da netko tko sjedi u Zagrebu bolje od nas ovdje poznaje potrebe Međimurja.

Međimurska županija, neovisno o prijenosu osnivačkih prava, zadržava vla-

snička prava jer je to Ustavom neotuđivo. - Zatražit ćemo od Ustavnog suda da utvrdi ustavnost odluke o preuzimanju Bolnice, kazao je župan pozivajući se na članak 129.a Ustava koji govori da županije obavljaju poslove koji se odnose na zdravstvo i razvoj mreže zdravstvenih ustanova. Dragutin Glavina, predsjednik Skupštine, kazao je: - Odbijanjem našeg amandmana vladajuća većina u Saboru ugrozila je jedan od vitalnih interesa Međimurki i Međimuraca.

- Očigledno je da se Hrvatska centralizira i to je protivno europskim vrijednostima, ali i zdravom razumu, naglasio je Željko Pavlic, vijećnik u Skupštini.

- Saborski zastupnici

Dražen Srpak i Veljko Kajta-

zi, ljudi koji tvrde da brane interese Međimurja, glasali su za prelazak naše Bolnice u ruke države, naglasila je Boška Ban Vlahek, a Andreja Marić je dodala: - Interes Međimuraca je da se liječe tamo gdje žive. Odgovarajući na novinarsko pitanje neće li centralizacijom doći do rasapa kadrova i povlačenja liječnika u veće centre, odgovorila je da će u centralizaciji država o svemu odlučivati pa i o kadrovskim pitanjima. Već sada pacijenti

imaju probleme s putnim nalozima, a pitanje je što će biti iduće godine odluči li država sažimati neke odjele, smanjivati bolničke krevete pa će pacijenti biti prisiljeni usluge tražiti u drugim bolnicama, kazala je. Oglasio se i prozvani saborski zastupnik Dražen Srpak: - Moram konstatirati da ni one (Boška Ban Vlahek i Andreja Marić) nisu za taj amandman glasale pa stoga prozivati mene za to nema nikakvog smisla. Kad bi netko bolnicu i sve što je u njoj Međimurskoj županiji htio uzeti i nekamo preseliti, ja bih dignuo dvije ruke za to da se to ne desi. Bolnica i sve što je u njoj ostaje gdje jesu, a o �inancijama i mogućim dugovima koji su stalno egzistirali u poslovanju brinut će država umjesto Županije, kazao je među ostalim u podužem priopćenju.

(BMO)

Na čelu nove zajednice: Dragu�n Remenar, Željko Dobranić i Željko Tomašić

BRANITELJSKE UDRUGE osnovale svoju Zajednicu

Željko Dobranić, pukovnik u miru prvi predsjednik

U Čakovcu je 22. ožujka osnovana Zajednica braniteljskih udruga Međimurske županije koja je došla iz potrebe da Međimurska županija ima legitimnu zajednicu koja može predstavljati braniteljsku populaciju, a posebno ratne postrojbe koje su često bile predstavljene od onih koji nisu njima pripadali, nisu bili prepoznatljivi predstavnici, niti su dobili suglasnost udruga za zastupanje.

Zato su tri braniteljske udruge ratnih veterana, Krovna udruga veterana 54. samostalne pješačke bojne Međimurske županije, Udruga veterana inženjerske bojne Domovinskog rata - Čakovec i Veteran, društvo branitelja Domovinskog rata, odlučile osnovati Zajednicu branitelj-

KAD ĆE preventivni sistematski pregledi?

Vlatka Pleh: Još se ništa ne zna

Početkom mjeseca travnja na kućne adrese osoba starijih od 40 godina, a koje nisu bile kod svog obiteljskog liječnika u posljednje dvije godine, stizat će pozivi za preventivne sistematske preglede. Riječ je novom pilot-projektu ministra Vilija Beroša kojim je za sada obuhvaćeno samo 5 županija. Među njima je i Međimurska. Kako se bliži datum početka pregleda, građane naravno zanima kako će sve to izgledati. Međutim, prema riječima Vlatke Pleh, ravnateljice Doma zdravlja u Čakovcu, još se ništa konkretno ne zna.

BIJELI KOMBI kod Hotela Park u Čakovcu je u službi policije

Veliki brat kod rotora

snima ako niste vezani!

Već par dana kod Hotela Park u Čakovcu parkiran je bijeli kombi koji na krovu ima kameru uprtu u promet kod rotora. O čemu je riječ pitali smo međimursku policiju.

- U sklopu preventivnog rada Policijske uprave me-

đimurske također se ističe specijalno kombinirano vozilo pod nazivom DANE 1, jedinstveno na području Republike Hrvatske. Oformljeno je 2007. godine i opremljeno posebnom opremom. Pogodno je za snimanje i nadzor gradskih manifestacija, sportskih

priredbi, nadzor prometa i slično. Nedavno je obnovljeno i opremljeno novom tehničkom opremom za snimanje i nadzor, rekao nam je glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal. (dv)

skih udruga Međimurske županije.

Predsjednik Zajednice bit će pukovnik u miru Željko Dobranić, branitelj koji je na ratnom putu prošao kroz Sportsku četu, 54. samostalnu pješačku bojnu Čakovec i završio u I. gardijskoj brigadi Tigrovi s kojom je do kraja Domovinskog rata prošao sva bojišta na kojima je postrojba djelovala. Zamjenik je Dragutin Remenar, ratni zapovjednik 34. inženjerske bojne Čakovec, djelatni časnik Hrvatske vojske s činom brigadira i predsjednik Udruge veterana inženjerske bojne Domovinskog rata - Čakovec, te Željko Tomašić kao tajnik, predsjednik Društva branitelja Domovinskog rata Veteran, pukovnik u miru. (dv)

ŽUPANIJSKA LIGA protiv raka Čakovec održala izbornu skupštinu

Hussein Saghir ponovno predsjednik

Na izbornoj skupštini Županijske lige protiv raka Čakovec za novog predsjednika izabran je dosadašnji prim. Hussein Saghir, dr. med., dok su tajnički poslovi i dalje povjereni Ireni Šestak, dipl. psihologinji.

Predsjednici klubova koji djeluju unutar Lige podnijeli su svoja izvješća o radu dok je �inancijsko izvješće podnijela tajnica Lige Irena Šestak. Kako je skupština bila ne samo izvještajnog nego i izbornog karaktera, u Predsjedništvo su izabrani: prim. Hussein Saghir, dr. med., Renata Kutnjak Kiš, dr. med., Irena

Prim. Hussein Saghir, dr. med.

Šestak, Snježana Permozer Hajdarović, dr. med., Sara Šoštić Horvat, dr. med., Brigita Prstec, Karlo Grudić, dr. med., Ivanka Vidić Paulišić, dr. med., Mirjana Mikolaj, Jasenka Šte�ić, Biserka Tompoš, Ivan Lepoglavec, Franjo Novak i Ana Sakač. Po iznošenju Programa rada za 2023. godinu, uslijedila je mala zakuska koju su pripremili članovi klubova Lige. (BMO, foto: Mario Golenko)

Parkirani kombi vreba naše prometne greške

Ma�ja Posavec, župan

NA BURZI rada 2.092 nezaposlenih, ali poslodavci ne

UMIROVLJENICI u dobi od 60 do 69 godina još rade, ali i traže posao preko burze

nalaze adekvatne radnike

Za rad u industriji tražili 312, a našli 46 radnika

Krajem veljače u evidenciji nezaposlenih u Međimurskoj županiji bile su 2.092 nezaposlene osobe, što je u odnosu na siječanj evidentiran pad nezaposlenosti za 1,8 posto. Zaposleno je 43.140 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti za veljaču je 4,6 posto. Tijekom veljače poslodavci su prijavili potrebe za 584 radnika. Potrebe za radnicima najviše su iskazane u prerađivačkoj industriji - 312, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - 70, obrazovanju - 44, građevinarstvu - 42 i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 29.

S burze rada zaposleno je 227 osoba. Najviše radnika je zaposleno u prerađivačkoj industriji – 46 osoba, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 38 osoba, trgovini – 33 osobe i građevinarstvu – 33 osobe. Deset osoba zaposleno na temelju

drugih poslovnih aktivnosti (registriranje trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima itd.).

Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije su iz ostalih razloga brisane 54 osobe. Najviše radnika je zaposleno u prerađivačkoj industriji – 46 osoba, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 38 osoba, trgovini – 33 osobe i građevinarstvu – 33 osobe.

U veljači se novčanom naknadom koristila 451 nezaposlena osoba od ukupnog broja od 2.092 nezaposlenih osoba. Broj korisnika naknade manji je u odnosu na siječanj za 1,5 posto te na razini veljače prošle godine kada je evidentirano 450 korisnika. Promatrano prema spolu, udio žena je 55,2 posto ili 249 korisnica naknade, dok je udio muškaraca 44,8 posto, odnosno 202 korisnika. (BMO)

604 Međimuraca primaju mirovinu i rade

Međimurski poslodavci trenutno traže 232 radnika/umirovljenika

Krajem veljače ove godine u Međimurskoj županiji radila su 604 umirovljenika, među kojima su sve vrste korisnika mirovina: oni koji primaju starosne, prijevremene starosne i obiteljske mirovine. Za rad na 4 sata, uz primanje mirovine, odlučila su se 384 muškarca i 220 žena.

Konstantno raste broj umirovljenika koji u Međimurskoj županiji nastavljaju raditi na pola radnog vremena. Pred nepune dvije godine, 2020., u Međimurskoj županiji je radio 291 umirovljenik, od toga 186 muškaraca i 105 žena. Podsjetimo se da je to bilo u vrijeme žešće pandemije. Broj zaposlenih umirovljenika znatno se povećao jednu godinu unatrag i u stalnom je rastu iz mjeseca u mjesec. U siječnju prošle godine radilo je 485 umirovljenika da bi do kraja prošle godine taj broj narastao na 577 umirovljenika, a taj trend je nastavljen i u prvim dvama mjesecima i ove godine.

POČINJE ljetno računanje vremena

Pomaknite kazaljku jedan sat unaprijed!

spavati jedan sat manje predstojeće nedjelje, ali će zato od tog dana dnevna svjetlost biti znatno duža. Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava u nedjelju, 29. listopada. (sh)

POGLED ODOZDO

Povratak u jednoumlje

Centralizacija je put u pakao. Povratak u jednoumlje. Čim dalje, to se više se vraćamo u 80-e i ranije godine prošlog stoljeća, kada je jedna partija imala monopol na politiku, gospodarstvo i ideje.

Centralni komitet je tada upravljao kadrovima i društvom općenito. Ljudi su se čuvali toga da ne izgovore pogrešne riječi koje bi ih u blažem slučaju stajale karijere, a u strožem zatvora. Bijeg od

takvog bolesnog društvenog stanja, kao i sada, bio je bio preko granice, trbuhom za kruhom i slobodom. Devedesete su donijele zanos da će se društvo izgraditi na novim temeljima. Cvala je sloboda govora, pluralizam, suprotstavljanje na političkoj sceni na kojoj su bujale različite političke opcije na svim razinama, od općinske do državne. Ako je u Domovinskom ratu centralizacija imala smisla, po njegovu završetku

U nedostatku radne snage poslodavci u Međimurskoj županiji traže umirovljenike spremne za rad u građevinarstvu, metaloprerađivačkoj proizvodnji, djelatnosti prijevoza, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tekstilnoj proizvodnji, poljoprivrednoj djelatnosti i trgovini.

Traže se bravari, prodavačice, zavarivači i čistačice

Od 31. listopada prošle godine do 13. ožujka ove godine u Međimurskoj županiji poslodavci su oglasili i potrebe za 232 radnika/umirovljenika. Tražili su: bravare, vozače teretnih vozila, šivačice, prodavače i prodavačice, zavarivače, polagače keramičkih pločica, čistačice, zidare i peradarske radnike.

dom za mirovinsko osiguranje 31. listopada prošle godine pokrenuo je mikrostranicu umirovljenici.hzz.hr.

Kako u mirovini tražiti posao i preko Zavoda za zapošljavanje

Osnovni cilj mikrostranice je pružiti informacije o zapošljavanju umirovljenika temeljem zakonskih mogućnosti kako umirovljenicima, tako i poslodavcima. Mikrostranica

Za ilustraciju, u Međimurskoj županiji je lani bilo 25.102 umirovljenika, od čega ih je radilo 604, nešto manje od 2,5 posto.

Za usporedbu, krajem siječnja ove godine u Hrvatskoj je na pola radnog vremena radilo 23.365 umirovljenika, od ukupno oko 1,2 milijuna umirovljenika. Najviše ih je radilo u trgovini na stručnim i tehničkim strukama, administrativnim i uslužnim djelatnostima, ali i prerađivačkoj industriji.

Trenutno je u evidenciji Područnog ureda Čakovec evidentirano i 10 umirovljenika kao tražitelja zaposlenja, od toga 7 žena. Što se tiče obrazovne strukture, 4 osobe su u razini visokog, odnosno visokoškolskog obrazovanja. Preostale osobe na razini su srednjoškolskog obrazovanja, ali većinom u suficitarnim zanimanjima. S obzirom na dužinu boravka u evidenciji, 6 osoba koji iz mirovine traže posao prijavljeno je duže do 1 godine. Dobna struktura tražitelja zaposlenja umirovljenika kreće se od 60 pa do 69 godina.

Kako je mogućnost rada umirovljenika regulirana Zakonom o mirovinskom osiguranju, a s obzirom na iskazan interes poslodavaca za zapošljavanjem umirovljenika, Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Hrvatskim zavo-

također predstavlja jedinstveno mjesto na kojem se mogu naći svi natječaji za radna mjesta na kojima je moguće zapošljavanje umirovljenika. Međutim, umirovljenici ne moraju nužno sa Zavodom komunicirati preko mikrostranice, već se mogu osobno doći prijaviti u evidenciju područnih ureda kao tražitelji zaposlenja, pa sa svojim/-om savjetnikom/savjetnicom za zapošljavanje dogovoriti podršku u traženju zaposlenja i

definirati plan zapošljavanja vezan za interese, prethodno radno iskustvo i mogućnosti rada, što je u pravilu praksa u Područnom uredu Čakovec. Umirovljenici mogu dobiti informacije o slobodnim radnim mjestima i podršku pri zapošljavanju od savjetnika specijaliziranih za rad s umirovljenicima, pojasnio nam je Nikola Hren, predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Podrška savjetnika specijaliziranog za rad s umirovljenicima usmjerena je na informiranje i prikupljanje informacija vezanih za interese, mogućnosti rada, obrazovanje, stečene vještine i radnim iskustvom radi informiranja o slobodnim radnim mjestima i uvjetima rada. Istovremeno pruža se pomoć i podrška pri traženju posla, pisanju životopisa i motivacijskog pisma te samoj prijavi na natječaj. (BMO)

trebalo je ući u ozbiljnu decentralizaciju. Međutim, poznato je da je stari politički mentalni sklop kao sirenski zov bio jači i sve više ide prema njemu. Ne samo ključne već i svakodnevne odluke želi monopolizirati vladajući centar u Zagrebu.

To marginalizira i devastira periferiju. Regije su svedene na “regionalne agencije” za povlačenje sredstva iz EU fondova, ali kako taj vlak prolazi kroz Zagreb, svaki projekt ovisi o dobrim odnosima sa

središnjom vlasti. Iznad svega jer važna lojalnost vladajućima koji otvaraju i zatvaraju pipu. Takav model s državne razine se poput koncentričnih krugova prenosi na niže razine: županijsku, gradsku i općinsku vlast.

Kao u vrijeme Centralnog komiteta, za sve se treba pitati u Zagreb. Sve institucije javne vlasti vezane za resorna ministarstva ne smiju ni o čemu imati mišljenje, ako Zagreb nije dao odobrenje. Ne smiju bez

Broj korisnika starosne, prijevremene starosne i obiteljske mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena i primaju mirovinu, u Međimurskoj županiji, unatrag jednu godinu od 28. veljače 2023. do 31. siječnja 2022. Izvor: HZZMO

odobrenja Zagreba odgovarati ni na upite novinara. Kao da sva pamet ove zemlje smije biti samo u Zagrebu. Bolnica je posljednji, zasigurno ne posljednji, primjer u nizu. Zagreb će odlučivati o tome kako će i tko liječiti Međimurce. Vladajući iz Zagreba prevlašću u broju članova u Upravnom vijeću Bolnice krojit će našu zdravstvenu politiku. Zgrade nitko neće odnijeti, ali one nisu bitne. Bitna je razina usluga koju će nam nuditi.

LTH ALucAsT ugostio predstavnike Veleposlanstva Republike Slovenije i Međimurske Županije

Uskoro pokrećemo novi projekt za BMW iX e-vozila

Prošlog je četvrtka tvrtka LTH Alucast d.o.o. u svom pogonu u Čakovcu ugostila predstavnike Veleposlanstva Republike Slovenije. Tom prilikom posjetu su prisustvovali Gašper Dovžan, veleposlanik Republike Slovenije u Hrvatskoj, Dušan Pšeničnik, ekonomski savjetnik, Anita Perešin, pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju, upravljanje projektima i investicije kod Međimurske Županije i Barbara Riman Plazibat, predsjednica Saveza Slovenskih društava u

Hrvatskoj te Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam. Tadej Muhič i Tomislav Tot, direktori Društva LTH Alucast u uvodnom dijelu predstavili su organizaciju i poslovanje Društva kao i planove za daljnji rast, razvoj i proširenja proizvodnih kapaciteta. LTH Alucast je u svibnju 2022.godine otvorio 3.400 četvornih metara nove hale proizvodnog pogona te time povećao ukupne kapacitete pogona na 10.000m2, a već danas se planira i počinje pro-

jektirati nadogradnja pogona od 6.100m2 kao i postavljanje logističkih objekata, visoko regalnog skladišta i fotonaponskih sunčanih elektrana.

Rastemo godišnje čak 30 posto i takav trend nastavljamo

U 2022. godini pokrenuti su novi projekti izrade aluminijskih odljevaka za invertere koji se ugrađuju u 100% električna vozila VW ID linija, Audi e-tron i ostalih e-vozila unutar VAG grupacije. Trenutno se

već intenzivno pripremaju i naručuju automatiziranu opremu za najveći projekt dosad koji će već na jesen ove godine startati u Čakovcu, a radi se o aluminijskim odljevcima za invertere koji će se ugrađivati u nove linije 100% električnih BMW iX vozila.

2022. u izgradnju i novu strojnu opremu investirano je preko 5,5 milijuna eura, a plan investicija za 2023. godinu skoro 50 posto, je veći i iznosi 8 milijuna eura. Društvo je u 2022. godini poslovalo pozitivno te ostvarilo rast poslovanja od skoro 40 posto u odnosu na 2021., a plan rasta poslovanja za 2023. je 30 posto veći u odnosu na 2022.godinu. Također povećao se i broj radnih mjesta za 70 novih djelatnika te trenutno u pogonu radi 330 djelatnika.

Godišnje

zapošljavamo 50-ak

novih djelatnika

U LTH Alucast svake godine planira se stabilan godišnji rast od 25-30 posto kao i daljnji razvoj poslovanja, stoga su za ovu godinu predvidjeli 60 novih radnih mjesta, od čega su već u prvim mjesecima 2023. zaposlili 30 novih suradnika. Trenutno imaju 330 zaposlenih, od kojih je čak 50 posto

žena. I dalje zapošljavaju novi kadar, između ostalog strojarske tehničare i inženjere, CNC operatere, mehatroničare, robotičare, mehaničare, bravare, tokare, strojobravare te ostala zanimanja za radna mjesta operatera u proizvodnji. Zbog daljnjeg planiranog rasta i razvoja LTH Alucast će godišnje otvarati novih 40-50 radnih mjesta.

Naglasili su da je LTH Alucast, kao član grupacije LTH Castings, pouzdani partner najrespektabilnijim imenima u automobilskoj industriji kao štu su BMW, Mercedes, Audi, Volkswagen i ostali.

LTH Alucast kontinuirano ulaže u razvoj i nove tehnologije, strojeve i opremu za koje je godišnje namijenjeno između 6 i 8 milijuna eura. Ove i sljedeće godine pripremaju nove projekte na području e-mobilnosti, stoga su investirali u najnovije moderne tehnologije, visoki stupanj automatizacije proizvodnih procesa i mnogobrojne robote visoke učinkovitosti i točnosti, čime ispunjavaju visoke standarde svojih kupaca.

Jedan od strateških smjerova grupacije LTH Castings je i održivi razvoj, stoga se na svim proizvodnim lokacijama, uključujući LTH Alucast, ubrzano pripremaju i izvode projekti izgradnje sunčanih elektrana.

Mislimo zeleno - investiramo u obnovljive izvore energije U LTH Alucast završena je izgradnja solarne elektrane od 900kWh za djelomičnu proizvodnju vlastite električne energije, a time i smanjenje emisije CO2 u okoliš, kao i osiguravanje obnovljivih izvora energije.

LTH Alucast jedna je od najmodernijih proizvodnih lokacija u grupaciji LTH Castings iz Slovenije, čiji je prosječni godišnji prihod viši od 300 milijuna eura, a tradicija 75 godina. Grupacija je među najmodernijim, visokotehnološkim ljevaonicama tlačnog lijeva aluminija u Europi i zapošljava više od 3.000 ljudi na 6 proizvodnih lokacija u Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji.

Razvojni su partneri najuglednijim svjetskim proizvođačima automobila, poput Mercedesa, BMW, Audi-a, Volkswagena-a i brojnih drugih kupaca u automobilskoj industriji.

Zajedno s njima putem novih projekata oblikuju i razvijaju odljevke za nove koncepte vozila, posebice u «e-mobilnosti« i tako predstavljaju »one-stop-shop« partnera za svoje klijente.

(Foto: Zlatko Vrzan)

Delegacija Veleposlanstva Slovenije u pogonu tvornice. Na slici: Nikola Preložnjak, voditelj ljevaonice, Gašper Dovžan, veleposlanik, Tadej Muhič, direktor, Tomislav Tot, direktor, Anita Perešin, pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju, upravljanje projektima i investicije kod Međimurske Županije, Barbara Riman Plazibat, predsjednica Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj, Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam te Dušan Pšeničnik, ekonomski savjetnik

Žene su velik dio zaposlenika u proizvodnji LTH Alucast u Čakovcu

prijateljice Nere

Život u Međimurju

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije

svoj fokus

ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

OBITELJ ŠPOLJARIĆ iz Goričana pokosila sudbina bolesnog sina

GLOBALNO I LOKALNO

Pregovori kao test političke moći

Najvažniji stav susreta Xi – Putin je zaključak da se Rusija obvezuje obnoviti pregovore s Ukrajinom.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Našem Petru je nužno liječenje u Njemačkoj

Kina međutim poziva i međunarodnu zajednicu da se uključi u proces pregovora, kao da ona već nije uključena u cijeli proces.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Očito je Kina ta kojoj zbog niza razloga ne odgovara eskalacija sukoba, ovisna je o Zapadu i Zapad dijelom o njoj. Kako se zamišljaju mirovni pregovori, to je već drugo pitanje. Rusija zamišlja pregovore na način: - Ovo smo osvojili, to je naše. To sigurno neće proći kod Ukrajine.Pitanje je u kojem bi se formatu pregovaralo, očito je da pregovori samo Rusije i Ukrajine vode u slijepu ulicu, pa se format pregovora nastoji proširiti, Kina tu sebe vidi kao moderatora. Ipak, ne treba sumnjati da je Kina zapravo na strani Rusije jer s njom ima strateške ugovore o gospodarskoj, vojnoj i energetskoj suradnji i to već desetak godina, a suradnja se samo pojačava. Gospodarska suradnja Rusije i Kine je na razini od oko 200 milijardi dolara. Osim toga, Rusija je pomogla Kini u razvoju zračnih i raketnih snaga te ranom uzbunjivanju u slučaju nuklearnih napada.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Iako Ukrajina od Kine očekuje da uvjeri Putina da se povuče s njezina teritorija, to se sigurno neće dogoditi jer bi to stavilo na kocku odnose Rusije i Kine.

To zapravo znači da Kina vidi buduće mirovne

pregovore ako do njih dođe, kao neki oblik trgovanja ukrajinskim teritorijem, „malo meni, malo tebi“, iako se još 2013. godine sporazumom obvezala da će braniti Ukrajinu od Rusije. Naime Zelenski je svjestan da jedino Kina može pomoći da se Putin zaustavi političkim sredstvima.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

VARAŽDINU, Gajeva 5

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Zapravo se sad čeka što će se dogoditi tijekom obećanog susreta Xi – Zelenski. Naime, Kina i Ukrajina imaju jake trgovinske veze, donedavno je Ukrajina bila najveći trgovinski partner Kine. Osim toga, Ukrajina je 1998. godine prodala Kini prvi nosač aviona sovjetskog tipa, na tom temelju sad Kina gradi svoju mornaricu.S druge strane, SAD na mirovnu inicijativu Kine gleda kao na samopromociju, smatra se da se mnogo toga neće promijeniti. Biden je baš ovih dana obećao ubrzanu dostavu tenkova Abrams u Ukrajinu, a Europa se ujedinjuje u slanju oružja. Nije u pitanju samo odnos među velikim silama kao državama, već prvenstveno ideologija vlasti, stalni sukob između demokracija i autokracija.

To znači da će se rat u Ukrajini nastaviti. Ukratko, pregovori, ako do njih dođe, sad će testirati političku moć Kine.

Lovro (30) i Mateja Špoljarić (31) iz Goričana roditelji su Pavle (4) i Petra (osam mjeseci). No, sudbina je prilikom rođenja njihovog sinčića Petra njihove živote drastično promijenila. Petar se u Petrovoj bolnici u Zagrebu rodio u 29. tjednu 5. srpnja 2022. godine te je zbog preranog rođenja bio primoran ojačati u inkubatoru. Odmah je intubiran, a na respirator je bio priključen od rođenja.

Petar boluje od artrogripoze koja predstavlja prirođenu bolest mišića lokomotornog sustava kod koje su naročito naglašene kontrakture zglobova. Uz to Petar ima problema s hranjenjem, pa tako ima sondu, ne zna disati, pa uz to ima i kanilu.

Kako je Petar zbog svoje bolesti većinom u bolnici u Čakovcu ili u Zagrebu, razgovarali smo s njegovim ocem Lovrom koji je pokrenuo humanitarnu akciju kako bi se

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA!

Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objek�ma gdje se voda ne koris�.

Potrebno je instalacije zaš��� od smrzavanja.

za specijalne i progresivne naočalne leće

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.

prikupilo dovoljno novaca za odlazak u specijaliziranu polikliniku u Njemačkoj koja se tiče liječenja zglobova, mišića i tetiva nakon čega će uslijediti dugogodišnji oporavak. Dana 20. travnja Petar s roditeljima odlazi na prve konzultacije i pregled u Njemačku u Ambulanz Orthopädische Kinderklinik kako bi se utvrdilo kasnije liječenje. U pitanju je, naglašava otac Lovro, veći broj potrebnih operacija, čak i njih 20.

Artrogripoza, epilepsija, problemi s očima…

- Za svaki dio uda posebno, trajalo bude to nadamo se samo do njegove adolescencije. Operacija dakle postoji, ali bez rehabilitacije je operacija benigna.

Osim artrogripoze Petru je dijagnosticirana epilepsija, no srećom za sad nije imao napadaje, a ima i probleme s očima, kao i polimikrogirija

(gusti nabori mozga, malformacija moždane kore).

- Osim za operacije, Petar novac skuplja i za skupa medicinska pomagala, takozvane ortoze koje će mu, nadamo se, omogućiti samostalno kretanje i funkcioniranje.

Pokrenuta je humanitarna akcija kako bi se skupila potrebna sredstva u iznosu od 150 tisuća eura za liječenje.

- Cijeli život nam se promijenio praktički od njegovog rođenja. Od početka smo svi u tome i morali smo brzo reagirati. Petar nam se zbog svoje bolesti do sad nije niti nasmijao, jer ne zna koristiti te mišiće.

U razgovoru s drugim roditeljima koji imaju djecu s ovakvim dijagnozama, došli smo do te poliklinike u Njemačkoj jer je to jako rijetka bolest. U Hrvatskoj za to niti ne postoji specijalist, pa smo tako primorani okrenuti se dalje, rekao nam je Lovro Špoljarić. Sve je vjež-

ba i potrebne će biti godine da Petar može samostalno funkcionirati, što je krajnji cilj. Ograničena mu je motorika. Međimurci pokazali veliko srce

U Čakovcu Petar vježba u Malom princu koji koriste Bobath i Vojta tehnike. Time se najviše dobiva na pokretljivosti. No, sve je to borba s vremenom, jer čim Petar poraste ili ako se samo jednom vježba preskoči ponovno su ne na početku, nego korak unazad. Uz to, Petar mora naučiti i samostalno jesti i disati jer od početka živi uz sondu. Za odvikavanje od sonde i kanile za sad još traže kud i kamo se obratiti.

Međimurci su dosad pokazali veliko srce za Petra. Donacije uplaćuju privatne tvrtke, udruge, kao i građani. Prikupljeno je 56.234 eura, a svoju donaciju možete uplatiti na račun HR2423400093511156715.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr GLOBALNO

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Obitelj Špoljarić: otac Lovro, majka Mateja, kći Pavla i oboljeli sin Petar Piše: Dora Vadlja

PARAG

Sjekiru zabio bratiću u prsa

Nedelja, 19. ožujka, nije u nimalo lijepom sjećanju ostala za 44-godišnjeg mještanina Paraga.

U dvorištu obiteljske kuće, nasilnički se prema njemu ponašao 20-godišnjak, njegov nećak. Vrijeđao ga je pogrdnim riječima pa kuhinjskim nožem mahao prema njemu. U opisano obiteljsko nasilje umiješao se 22-godišnjak, sin 44-godišnjaka, koji je sjekirom udario 20-godišnjaka u predjelu prsnog koša te ga teško ozlijedio.

NOVA ULICA u Nedelišću poprište neviđenog događaja

Zapalio četiri auta, a bio je tako miran susjed

- Dolaskom u ulicu pitali smo susjede kako je to moguće, što ni njima nije jasno, jer je osumnjičeni 70-godišnjak do tada bio sasvim normalan susjed

Foto: Zlatko Vrzan

Mirna, Nova ulica u Nedelišću proteklog je vikenda bila na meti nesvakidašnjih i potencijalno vrlo opasnih događaja. 70-godišnjak iz te ulice u petak, 17. ožujka, prvo je zapalio susjedov automobil, a tu je istu radnju ponovio u nedjelju navečer u vrijeme dok su gotovo svi stanovnici ulice već spavali.

Nekoliko dana kasnije, u Novoj ulici sliježu se dojmovi nakon požara automobila, koji su naravno potresli vlasnike automobila, kao i okolne susjede koji su požaru svjedočili. Dolaskom u ulicu pitali smo susjede kako je moguće da se tako nešto uopće dogodilo, na što nam je većina rekla da su u šoku, jer je osumnjičeni 70-godišnji susjed, inače miran i povučen čovjek s kojim su svi bili u odnosu: “Dobar dan, kako ste?”

Ulica se oporavlja od šoka

Američki Ford F 150 STX, koji je vlasnik Siniša Novak u prvom mjesecu dovezao iz Poljske, bio je prva meta paleža. Ovaj 42-godišnji vlasnik automobila još se oporavlja od šoka. Tek nam je ukratko prepričao, a onda i pokazao veliku štetu na svojem američkom ljubimcu koji je nemoguće vratiti u prvobitno stanje.

- Sva sreća da nisam otišao spavati. Čuo sam udarac i kada sam pogledao kroz prozor, vidio sam kako mi

gori auto. Teško mi je procijeniti koliko je minuta gorio, ali od trenutka kad sam vidio požar, izletio iz kuće s vatrogasnim aparatom, sigurno je prošla minuta, ispričao nam je Siniša Novak koji je, nakon što je pogasio požar, pozvao policiju, a stigli su i vatrogasci. Radilo se o podmetnutom požaru.

Gotovo nevjerojatno, američki ford nakon požara s vanjske strane ne izgleda toliko oštećeno. Zapravo, vidi se samo slupano staklo s vozačeve strane, no kada se vrata otvore, ima se što vidjeti. Vatra je oštetila cijelu unutrašnjost vozila, od volana do elektronike i siceva. Dijelove za takav automobil, govori nam sugovornik, nemoguće je nabaviti.

Subota na nedjelju u ulici prošla je mirno. No, osumnjičenik se već drugu večer, s nedjelje na ponedjeljak, vratio u “akciju”. Taj je put odabrao, svega nekoliko kuća dalje, tri parkirana automobila koje je potom zapalio. Vlasnici kuće nisu željeli komentirati događaj, a šteta se i dalje zbraja.

Požar u nedjelju ugasili su susjedi, koji su odmah reagirali i složno skočili upomoć kako bi se vatra što brže ugasila, ali i kako se ne bi proširila na kuću. Doznajemo, da je osim tih triju automobila, pokušao zapaliti i drugi Sinišin automobil, a uz to je zapalio i plinski ormarić. Samo se može nagađati što se sve moglo dogoditi da je plin eksplodirao.

Policija je u utorak izvijestila da je otkriven počinitelj za kojeg sumnjaju da je zapalio nekoliko automobila u Nedelišću i da se radi o 70-godišnjaku s područja Nedelišća.

Osumnjičenik se nalazi u istražnom zatvoru u Varaždinu

- Dovršenim kriminalističkim istraživanjima utvrđeno je kako je počinio kaznena djela oštećenja tuđe stvari te dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, javili su iz policije.

Iz policije su objavili još neke detalje:

- Sumnja se kako je u kasnim večernjim satima u petak, 17. ožujka, te u nedjelju, 19. ožujka, u Nedelišću, Novoj ulici, izazvao dva požara na četirima osobnim automobilima. Osumnjičeni je najprije u petak oko 23:30 sati na osobnom automobilu Ford F 150 STX, koji je bio parkiran ispred obiteljske kuće u Novoj ulici, podesnim predmetom razbio staklo. Potom je kroz

nastali otvor unutrašnjost automobila polio zapaljivom tekućinom pa ju otvorenim plamenom zapalio. Pomoću vatrogasnih aparata 42-godišnji vlasnik uspio je sam ugasiti požar, dok je nastalu štetu procijenio na više tisuća eura. Drugi požar osumnjičeni je izazvao u nedjelju, 19. ožujka, oko 23:20 sata. Upotrebom lako zapaljive tekućine te sredstva za paljenje vatre izazvao je požar na trima osobnim automobilima, Citroenu C4 Picasso, BMW-u 318D i Pontiacu Firebirdu, vlasništvo 50-godišnjaka. Požar na vozilima ugasili su pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Nedelišće, dok je materijalna šteta procijenjena na više tisuća eura. Protiv osumnjičenog 70-godišnjaka podneseno je posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. Ujedno, osumnjičeni je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske, javili su iz policije.

Ozlijeđeni 20-godišnjak prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da je u događaju zadobio

DONJI HRAŠĆAN

teške tjelesne ozljede opasne po život pa je zadržan na daljnjem liječenju. Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela ubojstva u pokušaju uhićen je 22-godišnjak te je priveden u Policijsku postaju Čakovec na kriminalističko istraživanje. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 22-godišnjak s područja Nedelišća počinio kazneno djelo ubojstva u pokušaju. Protiv osumnjičenika podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te će se predati pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

Direktori (55) i (46) utajili

540.000 eura

Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave međimurske, na temelju naloga nadležnog državnog odvjetništva te kaznene prijave nadležnog područnog ureda Porezne uprave, dovršili su kriminalističko istraživanje nad 55-godišnjakom i 46-godišnjakom, obojica s područja Donjeg Kraljevca, zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela utaje poreza ili carine te krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Naime, sumnja se kako su osumnjičeni u svojstvu direktora i odgovorne osobe, odnosno osobe koja prema zajedničkom dogovoru obavljala poslove odgovorne osobe u trgovačkom društvu sa sjedištem u Donjem Hrašćanu, izbjegavanjam

KRAĐE

MACINEC

plaćanja poreza na dodanu vrijednost pribavili protupravnu imovinsku korist za spomenuto trgovačko društvo.

Navode da su u razdoblju od siječnja 2018. do rujna 2019. godine lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica, koje su utjecale na utvrđivanje iznosa porezne obveze te izradom i uporabom krivotvorenih poslovnih isprava neistinitog sadržaja, oštetili proračun Republike Hrvatske za nešto više od 540.000 eura. Protiv osumnjičene dvojice podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela utaje poreza ili carine i krivotvorenja službene ili poslovne isprave. (sh)

Iz garaže ukrao alat i ribolovnu opremu

U utorka, 21. ožujka 2023. godine, u večernjim satima u Macincu nepoznati počinitelj provalio je u drvenu garažu, smještenu u sklopu obiteljske kuće u Glavnoj ulici, odakle je ukrao razni alat i ribolovnu opremu.

Materijalna šteta prema izjavi 34-godišnjeg vlasnika procijenjena je na više stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

NEDELIŠĆE Opelješio kamp-kućicu

Između 25. veljače i 18. ožujka 2023. godine u poljskom predjelu zvanom Sratka, između Nedelišća i Strahoninca, nepoznati počinitelj provalio je u kamp-kućicu, odakle je ukrao razni pribor za jelo, alkoholna pića i druge

predmete. Materijalna šteta prema izjavi 36-godišnjeg vlasnika procijenjena je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Još vidno potreseni Siniša Novak pokazuje unutrašnjost forda koji je pretrpio nepovratnu štetu

Piše: Dora Vadlja

Vatra je u potpunosti uništila volan, sjedala i elektroniku

UTRKA ŠARENIM čarapama u centru grada

Trkači donirali 1.927 eura

za sindrom Down

Utrka Šarenim čarapama do cilja u organizaciji Grada Čakovca i uz potporu Atletskog kluba Međimurje, Zajednice sportskih udruga Čakovca, Turističke zajednice grada Čakovca, Međimurske županije, Općine Sveti Martin na Muri i Općine Kotoribe održana je u subotu u centru Čakovca.

Trčala se dionica u dužini od 2103 metara, kroz čakovečki park, kao simbol na 21 „par“ kromosoma kojih

LJERKA CIVIDINI, gradonačelnica Čakovca, o vraćanju života u centar i obnovi pročelja

kod osoba sa sindromom Down umjesto 2 ima 3, što ih čini jedinstvenima.

Sva prikupljena sredstva od kotizacije donirana su Udruzi za sindrom Down Međimurske županije. Prikupilo se 1.927 eura, a bilo je oko 500 donatora trkača. Za sve sudionike utrke osigurani su bili kuhano vino i čaj. Naravno, obvezne su bile šarene čarape. (dv, zv)

65. ŽUPANIJSKO natjecanje u tehničkoj kulturi

Srednjoškolce zanima

sve, od maketarstva do graditeljstva

Graditeljska i Tehnička škola Čakovec bili su domaćini 65. županijskog natjecanja u području tehničke kulture, održanog u organizaciji Društva pedagoga tehničke kulture te Zajednice tehničke kulture

Međimurske županije. Više od stotinu najboljih mladih tehničara iz viših razreda međimurskih osnovnih škola i ove je godine pokazalo visoku razinu znanja i vještina u tom širokom području.

Osnovnoškolci su se natjecali u 12 područja – od maketarstva i modelarstva, graditeljstva i strojarskih konstrukcija do elektrotehnike, fotogra�ije, radiokomunikacije, automatike itd. u Graditeljskoj školi Čakovec. Natjecanje je i ove godine pratila smotra radova i fotogra�ija učenika osnovnih i srednjih škola koja je također pokazala razinu znanja

Čakovčanima želimo vratiti centar njihova grada

Može li pješačka zona ponovno postati čakovečki „dnevni boravak“, jedno je od pitanja na koje odgovara čakovečka gradonačelnica

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

koju su djeca i mladi postigli uz pomoć svojih nastavnika. Učenike su prije početka natjecanja pozdravili i zaželjeli im mnogo uspjeha župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini te ravnatelj Graditeljske škole Čakovec Damir Srnec. Natjecateljima se obratila i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini dodavši da je STEM područje sfera budućnosti:

- S obzirom na to koliko je mladih okupilo ovo natjecanje, mislim da ne moramo biti zabrinuti za budućnost STEM područja u našem kraju. Rezultat je to rada ljudi u obrazovnom sustavu koji ne žale ni vremena ni truda, kao i marljivosti učenika koji se pripremaju za budućnost, rekla je gradonačelnica Cividini.

(dv)

ZELENA OAZA u Čakovcu

Na trima lokacijama posađeno 139 novih sadnica

Uz stvaranje zelenih oaza diljem grada, planiranja novih parkova i površina za provođenje slobodnog vremena, na zelenim površinama Čakovca ukupno je posađeno 139 sadnica različitih vrsta drveća. Zelenit će se tri nove lokacije diljem grada, čime Čakovec još jednom pokazuje brigu o okolišu, kao nastavak na uspješan primjer kampanje sadnje stabala Zasadi stablo, ne budi panj, u koju se uključuje.

Na Južnoj obilaznici je posađeno ukupno 87 novih sadnica i to 24 komada hrasta lužnjaka, 13 komada brekinja, 6 japanskih sofora, 10 komada šećernog javora, 7 žestilja, 23 običnog graba

i 4 komada divlje trešnje. U Sajmišnoj ulici posađeno je 28 sadnica, od čega 16 komada šećernog javora i 12 žestilja, dok je u Ulici Jurja IV. Zrinskog odrađena sadnja drvoreda. Pritom su sadnice brekinje posađene i na dječjem igralištu u Ulici dr. Rudolfa Horvata, sveukupno njih 24, 21 u drvoredu i tri na igralištu.

Svako stablo učvršćeno je pomoću kolca te je zaštićeno plastičnim štitnikom, a oko svakog stabla formirana je sadna zdjelica ispunjena malčem. Radove je odradila tvrtka Cedrus Forest, koja je time ujedno i zamijenila stabla koja su osušena, o svom trošku. (dv)

Seljenje trgovina iz središta gradova u trgovačke centre na periferiji te navike građana koji svoje šoping-liste žele „čekirati“ na jednom mjestu, bez previše šetnje, posredno su dovele do odumiranja trgovačkih središta, posebno manjih gradova poput Čakovca. Naše županijsko središte nije iznimka, problem je to o kojem se govori duže vrijeme, a potenciran je prezentiranjem idejnog rješenja uređenja Trga Republike, stoga smo priupitali čakovečku gradonačelnicu Ljerku Cividini koji je plan za povratak „života“ u centar grada.

Cijena najma lokala odbija trgovce

Kako nam je rekla, revitalizacija pješačke zone u Čakovcu kompleksni je zadatak koji zahtijeva pristup iz nekoliko pravaca. Središte Čakovca, koje se povijesno razvilo u trgovačku zonu sa šetnicom te gotovo cijelo 20. stoljeće bilo „dnevni boravak“ Čakovčana, stagnira već dva desetljeća. Prvo, izgradnjom trgovačkih centara na obodima grada, središte grada gubi trgovačku funkciju. Trgovački brendovi svoje prodavaonice

preselili su iz središta grada u centre jer njima dnevno prolazi velik broj ljudi koji tamo ciljano dolaze kupovati. Drugo, vraćanjem imovine te privatizacijom, velika većina poslovnih prostora vraćena je bivšim vlasnicima ili je prestala biti vlasništvo velikih trgovačkih tvrtki. Time prestaje posredni ili neposredni utjecaj javnog sektora na sadržaje i vrste usluga koje se nude u gradskom središtu, plansko promišljanje razvoja vlastite trgovačke mreže, a praktički jedini kriterij za unajmljivanje postaje - cijena najma. Speci�ičnost Čakovca u odnosu na ostale hrvatske gradove je ta da grad direktno upravlja sa šest poslovnih prostora u središtu, u kojima su u dvama smještene javne institucije.

Dakle, samo u četirima od pedesetak lokala u pješačkoj zoni možemo direktno utjecati na sadržaje koji se u njima nalaze, rekla nam je čakovečka gradonačelnica.

Nadalje, većina stanova u povijesnim zgradama u jezgri Čakovca u vlasništvu je ili se njima koriste građani slabijeg imovinskog stanja. Oni ne mogu �inancirati zahtjevne i često skupe obnove. Četvrto, nakon 2. svjetskog rata u dijelovima središta izgrađene su stambene zgrade u kojima živi

Već ovog proljeća kreće obnova pročelja

Grad će već ovog proljeća početi s uređenjem zgrade u Ulici kralja Tomislava 3, saznajemo i da su riješeni imovinsko-pravni odnosi u zgradi u kojoj se nalazi „Lisca“ te bi i tamo uskoro počela dogradnja i uređenje. Stanari stambene zgrade nasuprot župne crkve već lani su obnovu pročelja kandidirali na natječaj za dobivanje bespovratnih sredstava za energetsku obnovu, no zbog pravila nisu prošli. Naime, vlasnik se mogao javiti samo jednom, a kako je Borovo, koje je suvlasnik zgrade, kandidiralo još jednu nekretninu, čakovečka zgrada izvukla je „deblji kraj“. Prioritet je i obnova zgrade Starog pasaža, gdje je Grad jedan od suvlasnika, a tek predstoje razgovori i dogo-

vori s ostalim vlasnicima. Do dogovora se u pravilu teško stiže, prvenstveno zbog skupoće obnove, ali i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Odličan primjer je zgrada u Ulici Ruđera Boškovića 6. Ta secesijska ljepotica, u kojoj je počela djelovati čakovečka Matica hrvatska, zbog dotrajalosti opasna je za prolaznike. Fotografija balkona koji samo što se ne sruši, svako malo je u novinama ili na društvenim mrežama, pa građani s pravom pitaju kad će se obnoviti. Vlasnika je više, očito se ne mogu dogovoriti, a zakonske odredbe sprečavaju Grad da ulaže u tuđu imovinu. Dok traju razgovori i dogovori, zgrada koja bi, da je obnovljena, bila jedna od najreprezentativnijih u gradu, rapidno propada.

velik broj stanara, a njihove objektivne potrebe ograničavaju ili „sputavaju“ sadržaje kakvi su uobičajeni u gradskim središtima. S činjenicom da je središte i stambena zona usko je povezan nedostatak parkirališnih mjesta, neovisno o tome naplaćuju li se ona ili ne. I posljednje, krajem 70-ih godina započeta izgradnja sadržaja na Trgu Republike nikad nije završena pa se na njegovu južnom dijelu kao „privremeno rješenje“ još uvijek nalaze parkiralište te stražnja dvorišta. Kreće obnova fasada u središtu grada

- Želim to promijeniti, odnosno gradskoj jezgri vratiti njen nekadašnji sjaj i značaj, kako bi ponovno bila mjesto izlazaka i šetnji, kazala je i dodala kako je u posljednje dvije godine konkretno krenulo u tom smjeru.

- Smanjili smo trajanje naplate parkiranja, tako da je ono u poslijepodnevnim satima besplatno. Nastojimo tijekom godine organizirati veći broj evenata, kako bismo stvorili naviku dolaska u centar te potaknuli ugostitelje da obogate svoju ponudu. Odradili smo anketu i javni natječaj za uređenje partera Trga Republike, koji bi kroz koju godinu trebao dobiti novi izgled te funkcije koje građani žele i trebaju, rekla je te najavila novi projekt obnove pročelja.

Ove godine, u suradnji s Međimurskom županijom, krenut ćemo u projekt uređenja pročelja povijesnih zgrada. Naime, spajanjem gradskih i županijskih sredstava, novcem prikupljenim preko spomeničke rente te onog iz nacionalnih i europskih fondova te aktiviranjem mogućnosti sankcioniranja, vlasnike želimo potaknuti na obnovu i uređenje, ali i vraćanje u funkciju trenutno praznih i zapuštenih poslovnih prostora.

Građanima centar

ponovno mora biti drugi „dnevni boravak“

Svjesna je da „facelifting“ neće sam po sebi oživjeti središte, već građani trebaju imati razlog i potrebu dolaska u centar grada. Najavljuje da će u narednih mjesec-dva pokušati

okupiti vlasnike poslovnih prostora u pješačkoj zoni, kako bi zajedno pronašli održivi model oživljavanja trgovačke djelatnosti u gradu, primjerice pomoću kojeg će cijenom najma poticati određene djelatnosti. Razmatra se i uvođenje „vaučera“ kojima bi navodili građane da se koriste uslugama i kupuju u prodavaonicama koje se nalaze isključivo u pješačkoj zoni. Ove godine u suradnji i posredstvom Turističke zajednice grada Čakovca planira se niz „mikroevenata“ u središtu, koji se ne bi odvijali samo vikendima prijepodne, već tijekom radnih dana u vremenu kad trenutno Čakovčani nemaju naviku dolaziti u gradski centar. U funkciju se planiraju staviti i zapušteni prostori, poput haustora, kolnih ulaza i podruma u povijesnim zgradama. Oni bi trebali dobiti javnu namjenu ili postati mjesta u kojima bi svoje proizvode i usluge nudili tradicijski obrti. Naravno, tu je i obnova zelenih površina te sadnja novih stabala u središnjoj gradskoj zoni.

Svi trebaju reći što žele u centru Iskustva gradova iz Središnje Europe su pozitivna, mnogi su uspjeli preokrenuti trendove, pa su njihova središta ponovno postala mjesta u kojima se radi, trguje i živi. Gradonačelnica vjeruje da u Čakovcu ima dovoljan broj stručnih i obrazovanih osoba, koje svojim iskustvima i idejama mogu pridonijeti oživljavanju središta, te su, kako kaže, spremne sjesti za zajednički stol, razmotriti drugačije prijedloge, učiti na iskustvima drugih te ne ponavljati njihove greške. Posebno su joj važne potrebe mladih, čije uključivanje očekuje kroz Savjet mladih Grada Čakovca.

Sve u svemu, problem revitalizacije urbane jezgre zahtijeva „multidisciplinarni pristup“ i aktivni angažman svih zainteresiranih. Možda će biti teško pomiriti različite interese, no sigurna sam da svi vole svoj grad i da im je stalo kako on u svojem najreprezentativnijem dijelu izgleda. A uređenje pročelja povijesnih zgrada jedan je od prvih koraka prema vraćaju centra grada njegovim stanovnicima.

Gradonačelnica Ljerka Cividini

Vulariji ponestalo gradilišta za obiteljske kuće

- Naselje je tek nekoliko kilometara udaljeno od gospodarske zone u Ivanovcu, a ni Čakovec nije daleko. Sve su to momenti koje mladi ljudi posebno gledaju i koji ih potiču na gradnju obiteljskih kuća, ističe Zlatko Orsag

Piše: Vlasta Vugrinec

- Prodale su se sve stare kuće i sve građevinsko zemljište tako da trenutno nemamo ni jednu slobodnu parcelu, naglasio je Zlatko Orsag, predsjednik VMO-a Vularija na ovotjednoj sjednici Općinskog vijeća Orehovice.

Na njega se nadovezao i Branko Sušec, ravnatelj tamošnje škole: - Vularija se širi i razvija, a to se vidi po sve većem broju djece koja se upisuju u školu. Shodno tome, trebat ćemo nove građevinske parcele za mlade ljude.

I upravo je to bila jedna od točaka dnevnog reda, odnosno donošenje urbanističkog plana uređenja područja zvanog Doverčice koje bi se pretvorilo u novu urbanu zonu.

Riječ je o neizgrađenom državnom zemljištu koje se trenutno upotrebljava kao

NEDELIŠĆE

Papirnati materijali su ipak bolji

poljoprivredno. Na njemu nema nikakvih izgrađenih čvrstih objekata, a nema ni traga komunalne infrastrukture. Općina želi dobiti to zemljište u svoje vlasništvo, no Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine joj darivanje uvjetuje izradom urbanističkog plana uređenja.

Područje trenutno obuhvaća devet katastarskih čestica ukupne površine od 9,85 hektara.

Malo naselje u općini Orehovici u posljednje je vrijeme vrlo zanimljivo i privlačno mladim ljudima. I to ne bez razloga.

- Vularija je tek nekoliko kilometara udaljena od gospodarske zone u Ivanovcu, a ni Čakovec nije daleko, ističe Zlatko Orsag. Sve su to momenti koje mladi ljudi posebno gledaju i koji ih potiču ili odbijaju za gradnju obiteljskih kuća.

Po tko zna koji put se potvrdilo kako vijećnici jednostavno dižu ruke za točke dnevnog reda koje nisu ni pogledali, a kamoli proučili. To se desilo i s odlukom o usvajanju strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Općine. Oporbeni vijećnik Branko Sušec koji je, kako je rekao, bacio letimični pogled na materijale, uočio je nekoliko velikih grešaka i potom zapitao kolege vijećnike koliko ih je uopće pročitalo materijale. Ispostavilo se kako to nitko od prisutnih nije učinio. I svi su se branili kako im je materijal stigao prekasno, tijekom dana održavanja sjednice. Načelnica Dijana Novak pak je poručila kako im je sve

Naime, velik broj njih radi uglavnom u Čakovcu, kamo općina i gravitira, s time da je dosta mještana “usisalo” i gospodarstvo Ivanovca.

A zona Doverčica idealna je za gradnju obiteljskih kuća

Branitelji Nedelišća posadili sedam lipa

Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Podružnice Nedelišće, jedna su od najaktivnijih i najprisutnijih udruga na području Nedelišća.

Bili su najhrabriji u ratu, a sada su društveno aktivni u miru. Dogovorili su da idu u akciju sađenja lipa. U Domovinskom ratu svoj je život za domovinu dalo sedam branitelja s područja općine, pa su im članovi u čast posadili sedam lipa na prostoru iza bivšeg NM kluba, a u čijem potkrovlju se nalaze prosto-

rije Udruge. Radnoj akciji se priključio i načelnik Nikola Novak s kojim su članovi dogovorili uređenje boćališta za koje su branitelji već postavili rubnike.

Na prostoru gdje su posađene lipe posijat će se trava i sve skupa pripremiti za otvorenje do sredine 6. mjeseca kada se održavaju Dani općine Nedelišće. Razgovaralo se i o dodatnim ulaganjima u zapušteni prostor NM-a, koji bi se trebao urediti u reprezentativni prostor u centru mjesta.

bilo dostupno na službenoj internetskoj stranici Općine, a materijale im je, za svaki slučaj, poslala i naknadno.

-Tuima100-injakstranicaijatojednostavnona svom mobitelu ne mogu otvoritiipročitati,čulose izmeđuostalogazastolom vijećnika.

Drugim riječima, vijećnici su zatražili da im se tako opširni materijali ne šalju u elektronskom obliku već, onim starim, prokušanim načinom, na papiru kako bi se lakše usredotočili i proučili kako treba. Točka je skinuta s dnevnog reda i o njoj će se raspravljati na idućij sjednici. A, vijećnici će svoje materijale dobiti na kućnu adresu, a nena e-adresu.(vv)

te poslovnih prostora. Osim toga, na tom bi se području napravilo i novo dječje igralište koje se trenutno nalazi na parceli koja nije općinska, uz bivše staro nogometno igralište.

Scensko-humanitarnu večer upriličile su i mažoretkinje

Prikupili 830 eura za

bolesnog Petra Špoljarića

U organizaciji kulturno-umjetničkih udruga iz

Nedelišća, a pod pokroviteljstvom Turističke zajednice

općine Nedelišće, održana je tradicionalna Večer pjesme

i plesa u dvorani Osnovne

škole u Nedelišću. Večer je bila humanitarnog karaktera te je skupljeno 830 eura

za bolesnog dječaka Petra Špoljarića iz Goričana.

Nakon duge tri godine udruge s područja kulture ponovno pripremaju zajed-

STRAHONINEC

nički program za sve mještane Nedelišća. Program su pripremile Mažoretkinje Nedelišća, Puhački orkestar općine Nedelišće, Dječji pjevački zbor Josip Vrhovski, plesači i tamburaši Kulturno-umjetničke udruge

Seljačka sloga Nedelišće te Pjevački zbor Josip Vrhovski iz Nedelišća. Pred prepunom dvoranom program je otvorio Pjevački zbor Josip Vrhovski. (dv, foto: Z. Vrzan)

Donesite granje za vuzmenku!

I ove godine u Strahonincu održat će se tradicionalna vuzmenka. Samo paljenje vuzmenke bit će na Veliku subotu, 8. travnja.

Ove godine lokacija vuzmenke je promijenjena. Tako će se Uskrs uz vuzmenku do-

čekati na kraju Ulice žrtava fašizma. Također, pozivaju se svi mještani da dopreme suho granje na kraj te ulice. Program je pod pokroviteljstvom općine Strahoninec i udruga iz Strahoninca. (pt)

Nakon dogradnje vrtića ponovno dogradnja

U Dječji vrtić Suncokret u Strahonincu s 1. rujnom 2022. godine upisano je 133 djece. Još petero djece bit će upisano u vrtić s posljednjim danom ožujka.

Iako je vrtić dograđen nedavno, zbog velikog širenja mjesta i izgradnje novih kuća, ali i povećanja broja djece, potrebna je ponovna dogradnja Dječjeg vrtića.

Trenutno u jaslicama boravi 20 mališana, dok stariju jasličku skupinu čine 22 djeteta. U ostalim skupinama, djece starije od tri godine pa do polaska u školu boravi 96-ero. Općina je za vrtić kojem je osnivač u 2022. godini izdvojila cca 1.140.000 kuna te za vanjske vrtiće u kojima borave djeca s područja općine cca 30.000 kuna.

mentacija te je izdana građevinska dozvola. Projekt dogradnje Vrtića prijavljen je na objavljeni poziv NPOO-a (Nacionalni plan oporavka i otpornosti) „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova“.

(dv) Zasukali rukave za poginule kolege u ratu

Zbog povećanja broja djece, izrađena je dokumentaciju za ponovnu dogradnju Dječjeg vrtića. Za dogradnju Vrtića izrađena je projektno-tehnička doku-

Protekli petak, 26. ožujka, na adresu Općine Strahoninec stigao je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Ukupna vrijednost projekta dogradnje Vrtića iznosi 487.358,15 eura, a Općini Strahoninec dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 414.254,43 eura, što iznosi visokih 85 posto. Planirana je dogradnja površine od ukupno 340,96 metara kvadratnih. Dogradile bi se prostorije za još dvije skupine i vježbaonica koja bi po potrebi mogla biti prenamijenjena u prostoriju za još jednu skupinu. Također će se dograditi dvije kupaonice te dvije natkrivene terase. (pt)

Zlatko Orsag, predsjednik VMO-a Vularija OPĆINA OREHOVICA postaje sve poželjnije mjesto za kućenje

IZBORI ZA mjesne odbore

Jedna lista riješila izbore

Izbor za Vijeća mjesnih odbora na području Murskog Središća održat će se 16. travanja. Ususret izborima objavljene su zbirne liste s imenima kandidata koji će se kandidirati za Vijeće.

U svim mjesnim odborima kandidirana je samo po jedna lista koalicije stranaka, osim u Sitnicama gdje na izbore izlazi lista Grupe birača Milorada Mihanovića.

U mjesnim odborima Hlapičina, Križovec, Mursko Središće i Peklenica na izbore izlazi samo lista koalicije Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske demokršćanske stranke i Hrvatske socijalno liberalne stranke (HDZ/HDS/HSLS). Biračima tako preostaje drugo nego da izađu na biračko mjesto kako bi na biračkom mjestu potvrdili izbornu listu koja se kandidirala za njihovo vijeće mjesnog odbora.

Za Vijeće mjesnog odbora Hlapičina bira se pet članova. Nositelj liste HDZ/ HDS/HSLS je Dragutin Stojko, a na listi uz njega su: Leonard Bašnec, Siniša Tropša, Karlo Bogdan i Vladimir Peras.

BISERKA TARANDEK (SDP) svojim raspravama začinila sjednicu Općinskog vijeća Vratišinec

Za Vijeće mjesnog odbora Križovec bira se pet članova. Nositelj liste HDZ/ HDS/HSLS je Marko Strojko, a uz njega na listi su: Ivan Zadravec, Gordana Šoltić, Lucijan Pintarić i Josip Frančić.

Za Vijeće mjesnog odbora Mursko Središće bira se sedam članova. Nositelj liste HDZ/HDS/HSLS je Rajko Bogdan, a ostali članovi su Miljenko Cmrečak, Kristijan Antolović, Tomislav Sabo, Marina Hoblaj, Stanislav Stojko i Zvonko Vrtarić.

Za Vijeće mjesnog odbora Peklenica bira se pet članova. Nositelj liste HDZ/ HDS/HSLS je Ivana Maltarić, a ostali članovi su Franjo Novinić, Saša Matić, Marko Varga i Darko Kolarić.

Za Vijeće mjesnog odbora Sitnice biraju se tri člana. Nositelj liste Grupe birača je Milorad Mihanović, a ostali članovi su Klaudija Mihanović i Katarina Mehanović.

Za Vijeće Mjesnog odbora Štrukovec bira se pet članova. Nositelj liste HDZ/ HDS/HSLS je Lovro Hrženjak, a ostali članovi su Ivan Vršić, Marko Hoblaj, Stjepan Hoblaj i Marija Sakač. (BMO)

Preobražaj Selske ulice

Selska ulica u Murskom Središću već ovaj tjedan trebala bi biti potpuno preobražena. Uska ulica koja s glavne ceste vodi prema nekadašnjoj autobusnoj stanici nakon asfaltiranja postat će moderna i jedna od ljepših u Murskom Središću. Preuređenjem Selske i kompleksa oko autobusne stanice dobit će se veća protočnost prometa

Napredujemo puževim korakom

- Još uvijek više trošimo nego ulažemo u imovinu, kazala je Biserka Tarandek.

Da nema Biserke Tarandek, oporbene vijećnice SDP-a, u Općinskom vijeću Vratišinec sjednice bi bile blago dosadne, bez njezinih suprotstavljenih mišljenja. Tako je bilo i na sjednici Općinskog vijeća održanoj u ponedjeljak, 20. ožujka, gdje je svojim propitivanjem svakoj raspravi davala glavni ton.

Izdvajamo raspravu oko toga je li načelnik Mihael Grbavec bio u sukobu interesa kao član Školskog odbora OŠ dr. Vinka Žganca i sada kao zapovjednik DVD-a Vratišinec.

- U sastav Školskog odbora ušao sam prije nego sam bio načelnik, kao predstavnik osnivača Međimurske županije i odmah sam zatražio mišljenje povjerenstva za sukob interesa. Nisam kriv da je procedura razrješenja trajala šest mjeseci, ali ja u to vrijeme nisam dolazio na sastanke Upravnog vijeća, niti se za to prima naknada.

Opet o sukobu interesa

zapovjednika je operativna. Predsjednik i predsjedništvo raspolažu računom. Ništa ne dodjeljujem jer su sredstva koja se izdvajaju za vatrogastvo iz proračuna propisana zakonom, kazao je.

lišta Napredak, što je koštalo 124.000 kuna.

Kad su građeni škola i ambulanta u Murskom Središću, nitko ni u primislima nije imao potrebu za velikim parkiralištem za osobne aute u Ulici Vladimira Nazora.

Zbog toga u današnje vrijeme često na tom parkiralištu dolazi do kolapsa, posebno kad roditelji dovoze djecu u školu za lošeg vremena. Renata Kovačić, vijećnica SDP-a, o tom je problemu govorila na Gradskom vijeću. Parkiralište je uređeno tako da se vozila parkiraju lagano bočno, a problem nastane jer pojedini vozači ulaze s kontra strane u parkira-

i više parkirališnih mjesta. To je važno jer u tu ulicu dolazi velik broj građana po svakodnevnu opskrbu jer se u Selskoj nalazi pekarnica i prodavaonica živežnih namirnica te tržnica uz autobusnu stanicu. Da bi se lakše i nesmetano obavili završni radovi, Selska ulica je ovaj tjedan bila zatvorena za promet.

(BMO)

Biserka Tarandek je obrazložila da je po njezinu mišljenju u sukobu interesa i sada kao zapovjednik DVD-a jer kao načelnik dodjeljuje sredstva DVD-u kojem je zapovjednik. Načelnik pak joj je odgovorio da je i o tome zatražio očitovanje iz kojega proizlazi da nije u sukobu interesa. - Funkcija

Vijećnica Biserka Tarandek nije podržala ni izvršenje proračuna za prošlu godinu. Proračun Općine Vratišinec je završio u plusu i to najviše zahvaljujući višku sredstva prenesenom iz prethodnih godina. Plus na kraju prošle proračunske godine iznosio je 189.882,50 kuna. U kratkom osvrtu rekla je: - Neću podržati obračun jer puževim korakom idemo naprijed. Još uvijek više trošimo nego ulažemo u imovinu. Hladni pogon nam je veći nego

investicije. Prošlost, pri čemu je objasnila da se radi o velikim troškovima proizašlim iz sanacije divljih odlagališta smeća, određuju nam budućnost, tako tek sada radimo pješačku stazu koju smo trebali izgraditi još prije deset godina, kazala je.

Smeće opterećuje proračun

Načelnik Grbavec joj je odgovorio da bi i on radije da ulažu u pješačke staze nego u sanaciju otpada, ali da su sada u potpunosti plaćeni svi stari dugovi vezani za sanacije prijašnjeg odlagališta otpada.

Dodao je: - Također je uklonjen otpad s divljeg odlagališta Močile i divljeg odlagališta građevinskog otpada kod igra-

Situacija se smirila otkad su izgrađeni hupseri koji traktorima priječe dovoz otpada te su postavljene table o zabrani odlaganja. - Dok su na tim lokacijama bile hrpe smeća, bilo je nemoguće spriječiti dovoz novog otpada. Te sanacije su dovele situaciju u red, istaknula je Milena Granatir, predsjednica Općinskog vijeća. Načelnik Grbavec je pojasnio je i odnos troškova hladnog pogona unutar proračuna. Kazao je da troškovi hladnog pogona iznose 7 posto proračuna, a po zakonu mogu dosegnuti 20 posto i da zbog toga nema govora da su preveliki. Od odluka iz dnevnog reda izdvajamo da su vijećnici jednoglasno prihvatili da se potpiše sporazum o zajedničkom obavljanju poslova u komunalnim i javnim uslugama s Murskim Središćem i Svetim Martinom na Muri i Selnicom te zajedničkom ustrojstvu komunalnog gospodarstva. Imenovani su predsjednik i članovi Etičkog povjerenstva. Za predsjednika je imenovan Andrija Kvakan, a za članove Mario Nemec i Milena Granatir. Za predsjednika Vijeća časti imenovan je Ivan Srpak, a za članove Biljana Bećirović, Antonia Šoltić, Zdravko Mlinarić i Štefanija Jambrošić. (BMO)

U CENTRU za kulturu Rudar održana predsmotra Međimurske popevke

Lijepo zvuči međimurska pjesma iz mladih usta

- Izdvajamo Mateja Mađarića iz KUD-a Šandorovec i Anitu Huđek čiju izvedbu je na cimbalu pratio Neven Kolarić

lište. - Može li se boljom znakovnom regulacijom urediti to parkiralište, pitala je. Dodala je da su problem spomenuta ulica i ulegnuća nastala nakon sanacije ulice koja je prošla aglomeraciju, ali je izrazito loše riješena odvodnja. - Za kišnog vremena stvaraju se lokve pa vozači zalijevaju pješake vodom, rekla je. Gradonačelnik je odgovorio da će pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo vidjeti kako je moguće prometnim znakovima bolje urediti ulaz u parkiralište. A što se tiče ulegnuća, popravit će se ako su izraženija, kazao je. (BMO)

Četrnaest kulturno umjetničkih udruga, glazbenih sastava i solista nastupilo je na predsmotri Međimurske popevke za 39. Smotru u Nedelišću. Ako govorimo o dojmovima, tad su najveća vrijednost Smotre njezini mladi izvođači koji će nastaviti tradiciju pjevanja međimurske pjesme. Izdvajamo Mateja Mađarića iz KUD-a Šandorovec s njegovom izvedbom V Goričani širke gače nosiju i Anitu Huđek koja je izvela Sončece predrago de si me stavilo, čiju izvedbu je na cimbalu pratio Neven Kolarić. Dojmljive su bile i članice sastava Beročka, Marinka Prelog i Selma Franov iz Ljutomera. One njeguju pjevanje prleške, prekmurske i međimurske narodne pjesme, a na predsmotri su iz dubine srca otpjevale Došli su nam lepi protuletni dnevi, Z međimurski zdenci i Čuk sedi.

Na pozornici CZK-a Rudr su se predstavili: Mješoviti pjevački zbor KUD-a Mura, Vokalna sekcija KUU-a Zasad-

breg, Ženska vokalna skupina KUU-a Veseli Međimurci, Zbor Podružnice umirovljenika Nedelišće, Pjevački zbor umirovljenika Čakovec, Udruga žena Sivica, Ženska vokalna skupina Sv. Marko Selnica, KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, Pjevački zbor Strahoninec i solstice Mirjana Hudin i Nadica Patafta, gošće iz Slovenije iz sastava Beročka, Anita Huđek,

KUD Šandorovec i solisti Ivan

Mađarić i Matej Mađarić, KUD

Mihovljan i Mješovita pjevačka skupina KUU-a Zvon Župne zajednice Mala Subotica. Program su vodile Marijana Novak i Jelena Moharić. Tko

će izboriti nastup na Smotri, odlučit će povjerenstvo u sastavu prof. emeritus Stjepan Hranjec, Branimir Mihaljević, prof. i Miroslav Novak, prof.

Domaćin je bio KUD Mura i predsjednik KUD-a Slavko Bregović, a okupljenima su se obratili Zoran Turk, ravnatelj CZK-a Rudar, Dejan Buvač, predsjednik Zajednice HKUUD-a Međimurske županije, a Predsmotru je otvorio Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik.

Kolaps na parkiralištu ambulante

Biserka Tarandek, vijećnica SDP-a

Mihael Grbavec (HNS), načelnik Vratišinca

Anita Huđek i cimbalist Neven Kolarić

Matej Mađarić iz KUD-a Šandorovec

Dječji vrtići partneri projekta ZA OBITELJ II

Opremljeni novom didaktičkom opremom

U sklopu projekta ZA OBITELJ II, čiji je korisnik Grad Prelog, a čije je financiranje osigurala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, nabavljene su didaktičke igračke i oprema za pet dječjih vrtića partnera na projektu. Iako ima pet partnera projekta, neki od njih su u projektne aktivnosti uključili i svoje područne odjele, te se provedbene aktivnosti provode na ukupno 9 lokacija, a one su: Dječji vrtić Fijolica Prelog koji je u provedbene

aktivnosti projekta uključio i svoja dva područna odjela u Cirkovljanu i Draškovcu, Dječji vrtić Vesela loptica Prelog, Dječji vrtić „Kockavica“ Sveta Marija, Dječji vrtić Klinčec Donja Dubrava i područni odjel u Donjem Vidovcu, te Dječji vrtić Žibeki sa svoja dva područna odjela u Pribislavcu i Brezju.

Navedena oprema nabavljena je za potrebe provođenja jedne od glavnih aktivnosti projekta, a ona je osiguravanje usluge produljenog radnog vre-

mena dječjih vrtića kod svih partnera projekta i to za 4 sata produljenja na svih 9 lokacija. Temeljem provedenog postupka jednostavne nabave odabran je najpovoljniji ponuditelj, tvrtka Ida didacta d.o.o. iz Zagreba s kojom je sklopljen Ugovor o nabavi opreme za dječje vrtiće (didaktičke igračke i oprema) u vrijednosti od 32.727,45 eura.

Nove didaktičke igračke i opremu dječjim vrtićima partnerima projekta na svih 9 lokacija predao je gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost Grada Preloga!

DV Fijolica PO Draškovec

DV Klinčec PO Donji Vidovec

DV Fijolica Prelog

DV Kockavica Sveta Marija

DV Žibeki PO Pribislavec

DV Fijolica PO Cirkovljan

DV Vesela loptica

DV Klinčec Donja Dubrava

DV Žibeki PO Brezje

SAVJETI za poljoprivrednike

Razlog uzgoja međuusjeva

Održiva poljoprivredna proizvodnja koju podržava Europska unija svojom Zajedničkom poljoprivrednom politikom

nastoji se, barem u načelu, koristiti prirodom kao modelom za dizajniranje sustava poljoprivredne proizvodnje.

Budući da priroda dosljedno integrira svoje biljke i životinje u raznoliki krajolik, glavni je princip održive poljoprivrede stvaranje i održavanje raznolikosti.

Budući da se obavljanjem bilo koje vrste poljoprivredne proizvodnje utječe na prirodu, radi njena održavanja potrebno je poznavati način kako ona funkcionira. Razumijevanjem ovih načela možemo ih iskoristiti za smanjenje troškova i povećanje pro�itabilnosti uz istovremeno održavanje stanja tla. Ljudsko djelovanje u prirodi dovodi do �luktuacija kako u tipu prisutnih vrsta, tako i u njihovu broju na nekom području. Na područjima s povećanim utjecajem uzrokovanim ljudskim djelovanjem u prirodi mogućnost pojave korova, biljnih bolesti ili štetnika je veća. Što zajednice postaju složenije i raznolikije, to su manje �luktuacije u broju određene vrste i zajednice su stabilnije. Jedan od načina postizanja veće raznolikosti je uzgoj međuusjeva. Takav način proizvodnje uključuje uzgoja više od jednog usjeva na istom polju u isto vrijeme. Postoji nekoliko osnovnih principa prilikom uzgoja međuusjeva na koje treba obratiti pozornost. Potrebno je napraviti pravilan prostorni raspored kako bi se maksimizirala međusobna suradnja između izabranih posijanih usjeva i smanjila njihova konkurencija. Prilikom sjetve potrebno je postići optimalnu gustoću međuusjeva kako bi se izbjegla prenatrpanost. Kod izbora biljnih vrsta treba dati prednost usjevima različitih rokova dozrijevanja kako bi se smanjila konkurencija za potrebne resurse (voda, hraniva, svjetlost) tijekom razdoblja najveće potrebe za istima. Odabrani usjevi trebaju biti kompatibilni s glavnim usjevom u pogledu

potreba za vodom, hranivim tvarima i tlom. Međuusjev ne bi trebao biti alternativni domaćin za štetnike i bolesti glavnog usjeva. Postoje različite varijante sjetve međuusjeva. Međuredni međuusjev je onaj pri kojemu se barem jedna kultura sije ili sadi u redove. Uzgoj dvaju ili više usjeva zajedno u trakama dovoljno širokim da dopuste odvojenu proizvodnju usjeva korištenjem mehaničkih oruđa, ali dovoljno blizu da usjevi međusobno djeluju poznat je kao uzgoj usjeva u trakama.

Mješoviti međuusjev de�inira se kao uzgoj dvaju ili više usjeva bez posebnog rasporeda redova. Relejni usjev predstavlja sjetvu ili sadnju drugog usjeva u neki usjev koji se nalazi u vegetacijskoj fazi reprodukcije. Uzgoj dvaju ili više usjeva jedan za drugim u nizu na istoj parceli poznat je kao uzastopni uzgoj.

Ako su uzgojene vrste različite visine, tada se radi o podusjevu ili nadusjevu. Usporedni uzgoj predstavlja uzgoj dvaju usjeva različitih mogućnosti rasta koji jedan drugom ne predstavljaju konkurenciju i oba postižu svoj puni potencijal prinosa. Kada se uzgajaju dva usjeva, održavajući njihov standardni broj biljaka po površini kako bi se ostvario prinos svakog usjeva jednak onome koji ostvaruje u samostalnom uzgoju, naziva se popratni uzgoj.

Kod izbora biljnih vrsta treba dati prednost usjevima različitih rokova dozrijevanja kako bi se smanjila konkurencija za potrebne resurse (voda, hraniva, svjetlost) tijekom razdoblja najveće potrebe za njima

Živim uz repu 30 godina i ne odustajem od nje

- Nagradu sam dobio za dugogodišnji rad jer šećernu repu sijem svake godine. Mogu reći da je lanjski prinos bio dobar bez obzira na to što je bila suša koja je rezultirala slabijom digestijom, ističe Zdravko Habuš

Piše: Vlasta Vugrinec

Na kraju svake ili bolje rečeno uoči nove sjetvene sezone, dodjeljuje se priznanje Zlatna repa hrvatskim proizvođačima šećerne repe koji su ostvarili najbolji prinos (t/ha) i najbolju digestiju te dugogodišnjim poslovnim partnerima.

Nekada su to organizirale naše šećerane, a danas je to u rukama jedne, jedine preostale hrvatske tvornice šećera, one u Županji. Među dobitnicima priznanja našao se i 65-godišnji Zdravko Habuš iz Čehovca i to u kategoriji proizvođača repe do 10 hektara poljoprivredne površine.

Pripreme za sjetvu repe su pri kraju

- Nagradu sam dobio za dugogodišni rad jer već 30 godina sijem šećernu repu, rekao nam je Zdravko Habuš kojeg smo posjetili u njegovoj obiteljskoj kući u Čehovcu.

Mogu reći da je lanjski prinos bio dobar bez obzira na to što je bila suša koja je rezultirala slabijom digestijom, odnosno postotkom šećera.

Repa je poznata kao jedna od kultura koja puno traži, iscrpljuje zemlju, ali zato i puno daje ako joj sve paše.

Šećerna repa više nije isplativa kultura

Međutim, iz godine u godinu nje je sve manje na međimurskim poljima, manje se poljoprivrednika bavi njenim uzgojem.

Drugim riječima, ističe da šećerna repa već nekoliko godina nije isplativa kultura. Konkretnije, postala je izrazito nepopularna otkako su cijene repromaterijala poletjele u nebo.

- Čak ni dobar prinos repe ne garantira pozitivan �inancijski učinak upravo zbog otkupne cijene, dodaje.

Proizvodnja repe uglavnom ide u kooperaciji za poznatog otkupljivača i prerađivača. Danas se baš prerađivač i ne može birati jer se uz jednu domaću šećeranu ni nema što. Doduše, otkupljivač prema zakonima tržišta nudi promjenljivu otkupnu cijenu. Ako je ona posljednjih godina bila demotivirajuća za proizvođače repe, odluka Vlade RH o zamrzavanju cijene šećera samo je to pogoršala.

- Repa traži svoje, treba joj dati sve na vrijeme, naročito dušična gnojiva i zaštitu jer previše je tu ulaganja da bi se išlo na kalkulacije, malo smanjim ovo, pa malo ono, dodaje naš poljoprivrednik.

No, naš međimurski poljoprivrednik uvijek nađe pozitivnu stranu svog posla

Šećerna repa lani je bila posijana na devet tisuća hektara, tisuću hektara manje no godinu prije.

Ilustracije radi, 2017. godine pod repom je bilo 19.235 ha.

Prepolovljen je i broj uzgajivača. Prema podaci-

pa ni naš Zdravko nije izuzetak. Ako je i repa podbacila, neka druga kultura pokrila je taj gubitak pa se “premeče s jednog kupa na drugi”. Kako kaže, godinu mu je spasio kukuruz svojom “astronomskom” cijenom koja u očaj baca stočare. I tako se sve vrti u krug.

Repu će sijati i ove godine početkom travnja i to na svega 5 ha: - U boljim vremenima znao sam ju imati na 8 ili 9 ha.

Gnojivo je kupio krajem prošle godine i praktički je sve spremno.

Kao i do sada, bit će to u kooperaciji za poznatog otkupljivača kojem je također vjeran već niz godina.

Poljoprivrednik od glave do pete

Zdravko je već tri godine u mirovini, i to poljoprivrednoj jer je cijelog života radio na zemlji i hranio stoku. Bio je, kako se to kaže, klasični poljoprivrednik od glave do pete. Jednom u pokretu, uvijek

ma Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prošle su godine tu ratarsku kulturu uzgajala 462 poljoprivredna gospodarstva na 10.451 hektaru, a 2017. godine zahtjev za potporu podnijelo je 840 proizvođača.

u pokretu pa ključeve traktora i staja nije objesio na klin. I dalje obrađuje zemlju, tovi bikove, hrani svinje i kokice, odnosno radi koliko mu to zdravlje dozvoljava.

U pomoć mu priskače supruga i naravno djeca sa svojim obiteljima.

Obrađuje 35 hektara zemlje. Uz repu, sije kukuruz, suncokret, pšenicu i ječam. Uglavnom sve to ide na tržište osim kukuruza i ječma kojim se koristi za ishranu stoke.

- Imamo u tovu samo 20 bikova, a bilo ih je i do 35, dodaje.

I njega, kao i suprugu, stižu godine, a s njima i bolesti koje ih ograničavaju. Na pomoć djece se baš i ne mogu osloniti jer su svi zaposleni pa uskoče koliko mogu.

Zdravko Habuš u Čehovcu je među posljednjim klasičnim poljoprivrednicima.

Naime, jedini ima u tovu bikove dok krave hrani još samo jedan sumještanin njegovih godina.

Piše: Suzana Pajić

Zdravko Habuš sa svojim priznanjem ZDRAVKO HABUŠ iz Čehovca dobitnik je priznanja Zlatna repa u kategoriji proizvođača do 10 ha

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Panleukopenija mačaka (mačja kuga)

Piše: Petra Marciuš, dr. vet. med.

preboljenja virus se izlučuje izmetom i do šest tjedana.

Bogata ponuda cvijeća i flanci

Milina je bilo ovoga tjedna prošetati čakovečkim sajmom, a ništa manje ljepote nije nudila ni naša središnja tržnica. Čovjek jednostavno nije znao na koju bi stranu prvo krenuo, među prodavače cvijeća, presadnica, sadnica voćaka ili pak prvog ovosezonskog voća i povrća. Primijetili smo, naime, prve jagode koje su se nudile po 4 eura za pola kilograma, rajčica se nudila po 5 eura, a paprika po 6 eura za kilogram. Deset domaćih jaja cijenilo se 3 eura, salata je nešto jeftinija i sada je kilogram “samo” 3 eura.

U potrazi za presadnicama valja malo prošetati i dobro razgledati jer su cijene različite. Najjeftinija je salata, a najskuplja paprika čija je cijena 0,8 eura za jed-

nu stabljiku. Inače se već

može nabaviti gotovo sve, od paprike, rajčice, brokule, cvjetače, peršina, graška pa

CIJENE PLAC

Mladi luk (pušlek): 1 eur

Rotkvica (pušlek): 1 eur

Matovilac (kg): 13 eur

Naranče (kg): 2 eur

Jaglaci (kom): 1 eur

Zelena salata (kg): 3-4 eur

Hren (kg): 5 eur

Bučino ulje (l): 11 eur

Poriluk (kg): 3 eur

Jagode (500 g): 4 eur

Maćuhice (kom): 0,7-0,8 eur

Pelargonije (kom): 2 eur

Rajčica (kg): 5 eur

Ciklama (kom): 3 eur

nadalje. Uz presadnice, vidljiva je potražnja i za grahom kako za konzumaciju, tako i za predstojeću sjetvu. (vv)

Mladi luk (pušlek): 1 eur

Rotkvica (pušlek): 1 eur

Matovilac (kg): 13 eur

Naranče (kg): 2 eur

Jaglaci (kom): 1,2-1,5 eur

Zelena salata (kg): 2,65-3 eur

Hren (kg): 5 eur

Bučino ulje (l): 11 eur

Poriluk (kg): 3 eur

Grah (kg): 4 eur

Sir (kom): 4,5-7 eur

Drva (kubik): 68-73 eur

Žitarice (kg): 0,4 eur

Sadnice voćki (kom): 4-6 eur

Panleukopenija ili zarazni enteritis mačaka kontagiozna je virusna zarazna bolest mačaka koju uzrokuje vrlo infektivan virus srodan parvovirusu pasa koji izrazito dugo preživljava u okolišu te je otporan na klasične dezin�icijense. Virus je u stanju preživjeti i do 12 mjeseci u prostoru gdje je boravila zaražena životinja. Najčešće obolijevaju mačići od tri do pet mjeseci starosti, iako mogu oboljeti sve necijepljene mačke do dvije godine starosti kao i starije necijepljene mačke. Virus se prenosi direktnim kontaktom s bolesnom mačkom, njezinim izlučevinama, najčešće izmetom ili indirektno predmetima koji su bili u doticaju sa zaraženom životinjom.

Vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma bolesti je od 3 do 10 dana. Razlikujemo dva oblika bolesti, rjeđi perakutni oblik gdje životinje mogu uginuti u roku od 12 sati i češći akutni oblik. Akutni oblik bolesti počinje povišenom tjelesnom temperaturom (40 – 41 °C), depresijom i anoreksijom. Većina mačaka dan-dva povraća, najčešće žutu ili bezbojnu sluz, a proljev se može pojaviti nešto kasnije te će najvjerojatnije biti profuzan s primjesama krvi.

Vrlo brzo dolazi do dehidracije i sekundarnih bakterijskih infekcija zbog oslabljenog imunosnog sustava. Bolest obično traje od pet do sedam dana, a smrtnost je iznimno visoka (80 – 90 %), posebno u mladih mačaka. Ako je liječenje započelo na vrijeme, postoje veće šanse za pozitivan ishod, a nakon

Sumnja na bolest postavlja se na temelju kliničke slike, dobi životinje, podataka o imunopro�ilaksi te se u ambulanti najčešće potvrđuje brzim antigenskim testom. U krvnoj slici obično je izražen pad broja leukocita (leukopenija) iako nije pravilo u svim slučajevima.

Kod liječenja vrlo je važna pravodobna intravenska nadoknada tekućine i elektrolita kako bismo spriječili dehidraciju. U slučajevima povraćanja nužno je primijeniti antiemetik i uskratiti hranu i vodu do prestanka povraćanja. Zbog bržeg oporavka poželjno je nakon prestanka simptoma (povraćanje) davati male količine dijetalne vlažne hrane, a tek nakon nekoliko dana započeti sa starim načinom prehrane. Za sprječavanje sekundarnih bakterijskih

infekcija upotrebljavamo antibiotike širokog spektra (ampicilin, cefalosporini).

Jedini način da se spriječi bolest je pravovremeno cijepljenje. U nastavku je prikazan plan cijepljenja za vašeg ljubimca.

• Primovakcinacija u dobi od sedam do osam tjedana

• Docjepljivanje 21 – 28 dana nakon prvog cijepljenja

• Treća doza za od tri do četiri tjedna nakon druge (u dobi 15 – 16 tjedana starosti)

Docjepljivanje je potrebno ponoviti za godinu dana od treće doze, a nakon toga svake treće godine ili češće ovisno o uvjetima držanja životinje.

S obzirom na sve navedeno, molimo sve sadašnje i buduće vlasnike mačića da pravovremeno dovedu svog ljubimca na pregled i cijepljenje kako bismo spriječili pojavu i širenje te opasne bolesti.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

CIJENE SAJAM

Maja Šupljika iz Donjeg Kraljevca u svom carstvu cvijeća

Rudolf Novak iz Ivanovca nudio je više vrsta graha

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

Proljetno obilje samoniklog bilja

Početak je proljeća i u ovo doba godine tek počinjemo s prvim sjetvama na vrtu. Ali iako nemamo puno toga za ubrati u našim povrtnjacima, priroda nam u ovo doba godine nudi pravo obilje, prekrasno divlje samoniklo bilje prepuno vitamina i minerala.

I to jer upravo ono što nam treba nakon zime i prehrane siromašnije vitaminima i mineralima. Jer proljetni umor koji mnogi u ovo doba godine osjećaju posljedica je siromašne zimske prehrane i nedostatka minerala. Stoga, u ovo doba godine treba vam samo košara i krenite u berbu. Naravno, bilje treba brati daleko od prometnica i ostalih zagađenja.

Evo dva recepta što možete pripremiti sa samoniklim biljem:

Krem-juha od koprive

Recept je vrlo jednostavan: popržite luk na ulju i nakon toga dodajte vodu i krumpir narezan na kockice.

Dok je krumpir praktički već kuhan, dodajte mladu opranu koprivu – količine su mi sve odokativne – negdje 1/3 lonca krumpira, 1/3 koprive – može i malo više ili manje… Nakon što se s koprivom to

VRTU Margarete Vujanić iz Čakovca

Lakše se radi na “se četri”

zavrije nekih 5 minuta, sve usitnite štapnim mikserom, začinite i to je to. Neki dodaju i vrhnje za kuhanje u krem-juhe, ali ova juhica je pre�ina i samo s koprivom i krumpirom.

Krumpir-salata s mladim listovima maslačka i stolisnika

Naše bake su tradicionalno uvijek spremale salatu s mladim listovima maslačka svako proljeće. Također, u ovo doba godine listovi stolisnika su mladi, nježni i ukusni, pa dodajte i njih u proljetne salate. Krumpir (naravno, preporučljivo da je organski iz vlastitog uzgoja) skuhajte cijeli. Ohladite ga, ogulite i narežite na ploške. Posolite, dodajte par glavica narezanog luka pa oprane listove samoniklog bilja – maslačka, stolisnika. Posolite i začinite. Kod mene tradicionalno u ovu salatu idu: sol, malo papra, ocat i bučino ulje.

A za prve pčelice i bumbare, u ovo doba godine priroda je također pripremila pravu trpezu – crvena mrtva kopriva i čestoslavica. Te biljčice jako su bitne kod preživljavanja korisnih oprašivača. Hvala majčici prirodi na tom prekrasnom proljetnom obilju!

- Teško mi je raditi čučeći zbog koljena, a i godine su tu, 76. je na leđima. No, ne mogu si pomoći, samo me vuče van i vuče i moram nešto drbati, kaže Margareta Vujanić

Piše: Vlasta Vugrinec

Stiglo nam je rano proljeće sa sasvim ugodnim dnevnim temperaturama koje naše vrtlare mame van u dvorišta i vrtove. Naprosto ih prsti svrbe i ne mogu dočekati onu pravu sjetvenu sezonu. Bez obzira na to, posla ima preko glave. Okopavanje, štihanje, orezivanje, trganje ocvalih cvjetova i naravno, vječita borba s korovom koji neumjereno raste na sve strane.

Rascvjetale proljetnice

Topli proljetni dani ne daju mira ni 76-godišnjoj Margareti Vujanić iz Čakovca koja se svakom minutom koristi za boravak na zraku i čeprkanje po vrtu i cvjetnjaku. Lopata, motika, grablje stoga su njen nezaobilazni alat kao i podmetač za koljena.

- E, jeste me sad našli, s veseljem nas je dočekala naša vrtlarica koju smo uspjeli ovjekovječiti uz mješovitu gredicu na “sve četiri”, odnosno na koljenima.

Naravno, nije ona jedina koja kleči nad korovom i svojim biljkama jer ipak su tu godine.

- Teško mi je raditi čučeći zbog koljena, ističe. Ne mogu si pomoći, samo me vuče van i vuče.

Margareta ima veliko dvorište prepuno cvijeća, grmlja i voćki. Trenutno su oči prolaznika uperene u rascvjetane narcise prepune pčela. Cvatu i zumbuli i to oni dupli čiji se miris širi cijelim dvorištem, a uskoro će na red doći i tulipani.

Dojmu cvjetnog raskoša doprinose i rascvjetala stabla breskve kao i pupovi magnolije koji samo što nisu otvorili svoje latice.

Međutim, da bi sve to došlo do izražaja, biljke traže puno pažnje i odstranjivanje tvrdokornog korova koji je najveća muka svih vrtlara. Stoga najviše vremena potroši na okopavanje i čupanje korova.

Radi ona to polako, koliko može i stigne jer dugi su umirovljenički dani.

Naime, naša vrtlarka ne koristi se malčem ni u vrtu ni u cvjetnjaku jer u biti ni nema klasične gredice povrća i cvijeća, već su one mješovite. Drugim riječima, češnjak raste uz zumbule, peršinovo lišće zeleni se uz narcise…

Jesenskom povrću nedostaje vlaga

Što se tiče sjetve vrta, poručuje, ona će ipak malo pričekati jer nikamo nije sila i posao neće pobjeći. Istina, nije joj sila jer je salatu, hrastov list, zasijala još ujesen.

- Nije mi onako lijepa i napredna kak’ je znala biti, požalila se. Nedostaje joj vlage, zima je bila suha, bez snijega, a i kiša nije dugo padala.

Poriluk i jesenski luk već su poprilično stasali, kao i češnjak koji obvezno jede svakog jutra, a stavlja ga praktički i u svako jelo. To je, kaže, dobro za čovjekovo zdravlje. Ako i nešto podbaci u vrtu, češnjaka mora biti dovoljno.

Od davnina brojni su narodi u svijetu konzumirali češnjak u prehrani ili kao hranu ili pak kao začin. Češnjak (Allium sativum) porijeklom je iz Kine.

Obožavali su ga stanovnici drevnog Egipta, uporno ga žvakali atletičari u antičkoj Grčkoj.

Tek se nedavno češnjak počeo izučavati i sa znanstvenog stanovišta. U protekla dva desetljeća nekoliko tisuća znanstvenih i stručnih radova napisano je u čast te jedinstvene biljke. Postoje četiri glavna područja istraživanja koja izučavaju djelovanje češnjaka na očuvanje cjelokupnog zdravlja organizma.

Prvo područje obuhvaća istraživanja antimikrobnog djelovanja češnjaka, drugo njegovo djelovanje na krvožilni sustav, treće njegov antioksidacijski efekt, a četvrto potencijalno djelovanje češnjaka na prevenciju nastanka karcinoma.

Koliko je češnjaka dovoljno pojesti, kako bi se sve dobrobiti ove čudesne biljke pravilno odrazile na dobrobit zdravlja?

Od tri do četiri režnja na dan čini se sasvim dovoljno. Kuhani je češnjak lakše probavljiv, pa ga mogu konzumirati one osobe koje imaju problema sa želucem kada konzumiraju svježi češnjak.

- Nije da mi je sila raditi u vrtu i sijati ga, kaže. Nešto moram raditi, ne mogu se zatvoriti u svoja četiri zida.

A u vrtu i dvorištu posla uvijek ima. Treba spomenuti i više desetaka ruža o kojima brine, orezuje te uživa u mirisu i ljepoti cvjetova. I ne samo ona već i prolaznici koji prolaze kraj njene kuće i obvezno bace pogled na cvjetnu rapsodiju. (vv)

U

Margareta Vujanić u borbi s korovom

Počinje vrijeme za sakupljanje biljaka od kojih radimo preparate

STOLISNIK –preparat 502

Sakupljamo u dane ploda kada je Sunce pred zviježđem

Lava i to od sredine kolovoza kad je cvijet već malo prezreo. Preparat 502 koji radimo iz stolisnika prinosi energije podsunčanog svjetlosnog planeta Venere, uređuje proces kalija i donosi biljkama više reproduktivnih energija, osigurava sposobnost dobre klijavosti sjemena.

dok još ima rose. Preparat koji izrađujemo predstavlja energije nadsunčanog toplinskog planeta Saturna i uređuje procese fosfora.

Biljci donosi više zdravlja i sposobnost stvaranja odličnih supstanca. Djeluje toplinom kao i Saturn.

PLAN SADNJE

24. ožujka – Dan ploda Od 7 do 9 sati i od 15 sati nadalje. Sati koji nisu navedeni nepogodni su zbog uzlaznog čvora.

25. ožujka – Dan ploda Do 13 sati, a poslije 13 sati pogodno za biljke korijena.

26. ožujka – nepovoljno za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora

27. ožujka – nepovoljno za rad s biljkama Do 18 sati, a nakon 18 sati možemo raditi s biljkama korijena.

28. ožujka – Dan korijena Do 11 sati, a od 12 sati radimo s biljkama cvijeta.

29. ožujka – Dan cvijeta Početak perioda presadnje.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

KAMILICA – preparat 503

Sakupljamo ju u dane cvijeta, a najbolja je ona koju beremo prije Ivanja (24. 6.). Cvjetovi ne smiju biti stari jer bi u košarici već sazrelo sjeme, koje bi se potom kompostom ponovno posijalo. Preparat 503 iz cvjetova kamilice prinosi energije podsunčanog toplinskog Merkura i uređuje procese kalcija, jača reproduktivne energije, biljci omogućava tvorbu dobro klijavog sjemena.

HRASTOVA KORA – preparat 505 Sakupljamo ju u dane korijena, a upotrebljavamo samo koru hrasta lužnjaka. Preparat 505 koji izrađujemo od hrastove kore, a predstavlja energije nadsunčanog vodenog planeta Marsa i uređuje procese kalcija. Biljkama donosi više zdravlja. Zemlju harmonizira te sprječava bolesti zbog brzog rasta.

Preparatom 507 štitimo voćke ili povrće od mraza, a prskanjem žitarica, bobičastog voća i cvijeća povećavamo cvjetanje i prinose.

30. ožujka – Dan cvijeta Od 9 do 19 sati posebno ugodno za rad s biljkama. Odličan dan za rad s pčelama. Najbolji dani za orezivanje voćaka i vinove loze u vrijeme za presadnju.

Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VEtERiNARsk A AmBULANtA mR k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

POLJSKA

MASLAČAK –preparat 506

Cvjetove maslačka sakupljamo u dane cvijeta odmah čim procvjetaju. Sredina cvijeta mora još biti zatvorena.

Maslačkov preparat 506 predstavlja energije nadsunčanog svjetlosnog planeta Jupitera i uređuje procese kremena. To su energije vitalnosti koje su bitne za stvaranje najboljih hranjivih tvari.

KOPRIVA – preparat 504

Veliku žareću koprivu sakupljamo kad biljka pokaže prve naznake cvjetova u dane cvijeta u svibnju ili lipnju. Upotrebljavamo cijelu nadzemnu biljku. Preparat 504 iz velike žareće koprive predstavlja energiju Sunca. Biljkama donosi veću vitalnost, uređuje proces željeza te podupire proces kalcija i kalija.

VALERIJANA –preparat 507

Njezine cvjetove beremo u dane cvijeta rano ujutro

PRESLICA – čaj Sakupljamo ju u dane ploda krajem kolovoza kada sadrži najviše kremena. Predstavlja energije Mjeseca pa ju ne ubrajamo u preparate. Čaj upotrebljavamo za sprječavanje gljivičnih bolesti kada su snage Mjeseca prejake.

Više o kompostnim preparatima i čajevima u priručniku “Preparati”.

KUU

SELJAČKA SLOGA Nedelišće ima novo vodstvo

Jasna Hajdinjak vodit će najaktivniju udrugu Međimurja

Nova tajnica je Vanesa Novak, a blagajnica Ružica Žnidarić. Uz to izabran je i novi Upravni i Nadzorni odbor Sloge

Autor kod svojeg rada koji je nazvao Na granici figuracije i apstrakcije

IZLOŽBA GRAFIKA u Riznici Čakovec

Osebujan Zoran Durbić predstavio bogati opus

U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja večeras je održana izložba gra�ika Zorana Durbića Na granici �iguracije i apstrakcije. Izložba gra�ika akademskog slikara i konzervatora restauratora

Zorana Durbića predstavlja speci�ičnu likovnu cjelinu njegova bogatog opusa. U Čakovcu se predstavio s više od tridesetak djela rađenih u gra�ičkoj tehnici visokog

tiska eksperimentirajući s različitim mogućnostima rada koje nude linorez i

drvorez – često na granici �iguracije i apstrakcije upotpunjeno jasnim crno-bijelim kontrastom i intenzivnim koloritom crvene, žute, plave i zelene boje, gdje su linearnost i plošnost odraz autorove osobnosti. Neimenovanim gra�ikama autor dozvoljava slobodu spomenute granice te promatračima nudi slobodnu interpretacije. Izbor radova i predgovor za katalog napisala je kustosica i povjesničarka umjetnosti Tajana Vidović.

(dv)

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ČAKOVEC, MIHOVLJANSKA 70

OIB 77095600371

KLASA: 340-01/22-05/51

URBROJ: 2109-10-04-06-23-___

Na temelju članka 123. – 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 i 04/23), te članka 67., 74. i 75. „Pravilnika o geodetskim elaboratima“ (NN 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena županijska cesta ŽC2009 (Železna Gora (DC227) - Gornji Mihaljevec - Gornji Hrašćan (DC208)), u naselju Macinec : ŽC2009 „Glavna ulica“ u naselju Macinec u k.o. Macinec na kčbr. 2059, o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 i 04/23), temeljem kojeg se javne ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske s pravom upravljanja Županijske uprave za ceste Međimurske Županije, Čakovec, Mihovljanska 70, OIB:77095600371.

Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste izraditi će tvrtka Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec. Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će 29. ožujka 2023. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Josip Goričanec (Geo 1048) koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 30. ožujak 2023. godine u vremenu od 08,00 do 12,00 sati u prostorijama Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec.

Ravnateljica: Đurđica Hamer, mag. oec

U subotu, 4. ožujka 2023. godine, u prostorijama Vatrogasnog doma u Nedelišću održana je izborna skupština jedne od najdugovječnijih i najaktivnijih udruga s područja kulture u Međimurju, KUU-a Seljačka sloga Nedelišće.

Dosadašnja predsjednica Mia Srnec nije krila zadovoljstvo da se nakon pandemije ponovno održavaju redovne probe folkloraša, tamburaša, puhačkog orkestra i kazališne družine. Posebno je zahvalila članovima Sloge što su neumorno radili cijele godine i uz brojne nastupe vrijedno uvježbavali program koji su izveli na svečanom cjelovečernjem koncertu povodom proslave 85. godina aktivnog rada Sloge.

Zahvalnice Hrvatskog sabora kulture

Program su pripremili s voditeljima Ivanom Hajdinjak, Miroslavom Novakom, Dejanom Buvačem i Danie-

lom Đunđušem, a veteranski sastav folkloraša pripremila je Ana Srnec. Tom prilikom zahvalnice Hrvatskog sabora kulture i zajednice HKUU-a Međimurske županije primili su članovi Sloge za 10, 15, 20, 25, 30 i 35 godina aktivnog rada, a povelje Hrvatskog sabora kulture za 50 godina aktivnog rada primili su Marija Kukolić i Ana Srnec, a Dragutin Srnec, Ladislav Lesar i Josip Jalušić za čak 60 godina rada u Slogi Nedelišće. U godini punoj izazova slogaši su imali i dva višednevna međunarodna gostovanja te su tako članovi Puhačkog orkestra u suradnji s Mažoretkinjama Nedelišća gostovali u Francuskoj, a s članovima folklorne skupine i tamburaškog sastava u Češkoj. Folkloraši i tamburaši mogu se pohvaliti i vikendom provedenim na Međunarodnom festivalu u Vodnjanu. U 2023. godini slogaše očekuju novi nastupi i gostovanja pa tako i ovim putem poziva-

ju sve zainteresirane da se uključe u rad Sloge. Na skupštini Sloge izabrano je i novo rukovodstvo pa će tako naredne četiri godine predsjednica biti Jasna Hajdinjak, tajnica Vanesa Novak, a blagajnica Ružica Žnidarić. Uz to izabran je i novi Upravni i Nadzorni odbor Sloge.

Josip Jalušić darovao dva albuma

Posebnu zahvalu slogaši su posvetili Mariji Kukolić koja je punih 20 godina bila

blagajnica Sloge te Marijanu Topolnjaku koji je 12 godina bio predsjednik ili član Nadzornog odbora. Veliku hvalu uputili su i dugogodišnjem članu Josipu Jalušiću koji je vrijedno skupljao i arhivirao podatke i fotogra�ije s nastupa Sloge tijekom posljednjih 60 godina.

Ovom prilikom darovao je Slogi dva prepuna albuma povijesti Udruge koja je utkana u svaki dio njegovog života.

(dv, zv)

ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA Pomozi, Zaposli, Usreći III

10 žena vodilo brigu o 83 korisnika

U konferencijskoj dvorani Poduzetničkog centra Prelog održana je završna konferencija projekta „Pomozi, Zaposli, Usreći III“ koji se na području Grada Preloga provodi kroz projekt „Zaželi - program zapošljavanja žena - faza III“. Gradu Prelogu je unutar ovog projekta dodijeljeno ukupno 65.618,16 EUR a iznos potpore je 100%.

Sve nazočne pozdravili su gradonačelnik Grada Preloga, Ljubomir Kolarek, predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Čakovec, Nikola Hren

te v.d. voditeljice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Prelog, Melita Novak-Ban. Rezultate projekta je predstavila Marija Igrec, voditeljica projekta. Provedba projekta je trajala 8 mjeseci, a putem istog je zaposleno 10 žena, pripadnica teže zapošljivih, ranjivih skupna. U projekt su također uključena i 83 krajnja korisnika, kojima su žene pružale uslugu pomoći u kući, i to u razdoblju od 6 mjeseci. Cilj projekta je ostvaren. Kroz zapošljavanje se osnažilo pripadnice ciljane skupine, žene u nepovoljnom

društvenom položaju te se poboljšala kvaliteta života i smanjila isključenosti starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju. Partneri na ovome projektu su bili Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Čakovec i Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Prelog.

Nestrpljivo iščekujemo nastavak ovog hvalevrijednog projekta.

Organizacija završne konferencije projekta je su�inancirana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz Eu-

ropskog socijalnog fonda. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Grada Preloga.

Jasna Hajdinjak nova je predsjednica slogaša Nedelišća

PRIOPĆENJE PREDSJEDNIKA UABA-a

Međimurske županije i Foruma seniora SDP-a Čakovec

Miljenka Zorka

Vraćanje biste Karla

Mrazovića Gašpara

Prošla je jedina godina otkad je krenula inicijativa za vraćanje biste Karla Mrazovića Gašpara koja je vandalskim činom srušena u Murskom Središću 1991. godine. Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Marija i Ivan nakon 50 godina

ponovno pred oltarom

Kao treptaj oka prošlo je 50 godina otkako su Marija i Ivan Vinković odlučili krenuti u zajednički život. Marica, kako ju od milja zovu, bila je „fejstna žiškovečka puca“ koju je Ivek „naglednuo čak“ iz Krištanovca. Kao i svaka

dobra životna priča i ova je počela neobično i iznenada. Naime, upoznali su se ni manje ni više na „varistovaju“ nakon nečijeg sprovoda. Nakon nekog vremena i početnog odmjeravanja odluka je ipak pala i rezultat su kći

MDS - Međimurski demokratski savez

Rozmari, sin Vedran te unuci Niko, Alegra i Mia. Ali i pun i zaokružen život satkan od mnogo ljubavi, suza i smjena, napetih trenutaka i opuštajuće atmosfere u krugu obitelji.

Za svoj brak pred rodbinom i prijateljima prošle

su subote u crkvi sv. Vida u Žiškovcu dobili blagoslov vlč. Anđelka Košćaka, nakon čega je uslijedila i prava svadba sa 75 gostiju u vratišinečkom Royalu, a Marija je uz sve to proslavila i svoj 70. rođendan.

Država preuzima Županijsku bolnicu Čakovec!

Međimurski demokratski savez (MDS) šalje priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: Glasanjem u Hrvatskom saboru, na svojoj 15. sjednici u petak 17. ožujka 2023. godine, usvojen je Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim su, između ostalog, sve opće bolnice u Republici Hrvatskoj, pa tako i Županijska bolnica Čakovec, prešle u državne ruke. Za Zakon je glasalo 77 zastupnika vladajuće većine.

Dopunom članka 70., takoreći potezom olovke, upravljanje općim bolnicama, tu spada i Županijska bolnica Čakovec, prelazi u državne ruke, koja postaje osnivač. Temeljem toga mijenja se broj i sastav članova upravnih vijeća bolnica; do sada je bolnicom upravljala županija kao osnivač, koja je postavljala dva člana i predsjednika upravnog vijeća, a dva člana imali su predstavnici radnika. Novim zakonom upravno vijeće ima sedam članova, od toga osnivač država predsjednika i tri člana, radnici dva člana, a predstavnici županije jednog (!) člana. Država dakle ima većinu u vijeću i time sva prava koja pripadaju osnivaču.

MDS izražava žaljenje i nezadovoljstvo takvim razvojem događaja, jer se, tijekom godina, pokazalo da lokalna i regionalna samouprava itekako znaju prepoznati potrebe stanovništva na svojem području i odlučno krenuti u njihovo ostvarenje i da su one, a ne država (!), pripremale i provodile sva značajna ulaganja u razvoj međimurskog zdravstva.

Jer, upravo je Skupština općine Čakovec (danas Međimurska županija) 1967. godine usvojila Program mjera zdravstvene zaštite za područje općine Čakovec za razdoblje od 1968. do 1972. godine, na temelju čega je Stručni savjet Zdravstvenog centra predložio Skupštini program izgradnje nove bolnice do 1972. godine, što je i prihvaćeno. Na dan 20. 2. 1970. godine Skupština općine Čakovec donijela je odluku o raspisivanju samodoprinosa iz plaća za izgradnju bolnice, a upućen je i apel svim građanima Međimurja da i dobrovoljnim prilozima pomognu pri izgradnji. Bolnica je predana na korištenje 13. 5. 1973. godine. Vrijednost bolnice bila je 47.163.118. tadašnjih dinara. Važno je napomenuti da je van Međimurja, iz Repu-

bličkog fonda za nedovoljno razvijene krajeve, došlo samo 3.000.000 tadašnjih dinara.

I posljednjih godina bilježimo velika ulaganja u međimursko zdravstvo, pogotovo u Županijsku bolnicu, i to u visini od oko 200 milijuna kuna. I sva ova ulaganja bila su pokrenuta, vođena i velikim dijelom financirana od strane lokalne i regionalne samouprave.

Zbog toga se plašimo de će novo upravno vijeće prvenstveno provoditi centraliziranu politiku, politiku ministarstva, a ne politiku koja će se temeljiti na potrebama ljudi koji žive na nekom području koji ima svoje posebnosti.

Do sada se pokazalo da svugdje gdje je sustav decentraliziran bio učinkovitiji i pristupačniji, a sve što smo centralizirali i gdje je država bila gospodar, bilo je loše.

U novom centraliziranom sustavu Županijska bolnica Čakovec će za Ministarstvo biti samo jedna od dvadesetak općih bolnica, dok je do sada za Međimursku županiju bila jedna i jedina bolnica i tako smo se prema njoj odnosili!

To je pokazala i Skupština Međimurske županije koja je pokušala utjecati na Mini-

starstvo zdravstva. Naime, na prijedlog vijećnika MDS-a Željka Pavlica, Skupština je na svojoj 10. sjednici, 15. 12. 2022. godine, donijela Zaključak i uputila ga Ministarstvu zdravstva kojim predlaže Ministarstvu da se ostavi mogućnost da opću bolnicu može osnovati i jedinica područne (regionalne) samouprave. Taj Zaključak predložen je i u obliku amandmana na Zakon, ali nije dobio podršku u Hrvatskom saboru.

Ovo pokazuje kolika je neosjetljivost države na inicijative koje dolaze van centraliziranog sustava, a zbog toga smo ovih dana svjedočili i prosvjedima liječnika jer odluka predstavničkog tijela jedinice regionalne samouprave za ministarstvo ne predstavlja ništa.

Donošenjem ovog Zakona uloga centralne države postaje još snažnija, s tendencijom ovladavanja svih dijelova sustava. Hrvatska je danas u vrhu po centralizaciji u EU, a poznato je da takva centraliziranost generira stranačku i interesnu korupciju, protekcionizam i nepotizam, čemu svakodnevno svjedočimo.

PredsjednikMDS-a ŽeljkoPavlic

Međimurske županije donijela je na svojoj godišnjoj skupštini zaključak da se zatraži razgovor s gradonačelnikom Draženom Srpakom o vraćanju biste Karla Mrazovića Gašpara u Mursko Središće. Kako ti razgovori, a za razgovor je potrebno dvoje, nikako da krenu zbog „zauzetosti“ gradonačelnika, Udruga je krenula pisanim putem komunicirati s gradonačelnikom i Gradskim vijećem Murskog Središća. Rezultat je pisani odgovor gradonačelnika koji rezolutno odbija vraćanje biste u Mursko Središće, „argumentirajući“ to među ostalim sljedećim: „Bista je bila postavljena u vrijeme nedemokratskog, totalitarnog sustava i kao takva predstavlja slavljenje istog.“ Kako je to bio odgovor samo gradonačelnika, a pismo je upućeno i Gradskom vijeću, Udruga upućuje drugu pisanu poruku Gradskom vijeću, ali na sjednici Gradskog vijeća održanoj 24. rujna 2022. godine predsjednik vijeća Miljenko Cmrečak to pitanje ne uključuje u dnevni red sjednice. Na pitanje vijećnice Renate Kovačić što je s inicijativom za vraćanje biste Karla Mrazovića Gašpara i mogu li o tome raspravljati, i gradonačelnik Srpak i predsjednik Vijeća Cmrečak odbijaju inicijativu, a predsjednik vijeća komentira: „Ne možemo postavljati biste narodnih heroja kako to traže pojedinci.“ Postavljamo pitanje da li čovjek koji je bio vezan za svoj zavičaj i zadužio ga, a čija je biografija zaista impresivna i svaka bi se sredina ponosila da je Karlo Mrazović Gašpar potekao iz nje, zaslužuje takav odnos?

Godine 1902. u Murskom Središću rođen je Karlo Mrazović Gašpar, najistaknutiji predstavnik komunističkog pokreta u Međimurju. Bio je sudionik triju revolucija: one Bele Kuna u Mađarskoj 1919., građanskog rata u Španjolskoj 1936.-1939. gdje je nosio ime Karlos Ortega, te jedan od organizatora ustanka u Hrvatskoj 1941. U studenom 1918. godine

bio je prisutan u Murskom Središću obračunu razularene mađarske soldateske s narodom u čuvenoj „Međimurskoj revoluciji“. Nakon protjerivanja Mađara bio je član dobrovoljačke „Međimurske legije“, čija je zadaća bila čuvanje Međimurja od upada Mađara. Potom odlazi u Mađarsku i stupa u redove mađarske Crvene armije. Tu je nakon sloma revolucije osuđen na smrt. Život spašava bijegom u Jugoslaviju. Član KPJ-a bio je od 1927. godine, a u Moskvi gdje je boravio od 1929. do 1936. završio je Komunističko sveučilište nacionalnih manjina. U Španjolsku odlazi 1936. godine. Bio je komesar u Balkanskoj četi 12. internacionalne brigade. Teško je ranjen u borbama kod Albacete. Jedan je od organizatora ustanka protiv mađarskih i njemačkih okupatora i domaćih izdajnika u Hrvatskoj 1941., te bio je na čelu najviših institucija NOB-e u Hrvatskoj. Bio je istaknuti dužnosnik komunističke vlasti nakon II. svjetskog rata i veleposlanik Jugoslavije u Mađarskoj, Sovjetskom Savezu i Meksiku. Nositelj je najviših jugoslavenskih i brojnih međunarodnih odličja. Umro je u Zagrebu 23. rujna 1987. godine, a pokopan u Čakovcu. Spomenik autora akademskog kipara Ćirila Mihanovića podignut mu je 1989. godine pred zgradom OŠ Mursko Središće. Srušile su ga nepoznate osobe 1991. godine, a spomenik se od tada čuva u Muzeju Međimurja Čakovec. U Murskom Središću održan je sastanak predsjedništva Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije s članovima SDP-a Mursko Središće i Društva Josip Broz Tito. Nakon poduže i vrlo emotivne rasprave zaključeno je u ovoj konstelaciji vlasti u Murskom Središću nije moguće očekivati vraćanje biste Karla Mrazovića Gašpara, tim više što su ti isti ljudi već 2014. godine odbili takvu inicijativu. Srećom, postoje i druge opcije da se bista vrati u Mrazovićev zavičaj. Vrijeme će uskoro pokazati da je to moguće, jer Karlo Mrazović Gašpar pripada ne samo Murskom Središću već i Međimurju i Hrvatskoj i sve su opcije otvorene za njegov povratak. PredsjedništvoUABA-a Međimurskežupanije

Zlatni mladenci s vlč. Anđelkom Košćakom

Zlatna SvaDba Vinkovića iz Žiškovca

BLUKIDS ČAKOVEC

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Joker kupon 96. kola

Novo, 96. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u ožujku, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. ožujka možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (hau-

stor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 28. ožujka. Sretnog dobitnika 96. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. ožujka (mk).

Međimurske novine i BluKids vas daruju

TRGOVINA KRK (METSS) u Selnici

Mia Kodba

najviše voli čitati prilog Media

U trgovini Krk u samom centru Selnice vladala je vesela atmosfera. Između simpatičnih školaraca koji su pojurili do svoje omiljene trgovine po užinu, susreli smo i našu čitateljicu Mirjanu Kodbu Miju, omiljenu frizerku u mjestu. Najviše voli naš prilog Media jer, kako kaže, voli pročitati intervjue s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također, voli i praktične informacije poput tjednog i mjesečnog vodiča događaja jer na jednom mjestu ima dovoljno informacija kako bi isplanirala vikende.

Ljubazna i draga djelatnica Sanja Šimunković također čita Međimurske

novine i odmah je primijetila novitet na zadnjoj novinskoj stranici, rubriku Međimurec tjedna koja joj se jako svidjela.

Naše smo vjerne čitateljice nagradili i razveselili popularnim crvenim poklon-vrećicama za kupovinu! (ib)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati,

Simpa�čna djelatnica Sanja Šimunković i čitateljica Mia Kodba sa svojim novim vrećicama za kupovinu

Nino i Anita Fažon iz Gardinovca dobili su 17. ožujka kćerkicu kojoj su dali ime Kaya. Sin Petar ima 4 godina.

Kristina Škvorc, sada Jambrošić, bivša je manekenka koja je nastupila na brojnim Vatrometima mode u Čakovcu, a sada se ponovno vraća na pistu.

Foto: Studio Marrtinez, Martina Strahija

VIKEND VODIČ

petak, 24. ožujka

20:00

CZK Čakovec

Stand-up comedy

Dežurni krivac

Goran Vinčić

21:00

Meta bar Čakovec

One big mob

Tribute band

RHCP

subota, 25. ožujka

16:00

CZK Čakovec

BZZ-BZZ

lutkarska predstava

Zorin dom

Kazališna tribina

Cukorek

21:00

Meta bar Čakovec

Gloria Band

nedjelja, 26. ožujka

18:00

Prelog

crkva sv. Jakoba

Korizmeni koncert

Ansambla Camerata

Gares�n

kamo za vikend

IZLOŽBA makete brodova u Domu umirovljenika Miljenko Posavec predstavit će svoje impresivne brodove

U Domu umirovljenika u Nedelišću autor Miljenko

Posavec predstavit će izložbu makete brodova. Izložba se otvara 1. travnja u 9 sati ujutro, na adresi M. Tita 23, Nedelišće. Izložba će biti od 1. do 2. travnja, dakle cijeli taj vikend od 9 do 17 sati.

2. FESTIVAL CEKARA u Nedelišću U trgovinu ponesite ekocekar umjesto

Turistička zajednica općine Nedelišće poziva u subotu, 1. travnja 2023. godine, na 2. Festival cekara. Manifestacija će se održati u Sportskoj dvorani Osnovne škole Nedelišće od 10:30 do 14 sati. Umijeće izrade predmeta od komušine (luščinja) upravo je zahvaljujući udrugama žena s područja Nedelišća, KUU-a Seljačka sloga iz Nedelišća te LAG-a

plastične vrećice!

Međimurski doli i bregi uvršteno na Popis nematerijalne baštine Republike Hrvatske. Da bi to umijeće očuvali i za buduće naraštaje, potrebna je organizacija takvih manifestacija kako bi promocijom uporabnih predmeta od luščija zainteresirali i mlađe generacije da usvoje tehniku izrade cekara.

Dođite i budite i dio te hvalevrijedne manifestacije

USKRSNI KONCERT za superraspjevanu noć

Umijeće izrade cekara

MJESEČNI VODIČ

31. ožujka

Mala scena Vinko Lisjak Čakovec Country večer with Zack Dust

1. travnja

9:00

Izložba maketa brodova

Miljenka Posavca Dom umirovljenika

Nedelišće

10:30

2. Fes�val cekera

Dvorana OŠ

Nedelišće

21:00

Meta bar

Čakovec

Koncert Kandžija

4. travnja CZK Čakovec

Stand-up comedy

Ero s ovoga svijeta Željko Ninčić

9. travnja

u sklopu koje vas očekuje bogat popratni kulturno-umjetnički program. Radionice izrade uporabnih predmeta od luščinja i velik izbor različitih cekara čekaju da postanu vaš modni dodatak. Čekaju va košare kojima ćete ukrasiti svoj blagdanski stol ili pak jednostavno torbice kojima ćete zamijeniti plastične vrećice iz svakodnevne upotrebe.

Zora će svanuti uz Nedu Ukraden i Vigor!

Pripremite se za nedjelju, 9. travnja, jer u Čakovec stižu dva fantastična razloga za superplesnu i raspjevanu noć. Očekuje vas veliki uskrsni koncert Nede Ukraden i grupe Vigor u dvorani GOC-a.

Za zagrijavanje atmosfere dolazi jedan od vodećih domaćih zabavljača i generatora pozitivnih vibracija – Grupa Vigor, koju predvodi karizmatičan pjevač Mario Roth, a koja neumornim radom puni

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - Rick Riordan: Kći dubina

Dobitnik knjige Stefan Zweig: Novela o šahu objavljene u prošlom broju je Branka Fegeš iz Nedelišća. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU

Rick Riordan: Kći dubina

kupon br. 1436

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

dvorane i svakim nastupom povećava svoj krug obožavatelja. Neda Ukraden sa svojim mnogobrojnim hitovima koje znaju i mlađe i starije generacije Zora je, Oči tvoje govore, Došlo doba, Šumi šumi

javore, Da se nađemo na pola puta, Na balkanu poziva vas na nezaboravnu zabavu. Sa sigurnošću možemo reći da se 9. travnja u dvorani GOC u Čakovcu s početkom u 20 sati sprema provod za pamćenje.

Arena Varaždin

Koncert

Dražen Zečić

Dvorana GOC-a

Čakovec Neda Ukraden Grupa Vigor

14. travnja

Dvorana GOC-a Čakovec Miroslav Škoro Fortuna band

Meta bar Čakovec

Let 3

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Kratki sadržaj:

Ana Dakkar studen�ca je prve godine na pres�žnoj i tajnoj Akademiji Harding-Pencro�, školi koja poučava najbolje i najhrabrije pomorske istraživače na svijetu. Otkad su joj roditelji prije dvije godine izgubili život na moru, ono skriva tajne koje je Ana odlučila razotkri�.

Kad Ana i svi brucoši Akademije otputuju kako bi položili svoj prvi ispit na moru, iznenada se nađu u pogibeljnoj situaciji. Počinje ih proganja� nemilosrdni neprijatelj koji ne preže ni pred čim kako bi im ukrao tajnu skrivenu 150 godina na kojoj je njihova škola izgrađena. Slabo pripremljeni učenici prve godine Akademije u napetoj završnici stvaraju čvrsto prijateljstvo dok se usred oceana na kušnju stavljaju Anine sposobnos� vođe.

Novi hit autora čije su knjige u svijetu prodane u više od 180 milijuna primjeraka. Zaronite u svijet inspiriran Julesom Verneom, svijet romana 20 000 milja ispod mora i pripremite se za vrtoglavu avanturu.

Miljenko Posavec autor je zanimljivih maketa

Kum kak’ se šika

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

Raspored slavlja sakramenta svete potvrde u 2023. godini

Subota, 15. travnja

• Vratišinec, 17 sati

Subota, 22. travnja

• Novo Selo na Dravi, 17 sati

• Sveti Juraj u Trnju, 17 sati

Subota, 29. travnja

• Prelog, 17 sati

Nedjelja, 30. travnja

• Strahoninec, 11 sati

• Sveta Marija, 11 sati

Subota, 6. svibnja

• Štrigova, 10 sati

• Mursko Središće, 17 sati

Nedjelja, 7. svibnja

• Čakovec – sv. Nikola, 10 sati

Subota, 13. svibnja

• Orehovica, 10 sati

• Mala Subotica, 17 sati

• Pribislavec, 17 sati

Nedjelja, 14. svibnja

• Mačkovec, 11 sati

• Podturen, 11 sati

Subota, 20. svibnja

• Selnica, 10.30 sati

• Šenkovec, 10 sati

• Ivanovec, 17 sati

• Kotoriba, 17 sati

• Macinec, 17 sati

Nedjelja, 21. svibnja

• Čakovec – sv. Antun, 11 sati

• Draškovec, 11 sati

Nedjelja, 28. svibnja

• Sv. Juraj na Bregu, 10.30 sati

Subota, 3. lipnja

• Belica, 10 sati

• Dekanovec, 10 sati

Nedjelja, 4. lipnja

• Donja Dubrava, 11 sati

• Donji Vidovec, 9 sati

Subota, 10. lipnja

• Sveti Martin na Muri, 17 sati

Subota, 17. lipnja

• Nedelišće, 10 sati

foto:

• Goričan, 17.30 sati

Model: Mar�n Hunjadi

Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKI OBIČAJI povodom krštenja, rme i vjenčanja

Kum i kuma

Tko nije bio kum u Međimurju, ne zna da ta uloga duhovnog oca, često uz “debeli” novčanik, zahtijeva i poznavanje finih pravila i običaja koji se kod nas razlikuju od mjesta do mjesta

Kumstvo je čast i kumstvo se ne odbija. No, tu priča ne staje. Kum se nikako ne smije osramotiti jer tamna će sjena pasti na na njega, kumčad, generacije koje dolaze… No, dobro, to je pretjerivanje, ali… Tek kad vas prvi put zamole za ozbiljno kumstvo, shvatite koliko su stvari ozbiljne i nimalo jednostavne. Ispadne da je lakši dio onaj gdje ste npr. zakonski svjedok tijekom vjenčanja ili postajete duhovni roditelj na krštenju ili svetoj potvrdi. To je samo vršak sante leda u kojoj se krije sve ono što “rodbina i selo” očekuje od vas. Niste ni slutili da takva (još) postoji kao �ini vez koji prožima naše običaje i drži ih na “kupu”. Eto, kumovi su i pravi održavatelji tradicije. I to ne na račun ministarstva, stoga ne čudi da se kumovi često love za glavu kad prihvate tu novu ulogu u svojem životu. Pretpostavlja se, ili bi se barem trebalo, da su vam kumovi najbliži ljudi u životu. Često su to prijatelji, a nerijetko braća, sestre, bratići ili sestrične. Oni s kojima ste povezani i dijelite sretne i manje sretne trenutke u svojem životu. Tradicija kumstva razlikuje se od kraja do kraja, pa tako različite običaje susrećemo u našem Međimurju. Zanimljivo je i kako su se oni s vremenom promijenili i modi�icirali, često modernizirali. No, neke stvari ostaju iste. Kum je taj koji se mora iskazati.

S obzirom na to da bi vam kumovi trebali biti bliski ljudi, pretpostavlja se da se neke stvari oko troškova i poklona mogu dogovoriti. U razgovoru s brojnim Međimurcima otkrili smo da se većina kumova u današnje vrijeme razgovorom dogovori što će biti poklon, to jest koliko je novca primjereno izdvojiti za kumstvo.

Bilo bi logično da se pokloni daju u skladu s mogućnostima, no često možemo čuti da su kumovi morali dići kredit kako bi zadovoljili “normu”. I dok neki kažu da je sve to pretjerivanje, drugi kažu da je to red i da se to šika. Nije bez veze Maja Šuput snimila pjesmu Vadi kume keš, keš koja se na većini svatovskih fešti ori.

Otišli smo u donje Međimurje, točnije Hodošan, i pitali kako to izgleda danas i koliko se običaja kumstva promijenilo u proteklih 20 godina.

Kum mora z nosom pozvoniti… Kum ili kuma moraju doći ruku toliko punih poklona do te mjere da mora pozvoniti nosom ili čelom jer su mu ruke zauzete držanjem poklona

Za firmu skromno: Laptopi, mobiteli, bicikli…

- Danas je to više-manje sve na razini dogovora. Recimo, moja unuka ove godine ide na �irmu, a kum joj je tetak. Kum ju oblači za taj dan, a uz to ide i poklon. Dogovorili su se da će dobiti novi laptop. S tim da, dok je njega unuka išla pitati za kuma, došla je sa sitnicom, recimo do vrijednosti 15 eura, rekla nam je Marija Vadlja.

I sad kada to stavimo u neku računicu, ispada da će ovog kuma kumstvo koštati sigurno 1000 eura. Ne zaboravimo da današnje �irmanice većinom taj dan idu na frizuru, šminku (koja s trepavicama košta i do 50 eura) i nokte. Ako to sve kum plaća, cifra znatno raste.

Ping-pong s tortama

Ima krajeva u Međimurju gdje se kumstvo posebno naglašava. Nije to nikakva tajna, i sigurno su vam na pamet prvo pali Domašinec, Belica i Dekanovec.

Kumove se prvo ide “prositi” za kumstvo. U većini Međimurja, u goste se dolazi sa svečanom košarom. Osim što je ukrašena, važno je i što je unutra. Uglavnom je to vino, može gin, viski, pa slastice, bombonjere, slatkiši, mesni naresci, sirevi. Košarom se prosi za sve vrste kumova, krsne, �irmane, vjenčane. A neizostavna je torta. Ustvari, tu je cijeli ping-pong s tortama. Najprije kumovi dobiju tortu kad ih se ide prositi, pa onda oni donose svoju tortu na npr. sv. potvrdu. Naravno,

nije to bilo kakva torta. To mora biti naprlitana torta koja je bojom, okusom i izgledom povezana s prigodom (npr. roza boja za krstitke).

Vjenčani kumovi poklon nose uoči vjenčanja. Naravno, ne možete doći samo s kuvertom, k’o neki poštar... Uz to ide neki šampanjac, buket koji je aranžiran uz kuvertu. I naravno, plaćaju svadbenu tortu. No opet ping-pong, jer i kumovi od mladenaca dobiju tortu kad ih dođu službeno pozivati na svadbu.

I ne zaboravimo djevojačke/momačke

Tjedan ili dva tjedna pred svadbu organiziraju se momačke i djevojačke večeri. To je zapravo više moderna tradicija, jer to nekad nije bilo uobičajeno. Najbliže prijateljice i prijatelji skupe se na fešti kako bi proslavili zadnje “slobodne” dane mladenaca. Većinom se unajmi neka kuća, kupuju se hrana i piće, pozovu se tamburaši ili glazba po želji, sve se ukrasi, a mladenka ima lentu. Kuma i tu ima troškove, jer osim zajedničkog poklona (donje rublje, nakit, cvijeće), potrebno je ukrasiti prostor za djevojačku i

obavezno naručiti tortu. Slično je i s momačkama. Dakle, vjenčani kum ima na grbači i momačku, a kuma djevojačku.

Dobro da sada imamo eure

To su ta vječna pitanja, koliko je potrebno dati za neki poklon. Ako ste gost na vjenčanju, kažu da treba pokriti svoju stolicu i još nešto dodati. Dok su prije par godinama stolice mladence koštale oko 50–60 eura, danas je ta cifra 80–100 eura.

S time da varira ako se na vjenčanju skuplja novac za cimere i/ili za ples mladenke. A ako ste kum, izgleda da ćete potrošiti sigurno od 1000 do čak 1500 eura. (Ples mladenke nismo ni brojili.). Krsno kumstvo dugoročno je najskuplje. Kumče pratite kroz cijeli život, a to ubraja poklone za rođendane i sve ostale važne događaje u budućnosti. Danas postoje razne lijepe kutije s kojima se dolazi pitati za kumstvo. Kum ili kuma za krštenje oblače svoje kumče, a uz poklone donose svijeću i krsni rupčić i košuljicu. Uz to, većinom se poklanja zlatni lančić ili narukvica s

Pišu: Dora Vadlja, Sanja Heric, Božena Malekoci-Oletić, Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Kuma Elena Gudlin zna kak’ se treba doći na vjenčanje. Hoh zglancana, uz poklon, kuvertu

Kumski dug nekada se pažljivo bilježio u “črnu teku ili knjižicu”. Ova na slici je auten�čna iz osobne arhive iz ne tako davnih 90-ih godina. Dug se još odrađuje…

kak’ se šika!

- Dijete se nosilo pješke iz Železne Gore u Štrigovu na krst. Išle su samo kuma i babica, bez roditelja, opisuje nam naša sugovornica.

Što se tiče poklona za novorođenče, kuma je donijela takozvanu botrinu za dijete. Botrina se može povezati sa slovenskom riječju botra što u prijevodu znači kuma.

- Nosile su se bidre, meso i kokice. To je kuma dala rodilji na poklon. Nije bilo ikakve torte, ni kolača. Nismo tada ni imali sastojke da se napravi nešto veće. Nosili su se samo jednostavni, zdigani kolači.

Kada je išla na �irmu, odnosno krizmu, kuma joj je dala nešto malo dinara i kupila za poklon patike. To je tada bila velika stvar jer su joj to bile prve patike u životu.

Skromne su bile i tadašnje svadbe. Sa svojim mužem, Josipom (83), vjenčala se najprije civilno u Štrigovi 6. siječnja 1962., a potom 12. siječnja 1962. u crkvi svete Marije Magdalene u Štrigovi. Na vjenčanju je bilo prisutno najviše do 40-ak ljudi.

- Prvi dan je svadba bila kod mladenke, a drugi dan kod mladenca, ako je bilo svadbe i drugi dan. Za poklone su se nosile pure, kokoši, putar, vrhnje i jaja i to na samo vjenčanje, prepričava nam baka.

Ono što je još bilo zanimljivo, da su se zdigani kolači pekli tjedan dana prije svadbe, a za samu svadbu se angažirala kuharica, koja je priprema objed za sve svatove.

“Dug za gostuvaje” na ormaru

početku zajedničkog života. Glavni pokloni su bili servis za jelo, “escajg za 12 osoba”, posuđe za kuhanje, popluni, jastuci, damastna posteljina, stolnjaci. Krsna i �irmana kuma obično su dogovorile koja će suđe, a koja posteljinu.

No kume su se morale iskazati i dok se nosio fasung za pripremu svadbe. Kumama se šikalo da donesu punu korpu, posebnu za tu namjenu. Bila je pletena od šibe, veličine da u njoj može spavati malo dijete. Nekad su se svadbe pripremale doma, a sve sastojke za pečenje kolača, ali i perad za pripremu mesnih jela, donijeli su kumovi i rodbina.

Kumstvo je bila sramota odbi�

Biti kum ili kuma, bilo da se radi o krstitkama bilo �irmi, bila je čast i nikad se kumstvo nije smjelo odbiti, bila bi to velika sramota, kažu svi naši sugovornici iz donjeg dijela Međimurja.

- Kad smo išli prositi za kumstvo za djecu, najprije smo se najavili kako bi se budući kumi mogli pripremiti, kaže teta Julika iz Preloga.

Na stolu se obavezno moralo naći narezano suho meso, kolači i pijača. No, prosci za kumstvo nisu dolazili praznih ruku.

Krsna kuma mami kumčeta nakon poroda nosila je 4 dana uzastopce korpicu s kokošjom juhom s domaćim rezancima po kojima plivaju žuti �leki masnoće, kuhano meso iz juhe s hrenom i kolače.

- Kumčetu se kupovala zlatnina, lančić ili naušnice, odijelce za krstitke, kaže. Kumčetu se nije smio zaboraviti nijedan rođendan.

Za prvu pričest kumovi su kupovali donji veš, a nešto slično i za �irmu jer tada u prvi plan stupa �irmana kuma.

Ona je svoje kumče vodila u Čakovec kako bi ga obukla. Znalo se dogoditi da kupe istu odjeću što je bilo posebno hercig. Uz odjeću kupovao se sat i zlatnina.

Nakon zajedničkog ručka u obitelji kumčeta, kum je izveo svoje kumče u kino ili na zabavu.

kršćanskim simbolom, bio to križ ili anđeo, a može biti i zlatni medaljon kao investicijsko zlato. Također, kumovi kupuju tortu za krštenje.

Kokošja juha i mlinci na rođenje

Krsna kuma je prije 40, 50 godina u Podturnu prva išla vidjeti svoje kumče kada se narodilo. Kuma se posebno čekala, a u kuću je donijela kokošju juhu, mlince i rezance. Juha da okrijepi novu mamu, a mlince i rezance da ima jer ih u to vrijeme baš i ne stigne raditi.

Botrina za

krst u Gornjem Međimurju

Kako su nekada izgledali običaji za krštenje, �irmu i svadbu na području Štrigove, za nas se prisjetila baka Marija Heric (81) iz Železne Gore, koju cijela rodbina i poznanici zovu Marina.

- Živjeli smo u teškom siromaštvu i nije tu bilo toliko poklona, kao što je to danas slučaj. Nismo imali za gaće, a kamoli za nešto više od toga. Svako okupljanje i za krst, i za �irmu, i za vjenčanje, bilo je jako skromno, prepričala nam je baka Marina, ko-

ja je rođena sada već davne 1943. godine.

Dijete se na krštenje nosilo odmah nakon rođenja. Bilo je to u biti pet ili šest dana nakon što je novorođenče došlo na svijet i bilo je sve bez prevelike pompe.

Kumstvo se nekada shvaćalo vrlo ozbiljno od kumova na krštenju, �irmi i vjenčanju. Kumstva su nekad bila “križovata”, ispričala nam je Terezija Malekoci (89) iz Peklenice.

To znači da je jedna obitelj bila u kumstvu s drugom i da se kumstvo obavezno vraćalo. Jedni kumovi bili su krsni kumovi svoj djeci u obitelji. Običaj je bio da svako dijete u obitelji ima iste kumove. Drugačije bi bilo nečuveno, kao da su se kumovi posvađali, a to bi bilo na sramotu.

Firmani kumovi birali su se tako da je primjerice mamina kumica bila kuma njezinoj kćerki. Kad su kumska djeca odrasla do vjenčanja, očekivalo se da najveći poklon mladencima donesu kumovi. Podrazumijevalo se da se ostali svatovi ne nadmeću s kumovima u tome, nego da se drže reda i običaja.

Kumovima se čuvao dignitet i time da su bili najglavniji svatovi na vjenčanju i to se moralo vidjeti po svemu. Na svadbi su zauzimali počasno mjesto za glavnim stolom, prvi do mladenaca.

Najviše su davali mladencima za cimere, kuharici za zelje i mladenki za prvi ples. Pokloni su bili praktični, ono što će mladenci trebati na

Kuma je morala donijeti: nekoliko komada peradi i sve moguće sastojke za pečenje kolača: otprilike 100 jaja, brašno, mast, ulje, kasnije kad su se pojavili margarini i nekoliko margarina, čokolade za peći, suhomesnate proizvode, orahe, grožđice, mak, rum za kolače, praške i vanilin-šećere, prepunu korpu svih mogućih sastojaka.

U novije vrijeme, prije novčanih darova u kuverti, bilo je moderno da kumovi mladencima poklone vešmašinu ili električni štednjak s pećnicom u kompletu.

U vrijeme naših baka sve to je bilo pažljivo zapisano u bilježnicu, kako bi se ono što se primilo na dar, moglo u jednakoj mjeri vratiti. Kad su u starije vrijeme bilježnice u kući bile rijetkost, najsigurnije mjesto gdje se zapisivalo što treba kumi vratiti je poleđina vrata ormara u kojem se čuvala odjeća. Tintnom olovkom se na drvo vrata zapisalo što vratiti kojoj kumi. Bilo je bitno da se namiri vrijednost i po mogućnosti još malo i nadoda na to. Poklon nije trebao biti baš isti, ali se podrazumijevalo da protuvrijednost ostane namirena

I dok su to bili manji troškovi, kumovi su se posebno morali iskazati na svadbi. Oni su, naime, bili glavni gosti, imali su najveći cimer i sjedili su za glavnim stolom, lijevo i desno od mladenaca.

- Negda su kumi davalo po hiljadu marki, kak’ god to bilo teško, kaže. Zato se kumima prije navijestilo o svadbi kako bi se mogli pripremiti. Krsna i fermana kuma još su donosile torte. Jako se pazilo na to tko je donio kakav poklon jer se sve moralo vratiti.

- Mama je pisala u svoju knjižnicu, zvali smo ju črna knjižica i sve se pisalo. Kome smo i koliko dužni. Čist račun, duga ljubav. Svaki kum to zna!

Zahvaljujemo modelima Eleni Gudlin i Martinu Hunjadiju te našim partnerima Trgovini Krk, Urarni Čakovec, Obrtu za cvjećarske usluge LIDIJA i Frizerskom salonu Albina koji su doprinijeli bogatstvu fotoilustracija na temu “Kum i kuma kak šika”!

Nekad su se svadbe pripremale doma, a sve sastojke za pečenje kolača, ali i perad za pripremu mesnih jela, donijeli su kumovi i rodbina

Marija Heric (81) podsjetila nas je kako su nekada izgledali kumski običaji u Gornjem Međimurju

Svečanosti u tematskom parku Bajkovita šuma u Lopatincu

Učinite da vaš dan bude nezaboravno čaroban!

Međimurska je povijest satkana od mnoštva priča i legendi, pomiješanih sa stvarnim događajima, koje se njeguju pismenim i usmenim predanjima te poput bajki bude maštu, a izazivaju čuđenje i ponos, jer Međimurje ima svojeg zmaja. Međimurskim šumama još se šuljaju patuljci, vilenjaci i vile i brojni drugi likovi... Dođite ih upoznati.

ULopatincu, svega 5 kilometara od Čakovca, smjestila se Bajkovita šuma obitelji Martinjaš. Kako su krajem 2022. godine trajno zatvorili vrata restorana Međimurski dvori, neposredno kraj Dvora, pod okriljem visokih krošanja hrastova i bukvi, izgradili su cijeli kompleks koji se sastoji od tematskog parka, svečanog VIP šatora za svadbe, do čak 250 sjedećih mjesta, te niz mikrolokacija na kojima se mogu održavati razne svečanosti: od svadbi, krštenja, �irmi, pričesti, rođendana, team buildinga…

Tematski park prostire se na čak 15.000 četvornih metara prekrasne šume i proplanaka, u kojem posjetitelje vode kostimirani vodiči, koji ih upoznaju s tajnovitim stanovnicima bajkovite šume, pomoću moderne interaktivne tehnologije.

Završni su radovi u toku, a otvorenje se planira nakon Uskrsa, već sad, 15. travnja.

Čarobna vjenčanja

Novi kompleks Bajkovita šuma ima brojne sa-

Kontak�:

Za obiteljske svečanosti i vjenčanja, nakon Uskrsa postavljamo veliki VIP šator za razne svečanosti do 250 osoba, koji će izgledati slično bivšoj svečanoj sali za vjenčanja u Međimurskim dvorima“, otkrila nam je Tatjana Martinjaš, vlasnica Bajkovite šume, te nastavila: „Prednost je velik prostor, puno šetnica koje se mogu koristiti, dječjih igrališta… Ukoliko vas interesira organizacija vaše obiteljske svečanosti ili vjenčanje u našem novom ambijentu imamo još nešto slobodnih termina u srpnju, rujnu i listopadu, pa stoga požurite i na vrijeme rezervirajte.

držaje i puno prostora za aktivnosti na otvorenom, pa tako i čarobna vjenčanja. Dan koji obilježava vaš budući život učinite bajkovitim i nezaboravnim. Iskustvo upotpunite luksuznom gastronom-

E: info@medjimurski-dvori.hr

T: +385 40 856 333

skom ponudom cateringa Međimurski dvori. Da bi vaši gosti bili zadovoljni, za vas će kreirati jelovnik prema vašim željama, te se pobrinuti da gosti osjete toplinu i dobrodošlicu međimurskog kraja kroz hranu i vino prema receptima iz kuharice Zrinski.

* Catering Međimurski dvori ak�van je bez prestanka.

Što odjenuti na svadbu?

Uz Lorellu ćete biti najljepša gošća na fešti!

Kakva god da je svečanost u pitanju, sve gošće brinu što obući i kako biti najljepša gošća na fešti! Dođite u Lorellu i odaberite haljinu koja će biti savršen odabir za svaku svečanu prigodu! Odaberite decentnu i jednostavnu haljinu u

kojoj ćete se osjećati udobno i kada pojedete večeru i popijete piće. Neka haljina bude primjerena, što manje kičasta i idealne duljine za ples i feštu. Odaberite modele koji elegantno otkrivaju samo jedan dio vašeg tijela.

Donosimo vam prijedlog svečanih haljina iz Lorelle. Posjetite ih u trgovačkom centru Konzum, Zagrebačka 87 u Čakovcu i pronađite savršenu haljinu za pričesti, krizme, krštenja, rođendan, obljetnice i ostale svečanosti!

LORELLA Super Konzum Zagrebačka 87, Čakovec 040/633-083

VIZART studio ljepote iz Čakovca

Nagradite svoju kožu tretmanima ljepote

VizArt iz Čakovca na adresi E. i G. Legenstein 2 vlasnice Dunje Šilec moderno je uređen studio ljepote koji svojim klijenticama nudi široki spektar usluga uz personalizirane njege lice i tijela. Uz VizArt imat ćete njegovanu i blistavu kožu te zdravije tijelo. VizArt studio pripremit će vas za toplije dane uz maderoterapije, a tijelo nagradite i masažama uz koje ćete se opustiti u novoj relax zoni.

Svoj termin možete rezervira� na broj telefona 040/338-100 te na Facebook stranici VizArt studio ljepote.

Za vašu posebnu svečanost odaberite mineralnu šminku koja diše brenda Jane Iredale. Šminka u VizArt studiu neće štetiti i opteretiti vašu kožu lica već ujednačiti ten i sakriti nedostatke, a naglasiti prednosti. Također, u VizArt studio ljepote možete se naručiti na Lash Lift tretman produljenja i uvijanja trepavica ili na trajni i gel lak. Posebnost VizArt studia je i izbjeljivanje zubi, uz što ćete se istaknuti savršenim osmijehom.

La mia passione Od ekonomistice

do majstorice slastičarstva: Svojim desertima

neočekivano zaludila Međimurje

Posao u uredu zamijenila je pregačom nakon što je shvatila da je njezin hobi počeo prerastati u posao. Od onda se usavršila i otvorila proizvodnju slastica u Podbrestu u koju narudžbe pristižu svaki dan

Božica Matjašec prvi kolač ispekla je s 12 godina. Još od malena osjećala je ljubav prema slastičarstvu te je znala da se njime želi baviti jednom kada odraste. No kako već

to biva – život ju je odveo u drugom smjeru. Završila je srednju ekonomsku školu i počela raditi u svojoj struci. Skrasila se, udala, rodila djecu, imala stalan posao… ali nešto je i dalje nedostajalo. Naslućujete o čemu se radi, a bila je to ta prva dječja ljubav.

– Strast je bila tu oduvijek i zato sam je pretvorila u posao pa sada prema narudžbi pripremam slastice za razne prigode –govori nam Božica, majstorica slastičarstva i vlasnica proizvodnje slastica La mia passione u Podbrestu.

Prije otvaranja obrta, deserte je radila za krug obitelji te neformalna prijateljska druženja. Taj krug počela je gotovo nesvjesno širiti jer sve više ljudi je htjelo njezine slastice, a ona je htjela češće raditi što voli. Koristila je pritom sastojke lokalnih OPGova, pravu belgijsku čokoladu, nije posezala za margarinom kao jeftinijom zamjenom za maslac, a sve je radila bez korištenja gotovih krema i biskvita iz vrećice. U međuvremenu je završila srednju slastičarsku školu te upisala tromjesečnu Gourmandise edukaciju na kojoj se upoznala s konceptom slastičarske umjetnosti. Pohađala je i niz edukacija kod poznate dekoraterke slastica Ivane Žabjačan u njezinom studiju Sweet temptations. Napredovala je tako u pogledu estetike kolača i torti, a zadržala je i filozofiju korištenja isključivo domaćih i finih sastojaka te pripreme svih dijelova deserta od samoga početka. I, malo po malo, „navukla“ je Međimurce i Međimurke na vrhunske slastice.

Svečanosti u Panorami

Malo je događanja u ljudskom životu koja se očekuju s nestrpljenjem i radošću kao što je vjenčanje, pričest, sveta potvrda, krštenje… Hvala Vam što ih dijelite s nama!

INFO:

DG Sport d.o.o. Matije Gupca 2, Prelog

T: +385 40 648 090

E: panorama@dg-sport.com info@dg-sport.com

U jednom je trenutku shvatila kako ovo ne može više biti samo hobi. – Imala sam punu podršku okoline i sreću da mi suprug ima obrt metalne proizvodnje pa mi je mogao napraviti dosta opreme koja mi je trebala – govori nam Božica. Riječ preporuke i sjajni okus i dalje su joj ostali najjači marketinški alati, a znatiželja ključ prema uspjehu. Sada se zato školuje na kulinarskom području kako bi mogla aranžirati stolove sa slasticama, a omiljene narudžbe su joj, kaže, one najizazovnije s čijom pripremom započinje i po tjedan dana prije isporuke slatkoljupcu.

La mia passione Stjepana Vojvode 9, Podbrest, 40322 Orehovica M: +385 98 908 5858 E: lamiapassione19@gmail.com

DAEmy mAkE-up iz Preloga vlasnice Martine Medvar Ivanović

Savršen make-up za svaku prigodu!

Jedna od najpoznatijih i najobrazovanijih make-up vizažistica Međimurja, Martina Medvar Ivanović iz Preloga, pobrinut će se da za svaku prigodu izgledate kao prava diva, s elegantnom i decentnom šminkom koja će istaknuti najbolje na vama.

U svom novouređenom salonu u Prelogu na adresi Glavna 5 kao najtraženiju ponudu ističe lash lift, oblikovanje obrva, trajni lak te sve

čani make-up. Svakoj se klijentici prilagođava individualno, u skladu s crtama lica, prigodom i bojom odjeće. Također, važno je da svaka klijentica zadrži svoj izgled koji ona dodatno naglasi šminkom. U svom salonu upotrebljava najkvalitetniju kozmetiku koja osigurava trajnost i postojanost, pa stoga se koristi provjerenim brendovima poput Atelier Paris cosmetics, Mac, Anastasia Beverly Hills, Huda Beauty i Nyx.

RezeRviRajte svoj terMin za šMinkanje!

Nazovite Martinu Medvar Ivanović na telefon 098/778869. Nalaze se na adresi Glavna 5 u Prelogu. Dogovorite svoj termin i osigurajte savršenu šminku za svaku prigodu!

IZLETIŠTE GORIČANEC u Svetom Martinu na Muri

Proslavite važne trenutke u predivnoj prirodi uz Muru

Proslava važnih događaja za cijelu obitelj poput krstitki, pričesti, krizme ili pak rođendana, važnih obljetnica, team buildinga te manjih vjenčanja moguća je tik uz rijeku Muru u predivnom prirodnom okruženju

Obitelj Goričanec već godinama stvara i nadograđuje svoje Izletište i dijeli njegove ljepote sa svim zainteresiranim posjetiteljima iz Hrvatske i inozemstva. Poslovni tim predvođen je direktoricom Meri Goričanec koja svakodnevno brine o gostima i svemu što je potrebno.

Kako sama kaže, čas hrani životinje koje možete pogledati

u sklopu Izletišta, čas pomaže u kuhinji, onda malo porazgovara s posjetiteljima ili pak se priprema za sad već tradicionalni subotnji događaj - degustaciju vina vlastite proizvodnje namijenjenih gostima koje iz Terma Sveti Martin doveze izletnički vlakić.

- Jako lijepo surađujemo u ovim našim krajevima i brinemo jedni o

drugima, kaže nam Meri i objašnjava kako jedino na taj način možemo prosperirati kao zajednica. - Postali smo i dio projekta “Okusi hrvatske tradicije” u okviru kojeg smo obećali nuditi tradicionalnu i domaću hranu našim gostima, što rado i činimo. U našem jelovniku uvijek se nalazi naša međimurska gibanica, kao i poznati specijaliteti poput mesa ‘z tiblice, sira z vrhnjem i slično, kaže nam Meri.

Izletište inače radi redovito svakog vikenda (petak, subota, nedjelja) te priprema posebne subotnje i nedjeljne menije. Ako se zateknete kod njih vikendom, moći ćete birati između dva ili tri jelovnika te dječjeg jelovnika. Uz prethodnu najavu, za grupe Izletište otvara svoja vrata i priprema hranu po dogovoru i tijekom tjedna. Ni ribe ne nedostaje, tako da svatko može pronaći nešto po svom guštu.

Kapacitet sale je 70 osoba, dok se u vanjskom dijelu može smjestiti 50 posjetitelja. Vanjski je prostor

ispunjen i prigodnim sadržajima za djecu, mogu se pogledati i razne životinje koje žive u sklopu Izletišta te prošetati ili biciklirati uz Muru.

Isplanirajte svoj važan događaj i provedite taj dan s obitelji u predivnoj prirodi te probajte domaću i ukusnu hranu u Izletištu Goričanec. Možda vas već na ulazu pozdravi kujica Azra ili vam se “prišmajhla” mačak Črni!

osim šminke, u salonu Daemy možete sebi priuštiti masažu, depilaciju, gel nokte, trajni lak, pedikuru ili njegu lica.

Da vaš stil bude upečatljiv

ko volite klasiku ili pratite aktualne trendove, u Čakovcu, na 1. katu RK Međimurka dobro ste došli u trgovinu Pinmerx, koja ove godine slavi 30 godina postojanja. Muška je moda u današnje vrijeme postala puno više od jednostavne kombinacije hlača, majice i pulovera ili sakoa. Danas je muškarcima dostupan veliki izbor, a odjeću mogu birati tako da stvore jedinstveni stil.

Kako muškarci obično nisu spremni poput žena obići desetke trgovina kako bi kupili jedan odjevni komad, u ovoj trgovini mogu na jednom mjestu naći sve: od donjeg rublja, čarapa, hlača, majica, košulja, vesti, trenirki, sakoa, odjela, jakni, kravati, mašni, kožne galanterije….svega što treba dobro odjevenom muškarcu. Bilo da se radi o svečanom ili svakodnevnom izdanju, za poslovno ili slobodno vrijeme.

Ono po čemu su posebne su odjevne kombinacije u ekstravelikim veličinama, pa kod njih jedinih u ovom dijelu Hrvatske

MAcINI kOlAčI iz Donjeg Kraljevca

možete naći veličine i do 10XL. A ako i koji komad nemaju, mogu ga naručiti. Isto tako ponuda košulja je najveća u Hrvatskoj na jednom mjestu, a možete birati razne boje i uzorke. Od onih najklasičnijih do modernih cvjetnih i točkastih.

Kupujte sa stilom jer u ponudi su najpoznatije svjetske robne marke poput Giovani Ferrini, Navigare, Umbro, Joma, Meyer, Regatta, Delahaye, Peter Cofox, Pierre Cardin, Guess, Calvin Klein, Tommy Hilfiger, Pre-end, Sergio Tacchini, te one domaće BALL, TO-MA, Tristar i Galeb, dok su za kožnu galanteriju zaduženi Galko i Koko.

Za predstojeće svečanosti preporučuju crna, siva i plava odijela, a za one koji prate modu tu su i ona svijetloplava.

Uz odijelo se nose i kravate i mašne, maramice u džepu, koje se kombiniraju s bojom i uzorkom kravate. Potražite ih od ponedjeljka do petka od 8 do 20, a subotom do 13 sati ili se informirajte na telefonski broj 040/310-124.

Slavlje ne može proći bez kolača i torte!

Poduzeće Macini kolači d.o.o. već 11 godina proizvodi kolače, torte i slastice po tradicionalnoj recepturi.

Ispunjavaju želje svojih klijenata prateći trendove na tržištu, no zadržavaju izvoran okus domaćih kolača. Uz tradicionalne kolače i torte za sve vaše prigode, napravit će i slatki stol s modernim

no na drugačiji način novim tehnikama kako bi svojim izgledom i okusom privuklo pažnju vaših gostiju.

Dugogodišnje iskustvo, znanje i ljubav prema kolačima garancija su njihove kvalitete.

slasticama poput macaronsa, cake popsa, deserata u čaši i slično. Sve će to biti napravlje-

Mirisni znakovi pažnje

Izmamite osmijeh personaliziranim suvenirskim ručno rađenim mirisnim sapunima

Mirisni pokloni za sve prigode:

• djevojačka i momačka večer

• vjenčanje

Sve informacije možete dobiti na broj telefona 099/315-9734, na e-adresi macinikolaci@gmail.com ili ih posjetite na adresi Gornji kraj 127 u Donjem Kraljevcu i naručite Macine kolače i torte za svoju prigodu.

• krštenje

• prva pričest

• krizma

• baby shower - darivanje djeteta prije rođenja

• posjet babinji

• rođendan

• godišnjica braka

• obljetnica škole

• odlazak u mirovinu

• darivanje teta u vrtiću

• darivanje učitelja u školi

M: +385 91 735 2889

E: dininkutak@gmail.com

F: www.facebook.com/DininKutak

30 GODINA trgovine Pinmerx u robnoj kući Međimurka

Dinin kutak Benkovec 29, Mala Subotica

26, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01 4800 333, www.lzmk.hr

Tradicionalno pouzdana izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža

Posebna pogodnost za čitatelje Međimurskih novina –besplatna poštarina za sve narudžbe (kôd pri narudžbi: Međimurje) Knjige možete naruči� telefonom 01-4800-444, na komercijala@lzmk.hr ili putem mrežne knjižare h�ps://www.lzmk.hr/knjizara

SUVENIRNICA DONUM d.o.o. iz Čakovca

Prosite kumove kak je i red!

Ispišite veliko pitanje na etiketi njihova omiljenog pića, mirisnoj svijeći ili na prigodnoj ukrasnoj ploči. Zahvalite svojim gostima na kreativan način i poklonite personaliziranu sitnicu koja će im ostati za uspomenu!

U srcu Čakovca, u prizemlju Robne kuće Međimurka, već godinama posluje Donum d.o.o., mali dućan za velike stvari. Čakovčanci kupuju tamo od malih nogu: najprije fotokopiraju prve školske zadaće, a polako potom napreduju i do kupovanja poklona za najdraže. Bilo da slavljenike želite nasmijati, bilo da ih želite razdragati i izmamiti suzu radosnicu jer ste

Kupnja iz naslonjača

Ako si želite dodatno olakšati ili izvršiti laganu pripremu prije odlaska po najpoklon, možete posjetiti i mrežni shop Donum. Uz opcije �iltriranja po kategorijama i cijeni te nekoliko klikova i malo “skrolanja”, bez po’ muke možete zaviriti u čitav asortiman i odabrati poklon iz ponuđene palete ili pak potražiti inspiraciju za tisak na proizvod po izboru.

baš “dotakli žicu”, u suvenirnici Donum možete pronaći sve. Dobrog duha suvenirnice, vlasnika Bojana Rodigera, znaju sve generacije.

Prije ili kasnije u životu Bojan će za vas otisnuti posebnu misao na, primjerice, etiketu butelje ili na dekorativnu staklenu ploču koju

poklanjate ili će vam preporučiti idealan poklon za prigodu na koju ste pozvani.

Satovi, šalice, krigle, pregače, slinčeki, poklon-paketi za obljetnice, rođendane, vjenčanja, pričesti, krizme ili pak sitnice blagdanske tematike s prigodnim željama, mogućnosti su nebrojene.

- Ne želimo biti viđeni samo kao prodavači i pasivni preuzimatelji narudžbi.

Želimo ostvariti partnerstvo s našim kupcima i biti dostupni savjetnici koji su u stalnoj potrazi za rješenjem kako unaprijediti njihovo iskustvo ili poslovanje.

Primjerice, darivanjem zaposlenika i poslovnih partnera

INFO:

Donum d.o.o.

Trg Republike 6, 40000 Čakovec

M: +385 91 256 2945

E: info@donum-suvenirnica.hr

W: www.donum-suvenirnica.hr

iskazujete zahvalnost, a ujedno promovirate i svoje poslovanje. Svatko voli dobiti sitnicu, sitnice čine savršenstvo, a savršenstvo nikako nije sitnica, govori nam Bojan i dodaje kako velika snaga suvenirnice leži i u mogućnosti izrade personaliziranih poklona u istom danu, zahvaljujući čemu mogu odahnuti i svi “kampanjci” koji kupuju u zadnji čas.

Ključ uspješnog i dugoročnog poslovanja Bojan objašnjava dugom tradicijom, iskustvom te obiteljskim poslom koji se prenosi s generacije na generaciju još od 1993. godine.

- Također, naše poslovanje uvelike ovisi i o našim djelatnicima s kojima smo zaista imali sreće.

Odlično rade, kupci ih vole i s takvom je ekipom gušt raditi, završava Rodiger.

Stoga, tragate li za idealnim znakom pažnje bez obzira na progodu, uputite se u Robnu kuću Međimurka i uštedite svoje vrijeme i živce!

Sačuvajte trajno svoje uspomene

Video i foto studio VIPRO iz Preloga, obiteljski obrt s dugogodišnjim iskustvom i profesionalnom video te foto opremom, više od dva desetljeća obavlja foto i video snimanja sakramenata Prve pričesti i Krizme na području Međimurske županije i Varaždinske županije, pa i šire. Iskusni profesionalci fotografiraju i snimaju u crkvama, a prema dogovoru dolaze i na adrese klijenata kojima maksimalno izlaze u susret u tim važnim i značajnijim prigodama, kad je lijepo sačuvati uspomene u obliku fotografija i video snimaka. Bilježe najljepše trenutke tijekom misnih slavlja i podjele sakramenata, kao i na slavljima nakon toga, pa će svaki detalj ostati trajno sačuvan.

RESTORAN ATLANTIK u Nedelišću

INFO:

Video i foto studio VIPRO Nikole Tesle 4, 40323 Prelog

T: +385 40 646 678

W: www.vipro.hr E: info@vipro.hr

Bogata ponuda izrade i dizajna fotoknjiga i albuma, uz vrhunsku kvalitetu i povoljne cijene, zadovoljit će i najzahtjevnije klijente. Za tako važne trenutke izaberite foto i video studio s uigranom ekipom i brojnim referencama zadovoljnih klijenata.

Domaća hrana, povoljne cijene i mjesto za

Restoran Atlantik obiteljski je restoran nadomak Čakovca s dugom tradicijom. Zlatko Kračun se s obitelji već 30 godina brine o našim gladnim trbusima i to na najbolji mogući način: svježim i kvalitetnim namirnicama i jelima po povoljnim cijenama.

U restoranskoj ponudi zaista možete pronaći sve – gablece, jela a la cart, domaća jela poput mesa ‘z tiblice i slično, a najveća njihova posebnost jesu riblja jela. Obitelj posjeduje svoje ribnjake u kojima uzgaja ribu kako bi ona bila uvijek svježa za njihove goste. U ponudi se mogu naći šaran, som, štuka, pastrva, ali i škarpina, brancin, lignje, hobotnica i ostala morska stvorenja dobra za roštilj, peku, juhu ili salatu. U svakodnevnoj ponudi nikada ne izostaju bograč i fileki, a šaran na rašljama nudi se svakoga petka i redovito puni kapacitet restorana.

Ako na pomolu imate organizaciju svečanosti, ne morate “razbijati glavu” o tome gdje ćete se družiti s obitelji i prijateljima. Dogovorite jelovnik za svoje goste po vlastitom ukusu, po povoljnim cijenama i obilnim porcijama iza kojih nitko ne ostaje gladan. U po

nudi restorana nalazi se preko 20

sve

različitih jelovnika za svečanosti koji se mogu kombinirati onako kako želite. Posebna pogodnost su i popusti za djecu koji podrazumijevaju i besplatan jelovnik za djecu do 4 godine starosti, dok su u cijene jelovnika uključeni i troškovi žive glazbe. Ljubitelji ribljih jela mogu uživati i u sočnom šaranu na rašljama, a mjesta ima za sve. Restoran prima 150 gostiju i pogodan je za sve vrste druženja – privatnih ili poslovnih, kao i za proslave rođendana, vjenčanja, krštenja, krizmi i ostalih svečanosti. Posjetite ih u Nedelišću i uvjerite se sami!

VIDEO I FOTO STUDIO VIPRO IZ PRELOGA

Ca e bar i restoran Bajzovi Dvori

• A la carte jela

• Pizze iz krušne peći

• Roš�lj na drveni ugljen (jedini u Međimurju)

•

• Gableci

•

DJEČJA

ROĐENDAONICA BIDRICA

Proslave dječjih rođendana i druženja

Dječja rođendaonica Bidrica je zabavno mjesto za dječje rođendane i druženja u Dekanovcu, na adresi Kalnička ulica 2. Bidrica je nedaleko restorana Bajzovi dvori, pa dok čekate djecu uživajte uz vrhunsko jelo i piće. Na www.bidrica.com pogledajte pakete, cijene, opis

intervju tjedna

PREDSTAVLJAMO bivšu manekenku Kristinu Škvorc, sada Jambrošić

I danas aktivno treniram 3 ili 4 puta tjedno

Prisjetila se i kako je izgledala priprema prije izlaska na pistu. Strka i žurba na dan održavanja Vatrometa mode, jurnjava na frizuru, pa na šminku

Piše: Dora Vadlja Foto: Studio Marrtinez, Zlatko Vrzan

Kristina Škvorc, sada Jambrošić, iz Murskog Središća, bivša je manekenka koju predstavljamo u ovotjednom izdanju Medije, a u sklopu serijala uoči Vatrometa mode.

KRISTINA ZA

PHOTOSHOOTING

NOSI:

Frizura: Frizerski salon ALBINA

Šminka: VizArt studio ljepote by Dunja Šilec

Odjeća: A.R.M. design

Uoči vatrometa mode Kristina se ponovo okušala u model vodama

Vatromet mode vraća se na velika vrata!

Nakon višegodišnje pauze, vraća se najveći modni događaj na našem prostoru, poznat iz vremena žive čakovečke modne scene – Vatromet mode. Brojne revije modnih kuća i mladih dizajnera uz plesna i pjevačka gostovanja uvijek su do zadnjeg mjesta ispunili Centar za kulturu Čakovec. Na dan 20. svibnja ove godine u 18 sati događaj će ponovno zasjati na starom mjestu i okupiti “staru”

manekensku gardu uz pojačanje novih manekenki i manekena. Baš kao i nekada, organizirat će ga direktorica Plesnog studija Vivona Karmen Kovačević Jambor te nekadašnja manekenka Andreja Ribarić koja je i sama “žarila i palila” po modnim pistama. Vatromet mode bit će humanitarnog karaktera, a sav prihod od ulaznica donirat će se Udruzi za sindrom Down Međimurske županije.

KAMO SUTRA

Umojem svijetu sve je bolje kada se na kalendaru okrene 1. ožujka. Iako službeno proljeće stigne tek 20 dana kasnije, mene to ne brine jer znam da dolaze topliji, duži i bolji dani. Svi vrapci na grani znaju da sam ja antizima fan i da najbolje funkcioniram kada se otvore terase i stigne sunce dovoljno jako da se može

- Manekenstvom sam se počela baviti u osmom razredu osnovne škole, 1998. godine, kada me mama upisala na tečaj kojim se ispravlja držanje i hod. Inicijalno je to i bila namjena uključivanja u rad Vivoninih programa, no nakon što sam uspješno prošla nekoliko audicija i razina manekenske škole, uključila sam se i u revijalne programe, rekla nam je na početku Kristina Jambrošić.

Uz revije bila i hostesa

Sudjelovala je na prvih deset Vatrometa mode, a kasnije je zbog poslovnih obveza pratila programe samo iz publike.

- U manekenskom svijetu u pravilu se nisam uključivala u izbore ljepote, moja dostignuća mjere se brojem sudjelovanja na Vatrometu mode te revijama koje su bile organizirane na lokacijama u Međimurju. Uz bok revijama često sam sudjelovala kao hostesa na raznim eventima te školovala mlađe generacije manekena. U doba kada je tekstilna industrija u Međimurju bila iznimno snažna grana industrije, odradila sam i nekoliko snimanja za kataloge lokalnih poduzeća – MTČ Enigma, Angel, Ledra, prisjetila se manekenskih nastupa.

Prisjetila se kako je izgledala priprema prije izlaska na pistu. Strka i žurba na dan

održavanja Vatrometa mode, jurnjava na frizuru, pa na šminku.

Upamti koji izlaz nosiš koji model, koje cipele uz koju haljinu, žurba u primjeni modela u backstageu. Ali na kraju, uvijek se poklopilo i odradilo baš kako je bilo i zamišljeno, dodaje.

Gdje je i što radi danas?

Slika iz Vrzanove arhive nastala je tijekom hostesiranja u Centru za kulturu. Danas je udana i majka dvoje djece, Lene (9) i Roka (7).

- Ostala sam u rodnom kraju iako sam nakon Gimnazije Čakovec nastavila školovanje u Zagrebu. Po završet-

ku četverogodišnjeg studija na Ekonomskom fakultetu upisala sam i magisterij te uspješno obradila isti 2008. Poslom sam i nadalje vezana u Zagreb. Zajedno s dvjema prijateljicama, osnivačica sam i aktivna članica udruge Serjojnske mame i bebe. Udruga djeluje na području Murskog Središća te je svojim aktivnostima fokusirana na rad i educiranje trudnica, predškolske djece i novostečenih roditelja.

Iznimno bitnu ulogu u svakodnevnom životu predstavlja joj i tjelesna aktivnost. Više od pet godina članica sam Muraken Gyma gdje nastoji odraditi 3 ili 4 funkcionalna treninga tjedno, završava.

Prije tri smo godine bili u lockdownu

okolo hodati u baloneru. Zato i dalje i uvijek tvrdim da proljeće donosi pregršt sreće. Sukladno s tim, procvala je cijela Aleja zrinsko-frankopanska. Sitni rozi pupoljci sramežljivo su procvali, magnolija je otvorila svoje cvjetove, a tulipani čekaju da stignu u svojoj raskoši. Oda proljeću je tu. Uskoro je Uskrs, a na drame oko ko-

rone i lockdowna već smo davno zaboravili. Prije tri smo godine u ovo doba bili uplašeni k’o miševi. Nismo smjeli iz općine u općinu i iako smo svi znali da će sve to proći i postati prošlost, u tom nam se trenutku činilo kao cijela vječnost. Sada kada se prisjećam toga, kao da je to bilo u nekom drugom životu, a ne prije tri godine.

U to je vrijeme pao i snijeg. U gornjem Međimurju šuma je bila tiša nego obično. Samo se vjetar ponekad čuo kroz krošnje. Maske su nam bile modni dodatak. Imali smo ih u svakoj torbi, u svakom džepu. Danas se maske tek mogu vidjeti na nekoj grani od neodgovornih pojedinaca koji su ih bacili u šumu. Maske smo bacili

i okrenuli se svojim standardnim životima. Svadbe su tu, eventi su se vratili, a prije 3 godine kao da smo živjeli u nekom paralelnom svemiru. U strahu su zaista velike oči. Srećom da se toga, baš kao što smo onda i zamišljali, tek prisjećamo s radošću u srcu jer smo preživjeli i nastavili dalje svaki u svom tempu.

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 05.04.2023. u CineStaru Varaždin.

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film Ups 2!: Avantura se nastavlja

Dobitnik ulaznica za film Ups 2!: Avantura se nastavlja:

Kristina kao mlada djevojka ispred objektiva našeg Zlatka Vrzana 2000.

Goran Rohaček

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan Vedrana Klara u proljetnim kombinacijama

Kemo skockan u crnom baloneru

Zeleno i žuto odlična su modna kombinacija

Jarke boje prizivaju toplije dane

Mladi par sa špice uživa u ranoproljetnom danu

Damir u osebujnom kaubojskom ou�itu

Alenka i Ruth na čakovečkoj špici

Efektna zelena jakna

IZBOR NAJBOLJIH SPORTAŠA MEĐIMURJA održan

je u Domu kulture u Prelogu

Filip Ude i Antonia Ružić odnijeli titule najboljih

Priznanja za mlade i perspektivne sportaše i promociju

Proglašenje najboljih sportaša i sportskih

ekipa Međimurja u 2022. godini i dodjela najviših županijskih sportskih priznanja Franjo Punčec ove su godine održani u četvrtak, 23. ožujka, u Domu kulture u Prelogu u organizaciji Zajednice sportskih saveza i udruga Međimurske županije. Laureati ovogodišnje dodjele priznanja najboljima u pojedinačnoj konkurenciji bili su tenisačica Antonia Ružić i gimnastičar Filip Ude. Najbolja ženska ekipa Međimurja u prošloj godini bile su igračice ŽRK-a Zrinski, a momčad odbojkaši Međimurje Centrometala, dok su priznanje za najbolji par, štafetu ili posadu dobili kuglači Željezničara Denis Košak i Franjo Gosarić.

sporta

Bila je to prigoda da se nagradi i mlade i perspektivne sportaše, a to su u prošloj godini bili Mario Beliga (ČPK), Ema Čurin (ŽNK Međimurje), Lea Marodi (AK Mursko Središće), Arian Crnčec (AK Međimurje), Lara Bel (BK Međimurje), Petar Balunović (JK Zrinski), Petar Tkalec (MRK Čakovec), Dino Slaviček (SRK Klen Sveta Marija), Dora Kolmanić (ŠRK TSH Čakovec), Ervin Šoltić i Tino Panić (KK Globus).

U kategoriji sportaša s invaliditetom ove godine priznanje je primio Nino Baša, iz Ivanovca, član Stolnoteniskog kluba Zasadbreg, dok su posebna priznanja za iznimne rezultate primili Luka Požega (Kuglački klub Željezničar), svjetski juniorski viceprvak u

disciplini sprint, zatim Mensur Rošić, prvak lige Hrvatsko športsko ribolovnog saveza u kategoriji osoba s invaliditetom i srebrni na svjetskom prvenstvu te Mihael Pongrac (SRD Klen Sveta Marija), svjetski prvak u lovu ribe udicom na plovak te državni reprezentativac koji je također bio član ekipe koja je osvojila seniorsko prvenstvo Hrvatske. Priznanje za medijsku promociju sporta ove je godine otišlo u ruke Dejana Zrne iz Čakovca, dugogodišnjeg glavnog urednika Međimurskih novina.

Nagrade za životno djelo

Najviše sportsko priznanje, ono za životno djelo, ove je godine uručeno Miljenku Topličancu koji je niz godina obnašao najodgovornije funkcije u čakovečkom muškom rukometnom prvoligašu, dok je danas aktivan kao član Nadzornog odbora, a prije toga Upravnog odbora ŽRK-a Zrinski. Priznanje za životno djelo također je dodijeljeno i Srećku Bogdanu, bivšem hrvatskom i jugoslavenskom nogometnom reprezentativcu i članu zlatne generacije zagrebačkog Dinama koja je osvojila prvenstvo bivše države 1982. te kup 1980. i 1983.

Ovogodišnji dobitnici godišnjih priznanja Franjo Punčec su Goran Kolarić iz Čakovca, dugogodišnji sportski djelatnik, prije svega iz plivanja i predsjednik Čakovečkog plivačkog kluba, zatim Matija Novak iz Pribislavca, trener u Gimnastičkom klubu Marijan Zadravec Macan te Dragutin Peter iz Svete Marije, državni sudac u sportskom ribolovu, predsjednik sudačke komisije i član svih organizacijskih odbora svjetskih prvenstva koja su održana na području Međimurske županije.

Piše: Siniša Obadić

Foto: Zlatko Vrzan

Najboljom sportašicom proglašena je Antonia Ružić, koja se u trenutku dodjele nalazila na turniru u češkom Ricanyju

Gimnastičar Filip Ude proglašen je najboljim sportašem

Najboljom ženskom ekipom proglašene su igračice ŽRK-a Zrinski

Odbojkaši Međimurje Centrometala proglašeni su najboljom momčadi

Dejan Zrna, dugogodišnji glavni urednik Međimurskih novina, dobio je priznanje za medijsku promociju sporta

ANTONIA RUŽIĆ do najvećeg naslova u karijeri:

Nema stajanja, radim na sebi za još veće rezultate

Piše: Luka Maruševec

Najbolja međimurska tenisačica u nedjelju je osvojila svoj najveći turnir u karijeri. Iako je već ranije iza sebe imala šest finala, ITF turnir u češkom Ricanyju prvi je turnir od 40.000 $.

Nakon uvodne pobjede u kvalifikacijskom meču, mlada Orehovčanka nanizala je još dvije uvjerljive pobjede od kojih posebno treba istaknuti onu protiv druge nositeljice turnira i 132. igračice svijeta, Viktorije Kužmove. Gledajući ranking njezinih protivnica, to je bio njezin 13. meč protiv TOP 200 tenisačica te njezina druga najveća pobjeda u karijeri.

Antonia se bez borbe plasirala u polufinale jer njezina suparnica

NOGOMET

u četvrtfinalu nije bila u stanju odigrati meč. Polufinalni i finalni meč prošli su bez puno dvojbi, naša Orehovčanka suvereno dolazi do pobjeda i i najvećeg naslova u dosadašnjem dijelu karijere.

'Naslov je bio

šlag na kraju'

- Turnir u Češkoj je bio solidan za mene. Dobra atmosfera, dobar turnir, napredovala sam iz meča u meč i igrala sve bolje i sviđalo mi se igrati tamo. Samim time i sam naslov je bio šlag na kraju, rekla nam je Antonia u uvodu razgovora pa poručila kako je zadovoljna svojim nastupom.

- Igrala sam solidne mečeve i bilo je dobro iskustvo. Ali nema

KEVIN I PATRIK najveća su si podrška

stajanju tu, nego radimo i dalje na sebi za još veće rezultate, dodala je u nastavku pa pojasnila kako su prijašnje ozljede uspješno zaliječene.

- Posljednjih par mjeseci bilo je izazovno za mene i psihički i fizički, ali sretna sam što sam prebrodila taj period ozlijedi i da se vraćam u normalu. Nekoliko mjeseci sam bila izvan terena, ali sve to sad se zaliječilo, poručuje mlada Orehovčanka te otkriva daljnje planove.

Velik napredak na ljestvici WTA

- Ovaj tjedan igram turnir u Mariboru i tjedan dana kasnije u Murskoj Suboti. Oba turnira su nagradni fond također 40 tisuća dolara i nadam se čim boljim rezultatima.

RUKOMET

1. HRL za žene

Očekivani poraz Zrinskica od Podravka Vegete

Antonia nakon finalnog meča u Češkoj

Kasnije kreće sezona zemlje, a za to ćemo još vidjeti kako i gdje, dodala je na kraju razgovora.

Nakon sjajnog uspjeha u Češkoj Antonia je napredovala 60 mjesta na WTA ljestvici najboljih tenisačica svijeta pa se sada nalazi na izvrsnom 232. mjestu s 288 bodova.

Braća Nedeljko velike su Rudarove uzdanice

U NK-u Rudar igraju dva para braće. O braći Hlišć pisali smo u više navrata, zato ćemo vam sada predstaviti Kevina i Patrika Nedeljka. Kevin ima 21 godinu, a nogomet je počeo igrati sa sedam godina dok je Patrik tri godine mlađi i uskoro će napuniti 18 godina.

Tata je 'krivac' za njihovu ljubav prema nogometu

Rudarov dvojac nogomet je počeo igrati u ranoj dobi, a “krivac” za to je njihov tata koji ih je vodio na treninge.

- Tata je puno vremena provodio na Rudaru, kako zbog društva, tako i zbog ljubavi prema klubu, tako da je on na neki način krivac što smo završili u nogometu, a nakon par godina je i sam postao predsjednik istog, kazali su nam dečki.

Kevin je cijelo svoje nogometno odrastanje proveo u Rudaru, no uz Rudar, imao je jednu epizodu u Nafti iz Lendave. Tamo je proveo jednu sezonu te igrao u 2. slovenskoj kadetskoj ligi u kojoj je igrao prilično dobar nogomet, no na kraju sezone, ulaskom matičnog kluba u 3. HNL-u Sjever stigao je i njihov poziv. Odlučio se vratiti u Rudar te od svoje 16. godine igra u trećem, odnosno sada četvrtom rangu hrvatskog nogometa.

Mlađi brat Patrik također je do sada bio vezan samo za Rudar.

Dosadašnjom karijerom je relativno zadovoljan jer zbog situacije u klubu prije dvije godine, već sa 16 godina nastupao je i dobivao ozbiljnu minutažu u seniorima Rudara. Žali za par situacija gdje misli da je morao promijeniti sredinu, ali nikad nije kasno. Jednog dana Patrik bi volio zaigrati u što višem rangu kako hrvatskog, tako i europskog nogometa.

Braća Nedeljko trenutno s Rudarom drže petu poziciju 3. NL-u Sjever, a u uvodnim dvama kolima upisali su dvije pobjede.

'Ova ekipa može puno više'

- U svlačionici vlada pozitivna atmosfera jer se većina igrača druži i van terena te smo svi jako dobri prijatelji. Rezultatima nisam pretjerano zadovoljan, kako petim mjestom na tablici, tako ranim ispadanjem iz kupa. Mislim da ova ekipa može puno više i nadam se da će se to popraviti već početkom sezone, kazao nam je Patrik dok je Kevin

nadodao:

- Stanje u Rudaru je dobro, upravo se završavaju radovi na tribini te se nadam većoj podršci s tribina nego do sad. U ekipi vlada dobra kohezija, kako i na terenu, svi smo dobra ekipa i prijatelji van istoga. Puno nas “domaćih dečki” iz trenutne ekipe je zajedno i odraslo pa su naši odnosi jako dobri. Što se tiče rezultata, baš i nisam pretjerano zadovoljan. Ova ekipa je puno bolja nego što rezultati govore, a iznimno sam razočaran ispadanjem iz kupa. U nastavku sezone je na nama da

dokažemo svoju vrijednost i pokušamo ostvariti što bolji rezultat i plasman u ligi.

'Dijeliti svlačionicu s bratom je poseban osjećaj'

Braća Nedeljko već duže vrijeme dijele svlačionicu Rudara pa nas je zanimalo kako je to igrati u dresu s vlastitim bratom.

- Dijeliti svlačionicu s bratom je poseban osjećaj, osjećaj koji možete razumjeti samo ako se nalazite u takvoj situaciji. Svi misle da je igrati s bratom velika prednost, no u nekim trenucima pokazuje i naše slabosti. Jedan drugome veliki smo kritičari, ali i motivatori. Postoje mnoga neslaganja između nas, ponekad dolazi i do svađe, no uvijek pronalazimo zajedničko i najbolje rješenje. Najveću potporu, kako od roditelja, dobivam, ali i dajem upravo svom mlađem, ali i najmlađem bratu koji se također bavi nogometom, kazao je iskusniji brat Kevin.

- Najljepši dio priče u Rudaru je što svlačionicu dijelim s bratom koji mi je velika potpora te motivacija. Zna se dogoditi pokoja svađa između nas, no sve je to u nogometu

Zrinskice su ušle u seriju teških utakmica, sve redom protivnici protiv kojih se teško osvajaju bodovi. Nakon teškog poraza od Podravka Vegete, slijedi gostovanje u Bjelovaru, a nakon toga u Čakovec dolaze državne prvakinje, zagrebačka Lokomotiva.

Tek u 21. kolu, kada gostuju u Trogiru, igračice Zrinskog mogu očekivati bodove. No trenutna situacija na tablici je povoljna pa nema nekakve strepnje da bi Čakovčanke mogle pasti niže od sedmog mjesta.

Rukometašice

Podravke prejake

U prvom susretu 18. kola, 1. HRL-a za žene, Podravka Vegeta je u Koprivnici pobijedila Zrinski 45:17 i još jedanput potvrdila odličnu formu posljednjih tjedana.

Iznimno kvalitetno i odgovorno ušla je Podravka Vegeta u susret. U prvih 11. minuta postigla je čak 10, a primila samo tri pogotka. Za razliku od gošći koje ni jednog trenutka u prvom poluvremenu nisu zabile dva pogotka u nizu, podravkašice su postizale pogotke u serijama. Stoga, nije čudno da su već u 16. minuti imale plus deset (16:6). I nastavila je domaća ekipa

normalno te znak da nam je obojici stalo, istaknuo je Patrik. 'Kad sam doživio težu povredu, brat je prvi dotrčao sav u suzama'

Kada su braća složna, dogodi se i poneka anegdota, a upravu nju su nam ispričala vesela braća Nedeljko.

- Kao anegdotu bih izdvojio trenutak kada sam doživio težu povredu na utakmici te sam bio iznesen na nosilima iz terena, a Patrik je prvi dotrčao poslije utakmice u svlačionicu, sav u suzama, ispričao nam je Kevin.

Stariji brat Kevin već je ozbiljan student, a studira na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Tijekom tjedna je većinom u Zagrebu pa treninge odrađuje s cimerom i suigračem Ivanom Cimermanom.

Mlađi Patrik još je srednjoškolac, pohađa 3. razred Tehničke škole u Čakovcu, a nakon završetka srednjoškolskog školovanja upisat će fakultet. Spomenimo još kako su obojica dala obol u pobjedi na gostovanju u Virju.

puniti mrežu Čakovčanki. Na kraju prvog dijela zaustavile su se na broju 26, a pri tome su primile 11 pogodaka.

Ritam igre i pogodaka nije bitno smanjen ni u drugom poluvremenu, premda je trener Antonio Pranjić iskoristio priliku i dao mogućnost cijeloj ekipi da se razigra. Na ulasku u posljednjih deset minuta već je bilo 20 pogodaka viška na strani Podravke. Utakmicu su zaokružile nizom od šest pogodaka zaredom i ostvarile još jednu uvjerljivu pobjedu (45:17). Kod gošći, najbolja bivša podravkašica Selena Milošević sa sedam pogodaka. Mogle su Čakovčanke međutim rezultatski ipak bolje proći da su realizirale sve suđene sedmerce (5) i neke izgledne šanse.

Zrinski: Kozjak, Makarova, Car, Balent (1),Balaško (1), Kosovac (3), Milošević (6), Varga, Janković, Balić, Posavac (3), Krizmanić (2), Cvitanović (1),Mihalković. Trener: Goran Mrđen.

Slijedi teško gostovanje kod Bjelovara

Slijedi novo i teško iskušenje, gostovanje u Bjelovaru kod tamošnjeg istoimenog sastava. Utakmica je na rasporedu u subotu 25. ožujka u 19:00.

1. HRL SJEVER Rukometaši Čakovca bez problema s Viroviticom

Čakovečki rukometaši imali su lak posao s posljednjeplasiranom Viroviticom koja je odolijevala samo prvih petnaest minuta do rezultata 8:8. Nakon toga prednost Čakovčana stalno raste, a na odmoru je +5 za domaće (19:14).

U nastavku prednost raste još više tako da je u 44. minuti +10 (28:18) za rukometaše Čakovca.

Trener Borković dao je priliku svim igračima, a njih 12 upisalo se u listu strijelaca. Na kraju sigurna i uvjerljiva 35:26 pobjeda za nova dva boda ojima Čakovec drži sigurno peto mjesto.

Čakovec: V. Horvat, Varšić, Hozjan (3), Zadravec (2), Tkalčec (2), Kranjec (2), Zvonarek, Sklepić (5),Vuković (5), Vincek (1), Novak (2), Juranić, E. Horvat (5), Pavlic (2), Toplek (1), Čuk (5). Trener: Josip Borković.

Slijedi gostovanje u

Dugom Selu

- Čestitam našim igračima na pristupu i zasluženoj pobjedi. Bilo je par tehničkih grešaka, par promaše-

nih zicera tako da je rezultat mogao biti još veći. Vjerujem da ćemo biti pravi i na sljedećoj utakmici na gostovanju u Dugom Selu i vratiti se s pobjedom, kratko je rekao domaći strateg Josip Borković.

- Bilo je dosta teško od samog početka, protivnika se ne smije nikad podcijeniti i mi smo tako pristupili ovoj utakmici. Od samog početka nametnuli smo ritam i pokazali želju za pobjedom. Početkom drugog poluvremena dobro smo krenuli, napravili smo seriju od 8:1, tako da smo došli do 12 golova razlike i tu je bio kraj. Utakmicu smo rutinirano priveli kraju i uzeli nove bodove, kazao je igrač Čakovca Nikola Vuković.

Ove subote, 25. ožujka, seniori putuju u Dugo Selo gdje u 18:00 igraju utakmicu 21. kola 1. HRL-a Sjever protiv MRK-a Dugo Selo. Našim rukometašima predstoji gostovanje protiv ekipe koja drži 10. poziciju na tablici. Čakovečka momčad odlazi u borbu za nove bodove pa im želimo čvrstu i dobru igru. (md)

Piše: Miljenko Dovečer

Piše: Nikola Lukman

Kevin je nogomet počeo igrati sa sedam godina Patrik bi jednom volio zaigrati u višem rangu

Podravka je u Koprivnici pobijedila Zrinski 45:17 (Foto: HRS)

NOGOMET

SUPERSPORT DRUGA NL

Međimurje pokleknulo u sudačkoj nadoknadi

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Mario Golenko

Međimurje je propustilo prvu “meč” loptu u borbi za opstanak, protiv Jadrana iz Poreča, momčadi koja im je bila po mjeri.

Možete pobijediti 5:0, rušiti tko zna kakve rekorde, ali jednostavno ne postoji bolji način za pobijediti nego golom u posljednjim sekundama kako je to u Čakovcu napravio porečki Jadran. Naravno, ostaje na drugoj strani ogromna tuga, posebno kada je riječ o mladoj momčadi poput

Međimurja koja je zaslužila taj bod, no na kraju su ipak morali čestitati gostima iz Istre kojima je slavlje donio Ivan Macan.

Međimurje: Bulat, Cerovčec (63. Sabo), Težački, Bacinger (68. Kraja), Bujan, Benko, Fotak , Ratajec (83. Rincon), Vršić, Štajerec, Vrbanić. Trener: Gordan Golik.

Neiskorištene prilike u prvom dijelu, slabija predstava u nastavku

Već u prvom poluvremenu domaći su trebali uvjerljivo voditi.

3. NL SJEVER

Vrbanić, Fotak, Bacinger i Cerovčec imali su prilike barem za jedan pogodak, a najveću priliku imao je Vršić u 45. minuti koji je mogao birati kamo da uputi loptu za vodstvo svoje momčadi.

U nastavku više inicijative gostiju, domaći su popustili u koncentraciji i igrali ovaj puta nedovoljno opasno, bez prilika za pogodak. U 48. minuti Bulat je dobro obranio udarac Silve, a priliku postići pogodak imao je i Ivetić u 77. minuti. U 90. minuti gosti su spašavali s gol-linije, a u trećoj minuti sudačke nadoknade ubačaj s lijeve strane i pasivnost

domaće obrane iskoristio je Macan i pogodio za minimalnu, ali vrijednu 0:1 pobjedu Jadrana. Nakon ovog poraza Čakovčani su ukopani na dnu, pretposljednji Zagorec bježi im četiri boda, a spasonosno 14. mjesto za sada drži Marsonia sa šest bodova više od Međimurja. No nije još sve izgubljeno jer ima do kraja još 11 kola.

'Izgurat ćemo prvenstvo do kraja

najbolje što možemo'

- Prvo poluvrijeme smo bili stvarno puno bolja momčad, stvo-

rili smo 4 ili 5 odličnih situacija koje nismo uspjeli realizirati. U nastavku se stvari okreću u korist gostiju koji su preuzeli konce igre, no bez velikih šansi. U drugoj minuti dodatka imali smo još jedan zicer, nismo iskoristili i onda na drugoj strani iz prekida primimo gol. U proljeće je ovo prvi put da smo bili dobri, opasni po protivnika, ali ponovno nismo dali gol i moramo čestitati Jadranu. Moram spomenuti i 20-ak gostujućih navijača koji su napravili odličnu atmosferu, bodrili su svoje igrače, mene malo zezali jer ih poznajem, jako korektno i čitava utakmica odmah dobije malo višu ocjenu. Ništa, idemo

raditi, boriti se, iako smo kolega Vugrinec i ja praktično ostali sami, izgurat ćemo prvenstvo do kraja najbolje što možemo, riječi su trenera Međimurja Gordana Golika. Gostujući trener bio je zadovoljniji, ali samo bodovima.

- Najvažnija je bila pobjeda da izađemo iz krize i nekakve tmurne atmosfere. Nisam bio zadovoljan kako smo ušli u utakmicu i kako smo izgledali čitavo prvo poluvrijeme, ličili smo na kakvog županijskog ligaša i jedinu prolaznu ocjenu zaslužuje naš vratar Pavlić koji je imao 3 ili 4 dobre obrane. Međimurje nam je stvaralo dosta problema prije svega zahvaljuju-

ći nama jer nismo radili ništa od onoga što smo se dogovorili. U nastavku smo mijenjali, izgledalo je to bolje, ali i dalje ne onako kako bih ja želio da ova momčad igra, ali na kraju nas je sreća pomazila da zabijemo taj gol i osvojimo tri vrlo vrijedna boda, izjavio je gostujući trener Dalibor Šuran. U sljedećem 20. kolu Međimurje je gost Grobničana, a utakmica je na rasporedu danas u petak, 24. ožujka s početkom u 15:30.

Naši trećeligaši uzeli sve pobjede, sutra derbi Rudara i Poleta

Piše: Miljenko Dovečer

Uspješna je bila protekla subota za međimurske trećeligaše, uzeli su svih mogućih devet bodova.

Polet je i dalje prvi nakon ove pobjede. Ni nakon drugog proljetnog kola nema pomaka na vrhu ni izmjene pozicija pa čak ni promjena u gola razlici jer su dva glavna konkurenta za naslov slavila identičnim rezultatom 2:0. Poraz

Varteksa u derbiju kola iskoristio je Dinamo koji je slavio protiv fenjeraša, dok su tri posljednjeplasirane momčadi ostale bez ijednog boda u svojim mečevima. Radnik je do svoje pobjede stigao u samom finišu kada dvama brzopoteznim pogocima slama otpor gosta.

Polet u međužupanijskom derbiju do punog plijena

Derbi kola pred oko 300 gledatelja donio je borbenu utakmicu koja je na kraju završila teškom, ali zasluženom pobjedom doma-

ćina. U prvome dijelu utakmice najveću priliku imao je gostujući igrač Glavica koji sam izlazi pred domaćeg vratara Jambresa koji mu odličnom intervencijom brani udarac. U nastavku utakmice domaćin ulazi puno agresivnije te već u 47. minuti u gostujućem šesnaestercu Patafta se najbolje snalazi te postiže pogodak za 1:0. U 68. minuti Barat je napravio veći dio posla, proigrava Mihalineca koji poentira za konačnih 2:0 u korist domaćina.

Polet (SMnM): Jambres, Mesarić, Horvatić (od 46. Jurinić), Mihalinec, Barat (od 87. J. Žganec), Horvat, Patafta (od 78. Žulić), Šarić, S. Žganec, Perčić, Telebar. Trener: Josip Brezovec.

- Lijep ambijent, lijep derbi, dobar protivnik, utakmica u odličnom ritmu, ali mi nismo bili na našem top nivou kao inače dok je protivnik bio jako motiviran i discipliniran. Nismo bili pravi kako smo naučeni, ali svejedno smo dobili zasluženo i to krasi ekipe koje su stalno naučene pobjeđivati i koje to uvijek moraju i

to nas krasi. Svaka čast mojim dečkima, rekao je trener Poleta Josip Brezovec.

U sljedećem kolu u velikom međimurskom derbiju Polet odlazi na noge ljutom rivalu u Mursko Središće. Zanimljive su te međusobne utakmice koje privuku veliki broj navijača s obzirom na to da su jedni od drugih udaljeni manje od sedam kilometara.

Na krilima Slavena

Hlišća Rudar se vraća s tri boda

Odlično su igrači trenera Balajića „odradili“ gostovanje u Virju, Igrali su borbeno, ovaj put i efikasno što im se je na kraju isplatilo. Nakon što su domaći poravnali vodstvo Rudara, Slaven Hlišć je dvama pogocima riješio pitanje pobjednika, a Vinko je u sudačkoj nadoknadi pobjedu „začinio“ četvrtim pogotkom za konačnih 1:4. Kontrolirali su uglavnom cijeli susret i igru i rezultat, imali još prilika za uvjerljiviju pobjedu. Domaćima nije preostalo ništa drugo nego im čestitati na zasluženom uspjehu. Ovom pobjedom Rudar je i dalje na petoj poziciji s osvojenih 26 bodova, ali sad za trećim mjestom i ekipom Dinama iz Domašinca zaostaje samo dva boda.

Rudar: Kodba, S. Hlišć, N. Hlišć (67. Martinjaš), Cimerman (Mikulčić), Antolović, Belaj, Vaš, Zeljko, K. Nedeljko (60. Šardi), Vinko, P.

Nedeljko (88. Liklin). Trener: Andrija Balajić.

- Izjednačeno prvo poluvrijeme bez puno prilika na objema stranama. Iz jedne greške domaćina dolazimo do pogotka i vodstva od 1:0. Drugo poluvrijeme domaćin je krenuo puno odlučnije, zabio za izjednačenje i držao nas 20-ak minuta u šahu. Ali nakon našega pogotka za 2:1 počeli su energetski padati, a mi smo rasli i to je rezultiralo s još dvama pogocima u mreži domaćina. Na kraju zaslužena pobjeda, a Podravcu želim puno sreće u nastavku prvenstva, zadovoljno je komentirao trener Rudara Andrija Balajić.

Slijedi utakmica, veliki derbi na "Šuderki" gdje Rudar dočekuje susjedni Polet kojeg će pokušati skinuti s liderske pozicije. Tu nema favorita bez obzira na poziciju na tablici, jer Rudar je znao pobijediti Polet kada je bio u puno gorem položaju nego što je sada. Jesenski duel tih ekipa u Svetom Martinu završio je uvjerljivom pobjedom domaćina od 3:0. Dva pogotka

zabio je Glavica, jedan je dodao Jurinić, no tada su rudarovci imali velike primjedbe na suđenje suca Anića. Obje ekipe u susret ulaze u kompletnim sastavima bez kartoniranih igrača. U svakom slučaju jako zanimljiva utakmica za pogledati.

Dinamo preokretom u drugom dijelu do pobjede

Utakmica s dvama različitim poluvremenima. U prvome gosti su bili bolja momčad što su terensku premoć pretvorili u vodstvo u 21. minuti pogotkom Radotovića. U nastavku domaćin je zaigrao puno bolje, preuzeo je inicijativu da bi u 55. minuti Krznar postigao pogodak za 1:1. U 75. minuti odlična odigrana akcija u kojoj je Filip Novak proigrao Dominika Novaka koji postiže pogodak vrijedan pobjede (2:1).

Dinamo (D): Prekupec, Rališ, Vugrinec (od 46. Malenović), Sabol , Krznar (od 71. D. Novak), Petak, Mezga (od 46. F. Novak), Malenović (od 46. Mlinarić), Kovač (od 79. Marodi), Bacinger, Šimunić.

Trener: Dalibor Gorupić.

- Najprije želim čestitati svojim igračima na sada već ne znam kojem po redu preokretu. Ako postoji 20 karakternih ljudi s mentalnim sklopom pobjednika, onda su to moji igrači. Prvo poluvrijeme mogu samo pohvaliti goste iz Koprivnice na igri, jer nam nisu dozvolili

apsolutno ništa. Mi smo bili nepromišljeni i plašljivi, izgledali smo jako nesigurno. Drugo poluvrijeme potpuno drugačija slika, bili smo bolji, rastrčani, goropadni, a mladome Dominiku Novaku čestitam na prvom službenom golu u klubu. S obzirom na to da su dva i pol mjeseca do kraja prvenstva, a mi smo na visokom trećem mjestu, možda prestanu polako i omalovažavanja i podsmjehivanja na naš račun. Ovom prilikom želim i zahvaliti svim našim navijačima, daju nam potrebnu pozitivnu vibru. Danas ih je opet bilo u velikom broju. Proslavit ćemo, a nakon toga, dan po dan, spremati se za novu utakmicu, sretan je bio nakon utakmice Dalibor Gorupić, trener Dinama.

Treće mjesto na tablici Dinamo će braniti u sljedećem kolu ponovo kod kuće, a protivnik je nitko drugi nego ekipa koja s Poletom dijeli prvo mjesto. Radnik iz Križevaca sigurno će na "Kokotov vez" privući veliki broj znatiželjnika, a Gorupićevi momci sigurno neće razočarati svoje navijače.

Rezultati 16. kola: Polet (SMnM) – Varteks 2:0, Dinamo (D) – Koprivnica 2:1, Podravac –Rudar 1:4, Radnik Križevci – Virovitica 2:0, Podravina – Papuk 2:3. Raspored utakmica 17. kola koje se igraju u subotu, 25. ožujka (15:00): Rudara – Polet, Dinamo – Radnik Križevci, Varteks – podravina, Papuk – Virovitica, Koprivnica – Podravac.

Nakon ovog poraza Međimurje je i dalje na

STOLNI TENIS

MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Svaki poen može odlučiti prvaka

Piše: Denis Tratnjak

Odigrano je 16. kolo Međimurskih liga Međimurskih novina koje ulaze u napetu završnicu. Domaćini su slavili u 15 susreta, gosti u osam, dok su dva završila neriješeno. Sedam ogleda u ovom kolu je odgođeno. Ovog vikenda na rasporedu su tradicionalni pojedinačni TOP 12 turniri nakon kojih se lige nastavljaju.

1. županijska liga

Za ostanak na vrhu čista desetka ZEN-Šenkovca na domaćem terenu u susretu sa Zasadbregom. Mihovljan 2 na svojem terenu teškom je mukom uspio doći do bodova s ekipom Putjana MLD u susretu gdje nije bilo neporaženog igrača. Iz Kotoribe se Putjane Brid vraćaju s oba boda, a najzaslužniji je tricom Eugen Šimon. Dvije utakmice se igraju kasnije ovog tjedna.

je stradala znatno oslabljena ekipa Preloga. Desetka i ekipe Goričana na domaćem terenu i pritisak na prvo mjesto u susretu s ekipom Kotoribe. Sljedeće kolo na domaćem terenu odlučuje o naslovu prvaka, promociju u prvu ligu obje su ekipe već osigurale.

U susretu bez neporaženog igrača između ekipa Čakovca i Lopatinca, tijesna pobjeda je otišla na stranu domaćina.

U Maloj Subotici je domaća ekipa bila gostoljubiv domaćin u susretu s ekipom Nedelišća koji su uzeli oba boda. Tricom su se istaknuli Siniša Mesarić i Krešimir Tkalčec. Jedna utakmica igra se kasnije ovog tjedna.

koji je svojoj ekipi HE-DRA 2 donio oba boda.

Dejan Ivanuša tricom je najzaslužniji da oba boda ostanu u Lopatincu u susretu s ekipom Goričana. Beličanci nisu imali previše šanse na gostovanju kod Čakovca, a tricama su se istaknuli Zvonimir Turk i Dragan Jelenić te neporaženi Danko Šimon. Jedna utakmica igra se kasnije ovog tjedna.

u derbi-susretu između ekipa Putjana 3 i Čakovec 4 koje su se sada bodovno izjednačile. Jedna utakmica je odgođena zbog zauzetosti dvorane ovaj vikend.

kod ekipe Joke-Čakovec. Jedna utakmica igra se kasnije ovog tjedna.

Pribislavca pa se Franjo Zrna tricom istaknuo u pobjedi na domaćem terenu. Stara vaga po receptu iz prošlog kola, a to je trima pobjedama u posljednjem krugu, osvaja oba boda na domaćem terenu u susretu s ekipom Svete Marije 2. Tricom se istaknuo Stanko Vrbanec.

Rezultati: Hodošan 3 – STK Pribislavec 1367 8:2, Stara Vaga – Sveta Marija 2 6:4. Raspored

17. kola: Stara Vaga – Hodošan 3, Sveta Marija 2 – STK Pribislavec 1367.

Rezultati: ŠŠK ČAK Čakovec

– Mihovljan 4 9:1, Hodošan

2 – HE-DRA 2 Draškovec 3:7, Lopatinec 3 – Goričan 3 7:3, Čakovec 3 – USTA Belica 2 9:1, Čakovec 2 Euroland – HE-DRA

3 Draškovec.

Raspored 17. kola: Čakovec

Rezultati: Putjane 4 – Goričan 2 4:6, Nedelišće 2 – Donji Vidovec 2 8:2, Putjane 7 – Donji Vidovec 1 2:8, Putjane 3 – Čakovec 4 6:4, ZEN-Šenkovec 5 –Kos-Kotoriba 5 (odgođeno zbog zauzetosti dvorane).

Raspored 17. kola: ZENŠenkovec 5 – Putjane 4, KosKotoriba 5 – Putjane 3, Čakovec 4 – Putjane 7, Donji Vidovec 1 – Nedelišće 2, Donji Vidovec 2 – Goričan 2.

5. županijska liga

Rezultati: Kos-Kotoriba 2 –Putjane Brid 2:8, Mihovljan 2 –Putjane MLD 6:4, ZEN-Šenkovec

2 – Zasadbreg 1 10:0, USTA Belica

1 – MSTC Čakovec, Mihovljan 3

Primabiro – Hodošan 1.

Raspored 17. kola: Mihovljan 3 Primabiro – USTA Belica

1, Hodošan 1 – ZEN-Šenkovec

2, Zasadbreg 1 – Mihovljan 2, Putjane MLD – Kos-Kotoriba 2, Putjane Brid – MSTC Čakovec.

2. županijska liga

Ekipa Draškovca i dalje na vrhu, a ovog puta desetkom

KOŠARKA

DRUGA LIGA SJEVER

Rezultati: HE-DRA 1 Draškovec – GSTK Prelog 1 10:0, STK

Čakovec 1 – Lopatinec 1 6:4, Ma-

la Subotica 1 – Nedelišće 1 2:8, Goričan 1 – Kos-Kotoriba 3 10:0, Donji Kraljevec 2 – ZEN-Šenkovec

3 (igra se u petak).

Raspored 17. kola: Goričan

1 – HE-DRA 1 Draškovec, KosKotoriba 3 – Mala Subotica 1, Nedelišće 1 – STK Čakovec 1, Lopatinec 1 – Donji Kraljevec

2, ZEN-Šenkovec 3 – GSTK Prelog 1.

3. županijska liga

U susretu ČAK-a i Mihovljana, bodovi su bez većih problema ostali domaćinu uz tricu Ivana

Fileša i Nine Bašeka. U Hodošanu je neporažen ostao Josip Repalust

3 – ŠŠK ČAK Čakovec, USTA Belica 2 – Lopatinec 3, Goričan 3 – Čakovec 2 Euroland, HE-DRA

3 Draškovec – Hodošan 2, HEDRA 2 Draškovec – Mihovljan 4.

4. županijska liga

Gužva na vrhu, četiri ekipe s istim brojem bodova, ali različitim brojem odigranih susreta. Zahvaljujući trici Patrika Bašneca, ekipa Goričana došla je do obaju bodova na gostovanju kod Putjana 4. Nedelišće je visoko porazilo na domaćem terenu ekipu Donjeg Vidovca 2, a istaknuo se tricom Dejan Marčec.

Na gostovanju je ekipa Donji Vidovec visoko porazila ekipu Putjana 7. Tricom se istaknuo Danijel Škoda. Dražen Šoltić tricom se istaknuo u pobjedi

TREĆA LIGA

Derbi susret između prvoplasirane i drugoplasirane ekipe s istim brojem bodova do ovoga kola otišao je na stranu gostiju. Visoka pobjeda Goričana u Dragoslavec Bregu, a tricom se istaknuo u ovome susretu Gabriel Dominik. Danijel Mavrin i Stjepan Kolarić su se tricama istaknuli u pobjedi na domaćem terenu svoje ekipu USTA Belica 3 u susretu s ekipom Svete Marije 1.

Na domaćem terenu su ostala oba boda u susretu između ekipa Lopatinca i Male Subotice. Tricom se istaknuo Mladen Trbuhović i neporaženi Franjo Pintarić. Miroslav i Stjepan Mikec su se tricama istaknuli u pobjedi HE-DRA na gostovanju

Rezultati: Dragoslavec Breg

1 – Goričan 5 3:7, USTA Belica

3 – Sveta Marija 1 7:3, Lopatinec

4 – Mala Subotica 2 7:3, Joka-Čakovec – HE-DRA 4 Draškovec 2:8, GSTK Prelog 2 – Donji Kraljevec 1. Raspored 17. kola: GSTK

Prelog 2 – Dragoslavec Breg

1, Donji Kraljevec 1 – HE-DRA 4 Draškovec, Joka-Čakovec –Lopatinec 4, Mala Subotica 2 – USTA Belica 3, Sveta Marija

1 – Goričan 5.

6. liga – razigravanje

od 1. do 4. mjesta

Hodošan se lako obračunao na domaćem terenu s ekipom

Razigravanje od 5. do 8. mjesta

Rajko Jakopić tricom i neporaženi Anton Jambrović istaknuli su se na gostovanju ekipe Dragoslavec Breg kod susjeda u Zasadbregu. Jedna utakmica je zbog bolesti odgođena.

Rezultati: Sveta Marija 3 – Nedelišće 3 (odgođeno zbog bolesti igrača), Zasadbreg 2 – Dragoslavec Breg 2 2:8. Raspored

17. kola: Zasadbreg 2 – Sveta Marija 3, Dragoslavec Breg 2 –Nedelišće 3.

Razigravanje od 9. do 12. mjesta

Goričan je na domaćem terenu visokom desetkom svladao mladu ekipu iz Svete Marije. Renato Varga tricom je osigurao bod na domaćem terenu u Knezovcu u susretu s ekipom iz Goričana.

Rezultati: Goričan 4 – Sveta Marija 4 10:0, Udruga OKUS Knezovec – GSTK Prelog 3 5:5. Raspored 17. kola: Udruga OKUS Knezovec – Goričan 4, GSTK Prelog 3 – Sveta Marija 4.

Razigravanje za 13. i 14. mjesto

Odgođena utakmica 16. kola između Preloga i Pribislavca igra se kasnije ovaj tjedan.

Bjelovar prijetio do samoga kraja Čakovec kratak za pola koša

Utakmicu protiv Bjelovara košarkaši Međimurja u Ivanovcu odigrali su taman za gledatelje – nikako da se odvoje na značajniju prednost do samoga kraja dvoboja, pa su navijači domaće momčadi odahnuli tek nakon sirene za kraj. Na kraju pobjeda od triju koša razlike ponajviše zahvaljujući najraspoloženijem igraču domaće ekipe Glumcu koji je isporučio 28 koševa. Na tablici lige Podravac bez krivog

koraka i dalje na vrhu sa 17/2, slijedi Radnik s 15/3, a Međimurje i Vindija imaju po četiri poraza.

Sljedeći vikend košarkaši Međimurja odmaraju. Rezultati i koševi: Vedi –Ivančica 69:73, Vindija – Petar Zrinski 88:56, Podravac – Virka 104:59, Međimurje – Bjelovar 83:80 (23:25, 21:23, 20:19, 19:13).

Međimurje: Kuzmić 12, Novak 13, Bartolić 4, Golik 16, Gašparić 10, Glumac 28. Trener: S. Novak. (bh)

U još jednom derbiju vodećega trojca, onom između Mladosti Đurđevac kao domaćina i Čakovca, gosti su u trećoj četvrtini vodili, no domaći su u posljednjih 10 minuta preokrenuli rezultat i pobijedili s pola koša razlike. "Već" treću pobjedu u prvenstvu ostvarila je Mladost Ivanovec na gostovanju kod još slabijega Rudara, a Dubravčan je nadjačao Koprivnicu. Na vrhu Donji Kraljevec, Čakovec i Mladost Đurđevac s po dva poraza, a

novi je derbi na rasporedu već ovoga vikenda – Čakovec protiv Donjeg Kraljevca! Rezultati i koševi: Mladost Đurđevac – Čakovec 71:70 (18:18, 18:17, 13:18, 22:17). Čakovec: Podvezanec 6, Levačić 19, Golubić 15, Vugrinec 13, Vurušić I. 5, Terek D. 10, Biševac 2. Rudar – Mladost Ivanovec 72:78 (17:23, 20:21, 26:21, 9:13). Rudar (Perčić 4, Bedi 14, Radiković 18, Rošić 27, David 9) –Mladost Ivanovec (Martinović 12, Kocijan 2, Vehtersbah 28,

Momčilović 3, Jelenić 15, Drvenkar 18).

Dubravčan – Koprivnica 69:60 (17:15, 27:12, 6:18, 19:15). Dubrav-

čan: Klipić Ka. 24, Klipić Kr. 17, Krušelj 3, Raić 14, Igrec 4, Ribić 7. Ivančica II – Kotoriba 65:89 (18:17, 13:20, 18:25, 16:27). Kotoriba: Fuš I. 18, Fuš P. 16, Zvošec 5, Habuš 6, Ujlaki N. 14, Ujlaki D. 15, Pakutar 15.

Košarkaški vikend vodič: Mladost Ivanovec – Ivančica II (subota 25. ožujka u 16:00, OŠ Ivanovec), Kotoriba – Dubravčan

(subota 25. ožujka u 16:30, OŠ Kotoriba), Čakovec – D. Kraljevec (subota 25. ožujka u 19:00, I. OŠ Čakovec). (bh)

Trideset Macanovih godina

Na izbornoj skupštini potvrđeno je staro/ novo vodstvo, a Filip Ude izabran je za sportskog direktora pa je tako i on ušao u uže vodstvo Kluba

Čakovečki gimnastičari još su protekle godine ušli u treće desetljeće djelovanja pod imenom Marijan Zadravec Macan. Naime, od 1992. godine dotadašnji Partizan nosi ime heroja Domovinskog rata koji je smrtno stradao braneći Hrvatsku na zapadnoslavonskom ratištu, a u gimnastičkom klubu je prije toga ostavio neizbrisiv trag.

No, veliki jubilej čekao je svoju proslavu do 2023. zbog značajnih ovogodišnjih investicija koje će odrediti, ili bolje rečeno, osigurati bu-

dućnost gimnastike u našim krajevima. Ove će se godine svečano otvoriti balon kod dvorane Učiteljskog fakulteta, a tamošnja dvorana preuredit će se u gimnastičku. Svima nam poznati Macanov dom u centru Čakovca postat će centar izvrsnosti za mlade sportaše tako da će duh te važne obljetnice biti prisutan tijekom cijele godine.

Prva u nizu aktivnosti kojima se obilježava djelovanje kluba pod imenom Marijan Zadravec Macan bila je svečanost koja je u utorak, 21. ožujka, održana u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja u

bedemu čakovečkog Starog grada Zrinskih. Na prvom, radnom dijelu svečanosti, održana je redovna izborna sjednica Skupštine Kluba na kojoj je izabrano staro/novo rukovodstvo. Klub će i u sljedeće četiri godine voditi isti predsjednik Željko Jakopec, dopredsjednik Mario Vukoja, tajnik Marijan Vugrinčić, a uz njih će članovi Izvršnog odbora biti i Damir Fotak, Vilim Simon, Sanja Delladio, Mladen Zemljić, Simona Tošić i Gordana Sakač.

Velika novina u Klubu je imenovanje Filipa Udea za sportskog direktora. Naš proslavljeni 37-godišnji osvajač olimpijskog, svjetskog i dvostrukog europskog srebra i još uvijek aktivni

natjecatelj, za svoju novu funkciju rekao je kako mu je istovremeno velika čast, ali i velika obveza.

- Obilježava se i mojih 30 godina u Klubu. Dat ću sve od sebe i kao natjecatelj i kao

Filip Ude.

Predsjednik Jakopec u svom osvrtu je kazao da su kroz Klub prošle tisuće djece, osvojeno je isto toliko, a i

više medalja, pehara i raznih priznanja te nagrada.

- Svega toga ne bi bilo bez trenera, bez uprave, roditelja, sponzora, donatora i svih ostalih članova te podrške Grada i Županije. Svima nama Macan je više od kluba, više je od udruge. Svima nama Macan je obitelj. Nama Macan simbolizira zajedništvo, ustrajnost, stručnost, kvalitetu, želju za napretkom i svih rezultata ne bi bilo bez takvog duha koji nam je usadio upravo Marijan Zadravec Macan i čija ostavština je dio svih nas, poručio je Jakopec dodavši da se i Klub danas vodi na tim temeljima. Na svečanosti su podijeljena najviša klupska priznanja: godišnje nagrade, medalje za razvoj i unapređenje sportske gimnastike dobili su Matija Novak, Marija Zadravec i Vilim Simon, dok je Marijan Vugrinčić primio nagradu za životno djelo na istom području razvoja i unapređenja gimnastike.

Svečanosti su uz brojne članove čakovečke gimnastičke obitelji prisustvovali i međimurski župan Matija Posavec i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini. Gradonačelnica je rekla da je najmanje što se može učiniti za čakovečku gimnastiku, za postignute rezultate i veliki broj članove da se stvore adekvatni uvjeti te da Grad zajedno sa Županijom aktivno radi na tome.

Župan Posavec je poručio da su i Klub, ali i Marijan Zadravec Macan kao osoba ostavili trag i da su macanovci svjedok sportskog vremena.

Pohvalio je doprinos Kluba u dobivanju titule Europske regije sporta istaknuvši pritom najznačajnije trofeje koje je Klub postigao naglasivši Filipa Ude kao najboljeg međimurskog sportaša u posljednjih sto godina.

(Foto: Mario Golenko)

VELIKI JUBILEJ GIMNASTIČKOG KLUBA Marijan Zadravec Macan

sportski direktor da Macan ide prema naprijed, poručio je

Predsjednik Kluba Željko Jakopec, novoimenovani sportski direktor Filip Ude te dopredsjednik Mario Vukoja u društvu čakovečke gradonačelnice Ljerke Cividini i međimurskog župana Matije Posavca

Uzvanici i gosti na 30. obljetnici Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan

Marijan Vugrinčić (drugi slijeva) primio je medalju za životno djelo, a Vilim Simon, Matija Novak te Marija Zadravec godišnja priznanja za razvoj i unaprjeđivanje gimnastike

Sjećanje na trenera Macana

Panoi s fotografijama iz povijesti Kluba bili su detaljno komentirani u opuštenoj atmosferi

Jedna od zadnjih fotografija Marijana Zadravca Macana, prvoborca iz 91., koji je poginuo kao heroj od posljedica ranjavanja pri spašavanju teško ranjenog neprijateljskog vojnika

KONCEPT – Volkswagen ID. 2all

Je li ovo novi

Volkswagenov prodajni hit?

Američka legenda stiže u Europu

Legendarni model američkog proizvođača u svojoj najnovijoj generaciji bit će dostupan i europskim kupcima, no dolazit će samo u ograničenim količinama, na određenim tržištima, a u ponudi će biti samo izvedba s 5 vrata.

Foto: Ford

Ford Bronco je legendarni model u Sjedinjenim Američkim Državama, a sada će konačno i službeno biti dostupan europskim kupcima. Prvi put se pojavio još 1965. godine i od tada se pojavio u pet generacija, a posljednji primjerci s proizvodne trake sišli su 1996. godine. Dugo se bilo šuškalo da će Ford vratiti taj model na tržište, i to se obistinilo sredinom 2020. godine, kada je predstavljena nova generacija u izvedbi s trima i pet vrata.

No, što je s Europom?

Bronco nije poznato ime na starom kontinentu, no ipak je još prošlo ljeto Ford najavio da će Bronco stići i na europsko tržište. Rezultat je to i sve veće ponude SUV vozila, a Bronco je poseban automobil s dobrim terenskim mogućnostima, pa zašto ne?

Bronco će se moći kupiti isključivo u karoserijskoj izvedbi s 5 vrata, a nudit će se i skidanje krova i vrata, a stizat će s dvama paketima opreme - Outer Banks i Badlands. Outer Banks je početni paket koji dolazi s 18-inčnim

aluminijskim naplatcima sjajno crne boje, zatamnjenim stražnjim staklima, rezervnim kotačem punih dimenzija, gumama za sve terene dimenzija 255/70 R18, dok će se za udobnost pobrinuti dvozonski klima-uređaj, 12-inčni

multimedijski zaslon i 8-inčna digitalna instrumentna ploča. Tu je i audiosustav s 10 zvučnika, ali i električno podesiva i grijana prednja sjedala, kao i grijani upravljač.

Iako je i osnovna oprema bogata, Bronco Badlands

dolazi s posebnim bočnim pragovima i čeličnom zaštitom podvozja, a tu je i blokirajući prednji diferencijal, amortizeri Bilstein, kao i stalni pogon na sve kotače.

U ponudi će biti samo jedan motor, a riječ je o 2,7-litrenom motoru EcoBoost V6 koji razvija maksimalnu snagu od 246 kW/335 KS i nudi 563 Nm okretnog momenta, a uparen je s 10-stupanjskim automatskim mjenjačem. Taj motor Broncu omogućuje maksimalnu brzinu od 161 km/h, a ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 6,7 sekundi kod izvedbe Outer Banks, odnosno 7,2 sekunde kod izvedbe Badlands.

Broncove dimenzije se razlikuju, a ovise o opremi. Tako je Bronco Outer Banks dug 4.881 mm, širok 1.928 mm i visok 1.852 mm, a udaljenost od tla je 237 mm, dok je obujam prtljažnika 471 litru. Bronco Badlands je dug 4.800 mm, širok 1.937 mm i visok 1.962 mm, a njegova udaljenost od tla je 261 mm, dok je obujam prtljažnika u ovoj izvedbi 546 litara. Obje izvedbe dolaze s 2.950 mm dugim međuosovinskim razmakom.

Bronco će biti dostupan na određenim tržištima, iako još nije poznato koja su, no poznata je cijena u Njemačkoj, gdje će Ford Bronco Outer Banks startati od 74.500 eura, dok će Ford Bronco Badlands startati od 78.500 eura. Ne sumnjamo da će neki primjerci stići i k nama.

Najnovijim konceptom ID. 2all Volkswagen najavljuje budući električni automobil koji bi trebao ponuditi mnogo prostora, dobru autonomiju i privlačan izgled, a sve po cijeni manjoj od 25.000 eura. Hoće li u tome uspjeti?

Elektrifikacija se, nažalost, ne može izbjeći, a sada Volkswagen najavljuje revoluciju novim električnim modelom koji bi se trebao prodavati po cijeni manjoj od 25.000 eura, a za nju bi trebali dobiti ustvari mnogo toga. Hoće li uspjeti u tome? Teško je to sada reći, ali nećemo morati dugo čekati, jer je početak prodaje najavljen već za 2025. godinu.

No, vratimo se mi na koncept ID. 2all, u prijevodu 2all označava za sve. Riječ je o manjem automobilu, veličine Pola, no iz Volkswagena kažu kako u unutrašnjosti ima prostora kao u većem Golfu. ID. 2all je dug 4050 mm, širok 1812 mm i visok 1530 mm, dok je međuosovinski razmak dug 2600 mm.

Te dimenzije bi trebale omogućiti udoban smještaj za četiri odrasle osobe i njihovu prtljagu. I to mnogo prtljage jer je obujam prtljažnika čak 490 litara, odnosno 1330 litara kada se preklope stražnja sjedala.

ID. 2all je postavljen na najnovijoj evolucijskoj fazi platforme MEB Entry, a pogon će biti isključivo na prednje kotače. Za pokretanje se brine elektromotor koji razvija maksimalnu snagu od 166 kW/226

KS, a koji omogućuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za manje od 7 sekundi, dok će maksimalna brzina biti elektronski ograničena na 160 km/h. Podataka o kapacitetu baterije nema, a zna se samo kako će biti ugrađena u podnicu. Trebala bi omogućiti autonomiju do 450 km po WLTP-u, a vrijeme punjenja od 10 do 80 % traje oko 20 minuta, ali vjerojatno na ultrabrzom punjaču.

I za kraj smo ostavili dizajn, koji donosi novi dizajnerski izričaj Volkswagena, a jedan od elemenata dizajna je C-stup koji izgleda kao onaj s Golfa jedinice. A što se tiče unutrašnjosti, vidi se pomak u odnosu na aktualne ID modele, gdje će se ispred vozača nalaziti veća instrumentna ploča, a upotrijebit će se i kvalitetniji materijali, ako je suditi prema fotografijama.

Proizvodna verzija modela ID. 2all jedan je od deset novih električnih modela koje će Volkswagen predstaviti do 2026. Već je predstavljen novi ID.3, zatim slijedi ID.Buzz s dugim međuosovinskim razmakom i ID.7. Nakon toga 2026. slijedi kompaktni električni SUV, a unatoč svim izazovima, Volkswagen radi i na električnom automobilu po cijeni nižoj od 20.000 eura.

Piše: Igor Rudež Foto: Volkswagen

Piše: Igor Rudež

Premijera – Ford Bronco

Umjesto Fordovog znaka, na upravljaču je logo modela

Rezervni kotač punih dimenzija na poklopcu prtljažnika je pravi retro detalj

Vrata i krov se mogu skinuti, kako bi putnici uživali na otvorenom

Interijer je robustan

Straga se vidi novi dizajnerski izričaj Volkswagena

Unutrašnjost će biti moderna i napravljena od kvalitetnih materijala

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 24. DO 30. OŽUJKA 2023.

P 24 Latin, Javorka, Katarina Švedska

S 25 Marijana, Marijan, Maja

N 26 5. Korizmena „Gluha“. Montan i Maksima, Emanuel

P 27 Rupert, Lada, Peregrin

U 28 Priska, Sonja, Polion

S 29 Jona, Bertold, Eustazije

Č 30 Kvirin Bogoljub, Leonard

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI Čakovec:

Josip Feldi, sin Lare i Ivana

Marin Levačić, sin Marije i Ljubomira

Vito Vurušić, sin Tene i Sandra

Fran Čeh, sin Valentine i Tomislava

Iva Rukavina, kći Mihaele i Luke

Han Mihaljković, sin Tamare i Danijela

Mura Varga, kći Martine i Davora

Mila Hlišć, kći Sare i Daria

Luka Levačić, sin Darije i Mihaela

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

tel. 060 310 222

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 25. ožujka

Belica dr. Iva Trstenjak

K. Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Božidar Poljak

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Anja Vurušić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Kristina Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović

Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Leon Novak, sin Anite i Alena

Teo Jelenić, sin Tine i Dragana

Fran Juričan, sin Barbare i Matea

Goričan TIM BEZ NOSITELJA Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec

dr. Amela Srša - ZAMJENA: dr. Dragana Marušić Mom-

čilović

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec

V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar

K. P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Roko Bilić, sin Izabele i Jasmina

Liam Horvat, sin Dijane i Vedrana

Noel Katanec, sin Danijele i Nikole

Mak Premuš, sin Maje i Danijela

VJENČANI nema

UMRLI

Čakovec:

Martin Varga r. 1947.

Ivan Tkalec r. 1939.

Martin Labazan r. 1951.

Katarina Lajtman r. Novinić r. 1935.

Đuro Krištofić r. 1942.

Marija Jalšovec r. Radiković r. 1930.

Dekanovec:

Katarina Trnovčanec r. Dvorščak r. 1939.

Augustin Belović r. 1942.

Antun Herman r. 1947.

Mala Subotica:

Darko Vlašić r. 1976.

Mursko Središće:

Marija Držanić r. Maček r. 1936.

Stjepan Marčec r. 1942.

Jakob Vrtarić r. 1928.

Nedelišće:

Micika Trbović r. Martinez r. 1941.

Štrigova:

Rok Trupković r. 1996.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

040 371 200

040 374 147

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282

www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

TUŽNO SJEĆANJE IN MEMORIAM

hrvatski branitelj FRANJO TOMŠIĆ

28.3.1993. - 28.3.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Novak rođ. Hozjan iz Selnice 25. 3. 2022. - 25. 3. 2023.

Nedostaješ nam svakog dana…

Dubravka Škvorc

rođ. Sokić Dragić

preminula 17. ožujka u 71. godini života

Augustin Šarić

iz Čakovca preminuo u 88. godini života

Ana Krištofić

rođ. Korent

iz Mačkovca

preminula 15. ožujka u 92. godini života

Margita Blažinčić

iz Preloga preminula u 91. godini života

Ivan Hajdinjak

iz Preloga preminuo 19. ožujka u 76. godini života

Ana Žinić

iz Donje Dubrave preminula u 87. godini života

Edita Štefanac

iz Karlovca preminula u 88. godini života

Ivan Mesarić

iz Goričana preminuo 16. ožujka u 76. godini

Marija Varga

iz Ivanovca preminula 19. ožujka u 72. godini života

ZAHVALA

“Oni koje volimo ne odlaze, oni žive u srcima koja ostavljaju za sobom.”

AUGUSTIN ŠARIĆ

08. 05. 1935. - 16. 03. 2023.

Od srca hvala rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, podršci i pomoći u najtežim trenucima.

S ljubavlju ćemo te uvijek spominjati, po dobrom pamtiti i u srcu nositi.

Tvoji sinovi Ivica, Anđelko i Tomislav s obiteljima

POČIVAO U MIRU BOŽJEM Tugujuća obitelj

Katarina

našoj dragoj članici i kolegici

Nataliji Kikelj Vugrinec

Hvala Ti za veliki doprinos u sportskim uspjesima i rezultatima našeg kluba. Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Obitelji izražavamo iskrenu sućut. Streljački klub ALZAS Čakovec

Lesjak

rođ. Radiković

iz Mačkovca

preminula 19. ožujka u 87. godini života

Jelena Lešnjak

rođ. Mihalković

iz Pribislavca

preminula 19. ožujka u 83. godini života

Stjepan Mihalković

iz Ivanovca preminuo 15. ožujka u 70. godini života

Volimo te! OBJAVITE

Franjo Trupković

iz Pretetinca

preminuo u 71. godini života

posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

tel: 099/8357-335p.p. 160, 40000 Čakovec

75. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail. com do 31.3.

76. MODRI VAL d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača za poslovni prostor New Yorkera (10 sati tjedno), javiti se na mob. 099/801-6609 do 31.3.

77. Muraspid d.o.o., Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na email: muraspid2@muraspid.hr do 8.4.

78. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž pomoćnog bravara i 3 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal.hr do 4.4.

79. MURAPLAST d.o.o., Sajmišna 16, Kotoriba, traži m/ž referenta u odjelu prodaje za vanjsko tržište na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 25.3.

80. NDK d.o.o., Štrigova 126c, traži m/ž električara - mehatroničara i m/ž administratora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/560-8887 ili na email: nikola@ ndk.hr do 14.4.

81. NEXT TRANS j.d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž taxi vozača na određeno, javiti se na mob. 099/496-8945 ili na email: kristijandetic@cammeo.hr do 31.3.

82. NMP –PRODUKT d.o.o., dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na otpremi pozicija i 2 m/ž radnika na pripremi pozicija za lakiranje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 14.4.

83. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.inž. arhitekture na neodređeno i m/ž dipl.inž. arhitekture - samostalnog arhitekta sa ili bez radnog iskustva, javiti se na email: kadrovska.nording@gmail.com do 28.3.

84. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na tisku, 2 m/ž radnika na automatu, 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu, m/ž pomoćnog skladišnog radnika, m/ž vozača teretnog vozila C i E kat. i 2 m/ž operatera na laseru na neodređeno, javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 31.3.

85. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/933-5666 do 20.4.

86. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži medicinsku sestru ili tehničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/694-2217 do 1.5.

87. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž cnc tokara i 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice) na neodređeno, javiti se na mob. 098/803-355 ili na email: omt@omt.hr do 31.3.

88. OPG Šurlan Igor, Brezje, traži 3 m/ž radnika u peradarniku na neodređeno, javiti se na mob. 098/267-897 do 15.4.

89. PANEX AGM d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera - vozača B kat. na neodređeno, javiti se na tel. 040/384-357 ili na mob. 098/354980 ili na email: filip.miko@panexagm.com do 7.4.

90. PEKARA CRO-PEK ČOČAJ d.o.o., Čakovec, K. Tomislava 46, traži m/ž prodavača u pekari i m/ž pekara - pomoćnog pekara na neodređeno, javiti se na tel. 040/395-694 do 31.3.

91. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž voditelja smjene u skladištu, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž operatera stroja i m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane (rok prijave 31.3.) i m/ž administratora u proizvodnji (rok prijave 14.4.) na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr

91. Podrum Štrigova, Štrigova 71, traži 5 m/ž radnika u vinogradu na neodređeno, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na email: karlo.kramar@podrum-strigova.hr do 19.3.

92. PROMMING d.o.o., dr. I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera - električara na internoj montaži na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: posao@ promming.hr do 15.3.

93. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž tokara, 2 m/ž lakirera, 3 m/ž bravara i 3 m/ž zavarivača tig na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili 098/1830-293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ primabiro.hr do 31.3.

94. POZVEK d.o.o., I. G. Kovačića 2, Dunjkovec, traži 5 m/ž stolara i 5 m/ž radnika na pomoćnim stolarskim poslovima na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 15.4.

95. Sistem MEP d.o.o., Svetojelenska bb, Čakovec, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/637-8398 ili na email: info@sistem-mep. hr do 31.3.

96. SERVUS d.o.o., dr. I. Novaka 32a, Čakovec, traži m/ž tehničara za mehatroniku - elektromehaničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-167 ili na mob. 095/9060-585 ili na email: silvija@servus.hr do 31.3.

97. S-SEČAN d.o.o., Čakovec, Ul. Preloge 19, traži 2 m/ž vozača kamiona na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-000 ili 091/1010-402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 20.4.

98. STE-PA d.o.o., Čakovec, J. Kozarca 15, traži m/ž knjigovođu na određeno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 31.3.

99. STE&VIL d.o.o., Dravska 24a, D. Dubrava, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-130 ili na mob. 098/761-891 ili pismena zamolba na adresu ili na email: valerija. citus1@gmail.com do 17.4.

100. PADISS-HORVAT d.o.o., A. Mihanovića 45/a, Prelog, traži m/ž autolimara i m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-738 ili na mob. 098/395-125 ili na email: padiss.horvat@ gmail.com do 31.3.

101. PANA WINDOWS d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42, traži 10 m/ž radnika u pogonu proizvodnje stolarije i m/ž komercijalistu na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@mplet.hr do 31.3.

102. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača, m/ž skladišno-transportnog radnika i m/ž mesara-prodavača za mjesto rada Prelog na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 31.3.

103. Perutnina Ptuj–Pipo d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž IT specijalistu, m/ž voditelja smjene u skladištu i m/ž administratora u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 19.4.

104. RAGUSA d.o.o., Športska ulica 6, Čakovec, traži m/ž radnika na proizvodnoj liniji i m/ž prehrambenog tehnologa na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: ragusa@ragusa.hr do 30.3.

105. REINOX d.o.o., Brezje 81a, traži 2 m/ž bravara i m/ž pomoćnog bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili pismena zamolba na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 31.3.

106. TAGnology d.o.o., Brezje, traži m/ž voditelja projekta i m/ž informatičara - programera juniora na neodređeno, javiti se na email: accounting@tagnology.com do 30.3.

107. TE-PRO d.o.o., Vrhovljan, traži 3 m/ž konstruktora alata, 3 m/ž montera metalnih formi i 1 m/ž IWE međunarodnog inženjera zavarivanja, javiti se na tel. 040/500-831 ili na email: office@te-pro.net do 31.3.; više info na: www.hzz.hr

108. TERMO GUARD d.o.o., G. Mihaljevec, traži 2 m/ž komercijalistu na određeno, javiti se na email: igor.drk@termoguard.hr do 26.3.

109. TEHNIX d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž kuhara i m/ž konobara za mjesto rada Hotel Kralj, Ludbreška 93 u Donjem Kraljevcu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.3.

110. Toplice Sveti Martin d.o.o., Izvorska 3, Toplice Sveti Martin, traže 1 m/ž voditelja hrane i pića, 4 m/ž wellness terapeuta, 3 m/ž konobara, 4 m/ž kuhara, 1 m/ž slastičara, 1 m/ž zamjenika šefa kuhinje, 2 m/ž mesara, 2 m/ž spasioca, 2 m/ž spremača, 3 m/ž pizza majstora, 1 m/ž direktora hotelskih operacija i 2 m/ž ekonomista na određeno, javiti se emailom: posao@termesvetimartin.com do 31.3.

111. III. OŠ ČAKOVEC, I. pl. Zajca 24, Čakovec, traži m/ž domara na neodređeno, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu do 25.3.

112. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, M. Središće, Belica, Hodošan, Totovec, Kotoriba, Orehovica i m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava, te m/ž saldakontistu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-404 ili na email: posao@tpvz. hr do 28.3.

113. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Križovec, Črečan, Dunjkovec, Ivanovec, Šandorovec, Orehovica, Turčišće, Čakovec, Slakovec, Strahoninec, Novo Selo Rok, Kotoriba, Palinovec, Oporovec, Prelog, Vratišinec, Nedelišće, Šenkovec, Štefanec, Pribislavec, Gornji

116.

117. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu za planiranje i kontrolu proizvodnje, 2 m/ž mehaničara i 10 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se na email: posao@tubla.hr do 30.4.

118. UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara za rad u Caffe bar Čapa (1 na puno radno vrijeme i 1 na pola radnog vremena), javiti se na mob. 098/241-767 do 31.3.

119. Ustanova za zdravstvenu skrb PREVENTA MEDIC za medicinu rada i sporta,

Prelog, traži m/ž liječnika - specijalizanta medicine rada i sporta i m/ž psihologa u medicini rada na neodređeno, javiti se na tel. 040/313-506 ili na mob. 099/4659906 ili pismenom zamolbom ili na email: sestra@preventa-medic.hr do 15.4.

120. Valionica Fabić, Školska 20, Kotoriba, traži 2 m/ž radnika u peradarstvu na određeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel: 040/682-051 ili 098/426-377 ili emailom: valionica.fabic@gmail.com do 7.4.

121. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić, Železna gora, traži m/ž pomoćnog kuhara i m/ž kuhara u Restoranu Terbotz na neodređeno, javiti se na mob. 098/242363 ili na email: jakopic@vina-jakopic.hr do 31.3.

122. VINDIJA d.o.o., Varaždinska ulica 1, Odvojak 9, Jelkovec, traži 3 m/ž prodavača za rad u Čakovcu na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: vtkadrovi@vindija.hr do 31.3.

123. VUPLAST d.o.o., Savska Ves, traži m/ž voditelja održavanja strojeva na neodređeno, javiti se na email: vuplast@vuplast. hr do 15.4.

124. WANG X d.o.o., traži m/ž rukovatelja bagerom na neodređeno, javiti se na email: mey@wang-x.com do 10.4.

125. Zajednički obrt autolimarija i lakiranje Kovač, Prvomajska 14, Nedelišće, traži m/ž autolimara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9719125 do 15.4.

126. ZOKI PAL d.o.o., Turčišće 167, traži 2 m/ž radnika za izradu i obradu paleta na određeno, javiti se na mob. 098/632-455 ili pismenom zamolbom ili na email: zoran. lisjak@ck.t-com.hr do 30.4.

127. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž radnika na ranču na neodređeno, javiti se na tel: 040/341-004 ili 095/1123-469 do 31.3.

Hrašćan i Lopatinec, te m/ž skladišno-transportnog radnika na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 31.3.

114. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž komercijalistu-logističara i m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na email: info@ toni-marodi.hr do 31.3.

115. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59 D, Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 do 15.4.

TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i 2 m/ž pomoćna kuhara za mjesto rada Restoran Rustica na neodređeno, javiti se na mob. 091/201-6015 do 6.4.

SAČUVAJTE TRADICIJU I OSVOJITE NAGRADE

Šaljite radove na temu Uskrs u Međimurju negda

Dragi naši mali i veliki kreativci, povodom nadolazećeg blagdana Uskrsa za Vas smo otvorili novi likovni i literarni natječaj za djecu od vrtića do 8. razreda, pod nazivom Uskrs u Međimurju negda, s tri predložene teme:

• Prošecija na Cvetnu nedel(j)u

• Vuzmenka v moji seli

• Nesemo korpicu/košaricu na posveča(n)je

Ovim natječajem ideja nam je zadržati tradicionalne običaje koji su se održavali povodom najvećeg katoličkog blagdana, i sjećanja na njih. Pitajte svoje bake i djedove ili roditelje kako se slavio Uskrs i oni će vas rado vratiti u prošla vremena i običaje. Ako shvatite da postoji neki običaj koji mi nismo spomenuli, slobodno ga dodajte! Nacrtajte ili naslikajte svoje običaje, napišite pjesmu ili priču na jednu od navedenih tema.

Sponzori:

Najuspješnije autore očekuju i vrijedne nagrade:

• 2 puta ulaznice za kino i kokice iz Cine&Fun u Jug Mall Čakovec

• 1 metar palačinke iz Pizzerije Špizza

• Obiteljska pizza po izboru u Pizzeriji Uno Čakovec

• Ulaznice za kupanje u Termama Sveti Martin za sve najbolje radove

• 2 bona od 26,5 eura u Blukids Čakovec

Radove kao i do sada šaljite e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje odmah, a radovi se šalju cijelo vrijeme do 16. travnja 2023., ali mi preporučamo da ih pošaljete što prije!

Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici 21. travnja 2023. godine.

Sretno!

Roko Novak, 6 godina, iz Nedelišća nacrtao je svoj doživljaj aktualne pjesme MAMA ŠČ

Uz obilježavanje Svjetskog dana voda, 22. ožujka, Ivan Logožar, učenik 3. a razreda l. osnovne škole Čakovec, inspiriran pjesmom Grigora Viteza: Kakve je boje potok, napisao svoju verziju pjesme.

Poslali su nam je učenici i učiteljica 3. a razreda, Vesna Horvat.

Kakve je boje potok?

Svanulo vani zlatno veče, Šuma se sprema u snove poći. Kad li najednom sova reče. Što će se desiti ove noći?

Potok i dalje šumom teče. I svi se pitaju kakve je boje?

A sova tada tiho reče. Potok je blago tvoje i moje!

Nije važno kakve je boje. Sve dok u njemu zvijezda ima. I dok uspomene u njemu stoje. Potok je radost nama svima.

Ivan Logožar, 3. a l. osnovne škole Čakovec

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Pizzeria Špizza

Dario Pintarić 8.a OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Niko Juras 8.a OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

David Jezernik, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Peklenica

Viktor Živko, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Peklenica Naja Vičar, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Peklenica

Helena Sobočan, 5 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Peklenica

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE TOYOTA YARIS 1.3 WTI 2007. god., prijeđeno 144 tkm, info na tel. 098/993-6118

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 126 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJE SE rasipač umjetnog gnojiva kap. 350 kg, tri kardana i poluga za plug. Info na mob. 098/935-8937

PRODAJU SE INOX bačve za vino: dvije od 400 lit. i dvije od 250 lit.. Upita� na tel: 040/364-354

SADNICE DVOGODIŠNJE: crvenog, crnog, bijelog ribizla, goji bobica, joste, prodajem po 3 eura/kom. Šaljem poštom-pouzećem. Zagreb, 098/9084-675

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAOmože bilo koji posao na dnevnicu. Mob. 099/630-8344

TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA iz matematike za osnovnu i srednju školu. Pripremam za državnu maturu. Upita� na broj 099/680-9583

POZNANSTVA

ŽELIO BI UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 098/382-1067

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Lopa�ncu od 410 čhv. Info na mob. 099/680-3185

ŽIVOTINJE

NJEMAČKI OVČARI - prodajem štence s rodovnicom, cijepljeni i čipirani, odličnih roditelja. Info na mob. 098/465-490

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

PRODAJEM ČISTOKRVNE

KRUPNE ŠTENCE njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita, roditelji prisutni. Sve informacije na mob 097/600-6038

AKVARIJ četvrtas�, 15 litara, 10 ribica, puževi čistači, živo bilje, prodajem za 30 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 091/9240-293

POKLANJA SE PAS MJEŠANAC star godinu dana, čipiran i cijepljen, zaigran, voli djecu i šetnje, nalazi se u Čakovcu. Upitati na mob. 091/516-4439

RAZNO

VRLO POVOLJNO PRODAJEM ALATE ZA PROIZVODNJU:

a) kabelskih vezica dim. 100x2.5, 140x2.5, 170x4, 200x4, 250x4.5 i 340x7.4 mm (5 alata)

b) redne spojnice dim.12x1.5mm, 2,12x2.5, 12x4, 12x10 i 12x16 mm2 (4 alata)

c) kabelske obujmice OBZ dim. fi 6,8,10 i 12 (1 alat)

Dodatne informacije na mob. 098/432-581

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

CRIJEVO za vodu s motalicom, armirano, 35 metara, prodajem za 70 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084-675

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE NAPAJANJE Thermaltake Toughpower SFX 550 W, gold, novo, nekorišteno. Upita� na mob. 091/516-4439

PLOČICE za lovačke trofeje, 3 veličine, 6 komada, prodajem po cijeni od 35-50 eura/kom. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084-675

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (265 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (33 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (240 eur); novi crni uredski stol (65 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

SVRDLO za pravljenje rupa u zemlji, za sadnice, stupove za ogradu i slično, prodajem za 20 eura. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

ČAŠICE ZA LIKERE, rakije i drugo, s lovačkim mo�vima, ručni rad, Češki porculan, prodajem za 40 eura. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, UTD Raguse, Eko-Međimurja, Božjakovine, Trgovine Krk, Derme, Tehnomonta, Hotela Zadar i druge dionice. Ponude na mob. 098/905-1011

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata

Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

Na temelju članka 4. Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (Službeni glasnik Međimurske županije, br. 10 /14), te Odluke o uvjetima, kriterijima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora Interpretacijskog centra „Skelarska kuća“ Sveti Martin na Muri (Službeni glasnik Međimurske županije, br. 3/23), Općinski načelnik Općine Sveti Martin na Muri raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Sveti Martin na Muri prikupljanjem pisanih prijava za sudjelovanje na natječaju u zatvorenim omotnicama, kako slijedi:

1. Predmet ponude: poslovni prostor u Svetom Martinu na Muri, na desnoj obali rijeke Mure, na kat.čest. br. 6098/5, k.o. Sveti Martin na Muri Interpretacijski centar „Skelarska kuća“, Dunajska 26A, neto površine cca 159 m2 (koji se sastoji od info centra, prostora za ugostiteljsku djelatnost, 2 sanitarna prostora, vanjske terase i stepeništa, spremište)

2. Poslovni prostor daje se u zakup na rok trajanja zakupa od 5 godina, s mogućnošću produženja nakon isteka ugovora u skladu sa odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11,64/15,112/18)

3. Natječaj za zakup poslovnog prostora provodi se javnom licitacijom

4. Minimalna početna cijena mjesečne zakupnine utvrđuje se u iznosu od 500,00 EUR ( odnosno 3.767,25 kn prema �iksnom tečaju konverzije 1EUR=7,53450 kn)

5. Namjena/djelatnost – obavljanje ugostiteljske djelatnosti

6. Pisane prijave za natječaj dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Za javni natječaj - zakup poslovnog prostora Interpretacijskog centra „Skelarska kuća“ Sveti Martin na Muri, NE OTVARAJ“ na adresu: Općina Sveti Martin na Muri, Trg Svetog Martina 7, 40313 Sveti Martin na Muri, putem pošte ili osobno.

7. Rok za podnošenje pisanih prijava je 10 dana od dana objave natječaja u tiskanim sredstvima javnog informiranja, odnosno do 03.04.2023. godine do 15,00 sati kada će ujedno započeti i javno otvaranje prijava i održavanje usmene licitacije u prostorijama Općine Sveti Martin na Muri koje provodi Povjerenstvo za provođenje natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora. Javnom otvaranju ponuda smiju prisustvovati natjecatelji ili njihovi ovlašteni predstavnici ponuditelja uz predočenje pismene punomoći.

Cjelovit tekst natječaja objavljen je na službenoj web stranici Općine Sveti Martin na Muri, https://opcina.svetimartin.hr/

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Dijete treba vodstvo i nadzor roditelja u digitalnom okruženju Alkoholizam s koljena na koljeno

Dijete uči od roditelja i u stvarnom i u virtualnom svijetu, a roditelj je taj koji bira sadržaje i vodi dijete.

Nadam se da vam nisam postala naporna svojim neprestanim naglašavanjem važnosti roditelja u zdravom rastu i razvoju djeteta. Brine me kako će roditelji 21. stoljeća koji odgajaju djecu digitalnog doba prenijeti i sačuvati tekovine ljudskog roda koje se prenose odgajanjem djece. Trenutno stvari ne stoje dobro, nove generacije pametnih telefona i društvenih mreža koje ciljaju na sve mlađe dobne skupine te promjene u navikama života uslijed pandemije koronavirusa u obiteljskom okruženju rezultirale su novim varijantama otuđenja i poremećajima psihičke prilagodbe. Nove tehnologije trebale bi biti sredstvo rasta i razvoja, a ne izolacije i stagnacije u brojnim aspektima života, no pokazuje se da sa svakom industrijskom revolucijom, pa tako i s ovom digitalnom, čovječanstvo treba nadvladati neke negativne trendove. Ekrani svih vrsta za nas imaju magičnu privlačnost, a otkada je svaki od njih moguće povezati s internetom, ljudski je život dobio ranije nepoznatu dimenziju globalne povezanosti. Tehnologija postoji i razvija se, a na nama je da naučimo živjeti s njom, uz odluku da ona ne smije dominirati nad našim stvarnim životima. To je individualna odluka, ljudska bića imaju svijest, slobodnu volju i slobodu izbora. Prebacivanje iz virtualnoga u realni svijet i obrnuto trebalo bi nama odraslima postati

laka i normalna stvar, a još je važnije djecu poučiti kako da balansiraju između realne i virtualne stvarnosti. Dijete prvo mora svladati realne životne vještine, a u svijet novih tehnologija treba ga oprezno uvoditi. Roditelji, budite uzor i primjer svome djetetu! Ono nije vaš prijatelj ni partner, ono treba zaštitu i komunikaciju primjerenu svojim razvojnim karakteristikama. Kao što nećete dijete pustiti da samo ode u grad, nećete ga pustiti ni da samo surfa po internetu. I nećete se ponositi što prije zna brojiti na engleskom nego na hrvatskom, zar ne? Tehnologija treba raditi za nas, u skladu s našim ciljevima i vrijednostima, trebamo ju upotrebljavati odgovorno i promišljeno. Dijete uči od roditelja i u stvarnom i u virtualnom svijetu, a roditelj je taj koji bira sadržaje i vodi dijete. Roditeljstvo je za većinu ljudi najdulje životno razdoblje tijekom kojega prožive brojne unutarnje i vanjske promjene, a najvažnija od njih je upravo odrastanje i osamostaljivanje vlastite djece. Danas ne možemo ni zamisliti kakav će biti svijet za pedeset godina i kako će izgledati privatni i profesionalni život djece koja su se tek rodila. Ono što možemo zamisliti odnosi se na zadaću roditelja u njihovu životu, a ta je uvijek ista: osigurati im uvjete za dobar psihički i tjelesni razvoj, pomoći im da ostvare sebe i postanu produktivne osobe. Samo to, a to je sve.

Psihološka teretana

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Može li se alkoholizam naslijediti? Jesu li za ponavljanje alkoholizma u sljedećoj generaciji u obitelji krivi geni ili je to naučeno ponašanje? Odgovore na ta pitanja pokušavaju dati znanstvenici kroz mnogobrojna istraživanja. Jedan od načina dokazivanja povezanosti genetike i alkoholizma uspoređivanje je pojavnosti alkoholizma kod blizanaca ili kod posvojene djece čiji su roditelji bili alkoholičari. No, osim genetike, vrlo značajnu ulogu u nastanku alkoholizma imaju i psihološki i socio-kulturološki čimbenici. Tako možemo uočiti da uzrok alkoholizma ne može biti jasno definiran, nego je zapravo skup interakcija različitih bioloških, socioloških i psiholoških čimbenika.

Maja Baksa, mag. prim. educ., edukantica u psihoterapiji

Zamislite se kako želite početi jačati svoje mišiće. Krenete sami doma ili odete u teretanu. Najprije ćete krenuti s jednostavnijim, lakšim vježbama. Kada malo ojačate, moći ćete vježbati kompleksnije vježbe, s više utega. Vjerojatno ćete tražiti nekog trenera za pomoć kako biste ispravno naučili vježbe i radili. Kad dovoljno naučite, kasnije možete nastaviti i sami. “Psihološka teretana” funkcionira po istom principu. Krenuti možete sami, s jednostavnijim vježbama, biti ustrajni i ojačati. Ako vam zatreba vođenje i poduka, možete zatražiti stručnu pomoć. To može biti psiholog, psihoterapeut, psihijatar, možda i neki drugi stručnjak za savjetovanje i psihološku podršku. Svatko od nas ima svoje interese,

pa prema tome može pronaći svojeg “trenera ili učitelja”. Bitno je pronaći ono što vam odgovara, tj. onog koji vam odgovara. Iako je tema mentalnog zdravlja i traženja psihološke pomoći danas još djelomično obavijena stigmom, uistinu nije “sramota” zatražiti pomoć. Naprotiv, traženje pomoći je znak hrabrosti, pokazatelj snage. Nije lako prihvatiti da smo ranjivi, stoga kada tražite pomoć, pokazujete da ste prihvatili svoju ranjivost i da želite i imate snage raditi na iscjeljenju. Kada vas boli zub, odlazite zubaru. Kada vas “boli duša”, a ne možete ili ne znate sami razriješiti tu bol, idite stručnjaku mentalnog/ duševnog zdravlja. Bojite li se osude, znajte – svi stručnjaci mentalnog zdravlja prvo i osnovno – ne osuđuju. Oni su

Konzumacija alkohola je, nažalost, društveno prihvatljiva pa čak i poželjna i takav stav društva najviše utječe na mlade i nezrele osobe.

Istraživanja su pokazala da je učestalost alkoholizma veća kod onih čiji roditelji su bili alkoholičari, isto tako, učestalost je veća kod jednojajčanih blizanaca u odnosu na dvojajčane i veća je kod posvojene djece čiji su biološki roditelji oboljeli od alkoholizma. Iz tih istraživanja može se zaključiti da genetika ima važnu ulogu u razvoju alkoholizma. No, mora se napomenuti da do sada nije pronađen konkretan gen ili skupina gena, koje bismo mogli „okriviti” za nastanak alkoholizma.

tu da vas saslušaju, osvijeste, pogurnu vas i/ili zajedno s vama krenu na put gdje će vam pomoći bolje upoznati same sebe. “Uvježbati” vas kako biste kasnije mogli nastaviti sami. Na vlastitim snagama. A opet, kad kasnije zatrebate podršku, znate već kome se obratiti. S druge strane, svi koji rade u području pružanja psihološke podrške, psihoterapije i savjetovanja, drže se etičkih načela struke i sve što se događa u, npr. psihoterapijskoj sobi, tamo i ostaje.

Kabinet EQUILIBRA samo je jedno od brojnih mjesta gdje možete dobiti podršku. Kao što sam navela ranije –bitno je pronaći ono što vam odgovara, tj. onog koji vam odgovara.

Geni u ovom slučaju imaju samo sporednu ulogu. Oni zapravo utječu na nastanak određenih karakteristika, koje mogu povećati rizik za nastanak alkoholizma. Te nasljedne karakteristike možemo podijeliti na biološke i psihološke. Primjer nasljedne biološke karakteristike je razina odgovora na alkohol, što znači da osobe koje imaju manji odgovor na alkohol moraju konzumirati više alkohola i samim time imaju veći rizik za razvitak ovisnosti. No, naslijediti se mogu i neke psihološke osobine ljudi poput temperamenta, impulzivnosti ili pak raspoloženja. Tako su hiperaktivnost i neki drugi poremećaji ponašanja označeni kao potencijalni rizični faktori za nastanak alkoholizma. U razvoju alkoholizma jako je važna uloga obitelji. Promijenjeni odnosi u obitelji uzrokovani alkoholizmom negativno utječu i ostavljaju posljedice na sve članove obitelji. Djeca alkoholičara češće pate od depresije, anksioznosti, ne-

sanice i sl. Važno je naglasiti da mnoga djeca, koja dolaze iz obitelji zahvaćenih alkoholizmom, sama ne razviju alkoholizam. Rizik je svakako povećan, no, ako su zadržani donekle pozitivni odnosi u obitelji, može se dogoditi da cijela situacija na dijete ne djeluje toliko razorno. To bi značilo da, nakon što dijete uvidi negativnu stranu alkoholizma, formira mišljenje o njegovoj štetnosti i odluči da njegova buduća obitelj neće proživljavati slične probleme. Što se tiče socioloških čimbenika, osim obitelji, veliku ulogu igra društvo. Konzumacija alkohola je, nažalost, društveno prihvatljiva pa čak i poželjna. Takav stav društva najviše utječe na mlade i nezrele osobe. Djeca roditelja alkoholičara rjeđe odabiru roditelja kao osobu podrške u odnosu na djecu čiji roditelji nisu alkoholičari. Podršku često pronalaze u vršnjacima, što ne mora nužno biti loše, no, veći je rizik da su ti vršnjaci i sami devijantnog i rizičnog ponašanja. Kvalitetna podrška prijatelja, roditelja, učitelja i drugih može pozitivno djelovati na osobu i smanjiti rizik za nastanak alkoholizma. Svima je poznato da alkohol u trudnoći može imati štetne utjecaje na plod. Povećava se rizik od prijevremenog poroda, spontanog pobačaja, smanjene laktacije i sl. Bez obzira na to, otprilike svaka šesta žena tijekom trudnoće konzumira alkohol. Nekoliko istraživanja je pokazalo vezu između pijenja alkohola kod trudnica i kasniju pojavu problema s alkoholom u adolescenciji kod djeteta. Djeca, čije majke su konzumirale alkohol u trudnoći, češće imaju problema s alkoholom u adolescenciji. Na kraju, možemo zaključiti da na pojavu alkoholizma utječu mnogobrojni faktori. Najvažnija je obitelj u kojoj se isprepliću svi ti faktori. Svaka obitelj je različita i utjecaj alkoholizma na svaku obitelj i na svakog člana obitelji je drugačiji i treba mu pristupiti individualno, što je izazovno za svakog stručnjaka koji se bavi alkoholizmom i problemima uzrokovanima alkoholizmom. Iako je dokazan utjecaj genetike na pojavu alkoholizma, ona nije presudna. Na genetiku ne možemo utjecati, ali možemo na druge čimbenike. Prvo postati dobrim primjerom kao pojedinac, a zatim pomagati i usmjeravati druge koji pokazuju znakove ovisnosti o alkoholu.

Nikola Barat, bacc. med. techn.

Novi predsjednik Damir Podvezanec

Zamjenik novog predsjednika bit će Alen Ivanuša, dok će zamjenik zapovjednika biti Luka Kravaršćan

Piše: Luka Maruševec

Dobrovoljno vatrogasno društvo Pretetinec je u Društvenom domu početkom mjeseca održalo 97. godišnju skupštinu. Društvo danas okuplja 59 članova, točnije 26 muškaraca, pet žena te čak 28 članova vatrogasne mladeži, tj. najmlađi čine gotovo 50 % članstva na što su u Društvu posebno ponosni.

Pojedinci primili zaslužene nagrade Na godišnjoj skupštini dodijeljene su spomenice članovima za dugogodišnji rad. Željko Žerjav i Drago Sekirnik primili su spomenicu za 50 godina rada, zatim su Igor Petek, Radomir Treska, Mladen Strah i Smiljan

Treska dobili spomenicu za

40 godina rada, dok je Alen Ivanuša dobio spomenicu za

30 godina rada.

- Hrvatska vatrogasna zajednica dodijelila je zahvalnice Matiji Ivanušu i Mirku Horvatu za nesebičnu pomoć stradalima u potresu pogođenom području te

DVD Majur dodjeljuje DVDu Pretetinec zahvalnicu za nesebičnu pomoć stanovništvu općine Majur stradalima u potresu 2020. godine, rekao nam je u razgovoru

dosadašnji predsjednik Vanja Senčar.

Skupštini DVD-a Pretetinec, koje je osnovano

još 1926. godine, nazočili

su načelnik Nedelišća Nikola Novak, predsjednica

Mjesnog odbora Pretetinec

Dijana Posedi, tajnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Nikola Besedić, dopredsjednik Vatrogasne

zajednice općine Nedelišće

Robert Šafarić, predsjednica

Udruga žena Sanja Topoljnjak te DVD Dunjkovec, DVD Slakovec, DVD Nedelišće, DVD Gornji Hrašćan, DVD Macinec, DVD Trnovec i DVD

Gornji Kuršanec.

Iznimno aktivna prošla godina

- Tijekom protekle godine naša operativna vatrogasna postrojba imala je četiri intervencije, nažalost jedna je bila požar kuće gdje je bila i smrtno stradala osoba, jedan požar štaglja u Nedelišću te dva požara na otvorenom, dodao je u nastavku Senčar pa spomenuo provedene aktivnosti u svibnju.

- U Mjesecu zaštite od požara izvršen je pregled domaćinstava uz upozorenje svim mještanima te podjelom promidžbenog letka. Također smo imali javnu pokaznu vježbu u Područnoj

Novi predsjednik DVD-a Prete�nec je Damir

školi Dunjkovec sa susjednim DVD-ima Dunjkovec i Slakovec te Javnom vatrogasnom postrojbom Čakovec, poručio je dosadašnji predsjednik.

U DVD-u su tijekom protekle godine nabavili agregat za struju koji se djelomično �inancirao iz sredstva civilne zaštite, dok su iz vlastitih sredstava nabavili novu kosilicu za košnju trave te novu peć za grijanje na pelete.

- Tijekom protekle godine sudjelovali smo na općinskom natjecanju s trima ekipama, podmladak muška, podmladak ženska te muška A ekipa. Na općinskom natjecanju smo imali izvrsne rezultate. Muška A ekipa završila je na trećem mjestu, podmladak muška osvojila je prvo mjesto kao i podmladak ženska ekipa koja je također osvojila prvo mjesto. Na županijskom natjecanju smo nastupili s dvjema ekipama, podmladak muška i podmladak žene te moramo izdvojiti izvrsno četvrto mjesto za podmladak žene. Zahvaljujemo mentorima Matiji Ivanušu, Radomiru Treski i Mirku Horvatu na izdvojenom vremenu i brizi

o našem podmlatku, dodao je Senčar u nastavku pa spomenuo promjene u vodstvu DVD-a.

Promjene u vodstvu DVD-a

- Došlo je do izmjena u vodstvu. Odstupio sam s mjesta predsjednika DVDa, jednako kao i s mjesta zapovjednika općine Nedelišće. Umjesto mene je izabran novi predsjednik Damir Podvezanec, njegov zamjenik će biti Alen Ivanuša, dok će zamjenik zapovjednika biti Luka Kravaršćan, poručio je dosadašnji predsjednik Vanja Senčar pa za kraj spomenuo kakvi su planovi za budućnost.

- Plan za daljnji rad DVD-a je unaprjeđivati rad s mladima, obnoviti staru i dotrajalu opremu, odazivati se na pozive građana u pomoć te pripremati se za održavanje 100. obljetnice koja nam se bliži za tri godine. Isto tako bih htio napomenuti da smo na kraju 2022. godine podijelili kalendare domaćinstvima bez prikupljanja članarine, dodao je na kraju.

Draženu Pantaleru spomenica za

40 godina rada

Početkom mjeseca Dobrovoljno vatrogasno društvo Oporovec održalo je svoju devedeset i petu po redu godišnju skupštinu, u prostorijama Društvenog doma Oporovec.

Uz prisutne članove DVDa Oporovec, skupštini su nazočili i gosti, predsjednik Gradskog vijeća grada Preloga Đuro Ujlaki, predstavnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije

Mladen Kanižaj te predstavnici prijateljskih vatrogasnih društava iz Čukovca, Draškovca, Cirkovljana, Čehovca i Preloga. Sve je članove i goste pozdravio predsjednik Ivan Mihoci, a nakon uvodnog dijela podnesena su izvješća Upravnog odbora, blagajnika, Nadzornog odbora te prijedlog programa rada i �inancijskog plana za 2023. i 2024. godinu.

Nakon što su podnesena izvješća, a program rada i �inancijski plan jednoglasno usvojeni, dodijeljena je diploma Marku Mihaljacu za zvanje dočasnik prve klase. Zatim je spomenicu za dvadeset godina rada u Društvu primio Dominik Vadlja, za trideset godina rada Zdravko Zebec, a za četrdeset godina rada spomenicu je primio Dražen Pantaler.

Uručene su spomenice Hrvatske vatrogasne zajednice za nesebičnu pomoć stradalima u potresu, na području Petrinje i Siska, Boži Ivančiću i Mariu Kočišu. DVD Oporovec koji je osnovan još 1928. godine primio je i zahvalnicu za pomoć stanovništvu općine Majur, nakon potresa 2020. godine. Skupština je završena tradicionalnim vatrogasnim druženjem. (lm)

DVD VUČETINEC

Želimo nabaviti

terenac za intervencije

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vučetinec u subotu, 11. ožujka, održalo je 44. redovnu godišnju skupštinu. Tamošnje Društvo osnovano je 1979. godine i trenutno broji tridesetak aktivnih vatrogasca starijih od 18 godina, od čega čak polovicu čine žene. Prošle godine sudjelovali su na pet intervencija te održali dvije pokazne vježbe. Skupštini održanoj u Vatrogasnom domu prisustvovao je i načelnik općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović te desetak susjednih DVD-ova koji su također uveličali i poduprli dugogodišnji rad DVD-a Vučetinec. Društvo broji pet najmlađih članova, što je ipak premalo za formiranje ekipe pa ona u dogovoru s ostalom djecom sudjeluju u DVDu Lopatinec koji se specijalizirao za rad s djecom. Članovi DVD-a Vučetinec natječu se u dvjema ekipama, odnosno ženskoj

kategoriji starijoj od 30 godina i u muškoj, tj. miješanoj, također starijoj od 30 godina. Prošle godine na općinskom natjecanju ženska ekipa ostvarila je odlično drugo mjesto, dok je muška ekipa bila isto tako izvrsna treća. Na županijskim natjecanjima ženska kategorija bila je uspješnija te završila četvrta, dok je muška zauzela 22. mjesto. Nabavka nove opreme ključna je za svaku uspješnu intervenciju pa su u Društvu tijekom prošle godine nabavili 12 novih para interventnih čizama te zamijenili one stare i dotrajale.

- Osim standardnih vatrogasnih djelatnosti i nabavke još nešto opreme, plan je prodati veliko staro vozilo i zamijeniti ga manjim terencem za teže dostupna područja. U njega bi se instalirao postojeći visokotlačni sklop, otkrio je u razgovoru predsjednik DVD-a Kruno Petričević. (Im)

Zahvalnica za Simona

Krajačića

DVD Robadje održao je svoju redovnu 47. godišnju skupštinu u tamošnjem

Domu vatrogasaca i mještana Robadja. Sjednici su prisustvovali načelnik

Stanislav Rebernik, tajnik

VZMŽ-a Nikola Besedić, predstavnik Vatrogasne zajednice Međimurske

županije Aleksandar

Karlovčec, kao i DVD-ovi s područja općina Štrigova i Gornji Mihaljevec te novi potpomažući članovi Rudolf Kikl i Rajko Bukovec. Trenutno je u DVD-u Robadje 25 aktivnih članova, od

toga 10 operativnih članova. Na skupštini je u vatrogasce primljen Teo Zorec (15), kojemu su djed i tata u vatrogascima. Sjednica DVD-a bila je prilika da se nagrade i najzaslužniji članovi, a ove je godine to bio Simon Krajačić, koji je dobio zahvalnicu Hrvatske vatrogasne zajednice. Na godišnju skupštinu došli su i gosti iz Slovenije, PGD Hermanci i PGD Razkrižje. Poslije svečanog dijela uslijedilo je druženje sa svim gostima. (sh)

DVD PRETETINEC

DVD OPOROVEC

DVD ROBADJE

Tajnik VZMŽ-a Nikola Besedić uručio je zahvalnicu Simonu Krajačiću

Podvezanec

Recept plus

Fina zlevanka

Kako napraviti zlevanku?

MEĐIMURSKA KUHARICA

Salata od pečene buče i ukiseljenih šampinjona s rolicama od pastrve i špeka

Kako spojiti muškatnu tikvu, odnosno buč, pastrvu i špek? Odličan prijedlog i recept za navedenu kombinaciju otkriva kuharica Ines Jurišić iz preloškog Hotela Panorama. Upravo zbog takvih jela gosti ovog ugostiteljskog objekta rado se vraćaju u Prelog i Hotel Panoramu kako bi uz pogled na najveće akumulacijsko jezero

Sastojci:

- 200 g muškatne �kve

- 200 g šampinjona

- 1 l vode

- 2 dl octa

- sol, papar

- 1 luk

- malo ulja

- 4 fileta pastrve

- špek (hamburger)

Hrvatske i Marinu Prelog uživali u odličnoj gastronomskoj ponudi. Kuharica Jurišić preporučuje za vaš nedjeljni objed pripremiti salatu od pečene buče i ukiseljenih šampinjona s rolicama od pastrve i špeka.

Najprije se tikva, odnosno buča očisti (oguli), stavi u lim za pečenje i malo posoli. Buču stavimo peći na 180 stupnjeva oko dvadeset minuta.

U međuvremenu treba očistiti šampinjone papirnatim ubrusom. Stavimo ih u vrelu vodu u koju smo dodali ocat i sol pa ih kuhamo pet minuta. Od buče i šampinjona napravimo salatu (začinimo po želji).

U salatu možemo staviti malo bučinih koštica i malo crvenog luka. Pastrvu �iletiramo i posolimo, narežemo na manje trake te zarolamo sa špekom.

Vino tjedna

Kuharica Ines Jurišić

Rolice pečemo na roštilju ili tavi za gril. Na tanjuru serviramo rolice od pastrve i špeka te salatu od pečene buče i ukiseljenih šampinjona. Dobar tek vam želi Ines Jurišić i ostali djelatnici Hotela Panorama!

Pinot bijeli –Dvanajščak-Kozol

Magdalena Vanovicova iz preloškog Hotela Panorama uz salatu od pečene buče i ukiseljenih šampinjona s rolicama od pastrve i špeka preporučuje servirati bijelo vino. Odabrala je pinot bijeli odnjegovan i proizveden u obiteljskoj Vinariji Dvanajščak-Kozol

(12 % alk.). To vrhunsko vino ručno je ubrano. Krasi ga voćnost i pitkost te izražena mineralnost i struktura. Vaša nepca će uživati u sljubljivanju tog vrhunskog vina i predloženog jela. Živjeli! (rr, zv)

Neki će reći: – Staviš sastojke koje imaš doma. Upravo tako. Fina zlevanka upravo nastaje ovako – jednostavno: bez recepta, bez vaganja, onako “od oka”. Ako ste nesigurni u svoju kulinarsku maštu, evo u nastavku provjerenog recepta.

Za jednostavnu zlevanku potrebno je istući žumanjak s kiselim vrhnjem, dodati ulje, brašno i prašak za pecivo. Sve dobro izmiksajte. Možete staviti kukuruzno brašno, ali isto tako raženo, pirovo ili već

koje brašno (ili kombinaciju različitih vrsta brašna prema želji). U međuvremenu od bjelanjaka napravite čvrsti snijeg. Umiješajte ga u glavnu smjesu, prema potrebi dodajte malo mlijeka, sol i sve još malo zajedno promiješajte. Lim za pečenje namastite svinjskom mašću pa u njega izlijte dobivenu smjesu.

Na smjesu obilato stavite kiselo vrhnje i zlevanka je spremna za pečenje. Pecite ju na 200 stupnjeva oko pola sata. Zlevanku kod serviranja posipajte šećerom ili šećerom

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Zeljanica

U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu. Po potrebi dodajte vode. Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite. Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju “bacajte” o podlogu od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena.

Sastojci:

- 2 šalice

kukuruznog brašna

- 4 jaja

- 1 dcl ulja

- 2 dcl kiselog vrhnja

- pecilni prašak

- malo mlijeka

- sol, šećer

u prahu (po želji), a može ostati i u slanoj varijanti. U slast! (rr)

Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro omotajte plastičnom folijom. Ostavite da se odmori oko 30 minuta.

Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano pouljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može ispucati. Možete upotrijebiti i valjak za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama.

Špinat narežite na trakice i posolite. Stavite da odstoji da pusti vodu. Sve sastojke nadjeva dobro pomiješajte i pustite da odstoji. Nadjev rasporedite po razvučenom tijestu do 3/4 kore i zarolajte stolnjakom.

Pecite na 180 stupnjeva 40 min. Kažu da je burek �iniji što je masniji. Dakle, kad ga

Sastojci za tijesto:

- 500 g brašna za burek Čakovečkih mlinova

- prstohvat soli

- 5 žlica ulja

- 280 ml mlake vode

Sastojci za nadjev:

- špinat

- 500 grama svježeg sira

- 3 jaja

- 200 grama kiselog vrhnja

- žlica kajmaka

- sol

- malo kukuruznog brašna (da upije tekućinu)

- ulje i rastopljeni maslac

zarolate i smjestite u tepsiju, namažite ga smjesom ulja i rastopljenog maslaca.

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Sela Rok

Volim pripremati tradicionalnu međimursku gibanicu

Piše: Aleksandra Sklepić

Međimurska gibanica tradicionalan je međimurski kolač koji se sastoji od listova za pite i četiri vrste nadjeva. Svi ti nadjevi, naizgled nespojivih okusa, u ovom se poznatom kolaču izvrsno spajaju i nadopunjuju te daju punoću slasnog okusa za ljubitelje dobrih kolača.

Zbog visoke kalorijske vrijednosti nadjeva koji idu u gibanicu (orah, mak, jabuke i sir) današnje moderne i zdravstveno osviještene kuharice nerado pripremaju ovaj kolač. Međutim, njegova tradicionalna vrijednost i simbolika našeg kraja, s druge strane, predstavljaju pravi izazov, pa se sve više mladih ipak odlučuje povremeno okušati u

Recept za tradicionalnu međimursku gibanicu

Sastojci:

Za nadjev od maka:

- 400 g mljevenog maka

- 1,5 dl toplog mlijeka

- 1 vanilin-šećer

- 2 žlice šećera

Nadjev od oraha:

- 400 g mljevenih oraha

- 1,5 dl toplog mlijeka

- 1 vanilin-šećer

- 2 žlice šećera

- malo ruma

Nadjev od jabuka:

- 12 oguljenih jabuka

- 2 žlice cimeta

Nadjev od sira:

- 1 kg svježeg sira

- 200 g kiselog vrhnja

- 2 vanilin-šećera

- malo limunova soka

- kore (listovi) za savijače

- 200 g kiselog vrhnja

- 1 jaje

Priprema gibanice:

Svaki nadjev priprema se posebno: mak se miješa s toplim mlijekom, šećerom i vanilin-šećerom. Orasi se posebno pomiješaju sa šećerom, vanilin-šećerom, rumom i toplim mlijekom. Za nadjev od jabuka potrebno je jabuke oguliti, naribati i zatim dodati cimet. Nadjev od sira: pomiješamo sir s vrhnjem, dodamo vanilin-šećer i malo limunova soka.

Slaganje:

U pleh stavimo dva lista za pite i premažemo s par kapljica ulja, zatim stavimo nadjev od oraha, pa opet dva lista koja premažemo uljem, zatim nadjev od sira, dva lista za pite, pa na to nadjev od maka, pa opet dva lista i na kraju stavimo nadjev od jabuka. Ako je potrebno, jabuke se mogu ocijediti da ne bude previše tekuće i na kraju opet dva lista.

Zatim gornji list premažemo s 200 g kiselog vrhnja i jednim jajetom koje smo prije pomiješali s vrhnjem. Pečemo na 180 °C 45 minuta.

spravljanju te izvrsne delicije i uživanju u njoj.

Važno je reći da je uzrok u kalorijski bogatim namirnicama najvjerojatnije posljedica teškog rada naših predaka, pa su kolači bili dodatan izvor energije koja se nemilice trošila na poljoprivredi i teškom radu. Sastojci za gibanicu pravi su, međimurski, a svaka ih je kuća imala na zalihi, pa je spoj dostupnih namirnica i potreba za kvalitetnom okrepom iznjedrio taj prekrasan kolač. S druge strane rijeke Mure, u slovenskom Prekmurju, priprema se vrlo sličan kolač, koji izvorno ima nešto drugačiji raspored slojeva. S vremenom su se razvile i neke modernije varijante gibanice (mogu se dodavati grožđice, a ponekad se slojevi rade u dvostrukom ponavljanju).

Helena Veseli iz Novog Sela Rok, učenica 2. razreda Srednje škole Prelog, smjer kuharica, za nas je pripremila međimursku gibanicu, upravo zbog toga što je gibanica tradicionalan međimurski kolač. Helena odmalena voli kuhati i u kuhinji je rado provodila slobodno vrijeme u ranom djetinjstvu, pa sve do danas.

Uz mamu Ivanu i baku Vesnu naučila je mnogo toga, a najviše o izradi domaće tjestenine, mlinci, rezanci i krpica za juhu.

Baka ju je naučila peći domaće klipiće, mjesece s orasima i voćni kolač od jabuke i ti će ju kolači zauvijek podsjećati na bakinu kuhinju. - Želja mi je nakon trogodišnje kuharske škole završiti i četvrti razred, kako bih mogla položiti majstorski ispit, a kasnije probati upisati Gastronomski fakultet u Opatiji, da jednog dana mogu biti voditeljica restorana ili nekog većeg ugostiteljskog objekta, ispričala nam je Helena. Kuhanje je nešto u čemu zaista uživam, to mi je i zanimanje i hobi. Svoje kuharske vješti-

*Ispravak recepta za savijaču od rogača

U broju 1434. tjednika Međimurske novine od 4. ožujka 2023. zbog tehničke pogreške objavili smo netočan recept za savijaču od rogača koju je pripremila Jadranka Herman iz Gornjeg Hrašćana pa u nastavku objavljujemo točan recept. (as)

SAVIJAČA OD ROGAČA:

Sastojci:

- listovi za savijače

- 3 jaja

- 1 jogurtova šalica šećera (2 dl)

- 1,5 jogurtova šalica ulja (3 dl)

- 2 jogurta

- 1,5 jogurtova šalica grisa (3 dl)

- 1 prašak za pecivo

- 20 dag rogača

- 2 dl vrelog mlijeka

ne Helena usavršava kako kod kuće, tako i na stručnoj praksi u restoranu Stari grad u Čakovcu, a u sklopu projekta Erasmus sa svojom je školom boravila 2 tjedna u Italiji 2022. godine i 3 tjedna u Portugalu ove godine. Tamo je zajedno s još nekoliko učenika Srednje škole Prelog mogla upoznati gastronomiju drugih država, što će joj poslužiti kao dragocjeno iskustvo u budućoj karijeri.

Osim ljubavi prema kuhanju, što je izabrala i za svoj životni poziv, Helena već deset godina pleše u folkloru u Selnici, za što najviše zahvaljuje vrtićkoj teti Jagodi Srša, koja ju je uvela u prve plesne korake.

Helena živi s mamom Ivanom, sestrom Hanom i bratom Ivanom te bakom Vesnom i djedom Ivanom. Svi oni obožavaju njena jela i vesele se kušati sve njene specijalitete. Najviše voli pripremati a la carte jela, zahtjevnija jela od lungića, morskih plodova, pa se zbog zahtjevnosti i odlučila na pripremu međimurske gibanice koja je odlično ispala.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

- 5 dag grožđica

- 2 jabuke

Priprema savijače od rogača:

U posudi izmiksa� jaja, ulje, šećer, jogurt, gris, vanilin-šećer i prašak za pecivo. U posebnoj posudi zagrija� mlijeko i rogač preli� vrućim mlijekom. Preliveni rogač i mlijeko zajedno s naribanim jabukama i grožđicama doda� u prethodno pripremljenu smjesu i promiješa�.

Uzeti po 2 lista za svaku savijaču i premaza� pripremljenim nadjevom. Zarola� i stavlja� u nauljen pleh. Listove za savijače prije filanja nadjevom premazati uljem. Kod rolanja pazi� da se ne zarola prečvrsto, jer će se �jekom pečenja nadjevu poveća� volumen, pa bi moglo doći do pucanja listova. Nakon što su sve savijače posložene u pleh, gore premaza� razmućenim vrhnjem.

Peći na 180 stupnjeva oko pola sata, dok ne dobiju koricu. Prije serviranja posipa� šećerom u prahu.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 28. ožujka do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 31. ožujka. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik je: Irena Levačić iz Štefanca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 28. ožujka 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 31. ožujka.

HELENA VESELI iz Novog

Predivni slojevi gibanice stopljeni u savršen okus

Helena s tradicionalnom međimurskom gibanicom

Uspjet ćete odoljeti svakom iskušenju. Znate što tražite i toga ćete se i držati. Pokazat će se da ste bili u pravu. Ona osoba koju sad osvojite znat će da su vaše namjere ozbiljne. Stoga ćete se zbližiti samo s onima koji isto to očekuju. Drugi će gledati da što više pomognu onima koji uče ili koji tek počinju u poslu.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

(21.4. - 20.5.)

Izgledno je da će vam ići sve bolje i bolje. Pred vama su lijepe ljubavne prilike, susreti s dragim osobama, dobre zabave. Pokrenite se i idite među ljude, a pogotovo ako ste još sami. Budite mudri, otvoreni i staloženi kako samo vi znate biti. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na financijska ulaganja.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.)

Pred vama su dani kad ćete imati mnogo prilika za učvršćenje svoje veze. Svima vama porast će ljubavno samopouzdanje, a ako ste još sami, prema osobama suprotnog spola nastupat ćete vrlo sigurno. Ni rezultati ne bi trebali izostati. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na ulaganja. Neki će pokušati doseći svoje snove na sasvim originalan način.

Uživat ćete udvoje u miru i tišini poznatih mjesta. Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu dušu također neće mnogo izlaziti, pa će najvjerojatnije ostati sami. Svoje poslovne planove polako ćete usmjeravati na širenje horizonata.

LAV (23.7. - 23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Na radnom mjestu događaju se raznolike stvari, a poslovi dobivaju na težini.

Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete biti u poziciji da reagirate na provokacije. Nemojte. Ostvarili ste ciljeve iznad očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom ili bar predahom.

VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Nalazite se u fazi bogatog obiteljskog života. Gotovo da neće biti značajnijeg događaja u koji nećete uvući svoju obitelj. vezati voljenu osobu sa spomenutim. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate žrtvovati ili da borbe za angažman budu takve da zapravo nećete biti sigurni da li se to isplati.

Bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu prijedlozima punim aktivnosti i dinamike. U poslu ćete se malo nadmudrivati ili natjecati. Doći će do izražaja vaš borbeni duh.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) JARAC (22.12. - 20.1.)

Vjerojatno ćete pomalo otupjeti za ljubav ili za zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate. Budite mirni i nađite načina da se prilagodite. Privilegije kojim ste se nadali bit će blizu, ali vi sami nećete biti u najboljoj formi da ih iskoristite.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Osjećat ćete se prilično sigurno u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami uglavnom će maštati. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti, a najviše zato da motivirate sami sebe za budućnost.

Lončarska obitelj Lesjak

U vašim osobnim odnosima vladat će ležernost. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokazati. Prepreke koje vidite objektivno su manje nego što vam se čine. Nadilazit ćete ih svojom maštom i sposobnošću prilagodbe.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Uglavnom ćete više razmišljati o ljubavi nego što ćete ljubiti. Neki će opet osjećati iskušenje tajne ljubavne veze. Bit će drugih koji će vas pozivati u svoje društvo, ali nećete biti sigurni koji im je motiv. Ne morate uvijek sve znati unaprijed. Mnoge će oči biti uprte u vas i od vas će se očekivati.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1435

Prema nekim statistikama u stalnim postavima muzeja prezentirano je od 3 do 5 % ukupnog fundusa predmeta. To znači da je 95 % predmeta pohranjeno u čuvaonicama, daleko od očiju javnosti. No, predmeti iz čuvaonica ipak nalaze svoj put do publike i to najčešće u obliku tematskih izložbi.

Svaki predmet ima svoju vlastitu priču počevši od toga što taj predmet zapravo jest (što vrlo često nije odmah jasno) do toga kako je dospio u sam muzej. Svi predmeti su raspoređeni po zbirkama, a o njima brinu i istražuju ih muzejski kustosi. To je neprekidan i trajan proces kojem je konačni cilj očuvati predmet za trajnu pohranu. Rezultati rada s predmetima, iščitavanja relevantne literature te terenskog rada prezentiraju se na izložbama i popratnom katalogu. Rad na svakoj izložbi protječe isto tako daleko od očiju javnosti i može trajati od par mjeseci do nekoliko godina.

Jedna od izložbi koje spremamo u ovoj godini je izložba „Lončarska obitelj Lesjak. Izbor predmeta iz donacije članova obitelji Lesjak“. Lončarski proizvodi jedan su od najbogatijih segmenata predmeta u etnografskim zbirkama Muzeja Međimurja Čakovec. Radi se o ručno izrađenim i oslikanim

predmetima izrađenima od gline aplikativne i dekorativne namjene. Njihova brojnost i raznovrsnost oblika, veličine, boja i ukrasa govore da su predmeti bili u višestoljetnoj uporabi u međimurskim seoskim kućanstvima.

Izložbom „Lončarska obitelj Lesjak“ javnosti predstavljamo predmete koje su izradili članovi obitelji Lesjak: Ivan Lesjak, Antun Lesjak i Đurđica Horvat (rođena Medlobi). Svi su oni povezani bliskim rodbinskim odnosima: Ivan i Antun su otac i sin, a Đurđica je Ivanova unuka, odnosno

Antunova nećakinja. Ivan Lesjak prvi je lončar među njima, a ujedno i osoba koja je sina Antuna i unuku Đurđicu poučila lončarskom zanatu. U svemu tome veliku ulogu imala je i Ivanova supruga Julijana koja je aktivno sudjelovala u izradi lončarskih proizvoda, ali i prenošenju znanja. Lesjakova radionica bila je jedna od najpoznatijih u Čakovcu te su u njoj zanat učili i drugi čakovečki lončari poput Franje Magdalenića.

Sveukupno će na izložbi biti izložena 162 predmeta iz fundusa Muzeja Međimurja

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Čakovec koje su izradili ili su direktno povezani s Ivanom Lesjakom, njegovim sinom Antunom Lesjakom te unukom Đurđicom Horvat. Predmeti su u MMČ stizali od 1960. do 2021. godine. Radi se o 160 lončarskih predmeta, fotografija i lončarskoj opremi s Etnografskog odjela te dvjema bistama Ivana i Julijane Lesjaka koje se čuvaju u Likovnoj galeriji.

Tom izložbom slijedimo tradiciju predstavljanja značajnih donacija koja se njeguje unutar naše kuće. Tako javnosti predstavljamo dio našeg fundusa, ali i javno zahvaljujemo donatorima što su Muzej Međimurja Čakovec prepoznali kao instituciju u kojoj će baština Međimurja biti na adekvatan način čuvana, istraživana i prezentirana javnosti te trajno pohranjena.

Piše: Janja Kovač, viša kustosica etnografskih zbirki

Ivan Lesjak za lončarskim kolom u radionici, u pozadini stoji njegova unuka Đurđica Horvat, rođena Medlobi

Bračni bar Antun i Amalija Lesjak, slikani 2021. godine u obiteljskoj kući u Čakovcu

Đurđica Horvat na Prvom festivalu lončarstva u Štrigovi 2022. godine

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Uskoro pad temperature

VREMENSKA SLIKA:

Prvi dan astronomskog proljeća bio je ponedjeljak, 20. ožujka, kad je navečer u 22 sata i 24 minute službeno počelo proljeće. Proteklih dana vrijeme je već poprimilo proljetne karakteristike, a takvo će biti i tijekom petka. U subotu kraća jednodnevna kiša, zatim povoljnija nedjelja pa novo pogoršanje u pone-

djeljak kad će i značajnije zahladiti. Naravno, treba pratiti i dnevne prognoze tijekom tjedna. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PRO-

GNOZA: Slično vrijeme kao proteklih dana očekujemo i u petak. Suho, djelomično sunčano, vjetrovito i toplo. Nastavlja se južina uz pojačan jugozapadnjak, a temperatura zraka i dalje

ostaje oko dvadesetak stupnjeva ili čak i malo iznad. Meteoropatima bi raspoloženje i koncentracija mogli biti narušeni.

U subotu bi se vrijeme trebalo promijeniti. Oblačnije uz veću mogućnost za mjestimičnu kišu i to već od ranog jutra. Dobra je vijest da će kiše biti samo u prvom dijelu dana. Poslijepodne suho uz polagano razvedra-

vanje. Dnevni maksimalac između 10 i 13 Celzijevih stupnjeva, ipak dosta svježije nego prethodnih dana.

U noći sa subote na nedjelju prelazimo na ljetno računanje vremena, dodajemo jedan sat pa će se vrijeme u dva sata ujutro računati kao 3 sata.

Nedjelja bi trebala biti uglavnom suha, djelomično sunčana i ponovno malo toplija uz novu južinu. Jutro prohladno, a dnevna temperatura ponovno do 17 ili 18 stupnjeva. To bi mogla biti najava nove promjene za ponedjeljak kad je opet velika vjerojatnost za kišu. Vjerojatno će onda s tom kišom u ponedjeljak doći i pad temperature zraka pa bi u gorju moglo biti i snijega. Nakon tog pogoršanja ostat će nekoliko prohladnih dana. Postojat će mogućnost i

za jutarnji mraz sredinom tjedna. Na vidiku je od utorka ipak uglavnom suho vrijeme ili tek ponegdje uz neki kraći proljetni pljusak.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 23. ožujka 2023.).

Ako ožujak ne ugrize, onda ošine repom ZALAZI 25.3. u 18:15 h 30.3. u 19:22 h

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 25. 3. prosječni nadnevak prve sezonske grmljavine

• 27. 3. 1918. počela su prva balonska visinska mjerenja vjetra u Zagrebu

• 29. 3. 1962. u Gračacu mjesečna količina kiše 420 mm

SKANDINAVKA VICOTEKA

Koloseum

Ivo i Jure razgledali Koloseum u Rimu. – Ovo je fantastično – kaže Jure.

A Ivo će:

– A zamisli, pajdo, kako će tek to izgledati kada ga završe!?!

Usisavanje sa slušalicama

Nikada ne usisavajte sa slušalicama u ušima.

Upravo sam završio cijeli stan i shvatio da usisavač nije bio uključen.

Autor: Mladen Mrčela

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Pučka meteorologija

Najte me krivo razmeti, ali nebrem več zdržati moram zbajati se kaj ide pošte v Lepoj našoj, a posebno bodem zbajal našoj domačoj čakoskoj i međimorskoj pošti. Ne bodem vam nabrajal kaj se morete zbaviti v čakoskoj i međimorskim poštama, ali morem vam reči da vam oni zmerijo tlaka, zemejom vam krv, morete dati pišalino, a i stolice jemlejo… No, neje to se, morete kupiti knige sakefele, igračke, čokolade i napolitanke i kaj nam dale nabrajal, a morete i poslati pismo. Morete poslati pismo komo god očete na ovoj našoj kugli zemaljskoj i čuda predi i čuda je sigurneše da vaše pismo bode dobila rodbina v Australiji, Novomo Zelando, Kanadi, Ekvadoro… nek da ga pošlete pajdašo ili pak šociki v Čakovco, ŠČavco, Priloko, Štrigovi… jerbo je ne sigurno da bode ono došlo, a i ak dojde dokde čuda kesneše nek ste nucali i planerali. Prosim vas lepo najte zvati ljude na godišnjice, godišnje skupštine, zestanke krstitke, gostuvanja jerbo vam oni ne bodo došli jerbo vi nebrete poslati poziva tak �letno kaj bi ga naši poštari na vreme donesli. Ne znati v komo je falinga i što brenza kaj to nebre dojti na vreme. Poglečte, moj pajdaš Tonča je dobil čestitko za minuli Božič od pajdaša šteri stanuvle v grado Čakovco i to v glavnoj vulici pak je čestitka putuvala dva tjedne. Morem vam reči da so i marke bile gori i to ona prava i ona druga doplatna (kak dopunsko osiguranje za gospona doktora), ali sejeno je putuvala dva tjedne. Kuliko vidimo čuda je bole i �letneše bilo dok je lisica pošto nosila, ali pošta je došla črez den dva makar je lisica ne znala ćitati. Što zna, ak se po poštarima svet pozna unda on stoprocentno ide krajo!

Rasprodaja fakulteckih diplomi?!?

Dok se je počelo malo bole lohniti po diplomama naših „stručnjakov“ v Hrvackim cestama, šumama i vodama, po sakefele fakultetima, školama, ministarstvima zazvedilo se je kajkaj toga novoga. Nejveč posla je melo ministarstvo prometa veza i vezica jerbo se zazvedilo da je prinas v Lepoj našoj hajdi uvozni diplomi i to nejveč z naše prve sosede Bosne v šteroj je i Hercegovina. Ne bodete

Da sam poštar, mala moja, je li bi me štela?

veruvali, ali z diplomaj se je trguvalo i v belom Zagreb grado, a nejvekše je rasprodaje diplomi mel Prometni fakultet jerbo dok so bile nejvekše rasprodaje unda ste mogli kupiti (čitaj: platiti) dve diplome, a dobiti tri. Unda bode nešči rekel kak naši ljudi ne razmijo trgovino. Probajte si pregruntati da vi nucate tri diplome (imate troje dece) ne morate nikam putuvati, nemate nikše stroške i dok to se preračunate unda vam dojde da to se dobite na pol cene. Jedino vas košta porcija dve čevapa dok čakate kaj se vam diploma naštanca za vaše dete. Ali što vam denes prinas ima troje dece štera očejo biti visokoškolana?

Rajši bodem belil kalampera za opče dobro

Nebrem reči je li smo mi v Lepoj našoj zmislili delo za opče dobro ili je to odnekod drugod došlo k nam, a mi ga ve rabimo i to pošteno. Kaj bom vam rekel, negda se je to zvalo belenje kalampera i verjem da se zmislite da so med prvima kalampera belili naši ministri (poljoprivredni i gospodarstveni). Nesam tu mel na pameti našega ministra Darkija i jegovoge pajdaše nek na negdašje ministre šteri so ostajli politiko predi nek so počeli beliti kalampera za opče dobro. Morem vam reči da je te posel šteroga „reštanti“ delajo mesto kaj bi lenguzali v reštaj jako dober. Pitate me zakaj? Nesam vam niti ja od fčera i ne gruntam si kak reštanti nekaj preveč vrednoga napravijo, ali morajo saki den dojti na posel, a posle dere odidejo dimo pak so doma na košti i na kvartero. Probajte zračunati kuliko oni prešparajo penez v našoj državnoj kasi? Do fčera so prešparali cele pušle kuni, a od novoga leta celi kup ojerov. Najte me krivo razmeti, ali sam još niti za jenoga ne čul kaj bi se bil v rešto popravil zato je čuda bole da se te reštanti popravljajo po našim opčinama, opčinskim, grackim i državnim poduzečima. Bar je nekši hasen od jiv, pak mortik nešterni i posle „rešta“ ostane na poslo kaj ne bodemo morali iskati nove težake na Filipinima, Indoneziji, Afganistano ili pak Indiji.

Natepanje ili potepanje –to te ja pitam?

Nedeliščanec Luka Blagovičov nam je pisal o staromo međimorskomo običajo natepanjo, očem reči, mi smo, odnegda, natepali dečko dok je odišel k puci vu štero se zagledal i dok joj je prstena odnesel. To je bilo skončaje, dečko i puca so se zaručili, a „starci“ so se dospomenuli da bode gostuvanje. Dok so pred jutro došli dimo z skončanja unda so doma našli kaj so našli, celi rusvaj, se je bilo na-

tepeno, a ve čujem da je to bilo potepeno. Kak bilo da bilo vjutro so si doma podsuknuli rukave i pomalem počistili, ali ne predi dok so žene, štere so išle dimo od rane meše, ne to vidle jerbo slabi so bili gazdi i slab dečko komo je nišči nikaj ne natepel i potepel. Ak pak je skončaje bilo negdi vuni unda se je nateplo i dečko i puci kaj nej bilo nekomo žal.

Je li bode domaćinstvo prešlo prek poceka pučki školi??

Novinari ovih naši novin štere držite v rokaj so po parkaj ,vulicaj i semo spituvali Čakovčance i Međimorce kaj si oni gruntajo o tomo kaj bi se domačinstvo, očem reči, posli po hiži i okoli hiže vrnuli nazaj vu škoske klupe pučke škole. Mamike i japeki bi šteli kaj bi i ova naša denešja deca znala delatii i nekaj drugo, a ne sam buljiti v televizor, kompjutere ili pak drkati po mobitelaj. Naša so deca saki den se stareša pak bi mogla nekaj pomoči i v hiži, kuhji, a i okoli hiže. Nebrem nikak razmeti kak je pravo čudo doma pre hiže dok si dete v osmom razredo pospravi hižo, usisa stana, opere obloke ili pak odnese sušit veša na štrik. Ruon tak bi trelo biti čistam normalno da si dete samo zašije gomba na bluzi ili robači ili pak spegla veša, ali ne, čuda je leži lenguzati i drkati po mobitelo i čakati kaj to nešči drugi napravi. Ruon tak bi trelo biti čistam normalno da si deca več v pučkoj školi prepravlajo zajtreka: kuhajo, čaja, kavo, kuhajo i pečejo jejci, se to donesejo na stol, a posle zajtreka operejo posodo štero so zmazala.

Ak pak te male posle ne delajo unda se teško nadjati kaj bodo usisala celoga stana ili pak pomela teraso, pokosila i pozobačila vrta, a o štihanjo i gredicama se niti ne bodemo spominali. Ve smo mi (japeki i mamike) našli spasa vu tomo kaj se v škole znova dopela domaćinstvo de bi se naša deca to se navčila. To je lepo, dobro i spametno, ali vam morem reči da bodo deca to se znala ako jiv i mi doma to navčimo, ne moramo čakati na ministra Fuksa i domaćinstvo. Znuom, čuda je leži da mesto nas to nešči drugi dela i da se prek drugoga naša deca primejo posla, ali je nejglavneše da bodo naša deca to znala delati i da bodo štela i neje nam važno što jiv je to navčil. Prosim vas lepo kak bode to zgledalo ak svoje dete pošlete za sneho ili pak za zeta pak vam ga vrnejo jerbo se nikaj ne razmi v posel kak on v posteli tak on v kuhji, dvoro ili pak na vrčako?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Marinka Prelog i Selma Franov, duo Beročka iz Ljutomera

Pjevaju k’o Međimurke

Marinka Prelog i Selma Franov iz Ljutomera nastupaju kao duo Beročka. Njeguju pjevanje prleške, prekmurske i međimurske narodne pjesme, pa su se međimurskim pjesmama prijavile i na Predsmotru međimurske popevke u Mursko Središće. Želja im je izboriti ulazak na Smotru međimurske popevke u Nedelišću. Dojmljiv je

bio njihov nastup s trima međimurskim pjesmama na pozornici Centra za kulturu Rudar. Otpjevale su: Došli su nam lepi protuletni dnevi, Z međimurski zdenci i Čuk sedi. Pjesme su izvele s puno emocija i ekspresivno. Zbog toga zaslužuju biti naše međimurske Slovenke tjedna. (bmo)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak