Međimurske novine 1439

Kućanice moraju svaka tri mjeseca na “štemplanje”

VIKTOR SIMONČIČ, jedan od najvećih stručnjaka za reciklažu otpada, javno stao u obranu Đure Horvata

POSTATI ZOMBI!

PREDSTAVLJAMO ex manekenku Damiru Golubić (47) Modna pista vraća me u ranu mladost

23-GODIŠNJAK

Dobio 1.970 eura kazne jer je pijan pobjegao s mjesta nesreće

ANKETA

POD VUROM

U starački dom ili ostati kod kuće?

Moja kućica, moja slobodica. U starački dom ili ostati kod kuće? Koje je idealno mjesto za provesti starost?

Cijeli život smo to stvarali, u starački dom ne idem. Vjerujem da su to neke od misli naših starijih sugrađana. Mnogi od njih starost dočekaju s partnerom, a nakon njegove smrti, nerijetko ostaju sami. Neki su i teško bolesni, žive na rubu siromaštva, jedva si priušte lijekove i režije, a za hranu im ne ostane gotovo ništa. Mirovine su male, a stari ljudi jedna su od najranjivijih

FOTO tjedna

skupina društva. Pitali smo naše sugrađane kako bi oni proveli svoju starost ili kako ju provode. Složni su da bi najpoželjnije bilo ostati kod kuće i uživati u onome što su stekli za života. Ipak, pristali bi na odlazak u dom, ali teška srca. Svi ističu da bi voljeli ostati kod kuće, a oni koji su u domu s nostalgijom u glasu prisjećaju se svojeg života prije staračkog doma. Ipak, naši stari puni su razumijevanja i znaju da će im u staračkom domu biti dobro. (Paulina Topolko, foto: Zlatko Vrzan)

Nada Trupković, Slakovec –U staros� je bolji život u vlas�tom domu. Dom je dom. Imamo svoj vlas�� dom i bolje se osjećam, ali to dok možemo. Kad ne budemo mogli, onda će nam netko pomoći. Ili djeca ili njega kod kuće. Doma je doma.

Juraj Kolar, Čakovec – U staros�, ako imate obitelj, onda je bolje živje� kod kuće. Ako nemate, starački dom je jedino rješenje, ili osta� na Božjoj milos�. Ja imam punicu, 95 godina staru. Ona je u Slavoniji, sama. U staračkom domu je, dobro je to prihva�la. Nije imao tko brinu� se o njoj, ovo je bolje.

Ana Horvat, Čakovec – Pa najbolje je u svojem domu. Naravno, ako čovjek može. Ja još mogu sama sve. Dok sam zdrava, u dom ne idem. A u domu je kako gdje, negdje je dobro, negdje nije. Netko je zadovoljan, netko nije. Kad čovjek može, najbolje je kod kuće. Da moram u dom, ne znam, teška srca, djeca su mi prva da mi pomognu.

Nikola Maksimović, Čakovec – Starost je najbolje dočeka� uz familiju, naravno tko može. Tako je najbolje, imate svoje pokraj sebe. U obitelji je najbolje. Da moram u dom, teško. Ima ljudi koji baš ne mogu sami, ili nekakva bolest. Oni koji nemaju baš nikakvu pomoć, oni moraju u dom.

Ana Kvakan, Čakovec – Jaaaj, doma je najljepše, ali nema tko s nama brigu vodi�. Nema nikoga, sve je zaključano. Tko nema nikoga, najbolje u dom. Ja sam u domu, dobro je, i kolica sam tu dobila.

Konradu za Abrahamovo njegova slamnata slika i prilika!

Konrada Panića za 50. rođendan ispred obiteljske kuće u Vugrišincu dočekala

je njegova slamnata slika i prilika. Obitelj i prijatelji dobro su se potrudili da ispred

kuće slože skulpturu na koju su isprintali i zalijepili njegovu sliku. Nakon toga Kon-

STRUČNJACI brane tvrtku Tehnix u slučaju sortirnice kod Rijeke

rada je čekala dobra fešta čiji je vrhunac bio u Domu u Gornjem Mihaljevcu! (dv)

To je trenutno najbolja tehnologija u ovom dijelu svijeta

Piše: Vlasta Vugrinec

Slučaj izgradnje sortirnice otpada u Mihačevoj Dragi kraj Rijeke posljednjih se dana nekako stišao. Europski ured javnog tužilaštva i policijski USKOK rekli su svoje, četvorka je zatvorena, a Đuro Horvat je zbog životne dobi doma u Donjem Kraljevcu gdje čeka što će se dalje dogoditi. No, s druge strane, počeli su se

javljati stručnjaci, ljudi koji iza sebe imaju iskustva u preradi otpada i koji zdušno brane Tehnixovu tehnologiju.

- Tvrdim da je MO-BOTO (mehanička, biološka i termička obrada) tehnologija trenutno najbolja tehnologija sortiranja u ovom dijelu svijeta, ističe dr. Viktor Simončič, istaknuti slovenski stručnjak uz napomenu kako je prema tehnološkim karakteristikama riječ o superiornoj sortirnici.

Viktor Simončič nije bilo tko kad je u pitanju zaštita okoliša. Naime, on je tijekom svoje karijere radio na različitim mjestima, od istraživanja i nastave (Institut Karlsruhe, Njemačka i Sveučilište u Zagrebu) preko industrije do zagrebačke INGRA-e.

Bio je i pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, v. d. direktor Državne uprave za zaštitu okoliša RH i savetnik vlade u Ministarstvu za prostor in okolje Republike Slovenije. Radio je kao savjetnik brojnih institucija i �irmi, a trenutno je između ostalog, povremeni savjetnik Svjetske banke, a i u projektima Europske komisije.

Ali kako dalje kaže: - Ne mogu se oteti dojmu da su strani lobiji, naša servilnost i poniznost prema EU-u te moguće osobne koristi jači od društvenog interesa.

Prema njegovim riječima, jedino moguće mjerilo realnosti cijene, odnosno prenapuhanosti, što se Horvatu

stavlja na leđa, je usporedba cijena sa sortirnicama koje se grade primjerice u centrima Bikarec, Biljane Donje, Piškornica…

- Ako se to učini, ne bi me začudilo da netko Tehnix tada optuži za damping cijene, ističe Simončič. Uzme li se sve to u obzir, ispada da je cijeli slučaj nastao na temelju žalbe onoga koji nije prošao na natječaju.

Đuro Horvat, vlasnik tvrtke Tehnix, Donji Kraljevec

Viktor Simončič

SKUPŠTINA MEĐIMURSKE

županije odlučila

Tko su dobitnici najvišeg priznanja

Nagrade Zrinski?

Od 1993. sami određujemo svoj put

Međimurska županija osnovana je prije trideset godina, 13. travnja 1993. godine, kada je održana konstituirajuća sjednica Skupštine Međimurske županije, a na isti dan, u četvrtak, 13. travnja ove godine, prije radne sjednice Skupštine održan je uvodni svečani dio kao podsjetnik na dan osnivanja Međimurske županije.

Lokalna samouprava opravdala postojanje

Prisjećajući se početka djelovanja Međimurske županije, prvi župan Marijan Ramušćak kazao je: - U proteklom 30-godišnjem razdoblju naša je lokalna samouprava u potpunosti opravdala svoje postojanje. U znatnoj je mjeri pridonijela razvoju naše države i boljitku svih građana. Usprkos brojnim kritikama, ponekad utemeljenima, ali uglavnom netočnima i proizvoljnima, nitko ne može poreći da su u samo nekoliko

prvih godina djelovanja sve naše općine, gradovi i županije postigli nevjerojatne uspjehe, rezultate vrijedne divljenja, od uređenja svakog naselja, ulica, trgova, kulture, sporta i drugih zajednica građana.

Najprije smo osnovali županijske urede i službe u

kojima je poslove državne uprave i lokalne samouprave obavljalo 60 zatečenih državnih službenika, a zatim smo redom rješavali pitanja gospodarskog napretka, razvoja sela i poljoprivrede, izgradnje komunalne infrastrukture. Posebnu pažnju posvetili smo školstvu kao pretpostavki svakog napretka i razvoja.

Konkretno, u prvom mandatu na području županije osnovano je 30-ak farmi goveda uvozom visokokvalitetne stoke. Sklopili smo u ime države ugovore o korištenju poljoprivrednog zemljišta s naglaskom na proizvodnju povrtnih i voćarskih kultura.

U svih 40 škola uvedeno centralno grijanje

Nastavili smo širenjem komunalne infrastrukture na cijelu županiju izgradnjom plinske mreže od Donje Dubrave preko Murskog Središća do Štrigove, vodovodne, električne i telefonske mreže u istom obimu, uredili i asfaltirali gotovo sve ceste u županiji, tako da je ostalo samo 4 posto neasfaltiranih cesta. Uključili smo se aktivno u izgradnju autoceste od mađarske granice do Čakovca. Posvetili smo se razvoju škol-

POČELI Dani Međimurske županije

stva. Izgrađeno je 6 potpuno novih osnovnih škola, dograđene su tri škole, obnovljeno je i opremljeno 5 škola. U svih 40 školskih zgrada uvedeno je centralno grijanje, a izgrađeno 5 sportskih dvorana. Osnovali smo Gospodarsku školu, Srednju školu Prelog, Umjetničku školu, prvu u Hrvatskoj, kasnije su osnovane umjetničke škole u Dubrovniku i diljem države. Znatne smo napore uložili u opstanak “preparandije”, danas Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Želim naglasiti da, iako smo djelovali u nesklonim vremenima (još je trajao rat do 1995. godine), nismo očajavali, doslovno smo uzeli sudbinu u svoje ruke, iskoristili priliku koju nam je povijest pružila i odredili pravac daljnjeg djelovanja i smisla postojanja lokalne samouprave, istaknuo je prvi župan Ramušćak.

Samo bivši župan Branko Levačić nije došao

Na svečanu sjednicu pozvani su svi dosadašnji župani: Marijan Ramušćak (HDZ), Branko Levačić (HSLS) koji se nije odazvao, Josip Posavec (HNS), Ivica Perhoč (SDP) i aktualni župan Matija Posavec (NL). Bili su nazočni

i bivši predsjednici Skupštine, Dragica Zgrebec (SDP), bivša saborska zastupnica i vijećnica iz prvog mandata Skupštine, prvi tajnik Velimir Pleša (HDZ) i mnogi drugi uzvanici.

Dragutin Glavina, aktualni predsjednik Skupštine Međimurske županije, kazao je: - Ukazom predsjednika Republike Franje Tuđmana, 30. prosinca 1992. proglašen je Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj koji je donio Zastupnički dom Sabora RH, dan ranije. U 3. članku pobrojene su županije, a pod rednim brojem 20 navedena je Međimurska županija sa sjedištem u Čakovcu. Nakon toga, u proljeće 1993. godine održani su prvi lokalni izbori u Hrvatskoj. Prvi predsjednik Županijske skupštine bio je pokojni Ivan Hranjec iz Donjeg Kraljevca (HSS), potpredsjednici su bili Đurđa Horvat iz Čakovca (HDZ) i pokojni Josip Jeđud iz Preloga (HNS). Skupština je izabrala za prvog župana Marijana Ramušćaka iz Čakovca (HDZ), a za njegova zamjenika Stjepana Škrobara iz Brezja (HSS). Velimir Pleša (HDZ) imenovan je tajnikom Skupštine. (BMO, foto: Z. Vrzan)

Međimurski fotografi pokazali svu ljepotu našeg kraja

Izložbom Fotokluba Čakovec u srijedu, 12. travnja, počeli su Dani Međimurske županije. Fotoklub Čakovec predstavio se izložbom fotogra�ija u zgradi Scheier u sklopu proslave Dana Međimurske županije. Predstavilo

se 14 autora s 28 fotogra�ija, a izložba ostaje otvorena do 30. travnja. Tema izložbe je fotogra�ija međimurskih motiva. Kako je rekao jedan od članova i potpredsjednik Kluba Silvio Benč, fotogra�ije su spoj života u Međimurju, u

svim godišnjim dobima, zori, večeri, neke su aktualne, dok su neke i starije. Župan Matija Posavec izjavio je kako fotogra�ije zadržavaju moment u kojem živimo i stvaraju povijest. Autori koji su se predstavili na izložbi su Davor

Žerjav, Davorin Mance, Gabrijela Žvorc, Marko Kiš, Martin Mlinarić, Matija Šimunić, Mija Mance, Robert Novak, Silvio Benč, Siniša Golub, Željko Hlebec, Željko Ovčar, Filip Lučin i Mario Orehovec. (dv)

Skupština Međimurske županije odlučila je tko su dobitnici najvišeg priznanja Nagrade Zrinski za prošlu godinu. Nagrade se tradicionalno dobitnicima uručuju na svečanoj sjednici na Dan Međimurske županije. Dobitnici su Ivan Senčar, Slavko Markač, Antun Horvat, mr. sc. Vladimir Kalšan i Društvo žena Mursko Središće.

Na poziv za predlaganje onih koji su zaslužili primiti najviše županijsko priznanje stiglo je 15 prijedloga, ali je Odbor za dodjelu javnih priznanja odlučio Skupštini Međimurske županije na usvajanje predložiti spomenutih pet dobitnika. Uz plaketu ide i novčana nagrada u iznosu od 400 eura.

Poduzetniku Ivanu Senčaru iz Slakovca Nagrada Zrinski se dodjeljuje za naročito uspješno organiziranje rada i poslovanja te nesebičan društveni angažman.

Slavku Markaču iz Preloga se dodjeljuje za nesebičan angažman i poseban doprinos u Domovinskom ratu.

Antunu Horvatu iz Donje Dubrave dodjeljuje se za istaknute rezultate u stručnom i pedagoškom djelovanju te nesebično poučavanje i poticanje ljubavi prema glazbi kod djece, mladih i odraslih, promicanje kulturne baštine te velika ostvarenja na području glazbe.

Mr. sc. Vladimiru Kalšanu iz Čakovca nagrada se dodjeljuje za izniman doprinos u istraživanju kulturne povijesti Međimurja i obitelji Zrinski te promicanja kulturne baštine.

Društvu žena Mursko Središće Nagrada Zrinski se dodjeljuje za izniman doprinos u očuvanju kulture i tradicije, posebno u izradi tradicijske maske cimeri. (BMO)

Velimir Pleša (HDZ), prvi tajnik Skupš�ne MŽ, Dragica Zgrebec (SDP), vijećnica iz prvog saziva Skupš�ne i saborska zastupnica, Marijan Ramušćak (HDZ), prvi župan, Ma�ja Posavec (NL), aktualni župan, Dragu�n Glavina (HNS), aktualni predsjednik Skupš�ne, Boška Ban Vlahek (SDP), saborska zastupnica, Ljerka Cividini (HNS), gradonačelnica Čakovca, Ivica Perhoč (SDP), bivši župan Josip Posavec, bivši župan i bivši član HNS-a

PRIJE 30 godina dobili smo svoju Međimursku županiju

Ivan Senčar

Antun Horvat

Mr.sc. Vladimir Kalšan

Uime Društva žena Mursko Središće nagradu će primiti Nada Turk

Slavko Markač

TEMA BROJA KAKO ČIM DUŽE u starosti biti neovisan o tuđoj pomoći bez potrebe

za

Nemojte postati zombi

Zbog zastarjelog pristupa da se briga o starijima svodi na njegovatelje imamo velik pritisak na domove i liste čekanja za njih

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Svatko u sebi priželjkuje dug život, ali se istovremeno pribojavamo nemoći i ležanja u krevetu. Toga da ne postanemo zombiji ili živi mrtvaci koji provode život uspavani sedativima u krevetu u kakvom domu za starije gdje se briga za korisnike svodi na njihovo pranje, mijenjanje pelena, hranjenje i davanje lijekova, trebamo brinuti o sebi.

Takva sudbina ne mora biti neizbježna, ako prije svega sami brinemo o svom održavanju i držimo do sebe. Sigurno ste se nagledali ljudi oko sebe koji su odustali od sebe i naglo propali na teret sebi i svojim najbližima.

No s druge strane, ima ljudi koji su prigrlili svoje godine i koji se s ljubavlju brinu o sebi i iz kojih pršti energija bez obzira na njihovu dob. Takvi su jer žele biti svoji do kraja i sami se brinuti o sebi.

Katarina Kuretić iz Čakovca ima 68 godina i upoznali smo je u Magic Wellu, mjestu gdje žene vole vježbati i družiti se.

Želim starost dočekati u svom domu

Dame se ne pita za godine, ali zbog ove teme smo to učinili i nemalo se iznenadili jer Katarinina pojava govori nešto drugo nego njene godine. Na vitalnosti bi joj

pozavidjele i mnoge dvadesetogodišnjakinje.

- Želim si zdrav život i u godinama koje dolaze, barem do 80. da mogu normalno funkcionirati, normalno hodati, normalno razmišljati, kazala nam je. Nastavlja:To je najvažnije. Fizički i psihički se čovjek osjeća puno bolje ako se razgiba, druži s drugim ženama i dan prije prođe. Imam osteoporozu u početnoj fazi, a vježbanjem se može spriječiti njezin razvoj. Svoje dobro psihofizičko stanje zahvaljujem tome što već duže vježbam. - Želim starost dočekati u svom domu. Imam susjedu koja ima 83 godine i vidim da joj je ljepše doma. No da bi se to postiglo, treba voditi računa i o prehrani. Premda priznajem da mi je špekec bolji od salate, osim što vježbam, još i prošećem. Bavim se unucima. Imamo ih petero.

Živim u stanu sa suprugom, ali nam dolaze djeca s unucima. Volim čitati, ali trenutno su moja preokupacija križaljke. To treba zbog gimnastike mozga. Volim gledati dokumentarce. Voljela bih i putovati, ali nemam mogućnosti jer penzija je mala. Mogu si priuštiti neke kraće izlete, na jedan dan na kojima se mi penzići družimo, ispričala nam je.

Na ideju da stvori prostor za vježbanje i druženje upravo za žene koje žele što dulje ostati fit došla je Marijana Martinjaš iz Magic Wella. - Shvatila sam da je potrebno

omogućiti vježbanje ženama srednje i starije dobi na način i u terminima prilagođenim njima, kaže.

U svijetu se to zove srebrna industrija koja ponudu slaže prema potrebama osoba te životne dobi. Očito polako stiže i k nama jer i među nama ima sve više osoba starije dobi. U Međimurskoj županiji od preko 105.000 stanovnika, njih 21.651 je starije od 65 godina.

Marijana Martinjaš nam objašnjava specifičnost sprava prilagođenih ženama srednje i starije dobi. - Sprave na kojima vježbaju žene su hidraulične, tako da nema dodatnog opterećenja pri vježbanju, sigurne su za kralježnicu. I termini su prilagođeni tome da mogu doći vježbati u bilo koje doba dana i upasti u krug za vježbanje. Sprave su posložene za vježbanje za gornji pa donji dio tijela i u 30 minuta odradite cijeli trening.

Važno je da su sprave prilagođene ženama njihove dobi, u odnosu na njihovu fizičku spremnost. Time je omogućeno razgibavanje za zdravlje kralježnice i zglobova i na kraju krajeva i druženje koje im je jednako važno kao i razgibavanje. Uz ono čime se svaka od njih nosi doma, jedan sat za sebe puno im znači. Sve žene imaju neke obveze na poljoprivredi, na poslu, u brizi za roditelje. Sve to doma ih potroši, a ovdje se regeneriraju i psihički i fizički, kaže naša sugovornica.

Vježbaju i 82-godišnjakinje

- Na prvi pogled se vidi razlika između žena koje se

Broj stanovnika u Međimurju pada, a udio starijih raste

Prosječna starost Međimuraca je 42,9 godina. U popisu 2011. bilo je 17.749 osoba starijih od 65 godina, od ukupno 113.104 stanovnika u Međimurju. Na popisu 2021. broj starijih od 65 iznosio je 21.651 od ukupno 105.250 stanovnika. Dakle, broj stanovnika se smanjio, a udio starijih od 65 godina se povećao. Smanjio se broj novorođene djece, ali je još uvijek mladih do 19 godi

na 22.578, a prije ih je bilo 26.192. Po tome ne ulazimo u kategoriju starih županija jer imamo 20 posto starijih i 22 posto mlađih stanovnika. No ne možemo gledati samo starost stanovnika, već i društvene i ekonomske prilike. Zbog blizine granice mladi odlaze tamo gdje su drugačije mogućnosti zarade i života i migracije stanovništva su velike. A vraćaju nam se

stariji koji su zaradili mirovine u inozemstvu. Ovdje trebaju skrb. Oni ju iz svojih mirovina mogu puno lakše platiti nego umirovljenici s hrvatskim mirovinama. Međimurje ima još i sreću, kod nas je stariji svaki peti stanovnik, a u državi svaki treći u prosjeku, što znači da su pojedine županije spale samo na staro stanovništvo.

(BMO)

nečim bave i onih koje se ne bave ničim, ističe Marijana. Žene koje se nečim bave bolje su u komunikaciji, zdravstveno su boljeg statusa, lakše se nose sa svim problemima od onih koje ne znaju kako izaći iz svoje kuće ili iz svoje kože. Psiha komunikativnih, zdravijih i sretnijih te onih koji to nisu je očigledna, kao što je vidljiva razlika između sretnih i manje sretnih osoba. Na rekreaciju dolaze žene od 17 do 82 godine, ali najmanje je ovih mlađe dobi, svega 5 posto do 30 godina.

Kroz Magic Well prođe 1231 članica, od čega je preko 70 posto starijih od 60 godina. Mogućnost da žene dođu na vježbanje kad njima odgovara je velika pogodnost. - Otvoreni smo od pola osam do 11 sati kada su im dostupne sprave i grupne vježbe. Nakon toga je pauza da se prostor malo osvježi i očisti i

nova runda vježbanja počinje od 15 do 21 navečer.

Kružni trening traje 30 minuta, zatim 10 minuta istezanja. Organizirani su pilates, vježbe za kralježnicu, zumbe, a dva puta mjesečno imamo vježbe disanja jer s vremenom zaboravimo ispravno disati, a subotom je korektivna gimnastika, koja je zapravo fizikalna terapija koja se malo ljepše zove jer svatko u starijoj dobi imam neke tegobe s kralježnicom ili zglobovima. Žene koje su u početku jedva došle po stepenicama za mjesec, dva, tri su druge žene.

Tu se ništa ne mora, svatko radi koliko može,ali potrebno je težiti k napretku, da se ne stagnira. Začudili biste se koliko žene mogu nakon mjesec dana. One koje nisu mogle uhvatiti prste na nogama za mjesec dana hvataju cijeli gležanj.

Potrebno je njegovati sve moguće sadržaje za starije ljude kako bi čim duže ostali intelektualno, fizički i emocionalno samostalni, a ne da legnu u krevet i dobiju njegovateljicu tri puta na dan, ističe Sonja Tošić Grlač, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije. Nastavlja: - Živimo u 21. stoljeću, pa briga o starijim osobama ne može biti kao ona iz prošlog stoljeća. Nije njega ta koja osnovno treba starijim ljudima, nego se stariji ljudi trebaju čim više uključiti u društvo, kako bi čim duže ostali intelektualno, fizički i emocionalno samostalni.

Najbolje je stariti uz obitelj, susjede i prijatelje Zbog zastarjelog pristupa da se briga o starijima svodi na njegovatelje imamo velik pritisak na domove i liste če-

Žene koje se brinu o sebi: Ilona Vlah, Josipa Bratković, Jasna Horvat, Biserka Križan, Željka Šimunić, Dejana Polanec, Renata Vrbanec, Ružica Varga i Marijana Martinjaš

smještajem u domski krevet

zombi

Domovi za starije trebat će u budućnosti i medicinske sestre, psihoterapeute...

Obiteljski domovi se u sljedeće tri godine moraju transformirati u ustanove. Novi zakon o socijalnoj skrbi traži drugačija rješenja za smještaj starijih osoba od dosadašnjih. Moraju postati ustanove pri čemu im se omogućava smještaj većeg broja osoba nego do sada, ali moraju imati bolje organiziranu skrb za starije nego do sada. U drugim državama ne postoji kategorija obiteljskih domova koji su izrasli iz udomiteljskih obitelji za starije, kao svojevrsno prijelazno rješenje brige za starije. No stvarnost u Hrvatskoj

Uglavnom svi kapaciteti u domovima u Međimurju su puni. Za mjesto u Domu za starije i nemoćne u Čakovcu u županijskom vlasništvu čeka se od sedam do 9 godina.

Kao što smo naveli, smještaj za korisnike u dom je skup pa smještaju moraju doprinositi djeca što je njihova zakonska obveza, ako roditelj nema dovoljno novaca.

Postoji mogućnost ostvarivanja socijalne naknade ili ako korisnik doma ima kakvu nekretninu u svom vlasništvu, mora se prodati da bi se platio dom. Međimurci na to nisu naviknuti da bi prodali nekretninu, ali situacija je postala naprosto takva da je život postao skup i da često nema drugog izbora.

pokazala je da briga o starijima u obiteljskim domovina nije adekvatna ni dostatna jer se svela samo na njegu. - To je nedopustivo prema starijim osobama, pogotovo u današnje vrijeme, kaže pročelnica Sonja Tošić Grlač. Dodaje: To nisu ljudi samo za krevet. Ono što su do sada pružali obiteljski domovi nije nikakav standard i ja sam za to da uđu u transformaciju u ustanove zbog toga što smo se posljednjih godina nagledali jako tragičnih situacija odnosa prema starijim osobama u obiteljskim domovima.

Država će morati riješiti problem kako pomiriti male mirovine hrvatskih umirovljenika koje korijene vuku i iz vremena tranzicije s njihovim potrebama da u budućnosti budu dostojno zbrinuti u domovima kad im oni zatrebaju.

Svi ćemo jednog dana biti stari, a dali smo doprinos društvu i bilo bi u redu da se društvo brine ne samo za besplatne udžbenike i prijevoz nego i za starog čovjeka dotacijama ili uslugama koje će mu omogućiti dostojnu starost.

(BMO)

Sonje Tošić Grlač, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb: Posljednjih godina smo se nagledali jako tragičnih situacija odnosa prema starijim osobama u obiteljskim domovima

Turk, Sanja Ambruš, Katarina Kure�ć, Gabrijela

kanja za njih. U Međimurskoj županiji imamo 27 domova za umirovljenike, uključujući i one koji se brinu o starijim i psihički bolesnim osobama. U svim tim domovima je ukupno 1456 korisnika.

Najveći pritisak na smještaj u domove rade osobe koje se ne mogu brinuti same o se i one doista trebaju mjesto u njima. Ali ljudima koji su funkcionalni i još uvijek mogu živjeti sami ili u obitelji, društvo bi ih trebalo poticati i osigurati uvjete da što duže žive u svom okruženju. Da stare tamo gdje pripadaju, gdje su radili, imali susjede, prijatelje, gdje biološki i prirodno pripadaju. To je ona vrsta starosti u kojoj su svi zadovoljni.

Domovi nisu mjesta za ljude koji su funkcionalni, osim toga su i skupi. Cijene u domovima su različite, od 800 do 1100 eura za kori-

snika, ovisno stupnju brige za korisnika. Najjeftiniji je dom u centru Čakovca, koji subvencionira država i kojem je osnivač Međimurska županija. Cijena u njemu je oko 600 eura. Treba razlikovati smještaj u obiteljske domove od smještaja u ustanove. Po uslugama koje pruža nije svaki dom isti. Obiteljski domovi brinu o najviše 20 korisnika i nemaju zaposlene medicinske sestre, �izioterapeute ili socijalne radnike. Ustanove pak po zakonu moraju zaposliti djelatnike koje brinu o starijima. Velika je razlika u tome je li korisnik smješten u obiteljskom domu ili ustanovi.

Ako netko želi emocionalno bliže okruženje i da se bolje osjeća, onda ide u obiteljski dom koji je manji, ali onda mora znati koje usluge se u njemu pružaju. O tome se treba prije odlaska dobro raspitati.

U planu je izgradnja centra za starije osobe u Nedelišću iz europskih sredstva kako bi se napunili nedostajući kapaciteti. Planirani dom je limitiran za osobe treće i četvrte kategorije, što znači osobe koje se ne mogu brinuti same o sebi. To je na tragu europskog trenda da se čim više briga za starije rješava

Marijana Mar�njaš iz Magic

Walla: - Shvatila sam da je potrebno omogući� vježbanje ženama srednje i starije dobi na način prilagođenim njima

izvaninstitucionalno pa se i Hrvatska brigom za starije treba prilagoditi tim trendovima. Centar za starije u Nedelišću ima mjesta za 122 korisnika u instituciji. Od toga

za 20 osoba s Alzheimerom. Predviđaju se dvije sobe za starije osobe čije obitelji se moraju odmoriti od skrbi za njih, da bi mogli otići na godišnji odmor, a za to vrijeme svojeg nemoćnog člana, za kojeg je potrebna 24-satna briga, ostaviti na brigu u centru. Uz to 338 korisnika može biti obuhvaćeno izvaninstitucionalnom skrbi. Bit će osnovan gerontocentar u kojemu će se pružati psihološka pomoć, savjetovanja, pravna pomoć, liječničke i stomatološke usluge, �izikalna terapija u kući, razne terapeutske aktivnosti, rad u skupinama za učenje jezika, plesa i formiranje skupina prema određenim interesima do malog centra za �itnes i masaže. To je viša razina standarda od one koja se sada pruža u institucijama za starije osobe, ali u današnje vrijeme je potrebno ponuditi takve usluge. Prema istraživanju koje smo radili, starije osobe su najviše zainteresirane za �izikalnu terapiju u kući. Manje ih zanimaju tzv. intelektualne usluge, učenje jezika, ples, povijest Čakov-

ca ili Međimurja, premda su mogući i svi ti tečajevi. Postoji mogućnost da tečajeve umirovljenicima drže drugi umirovljenici: liječnici, profesori i pravnici. Time se i njima pruža mogućnost dodatne zarade i da služe zajednici.

Nizozemski model: studenti uz starce u domu

- Meni je jako žao što nismo mogli u centar ugradili nizozemski model. On funkcionira tako da se u staračkom domu daju besplatne sobe studentima koji onda rade s korisnicima prema njihovim a�initetima.

A i mi imamo studente na Međimurskom veleučilištu i Učiteljskom fakultetu da pokušamo tu međugeneracijsku solidarnost. U narednom razdoblju ćemo sigurno negdje pokušati takav model u početku s dvama ili trima studentima, kazala je pročelnica Tošić Grlač jer se u svijetu to pokazalo jako dobrim.

Mladi ljudi unose pozitivnu energiju, snagu i oplemene te ljude novim aktivnostima da ne postanu starački geto. Program Zaželi kao oblik izvaninstitucionalne pomoći starijima je posebno prilagođen osobama koje su udaljenije od centra usluga, žive same i pokazao se jako dobrim premda su svi u početku bili skeptični, kako će Međimurci pustiti stranog čovjeka u svoj dom. No kad čovjek nema drugog izbora, ako je usluga dostupna i još k tome besplatna, ljudi ju prihvate.

Pitanje je održivosti tog projekta koji se pokazao dobrim, ali za sada nema kontinuitet. Bio bi red da im se nekakvim subvencijom usluga koje pružaju gerontodomaćice vrati. Mislim da će u budućnosti usluge prema starijima su�inancirati lokalna zajednica i obitelj, po modelu za kupnju udžbenika i prijevoza za učenika.

Katarina Kure�ć (68) iz Čakovca (prva s lijeva): Svoje dobro psihofizičko stanje zahvaljujem tome što već duže vježbam

Marijana Mar�njaš iz Magic Walla: - Shvatila sam da je potrebno omogući� vježbanje ženama srednje i starije dobi na način prilagođenim njima

HUMANA NOVA iz Čakovca

Testirat će inovativan prototip za uplinjavanje tekstilnog otpada

U hotelu Castellum u petak, 7. travnja, održana je početna konferencija projekta Mobile Waste Management Gasi�ication Solution – MWMGS su�inanciranog pomoću Norveškog �inancijskog mehanizma 2014 – 2021, u okviru Programa Business Development and Innovation Croatia, a čiji nositelj je zagrebačka tvrtka Dok-ing d.o.o.

Naime, tvrtka Dok-ing d.o.o. već nekoliko godina razvija inovativno postrojenje za uplinjavanje tekstilnog otpada (MWMGS prototip), čime će se promijeniti paradigma obrade tekstilnog otpada koja je danas isključivo spaljivanje i odlaganje otpada na odlagališta. Uplinjavanjem tekstilnog otpada pomoću postrojenja dobiva se čisti sintezni plin koji služi za grijanje prostora ili grijanje vode, uz ispuštanje dimnih plinova u okoliš koji su neutralnog sastava.

Voditeljica projekta Danica Maljković spomenula je kako će se na navedenom prototipu vršiti daljnja

optimizacija i poboljšanja reaktora i dogrijača kako bi se postigle temperature preko 1.000 °C pri kojoj će se zaostali ugljikovodici pretvoriti u čađu i vodik, čime se povećava ogrjevna vrijednost sinteznog plina. Ispitat će se nekoliko vrsta plamenika i konstrukcijskih materijala za podizanje tih temperatura. Upravitelj Socijalne zadruge Humana Nova Ivan Božić istaknuo je kako će se u njihovim prostorijama provoditi demonstraciju prototipa. Pilot-testiranje će se provoditi od 4 do 6 mjeseci zimi kada postoje potrebe za grijanjem u Humani Novoj – ova aktivnost planira se započeti 1. listopada 2023. kada počinje sezona grijanja. Tijekom testiranja, središnji operativni sustav će se optimizirati, a ako bude potrebe, i ostali sustavi postrojenja će se optimizirani, kao na primjer sustav za pročišćavanje sinteznog plina i sustav kontrole temperature. (sh)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099

fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Nitko ne kontrolira kvalitetu brašna

Uz stalna bombardiranja i raketiranja postavlja se i pitanje jesu li te žitarice bile pravilno uskladištene ili pak su stajale pod vedrim nebom, prepuštene kiši, vjetru, suncu, a možda čak i kontaminaciji radijacijom

Piše: Vlasta Vugrinec

- Pratim cijenu pšenice na burzi i svaki je dan sve niža, rekao nam je Stjepan Jurinec, poljoprivrednik iz Ivanovca i predsjednik nekadašnje Udruge ratara Međimurske županije.

I ne samo to što cijene padaju, Slavonija ima 500.000 tona lanjske pšenice koju ne može prodati jer ju nitko ne želi.

A sve je to posljedica velikog, i kako je rekao, nekontroliranog uvoza pšenice iz Ukrajine. Doduše, iz te ratom zahvaćene zemlje uvozi se, kaže, sve i svašta, uvozi tko želi i koliko želi, jedino tržište vapi za mladim lukom.

Shodno tome, nije pala samo cijena pšenice, već i kukuruza, koji se, prema njegovim riječima, u Ukrajini prodaje za 50 lipa po kilogramu.

- Mi u Čakovečkim mlinovima ne uvozimo ni pšenicu, ni brašno niti pak krupicu iz Ukrajine, jasno nam je odgovorio na naše pitanje Nino Varga, predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova.

Drugim riječima, pšenicu za svoje potrebe kupuju na domaćem tržištu , a ono što im nedostaje, nabavljaju u Mađarskoj. Cijenu im diktira burza dok pak oni kvalitetu redovno provjeravaju na

temelju uzorka i probnog kamiona.

Jeftina pšenica upitne kvalitete

Ukrajina je jedna od najvećih svjetskih izvoznica žitarica. No, rat s Rusijom poremetio je neke izvozne pravce. Prije svega to se odnosi na crnomorske luke kojima su pšenica, kukuruz i ostala roba odlazili u svijet, odnosno u Afriku i na Daleki istok. Kijev je bio primoran pronaći alternativni put i logikom stvari to je bila Europa, odnosno članice EU-a, Poljska i Rumunjska. I upravo su tim pravcima ukrajinska pšenica i sve ono čega se ta ratom zahvaćena zemlja rješava stigli i do naše zemlje.

Naime, kako to već biva u ratu, pogođena zemlja dobiva humanitarnu pomoć sa svih strana pa se često događa da sve ni sama ne stigne potrošiti. S druge strane, u ratu je dosta toga porušeno pa je gotov novac nasušna potreba. I prema riječima upućenijih u tu problematiku, to su i glavni razlozi zbog čega je ne samo pšenica već i sve ostalo što stiže iz Ukrajine tako jeftino. Prodaj pošto-poto, dođi do gotovog novca ili ne daj da puno skladište padne u ruke neprijatelju.

Kako pak je temelj loših gospodarstava ona maksi-

Premijer i doktori su se dogovorili ima li mjesta za pacijente?

Premijer i doktori su se dogovorili. Iz onoga što smo kao laici razabrali, liječnici će dobiti veće koe�icijente, čitaj plaće i riješit će se “robovlasnički ugovori” za specijalizante. Onome tko zna zbrajati do sto, jasno je da to znači više novca za liječnike. Otkud sad taj novac kad smo mjesecima slušali kako su bolnice u gubicima i pucaju po šavovima? Veledrogerije ih svako malo blokiraju i uskraćuju dostavu lijekova za bolesne.

Ministar Beroš planira centralizaciju bolnica da bi se riješili dugovi. Čudna je tu matematika i logika u pitanju. Naime, 90 posto limita bolnice troše na plaće zaposlenih, a ako im ih sada povećaju, to će i probiti limite. Što će ostati za pacijente, a navodno su oni u središtu zdravstvene reforme. Šteta što se ustrašeni pacijenti žale neslužbeno jedni drugima, a ne javno i ministru. Javna je tajna da su se pojedini liječnici osilili i

da u bolnicama samo primaju pacijente kako bi ih usmjerili na liječenje prema privatnim ordinacijama u kojima rade izvan radnog vremena svoje matične, javne ustanove. Dakle, u bolnici pacijente prime na pregled, da bi im uslugu za novac odradili u privatnoj praksi.

Začudo dok su javnoj bolnici natmureni, pa čak i osorni, prema tim istim pacijentima, kad im se pojave u privatnoj praksi, srdačni su i ljubazni.

Sve to treba raspraviti u reformi zdravstva u kojoj je, navodno, pacijent u središtu pažnje.

Ne sviđa mi se ni reakcija ministra Beroša koji sve primjedbe pacijenata relativizira. Posebno je bolno bilo slušati odgovor majci preminulog petogodišnjeg djeteta koje je primilo zaražen krvni pripravak. Relativiziran je također slučaj postupanja u bolnici na koji se žalila kći za svoju majku. Ili slučaj iz

ma, najbolja ponuda, najjeftinija ponuda, nije ni čudno što su se svi pomamili za jeftinom robom. Drugo pak je sad pitanje u kakvom su stanju taj kukuruz, ta pšenica i kakav će odgovor biti gospodarstva zemlje u koju je sve to stiglo. Hoće li domaću, konkretno mlinarsko-pekarsku industriju i ratare baciti na koljena ili ne. Na koljenima, kako čujemo od naših poljoprivrednika, nisu samo oni već i europske zemlje u kojima završavaju te žitarice.

Prodaje se pošto-poto

Uz stalna bombardiranja i raketiranja postavlja se i pitanje jesu li te žitarice bile pravilno uskladištene ili pak su stajale, što je vrlo vjerojatno, a i dobili smo nekoliko potvrda da su sve bile pod vedrim nebom, prepuštene kiši i vjetru, suncu, a možda čak i kontaminaciji radijacijom.

A ako su i bile uskladištene, u ratnim vremenima malo je tko brinuo kakvi su uvjeti u skladištu, je li zrnje suho ili je prodrla vlaga koja pak pogoduje razvoju gljivica, njihovoj �iziološkoj aktivnosti i produkciji mikotoksina. Znamo pak koje sve probleme može prouzročiti a�latoksin.

Najtužnije i najtragičnije u svemu tome je što takve žitarice ulaze u našu zemlju bez ikakve analize, nikoga ne zanima radi li se o GMO pšenici i je li zdravstveno ispravna. Prema neslužbenim informacijama, u našu zemlju se uvozi čak 1000 tona brašna mjesečno iz Ukrajine i pravo je pitanje gdje ono završava, odnosno kakav kruh jedemo.

Europske zemlje već tjednima traže da se uvedu carine, da se uvedu kvote i slične mjere kako bi se zaštitilo tamošnje tržište i gospodarstvo, no, naša Vlada zasad još nije ništa učinila.

Varaždina kada je žena umrla jer satima nije dočekala hitnu. Epilog, unaprijed poznat. Postupanje je bilo u skladu s pravilima, a pacijent je mrtav. Njemu je svejedno, ali živima nije jer to nagriza povjerenje u sustav javnog zdravstva. Ako godinama izdvajamo novac za javnozdravstveni sustav, žalosno je da, kad nam zatreba, spoznamo da bi bilo bolje da smo ga stavljali u čarapu i platili uslugu kada zatreba. Ovako ni novca ni usluge.

POPLAVA JEFTINIH žitarica iz Ukrajine na našem tržištu

Nino Varga, predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova

Stjepan Jurinec, poljoprivrednik iz Ivanovca

OD PRVOG TRAVNJA nezaposleni se moraju javljati i u HZZO

I kućanice moraju svaka tri mjeseca na “štemplanje”

- Mijenja se i rok po kojem se nakon završetka

školovanja učenici i studenti moraju prijaviti na Zavod. Do sada su to mogli učiniti u roku od 90 dana, dok je novi rok 30 dana

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, bio on zaposlen ili nezaposlen i nalazi se u evidenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. No, od 1. travnja ove godine i na tom je polju stupila vrlo važna novina koja se tiče nezaposlenih osoba koje nisu u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Oni će se, naime, svaka tri mjeseca morati javljati u jednu od triju naših ispostava, Čakovec, Prelog ili Mursko Središće.

Uvođenje reda

HZZO time naime želi uvesti reda jer ima više osiguranika nego što Hrvatska ima

stanovnika. Drugim riječima, iz evidencije želi obrisati tzv. �iktivne osiguranike ili osiguranike koji �iguriraju samo na papiru. U pozadini svega toga je velik broj građana koji rade u inozemstvu, tamo plaćaju poreze, a koriste se pogodnostima našeg zdravstva jer se nisu odjavili. Primjerice, osoba radi u Austriji ili Italiji, no liječi se u Hrvatskoj gdje mogu u ljekarnama dobiti besplatne lijekove na recept, dok se u inozemstvu to plaća.

U roku od 90 dana, odnosno do 29. lipnja, u svoju najbližu ispostavu HZZO-a moraju se osobno javiti sve osobe, tj. svi osiguranici koji su od 1. travnja promijenili status u obveznom zdravstve-

nom osiguranju na temelju kojeg su osigurani kako bi zadržali svoj status osiguranika. U HZZO se dakle obavezno moraju javiti osiguranici koji su taj status stekli jer su izvršili prijavu HZZO-u u propisanom roku nakon:

• prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti ili prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja

• prijevremenog prestanka služenja vojnog roka odnosno dragovoljnog služenja vojnog roka ili nakon isteka propisanog roka za služenje vojnog roka odnosno dragovoljnog služenja vojnog roka

• otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, zdravstvene ili druge specijalizirane

ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili obveznoga liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi

• navršenih 18 godina života

• isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici odnosno nakon položenog završnog ispita.

Javljanje svaka

3 mjeseca

I to nije sve. Nakon tog prvog javljanja, ta im obveza slijedi svaka tri mjeseca, naravno ako se ne promijeni status odnosne se zaposle.

Ista obveza kači i naše domaćice ili kućanice, kako ih već nazvali. I one će se morati javljati svaka tri mjeseca.

Ako to ne učine, ostaju bez obaveznog zdravstvenog osiguranja jer će ih HZZO odjaviti po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja.

Mijenja se i rok po kojem se nakon završetka školovanja učenici i studenti moraju prijaviti na Zavod. Do sada su to mogli učiniti u roku od 90 dana, dok je novi rok 30 dana. Detaljnije se osigurane osobe mogu informirati u najbližoj ustrojstvenoj jedinici HZZO-a (u Međimurskoj županiji su to Područna služba Čakovec, Ispostava Prelog i Ispostava Mursko Središće) ili na besplatni telefon obveznog zdravstvenog osiguranja 0800-7979.

U Čakovcu se javljaju već prvi osiguranici s �me da to mogu učini� na bilo kojem šalteru

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

VARAŽDINU,

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

OLDTAJMERSKA POSLASTICA u Svetom Martinu na Muri

Kako je rođen novi svjetski poredak

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Uzapadnom modelu rasta i razvoja jedna od mantri je dostizanje razvojnog stupnja najrazvijenijih zemalja, što pokušavaju sve manje razvijene države. I sama Europska unija temelji se na određenoj solidarnosti između zemalja članica.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Ekonomski analitičari su davno izračunali da nam treba nekoliko desetljeća ubrzanog razvoja da dostignemo razvoj Njemačke, a možda i stoljeće da dostignemo bogatu Švicarsku. Uvijek se pri takvim računicama zaboravlja da će se bogate zemlje i dalje razvijati, pa ta usporedba liči na zagonetku o Ahilu i kornjači.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Naime, impresivna ideja o svjetskom porezu na kapital u funkciji razvoja siromašnih, bila je samo želja znanstvenika, odnosno utopija.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Zbog toga su kao pandan zapadnom modelu razvoja, Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu i Grupi G7, zemlje Brazil, Rusija, Indija i Kina osnovale BRICS. Pridružila im se i Južna Afrika.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Porsche za jeftine playboye

očarao je Vladimira već kao klinca

Piše: Sanja Heric

je 2016. godine reagirala i Svjetska banka te potpisala memorandum o suradnji. No udjel zemalja osnivača zemalja BRICS-a ne smije biti manji od 55 posto, svi ostali u NDB-u mogu zajednički imati samo 45 posto kapitala.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Danas Nova razvojna banka daje zajmove manje razvijenim zemljama pod povoljnijim uvjetima, te surađuje s regionalnim razvojnim bankama.

Za zaljubljenike automobila i ovog je Uskrsnog ponedjeljka, 10. travnja, u Svetom Martinu bilo organizirano otvorenje oldtajmerske i motociklističke sezone te tradicionalni blagoslov vozila u organizaciji Oldtimer kluba Međimurje.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Nobelovac Joseph Stiglitz smatrao je od početka da je riječ o temeljnoj promjeni globalne i političke moći, što se danas jednim dijelom ostvaruje. Dakako, NDB-om želi dominirati Kina, imajući u vidu svoj interes.

Preko stotinjak oldtajmera bilo je izloženo u centru mjesta, a među njima je bio i porsche 924 iz 1977. godine vlasnika Vladimira Šimunića iz Zagreba. U Sveti Martin dolazi od prvog dana otkako je organiziran taj susret i tako već 20. godinu zaredom. To mu je postala tradicija i događaj koji se nikako ne propušta.

Jedan od osnivača Muzeja automobila Ferdinanda Budickog

žava međimurski kraj. Član je Oldtimer kluba Zagreb, a vlasnik je još nekoliko oldtajmera. Budući da obožava Auto Union, preteču današnjeg Audija, u svojoj “garaži” ima DKW F-102 iz 1966. godine, zatim crni i crveni DKW F 12 iz 1965. godine, te DKW Roadster F 12 iz 1960. godine.

je dvije godine zatvorili. Izgubili smo tu poziciju u Zagrebu, a Westgate u Zagorju nije bio pravo mjesto. Govorili su nam:

- Pak si ja rajši pivu spijem nego tebi ulaznicu platim 20 kuna, požalio se naš sugovornik i dodao da očito još nismo spremni za takav muzej.

Zvonimir Šavorić

Bjelovara, koji je na susret došao svojim renaultom 8 iz 1970. godine.

pokazao svoj

elegantni renault 8

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Indija je 2012. godine predložila osnivanje Nove razvojne banke (NDB), s početnim ulogom od 100 milijardi dolara. Naime, svaka će zemlja osnivačica (Brazil, Rusija, Kina, Indija, Južna Afrika), imati jedan glas, a nijedna pravo veta. Ubrzo im se pridružuju i druge zemlje, tako Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bangladeš i Urugvaj, a interes pokazuju i drugi. Na kraju

Na taj su način udareni temelji novog �inancijskog poretka koji stoji nasuprot Grupi G7 i zapadnim bankama, a rađa se novi svjetski poredak. Zemlje BRICS-a već međusobno trguju svojim valutama, a mnogo manje dolarom. Rat u Ukrajini samo je ubrzao podjelu na Zapad i Jug, odnosno u europskoj vizuri, Zapad i Istok.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

No sjetite se o Ahilu i kornjači (Zenonov paradoks) iz početka priče, pa će biti jasno da smo ušli u dugačko vrijeme nestabilnosti svjetskog poretka, ali i banaka. To ne znači da treba držati novac u jastučnicama.

RADIONICA o biodinamičkim pripravcima

- Došao sam na susret porscheom 924 iz 1976. godine. To je prvi porsche s vodenim hlađenjem, Audi im je izradio blok-motore. Zanimljive je koncepcije, motor je naprijed, a getriba iza, povezan je kanalima za hlađenje, ispričao nam je Vladimir, koji je došao u pratnji supruge Ljerke.

- Kad se napravio taj auto, ja sam bio klinac. Govorili su da je to porsche za jeftine playboye. Meni se kao klincu jako svidio auto. Jako je ugodan, a postoji i još jedan razlog zašto ga volim. Ja inače vodim i biciklistički klub i u ovom autu mogu spustiti zadnja sjedala i unutra idu dva bicikla, ispričao nam je pričljiv Zagrepčanin, koji obo-

Iskapanje rogova s kravljom balegom

Centar dr. Rudolfa Steinera u suradnji s udrugom Duga Čakovec poziva sve zainteresirane na predavanje i radionicu o biodinamičkim pripravcima, koja će se održati u iduće nedjelje, 23. travnja 2023. godine, na OPG-u Slavica Šegović, Braće Radića 7, Ivanovec s početkom u 15 sati.

Program:

• iskapanje pripravka 500

U razgovoru nam je otkrio i da je, uz kolegu Valentina Valjka, jedan od osnivača Muzeja oldtimera Ferdinand Budicki u Zagrebu. Ime su mu dali u čast pioniru motorizacije Hrvatske i čovjeku koji je u Hrvatsku iz Beča 1902. godine dovezao prvi automobil. Bio je to opel star dvije godine s 3,5 KS koji je postigao najveću brzinu od 20 km/h.

- Imali smo ga pet godina, pa smo se preselili u Westgate u Zaprešiću, no na kraju smo

Takvi susreti oldtajmera imaju svoju čar i u tome što njegovi sudionici turistički upoznavaju sve krajeve Hrvatske, pa i one najmanje skrivene kutke za koje inače nikad ne bi saznali. U tome uživa i naš sljedeći sugovornik Zvonimir Šavorić (56) iz

- Po struci sam bio automehaničar i trenutno sam u mirovini. Radio sam u Renaultovu servisu i obožavam ove aute. Kupio sam ovaj auto kod svog susjeda u Bjelovaru. Bio je rastavljen do zadnjeg šarafa, ja sam restaurirao mehanički dio, a farbanje sam ostavio profesionalcima, rekao nam je Zvonimir dodajući da u Međimurju uvijek ima najviše sudionika na ovakvim susretima.

- Međimurje je jako lijepo, ali se može i vrlo lako izgubiti, u šali nam je rekao za kraj Zvonimir, koji je ovaj susret propustio samo jedanput, kada mu se sin

za specijalne i progresivne naočalne leće

• predavanje o načinu upotrebe biodinamičkih pripravaka.

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Edukacija je besplatna, a gotove pripravke možete ponijeti sa sobom.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Gajeva 5

Vladimir Šimunović sa suprugom Ljerkom iz Zagreba potegao je svojim porscheom 924 iz 1976. godine u Međimurje

Zvonimir Šavorić iz Bjelovara došao je u svojem renaultu 8 iz 1970. godine

Pripravak 500 koji je inakeramičke posude izolira-

ne tresetom i upotrebljava

SLEMENČANIN skrivio nesreću u Zebanec Selu

Udario u stupić i panjeve s 1,64 promila

Proteklog petka, 7. travnja, malo prije 21 sata, 60-godišnji vozač iz Slemenica skrivio je prometnu nesreću u Zebanec Selu. Prema informacijama policije, vozač je upravljao autom čakovečkih registarskih oznaka s 1,64 promila.

U naselju nije prilagodio brzinu cesti, pa je u zavoju zbog loše vidljivosti izletio s ceste, prednjim dijelom udario u smjerokazni stupić pa u nastavku kretanja sletio u jarak gdje je prednjim dijelom vozila udario panj. Hitna pomoć prevezla ga je u ŽB Čakovec gdje je utvrđeno da je srećom tek lakše ozlijeđen. (dv, foto: tn) U desnom zavoju sletio je s ceste i

23-GODIŠNJI PIJANI vozač zaradio kaznu od 1.970 eura

Skupo će platiti bježanje s mjesta prometne nesreće

23-godišnji vozač napustio je mjesto događaja, a da prethodno 33-godišnjoj vlasnici opel astre nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću

Produženi vikend nije dobro prošao za 23-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, kod kojeg je utvrđena najveća koncentracija alkohola ovog vikenda, čak 2,27 promila.

Spomenuti „mladi vozač“ skrivio je prometnu

nesreću s nastalom materijalnom štetom, koja se dogodila u subotu, 8. travnja, oko 18:30 sati u Čakovcu. Naime, prilikom vožnje unatrag s obilježenog parkirnog mjesta na prostoru parkirališta u Ulici Tome Masaryka, nije se uvjerio da to može učiniti bez opa-

RAZBOJNIŠTVO u Piškorovcu

snosti za druge sudionike u prometu ili imovinu.

Ujedno, pritom nije vodio računa o položaju automobila te o smjeru i brzinu kretanja zbog čega je stražnjim dijelom audija A4 udario u prednji bočni dio opel astre, čakovečkih registarskih oznaka, koja je bila parkirana na obilježenom parkirnom mjestu.

Nakon prometne nesreće 23-godišnji vozač napustio mjesto događaja, a da prethodno 33-godišnjoj vlasnici opel astre nije ostavio po-

datke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću. Ubrzo nakon nesreće odbjeglog vozača pronašli su policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec te će se zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama prekršajno sankcionirati izricanjem novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.970 eura, uz zabranu upravljanja motornim vozilima kategorije B u ukupnom trajanju od 9 mjeseci. (sh)

Najprije se družili, a potom opljačkali vlasnika i ukrali mu auto

Na Veliku subotu, 8. travnja, ove godine nešto prije ponoći u Piškorovcu, prilikom boravka u jednoj od obiteljskih kuća, 54-godišnjaka napale su tri nepoznate osobe (dvojica muškaraca i jedna žena).

Prilikom napada nasilnici su oštećenom ukrali novac, ručni sat te ključeve od osobnog automobila (peugeot 206, vinkovačkih registarskih oznaka). Pomoću ukradenih

ključeva jedan od napadača upotrebljavao je peugeot za vožnju naseljem te je pritom oštetio prednji blatobran i odbojnik. Nakon što su počinitelji pustili oštećenog, pronašao je automobil u naselju te se njime odvezao u susjedno mjesto (Držimurec) te je o događaju obavijestio policiju.

U događaju je 54-godišnjak lakše ozlijeđen, dok je materijalnu štetu procijenio na više stotina eura.

ŽELEZNA GORA

Ušuljao se kroz prozor i ukrao nakit

U utorak, 4. travnja, između 6:30 i 17:30 sati u Železnoj Gori nepoznati je počinitelj kroz pritvoreni prozor ušao u unutrašnjost obiteljske kuće, odakle je ukrao razni nakit. Mate-

rijalnu štetu 57-godišnja vlasnica procijenila je na više stotina eura. Protiv nepoznatog počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državno odvjetništvu. (sh)

ČAKOVEC Maloljetnica otuđila odjeću za 240 eura

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je mlađa maloljetnica s područja Međimurske županije počinila kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se kako je u četvrtak, 16. ožujka, u ranim poslijepodnevnim satima u Čakovcu iz trgovine sportskom opremom

ZASADBREG

u sklopu trgovačkog centra (Svetojelenska cesta), ukrala nekoliko odjevnih predmeta ukupne vrijednosti oko 240 eura. Prema maloljetnoj osumnjičenici podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (sh)

Ukrali dva kilometra optičkog kabla

Između 5. i 7. travnja u Zasadbregu nepoznati počinitelj ukrao je oko 2.000 metara optičkog kabla, vlasništvo poduzeća sa sjedištem u Smokoviću (Zadarska županija), a koji postavljaju radnici spomenutog poduzeća na području

općine Sveti Juraj na Bregu. Materijalna šteta utvrdit će nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva oštećenog poduzeća. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

DONJI HRAŠĆAN U vikendici se počastio alkoholom i priborom za jelo

U nedjelju, 9. travnja, između 1:30 do 9:30 sati u Donjem Hrašćanu nepoznati počinitelj provalio je u vikendicu, odakle je ukrao alkoholna i nealkoholna pića, razni pribor za jelo i druge

predmete. Materijalna šteta prema izjavi 53-godišnjeg vlasnika procijenjena je na više stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

PALINOVEC Ukrali čak i koi ribice

Brzom reakcijom preloških policajaca zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela razbojništva i neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari, uhićeni su stariji maloljetnik, 58-godišnjak i 52-godišnjakinja te privedeni u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 58-godišnjak i 52-godišnjakinja s područja općine

Male Subotice, počinili kazneno djelo razbojništva, dok je stariji maloljetnik s područja Međimurske županije počinio kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari.

Protiv punoljetnih osumnjičenika te prema maloljetnom osumnjičeniku podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te su predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 18-godišnjak i 20-godišnjak s područja općine Male Subotice te maloljetnik s područja Međimurske županije, počinili kazneno djelo teške krađe.

Naime, sumnja se kako su krajem prošlog mjeseca ove godine u poljskom predjelu zvanom "Štuk", nedaleko od Palinovca, provalili u vikendicu, odakle su ukrali razno posuđe, riblju hranu te raznu ribolovnu opremu. Ujedno, iz ribnjaka smještenog u dvorištu vikendice,

osumnjičeni su ulovili desetak ukrasnih ribica (koi šarana) te ih ukrali. Materijalna šteta prema izjavi 63-godišnjeg vlasnika procijenjena je na oko 200 eura.

Tijekom istraživanja preloški policajci pronašli su dio ukradenih predmeta te ih vratili vlasniku. Protiv punoljetnih osumnjičenika te prema maloljetnom osumnjičeniku podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (sh)

CENTAR PRINOS u Čakovcu U pučkoj kuhinji hrani se oko 200 korisnika

Na Svjetski dan zdravlja predstavnici Gradskog društva Crvenog križa, voditeljica Centra Prinos u Čakovcu Vlatka Vincetić i predsjednik GDCK-a Kristijan Valkaj, uz gradonačelnicu Čakovca Ljerku Cividini obišli su tamošnju Pučku kuhinju i tom prigodom svim korisnicima zaželjeli sretan Uskrs.

Uz blagdansku čestitku, oko 50 korisnika s čakovečkog područja i 9 korisnika stambenih zajednica u Centru, na Veliki petak dobilo je pojačane tople obroke.

Također, dobili su i obrok za još jedan dan, a u povodu Uskrsa i poklon u obliku voća i povrća, riže, kruha i drugih namirnica koje se obično nalaze na

DRAGUTIN PRPROVIĆ, predsjednik Aerokluba Međimurje,

uskrsnom stolu. Grad će i dalje iz Proračuna financirati Pučku kuhinju, čime se osiguravaju topli obroci za najugroženiju populaciju građana.

Uz korisnike Pučke kuhinje to se odnosi i na starije i nemoćne, njih oko 200 o kojima se brine Centar Prinos.

Spomenimo kako Centar u uslugama savjetovališta okuplja i 170 korisnika, u najvećem broju djece i mladih koji imaju probleme u ponašanju ili druge poteškoće svakodnevnog funkcioniranja, a posebno je hvalevrijedan program Pomoć u kući za starije i nemoćne za područje Međimurske županije. (dv)

ČAKOVEC Čak 1600 umirovljenika podiglo svoje uskrsnice

Pravo na uskrsnicu u Čakovcu ove su godine imali umirovljenici čija mirovina, uključujući i inozemnu, ne prelazi 335 eur, te sve osobe, primatelji osobne invalidnine s područja Čakovca.

Sredstva za tu namjenu osigurana su u gradskom proračunu, a iznos uskrsnice s prošlogodišnjih 200 kuna, odnosno 26,54 eura, zaokružen je na 30 eura. Sveukupno je ove godine tako svoju

3D printerom i laserima izrađivat će zmajeve!

Cilj je okupiti roditelje s djecom na radionici koja će obuhvaćati izradu zmajeva, a sve će sve to odvijati na aerodromu u Pribislavcu

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

uskrsnicu u Gradskoj vijećnici preuzelo oko 1600 onih koji su na nju imali pravo pa je za tu svrhu utrošeno oko 48 tisuća eura.

Osim višeg cenzusa koji je omogućio da nešto veći broj umirovljenika u povodu blagdana Uskrsa preuzme svojih 30 eura, od ove godine novost je bila i činjenica da se vodilo računa i o primateljima osobne invalidnine. (dv)

INDUSTRIJSKA ZONA Istok u Čakovcu Koje će tvrtke pokrenuti svoje poslovanje?

Na proteklom vijeću vijećnica Sandra Oslaković (HDZ) postavila je pitanje vezano za Industrijsku zonu Istok te problem osvjetljavanja na Globetki s obzirom na brojne trkače na tom području.

- S obzirom na održanu konferenciju za novinare u vezi Industrijske zone Istok i spremnih gradilišta te najave da će se otvoriti 200-tinjak novih radnih mjesta, koliko je dosad u ovih godinu dana novozaposlenih?

Kakav je to bio učinak na građane Čakovca? Može li se riješiti problem osvjetljenja na Globetki s obzirom na brojne individualne trkače na tom području?

- Konferencija za Industrijsku zonu Istok održana je radi zatvaranja projekta

iz kojeg su dobivena sredstva za formiranje zone. Grad Čakovec nije vlasnik parcela i ne može regulirati tržište prodaje samih nekretnina.

Razmišlja se i o vrsti industrije koja će se otvoriti, cilj je da se, nakon industrijalizacije i stambene izgradnje, formiraju zelene površine.

Što se tiče javne rasvjete u Globetki, u planu je izrada projektne dokumentacije za javnu rasvjetu paralelno uz izgradnju pješačko-biciklističkih staza uz ulicu Globetka i izgradnju kružnog raskrižja Globetka, Športske ulice i Braće Graner, odgovorila je gradonačelnica Ljerka Cividini.

(dv)

Fanovi zmajarenja i modeliranja konačno će doći na svoje. U sklopu natječaja koji je proveo Grad Čakovec, Najakcija 2023. godine, odabran je projekt Pozoji nad gradom, Aerokluba Međimurja. Kako nam kaže predsjednik Aerokluba Međimurje, Dragutin Prprović, cilj akcije je okupiti roditelje s djecom na radionici koja će obuhvaćati izradu zmajeva, a sve će sve to odvijati na aerodromu u Pribislavcu gdje će se nakon radionice zmajevi i puštati.

- Želja nam je okupiti što više roditelja s djecom i popu-

larizirati zrakoplovstvo, kroz taj najjednostavniji vid izrade letjelica, odnosno zmajeva. Modelarska sekcija Aerokluba s nekolicinom roditelja koji su isto članovi već su krenuli s izradom, modelima kojima mislimo uključiti i ostale. Prvo želimo napraviti probne,

Zgradu aerodroma potrebno je sanirati i modernizirati

U Aeroklubu Međimurje Dragutin Prprović obnašao je funkciju dopredsjednika mandat i pol. Nažalost bivši predsjednik Zlatko Železnjak preminuo je proteklog listopada.

- Želja mi je Aeroklub dići na jedan malo veći nivo. Time smo već i počeli kroz modelarske radionice koje se odvijaju svaki ponedjeljak. Trenutno je 5 ili 6 zainteresiranih, ali ih ranije nije bilo ni toliko.

Tako da je to start. Plan nam je i opremiti i radionicu na jedan moderan način. Trenutno je u izradi projekt energetske obnove zgrade aerodroma i u sklopu toga planiramo proširiti modelarsku radionicu koja bi naravno bila grijana i imala sve potrebne uvjete. Trenutno je teško u takvim neadekvatnim uvjetima raditi s djecom, tako da se nadamo da će nam projekt proći, kaže.

RADOVI kod rotora Kišovice

Nema više nepropisnog parkiranja

Ako se ovih dana vozite kroz centar grada prema Buzovcu, pokraj takozvanog rotora Kišovica uočit ćete radove na parkingu sa strane Juniora.

Kako nam kažu iz Grada Čakovca, riječ je o planiranim radovima koji su uvršteni u proračun za 2023. godinu, a radi se o nastavku uređenja Ulice dr. Ante Starčevića.

- Na potezu od kružnog raskrižja ulica Otokara Keršovanija, Stjepana Radića, dr.

Ante Starčevića i Trga Eugena Kvaternika do pekarnice na zapadnoj strani ulice uredit će se nogostup, zelene površine i parkirališta. U sklopu radova postavljanjem betonskih barijera (stupića) onemogućit će se nepropisno parkiranje i prometovanje. Radovi će stajati oko 20 tisuća eura te ako vremenske prilike budu povoljne, radovi bi trebali završiti u roku od mjesec dana, poručuju iz Grada Čakovca.

(dv, foto: Zlatko Vrzan)

a onda vidjeti kako će se to najlakše prenijeti na ostale koji će biti zainteresirani, rekao nam je na početku razgovora Dragutin Prprović koji je predsjednik Kluba dva mjeseca, a strastveni je zrakoplovac već 40 godina.

Iznad Čakovcazmajevi!

Radionica je zamišljena tijekom dvaju dana, to jest dva vikenda. No, to ovisi o tome koliko će se roditelja uključiti. Plan je okupiti do stotinjak djece, pretežno s područja Čakovca, no kako naglašava predsjednik Prprović, svi ostali zainteresirani također su dobrodošli.

- To je nemoguće napraviti u jednom danu jer će se obuhvatiti i izrada zmajeva i puštanje. S obzirom na to da imamo modelarsku pistu, napravili bismo mali meeting s modelima na daljinsko upravljanje, izložbu velikih aviona i jedrilica koje imamo u svojem

sastavu. U sklopu toga bismo prezentirali i nove jedrilice koje smo u međuvremenu nabavili.

Bit će zanimljivo i interaktivno, najavljuje Prprović i dodaje kako se još ne zna točan termin održavanja, no to će najvjerojatnije biti ovaj mjesec ili idući.

Od letvica do modernih tehnologija

Zmajevi se izrađuju iz drvenih letvica, upotrebom novih tehnologija. Plastični dijelovi izrađivat će na 3D printeru, dok će pokrov biti od folije ili papira.

Tako će se obuhvatiti primjena klasičnog načina, ali i modernog uz pomoć printera i lasera. Za izradu jednog zmaja potrebna su otprilike dva sata, no s druge je strane to vrlo individualno. Potrebno je zasukati rukave te djeci na zanimljiv i moderan način pokazati kako napraviti zmaja, a kasnije ga onda i puštati.

najavio zanimljivu radionicu

Dragutinu Prproviću cilj je popularizacija zrakoplovstva i modelarstva u Međimurju

Jedan od mentora modelarske sekcije AKM Drago Matjašec te mladi članovi u žaru Marko Palašek, Sebastijan Švenda, Rafael Džanko

Trate oštetilo Nedelišće za tri milijuna kuna

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Vijećnici Nedelišća od početka godine mijenjaju lokacije održavanja sjednice Općinskog vijeća. Tako su nakon Črečana, proteklu sjednicu održali u novom Centru za djecu i obitelj na ulazu u naselje Parag. Zasjeli su na dječje, šarene stolice i izglasali čak 21 točku dnevnog reda. No, prije toga, načelnik Nikola Novak obavijestio je vijećnike da je Općina prekinula sudski spor oko SRC-a Trate.

Troškovi suđenja premašili su 3 milijuna kuna, a naplatu od štete u iznosu od 4 milijuna nerealno je očekivati. Kako je naglasio, postupci suđenja su uz to praktički vraćeni na početak. To je saga

koja u Nedelišću traje više od deset godina.

Novak: Spor nam nije donio ništa dobro

- Dužnost mi vas je sve obavijestiti da je završen spor protiv Triglav osiguranja i Teama d.d. pred nekih tjedan dana. Spor nam nije donio ništa dobro. Iako smo se možda nadali da ćemo dobiti nekakva sredstva, to je bila potpuno pogrešna procjena. Nakon 8 godina suđenja završili smo u situaciji da imamo dio postupka vraćen na Općinski sud u Varaždinu, a dio postupka je na reviziji na Vrhovnom sudu. Općinski sud ne pokreće rasprave jer čeka mišljenje Vrhovnog suda, a Vrhovni sud nema rok za

Cijena južne obilaznice narasla na 25 milijuna eura

Načelnik Nikola Novak rekao je novosti vezane za južnu obilaznicu.

- Bio sam na sastanku kod gospodina Šošića u Hrvatskim cestama na, već sad skoro redovitom, sastanku.

Pri kraju je izrada projektno-tehničke dokumentacije, a to se vidi i u Općinskoj upravi jer je sudjelovala u rješavanju. Prema riječima gospodina Šošića, sredinom godine bi trebala biti raspisana javna nabava, a to znači da bi paralelno išla javna nabava i rješavanje imovinskih odnosa. Sve to se može provući od šest do devet mjeseci i po nekakvom planu sama izgradnja mogla bi početi sredinom iduće godine. To nije neka garancija

Prikupili 607 eura za

Pomoć neizlječivima

U Nedelišću se tradicionalno na Veliki petak, 7. travnja, održala podjela ribica i humanitarna akcija povodom Uskrsa, i ove godine na parkiralištu crkve Presvetog Trojstva u Nedelišću.

Vijećnici su izglasali točku o imenovanju četiriju novih ulica koje su formirane u jugozapadnom dijelu naselja Nedelišće na području najnovijeg kvarta Zavrtje. Ulice koje su dosad imale

to. Na početku mandata imali smo sjednicu Odbora za proračun i �inancije gdje smo svi bili suglasni s tim da bi bilo najbolje da se spor prekine, rekao je u uvodu načelnik Novak i nastavio:

formalne oznake UK3, UK7, UK8 i UK12 sad su dobile imena Ulica Vinka Žganca, Ulica Marije Jurić Zagorke, Ulica Ivane Brlić Mažuranić i Zavrtje. (dv)

su prihvaćena. Vještačenja za vrijeme sudskih postupaka pokazala su da je eventualna šteta koja bi se mogla nadoknaditi puno, puno manja, nekih milijun kuna.

Ribice su pripremali članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata

– Podružnice Nedelišće i članovi Sportskog ribolovnog društva Amur, a dobrovoljni prilozi bit će donirani udruzi Pomoć neizlječivima. Kako nam je rekao Damir Tomšić iz Slakovca, predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata općine Nedelišće, uspjeli su prikupiti 607,18 eura. (dv, zv)

24. MEĐUNARODNA Smrčkijada, start u Nedelišću

Lov na zlatnog smrčka 15. travnja

i nisu njegove riječi, već su to riječi iz zapisnika s 19. sjednice Općinskog vijeća triju direktora koji vode taj projekt i Gordane Rabljenović koja je voditeljica cijelog projekta. Više nema problema s kišnim preljevom o kojem se pričalo. Obilaznica je planirana u dužini 6,34 km, ima tri objekta: Županijska cesta Nedelišće – Strahoninec, produžetak Vinka Karlovića prema Polevama i šumi Čep i treći dio u Pušćinama Matije Gupca. Prije četiri ili pet godina govorilo se da bi investicija trebala biti u vrijednosti 70 milijuna kuna, a prema aktualnim troškovnicima procijenjena vrijednost je nekih 25 milijuna eura.

Do sada je izvansudskom nagodbom plaćeno Međimurje investu 457.875,00 kuna, poduzeću Urbia d.o.o. 565.750 kuna, a Croatia osiguranju 100.500 kuna. Sudskom nagodbom Teamu d.d. u stečaju isplaćeno je 938.711,13 kuna, što sve zajedno daje ukupni iznos od 2.620.836,13. Troškovi odvjetnika Općine, Odvjetničkog društva Porobija i kasnije odvjetnika Ćurina su oko 880.000 kuna.

- Radi se o više od 3 milijuna kuna troškova sudskog postupka, a procjena da ćemo mi dobiti sudskim sporom odštetu od 4 milijuna kuna po mojem mišljenju, a i po mišljenju suda i sudskih vještaka, potpuno je promašena. Sam objekt koji košta 10 milijuna kuna, koji je praktički dovršen, da je šteta na njemu 4 milijuna kuna, to je jako čudno i angažiranje nekakvih neovlaštenih vještaka prije samog početka suđenja pokazalo se da nije bilo pametno.

To na sudu nisu bili važeći dokazi i vještačenja ni-

Nagodbu od 2 milijuna odbili za vrijeme Danije

Na početku suđenja, Triglav osiguranje ponudilo je Općini Nedelišće nagodbu uz isplatu odštete u visini 2 milijuna kuna, no Općina na čelu s tadašnjim načelnikom Darkom Danijem, to je odbila. Došlo je do toga da je Općini najbolje da se sudski spor prekine.

Stanje na stadionu nije najbolje. Na dijelu tribine prokišnjava jer ne postoji hidroizolacija. Voda ulazi u svlačionice i uništava objekt. Plan sanacije je napravljen, a radovi bi mogli početi već ove godine.

- Za dovršetak samog objekta, za nadstrešnicu i pomoćni stadion, napravljena je prijava na natječaj Ministarstva turizma i sporta. Imamo mogućnost prijave na natječaje i kroz Urbano područje Čakovca. Ako ne prođe na ovim natječajima, naravno, tražit ćemo neke druge modele, zaključuje načelnik Novak.

U organizaciji Gljivarskog društva Smrčak Čakovec u subotu 15. travnja s početkom u 9 sati održat će se gljivarsko natjecanje u branju smrčaka. Mjesto održavanja natjecanja je na obali rijeke Drave, dok je mjesto okupljanja, druženja i vaganja gljiva dvora-

na MESAP-a u Nedelišću. Otvaranje natjecanja je u 9 sati, vrijeme natjecanja od 10 do 13 sati, javno vaganje gljiva od 13:30 do 14 sati, proglašenje pobjednika od 14 do 14:15, a nakon toga slijedi zajedničko druženje. Kotizacija za članove gljivarskih udruga je 8 eura. (dv)

5. ROĐENDAN Mažoretkinja

Mala Subotica

Ples s petero gostiju

Mažoretkinje Male Subotice slave svoj 5. rođendan prigodnim programom koji će se održati u subotu, 15. travnja, u sportskoj dvorani OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica s početkom u 17 sati. Mažoretkinje djeluju kao sekcija u okviru KUU-a Zvon Mala Subotica, a svojih prvih pet godina djelovanja proslavit će kako drugačije nego pjesmom i plesom. Simbolično će za 5. rođendan zaplesati s 5 gostiju, prijateljskim mažoretskim timovima iz Međimurja te Puhačkim orkestrom opći-

ne Male Subotice s kojima redovito surađuju i zajedno nastupaju na raznim manifestacijama.

Program se održava u sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije, a posjetitelji će moći zaigrati i tombolu koju su pripremile velike i male mažoretkinje. Ekipa u plavom poziva sve da im se pridružite u subotu te da zajedno s njima obilježite njihovih prvih pet godina djelovanja tijekom kojih su postale nezaobilazan simbol Male Subotice! (vv)

HUMANITARNE RIBICE u Nedelišću

Jedan od kuhara bio je i Tihomir Lončarić

Načelnik Novak obavijes�o je vijećnike da je spor za Trate završio, a donio im je samo štetu ODUSTALI OD SUDSKOG spora koji se kao trakavica vuče godinama

Po dvjema poznatim Hrvaticama nazvane ulice u Nedelišću

VIJESTI iz Murskog Središća

Javna nabava za dogradnju

DV-a Maslačak

Zadužuju se pročelnica Ureda grada, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove i voditeljica EU projekata da se pokrenu pripreme za pokreta-

nje postupka javne nabave za dogradnju Dječjeg vrtića Maslačak. Navedeni projekt vodit će pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove. (BMO)

Nadstrešnica u Selskoj

Zadužuje se Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove za žurno postavljanje nadstrešnice

za putnike u Selskoj ulici u Murskom Središću kod trafostanice gdje će biti autobusno stajalište. (BMO)

Unimer može skupljati sekundarne sirovine

Unimeru, poduzeću za preradu sekundarnih sirovina iz Čakovca, dana je suglasnost za organizaciju akcija prikupljanja sekundarnih si-

rovina u suradnji s Dječjim vrtićem Maslačak Mursko Središće i Osnovnom školom Mursko Središće. (BMO)

Za Dan sestrinstva 300 eura

Domu zdravlja Čakovec odobrava se isplata novčanih sredstava u iznosu od 300 eu-

ra kao podrška u obilježavanju Međunarodnog dana sestrinstva. (BMO)

Vanja i Marko uz pomoć

Grada na maturalac

Vanja i Marko Cimerman iz Hlapičine imaju pravo na sufinanciranje troškova maturalnog putovanja, odlukom Gradskog vijeća kojom se odo-

bravaju troškovi putovanja za treće dijete u obitelji koji su učenici osnovne škole s prebivalištem na području Murskog Središća. (BMO)

Kupili knjige Nevenke Breslauer

Grad je otkupio petnaest komada knjiga Sport i rekreacija u turizmu autorice Neven-

ke Breslauer autorice u iznosu od 14 eura/komad. (BMO)

Radioklubu Međimurje 929 eura

Radioklubu Međimurje odobrava se isplata kapitalne donacije u iznosu od 929

eura, za projekte i programe kojima se bavi udruga. (BMO)

Za opremu na vodi 1.000 eura

Kajakkanu klubu Mura

Mursko Središće odobrena je isplata kapitalne donacije u

Kaj je brak traktor kaj se da poprajti?!

- Četiri glumačke družine iz Gornjeg

Kraljevca, Pribislavca, Strahoninca i Lepoglave prikazale su smiješnu stranu bračnih problema

Piše: Božena Malekoci-Oletić Život piše najljepše komedije, a dramski amateri su pravi majstori u izvođenju smiješne strane života. Publika to cijeni i prepoznaje, a KUU Društvo žena Gornji Kraljevec već godinama dovodi predstave dramskih amatera u Gornji Kraljevec. U svibnju 2007. godine po prvi put su organizirale druženje dramskih amatera koje su svoje predstave prikazali na pozornici društvenog doma. Tradicija se od te godine stalno nastavlja, u

promjenjivom terminu. Ove godine dramski amateri sastali su se u Gornjem Kraljevcu na Uskrsni ponedjeljak. Manifestaciju su nazvali Vesel uskrsni pondelek, a druženje dramskih amatera uskladili su s programom proslave Dana Međimurske županije. Druženje dramskih amatera podupire i Općina Vratišinec.

Ove godine na repertoaru su bile četiri humoristične predstave koje su izveli glumci amateri iz Pribislavca, Gornjeg Kraljevca, Lepoglave i Strahoninca.

Kako pokrpati bračni život

Ove godine svi su se fokusirali na teme iz bračnog života. Otuđenost u braku, alkoholizam, neslaganje, zaboravljena obećanja, udaljavanje i monotonija u braku koju je donijela svakodnevica ili gastarbajterski život. Sve to ima i smiješnu stranu života, naročito kad se narušeni odnosi žele pokrpati.

KUD Kaštel iz Pribislavca izveo je predstavu Črna jajca, parodiju na odlazak dugogodišnjeg bračnog para na odmor na koji neizbježno donose i svoje karaktere, žena zapovjednik, a muž pokorni na svoju štetu.

Dramska sekcija KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec izvela je predstavu Nesrečna greška. Više dramskih zapleta, što se dogodi kad žena zatrudni, a muž je mjesecima na terenu, daleko do kuće ili kad muž u krčmi s drugim mužem zamijeni vrećicu s poklonom pa pogrešni donesu kući.

KUD Lepoglavski pušlek u goste je došao s urnebesnom predstavom: Jura se strelio. Crno-humorna predstava u kojoj žena priželjkuje smrt muža koji previše loče, a kada on inscenira “samoubojstvo” da bi se uvjerio koliko joj je uistinu do njega stalo, ona nariče za njim. Na kraju sve se sretno svrši, jer: – Kakav je, takav je, on je njezin.

Zovu me Milkač

KUD Strahoninec načeo je problem bračne monotonije i odlazak k prihoterapeutkinji. Neke od rečenica iz njihove komedije mogle bi ući u antologiju smiješnih izreka. Kao što je ona: - Kaj je brak traktor kaj se da poprajti?! Ili ona o ocu gastarbajteru kojega djeca zovu nadimkom po poklonima koje donosi kući. Zovu ga: - Milkač (po čokoladama Milka). Niz komičnih nesporazuma u primjeni terapije bračnim parovima na kraju uspije riješiti njihove probleme, ali i otkrije i psihoterapeutkinjinu skrivenu slabost.

iznosu od 1.000 eura za nabavu sigurnosne opreme za vodu. (BMO)

Prijavite se na sajam

inovacija u poljoprivredi

Mursko Središće poziva na Agro Arcu 2023., 14. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji, koji će se održati u Prelogu od 12. do 14. svibnja inovatore, obrtnike, poduzetnike, OPG-ove, male, srednje i

velike tvrtke, udruženja inovatora, poduzetnika, obrtnika, zadruge, znanstvenu zajednicu, mlade, učenike osnovnih i srednjih strukovnih škola da se prijave, i to mrežno na internetskoj stranici agro-arca. com ili www.inovatorstvo. com. (BMO)

Izmjene prostornog plana u

Murskom Središću

Igor Vinko i Karmen Šardi Vinko zatražili su izmjenu Prostornog plana Murskog

Središća pa će se to kod prve izmjene prostornog plana uzeti u obzir. (BMO)

KOD VRATIŠINCA slojna voda izbila u polje

Bušotina zatvorena zbog puknuća cijevi

Na Uskrsni su ponedjeljak navečer šetači u polju između Štrukovca i Vratišinca na lokaciji nedaleko od bušotine Zebanec uočili neobičnu vlažnu mrlju na površini zemlje i alarmirali komunalnog redara. Drago Belše potvrdio nam je da je na poziv zabrinutih građana izašao u polje i pogledao o čemu se radi, a za odgovor što se dogodilo poslali smo upit i INA-i.

- Primijećeno je propuštanja otpremnog cjevovoda nedaleko od bušotine Zb-2, što je izazvalo izlijevanje

nešto manje od 1m3 slojne vode i kondenzata. INA je odmah zatvorila bušotinu, a o događaju su obaviještene nadležne službe, odgovorili su nam.

Sljedeći dan obavljena je sanacija terena, iskop i zatrpavanje rova te je sanirano propuštanje zamjenom dijela cjevovoda. Bušotina je puštena u rad 11. travnja, a lokaciju je obišao i inspektor zaštite okoliša te utvrdio da je sanacija obavljena u skladu sa svim propisima i pravilima.

(BMO, sh) Radnici u rovu saniraju puknutu cijev

VESEL USKRSNI pondelek u Gornjem Kraljevcu

Jura se strelio, u izvedbi KUD-a Lepoglavski pušlek, urnebesna je crna komedija

U predstavi Črna jajca KUD Kaštel prikazao kako nezgodni karakter žene kvari mužu boravak na odmoru

Glumački bračni par Štefek i Štefa iz KUD-a Strahoninec odlučio je popraviti brak kod psihoterapeuta

Žena ostala trudna, a muž je već mjesecima na terenu, što sad? – u izvedbi dramske sekcije Društva žena Gornji Kraljevec

RASPJEVANI VUZEM u Selnici okupio domaće glazbenike

Imamo lijepu međimursku glazbu, ne trebamo cajke s istoka

U organizaciji Općine Selnice na Uskrsni ponedjeljak, 10. travnja, u sportskoj dvorani OŠ Selnica održao se koncert Raspjevani Vuzem v Selnici. Prvi je to takav koncert koji se održao u Međimurju za najveći kršćanski blagdan te je intencija da u tom smjeru nastave i sljedećih godina. Voditelj programa bio je Branko Uvodić, a nastupili su: Mirko Švenda Žiga, Blanka Tkalčić, Filip Hozjak, Etno duo Goga i Željko, Ansambl Pučpuljike, Gita, Martina Sabljak i Krunoslav Lajtman, fra Miroslav Petrac, Marija Küpper Jambrošić, Ivica Jurgec, Danijel

SELNICA

uz orkestar Tonija Eterovića.

- Prezadovoljan sam i reakcijom publike i reakcijom izvođača. Opravdali smo kon-

cert. Dali smo značaj Uskrsu, najvećem kršćanskom blagdanu, koji se sustavno zatiruje zečevima i jajima. Međimurski izvođači pokazali su da imamo lijepu međimursku glazbu i da nam ne treba šund s istoka, cajke, istaknuo je načelnik Ervin Vičević, koji je inicijator tog koncerta.

- Nemam ništa protiv te glazbe, ali glazba treba imati poruku, neki smisao, zaključio je u nastavku i dodao da u organizaciju ovog koncerta idu definitivno i sljedeće godine.

(sh, foto: Mario Golenko)

Općina seli u novu poslovnustambenu zgradu u Bukovčaku

Na posljednjem Općinskom vijeću u Selnici u petak, 31. ožujka, jednoglasno je donesena odluka o kupnji prizemlja nove poslovno-stambene zgrade u Selnici u predjelu zvanom Bukovčak, kod novoizgrađenog vrtića. U skladu s tom odlukom općinski uredi preselit će se u tu novu zgradu, a trenutni općinski prostori bit će pretvoreni u arhivu.

- Mi to nismo delali da nekaj zaslužimo, nego da nekaj imamo. S obzirom na cijene javne nabave u proteklih nekoliko godina, mi sami to nikad ne bismo napravili da nismo to ovako napravili. Što se tiče samog plaćanja, mi prelazimo u vlasništvo odmah, rekao je na to načelnik Ervin Vičević.

Utvrđena kupoprodajna cijena kvadrata smanjit će se za iznos ulaganja Općine Selnice iz sporazuma o poslovnoj

suradnji od 1. prosinca 2022. godine. Općinu će to koštati oko 260.000 eura te su etažiranjem dobili i 16 parkirnih mjesta, koja su procijenjena na 23.000 eura.

- Postoje i dva trgovačka lanca koja su zainteresirana za prostor trgovine te ljekarna i stomatološka ordinacija. Izuzetno je i velik interes Zavoda za javno zdravstvo koji bi ovamo htio preseliti

svoju ambulantu, napomenuo je načelnik Vičević. Općina Selnica će u novoj zgradi imati vijećnicu, tri ureda te čajnu kuhinju. Ulaz u novu zgradu i parkiralište uređuje se sa sporedne, nove ulice koja se nazvala Vukovarska ulica.

Radovi na izgradnji nove poslovno-stambene zgrade pri samom su kraju, a 30. lipnja, kako je navijestio in-

Dežela je uvijek dobar izbor za vikend bijeg

Nak,on šunkice, hrena i jaja potrebno je dobro se razgibati kako bismo potrošili sve nakupljene kalorije. Za početak pomaže i poduža šetnja, a ako vam je dosta naših međimurskih šetnica, predlažem da istražite susjedne, slovenske i neke od njihovih turističkih točaka. Otkako su se otvorile granice, možete prijeći u Sloveniju i na svakom ma-

lograničnom prijelazu pa za sve one avanturističkog duha i željnih novih lokacija, preporučujem da se do Slovenije uputite kroz naše Robadje pa preko Globoke ili Gomile pri Kogu. Prekrasan idiličan krajolik koji vas tu čeka pravi je odmor za oči. Nakon toga možete se uputiti do Jeruzalema i njegovih prekrasnih vinorodnih terasa. Tamo možete prošeta-

vestitor Milena gradnja, trebao bi se useliti i prvi stanar u stanove iznad općinskih prostora.

- Trenutno je problem što ne znamo hoće li do onda biti gotova kanalizacija. Ispitivanja su završila i ne znamo što se čeka, rekao nam je selnički načelnik te je dodao da će se općinski uredi u novu zgradu useliti za godinu dana.

Rafaela Depikolozvane i Kristijan Komar more su zamijenili međimurskim bregima

ŠTRIGOVA S Krka u međimurske brege

Na potpisivanju ugovora za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina na području Štrigove susreli smo simpatičan mladi par koji se odlučio s mora preseliti u Međimurje.

- Našli smo u Štrigovi puno bolje stanove za puno manje cijene, rekla nam je Rafaela Depikolozvane, koja je na potpisivanje ugovora za poticaj od 1.990 eura doš-

la u prisustvu svog partnera Kristijana Komara. - Ovdje sam rođen, tu sam išao u školu, a onda sam otišao na Krk, gdje sam godinama živio. Sada smo odlučili napraviti taj korak i vratiti se u moj rodni kraj, dodao je Kristijan Komar, koji se s partnericom odlučio za kupnju stana na području Štrigove. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Za udrugu preko 70.000 eura

Načelnik općine Sveti Martin na Muri Martin Srša uz prisustvo predsjednika Općinskog vijeća Ivice Kutnjaka je u srijedu, 29. ožujka 2023. godine, potpisao ugovore s predstavnicima udruga s područja svetomartinske općine.

Ugovor o sufinanciranju projekata sklopljen je s 30 udruga koje su ukupno

prijavile 44 projekta. Za sufinanciranje projekata iz kulture Općina je izdvojila 19.700 eur, za sportske projekte 35.030 eur te za ostale projekte civilnog društva 16.000 eur. Ukupno će se iz proračuna Općine Sveti Martin na Muri za sufinanciranje projekata udruga izdvojiti 70.730 eur, odnosno 532.915 kuna. (sh)

BUKOVEC Petra, Kevin i malena Zoa grijali se kod vuzmenke

Stari običaj paljenja vuzmenke još se uvijek njeguje i u Bukovcu. U organizaciji obitelji Korunić na Veliku se subotu okupilo 40-ak mještana, među kojima su bili i Petra Novak, Kevin Košak i malena Zoa. Dok je takvih okupljanja, ne moramo se bojati da će ovakvi običaji nestati iz našeg kraja. (sh)

Petra, Kevin i Zoa znaju da je najljepše grijati se kod vuzmenke

ti i predahnuti u prekrasnom parku koji okružuje dvorac Jeruzalem. U blizini, u naselju Hermanci, nalazi pak se dvorac Temnar, koji je poznat po tome da u kapeli ima zvono želja. Naravno, na vama je da i isprobate njihova vina.

Ako pak vas put odvede prema Murskoj Soboti, možete se opustiti uz Sobočko jezero pokraj kojeg se nalazi paviljon Expano, kojim se

je Slovenija predstavila na svjetskoj izložbi Expo Milano 2015. Pomoću interaktivnog sadržaja u paviljonu možete upoznati Prekmurje, a na kraju se osladiti prekmurskom gibanicom.

U Dobrovniku pak vas čeka Bukovniško jezero i Vidov izvor u šumi pored. Ako ste željni dodatnih aktivnosti, možete isprobati i adrenalinski park koji je prilagođen

svim dobnim skupinama. Za ljubitelje cvijeća nedaleko od jezera nalazi se Tropski vrt Ocean orchids. U Ižakovcima pak se možete prošetati Otokom ljubavi.

Kao točku na i, preporučujem bijeg u lendavske brege. Osim tamošnjeg vidikovca, posjetite neku od tamošnjih vinskih kuća s pogledom na naše prekrasno Međimurje. Uživat ćete sigurno!

Vidović, Viktorija Brezarić, Ivan Mezga, TS KUD-a Selnica

Blanka Tkalčić i Filip Hozjak izveli su pjesmu Molitva

U prizemlju nove poslovne-stambene zgrade nalazit će se općinski uredi, ljekarna, ambulante i trgovina

PRELOG

Dvije benzinske, a nema plavog dizela

Vijećnik Josip Novak Pajdo je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća zamolio gradonačelnika Ljubomira Kolareka za pomoć pri nabavci plavoga dizela. Kako je rekao, Prelog ima dvije benzinske crpke, no ni na jednoj se ne može kupiti gorivo koje je prijeko potrebno tamošnjim poljoprivrednicima. Stoga moraju za njim poteći čak do Donje Dubrave, Goričana ili Čakovca. (vv) Josip Novak Pajdo

Raskršće potrtih ograda još stoji

Raskršće Ulice Franje Glada, Ulice Antuna Mihanovića i Ulice Franje Mlinarića još uvijek stoji kako je i bilo. Drugim riječima, još nisu postavljeni usporivači prometa koji su bili najavljeni. Da bi se postavili, potrebna je građevinska dozvola i studija koju radi Policijska

uprava međimurska i prometna policija. Drugim riječima, bit će postavljeni s time da ih je Grad kandidirao prema Nacionalnom programu sigurnosti prometa jer su iz tog programa stigla sredstva za usporivač kod Hotela Panorama na jugu grada. (vv)

Željeznička stanica zvana Čofsko ruglo

Čehovcu u Prelogu tepaju kako je najljepše i najuređenije mjesto i da je ono ogledni primjer kako bi i ostala gradska naselja trebala izgledati. No i Čehovec ima svoju bolnu točku, svoju mrlju, odnosno ruglo, kako nazivaju tamošnju željezničku stanicu, odnosno čekaonicu. Stoga i nisu čudni česti upiti gradskoj vlasti o njenoj sudbini.

- I mene već srce boli kad se dolazi u Čehovec iz pravca Svetog Jurja u Trnju i onda

ANICA NARANĐA, mentorica srebrnih preloških srednjoškolaca

Kuhar mora biti elokventan i pun samopouzdanja

- Danas kuhari više nisu zatvoreni u kuhinji u svoja četiri zida, već izlaze pred gosta, upoznaju ga sa svojim jelom koje moraju znati dostojno prezentirati, ističe Anica, strukovna nastavnica kuharstva

Piše: Vlasta Vugrinec

Klaudija Hajdinjak i Karlo Gracin Šardi, maturanti kuhari Srednje škole Prelog, sa svojom mentoricom Anicom Naranđa vratili su se iz Supetra sa srebrnim medaljama oko vrata. Uz to je i sama Škola zbog njihovih sjajnih rezultata primila srebrnu plaketu.

Natjecalo se oko 500 učenika

- Tema natjecanja bila je nacionalna kuhinja, rekla nam je Anica Naranđa, strukovna nastavnica mentorica, ujedno i razrednica srebrnih kuhara. Sami smo osmislili jelovnik koji smo bazirali na našim, međimurskim namirnicama.

Za predjelo su pripremili carpaccio na posteljici od rukole, za glavno jelo svinjski lungić u omotaču od bučinih sjemenki, a za desert međimursko zloto, međimursku gibanicu.

vidimo takvo ruglo kakvo je, odgovorio je gradonačelnik Kolarek na pitanje Marija Vrbanca iz Čehovca, tijekom aktualnog sata posljednje sjednice Gradskog vijeća.

Dodao je kako je Grad u kontaktu s HŽ-om, a dogovoreno je kako će se ovih dana, uz suglasnost HŽ-a ili bez njega, srušiti drveni ulaz te oličiti i urediti postaje, nešto slično kao što je to slučaj s postajom na Buzovcu u Čakovcu. (vv)

HEP nije dozvolio zatvorene kućice

Koliko god stanovnici Preloga negodovali zbog izgleda novoizgrađenih nadstrešnica, popularnih kućica, Grad tu ništa ne može učiniti. Naime, kako se moglo čuti na sjednici GV-a, stanovnici nisu njima oduševljeni jer su zatvorene samo s dviju strana i ne osiguravaju intimnost.

- Zatvorene kućice HEP nije dozvolio raditi, naglasio

je gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Osim toga, cilj tih kućica i cijelog projekta je privući što više stanovnika na obalu Drave, na područje Marine kako bi se međusobno družili i zabavljali, a ne zatvarali u 4 zida. I kad se ide na more, kaže Kolarek, na plaži također nema intime jer je ručnik do ručnika. (vv)

Karikature zovu na razgled!

U prostoru Muzeja Croata insulanus se do 20. travnja može razgledati izložba karikatura Damira Novaka. Karikature su jedinstveni oblik likovne umjetnosti orijentiran na ljude i njihove karakteristike lica te prenošenje svakodnevnih vijesti čiji je glavni naglasak na humoru i satiri. Najčešće se javlja

kroz crtež i gra�iku, u široku rasponu od skice i krokija do tehnički složenijih ostvarenja, a rijetka je u slikarstvu i kiparstvu. Za razvoj karikature bilo je osobito važno osnivanje humorističkih časopisa, u kojima su karikaturisti nalazili mogućnost stalna i izravna dodira s javnošću. (vv)

U Supetru, vratima otoka Brača, od 28. ožujka do 1. travnja održavalo se 18. izdanje Bisera mora, najvećeg kulinarskog natjecanja i festivala gastronomije u ovom dijelu Europe. Organizator, međunarodna udruga Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER), sa sjedištem u Splitu, okupila je ove godine preko 500 sudionika kuhara, konobara, strukovnih nastavnika, učenika ugostiteljskih škola i ugostiteljskih profesionalaca koji su se natjecali u čak 22 disciplinama kako bi odmjerili svoja gastronomska znanja, vještine, inovativnost, strast i ljubav prema struci. Među njima bili su i preloški srednjoškolci, 2 kuhara te jedan konobar, Klaudija Hajdinjak i Karlo Gracin Šardi koji su se natjecali u kategoriji kuhara te Marsel Grivec koji pak se natjecao u pripremanjnu koktela. Treba reći, da su svi oni, učenici završnih razreda, tj. maturanti.

Treba reći da su u Supetar sve namirnice nosili od doma, pa čak i začine i posuđe.

Na natjecanju su kuhari Klaudija Hajdinjak i Karlo Gracin Šardi sami mijesili i razvlačili vučeno tijesto za našu poznatu međimursku gibanicu i to očito uspješno jer im je njihov jelovnik donio srebrnu medalju.

Naravno, sve su to uvježbavali u školi do savršenstva. Karlu to i nije bilo posebno teško jer smo ga već upoznali kao zlatnog kuhara s lanjskog natjecanja u Italiji.

Njihov pak kolega, Marsel Grivec, maturant konobar, nastupio je u disciplini posluživanje pjenušavog vina i �lambiranje slatkog jela. I on je osvojio srebrnu medalju. Njegov mentor bio je stručni učitelj ugostiteljskog posluživanja Goran Žižek.

Kuhari novog doba

Za natjecanje mentori sami biraju učenike koji će ići na natjecanje. Princip

odabira je vrlo jednostavan. Tijekom vježbi i praktičnog rada odabiru se oni najbolji. Međutim, danas više nije dovoljno da učenik zna samo najbolje kuhati i da svaku namirnicu poznaje u dušu. On mora znati i strani jezik, imati veliko samopouzdanje i znati prezentirati svoje jelo.

- Danas kuhari više nisu zatvoreni u kuhinji u svoja četiri zida, napominje Anica. U većim i elitnijim restoranima oni izlaze pred gosta, upoznaju ga sa svojim jelom koje moraju znati dobro prezentirati. Naravno, na jeziku gosta.

A znanje engleskog jezika tražilo se i na natjecanju Bisera mora jer su normativi bili i na hrvatskom i engleskom jeziku, a sudili su međunarodni suci koji su usput kuharima i konobarima postavljali pitanja.

Da bi mogli stvoriti takvog budućeg kuhara, i sami mentori moraju se dodatno i permanentno usavršavati, odlaziti na edukacije i radionice kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.

- U privatnom aranžmanu kolega Goran Žižek i ja završili smo seminare za ocjenjivače na gastronomskim natjecanjima za ugo-

stiteljsko posluživanje, pohvalila se naša sugovornica. Licenca je međunarodna, tako da je ona na Biseru mora bila i kao mentorica i kao međunarodna ocjenjivačica.

Kako je dodala, na tom je seminaru doznala dosta novih stvari, a između ostaloga i kako raditi te još bolje pripremiti svoje učenike za natjecanje.

- Ali, sve to ništa ne znači ako nemaš dobre i zainteresirane učenike, željne znanja i posvećene zanimanju koje su upisali.

Očito s tom generacijom učenika ima veliku sreću jer se s natjecanja uvijek vraćaju okićeni medaljama. Dobro se već poznaju, kliknuli su i međusobno se nadopunjuju.

- Učenici me čak zovu i mama, dodaje sa smiješkom ponosna mentorica.

Tek što su se vratili iz Supetra, prionuli su na pripreme za nova natjecanja. Karla pak čeka “odrađivanje” nagrade u Italiji.

Pripreme i realizacija odlaska na natjecanje Biser mora �inancijski su omogućenj sredstvima projekta ReCeZa - Regionalni centar Zabok, čiji je Srednja škola Prelog partner.

Grad Prelog i Stožer civilne zaštite Grada Preloga organiziraju vježbu gašenja požara i spašavanja ljudi i materijalnih dobar, te postupanja operativnih snaga Grada Preloga u spašavanju kod poplava i iz vode, sa prikazom resursa, sposobnosti i nove opreme pod nazivom „Marina 23.“. Vježba je otvorena za javnost i građane, a

održati će se u subotu 15. travnja 2023. godine s početkom u 9 sati na prostoru Marine Prelog te dijelom na prostoru akumulacijskog jezera Hidroelektrane Dubrava. Tema vježbe je gašenje požara, spašavanje ljudi i materijalnih dobara kod požara vozila i objekata, postupanja i spašavanja vatrogasaca i Hrvatske gorske službe

spašavanja kod poplava i iz vode te prikaz opreme kod djelovanja u poplavama i sposobnosti operativnih snaga Civilne zaštite Grada Preloga.

Također će se demonstrirati i izrada zečjih nasipa sa vrećama pijeska i box barijerama, te mobilnih brana za obranu kod plavljenja. U vježbi će sudjelovati dobro-

voljna vatrogasna društva s područja Grada Preloga (Prelog, Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Oporovec), članovi Hrvatske gorske službe spašavanja, djelatnici Hrvatskih voda, tvrtka Švenda Tarmann Chemie, djelatnici Policijske postaje Prelog te Gradskog društvo Crvenog križa Čakovec. (vv)

Karlo Gracin Šardi

Anica Naranđa

VJEŽBA Civilne zaštite Marina 2023.

SAVJETI za poljoprivrednike

Proizvodnja boba

Pojavom tvornica za preradu škroba na području Republike Hrvatske povećava se interes za uzgoj biljaka čijom preradom se dobiva škrob. Jedna od takvih vrsta je bob. Bob (Vicia faba L.) jednogodišnja je zeljasta biljka dobro razvijenog korijena, skromnih zahtjeva za tlom. Podnosi uzgoj i na zaslanjenim tlima. Zbog visoke nutritivne vrijednosti upotrebljava se u ljudskoj prehrani u tehnološkoj zrelosti, odnosno u svježem obliku ili u obliku zamrznutog mladog zrna i mahune te u ishrani stoke (govedarstvo, ovĉarstvo, konjogojstvo, svinjogojstvo, peradarstvo) u �iziološkoj zrelosti u obliku zrelog zrna. Bakterije roda Rhizobium uĉestalo su prisutne na korijenju boba u obliku zadebljanja te predstavljaju osobiti simbiotski odnos. Tim odnosom dolazi do usvajanja atmosferskog dušika kojim se ujedno obogaćuje tlo te se tako može usvojiti od 45 do 500 kg/ha dušika, ovisno o utjecaju biotskih i abiotskih ĉimbenika. Zbog velike koliĉine vegetativne mase po biljci upotrebljava se za zelenu gnojidbu. Bob je svrstan u porodicu lepirnjaĉa (Fabaceae – Leguminosae) te predstavlja jednu od najstarijih kultiviranih biljaka te porodice. U mediteranskim zemljama je ĉesto uzgajan kao biljka koja sprječava eroziju. U prošlosti se uzgajao kao vrtna namirnica u zemljama diljem svijeta jer je kao jedan od prvih uroda, već krajem proljeća, predstavljao izvrstan izvor bjelanĉevina, ugljikohidrata, vlakana, raznih minerala i vitamina. Bob je biljka razgranjena korijena te ima zeljastu i šuplju stabljiku visine 60 – 80 cm. Cvjetovi su bijele boje s crnim šarama, a nakon cvatnje razvijaju se mesnate debele mahune, koje rastu postupno. Kada narastu do konačne veličine, dužine su oko 30 cm i u sebi mogu imati 4 – 8 velikih zrna.

Kako dozrijevaju, mahune su isprva mekane, unutar mahune je spužvasto bijelo tkivo u kojem dozrijevaju sjemenke te postaju tvrđe i mijenjaju boju iz zelene u bijelozelenkastu boju. Sjemenke su izrazito velike, a beru se dok su još zelene.

Apsolutna težina sjemena može biti 1.100 – 3.000 g.

Agroekološki uvjeti

za uzgoj boba

Minimalna temperatura klijanja je 1 – 3 °C, ali naj-

BRANKO PLEVNJAK iz Štefanca na svom domaćinstvu uzgaja i kuniće

Branko P: Zajetina je najzdravije meso

Piše: Vlasta Vugrinec

sigurnije je klijanje pri 5 – 6 °C, a optimalna je temperatura 20 °C. Najniža temperatura koju bob može podnijeti je -6 °C. Do početka cvatnje biljka boba ima skromne zahtjeve za vodom, ali nakon cvatnje dobra opskrba vodom bitna je za prinos mahuna i zrna. Bob ima dubok korijen i može se koristiti vlagom iz dubljih slojeva. Za bob su najprikladnija srednje teška tla, dobre propusnosti za vodu i kapaciteta za zrak, uz pH 7 – 8. Otporniji je na zaslanjenost od graška i graha.

Agrotehničke mjere pri uzgoju boba

Na istu površinu ne treba ga sijati najmanje 3 godine. On je dobra predkultura za ljetno i jesensko povrće jer nakon berbe mahuna rano napušta tlo, a ostavlja veliku organsku masu, koja se zaorana brzo razgradi. Za početni rast preporučuje se gnojidba s 20 – 30 kg/ ha dušika. Fosfor je potreban, osim za biljku, i za razvoj kvržičnih bakterija. Ovisno o zalihama u tlu dodaje se 60 – 100 kg/ha fosfora i približno toliko kalija.

Sjetva / sadnja boba

U mediteranskom području, gdje minimalne temperature zimi nisu niže od -6 °C, bob se može sijati od listopada do kraja prosinca. U primorskom zaleđu sije se u veljači do početka ožujka, a u kontinentalnom području u ožujku i početkom travnja. Sije se na dubinu 5 – 10 cm, ovisno o krupnoći sjemena. Prosječna gustoća usjeva boba trebala bi iznositi 300.000 do 500.000 klijavih zrna po hektaru (ovisno od namjeni proizvodnje – sjeme, silaža ili sijeno). Bob je usjev širokoredne sjetve. Za proizvodnju semena razmak između redova iznosi od 50 do 60 cm, a za proizvodnju zelene mase razmak je manji i iznosi od 30 do 40 cm.

Branko Plevnjak iz Štefanca svoje umirovljeničke dane krati uzgojem zečeva. Njima se počeo baviti kada je posljednji put ugasio kosilicu kojom je održavao zelene površine malog čakovečkog prigradskog naselja. Čovjek naučen na rad, svakodnevne aktivnosti, kaže, jednostavno se nije mogao pomiriti s činjenicom da po cijele dane ništa ne radi. Istina, ima on i veliko dvorište, vrt, nekoliko kokica te unučad s kojom se zabavlja.

- Zečevima sam se počeo baviti, onako spontano, poručio je Branko te dodao u šali: Ako sam cijelo vrijeme u kući, samo se svađam sa ženom!

Od kukuružnjaka do zajčenjaka

Krenulo je sve s dvjema ženkama, pa sam nabavio mužjaka i danas ih je u mom zajčenjaku već 20-ak.

Prve životinjice smjestio je u stari kukuružnjak, no kako su se počeli razmnožavati, kupio je kaveze za njih, dogradio ih, kako “nesnaga” ne bi mogla do njih. Nije se odlučio za neke rasne pasmine jer kaže da su one jako osjetljive za uzgoj pa u njegovim nastambama obitavaju obični, domaći zečevi, odnosno kunići.

Kao i svaka životinja i njegovi kunići iziskuju svakodnevnu brigu. Prije svega tu je obvezno hranjenje i mijenjanje vode te čišćenje kaveza.

- Hranim ih tritikalom, sijenom i naravno kupljenom smjesom, dodaje. Izbjegavam zelenu masu kako ne bi imali probavne smetnje, odnosno da se ne bi napuhali.

Svaka nastamba sa ženkom ima i posebno odijeljen dio za okot jer ženke mlade vole donijeti na skrovitom mjestu, daleko od očiju čovjeka. I ne samo to, još ih pokriju i debelim slojem vlastite dlake koji ujedno služi i kao zaštita od hladnoće. Mladunci koji tek ugledaju svje-

tlo dana, naime, nemaju dlake niti pak vide. Kako vrlo brzo rastu, već za desetak dana iz tog “skrovišta” počinju iskakati malene krznene loptice. Hrani ih uglavnom do težine od 2 do 2,5 kilograma, kada je i meso najslađe. Supruga Đurđa već je prava maherica u pripremi pečenja, pohanaca, paprikaša i temfanja do gulaša.

Kunići su u stvari vrlo zahvalne životinje za uzgoj na domaćinstvu jer se često i obilno razmnožavaju, tako da im godišnji prosjek može iznositi i sedam ili osam okota. Ženka spolnu zrelost postiže već s od 3 do 6 mjeseci starosti, a mladunčad nosi svega od 28 do 32 dana. Može se pariti tijekom cijele godine ako su uvjeti prehrane i držanja povoljni. Doduše, nešto su slabije raspoložene za parenje tijekom ljetnih vrućina ili niskih zimskih temperatura. Jedino na što treba paziti je međusobno parenje srodnika, što nije rijetkost kod te vrste životinja. Posljedica je slaba skotnost i podmladak koje ne postiže traženu težinu i kvalitetu. Za domaću uporabu to i nije neki problem, no dugoročno gledano, ipak nije poželjno.

- Imam dva mužjaka koje držim odvojeno, a i podmladak odvajam po spolu prije nego što dođu u fazu parenja, objašnjava Branko.

Kuniće uzgaja isključivo za vlastite potrebe, a nađe se nešto i za prijatelje i rodbinu. Ono što mu je najgore

u cijelom tom poslu je klanje i obrada jer to ne želi nitko drugi raditi. U stvari, nemamo ni specijalizirane klaonice, a niti mu se desetak njih nekamo vozi na obradu.

Meso je iznimne nutritivne vrijednosti Meso kunića, kažu brojni stručnjaci, spada u jednu od najzdravijih namirnica danas. Odlikuje ga bljedoružičasta boja, bez ikakvog je mirisa, dok blagim okusom podsjeća na . meso piletine. Lako je probavljivo te bogato bjelančevinama i siromašno mastima. Sadržava vitamine B-kompleksa, fosfor i željezo. Ima nisku kaloričnu vrijednost, tako da kilogram mesa sadržava samo 1952 kalorije. U usporedbi s drugim vrstama mesa, kunićevina je jedna od namirnica prikladnih za prehranu trudnica, djece, starijih ljudi, kao i sportaša te rekonvalescenata, a i u medicinski preporučenih dijetama, sprječava razvoj kroničnih bolesti srca i krvnih žila, kao i dijabetesa.

Nažalost, danas se krzno uglavnom baca jer se rijetko tko bavi njegovim štavljenjem. No, zato iza kunića ostaje organsko gnojivo koje je vrlo pogodno za prihranu tla. Sadrži puno dušika, fosfora, kalija i čitav niz mikroelemenata. Naime, kunići su biljojedi te njihov gnoj ima idealan omjer ugljika i dušika (25:1) i zato mu nije potrebno dodavati ostale tvari poput lišća ili drugih materijala prije upotrebe.

Piše: Suzana Pajić

Branko Plevnjak sa svojim kunićima

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piceki, kokoši i paradajz trenutni su hit

E, sad je već lijepo prošetati čakovečkim placem i sajmom. Ima trgovaca, kupaca i šetača, ljudi željnih čašice razgovora na friškom zraku.

Što se ponude placa tiče, u prvi su plan izbile presadnice povrća. I to ne više samo salata i ranih kupusnjača, već su stigli paradajz, paprika, patlidžan, krastavci i nezaobilazno začinsko bilje. Između ostaloga, nudio se ljupčac, kod nas poznatiji kao “domaća vegeta”, ima vlasca, koromača, mente, kadulje, dakle za svakoga prema želji.

O ponudi raznog cvijeća trebala bi nam cijela stranica. Ipak, najviše se traže pelargonije, viseće i samostojeće, koje se nude za od 1,5 do 2 eura.

I sajam je napokon oživio i to ne samo u dijelu s povrćem, voćem i raznim presadnicama

nego i u dijelu gdje se prodaju životinje. Gužva je bila kod malih piceka, racica, ništa manje ljudi nije bilo ni kod odrasle peradi. Tako su se nesilice nudile za od 4 do 14 eura, ovisno o starosti i pasmini. Kokoti su bili nešto skuplji i cijenili su se

Mladi luk (pušlek): 1 €

Rotkvica (pušlek): 1 €

Matovilac (kg): 13 €

Zelena salata (kg): 3,5 €

Hren (kg): 5 €

Poriluk (kg): 3 €

Naranče (kg): 2 €

Maćuhice (kom): 0,7 €

Bučino ulje (l): 11 €

Jagode (500 g): 4 €

Pelargonije (kom): 2 €

Rajčica (kg): 5 €

Hranidba goveda u proljeće

Piše: Branko Delost, dr. vet. med.

od 5 do 20 eura. Mogli su se kupiti i kunići, pa odrasle guske i patke. Naravno, gužvalo se i kod štandova s alatom, prije svega gdje su se nudile motike i grablje ili štilovi za njih. Proljeće je stiglo i radovi su u punom jeku. (vv, foto: Zlatko Vrzan)

Smjena godišnjih doba, odnosno prijelaz sa zime na proljeće, donosi nam i značajne promjene u ishrani goveda. To je najradikalniji prijelaz tijekom cijele godine sa jednolične, suhe, zimske ishrane na blagodati koje nam nosi proljeće u svom zelenilu. No, tu leže zamke kojih smo u načelu svi svjesni, no često u njih upadamo.

Vlasnici naših goveda često sa nestrpljenjem iščekuju proljetno zelenilo jer su pred kraj zime počeli oskudijevati kvalitetnom voluminoznom hranom (sijeno, sjenaža). Prvi su otkosi zelene trave tada spas, a i sama goveda nepobitno uživaju u toj promjeni, osobito ako sa stajskih vezova krenu u ispašu. I koliko god bili iskusni, svake se godine ponovno učimo, jer često nastaju problemi ako taj prijelaz nije valjano učinjen. Obrok za krave treba sadržavati (ovisno o veličini životinje, mliječnosti, stupnju graviditeta…) određenu količinu energetskog supstrata (energije), proteina, minerala i vitamina. Tog balansa potrebno se pridržavati i u novonastalim uvjetima. Svi znamo da je poželjno, a u cilju podmirenja potreba za hranjivim tvarima, da krava unosi što više hrane. Mogućnost konzumiranja izražava se količinom suhe tvari u obroku, a ona za krave iznosi 2-3 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine. I tu nastaju problemi. Želimo da govedo maksimalno podmiri svoje potrebe za

hranjivim tvarima, zelene krme ima dovoljno, no što će se dogoditi ukoliko prijelaz bude prenagao?

Znamo da je za probavu u želucima preživača odgovorna bakterijska mikro�lora. Pojednostavljeno rečeno: za svaku vrstu hrane postoje posebni sojevi mikroorganizama. Normalno je da je broj mikroorganizama odgovornih za probavu svježe trave tijekom zime svedena na minimum, te je potrebno neko vrijeme kako bi se njihov broj povećao. Zbog toga u tom početnom razdoblju goveda postepeno privikavamo sa vrlo malim količinama zelene krme, ne bi li kroz nekoliko dana došli do normalnih (željenih) količina.

U protivnom, mogu nam se dogoditi razni poremeća-

ji u radu probavnog sustava, a najčešći je akutni pjenušavi nadam. Zelena krma, osobito u proljeće, obiluje topljivim citoplazmatskim bjelančevinama kloroplasta lišća, polisaharidima, polimerima škroba, pektinom, celulozom, saponinima, sluzima i kalcijevim ionima. Jednom riječju, tvarima koje su u vrlo kratkom roku sposobne u buragu izazvati izrazito vrenje. Blokira se mehanizam podrigivanja, te se sadržaj buraga pretvara u pjenušavu masu koja bubri i raste, pa se burag i kapura naglo prošire i nadmu. Time pritišću na ošit i velike krvne žile, remete disanje, te u konačnici mogu izazvati gušenje. U takvim će slučajevima hitna veterinarska intervencija biti neophodna.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

radnim danom od 7 - 9 sa�

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Klupa Ivana Trupkovića iz Šenkovca puna je presadnica

Nenad Novak nudio je kokice različi�h pasmina i veličina

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

ZAČINSKI KUTAK postaje sastavni dio naših vrtova

Što više okusa i mirisa, to bolje

Danas više nema kuhinje u kojoj se okusi svode na sol, crvenu papriku, papar, peršin i nezaobilaznu vegetu. Ona postaje pravo carstvo začinskog bilja

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Silvija Kolar-Fodor

nominirana za nagradu GREENLIDER

Nagrada GREENLIDER dodjeljuje se osobama koje svojim javnim djelovanjem potiču principe održivog i zelenog načina života. Dodjeljuje se na festivalu Greencajt koji će se održati krajem svibnja ove godine.

Ove je godine jedna od nominiranih za ovu nagradu i Silvija Kolar-Fodor, koja svojim djelovanjem i svojim primjerom potiče i inspirira pojedince na promjene u vlastitom životu, na uzgoj vlastite hrane po organskim principima i širi svijest o očuvanju okoliša i bioraznolikosti.

Silvija Kolar–Fodor je biovrtlarka, autorica i aktivistica. Predsjednica je udruge Biovrt – u skladu s prirodom, čuvarica brojnih starinskih sorti, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju te autorica tekstova na www. biovrt.com i knjige Vrtlarenje u skladu s prirodom.

Biovrtlarenjem se bavi 17 godina, a posljednjih 10 godina provodi edukacije i predavanja diljem Hrvatske. Održala je preko 150 predavanja i edukacija, organizirala ili sudjelovala na brojnim razmjenama sjemenja, pokrenula je nekoliko školskih vrtova i banki sjemenja te provela razne projekte i edukacije u školama diljem Hrvatske.

Vlasnica je imanja Biovrt na kojem provodi edukacije. Posljednje 3 godine provodi i edukativne obilaske na svom imanju koje je s početnih 400 m2 povrtnjaka biovrta proširila na 5 hektara koji sadrži povrtnjake, voćnjake, bobičnjake, livade, šumski vrt, pa čak i močvaru. Na svom imanju razvija jedinstvenu priču gdje dokazuje

kako je moguće uzgajati hranu na organski način, kako je to moguće s puno manje posla nego na konvencionalan način te kako je uz uzgoj hrane moguće i očuvanje okoliša i prirodnih staništa. Njen primjer dobre prakse gdje se na privatnom zemljištu postiže i opća dobrobit uvršten je i u knjigu Zašto ta zaštita prirode u izdanju Meridijana i Međimurske prirode.

Silvija se posljednjih godina bavi i javnim zagovaranjem i radila je na više javnih kampanja, a najpoznatija od svih je bila inicijativa Sjeme je naše ljudsko pravo koja je digla mnoge pojedince na noge i koja je omogućila izmjene Zakona o sjemenu i gdje je uz pritisak javnosti izmijenjen Zakon i omogućeno da se na OPG-ovima može uz certi�icirano sjeme upotrebljavati i vlastito sjeme.

Dobitnica je nagrada Utjecajne hrvatske žene 2020. te Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje National Geographica za 2020. u kategoriji Iskorjenjivanje gladi.

Svoj glas za Silviju možete dati poveznicom na www.biovrt.com.

Vrijeme još uvijek nije idealno za bezbrižni boravak u našim vrtovima. Drugim riječima, treba još malo čekati kako bismo krenuli s onim pravim intenzivnim radovima sjetve, sadnje i presadnje. Naime, meteorolozi i dalje najavljuju prohladno i nestabilno vrijeme.

No, ako već čekamo sa sjetvom primjerice krastavaca, mahuna ili mrkve, premda su to neki već napravili, postoji jedna vrsta bilja za koju nije prerano. Riječ je o onoj vrsti koja je postala sastavni dio naših vrtnih gredica, ili bolje rečeno, u vrtovima postoje zasebni dijelovi prozvani začinskim kutkom.

Vlasac, timijan i bosiljak najpopularnije su vrste

Naravno, riječ je o začinskom bilju bez kojeg su današnje vrtlarenje, ali i kuhinja nezamislivi. Bilje je to koje

obogaćuje našu vrtnu �loru, našu vrtnu bioraznolikost, ali i naš svakodnevni meni. No, isto tako, to je i bilje koje svojim intenzivnim mirisom tjera i štetnike s našeg ostalog povrća, a u konačnici i iz povrtnjaka.

Dakle, danas više nema kuhinje u kojoj se začini svode na sol, crvenu papriku, papar, peršin i nezaobilaznu vegetu. Ljudi putuju svijetom, isprobavaju razna jela, otkrivaju nove okuse, gledaju kulinarske emisije, čitaju i neminovno dio toga žele imati doma. Sad, neki se od začina ili začinskog bilja vrlo lako mogu uzgojiti u vrtu, dok ima i onih koji se ipak moraju kupovati jer ne mogu uspijevati u našim klimatskim uvjetima.

Zahvaljujući popularnoj pizzi, u vrtove smo zasadili grmove origana i timijana koji su višegodišnje biljke i bez problema se šire našim gredicama. Što pak reći za mirisni vlasac koji, osim u vrtu, često završava i u cvjetnjaku zahvaljujući svojim roza cvje-

tovima. Jednom kad se zasadi i dobro ukorijeni, sjemenke vjetar raznosi na sve strane i grmovi niču kao gljive poslije kiše. Višegodišnje su začinske biljke i razne vrste kadulje, biljke stvorene kako za čaj, tako i za dodatke slanim jelima, melisa, mažuran, menta, ljupčac ili kako ga mi zovemo “domaća” vegeta, samo su dio trajnica koje traju i traju u vrtu. Mogu se presađivati, dijeliti grmovi i ništa im ne smeta. Štoviše, rastu još bolje i jače. U red začinskog bilja možemo uvrstiti i ružmarin, pa smilje, čak i lavandu.

Vrijeme sjetve i presadnje

Jedna od biljki koju mnogi vole i ne mogu zamisliti rajčicu bez nje je bosiljak. No, on nije trajnica, već ga treba sijati svake godine. Nježni zeleni grmovi brzo rastu, nude obilje začinske mase, a usput su i odličan repelent u rajčici. Doduše, lijepo se u vrtu okrznuti o grm i udisati njegov opojan miris.

Kako pak biste imali sve te ljepote i �inote u vrtu, ako ih već nemate, vrijeme je da krenete u nabavku sjemena ili presadnica. Srećom, presadnice nisu skupe, mogu se nabaviti na placevima, sajmovima kojih ovih dana ima na sve strane i osigurate sebi i svojim članovima obitelji novi doživljaj okusa i mirisa. Nijedna od spomenutih biljaka nije zahtjevna, ne traži previše, a daje tako puno. Izlika nije čak ni pomanjkanje prostora, odnosno život u zgradi. Naime, teglice sa začinskim biljem mogu uspijevati na balkonu i na prozorskim daskama. Danas je uostalom “in” imati što više takvih teglica u kuhinji.

Svježe začinsko bilje najbolje je upotrebljavati upravo takvo kakvo je - što svježije. Želi li se zadržati što intenzivnija aroma bilja, ono se može osušiti u pećnici i na zraku, a može i smrznuti. Kako pak kod kuhanja ne bi izgubilo svoju aromu, bilje je najbolje dodati hrani na samom kraju.

DANI OTVORENIH VRATA u Vrtlariji Vijenac

Od 13. do 23. travnja dođite na sajam niskih cijena

Vrtlarija Vijenac u Strahonincu, Poleve, Dravska 70, i ove godine poziva na Dane otvorenih vrata od 13. do 23. travnja. U 10 dana svi koji vole cvijeće i vrtlarenje mogu kupiti preko 200 vrsta različitog sobnog i vanjskog bilja. Od ljetnica, trajnica, presadnica povrća… iz vlastite proizvodnje. Novost su i stupne voćke idealne za mala dvorišta i balkone.

U vrtnom centru možete kupiti tegle, vrtni alat, svijeće. Po želji mogu aranžirati,

posaditi cvijeće u tegle po dogovoru ili pak, ako nemate ideju, možete izabrati među već zasađenim gotovim teglama, ili će ih zasaditi prema vašim željama i mogućnostima.

Prilikom kupnje bilo koje sobne biljke dobivate 10 posto popusta, a tu su i orhideje za već od 4 eura. Za vrijeme Dana otvorenih vrata posjetite ih od 8 do 18 sati, a u nedjelju 16. i 23. travnja od 9 do 15 sati. (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec

Vanilija je jedan od začina kojim se često koris�mo, no ne uspijeva kod nas. Mnogi ju nikad nisu ni vidjeli kako raste, a mi smo ju uspjeli fotografira� u tropskom vrtu u Dobrovniku

Sanja Đurasek iz Celina u svom plasteniku njeguje obilje začinskog bilja

Porodica lukova

Iako su uskrsni dani prošli, željela bih napisati jednu povrtnu kulturu koja je u našim krajevima možda malo zapostavljena.

Porodica lukova koja je bila na našem stolu ovih dana, mnogi su ju kupovali na tržnici ili prodavaonicama. Meni je to posebno draga biljka pa ću opisati rjeđe uzgajani luk. U našim vrtovima ima mjesta za uzgoj posebnog luka koji zovem aljma (Allium �istulosum), a ja ga zovem zimski luk.

Posijemo ga u proljeće ili kada imamo malo više vremena u dane korijena. Svakako preporučujem da to bude u manje tegle i koje možemo

staviti na prozorske prostore gdje držimo i cvijeće. Kada te biljčice izrastu pred kraj godine ili ujesen, posadimo ih na mjesto u zatvorenom prosto-

ru. Dobro podnosi zimu i još pod snijegom u rano proljeće počinje rasti, a upotrebljava se za ishranu cijele godine, dijeljenjem mladih biljčica.

PLAN SADNJE

14. travnja – Dan korijena Poslijepodne zemlju prskamo čajem od poljske preslice.

15. travnja – Dan korijena Do 15 sa�, a nakon 15 sa� nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog Perigeja.

16. travnja – nepovoljno za rad s biljkama zbog Perigeja do 17 sa�.

17. travnja – Dan cvijeta Do 13 sa�, a od 14 sa� povoljno za rad s biljkama lista. Ujutro prskamo žitarice i voćke preparatom 501, cijepimo biljke cvijeta i od 13 sa� radimo s pčelama.

18. travnja – Dan lista Matovilac će bi� najveći ako ga sijemo u dane lista.

19. travnja – Dan lista Do 15 sa�, a od 15 sa� nadalje nije povoljno radi� s biljkama zbog djelomične pomrčine.

20. travnja – Dan ploda Do 9 sa� i od 18 sa� ne radimo s biljkama zbog uzlaznog čvora. Biljke koje uzgajamo na otvorenom za dobivanje vlas�tog sjemena, pažljivo njegujemo u dane ploda.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

KINO RASPORED

Tražite posao? u autoindustriji

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o.traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji

• inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

• inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

• CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

• električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

• ALATNIČAR (m/ž)

• POSLOVOĐA U ALATNICI (m/ž)

• CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

• TEHNOLOG (m/ž)

• TOPIOC (m/ž)

• MONTER TLAČNIH ALATA (m/ž)

• TRANSPORTNI RADNIK (m/ž)

• KONTROLOR U MJERNOJ STANICI (m/ž)

• INŽENJER KVALITETE (m/ž)

• OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

• OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

• RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

• odgovarajuće obrazovanje

CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

• rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu)

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

• preciznost i motiviranost za rad

TEHNOLOG (m/ž)

• točnost, savjesnost i samostalnost u radu

OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

• dinamičan, samostalan i fleksibilan rad

CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

• mogućnost osobnog i stručnog razvoja

KONTROLOR U PROIZVODNJI (m/ž) ALATNIČAR (m/ž)

• naknada za topli obrok i troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti

• mogućnost 6-mjesečne edukacije i rada u LTH Castings Ljubljana

Austrije 3, 40000 Čakovec.

Četvrtak 13.4.

12:00 - Dnevnik Pauline P. (1+1 gratis)

17:00 - Super Mario Bros (sink.) PREMIJERA

PETAK 14.4.

12:00 - Super Mario Bros (sink.) (1+1 gratis)

CINE & PLAY reklama

17:00 - Marmaduke (sink.)

20:00 - Dungeons&Dragons

SUBOTA 15.4.

10:00 - UPS 2! (sink.)

13:30 - Dnevnik Pauline P.

17:00 - Super Mario Bros (sink.)

20:00 - Air

NEDJELJA 16.4.

10:00 - Dnevnik Pauline P.

13:30 - Super Mario Bros (sink.)

17:00 - Marmaduke (sink.)

PONEDJELJAK 17.4.

17:00 - Super Mario Bros (sink.)

20:00 - Air

UTORAK 18.4.

17:00 - Marmaduke (sink.)

20:00 - Dungeons&Dragon

SRIJEDA 19.4.

17:00 - Super Mario Bros (sink.)

Piše: Bernarda Orehovec

Bebe 2023.

TRGOVINA KRK Gardinovec

Danijela najviše zanima sport, a potom ostalo

Danijela Mavrina iz Belice zatekli smo u prodavaonici Krk (bivši METSS u Gardinovcu). Njemu se posrećilo da dobije platnenu poklon-vre-

ćicu za kupnju s logoom Međimurskih novina. Zauzvrat smo ga pitali što voli čitati u novinama. - Najviše me zanima sport, a potom prelazim

na čitanje svih ostalih tekstova, otkrio nam je Danijel. Snimili smo ga s prodavačicom Andrijanom Ivančok iz Preloga. (BMO, Z. Vrzan)

Jelena Sedlar (24) i Patrik Lesjak (24) iz Strahoninca dobili su Zitu rođenu 30. siječnja.

Mirjana (30) i Dejan (32) Jurović iz Male Subotice dobili su Kaju rođenu 29. ožujka.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon 97. kola

Novo, 97. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u ovom broju. I u travnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. travnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (hau-

stor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. travnja. Sretnog dobitnika 97. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. travnja. (mk)

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Broj

Nikolina Vereš (21) i Denis Lovrec (31) iz Dragoslavca dobili su sina kojem su dali ime Rian, rođenog 4. travnja.

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Andrijana Ivančok i Danijel Mavrin u prodavaonici Trgovine Krk u Gardinovcu

MEĐIMURSKE DANI

11:00 svečanost povodom 20. obljetnice prvog nastupa postrojbe u Prelogu Zrinska garda Čakovec Dom kulture Prelog

16:00

otkrivanje biste Josipa Vrhovskog Črečan

NEDJELJA, 23. travnja

9:00

6. Polumaraton Zrinskih AK Međimurje Čakovec Čakovec

23. Sajam cvijeća u Prelogu TZ Prelog Trg Franje Tuđmana, Prelog

16:00 predavanje Krunoslava Raca Međimurska priroda Matulov grunt, Frkanovec

PONEDJELJAK, 24. travnja

24.4. - 23.5.

“F-Z: od Frankopana do Zrinskih”, radionice za djecu multimedijska dvorana Riznice Međimurja

24.4. - 29.4. Festival znanosti “Međimurje na svjetskoj lenti vremena” MMČ i Gimnazija Josip Slavenski multimedijska dvorana Riznice Međimurja

17:00

Susret mladih međimurskih umjetnika

“Ruža međimurska” Međimurske županije dom kulture, Donji Vidovec

UTORAK, 25. travnja

10:00 “Ana Katarina Zrinski - život i djelo”, predavanje multimedijska dvorana Riznice Međimurja

SRIJEDA, 26. travnja

10:00

Dani lovnog kulinarstva Lovački savez Međimurja podno Staroga grada u Čakovcu

13:00

Podjela besplatnog, lovačkog gulaša Lovački savez Međimurja podno Staroga grada u Čakovcu

11:00

Smotra dravskih plovila Nautički klub “Fljojsar” Donja Dubrava kanal HE Dubrava

12:00

Svjetski dan plesa - Plesni studio Teuta ispred Doma sindikata

15:00

22. Smotra međimurskog folklora i

16. Smotra koreogra ranog folkora Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga

OŠ Donja Dubrava (sportska dvorana)

19:00

Koncert Tomislava Brajše

Općina Selnica

DV Selnički zvončići, hol

“Zrinski kotlić”, natjecanje udruga u spremanju graha SRD Mrena Donji Vidovec

19:00

Speedway Grand Prix of Croatia

Speedway stadion Milenium, Donji Kraljevec

Svetomartinska grahijada TZ Sveti Martin na Muri Skelarska kuća (cesta uz Muru)

NEDJELJA, 30. travnja

9:00

Biciklima međimurskim putevima BIMEP 2023. Diljem Međimurja

10:00 - 18:00

Dan otvornih vrata Centra za posjetitelje Med dvemi vodami Međimurska priroda Križovec

ČETVRTAK, 13. travnja

9:00 sjednica Skupštine Međimurske županije sa svečanim uvodom

zgrada Scheier

17:00

predstavljanje knjige Međimurske županije “Županija za nove naraštaje”

multimedijska dvorana Riznice Međimurja

18:00 otvorenje humanitarne prodajne izložbe likovnih radova za zakladu Katruža Ca e bar Bedem

19:00

0tvorenje izložbe o povijesti Matice hrvatske

Ogranka Čakovec i predstavljanje spomenice

Matica hrvatska Ogranak Čakovec Centar dr. Rudolf Steiner, Donji Kraljevec

PETAK, 14. travnja

16:30 – 21:00

KAM – festival kazališnih amatera Međimurja svečano otvorenje Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga MŽ-a Dom kulture grada Preloga

SUBOTA, 15. travnja

9:00 - 16:00

Hop on Hop of Bus – besplatna vožnja

TZ Međimurske županije gornje Međimurje

10:00 - 12:00

Izložba međimurskog konja

Udruga uzgajivača međimurskog konja

podno zidina Staroga grada u Čakovcu

15:00 - 21:00

KAM – festival kazališnih amatera Međimurja

Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga MŽ-a Dom kulture grada Preloga

16:00

9. Međimurska utrka vatrogasaca

VSU Merhatovec atletska staza u Merhatovcu

17:00

5. rođendan Mažoretkinja Male Subotice

KUU Zvon Mala Subotica sportska dvorana OŠ Mala Subotica

NEDJELJA, 16. travnja

14:30 - 21:00

KAM – festival kazališnih amatera Međimurja, dodjela nagrada Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga

Međimurske Županije

Dom kulture grada Preloga

17:00

tradicionalni koncert “Bijela nedjelja”

KUU “Zvon” Mala Subotica dom kulture, Mala Subotica

PONEDJELJAK, 17. travnja

19:00

otvorenje izložbe naklade

Matice hrvatske Ogranak Čakovec zgrada Scheier

19:00

dodjela nagrade „Zvonimir Bartolić“

Matica hrvatska Ogranak Čakovec zgrada Scheier

UTORAK, 18. travnja

Međimurski dan rijeke Mure otvorenje poučne staze ''Čovjek i rijeka'' Međimurska priroda Križovec

SRIJEDA, 19. travnja

14:00

polaganje - “Kamen spoticanja” Židovska općina Čakovec, Međimurska županija, Grad Čakovec Čakovec

18:00

“Never forget” – završna konferencija međunarodnog projekta Židovska općina Čakovec, Međimurska županija, Grad Čakovec Centar za kulturu Čakovec

ČETVRTAK, 20. travnja

19:00 promocija knjige ''Međimurje 1941.'' autora Darka Prebega Matica hrvatska Ogranak Čakovec zgrada Scheier

PETAK, 21. travnja

10:00

konferencija ''Međimurje-zelena destinacija'' Međimurska županija Poslovni dnevnik hotel Castellum Čakovec

17:00

23. Sajam cvijeća u Prelogu, svečano otvorenje

TZ Prelog Trg Franje Tuđmana Prelog

18:00

20. godina Zrinske garde Čakovec otvorenje izložbe Centar za kulturu Čakovec

19:00

gostujuća izložba ''Upoznajmo Frankopane”, svečano otvorenje, MMČ, Primorsko-goranska županija multimedijska dvorana Riznice Međimurja trajanje izložbe 21.4. - 23.5.

SUBOTA, 22. travnja

Obilježavanje Dana planeta Zemlje

10:30

sportske igraonice Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske

županije i GK Marijan Zadravec Macan podno zidina Staroga grada u Čakovcu

11:00

prirodoslovne radionice “Divlji susjedi”

Međimurska priroda podno zidina Staroga grada u Čakovcu

11:00

radionice za djecu “Zrinski i ptice”

Muzej Međimurja Čakovec u Perivoju Zrinskih i Muzeju Međimurja Čakovec

23.

Trg Franje Tuđmana, Prelog

10:00 - 12:00

Zaklada ''Katruža'', prodaja ulaznica za humanitarni koncert

Međimurska zaklada solidarnosti ''Katruža'' Trg Republike Čakovec

9:00 - 18:00

Hop on Hop of Bus – besplatna vožnja

TZ Međimurske županije donje Međimurje

9:00 stručni skup “Zdravo i no” Društvo “Naša djeca” zgrada Scheier, Čakovec

10:00 izložba plakata dječjih radova multimedijska dvorana Riznice Međimurja

11:00 predavanje „Topoteka - čuvar baštine"

multimedijska dvorana Riznice Međimurja

12:30 radionica "Gledam, istražujem, učim" multimedijska dvorana Riznice Međimurja

ČETVRTAK, 27. travnja

9:00 međunarodna znanstvena konferencija

5. Međimurski lološki i pedagoški dani

Učiteljski fakultet, Odsjek Čakovec

11:30

Dan Odsjeka Učiteljskog fakulteta u Čakovcu

Učiteljski fakultet, Odsjek Čakovec

19:00

koncert nagrađenih učenika

Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec zgrada Scheier, Čakovec

PETAK, 28. travnja

10:00

“Florijan i ja”, izložba radova

PŠ Dekanovec dom kulture, Dekanovec

10:00

tribina povodom operacije ''Bljesak'' Udruga veterana 34. Inženjerijske bojne Scheierova zgrada

18:00

“Živi svijet Perivoja Zrinski” ptičarenje i edukacije

Međimurska priroda Perivoj Zrinskih Čakovec

19:00

Međimurje v srcu – prijatelji za Katružu

Humanitarni koncert Međimurske zaklade solidarnosti ''Katruža'' Centar za kulturu Čakovec

SUBOTA, 29. travnja

9:00 mimohod povijesnih postrojba

Trg Republike Čakovec

9:30

svečano misno slavlje, predvodi mons. Josip Mrzljak

Crkva svetog Nikole biskupa Čakovec

11:00

postrojavanje povijesnih postrojba

Trg Republike Čakovec

12:00

Svečana sjednica Skupštine Međimurske županije

Centar za kulturu Čakovec

9:00

Sajam proizvoda međimurskih

poljoprivrednih gospodarstava

Trg Republike Čakovec

9:00

izložba vozila Oldtimer klub Međimurje Park Rudolfa Kropeka

9:30

“Žabe na cesti”, predstavljanje volonterske akcije

Međimurska priroda

Trg Republike Čakovec

10:00 - 16:00

Dani otvorenih vrata Muzeja Međimurja Čakovec

Muzej Međimurja Čakovec

11:00 polaganje vijenaca kod spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu Zrinska garda Čakovec Bečki Novigrad

12:30

misno slavlje Zrinska garda Čakovec Bečki Novigrad, katedrala

15:00

22. Smotra međimurskog folklora i 16. Smotra koreogra ranog folkora Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije

OŠ Donja Dubrava, sportska dvorana

18:00

Kulturno-umjetnički program KUD-a Selnica i KUD-a Moslavec Voloder

Općina Selnica školska športska dvorana, Selnica

PONEDJELJAK, 1. svibnja

10:00 - 13:00

“Svetomartinska Mura”, najsjevernija hrvatska utrka AK Međimurje, TZ Sveti Martin na Muri Mlinarska kuća, pješačko-biciklistička staza “Svetomartinska Mura”

Prvomajska biciklijada grada Preloga TZ grada Preloga

Prvomajski grah TZ Sveti Martin na Muri Terme sv. Martin, Mlinarska kuća, Skelarska kuća

Prvomajski grah Zebanec Selo (nogometno igralište)

Prvomajska biciklijada Sport za sve Orehovica Orehovica

UTORAK, 2. svibnja

17:30 svečanost povodom 20. obljetnice prisege prvog naraštaja gardista Zrinska garda Čakovec Centar za kulturu Čakovec

18:30

Koncert Klape Intrade Centar za kulturu Čakovec

SRIJEDA, 3. svibnja

17:00 otkrivanje spomen-ploče Nikoli Zrinskom Murakerestur (utvrda Novi Zrin)

9:00

MU-ZA-ME, predstavljanje muzejske knjižice za djecu multimedijska dvorana Riznice Međimurja

PETAK, 5. svibnja

10:00

Čitanjem do zvijezda, natjecanje u znanju i kreativnosti, otvorenje Knjižničarsko društvo Međimurske županije Srednja škola Čakovec

17:00

“Večer zavičaja”, radionice i predavanja na temu međimurske baštine DV Vjeverica Čakovec i MMČ multimedijska dvorana Riznice Međimurja

SUBOTA, 6. svibnja

sportska manifestacija “Najduža špaga”

GK Marijan Zadravec Macan centar Čakovca

Sajam cvijeća u Prelogu, TZ grada Preloga

Damira Golubić iz Čakovca s radošću je prihvatila poziv za sudjelovanje na Vatrometu mode koji se vraća 20. svibnja.

Foto: Studio Marrtinez, Martina Strahija

VIKEND VODIČ

petak,

14. travnja

16:30

Fes�val kazališnih

amatera

Dom kulture

Prelog

20:00

Dvorana GOC-a

Čakovec

Miroslav Škoro

Fortuna band

21:00

Meta bar

Čakovec

Let 3

subota,

15. travnja

9:00

Lov na zlatnog smrčka

Start: Dvorana MESAP-a

Nedelišće

21:00

Casa La�na

Čakovec Hobbit House

nedjelja,

16. travnja

15:00

KAM Fes�val Prelog

Dom kulture

kamo za vikend

FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA

Međimurja u Prelogu 2023.

Međimurski

kazalištarci pokazat

će što znaju od 14. do 16. travnja

Nakon uspješnog povratka na prošlogodišnjem KAM-u i ove se godine vraćamo puni iščekivanja, željni vašeg pljeska, smijeha, bodrenja. Pozivamo Vas da u ta tri dana ispunite Dom kulture grada Preloga te nam budete vjerna publika. U Međimurju djeluje šezdesetak kulturno-umjetničkih udruga i društava organiziranih u Zajednicu hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije.

Zajednica djeluje kroz osam Odbora speci�ičnih djelatnosti. Jedan od odbora je i Odbor kazališnih amatera čiji se rad bazira kroz organizaciju Festivala kazališnih amatera Međimurja, edukacijske seminare, gostovanja, ali prije svega na okupljanju ljudi svih uzrasta

radi stvaranja nečeg novog. Sve predstave ove će godine otpratiti županijski žiri u sastavu: Iva Srnec Hamer, redateljica, ujedno i državna selektorica te Petra Vukelić, glumica. Za izbor tekstova zadužen je Kristian Novak, književnik.

Nastupit će Dramski studio Dada, Dramska diletantska družina, Kazališna družina Štolcer Čakovec, Dječje gradsko kazalište Čakovec, KUD Goričan, KUD općine Donji Kraljevec, Dramska sekcija KUU, Dramska družina KUD-a Katruže Ivanovec, Kazališna družina KUU Seljačka sloga Nedelišće, Dramska družina KUD-a Strahoninec, Dramsko-recitatorska skupina KUD-a Žiškovec i KUU Lipa Gornji Mihaljevec. (dv)

PRELOG Prvomajska biciklijada uz Vinski piknik i sjajnu zabavu

I ove godine Turistička zajednica grada Preloga poziva na Prvomajsku biciklijadu ulicama Preloga. Biciklijada će i ove godine proći ulicama mjesta s područja Preloga, a to su Čehovec, Cirkovljan, Hemuševec, Draškovec, Čukovec, Oporovec i Otok. U odličnoj atmosferi i dobrom društvu, biciklom ćete proći blizu trideset kilometara. Pozivaju se svi ljudi dobre volje, a

pogotovo obitelji s djecom, da se pridruže Prvomajskoj biciklijadi. Biciklijada nije natjecateljskog karaktera i lijepa je prilika za pravo obiteljsko druženje. Prvomajska biciklijada grada Preloga okuplja bicikliste rekreativce, ljubitelje vožnje, kao i obitelji s djecom. Start Prvomajske biciklijade je u centru Preloga u ponedjeljak, 1. svibnja, točno u 9 sati ispred župne crkve

MIROSLAV ŠKORO

najavio koncert

Bajzovim dvorima Pjevat ću pjesme koje su se šćućurile u srcima publike!

20. travnja

20:00

CZK Čakovec Koncert

Amira Medunjanin

21. travnja

Predstavljanje knjige

Ivana Plechinger

Da sam ovo barem znala ranije

Knjižnica Prelog

21. do 23. travnja

Sajam cvijeća

Prelog

23. travnja

Čakovec

6. Polumaraton Zrinskih

27. travnja

20:00

Muškarci više vole plavuše

Kazalište KNAP Tribina ČČ

28. travnja

Dvorana Graditeljske škole

Čakovec

Koncert

Saša Ma�ć

29. travnja

Donji Kraljevec Speedway Grand Prix

Stadion Milenium

30. travnja

Sve� Juraj na Bregu Forestland park

sv. Jakoba, a cilj i druženje na prostoru Sportsko-rekreacijske zone Marina u Prelogu.

Na cilju se za sve sudionike manifestacije spremaju osvježenje i okrepa te zabavni dio gdje će sve posjetitelje zabavljati band Hands&Voice iz Donje Stubice. Posjetitelji će se moći opustiti i na Vinskom pikniku Vinarije Dvanajščak-Kozol tako da ponesite dekice.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - Alex Schulman: Braća

Dobitnik knjige Jennifer Niven: Sva radosna mjesta objavljene u prošlom broju je Ljiljana Jesenović iz Donjeg Hrašćana. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Alex Schulman: Braća

kupon br. 1439

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Miroslav Škoro stigao je u Dekanovec u Bajzove dvore u utorak 11. travnja, kako bi najavio svoj koncert Sve što srce želi, koji će održati u petak, 14. travnja, u dvorani GOC-a u Čakovcu u 20 sati. Predgrupa je Fortuna band. Vrata dvorane otvaraju u 19 sati.

Vidno dobro raspoložen poručio je kako se uvijek rado vraća u Međimurje i raduje se koncertu u Čakovcu.

– Nije ovo koncert koji je u sklopu nečeg epohalnog, ništa ne slavim, nema nekih velikih pjesama u posljednje vrijeme. Ovo je koncert gdje idem na, recimo, staru slavu i na činjenicu da sam napisao pjesme i stihove koji su se

Kratki sadržaj:

Njih trojica. Kobno ljeto. Događaj koji je promijenio sve.

Trojica su se braće vra�la u kućicu kraj jezera nakon majčine smr�. Došli su na mjesto gdje su kao djeca provodili ljetne praznike s roditeljima, no nakon kobnog događaja njihovi živo� nikad više nisu bili is�.

Što se točno dogodilo tog ljeta kada su se borili za ta�nu naklonost i majčinu ljubav u domu koji je ponekad nalikovao na minsko polje? Što im se to dogodilo? Ranjeni, preživjeli?

Majstorski ispričana priča posve neočekivana raspleta, koja oduševljava čitatelje diljem svijeta, osigurala je Alexu Schulmanu epitet jednog od najzanimljivijih suvremenih švedskih pisaca.

Izuzetno hvaljen roman iznimne strukture koji govori o disfunkcionalnoj obitelji, složenim bratskim odnosima, krivnji, tajnama iz prošlosti i sjećanju.

ščućurili u srcima ljudi. Prvi razlog je taj što sam pišući te pjesme ja krao od života i mislim da sam uspješno to napravio, a drugi je taj što ja ne pjevam ništa bolje od prosječnog muškarca u Hrvatskoj.

Drago mi je da se nakon korone i svega toga vraćam ponovno u gradove u kojima sam se uvijek dobro osjećao u ovih 30 godina karijere, a to je de�initivno i Čakovec. To je grad u kojem smo uvijek dobro prolazili i u kojem smo imali vrlo zanimljive koncerte. Radujem se tom koncertu i zahvaljujem Perici Remenaru koji se odlučio baviti i ovim poslom kao i menadžeru Miroslavu Šinceku. (dv, zv)

Koncert

Jole i gos�

1. svibnja

Sve� Juraj na Bregu Forestland park

Koncert

Ogenj i gos�

9:00

Prvomajska biciklijada

Prelog

3. svibnja

20:00

Dobra večer došao sam po vašu kćer - Igramo za Petra

Dvorana OŠ Goričan

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

POKLANJA KNJIGU

u

Miroslav Škoro stigao je u Bajzove dvore u Dekanovec gdje je najavio svoj koncert

intervju tjedna

PREDSTAVLJAMO bivšu manekenku Damiru Golubić (47) iz Čakovca

Poziv na Vatromet mode vratio me u ranu mladost

Preporučila bih manekenstvo mladima jer smatram da im može pomoći pri izgradnji discipline, samopouzdanja te stvaranju prijateljstava za cijeli život

Piše: Dora Vadlja

Foto: Studio Marrtinez

Damira Golubić iz Čakovca bivša je manekenka koju predstavljamo u ovotjednom izdanju Medije, a u sklopu serijala uoči Vatrometa mode. - Ja sam iz Čakovca, rođena u Zagrebu, ali sam cijelo djetinjstvo provela u Čakovcu. Tamo sam se bavila manekenstvom tijekom srednjoškolskih dana ranih devedesetih, dok sam istovremeno glumila i bila aktivna članica Pinkleca. Iako u to vrijeme još nije bilo Vatrometa mode, imala sam priliku sudjelovati u brojnim revijama odjeće i frizura, rekla nam je Damira na početku razgovora i nastavila: Manekenstvo sinonim za dobru zabavu

Kao manekenka, imala sam nekoliko značajnih uspjeha, poput sudjelovanja u revijama sportske odjeće i modnih revija uopće. Kroz manekenstvo sam se naučila disciplini, brizi o sebi i održavanju ravnog držanja, te sam istovremeno gradila svoje samopouzdanje. Također sam stekla prijateljstva za cijeli život i dobro se zabavljala.

Damira u doba kad su šuškave trenirke bile hit

KAMO SUTRA

Iza nas je još jedno blagovanje. Ove godine u našoj familiji je to bilo malo drugačije jer je susjed Konrad slavio Abraham taman na Veliku subotu. No, ova hladnoća bi i ovako pokvarila vuzmenku koju smo inače tradicionalno palili dolje u goricama. Od svih, jedna mi je posebno ostala u pamćenju. A to je ona u vrijeme korone. Zna-

Iako se danas bavim drugim poslom, manekenstvo mi je de�initivno pomoglo pri javnim nastupima te mi

je pružilo vrijedna iskustva. Radim u Čakovcu kao ekonomistica sa znanstvenim magisterijem iz marketinga. Također sam majka jednog studenta i jednog gimnazijalca. Uz redovan posao, bavim se jogom i instruktorica sam joge za lice. Također, radim sebi kozmetičke proizvode i planiram jedan sladak privatni projekt u Slakovcu.

Vraćanje u ranu mladost

Kada sam vidjela da je Karmen napisala objavu o ovogodišnjem Vatrometu mode, podsjetila me je na prekrasne uspomene iz rane mladosti te sam se odmah javila. Također, snimanje za naslovnicu Medije me je de�initivno vratilo u mlađe dane i prisjetila sam se ne-

DAMIRA ZA

PHOTOSHOOTING

NOSI:

Frizura: Frizerski salon ALBINA

Šminka: Tanja Horvat

KiK

kih zanimljivih anegdota iz manekenskih dana.

Preporučila bih manekenstvo mladima jer smatram da im može pomoći pri izgradnji discipline, sa-

mopouzdanja te stvaranju prijateljstava za cijeli život, zaključuje naša sugovornica koja se veseli ponovnom izlasku na pozornicu u Centar za kulturu Čakovec.

Vatromet mode vraća

se na velika vrata!

Nakon višegodišnje pauze vraća se najveći modni događaj na našem prostoru, poznat iz vremena žive čakovečke modne scene – Vatromet mode. Brojne revije modnih kuća i mladih dizajnera uz plesna i pjevačka gostovanja uvijek su do zadnjeg mjesta ispunili Centar za kulturu Čakovec. Na dan 20. svibnja ove godine u 18 sati događaj će ponovno zasjati na starom mjestu i okupiti

Jeste se fino napapali šunkice?

te ono doba kad smo mislili da se korona prenosi pogledom, a kamoli dodirom.Pa smo pomno planirali kako da to izvedemo. Što je sad prilično smiješno, jer se na tom području živi kao jedno kućanstvo, kao recimo malo veća obitelj. Vatrogasci su u to doba patrolirali po dužnosti. Zaista, kao da smo živjeli u nekom ratnom �ilmu. Posebno

su najavili da će kontrolirati ako se na vuzmenki okupi bilo tko izvan kućanstva. A najveća je ironija da nas dolje kod šume i ovako nitko s ceste ne bi vidio. No, dobro. Pravila su pravila. Imali smo dekice, sjeli na udaljenost i �ino promatrali vatru. Ima nešto posebno umirujuće u tome. Kad sam bila mala, sjećam se da je mama panično te

Velike subote uvijek zatvarala sve prozore. Jer se u to doba Vuzmenka palila puno više nego što je to danas običaj. Stan bi u Čakovcu bio pun dima u slučaju da se nismo dobro zabarikadirali.I tako su još jedni blagdani postali dio naših sjećanja. No, s obzirom na to kako vrijeme kao pomahnitalo juri, ne brinite, uskoro ćemo ponovno jesti

“staru” manekensku gardu uz pojačanje novih manekenki i manekena. Baš kao i nekada, organizirat će ga direktorica Plesnog studija Vivona Karmen Kovačević Jambor te nekadašnja manekenka Andreja Ribarić koja je i sama “žarila i palila” po modnim pistama. Vatromet mode bit će humanitarnog karaktera, a sav prihod od ulaznica donirat će se Udruzi za sindrom Down Međimurske županije.

francusku, i to već za Božić. No, dobro, u pravu ste. Nije još vrijeme za takve priče. Prvo treba dobro odmoriti tijekom ljeta, a onda i ovako već u dućane na police stiže predblagdansko ludilo. Zato, pomalo. Prvo uživajmo u proljeću, suncu i cvatu. Osim onih koje love alergije. Za sve ostalo tu su injekcije, navodno pomažu.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 26.04.2023. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Detektiv Marlowe

Dobitnik ulaznica za film Detektiv Marlowe:

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Svakog utorka potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Tanja Đurkin

Damira je, uz redovan posao u Javnoj ustanovi REDEA, instruktorica joge za lice

Odjeća:

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Par koji je zasjao protekle subote na špici

Magdalena i Alenka simpa�čne su djevojke sa špice

Obitelj Horvat prošetala gradom

Kad i kišobran uskladiš s ou�itom

Branka i Kris�jan modno su osviješteni

Nataša ima fantas�čan kaput

NOGOMET 3. NL SJEVER

Pobjeda Poleta, domaći porazi Dinama i Rudara

Piše: Miljenko Dovečer

Preduskršnje kolo donijelo je zanimljive rezultate, poneke i neočekivane, a svi su očito bili dobri i blizu osvajanja bodova pa su i sve poražene momčadi ostale tek za korak kratke od boda. Minimalne pobjede upisali su Radnik, Polet, Podravina i Podravac, a susret u Varaždinu završio je bez pobjednika.

Sve tri međimurske momčadi bile su domaćini, no Rudar i Dinamo nisu iskoristili prednost domaćeg terena.

Svoj prateći korak za Radnikom Polet je održao zahvaljujući jedinom strijelcu na utakmici Marku Šariću. Jedan je pogodak pao i na utakmici u Domašincu, ali nažalost u domaću mrežu za što krivnja ide

na adresu Roka Grgića. Uspješan gost bila je i Podravina koja se iz Murskog Središća vratila pjevajući, a pjesmu su poveli Sambolec i Vidović.

Gol Šarića za nova tri boda Poleta, sutra derbi prvenstva u Križevcima

Polet je u susretu s Viroviticom bio apsolutni favorit, a gol vrijedan tri boda postigao je Marko Šarić u 24. minuti. Ovom pobjedom Polet je na drugom mjestu s trima bodovima zaostatka za vodećim Radnikom iz Križevaca s kojim se susreću sutra u derbiju prvenstva.

Polet: Jambres, Mesarić, Mezga, Žulić, Barat, Krištofić,

Perčić, Telebar, Šarić, Jurinić, Mihalinec (Topolnjak, Štefanec, Horvatić, Mezga D., Lajtman, Žganec J.). Trener: Josip Brezovec.

- Gostujući poraz kod ekipe Poleta, rezultat 1:0. Rezultat opisuje cijelu tekmu, tvrda, čvrsta koju su domaćini okrunili pogotkom. Mi se okrećemo domaćoj tekmi gdje tražimo nove bodove, kratko je kazao trener Virovitice Krešimir Crvenka.

- Najdraža pobjeda otkad sam trener. Dečki su orali i kopali i igrači koji su zamijenili standardne su ih dostojno zamijenili i opet smo pokazali da smo klapa i ekipa, a svi protiv nas idu 200 posto pa su pobjede još slađe. Veselim se subotnjem derbiju s Radnikom u Križevcima. Nadam se da će to biti praznik nogometa i da će navijači uživati, a vjerujem da će se više veseliti naši "Red boys", kazao je trener Poleta Josip Brezovec.

Neočekivani poraz Dinama nakon plasmana u polufinale Kupa

Dinamo se očito muči kada u momčadi nema najboljeg strijelca i igrača Čepe Krznara. Kod kuće su poklekli minimalnim porazom 0:1 od Podravca iz Virja, a gol je postigao Grgić Roko u 75. minuti.

U sljedećem kolu idu na zahtjevno gostovanje u Koprivnicu gdje ih čeka momčad koja se bori za goli život. Međutim dinamovci idu neopterećeni na to gostovanje jer će prvenstvo završiti sigurno u gornjem dijelu ljestvice, a u međimurskom kupu ušli su u polufinale. Kup

će biti Dinamu sada najveća preokupacija pa će trener Gorupić dati sigurno priliku u prvenstvu svim igračima.

Dinamo (D): Prekupec, Sabol, Petak, Šimunić, Jakšić, Mezga, Mlinarić, Vugrinec, Kovač, Bacinger (Medvešek, Rališ, Novak, Drk, Novak F., Marodi, Malenović N.). Trener: Dalibor Gorupić.

- Propustili smo danas previše prilika i kazna je stigla. Naravno da sam nesretan i nezadovoljan, trebali smo to bolje danas i ne želim tražiti alibi, ali dojma sam da smo se u srijedu na kup utakmici pošteno potrošili i ispraznili i fizički i psihički. Znali smo da je poslije takvih utakmica najteže igrati onu sljedeću, međutim, opekli smo se. Ako je krivica na meni kao treneru jer sam danas koristio previše mladih igrača, onda vrlo rado prihvaćam krivicu i mogu samo poručiti da će kod mene uvijek biti puno mladih igrača u sastavu. Čestitam momčadi Podravca na pobjedi, a mi se okrećemo idućem tjednu, radu i treningu, rekao je trener Dinama Dalibor Gorupić.

Pomalo neočekivani

poraz Rudara

Očito da je dosta olako shvatila ovu utakmicu momčad Rudara i to im se osvetilo, a gosti zasluženo u Ludbreg nose tri boda.

Nakon što su u prošlom kolu svladali Podravinu u gostima sada je Rudar istoj momčadi bio domaćin i očekivao novu pobjedu. No gosti iz Ludbrega su iznenadili i pobijedili domaći Rudar 1:2. Golove za Podravinu zabili su Sambolec i Vidović u prvom poluvremenu, dok je za Rudar pogodio Slaven Hlišć u 49. minuti.

Ostalo je još dovoljno vre mena da se rezultat preokre ne do kraja, no usprkos svim naporima igrača Rudara do toga nije došlo. Bilo je do kraja utakmice još prigoda za obje momčadi, no rezultat se nije mijenjao. U sljedećem 20. kolu Rudar gostuje kod Podravca iz Virja.

Rudar: Kodba, Šardi, Belaj, Hlišć N., Novak, Mikulić, Martinjaš, Vaš, Nedeljko P., Nedeljko K., Hlišć S. (Srpak, Zeljko, Kolman, Perčić, Debelec, Puljić, Liklin). Trener: Andrija Balajić.

- Pohvale mojoj ekipi za današnju izvedbu na terenu u pogledu zalaganja i htijenja. Utakmica s puno grešaka s jedne i druge strane. Imali smo nekoliko prilika da u drugom poluvremenu postignemo treći gol i potvrdimo pobjedu, međutim kod svake situacije smo donijeli krivu odluku. Zadovoljni smo osvojenim trima bodovima i okrećemo se sljedećoj utakmici, komentirao je trener Podravine Matija Kristić.

- Prvo poluvrijeme smo doslovno prespavali. Podravina je jednostavno bila brža i agresivnija te zasluženo vodila prvo poluvrijeme 2:0. Drugo poluvrijeme smo ušli odlučnije, zabili gol za smanjenje rezultata, vršili pritisak, stvarali šanse, ali nismo uspjeli okrenuti rezultat. Podravina se bazirala na kontre gdje su imali 4 ili 5 situacija da riješe utakmicu, ali ih je koštao završni pas. Zaslužena pobjeda Podravine, a mi se okrećemo sljedećem protivniku, kazao je nakon utakmice trener Rudara Andrija Balajić.

Rezultati 19. kola: Rudar - Podravina 1:2, Dinamo - Podravac 0:1, Polet - Virovitica 1:0, Varteks - Koprivnica 2:2, Radnik Križevci - Papuk 2:1.

Raspored 20. kola koje se igra u subotu, 15. travnja u 16:30: Radnik Križevci - Polet, Koprivnica - Dinamo, Podravac - Rudar, Papuk - Podravina, Virovitica - Varteks.

Malo igra, ali zabija često

Mladi 20-godišnji napadač Varaždina novi je heroj momčadi Marija Kovačevića. Nakon prošle utakmice ne piše se o Tekliću, Brodiću, Šegi, već o mladom čakovečkom napadaču. Marljivo trenira, radi, ponekad zaigra za juniore za koje je u devet nastupa postigao osam golova te strpljivo čeka pravu šansu u najvišem hrvatskom rangu. Do sada mu je Kovačević dao samo 55 minuta u ukupno devet ligaških nastupa.

Koji je Domjanićev učinak?

U tom malom periodu provedenom na terenu Niko je postigao dva gola. Prvi je zabio je Osijeku u pobjedi 4:1, a svoj drugi u prošloj utakmici protiv Slaven Belupa. Također, u tih 55 minuta, pogodio je vratnicu protiv Lokomotive u zadnjoj minuti. Igrao je Niko i u kupu dvije utakmice, a tamo je postigao jedan gol. Niko Domjanić može se pohvaliti činjenicom da je zabijao golove u 1. HNL-u pionira, kadeta i juniora, 2. HNL-u, hrvatskom kupu te 1. HNLu. Zaista impresivno. Njegov tata je nekadašnji sjajni napadač Željko Domjanić. Niko je definitivno "nos za gol" naslijedio od tate Željka. (nl)

ŽRK ZRINSKI

Mlade Zrinskice osme u državi

Odigrane su i posljednje utakmice završnice prvenstva Hrvatske u Poreču. Zrinskice su zauzele osmo mjesto u državi.

Veliki je ovo uspjeh ekipe i trenera koji je vjerovao u svoje cure i samo su ga ozljede spriječile da rezultat bude još za nekoliko pozicija bolji.

Iako je trener Dubravko Hozjak morao improvizirati u hodu jer je skoro svaku utakmicu neka igračica završila s ledom u ruci na klupi, baš nitko nije nadigrao našu ekipu, iako je trener na trenutke bio prisiljen na terenu imati i pola ekipe koja je u stvarnosti U-14 generacija i cure su se hrabro hrvale protiv i dvije godine starijih protivnica. Doslovce jedna ili dvije lopte su odlučile da ekipa ne završi i u borbi za medalje.

U posljednjoj utakmici trener je odlučio skupljanje iskustva pretpostaviti rezultatu i igrale su cure koje su manje igrale na ovoj završnici.

Svijetla

budućnost

kluba

Pod vodstvom trenera Dubravka Hozjaka nastupile su: Kristina Goričanec, Ela Blagus, Viktorija Novak, Nika Marciuš, Tara Marciuš, Gabrijela Novak, Laura Golubić, Sonja Makarova,

MRK

Melani Požgaj, Marta Doležaj, Rahela Varga, Lorena Lukman, Nela Vrban, Hana Vidović, Leona Janković, Hana Tomašek i Rebeka Škvorc.

Prema sadašnjim informacijama ta će generacija u ovakvom rasporedu odigrati još jednu sezonu. Trener Hozjak sigurno je u ovom ubitačnom ritmu (sedam utakmica u četiri dana) vidio na čemu mora raditi za sljedeću sezonu, a Upravi dao zadatak da pokuša ovim curama, na koje klub sigurno može računati u budućnosti, osigurati što bolje uvjete za rad. Iz kluba su zahvalili svim roditeljima i sponzorima koji su omogućili da ekipa provede pet lijepih dana u Poreču.

Seniorke gostuju u Umagu

Seniorke su ovu reprezentativnu pauzu iskoristile za dodatno uigravanje i pripremu za sljedeću utakmicu.

Draškovec preokretom Svetomarčani slavili

Visoka domaća pobjeda Plavih protiv Omladinca (NSR), golijada u Orehovici, Mornarima derbi kola protiv Otoka, petarda Mure protiv Paraga

Dok je prva momčad mirovala u prvenstvu, mlađi uzrasti sudjelovali su na međunarodnom turniru u Mađarskoj.

Ekipe U-15 i U-13 nastupale u Mađarskoj

Protekli tjedan, za vrijeme proljetnih praznika, dva mlađa uzrasta (U-13 i U-15) vratila su se s međunarodnog turnira u Mađarskoj, gdje su skupili vrijedna rukometna iskustva u utakmicama protiv jakih momčadi. Ekipa U-13 završila je na šestom mjestu, dok je ekipa U-15 osvojila sedmo mjesto.

U generaciji U-15 na ovom turniru Jakov Radek zabio je najviše golova, čak 66 u sedam utakmica. Kod mlađih U-13, najbolji strijelac je bio Luka Jakopić s 22 gola.

Seniori sutra protiv

druge Slatine

Samo četiri kola preostala su do kraja natjecanja u 1. HRL-u Sjever u kojem su naši

U 21. kolu

1. HRL-a za žene Zrinski gostuje kod posljednjeg Umaga koji je do sada skupio samo dva boda, pa je prema tome naša ekipa apsolutni favorit. Vjerujemo da će to opravdati i da će se iz Istre vratiti s pobjedom. Utakmica je na rasporedu ove subote, 15. travnja, u 18:00 u dvorani Stella Maris u Umagu. (md)

U Međimurskoj premier ligi dva autogola gostiju u Macincu. Ravnopravna igra u prvom dijelu kad nije bilo zgoditaka. Domaći su poveli u 74. minuti autogolom Petra Tomšića. Ubrzo nakon pet minuta gosti iz Jurovca zgoditkom Martina Michaela Lesara poravnavaju rezultat na 1:1. U finišu utakmice domaći Centrometal dolazi do pobjede. Prvo je u 88. minuti Dominik Kirec postigao autogol, a u 90. minuti konačnih 3:1 svojim zgoditkom postavlja Erik Glogovec. Po jedan opomenuti igrač u svakoj momčadi. Zanimljivo da su isto tako kod obiju momčadi igru napustili kapetani momčadi.

rukometaši trenutno na petom mjestu. Iako su očekivanja bila veća, nakon održane skupštine poslije polusezone i povratka Željka Kavrana Toze na mjesto predsjednika kluba, u MRK Čakovcu se polako okreću novoj sezoni. U ovim preostalim utakmicama trener Josip Borković polako mora selekcionirati momčad za sljedeće prvenstvo za koje je istaknuti najveći ciljplasman u Premijer ligu.

Dobar test za igrače koji pretendiraju da mogu u narednoj sezoni pomoći svom klubu u toj želji bit će ove subote. Na megdan u Čakovec dolazi drugoplasirana Slatina koja se nada ulasku u Premijer ligu ove sezone. U svakom slučaju jako zanimljiva utakmica za pogledati, a igrat će se ove subote 15. travnja u Atonu u Nedelišću u 19:00.

- Dođite podržati naše rukometaše u lovu na nove bodove i uživati u rukometu, poručili su iz kluba. (md)

Glatka pobjeda Podturna. Goste iz Podturna prvi je u vodstvo od 1:0 doveo u 20. minuti Nikola Ovčar. Galeb je donekle držao minimalni zaostatak, ali u 65. minuti zgoditkom Josipa Lepena već je 2:0. U trećoj minuti sudačke nadoknade konačnih 3:0 postavlja Andrej Goričanec. Uz tri boda Podturen je upisao i tri opomene. Domaćem Galebu jedna opomena. Nakon prošlotjednog dvoboja u četvrtfinalu kupa MNS, u prvenstvenom susretu Međimurec je ponovno bio bolji od Naprijeda. Strijelci za domaćine bili su Bojan Vručina i Borna Petrovečki.

Savčani do boda u sudačkoj nadoknadi. Štrigovčani su po dva puta imali prednost na susretu zgodicima Marija Kovača i Daniela Vukovića, dok je za Bratstvo dva puta rezultat izjednačio Vedran Knežević. Jedinstvo bolje od Mladosti Komet. Mihaljevčani su slomili čvrsti otpor gostiju iz Preloga u drugom dijelu zahvaljujući zgodicima Ervina Sokača i Saše Hojskog. Iznenađenje u Draškovcu. Nakon 24 minuta igre Nedelišće je imalo prednost 2:0 preko Nikole Munđara i Davida Juraka. Tri minute kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Udarac Frana Balenta brani gostujući vratar Luka Topolnjak. U 68. minuti Draškovčani dolaze do zgoditka, strijelac De Souza da Silva. Samo tri minute kasnije već je 2:2 zgoditkom Brune Đuraseka. Svojim drugim zgoditkom na susretu De Souza u 73. minuti donosi pobjedu Draškovcu.

Svetomarčani slavili u Belici. Već u devetoj minuti vodstvo gostiju zgoditkom Domagoja Dežđeka. Vodstvo Mladosti povisuje Nikola Valjak u 56. minuti. Pet minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za BSK. Siguran realizator bio je Edi Lacković. Gostima je osam minuta prije završetka susreta isključen Mihael Matotek, zbog dviju opomena. Kotoripčanima derbi kola. Gostima je u 67. minuti isključen Dominik Sabol, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Unatoč igraču manje na terenu za igru, Danijel Brčić zabija za Graničar u 75. minuti. Za drugi zgoditak u mreži Dinama pobrinuo se Dario Nađ u 86. minuti. Poraz Palovčana ublažio je kapetan Filip Jančec u posljednjoj minuti utakmice.

Rezultati: Draškovec – Nedelišće 3:2 (2x De Souza, Đurasek; Munđar, Jurak), BSK – Mladost (SM) 1:2 (Lacković; Dežđek, Valjak), Centrometal – Bratstvo (J)

3:1 (Glogovec, Tomšić ag, Kirec ag; Lesar), Međimurec – Naprijed

2:0 (Vručina, Petrovečki), Galeb – Podturen 0:3 (Ovčar, Lepen, Goričanec), Jedinstvo (GM) – Mladost Komet 2:0 (Sokač, Hojski), Dinamo (P) – Graničar (K) 1:2 (F. Jančec; Brčić, Nađ), Sloga (Š) –Bratstvo (SV) 2:2 (Kovač, Vuković; 2x Knežević).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Bratstvo (SV) – Dinamo (P), Mladost Komet –Galeb, Podturen – Međimurec. U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Sloga (Š) – Draškovec, Jedinstvo (GM) – Graničar (K), Naprijed – Centrometal, Bratstvo (J) – BSK, Mladost (SM) – Nedelišće.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Podjela bodova u Vratišincu. Gosti iz Čehovca su poveli u 17. minuti zgoditkom Roberta Višnjića. Dario Šoltić poravnava rezultat na 1:1 u 32. minuti. Tim rezultatom otišlo se na odmor. Početkom drugog dijela u 56. minuti Sokol stiže u prednost od 2:1 zgoditkom Petra Petkovića. Vrijedan bod ČSK-u dvije minute prije kraja utakmice svojim zgoditkom donosi Zvonimir Grabant. Dubravčan slavio u Brezju. Zgoditak odluke postignut je u 71. minuti, a postigao ga je za goste iz Donje Dubrave Dino Pomper.

Dva domaća opomenuta igrača i jedan gostujući.

Visoka domaća pobjeda Plavih. Čak šest zgoditaka vidjeli su gledatelji u Peklenici. Treći domaći zgoditak postignut je iz opravdano dosuđenog kaznenog udarca u 42. minuti. Za prvih pola sata igre Plavi su zgodicima Maksima

Mutvara i Gabrijela Simaa imali vodstvo od 2:0. Karlo Paler je u 31. minuti smanjio domaće vodstvo na 2:1 i to je bilo sve što se tiče zgoditaka igrača Omladinca. Plavi su od 79. minute igrali s igračem manje jer im je iz igre isključen zbog dviju opomena Ivan Rožman. Kod Omladinca je jedan igrač bio opomenut. Strahonincu tri boda u Pribislavcu. Dvije minute prije kraja prvog dijela utakmice Tomislav Šafarić svojim zgoditkom rješava pitanje pobjednika. Samo jedna opomena na utakmici i to gostujućem vrataru Luki Buliću zbog odugovlačenja izvođenja udarca s vratiju i to u 85. minuti. Hodošan bolji od Zasadbrega

77. Mada, ostaje upitno je li u 72. minuti bio kazneni udarac za goste. David Hađikan načeo je mrežu gostiju iz Zasadbrega u 31. minuti. Shuto Kato je nespretnom reakcijom u 55. minuti postigao autogol i Hodošan ima vodstvo od 2:0. U istoj minuti Luka Purić smanjuje domaće vodstvo na 2:1. No, domaći su do kraja utakmice uspjeli svoju mrežu očuvati netaknutom. Po jedan opomenuti igrač u svakoj momčadi.

Četvorka Spartaka. Mrežu Kraljevčana 38, pogađali su redom Danijel Škvorc, Slaven Šokčević, Saša Škvorc i Denis Halić. Trnava slavila u Ivanovcu. Dvostruki strijelci za goste iz Goričana bili su Luka Marton i Tomica Mlinarec, dok je počasni zgoditak za posljednjeplasiranu Mladost postigao Marko Bujan. Venera PMP je s po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu bila bolja od čakovečke Sloge. U prvom dijelu strijelac je bio Karlo Šopar, a u drugom Filip Sanjković.

Rezultati: Polet (P) – Strahoninec 0:1 (Šafarić), Spartak – Kraljevčan 38 4:0 (D. Škvorc, Šokčević, S. Škvorc, Halić), Sokol – ČSK 2:2 (D. Šoltić, Petković; Višnjić, Z. Grabant), Venera PMP – Sloga (Č) 2:0 (Šopar, Sanjković), Mladost (I) –Trnava 1:4 (Bujan; 2x Marton, 2x Mlinarec), Hodošan – Zasadbreg

77 2:1 (Hađikan; Kato ag, Purić), Plavi – Omladinac (NSR) 5:1 (2x Mutvar, 2x Simao, Antoković; Paler), Hajduk (B) – Dubravčan 0:1 (Pomper).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Hajduk (B) – Polet (P), Omladinac (NSR) –Hodošan, Sloga (Č) – Sokol. U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Dubravčan – Plavi, Zasadbreg 77 – Mladost (I), Trnava – Venera PMP, ČSK – Spartak, Kraljevčan 38 – Strahoninec.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Vidovčanu bodovi u Štrukovcu. Vodstvom u 23. minuti zgoditkom Dražena Horvata, gosti su dali do znanja domaćem Hajduku po što su došli. U 26. minuti dolazi do sudara glavama domaćeg igrača Luke Maleka i gostujućeg igrača Ivana Podravca. Deblji kraj izvukao je Luka Malek koji je pomoć morao potražiti u Županijskoj bolnici u Čakovcu. Da se igralo žustro govori i podatak da je Hajduku u 35. minuti iz igre isključen Sabit Musić zbog silovitog nasrtaja rukama na gostujućeg igrača. Uz isključenje, tri su domaća igrača opomenuta, a gostujuća četvorica. Početkom drugog dijela u 55. minuti Hajduk, s igračem manje, zgoditkom Miljenka Bistrovića uspijeva poravnati rezultat na 1:1. Svojim drugim zgoditkom na utakmici u 76. minuti Dražen Horvat donosi Vidovčanu pobjedu od 2:1.

Omladinac (DS) do pobjede u drugom dijelu. Gosti iz Slakovcu rano su u trećoj minuti zgoditkom Igora Mihalica poveli 1:0 i to vodstvo držali sve do 64. minute. Za domaćine je na 1:1 poravnao Bojan Cirkvenčić. Luka Valentić je u 75. minuti svojim zgoditkom donio domaćinu tri boda. Samo jedan opomenuti igrač i to kod domaćina. Golijada u Orehovici. S obzirom da su gosti iz Kuršanca na utakmicu u Orehovicu došli s 10 igrača, a od 43. minute igrali s devet igrača jer im se ozlijedio Matija Grabar nisu niti mogli nešto više očekivati od utakmice. Izuzetno raspoloženi za postizanje zgoditaka bio je Mateo Hanžeković koji je postigao pet zgoditaka. Uz njega strijelci su za Croatiju još bili Ryu Hamano, Josip Bali i Denis Poljanec. Preostala dva zgoditka bili su djelo autogolova igrača Drave Franje Ivanagića i

Piše: Dino Jambrović

Foto: Zlatko Vrzan

ČAKOVEC Rukometaši Čakovca ugošćuju drugoplasiranu Slatinu

U

preokretom pobijedio Nedelišće, slavili u Belici

PA

MNS-a igrat će:

U polufinale Kupa plasirali su se Dinamo (D), Graničar (K), Centrometal i Međimurec.

Iako su od devete minute igrali bez isključenog Novaka, igrači Centrometala u gostima kod Bratstva u Savskoj Vesi golovima Meseca u 51. i Meglića u 58. minuti prošli su dalje. Bratstvo je uspjelo samo smanjiti golom Horvata u 62. minuti na 1:2. Drugi gost koji je prošao u polufinalu je odlična ekipa Graničara (K) koja je s 0:2 bila bolja od svog domaćina BSK-a u Belici. Kotoripčane su dalje doveli Nađ u 38. i Brčić u 55. minuti.

NK Spartak iz Male Subotice trenutno je prvoplasirana momčad I. MNL-a

Mihaela Kranjeca. Fer i korektno ponašanje obiju momčadi pa sudac utakmice nije imao potrebe za izricanjem disciplinskih mjera. Radnički do domaće pobjede u “fotofinišu”. Mreže su u prvom poluvremenu mirovale. U drugom dijelu čak pet postignutih zgoditaka. Domaći su poveli u 48. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Dominik Toplek. Simon Novak je u 64. minuti poravnao rezultat na 1:1. Matija Ačkar domaćine dovodi u novo vodstvo, a Simon Novak se po drugi put na utakmici upisuje u strijelce za poravnanje rezultata na 2:2. Slijedi u 81. minuti po gostima iz Novog Sela na Dravi sporna situacija. Prema riječima delegata, gostujući napadač prvo radi prekršaj na vrataru i postiže zgoditak, a i sucu utakmice daje za pravo da je bio prekršaj na vrataru prije postizanja zgoditka. Pet minuta prije kraja utakmice

Matija Ačkar donosi domaćinu pobjedu od 3:2. Po jedan opomenuti igrač u svakoj momčadi.

Bez zgoditaka u Malom

Mihaljevcu. Tijekom 90 minuta igre u susretu Malog Mihaljevca i Borca PMP gledatelji nisu vidjeli zgoditak te je susret završen s nepopularnih 0:0. Budućnost bolja od Drave iz Donjeg Mihaljevca. Miklavčani su otpor gostiju slomili u drugom dijelu zgodicima

Krunoslava Majerića i Gorana Turka. Petarda Pobjede. Momčad iz Gornjeg Hrašćana uvjerljivo je slavila u Mihovljanu. Za gostuju-

ću momčad hat-trick je upisao

Bojan Kregar, dok su po jedan

zgoditak još dodali Roko Kregar

i Leon Mikulan. Poraz Slobode ublažio je Kosuke Tsubaki. Trica

Dekanovčana. Vodeća Mladost

nije imala većih problema protiv

Pušćina te je upisala nova tri boda

u ovome kolu. U listu strijelaca

za domaćine upisali su se Sven

Hohšteter, Luka Tomašek i Gustavo Cruz Alves Secco.

Rezultati: Hajduk (Š) – Vi-

dovčan 1:2 (Bistrović; 2x Horvat), Omladinac (DS) – Sloboda (S) 2:1 (Cirkvenčić, Valentić; Mihalic), Mali Mihaljevec – Borac

PMP 0:0, Mladost (D) – Pušćine

3:0 (Hohšteter, Tomašek, Secco), Budućnost (M) – Drava (DM) 2:0 (Majerić, Turk), Radnički – Jedinstvo (NSD) 3:2 (Toplek, 2x Ačkar; 2x Si. Novak), Sloboda (M) – Pobjeda 1:5 (Tsubaki; 3x B. Kregar, R. Kregar, Mikulan), Croatia – Drava (K) 10:0 (5x Hanžeković, Hamano, Bali, Poljanec; Marambia ag, Kranjec ag).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Drava (K) –Sloboda (M), Pušćine – Mali Mihaljevec, Sloboda (S) – Vidovčan. U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Croatia – Hajduk (Š), Pobjeda – Radnički, Jedinstvo (NSD) – Budućnost (M), Drava (DM) – Mladost (D), Borac PMP – Omladinac DS).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Glatka pobjeda Dubrave kod susjeda u Gornjem Kraljevcu. Napredak se dobro držao u prvom poluvremenu kad nije primio zgoditak. No, gosti iz Sivice u drugom dijelu kreću “punim

gasom” i postižu pet zgoditaka. Dva je postigao Petar Kovač, jedan Dino Halabarec iz opravdano dosuđenog kaznenog udarca, a po jedan zgoditak su još upisali Mark Bistrović i Mihael Bobičanec. Jedan domaći i dva gostujuća opomenuta igrača.

Mornarima derbi kola. Jadran je u 17. minuti poveo zgoditkom Sandra Novaka. Isti igrač povisuje vodstvo gostiju u 33. minuti. Poraz Otoka ublažio je Ivan Židov zgoditkom iz kaznenog udarca u 63. minuti. Budućnost bolja od Torpeda. U listu strijelaca za domaćine upisali su se Karlo Dodlek i Nino Kraljić. Novakovčani slavili u Donjem Hrašćanu. Za Graničar su strijelci bili Ivan Krznar, Marko Jakšić i Matija Orehov. Poraz Borca ublažio je Leon Branilović.

Rezultati: Otok – Jadran 1:2 (Židov; 2x S. Novak), Napredak –Dubrava 0-5 (2x Kovač, Halabarec, Bistrović, Bobičanec), Budućnost (P) – Torpedo 2:0 (K. Dodlek, Kraljić), Borac (DH) – Graničar (N) 1:3 (Branilović; Krznar, Jakšić, M. Orehov).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Donji Koncovčak sve je riješio u prvom poluvremenu. Dvama zgodicima Andrije Flaca i jednim Dominika Bistrovića gosti su u Šenkovcu imali visoko vodstvo od 3:0. Domaći Šenkovec osam minuta prije kraja utakmice uspijeva ublažiti domaći poraz od 3:1 zgoditkom Mislava Pintarića. Potrebe za disciplinskim mjerama nije bilo.

Petarda Mure. Za vodeću momčad lige strijelci su bili Nenad Radiković, Nikola Perčić, Roko Posel, Mateo Brezovački i Nikola Sakač. Za Parag je jedini strijelac na susretu bio Vedran Oršoš. Trnovcu susjedski derbi. Hat-trick je za Trnovčane upisao Matej Flac, dok je još jedan zgoditak postigao Patrik Tuđan. Počasni zgoditak za Bratstvo iz Preseke postigao je Sandi Ignac.

Rezultati: Šenkovec – Donji Koncovčak 1-3 (Pintarić; 2x Flac, Bistrović), Trnovec – Bratstvo (P) 4-1 (3x Flac, Tuđan; S. Ignac), Parag – Mura 1-5 (V. Oršoš; Radiković, Perčić, Posel, Brezovački, Sakač). Omladinac (M) je bio slobodan.

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Bratstvo (P) –Parag, Donji Koncovčak – Trnovec. U nedjelju (16:30) na rasporedu je utakmica: Omladinac (M) – Šenkovec. Mura je slobodna.

U Dunjkovec-Pretetincu domaći Međimurec preokretom je prošao dalje. Gosti iz Cirkovljana poveli su golom Takacsa u 57. minuti, da bi prekaljeni as Bojan Vrućina dvama pogocima u 70. i 80. minuti odveo svoju ekipu u polufinale. Favorizirani Dinamo je u Domašincu dočekao štrigovsku Slogu bez najboljeg igrača Čepe Krznara. Dinamo je poveo golovima Malenovića u 54. i 58. minuti, da bi Ferlin smanjio na 2:1. Konačnih 3:1 postavio je Filip Novak u 88. minuti.

Rezultati četvrtfinala: Bratstvo (SV) - Centrometal 1:2, BSK - Graničar (K) 0:2, Međimurec - Naprijed 2:1, Dinamo (D) - Sloga (Š) 3:1.

Izvučeni parovi polufinala

Nakon što smo prošle srijede saznali polufinaliste Kupa Međimurskog nogometnog saveza "Za prvih 1000 dana djetinjstva", u petak, 7. travnja, u prostorijama saveza održan je i ždrijeb.

Igrat će se dvije utakmice, a ždrijeb je spojio Graničar i Dinamo te Međimurec i Centrometal. Prve polufinalne utakmice na rasporedu su u srijedu, 3. svibnja, u 17:30 u Kotoribi i DunjkovcuPretetincu, a uzvratne se utakmice igraju 17. svibnja u 17:30 u Domašincu i Macincu. (md)

Na kraju pobjeda i četvrto mjesto

Odigrano je i posljednje kolo prvenstva Druge lige Sjever, odnosno trećega ranga hrvatske košarke (HT Premijer liga, Prva liga, pet Drugih liga). U svom zadnjem nastupu košarkaši Međimurja su u revijalnom tonu svladali Virku iz Virovitice s 22 koša razlike u utakmici koju su igrali svi igrači u zapisniku i, što je još bitnije - svi su ponešto i zabili. Najzanimljivija utakmica kola igrana je u Križevcima gdje je lider Podravac iz Virja izgubio s dvama koševima razlike, no nije ispustio prvo mjesto jer je u prvom dvoboju ta dva protivnika pobijedio s 13 koševa razlike.

Također, Međimurje je na kraju četvrto sa skorom od 16 pobjeda i četiriju poraza, isto kao i varaždinska Vindija, no ove je sezone čakovečka momčad dva puta izgubila od Varaždinaca. Podravac ide u kvalifikacije za Prvu ligu zajedno s preostalalim četirima drugoligaškim prvacima, no Momčad

SUDJELOVALI NA prestižnom turniru

Košarkaški Klub Donji Kraljevec uskrsni je vikend proveo onako kako najbolje zna, igrajući košarku.

Naime, sa svojom U-16 ekipom bili su dio prestižnog turnira Basket CUP o čijoj jačini i ozbiljnosti dovoljno govori podatak da je na

ODBOJKA

OK PLAVI PEKLENICA

njemu sudjelovalo ukupno 140 ekipa iz osam zemalja, odnosno da je više od tisuću djece u osam dvorana u Sarajevu proteklog vikenda testiralo svoje znanje i umijeće loptanja pod obručima!

Biti dio takvog događaja za jedan mali (ali veliki!)

Plave uspješne u novom kolu

Uskrsni ponedjeljak

Plavi su proveli u dvorani OŠ Mursko Središće. Odbojkašice su igrale zaostale utakmice.

Prvo je na redu bila druga ekipa. U posljednjem kolu dočekale su ŽOK Toplice, u utakmici u kojoj pobjednik osvaja sedmo mjesto. Plave malo slabije ulaze u utakmicu, ali nakon 4:8 puno bolje i motiviranije igraju, bolje serviraju i ubrzo vode. Prednost je sve veća i Plave osvajaju prvi set. U drugom igraju vrlo dobro sve do 22:13. Tada dolazi do pada, ali su Plave u završnici smirene i osvajaju set. U trećem Plave igraju odlično i zasluženo dolaze do pobjede i treće pozicije. Rezultat: Plavi II

- Toplice 3:0 (25:19, 25:21, 25:14).

U 17:00 prva ekipa igrala je protiv Daruvara. Prva dva seta Plave igraju odlično, vjerojatno su to bila dva najbolja seta u sezoni. U trećem setu Plave nešto više griješe, ali nakon 15:18 ponovno igraju odlično i zasluženo osvajaju i treći set. Bila je to odlična predstava prve ekipe. Rezultat: Plavi - Daruvar 3:0 (25:17, 25:20, 25:19).

- Ono što nas veseli je veliki broj gledatelja na tribinama. Odbojkašice odlično treniraju i zaslužuju ovako veliki posjet pa ovim putem zahvaljujemo publici na podršci, kazali su iz kluba.

klub poput Donjeg Kraljevca zaista je neprocjenjivo. S obzirom na mladost ekipe, ozljede koje su ih zadesile prije i tijekom turnira, ali i ozbiljnost protivnika, rezultat im je ovaj put bio u drugom planu. Glavni cilj im je bio skupiti što više znanja

NOGOMET

i iskustva i možemo reći da su njega itekako ostvarili.

- Raduje činjenica da smo se s većinom protivnika u prvom dijelu utakmice mogli nositi, dok je kasnije do izražaja došla njihova snaga i fizička pripremljenost koja nam svakako,

SUPERSPORT DRUGA NL

U ranije dogovorenom terminu, prošli četvrtak, Međimurje je u sklopu 22. kola SuperSport 2. NL-a gostovalo kod druge momčadi Osijeka. Nogometaši Osijeka su definitivno ulovili dobru formu, nakon lošeg ulaska u proljeće posložili su se i izgledaju i više nego pristojno. S druge strane, Međimurje je na konopcima, ni šesti trener Vjeran Simunić nema čarobni štapić, nevjerojatan je scenarij po kojem bi Čakovčani i sljedeće sezone igrali u trećem rangu hrvatskog nogometa.

Drugi poraz pod vodstvom šestog trenera

U prvom poluvremenu mlada čakovečka momčad dobro je parirala osječkim talentima. U nastavku su izdržali do

74. minute kada domaći preko Solića postižu prvi pogodak. Devet minuta kasnije u 81. minuti pogotkom Barišića je 2:0 za Osijek 2 što je i konačni rezultat ove utakmice.

Tako je pod vodstvom novog trenera Simunića Međimurje upisalo i drugi poraz.

U drugoj utakmici tog četvrtka Hrvace su kod kuće izgubile od Zrinskog iz Jurjevca 1:2. Upravo su Hrvace sljedeći protivnik Međimurja u susretu 23. kola, a utakmica je na rasporedu 15. travnja u Čakovcu.

- Svjesni smo bili problema s kojima nam protivnik dolazi, ostali smo maksimalno ozbiljni i na kraju došli do zaslužene pobjede. Zaslužene, ali teže izborene nego smo očekivali. U prvom poluvremenu nisam zadovoljan kako smo izgledali prema naprijed, u poluvremenu smo to popravili i bilo je dobro. Ništa, drago mi je zbog

poznavajući situaciju nemaju prevelikih ambicija ući u taj (drugi) rang kvalitete hrvatske košarke.

Rezultati i koševi: VindijaVarteks 20:0, Radnik - Podravac 84:82, Labrada - Patar Zrinski 79:106, Vedi - Bjelovar 85:80, Međimurje - Virka 77:55 (18:17, 18:10, 17:14, 24:14). Međimurje: Balent 2, Kuzmić 15, Novak 11, Kranjčec M 4, Bartolić 2, Horvat 4, Golik 10, Gašparić 8, Šarić 6, Glumac 12, Kranjčec F 3. Trener: S. Novak. (bh)

iako se radi o profesionalnim klubovima, treba biti smjernica za budući rad. Osim košarkaškog dijela, otkrivali smo čari Sarajeva, prošetali poznatom Baščaršijom, posjetili Avaz twist tower i zaista uživali u svakom trenutku prove-

denom kod naših susjeda. Ovakvi događaji od iznimne su važnosti za djecu i mlade jer sudjelujući stječu nova iskustva, prijateljstva i uspomene za cijeli život, a to je neprocjenjivo, poručili su iz KK-a Donji Kraljevec. (nl)

pobjede, lijepo je skupljati bodove, sigurno je to dobro za ove mladiće, izjavio je Hrvoje Kurtović, trener Osijeka. - Teško prihvaćam ovih 2:0 za Osijek. 75 minuta smo bili briljantni, junački smo se potukli protiv Osijeka. Oni su igrali u vrlo jakom sastavu, svi ti dečki se bore za svoje pozicije u Osijeku u narednoj sezoni, a mi smo im vrhunski parirali i to je još jedna potvrda onoga što sam i vidio u nekoliko odrađenih treninga i rekao tim dečkima, među njima se sigurno krije nekoliko njih koji će napraviti dobre karijere jer talenta im ne nedostaje. Igrom smo zaslužili više od poraza na Gradskom vrtu, i taj stadion je nešto što je dobro za ove moje igrače, da vide kako to izgleda i da se tu pokažu što su oni i učinili. Ništa, ja sam došao ovdje napraviti pomak i on se već sada vidi, idemo malo odmoriti

za Uskrs pa nastavljamo naporno raditi, želim da ova ekipa iz utakmice u utakmicu bude sve bolja i konkurentnija bez obzira što nas čeka raspored s vrlo teškim protivnicima, poručio je nakon utakmice Vjeran Simunić, trener Međimurja.

U subotu dolazi NK Hrvace

U čakovečkom klubu vlada letargija, bezizlazna situacija, bez financija, bez bodova, igrači nezadovoljni jer nema primanja. U takvoj situaciji trener Simunić mora pripremiti momčad protiv Hrvaca koje su nepredvidljiva momčad. Ne znaš kako će kada odigrati, tako da je protiv njih moguć svakakav rezultat, a i vrijeme je za prvu proljetnu pobjedu Međimurja. Možda smo preveliki optimisti? Utakmica između Međimurja i Hrvaca igra se sutra u 16:30 na SRC-u Mladost.

Međimurja u posljednjem kolu svladala je Virku 77:55

Piše: Miljenko Dovečer

UČENICI Osnovne škole Strahoninec redaju izvrsne rezultate

Filmaši osvojili prvu nagradu na Međunarodnom filmskom festivalu u Dubrovniku

Jedna od posebnosti Osnovne škole Strahoninec jest da imaju svoju tiskaru, pa tako sve poslove od pisanja pa do tiska obavljaju potpuno sami

Piše i foto: Paulina Topolko

Iz filmske i novinarske skupine Osnovne škole Strahoninec već je proizašlo nekoliko novinarki, montažeri i glumica. Ove godine ponovno su osvojili sve što se dalo osvojiti pa su s nama podijelili tajne svog uspjeha.

Filmsku i novinarsku skupinu već dugi niz godina vode učiteljica hrvatskog jezika Dijana Pasarić i učitelj razredne nastave Mario Kanižaj. Teme za snimanje filma najčešće su dokumentarne. Biraju ih prema aktualnim događanjima ili prema tome imaju li kakvog posebnog učenika u školi.

Učenici poučavaju učitelje

Filmska skupina Osnovne škole Strahoninec u svibnju prošle godine obilježila je velikih 10 godina djelovanja. Filmska skupina trenutno broji 25 učenika. Snimaju dvije TV-reportaže i jedan dokumentarni film. Do sada su snimili dokumentarni film o učenicima Ukrajincima u svojoj školi, o problemu mucanja, a trenutno rade na reportaži o pušenju.

– Jedna reportaža je proizašla iz nestašluka sedmaša, oni su početkom ove godine dobili 15-ak ukora, što nije baš pohvalno. Zavrijedili su, oni su redovito pušili elektroničke cigarete, tijekom odmora, prije nastave, poslije nastave. Ono što je pohvalno je to da su oni

bili spremni to priznati pred kamerom. Naravno, mi čuvamo njihov identitet i tako ih i snimamo, izmijenit ćemo im i glas. To je pohvalno jer su oni svjesni svoje greške i spremni su priznati i podučiti svoje mlađe prijatelje o tome gdje su pogriješili, objašnjava učiteljica hrvatskog jezika Dijana Pasarić.

Ove godine dobili su nagradu na 60. Reviji stvaralaštva djece, a najviše se vesele međunarodnom pozivu. Riječ je o Međunarodnom filmskom festivalu u Dubrovniku. Tamo su osvojili prvu nagradu, ali govore da je najveća nagrada uopće dobiti pozivnicu za taj festival. Nagrađen je dokumentarni film u kategoriji do 15 godina Nije baš dobar osjećaj.

Ono što je posebno za pohvalu jest da učenici filmske skupine sami montiraju svoje priloge i filmove, čak su u tome bolji i od svojih učitelja pa ih i poučavaju raznim cakama montaže.

Školski list Klopotec ima i svoju tiskaru

Ime za školski list birao je učitelj Davor Žerjav. Klopotec, klopotati. Želja im je da se njihov novinarski glas daleko čuje pa je klopotec bilo prigodno ime.

Novinarsku skupinu čini između 10 i 15 učenica, ovisno o tome kakav je kome raspored. Klopotec je ove godine postao punoljetan, napunio je velikih

18 izdanja. Izašao je na čak 60 stranica, što je najviše otkad postoji školski list. Specifično je i to da imaju tiskaru u školi pa zapravo cijeli posao odrađuju sami.

- Temu biramo svi zajedno, a ove godine obilježavalo se 120 godina obrazovanja, pa je prigodna tema bila Bilo je to nekad, objašnjava simpatična i pričljiva glavna urednica Klopoteca Elena Vrtarić.

Novinarsku i filmsku skupinu upisali su u nadi za ponekom peticom iz hrvatskog jezika, ali u međuvremenu se rodila ljubav prema tom poslu. Neki dodaju da ih je upisala učiteljica ili pak im rekla da imaju talent koji moraju iskoristiti na novinarskoj grupi. Uz grupu, popravili su i svoj stil pisanja, pa sad na satu lakše pišu sastavke. Također, snimaju i filmove za lektiru.

– Obično se za glavnog urednika bira onaj koji je najviši razred, ali mi smo odabrali onu koja je napisala najviše tekstova, a to je Elena, objašnjava učenica Ema. Učiteljica dodaje da je kriterij za odabir bio i odabrati ozbiljnu i odgovornu učenicu, a Elena Vrtarić ispunila je i taj kriterij.

Uz čaj i kekse najbolje se radi školski list

Priprema jednog izdanja školskog lista traje jednu godinu. Sati novinarske skupine

izgledaju tako da im učiteljica donese čaj i kekse, ali oni smišljaju nove stranice. – Tekstove pišemo doma, jednostavno se možemo više opustiti uz dekicu i tablet, puno je lakše nego na satu. Zatim šaljemo tekst učiteljici, objašnjava urednica Vrtarić. Mnogima je najdraži zadatak bio vezan upravo vezan za pisanje teme broja. Tako Katja Jalušić ističe da joj je najdraži tekst bio vezan za njenog djeda jer je saznala dosta stvari koje prije nije znala. Istu stvar istaknula je Franka Krumpić. Ona je od svog tate saznala i za neke predmete kojih danas više nema, a djeluju joj zanimljivo. Petašice Janja Bekina i Klara Vrbanec imale su zadatak intervjuirati prvašiće o tome što je videorekorder, mp3 ili drugi stari predmet. Tada su saznale da prvašići misle da je videorekorder stari drveni radio.

- Najteže nam je započeti pisati tekst, a najlakše je sjediti na novinarskoj i gledati kako učiteljica prolazi kroz dokumente i daje nam upute o tome što moramo ispraviti, složni su uglas ti mali novinari.

Na naše pitanje planiraju li se u budućnosti baviti novinarstvom, odgovori su uglavnom glasili: ne.

- Tata mi je izričito zabranio da se bavim novinarstvom jer je i on sam novinar pa zna kakav je to posao, zaključila je naša sugovornica Elena Vrtarić.

VRATIŠINEC

Benjamin i Gabriel na robotičkom natjecanju pobijedili 450 ekipa

Nedavno se održalo robotičko natjecanje Croatian Makers lige u III. osnovnoj školi Varaždin na kojem je sudjelovalo gotovo 450 ekipa. Svaka se ekipa sastojala od dvaju učenika koji su imali za zadatak da u najkraćem roku programiraju robot da prođe kartu s jednog kraja na drugi i izbjegne sve prepreke na tom putu.

Učenici 6. razreda Osnov-

ne škole dr. Vinka Žganca iz Vratišinca Benjamin Jan Perhoč i Gabriel Kvakan odradili su vrhunski zadatak programiranja, što je rezultiralo 1. mjestom. Njihov mentor i učitelj informatike Zlatko Okreša s ponosom se vratio u Školu i čestitao svojim informatičarima koji su na najbolji mogući način promovirali Školu. (sh)

Članovi filmske i novinarske grupe sa svojim učiteljima Dijanom Pasarić i Mariom Kanižajem

Mladi informatičari Benjamin Jan Perhoč i Gabriel Kvakan učenici su 6. razreda

Renault Austral techno mild hybrid 160 auto

Austral je ozbiljan igrač u C-SUV segmentu

Novi Renault Austral je ozbiljan igrač u mnogobrojnom C-SUV segmentu, a za razliku od nekih konkurenata, može ponuditi više, a testirali smo sredinu ponude –blagohibridnu benzinsku

izvedbu sa 160 KS i automatskim mjenjačem

Piše i foto: Igor Rudež

Prvo je bio Koleos, koji je u svojoj drugoj generaciji narastao i otišao u klasu više, onda se pojavio Kadjar, koji je bio prosječan automobil, no nije imao ništa posebnog čime bi se mogao izdići iz svojeg mnogobrojnog segmenta. Sada je tu Austral i možemo reći odmah na početku kako se ovog puta Renault primio posla i napravio puno bolji proizvod u ovoj klasi nego ikad prije. Dizajn je robustan i privlačan, u ponudi su samo hibridne izvedbe, a možda će mu samo neki zamjeriti

što se ne nudi u kombinaciji s pogonom na sve kotače. No, budimo realni, vjerojatno 99 % kupaca ove klase automobila nikada neće imati potrebu za takvim pogonom.

U ponudi Australa su dvije blagohibridne izvedbe, sa 103 kW/140 KS i sa 116 kW/158 KS, a mi smo testirali potonju. Riječ je o sustavu koji kombinira 1,3-litreni benzinski turbo motor s izravnim ubrizgavanjem kojemu u radu pomažu elektropokretač i 12 V litij-ionska baterija. Sustav je uparen s prerađenim CVT automatskim mjenjačem kojemu ponekad nedostaju finese, pa zna trznuti prili-

kom kretanja dok je upaljen start/stop sustav. Osim toga, okretni moment od 270 Nm dostupan je između 1800 i 3750 okretaja, pa se Austral s lakoćom pokreće, bilo da je riječ o gradskoj vožnji ili pak na autocesti.

Pritom treba napomenuti kako je Renault poradio na udobnosti, pa je ovjes ugodno podešen, a sjedala su udobna i prilikom dužih vožnji. Tu je i Multi-Sense sustav pa sami možete podesiti vozilo kako vam najbolje odgovara. Razlike nisu velike, no osjete se.

Što se pak prosječne potrošnje tiče, nakon tjedan dana prosjek nam je bio 8,1

litru, s time da moramo napomenuti da smo testni automobil preuzeli s manje od 1000 km, pa se još nije ni razradio kako spada. Na otvorenoj cesti trošio je između 6 i 7, a na autocesti i u gradu između 7 i 8 litara. Doduše, uz malo pažljiviju nogu na gasu prosjek ćete lako spustiti.

Što se samog izgleda tiče, Austral je tipičnog aktualnog dizajnerskog izričaja za Renault i nekako nam se čini kako je Renault možda i najbolje uspio baš na Australu. U odnosu na prethodnika, Austral je narastao u svim smjerovima, pa je tako ukupna duljina 4510 mm, širina

1843 mm i visina 1618 mm, dok je međuosovinski razmak dug 2667 mm. Veće dimenzije su odmah vidljive u kabini, gdje ima više prostora, posebice straga, a dostupna je i klizna stražnja klupa. Veći je sada i prtljažnik koji u osnovi zaprima 500/575 litara prtljage, ovisno o položaju stražnje klupe, dok je s preklopljenom stražnjom klupom obujam 1525 litara.

Tako se sada i odrasli mogu straga smjestiti iza visokog vozača, a neće im nedostajati mjesta ni za koljena ni za glavu. Po širini ima mjesta za dvoje, dok će se treća osoba ipak gurati, a za putnike stra-

ga Renault je pripremio dva USB-C priključka za punjenje te ventilacijske otvore. Tu je i preklopni središnji naslon za ruke s dva držača za čaše. Također treba napomenuti kako je straga sve uređeno jednako kao i sprijeda, a pritom mislimo na materijale i kvalitetu.

Sprijeda ima mnoštvo prostora i za vozača i suvozača, a između njih je postavljena široka konzola s ugrađenim naslonom za ruke, ali i posebnim kliznim dijelom na kojem se nalazi prostor za naslanjanje ruke, ispod kojeg je smješten bežični punjač. Ispod tog kliznog dijela su

Novi upravljač donosi dvije nove tipke - jednu za podešavanje načina rada, a za zvjezdicu sami možete izabrati funkciju

Ručica automatskog mjenjača postavljena je iza upravljača Straga mjesta ima i za odrasle

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4510 x 1825 x 1618 mm

Osovinski razmak:

2667 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost:

1539 kg / 464 kg

Veličina prtljažnika

500-575 / 1525 litara

Vrsta motora / broj cilindara:

Blagi hibrid / 4

Pogon:

Prednji kotači

Mjenjač:

Automatski, CVT

Snaga: 116 kW / 158 KS

Okretni moment:

270 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h:

174 km/h / 9,7 s

Potrošnja (prosječna l/100 km)

8,1

CO2 emisija:

141 g/km

Cijena:

38.920 eur (293.242,74 kn)

Oprema:

12,3-inčni digitalni instrumenti + 12-inčni multimedijski sustav s navigacijom, 360 stupnjeva sustav kamera za parkiranje, automatski dvozonski klima-uređaj, prilagod-

ljiva LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, sjedala presvučena

dva držača za čaše s USB-C i 12V priključcima, odnosno jedan veliki pretinac. Ovisno o položaju naslonjača za ruke ti pretinci su otkriveni ili skriveni. A ako se slučajno pitate gdje je postavljena ručica automatskog mjenjača, ona se nalazi iza upravljača s desne strane, mjesto gdje se sve češće postavlja u posljednje vrijeme.

Ispred vozača se nalazi najnoviji trend uređenja unutrašnjosti kod Renaulta, a koji je najavljen s najnovijim električnim Meganeom, a koji donosi L izgled digitalnih instrumenata i multimedijskog zaslona. Dijagonala instrumenata je 12,3 inča, dok je okomito postavljen multimedijski zaslon dijagonale 12 in-

ča. Naravno, oba se zaslona mogu prilagođavati, a nudi se mnoštvo opcija, pa bi budući vlasnici mogli izgubiti čitavo poslijepodne igrajući se s postavkama.

A sada je i lako se igrati s njima jer je riječ o novom OpenR sustavu koji je napravljen u suradnji s Googleom, a donosi sve mogućnosti koje znate s mobitela i tableta, uključujući i glasovno navođenje, a bežično spajanje s Apple CarPlay i Android Auto mobitelima dolazi serijski. I ono što je najvažnije, sustav je fluidan u radu i nije ga teško koristiti.

Ono što uvijek posebno hvalimo su odvojene komande klimatizacije, koje su smješte-

ne tik ispod zaslona i lako ih je koristiti. Gumbi daju taman potrebne povratne informacije da znate je li nešto prihvaćeno ili ne, bez micanja pogleda s ceste. Nekada je to bilo normalno, a danas moramo posebno naglašavati.

Austral je opremljen i novim dizajnom multifunkcionalnog upravljača, na kojem je postavljena i tipka za izbor načina rada, a posebno nam se svidjelo što je Renault napravio jednu tipku sa zvjezdicom, gdje možete sami odrediti koji prečac će to biti. Također nas je iznenadila i sama kvaliteta materijala i završna obrada. Sve je čvrsto postavljeno i nema klimanja ni škripanja, jedino što pod

rukom ventilacijski otvori djeluju jeftino, iako nisu loše kvalitete.

Cijena testnog modela se popela na 38.920 eura u koji je uključen dug popis dodatne opreme, dok je bez dodatne opreme njegova cijena 35.190 eura. Iako će ovo biti čest izbor kupaca, nekako nam se privlačnija čini doplata od svega 1.700 eura na osnovnu cijenu, gdje dobivate Alpine paket opreme koji donosi puno atraktivniji vanjski ali i unutarnji izgled ovog modela. No i bez njega će se često glave okretati za ovim modelom. Izgleda kako je ovaj put Renault napravio sve kako treba, no ipak će pravi sud donijeti kupci.

kombinacijom tkanine i umjetne kože, sigurnosni paket, Multi-Sense sustav,19-inčni aluminijski naplatci...

Prilagodljiva LED svjetla dolaze serijski

19-inčni aluminijski naplatci su elegantnog dizajna

Digitalni instrumenti dolaze na dijagonali od 12,3 inča, dok je središnji multimedijski zaslon dijagonale 12 inča.

Zlatna sredina ponude - blagi hibrid sa 160 KS

Multimedijski sustav OpenR je napravljen u suradnji s Googleom

I straga su svjetla karakterističnog C oblika

I s boka Austral izgleda az+traktivno zahvaljujući velikim kotačima i zatamnjenim prozorima.

NAJAVA – Trackday

Prvi ovogodišnji Trackday –Novi Marof već ove subote

Autoklub Blacklisted organizira prvi ovogodišnji trackday event na stazi Rauš u Novom

Marofu, koji će se održati ove subote, 15. 4. 2023., a uz njega će se održati još minimalno četiri natjecanja

Piše: Igor Rudež

Foto: Autoklub Blacklisted

Prvi ovogodišnji trackday na stazi Rauš u Novom Marofu održat će se već ove subote, 15. 4. 2023. godine u organizaciji Autokluba Blacklisted. Ovom prilikom je najavljeno i kako će se ove godine održa� minimalno pet trackdayeva/ utrka. Svi natjecatelji utrka

TIMEATTACK 2K23 moći će poboljša� svoja vremena na dobro provjerenim stazama i sigurnim i zatvorenim prometnicama.

Prijava za

TIMEATTACK 2K23:

• Early Bird – donacija od 60,00 eur za uplate izvršene do 3 dana prije eventa – 12. 4. 2023.

OBLJETNICA – 20 godina Opelovih sjedala s AGR certifikatom

Opel slavi 20 godina sjedala s AGR pečatom odobrenja

Premijera AGR sjedala je bila 2003. godine u modelu Signum, a od tada su ona napredovala u svim smjerovima, osvojila mnogobrojne nagrade, ali i obožavatelje, a i danas se mogu naručiti u modelima Astra, Crossland i Grandland

Piše: Igor Rudež

Foto:

• Track Day on Day – donacija od 70,00 eur na dan eventa

• Track Day OneDrive – donacija od 30,00 eur na dan eventa za jedan izlaz na stazu Svaki vozač dužan je popuni� prijavnicu koja se nalazi na poveznici: shorturl.at/gjtS0 i posla� ju na e-adresu: prijave. blacklistedinc@gmail.com.

Ulazak za posje�telje je donacija od 4 eura koja ujedno vrijedi kao kupon za jedno piće na šanku po izboru. Posje�telje uz održavanje utrka očekuje i "druženje" autoentuzijasta. U sklopu utrka održava se besplatno izlaganje automobila na parkingu u boksu, a osigurana su i neka iznenađenja. Također, za sve posje�telje osigurane su taksi-vožnje u atrak�vnim i brzim automobilima!

Opel

Ove godine Opel obilježava 20. obljetnicu predstavljanja zdravih sjedala s cer�fikatom AGR (Ak�on Gesunder Rücken e.V. –neovisna njemačka udruga koja promiče istraživanja povezana s prevencijom bolova u leđima).

Najnovija generacija AGR sjedala dostupna je u novim modelima Grandland GSe, Astra GSe i Astra Sports Tourer GSe. Ali sve je to započelo prije točno dva desetljeća modelom Opel Signum, koji je bio prvi automobil koji je nudio AGR sjedala u srednjem segmentu. Sjedala stvaraju vezu između osobe i vozila. Od ključne su važnos� za ugodno i opušteno putovanje. To je razlog zašto Opel pridaje veliku važnost osiguranju op�malne udobnos� i potpore za kralježnicu, posebice na duljim putovanjima. „Vozači i putnici ni s jednom komponentom automobila ne dolaze u kontakt toliko intenzivno kao sa

sjedalom. Naš je cilj kao proizvođaču automobila da naši kupci ne moraju razmišlja� o sjedalu čak ni na duljim putovanjima jer ono pruža udobnost te dugoročno sprječava rizik od bolova u leđima”, izjavio je Stefan Koob, koji je odgovoran za razvoj strukture sjedala.

Ergonomija unutar automobila više je od faktora udobnos�. Ergonomija uključuje i sigurnost. Sjedalo koje je udobno za leđa i u kojem se osjećate opušteno sprječava umor �jekom putovanja, a u slučaju nesreće osoba koja sjedi na njemu ima veću mogućnost pozi�vnog ishoda ako je sjedalo zadrži na mjestu. Samo tada sigurnosni pojasevi i zračni jastuci mogu u potpunos� pruži� svoju zaš�tu.

Godine 2003. ergonomska sjedala Signuma postavila su novi standard u automobilskoj industriji. Nakon toga zdrava su sjedala primijenjena na većinu Opelova asor�mana. Vozači na velike udaljenos� i vozači službenih automobila bili su posebno zahvalni. Zahvaljujući

brojnim funkcijama za podešavanje, ergonomska sjedala s cer�fikatom ARG mogla su se op�malno podesi� za svakog vozača kako bi čak i nakon nekoliko sa� vožnje bili odmorni i ne bi osjećali neudobnost.

Nekoliko godina poslije uslijedila je još jedna premijera. Godine 2010. fleksibilna Opel Meriva bila je prvo vozilo koje je dobilo pečat odobrenja AGR-a. Integralni ergonomski sustav u Merivi sastojao se od ergonomskih sjedala, vrata FlexDoors koja su se otvarala u suprotnim smjerovima, varijabilnog sustava stražnjih sjedala FlexSpace i nosača za bicikle FlexFix. Opel danas u ponudi ima niz AGR sjedala na kojima možete bira� između udobnos� ili sportskog položaja u Astri, Crosslandu i Grandlandu. Kako bi se omogućilo vozaču i suvozaču da zauzmu položaj sjedenja koji je udoban i pogodan za leđa za bilo koje putovanje, AGR sjedala nude 10 podešavanja za vozača i šest za suvozača. Bez obzira na položaj sjedala, mnoštvo podesivih

Slovenski as predstavnik domaćina na utrci Speedway Grand Prix

„Matej Žagar vozi SGP!“ rečenica je koju su priželjkivali čuti mnogi ljubitelji speedwaya s ovih prostora. Odabir domaćina kao „Wild card“ je upravo Matej Žagar, slovenski as koji će i drugu godinu zaredom pokuša� izbori� plasman u finale ove utrke.

- Matej je naš vozač koji je jako dobro poznat publici, a stazu poznaje u cen�metar što je puno puta dokazao!

Čast nam je što on predstavlja nas kao organizatora, ali i susjednu Sloveniju odakle nam dolazi mnogo navijača, te smo s njihovim speedway klubovima u odličnim odnosima. Ipak je moj tata bio 1988. godine prvak Jugoslavije kao predstavnik AMD Krško, rekla je Darija Pavlic, predsjednica kluba i direktorica utrke. Nastavlja: - Za Matejev četrdese� rođendan koji je proslavio pred par tje-

dana želim mu da utrku završi na postolju!

Dvostruki osvajač utrke GP Challenge u Donjem Kraljevcu, dugogodišnji SGP vozač i najbolji vozač s ovih prostora Matej Žagar vraća se pred publiku 29. travnja 2023. na Stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu.

- Očekujemo pun stadion, ulaznica za neke tribine još uvijek ima, no tribine na startu, plava i žuta, su rasprodane.

Matej Žagar vozio je Grand Prix utrku 107 puta

postavki – od kojih se s mnogima električno upravlja na vozačevu sjedalu – uključuje promjenu kuta, visinu, nagib, nagib naslona, potporu za bedra, lumbalnu potporu i nagib sjedišta, kao i grijanje �jekom hladnijeg dijela godine.

Nova GSe sportska sjedala predstavljaju najnovije razvijenu Opelovu tehnologiju zdravog sjedenja. Obložena crnom Alcantara tkaninom, prednja sjedala imaju posebno visok gornji dio. Jedinstvena konstrukcija sjedala u Astri GSe sadrži potpuno integrirane sigurnosne naslone za glavu. Još jedan privlačan detalj je i prepoznatljiva siva traka toplinski zavarena na naslon. Također jedinstven za GSe je prošiveni uzorak na dnu naslona i na sjedištu, dok prepoznatljivi žuto-crni logo�p GSe krasi naslon sjedala. Udobnost AGR sjedala može se dodatno poboljša� – ovisno o varijan� modela – rashladnim sustavom. Osim toga, funkcija memorije posebno je korisna kada se vozači izmjenjuju na dugim relacijama.

Veseli nas i činjenica da dolazi čak nekoliko �suća stranih gledatelja što dodatno zahuktava atmosferu na stadionu.

107 puta vozio Grand Prix utrku

U posljednjih 20 godina Matej Žagar čak je 107 puta vozio utrke Grand Prix, pet puta je pobijedio, a jedini je vozač koji je čak tri puta osigurao sudjelovanje u Grand Prix sezoni pobjedom na finalnoj FIM Speedway Grand Prix Challenge utrci. Matej Žagar 17 puta bio je prvak Slo-

venije, a 2022. sezonu završio je s SGB Premiership krunom – pobjedom svoje momčadi Belle Vue na prvenstvu Velike Britanije.

Ulaznice za FIM Speedway Grand Prix of Croa�a možete pronaći u sustavu www.entrio. hr, u svim poslovnicama Tiska, ali i u firmi Pavlic-asfalt-beton u Donjem Kraljevcu već od 25 eura.

Utrka počinje 29. travnja u 19 sa�, a ulazak je moguć već od 12:00 u Fan Zonu, dok je službeni trening u 13:00 h.

FIM SPEEDWAY GRAND PRIX OF CROATIA u Donjem Kraljevcu

Nabavite svoje ulaznice na vrijeme!

Dvostruki osvajač utrke GP Challenge u Donjem Kraljevcu, dugogodišnji SGP vozač i najbolji vozač s ovih prostora Matej Žagar

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 14. DO 20. TRAVNJA 2023.

P 14 Valerijan, liburcije, Maksim, Zdravko

S 15 Krescencije, Bosiljka, Rastislav

N 16 2. Uskrsna. Josip Benedikt L, Bernardica

P 17 Rudolf, Robert, Šimun, Anicet

U 18 Euzebije, Anastazije

S 19 Konrad, Ema, Rastislav, Marta

Č 20 Marcijan, Teotim, Vilim; Klanjanje Nedelišće

IZ MATIČNOG UREDA

Sretan Vam imendan! ROĐENI

Čakovec:

Patrik Vlašić, sin Tamare i Darka

Rossa Horvat, kći Elene i Stivena

Erik Levačić, sin Novele

Lora Novak, kći Ene i Damjana

Antea Ovčar, kći Ivane i Nikole

Gaia Srnec, kći Alme i Filipa

Nella Oršuš, kći Martine i Velimira

Nea Novak, kći Sare i Daria

Diena Totaj, kći Dorentine i Dardana

Leni Belić, kći Mateje i Andreja

Marta Matešić, kći Anite i Marijana

Ena Martinjaš, kći Klaudije i Stjepana

Emily Polanec, kći Nataly i Stjepana

Neo Podgorski, sin Maje i Matea

Rafael Tilošanec, sin Gabrijele i Ivana

Tia Mikulan, kći Ane i Tihomira

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 15. travnja

VJENČANI

Čakovec

dr. Marta Domljanović

Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Nina Knežević

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-

257

dr. Verica Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-

308

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Mala Subotica

dr. Anica Belić

Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće

dr. Slobodan Oluić

V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić

Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Čakovec:

Milena Bogdan i Marko Oršoš

UMRLI

Čakovec:

Stjepan Krznar r. 1938.

Josip Novak r. 1944.

Miroslav Lukman r. 1963.

Terezija Gavez r. Vibovec r. 1939.

Ivan Kranjčec r. 1938.

Nada Šopar r. Malekoci r. 1938.

Stjepan Zadravec r. 1949.

Karolina Cirkvenčić r. Purić r. 1944.

Maria Varga r. Horvat r. 1948.

Nada Trstenjak r. Kovačić r. 1956.

Stjepan Posavec r. 1928.

Franciška Car r. Geršić r. 1947.

Anka Jančec r. Kanižaj r. 1948.

Anđelka Bartol r. Tišljar r. 1946.

Mijo Strnad r. 1942.

Vjekoslav Carin r. 1946.

Mala Subotica:

Ana Dretar r. Rendić r. 1933.

Mursko Središće:

Josipa Čerjavić r. Bakač r. 1938.

Zvonimir Vrbanić r. 1964.

Katarina-Andjelka Kovačić r. 1936.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

040 372 400 tel. 098 211 662

040 371 200

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

OBAVIJEST

Petar Petrović iz Čakovca preminuo 10. travnja u 80. godini života

Marija Miser

iz Donje Dubrave preminula u 91. godini života

Nataliji Kikelj Vugrinec

Slavko Vrbanec iz Gornjeg Kuršanca preminuo 6. travnja u 68. godini života

Cecilija Vranović rođ. Novak

iz Domašinca preminula 8. travnja u 79. godini života

Otišla si prerano i nismo se stigli niti pozdraviti kako treba…

Uzela te bolest, a tako smo se borili protiv nje… Pamtimo samo lijepe uspomene… Nadamo se da si pronašla svoj mir.

Stanislav Vuk iz Savske Vesi preminuo 6. travnja u 74. godini života

Ružica Horvat

iz Donje Dubrave preminula u 78. godini života

Marija Đukes

rođ. Goričanec

iz Nedelišća preminula u 76. godini života

Katica Kovačić iz Čakovca preminula 6. travnja u 87. godini života

Stjepan Biber

iz Novakovca preminuo u 74. godini života

Ana Špiranec rođ. Kos

iz Vučetinca

preminula 9. travnja u 93. godini života

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600

Boris i sin David

26. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. Petra Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1687042 do 30.4.

27. EKO FOKUS d.o.o., Strahoninec, traži m/ž spremač na određeno (10 sati tjedno), javiti se na mob. 098/981-9906 ili na email: posao@eko-fokus.hr do 28.4.

28. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, traži 5 m/ž strojobravara, 5 m/ž zavarivača, m/ž web shop administratora i 3 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji metalnih konstrukcija na neodređeno, javiti se na email: posao@eko.hr do 30.4.

29. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara na neodređeno, javiti se na mob. 098/347-372 ili na email: ekonomat1@gmail.com do 15.4.

3 0. EURO-UNIT d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača na neodređeno (20 sati tjedno), javiti se na email: jobs@euro-unit.com do 23.4.

31. FUN DESIGN j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž manikera na neodređeno, javiti se na mob. 098/923-6758 ili na email: danijela.risek@gmail.com do 22.4.

32. GRABANT d.o.o., Otok 4, Prelog, traži 2 m/ž instalatera centralnog grijanja vodovoda i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-425 ili na mob. 099/214-2567 ili na email: tomislav.grabant@ck.t-com.hr do 18.4.

33. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž grobara na neodređeno, javiti se na tel. 040/645-458 ili na mob. 099/334-4451 ili na email: marina@pre-kom.hr do 31.5.

34. Gumi centar Rešetar d.o.o., Prelog, Hrupine 1/a, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/910-9244 ili na email: gumi.centar.resetar@gmail.com do 5.5.

35. G-SERVIS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž servisera kućanskih aparata na neodređeno, javiti se na email: kreso.sojc@gmail.com do 4.5.

36. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica, traži 2 m/ž mehaničaramehatroničara, m/ž djelatnika u šivaoni uzorka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž čistača, m/ž djelatnika za održavanje okoliša i reciklažnog dvorišta, m/ž tehničara za preuzimanje i kontrolu kvalitete kože i m/ž skladištara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 18.4.

37. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz na neodređeno, javiti se na mob. 098/211-903 ili na email: vlado@hema.biz do 20.4.

38. HP-HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž poštara za ekspres dostavu na neodređeno, javiti se na email: posao@posta.hr ili putem linka na stranici https://www.posta.hr/predaja-zivotopisa-online/2190 do 17.4.

39. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63e, Pribislavec, traži 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 2 m/ž radnika na montaži stakla - montera, 3 m/ž djelatnika u otpremi i 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na email: im-comp@ck do 28.4.

40. INA maloprodajni servisi d.o.o., traži 2 m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postaji Čakovec na neodređeno, javiti se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: https://molgroup.taleo. net/careersection/external/jobsearch. ftl?lang=hr do 7.4.

41. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž tehnologa - konstruktora, m/ž bravara - zavarivača i m/ž skladištara na određeno, javiti se na tel. 040/360888 ili na mob. 095/906-8025 ili na email: inpirio@inpirio.com do 6.5.

42. InMark Pro d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zavarivača na o dređeno, javiti se na email: in.mark.pro23@gmail.com do 24.4.

43. Interijeri Vesna j.d.o.o., J. Gotovca 10, Čakovec, traže 5 m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno za rad u Austriji, javiti se na mob: 098/984-1949 ili na email: interijerivesna@gmail.com do 10.8.; više info na: www.hzz.hr

44. Instalomont Termocentar d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21a, traži 4 m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž mehatroničara, 2 m/ž plinoinstalatera i 2 m/ž izolatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-017 ili na mob. 098/426-122 do 9.5.

45. IZO-PANELI d.o.o., Prelog, Industrijska zona 8, traži 3 m/ž limara-izolatera i m/ž pomoćnog radnika na neodređeno, javiti se na tel. 040/646-376 ili na mob. 091/9166-888 ili na email: manuela@izo-paneli.hr do 15.4.

46. 36 INFO d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača - servisera informatičke opreme na neodređeno, javiti se na email: arhiva36@gmail.com do 30.4.

47. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA

d.o.o., Glavna ulica 142, Čehovec, traži 2 m/ž pomoćna radnika u pripremi proizvodnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: dijana.strahija@jb-modelarija.hrdo23.4.

48. KAVRAN GRUPA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika za rad u proizvodnji iz stakla na određeno, javiti se na email: info@kavran.hr do 18.4.

49. K-GANESA d.o.o., Dravska 7, Strahoninec, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: kganesa97@gmail.com do 15.5.

50. KEČKEŠ d.o.o., Prelog, Trg sv. Florijana, traži 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji, 4 m/ž zavarivača tig i mag postupkom, 2 m/ž bravara i m/ž tehnologa u proizvodnji metalnih konstrukcija na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/633-779 ili na mob. 091/607-1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@keckes.hr do 23.4.

51. KERMAN d.o.o., Sveti Urban 88, traži m/ž poljoprivrednog traktoristuradnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/823-023 ili na mob. 098/744-932 do 30.4.

52. KERAMIKA FRIŠČIĆ d.o.o., Njemačka, traži m/ž inženjera građevine na neodređeno, javiti se na mob. 098/562-694 ili na email: friscick@gmail.com do 10.5.

53. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara na neodređeno, javiti se na mob. 099/8023-299 ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity.hrdo30.4.

54. Kos-projekt d.o.o., Jurovec 63, traži 1 m/ž zidara i 2 m/ž građ. radnika, javiti se na mob: 098/426-792 ili na email: jkos380@gmail.com do 30.4.; više info na: www.hzz.hr

55. KUMULUS d.o.o., Radnička 1b, Savska Ves, traži 2 m/ž građevinska tehničara, 2 m/ž pomoćna r adnika niskogradnje, 2 m/ž mehaničara na održavanju i 2 m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@kumulus.hr do 17.4.

56. LAV NEKRETNINE j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž kranista - rukovatelja toranjskom dizalicom, 5 m/ž fasadera, 5 m/ž tesara, 5 m/ž zidara, 5 m/ž armirača i 2 m/ž inž. građevine - građ. tehničara na neodređeno, javiti se na mob. 095/1868-004 ili na email: lavnekretnine1@gmail.com do 19.4.

57. LEPOGLAVEC d.o.o., Dravska 53, Goričan, traži m/ž samostalnog voditelja računovodstva na neodređeno, javiti se osobno na

adresu ili na tel. 040/601-700 ili na mob. 098/620-3418 ili na email: lepoglavec@lepoglavec.hr do 30.4.

58. LE'SLASTICE d.o.o., Sveta Marija, traži 2 m/ž prodavača za radno mjesto Sveta Marija i Pušćine na određeno, javiti se na mbo. 099/4567-630 ili na email: leslastice@leslastice.hr do 20.4.

59.MARAVIĆ-inženjeringikonstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na robotuzazavarivanje,m/žmagistrastrojarstva, m/ž industrijskog lakirera, m/ž limara-izolatera,m/žkonstruktora,m/ž bravara,m/želektričara,2m/žstrojobravara, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž radnika namontaži(mehatroničar-strojobravar) i m/ž referenta odjela za odnose s kupcima na neodređeno, javiti se na email: dubravka.brkljacic@mik.com.hr do 31.3.

60. MD&V d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika za rad na stroju za glazure (estrih), 3 m/ž soboslikara, 3 m/ž majstora za strojno žbukanje i 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure na neodređeno, javiti se na mob. 098/241-533 do 18.4.

61. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: ks@mec.hr do 18.4.

62. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži m/ž inž. gradilišta, m/ž građevinskog poslovođu, 7 m/ž armirača, 10 m/ž tesara i 10 m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379146 ili na mob. 099/337-235 ili pismena zamolba na adresu ili na email: kadrovska@m-g.hr do 30.4.

63.Međimurskahižaj.d.o.o.,Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž kuhara, m/ž konobaraim/ždostavljačahranenaneodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-011 ili 098/9580-727 ili na email: info@medjimurska-hiza.com do31.5.

64. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži m/ž kalkulanta građevinskih radova, 5 m/ž zidara, m/ž elektroinstalatera, m/ž vozača, m/ž automehaničara, 5 m/ž betonirca, 5 m/ž tesara, 5 m/ž armirača, 5 m/ž montažera a.b. montažne konstrukcije, 5 m/ž soboslikara - fasadera, 5 m/ž montera suhe gradnje i 5 m/ž limara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: tamara.novak@m-pmp.hr do 23.4.

SAČUVAJTE TRADICIJU I OSVOJITE NAGRADE

Šaljite radove na temu Uskrs u Međimurju negda

Dragi naši mali i veliki kreativci, povodom nadolazećeg blagdana Uskrsa za Vas smo otvorili novi likovni i literarni natječaj za djecu od vrtića do 8. razreda, pod nazivom Uskrs u Međimurju negda, s tri predložene teme:

• Prošecija na Cvetnu nedel(j)u

• Vuzmenka v moji seli

• Nesemo korpicu/košaricu na posveča(n)je

Ovim natječajem ideja nam je zadržati tradicionalne običaje koji su se održavali povodom najvećeg katoličkog blagdana, i sjećanja na njih. Pitajte svoje bake i djedove ili roditelje kako se slavio Uskrs i oni će vas rado vratiti u prošla vremena i običaje. Ako shvatite da postoji neki običaj koji mi nismo spomenuli, slobodno ga dodajte! Nacrtajte ili naslikajte svoje običaje, napišite pjesmu ili priču na jednu od navedenih tema.

Sponzori:

Najuspješnije autore očekuju i vrijedne nagrade:

• 2 puta ulaznice za kino i kokice iz Cine&Fun u Jug Mall Čakovec

• 1 metar palačinke iz Pizzerije Špizza

• Obiteljska pizza po izboru u Pizzeriji Uno Čakovec

• Ulaznice za kupanje u Termama Sveti Martin za sve najbolje radove

• 2 bona od 26,5 eura u Blukids Čakovec

Radove kao i do sada šaljite e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje odmah, a radovi se šalju cijelo vrijeme do 16. travnja 2023., ali mi preporučamo da ih pošaljete što prije! Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici 21. travnja 2023. godine.

Sretno!

Pri meni doma navek forbamo jajci za Vuzem. Forba cela familija. Običaj je da v korpicu denemo i pisanice, luk, šunko i negda negda štero čokoladico za nas mlajše. To se nesemo na posvečaje.

Cela familija se v korizmi nečega odriče. Ja se ovo leto odričem slatkariji. Dok pa Vuzem dojde, odišli bumo k

Nesemo korpicu/košaricu na posveča(n)je Vuzem vu

meši, posle meše bomo došli dimo, postavili stol z blagoslovljenom hranom.

Denes se ftičemo što bo drugomu potral pisanico prije: što zgubi, pere posodo, a što pa je pobednik, dobi velikoga čokoladnoga zojca. Posle jestvine mama i jo pospravlamo stol i idemo baki čestitati Vuzma. Idemo

i k teci štera nam navek čokoladne jajci preprovi. Što jih največ najde, podeli ostalima kaj buju isto meli.

Negda ga sega toga nega bilo. Išlo se k meši, a v korpici je bilo navek nekaj �inoga… bidra, klobosi, kuhane jajci, hren.

Ne ga bilo čuda sega kak denes pa se saka drobtina

posvečene hrane pojela, a ona, ki je na pod opola, se kušnula i pojela. Baka mi je tak povedala…trelo se hmiti i počesati, obleči v čisto i celi den dober biti jer Božeka je ne smeti bilo te den srditi.

Leona Novak, 6. b

OŠ Gornji Mihaljevec

Učiteljica Lidija Novak Levatić

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Na Veliki petek je zapovedani post i nemrs. Nikaj se ne je. Spije se lonček kiseloga mleka.

Na Veliko soboto odma vjutro si mama dene svetešjega, beloga furtofa. Prekriži se i počne preprovlati. V maloga toploga mleka se dene kvos i zamesi se zdigano testo za bidro. V lonec se dene kuhat suho meso. Da je meso kuhano, zeme se vum. Dene se v zdelo i pokrije z čistom krpom. V toj istoj vodi se skuhaju i klobosi. I oni se deneju v zdelo skupa z mesom ka se prehladiju. Onda se deneju kuhat jajci. Či očemo pisane jajci, denemo lupije od ljubičastoga luka, ciklo i črleno zelje ili koprive. Se kaj se kuhalo se skupa hladi, a za te čas se speče bidra. Bidra se nikaj ne

�ila, a pače se v zemleni modli. Počistimo koren hrena. Korpicu znutra obložimo z paperom. Nutri posložimo se kaj smo skuhali, bidro, hrena i malo soli. Pokrijemo z čistom, svetešjom krpom. Sa strane v korpico denemo pušlek jurovčici. Oblečemo se svetešje. Idemo k meši i nesemo korpico na posvečaje.

Na Vuzem vjutro se složi stol, zmoli se i je se posvečena hrona. Belije od jajci i hrena i kakšo droptije kaj ostane se nesme hititi �krej, nego se skuri. Vjera Škrobar, 4. e Područna škola Gornji Hrašćan, OŠ dr. Ivana Novaka, Macinec, Učiteljica Vesna Perhoč

Pizzeria Špizza

moji familiji

Rea Gavez, 5.razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Ida Trstenjak, 2.razred, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Vuzmenka-Ivano Horvat, 1. razred, PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Nina Turk, 8. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Doris Vidović, 2. razred, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Nesemo korpicu na posvečaje

Andrija Bistrović, Brezje, Nesemo košaricu na posvečaje

Mali OGLASN K

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 100 eura. Info na tel:

040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od

0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

VOĆARSKA LEĐNA ŠPRICA sa sitom i remenima za nošenje, 20 litara, malo korištena, prodajem za 20 eura. Zagreb, 098/9084-675

KUPUJEM PARCELU za voćnjak i vrt ili voćnjak (sa ili bez vikendice) u gornjem Međimurju. Info 095/505-2760

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN na Franjevačkom trgu, Varaždin 70 m2 sa dvije spavaće, dvije kupaone, dnevni boravak s kuhinjom i parkiralište. Info na mob. 095/808-6050

ŽIVOTINJE

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata

Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š�tnika 35 mm, duž. š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

servis za čišćenje

Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

HITNO PRODAJEM Ford focus 1.8tdci 2004/5 god., reg. do 11/23, dosta opreme, euro kuka, u dobrom stanju ispod cijene, 1600 eur. Info na mob 097/740-7600

KUPUJEM TOMOS MOPEDE svih vrsta i modela, sa i bez papira!! Isplata odmah. mobitel broj je 098/9656624

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM Renault Scenic II 1.5 TDI 110 KS 2007. god., uščuvan. Info na mob. 098/942-7646.

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286107.

PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino od 220, 250, 340 i 480 lit., cijena 0,27 EUR (ili 2 kn) za litru i dvije drvene kace od 350 lit. Kontakt mob. 095/505-2760

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE kombinacija motokul�vatora Gutbrod i kosilice s kotačima, radne širine 1 metar, prodajem za 1000 eura. Novi Zagreb, info na mob. 091/9240-293

SADNICE dvogodišnje, crvenog, crnog, bijelog ribizla, joste, goji bobica, prodajem po 3 eura/kom. Šaljem poštom-pouzećem. Zagreb, info na mob. 098/9084-675

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570

POSAO

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnja trave ili drugo. Mob. 099/6308344

POZNANSTVA

DEČKO (48 g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu molio bi samo iskrene. Molim zva� na mob. 095/7313-513

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM ČISTOKRVNE

KRUPNE ŠTENCE njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita, roditelji prisutni. Sve informacije na mob 097/600-6038

AKVARIJ četvrtasti, 15 litara, s 15 ribica guppy, puževima čistačima, živim biljem, prodajem za 30 eura. Novi Zagreb, 091/9240-293

RAZNO

PRODAJE SE: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon te sobna TV-antena. Info na mob. 098/9158-640

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. info na mob. 098 92 190 92

PRODAJE SE MOBITEL Samsung Galaxy A20 e, dual sim, crni, kao nov bez ikakvih oštećenja, s mobitelom ide i prozirna maskica, info na mob: 091/761-3467

CRIJEVO ZA VODU, armirano, s motalicom, 35 m, malo korišteno, prodajem za 70 eura. Novi ZagrebUtrina, info na mob. 091/9240-293

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 3 veličine, 6 komada, od 35-50 eura/ kom. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084-675

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Djeca s posebnim potrebama Svjetski dan zdravlja

Pojam posebnih potreba odnosi se na privremene ili trajne veće neravnoteže, neujednačenosti u razvoju djeteta, kako zaostajanja, tako i ubrzanja u pojedinim aspektima razvoja ili razvoja u cjelini.

Djeca s posebnim potrebama jedna su šarolika i relativno brojna skupina djece koja zbog svojih posebnosti ima neka posebna prava. Istini za volju, prema humanističko-razvojnoj odgojnoj koncepciji, svako dijete ima svoja posebna prava, a u odgoju se trebaju maksimalno razvijati njegove individualne mogućnosti i samopoštovanje. Teoretski lijepo zamišljeno, a odgojna je praksa niz kompromisa koji čekaju djecu u prenatrpanim vrtićima i kod kuće s njihovim prezaposlenim roditeljima. Iako svi želimo djeci omogućiti dobre uvjete za odrastanje i razvoj osobnih kapaciteta, meni se čini da su nam riječi prilično daleko od djela. O djeci s posebnim potrebama trebamo razgovarati argumentirano i odgovorno, svjesni da postoje ogromna ograničenja u objektivnim društvenim resursima kojima raspolažemo i koje treba vrlo racionalno planirati i plasirati kako bismo postigli pravedna i primjerena rješenja za što veći broj djece. Pojam posebnih potreba odnosi se na privremene ili trajne veće neravnoteže, neujednačenosti u razvoju djeteta, kako zaostajanja, tako i ubrzanja u pojedinim aspektima razvoja ili razvoja u cjelini. Prema važećem Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece razlikuju se tri vrste posebnih potreba. Prvu skupinu čine potencijalne posebne potrebe. One se javljaju kod djece koja vjerojatno odstupaju po nekim obilježjima pa je potrebno

pojačano praćenje i usmjeravanje njihova razvoja. Djeca s ubrzanim razvojem koja imaju obilježja nadarene djece također spadaju u djecu s posebnim potrebama, no u javnom prostoru više govorimo o skrbi za djecu s razvojnim zaostajanjima i teškoćama. To mogu biti djeca koja su tijekom trudnoće ili u najranijoj dobi imala neke rizične faktore (npr. prijevremeni ili težak porod), zatim djeca izložena nepovoljnim okolinskim faktorima (smrt roditelja, neadekvatna roditeljska skrb,...), kao i djeca kod koje neki razvojni aspekt značajno odudara od ostale djece (npr. sporiji motorički ili govorni razvoj). U drugoj su skupini prolazne posebne potrebe koje se javljaju zbog razvojnih raskoraka između djetetovih potreba i mogućnosti u pojedinim fazama razvoja. Tu spadaju normalne razvojne krize (npr. negativizam u trećoj godini života), kao i razni stresni događaji koji izazivaju krizu u životu djeteta (npr. boravak u bolnici, rođenje brata ili sestre) i svi prolazni i privremeni događaji koji u nekom razdoblju odrastanja traže dodatnu okolinsku i/ili stručnu podršku. Iz pozicije dječje i razvojne psihologije opravdano je reći da svako dijete kroz svoje odrastanje može imati prolazne posebne potrebe na koje okolina treba adekvatno odgovoriti. U protivnom, te prolazne potrebe mogu prerasti u trajne probleme, kakve imamo u skupini trajnih posebnih potreba. O njima čitajte za tjedan dana.

Protuletje se otpira

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Maja Baksa, mag. prim. educ., edukantica u psihoterapiji www.equilibra.hr

+385 95 593 2098

S dolaskom proljeća, mijenja se priroda. Mijenjaju se naše okolnosti, mijenjamo se mi. Kaže se da samo mijena stalna jest. Svaka promjena ne mora biti – a nerijetko i nije – ugodna. Promjene mogu u nama stvoriti razna stanja, aktivirati razne osjećaje. Često promjena, posebno ona koja nije ugodna, može u nama stvoriti nemir. Nemir možemo osjetiti kada nemamo kontrolu, odnosno kada ne možemo kontrolirati vanjske utjecaje. Jer, zapravo, jedino nad čime ponekad imamo barem djelomičnu ili potpunu kontrolu su naše reakcije, naše ponašanje, naše misli.

U situacijama/periodima kada nemamo kontrolu, ono što možemo je prihvatiti stanje kakvo jest. Prihvaćanje je prva stepenica prema

onome kako želimo da bude. Jer, gotovo ništa nije vječno. Kako ni dobra, tako ni loša vremena nisu vječna.

Dobro je prisjetiti se toga dok nam je teško. Iako ta izreka – “Ništa nije vječno” – može imati malo negativni prizvuk, ona nam može biti korisna strategija za prolazak kroz izazovna vremena. A kada se prisjetimo još jedne izreke: “Nakon svake oluje dolazi sunce”, u tome možemo pronaći barem malo utjehe. Prizivamo ugodne emocije i konstruktivne misli u tešku svakodnevicu, a upravo to nam tad treba. Uvježbavamo pozitivniji i konstruktivniji mentalni sklop.

Za takvo uvježbavanje napravite dva stupca na papiru i u jedan napišite, nacrtajte, nalijepite, oslikajte, učinite što god želite kako bi-

Nezdrava prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti mogu uzrokovati pretilost, povišeni krvni tlak te povećane razine glukoze i lipida u krvi.

ste prikazali kakvo je stanje sada. U drugi stupac zatim napišite, nacrtajte, nalijepite, oslikajte, učinite što god želite kako biste osvijestili kako bi moglo biti (ili kako biste željeli da bude) kada izazovni period završi (recimo za mjesec dana, tri ili šest, itd.). I pogledajte obje strane. Usporedite. Pogledajte kako je sada – to je stanje koje prihvaćate. Prihvatite ga – iz njega možete naučiti i narasti. Zatim pogledajte kako može biti.

Ovo što ste prihvatili danas, pomoći će vam mijenjati vašu svakodnevicu. Zamislite kako doći do drugog stupca. Što možete već danas napraviti da se približite željenom? I polako krenite u akciju.

Svjetska zdravstvena organizacija obilježila je 7. travnja 2023. godine Svjetski dan zdravlja, ali i 75. godišnjicu svog postojanja. Prije 75 godina brojne zemlje svijeta udružile su se i osnovale Svjetsku zdravstvenu organizaciju s ciljem promicanja zdravlja, pomaganja ranjivim osobama i stvaranja sigurnijeg svijeta kako bi svaka osoba mogla postići najvišu razinu zdravlja i dobrobiti, bez obzira na to u kojem dijelu svijeta se nalazi. Ove godine se Svjetski dan zdravlja provodi pod sloganom Zdravlje za sve kako bi se podsjetilo da je zdravlje osnovno pravo svake osobe, odnosno da bi svatko morao imati pristup zdravstvenim uslugama koje treba, kada treba i gdje ih treba, bez obzira na rasu, spol ili dob, bez iznimke i financijskih prepreka. Nažalost, put prema tom cilju posljednjih je godina usporen pandemijom bolesti COVID-19, humanitarnim i klimatskim krizama, ekonomskim ograničenjima i ratovima, no zbog toga je cilj postao još važniji i hitniji. Kronične nezarazne bolesti u svim razvijenim zemljama svijeta predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem, glavni su uzrok traženja zdravstvene skrbi, a time i glavno opterećenje zdravstvenih sustava. Kronične nezarazne bolesti su bolesti koje se ne prenose infekcijom ili putem drugih ljudi, već se najčešće javljaju kao posljedica nezdravog života. Vodeći su uzrok teškoća i krive su za 74 % smrti u svijetu, a odnose se na karcinome, dijabetes te kardiovaskularne i kronične respiratorne bolesti. Ove bolesti su obično dugotrajne, a rezultat su kombinacije genetskih, fizioloških, okolišnih i ponašajnih čimbenika. Pojavi kroničnih nezaraznih bolesti doprinosi starenje stanovništva i nezdravi stil života. Nezdrava prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti mogu uzrokovati pretilost, povišeni krvni tlak te povećane razine glukoze i lipida u krvi. Rizik za nastanak navedenih bolesti može se smanjiti promjenom ponašanja, odnosno

prestankom ili smanjenjem korištenja nikotina i alkohola, tjelesnom aktivnošću i zdravom prehranom. No, zdravlje se ne odnosi samo na tjelesno zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao puku odsutnost bolesti ili slabosti. Jednako tako je i mentalno zdravlje više od same odsutnosti mentalnih bolesti ili teškoća. Mentalno zdravlje je stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može produktivno raditi i sposoban je dati doprinos svojoj zajednici. Ono je temeljno za našu sposobnost da razmišljamo, osjećamo i komuniciramo jedni s drugima, zarađujemo za život i uživamo u njemu. Mentalno zdravlje je sastavni dio života te se doista može reći da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Iz navedenog je vidljivo da um i tijelo nisu zasebni nego usko povezani. Tjelesni zdravstveni problemi povećavaju rizik od razvoja mentalnih teškoća, ali vrijedi i obrnuto – teškoće mentalnog zdravlja utječu na nastanak tjelesnih problema. Oko trećina ljudi s kroničnim tjelesnim bolestima ima probleme mentalnog zdravlja, najčešće depresiju ili anksioznost.

Kako je ranije navedeno, alkohol je jedan od čimbenika koji negativno utječe na tjelesno, a time i na mentalno i cjelokupno zdravlje čovjeka. Alkohol oštećuje gotovo sve organe u tijelu, uzrokuje pretilost, oslabljuje imunološki sustav, remeti spavanje, može negativno utjecati na društvene odnose i obavljanje posla. Također, može dovesti do ovisnosti o alkoholu, razvoja anksioznosti i depresije, a povećava i rizik od samoubojstva.

Ako kod sebe ili svojih bližnjih primijetite da se teško nosite sa životnim stresovima, bez obzira na to jesu li uzrokovani alkoholom ili nekom drugom situacijom, javite se stručnjacima u Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Nikola Petričević, magistar psihologije

ZA

jače vatrogastvo

Osnovana Vatrogasna zajednica Dekanovec-Podturen

U subotu, 1. travnja, održana je osnivačka sjednica skupštine Vatrogasne zajednice područja općina Dekanovec- Podturen. Za članove radnog tijela predloženi su za radno predsjedništvo Ilija Đurkin, a za predsjednicu

Ivanu Biber. Na temelju 23.

članka statuta Vatrogasne zajednice područja općina Dekanovec-Podturen, skupštinu čine po dva predstavnika članica, a dostavljenim zapisnicima o održanim skupštinama članica i izboru

predstavnika u skupštinu Vatrogasne zajednice područja općine Dekanovec-Podturen, članove zajednice u skupštini zajednice zastupaju ispred DVD-a Dekanovec Tomica Kovačić i Ilija Đurkin, Novakovca Mihael Furdi i Mihael

Levačić, Podturna Ivana Biber i Zoran Sršan, Sivice Ivica Varga i Jurica Varga, Ferketinca Stanko Otorepec i Mario Otorepec te Miklavca Dražen Kerovec i Dino Mutvar. Predsjedništvo čine Ivana Biber, Tomica Kovačić, Mihael Furdi,

DVD GORNJI HRAŠĆAN održao izvještajnu skupštinu i prisjetio se fešte povodom jubileja

Bila je to fešta do jutra!

DVD Gornji Hrašćan protekle je godine bio u znaku svoje velike stote obljetnice. Kako je sve proteklo i što ih sve očekuje dalje, rekao nam je Robert Šafarić, predsjednik

DVD-a Gornji Hrašćan. Na velikoj, okrugloj obljetnici nazočno je bilo 20-ak DVD-ova s područja cijele županije. Nazočni su

bili Nikola Novak, predsjednik VZMŽ-a Mario Medved, predsjednici ostalih vatrogasnih društava, kao i brojni mještani Gornjeg Hrašćana i udruge. Sve zajedno bilo je oko 500 gostiju, a sve je zabavljala grupa Globus do ranih jutarnjih sati, rekao nam je Robert Šafarić, predsjednik DVD-a Gornji Hrašćan.

- Korona nas je malo unazadila, kao i sva vatrogasna društva. No, što se tiče zaštite ljudi i imovine, imali smo par intervencija u Paragu gdje se požar proširio na šumu. Uz to imali smo i intervencije prostora. Prošle godine smo osim ovih naših standardnih akcija, bili fokusirani na proslavu obljetnice koju smo odradili vrhunski. Dodjeli smo preko 30 plaketa, preko 100 spomenica, a od načelnika smo dobili novu zastavu, tako da nam je on kum, kazao nam je Robert Šafarić u razgovoru. Planovi za ovu godinu su kontinuirano provođenje zaštite materijalnih i nema-

terijalnih dobara mještana Gornjeg Hrašćana i Nedelišća. U svakom slučaju pokušati napraviti prevenciju svih društvenih i privatnih interesa, osposobiti članove za natjecanje prvo na općinsko, a nadaju se prolazu i na županijsku razinu, nastavlja predsjednik hrašćanskih vatrogasaca.

- Pokušati što više privući mlade da se bave vatrogastvom. Odlazimo u našu područnu školu, kako bismo djeci dočarali tko su i što rade vatrogasci te zašto su oni važni za našu zajednicu, zaključuje predsjednik. (dv, foto: Ivica Horvat)

Ivica Varga, Stanko Otorepec i Dražen Kerovec.

- Zbog zakonskih odredbi morali smo osnovati Vatrogasnu zajednicu općine Podturen, ali na inicijativu DVD-a Dekanovec kao jedinog DVDa te općine dobili smo odo-

brenje Hrvatske vatrogasne zajednice da možemo osnovati i registrirati Vatrogasnu zajednicu područja općina Dekanovec-Podturen, pojasnila je predsjednica Ivana Biber. (dv)

DVD MURSKO SREDIŠĆE Proslavili 141 godinu djelovanja

Dobrovoljno vatrogasno društvo Mursko Središće u subotu, 25. ožujka, održalo je 141. redovnu izvještajnu skupštinu. Sjednicu je pozdravnim riječima otvorila predsjednica DVD-a Tanja Smolković nakon čega su podnesena izvješća Upravnog i Nadzornog odbora te izvješće blagajnika.

Skupštini su prisustvovali i gosti iz PD-a Bundek, Društva žena Mursko Središće, gradonačelnik Dražen Srpak te pobratimljeno društvo PGD Spodnja Kungota iz susjedne Slovenije.

Predstavnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije i zapovjednik JVP-a

Čakovec Mladen Kanižaj podijelio je spomenice, diplome, uvjerenja o stjecanju zvanja i specijalnosti članovima Društva.

Dodijeljena zaslužena promaknuća i priznanja

U zvanje dočasnika na skupštini promaknuti su Patrik Vrbanić i Stjepan

Mesarić, u zvanje dočasnika I. klase Klaudija Mance, Tanja Smolković i Renato Matoša, dok je u zvanje časnika promaknut Kristijan Novak.

Marko David i Nikola Kraljić primili su uvjerenje za rukovanje aparatima za zaštitu dišnih organa, Klaudija Mance i Stjepan Mesarić uvjerenje za spašavanje pri tehničkim uvjerenjima, dok su Kevin Kontrec i Stjepan Mesarić primili uvjerenje za gašenje šumskih požara i prijevoz helikopterom.

Odlikovanje za nesebičnu pomoć stradalima u potresu pogođenom području primili su Petar Kraljić, Miljenko Palnec, Patrik Vrbanić, Stjepan Mesarić, Renato Matoša i Rajko Bogdan.

Spomenicu za 10 godina djelovanja dobili su Marina Orehovec, Danica Turk i Renato Matoša, za 20 godina Nikola Kraljić i Nikola Sabo, za 30 godina Saša Radek, za 40 godina Ivan Brodar, dok su spomenicu za 50 godina primili Rudolf Rihtarec i Pavel Ribarić. (lm)

Mario Medved uručio je priznanje povodom 100.-te obljetnice DVD-a predsjedniku Robertu Šafariću

Mar�na Zidarić, Jasmina Jaklin i Kris�na Tirić, članice DVD-a Gornji Hrašćan

Recept plus

Lignje Mornar

MEĐIMURSKA KUHARICA

Tjestenina s tartufatom i šampinjonima

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Znate li što je tartufata?

Riječ je o delikatesi koju čini spoj šampinjona, tartufa, maslinova ulja, češnjaka i soli. Često se upotrebljava u pripremi raznih umaka, a odlična je za dodatak tjestenini ili rižotu. Odličan recept za pripremu tjestenine s tartufatom i šampinjonima stigao nam je iz Bajzovih dvora u Murskom Središću. Jelo je pripremio kuhar Andrej Taleski, a vjerujemo da će

Sastojci:

- šampinjoni

- tartufata

- sol, papar

- jušni temeljac

- vrhnje za kuhanje

- tjestenina

se njegova preporuka udomaćiti i u vašem jelovniku.

U kratkom vremenu i vrlo jednostavno možete pripremiti aromatičan i nadasve ukusan obrok. Krenimo u kuhinju i s punim jedrima “guštajmo” u okusima tjestenine s tartufatom i šampinjonima.

U visoku tavu ulije se malo ulja i zagrije na laganoj vatri. Potom se na ulje stave sitno ribane gljive, odnosno šampinjoni. Lagano se poprže i začine po želji (sol, papar). Potom se zaliju jušnim ili povrtnim temeljcem i lagano ostave pirjati nekoliko minuta. Doda se žlica tartufate. Zatim se na kraju doda vrhnje za kuhanje i prema potrebi još dodatno začini. Sve se pirja još nekoliko minuta da bi se okusi sjedinili. U međuvremenu se pripremi tjestenina. U vrelu posoljenu vodu stave

Vino tjedna

Graševina

kuhar Andrej Taleski

se kuhati široki rezanci (ili druga tjestenina po želji). Na tanjuru se servira tjestenina koju se prelila dobivenim umakom. Tanjur se pokapa maslinovim uljem i posipa sitno sjeckanim peršinom.

Na riječkoj rivi nalazi se odličan bistro Mornar sa svim odlikama talijanske tratorije. Ali, ponuda jela je itekako domaća. Kako su riječka tržnica i ribarnica tik do ovog simpatično uređenog restorana, nema sumnje u svježinu i odabir domaćih namirnica. Posebice oduševljava interijer s nizom detalja koji svakog gosta namjernika podsjeća na domaću atmosferu i kuhinju. Iza dugačkog šanka otvorena je kuhinja, pa vam pogled lako seže na spretne ruke kuhara. Jedno jelo koje vrijedi kušati u ovom ambijentu su lignje Mornar. Slijedi mornarska kuharska inspiracija. Krakovi liganja se

narežu i malo prodinstaju na malo maslinova ulja. Doda im se češnjak, luk, peršin, malo krušnih mrvica i njima se pune lignje. Lignje se nabodu na dugačke drvene štapiće (kao za ražnjiće) i lagano prže u pećnici ili na vrućoj tavi. Kako bi ostale mekane, ne treba ih dugo pržiti. Za to vrijeme u visoku tavu ulije se malo maslinova ulja, zagrije se pa se dodaju cherry rajčice i malo paste od rajčica. Začini se (sol, papar), doda malo bijelog vina i malo šećera (žličicu). Sve se lagano prodinsta dok rajčice ne omekšaju. Na kraju se doda nekoliko dagnji. U drugoj se posudi skuha palenta, malo se ohladi, nareže na

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- lignje

- dagnje

- peršin

- luk, češnjak

- maslinovo ulje

- bijelo vino

- sol, papar

- žličica šećera

- cherry rajčice

- pasta rajčica

- palenta

kocke i lagano s jedne strane poprži. Na tanjuru se serviraju lignje, umak od cherry rajčice i palenta. Posipa se svježe sjeckanim peršinom, a prema želji i parmezanom. U slast! (rr)

Vinarije Novak

Međimursko vinogorje na tržište plasira sve kvalitetnija vina. Obiteljska Vinarija Novak u svojoj ponudi ima bijelo vino, graševinu (12 % alk). Karakterizira ga nježan miris i ugodna aroma voća, suhe trave i ljubičice. Okus ovog vina je pun, pomalo kremast.

Ovo lagano, ali ujedno i slasno vino uz tjesteninu s tartufatom i šampinjonima preporučila je servirati Ana-Marija Burevska iz Bajzovih dvora u Murskom Središću. Svakako kušajte ovaj neodoljiv spoj mirisa i okusa! Živjeli! (rr, zv)

Linzeri

Priprema: Bademovo brašno i šećer usipajte u posudu miksera i miješajte dok se ne sjedine, a zatim dodajte oštro brašno. Hladni maslac narežite na kockice od 1 cm i dodajte u posudu zajedno s cimetom, soli, cijelim jajetom i žumanjkom. Sve zajedno miksajte nekoliko minuta dok se sadržaj ne počne sjedinjavati i oblikovati u tijesto.

Podijelite tijesto u 4 jednaka dijela, zamotajte plastičnom folijom i stavite na sat vremena u frižider da se odmori. Zagrijte pećnicu na 160 °C. Tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj plohi na debljinu od 3 do 4 mm. Izrezujte oblike

po želji, a svakom drugom u sredini izbušite okrugli otvor ili neki oblik. Kekse pecite od 9 do 10 min na 160 °C. (Keksići moraju ostati bijeli i tek početi dobivati boju s donje strane).

Kad se keksi potpuno ohlade, namažite donje dijelove džemom tako da ostavite

Sastojci za tijesto:

- 300 grama oštrog brašna Čakovečki mlinovi

- 100 grama bademova brašna

- 125 grama šećera

- 200 grama maslaca

- prstohvat cimeta

- prstohvat soli

- 1 veće jaje + 1

žumanjak

- šećer u prahu za posipanje - džem od malina

rub prazan. Gornje dijelove pošećerite šećerom u prahu prije nego ih spojite.

Pogačice od čvaraka vole svi u obitelji

Pogačice od čvaraka posebno su bile popularne u vrijeme kad se u svakoj kući zimi radilo kolinje, a čvaraka je bilo koliko ti srce želi

Piše : Aleksandra Sklepić

Marina Hoblaj (62) iz

Murskog Središća u cijelom je našem kraju, a i široj okolici, poznata po udomiteljstvu kojim se ona i suprug Vladimir bave već više od dvanaest godina. Kroz svoj život posvojili su pet kćeri i jednog sina, a udomljenoj djeci pružili

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

bolji i ljepši život. Trenutno u njihovoj obitelji živi troje tinejdžera i najmanja djevojčica stara jednu godinu. Da bi cijela njezina velika obitelj bila potpuno sretna, Marina osim svih kvaliteta koje ima, svakako mora biti i spretna kuharica, što svakodnevno i dokazuje. Za nas je pripremila pogačice od

Recept za pogačice od čvaraka

Sastojci:

1 svježi kvasac

½ litre mlijeka

1 kg glatkog brašna

10 dag mas�

2 žumanjka

1 žlica soli

1 žličica šećera

350 grama čvaraka

1 cijelo jaje za premaz

Priprema pogačica od čvaraka:

Zagrijati malo mlijeka sa

šećerom, maknuti s vatre i u mlijeko razmrviti kvasac pa ostaviti da se kvasac u mlijeku digne. Mlijeko s kvascem u velikoj posudi izmiješati s ostalim sastojcima u glatko tijesto. Ostaviti na toplom desetak minuta da se tijesto digne.

Čvarke samljeti i dodati malo soli i papra. Dignuto tijesto ponovo malo promijesiti i razvaljati na pobraš-

njenoj podlozi na debljinu od oko pola centimetra.

Premazati s pola ili trećinom mljevenih čvaraka i preklopiti tijesto. Na gornji dio preklopljenog tijesta premazati drugu polovicu ili trećinu nadjeva od čvaraka i opet preklopiti, tako da se dobije nekoliko slojeva preklopljenog tijesta, ovisi o tome kako želite da pogačice budu nadjevene. Može se preklopiti dva ili tri puta, pa se nadjev dijeli na dva ili tri dijela.

Od gotove preklopljene pogače režu se kockice koje se stave u pleh i prije pečenja ih treba premazati razmućenim jajem i svaku posebno posoliti. Između svake pogačice ostaviti mjesta jer će im se volumen povećati kad se dignu. U plehu se pogačice još ostave dizati oko pola sata. Peći u pećnici na 180 ili 200 stupnjeva. Izvaditi pogačice kad porumene.

čvaraka, koje će nam nakon uskrsnih blagdana predstavljati most od punog stola delicija, prema laganijoj proljetnoj hrani. Pogačice od čvaraka, popularno čvarkuše, izvorno dolaze iz Slavonije, a nisu strane ni našim Međimurkama. Posebno su bile popularne u vrijeme kad se u svakoj kući zimi radilo kolinje, a čvaraka je bilo koliko ti srce želi. Danas su čvarci teže dostupni i prilično skupi, ali pravi ljubitelji uvijek mogu za njih odvojiti novac da bi uživali u toj slanoj, ukusnoj pogačici.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Marina je predsjednica Udruge udomitelja djece Međimurja, a iza sebe ima neprocjenjivo iskustvo odgoja, brige i ljubavi za mnogu djecu kojima je trebao dom. Iako joj je svaki dan, kroz cijeli život, ispunjen brigom za veliku obitelj, ponekad nađe vremena i za sebe, pa je aktivna članica Folklorne sekcije KUD-a Mura iz Murskog Središća, sudjeluje u brojnim humanitarnim akcijama, priredbama te prati svu svoju djecu u njihovim aktivnostima. Brojni od njih postigli su velike uspjehe, a Marinino i Vladimirovo oko budno ih

prati od malih nogu, pa sve do odraslih dana. Marina i Vlado već su i ponosni djed i baka triju unuka i jedne unučice, a najviše im radosti pruža kad se skupi cijela obitelj i zajedno uživaju u uspomenama i o planovima za budućnost, koja će svima, zbog velike ljubavi tog neumornog bračnog para, biti lijepa i blistava.

Za njihove susrete potrebno je svakako pripremiti i posebne zakuske, a doznali smo da je za cijelu obitelj Marina ispekla devet velikih plehova pogačica od čvaraka koje nam je danas predstavila.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 18. travnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 21. travnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1439

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 4. travnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 7. travnja 2023.

Ovotjedni dobitnik je: Katja Knežić iz Čakovca

MARINA HOBLAJ iz Murskog Središća

Marina s prekrasnim pogačicama od čvaraka

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Bit ćete veseli zbog stvari koje su vam drage. Uslijedit će ugodne zabave bez previše pompe, kao i opuštenost u krugu dragih vam osoba. Činit će vam se da je sve moguće. Bit ćete otvoreni i imati povjerenja u one koji vas vole. Zadovoljstvo je tu. Bit ćete učinkoviti u obavljanju poslova, Moglo bi dogoditi da vas pogrešno protumače ili krivo shvate.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Kako tjedan bude odmicao, primijetit ćete da se vaši osobni odnosi počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni u vezi bit će još bliži jedno drugome. Nakon postavljanja dobrih financijskih temelja, nastavit ćete graditi dalje. Mnogi će ovih dana preispitivati svoju listu poslovnih prioriteta i planova.

LAV (23.7. - 23.8.)

Bit ćete zatvoreniji više nego inače. To će katkada izazivati zbrku u odnosima jer drugima nećete biti jasni. Pazite da takvim stavom ne propustite dobru ljubavnu priliku ili da netko ne odustane od udvaranja prema vama. Ugledni ljudi će vas podržati, ali još ne stižu potrebna očitovanja.

BIK (21.4. - 20.5.)

Privlačit će vas mnoge skrivene stvari. Neki će se mučiti s mogućnošću tajne ljubavne veze. Strasti vam neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti se za razumom. Ustanovljeni su novi obrasci ponašanja i dnevnog reda na radnom mjestu. Treba postupati po tome.

RAK (22.6. - 22.7.)

Kamo god izašli, osjećat ćete se ugodno. Društvo će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv. Ubrzo će shvatiti da im ljubav otvara vrata. Vaše financije napokon će se koliko-toliko stabilizirati. Istovremeno će se otvoriti nova mreža poslovnih suradnji, a neke od njih zaista će vam se svidjeti.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Idućih dana vama će se sve više otvarati ljubavna vrata. Počet ćete disati punim plućima i priuštit ćete sebi i voljenoj osobi više uživanja. Dobit ćete očekivane odgovore. Sad možete nastaviti raditi mirnije, a i planiranje se može nastaviti sa svim potrebnim informacijama.

VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Sad već možete lakše komunicirati s voljenom osobom. Tako će na dnevni red doći i preispitivanja nekih dvojbi iz vaše ljubavne prošlosti. Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć novih informacija koje su se čekale. Sve će biti postavljeno na novim osnovama.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Tijekom ovog tjedna ćete se vjerojatno opustiti. Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojim ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. U poslu informacije, koje trebate dobiti, stižu. Već ste se zbog čekanja dovoljno naživcirali, pa nemojte opet.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Pred vama je tjedan intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju s veseljem. Sve što radite nekako će odlaziti u sjenu. Ipak, kako ćete biti potpuno svjesni svojih prethodnih uspjeha, to što niste u prvom planu neće vam smetati kao što bi to bilo inače.

Memorijalna zbirka slikara Ladislava Kralja – jučer, danas, … sutra ?

Piše: Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica

Bit ćete zanimljivi drugima, te u svakom trenutku spremni za razgovore. Mnogi će razvijati svoju društvenu crtu. Kasnije ćete shvatiti što je to.

Osjetit ćete blagi pad interesa za posao. Pokušat ćete obnoviti neke stare kontakte koji obećavaju.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Mala zbunjenost bit će povezana s vašom potrebom za sigurnošću. Osobni odnosi razvijat će se u pozitivnom pravcu. Napokon ćete dočekati željene izazove kroz koje možete pokazati svoje talente. Neki će dobiti lijepe pohvale, a na vidiku bi moglo biti i promaknuće.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Atrakcije na koje ćete svaki dan nailaziti budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke. Imat ćete toliko motivacije da biste mogli pretjerati s tulumima. Sve što je povezano s kreativnošću, mladima, sportom i pozornicom ovih će se dana kod vas aktivirati. Tko radi u spomenutim profesijama više posla.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1438

Prošle su 44 godine otkako je 1979. u Ulici Ruđera Boškovića otvorena Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Međimurca (Čakovec, 24. 4. 1891.), prvog i dosad nenadmašenog pjesnika palete zemlje „med dvema vodami“ (Z. Bartolić, 1966.). Ladislav Kralj živio je, slikao i okončao svoj ovozemaljski život u Čakovcu 1976., a njegova supruga Slavka (r. Knežević) darovala je kuću s pokućstvom i slikama tadašnjoj Općini Čakovec. Tri godine kasnije nakon građevinske obnove kuće i restauriranja slika, ambijentalno je postavljena Memorijalna zbirka kao presjek slikarova života i stvaralaštva. Autorica postava, a 1989. i iscrpne monografije o slikarovu životu i djelu, je akademska slikarica Priska Kulčar, tadašnja voditeljica zbirke.

Iz knjige saznajemo da je dom obitelji Kralj bio izgrađen koncem 19. stoljeća u najstarijoj čakovečkoj ulici – Preloškoj. Gradio ju je slikarev otac Josip, sedlar i tapetar, jedan od tada brojnih obrtnika u spomenutoj ulici. Nova hiža bila je izgrađena ispred stare kuće u vrtu. Novoizgrađena prizemnica s neoklasicističkim obilježjima imala je na sredini pročelja široki kolni ulaz za kočije, koji je zatvoren unikatno izrezbarenim dvokrilnim vratima s kositrenim lavljim glavama na objema polovicama. Za njihovu izradu zaslužan je Stanislav Štolcer, stolar grofa Feštetića i stric skladatelja Josipa Š. Slavenskog.

Ispred impresivnog portala na ulazu Kraljeve obiteljske kuće početkom 1920-ih fotografirani su obrtnici Ivan i Stjepan Jeneša, njihov šegrt te vjerojatno mjesni brijač. Nakon smrti slikarova oca Josipa Kralja (1913.) njegova udovica Barbara (r. Mekovec) iznajmljivala je sedlarsko-tapetarsku radionicu pokojnog supruga. Novi korisnik radionice bio je Ivan Jeneš, remenar, član Obrtnog zbora za

trgovište i kotar Čakovec, koji od 1922. sudjeluje i u radu njegova Upravnog odbora (F. Cimerman, Obrt u Međimurju, 1989.). Spomenuti je dulje vrijeme je poslovao na adresi Preloška 7, što potvrđuje i reklamni oglas objavljen u Međimurskom kalendaru iz 1928.

Udovica Kralj istodobno je iznajmljivala i dva stana u novoj kući dok sama živi u starom dvorišnom stanu. Njezina najstarija kći Pepa odavno se zaredila, sin Franci umro je od tuberkuloze, a kći Paula, inače odgajana kod krsnih kumova u Varaždinu, obudovjela je i preudana. Sin Ladislav, Barbarino najmlađe dijete, odmalena se školovao za slikara, najprije u Ostrogonu, zatim Budimpešti, a kao punoljetan bio je mobiliziran do konca 1. svjetskog rata. Po završetku rata nakratko se vratio u Čakovec, ali 1922. odlazi u Beču kako bi nastavio ratom prekinuto školovanje. Po završetku slikarskog studija L. Kralj radio je kao likovni pedagog u Karlovcu i Novoj Gradiški, odakle se 1928. vratio u rodni grad. Stanovao je s majkom u starom dvorišnom stanu. U jednoj sobi uredio je sebi atelje u kojemu stvara do 1941. U tom razdoblju bio je zaposlen u varaždinskoj Gimnaziji te brinuo o bolesnoj majci sve do njezine smrti 1936.

Dvorište Kraljeve memorijalne zbirke danas posjeti-

telji uglavnom doživljavaju kao idiličnu oazu u središtu grada, ispunjenu zelenilom i voćkama u cvatu. Kako je to dvorište zapravo izgledalo u vrijeme iznajmljivanja remenarsko-tapetarske radionice, vidi se na priloženoj fotografiji iz vremena već spomenutog obrtnika Jeneša. Zacijelo da slikar Kralj i njegova stara majka u neposrednoj blizini obrtničke radionice nisu mogli odveć uživati u ljepoti i spokoju svog građanskog vrta, kako u novije vrijeme običavamo nazivati ovaj dvorišni prostor u kojemu Muzej Međimurja Čakovec godišnje priređuje tri redovite mani-

festacije (Kraljev rođendan, Kraljeve trešnje, Jesen u Kraljevu vrtu) u nastojanju da se privuku posjetitelji. Na fotografiji iz 1984. ispred glavnih ulaznih vrata Memorijalne Kraljeve zbirke snimljene su kustosica Priska Kulčar i donatorica Slavka Kralj, tijekom posjeta njezinih prijatelja. Bila su to za Kraljevu zbirku neka sretnija vremena, kada je odgovorna kustosica svakodnevno otključavala i zaključavala njezina prekrasna, majstorski izrezbarena vrata, respektirajući povjerenu joj slikarovu baštinu u svakom pogledu, što i nas koji nastavljamo skrbiti o njoj obvezuje na postupanje po pravilima muzejske struke, kako bi se ona sačuvala čim dulje za generacije koje dolaze.

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 18 h

Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Kustosica Priska Kulčar (druga slijeva) i donatorica Slavka Kralj (prva zdesna) s posjetiteljima Kraljeve zbirke, 1984., arhiv MMČ-a

Radionice u dvorištu obitelji Kralj, obrtnik Jeneš i suradnici, oko 1920., arhiv MMČ-a

Remenar Ivan Jeneš sa suradnicima, najmoprimac radionica u dvorištu obitelji Kralj, oko 1920., arhiv MMČ-a

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Još nema proljepšanja ni sljedećeg tjedna

VREMENSKA SLIKA: Nažalost, tijekom prošlog tjedna je opet zahladilo uz puno sjeverca, u nekim jutrima bilo je i mraza. Ni za Uskrs nismo imali lijepo vrijeme jer je bilo puno oblaka i svježine. Nažalost, ni u sljedećih tjedan dana nema onog lijepog toplog

proljetnog vremena. Upravo suprotno, nastavlja se niz svježih i promjenjivih dana uz čestu pojavu kiše, u nekim danima i obilnije. Lako je moguće da nijedan dan u sljedećih sedam neće proći potpuno suho. Naravno, treba pratiti i dnevne prognoze tijekom tjedna.

Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Nakon što nam je četvrtak donio obilniju kišu, petak izgleda oblačnije i svježije. Ujutro i navečer može biti malo kiše ili pljusak, ali sredinom dana će biti i nešto suhog vremena. Puhat će

Travanjsko vrijeme potjera sedam puta dnevno ratare s polja

povremeno umjeren sjeverozapadni vjetar pa ostaje prohladno za doba godine. Danju ćemo jedva malo prijeći desetku.

Prema trenutno dostupnim podacima, i za vikend nas onda očekuje dosta nestabilno vrijeme. Više oblaka nego sunca, čak bi povremeno moglo biti i potpuno oblačno. Mjestimice kiša ili pljusak, podjednako su rizična oba dana tako da se ne može u ovom trenutku reći koji dan vikenda bi bio povoljniji. Ostaje prohladno tako da bi dnevna temperatura bila uglavnom između 9 i 13 Celzijevih stupnjeva. Važno je ipak naglasiti da kiša neće padati cijelo vrijeme nego povremeno i mjestimično. Ali slaba je

to utjeha...Nema baš lijepih vijesti ni za početak novog tjedna. I dalje promjenjivo, nestabilno i svježe vrijeme.

Izmjenjivat će se oblaci i kraća sunčana razdoblja, a skoro svaki dan je moguć neki nalet kiše ili pljusak. Čini se da se na ono pravo toplo proljeće još moramo pričekati.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. Prognozu napisao Kristijan Božarov 12. travnja 2023.

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 15.travnja-početak sezone obrane od tuče

• 18.travnja 1991.god. bura,ledena kiša i snijeg u Gorskom kotaru uniš�li dalekovode

• 22.travnja-Dan planeta Zemlje

SKANDINAVKA VICOTEKA

Golf

Mujo: Fato, daj mi one golf čarape!

Fata: Koje sad golf čarape?

Mujo: Ma one s devet rupa!

Dobar razlog

Zašto je Štef naglo prestao piti?

Zato što je neki dan, kad se kući vratio pijan, vidio dvije punice.

Autor: Mladen Mrčela

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Pučka meteorologija

Dve jezere let posle Jezušove Kalvarije se je isto. Izdajo i odričejo se nas z kušlecom i to oni šterima nejveč verjemo. Fljučkajo nas oni štero so nam do fčera pljeskali. Denes se si v pravico razmijo, si na nas z prstom kažejo. Si čistam le�ko pajdašo zabivlejo na križ! Dve jezere let je minulo, ali da i denes pitate ljude okoli sebe „koga nek vam pustim, Barabo ili pak Jezuša?, si bi kričali „PUSTI NAM BARABO! Pitam se pitam, je li ste se toga zmislili dok ste mehnatili šunko i naphavali se z jejcima, u hrenom, dok ste lagali deci o Vuzmenomo zajco i predragim poklonima? Zglajzali smo. Osudili. Izdali i razapeli. Ak nam bode nešči pripovedal da smo ne, te se je malo zlagal. I to ne sam malo! Treba gledati na Vuzem z križa, a ne z kase. Treba te dneve Velikoga petka platiti srcom, a ne bakalarom na otplato. Najte, bar jempot, �ljučnuti na obraze štere ste negda meli radi. Najte biti sodec jerbo te ljudi z šterima stojite morejo več zutra suditi i vam i razapeti vas. Denes stojiš pod križom i sodiš, a zutra več vesiš na križo i pištaš se počim je „ljubezen“ Da volimo… to Jezoš očekuvle od nas! I ne sam za Vuzem! Komo se je i kaj (??) zameril Đuro Horvatov???

Da je Mladen Delič živ najbrž bi se znova zapital i znova bi zakričal: - Ljudi moji je li je to mogoče? A to bi zakričal dok bi videl kak naši hrvatski policaji pelajo v rešt našega nejbolšega gospodarstvenika Đurija Horvatovoga, gazdo, direktora, očem reči, alfo i omego fabrike Tehnix z Doljnjega Kraljevca. Z Reke so došle vesti kak je Tehnix dobil posla v Mihačevoj Dragi polek Reke na tobož nameščenomo poslo za delanje sortirnice smetja. Rekli so oni šteri so došli po našega Đurija kak se je nekaj šuljalo na tomo natječajo i kak je tua sortirnica štero so meštri Tehnixa postajli v Dragi malo predraga i da so takše sortirnice v sveto dosti faleše. Teško je o tomo se

Je li se pravzaprav nikaj ne spremenilo???

spominati je li Đurijova sortirnica vredi vejč ili meje nek druge da znuomo da je jegova sortirnica nejbolša na sveto. Teško je denes za nekaj reči kuliko košta, a kuliko pak vredi, a stopram ak se o tomo spominajo oni šteri se ne razmejo v posle (tehnologijo i tehniko) za pospravljanje smetja. Naime kaj, ovi v Reki znajo da Đuro i jegov Tehnix delajo nejbolše i nejvredneše sortirnice na sveto, a se kaj je naj mora meti i takšo ceno. Poglednite, napriliko, imate Voksvagenovoga auta Pasata i Škodino Oktavijo, to so jednaki auti, štere tirajo isti motori, a i te motori se delajo v istoj fabriki, ali Pasat je dražeši za cirka 12 ili pak 15 jezeri ojerov. Morem vam reči da se Oktavia dela od istoga pleha kak i Pasat, ali je dosti faleša. Što neče vejč platiti unda si zeme Oktavijo. Tak so i gracki oci v Reki šteli nejbolšo sortirnico i zebrali so Tehniksovo i znali so da morajo za to dati nekaj vejč penez. I se je bilo dobro dok so se ne zmešale EU tužibabe i po jivomo kalkulatoro je zišlo da je sortirnica preplačena.

Kak so ljudi jedva dočakali kaj so inšpektori zaprli Đurija i mam so počeli hitati po jemo drvje i kameje, a i bormeš �ljučkati i to čuda bole nek bi se čovek nadjal. Do fčera so v politiki bili sam Hadezeovci lopovi, a ve prek noči so se lopovi i našli v SDP-ejo. Što bi to bil rekel pred dva-tri tjedne? Znuomo kak je rečki gracki načelnik Vojko Obersnel sedel vu fotelji gradonačelnika šest mandatov, a nasledil je, ruon tak „poštejaka“ Slaveka Liniča šteri je z gradonačelnikove fotelje odišel vu foteljo ministra �inancija v Račanovoj Vladi i tam je pošteno delal svojega posla i prodal je prvoga frtalja INE MOL-o i pobral je pinko, kaj nemo spominjali Rečko banko i brodogradilišče Viktor Lenac. Ve vidite da v Lepoj našoj imamo tate v kajkakšaj majcaj, od plavih, prek črlenih, ljubičastih pak do naranđastih ili zeleni, ali nebrem nikak razmeti kaj bi našeno vodečemo gospodarstveniko Đurijo Horvatovomo trelo kaj bi pobiral kruha ober pogače. Đuro ima svojo fabriko več duže od tridesti let, ima deset fabriki sam v Doljnjemo Kraljevco kaj ne bodemo spominjali one druge v drugim državama. Đuro je jeden od retkih gazdov šteri se je boril za moralni kapitalizam šteroga se

denes v Lepoj našoj, a i po celomo sveto, retko de najde. A on je pomagal svojim težakima vu sim nevolama da so ga nucali i sima je pomogel šteri so nucali jegovo pomoč. Pozabil sam reči da ima cirka pecto težakov i prek pecto familiji živi od jegove fabrike. Đuro je napravil školsko šporcko dvorano vu svojemo rodnomo Draškovco za pol cene, ruon tak je svojoj opčini Doljnji Kraljevec hajdi pomogel kaj je naprajla dečje zabavište vu štero hodajo deca težakov šteri delajo pre Đurijo. Najte me krivo razmeti kaj bi Đurijo trebalo kaj bi kaseral ono kaj mo ne prepada. V minulih tridesti let, kuliko dela, još sam niti jenoga političara ne čul šteri bi se bil pofalil kak je od Đurija dobil pinko. Đuro je poštejak prema težakima, poštejak je v poslo i jemo ne treba ono kaj mo ne pripada. Bodete vidli da bode sod, ai jegovi soci došli do toga jerbo drugač to nebre biti.

Dok sam pisal i premišlaval o našemo Đurijo teca Franca mi je stala za hrptom i zalukavala kaj sam itak napisal. Dok sam del točko na krajo dela mi je roko na pleče i rekla: - Jožek, meni ti se vleče na to da je brzčas nešči jalen našemo Đurijo, nekomo smeta kaj on več na leta dobro posluje i kaj so si zadovoljni okoli jega: težaki, političari i velečasni. I ne sam to, morali so nekoga najti kaj je nekaj zahuzal, a neje z HDZ-a. Kaj vam nek rečem, nekaj si i ja gruntam da bi teca mogla meti prav. V Lepoj našoj se nejvečpot ne zna otkod, a i kam (politički) veter puše. Več se dugo nikaj ne čuje???

Pitam se pitam kaj je novoga v Zambiji de so v rešto naši šverceri z decom z NR Kongo? Se je tiho makar je i Ivek Pernarov negdašji sabornik Živoga zida odišel tua sam zato kaj bi mi čim vejč toga zazvedili. A ve se i jemo trag zagubil. Nekaj si gruntam, da je ne i on v rešt zalutal?

Državni svetek!!

Ovo leto je deseti aprila je bil državni svetek v Lepoj našoj. Najgerek sam, jako sam najgerek što bode itak zbog radi toga završil v Remetinco???

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Miris svježe pokošene trave ovog nas je tjedna doveo do novog Međimurca tjedna, naše nove rubrike. Josip Gorički iz Nedelišća svakog se dana brine da nam naš Čakovec bude lijep i uredan. Njemu je baratanje �laksericom, kosom, grabljama i motorkom u malom prstu. Za njega nema šale pa odmah prione poslu kada treba porezati granje i grmlje, pograbljati lišće ili pak pokositi travu na nepristupačnom terenu. Našeg bi Josipa svatko poželio u vlastitom dvorištu, zar ne? (sh, foto: Zlatko Vrzan)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak

Josip Gorički flaksericom barata k’o od šale

Josipa bi svatko želio imati u svom dvorištu