Međimurske novine 1440

ANKETA POD VUROM

Svijetlimo li previše po noći?

Problem u koji svakodnevno gledamo, a nismo ni svjesni da je problem, jest svjetlo. Izum struje i žarulje koraci su u čovječanstvu koji su nam najviše doprinijeli da živimo život kakav danas poznajemo. Kad je Nikola Tesla izumio struju, a Thomas Alva Edison žarulju uz svoje ostale suradnike, nisu mogli ni misliti da su izumili nešto što će loše utjecati na okoliš. Nisu krivi ni oni, ni njihovi izumi, koliko mi ljudi koji sve volimo zloupotrebljavati. Kažu da, što je previše, ni s kruhom nije dobro, a ja tvrdim da ono što je previše ni sa žaruljom, odnosno strujom ne valja.

Svjetlosno onečišćenje postalo je prepoznato kao

rastući globalni problem. Nastaje u noćnim uvjetima, a uzrokovano je umjetnom svjetlosti. Ono, osim što šteti ljudskom zdravlju, nije dobro za okoliš, ugrožava biljke, životinje, kukce i ptice. I tako su oni “superizumi” s početka ovog teksta uz nas ljude postali štetni ne samo za nas nego za cijeli planet. U Čakovcu svjetlosno onečišćenje možda i nije toliko vidljivo, ali ako ste u mogućnosti, navečer pogledajte prema Varaždinu. Vidjet ćete da je nebo svjetlije. Smatraju li naši sugrađani da po noći imamo previše svjetla, doznajte u nastavku. (Paulina Topolko, foto: Zlatko Vrzan)

Štefanija Sabol, Čakovec – Mislim da po noći nema previše svjetla. Barem ne kod nas na jugu Čakovca. Zvijezde na nebu vidimo jedino ako nema oblaka. Mislim da se javna rasvjeta gasi oko pol 12, 12 u noći. Ipak, svaka druga bandera onda svijetli, ali nisam sigurna koliko dugo.

Zdravko Barić, Držimurec –Nema previše svjetla po noći. Za svjetlosno zagađenje sam čuo, da. Po noći vidim nebo i zvijezde. Za javnu rasvjetu nisam siguran, nisam primije�o kad se gasi.

FOTO tjedna

Pekleničari dobili teretanu na lotu

Slučajnim odabirom Hrvatska je lutrija izvukla gradnju street workout i �itnes-sprava za vježbanje

u Peklenici čiju gradnju je Lutriji prijavio Grad Mursko Središće. Hrvatska lutrija je na temelju dobitka

dodijelila 12.0000 eura za taj projekt, čija je ukupna vrijednost investicije 17.308,91 eura.

SPORAZUM IZMEĐU Međimurske županije i Grada Nagykanizse

Ostatak računa je podmiren iz gradskog proračuna. (BMO)

Bolje povezivanje i radi EU fondova

Međimurska županija i Grad Nagykanizsa potpisat će sporazum o suradnji i prijateljstvu koji će učvrstiti dosadašnju prekograničnu suradnju koja se duži niz godina odvijala putem Mješovitog odbora za suradnju Međimurske županije s pomurskim Hrvatima. Osnovala ga je Međimurska županija radi boljeg povezivanja pomurskih Hrvata s Međimurjem i Hrvatskom. Suradnja bi trebala promicati

Josip Mesarić, Čakovec – Svjetlo po noći? Pa mislim da je taman, valjda. Nema previše od javne rasvjete. Svjetlosno zagađenje, da čuo sam za to. Tu su posebno opasna svjetla koja svijetle u nebo. Umjesto na zemlju.

Luigi Mjeda, Koprivnica – U našim sredinama mislim da nije baš previše svjetla po noći. Znam da su kod nas u Koprivnici sve promijenili u LED rasvjetu. Da smo sad u Zagrebu, ili u Rijeci, vjerojatno bi bilo veliko svjetlosno zagađenje. Tu kod nas nije toliko jako. Ja vidim zvijezde kod sebe doma, sa svog balkona u Koprivnici.

Mihael Štebih, Čakovec – Tamo gdje svijetli je previše, a gdje nema svjetla je premalo. Po noći je javna rasvjeta defini�vno dugo upaljena. I radi p�ca, i radi ljudi, predugo je to. Mislim da bi možda bila bolja plava rasvjeta, čuli smo da je ljekovita. Chicago je to imao tri mjeseca i neke stvari su se izdogađale potpuno pozi�vno.

prijateljstvo, razmjenu iskustava i dobre prakse.

Mješoviti odbor sastoji se od predstavnika pomurskih Hrvata i predstavnika Međimurske županije, a njegovo višegodišnje djelovanje potaknulo je suradnju u brojnim područjima, posebno u području kulture. Ovaj će Sporazum dosadašnju suradnju dodatno unaprijediti, s ciljem boljeg gospodarskog povezivanja, unapređenja suradnje u

POVIJESNA POSTROJBA

području razvoja i promicanja obrazovanja, kulture, turizma i sporta te u drugim područjima zajedničkog interesa, kao i zajedničkog sudjelovanja u projektima �inanciranima iz fondova Europske unije. Skupština Međimurske županije je dala suglasnosti za sklapanje Sporazuma o suradnji i prijateljstvu između Međimurske županije i Grada Nagykanizsa kao gradom sa statusom županije, u područ-

Zrinska garda Čakovec slavi

20. rođendan

Povodom 20 godina djelovanja Zrinske garde Čakovec organiziraju se prigodne svečanosti koje će se održati od 21. travnja do 2. svibnja. U petak, 21. travnja, planirano je otvorenje izložbe o 20 godina postrojbe Zrinske garde Čakovec u Centru za kulturu čakovec s početkom u 18 sati. Drugog dana, u subotu, 22. travnja, u Prelogu je u 10:45 planiran mimohod središtem grada, u spomen na prvi nastup postrojbe Zrinske garde Čakovec u Prelogu 25. travnja 2003. U 11 sati organizirano je postrojavanje i prijavak na trgu iza gradske uprave te koncert ŽVS-a Pučpuljike i Dixieland benda. Svi ste pozvani! (sh, foto: Z. Vrzan)

jima kulture, obrazovanja, turizma i sporta te u drugim područjima zajedničkog interesa i korištenja izvora �inanciranja iz fondova Europske unije kroz pripremu zajedničkih projekata. Župan je ovlašten za potpisivanje Sporazuma o suradnji i prijateljstvu između Međimurske županije i Grada Nagykanizsa na mađarskom i hrvatskom jeziku. (BMO)

GRAĐANSKA

INICIJATIVA Za djecu organizira prosvjed u Čakovcu u subotu u 16 sati

Žele povećati dječji doplatak na 100 eura

Građanska inicija�va Za djecu u subotu, 22. travnja, u 16 sa� organizira mirni prosvjed u Čakovcu pri vuri. Na prosvjedu će traži� ukidanje cenzusa te fiksni dječji doplatak za svako dijete u iznosu od 100 eura, kao i povećanje uvećanog dječjeg doplatka za djecu s teškoćama u razvoju za 1. i 2. stupanj oštećenja zdravlja na 150 eura, a za 3. i 4. stupanj oštećenja zdravlja na 200 eura. - Svoje zahtjeve smatramo realnima i mogućima, pa tražimo izmjenu zakona po hitnom postupku i u što kraćem roku. Nadamo se da ćete shva�� važnost ovih prosvjeda i da ćete pruži� podršku vi, kao i cjelokupna javnost RH, poručuju organizatori prosvjeda. (sh)

MATIJI POSAVCU odbijena žalba Visokog kaznenog suda

Župan će morati mijenjati obrambenu strategiju

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Visoki kazneni sud odbio je žalbu međimurskog župana Matije

Posavca. Iskaz koji je Matija

Posavec dao u USKOK-u nakon uhićenja u rujnu 2021. godine, kada je priznao za što ga se tereti, e-poruka kojom je tada podnio ostavku na mjesto župana te snimke tajno snimljenih razgovora, ostaju u spisu jer su zakonit dokaz.

Njegova obrana prošle godine u listopadu na sjednici optužnog vijeća tražila je da se navedeni dokazi izdvoje kao nezakoniti, ali sud ih je odbio pa se Posavec na tu odluku žalio. Navedena žalba sada mu je odbijena. Posavec je tvrdio da je prvi iskaz na USKOK-u u kojem

je priznao djelo dao pod prisilom zbog čega je, kako smatra, pogrešno utvrđeno činjenično stanje u optužnici protiv njega. Visoki kazneni sud se i na taj njegov navod osvrnuo.

- Ovu odluku Visokog kaznenog suda doživljavam kao tehničku i uobičajenu odluku koja ne ulazi u meritum stvari. Cijeli taj postupak još uvijek, praktično, nije ni započeo. Sve je to još u fazi razmatranja hoće li se potvrditi optužnica koju je DORH podigao nakon spektakularnog show programa koji je napravljen u rujnu 2021. godine. Ako se optužnica potvrdi, što je moguće, tek tada ću imati priliku iznijeti svoju obranu pred tijelom koje nije tužitelj i tada će biti vrlo zanimljivo objasniti i opravdati tezu tužiteljstva

koje me progoni i koje tvrdi da sam od nekog nešto dobio kako bih tog nekog imenovao u upravno vijeće županijske uprave za ceste, a zapravo je to Upravno vijeće imenovano odlukom Skupštine Međimurske županije, te na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja. Dakle, tereti me se za nešto što uopće nisam ni učinio, tereti me se za postupanje koje nisam proveo, a da pritom nisu uzete o obzir stvarne činjenice koje ću tek imati priliku pojasniti u daljnjem postupku. U to vrijeme, početkom svibnja

ŽIDOVSKA ZAJEDNICA Čakovec u sklopu Never forget

2021., bila je kampanja za lokalne izbore, kada sam kao predsjednik stranke i kandidat za župana bio ujedno nositelj niz lista po općinama i gradovima, a što se nije uzelo u obzir, kao ni ostale propisane procedure i statut. A što se tiče odluke o odbijanju žalbe za nezakonite dokaze, tek kada ja dam svoj opis događanja, bit će jasno kakva su postupanja prema meni stvarno bila i tek će onda i sud i javnost dobiti pravu sliku o tome što se stvarno događalo, komentirao je župan nakon odbijene žalbe.

U Čakovcu položeno 28 kamena spoticanja

Povodom završne konferencije međunarodnog projekta Never forget i predstavljanja hrvatskog presjedanja IHRA-om, danas je u Čakovcu položeno 28 kamena spoticanja na 6 adresa.

Kamen spoticanja, spomenik žrtvama holokausta, poticaj je da u sjećanju ostanu čakovečki Židovi koji su u vihoru Drugog svjetskog rata odvedeni u nacističke koncentracijske logore.

Kameni spoticanja postavljeni su na Trgu Republike gdje su živjeli Cecilija Neumann Leitner, Ivan Lebović, Margit Lebović, Petar Lebović, Dragutin Lebović, Marija Lebović, Zlata Neumann, Stefan Leitner; u

Na šest adresa, mjes�ma gdje su živjele židovske čakovečke obitelji, postavljeno je kamenje

Uskoj ulici 11 Simon Zeisler, Estera Zeisler, Hinko Zeisler, Eugenio Zeisler; u Ulici Ivana Mažuranića 2 Marko Leitner, Margit Leitner, Vera Leitner, Đuro Leitner, u Ulici kralja

Tomislava 17 Ernest Hirschsohn, Johanna Hirschsohn, Karoly Hirschsohn, Zoltan Hirschsohn; u Ulici kralja

Tomislava 7 Terezija Fischer Hirschsohn, Stjepan Hirs-

Prigodna monografija izdana uz 30 godina postojanja Međimurske županije

PRIGODNA MONOGRAFIJA Županija za nove naraštaje

Da se ostavi trag

U povodu 30. obljetnice osnutka Međimurske županije u Riznici Međimurja predstavljena je prigodna monogra�ija, Županija za nove naraštaje.

Na promociji monogra�ije o vremenima kada su bili župani govorili su bivši župani: Marijan Ramušćak, Josip Posavec, Ivica Perhoč i aktualni župan Matija Posa-

vec. Sadrži brojne fotogra�ije, uvodnik župana Matije Posavca, sjećanja kako smo se izborili za županiju, sastav vijećnika svih saziva Skupštine Međimurske županije od osnivanja do danas, osvrte bivših župana na vrijeme u kojem su vodili županiju te imena dobitnika Nagrade Zrinski Međimurske županije. (BMO)

U MEĐIMURJU MOGUĆ potres do VI° MCS

Sve češći potresi u našem okruženju, od Zagreba do Siska i Petrinje, zazvonili su na uzbunu da se i mi nalazimo na trusnom području. Prema procjenama u Međimurskoj županiji ne bi trebao biti jači potres od VI° MCS.

Sve to bio je razlog za donošenje odluke o osnivanju specijalističke postrojbe civilne zaštite za traganje i spašavanje u ruševinama Međimurske županije – laka kategorija. U Međimurskoj županiji prema procjenama može se dogoditi potres od VI° MCS.

Posljedice zagrebačkog i petrinjskog potresa očite su na zgradi starog grada u Čakovcu čije posljedice se upravo saniraju. Za jačeg potresa u Međimurju u opasnosti bi bile sve zgrade bez armirano-betonske konstrukcije ili u slučaju jačih odrona zbog klizišta.

prethodno odobrenje Ministarstva obrane, tj. Odsjeka za poslove obrane Čakovec. A njihova zadaća u slučaju potrebe je površinsko traganje, lociranje i spašavanje žrtava iz ruševina ili klizišta i pružanje prve pomoći do predaje ozlijeđenih osoba na stručnu medicinsku skrb.

Sredstva za opremanje i osposobljavanje specijalističke postrojbe osigurana su u proračunu Međimurske županije. Postrojba će se mobilizirati po nalogu župana Međimurske županije, a na prijedlog načelnika Stožera civilne zaštite Međimurske županije.

Specijalistička postrojba osniva se isključivo kao pomoć redovnim operativnim snagama s područja Međimurske županije te se aktivira samo u izvanrednim situacijama.

chsohn, Olga Hoffmann, Ella Wollner, Vladimir Wollner, Vera Wollner, Elemer Hoffmann te na adresi Strossmayerova 1 Eva Schwarz. (dv)

Specijalistička postrojba civilne zaštite za traganje i spašavanje u ruševinama lake kategorije imat će ukupno 17 redovitih i 3 pričuvna pripadnika specijalističke postrojbe. Specijalistička postrojba lake kategorije sastoji se od: triju pripadnika upravljačke skupine, 10 pripadnika operativne skupine i 4 pripadnika logističke skupine. Služba za poslove župana Međimurske županije provodi odabir kandidata i raspored u specijalističku postrojbu uz

Stupanjem te odluke na snagu prestaje važiti odluka o osnivanju specijalističke postrojbe civilne zaštite za traganje i spašavanje u poplavama. Iako su poplave i dalje rizik, posljednjih godina dosta se učinilo na sprečavanju nastanka poplava pa je smanjen rizik nastanka poplava zbog izgradnje i ojačanja nasipa uz rijeke Muru i Dravu te se fokus prebacio na osnivanje specijalističke postrojbe za spašavanje u ruševinama i klizištima u okviru Civilne zaštite. (BMO)

Župan Ma�ja Posavec

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Obnovimo našu Zemlju tema je ovogodišnjeg 51. svjetskog Dana planeta

Zemlje. Dan je to kada se skreće pozornost na zaštitu prirodnih resursa, na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja te motivacije na veće zalaganje i promjene koje će doprinijeti boljitku čovječanstva. Posljednjih godina postali smo svjesni koliko je ljudski rod svojim djelovanjem zagadio planet Zemlju te shvaćamo nužnost promjena ponašanja. Velike svjetske tvrtke tako uvode ekološki prihvatljivija rješenja svojih pakiranja, proizvode se električni auti, a među ostalim rješenjima su i smanjenje otpada, recikliranje materijala, zabrana uporabe štetnih kemikalija, zaustavljanje krčenja šuma, prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore kao i zaštita ugroženih vrsta od izumiranja.

Uz sve to, sve se češće govori i o svjetlosnom zagađenju, odnosno o pretjeranoj umjetnoj osvjetljenosti koje negativno utječe na ljudsko zdravlje, na biljni i životinjski svijet, na sigurnost u prometu, a u konačnici i na visoke račune za električnu energiju.

Za širu javnost to je relativno noviji pojam za razliku od onečišćenja vode, tla ili zraka, no ono je danas pre-

poznato kao globalni problem kojem se pripisuju ekonomski, astronomski, sigurnosni, ali i zdravstveni problemi koji utječu na čovjeka i izazivaju brojne neželjene zdravstvene učinke. Najprepoznatljivija nuspojava onečišćenja svjetlošću jest povećanje rasvijetljenosti neba tijekom noći, što je uzrokovano pretjeranim intenzitetom upotrebe rasvjete. Glavni svjetlosni onečišćivač su nepravilno postavljena vanjska rasvjetna tijela, ona koja svojom konstrukcijom rasipaju svjetlost oko površine umjesto prema tlu koje treba biti osvijetljeno te postavljanje neekoloških rasvjetnih tijela.

Negativni utjecaj prevelike osvijetljenosti na zdravlje čovjeka

Ljudi mrak povezuju s negativnim konotacijama, a svjetlosti pridodaju osjećaj sigurnost što se u biti zove lažna sigurnost. Što je više svjetla, ljudi se osjećaju bolje i sigurnije. Okružili su se javnom rasvjetom, lampama i lampicama i do te mjere da se njima naglašava moć, bogatstvo i raskoš. Rekli bismo, svjetlost je bijeg iz tame, bijeg iz siromaštva u vedrije i osvjetljeno doba. No, upravo taj bijeg, ta velika količina svjetlosti sa sobom donosi i negativne posljedice, prije svega na naš organizam i naše zdravlje.

Naime, svi smo mi potomci ljudi iz davnina, ljudi koji

U Čakovcu najsuvremenija rasvjeta svijetli kao

obična?

Grad Čakovec je od 2016. do 2018. godine u suradnji s inozemnim partnerima proveo pilot-projekt Dynamic light, odnosno projekt dinamične rasvjete. Riječ je o rasvjeti kojoj se može mijenjati intenzitet svjetla prema potrebi. Dakle, u dijelu noći kada je najviše ljudi vani, trebala bi svijetliti maksimalno, a potom se smanjuje intenzitet, primjerice iza ponoći na 40 ili još manje posto. Intenzitet svjetla trebao se smanjivati ili povećavati aplikacijom na mobitelu ili laptopu.

- Znam da ta rasvjeta danas uvijek svijetli na maksimumu, naglašava Zoran Novak. Ako se i smanjuje intenzitet, to je jako slabo i neprimjetno. Kuloari

TEMA BROJA

SVJETLOSNO ZAGAĐENJE novi je pojam koji narušava ljudsko zdravlje

su živjeli još u pećinama. I cijeli naš organizam je prilagođen tim davnim danima. Drugim riječima, ljudsko se tijelo rukovodi biološkim satom, izmjenom noći i dana, tame i svjetlosti.

Biološki sat je taj koji upravlja ciklusom buđenja i spavanja kao i tjelesnom temperaturom, krvnim tlakom. Na njegov pak rad, između ostaloga, utjecaj imaju i vanjski faktori među kojima je svakako najznačajnija svjetlost kao značajan čimbenik održanja života i funkcioniranja većine bioloških ritmova u tijelu, uključujući spavanje i budnost.

Naravno, kako i u kojoj će količini svjetlost utjecati na tijelo, ovisi o jakosti svjetla, vremenu izloženosti i spektru svjetlosti koje tijelo upija kroz oči i kožu. Dakle nije bitno koliko je bandera, na kojoj su međusobnoj udaljenosti, koliko lampi svijetli, već koliki je intenzitet svijetlosti i kako su lampe usmjerene. Je li to prema horizontu ili je lampa okrenuta prema zemlji, odnosno mjestu koje treba osvjetljenje. Najopasnije za ljudsko zdravlje je plavo svjetlo koje emitira LED ulična rasvjeta. Mnogi ju imaju i u svojim domovima i uredima.

Iz mraka smo uskočili u

bruje kako je upravljanje aplikacijom misteriozno nestalo s odlaskom bivšeg gradonačelnika. U gradu Čakovcu pak

navode:

- Rasvjeta je povezana u WIFI mrežu te se njome upravlja preko interneta – iz oblaka, a 3 senzora omogućuju pojačavanje rasvjete u slučaju magle, kiše ili snijega. Operater iz Gradske uprave može upravljati rasvjetom i mobitelom, odnosno računalom. Izgradnjom rotora na križanju Ulice Vladimira Nazora i Vukovarske ulice povećan je broj inteligentnih svjetiljki. Svjetiljke svijetle s 90 % intenziteta, a tijekom noći taj se intenzitet postupno smanjuje i ujutro u 5 sati ponovno pojača na 90% snage.

O svemu tome razgovarali smo sa Zoranom Novakom, predsjednikom Astronomskog društva Vega iz Savske Vesi koji je ovih dana o problematici svjetlosnog onečišćenja održao prezentaciju u zgradi Međimurske županije našim gradonačelnicima i načelnicima.

Ljudsko tijelo, dakle, po ustaljenom unutarnjem ritmu reagira na zalazak sunca i padanje mraka, odnosno spremanje na spavanje. Idealno bi bilo da čovjek legne, zatvori oči i krene na spavanje u mraku. Tada započinje lučenje melatonina, hormona hipo�ize u tijelo.

- Melatonin je antioksidans i na neki način čisti organizam kroz noć, ističe Zoran Novak. Kako kapci nisu neprozirni i ako svjetlost pada, primjerice s bandere ispred kuće na oko, organi-

Prevelika svjetlost tijekom noći povezana je s karcinomima, prije svega dojki i debelog crijeva, stanjem imunološkog sustava, uklanjanjem slobodnih radikala, kardiovaskularnom funkcijom, metabolizmom kostiju i fiziologijom gastrointestinalnog sustava. Posljednje ga studije čak povezuju i s razvojem Parkinsonove bolesti

zam to registrira i tijelo se ne sprema za spavanje, već buđenje.

Drugim riječima, prekinut je proces stvaranja melatonina koji sudjeluje u mnogim procesima u tijelu. Osim što njegova koncentracija utječe na dužinu spavanja, povezana je i s razvojem i rastom karcinoma, prije svega raka dojki i debelog crijeva, stanjem imunološkog sustava, uklanjanjem slobodnih radikala, kardiovaskularnom funkcijom, metabolizmom kostiju i �iziologijom gastroin-

testinalnog sustava. Posljednje ga studije čak povezuju i s razvojem Parkinsonove bolesti.

Ne treba posebno naglašavati kako izgleda dan čovjeka koji se nije naspavao, razdražljiv je i cijeli dan je umoran. Izloženost svjetlosti tijekom noći može povećati i učestalost glavobolje, iscrpljenost, stres te unutarnji nemir.

Noćna umjetna svjetlost negativno utječe i na malu djecu. - Svjetlost pada u oko i ono praktički cijelu noć želi

nešto fokusirati, cijelu noć oko radi, nemirno je, dodaje naš sugovornik. I zbog toga je sve više i više djece kratkovidno i mora nositi naočale.

Jedino kako si čovjek može pomoći u takvim situacijama je spavati s maskom za oči, spustiti rolete na najgušće ili navući tamne zastore. No, postoji i elegantniji način.

- Jednostavno se matičnoj općini ili gradu prijavi to rasvjetno tijelo koje svijetli u sobu. Naime, po zakonu ono to ne smije i postavljač ban-

Zoran Novak, predsjednik Društva astronoma Vega, Savska Ves

Noćna vožnja po kiši kroz grad prava je noćna mora. Kapljice kiše kroz koje se lomi svjetlost raspršene po vjetrobranskom staklu, lampe koje blješte na mokrom asfaltu, pa osvjetljene reklame i videopanoi koji se stapaju sa svim tim odbljescima velika su opasnost. Još ako nailazi vozilo u suprotnom pravcu, prava je nevolja.

Prema podacima čakovečke Elektre, sva javna rasvjetna tijela lani su potrošila 2,7 GWh, odnosno

26.653 Wh. To je količina struje koju bi potrošio prosječni televizor da radi

11 dana bez

prestanka

Izlozi trgovina svijetle cijele noći i kako bi bili sigurni od provalnika, odnosno odvratili ih od kriminala. Međutim, istraživanja su pokazala da su upravo takva mjesta više na udaru kriminalaca.

Svijetli nam oko

25.000 lampi

U obradi ove teme pokušali smo doći do broja banderi, odnosno lampi koje svijetle po cijelom Međimurju. Naravno, nismo uspjeli doći do konkretne brojke. Naime, ulična rasvjeta je u nadležnosti općina i gradova pa bi svi oni trebali izbrojiti svoje lampe.

Doznali smo tako da na području Preloga svijetle 1642 žarulje.

- Područje Preloga kompletno je prekriveno LED rasvjetom, kaže Željko Poredoš, pročelnik UO-a za gospodarstvo i �inancije. Lampe svijetle cijelu noć s time da se iza ponoći smanje na 40 % intenziteta, a pred jutro se opet pojačava svjetlost.

Pod LED rasvjetom, i to s oko 1000 lampi, pokriveno je i područje Svete Marije. Prema našoj gruboj

smo Betlehem

Zabranjuju se svjetlosni topovi

Od 24. veljače na snazi su novi pravilnici o zonama rasvijetljenosti. JLS-ovi imaju rok od 12 mjeseci za donošenje plana rasvjete i akcijskog plana gradnje / rekonstrukcije postojeće.

Radi smanjenja svjetlosnog onečišćenja u roku od 12 godina moraju taj plan i realizirati.

Novi zakon donosi i određene obveze i ograničenja.

• Zabranjeni su svjetlosni topovi (njima se znaju osvjetljavati crkve i veće građevine).

• Rasvjeta mora biti zasjenjena, ne smije svijetliti iznad horizonta.

• Boja rasvjete dozvoljena je maksimalno do 3000 K.

• Obvezan je svjetlostaj – smanjenje ili gašenje rasvjete.

• Novoizgrađena javna rasvjeta mora imati mogućnost regulacije svjetlosnog toka.

• Zabranjeno je postavljanje svjetlećih oglasnih ploča na križanjima i ograničeno je njihovo maksimalno osvjetljenje.

dere mora svjetlost okrenuti ili preusmjeriti.

Ostali negativni aspekti

Kao ljudi uvjereni smo da nam dobra osvijetljenost sa sobom donosi i sigurnost. No i to pada u vodu.

- Uzmimo na primjer neosvjetljenu cestu, bez bandera s lampama, navodi Zoran. Vozač na takvoj cesti posvećuje veću pažnju svojoj vožnji jer se oslanja samo na svjetla od auta. Naravno da vozi oprezno. Doda li se toj istoj cesti jaka rasvjeta, vožnja se ubrzava jer se cesta dobro vidi, vozač je siguran. I onda najednom dođe do zadnje bandere, velikom brzinom uđe u mrak, oko se ne stigne tako brzo prilagoditi i ne daj Bože da se u tom “tunelu mraka” nađe pješak ili biciklist.

- I lopov želi vidjeti što pljačka, simbolično navodi naš sugovornik te dodaje da će se prije vidjeti lopov u mraku s baterijom u ruci nego onaj koji operira bez nje.

I naravno, kao posljednji i ne manje važan aspekt je onaj ekonomski koji govori o velikoj potrošnji električne energije i računa koje naše općine i gradovi plaćaju, odnosno plaćamo mi, samo kroz razne naknade.

I Međimurje je na udaru svjetlosnog onečišćenja

Nakon svega rečenog, postavlja se pitanje trebamo li se vratiti u kameno doba, doba mraka. Naravno da ne jer život i današnja tehnologija nose svoje. No, to ne znači da se ne može utjecati na preveliko osvjetljenje. Međutim, teško je tu pomiriti dvije suprotne strane stanovništva. Onu koja je svjesna problema te onu koja se žali na svaku lampu koja ne svijetli i koja želi osvjetljenje na svakom koraku. Kako je Međimurje do sada bilo dobro osvijetljeno, općine i gradovi u čijoj je nadležnosti javna rasvjeta posljednjih su godina posegli za ekonomičnijom i ekološki prihvatljivijom rasvjetom. Riječ je dakako o LED rasvjeti koja se može vidjeti u velikom dijelu naše županije. Osim što je puno štedljivija, ne emitira tolike količine ugljikova dioksida u zrak kao

stare natrijeve žarulje. Pitanje je sad samo s koliko vati te lampe svijetle i kojom temperaturom svjetlosti, što je puno važnije nego sam broj bandera i rasvjetnih tijela.

- Ono kaj je dobro u Međimurju je to što svjetlosno onečišćenje nije još nastupilo u tako velikoj mjeri, kao primjerice u nama najbližem Varaždinu ili Zagrebu, ističe Zoran Novak. Prema njegovim riječima, najbolja je situacija u gornjem Međimurju oko Štrigove, tamniji je i donji dio Međimurja, dok je najkritičnije područje Čakovec.

- I kaj bi sad trebalo napraviti?, zapitao se te odmah odgovorio kako bi se trebalo očuvati taj dio kakav je i po mogućnosti ga malo smanjiti.

Naime, kad se krenulo u projekt modernizacije javne rasvjete, masovno su se ugrađivale LED lampe, ali s 5000 kelvina (kelvin je mjerna jedinica za temperaturu

Željko Poredoš, pročelnik UO-a za gospodarstvo i financije Grada Preloga

procjeni u Međimurju tako svijetli oko 25.000 lampi. U odnosu na površinu to je 34 lampe po kvadratnom kilometru ili pak 0,22 bandere po jednom Međimurcu.

koju isijava žarulja i poznata je kao boja svjetlosti i određena je temperaturom boje u kelvinima). Što je veća temperatura, svjetlost je bjelja, tj. “hladnija“ i naginje prema plavkastoj. Kako je vrijeme odmicalo, slijedile su lampe slabije temperature od 4000 kelvina, da bi se danas one svele na preporučenih maksimalnih 3000 kelvina. Riječ je o lampi koja isijava bijelu boju sa žućkastom primjesom koja je vrlo slična svjetlosti koju emitira obična žarulja sa žarnom niti. To je dobra boja za oči.

No, nije to sve što takva rasvjeta može dati. Da bi ona bila što učinkovitija, treba uzeti u obzir i vate i ne pretjerivati s njima. Manje vata znači još manju potrošnju struje i još manju emisiju ugljikova dioksida,s time da je osvijetljenost i dalje dobra. Ali to je već posao onih koji se brinu o javnoj rasvjeti.

Televizor bi radio 11 dana

Prema podacima čakovečke Elektre, sva javna rasvjetna �jela lani su potrošila 2,7 GWh, godinu ranije 2,9 GWh, dok je to primjerice 2017. godine bilo 5 GWh.

Podijeli li se broj stanovnika s lanjskom potrošnjom, ispada da se po glavi stanovnika za javnu rasvjetu potrošilo 26.653 Wh, odnosno 26, 653 kWh. To je količina struje koju bi potrošio prosječni televizor kad bi radio 11 dana bez prestanka.

Električni grijač koji troši 1000 vata (1 kilovat) i radi jedan sat koris� jedan kilovatni

sat energije. Televizor koji troši 100 vata koji radi 10 sa� neprekidno koris� jedan kilovatni sat. 40-vatni električni aparat koji radi neprekidno 25 sa� koris� jedan kilovatni sat. U smislu ljudske snage, zdravi odrasli muški fizički radnik obavit će posao jednak oko pola kilovat-sata �jekom osmosatnog dana.

Iz Elektre smo još dobili podatak o ukupnom broju obračunskih mjernih mjesta. Tako ih je 2022. bilo 500, 2021. nešto manje, 497, a 2017. još manje, 484. (vv)

BLAGI RAST nezaposlenih u ožujku

Više otkaza nego zapošljavanja

- U ožujku su poslodavci zaposlili 190, a otpustili 207 osoba

Krajem ožujka u evidenciji Područnog zavoda za zapošljavanje bile su 2.103 nezaposlene osobe, što je porast nezaposlenosti u odnosu na ožujak 2022. godine za 11,3 posto, dok je u odnosu na veljaču evidentiran blagi porast od svega 0,5 posto. U Međimurskoj županiji je ukupno 43.079 zaposlenih osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak je 4,7 posto.

Tijekom ožujka iz evidencije nezaposlenih izašlo je 307 osoba. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 190 osoba, dok je 14 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije su zbog ostalih razloga brisane 103 osobe. Najviše je zapošljavala prerađivačka industrija –56 osoba, trgovina – 26 osoba, građevinarstvo – 19 osoba, a ugostiteljstvo – 18 osoba.

Tijekom ožujka u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 318 osoba. Broj ulazaka veći je u odnosu na veljaču za 26,2 posto i ožujak 2022. godine za 16,9 posto.

Novoprijavljeni su u evidenciju nezaposlenih najvećim udjelom došli izravno iz radnog odnosa – 207 osoba. Nadalje, 101 osoba evidenti-

TVRTKA DODLEK-AGRO izbačena iz Konzuma u nepoštenoj utakmici

rana je iz neaktivnosti, a 10 osoba direktno iz redovnog obrazovanja.

S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja izravno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz sljedećih djelatnosti: prerađivačke industrije – 55 osoba, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 38 osoba, građevinarstva – 21 osoba te javne uprave i obrane – 20.

U odnosu na veljaču evidentiran je blagi pad nezaposlenosti u Ispostavi Čakovec za 0,8 posto, dok je do porasta nezaposlenosti došlo u Ispostavi Mursko Središće za 1,3 posto i Ispostavi Prelog za 5,4 posto.

U ukupnom broju nezaposlenih su 1.122 žena i 981 muškarac.

U ožujku 2022. godine dobna struktura nezaposlenih bila je sljedeća: udio osoba do 24. godine bio je 17 posto, srednje dobi 49,7 posto, dok se preostali udio od 33,3 posto odnosio na starije od 50 godina.

Na zaposlenje duže od jedne godine čeka 712 osoba, odnosno njih 33,9 posto. Prvi put posao je tražilo 27,1 posto prijavljenih na burzu, odnosno 570 nezaposlenih osoba. (BMO)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info

savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099

fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Konzum želi da njihov suvlasnik zarađuje na mom krumpiru

- Poanta cijele priče je u tome što Konzum s beličkom tvrtkom nije raskinuo dugoročni ugovor niti su izbačeni pisanim dokumentom, već usmeno, i to telefonski

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

- Mogu slobodno reći da, nakon što je tvrtka Enna Fruit pokušala neprijateljski preuzeti tvrtku Dodlek-Agro prije godinu i pol dana, Dodlek-Agro je izbačen iz Konzuma kao dobavljač krumpira nakon 18 godina poslovanja, naglasio je Mirjan Dodlek, vlasnik beličke tvrtke na konferenciji za novinare.

Sazvao ju je, kako je rekao, da bi javnost upoznao s nekorektnim i netransparentnim ponašanjem tvrtke Enna Fruit koja je u vlasništvu Pavla Vujnovca. Pavao Vujnovac, inače je vlasnik ENNA grupe, u sklopu koje posluje i PPD, vodeći je investitor u Hrvatskoj, suvlasnik je Luke Ploče, Zagrebačke obale u Rijeci, Petrokemije, ali i grupe Fortenova u sklopu koje djeluje i Konzum.

Ugovor je i dalje na snazi

Tvrtka Dodlek-Agro iz Belice najveći je proizvođač i organizator proizvodnje krumpira u našoj zemlji. Takav poslovni potez veliki je udarac za nju i njezine kooperante jer su Konzumu godišnje isporučivali od 11.000 do 12.000 tona krumpira.

Problem s plasmanom robe krenuo je, kaže Dod-

Tko bi rekao da će grabe i žabe biti bogatstvo

Usamo pola stoljeća život u Međimurju okrenuo se naglavačke. Prije pedesetak godina zatvoreni su posljednji rudnici u Međimurju. S njihovim zatvaranjem došao je kraj prljavoj industriji i devastaciji prirode uz Muru. Doduše, u to vrijeme nekoga tko bi štitio grabe i žabe proglasili bi ludim. Kako i ne bi kad se život svodio na borbu za preživljavanje. Imati “u kišti kruh i pare u kobelaru” bio je ondašnji san o bogatstvu.

Za mog oca čiji je radni vijek bio obilježen rudarima i rudnikom, �izički posao bio je istinski posao. Još uvijek potajno sanja nove rudnike i barem jednu malu hidrocentralu na Muri, kao pojam napretka.

U njegovo vrijeme otvaranje tvornica i hidrocentrala značilo je napredovanje. To je donosilo zapošljavanje, plaće, rast standarda i obrazovanje djece.

Ovo čime se mi danas bavimo njemu je nerazumljivo,

lek, 14. ožujka kada ga je nazvao direktor nabave voća i povrća te mu poručio:

- Dodlek, ovaj tjedan do petka isporuči sav krumpir u sve naše distributivne centre prema narudžbama od našeg tradinga i to je to, jer nažalost dobio sam usmeni nalog od Enna Fruita da od ponedjeljka, 20. ožujka, više ne smijemo naručivati krumpir od tebe. Kako je dalje rekao, smatra da je njegova tvrtka tim potezom dovedena u nepovoljnu pregovaračku poziciju jer takvim postupkom pregovaranja nije ni bilo. Drugim riječima, jedna je strana preko noći odlučila da im druga strana više ne treba.

- A zna se kakve smo sve kalvarije zajedno prošli 2016. i 2017. oko Agrokora, ogorčen je Dodlek.

Poanta cijele priče je u tome što Konzum s beličkom tvrtkom nije raskinuo dugoročni ugovor niti su izbačeni pisanim dokumentom, već telefonski. Kako je ugovor važeći, postavili smo pitanje imaju li pravo na žalbu.

- Na kraju ugovora o poslovnoj suradnji piše da se on može raskinuti ako se ne poštuju dogovoreni uvjeti isporuke robe, kaže Dodlek. Uz to, na samom kraju stoji i klauzula koja govori da jedna i druga strana mogu

Ostajemo uz Dodleka!

Belička tvrtka godišnje proizvodI, što vlastitog, što od kooperanata, oko 16.000 tona krumpira. Od tog iznosa na 30-ak kooperanata odnosi se oko 11.000 tona. Naravno, svi oni daju punu podršku svom sumještaninu i ostaju uz njega.

- Na pomolu je nova sezona, što znači da je krumpir većim djelom zasađen i čekamo nastavak suradnje. Mislim da dalje tu ne bi trebalo biti problema, kaže Ivica Horvatić iz Belice, jedan od kooperanata.

Većina njegova lanjskog krumpira je prodana, a na

Ivica Horva�ć iz Belica, jedan od 30-ak kooperanata

skladištu je eventualno ostalo nešto sitno, koja tona. Istog su mišljenja i ostali njegovi kolege.

u bilo kojem momentu i bez razloga raskinuti ugovor. Gledajući na te rečenice ugovora, logično pitanje je kako si je ipak Dodlek dopustio da mu 70 % prodaje ovisi o Konzumu, što na godišnjoj razini iznosi oko 6,25 milijuna eura. No, to je već druga priča.

Preuzimanje kooperanata sa skladištima?

Da se radi tu ipak o preuzimanju, ako ne već cijele tvrtke, onda kooperanata sa skladištem, svjedoči i činjenica, naglašava Dodlek, da je tvrtka Enna Fruit spremna na daljnju suradnju, ali samo po pitanju otkupa krumpira u rinfuzi, dakle ne pakiranog. Naime, tvrtka je napravila, tvrdi Dodlek, veliki pakirni centar u Varaždinu, a nema skladišnih kapaciteta ni dovoljnu količinu domaćeg krumpira za cjelogodišnje snabdijevanje Konzuma. Naravno, za Beličance je opcija vožnje krumpira na pakiranje u Varaždin, rekli bismo, ispod časti. Imaju svoje pakirnice, napravili su najmodernija skladišta za koja će još godinama otplaćivati kredite, a u Belici imaju jedan od najvećih otkupnih centara za krumpir. Situacija je teška, ali ne i nepremostiva. Na skladištu se nalazi još oko 900 tona krumpira, koji će svoj put do kupaca pronaći preko ostalih manjih lanaca, a dio će vjerojatno i put drugih zemalja EU-a.

neshvatljivo i pomalo apsurdno. A zaštita krajolika za njega je čista magla. Nemoguće mu je objasniti da je posebna vrijednost to što živimo u području zaštićenog krajolika.

Kada ga je po tko zna koji put uvjeravam da na njegovu žalost neće biti gradnje ni jedne stepenice za hidrocentralu na Muri, njemu se čini da je naša generacija malo skrenula, jer ne shvaća važnost hidrocentrala. - “Kaj bute uzgajali vuke” uz Muru, veli

moj dragi tata, čudeći se današnjem razmišljanju.

Ne razumije taj čovjek izmučen radom u nekadašnjem rudniku, ljevaonici i na polju, kako to da heroji više nisu �izički radnici, nego ovi što premeću riječi i papire, a sve što se zbiva u virtualnom svijetu ne može ni pojmiti.

A posebno ne da industrija može štetiti prirodi i da očuvani okoliš ima vrijednost za njega i buduće generacije.

Od zaštite krajolika rijeke Mure prošlo je nešto više od 20 godina, kad smo se tek oporavljali od rata. Nezaposlenost je bila oko 20 posto, a zaštita krajolika rijeke Mure obuhvaćala četvrtinu međimurskog teritorija. U tim okolnostima bila je to suludo hrabra koliko i dalekovidna odluka. Sreća da je zbog zaokupljenosti građana preživljavanjem prošla ispod radara i provukla se kao skriveni miraz ušiven u kaput na dobrobit budućih naraštaja.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Mirjan Dodlek, vlasnik tvrtke Dodlek-Agro Belica

ČAKOVEČKI OGRANAK MATICE Hrvatske dodijelio nagradu Zvonimir Bartolić

Najbolji kajkavski pisci su Greta Zamuda i Karlo Beličanec

Piše: Dora Vadlja

Čakovečki ogranak Matice Hrvatske i ove je godine nagradio učenike osnovnih i srednjih škola koji su se posebno istaknuli u književnom nagradnom natječaju za Nagradu Zvonimira Bartolića za pjesme na kajkavskom izričaju namijenjenog učenicima osnovnih i srednjih škola Međimurske županije.

Najbolji iz osnovnih škola

U kategoriji osnovnih škola prvo mjesto osvojila je

Greta Zamuda, učenica 3. razreda Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica radom Jezikova juha. Mentorica joj je Ljiljana Rinkovec. Drugo mjesto pripalo je učenici 5. razreda Osnovne škole Orehovica Emili Hajdinjak radom Nampačna škola, pod okriljem mentorice Ivanke Novak, a treće mjesto osvojio je Tomo Golub, učenik 6. razreda I. osnovne škole Čakovec radom Drava. Mentorica mu je Anita Novak.

Pohvaljeni su Luka Horvat, radom Kak ja spim, iz II. osnovne škola Čakovec, 2. ra-

ŽELJEZNIČKA POSTAJA

Buzovec postaje licitarska kuća

Pod okriljem Ruse Trajkove ruglo postaje umjetničko djelo

Željeznička stanica Buzovec, frekventno prometno mjesto na ulazu u Čakovec, ovih dana prestaje biti ruglo. Za to su zaslužni naši učenici koji svoj zanat bruse na praktičan način. Nakon što su učenici Graditeljske škole završili pripremne građevinske radove o kojima smo već ranije pisali, ovog su tjedna krenuli radovi na fasadi koju će muralima ukrasiti učenici Gospodarske škole. U kreativnim rukama pismoslikara iz 2. i 3. razreda, pod vodstvom njihove nastavnice, akademske slikarice Ruse

Trajkove, zgrada željezničke postaje postat će za desetak dana prekrasna licitarska kuća. Kako je rekao župan Matija Posavec, već je poznato kako su u suradnji s učenicima, profesorima i ravnateljicom Gospodarske škole došli na ideju da učenici u okviru svoje nastave i prakse učine nešto korisno za zajednicu i da su oslikani zidovi na novoobnovljenom Odjelu pedijatrije naše Bolnice. Sad je na red došla željeznička stanica Buzovec koja je dugi niz godina stajala pošarana bezveznim gra�itima. (dv, foto: Z. Vrzan)

zred, mentorica mu je Ida Veselovac. Nadalje, za rad Nokturno pohvaljena je i Hana Filipašić iz 7. razreda Osnovne škole Donji Kraljevec, mentorice Dubravke Horvat.

Najbolji srednjoškolci

U kategoriji srednjih škola nagrađeni su prvim mjestom Karlo Beličanec, radom Ki veroš je v kuruzi, učenik 4. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, mentorice prof. Nade Čatlaić.

Drugo mjesto osvojio je Niko Fundak, radom Osmeh, iz

Tehničke škole Čakovec iz 1. razreda, mentorice prof. Lucije Sanjković Horvat, a treće Eva Bogomolec iz 1. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec radom Blatna voda, mentorice prof. Zlatke Grahovec Soldat.

Pohvaljeni su Dora Sisek, za rad na Na vrožju nogu nasajeni iz 3. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, pod mentorstvom prof. Vedrane Močnik i Lara Šafarić za rad Jožekovo preobražeje na huje, također iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, mentorice

prof. Zdravke Skok. Radovi učenika bit će objavljeni u Hrvatskome kajkavskom kolendaru, a svečanost se

ove godine odvijala u zgradi Scheier u Čakovcu, a u sklopu Dana Međimurske županije.

Rusa Trajkova u društvu učenika Erika Višnjića, Aniane Srpak i Luke Podgorelca

Nagrađeni učenici s mentorima u kategoriji osnovne škole

Nagrađeni učenici s mentorima u kategoriji srednje škole

Karlo Beličanec Greta Zamuda

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Može li umjetna inteligencija zamijeniti doktore?

Sve više ljudi pokušava doznati takozvano drugo liječničko mišljenje na internetu. Rezultat je vrlo često šuma od koje boli glava ili pak neprimjereni savjeti.

Jedno od najvažnijih pitanja budućnosti stoga je može li AI zamijeniti doktore? To pitanje danas si postavljaju mnogi stručnjaci u zdravstvu, ali i sve više pacijenata, odnosno korisnika zdravstvenih usluga.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Odgovor je: ne može i neće moći još jako dugo, možda nikad. Ipak, umjetna inteligencija postaje novi napredni alat u zdravstvu i drugim djelatnostima, produžena ruka čovjekova uma.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

zbog brzine reakcije, danas već i uz vrlo dobru, iako ne idealnu točnost.

U Europskoj uniji sve više rastu startupi u zdravstvu vezani za AI, računa se da je tržišna vrijednost tih startupa već premašila deset milijardi eura i dalje galopira, jer svi žele biti dio bolje budućnosti.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

NA KAM FEST-u 2023. u Prelogu kazališni amateri odmjerili snage

Ministričin muž iz

Nedelišća putuje u Vodice

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Zapravo, AI najviše može pomoći bolesnicima koji boluju od kroničnih bolesti, dakle najčešće starijim osobama kao savjetnik liječnicima. Tako se na primjer zadnjih godina uz pomoć umjetne inteligencije jako napredovalo u rendgenu pluća i bolesti srca i na drugim područjima zdravstva. Sjetimo se samo kako se analizirala krv prije nekoliko desetljeća, a kako danas, i to bez umjetne inteligencije.

Stoga posebno raduje vijest da se i u Hrvatskoj nešto događa. Institut Ruđer Bošković pokrenuo je u Hrvatskoj neprofitni projekt pod pomalo čudnim imenom AI4Health.Cro kao dio EDIH-a (European Digital Innovation Hubs) s ciljem da Hrvatska postane europski centar za razvoj umjetne inteligencije u medicini i zdravstvu.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Za 2. Državni festival hrvatske pučke drame koji će se odvijati u listopadu u Murskom Središću selektorica Iva Srnec Hamer predložila je predstavu Hajka Kazališne družine Štolcer Čakovec

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Kazališni amateri iz Međimurja odmjerili su snage na daskama preloškog Doma kulture. Tijekom triju dana, od 14. do 16. travnja, u preloškom Domu kulture zaljubljenici u kazalište te brojni članovi domaćih kulturno-umjetničkih udruga uživali su i sudjelovali u novom izdanju festivala kazališnih amatera Međimurja – KAM.

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Zbog svojeg cilja, liječenja bolesti, zdravstvo je jedan od najprofitabilnijih i razvojnih pravaca, a tako će biti i u budućnosti. To nam je postalo sasvim očigledno zadnjih godina s koronom i traganjem za cjepivom koje je na kraju dobiveno i s pomoću umjetne inteligencije. Stručnjaci u zdravstvu smatraju da sustav temeljen na AI može zamijeniti rad dijela doktora koji nedostaju u zdravstvu

VARAŽDINU, Gajeva 5

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David M. Smith o tome kaže: - Pametne industrije predstavljaju pokretač gospodarstva. Preduvjet je suradnja vlade, gospodarstva i akademske zajednice. Kako ćemo dalje napredovati, a kako ćemo se pozicionirati u brzorastućem svijetu inovacija i tehnološkog napretka, ovisi o nama. On je ujedno pozvao sve hrvatske startupove (mlade tvrtke u nastajanju s idejama u medicini) da potraže pomoć preko projekta koji je već postao konzorcij jer ga podržava 55 ekosustava Europe, nudi se razmjena znanja i ideja, pomoć u razvoju ideja i drugo.

Najboljom predstavom proglašena je predstava Ministričin muž u izvođenju Kazališne družine KUU-a Seljačka sloga Nedelišće koja će u svibnju predstavljati Međimurje na Državnom festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama, a kao drugi predstavnik odabrana je predstava Francika, dej kasicu KUD-a općine Donji Kraljevec.

Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga

Međimurske županije ponovo je odlično realizirala veliki organizacijski izazov, uz podršku Međimurske županije, te na pozornicu u Prelogu dovela nova dramska ostvarenja. U tri dana na pozornicu su izašli kazališni amateri iz cijelog Međimurja, a trinaest predstava pratio je županijski žiri koji su činili redateljica i državna selektorica Iva Srnec Hamer, glumica Petra Vukelić, dok je za izbor tekstova bio zadužen književnik Kristian Novak.

Dragica Cvetko i Vladimir Posavec najbolji glumci

Za najbolju žensku sporednu ulogu nagrađena je Anja Zanjko za ulogu Mađerke u predstavi Hajka Kazališne družine Štolcer Čakovec, a nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu primio je Ivan Trojnar za ulogu zeta Đure u predstavi Ministričin muž Kazališne družine KUU-a Seljačka sloga Nedelišće.

Nagrada za najbolju žensku ulogu pripala je Dragici Cvetko za ulogu Francike u predstavi Francika, dej kasicu KUD-a općine Donji Kraljevec, a nagradu za najbolju mušku ulogu primio je Vladimir Posavec za ulogu Štefa u predstavi Nekad brak sada mrak Dramske družine KUD-a Strahoninec.

Nagrada za najbolju režiju pripala je Dejanu Buvaču za predstave Ministričin muž

Kazališne družine KUU-a Seljačka sloga Nedelišće i Hajka Kazališne družine Štolcer Čakovec.

Predstava Ministričin muž u izvođenju Kazališne družine KUU-a Seljačka sloga Nedelišće proglašena je najboljom.

Za 2. Državni festival hrvatske pučke drame koji će se odvijati u listopadu u Murskom Središću selektorica Iva Srnec Hamer predložila je predstavu Hajka Kazališne družine Štolcer Čakovec.

Vidi se veliki napredak u kvaliteti predstava i samih izvedbi

Državna selektorica Iva Srnec Hamer istakla je kako se vidi veliki pomak u izvedbi samih predstava. Kada je ri-

ječ o samom izboru najboljih predstava teško je ocjenjivati zato što je u izvedbe uložen veliki trud i velika ljubav i uvijek je tu zapravo strah s naše strane kako ih ne bi razočarali. Povjerenstvo u svojim pisanim obrazloženjima detaljno obrazloži zašto je odluka bila takva i u svojim komentarima želimo im samo pomoći da iduće godine budu još bolji. Članica izbornog povjerenstva bila je i glumica Petra Vukelić koja je kazala kako je lijepo vidjeti kako su gotovi svi glumci kroz godinu dana rasli u svojim izvedbama jer su očito prihvatili neke savjete koje smo im dale prošle godine i inkorporirali to u svoje djelo. Govoreći o izboru glumaca za najbolje role izbor je iz godine u godinu sve teži jer smo vidjeli sjajne kreacije i divnu energiju , te veliku ljubav prema tomu što rade i srca su nam puna kao i prošle godine. U nekim predstavama je fascinantno vidjeti kako je ansambl toliko šaroliki što se tiče iskustva, ali godina i budući da jedno vuče drugo, tako da to ni s redateljske strane to nije lako posložiti, ali uspjele su gotovo svi napraviti jedan prekrasan posao, tako da hvala im na tomu, zaključila je Petra Vukelić. (Dejan

za specijalne i progresivne naočalne leće

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Buvač, Siniša Obadić foto: Studio Vipro)

Ministričin muž u izvođenju Kazališne družine KUU-a Seljačka sloga Nedelišće najbolja je predstava KAM-a

Nagrade su dobili Kristina Štebih, Anja Zanjko, uime Ivana Trojnara nagradu je preuzeo Boris Velicki, Dragica Cvetko, Vladimir Posavec Jasna Hajdinjak i Dejan Buvač

POMAZILA ga pravomoćna presuda suda Ozren Mlinarić u zatvoru ostaje nepune dvije godine

Ozrenu Mlinariću iz Čakovca, koji je u srpnju 2019. godine BMW-om 3 rasturio naplatnu kućicu brzinom 125 km/h kod Svete Helene, sud je smanjio kaznu.

U vrijeme nesreće bio je smanjeno ubrojiv jer je bio pod utjecajem amfetamina, GHB-a i diazepama, a prilikom nekontrolirane vožnje udario je škodu koju je vozio Daniel Dobrenov, bivši teniski trener Petre Martić, s obitelji. Mlinarić je na kraju dočekao pravomoćnu presudu.

Općinski kazneni sud u Zagrebu ga je prvotno osudio na pet godina zatvora te

Cijeli je život spašavao druge, a njemu nije bilo spasa

Velikom je brzinom udario u betonski zaštitni blok ispred naplatnih kućica, udario u krov naplatnih i u samo naplatnu kućicu pa se prevrnuo naglavačke

Piše: Sanja Heric, Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Stravične fotogra�ije prometne nesreće u kojoj je poginuo 44-godišnji

Marijan Blažeka, poznati vatrogasac iz Donjeg Kraljevca, došle su do nas u večernjim satima u srijedu, 19. travnja, s naplatnih kućica na autocesti kod Goričana.

Ulje iz auta prskalo na sve strane

Do prometne nesreće došlo je tako da se smrtno stradali Blažeka kretao autom marke Mercedes po autocesti, iz smjera Čakovca prema izlazu Goričan, i to velikom brzinom. Naime, kako smo uspjeli saznati, Marijan se žurio iz Varaždinskih Toplica na sastanak koji se trebao održati u Donjem Kraljevcu, a bio je vezan za organizaciju vatrogasne vježbe koja se u subotu trebala održati u tom mjestu. Nažalost, na spomenuti sastanak nikad nije stigao.

Nakon udara auta u betonski odbojni kamen ispred naplatnih kućica auto se dignuo u zrak, udario u kroz naplatne kućice te u samu naplatnu kućicu, a

Sprovod

Posljednji ispraćaj prerano preminulog Blažeke održat će se u petak, 21. travnja, u 16 sati na mjesnom groblju u Donjem Kraljevcu.

potom je došlo do prevrtanja auta na krov. Kako su ispričali djelatnici naplatnih kućica, iz smrskanog auta do neprepoznatljivosti ulje je prskalo na sve strane. A nekoliko metara dalje na drugu stranu naplatnih kućica izletio je sam motor auta. Iz auta je izletjelo i tijelo vozača.

Sama sreća u ovoj nesreći bila je ta da nitko nije stradao od djelatnika naplatnih kućica ili pak od ostalih vozača koji su se u tom trenutku nalazili na tom dijelu autoceste

Brzina uzrok prometne

Djelatnici naplatnih kućica od silnog šoka jedva su se pribrali i nazvali pomoć. Na mjesto ove strašne prometne pristigli su i njegovi kolege vatrogasci, tim hitne pomoći i policija, koja nam je i opisala kako je došlo do prometne.

Liječnica pristiglog tima hitne medicinske pomoći konstatirala je smrt 44-godišnjeg vozača, a tijelo preminulog potom je prevezeno na Odjel patologije čakovečke Bolnice, gdje će se prema nalogu nadležnog državnog odvjetnika obaviti obdukcija. - Zbog nepropisne brzine kretanja prednjim dijelom automobila udario je u betonski razdjelnik između druge i treće naplatne trake, izvijestili su iz PU međimurske i dodali da je smrtno stradali vozač osobnog automobila prva žrtva u cestovnom prometu na području Međimurske županije, u ovoj godini.

30 godina u vatrogastvu za koje je živio

Marijan Blažeka rođen je bio 4. kolovoza 1978. godine. U vatrogastvu je proveo 30 godina te je pritom obavljao različite funkcije. Bio je član zapovjedništva i predsjedništva Vatrogasne zajednice Međimurske županije. Posebno se istaknuo u svom rodnom DVD-u gdje je najprije bio član upravnog odbora, potom predsjednik DVD-a, i sada na kraju izabran je za zapovjednika DVD-a, na kojoj je funkciji morao biti do 2026. godine. Uz to, bio je i zamjenik zapovjednika, potom predsjednik i na kraju zapovjednik Vatrogasne zajednice općine Donji Kraljevec. Osim toga, istaknuo se i u radu s djecom, kojima je prenosio svoja znanja i ljubav prema vatrogastvu.

- Marijan je svoj život posvetio vatrogastvu. Bio je aktivan otkad ga znam, od 90-ih godina. Da, trebao

je stići na naš sastanak, ali eto. Dogodilo se što se dogodilo. Ne možemo ga više vratiti. Svoj je život posvetio spašavanju drugih, a sebe sada nije mogao spasiti. Ni nitko drugi. Velika tragedija za cijelu našu zajednicu, rekao je nam je Bojan Barlović ispred DVD-a Donji Kraljevec.

U vatrogascima je bio, kako saznajemo, od svoje 15. godine i bilo koga da smo pitali, rekli su nam da je živio za vatrogastvo. Nezamislivo je bilo za njega da ga nema na nekoj od intervencija. Imao je sve u malom prstu i bilo što da se trebalo riješiti njega se zvalo. Tako su nam ispričali neki od njegovih vatrogasnih kolega, koji dan nakon nesreće još uvijek nisu mogli vjerovati da je to zaista poginuo on. Bez ikakvog oklijevanja možemo reći da je pokretač vatrogastva u Donjem Međimurju, a pogotovo u Donjem Kraljevcu. Pokoj mu vječni!

mu je izrekao i trogodišnju mjeru liječenja od ovisnosti kao i petogodišnju zabranu upravljanja motornim vozilima od dana kad odsluži kaznu. Po žalbi tužiteljstva i obrane tročlano sudsko vijeće Županijskog suda u Osijeku tu je sankciju odlučilo modi�icirati, točnije smanjiti na dvije godine i devet mjeseci. A s obzirom na to da je do sada, u dvama navratima, Mlinarić proveo iza rešetaka oko deset mjeseci, zbog svog prometnog grijeha u ćeliji neke od kaznionica u zemlji provesti mora još nepune dvije godine. (dv)

DOMAŠINEC Porazbijao staklo na neregistriranim autima

U noći s nedjelje na ponedjeljak (16./17. travnja 2023.) u Domašincu, u Ulici Stjepana Mezge, u dvorištu obiteljske kuće nepoznati je počinitelj razbio stakla na nekoliko neregistriranih automobila. Ujedno, s jednog od neregistriranih

KURŠANEC

automobila ukrao je razne dijelove.

Ukupnu materijalnu štetu 26-godišnji vlasnik procijenio je na više stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Iz čista mira dvojac fizički napao 43-godišnjaka

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 27-godišnjakom i 22-godišnjakom, obojica sa šireg područja Čakovca, utvrđeno je da su počinili kazneno djelo teške tjelesne ozljede. Naime, u nedjelju, 9. travnja ove godine, oko 16 sati u Kuršancu, u Varaždinskoj ulici, osumnjičenici su prišli 43-godišnjaku pa ga bez ikakva povoda najprije srušili na tlo, a potom ga

PRIBISLAVEC

rukama i nogama izudarali po glavi i tijelu. Ozlijeđeni 43-godišnjak vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku Bolnicu, gdje je utvrđeno da je u događaju teško ozlijeđen. Protiv osumnjičenog dvojca zbog počinjenja kaznenog djela teške tjelesne ozljede podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Provalio u skladišni kontejner

Između 14. i 17. travnja ove godine u Pribislavcu, u Ulici braće Radića, na gradilištu objekta udruge iz Čakovca nepoznati je počinitelj provalio u skladišni kontejner iz kojeg je ukrao razne bakrene i mesingane elemente namijenjene za izgradnju sustava grijanja te vodovoda.

ČAKOVEC

Točan iznos materijalne štete utvrdit će se nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva izvođača radova.

Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Iz trgovine ukradeni parfemi

U subotu, 15. travnja, oko 8 sati u Čakovcu nepoznati je počinitelj iz trgovine u Ulici kralja Tomislava ukrao parfeme u vrijednosti

oko 200 eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Auto u kojem je poginuo Marijan Blažeka bio je smrskan do neprepoznatljivos�

Motor auta izle�o je 50-ak metara dalje na drugu stranu naplatnih

JEZIVA SMRT Marijana Blažeke (44) kod naplatnih u Goričanu

Smrtno stradali Marijan Blažeka živio je za vatrogastvo

GUDAČKO NATJECANJE

Rudolf Matz u CZK-u

Ana Labazan Brajša apsolutna pobjednica

Ana Labazan Brajša, studentica Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, pobjednica je ovogodišnjeg 19. Međunarodnog gudačkog natjecanja Rudolf Matz koje se održalo u Čakovcu. To bijenalno natjecanje u organizaciji Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec okupilo je u Centru za kulturu najuglednije hrvatske mlade glazbenike te glazbene pedagoge kao članove ocjenjivačkog suda.

Ovogodišnja je pobjednica među 57 sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije i SAD-a u sedam kategorija i četirima instrumentima: violina, viola, violončelo i kontrabas, violinistica rodom iz Čakovca, Ana Labazan Brajša, studentica Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Nagradu Grada predala joj je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, a mladoj glazbenici pritom su uz plaketu pripali i novčana nagrada od 659 eura te solistički recital na otvaranju 20. Natjecanja Rudolf Matz 2024. godine.

Ove je godine natjecanje organizirano u suradnji s Hrvatskim društvom gudačkih pedagoga te pod pokroviteljstvom Grada Čakovca, pod organizacijskom palicom čakovečke Umjetničke škole i ravnateljice Senke Bašek.

- Bila mi je iznimna čast i ove godine u ime kolektiva Škole ugostiti sudionike i nastavnike Međunarodnog natjecanja te se koristim pri-

Ani Labazan Brajša uručeno je priznanje i novčana nagrada likom da čestitam svim nagrađenim natjecateljima, kao i članovima stručnog žirija, to su Dobrila Berković-Magdalenić, Vildana Repše, Anđelko Krpan, Nikola Ružević i Milan Čunko, naglasila je ravnateljica te pozvala sve da im se priključe i na koncertima koji ih očekuju do kraja školske godine. Tako će 27. travnja u sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije održati koncert nagrađenih učenika u zgradi Scheier, 27. svibnja uz Dan grada Čakovca pripremaju Dane otvorenih vrata i samostalni koncert Puhačkog orkestra Škole, Završni koncert Škole i oproštajni koncert završnih razreda Glazbene i baletne škole. (dv)

NOVA IZVANNASTAVNA aktivnost prema riječkom uzoru

Građanski odgoj od jeseni u čakovečkim školama

Međimurska županija, Grad Čakovec i Grad Rijeka potpisali su Sporazum o provođenju nastave Građanskog odgoja po riječkom modelu.

Dogovorena je suradnja kojom Grad Rijeka čakovečkim i međimurskim školama besplatno ustupa materijale i “know how” potreban za provedbu Građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti.

Opisujući uspješnost riječkog modela ,zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan naglasila je da se u njihovim školama provodi od 2016. godine i uključuje 630 učenika. Teme koje obrađuje Građanski odgoj govore o vrijednostima važnim za svakodnevni život, od ravnopravnosti spolova, preko humanitarnog rada do volontiranja i drugog. - Građanski odgoj iznimno je važan jer

TIM

Sanjaju li roboti električne knjige?

Kako objašnjavaju iz knjižnice, propituju se o novoj, umjetnoj inteligenciji koja neminovno počinje prodirati u sve pore društva, pa tako i u umjetnost i književnost

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Ljiljana Križan, ravnateljica Knjižnice Nikola Zrinski u Čakovcu, te vrijedni knjižničari Željka Hatvalić Strahija, Sandra Mikac i Borivoj Radojčić predstavili su program povodom 12. Noći knjige koja se održava 21., 22. i 24. travnja.

- Ovo je već 12. godina da se obilježava Noć knjige, a to je manifestacija koja je nastala povodom obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. Svaka manifestacija koja je vezana za knjigu nama je poticaj da pozovemo čitatelje sadašnje, a i priželjkujemo neke nove da nam dođu u knjižnicu. Tako svake godine u Noći knjige pokušavamo programima privući što je moguće veći broj čitatelja, rekla je na početku ravnateljica Križan.

Čakovec u znaku Marije

Jurić Zagorke

Ove godine Noć ima temu: Sanjaju li roboti električne knjige? Kako objašnjavaju iz knjižnice, propituju se o novoj, umjetnoj inteligenciji koja neminovno počinje prodirati u sve pore druš-

Program su predstavili Borivoj Radojčić, Ljiljana Križan, Sandra Mikac i Željka Hatvalić Strahija

tva, pa tako i u umjetnost i književnost.

- Tada se nameću i neka pitanja, o originalnosti tekstova, autorskim pitanjima. Sve je to nešto što moramo prihvatiti kao neke upitnike o kojima u tom sveukupnom razvitku treba razmišljati. Isto tako Noć knjige posvećena je i nekim poznatim autorima, ove godine to su Marija Jurić Zagorka, Dinko Šimunović, Antun Gustav Matoš, Miroslav Krleža i Miljenko Smoje, nastavlja. A u čakovečkoj knjižnici odlučili su ovu Noć knjige posvetiti Zagorki.

U petak, 21. travnja, u 18 sati Noć knjige otvara se izložbom Dragi Novače..., u

19 sati predstavlja se gra�ički roman El Shatt – fragmenti autorice Helene Klakočar-Vukšić. U ponedjeljak, 24. travnja, u 18 sati stiže nam Anđa Marić s novom knjigom Moja revolucija u 365 dana.

Kako nam je rekao knjižničar Borivoj Radojčić, organizira se izložba povodom obilježavanja 150. godine rođenja Marije Jurić Zagorke, prve hrvatske profesionalne novinarke i jedne od najčitanijih hrvatskih književnica. Na izložbi će biti izloženo i Zagorkino pismo dr. Ivanu Novaku u kojem moli �inancijsku podršku za izdavanje romana Republikanci.

El Shatt i Anđa Marić Gra�ički roman El Shatt – fragmenti autorice Helene Klakočar-Vukšić, a gra�ičkog prijeloma Daniela Hampamera Kige nadahnut je sjećanjima posljednjih živih sudionika zbjega u Egipat za vrijeme Drugog svjetskog rata. Priču El Shatt doživjela je kao putovanje od jedne do druge osobe. U ponedjeljak, 24. travnja, u 18 sati u Čakovec dolazi Anđa Marić kako bi predstavila knjigu Moja revolucija u 365 dana. Kako kaže autorica, nakon dugo godina odlučila je napokon izaći iz svog autoimunog ormara u kojem se skrivala od života, jer ju je bilo sram što je slaba i treba pomoć.

djecu i mlade uči vještinama koje su isto toliko važne koliko i primjerice poznavanje materinskog i stranog jezika, matematike ili informatike.

Financijska pismenost, poznavanje načina funkcioniranja političkog i javnog sustava, važnost i uloga civilnog društva, značaj kulture i umjetnosti za neko društvo, važnost zdravstvene preventive ili cjeloživotnog bavljenja rekreacijom, vještine su i znanja itekako bitna za normalno funkcioniranje u zajednici, rekla je, među ostalim, gradonačelnica Cividini.

Za Čakovec i Međimurje potpisivanje ovog sporazuma znači da će se od jeseni u školama, koje su pokazale interes, kao izvannastavna aktivnost početi provoditi program Građanskog odgoja. (dv)

ČAKOVEČKI istraživač povijesti

Darko Prebeg predstavlja knjigu Međimurje 1941.

Darko Prebeg iz Čakovca, istraživač povijesti, u sklopu Dana Međimurske županije i pod okriljem Ogranka Matice Hrvatske Čakovec predstavlja knjigu Međimurje 1941. koja je nastajala dugih 30 godina. Detaljnija istraživanja života žitelja Međimurja u Horthyjevoj Mađarskoj od 1941. do 1944. godine nisu do sada ozbiljnije provedena ni publicirana

u hrvatskoj stručnoj literaturi, kao ni rekonstrukcije života tadašnjih Međimuraca. Ova knjiga kronološki, sistematski i na jednom mjestu prvi put predstavlja mnoge do danas nepoznate, zanemarene ili zaboravljene činjenice iz povijesti hrvatskog Međimurja tijekom mađarske okupacije 1941. godine. Projekt je zahtjevan pokušaj što zornije vizualizacije raznih načina, oblika, postu-

paka, pravila i čimbenika, koji su značajno utjecali na živote mnogih povijesno poznatih i običnih međimurskih osoba iz toga vremena, unutar sumornog okruženja ratne realnosti, političkog i društvenog procesa mađarizacije te okupacije Horthyjeve Mađarske, Hitlerove saveznice i supotpisnice Trojnog pakta. (dv, zv)

IZ KNJIŽNICE predstavio trodnevna događanja povodom 12. Noći knjige

BIJELA NEDJELJA, godišnji koncert KUU-a Zvon iz Male Subotice

Zvuci tambure dirnuli su srca

U prepunoj dvorani Doma kulture u Maloj Subotici, članovi Kulturno-umjetničke udruge Zvon održali

su svoj tradicionalni koncert povodom Bijele nedjelje. Nastupili su tamburaški orkestar, folklorna sekcija,

dječja folklorna sekcija, mažoretkinje, Antonia Jurinec te gosti koncerta –recitatori iz Osnovne ško-

NEDELIŠĆE OKUPILO međunarodne lovce na gljive

le Tomaša Goričanca Mala Subotica: Greta Zamuda, Dorijan Tizaj i Mia Škvorc. (vv; zv)

Zagorci i Slovenci znaju kako naći zlatnog smrčka!

Osim dobre organizacije i atmosfere, gljivare je zatekla velika količina smeća tijekom branja, koja ih je ostavila s knedlom u grlu

Piše i foto: Mario Golenko

Dvorana MESAP-a u Nedelišću bila je domaćin Međunarodnog lova na zlatni smrčak. Veliki broj gljivara iz Slovenije, Međimurja i Zagorja okupio se i dobro zabavio. Odabrano je nekoliko lokacija u donjem Međimurju koje su poznata nalazišta vrlo cijenjene gljive smrčak koju nalazimo u dvjema varijacijama - tamni i svijetli smrčak.

Nakon doručka i okrepe okupljeni su podijeljeni u grupe. Nekoliko ekipa prevođenih iskusnim gljivarskim vodičima otputilo se organiziranim autobusima na lokacije potrage, a to su bili Otok i Prelog te Orehovica. Na svu sreću, kiša se smirila tako da je raspoloženje bilo na visokom nivou i sa željom za uspješnom potragom.

Hrpa smeća izazvala

veliko ogorčenje

Međutim, brzo je splasnulo uvidom u količine smeća

Dobitnici

društvo Ptuj s ulovom od 70 g i 18 cm visine, a najbolje

s ulovom od 76 g i 20 cm visine koje skrivaju naše šume. Ima se osjećaj kao da se ulazi u trgovački centar. Ima tu građevinskog materijala, elektronike, odjeće, autodijelova, kupaonske opreme, a i prehrambenih stvari. Na svim lokacija je bilo takvo stanje da se javilo ogorčenje kod gljivara.

Nažalost, smrčci vole takva područja. Naravno, njih se ne bi smjelo brati jer na sebe

skupljaju sve otpadne čestice. Treba tražiti one na čistom tlu, naročito u podnožju drva brijesta, jasena i bijele topole. Tako da se moralo zalaziti sve dublje u šumu kako da bi se našle dobre gljive. Nakon nekoliko sati potrage slijedio je organizirani povratak na MESAP, vaganje ulova i proglašenje pobjednika, a zatim okrepa uz grah i ples do kasno navečer.

Dragutin Korpar

vagao gljive

Da sve prođe kako treba, pobrinuo se Dragutin Korpar, determinator koji je već 25 godina na čelu komisije za ocjenjivanje gljiva. On se pobrinuo da sve gljive budu pravovaljano izvagane i zabilježene.

Najbolji u potrazi bili su: na 3. mjestu Vera Somek s ulovom od 61 g i 14 cm visine, na 2. mjestu Gljivarsko društvo Ptuj s ulovom od 70 g i 18 cm visine, a najbolje je bilo

Gljivarsko društvo Medenka iz Zlatara s ulovom od 76 g i 20 cm visine. Svi dobitnici dobili su umjesto pehara smrčke, a pobjednik je dobio zlatnog smrčka.

Vrijeme nakon dodjele nije moglo proći bez osvrta na katastrofalno stanje, stoga je predstavnik Gljivarskog društva Karlovac Horvat rekao: - Išli smo po lijepom kraju, a našli ružne stvari, lavore, motorno ulje i još puno drugog smeća, priroda nam je podarila, a ovako joj vraćamo. Kad berete gljive, pokupite i smeće. Začulo se puno negodovanja i upita gdje prijaviti toliko nepropisno odloženog smeća. S obzirom na to da se okupio veliki broj gljivara i posebice da je to bilo međunarodno okupljanje, trebalo bi osvijestiti kakvu sliku ostavljamo ovakvom nebrigom za okoliš. Pa ako i institucije ne rade svoj posao, možemo i sami, koliko god da smo u mogućnosti, smanjiti količine otpada u prirodi.

PRIBISLAVEC, kanal Lateralac

Drveni most zamijenjen čeličnim

S obzirom na opasnost koju je predstavljalo raspadno stanje drvenog mosta koji vodi do Osnovne škole Vladimira Nazora u Pribislavcu, a kojim se svakodnevno ponajviše koriste djeca koja pohađaju navedenu školu, 5. travnja 2023. godine završeni su radovi na obnovi navedenog mosta. Drveni

NEDELIŠĆE

most za koji se pokazalo da je kratkotrajnog vijeka zamijenjen je ugradnjom čelične konstrukcije mosta i zaštitne ograde, koja predstavlja trajnije i sigurnije rješenje. Radove je u potpunosti izvela tvrtka VAR-METAL TUKSAR j. d. o. o., a �inancirani su sredstvima proračuna Općine Pribislavec. (dv)

Nabrusite bicikle za Staze

Nedelišća 7. svibnja!

Turistička zajednica općine Nedelišće poziva na biciklijadu Stazama Nedelišća. Svi željni druženja u prirodi i rekreacije doći će na svoje u nedjelju, 7. svibnja 2023. godine.

Početak Biciklijade je u 10 sati kod Lovačkog doma u Nedelišću. Punktovi za prijavu bit će otvoreni već od 9 sati kako bi se svi bez gužve i na vrijeme mogli prijaviti te preuzeti bonove. Za sve sudionike osigurana je okrepa na punktovima u Slakovcu (kod Čige) i Gornjem Hrašćanu

(Stara kovačnica), te tradicionalni ručak na završetku rute kod Lovačkog doma u Nedelišću.

Biciklijada je namijenjena svim uzrastima, a ovisno o vlastitim a�initetima opredijeliti se možete za kraću ili dužu dionicu u duljini od 22 odnosno 33 kilometara. Dijelom asfaltirane, dijelom makadamske, staze su većinom ravničarske i primjerene zahtjevnosti, dok je za djecu do 16 godina obvezno nošenje kacige.

(dv)

PRVOMAJSKA FEŠTA uz jezero kod Gornjeg Kuršanca

Vožnja kajacima i besplatan grah!

Ovogodišnju proslavu 1. maja provedite uz akumulacijsko jezero kraj Gornjeg Kuršanca i stari tok rijeke Drave. Prekrasna priroda, uređeno igralište odbojke na pijesku i malonogometno igralište samo su dodatni poticaj da ove godine prvomajsko druženje provedete uz Dravu, a ove godine u prvom planu je besplatna vožnja kajacima u organizaciji Drava raftinga. Domaćini su za vas pripremili kajake i svu potrebnu opremu kao i stručno osoblje koje će vas držati na oku. Dođite i upoznajte ljepote Drave iz

malo drugačije perspektive, uskočite u kajake i istražite ljepote starog toka rijeke Drave. Kajaci će za sve zainteresirane biti pripremljeni već od 10 sati kod kućice HVIDRA-e kraj akumulacijskog jezera Gornji Kuršanec. Kako bi sve ipak prošlo u prvomajskom raspoloženju, nakon �izičkih aktivnosti za sve zainteresirane priprema se besplatni grah i bogata popratna ponuda u organizaciji KUU Seljačka sloga Nedelišće i ŠRD-a Amur. Cjelokupno događanje odvija se u suorganizaciji TZ-a općine Nedelišće. (dv)

nagrada: na 3. mjestu Vera Somek s ulovom od 61 g i 14 cm visine, na 2. mjestu Gljivarsko

je bilo Gljivarsko društvo Medenka iz Zlatara

Odlasku u lov prethodilo je kratko predavanje

Tamburaši KUU-a Zvon

Priprema se Praznik rada na Zalešću

I ove godine Grad Mursko Središće u suradnji sa Športsko-ribolovnim društvom Mura organizira proslavu 1. maja - Međunarodnog praznika rada, na ŠRC-u Zalešće. Početak proslave je u 11 sati. Popularni besplatni grah za sve njegove

ljubitelje kuhat će se u kotlu od 700 litara, a pripremat će ga Rudi Mesarić uz pomoć članova udruga s područja grada. ŠRD Mura pripremit će popularne riječne ribe koje će posjetitelji moći kupiti. Za dobru atmosferu pobrinut će se tamburaški sastav.

Zapisi Vladimira Sovara o staroj Peklenici

Peklenica je drugo po veličini naselje u sklopu Grada Murskog Središća, zanimljive rudarske i naftaške povijesti. Vladimir Sovar rođeni je Pekleničar koji od kraja 60-ih godina prošlog stoljeća živi u Australiji. O svom je djetinjstvu u Peklenici i događanjima u selu u godinama nakon Drugog svjetskog rata napisao rukopis od stotinjak kartica teksta. Rukopis je priredio i za tisak pripremio akademik Dragutin Feletar, a uvodne je crtice o Peklenici napisao Zoran Turk. Nakladnik je Grad Mursko Središće, a sunakladnik Izdavačka kuća Meridijani. U ime nakladnika predgovor je sastavio gradonačelnik Dražen Srpak. Ovo nije povijesna monogra�ija Peklenice, već je zapis sjećanja iz jednog vremena koje bi ostalo trajno zaboravljeno. Međimurje se u proteklih pola stoljeća promijenilo

IZBORE ZA vijeća mjesnih odbora na području Murskog Središća obilježio izraženi izostanak birača na biralištima

Festival apstinencije, a ne demokracije

Najslabija izlaznost na izbore bila je u Murskom Središću gdje su na biralište izašla svega 94 od 2600 birača, odnosno njih 3,61 posto

Piše: Božena Malekoci-Oletić

više nego u cijeloj povijesti do tada. Život i svakodnevica stanovništva nisu ni slični onima iz četrdesetih ili pedesetih godina prošlog stoljeća i izdavanje ovakvih zapisa od nemjerljive je vrijednosti i za sva buduća istraživanja života u međimurskim selima. Činjenična povijest i razvoj različitih seoskih odbora, asfaltiranje ulica, uvođenje električne energije, vodovoda i ostalog zabilježeni su u arhivskim dokumentima, a kako se te promjene odražavaju na ljude, prenosi se samo usmenom predajom, koja bi nestala da ju pojedinci poput Vladimira Sovara nisu odlučili staviti na papir. Vrijednost ove knjige s vremenom će samo rasti. Nakon što knjiga bude predstavljena, po jedan će primjerak besplatno dobiti svako kućanstvo u Peklenici.

(BMO)

Brendiramo ono što nemamo

Rovinj je proteklog vikenda ugostio Weekend Food Festival, najvažniji gastronomski događaj u Hrvatskoj i regiji. Održava se drugu godinu zaredom, a na njemu je prisustvovalo oko 2000 posjetitelja, koji su imali prilike sudjelovati na predavanjima, panel-diskusijama i masterclassovima, naravno, uz neizostavnu hranu.

Zanimljiv osvrt na tu temu pročitala sam u Glasu

U nedjelju su održani izbori za vijeća mjesnih odbora na području Murskog Središća. Glavna karakteristika tih izbora bio je izostanak bilo kakve konkurencije na izbornim listama. U svim mjestima samo je jedna lista tražila potvrdu birača. U Sitnicama je to bila lista grupe birača čiji je nositelj bio Milorad MIhanović, a u ostalim mjestima, Murskom Središću, Peklenici, Hlapičini, Štrukovcu i Križovcu, listu kandidata Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske demokršćanske stranke i Hrvatske socijalno liberalne stranke (HDZ/HDS/HSLS).

- Što je ovo, povratak u komunizam, komentirala je jedna građanka razočarana nedostatkom konkurencije na glasačkom listiću, po izlasku s biračkog mjesta.

To je pljuska političkim strankama koje djeluju na području Murskog Središća, što se međusobno nisu suprostavile i biračima ponudile mogućnost izbora. Samo jedna kolicijska lista na listiću ugušila je doživljaj demokracije.

Rezultati izbora tako su unaprijed bili poznati, a odaziv birača bio je iznimno slab. U Murskom Središću je

Birači su na izbor imali samo jednu listu

odaziv na izbore bio je najniži od svih mjesnih odbora. Katastrofalno nizak. Na biračka mjesta izašla su svega 94 od ukupno 2600 birača, odnosno njih 3,61 posto. Od toga je 6 listića ili 6,39 posto bilo nevažećih.

U Peklenici 15,79 posto nevažećih listića

U Peklenici, drugom po veličini mjestu u sklopu Grada Mursko Središće, od 1025 birača na biralište je izašlo 57 birača, odnosno 5,56 posto. Od toga njih 48 ili u 84,21 posto važećih, a 9 listića je bilo nevažećih ili čak 15,79 posto od onih koji su ubačeni u glasačke kutije.

Teško je povjerovati da birači koji su mogli zaokružiti

samo jedan broj na listiću to nisu znali napraviti ispravno. Prije bi se reklo da se radi o reakciji na izbore koji nisu pružili mogućnost izbora između više kandidata.

U Hlapičini je od 997 birača na izbore izašlo 80 birača, odnosno 13,9 posto od čega su samo tri listića odnosno 3,61 posto bila nevažeća, a 96,39 važećih.

U Sitnicama je od 258 birača glasalo njih 37, odnosno 14,34 posto i nije bilo nevažećih listića.

U Štrukovcu je od 307 birača na izbore izašlo 29 birača, odnosno 9,45 posto i svi su listići bili važeći.

U Križovcu je od 514 birača glasalo njih 49, od odnosno 9,72 posto. Od toga je jedan listić bio nevažeći ili izraženo u postotku, 2 posto.

Tko je ušao u sastav mjesnih odbora

U VMO Hlapičina ušli su Dragutin Stojko, Leonard Bašnec, Siniša Tropša, Karlo Bogdan i Vladimir Peras. U sastav VMO-a Križovec ušli su Marko Strojko, Ivan Zadravec, Gordana Šoltić, Lucijan Pintarić i Josip Frančić. U VMO Mursko Središće ušli su Rajko Bogdan, Miljenko Cmrečak, Kristijan Antolović, Tomislav Sabo, Marina Hoblaj, Stanislav Stojko i Zvonko Vrtarić. U sastav VMO-a Peklenica ušli su Ivana Maltarić, Franjo Novinić. Saša Matić, Marko Varga i Darko Kolarić. U VMO Sitnice ušli su Milorad Mihanović, Klaudija Mihanović, Katarina Mehanović, Faruk Mehanović i Slađan Kalanjoš. U VMO Štrukovec ušli su: Lovro Hrženjak, Ivan Vršić, Marko Hoblaj i Marija Sakač.

Istre. Jedan od najpoznatijih domaćih chefova David Skoko na panel-diskusiji diskutirao je o hrvatskoj gastronomiji i što sve pogrešno radimo.

Pri tome je iznio frapantne podatke. Primjerice, kako je naveo, osamdeset posto naše ribe se izvozi, a isto toliko ribe se uvozi u naše restorane. Dodao je da je i osamdeset posto hrvatskog ulova sitna plava riba te skoro sva sitna plava riba ide u izvoz. Na našem tržištu srdela nikoga ne

zanima. Imamo je najviše, a nju uopće pa ne brendiramo.

Napravio je i usporedbu sa škampima. Kako navodi, imamo fantastične škampe, koje guramo i promoviramo, a ukupni ulov svih škampi, primjerice u Kvarneru, stotinjak je kilograma dnevno. Kada znamo da tu količinu jedan malo bolji restoran potroši u jednom danu, onda ispadne da brendiramo nešto čega imamo jako malo. Skoro pa isto je i s tartu�ima.

Uočio je i jednu drugu krajnost koju je vidio na samom festivalu. Kada je ušao, dočekala su ga tri štanda treš američkog fast fooda. Jedan štand s burgerima, onda drugi štand s hot dogovima i treći štand s američkim roštiljem. Jedino ga je štand s maneštrom istinski zainteresirao kao profesionalnog kuhara. I kada se osvrnemo oko sebe u Međimurju, vidimo da se rasplamsala ponuda burge-

ra, roštilja i pizza. Svuda su oko nas. S druge strane, ako za primjer uzmemo međimursku gibanicu, koju smo počeli promovirati i o kojoj je nedavno objavljena i monogra�ija, i Štrigovu te naš novi vidikovac, ispada da ju možete kušati u samo jednom restoranu na području općine, a koji je smješten u Železnoj Gori. Što to govori o našoj autohtonoj gastroponudi kojom se dičimo u turizmu?

Grah u kotlu kuhat će Rudi Mesarić

RAZGOVOR S NAČELNIKOM ANĐELKOM

Proširujemo vrtić u Brezju i školu u Zasadbregu

Za projekt dogradnje i opremanje dječjeg vrtića u Brezju odobreno je financiranje Ministarstva znanosti i obrazovanja u iznosu od 4.896.000 kuna

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Sveti Juraj, koji se slavi 23. travnja, zaštitnik je općine i Župe u Svetom Jurju na Bregu. Tim smo povodom posjetili općinu i razgovarali s načelnikom o aktualnostima i planovima za iduću godinu.

- Koje ste sve najvažnije projekte realizirali prošle godine u svojoj općini?

- Radimo na izradi projektne dokumentacije za turističko-edukacijski centar za razvoj ruralnog turizma koji je planiran u Pleškovcu. Na Domu kulture u Frkanovcu izradili smo fasadu u skladu sa zahtjevima građevinske dozvole, obrtničke radove u unutrašnjosti objekta te smo zamijenili krov na dijelu objekta.

Primili smo se i rekonstrukcije SRC-a Pleškovec. Zatvorili smo dio nadstrešnice, napravili potrebne obrtničke radove te uredili travnjak. Adaptiran je i DV u Brezju. Tu smo opremili potkrovlje za boravak djece, dodatno uredili vanjsku ogradu

te dotjerali park, odnosno šumu uz dječje igralište kod Vrtića.

Osim toga, napravili su se i obrtnički radovi u Domu kulture u Zasadbregu, izrađena je panelna ograda, nabavili smo namještaj za kat objekta te opremili kuhinju. Nismo zaboravili ni na Dom kulture u Okruglu Vrhu gdje smo uredili interijer.

U SRC-u Brezje uređen je interijer, odnosno napravljeni su strujni i soboslikarski radovi. U SRC-u Zasadbreg adaptirali smo svlačionice i pomoćne prostorije, ugradili stolariju, napravili duplu sanitarnu kabinu i nabavili potrebnu opremu.

Za DV Jurovska pčelica nabavili smo i namontirali igrala, nadstrešnicu, stolove i klupe. Navedeno se igralište nalazi uz samu općinu, a dodatno smo uredili antistresne podloge i ogradu na igralištu u neposrednoj blizini vrtića. U j ednom uredu i u kuhinji montirali smo klima-uređaj. Su�inancirali smo i proširenje garažnog i uredskog prostora DVD-a Brezje.

PROGRAM za Dane općine

Sveti Juraj na Bregu

Vrhunac proslave:

Jolin koncert i Grahijada

22. travnja (subota)

• 10 sati – C2C gravel biciklistička utrka, Holiday Home Lina, Pleškovec

• 15 sati – Općinski stolnoteniski turnir, STK Lopatinec, Dom mladeži Lopatinec

23. travnja (nedjelja)

• 9 – 11 sati – DVD Lopatinec – Dani otvorenih vrata

• 10:30 – Sv. Juraj – župni patron – svečana koncelebrirana misa

Trenutno radimo na izradi projektne dokumentacije projekta dogradnje i adaptacije Doma kulture u Malom Mihaljevcu, za što je izdana građevinska dozvola.

- Što sve dajete za mještane iz općinskog proračuna?

- Povećali smo naknadu za novorođenčad s 4.000 kuna na 700 eura. Su�inanciramo boravak djece u vrtićima i jaslicama za oko 240 djece, s tim da plaćamo 55 posto ekonomske cijene, a za drugo i svako iduće dijete za istovremeni boravak plaćamo 75 posto ekonomske cijene. U kasno ljeto dali smo i jednokratne potpore od 300, 400 i 500 kuna za nabavu radnog materijala za učenike osnovnih i srednjih škola. Stipendiramo oko 60 studenata, s tim da 80 eura mjesečno dajemo za studiranje u Čakovcu, 100 eura za studiranje u Varaždinu, Koprivnici i Križevcima, a za udaljenije lokacije dajemo 120 eura. Svake godine isplaćuju se i obveze prema udrugama na temelju javnog natječaja za kulturu, sport i vatrogasce itd. Već nekoliko godina unazad za naše umirovljenike s niskim primanjima dijelimo novčane pomoći za Uskrs i Božić.

- Što je s dogradnjom vrtića u Brezju i PŠ Zasadbreg?

iznosu od 4.896.000 kuna. Krajem godine ili početkom iduće bismo trebali s tim startati.

Na EU fondove planiraju prijaviti čak šest velikih projekata

Još od prošle godine radimo na rekonstrukciji i dogradnji Područne škole Zasadbreg za potrebe prelaska u jednosmjenski rad.

To je projekt s kojim smo pokušavali, no imali smo premalo novca. Dogovorili smo sa županom, obećao je da će raspisati javnu nabavu i da probamo s 2,5 milijuna kuna napraviti prvu fazu. Time bismo uredili prizemlje, a gore građevinske radove. U drugoj fazi uredili bismo učionicu na katu.

- Kakvi su vam planovi za narednu godinu?

Načelnik općine Sve� Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović

Brezje planiramo izgraditi višenamjensko igralište za rukomet i košarku.

Što se tiče cestovne infrastrukture, izgradit ćemo prometnicu u stambenoj zoni uz Gospodarsku zonu u Brezju. Nastavljamo i s iz-

gradnjom pješačko-biciklističkih staza te autobusnih stajališta. Želimo postaviti nova dječja igrališta po naseljima tamo gdje još nedostaju. Na groblju pak planiramo postaviti ogradu te urediti staze i grobnu kuću.

29. travnja (subota)

• 20 sati – predstava Kerekesh teatra „Pod hitno na hitnu“, Sportska dvorana Pleškovec

30. travnja (nedelja)

• 9 sati – Biciklima međimurskim putovima (BIMEP 2023.) diljem Međimurja

• 20 sati – Koncert Jole, Forestland park, Brezje

1. svibnja (ponedjeljak)

• 10 sati – kuhanje prvomajskog graha i koncert grupe Ogenj, Forestland park, Brezje

- Prvo, tu je dogradnja i opremanje dječjeg vrtića u Brezju za dvije dodatne vrtićke i dvije jasličke skupine uz prostorije za sport. Za taj nam je projekt odobreno �inanciranje Ministarstva znanosti i obrazovanja u

Krenula je izmjera k. o. Zasadbreg za građevinska i poljoprivredna zemljišta. Na EU fondove planiramo prijaviti sljedeće projekt: turističko-edukacijski centar za razvoj ruralnog turizma Sveti Juraj na Bregu, izgradnja Vatrogasnog doma DVD-a Lopatinec, SRC Rogoznica, NK Vučetinec, SRC Zasadbreg, rekonstrukcija i dogradnja Doma kulture u Malom Mihaljevcu, zatim Dom kulture, odnosno DVD-a Vučetinec.

Krenut ćemo u energetsku obnovu Doma kulture u Dragoslavcu i nastaviti projekt izgradnje odvodnje otpadnih voda. Na SRC-u

U Dragoslavcu više kuća za odmor nego obiteljskih kuća

- Imamo dosta najava za nove turističke sadržaje na području općine, naglasio je u razgovoru načelnik Anđelko Nagrajsalović i dodao da im je zbog toga važno da zaživi turističko-edukacijski centar za razvoj ruralnog turizma.

- Netko se mora ozbiljno početi baviti turizmom, a ne kako voda donese. Zato smatram da se s naše strane mora napraviti jedan takav objekt. Spojili bismo se s Nedelišćem, Strahonincem, Šenkovcem i Gornjim Mihaljevcem, a i Štrigova je rekla da bi se

uključila. Turiste ne zanimaju granice općine i trebali bismo formirati jednu cjelovitu ponudu za gornje Međimurje, dodao je. U nastavku je iznio još jedan zanimljiv podatak. Naime, na području općine Sveti Juraj na Bregu postoji 350 kuća za odmor.

- Trenutno imamo oko 350 kuća za odmor na području općine. Primjerice, u Dragoslavcu je više kuća za odmor nego obiteljskih kuća. Prodaju se sve parcele koje imaju lijep pogled, istaknuo je načelnik Nagrajsalović.

NAGRAJSALOVIĆEM povodom Dana općine Sveti Juraj na Bregu

RAZGOVOR S ERVINOM VIČEVIĆEM,

Od kampa ništa, selnički ribnjak ide u koncesiju!

Radovi na kanalizaciji, asfaltiranju i poslovno-stambenoj zgradi pri samom su kraju, a od kampa na selničkom ribnjaku se odustalo

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Od razočaranja do veselja. Tako bi se u nekoliko riječi moglo opisati raspoloženje načelnika Selnice Ervina Vičevića, s kojim smo povodom Dana općine razgovarali o aktualnostima u tom mjestu.

- Radovi na kanalizaciju nakon godinu i pol konačno idu kraju. Kada bi sve trebalo biti gotovo?

- Privode se kraju radovi na vanjskom rubniku pješačko-biciklističke staze na dijelu prema Murskom Središću. Čakovečka ulica je spremna već nekih tri tjedna, mislim da Tegra sljedeći tjedan može pristupiti završnim radovima na završnom spoju. Tu su još iscrtavanja crta, ali dio raskrižja Čakovečke ulice prema Murskom Središću bit će gotov.

A onda će dalje ostati završetak pješačkih staza,

DANI općine Selnice

unutarnjih rubnika koji nemaju veze s cestom, a onda dalje pješačka staza prema crkvi. Ti će radovi potrajati sigurno još sljedećih tri mjeseca. Moram reći, naši mještani su imali primjedbe, ali ipak su svjesni da je to jedan veliki posao. Ali s obzirom na to da nema radne snage, shvatili su i prihvatili situaciju. Nije bilo ugodno ni našim ka�ićima u centru, ali svi smo nekako skupa to pregrmili i ide se lagano kraju.

- Pri kraju su i radovi na izgradnji poslovno-stambene zgrade na Bukovčaku?

- Stanova ima 18 i svi stanovi su prodani. Sada dolazimo do onoga što sam na početku govorio, iako je bilo svakakvih gluposti izrečeno, i još za prijašnjeg mandata, ali moram zahvaliti i ondašnjim vijećnicima koji su mi dali povjerenje većinom i sada je sve jedno-

Svečana sjednica povodom

30. obljetnice općine

22. travnja (subota)

• 17 sati – prikazivanje �ilma Djeca s kozare (Dom kulture – stara škola)

23. travnja (nedjelja)

• 13:30 – Tradicionalno pješačenje Udruge sportske rekreacije Sport za sve Selnica (okupljanje ispred Doma kulture – stara škola u Selnici)

25. travnja (utorak)

• 11 sati – misa, župna crkva svetog Marka

• 17 sati – svečana sjednica povodom 30. obljetnice

općine Selnice (Dom kulture – stara škola)

glasno prihvaćeno. Ta zgrada je pun pogodak. Selnica je dobila jedan urbani štih. Dobili smo moderni sadržaji za sljedećih 50 godina.

Općina dobiva jedan prostor po cijeni koju nikad ne bismo ostvarili da smo išli na javnu nabavu zbog cijena koje se postižu na javnoj nabavi. Tako da smo prezadovoljni. Stambeno-poslovna zgrada je sada jedan ukras Selnice, produžili smo vodovod do tog područja. Na kraju krajeva, zgrada će se spojiti na kanalizaciju, kao i naš vrtić, pa će imati zajednički šaht.

Kad će sve iznutra biti gotovo, to sad ne možemo reći, nadam se tijekom jedne godine. Moramo vidjeti na koji ćemo način moći to iz�inancirati. Vjerojatno ćemo morati dići kredit. Ulaz će biti iz županijske ceste, a izlaz s naše sporedne ceste koja se istovremeno gradi.

- Što se događa s kampom na Selničkom ribnjaku o kojem se prije nekoliko godina dosta govorilo?

- A što je s projektom Parka pikača?

- Park pikača smo dvije godine prijavljivali na Ministarstvo kulture i odbijeni smo. Lani smo išli s Općinom Radenci na Interreg, nismo prošli. Bilo je nekih grešaka kod same predaje programa. Ove godine idemo ponovno prijaviti projekt na natječaj i mislim da će nam Graditeljska škola Čakovec ponovno biti partner. Nadam se da ove godine neće biti proceduralnih grešaka u samoj predaji projekta.

- Započeli ste i sa izgradnjom vatrogasnog doma, no zapelo je. U kojoj je fazi njegova izgradnja trenutno?

ruglo u tom dijelu općine. Što se s njom događa?

29. travnja (subota)

18 sati – Koncert Tomislava Brajše (hol DV-a

Selnički zvončići)

30. travnja (nedelja)

• 17 sati – nastup KUD-a Selnica s gostima, KUD Moslavec iz Volodera (sportska dvorana OŠ Selnica)

1. svibnja (ponedjeljak)

• 11 sati – prvosvibanjski grah – ŠN Sveti Marko priprema za sve mještane prvosvibanjski grah na igralištu NK-a Zebanec

- Priča o kampu, unatoč silnim obećanjima, nije nikada zaživjela. Mi smo to odlučili dati u koncesiju i vijećnici su to već načelno prihvatili. To je isto jedan postupak koji treba preuzeti odvjetnik. Raspisat će se natječaj i znam da puno ljudi ima interesa te da naš ribnjak ima puno potencijala.

- S DVD-om Selnica još uvijek stoji kako je i bilo. Nažalost, još nije riješeno, malo smo se pomaknuli jer smo našli jednu banku, koja je to uzela malo ozbiljnije u razmatranje. Sada tražimo model, oni su u biti nešto pronašli, tako da se nadam da će odluka ubrzo uslijediti. Ja sam se zanimao za sve pravne posljedice i dolazimo do jednog apsurda. Sada se Općini ne dozvoljava zaduženje za taj DVD, za udrugu, a u slučaju da udruga propadne, onda sve ide Općini, mora platiti sve dugove i onda bi se mogla zadužiti. To je ta tragikomična situacija u našim zakonima.

- Stara škola u Bukovcu već godinama stoji kao

- Kako smo potpisali sporazum o novom ustroju komunalnog redarstva, najavio sam da će se u njihovu nadležnost prebaciti i ta škola pa da se to počne rješavati. I dogovorili smo se da će tijekom mjesec dana krenuti taj postupak. Naravno da će to dosta dugo potrajati prema proceduri. A činjenica je i da vlasnik mora shvatiti da se to mora ukloniti. Objekt je svake godine derutniji, krov je potpuno propao. Možemo očekivati da će se zidovi početi urušavati, a bez obzira na to što je to privatno vlasništvo, ne može zabraniti nekome da ne ide tamo. Činjenica je da objekt daje grdu sliku selu.

- Koliko plinske rente dobivate u svoj proračun?

- Znali smo za slučaj koji se dogodio u INA-i i tu se lokalna samoupra-

va drastično oštetila, ali, eto, nema reakcije da se nama nešto nadoknadi. I kad se sve to ustanovilo i kad je konačno prodan plin po tržišnoj cijeni kako treba biti, i onda smo dobili puno. No nastala je bezveze halabuka, i od nekih županijskih vijećnika kamo ćemo s tim silnim novcem. Nitko nije pitao kakvu smo rentu dobivali prethodnih mjeseci. Bila je nikakava, dobivali smo čak samo 30.000 kuna, a da ne govorim da je nama renta temelj za vraćanje duga za geodetske izmjere, koji iznosi 10.000 eura mjesečno. I onda je sljedeći mjesec Vlada donijela odluku o zamrzavanju cijena, što naravno nama ne ide u prilog jer to automatski nama znači manju rentu. Ta cijena je najavljena do travnja 2024. i mi smo se sad stabilizirali na nekih od 14.000 do 16.000 eura.

načelnikom općine Selnice, povodom Dana općine

Načelnik općine Selnice Ervin Vičević

Nada (66) i njen suprug Željko Pavčec (72) iz Preloga upoznali su se vrlo mladi, a mladi su se i vjenčali, 29. srpnja 1972. godine u Maloj Subotici. Dakle, ona je imala 16 i pol, a on je tek napunio 21 godinu. Bračni par Pavčec jedan je od 8 preloških parova koji su prigodnom svečanošću ovih dana obilježili svoj zlatni pir.

Naime, Udruga umirovljenika s područja Preloga svake godine u sklopu svoje redovne godišnje skupštine priređuje i malu svečanost na kojoj nagrađuje parove koji su 50 i više godina u braku. Ove godine takvih je parova bilo 8, no na svečanost se odazvalo njih 5.

Treba se znati pomiriti

Priča Nade i Željka, slobodno se može reći, tipična je za ondašnje parove. Vrlo

Ženina navek mora biti zadnja!

- Če se i posvadite negda, a bute se sigurno milijun puta, nazoj se i pomirite, a ne ka se mom razidete, poručuju Nada i Željko Pavčec

mladi su se upoznali, rano se vjenčali i u braku su još dandanas. Naravno, nitko ne kaže da su im u životu cvjetale ruže, da se nisu posvađali, da se nad njima nisu nadvili crni oblaci. Kažu, bilo je svega i svačega, lijepih i teških trenutaka, posebno kad su izgubili sina, ali uvijek su se pomirili, znali su praštati jedno drugome, držali se zajedno i bili si međusobna podrška. O razvodu nikada nisu razmišljali, kao da taj pojam ni ne postoji. A zašto i bi, kad su sve nesuglasice znali dogovorno riješiti.

Željko je svoj radni vijek započeo u Orehovici, u tamošnjoj trgovini.

- Nada je hodala tam na autobusnu stanicu dok je išla v školu i zapela mi je za oko, prisjetio se Željko.

I jedan i drugi bili su zaposleni do umirovljenja, premda Željko i danas radi razvozeći pizze, ribe i ostalu robu iz tamošnjeg bistroa. Rijetko je doma pa kaže u šali da se ne stignu ni posvađati.

Nada danas umirovljeničke dane krati s unucima, ide u šetnju u kojoj joj se zna pridružiti i suprug. Oboje su članovi Udruge umirovljenika koja se uvijek pobrine da se nešto događa, da se nekamo ide i putuje.

Uz posao gradili su svoju obiteljsku kuću i svoju obitelj. Dobili su sina i kćer, no sina su nažalost izgubili. Kći Dijana, udana Golubić, podarila im je unuku Ena i unuka Leona.

- Tih 50 godina prošlo je jako, jako �letno, kaže Željko. Nesam si mislil da bumo to doživeli. Ženina je uvijek zadnja, ona je gazda, a ja sam samo od gazde muž.

Iz njihove perspektive, teško im je gledati današnje parove koji se razvode, odnosno kako kažu, koji idu širom.

- Če se i posvadite negda, a bute se sigurno milijun puta, nazoj se i pomirite, a ne ka se mom razidete, poručuju oba naša slavljenika.

Osvrčući se unatrag, zadovoljni su svojim životima, onime što su postigli i sada uživaju u mirovini.

-Bilo je svega i svačega, lijepih i teških trenutaka, posebno kad smo izgubili sina, ali uvijek smo se pomirili, znali smo praštati jedno drugome, držali se zajedno i bili si međusobna podrška, ističe Željko

Gubitak sina uvijek će boljeti, no naučili su se s time živjeti. Najvažnija su im stvar sada zdravlje i sreća kćerine obitelji.

Osam slavljeničkih parova

Vrijedne članice Udruge umirovljenika, u stvari članice kreativnih radionica, za svakog su para izvezle mali poklon koji im je uručen uz nezaobilaznu crvenu ružu. U svečarski dio programa uključio se Pjevački zbor Udruge koji ove godine slavi 20. obljetnicu postojanja te tamburaši Miris čempresa koji djeluju 10 godina. I zbor i tamburaši su za 13. svibnja najavili veliki koncert uz obljetnice postojanja.

Uz Nadu i Željka Pavčeca iz Preloga, 1973. godine vjenčali su se i Marija i Petar Mikec, Božica i Mato Gašparić te Dragica i Ladislav Pintač iz Cirkovljana kao i Nevenka i Drago Pavlović, Katarina i Stjepan Zadravec, Štefanija i Mijo Bašić, Marija i Antun Pianec iz Preloga.

Prigodnoj proslavi odazvalo se 5 parova, dok ostaje žal za onima koji su nedostajali: Marija i Antun Pianec iz Preloga te Božica i Mato Gašparić te Dragica i Ladislav

Zaljubljiva 1971. godina

U preloškoj župnoj crkvi najviše parova, čak njih 54, vjenčalo se 1971. godine, što je neuobičajeno puno i nikad poslije Prelog nije imao toliko vjenčanja. Štoviše, čak ni približno toj brojci.

Nije samo župna crkva te godine zabilježila rekorde, već i tamošnji matični ured.

Naime, prema podacima Odsjeka za osobna stanja građana Međimurske županije, te su se godine u preloškom Matičnom uredu vjenčala 52 para. Doda li se tome i 4 njih u Cirkovljanu, 6 u Čehovcu te 5 u Oporovcu, ispada da je

tada na području sadašnjeg Preloga bilo vjenčano čak 67 parova.

Mnogi rekordna vjenčanja pravdaju ondašnjih prilikama koje su nastupile popuštanjem napetih političkih momenata vezanih za “hrvatsko proljeće”. No, puno je vjerojatnija “teorija” o mladima koji su rođeni tih 50-ih godina prošlog stoljeća kao poslijeratna djeca, djeca roditelja koja su napokon počela živjeti i raditi nakon završetka Drugog svjetskog rata i stasala su za ženidbu 70-ih godina. (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

ZLATNI PIR osam parova s područja grada Preloga

Nada (66) i Željko (72) Pavčec iz Preloga vjenčali su se 29. srpnja 1972. godine

Pintač iz Cirkovljana.

Katarina (67) i Stjepan (71) Zadravec iz Preloga vjenčali su se 3. ožujka 1973. godine

Marija (71) i Petar (73) Mikec iz Cirkovljana vjenčali su se 20. siječnja 1973. godine

Nevenka (70) i Drago (74) Pavlović iz Preloga vjenčali su se 22. listopada 1972. godine

Štefanija (70) i Mijo (74) Bašić iz Preloga vjenčali su se 29. travnja 1973. godine

SAVJETI za poljoprivrednike

Organska

gnojiva

Težnjom poljoprivrednih proizvođača da se postignu što viši prinosi po jedinici površine zbog povećanja broja stanovništva, ali i zbog ekonomike proizvodnje, uzrokovala su povećanje korištenja mineralnih gnojiva u odnosu na organska gnojiva. Svakako da je povećanju korištenja mineralnih gnojiva osim navedenih činjenica doprinijela i činjenica značajnog smanjenjenja stočnog fonda posljednjih desetljeća.

Prednosti organskih gnojiva

Primjene organskih gnojiva pri uzgoju odabrane vrste ima značajne prednosti i određene nedostatke u usporedbi s mineralnim gnojivima. Organska gnojiva povoljno djeluju na kemijska, biološka i �izikalna svojstva tla kroz povećanje populacije mikroorganizama (raste biogenost tla) i pojačanu humi�ikaciju što dovodi do povećanja sadržaja humusa u tlu i u konačnici povećanja plodnosti tla. Biogeni elementi se oslobađaju sporo (mineralizacija organske tvari) do oblika koji biljke mogu usvajati pa nema opasnosti od prekomjerne koncentracije bilo kojeg elementa jer razgradnju organske tvari obavljaju mikroorganizmi i to samo kod povoljnih uvjeta temperature, vlage, pH tla i dr.

Organska gnojiva sadrže manju količinu mineralnih elemenata u širokom rasponu što ovisi o vrsti organskog gnoja, njegovoj starosti i načinu primjene, stoga omogućuju uravnoteženu ishranu bilja. Zbog smanjenog sadržaja osnovnih makrohraniva njihova primjene ne dovodi do stresa kod uzgajane vrste. Razgradnja organskih gnojiva i njihovo djelovanje je dugotrajno tijekom nekoliko godina jer sprečavaju ispiranje biogenih elemenata iz rizosfere vežući ih na organomineralni koloidni kompleks tla kemijski i polarno (oboje raspoloživo za usvajanje).

Umjereno stimuliraju rast bilja

Organska gnojiva

povoljno djeluju na

kemijska, biološka i fizikalna svojstva

tla kroz povećanje

populacije

mikroorganizama (raste biogenost tla) i pojačanu

humifikaciju

što dovodi do povećanja

sadržaja humusa

u tlu i u konačnici

povećanja plodnosti

tla

u duljem vremenskom periodu. Jačaju otpornost biljaka kod moguće pojave biljnih štetočinja. Organska gnojiva vrlo su korisna za okoliš jer nakon njihove razgradnje, odnosno mineralizacije, nema značajnih količina štetnih ostataka. Potiču život u tlu (biogenost) od mikroorganizama (gljive i bakterije) do mezofaune (gujavice, crvi) koji se hrane organskom tvari i utječu na bolje prozračivanje i dreniranost tla. Mogu se obogaćivati mineralnim gnojivima i tako prilagoditi formulaciju (omjer hraniva NPK) različitim biljnim vrstama.

Nedostaci

organskih gnojiva

Organska gnojiva imaju određene nedostatke. Jedan od nedostataka je sporo otpuštanje hranjivih tvari, posebice u hladnijim uvjetima (kasna jesen, zima i rano proljeće) što se ne da uskladiti s vremenom najveće potrebe biljaka za hranivima. Također je moguće onečišćenje okoliša pri mineralizaciji izvan vegetacijskog perioda, posebice dušikom. Oslobađanje biogenih elemenata u formi koje biljke mogu usvojiti ovisi o aktivnosti mikroorganizama te u uvjetima niske biogenosti i/ili niske aktivnosti mikroorganizama (visoka ili niska temperatura, malo ili suviše vode u tlu, nepovoljan pH, niska biogenost) raspoloživost je nedostatna za veće prinose. Računajući na malu koncentraciju aktivnih tvari u odnosu na mineralna gnojiva i potrebu za primjenom većih količina njihova primjena je skuplja od mineralne gnojidbe. Zbog njihovog oblika (velika, rastresita i često nehomogena masa) primjena je često otežana. Tekuće vrste organskog gnoja, gnojovka i gnojnica trebaju se primjenjivati posebnim strojevima (aplikatorima). Pri nepravilnom skladištenju i primjeni vrlo su visoki gubici, posebice dušika. Organska gnojiva koja nisu u potpunosti kompostirana mogu uzrokovati probleme kada se upotrebljavaju kao svježe gnojivo zbog pojave tzv. dušične depresije, širenja korova sjemenom, bolesti i štetočina i dr.

Kome će se sijati kukuruz?

Činilo se da će zbog visoke cijene kukuruza koji se lani prodavao i po 3 kune za kilogram ove godine svi pohrliti za tom žitaricom. Ali, brus! Cijena mu pada, a nema ni potrebe za njim

Piše: Vlasta Vugrinec

Kiša, pa kiša i ta nesretna kiša i oblaci, gunđaju naši poljoprivrednici, posebno ratari kojima gori pod petama jer je već krajnje vrijeme za onu pravu, proljetnu sjetvu.

Istina, veći dio krumpira je zasađen, kažu belički krumpiraši, sve će vjerojatno biti u zemlji do kraja ovog tjedna ili idućeg i onda se bacaju na sjetvu kukuruza.

Pada cijena kukuruza

Još nijedna sjetvena sezona nije prošla bez problema. Ako poljoprivrednike nije mučila suša ili prevelika količina kiše, pričalo se o niskoj otkupnoj cijeni te skupom sadnom materijalu, umjetnom gnojivu i zaštitnim sredstvima. I tako stalno u krug iz sezone u sezonu.

Ni ovoga proljeća nije ništa drugačije premda se činilo da će zbog visoke cijene kukuruza koji se lani prodavao i po 3 kune za kilogram, svi pohrliti za tom žitaricom. Ali, brus! Stiglo je otrežnjenje i to s više strana.

Kao prvo, tu je uvoz jeftinog, bolje rečeno, prejeftinog kukuruza iz Ukrajine koji se

tamo kupuje za 15 lipa po kilogramu i kojim je preplavljena gotovo cijela EU. Istina, na našem čakovečkom sajmu kukuruz i dalje ima visoku cijenu, odnosno na malo se prodaje za 3,5 eura po kilogramu, dok ga čakovečka Tvornica stočne hrane u Čakovcu primjerice otkupljuje za 2,2 eura, a u Donjem Kraljevcu i Kotoribi za 2,15 eura, naravno uz propisane uvjete: vlaga do 14 %, zdrav, bez stranog mirisa, živih insekata, plijesni i bez genetskih modi�ikacija.

Tako da su sada u problemu svi oni koji su kalkulirali, čuvali kukuruz u silosima i čekali proljeće u nadi da će mu cijena još više narasti kako je to bilo tijekom jeseni i zime. A o trenutnom raspletu oko Ukrajine nitko nije ni razmišljao. I sada smo tu gdje jesmo. U gabuli iz koje se ne vidi jasan pogled dalje.

Rekli smo već da cijena pada zbog ukrajinskog izvoza jer se ta ratom pogođena zemlja rješava svojih zaliha, što vlastitih što dobivenih putem humanitarne pomoći. Kakva je kvaliteta tog kukuruza, može se samo

nagađati jer u ratnim uvjetima malo tko vodi računa o uvjetima skladištenja žitarica dok spašava živu glavu. Bolji poznavatelji prilika govore kako su te žitarice bile vani na otvorenom cijele zime, na kiši, snijegu i vjetru, uvjetima koji su sve, samo ne dobri za žitarice namijenjene ljudskoj i životinjskoj ishrani. A znamo da Hrvatska, ovako i onako kuburi sa svojim stočnim fondom i ne daj Bože da se takav kukuruz nađe u našim farmama krava i svinja, i to onima koje su još preostale. Ne bi bilo čudno jer je domaća hrana skupa i preskupa i iz tog razloga mnogo je farmera ispraznilo svoje gospodarske objekte, a slično su napravili i ljudi koje životinje uzgajaju za svoje potrebe. Jer tko će hraniti desetak kokica kukuruzom čiji kilogram stoji 3, 5 i više eura. Stoga se i postavlja pitanje za koga će se sijati kukuruz, za velike otkupljivače kojima više odgovaraju veliki proizvođači s kojima sklapaju ugovore i po potrebi ih kreditiraju.

Gdje su tu oni mali, oni koji kupuju skupi repromaterijal, rezervoare pune skupim plavim dizelom, a onda moraju davati kukuruz u bescjenje.

Nigdje, nego će odustati od bavljenja poljoprivredom. I za kraj ne treba zaboraviti ni problem nabavke sjemena jer

su i naše sjemenarske kuće u problemima i već lani su krenule u smanjenu proizvodnju. Drugim riječima, moglo bi se dogoditi da se sije i tavanuša. Kukuruz nije samo stočna hrana I dok se kod nas više od 95 % proizvodnje kukuruza upotrebljava za ishranu stoke, a tek nešto malo za ljudsku prehranu te u industriji alkohola, kozmetici, farmaciji kao i tekstilnoj industriji u svijetu, primjerice u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, osnovna je namirnica za ljudsku prehranu. Sadi se praktički u cijelom svijetu osim na Antarktiku. Gotovo svi dijelovi biljke kukuruza mogu poslužiti za preradu, pa mu upravo to daje poseban ekonomski značaj. Danas se proizvodi više od 500 različitih industrijskih prerađevina od kukuruza. Kod prerade zrna na pojedine osnovne sastojke ne gubi se gotovo ništa. U proizvodnji su najviše zastupljene dvije sorte: zuban i tvrdunac, kojima pripada najveći broj kultivara i hibrida. Zuban je rodniji od tvrdunca, ali tvrdunac ima kvalitetnije zrno s većim postotkom bjelančevina. Zrno zubana više se upotrebljava u prehrani domaćih životinja i industrijskoj preradi, a tvrdunac se više koristi u prehrani ljudi.

Piše: Suzana Pajić

UOČI SJETVE kukuruza

Traktori će manje juri� poljima sa sjemenom kukuruza

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Glifosat u vodi

Piše: Rene Trupković, mag. chem., Analitičar u Laboratoriju za ekologiju

Grčke ili vrgoračke jagode, pitanje je sad!

Čakovečki plac prepun je jagoda. Nude se mjerice od 500 grama za 4 eura, pa čak i dvije za 5 eura. No, kako god bili željni domaćih jagoda i očekivali one vrgoračke, ipak je ovdje riječ o uvoznim iz Grčke. Od prodavača smo doznali da na vrgoračke treba čekati još barem mjesec dana zbog vremena koje im trenutno nije naklonjeno.

Što se ostale ponude tiče, ona postaje sve bogatija. Između ostaloga, mogu se kupiti listovi maslačka za salatu, nude se i potočarka te mladi listovi zelja.

Ipak, naglasak je ovih dana na kupnji presadnica povrća koja je doista bogata tim više što su stigli proizvođači iz susjedne Varaždinske

županije. Nude se �lanci paprike i rajčice, tikvica, krastavaca pa sve do začinskog bilja. Naravno, ovo je i vrijeme kada se nabavlja balkonsko i dvorišno cvijeće pa se vide

Blitva (pušlek): 1

Maslačk (vrećica): 1

Potočarka (vrećica): 1,5

Salata

Brokula

Jagode

kupci s prepunim vrećicama pelargonija, sur�inija, bakopa i slično. Ne nedostaje ni rezanog cvijeća, i to od tulipana do narcisa.

(vv)

N-fosfonometil glicin, poznatiji kao glifosat, jedan je od najraširenijih i najčešće korištenih herbicida. Prvenstveno se upotrebljava kao sredstvo za suzbijanje korova. Primjenjuje se u mnogim gospodarskim granama, poput poljoprivrede i šumarstva, radi kontrole neželjenog bilja kod mladih sadnica te omogućavanja prostora za rast mladog drveća. U vodenom okolišu upotrebljava se u otpadnim jarcima i odvodnim kanalima kako bi se očuvao postojani protok vode, te u hortikulturi za suzbijanje neželjenog bilja u vrtovima te na javnim površinama.Kao rašireni herbicid, predstavlja potencijalni toksikološki rizik za ljudsko zdravlje i okoliš, a u posljednjih nekoliko godina počeo se sve više javljati i u površinskim i podzemnim vodama.

Aplikacijom glifosata na korov i neželjeno bilje te njegovim širenjem na sadnice dolazi do apsorpcije u tlo, koje tijekom kišnih razdoblja može prenositi glifosat u rijeke, potoke i jezera. Nadalje, može doći do dublje apsorpcije u tlo i povezivanja s podzemnom vodom. Poluživot glifosata u vodenom okruženju je od 2 tjedna do 2 mjeseca, no može se zadržati mjesecima, čak i do jedne godine u izvorima podzemne vode, što može utjecati i na potencijalnu promjenu u hranidbenom lancu.

Kao i kod drugih herbicida, korištenjem glifosata može doći do razvoja otpornosti bilja, što nadalje može dovesti do povećane upotrebe i utjecaja na okoliš. Iako je efektivan u suzbijanju neželjenog bilja i korova, sve veća prisutnost glifosata u

vodi tema je aktivnih rasprava i istraživanja.

Jednom kada se nađe u vodenom okruženju, glifosat i njegov glavni metabolit, aminometilfosfonska kiselina (AMPA), kemijski su stabilni i nisu podložni fotodegradaciji. Navedeni vodeni izvori mogu se upotrebljavati kao izvori pitke vode te predstavljaju potencijalnu opasnost za čovjeka te izravan kontakt vodenim putem, primarno iz bunara. Iako glifosat i AMPA spadaju u manje toksičnu skupinu herbicida, u kontaktu s čovjekom mogu izazvati nuspojave poput dermatitisa, očnih bolesti, glavobolja, vrtoglavica i mučnina. Glifosat je trenutno odobren za korištenje kao aktivna substanca 2017. godine, europskom Uredbom (EU) 2017/2324 u trajanju od pet godina, na temelju individualnih procjena Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koja istražuje i procjenjuje rizik koji pojedinačna supstanca može predstavljati, te Europske

agencije za kemikalije (ECHA), koja je odgovorna za procjenu opasnosti određene supstance. 2022. godine, a Uredba je produžena za dodatnih godinu dana te je trenutno na snazi do 15. prosinca 2023. godine. Nedavna istraživanja pokazala su da brojna poljoprivredna zemljišta diljem Europe sadrže glifosat i njegove metabolite, točnije njih čak 45 %. Nadalje, 5 - 15 % izvora površinske vode i 7 % podzemne vode zabilježila su povećane količine ovog herbicida, što negativno utječe na vodeni okoliš i ima domino-efekt na biotu određenog područja. Progresivno opadanje broja pčela i drugih insekata, što prodonosi izumiranju pojedinih životinjskih vrsta, dijelom je posljedica povećanog korištenja pesticida i insekticida, stoga su potrebna daljnja izraživanja kako bi se dodatno odredio utjecaj i kontrola korištenja istih u poljoprivrednoj proizvodnji.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

radnim danom od 7 - 9 sa�

MURSKO SREDIŠĆE

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

CIJENE PLAC

Slavko je s�gao s grčkim jagodama

Dragu�n Horvat iz Palovca nudio je kukuruz

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Pripremila: Silvija

Kolar-Fodor www.biovrt.com

Ako je nešto prirodnog porijekla - dobro je za vrt?! Razmislite još jednom!

Zapanjuje me što sve ljudi sipaju na svoj vrt s idejom da vrtlare organski. Što sve ubijaju i uništavaju "prirodnim pripravcima" misleći da je to u redu, dok zapravo ljudi rade strahote iz čistog neznanja.

Nedavno sam imala jednu raspravu na FB stranici gdje je jedna gospođa dijelila savjete svoje susjede da je sol "OK jer je prirodnog porijekla" i da su gliste zapravo "vrtni crvi koji su štetnici i treba ih izvući iz tla i posoliti jer su invazivna vrsta". Pa zar je OK slušati i prenositi savjete od svakog susjeda bez kritičkog razmišljanja?

Na kraju smo došli do toga da je susjeda čitala loše preveden članak o invazivnim vrstama u SAD-u, što uopće nije primjenjivo za naše podneblje i počela ubijati kišne gliste koje su kod nas nužne za plodno tlo s soli iz čistog neznanja! Strahota.

Godinama se već borim s preporukama soli na internetu. Taj savjet daju mnogi, bez da uopće malo razmisle što je sol i kako djeluje u vrtu. Argument im je – pa prirodnog je porijekla. Ma super, i arsen i cijanid su prirodnog porijekla. Je l’ posipavamo hranu i time? Štoviše, upotreba arsena kao otrova u 19. i na početku 20. stoljeća bilo je česta, jer se mogao lako pribaviti kao sredstvo za uništavanje korova ili ubijanje štetnih kukaca, a simptomi trovanja bili su opći i lako su se mogli zamijeniti sa simptomima neke bolesti. Nakon masovnih trovanja ljudi, ipak se situacija oko primjene

U VRTU Zorice Višnjić iz Štefanca

Povrće vapi za toplinom

- Gredice na otvorenom prekrila sam akrilnom folijom kako bih zaštitila povrće. Da su normalni uvjeti, odnosno da ima sunca i topline, sve bi bilo duplo veće. Ovako sve stoji bez obzira na to što je zaštićeno, kaže Zorica

Piše: Vlasta Vugrinec

arsena promijenila. A gdje smo sa soli? Sol UBIJA život u tlu. Bez živog tla ne možemo uzgajati biljke. Ako solite puževe kasnije će ta sol završiti u tlu i ubiti i sav koristan život u njemu. Da stoji argument "sol je prirodnog porijekla i OK je za vrt", onda bi i na primorju navodnjavali vrtove slanom vodom. A dobro znamo da, gdje je tlo slano, ne raste ništa što uzgajamo na vrtu (osim rijetkih biljaka koje uspijevaju u takvim uvjetima)! Ako i dalje sumnjate, stavite si malo soli i vapna na ranu, pa javite kako je bilo ugodno sa sredstvima prirodnog porijekla.

Alternativa kod puževa je vapno – stavite ga u kantu, pomiješajte s vodom i tu skupljajte puževe. I pazite na oči kod miješanja vapna. Mada je dugoročno pametnija opcija malo jato indijskih patki trkačica – pa više ne morate skupljati puževe, one se njima hrane.

Organsko vrtlarenje počiva na poticanju i zaštiti života, a ne ubijanju. Počiva na učenju i promatranju, a ne neznanju. Počiva na svijesti i poštovanju, a ne ignoranciji. Stoga, ako tražite savjete o organskom vrtlarenju i želite imati takav vrt, upamtite da smisao organskog vrtlarenja nije ubijanje "prirodnim" sredstvima, nego poticanje života i suradnje s prirodom.

I dobro birajte od koga i gdje ćete slušati savjete o organskom vrtlarenju. I dobro razmislite koje ćete savjete dalje širiti – a da time ne radite štetu.

Ušli smo već u drugu polovicu mjeseca travnja, a vrtovi stoje na mjestu. Nema sunca, nema topline, samo kiša i oblaci. Zasijanom povrću takvi uvjeti nikako ne odgovaraju, žali se i Zorica Višnjić iz Štefanca.

- Gredice na otvorenom prekrila sam akrilnom folijom kako bih zaštitila povrće, kaže naša ovotjedna vrtlarica. Da su normalni uvjeti, odnosno da ima sunca i topline, sve bi bilo duplo veće. Ovako sve stoji bez obzira na to što je zaštićeno.

S druge strane, u njenom malom plasteniku sve buja. Salata je sva u glavicama, mladog luka već su se najeli i prejeli, mrkvino lišće je do koljena, a ništa manje nije ni lišće peršina i celera.

Po prvi put zasadila je bob

Pohvalila nam se Zorica sa svojih par grmova boba

koji je po prvi puta zasadila. - Zrnje boba vidjela sam na razmjeni sjemenja u Čakovcu i odlučila sam probati i tu vrstu graška. Koliko vidim, dobro napreduje, ističe pokazujući mladi bob.

Bob pripada porodici mahunarki i jedna je od prvih povrtnica koje se sade u našem kraju. Naime, čim vrijeme i stanje zemlje dozvoljava, sjemenke se mogu saditi.

Sadi se kao i njegov srodnik, grašak, odnosno tijekom cijele jeseni jer će dobro klijati u hladnijim uvjetima pa tako može prezimiti na otvorenom.

Zasadi li se u jesen, prvi urod već bi mogao biti ovih dana. Naravno, samo da je malo više sunca i topline. Volite li ga, možete ga sijati sve do početka ljeta, naravno u razmacima od nekoliko tjedana kako bi se osigurala kontinuirana berba.

Bob je nekada bio rasprostranjeniji od graha i mahuna. Upotrebljavao se još u doba Rimskog Carstva te u staroj

Grčkoj. Od tada valjda datira i legenda koja kaže da zrno boba donosi sreću, pa onaj koji ga nosi sa sobom, uvijek će uživati u blagodatima života! Nažalost, nakon otkrića Amerike i dolaskom novih biljaka, prije svega graha, bob polako pada u zaborav, a tako je i dandanas jer se rijetko može vidjeti u vrtovima. To je prava šteta jer je riječ o nutritivno iznimno bogatoj namirnici. Između ostaloga, odlikuje se bogatstvom vitamina, fosfora i željeza. Osim toga sadrži i tvari koje se upotrebljavaju pri liječenju Parkinsonove bolesti. Biljka boba, naime, bogata je aminokiselinom L-DOPA od koje nastaje dopamin, hormon koji tijelo oboljelih nedovoljno proizvodi. Dopamin, između ostaloga, sudjeluje u važnim moždanim funkcijama kao što su raspoloženje, spavanje i učenje.

Jela od boba

Nutritivno su najbogatije mlade, zelene sjemenke koje treba obvezno termički obraditi jer sadrže spojeve poput tanina i vicina koji uzrokuju slabokrvnost.

Bob se priprema vrlo jednostavno kao i grah, grašak

Još stignete po svoje cvijeće

Vrtlarija Vijenac u Strahonincu, Poleve, Dravska 70, i dalje poziva ljubitelje bilja na Dane otvorenih vrata koji završavaju u nedjelju, 23. travnja. Vrtlarija je inače svoja vrata otvorila 13. travnja i ponudila preko 200 vrsta različitog sobnog i vanjskog bilja. Od ljetnica, trajnica, presadnica povrća… iz vlastite proizvodnje. Novost su i stupne voćke idealne za mala dvorišta i balkone. U vrtnom centru možete kupiti

tegle, vrtni alat, svijeće. Po želji mogu aranžirati, posaditi cvijeće u tegle po dogovoru ili pak, ako nemate ideju, možete izabrati među već zasađenim gotovim teglama, ili će ih zasaditi prema vašim željama i mogućnostima. Pri kupnji bilo koje sobne biljke dobivate 10 posto popusta, a tu su i orhideje za od već 4 eura. Za vrijeme Dana otvorenih vrata posjetite ih od 8 do 18 sati, a u nedjelju, 23. travnja, od 9 do 15 sati. (vv)

ili mahune. Može biti samostalno jelo poput �inog variva ili kao prilog mesu. Mogu se od njega napraviti salata ili pire. Zrele sjemenke mogu se primjerice i ispržiti i posoliti poput kikirikija te jesti poput grickalice. Kao i ostalo povrće može se spremiti u zamrzivač.

Nažalost, iako je nutritivno bogatiji od ostalih vrsta graha, ipak teže dolazi na stolove jer ga treba oguliti prije kuhanja. I to ne jedanput već dva puta. Prvi puta se sjemenke vade iz mahune poput graška.

No, sjemenke su obavijene bijelom ovojnicom koja se također mora oguliti jer se tek tada dolazi do onog �inog, slatkog, punog okusa boba. Doduše, mlade mahune boba mogu se samo narezati u varivo ili blanširati poput mladih mahuna. Naravno, sve ovisi o ukusu i želji onoga tko ga priprema.

Nepopularan je u vrtovima i zato što ga rado napadaju uši. S druge strane, poput ostalih grahorica, obogaćuje tlo dušikom koji veže na svoje korijenove kvržice pa se zna naći na poljoprivrednim parcelama kao zelena gnojidba.

Mlade biljke u vrtu Zorice Višnjić trebale su bi� već duplo veće

DANI OTVORENIH vrata Vrtlarije Vijenac

PLAN SADNJE

Porodica lukova (2. dio)

Dane korijena prema našem priručniku iskoristimo za sadnju, sijanje i presadnju lukova koji se uzgajaju kod nas u Međimurju i u Hrvatskoj. Ne smijemo zaboraviti naš trajni luk koji zovemo stoljetni luk. On se uzgaja cijele godine, pa ga mnogi zovu i hodajući luk, a službeno se zove Allium cepa var proliferum i u mnogim se vrtovima nalazi poneki grmić od kojeg upotrebljavamo mlade lukove. Povremeno ga otkinemo, ali najljepše stapke su za čuvanje sjemena.

Od najljepšeg izboja ostavimo male lukovice i posadimo na novo mjesto.

Lukovi su podijeljeni u dvije velike porodice u koje ću samo svrstati crveni luk,

vlasac, ljutiku, kozjak vlasac, bijeli luk, poriluk, biser luk i sve više ih se nalazi u našem vrtu, pa medvjeđi luk ili srijemuš.

On je samonikla šumska biljka koja je kao povrtna vrlo ljekovita. U kulinarstvu se

SAJAM CVIJEĆA u Prelogu

upotrebljava kao zamjena za bijeli luk (češnjak) i sastavni je dio raznih proljetnih salata. Mladi listovi beru se za salate od ranog proljeća do lipnja kada listovi požute i tada upotrebljavamo lukovice za salate i ostala jela.

Najavljena su čak 42 izlagača

Tradicionalni, već 22. po redu Sajam cvijeća u Prelogu ove je godine privukao rekordan broj izlagača, njih čak 42! Posjetitelji će itekako imati na raspolaganju veliki izbor sadnica, cvijeća, ukrasnog bilja i proizvode lokalnih OPG-ova. Zrakom će se širiti primamljiv miris lepinja, fritula i kokica, a najmlađi će moći uživati u čak dva lunaparka i posebnoj radionici za djecu koju će provoditi Dječji klub SiMS u subotu prijepodne.

Na Sajmu će sudjelovati i učenici i nastavnici Gospodarske škole Čakovec te će provoditi zanimljive radionice

s cvjetnom tematikom za sve zainteresirane. U nastavku donosimo kompletan kulturno-umjetnički program ovogodišnjeg Sajma cvijeća.

21. travnja (petak)

– 17 sati

• Dječji vrtić Vesela loptica

• Dječji vrtić Fijolica

• Plesno-scenska skupina Udruge umirovljenika Prelog

• Udruga Kalinka

• Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog

• Scifidelity Orchestra

SAJAM CVIJEĆA u Pretetincu

22. travnja (subota)

– 10:45

• Mimohod i postrojavanje Zrinske garde Čakovec

• Ženska vokalna skupina Pučpuljike

• Dixieland band Čakovec

23. travnja (nedjelja)

– 15 sati

• Pjevački zbor grada Preloga

• Mažoretkinje općine Donji Kraljevec

• Puhački orkestar grada Preloga

Proljetno cvijeće i ukrasi

plijenili poglede

U sklopu projekta Mjesec ekologije Udruga žena Pretetinec organizirala je 9. Sajam cvijeća Pretetinec 2023. Cilj Sajma je promovirati rad Udruge, suradnja s Područnom školom Dunjkovec, čiji su vrijedni učitelji i učenici godinama suradnici u projektu te ponuditi mještanima sadnice ljetnica i trajnica za proljetnu sadnju i uređenje

okućnica. - Povodom Dana planeta Zemlje okupili smo se ovdje kako bismo prodavali po simboličnoj cijeni ukrase koje su radili učenici. Sav prikupljen novac ići će u humanitarne svrhe, rekla je učiteljica Lidija Pintarić iz PŠ Dunjkovec. Posebnu ponudu na jednom štandu svojim ekološkim proizvodima za svako-

ga predstavili su učenici PŠ Dunjkovec. Sajam se održao kao i protekle godine ispred Trgovine Krk u Dunjkovcu. U sklopu projekta, članice Udruge uredile su i okoliš kapelica u Pretetincu te su organizirale edukacijsko putovanje – posjet cvjetnom parku. Projekt je financiran sredstvima Općine Nedelišće. (dv)

21. travnja – Dan ploda Kod dugotrajne kiše i niskih temperatura, posebno u vrijeme oko punog Mjeseca, preventivno ćemo biljke prskati čajem poljske preslice, a učinak ćemo ojačati ako prskamo tri dana zaredom.

22. travnja – Dan korijena Od dinamiziranog pepela ili niže potencije izradit ćemo pripravak D8 protiv zlatice i varoe.

23. travnja – Dan korijena Krumpir za prehranu sadimo u dane korijena.

24. travnja – Dan korijena Započeo je period za presadnju i sijemo korjenaste biljke.

25. travnja – Dan cvijeta Dobar je dan za rad s pčelama.

26. travnja – Dan cvijeta Sakupljamo maslačak i valerijanu.

27. travnja – Dan lista Sijeno i travu za silažu prskamo, kada je visoka otprilike 10 cm, preparatom 501 rano ujutro u dane cvijeta.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VEtERiNARsk A AmBULANtA mR k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Kino raspored

17:00 - Dnevnik Pauline P.

20:00 - Evil Dead Rise PREMIJERA

petak 21.4.

CINE & PLAY reklama

17:00 - Super Mario Bros (sink.)

20:00 - Air

ponedjeljak 24.4.

utorak 25.4.

10:00 - Super Mario Bros (sink.)

13:30 - Super Mario Bros (sink.)

17:00 - Marmaduke (sink.)

20:00 - Evil Dead Rise

nedjelja 23.4.

10:00 - Marmaduke (sink.)

13:30 -

srijeda 26.4.

Rise

Piše: Bernarda Orehovec

Allium cepa var proliferum (stoljetni luk)

MEĐIMURSKE DANI

11:00 svečanost povodom 20. obljetnice prvog nastupa postrojbe u Prelogu Zrinska garda Čakovec Dom kulture Prelog

16:00

otkrivanje biste Josipa Vrhovskog Črečan

NEDJELJA, 23. travnja

9:00

6. Polumaraton Zrinskih AK Međimurje Čakovec Čakovec

23. Sajam cvijeća u Prelogu TZ Prelog Trg Franje Tuđmana, Prelog

16:00 predavanje Krunoslava Raca Međimurska priroda Matulov grunt, Frkanovec

PONEDJELJAK, 24. travnja

24.4. - 23.5.

“F-Z: od Frankopana do Zrinskih”, radionice za djecu multimedijska dvorana Riznice Međimurja

24.4. - 29.4. Festival znanosti “Međimurje na svjetskoj lenti vremena” MMČ i Gimnazija Josip Slavenski multimedijska dvorana Riznice Međimurja

17:00

Susret mladih međimurskih umjetnika

“Ruža međimurska” Međimurske županije dom kulture, Donji Vidovec

UTORAK, 25. travnja

10:00 “Ana Katarina Zrinski - život i djelo”, predavanje multimedijska dvorana Riznice Međimurja

SRIJEDA, 26. travnja

10:00 Dani lovnog kulinarstva Lovački savez Međimurja podno Staroga grada u Čakovcu

13:00 Podjela besplatnog, lovačkog gulaša Lovački savez Međimurja podno Staroga grada u Čakovcu

11:00 Smotra dravskih plovila Nautički klub “Fljojsar” Donja Dubrava kanal HE Dubrava

12:00 Svjetski dan plesa - Plesni studio Teuta ispred Doma sindikata

15:00

22. Smotra međimurskog folklora i

16. Smotra koreogra ranog folkora Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga

OŠ Donja Dubrava (sportska dvorana)

19:00 Koncert Tomislava Brajše Općina Selnica

DV Selnički zvončići, hol

“Zrinski kotlić”, natjecanje udruga u spremanju graha

SRD Mrena Donji Vidovec

19:00

Speedway Grand Prix of Croatia

Speedway stadion Milenium, Donji Kraljevec

Svetomartinska grahijada

TZ Sveti Martin na Muri Skelarska kuća (cesta uz Muru)

NEDJELJA, 30. travnja

9:00

Biciklima međimurskim putevima BIMEP 2023. Diljem Međimurja

10:00 - 18:00

Dan otvornih vrata Centra za posjetitelje Med dvemi vodami Međimurska priroda Križovec

ČETVRTAK, 13. travnja

9:00 sjednica Skupštine Međimurske županije sa svečanim uvodom

zgrada Scheier

17:00

predstavljanje knjige Međimurske županije “Županija za nove naraštaje”

multimedijska dvorana Riznice Međimurja

18:00 otvorenje humanitarne prodajne izložbe likovnih radova za zakladu Katruža Ca e bar Bedem

19:00

0tvorenje izložbe o povijesti Matice hrvatske Ogranka Čakovec i predstavljanje spomenice

Matica hrvatska Ogranak Čakovec Centar dr. Rudolf Steiner, Donji Kraljevec

PETAK, 14. travnja

16:30 – 21:00

KAM – festival kazališnih amatera Međimurja svečano otvorenje Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga MŽ-a Dom kulture grada Preloga

SUBOTA, 15. travnja

9:00 - 16:00

Hop on Hop of Bus – besplatna vožnja

TZ Međimurske županije gornje Međimurje

10:00 - 12:00

Izložba međimurskog konja

Udruga uzgajivača međimurskog konja podno zidina Staroga grada u Čakovcu

15:00 - 21:00

KAM – festival kazališnih amatera Međimurja

Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga MŽ-a Dom kulture grada Preloga

16:00

9. Međimurska utrka vatrogasaca

VSU Merhatovec atletska staza u Merhatovcu

17:00

5. rođendan Mažoretkinja Male Subotice

KUU Zvon Mala Subotica sportska dvorana OŠ Mala Subotica

NEDJELJA, 16. travnja

14:30 - 21:00

KAM – festival kazališnih amatera Međimurja, dodjela nagrada Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga

Međimurske Županije

Dom kulture grada Preloga

17:00

tradicionalni koncert “Bijela nedjelja”

KUU “Zvon” Mala Subotica Dom kulture, Mala Subotica

PONEDJELJAK, 17. travnja

19:00

otvorenje izložbe naklade

Matice hrvatske Ogranak Čakovec zgrada Scheier

19:00

dodjela nagrade „Zvonimir Bartolić“

Matica hrvatska Ogranak Čakovec zgrada Scheier

UTORAK, 18. travnja

Međimurski dan rijeke Mure otvorenje poučne staze ''Čovjek i rijeka'' Međimurska priroda Križovec

SRIJEDA, 19. travnja

14:00

polaganje - “Kamen spoticanja” Židovska općina Čakovec, Međimurska županija, Grad Čakovec Čakovec

18:00

“Never forget” – završna konferencija međunarodnog projekta Židovska općina Čakovec, Međimurska županija, Grad Čakovec Centar za kulturu Čakovec

ČETVRTAK, 20. travnja

19:00 promocija knjige ''Međimurje 1941.'' autora Darka Prebega Matica hrvatska Ogranak Čakovec zgrada Scheier

PETAK, 21. travnja

10:00

konferencija ''Međimurje-zelena destinacija'' Međimurska županija Poslovni dnevnik hotel Castellum Čakovec

17:00

23. Sajam cvijeća u Prelogu, svečano otvorenje

TZ Prelog Trg Franje Tuđmana Prelog

18:00

20. godina Zrinske garde Čakovec otvorenje izložbe Centar za kulturu Čakovec

19:00

gostujuća izložba ''Upoznajmo Frankopane”, svečano otvorenje, MMČ, Primorsko-goranska županija multimedijska dvorana Riznice Međimurja trajanje izložbe 21.4. - 23.5.

SUBOTA, 22. travnja

Obilježavanje Dana planeta Zemlje

10:30

sportske igraonice Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske

županije i GK Marijan Zadravec Macan podno zidina Staroga grada u Čakovcu

11:00

prirodoslovne radionice “Divlji susjedi”

Međimurska priroda podno zidina Staroga grada u Čakovcu

11:00

radionice za djecu “Zrinski i ptice”

Muzej Međimurja Čakovec u Perivoju Zrinskih i Muzeju Međimurja Čakovec

23. Sajam cvijeća u Prelogu, TZ grada Preloga Trg Franje Tuđmana, Prelog

10:00 - 12:00

Zaklada ''Katruža'', prodaja ulaznica za humanitarni koncert

Međimurska zaklada solidarnosti ''Katruža'' Trg Republike Čakovec

9:00 - 18:00

Hop on Hop of Bus – besplatna vožnja

TZ Međimurske županije donje Međimurje

9:00 stručni skup “Zdravo i no” Društvo “Naša djeca” zgrada Scheier, Čakovec

10:00 izložba plakata dječjih radova multimedijska dvorana Riznice Međimurja

11:00 predavanje „Topoteka - čuvar baštine"

multimedijska dvorana Riznice Međimurja

12:30 radionica "Gledam, istražujem, učim" multimedijska dvorana Riznice Međimurja

ČETVRTAK, 27. travnja

9:00 međunarodna znanstvena konferencija

5. Međimurski lološki i pedagoški dani

Učiteljski fakultet, Odsjek Čakovec

11:30

Dan Odsjeka Učiteljskog fakulteta u Čakovcu

Učiteljski fakultet, Odsjek Čakovec

19:00

koncert nagrađenih učenika

Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec zgrada Scheier, Čakovec

PETAK, 28. travnja

10:00

“Florijan i ja”, izložba radova

PŠ Dekanovec Dom kulture, Dekanovec

10:00

tribina povodom operacije ''Bljesak'' Udruga veterana 34. Inženjerijske bojne Scheierova zgrada

18:00

“Živi svijet Perivoja Zrinski” ptičarenje i edukacije

Međimurska priroda Perivoj Zrinskih Čakovec

19:00

Međimurje v srcu – prijatelji za Katružu

Humanitarni koncert Međimurske zaklade solidarnosti ''Katruža'' Centar za kulturu Čakovec

SUBOTA, 29. travnja

9:00 mimohod povijesnih postrojba

Trg Republike Čakovec

9:30

svečano misno slavlje, predvodi mons. Josip Mrzljak

Crkva svetog Nikole biskupa Čakovec

11:00

postrojavanje povijesnih postrojba

Trg Republike Čakovec

12:00

Svečana sjednica Skupštine Međimurske županije

Centar za kulturu Čakovec

9:00

Sajam proizvoda međimurskih poljoprivrednih gospodarstava

9:00

izložba vozila Oldtimer klub Međimurje Park Rudolfa Kropeka

9:30

“Žabe na cesti”, predstavljanje volonterske akcije

Međimurska priroda Trg Republike Čakovec

10:00 - 16:00

Dani otvorenih vrata Muzeja Međimurja Čakovec

Muzej Međimurja Čakovec

11:00 polaganje vijenaca kod spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu Zrinska garda Čakovec Bečki Novigrad

12:30

misno slavlje Zrinska garda Čakovec Bečki Novigrad, katedrala

15:00

22. Smotra međimurskog folklora i 16. Smotra koreogra ranog folkora Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije

OŠ Donja Dubrava, sportska dvorana

18:00

Kulturno-umjetnički program KUD-a Selnica i KUD-a Moslavec Voloder

Općina Selnica školska športska dvorana, Selnica

PONEDJELJAK, 1. svibnja

10:00 - 13:00

“Svetomartinska Mura”, najsjevernija hrvatska utrka AK Međimurje, TZ Sveti Martin na Muri Mlinarska kuća, pješačko-biciklistička staza “Svetomartinska Mura”

Prvomajska biciklijada grada Preloga TZ grada Preloga

Prvomajski grah TZ Sveti Martin na Muri Terme sv. Martin, Mlinarska kuća, Skelarska kuća

Prvomajski grah Zebanec Selo (nogometno igralište) Prvomajska biciklijada Sport za sve Orehovica Orehovica

UTORAK, 2. svibnja

17:30 svečanost povodom 20. obljetnice prisege prvog naraštaja gardista

Zrinska garda Čakovec Centar za kulturu Čakovec

18:30

Koncert Klape Intrade Centar za kulturu Čakovec

SRIJEDA, 3. svibnja

17:00 otkrivanje spomen-ploče Nikoli Zrinskom Murakerestur (utvrda Novi Zrin)

9:00

MU-ZA-ME, predstavljanje muzejske knjižice za djecu multimedijska dvorana Riznice Međimurja

PETAK, 5. svibnja

10:00

Čitanjem do zvijezda, natjecanje u znanju i kreativnosti, otvorenje Knjižničarsko društvo Međimurske županije Srednja škola Čakovec

17:00

“Večer zavičaja”, radionice i predavanja na temu međimurske baštine DV Vjeverica Čakovec i MMČ multimedijska dvorana Riznice Međimurja

SUBOTA, 6. svibnja

sportska manifestacija “Najduža špaga”

GK Marijan Zadravec Macan centar Čakovca

U HRVATSKOJ - Fizikalna terapija Horvat

U Čakovec doveli najmoderniji robot za neurorehabilitaciju!

Fizikalna terapija Horvat prednjači u �izikalnoj terapiji i rehabilitaciji, a ovog su puta uveli jedinstvenu i inovativnu tehnologiju u području neurorehabilitacije i ortopedske terapije čime su postali prva privatna praksa u Hrvatskoj koja upotrebljava robot Luna EMG.

Što je to robotska neurorehabilitacija?

Robotska neurorehabilitacija je robotski i računalno potpomognuta rehabilitacija gornjih i donjih ekstremiteta radi oporavka izgubljene motorike, namijenjena pacijentima s neurološkim i ortopedskim oštećenjima i oboljenjima.

Robotska neurorehabilitacija upotrebljava robotske i senzorne uređaje koji pomažu, povećavaju i pojačavaju učinke terapije. Napredna rehabilitacija kombinacijom tradicionalne terapije te ro-

botski i računalne potpomognute tehnologije omogućava pacijentu da postigne najbolje moguće rezultate.

Robotska neurorehabilitacija omogućava bržu obnovu izgubljene motorike te igrom motivira pacijenta na učestalo vježbanje čime se postiže e�ikasna, motivirajuća i personalizirana terapija za pacijente svih dobnih skupina i u svim fazama rehabilitacije. Rezultati i napredak procesa rehabilitacije kontinuirano se mjere i dokumentiraju te se prati napredak rehabilitacije.

Terapija robotom Luna EMG

Robot LUNA EMG za izokinetičku neurorehabilitaciju posebno je koristan kod pacijenata s:

• pretrpljenim moždanim udarom

• nepotpunom ozljedom leđne moždine

• multipla sklerozom

• spinalnom mišićnom atro�ijom

• prijelomom kostiju

• inkontinencijom mišića dna zdjelice

• svakim neurološkim poremećajem djelomične

intervencije

• oporavkom nakon operacije i drugo

Robotska tehnologija budućnost je rehabilitacije pacijenata

Pokreti pacijenta na robotu su aktivni na temelju

bioelektričnih signala (EMG) dobivenih iz mišića pacijenta. Posebno je učinkovit kod pacijenata s kliničkom slabošću, dopuštajući veću aktivnost motornih jedinica tijekom

aktivacije mišića. Osim toga, omogućava liječenje i dijagnostiku teških neuroloških pacijenata. Zahvaljujući prilagođenim i automatskim programima treninga robo-

ta, pacijenti su aktivniji te se smanjuje radno opterećenje terapeuta.

Robot je namijenjen za provođenje tretmana kroz sve faze rehabilitacije, a zahvaljujući ugrađenim igrama za rehabilitaciju pridonosi ublažavanju pacijentove ukočenosti prilikom terapije, a posebice djece.

Naručite se na robotsku rehabilitaciju u Fizikalnu praksu Alen Horvat!

Uz naše stručne terapeute Fizikalne prakse Alena Horvata koji su obučeni za rad tim inovativnim uređajem, možete biti sigurni da će terapija biti prilagođena vašim speci�ičnim potrebama. Naš cilj je pomoći da se vratite u optimalno zdravstveno stanje, bez obzira na to kakav je vaš trenutni motorički status.

S obzirom na sve prednosti terapije, očekuje se da će se sve više ljudi okrenuti robotskoj neurorehabilitaciji uz uređaj Luna EMG kako

Glavni pokazatelji uspješnosti terapije su:

• povećanje mišićne snage

• povećanje raspona pokreta

• povećanje koordinacije

bi poboljšali svoje zdravlje i kvalitetu života.

Nabavu robota omogućila je tvrtka Pulsus Medical d.o.o. (http://www.pulsusmedical.hr). (foto: Z. Vrzan)

PRVI

Stručni �m Alena Horvata obučen je za rad na inova�vnom robotu za neurorehabilitaciju

Alen Horvat

Ribnjak ČReČan konačno otvara svoja vrata

Dođite u petak, 28. travnja, na otvorenje!

S proljećem i lijepim vremenom sve više vremena provodimo na otvorenom. Pogotovo za vikend, kada smo slobodni, tražimo mjesto na koje se možemo opustiti, zabaviti, popiti piće, nešto pojesti izvan gradske vreve.

Zato će mnoge razveseliti vijest da ribnjak u Črečanu opet otvara svoja vrata, za sve ribiče, zaljubljenike prirode i sve koji vole opustiti se uz vodu. Mjesto je to na kojem cijela obitelj može uživati.

Šetati, sjediti kraj vode, gledati ribiča kako vadi tek upecanu ribu, što će razveseliti posebno djecu za koju je u

pripremi dječje igralište i teren za mini golf na travi, koje bi trebalo biti spremno za iduću sezonu. Mjesto je to i za okrepu biciklista, motorista, putnika namjernika…

Ima i riba kapitalaca

Za vrijeme dok ribnjak nije radio izvršena je temeljita obnova ribnjaka i njegovih ribolovnih staza te je napravljeno izmuljivanje.

U ribnjaku se nalazi puno kapitalnih riba prvenstveno šarana i amura a kao posebnu poslasticu za sve ribolovce ubačene su kečige koje su poznati bezkompromisni borci i koje će

vam zasigurno pružiti ribolovni užitak koji do sada niste poznavali. Isto tako treba napomenuti da su u ribnjak pušteni šarani veličine 5+ kilograma, posebno interesantni šaranašima, ali i svim ribolovcima.

Ako ste nešto zaboravili a trebate za ribolov, u sklopu Ribnjaka Bernarda nalazi se trgovina gdje možete kupiti ili iznajmiti opremu za ribolov.

Ribe, sladoled i kolači

Proširena je ugostiteljska ponuda pa tako uz tradicionalna topla i hladna pića sada možete naručiti i razna jela na bazi ribe od fiš paprikaša, razne pržene ribe uz krumpir ili grah salatu, a kao posebnu poslasticu moći ćete uživati u šaranu na rašljama uz prethodnu najavu. Da bi doživljaj bio potpun za sve uzraste, u

ponudi su i chicken nuggets sa pommes fritesom, a novost su sladoled te kolači iz njihove slastičarnice.

1. svibanj na ribnjaku

Otvorenje ribnjaka je u petak 28. travnja od jutarnjih sati. Radno vrijeme ribnjaka biti će svaki tjedan petkom, subotom i nedjeljom, te praznikom, od 7 do 21 sat, a za 1.

POUČna STaZa uz Muru u Križovcu nastala zahvaljujući diplomskom radu Mateje Horvat iz Čakovca

Šetnja uz grabe i mrtvice

- na stazi možemo vidjeti kako izgleda poplavna ravnica i riječna terasa

Rijetkim studentima pruža se šansa da svoj rad pretoče u praktičnu stvarnost. Povodom Međimurskog dana rijeke Mure, na samu godišnjicu proglašenja zaštite Značajnog krajobraza rijeke Mure (18. travnja 2001. godine) Javna ustanova za zaštitu prirode upriličila je otvorenje nove poučne staze u Križovcu.

Autorica staze je Mateja Horvat iz Čakovca. Osmišljena je u sklopu njezina diplomskog rada obranjenog u veljači 2023. godine pri Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Nenada Buzjaka i dr. sc. Mihaele Mesarić. A samo nakon dva mjeseca realizirana je u dužini od 1,5 kilometra, od Centra za posjetitelje na Trgu međimurske prirode prema Muri, na kojoj posjetitelji mogu vidjeti mrtve rukavce Mure,

grabe koje su ljudskih ruku djelo nakon iskopavanja šljunka i potom napunjene vodom i zarasle biljkama, kao i biljni i životinjski svijet.

Mihaela Mesarić

predložila križovsku stazu

- Do ideje za poučnu stazu došla sam u razgovoru sa stručnom voditeljicom Javne ustanove Mihaelom Mesarić. Rekla sam joj da bih za diplomski rad rado pripremila neku poučnu stazu, pa mi je ona predložila da bi to bilo jako pogodno mjesto za osmisliti ju. Sama staza nosi naziv Čovjek i rijeka i govori o međuodnosu čovjeka i okoliša u kojem živi, dakle, rijekom Murom. I o tome kako su rijeka Mura i čovjek zajedničkim snagama oblikovali prostor.

Nastavlja: Na stazi možemo vidjeti kako izgleda

poplavna ravnica i riječna terasa, lijepi primjer riječnog otoka, skelu, vlažna staništa koja su nastala ljudskom aktivnošću - grabe, ali i vlažna staništa koja je oblikovala rijeka, to su mrtvice i možemo vidjeti halde kao uspomene na rudarsku aktivnost lokalnih ljudi. Staza je dugačka 1.500 metara u jednom smjeru. Dosadašnji cilj mi je bio otvoriti poučnu stazu, još nisam odlučila što ću dalje, kazala je Andreja. Dodaje:Kroz studentsku aktivnost radila sam u Međimurskoj prirodi kao interpretacijski vodič u posjetiteljskom centru. Glavni zadatak mi je bio voditi učenike i posjetitelje i sudjelovati na radionicama.

Hrvatske vode

pomogle pri realizaciji

Otvorenjem poučne staze koja je realizirana u suradnji s Hrvatskim vodama nadogradit će se sadržaji Centra za posjetitelje Međimurska

priroda koji će, nakon što posjete Centar za posjetitelje u Križovcu, moći upotpuniti doživljaj šetnjom poučnom stazom kroz očuvani krajolik uz rijeku Muru.

Zaštićeni krajolik rijeke Mure jedina je preostala i zaštićena divljina uz rijeku u Europi. Ostala je relativno očuvana zahvaljujući tome što se nalazila uz željeznu zavjesu nekada dvaju političkih bloka, Istoka i Zapada, gdje zbog toga nije bilo velike gospodarske aktivnosti. Tako područje uz nju nije znatnije devastirano, kazao je Siniša Golub, direktor Međimurske prirode.

Staza nas vraća u prošlost kada je uz Muru pasla stoka te se vadio ugljen. Upoznaje nas sa sadašnjim i prošlim uslugama ekosustava te priprema za budućnost koja će postojati samo ako se osnaži suživot prirode i ljudi. Njezin današnji izgled oslikava tradiciju i vrijednosti prošlih naraštaja. Događaj je

svibanj ste svi pozvani! Ulaz na ribnjak je besplatan, dok je za ribiče dnevna dozvola 30 eura, s time da su u dozvolu uključena i dva pića po izboru. Po želji možete dogovoriti i noćni ribolov. Dobrodošli ste svi, od pojedinaca do firmi kojima mogu organizirati zanimljiv team building, te osim ribe i svu drugu hranu. Više informacija na tel: 098 268 940. (SZ)

organiziran unutar programa obilježavanja 30 godina Međimurske županije. Otvorenje poučne staze simbolički je obznanjeno zvonjavom zvona iz mjesne kapele. Na svečanosti su bili nazočni međimurski župan Ma-

tija Posavec, Marko Strojko, gradski vijećnik i predsjednik MO-a Križovec te Josip Varga, predsjednik Gradskog vijeća Čakovec i brojni drugi uzvanici. U glazbenom dijelu programa pjevao je Zlatko Nedeljko Pepsi. (BMO)

Ribnjak Črečan okružen je zelenilom i drvećem

Drvena kućica daje posebnu draž jezeru

Mateja Horvat tumači znamenitosti poučne staze koju je osmislila. Na prvoj turi su i župan Matija Posavec i Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode

ĐURO HORVAT, vlasnik Tehnixa, iznio svoju stranu priče

Istina o projektu Tehnixove sortirnice

Poštovani odvjetniče g. Župiću!

Poštovani europski tužitelju g. Kamberu!

Molim vas, zaštitite mene i kompaniju Tehnix te ljude koji su nedužni u zatvoru, a vezano je za lažno montiranu optužbu za Uskrs.

1. Izvršeno je vještačenje inženjera građevine na postrojenju koje nije pušteno u pogon i nije recikliralo ni baliralo nijednu kilu otpada, a građevni inženjer ne može realno procijeniti specijalne robotske strojeve ni vrijednost informatičkog upravljanja.

2. Sortirnica koju je u cijelosti izgradila kompanija Tehnix s izumiteljem najsuvremenije ugrađene opreme, Đurom Horvatom, ekspertom za razvoj reciklažnih sustava sortirnica, kompostana i razvoj novih tehnologija za otpad s najvećim stupnjem reciklaže i ponovne uporabe sirovina za industriju za proizvodnju novih proizvoda potpuno je automatska, proizvedena u Tehnixu.

3. Vlasnik sam patentnog prava za obradu otpada, sortirnica, što sve koje ste optužili za pogodovanje u nabavi oslobađa od vaše montirane optužbe. Njemački nacionalni institut izdao je meni, Tehnixu, certi�ikat o bitno pozitivnoj tehnologiji za reciklažu komunalnog otpada. Šaljem u prilogu.

4. U vremenu vašeg ciljanog diskriminiranja i optužbe vi niste znali da je sortirnica Mihačeva Draga projektirana prema važećem patentnom pravu Tehnixa i Đure Horvata te u svemu čini zaštitu mene i svih optuženih. Strašno! Šaljem u prilogu patent i certi�ikat.

5. Mene, Đuru Horvata, u javnosti ste optužili isti dan kada ste me uhitili i odveli u zatvor na svoje montirano ispitivanje gdje sam vama na ispitivanju odbacio svaku osudu u bilo kakvoj krivici, uručujući vam dokument o patentnom pravu.

6. U istražnom zatvoru u pola dvanaest u noći dali ste dokument koji sam potpisao pod prisilom uz napomenu da, ako ne potpišem, neću izaći iz zatvora najmanje 3 mjeseca. Potpisao sam naredbu koja me obvezuje da

sam u zatvoru već dao ostavku na funkciju direktora s datumom 28. veljače., dakle gotovo 30 dana prije javne optužbe. Time sam prisilno priznao krivicu koju ste vi montirali.

7. Prije izlaska iz zatvorske ćelije potpisao sam uvjetno ili neću izaći iz zatvora dva dokumenta. Prvi o potpunom ograničenju slobode kretanja, slobode komuniciranja mene i mojih najbližih suradnika te pod prijetnjom ponovnog zatvaranja. Žalbu na taj dokument mogao sam, morao sam, izraditi za najviše 2 dana pred Uskrs, Veliki petak i subotu, dakle gotovo 48 sati bez odmora napravio sam žalbu i na vrijeme predao svom odvjetniku koji ju je uredno primio.

8. Drugi dokument koji je zapravo bila optužnica imao je rok žalbe 8 dana od primitka optužnice. Dobio sam ga 5. travnja 2023. na Veliki četvrtak. Počeo sam izučavati optužnicu svjestan, ako ne odgovorim na vrijeme dozvoljeno za predaju žalbe, cijela sljedeća 3 dana i noći pisajući žalbu u roku jer ako ne napravim, priznao sam montiranu optužnicu. Uredno sastavljena lažna optužnica u svemu negira vaše lažne montirane optužnice.

9. Optužili ste nas da smo od 2016. do 2020. digli cijene 30 %. Da, točno je, naše plaće su rasle od 1. siječnja 2016. do 12 mjeseca 2020. 46 %. Cijena materijala rasla je najmanje 15 %, dakle potpuno neutemeljena optužnica mene i kompanije Tehnix, provjerena u stručnim službama.

10. Cijela informativna javnost, po nalogu vašeg uživanja i dokazivanja da sam ja, Đuro Horvat, drugooptuženi, prisvojio imovinsku korist na izgradnji sortirnice Mihačeva Draga. Drugi dan, 7. travnja 2023., lansirali ste vijest kako je račun kompanije Tehnix blokiran. Već u 10 sati skinuli ste 500.000,00 eura s računa prebacujući na svoj račun. Veliki četvrtak, veselje za sve zaposlene jer svi dobivaju plaću, 200,00 eura uskrsnice te uskrsni poklon u vrijednosti od više od 100,00 eura. 650 zaposlenih, 350 u kooperaciji slave, vesele se, samo ja, svjetski izumitelj, krivo javno optužen za

svoje patente, izume, plačem i pišem žalbu. Moja obitelj, supruga, sinovi, njihove supruge, njihova djeca plaču sa mnom i sa svojim roditeljima jer znaju da nisam kriv. U 11 sati iz Kalifornije, gdje studira strojarski menadžment, nazvao me unuk i rekao: - Deda, ja znam da ti sigurno nisi kriv, ja znam tvoje poštenje i izume, osvojit ćemo svijet. Vaša neosnovana optužba je obišla svijet, strašno, zar ne? Nisam nikome mogao čestitati Uskrs niti sam mogao primiti čestitku, osim biskupa koji se javio na suprugin telefon. Tajno su dolazili znanstvenici, eksperti, prijatelji i dobri ljudi, građani, mahali i davali mi hrabrost da izdržim. Javna osuda da ste me pustili iz zatvora samo zbog bolesti jer sam bio na štakama i samo zbog godina uvrijedile su moju dušu i moje dostojanstvo.

11. Sada sam na ograničenoj sobodi bez mogućeg ponovnog uhićenja i boravka u istražnom zatvoru, već unaprijed osuđen bez mogućnosti da branim istinu i slobodu sebe i svojih suradnika. U javnost je dana vijest da sam ja član SDP-a, što nije istina. Počinje rat među strankama s uvjerenjem da sam ja lopov, osuđen, a da nevinost mogu dokazati na sudu koji može trajati 5 godina. Ovo pišem vama i javnosti koju ću prvo obavijestiti, poslati na stotine adresa i na adrese svojih poslovnih i osobnih prijatelja. Moraju znati istinu. Iza toga poslat ću svom odvjetniku Župiću da vas obavijesti o istini i mojem poštenju, o mojim patentima te lažnoj optužbi. Gdje je tu moja sloboda kao građana svjetskog izumitelja, vodećeg gospodarstvenika – poštenog čovjeka?

12. Uzeli ste mi slobodu, dostojanstvo, pravo na patentnu zaštitu, svim silama, uključujući raznu policiju i

OPĆINA NEDELIŠĆE

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

KLASA: 350-02/22-01/08

URBROJ: 2109/12-03-23-14

Nedelišće, 18.04.2023.

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) i Zaključka općinskog načelnika Općine Nedelišće, KLASA: 350-02/22-01/08, URBROJ: 2109/12-01-23-13 od 18.04.2023., objavljuje se

JAVNA RASPRAVA

o prijedlogu I. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje

potpuni nadzor, optužili za krađu koju nisam učinio, montirajući lažnu optužnicu. Dati mi pravo da se branim na sudu, a sutra imam 80 godina poštenog stvaralačkog života. To je strašno, vi ste sebi bez nas uzeli pravo javne optužbe, a ja neka se branim u tišini.

13. Neću ni na kakav sud, hoću se braniti sa slobode, s ljudima, s javnošću koja zna da sam pošteni stvaratelj, izumitelj najbolje tehnologije za reciklažu komunalnog otpada ugrađene u sortirnicu Mihačeva Draga grada Rijeke. Molim vas, mi možemo pustiti u rad sortirnicu, neka se u javnosti odmah provjeri kako dobro funkcionira, kako je to složena tehnologija koja je trajno funkcionalna.

14. Kompanija Tehnix s kooperantima ima gotovo 1000 zaposlenih. Ostvarujemo godišnji prihod od 100 mil. eura, od toga 80 % izvoza u cijeli svijet. Poziv mnogih zemalja da mi tamo gradimo sortirnice, kompostane jer su u velikim problemima, samo potvrđuje vrijednost našeg izuma. Imamo u pregovorima, ponudama preko milijardu eura vrijednosti. Mi to moramo pošteno sve proizvesti te isporučiti. Nemojte dalje uništavati zdravo poslovno tkivo Tehnixa. Naš izum je jedinstven i primjenjiv svugdje u svijetu, a tako i u Republici Hrvatskoj te izrađenoj sortirnici Mihačeva Draga koja će biti ponos Rijeke te Europske unije, koja u zakonima podržava moj patent.

Donji Kraljevec, 13. travnja 2023. PREDSJEDNIK

NADZORNOG ODBORA

VLASNIK TEHNIX-a d.o.o Đuro Horvat

1. Javna rasprava će trajati od 26.04.2023. do 08.05.2023.

2. Javni uvid u elaborat za javnu raspravu Prijedloga I. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Nedelišće, Maršala Tita 1, 40305 Nedelišće, svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme Jedinstvenog upravnog odjela Općine Nedelišće i na mrežnim stranicama Općine Nedelišće https://nedelisce.hr, a poveznica je dohvatljiva na mrežnim stranicama stručnog izrađivača http://urbia.hr/.

3. Prijedlog izmjene i dopune Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 18/11) sadržan je u elaboratu Prijedloga za javnu raspravu.

4. Javno izlaganje Prijedloga I. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje organizirat će se u prostorijama male dvorane MESAP d.o.o. Marčec Josipa 27, 40305 Nedelišće, dana 03.05.2023. godine u 15:00 sati.

5. Primjedbe i prijedlozi na Prijedlog I. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje sudionici mogu davati tijekom javne rasprave, zaključno sa 08.05.2023. godine i to:

• postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima

• davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja

• upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Nositelju izrade Izmjena i dopuna Plana - Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Nedelišće, na adresu iz točke 2.

6. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora.

7. Prijedlozi i primjedbe koje nisu dostavljene u roku ili nisu čitljivo napisani, ne mogu se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

PROČELNIK: Maja Marčec, mag.oec.

23. travnja

Trkači će se dobro oznojiti na trasi od 5 ili 21,1 km

Šesti po redu Čakovečki polumaraton Zrinski održat će se u nedjelju, 23. travnja, s početkom u 9 sati. Na rasporedu su kao i dosadašnjih godina dvije duljine staze: polumaraton u duljini od 21 km i utrka građana na 5 km.

Polumaratonska utrka boduje se i sastavni je dio Hrvatske cestovne lige te Sjeverozapadnog Kupa, a u sklopu utrke na 5 km održat će se i utrka vatrogasaca. Posebno proglašenje održat će se i u konkurenciji tvrtki (team building race) koje mogu prijaviti svoje ekipe s po 3 člana u objema konkurencijama i objema duljinama staze.

Organizatori posebno mole strpljenje građana s obzirom na to da će prometnice u gradu u određenom razdoblju biti zatvorene za prometovanje. Pa ako ste naumili u tom periodu ići

na cestu, pogledajte koje se trase i kada trče. Raspored zatvaranja prometnica je sljedeći: Zrinsko-frankopanska, od rotora do pošte, do rotora kraj Hotela Park od 7:30 do 9:20, Zrinsko-frankopanska, od rotora kod Hotela do nadvožnjaka kod Čatexa od 8:50 do 9:20, Vukovarska, Vladimira Nazora od 8:50 do 9:30, O. Keršovanija, E. Kvaternika, I. Mažuranića od 9:00 do 10 sati, T. Masaryka, I. G. Kovačića, Zavnoha, Mihovljanska, Kralja Tomislava od 9 do 10, Dr. Ante Starčevića, Preloška od 9 do 10:20, Putjane, Pavleka Miškine, L. Bezeredya od 9:30 do 10:30, T. Goričanca, A. Mihanovića, J. Bedeković od 9:30 do 10:40, J. Križanića, V. Lisinskog, Kalnička od 9:30 do 11 te Zagrebačka, T. Bratkovića od 9:40 do 11:15. (dv, zv)

6. POLUMARATON ZRINSKI u Čakovcu

Bebe 2023.

TRGOVINA KITRO br.

48, Palovec

Novine čitaju svi članovi obitelji

S našim prepoznatljivim crvenim platnenim vrećicama ovoga tjedna zaustavili smo se u Palovcu u tamošnjoj mjesnoj trgovini. U redovnoj kupnji naišli smo na Štefaniju Blagus iz Male Subotice koju smo obradovali simboličnim poklonom. Naravno da veselju nije bilo kraja jer je Štefa-

nija naša stalna čitateljica. Uz nju, novine čita i cijela obitelj, svaki član prema svom interesu. Sama pak Štefanija prati sve, ali ipak najviše pažnje posvećuje kuharici jer voli isprobavati nove recepte i prilagođavati ih svom nepcu. Voli pročitati i poljoprivredne teme, crnu kroniku te gos-

podarstvo. Naravno, tu je i nezaobilazna tema broja. Poklonom, crvenom vrećicom, nagradili smo i vrijednu djelatnicu trgovine Šte�icu Bočkaj iz Dekanovca koja je također naša redovna čitateljica, kako novina, tako i portala. (vv; zv)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 97. kola

Novo, 97. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u travnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

kupona koje smo objavili u protekla 3 broja. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. travnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati po-

štom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. travnja. Sretnog dobitnika 97. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. travnja. (mk)

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Mar�n Hanžeković (29) i Ana Okun (31) iz Savske Vesi dobili su sina kojem su dali ime Maro, rođenog 7. travnja. Stariji Maks ima 4 godine.

San�na (33) i Dino (34) Lepen iz Nedelišća dobili su kćerkicu Unu rođenu 13. travnja. Sin Roko ima 5 godina.

Međimurske novine i BluKids vas daruju

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati

Štefanija Blagus i Štefica Bočkaj rado su pozirale s poklon-vrećicama

Radovan Bogdan (20) i Fa�ma Oršuš (20) iz Kotoribe dobili su Ines rođenu 15. prosinca.

Elena Gudlin svoje je manekensko putovanje započela u mladosti, a i danas rado stane ispred kamere.

Foto: Studio Marrtinez, Martina Strahija

VIKEND VODIČ

petak 21. travnja

18:00

Knjižnica Prelog

Predstavljanje knjige

Ivana Plechinger

Da sam ovo barem

znala ranije

18:00

Mul�medijalna

dvorana Goričan

Noć knjige 2023.

Anđa Marić predstavlja

Moja revolucija u 365 dana

od 21. do 23. travnja

17:00

Prelog

Sajam cvijeća

18:00

Centar za kulturu Čakovec

20 godina Zrinske garde

Čakovec, otvorenje izložbe

19:00

Mul�medijska dvorana

Riznice Međimurja

Gostujuća izložba

Upoznajmo Frankopane

Trajanje izložbe 21.4. – 23.5

subota

22. travnja

11:00

Dom kulture Prelog

20. obljetnica prvog nastupa

postrojbe u Prelogu

Zrinska garda Čakovec

16:00

Črečan

Otkrivanje biste

Josipa Vrhovskog

19:00

Macinec

Crkva pohoda Blažene

djevice Marije

Koncert

Pjevački zbor Vrhovski

nedjelja, 23. travnja

9:00 Čakovec

6. Polumaraton Zrinskih

16:00

Matulov grunt, Frkanovec predavanje

Krunoslava Raca

Međimurska priroda

kamo za vikend

PJEVAČKI ZBOR Josip Vrhovski

Nedelišće slavi 25-ti rođendan

Otkrivanje biste u Črečanu, pa koncert u Macincu

I ove godine u subotu, 22. travnja 2023., traju Glazbene svečanosti Josipa Vrhovskog, ali ovaj put slavimo 25. rođendan Pjevačkog zbora Josip Vrhovski Nedelišće. U čast čovjeku čije ime s ponosom nosimo, u njegovu rodnom mjestu Črečanu u 16 sati otkrivamo spomen-bistu, a cjelovečernji koncert održat će se u

crkvi u Macincu od 19 sati. Pridružite nam se i uživajte, pozivaju iz Zbora Josip Vrhovski. Nastupit će Dječji zbor Josip Vrhovski Nedelišće, pod okriljem dirigentice Maje Magdalenić Barić, pjevački zbor J. Vrhovski Nedelišće čiji je dirigent Branimir Magdalenić, Gudački kvartet Sebastian, Katarina Toplek Horvat te Ivana Tkalec. (dv)

NOĆ KNJIGE u Goričanu

Anđa Marić predstavit će knjigu Moja revolucija u 365 dana

U Noći knjige, manifestaciji koja se već dvanaestu godinu zaredom održava povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige, Knjižnica i čitaonica Goričan organizira jedno zanimljivo predstavljanje knjige. Naime,

radi se o umjetnici Anđi Marić koja će zajedno sa svojim nakladnikom Nevenom Kepeskim u petak, 21. travnja 2023. godine, u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani u Goričanu predstaviti svoju knjigu Moja revolucija u 365 dana. (dv)

CJELOVEČERNJI KONCERT

zagrebačkog Folklornog ansambla

dr. Ivan Ivančan

Glazbeno-plesna poslastica

za sve Nedelišćance

TZ Nedelišće poziva na cjelovečernji koncert ZFA

dr. Ivan Ivančan. U svojem dvosatnom programu folkloraši i tamburaši jednog od ponajboljih ansambla u Hrvatskoj predstavit će vam bogatstvo plesa i pjesme iz različitih krajeva Hrvatske. Na plesnom podiju sudjelovat će čak pedesetak plesača u pratnji petnaestak članova orkestra. Voditelj ansambla

Anja Pintar predstavlja svoje radove

Anja Pintar iz Pribislavca samouka je slikarica koja će 6. svibnja održati svoju drugu, ujedno i veliku, samostalnu izložbu koja će biti u Scheierovoj zgradi. Izložba će biti otvorena do 13. svibnja. Izložene slike će biti apstraktnog stila, uglav-

nom većih dimenzija. Osim slikanja, bavi se i šivanjem, pa tako u ponudi ima i ručno šivane torbe i vrećice koje kasnije još i oslikava. Njene radove možete pogledati na stranici Anja Pintar ART na Facebooku ili na pro�iluanjapintar_art na Instagramu.

USUSRET Dana planeta Zemlje

Predavanje će održati Siniša Golub i Krunoslav Rac

je Ivan A. Ivančan, a glazbeni voditelj Marko First. Koncert će se održati u subotu, 6. svibnja 2023. godine, s početkom u 20 sati u Sportskoj dvorani OŠ Nedelišće. Domaćin ovog nezaboravnog koncerta je KUU Seljačka sloga Nedelišće u suorganizaciji Općine Nedelišće i TZO-a Nedelišće. Ulazak na koncert je slobodan. (dv)

27. travnja

20:00

Tribina ČČ

Muškarci više vole plavuše Kazalište KNAP

28. travnja

Dvorana Graditeljske škole Čakovec

Koncert Saša Ma�ć

29. travnja

Donji Kraljevec Speedway Grand Prix Stadion Milenium

30. travnja

Sve� Juraj na Bregu Forestland park

Koncert Jole i gos�

1. svibnja

Sve� Juraj na Bregu Forestland park

Koncert Ogenj i gos�

9:00

Prelog

Prvomajska biciklijada

3. svibnja

20:00

Dvorana OŠ Goričan Dobra večer, došao sam po vašu kćer - Igramo za Petra

6. svibnja

20:00

Sportska dvorana OŠ Nedelišće Koncert ZFA dr. Ivan Ivančan od 5. do 7. svibnja

Burger Weekend Čakovec

Ususret Danu planeta

Zemlje, 21. travnja će se, na Maloj sceni Vinko Lisjak u 19 sati, održati prirodoslovno i putopisno predavanje. Prvi će predavač biti Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za zaštitu prirode – Međimurska priroda, pedagog, publicist i pokretač mnogih projekata za zaštitu prirode. Siniša Golub predstavit će Međimurje kroz fotogra�ije

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - Christopher Willard: Kako nas ojača ono što nas ne ubije

snimljene tijekom proteklih dvadesetak godina, a koje dosad nisu bile izlagane ili naveliko objavljivane. Drugi predavač je Krunoslav Rac, predsjednik Ekološke udruge Lupus, hrvatski fotograf divljih životinja, autor, pisac i veliki zaljubljenik u Velebit, koji iza sebe ima brojne izložbe i čak tri autorske knjige, a predstavit će nam Velebit. Ulaznica je 2 eura.

Trg Republike od 12. do 14. svibnja

Prelog

Agro Arca –međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi

20. svibnja

CZK Čakovec

Humanitarna modna revija 14. Vatromet mode

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

POKLANJA KNJIGU

Christopher Willard: Kako nas ojača ono što nas ne ubije

Dobitnik knjige Alex Schulman: Braća objavljene u prošlom broju je Karmen Oreški-Novoselec. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1440

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj: Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo niza nesretnih događaja za nas i naš planet – od epidemije korona-virusa, rata u srcu Europe, sve većih socijalnih razlika do sve opasnijih klimatskih promjena. Prošli smo kroz kolek�vno traumatsko iskustvo, a svatko od nas sa sobom nosi i osobnu prtljagu... No ugledni američki psiholog Christopher Willardovom nas knjigom podsjeća da su naše �jelo i duh – programirani za otpornost. Pos�raumatski stres, tvrdi autor, ide ruku pod ruku s pos�raumatskim rastom, a u ovome će vas prak�čnom vodiču, utemeljenom na suvremenim znanstvenim spoznajama, upu�� kako da ojačate svoju psihičku otpornost.

Nitko od nas nije pošteđen izazova i teškoća, no svatko ih može pretvoriti u izvor snage.

IZLOŽBA u čakovečkoj Scheierici 6. svibnja

Anja Pintar, umjetnica iz Pribislavca

intervju tjedna

PREDSTAVLJAMO bivšu manekenku Elenu Gudlin (29) iz Pribislavca

Uz hotel za pse, kćerku Asju i dalje uživam u fotkanju!

Elena jedva čeka buduće modne događaje kako bi se prisjetila starih dana i kako bi uživala u modnom svijetu sa svojom kćeri

Piše: Dora Vadlja

Foto: Studio Marrtinez

Elena Gudlin iz Pribislavca bivša je manekenka koju predstavljamo u ovotjednom

izdanju Medije, a u sklopu serijala uoči Vatrometa mode.

Upoznajte Elenu Gudlin, 29-godišnjakinju rođenu u Pribislavcu. Elena se počela

baviti manekenstvom u sedmom razredu osnovne škole, 2007. godine, kada su ju roditelji upisali u manekensku školu Vivona. Nakon toga, imala je nekoliko revija, ali se više bavila fotošutinzima nego revijama. Radila je s različitim fotogra�ima, uključujući Predraga Brkljača. Elena se nije bavila izborima ljepote, ali je bila uspješna u svijetu fotogra�ije.

Vratila se svojoj strasti

- manekenstvu

Nakon kratke stanke zbog poslovnih i obiteljskih obveza, Elena se vratila svojoj velikoj strasti - manekenstvu.

Danas je majka predivne djevojčice Asje, razvedena i vratila se u svoje rodno selo Pribislavec. Završila je ekonomsku školu u Prelogu i nakon toga stažirala te dala ispite u Zagrebu za državnu referenticu.

ELENA ZA PHOTOSHOOTING

NOSI:

Frizura: Frizerski salon ARTICO

Šminka: Kozme�čki salon

Kris�na by Kris�na Strniščak

Odjeća: KiK

na snimanjima je uvijek bilo zabavno, bile su svakojake anegdote. Smijeha nikad nije nedostajalo. A netom prije toga snimala sam i vjenčanice Charm iz Čakovca. A sad kasnije imala sam i par fotkanja s Foto Mima i Foto Getzzi. I u budućnosti nadalje imam neka snimanja već u planu, kojima se jako radujem. I dandanas aktivna sam na polju fotošutinga, uživam u takvim stvarima koje moj život ispunjavaju, govori nam Elena.

Žena koja može sve!

Trenutno se bavi s nekoliko poslova, uključujući vođenje hotela za pse sa svojim ocem te radi na nekim projektima za proširenje. I dalje aktivno sudjeluje u fotošutinzima i uživa u tome. Elena jedva čeka buduće modne događaje kako bi se prisjetila starih dana i kako bi uživala u modnom svijetu sa svojom kćeri. A to je, naravno, Vatromet mode koji će se održati u Čakovcu 20. svibnja.

Vatromet mode vraća se na velika vrata!

Elena se nedavno pronašla pred objektivom našeg

Zlatka Vrzana u ulozi kume koju je snimila za naš prilog: Kum kak' se šika

KAMO SUTRA

Vrijeme juri. Osim ako si u školi pa ti se 45 minuta nastave čini kao cijela vječnost. Ili ako radiš plank. Onda ti se minuta čini kao sat vremena. Ali u radnom tjednu, dođe petak, vikend prođe u 10 minuta i opet je ponedjeljak. Pa shvatiš da ljudi rođeni 70-ih slave 50. rođendan iako se nekad čini da su te godine

- Dobro pamtim snimanje otprije 10 godina u suradnji s Predragom Brkljačom i Fotostudijem Ars. Snimali smo u HNK-u Varaždin, a nosile su se i promovirale vjenčane haljine. Haljine koje sam nosila bile su brenda Amore Mio, a

Nakon višegodišnje pauze vraća se najveći modni događaj na našem prostoru, poznat iz vremena žive čakovečke modne scene – Vatromet mode. Brojne revije modnih kuća i mladih dizajnera uz plesna i pjevačka gostovanja uvijek su do zadnjeg mjesta ispunili Centar za kulturu Čakovec. Na dan 20. svibnja ove godine u 18 sati događaj će ponovno zasjati na starom mjestu i okupiti

Dva puta smo išli spavati i već je 1. maj!

bile prije 30 godina. A, ne, ne. Jer je 30 godina prošlo od mojeg rođenja. I tako dolazi još jedan mjesec maj. Svibanj po hrvatskom, ali realno tko bi shvatio te naše nazive mjeseca u godini. Pitaju me stranci, a pogotovo oni koji uče naš jezik, zašto smo mi jedni od rijetkih koji u svom jeziku imaju posebne nazive za mjesece. Kažem im da se

uopće s tim ne zamaraju jer se i ja nađem u situaciji kad moram napisati mjesec da ga prvo prevedem na engleski, a onda krenem brojiti po redu, siječanj, veljača… i tako dalje dok ne dođem do onog koji mi treba. Znate kako je to bilo nekad u školi, barem u moje vrijeme. Naučili smo po redu, napamet mjesece u godini i to je to. Ako te netko pita

koji je sedmi mjesec, treba ti sigurno par sekundi da se sjetiš. A bila je i caka kako naučiti koliko koji mjesec ima dana. To je ona fora na šaci, sigurno to znate. Stisnete šaku i prva izbočina je 31. dan u mjesecu, a one udubljene su 30. Pa onda znate da i srpanj i kolovoz imaju 31. dan u godini. No, vratimo se mi na svibanj. Moj mjesec. A

“staru” manekensku gardu uz pojačanje novih manekenki i manekena. Baš kao i nekada, organizirat će ga direktorica Plesnog studija Vivona Karmen Kovačević Jambor te nekadašnja manekenka Andreja Ribarić koja je i sama “žarila i palila” po modnim pistama. Vatromet mode bit će humanitarnog karaktera, a sav prihod od ulaznica donirat će se Udruzi za sindrom Down Međimurske županije.

kako i ne bi bio kad kreće s neradnim danom i proslavama na sve strane. Konačno dolazi toplije i ljepše vrijeme, iako je to strašno nepredvidivo. Samo pogledajte kako nas je vrijeme dobro zavaralo početkom ove godine. Novu godinu smo slavili na 20 stupnjeva, a sad kad bi trebalo biti toplo i sunčano, zima je toliko da sam se uspjela prehladiti.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 03.05.2023. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film Tri mušketira: d’Artagnan

Dobitnik ulaznica za film Tri mušketira: d’Artagnan :

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Svakog srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Anamarija Bujan

Simpatična Elena veseli se povratku na glavni čakovečki modni event

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Dragica sa svojom unukom na čakovečkoj špici

Dejan i Nikolina podarili osmijeh i na kišnu subotu

Barbara u ležernom sportskom izdanju

Poznata čakovečka stomatologinja Kris�na Božić Čeh s kćerkom Miom

Jelena i Marko prošetali gradom

Hrvoje i Erika baš su matchy par sa špice

NOGOMET 3. NL SJEVER

Porazom Poleta riješeno pitanje prvaka, Dinamo

i Rudar

tijesno izgubili

Piše: Miljenko Dovečer

Čini se da je odluka o prvaku pala u Križevcima, gdje je domaćin uspio svladati svog jedinog konkurenta u borbi za konačan trijumf. Prednost je sada i više od šest bodova, jer je prednost u međusobnim susretima na strani Radnika pa je Poletu potrebno dobiti tri utakmice, a da ih lider pri tome izgubi, što je doista teško za očekivati do kraja natjecanja.

Polet je imao posjed i igrao dopadljiv nogomet, no Radnik je odigrao natjecateljski - za bodove pa iz nekoliko kontranapada i prekida opasno priprijetio i stigao do nedostižnog vodstva koje je tek u finišu gost ublažio, no za nešto više vremena nije bilo. Domašinečki Dinamo i Rudar s gostovanja u Virju i Koprivnici vraćaju se praznih ruku, oba su upisali minimalne poraze.

Pobjedom nad

Poletom Križevčani

nadomak naslovu prvaka

U derbiju prvenstva pred oko 400 gledatelja u Križevcima je domaći Radnik pobijedio Polet 3:2.

Polet: Jambres, Mesarić, Mezga, Žulić (od 46. Jurinić), Mihalinec (od 46. Patafta), Barat, Horvat, Šarić, Žganec (od 80. Štefanec), Perčić, Telebar.

Trener: Josip Brezovec.

Nakon prekrasnog ubačaja

Hrvoja Mladena iz kuta glavom

zabija Mihael Mačković za 1:0. Igrala se 39. minuta kada Jambres ruši Mihaela Mladena u kaznenom prostoru. Siguran je s točke bio Hrvoje Mladen i povisio prednost. U nastavku

igre Polet se dobrano ispromašivao, ali je Koprić zaključao svoja vrata i branio sve što je bilo na putu prema vratima

Križevaca. Promašaje je kaznio

Leon Lacić Klarić u 69. minuti postigavši svoj 10. zgoditak. I tako je Radnik suvereno držao 3:0 do sudačke nadoknade kada za Polet golove postižu Patafta i Šarić te susret na kratko odlazi u neizvjesnost.

Spomenimo još da je susret

sudio Goran Pečarić s elitne liste hrvatskih sudaca, kao

i pomoćnici Mile Varivoda i Dejan Vučković. U sljedećem kolu Polet u Svetom Martinu na Muri doče-

kuje Papuk Osječko 1664. Kako igraju puleni trenera Brezovca golova će sigurno biti, vjerujemo puno više u gostujućoj mreži.

- U derbiju na domaćem terenu protiv stvarno kvalitetne ekipe Poleta ispoštovali smo sve taktičke zamisli koje smo u pripremi utakmice zacrtali.

Kao prvo, svjesno prepuštanje posjeda gostima koji nisu uspjeli iskoristiti svoje prilike, a mi smo znalački kroz prekide i kontranapade postigli tri zgoditka. U zadnjih par minuta gosti su iskoristili naše opuštanje i u zadnjim minutama postigli dva zgoditka, no naša pobjeda nije dovedena u pitanje. Čestitke ekipi Poleta koja je svojom igrom ovaj derbi učinila dostojnim, a mi smo potvrdili da smo trenutno bolja ekipa što dokazuju i naši međusobni susreti, sretan je bio nakon utakmice trener Radnika Anthony Pavlović. - Pravi derbi dviju najboljih ekipa u ligi. Danas, tko je došao na utakmicu, je uživao, a ja se ponosim svojim dečkima jer to, kakav nogomet su oni danas pružali, ne viđa se na prvoligaškim utakmicama. Bili su savršeni, isto tako čestitam domaćinima na pobjedi, ali mi smo igrali i dominirali 90 minuta i samo nam je falio gol. Sretan sam i ponosan kako izgledamo. I dalje ćemo tako nastaviti, ofenzivno, jer drukčije ne znamo, tako da će

naši navijači uživati i u utakmici protiv Papuka koji nam dolazi u goste, kazao je trener Poleta Josip Brezovec.

Dinamo izgubio od davljenika u Koprivnici

Pobjeda u županijskom kupu kao da je malo uljuljkala nogometaše domašinečkog Dinama. Upisali su dva uzastopna poraza, a nakon što ih je minimalno kod kuće pobijedio Podravac, istu sudbinu doživjeli su prošle subote i na gostovanju u Koprivnici. Jedan gol Davida Arapa iz 65. minute bio je dovoljan Koprivnici da uzme tri boda i fenjer prepusti Podravini. Posao je Koprivnici olakšao stoper Dinama Šimunić koji je isključen u 74. minuti zbog nesportskog ponašanja, odnosno prigovora sucu. No i dalje je Dinamo na visokom četvrtom mjestu s 31 bodom, a u nastavku prvenstva bit će domaćin Virovitici, još jednoj ekipi koja se bori za opstanak.

Dinamo (D): Prekupec, Rališ (od 60. Vugrinec), Drk (od 46. Marodi), Krznar, K. Malenović (od 78. Sabol), Petak, Mezga (od 46. F. Novak), N. Malenović (od 78. D. Novak), Kovač, Bacinger, Šimunić. Trener: Dalibor Gorupić.

- Čestitke mojoj momčadi, pokazali su karakter i svaka im čast na tome. Naš brod plovi dalje i nadamo se ostanku u ligi, rekao je nakon utakmice trener Koprivnice Bojan Tucaković.

- Ne znam jesam li ljut, razočaran ili tužan. Drugi tjedan smo izgubili utakmicu koju nismo trebali ili nismo smjeli izgubiti. Koprivnica je danas za taj jedan gol bila hrabrija. Mi smo bili u grču i u strahu, a kad si u strahu, ne možeš egal utakmicu prelomiti u svoju korist. Po meni je utakmica bila ravnopravna, a presudila je naša neopreznost. Crveni karton neću komentirati, kao i još neke stvari i događanja. Sad je najvažnije da ne izgubimo kompas nakon dvaju uzastopnih poraza, trebamo se sabrati, ništa ne gori, ali iduću utakmicu kod kuće trebamo ponovo vratiti pozitivu i osvojiti bodove. Čestitam Koprivnici na pobjedi, malo je konsterniran Dinamov mladi trener Dalibor Gorupić.

I Rudar je upisao poraz golom razlike na gostovanju

Efikasnu utakmica s pet postignutih zgoditaka vidjeli su gledatelji u Virju u srazu domaćeg Podravca i Rudara. Na kraju više sreće imala je momčad domaćina i došla do vrijednih triju bodova i pobjede od 3:2.

U 21. minuti domaćini dolaze u vodstvo od 1:0 kada je domaći igrač Mato Bagavac spretniji od pomalo uspavane obrane Rudara i pogađa s deset metara. Već minutu kasnije u 22. minuti domaćin preko Roka Grgića povećava vodstvo na 2:0.

No momčad Rudara se dosta brzo konsolidirala i ponovo opasno zaprijetila domaćinu i taj trud se isplatio u 36. minuti kada udarac Nevena Hlišća uz malo sreće završava u mreži domaće momčadi. U 41. minuti utakmice Rudar se potpuno vraća u utakmicu kada se jednim odličnim ubačajem Slavena Hlišća koristi Kevin Nedeljko i prije odlaska na odmor poravnava rezultat na 2:2.

Drugi dio utakmice bio je dosta izjednačen uz nekoliko prigoda na jednoj i drugoj strani. U 86. minuti lopta je ubačena u kazneni prostor Rudara, a lopta pogađa u ruku Arpada Vaša te sudac Vargović opravdano pokazuje na kazneni udarac. Siguran izvođač za domaćina bio je Ivan Peršinović i postavlja konačan rezultat od 3:2.

Rudar: Kodba, Antolović (od 90.+1 Novak), Zeljko, Šardi, Belaj, Hlišć Slaven, Mikulić (od 54. Martinjaš), Cimerman (od 90.+1 Puljić), Kevin Nedeljko (od 82. Liklin), Neven Hlišć, Vaš. Trener: Andrija Balajić.

U idućem 21. kolu Rudaru u goste dolazi i treća momčad s dna ljestvice, Koprivnica, a vrijeme je da Rudar nakon dvaju uzastopnih poraza upiše pobjedu.

- Odlična utakmica s obiju strana. Domaćin nas šokira dvama golovima u dvjema minutama. Nakon toga smo

se konsolidirali i uspjeli izjednačiti do kraja poluvremena. Drugo poluvrijeme imali smo totalnu dominaciju, kontrolu igre, puno prilika, ali nažalost nismo uspjeli zabiti gol. S druge strane, pet minuta prije kraja utakmice koštala nas je jedna neopreznost gdje je lopta pogodila našega igrača u ruku i sviran je jedanaesterac koji su domaćini realizirali i na kraju pobijedili. Čestitam i jednoj i drugoj momčadi na fer i korektnoj igri te na odličnom suđenju. U subotu nas čeka ponovo ekipa koja se bori za status u ligi, protiv Koprivnice moramo biti agilniji, skoncentrirani i uzeti tri boda, rekao je trener Rudara Andrija Balajić.

Ostali rezultati: Papuk - Podravina 2:1, ViroviticaVarteks 3:3.

U 21. kolu 22. travnja u 17:00 sastaju se: Polet - Papuk, Rudar - Koprivnica, DinamoVirovitica, Podravina - Podravac, Varteks - Radnik Križevci.

Dinamo (D) je u Koprivnici poražen 1:0 (Foto: Miroslav Miletić/NK Koprivnica)

1. HRL za žene Zrinskice uvjerljive u Umagu

Na gostovanju u Umagu Zrinskice su upisale uvjerljivu pobjedu 22:35. Nakon tri poraza zaredom, Zrinski je dakako iskoristio sve poteškoće s kojima se bori Umag i osvojio jako vrijedne bodove.

Domaće rukometašice koje su s dvama bodovima uvjerljivo posljednje pružale su otpor samo prvih 15 minuta. Nakon toga pa do odlaska na odmor prednost Čakovčanki je samo rasla pa je na poluvremenu visokih + 11 za Zrinski (9:20).

U nastavku je trener Mrđen dao priliku svim rukometašicama, prednost je još više porasla i na kraju sigurna dva boda uvjerljivom pobjedom 22:35. Najefikasnije u redovima

Zrinskog bile su Selena Milošević i Kala Posavac s po sedam golova, dok je na golu Marta Kozjak imala čak 16 obrana.

Za Zrinski su nastupile: Kozjak (16/35), Strbad (2/5), Car, Balent (3), Balaško (2), Kosovac (7), Milošević (7), Balić (4), Posavac (4), Krizmanić, Blagus (3), Rebernik, Cvitanović (5). Trener: Goran Mrđen. - Htjela bih čestitati svojim curama na pobjedi i na novim bodovima. U utakmicu smo ušli s par promašenih zicera, ali rezultat je cijelo vrijeme bio na našoj strani. Kada smo uspjele napraviti razliku, držale smo ju kroz cijelu utakmicu i na kraju uzele dva boda, rekla je nakon utakmice Kala Posavac, rođena Umažanka, a sada članica Zrinskog. S 23 osvojena boda Zrinski drži šesto mjesto, a u sljedećem kolu naše cure dočekuju riječki Zamet. Utakmica se igra u subotu 22. travnja u 18:00 u dvorani Aton u Nedelišću. (md)

LIGA DJEČAKA U-11 Čakovec na kraju treći

U Ludbregu je proteklog

vikenda odigran Final four regije Sjever za četiri najbolje ekipe sjevera Hrvatske. Plasman su izborili domaći Grafičar, Čakovec, Radnik iz Križevaca i Mladost Đurđevac. U prvoj utakmici je Grafičar s lakoćom pobijedio Mladost, a u drugoj su se sučelili Radnik i Čakovec. Križevčani su poveli s desetak koševa razlike, u drugoj i podigli razliku, no u trećoj je Čakovec u jednom trenutku došao na minus četiri i – stao! Šteta, jer pobjedom je Radnik zajedno s Grafičarom otišao na državnu završnicu među 10 najboljih sastava Lijepe Naše. U "utješnoj" utakmici za treće mjesto (i medalje) Čakovec je pobijedio Mladost Đurđevac, dok je u fi-

Jedinstvo (GM) do (K), BSK slavio u Jurovcu

U I. MNL-u palo čak 40 golova, Radnički uvjerljivo slavio u Gornjem Hrašćanu, Otok do iznenađenja u Novakovcu, Trnovec do pobjede u Donjem Koncovčaku

U Međimurskoj premier ligi bez pobjednika u derbiju kola. Već je u petoj minuti opravdano dosuđen kazneni udarac za Međimurec. Siguran realizator bio je Bojan Vručina. Vodstvo gostiju povisuje Kento Suzuki u 17. minuti. Podturen dolazi do zgoditka u 21. minuti, strijelac Lovro Koščak. Domaćini izjednačuju u 59. minuti zgoditkom Igora Šegovića. Gosti ponovno vode u 74. minuti preko Diega Camposa da Silve. Desetak minuta kasnije Podturnu bod donosi Šegović, svojim drugim zgoditkom na susretu.

nalu Radnik u produžetku nadjačao ludbreške dječake.

Rezultati i koševi: Grafi-

čar – Mladost 54:12, Radnik – Čakovec 42:27 (13:5, 11:9,

6:7, 12:6). Čakovec: Novak

9, Krnjak 2, Pleh 7, Pesek

8, Markov 1, Fras, Vabec, Naglić A., Naglić P., Haramija, Kozar, Baksa, Kramar.

Trener: Hrkač B. Utakmica za treće mje-

sto: Mladost – Čakovec

19:23 (4:12, 6:7, 4:4, 5:0).

Čakovec: Vabec 1, Naglić A. 4, Krnjak 2, Pleh 6, Pesek 6, Markov 4, Fras, Novak, Haramija, Naglić P., Kozar, Kramar, Baksa. Trener

Hrkač B. Finale: Grafičar – Radnik 51:59. Konačni

poredak ekipa: 1. Radnik, 2. Grafičar, 3. Čakovec, 4. Mladost Đurđevac. (bh)

Remi u Savskoj Vesi. Nakon prvih 45 minuta igre Dinamo je imao prednost 2:0 zgodicima Davora Štroka i Matije Kolara. U drugom dijelu igrač Bratstva Vedran Knežević svojim dvama zgodicima postavlja konačan rezultat 2:2.

U vrlo nervoznom susretu kod Savčana čak šestorica opomenutih, a kod Palovčana četvorica. Nedelišće poraženo u Svetoj Mariji. Pobjednički zgoditak za Mladost postigao je Nikola Valjak u 86. minuti. Mladosti Komet gradski derbi. Momčad iz Preloga imala je nakon pedeset jedne minute uvjerljivo vodstvo od 3:0 dvama zgodicima Srećka Šegovića i jednim “jockera” s klupe Doriana Andročeca. Galeb do kraja susreta uspijeva ublažiti poraz preko Arthura Dillija i Alexandra Ribeira.

Iznenađenje u Gornjem Mihaljevcu gdje je poražen vodeći Graničar. Jedinstvo dolazi u vodstvo zgoditkom Mihaela Ladića u 40. minuti. Pobjedu Mihaljevčana potvrđuje Ervin Sokač u 83. minuti. “Vruće” u Jurovcu. BSK dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Roberta Skolibera u 13. minuti. Bratstvu je u 66. minuti isključen Dominik Filipović zbog povlačenja protivničkog igrača u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Samo minutu kasnije vodstvo gostiju povisuje “jocker” s klupe De Alencar Filho. Igrač BSK David Partlić pogađa vlastitu mrežu u 77. minuti. U petoj minuti sudačke nadoknade vremena

domaći trener Mario Zaspan je isključen zbog grubog odguravanja prvog pomoćnog suca Jurice Šegovića. Povod tome bilo je nezadovoljstvo signalizacijom prekršaja igrača svoje momčadi.

Draškovec do boda u samoj završnici susreta. Goran Spasić zabija zgoditak za Slogu u 82. minuti. Bod gostima donosi Hugo Vitor de Souza u drugoj minuti sudačke nadoknade. Minimalna pobjeda Centrometala. Odlučujući trenutak utakmice, dogodio se u 76. minuti kada mrežu Naprijeda pogađa Krunoslav Hruškar.

Rezultati: Bratstvo (SV) – Dinamo (P) 2:2 (2x Knežević; Štrok, Kolar), Mladost Komet – Galeb 3:2 (2x Šegović, Andročec; Dilly, Ribeiro), Podturen – Međimurec 3:3 (2x Šegović, Koščak; Vručina, Suzuki, Campos da Silva), Sloga (Š) – Draškovec 1:1 (Spasić; De Souza), Jedinstvo (GM) – Graničar (K) 2:0 (Ladić, Sokač), Naprijed – Centrometal 0:1 (Hruškar), Bratstvo (J) – BSK

1:2, Mladost (SM) – Nedelišće 1:0 (Valjak).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Draškovec – Mladost (SM), Nedelišće – Bratstvo (J), Centrometal – Podturen, Dinamo (P) – Sloga (Š). U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: BSK – Naprijed, Međimurec – Mladost Komet, Galeb – Graničar (K) u Cirkovljanu, Jedinstvo (GM) – Bratstvo (SV).

I. MEĐIMURSKA LIGA

Gledatelji u Brezju vidjeli su čak osam zgoditaka. Nakon 25 minuta igre, Polet je imao prednost 3:0 dvama zgodicima Fabricija Cruza de Souze i jednim Miše Palfija. Hajduk do 52. minute izjednačuje rezultat preko Karla Mesarića i Saše Krnjaka, dok je gostujući igrač Rodrigo Godoy postigao zgoditak u vlastitu mrežu. Cruz de Souza zabija za 3:4 u 57. minuti, upisavši tako hat-trick. Za konačan rezultat zabija domaći igrač Luka Marčec desetak minuta kasnije. U 69. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za

Polet. Međutim, Cruz de Souza puca preko vratiju. Slavlje Sokola u Čakovcu. Nakon prvog dijela vodstvo Vratišinčana 3:0 s dva zgoditka Darija Šoltića i jednim zgoditkom Nine Horvata. Poraz Sloge ublažio je Saša Kosalec početkom drugog dijela. Minimalna pobjeda Venere PMP. Mrežu domaće Trnave pogodio je Tomislav Tomašić već u sedmoj minuti te donio svojoj momčadi vrlo bitna tri boda u borbi za sami vrh prvenstvene ljestvice. Spartak uvjerljiv u Čehovcu. Hat-trick je za gostujuću momčad postigao Saša Škvorc, dva zgoditka je dodao Niko Frančić i jedan Slaven Šokčević. Za ČSK su strijelci bili Damjan Habuš i Roberto Višnjić.

Osmica Zasadbrega 77. Najuvjerljiviju pobjedu u ovome kolu ostvario je Zasadbreg 77 protiv Mladosti iz Ivanovca. Po dva puta su mrežu posljednjeplasirane momčadi pogađali Filip Levačić, Tomas Makar, Miroslav Lisjak, a po jednom Florijan Rodinger i Bruno Šimunković. Za Ivanovčane su precizni bili Saša Novak i Goran Krištofić. Omladinac bolji od Hodošana. Za domaćine je po jedan zgoditak u svakom poluvremenu postigao Kazuma Suzuki, dok je poraz gostiju ublažio Nikola Vlah u posljednjoj minuti utakmice. Kod napuštanja terena za igru i ulaska u službene prostorije dolazi do pljuvanja sudaca od strane navijača Hodošana.

Bez pobjednika u Donjoj Dubravi. U 6. minuti Plavi su poveli zgoditkom Erika Švende. U 64. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za Dubravčan. Siguran realizator bio je Dominik Klarić. Strahonincu tri boda u Donjem Kraljevcu. U listu strijelaca za gostujuću momčad upisali su se Tomislav Šafarić, Karlo Kovačić i Luka Papec. Za Kraljevčan 38, jedini strijelac bio je Dino Novak.

Rezultati: Hajduk (B) – Polet (P) 4:4 (Mesarić, Rodrigo ag, S. Krnjak, Marčec; 3x Fabricio Cruz, Palfi), Omladinac (NSR) –Hodošan 2:1 (2x Suzuki; Vlah), Sloga (Č) – Sokol 1:3 (Kosalec; 2x D. Šoltić, N.Horvat), Dubrav-

čan – Plavi 1:1 (Klarić; Švenda), Zasadbreg 77 – Mladost (I) 8:2 (2x Levačić, 2x Makar, 2x Lisjak, Fl. Rodinger, Šimunković; Novak, Krištofić), Trnava – Venera PMP 0:1 (T. Tomašić), ČSK – Spartak 2:6 (D. Habuš, Višnjić; 3x S. Škvorc, 2x Frančić, Šokčević), Kraljevčan 38 – Strahoninec 1:3 (Novak; Šafarić, K. Kovačić, Papec).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Polet (P) – Kraljevčan 38, Venera PMP – Zasadbreg 77, Hodošan – Dubravčan, Plavi – Hajduk (B). U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: Strahoninec – ČSK, Spartak – Sloga (Č), Sokol – Trnava, Mladost (I) – Omladinac (NSR).

II. MEĐIMURSKA

LIGA

Petarda Pušćina. Mrežu Malog Mihaljevca tri puta je pogađao Yoshito Motonaga te po jednom Karlo Levanić i Damir Horvat. Bez zgoditaka u Slakovcu. Tijekom 90 minuta igre igrači Slobode i Vidovčana nisu postigli zgoditak te je susret završio s nepopularnih 0:0. Pod vodstvom novog trenera Marijana Moharića, Sloboda iz Mihovljana je upisala pobjedu u Kuršancu. Hat-trick je za goste upisao Krešo Kovač, dok su po jedan zgoditak još postigli Kristijan Culjak i Mario Matulin. Poraz Drave ublažio je kapetan Robert Herić. Borcu PMP susjedski derbi. Mrežu Omladinca pogađali su redom Karlo Košak, Nikola Patafta i Jurica Tot. Iznenađenje u Donjem Mihaljevcu, gdje je poražena vodeća Mladost. U četvrtoj minuti Drava dolazi u vodstvo zgoditkom Nikole Mesareka. Osam minuta kasnije vodstvo domaćina povisuje Dino Žmuk. Svoj drugi zgoditak na susretu Mesarek postiže u 22. minuti. Poraz Dekanovčana ublažio je Gustavo Secco u 40. minuti. Petarda Croatije. Za momčad iz Orehovice hat-trick je upisao Josip Bali, dok su po jedan zgoditak postigli Shuto Ozaki i Mateo Hanžeković. Jedini gostujući strijelac na susretu bio je Miljenko Bistrović. “Kiša” golova u Gornjem Hrašćanu. Radnički je uvjerljivo slavio protiv Pobjede rezul-

Piše: Dino Jambrović

do tri boda protiv Graničara Jurovcu

tatom od čak 3:7. Za domaćine su strijelci bili Leon Mikulan, Roko Kregar i Marinko Kovačić. Za Gardinovčane je dvostruki strijelac bio Neven Horvat, dok su jednom pogađali

Dominik Toplek, Matija Ačkar, Mate Omazić i Mihael Čeh, a vlastitu je mrežu pogodio domaći igrač Robert Zorković. Bez pobjednika u Novom Selu na Dravi. Jedinstvo dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Nenada Vuka u 24. minuti.

Bod Budućnosti donosi Krunoslav Majerić u 66. minuti.

Rezultati: Drava (K) –Sloboda (M) 1:5 (Herić; 3x Kovač, Culjak, Matulin), Pušćine – Mali Mihaljevec 5:0 (3x Motonaga, Levanić, Hor-

vat), Sloboda (S) – Vidovčan 0:0, Croatia – Hajduk (Š) 5:1

(3x J. Bali, Ozaki, Hanžeković; Bistrović), Pobjeda – Radnički

3:7 (Mikulan, R. Kregar, Kovačić; 2x N. Horvat, Toplek, Zorković ag, Ačkar, Omazić, Čeh), Jedinstvo (NSD) – Budućnost (M) 1:1 (Vuk; Majerić), Drava (DM) – Mladost (D) 3:1

(2x Mesarek, Žmuk; Secco), Borac PMP – Omladinac (DS)

3:0 (Košak, Patafta, Tot).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Hajduk (Š) – Sloboda (S), Omladinac (DS) – Pušćine, Mali Mihaljevec – Drava (DM). U nedjelju (17:00) na rasporedu su

utakmice: Vidovčan – Borac

PMP, Mladost (D) – Jedinstvo

(NSnD), Budućnost (M) – Pobjeda, Radnički – Drava(K), Sloboda (M) – Croatia.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Borac je uvjerljivo slavio u Križovcu. Hat-trick je za goste upisao Leonard Bistrović, dok je još jednom strijelac bio Matej Pozderec. Utješni zgoditak za Torpedo postigao je Jurica Berdin. Iznenađenje u Novakovcu. Dvostruki strijelac za Graničar bio je Ivan Krznar, dok su za pobjedu Otoka najzaslužniji dvostruki strijelac Erik Horvat te Patrik Tkalec koji je postigao jedan zgoditak. Gostima je u 34. minuti isključen fizioterapeut Ivan Matković

zbog psovanja glavnog suca Marka Đurđeka. Jadran je s čak šest komada u mreži ispratio kući Napredak. Za mornare je hat-trick ostvario Danijel Štampar, dvostruki strijelac je bio Sandro Novak te jednom Shinji Uchiba. Poraz gostiju ublažio je Noa Medved. Preokret Dubrave. U 11. minuti Budućnost vodi zgoditkom Gianluce Halića. Za domaćine izjednačuje Mihael Bobičanec u 28. minuti. Samo minutu kasnije gosti ponovno vode, strijelac Antonio Maček. Svoj drugi zgoditak na susretu Halić postiže u 48. minuti. Za 2:3 zabija Mario Sermek u 68. minuti. Sivičani izjednačuju drugim zgoditkom Bobičanca u 70. minuti. Sedam minuta prije završetka susreta Budućnosti je isključen Patrik Piškor zbog psovanja glavnog suca Karla Klobučarića. U trećoj minuti sudačke nadoknade vremena tri boda Dubravi donosi Dino Halabarec.

Rezultati: Graničar (N) – Otok 2:3 (2x I. Krznar; 2x E. Horvat, Tkalec), Torpedo – Borac (DH) 1:4 (Berdin; 3x Bistrović, M. Pozderec), Dubrava – Budućnost (P) 4:3 (2x Bobičanec, Sermek, Halabarec; 2x Halić, A. Maček), Jadran –Napredak 6:1 (3x Štampar, 2x S. Novak, Uchiba; Medved).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Graničar (N) – Torpedo. U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: Otok – Napredak, Budućnost (P) – Jadran, Borac (DH) – Dubrava.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

U derbiju kola Trnovec je slavio u Donjem Koncovčaku. Već nakon 22 minute igre gosti su imali prednost 2:0 s oba zgoditka Boštjana Ivanuše. U drugom dijelu mrežu Koncovčana još dva puta pogađa Karlo Koprivec. Šenkovcu susjedski derbi. Nakon tridesetak mi-

nuta igre, Omladinac je imao vodstvo 2:0 zgodicima Luke Ciglarića i Matije Trupkovića. Za Šenkovec u 38. minuti zgoditak iz kaznenog udarca postiže kapetan Roko Zemljić. Gosti izjednačuju u 52. minuti preko Filipa Lesara. Svojim drugim zgoditkom na susretu Zemljić u 78. minuti donosi pobjedu Šenkovcu.

U još jednom susjedskom derbiju bez pobjednika. U petoj minuti Bratstvo je povelo zgoditkom Bojana Novaka. Vodstvo domaćina povisuje Sandi Ignac desetak minuta kasnije. Za Parag je u 30. minuti strijelac bio Sandi Balog. Bratstvu je u 56. minuti isključen Mario Čabradi zbog dviju opomena. Bod gostima donosi Vedran Oršoš u 66. minuti.

Rezultati: Bratstvo (P) –Parag 2:2 (Novak, Ignac; S. Balog, V. Oršoš), Donji Koncovčak – Trnovec 0:4 (2x Ivanuša, 2x Koprivec), Omladinac (M) – Šenkovec 2:3 (Ciglarić, M. Trupković; 2x Zemljić, Lesar). Mura je bila slobodna.

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Šenkovec – Trnovec, Parag – Donji Koncovčak u Donjem Koncovčaku. U nedjelju (17:00) na rasporedu je utakmica: Omladinac (M) – Mura. Bratstvo (P) je slobodno.

Igrači NK-a Omladinac Držimurec-Strelec u novoj garnituri dresova

Desetim uzastopnim porazom

Međimurje prikovano za dno

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Mario Golenko

Bez obzira na dobru igru i puno prilika, Međimurje nikako da dođe barem do boda. Protiv Hrvaca upisali su minimalni 0:1 poraz, već deseti uzastopni.

Kao i u nizu proteklih susreta i na ovom su domaći sami krivi za poraz. Mogli su međutim bolje proći, igrali su bolje nego na nekim ranijim susretima, no nemaju realizatora pa su gosti uzeli ponuđeno.

To je najbolje bilo vidljivo u prvih 45 minuta kada su domaći imali inicijativu, a prilike nisu iskoristili već u drugoj minuti Benko, a u 41. i 42. minuti one izrazito povoljne Cerovčec i Vrbanić. Gosti svoju priliku u tom dijelu nisu iskoristili u 36. minuti, Fotak je loptu u polje izbacio s gol linije.

U drugom dijelu priliku za vodstvo nije iskoristio Luetić u 50. minuti, a vodeći pogodak koji je odlučio o pobjedniku pomalo sretno su postigli gosti. Nakon ubačaja s desne strane u 61. minuti, lopta se

je od Fotaka u gužvi odbila u mrežu Jesenovića, koji pak je tri puta iza toga spašavao da poraz nije na kraju bio uvjerljiviji.

Međimurje: Jesenović, Cerovčec, Težački, Bacinger (81. Popović), Bujan, Benko (73. Ratajec), Fotak, Zanjko, Vršić (73. Turk), Štajerec, Vrbanić.

Trener: Vjeran Simunić.

Pomak je vidljiv, no bodovni učinak ostaje na nuli

- Teška kao i svaka, vidi se nova energija kod Međimurja nakon dolaska novog trenera, i prošle dvije utakmice su se, koliko vidim, digli i izgledali dobro, ponovili su to i danas. Jesmo mi bili bolji i zasluženo slavili, ali su nam pružili dosta jak otpor, izjavio je Grgica Kovač, trener Hrvaca.

Simunić diže momčad, to je evidentno, no bodovni učinak ostaje na nuli i nade u nekakav čudesni spas praktično ne postoje. I protiv Hrvaca kao i u prethodnim dvama kolima igrački to nije izgledalo loše, no da bi se

osvajali bodovi, ipak je neophodno iskustvo kojeg Hrvace imaju sasvim dovoljno.

- Treći poraz, ali sigurno je vidljiv jedan pomak prema naprijed u odnosu na prošle dvije utakmice. Bili smo blizu barem boda, da ne kažem i svih triju. Posebno smo bili dobri u prvom poluvremenu gdje smo imali tri jako dobre prilike, nakon ovog vremena provedenog s ekipom odgovorno tvrdim da bi s jednim dobrim i iskusnim

napadačem bez problema bili u sredini ljestvice, a da ne pričam da su tu 3 ili 4 iskusnija koji bi vodili ovu mladost na terenu. Frustrirajuće je ovako gubiti, Hrvace su sigurno među 3 ili 4 najkvalitetnije ekipe lige, mi smo ih, usudit ću se reći, nadigrali, ali smo ostali praznih ruku. Žao mi je tih mladih dečki, ali sad smo tu gdje jesmo, slijedi nam Bjelovar pa Zrinski, sve gore od goreg, ali idemo u svakoj

utakmici biti bolji nego u onoj prethodnoj, bitno je da na kraju sezone ovi momci budu bogatiji za iskustvo i igrački vidljivo bolji. Čestitke Hrvacama, iskoristili su ponuđeno i pokazali da su iskusna i kvalitetna momčad, riječi su Vjerana Simunića, trenera Međimurja.

Šanse za ostanak u ligi još su teoretske Međimurje na zadnjem mjestu ima devet bodova,

ispred njih su Grobničan s 19, Marsonia s 21 i Zagorec s 23 boda. Zadnji klub obavezno ispada, a pretposljednji igra kvalifikacije s jednim od trećeligaša. Do kraja prvenstva preostalo je sedam kola od kojih Međimurje igra četiri vani (Bjelovar, Dugo Selo, Jadran Ploče, Opatija) protiv momčadi iz vrha tablice i tri doma (Zrinski, Marsonia, Belišće) protiv slavonskih ekipa. U igri je još 21 bod, teoretske šanse još postoje, međutim treba početi pobjeđivati.

Sada su već pod trenerom Simunićem uigrani i kako je sam rekao, vidljiv je pomak, pa bi, bez obzira na to što gostuju kod Bjelovara, mogli i iznenaditi. Utakmica 24. kola SuperSport Druge NL između Bjelovara i Međimurja igra se u subotu 22. travnja s početkom u 17:00.

U utakmici na nivou Premijer lige pobjeda Čakovcu

U dvorani Aton u Nedelišću rukometaši Čakovca pred oko 300 gledatelja ugostili su drugoplasiranu Slatinu, koju su u kvalitetnoj predstavi pobijedili 32:31.

Gosti koji pretendiraju i na Premijer ligu, u prvom dijelu u nekoliko navrata vodili su i tri gola razlike (10:13, 13:16), da bi se na odmor otišlo s golom prednosti Slatine (15:16). U nastavku se situacija promijenila, rukometaši Čakovca preuzimaju loptu u svoje ruke i na krilima Mateja Ćuka koji je postigao 11 golova drže stalnu prednost nad renomiranim gostima iz Slatine. Gosti su se najviše približili Čakovčanima na gol razlike, a tako je i završila utakmica, pobjedom Čakovca s jednim golom razlike, 32:31. Osim Ćuka s 11 golova, efikasan je bio i Petar Sklepić koji je upisao osam pogodaka.

Ovo je bila utakmica kakvu bismo željeli više puta

gledati, zanimljiva, atraktivna i na kraju pobjeda koja daje igračima poticaj da mogu i moraju još više.

- Teška utakmica, težak protivnik, borili smo se, okrenuli rezultat i dobili golom razlike. Idemo Metalcu gdje

će biti isto teško, ne znam što očekivati jer su jako dobra momčad, jako dobri individualci pa ćemo vidjeti, rekao je prvi topnik Čakovčana Matej Ćuk.

- Hvala na čestitkama, najprije bih čestitao svojoj ekipi,

pa protivničkoj ekipi na igri. Prava prvoligaška utakmica u kojoj su normalne tehničke pogreške. Mi smo danas imali odličnog vratara koji je pokrio te neke naše nedostatke, a opet smo znali zabiti gol, došli na dva razlike, a gosti su je-

dino uspjeli smanjiti. Sretni smo zbog pobjede nad jakim protivnikom i okrećemo se novom susretu, kazao je pomoćni trener Nikola Petek

Čakovec: V. Horvat, Varšić, Tkalec (2), Hozjan, Zadravec (1), Tkalčec (2), Kranjec, Zvonarek (3), Sklepić (6), Vuković, Novak (1), Juranić (1), E. Horvat (1), Toplek (4), Čuk (11). Trener: Josip Borković.

U sljedećem kolu Čakovec odlazi u Zagreb na megdan Metalcu. Utakmica se igra u nedjelju 23. travnja u 17:30.

Spomenimo još kako je Marko Tkalec pozvan u juniorsku reprezentaciju koja će u Ivanić Gradu trenirati krajem ovog mjeseca, tj. pripremiti igru s kojom će se predstaviti na Svjetskom prvenstvu koje ih u lipnju i srpnju čeka u Njemačkoj, odnosno Grčkoj. Tijekom priprema u srijedu 26. i četvrtak 27. travnja, odigrat će i dvije prijateljske utakmice protiv Slovenije. (md)

Ekipa U-9 zlatna u Karlovcu

Ekipa U-9 (2014. godište) MRK-a Čakovec na nedavno je održanom 21. Međunarodnom otvorenom prvenstvu Karlovca u minirukometu i superminirukometu osvojila zlato. Uz zlato također su imali dva igrača u najboljoj petorci te najboljeg igrača i strijelca turnira. Nakon što su u osmini finala bili slobodni, u četvrtini finala slavili su 13:10 protiv RK-a Črnomelj iz Slovenije, da bi u polufinalu svladali RK Nexe Našice rezultatom 10:14. U finalnom susretu snage su odmjerili protiv RK-a Sedmerac Karlovac te zasluženo slavili 10:9 i osvojili zlatno odličje. (lm)

Hrvace je Međimurju nanijelo minimalni 0:1 poraz

1. HRL SJEVER

Matej Ćuk zabio je nevjerojatnih 11 golova

Petar Sklepić bio je drugi najefikasniji (6 golova)

MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Završila napeta sezona u županijskim ligama

Piše: Denis Tratnjak

Odigrano je posljednje, 32. kolo, Međimurskih liga Međimurskih novina. Domaćini su slavili u 19 susreta, gos� u osam, dok je samo pet ogleda završeno bez pobjednika.

1. županijska liga

U Belici Putjane Brid je pobjedom potvrdio prvo mjesto na tablici i osvajanje najvišeg pehara u Međimurskim ligama. Tricom se u ovome susretu istaknuo najbolji igrač Putjana ove sezone Boris Preksavec. Šenkovec je ovo kolo visoko svladao ekipu Mihovljan Primabiro, uz tricu prvog igrača lige Ma�je Barića te potvrdio drugo mjesto svojoj ekipi.

U Mihovljanu, tricama Roberta Mikaca i Kris�jana Kovačića svladana je ekipa Hodošana, a zbog boljeg omjera u međusobnom susretu s ekipom MSTC-a završili su na trećem mjestu sa peharom.

Uz trice Filipa Panića i Filipa Godine, visoka pobjeda MSTC-a na domaćem terenu u susretu s ekipom Putjana MLD, među�m samo dovoljna za četvrto mjesto. U derbiju začelja podjela bodova između ekipa Kotoribe i Zasadbrega, ponajprije zahvaljujući trici Nikole

Magdalenića te su nažalost obje ekipe sljedeće sezone drugoligaši.

Rezulta�: USTA Belica 1 –Putjane Brid 2:8, MSTC Čakovec

– Putjane MLD 7:3, Kos-Kotoriba

2 – Zasadbreg 1 5:5, Mihovljan

2 – Hodošan 1 8:2, ZEN-Šenkovec

2 – Mihovljan 3 Primabiro 7:3.

2. županijska liga

U opuštenoj atmosferi zadnjeg kola kada su putnici za ligu više i niže riješeni, dogodile su se tri desetke. HE-DRA 1 je na domaćem terenu potvrdila prvo mjesto s desetkom u susretu s ekipom Šenkovca.

Goričan je pretposljednje plasiranu ekipu Male Subo�ce koja nakon dugo godina igranja u drugoj ligi seli ligu niže također pobijedio s deset pobjeda, dok oni su ostvarili s drugim mjestom plasman u prvu ligu. Čakovec je desetkom pobijedio ekipu KOSKotoribe koja sljedeće sezone igra u trećoj ligi.

Zanimljiva borba je bila za treće mjesto. Nedelišće je na gostovanju u Donjem Kraljevcu

KOŠARKA

odigralo neriješeno te je bod i treće mjesto tricom i pobjedom u zadnjoj par�ji izvukao Siniša Mesarić.

Prelog je nakon lošeg ulaska u meč uspio svlada� ekipu Lopa�nca u susretu gdje nije bilo neporaženog igrača i bodovno se izjednači� s ekipom Nedelišća na trećem mjestu, među�m u međusobnom omjeru je ekipa Nedelišća bolja.

Rezulta�: HE-DRA 1 Draškovec – ZEN-Šenkovec 3 10:0, GSTK

Prelog 1 – Lopa�nec 1 6:4, Donji Kraljevec 2 – Nedelišće 1 5:5, STK Čakovec 1 – Kos-Kotoriba 3 10:0, Mala Subo�ca 1 – Goričan 1 0:10.

3. županijska liga

U Lopa�ncu �jesna pobjeda ekipe Čakovca za potvrdu prvog mjesta, a najzaslužniji je tricom bio Danko Šimon. ČAK je i bez svog prvog reketa došao do pobjede na domaćem terenu u susretu s trećeplasiranom ekipom HE-DRA.

Trica Domagoja Turka i Ivana Fileša potvrdile su drugo mjesto i plasman u drugu ligu. Mihovljan se pobjedom u posljednjem kolu u susretu s ekipom HE-DRA 3 opros�o od treće lige te se seli ligu niže, ali ne s posljednjeg mjesta zahvaljujući tricama Dražena Bubeka i Bojane Kolarić. Hodošan je pobijedio ekipu Goričana na domaćem terenu koja sljedeće sezone nastavlja igra� u četvrtoj ligi, a tricom su se istaknuli Jan Zrna i Jurica Pandur. Marijan Čižmešija i Vladimir Rapaić su se tricama istaknuli u susretu s ekipom USTA Belica te su donijeli visoku pobjedu svojoj ekipi Čakovec Euroland.

Rezulta�: ŠŠK ČAK Čakovec – HE-DRA 2 Draškovec 8:2, Mihovljan 4 – HE-DRA 3 Draškovec 8:2, Hodošan 2 – Goričan 3 8:2, Čakovec 2 Euroland – USTA Belica 2 7:3, Lopa�nec 3 – Čakovec 3 4:6.

4. županijska liga

Prvo mjesto osvojila je ekipa

ZEN-Šenkovec 5 koja je na gostovanju u Putjanama za kraj doživjela poraz, za koji je tricom zaslužan

Dražen Šol�ć. Čakovec je na gostovanju u Nedelišću upisao pobjedu i potvrdio drugo mjesto i plasman u treću ligu sljedeće sezone. Trica

Dejana Marčeca samo je ublažila poraz domaćina.

Na trećem mjestu se smjes�la

ekipa KOS-Kotoribe koja je u opu-

USKRSNI kamp privukao tridesetak djece

štajućoj atmosferi na domaćem terenu remizirala s posljednje plasiranom ekipom Putjana, koja seli u petu ligu sljedeće sezone, u susretu u kojem nije bilo neporaženog igrača.

Prvi igrač lige se i za kraj prvenstva istaknuo tricom u pobjedi svoje ekipe Goričana u susretu s ekipom Donjeg Vidovca. U susretu u Putjanama gdje nije bilo neporaženog igrača, oba boda je izvukla gostujuća ekipa iz Donjeg Vidovca, dok domaćin se ovim porazom oprašta od četvrte lige.

Rezulta�: Putjane 4 – Donji Vidovec 2 4:6, Goričan 2 – Donji Vidovec 1 6:4, Nedelišće 2 – Čakovec 4 4:6, Kos-Kotoriba 5 – Putjane 7 5:5, Putjane 3 – ZEN-Šenkovec 7:3.

5. županijska liga

Uz tricu Rafaela Dominika i neporaženog Gabriela Dominika, ekipa Goričana je došla do visoke pobjede u susretu s ekipom Male Subo�ce te potvrdila prvo mjesto i igranje u četvrtoj ligi sljedeće sezone, dok ekipa Male Subo�ce napušta kao pretposljednja ovu ligu.

Dragoslavec Breg je na domaćem terenu doživio poraz u susretu s ekipom Svete Marije, zahvaljujući trici Antuna Mustača, ali su završili na drugome mjestu te sele u četvrtu ligu sljedeće sezone, dok ekipa Svete Marije osvaja pehar za treće mjesto.

Lopa�nec je na domaćem terenu pobjedom u susretu s posljednje plasiranom ekipom Donjeg Kraljevca završio prvenstvo. Tricom se istaknuo Mladen Trbuhović, dok je kod gos�ju Tihomir Horvat ostao neporažen.

U Draškovcu �jesna pobjeda ekipe Preloga, zahvaljujući trici gostujućeg Mire Štefoka. Ovom pobjedom su izjednačeni s ekipom Lopa�nca, među�m u međusobnom susretu su izjednačeni bodovno, također i po broju osvojenih setova su izjednačene ekipe te je presudilo 10 poena koje je više osvojila ekipa Preloga u međusobnom susretu.

Danijel Mavrin se tricom istaknuo u susretu ekipe USTA Belica i Joka-Čakovec te je ovom pobjedom ekipa Belice bolja u međusobnom skoru za sedam osvojena seta više od ekipe Joka-Čakovec.

Košarkaško veselje za školske praznike

Proteklog tjedna, tijekom uskrsnih praznika, Košarkaški klub Donji Kraljevec već je tradicionalno organizirao Uskrsni košarkaški kamp na kojem su djeca u dobi od 6 do 13 godina �jekom če�-

riju dana uživala upoznajući čari košarke.

Tridesetak djece, od kojih se neki nikad nisu upoznali s košarkom, uživalo je u štafetama, igrama i druženju uz sport.

Rezulta�: Dragoslavec Breg

1 – Sveta Marija 1 2:8, Goričan 5 –Mala Subo�ca 2 9:1, USTA Belica

3 – Joka-Čakovec 6:4, Lopa�nec

4 – Donji Kraljevec 1 7:3, HE-DRA

4 Draškovec – GSTK Prelog 2 4:6.

6. županijska liga

– od 1. do 4. mjesta

Ekipa Hodošana je na gostovanju u Pribislavcu ubilježila pobjedu te je zadržala drugo mjesto. Tricom je samo poraz ublažio Ali Avdija kod domaćina. Pirovu pobjedu je ostvarila ekipa Svete Marije u susretu sa Starom vagom. Tricom se istaknuo Damir Kos te pehar za treće mjesto ide u Svetu Mariju, dok ekipa Stare vage zbog dva seta više osvojena u susretu s ekipom Hodošana slavi prvo mjesto i plasman u petu ligu.

Rezultati: STK Pribislavec 1367 – Hodošan 3 4:6, Sveta Marija 2 – Stara vaga 8:2.

Razigravanje od

5. do 8. mjesta

Visoka pobjeda Svete Marije na gostovanju u Nedelišću zahvaljujući tricama Svena Poljaka i Dine Š�rinića. Anton Jambrović se istaknuo tricom u pobjedi svoje ekipe Dragoslavec Brega u susretu s ekipom Zasadbrega.

Rezulta�: Nedelišće 3 – Sveta Marija 3 2:8, Dragoslavec Breg 2 – Zasadbreg 2 8:2.

Razigravanje od 9. do 12. mjesta

Mlade ekipe Sveta Marija i Goričan su podijelile bodove u susretu gdje se tricom istaknuo Vito Benko. Za kraj prvenstva pobjeda ekipe Preloga na domaćem terenu u susretu s ekipom OKUS Knezovec. Šteta da je kraj prvenstva jer se probudio i tricu ostvario Neven Šafarić te pri tome nanio tek drugi pojedinačni poraz prvome igraču lige Renatu Vargi.

Rezulta�: Sveta Marija 4 –Goričan 4 5:5, GSTK Prelog 3 –Udruga OKUS Knezovec 6:4.

Razigravanje za 13. i 14. mjesto

GSTK Prelog 4 i STK Pribislavec 2022 utakmice su odigrali već ranije pa ekipa GSTK-a Prelog 4 sezonu završava na 13. mjestu, dok se ekipa STK-a Pribislavec 2022 nalazi na 14. mjestu.

Na temelju članka 10. Odluke o uvjetima, načinu i postupku upravljanja nekretninama u vlasništvu Općine Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 15/16.) Općina Štrigova objavljuje da je raspisan

ZA

PRODAJU NEKRETNINA U VLASNIŠTVU OPĆINE

Prodaje se sljedeća nekretnine u vlasništvu Općine Štrigova:

r.br broj zemljišta kat. općina zkul. naselje Površina u čhv Početna cijena u E Jamčevina u E – 10%

1. 4/1, 4/2, 4/3, 4/4, 4/5

Najviša ponuđena cijena smatrati će se najpovoljnijom ponudom. Opis nekretnine:

* Kratki opis i namjenu nekretnine:

U zemljišnim knjigama nekretnine su upisane kao:

4/1 vinograd Leskovčec od 1002 čhv

4/2 vinograd Leskovčec od 442 čhv

4/3 voćnjak Leskovčec od 821 čhv

4/4 šuma Leskovčec od 413 čhv

4/5 voćnjak Leskovčec od 315 čhv

U katastru nekretnine su upisane kao:

kat.čest.br. 186/2 vinograd Leskovčec od 5.610,00 m2

kat.čest.br. 184/2 voćnjak Leskovčec od 5.174,00 m2

U naravi je to obiteljska stambena (podrum, prizemna + potkrovlje) i pomoćna zgrada (garaža i spremište) s pripadajućim zemljištem na adresi Ban�i 195, HR-Štrigova. Godina građenja cca 1968. Objekti nisu legalizirani. Namjena objekta može biti za stanovanje ili povremeni boravak. Priključci: vodovod-priključen, kanalizacija-priključena na septičku jamu, telefon-bez priključka, el. struja – isključena, plin – isključen. Pristup nekretnini je omogućen osobnim automobilom s javne asfaltirane prometnice. Parkiranje je omogućeno u dvorišnom dijelu parcele ili u garaži.

Energetski certi�ikat – razred G/F

Rok za podnošenje ponude za kupnju nekretnine izložene na prodaju u ovom Javnom natječaju je 10 dana, a počinje se računati od početka sljedećeg dana od dana objavljivanja teksta Javnog natječaja u novinama.

Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je internet stranicama Općine Štrigova www.opcinastrigova.hr i na oglasnoj ploči Općine Štrigova, Štrigova 87.

Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova, koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem tel.br. 040/851-039 ili 040/851-134.

Na temelju Procedure upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Podturen KLASA: 401-01/20-01/11, URBROJ: 2109-13-02-21-01, Općina Podturen objavljuje da je raspisan

JAVNI NATJEČAJ ZA

PRODAJU NEKRETNINA U VLASNIŠTVU OPĆINE PODTUREN

Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je na mrežnim stranicama Općine Podturen www.opcinapodturen.hr i na oglasnoj ploči Općine Podturen, Ivana Grščića 5.

Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen, na adresi: Ivana Grščića 5. ili na tel. 040/847-004. Općina Podturen

Posebno raduje što su i oni koju su se prvi put susreli s košarkom kamp napuštali s osmijehom na licima i željom da se vrate i da se nastave bavi� sportom! - Zdrav

život kroz bavljenje sportom nam

je nit vodilja koja nas tjera da idemo dalje i da djeci i u budućnos� nudimo zdravu alterna�vu toliko prisutnom sjedilačkom načinu života, kazali su iz KK-a Donji Kraljevec. (nl)

FIM Speedway Grand Prix

dana do 70. speedway na Stadionu Milenium! 7

Drugu sezonu za redom Svjetsko speedway prvenstvo, FIM Speedway Grand Prix, počinje u Hrvatskoj na Stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu. Pred točno godinu dana Bartosz Zmarzlik upisao se u listu najboljih u Hrvatskoj i zakoračio pobjedom prema svojem trećem naslovu svjetskog prvaka.

U Hrvatskoj će 29. travnja ponovo započeti borba za novi trofej namijenjen najboljem vozaču na utrci koja slovi za najbolju i najatraktivniju u kalendaru. Gotovo 7000 navijača iz svih krajeva svijeta učinit će Stadion Milenium centrom motociklističkog svijeta na jedan dan.

- Očekujemo rasprodan Stadion s 7000 navijača, od čega više od polovice stranih gledatelja koji stižu na speedway vikend u Međimurje. Kao i u 2022., broj noćenja koje će sportski turisti ostvariti broji se u desecima tisuća, što je odličan rezultat za predsezonu u kontinentalnom turizmu, rekla

je Darija Pavlic, direktorica

utrke Tehnix FIM SPEEDWAY Grand Prix of Croatia, ujedno predstavnica FIM-a Svjetske motociklističke federacije, na predstavljanju jedne od najvećih sportskih manifestacija u Hrvatskoj u 2023.

- U proteklih 18 godina na Stadionu Milenium organizirali smo velik broj događaja i utrka, a ponosni smo što

će ovaj Grand Prix biti naša 70. utrka!

Kvalitetu domaćina, organizacijske snage i prednosti Hrvatske prepoznao je i novi desetogodišnji partner FIM-a, Warner Bros Discovery, koji će sliku iz Međimurja plasirati u 56 zemalja svijeta, na svih sedam kontinenata, a prema njihovim statistikama gotovo 10 milijuna ljudi

gledalo je utrku na Stadionu Milenium prošle godine!

A 2022. budući trostruki svjetski prvak Bartosz Zmarzlik popeo se na najvišu stepenicu, no drugi je bio danski vozač Mikkel Michelsen:

- Želim dobar početak sezone, dobar start. Ako ne kreneš dobro već u prvoj utrci, ostatak sezone samo loviš one ispred. Veselim se prvoj utrci

i želim ponoviti uspjeh, ma želim pobijediti u Hrvatskoj, rekao je Mikkel Michelsen. Za pobjedu trebat će biti brži od Poljaka i svjetskog prvaka

Bartosza Zmarzlika koji je rekord staze za najbrži krug postavio je u drugoj vožnji na utrci 2022. godine s vremenom od 60.553 s.

Zvonimir Pavlic, višestruki jugoslavenski prvak,

prvak Slovenije i sportska speedway legenda i u 2023. godini odgovoran je za održavanje i pripremu staze i Stadiona, baš kao i Jurica Pavlic, europski juniorski i seniorski prvak. - Iako se u suštini nije puno promijenilo otkako sam ja posljednji puta vozio speedway, tehnologija unapređuje i speedway. U stazu smo ugradili nove uređaje za mjerenje brzine, u fazi smo implementacije nove, ekološke LED rasvjete, a ono što sa stopostotnom sigurnošću mogu reći je da imamo najbolju stazu u cijelom kalendaru i da će ona spremna dočekati 16 najboljih vozača svijeta koji će se upravo kod nas boriti za titulu svjetskog prvaka!

Svjetski prvaci stižu u Međimurje

Uz same svjetske prvake, u Međimurje stiže i gotovo 20 tegljača opreme, postavlja se potpuno nova LED rasvjeta koja će biti ekološka, štedna i bolja za sve, pa će tako uz oduševljene fotografe najsretniji biti milijuni uz male ekrane: - Postavljamo

Na Stadionu Milenium očekuju se tisuće navijača

Najbolja staza čeka najbolje svjetske vozače!

speedway utrke Milenium!

Ulaznice možete potražiti na www.entrio.hr, na ulazu na Stadion ili u �irmi Pavlic-asfalt-beton svakodnevno od 7 do 15 sati!

WILD CARD pozivnica upućena Mateju Žagaru

Slovenski as i u 2023. godini će na prvoj utrci Speedway Grand Prix prvenstva nositi broj 16 rezerviran za WILD CARD pozivnicu domaćina. Žagar je vozač koji briljira na ovoj stazi, na kojoj je u 2022. izborio plasman u polu�inale i ostvario 11 prvenstvenih bodova, a u 2019. i 2020. godini se ovdje pobjedama u utrci Grand Prix Challenge kvali�icirao u GP seriju kao stalni vozač. Ako pogledamo još malo dalje u

ovih dana u suradnji s Magic Netom i najsuvremeniju LED rasvjetu, provukli smo optički internet koji se spaja direktno na svjetlovod.

I ove godine TV signal ide putem interneta, a ne putem satelita, što je novost i za hrvatsku produkciju, pa će biti zanimljivo gledati sve detalje poput super slow motion kamera i snimki u

4k kvaliteti, rekla je Darija Pavlic. - Posebno nas veseli dolazak tisuća navijača, imamo najavljene grupe iz Australije, Kanade, Sjedinjenih američkih država, Velike Britanije, Danske, Švedske, Nizozemske, Njemačke, Mađarske, Slovenije, Italije, Rumunjske, Austrije, no ipak nekako su nam tihi favoriti

prošlost, Žagar je u svojoj karijeri ostvario pet Speedway GP pobjeda, osvojio 1002 boda u Svjetskom prvenstvu i vozio u 706 vožnji na 127 utrka Speedway Grand Prix.

Uz Žagara, preko granice će se kao rezerve uputiti i slovenski mladi vozač Nick Škorja kao prva rezerva s brojem 17, dok će broj 18 nositi prekaljeni mađarski vozač Norbert Magosi, dobro poznat u speedway krugovima.

naši navijači iz Osijeka koji ne propuštaju nijednu utrku na našem Stadionu! Oni su naš 19. vozač i pravi WILD card! Iako je Osijek ostao bez stadiona, speedway tradicija tamo nije nestala.

U 18 godina Stadiona organizirali smo utrke različitog karaktera, no ipak posebno se veselimo ovoj 70. na Stadionu Milenium, ponovila je

Darija i dodala: - Domaćih vozača nemamo, no publika će zasigurno s istim žarom navijati za Žagara, Zmarzlika, Wof�indena, Lindgrena ili nekog drugog favorita.

Na stadionu od 12 sati nas očekuje cjelodnevni program - Stadion svoja vrata otvara u 12 sati, a trening

je u 13 sati, autogrami se potpisuju od 16 sati, dok je sama trka u 19 sati. Želimo da ljudi ostaju, da se druže, razgovaraju i da budu dio cjelodnevne priče pa smo organizirali i izložbu starih motora, pehara, moći ćete se fotogra�irati uz pravu „Jawu“, a za one najhrabrije tu je i Tattoo Corner, ali i pravi burger fest, opisuje

Darija popratni sadržaj.Čak šest kućica, šest različitih tipova hrane i odlična glazba, atmosfera i predivan park našeg stadionskog kompleksa pretvaraju utrku i u pravu gastrobajku. Burgeri, langoši, pizze, hot dogovi, palačinke, ili pak pivo i sok, ali i fan zona za djecu, uveselit će sve posjetitelje ove utrke!

Slovenski as Matej Žagar

Sanski vozač Mikkel Michelsen

Na Stadionu cjelodnevni program počinje od 12 sa�

Discovery će se pobrinu� da speedway pra� više od 10 milijuna ljudi u cijelom svijetu

ČLANOVI Karate kluba Globus Čakovec na Svjetskoj karate ligi u Fujairahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima postigli zapažene rezultate

Puno treniraj, nikad ne odustaj i uspjet ćeš u sportu

Mladi karatisti sa svojim trenerom Dejanom Slukićem nižu uspjehe

Piše: Aleksandra Sklepić

Članovi Karate kluba Globus Čakovec sa svakog se natjecanja vraćaju s osvojenim zavidnim rezultatima, a nedavno su na Svjetskoj karate ligi u Fujairahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, među čak 1196 natjecatelja iz 67 država, uzeli 3 medalje. Leona Gulija osvojila je zlatnu medalju i postala prvakinja svjetske lige u kategoriji juniorki -66 kg, a Ervin Šoltić i Tino Panić osvojili su još dvije medalje. Ervin je u kategoriji mlađih kadeta +55 kg osvojio broncu, a Tino je bio 3. u kategoriji mlađih kadeta -40 kg. Nikola Topličanec i Paulina Magdalenić u svojim su kategorijama uzeli 5. mjesto, a Aida Trstenjak 7. Nastupili su još Laura i Sven Strahija te Petar Slukić,

koji su zaustavljeni u 2. kolu i nisu dobili priliku izboriti medalje kroz repasaž.

Razgovarali smo s Leonom Gulija, Ervinom Šoltićem i Tinom Panićem, osvajačima medalji na tom prestižnom natjecanju i oni su nam ispričali o svojim treninzima, događajima u karijeri i planovima za budućnost.

Leona Gulija

Treniram od 7. godine, na što su me potaknuli roditelji. Sada sam 3. razred gimnazije, imam 17 godina. Treniram šest puta tjedno. Iako zbog karatea nemam previše slobodnog vremena, ne gledam na to kao odricanje jer imam ciljeve koje hoću ostvariti. Pratim i gledam različite karatiste i od svakog isprobam neku tehniku koja mi se svidjela.

Najveći uspjesi koje bih nabrojila u svojoj karijeri su Youth league Umag, 3. mjesto, državna prvenstva, Youth league Fujairah, 1. mjesto i ostala međunarodna natjecanja, a najljepši mi je događaj bilo 3. mjesto na Youth league Umag. Planova za budućnost još nemam, sve se događa s razlogom, ali medalja sa svjetskog ili europskog bila bi super. Svojim vršnjacima i drugim mladim ljudima poručila bih da rade ono što vole i uživaju u tome. U svojoj karijeri ne bih promijenila baš ništa.

Ervin Šoltić

Treniram od svoje 7. godine. Na karate su me potaknuli moji sadašnji prijatelji iz kluba. Sedmi sam razred, imam 13 godina. Treniram 6 dana u tjednu. Prvak sam Hrvatske,

te sam osvojio 2. i 3. mjesto na Prvenstvu Balkana. Moram se odricati druženja s prijateljima, ali mi to ne pada toliko teško. Uzor su mi stariji kolege iz kluba. Najveći uspjesi do sada su mi medalje (1. i 3. mjesto) sa svjetskih liga. Plan za budućnost mi je da se plasiram na europsko i svjetsko prvenstvo. Najljepši događaj u karijeri mi bio kada sam osvojio zlato na svjetskoj ligi u Veneciji. Na treninge me najviše voze moji roditelji. U svojoj karijeri ne bih ništa promijenio.

Tino Panić

Karate treniram od svoje

7. godine. Želja za treniranjem borilačkih vještina potakla me na treniranje karatea. Šesti sam razred osnovne škole i u 11. mjesecu napunit ću

13 godina. Tjedno treniram četiri puta. Zbog sudjelovanja na natjecanjima često propuštam igre s vršnjacima, rođendanske proslave, obiteljska druženja itd., za sada mi to teško ne pada jer opet sve nadoknadim s prijateljima iz Kluba. Uzor mi je Rafael Aghayev. Najveći uspjesi su mi:

1. mjesto na svjetskom kupu u Poreču 2022., 2. mjesto na Prvenstvu Balkana (2021. u Poreču i 2022. u Beogradu ), 2. mjesto na Prvenstvu Hrvatske (2021. i 2022.) i

3. mjesto na Youth league u Fujairahu. Želja mi je da sudjelujem na Olimpijskim igrama i osvojim 1. mjesto.

Putovanje u UAE Fujairah bio mi je najljepši događaj u karijeri. Moja poruka za mlade je: - Puno treniraj i nikad ne

odustaj i uspjet ćeš u sportu. Na treninge me vozi mama, a na natjecanje tata. Htio bih imati još više samopouzdanja i hrabrosti za još bolje uspjehe u sportu.

Ti mladi karatisti za svoj su uspjeh zahvalni svom treneru Dejanu Slukiću koji ulaže svoje napore da bi mladi karatisti postigli što bolje rezultate. Treniranjem se bavi već skoro 15 godina, a od nedavno je izbornik juniorske i mlađe seniorske reprezentacije Hrvatske. Trenutno se pripremaju za Svjetsku ligu u španjolskoj A Coruni, gdje će opet, vjerujemo, postići sjajne rezultate i prikazati naše malo Međimurje u najboljem svjetlu. Čestitamo karatistima i njihovom treneru i želimo im još mnogo sportskih i životnih uspjeha!

Leona Gulija, Tino Panić, Ervin Šol�ć i trener Dejan Slukić

Maja Žvorc, urednica spomenice Matice, Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice u Čakovcu, Anita Novak, tajnica, Josip Drvoderić, župnik u Goričanu, međimurski župan Matija Posavec, Petrana Sabolek, članica Odbora Matice, sasvim desno potpredsjednici Matice u Čakovcu Ivo Pranjić i Krunoslav Mikulan

CENTAR RUDOLFA Steinera u Donjem Kraljevcu

Predstavljena Spomenica Matice i otvorena izložba

Piše: Josip Šimunko

U četvrtak, 13. travnja, u Centru Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu otvorena je izložba „Ogranak Matice hrvatske Čakovec – nositelj kulturnog identiteta Međimurja“ te predstavljena Spomenica

Ogranka povodom obilježavanja Dana Matice hrvatske u Čakovcu i 180 godina od osnutka Matice središnjice u Zagrebu.

Spomenicu Ogranka predstavio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

Zoran Turk, a uredila ju je Maja Žvorc, ujedno autorica izložbe.

O Matici u Čakovcu pišu: Zoran Turk, Krunoslav Mikulan, Ivan Pranjić, Tomo Blažeka i Anita

Novak. Goste je pozdravila ravnateljica Centra Rudolfa

Steinera Dijana Posavec, koja je našla poveznicu između 180. obljetnice osnutka Matice i dolaska oca Rudolfa Steinera u Donji Kraljevec kao telegrafista na željezničkoj pruzi u gradnji 1860. godine. Nekoliko popevki otpjevala je Tamara Korunek uz Marka Žerjava na gitari. Čakovečki ogranak Matice djeluje od 1936. godine, dva je puta prekidan u radu zbog političkih razloga, najprije zbog mađarske okupacije 1941. godine, a zatim 1971. godine zbog navodne opasnosti od nacionalizma Hrvata. Danas je Ogranak Matice u Čakovcu

nositelj kulturnog identiteta Međimurja kao krovna institucija čuvanja identiteta. Kao najveći nakladnik do sada je čakovečki Ogranak Matice objavio ukupno 108 knjiga i ostalih naslova, radi očuvanja kulturnog identiteta, ali i čuvanja znanja o svojoj povijesti te postavio 44 spomen-ploče, spomenika i obilježja u Međimurju zaslužnim pojedincima našega kraja.

Izložbu plakata i knjiga Matice hrvatske u Čakovcu otvorio je župan Međimurske županije Matija Posavec, ujedno predstavljajući knjigu u povodu 30. obljetnice osnutka županije „Županija za nove naraštaje“.

POZIV NA PRIKLJUČENJE NA JAVNU ODVODNJU

Na područjima gdje postoji izgrađen javni sustav odvodnje, svaki vlasnik ili drugi zakoniti posjednik izgrađene građevine dužan je priključiti svoju građevinu na javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Nakon priključenja na javnu odvodnju, septičke jame moraju biti stavljene izvan funkcije i pravilno sanirane. Međimurske vode d.o.o. pozivaju sve vlasnike privatnih i poslovnih objekata da dobrovoljno izvrše priključenje na javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda jer time štite sebe i druge od štetnih učinaka ispuštanja otpadnih voda u okoliš. Također, većim brojem priključaka i korisnika vodnih usluga, troškovi održavanja pravilno se raspoređuju na veći broj korisnika vodnih usluga te se izbjegava situacija da održavanje plaćaju samo oni priključeni na javni sustav. Iz tog je razloga svakom građaninu u interesu da se priključi i njegov susjed, no daleko je važniji razlog priključenja zaštita okoliša i izbjegavanje prelijevanja otpadnih voda po okolnom tlu, što izaziva dugoročno štetne posljedice po okoliš, podzemnu vodu, a ljeti često i smrad.

Na isti način, vrijedi i poziv na priključenje na javni sustav vodoopskrbe iz razloga zaštite vlastitog zdravlja.

Postupak za priključenje na javnu vodoopskrbu odnosno javnu odvodnju pokreće se podnošenjem Zahtjeva za priključenje isporučitelju vodnih usluga.

(obrazac Zahtjeva za priključenje možete preuzeti na https://medjimurske-vode.hr/zahtjev-za-prikljucenje/) ili ga možete dobiti u prostorijama Međimurskih voda.

Zahtjev za priključenje može se podnijeti:

- u prostorijama Međimurskih voda, Odnosi s korisnicima u prizemlju zgrade, Ulica Matice hrvatske 10, Čakovec,

- putem emaila: korisnik@medjimurske-vode.hr ili voda@medjimurske-vode.hr

- poštom na adresu: Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10, 40000 Čakovec Zahtjev za priključenje na javnu vodoopskrbu ili na javnu odvodnju podnosi vlasnik ili drugi zakoniti posjednik građevine.

Uz Zahtjev za priključenje prilaže se:

• preslika katastarskog plana za česticu koja se priključuje na sustav javne vodoopskrbe odnosno sustav javne odvodnje (ukoliko presliku katastarskog plana ne priložite, Međimurske vode d.o.o. će same pribaviti neslužbenu kopiju iste)

• preslika građevinske dozvole ili preslika gruntovnog izvatka, ako je građevina ubilježena u zemljišne knjige, odnosno potvrda Ureda za katastar kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine. Radove izvođenja priključka na komunalno vodnu infrastrukturu izvodi isporučitelj vodnih usluga –Međimurske vode, a stvarni trošak radova snosi vlasnik ili drugi zakoniti posjednik nekretnine koja se priključuje odnosno podnositelj zahtjeva za priključenje. Troškovnik radova izraditi će vam se prema važećem Cjeniku usluga i radova Međimurskih voda d.o.o. Na traženje podnositelja zahtjeva ili investitora građevine može se urediti da on sam izvede iskop i zatrpavanje koji su potrebni za priključenje građevine, ako bi mu to smanjilo troškove priključenja, uz uvjet da se radovi koje on izvodi odnosno organizira, obave zakonito i prema pravilima struke, uz nadzor ovlaštene osobe isporučitelja vodnih usluga.

Vlasnik građevine ili drugi zakoniti posjednik nekretnine dužan je s isporučiteljom vodnih usluga zaključiti ugovor o izgradnji priključka i isporuci vodnih usluga, čime se uz ispunjenje ostalih uvjeta postaje korisnik vodne usluge/potrošač.

Uvjeti plaćanja za domaćinstva (fizičke osobe) su: a) 10 % popusta za plaćanje u cijelosti u roku 8 dana od sklapanja ugovora, b) 5 % popusta za plaćanje do 12 mjesečnih rata, a prva rata se uvećava za PDV, c) bez popusta do 24 mjesečnih rata, prva rata uvećava se za PDV, d) uvećano za troškove financiranja od 10 % na vrijednost predračunskih radova za 36 mjesečnih rata, prva rata se uvećava za PDV. Više na https:// medjimurske-vode.hr/obrocno-placanje-prikljucka/

Više informacija na: +385 40 373-732, +385 40 373-733 ili +385 40 373-735 – Odnosi s korisnicima ili korisnik@medjimurske-vode.hr

Na temelju članka 35. i članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), članka 10. stavka b Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 18/11) i Odluke Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec o prodaji nekretnine na području katastarske općine Hodošan, Glavna ulica KLASA:943-01/20-01/12, URBROJ:2109-06-20-07 od 21.04.2022. godine, raspisuje se:

NATJEČAJ

za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda

1. Predmet natječaja je prodaja nekretnina u Hodošanu, i to: kat.čest.br. 2916, k.o. Hodošan, kuća u mjestu, površine 216 m², upisana u Posjedovni list br. 284 (identično sa zk.čest.br. 34 k.o. Hodošan, kuća, dvor, vrt, površine 489 čhv, upisana u zk.ul. br. 1937) a koja je u vlasništvu Općine Donji Kraljevec u 1/1 dijela; kat.čest.br. 2918, k.o. Hodošan, kuća u mjestu, površine 226 m², upisana u Posjedovni list br. 284 (identično sa zk.čest.br. 34 k.o. Hodošan, kuća, dvor, vrt, površine 489 čhv, upisana u zk.ul. br. 1937) a koja je u vlasništvu Općine Donji Kraljevec u 1/1 dijela; kat.čest.br. 3124, k.o. Hodošan, pod vrte, oranica, površine 332 m², upisana u Posjedovni list br. 284 (identično sa zk.čest.br. 34 k.o. Hodošan, kuća, dvor, vrt, površine 489 čhv, upisana u zk.ul. br. 1937) a koja je u vlasništvu Općine Donji Kraljevec u 1/1 dijela; kat.čest.br. 3130, k.o. Hodošan, pod vrte, oranica, površine 224 m², upisana u Posjedovni list br. 284 (identično sa zk.čest.br. 34 k.o. Hodošan, kuća, dvor, vrt, površine 489 čhv, upisana u zk.ul. br. 1937) a koja je u vlasništvu Općine Donji Kraljevec u 1/1 dijela.

Napomena: Nekretnine se kupuju po načelu viđeno - kupljeno, a što isključuje naknadne prigovore kupaca. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se slobodno razgledati uz prethodnu najavu na broj telefona: 040/655-613. Općina Donji Kraljevec neće snositi troškove uređenja nekretnine. Početna cijena nekretnina iznosi 2.450,00 eura. Ponuda za kupnju nekretnina podnosi se zajedno za sve nekretnine.

2

. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju fizičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu biti vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.

3. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 10,00 % početne cijene, najkasnije do isteka roka za dostavu ponuda. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Donji Kraljevec IBAN: HR1724020061808200002, model: HR68, poziv na broj primatelja: 7811 - OIB sudionika natječaja, uz naznaku »Jamčevina za sudjelovanje u natječaju«.

4. Pisane ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama s naznakom »Ponuda na natječaj Hodošan – ne otvaraj« na adresu: Općina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, 40320 Donji Kraljevec, i to predajom neposredno u Općini Donji Kraljevec ili preporučeno poštom.

5. Ponuda mora sadržavati:

• za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta te izvadak iz sudskog registra u originalu ili ovjerenom presliku ne stariji od 6 (šest) mjeseci;

• za fizičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice;

• ponuđenu cijenu koja ne može biti niža od utvrđene početne cijene, u eurima, ispisanu brojkama i slovima;

• dokaz o uplaćenoj jamčevini;

• podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude ne će biti prihvaćene.

Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).

6. Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama od 21.04.2023. do 02.05.2023.

Dan objave natječaja u dnevnom tisku smatra se danom objave natječaja. Javno otvaranje ponuda izvršit će se 05.05.2023. godine u 12,00 sati u prostorijama Općine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, Donji Kraljevec. Natječaj će se objaviti u dnevnom tisku i na oglasnoj ploči Općine Donji Kraljevec.

7. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene. Ako je prispjelo više valjanih najpovoljnijih ponuda ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene kupoprodajne cijene, povjerenstvo će naknadno odrediti vrijeme i mjesto te pismenim putem pozvati te ponuditelje na usmeno nadmetanje.

8. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim natječajem smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati.

9. O odluci odabira najpovoljnije ponude sudionici natječaja će biti obaviješteni u roku od 15 (petnaest) dana od dana odabira.

10. Izabrani sudionik natječaja u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s Prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru.

Prodavatelj snosi troškove sklapanja ugovora dok porez na promet nekretnina, troškove prijenosa vlasništva, troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Kupac. Ako izabrani ponuditelj odustane od ponude nakon što je njegova ponuda prihvaćena ili ne sklopi ugovor o kupoprodaji s Općinom u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja, gubi pravo na povrat jamčevine.

11. Izabrani ponuditelj obvezan je uplatiti ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u roku od 30 (trideset) dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji.

Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja uplaćena jamčevina će se odabranom ponuditelju uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima natječaja Općina će vratiti jamčevinu u roku od 8 (osam) dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji.

U slučaju zakašnjenja s plaćanjem kupoprodajne cijene Općina Donji Kraljevec će kupcu obračunati zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja.

12. Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom.

13. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja.

KLASA:943-01/20-01/12

URBROJ:2109-06-02-23-5

Donji Kraljevec, 21. travnja 2023. godine

Načelnik Općine Donji Kraljevec: Miljenko Horvat

NAGRADNI NATJEČAJ

Uskrs u Međimurju negda

Poštovani kreativci, naš natječaj “Uskrs u Međimurju negda” je završio, ali zbog velikog broja pristiglih likovnih i literarnih radova obavještavamo Vas da ćemo proglašenje dobitnika

nagrada objaviti 5. svibnja 2023. u vašoj i našoj Stvaraonici. Zahvaljujemo na razumijevanju i strpljenju, a mi ćemo se potruditi da do tada objavimo sve vaše pristigle prekrasne radove.

USKRSNI OBIČAJI U MOJOJ OBITELJI

U našoj obitelji na Veliku subotu pripremamo uskrsna jaja – pisanice. Kuhamo ih, bojimo i lijepimo razne šarene naljepnice. Jaja bojimo u vodi s ljuskama crvenog luka ili špinata. Osim toga pripremamo luk, hren, šunku, kruh, makovnjaču i ostalo jelo te ga stavljamo u blagdansku košaricu koju nosimo na posvećenje u crkvu. Mama ponekad nosi uskrsnu košaricu na blagoslov na Veliku subotu navečer, a ponekad na uskrsno jutro. Na Veliku subotu oku-

pi se cijela obitelj te palimo uskrsni krijes ili vuzmenku koju je pripremio moj djed. Vuzmenka nas štiti od zlih sila te predstavlja svjetlost u našim životima. Na uskrsno jutro kad mama donese košaricu cijela obitelj doručkuje blagoslovljenu hranu i moli se. Za ručak se okuplja i rodbina te svi zajedno slavimo Uskrs –Isusovo uskrsnuće.

Ida Trstenjak, 2. r. PŠ Sivica

Učiteljica Dijana Bedi - Šela

USKRS U MOJOJ OBITELJI (NESEMO KORPICU/KOŠARICU NA POSVEČA(N)JE)

Uskrs se u Republici Hrvatskoj generalno slavi u travnju, datumi nisu svaki put isti. Za Uskrs ljudi rade različite običaje. U mojoj obitelji dan prije Uskrsa ustajemo vrlo rano.

Mama uvijek pripremi šunku, jaja, različite boje, naljepnice, mladi luk, kruh i čokoladne zečeve. Rano ujutro stavi kuhati jaja i šunku. Kada sve to pripremi, ja se

bacam na posao. Neka jaja oblijepim naljepnicama, a neka obojim bojama. Naljepnice stavljam na ljusku kuhanoga jajeta, a ostala jaja kuhaju se u obojanoj boji. Kruh najčešće nareže mama. Ja joj donesem košaru u koju to sve stavi. Te sve stvari pokrije krpom prigodnom za Uskrs. Kada mama i ja sve obojimo, narežemo i pokrijemo, bakina košara već je spremna. Mama

uvijek u nju stavi i cvijeće, obično su to narcise. Na blagoslov ja nosim našu košaru, a mama uzme bakinu te zajedno polako krenemo. Kada blagoslov završi, dođemo doma i košare stavimo na hladnije mjesto u kući te svi zajedno čekamo Uskrs koji je tek sljedeći dan. Na uskršnje jutro ja, tata, baka i mama idemo na misu. Poslije mise košare

donesemo u kuhinju. Ja pospremim i posložim tanjure na stol. Svu blagoslovljenu hranu postavimo na stol i svi zajedno jedemo. Nakon doručka idemo baki čestitati Uskrs . Nakon povratka, pred večer, okupimo se oko našeg krijesa i zajedno ga zapalimo. Marta Ladić, 6. b, OŠ Gornji Mihaljevec Učiteljica Lidija Novak Levatić

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Helena Sobočan, 5 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Peklenica

Zita Habjan, 2.a, OŠ Belica, učiteljica Vesna Herman

Vuzmenka, Sven Mikolaj, 1. razred, PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Nika Srpak, 2. a, OŠ Belica, učiteljica Vesna Herman

Adela Jalušić, 3.r, PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Uskrs je najveći kršćanski blagdan. To je blagdan uskrsnuća Isusa Krista. Dan se slavi krajem Pedesetnice. Korizma se slavi 40 dana, a znači odricanje i duhovno čišćenje.

Uskrs se u mojoj obitelji slavi. Dan prije Uskrsa mama, brat i ja ujutro bojimo jaja u različite boje te stavljamo ukrase. Mama stavi kuhati šunku i kobasice. Baka uvijek za Uskrs peče �ine kolače s orasima i makom, ja pri tom uvijek pomažem. Kad sve pripremimo i skuhamo, uzmemo košaricu i stavimo šunku, kobasicu, jaja koja smo obojali, hren, luk, rajčice, domaći kruh i

VUZMENKA

kolače. Košaricu prekrijemo stolnjakom i cvijećem, baš kako je toradila i prabaka, baka u mladosti s mojom, tada malenom mamom. Baka, mama, brat, strina, sestrična i bratić i ja nosimo košaru na blagoslov u Gornju Dubravu. Pored kapele čekamo da dođe svećenik i posveti jelo koje ćemo ostaviti za uskršnje jutro. Ne smijemo uvrijediti tek uskrsnulog Isusa svojom pohlepom i nečistoćom tako da ujutro uvijek moramo doći umiveni, čisti i čiste odjeće na doručak.

Tata je pripremio puno malih grančica za krijes. Navečer nam dođe puno

prijatelja pa se svi okupimo oko vatre, pjevamo, plešemo, jedemo kobasice i jeger te pijemo pića uz glazbu. Na uskršnje jutro mama me probudi i stavi na stol blagoslovljenu hranu koju smo jučer nosili na blagoslov. Poslije blagovanja idemo k baki i djedu kamo dođu i ujak i ujna te se druže s nama.

Uskrs je jedan poseban blagdan koji volimo slaviti. Na Uskrs su svi veseli i vole se družiti s obitelji ili prijateljima. Takva je i moja obitelj.

Irina Posel, 6. r., OŠ Gornji Mihaljevec Učiteljica Lidija Novak Levatić

USKRS U MOJOJ OBITELJI

Uskrs je u mojoj obitelji lijep i svečan. Obilježavamo ga već u korizmi odlaskom na svete mise i križni put. Veliki petak provodimo u obiteljskom krugu te postimo. Posjećujemo Isusov grob u našoj kapelici i klanjamo se. Na Veliku subotu bojimo pisanice, ukrašavamo naš dom te pripremamo hranu za blagoslov. Navečer svi idemo baki kako bi se

okupili i gledali vuzmenku. Ponekad pečemo kobasice ili jeger. Na uskrsno jutro mama nosi blagdansku košaricu u crkvu na blagoslov te nakon svečane mise cijela obitelj jede blagoslovljenu hranu. Jedni drugima poželimo sretan Uskrs.

Izabela Poljaković, 2. r. PŠ Sivica Učiteljica Dijana Bedi - Šela

NESEMO KORPICU/KOŠARICU NA POSVEČA(N)JE (VUZEM VU MOJI FAMILIJI)

Svetek ki ga slavimo radi uskrsnuča Isusa Krista zove se Vuzem. Vuzem je navek dok su prazniki pa sam večinom doma. Rada ga imam jer onda svoje vreme delim z svojima.

Dvo dni prije Vuzma, pred večer ja i brat forbamo jajci z forbaj za hranu. On nave prvi forba i zbira forbe, a navek se i buni. Ja sam ne zbirljiva kak on. Mama se stalno z nami svodi jer joj zamožemo stola. Pofarbana jajca ostavimo ka se sušiju dok mama preprovla košarico. V košarico devle kuhano šunko, hren, peciva, malo kolači i jajci. Košaricu devle v frižider ka se ne bi hrana pokvarila do jutra. Budimo se rano i sprovlamo se na posvečaje hrane. Jemlemo košarico, autom se vozimo do kapele v našem selu. Mama se rada pospomina z svojim pajdašicaj pa posle razgovora tek idemo dimo. Tam

prepravimo stol, mama dene stolnjak, a ja pak podevlem ukrase. Posle jela idemo k poznataj čestitat. Obično je tam i vuzmenka. Si se tam zabovlamo.

Dok pak jutro dojde, mama pokuca na vrota moje sobe. Vredim se i didem v kuhinjo i počokam ka vsi dojdejo. Vređeni, hmiti i počesani vsi morajo dojti za stol. Tak je od negda moju mamu jena mama vučila, a moju baku jena mama…tak i nas naša mama vuči. Sigurno bumo i svojoj deco mi tak vučili. Jemo posvečeno hrano. Mir je i vsi so stiha. Potli pa se zidemo v dnevnoj i spominamo. Jemo kolače ki jih je baka nam poslala. Makovnjačo i orehjačo, a mamini so kremači. Vuzem je stvarno joko lepi svetek, kaj ne?

Kiara Leskovar, 6. b, OŠ Gornji Mihaljevec

Učiteljica: Lidija Novak Levatić

Vuzmenka, Nela Rojko, 4. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

Leo Tkalec, 3. r, PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Vuzmenka, Ilija Šoštarić, 3. razred, PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Ela Kozar, 3. c, I.OŠ Čakovec, učiteljica Jasminka Štefić

Brz, a troši na kapaljku!

Hibridna izvedba modela Renault Clio ističe se bogatom opremom i atraktivnim sportskim izgledom koji je potkrijepljen dobrim performansama, ali i niskom potrošnjom. Možete li uopće poželjeti više?

Piše i foto: Igor Rudež

E-Tech je Renaultova oznaka elektrificiranih modela, a upravo smo testirali posljednju inačicu Clija s tim pogonskim sklopom, koji je blago dorađen pa je sada ukupna snaga par konja veća, a Renault se pobrinuo i za bogati paket opreme Engineered, ali i za vizualni dojam, pa takva izvedba Clija podsjeća na nekadašnje modele R.S. A tu je i caka. Naime, takvih izvedbi više nema u ponudi, pa se testna izvedba nameće kao zamjena za sportske modele, a iako ima „tek“ 143 KS, ujedno je riječ o najsnažnijem hibridu u klasi, ali i najsnažnijem Cliju trenutno u ponudi.

Plava boja karoserije sa zlatnim detaljima, 17-inčni crni naplatci sa zlatnim detaljima i niskoprofilnim gumama, te dodatno zatamnjena stražnja stakla osiguravaju toj izvedbi zapažen nastup. Rijetko gdje smo se uspjeli parkirati a da nas nisu pitali kakav je to Clio. Izgleda da je Renault napravio odličan posao.

No nije tako samo izvana, već se sličan nastup nastavlja i u unutrašnjosti, gdje se čitavom širinom konzole proteže zlatna lajsna, a zlatnu boju još možemo vidjeti i na upravljaču, a njome je obojen logo E-Tech na donjem dijelu. Sportska sjedala su kombinacija tkanine i umjetne kože i

odlično drže tijelo u vožnji, a tu je i praktičan središnji naslon za ruke sprijeda, koji nije česta pojava u ovoj klasi. Trokraki upravljač je ugodno debeo i mekan, a Clio je opremljen i klasičnom ručicom automatskog mjenjača. Sve to u kombinaciji omogućuje vrlo ugodan boravak za vozača, ali i suvozača, dok će straga putnicima ipak biti skučenije, pa će se ugodno osjećati samo djeca. Skrivena ručica za otvaranje stražnjih vrata je nasljedstvo s prethodne generacije, a vizualno daje dojam koupeovskih linija.

Unutrašnjost je moderna i uključuje digitalnu instrumentnu ploču i 9,3-inčni multimedijski zaslon koji je najnovije generacije, što znači da je modernijeg izgleda, ali i dovoljno je brz u radu. Uz to, može se prilagođavati prikaz, pa će svatko lako naći na glavnom zaslonu što mu najbolje odgovara. Ispod njega su takozvane klavirske tipke za najvažnije funkcije, a tik ispod njih su smještene kontrole automatskog klima-uređaja. Posebno moramo pohvaliti jednostavnost upravljanja, kao i preglednost opcija, a sve

se može podesiti i bez micanja pogleda s ceste. Točno onako kako treba biti. Uz to, većina površina su meke na dodir, a sve je posloženo kako treba, jer se ništa ne klima i ne škripi. Završna obrada je na puno većem nivou nego kod prijašnjih generacija.

A što se tiče prostora, jedina mana te izvedbe Clija je obujam prtljažnika koji u ovom slučaju ima 300 litara, što je čak 91 litru manje od benzinske izvedbe. Razlog je baterija koja je zauzela prostor. No, kada se preklope sjedala, u svim je izvedbama

Moderno i pregledno - vozačka pozicija je odlična

Komande klima uređaja su jednostavne za korištenje

Instrumenti su digitalni, ali vrlo pregledni

Clio donosi i klasičan izgled ručice automatskog mjenjača

Renault Clio E-Tech Engineered 145 hibrid

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4050 x 1798 x 1440 mm

Osovinski razmak:

2583 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost:

1313 kg / 445 kg

Veličina prtljažnika

300 / 1069 litara

Vrsta motora / broj cilindara:

Hibridni / 4

Pogon:

Prednji kotači

Mjenjač:

Automatski, Multi-Mode

Snaga: 105 kW / 143 KS

Okretni moment:

205 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h:

180 km/h / 9,3 s

Potrošnja (prosječna l/100 km)

4,9

CO2 emisija: 95 g/km

Cijena: 29.190 eur (219.932,10 kn)

Oprema:

Sigurnosni paket, kartica Renault za ulaz i izlaz vozila bez ključa, 9,3-inčni multimedijski sustav, 360 stupnjeva sustav kamera za parkiranje, Multi-Sense, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, dodatno zatamnjena stražnja stakla, 17-inčni aluminijski naplatci...

obujam prtljažnika isti i iznosi 1069 litara.

OK, sad smo prošli sve detalje oko karoserije i dizajna, i red je ostao na pogonskom sklopu. A on je odličan izbor za Clio. Dovoljno je snažan i za bržu vožnju, a s druge

strane je i prilično štedljiv. Bez ikakve pažnje ostvaren je prosjek od tek 4,9 litara!

Naravno, to može biti i još štedljivije u gradskom režimu vožnje, kada se većinu vremena Clio vozi na struju. Također, većinu smo se vremena vozili

u načinu vožnje Normal ili Sport, dok smo Eco upotrebljavali rijetko, a on „oduzme“ nešto snage, ali i dodatno snizi potrošnju. Tko vozi u gradskoj gužvi, taj način rada je i više nego dovoljan. Svaki se način da podešavati, a sve je dio

sustava Multi-Sense kojim se pristupa direktnom tipkom na središnjoj konzoli. A sada malo tehnikalija. Ovaj se hibridni sustav sastoji od atmosferskog benzinskog motora obujma 1,6 litara koji razvija maksimalnu snagu od

70 kW, odnosno 93 KS, a koji je uparen s elektromotorom snage 36 kW, odnosno 49 KS. Tu je i starter-generator od 15 kW, pa tako dolazimo do ukupne snage sustava od 105 kW/143 KS. Ugrađena baterija ima kapacitet 1,2 kWh, a čitav sustav je uparen s automatskim mjenjačem MultiMode koji radi na isti način kao i na bolidu Formule 1.

Puno je to tehničkih podataka, ali na njih ne trebate uopće misliti. Sve što trebate napraviti je sjesti i voziti. A to će biti užitak. Naime, ovo je najsnažnija izvedba za Clio, a nudi djelić atmosfere s nekadašnjih modela R.S. Zahvaljujući elektromotoru automobil ne trza kod kretanja jer kreće na struju, a jedino postaje glasan kada se papučica gasa pritisne do poda i kada se benzinski motor zavrti u visokim okretajima. Sjedi se nisko, a sportska sjedala dobro drže tijelo u zavojima, pa su i brzi prolasci kroz zavoj užitak, Uz to, teško ga je iz-

baciti iz zamišljene putanje, pa kad jednom naučite što taj model može, moći ćete uživati na otvorenoj cesti. Što se tiče udobnosti, iako je malo tvrđe podešen, ovjes je prilično udoban, bez obzira na to na kakvoj se cesti vozite, a ni prelasci preko uspornika neće biti neugodni.

Cijena testnog modela s dodatnom opremom popela se na popriličnih 29.190 eura! Da, dobro ste pročitali. Cijena nije mala, no sve to ovisi kako gledate na ovaj model. Ako gledate da je riječ o sportskom modelu s bogatom opremom, cijena i nije visoka. Posebice ako se usporedi s konkurencijom, koja uvijek dolazi s puno slabijim motorima. Također, ne smijete zaboraviti ni da su cijene automobila u posljednje dvije godine otišle u nebo. Tako najpovoljniji Clio košta 17.290 eura, a zanimljivo je i da se Clio još uvijek može dobiti sa 100 KS snažnim turbodizelskim motorom, čija je početna cijena 19.690 eura. No osim hibridne izvedbe, ni jedna se druga ne može dobiti s automatskim mjenjačem, a ista stvar je i s bogatim paketom opreme Engineered.

Ova izvedba sigurno neće biti česta pojava na našim tablicama, no tko god uloži nešto više novca, dobit će odličan spoj performansi i niske potrošnje, ali i jako privlačan izgled. A i sami znate da se dobar izgled uvijek malo više plaća.

Clio ima sportski nastup

Visok utovarni rub zna zasmetati za inače dovoljno prostran prtljažnik

Zlatni detalji se odlično slažu s plavom bojom testnog modela

Hibridni pogonski sklop je trenutno i najsnažniji koji se može dobiti u Cliju

Na vratima je oznaka modela, pa će svatko znati kako je riječ o hibridnom pogonskom sklopu

Ni straga ne nedostaju zlatni detalji

Sakrivene ručice za otvaranje stražnjih vratiju daju mu coupeovski izgled

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 21. DO 27. TRAVNJA 2023.

P 21 Anzelmo, Goran

S 22 Soter i Kajo, Teodor

N 23 3. Uskrsna. Juraj, Đuro, Đurđica, Adalbert; Titular Sv. Juraj u Trnju, Sv. Juraj na Bregu

P 24 Fidel Sigmaringen, Vjera; Klanjanje Čakovec Sv. Antun

U 25 Marko ev., Maroje, Markica; Titular sveti Marko Selnica; Klanjanje D. Vidovec

S 26 Kleto i Marcelin, Višnja

Č 27 Ozana K., Euzebije

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Marin Pec, sin Damijane i Manuela

Vito Jurinić, sin Anite i Davora

Maxim Dobranić, sin Katije i Martina

Mona Medved, kći Nensi i Želimira

Bruna Božić, kći Arijane i Daria

Viktor Lučić, sin Danijele i Gorana

Rian Lovrec, sin Nikoline i Denisa

Maro Hanžeković, sin Ane i Martina

Helena Kamenić, kći Monike i Željka

VJENČANI

Čakovec:

Emina Balog i Ivan Balog

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 22. travnja

Belica dr. Iva Trstenjak

Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Božidar Poljak

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Kristina Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

UMRLI

Čakovec:

Mirjana Vidović r. Horvat r. 1962.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

Donja Dubrava dr. Anja Vidović

Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

TIM BEZ NOSITELJA Školska 16a, tel. 040/601-162

Nedelišće

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Kristijan Hoblaj r. 1989.

August Žganec r. 1948.

Cecilija Vranović r. Novak r. 1944. Petar Petrović r. 1943.

Marija Miser r. Kovač r. 1933.

Katarina Petričević r. Mezga r. 1933.

Stanislav Mikić r. 1949.

Stanislav Vuk r. 1950. Stjepan Biber r. 1949.

Kotoriba:

Josip Vugrinčić r. 1926.

Ružica Horvat r. Kuzmić r. 1945.

Mala Subotica:

Slavko Vrbanec r. 1955.

Mursko Središće:

Agneza Murković r. Škvorc r. 1930. Ana Špiranec r. Kos r. 1931.

Nedelišće: Ivan Oreški r. 1948.

Štrigova: Angela Novak r. Bogdan r. 1937.

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

040 371 200

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

OBAVIJEST O SMRTI

Irma Oršoš iz Pribislavca preminula 17. travnja u 79. godini života

Snježana Sabol rođ. Bogdan iz Orehovice preminula 14. travnja u 56. godini života

Marija Baranašić iz Hodošana preminula u 90. godini života

Ivan Mesarić iz Hodošana preminuo u 84. godini života

Rudolf Međimurec iz Donje Dubrave preminuo u 81. godini života

Nada Ružić iz Hodošana preminula u 79. godini života

Renato Stanko iz Goričana preminuo 12. travnja u 52. godini života

Eduard Hunjadi iz Svete Marije preminuo u 72. godini života

Ana Veber rođ. Posel iz Čakovca preminula u 91. godini života

Rozina Trnovčanec rođ. Jalušić iz Nedelišća preminula u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Agata Serec

rođ. Novak

iz Nedelišća preminula u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Željko Dokleja

iz Čakovca preminuo 17. travnja u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stanislav Novak

iz Gornje Dubrave preminuo 17. travnja u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marko Pavlić

iz Pribislavca preminuo 16. travnja u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Željko Varga

iz Ivanovca preminuo 15. travnja u 53. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Anđelka Borko rođ. Žnidarić

iz Pušćina preminula u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Petričević rođ. Mezga

iz Lopatinca preminula 11. travnja u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Martin Pirgl

iz Pribislavca

preminuo 16. travnja u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vesna Podveza-

nec rođ. Novak

iz Novog Sela na Dravi iznenada preminula 11. travnja u 58. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zdenka Kozjak

rođ. Kolman

iz Savske Vesi preminula 14. travnja u 64. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Novak iz Čakovca preminula 13. travnja u 62. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Boris Branilović

iz Dunjkovca preminuo u 30. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Julijana Frast

rođ. Topličanec

iz Strahoninca preminula u 80. godini života

85. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, m/ž djelatnika u proizvodnji alu stolarije i 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na email: info@okno. hr do 30.4.

86. OLUK d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog limara na neodređeno, javiti se na mob. 095/912-1436 ili na email: oluk. nedelisce@gmail.com do 6.6.

87. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 30.4.

88. PADISS-HORVAT d.o.o., A. Mihanovića 45/a, Prelog, traži m/ž autolimara na neodređeno, javiti se osobno na tel. 040/645-738 ili na mob. 098/395-125 ili na email: padiss.horvat@gmail.com do 28.4.

89. PAJNGLICA j.d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na mob. 097/711-6276 do 15.5.

90. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži m/ž voditelja gradilišta, 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi i 2 m/ž strojara na finišeru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 31.5.

91. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, Pustakovec, traži 2 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranju mesa i m/ž vozača C kat. na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 30.4.

92. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije i m/ž radnika u proizvodnji (rok prijave 12.5.), m/ž administratora u proizvodnji i m/ž referenta u financijama (rok prijave 30.4.) na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr

93. PETROKOV d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača u profimarketu grijanja, klimatizacije i instalacija na neodređeno, javiti se na email: karlo.persic@ petrokov.hr do 30.4.

94. PETROL d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž prodavača na prodajnom mjestu na određeno, javiti se na email: karijera@ petrol.hr do 30.4.

95. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova, traži m/ž voditelja vinarije na određeno, javiti se na mob. 098/390-763 ili na email: kadrovska@tpvz.hr do 5.5.

96. POTESTAS 8 d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 1, traži 2 m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/901-4863 ili na email: info@ restoran-martin.com do 31.5.

97. PROMMING d.o.o., dr. I. Novaka 45, Čakovec, traži 2 m/ž konstruktora - tehnologa i 2 m/ž viličarista - skladištara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: posao@promming. hr do 30.4.

98. PROMETAL d.o.o., Bratstva i jedinstva 12a, Savska Ves, traži 2 m/ž cnc operatera, m/ž cnc tokara i m/ž cnc glodača na neodređeno, javiti se na mob. 099/676-2864 ili pismenom zamolbom ili na email: prometal.ck@gmail.com do 15.5.

99. REINOX d.o.o., Brezje 81a, Lopatinec, traži 2 m/ž radnika na završnoj obradi inox pozicija, 2 m/ž bravarastrojobravara i 2 m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se na tel. 040/855845 ili na mob. 098/426-419 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 31.5.

100. SARA TRANS d.o.o., Ul. dr. A. Starčevića 63G, traži 2 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/211-104 ili na email: sasa@saratrans.eu do 30.4.

101. Sense logistics d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž vozača hladnjače u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na mob. 095/2999-333 ili na email: sanela@sense-logistics.eu do 30.4.

102. Smrtić oprema stolarija, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pomoćnog radnika u stolariji na neodređeno, javiti se na mob. 098/980-6580 do 12.5.

103. SPAR Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž prodavača - blagajnika na određeno, javiti se na email: posao@ spar.hr do 21.4.

104. Stomatološka ordinacija Sanja Petek-Ilić, Pleškovec, traži m/ž dentalnog asistenta - medicinsku sestru na neodređeno, javiti se na mob. 098/284330 ili na email: sanja.petek1@gmail. com do 30.5.

105. PERUTNINA PTUJ – PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž IT specijalistu, m/ž voditelja smjene u skladištu, m/ž administratora u proizvodnji, m/ž vozača C+E kat., 2 m/ž pomoćna radnika u preradi i 2 m/ž operatera cutter stroja na neodređeno, javiti se na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 5.5.

106. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Prelog, Glavna 45, traži m/ž dostavljača hrane na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1925-939 do 30.4.

107. TARANDEK TRANSPORTI d.o.o., Zasadbreg 259/a, traži m/ž vozača u domaćem i međunarodnom prijevozu robe na neodređeno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili na email. info@ tarandek-transporti.hr do 29.5.

108. TEAM GRAĐENJE d.o.o., Čakovec, A. Schulteissa 17, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/644-027 ili na mob. 091/3643080 ili na email: teamgradjenje@ teamgradjenje.hr do 28.4.

109. TERMO-KLIMA d.o.o., Gospodarska 3, Nedelišće, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i 3 m/ž radnika na sklapanju opreme na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/822-008 ili na mob. 098/917-5940 ili na email. termoklima.hr@gmail.com do 15.5.

110. TISAK plus d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača na određeno, javiti se putem linka: https://tisak.talentlyft. com/o/sHe/apply do 5.5.

111. Toplice Sveti Martin d.o.o., Izvorska 3, Toplice Sveti Martin, traže 1 m/ž voditelja hrane i pića, 4 m/ž wellness terapeuta, 3 m/ž konobara, 4 m/ž kuhara, 1 m/ž slastičara, 1 m/ž zamjenika šefa kuhinje, 2 m/ž mesara, 2 m/ž spasioca, 2 m/ž spremača, 3 m/ž pizza majstora, 1 m/ž direktora hotelskih operacija i 2 m/ž ekonomista na određeno, javiti se emailom: posao@termesvetimartin. com do 26.4.

112. TP Varaždin d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, M. Središće, Belica, Hodošan, Kotoriba, Orehovica, m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava i m/ž saldakontistu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402404 ili na email: posao@tpvz.hr do 28.4.

113. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Križovec, Črečan, Dunjkovec, Ivanovec, Šandorovec, Orehovica, Turčišće, Čakovec, Slakovec, Strahoninec, Novo Selo Rok, Kotoriba, Palinovec, Oporovec, Prelog, Vratišinec, Nedelišće, Šenkovec, Štefanec, Pribislavec, Gornji Hrašćan i Lopatinec, te m/ž skladišno-transportnog

radnika na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 30.4.

114. Trgovina FANTAZIJA vl. Dragan Petek, Čakovec, K. Zrinski 2, traži m/ž prodavača u erotic shopu na određeno (30 sati tjedno), javiti se na mob. 091/1311-527 do 17.4.

115. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž komercijalistu-logističara i m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 30.4.

116. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i 2 m/ž pomoćna kuhara za mjesto rada Restoran Rustica na neodređeno, javiti se na mob. 091/2016015 do 30.4.

117. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu za planiranje i kontrolu proizvodnje, 2 m/ž mehaničara, 10 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž net developer, m/ž radnika za kontroling, m/ž informatičara za podršku poslovnim procesima i m/ž financijskog-knjigovodstvenog referenta na određeno, javiti se na email: posao@tubla.hr do 30.4.

118. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti NEURON, Lopatinec, traži m/ž osobnog asistenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 091/542-1068 ili pismena zamolba na email: vesna.neuron@gmail.com ili link: www.udruga-neuron.hr do 22.4.

119. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara (1 na neodređeno i 1 na po-

la radnog vremena), javiti se na mob. 098/241-767 do 31.5.

120. Veterinarska ambulanta privatne prakse za kućne ljubimce Kvakan, Čakovec, traži m/ž veterinarskog tehničara na određeno, javiti se na email: mr. kvakan@ck.t-com.hr do 30.4.

121. Vrtlarija Vijenac d.o.o., Strahoninec, Dravska 70, traži 4 m/ž radnika u proizvodnji cvijeća na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/333870 ili na email: info@vrtlarija-vijenac. hr do 30.4.

122. WANG X d.o.o., traži m/ž rukovatelja bagerom i m/ž radnika u sortirnici neopasnog otpada na neodređeno, javiti se na email: mey@wang-x.com do 30.4.

123. Zaštitarsko-ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za pse na određeno, javiti se na mob. 099/4800-640 ili na email: info@ prijatelji-zivotinja.org do 30.4.

123. Zajednički obrt autolimarija i lakiranje Kovač, Prvomajska 14, Nedelišće, traži m/ž autolimara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9719-125 do 18.4.

124. ZOKI PAL d.o.o., Turčišće 167, traži 2 m/ž radnika za izradu i obradu paleta na određeno, javiti se na mob. 098/632-455 ili pismenom zamolbom ili na email: zoran.lisjak@ck.t-com.hr do 30.4.

Oglasi Čakovečki mlinovi _165mm x visina 266 mm_medjimurske novine krivulje.indd 2

Rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu od dana 13. prosinca 2021. godine otvoren je stečajni postupak nad dužnikom FDS D.O.O., Nedelišće, Trnavska 31, oib:

te imenovana stečajna upraviteljica

OGLAŠAVA

PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA

I.Predmet prodaje su: 1) CNC STROJEVI ZA USLUGU STROJNE OBRADE:

II Uvjeti prodaje:

1. Pravo podnijeti ponudu imaju sve pravne i fizičke osobe, pod uvjetima određenim zakonom i ovim oglasom. Ponude se dostavljaju preporučenom pošiljkom u zatvorenoj omotnici (ponude zaprimljene na drugi način neće se uzeti u obzir) na adresu stečajnog upravitelja: Sandra Jelinek, Klenovac 5, 10 000 Zagreb, s naznakom «ponuda za St-414/2021 ne otvaraj» U obzir se uzimaju isključivo pošiljke poslane preporučenom poštom, Ponuda se mora dostaviti na navedenu adresu zaključno sa danom 17. svibanj 2023.

Kasnije pristigle ponude smatrat će se nepravodobnim i neće se uzeti u obzir., kao ni ponude koje su dostavljene suportno navedenom.

Ponude će se otvarati javno, u javnobilježničkom uredu Vladimir Marčinko, na adresi Palmotićeva 43a, dana 18. svibnja 2023 godine u 10.00 sati.

2. Pisana ponuda mora sadržavati sve bitne podatke o ponuditelju (ime i prezime/naziv, adresu/sjedište, broj pošte, OIB, broj telefona, broj žiro ili drugog računa), puno ime i prezime ovlaštene osobe sa potpisom i pečatom, te e-mail adresu.

3.Ponuđač je dužan navesti sveukupnu cijenu koja ne smije biti manja od navedene minimalne prodajne cijene (ogla šena minimalna prodajna cijena uključuje pdv).

Ponuđač mora navesti na koju se grupu pokretnina (prema oglasu od rednog broja 1 do rednog broja 4) ponuda odnosi, odnosno redni broj stroja ukoliko daje pojedinačnu ponudu.

Prednost u odabiru ponude imat će ponuditelj čija se ponuda odnosi na veći broj strojeva.

4. O rezultatu ponuđači će biti obaviješteni u roku od 3 dana od dana izbora najpovoljnije ponude na e-mail adresu navedenu u ponudi. Prodavatelj zadržava pravo da ne prihvati niti jednu ponudu za kupnju pokretnina ukoliko bi to bilo u suprotnosti s interesima stečajnog dužnika.

5. Ponuditelj čija se ponuda prihvati kao najpovoljnija dužan je uplatiti kupoprodajnu cijenu iz ponude u roku 3 dana od obavijesti o prihvatu ponude koja će sadržavati instrukcije o uplati. Ovaj rok smatra se bitnim sastojkom i propuštanjem roka smatra se da je ponuditelj odustao od ponude.

6. Po uplati kupoprodajne cijene kupac je dužan o svom trošku najkasnije u roku od 3 (tri) dana odvesti kupljene stvari, u protivnom protekom tog roka za svaki dan će mu prodavatelj zaračunati ležarinu sukladno uobičajenim cijenama skladištenja predmetnih pokretnina.

7. U oglasu navenena tržna vrijednost uključuje PDV

8.Razgledavanje pokretnina organizirano je za dan 08. svibanj 2023. godine uz prethodnu najavu. Za procjenu sudskog vještaka sa specifikacijama, stanju i tehnčkim karatkteristikama ponuđenih predmeta prodaje, molim poslati upit na mail: sandra.jelinek@zg.t-com.hr

9. Prodaja se obavlja po načelu ”VIĐENO KUPLJENO” ; prodavatelj ne odgovara kupcu za materijalne nedostatke kupljenih pokretnina.

Lokacija pokretnina:Nedelišće. Stečajna upraviteljica mr.sc. Sandra Gregorić Jelinek

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM ALU FELGE s ljetnim gumama Sava 195x65x15 u jako dobrom stanju, ostalo Ford focusa, odgovara i za neke druge aute, + gra�s komplet vijci za kotače. info na mob. 097/740-7600

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/7613467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM ZIMSKE GUME dim. 215x65 R17 malo korištene, povoljno. Info na tel. 098/170-5311

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino, očuvane, više komada. Info na mob: 095/505-2760

MOTOKULTIVATOR-KOSILICA Gutbrod (njem. proizvod), radne širine 1 m. Dodatni noževi i veća osovina, prodajem za 1000 eura. Zagreb-Utrina, 098/9084675

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286107.

servis za čišćenje

Kuće, stanove

PRODAJEM DVIJE samohodne kosilice (jedna s novim dizel motorom, druga benz). Info na tel. 040/584-051

PRODAJEM INOX BAČVU Le�na od 130 lit za 100 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/6839984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

VOĆARSKA ŠPRICA od 20 lit., s remenima za nošenje na leđima, skoro nova, prodajem za 20 eura i CRIJEVO ZA

VODU 35 m, armirano, s motalicom na kotačima, prodajem za 70 eura. Slike šaljem na mob. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJEM dvije samohodne kosilice BCS. Info na tel. 040/584-051

SADNICE u posudama-kontejner, crvenog, crnog, bijelog ribiza, goji, joste, prodajem po 3 eura/kom. Novi Zagreb-Utrina, mob. 091/9240-293

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnja trave ili drugo. Mob. 099/630-8344

Agra d.o.o. traži studen� ce za prodaju jagoda na lokacijama u Čakovcu (uz Jug Mall, Pevex i Galeriju Sjever). S radom se počinje početkom svibnja, a radi se u smjenama po dogovoru preko studentskog ugovora. Javi� se možete na 098/942-7007

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

NOVOOTVORENI obiteljski

Dom Vuković iz Jalžabeta prima na skrb i smještaj osobe starije životne dobi. Kontakt: 098/1800-873 (Anamari) ili 098/680-572 (Nikola)

POZNANSTVA

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

DEČKO (48 g) traži ozbiljnu žensku osobu za vezu. Molio bi samo iskrene na mob. 095/731-3513

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

KUPUJEM PARCELU ZA VOĆNJAK s ili bez vikendice u Gornjem Međimurju. Info na mob: 095/505-2760

PRODAJE SE KUĆA visoka prizemnica u Nedelišću. info na tel. 099/5166780

IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA od 20 m2, parking u dvorištu, centar M. Središće. Mob. 095/923-4330

PRODAJE SE ORANICA I LIVADA s podrumom i spremištem u gornjem Međimurju, Vukanovec 86a, sve u jednom komadu, povr. 111940 m2. Info na mob. 099/696-2184

PRODAJEM PARCELU u Gornjem Zebancu za gradnju vikendice veličine 17x100m, moguć priključak vode i struje. Info na tel. 098/1600-415

ŽIVOTINJE

PRODAJEM GUSKE (dva mužjaka) bijeli i sivo-bijeli. Tel. 099/516-6780

Ugos�teljske objekte

Sportske objekte Teretane

*NOVO*

TRGOVINA VALERIJA

Kralja Tomislava 5c, Čakovec 091/242-6554

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE MOBITEL Samsung Galaxy A20 e, dual sim, crni, kao nov, bez ikakvih oštećenja, s mobitelom ide i prozirna maskica, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM: garnituru na razvlačenje trosjed dvosjed i fotelja - razvlači se i trosjed i dvosjed (95 €); Bračni krevet metalni bijeli s ukrasom od mesinga s metalnom podnicom-mrežom (95 €);

Frižider klasični “Gorenje” i “Zanussi” (50 €/Kom); Korito sudopera s jednoručnom pipom na izvlačenje (50 €). Tel: 091/611-3605

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, UTD Raguse, Eko-Međimurja, Božjakovine, Trgovine Krk, Derme, Tehnomonta, Hotela Zadar i druge dionice. info na mob. 098/905-1011

Poslovne prostore

Stubišta Zdravstvene ustanove

PRODAJEM AKVARIJ od 15 lit. sa 15 ribica, puževima čistačima i živim biljem, prodajem za 30 eura. Slike na mob. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

RAZNO

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

čišćenja - peglanje

099 7843 005

PRODAJEMO dvije izuzetno očuvane autosjedalice za djecu od 9-18 kg marke “MAXI-COSI” (80 €/Kom) i Formula za djecu na pedale (30 €). Tel: 091/611-3605

PRODAJEMO: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon te sobna TV-antena, a poklanjaju se dvije zimske gume dim. 175/70 R14. Info na mob. 098/91-58-

640

PRODAJEM: ploču za el. ugradni šporet (30 €); Fotelja kao nova (40 €), Madrac za krevet 5 Kom, dim. 200x90cm (15 €/Kom). Tel: 091/6113605

• zavjese

• modne tkanine

• konac, igle

• pozamanterija: ostali krojački pribor i materijali

Dolazimo i donosimo radost

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

CAICO je rođen u siječnju sad već davne 2009. godine. Svoj 14. rođendan proveo je u svojoj azilskoj sobici. Malo slabije vidi i čuje, ali još je u dobroj formi. Tako jako bismo voljeli da mu netko pruži ljubav i toplinu doma.. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

ZEUS je završio u skloništu nakon što su njegovi ljudi završili u domu za starije i nemoćne, a on ostao sam. Zamislite šok i stres kad je došao u sklonište među sto�ne pasa, a vjerujemo da će doći i dan kad će opet bi� is�nski sretan.Rođen je u kolovozu 2014., visok oko 50 cm. Kontakt: 060/600105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

YVONNE je vesela, otvorena, zna�željna, ak�vna, puna energije. Azilsko dvorište je premaleno za nju; ona bi išla u šetnje, trčala i istraživala, a kad bi se ispucala, s�snula bi se uz svoje ljude i mazila pa na kraju dana mirno zaspala. Rođena je u travnju 2021., visoka oko 40 cm.

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

TADEUS je rođen u prosincu 2020., visok je oko 60 cm. On je pristojan i poslušan dečko, surađuje, voli ljude. Kad se približite njegovom dvorištu, on gura svoje šape da vas dodirne, da vas osje�. Jako voli grice, voli se mazi�, zna sjes� i čeka�. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sa�

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Trajne posebne potrebe Ne morate biti alkoholičar da biste prestali piti

Uz dobru prevenciju, ranu dijagnostiku i tretman djece s prolaznim i potencijalnim posebnim potrebama bilo bi značajno manje posla u području mentalnog zdravlja odraslih.

Posebne potrebe nastaju zbog privremenih ili trajnih zaostajanja ili ubrzanja u nekim aspektima razvoja djeteta ili razvoja u cjelini. Prošli put sam opisala dvije skupine: potencijalne i prolazne posebne potrebe, a danas govorimo o trećoj skupini, o trajnim posebnim potrebama. To je jedna jako važna i velika skupina djece sa speci�ičnostima koji će ih na neki način pratiti i određivati kroz čitav život. Danas ću pisati samo o jednom dijelu te populacije, zato što se ova skupina može podijeliti na dvije različite podskupine. U prvoj podskupini su djeca koja imaju trajne posebne potrebe, a najprije su imala privremene ili potencijalne posebne potrebe koje nisu bile na vrijeme uočene i pravilno tretirane. Djeca koja pokazuju adaptacijske smetnje zbog razvojnih kriza ili stresnih životnih događaja, djeca koja su dugo vremena bila izložena emocionalnoj ili socijalnoj deprivaciji, zlostavljanju, živjela u domovima za nezbrinutu djecu, dugo bila u bolnici, ali s druge strane i nadarena djeca, djeca čiji su roditelji hiperprotektivni ili previše dopuštaju a ne prepoznaju stvarne potrebe djeteta,..., vrlo različita djeca se mogu naći u ovoj kategoriji. Za sve dječje i kliničke psihologe jedna od najvećih zadaća je identi�icirati i pravilno tretirati takvu djecu, kako bi se izbjegle dugoročne tj. trajne psihičke smetnje i poremećaji koji se �iksiraju zbog neriješenih problema u djetinjstvu. S jedne strane je važno izbjeći prerano etiketiranje djeteta, ali s druge

strane, u praksi se događa da se prolazne i potencijalne posebne potrebe djeteta gotovo u pravilu pripisuju individualnim razlikama i neadekvatno tretiraju, pa većina djece iz te skupine nikad i ne dođu do psihologa ili dječjeg psihijatra. Najčešći razlozi koji dovode do toga su ignoriranje problema od strane roditelja i/ili nedostatak vremena i motivacije stručnjaka koji skrbe za djecu, odgajaju ih i liječe. Ponekad roditelji detektiraju probleme, ali se događa da ih odgajatelji(ce), učitelji(ce) ili pedijatri(ce) ohrabre i umire porukama tipa „to je takvo dijete“, „poseban je, ima pravo biti drugačiji“ i slično, a ponekad neki od navedenih stručnjaka detektiraju teškoće, ali roditelji zatvaraju oči u nadi da će problemi s vremenom nestati. Ponavljam, to može biti dugoročno štetno za dijete budući da se netretirane prolazne i potencijalne posebne potrebe mogu razviti u trajne posebne potrebe koje se kasnije u životu manifestiraju u različitim emocionalnim poremećajima i smetnjama u ponašanju. Uz dobru prevenciju, ranu dijagnostiku i tretman djece s prolaznim i potencijalnim posebnim potrebama bilo bi značajno manje posla u području mentalnog zdravlja odraslih. Da bi se to postiglo na terenu bi trebalo biti puno više stručnjaka za mentalno zdravlje djece. A na kraju ovotjedne priče spomenimo i drugu podskupinu trajnih posebnih potreba u kojoj se nalaze djeca s teškoćama u razvoju. E to je priča za sebe!

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo

Međimurske županije

I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sa�

čet: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/222 1 888

Dobro je poznato da je alkohol štetan za zdravlje. Osobe koje zloupotrebljavaju alkohol sklonije su razviti niz bolesti.

Kao što znamo, za riječ “alkoholičar” veže se mnogo stigme. Najčešća slika u glavama ljudi pri spomenu alkoholičara je prljav i zapušteni beskućnik, pijan cijeli dan, ne može zadržati posao ni obitelj, svađa se sa svima... Takav široko rasprostranjen stereotip vezan za alkoholičara je razlog da se pripadnici tih skupina suočavaju s osjećajem osuđivanja i odbacivanja i razlog što se ovisnici stide priznati da su ovisnici. Pri spomenu riječi ‘alkoholičar’ česti dojam je da se radi o lošoj riječi koja opisuje ljude na vrhu spektra ovisnosti. Alkoholizam, naime, obuhvaća širok spektar razina ovisnosti. Netko će reći da samo zato što ujutro ne pije alkoholno piće, ili zato što nikada nije bio u pravnim problemima, ili možda ne pije svaki dan, već npr. samo vikendom, ne može ga se klasi�icirati kao alkoholičara. No to ne znači da alkohol ne utječe negativno na život ili na neke aspekte života. Ako pijenje alkohola dovodi do osjećaja krivnje, ili ako pijenje udaljava od obveza ili pak ima druge negativne posljedice, dobro će doći distanciranje od alkohola. Ako se nekome zaredaju problemi zbog pijenja (svađe u obitelji, izostanci s posla, padovi i ozljede, gubici važnih stvari, mamurluci, nesvjestice...), česta je pojava da tada odbija razmišljati o ideji da je ovisan jer je suočavanje s identitetom alkoholičara, upravo zbog stigme vezane za riječ alkoholičar, previše teško i zastrašujuće. Ljudi koji su svjesni svog prekomjernog pijenja ne žele se poistovjetiti s tim; čini se da ih čini lošom osobom ako sebe nazivaju alkoholičarom. No u konačnici nije važno kako se to stanje (ili taj problem) naziva. Može se imenovati kao zlouporaba alkohola, ovisnost, alkoholizam, problemi s alkoholom, previše pijenja itd. No svakako, ako alkohol negativno utječe na život, bit će bolje bez njega. Jer za potpuni prestanak pijenja alkohola nije potrebno imati dijagnozu alkoholičara i biti ovisan o alkoholu. Dobro je poznato da je alkohol štetan za zdravlje. Osobe koje zloupotrebljavaju alkohol sklonije su razviti niz bolesti - karcinomi,

oštećenja jetre i kardiovaskularnog sustava... Unos alkohola mijenja moždanu aktivnost i dovodi do brojnih psihičkih i kognitivnih problema (depresije, problema pamćenja, lošeg donošenja odluka...). Dakle, što se manje pije, manji je rizik za zdravlje. Za nekoga tko nastoji očuvati / poboljšati zdravlje, trijeznost je uvijek najbolji odabir. Prednosti prestanka pijenja su mnoge; npr. snižava se šećer u krvi, smanjuje se krvni tlak, manje je nakupljanja masnoće oko jetre, poboljšana je kvaliteta kože (npr. rosacea se povlači), manje je drugih simptoma povezanih s alkoholom poput glavobolje, žgaravice, probavnih smetnji i želučanih tegoba; bolji san, više energije, gubitak težine, bolja apsorpcija hranjivih tvari poput vitamina i minerala (B1, B12, folna kiselina i cink...), manje ozljeda... Dodatne prednosti smanjenja ili odricanja od alkohola odnose se na bolje odnose s ljudima do kojih nam je stalo, više kvalitetnog zajedničkog provedenog vremena s bliskim osobama, više prilika za zbližavanje kroz različite aktivnosti, manje napetosti, manje sukoba i svađa... Vikendi se mogu provesti bez mamurluka ili bez “straha” zbog mogućih sinoćnjih sramotnih događaja kojih se ne sjećamo. Sve opisano će pomoći iskoristiti svoje slobodno vrijeme na najbolji način.

I u konačnici, prednost prestanka pijenja jest i �inancijska dobit, jer se nekupovanjem alkohola može uštedjeti prilična svota novaca. Prestankom pijenja štedi se novac koji se može iskoristiti na korisnije i zdravije načine. Dodatno, važno je istaknuti da se ne mora podleći pritisku društva da se pije. Živimo u društvu koje je preplavljeno alkoholom: posvuda je oko nas - na društvenim okupljanjima, na životnim događajima, na društvenim mrežama, a prenosi nam se reklamama i marketingom. Osjećamo se kao da moramo piti, a ako ne, čudni smo i moramo na neki način opravdati svoje nepijenje. Istina je da u našem društvu postoji veliki pritisak da se pije, ali ne trebamo mu se prepustiti. Živjeti trijezan život iznimno je ispunjavajuće. Biranje nepijenja jedna je od najboljih stvari koje možemo učiniti za svoje zdravlje.

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma

Čakovec,

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

VATROGASCI MEĐIMURJA

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

DEMONSTRACIJA SPAŠAVANJA i opreme Marina 23

Preko 50 operativaca

Preloga pokazalo svoju spretnost i brzinu

Vatrogasci su, uz spašavanje i gašenje, prikazali i novu mobilnu branu i box barijeru koje postavljanjem i formiranjem štite moguć prodor vode u štićene prostore

Piše i foto: Damir Perhoč

Subotnje prijepodne ulicama naselja u sastavu Grada Preloga odzvanjale su vatrogasne sirene koje su zabrinule mnoge mještane tih naselja. Zabrinutost je opravdana, ali sigurnost zajamčena, tako bismo mogli zaključiti nakon viđene vježbe gašenja požara i spašavanja ljudi i materijalnih dobara te postupanja operativnih snaga grada Preloga u spašavanju od poplava i iz vode, a prikazom resursa, sposobnosti i nove opreme Marina 23.

Ukupno 50-ak operativnih snaga Civilne zaštite grada Preloga odradilo je još jednu

vrhunsku vježbu na prostoru Marine Prelog te dijelom na prostoru akumulacijskog jezera Hidroelektrane Dubrava. Mnogobrojni posjetitelji mogli su na jednom mjestu vidjeti više različitih tema vježbi, što je bila samo jedna od posebnosti vježbe Marina 23.

Izlijetanje vozila i požar kućice

Tijekom vožnje vozila došlo je do izlijetanja i udara u drvo. Tom prilikom vozač je onesviješten i zarobljen ostao u samom vozilu. Slučajni prolaznik koji je vidio samu nesreću odmah alarmira vatrogasce na 193. Iz

županijskog vatrogasnog operativnog centra po primitku dojave uzbunjuju vatrogasce

DVD-a Prelog koji izlaze na lice mjesta – bio je to mogući scenarij, a koji je imao za zadatak demonstrirati spašavanje unesrećenih kod prometnih nesreća. Operativni članovi

DVD-a Prelog upotrebom hidrauličkog alata ubrzo su oslobodili priklještenu osobu iz vozila te ju predali djelatnicima Crvenog križa Čakovec koji su također sudjelovali na vježbi.Na drugom kraju došlo je do zapaljenja drvene kućice, a uspješno su ju ugasili združenim snagama vatrogasci

DVD-ova Cirkovljan, Čehovec,

Čukovec, Draškovec i Oporovec. Prikazali su svu svoju uvježbanost i opremu kojom raspolažu u slučaju potrebe za gašenjem vatre. Bila je to demonstracija ljudstva i opreme na iznimno visokom nivou, a čemu je svjedočio i sam gradonačelnik

Preloga Ljubomir Kolarek i predsjednik Gradskog vijeća

Preloga Đuro Ujlaki, kao i zamjenik župana, ujedno i načelnik Stožera CZ-a Međimurske županije Josip Grivec. Vatrogasci su uz spašavanje i gašenje prikazali i novu mobilnu branu i box barijeru koje postavljanjem i formiranjem

štite moguć prodor vode u štićene prostore. Djelatnici tvrtke Švenda Tarmann Chemie i Hrvatskih voda prikazali su kako se pravilno pune vreće

s pijeskom i slaže zečji nasip koji također štiti od poplava. Na samom jezeru HE Dubrava, Hrvatska gorska služba za spašavanje Čakovec

demonstrirala je spašavanje unesrećenih na jezeru, kao i prijevoz unesrećenih čamcima, dok je druga ekipa HGSSa Čakovec dronovima preletjela područje oko Marine Prelog i sve pratila iz zraka i prema potrebi davala smjernice i upute. Uz sve snage sigurnosti djelatnici Policijske postaje Prelog regulirali su promet na prometnici i u jezeru, a sve prema svojim ovlastima kojima se koriste u takvih nezgodama.

Nakon vježbe analiza učinjenog

Valja napomenuti da je vježbi uz poveći broj gleda-

telja prisustvovao između ostalih načelnik Policijske uprave Međimurske Ivan Sokač, voditelj Službe za civilnu zaštitu Čakovec Ladislav Söke, predstavnik Hrvatske gorske službe spašavanja Čakovec Miodrag Novosel i mnogi drugi. Voditelji svojih ekipa na terenu su kroz razglas komentirali što se radi na terenu i što se želi postići. Nakon održane vježbe održana je kratka analiza učinjenog, a svima je na dolasku zahvalio načelnik Stožera civilne zaštite grada Preloga Zdravko Kvakan.

Vatrogasci DVD-a Draškovec nakon odrađenog zadatka u zasluženom poziranju

Vatrogasci s više mlazova vode gasili požar drvene kućice

Prijevoz unesrećenih čamcima HGSS-a Čakovec

Spašavanje unesrećenog iz smrskanog vozila

Punjenje vreće pijeskom za izradu zečjih nasipa

MEĐIMURSKA KUHARICA

Buđenje proljeća

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Već i sam naziv čakovečkog restorana Bambina doziva radost, mekoću šarenih boja, okusa i mirisa. A posebice u ovim proljetnim danima sve pršti u svježim kolorima. Stoga su i supružnici Ljubica i Dario Pintarić za našu stalnu rubriku Me-

Sastojci:

- pileći file

- sol, papar

- ulje

- sos od soje

- �kvice

- paprike

- rotkvice

- mladi luk

- celer korijen

- peršin

đimurska kuharica odlučili pripremiti i predstaviti jelo prigodnog i lepršavog naziva “Buđenje proljeća”. Vrsna kuharica Ljubica pripremila je vizualno primamljiv tanjur koji osim što magnetično poziva na blagovanje, razbuđuje maštu, pobuđuje radost i zov za pokretom. A sve se to postiže piletinom, svježim povrćem i ponešto začina. Krenimo s veseljem u kuhinju probuditi proljeće u sebi, ali i kod svojih ukućana!

Najprije pileći �ile mariniramo u sosu od soje. Potom piletinu ostavimo u marinadi neka odstoji jedan dan. Nakon što je piletina provela u marinadi 24 sata, povrće (tikvice, paprike, rotkvice) nasjcekamo, začinimo i lagano pržimo na ulju dok ne postane blago mekano, ali svježe boje. U drugoj tavi

Vino tjedna

Recept plus

Brusnice i grožđice u žutom zagrljaju

Sušene brusnice i grožđice prelijte toplom vodom u koju ste dodali malo ruma. Ostavite u tom soku stajati barem pola sata. Brusnice i grožđice ocijedite i malo osušite.

Jaja izmiksajte sa šećerom i vanilin-šećerom, dodajte jogurt, ulje i malo ruma. Zatim u tu smjesu sipajte brašno u

Sastojci:

- 350 g brašna

- prašak za pecivo

- pola žličice soli

- 250 g suhih brusnica

Kuharica Ljubica Pintarić

meso također pržimo na ulju te ga narežemo u oblike po želji. Narezane oblike uvaljamo u nasjeckani peršin. Meso serviramo uz prženo povrće i svježu salatu po želji. Dobar tek vam želi Ljubica Pintarić i ostali djelatnici restorana Bambina!

Silvanac zeleni - Tomšić

Uz jelo krasnog naziva “buđenje proljeća” Dario Pintarić iz čakovečkog restorana Bambina preporučuje servirati bijelo vino. Odabrao je silvanac zeleni, proizveden i odnjegovan u obiteljskoj Vinariji Tomšić. Što odlikuje to krasno vino? Riječ je o

polusuhom bijelom vinu (12 % alk.), svježe i pro�injene arome. U njegovoj boji, okusu i mirisu uživat će svaki poznavatelj vrhunskog vina. Svakako preporučujemo kušati! I vino će probuditi proljeće u vama! (rr, zv)

koje ste prije dodali prašak za pecivo i sol. Lagano pomiješajte.

Dodajte naribanu koricu limuna i ocijeđene brusnice i grožđice. Smjesu ulijte u dva duguljasta kalupa za pečenje i pecite 45 minuta na temperaturi od 170 stupnjeva. Kolač ohladite i servirajte. U slast! (rr)

Vanilin-kiflice

Priprema:

Pjenasto umutite šećer i jaje, dodajte maslac i miješajte dok ne dobijete �inu smjesu.

Prosijte obje vrste brašna Čakovečkih mlinova i dodajte ga u smjesu, kao i mljevene orahe.

Rukom izradite tijesto. Stavite smjesu na hlađenje u hladnjak na oko 30 minuta. Prstima otkinite komadiće tijesta pa ih oblikujte u ki�lice.

Stavite ki�lice na lim koji ste prekrili papirom za pečenje

- 250 g suhih grožđica tamnih

- 100 g šećera

- 1 vanilin-šećer

- 4 jaja

- 130 g maslaca

- žlica ruma

- naribana korica limuna

pa pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 190 stupnjeva oko 10 minuta. Tople ki�lice uvaljajte u šećer u prahu kojem ste dodali jedan vanilin-šećer.

Sastojci za tijesto:

- 250 grama glatkog

brašna Čakovečkih

mlinova

- 50 grama oštrog

brašna Čakovečkih

mlinova

- 200 grama maslaca

- 100 grama mljevenih

oraha

- 70 grama šećera

- 1 jaje

- 1 vanilin-šećer

- šećer u prahu za posipanje

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

DOMINIK PADARIĆ iz Žabnika

Kuruzijov kolač rado pečemo u mojoj obitelji

Poznati operni pjevač u kuhinji voli kreirati i isprobavati različite recepte

Piše: Aleksandra Sklepić

Kolači od dizanog tijesta u Međimurju se jako rado pripremaju, a inspiracija su mnogim kuharima i kuharicama, te je uslijed ljudske kreativnosti nastalo bezbroj jela koja se razlikuju izgledom, okusom i prigodama u kojima se pripremaju, a zajednički su im samo sastojci.

Dominik Padarić (26) iz Žabnika za našu je rubriku pripremio starinski dizani kolač, koji u njegovom kraju i obitelji zovu kuruzijov kolač, jer se dizano tijesto prije pečenja rola na stabljiku od kukuruza, koju Međimurci zovu kuruzije. Dominik je poznati glazbenik - operni pjevač, student pri kraju Kraljevne glazbene akademije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dolazi iz poprilično velike obitelji; četiri sestre i dva brata, te je

zbog obiteljskih vrijednosti veliki ljubitelj tradicije svog kraja. U slobodno vrijeme voli svakakve aktivnosti, ovisno o raspoloženju, od rekreativnog sporta, književnog stvaralaštva, skladanja/aranžiranja, držanja privatnih sati pjevanja/seminara, organiziranje projekata i slično. - Ljubav prema kuhanju u meni postoji oduvijek. Kuham od malih nogu i rano sam naučio pripremati sve i svašta uz bake, mamu i tatu. Volim eksperimentirati i zato mi se sviđa udaljiti se od struke i biti u kuhinji, jer na isti način mogu kreirati i isprobavati različite stvari u pravljenju jela. Kuham dosta često, obiteljske ručkove i slično, a nije mi mrsko ni ispeći neki kolač. Vještine su valjda genski ostale - iako je dovoljno samo malo volje da se nauči kuhati. Posebno volim kinesku

Sastojci za kuruzijov zdigani kolač:

Sastojci:

- 1 kvasac

- 2 dl mlijeka

- malo šećera

- 1 kg glatkog brašna

- malo soli

(2 čajne žličice)

- 1 dl ulja

Priprema:

Kvasac otopiti u toplom mlijeku, gdje smo dodali malo šećera. Umijesiti brašno,

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

sol, kvasac. mlijeko i ulje i čekati da se tijesto digne. Nakon toga, komadiće tijesta razvaljati rukama na dužinu od cca 15 cm i namotati na “kuruzije”

(stabljike kukuruza). Namotano tijesto premazati razmućenim jajem s malo ulja. Posipati sezamom, soli ili makom po želji, a mogu biti i čisti - bez dodataka. Dobiveno tijesto je za otprilike 3 protvanja. Peći na 160 stupnjeva dok se kolači ne zacrvene, otprilike 20 minuta.

Svestrani umjetnik Dominik uspješan je i u kuhinji

i meksičku kuhinju, ispričao nam je Dominik.

Osim što voli kuhati, Dominik je ljubitelj tradicije i član Hrvatske kulturno-umjetničke udruge Sveti Martin, čiji je ujedno i predsjednik. Unutar udruge umjetnički je voditelj

mješovitog zbora, uz sve ostalo i dirigent, a zbor vodi godinu i pol dana. Tradiciju jako voli i zato se trudi pokretati puno toga, pa su tako, primjerice na svetu Barbaru - “Barbarije” s dečkima iz KUD-a u pratnji doboša i narodnim nošnjama,

prošli po općini i malo ljudima bajali. U sklopu udruge djeluje mnogo talentiranih, vrijednih i entuzijastičnih ljudi bez kojih ne bi KUD bio ovako uspješan. Dominik se posebno trudi privući što više mladih, da nauče i ostanu i djeluju, i da svojim idejama i radom čuvaju to od zaborava.

- Motivacija za moj rad su mi ljudi i priroda, a najbolja motivacija je ona koja dođe spontano, najbitnije je da ima dobru svrhu. Kako odrastamo, shvaćamo što je bitno u životu. Nekad bih rekao da je bitna karijera, no danas mislim da je bitno imati mali krug ljudi oko sebe i kad stvari idu dobro, ali i loše! Maknuti se od negativnih ljudi i stvoriti sebi neku oazu u kojoj može nesmetano djelovati, raditi i živjeti.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 25. travnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 28. travnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti

telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1440

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 25. travnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 28. travnja 2023.

Ovotjedni dobitnik je: Nenad Kolak iz Mačkovca

Luščijovi kolači dio su međimurske tradicijske kuhinje

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

Pomišljat ćete da ste mogli učini� i više, ali nema razloga za bi� nezadovoljan. Sad ćete svoje snage usmjeri� na učvršćivanje onog što ste pos�gli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više in�mnos� i sve vam u konačnici ide u prilog. Bit će sve više poslova, a posebno onih uslužnog karaktera.

Okolnosti će vam u privatnom životu uglavnom ići na ruku. Voljena osoba će vas podržava�. Istovremeno će se pojavi� i mnoge lijepe ljubavne prilike za one koji su još sami. Dva koraka naprijed, pa jedan prema nazad. Tako bi se mogao opisati vaš radni tjedan ovih dana.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.)

Bit ćete sve skloniji skrivanju svojih pravih osjećaja. To će katkada izazva� zbrku u odnosima jer drugima nećete biti jasni. Pazite da takvim stavom ne propus�te dobru ljubavnu priliku ili da netko ne odustane od udvaranja prema vama. Nastavljate razvija� sve bolju poslovnu budućnost.

Kako tjedan bude prolazio, primije�t ćete da se vaši osobni odnosi sve više počnu poboljšava�. To će vas ohrabri� da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. U poslu niste ni slu�li da bi vam moglo krenu� ovako dobro. Povezivat ćete se s ljudima brže i bolje nego što mislite.

LAV (23.7. - 23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.)

U privatnim odnosima postat ćete otvoreniji i opušteniji. Spremnost da vjerujete drugima vra�t će vam se na najbolji mogući način. Ne samo da ćete vi ima� povjerenje u partnera, nego će bi� i obratno. Budite svjesni i čuvajte to. Vjerojatno nećete baš izbi� u prvi plan, ali će vam ipak ići dobro. Na vama je da radite i pokažete što znate.

Zahtjevnost koja će stalno dotjecati iz drugih područja života povremeno će vam i dalje narušava� inače solidne osobne odnose. Ako pokušate nešto objasni�, nećete se snaći najbolje. Stoga budite �hi i jednostavno volite. Ojačat će korespondencija s kolegama koji nisu iz vašeg mjesta rada. Povezat ćete se s njima.

VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Ljudi će se svako malo mota� oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s njima, ali bez previše obveza. Neki će svoju vezu postavi� u rang dobrog prijateljstva. Vaš utjecaj u poslu bit će utemeljen na vašoj zrelos� i profesionalnos�. Ovih dana još ćete čekati neke odgovore od suradnika.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Idućih dana ćete jednako uživa� bilo kao samac s prijateljima, bilo udvoje s voljenom osobom. Nećete osjeća� pri�sak da se morate zbliži� s nekim. Bit ćete prilično indiferentni, ali s humorom. Idućih dana posao će pas� u drugi plan. Razmišljat ćete o duhovnom svijetu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život ovih će dana bi� raznoliki. Čas će vam se čini� da je moguće baš sve, a drugi čas da nije moguće ništa. Bit će potrebna dobra sposobnost prilagodbe kako bi izdržali sve ove šarene izazove. Pred vama su nešto zahtjevniji poslovni dani u kojim će se odgovornos� poveća�, a s njima idu i kontrole poslovanja.

Tko se mača laća?

Premda će vaša veza objek�vno napredova� odlično, vi sami bit ćete skloni čačakanju po sitnicama. Takvim pristupom oduzet ćete nešto od spontanos�. Koliko ste dugo sanjali o nekim poslovnim potezima, toliko sad imate prilike pokaza� svoje poslovno umijeće ili znanje.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Vjerojatno ćete se osjeća� nezainteresirano za značajnija ljubavna poduzimanja. Posljedica je to vaše zaokupljenos� drugim osim privatnog života. Pazite da se voljena osoba ne osjeća zapostavljeno. Ako nešto treba mijenja�, mijenjajte. Učinite to mirano i postepeno.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Vaši privatni odnosi razvijat će se dobro. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate. Najradije biste se povukli u svoj radni kutak i radili nešto iz po svom. Neki će ove utjecaje iskoris�� za nove dugoročne planove.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1439

Sagledavajući sadašnjost, i oni najslabije informirani ili najnezainteresiraniji pojedinci među nama vjerojatno bi zaključili da živimo u vrlo nemirnom vremenu koje karakteriziraju veliki oružani sukobi, a jednako takvi potencijalni vise o koncu. Naše neprijateljstvima uznemireno vrijeme karakterizira i tehnološki napredak kao druga i naizgled nespojiva krajnost. Iako se čini da dvije spomenute realnosti ne idu ruku pod ruku, prošlost svjedoči da su stoljećima bile međusobno povezane. Povijesne okolnosti jednake trenutačnim po prvi su se put pojavile tijekom davne prapovijesti, odnosno tijekom brončanoga doba, kada je metalurgija bronce s inovacijama u materijalnoj kulturi potaknula brz i nagli tehnološki razvoj, ali i dotad neviđenu razinu društvene složenosti i hijerarhije, uspon elita te formiranje centraliziranog oblika vlasti. Takve brončanodobne ljudske zajednice karakterizirao je značajan stupanj konkurencije i političke nestabilnosti, pa su tijekom spomenutoga prapovijesnog razdoblja zabilježeni prvi veći oružani sukobi koji su omogućavali širenje i održavanje moći, a u materi-

jalnoj kulturi se po prvi put javljaju pojedine vrste oružja kao primjerice bodeži, koplja i mačevi. Što uzrokuje oružane sukobe među ljudima, pitanje je koje odvajkada preokupira znanstvenike. Teorija sukoba najčešće se povezuje s Karlom Marxom koji je zagovarao svijet bez društvenih klasa. Prema njemu takav bi poredak proizišao iz borbe između radnika i vladajuće klase, odnosno sukoba rođenoga iz nepravde i izrabljivanja kao nužan proces za ispravljanje nepravdi u društvu. Međutim, Marxov prilično isključiv fokus na ekonomske čimbenike danas šire razmatraju suvremeni znanstvenici koji, kako bi bolje razumjeli “ljudsku prirodu”, sagledavaju rezultate neuroznanstvenih istraživanja i upotrebljavaju psihološke pristupe tijekom proučavanja ljudske moralnosti, neprilagođenosti ili kompleksa te uzroka stvaranja lažnih stereotipnih slika. Smatraju da ljudski moral oblikuju životno okruženje i okolnosti te da uvjeti uskraćenosti, straha i nesigurnosti povećavaju vjerojatnost daljnjega straha, nasilja i sukoba. Tvrde da ljude uz racionalnost de�inira i emocionalnost, a duboko je emocionalni čimbenik ljudi kao primjerice identitet – zbog svoje veze s državom – često bio važan faktor međunarodnih sukoba kroz povijest. Mnoge teorije impliciraju da ratovi proizlaze iz odanosti ljudi nacionalnim i religijskim identitetima, drugim riječima, sve dok se pojedine države identi�iciraju s različitim uvjerenjima, vjerojatnost sukoba je izglednija.

Jedna od prihvaćenijih suvremenih teorija sukoba ratove smatra svojevrsnom manifestacijom ili potragom za moći, a kao njegove uzroke ističe materijalističke motive, kao primjerice geopolitiku resursa. Čovjek je smatran bićem s mnogim manama i slabostima, sebičan i natjecateljski raspoložen te žudan

moći i dominacije, pa je stoga sukob neizbježan u svakom društvenom sustavu. Prema spomenutoj teoriji, države na međunarodnoj pozornici zapravo odražavaju karaktere pojedinaca u društvu te služe interesima najmoćnijih, istovremeno namećući svoje koncepte ostalima, tvrdeći da zastupaju interese svih. Takva teorija sukoba ističe da društveni poredak ne održava konsenzus i konformizam, već nadmoćne elite s ciljem očuvanja ili povećanja vlastitog bogatstva, istovremeno potiskujući siromašne i nemoćne. Društvene i ekonomske institucije smatra oruđem u borbi za održavanjem nejednakosti i dominacije vladajuće klase, a demokraciju i građanska prava pripisuje kapitalističkim pokušajima kontroliranja masa. Uz spomenuta, postoje još mnogobrojna validna načela teorije sukoba, pa tako pojedini psiholozi ističu važnost urođene agresivnosti kod čovjeka. Drugi se koncentriraju na javno mnijenje i njegov značajan utjecaj na ljudsko ponašanje te djelovanje društvenih i političkih institucija koje omogućuju čovjeku da ispolji svoje pozitivne ili negativne sklonosti. Treći ističu važnost donositelja odluka i potrebu za njihovim pažljivim odabirom. Većina vjeruje da bi s obzirom na krhkost “ljudske prirode” bolja socijalna prilagodba pojedinaca smanjila frustraciju, nesigurnost i strah te smanjila vjerojatnost rata, a izgradnja odgovornih institucija jamčila ljudsko dostojanstvo za sve u svakom trenutku i bilo kojim okolnostima. Ipak, izgleda da je pogledom u davni brončanodobni svijet – napretkom razdijeljen na složenu društvenu hijerarhiju, sa simbolima moći i dominacije, te okarakteriziran prvim većim sukobima ljudi –razvidno kako ključan razlog neslaganja i sukoba leži u nejednakosti i podjeli resursa među različitim skupinama društva, pa stoga i dandanas ekonomski odnosi ostaju jedan od najvažnijih čimbenika teorije sukoba.

Brončanodobni mač s nalazišta Peklenica

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Brončanodobno koplje s nalazišta Totovec

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Vikend uz dosta sunca i topline

VREMENSKA SLIKA: I u proteklih sedam dana nastavio se niz svježih i promjenjivih dana uz čestu pojavu kiše, u nekim danima i obilnije. I temperatura je skoro u svim danima bila niža od prosjeka, primjerenija listopadu nego travnju. Čini se da u novih sedam dana ipak možemo

očekivati puno više sunčanih razdoblja i više topline, iako neće svi dani biti potpuno suhi i stabilni. Najljepši će biti vikend pa ga slobodno planirajte na otvorenom, a neka nova promjena moguća je početkom sljedećeg tjedna. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak nastavlja još malo toplije. Djelomično sunčano, većinski suho i proljetno toplo vrijeme. Rijetko gdje je moguć neki kraći proljetni pljusak. Jutro ugodno, a dnevni maksimalac bi se mogao približiti dvadesetki.Prema trenutnim pokazateljima, dani vikenda će

biti suhi i pretežno sunčani. Uz dosta sunca temperatura zraka bi mogla još malo narasti pa ćemo vjerojatno prijeći dvadeset stupnjeva u hladu. Pojavit će se i neka lagana južina, osobito tijekom nedjelje. To će biti najava promjene vremena početkom novog tjedna. Ponedjeljak nam onda donosi

Travanjsko vrijeme potjera sedam puta dnevno ratare s polja

oblačnije vrijeme uz moguće pljuskove i osvježenje. Po trenutnim pokazateljima, nije riječ o nekoj drastičnoj promjeni vremena, ali će se temperatura zraka ipak sniziti. Promjenjivo vrijeme uz kombinaciju oblaka, sunca i moguće pljuskove nastavilo bi se i u utorak. Srijeda izgleda stabilnije uz većinom suho i djelomično sunčano vrijeme. Čini se da bi

i za četvrtak vremenska prognoza bila dosta dobra. Nakon svježeg jutra danju bi trebalo biti suho i djelomično sunčano uz lagani porast dnevne temperature zraka. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 19. travnja 2023.)

METEOROLOŠKI

KALENDAR

• 22. travnja-Dan planeta Zemlje

• 24. travnja 1968. god.u Osijeku i Slavonskom Brodu izmjeren 31° C

Dogovor

Perica stoji na vratima u tramvaju. Prepriječio babi put i ona ga pita:

- Izlaziš?

A Perica odgovori:

- Može, nazovi me oko osam sati!

Bicikl

Moj pas je često ganjao ljude na biciklu. Postalo je toliko loše da sam mu morao oduzeti bicikl

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Morem vam reči da se tomo neso nadjali niti oni šteri naše sode i naše soce poznajo čuda bole nek jako dobro, tomo so se ne nadjali niti oni šteri se bavijo z politikom i šteri znajo kak diše državna vodeča koalicija Andreja Drašeka Plenkoviča i Milorada Milčija Pupovca štera drži cugle državne vlasti vu Lepoj našoj i to več hajdi dugo. Lepa naša je jena od retkih državi, ak ne i jedina, vu šteroj je opozicija na vlasti, kak bi rekel od ne tak zdavnja pokojni „seljak“ i Puščinčar, Dragec Trojnarov, šteroga je dragi Božek, pred dva tjedne pozval k sebi na račun. Najme kaj, neje ruon čistam normalno kaj so nacionalne manjine, kak so Srbi prinas, na vlasti. Naši Hrvati v Srbiji so ne došli dale od prava kaj hodajo glase davat sake štiri leti. Štel sam vam pravzaprav reči kak je sod v belom Zagreb grado, a ne nekši selski, očem reči, opčinski i sotkinja Mirjana Jurič osudila novinara Markija Juriča na deset meseci rešta i to z cajtom kušnje od dve leti sam zato kaj je četniko rekel da je četnik. A to je ne bil običen Srbin nek pravoslavni patrijarh

Por�irije Perić šteri je v Čikago, med svojima, popeval četničke pesme, Sotkinja je mela snimko na šteroj se vidi i čuje kak je

Por�irije popeval četničko pesmo o popu Đujičo: „Što se ono na Dinari sjaji/ Đujičeva, Đujičeva kokarda na glavi!“ I to se je ne bilo dosti kaj bi novinara Markija oslobodila krivice nek mo je odrezala kazno rešta tak da je čovek, kak novinar, ostal i bez posla. Ve vidite kak to zgledi dok politka zeme pravico v roke. I ne sam to, po tomo ve zgledi kak smo mi Hrvati i vu svojoj Lepoj našoj građani drugoga reda, a naši sosedi morejo prinas delati kaj god jim padne na pamet makar so 1995. leta zgubili rata!!

Morem vam reči da je još niti jeden Srbin ili pak nešči drugi v Lepoj našoj ne završil v rešto ak je nešternomo našemo Hrvato rekel da je ustaša. To je nekak čistam normalno i z tem se još i

Kam itak ide se to?

falijo jerbo kakti so si Hrvati ustaše, kaj god to značilo. Nejleži je hitati drvje i kameje, očem reči, blato na bližnjega svojega, a još leži ak je te bližnji Hrvat.

Težačka kapica z hrvackim grbom

Ne tak zdavnja, brzčas je ne minulo vejč od pol leta od kak je sosed Pišta, težak na baušteli v Lepoj našoj završil na čakoskomo sodo sam zato ,kaj je na težačkoj plavoj kapici, več jeno dvajsti pot opranoj mel malo hrvackoga grbeka i to staro hrvackoga, ruon takšega kak je na krovo stare cirkve svetoga Markija v Zagrebo na Kaptolo. Nejpredi je sosedo Pištijo ne išlo v glavo kaj ovi na sodo očejo od jega dok so ga pozvali. Kak on celo svoje živleje dela na baušteli tak se on ruon nikaj ne razmi vu te paragra�line šteri so mo na pozivo pisali. Žena Bara ga je lepo otprajla z belom robačom i novešom opravom kaj ne bode na sodo sramotil familijo. Dok je došel na sod i poranjkal na vrata sotkinje Višoševič, štera ga je bila pozbala, unda je zazvedil de i kaj se je on ogrešil o zakone Lepe naše, očem reči, sotkinje Višoševič. Zazvedil je kak je jegov greh plava težačka kapica štero mo je pajdaš Tonča kupil na prosčejo v Sinjo za Veliko mešo. Najme kaj, na težački kapi je bil čistam mali stari hrvatski grb, a to znači z prvim belim poljom. Pišta je lepo pripovedal našoj sotkinji od koga i kak je dobil to kapo i da je niti ne v pamet zel kak ima staro hrvackoga grba, ali mo je to ne nikaj pomoglo. Sotkinja ga je čudno gledala kak da mo ne verje kaj joj pripoveda, ali je vudrila z hamričom po stolo i odrezala sosedo Pištijo mesec dni rešta i zaplenila mo je kapo. A mogla je sam grba doli zeti ak joj je več tak fest smetal kaj nej moral sosed Pišta iti na posel brez kape. Kaj reči, denes i čovek šteri meša morta i nosi cigla dok zidar ziđe mora iti predi nek dojde na posel na vuglede sotkinji Višošević. Ne verjem ruon da so sotkinjo tak vučili na fakulteto, ali, kuliko vidimo, kolo sreče se obrče i saki sodec sodi po svojemo. Kak i v labodoritanjo. Najbrž bode i tu trelo zmisliti

pada jabuke daleko od

nekšega VAR-a šteri bode vredil za se sam ne za Hajduka jerbo Hajduk živi večno i jemo se sodi po nekšemo drugomo cjeniko!

Kak se (ne)smemo pozdravljati?

Pak so znova počeli spominki o pozdravo Za dom spremni. I ne bodete veruvali o tomo so se počeli spominati policaji. A dok se policaji počnejo o nečemo spominati unda se zna da ne bode čuda vode preteklo spod pod dravskim mostom i policaji bodo počeli za te spominke, očem reči, za te stare hrvacke pozdrave i pozdrave Hosovcov z Domovinskoga rata štrofati ili pak v rešt zapirati. Nikak nebrem razmeti kak nam Hrvatima ve smeta pozdrav Za dom spremni, a dok se ratuvalo z tem pozdravom na vusnicama i z krunicom okoli šijaka unda nam je nikaj ne smetalo. I još nekaj, kak bi zgledala Lepa naša denes i što bi hercuval v joj da so naši braniteli ne bili spremni braniti svoje domove i svojo domovino. Čistam razmem da Pupijo i četnikima smeta pozdarv Za dom spremni jerbo so od naših branitelov, šteri so se tak pozdravlali, zgubili rata i morali so ostajti se ono kaj so z kokardama, petokrakama i tenkima osvojili. Još čudneše je to kaj nikomo ne smeta zvezda petokraka, a si oni šteri so rušili Iloka, Vukovara, Slavonijo, Kostajnico, Škabrnjo, Drniša, Knina, Karlovca, Dubrovnika, Zagreba… so na glavama meli petokrake, a vu glavama kokarde i senjali so četničke senje, očem reči, Veliko Srbijo od Vinkovaca, Karlovca do Karlobaga. Blizo nam je mesec maj i jako sam najgerek što bode išel v Blejburg kaj se pokloni onima šteri so ostajli svoje kosti, svoje živote na partizanskomo križnomo poto? Ne bode jiv čuda, sako leto dojde se meje i meje, ali zato v Kumrovec dojdo kaj mašejo s zastavom države štera je prepala i špinčijo se z onim istim zvezdama petokrakama z šterima so četniki dohajali vu Vukovar ili pak Škabrnjo. Čudni smo mi Hrvati i to ne malo!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Ako ste kada posjetili bilo koju manifestaciju u Svetom Martinu na Muri, niste mogli ne zamijetiti tamošnjeg mještanina Darka Padarića. Vrhunski je majstor za spremanje gulaša, bograča ili pak roštilja i kotlovine, a njegovi recepti prenose se s koljena na koljeno. Za razliku od poznate poslovice, u ovom slučaju stablo ne pada daleko od jabuke. Darkov sin Dominik također se rado lati kuhače. S nama je u ovom broju podijelio recept za starinski kolač koji možete pročitati u rubrici Narodna kuharica na 53. stranici. (sh, foto: zv)

Darko zna kako ispeći sočne i mekane ćevape

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak